Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Sjedinjene Američke Države nisu uključene u sukob između Irana i Izraela, ali je, dok su neprijatelji pokrenuli novu seriju zračnih napada jedni na druge, rekao da je "moguće" da će se to promijeniti.
U intervjuu za ABC News 15. juna, Trumpa su pitali hoće li se Sjedinjene Američke Države više uključiti u sukob koji je izbio tri dana ranije.
Odgovorio je: "Nismo uključeni u to. Moguće je da se uključimo. Ali trenutno nismo uključeni."
Trump nije precizirao kako bi se Sjedinjene Države mogle više uključiti, ali je dodao da je dan ranije razgovarao s Vladimirom Putinom i da bi "bio otvoren" za to da ruski predsjednik djeluje kao posrednik u sukobu.
Intervju je uslijedio u trenutku kada su nove eksplozije potresle iranski glavni grad Teheran tokom popodneva 15. juna.
Iranske novinske agencije izvijestile su o jednom napadu u području trga Vali-e Asr u centru grada i drugom u naselju nazvanom po zračnim snagama, koje tamo imaju svoje sjedište.
Ranije tokom dana, izraelski napadi pogodili su iransko Ministarstvo odbrane, postrojenje za preradu prirodnog plina i dvije rafinerije nafte, između ostalih ciljeva, prema vlastima i izvještajima iranskih medija.
Iranska državna televizija izvijestila je da će stanice podzemne željeznice i džamije biti stavljene na raspolaganje kao skloništa od bombi.
U Izraelu su se sirene ponovo oglasile širom zemlje oko 16 sati, upozoravajući na ono što će biti prvi dnevni zračni napad Irana od početka sukoba, nakon prvih iznenadnih izraelskih udara usmjerenih na iranska nuklearna i raketna postrojenja 13. juna.
Usred straha da bi se sukob mogao proširiti na Bliski istok, jemenski Huti su rekli da su ispalili rakete na Izrael u koordinaciji s Iranom.
U objavi na svojoj platformi Truth Social ranije 15. juna, Trump je rekao da "Iran i Izrael mogu lako postići dogovor", bez navođenja ikakvih detalja.
Kasnije je rekao da dvije zaraćene zemlje "trebaju postići dogovor i hoće postići dogovor".
Trump je dodao da se "sada održava mnogo poziva i sastanaka", ali nije pružio daljnje detalje.
Nuklearni pregovori otkazaniIzbijanje zračnih napada prisililo je na otkazivanje nove runde nuklearnih pregovora između Sjedinjenih Država i Irana, planiranih za 15. juni u Omanu.
Iran je opisao razgovore kao "besmislene" nakon izraelskih zračnih napada, a ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi rekao je državnim medijima da bi nastavak pregovora bio neopravdan.
Araqchi je 15. juna optužio Izrael da pokušava sabotirati razgovore, koji su, prema njegovim riječima, mogli otvoriti put sporazumu.
Također je rekao da izraelski napadi imaju podršku Sjedinjenih Američkih Država i da Iran djeluje samo u samoodbrani od strane "agresije". Araqchi je dodao da ako izraelski napadi na Iran prestanu, onda će "i naši odgovori prestati".
Eksplozije su se čule i u Tel Avivu i Jerusalemu tokom jutarnjih sati, a izraelska vojska je pozvala građane da potraže zaklon u skloništima nakon talasa iranskih napada dronovima i raketama u kojima je od 13. juna ubijeno najmanje 13 ljudi, a oko 200 je povrijeđeno.
Spasilačke ekipe su 15. juna saopštile da je najmanje 14 ljudi povrijeđeno kada je iranska raketa pogodila kuću na sjeveru Izraela. Hitna služba Magen David Adom kasnije je saopštila da je žena u dvadesetim godinama poginula.
U još jednom napadu u regiji Šefela u centralnom Izraelu ubijene su tri osobe, uključujući desetogodišnjeg dječaka, a oko 100 drugih je povrijeđeno, rekli su zvaničnici.
Iranska državna novinska agencija Tasnim - koja uglavnom predstavlja moćni iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) - 15. juna potvrdila je da je Teheran lansirao novi val dronova i raketa na Izrael.
Vojni portparol jemenskih Huta, Yehya Sarea, rekao je u televizijskom obraćanju 15. juna da su u prethodna 24 sata gađali izraelski grad Jafu s nekoliko balističkih raketa.
To je bio prvi put da je grupa povezana s Iranom javno najavila zajedničku saradnju u napadima s Teheranom.
Još udara u najaviU međuvremenu, u Iranu je novinar njemačke novinske agencije DPA izvijestio da je vidio građane u redovima kilometrima u Teheranu koji su pokušavali natočiti gorivo za svoja vozila prije napora da napuste grad usred obnovljenih izraelskih zračnih napada.
"Teheran gori", napisao je izraelski ministar odbrane Israel Katz na hebrejskom na društvenim mrežama.
Iran je ranije saopštio da je prvog dana izraelskih napada ubijeno 78 ljudi, a više od 320 povrijeđeno, te da je drugog dana poginulo još više ljudi, uključujući oko 60 kada je raketom srušen 14-spratni stambeni kompleks u Teheranu. Iranska državna televizija je saopštila da je 29 poginulih u napadu na stambeni blok bilo djece.
U početnim talasima napada, Izrael je izgleda izbjegavao napade na iransku energetsku infrastrukturu usred rastućih svjetskih cijena goriva, ali je iransko Ministarstvo nafte rano 15. juna saopštilo da su izraelski napadi pogodili dva skladišta goriva u Teheranu.
Ranije su iranski državni mediji izvijestili da je izbio požar na plinskom polju Južni Pars u južnoj provinciji Bušehr tokom izraelskog napada.
U video obraćanju, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je rekao: "U bliskoj budućnosti vidjet ćete avione izraelskog ratnog zrakoplovstva iznad Teherana. Napast ćemo svaku lokaciju i svaku metu ajatolahovog režima."
U objavi na društvenim mrežama 15. juna, izraelska vojska izdala je upozorenje na evakuaciju Irancima koji žive u blizini postrojenja za proizvodnju oružja, signalizirajući ono što bi moglo biti daljnje širenje izraelske kampanje. Oko podneva po lokalnom vremenu, eksplozije su se ponovo čule u Teheranu.
Također 15. juna, iranski general Esmail Kosari rekao je da Teheran razmatra hoće li zatvoriti Hormuški moreuz, koji je jedna od najvažnijih svjetskih brodskih ruta, kroz koju prolazi oko petina svjetske nafte.
Ljudi opisuju strah i agonijuDok su rakete pogađale stambena područja uzrokujući smrt, razaranje i paniku, obični ljudi i u Izraelu i u Iranu opisivali su strah i anksioznost koju su doživjeli.
Stanovnica Teherana, koja nije predstavila svoje ime, izjavila je 15. juna za Radio Farda, program Radija Slobodna Evropa, da su se ona i njena porodica probudili oko 3 sata ujutro "zvukom vrlo glasne eksplozije" koja je "potresla" njihov dom.
"Eksplozije su se nastavile dešavati jedna za drugom. Zgrada se tresla. To je izazvalo strah u nama", rekla je žena.
"Naš normalan svakodnevni život je efektivno poremećen. Ne možemo spavati noću. Pokušavamo ostati mirni, ali je zaista teško", dodala je.
Druga žena u Teheranu opisala je kako njena mlada nećakinja "stalno plače i pita je hoćemo li preživjeti".
Starija stanovnica Teherana rekla je za Radio Farda da je napadi podsjećaju na "teška bombardiranja" kojima je svjedočila tokom iransko-iračkog rata 1980-ih.
"Veoma je strašno... Sve mi se vraća i jako sam pod stresom", rekla je žena.
