Nakon što većina u makedonskom Sobranju 18. marta nije podržala predlog da se po skraćenom postupku donesu dopune Zakona o zaštiti od porodičnog nasilja i nasilja nad ženama, vladajuća VMRO-DPMNE je na negativne reakcije u javnosti ocenila da je reč o nedorađenoj inicijativi bez ozbiljne pravne i institucionalne osnove. Prema predlogu koji je drugi put podnela poslanica i predsednica Liberalni-demokratske partije (LDP) Monika Zajkova, bila bi uvedena elektronske narukvice za počinioce porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, koja bi trebalo da upozori kada se počinilac približi žrtvi. Od 97 registrovanih poslanika, samo 27 je glasalo "za", tako da predlog nije prihvaćen. Pre godinu dana u Sobranju je odbijen isti tekst. Tvrdnje vlasti i opozicijeIako predlog opozicije da se uvedu elektronske narukvice za nasilne prestupnike na prvi pogled može zvučati kao odlična ideja, on pokreće nekoliko problema, rekla je Žaklina Peševska, poslanica VMRO-DPMNE, na konferenciji za novinare u Sobranju. "Zakon koji se predlaže je u okviru građanskog postupka, dok ovakve mere – poput elektronskih narukvica – po svojoj prirodi pripadaju krivičnom pravu. To znači da se mešaju dva različita pravna sistema, što bi moglo dovesti do pravne neizvodljivosti i ozbiljnih problema u primeni. Na ključna pitanja nema odgovora: ko će obezbediti elektronske narukvice, ko će ih pratiti 24 sata dnevno, koje će institucije će biti nadležne? Koji drugi zakoni treba da se usklade da bi sistem funkcionisao", rekla je Peševska. Prema VMRO-DPMNE, uvođenje takvog sistema podrazumeva nabavku opreme, tehničke infrastrukture, centara za praćenje, obuku osoblja i kontinuirano održavanje. Predlog vladajuće partije je da se otvori javna rasprava kako bi se videlo da li je takvo rešenje primenljivo i kako ga najbolje sprovesti. "Nasilje se ne rešava neprimenjivim zakonskim predlozima, već funkcionalnim sistemima koji zaista štite žrtve", navodi VMRO-DPMNE. Nasuprot VMRO-DPMNE, Zajkova kaže da se ne radi o novcu, već o volji da se prihvati predlog. Prema njenim rečima, narukvice postoje u sistemu za probaciju i nalaze se u skladištu. "Kako vam ne treba novac za populističke mere pre izbora? Imali ste godinu dana da ne ćutite dok su se bilteni punili žrtvama, dok ste izražavale žaljenje zbog ubijenih žena, ali ste ponovo izabrali da ne radite ništa. Za svaki sledeći slučaj snosićete istu odgovornost. Zato što ste mogle da sprečite, a odabrali ste da ćutite", rekla je Zajkova. Na odbijanje predloga žestoko su reagovali na društvenim mrežama i poslanici Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Fatmir Bitići i Slavjanka Petrovska. "Kada institucije nemaju volju da uvedu mehanizam koji može da upozori, spreči i zaštiti, to znači da država ne stoji uz žrtvu kada joj je to najpotrebnije", napisao je Bitići. Dobra ili loša mera?Advokatica Katerina Koteska Stisnioska napisala je da je razočarana što predlog za elektronske narukvice za počinioce porodičnog nasilja nije usvojen, bez obzira na to ko ga je predložio i ko je na vlasti, jer je to dobar predlog. "Da li znate da je svaka druga mera zabrane približavanja nasilnika žrtvi prekršena, čime je počinjeno novo krivično delo? Da li znate da bi se nošenjem narukvice u roku od najviše godinu dana spasle mnoge žrtve, policiji bi se olakšalo, a posebno bi svaki počinilac bio disciplinski kažnjen? Da li znate da je pre nego što je ubijena nesrećna Rosica iz Velesa, u Sobranju bila odbijena izmena Zakona da nije potrebna saglasnost žrtve za vođenje postupka, pa je teko pošto je Rosica nastradala, izglasana promena?! Da li znate da su Ivana i Katja umrle nakon što je izglasana ova izmena, ali nije bila poštovana, pa je sada povrh svega odbijen i predlog za elektronsku narukvicu", napisala je Koteska Stisnioska na Fejsbuku (Facebook). Koteska Stisnioska je aludirala na slučaj Rosice Kočeve iz Velesa, koju je u septembru prošle godine ubio bivši partner u njenoj porodičnoj kući, nakon što ga je Rosica prethodno više puta prijavila zbog nasilja. Drugi slučaj je s početka ovog marta, kada je Ivana iz Skoplja preminula nakon pada sa zgrade u skopskom naselju Taftaliže zajedno sa svojom šestogodišnjom ćerkom, nakon što je prethodno sedam godina trpela nasilje od svog supruga. Advokatica Danijela Peneva, koja pruža besplatnu pravnu pomoć žrtvama porodičnog nasilja, pak kaže da je iskustvo pokazalo da je udaljavanje nasilnika najefikasniji mehanizam zaštite žrtve. "On može biti nasilan ne samo prema žrtvi, već i prema njoj bliskima, porodici... Nasilnika treba ukloniti i smestiti u odgovarajuću ustanovu", rekla je Peneva za Radio Slobodna Evropa. Elektronsko praćenje narukvicama je deo sistema probacije. Ova služba takođe nadgleda sprovođenje kazni koje su alternativna mera odlasku u zatvor. To uključuje rad u opštem interesu, uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom, uslovni otpust... Narukvice su nabavljene još pre jedne decenije uz pomoć Evropske unije, ali su počele da se koriste tek od jeseni 2025. Uprava za izvršenje sankcija raspolaže s ukupno 400, od kojih je funkcionalno stotinak onih koje su nadograđene. Uprava za izvršenje sankcija navela je za RSE da Uprava poseduje narukvice i određeni broj uređaja koji se daju žrtvi. Uređaji služe da žrtvi daju signal da je nasilna osoba nalazi u blizini. Prema Upravi, na sudovima je da odrede takvu meru. Severna Makedonija je među zemljama s najvećom stopom femicida u Evropi, pokazuju podaci Evrostata, statističke kancelarije Evropske komisije. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u 2024. godini u Skoplju je podneto 213 krivičnih prijava za nasilje u porodici, od kojih je 27 sprovedeno po ubrzanom postupku uz jedan izrečen pritvor. Prošle godine, skopska policija je pokrenula 224 krivične prijave, od kojih su 54 sprovedene po hitnom postupku, pri čemu je broj pritvora skočio na 17. Od početka ove godine podneto je 28 krivičnih prijava, od kojih 12 po hitnom postupku, a u pet slučajeva je izrečen pritvor. Poslednji slučaj u kome su žena i dete izgubili život zbog nasilja u porodici, Nacionalna mreža protiv nasilja nad ženama nazvala je "crvenom zastavicom" za ceo sistem. Ta organizacija je istakli da je to "obrazac nedovoljne prevencije, zakasnelih institucionalnih reakcija, slabe procene rizika i nedovoljne zaštite žrtava". Predsednica zemlje Gordana Siljanovska-Davkova takođe smatra da je institucionalna prevencija pretrpela poraz, s obzirom na činjenicu da su u prva dva meseca 2026. već registrovana četiri slučaja femicida. Na plenarnoj sednici u Sobranju povodom Međunarodnog dana žena, ona je iznela podatke prema kojima je tokom 2025. bilo 4.745 prijava porodičnog nasilja i šest ubistava.

“Globalna sloboda opala je 20. godinu zaredom”, piše u izveštaju međunarodne organizacije Fridom Haus(Freedom House). Navodi se da su ukupno 54 zemlje doživele pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda, dok je samo 35 njih zabeležilo poboljšanja. Objašnjavaju da su ti padovi uglavnom izazvani vojnim udarima i naporima lidera da uguše mirno neslaganje ili promene ustavna pravila u svoju korist. Sve zemlje Zapadnog Balkana označene su žutom bojom, što predstavlja delimično slobodne zemlje. Srbija se nalazi među zemljama u kojima je Fridom Haus zabeležio najveći pad sloboda u toku prethodne godine. Srbija je na 5. mestu kada je reč o padu sloboda. Sa njom mesto dele, između ostalih, Bugarska i Sjedinjene Američke Države. Najveći pad u toku 2025. godine zabeležen je u Gvineji Bisao, Tanzaniji, Burkini Faso, El Salvadoru, Madagaskaru i Gruziji. Fridom Haus navodi i da su poslednje dve decenije demokratskog nazadovanja uticale na širok spektar prava i sloboda, ali da su sloboda medija, sloboda ličnog izražavanja i pravični sudski postupak pretrpeli najveću štetu. Šta se u izveštaju navodi o Srbiji?Srbija, koja se i prošle godine u izveštaju Fridom Hausa našla među zemljama u kojima se beleži najveći pad sloboda, ove godine izgubila je 3 poena "nakon što su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u široko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", piše u izveštaju. Takođe, navodi se da je policija koristila prekomernu silu protiv demonstranata, te da ih nije zaštitila od naoružanih bandi. Izveštaj navodi da se Srbija suočava sa demokratskim nazadovanjem pod predsednikom Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom, a da su policija i obaveštajne službe koristile špijunske softvere za nadzor novinara, aktivista i organizatora protesta. Navode primer o kom su pisali srpski istraživački novinari - da su najmanje desetine, a možda i stotine ličnih uređaja bile meta posebnog špijunskog alata poznatog kao NoviSpy, ali da tačan broj nije poznat jer su vlasti softver tajno instalirale tokom hapšenja i policijskih ispitivanja. Fridom Haus ističe da je svest o nekontrolisanom državnom nadzoru u Srbiji podstakla autocenzuru među običnim građanima. Ostale države Zapadnog Balkana ostale "obojene u žuto"Kao i prethodnih godina, Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija obeležene su kao delimično slobodne zemlje. Navedeno je da je Crna Gora izgubila jedan bod u odnosu na prethodni izveštaj, a da je razlog to što su brojni predlozi zakona koje je podnela vlada usvojeni po hitnom postupku i bez parlamentarne rasprave. "Politički zastoji ometali su druge funkcije vlasti širom regiona", piše u izveštaju. Naveden je primer Kosova, gde novoizabrani poslanici nisu uspeli da formiraju vladu veći deo godine, dok postoje navodi da je vlada u tehničkom mandatu prekoračila svoja ovlašćenja, što je dovelo do vanrednih izbora. "Taj zastoj je umanjio dobitke zemlje na polju sudske nezavisnosti i fizičke bezbednosti", navode iz Fridom Hausa. Međutim, u izveštaju piše i da su, uprkos značajnim političkim pritiscima, sudovi na Kosovu i u Bosni i Hercegovini donosili presude koje su pokazale njihovu nezavisnost. Globalno nazadovanje demokratijeIzveštaj Fridom Hausa navodi da su vlasti u Rusiji nastavile sa potiskivanjem glasova neslaganja. "Kako je Kremlj nastavio invaziju Ukrajine četvrtu godinu zaredom, ruske vlasti su krivično gonile sve veći broj ljudi u zemlji zbog njihovog antiratnog govora i aktivizma. U januaru 2025. godine, dva medija su po prvi put proglašena terorističkim organizacijama", piše u izveštaju. Navodi se da je sličan slučaj i u Kini, gde vladajuća partija nastavlja da vrši kontrolu nad političkim pravima i građanskim slobodama, krivično goneći novinare, obračunavajući se sa sve brojnijim protestima i ograničavajući međunarodna putovanja. Kada je reč o Evropi, iz Fridom Hausa navode da je poštovanje političkih prava sloboda bilo uglavnom stabilno, a da je taj kontinent ostao najslobodniji na svetu. Među zemljama koje su ocenjene kao slobodne, Bugarska, Italija i Sjedinjene Američke Države zabeležile su najveći pad. U Bugarskoj razlog su posledice parlamentarnih izbora iz 2024. godine, koji su bili obeleženi kupovinom glasova i izbornim prevarama, dok je u Italiji vlada oslabila antikorupcijske zaštitne mehanizme. U izveštaju Fridom Hausa zabeležen je i pad sloboda u Sjedinjenim Američkim Državama. Posebno je istaknuta izvršna uredba iz januara 2025. godine kojom je ugašena Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) preko koje su finansirani brojni projekti organizacija civilnog društva i nezavisnih medija širom sveta, kao i uredba kojom se nalaže zatvaranje Američke agencije za globalne medije, koja nadgleda Glas Amerike, kao i Radio Slobodna Evropa i Radio Slobodna Azija kao korisnike grantova. Ove promene sprovedene su brzo i van zakonodavnog procesa, navodi se u izveštaju, uz objašnjenje da je to pogodilo hiljade organizacija u najmanje 129 zemalja. U Belorusiji je, prema Fridom Hausu, vlast primenila nesrazmerno nasilje nad demonstrantima, pri čemu su policajci hapsili, tukli i pucali na novinare, a više desetine hiljada ljudi je privedeno, što je rezultiralo time da brojni prodemokratski lideri i aktivisti odu u izgnanstvo. Kao primer većeg pada sloboda navedena je i Gruzija, gde su protivnici vlasti, kako se navodi, bili izloženi fizičkim napadima, uznemiravanju i zakonskim ograničenjima čiji je cilj da se otežaju aktivnosti opozicionih partija i civilnog društva. "Autoritarni režimi i dalje napreduju širom sveta, i samo udruženi napori branilaca ljudskih prava, organizacija civilnog društva i demokratskih vlada mogu ubrzati dolazak dana kada će svi ljudi moći da žive u slobodi", zaključuje se u izveštaju Fridom Hausa. Ova međunarodna organizacija više od 50 godina beleži pretnje po demokratiju i slobode širom sveta. U svojim izveštajima svake godine procenjuje stanje slobode u 195 zemalja i 15 teritorija i rangira ih na osnovu različitih indikatora.

