U Skoplju je danas održan "Marš za anđele" u organizaciji porodica nastradalih u požaru u noćnom klubu Kočani, kada su stradale 62 mlade osobe. Roditelji traže odgovornost nadležnih i hitnu istragu o incidentu pred javnim tužilaštvom.

Normalizacija odnosa Kosova sa Srbijom preduslov je da Kosovo dobije status kandidata i započne proces članstva u Evropsku uniju (EU), izjavila je Marta Kos, komesarka Evropske unije za proširenje. Kosovo je podnelo zahtev za članstvo u EU 15. decembra 2022. godine i sada ostaje jedina zemlja u regionu koja još nema status zemlje kandidata. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), vođenom u Pragu, Marta Kos iznosi očekivanja da bi do kraja njenog mandata na mestu komesarke u Evropskoj komisiji, funkcija na koju je stupila pre sedam meseci, Crna Gora i Albanija mogle postati članice Evropske unije. Govoreći o mogućnosti razgovara sa Miloradom Dodikom, pro-ruskim predsednikom bh. entiteta Republika Srpska, Kos navodi da je "teško razgovarati sa nekim ko radi protiv interesa svoje zemlje". Sa ovom političarkom iz Slovenije RSE je razgovarao uoči njene posete Srbiji. U tu državu dolazi u trenutku političke krize pokrenute pre šest meseci nakon obrušavanja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i pogibije 16 ljudi, te protesta protiv korupcije koji su usledili, najpre studentskih, a potom i masovnih protesta građana. RSE: Idete za Srbiju. Plašite li se da će vaša poseta biti shvaćena neka vrsta podrške predsedniku Aleksandru Vučiću koji je sada u velikim problemima s obzirom sve one koji protestuju širom zemlje? Kos: Srbija sada ima novu vladu i prvo ću se sastati sa novim premijerom, jer Srbija zaista mora da ispuni obećanja. Reči nisu dovoljne. Zato svoju misiju ili posetu tamo vidim kao zaista značajan napor da se Srbija vrati na evropski put. I neću se sastati samo sa predstavnicima Vlade, ne samo sa predsednikom. Sastaću se sa predstavnicima organizacija civilnog društva, sa kojima sam stalno u kontaktu. Sastaću se sa studentima. Dakle, nije laka situacija, ali zapravo ono što demonstranti zahtevaju od srpske vlade je isto što Evropska komisija zahteva od Srbije da ispuni u procesu pregovora. To su vladavina prava, borba protiv korupcije, javne nabavke, medijsko zakonodavstvo, izborno zakonodavstvo. Dakle, Srbija je mnogo obećala u decembru u takozvanom nezvaničnom dokumentu (non-paper), tako da ćemo sada morati da proverimo da li ispunjavaju ono što su obećali. I zapravo, volim da kažem da sam najveći pristalica demonstranata, jer ako je Srbija ozbiljna u vezi sa putem ka EU, a oni mi kažu da jeste, moraće da ispuni obećanja. RSE: Ali demonstranti su istovremeno bili veoma kritični prema Briselu, smatrajući da je Brisel bio previše slab, previše krotak kada je u pitanju kritika Vlade. Šta kažete na to? Kos: Već pet meseci sam komesarka, tako da jesam bila kritičar, ali sam se sastala i sa gospodinom Vučićem, jer mislim da dijalog mora da postoji. A biti zemlja kandidat ili se pretvarati, podneti zahtev za članstvo, znate, to je izbor. I oni su izabrali, Srbija je izabrala ovaj put. Ali ovaj izbor EU ili postajanje članom EU, dolazi sa odgovornošću, dolazi sa obavezama. A onda moramo biti u kontaktu. I nadam se da će nova vlada ispuniti očekivanja. U poslednjih nekoliko meseci ili godinu dana ispunjenje obaveza nije bilo dobro. O političkoj paralizi na KosovuRSE: Na Kosovu je trenutno politička paraliza. Koja je Vaša poruka Prištini? Kos: Čekamo novu Vladu. U kontaktu sam sa političarima tamo i oni tvrde da su za normalizaciju odnosa sa Srbijom, što je zapravo preduslov da bismo mogli da započnemo proces pregovora ili davanje statusa kandidata. Dakle, postoje neki preduslovi koje moraju da ispune i nadamo se da će nova vlada to učiniti. Ovo će biti veoma, veoma važno. Znate, dolazim iz Slovenije, koja je ranije bila deo ove teritorije u širem smislu. Dakle, region je u nekim aspektima bio bolji pre 20 godina nego što je danas. I postoje dve veoma tužne priče, ili tri. Jedna od njih je da Kosovo ne može da krene dalje. Još jedna tužna priča je Severna Makedonija. Znate, kada bismo sa Ukrajinom čekali onoliko koliko Severna Makedonija čeka na početak pregovora, Ukrajina bi počela pregovore 2045. godine. I, naravno tu je Bosna i Hercegovina. RSE: Što se tiče Kosova, postoje, u stvari, dve stvari koje EU može da uradi. Jedna je da Komisija izda mišljenje. I, naravno, znam da su države članice koje treba da pošalju mišljenje Evropskoj komisiji. Kos: Poznajete sistem veoma dobro. RSE: Da li milsite da do toga može doći za vreme danskog predsedavanja, dakle u drugoj polovini 2025? Kos: Ne bih znala. Nisam dobila nikakve signale od zemalja članica ili od danskog predsedništva da bi se to moglo dogoditi. Ali, računam na to. Mislim da bi bilo zaista dobro da počnemo, onda je lakše uključiti ih u ceo proces pregovora, gde onda zapravo moraju da donesu rezultate, ali mi moramo da počnemo. RSE: A druga stvar su, naravno, mere koje su nametnute Kosovu. Ministri spoljnih poslova EU su pre nekoliko nedelja nagovestili Evropskoj komisiji da je vreme da se one postepeno ukinu. Šta će prvo biti ukinuto? Kada bi to moglo da počne? Kos: Još ne znamo. Razgovaramo o tome. Ako države članice budu za ukidanje, naravno da ćemo to učiniti. Ali nisu sve države članice za sada za ukidanje mera. RSE: Dakle, mere će ostati još neko vreme? Kos: Ne znam. To je stvar država članica, kako će one želeti da urade to. (EU je Kosovu suspendovala radne grupe za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, bilateralne posete i pozive na sastanke na visokom nivou, zbog ignorisanja zahteva na deeskalaciji krize na severu zemlje sa većinskim srpskim stanovništvom) Može li se razgovarati sa Miloradom Dodikom?RSE: Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, da li vidite gospodina Milorada Dodika (predsednik bh. entiteta Republika Srpska) kao nekoga sa kim i dalje možete da razgovarate o procesu pristupanja EU? Kos: Teško je imati posla sa nekim ko ne radi najbolje u interesu svoje zemlje, Bosne i Hercegovine. I teško je imati posla sa nekim ko ide protiv teritorijalnog integriteta, suvereniteta i ustavnog poretka. I to je jedan od razloga zašto još nismo bili u mogućnosti da otvorimo pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, iako Bosna i Hercegovina ima status kandidata, ali zbog unutrašnje političke situacije, ne mogu čak ni da imenuju glavnog pregovarača. Nisu u stanju da stave na papir agendu reformi koja će im omogućiti da dobiju milijardu evra iz EU Plana rasta. Dakle, sada zaista radimo na tome. I za sada postoje neke svetle tačke, a to je da postoji i opozicija u Republici Srpskoj koja postaje konstruktivnija, i to bi onda mogao biti proboj za pregovarački proces. RSE: Da se vratimo na Dodika. Znam, naravno, da je veoma teško nametnuti mu sankcije iz istog razloga zašto je teško uvesti sankcije Gruzinima. Ali, u Gruziji ste iznašli razne druge mere kojima možete da pogodite Vladu. Zašto ne bi isto bilo i sa Bosnom i Hercegovinom i Dodikom? Kos: Zato što države članice nisu ujedinjene po pitanju sankcija protiv Dodika. RSE: Tako jednostavno? Kos: Da. Koji su izazovi za proširenje EU?RSE: Proširenje Evropske unije verovatno nikada nije bilo toliko geopolitičko pitanje, kao što je to slučaj sada. Kakva je vaša vizija proširenja EU, tokom mandata koji vam se proteže do 2029. godine? Kos: U potpunosti se slažem. Kada sam još bila kandidatkinja za komesarku, govorila sam da je proširenje danas drugačije nego što je bilo pre pet godina. Međutim, danas kažem da je proces proširenja drugačiji nego što je bio u januaru, jer se toliko toga promenilo, uključujući i novu Vladu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Geopolitika se promenila u smislu da je bila prioritet pre proširenja, ali nije bila toliko uvezana sa delom koji se odnosi na bezbednost i mir. I opet, nekako sa proširenjem danas, vraćamo se osnovama zbog čega je EU uspostavljena. To je bilo zbog osiguravanja mira, slobode, prosperiteta i danas bismo mogli dodati – zbog bezbednosti. To je ono što mi, u stvari, i radimo u celokupnom procesu. Naravno, i dalje je reč o poglavljima i klasterima i referentnim vrednostima, ali ovo je daleko važnije u smislu da, ako ne uspemo u ovome, u stvari, reći ću ovako, ne smemo podbaciti. Tako da je danas mnogo važno da ne smemo podbaciti u procesu proširenja, koji je najuspešnija spoljna politika EU. Dobri izgledi za Albaniju i Crnu GoruRSE: Šta bi bio neuspeh? Kos: Neuspeh bi bio ukoliko ne bismo uveli nijednu novu članicu u EU u vreme aktuelne Evropske komisije, a sigurna sam da to možemo da uradimo. Mogli bismo to da uradimo sa Crnom Gorom. Sva poglavlja su otvorena, tako da ih zatvaramo kako bismo mogli da završimo proces krajem 2026. sa tehničke tačke gledišta. Crna Gora bi mogla završiti pregovore sa EU do 2026. a Albanija godinu kasnije, kaže Kos Sa Albanijom bismo mogli da završimo proces sa tehničke tačke gledišta do kraja 2027. Zašto kažem sa tehničke tačke gledišta? Zato što je to procedura pregovora, [države kandidati] moraju da sprovedu reforme, ali onda je na državama članicama da odluče da li će one postati članica ili ne. O specifičnostima Moldavije i UkrajineRSE: Znam da nijedan komesar za proširenje ne voli da se obavezuje vremenskim rokovima, ali pomenuli ste Crnu Goru, pomenuli ste Albaniju. Da li su one države članice EU broj 28 i 29 kada napustite položaj 2029. godine? Ijedna druga država, osim ove dve? Kos: Moguće je. Moldavija je zaista dobar učenik u celoj grupi. Oni zaista osećaju ovaj istorijski trenutak. I ovo je nešto što verovatno nismo videli ranije, jer žele da pripadaju zajednici vrednosti i demokratije. Spremni su da urade sve što je moguće. Čak i Ukrajina. Po prvi put u istoriji pregovaramo sa zemljom u ratu. Nikada, nikada pre nismo ovo uradili. Tako da sam sigurna da bismo mogli imati više od samo dve nove članice. RSE:Da li je vreme da se procesi sa Moldavijom i Ukrajinom razdvoje kao što ste uradili, odnosno ne Vi lično, ali EU jeste to uradila sa Albanijom i Severnom Makedonijom? Kos: Već razgovaramo sa državama članicama šta da radimo, jer nijedna država članica nije protiv otvaranja prvog klastera sa Moldavijom. Zato se nadam da ćemo uskoro pronaći rešenje i da ćemo moći da otvorimo ne samo prvi klaster, već i sve ostale ove godine. RSE: Dakle, ne možete isključiti mogućnost razdvajanja već sada, u junu, na primer? Kos: Ne. Kako ubediti Mađarsku?RSE: Kada je reč o Ukrajini, očigledno je da postoji pitanje nacionalnih manjina, nešto što je Mađarska pokrenula. Da li vidite prostor za dogovor ovde? Da li je, na primer, Ukrajina učinila dovoljno kada je u pitanju njihovo zakonodavstvo o nacionalnim manjinama? Ili smatrate da Budimpešta traži još više? Kos: Ukrajina je učinila dovoljno, mogu vam reći iz ličnog iskustva, jer sam posredovala u dijalogu između Mađarske i Ukrajine. Bilo je mnogo tačaka i Ukrajina je spremna da ih sve ispuni. Ali, to nije dovoljno za Mađarsku. I moramo videti kako da ubedimo Mađarsku da dozvoli otvaranje prvog klastera. Ukrajinci znaju da se ovo ne odnosi samo na mađarsku manjinu. Zaštita manjina je jedan od najvažnijih delova ili zadataka koje jedna država članica ili zemlja kandidat mora da uradi. I za sve manjine, ne samo za mađarsku manjinu. Dakle, videćemo šta će doneti takozvane javne konsultacije u Mađarskoj. To je jedan deo. Drugi deo je kako će države članice reagovati na činjenicu da ovo ne može biti "posao kao inače" sa proširenjem uz geopolitičke promene koje imamo danas. Nekako smo uvučeni u tenzije između geopolitičkih i bezbednosnih potreba s jedne strane i, s druge strane, metodologije koja je, recimo, stara otprilike 30 godina sa malim izmenama. RSE: Ali, kakav je vaš plan za zaobilaženje mađarskog veta? Kos: To je razgovor sa Mađarima, znate, dijalog uvek, uvek pomaže. Mađarska nije bila protiv kada je dvadeset sedam članica EU donelo odluku da Ukrajini damo status kandidata, tako da dalje radimo na tome.

