Napadi ruskih dronova ciljali su civilnu infrastrukturu u ukrajinskoj crnomorskoj luci Odesa, pri čemu su najmanje tri osobe povrijeđene, a nekoliko gradskih četvrti se bori sa nestankom struje dok je češki predsjednik Petr Pavel bio u posjeti radi razgovora sa zvaničnicima. Načelnik vojne uprave Odeske oblasti Oleh Kiper izvijestio je 21. marta da su maloljetnici među troje povrijeđenih u udarima koji su izazvali požare u različitim dijelovima grada. Kanal ASTRA Telegram, pozivajući se na informacije u lokalnim medijima, navodi da su među objektima civilne infrastrukture pogođene stambena zgrada, tržni centar, prodavnica i nekoliko preduzeća u Odesi. Udari su doveli do nestanka struje u najmanje tri gradske četvrti, navodi elektroprivreda DTEK. "Ovo je još jedan podsjetnik cijelom svijetu: rat se nastavlja, a Ukrajina nastavlja da se bori", napisao je Kiper na Telegramu. Tridesetodnevni moratorijum na udare na energetsku infrastrukturu u ratu Rusije i Ukrajine dogovoren je 18. marta tokom razgovora američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina. I nakon toga su se Moskva i Kijev međusobno optuživali za kršenje ograničenog sporazuma i čini se da je dogovor imao mali uticaj na tok rata. Rusija je 21. marta optužila Kijev da je digao u vazduh veliku pumpnu i mjernu stanicu u ruskoj oblasti Kursk u blizini granice s Ukrajinom u, kako je nazvala, "terorističkim aktom". Očekuje se da će se ruska i ukrajinska delegacija odvojeno sastati s američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji sljedeće sedmice, iako se ne očekuje da će se oni održavati licem u lice. Nanošenje štete Odesi bio je prioritet za Rusiju u njenoj trogodišnjoj invaziji na Ukrajinu, jer Moskva nastoji ometati Kijevu pristup moru. Dok su nade Rusije da će doći do strateške luke sa konvencionalnim snagama izblijedjele u prvoj godini rata, ona je nastavila da ga cilja redovnim udarima. U postu na X uveče 20. marta, češki predsjednik Petr Pavel rekao je da se Odesa "opire ruskoj agresiji od početka rata". "Češka Republika ovdje šalje pomoć u obliku borbenih vozila, dronova, zaštitnih prsluka i mobilnih uređaja za ometanje koji štite stanovnike od napada dronovima, kao i medicinske opreme, poput respiratora i bolničkih kreveta", rekao je Pavel. Pavel se sastao s Kiperom, potpredsjednikom vlade Oleksijem Kulebom i drugim ukrajinskim zvaničnicima kako bi razgovarali o saradnji. Tokom konferencije za novinare sa svojom moldavskom koleginicom Maiom Sandu u Kišinjevu 20. marta, Pavel je rekao da će Ukrajina možda morati da se odrekne teritorije zbog mira, ali je pozvao evropske saveznike Kijeva "da podrže Ukrajinu svim sredstvima, uključujući moguće vojno prisustvo" kako bi se održao trajni mir nakon završetka rata. Uz Odesu, ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su regioni Hmeljnicki, Sumi i Kijev bili fokus napada ruskih dronova kasno 20. marta. Vazduhoplovstvo je saopštilo da je 114 od 214 dronova oboreno i da je još 81 preusmjereno sa svojih ciljeva uz pomoć elektronskog ratovanja. U međuvremenu, u jugoistočnom regionu Zaporižja, najmanje šest osoba je povređeno u noćnom napadu dronom, uključujući četvorogodišnjeg dječaka, saopštile su lokalne vlasti.

Osnovno javno tužilaštvo u Kočanima izdalo je naredbu za sprovođenje istražnog postupka protiv 27 fizičkih i tri pravna lica u vezi sa smrtonosnim požarom diskoteci u Kočanima, saopšteno je iz Državnog tužilaštva Sjeverne Makedonije. Detalji istrage, osumnjičeni i predložene mere bezbjednosti, kako je najavljeno, biće saopšteni danas u podne na konferenciji za novinare ispred zgrade Javnog tužilaštva u Kočanima. Osnovni sud u Kočanima je ranije donio rješenje kojim je određen pritvor od 30 dana za 13 osoba, među kojima je i ministar ekonomije Krešnik Bekteši. O još šestorici osumnjičenih, kojima je prethodno takođe određen pritvor od 48 sati, sud će odlučivati tokom dana. Tužilaštvo i policija 20. marta su sproveli akciju privođenja osumnjičenih za učešće u požaru, o čemu je Javno tužilaštvo saopštilo da će danas dati podatke. Istražnim radnjama, prije hapšenja trojice bivših gradonačelnika, obuhvaćeno je 28 osoba. Istraga je već otvorena i određen je pritvor od 30 dana za sedam službenika, službenika Uprave unutrašnjih poslova Štip i Policijske stanice Kočani, za koje se sumnja da su saizvršioci, tako što su pripremili, potpisali i dali pozitivnu saglasnost kojom je pravnom licu omogućeno da dobije dozvolu za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva, a da nije ispunjavalo zakonske uslove za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva. U požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima 16. marta poginulo je 59 ljudi, a oko 200 je povrijeđeno. Preminuli, starosti od 16 do 48 godina, sahranjeni su 20. marta u Kočanima, Štipu, Strumici i Skoplju.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je da je "Srbija sita onih koji je terorišu već četiri meseca", dodajući da moraju da učine sve da izbegnu nasilje, ali i da se suprotstave onima koji "ruše i uništavaju" zemlju". "U Srbiji vri, bukvalno vri, samo što oni to ne vide. Srbija je sita onih koji je terorišu već četiri meseca. A mi moramo da činimo sve da nasilje izbegnemo, a da se suprotstavimo onima koji ruše i uništavaju našu zemlju", rekao je Vučić u video obraćanju na svom Instagramu nalogu. Dodao je da će zbog toga "u najkraćem mogućem periodu" pozvati ljude da na miran i dostojanstven način pokažu da hoće "slobodnu Srbiju". Nakon pogibije 15 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra, usledio je niz protesta i blokada, predvođenih studentima, koji više od tri meseca blokiraju fakultete, insistirajući na odgovornosti za nesreću. Njih su u zahtevima podržali prosvetni radnici, poljoprivrednici, advokati i jedan broj građana. Studenti u blokadi su u noći između četvrtka i petka blokirali depo Gradskog saobraćajnog preduzeća (GSP) u Novom Beogradu, zbog čega, kako su naveli u GSP-u na ulice grada jutros nije izašlo 150 autobusa i 130 tramvaja.

