Odjeci sukoba na Bliskom istoku i napetosti s Iranom na Zapadnom Balkanu primarno se ogledaju kroz pojačane sigurnosne rizike, strah od radikalizacije i probleme sa inostranim politikama država regije.

Vlada Severne Makedonije navela je nije bilo zvaničnog sajber incidenta, nakon što su tragovi ruske hakerske grupe "Fancy Bear" – koju američke i britanske institucije povezuju s ruskom vojnoobaveštajnom službom GRU – pronađeni u elektronskim adresama povezanim s domenima makedonske vlade, Vojske Severne Makedonije i Ministarstva odbrane. Grupa međunarodno povezanih nezavisnih stručnjaka za sajber bezbednost Crtl Alt Intel navela je u izveštaju da je sredinom marta uspela da pristupi folderima na serveru ruske hakerske grupe i da je Fancy Bear kompromitovao vladine i vojne subjekte širom Severne Makedonije, Ukrajine, Rumunije, Bugarske, Grčke i Srbije – uključujući elektronske adrese povezane s četiri članice NATO-a. U izveštaju se navodi da je imejl s domenom gov.mk takođe kompromitovala ruska hakerska grupa. Makedonska vlada je na upit RSE da li je njena elektronska pošta hakovana i da li je takav napad prijavljen Nacionalnom centru za odgovor na kompjuterske incidente MKD-CIRT, odgovorila da da nema zvaničnog sajber incidenta, već samo pominjanja adresa elektronske pošte koje se smatraju javno dostupnim podacima, a ne lozinki ili sličnih poverljivih informacija. "U vesti, odnosno izveštaju, pominju se imejl adrese, ali ne i kredencijali, koje hakeri kontinuirano prikupljaju (često iz javno dostupnih izvora) za potencijalne buduće napade. Shodno tome, kao i u okviru nadležnosti Generalnog sekretarijata Vlade, Nacionalnom CIRT-u nije prijavljen incident. Vlada preduzima kontinuirane aktivnosti na poboljšanju sajber bezbednosti i proaktivno prati sve informacije", odgovorila je Vlada za RSE. Registracija lažnog domena govmk.comDan nakon što je RSE ukazao Vladi Severne Makedonije na nalaze u izveštaju, deo koji se odnosi na kompromitovanu vladinu elektronsku poštu nestao je iz prvobitno objavljene verzije. Ben Foland, istraživač u Ctrl Alt Intelu, objasnio je za RSE da je reč o grešci objavljenoj na blogu. "Severna Makedonija je bila snažna meta Fensi Bera, oni čak su registrovali domen govmk.com da bi se predstavljali kao MK za upotrebu u fišing kampanjama. U dnevniku žrtava videli smo žrtvu s domenom mail.govmk.com. Naveli smo da je bila jedna žrtva s gorepomenutog domena, iako to nije bila stvarna žrtva iz Severne Makedonije. Videli smo žrtve iz MK preko proksija na drugim mestima u kampanji", rekao je Foland. Međutim, u izveštaju je ostalo navedeno sedam adresa, od kojih je pet povezano s Vojskom Severne Makedonije (mil.mk) i dve s Ministarstvom odbrane (mod.gov.mk). Obrazloženje je da su izvučene iz "liste kontakata" koja pripada stvarnim žrtvama tog napada. "To pokazuje da su makedonske imejl adrese izvučene s liste kontakata drugih stvarnih žrtava. One dolaze iz grčkog Ministarstva odbrane", objasnio je Foland. Makedonsko Ministarstvo odbrane navodi da stručna lica 24 sata dnevno prate bezbednosnu situaciju domena Ministarstva odbrane i Vojske. "Do ovog trenutka Ministarstvo odbrane i Vojska nemaju podatke o curenju informacija iz imejlova ministarstva i Vojske. Podatak da su identifikovani mejlovi na domenima mil.mk i mod.gov.mk ne mora da znači da su napadnuti", navelo je Ministarstvo odbrane. Ministarstvo je u izjavi za RSE dodalo da se u pomenutom tekstu ne pominje konkretna kampanja, već da su pronađeni folderi hakerske grupe. "Kao institucije odgovorne u ovom polju, posebno od početka rata u Ukrajini, one su u kontinuitetu podložne sajber napadima (neovlašćeni pristup, fišing napadi itd.) u pokušaju pristupa relevantnim podacima. Radi zaštite od te vrste napada, redovno se sprovodi obuka zaposlenih zajedno sa kolegama iz drugih državnih institucija, kao i uz pomoć savezničkih zemalja", navelo je Ministarstvo odbrane. Ministarstvo digitalne transformacije navelo je da se u imejl adresama pomenutim u izveštaju ne nalaze kompromitovani kredencijali ili dokazi o neovlašćenom pristupu vladinim sistemima. "S obzirom na to da nije potvrđen incidenta, nisu evidentirane direktne posledice po informacione sisteme, integritet podataka ili dostupnost usluga. U izveštaju se domeni mil.mk i mod.gov.mk pojavljuju u kontekstu krađe adresara, što znači da se radi o kontakt adresama izvučenim iz adresara, a ne o ugroženim korisničkim nalozima. Međutim, sve relevantne informacije iz otvorenih izvora se kontinuirano prate i analiziraju kao deo proaktivnog monitoringa", odgovorilo je ministarstvo za RSE. U izveštaju Ctrl Alt Intel navodi da je sredinom marta ta grupa uspela da pristupi folderima na serveru ruske hakerske grupe. Na serverima hakerske grupe pronađeno je više od 2.800 imejlova, izvučenih iz vladinih i vojnih baza. Ukradeno je više od 240 kompleta korisničkih kredencijala, uključujući lozinke i kodove za dvofaktorsku autentifikaciju, a 140 adresa je tiho preusmereno na imejl adresu koju kontrolišu napadači, navodi se u izveštaju. Više od 11.500 imejl adresa izvučeno je iz adresa žrtava, mapirajući čitave komunikacione mreže, dodao je Ctrl Alt Intel. Na meti hakerske grupe povezane s ruskom vojnoobaveštajnom službom našlo se i Ministarstvo odbrane Srbije. Na serverima Fancy Beara su, prema podacima Ctrl Alt Intela, pronađeni dokaze da su, između ostalog, ruski hakeri prikupljali podatke s imejl adresa iz tri srpske državne institucije.

