Ulaganjem od 1,9 milijardi eura kroz kredit koji je najavila Velika Britanija, Vlada Sjeverne Makedonije postavlja ambiciozan cilj: u roku od pet godina, makedonske željeznice će dobiti modernu prugu od sjevera do juga, kojom će se putnički vozovi kretati brzinom od 160 kilometara na sat do Soluna i Beograda, a teretni vozovi brzinom od 120 kilometara na sat. Plan je da se što više održi postojeća trasa, na kojoj će se izgraditi potpuno nova željeznička pruga, i da se paralelno sa njom postavi druga linija, što bi rezultiralo oko 200 kilometara moderne dvosmjerne željezničke pruge, objašnjava za Sjevernomakedosni servis radija Slobodna Evropa (RSE) direktor javnog preduzeća Makedonske željeznice – Transport, Siniša Ivanovski. "Nećemo zadržati postojeću željezničku prugu sjever-jug. Zadržaćemo samo trasu i izgradiće se potpuno nova željeznica, jer su parametri sadašnje za maksimum 100 kilometara na sat i ona nije ista ni po jednom parametru kao ona za 160 kilometara na sat. Dakle, cijela željeznica u oba smjera, sa elektrifikacijom i signalizacijom, trebalo bi da košta najviše 1,9 milijardi eura", kaže Ivanovski u intervjuu za RSE. Prema sporazumu sa britanskom vladom, dodaje on, jedan od uslova je da izvođač radova na željeznici bude britanska kompanija, koja će izvesti 20 odsto ukupne vrijednosti, što će staviti na raspolaganje 1,5 milijardi eura za podizvođače, odnosno makedonske kompanije. Međutim, Ivanovski ističe da je problem što u zemlji nema kompanija specijalizovanih za izgradnju i održavanje željeznica. Željeznička infrastruktura je trenutno na veoma niskom nivou, sa prugom na kojoj se vozovi kreću maksimalno 50 kilometara na sat, na nekim dionicama sa krivinama čak i sporije od 20 kilometara na sat. Željeznica će razvijati i turizamZamjenik premijera i ministar saobraćaja Sjeverne makedonije Aleksandar Nikoloski u novembru je najavio da se priprema izgradnja "brze željeznice" od Skoplja do Soluna i, prema njegovim riječima, na ovaj način zemlja će razvijati i turizam. Rekao je da je Vlada usvojila odluku o urbanističkom rješenju za lokalitet Stobi, gdje se takođe otvaraju nove vinarije u regionu Tikveš. Nikoloski je naglasio da je cilj ovih aktivnosti olakšavanje izgradnje novih hotelskih kapaciteta i zadržavanje turista koji prolaze kroz Koridor 10, odnosno rutu E-75. Nova željeznička pruga koja bi trebala povezivati gradove Niš i Skopje u planu je izgradnje. Ona je dio projekta Koridor 10 koji će povezivati Atinu, Solun, Skopje, Niš, Beograd, Zagreb, Ljubljanu i Salzburg. Međutim, dio stručne javnosti sa ozbiljnim rezervama gleda na najavljenu "brzu prugu", upozoravajući da se projekat gurne bez dovoljne analize i sa potencijalno velikim finansijskim rizikom za državu. Profesor Dejan Trajkovski sa Univerziteta Svetog Klimenta Ohridskog vidi projekat kao "gubitak" i prema njegovim riječima će koštati mnogo više od kredita od 1,9 milijardi eura, odnosno kaže da bi sa kamatama i neprijavljenim gubicima iznos dostigao 3,3 do 3,5 milijardi eura. "Vlada se sprema da ne pozajmljuje milijarde eura za gubitaški projekat nazvan brza željeznica, bez ikakve ekonomske analize, bez studija izvodljivosti, bez javne rasprave, samo nepromišljenom političkom odlukom. Oni žele željeznicu koja će donositi gubitke, umjesto struje i profita od Vardarske doline", kaže Trajkovski. Direktor Makedonskih željeznica - Infrastruktura Siniša Ivanovski kaže da se trenutno sprovode studija izvodljivosti, procjena uticaja na životnu sredinu i druge studije za projekat koje bi trebalo da pokažu kako se gradi trasa. Što se tiče ekonomske isplativosti, on kaže da s obzirom na to da je zemlja trenutno posljednja u regionu po pitanju infrastrukturnih projekata (željeznička i putna infrastruktura), očekuje da će Sjeverna Makedonija imati koristi od projekta. Ekonomska isplativost"Luke u Grčkoj doživljavaju kontinuirani rast obima posla, a najbrža i najefikasnija ruta za transportne kompanije prolazi kroz Sjevernu Makedoniju. Što je ruta kraća, to su troškovi niži, što je direktna korist i za nas", objašnjava Ivanovski. Da li će se investicija u potpunosti vratiti pokazaće studije, dodaje on, ističući da infrastrukturni projekti retko imaju direktan finansijski povraćaj. Prema njegovim rečima, suštinska uloga ovih projekata je poboljšanje kvaliteta života i usluga za građane i javni prevoz, koji se najčešće subvencioniše u svim velikim metropolama, kaže on. Vlade Sjeverne Makedonije i Bugarske potpisale su 6. novembra sporazum o izgradnji međunarodnog željezničkog tunela na Koridoru 8. Planirani tunel dio je šireg panevropskog Koridora 8, saobraćajnog koridora koji spaja jadransku i crnomorsku obalu. Trasa povezuje Bari i Brindisi u Italiji s lukom Drač u Albaniji, odakle se pruža kroz južni Balkan prema Bugarskoj i dalje do Varne na Crnom moru. Cestovna i željeznička mreža prate sličan pravac, povezujući ključne gradove poput Tirane, Skoplja, Sofije i Plovdiva. Pored Koridora 10, zemlja, dijelom britanskog kredita, planira i kompletnu rekonstrukciju željezničke pruge Skoplje-Kičevo, preko Tetova i Gostivara. Ova dionica se razmatra kao ključno rješenje za buduću željezničku vezu sa Albanijom. Dvije zemlje traže rješenje za vezu jer se ruta do Ohrida nalazi u području pod zaštitom UNESCO-a. Veza sa Albanijom bi se izgradila u roku od najmanje osam godina, kaže Ivanovski.

Industrija će moći skrivati koje hemikalije, sirovine i materijale sagorijeva, sve pod izgovorom "poslovne tajne", ako država to odobri. To predviđa novi Zakon o kontroli industrijskih emisija, koji omogućava velikim industrijskim postrojenjima da od Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje (MŽSPP) zatraže da određene informacije postanu nedostupne javnosti, iako upravo ti podaci mogu otkriti ugrožavaju li fabrike zdravlje ljudi i životnu sredinu. Prema Zakonu, detalji o dizajnu fabrike ili o sirovinama i hemikalijama koje koristi mogu biti proglašeni "poslovnom tajnom" ako kompanija to navede u zahtjevu za ekološku dozvolu. Nakon toga Ministarstvo za zaštitu okoliša odlučuje hoće li te informacije ostati nedostupne javnosti ili ne. "Ovakvo zakonsko rješenje je problematično", ocjenjuju pravni eksperti iz Udruženja mladih pravnika Makedonije, dok je zajednička inicijativa "Zeleni ljudski grad" najavila osporavanje zakona pred Ustavnim sudom. "Zeleni ljudski grad" smatra da bi uvođenje instituta "poslovne tajne" moglo dovesti do prikrivanja informacija, što bi, prema njihovom mišljenju, značilo "da obični građanin neće imati pravo da zna da li Usje, na primjer, spaljuje otpad, gume ili neke druge toksične elemente". RSE je zatražio odgovor od Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje zašto se uvodi "poslovna tajna" za industriju, ali do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor. Inače, Ministarstvo još čeka novog ministra nakon što je dosadašnji, Izet Medžiti, napustio funkciju i nakon lokalnih izbora postao gradonačelnik Čaira. Evropski standardi uz mogućnost skrivanja informacijaZakon o kontroli industrijskih emisija, koji će stupiti na snagu za dvije godine, izglasan je početkom ovog mjeseca u Sobranju s ciljem da se država uskladi sa standardima Evropske unije o zagađenju. Član 24 predviđa da informacije koje dostavljaju industrijski operateri mogu biti proglašene "informacijama s ograničenim pristupom" ako to odobri Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje(MŽSPP). Prema članu 24, stav 8, podaci se objavljuju samo ako ne sadrže poslovnu tajnu, što znači da Ministarstvo može zadržati određene informacije nedostupne javnosti. Udruženje mladih pravnika Sjeverne Makedonije ocjenjuje da to u praksi može biti problematično, posebno, kako kažu, ako Ministarstvo ne razvije strogo restriktivan pristup prilikom odlučivanja o takvim zahtjevima investitora. "Ono što dodatno smatramo problematičnim u zakonskom rješenju jeste da Zakon ne predviđa obavezu Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje da takvu odluku objavi javno, niti izričito predviđa pravo javnosti ili zainteresovane javnosti da je ospori pred sudom", rekao je za RSE Bojan Trpevski iz Udruženja mladih pravnika. Ograničava se javna kontrolaZakonom se prvi put uvode evropski standardi za najbolje dostupne tehnike (BAT) i uspostavlja javni registar svih industrijskih postrojenja i njihovih emisija, a Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje najavilo je strožije inspekcijske kontrole, veće kazne i jačanje nadzora uz novi kadar i modernu opremu. Međutim, ono što dodatno zabrinjava, prema Udruženju mladih pravnika (MZMP), jeste da zakon ne predviđa obavezu Ministarstva da javno objavi odluke o proglašenju poslovne tajne, niti pravo javnosti da ih ospori pred sudom. Iz Udruženja upozoravaju da bi u tom slučaju javnost mogla ostati bez ključnih informacija o radu industrije. "To bi onemogućilo stručnu i zainteresovanu javnost da na vrijeme podnese relevantne primjedbe na zahtjeve za ekološke dozvole i narušilo bi principe prevencije, opreznosti i učešća javnosti koje propisuje zakon", navode iz Udruženje mladih pravnika. Dodatno, takva praksa može dovesti državu u sukob s Arhuskom konvencijom, koja zahtijeva da isključivanje informacija bude rijetko i strogo opravdano, navode iz udruženja. "Ako Ministarstvo postupa suprotno međunarodnim standardima, tada teret zaštite javnog interesa pada na upravno sudstvo", kažu iz Udruženja mladih pravnika. Transparentnost se traži prije dobijanja ekološke dozvoleMeđutim, Mladi pravnici objašnjavaju da prije nego što industrija uopšte zatraži ekološku dozvolu, prema novom Zakonu, mora proći kroz postupak procjene uticaja na životnu sredinu. U ovoj fazi, kažu pravnici, analiziraju se svi aspekti projekta, a javnost ima pravo da dobije potpune informacije i podnese primjedbe. "Za sada, Zakon o životnoj sredini ne dozvoljava skrivanje podataka u ovom postupku, što znači da ključne informacije treba da budu javno dostupne još prije nego što se dođe do integrisane dozvole", navode iz Udruženja mladih pravnika. Iz Udruženja ukazuju da javnost treba pažljivo pratiti donošenje novih izmjena Zakona o životnoj sredini, koje tek treba da uđu u skupštinsku proceduru, a kojima se reguliše upravo postupak procjene uticaja na životnu sredinu, koji garantuje transparentnost prije aktiviranja novih mehanizama iz Zakona o industrijskim emisijama. Na izmjene koje je predložilo Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje, Udruženje mladih pravnika je podnijelo komentare, ali navode da još uvijek nisu dobili odgovor od Ministarstva. Ekstremno zagađen zrak, izraženo energetsko siromaštvo, neefikasno upravljanje otpadom i spor napredak u energetskoj tranziciji zabilježeni su u evropskom izvještaju o životnoj sredini za 2025. godinu za Sjevernu Makedoniju, koji je objavila Evropska agencija za zaštitu životne sredine. U izvještaju se navodi da se oko 3.800 života gubi godišnje zbog izloženosti zagađenom zraku, što predstavlja 17,7 posto ukupne smrtnosti stanovništva, čime se Sjeverna Makedonija svrstava među najzagađenije zemlje u Evropi.

Osam mjeseci nakon tragedije u diskoteci "Puls" u Kočanima, u kojoj je poginulo 63 mladih ljudi, i neposredno pred početak sudskog procesa, poslanici su najavili da će raspravljati o političkoj odgovornosti u skupštinskoj anketnoj komisiji. Opozicija je podnijela prijedlog Skupštini, a vladajuća VMRO-DPMNE najavila da će se složiti, pod uslovom da se komisija proširi na sve prethodne tragedije. Javni tužilac Ljupo Kocevski smatra da politika treba da se povuče iz ovog postupka, jer je sada počeo sudski proces u kojem će se tražiti krivična odgovornost za sistemske propuste koji su doveli do toga da požar izazove toliki broj žrtava. "Moje lično mišljenje je da se u ovom trenutku vodi sudski postupak i ne bi bilo svrsishodno da se vodi i anketna komisija, imajući u vidu da bi se tamo moglo raspravljati o stvarima koje su dio sudskog postupka. Međutim, ostavljamo politici da odluči", izjavio je Kocevski 19. novembra u intervjuu za TV Sitel. Suđenje za požar u diskoteci u Kočanima koji se dogodio prije osam mjeseci, a u kojem je poginulo 63 mladih ljudi i više od 200 povrijeđeno, počelo je 20. novembra. Dodao je da sudski postupak treba da bude transparentan i da se okonča, pa eventualno tada, ako političari i dalje smatraju da treba tražiti dodatnu političku odgovornost, da formiraju anketnu komisiju. Inicijativa za anketnu komisiju dolazi sa zakašnjenjem, kažu bivši poslanici i analitičari, i otvara staru dilemu: da li anketne komisije ispunjavaju ustavnu svrhu kao kontrolni mehanizam izvršne vlasti za utvrđivanje političke odgovornosti, ili se pretvaraju u partijske sudove sa ograničenim dometom? Anketne komisije su privremena radna tijela Skupštine koja imaju zadatak da obavljaju posebne poslove. Prema Ustavu, nalazi anketnih komisija predstavljaju osnov za pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija. Ova anketna komisija, koju je zatražio opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), predstavlja test zrelosti društva, dok je za vlast samo "još jedna politička nekrofilija". Bivši predsjednik Skupštine Tito Petkovski podsjeća da je ustavna uloga anketne komisije kontrolna. Ona je instrument putem kojeg Skupština provjerava da li nosioci javnih funkcija ispunjavaju svoje obaveze i da li su propusti doveli do posljedica, kao u slučaju Kočana. "Anketna komisija nije istražni organ. Ne ulazi u sudski ili tužilački posao. Ona utvrđuje samo političku odgovornost", objašnjava Petkovski. Bivša poslanica Đulistana Markovska, koja je bila dio prvog saziva Skupštine nakon osamostaljenja države u poslaničkoj grupi VMRO-DPMNE, smatra da je sporan trenutak kada će se realizovati ova anketna komisija, jer sada, kada počinje i sudski proces za utvrđivanje krivične odgovornosti, to može dovesti do paralelizma. Tragedija, kako kaže, već je predmet velike sudske procedure, sa 15 tužilaca i više od 30 optuženih, a formiranje anketne komisije sada može izgledati kao partijsko nadmudrivanje, a ne kao odgovoran mehanizam. "Komisija se može pretvoriti u partijski sud. Poslanici tamo najčešće nastupaju partijski, a ne institucionalno. Iskustvo pokazuje da se takve komisije formiraju ili da se nešto zataška ili za političke poene", upozorava Markovska. Dodaje da anketne komisije postoje i treba da postoje samo kada postoji "siva zona", slučajevi kada nema krivične odgovornosti, ali postoji politički propust. Ali u Kočanima, kaže ona, već traje sudski proces sa jasnim indicijama o krivičnoj odgovornosti, a put političke odgovornosti već je kompromitovan zbog dugog odlaganja. Sa ovim stavom se ne slaže Petkovski, koji je bio predsjednik Skupštine iz redova SDSM-a. On smatra da, iako je formiranje anketne komisije zakasnilo, uz iskrene namjere može dovesti do utvrđivanja političke odgovornosti kod aktuelnih funkcionera, što je različito od krivične odgovornosti koja se traži na sudu. "To su potpuno dvije različite stvari i ne smiju se miješati", kategoričan je Petkovski. Za Petkovskog, kašnjenje od osam mjeseci je jasna odluka vlasti da izbjegne političku odgovornost u trenutku kada je tragedija bila svježa. "Kada se nesreća dogodila, opozicija, pa čak i dio vladajućih partija, tražili su komisiju. Ali vlast nije htjela ni da čuje", kaže on. Prema Petkovskom, ministar unutrašnjih poslova trebao je podnijeti ostavku odmah nakon tragedije, kao čin političke i moralne odgovornosti, što je, kako kaže, praksa u razvijenim demokratijama. Kao primjer navodi slučaj u Sloveniji, gdje je ministar smijenjen i za mnogo manju posljedicu – samo jednu žrtvu. I Petkovski i Markovska upozoravaju da dugogodišnja praksa makedonskih institucija pokazuje da anketne komisije često služe kao partijski mehanizam, a ne kao alat za odgovornost. Anketna komisija za Onkologiju završila bez zaključakaPosljednja anketna komisija formirana u Skupštini Sjeverne Makedonije pokušala je utvrditi političku odgovornost nakon otkrivanja afere o zloupotrebi biološke terapije na Klinici za onkologiju. Rasprava u toj komisiji završila je nakon nekoliko mjeseci bez utvrđenih zaključaka o političkoj odgovornosti. Tada vladajuća stranka SDSM opisala je zaključke poslanice iz VMRO-DPMNE, Rašele Mizrahi, kao "partijske zaključke", bez precizne liste osoba koje bi snosile političku odgovornost. Slična je bila situacija i s prethodnim anketnim komisijama, poput one za aferu prisluškivanja koja je obuhvatila masovno praćenje i prisluškivanje političara i javnih ličnosti. Tada je Evropska komisija u svom izvještaju o napretku Sjeverne Makedonije ukazala da, iako je komisija formirana, postoje "praktične prepreke" za sankcionisanje odgovornih. Anketna komisija bila je formirana i za događaje od 24. decembra 2012. godine, kada je opozicija izbačena iz parlamenta, ali je tada vladajuća VMRO-DPMNE izvještaj nazvala "paloma papirom". Bivši predsjednik Skupštine Petkovski podsjeća da dosad nijedna parlamentarna većina nije dozvolila utvrđivanje političke odgovornosti kod funkcionera iz svojih redova. "Kod nas nemamo demokratiju, kod nas imate klasičnu partokratiju. Partije vladaju, ono što one kažu, što se dogovore. Demokratija podrazumijeva glasanje za odgovornost", kaže Petkovski. Markovska dodaje da su prethodne anketne komisije, na kojima se govorilo o aferi na onkologiji, o prisluškivanju, o zagađenju, završile bez pravnog ishoda, sa, kako kaže, zaključcima ostavljenim "u fioci". "Za porodice 63 poginulih, političke igre ne znače ništa", dodaje ona. Porodice žrtava tragedije u Kočanima na protestima svake subote nakon nesreće traže neselektivnu pravdu i garanciju da institucionalni propusti i nemar nikada više neće dovesti do tragedije ovakvih razmjera.