Sudanska vojska ponovno je zauzela predsjedničku palatu u Khartoumu, tvrde vojni časnici. Palatu su dvije godine kontrolirale paravojne Snage za brzu podršku (RSF). Videozapis i fotografije objavljene na društvenim mrežama pokazuju vojnike kako mašu oružjem, navijaju i mole se na koljenima. Čini se da je vojska spremna vratiti kontrolu nad glavnim gradom dvije godine nakon što su je izbacili njeni paravojni rivali, poznati kao RSF. Paravojna grupa se još nije oglasila. Nabil Abdallah, glasnogovornik vojske, rekao je na državnoj televiziji da je vojska preuzela kontrolu nad palatom i zgradama ministarstava u središtu Khartouma, prenosi BBC. "Naše snage potpuno su uništile neprijateljske borce i opremu, te zaplijenile velike količine opreme i oružja", dodao je Abdallah. "Potvrđujemo da ćemo se nastaviti boriti do potpune pobjede", rekao je. U Khartoumu je prije gotovo dvije godine počeo brutalni građanski rat, gdje su se vodile neke od najvećih bitaka. RSF drži većinu glavnog grada kao i zapadni dio Sudana od početka rata. Vraćanje Khartouma bila bi velika pobjeda za sudanske oružane snage i ključni trenutak u sukobu. Vojska je također postigla uspjehe u dijelovima središnjeg Sudana posljednjih sedmica. U četvrtak su svjedoci izvijestili o eksplozijama u napadima dronovima i zračnim napadima u blizini Republikanske palate. Zapovjednik RSF-a Mohamed Hamdan Dagalo, poznat kao Hemedti, obećao je braniti predsjedničku palatu i okolna područja koja su pod kontrolom njegove paravojne grupe. Zaprijetio je daljnjim napadima u nekoliko sjevernih gradova. Nekoliko mirovnih pokušaja propalo je jer su suparničke snage obećale nastaviti borbu za kontrolu strateških područja. Rat je izazvao najveću svjetsku humanitarnu krizu, prema UN-u, pri čemu su i RSF i vojska optuženi za široko rasprostranjeno kršenje ljudskih prava.

Dva muškarca, koje su tužioci identificirali kao članove ruske mafije, osuđena su u New Yorku za planiranje ubistva iransko-američke novinarke i aktivistkinje Masih Alinejad u planu ubistva po narudžbi koji je finansirala iranska vlada. Presuda je donesena 20. marta, čime je okončano dvosedmično suđenje koje je uključivalo svjedočenja o tome kako je Iran ciljao Alinejad, koja ima 48 godina, zbog njenih online kampanja koje su poticale Iranke da prkose iranskom zakonu koji zahtijeva da žene pokrivaju kosu u javnosti. Tužioci su rekli da su iranski obavještajni službenici prvo planirali 2020. i 2021. godine da kidnapuju Alinejad i prebace je u Iran kako bi je ušutkali zbog kritika vlade. Kada to nije uspjelo, Iran je ponudio 500.000 dolara za njeno ubistvo, rekli su tužioci. Pomoćnik američkog tužioca Michael Lockard rekao je poroti 19. marta da je "iranska vlada" odredila nagradu kako bi "finansirala plan za ušutkivanje" Alinejad. Alinejad je presudu nazvala "moćnim poklonom američke vlade" narodu Irana jer pokazuje da se pravda počinje služiti. "Olakšanje mi je što su nakon skoro tri godine muškarci koji su planirali da me ubiju proglašeni krivima. Ali nemojte se zavaravati, pravi mozgovi ovog zločina još uvijek su na vlasti u Iranu", rekla je za Associated Press. "Trenutno sam preplavljena emocijama. Plakala sam. Smijala sam se. Čak sam i plesala." Leslie R. Backschies, koji je na čelu ureda FBI-a u New Yorku, rekao je da presude pokazuju da se "besramno ponašanje iranske vlade i pokušaj kršenja naših zakona i ubistva kritičara njihovih zločina nad ljudskim pravima neće tolerirati". Tužioci su rekli da su osuđeni muškarci, Rafat Amirov i Polad Omarov, članovi ruske mafije. Advokati odbrane su na suđenju tvrdili da su njihovi klijenti nevini i da su dokazi manjkavi. "Poštujemo presudu porote, ali planiramo podnijeti žalbu u ime gospodina Omarova", rekla je Elena Fast, Omarovljeva advokatica, u e-mailu za AP. Amirov advokat nije odmah odgovorio na zahtjev AP-a za komentar o presudi. Na sudu 19. marta njegov advokat, Michael Martin, rekao je da nema sumnje da je "Iran ciljao Alinejad, ali njegov klijent nije bio dio bilo kakvog plana". Alinejad je svjedočila prošle sedmice da je došla u Sjedinjene Države 2009. godine nakon što joj je zabranjeno izvještavanje o spornim predsjedničkim izborima u Iranu i nakon što su novine u kojima je radila zatvorene. Nakon što se etablirala u New Yorku, izgradila je online publiku od milion ljudi i pokrenula kampanju koja je pozivala Iranke da šalju fotografije i videozapise na kojima otkrivaju kosu kada moralna policija nije u blizini. Na kraju je inspirisala žene da izlaze na ulice u Iranu srijedom kako bi mirno protestovale, što je dovelo do hapšenja stotina žena od strane vlade. Reakcija vlasti samo je povećala njenu popularnost. Tužioci su rekli da je do 2022. godine iranska vlada angažovala organizirane kriminalne grupe da ubiju Alinejad. Khalid Mehdiyev, bivši član ruske mafije, svjedočio je da je bio unajmljen kao ubica. Mehdiyev, koji je sarađivao s tužiocima nakon što je priznao krivicu za više zločina, rekao je da je kupio AK-47 kako bi ubio Alinejad u julu 2022. godine, ali je plan osujećen kada je policija zaustavila njegov automobil i pronašla oružje. Mehdiyev, kao i Amirov i Omarov, su građani Azerbejdžana. Američki zvaničnici su optužili Iran za podršku nekoliko zavjera za ubistva u Sjedinjenim Državama, uključujući jednu protiv predsjednika Donalda Trumpa tokom njegove predsjedničke kampanje prošle godine. U odvojenom slučaju, američki tužioci su 2022. godine optužili čovjeka iz Iranske revolucionarne garde (IRGC) za planiranje ubistva bivšeg američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona. Teheran je negirao da stoji iza takvih zavjera. Zavjere su uslijedile nakon što su iranski zvaničnici obećali da će se osvetiti Trumpu i drugima zbog napada dronom 2020. u kojem je ubijen istaknuti general IRGC-a Qassem Soleimani. Uz izvještavanje AP-a