Nakon što većina u makedonskom Sobranju 18. marta nije podržala predlog da se po skraćenom postupku donesu dopune Zakona o zaštiti od porodičnog nasilja i nasilja nad ženama, vladajuća VMRO-DPMNE je na negativne reakcije u javnosti ocenila da je reč o nedorađenoj inicijativi bez ozbiljne pravne i institucionalne osnove. Prema predlogu koji je drugi put podnela poslanica i predsednica Liberalni-demokratske partije (LDP) Monika Zajkova, bila bi uvedena elektronske narukvice za počinioce porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, koja bi trebalo da upozori kada se počinilac približi žrtvi. Od 97 registrovanih poslanika, samo 27 je glasalo "za", tako da predlog nije prihvaćen. Pre godinu dana u Sobranju je odbijen isti tekst. Tvrdnje vlasti i opozicijeIako predlog opozicije da se uvedu elektronske narukvice za nasilne prestupnike na prvi pogled može zvučati kao odlična ideja, on pokreće nekoliko problema, rekla je Žaklina Peševska, poslanica VMRO-DPMNE, na konferenciji za novinare u Sobranju. "Zakon koji se predlaže je u okviru građanskog postupka, dok ovakve mere – poput elektronskih narukvica – po svojoj prirodi pripadaju krivičnom pravu. To znači da se mešaju dva različita pravna sistema, što bi moglo dovesti do pravne neizvodljivosti i ozbiljnih problema u primeni. Na ključna pitanja nema odgovora: ko će obezbediti elektronske narukvice, ko će ih pratiti 24 sata dnevno, koje će institucije će biti nadležne? Koji drugi zakoni treba da se usklade da bi sistem funkcionisao", rekla je Peševska. Prema VMRO-DPMNE, uvođenje takvog sistema podrazumeva nabavku opreme, tehničke infrastrukture, centara za praćenje, obuku osoblja i kontinuirano održavanje. Predlog vladajuće partije je da se otvori javna rasprava kako bi se videlo da li je takvo rešenje primenljivo i kako ga najbolje sprovesti. "Nasilje se ne rešava neprimenjivim zakonskim predlozima, već funkcionalnim sistemima koji zaista štite žrtve", navodi VMRO-DPMNE. Nasuprot VMRO-DPMNE, Zajkova kaže da se ne radi o novcu, već o volji da se prihvati predlog. Prema njenim rečima, narukvice postoje u sistemu za probaciju i nalaze se u skladištu. "Kako vam ne treba novac za populističke mere pre izbora? Imali ste godinu dana da ne ćutite dok su se bilteni punili žrtvama, dok ste izražavale žaljenje zbog ubijenih žena, ali ste ponovo izabrali da ne radite ništa. Za svaki sledeći slučaj snosićete istu odgovornost. Zato što ste mogle da sprečite, a odabrali ste da ćutite", rekla je Zajkova. Na odbijanje predloga žestoko su reagovali na društvenim mrežama i poslanici Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Fatmir Bitići i Slavjanka Petrovska. "Kada institucije nemaju volju da uvedu mehanizam koji može da upozori, spreči i zaštiti, to znači da država ne stoji uz žrtvu kada joj je to najpotrebnije", napisao je Bitići. Dobra ili loša mera?Advokatica Katerina Koteska Stisnioska napisala je da je razočarana što predlog za elektronske narukvice za počinioce porodičnog nasilja nije usvojen, bez obzira na to ko ga je predložio i ko je na vlasti, jer je to dobar predlog. "Da li znate da je svaka druga mera zabrane približavanja nasilnika žrtvi prekršena, čime je počinjeno novo krivično delo? Da li znate da bi se nošenjem narukvice u roku od najviše godinu dana spasle mnoge žrtve, policiji bi se olakšalo, a posebno bi svaki počinilac bio disciplinski kažnjen? Da li znate da je pre nego što je ubijena nesrećna Rosica iz Velesa, u Sobranju bila odbijena izmena Zakona da nije potrebna saglasnost žrtve za vođenje postupka, pa je teko pošto je Rosica nastradala, izglasana promena?! Da li znate da su Ivana i Katja umrle nakon što je izglasana ova izmena, ali nije bila poštovana, pa je sada povrh svega odbijen i predlog za elektronsku narukvicu", napisala je Koteska Stisnioska na Fejsbuku (Facebook). Koteska Stisnioska je aludirala na slučaj Rosice Kočeve iz Velesa, koju je u septembru prošle godine ubio bivši partner u njenoj porodičnoj kući, nakon što ga je Rosica prethodno više puta prijavila zbog nasilja. Drugi slučaj je s početka ovog marta, kada je Ivana iz Skoplja preminula nakon pada sa zgrade u skopskom naselju Taftaliže zajedno sa svojom šestogodišnjom ćerkom, nakon što je prethodno sedam godina trpela nasilje od svog supruga. Advokatica Danijela Peneva, koja pruža besplatnu pravnu pomoć žrtvama porodičnog nasilja, pak kaže da je iskustvo pokazalo da je udaljavanje nasilnika najefikasniji mehanizam zaštite žrtve. "On može biti nasilan ne samo prema žrtvi, već i prema njoj bliskima, porodici... Nasilnika treba ukloniti i smestiti u odgovarajuću ustanovu", rekla je Peneva za Radio Slobodna Evropa. Elektronsko praćenje narukvicama je deo sistema probacije. Ova služba takođe nadgleda sprovođenje kazni koje su alternativna mera odlasku u zatvor. To uključuje rad u opštem interesu, uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom, uslovni otpust... Narukvice su nabavljene još pre jedne decenije uz pomoć Evropske unije, ali su počele da se koriste tek od jeseni 2025. Uprava za izvršenje sankcija raspolaže s ukupno 400, od kojih je funkcionalno stotinak onih koje su nadograđene. Uprava za izvršenje sankcija navela je za RSE da Uprava poseduje narukvice i određeni broj uređaja koji se daju žrtvi. Uređaji služe da žrtvi daju signal da je nasilna osoba nalazi u blizini. Prema Upravi, na sudovima je da odrede takvu meru. Severna Makedonija je među zemljama s najvećom stopom femicida u Evropi, pokazuju podaci Evrostata, statističke kancelarije Evropske komisije. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u 2024. godini u Skoplju je podneto 213 krivičnih prijava za nasilje u porodici, od kojih je 27 sprovedeno po ubrzanom postupku uz jedan izrečen pritvor. Prošle godine, skopska policija je pokrenula 224 krivične prijave, od kojih su 54 sprovedene po hitnom postupku, pri čemu je broj pritvora skočio na 17. Od početka ove godine podneto je 28 krivičnih prijava, od kojih 12 po hitnom postupku, a u pet slučajeva je izrečen pritvor. Poslednji slučaj u kome su žena i dete izgubili život zbog nasilja u porodici, Nacionalna mreža protiv nasilja nad ženama nazvala je "crvenom zastavicom" za ceo sistem. Ta organizacija je istakli da je to "obrazac nedovoljne prevencije, zakasnelih institucionalnih reakcija, slabe procene rizika i nedovoljne zaštite žrtava". Predsednica zemlje Gordana Siljanovska-Davkova takođe smatra da je institucionalna prevencija pretrpela poraz, s obzirom na činjenicu da su u prva dva meseca 2026. već registrovana četiri slučaja femicida. Na plenarnoj sednici u Sobranju povodom Međunarodnog dana žena, ona je iznela podatke prema kojima je tokom 2025. bilo 4.745 prijava porodičnog nasilja i šest ubistava.

"Globalna sloboda opala je 20. godinu zaredom", piše u izveštaju međunarodne organizacije Fridom Haus(Freedom House). Navodi se da su ukupno 54 zemlje doživele pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda, dok je samo 35 njih zabeležilo poboljšanja. Objašnjavaju da su ti padovi uglavnom izazvani vojnim udarima i naporima lidera da uguše mirno neslaganje ili promene ustavna pravila u svoju korist. Sve zemlje Zapadnog Balkana označene su žutom bojom, što predstavlja delimično slobodne zemlje. Srbija se nalazi među zemljama u kojima je Fridom Haus zabeležio najveći pad sloboda u toku prethodne godine. Srbija je na 5. mestu kada je reč o padu sloboda. Sa njom mesto dele, između ostalih, Bugarska i Sjedinjene Američke Države. Najveći pad u toku 2025. godine zabeležen je u Gvineji Bisao, Tanzaniji, Burkini Faso, El Salvadoru, Madagaskaru i Gruziji. Fridom Haus navodi i da su poslednje dve decenije demokratskog nazadovanja uticale na širok spektar prava i sloboda, ali da su sloboda medija, sloboda ličnog izražavanja i pravični sudski postupak pretrpeli najveću štetu. Šta se u izveštaju navodi o Srbiji?Srbija, koja se i prošle godine u izveštaju Fridom Hausa našla među zemljama u kojima se beleži najveći pad sloboda, ove godine izgubila je 3 poena "nakon što su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u široko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", piše u izveštaju. Takođe, navodi se da je policija koristila prekomernu silu protiv demonstranata, te da ih nije zaštitila od naoružanih bandi. Izveštaj navodi da se Srbija suočava sa demokratskim nazadovanjem pod predsednikom Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom, a da su policija i obaveštajne službe koristile špijunske softvere za nadzor novinara, aktivista i organizatora protesta. Navode primer o kom su pisali srpski istraživački novinari - da su najmanje desetine, a možda i stotine ličnih uređaja bile meta posebnog špijunskog alata poznatog kao NoviSpy, ali da tačan broj nije poznat jer su vlasti softver tajno instalirale tokom hapšenja i policijskih ispitivanja. Fridom Haus ističe da je svest o nekontrolisanom državnom nadzoru u Srbiji podstakla autocenzuru među običnim građanima. Ostale države Zapadnog Balkana ostale "obojene u žuto"Kao i prethodnih godina, Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija obeležene su kao delimično slobodne zemlje. Navedeno je da je Crna Gora izgubila jedan bod u odnosu na prethodni izveštaj, a da je razlog to što su brojni predlozi zakona koje je podnela vlada usvojeni po hitnom postupku i bez parlamentarne rasprave. "Politički zastoji ometali su druge funkcije vlasti širom regiona", piše u izveštaju. Naveden je primer Kosova, gde novoizabrani poslanici