U vremenu niskog povjerenja u sudstvo i tužilaštvo, velike želje za pravdom i optužbi za uticaj različitih centara moći na pravosuđe, Sjeverna Makedonija dobija novog državnog tužioca. Sa 66 glasova "za", dva "protiv" i osam "suzdržanih", Nenad Saveski je izabran za šefa Javnog tužilaštva, institucije koja se bori protiv kriminala i korupcije te od koje javnost očekuje da vrati povjerenje u makedonsko pravosuđe. Tužilac, sudija, pa ponovo tužilacSaveski je deveti državni tužilac u zemlji od sticanja nezavisnosti 1991. godine, a ukupno 19. otkako funkcija postoji od 1945. Njegov izbor dolazi u vrijeme kada vlast planira donijeti novi Zakon o javnom tužilaštvu, o čemu je u toku i javna rasprava. Njegova biografija sugeriše da u pravosuđe nije ušao "hitro", već je karijeru u pravosudnom sistemu gradio postepeno, počevši od najnižih pozicija. Nakon što je diplomirao na državnom Pravnom fakultetu Justinijan Prvi u Skoplju, 2000. godine počeo je volontirati kao sudski pripravnik u Osnovnom sudu u Gostivaru, odakle i potiče. U istom sudu kasnije je pet godina (od 2004. do 2009.) radio kao stručni saradnik u krivičnom i građanskom odjeljenju. U međuvremenu je položio pravosudni ispit i završio početnu obuku na Akademiji za sudije i javne tužioce, nakon čega je 2009. izabran za javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Skoplju. Tužilačku funkciju zamijenio je sudijskom kada je 2016. izabran za sudiju u Osnovnom krivičnom sudu u Skoplju, gdje je posljednje radio na predmetima u odjeljenju za organizovani kriminal i korupciju. U njegovoj profesionalnoj biografiji navodi se i niz angažmana: predavač na Akademiji za sudije i javne tužioce, trener na temama u vezi s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i krijumčarenjem migranata, kao i član više radnih grupa kao ekspert - domaćih i međunarodnih. Među njima su, na primjer, angažman u ekspertskoj radnoj grupi za pravosudne reforme u Moldaviji te rad kao konsultant i edukator za implementaciju programa specijalističke obuke sudija iz Bosne i Hercegovine. Ime Nenada Saveskog nije nepoznato ni široj makedonskoj javnosti. Iako rijetko, posljednjih nekoliko godina imao je nekoliko javnih nastupa, od kojih je posljednji bio nakon podnošenja kandidature. "Moja kandidatura je način na koji želim doprinijeti poboljšanju stanja, vraćanju povjerenja u pravosuđe i stvaranju atmosfere u kojoj će svaki građanin, kada se obrati javnom tužilaštvu, biti uvjeren da će njegova prava biti ostvarena ili zaštićena", rekao je Saveski za TV 24 u intervjuu 24. februara. Njegove oštre kritike privukle su pažnju javnosti u julu 2025. godine kada je reagovao na članicu Sudskog savjeta povodom izbora njegove kolegice Daniele Dimovske za predsjednicu Osnovnog krivičnog suda u Skoplju, gdje i sam Saveski radi kao sudija. Iako je bila jedanaestoplasirana kandidatkinja, Dimovska je odlukom Sudskog savjeta izabrana za vršiteljicu dužnosti predsjednice najvećeg suda u zemlji. Zbog toga je Saveski reagovao prema članici ovog tijela Antoneti Dimovskoj riječima "idite već odatle" i "sramota ste". "Sramota ste za sudije koje su glasale za vas. Ko vam je dao pravo da u naše ime kršite zakon? Zašto postupate suprotno članu 89? Zašto, prema zakonu, ne birate najbolje ocijenjenog sudiju? Ili vam je zakon najmanje važan? Tamo gdje sjedite predstavljate nas, sudije Zašto gazite ono što je za nas sudije najsvetije? Nemate pravo na to", napisao je tada Saveski u poruci koja je javno objavljena. Premijer ga ne poznaje, Saveski tvrdi da 'tužilac nije politička figura'Njega je makedonska Vlada predložila za novog državnog tužioca nakon što je Savjet javnih tužilaca dao pozitivno mišljenje za njega i još četvero kandidata. "Daleko od toga da smatram da je državni javni tužilac politička figura. On se bira iz reda sudija i javnih tužilaca", rekao je Saveski za TV 24. Zakon predviđa da se javni tužilac bira u parlamentu, ali prijedlog do parlamenta dostavlja Vlada nakon što dobije mišljenje Savjeta javnih tužilaca. Ovo tijelo dalo je pozitivno mišljenje za četiri kandidata, a Vlada se odlučila za Saveskog. "Lično ga ne poznajem, ali prema onome što sam vidio iz njegove biografije i nakon dodatnih provjera, smatramo da bi mogao biti dobar, da ne kažem odličan državni tužilac", izjavio je premijer Hristijan Mickoski 11. marta. Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) nije reagovao toliko na profil Saveskog, ocijenivši da je riječ o osobi s dugogodišnjim iskustvom. Ipak, izrazili su zabrinutost zbog njegove eventualne nezavisnosti od vlasti. "Ključno pitanje je hoće li novi javni tužilac postupati nezavisno, profesionalno i nepristrasno ili pod diktatom Vlade. SDSM i građani pažljivo će pratiti njegov rad upravo po tome - hoće li imati hrabrosti da se suprotstavi pritiscima i postupa profesionalno, čak i kada je riječ o slučajevima koji vode do vlasti", naveli su iz SDSM-a kada je Vlada objavila prijedlog. Kako je došlo do izbora SaveskogSaveski preuzima funkciju od vršiteljice dužnosti šefice Javnog tužilaštva Anite Topolove-Isajlovske, koja je privremeno izabrana na tu funkciju nakon što je bivši državni tužilac Ljupčo Kocevski podnio ostavku. Kocevski se povukao 16. decembra 2025, na dan kada je vladajuća većina u Sobranju trebala glasati o njegovoj smjeni. On je tvrdio da je pokušaj njegove smjene politička odluka, a negativno mišljenje o namjeri vlasti dao je i Savjet javnih tužilaca. Međutim, vlast je željela njegovu smjenu zbog, kako su naveli, "ozbiljnih profesionalnih grešaka u rukovođenju javnim tužilaštvom koje su narušile njegovu efikasnost i funkcionalnost". Na konkurs za njegovog nasljednika, pored Saveskog, prijavila su se još četiri kandidata: vršiteljica dužnosti šefice Anita Topolova-Isajlovska, tužiteljice Lence Ristovska i Lidija Raičević, kao i razriješeni sudija Vladimir Pančevski. Svi osim Pančevskog dobili su pozitivno mišljenje Savjeta javnih tužilaca. Od četvero kandidata Vlada je odlučila da parlamentu kao prijedlog predloži Saveskog. Mandat državnog tužioca traje šest godina, a za tu funkciju mogu se prijaviti tužioci i sudije iz oblasti krivičnog prava s najmanje deset godina neprekidnog radnog staža.

Neizvjesnost oko sukoba na Bliskom istoku i njegovog ekonomskog uticaja ostaje u centru pažnje nakon što su cijene nafte premašile 100 dolara po barelu, a Hormuški moreuz, kroz koji dnevno prolazi oko 20 posto globalne trgovine naftom, efektivno je zatvoren. Cijene nafte skočile su za više od pet posto u utorak, jer nekoliko zemalja nije prihvatilo zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da pomognu u obezbjeđivanju ključnog Hormuškog moreuza, dok je Iran nastavio da gađa susjedne zemlje koje proizvode sirovu naftu. Ovim rastom od pet posto nadoknađen je oštar pad iz prethodnog dana, koji je uslijedio nakon što je šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) izjavio da se može iskoristiti više zaliha ukoliko bude potrebno, javlja novinska agencija Frans pres. Ova neizvjesnost je razlog zbog kojeg su zemlje iz regiona u protekle dvije sedmice primijenile različite modele za ublažavanje cjenovnog šoka nastalog rastom cijene nafte. Zajedničko za većinu makedonskih susjeda jeste to što su brzo reagovali, dijelom direktnim, dijelom indirektnim mjerama. Za razliku od njih, makedonska vlada za sada kaže da aktivno prati stanje s cijenama goriva i razmatra nekoliko mogućih mjera koje bi "pravovremeno sprovela". "Među opcijama koje se razmatraju je smanjenje PDV‑a s 18 posto na 10 posto, uz mogućnost dodatnog smanjenja, zavisno od kretanja na svjetskim tržištima. Cilj je zaštita životnog standarda, smanjenje cjenovnog pritiska i održavanje ekonomske stabilnosti", navodi se u odgovoru Vlade na pitanja Radija Slobodna Evropa. U odgovoru se ističe i da Vlada planira pravovremeno reagovati ograničavanjem cjenovnih pritisaka, te da je u tu svrhu održala sastanak sa predstavnicima lanaca supermarketa i hipermarketa radi odgovornog i fer ponašanja na tržištu. "Nadležne institucije, kao što su Državni tržišni inspektorat i Komisija za zaštitu konkurencije, pratit će ponašanje trgovaca, a kontrole na terenu će se nastaviti. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, biće preduzete odgovarajuće mjere radi fer ponašanja i zaštite građana", stoji u odgovoru Vlade. Ranije ovog vikenda premijer Hristijan Mickoski ponovo je izjavio da se sastao s velikim distributerima nafte i naftnih derivata, te da su zaključili kako zemlja ima dovoljno zaliha. "Ukoliko cijena, u skladu sa zakonom, ode iznad 800 dolara po toni, tada možemo smanjiti akcizu od 800 do 1.000 dolara po toni za jedan denar, a od 1.000 do 1.200 dolara po toni za dva denara. Iznad toga i za četiri denara možemo smanjiti akcizu. Tako da imamo mehanizme koje planiramo primijeniti ukoliko se sve ovo nastavi, ali se nadamo da se to neće desiti", izjavio je Mickoski za TV Ora. Regulatorna komisija za energetiku: Dizel poskupio zbog globalnog rasta cijena i kursa dolaraCijene goriva u zemlji drugu sedmicu zaredom su se povećale, u prosjeku za oko 9 posto u odnosu na prošlu sedmicu, iako je nakon početnog rekordnog rasta cijena sirove nafte pala na svjetskim berzama. Iz Regulatorne komisije za energetiku kažu da "referentne cijene naftnih derivata bilježe značajno povećanje, posebno kod dizela, a dodatni uticaj ima i viši kurs dolara", zbog čega su maloprodajne cijene korigirane naviše. Nova cijena dizela, koja će biti na snazi do kraja sedmice, dostigla je 92 denara po litru, što je povećanje od 6,5 denara u odnosu na prethodnu sedmicu. Srbija smanjila akcizu, Hrvatska ograničila maloprodajne cijene nafteZa poređenje, Vlada Srbije je 13. marta donijela odluku o smanjenju akcize na naftne derivate za 20 posto. Ova mjera će biti privremena i važit će do 15. aprila. "Zbog povećanih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, država je preuzela teret na sebe i smanjuje iznos akciza za bezolovni benzin i dizel", navodi se u saopštenju Vlade koje prenosi srpska državna televizija RTS. Dodatno, do 19. marta u Srbiji je na snazi zabrana izvoza nafte i naftnih derivata. Hrvatska vlada je 9. marta održala vanrednu sjednicu radi ponovnog uvođenja ograničenja cijena goriva kao odgovor na nestabilnost na Bliskom istoku i tekući rat u Iranu, koji utiče na globalna tržišta nafte. Maksimalne maloprodajne cijene stupile su na snagu 10. marta i važit će dvije sedmice. Grčka i Bugarska s mjerama protiv profiterstvaGrčka je 11. marta objavila ograničavanje profitnih marži na gorivo i proizvode na policama supermarketa u periodu od tri mjeseca kako bi se spriječile špekulacije izazvane rastom cijena energije uzrokovanim ratom između SAD-a i Izraela protiv Irana, javila je novinska agencija Reuters. "Očigledno, ne možemo se nositi s povećanjem primarnih cijena, ali svakako šaljemo poruku da ova ekonomska kriza ne treba dovesti do profiterstva", izjavio je grčki premijer Kirijakos Micotakis nakon objave odluke. Kako bi spriječila kompanije koje trguju gorivom da neopravdano profitiraju od rastućih cijena energije na štetu potrošača, grčka vlada je saopštila da će uvesti ograničenje od 12 centi po litru iznad veleprodajne cijene benzina i dizela na benzinskim pumpama, dok će se supermarketi suočiti s kaznama do 5 miliona eura ako njihove profitne marže premaše prosjek za 2025. godinu. Privremena vlada Bugarske je 12. marta pripremila mjere za podršku domaćinstvima i biznisima zbog povećanja cijena goriva. Planirana je direktna finansijska pomoć za osobe s nižim prihodima, koja će biti uplaćivana na njihove bankovne račune ukoliko cijene nastave rasti. Početni budžet mjere je oko 30 miliona eura, a sredstva bi trebala biti isplaćivana mjesečno, javila je bugarska novinska agencija BNR. Dodatno, bugarska Nacionalna agencija za prihode najavila je pojačanu kontrolu benzinskih pumpi kako bi pratila da povećanja cijena goriva nisu rezultat špekulacija. Od zemalja Zapadnog Balkana, bez jačih mjera za sada je Albanija, gdje su regulatori prije sedmicu dana najavili da prate tržišta goriva na veliko i malo, posebno cijene benzina i dizela na pumpama. Za razliku od nje, kosovska vlada je uvela limit na profitne marže pri prodaji goriva. Dana 4. marta kosovska ministrica industrije, preduzetništva i trgovine, Mimoza Kusari-Lila, objavila je odluku o uvođenju privremene granice za maksimalno dozvoljenu maržu na goriva koja se prodaju na kosovskom tržištu, objavio je list "Gazeta ekspres".

