Izraelske snage su u ponedeljak ubile najmanje 67 ljudi u Pojasu Gaze, izvodeći vazdušne napade u raznim delovima palestinske teritorije, rekli su svedoci, bolnice i zdravstveni zvaničnici. Vazdušni napad je pogodio kafić Al-Baka u Gazi kada je bio pun žena i dece, rekao je Ali Abu Ateila, koji se nalazio unutra. Najmanje 30 ljudi je poginulo, a desetine su ranjene u kafiću, rekao je Fares Avad, šef službe za hitne slučajeve i hitnu pomoć Ministarstva zdravlja u severnoj Gazi. Avad je rekao da su mnogi ranjenici u teškom stanju. U dva druga napada na ulici u Gazi ubijeno je 15 ljudi, prema bolnici Šifa, koja je primila žrtve. Kafić, jedan od retkih objekata koji je ostao otvoren tokom 20-mesečnog rata, bio je mesto sastanka stanovnika koji su tražili pristup internetu i punjenje telefona. U međuvremenu, izraelske snage su ubile 11 ljudi koji su tražili hranu u južnoj Gazi, prema rečima svedoka, bolnica i Ministarstva zdravlja Gaze. Bolnica Naser u južnom gradu Kan Junisu saopštila je da je primila tela ljudi upucanih dok su se vraćali sa punkta za distribuciju hrane povezanog sa Humanitarnim fondom za Gazu (GHF), koji podržavaju Izrael i Sjedinjene Države. Više od 500 Palestinaca je ubijeno u poslednjih mesec dana u haotičnom i kontroverznom programu distribucije pomoći. Pucnjava se dogodila oko 3 kilometra od lokacije GHF-a u Kan Junisu, dok su se Palestinci vraćali sa lokacije jedinim pristupačnim putem. Palestinci su često primorani da putuju na velike udaljenosti da bi stigli do centara GHF-a u nadi da će dobiti pomoć. Bolnica Naser je saopštila da je još jedna osoba ubijena u blizini centra GHF u južnom gradu Rafi. Deset drugih je ubijeno u skladištu pomoći Ujedinjenih nacija u severnoj Gazi, prema podacima ambulantnih i hitnih službi Ministarstva zdravlja. Izraelska vojska je saopštila da preispituje informacije o napadima. U prošlosti je vojska saopštavala da ispaljuje upozoravajuće hice na ljude koji se sumnjivo kreću ili se previše približavaju trupama, uključujući i one koji primaju pomoć. Izrael želi da GHF zameni sistem koji su koordinirale UN i međunarodne organizacije za distribuciju pomoći. Zajedno sa SAD, Izrael je optužio militantnu grupu Hamas za pljačku pomoći i korišćenje iste za održavanje vlasti u enklavi. UN negiraju da postoji sistematska pronevera pomoći. Hamas je označen kao teroristička organizacija od strane SAD i Evropske unije. Izraelska vojska je saopštila da je nedavno preduzela korake za poboljšanje organizacije područja, uključujući postavljanje novih ograda, signalizacije i otvaranje dodatnih ruta za pristup pomoći. Izrael kaže da napada samo militante i krivi Hamas za smrt civila, optužujući militante da se kriju među civilima jer deluju u naseljenim područjima. U nedelju i ponedeljak, Izrael je izdao naređenja za evakuaciju velikih područja severne Gaze.

Dan uoči sjednice Narodne skupštine Republike Srpske iz parlamentarne procedure povučen je Zakon o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske. "Kao predstavnik predlagača, obavještavam javnost da povlačimo iz procedure Zakon o zaštiti ustavnog uređenja. Očekivali smo podršku opozicije budući da su i oni tražili procesuiranje nekih krivičnih djela, ali pošto nisu shvatili suštinu, pozivamo ih da zajedno napišemo i predložimo novi zakon", napisao je Šef Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica. Podsjećamo, mjesec i po dana nakon što je Ustavni sud RS oborio prvi pokušaj usvajanja tog Zakona, on se ponovo predložio za raspravu u Skupštini RS. Prva verzija zakona o zaštiti ustavnog uređenja usvojena je u Skupštini RS u martu ove godine, da bi Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS utvrdilo u maju ove godine da je tim zakonom "povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda". Da bi otklonila formalne zamjerke Ustavnog suda RS, vlast je u novu verziju zakona unijela nekoliko tehničkih izmjena, poput uvođenja odredbi o ravnopravnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih. Novi tekst zakona predviđa da se pri imenovanju sudija i tužilaca u Specijalni sud i Specijalno tužilaštvo vodi računa o etničkoj i polnoj ravnoteži, što ranije nije bio slučaj. Takođe, umjesto ministra pravde, sada Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine predlaže glavnog specijalnog tužioca, zamjenike i sudije Specijalnog suda. I pored ovih formalnih izmjena, suština zakona ostala je nepromijenjena. Specijalno tužilaštvo i Specijalni sud RS zadržavaju gotovo identičnu strukturu i ovlaštenja kao u ranijoj verziji. Glavni specijalni tužilac, zamjenici i sudije biće i dalje imenovani u Narodnoj skupštini RS, u kojoj vladajuća većina ima apsolutnu kontrolu, što je protiv Ustava Bosne i Hercegovine, jer Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovini jedini ima mandat za izbor svih sudija i tužilaca u BiH, osim u Ustavnom sudu. Zakon i dalje obuhvata široko definisani spektar krivičnih djela, uključujući i "nepoštovanje odluka institucija RS" i "pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja". Ostavljena je i mogućnost formiranja posebne pritvorske jedinice, kao i dodatnih finansijskih mehanizama za operativni rad Specijalnog tužilaštva. Zanimljivo je i da je predlagač prvog zakona bio predsjednik RS. U sadašnjem prijedlogu, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, stoji da su predlagači "narodni poslanici", dok je predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić izjavio za medije u ponedjeljak, kako se radi o prijedlogu kojeg je Vlada RS poslala. U Transparency international ističu kako je u novom zakonu "najspornija" odredba koja predviđa osnivanje Službe za zaštitu ustavnog uređenja. Dodaju kako se radi o "novoj paraobavještajnoj strukturi" u Bosni i Hercegovini, pod direktnom kontrolom predsjednika RS. "Ovo je legalizacija političkog progona pod krinkom zaštite ustavnog poretka. Služba pod direktnom komandom predsjednika RS i Specijalno tužilaštvo koje imenuje Narodna skupština, samo su novi mehanizmi za obračun s kritičarima režima", saopštili su iz TI BiH. U toj organizaciji upozoravaju i na uspostavljanje "paralelnog" pravosudnog sistema kroz formiranje Specijalnog tužilaštva RS, mimo postojećih pravosudnih procedura i "otvoreno za politički uticaj". TI BiH podsjeća da je vlast u Republici Srpskoj već usvojila niz zakona kojima ograničava slobodu medija, udruživanja i javnog okupljanja, a ovaj zakon predstavlja nastavak te politike. Neustavni zakoni RS u ovoj godiniOtkad je predsjednik RS Milorad Dodik prvostepeno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, entitetske vlasti su usvojile niz neustavnih zakona. Narodna skupština RS je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine na području RS-a. Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je ove zakone privremeno stavio van snage 7. marta, ali upitno je realno dejstvo ove mjere obzirom na to da je RS još na ljeto 2023. usvojila zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda na području tog entiteta. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je tada saopštilo da od decembra 2024. godine provodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak". U martu ove godine ova pravosudna institucija je izdala sudskoj policiji naredbu za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića. U naredbi za privođenje na teret im se stavlja da su izvršili krivično djelo "napad na ustavni poredak". Nalog je izdat na dan kada je Narodna skupština RS trebalo da raspravlja o Nacrtu Ustava RS kojim vlasti u RS planiraju da definišu taj entitet u BiH kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda. Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije". U međuvremenu, Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru i o neprimjenjivanju Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zahtjev je podnio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ovim zakonom, kojeg je usvojila Skupština RS, se, po uzoru na ruski zakon, uvodi stroga kontrola rada civilnog sektora u RS-u. Dodik je rekao da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci. Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), do više stranih ambasada u BiH.

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je 30. juna nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova i spoljne trgovine Mađarske Peterom Sijartom u Segedinu, u Mađarskoj, da su dve države "na pravoj strani istorije i na strani zaštite prave demokratije, i da neće uspeti režirani pokušaji rušenja dve države, saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova Srbije. Đurić je, na konferenciji za novinare nakon sastanka, izjavio da sa mađarskim ministrom "stoji rame uz rame" u suprotstavljanju nastojanjima da se legitimno izabrana rukovodstva Srbije i Mađarske podriju spoljnim delovanjem. U Srbiji i Mađarskoj, izjavio je Đurić, postoji puna solidarnost po ovom pitanju. Kako je saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, Sijarto je na istoj konferenciji rekao je da su u toku akcije "kojima se upravlja spolja, a koje za cilj imaju smene vlada u zemljama centralne Evrope, gde su na vlasti oni koji zastupaju suverenost svoje države". "Znamo da i u Mađarskoj i u Srbiji imamo na vlasti vlade koje rade u interesu suvereniteta i interesa sopstvenih zemalja. Jasno je da se protiv tih vlada organizuju akcije sa namerom njihovog svrgavanja, a finansiraju se iz inostranstva i podržavaju se iz inostranstva", rekao je Sijarto. Đurić je obraćanje iskoristio i da se osvrne na protest na poziv studenata u blokadi koji je održan u subotu u Beogradu, nakon kojeg je došlo do incidenata demonstranata sa policijom. On je rekao da skup u subotu nije bio prijavljen i da je napadnuta policija. Nakon incidenata privedeno je više desetina ljudi, a direktor policije Dragan Vasiljević tvrdi da je u razbijanju demonstracija "upotrebljena minimalna sila". Studenti u blokadi, opozicija i nevladine organizacije optužili su vlast za prekomernu upotrebu sile. Nevladin Beogradski centar za ljudska prava saopštio je 30. juna da je podneo krivične prijave protiv više nepoznatih pripadnika policije zbog nezakonitog postupanja i prekomerne primene sile prema građanima.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da ne razgovara s Iranom, što je oštar zaokret u odnosu na prošlu sedmicu kada je najavio da su pregovori s Teheranom neizbježni, uprkos tome što Iran negira takve planove. U objavi na svojoj platformi Truth Social, Trump je 30. juna napisao da "ne nudi Iranu ništa... niti čak razgovara s njima otkako smo potpuno uništili njihove nuklearne objekte". Sjedinjene Države su 22. juna bombardovale tri ključna iranska nuklearna postrojenja, uključujući i jako utvrđeni podzemni objekt u Fordowu. Čini se da je Trump odgovarao na komentare demokratskog senatora Chrisa Coonsa, koji je doveo u pitanje Trumpove ranije izjave o tome da Kina može nastaviti kupovati naftu iz Irana nakon primirja postignutog uz posredovanje SAD-a između Izraela i Irana 24. juna. "Ili predsjednik Trump ne zna da njegova vlastita administracija ima stroge sankcije na iransku naftu, ili ga nije briga ako naši protivnici krše našu vlastitu politiku sankcija. Ne znam šta je alarmantnije", napisao je Coons na X. Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baqaei 30. juna optužio je Trumpovu administraciju da ima naviku mijenjati stavove. "Ove stalne promjene i mješoviti signali, koji su postali redovan obrazac ponašanja SAD-a u posljednja tri ili četiri mjeseca, jednostavno nisu nešto na što se možemo osloniti", rekao je na svojoj sedmičnoj konferenciji za novinare. Opseg štete na iranskom nuklearnom programu tokom 12-dnevnog rata s Izraelom ostaje nejasan. Iran kaže da su njihova nuklearna postrojenja pretrpjela velike štete, ali je obećao da će nastaviti sa svojim programom, za koji tvrdi da je mirnodopski. Rafael Grossi, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), rekao je prošle sedmice da bi Iran mogao nastaviti obogaćivanje uranija "za nekoliko mjeseci". "Iskreno govoreći, ne može se tvrditi da je sve nestalo i da tamo nema ničega", rekao je.

Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je 30. juna da je saslušano 10 od ukupno 30 osumnjičenih za napad na policiju i nasilničko ponašanje, nakon protesta, 28. juna na Trgu Slavija. U saopštenju se navodi da su "od 10 osumnjičenih koji su do sada saslušani", dvojica sa tužilaštvom zaključila sporazume o priznanju krivičnog dela, i da su sporazumi predati Višem sudu na potvrđivanje. Igor J. (33) je zaključio sporazum "na osnovu kojeg je priznao da je izvršio krivična dela 'Nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu' i 'Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti'", odnosno da je u Masarikovoj ulici, u centru Beograda, udarao policajca flašom po glavi. On je priznao ta krivična dela u zamenu za kaznu kućnog zatvora od osam meseci i novčanu kaznu od 40.000 dinara, navodi se u saopštenju. Goran V. (39) je zaključio sporazum "na osnovu kojeg je priznao da je izvršio krivično delo "Nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu", odnosno da je pripadnike policije gađao kamenicama. Kako je saopštilo tužilaštvo, dobio je uslovnu kaznu od šest meseci zatvora sa rokom provere od dve godine i novčanu kaznu od 50.000 dinara, dodaje se. Osam osumnjičenih Milan R, Atanasije K, Nikola M, Ivan S, Aleksandar M, Petar Đ, Dragan G, Dejan R. su negirali krivično delo koje im se stavljaju na teret – "Nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu", a Zoran L. i krivično delo "Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti". Nakon saslušanja tužilaštvo je predložilo sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu da im odredi pritvor, da ne bi ponovili krivična dela u kratkom vremenskom periodu. Milan R. (22) se sumnjiči da je gađao kordon policije različitim oštrim predmetima, a Atanasije K. (22) i Aleksandar M. (25) da su sa krova trafike prskali i gađali policajce flašama. Tužilaštvo je saopštilo i da se Nikola M. (28) sumnjiči da je drvenom palicom udarao više puta u štitove policijskih službenika. Zoran L. (48) se sumnjiči da je napadao, šutirao, bacao topovske udare i flaše na policiju u Bulevaru kralja Aleksandra, a Ivan S. (39) da je, na istom mestu, bacio kamenicu na kordon policije dok je u drugoj ruci držao još jednu kamenicu. Dejan R. (33) se sumnjiči da je flašama gađao kordon policije, navodi se. Deo demonstranata i policija sukobili su se u centru Beograda nakon zvaničnog završetka studentskog protesta. Direktor policije Dragan Vasiljević rekao je na konferenciji nakon incidenata da je privedeno više desetina ljudi i da je "upotrebljena minimalna sila". Studenti u blokadi, opozicija i nevladine organizacije optužili su vlast za prekomernu upotrebu sile, dok je nevladin Beogradski centar za ljudska prava saopštio 30. juna da je podneo krivične prijave protiv više nepoznatih pripadnika policije zbog nezakonitog postupanja i prekomerne primene sile prema građanima.

Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti (Albin) izjavio je u ponedeljak da su optuženi za napad u Banjskoj veoma bliski predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, bliži "nego njegovo lično obezbeđenje". Kurti je ponovio zahtev da odgovorni za napad u Banjskoj na severu Kosova u septembru 2023. budu predati kosovskim vlastima, nakon što su na društvenim mrežama objavljene fotografije na kojima se vidi nekoliko ljudi ispred zgrade Predsedništva Srbije, tokom protesta u subotu, koji su navodno optuženi za oružani napad u Banjskoj. Radio Slobodna Evropa proverava njihov identitet. Kurti je rekao da to dokazuje da je njegova vlada bila u pravu kada je 2023. godine proglasila grupe "Civilna zaštita" i "Severna brigada" terorističkim organizacijama. "U Banjskoj, Zvečanu, krajem septembra ubili su našeg policijskog narednika, Afrima Bunjakua, i zahtevamo predaju glavnog kriminalca, glavnog teroriste Milana Radoičića sa još 44 pripadnika paravojnih grupa koji su učestvovali u terorističkom i kriminalnom napadu u septembru 2023. Sada su isti bliži od ličnog obezbeđenja predsednika Srbije", rekao je Kurti novinarima u Prištini. Prema njegovim rečima, slike snimljene ispred zgrade Predsedništva Srbije pokazuju da napad u Banjskoj 2023. godine nije izvršila grupa huligana, već "kriminalna i teroristička" grupa, iza koje stoji Beograd. "To su ljudi koji su obučeni u Srbiji, primali naređenja odatle i vršili agresiju na Kosovo. Moraju se predati Kosovu. To pokazuje da smo u svemu bili u pravu i sve pokazuje o beogradskom režimu, koji s jedne strane tako postupa jer poriče zločine počinjene tokom rata na Kosovu, a s druge strane samo povećava saradnju sa Kremljem, sa despotskim predsednikom Vladimirom Putinom", rekao je Kurti. Na Kosovu je u toku suđenje za slučaj Banjska protiv tri osobe, dok optužnica za oružani napad obuhvata 45 ljudi. Policajac Afrim Bunjaku je ubijen tokom ovog napada. Nakon toga u razmeni vatre s grupom naoružanih Srba, ubijena su tri napadača. Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste, najveće srpske stranke na Kosovu koja iuma podršku vlasti u Beogradu, preuzeo je odgovornost za napad. Tužioci su tražili suđenje u odsustvu za Radoičića i još 41 optuženog u ovom slučaju, koji su na slobodi, ali je Osnovni sud odbio njihov zahtev kao "neosnovan". Srbija negira optužbe Kosova da Beograd stoji iza oružanog napada u Banjskoj, koji Priština opisuje kao teroristički. Kosovo je više puta pozvalo Srbiju da izruči optužene u slučaju Banjska. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države su takođe pozvale da se oni izvedu pred lice pravde.

