Posle stradanja na krstu na Golgoti, praćenog neopisivim mukama, Isus Hrist je pronašao spokoj. Sahranjen je prema postojećim jevrejskim pravilima, a čovek koji je za to zaslužan je Josif iz Arimateje. Sva četiri Jevanđelja, naime, navode da je nakon razapinjanja na krst, Josif iz Arimateje tražio od Pontija Pilata dozvolu da sahrani Hristovo telo po važećim običajima. Rimski prokurator je to dozvolio (jevanđelist Marko navodi da se prilikom Josifovog traženja Hristovog tela Pilat začudio da je Isus već umro, a to se, prema nekim računanjima, dogodilo oko tri sata popodne) i Josif je skinuo telo, zavio ga u platno i položio u isklesan grob ...
Tri mudraca su već dovoljno dugo među najprepoznatljivijim simbolima Božića, tako da možemo slobodno da zaključimo kako su sastavni deo ikonografije vezane za scene Hristovog rođenja. Biblijski magi, nazvani još Sveta tri kralja, cara ili mudraca, bili su neobični stranci koji su, prema hrišćanskom predanju, došli iz daleka da se poklone novorođenčetu Isusu ...
Kada bi carevi i vođe naroda imali ljubav prema Bogu, nikada ne bi ratovali. Rat se šalje za greh, a ne za ljubav. Gospod nas je stvorio iz ljubavi i zapovedio nam je da volimo jedni druge i da slavimo Boga. Kada bi se vlastodršci pridržavali zapovesti Božijih, svi bi ih slušali sa smirenošću i na zemlji bi vladao veliki mir i radost. Ali, zbog vlastoljublja i neposlušnosti gordih i sujetnih strada celo čovečanstvo.
Molim Te, milostivi Gospode, daj da svi ljudi, počev od Adama pa do svršetka sveta, poznaju tebe, kako si blag i milostiv, i da se svi narodi naslađuju Tvojim mirom i da svi ugledaju svetlost lica Tvoga. Tvoj tih i krotak pogled privukao je dušu moju.
Sveti Ilija preobraćen u sokola doleće iz Jerusalima i našem svetom knezu Lazaru donosi poruku od Bogorodice da se privoli zemaljskom ili nebeskom carstvu. Za pričest svoje vojske pre boja, sveti car Lazar gradi crkvu u vilinom gradu iznad Kosova, koja se ne nalazi no na Nebu, ni na Zemlji, već je na oblacima gde lebdi ...
Princ koji se opredelio za Carstvo nebesko! Nekoliko događaja iz života Svetog Sava, utemeljitelja Srbske crkve, prosvetitelja, diplomate i čudotvorca. Rastislav Rastko Nemanjič, sin Stefana Nemanje, velikog župana srbskog, rođen je 1169. godine. Još kao sasvim mlad težio je duhovnom životu, zbog čega je pobegao na Svetu goru i zamonašio se, a potom prošao ceo podvižnički ustav. Sledeći primer svoga sina, Stefan Nemanja je takođe otišao na Svetu goru, tu se zamonašio i umro kao monah Simeon.