U Tel Avivu, 52-godišnja stanovnica Hagit Saban razgovarala je s Reutersom o ljudima koje je probudila sirena i koji su se bojali za svoje živote.
"Noć nije bila laka; bili smo vrlo nemirni, vrlo zabrinuti, anksiozni i na ivici", rekla je. "Moja porodica je morala doći kod mene jer naša zgrada ima sklonište i budili su nas nekoliko puta tokom noći [alarmi]."
Riky Cohen, 56-godišnja spisateljica iz Tel Aviva, rekla je za Reuters da ju je pogled na smrti i razaranja okolo ostavio "u agoniji".
"Osjećam se jako loše. Jako sam zabrinuta i pod stresom. U agoniji sam zbog svih mrtvih koje imamo i svih povreda i povrijeđenih ljudi. Jako sam tužna i još uvijek zabrinuta."
Uzastopni zračni napadiUzastopni napadi započeli su masovnim, iznenadnim zračnim napadom Izraela na iranska nuklearna i raketna postrojenja 13. juna, kao i ciljanijim napadima na visoke generale i nekoliko nuklearnih naučnika.
Među pogođenim lokacijama u Iranu bila je i komandna lokacija IRGC-a u Teheranu, prema iranskoj državnoj televiziji. U napadu je ubijen komandant korpusa, general-major Hosein Salami, rekli su iranski zvaničnici.
Državni radio je 14. juna izvijestio da su ubijena još dva visoka generala: Gholamresa Mehrabi i Mehdi Rabani, koji su visoki članovi generalštaba oružanih snaga, čime je broj poginulih visokih vojnih zvaničnika porastao na osam.
Izraelska vojska je također tvrdila da je u njenim napadima ubijeno "devet visokih naučnika i stručnjaka" uključenih u nuklearne programe zemlje.
Nasilje je gurnulo cijeli Bliski istok – već na ivici zbog 20 mjeseci dugog izraelskog rata u Gazi – na rub totalnog rata.
Najvjerniji saveznik Izraela, Sjedinjene Američke Države, pozvale su Iran da postigne dogovor o ograničavanju svojih nuklearnih ambicija. Iran obogaćuje uranijum do nivoa gotovo potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja, prema podacima posmatrača UN-a, a izraelski obavještajni zvaničnici su više puta optužili Teheran da žuri s izgradnjom vlastitog atomskog oružja.
Britanski premijer Keir Starmer pozvao je na deeskalaciju sukoba, ali je također rekao da se dodatni avioni RAF-a šalju na Bliski istok nakon što je Teheran zaprijetio da će ciljati britanske, francuske i američke baze ako te zemlje pomognu Izraelu da spriječi iranske napade na Izrael.
Odvojeno, ured turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana saopćio je da je 14. juna razgovarao s iranskim predsjednikom Masudom Pezeshkianom kako bi osudio izraelske napade na Iran.
"Naš predsjednik je izjavio da su izraelski napadi jasno kršenje međunarodnog prava, s ciljem uvlačenja cijele regije u vatru, te da Netanyahu pokušava sabotirati proces nuklearnih pregovora napadima", navodi se u saopštenju.
"Turska pažljivo prati razvoj događaja u vezi s mogućnošću curenja nuklearnog oružja u postrojenju u Natanzu i da je jedino rješenje nuklearnog spora diplomatski proces", navodi se.
Netanyahu je rekao da njegova borba nije s iranskim građanima i pozvao ih da uklone "brutalnu diktaturu koja ih tlači 46 godina".
Uz izvještavanje Radio Farde, AP-a, AFP-a i Reutersa
Izrael i Iran izveli su nove međusobne zračne napade treći dan zaredom, dok su planirani pregovori o iranskom nuklearnom programu otkazani.
Napadi 15. juna usmrtili su najmanje 10 ljudi u Izraelu, a spasilački timovi tragaju za preživjelima u stambenim zgradama koje su uništene iranskim projektilima. U međuvremenu, slušatelji Radio Farda Radija Slobodna Evropa iz Irana poslali su poruke u kojima opisuju intenzitet smrtonosnih izraelskih napada na naftna i nuklearna postrojenja u zemlji.
Izrael tvrdi da je 13. juna izveo napade na nuklearne lokacije širom Irana. O napadima tokom noći izvještavano je i u glavnom gradu. Fotografije i video snimci iz Teherana prikazuju eksplozije i oštećene zgrade.
Jeste li znali da se ista tehnologija koja se koristi za napajanje grada može koristiti i za izgradnju nuklearne bombe?
Obogaćivanje urana je proces koji povećava količinu urana-235 u prirodnom uranu, čineći ga upotrebljivim kao gorivo za nuklearne reaktore ili, u mnogo većim količinama, za nuklearno oružje.
Prirodni uran sadrži samo oko 0,7 posto urana-235, što nije dovoljno za većinu primjena. Obogaćivanje povećava ovaj postotak, omogućavajući uranu da služi različitim svrhama.
Nivo obogaćivanja je ključan. Nisko obogaćeni uranijum (3-5 posto uranijuma-235) napaja većinu nuklearnih reaktora, dok istraživački reaktori mogu koristiti uranijum obogaćen do 20 posto. Da bi se napravilo nuklearno oružje, uranijum mora biti obogaćen do najmanje 90 posto - poznato kao uranijum za oružje.
Što se zemlja više približava ovom nivou, to je veća međunarodna zabrinutost.
Iranski nuklearni program ostaje u centru pažnje zbog aktivnosti obogaćivanja uranijuma. Iako Iran insistira da je njegov program namijenjen mirnodopskoj energiji i medicinskim istraživanjima, ista tehnologija se može koristiti za proizvodnju nuklearnog oružja ako se obogaćivanje nastavi na višim nivoima.
Posljednjih godina, Iran je proizvodio uranijum obogaćen do 60 posto, što je značajan tehnički korak bliže materijalu za proizvodnju oružja. Ovo je izazvalo zabrinutost o tome koliko brzo bi Iran mogao proizvesti uranijum za proizvodnju oružja ako bi se za to odlučio.
Iran je trenutno jedina zemlja bez nuklearnog oružja koja obogaćuje uranijum do 60 posto čistoće. Povećao je obogaćivanje sa 20 na 60 posto u aprilu 2021. godine, nakon sabotažnog napada na nuklearni objekat u Natanzu, za koji je Iran okrivio Izrael.
Ranije ovog mjeseca, Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) usvojio je rezoluciju kojom se proglašava da Iran ne ispunjava svoje nuklearne obaveze. Odbor je naveo iranski neuspjeh u potpunoj saradnji u vezi s neprijavljenim nuklearnim materijalima i aktivnostima.
Iran je kritikovao rezoluciju i najavio planove za pokretanje novog postrojenja za obogaćivanje i proširenje svojih kapaciteta za obogaćivanje.
Nuklearni pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, zakazani za 15. juni u Muscatu, otkazani su, objavio je ministar vanjskih poslova Omana.
Objava glavnog omanskog diplomate Badra Albusaidija uslijedila je nakon što je Iran opisao razgovore kao "besmislene", poslije izraelskog napada na Iran 13. juna.
Odvojeno, iranski državni mediji su izvijestili da je požar izbio na plinskom polju South Pars u južnoj provinciji Bušer u izraelskom napadu dok su zakleti neprijatelji nastavili razmjenu vatre 14. juna.
Novinska agencija Fars, koja je povezana s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), citirala je svjedoke koji su rekli da je infrastruktura pogođena mikro dronovima.
Ranije tog dana, Teheran je ispalio novu baražnu raketnu paljbu na Tel Aviv i druge izraelske gradove, ubivši najmanje tri osobe, dok je izraelski premijer obećao daljnje napade na Iran.