"Parlamentarna većina je stabilna, bez obzira na previranja unutar koalicije 'Vrijedi' (VLEN)", kaže član te albanske koalicije i predsjednik makedonskog Sobranja, Afrim Gashi (Gaši). U intervjuu za Radio Slobodna Europa ocjenjuje da će se parlamentarni izbori u Sjevernoj Makedoniji održati u redovnom terminu. Zašto su vanredni izbori mogući?Previranja u koaliciji VLEN, koja je učestvuje u Vladi Sjeverne Makedonije koju predvodi VMRO-DPMNE, počela su u aprilu kada je jedan od partnera, lider Alijanse Alabanaca Arben Taravarija, saopštio da će na lokalnim izborima ove jeseni učestvovati sa svojim kandidatima. Podsjetimo, poslaničku grupu VLEN u makedonskom Sobranju sačinjava pet poslanika iz Alijanse za Albance, troje iz Demokratskog pokreta i Alternative, dvoje iz Pokreta BESA i jedan nezavisni poslanik koji uživa i podršku Samoopredeljenja, stranke Aljbina (Albin) Kurtija, premijera susjednog Kosova. Inače, koalicija VLEN je uspjela da na izborima u maju 2024. svrgne s vlasti albansku partiju DUI koja je vladala skoro dvadeset godina i bila koalicioni partner obje najveće makedonske partije VMRO-DPMNE i SDSM (Socijaldemokrati Sjeverne Makedonije). Nakon što je saopštio namjeru da njegova partija ide samostalno na loklane izbore, ostali članovi koalicije VLEN su optužili Taravariju da je to dogovorio sa liderom opozicione partije DUI (Demokratska unija integracije), Alijem Ahmetijem. To mu nisu oprostili u VLEN-u, pa je izbačen iz koalicije. Ostaje da se vidi da li će Arben Taravari, koji je i ministar zdravlja u Vladi Sjeverne Makedonije, izgubiti mjesto i u kabinetu premijera Hristijana Mickoskog. U međuvremenu, koalicija VLEN će se, kako je najavljeno, transformisati u stranku. Poslanička grupa VLEN, koja ima ukupno 14 poslanika, još nije odlučila kako će nastaviti svoj rad u Sobranju ukoliko se Taravari sa svih pet svojih poslanika odvoji od koalicije. Pitanja koja se sada postavljaju na makedonskoj političkoj sceni su da li ova dešavanja u albanskoj vladajućoj koaliciji mogu dovesti do rekonstrukcije Vlade i vanrednih parlamentarnih izbora (zajedno za lokalnim). Lokalni i parlamentarni izbori zajedno?RSE: Zbivanja u koaliciji "Vrijedi" mogli bi značiti promjene u Vladi, možda i u Sobranju, a čak se dovodi u pitanje i tzv. Badenterova većina. Mislite li da bi se zajedno s lokalnim izborima trebali održati i vanredni parlamentarni izbori? Gashi: Evo nas u Sobranju i trudim se biti apstraktniji u odnosu na dnevnu politiku i političke stranke. Zaista sam posvećen Sobranju i radu ovdje, ali naravno, ne možemo izbjeći politiku jer smo i mi tu zbog toga, pripadamo određenim političkim strukturama. Mislim da nema potrebe za ikakvom panikom, većina je stabilna, i smatram da treba nastaviti raditi dalje, bez obzira hoće li neko ući ili izaći. Mislim da neće biti velikih promjena u broju zastupnika. Većina je vrlo stabilna, imamo već otprilike dvije trećine. S druge strane, lokalni izbori se približavaju, ali mislim da ne trebamo stalno upadati u neku izbornu groznicu – kao da se nešto događa, pa nas uhvati adrenalin i odmah moramo raspisivati izbore. Moramo shvatiti lokalne izbore onakvima kakvi jesu po svojoj prirodi. Tu se govori o kanalizaciji, o vodovodu, o čišćim cestama, o rasvjeti – i mislim da ne trebamo u te izbore unositi visoku politiku. Ti redovni lokalni izbori su nešto drugo. Tako da ne bih stavljao u istu ravan ovo što je parlamentarna većina – mislim da ona treba ostati do kraja mandata, da građanima pružimo političku stabilnost, da Sobranje i Vlada rade svojim tokom. Lokalni izbori su druga tema. Da li će Taravari biti izbačen iz Vlade?RSE: Očekujete li da vaš koalicijski partner, Alijansa za Albance, i ministar zdravstva Arben Taravari ostanu u Vladi? Gashi: To je ipak pitanje koje će odlučiti politički lideri iz koalicije "Vrijedi". Već postoje najave o objedinjavanju ili homogenizaciji "Vrijedi" u jednu političku stranku. Ako se to dogodi, oni će morati odlučiti kako će dalje postupati u vezi s odlukama Alijanse za Albance, odnosno što će odlučiti u odnosu na svoju političku orijentaciju. No, u ovom dijelu ipak ne bih komentirao – imam pravo na to. Ipak, smatram da što god da se dogodi, neće suštinski poremetiti politike koje gradimo na centralnoj razini, a kao što sam već ranije rekao – to uopće ne bi trebalo utjecati na lokalne izbore. Govorimo o dvije različite teme na dvije različite razine, i kad je riječ o jednom i o drugom, mislim da ne postoji razlog zbog kojeg bi se građani trebali zabrinjavati. RSE: Kao političar, zašto smatrate da bi koalicija "Vrijedi" trebala postati stranka? Gashi: Građani žele stabilnost. Po mom mišljenju, jedan od glavnih razloga zašto se neko odlučuje glasati za neku političku stranku – možda to ne znaju izreći, ali u podsvijesti – jest stabilnost i sigurnost koju građanin, birač, želi osjećati prema određenoj političkoj strukturi. Mi smo, ipak, četiri političke stranke u koaliciji "Vrijedi" i želimo dati do znanja da je ovaj projekt dugoročan, te da građani mogu i trebaju računati na nas i očekivati da ćemo ispuniti njihove potrebe. S ovom stabilnošću koju pokazujemo prema građanima, povećava se potencijal za privlačenje birača. I nije tu samo riječ o broju birača, već još više se radi o političkoj stabilnosti. Da li je dovedeno u pitanje funkcionisanje Sobranja?RSE: Sobranje u ovom sastavu radi tačno godinu dana. Kako ocjenjujete rad Skupštine? Gashi: Kada je riječ o Sobranju u cjelini, mislim da imamo napredak u nekoliko važnih područja – to su ujedno bile i neke moje osobne i strateške odrednice koje je Sobranje usvojilo i prije nego što sam postao predsjednik. Tako da, u pogledu funkcionalnosti, efikasnosti, transparentnosti, parlamentarne diplomacije – mislim da imamo značajno poboljšanje. I to se može potkrijepiti činjenicama i brojkama. Ali prije svega, u politici i kod građana, jako je važna percepcija. A percepcija se, nažalost, teško mijenja. Tokom ovih 30 godina, otkako je naša država krenula putem demokracije, nakupila se negativna percepcija prema Sobranju. I sada ne možemo odjednom napraviti neku katarzu te negativne energije, ali smatram da smo otvorili dovoljno kanala kroz koje će se ta negativna energija polako ispuštati. Nadam se – ako ne u prvoj godini, onda već u drugoj, trećoj ili na kraju mandata – da će moja misija uspjeti, a to je da običan građanin, neki čovjek iz zabačenog sela koji nas gleda na televiziji, može reći: "Sretan sam što imamo ovakvo Sobranje". Na kraju krajeva, najvažnije je da oni koji nas nisu direktno birali, koji nas nisu doveli ovdje, budu zadovoljni našim radom. Kritike zbog komemoracije za KočaneRSE: Odluka Sobranja da ne održi komemorativnu sjednicu za tragediju u Kočanima naišla je na negativne reakcije. Čiji je bio prijedlog i kakav je bio vaš osobni stav? Gashi: Tragedija u Kočanima duboko je potresla sve nas. Okupili smo se svi koordinatori i razgovarali, ne kao političke stranke, već kao odgovorni ljudi koji trebaju postupati odgovorno u takvim trenucima. Razgovarali smo zajedno o svim aspektima te tragedije i o tome kako se trebamo postaviti kao Sobranje. Postojao je konsenzus svih prisutnih da, iako tih dana nismo održavali sjednice – plenarne ni odborske – naš rad zapravo nije prestajao. Zastupnici su i dalje dolazili, bili aktivni, mnogi su prisustvovali komemoracijama u lokalnim zajednicama i bili u kontaktu s građanima. Dakle, Sobranje je bilo aktivno. Naša zajednička procjena bila je da bi održavanje formalne komemorativne sjednice u Sobranju, u tim okolnostima, moglo biti pogrešno protumačeno – kao da iskazujemo nepoštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama. Upravo zato odlučili smo iskazati poštovanje na drugačiji, ali dostojanstven način. RSE: Vršitelj dužnosti gradonačelnika Kočana smatra da ste na takav način iszakali nepoštovanje. Gashi: Javnost nije jedan čovjek, nije jedan novinar, niti jedan političar. RSE: Dobro, ali on predstavlja grad u kojem se desila tragedija. Gashi: Uvjeren sam da smo donijeli dobru odluku – bila je to zajednička odluka, i to je naša odluka. Naša namjera bila je pokazati poštovanje. I smatram da građani to znaju i cijene – cijene našu volju da pokažemo poštovanje i odgovornost u tako teškim vremenima. O zahtjevima BugarskeRSE: Slažete li se sa stavom premijera Hristijana Mickoskog koji kaže: "Neću glasati za ustavne promjene sve dok Bugarska ne ispuni svoje obaveze i ne počne poštovati prava svojih manjina"? Koalicija iz koje dolazite, kada je ušla u vlast, postavila je rokove za usvajanje ustavnih promjena i uključivanje Bugara u preambulu Ustava. Gashi: Ne bih ulazio u komentiranje tuđih stavova. Znate i sami, ne samo "Vrijedi", već sve albanske stranke žele da pregovori s EU odmah počnu – i tu nema nikakvih dilema. Ali, s druge strane, postoji velika osjetljivost kod albanskih političkih stranaka, i u vlasti i u opoziciji – ne samo sada, već i ranije, primjerice u sporu s Grčkom – da se stane rame uz rame s makedonskim narodom u odbrani makedonskog identiteta, jezika i historije. Jer za nas, Albance, važno je pokazati poštovanje prema tim ključnim komponentama identiteta jednog naroda. Zato smo pažljivi, jer znamo i kakve su ankete i kakvo je raspoloženje među makedonskim narodom. Na štetu eurointegracija ne smijemo zanemariti međunacionalne odnose – jer to je temelj, najveći stup stabilnosti ove države. Najprije se moramo pobrinuti za taj segment, a onda svi zajedno nastaviti putem ka EU, jer to je strateško opredjeljenje naše države. Uostalom, i VMRO-DPMNE i premijer Hristijan Mickoski su više puta pokazali, i naveli u svojim programima, da ne odustaju od ideje da naša država postane članica Europske unije. O zahtjevima BriselaRSE: Jedan od savjeta iz Brisela je da se u ovom razdoblju, dok se čekaju ustavne promjene, reforme iz Plana rasta dovrše do 2027. godine. Gashi: Kad je riječ o reformskom planu koji je postavila EU, mi smo prva zemlja koja je, otkako su ti procesi započeli, pretekla sve zemlje iz regije i prva smo zemlja koja je sve obaveze iz prve faze završila u rekordnom roku. Upravo zbog toga smo i prvu donaciju od EU dobili kao priznanje za uspješno odrađen posao. To će nam biti prioritet. Ne možemo sve ostaviti po strani zbog ustavnih promjena. Imamo mnogo, mnogo posla – i s usklađivanjem zakonodavstva i s reformskom agendom. Trebamo dati sve od sebe da, ako ustavne promjene i ostanu za kraj, sve ostalo bude gotovo ili skoro dovršeno. RSE: Spomenuli ste drugu tranšu – da bi ona stigla, potrebno je usvojiti neke od najtežih zakona u pravosuđu, neki već u junu, a ostali u decembru, među njima i izmjene Kaznenog zakona. Dokle se stiglo s tim i može li se uskoro očekivati rasprava i glasanje o tim zakonima? Gashi: Da, radimo intenzivno. Kao što znate, i Ustavni sud je imao primjedbe i preporuke. Odmah smo formirali radne skupine za oba zakona na koje je sud imao primjedbe – za Kazneni zakon i za Zakon o elektroničkim komunikacijama. Ovaj drugi zakon, o elektroničkim komunikacijama, već je poslan Vladi, jer zahtijeva veliku stručnost – ne samo političku podršku, nego i stručno znanje. Intenzivno radimo na tim zakonima, ali ne samo na njima, već na svemu što je dio reformske agende. Znate da su reforme u pravosuđu bile najviši prioritet u našim predizbornim programima. I zato želimo to napraviti prvenstveno zbog nas samih. Nama je potrebno vjerodostojno pravosuđe, nama trebaju reforme u pravosuđu, a to što ćemo to učiniti za sebe – ujedno će nam donijeti dodatne bodove i otvoriti vrata za otvaranje i zatvaranje poglavlja. RSE: Očekujete li da će se u junu ispoštovati rokovi? Gashi: To će ovisiti o radnim skupinama. Ali Sobranje nema stručnu ekspertizu kada su u pitanju elektroničke komunikacije ili druge tehničke oblasti. U Sobranju, vidite, učinkovitost je jako visoka, isto kao i predvidljivost. Sve što kao prijedlog zakona dođe početkom mjeseca, tokom istog mjeseca završimo i izglasamo. Ako dođe nakon prvih pet dana – kako je i propisano novim poslovnikom – gledamo da se završi tokom sljedećeg mjeseca. Postoji predvidljivost, redovite sjednice su svakog mjeseca, tako da ćemo u ovom segmentu, a posebno u dijelu reformske agende, gdje nam je to još veći prioritet, učiniti sve da se sve odvija najbržim mogućim tempom. Samo nam treba da prijedlog bude spreman i dostavljen Sobranju.