Studenti u blokadi saopštili su da su tokom noći u petak, 21. marta blokirali depo Gradskog saobraćajnog preduzeća (GSP) u Novom Beogradu. Kako su naveli na svom profilu na društvenoj mreži Iks (X), depo u Novom Beogradu je "blokiran do daljeg". Studenti u blokadi Matematičkog, Poljoprivrednog, Šumarskog, Veterinarskog fakulteta i Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Beogradu na Instagramu su naveli da će blokada trajati do daljeg. "Okupljamo se u znak podrške prosvetarima i njihovoj borbi za bolje uslove rada", naveli su studenti. Kako javlja reporter Radija Slobodna Evropa (RSE) na licu mesta, blokirana su četiri ulaza u depo Gradskog saobraćajnog preduzeća u Novom Beogradu, ispred kojih se nalazi nekoliko desetina studenata redara. Studentkinja Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Ivana Ilić rekla je za RSE da su se na ovaj vid blokade odlučili "u znak podrške prosvetnim radnicima". Doroteja, jedna od studentkinja koja učestvuje u blokadi, rekla je za RSE da je reč o "studentskoj podršci svim radnicima". "Mnogi od njih trpe pritiske zbog slaganja sa studentskim zahtevima. Ujedno je ovo i naša podrška za ulazak u masovnu obustava rada u Srbiji", rekla je ona. Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je da jutros više od 280 vozila Gradskog saobraćajnog preduzeća nije izašlo na ulice, jer je, kako je kazao, "oko 20 blokadera odlučilo da ih zaustavi". "Kao što sam davno najavljivao kad anarhija uzme maha, tad država prestaje da postoji, a sve nemoguće postaje moguće bez ikakve odgovornosti", izjavio je Šapić, kako se navodi na sajtu Grada Beograda. Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd saopštilo je da je jutros u 2.20 časova grupa od dvadesetak studenata Poljoprivrednog fakulteta i građana blokirala dva pogona tog preduzeća. Zbog toga, kako su naveli, na ulice grada jutros nije izašlo 150 autobusa i 130 tramvaja. "Blokirani su izlazi iz garaža autobuskog saobraćajnog pogona 'Novi Beograd' i tramvajskog saobraćajnog pogona 'Centrala'. Tom prilikom u redovan saobraćaj nije izašlo 150 autobusa i 130 tramvaja. Na taj način onemogućeni smo da vršimo uslugu prevoza putnika na 16 autobuskih i na 10 tramvajskih linija", saopštio je GSP Beograd. Naveli su da su o blokadi obavestili Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Studenti u blokadi blokiraju više od 60 fakulteta širom Srbije zahtevajući odgovornost za pogibiju 15 ljudi u padu nadstrešnice. Njima se u blokadi priključio i jedan broj osnovnih i srednjih škola. Prosvetni radnici u obustavi podržali su masovne studentske proteste, a njima je u februaru isplaćen umanjeni deo zarade, po nalogu Ministarstva prosvete.

Sudbina desetina hiljada ukrajinske djece odvedene iz svoje domovine i prebačene u Rusiju dovedena je u neizvjesnost odlukom američke vlade da ukine finansiranje američke istraživačke jedinice koja je pomagala u njihovom lociranju. Sjedinjene Američke Države su prekinule finansijsku podršku specijalističkom timu na Humanitarnom istraživačkom laboratoriju Univerziteta Yale (HRL), koji je koristio tehnologiju otvorenog koda za praćenje nestale djece i prosljeđivanje informacija Kijevu. U ekskluzivnom intervjuu za RSE, izvršni direktor laboratorija za humanitarna istraživanja Yalea, Nathaniel Raymond, rekao je da je ovaj potez "katastrofalni udarac" naporima da se pronađe lokacija oko 35.000 ukrajinske djece koju je otela Rusija. Ukrajinski zvaničnici i aktivisti kažu da će nastaviti napore da ih pronađu i vrate, ali priznaju da će ukidanje finansiranja Yale jedinice znatno otežati njihov zadatak. Kateryna Rashevska, pravna stručnjakinja u Regionalnom centru za ljudska prava (RCHR) u Kijevu, kaže da je, pored praćenja djece i dijeljenja informacija s ukrajinskim vlastima, HRL također pomogao u podizanju profila ukrajinske kampanje za povratak djece. "Također su bili vrlo proaktivni u zagovaračkim naporima, učestvovali su na relevantnim konferencijama, govorili u Vijeću sigurnosti UN-a. Bila je to sveobuhvatna aktivnost", rekla je. Rashevska i drugi članovi RCHR tima doprinijeli su naporima za prikupljanje dokaza kako bi se ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi ruski zvaničnici smatrali odgovornima za nezakonitu deportaciju djece iz okupiranih ukrajinskih teritorija u Rusiju. Prisilna otmica i deportacija djece je ratni zločin prema statutima Međunarodnog krivičnog suda (ICC). Također se može smatrati genocidom ako je cilj iskorijeniti određenu etničku, rasnu ili vjersku grupu, prema mišljenju stručnjaka. ICC je izdao naloge za hapšenje 2023. godine za Putina, kao i za rusku povjerenicu za prava djece, Mariju Lvovu-Belovu, u vezi s deportacijom ukrajinske djece. Rusija negira krivicu i tvrdi da evakuira ukrajinsku djecu iz zona sukoba kako bi ih zaštitila od rata. Gunduz Mammadov, bivši zamjenik glavnog tužioca Ukrajine, rekao je da će smanjenje sredstava grupama poput Yale laboratorija ne samo oslabiti sposobnost Ukrajine da vrati otetu djecu kući, već će i ograničiti napore da se počinioci privedu pravdi. "Izuzetno je važno da Ukrajina samostalno nastavi svoj rad na istraživanju i dokumentovanju zločina (koje je počinila Rusija), posebno koristeći dostupne metode digitalne forenzike, analitike otvorenog koda i međunarodne saradnje", rekao je Mammadov za RSE. Yale laboratorij je koristio tehnologiju otvorenog koda, kao što su satelitski snimci, društvene mreže i ruske publikacije za prikupljanje informacija o djeci. "Ovaj proces ne smije stati, jer je ključan i za repatrijaciju naše djece i za pravdu", rekao je. Međutim, nije sve izgubljeno. Nekoliko dana nakon što je njegova administracija ukinula finansiranje Yale jedinice, američki predsjednik Donald Trump je pokrenuo pitanje nestale djece sa svojim ukrajinskim kolegom, Volodimirom Zelenskim, tokom poziva u kojem su razgovarali o putu ka okončanju ruske invazije. "Predsjednik Trump je također pitao predsjednika Zelenskog o djeci koja su nestala iz Ukrajine tokom rata, uključujući one koji su oteti. Predsjednik Trump je obećao da će blisko surađivati s obje strane kako bi osigurao da ta djeca budu vraćena kući", navodi se u izvještaju Bijele kuće 19. marta o pozivu. Trumpovi mirovni pregovarači će se sastati sa svojim ruskim kolegama u Rijadu 24. marta. Istorija 'rusifikacije'Tačan broj ukrajinske djece koju je otela Rusija nije poznat. Komesar ukrajinskog parlamenta za ljudska prava Dmytro Lubinets je 2023. godine tvrdio da je oko 150.000 djece ilegalno odvedeno od strane okupiranih snaga. Samo 1.236 djece je vraćeno u domovinu, prema inicijativi Bring Kids Back UA koju je pokrenuo Zelenski. Rusija nije dala ukrajinskim vlastima spisak djece koju je nasilno protjerala iz njihove zemlje. Kijev tvrdi da se djeca "rusificiraju" i preodgajaju protiv Ukrajine. Postoje izvještaji o ilegalnim usvajanjima od strane ruskih porodica, pri čemu mnogi "usvojitelji" mijenjaju imena djece i brišu njihov ukrajinski identitet. Rat Moskve protiv ukrajinskog identiteta traje stotinama godina. Carska Rusija i sovjetski režim su potiskivali ukrajinski jezik, prisiljavali Ukrajince na asimilaciju i registrirali etničke Ukrajince kao Ruse u službenim dokumentima. Eksploatatorsko ponašanje Rusije ne završava se s identitetom. Prema HRL-u, postoje dokumentirani slučajevi u kojima su djeca "fizički zlostavljana, uskraćena im je komunikacija sa porodicama u Ukrajini, te im nije dat adekvatan pristup hrani i njezi nakon što su odvedena u Rusiju". HRL je dio programa Ukrajinske opservatorije za sukobe koji je uspostavljen sredstvima američkog State Departmenta za istraživanje navodnih ratnih zločina koje je počinila Rusija. State Department je potvrdio za RSE 18. marta da je "nagrada za stranu pomoć koja podržava Ukrajinski opservatorij za sukobe" ukinuta.