Iranske rakete - i presretači iz izraelskog odbrambenog sistema Gvozdena kupola - obasjale su nebo iznad Tel Aviva nakon ponoći 14. juna, a neke rakete su pogodile i eksplodirale u zgrade na tlu. Vojni zvaničnici su saopštili da su Haifa i Jerusalem takođe bili meta napada.
Najmanje tri osobe su ubijene, a desetine povrijeđene u iranskim napadima, saopštili su zvaničnici hitnih službi.
Iranski predsjednik Masud Pezeškian kasnije je pakistanskom premijeru Shehbazu Sharifu rekao da će Iran pružiti "ozbiljniji i snažniji odgovor" ako Izrael nastavi svoje napade.
Izraelska vojska je, u međuvremenu, najavila novi talas vazdušnih napada u Iranu, rekavši da cilja desetine raketnih lansera i protivvazdušne odbrane u regiji Teherana.
Izraelski ministar odbrane uputio je oštro upozorenje iranskom vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hameneiju.
"Ako Hamenei nastavi ispaljivati rakete na izraelski domaći front, Teheran će gorjeti", rekao je Israel Katz nakon sastanka sa načelnikom generalštaba vojske.
Iranski diplomata rekao je Ujedinjenim nacijama da je u početnim izraelskim napadima ubijeno 78 ljudi, a više od 320 je ranjeno. Državna televizija je 14. juna izvijestila da je oko 60 ljudi, uključujući 20 djece, ubijeno u napadu na stambeni kompleks u Teheranu.
Sukobi su započeli masovnim, iznenadnim zračnim napadom Izraela na iranska nuklearna i raketna postrojenja 13. juna, kao i ciljanijim napadima na visoke generale i nekoliko nuklearnih naučnika.
To je dovelo cijeli Bliski istok - već na ivici zbog 20-mjesečnog izraelskog rata u Gazi - na rub totalnog rata. Lokalni zvaničnici rekli su da je najmanje 27 ljudi ubijeno u izraelskim napadima u Gazi tokom noći 14. juna.
U Tel Avivu, dok su sirene zavijale u ranim jutarnjim satima 14. juna, televizijski prenos uživo je prikazao veliku eksploziju oko 1.15 ujutro. Eksplozije i udarni talasi potresli su grad.
Izraelska vojska pozvala je civile da se vrate u skloništa od zračnih napada.
U međuvremenu, u zoru su u nekoliko izraelskih gradova prijavljeni dolazni projektili. Mnogi od projektila su presretnuti, tvrde zvaničnici, iako je prijavljena i šteta na brojnim kućama.
Izraelska vatrogasna služba saopštila je da je spasila ljude zarobljene u visokoj stambenoj zgradi.
Niz eksplozija prijavljen je na nekoliko lokacija u Iranu 14. juna.
Državna televizija je izvijestila da su sistemi protivvazdušne odbrane pucali u gradovima Horamabad, Kermanšah i Tabriz, što signalizira početak onoga što bi mogao biti novi izraelski napad. Video snimka državne televizije pokazao je požar nakon izraelskog napada na bivšu fabriku automobila u Borujerdu.
Poluzvanična novinska agencija Mehr saopštila je da je izraelski napad bio usmjeren na rafineriju nafte u Tabrizu, sjeverozapadno od Teherana, te da se iz postrojenja mogao vidjeti dim.
Nepotvrđeni izvještaji navode da su dva projektila pogodila teheranski aerodrom Mehrabad, izazvavši požar. Stambena područja u Teheranu i nekoliko drugih gradova takođe su pogođena, prema zvaničnoj agenciji IRNA.
Međunarodni lideri su osudili nasilje i pozvali na suzdržanost.
Najvjerniji saveznik Izraela, Sjedinjene Američke Države, pozvao je Iran da postigne dogovor o ograničavanju svojih nuklearnih ambicija. Iran obogaćuje uranijum do nivoa gotovo potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja, prema podacima posmatrača Ujedinjenih nacija, a izraelski obavještajni zvaničnici su više puta optužili Teheran da žuri s izgradnjom vlastitog atomskog oružja.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) snažno se oslanja na Iran u pregovorima na visokom nivou. Nakon početnih izraelskih napada, Trump je upozorio Teheran da postigne dogovor "prije nego što bude prekasno".
Bijela kuća je saopštila da su američke kopnene snage pomogle u obaranju iranskih raketa tokom prva dva talasa raketa. Jedan neimenovani zvaničnik je rekao za Associated Press da američki avioni i ratni brodovi do sada nisu korišteni u operaciji. Nisu dati nikakvi daljnji detalji.
Odvojeno, zvaničnik Bijele kuće je rekao da je Trump telefonom razgovarao s premijerom Benjaminom Netanjahuom. Detalji poziva nisu objavljeni.
Izraelska brigadna generalica Efi Defrin (Effie Defrin) rekla je da je iranski raketni odgovor 13. juna uključivao dva talasa, svaki sa oko 100 projektila. Rekao je da je većinu presrela protivvazdušna odbrana.
Među lokacijama koje su pogođene u Iranu u početnim izraelskim napadima bila je komandna lokacija Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) u Teheranu, prema iranskoj državnoj televiziji. U napadu je ubijen komandant korpusa, general-major Hossein Salami, rekli su iranski zvaničnici.
Državni radio je 14. juna izvijestio da su ubijena još dva visoka generala: Holamresa Mehrabi i Mehdi Rabani, koji su visoki članovi generalštaba oružanih snaga.
Ovim smrtnim slučajevima ukupan broj poginulih visokih iranskih oficira u izraelskim napadima porastao je na osam.
Izraelska vojska je takođe tvrdila da je u njenim napadima ubijeno "devet visokih naučnika i stručnjaka" uključenih u nuklearne programe zemlje.
Iran tvrdi da su razgovori u Omanu 'besmisleni'Iranski i američki zvaničnici trebali su se sastati u Omanu 15. juna, radi nove runde pregovora o iranskim nuklearnim naporima.
Teheran je prvobitno odbacio američki prijedlog koji je Hamenei opisao kao "100 posto" protivan nacionalnim interesima, a iranski zvaničnici navodno sastavljaju kontraprijedlog.
Iran je dosljedno tvrdio da su njegovi napori isključivo u civilne, a ne vojne svrhe.
Nakon izraelskih napada, ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi rekao je državnim medijima da bi nastavak razgovora bio neopravdan. Portparol Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bakei rekao je da bi oni bili "besmisleni".
"SAD su uradile posao koji je učinio razgovore besmislenim", rekao je Bakei državnoj televiziji.
Omanski ministar vanjskih poslova Albusaidi kasnije je na društvenim mrežama potvrdio da su razgovori otkazani.
"Ali diplomatija i dijalog ostaju jedini put do trajnog mira", dodao je u objavi na X.
Trump, koji je vršio pritisak za pregovore, ranije je napisao na društvenim mrežama: "Još uvijek ima vremena da se ovom pokolju... dovede kraj."
"Iran mora postići dogovor, prije nego što išta ne ostane, i spasiti ono što je nekada bilo poznato kao iransko carstvo", napisao je, koristeći sva velika slova. "SAMO TO UČINI, PRIJE NEGO ŠTO BUDE PREKASNO."
U kasnijem intervjuu za ABC News, Trump je rekao da je Iran "pogođen otprilike jednako teško kao što ćete i vi biti pogođeni. I ima još toga, mnogo toga."
Netanjahu je rekao da njegova borba nije s iranskim građanima i pozvao ih je da uklone "brutalnu diktaturu koja vas tlači 46 godina".
Hamenei je, pak, upozorio da će Izrael pretrpjeti teške posljedice.