16. marta 2025. u 2 sata i 32 minute. Datum i vrijeme koji su zauvijek promijenili Kočane, grad u istočnom dijelu Sjeverne Makedonije, gdje se dogodila najveća tragedija u novijoj istoriji zemlje, kada je u požaru u diskoteci Pulse poginulo 63 ljudi, a preko 200 je povrijeđeno. Na istom mjestu i u isto vrijeme, godinu dana nakon tragedije, porodice žrtava i njihovi prijatelji stajali su u tišini i odali počast poginulima minutom šutnje. Imena svakog od njih bila su ispisana na bijelim srcima ispred ograde bivše diskoteke. Suze i bol najbližih nisu bili ništa manji ni na događaju koji je ujutro 16. marta organizovan u Parku revolucije u Kočanima. Na skupu koji su organizovali Opština i roditelji poginulih postavljene su 63 bijele stolice. "63 bijele stolice, 63 imena, 63 života koji nedostaju – svaka stolica nosi tišinu jednog odsutnog prisustva, bijelu ružu za sjećanje, svjetlost uspomene i mjesto koje nikada neće biti ispunjeno", bila je poruka koja je dočekala prisutne u parku Kočani. U gradu je održan i komemorativni skup u Domu kulture "Bijele zore". "Prošla je jedna godina, a rane ne samo da ne zarastaju nego postaju dublje i strašnije", bila je jedna od poruka koje su se mogle čuti. Mnogi od povrijeđenih, prema riječima ljekara iz bolnice u Kočanima, i dalje će se dugo liječiti i tek treba da prođu kroz nove hirurške zahvate. Ovo je dio niza događaja kojima se tokom proteklog vikenda obilježava godišnjica od tragedije za koju i porodice, ali i cjelokupna makedonska javnost, očekuju pravno razrješenje i odgovornost. Šta se promijenilo?U potrazi za pravdom tokom protekle godine, roditelji žrtava bili su najglasniji. Svake subote organizirali su "Marš anđela" ulicama Kočana, a nekoliko puta skupovi su bili održani i u Skoplju. Odmah nakon tragedije uslijedile su kontrole u klubovima i kafićima, deseci lokala su zatvoreni, ali sistemske promjene tek treba da se dogode. Jedna od promjena odnosi se na izdavanje licenci za noćne klubove i druge ugostiteljske objekte, što je u nadležnosti Ministarstva ekonomije i rada. Ministar Besar Durimi je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveo da će se mijenjati zakon u dijelu u kojem "stranka sama, vlastoručnom izjavom, obavještava institucije da ispunjava minimalne tehničke uslove". O ovoj temi je rekao da su već održali sastanak sa svim ugostiteljima. "Obavijestili smo ih o svim promjenama koje ćemo uvesti u zakon. Dakle, najprije će morati biti podnesen zahtjev Državnom tržišnom inspektoratu. Nakon podnošenja zahtjeva, inspektori će morati izaći na teren, izvršiti provjeru i zapisnikom i fotografijama utvrditi da li stranka zaista ispunjava minimalne tehničke uslove", rekao je Durimiši. Dodatno, procedure će morati biti izmijenjene i u dijelu u kojem će svaka stranka morati da se obrati i opštini, kako bi Ministarstvo ekonomije i rada dobilo potvrdu o tome da li je objekat legaliziran, da li ima građevinsku dozvolu i sl. "Diskoteka 'Puls' radila je ilegalno i nije ispunjavala tehničke uslove. Požar koji je izbio kritične noći tokom koncerta grupe DNK nastao je nakon što su bila aktivirana tri pirotehnička sredstva usmjerena prema plafonu obloženom poliuretanskom spužvom. Panika i uski izlaz iz objekta dodatno su izazvali stampedo. "Katastrofa koja se dogodila u diskoteci 'Puls' u Kočanima nije nastala samo zbog propusta jedne osobe… Ovaj događaj nije nesreća niti slučajna igra sudbine. Radi se o čitavom spletu i nizu povezanih propusta, lancu žmirenja pred odgovornošću", bile su uvodne riječi koje je 19. novembra 2025. izgovorio kočanski tužilac Borče Janev. Sudski procesi u tokuNa taj datum počeo je sudski proces u kojem je na optuženičku klupu sjelo 35 osoba. Optužnicom su obuhvaćene i tri firme. Ukupan broj optuženih u procesu je 35 osoba i tri firme. Među njima su vlasnik i osobe iz vlasničke strukture diskoteke, bivši ministri ekonomije, bivši gradonačelnici Kočana, inspektori i drugi službenici. Svima će se suditi za isto krivično djelo – "izazivanje teških djela protiv opšte sigurnosti". Iako je tužilaštvo uvjereno da će uspjeti dokazati krivicu, dio stručne javnosti je u proteklom periodu bio skeptičan da će ovako koncipirana optužnica donijeti pravdu. "Osim formalnih izazova, postoje i materijalna pitanja koja doprinose složenosti i specifičnosti ovog slučaja. Tako, na primjer, optužnica tereti sve optužene za isto krivično djelo, iako su njihove uloge, postupci, kao i vremenski period u kojem su se oni dogodili, drastično različiti", analizirao je za RSE Darko Avramovski iz nevladine organizacije "Koalicija – Svi za pravično suđenje". Ovakav pristup, prema njegovim riječima, "otežava individualizaciju odgovornosti i jasno utvrđivanje uzročno‑posljedične veze za svaku osobu pojedinačno", što će dodatno uticati na efikasnost i pravičnost procesa. Sudski proces je u toku, sedmično se u prosjeku održavaju po dva ročišta, a trenutna faza postupka je saslušavanje svjedoka koje je predložilo tužilaštvo. Pored ovog procesa, početkom marta započela su i dva sudska postupka protiv policajaca zbog njihovog (ne)postupanja. Također, u prethodnim mjesecima sprovedena je akcija u kojoj su kao osumnjičeni privedeni i inspektori iz Uprave za javne prihode.

U makedonskom Sobranju u četvrtak je održana komemorativna sednica povodom godišnjice tragedije u diskoteci "Puls" u Kočanima kada su u požaru poginule 63 mlade osobe, dok je više od 200 ljudi povređeno. "Pravda ne bi trebalo da bude ni prebrza ni zakasnela. Samo pravda i istina mogu doneti malo spokoja porodicama i društvu", rekao je predsednik Sobranja u obraćanju i pozvao da se tačno utvrdi odgovornost za živote izgubljene zbog učinjenih grešaka. On je rekao da su te noći Kočani i Severna Makedonija "izgubili su deo svoje budućnosti". "Ta noć je, zajedno sa životima 63 mladih ljudi, sa sobom odnela i snove i planove koji su tek počeli da se grade. Čak i nakon godinu dana teško je odabrati, a još teže izgovoriti reči. One uvek deluju nedovoljno da izraze ono što čovek oseća", rekao je Gaši u obraćanju poslanicima i porodicama žrtava. On je istakao da komemorativna sednica nije samo institucionalni formalizam, već zajedničko poklonjenje pred onima koji nose težinu ovog događaja. Takođe je ukazao na humanizam i solidarnost koju su građani pokazali nakon događaja, kao i međunarodna zajednica. "Videli smo lekare i medicinske sestre kako rade danonoćno kako bi spasili život, videli smo vatrogasce koji se nisu štedeli da bi nekoga izvukli, i da ta solidarnost nije imala ni političke, ni etničke, ni verske boje", rekao je Gaši. U četvrtak je nastavljeno je suđenje za požar u "Pulsu" koje je počelo 19. novembra. Za požar u diskoteci "Puls" optuženo je 35 fizičkih i tri pravna lica. Među njima su vlasnik kluba, njegovi rođaci, inspektori državnih institucija, bivši ministri i članovi agencije koja je obezbeđivala klub i njen vlasnik. Na početku suđenja, svi su se izjasnili da nisu krivi i osporili tezu odbrane da postoji uzročno-posledična veza između njihovih postupaka i uzroka smrtonosnog požara.

Kada je počeo rat, poslije dva sata su nam rekli da idemo kući. Negdje u predvečerje čule su se prve dvije do tri detonacije. Noć sam proveo u podrumskom dijelu zgrade u kojoj živim. Moja prva reakcija bio je strah, jer sam imao osjećaj da je situacija haotična. Ovako Makedonac Nikolaj Pavlovski, koji živi i radi u Dubaiju, opisuje trenutke kada su se čule prve detonacije od iranskih napada koji su uslijedili kao odgovor na napade američkih i izraelskih snaga. Kao diplomirani student međunarodnih odnosa sa specijalizacijom za Bliski istok, kaže da razumije ozbiljnost situacije i kakvih razmjera konflikt može biti, ali da zasad ne zna da li će se evakuisati. Lične podatke i sve potrebne informacije već je poslao putem elektronske pošte ambasadi Sjeverne Makedonije u Abu Dabiju. "Neću se evakuisati ako ruta ide preko Saudijske Arabije, Izraela ili pak vladinim avionom, i sve dok nam ne daju garancije za bezbjednost našeg zdravlja i života. Na kopnu se trenutno osjećam sigurnije nego da eksperimentišem s nekim neprovjerenim kombinacijama i varijantama", kaže Pavlovski za Radio Slobodna Europa. On je jedan od stotina makedonskih državljana koji su se prijavili u diplomatsko‑konzularnim predstavništvima Sjeverne Makedonije. Sa iznajmljenim autom kroz pustinju i nazadPavlovski kaže da je sada situacija mirna, za razliku od prethodnih dana kada su spavali i u pustinji. Nakon prvih detonacija i noći provedene u podrumu, kaže da je zajedno s kolegama otišao u Al Madam. "Tamo smo spavali u automobilu koji smo uzeli preko 'rent‑a‑cara', jer su svi smještaji bili bukirani, pa smo noć proveli u pustinji. Treći dan bili smo u Al Ainu, gdje je bilo mirno i gdje smo prvi put normalno spavali. Uveče su nam javili da se vratimo na posao. Četvrtog dana u 14 sati bili smo u Dubaiju s dvojicom mojih kolega. Od tada pa do sada grad se već vratio u normalu", priča Pavlovski. Koliko je državljana Sjeverne Makedonije zatečeno na Bliskom istoku?Prema evidenciji koju imaju makedonske vlasti, stotine državljana Sjeverne Makedonije prijavilo je boravak u nekoj od država Bliskog istoka. Najviše njih evidentirano je u ambasadi u Abu Dabiju, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), koja pokriva više država. Tamo je prijavljeno ukupno 505 građana, prema posljednjem presjeku koji je Ministarstvo spoljnih poslova i spoljne trgovine napravilo 5. marta. Od njih, najveći broj boravi upravo u UAE. Dodatno, 31 osoba je prijavljena u Kuvajtu, 14 u Bahreinu, i 141 u Dohi. "Proces evakuacije se realizuje u skladu s već razrađenim planom, u skladu s bezbjednosnim uslovima i u koordinaciji s nadležnim institucijama", navode iz Ministarstva vanjskih poslova. Predviđen milion eura za čarter letoveDio makedonskih državljana biće evakuisan putem čarter letova koje će organizovati makedonske vlasti. Vlada je donijela zaključak da sprovede javnu nabavku po skraćenoj proceduri kako bi se proces mogao završiti brže. Za ovo su, kako su saopštile vlasti, iz državnog budžeta predviđena 60 miliona denara (skoro milion eura). Ipak, moguće je da će biti iskorišten samo dio sredstava, a to će zavisiti od konačnog broja prijavljenih državljana koji traže evakuaciju. Evakuacija preko zemalja iz regionaDio makedonskih građana već se evakuiše u saradnji sa zemljama iz regiona. Avion sa 138 putnika iz Dubaija 4. marta sletio je na aerodrom u Tivtu u Crnoj Gori. "Pored Crnogoraca, u avionu su bili i državljani Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Italije, Grčke, Sjedinjenih Američkih Država, Turske i Južne Afrike", saopštilo je crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova. Vlada Hrvatske, takođe, organizuje hitan let avionom "Croatia Airlinesa" za povratak ranjivih grupa svojih državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Avion kapaciteta 149 sjedišta treba da poleti iz Dubaija 5. marta, oko 17:30 po lokalnom vremenu. Očekivano slijetanje u Zagreb je oko 22:40. Pored leta Croatia Airlinesa, planirana su i dva dodatna čarter leta lokalnih aviokompanija sa ukupnim kapacitetom od 340 mjesta. Njihov polazak iz Dubaija očekuje se u kasnim popodnevnim satima 5. marta. Dodatni letovi istog kapaciteta zakazani su za petak, 6. mart 2026. godine. Završava se evakuacija iz IzraelaLetom "Air Srbije" preko Egipta, u jutarnjim satima 4. marta sletjela je grupa makedonskih državljana koji su bili zatečeni u Izraelu. Šestoro državljana, takođe iz Izraela, trebalo bi u popodnevnim satima 5. marta da se vrate u Skoplje vladinim avionom Sjeverne Makedonije. "Time će se u potpunosti zaokružiti proces vraćanja svih građana koji su tražili izvlačenje iz Izraela", navode iz Ministarstva vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije. Ove akcije evakuacije s Bliskog istoka uslijedile su nakon što je američki predsjednik Donald Tramp 28. februara saopštio da je Vašington započeo "velike borbene operacije" protiv Irana, u koordinaciji s izraelskim snagama. Napadi u Teheranu bili su usmjereni na najviše nivoe rukovodstva Islamske Republike. Iranski vrhovni lider, ajatolah Ali Hamnei, ubijen je u američkim i izraelskim zračnim napadima. S druge strane, Iran je ispalio stotine raketa i bespilotnih letjelica usmjerenih na američke vojne baze, kao i na ključne energetske i komercijalne lokacije u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu, Bahreinu i Kataru – svim američkim saveznicima.