U Perspektivi u Kumanovu, mladi su govorili o društvenom i političkom aktivizmu, kvalitetu obrazovanja, međuetničkim odnosima i statusu manjina u Sjevernoj Makedoniji. Njihove izjave komentarišu historičar, novinar i publicista Dejan Azeski, politolog Ivo Rangelović i predsjednik Nacionalnog savjeta za mlade Sjeverne Makedonije Filip Ivkovski.

Neisplaćene plaće i nepoštivanje kolektivnog ugovora glavni su razlozi zbog kojih su kulturni djelatnici 22. aprila održali protestni skup ispred Ministarstva kulture. Zatražili su poštivanje kolektivnih ugovora i zakona, dostojanstvene uvjete rada, transparentnost i profesionalno upravljanje kulturnim ustanovama, bez stranačke kontrole. Traže i strategiju razvoja kulture i zakon o kulturi u čijoj bi pripremi sudjelovali, kao i odgovarajuća napredovanja zaposlenika i valorizaciju njihovih zvanja. "Danas stojimo ovdje ne zato što hoćemo, već zato što moramo. Moramo jer predugo traje ovo ludilo koje nas svake godine u maru i aprilu opet dovodi ovdje, na rubu strpljenja i dostojanstva. Skupina od samo pet superheroja koji sebe ponosno nazivaju ministarstvom nije nas razočarala ni ove godine. Hrabro su se borili za očuvanje tradicije protesta kulturnih radnika u martu i aprilu", rekla je Vera Atanasovska, predsjednica Sindikata za kulturu. Dodala je kako je više od 3.000 zaposlenika za Uskrs ostalo praznih stolova te podsjetila da taj problem traje godinama. Ironija je, kažu kulturnjaci, da se to događa u "ministarstvu koje postoji upravo zbog kulturnih djelatnika ". "Sada kada konačno postoji kolektivni ugovor za kulturu koji predviđa usklađivanje plaća za sve zaposlene u skladu s rastom životnog standarda i kada postoje javna pravila igre, odjednom imamo problem. Ovo nije samo administrativna prijevara, to je pravna i moralna izdaja. Ovo je napad na dostojanstvo svakog zaposlenog u kulturi", rekla je Atanasovska. Ministar kulture Zoran Ljutkov ovih se dana na Facebooku izvinio kulturnim radnicima zbog problema koji se dogodio, uvjeravajući ih da se "ovakve situacije više nikada neće ponoviti". Njegovi kolege poručili su kako kultura neće šutjeti i ako ih država ne želi čuti kroz institucije, čut će ih s ulice. Ministarstvo kulture i turizma ranije je najavilo da će zaposlenici u kulturnim ustanovama plaće s potrebnim povećanjem dobiti u prva dva radna dana nakon blagdana, te navelo da je do kašnjenja došlo zbog usklađivanja plaća. "Razlozi kašnjenja su usuglašavanje obračuna plaća s Ministarstvom financija", saopćeno je iz Ministarstva kulture i turizma. Oporbeni SDSM zatražio je ostavku ministra kulture Ljutkova zbog, kako su naveli, haosa koji je izazvao u kulturi. VMRO-DPMNE je, pak, saopćio kako SDSM ne bi trebao glumiti brigu o kulturi jer je, po njima, upravo ta stranka pretvorila kulturu u stranačko bogatstvo i platformu za kriminal. Prema Općem kolektivnom ugovoru i Kolektivnom ugovoru za djelatnost kulture zaposlenici bi plaću trebali primiti do 10. ili 15. u mjesecu. Osim djelatnika u kulturi, bez plaća je ostao i velik broj djelatnika u javnom i privatnom sektoru.

U gradu Kočani, na istoku Sjeverne Makedonije, u subotu je održan treći protestni marš pod nazivom "Zakašnjela reakcija", a organizatori su bila porodice smrtno stradalih u požaru u klubu "Puls". Marš je započeo iz Parka revolucije u Kočanima, a demonstranti su se zatim uputili prema Tržnom centru, Opštini Kočani, policiji, te Osnovnom sudu i tužilaštvu u Kočanima. "Našu djecu je ubila pohlepa – pravda mora izaći na vidjelo", poručeno se na protestu. "Puls od 2012. do 2025., istraga od 2025. do 2038, suđenje od 2038. do ???", pisalo je na jednom od transparenata koje su nosili članovi porodica i prijatelji poginulih u požaru. Na posljednjem protestu porodice stradalih su izrazile nezadovoljstvo zbog zakašnjele reakcije nadležnih institucija, koju vide kao jedan od uzroka velike tragedije. U diskoteci "Puls" 16. marta u velikom požaru poginule su 62 osobe, a 193 ih je povrijeđeno. Do sada je istragom obuhvaćeno više od 60 fizičkih i tri pravna lica, među kojima su bivši ministri ekonomije, sadašnji i bivši gradonačelnici Kočana, bivši direktori tržišnog inspektorata, policijski službenici, sadašnji i bivši direktori Direkcije za zaštitu i spašavanje. U istrazi učestvuje 13 tužilaca, a državni javni tužilac Ljupčo Kocevski ne isključuje mogućnost da budu privedene i nove osobe do okončanja istrage.

Još jedan osoba je podlegla povredama zadobijenim u prošlomjesečnom požaru u diskoteci u Sjevernoj Makedoniji, čime je broj žrtava porastao na 62. Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je, prema informacijama sa Vojno-medicinske akademije (VMA) u Beogradu, od povreda podlegao Stojanče Stefanov iz Kočana. "Riječ je o pacijentu koji je od prvog dana, prema inicijalnoj trijaži koju su izvršile ljekarske ekipe, upućen na liječenje na VMA u Beogradu i koji je posljednjih mjesec dana bio intubiran i u kritičnom stanju", saopštilo je 17. marta Ministarstvo. Sjevernomakedonske vlasti su saopštile da je pacijent imao opekotine na 27 odsto tijela. Početkom aprila je operisan na VMA i zbog udisanja dima je stavljen na aparat koji oksigeniše krv putem mašine. Međutim, tokom većeg dijela hospitalizacije u Beogradu bio je u teškom opštem stanju. Još dvije osobe koje se liječe u inostranstvu su u relativno teškom stanju, rekao je na konferenciji za novinare zamjenik ministra zdravlja Jovica Andovski. Trenutno se u inostranim klinikama liječi 45 pacijenata. Požar u diskoteci "Puls" u Kočanima izbio je u noći između 15. i 16. marta. Stradale su 62 mlade osobe, a blizu 200 je povrijeđeno. Istragom tužilaštva, za sistemske propuste koji su doveli do teških posljedica požara, obuhvaćene su ukupno 52 osobe i tri firme. Istraga još nije završena, a prema najavama državnog tužioca Ljupča Kočevskog, trajaće još najmanje dva mjeseca.

Niko ne može garantirati Sjevernoj Makedoniji da, ako sad promijeni svoj Ustav, više neće biti prepreka na njenom europskom putu, rekla je komesarka Europske unije za proširenje Marta Kos u intervjuu za Europsku novinsku agenciju (ENR), čiji je MIA dio. Odgovarajući na pitanje MIA-e mogu li EU i države članice garantirati da nakon provedbe ustavnih amandmana neće biti novih blokada zbog bilateralnih identitetskih, jezičnih ili povijesnih pitanja, Kos je rekla da ne može biti nikakvih garancija "Razumijemo da ovo nije lako pitanje. Promjena Ustava. Razumijemo i vrlo je ljudski i razumljivo da vaša država želi imati garancije nakon svega što je proživjela. Jamstava ne može biti, ali ono što očekujem od svih država članica je, kada su u pitanju bilateralna pitanja, da se razgovori vode u dobroj vjeri i s vizijom da se postigne kompromis", rekla je Kos u intervjuu. Kos ističe da to ne znači da Europska komisija ne radi na tome da pomogne Sjevernoj Makedoniji da započne pregovore o klasterima te naglašava da je osobno angažirana oko bilateralnog pitanja s Bugarskom. Europska povjerenica danas (16. travnja) odlazi u Sofiju na sastanke sa bugarskim političarima. "Bilo bi najbolje da se bilateralna pitanja ne miješaju u pristupni proces. To ne znači da bilateralna pitanja nisu važna. Znate, mogu razumjeti da se Mađarska bori za svoju manjinu (u Ukrajini). Mogu razumjeti da Bugarska radi isto, ali loše je kada se to pitanje miješa u pristupni proces", kaže Kos. Kos je izrazila nadu da će se uskoro naći rješenje za deblokadu pristupnog procesa Sjeverne Makedonije te da će onda moći započeti pregovori u klasterima bez ikakvih novih uvjeta. "Zato kažemo, molim vas, napravite reforme i budite spremni za otvaranje prvog klastera", rekla je komesarka EU za proširenje Kos. Europska povjerenica ističe kako u sadašnjim okolnostima u potpunosti razumije frustraciju ljudi u Sjevernoj Makedoniji. Najnovije istraživanje Instituta za demokraciju Societas Civilis pokazalo je da većina građana, odnosno 62 posto, podržava buduće članstvo Sjeverne Makedonije u EU. Građani također ostaju podijeljeni oko sljedećih koraka koje bi zemlja trebala poduzeti u procesu europskih integracija. Prema istom istraživanju, samo 20 posto ispitanika smatra da su ustavne promjene nužan sljedeći korak. Postotak više, odnosno 21 posto, smatra da pregovore s EU treba prekinuti, a isto toliko da treba promijeniti pregovarački okvir. Komesarka Kos je pak istaknula da, iako postoji nova dinamika u procesu proširenja, ona ostaje utemeljena na zaslugama, ali ono što sada pozitivno utječe je da postoji nova vizija Europske unije za ubrzanje pristupanja. "Mi se također, posebno kroz Plan rasta, suočavamo s nekom vrstom pritiska kolega, posebno na zapadnom Balkanu. A onda imamo razlike. Na primjer, znate, Albanija je bila zajedno sa Sjevernom Makedonijom. Albanija je stvarno dobro napredovala. Ali nećemo ostaviti nijednu zemlju. Jako smo predani tome da ih sve uvedemo u Europsku uniju. Ali, naravno, držat ćemo se zasluga i vidjet ćemo", rekla je Kos u intervju za European Newsroom. Inače, makedonsko-bugarski odnosi narušeni su nakon bugarskog veta na početak makedonskih pregovora za pristupanje EU, jer Bugarska ne priznaje makedonski jezik i dijelove povijesti te se žali na diskriminaciju svojih građana u zemlji. Sofija je povukla veto na početak pregovora s EU 2022. godine nakon što je Skopje prihvatilo francuski prijedlog koji je, pored ostalog, predviđao da bugarski narod postane dio makedonskog ustava. Uvjet za održavanje druge međuvladine konferencije s EU na kojoj će biti otvoreni pregovarački klasteri je uključivanje bugarske zajednice u preambulu.