U proteklih pet godina u Bosni i Hercegovini je urađeno 810 DNK analiza, pri čemu su identificirani posmrtni ostaci 243 osobe koje su nestale u ratu 1990-ih godina, istaknuto je 30. juna u Sarajevu tokom predstavljanja rezultata rada Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP). Pronađeno je i identificirano 498 dodatnih posmrtnih ostataka ranije identificiranih i pokopanih osoba. Trideset godina nakon rata u Bosni i Hercegovini se traga za više od 7.600 osoba, a dosad je identificirano oko 75 posto od više od 32.000 za kojima se tragalo. Iz ICPM-a su naveli da su u proteklih pet godina obradili 1.125 koštanih uzoraka, a od porodica nestalih osoba je prikupljeno 655 uzoraka, što je ključni korak u procesu identifikacije i rješavanja slučajeva nestalih osoba i za porodice nestalih koje više decenija čekaju istinu o svojim najmilijim. "Proces pronalaska nestalih i zaštita prava njihovih porodica u BiH, koji je uspostavljen davnih 1990-ih godina nakon rata, danas zaista služi kao jedan primjer drugim zemljama u svijetu koje se suočavaju sa ovakvim ili sličnim problemom", kazala je Samira Krehić, zamjenica šefa ICMP-ovog programa za Zapadni Balkan. Voditelj Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca kazao je da, uoči obilježavanja 30 godina od srebreničkog genocida, EU nastavlja podržavati rad ICMP-a u cilju jačanja povjerenja, zajedništva i buduće perspektive BiH. "Uloženo je više od 15 miliona eura podrške EU u ključne aktivnosti ICMP-a, prije svega utvrđivanju identiteta nestalih, jačanju kapaciteta same institucije i – što je najvažnije – da porodice koje tragaju za svojim najmilijim dobiju odgovore", kazao je ambasador Soreca. Helena Lagerlöf, ambasadorica Kraljevine Švedske u BiH, naglasila je da se iskustva koja je ICMP stekao u BiH kao i rad i ekspertizu koju su razvili koriste kao pomoć i podrška i u drugim zemljama koje su u procesu ostvarivanja pravde. "Posebno u slučajevima ratnih užasa, a jedan od takvih primjera je svakako i Ukrajina", kazala je ambasadorica Lagerlöf. Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) je međuvladina organizacija zadužena isključivo za rad na pitanju nestalih. Sjedište ICMP-a je u nizozemskom Den Haagu, a surađuje s vladama, organizacijama civilnog društva, pravosudnim institucijama, međunarodnim organizacijama i porodicama širom svijeta.

U Severnoj Makedoniji će od 1. jula do kraja avgusta građanima biti zabranjeno kretanje šumama. Ta zabrana se uvodi na teritoriji kojom upravlja Javno preduzeće "Nacionalne šume" Severne Makedonije zbog povećanog rizika od šumskih požara na otvorenim prostorima. Na zahetv tog preduzeća zabranu uvodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Severne Makedonije, a pojedinci koji budu zeteknuti u kretanji šumama i šumskim zemljištem biće kažnjeni sa 1.500 do 2.000 evra u denarskoj protivrednosti. Kretanje u šumama biće dozvoljeno samo uz pismenu saglasnost koju izdaju podružnice Javnog preduzeća "Nacionalne šume", za područje kojim upravljaju. Prošle godine u Severnoj Makedoniji zabeležen je rekordan broj požara i samo tokom jula bilo ih je čak 620 na otvorenom i šumskih požara, prema podacima makedonskih vlasti.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je u ponedeljak "ruskim prijateljima" na razumevanju nakon što je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao da je Moskva zainteresovana da se nemiri u Srbiji smire "na osnovu ustava i zakona" i upozorio na mogućnost navodne "obojene revolucije". Vučić je izrazio zahvalnost pošto su pripadnici policije priveli građane i uklonili blokade saobraćajnica koje su postavljene u gradovima Srbije nakon poziva studenata u blokadi na građansku neposlušnost, između ostalog blokiranjem ulica sa zahtevom da se raspišu vanredni izbori i oslobode akademci uhapšeni nakon velikog protesta u subotu u Beogradu. "Hvala ruskim prijateljima što to primećuju, hvala Sergeju na tome što je to odlično razumeo i hvala retkim korektnim ruskim analitičarima koji su primetili jednu stvar – da će Vučić da bude malo tvrđi orah", rekao je Vučić novinarima u Sevilji u Španiji, na margini konferencije UN o finansiranju razvoja. Lavrov je, kako je prenela ruska državna novinska agencija TASS, rekao da Moskva prati situaciju i da je "zainteresovani da se ovi nemiri smire, kao što je rekao predsednik Srbije Vučić, na osnovu ustava i zakona ove nama prijateljske države". "Nadamo se da zapadne zemlje, koje obično uvek pokušavaju da iskoriste određene unutrašnje događaje u raznim zemljama kako bi promovisale svoje interese na štetu interesa drugih partnera dotične zemlje, nadamo se da se ovog puta neće upuštati u svoje obojene revolucije", rekao je šef ruske diplomatije. Vučić je rekao da se vlast u Srbiji da osvaja na izborima i onda kada nadležni organi to budu raspisali, a ne, kako je rekao, kada banda huligana to bude tražila, prenela je agencija Beta. "Red ćemo da sačuvamo u zemlji, hvala na pažnji ruskim prijateljima, hvala na tome što dobro razumeju i budno procenjuju šta je to što se u Srbiji zbiva ali želim njima da kažem i svima drugima da, šta god organizovali, koliko god plaćali ... završeno je sa tim, želim da ih obavestim da je Srbija pobedila da se radujem nastavku saradnje sa Ruskom Federacijom", rekao je Vučić. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je takođe rekao, kako je preneo ruski državni medij Sputnjik, da Moskva ne isključuje mogućnost da se tokom protesta u Srbiji koriste tehnologije za izazivanje obojenih revolucija – što je termin koji se odnosi na masovne proteste protiv autoritarnih režima, uglavnom u bivšim sovjetskim republikama. "Uprkos činjenici da se Srbija, naravno, nalazi pod neviđenim pritiskom, ne možemo isključiti mogućnost da se tamo koriste dobro poznate tehnologije za izazivanje obojenih revolucija“, rekao je Peskov novinarima. On je dodao da Rusija ne sumnja da će srpsko rukovodstvo uspeti da u najskorije vreme uspostavi red i zakon u zemlji. Ruski i srpski zvaničnici su više puta povezivali antivladine proteste s navodnom "obojenom revolucijom". Poslednji komentari ruskih zvaničnika usledili su nakon što je policija reagovala upotrebom sile protiv demonstranata u subotu uveče posle protesta i hapšenjima u poslednja dva dana. Poslednja hapšenja dogodila su se u ponedeljak ujutro kada su pripadnici policije počeli da uklanjaju blokade saobraćajnica koje su građani organizovali kao odgovor na poziv studenata na građansku neposlušnost. Reagovanje opozicije u SrbijiDemokratska stranka je saopštila da "kategorički odbacuje pokušaje bilo koje strane države da etiketira građane Srbije koji koriste svoje ustavno pravo na protest i politički stav". "Izjava ministra Lavrova, kojom sugeriše da su građanske blokade deo stranih planova za destabilizaciju ide direktno u korist propagandnim narativima aktuelne vlasti u Srbiji, ali prostor za pomoć Aleksandru Vučiću više ne postoji, ni na unutrašnjem ni na spoljnopolitičkom planu", rekao je poslanik Demokratske stranke Nebojša Novaković. On je rekao da građani Srbije "ne traže pomoć iz Moskve, već istinu, pravdu i slobodu u sopstvenoj zemlji" i da se "demokratija se ne gradi oslanjanjem na modele koji poriču osnovna ljudska prava – ni u Beogradu, ni u Moskvi". "Kao što se godinama borimo protiv domaće autokratije, tako odbacujemo i rusku propagandu koja pokušava da uguši slobodnu misao i politički pluralizam u našoj zemlji", rekao je Novaković.

Kanadski premijer Mark Karni izjavio je u nedjelju kasno uveče da se nastavljaju trgovinski pregovori sa SAD posle kanadskog povlačenja plana za uvođenje poreza američkim tehnološkim firmama. Američki predsednik Donald Tramp prethodno je u petak, 27. juna, izjavio da suspenduje trgovinske pregovore sa Kanadom zbog njenih planova da carini američke tehnološke firme i nazvao je taj kanadski potez direktnim i flagrantnim napadom na SAD. Kanadska vlada saopštila je sinoć da će, u očekivanju trgovinskog sporazuma, Kanada povući svoj Porez za digitalne usluge koji je trebalo da stupi na snagu danas, 30. juna, prenosi AP. Kanadski premijer Karni i Tramp razgovarali su 29. juna telefonom, i Karnijeva kancelarija je saopštila da su se dogovorili da će trgovinski pregovori biti nastavljeni. "Sa današnjom objavom podržava se nastavak pregovora sa cilljanim rokom od 21. jula 2025. određenom na ovomesečnom samitu lidera G7 u Kananaskisu (Kanada)", objavio je Karni u saopštenju. Karni je posetio Trampa u Beloj kući u maju, kadao je bio uljudan ali čvrst, piše AP. Tramp je bio u kanadskoj državi Alberti na samitu G7, kada su prema rečima kanadskog premijera, ta zemlja i SAD odredile 30-odnevni rok za završetak trgovinskih pregovora. U objavi preko društvenih mreža u petak Tramp je rekao da ga je Kanada obavestila da ostaje pri nameri da uvede porez na digitalne usluge, koji se odnosi na kanadske i strane firme koje rade sa onlajn korisnicima u Kanadi. Porez na digitalne usluge trebalo je da pogodi firme kao što su Amazon, Gugl, Meta, Uber, Erbiendbi (Airbnb) sa tri odsto na prihode od kanadskih korisnika. Trebalo je da bude primenjen retroaktivno, te bi američke kompanije morale da plate dve milijarde američkih dolara na kraju meseca. Kanadski ministar finansija Fransoa-Filip Šampejn razgovarao je sa američkim ministrom finansija Skotom Besentom 29 juna. "Odustajanje od poreza na digitalne usluge će omogućiti važno napredovanje u pregovorima o novom ekonomskom i bezbednosnom odnosu sa SAD", rekao je kanadski ministar finansija. Kanada i SAD razgovaraju o ublažavanju niza visokih carina na raznu robu koje je Tramp uveo svom susedu. Tramp je uveo carine od 50 odsto na čelik i aluminijum i 25 odsto na automobile. On je uveo i carinu od 10 odsto na uvoz iz većine zemalja, a mogao bi da podigne te carine posle 9. jula kada istekne 90-odnevni period pregovaranja koji je on odredio. Kanada i Meksiko imaju odvojene carine od čak 25 odsto koje je Tramp uveo navodeći kao razlog zaustavljanje krijumčarenja fentanila mada su neki proizvodi i dalje zaštićeni pod Sporazumom SAD-Meksiko-Kanada iz 2020. potpisanim tokom prvog Trampovog predsedničkog mandata. Profesor političkih nauka na univerzitetu Mekgil u Montrealu Danijel Beland rekao je da je Karnijevo povlačenje "jasna pobeda" za Trampa, i da je Tramp naterao Karnija da uradi tačno ono što su velike tehnološke firme htele.