Tragedija od 2. marta 2026., u kojoj su Ivana i njena šestogodišnja kćerka Katja poginule nakon pada s balkona u Skoplju, nije samo porodična drama s fatalnim krajem. To je brutalan portret sistema koji je, uprkos zakonskim reformama, i dalje zakočen birokratskim procedurama i slabom procjenom rizika. Ovo su djelimično priznala i ministarstva unutrašnjih poslova i socijalne politike, iako aktivisti koji se bore za zaštitu žrtava porodičnog nasilja stalno upozoravaju na probleme. Ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski, u pokušaju transparentnosti, otkrio je hronologiju događaja u posljednjim satima Ivaninog života. Na dan tragedije, u 12:05 sati, policija je već bila na terenu nakon prijave o svađi. Ivana je potpisala zabilješku da nije bilo fizičkog kontakta i odustala od postupka. Samo dva sata kasnije, ona i njeno dijete bile su mrtve. "Ministarstvo unutrašnjih poslova ima obezbijeđen video-snimak na kojem se jasno i nedvosmisleno vidi kako počinilac, suprug, udara žrtvu... Ne mogu reći tačno kada, ali to je sigurno istog dana", rekao je Toškovski. Prema riječima ministra, iako je postojao dokaz o fizičkom nasilju istog dana, policija se oslonila na izjavu žrtve. Policija će tek istraživati da li je ta izjava data pod pritiskom ili iz straha. Toškovski je izjavio da je tokom protekle godine bilo nekoliko prijava policiji nakon kojih je žrtva odustajala od daljeg gonjenja. Platforma za rodnu ravnopravnost upozorava da je ovo obrazac "slabe procjene rizika". "Život žena i djece ne smije zavisiti od toga hoće li sistem prepoznati opasnost tek nakon što se tragedija već dogodila", navodi se u njihovom saopštenju. Hronologija najavljene smrtiDok su institucije, nakon šoka zbog tragedije, požurile da se opravdaju, javnost i aktivisti postavljaju ključno pitanje: kako je osoba s deset krivičnih prijava i historijom nasilja bila u poziciji da ponovo ugrožava živote najbližih? Policija je saopštila da su protiv supruga žrtve postojale krivične prijave za nasilje, trgovinu drogom i porodično nasilje. On je sada u kratkotrajnom pritvoru dok tužilaštvo istražuje uzroke smrti majke i kćerke. Tereti se za nanošenje tjelesnih povreda, ugrožavanje sigurnosti, navođenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu. Prema riječima advokatice Katerine Koteske, koja pred sudom zastupa žrtve porodičnog nasilja, jedan od osnovnih propusta leži u načinu na koji policija dokumentuje prvi kontakt sa žrtvom. Koteska ovu pojavu naziva "pravnom zamkom". Kada policija slučaj evidentira kao "prijavu", zapravo zaobilazi tužilaštvo i time nije dužna poštovati nove zakonske izmjene prema kojima mora obavijestiti tužioca radi pokretanja postupka. "Vrlo često se, već u policijskoj stanici, žrtva navodi da podnese krivičnu prijavu protiv počinioca, umjesto da se slučaj porodičnog nasilja procesuira bez obzira na njegovu težinu... Policajac nema obavezu da obavijesti tužioca ako se slučaj vodi kao prijava. To je vrlo blag pristup, jer nasilnik smatra da mu je sistem naklonjen", kaže Koteska. Ona objašnjava da nakon zaprimljene krivične prijave policija ima zadatak da "upozori" nasilnika i kaže mu da ne smije tući žene te o tome obavijesti žrtvu porodičnog nasilja. Do nedavno, prema makedonskim zakonima, nasilnik je mogao stati pred sud samo ako ga žrtva prijavi. Posljednjim izmjenama zakona iz 2025. godine omogućeno je da, po hitnom postupku, policija podnese krivičnu prijavu ako se žrtva boji, ali samo ako postoje vidljive modrice ili druge tjelesne povrede. Upravo tu je prvi problem, kažu aktivisti. Nasilnik prolazi kroz prvi filter – policiju koja ne procjenjuje rizik od nasilja, zadovoljavajući se zakonskim minimumom, odnosno službenom zabilješkom ili prijavom koja skuplja prašinu u ladici. Time sebi olakšavaju posao i zaobilaze zakonske izmjene koje predviđaju hitno procesuiranje ovakvih slučajeva. Policija tvrdi da se to mijenja. "Moram napomenuti da su ove izmjene zakona u posljednjih sedam dana rezultirale s tri postupka po hitnom postupku koje je proveo Sektor unutrašnjih poslova Skoplje. Izrečena su dva pritvora, a u jednom slučaju određene su mjere za osiguranje prisustva, gdje smo detektovali ovakav tip potencijalnog krivičnog djela. Ali očigledno je da, osim izmjene zakona, moramo promijeniti i kodeks ponašanja", izjavio je ministar Toškovski. Prema podacima MUP-a, tokom 2024. godine u Skoplju je bilo 213 krivičnih prijava za porodično nasilje, od kojih se 27 vodilo po hitnom postupku uz jedan pritvor. Prošle godine pokrenute su 224 krivične prijave, od kojih 54 po hitnom postupku, a broj pritvora porastao je na 17. Od početka ove godine podneseno je 28 prijava, od kojih 12 po hitnom postupku, uz pet izrečenih pritvora. Sistem nekažnjivosti?Koteska ističe da se mjere zaštite žrtava i kažnjavanja nasilnika slabo primjenjuju, stvarajući sistem nekažnjivosti. "Ministarstvo unutrašnjih poslova ima pravo tražiti od suda izricanje mjere 'udaljenja nasilnika'. Međutim, revizorski izvještaj za 2025. godinu pokazuje da na području Bitolja ta mjera nije izrečena nijednom. Nemoguće je da tokom cijele godine nije bilo nijednog ozbiljnog slučaja porodičnog nasilja", kaže advokatica. Ona upozorava da policajci i socijalne službe često vrše dvostruku viktimizaciju žrtava, tražeći opravdanje za nasilno ponašanje njihovih partnera. "Zabranjeno je žrtvi postavljati pitanja poput: 'Zašto si ga provocirala?', 'Zašto si to rekla?', 'Zašto si to uradila?'. Kod porodičnog nasilja nema doprinosa žrtve", objašnjava Koteska. Ovakav pristup utiče na percepciju nasilnika o nekažnjivosti. Umjesto krivičnog progona, dobija samo pismenu opomenu, što često dovodi do eskalacije nasilja. Psihološko savjetovalište Kognicija navodi da kazna nije samo pravna mjera, već ima i psihološku funkciju postavljanja granica. "Kada granica ne postoji, ponašanje često eskalira", navodi se u njihovoj objavi. Kada sistem ne reaguje, šalje se društvena poruka da nasilje "nije toliko ozbiljno", čime se stvara kultura tihe tolerancije i normalizacije nasilja. 'Crveni alarm za sistem'Platforma za rodnu ravnopravnost traži odgovornost imenom i prezimenom za svakog zaposlenog u institucijama koji je napravio propust – od MUP-a i tužilaštva do socijalnih službi. Nacionalna mreža protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja ocijenila je događaj kao "crveni alarm" za cijeli sistem, navodeći da nije riječ o izolovanom incidentu, već o zabrinjavajućem obrascu nedovoljne prevencije, zakašnjelih reakcija i slabe procjene rizika. Prema podacima Eurostata, Sjeverna Makedonija je među zemljama s najvišom stopom femicida u Evropi. Od početka godine evidentirana su četiri smrtna slučaja uzrokovana porodičnim nasiljem. Krivična prijava kasnila dva mjesecaMinistarstvo socijalne politike, demografije i mladih saopštilo je da je porodica već bila u njihovoj evidenciji, ali da je informacija o premlaćivanju žene stigla sa zakašnjenjem od dva mjeseca. "Dopis MUP-a o fizičkom napadu supruga na suprugu zaprimljen je i evidentiran 2. marta 2026. godine, a odnosi se na događaj iz decembra", navodi se. Koteska ističe da i centri za socijalni rad imaju svoj udio u sistemskim propustima, jer se mjere često svode na opomene i zabrane prilaska koje nasilnici ne poštuju. OSCE: Potrebna multisektorska akcijaMisija OSCE-a u Skoplju poručila je da nijedna institucija ne može sama suzbiti nasilje. Na nedavnoj debati naglašen je značaj nove Nacionalne strategije 2026. – 2033., koja predviđa integrisani sistem saradnje pravosuđa, policije, socijalnih službi i zdravstva. "Samo koordinisanom akcijom i održivim finansiranjem može se osigurati pravovremena podrška svakoj žrtvi", saopšteno je. Ministar Toškovski najavio je formiranje posebnog nacionalnog odjela za ovu vrstu kriminaliteta, priznajući da takvo tijelo do sada nije postojalo. Međutim, ta najava dolazi prekasno za Ivanu i Katju. Tragedija u Taftalidžama podsjetnik je da, dok institucije usklađuju procedure i pišu strategije, životi žena i djece vise o tankoj niti birokratske efikasnosti.

Transportni sektor u Severnoj Makedoniji će biti prvi pogođen rastom cena nafte, a to će uticati i na celokupnu ekonomiju, rekli su ekonomski stručnjaci za Radio Slobodna Evropa (RSE) nakon što su SAD pokrenule "veliku borbenu operaciju", u koordinaciji sa izraelskim snagama, 28. februara, dovodeći Bliski istok na ivicu eskalacije. Evropska unija (EU) je takođe tražila od članica da do kraja dana podele svoje procene bezbednosti snabdevanja naftom. EU takođe razmatra mogućnost sazivanja ad hoc sastanka svoje koordinacione grupe za naftu kasnije ove nedelje, izvestila je novinska agencija Rojters (Reuters). Čitav svet, uključujući Severnu Makedoniju, čija je privreda zavisna od uvoza, izložen je riziku od inflatornih pritisaka, jer je cena nafte ugrađena u skoro sva dobra i usluge, objašnjava Ivana Bećiragić, profesorka međunarodne ekonomije na Međunarodnom balkanskom univerzitetu. "Za makedonsku ekonomiju, sektor transporta će biti prvi na udaru, ali negativne posledice mogu očekivati sve domaće kompanije i naravno građani koji već imaju krhku kupovnu moć kao posledicu dugogodišnjih turbulencija u svetskoj ekonomiji. U takvim uslovima očekuje se dodatni oprez i od Evropske centralne banke i od Narodne banke u vezi sa mogućim smanjenjem kamatnih stopa; mora biti restriktivniji pristup, iako to može imati nepoželjan efekat na rast", rekla je Bećiragić za RSE. Konstantin Dimitrov, penzionisani profesor na Mašinskom fakultetu u Skoplju, kaže da će, ako se situacija u Iranu dodatno pogorša, to imati velike posledice po ekonomiju. Pratite naš blog uživo o napadima na Iran. "Biće žestok udarac na standard ako poskupi transport. Svaki proizvod koji se nađe na bilo kojoj tezgi poskupeće u istoj meri u kojoj poskupi gorivo. Gorivo učestvuje u ceni svakog proizvoda koji kupujemo. Barem se ne gine, recimo, i to će nam biti jedina uteha u celoj ovoj situaciji", kaže Dimitrov za RSE. Razlog za povećanje cena nafte posle napada je smanjena proizvodnja koja će uslediti kod najvećih proizvođača nafte u tom regionu i delimično ili moguće potpuno zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi 20 odsto svetske trgovine naftom i tečnim prirodnim gasom, objašnjava Dimitrov. On dodaje da ako se isporuke energenata na svetskom tržišta smanji za 10-20 odsto, a postoji potražnja, jasno je da će cena pratiti taj primer. Dimitrov ističe da se proizvodnja ne može povećati preko noći, već je za to potrebno vreme, što znači da će situacija potrajati, a može se i pogoršati ako mete postanu veliki privatni proizvođači tečnih goriva. Predsednica Severne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova je rekla da što se tiče energetike, "imamo čvrsto uverenje, ne samo institucionalno već i dokumentovano podacima, da trenutno nema razloga za brigu". "U tom pogledu, takođe, nadležni su informisali da nema problema, interkonektor između Grčke i nas je već u funkciji. Zakon predviđa da mora biti obezbeđena nafta za 40 do 90 dana, i to je ispunjeno", rekla je Siljanovska-Davkova nakon sednice Saveta bezbednosti 1. marta. Od svih energenata, Severna Makedonija najviše troši naftuPrema poslednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupne potrebe za energijom u Severnoj Makedoniji iznose 2.541.849 tona ekvivalenta nafte (toe), pri čemu se 65,5 odsto te energije obezbeđuje uvozom. Tona ekvivalenta nafte (toe) je mera koja se koristi za poređenje različitih energija (električna energija, ugalj, gas, nafta) kroz zajedničku jedinicu – to jest, količinu energije dobijene iz jedne tone sirove nafte. To omogućava da se svi izvori izraze u istom formatu i lakše porede. Od ukupnih potreba, 44,7 odsto čine naftni proizvodi, što znači da Severna Makedonija godišnje potroši oko 1,13 miliona toe energije iz nafte i naftnih derivata – što je ubedljivo najveći udeo u energetskoj strukturi. Finalna potrošnja energije je 1.859.697 toe, a skoro polovina, 47,6 odsto, otpada na saobraćaj, što pokazuje da je transport najveći i najdirektniji potrošač nafte. Domaćinstva učestvuju sa 26,1 odsto, industrija sa 16,9 odsto, a ostali sektori sa 8,4 odsto, što znači da svako povećanje cena nafte ili problemi sa snabdevanjem prvo utiču na transport, a zatim se indirektno prelivaju na cenu proizvoda, usluga i životni standard građana. Cene nafte rastu, akcije padaju, dolar rasteCene nafte su porasle, dolar je porastao, a akcije su pale u 2. marta, dok se čini da će vojni sukob na Bliskom istoku trajati nedeljama, preteći da poremeti globalni ekonomski oporavak i moguće ponovo pokrene inflaciju, naveo je Rojters. Nafta Brent (globalna referentna vrednost kojom se trguje na Londonskoj berzi) poskupela je za oko 10 odsto na 79,90 dolara po barelu, iako je u jednom trenutku nakratko premašila 82 dolara, dok je vrednost američke sirove nafte porasla za 8,2 odsto na 72,64 dolara po barelu. Sirova nafta tipa Brent se proizvodi u regionu Severnog mora Atlantskog okeana i meša se na nekoliko lokacija. Cena zlata je porasla za 2,6 odsto na 5.413 dolara po unci. Snabdevanje naftom moglo bi biti ugroženo sukobom nakon što je Iran navodno upozorio tankere u Ormuskom moreuzu da im neće biti dozvoljen prolaz, objavila je nemačka novinska agencija dpa. Zvaničnici britanskog Centra za pomorske trgovinske operacije rekli su da su dva broda pogođena u blizini ove ključne trgovačke arterije. Zasad investitori očekuju da će sukob ostati relativno ograničen, ostavljajući veliki prostor za nestabilnost tržišta ako eskalira. Prvi rizik za tržišta je neizvesnost oko toga šta će se dalje desiti u Iranu, s obzirom na složenost vladajućeg sistema Islamske Republike. To zatim komplikuje perspektive za cene nafte, koje su i sad talac onoga što rade zemlje proizvođači nafte i kako to utiče na prolazak tankera kroz Bliski istok, s velikim implikacijama na inflaciju širom sveta, pa čak i na bezbednost obveznica, navodi se u analizi Rojtersa. Ormuski moreuz koriste tankeri koji prevoze oko petinu svetskih isporuka nafte i gasa morem.