Katastrofu koja se dogodila u diskoteci Pulse, u kojoj je poginulo 63 ljudi, a preko 200 ozlijeđeno, nije uzrokovala samo jedna ljudska ruka, već cijeli sistem, splet niza propusta i zatvaranja očiju, rekao je tužitelj Borče Janev u uvodnoj riječi na prvom ročištu suđenja za tragediju u Kočanima. Diskoteka je, kako je rekao, oduvijek bila smrtonosna zamka i bure baruta. Vlasnik Pulsa, koji je među optuženicima, prema riječima tužitelja, nikada nije bio zainteresiran za sigurnost i godinama je zaobilazio institucionalne prepreke. "Sjeme ove neviđene katastrofe odavno je proklijalo. Nitko od optuženika nije vidio opasnost koja je vrebala godinama, a trebali su je spriječiti", rekao je, između ostalog, tužitelj Janev. Suđenje će se nastaviti u utorak, 25. novembra, izjašnjavanjem o krivici optuženih i uvodnim riječima odbrane. Optuženi, advokati, tužioci, rodbina preminulih i novinari ispunili su sudnicu u Idrizovu ujutro 19. novembra na prvom ročištu suđenja za požar u diskoteci Puls u Kočanima. Nakon što je prošlo više od sat vremena da sud zabilježi i potpiše punomoć svih prisutnih u sudnici u Idrizovu, gotovo svi advokati optuženih zatražili su odgodu današnjeg ročišta. Kao razlog naveli su spajanje dva sudska postupka, odnosno činjenicu da je slučaj koji uključuje agenciju Rubicon, odgovornu za sigurnost Pulsa, dodat prvobitnom slučaju koji uključuje 34 optužena i tri osobe. Time se ukupan broj optuženih u ovom slučaju povećava na 35 osoba i tri kompanije. Kao drugi argument, advokati su naveli činjenicu da su tužioci isključili neke od svjedoka koje su prvobitno predstavili. Tužioci su se, s druge strane, protivili odgodi jer su tvrdili da nije došlo do suštinske promjene. Takvi zahtjevi, pak, izazvali su skepticizam među roditeljima preminulih. "Na samom početku sudskog ročišta nailazimo na veliki skepticizam i vidimo razrađenu igru, šemu predstavnika advokata i optuženih koji manipulišu na razne moguće načine kako bi produbili našu bol", rekao je Toma Stojanov, otac preminulog Andreja Stojanova. Dodao je da se osjećaju manipulisano i da se boje da će doživjeti istu sudbinu kao i porodice u drugim sudskim slučajevima, ukazujući na slučajeve nesreća autobusa Durmo Tursa u blizini Laskarca i Besa Transa u Bugarskoj, kao i požar u modularnoj bolnici u Tetovu. Ovo je veliki slučaj, ne samo po broju optuženih, već i po vremenskom periodu koji obuhvata – posljednjih 13 godina. Na početku suđenja, sutkinja Gruevska-Ilievska, koja će voditi proces, rekla je da sudsko vijeće može garantirati transparentnost i profesionalnost. "Znam za bol, svi smo mi ovdje roditelji, imaćemo poštovanja prema boli i tuzi, ali mi smo profesionalci i moramo poštovati prava svih", rekla je sutkinja obraćajući se prisutnim strankama i roditeljima. Od 15 tužitelja koji su najavljeni da će zastupati optužbu i koji će se izmjenjivati tijekom suđenja, na današnjem prvom ročištu pojavilo se njih 10. Sudski proces počeo je oko osam mjeseci nakon tragedije u kojoj je poginulo 63 ljudi, a preko 200 je povrijeđeno. Porodice žrtava su svake subote kroz Kočane organizovale "Marš za anđele" zahtijevajući pravdu. Uoči suđenja, marširali su i u Skoplju, gdje su dobili podršku hiljada građana. Tragedija u Kočanima dogodila se u noći između 15. i 16. marta, tokom nastupa muzičke grupe DNA - iskre od pirotehnike zapalile su plafon diskoteke, požar se brzo proširio, a panika i uzak izlaz iz objekta izazvali su stampedo. Prema optužbi, objekat nije ispunjavao ni minimalne tehničke uslove za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, nije imao odobrenje za rekonstrukciju, nije imao osnovni projekat za rekonstrukciju i elaborat kao ni poseban elaborat za zaštitu od požara, eksplozija i opasnih materija, te nije izradio plan i procjenu zaštite i spašavanja. Među 34 optuženih, troje su odgovorne osobe, vlasnici i menadžeri firme "Klasik DM" - Kočani sa podružnicom Kabare Puls i firme MMM Kafe – Kočani, koje su obavljale ugostiteljsku djelatnost u kobnom objektu od decembra 2012. godine. Među optuženima je i brat vlasnika diskoteke, koji je, prema navodima tužilaštva, bio odgovoran za prodaju karata i kontrolu broja gostiju i njihove dobi. Prema navodima tužilaštva, u "Pulsu" je u noći požara bilo više od 500 ljudi. Optužena su i tri bivša gradonačelnika Kočana. Ljupčo Papazov (VMRO-DPMNE), koji je bio na funkciji u vrijeme tragedije, kao i njegovi prethodnici Nikolčo Iliev (SDSM) i Ratko Dimitrovski (VMRO-DPMNE). Prema navodima tužilaštva, oni su znali da u gradu postoji noćni klub "Puls", ali nisu ništa poduzeli, odnosno da lokal nije bio registrovan u registru općine u skladu sa Zakonom o ugostiteljskim djelatnostima. Oni su, kako tvrdi tužilaštvo, omogućili rad lokala i plaćanje naknade vlasniku za obavljanje ugostiteljske djelatnosti - kabarea. Krešnik Bekteši i Valjon Saračini, kao bivši ministri ekonomije, takođe su obuhvaćeni optužnicom. Na listi se nalaze i državni sekretar i pet službenika Ministarstva ekonomije, koje je nadležno za izdavanje dozvola za noćne klubove. Optužen je i sadašnji ministar bez portfelja u Vladi Šaban Saliu, koji se procesuira kao bivši direktor Direkcije za zaštitu i spašavanje, zajedno s još trojicom bivših direktora, kao i generalnim inspektorom koji je bio šef inspekcijske službe u Službi državne sigurnosti. Sudski se gone i lokalni inspektori, poput tri građevinska inspektora iz Općine Kočani, te pripadnici osiguranja. Suđenje u slučaju Kočani vodi sutkinja Dijana Gruevska-Ilievska iz Krivičnog suda u Skoplju, koja je među svojim posljednjim poznatim slučajevima imala slučaj nesreće autobusa Durmo Tursa u Laskarcima 2019. godine, kada je poginulo 16 osoba. Slučaj je, prema odluci Vrhovnog suda, dodijeljen Osnovnom krivičnom sudu u Skoplju jer sudovi u Štipu i Strumici nemaju dovoljan broj sudija u krivičnim stvarima. Ali i zato što je Vrhovni sud smatrao da bi slučaj trebali rješavati "sudije sa stečenim iskustvom i znanjem o krivičnim stvarima koje će omogućiti efikasan, profesionalan i zakonit postupak, a istovremeno doprinijeti podizanju javne svijesti".

U srijedu, 19. novembra, počinje sudski proces za tragediju u diskoteci "Pulse", koja se dogodila prije osam mjeseci u Kočanima. U požaru su stradale 63 osobe, uglavnom mladi. Porodice nastradalih već mjesecima traže pravdu za smrt svojih bližnjih i kazne za odgovorne za tragediju.

Sudnica u zatvoru "Idrizovo" na periferiji Skoplja 19. novembra 2025. To su mjesto i datum početka sudskog procesa za jednu od najvećih tragedija u novijoj istoriji Sjeverne Makedonije – požar u diskoteci "Puls" u Kočanima, koji je odnio 63 života, a više od 200 osoba je povrijeđeno. Na optuženičkoj klupi treba da se nađu ukupno 34 osobe i zastupnici tri firme obuhvaćene optužnicom. Među njima su vlasnici diskoteke, bivši ministri ekonomije, bivši gradonačelnici Kočana, inspektori… Suđenje dolazi osam mjeseci nakon požara, koji je izbio u ranim jutarnjim satima 16. marta, tokom nastupa muzičke grupe DNK. Isto toliko traje i vapaj za pravdom roditelja i rodbine poginulih. Svake subote organizovali su "Marš za anđele" na ulicama Kočana, a posljednji, 30. po redu, održali su u Skoplju 15. novembra. Podršku su dobili od hiljada građana koji su marširali s njima od centralnog trga "Makedonija" do Sobranja i Osnovnog krivičnog suda. Svi žele pravdu, ali mnogi su skeptični. "Iz istorije našeg pravosuđa i načina na koji se ranije vodilo sudstvo, čovjek ne može biti preveliki optimista. Međutim, mislim da je ovo prilika da se sudska vlast izbori kao samostalna i da ne podlegne pritiscima izvršne vlasti", izjavio je za Radio Slobodna Evropa Skopljanac Ilija, koji je bio među građanima koji su marširali glavnim gradom u subotu. Tragedija u Kočanima dogodila se tokom nastupa muzičke grupe DNK – iskre od pirotehnike zapalile su plafon u diskoteci, vatra se brzo proširila, a panika i uzak izlaz iz objekta izazvali su i stampedo. Prema optužnici, objekat nije ispunjavao ni minimalne tehničke uslove za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, nije imao odobrenje za rekonstrukciju, osnovni projekt i potrebne elaborate, niti poseban elaborat za zaštitu od požara, eksplozija i opasnih materija, a nije bio izrađen ni plan i procjena za zaštitu i spašavanje. Obiman i složen predmetBrojni pravnici ovaj slučaj označavaju kao test za pravosudne organe, koji su se proteklih godina suočavali s povjerenjem javnosti od svega 2 posto. "Ovaj predmet će biti test ne samo za kapacitet suda da upravlja složenim postupkom, već i za sposobnost institucija da ponude pravdu koja će izdržati test pravne argumentacije i povjerenja javnosti", kaže za RSE Darko Avramovski, izvršni direktor nevladine Koalicije "Svi za pravično suđenje", koja godinama prati sudske postupke. Optužnica je obimna i kompleksna ne samo po broju optuženih i oštećenih, već i po vremenskom periodu koji obuhvata – posljednjih 13 godina. Optuženi se terete da su svojim postupcima doprinijeli tragediji ili da je njihovo nečinjenje također dovelo do nje, posebno kada je riječ o službenim licima i funkcionerima. Svima će se suditi za isto krivično djelo – "izazivanje teških djela protiv opšte sigurnosti". "Osim formalnih izazova, postoje i materijalna pitanja koja doprinose kompleksnosti i specifičnosti ovog slučaja. Na primjer, optužnica tereti sve optužene za isto krivično djelo, iako su njihove uloge, postupci i vremenski period u kojem su se dogodili drastično različiti", kaže Avramovski. Prema njegovim riječima, "takva postavka otežava individualizaciju odgovornosti i jasno utvrđivanje uzročno-posljedične veze za svaku osobu pojedinačno", što dodatno utiče na efikasnost i pravičnost procesa. Ipak, dodaje, efektivna i efikasna pravda je moguća ako se suđenje vodi pažljivo, profesionalno i bez odstupanja od pravnih standarda. Važno je, kako kaže, i da se ne dozvoli da javni pritisak izmijeni suštinu pravnog procesa. Prema javnim reakcijama, sudije su svjesne značaja procesa koji počinje pred Osnovnim krivičnim sudom u Skoplju. "Ovaj proces neće biti samo test naše pravne spremnosti, već i naše izdržljivosti, profesionalnosti i nezavisnosti. Svako od nas je svjestan da se ovakvi predmeti prate s velikom pažnjom javnosti, ali to samo dodatno naglašava našu odgovornost da ostanemo dosljedni principima pravde i vladavine prava", rekla je v.d. predsjednica suda, Daniela Dimovska, u svom govoru na godišnjoj skupštini Udruženja sudija 31. oktobra. Roditelji traže anketnu komisiju, poslanici na potezuOsim sudstva, na potezu su i poslanici. Roditelji su na posljednjem "Maršu za anđele" 15. novembra ispred Sobranja zatražili formiranje anketne komisije i nadzornu raspravu kako bi se rasvijetlila potpuna odgovornost za tragediju. Opozicija je podržala zahtjev. Lider SDSM-a i poslanik, Venko Filipče, rekao je da će 18. novembra podnijeti takav prijedlog u parlamentu. Poslanička grupa i rukovodstvo stranke su ocijenili da su ovo neophodni koraci za provjeru postupanja svih institucija, utvrđivanje političke odgovornosti, kao i pripremu daljnjih mjera i rješenja kako se ovakve tragedije nikada više ne bi dogodile u Makedoniji", rekao je Filipče. Predsjednik Ljevice i poslanik Dimitar Apasiev najavio je da će kao predsjednik Stalne anketne komisije sljedeće sedmice zakazati posebnu sjednicu na kojoj će se razmatrati predstavke i navodi roditelja o požaru u "Pulsu". Poslanik vladajuće VMRO-DPMNE, Bojan Stojanoski, s druge strane, u izjavi za medije rekao je da će prihvatiti zahtjev, ali da se istražna komisija proširi i na druge tragedije koje su se dogodile u zemlji, poput nesreće autobusa "Durmo Toursa". Lider stranke VMRO-DPMNE-a i premijer Hristijan Mickoski prethodno se osvrnuo i na još jedan zahtjev roditelja – jednokratnu novčanu pomoć po uzoru na tragediju u modularnoj bolnici u Tetovu 2021. godine, kada je poginulo 14 osoba. "Kao Vlada, dosad smo činili sve što je u našoj moći i nastavit ćemo isto. Bol je ogromna i naša je dužnost da je ublažimo koliko možemo", rekao je Mickoski 17. novembra. Ko su optuženiDok se čeka potez poslanika, na prvom ročištu u sudnici u Idrizovu 19. novembra treba da se pojave svi optuženi – njih 34. Trojica su odgovorna lica, vlasnici i upravnici firme KLASIK DM – Kočani s podružnicom kabare "Puls" i firme MMMM KAFE – Kočani, koje su obavljale ugostiteljsku djelatnost u kobnom objektu od decembra 2012. godine. Među optuženima je i brat vlasnika diskoteke koji je, prema optužnici, bio zadužen za prodaju ulaznica i kontrolu broja gostiju i njihove starosne dobi. Te noći u "Pulsu" je, prema procjenama tužilaštva, bilo više od 500 osoba. Na optuženičkoj klupi treba da se nađu i trojica gradonačelnika Kočana: Ljupčo Papazov (VMRO-DPMNE), koji je bio na funkciji u trenutku tragedije, te njegovi prethodnici Nikolčo Ilijev (SDSM) i Ratko Dimitrovski (VMRO-DPMNE). Prema optužnici, oni su znali da u gradu postoji noćni klub "Puls", ali nisu preduzeli ništa – lokal nije bio upisan u registar opštine u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Time su, tvrdi tužilaštvo, omogućili da lokal radi i da vlasnik plaća naknadu za obavljanje ugostiteljske djelatnosti – kabare. Krešnik Bekteši i Valjon Saračini, kao bivši ministri ekonomije, također su obuhvaćeni optužnicom. Na spisku su i jedan državni sekretar i pet službenika iz Ministarstva ekonomije, nadležnog za izdavanje licenci za noćne klubove. Istraga je prvobitno obuhvatila još dvojicu ministara iz ovog resora, Bekima Nezirija i Dritona Kučija, ali je za njih, kao i za još tri osobe iz tog ministarstva, postupak obustavljen zbog nedostatka dokaza. Na optuženičkoj klupi će se naći i aktuelni ministar bez resora u Vladi, Šaban Saliu, koji se tereti kao bivši direktor Direkcije za zaštitu i spašavanje, zajedno s još trojicom bivših direktora, te jednim glavnim inspektorom koji je bio rukovodilac inspekcijske službe u DZS-u. Optužnica obuhvata i lokalne inspektore, poput trojice građevinskih inspektora iz Opštine Kočani, članova obezbjeđenja… Broj stranaka – optuženih, advokata, kao i zastupnika oštećenih porodica koji će biti prisutni na svakom ročištu, očekuje se da će biti veći od 70. Optužnicu će zastupati čak 15 tužilaca, koji će se na ročištima smjenjivati u zavisnosti od toga ko je od njih radio na kojem dijelu istrage. Sudski proces će voditi sutkinja Dijana Gruevska-Ilievska iz skopskog krivičnog suda, koja je među posljednjim poznatim predmetima sudila slučaj autobuske nesreće "Durmo Turs" u Laskarcima 2019. godine, kada je poginulo 16 osoba. Predmet je, prema odluci Vrhovnog suda, dodijeljen Osnovnom krivičnom sudu Skoplje jer u sudovima u Štipu i Strumici nema dovoljan broj sudija iz krivične oblasti. Također, Vrhovni sud je smatrao da u ovom slučaju trebaju postupati "sudije sa stečenim iskustvom i poznavanjem krivične materije koje će omogućiti efikasno, stručno i zakonito postupanje, a ujedno doprinijeti senzibiliziranju javnosti". Još dva postupka za "Puls"Za požar u "Pulsu" postoje još dva predmeta. Jedan je povezan s firmom "Rubikon Security Solution", koja je bila zadužena za obezbjeđenje diskoteke. Njen vlasnik, A.N., procesuiran je zbog teških kaznenih djela protiv javne sigurnosti. Optužnica navodi da je vlasnik firme za obezbjeđenje imao propuste u radu, odnosno nije postupao prema propisima i tehničkim pravilima za mjere zaštite, čime je izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, kao i imovinu velikih razmjera. Tužilaštvo tvrdi da je obezbjeđenje diskoteke od strane "Rubikona" vršeno bez pisanog ugovora s klubom "Puls" i bez kontrole i nadzora nad ispunjavanjem obaveza zaposlenih koji su vršili obezbjeđenje imovine. Optužnica za ovaj slučaj odobrena je od strane Osnovnog krivičnog suda 17. oktobra. U fazi istrage je predmet koji obuhvata deset policajaca, koji se terete da su od 2012. do 2022. godine izdavali saglasnosti i omogućili pravnom licu, diskoteci "Puls", da dobije licencu za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, iako nije ispunjavala propisane uslove. Ovu istragu vodi Specijalizirano odjeljenje za gonjenje krivičnih djela počinjenih od strane osoba s policijskim ovlaštenjima i pripadnika zatvorske policije, u okviru Osnovnog javnog tužilaštva za gonjenje organizovanog kriminala i korupcije (OJO GOKK).