Londonski aerodrom Heathrow biće zatvoren cijeli dan u petak 21. marta nakon što je požar na električnoj trafostanici koja opskrbljuje aerodrom izazvao "značajan prekid struje" i ostavio hiljade domova bez struje. Zaustavljanje rada se dogodilo samo nekoliko sati prije nego što je globalno putničko središte trebalo biti otvoreno, zbog čega je najmanje 120 letova koji su već bili u zraku prisiljeno na preusmjeravanje, navodi Flightradar24. British Airways i Virgin Atlantic preusmjerili su letove na obližnji Gatwick. Qantas Airways preusmjerio je svoj let Perth-London za Pariz, a let United Airlinesa New York poslan je za Shannon, Irska. Neki letovi iz SAD-a okretali su se u zraku i vraćali na mjesto polaska. "Kako bismo održali sigurnost naših putnika i kolega, Heathrow će biti zatvoren 21. marta do 23,59 sati", objavila je zračna luka Heathrow na platformi X, dodajući da se putnicima savjetuje da ne dolaze u zračnu luku. Heathrow je jedan od najprometnijih aerodroma s dvije piste na svijetu s oko 1.300 kombinovanih polijetanja i slijetanja dnevno, navodi se na njegovoj web stranici. Požar u električnoj trafostanici u zapadnom Londonu ostavio je više od 16.000 domova bez struje i prisilio više od 100 ljudi na evakuaciju. Londonska vatrogasna brigada saopštila je da je transformator unutar trafostanice bio u plamenu, a 10 vatrogasnih vozila i oko 70 vatrogasaca izašlo je na teren u Aveniji Nestles u Hayesu. Oko 150 ljudi evakuisano je s okolnih posjeda, a kordon od 200 metara postavljen je kao mjera predostrožnosti.

Američki predsednik Donald Tramp (Trump) izjavio je u četvrtak da će SAD uskoro potpisati sporazum o mineralima i prirodnim resursima s Kijevom i da njegovi napori da se postigne mirovni sporazum za Ukrajinu zemlju idu "prilično dobro". Tramp je u Beloj kući potpisao uredbu o povećanju proizvodnja kritičnih minerala u SAD. "Takođe potpisujemo sporazume na raznim lokacijama za odblokiranje retkih zemljanih elemenata i minerala i mnogo drugih stvari širom sveta", rekao je on. "Ali posebno u Ukrajini, radimo veoma dobro u vezi s Ukrajinom i Rusijom. I jedna od stvari koje radimo je da vrlo brzo potpišemo sporazum o retkim zemljanim elementima s Ukrajinom", rekao je predsednik SAD. Tramp se osvrnuo na svoje ovonedeljne razgovore s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u cilju okončanja rata u Ukrajini, na koji je Rusija izvršila invaziju 2022. "Voleli bismo da se tome privede kraju i mislim da radimo prilično dobro u tom pogledu", rekao je Tramp. "Nadajmo se da ćemo spasiti hiljade ljudi nedeljno od umiranja. O tome se radi. Oni umiru tako nepotrebno i verujem da ćemo to uraditi. Videćemo šta će se desiti, ali verujem da ćemo to uraditi", rekao je on. Ukrajina i SAD saopštili su da su se dogovorili da što pre zaključe sveobuhvatni sporazum za razvoj kritičnih rudnih resursa u Ukrajini, što Tramp vidi kao način da se SAD nadoknadi pomoć koju su pružile Kijevu. Napori da se zaključi sporazum su posrnuli posle katastrofalnog sastanka Trampa i Zelenskog u Beloj kući krajem prošlog meseca. Izvor: Reuters

Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula izjavio je 20. marta da je potrebna nepristrasna istraga o korišćenju "zvučnog topa" na mirnom studentskom protestu u Beogradu. On je istakao da Evropska unija ne sme da ćuti na takve incidente u državi koja je kandidat za članstvo u EU, prenosi Beta. "Smatram da je potrebno sprovesti nepristrasnu istragu i da EU mora izvršiti puno snažniji i artikulisaniji pritisak na vlast u Srbiji, kao i da se jasno odredi o ovom nedopuštenom delovanju, u skladu sa svim saznanjima", rekao je Picula za TV N1 Hrvatska. Picula je rekao da definitivno postoje sumnje u nedopušteno delovanje i korišćenje "zvučnog topa" i dodao da posebno zabrinjava što su se javljali mnogi građani s medicinskim problemima, koji bi mogli da budu posledica korišćenja takvog sistema. Picula je pohvalio pribranost i odgovornost studenata u datom trenutku. Vršilac dužnosti direktora policije Srbije Dragan Vasiljević izjavio je da su rukovodioci svih celina policije dostavili izveštaje tužilaštvu u vezi s navodnom upotrebom zvučnog topa na protestu 15. marta. On je ponovio da takvo sredstvo nije upotrebljeno. Više stotina hiljada građana na protestu 15. marta u Beogradu u tišini odavalo je počast žrtvama novosadske nesreće, okupljeni koji su se nalazili u Ulici kralja Milana naglo su se razbežali sa kolovoza - pred naletom, kako opisuju, jakih i neobičnih zvukova i vibracija. Za sada nema zvaničnih informacija šta je izazvalo takvu reakciju. Nevladina organizacija Beogradski centar za ljudska prava saopštila je 16. marta da im se javio veliki broj građana koji je osetio dejstvo zvučnog topa na protestu. Studenti u blokadi, koji su pozvali na protest, optužili su vlast za upotrebu zvučnog topa tokom 15-minutne tišine. Najviši državni zvaničnici tvrdili su prvo da ni policija ni vojska ne poseduju "zvučni top", a onda je četiri dana nakon protesta ministar policije Ivica Dačić izjavio da MUP ipak poseduje uređaje "LRAD-450XL" I "LRAD-100X", koji se nazivaju i "zvučni top", ali da služe samo za upozoravanje. Zvaničnici Srbije su demantovali i navode međunarodne nevladine organizacije "Earshot", koja je na osnovu analiziranih video i audio snimaka sa protesta 15. marta, navela da se na njima čuje zvuk koji proizvodi oružje Vortex Ring Gun, odnosno top Vortex. Evropska komisija pozvala je 17. marta vlasti u Srbiji da do kraja istraže navode o korišćenju "zvučnog topa", rekao je portparol Gijom Mersije. "Zvučni top" spada u grupu nesmrtonosnog oružja koje se može koristiti u policijske i vojne svrhe – za kontrolu nereda, odbijanje napada ili komunikaciju na velikim udaljenostima.