nisu uspeli da formiraju vladu veći deo godine, dok postoje navodi da je vlada u tehničkom mandatu prekoračila svoja ovlašćenja, što je dovelo do vanrednih izbora. "Taj zastoj je umanjio dobitke zemlje na polju sudske nezavisnosti i fizičke bezbednosti", navode iz Fridom Hausa. Međutim, u izveštaju piše i da su, uprkos značajnim političkim pritiscima, sudovi na Kosovu i u Bosni i Hercegovini donosili presude koje su pokazale njihovu nezavisnost. Globalno nazadovanje demokratijeIzveštaj Fridom Hausa navodi da su vlasti u Rusiji nastavile sa potiskivanjem glasova neslaganja. "Kako je Kremlj nastavio invaziju Ukrajine četvrtu godinu zaredom, ruske vlasti su krivično gonile sve veći broj ljudi u zemlji zbog njihovog antiratnog govora i aktivizma. U januaru 2025. godine, dva medija su po prvi put proglašena terorističkim organizacijama", piše u izveštaju. Navodi se da je sličan slučaj i u Kini, gde vladajuća partija nastavlja da vrši kontrolu nad političkim pravima i građanskim slobodama, krivično goneći novinare, obračunavajući se sa sve brojnijim protestima i ograničavajući međunarodna putovanja. Kada je reč o Evropi, iz Fridom Hausa navode da je poštovanje političkih prava sloboda bilo uglavnom stabilno, a da je taj kontinent ostao najslobodniji na svetu. Među zemljama koje su ocenjene kao slobodne, Bugarska, Italija i Sjedinjene Američke Države zabeležile su najveći pad. U Bugarskoj razlog su posledice parlamentarnih izbora iz 2024. godine, koji su bili obeleženi kupovinom glasova i izbornim prevarama, dok je u Italiji vlada oslabila antikorupcijske zaštitne mehanizme. U izveštaju Fridom Hausa zabeležen je i pad sloboda u Sjedinjenim Američkim Državama. Posebno je istaknuta izvršna uredba iz januara 2025. godine kojom je ugašena Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) preko koje su finansirani brojni projekti organizacija civilnog društva i nezavisnih medija širom sveta, kao i uredba kojom se nalaže zatvaranje Američke agencije za globalne medije, koja nadgleda Glas Amerike, kao i Radio Slobodna Evropa i Radio Slobodna Azija kao korisnike grantova. Ove promene sprovedene su brzo i van zakonodavnog procesa, navodi se u izveštaju, uz objašnjenje da je to pogodilo hiljade organizacija u najmanje 129 zemalja. U Belorusiji je, prema Fridom Hausu, vlast primenila nesrazmerno nasilje nad demonstrantima, pri čemu su policajci hapsili, tukli i pucali na novinare, a više desetine hiljada ljudi je privedeno, što je rezultiralo time da brojni prodemokratski lideri i aktivisti odu u izgnanstvo. Kao primer većeg pada sloboda navedena je i Gruzija, gde su protivnici vlasti, kako se navodi, bili izloženi fizičkim napadima, uznemiravanju i zakonskim ograničenjima čiji je cilj da se otežaju aktivnosti opozicionih partija i civilnog društva. "Autoritarni režimi i dalje napreduju širom sveta, i samo udruženi napori branilaca ljudskih prava, organizacija civilnog društva i demokratskih vlada mogu ubrzati dolazak dana kada će svi ljudi moći da žive u slobodi", zaključuje se u izveštaju Fridom Hausa. Ova međunarodna organizacija više od 50 godina beleži pretnje po demokratiju i slobode širom sveta. U svojim izveštajima svake godine procenjuje stanje slobode u 195 zemalja i 15 teritorija i rangira ih na osnovu različitih indikatora.

U vremenu niskog povjerenja u sudstvo i tužilaštvo, velike želje za pravdom i optužbi za uticaj različitih centara moći na pravosuđe, Sjeverna Makedonija dobija novog državnog tužioca. Sa 66 glasova "za", dva "protiv" i osam "suzdržanih", Nenad Saveski je izabran za šefa Javnog tužilaštva, institucije koja se bori protiv kriminala i korupcije te od koje javnost očekuje da vrati povjerenje u makedonsko pravosuđe. Tužilac, sudija, pa ponovo tužilacSaveski je deveti državni tužilac u zemlji od sticanja nezavisnosti 1991. godine, a ukupno 19. otkako funkcija postoji od 1945. Njegov izbor dolazi u vrijeme kada vlast planira donijeti novi Zakon o javnom tužilaštvu, o čemu je u toku i javna rasprava. Njegova biografija sugeriše da u pravosuđe nije ušao "hitro", već je karijeru u pravosudnom sistemu gradio postepeno, počevši od najnižih pozicija. Nakon što je diplomirao na državnom Pravnom fakultetu Justinijan Prvi u Skoplju, 2000. godine počeo je volontirati kao sudski pripravnik u Osnovnom sudu u Gostivaru, odakle i potiče. U istom sudu kasnije je pet godina (od 2004. do 2009.) radio kao stručni saradnik u krivičnom i građanskom odjeljenju. U međuvremenu je položio pravosudni ispit i završio početnu obuku na Akademiji za sudije i javne tužioce, nakon čega je 2009. izabran za javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Skoplju. Tužilačku funkciju zamijenio je sudijskom kada je 2016. izabran za sudiju u Osnovnom krivičnom sudu u Skoplju, gdje je posljednje radio na predmetima u odjeljenju za organizovani kriminal i korupciju. U njegovoj profesionalnoj biografiji navodi se i niz angažmana: predavač na Akademiji za sudije i javne tužioce, trener na temama u vezi s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i krijumčarenjem migranata, kao i član više radnih grupa kao ekspert - domaćih i međunarodnih. Među njima su, na primjer, angažman u ekspertskoj radnoj grupi za pravosudne reforme u Moldaviji te rad kao konsultant i edukator za implementaciju programa specijalističke obuke sudija iz Bosne i Hercegovine. Ime Nenada Saveskog nije nepoznato ni široj makedonskoj javnosti. Iako rijetko, posljednjih nekoliko godina imao je nekoliko javnih nastupa, od kojih je posljednji bio nakon podnošenja kandidature. "Moja kandidatura je način na koji želim doprinijeti poboljšanju stanja, vraćanju povjerenja u pravosuđe i stvaranju atmosfere u kojoj će svaki građanin, kada se obrati javnom tužilaštvu, biti uvjeren da će njegova prava biti ostvarena ili zaštićena", rekao je Saveski za TV 24 u intervjuu 24. februara. Njegove oštre kritike privukle su pažnju javnosti u julu 2025. godine kada je reagovao na članicu Sudskog savjeta povodom izbora njegove kolegice Daniele Dimovske za predsjednicu Osnovnog krivičnog suda u Skoplju, gdje i sam Saveski radi kao sudija. Iako je bila jedanaestoplasirana kandidatkinja, Dimovska je odlukom Sudskog savjeta izabrana za vršiteljicu dužnosti predsjednice najvećeg suda u zemlji. Zbog toga je Saveski reagovao prema članici ovog tijela Antoneti Dimovskoj riječima "idite već odatle" i "sramota ste". "Sramota ste za sudije koje su glasale za vas. Ko vam je dao pravo da u naše ime kršite zakon? Zašto postupate suprotno članu 89? Zašto, prema zakonu, ne birate najbolje ocijenjenog sudiju? Ili vam je zakon najmanje važan? Tamo gdje sjedite predstavljate nas, sudije Zašto gazite ono što je za nas sudije najsvetije? Nemate pravo na to", napisao je tada Saveski u poruci koja je javno objavljena. Premijer ga ne poznaje, Saveski tvrdi da 'tužilac nije politička figura'Njega je makedonska Vlada predložila za novog državnog tužioca nakon što je Savjet javnih tužilaca dao pozitivno mišljenje za njega i još četvero kandidata. "Daleko od toga da smatram da je državni javni tužilac politička figura. On se bira iz reda sudija i javnih tužilaca", rekao je Saveski za TV 24. Zakon predviđa da se javni tužilac bira u parlamentu, ali prijedlog do parlamenta dostavlja Vlada nakon što dobije mišljenje Savjeta javnih tužilaca. Ovo tijelo dalo je pozitivno mišljenje za četiri kandidata, a Vlada se odlučila za Saveskog. "Lično ga ne poznajem, ali prema onome što sam vidio iz njegove biografije i nakon dodatnih provjera, smatramo da bi mogao biti dobar, da ne kažem odličan državni tužilac", izjavio je premijer Hristijan Mickoski 11. marta. Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) nije reagovao toliko na profil Saveskog, ocijenivši da je riječ o osobi s dugogodišnjim iskustvom. Ipak, izrazili su zabrinutost zbog njegove eventualne nezavisnosti od vlasti. "Ključno pitanje je hoće li novi javni tužilac postupati nezavisno, profesionalno i nepristrasno ili pod diktatom Vlade. SDSM i građani pažljivo će pratiti njegov rad upravo po tome - hoće li imati hrabrosti da se suprotstavi pritiscima i postupa profesionalno, čak i kada je riječ o slučajevima koji vode do vlasti", naveli su iz SDSM-a kada je Vlada objavila prijedlog. Kako je došlo do izbora SaveskogSaveski preuzima funkciju od vršiteljice dužnosti šefice Javnog tužilaštva Anite Topolove-Isajlovske, koja je privremeno izabrana na tu funkciju nakon što je bivši državni tužilac Ljupčo Kocevski podnio ostavku. Kocevski se povukao 16. decembra 2025, na dan kada je vladajuća većina u Sobranju trebala glasati o njegovoj smjeni. On je tvrdio da je pokušaj njegove smjene politička odluka, a negativno mišljenje o namjeri vlasti dao je i Savjet javnih tužilaca. Međutim, vlast je željela njegovu smjenu zbog, kako su naveli, "ozbiljnih profesionalnih grešaka u rukovođenju javnim tužilaštvom koje su narušile njegovu efikasnost i funkcionalnost". Na konkurs za njegovog nasljednika, pored Saveskog, prijavila su se još četiri kandidata: vršiteljica dužnosti šefice Anita Topolova-Isajlovska, tužiteljice Lence Ristovska i Lidija Raičević, kao i razriješeni sudija Vladimir Pančevski. Svi osim Pančevskog dobili su pozitivno mišljenje Savjeta javnih tužilaca. Od četvero kandidata Vlada je odlučila da parlamentu kao prijedlog predloži Saveskog. Mandat državnog tužioca traje šest godina, a za tu funkciju mogu se prijaviti tužioci i sudije iz oblasti krivičnog prava s najmanje deset godina neprekidnog radnog staža.