Najmanje 1,8 miliona eura uplaćeno je na izborne bankovne račune 10 glavnih političkih koalicija i stranaka za lokalne izbore. To je prema prvim izvještajima o finansiranju kampanje dostavljenim Državnoj izbornoj komisiji. Konačan izvještaj biće objavljen za dva mjeseca. Na ovim izborima je izdvojeno 400.000 eura manje novca nego što je donirano u prošlogodišnjoj dvostrukoj izbornoj kampanji, odnosno predsjedničkim i parlamentarnim izborima. Stranke otvaraju posebne račune za finansiranje kampanje samo u tu svrhu. Na ove račune može se uplaćivati novac iz državnog budžeta, koji strankama pripada po zakonu u zavisnosti od glasova koje su osvojile na prethodnim izborima, i sa redovnih računa stranaka, koji zapravo predstavljaju novac koji prikupljaju od donacija i članarina. Analiza Radija Slobodna Evropa (RSE) o prva dva izvještaja koje su stranke dostavile Državnoj izbornoj komisiji pokazala je da novac na izbornim računima nekih stranaka dolazi sa stranačkih računa koje su donirali sadašnji i bivši funkcioneri, poslanici i gradonačelnici, ljekari i direktori. Neke od stranaka su, međutim, umjesto članarinama i donacijama, finansirale izbornu kampanju "zarađenim novcem" iz državnog budžeta primljenim na prethodnim izborima. Transparentnost stranaka u vezi s novcem doniranim, ali i potrošenim na izbornu kampanju, bez obzira na to da li dolazi iz budžeta (oko 60 posto dolazi odatle) ili od donacija i članarina, važna je jer se radi o novcu građana koji se koristi za promociju stranke. Čak i kada donacije formalno dolaze od privatnih osoba ili kompanija, one mogu direktno uticati na političke odluke. Naime, u vezi s finansijskom transparentnošću stranaka tokom izbora, postoji niz zapažanja i preporuka koje međunarodna zajednica putem svojih posmatrača nije implementirala. Sjeverna Makedonija već ima iskustva i praksu sa sumnjama i optužbama za pranje novca kroz izborne kampanje i finansiranje kampanja, kao što je suđenje protiv MRO-DPMNE 2016. godine kada je optužena za "pranje novca" kroz izborne račune i izborne nepravilnosti. DUI i Savez za Albance 'reinvestirali' državni novac u kampanjuOpoziciona koalicija "Nacionalni savez za integraciju" (NAI) prikazala je najviše novca na svom izbornom računu, ukupno 760.000 eura. Većina ovog novca dolazi iz državnog budžeta, koji su Demokratska unija za integraciju (DUI) i Savez za Albance dobili od države na osnovu broja osvojenih glasova na prošlogodišnjim dvostrukim izborima. VMRO-DPMNE sa stranačkog računa prebacila 690.000 eura za izboreDruga na listi je vladina koalicija "Za vašu Makedoniju" predvođena VMRO-DPMNE-om, koja je u predizbornu kampanju od donacija uložila najmanje 690.000 eura na 12 bankovnih računa. Za razliku od koalicije NAI, izvještaji pokazuju da ovaj novac dolazi od uplata na stranački račun od strane članova stranke, te se prebacuje na izborni račun. Među najvećim donatorima u stranci je i sadašnji direktor Uprave za sprovođenje sankcija Aleksandar Pandov, sa depozitom od skoro 10 hiljada eura. Od njegove stranačke donacije na račun za predizbornu kampanju prebačeno je samo 650 eura. Slična je situacija i sa bivšim fudbalerom Igorom Kralevskim, koji je stranci donirao 6.500 eura, ali je samo 650 eura od toga završilo na izbornom računu. Poslanici vladajuće većine, poput Antonija Milošoskog, Dragana Kovačkog, Dafine Stojanoske i Brane Petruševskog, donirali su po 5.000 denara (po 81 euro). Jedna od rijetkih kompanija koje su donirale na ovim izborima je kompanija ADR Group Doo iz Delčeva, koja je na račun stranke VMRO-DPMNE uplatila 3.000 eura. Od njene donacije stranci na izborni račun prebačeno je skoro 700 eura. Riječ je o kompaniji sa jednim zaposlenim, koja je osnovana 2023. godine, a, kako su pokazali podaci iz Centralnog registra, u 2024. godini prikazala je prihod od 2.800 eura. Kompanija iz Delčeva registrovana je za djelatnost vađenja šljunka, pijeska, gline i kaolina. Šest stranaka i dvije koalicije sa ukupno 400.000 eura donacija Donacije koje su otišle na stranačke račune za izbore drugih stranaka su skromnije, prema izvještajima. Na primjer, 83.000 eura otišlo je na račun vladajuće stranke VREDI (VLEN). 50.000 eura tog novca došlo je iz kase Alternative, koju su dobili iz državnog budžeta. Preostali novac donirale su 22 osobe, uključujući Visara Ganiua, koji je platio 1.600 eura, košarkaškog trenera Erhana Ramadanija iz kluba "Čair 2030" i direktora Matične službe Fatona Fazliua. Budžetskih 50.000 eura otišlo je na stranački račun Vaše stranke. Koalicija "Iskustvo za uspjeh", koju čine stranke Grom, Liberalno-demokratska partija (LDP), Integra i Partija za potpunu emancipaciju Roma, prijavila je ukupno 138.000 eura. Međutim, samo dvije od četiri stranke su uložile u kampanju, od čega je 40.000 eura otišlo Gromu, a ostatak je platio LDP. Suprotno svima, Pokret ZNAM, koji je dio vladine koalicije, detaljno je obradio svoj izvještaj o potrošenom novcu. Donacije na izborni račun iznose 50.000 eura i dolaze sa stranačkog računa. Međutim, tokom izborne kampanje potrošili su više, odnosno potrošili su oko 150.000 eura na oglašavanje, od čega je 116.000 ostalo neplaćeno. SDSM sa donacijama od 50 do 100 eura po članu strankeUkupno 7.650 eura u prvom krugu i 7.000 u drugom krugu predstavljeno je kao donacije opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) za izbornu kampanju na lokalnim izborima. Prema podacima iz njihovog izvještaja, kompanija Total Engineering, u vlasništvu brata bivšeg premijera i lidera stranke Zorana Zaeva, Vice Zaeva, donirala je 50 eura usluga, navodi se u izvještaju SDSM-a. Preostalih 14.600 eura došlo je od mjesečnih uplata članova stranačkog računa koje su prebačene na izborni račun. Spisak uplata od 50 do 100 eura uključuje bivše ministre i zvaničnike poput Blagoja Bočvarskog, Sanje Lukarevske, Olivera Spasovskog, Damjana Mančevskog. Finansijska transparentnost stranaka slabaKada političke stranke podnose izvještaje o finansiranju svojih izbornih kampanja, obično prikazuju samo koliko su novca prikupile, ali ne i koliko su novca potrošile i na šta. Obrazac koji moraju popuniti je djelimično prazan za većinu kandidata – posebno dio o troškovima. To su primijetili međunarodni posmatrači, koji godinama preporučuju da se ovo promijeni u Izbornom zakonu. Prema podacima OSCE/ODIHR-a, stranke su prije kampanje prošle obuku o tome kako popuniti finansijske izvještaje, ali uprkos tome, neka praktična pitanja nisu bila razjašnjena. Kao rezultat toga, neki su zakon tumačili na jedan, drugi na drugi način, a institucije nisu imale dovoljno kapaciteta da sve provjere. U konačnici, to je dovelo do slabog nadzora i male transparentnosti oko novca za kampanju. Na pitanje RSE-a zašto nisu objavili svoje troškove, VMRO-DPMNE je odgovorio da su u tom periodu bili obavezni samo prijaviti donacije, a da će troškove prikazati kada sve bude fakturisano. SDSM i ostale stranke nisu uopšte odgovorile. Prema posljednjim izmjenama Izbornog zakona iz 2024. godine, rok za podnošenje kompletnog izvještaja je produžen – umjesto 20, sada imaju 60 dana nakon konačnih rezultata izbora da pokažu na šta je novac potrošen. Preporuke za izmjene Izbornog zakona iz 2020. godine, koje se ponavljaju svake izbore i odnose se na poboljšanje procesa i veću transparentnost stranaka tokom kampanje u vezi s troškovima, bile su dio nacrta zakona koji nije ugledao svjetlo dana, kaže bivši predsjednik DIK-a i predsjednik radne grupe Aleksandar Novakovski. Prema njegovim riječima, ključni problem je nedostatak političke volje. "Radili smo, kao radna grupa uključili smo prijedloge Državne revizorske kancelarije, proces je pratio OSCE/ODIHR, ali nema raspoloženja u strankama i u posljednjem trenutku je blokiran. Dakle, razlozi su jasni, ne žele transparentno prikazati troškove", kaže Novakovski. OSCE/ODIHR: Ograničena transparentnost i neuspješan nadzorObrasci ne zahtijevaju podatke po općinama, kako preporučuju međunarodni posmatrači, tako da nije moguće provjeriti da li stranke poštuju zakonska ograničenja troškova oglašavanja. Posmatrači takođe kažu da su SCPC i Državna revizorska kancelarija ispunili samo minimum svojih obaveza – objavili su izvještaje na web stranicama, ali nisu pokrenuli postupke protiv onih koji nisu poštovali rokove. Od 167 izvještaja koji su stigli, samo 57 je podneseno na vrijeme. Nijedna institucija nije poduzela mjere protiv potencijalnih prekršitelja, a mehanizam kažnjavanja je praktično nefunkcionalan, saopštio je OSCE/ODIHR. "Ovo potkopava povjerenje javnosti u izborni proces", dodali su u svom izvještaju. Zakon predviđa novčanu kaznu od 9.000 eura za one koji prekrše pravila, ali nije jasno koja institucija treba pokrenuti taj proces. OSCE/ODIHR je još 2020. godine preporučio da se prije izbora zahtijevaju barem osnovni izvještaji o prihodima i rashodima, ali te preporuke nisu u potpunosti provedene. Novakovski smatra da postoji prećutni dogovor između stranaka da se ne povećava transparentnost, ali i da se ne određuje konkretno koja će institucija biti odgovorna za detaljnu provjeru izvještaja o donacijama i troškovima u izbornoj kampanji. "Jer ako se promjene prihvate, stranke će moći biti kontrolisane, a onda će morati da predstave svoje troškove. Jer će kontrole biti lakše za vlasti", objašnjava on. Prema podacima, većina novca za izborne kampanje dolazi iz državnog budžeta - oko 60 posto. Od 20 do 30 posto dolazi od stranačkih donacija. Zakon ograničava maksimalnu donaciju: pojedinac može dati maksimalno 3.000 eura, pravno lice maksimalno 30.000 eura.

Porodice žrtava požara u diskoteci "Puls" održale su u subotu u Skoplju protestni marš pred ročište o tragediji u mestu Kočani u kojoj je poginulo 63 ljudi, a povređeno 200. Suđenje je zakazano za 19. novembar u sudnici Kazneno-popravnog zavoda Idrizovo. U slučaju je uključeno 38 optuženih, odnosno 35 fizičkih i tri pravna lica. "Naša deca više nemaju glas i zato ćemo govoriti u njihovo ime", rekli su roditelji žrtava požara u diskoteci "Puls". Porodice koje svake subote marširaju u Kočanima organizovale su u subotu 30. po redu "Marš za anđele" u glavnom gradu, gde je takođe održana trominutna tišina u čast svih onih čiji su životi izgubljeni u požaru 16. marta. Protest pod sloganom "63 senke će vas pratiti – svaki pogled zahteva pravdu" počeo je u podne na Trgu Makedonije. Porodice su se potom uputile ka Skupštini, gde su tražile od poslanika da formiraju istražnu komisiju i organizuju nadzorno saslušanje. Međutim, podsetili su i da su odmah posle tragedije poslanici otišli na odmor i nisu posetili Kočane. "Svi moramo da se ujedinimo jer je moć u nama. Živim samo za borbu za pravdu za svog sina Aleksandra. Ne smem da umrem dok ne bude pravde. Noge mi se tresu, ali srce mi daje snagu", rekao je jedan od roditelja u govoru pred Skupštinom. Porodicama poginulih pridružili su se njihovi sugrađani, kao i stanovnici Skoplja koji su došli da ponude svoju podršku. Rekli su da svaki put kada odu u Kočane, osete njihov bol. Marš je završen ispred Krivičnog suda, gde su roditelji izneli zahtev da država obezbedi pravedno, transparentno i blagovremeno suđenje.