Američki predsednik Donald Tramp (Trump) u četvrtak je potpisao izvršnu naredbu koja ima za cilj da u suštini raspusti federalno Ministarstvo obrazovanja, ispunjavajući dugogodišnje predizborno obećanje konzervativcima. Naredbom će se školska politika skoro u potpunosti prenela na nivo država i lokalnih odbora. Naredba će "početi da eliminiše" ministarstvo, rekao je Tramp na ceremoniji potpisivanja u Beloj kući kojoj su prisustvovali učenici i prosvetni radnici. Za potpuno gašenje Ministarstva potrebno je odobrenje Kongresa, gde Trampu za to nedostaju glasovi. "Vratićemo obrazovanje, vrlo jednostavno, državama gde mu je mesto", rekao je Tramp. Naredba koja je usledila nakon prošlonedeljne najave Ministarstva obrazovanja da će otpustiti skoro polovinu svog osoblja, poslednji je Trampov korak u preoblikovanju vlade SAD i federalne birokratije. Obrazovanje je dugo predmet političkih sporenja u SAD, gde konzervativci favorizuju politiku izbora škola koja pomaže privatnim školama, dok levo orijentisani birači u velikoj meri podržavaju programe i finansiranje javnih škola. Borbe oko obrazovanja u SAD se intenzivirala tokom pandemije koronavirusa, što je Tramp preuzeo tokom predizborne kampanje. Tramp je rekao da želi da ministarka obrazovanje Linda Mekmehon (McMahon), koja je prisustvovala događaju u Beloj kući, sama sebe ostavi bez posla. Njegova izvršna naredba nastoji da svede ministarstvo na osnovne funkcije kao što su administriranje studentskih kredita i subvencija, kao i resursa za decu sa posebnim potrebama. "Ugasićemo ga i zatvorićemo što je pre moguće", rekao je Tramp. "Nemo koristi od njega." Iako republikanci kontrolišu oba doma Kongresa, potrebna je podrška demokrata da bi se postiglo potrebnih 60 glasova u Senatu da bi takav zakon bio usvojen. Tramp je sugerisao da bi to pitanje potpunog ukidanja ministarstva obrazovanja na kraju moglo doći pred Kongres na glasanje. Ministarstvo obrazovanja nadgleda oko 100.000 javnih i 34.000 privatnih škola u SAD, iako više od 85 odsto finansiranja javnih škola dolazi od državnih i lokalnih vlada. Obezbeđuje savezne grantove za škole i programe kojima je potrebna pomoć, uključujući novac za plaćanje nastavnika dece sa posebnim potrebama, finansiranje umetničkih programa i zamenu zastarele infrastrukture. Takođe nadgleda 1,6 hiljada milijardi dolara studentskih kredita koje imaju desetine miliona Amerikanaca koji ne mogu priuštiti da potpuno plate koledž. Uoči ceremonije, portparolka Bele kuće Karolajn Livit (Karoline Leavitt) navela je razočaravajuće nivoe pismenosti i rezultate testiranja među američkom decom kao opravdanje za smanjenje odeljenja, koje je osnovano 1970-ih. Izvor: Reuters

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) izjavio je u četvrtak, 20. marta da niko od zaposlenih u državnim institucijama neće ostati bez imovine ili završiti u zatvoru kako je zapretilo rukovodstvo entiteta Republika Srpska. Dan ranije predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, kako su preneli mediji, rekao je da će se razmotriti o konfiskovanju imovine onima koji su iz tog entiteta, a koji nastavljaju da rade u pravosudnim institucijama čiji je rad zabranjen neustavnim zakonima koje je usvojila skupština RS. Šmit je u obraćanju rekao da zaposleni u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Sudu BiH i Tužilaštvu BiH, čiji je rad zabranjen u RS, rade "izuzetno dobar posao". "Hvala vam, jer ste opredeljeni da osigurate vladavinu prava. Ništa drugo se i ne očekuje, a oni koji iz Republike Srpske vrše pritisak na vas tvrdnjama da možete ostati bez imovine, ili završiti u zatvoru, samo zato što ne sledite ideje nekih pojedinaca – to se neće desiti", rekao je Šmit. "Zašto? Zato, jer ne živimo u Severnoj Koreji gde jedna osoba odlučuje o životu svih građana te zemlje. Živimo u slobodnoj Evropi", rekao je Šmit. On je istakao da u "demokratskom društvu postoji jasna procedura koju treba poštovati ukoliko se mišljenja razlikuju". "Mislim da se možete osloniti na Ustav, možete se osloniti na sudove, možete se osloniti na one koji brinu za mirnu budućnost ove zemlje. Sve druge ideje ne treba podržavati", rekao je Šmit. Skupština RS je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizuje rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je zaustavio primenu tih zakona 7. marta. Zakoni su izglasani nakon prvostepene presude predsedniku RS Miloradu Dodiku. On je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio. Tim zakonima je pokušano da se spreči sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima. Dodik, kao i premijer RS Radovan Višković i predsedavajući Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak i za njima je raspisana centralna poternica.

Vršilac dužnosti direktora policije Srbije Dragan Vasiljević izjavio je 20. marta da su rukovodioci svih celina policije dostavili izveštaje tužilaštvu u vezi s navodnom upotrebom zvučnog topa na protestu 15. marta. On je rekao da se u izveštajima navodi da "policijski službenici MUP-a, ili bilo koji drugi pripadnik službi bezbednosti koji je bio angažovan na tom događaju, nije upotrebio takvo sredstvo", prenosi agencija Beta. "Javni tužilac će možda tražiti neka dodatna obaveštenja. Sve što bude od nas tražio, biće mu vrlo brzo dostupno", rekao je Vasiljević za televiziju Prva. Vasiljević je ponovio da se radi o dva akustična uređaja "LRAD 100X" i "LRAD 450XL" američkog proizvođača "Genasys", koje je MUP nabavio 2021. godine. Naveo je da ti uređaji imaju višestruku namenu, a da im je prvenstvena da glasovnu poruku pojačaju i prenesu što većem broju ljudi na većim daljinama. "Mi smo ih za ovo javno okupljanje namenili da, ako bude bilo potrebe, prenesemo glasovnu poruku građanima, očekivali smo veliki broj građana, da čuju šta policija namerava da uradi, u skladu sa pravilnicima da se pre početka primene policijskih ovlašćenja obavesti grupu lica da će upotrebiti bilo šta ili im kaže šta treba da urade", naveo je v.d. direktora policije. Vasiljević je kazao da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Direkcija policije nisu koristili te uređaje ni 15. marta, niti bilo kada. "Mogu se koristiti u različitim situacijama - katastrofama, vanrednim situacijama, da sa veće distance saopštimo građanima nešto, da znaju da treba da se evakuišu, sklone", rekao je Vasiljević. Više stotina hiljada građana na protestu 15. marta u Beogradu u tišini odavalo je počast žrtvama novosadske nesreće, okupljeni koji su se nalazili u Ulici kralja Milana naglo su se razbežali sa kolovoza - pred naletom, kako opisuju, jakih i neobičnih zvukova i vibracija. Za sada nema zvaničnih informacija šta je izazvalo takvu reakciju. Studenti u blokadi, koji su pozvali na protest, optužili su vlast za upotrebu zvučnog topa tokom 15-minutne tišine. Najviši državni zvaničnici tvrdili su prvo da ni policija ni vojska ne poseduju "zvučni top", pa da zato to sredstvo "nije moglo biti korišćeno" na masovnom protestu u Beogradu. Četiri dana nakon protesta, Dačić je izjavio da MUP ipak poseduje uređaje "LRAD-450XL" I "LRAD-100X", koji se nazivaju i "zvučni top", ali da služe samo za upozoravanje, odnosno slanje zvučnih poruka tokom velikih skupova. Zvaničnici Srbije su demantovali i navode međunarodne nevladine organizacije "Earshot", koja je na osnovu analiziranih video i audio snimaka sa protesta 15. marta, navela da se na njima čuje zvuk koji proizvodi oružje Vortex Ring Gun, odnosno top Vortex. Kompanija "Genasys" koja proizvodi LRAD uređaje, koji se kolokvijalno nazivaju "zvučni top", saopštila je da dosadašnji dokazi ne ukazuju na to da su te naprave korišćene tokom protesta u Beogradu 15. marta. Predsednik Vlade Srbije u ostavci Miloš Vučević saopštio je istog dana da je uputio pismo potpredsedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džej Di Vensu (J. D. Vance) u kojem je, između ostalog, govorio o inicijativi da se SAD uključe u ispitivanje navoda o navodnoj upotrebi "zvučnog topa" tokom protesta. Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je ranije da na protestu 15. marta nijedna od državnih institucija nije upotrebila takozvani "zvučni top". "Zvučni top" spada u grupu nesmrtonosnog oružja koje se može koristiti u policijske i vojne svrhe – za kontrolu nereda, odbijanje napada ili komunikaciju na velikim udaljenostima.