"Ovim zločinom, cionistički režim je sebi namijenio gorku i bolnu sudbinu i definitivno će je dobiti", rekao je u izjavi.
Nikolaj Mladenov, bivši specijalni koordinator UN-a za bliskoistočni mirovni proces, tvrdio je da je pristanak Irana da "okonča svoj nuklearni program" i vrati se pregovorima "jedino diplomatsko rješenje" sukoba.
Bez toga, "vjerovatno će se dogoditi da će Izrael eskalirati, Iran će eskalirati, a moglo bi doći i do posljedica u regiji i šire", rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa u Pragu.
Ako je izraelski krajnji cilj rušenje iranske vlade, upozorio je da nema garancije da će uspjeti.
"Promjena režima je vrlo težak i rizičan proces... U brojnim vanjskim intervencijama, stopa uspjeha nije bila tako velika, blago rečeno", rekao je.
Iran: Nuklearni napori za civilnu upotrebuPostrojenje za obogaćivanje uranijuma u Natanzu pogođeno je "nekoliko puta", izvijestila je iranska državna televizija, prikazujući snimke gustog dima koji se dizao s lokacije.
Međunarodna agencija za atomsku energiju potvrdila je da je Natanz bio meta, ali je rekla da nije detektovala povećani nivo zračenja.
Šef agencije Rafael Grosi (Rafael Grossi), pozivajući se na iranske zvaničnike, rekao je Vijeću sigurnosti UN-a da je nadzemni dio lokacije u Natanzu uništen.
Izvješteno je i o napadu na postrojenje za obogaćivanje Fordov, oko 100 kilometara jugoistočno od Teherana, kao i na istraživački centar u Isfahanu.
Dan prije nego što je Izrael pokrenuo napad, agencija je formalno proglasila Iran "neispunjavajućim" svoje obaveze o neširenju nuklearnog oružja prvi put od 2005. godine.
Uz izvještavanje Radio Farda, programa Radija Slobodna Evropa, AP-a i Reutersa.
Globalne cijene nafte su naglo porasle nakon iznenadnih zračnih napada Izraela na iranske nuklearne i vojne objekte.
Krajem 13. juna, fjučersi za referentnu mješavinu Brent porasli su za više od 7 posto u odnosu na prethodni dan i za 12,5 posto u odnosu na sedmicu ranije.
Američka nafta West Texas Intermediate, u međuvremenu, završila je na berzi u plusu od 7,62 posto - 13 posto više nego prije sedmicu dana.
Obje mješavine su zabilježile najveće dnevne promjene od 2022. godine, kada je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu.
Kao član Organizacije zemalja izvoznica nafte, Iran trenutno proizvodi oko 3,3 miliona barela dnevno, a izvozi preko 2 miliona barela nafte i goriva dnevno.
Izrael još nije napao iransku naftnu infrastrukturu, ali rastu strahovi da će se to dogoditi ako se tenzije dodatno pojačaju.
Iran je takođe iznio prikrivene prijetnje o prekidu prometa tankera za naftu preko Hormuškog moreuza, vitalnog brodskog prolaza: Saudijska Arabija, Kuvajt i Irak, kao i Iran, oslanjaju se na uski plovni put kako bi dopremili svoju naftu do Kine i drugih globalnih tržišta.
Oko petine ukupne svjetske potrošnje nafte prolazi kroz moreuz.
Među onima koji upozoravaju na političke opasnosti od rastućih cijena nafte je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je rekao da se Rusija uveliko oslanja na globalne prihode od nafte za napajanje svoje ratne ekonomije.
"Udar su doveli do naglog porasta cijene nafte, što je negativno za nas", rekao je Zelenski. "Rusi postaju jači zbog većih prihoda od izvoza nafte."
Uz izvještaje Reutersa
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem dovele su do porasta temperatura na Islandu i Grenlandu za nekoliko stupnjeva tijekom rekordnog toplinskog vala u maju. Topljenje arktičkog leda može utjecati na vremenske prilike diljem svijeta, objavili su znanstvenici u novoj analizi. Prema analizi grupe World Weather Attribution, grenlandski ledeni pokrov otapao se tijekom ovog toplinskog vala višestruko brže.
Iran je lansirao napade balističkim raketama na Izrael, a iranski vrhovni vođa se zakleo da će "nanijeti teške udarce" kao odmazdu za prethodne izraelske napade. Iranski ambasador pri UN-u Amir Saeid Iravan rekao je da je 78 ljudi ubijeno, a više od 320 povrijeđeno. Ranije je izraelska vojka rekla da su tri iranska vojna komandanta ubijena u napadima rano u petak, dok je Teheran izvijestio da je ubijeno i šest naučnika. Izraelska služba hitne pomoći izvijestila je da su 34 osobe povrijeđene 13. juna naveče u Tel Avivu, većina s lakšim povredama.
Nakon što je Izrael pokrenuo napade širom Irana 12. juna, pojavili su se izvještaji o oštećenju nekih iranskih nuklearnih postrojenja. Postrojenje za obogaćivanje urana u Natanzu je pogođeno, potvrdila je IAEA. Teheran je uzvratio na napade, čiji je cilj, prema Tel Avivu, bio "smanjiti iransku prijetnju samom opstanku Izraela".
Izraelska vojna operacija protiv iranskih postrojenja za obogaćivanje urana i programa balističkih raketa, te reakcija SAD-a, postavili su test za američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovo predizborno obećanje da će Sjedinjene Države držati podalje od stranih sukoba.
Dok se Trump priprema za proslavu 250. godišnjice američke vojske organizovanjem velike vojne parade 14. juna u Washingtonu -- događaja koji pada na Trumpov 79. rođendan, a ujedno i nakon njegove odluke da pošalje američke vojne snage u Kaliforniju kako bi kontrolisale nemire imigranata -- postavljaju se pitanja o obimu američkog učešća u napadu na Iran.
Državni sekretar Marco Rubio bio je prvi zvaničnik administracije koji je reagovao na napad, izdavši saopštenje kasno 12. juna u kojem se navodi da Sjedinjene Države "nisu uključene". Međutim, stručnjaci za vanjsku politiku su 13. juna rekli da im je rečeno da su Trump i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali više puta satima prije napada.
"Znali smo sve", rekao je Trump o izraelskim planovima napada, prema Reutersu. "Pokušao sam spasiti Iran od poniženja i smrti. Pokušao sam ih spasiti jako jer bih volio da sam vidio postignut dogovor."
Trump je 13. juna sazvao sastanak svog Vijeća za nacionalnu sigurnost kako bi razgovarao o izraelskim operacijama. Nisu dati detalji o specifičnim aspektima sastanka; međutim, Trump je na Truth Social mreži upozorio da je upoznat s izraelskim planovima i da "još mnogo toga dolazi".
Istovremeno, čini se da je želio situaciju predstaviti kao drugu priliku za Iran da postigne sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa.
"Iran mora postići dogovor prije nego što išta ne ostane i spasiti ono što je nekada bilo poznato kao Iransko carstvo", napisao je Trump na Truth Social. "SAMO TO UČINITE, PRIJE NEGO ŠTO BUDE PREKASNO."
Komentari ukazuju na to da se Trump još uvijek nada da bi se moglo postići dogovoreno rješenje. Bijela kuća je dan prije napada saopštila da će Trumpov izaslanik Steve Witkoff otputovati u Oman kako bi se 15. juna sastao s iranskim zvaničnicima radi razgovora o teheranskom nuklearnom programu.
Dok su Iranci rekli da neće učestvovati, Trump je rekao da su razgovori i dalje na dnevnom redu, iako nije siguran hoće li se održati.