Skoro cijeli iznos posljednje projektovane sume za auto‑put Kičevo–Ohrid već je isplaćen. Podaci pokazuju da je do sada realizirano gotovo 560 miliona eura za ovu dionicu. Iako je zvanično počela da se gradi 2014. godine – nekoliko mjeseci nakon potpisivanja ugovora u novembru 2013. – auto‑put ni nakon 12 godina nije završen. "Do ovog trenutka realizirano je 557.985.782,11 eura, odnosno 93,3 posto predviđenog iznosa za izgradnju auto‑puta Kičevo–Ohrid", pokazuju posljednji podaci koje je Javno preduzeće za državne puteve (JPDP) dostavilo Radiju Slobodna Evropa. Ako je dosad isplaćenih 93,3 posto od ukupno planirane sume, konačan iznos – ukoliko sve ostane u skladu s dosadašnjim projekcijama – iznosiće 598.055.500 eura. To je više od 200 miliona eura iznad prvobitno projektovanih 374 miliona, objavljenih prije više od deset godina. Dionica je duga skoro 57 kilometara, što znači da jedan kilometar ove važne saobraćajne arterije u Sjevernoj Makedoniji košta oko 9,7 miliona eura. Šta se radi na terenu?Iz JPDP-a navode da je "izgradnja u naprednoj fazi". "Radi se na sanaciji novoformiranih klizišta, kao i na pripremi zaštitnih mjera na kosinama – pošumljavanje, postavljanje geokompozitnih mreža, prskanje betonom. Na pojedinim kosinama izvodi se rješenje sa takozvanim galerijama", saopštilo je preduzeće. Cilj je da se što veći dio dionice učini funkcionalnim kako bi se olakšalo "putovanje do turističkog centra u Ohridu". Grad Ohrid, smješten na obali Ohridskog jezera na jugozapadu zemlje, ima više od 50.000 stanovnika i predstavlja najpoznatiju turističku destinaciju u državi. Prema izvještajima Opštine, u 2023. i 2024. zabilježeno je više od 1,1 milion noćenja turista godišnje. Od problema s projektom i nedostatka radnika do političkih obračunaPrema posljednjim dostupnim informacijama, koji se odnose na auto‑put čija je svrha olakšavanje putovanja u ovaj region, do sada je završeno oko 40 od ukupno 57 kilometara. Auto‑put gradi kineska kompanija Sinohydro, a Državni zavod za reviziju u jednom od svojih izvještaja o JPDP‑u nazvao ga je "najvećom infrastrukturnom investicijom s višedecenijskom izgradnjom". Još 2022. godine revizori su utvrdili da je vrijednost projekta porasla najmanje 45 posto, kao i da ovaj auto‑put ima najveće produžavanje roka izgradnje — iako je prvobitno trebalo da bude završen za četiri godine. Kao razlozi za kašnjenje navedeni su: nedostaci projekta, zakašnjela eksproprijacija, neriješeni imovinsko‑pravni odnosi, dislokacija objekata, nedovoljan broj tehničkog kadra, mehanizacije i opreme. Pored ovakvih problema, politički akteri godinama su se međusobno optuživali za zastoj. Kada je prvih 20 kilometara pušteno u rad u junu 2025. godine, potpredsjednik vlade i ministar saobraćaja Aleksandar Nikoloski iz VMRO‑DPMNE najavio je da bi dionica u potpunosti trebalo da bude završena do kraja 2026, optužujući da je projekat ranije postao "simbol zastoja" i "sramna slika države koja tapka u mjestu". Opozicioni SDSM, na čiju je vlast Nikoloski aludirao, tvrdi da su, kada su 2017. preuzeli vlast, na terenu zatekli samo 30 posto izvedenih radova, bez sprovedene eksproprijacije, bez izrađenih ključnih projekata i s nizom drugih problema, ali da su uspjeli završiti 83 poto projekta. Projekat su pratile i kontroverze koje su dovele do optužnice bivšeg Specijalnog javnog tužilaštva (SJO) u predmetu "Trajektorija", zbog sumnje da je državni budžet oštećen za više od 150 miliona eura. Optuženi su bili bivši premijer Nikola Gruevski, bivši potpredsjednik vlade Vladimir Peševski, bivši ministar saobraćaja i veza Mile Janakieski i bivši direktor JPDP‑a Ljupčo Georgievski. Suđenje je održano, ali nije donesena pravosnažna presuda jer je predmet zastario. Dio te optužnice odnosio se i na ugovor za auto‑put Miladinovci–Štip, koji je potpisan u istom periodu kao i ugovor za Kičevo–Ohrid. Međutim, taj auto‑put dug 47 kilometara završen je i pušten u upotrebu u junu 2019. godine. U njega je, prema JPDP‑u, uloženo 177 miliona eura, odnosno prosječno 3,8 miliona eura po kilometru.

Evropska unija (EU) traži nova rešenja za prevoznike u državama Zapadnog Balkana u okviru vizne strategije, kaže komesar EU za unutrašnje poslove i migracije Magnus Brunner u intervuu za Radio Slobodna Evropa (RSE). On pojašnjava da je EU značajno ojačala sigurnost i do sada spriječila 16.000 neovlaštenih ulazaka. Međutim, moguće je da nakon 10. aprila kada je planirana puna implementacija novog sistema provera na granicama Unije, u određenim slučajevima, prikupljanje biometrijskih podataka bude privremeno obustavljeno ako bude potrebno. RSE: Transportne kompanije sa Zapadnog Balkana upozoravaju da bi Sistem ulaska/izlaska (EES) mogao paralizirati kopnene granice i poremetiti lance snabdijevanja. Evropska komisija saopštila je da se pravila neće mijenjati, već samo njihova primjena. Postoji li realna fleksibilnost u okviru postojećeg sistema kako bi se odgovorilo na zahtjeve profesionalnih vozača sa Zapadnog Balkana? Brunner: Svjestan sam zabrinutosti koju su izrazili vozači kamiona i transportne kompanije sa Zapadnog Balkana. Podržavamo vrijedne ljude, poput onih koji rade u sektoru drumskog prevoza - oni su ključni za naše ekonomije. Oni održavaju lance snabdijevanja i imaju potpuno pravo da očekuju predvidljivost na našim granicama. Želim biti vrlo jasan: Sistem ulaska/izlaska nije stvoren da stvara prepreke trgovini sa našim susjedima. Njegov cilj je ispuniti našu obavezu da evropskim građanima obezbijedimo najviši nivo bezbjednosti. Kao i kod svakog novog sistema, na početku uvijek postoje situacije koje treba dodatno unaprijediti. Kada je riječ o konkretnoj primjeni, novi sistem nije promijenio pravila boravka u EU, pa to ne bi trebalo nikoga iznenaditi. Ograničenje za kratki boravak je i ostaje 90 dana u periodu od 180 dana. Novi IT-sistem samo omogućava bolju primjenu postojećih pravila. RSE: Koliko brzo Komisija može predložiti i implementirati konkretno rješenje i šta bi to značilo u praksi? Brunner: Razumijem da je potrebno vrijeme za privikavanje — i vozačima kamiona, i graničarima, i državama članicama. Upravo zato EES uvodimo postepeno, korak po korak do 10. aprila, pri čemu države članice imaju značajnu fleksibilnost. Istovremeno smo u kontaktu sa vlastima i udruženjima naših susjeda kako bismo obezbijedili veću jasnoću i razgovarali o mogućim rješenjima. Formirali smo posebnu radnu grupu koja razmatra ova pitanja i traži dugoročna rješenja u okviru nove vizne strategije EU. Ovo je takođe dio mojih razgovora sa predstavnicima vlada. Ipak, određene mogućnosti već postoje: evropsko zakonodavstvo predviđa da vozači kamiona mogu aplicirati za dugoročne vize ili boravišne dozvole u državama članicama EU. Takođe postoje posebni aranžmani za prekogranične radnike. RSE: Aerodromski operateri i udruženja aviokompanija upozorili su da bi novi EES mogao dovesti do čekanja i do četiri sata na pasoškoj kontroli tokom ljetnih mjeseci. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, da li sistem funkcioniše kako je predviđeno i da li su sve države članice tehnički i operativno spremne za potpunu implementaciju? Brunner: Na početku bih želio naglasiti da se radi o dva različita pitanja. EES suštinski mijenja način na koji se obavljaju granične provjere i značajno jača bezbjednost. Do sada je registrovano više od 30 miliona osoba koje su ušle u EU i spriječeno je 16.000 neovlaštenih ulazaka. Otkriveni su falsifikovani dokumenti, ukradeni identiteti, pa čak i slučajevi trgovine ljudima. U prosjeku, provjere putem EES-a na granicama traju 70 sekundi. Kada je riječ o aerodromima i aviokompanijama, s kojima smo u stalnom kontaktu u vezi s praktičnom primjenom, oni ukazuju da je implementacija sistema neujednačena između aerodroma. Prema njihovim navodima, među glavnim faktorima koji određuju brzinu graničnih provjera-a time i vrijeme čekanja- jesu odgovarajući broj osoblja i adekvatna infrastruktura, kao što su kiosci za samostalnu registraciju ili mogućnost prethodne registracije putovanja putem aplikacije koju je razvila naša agencija Fronteks. Ovo, zajedno s izvještajima koje dobijamo od vlasti država članica, jasno ukazuje da je ključni faktor način organizacije. Na narednom sastanku Savjeta za pravosuđe i unutrašnje poslove napravićemo presjek napretka u svim državama članicama. Takođe postoji određena fleksibilnost — na primjer, nakon 10. aprila, u određenim slučajevima može privremeno biti suspendovano prikupljanje biometrijskih podataka ukoliko to postane neophodno. RSE: Kako ocjenjujete trenutnu saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana u upravljanju migracijama? Da li i dalje postoji zabrinutost? Brunner: Sjeverna Makedonija intenzivira napore u upravljanju migracijama, i mi to prepoznajemo kao dio pristupnog procesa. Usklađivanjem pravnog okvira i upravljanja granicama sa evropskim standardima možemo efikasnije upravljati migracijama. Raspoređivanje Fronteksa značajno je ojačalo operativni kapacitet na terenu. Rezultati ove saradnje su vidljivi. Nelegalni prelazi granica prema EU sa Zapadnog Balkana smanjeni su za 95 posto od 2022. godine. Održavanje sigurnih i dobro upravljanih granica zahtijeva stalnu posvećenost, kontinuirane reforme i blisku operativnu saradnju. To je put naprijed. Istovremeno, upravljanje migracijama nije statičan proces. Potrebna je stalna prilagodba. Postoje oblasti u kojima će biti potrebni dodatni napori kako bi se učvrstio napredak i sistem ostao otporan i u potpunosti usklađen sa standardima EU. RSE: Kao zemlja kandidat, gdje se nalazi Sjeverna Makedonija u pogledu usklađivanja sa Akcijskim planom EU za borbu protiv terorizma, posebno u dijelu razmjene obavještajnih podataka, sprječavanja radikalizacije i sigurnosti granica? Brunner: Upravo ove sedmice usvojili smo novu Agendu EU za borbu protiv terorizma. Ona sadrži ključne elemente o tome kako se efikasnije suprotstaviti terorizmu u uslovima pojačanih globalnih sukoba i novih tehnologija koje omogućavaju brzo širenje ekstremističkih ideologija. Jedan od najvažnijih elemenata ove nove agende je bliska saradnja s našim međunarodnim partnerima. Zapadni Balkan, uključujući Sjevernu Makedoniju, i EU potpisali su novi Zajednički akcijski plan za borbu protiv terorizma prošlog oktobra. Od pokretanja prvog Zajedničkog akcijskog plana 2018. godine, Sjeverna Makedonija je pouzdan partner na strateškom i operativnom nivou i sarađuje te razmjenjuje informacije sa Evropolom na nivou organa za provođenje zakona, uključujući i u oblasti borbe protiv terorizma. S novim Zajedničkim akcijskim planom namjeravamo dodatno ojačati ovu saradnju. U tom smislu, dobili smo putokaz koji je Sjeverna Makedonija pripremila za implementaciju Plana. Očekujemo dalje jačanje zaštite kritične infrastrukture i uspostavljanje mjera za sprječavanje radikalizacije, uključujući borbu protiv terorističkog sadržaja na internetu. Generalno, veoma smo zadovoljni saradnjom sa Sjevernom Makedonijom. Kada je riječ o usklađivanju zakonodavstva, zemlja je na dobrom putu, na primjer u usklađivanju sa Direktivom EU o borbi protiv terorizma. Svjesni smo da je u toku zakonodavni proces izmjena Krivičnog zakonika, što će dodatno unaprijediti ovaj proces.