Američki državljanin George Glezmann pušten je iz pritvora u Kabulu nakon prve posjete visokog američkog zvaničnika Afganistanu otkako su talibani preuzeli vlast u toj državi nakon povlačenja međunarodnih trupa iz ratom razorene zemlje u avgustu 2021. godine. Bivši američki specijalni izaslanik za Afganistan Zalmay Khalilzad rekao je u objavi na mreži X da je, nakon što su se on i Adam Boehler, viši savjetnik u Uredu specijalnog predsjedničkog izaslanika za pitanja talaca, 20. marta sastali sa talibanskim zvaničnicima, 66-godišnji Glezmann bio "na putu kući." "Uspjeli smo izdejstvovati oslobađanje američkog državljanina Georgea Glezmanna, nakon dvije godine u pritvoru u Kabulu. Talibanska vlada je pristala da ga oslobodi kao gest dobre volje predsjedniku [Donaldu Trumpu] i američkom narodu", rekao je Khalilzad. Detalji pregovora nisu otkriveni. Sjedinjene Države, kao i većina zemalja, ne priznaju talibane kao legitimne vladare Afganistana. Nije spomenuto još jednog američkog državljanina kojeg drže talibani, Georgea Mahmooda Habibia, koji je takođe zadržan u Avganistanu od 2022. Glezmanna, mehaničara avioprevoznika iz Atlante, priveli su talibanske vlasti dok je bio u turističkoj posjeti Afganistanu u decembru 2022. godine, a američka vlada je smatrala da je nezakonito pritvoren. Državni sekretar Marco Rubio kasnije je potvrdio oslobađanje, nazvavši ga "pozitivnim i konstruktivnim korakom" koji su pomogli zvaničnici u Kataru, koji je često bio domaćin pregovora između Washingtona i Talibana. "To je takođe podsjetnik da su drugi Amerikanci još uvijek zatvoreni u Afganistanu", dodao je. Oslobođenje dolazi dva mjeseca nakon što su druga dva Amerikanca zarobljena u Afganistanu razmijenjena za talibana koji je doživotno zatvoren u Kaliforniji zbog optužbi za drogu i terorizam. Ryan Corbett i William McKenty zamijenjeni su za Khana Mohammeda, koji je osuđen na dvije doživotne kazne 2008. godine i bio je zatvoren u američkom zatvoru. Humanitarni radnik Corbett (40) i Habibi (37) -- koji je vodio afganistansku avijacijsku upravu u vrijeme prethodne afganistanske vlade -- privedeni su odvojeno u avgustu 2022. godine.

Ambasada Srbije u Zagrebu saopštila je 20. marta da je "pravo Srbije da izrazi zabrinutost" zbog memoranduma o saradnji u oblasti odbrane koju su potpisale Hrvatska, Albanija i Kosovo. U saopštenju se navodi da "takvi potezi direktno utiču na kršenje postojećih sporazuma, naše nacionalne interese i stabilnost regiona". "Ako je taj sporazum zaista 'uobičajen' i 'nije neprijateljski', kako tvrdi premijer (Hrvatske Andrej) Plenković, postavlja se logično pitanje – zašto Srbija nije bila obaveštena ili konsultovana, imajući u vidu da se radi o osetljivom pitanju koje između ostalog zadire i u pitanje našeg teritorijalnog integriteta", navodi se u saopštenju. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 19. marta da su Albanija i Hrvatska potpisivanjem memoranduma o saradnji u oblasti odbrane sa Kosovom "otvorili trku za naoružanjem u regionu". On je posle sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom rekao da memorandum predstavlja "kršenje subregionalnog sporazuma" i da je "uveren da NATO o tome nije bio obavešten". Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je 20. marta odgovarajući na izjavu Vučića da Zagreb, Priština i Tirana ne treba da pitaju ni Srbiju ni NATO za potpisivanje deklaracije o jačanju odbrambene saradnje, prenela je Beta. "To je memorandum o saradnji, tu nema nikakvog neprijateljskog karaktera, tako da ja razumem da sada treba tražiti probleme negde drugde, ali u ovom tekstu ih nema", rekao je Plenković novinarima u Briselu. Ambasada Srbije u Zagrebu je u saopštenju nakon Plenkovićeve izjave navela da odbacuje pokušaje da se "opravdana zabrinutost Srbije predstavi kao 'traženje neprijatelja'". "Takav pristup ne doprinosi dobrosusedskim odnosima niti regionalnoj saradnji. Srbija ne traži sukobe – Srbija traži transparentnost, odgovornost i poštovanje međunarodnih normi", navodi Ambasada. Iz ambasade su ponovili Vučićeve navode da se tim sporazumom "krši duh i smisao Subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja iz 1996. godine koji ima za cilj očuvanje stabilnosti i bezbednosti u regionu". Ministri odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova potpisali su 18. marta u Tirani Deklaraciju kojom se osnažuje trilateralna saradnja i kojom se ističe važnost zajedničkih odgovora na bezbednosne izazove, hibridne pretnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nema nikakve nadležnosti niti pravo da se miješa u unutrašnje i vanjske poslove Bosne i Hercegovine, da tumači Daytonski mirovni sporazum, kao ni da tumači Ustav BiH i da se miješa u rad bh. pravosuđa, kazao je 20. marta član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. "To isključivo pravo imaju institucije BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice i Ustavni sud BiH, čije su odluke konačne i obavezujuće", kazao je Bećirović i dodao da predsjednik Srbije mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Bećirović je u vanrednom obraćanju medijima rekao da prvostepena presuda predsjedniku bh. entiteta Miloradu Dodiku nema veze s entitetom Republika Srpska i srpskim narodom. "Izjava predsjednika Srbije da je presuda Dodiku presuda srpskom narodu, potpuno je neutemeljena i neodgovorna. Da budemo vrlo precizni, Vučić nije nadležan da bude advokat destruktivnih pojedinaca u bh. entitetu RS koji pokušavaju razoriti državu BiH i ugroziti mir i stabilnost u regiji", naglasio je Bećirović. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 12. marta da Srbija nikad neće podržati hapšenja zvaničnika bh. entiteta Republika Srpska. "Srbija nikada neće podržati hapšenje predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsednika Parlamenta Srpske Nenada Stevandića, a posebno ne zbog političkih neslaganja sa zvaničnim Sarajevom i predstavnicima međunarodne zajednice i čvrsto će stajati uz svoj narod", naveo je Vučić. Sud BiH raspisao je potjernicu za predsjednikom, premijerom i predsjednikom Narodne skupštine ovog entiteta Miloradom Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem koji su osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka BiH. Potjernica i mjere pritvora su raspisane nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakone kojima je zabranjeno i kriminalizirano djelovanje državnih pravosudnih institucija i policijskih agencija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je te zakone privremeno stavio van snage do konačne odluke. Tužilaštvo BiH intenziviralo je aktivnosti nakon niza secesionističkih poteza vlasti u RS predvođene Dodikom, tokom kojih je 13. marta usvojen nacrt novog ustava, koji definira Republiku Srpsku kao državu. Predsjednik Srbije došao je u Banja Luku 26. februara gdje se sastao s Dodikom i rukovodstvom RS-a nakon što je predsjednik RS-a osuđen nepravosnažno na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih dužnosti.