Nakon izraelskih napada, postavila su se pitanja o sljedećim koracima Sjedinjenih Država i opasnosti da bi mogle biti uvučene u još jedan rat u regiji, s obzirom na preveliko prisustvo američke vojske u Perzijskom zaljevu. Neki vojni izvori već su počeli mijenjati svoj stav dok Sjedinjene Države nastoje zaštititi se od mogućih odmazde Teherana, prema riječima dva američka zvaničnika koji su anonimno razgovarali s Associated Pressom.
Trump je istakao - zapravo se pohvalio - da je Izrael koristio borbene avione i drugo oružje koje su obezbijedile Sjedinjene Države, upozoravajući iranske lidere da Izrael ima "najbolju i najsmrtonosniju vojnu opremu bilo gdje u svijetu" i da bi daljnji napadi "bili mnogo gori od svega što znaju, očekuju ili im je rečeno".
John Bolton, koji je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost u njegovoj prvoj administraciji, rekao je da Sjedinjene Države ne bi trebale samo pomagati Izraelu u izvođenju napada pružanjem obavještajnih podataka, okupljanjem saveznika u Perzijskom zaljevu i slanjem američkih snaga u regiju, već bi se trebale pripremiti i za drugu fazu - potencijalnu promjenu režima.
"Iranski nuklearni program nije izraelski problem - to je američki problem. To je problem globalnog širenja nuklearnog oružja i mi smo to predugo dopustili", rekao je.
Pregovore o iranskom nuklearnom programu nazvao je "gubljenjem kisika", rekavši u intervjuu za CNN 13. juna da "nikada nije bilo šanse da Iran pristane na sporazum koji bismo smatrali prihvatljivim".
Netanjahu je "probio maglu i, iskreno, učinio ono što je trebalo biti učinjeno prije 20 godina", rekao je Bolton, poznati jastreb vanjske politike, koji je prethodno bio i ambasador SAD-a pri Ujedinjenim nacijama.
Drugi stručnjaci za Bliski istok upozorili su da je mogućnost da Sjedinjene Države budu uvučene u još jedan rat u regiji stvarna.
Elliott Abrams, viši saradnik za bliskoistočne studije pri Vijeću za vanjske odnose (CFR), rekao je da će Sjedinjene Države uzvratiti ako Iran ubije bilo kojeg Amerikanca. Ali je dodao da ne vjeruje da bi Teheran bio "dovoljno lud da to učini".
Govoreći na telefonskoj konferenciji sa novinarima, Abrams je takođe rekao da, iako ne smatra Trumpa izolacionistom kao što to čine mnogi u njegovoj koaliciji "Učinimo Ameriku ponovo velikom" (MAGA), vjeruje da predsjednik djeluje na osnovu pretpostavke da Sjedinjene Države ne žele nigdje intervenirati, ali "ako pravite probleme, ubićemo vas".
Abrams i drugi stručnjaci za vanjsku politiku rekli su da bi Izraelu bila potrebna takozvana bomba za probijanje bunkera kako bi uništio nuklearni objekt Fordow, koji se nalazi duboko pod zemljom. Rekao je da ne vjeruje da su Sjedinjene Države spremne da Izraelu dostave to oružje niti da ga same koriste.
Daniel Byman, stručnjak za politiku u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), rekao je da nije jasno da li je izraelski napad zaista dugoročno uništio iranski nuklearni program i da bi, uprkos Trumpovoj averziji prema ratu, mogao biti ubijeđen da završi posao.
"Iako Trumpova administracija možda ne želi napasti Iran, možda smatra da je to bolje nego dozvoliti Iranu da obnovi svoj nuklearni program", rekao je Byman u online komentaru. "Takav američki odgovor je posebno vjerovatan ako Iran uzvrati protiv američkih, kao i izraelskih ciljeva."
Byman je rekao da bi Sjedinjene Države "mogle lako biti uvučene u ovaj sukob".
Vali Nasr, autor knjige "Iranska velika strategija" i profesor međunarodnih odnosa i bliskoistočnih studija na Univerzitetu Johns Hopkins u Baltimoreu, rekao je da smrt desetina iranskih civila znači da su dvije strane već prešle granicu u sukobu.
"Ne vidim da će se to zaustaviti jer ne vidim da bi Iran sada mogao sjesti za pregovarački sto i... prihvatiti predaju", rekao je Nasr za američku televiziju PBS. "Osjeća se primoranim da uzvrati, a to će izazvati dodatnu odmazdu."
Nasr je dodao da je Trump naglasio da želi diplomatiju, ali da će sada vjerovatno "zaraditi rat za koji je rekao da ga ne želi i ostaviti regiju, mislim, nestabilnijom nego kada je došao na vlast".
Uz izvještavanje AP-a i Reutersa
Izrael je izvršio veliki napad na Iran, tvrdeći da nije imao izbora nego da djeluje prije nego što Teheran može izgraditi nuklearno oružje. Da li je to bilo dovoljno da zaustavi Iranov nuklearni program?
Izraelski napadi na iranski nuklearni kompleks i vojno rukovodstvo odjeknuli su širom svijeta, izazivajući strah od eskalacije i šireg rata u regionu.
Međutim, kampanja zastrašivanja i šoka imala je snažan odjek i u Moskvi, gdje se ruski predsjednik Vladimir Putin pozicionirao kao moćan posrednik u odnosima s Teheranom.
Ruska reakcija na napade bila je brza i nedvosmislena.
Ministarstvo spoljnih poslova je u opširnom saopštenju izrazilo "najdublju zabrinutost zbog opasne eskalacije tenzija na Bliskom istoku" i optužilo Izrael za kršenje međunarodnog prava.
"Neisprovocirani vojni udari na suverenu članicu Ujedinjenih nacija, njene građane, mirne gradove koji spavaju i nuklearnu infrastrukturu za proizvodnju energije su krajnje neprihvatljivi", navodi se u saopštenju.
"Međunarodna zajednica ne smije ostati ravnodušna na ovakve zločine koji uništavaju mir i ugrožavaju regionalnu i međunarodnu bezbjednost", navedeno je.
Ministarstvo je dodalo da tajming napada pokazuje "poseban cinizam", naglasivši da su izraelski udari izvedeni tokom zasjedanja Upravnog odbora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), i neposredno pred očekivanu šestu rundu pregovora između predstavnika Irana i Sjedinjenih Država o napredovanju iranskog nuklearnog programa.
Iako bi neki tu izjavu mogli doživjeti kao licemjernu – izraz "uspavani gradovi" lako se može povezati s kontinuiranim ruskim bombardovanjem Ukrajine, geopolitički uticaj ovih napada na Rusiju je očigledan.
Izraelska vojna kampanja stavlja na test strateško partnerstvo Irana s Rusijom i potencijalno Kremlju oduzima važnu kartu u pregovorima s Washingtonom oko Ukrajine.
U nedavnom telefonskom razgovoru s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, Putin se predstavio kao mogući posrednik u postizanju dogovora s Iranom.
Na svojoj platformi TruthSocial, Trump je napisao: "Rekao sam predsjedniku Putinu da Iran ne može imati nuklearno oružje i vjerujem da smo se po tom pitanju složili. Predsjednik Putin je predložio da učestvuje u razgovorima s Iranom i da bi mogao, možda, pomoći da se sve brzo privede kraju".
Moskva je ranije ove sedmice iznijela moguće prijedloge o ulozi koju bi mogla igrati u obuzdavanju iranskog nuklearnog programa, sugerišući da bi Rusija mogla pomoći u smirivanju tenzija izvozom iranskog nuklearnog materijala kako bi se preradio u gorivo za nuklearne reaktore.
Međutim, izraelski vojni potezi protiv Irana mogli bi ugroziti diplomatske napore da se ograniči ili preokrene nuklearni program Teherana.