Šefica diplomatije Evropske unije(EU), Kaja Kallas, rekla je da tenzije na Zapadnom Balkanu rastu, te je zatražila da se nastavi proces proširenja bloka. "Vidimo da tenzije rastu i definitivno moramo nastaviti s procesom proširenja, jer je to nešto opipljivo i zaista nam trebaju uspješne priče", rekla je Kallas prije sastanka Vijeća za vanjske poslove koji se održava u Luksemburgu. Kallas nije spomenula zemlje u kojima, prema njenim riječima, tenzije rastu. Međutim, nedavno su vlasti u entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini(BiH) poduzele nekoliko koraka koji su izazvali zabrinutost međunarodne zajednice zbog potencijalne secesije ovog entiteta. Iz NATO-a su poručili da se neće dopustiti ugrožavanje mira u BiH, dok su iz SAD-a poručili da razmatraju nekoliko mogućnosti djelovanja, ističući da "ne bi trebalo doći do raspada zemlje i novog sukoba". Također, tenzije između Kosova i Srbije – koje vode dijalog o normalizaciji odnosa od 2011. godine u Briselu – su visoke od 2023. godine, kada su albanski gradonačelnici preuzeli upravljanje nad četiri opštine na sjeveru, naseljene većinom Srbima. Tenzije su kulminirale u septembru iste godine, kada je grupa naoružanih Srba napala Policiju Kosova, ubivši jednog narednika. Tokom razmjene vatre ubijena su i tri srpska napadača. Kosovo optužuje Srbiju za napad, ali Beograd negira bilo kakvu umiješanost. Evropska šefica diplomatije također je rekla da je prethodne noći imala "vrlo dobru večeru s našim prijateljima" sa Zapadnog Balkana. Na toj večeri, Kosovo je predstavljala vršiteljica dužnosti ministrice vanjskih poslova i dijaspore, Donika Gërvalla. Osim što su prisustvovali večeri, Gërvalla i Kallas održali su i odvojeni sastanak. Ministrica Gërvalla je rekla da je zatražila od Kallas da Kosovo bude tretirano kao "ravnopravan i poštovan partner u svim procesima integracije". Od zemalja u regionu Zapadnog Balkana – Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora – Kosovo je posljednje na putu ka EU. "Evropska budućnost Zapadnog Balkana ne može biti potpuna bez Kosova, a podrška našoj zemlji je podrška za demokratsku, ravnopravniju i ujedinjeniju Evropu. Naše snažno prisustvo i angažman u regionu su izvor stabilnosti i sigurnosti za cijeli kontinent", rekla je Gërvalla putem objave na Facebooku. Kosovo je apliciralo za članstvo u EU u decembru 2022. godine. Međutim, ovaj zahtjev još nije razmotren od strane vlasti u Briselu. Kosovo je također jedina zemlja u regionu koja nema status kandidata za članstvo.

Požar u diskoteci "Puls" u Kočanima odnio je 61. žrtvu. Umro je i drugi pacijent koji se liječio u Litvaniji, koji je od početka bio u kritičnom stanju, saopštio je 7. aprila ministar zdravlja Arben Taravari. Kako je istakao ministar, 29-godišnji Aleksandar Gavrilovski upućen je iz Gradske bolnice 17. marta u teškom stanju, dok mu je od 4. aprila počelo da se pogoršava stanje. "Tužna vijest, želim da vas obavijestim da je danas u 11 sati preminuo i drugi pacijent koji je liječen u Litvaniji, 29-godišnjak koji je od početka bio u kritičnom stanju. Iz Gradske bolnice upućen je 17. marta. Stanje mu je teško, a od 4. aprila se pogoršava, dok je od jučer bio na dijalizi", rekao je ministar. On je istakao da je Gavrilovski jedan od težih pacijenata, sa 35 odsto opekotina trećeg stepena, kao i opekotina disajnih puteva. "Aleksandar Gavrilovski je imao 35 odsto opekotina trećeg stepena, opekotina disajnih puteva i bio je jedan od težih pacijenata. Druga dvojica su za sada kritična, ali u stabilnom stanju. Nadamo se da će biti bolje", rekao je Taravari. Ovo je drugi pacijent koji je preminuo od ukupno 193 koji su liječeni van zemlje, dodao je ministar, navodeći da su još dva pacijenta i dalje u kritičnom stanju. Trenutno se van zemlje liječi ukupno 66 pacijenata, dok je u zemlji deset pacijenata. "Trenutno se van zemlje liječi ukupno 66 pacijenata, a u zemlji se 10 pacijenata. Osim dva kritična pacijenta, nema drugih ozbiljnijih. Nadamo se da nećemo imati drugih loših vijesti", rekao je Taravari. U požaru u diskoteci "Puls" povrijeđeno je skoro 200 ljudi, a neki od njih su upućeni na liječenje u inostranstvo. Kod svih nastradalih u požaru u diskoteci u Kočanima je konstatovana nasilna smrt od gušenja, koje je prouzrokovao direktno požar, izjavio je 21. marta direktor Sudske medicine Aleksandar Stankov, iznoseći nalaze dosadašnjeg postupka obdukcije i identifikacije preminulih. Lančani propusti i nezakonite radnje dovele su do toga da se korištenjem pirotehnike tokom nastupa grupe DNK u diskoteci "Puls" izazove požar. Državni tužilac Ljupčo Kocevski iznio je 21. marta sve dosad utvrđene nezakonite radnje povezane s požarom. Rekao je da propusti datiraju unazad više od 10 godina. Za unošenje pirotehnike u "Puls" osumnjičen je i član grupe DNK koja je imala koncert. Do sada su za požar u Kočanima osumnjičene ukupno 34 osobe. Istragom je obuhvaćeno 27 fizičkih i tri pravne osobe, a istražne radnje provode se i protiv sedam policijskih službenika Policijske uprave Štip i Policijske postaje Kočani.

Vlada Sjeverne Makedonije neće biti rekonstruisana prije lokalnih izbora, zakazanih za oktobar ove godine, izjavio je premijer Hristijan Mickoski 7. aprila. Mickoski je rekao da Vlada funkcioniše složno i jedinstveno, navodeći da su "odnosi u Vladi i koaliciji odlični", iako su nesuglasice unutar albanske koalicije "Vrijedi" (VLEN) očigledne uoči lokalnih izbora u oktobru u Sjevernoj Makedoniji. Četiri stranke, Besa, Alijansa za Albance, Demokratski pokret i Alternativa - koje su se ujedinile u "Vrijedi" kako bi poslale Demokratsku uniju za integraciju (DUI), najveću albansku političku stranku i članicu bivše koalicione vlade, u opoziciju poslije dvodecenijske vlasti - uvjeravaju da je vladajuća većina stabilna, iako priznaju da ima nesuglasica. One su izašle na javnu scenu kada je bilo dovedeno u pitanje kako će nastupiti na lokalnim izborima i koji će dio kolača dobiti u vezi sa kandidatima za gradonačelnike i savjetnike. Ipak, za sada niko od njih ne dovodi u pitanje ostanak u Vladi, u kojoj je ova koalicija partner sa VMRO-DPMNE i ZNAM. Vicepremijer i ministar za životnu sredinu i prostorno planiranje Izet Medžiti (Mexhiti) iz koalicije "Vrijedi", komentarišući odnose političkih subjekata u ovoj koaliciji, rekao je da niko nema dileme, osim Arbena Taravarija, koji "vidi mogućnost saradnje sa Demokratskom unijom za integracije". Taravari, predstavnik Alijanse za Albance, jedini je od četvorice lidera u "Vrijedi" čiji stavovi nisu na istoj liniji sa ostalima - Izet Medžiti (Mexhiti) iz Demokratskog pokreta, Zećirja (Zeqirja) Ibrahimi iz Alternative i Biljalj (Bilal) Kasami iz Bese. "Odnosi sa ministrom zdravlja Arbenom Taravarijem su dobri i komuniciramo, ali svi treba da imaju na umu da je Vlen antipod Demokratske unije za integraciju, odnosno koalicije koja je pobijedila na prethodnim parlamentarnim izborima i donijela dugo očekivanu promjenu u albanski kampus", naveo je Medžiti. Kazao je kako "niko nema dilemu u Koaliciji, jedini koji ima dilemu i koji gleda mogućnost za saradnju sa Demokratskom unijom za integraciju je gospodin Travari". "No mislim da jeVlen dobio glasove, 107.000 glasova, kao antipod i predvodnik promjena u dijelu albanskog kampusa. Tako da niko nema sumnje osim Taravarija, koji treba da raščisti sa dilemama", naglasi je Medžiti. Taravari je tokom vikenda, pred početak Skupštine stranke održane u Gostivaru, rekao da je Savez za Albance dio koalicije "Vredi" i da će se do kraja truditi da nađu rješenje, ako ne, sami će izaći na izbore. Taravari je kategorički negirao moguću koaliciju sa bivšim članom stranke Zijadinom Selom.