Vlada Makedonije apelovala je i na medije koji su objavili video i foto materijale sa sahrane stradalih požara u Kočanima da uklone sadržaj i ne šire ga. U ovim teškim trenucima, kako su saopštili, Vlada još jednom apeluje na medijske ekipe koje prisustvuju sahrani žrtava tragičnog požara koji se dogodio u diskoteci Kočani da se pridržavaju etičkih principa. Većina medija, navodi Vlada, ne emituje i ne širi fotografije i video materijale porodica žrtava, te još jednom apelujemo na one koji su takve sadržaje objavili da se pridržavaju etičkog izvještavanja. "Osetljivost tragedije i lični bol porodica u ovom trenutku ne bi trebalo da budu meta senzacionalizma, emotivnih narativa, fotografija i video zapisa. Pozivamo medije da poštuju privatnost i dostojanstvo porodica i ni u kom slučaju medijsko izveštavanje ne bi trebalo da izazove lično uznemiravanje ili uznemiravanje javnosti. Još jednom apelujemo na medije da prenose provjerene podatke, da izbjegavaju špekulacije i dezinformacije, da paze na privatnost porodica žrtava", navodi se u saopštenju Vlade. Udruženje makedonskih novinara (AJM) pozivalo je medijske radnike i urednike da ne odstupaju od utvrđenog protokola, da pokažu poštovanje i odgovornost, da ne objavljuju sadržaje koji mogu uzrokovati dodatnu bol, te da se pridržavaju standarda etičkog novinarstva. Ovo dolazi nakon što je nekoliko stranih medija objavilo eksplicitne fotografije i snimke ožalošćenih porodica stradalih u požaru u Kočanima 16. marta 2025. Pozivi i medijima u SrbijiI Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) pozvalo je medije u zemlji koji izvještavaju o sahrani u Kočanima da odmah izbrišu fotografije i prilagode vijest etičkim i profesionalnim standardima, javio je dopisnik makedonske agencije MIA iz Beograda. Zakon o informisanju i medijima štiti dostojanstvo osobe na koju se informacija odnosi, te su stoga pozvali Ministarstvo informisanja i telekomunikacija da reaguje na izvještavanje na portalima Republika, Kurir, Blic, Alo, Telegraf i Mondo. NUNS smatra da je današnje izvještavanje nekoliko srpskih medija koji su objavili šokantne i uznemirujuće fotografije duboko nemoralno i neprihvatljivo. "Želimo da istaknemo da Kodeks novinara Srbije izričito zabranjuje izveštavanje o sahranama privatnih lica i da su novinari dužni da poštuju privatnost, dostojanstvo i integritet ljudi i štite njihova prava. Izvještavanje o sahranama i objavljivanje fotografija nije u javnom interesu", naveli su. Ministarstvo informisanja i telekomunikacija Srbije uputilo je takođe 20. marta javnu opomenu i zatražilo od srpskih medija da se uklone fotografije i snimci kojima se "narušava dostojanstvo žrtava i porodica" sa sahrane nastradalih u požaru u Kočanima. "Takvim postupkom brojni mediji narušili su dostojanstvo žrtava, izazvali uznemirenje njihovih srodnika i celokupne javnosti, ali i demonstrirali manjak svesti o potrebi poštovanja elementarnih profesionalnih standarda", piše u saopštenju Ministarstva. Ministarstvo je apelovalo na medije da se pridržavaju zakonskih odredbi, profesionalnih i etičkih standarda prilikom izveštavanja o pitanjima od javnog interesa. Ukazali su na potrebu "povećane novinarske pažnje" u slučajevima kada se radi o temama koje mogu "dodatno da uznemire" javnost. Objavljivanje fotografija i video zapisa grobnih mjesta, članova bliskih porodica i privatnih trenutaka direktno je kršenje preporuka etičkog izvještavanja i narušavanje dostojanstva pojedinaca o kojima je riječ.

Još tri osobe stradale u požaru u Kočanima biće zbrinute u Turskoj, saopštila je 20. marta Ambasada Turske. Troje mladih ljudi je helikopterom prebačeno u bolnicu "Čam i Sakura" u Istanbulu. Turski ambasador u Sjevernoj Makedoniji Fatih Ulusoj otpratio je povrijeđene na aerodrom, prilikom njihovog odlaska iz Skoplja. U Turskoj se trenutno liječi ukupno 12 povrijeđenih osoba. Od toga je polovina u bolnici "Čam i Sakura" u Istanbulu, dok je druga polovina u bolnici "Bilkent Šehir" u Ankari. Pacijenti koji se liječe u bolnicama u Sjevernoj Makedoniji i van zemlje su u stabilnom stanju i većini se stanje poboljšava. Od 20 pacijenata koji su bili kritični, njih 10 je u težem stanju, ali su i van životne opasnosti, saopštio je 20. marta ministar zdravlja Arben Taravari. U domaćim klinikama liječe se 72 pacijenta, a u inostranstvu 101 pacijent. Od hospitalizovanih u zemlji troje je već otpušteno 19. marta, a još troje je planirano da bude otpušteno 21. marta. "Izvan zemlje je 101 pacijent, juče je poslan manji broj pacijenata, danas ima ponuda iz nekoliko zemalja, ali vidjećemo, možda će biti poslano najviše 10, a možda i ne", rekao je Taravari. Prije puštanja na kućno liječenje, povrijeđeni u požaru u Kočanima koji se liječe u zemlji biće podvrgnuti toksikološkim testovima. Ovo je odluka Kriznog štaba Ministarstva zdravlja, a ispitivanja će obavljati iskusni toksikolozi. U Štipu, zatim u Kočanima, pa u Češinovo-Obleševu, ali i u Skoplju i drugim mjestima u četvrtak 20. marta se sahranjuju posmrtni ostaci žrtava požara u diskoteci "Puls" u Kočanima. Najmlađe tri žrtve imale su samo 16 godina, a najstarija žrtva imala je 48 godina, saopštilo je Tužilaštvo 20. marta. Među maloljetnim žrtvama su i tri osobe koje su imale 17 godina. Na spisku poginulih najveći dio, njih sedam, imali su 24 godine, a još sedam ih je imalo 26 godina. Istraga o nesreći u diskoteci "Puls" u Kočanima gdje je u požaru 59 osoba izgubilo život, a oko 200 ljudi zadobilo teške tjelesne povrede se proširuje i do sada je obuhvaćeno ukupno 26 osoba. Posljednji u nizu su sedmorica policajaca iz Kočana i Štipa, koji su osumnjičeni za krivično djelo "teška krivična djela protiv javne bezbjednosti" u vezi sa izdavanjem dozvola za rad diskoteke.