Štaviše, napadi su bili usmjereni i na vrh iranskog vojnog establišmenta, koji je Rusiji obezbijedio jeftinu tehnologiju dronova za vođenje rata u Ukrajini.
Iako je Rusija prebacila proizvodnju dronova tipa Shahed, koji rutinski pogađaju ukrajinske gradove, u vlastite pogone, Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine je u reakciji na izraelske napade označilo Iran kao dio "grupe agresivnih režima" koji ugrožavaju međunarodnu bezbjednost.
U toj grupi su i Sjeverna Koreja i Bjelorusija.
"Želimo vas podsjetiti da iranski režim podržava Rusiju u njenom nelegalnom ratu agresije protiv Ukrajine i da Moskvi dostavlja oružje kojim ubija Ukrajince", navodi se u saopštenj.u
"Iran je izvor mnogih problema na Bliskom istoku i šire", dodaje se.
Rusija i Iran su produbili veze koje su uspostavljene kroz zajedničku podršku sada svrgnutom režimu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian potpisao je sporazum o strateškom partnerstvu tokom posjete predsjedniku Vladimiru Putinu u Moskvi u januaru.
Međutim, to partnerstvo ima svoja ograničenja.
Komentarišući na platformi X, Hanna Notte iz Centra James Martin za studije neširenja oružja napisala je: "Ne zaboravite: Ugovor o strateškom partnerstvu ne uključuje obaveze o međusobnoj odbrani kakve je Moskva dala Sjevernoj Koreji i Bjelorusiji", naglasivši da je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko nedavno pojasnio da Rusija nije obavezna da brani Iran u slučaju napada.
Rusija nije jedina zemlja postsovjetskog prostora koja je osudila izraelske poteze.
Međunarodne reakcije na izraelske napadeU objavi na mreži X, Ministarstvo spoljnih poslova Armenije je navelo da "jednostrani napad na Iran izaziva duboku zabrinutost".
"Posebno imajući u vidu da se dešava pred narednu rundu pregovora, on ugrožava mirovne napore, kao i ukupnu regionalnu stabilnost i globalni mir. Osuđujemo ovakve akcije i pozivamo na hitan prekid neprijateljstava i poštivanje međunarodnog prava", navodi se.
Azerbejdžan, koji kao i Armenija graniči s Iranom, takođe je osudio eskalaciju.
"Ozbiljno smo zabrinuti zbog vojnih operacija koje je država Izrael izvela na teritoriji Islamske Republike Iran", saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana.
"Oštro osuđujemo eskalaciju situacije i pozivamo strane da postojeće nesuglasice rješavaju isključivo putem dijaloga i diplomatskim sredstvima, u skladu s normama i principima međunarodnog prava", istaklo je azerbejdžansko ministarstvo.
Turska je oštro osudila Izrael, nazivajući napade "očitim kršenjem međunarodnog prava" i "provokacijom koja služi izraelskoj strategiji destabilizacije regiona".
Iz evropskih prijestolnica stigle su umjerenije izjave.
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer je u objavi na društvenim mrežama pozvao na "uzdržanost, smirenost i povratak diplomatiji" nakon napada.
"Eskalacija nikome ne koristi u regionu", rekao je Starmer. "Stabilnost Bliskog istoka mora biti prioritet i sarađujemo s partnerima na smanjenju napetosti."
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen uputila je sličan poziv na uzdržanost, ne upirući prstom ni u jednu stranu.
"Evropa poziva sve strane da pokažu maksimalnu uzdržanost, odmah deeskaliraju napetosti i uzdrže se od odmazde", napisala je na mreži X. "Diplomatsko rješenje je sada hitnije nego ikad, zbog stabilnosti regiona i globalne bezbjednosti."
Da li će doći do brzog rješenja konflikta ostaje neizvjesno.
U objavi na TruthSocial, Donald Trump je nagovijestio da Iran još ima priliku da sjedne za pregovarački sto.
"Iran mora sklopiti sporazum, prije nego što ne ostane ništa, i spasi ono što je nekada bilo poznato kao Iransko Carstvo", napisao je. "Nema više smrti, nema više razaranja, samo uradite to, prije nego što bude prekasno. Neka vas Bog sve blagoslovi!"
Izrael tvrdi da je u vazdušnim napadima 13. juna ubio četiri visoka generala iranske vojske, uključujući trojicu iz Islamske revolucionarne garde (IRGC), vodeće vojne sile u zemlji.
Izrael je rekao da su neviđeni napadi usmjereni na iranska nuklearna postrojenja, fabrike balističkih raketa i vojne komandante kako bi se spriječilo Teheran da razvije atomsko oružje.
Ko su četiri generala koja su navodno ubijena?
Hossein SalamiGeneral-major Hossein Salami – komandant IRGC-a od 2019. godine. Pod međunarodnim je sankcijama još od 2006. godine, a kao "pojedinac uključen u iranski program balističkih raketa", prema rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN-a. Takođe, nalazi se na listi sankcija u SAD-u, Kanadi, Švajcarskoj, Australiji i Japanu.
Mohammad BaqeriGeneral-major Mohammad Baqeri – načelnik Generalštaba Oružanih snaga Irana od 2016. godine i zvanično drugi najmoćniji čovjek u vojsci, odmah iza vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija. Uspon u vojnoj hijerarhiji ostvario je kroz redove IRGC-a, koji dominira najvišim strukturama iranske vojske i kontroliše planiranje, operacije, obavještajni rad, tajne i neregularne vojne operacije, kao i unutrašnju bezbjednost. Sjedinjene Države su IRGC zvanično proglasile za terorističku organizaciju.
Gholam Ali RashidGeneral-major Gholam Ali Rashid – zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Irana i jedan od najcjenjenijih vojnih lidera. Od 2015. godine komandovao je Centralnim štabom Khatam-al-Anbiya, najvišom operativnom jedinicom u vojsci. Od 2016. ovaj štab djeluje odvojeno od Generalštaba i odgovoran je za operativno komandovanje i kontrolu.
Amir Ali HajizadehBrigadni general Amir Ali Hajizadeh – komandant Vazduho-svemirskih snaga IRGC-a od 2009. godine. Pod američkim je sankcijama od 2019. Bio je ključna figura u iranskom programu raketa i dronova te je igrao centralnu ulogu u nedavnim operacijama Irana protiv Izraela. Postao je poznat u svijetu kada se pojavio na televiziji i priznao da je IRGC oborio avion kompanije Ukraine International Airlines u januaru 2020. godine, tvrdeći da je bila u pitanju "ljudska greška".
Mehdi RabaniBrigadni general Mehdi Rabani, zamjenik šefa operacija u generalštabu oružanih snaga od 2016. godine. Pridružio se IRGC-u tokom iransko-iračkog rata 1980-88. i napredovao je kroz činove u godinama nakon rata, služeći kao zamjenik šefa operacija IRGC-a pet godina prije nego što je prešao u generalštab oružanih snaga.
Gholamreza MehrabiBrigadni general Gholamreza Mehrabi, zamjenik direktora za obavještajne poslove u generalštabu. Poznat po tome što se drži po strani - što je uobičajena osobina među iranskim vojnim obavještajnim ličnostima - ne postoje javno dostupne informacije o datumu njegovog imenovanja. Međutim, javne izjave koje mu se pripisuju ukazuju na to da je na ovoj poziciji služio najmanje od 2013. godine.
Davud SheikhiyanBrigadni general Davud Sheikhiyan, komandant Odjeljenja za protivvazdušnu odbranu Zračnih snaga IRGC-a. Iako tačan datum njegovog imenovanja nije zvanično dokumentovan, on je i dalje identifikovan kao zamjenik komandanta divizije sve do novembra 2024. godine, što ukazuje na to da je njegovo unapređenje uslijedilo ubrzo nakon toga.