Neizvjesnost oko sukoba na Bliskom istoku i njegovog ekonomskog uticaja ostaje u centru pažnje nakon što su cijene nafte premašile 100 dolara po barelu, a Hormuški moreuz, kroz koji dnevno prolazi oko 20 posto globalne trgovine naftom, efektivno je zatvoren. Cijene nafte skočile su za više od pet posto u utorak, jer nekoliko zemalja nije prihvatilo zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da pomognu u obezbjeđivanju ključnog Hormuškog moreuza, dok je Iran nastavio da gađa susjedne zemlje koje proizvode sirovu naftu. Ovim rastom od pet posto nadoknađen je oštar pad iz prethodnog dana, koji je uslijedio nakon što je šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) izjavio da se može iskoristiti više zaliha ukoliko bude potrebno, javlja novinska agencija Frans pres. Ova neizvjesnost je razlog zbog kojeg su zemlje iz regiona u protekle dvije sedmice primijenile različite modele za ublažavanje cjenovnog šoka nastalog rastom cijene nafte. Zajedničko za većinu makedonskih susjeda jeste to što su brzo reagovali, dijelom direktnim, dijelom indirektnim mjerama. Za razliku od njih, makedonska vlada za sada kaže da aktivno prati stanje s cijenama goriva i razmatra nekoliko mogućih mjera koje bi "pravovremeno sprovela". "Među opcijama koje se razmatraju je smanjenje PDV‑a s 18 posto na 10 posto, uz mogućnost dodatnog smanjenja, zavisno od kretanja na svjetskim tržištima. Cilj je zaštita životnog standarda, smanjenje cjenovnog pritiska i održavanje ekonomske stabilnosti", navodi se u odgovoru Vlade na pitanja Radija Slobodna Evropa. U odgovoru se ističe i da Vlada planira pravovremeno reagovati ograničavanjem cjenovnih pritisaka, te da je u tu svrhu održala sastanak sa predstavnicima lanaca supermarketa i hipermarketa radi odgovornog i fer ponašanja na tržištu. "Nadležne institucije, kao što su Državni tržišni inspektorat i Komisija za zaštitu konkurencije, pratit će ponašanje trgovaca, a kontrole na terenu će se nastaviti. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, biće preduzete odgovarajuće mjere radi fer ponašanja i zaštite građana", stoji u odgovoru Vlade. Ranije ovog vikenda premijer Hristijan Mickoski ponovo je izjavio da se sastao s velikim distributerima nafte i naftnih derivata, te da su zaključili kako zemlja ima dovoljno zaliha. "Ukoliko cijena, u skladu sa zakonom, ode iznad 800 dolara po toni, tada možemo smanjiti akcizu od 800 do 1.000 dolara po toni za jedan denar, a od 1.000 do 1.200 dolara po toni za dva denara. Iznad toga i za četiri denara možemo smanjiti akcizu. Tako da imamo mehanizme koje planiramo primijeniti ukoliko se sve ovo nastavi, ali se nadamo da se to neće desiti", izjavio je Mickoski za TV Ora. Regulatorna komisija za energetiku: Dizel poskupio zbog globalnog rasta cijena i kursa dolaraCijene goriva u zemlji drugu sedmicu zaredom su se povećale, u prosjeku za oko 9 posto u odnosu na prošlu sedmicu, iako je nakon početnog rekordnog rasta cijena sirove nafte pala na svjetskim berzama. Iz Regulatorne komisije za energetiku kažu da "referentne cijene naftnih derivata bilježe značajno povećanje, posebno kod dizela, a dodatni uticaj ima i viši kurs dolara", zbog čega su maloprodajne cijene korigirane naviše. Nova cijena dizela, koja će biti na snazi do kraja sedmice, dostigla je 92 denara po litru, što je povećanje od 6,5 denara u odnosu na prethodnu sedmicu. Srbija smanjila akcizu, Hrvatska ograničila maloprodajne cijene nafteZa poređenje, Vlada Srbije je 13. marta donijela odluku o smanjenju akcize na naftne derivate za 20 posto. Ova mjera će biti privremena i važit će do 15. aprila. "Zbog povećanih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, država je preuzela teret na sebe i smanjuje iznos akciza za bezolovni benzin i dizel", navodi se u saopštenju Vlade koje prenosi srpska državna televizija RTS. Dodatno, do 19. marta u Srbiji je na snazi zabrana izvoza nafte i naftnih derivata. Hrvatska vlada je 9. marta održala vanrednu sjednicu radi ponovnog uvođenja ograničenja cijena goriva kao odgovor na nestabilnost na Bliskom istoku i tekući rat u Iranu, koji utiče na globalna tržišta nafte. Maksimalne maloprodajne cijene stupile su na snagu 10. marta i važit će dvije sedmice. Grčka i Bugarska s mjerama protiv profiterstvaGrčka je 11. marta objavila ograničavanje profitnih marži na gorivo i proizvode na policama supermarketa u periodu od tri mjeseca kako bi se spriječile špekulacije izazvane rastom cijena energije uzrokovanim ratom između SAD-a i Izraela protiv Irana, javila je novinska agencija Reuters. "Očigledno, ne možemo se nositi s povećanjem primarnih cijena, ali svakako šaljemo poruku da ova ekonomska kriza ne treba dovesti do profiterstva", izjavio je grčki premijer Kirijakos Micotakis nakon objave odluke. Kako bi spriječila kompanije koje trguju gorivom da neopravdano profitiraju od rastućih cijena energije na štetu potrošača, grčka vlada je saopštila da će uvesti ograničenje od 12 centi po litru iznad veleprodajne cijene benzina i dizela na benzinskim pumpama, dok će se supermarketi suočiti s kaznama do 5 miliona eura ako njihove profitne marže premaše prosjek za 2025. godinu. Privremena vlada Bugarske je 12. marta pripremila mjere za podršku domaćinstvima i biznisima zbog povećanja cijena goriva. Planirana je direktna finansijska pomoć za osobe s nižim prihodima, koja će biti uplaćivana na njihove bankovne račune ukoliko cijene nastave rasti. Početni budžet mjere je oko 30 miliona eura, a sredstva bi trebala biti isplaćivana mjesečno, javila je bugarska novinska agencija BNR. Dodatno, bugarska Nacionalna agencija za prihode najavila je pojačanu kontrolu benzinskih pumpi kako bi pratila da povećanja cijena goriva nisu rezultat špekulacija. Od zemalja Zapadnog Balkana, bez jačih mjera za sada je Albanija, gdje su regulatori prije sedmicu dana najavili da prate tržišta goriva na veliko i malo, posebno cijene benzina i dizela na pumpama. Za razliku od nje, kosovska vlada je uvela limit na profitne marže pri prodaji goriva. Dana 4. marta kosovska ministrica industrije, preduzetništva i trgovine, Mimoza Kusari-Lila, objavila je odluku o uvođenju privremene granice za maksimalno dozvoljenu maržu na goriva koja se prodaju na kosovskom tržištu, objavio je list "Gazeta ekspres".