Stanovnici sela Ljubojno, na obroncima planine Baba, već tri mjeseca stoje na blokadama, odlučni da brane selo od, kako kažu, masovne sječe šuma. Otkako jeo šuma iznad sela ogoljena, kažu da svaka kiša poplavi dvorišta i ulice Ljubojna za samo pola sata. Razlog je, prema njihovim riječima, očit: "Ne trebaš biti genijalac da shvatiš koliko je drveće važno. Ljudi stoje na blokadama protiv ovog masovnog uništenja", kažu aktivisti iz organizacije Zelena narodna garda, koji danima blokiraju put koji vodi do planine. Njihov otpor je samo dio šire slike u zemlji - građani se sve više angažuju u blokadama jer, kako kažu, institucije ne odgovaraju na njihove zahtjeve za zaštitu šuma, rijeka i zraka, dok istovremeno slušaju obećanja o evropskim standardima i zelenim politikama. Samo ove godine bilo je blokada protiv izgradnje hidroelektrana na planini Kožuf, protesta zbog zagađenja sa deponije u Strugi, te inicijativa i protesta za čist zrak u nekoliko skopskih naselja. "Postoji ogorčenje jer vlasti ne slušaju zahtjeve za zaštitu okoliša. Posljednja tragedija koju očekujemo je usvajanje novog zakona o mineralima, koji će otvoriti vrata projektima i korupciji", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Risto Kamov iz ChangeMakers4All, udruženja s jugoistoka zemlje koje učestvuje u blokadama i vodi pravne bitke protiv projekata koji zagađuju okoliš. Kamove prenosi zabrinutost građana zbog planova za otvaranje novih rudnika, posebno nakon što se nekoliko općina na jugoistoku suočava s dugogodišnjim otporom protiv takvih projekata, a organizirani su i lokalni referendumi protiv rudnika. Toksičan zrak, isušena jezera i zagađene rijekeA kakva je ekološka slika Sjeverne Makedonije – zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji? Prespansko jezero se suši, zgrade niču u Ohridu pored samog jezera, a kanalizacija se ulijeva u Ohridsko jezero. Skoplje, Tetovo, Bitolj i niz drugih gradova su među najzagađenijim u Evropi; industrija baca otpad koji sadrži cijanid u rijeke; šume se sijeku u nacionalnim parkovima i grade hidroelektrane, dok je cijela teritorija doslovno zatrpana komunalnim otpadom i historijskim deponijama – uključujući i blizinu vitalnih izvora vode poput Rašče. Sliku pogoršavaju klimatske promjene. Svakog ljeta gori sve više šumskih područja, suše i ekstremne oluje postaju sve češće, a poljoprivreda je u opasnosti od gubitka usjeva i tla. Samo ovog ljeta, šumski požari, od kojih policija većinu smatra podmetnutim, izgorjeli su površinu od preko 17.000 hektara. Procjene javnog preduzeća Nacionalne šume su da ukupna šteta dostiže oko 50 miliona eura. Nedostatak brige za okoliš, posebno za najveća prirodna blaga poput Prespanskog i Ohridskog jezera, ističu i aktivisti iz građanskog udruženja "Ohrid SOS", prema kojima vlasti govore samo riječi zabrinutosti, dok u stvarnosti postoji kontinuirano uništavanje. "Godinama slušamo najave, strategije i obećanja o spašavanju Prespanskog jezera. Ministarstva, općine i donatori hvalili su se projektima i prekograničnim inicijativama, ali na terenu su rezultati nevidljivi. Nivo jezera opada, staništa nestaju, a ekosistem se urušava", kažu iz građanskog udruženja. Primjer iz Struge takođe dovoljno pokazuje odnos institucija prema okolišu i zahtjevima građana, nakon tužbe Makedonskog udruženja mladih pravnika u vezi sa zagađenjem sa lokalne deponije, za koju su se sudovi u Strugi i Bitoli proglasili nenadležnim, pa je slučaj završio pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Sabor trenutno čeka izbor novog ministra zaštite okoliša. Ali, druga organizacija civilnog društva, Eko svijest, ističe da je poboljšanje okoliša u zemlji u proteklom periodu zabilježilo "zabrinjavajući trend nazadovanja i stagnacije u svim aspektima okoliša". "Nažalost, uprkos principijelnim opredjeljenjima Vlade Republike Makedonije i nadležnih institucija, opredjeljenje Vlade da prioritetno radi na poboljšanju stanja u ovoj oblasti još se ne može potvrditi", kažu iz organizacije Eko svijest. Izvještaj Evropske komisij: Zaustavljene reforme i neefikasne institucijeDok građani protestuju za zrak, šume i vodu, najnoviji izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu potvrđuje da Sjeverna Makedonija nije ostvarila gotovo nikakav napredak u zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena. Prema dokumentu, zemlja ima "određeni nivo pripremljenosti", ali implementacija i provođenje zakona zaostaju. Brisel primjećuje da su reforme zastale, da institucije nemaju dovoljno kapaciteta, a zakoni o zaštiti okoliša često ostaju samo na papiru. "Što se tiče industrijskog zagađenja i upravljanja rizikom, nesreća u rudniku olova i cinka Toranica u martu 2025. godine, koja je rezultirala kontaminacijom Krive Reke opasnim supstancama, otkrila je ozbiljne nedostatke u implementaciji i nedostatak spremnosti i protokola od strane vlasti za rješavanje takvih incidenata", navodi se u izvještaju. U izvještaju se dodaje da je sistem inspekcije i sankcionisanja neefikasan i da ga je potrebno značajno ojačati. "Najnoviji izvještaj Evropske komisije iz 2025. godine za Republiku Sjevernu Makedoniju jasno pokazuje slabosti sistema i nedostatak kapaciteta za rješavanje izazova u oblasti uređenja enterijera", navodi organizacija Eko svijest. Dodaju da "uprkos činjenici da je zaštita okoliša ljudsko pravo i da je zagarantovana Ustavom i zakonima, država još nije uspjela unaprijediti ostvarivanje ljudskih prava u ovoj oblasti". Iako su krivičnopravni aspekti ekoloških zločina dio pozitivnog zakonodavstva države, još nisu poduzete nikakve radnje za sprečavanje nezakonitih aktivnosti u ovoj oblasti, navodi organizacija. U oblasti okoliša, Evropska komisija ističe da su poduzeti samo ograničeni koraci, poput usvajanja Zakona o industrijskim emisijama i izmjena i dopuna za ratifikaciju Espoo konvencije (Espoo konvencija je međunarodni ugovor koji zahtijeva od strana da procijene utjecaj određenih aktivnosti na okoliš i da obavijeste i konsultuju se s drugim zemljama koje će vjerovatno biti pogođene. Cilj konvencije je spriječiti značajne negativne prekogranične utjecaje na okoliš tako što zahtijeva da se procjene utjecaja na okoliš (EIA) provode u ranoj fazi, uz odredbe o učešću javnosti i konsultacijama između pogođenih država. Usvojena je u Espoo-u, Finska, 1991. godine, a podržava je Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Evropu (UNECE).), ali da je stvarna primjena minimalna. Situacija s upravljanjem otpadom je posebno alarmantna, gdje država nije uspjela uspostaviti funkcionalan regionalni sistem, uprkos dugogodišnjoj finansijskoj podršci EU. Komunalna preduzeća posluju neefikasno, nacionalne strategije za upravljanje otpadom i muljem nisu usvojene, a deponije, uključujući i one s industrijskim otpadom, ostaju najveći neriješeni ekološki problem. Nema napretka oko klimatskih promjenaSlična je slika i sa kvalitetom vode i zraka. Novi Zakon o vodama još nije usvojen, planovi upravljanja riječnim slivovima nisu usvojeni, a sistem inspekcije i sankcija ocjenjuje se kao "neefikasan". Eko svijest upozorava da neusvajanje planova upravljanja riječnim slivovima stvara ozbiljan rizik od zagađenja i uništavanja površinskih i podzemnih voda, posebno u slučaju nekontrolisanog iskopavanja pijeska i šljunka. Ova organizacija takođe ističe da korištenje izvještaja o okolišu, umjesto studija o potpunoj procjeni utjecaja, omogućava realizaciju infrastrukturnih projekata bez stvarnog učešća javnosti, pristupa informacijama i pristupa pravdi. U dijelu o zraku, Evropska komisija primjećuje da u izvještajnom periodu nije bilo novih zakonodavnih promjena, da je praćenje ograničeno, a da su kapaciteti za mjerenje i kontrolu slabi i nedovoljni. Slično je i u poglavlju izvještaja o klimatskim promjenama, gdje je ocjena da u protekloj godini nije postignut napredak. Evropska komisija navodi da Sjeverna Makedonija još nije usvojila Zakon o klimatskim promjenama, nije finalizirala revidirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), niti ima aktivno osoblje za klimatske promjene u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog planiranja. Sve dok je tako, kaže Kamov iz duruženja ChangeMakers4All, dok institucije šute, građani i aktivisti nemaju drugog izbora nego da stoje na blokadama, braneći šume, vode i zrak.

Umjesto u školi, neke djevojčice u Sjevernoj Makedoniji djetinstvo provedu u prisilnim brakovima. Dječji brakovi su i dalje problem jer institucije ne prepoznaju uvijek dječije brakove kao trgovinu djecom kažu iz makedonskog udruženja Otvorena porta La Strada. Prema definiciji, dječiji i prisilni brak su različiti pojmovi, ali su u Sjevernoj Makedoniji isprepleteni. Oba termina imaju zajedničke korijene u istim socioekonomskim faktorima, kulturološki i u rodnoj nejednakosti – navodi se u najnovijoj analizi udruženja Otvorene porte. Programska direktorica ovog udruženja Marija Todorovska kaže da su takvi brakovi zapravo oblik trgovine djecom, koji je u posljednjih pet godina u porastu. "U posljednjih pet godina identifikovano je 17 slučajeva trgovine djecom s ciljem prisilnog braka, gdje su evidentni oblici ekonomske prisile, emocionalnog i psihološkog nasilja, kao i fizičkog nasilja – što predstavlja oblik surove eksploatacije", objašnjava Todorovska za Radio Slobodna Evropa (RSE). Djevojčice koje su na ovaj način udavane imaju između 12 i 14 godina. Prema riječima Todorovske, ove djevojčice nisu u dobi u kojoj mogu dati pristanak na brak, jer su i dalje zavisne od roditelja. A kada uđu u brak, te djevojčice zauvijek napuštaju školske klupe. Neke od njih nikada nisu ni pohađale školu. U takvom, prerano prekinutom djetinjstvu, ispunjenom hroničnom anksioznošću, dolazi do trudnoće, koja još više učvršćuje ekonomsku zavisnost. Tako, prema podacima popisa iz 2021. godine, 1,9 posto djevojčica uzrasta od 15 do 19 godina već je rodilo dijete – od njih 76 posto ima jedno dijete, 19,5 posto dvoje, a mali broj tri ili više djece. Porođaji u adolescenciji su posebno česti među djevojčicama iz romske zajednice: 13,1 posto u poređenju sa 5,7 posto među djevojčicama iz turske zajednice i samo 0,6 posto kod Makedonki. Najmlađa žrtva imala 11 godinaMeđu djevojčicama koje su postale majke u ovoj dobi je i djevojčica iz romske zajednice u ruralnom području Sjeverne Makedonije. Do svoje 15. godine tri puta je bila podvrgnuta pokušaju prisilnog braka. Ovaj slučaj, koji je opisan u analizi Otvorene porte, prijavila je sama žrtva. Međutim, nije kvalifikovan kao trgovina ljudima ili prisilni brak. Djevojčica je bila smještena u sklonište, ali je nakon tri mjeseca vraćena u isto rizično okruženje, pod stalnim pritiskom i izložena mogućnosti daljnje eksploatacije. Druga djevojčica, godinu dana mlađa od spomenute, bila je podvrgnuta dvama prisilnim brakovima koje su organizovali njena majka i očuh. Četrnaestogodišnja Romkinja je bila opečena cigaretama, zaključana u sobe, lišena hrane i vode te joj je bila onemogućena komunikacija sa porodicom. Oba braka su sklopljena u inostranstvu. Djevojčica je, međutim, uspjela pobjeći iz kuće, a kada su je institucije pokušale vratiti majci, povjerila se policiji. Nada da će je to spasiti od povratka u nasilno okruženje bila je uzaludna. Iako je djevojčica upućena udruženju Otvorena porta i smještena u sklonište, vraćena je kući. Ni ovaj slučaj nije dobio nikakav pravni epilog, a počinioci su prošli bez ikakvih krivičnih prijava. Za razliku od ovog slučaja, psihološka manipulacija koju je doživjela druga Romkinja otkrivena je na vrijeme i okvalifikovana kao trgovina djecom. Trinaestogodišnju djevojčicu je otac nagovorio da se uda u inostranstvu, ali nakon što ju je policija presrela na aerodromu u Skoplju, institucije su pokrenule postupak nakon kojeg su ne samo otac, već i majka dobili zatvorske kazne. I pored toga, ovaj slučaj pokazuje manjkavosti jer djevojčica nije dobila smještaj nakon napuštanja skloništa, niti pristup obrazovanju, a još manje pristup mentalnoj zdravstvenoj zaštiti. Neprepoznavanje krivičnog djelaMarija Todorovska iz udruženja Otvorena porta La Strada kaže da prisilni brak često nije prepoznat kao krivično djelo povezano s trgovinom ljudima, pa počinioci često prolaze nekažnjeno. "Prisilni brakovi češće se kvalifikuju kao djela koja se odnose na privatne porodične konflikte, poput porodičnog nasilja ili zanemarivanja maloljetnih lica, što na neki način dovodi do blažih pravnih posljedica ili do potpunog odbacivanja predmeta", ističe Todorovska. Prema njenim riječima, izazov predstavlja i ograničen kapacitet Centra za privremeni boravak žrtava trgovine ljudima, gdje u istom trenutku može biti smješteno samo šest osoba. Centar vodi Otvorena porta uz finansijsku podršku Ministarstva za socijalnu politiku, demografiju i mlade, ali Todorovska naglašava da se pokriva samo oko 30 posto ukupnih troškova. Prisilni brak kao oblik trgovine djetetom regulisan je Članom 418. Krivičnog zakona, koji predviđa zatvorsku kaznu od najmanje osam godina. Član 197. istog zakona predviđa kaznu zatvora od tri mjeseca do tri godine za "punoljetno lice koje živi u vanbračnoj zajednici s maloljetnim licem koje je navršilo 14 godina, a nije navršilo 16 godina". Tužilaštvo do ovog trenutka nije odgovorilo na pitanja RSE o tome koliko predmeta je otvoreno u posljednje tri godine a koji se odnose za ove dvije odredbe. Policija je, pak, u periodu od januara do septembra ove godine registrovala jedno krivično djelo trgovina djecom, gdje je žrtva bila prisiljena na sklapanje prisilnog braka. Žrtva je bila 11-ogodišnja djevojčica, navelo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Za ovaj krivični slučaj prijavljena su četiri počinioca. U prethodnoj godini registrovano je i jedno takvo krivično djelo, u kojem je 14-godišnjakinja bila prisiljena na sklapanje prisilnog braka, a protiv jednog počinioca podignuta je optužnica. Dječiji brakovi najzastupljeniji u romskoj zajedniciNa suočavanju s pojavom maloljetničkih brakova i trudnoća radi i Ženska inicijativa Šuto Orizari, odakle ističu zabrinutost zbog činjenice da su oni najzastupljeniji u romskoj zajednici. Programska rukovoditeljica ovog udruženja Aziza Sali smatra da obrazovni proces, posebno u srednjim školama, nije dovoljno praćen, a upravo je edukacija izuzetno važna za podizanje svijesti o štetnim posljedicama ranog stupanja u brak. "Potreban je integriraniji i sistemski pristup u suočavanju s pojavom maloljetničkih brakova i trudnoća, odnosno pojačana saradnja između škola i centara za socijalni rad", ističe Sali za RSE. Rani brak oduzima djevojčicama pravo na djetinjstvo, a trudnoća u tako mladoj dobi stavlja u rizik i majku i bebu. "Majke maloljetnice često osjećaju stres, anksioznost i depresiju zbog rane preuzete uloge roditelja i nedostatka podrške iz sredine", dodaje Sali. Ona i ostali članovi udruženja pružaju stručnu podršku tim djevojkama, a u međuvremenu organizuju i radionice, obuke i kampanje koje podižu svijest ne samo među mladima, nego i među roditeljima. Trgovina djecom za seksualnu ili radnu eksploatacijuMeđutim, makedonsko zakonodavstvo ne zabranjuje potpuno sklapanje maloljetničkih brakova. Oni su dozvoljeni Zakonom o porodici, gdje, iako je navedeno da je minimalna starost za sklapanje braka 18 godina, izuzetak se može napraviti za osobu koja je navršila 16 godina, ukoliko ima dozvolu nadležnog suda u vanparničnom postupku i ako se utvrdi da je fizički i duševno zrela za brak. Pri tome, sud postupa na osnovu mišljenja zdravstvene ustanove i nakon što se pribavi stručna pomoć Centra za socijalni rad. Prijedlog za dobivanje dozvole može podnijeti samo sama osoba, a sud je dužan saslušati nju, njene roditelje ili staratelja, kao i osobu s kojom želi sklopiti brak, navodi se stoji u Članu 16. ovog zakona. Takvih brakova ima sve više, pokazuju podaci koje je RSE dobio od Ministarstva za socijalnu politiku, demografiju i mlade, kao koordinatora Nacionalnog mehanizma za upućivanje žrtava trgovine ljudima. Od 2021. do 2023. godine ukupan broj novih zahtjeva za sklapanje braka sa maloljetnim osobama koje su navršile 16 godina iznosio je 205 zahtjeva, kažu iz ovog ministarstva. Od tih 205 zahtjeva, najviše ih je podneseno u Pelagonijskom regionu - 39, dok je pet manje bilo podneseno u Jugozapadnom regionu. Što se tiče identifikacije žrtava trgovine ljudima, Ministarstvo navodi da je prošle godine u zemlji dominirala trgovina ljudima s ciljem regrutacije stranih žrtava iz Srbije, Ukrajine, Kolumbije i Bangladeša. "Dok su domaće žrtve, uglavnom djeca iz Skopskog, Vardarskog i Jugoistočnog regiona, eksploatisane su u Skopski, Pološki i Vardarski region, s ciljem seksualne i radne eksploatacije", naglašavaju iz Ministarstva. Oni objašnjavaju da se takva eksploatacija najčešće vrši u ugostiteljskim objektima ili objektima koje obezbjeđuju trgovci ljudima s ciljem sticanja profita putem seksualne eksploatacije, te na gradilištima u svrhu radne eksploatacije. Dio žrtava trgovine djecom završava u maloljetničkim brakovima. Poziv od UNICEF-a za veće akcijeProšle godine je predstavnica UNICEF-a Patricia DiGiovanni pozvala na veće akcije za okončanje dječijih brakova. Ona je tada podijelila "zabrinjavajuće podatke" prema kojima je "45 posto Romkinja u dobi između 20. i 24. godine u zemlji bilo u braku ili živjelo u vanbračnoj zajednici prije 18. godine života, dok je 15 posto žena iz iste grupe bilo u braku ili živjelo u vezi prije 15. godine života". Iz Kancelarije UNICEF-a za RSE navode da situacija u Sjevernoj Makedoniji odražava slične trendove u zemljama Zapadnog Balkana, gdje su maloljetnički brakovi i dalje češći nego u ostatku Evrope. Ističu i da "dozvola za brak sa 16 godina uz sudsku odluku stvara pravne praznine koje omogućavaju maloljetničke brakove". Prema UNICEF-u, potrebno je ojačati zakonodavstvo kako bi se uklonile sve moguće pravne praznine, potpuno uskladiti sa međunarodnim standardima i nastaviti napore za smanjenje siromaštva. Iz kancelarije UNICEF-a podsjećaju da 30 posto djece u zemlji živi ispod nacionalne granice siromaštva, što je stopa koja je 50 posto viša nego kod odraslih. Na kraju, potrebno je suočiti se i s patrijarhalnim stavovima koji stavljaju tradicionalne rodne uloge i "čast porodice" ispred autonomije i prava djevojčica, poručuju iz Kancelarije UNICEF-a u Sjevernoj Makedoniji. Dodaju da "odluke o dječijim brakovima često donose muški članovi porodice". Stoga, "potrebni su veći napori kako bi se ohrabrile i podržale djevojčice da nastave obrazovanje, da mogu sa punim pristankom odlučivati o svojoj budućnosti, a zajednice da se uključe u promociju njihovog blagostanja i potpunog razvoja njihovog potencijala". Iako UNICEF ističe da rade na ovom pitanju, odgovornost za poduzimanje odgovarajućih mjera prvenstveno pripada vladama. Makedonska vlada je u novembru 2019. godine na Samitu u Nairobiju formalno obećala da će eliminisati dječije brakove do 2030. godine.