Masud Shane’iGeneral Masud Shane’i, načelnik štaba ubijenog vrhovnog komandanta IRGC-a Salamija. O njemu se vrlo malo zna, a iranski mediji izvještavaju da je ubijen zajedno sa Salamijem.
Izraelska vojska izjavila je da je Iran ispalio oko 100 dronova prema izraelskoj teritoriji, nakon što je Izrael tokom noći izveo veliki napad na Iran. Izraelske odbrambene snage (IDF) navode da su izveli napade na nuklearne lokacije u Iranu i tvrde da su komandant Revolucionarne garde Hossein Salami i još nekoliko komandanata ubijeni. Napad je dio operacije "Uspravni lav", izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, dodajući da Iran predstavlja prijetnju "samom opstanku Izraela".
Veliki izraelski napadi na Iran izgleda da su šokirali vojni vrh te zemlje i možda privremeno odgodio neposredni odgovor.
Međutim, ostaje nejasno da li je napad postigao svoj glavni cilj: onesposobljavanje iranskog nuklearnog programa, za koji Izrael tvrdi da Teheran uskoro može pretvoriti u oružje, uprkos tvrdnjama Irana da razvija isključivo u civilne svrhe.
Premijer Benjamin Netanyahu i drugi izraelski zvaničnici tvrde da je Iran nedavno ubrzao aktivnosti obogaćivanja uranijuma i razvoj nuklearnog oružja do te mjere da bi mogao proizvesti nuklearnu bombu u roku od nekoliko mjeseci, čak i dana.
Operacija "Uspravni lav", kako je Izrael nazvao napade, ciljala je ključne komponente iranske nuklearne infrastrukture – uključujući postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Natanzu – kao i vojne centre u i oko Teherana.
Izraelski ratni avioni takođe su napali pogone za proizvodnju raketa i stambene zgrade za koje se vjeruje da su skrivale visoke vojne zvaničnike i nuklearne naučnike.
Među navodno ubijenima je i Hossein Salami, komandant Islamske revolucionarne garde Irana (IRGC).
Cilj, prema izjavama izraelskih zvaničnika, bio je da se oslabi iranski nuklearni kapacitet, kao i njegova sposobnost da odgovori upotrebom svog opsežnog arsenala balističkih raketa – prijetnje koju Izrael vidi kao drugu po opasnosti, odmah iza nuklearno naoružanog Irana.
"Netanyahu je otvorio novo poglavlje na Bliskom istoku, eru izraelsko-iranskog nuklearnog rata", napisao je Eran Etzion, bivši zamjenik šefa izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost na mreži X.
"Rat čiji je zvanični cilj zaustavljanje iranskog nuklearnog programa, ali čija se stvarna namjera čini kao napad na same temelje iranskog režima."
Rizik s visokim ulozimaBezbjednosni analitičari opisuju operaciju kao preventivni rizik – pokušaj da se spriječi ono što Izrael vidi kao egzistencijalnu prijetnju, ali istovremeno i potez koji nosi rizik izbijanja regionalnog rata, urušavanja diplomatije i čak ubrzavanja iranskih nuklearnih ambicija.
Danny Citrinonwicz, viši saradnik Instituta za studije nacionalne bezbjednosti u Tel Avivu, rekao je da je napad ozbiljno narušio ugled Irana jer su izraelske snage probile njegovu protivvazdušnu odbranu i eliminisale komandante.
Međutim, on tvrdi da je uticaj na iranski nuklearni program bio "ograničen", jer su ključna postrojenja, uključujući snažno utvrđeni objekat u Fordowu, ostala netaknuta.
"Ovo je samo početna faza duže kampanje", napisao je Citrinonwicz na mreži X. "Izgleda da Izrael zadržava neke karte za vjerovatnu eskalaciju koja slijedi."
Koje su opcije Irana?Šesta runda nuklearnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Država, zakazana za 15. juni, sada vjerovatno neće biti održana.
Budući da diplomatija izgleda kao da je pala u drugi plan, svaki iranski odgovor nosi rizik dodatne eskalacije.
Iranska neposredna reakcija bila je lansiranje oko 100 dronova tipa Shahed prema Izraelu, od kojih su mnogi presretnuti izvan izraelskog vazdušnog prostora.
Iranski lideri su ponovili upozorenja da će se osvetiti i Izraelu i američkim snagama u regionu. Iako je Washington negirao bilo kakvu umiješanost u napad, Iran bi ga ipak mogao smatrati odgovornim.
Ukoliko Teheran ispuni prijetnju i napadne američke vojne baze, to bi moglo uvući Sjedinjene Američke Držabe u širi sukob.
Prema procjenama američke obavještajne službe, Iran posjeduje oko 2.000 raketa, od kojih su mnoge sposobne da nose bojeve glave s više od 900 kilograma eksploziva te trenutno proizvodi oko 50 balističkih projektila mjesečno.
Ostaje nejasno koliko je tog kapaciteta pogođeno izraelskim napadom.
Iranski regionalni saveznici ozbiljno su oslabljeni. Rat u Gazi je teško pogodio palestinski pokret Hamas, koji su SAD i EU označili kao terorističku organizaciju, dok se libanski Hezbollah još oporavlja od nedavnih sukoba s Izraelom. Time su Huti u Jemenu ostali kao najizvodljiviji vojni saveznik Teherana.
Teheran bi mogao i da razmotri povlačenje iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), koji je temelj globalne kontrole nuklearnog naoružanja.
Iako američka obavještajna zajednica, za razliku od izraelskih procjena, trenutno vjeruje da Iran aktivno ne razvija nuklearno oružje, Islamska Republika bi mogla iskoristiti izraelski napad kao izgovor za napuštanje svojih obaveza prema NPT-u i kretanje ka nuklearnom naoružanju.
"Netanyahuova vlada možda je upravo dala iranskom režimu i domaći i međunarodni legitimitet da krene putem razvoja nuklearnog oružja", upozorio je Etzion.
Brojne hitne službe su na mjestu pada aviona u blizini zračne luke u zapadnom indijskom gradu Ahmedabadu. Spasioci iznose tijela i gase požare na okolnim zgradama budući da se avion srušio u naselju nekoliko minuta nakon polijetanja prema Londonu. U avionu je bilo najmanje 240 ljudi.
Kada je jedan od najviših kontraobavještajnih agenata američkog FBI-ja uhapšen u januaru 2023. godine pod optužbom da je radio ilegalno za sankcionisanog ruskog oligarha Olega Deripasku, američka bezbjednosna zajednica ostala je šokirana.
Charles McGonigal, koji je tada već bio u penziji, posljednje godine karijere proveo je istražujući ruske špijune i oligarhe. Na kraju je priznao krivicu i u decembru te godine osuđen je na više od četiri godine zatvora.
On nije bio jedini koga su američke vlasti dovele u vezu sa slučajem Deripaska.
Nakon više od 16 mjeseci odgađanja i prolongiranja, Sergej Šestakov, bivši sovjetski i ruski diplomata koji je postao naturalizovani američki državljanin i kasnije radio kao ovlašteni sudski prevodilac u SAD-u, treba da izađe pred sud 17. juna pod optužbama sličnim onima koje su podignute protiv McGonigala.
Poput McGonigala, Šestakov je optužen za zavjeru s ciljem da pomogne Deripaski da zaobiđe američke sankcije uvedene 2018. godine, kao i za zavjeru u vezi s pranjem novca. Takođe, Šestakov, koji je uhapšen istovremeno s McGonigalom, optužen je i za laganje agentima FBI-ja.