Dok je Rusija nastavila svoj nemilosrdni napad na ukrajinske gradove -- u kojem je lansirano više od 500 raketa i dronova -- predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je uredbu o povlačenju svoje zemlje iz globalnog pakta o protivpješačkim minama i odao počast pilotu koji je poginuo u akciji. Zelenski je 29. juna potpisao uredbu o povlačenju Ukrajine iz Otavske konvencije, koja zabranjuje upotrebu protivpješadijskih mina. Zelenski je naveo rusku upotrebu smrtonosnih mina kao razlog Ukrajine za izlazak iz pakta, koji je potpisalo više od 160 zemalja, ali ne i Rusija ili Sjedinjene Američke Države. Kremlj je "izuzetno ciničan u upotrebi protivpješadijskih mina", rekao je Zelenski. "To je zaštitni znak ruskih ubica -- uništavati život svim sredstvima koja su im na raspolaganju." Da bi stupila na snagu, mjeru mora ratificirati Parlament i moraju biti obavješteni i Ujedinjeni narodi. Drugom odlukom, Zelenski je odlikovao 32-godišnjeg ukrajinskog pilota F-16 Maksima Ustimenka -- koji je poginuo u akciji -- najvišim odlikovanjem zemlje, dok su vlasti pružile više informacija o njegovoj sudbini. "Upravo sam potpisao ukaz o dodjeli titule 'Heroj Ukrajine' Maksimu Ustimenku -- ukrajinskom pilotu i jednom od naših najboljih. Nažalost, odlikovanje je posthumno", rekao je Zelenski. "Poginuo je braneći naše nebo, braneći naš narod od još jednog masovnog ruskog napada -- samo sinoć je lansirano više od 500 jurišnih dronova i raketa, od kojih je većina oborena." Ukrajinska vojska je od prošle godine, kada je počela koristiti američke ratne avione, izgubila tri F-16, rekavši da su oni ključni za odbranu zemlje od ruskih zračnih napada. Nije poznato koliko F-16 Ukrajina ukupno ima. Zračne snage su saopštile da je Ustimenko uspio odvesti neispravni avion dalje od civilnih područja, ali da se nije uspio katapultirati prije pada. "Pilot je koristio cijeli niz naoružanja i oborio sedam zračnih ciljeva", saopštile su Zračne snage na Telegramu. "Njegov avion je oštećen i počeo je gubiti visinu. Maksim Ustimenko je učinio sve što je mogao, odveo je avion dalje od naselja, ali nije imao vremena da se katapultira." Zelenski je ponovio pozive zapadnim saveznicima Ukrajine da nastave podržavati Kijev kako bi se odbranio od ruskih napada. "Ukrajina treba ojačati svoju protivvazdušnu odbranu -- ono što najbolje štiti živote. To su američki sistemi koje smo spremni kupiti. Računamo na liderstvo, političku volju i podršku Sjedinjenih Država, Evrope i svih naših partnera", napisao je na društvenim mrežama. Ti komentari uslijedili su nakon što su ruske snage lansirale više od 500 zračnih oružja na Ukrajinu tokom noći između 28. i 29. juna, što je Kijev opisao kao najveći zračni napad na zemlju od početka rata. "Gotovo cijelu noć, upozorenja na zračni napad čula su se širom Ukrajine -- 477 dronova bilo je na našem nebu, većina njih rusko-iranski Shahedi, zajedno sa 60 raketa različitih tipova", rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama. Napad je naveo Poljsku i savezničke zemlje da podignu avione kako bi osigurale sigurnost poljskog zračnog prostora, saopštila je poljska vojska 29. juna. Prema izvještavanju Reutersa

Policija od jutra 30. juna uklanja barikade u Beogradu i drugim gradovima Srbije, koje su demonstranti počeli da postavljaju veče pre na desetinama saobraćajnica, kao vid "građanske neposlušnosti". Barikade na putevima se postavljaju spontano, u organizaciji neformalnih zborova građana - na poziv studenata koji proteklih sedam meseci blokiraju desetine fakulteta širom Srbije i predvode masovne proteste. Blokadama, kako navode, traže da vlast raspiše vanredne izbore i da se puste na slobodu svi demonstranti, uhapšeni u incidentima nakon masovnog studentskog protesta 28. juna u Beogradu. Demonstranti insistiraju da je reč o "nenasilnim akcijama". Početak policijske akcije "razbijanja" barikada u Beogradu obeležila su hapšenja - uz optužbe studenata u blokadi da je policija upotrebila prekomernu silu prema demonstrantima. Policija je na optužbe odgovorila da su postupali "visoko profesionalno". Desetine policajaca pod maskama na barikadamaDesetine policajaca pod maskama uklanjaju barikade sa puta, dok im više stotina demonstranata ne pruža otpor i podiže ruke uvis - uz insistiranje da je njihovo okupljanje mirno. To je slika sa jedne od blokada u beogradskoj opštini Zemun, koja je postavljena 30. juna nešto posle podneva. Akciji policije, u kojoj su sa kolovoza uklanjali kontejnere, ograde i cigle, prethodio je poziv građanima da se sklone sa blokade. Građani su se premestili na trotoar, pevajući himnu Srbije, sa rukama podignutim uvis, dok je policija išla ka njima. Dok ih je policija potiskivala ka trotoaru, uzvikivali su "pustite studente", aludirajući na policijska hapšenja nakon studentskog protesta 28. juna. Zemunska blokada je među nekoliko onih koje su postavljene u Beogradu, nakon policijske akcije 30. juna u ranim jutarnjim satima. Tada su jake policijske snage "razbile" sve barikade po gradu, uz tvrdnju da je saobraćaj u Beogradu može "normalno da funkcioniše". Međutim, demonstranti se spontano okupljaju na više lokacija u Beogradu u drugim gradovima i blokiraju saobraćaj - dok ne stigne policija koja sklanja barikade sa puta. Jedna od blokada na kojoj je policija intervenisala, bila je i u centru Beograda, u naselju Dorćol. Nepoznat broj privedenihU prvom saopštenju policije, objavljenom u