Dvadesetpetogodišnji Andrej postao je poznat pod pseudonimom Vrtlar, nakon što je počeo besplatno uređivati parkove u Skoplju. Nezaposleni ekonomista, koji želi da mu vrtlarstvo postane profesija, brzo je privukao pažnju javnosti. Na ulici ga već prepoznaju, dok poruke i komentare podrške dobija i na društvenim mrežama.

Novi sporazum definiše aktivnosti i obaveze Severne Makedonije i Bugarske za realizaciju projekta, koji predviđa tunel dužine oko 2,4 kilometra – polovina na makedonskoj teritoriji, polovina na bugarskoj teritoriji. Time su dve zemlje otvorile put za izgradnju prekograničnog železničkog tunela na Koridoru 8 posle tri decenije, strateške veze između dve zemlje i dela evropske transportne mreže. Sporazum o pripremi, izgradnji i operativnosti prekograničnog železničkog tunela na Koridoru 8 u četvrtak su potpisali potpredsednik Vlade i ministar saobraćaja Severne Makedonije Aleksandar Nikoloski i njegov kolega iz Bugarske Grozdan Karadžov na železničkoj stanici u Đueševu. "Ovaj sporazum je san generacija s obe strane granice, nešto o čemu smo čitali i učili kao deca – da dve zemlje, dve prestonice Skoplje i Sofija, budu povezane železničkom vezom", rekao je Nikoloski na ceremoniji u Đueševu. Dve zemlje su se obavezale da će usaglasiti tehničke i finansijske aspekte projekta i da će obezbediti bespovratnu pomoć za izgradnju Koridora u skladu s evropskim standardima. Kako je navedeno, planirano je da tunel bude dug oko 2,4 kilometra, od čega 1.189 metara na makedonskoj i 1.193 metra na bugarskoj teritoriji. Bugarski ministar saobraćaja i komunikacija Grozdan Karadžov ocenio je da ovaj dan ima istorijski značaj, jer projekat otvara i obnavlja železničku prugu staru više od jednog veka. "Otvaramo, obnavljamo železnicu staru više od 100 godina. Imamo čast da ovaj projekat realizujemo s Nikoloskim", rekao je Karadžov. Potpisivanju sporazuma prisustvovali su predstavnici Evropske komisije, NATO-a, SAD, Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Svetske banke, kao i ambasadorka SAD Anđela Ageler. Tri faze do Sofije, najteži deo tek dolaziŽeleznička pruga Skoplje-Sofija gradi se u tri faze, a procene su, kako je navedeno, da će se posle njenog završetka teretni saobraćaj povećati za više od 30 odsto, a putnički saobraćaj za 20 do 25 odsto. Prva deonica, Kumanovo – Beljakovce, dužine 30,8 kilometara je završena, a druga deonica, Beljakovce – Kriva Palanka, dužine 34 kilometra je u izgradnji i završena je oko 35 odsto. Rok za drugu deonicu je da bude završena do kraja 2026. godine. Za treću deonicu od Krive Palanke do granice s Bugarskom, koja obuhvata i tunel, tender za izbor izvođača radova trebalo bi da bude objavljen sledećeg meseca. Ta deonica je dugačka 23,4 kilometra i obuhvata 22 tunela i 52 mosta, i smatra se najsloženijim delom projekta. Paralelno s tim, planirana je izgradnja železničke pruge Kičevo-Lin na zapadnom kraku Koridora 8, kao i rekonstrukcija pruge Skoplje-Kičevo, za šta je Severna Makedonija dobila grant od 5,3 miliona evra od Evropske unije za izradu studija i tenderske dokumentacije. Tri decenije čekanjaŽeleznička veza između Severne Makedonije i Bugarske Koridorom 8 godinama je projekat s velikim političkim i ekonomskim očekivanjima, ali i s mnogim zastojima i međusobnim optužbama. Iako je izgradnja železničke pruge na makedonskoj strani počela 90-ih, tri decenije kasnije pruga još nije povezana s bugarskom železničkom mrežom. Od početka godine, dve zemlje su ponovo stavile projekat u fokus. U januaru je bugarska Vlada poslala nacrt sporazuma za pripremu, izgradnju i rad na prekograničnom železničkom tunelu koji bi trebalo da poveže dva kraja pruge. Poslednjih meseci je između Skoplja i Sofije došlo do razmene izjava i optužbi. Nikoloski je optužio Bugarsku da "ne želi da gradi železnicu", dok je njegov bugarski kolega Karadžov tvrdio da Skoplje odugovlači proces. Bugarska strana je objavila da projektuje 90 odsto nove trase između Radomira i Đueševa s ciljem povećanja brzine vozova na 160 kilometara na sat, dok je makedonska strana insistirala na zajedničkom projektu za tunel kako se ne bi gradila infrastruktura koja, kako je navela, "završava zidom".

Rekonstrukcija vlade je neizbježna, a moguće je i preraspoređivanje snaga u Parlamentu kako bi Vlada osigurala Badinterovu većinu, nakon što su vladajuće koalicije VMRO-DPMNE i VREDI (VLEN) potvrdile pobjedu na lokalnim izborima, ali kao koalicija nisu jedna drugu podržale za neke kandidate u drugom krugu - posebno u Skoplju. Princip tzv. Badinterove većine uveden je Ohridskim okvirnim sporazumom 2001. godine, kako bi se zaštitila prava manjinskih zajednica prilikom glasanja o sistemskim zakonima. Dvije vladajuće stranke potvrdile su pobjedu na lokalnim izborima s najviše osvojenih mandata za gradonačelnike, 55 za VMRO-DPMNE i deset za VREDI, rezultat koji su ostvarile nakon drugog kruga lokalnih izbora 2. novembra. Do promjene u Vladi će doći ako ništa zbog toga što jedan ministar odlazi - na lokalnim izborima za gradonačelnika skopske općine Čair izabran je ministar zaštite okoliša i zamjenik premijera Izet Medziti. Kozmetička ili suštinska promjena?Analitičari s kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE) očekuju da će ova mini promjena donijeti i druge rekonstrukcije u Vladi - i u pogledu resora i kadrovskih rješenja. "Sigurno će biti nekih pomjeranja, premijer je najavio reorganizaciju, moguće čak i prije Kongresa VMRO-DPMNE u decembru ili odmah nakon toga. Očekujem da će se to razjasniti do kraja godine i da će se taj trenutak iskoristiti za tu reorganizaciju", kaže Aleksandar Kržalovski, analitičar i direktor Makedonskog centra za međunarodnu saradnju (MCIC). Mickoski je još u avgustu ovog ljeta najavio rekonstrukciju nakon lokalnih izbora, s porukom da "nijedna funkcija nije zagarantovana niti vječna" i s ciljem poboljšanja kapaciteta Vlade. Skoplje, Brvenica i Kičevo su općine u kojima su koalicioni partneri imali problema s međusobnim podržavanjem kandidata. Prema podacima o niskoj izlaznosti u Saraju i Čairu i glasovima koje je aktuelni gradonačelnik Skoplja Orce Đorđievski osvojio u drugom krugu, evidentno je da glasači koalicije VREDI nisu masovno glasali za kandidata VMRO-DPMNE-a. U poređenju s prvim krugom, Đorđievski je povećao svoju podršku za oko 3.000 glasova. Broj nevažećih listića u drugom krugu za Skoplje je 10.310. Premijer Sjeverne Makedonije i lider vladajuće VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski je takođe to priznao, ali je rekao da to neće uticati na koaliciju. "Ne mislim da nas VREDI bojkotuje. Niko ne drži glasove u svom džepu, niti ih može iz svog džepa izvaditi. Ono što smo vidjeli između dva kruga od našeg koalicionog partnera u Skoplju je iskrena posvećenost Orceu Đorđievskom. Činjenica je da birači koji su glasali za VREDI nisu izašli i podržali Orcea Đorđievskog. Pretpostavljam da je to bila takva odluka birača i da je to to", rekao je Mickoski u svom obraćanju nakon objave prvih rezultata izbora. Iako je premijer rekao da ovo neće uticati na vladajuću koaliciju, analitičari očekuju brze promjene u vladi zbog manjeg broja glasova u odnosu na prethodne izbore. "Pobijedili su, ali imaju smanjeni broj glasova. To je vidljivo i iz izlaznosti birača. Moraju pokazati više agilnosti i više inicijative. Rekonstrukcija zavisi od kadrovskog potencijala, ali i od poruka koje su stranke dobile od birača. Mislim da će premijer osvježiti kadrove u svojoj stranci, ali očekujem i „opipljivu“ rekonstrukciju u vladi, ne samo kozmetičku", kaže analitičar Besim Nebiu za RSE. Prema podacima Državne izborne komisije (DIK), u prvom krugu glasanja izašlo je 48,30 posto birača, dok je u drugom krugu izlaznost pala na 41,24 posto. S druge strane, novinar i analitičar Nazim Rashidi rekao je za RSE da "imena neće mnogo značiti u kadrovskim promjenama ako se vlada zaista ne fokusira na potrebe građana". Put do Badinterove većineZbog izbora došlo je i do promjena u sastavu poslaničke grupe VMRO-DPMNE u državnom parlamentu. Parlamentarni mandati trojice poslanika VMRO-DPMNE-a, Jane Micevski, Beti Stamenkovske Trajkoske i Dejana Prodanoskog, završili su jer su izabrani za gradonačelnike. Micevski će voditi općinu Sopište, Stamenkovska Trajkoska je buduća gradonačelnica Kisele Vode, a Prodanoski će voditi Prilep. Državna izborna komisija (DIK) utvrdila je da će sljedeći kandidati na listama zamijeniti poslanike koji su izabrani za gradonačelnike: Aleksandra Nikolovska i Martin Stojanovski iz prve izborne jedinice i Mito Andonov iz četvrte izborne jedinice. U trenutnom sastavu Makedonskog parlamenta, od ukupno 120 zastupnika, 39 su pripadnici manjina koji glasaju po Badinterovom principu (glasovi zastupnika koji pripadaju nevećinskim zajednicama). Princip tzv. Badinterove većine uveden je kako bi se zaštitila prava manjinskih zajednica prilikom glasanja o sistemskim zakonima, što znači da za određene zakone i odluke nije dovoljna prosta većina svih zastupnika, već mora postojati i većina zastupnika koji pripadaju zajednicama koje nisu u većini (Albanci, Turci, Srbi, Romi, Vlasi, Bošnjaci i drugi). Badenterova većina je potrebna za reformske ili sistemske zakone i odluke koje direktno utiču na kulturu, upotrebu jezika, obrazovanje, lične dokumente, upotrebu simbola... Neki od njih zahtijevaju "mali Badenter" - većinu glasova manjinskih zastupnika prisutnih na konkretnoj sjednici, dok drugi zahtijevaju "veliki Badenter" - većinu ukupnog broja glasova iz nevećinskih zajednica. To znači da bi Vlada imala komotnu većinu, potrebno je 20 poslanika koji bi glasali za. Arben Taravari je, odlaskom u opoziciju, poveo sa sobom tri poslanika, što je ostavilo parlamentarnu grupu VREDI sa samo 11 poslanika. Ako im dodamo još tri ili četiri koji su iz manjina u redovima VMRO-DPMNE i koalicionih partnera, kao i one za koje se priča da prelaze u vladajuću stranku, nezvanične računice govore da bi vladi nedostajalo još najmanje pet poslanika da bi imala "veliki Badinter". "Reforme su nam važne. Nadam se da će se neke od snaga u parlamentu pregrupirati u narednom periodu", rekao je Mickoski u svom obraćanju nakon drugog kruga lokalnih izbora, odgovarajući na pitanje kako će Badinter dobiti većinu. Analitičar Aleksandar Kržalovski smatra da se to može osigurati prelaskom zastupnika iz opozicije u vladu. "Nije neočekivano ako se nešto ovako počne dešavati u ovom mandatu, kao što je često bio slučaj u prethodnim, da će doći do prelaska iz stranaka, iz jednog bloka u drugi. Za očekivati je da će neki zastupnici iz Demokratske unije za integraciju (DUI) ili njihovih koalicionih partnera, jer od 19 zastupnika, samo desetak je iz DUI-ja, a ostali su iz njihove koalicije, preći u VREDI i tako postići Badinterovu većinu", kaže je Kržalovski. Analitičar Nebiu, međutim, smatra da, s obzirom na većinu glasova koje je dobila na izborima, Vlada ima prostora da odabere način da dođe do Badinterove većine. "Nacionalni savez za integraciju (koalicija opozicionog DUI-ja) očigledno ne funkcioniše jer je izgubio izbore. Mislim da će doći do pregrupiranja u ovoj koaliciji i možda je zato vlada u ugodnoj poziciji", rekao je Nebiu. U Vladi su 23 ministra, od kojih je šest iz stranaka koalicije VREDI, uključujući dva zamjenika premijera. U Parlamentu, koalicija VMRO-DPMNE ima 58 zastupnika, a VREDI je ostala sa 11 zastupnika nakon što je Savez Albanaca (krilo Arbena Taravarija) napustio Vladu. DUI ima 19 zastupnika, od kojih je 10 iz DUI-ja, a devet iz ostalih stranaka u koaliciji.