16. marta 2025. u 2 sata i 32 minute. Datum i vrijeme koji su zauvijek promijenili Kočane, grad u istočnom dijelu Sjeverne Makedonije, gdje se dogodila najveća tragedija u novijoj istoriji zemlje, kada je u požaru u diskoteci Pulse poginulo 63 ljudi, a preko 200 je povrijeđeno. Na istom mjestu i u isto vrijeme, godinu dana nakon tragedije, porodice žrtava i njihovi prijatelji stajali su u tišini i odali počast poginulima minutom šutnje. Imena svakog od njih bila su ispisana na bijelim srcima ispred ograde bivše diskoteke. Suze i bol najbližih nisu bili ništa manji ni na događaju koji je ujutro 16. marta organizovan u Parku revolucije u Kočanima. Na skupu koji su organizovali Opština i roditelji poginulih postavljene su 63 bijele stolice. "63 bijele stolice, 63 imena, 63 života koji nedostaju – svaka stolica nosi tišinu jednog odsutnog prisustva, bijelu ružu za sjećanje, svjetlost uspomene i mjesto koje nikada neće biti ispunjeno", bila je poruka koja je dočekala prisutne u parku Kočani. U gradu je održan i komemorativni skup u Domu kulture "Bijele zore". "Prošla je jedna godina, a rane ne samo da ne zarastaju nego postaju dublje i strašnije", bila je jedna od poruka koje su se mogle čuti. Mnogi od povrijeđenih, prema riječima ljekara iz bolnice u Kočanima, i dalje će se dugo liječiti i tek treba da prođu kroz nove hirurške zahvate. Ovo je dio niza događaja kojima se tokom proteklog vikenda obilježava godišnjica od tragedije za koju i porodice, ali i cjelokupna makedonska javnost, očekuju pravno razrješenje i odgovornost. Šta se promijenilo?U potrazi za pravdom tokom protekle godine, roditelji žrtava bili su najglasniji. Svake subote organizirali su "Marš anđela" ulicama Kočana, a nekoliko puta skupovi su bili održani i u Skoplju. Odmah nakon tragedije uslijedile su kontrole u klubovima i kafićima, deseci lokala su zatvoreni, ali sistemske promjene tek treba da se dogode. Jedna od promjena odnosi se na izdavanje licenci za noćne klubove i druge ugostiteljske objekte, što je u nadležnosti Ministarstva ekonomije i rada. Ministar Besar Durimi je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveo da će se mijenjati zakon u dijelu u kojem "stranka sama, vlastoručnom izjavom, obavještava institucije da ispunjava minimalne tehničke uslove". O ovoj temi je rekao da su već održali sastanak sa svim ugostiteljima. "Obavijestili smo ih o svim promjenama koje ćemo uvesti u zakon. Dakle, najprije će morati biti podnesen zahtjev Državnom tržišnom inspektoratu. Nakon podnošenja zahtjeva, inspektori će morati izaći na teren, izvršiti provjeru i zapisnikom i fotografijama utvrditi da li stranka zaista ispunjava minimalne tehničke uslove", rekao je Durimiši. Dodatno, procedure će morati biti izmijenjene i u dijelu u kojem će svaka stranka morati da se obrati i opštini, kako bi Ministarstvo ekonomije i rada dobilo potvrdu o tome da li je objekat legaliziran, da li ima građevinsku dozvolu i sl. "Diskoteka 'Puls' radila je ilegalno i nije ispunjavala tehničke uslove. Požar koji je izbio kritične noći tokom koncerta grupe DNK nastao je nakon što su bila aktivirana tri pirotehnička sredstva usmjerena prema plafonu obloženom poliuretanskom spužvom. Panika i uski izlaz iz objekta dodatno su izazvali stampedo. "Katastrofa koja se dogodila u diskoteci 'Puls' u Kočanima nije nastala samo zbog propusta jedne osobe… Ovaj događaj nije nesreća niti slučajna igra sudbine. Radi se o čitavom spletu i nizu povezanih propusta, lancu žmirenja pred odgovornošću", bile su uvodne riječi koje je 19. novembra 2025. izgovorio kočanski tužilac Borče Janev. Sudski procesi u tokuNa taj datum počeo je sudski proces u kojem je na optuženičku klupu sjelo 35 osoba. Optužnicom su obuhvaćene i tri firme. Ukupan broj optuženih u procesu je 35 osoba i tri firme. Među njima su vlasnik i osobe iz vlasničke strukture diskoteke, bivši ministri ekonomije, bivši gradonačelnici Kočana, inspektori i drugi službenici. Svima će se suditi za isto krivično djelo – "izazivanje teških djela protiv opšte sigurnosti". Iako je tužilaštvo uvjereno da će uspjeti dokazati krivicu, dio stručne javnosti je u proteklom periodu bio skeptičan da će ovako koncipirana optužnica donijeti pravdu. "Osim formalnih izazova, postoje i materijalna pitanja koja doprinose složenosti i specifičnosti ovog slučaja. Tako, na primjer, optužnica tereti sve optužene za isto krivično djelo, iako su njihove uloge, postupci, kao i vremenski period u kojem su se oni dogodili, drastično različiti", analizirao je za RSE Darko Avramovski iz nevladine organizacije "Koalicija – Svi za pravično suđenje". Ovakav pristup, prema njegovim riječima, "otežava individualizaciju odgovornosti i jasno utvrđivanje uzročno‑posljedične veze za svaku osobu pojedinačno", što će dodatno uticati na efikasnost i pravičnost procesa. Sudski proces je u toku, sedmično se u prosjeku održavaju po dva ročišta, a trenutna faza postupka je saslušavanje svjedoka koje je predložilo tužilaštvo. Pored ovog procesa, početkom marta započela su i dva sudska postupka protiv policajaca zbog njihovog (ne)postupanja. Također, u prethodnim mjesecima sprovedena je akcija u kojoj su kao osumnjičeni privedeni i inspektori iz Uprave za javne prihode.

U makedonskom Sobranju u četvrtak je održana komemorativna sednica povodom godišnjice tragedije u diskoteci "Puls" u Kočanima kada su u požaru poginule 63 mlade osobe, dok je više od 200 ljudi povređeno. "Pravda ne bi trebalo da bude ni prebrza ni zakasnela. Samo pravda i istina mogu doneti malo spokoja porodicama i društvu", rekao je predsednik Sobranja u obraćanju i pozvao da se tačno utvrdi odgovornost za živote izgubljene zbog učinjenih grešaka. On je rekao da su te noći Kočani i Severna Makedonija "izgubili su deo svoje budućnosti". "Ta noć je, zajedno sa životima 63 mladih ljudi, sa sobom odnela i snove i planove koji su tek počeli da se grade. Čak i nakon godinu dana teško je odabrati, a još teže izgovoriti reči. One uvek deluju nedovoljno da izraze ono što čovek oseća", rekao je Gaši u obraćanju poslanicima i porodicama žrtava. On je istakao da komemorativna sednica nije samo institucionalni formalizam, već zajedničko poklonjenje pred onima koji nose težinu ovog događaja. Takođe je ukazao na humanizam i solidarnost koju su građani pokazali nakon događaja, kao i međunarodna zajednica. "Videli smo lekare i medicinske sestre kako rade danonoćno kako bi spasili život, videli smo vatrogasce koji se nisu štedeli da bi nekoga izvukli, i da ta solidarnost nije imala ni političke, ni etničke, ni verske boje", rekao je Gaši. U četvrtak je nastavljeno je suđenje za požar u "Pulsu" koje je počelo 19. novembra. Za požar u diskoteci "Puls" optuženo je 35 fizičkih i tri pravna lica. Među njima su vlasnik kluba, njegovi rođaci, inspektori državnih institucija, bivši ministri i članovi agencije koja je obezbeđivala klub i njen vlasnik. Na početku suđenja, svi su se izjasnili da nisu krivi i osporili tezu odbrane da postoji uzročno-posledična veza između njihovih postupaka i uzroka smrtonosnog požara.