Nezakonito usvojenje novorođenčeta za 5.000 eura u kojem je posredovala udomiteljica djece bez roditeljskog staranja i sa paragrafom notara, slučaj je koji je otkrilo Tužilaštvo za gonjenje organizovanog kriminala. Jesu li zakazale socijalne institucije i štiti li zakon dovoljno djecu? Početkom marta objavljeno je da je Tužilaštvo za krivično gonjenje organizovanog kriminala i korupcije u Sjevernoj Makedoniji otvorilo istragu o nezakonitom usvajanju novorođenčeta uz posredovanje udomitelja. Prema onome što se može vidjeti na web stranici posebno kreiranoj za zainteresirane udomitelje, između ostalih dokumenata koje osobe koje žele udomiti dijete treba da imaju, je i uvjerenje o nekažnjavanju za sebe i sve punoljetne članove svoje porodice. Za maloljetne članove porodice centar za socijalni rad daje potvrdu da li su djeca evidentirana kao djeca u riziku ili djeca počinioci krivičnih djela i prekršaja. "Jedan od kriterijuma je: 'da (udomitelj) nije osuđivan za krivično djelo sa kaznom zatvora dužom od šest mjeseci' (član 122. stav 6.). Ako je lice steklo status udomitelja, mora jednom godišnje nadležnom Centru za socijalni rad obnoviti potrebnu dokumentaciju i na taj način se mogu utvrditi promjene u ispunjenosti kriterijuma", kažu u Ministarstvu za socijalnu politiku, demografiju i mlade. Za udomljeno dijete država udomitelju plaća skoro 20.000 denara (oko 325 eura), a iznos se umanjuje za oko 2.500 denara (oko 40 eura) ako je udomio dvoje ili više djece. Na primjer, ako porodica primi petoro djece, od države će dobijati 65.000 denara (oko 1.050 eura) mjesečno. U Prvoj dečjoj ambasadi "Megjaši" šokirani su slučajem i kažu da institucije, kao u ovom slučaju, ne vrše nadzor nad udomiteljskom porodicom, ali i socijalnom porodicom iz koje je novorođenče dato. Nedostaje strogi nadzor nad roditeljskim pravima, nadzor od strane Centra za socijalni rad, kaže Dragi Zmijanac iz ove ambasade. "Ove porodice moraju se educirati kako mogu da prežive jer je sedmoro djece danas jako teško odgajati i zato Centar za socijalni rad mora imati uvid. Podvođenje roditelja i iskorišćavanje njihove teške socijalne i ekonomske situacije ukazuju na to da, ne samo da su tanjivi, mogu da budu involvirani u mrežu organizovanog kriminala i trgovine djecom kao što je i u ovom slučaju", navodi Zmijanac. Udomljavala djecu 20 godinaIz Ministarstva socijalne politike, demografije i omladine za Radio Slobodna Evropa (RSE) otkviraju da je osumnjičena udomiteljica kod njih bila registrovana 20 godina. "U periodu kada je udomiteljstvo bilo u nadležnosti Centra za socijalni rad Skoplje, naznačeni udomitelj je bio registrovan kao takav oko 20 godina. Što se tiče djece koji su bili pod staranjem navedenog udomitelja, obavještavamo vas da je po tome hitno postupljeno i ona su zbrinuta u drugim udomiteljskim porodicama", navode iz Ministarstva. Ne znaju da li je ista žena možda ranije posredovala u trgovini djecom, ali kažu da su zbog ovog slučaja uputili vanrednu inspekciju nadležnim institucijama, a to je Dom "11. oktobar" pod kojim djeluje Centar za podršku udomiteljskim porodicama i Centru za socijalni rad - Skoplje. "Kod navedenog udomitelja nisu konstatovane nikakve zabilješke, sumnje ili nepravilnosti pri izvršavanju udomiteljske funkcije", kažu u Ministarstvu. Tužilaštvo istražuje prodaju novorođenčetaTužilaštvo radi na istrazi, kratak je odgovor koji je RSE dobio na nekoliko pitanja vezanih za posljednji slučaj trgovine djecom. Kažu da jedino što mogu reći je to da je slučaj prijavila majka. "Majka je prijavila slučaj nakon što je tražila da joj se vrati novorođenče, ali je 'otac' koji je uzeo dijete to odbio uraditi. Riječ je o specifičnom slučaju u kojem je bračni par "kupio" nerođeno dijete za 5.000 eura. Uz pomoć žene koja je prijavljena u socijalnoj službi kao udomitelj bjece bez doma, pronašli su trudnicu od koje su htjeli kupiti novorođenče. Ona je već bila majka šestoro djece i živjela je siromašno, pa joj je "žena udomitelj" plaćala ginekološke preglede u Skoplju i Kumanovu i davala joj mjesečne troškove od oko 250 eura. Dok je bila trudna, upoznala ju je i sa parom koji će za novac nezakonito usvojiti dijete. "Nakon porođaja, par ju je odveo kod notara gdje je potpisala izjavu kojom je prvoosumnjičenog priznala kao oca novorođenčeta i dala ga na starateljstvo, dobrovoljno ga ostavivši na brigu, odgoj i izdržavanje. Osumnjičeni bračni par joj je odmah potom isplatio 4.000 eura", navodi se u saopštenju tužilaštva od 6. marta. Kasnije, kada je tražila da joj se vrati dijete, prvoosumnjičeni je to odbio, nudeći joj još 1.000 eura navodeći da je potpisanom izjavom već odustala od njega djeteta, naveli su iz tužilaštva. Nesuđeni otac i majka su sada u pritvoru. U Ministarstvu za socijalna pitanja kažu da je žena, koja je rodila sedmo dijete, prijavljena u socijalnoj službi u postupku razvoda braka. Ona je razvedena pravosnažnom sudskom odlukom, a četvoro maloljetne djece je pravosnažnom sudskom odlukom povjereno ocu, gdje i danas borave. Za ostalo troje o kojima se brinula majka, uključujući i bebu, nisu otkrili gdje se sada nalaze. Slučaj u BiH uzburkao javnost na BalkanuIstraga protiv osmorice osumnjičenih za trgovinu ljudima, trgovinu djecom i zanemarivanje djece i dalje je u toku, nakon što je 25. februara u privatnoj kući u Brčkom pronađeno 31 dijete za koje vlasti sumnjaju da su njihove žrtve. Uhapšene su i osobe koje su se predstavljale kao roditelji ili rođaci djece, a iz lokalnog tužilaštva potvrđuju da istražuju ulogu tih osoba u ovom slučaju. Prema posljednjim podacima, utvrđen je identitet 19 djece koja su krajem februara pronađena u kući u Brčkom, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, a za njih 12 nema pouzdanih informacija, saopšteno je 14. marta iz Tužilaštva Brčko distrikta. Radi se o 23 djevojčice i osam dječaka od dvije do 12 godina. Utvrđeno je da su neki od njih rođeni u Italiji, Hrvatskoj, Španiji, Francuskoj i Bosni i Hercegovini. Ostaje nepoznato kako su djeca završila u toj kući, koliko su tu ostala, čija su djeca i odakle su i da li je neko znao za ovu kuću, ali je ćutao. Na pitanje novinara da li su djeca zlostavljana, tužilac je odgovorio da su dvije osobe u pritvoru. "Da bi se odredio pritvor, mora postojati osnovana sumnja, a ovdje, barem je tako utvrdio sud – postoji osnovana sumnja u zanemarivanje i zlostavljanje", rekao je na konferenciji za novinare vršilac dužnosti glavnog tužioca Brčko distrikta Radmilo Ivanović. Prema njegovim riječima, djeci je pružena njega i tretman koji su im bili potrebni, ali nisu imali adekvatne uslove za dugotraljni boravak. I pored saznanja za ovu kuću u kojoj se nelegalno drže tuđa djeca, komšije nisu ništa prijavile, a incident je otkrila policija nakon što je dvanaestogodišnja djevojčica uspjela pobjeći i izjaviti da je tu protiv svoje volje i da je djece mnogo više.

U Retrospektivi Perspektive mladi iz Kumanova podijelili su svoje probleme i frustracije, ali i iskazali snažnu želju za promjenama. Njihove izjave komentarišu historičar, novinar i publicista Dejan Azeski, politolog Ivo Rangelović i predsjednik Nacionalnog savjeta za mlade Sjeverne Makedonije Filip Ivkovski.

Dvadesetdvogodišnja djevojka iz Lipkova, makedonske opštine na sjeveru zemlje, prijavila je da je 45-godišnji muškarac pokušao izvršiti seksualni čin nad njom, navela je policija, dodajući da se preduzimaju mjere za razjašnjenje slučaja. Ovaj slučaj, koji je evidentiran krajem prošlog mjeseca, posljednji je prijavljeni slučaj seksualnog nasilja koji je zabilježila policija, dok su prijave za seksualno nasilje rijetke, navodi Nacionalna mreže protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Žrtve silovanja obično odustanu još na početku postupka u kojem moraju da dokažu seksualno nasilje. Prvi "zid" na koji nailaze je taj što u Sjevernoj Makedoniji postoje samo tri centra u kojima žene i muškarci, koji su pretrpjeli seksualno nasilje, mogu potražiti pomoć. Centre za sve koji su pretrpjeli seksualno nasilje otvorilo je Ministarstvo zdravlja 2018. godine. Oni funkcionišu pri Klinici za ginekologiju i akušerstvo u Skoplju, Kliničkoj bolnici u Tetovu i Opštoj bolnici u Kumanovu. Iz Ministarstva zdravlja nisu odgovorili na pitanje Radija Slobodna Evropa koliko žrtava je tamo dobilo pomoć. Stručnjakinja za rodna pitanja Neda Čalovska Dimovska kaže da ovi centri postupaju prema standardnoj proceduri. Ono što je problematično je to što je tim koji pristupa žrtvi u trenutku velike traume, sastavljen od previše ljudi. "Prvo, žrtva treba da razgovara sa socijalnim radnikom, zatim se zove policija, potom inspektor, a onda on zove Državno tužilaštvo. U principu, treba pozvati osobu sa sudske medicine koja treba da izvrši sudsko vještačenje. To se u praksi ne dešava, već se žrtva vodi u Institut za sudsku medicinu", pojašnjava Čalovska Dimovska. Dok žrtva stigne u Institut za sudsku medicinu u Skoplju, koji je jedini u zemlji, počinje odugovlačenje postupka, posebno za one koji dolaze iz manjih gradova ili ruralnih sredina. Stoga, građanski aktivisti traže da se ginekolozi u svim bolnicama obuče za prikupljanje dokaza, ali i da se obuče forenzičke sestre. 'Sistem je funkcionalan'Međutim, prema riječima prvog čovjeka sudske medicine, dr. Aleksandra Stankova, sistem za prikupljanje dokaza u Sjevernoj Makedoniji je potpuno funkcionalan. "Prilikom prikupljanja dokaza, postoji tzv. trougao žrtva-počinilac-mjesto događaja. Od dokaza koje prikupite, morate formirati taj trougao, odnosno povezati žrtvu, počinioca i mjesto događaja. Kao institut radimo 24 sata", ističe Stankov. Iako se dokazi prikupljaju tokom pregleda, kaže on, jednako je važno da dokaza ima u dovoljnoj količini i da se pravilno čuvaju. "Možda treba da se učini nešto kako bi se skratio proces prisustva osoba u policiji gdje se uzimaju početne informacije, ali nema potrebe da se sistem mijenja", ističe on. Izjava pred tužiocem sa odloženim dejstvomIz civilnih organizacija apeluju da se omogući davanje izjave sa "odloženim dejstvom", za razliku od sadašnjeg sistema gdje žrtva mora davati izjavu i po nekoliko puta tokom cijelog postupka. Tužiteljica Lenče Ristoska kaže da se početne informacije od žrtve mogu uzeti i na manje formalan način. "Trebalo bi propisati početni pristup koji će žrtvi dati mogućnost da se oporavi, a u međuvremenu ćemo imati priliku prikupiti i druge dokaze, pa ćemo se nekako naći na sredini", dodaje Ristoska. Ona kaže da zbog traume i stresa, žrtva može zaboraviti neke detalje ili ih ispričati na drugačiji način. "I eto vam odbrane, ispada da je izjava kontradiktorna onoj koja je već u zapisniku. Pa je pitanje koliko će sudije biti senzibilizovane da to proizlazi iz traume žrtve, a ne da ona laže. Kao nadležni organi dovodimo se u nezavidnu situaciju kada žrtvi ne pružimo adekvatnu zaštitu, jer smo je tokom krivičnog postupka izložili reviktimizaciji", navodi tužiteljica. Organizacije očekuju da bi davanje izjave pred tužiocem s odloženim dejstvom moglo promijeniti situaciju. U praksi, ovo bi značilo da, iako se dokazi uzimaju odmah, komunikacija sa tužiocem bi uslijedila nakon oporavka žrtve. "Sa aspekta davanja izjave i komunikacije žrtve sa javnim tužiocem, imamo prijedlog da se to odloži dok žrtva ne ozdravi. Znači, dok ne ojača, žrtva ne bi trebala da daje izjavu, a u međuvremenu bi Državno tužilaštvo moglo da prikuplja druge dokaze", objašnjava Čalovska Dimovska. Međutim, organizacije civilnog društva ne zahtijevaju samo promjene u protokolu po kojem se postupa u slučaju ovakvog nasilja, već apeluju i da se otvore krizni centri koji bi dugoročno štitili žrtve. Prema navodima aktivista, ovo bi moglo promijeniti praksu nedovoljnog prijavljivanja slučajeva seksualnog nasilja, što je zabilježeno i u posljednjem izvještaju Stručne grupe za suzbijanje nasilja nad ženama (GREVIO) objavljenom u septembru 2023. godine. Ova ekspertska grupa Savjeta Evrope ocijenila je da Sjeverna Makedonija ima izuzetno nisku stopu prijavljivanja takvih slučajeva zbog stigme, ali i zbog nedovoljnog broja centara za pomoć žrtvama. Stereotipi i manjak povjerenja u institucijePravna stručnjakinja Ana Avramoska Nuškova među razlozima za ćutanje o ovom nasilju navodi i manjak povjerenja u institucije. "Po zakonu, morate žrtvi pružiti psihološku pomoć i podršku, zaštititi je ako postoji akutno nasilje, smjestiti je negdje ili ukloniti nasilnika. Kada stručnjaci zakažu u svojim postupcima, odnosno u hitnosti svojih postupaka, tada se stvara taj nedostatak povjerenja", kaže za Radio Slobodna Evropa, Avramoska Nuškova, inače projektna koordinatorica u Nacionalnoj mreži protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Drugi aspekt problema, dodaje ona, jest to što makedonsko društvo "i dalje njeguje kulturu nasilja". "Ovdje je sramota reći šta ti se događa ili da ideš na psihoterapiju, i to je onaj trenutak kada se žene povlače", ističe Avramoska Nuškova. I dok organizacije civilnog društva strahuju da je broj žrtava daleko veći od onoga što je zabilježeno u policijskim izvještajima, službena statistika makedonskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pokazuje da je u periodu od 2020. godine do februara 2025. registrovano 150 žrtava silovanja. U pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa, MUP je naveo da je 48 žrtava bilo maloljetno. Što je riječ o polu, 143 žrtve su bile žene. Pet od njih je registrovano u prva dva mjeseca ove godine. Jedna od tih pet žrtava bila je maloljetna, saopštio je MUP.