Velika, velika pobeda koalicije koju predvodi VMRO-DPMNE, objavio je lider te partije i premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski u obraćanju posle drugog kruga lokalnih izbora u Severnoj Makedoniji, nakon čega su članovi i pristalice stranke slavili ispred sedišta partije u centru Skoplja. "Večeras ne slavimo ni protiv koga. Slavimo za Makedoniju. Slavimo za novu energiju koja pokreće zemlju napred, za rad i za odgovornost", rekao je Mickoski i najavio da će otići kod građana u Kičevu i Brvenici. VMRO-DPMNE je proglasila pobede u dvadesetak opština u drugom krugu, a opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) u tri opštine. Koalicija albanskih partija VREDI (VLEN) je osvojila četiri od pet opština u kojima je imala kandidata u drugom krugu. Nacionalni savez za integraciju (NAI), koji takođe okuplja albanske partije, osvojio je jedan gradonačelnički mandat u drugom krugu u Studeničanima, kao i Romska unija u Šuto Orizariju, a ZNAM u Kumanovu, gde je Maksim Dimitrievski osvojio još jedan mandat. Prema podacima Državne izborne komisije (DIK), na oko 98 odsto obrađenih glasova, izlaznost je bila 41,76 odsto. Orce Đorđijevski budući gradonačelnik SkopljaKandidat VMRO-DPMNE Orce Đorđijevski pobedio je u Skoplju. Na 97,69 odsto obrađenih glasova, on je osvojio 57,40 odsto (93.313 glasova), dok je kandidata Levice Amar Mečinović osvojio 36,40 odsto (59.178 glasova). Poruka Mečinovića posle izbora bila je "Skoplje se budi". "U naredne dve godine, Skoplje će se mobilisati i na sledećim parlamentarnim izborima, Levica će pretendovati da bude prva partija u Skoplju. Želim da kažem glasačima SDSM-a da verujem da smo vaša opcija. Posle onoga što se dogodilo u Skoplju, Levica će se vratiti jača na sledećim parlamentarnim izborima. Skoplje će biti crveno", rekao je Mečinović i zahvalio svim glasačima koji su ga podržali. Promene u Kičevu, Karpošu i KočanimaPromene na gradonačelničkim pozicijama dogodiće se u skopskoj opštini Karpoš, u Kičevu i u Kočanima, nekim od najzanimljivijim bitkama na izborima. U Karpošu je Sotir Lukrovski iz VMRO-DPMNE pobedio aktuelnog gradonačelnika Stevčeta Jakimovskog. U Kičevu je kandidat VMRO-DPMNE Aleksandar Jovanovski proslavio pobedu nad aktuelnim gradonačelnikom Fatmirom Deharijem iz Demokratske unije za integraciju (DUI). Proglašavajući pobedu u Kičevu, Mickoski je rekao da su pobedili suživot i vera u vrednosti. "Moram da uputim i jednu posebno snažnu poruku, a ona dolazi iz našeg Kičeva – pao je Fatmir Dehari. Pao je pred narodom koji se ujedinio protiv razuzdanosti, nedomaćinskog upravljanja. Pokazali smo šta možemo kada smo ujedinjeni, sarađivali su pripadnici različitih vera protiv onih koji su vukli grad nadole. Pobedili su suživot i vera u vrednosti. Pobedila je ideja da je Makedonija dom za sve. Pao je mit da je Kičevo njihovo ili naše. Kičevo pripada Kičevljanima", rekao je Mickoski. Kandidat VMRO-DPMNE Vlatko Grozdanov biće novi gradonačelnik Kočana. "Pobedili smo i u Kočanima, našim Kočanima koje moramo da uzdignemo i ojačamo", rekao je Mickoski, objavljujući pobedu u Kočanima. VMRO-DPMNE je objavio i pobedu u Aerodromu, Čučer Sandevu, Brvenici, Valandovu, Dojranu, Kruševu, Lozovu, Mogili, Makedonskom Brodu, Rankovcu, Čišinovu-Obleševu, Vinici, Debarci, Konceu, Demir Kapiji, Probištipu. SDSM pobedio u Centru, Makedonskoj Kamenici i ZrnovcimaOpozicioni SDSM u drugom krugu pobedio je u tri opštine – u skopskoj opštini Centar, u Makedonskoj Kamenici i u Zrnovcima. Time je SDSM dosad osvojio ukupno šest opština, uz pobedu u prvom kolu u Krivoj Palanci, Bogdancima i Krivogaštanima. Predsednik SDSM-a Venko Filipče optužio je vlast da je tokom protekle dve nedelje vršila pritisak na sve kandidate SDSM-a u 17 opština u kojima je partija ušla u drugi krug lokalnih izbora, i izjavio da neće podneti ostavku na lidersku poziciju. "Rekao sam i prošli put, predsednik sam veoma kratko, godinu i nekoliko meseci. Prošle godine imali smo konsolidaciju u partiji, ali svakako da su ovi izbori dodatni pokazatelj iz kojih ćemo izvući poruke i pouke za budućnost", rekao je Filipče i najavio kongres partije i promene u rukovodstvu partije. Mickoski je rekao da nije srećan zbog debakla SDSM, "ali je to odraz realnosti da se ta partija nije reformisala i da nije išla u korak sa vremenom". Bilal Kasami u Tetovu, Mendi Ćura u StrugiKoalicija VREDI (VLEN) proglasila je pobedu u četiri od pet opština u kojima je imala kandidata u drugom krugu. "Do ovog trenutka mogu da potvrdim ubedljivu pobedu u Tetovu s razlikom od preko 5.000 glasova. Ubedljiva pobeda u Bogovinju sa razlikom od 1.400 glasova. Ubedljiva pobeda u Debru, Dolnenima, u Strugi sa preko 1.500 glasova", rekao je Baškim Bakiu iz VREDI. U Tetovu je Bilal Kasami, lider stranke BESA, koja je deo koalicije VREDI, osvojio drugi mandat. U Strugi, VREDI nije imao svog kandidata stranke, već je podržao nezavisnu kandidaturu biznismena Mendija Ćure. Nacionalni savez za integraciju (NAI), koalicija koju predvodi DUI, vodi u drugom krugu samo u opštini Studeničani. Ali Ahmeti iz DUI optužio je nefer izbornu praksu i rekao da je gubitak nekih gradonačelničkih mesta poziv za jačanje struktura partije. Miran drugi krugDrugi krug je održan u izuzetno mirnoj, fer i demokratskoj atmosferi, ocenio je ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski. Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) podneto je 30 prijava o nepravilnostima, od kojih je većina bila u Skoplju. Najčešće prijave su bile za kampanju blizu glasačkih mesta, moguće podmićivanje tokom glasanja, neovlašćeno prisustvo na biračkom mestu, izolovane slučajeve ometanja glasanja, fotografisanje glasačkog listića, neovlašćeno fotografisanje građana i pretnje. Posle zatvaranja biračkih mesta u drugom krugu lokalnih izbora u Severnoj Makedoniji, Javno tužilaštvo je takođe objavilo procenu da je izborni dan prošao "bez većih narušavanja izbornog procesa". Drugi krug glasanja održan je u ukupno 33 opštine, uključujući i Grad Skoplje. U prvom krugu izabrana su 44 gradonačelnika, kao i novi članovi veća u svim opštinama, osim u Šuto Orizari, gde će biti ponovni izbor za veće na tri biračka mesta. Novi izbori biće održani u četiri opštine – Gostivar, Vrapčište, Mavrovo i Rostuše i u Centar Župi. Razlog je taj što nije dostignut cenzus od najmanje trećine građana registrovanih u biračkom spisku za glasanje. Zato će se u ovim opštinama cela procedura ponoviti od početka do kraja – od raspisivanja izbora, podnošenja kandidatura, vođenja kampanje, do glasanja. Najverovatnije dan glasanja biće u prvoj polovini januara 2026. Prvi krug izbora 19. oktobra protekao je mirno, bez incidenata, sa izlaznošću od 46,5 odsto. Ukupan budžet koji je država izdvojila za održavanje ovih lokalnih izbora iznosi 9.760.000 evra, od čega je dve trećine novca namenjeno medijima i plaćenom političkom oglašavanju.

Vladajuća makedonska partija VMRO-DPMNE objavila je u nedelju pobedu Orcea Ðorđievskog za gradonačelnika Skoplja, kao i u još 21 opštini u drugom krugu lokalnih izbora za gradonačelnike. Makedonski građani glasali su u drugom krugu izbora za gradonačelnike u 33 opštine, nakon što u prvom krugu nijedan od kandidata tamo nije obezbedio većinu, uključujući i glavni grad, Skoplje. Lider VMRO-DPMNE i premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski na konferenciji za novinare je rekao da je njegova partija pobedila u 21 opštini i posvetio pažnju pobedi u Kičevu, gde je kandidat te stranke Aleksandar Jovanovski pobedio Fatmira Deharija iz opozicione albanske partije Demokratska unija za integraciju (DUI). "Tamo smo sarađivali s pripadnici različitih vera, različitih identiteta protiv onih koji su vukli narod nadole... Pobedili su suživot i vera u vrednosti. Ovo je važan primer koliko možemo postići kada smo ujedinjeni. Pobedila je ideja da je Makedonija dom za sve", rekao je Mickoski. Prethodno partner VMRO-DPMNE u vladi, albanska koalicija VREDI (VLEN), proglasila pobedu u četiri opštine. Tetovo, Bogovinje, Debar, Dolneni, kao i Strugi, gde je koalicija podržala nezavisnu kandidaturu biznismena Mendija Čure. Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) je u drugom krugu izbora proglasio pobedu svojih kandidata u opštinama Centar, Makedonska Kamenica i Zrnovac. Time je SDSM osvojio ukupno šest opština, zajedno sa pobedom u prvom krugu u Krivoj Palanci, Bogdancima i Krivogaštanima. Lider SDSM Venko Filipče je rekao da je prema rezultatima izbora ta partija druga u zemlji i prva u opozicionom bloku. On je optužio vladu da je u protekle dve nedelje vršila pritisak na sve kandidate SDSM u 17 opština u kojima je stranka ušla u drugi krug izbora i rekao da neće podneti ostavku na lidersku poziciju u stranci. Državna izborna komisija saopštila je da je na 97,60 odsto obrađenih izbornih podataka, izlaznost 45,71 odsto na nivou cele Severne Makedonije.

Makedonski građani glasaju 2. novembra u drugom krugu izbora za gradonačelnike u 33 opštine, nakon što u prvom krugu nijedan od kandidata tamo nije obezbijedio većinu, uključujući i glavni grad, Skoplje. Izborne borbe u drugom krugu odrediće gradonačelnike u više urbanih i ruralnih sredina. One će zaokružiti indikator za aktuelni politički balans u zemlji. Izlaznost birača zaključno sa 13.00 sati iznosi 18,05 posto, saopštila je Državna izborna komisija (DIK). Lokalni izbori 2025. godine održavaju se u mirnoj, poštenoj i demokratskoj atmosferi širom zemlje, objavilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Biračka mjesta će se zatvoriti se u 19 sati, nakon čega se očekuje da će DIK početi brojati i objavljivati glasove. Pravo glasa ima 1.013.375 građana. Drugi krug se održava tamo gdje nijedan od kandidata u prvom nije osvojio 50 plus jedan glas od ukupnog broja glasova. Na glasačkim listićima su dva najviše plasirana kandidata iz prvog kruga. Opštine i gradovi u kojima se gradonačelnik bira u drugom krugu su: Skoplje, Aerodrom, Bogovinje, Brvenica, Valandovo, Vinica, Debar, Debarča, Demir Kapija, Dojran, Dolneni, Žrnovci, Karpoš, Kičevo, Konče, Kočani, Kruševo, Kumanovo, Kruševo, Kumanovo, Brodsko Makedonsko, Lozovo, Kumanovo Probištip, Rankovce, Rosoman, Struga, Studeničani, Tetovo, Centar, Češinovo-Obleševo, Čučer Sandevo i Šuto Orizari.U Gradu Skoplju snage će odmjeriti kandidati vladajuće VMRO-DPMNE i Ljevica. Ukupno 474.000 građana Skoplja s pravom glasa u 2. novembra imaće pravo da zaokruživanjem broja na glasačkom listiću donesu odluku ko će naslijediti aktuelnu gradonačelnicu Danelu Arsovsku, nezavisnu kandidatkinju koju je ranije podržao VMRO-DPMNE. Za gradonačelnika glavnog grada kandiduje se i gradonačelnik Kisele Vode iz VMRO-DPMNE Orce Gjorgievski, dok mu je protivkandidat bivši zastupnik Ljevice u Parlamentu Amar Mečinović. Razlika između dvojice kandidata u prvom krugu bila je 61.000 glasova. Gjorgievski je osvojio 91.000 glasova, dok je njegov protivkandidat osvojio 30.000 glasova. U 16 opština glasači će birati između kandidata vladajuće VMRO-DPMNE-a i opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM). To su najbrojniji politički okršaji u drugom krugu i donijeće odgovor o kapacitetima opozicionog SDSM-a koji je u prvom krugu osvojio samo 3 gradonačelnička mjesta, naspram 33 mjesta vladajuće VMRO-DPMNE. Radi se o 16 opština u centralnom i istočnom dijelu zemlje. Skopske opštine Centar i Karpoš, ali i Kičevo, Tetovo i Struga, kao i Kočani, dio su opština koje politički analitičari označavaju kao interesantne za praćenje i gdje bi glasači kandidata koji nisu ušli u drugi krug mogli biti presudni za pobjedu, odnosno preokret. Tragedija u Kočanima, gdje je u požaru u noćnom klubu "Puls" u martu poginulo 63 osobe, a više od 200 je povrijeđeno, usmjerila je pažnju javnosti ka ovom gradu tokom lokalnih izbora. Kočanci će u drugom krugu birati između v.d. gradonačelnika i nezavisnog kandidata Venka Krstevskog i Vlatka Grozdanova iz VMRO-DPMNE-a. Grozdanov je u prvom krugu 19. oktobra osvojio oko 2.200 glasova više od Krstevskog. Prema podacima DIK-a, nezavisni kandidati ulaze u drugi krug u najmanje sedam opština, što pokazuje rast podrške lokalnim, nadpartijskim inicijativama. Ove godine prvi krug lokalnih izbora završen je s izabrana 44 gradonačelnika. U četiri opštine nije bilo cenzusa, pa će se u njima izbori održati ispočetka. Lokalni izbori 2021. godine u prvom krugu završeni su s izabranim gradonačelnicima u 29 opština.