Kada je počeo rat, poslije dva sata su nam rekli da idemo kući. Negdje u predvečerje čule su se prve dvije do tri detonacije. Noć sam proveo u podrumskom dijelu zgrade u kojoj živim. Moja prva reakcija bio je strah, jer sam imao osjećaj da je situacija haotična. Ovako Makedonac Nikolaj Pavlovski, koji živi i radi u Dubaiju, opisuje trenutke kada su se čule prve detonacije od iranskih napada koji su uslijedili kao odgovor na napade američkih i izraelskih snaga. Kao diplomirani student međunarodnih odnosa sa specijalizacijom za Bliski istok, kaže da razumije ozbiljnost situacije i kakvih razmjera konflikt može biti, ali da zasad ne zna da li će se evakuisati. Lične podatke i sve potrebne informacije već je poslao putem elektronske pošte ambasadi Sjeverne Makedonije u Abu Dabiju. "Neću se evakuisati ako ruta ide preko Saudijske Arabije, Izraela ili pak vladinim avionom, i sve dok nam ne daju garancije za bezbjednost našeg zdravlja i života. Na kopnu se trenutno osjećam sigurnije nego da eksperimentišem s nekim neprovjerenim kombinacijama i varijantama", kaže Pavlovski za Radio Slobodna Europa. On je jedan od stotina makedonskih državljana koji su se prijavili u diplomatsko‑konzularnim predstavništvima Sjeverne Makedonije. Sa iznajmljenim autom kroz pustinju i nazadPavlovski kaže da je sada situacija mirna, za razliku od prethodnih dana kada su spavali i u pustinji. Nakon prvih detonacija i noći provedene u podrumu, kaže da je zajedno s kolegama otišao u Al Madam. "Tamo smo spavali u automobilu koji smo uzeli preko 'rent‑a‑cara', jer su svi smještaji bili bukirani, pa smo noć proveli u pustinji. Treći dan bili smo u Al Ainu, gdje je bilo mirno i gdje smo prvi put normalno spavali. Uveče su nam javili da se vratimo na posao. Četvrtog dana u 14 sati bili smo u Dubaiju s dvojicom mojih kolega. Od tada pa do sada grad se već vratio u normalu", priča Pavlovski. Koliko je državljana Sjeverne Makedonije zatečeno na Bliskom istoku?Prema evidenciji koju imaju makedonske vlasti, stotine državljana Sjeverne Makedonije prijavilo je boravak u nekoj od država Bliskog istoka. Najviše njih evidentirano je u ambasadi u Abu Dabiju, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), koja pokriva više država. Tamo je prijavljeno ukupno 505 građana, prema posljednjem presjeku koji je Ministarstvo spoljnih poslova i spoljne trgovine napravilo 5. marta. Od njih, najveći broj boravi upravo u UAE. Dodatno, 31 osoba je prijavljena u Kuvajtu, 14 u Bahreinu, i 141 u Dohi. "Proces evakuacije se realizuje u skladu s već razrađenim planom, u skladu s bezbjednosnim uslovima i u koordinaciji s nadležnim institucijama", navode iz Ministarstva vanjskih poslova. Predviđen milion eura za čarter letoveDio makedonskih državljana biće evakuisan putem čarter letova koje će organizovati makedonske vlasti. Vlada je donijela zaključak da sprovede javnu nabavku po skraćenoj proceduri kako bi se proces mogao završiti brže. Za ovo su, kako su saopštile vlasti, iz državnog budžeta predviđena 60 miliona denara (skoro milion eura). Ipak, moguće je da će biti iskorišten samo dio sredstava, a to će zavisiti od konačnog broja prijavljenih državljana koji traže evakuaciju. Evakuacija preko zemalja iz regionaDio makedonskih građana već se evakuiše u saradnji sa zemljama iz regiona. Avion sa 138 putnika iz Dubaija 4. marta sletio je na aerodrom u Tivtu u Crnoj Gori. "Pored Crnogoraca, u avionu su bili i državljani Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Italije, Grčke, Sjedinjenih Američkih Država, Turske i Južne Afrike", saopštilo je crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova. Vlada Hrvatske, takođe, organizuje hitan let avionom "Croatia Airlinesa" za povratak ranjivih grupa svojih državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Avion kapaciteta 149 sjedišta treba da poleti iz Dubaija 5. marta, oko 17:30 po lokalnom vremenu. Očekivano slijetanje u Zagreb je oko 22:40. Pored leta Croatia Airlinesa, planirana su i dva dodatna čarter leta lokalnih aviokompanija sa ukupnim kapacitetom od 340 mjesta. Njihov polazak iz Dubaija očekuje se u kasnim popodnevnim satima 5. marta. Dodatni letovi istog kapaciteta zakazani su za petak, 6. mart 2026. godine. Završava se evakuacija iz IzraelaLetom "Air Srbije" preko Egipta, u jutarnjim satima 4. marta sletjela je grupa makedonskih državljana koji su bili zatečeni u Izraelu. Šestoro državljana, takođe iz Izraela, trebalo bi u popodnevnim satima 5. marta da se vrate u Skoplje vladinim avionom Sjeverne Makedonije. "Time će se u potpunosti zaokružiti proces vraćanja svih građana koji su tražili izvlačenje iz Izraela", navode iz Ministarstva vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije. Ove akcije evakuacije s Bliskog istoka uslijedile su nakon što je američki predsjednik Donald Tramp 28. februara saopštio da je Vašington započeo "velike borbene operacije" protiv Irana, u koordinaciji s izraelskim snagama. Napadi u Teheranu bili su usmjereni na najviše nivoe rukovodstva Islamske Republike. Iranski vrhovni lider, ajatolah Ali Hamnei, ubijen je u američkim i izraelskim zračnim napadima. S druge strane, Iran je ispalio stotine raketa i bespilotnih letjelica usmjerenih na američke vojne baze, kao i na ključne energetske i komercijalne lokacije u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu, Bahreinu i Kataru – svim američkim saveznicima.

Tragedija od 2. marta 2026., u kojoj su Ivana i njena šestogodišnja kćerka Katja poginule nakon pada s balkona u Skoplju, nije samo porodična drama s fatalnim krajem. To je brutalan portret sistema koji je, uprkos zakonskim reformama, i dalje zakočen birokratskim procedurama i slabom procjenom rizika. Ovo su djelimično priznala i ministarstva unutrašnjih poslova i socijalne politike, iako aktivisti koji se bore za zaštitu žrtava porodičnog nasilja stalno upozoravaju na probleme. Ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski, u pokušaju transparentnosti, otkrio je hronologiju događaja u posljednjim satima Ivaninog života. Na dan tragedije, u 12:05 sati, policija je već bila na terenu nakon prijave o svađi. Ivana je potpisala zabilješku da nije bilo fizičkog kontakta i odustala od postupka. Samo dva sata kasnije, ona i njeno dijete bile su mrtve. "Ministarstvo unutrašnjih poslova ima obezbijeđen video-snimak na kojem se jasno i nedvosmisleno vidi kako počinilac, suprug, udara žrtvu... Ne mogu reći tačno kada, ali to je sigurno istog dana", rekao je Toškovski. Prema riječima ministra, iako je postojao dokaz o fizičkom nasilju istog dana, policija se oslonila na izjavu žrtve. Policija će tek istraživati da li je ta izjava data pod pritiskom ili iz straha. Toškovski je izjavio da je tokom protekle godine bilo nekoliko prijava policiji nakon kojih je žrtva odustajala od daljeg gonjenja. Platforma za rodnu ravnopravnost upozorava da je ovo obrazac "slabe procjene rizika". "Život žena i djece ne smije zavisiti od toga hoće li sistem prepoznati opasnost tek nakon što se tragedija već dogodila", navodi se u njihovom saopštenju. Hronologija najavljene smrtiDok su institucije, nakon šoka zbog tragedije, požurile da se opravdaju, javnost i aktivisti postavljaju ključno pitanje: kako je osoba s deset krivičnih prijava i historijom nasilja bila u poziciji da ponovo ugrožava živote najbližih? Policija je saopštila da su protiv supruga žrtve postojale krivične prijave za nasilje, trgovinu drogom i porodično nasilje. On je sada u kratkotrajnom pritvoru dok tužilaštvo istražuje uzroke smrti majke i kćerke. Tereti se za nanošenje tjelesnih povreda, ugrožavanje sigurnosti, navođenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu. Prema riječima advokatice Katerine Koteske, koja pred sudom zastupa žrtve porodičnog nasilja, jedan od osnovnih propusta leži u načinu na koji policija dokumentuje prvi