Preminula je još jedna osoba iz požara u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji, koja se liječila u Litvaniji, objavio je ministar zdravstva Arben Taravari. On je naveo da je preminuli imao 40 posto opekotina, a 1. aprila otkazali su mu bubrezi. Prema prvim informacijama, radi se o Aleksandru Karadakoskom, menadžer diskoteke "Puls" u kojoj je 16. marta tokom koncerta izbio požar. On je bio jedan od četiri pacijenta koji su bili u kritičnom stanju nakon požara u kojem je poginulo još 59 osoba i povrijeđeno više od 200. "Od 1. aprila bubrezi su mu prestali raditi, bio je praktički na dijalizi. Nažalost, jutros sam dobio lošu vijest da je umro. Nadajmo se da će se ostalim kritičnim pacijentima stanje popraviti. Preminuli pacijent je imao opekotine na 40 posto tijela. Na kraju je glavni problem bila infekcija koju je dobio zbog ogromne površine rana na njegovom tijelu", rekao je ministar Taravari 4. aprila. Kod svih nastradalih u požaru u diskoteci u Kočanima je konstatovana nasilna smrt od gušenja, koje je prouzrokovao direktno požar, izjavio je 21. marta direktor Sudske medicine Aleksandar Stankov, iznoseći nalaze dosadašnjeg postupka obdukcije i identifikacije preminulih. Lančani propusti i nezakonite radnje dovele su do toga da se korištenjem pirotehnike tokom nastupa grupe DNK u diskoteci "Puls" izazove požar. Državni tužilac Ljupčo Kocevski iznio je 21. marta sve dosad utvrđene nezakonite radnje povezane s požarom. Rekao je da propusti datiraju unazad više od 10 godina. Za unošenje pirotehnike u "Puls" osumnjičen je i član grupe DNK koja je imala koncert. Do sada su za požar u Kočanima osumnjičene ukupno 34 osobe. Istragom je obuhvaćeno 27 fizičkih i tri pravne osobe, a istražne radnje provode se i protiv sedam policijskih službenika Policijske uprave Štip i Policijske postaje Kočani.

Bosna i Hercegovina neće biti u velikoj mjeri pogođena uvođenjem novih carinskih stopa za uvoz u Sjedinjene Američke Države (SAD), koje je američki predsjednik Donald Trump najavio 2. aprila. Ovo za Radio Slobodna Evropa (RSE) navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH, te objašnjavaju da BiH na američko tržište najviše izvozi oružje i druge proizvode namjenske industrije, koji čine više od 60 posto ukupnog izvoza. Slijede zatim proizvodi metalne, elektro i hemijske industrije, navodi isti izvor, i dodaje da će najveći teret podnijeti namjenska industrija, čiji proizvodi se trenutno carine po stopi od 12 posto. Među onima koji izvoze iz BiH u SAD je kompanija "EMKA Bosnia" iz Goražda, na istoku Bosne i Hercegovine, koja proizvodi alate i druge proizvode od metala i plastike. "Nove američke carine na robu iz Bosne i Hercegovine ne bi trebale značajnije uticati na naše poslovanje, jer je naša kompanija uglavnom izvozi na evropsko tržište, dok je naš izvoz na američko tržište zanemarivo mali", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mirsada Huskić iz ove kompanije. Dodaje i da bi rast carina mogao više uticati na partnere i klijente u Evropskoj uniji, a tako posredno i na ovu goraždansku kompaniju. Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije, pa bi domaće industrije koje izvoze svoje proizvode u SAD posredno preko evropskih partnera, mogle trpiti indirektne posljedice, ističu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. "Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća", navode iz komore. Trump uvodi carinu od 10 odsto na sav uvoz; za Srbiju 37 odsto, za BiH 35 odstoDodaju da se može očekivati pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale. Za očekivati je također i rast izvoza na alternativna tržišta, kao i na tržišta koja nisu u velikom procentu pogođena rastom carina, navode iz komore. Dodaju da je trenutno teško izmjeriti efekte uvođenja većih carina od strane SAD-a i izračunati ukupnu štetu za bh. ekonomiju i objašnjavaju da trenutno postoji oprijedeljnost EU za uvođenje recipročnih mjera, ali da preovladava poziv na dijalog, kako bi se izbjegle krajne mjere i prevazišla ova situacija, zaključuje VTK. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine je u SAD izvezeno roba u vrijednosti oko 149 miliona maraka (76 miliona eura), dok je iz SAD-a uvezeno oko 184 miliona maraka (94 miliona eura). Iz ove uprave, koja je, između ostalog, nadležna i za carine, navode da nisu dobili zvanične informacije o promjeni carinskih tarifa, te da trenutno raspolažu samo informacijama iz medija, te upućuju na Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Iz ovog ministarstva, međutim, nisu odgovarali na pozive RSE za komentar. Prema novoj odluci američkog predsjednika, privrednici iz Bosne i Hercegovine, koji izvoze na američko tržište, ubuduće će morati računati na carinu od 35 posto, iz Srbije na 37 posto, dok će izvoz iz Sjeverne Makedonije u SAD biti carinjen sa 33 posto. Carine za robe iz Crne Gore, Kosova i Albanije će iznositi 10 posto. Šta kažu ekonomski stručnjaci?Bijela kuća je 2. aprila objavila liste zemalja sa "recipročnim carinskim terifama", gdje je navedeno da su carinska opterećenja na američku robu u Bosni i Hercegovini čak 70 posto, u šta je Trampova administracija uračunala i "kursne razlike" između dolara i marke, te "trgovačke barijere". Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović je za RSE izjavio da računica američke administracije "nije tačna, jer u BiH ne postoje posebna carinska opterećenja za američku robu". "Četiri važeće carinske tarife u BiH su 0 posto, 5 posto, 10 posto i 15 posto, u zavisnosti od vrste robe koja se uvozi. Tako da administracija koja je to rekla jednostavno nije u pravu", objašnjava Pavlović. Dodaje kao dodatni trošak postoji porez na dodanu vrijednost (PDV), ali njega naplaćuju sve zemlje, uključujući SAD. Objašnjava da "kada sve saberemo, troškovi uvoza američke robe u BiH su opet daleko ispod 40 posto, a ne 70 posto kako navodi Bijela kuća". "Mislim da institucije države BiH trebaju hitno iznijeti opravdane i argumentovane primjedbe i tražiti da se ispravi greška u dokumentu američke administracije, prije nego što dođemo u situaciju da naš izvoz trpi", kaže Pavlović. Srbija najteže pogođena u regionuSa carinskom stopom od 37 odsto, Srbija je u odnosu na druge države u regionu i Evropi, najteže pogođena. Ipak, Srbija neće trpeti veliki štetu jer, kao i BiH, nema značajnu trgovinsku razmjenu sa SAD. Ovako najavu rasta carina za RSE komentariše Slobodan Minić, specijalni savjetnik u Fiskalnom savjetu Srbije. Mnogo će više biti pogođena posredno, navodi on, jer su carinama pogođene najznačajniji trgovinski partneri Srbije, odnosno EU, kojoj su SAD značajno izvozno tržište. "Ove carine će definitivno imati nepovoljan uticaj na ekonomska kretanja na globalnom nivou, posebno u Evropi, od čije privrede mi veoma zavisimo. Samim tim, pogoršanje izgleda za ekonomski rast u narednom periodu će doneti dodatne pritiske i na srpski budžet i javne finansije", pojašnjava Minić. Srbija je u SAD u 2024. godini izvezla robu u vrijednosti od 670 miliona američkih dolara, što SAD svrstava na 19. mjesto najznačajnijih izvoznih destinacija za Srbiju, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Poređenja radi, Njemačka je zemlja u koju Srbija najviše izvozi, a vrijednost tog izvoza je prošle godine bila 4,5 milijarde američkih dolara. Ekonomista Ljubodrag Savić ocjenjuje za RSE da će ozbiljne štetne posljedice po Srbiju imati upravo uticaj američkih carina na Njemačku, kao njenog najvažnijeg spoljnotrgovinskog partnera. "Jer ako ne mogu, njemačka preduzeća da se izbore sa američkom konkurencijom zbog novih carina, onda će oni smanjivati proizvodnju. A ako oni smanjuju proizvodnju, a u tim novim okolnostima možda neko neće ni opstati, onda to znači da će naša preduzeća, odnosni delovi njihovih preduzeća u Srbiji biti posebno pogođeni", pojašnjava Savić. Dodaje da će carine u prvom talasu svakako najviše uticati na preduzeća koja izvoze robu na američko tržište. Srbija je u prošle godine SAD najviše izvozila gume za autobuse i kamione i municiju, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije. Savić ističe da je pitanje da li će u novim uslovima, sa carinskom stopom od 37 odsto, srpski izvoz u SAD uopšte moći da opstane. "To teško da neko može da izdrži, jer to znači da bi praktično za toliko bile povećane cene srpskih proizvoda na američkom tržištu, a to je zaista mnogo i nema mnogo prostora niti neko može da se prilagodi da bude konkurentan u odnosu na američke proizvođače", pojašnjava Savić. On ukazuje i na političku dimenziju američkih carina, s obzirom na to da je Srbija jedina u regiona koja nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. "To je u nekom smislu određena vrsta kazne za Srbiju, s obzirom na te velike razlike – za Srbiju 37 odsto, za neke druge 10 procenata – to je zaista nešto što je neočekivano, pogotovo što se sada govori o nekom otopljavanju odnosa sa SAD-om", ukazuje Savić. AmCham Srbija prati informacije u vezi sa odlukom američke administracije o uvođenju carina na uvoz roba i usluga iz oko 60 zemalja iz celog sveta, među kojima je i Srbija. U ovom trenutku, dok ne budu poznati svi detalji odluke i dok ne budu urađene sektorske analize, rano je za preciznu procenu o uticaju. Šta kažu u Sjevernoj Makedoniji?Nove američke carine od 33 posto će uticati na makedonsku ekonomiju više indirektno nego direktno, a najviše će pogoditi kompanije automobilske industrije, kažu makedonski analitičari. Makedonska ekonomija je u januaru ove godine zabilježila pozitivan trgovinski bilans sa SAD, odnosno veći izvoz od uvoza američkih proizvoda, pokazuju analize Državnog zavoda za statistiku. Profesor i bivši ministar finansija Trajko Slaveski kaže za RSE da je uvoz iz SAD-a veoma mali dio ukupnog makedonskog uvoza, ali da će pad globalne privrede uslijed najava recesije u drugoj polovini godine ozbiljno pogoditi Makedoniju. "Ako su naši najvažniji trgovinski partneri pogođeni, mnogo više nego Makedonija, kao što su EU i Njemačka sa automobilskom industrijom, naravno da će to uticati i na nas", kaže profesor Slaveski. Prema riječima profesorice Nikice Mojsovske Blaževskog, odluka o uvođenju visoke carinske tarife na izvoz makedonskih proizvoda u SAD je neočekivana, jer, kako kaže, računica nije bila dovoljno jasna. "Prema domaćim podacima, Makedonija ima deficit sa Amerikom, izvoz je oko 110 miliona eura, a uvoz oko 180 miliona evra. Zato se tako visoka carinska tarifa nije očekivala. Nažalost, zvanični podaci američkog Zavoda za statistiku pokazuju da Makedonija ima suficit u izvozu SAD-a, što je uticalo na ovu visoku stopu", kaže prof Mojsoska Blazevski. Profesor Slaveski objašnjava da razlog tome leži u formuli koja se koristi za izračunavanje. "Analitičari Financial Timesa primijenili su formulu po kojoj su oni došli do cifara sa kojima operiše administracija SAD-a. Jednostavno podijele sa dva deficit ukupne razmjene koju imaju sa nekom zemljom. Tako su kod nas dobili 66 ili 67, pa nam sada nameću carinu od 33 posto", kaže Slaveski. U odluci koju je potpisao Tramp se navodi da će nova pravila za globalnu ekonomiju stupiti na snagu od 5. aprila. Novo pravilo će direktno uticati na nekoliko kompanija koje nude takozvane "outsourcing" usluge na američkom tržištu, dok će indirektno biti pogođene kompanije koje se bave proizvodima za automobilsku i petrohemijsku industriju. Prema Trumpovoj odluci, neki proizvodi od čelika i aluminija, kao i autodijelovi, neće podlijegati novim carinama, što znači da će makedonska industrija čelika u ovoj situaciji "izbjeći metak", ali bi nove tarife mogle imati indirektan uticaj na lanac snabdevanja za ove proizvode, kažu stručnjaci. Makedonska vlada do objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na pitanja da li Sjeverna Makedonija, kao strateški partner Sjedinjenih Država, može očekivati da se nađe na listi izuzetaka od novih američkih carina. Međutim, u izjavi za javnost naveli su da vladini timovi već neko vrijeme analiziraju moguće posljedice i da imaju spreman plan za prevazilaženje situacije, ne precizirajući o kakvom se planu radi. Vlada Sjeverne Makedonije smatra da nema mjesta panici, niti ishitrenim reakcijama, te da je odluka američke administracije „pokušaj ponovnog pregovaranja o svjetskim trgovinskim odnosima“, što je bilo neophodno i što će biti šok za neke, ali prilika za druge zemlje, navodi se u vladinom saopštenju.