Da li će se funkcionerske plate smanjiti ili zamrznuti pitanje je koje se nametnulo u javnosti nakon što je u Sobranju, po skraćenoj proceduri, prošao paket zakona kojima se smanjuje koeficijent prema kojem se obračunava plata funkcionera. Radi se o izmjenama zakona o platama poslanika, o platama izabranih i imenovanih lica, sudija i tužilaca, te članova Tužilačkog savjeta i Sudskog savjeta. Ove izmjene dolaze samo nekoliko dana prije nego što će na račun više od hiljadu imenovanih funkcionera biti uplaćena februarska plata. Pitanje koje se nameće u javnosti jeste za koliko će denara biti manja plata koju će funkcioneri dobiti u martu. Praktično, smanjenje koeficijenta koje predlažu poslanici "pojede" rast osnovice, pa je neto‑efekat minimalan, komentarišu sindikati. To znači da se predloženim izmjenama smanjuje koeficijent koji se množi s prosječnom platom za premijera, predsjednika države, predsjednika parlamenta, ministre, poslanike, gradonačelnike i direktore. Premijer Hristijan Mickoski, koji je prema posljednjim informacijama sa vladine web stranice imao osnovnu platu od 140.450 denara (oko 2.280 eura), sa smanjenjem koeficijenta sa 3,47 na 3,17 u martu će na račun dobiti 140.469 denara. Ako se ovoj računici doda i premijerov staž od 12 posto, njegova osnovna plata, bez drugih dodataka, iznosiće 157.569 denara (oko 2.545 eura). Da se koeficijent nije smanjio, usklađivanjem sa prosječnom platom za 2024. godinu koja se koristi kao orijentir, trebalo bi da dobije osnovicu od 153.762 denara, koja bi sa stažom iznosila 184.514 denara. Osnovna plata predsjednice Gordane Siljanovske Davkove iznosi 140.469 denara, a kako ona već ima punih 40 godina radnog staža, to znači da će njena osnovica iznositi 168.824 denara. Koeficijent poslanika prema predloženim izmjenama očekuje se da bude smanjen sa 2,69 na 2,45, čime će njihova januarska plata od 108.877 denara biti smanjena na 108.564 denara. Ministri će ovim izmjenama dobiti smanjeni koeficijent plate sa 2,85 na 2,6, što znači da će njihova januarska plata od 115.353 denara biti smanjena na 115.211 denara. Vlada i opozicija posmatraju poslaničke plate kroz različite prizmePrema predlagačima zakonskih izmjena, smanjenje koeficijenta će donijeti od 10 do 13 hiljada denara (od 160 do 210 eura)manju platu funkcionerima. "Za poslanike i funkcionere u izvršnoj vlasti smanjujemo koeficijente čime direktno umanjujemo budžetski teret. Za sudije i javne tužioce predviđamo usklađivanje koeficijenata kako bi njihove plate bile u skladu sa stvarnim ekonomskim mogućnostima države. Dok za gradonačelnike predlažemo novu skalu, zavisno od broja stanovnika", izjavio je poslanik Bojan Stojanoski. Međutim, s ovakvim stavom se ne slaže poslanik opozicione SDSM Oliver Spasovski, koji tvrdi da je ovo manipulacija, jer "ne možete smanjiti nešto što niste ni dobili". On kaže da će poslanička grupa SDSM‑a podržati izmjene kojima se njihova plata "zamrzava". "Znači tvrdnja da se plate smanjuju za 200 ili 300 eura uopšte nije tačna. Zato što praktično mi zamrzavamo plate na ovom nivou na kojem su sada, jer se ne može smatrati smanjenjem nešto što bismo tek u budućnosti dobili. Tako da bismo podržali takvo rješenje. Zašto? Zato što smatramo da prioritet moraju biti radnici, prioritet mora biti minimalna plata", kazao je Spasovski za RSE. Dodao je da je problem u manipulaciji to što vladajuća većina u Sobranju nije glasala za povećanje minimalne plate, već samo za zaustavljanje rasta plata funkcionera. SSM: Poslanici nisu smanjili svoje platePredsjednik Saveza sindikata Slobodan Trendafilov kaže da su Sobranju predložili izmjene zakona kojima bi se osnovica za obračun plate funkcionera množila s minimalnom, umjesto s prosječnom platom, čime bi se njihove plate realno smanjile za 40 posto. Ali, kako kaže, nažalost, nijedan poslanik nije podržao njihovu inicijativu. "Važno je znati da oni nisu smanjili plate za 12.000 do 13.000 denara, kako pokušavaju objasniti javnosti, već samo zadržavaju svoje za 79 posto povećane plate. Odnosno, vladajuća većina je pokazala da kako bi spasila vlastiti položaj i platu, u jednom danu po skraćenoj proceduri izmijenila četiri zakona, dok im za povećanje radničkih plata treba dvije godine da izmijene jedan zakon — i još ga nisu izmijenili", rekao je Trendafilov. Tužitelji tražili povlačenje zakonskih izmjena sa plenarne sjedniceNa spisku funkcionera koji će dobiti manju od očekivane plate nalaze se i tužioci i sudije. Prvi su burno reagovali- Udruženje tužilaca, koje je zatražilo od poslanika da ovu tačku uklone s dnevnog reda plenarne sjednice. Prema predloženim izmjenama zakona o platama tužilaca, plate osnovnih tužilaca će u martu porasti za 273 denara, dok će tužiocima iz Javnog tužilaštva za gonjenje organizovanog kriminala i korupcije plata porasti za 134 denara. Prema Udruženju, neustavan je pokušaj vlade da izmijeni koeficijent u njihovim platama, jer se prema zakonu o platama javnih tužilaca njihova plata može mijenjati samo u slučaju utvrđene disciplinske mjere. "Smatramo da je ovo protivustavno i nezakonito rješenje kojim se ugrožava nezavisnost javnih tužilaca kroz ekonomski pritisak", navodi se u njihovoj reakciji. Dodatno navode da su njihove plate, koje se kreću od 90.000 do maksimalnih 130.000 denara, najniže u regionu, gdje se tužilačke plate kreću od 100.000 do 270.000 denara. Tužioci tvrde da im se dodaci za složenost rada, predviđeni zakonom, godinama unazad ne isplaćuju zbog nedostatka sredstava u budžetu. Na ovakav zahtjev tužilaca poslanici iz vlasti poručili su im da rade na jačanju povjerenja, a ne da razmišljaju samo o platama. "Umjesto da rade na povećanju onog 2 posto povjerenja građana, oni isključivo misle samo na plate. Ali ponoviću, radi se o maloj grupi ljudi koja je pod kontrolom SDSM‑a i DUI‑ja, iako tamo ima mnogo čestitih ljudi koji, nažalost, ne mogu doći do izražaja zbog ovih", izjavio je poslanik VMRO‑DPMNE‑a Brane Petruševski. Koeficijenti za funkcionere do sada su dva puta smanjivaniOvo je treće smanjenje koeficijenata za funkcionerske plate otkako je Ustavni sud "odmrznuo osnovicu". U decembru 2024. godine, poslanici iz redova VMRO‑DPMNE‑a, Bojan Stojanoski, Dafina Stojanoska i Eli Panova, podnijeli su prijedlog izmjena Zakona o platama i drugim naknadama izabranih i imenovanih lica, kojima su smanjeni koeficijenti plata. Tada je najveći koeficijent- onaj za predsjednika države, predsjednika Sobranja i premijera- smanjen sa 3,92 na 3,47. Sličan potez povukla je i prethodna vlada predvođena SDSM‑om i DUI‑jem u februaru 2024. godine, kada su izmjenama šest zakona zaustavili rast mjesečnih primanja nosilaca javnih funkcija, smanjujući najviši koeficijent sa 4,50 na 3,92.

"Da li ste vakcinisali decu? Zašto, ili zašto ne?" Ovo pitanje, koje je Radio Slobodna Evropa postavio u jednoj Fejsbuk (Facebook) grupi za majke, izazvalo je 23 odgovora i nekoliko replika. Uz sumnje u sastav vakcina i njihovo dejstvo, neke majke su navele da nisu vodile decu na vakcinaciju. Zakon o sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti na Kosovu zahteva da svako dete koje se upisuje u vrtić ili školu mora da ima potvrdu o vakcinaciji. Međutim, komentari pojedinih majki ukazuju na to da se ovaj kriterijum ne poštuje u potpunosti. "Dete ne ide u školu, još je u vrtiću. Starijem detetu, koje sada završava školu, nisu tražili [potvrde o vakcinaciji]. Naprotiv, kada je trebalo da ih odnese u školu, tog dana ga nisam poslala", komentarisala je jedna majka, koja je rekla da njena deca nisu primila nijednu vakcinu. Radio Slobodna Evropa (RSE) postavio je ovo pitanje podstaknut izveštajem Evropske komisije u kojem se ukazuje na širenje teorija zavere na Kosovu, uključujući verovanje da se lek za rak skriva radi finansijske dobiti i da se virusi namerno proizvode kako bi se kontrolisalo društvo. Više od 60 odsto stanovnika Kosova slaže se sa ova dva uverenja, pokazuje izveštaj koji je objavila Evropska komisija u februaru prošle godine. Izveštaj, zasnovan na intervjuima licem u lice sa ispitanicima iz evropskih zemalja, pokazuje da je visok nivo sumnjičavosti sličan u gotovo svim zemljama Zapadnog Balkana. Izveštaj je pokazao i pad poverenja u dejstvo vakcina na Kosovu. Na Kosovu je prva vakcina protiv COVID-a 19, za koju Svetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je spasila više od 1,4 miliona života u Evropi, data 29. marta 2021. godine. Od tada je primenjeno više od 1,8 miliona doza. Međutim, upravo je COVID-19, izazvan korona virusom, doprineo porastu sumnji u efikasnost vakcina, navode za RSE iz Instituta za javno zdravlje Kosova. "Pandemija COVID-a 19 dodatno je pojačala ovu sumnjičavost, naročito zbog brzine razvoja vakcina i velike javne rasprave o restriktivnim merama", navode iz Instituta. Pol Ofit (Paul Offit), pedijatar i stručnjak za vakcine, kaže za RSE da je, kada izbiju epidemije, obavezna vakcinacija najefikasniji način da se one obuzdaju. Međutim, dodaje, mnogi ljudi to doživljavaju kao da vlada prekoračuje svoja ovlašćenja. "Znam da u Sjedinjenim Državama ljudi koji dolaze iz istočne Evrope, gde su društva možda bila više potlačena, brže odbijaju bilo šta što im vlada kaže da rade", kaže Ofit, koji je jedan od kreatora vakcine protiv rotavirusa, inače direktor Centra za edukaciju o vakcinama u Dečjoj bolnici u Filadelfiji. On dodaje da se rasprava često svodi na sukob između ideje "medicinske slobode", gde pojedinac odlučuje isključivo o sebi, i javnog zdravlja, koje podrazumeva odgovornost i prema drugima. Prema navodima kosovskog Instituta, ove rasprave dovele su do onoga što SZO naziva infodemijom, usled širenja netačnih informacija iz "neprofesionalnih izvora koji su stvorili pogrešan narativ". Nedavno je jedan građanin Kosova sa oko 150.000 pratilaca na Faejsbuku objavio da svi oni koji se nisu vakcinisali protiv COVID-a 19 treba da budu ponosni na sebe jer su odoleli "propagandi vrednoj stotine miliona dolara". Pre oko mesec dana, Policija Kosova uhapsila je Arianita Slamnikua (Sllamniku), koji je takođe stekao veliki broj pratilaca na Fejsbuku, pod sumnjom da je protivzakonito obavljao medicinsku delatnost i sprovodio eksperimente sa lekovima. Navodi se da je Slamniku, bez medicinske stručnosti, tražio hiljade evra od roditelja, tvrdeći da leči autizam kod dece. Autizam je neurorazvojni poremećaj koji utiče na komunikaciju, socijalnu interakciju i ponašanje, a obično se ispoljava u ranom detinjstvu. Ne postoji lek, ali postoji podrška i terapijske intervencije koje mogu pomoći u razvoju sposobnosti. Strah od autizma pominjale su i majke koje su komentarisale objavu RSE na Fejsbuku, kao razlog zbog kojeg ne vakcinišu svoju decu. Vakcina u koju postoji najviše nepoverenja jeste ona koja se daje deci sa navršenih godinu dana, poznata kao MMR. Reč je o kombinovanoj vakcini koja štiti od tri zarazne bolesti: malih boginja, zaušnjaka i rubeole. Ovo je i dalje jedina vakcina čiji je obuhvat smanjen na Kosovu. Sa 89 odsto u 2024. godini, procenat vakcinisane dece pao je na 82 odsto u 2025. godini. Samo četiri od ukupno 20 doza iz kalendara vakcinacije dece na Kosovu dostigle su najmanje 95 odsto obuhvata, što SZO opisuje kao nivo neophodan za sprečavanje izbijanja epidemija. Pad vakcinacije protiv malih boginja praćen je porastom broja registrovanih slučajeva te bolesti. U izveštaju kosovskog Instituta za 2025. godinu navodi se da se zemlja nalazi u "epidemiološkoj situaciji sličnoj onoj u regionu, koji se suočio sa izbijanjem epidemija". Samo tokom januara, Institut je prijavio dva slučaja malih boginja, u Prizrenu i Vučitrnu, kao i jedan slučaj rubeole u Prištini. Sva zaražena deca bila su nevakcinisana. Kakva je situacija u regionu? Severna MakedonijaU Severnoj Makedoniji, za koju Evropska komisija kaže da su verovanja u zavere najrasprostranjenija u regionu, nijedna vakcina iz kalendara imunizacije ne ispunjava preporučeni nivo pokrivenosti od 95 procenata stanovništva. U zemlji sa oko 1,8 miliona stanovnika, nešto više od 876.000 ljudi primilo je najmanje jednu dozu vakcine protiv COVID-a 19. Direktorka Instituta za javno zdravlje Severne Makedonije (IJZ), Marija Andonovska, kaže za RSE da je, slično kao na Kosovu, i tamo širenje dezinformacija tokom pandemije COVID-a 19 ostavilo posledice. Ona kaže da zdravstveno osoblje u Severnoj Makedoniji sada ide od vrata do vrata stanovnicima u zajednicama sa manjim stepenom pokrivenosti, kako bi razgovaralo sa roditeljima i nadoknadilo propuštene doze vakcine. "Nastavićemo sa angažovanjem, sa većim fokusom na borbu protiv dezinformacija, jačanje lokalnih aktivnosti i koordinisanu komunikaciju između institucija nadležnih za vakcinaciju", dodaje Andonovska. SrbijaU Srbiji, koja na Zapadnom Balkanu najbolje stoji kad je reč o teorijama zavere, prema podacima Evropske komisije, pokrivenost MMR vakcinom je 84,3 odsto – nešto više nego na Kosovu i u Severnoj Makedoniji. Međutim, prema poslednjem izveštaju Instituta za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" iz 2023. godine, samo jedna od 25 doza u programu imunizacije dece dostigla je željeni nivo obuhvata od 95 odsto. U izveštaju Instituta "Milan Jovanović Batut" navodi se da su na taj nivo vakcinacije delimično uticali "antivakserski lobi", odbijanje i odlaganje vakcinacije, kao i određene nedoslednosti u pravnim aktima. Pedijatar Tomislav Stevanović iz Zrenjanina, grada na severu Srbije, i još nekoliko lekara i roditelja podneli su 2018. krivične prijave protiv 43 javne ličnosti zbog javnih istupa protiv MMR vakcine i širenja panike. On smatra da se roditelji ne plaše toliko same MMR vakcine, koja je decenijama predmet teorija zavere, koliko se plaše nepoznatog. "Nepoverenje u MMR vakcinu širili su pojedini profesori, lekari i političari u Srbiji, a kazne za nevakcinisanje dece se ne sprovode", rekao je Stevanović za RSE. On dodaje da protivnika vakcinacije ima i u pravosudnom sistemu – što dodatno narušava poverenje u vakcinaciju. Prema njegovim rečima, Tužilaštvo u Srbiji nije reagovalo na prijave koje su on i drugi lekari podneli 2018. protiv javnih ličnosti zbog širenja panike i teorija zavere o vakcinaciji. Ranije ni RSE nije dobio odgovor od Višeg javnog tužilaštva u Beogradu o vezi sa pomenutim postupcima koji su vođeni 2018. Krajem 2017. i 2018. u Srbiji su zabeleženi prvi smrtni slučajevi izazvani malim boginjama u poslednjih 20 godina. Stevanović kaže da je uticaj lekara koji se protive vakcinama mnogo veći nego uticaj društvenih mreža. "Te grupe na društvenim mrežama su se donekle utišale, ali problem je u pojedinim profesorima pedijatrije", kaže on. On navodi da u Srbiji postoji i problem neusklađenosti pravnog okvira, što koriste protivnici vakcinacije. "S jedne strane, u zakonu piše da je vakcinacija obavezna, ali, s druge strane, stoji da se nijedna intervencija ne može izvršiti bez pristanka pacijenta. To je nešto što protivnici vakcinacije koriste i čime šire strah", zaključuje Stevanović. Ofit ističe da je isti problem identifikovan i u SAD. Prošle godine su u SAD zabeleženi prvi prijavljeni smrtni slučajevi od malih boginja od 2015. godine, a broj slučajeva nastavlja da raste rekordnom brzinom, prenosi CNN. "Ljude više vodi strah nego razum. I možda će upravo to biti potrebno: da više dece pati, završi u bolnici ili umre, pre nego što ponovo vidimo da ljude počnu da prihvataju vakcine", kaže Ofit. Prema njegovim rečima, pošto su vakcine bile uspešne i učinile da bolesti budu ređe, kombinacija odsustva straha i lakog pristupa dezinformacijama dovela je do toga da ljudi budu manje spremni da se vakcinišu. Tvrdnja da MMR vakcina izaziva autizam potiče iz studije objavljene 1998. u medicinskom časopisu Lanset (The Lancet), koju je vodio Endru Vejkfild (Andrew Wakefield), koja je kasnije povučena zbog manipulacije podacima, etičkih prekršaja i sukoba interesa. Od tada su velike međunarodne studije, koje su obuhvatile milione ljudi i sistematske analize, oborile tvrdnje o postojanju veze između MMR vakcine i autizma. Ipak, uprkos konsenzusu vodećih svetskih zdravstvenih organizacija da je vakcina bezbedna i da ne izaziva autizam, sumnje i dalje opstaju kod mnogih ljudi. "To jednostavno ne nestaje, jer mislim da je veoma teško 'poništiti' alarm kada je jednom podignut. Kada nekoga uplašite, teško je otkloniti taj strah", kaže Ofit. On dodaje da nedostatak jasnog uzroka ili leka za određene poremećaje ostavlja prostora za strah i nesigurnost, stvarajući tako plodno tlo za širenje tvrdnji protiv vakcina. U odgovoru za RSE, Nacionalni institut za javno zdravlje Kosova navodi da se problemom oklevanja bavi širenjem naučnih informacija i bliske saradnje s lekarima i zdravstvenim radnicima, posebno u oblastima gde je to oklevanje veće od nacionalnog proseka. Prema Akcionom planu za vakcinaciju, stope vakcinacije među zajednicama Roma, Aškalija i Egipćana ostaju niže, "zbog različitih zdravstvenih, obrazovnih, ekoloških i socijalnih faktora". Za Ofit, rešenje je jednostavno: voditi razgovore između zdravstvenih stručnjaka i skeptika i jasno staviti do znanja da odluka o neprimanju vakcine nije izbor bez rizika, već izbor drugog, mnogo ozbiljnijeg rizika. "Oni su osetili dim i jednostavno žele da znaju da li ima vatre", zaključuje Ofit. Saradnja na tekstu Sonja Gočanin i Sunčica Stojanovska Zoksimovska