Izvestioci Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PACE) za Srbiju Aksel Šafer (Axel Schäfer) i Viktorija Tiblom saopštili su da su zabrinuti zbog porasta tenzija u Srbiji i navoda o korišćenju zvučnog oružja na mirnim demonstracijama 15. marta u Beogradu. Izvestioci prenose da je protest bio uglavnom miran, ali da se za vreme održavanja petnaestominutne komemorativne tišine začuo "uznemirujuć zvuk" koji je uzrokovao "manji stampedo". Dodaju da postoje izveštaji o ljudima kojima je ukazivana medicinska pomoć zbog povreda nanetih "zvučnim topom koji je možda korišćen kako bi se skup razbio". "Duboko smo zabrinuti zbog ovih navoda i pozivamo vlasti da ih rasvetle i da pruže hitnu medicinsku i psihološku pomoć svim žrtvama", ukazuje se u saopštenju. Studenti u blokadi, koji su pozvali na protest insistirajući na utvrđivanju odgovornosti za pad betonske nadstrešnice u Novom Sadu, optužili su vlast za upotrebu zvučnog topa tokom 15-ominutne tišine zbog 15 poginulih. Optužbama se pridružio deo opozicionih stranaka i nevladinih organizacija. Vlasti u Srbiji negiraju optužbe. Izvestioci SE su pozvali vlast u Srbiji i da "izbegne upotrebu nasilja" i odgovori na zahteve demonstranata. "Veoma smo zabrinuti zbog eskalacije tenzija u zemlji koje su dovele do demonstracija u Beogradu na kojima je bilo najmanje 100.000 ljudi. Ovo je bio jedan od najvećih skupova u istoriji u Srbije" navodi se u saopštenju 20. marta, prenosi Beta. Oni su takođe rekli da su spremni da dođu i sa vlastima razgovaraju o stanju u Srbiji. Stalna misija Srbije pri Savetu Evrope odgovorila je da takva izjava izvestilaca "ne doprinosi konstruktivnom dijalogu i ne odražava objektivnu i uravnoteženu procenu situacije u Srbiji". "Srbija odlučno negira tvrdnje o korišćenju ilegalnog oružja, uključujući takozvane 'zvučne topove' i delovala je u skladu sa demokratskim principima i vladavinom prava", naveli su na društvenoj mreži Iks (X). Dodaju da su "tvrdnje u vezi sa navodnom upotrebom LRAD-a ili drugih mera prinude potpuno lažne i rizikuju da obmanu javnost". "Srpske institucije ostaju posvećene obezbeđivanju javne bezbednosti, poštovanju osnovnih prava i transparentnom angažovanju sa međunarodnim partnerima. Svaka procena nedavnih događaja treba da se zasniva na proverenim činjenicama", poručili su. Duže od četiri meseca u Srbiji traju masovni protesti predvođeni studentima koji blokiraju fakulete državnih univerziteta. Prvi zahtev studenata u blokadi je da se objavi kompletna dokumentacija o rekonstrukciji novosadske Železničke stanice, kako bi se utvrdila odgovornost za nesreću. Traže i sankcionisanje napadača na studente na protestima koji su usledili nakon nesreće u Novom Sadu i obustavljanje postupaka protiv uhapšenih demonstranata. Uz građane koje okupljaju na protestima, iza njihovih zahteva stali su profesori univerziteta, prosvetni radnici, poljoprivrednici, advokati, glumci... Demonstracije su postale simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u zemlji uz pitanje da li su do nesreće u Novom Sadu doveli nemar i korupcija sistema.

Rusija i Ukrajina ponovo su razmijenile intenzivne vazdušne napade rano 20. marta nakon što su američki predsjednik Donald Trump i njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski razgovarali telefonski usred intenzivnih diplomatskih napora da se okonča najveći i najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Dvojica lidera razgovarali su 19. marta, nakon telefonskog poziva koji su dan ranije imali Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin, a nakon što je Ukrajina pristala na američki prijedlog o tridesetodnevnom prekidu vatre. Putin i Trump nisu uspjeli da se dogovore o potpunom prekidu borbi, koje su sada u četvrtoj godini, iako je Putin prihvatio prekid udara na ukrajinsku energetsku i civilnu infrastrukturu. Tokom poziva od 19. marta, koji je Bijela kuća opisala kao "fantastičan", Trump je obećao da će razmotriti nabavku više protivvazdušnih raketnih sistema Patriot za Ukrajinu, dok se Zelenski takođe složio da neće gađati ruska energetska postrojenja 30 dana. Ukrajina se bori da zaštiti svoje gradove od ruskih napada zbog nedostatka protivvazdušne odbrane, a Zelenski je napisao da je još jedan talas napada preko noći pokazao da su Putinovi komentari samo "propaganda". "Ruski udari na Ukrajinu ne prestaju, uprkos njihovim propagandnim tvrdnjama. Svakog dana i svake noći lansira se skoro stotinu ili više bespilotnih letjelica, zajedno sa tekućim raketnim napadima. Svakim takvim lansiranjem, Rusi otkrivaju svijetu svoj pravi stav prema miru", napisao je Zelenski 20. marta u postu na mreži X. Vazdušne snage Ukrajine saopštile su 20. marta da je protivvazdušna odbrana oborila 75 od 171 bespilotne letjelice koje je Rusija lansirala tokom noćnih napada, dok su 63 druge bespilotne letjelice preusmjerene sa njihovih ciljeva, uz upotrebu elektronskih sistema. Ukrajinska nacionalna policija saopštila je da je najmanje 10 ljudi povrijeđeno u noćnom vazdušnom napadu na grad Kropivnjicki u centralnoj Ukrajini, uključujući četvoro djece. U napadu su oštećeni stambeni objekti i privatne kuće. Nekoliko povređenih hospitalizovano je nakon ukazane hitne medicinske pomoći. Rusija je u međuvremenu saopštila da je preko noći oborila 132 ukrajinske bespilotne letjelice, a vlasti u regiji Saratov potvrdile su da je zapaljen aerodrom u blizini grada Engelsa, u kojem se nalazi baza strateških bombardera. Ukrajinska vojska potvrdila je da je pokrenula napad na bazu. Zelenski je u međuvremenu stigao u Norvešku 20. marta, dok intenzitet mirovnih pregovora nastavlja da jača. "Norveška podržava Ukrajinu u njenoj borbi da se odbrani i doprinosi naporima za postizanje trajnog, pravednog mira u zemlji. Radujem se konstruktivnim razgovorima o tome kako Norveška može najbolje pružiti pomoć Ukrajini i kratkoročno i dugoročno", rekao je norveški premijer Jonas Store. Zahtjev Kijeva za sigurnosnim garancijama je u središtu šatl diplomatije između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država kako bi se osigurao mirovni sporazum. Zelenski želi da bilo koji konačni mirovni sporazum uključuje zapadne sigurnosne garancije za Ukrajinu kako bi se odvratila Rusija od ponovne invazije, ali Trump je do sada odbijao posvetiti Sjedinjene Države obrani zemlje.