Voda u Krivoj rijeci je ozbiljno zagađena i spada u najgoru kategoriju zagađenih voda, te je kao takva neupotrebljiva za bilo koju namjenu. Ovo je 3. aprila rekao gradonačelnik Krive Palanke Saško Mitovski, nakon što je ova opština u Sjevernoj Makedoniji dobila rezultate i od druge analize vode koju je izvršio Institut za javno zdravlje, rađene na zahtjev Ribolovnog društva Mrena. I analiza prošle sedmice, koju je izvršila laboratorija Tehnolabor na zahtjev opštine, pokazala je zagađenje teškim metalima, uključujući olovo i cijanid. Odgovornost za prisustvo toksina u Krivoj i Toraničkoj rijeci lokalna vlast vidi u firmi Bulmak 2016 Dooel, koja upravlja rudnikom Toranica. "Apelujemo na nadležne da reaguju i bez dodatnih odlaganja. Apelujemo i na Državno tužilaštvo da pokrene postupak u skladu sa krivičnom prijavom koju smo podnijeli prošle sedmice", pozvao je Mitovski. Osnovno javno tužilaštvo u Kumanovu, kako su potvrdili za Radio Slobodna Evropa (RSE), već vodi predistragu i ispituje mogućnosti za krivičnu odgovornost za Bulmak 2016 Dooel. "Tužilaštvo će nastaviti da preduzima radnje u obliku odgovarajućih naredbi, smjernica i vještačenja za ispitivanje eventualne odgovornosti", navode u odgovoru za RSE. Javnost očekuje odgovore za slučaj, nakon što su 14. marta na društvenim mrežama podijeljene fotografije i video-snimci koji prikazuju mutnu vodu Krive rijeke. Šta je pokazala analiza?Na pres-konferenciji 3. aprila, predstavljajući rezultate Instituta za javno zdravlje, Mitovski je naglasio da voda spada čak u petu klasu na osnovu uredbe o klasifikaciji, što je najgora kategorija. Olovo, tvrdi on, bilo je prisutno sa 36,65 mikrograma po litru u odnosu na maksimalnu vrijednost od 10 mikrograma dozvoljenih po litru. Mitovski, pozivajući se na analizu, rekao je da je prisustvo mangana 188,242 mikrograma u odnosu na dozvoljenih 50, cinka 113,187 mikrograma u odnosu na dozvoljenih 100, kadmijuma 2,158 u odnosu na 0,1 mikrogram. Zamućenost, kako je naveo, iznosi 170 jedinica, a granična vrijednost je 10. Ove zabrinjavajuće rezultate podijelio je 28. marta, odnosno nakon prethodne analize koju je uradila akreditovana laboratorija Tehnolabor. Kako je tada rekao, koncentracija olova u Krivoj rijeci povećana je za nevjerovatnih deset puta. Osim toga, istakao je tada, koncentracija cijanida, fosfora i azota u Krivoj rijeci je veća za nekoliko stotina puta. I Državni inspektorat za životnu sredinu u objavljenom izvještaju 28. marta ne spominje zagađenje cijanidom, ali navodi da su otpadne vode iz rudnika sadržavale suspendovane materije, mineralna ulja i metale: olovo, cink, kadmijum, mangan, arsen i druge, te da u vodama nije bilo mrtve ribe. U prvobitnom izvještaju Inspektorata, objavljenom na dan kada se dogodio incident, nije navedeno koje materije su sadržavale otpadne vode koje su se izlile iz rudnika u dvije reke. S druge strane, gradonačelnik Mitovski kaže da mu nije jasno kako Bulmak 2016 Dooel tvrdi da oni nisu uzrok ove havarije, ako se uzmu u obzir dvije analize i ekološka dozvola A koju posjeduje rudnik, a iz koje se vidi da Toranica u proizvodnom procesu koristi upravo kadmijum, cink, olovo i cijanid. Tužioci i inspektori za životnu sredinu su 1. aprila održali sastanak o ovom slučaju, a na osnovu dokaza koji će biti prikupljeni, odlučit će da li će i kako dalje postupati. Kompanija Bulmak 2016 Dooel, koja je vlasnik rudnika Toranica, odbacuje optužbe da su zagađivali vodu u Krivoj i Toraničkoj rijeci. Nekim novinarima koje su 2. aprila pozvali u Krivu Palanku pokazali su analize urađene u nezavisnoj laboratoriji, a koje, kako tvrde, pokazuju da je iz rudnika iscurila tehnička voda koja nije sadržavala teške metale, a da je "voda u rijekama bila zamućena nakon padavina". "Možda je bilo nekog zagađenja u Krivoj rijeci, ali mi smo uvjereni da smo, nakon dobijenih rezultata iz laboratorije i svih koraka koje smo preduzeli, kao kompanija koja ima najvišu ekološku dozvolu A, postupili u skladu sa zakonskim propisima i da uzrok zamućenja ili zagađenja ili bilo kakvih drugih posljedica nije od kompanije Bulmak, odnosno nije od rudnika Toranica", izjavio je direktor Bulkama, Toni Tonevski. Nalazi dobijeni iz laboratorijske analize, ističu iz Bulmaka, ukazuju da je nivo cijanida bio niži od graničnih vrijednosti za vode treće klase, kao što je Toranička rijeka. Rudnik problem rješava sa nadležnim ministarstvomMeđutim, za incident je istovremeno pokrenuta procedura sudske nagodbe u Ministarstvu za životnu sredinu i prostorno planiranje. Zakon o životnoj sredini predviđa ovakve procedure u slučajevima zagađenja u kojima se novčana kazna određuje u zavisnosti od veličine incidenta. Državni inspektorat za životnu sredinu, objavljujući da je pokrenuta sporazumna procedura, rekao je da je Bulmak prekršio zakon treće kategorije prema Zakonu o životnoj sredini, te da je predviđena kazna do 200.000 eura za pravno lice i 10.000 eura za odgovorno lice. Međutim, ako je kompanija Bulmak 2016 Dooel, koja eksploatiše rudnik Toranica, prošle godine ostvarila prihod od 32 miliona eura, kazna od 200.000 eura otvara pitanje da li takve sankcije zaista mogu imati odvraćajući efekat na velike zagađivače. Više od dva miliona eura kompanija je ostvarila iste godine, prema podacima kompanije CompanyWall, rejting agencije koja analizira finansijske podatke. Bivša v.d. direktorice Državnog inspektorata za životnu sredinu Ana Petrovska, koja je bila na funkciji 2021. godine, kaže da se za veliki dio prekršaja zagađenja provode postupci sudske nagodbe, ističući da je "uvijek kod nas industrija bila zaštićena" uz obrazloženje da zapošljava ljude, ali i zato što "više-manje te djelatnosti doprinose političkom životu". Ona kaže da su za pokretanje krivičnog postupka za takve slučajeve potrebni dokazi koji se uzimaju "u trenutku ispuštanja tih toksičnih materija", te se dostavljaju tužilaštvu i Ministarstvu unutrašnjih poslova. "U situacijama kada neko želi da postupi, treba da postupi blagovremeno, da ima pristup akreditovanoj laboratoriji, da se uzorak prikupi na adekvatan način, kako bi tužilaštvo i sud imali osnova da dalje postupe", kaže Petrovska. U izvještaju Državnog inspektorata navodi seda je do incidenta došlo zbog pucanja cijevi koja dovodi tehničku vodu, pri čemu se voda izlila i zamutila dvije rijeke, ali da je preduzeće saniralo kvar i zaustavilo curenje. Ministar životne sredine Izet Medžiti (Mexhiti) rekao je nakon incidenta da će se uvesti nulta tolerancija za zagađivače, uz pojačane inspekcijske kontrole i potpunu transparentnost. Inspektorat je utvrdio da kompanija nije sastavila obavezni zapisnik o incidentu, niti dostavila obavještenje Ministarstvu za životnu sredinu, kao što je predviđeno integrisanom ekološkom dozvolom A. Ekološka udruženja građana takođe su zatražila pokretanje krivičnog postupka za ovaj slučaj. Posljednjim izmjenama Krivičnog zakona od prošle godine su uvedene strože kazne za zagađenje životne sredine, uključujući krivično djelo "ekocid", koje se definiše kao dugotrajno i široko rasprostranjeno zagađenje koje izaziva ozbiljnu štetu. Ekocid je teško dokazatiZa ekocid je predviđena kazna od najmanje deset godina do doživotnog zatvora, što ovaj zločin svrstava među najteža krivična djela. Za zagađenje vazduha, vode i tla iznad dozvoljenih granica predviđene su kazne od jedne do pet godina zatvora, u zavisnosti od stepena zagađenja. Dodatno, za izazivanje ozbiljne opasnosti po zdravlje ljudi ili uništavanje biljnih i životinjskih vrsta, kazne se kreću od tri do deset godina zatvora. Iako se nove kazne smatraju preventivnim mjerama i mehanizmima odgovornosti, pravni eksperti ukazuju na izazove u dokazivanju krivičnih djela, posebno ekocida. RSE je analizirao izmjene i dopune Krivičnog zakona. Tada je Aleksandra Cvetanovska, predsjednica Makedonskog udruženja mladih pravnika, rekla da će za dokazivanje ovog zločina biti potrebna uzročna veza. "Ozbiljan izazov bit će dokazivanje upravo te uzročno-posljedične veze između preduzimanja ili propuštanja radnje i raširene štete po životnu sredinu. Dodatni izazov za dokazivanje ovog djela je namjera izvršioca da izazove štetu. Nesporno je da će za istraživanje i dokazivanje ovog krivičnog djela biti potrebni stručni nalazi", ističe ona. Takođe, efikasno sprovođenje zakona će da zavisi i od kapaciteta tužilaca, inspektora i policijskih službenika, kao i od potrebe za specijalizovanim jedinicama za istraživanje kriminala u oblasti životne sredine.