Kao da je skoro cijela šuma na Vodnu izgorjela - takva je šteta na planini Goten, kaže Zvonko Angelov, tehnički rukovodilac u "Plačkovici". To je ogranak Javnog preduzeća "Nacionalne šume" u Radovišu, u čijoj je blizini izbio ovaj požar - najveći u ljeto 2025. godine. Krajem jula i početkom avgusta, desetak dana buktio je požar na Gotenu, na granici između općina Vasilevo, Berovo i Radoviš. Na terenu je bilo raspoređeno više od 120 vatrogasaca i specijalnih vojnih jedinica, dva helikoptera Ministarstva unutrašnjih poslova i češki Black Hawk. U kritičnim danima, formirana je živa odbrana volontera i lokalnog stanovništva kako bi zaštitila sela i imovinu. "Za nas je to bio najveći požar u 37 godina koliko radim u šumarstvu", rekao je Angelov za Radio Slobodna Evropa (RSE). Na Gotenu je izgorjelo ukupno 1.948 hektara. Prema podacima koje je podijelio Angelov, potpuno je izgorjelo 350 kvadratnih metara šume. Procijenjena šteta iznosi 13 miliona i 760.000 denara (oko 224.000 eura) - ali se očekuje da će biti i veća. Pored Gotena, ovog ljeta su izbile stotine požara u gotovo svim dijelovima zemlje. U periodu od 1. maja do 30. septembra, izgorjela je površina od 17.107 hektara, prema odgovoru koji je RSE dobio na upit od Nacionalnih šuma. Poređenja radi, to je površina veličine četiri Dojranska jezera. Od toga, 15.180 hektara su šume. U ukupno 135 šumskih požara izgorjelo je ukupno 279.364 kubnih metara drveta. Procijenjena šteta je 3.056.047.167 denara, prema odgovoru Nacionalnih šuma za RSE. Drugačije rečeno, u pet mjeseci od maja do septembra izgorjela je šuma vrijedna 50 miliona eura. Prošla, 2024. godina je bila najkatastrofalnija po pitanju pričinjene štete u periodu 2020-2025 jer je prošle godine izgorjela najveća površina i najviše drveta, prema procjenama Nacionalnih šuma. Tri 'zračna traktora' i pet pilota za sljedeće ljetoKako Sjeverna Makedonija može bolje da se nosi sa požarima? Stojanče Angelov, direktor Uprave za zaštitu i spašavanje (DZS), kaže da se ulažu sredstva u ljude i opremu, što zemlji daje bolju početnu poziciju prije sljedeće sezone požara. "Prošlog ljeta, vlada nam je stavila na raspolaganje pet prilagođenih vozila 'Hermelin' koji su nosili tenkove od šest do osam tona. Imali smo 15 prilagođenih borbenih transportnih vozila kojima su uklonjeni mitraljezi, a na njihovo mjesto su ugrađeni rezervoari za vodu i snažni topovi dometa oko 100 metara, što nam je mnogo pomoglo. Imali smo na raspolaganju i 18 vozila 'Pincgauer', a sada ih ima 23, na koje smo montirali tenkove od 1,5 tona. I oni su mnogo pomogli jer se mogu kretati po najtežem terenu", kaže Angelov za RSE. Navodi još kako su udvostručili plate u odjeljenju za avijaciju Uprave za zaštitu i spašavanje, "što je motivisalo sadašnje osoblje, ali i izazvalo interesovanje kod drugih pilota". Očekuje da će na početku naredne sezone požara imati na raspolaganju tri operativna aviona za gašenje požara "Air Tractors" i pet pilota. "Ove godine iskustvo je na višem nivou. Imaćemo spremne avione, spremne pilote. Takođe očekujem da će Ministarstvo unutrašnjih poslova imati barem još jedan funkcionalan helikopter. To je onaj veliki helikopter sa kašikom od tri tone koji ove sezone nije bio u funkciji zbog ozbiljnog kvara koji se nije mogao popraviti", navodi Angelov o pripremama za naredno ljeto. Kako kaže, pokušava se staviti u funkciju ono što se ima na raspolaganju i ono što se može prenamijeniti. "Za naredni period se strateški razmatra nabavka novih 'Er traktora', ali je to još uvijek spor proces jer čak i ako bismo ih sada platili, proći će nekoliko godina prije nego što budu isporučeni zbog ogromne potražnje za njima, kao i za ukupnom vatrogasnom opremom", kaže Angelov. Prošlog ljeta najavljena je reforma kojom bi se Uprava za zaštitu i spašavanje i Centar za upravljanje krizama spojili u jednu instituciju, kako bi se uspostavio moderan i funkcionalan, integrirani sistem za upravljanje krizama i zaštitu i spašavanje. Ovo bi trebala biti nova institucija u okviru koje bi se formirala posebna jedinica za zaštitu i spašavanje s ulogom gašenja požara ljeti, ali bi se mogla koristiti i u terenskim pretragama, traganjima i raznim spasilačkim misijama. Proces vodi potpredsjednik Vlade Ljupčo Dimovski. Reforma do sada nije provedena. Bolja oprema za radnike Nacionalnih šumaOd otprilike 1.600 zaposlenih u Nacionalnim šumama, samo oko stotinu je moglo biti direktno uključeno u gašenje požara. I nedostajala im je osnovna oprema, kaže Kire Mihailov, zamjenik direktora Nacionalnih šuma. "Naši zaposleni su koristili opremu koja je kupljena prije otprilike deset godina. Nisu imali osnovne uslove, nisu imali odjeću koja bi ih u početku zaštitila od požara. Ove godine smo već kupili vatrootporna odijela, sa kacigama, i oni će biti prikladno odjeveni prilikom gašenja požara", kaže Mihailov za RSE. Preduzimaju se i druge preventivne mjere, kao što je čišćenje šumskih puteva. U ovo su uključene i općine i preduzeća sa mehanizacijom. Mjera će se nastaviti provoditi. "Čiste se putne arterije koje povezuju općine. Ide se iz jedne općine u drugu kroz planine i vrlo je važno da taj put bude čist kako bi pomoć iz susjednih općina vrlo brzo stigla do osobe na mjestu gdje može doći do požara", objašnjava Mihailov. Privedeno 60 osoba, podneseno 36 krivičnih prijava Od 1. aprila do 29. septembra 2025. godine, ukupno je registrovano 2.080 požara na otvorenim prostorima, privedeno je 60 osoba i podneseno je 36 krivičnih prijava, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MVI). Vlada sumnja da je dobar dio požara koji su ovog ljeta bjesnili na otvorenim prostorima bio podmetnuti ili uzrokovan nepažnjom. "Svaki dan imamo 30 ili više požara. Za većinu njih postoje osnovane sumnje da su podmetnuti ili uzrokovani nepažnjom", rekao je premijer Hristijan Mickoski krajem jula. Ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski nekoliko je puta rekao istu stvar, aludirajući na organizirane akcije. "Možda je ovo drugačiji scenarij od scenarija slučajnosti. Vrlo je simptomatično kako se jedan požar neutralizira, drugi nastane, a dok se drugi neutralizira, nastane treći požar", rekao je Toškovski na vrhuncu požara. Zbog visokih temperatura i velikog broja šumskih požara, vlasti su 1. jula 2025. uvele višemjesečnu zabranu kretanja u šumama. Do 29. septembra zatečeno je 27 osoba koje su se kretale u šumama bez dozvole. Kazne su novčane, do dvije hiljade eura. Mihailov smatra da bi kaznenu politiku trebalo promijeniti i pooštriti kazne za paljenje požara jer šteta nije samo ekonomska - stradaju i biodiverzitet, tlo i divlje životinje. Rekordni požari i u EvropiPočetkom oktobra, služba EU za klimatske promjene, Copernicus, izbrojala je više od milion hektara izgorjelo u EU, od čega je 35 posto šuma, sa preko 2.100 prijavljenih požara. Ovo obara sve prethodne rekorde, sa tri puta većom količinom izgorjelog zemljišta u poređenju sa evropskim prosjekom za period 2006-2024. Izgorjela površina je otprilike trećina površine Belgije. Izvan najteže pogođenih zemalja Španije (322 požara) i Portugala (184 požara), šumski požari su bjesnili u Francuskoj (249 požara), Bugarskoj (92 požara) i Grčkoj (65 požara). Italija je bila na vrhu liste EU sa 589 požara. Mehanizam civilne zaštite EU aktiviran je 2001. godine kako bi se poboljšala saradnja između država članica i deset vanjskih zemalja, uključujući zemlje Zapadnog Balkana. Mehanizam omogućava koordiniran i brz odgovor u slučajevima katastrofa, pri čemu Evropska komisija pokriva dio troškova transporta i raspoređivanja resursa za gašenje požara. Sjeverna Makedonija, kao učesnica u njemu, traži pomoć od drugih zemalja, prvenstveno u vidu aviona, za gašenje požara širom zemlje. Zemlja je i ovog ljeta tražila pomoć u rješavanju požara putem ovog Mehanizma.

Makedonski građani spremaju se da glasaju u drugom krugu izbora za gradonačelnike u 33 opštine, nakon što u prvom krugu nijedan od kandidata tamo nije obezbijedio većinu. U Gradu Skoplju snage će odmjeriti kandidati vladajuće VMRO-DPMNE i Ljevica. Ukupno 474.000 građana Skoplja s pravom glasa u 2. novembra imaće pravo da zaokruživanjem broja na glasačkom listiću donesu odluku ko će naslijediti aktuelnu gradonačelnicu Danelu Arsovsku, nezavisnu kandidatkinju koju je ranije podržao VMRO-DPMNE. Za gradonačelnika glavnog grada kandiduje se i gradonačelnik Kisele Vode iz VMRO-DPMNE Orce Gjorgievski, dok mu je protivkandidat bivši zastupnik Ljevice u Parlamentu Amar Mečinović. Razlika između dvojice kandidata u prvom krugu bila je 61.000 glasova. Gjorgievski je osvojio 91.000 glasova, dok je njegov protivkandidat osvojio 30.000 glasova. Prema podacima Državne izborne komisije, najveći dio glasova, 86.000 od ukupno 91.000, Gjorgievski je osvojio u opštinama Gazi Baba, Butel, Aerodrom, Kisela Voda, Karpoš, Centar i Đorče Petrov. Postavlja se pitanje kakvu razliku će donijeti glasovi u preostale tri skopske opštine Šuto Orizari, Čair i Saraj. Za razliku od ovih izbora, na prošlim lokalnim izborima u prvom krugu Arsovska je sa osvojenih 85.657 glasova vodila sa 7.805 glasova više od svog protivkandidata Petrea Šilegova iz Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM). Skopske bitke u nekoliko političkih bojaIzborne borbe u drugom krugu odrediće gradonačelnike u više urbanih i ruralnih sredina. One će zaokružiti indikator za aktuelni politički balans u zemlji. Najviše borbi vodiće se između dvije najveće partije VMRO-DPMNE i SDSM-a. Ali, za razliku od manjih opština u unutrašnjosti, u Skoplju u drugom krugu izbora za četiri opštine primjećuje se politička raznolikost. U opštini Aerodrom, kandidat VMRO-DPMNE-a Dejan Mitevski sa osvojenih 16.257 glasova suprotstaviće se protivkandidatu iz SDSM-a, Aleksandru Trajanovskom koji je prvi krug završio sa osvojenih 6.881 glas. Kandidat VMRO-DPMNE-a Sotir Lukrovski u prvom krugu završio je sa 2.000 glasova više od svog protivkandidata, aktuelnog gradonačelnika i lidera Građanske opcije za Makedoniju (GROM) Stevča Jakimovskog. Kandidati koji su ispali u ovoj opštini do sada javno nisu dali podršku nijednom od njih. A brojke pokazuju da njihovi glasovi mogu uticati na konačan rezultat, jer kandidatkinja SDSM-a u prvom krugu osvojila je 3.800 glasova, kandidat Ljevice oko 2.800, dok je nezavisna Nevena Georgievska osvojila oko 2.600 glasova. U skopskoj opštini Centar snage će odmjeriti aktuelni gradonačelnik iz SDSM-a Goran Gerasimovski sa prethodno "dobijenih" 8.535 glasova, naspram kandidata iz vladine koalicione partije ZNAM, Miroslava Labudovića koji je u prvom krugu osvojio 5.707 glasova. U skopskoj opštini Šuto Orizari, bitka će se voditi između Erdžana Demira iz VMRO-DPMNE-a sa osvojenih 1.841 glas, naspram Kurta Duduša iz Unije Roma, koji je prvi krug završio sa skoro duplo više, odnosno 3.223 glasa. VMRO-DPMNE i SDSM će odmjeriti snage u 16 opštinaU 16 opština glasači će birati između kandidata VMRO-DPMNE-a i SDSM-a. To su najbrojniji politički okršaji u drugom krugu i donijeće odgovor o kapacitetima opozicionog SDSM-a koji je u prvom krugu osvojio samo 3 gradonačelnička mjesta, naspram 33 mjesta vladajuće VMRO-DPMNE. Radi se o 16 opština u centralnom i istočnom dijelu zemlje. Skopske opštine Centar i Karpoš, ali i Kičevo, Tetovo i Struga, kao i Kočani, dio su opština koje politički analitičari označavaju kao interesantne za praćenje i gdje bi glasači kandidata koji nisu ušli u drugi krug mogli biti presudni za pobjedu, odnosno preokret. Tragedija u Kočanima, gdje je u požaru u noćnom klubu "Puls" u martu poginulo 63 osobe, a više od 200 je povrijeđeno, usmjerila je pažnju javnosti ka ovom gradu tokom lokalnih izbora. Kočanci će u drugom krugu birati između v.d. gradonačelnika i nezavisnog kandidata Venka Krstevskog i Vlatka Grozdanova iz VMRO-DPMNE-a. Grozdanov je u prvom krugu 19. oktobra osvojio oko 2.200 glasova više od Krstevskog. Koalicijski izazovi za VMRO-DPMNEVMRO-DPMNE će se istovremeno suočiti i s manjim partijama i nezavisnim kandidatima. Tako će u drugom krugu imati duele sa Koalicijom Vlen u dvije opštine, Brvenica i Dolneni, te sa Nacionalnom alijansom za integraciju (NAI) koju predvodi Demokratska unija za integraciju (DUI) u jednoj - Kičevo. Sa GROM-om će imati duel u jednoj opštini - Karpoš, s Ljevicom u Skoplju, s Unijom Roma u Šuto Orizari. Sa nezavisnim kandidatima izborni okršaj je u četiri opštine, među kojima su Mogila i Makedonski Brod, gdje su nezavisni kandidati bliski VMRO-DPMNE-u. Ovo pokazuje da će opoziciona partija biti aktivna na više frontova i da će se u nekim lokalnim sredinama morati suočiti s lokalnim liderima van velikih partija. VLEN i DUI će se suočiti u tri opštineU tri opštine, među kojima je i Struga, suočiće se Vlen i DUI. U Strugi trka je posebno interesantna jer je nezavisni kandidat tamo dobio podršku od Vlena. Dodatno, DUI i Vlen će imati po jedan duel s nezavisnim kandidatima, što će učiniti trke neizvjesnijim i potencijalno otvorenim za iznenađenja. U Tetovu će se suočiti Biljal Kasami iz vladajuće koalicije Vlen i Bajram Redžepi iz NAI, koju predvodi DUI. Tamo je razlika u prvom krugu bila manja od 4.000 glasova u korist Kasamija. SDSM i VMRO-DPMNE nisu imali svoje kandidate. Građani Kičeva će birati između dosadašnjeg gradonačelnika iz DUI-a Fatmira Deharija, i kandidata VMRO-DPMNE-a Aleksandra Jovanovskog. Prema podacima DIK-a, nezavisni kandidati ulaze u drugi krug u najmanje sedam opština, što pokazuje rast podrške lokalnim, nadpartijskim inicijativama. Ove godine prvi krug lokalnih izbora završen je s izabrana 44 gradonačelnika. U četiri opštine nije bilo cenzusa, pa će se u njima izbori održati ispočetka. Lokalni izbori 2021. godine u prvom krugu završeni su s izabranim gradonačelnicima u 29 opština.