Suđenje, kao i pravne pripreme koje mu prethode, nisu privukle veliku pažnju javnosti, uglavnom zato što Šestakov nije toliko poznat kao McGonigal. McGonigal je, do penzionisanja 2018. iz njujorške kancelarije FBI-ja, bio na čelu napora biroa da prati ruske špijune i oligarhe, uključujući i Deripasku.
Osim što su bili poslovni partneri, Šestakov i McGonigal, zajedno s još jednim ruskim državljaninom, povezani su i sa bivšim ruskim tajkunom Vladimirom Gusinskim, koji je godinama većinom boravio u luksuznoj vili u saveznoj državi Connecticut.
Gusinski nije osumnjičen u krivičnom postupku protiv Šestakova i McGonigala. Međutim, izazvao je interes FBI-ja: agenti su dvaput ispitivali njegovu sada otuđenu suprugu i osoblje iz domaćinstva u Connecticutu o njegovom odnosu s dvojicom optuženih. Gusinskog je McGonigalu predstavio upravo Šestakov, a svi su se međusobno i družili.
Šestakov se izjasnio da nije kriv po svim tačkama optužnice.
Metalni magnatiPrema obimnoj sudskoj dokumentaciji na saveznom sudu SAD-a u Manhattanu, odbrana Sergeja Šestakova djelimično se zasniva na pitanju da li su on i Charles McGonigal radili u korist Olega Deripaske ili u korist njegovog velikog holding konglomerata, EN+ Group, koji kontroliše jednu od najvećih svjetskih aluminijskih kompanija, Rusal.
Ključna figura u toj odbrani je Jevgenij Fokin, zaposlenik EN+, za kojeg FBI tvrdi da je agent ruske Spoljne obavještajne službe (SVR).
Advokatica Šestakova, Rita Glavin, navela je u podnescima sudu da Fokin može pružiti dokaze da su Šestakov i McGonigal angažovani u ime EN+ i da se njihov posao sastojao u lobiranju kako bi se podržale kompanije povezane s Deripaskom, što je uglavnom dozvoljeno prema zakonima SAD-a.
Glavin nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
"Tvrdnja da su radili u ime EN+, a ne direktno za Deripasku, jednostavno ne zvuči uvjerljivo. To je, u najboljem slučaju, razlika bez suštine, rekao je Casey Michel, autor knjige Foreign Agents: How American Lobbyists and Lawmakers Threaten Democracy Around the World.
"Po svemu sudeći, oni su radili za jednog od najzloglasnijih oligarha koje je Rusija ikada proizvela – čovjeka koji je, zapravo, samo produžena ruka Kremlja, pokušavajući da ispunjava naloge Moskve gdje god i kako god može", dodao je Michel.
Tužilaštvo tvrdi da je Fokin bio "nesuđeni saučesnik" sa Šestakovom i McGonigalom. FBI ga je nadgledao, fotografisao i tajno snimao još od jula 2019. godine, prema sudskim spisima, a njegova američka viza ukinuta je 2022. na zahtjev biroa.
Tužilaštvo je vodilo pravnu borbu s Glavin oko saslušanja Fokina, koji živi u Rusiji i radi kao viši savjetnik Deripaske u EN+. Prema sudskim spisima, Fokin je odbio da putuje u Sjedinjene Države iz straha da bi mogao biti uhapšen.
Nakon pregovora o tome da li da se njegovo svjedočenje uzme u Turskoj ili Dubaiju, dvije strane su se dogovorile da će Fokin svjedočiti putem video-linka tokom suđenja.
Fokin nije odgovorio na mailove Radija Slobodna Evropa u kojima se tražio komentar.
U nekim ruskim krugovima koji govore ruski na području New Yorka, Šestakov je bio poznat kao "popravljač", rješavač problema i šarmantna ličnost.
Kao naturalizovani američki državljanin koji je ranije radio za sovjetsko i rusko Ministarstvo spoljnih poslova, Šestakov se penzionisao i preselio na područje New Yorka 1993. godine. Tokom 2010-ih radio je kao ovlašteni prevodilac za savezne sudove SAD-a i za kancelarije državnih tužilaca na Manhattanu i u Brooklynu.
Odnos Šestakov i Fokina datira još iz 1980-ih, a obojica su radili za Gusinskog. Još 2019. godine, Šestakov je imao kreditnu karticu na ime Gusinskog, kojom je, između ostalog, kupovao ulaznice u vrijednosti od hiljade dolara za profesionalne hokejaške utakmice.
Gusinski nije odgovorio na e-mailove s upitima za komentar.
'Ne. Nije bilo poslovanja'Prema optužnici, Šestakov je 2018. godine upoznao McGonigala s Fokinom.
U aprilu te godine, Ministarstvo finansija SAD-a uvelo je sankcije Deripaski "zbog djelovanja ili navodnog djelovanja u ime, direktno ili indirektno, visokog zvaničnika Vlade Ruske Federacije". U isto vrijeme, sankcionisani su i EN+ i Rusal.
Deripaska, jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji, stekao je bogatstvo tokom haotičnih 1990-ih, kada su se poslovni insajderi borili – često krvavo – za kontrolu nad industrijskim gigantima, poput proizvodnje aluminija. Smatra se klasičnim primjerom oligarha: biznismena ogromnog bogatstva koji ima bliske veze s Kremljom predsjednika Vladimira Putina.
Američke vlasti prate ga već decenijama, još od 2006. godine kada mu je odbijena viza za ulazak u SAD. Zbog tih problema s vizom, angažovao je lobističke firme povezane s Republikanskom strankom, a krajem 2010-ih ulagao je u projekte s Paulom Manafortom, republikanskim strategom koji je nakratko vodio predizbornu kampanju Donalda Trumpa 2016. godine.
U septembru 2022. godine, protiv Deripaske je podignuta optužnica zbog pokušaja izbjegavanja američkih sankcija. Optužbe uključuju i navode da je organizovao putovanje svoje trudne djevojke u SAD kako bi rodila dijete koje bi automatski dobilo američko državljanstvo.
Sankcije protiv EN+ Group i Rusal-a ukinute su 2019. godine, nakon što je Deripaska pristao da se formalno distancira od vlasništva nad tim kompanijama. Ipak, on lično i dalje ostaje pod sankcijama.
Američke vlasti tvrde da je Fokin angažovao McGonigala i Šestakova da prikupe kompromitirajuće informacije o Vladimiru Potaninu, drugom ruskom oligarhu i "metalnom tajkunu", koji je Deripaskin rival.
McGonigal, koji se povukao iz FBI-ja krajem 2018, takođe je pokušao da osigura pripravnički staž za Fokinovu kćerku u Policijskoj upravi New Yorka, što je izazvalo sumnje unutar same policije. McGonigal je, prema sudskim spisima, rekao vlastima da pokušava prikazati Fokina kao mogućeg dvostrukog agenta.
Krajem novembra 2021. godine, agenti FBI-ja zaplijenili su elektronske uređaje Šestakova. Nekoliko dana ranije, ispitivan je o svom odnosu s Fokinom i upitan da li je ikada imao bilo kakve poslovne odnose s njim.
"Ne, nije bilo ikakvog poslovanja", odgovorio je FBI-ju, prema navodima u sudskim spisima.
Jedan od najvećih europskih rudnika soli u Rumunjskoj pogođen je teškim poplavama. Rudnik Praid proizvodi do 100.000 tona soli godišnje. Također je i veliki turistički magnet, privlačeći oko pola milijuna posjetitelja svake godine. Ljudi dolaze vidjeti spektakularne podzemne lokacije, uključujući zabavni park i kapelu isklesanu u soli. Rudnik je u maju zatvoren i to brine lokalno stanovništvo zbog utjecaja na ekonomiju mjesta.