Nesuglasice unutar koalicije "Vrijedi" (VLEN) su očigledne uoči lokalnih izbora u oktobru u Sjevernoj Makedoniji, ali za sada niko od njih ne dovodi u pitanje opstanak u Vladi, u kojoj je ova koalicija partner sa VMRO-DPMNE i ZNAM. Četiri stranke, Besa, Alijansa za Albance, Demokratski pokret i Alternativa - koje su se ujedinile u "Vrijedi" kako bi poslale Demokratsku uniju za integraciju (DUI), najveću albansku političku stranku i članicu bivše koalicione vlade, u opoziciju poslije dvodecenijske vlasti - uvjeravaju da je vladajuća većina stabilna, iako priznaju da ima nesuglasica. One su izašle na javnu scenu kada je bilo dovedeno u pitanje kako će nastupiti na lokalnim izborima i koji će dio kolača dobiti u vezi sa kandidatima za gradonačelnike i savjetnike. "Mi za sada ne izlazimo i ne planiramo da izađemo iz Vlade, nastavljamo. Ja sam rekao da postoji određeno nezadovoljstvo, to je više zbog nesinhronizacije unutar stranaka koje čine VLEN. Teško je sa jednom partijom, a ne sa četiri. Potrebna nam je bolja sinhronizacija. Utisak kod naroda je loš, da VLEN ne djeluje kako treba", rekao je ministar zdravlja Arben Taravari 1. aprila. Svoj stav je argumentovao anketom koju su sproveli, a koja, kako tvrdi, pokazuje da Vlada ima povjerenje od 70 posto, dok je samo 30 posto građana zadovoljno sa "Vrijedi". Taravari, predstavnik Alijanse za Albance, jedini je od četvorice lidera u "Vrijedi" čiji stavovi nisu na istoj liniji sa ostalima - Izet Medžiti (Mexhiti) iz Demokratskog pokreta, Zećirja (Zeqirja) Ibrahimi iz Alternative i Biljalj (Bilal) Kasami iz Bese. Dok se kritike Taravarija mogu protumačiti kao nagovještaj njegovog mogućeg izlaska iz koalicije, nesuglasice u "Vrijedi", za sada, ne plaše VMRO-DPMNE. Iz vladajuće stranke za Radio Slobodna Evropa (RSE) su samo kratko odgovorili da je "koalicija sa 'Vrijedi' stabilna". Medžiti i Ibrahimi uvjereni da će preživjeti dok provokacije traju"Većina je stabilna", glasio je odgovor koji je RSE dobio od Medžitija, koji je i prvi potpredsjednik Vlade i ministar životne sredine. Prvi čovjek Alternative, poslanik Zećirja Ibrahimi, za razliku od Taravarija, smatra da "u okviru postojećih brojki i uslova koalicija funkcioniše normalno i besprijekorno". "Naravno da ima prostora za korekcije, ali daleko smo od kvalifikacije 'nefunkcionalni'. Naravno, to je rasprava u kojoj možemo imati različite stavove i percepcije, ali smatram da to neće uticati na naše ukupne odnose i našu težnju da zajedno izađemo na lokalne izbore. VLEN je formiran kao suparnik korumpiranom DUI-ju i ova ujedinjujuća vrijednost je jača od bilo kakvih različitih viđenja oko detalja načina na koji funkcioniše neki segment Vlade", kaže za RSE Ibrahimi, koji je postao lider Alternative nakon što je Afrim Gaši (Gashi) izabran za predsjedavajućeg Sobranja. Ovih dana očekuje se sastanak čelnika u koaliciji "Vrijedi", a do tada se nastavlja njihova međusobna prozivka. Jedna od tema je i DUI. "Bar poslanici komuniciraju jedni s drugima, niko ne može reći da stranka komunicira samo sa internim članovima. Sve stranke međusobno komuniciraju", rekao je Taravari novinare nakon što je 31. marta u televizijskom intervjuu za "360 stepeni" rekao da vodi komunikaciju s DUI-jem, kao i druge stranke iz "Vrijedi". Besa je odmah demantovao da "ni predsjednik Biljalja Kasami niti bilo ko drugi iz tog pokreta nema nikakvu komunikaciju sa DUI-jem". Kasami je ranije detaljno govorio o tome gdje se sukobljavaju sa Taravarijem, ističući razlike oko kandidatskih lista za odbornike na lokalnim izborima. "On (Taravari) cijeni da bismo, kada bismo išli odvojeno u svaku stranku, prikupili više glasova da dobijemo taj legitimitet i na lokalnim izborima. Ali među svim ostalim entitetima unutar koalicije dominira ideja da je vrijednost svakog pojedinačnog entiteta veća kao dio koalicije nego da je van koalicije", rekao je Kasami 27. marta. Pozicioniranje za lokalne izbore?Za političke analitičare, nesuglasice partnera u "Vrijedi" još nisu na nivou da se može reći da se koalicija kreće ka "raspadu". "Sada, neki od njih s pravom, neki bez prava, imaju očekivanja ili barem percepciju da se njihova stvarna moć ne ogleda u vlasti. Takođe, pritisak članova stranke i funkcionera koji očekuju mnogo više da bi ispunili predizborna obećanja i malo realizacije vrši pritisak na određene političke lidere u koaliciji. Tu, prije svega, mislim na Arbena Taravarija, koji očekuje mnogo više vlasti nego što ima", smatra politički analitičar Sefer Seljimi (Selimi). Ukoliko ne prevladaju svoje razlike, prema njegovim riječima, mogući scenario u ovoj koaliciji je da ostala tri lidera pokušaju da izoluju Taravarija i nastave bez njega. Ako dođe do eskalacije, jedini koji će od toga imati koristi je DUI, smatra analitičar Vladimir Božinovski. Razlog za nesuglasice javnosti vidi u apetitima za lokalne izbore. "Kako se približavaju lokalni izbori, svaka od te četiri stranke ima svoje političke apetite. Međutim, s obzirom na to da su na vlasti i da imaju dobre šanse da se suprotstave DUI-ju, ali samo zajednički, još ne vidim da su nesuglasice došle do te mjere da može da ugrozi unutrašnje odnose. Ovo više gledam kao pozicioniranje ovih četiriju stranaka unutar koalicije za lokalne izbore – ko će gdje imati kandidate", smatra Božinovski, dodajući da je greška ove koalicije što su nastavili djelovati kao četiri odvojene stranke. Lokalni izbori u Sjevernoj Makedoniji trebali bi biti održani u oktobru 2025. Koalicija "Vrijedi" formirana je ususret parlamentarnim i predsjedničkim izborima u aprilu i maju 2024. godine. Prije nego što je došlo do nesuglasica u javnosti, bile su najave da će zajedno izaći na lokalne izbore, te da će se pokrenuti postupak prerastanja koalicije u političku stranku.

Na vježbi simulacije požara u Osnovnoj školi "Sando Masev" u Strumici na jugoistoku Sjeverne Makedonije, više od 600 učenika i 13 nastavnika je za manje od šest minuta napustilo prostorije ove vaspitno-obrazovne ustanove. Prije pet godina za ovakvu evakuaciju trebalo im je oko devet minuta. "Ovo potvrđuje da ponavljanje zaista nešto znači, kao u svakodnevnom životu, za savladavanje obrazovnih vještina, pa tako i ovih praktičnih", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktorica Dragica Spasova, nakon što je njena škola 27. marta prošla vježbu evakuacije. Ovakve vježbe se izvode najmanje jednom godišnje, ali poslije požara u diskoteci u Kočanima, u kojem je 16. marta poginulo 59 ljudi, a povrijeđeno oko 180, učenici i nastavnici su vježbi evakuacije pristupili mnogo ozbiljnije, ističe Spasova. Simulacije izvode škole uz pomoć lokalnih vatrogasnih jedinica, ali takve vježbe izvodi i Crveni krst putem tima za reagovanje na katastrofe. "Ove vježbe se izvode svake godine na zahtjev škola", rekli su za RSE u Crvenom krstu grada Skoplja, ali nisu naveli koliko škola godišnje izvodi vježbe. "Nikad nisam čula da su moja djeca bila na ovakvoj vježbi u školi", kaže majka dvoje osnovaca iz Skoplja. Prošlogodišnja analiza Udruženja za društvene inovacije i održivi razvoj RADAR, sprovedena u Kočanima, Berovu i Kavadarcima, pokazala je nedostatak obučenosti i svijesti o zaštiti od požara i potrebu hitnih mjera za edukaciju građana, posebno u školama. RADAR-ova analiza u Kočanima ukazala je na nizak nivo svijesti i učešća, nedovoljnu uključenost u pripremama za gašenje požara, nedostatak obuke i vježbi, kao i slabu informisanost o kriznim planovima. 'Što realniji scenario'Nakon požara u Kočanima, građani su na društvenim mrežama dijelili video-snimke na kojima se vidi kako neke zemlje svijeta djecu odmalena uče kako da reaguju u kriznim situacijama. "Tamo neka država sistematskim pristupom odluči da djecu edukuje kako da postupe kako ne bi zavladala panika, jer u većini slučajeva panika je ta koja ubija. Ako djecu pripremate od malih nogu, ona će biti puna samopouzdanja, znaće kako da postupe", kaže Zoran Kočoski, čija firma nudi obuku za zaštitu od požara. Njegova firma naplaćuje kompanijama časove obuke, ali ne i volonterima, učenicima i studentima. Međutim, iako besplatna, interes za ovakvu obuku je mali, kaže Kočoski, koji je 2014. osnovao i dobrovoljno vatrogasno društvo. On smatra da obuka za učenike treba da postane redovna, obavezna i bezuslovna praksa u makedonskom obrazovnom sistemu. Vježbe u vrtićima i školama izvode se po istom principu kao i u Evropskoj uniji, ali su u evropskim primjerima uslovi bolji, kaže inženjerka za zaštitu od požara Vera Velinova. Ona ističe važnost temeljne pripreme nastavnika. "Djeci se prikazuju video-materijali o tome šta da ponesu, kako da se kreću u koloni, gdje je mjesto okupljanja i šta da rade. Od njih se traži da budu disciplinovani, pažljivi i fokusirani na aktivnosti te okretni i brzi u svojim akcijama. Potrebne su temeljitije pripreme i za nastavnike", kaže Velinova. Velinova je pripremala scenarije i uputstva za evakuaciju i postupanje u opasnim situacijama. "Treba napustiti jednostavnost i 'klišeizirane' scenarije. Zazvoniće školsko zvono, evakuisaćemo se, okupićemo se u školskom dvorištu i vježba je gotova. Scenariji treba da budu što realniji i da se prave gradacije, svaka sljedeća vježba treba da se bazira na složenijim opasnostima i situacijama. Čak i, prema procjeni ugroženosti, zašto ne bi bila isprobana i evakuacija kroz prozor", ističe Velinova. Ministrica prosvjete Vesna Janeva rekla je da je dogovoreno da se pojača dio edukacije učenika o postupanju u kriznim situacijama. "Počinjemo da radimo na tome, iako je Crveni krst već to radio, da edukujemo mlade ljude o pružanju prve pomoći, ali ne samo u kriznim situacijama, kao što su požar, zemljotres... Sada ćemo to proširiti i napraviti baš kako treba. Imamo ponudu ambasade Njemačke da nam pomogne u tome i naravno da ćemo je prihvatiti", rekla je Janeva. Dodala je da je prvobitno planirano da se obučavaju nastavnici, a potom da oni prenesu znanje na učenike, kao i da će proces trajati sve dok ne bude završen na području cijele države. Koliko često izvoditi vježbe evakuacije?Važno je da se vježbe izvode u svim institucijama i preduzećima na svim nivoima i po različitim scenarijima, kaže stručnjakinja za zaštitu od požara Velinova. "U školama posebno, prije svega, zbog velike koncentracije i masovnosti po metru kvadratnom, a u vrtićima i češće. Ako bi zakonodavac za ustanove predvidio vježbu svake godine ili dvije u zavisnosti od djelatnosti, u školama bi to bilo potrebno na početku svakog polugodišta, a u vrtićima bi se scenariji trebali primjenjivati u vidu igre svaki drugi, treći mjesec", napominje Velinova. Ona podsjeća da je karakteristika ljudskog uma da u kritičnim situacijama, pod stresom i pod jakim adrenalinskim pritiskom, instinktivno odabere put koji je prošao tokom vježbi. Cilj je da se u opasnim i životno opasnim situacijama reaguje brzo, a najbrže je kada je odgovor instinktivan, ali ispravan.