ranim jutarnjim satima 30. juna, ne navodi se broj privedenih u akciji uklanjanja barikada. Sa druge strane, studenti u blokadi, objavili su da je 30. juna tokom jutra privedeno 29 njihovih kolega. Na nalozima studenata u blokadi, objavljeni su snimci hapšenja i razbijanja pojedinih barikada - uz ocenu da je "narod pretučen i lišen slobode", te da "policija krije identitet i bije svoj narod". Snimci hapšenja, uz primenu policijske sile, objavljeni su sa blokada kod Pravnog fakulteta u centru Beograda, kao i u Ulici vojvode Stepe u beogradskom naselju Voždovac. Na jednom od snimaka, objavljenom na društvenim mrežama, vidi se da su se policijska vozila zaletela na demonstrante u Ulici vojvode Stepe, dok demonstranti beže sa kolovoza. Opozicione stranke su policijske akcije i hapšenja opisale kao "nedopustiv čin zastrašivanja". MUP, sa druge strane, tvrdi da je policija privodila zbog napada i vređanja policije i remećenja javnog reda i mira. Poziv da se nastave blokadeStudenti u blokadi su, putem društvenih mreža, pozvali građane da nastave sa "građanskom neposlušnošću" i da blokiraju ulice širom Srbije. Blokade će, kako navode, trajati do ispunjenja zahteva - odnosno raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora i oslobađanja uhapšenih nakon studentskog protesta 28. juna. Treći zahtev je uklanjanje kampa kojeg su u centru Beograda pre više meseci postavili protivnici studentskih blokada. 'Nema ih dovoljno da razbiju blokade'Uz poziv na "neposlušnost", građanima su poručili da se, u slučaju dolaska policije sa opremom za razbijanje demonstracija, sklone sa blokada "mirno i bez panike". "A nakon njihovog odlaska, ponovo možete uspostaviti neki vid okupljanja i blokade...Nema ih dovoljno (Žandarmerije) da koordinisano razbiju sve lokacije blokade", navedeno je na sajtu Studentske blokade. Na tom sajtu je prethodno objavljen spisak sa oko 50 blokiranih lokacija tokom noći 29. juna - uključujući centralne saobraćajnice i mostove u Beogradu. Na spisku je bilo još dvadesetak gradova širom Srbije u kojima je bila postavljena bar jedna barikada - od Subotice, preko Novog Sada, Zrenjanina, Čačka, Užica, Kragujevca, Niša. Demonstranti su na puteve dovlačili kontejnere, gume, metalne ograde ili su parkirali svoja vozila. Neki su postavljali i šatore. Od novembra 2024. u Srbiji traju masovni protesti, predvođeni studentima u blokadi. Stotine hiljada ljudi od početka protesta na ulicama zahtevaju odgovornost vlasti zbog pogibije 16 ljudi u nesreći u Novom Sadu. Kako studenti opisuju 'građansku neposlušnost'?Na Instagram stranici studenata koji blokiraju beogradski Poljoprivredni fakultet, 29. juna uveče objavljen je vodič za "građansku neposlušnost" do ispunjenja zahteva. Kako kažu, građanska neposlušnost podrazumeva blokiranje raskrsnica, krečenje stranačkih prostorija, lepljenje stikera i plakata, te usporavanje saobraćaja vožnjom bicikala i džogiranjem ulicama u grupama. Pozvali su građane i na "zatrpavanje mejlova i poštanskih sandučića institucija koje ne rade kako valja", te na "neplaćanje računa do poslednjeg trenutka" i "plaćanje računa u delovima". U građansku neposlušnost ubrajaju i simultano podizanje novca sa bankomata, kolaps fiskalnog sistema, te plaćanje u sitnim apoenima. Od poslanika opozicije, studenti u blokadi su zatražili da bojkotuju rad Skupštine. Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je to opisala kao "besmisleno", ocenjujući da bi "odgovorno" od stranaka opozicije bilo da "svoje mandate zadrže, da svoje glasače poslušaju i da se bore u institucijama". Izjavila je da će izbori najverovatnije biti krajem 2026. godine i pozvala na "očuvanje institucija". Na studentskom protestu poručeno da vlast smatraju 'nelegitimnom'Blokadama puteva prethodio je veliki studentski protest na trgu Slavija u Beogradu - gde su se desetine hiljada građana okupile na verski i državni praznik Vidovdan 28. juna. Na kraju protesta je poručeno da studenti i građani traže vanredne izbore i da je trenutna vlast "nelegitimna". Studenti u blokadi su, po završetku protesta, građanima dali "zeleno svetlo" za "građansku neposlušnost". Ključni zahtev protesta, pored raspisivanja izbora, bio je i da policija prekine skup u centru Beograda, u Pionirskom parku i kod Skupštine Srbije - gde mesecima kampuju protivnici studentskih protesta, koji sebe nazivaju "studentima koji žele da uče". Za ispunjenje oba zahteva, vlastima je bio dat rok do kraja studentskog skupa - do 28. juna u 21 čas. Predsednik Srbije im je pre protesta poručio da "ultimatum nije prihvaćen". A nakon zvaničnog završetka studentskog protesta, došlo je do incidenata u centru grada i okršaja policije sa delom demonstranata. Uhapšeno je više desetina demonstranata. Dok državni zvaničnici tvrde da je policija postupala profesionalno i da je napadnuta od strane demonstanata, studenti u blokadi su optužili policiju za brutalnost, represiju i primenu prekomerne sile. Studenti u blokadi, opozicione partije i brojne nevladine organizacije osudili su hapšenja, sa zahtevom da svi privedeni nakon incidenata budu pušteni na slobodu. Talas protesta u državi pokrenuo je pad nadstrešnice rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu, gde je poginulo 16, a teško povređena jedna osoba. Protesti su postali su simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u Srbiji - uz pitanje da li su do nesreće u Novom Sadu doveli nemar i korupcija sistema.