kontakt sa žrtvom. Koteska ovu pojavu naziva "pravnom zamkom". Kada policija slučaj evidentira kao "prijavu", zapravo zaobilazi tužilaštvo i time nije dužna poštovati nove zakonske izmjene prema kojima mora obavijestiti tužioca radi pokretanja postupka. "Vrlo često se, već u policijskoj stanici, žrtva navodi da podnese krivičnu prijavu protiv počinioca, umjesto da se slučaj porodičnog nasilja procesuira bez obzira na njegovu težinu... Policajac nema obavezu da obavijesti tužioca ako se slučaj vodi kao prijava. To je vrlo blag pristup, jer nasilnik smatra da mu je sistem naklonjen", kaže Koteska. Ona objašnjava da nakon zaprimljene krivične prijave policija ima zadatak da "upozori" nasilnika i kaže mu da ne smije tući žene te o tome obavijesti žrtvu porodičnog nasilja. Do nedavno, prema makedonskim zakonima, nasilnik je mogao stati pred sud samo ako ga žrtva prijavi. Posljednjim izmjenama zakona iz 2025. godine omogućeno je da, po hitnom postupku, policija podnese krivičnu prijavu ako se žrtva boji, ali samo ako postoje vidljive modrice ili druge tjelesne povrede. Upravo tu je prvi problem, kažu aktivisti. Nasilnik prolazi kroz prvi filter – policiju koja ne procjenjuje rizik od nasilja, zadovoljavajući se zakonskim minimumom, odnosno službenom zabilješkom ili prijavom koja skuplja prašinu u ladici. Time sebi olakšavaju posao i zaobilaze zakonske izmjene koje predviđaju hitno procesuiranje ovakvih slučajeva. Policija tvrdi da se to mijenja. "Moram napomenuti da su ove izmjene zakona u posljednjih sedam dana rezultirale s tri postupka po hitnom postupku koje je proveo Sektor unutrašnjih poslova Skoplje. Izrečena su dva pritvora, a u jednom slučaju određene su mjere za osiguranje prisustva, gdje smo detektovali ovakav tip potencijalnog krivičnog djela. Ali očigledno je da, osim izmjene zakona, moramo promijeniti i kodeks ponašanja", izjavio je ministar Toškovski. Prema podacima MUP-a, tokom 2024. godine u Skoplju je bilo 213 krivičnih prijava za porodično nasilje, od kojih se 27 vodilo po hitnom postupku uz jedan pritvor. Prošle godine pokrenute su 224 krivične prijave, od kojih 54 po hitnom postupku, a broj pritvora porastao je na 17. Od početka ove godine podneseno je 28 prijava, od kojih 12 po hitnom postupku, uz pet izrečenih pritvora. Sistem nekažnjivosti?Koteska ističe da se mjere zaštite žrtava i kažnjavanja nasilnika slabo primjenjuju, stvarajući sistem nekažnjivosti. "Ministarstvo unutrašnjih poslova ima pravo tražiti od suda izricanje mjere 'udaljenja nasilnika'. Međutim, revizorski izvještaj za 2025. godinu pokazuje da na području Bitolja ta mjera nije izrečena nijednom. Nemoguće je da tokom cijele godine nije bilo nijednog ozbiljnog slučaja porodičnog nasilja", kaže advokatica. Ona upozorava da policajci i socijalne službe često vrše dvostruku viktimizaciju žrtava, tražeći opravdanje za nasilno ponašanje njihovih partnera. "Zabranjeno je žrtvi postavljati pitanja poput: 'Zašto si ga provocirala?', 'Zašto si to rekla?', 'Zašto si to uradila?'. Kod porodičnog nasilja nema doprinosa žrtve", objašnjava Koteska. Ovakav pristup utiče na percepciju nasilnika o nekažnjivosti. Umjesto krivičnog progona, dobija samo pismenu opomenu, što često dovodi do eskalacije nasilja. Psihološko savjetovalište Kognicija navodi da kazna nije samo pravna mjera, već ima i psihološku funkciju postavljanja granica. "Kada granica ne postoji, ponašanje često eskalira", navodi se u njihovoj objavi. Kada sistem ne reaguje, šalje se društvena poruka da nasilje "nije toliko ozbiljno", čime se stvara kultura tihe tolerancije i normalizacije nasilja. 'Crveni alarm za sistem'Platforma za rodnu ravnopravnost traži odgovornost imenom i prezimenom za svakog zaposlenog u institucijama koji je napravio propust – od MUP-a i tužilaštva do socijalnih službi. Nacionalna mreža protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja ocijenila je događaj kao "crveni alarm" za cijeli sistem, navodeći da nije riječ o izolovanom incidentu, već o zabrinjavajućem obrascu nedovoljne prevencije, zakašnjelih reakcija i slabe procjene rizika. Prema podacima Eurostata, Sjeverna Makedonija je među zemljama s najvišom stopom femicida u Evropi. Od početka godine evidentirana su četiri smrtna slučaja uzrokovana porodičnim nasiljem. Krivična prijava kasnila dva mjesecaMinistarstvo socijalne politike, demografije i mladih saopštilo je da je porodica već bila u njihovoj evidenciji, ali da je informacija o premlaćivanju žene stigla sa zakašnjenjem od dva mjeseca. "Dopis MUP-a o fizičkom napadu supruga na suprugu zaprimljen je i evidentiran 2. marta 2026. godine, a odnosi se na događaj iz decembra", navodi se. Koteska ističe da i centri za socijalni rad imaju svoj udio u sistemskim propustima, jer se mjere često svode na opomene i zabrane prilaska koje nasilnici ne poštuju. OSCE: Potrebna multisektorska akcijaMisija OSCE-a u Skoplju poručila je da nijedna institucija ne može sama suzbiti nasilje. Na nedavnoj debati naglašen je značaj nove Nacionalne strategije 2026. – 2033., koja predviđa integrisani sistem saradnje pravosuđa, policije, socijalnih službi i zdravstva. "Samo koordinisanom akcijom i održivim finansiranjem može se osigurati pravovremena podrška svakoj žrtvi", saopšteno je. Ministar Toškovski najavio je formiranje posebnog nacionalnog odjela za ovu vrstu kriminaliteta, priznajući da takvo tijelo do sada nije postojalo. Međutim, ta najava dolazi prekasno za Ivanu i Katju. Tragedija u Taftalidžama podsjetnik je da, dok institucije usklađuju procedure i pišu strategije, životi žena i djece vise o tankoj niti birokratske efikasnosti.

Transportni sektor u Severnoj Makedoniji će biti prvi pogođen rastom cena nafte, a to će uticati i na celokupnu ekonomiju, rekli su ekonomski stručnjaci za Radio Slobodna Evropa (RSE) nakon što su SAD pokrenule "veliku borbenu operaciju", u koordinaciji sa izraelskim snagama, 28. februara, dovodeći Bliski istok na ivicu eskalacije. Evropska unija (EU) je takođe tražila od članica da do kraja dana podele svoje procene bezbednosti snabdevanja naftom. EU takođe razmatra mogućnost sazivanja ad hoc sastanka svoje koordinacione grupe za naftu kasnije ove nedelje, izvestila je novinska agencija Rojters (Reuters). Čitav svet, uključujući Severnu Makedoniju, čija je privreda zavisna od uvoza, izložen je riziku od inflatornih pritisaka, jer je cena nafte ugrađena u skoro sva dobra i usluge, objašnjava Ivana Bećiragić, profesorka međunarodne ekonomije na Međunarodnom balkanskom univerzitetu. "Za makedonsku ekonomiju, sektor transporta će biti prvi na udaru, ali negativne posledice mogu očekivati sve domaće kompanije i naravno građani koji već imaju krhku kupovnu moć kao posledicu dugogodišnjih turbulencija u svetskoj ekonomiji. U takvim uslovima očekuje se dodatni oprez i od Evropske centralne banke i od Narodne banke u vezi sa mogućim smanjenjem kamatnih stopa; mora biti restriktivniji pristup, iako to može imati nepoželjan efekat na rast", rekla je Bećiragić za RSE. Konstantin Dimitrov, penzionisani profesor na Mašinskom fakultetu u Skoplju, kaže da će, ako se situacija u Iranu dodatno pogorša, to imati velike posledice po ekonomiju. Pratite naš blog uživo o napadima na Iran. "Biće žestok udarac na standard ako poskupi transport. Svaki proizvod koji se nađe na bilo kojoj tezgi poskupeće u istoj meri u kojoj poskupi gorivo. Gorivo učestvuje u ceni svakog proizvoda koji kupujemo. Barem se ne gine, recimo, i to će nam biti jedina uteha u celoj ovoj situaciji", kaže Dimitrov za RSE. Razlog za povećanje cena nafte posle napada je smanjena proizvodnja koja će uslediti kod najvećih proizvođača nafte u tom regionu i delimično ili moguće potpuno zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi 20 odsto svetske trgovine naftom i tečnim prirodnim gasom, objašnjava Dimitrov. On dodaje