"Do Elez Hana, po lijekove…" je rečenica koju graničari na prijelazu Blace između Sjeverne Makedonije i Kosova često čuju, posebno tokom vikenda, kada pitaju makedonske državljane gdje putuju na Kosovu. Elez Han je prvi grad na kosovskoj strani, udaljen svega pet do šest kilometara od granice, i predstavlja uobičajenu rutu za makedonske građane koji tamo odlaze po jeftinije lijekove, prema svjedočenjima građana koja su podijeljena za Radio Slobodna Evropa (RSE). Drugi idu 35–40 kilometara do Uroševca, gdje uz kupovinu lijekova kombinuju i "šoping". Na drugoj strani, preko graničnog prelaza Tabanovce sa Srbijom, destinacija za nabavku lijekova je grad Vranje. U državi ne postoje zvanični podaci o tome koliko Makedonaca kupuje lijekove u inostranstvu, koje su njihove mjesečne terapije i kolika se suma na taj način godišnje "odliva" iz zemlje. Međutim, građani svjedoče da je ova praksa česta i da su glavne destinacije Kosovo i Srbija. Riječ je o lijekovima za srce, trombozu, astmu – onima koji u Sjevernoj Makedoniji ili nisu na pozitivnoj listi i Fond za zdravstveno osiguranje (FZOM) ih ne subvencionira, ili su preskupi, ili ih jednostavno nema u apotekama. Tako pacijenti, iako dobiju recept od ljekara, lijek moraju kupiti privatno. "Po lijekove idem češće nego što bih želio. Lijek mi je na recept, ali ga plaćam u potpunosti. I kada mi kažu koliko košta mjesečno, dođe mi da zaplačem. U Srbiji je jeftiniji", kaže Milan S. (48) iz Skoplja, koji je na terapiji zbog kardiovaskularne bolesti. Pacijenti, apotekari u makedonskim apotekama i ljekari potvrđuju da "farmaceutski turizam" postaje svakodnevica za mnoge građane. Isti lijek – dupla razlika u cijeni"Xarelto" od 15 miligrama lijek je koji 60-godišnji Skopljanac Dragan M. mora da uzima svakodnevno nakon operacije noge zbog venske tromboze. Koristi se za tretman i prevenciju stvaranja krvnih ugrušaka. Ali, Dragan kaže da mu je ljekar propisao lijek na recept, ali da ga može kupiti isključivo privatno , jer lijek nije na listi onih koje država subvencionira. Cijena u makedonskim apotekama iznosi 2.907 denara po kutiji. Za isti iznos novca, na Kosovu bi kupio 2,5 kutije istog lijeka. Tamo ga je nabavio za 20 eura, odnosno oko 1.200 denara po kutiji. Provjera RSE‑a u apotekama na Kosovu pokazala je, međutim, da se isti lijek može naći i za 13,58 eura po kutiji. "Posljednji put sam uzeo četiri kutije, donijeli su mi ih iz Prištine i koštale su me oko 5.000 denara. U našim apotekama za isti novac mogao sam kupiti samo dvije kutije", kaže Dragan za RSE. U Srbiji, "Xarelto" od 15 mg košta između 2.227 i 2.382 denara, zavisno od apoteke. Drugim riječima – u obje susjedne države ovaj lijek je jeftiniji nego u Sjevernoj Makedoniji. Marini V. iz Skoplja ljekar je propisao "Salofalk 500", lijek za kolitis, hroničnu upalnu bolesti crijeva. Mora ga uzimati doživotno jer terapija drži upalu pod kontrolom. Lijek ide na teret FZOM‑a, ali u posljednje tri godine njegova nabavka predstavlja stalan problem. "Često je u deficitu i redovno (nekoliko puta godišnje) molim nekoga iz Srbije da mi donese zalihe. Uzimam ga bez recepta. Začudo, kod nas je jeftiniji nego u Srbiji, ali ga nema. Uzalud što je na pozitivnoj listi kad ga ne možeš kupiti", kaže Marina za RSE. U srbijanskim apotekama "Salofalk 500" košta od 1.080 do oko 1.340 denara. Penzionerka Dragica B. koristi inhalacioni sprej "Spiolto Respimat" – terapiju održavanja kod pacijenata s hroničnom opstruktivnom bolešću pluća. Kupuje ga privatno, u apotekama u Uroševcu, za oko 1.500 denara. U Sjevernoj Makedoniji cijena je oko 2.600 denara. Izračun Državnog zavoda za statistiku, urađen za Radio Slobodna Evropa (RSE), pokazuje da udio troškova za lijekove u ukupnim godišnjim troškovima života neznatno varira u posljednje četiri godine. Trošak za lijekove po domaćinstvu u 2025. godini povećan je za 2,65 posto u odnosu na 2024, što je manje u poređenju s rastom u prethodne tri godine. Malo tržište, troškovi uvoza, različite poreske stopeOno što statistika ne pokazuje, potvrđuju ljekari i zaposleni u apotekama – koji su prva kontakt osoba za pacijente koji kupuju lijekove. Ljekar iz internističke ordinacije s više specijalnosti u Tetovu rekao nam je da i među njegovim pacijentima mnogi lijekove koje im propiše kupuju na Kosovu. "Svjesni smo da su neki lijekovi koje propisujemo skupi, poput 'Xarelta'. Drugi pak ponekad uopšte nisu dostupni, a propisujemo ih, kao 'Entresto' za srčanu slabost. Mi pacijentu dajemo ono što je najbolje za njega, a odakle će lijek nabaviti – njegova je odluka. Ali da, čujemo od pacijenata da ako lijek kod nas košta 50 eura, na Kosovu može biti 20 eura", kaže ljekar, koji je želio ostati anoniman. Vesna Stavrova, predsjednica Farmaceutske komore Makedonije, kaže da je problem visokih cijena ozbiljan teret za građane koji svakodnevno dolaze u apoteke i žale se na skuplje lijekove. "Kada lijek nije na pozitivnoj listi, građani ga plaćaju po tržišnoj cijeni, koja je često viša nego u susjednim zemljama. Razlog je mali obim tržišta, što smanjuje pregovaračku moć države prema velikim farmaceutskim kompanijama, a uvozni troškovi – transport, carina i marže – povećavaju cijenu", kaže Stavrova za RSE. Dodaje i da isti lijek nerijetko bude jeftiniji u susjednim državama zbog različitih poreskih stopa. Nedostatak određenih lijekova na tržištu, prema Stavrovoj, najvjerovatnije je posljedica nedostatka aktivne supstance za proizvodnju, povećanih carinskih troškova za uvozne lijekove ili administrativnih i tenderskih prepreka. Ponekad proizvođač jednostavno nema komercijalni interes da registruje određeni lijek u zemlji ili da ga kontinuirano drži u prodaji. Kako se formiraju cijene lijekovaPolitiku cijena lijekova određuje Ministarstvo zdravlja na osnovu Metodologije za formiranje cijena. Za dostupnost lijekova nadležna je Agencija za lijekove i medicinska sredstva (MALMED). Ministarstvo utvrđuje maksimalnu cijenu svakog lijeka na veliko, na osnovu uporedne analize s pet referentnih zemalja – Slovenijom, Hrvatskom, Srbijom, Bugarskom i Grčkom. Prosjek najnižih cijena iz dvije referentne zemlje određuje maksimalnu cijenu u Sjevernoj Makedoniji. Za apoteke su propisane fiksne marže od 20, 25 ili 28 posto, najviše do 1.200 denara, u zavisnosti od veleprodajne cijene. Apoteke ne određuju svoje marže. Lijekovi koje pokriva država imaju iste cijene u svim apotekama. Iz Ministarstva poručuju da cijene nisu povećane – ni za lijekove koje pokriva FZOM ni za one koje pacijenti kupuju privatno. Dodaju i da je Makedonija malo tržište te da farmaceutske kompanije često isporučuju isti lijek po različitim cijenama u različitim zemljama, zavisno od potrebnih količina, broja pacijenata, tržišnih uslova i načina plaćanja. Apotekari iz Beograda s kojima je RSE razgovarao ne žele zvanično govoriti o praksi da Makedonci kupuju lijekove u Srbiji. Međutim, već postoje novinarski tekstovi o tome da iz istog razloga u Srbiju dolaze i građani Bosne i Hercegovine. Glavni razlog je to što Srbija, kao veće tržište, ima niže marže i niži PDV, pa su lijekovi često 30 do 50 posto jeftiniji nego u okolnim državama. Kao veliki tržišni prostor, Srbija ima i velike distributere, što omogućava niže cijene, a država u nekim slučajevima subvencionira osnovne lijekove. Novi planovi za proširenje pozitivne listePozitivna lista lijekova posljednji put je proširena u septembru 2024. godine, sa devet novih generičkih lijekova, i to nakon deset godina – prethodno proširenje bilo je 2014. Direktor FZOM‑a Sašo Klekovski najavio je da će u 2026. godini pozitivna lista biti proširena tri puta, s posebnim fokusom na lijekove za kardiovaskularne bolesti, koje su uzrok oko 60 posto svih smrtnih slučajeva u zemlji. Jedan od tih lijekova je upravo "Xarelto", koji Makedonci kupuju na Kosovu dvostruko jeftinije nego kod kuće. Ministarstvo zdravlja navodi da je ovaj lijek prioritet za uvrštavanje u pozitivnu listu 2026. godine, ali konačnu odluku treba donijeti Upravni odbor FZOM‑a. Ta odluka zavisi od "raspoloživih sredstava za nove lijekove na pozitivnoj listi, kako bi se pacijentima omogućio dostupan lijek uz nadoknadu troškova od države". Iz FZOM‑a poručuju da je lijek u proceduri i da će biti razmatran za uvrštavanje ako se ispune uslovi. Veliki teret za domaćinstvaSvjetska zdravstvena organizacija (SZO) u izvještaju iz 2022. godine, "Zdravstveni sistemi u akciji: Sjeverna Makedonija", navela je da su troškovi zdravstvene zaštite i dalje visoki, upravo zbog velikog učešća privatnih plaćanja za lijekove. "Postoji velika zavisnost od plaćanja iz džepa, što je iznosilo 40,4 posto ukupnih troškova za zdravstvo u 2019. godini – jedan od najvećih udjela u Jugoistočnoj Evropi. Posljedica toga su katastrofalni zdravstveni troškovi, posebno za siromašnija domaćinstva, a u najvećoj mjeri povezani su s izdacima za ambulantne lijekove", navodi se u izvještaju. U posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku Sjeverne Makedonije navodi se da troškovi zdravstvene zaštite koje građani sami plaćaju čine 41,7 posto ukupnih izdataka vezanih za zdravstvo, što predstavlja prepreku jednakom pristupu zdravstvenoj zaštiti. Ističe se i da su planirana dodatna budžetska sredstva i novi lijekovi za liječenje rijetkih bolesti, ali da ona pokrivaju tek oko trećinu registrovanih pacijenata. Saradnja na tekstu: Trim Haliti i Zoran Glavonić