Komesarka Evropske unije (EU) za proširenje Marta Kos razgovaraće danas i sutra u Skopju s čelnicima Zapadnobalkanske šestorke kako bi se ubrzala provedba Evropskog plana rasta za Zapadni Balkan, objavila je Evropska komisija. Čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije te komesarka Kos fokusiraće se na ključne reforme kako bi se "otključale" isplate sredstava u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan i donijele opipljive koristi građanima zemalja kandidatkinja za članstvo u Uniji prije pristupanja, navodi se. Skup će, kako se navodi, biti i prilika za raspravu o novim područjima saradnje: zaštiti potrošača, turizmu i Putu prema jedinstvenom tržištu, što bi trebalo ubrzati ekonomsku integraciju Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU. Tokom dvodnevnog sastanka Evropska komisija predložiće investicioni paket od 87,7 miliona eura u okviru postojećeg Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), koji bi trebao usmjeriti gotovo pola milijarde eura privatnih ulaganja u projekte čiste energije u cijeloj regiji, stoji u najavi. Plan rasta za Zapadni Balkan nudi pogodnosti zemljama regije koje se pripremaju za članstvo u EU, a učesnici sastanka će pregledati napredak i razgovarati o daljnjim koracima, navodi se. Dodaje se da je cilj Plana podstaći ekonomiju Zapadnog Balkana i pomoći zemljama te regije da se pridruže Uniji. Plan rasta predviđa finansijsku podršku od šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti koje daje EU, za reforme i ulaganja u područjima poput energetike, prometa i digitalne transformacije, s ciljem povećanja prosperiteta i stabilnosti u regiji. Vlada Sjeverne Makedonije najavila je da će premijer Hristijan Mickoski danas privatno razgovarati s evrokomesarkom Kos i da će se njih dvoje u utorak zajedno obratiti javnosti. U utorak će se održati dva panela - prvi će biti posvećen Planu rasta, a drugi konkretnim mehanizmima i podršci za njegovu provedbu.

Veliki toplotni valovi zabilježeni su širom Evrope, a u zemljama poput Grčke, Italije i Španije zabilježene su temperature iznad 40 stepeni Celzijusa. Ujedno, lokalne vlasti upozoravaju na rizik od požara. Stručnjaci povezuju sve veću učestalost i jačinu toplotnih valova s klimatskim promjenama, upozoravajući da ovakvi ekstremni vremenski događaji postaju sve češći u južnom dijelu Europe. Crvena upozorenja na visoke temperature na snazi su u dijelovima Portugala, Italije i Hrvatske, dok brojna narandžasta upozorenja pokrivaju područja Španije, Francuske, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Srbije, Slovenije i Švicarske. U Španiji je zabilježen novi temperaturni rekord za juni od 46 stepeni Celzijusa, zabilježen u subotu u mjestu El Granado, prema podacima španske nacionalne meteorološke službe. Također navode da je mjesec juni na putu da postane najtopliji otkako se vrše mjerenja. Grčka je ponovno bila na visokom nivou pripravnosti zbog požara izazvanih ekstremnim vremenskim uslovima. Veliki požar izbio je južno od Atine u četvrtak, što je dovelo do evakuacije i zatvaranja puteva. Raspoređeno je 130 vatrogasaca, 12 aviona i 12 helikoptera za borbu s požarom, dok je policija evakuisala 40 osoba. Ekstremne vrućine pogodile su i zemlje Zapadnog Balkana gdje su temperature prelazile 40 stepeni. Srbija je zabilježila najvišu temperaturu otkako se počela voditi evidencija u 19. stoljeću. U Sloveniji je u subotu izmjerena najviša junska temperatura u historiji. Sjeverna Makedonija također trpi velike vrućine, s temperaturama koje su u petak dostigle 42 stepena. Neka područja nastavit će se zagrijavati do sredine sedmice, s rastom temperatura širom Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije narednih dana. Stručnjaci su upozorili da intenzivne vrućine mogu uticati na svakodnevni život, posebno kod ranjivih grupa poput starijih osoba i djece. Studija objavljena prošle godine u časopisu Lancet Public Health istaknula je rastući rizik od smrti povezanih s vrućinom zbog klimatskih promjena. Studija predviđa da bi broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom mogao više nego učetverostručiti do sredine stoljeća pod sadašnjim klimatskim politikama. Iako više ljudi umire od hladnoće nego od vrućine, studija naglašava da će porast temperatura nadoknaditi koristi blažih zima, što će dovesti do značajnog povećanja smrtnosti povezane s vrućinom. Izvor: Associated Press, BBC