da ako se isporuke energenata na svetskom tržišta smanji za 10-20 odsto, a postoji potražnja, jasno je da će cena pratiti taj primer. Dimitrov ističe da se proizvodnja ne može povećati preko noći, već je za to potrebno vreme, što znači da će situacija potrajati, a može se i pogoršati ako mete postanu veliki privatni proizvođači tečnih goriva. Predsednica Severne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova je rekla da što se tiče energetike, "imamo čvrsto uverenje, ne samo institucionalno već i dokumentovano podacima, da trenutno nema razloga za brigu". "U tom pogledu, takođe, nadležni su informisali da nema problema, interkonektor između Grčke i nas je već u funkciji. Zakon predviđa da mora biti obezbeđena nafta za 40 do 90 dana, i to je ispunjeno", rekla je Siljanovska-Davkova nakon sednice Saveta bezbednosti 1. marta. Od svih energenata, Severna Makedonija najviše troši naftuPrema poslednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupne potrebe za energijom u Severnoj Makedoniji iznose 2.541.849 tona ekvivalenta nafte (toe), pri čemu se 65,5 odsto te energije obezbeđuje uvozom. Tona ekvivalenta nafte (toe) je mera koja se koristi za poređenje različitih energija (električna energija, ugalj, gas, nafta) kroz zajedničku jedinicu – to jest, količinu energije dobijene iz jedne tone sirove nafte. To omogućava da se svi izvori izraze u istom formatu i lakše porede. Od ukupnih potreba, 44,7 odsto čine naftni proizvodi, što znači da Severna Makedonija godišnje potroši oko 1,13 miliona toe energije iz nafte i naftnih derivata – što je ubedljivo najveći udeo u energetskoj strukturi. Finalna potrošnja energije je 1.859.697 toe, a skoro polovina, 47,6 odsto, otpada na saobraćaj, što pokazuje da je transport najveći i najdirektniji potrošač nafte. Domaćinstva učestvuju sa 26,1 odsto, industrija sa 16,9 odsto, a ostali sektori sa 8,4 odsto, što znači da svako povećanje cena nafte ili problemi sa snabdevanjem prvo utiču na transport, a zatim se indirektno prelivaju na cenu proizvoda, usluga i životni standard građana. Cene nafte rastu, akcije padaju, dolar rasteCene nafte su porasle, dolar je porastao, a akcije su pale u 2. marta, dok se čini da će vojni sukob na Bliskom istoku trajati nedeljama, preteći da poremeti globalni ekonomski oporavak i moguće ponovo pokrene inflaciju, naveo je Rojters. Nafta Brent (globalna referentna vrednost kojom se trguje na Londonskoj berzi) poskupela je za oko 10 odsto na 79,90 dolara po barelu, iako je u jednom trenutku nakratko premašila 82 dolara, dok je vrednost američke sirove nafte porasla za 8,2 odsto na 72,64 dolara po barelu. Sirova nafta tipa Brent se proizvodi u regionu Severnog mora Atlantskog okeana i meša se na nekoliko lokacija. Cena zlata je porasla za 2,6 odsto na 5.413 dolara po unci. Snabdevanje naftom moglo bi biti ugroženo sukobom nakon što je Iran navodno upozorio tankere u Ormuskom moreuzu da im neće biti dozvoljen prolaz, objavila je nemačka novinska agencija dpa. Zvaničnici britanskog Centra za pomorske trgovinske operacije rekli su da su dva broda pogođena u blizini ove ključne trgovačke arterije. Zasad investitori očekuju da će sukob ostati relativno ograničen, ostavljajući veliki prostor za nestabilnost tržišta ako eskalira. Prvi rizik za tržišta je neizvesnost oko toga šta će se dalje desiti u Iranu, s obzirom na složenost vladajućeg sistema Islamske Republike. To zatim komplikuje perspektive za cene nafte, koje su i sad talac onoga što rade zemlje proizvođači nafte i kako to utiče na prolazak tankera kroz Bliski istok, s velikim implikacijama na inflaciju širom sveta, pa čak i na bezbednost obveznica, navodi se u analizi Rojtersa. Ormuski moreuz koriste tankeri koji prevoze oko petinu svetskih isporuka nafte i gasa morem.

Skoro cijeli iznos posljednje projektovane sume za auto‑put Kičevo–Ohrid već je isplaćen. Podaci pokazuju da je do sada realizirano gotovo 560 miliona eura za ovu dionicu. Iako je zvanično počela da se gradi 2014. godine – nekoliko mjeseci nakon potpisivanja ugovora u novembru 2013. – auto‑put ni nakon 12 godina nije završen. "Do ovog trenutka realizirano je 557.985.782,11 eura, odnosno 93,3 posto predviđenog iznosa za izgradnju auto‑puta Kičevo–Ohrid", pokazuju posljednji podaci koje je Javno preduzeće za državne puteve (JPDP) dostavilo Radiju Slobodna Evropa. Ako je dosad isplaćenih 93,3 posto od ukupno planirane sume, konačan iznos – ukoliko sve ostane u skladu s dosadašnjim projekcijama – iznosiće 598.055.500 eura. To je više od 200 miliona eura iznad prvobitno projektovanih 374 miliona, objavljenih prije više od deset godina. Dionica je duga skoro 57 kilometara, što znači da jedan kilometar ove važne saobraćajne arterije u Sjevernoj Makedoniji košta oko 9,7 miliona eura. Šta se radi na terenu?Iz JPDP-a navode da je "izgradnja u naprednoj fazi". "Radi se na sanaciji novoformiranih klizišta, kao i na pripremi zaštitnih mjera na kosinama – pošumljavanje, postavljanje geokompozitnih mreža, prskanje betonom. Na pojedinim kosinama izvodi se rješenje sa takozvanim galerijama", saopštilo je preduzeće. Cilj je da se što veći dio dionice učini funkcionalnim kako bi se olakšalo "putovanje do turističkog centra u Ohridu". Grad Ohrid, smješten na obali Ohridskog jezera na jugozapadu zemlje, ima više od 50.000 stanovnika i predstavlja najpoznatiju turističku destinaciju u državi. Prema izvještajima Opštine, u 2023. i 2024. zabilježeno je više od 1,1 milion noćenja turista godišnje. Od problema s projektom i nedostatka radnika do političkih obračunaPrema posljednjim dostupnim informacijama, koji se odnose na auto‑put čija je svrha olakšavanje putovanja u ovaj region, do sada je završeno oko 40 od ukupno 57 kilometara. Auto‑put gradi kineska kompanija Sinohydro, a Državni zavod za reviziju u jednom od svojih izvještaja o JPDP‑u nazvao ga je "najvećom infrastrukturnom investicijom s višedecenijskom izgradnjom". Još 2022. godine revizori su utvrdili da je vrijednost projekta porasla najmanje 45 posto, kao i da ovaj auto‑put ima najveće produžavanje roka izgradnje — iako je prvobitno trebalo da bude završen za četiri godine. Kao razlozi za kašnjenje navedeni su: nedostaci projekta, zakašnjela eksproprijacija, neriješeni imovinsko‑pravni odnosi, dislokacija objekata, nedovoljan broj tehničkog kadra, mehanizacije i opreme. Pored ovakvih problema, politički akteri godinama su se međusobno optuživali za zastoj. Kada je prvih 20 kilometara pušteno u rad u junu 2025. godine, potpredsjednik vlade i ministar saobraćaja Aleksandar Nikoloski iz VMRO‑DPMNE najavio je da bi dionica u potpunosti trebalo da bude završena do kraja 2026, optužujući da je projekat ranije postao "simbol zastoja" i "sramna slika države koja tapka u mjestu". Opozicioni SDSM, na čiju je vlast Nikoloski aludirao, tvrdi da su, kada su 2017. preuzeli vlast, na terenu zatekli samo 30 posto izvedenih radova, bez sprovedene eksproprijacije, bez izrađenih ključnih projekata i s nizom drugih problema, ali da su uspjeli završiti 83 poto projekta. Projekat su pratile i kontroverze koje su dovele do optužnice bivšeg Specijalnog javnog tužilaštva (SJO) u predmetu "Trajektorija", zbog sumnje da je državni budžet oštećen za više od 150 miliona eura. Optuženi su bili bivši premijer Nikola Gruevski, bivši potpredsjednik vlade Vladimir Peševski, bivši ministar saobraćaja i veza Mile Janakieski i bivši direktor JPDP‑a Ljupčo Georgievski. Suđenje je održano, ali nije donesena pravosnažna presuda jer je predmet zastario. Dio te optužnice odnosio se i na ugovor za auto‑put Miladinovci–Štip, koji je potpisan u istom periodu kao i ugovor za Kičevo–Ohrid. Međutim, taj auto‑put dug 47 kilometara završen je i pušten u upotrebu u junu 2019. godine. U njega je, prema JPDP‑u, uloženo 177 miliona eura, odnosno prosječno 3,8 miliona eura po kilometru.