Ulica Strumička u skopskoj opštini Čair dobila je novog povratnika. Ali ne gastarbajtera, iseljenika ili nekoga ko se vratio iz vojne misije, već povratnika nakon više od godinu dana bjekstva od policije i suočavanja s pravdom. Od kasno sinoć, 23. februara, bivši vicepremijer Artan Grubi, koji je drugoosumnjičeni zajedno s još pet osoba za pronevjeru u Državnoj lutriji u vezi s nabavkom VLT aparata (elektronski aparat za igre na sreću pod kontrolom lutrije) vrijednih više od osam miliona eura, po prijedlogu Tužilaštva i odlukom suda, umjesto u pritvoru kaznu će izdržavati u svom domu uz policijski nadzor. Za Tužilaštvo, i takav pritvor se smatra pritvorskom mjerom, ali pod posebnim uslovima. Suočeno s kritikama nakon što je Grubi smješten u kućni pritvor, Tužilaštvo se oglasilo i odgovorilo na reakcije javnosti. Navode da je, prema Zakonu o krivičnom postupku, "mjera kućnog pritvora, posebno kada se izdržava uz 24‑satni nadzor, takođe pritvorska mjera, koja se ne izvršava u zatvorskim uslovima samo zato što postoje specifični razlozi za to". "Takvi uslovi su u ovom slučaju bili ispunjeni, jer su prema procjeni nadležnih organa – MUP‑a i ANB‑a – postojale ozbiljne informacije da se u pritvorskoj jedinici ne može garantovati lična sigurnost ovog osumnjičenog. Detalji o ovim rizicima su prezentirani sudiji za prethodni postupak. Za Tužilaštvo je od izuzetne važnosti da je ovaj osumnjičeni dostupan organima i da se protiv njega nastavlja krivični progon za djelo – pronevjera u službi", navodi se u saopštenju. Današnje obrazloženje stiglo je nakon što je Grubi juče zatražio i dobio zamjenu mjere pritvora, koja mu je bila određena dok je bio u bjekstvu. Osnovno javno tužilaštvo navodi da je najveći dio dokaza već obezbijeđen. Takođe, ističu da se Grubi dobrovoljno predao organima i da postoje indicije da mu u pritvoru ne može biti garantovana sigurnost — što se, kako navode, odnosi i na njegovu porodicu. Direktor zatvora "Skoplje" u Šuto Orizarima, Boban Utkovski, koji je juče tvrdio da je sigurnost u pritvorskoj jedinici zagarantovana isto kao za sve druge pritvorenike, danas ponavlja isti stav. "Garantujem sigurnost svih pritvorenih prema Ustavu i zakonima. Mi nismo dali nikakvo mišljenje o njegovoj sigurnosti, niti ga je iko tražio", rekao je Utkovski za RSE. Sa osmijehom na licu dok su mu policajci stavljali lisice preko crnog šala, bivši prvi vicepremijer i ministar za međuetničke odnose Artan Grubi juče se u ranim jutarnjim satima predao policiji na graničnom prelazu Blace. Ministar pravde traži objašnjenjeMinistar pravde Igor Filkov danas je javno pozvao sve odgovorne za određivanje kućnog pritvora Grubiju da objasne takvu odluku, dodajući da se odgovornost mora jasno utvrditi. Pozvao je Sudski savjet i Savjet javnih tužilaca da hitno održe sjednice i razmotre slučaj, kako bi se utvrdilo ima li osnova za odgovornost sudije i tužioca. Filkov je naglasio da institucionalna kontrola mora funkcionisati i da niko ne smije biti izuzet. "Ne možemo ćutati pred skandalom. Ovo je osoba osumnjičena za pronevjeru od preko osam miliona eura. Osoba koja je 14 mjeseci bila u bjekstvu. Osoba za koju je utvrđen rizik od bjekstva – koji se i obistinio. A za manje od jednog dana, pritvor se zamjenjuje kućnim pritvorom. Ovo je test za cijeli sistem", rekao je Filkov. On je od javnog tužioca Daniela Koceva, rukovodioca tužilaštva Anela Fidoskog i sudije Marina Stanevskog tražio jasna objašnjenja kako su došli do ove odluke. "Javni tužilac Daniel Kocev treba da objasni na osnovu kojih konkretnih činjenica i pravnih argumenata je dato pozitivno mišljenje za zamjenu pritvora. Rukovodilac tužilaštva Anel Fidoski – da li stoji iza ove odluke i da li smatra da ona šalje poruku o jednakoj primjeni zakona. Sudija za prethodni postupak pri Osnovnom krivičnom sudu Skoplje, Marin Stanevski – koje su okolnosti prevagnule da se rizik od bjekstva više ne smatra relevantnim kod osobe koja je 14 mjeseci bila nedostupna. Kada je riječ o istrazi za pronevjeru veću od osam miliona eura, kada je postojao rizik od bjekstva, koji se i ostvario, svaka odluka o ublažavanju mjere mora biti kristalno jasna i pravno neupitna. U suprotnom nastaje ozbiljna sumnja na selektivnost", poručio je ministar. On smatra da je javnost u proteklih 30 godina svjedočila da pravosuđe tone, a s njim i pravda i pravna sigurnost u zemlji. Stranačka prepucavanja o političkim dogovorima, linču i pravdiPovratak Grubija i određivanje kućnog pritvora već drugi dan zauzimaju centralno mjesto u političkim optužbama među četiri najveće stranke iz vlasti i opozicije. Iz Demokratske unije za integraciju (DUI), čiji je član i Artan Grubi, poručuju da visoki funkcioneri i aktivisti pojedinih političkih partija stvaraju atmosferu histerije i linča kroz unaprijed presuđene stavove. Iz stranke pozivaju sud, tužilaštvo i sve nadležne institucije "da ne podliježu političkim pritiscima i da postupaju isključivo na osnovu zakona i dokaza". "Oni potpuno preuzimaju ulogu tužilaca i sudija, razbacujući se mjerama opreza, javno pozivaju na linč predstavnika tužilaštva i suda, bez ikakvog osnovnog poštivanja principa pretpostavke nevinosti. Posebno je problematično što to čine i partije koje su dio vlasti, što ukazuje na direktno miješanje izvršne u sudsku vlast", navode iz DUI‑ja. Iz opozicionog SDSM‑a poručuju da je pravna država "potpuno sahranjena" nakon odluke o određivanju kućnog pritvora bivšem vicepremijeru Artanu Grubiju. Prema njihovom stavu, riječ je o smišljenom scenariju i dogovoru između aktuelne vlasti i DUI‑ja. "Određivanje kućnog pritvora za Grubija je potvrda da je sve unaprijed dogovoreno. Zato su Tužilaštvo i sudstvo stavljeni pod direktnu kontrolu Mickoskog i VMRO‑OKG, o čemu SDSM mjesecima govori. Zamislite — jednom je već pobjegao, a sada Tužilaštvo traži zamjenu pritvora kućnim pritvorom. Ko je tužilac zadužen za predmet? Daniel Kocev. A njegov nadređeni? Tužilac Anel Fidoski. On je izabran na tu funkciju 20. januara 2026. godine, znači prije samo mjesec dana", izjavio je Dimitrijević. Vladajuća VMRO‑DPMNE navodi da je izvršna vlast u slučaju Državne lutrije imala obavezu da obezbijedi Artana Grubija pred organima pravde i da je MUP to i učinio. Naglašavaju da će sudski proces započeti i protiv Grubija "i svih njegovih ortaka". "Razumijemo revolt građana zbog odluke pravosudnih organa koji uživaju svega dva posto povjerenja među građanima, u slučaju Artana Grubija. To nezadovoljstvo dolazi nakon sedmogodišnje agonije u kojoj su pravosudni organi bili pod političkom torturom i pritiskom kriminalne grupe SDSM‑DUI, te niza nekažnjavanja političara koji su od prosječno situiranih građana postali oligarsi na teret naroda. To vrijeme je završeno, a kriminalni i aferama ogrezli Artan Grubi će odgovarati", saopštili su iz VMRO‑DPMNE. Koalicioni partner u vladi – koalicija VLEN – poručio je da Artan Grubi nije obični bivši funkcioner, već izvršilac, koordinator i čovjek od povjerenja lidera DUI‑ja Alija Ahmetija, te da mnogo zna i da će ga to "srušiti" s pozicije. "DUI se suočava s najtežim trenutkom u svojoj istoriji. Grubijev povratak nije kraj procesa. To je početak. Početak raspleta koji može dovesti do potpunog razotkrivanja načina na koji je DUI funkcionisao. Pitanje više nije hoće li biti političkih posljedica, već koliko duboke će biti", navodi se u saopštenju VLEN‑a. Prema Tužilaštvu, predmet Državne lutrije obuhvata odluke i ugovore za koje postoji sumnja da su instituciji nanijeli značajnu finansijsku štetu, procijenjenu na više od osam miliona eura. Nakon 14 mjeseci u bjekstvu, Artan Grubi se vratio u Sjevernu Makedoniju. Međutim, prvoosumnjičeni u predmetu nabavke milionski vrijednih aparata za kockanje, bivši direktor Perparim Bajrami, i dalje je u bjekstvu. Artan Grubi je zajedno s apelacionim sudijom Enverom Beđetijem završio na "crnoj listi" State Departmenta, objavljenoj 9. decembra, zbog umiješanosti u značajnu korupciju, političko uplitanje i pokušaje potkopavanja pravosuđa. U obrazloženju se navodi da su primili mito kako bi uticali na sudske procese povezane s krivičnom presudom bivšem direktoru Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove (UBK), Saši Mijalkovu, u predmetu "Target" koji je otvorilo Specijalno javno tužilaštvo (SJO), a odnosio se na masovno prisluškivanje. U aktuelnom kontekstu, Artana Grubija i Sašu Mijalkova povezuje i datum 23. februar. Tog dana 2021. godine, bivši šef tajne policije sam se pojavio pred Tužilaštvom za organizovani kriminal i korupciju nakon što je kratko bio u bjekstvu poslije ranije izrečene presude u predmetu "Target–Tvrđava", koji je takođe bio povezan s masovnim nezakonitim prisluškivanjem.

U Ohridskom regionu pod zaštitom Uneska, hoteli i ugostiteljski objekti se grade bez dozvola, za koje se naknadno pokušava legalizacija. Državni revizori su utvrdili da Opština Ohrid, iako je odbila 4.847 zahteva za legalizaciju, nije preduzela mere za uklanjanje spornih objekata, dok je konstatovano da postoji hotelski kompleks bez građevinske dozvole, kao i 23 ugostiteljska objekta koji su nezakonito koristili javni prostor. Stručnjaci upozoravaju da takvi propusti stvaraju ozbiljan bezbednosni rizik i da mogu dovesti do novih tragedija poput požara u diskoteci u Kočanima ili modularnoj bolnici u Tetovu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) uhapsilo je Artana Grubija 23. februara, bivšeg poslanika i potpredsjednika vlade Sjeverne Makedonije, na graničnom prijelazu Blace. On je bio u bjekstvu više od godinu dana. "Danas (23.02.2026) u 06:10 časova na Graničnom prijelazu Blace, na ulazu u državu, lišen je slobode Artan Grubi (48), koji je bio tražen međunarodnom potjernicom zbog istrage za krivično djelo po članu 354 stav 5 u vezi sa stavom 3 u vezi sa stavom 1, u vezi sa članom 22. Krivičnog zakona", saopštilo je MUP. Grubi je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja u slučaju povezanom s Državnom lutrijom, o čemu je pisala i Radio Slobodna Evropa. U predmetu je osumnjičen i Perparim Bajrami, a istraga se odnosi na navodnu pronevjeru od oko osam miliona eura putem nabavke VLT aparata (elektronski aparat za igre na sreću pod kontrolom lutrije). Prema Tužilaštvu, predmet obuhvata odluke i ugovore za koje postoji sumnja da su nanijeli značajnu finansijsku štetu instituciji, procijenjenu na oko 500 miliona denara, odnosno više od osam miliona eura. Tužilaštvo je zatražilo pritvor za Grubija i Bajramija, jer su prikupljeni dokazi ukazali na osnovanu sumnju da su kao saučesnici učestvovali u radnjama kojima je pričinjena šteta "Državnoj lutriji" s namjerom pribavljanja protivpravne imovinske koristi za drugog. Dana 17. decembra, Krivični sud odredio im je tridesetodnevni pritvor, a Javno tužilaštvo je kasnije iste večeri izdalo nalog MUP-u za raspisivanje nacionalne potjernice, a zatim i međunarodne potjernice za obojicu. Artan Grubi je na Facebooku napisao da nije u bjekstvu, da se nalazi u privatnoj posjeti na Kosovu i da će se vratiti kući, ali dan nakon objave policija je izvršila pretres na dvije njegove lokacije i nije ga pronašla. Premijer Hristijan Mickoski tada je izjavio da je Grubi "zajedno s još jednim licem, privrednikom, u vozilu s diplomatskim tablicama napustio Sjevernu Makedoniju i uputio se prema Kosovu", a za Bajramija je rekao da se već duže vrijeme ne nalazi u državi. Inače, Grubi je zajedno s apelacionim sudijom Enverom Beždjetijem stavljen i na "crnu listu" State Departmenta, objavljenu 9. decembra, zbog umiješanosti u značajnu korupciju, političko miješanje i pokušaje diskreditovanja pravosuđa. U obrazloženju se navodi da su primili mito kako bi uticali na sudske procese povezane s krivičnom presudom bivšem direktoru Uprave za bezbjednost i kontraobavještajnu djelatnost (UBK), Saši Mijalkovu, u predmetu "Target" koji je pokrenulo Specijalno tužilaštvo (SJO), a odnosio se na masovno prisluškivanje. Grubi je član opozicione Demokratske unije za integraciju (DUI), bivši poslanik i potpredsjednik vlade u prethodnoj vladi SDSM‑a i DUI‑a.

U serijalu Perspektiva studenti iz Skoplja su sa Markom Šelićem Marčelom razgovarali o nasljeđu Šarene revolucije i osjećaju da su građanski pokreti s vremenom potisnuti ili politizirani. Istaknuto je da "drastične promjene" nisu uslijedile ni nakon protesta i tragedija, jer je društvo paralizirano strahom, a lični interes često je na prvom mjestu. Ipak, mladi su poslali snažnu poruku da "Moramo preuzeti odgovornost i sami rješavati probleme".