Na internetu, u nekim ginekološkim ordinacijama, ali i u apotekama zemalja u susjedstvu Sjeverne Makedonije, tablete za abortus se kupuju ilegalno, te bez nadzora i kontrole nad njihovom upotrebom. Sjeverna Makedonija je uvela medicinski abortus 2019. godine, kada je Ministarstvo zdravlja izmijenilo Zakon o prekidu trudnoće. Međutim, kako je Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije pisao, ove tablete – Mifepriston i Misopristol – nisu registrovane kod Agencije za lijekove i medicinska sredstva (MALMED). Nema odgovora iz Agencije zbog čega ih još nije registrovala. Za sada je njihova upotreba legalna u skopskim bolnicama: Klinici za ginekologiju i akušerstvo (GAK) i Ginekološkoj bolnici u Čairu. I druge bolnice u unutrašnjosti imaju mogućnost da ih koriste, ako im ih na zahtjev distribuira GAK, koji ih, budući da nisu registrovani, nabavlja interventnim uvozom. Gdje leži opasnost?Iako se ova metoda smatra sigurnijom od klasične metode gdje se abortus izvodi hirurški, često se izvodi tabletama koje žene kupuju ilegalno, uprkos riziku od neželjenih posljedica. Uredništvo RSE svjedočilo je jednoj takvoj reklami na makedonskim platformama za online kupovinu. Reklama se odnosila na obje vrste tableta, čija je cijena 5.500 denara (oko 90 eura). Pozvali smo i telefonski kontakt broj, gdje su nas obavijestili da su tablete iz Grčke, a osoba koja ih prodaje nije doktor. Takva nekontrolisana upotreba tableta znači rizik od komplikacija za žene koje potom traže pomoć u javnim zdravstvenim ustanovama. To potvrđuje i izvor iz Bolnice za ginekologiju i akušerstvo u Čairu, koji je želio ostati anoniman. Kažu da su se u posljednje dvije godine tablete za abortus najčešće kupovale sa Kosova, iz Albanije ili Bugarske. "Pacijentice s komplikacijama dolaze u bolnicu nakon što su pokušale samostalno izvršiti abortus tabletama", kaže izvor s Katedre za ginekologiju. On smatra da interventni uvoz ne rješava problem. Paradoks je u tome što se tablete koriste u velikim količinama, a nisu registrovane. Nekontrolisana upotreba ugrožava cjelokupno zdravlje ženeAli doktorica Žaklina Čočoroska Novakovska, koja radi kao ljekar primarne zdravstvene zaštite već 25 godina, upozorava da upotreba ovih tableta u našoj zemlji traje godinama, čak i prije zakonskih promjena iz 2019. S njima je stvorena mogućnost da ljekari primarne zdravstvene zaštite primjenjuju ovu metodu u trudnoćama do devete sedmice gestacije. Ali kako, kada tablete nisu dostupne u primarnoj zdravstvenoj zaštiti? Ovo, prema riječima doktorice Čočorske Novakovske, ostavlja prostor za zloupotrebu. "Na primarnom nivou, nije nam dozvoljeno da izvodimo vještačke abortuse, niti možemo rješavati komplikacije od medicinskih abortusa, jer kod nekih pacijentica može doći do produženog krvarenja. Drugo, ovi lijekovi se uopšte ne mogu naći bez recepta. Pošto ih ne možemo pronaći u apotekama, ne možemo ih ni koristiti. Stoga, mi, kao primarni ginekolozi, trebamo kontaktirati GAK ako neka od naših pacijentica želi da izvrši abortus", kaže ova doktorica za RSE. Dodaje da država mora pronaći način da spriječi ili smanji takve zloupotrebe, a istovremeno raditi na podizanju svijesti među ženama koje, bez konsultacije s ljekarom, dovode svoje cjelokupno zdravlje u opasnost. "Zamislite ženu koja ima vanmateričnu trudnoću i koristi lijek. Na taj način neće ništa postići i samo će ugroziti svoje zdravlje. Ponekad pacijentice same odlučuju, a te odluke utiču na njih. Ali ne možete prisiliti podizanje svijesti", ističe doktorica. Čočoroska Novakovska. Ona takođe kaže da bi se uz registraciju lijek mogao kupiti na recept u apoteci, ali predlaže da to bude pod nadzorom porodičnog ginekologa samo do šeste ili sedme sedmice trudnoće. 'Hitna potreba za korekcijom'Njen kolega, doktor Duško Filipovski, kaže da je neregistracija tableta propust koji "hitno treba ispraviti". Ni on ni doktorica Čočoroska Novakovska ne isključuju mogućnost da neke od njihovih kolega pomažu pacijentima da nabave lijekove, ali kažu da se sami ne bi upuštali u takvu ilegalnu upotrebu. "Ja lično, ja pregledam pacijenticu da vidim da li se radi o redovnoj trudnoći do devete sedmice ili nekoj drugoj vrsti trudnoće koja nije redovna i, barem u mom slučaju, šaljem ih ili u GAK ili u Bolnicu u Čairu", kaže doktor Filipovski za RSE. Objašnjava da, iako se u regionu ove tablete mogu kupiti bez recepta, u razvijenijim zemljama poput Austrije, Njemačke i Holandije potreban je barem izvještaj ljekara specijaliste. "Ove tablete se obično nabavljaju iz susjednih zemalja gdje ih mogu kupiti u bilo kojoj količini koju žele. Ili, neke od kolega imaju zalihe od nekoliko pakovanja i daju ih pacijenticama. Međutim, moram naglasiti da je to ilegalna, nedozvoljena stvar. Za to možete odgovarati", upozorava doktor Filipovski, koji je i predsjednik Udruženja privatnih ginekologa. Prema njegovim riječima, važno je pacijentici objasniti šta treba da očekuje prilikom korištenja ovih tableta, a još važnije, da postupak prekida trudnoće mora biti pod nadzorom specijaliste ginekologa-akušera. Uprkos nedostacima u praksi, on smatra da većina porodičnih ginekologa upućuje svoje pacijente u kliniku ili bolnicu, gdje, kako kaže, dobijaju jasne upute o tome kako koristiti tablete. Da tablete nisu registrovane, ranije je za RSE potvrdio MALMED. Ali ovaj put nisu odgovorili da li će i kada tablete biti odobrene za prodaju u zemlji. Pitanje da li postoje informacije da se ove tablete koriste izvan zdravstvenih ustanova takođe je ostalo bez odgovora. Apel farmaceutskim kompanijamaRegistracija ovih tableta je nešto na čemu insistira i nevladin sektor, koji kaže da bi se to dogodilo, država treba da podstakne interesovanje farmaceutskih kompanija. Olivera Stojkovska Ivanovska iz Udruženja HERA objašnjava da registracija i redovan uvoz ne samo da će učiniti uslugu dostupnijom, već će donijeti i kontrolisanije uslove za upotrebu. "Ovo bi značajno doprinijelo poboljšanju zdravstvene zaštite i sigurnosti žena", dodala je Stojkovska Ivanovska za RSE. Udruženje HERA i Klinika za ginekologiju i akušerstvo su takođe posljednjih godina provele akreditovanu obuku Makedonskog ljekarskog udruženja za 180 ginekologa iz primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Stoga, kaže Stojkovska Ivanovska, zemlja već ima kapacitete i stručnost da uslugu učini šire dostupnom, kada se stvore uslovi za redovan uvoz lijekova. Ona apeluje na institucije da pokažu proaktivan pristup, iako registraciju formalno iniciraju farmaceutske kompanije. "To se može postići pokretanjem dijaloga s proizvođačima ili razvojem jasnih procedura koje će olakšati uvoz lijekova od značaja za javno zdravlje", dodaje Stojkovska Ivanovska. U vezi s upotrebom tableta za abortus, zatražili smo odgovor i od Državnog sanitarnog i zdravstvenog inspektorata. Ni ova institucija nije objasnila da li je utvrđena ilegalna prodaja konkretnih tableta i kakve su sankcije za ilegalnu prodaju od strane pojedinaca. Dok su institucije netransparentne, a upotreba nekontrolisana, tamo gdje je legalna, u Klinici za ginekologiju i akušerstvo u Skoplju većina abortusa se obavlja ovom metodom. Gotovo 95 posto abortusa do dvanaeste sedmice trudnoće obavljeno je upotrebom tableta prošle godine, za razliku od 2020. godine kada je taj postotak bio 13,7.

Šest dana do drugog izbornog kruga, makedonska metropola suočava se s kolapsom javnih službi – neredovan prevoz, prepunjeni kontejneri i milionski dugovi. Građani Skoplja svakodnevno čekaju neredovne autobuse na prepunim stanicama, dok se smeće gomila pored kontejnera koji su se pretvorili u mini deponije. Javno saobraćajno preduzeće (JSP) i Komunalna higijena, oba sa višemilionskim dugovima, čekaju rezultate izbora kako bi se pokrenule najavljene reforme. U međuvremenu, direktor Komunalne higijene Sabahadin Rustemi je priveden, a Ministarstvo unutrašnjih poslova i inspekcijske službe najavile su mjere u vezi sa stanjem otpada u glavnom gradu. Kandidati za gradonačelnika Skoplja, Orce Gjorgievski i Amar Mecinović, obećavaju "generalku za Skoplje" u prva 72 sata mandata, grad bez deponija i reformu sistema naplate i funkcionisanja komunalne higijene. No, do tada, još najmanje šest dana Skoplje će ostati zatrpano smećem i bez redovnog javnog prevoza. Dok se čeka drugi izborni krug, dio kandidata za gradonačelnike u skopskim opštinama koji su ušli u drugi krug zasukali su rukave. Neki sa svojim, a neki sa pozajmljenim kamionima iz susjednih opština prikupili su desetine tona smeća, uglavnom sa glavnih ulica. Između izbornih obećanja i urbane stvarnostiKandidati su se pohvalili da su prikupili oko sto tona smeća, dok Komunalna higijena, prema vlastitim izvještajima, u "normalnim danima" prosječno prikupi oko 450 tona otpada. Građani Skoplja čekaju da dobiju uslugu koju redovno plaćaju – odvoz smeća. Umjesto toga, njihove kante pune otpada i dalje stoje ispred dvorišta, a kontejneri su se pretvorili u mini deponije. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i inspekcijske službe, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, prošle sedmice su najavili da postupaju i preduzimaju mjere u vezi sa smećem u glavnom gradu. Tužilaštvo je 27. oktobra saopštilo da su privedene dvije osobe iz rukovodstva Javnog gradskog preduzeća "Komunalna higijena", uključujući direktora Sabahadina Rustemija. U centru grada ovih dana, pacov je ugrizao dijete, a ljekari upozoravaju na opasnost od zaraznih bolesti. Ipak, građani i dalje ne dobijaju odgovor na ključno pitanje – zašto jedva funkcionišu dva najvažnija gradska javna preduzeća: Javno saobraćajno preduzeće (JSP) i Komunalna higijena, koja su svojevrsni barometar funkcionisanja grada. Komunalna higijena: Grad koji se guši u vlastitom otpaduJavno gradsko preduzeće "Komunalna higijena" već duže vrijeme je na meti kritika građana zbog neizvršenih obaveza, ali i političkih prepucavanja između aktuelne gradonačelnice Danele Arsovske i vladajuće partije VMRO-DPMNE. Prema posljednjim podacima iz izvještaja Komunalne higijene, preduzeće radi sa ograničenim resursima, zastarjelom opremom i nedovoljnim brojem vozila. Preduzeće broji oko hiljadu redovno zaposlenih i više od 300 radnika angažovanih putem Agencije za privremena zapošljavanja, pokazuje posljednji izvještaj iz marta. Međutim, u izvještaju nije navedeno koliko zaposlenih radi u administraciji, a koliko su radnici na terenu. Gotovo nijedno od dosadašnjih predizbornih obećanja o modernizaciji, digitalizaciji i selekciji otpada nije u potpunosti realizovano. Sistem upravljanja i reciklaže otpada jeste objavljen na zvaničnoj web stranici preduzeća, ali u stvarnosti je improvizovan – što građani svakodnevno osjećaju, doslovno na svakom koraku. Jedan od glavnih razloga za loše stanje u kojem se nalazi preduzeće jeste veliki akumulirani dug. Prema posljednjim podacima Ministarstva finansija, u prvoj polovini ove godine ukupni dug iznosi 5,6 miliona eura, dok je prošlu godinu preduzeće završilo s minusom od 7,7 miliona eura. Iz "Komunalne higijene – Skoplje" (KHS) nisu odgovorili na novinarska pitanja Radija Slobodna Evropa o tome zašto u protekle dvije do tri sedmice nije prikupljan otpad. Međutim, kada je riječ o višedecenijskom dugu, odgovornost su prebacili na državne institucije koje, kako tvrde, nisu plaćale za pružene usluge. "KHS također obavještava javnost o višedecenijskom finansijskom problemu zbog kojeg posljednjih 30 godina posluje s dugovima, jer Ministarstvo zdravlja duguje više od 5 miliona eura. Ovaj neplaćeni dug direktno utiče na likvidnost KHS-a", navodi se u jednom od njihovih posljednjih saopštenja. Stojanče Kašikovski, predsjednik sindikalne organizacije "SUTKOZ", u kojoj su članovi zaposleni iz Komunalne higijene, kaže da nemaju dovoljno opreme za rad – veliki broj kamiona za prikupljanje otpada nije u voznom stanju. "Suočavaju se s problemom nedostatka rezervnih dijelova, nedostatkom goriva za kamione, i zbog toga smo u proteklom periodu imali problem s otpadom u gradu Skoplju", rekao je on. Kašikovski dodaje da su u prethodnom periodu imali problema i sa redovnom isplatom plata zaposlenima, koje su kasnile i po nekoliko sedmica, što je izazvalo nezadovoljstvo među radnicima. Dodatno, ističe da iako je Upravni odbor donio odluke za poboljšanje stanja u preduzeću, direktor koji je trebao da ih sprovede to nije učinio. Iz Grada Skoplja poručuju da su za nefunkcionalnost Javnog komunalnog preduzeća odgovorni odbornici iz VMRO-DPMNE i Vlena, tvrdeći da su upravo oni blokirali modernizaciju Komunalne higijene. "Državne institucije su najveći dužnici – Vlada duguje JSP-u osam miliona eura za studentski standard i prevoz, dok u Komunalnoj higijeni Skoplje, pored Ministarstva zdravstva, i druge vladine institucije duguju milione", navodi se u kratkom odgovoru iz Grada Skoplja. Iz vladajuće partije odgovaraju da je tvrdnja gradonačelnice Arsovske površna, nelogična i netačna. "Zašto bi VMRO-DPMNE, usred izborne kampanje, ostavio Skoplje zatrpano smećem, ako se zna da će se to negativno odraziti na njih? Neka Arsovska objasni zašto se smeće ne skuplja i gdje završava novac građana koji plaćaju za tu uslugu", navodi se u pisanom odgovoru stranke. JSP: Prevoz koji funkcioniše po inercijiJavno saobraćajno preduzeće (JSP) već godinama ima probleme koji ga čine nefunkcionalnim, pokazuje posljednji izvještaj revizora. Vozni park je zastario, dio autobusa je pokvaren i parkiran u depoima, a nedostatak vozača i goriva čini mrežu javnog prevoza nepredvidivom. Građani iz mnogih naselja svjedoče da autobusi ili uopšte ne dolaze, ili dolaze sa velikim kašnjenjem i prepunjeni. Revizori su dali negativno mišljenje o finansijskim izvještajima, ističući da preduzeće nije u stanju da obezbijedi kvalitetne i pravovremene usluge. Prema izvještaju revizora, Javno saobraćajno preduzeće (JSP) je 2023. godinu završilo s gubitkom od 8,9 miliona eura. "Evidentna je i ekstremna neefikasnost: na svaka 2 denara troška po pređenom kilometru, ostvaruje se samo 1 denar prihoda od prevoza. Iako je Grad Skoplje subvencionisao preduzeće sa 10,96 miliona eura (673.870 hiljada denara) tokom 2023. godine, JSP nije u stanju da ostvari strateške ciljeve održivog urbanog transporta", navodi se u revizorskom izvještaju. Ukupan dug JSP-a u prvoj polovini ove godine iznosi 9,9 miliona eura, dok je prošlu godinu preduzeće završilo s neizmirenim obavezama od 13,4 miliona eura. Problemi s upravljanjem dugovima u JSP-uRevizori su dodatno utvrdili da postoji dužnička kriza u preduzeću, što izaziva probleme u snabdijevanju gorivom. "Zbog neblagovremenog plaćanja goriva, sklopljeni su nepovoljni sporazumi o dugu, uključujući i kaznene kamate koje su bile 50 posto više od zakonske stope", stoji u izvještaju. Ministarstvo obrazovanja i nauke (MON) već dvije godine nije platilo za besplatan prevoz redovnih studenata (za akademske 2022/2023. i 2023/2024. godine), jer ta sredstva nisu predviđena u budžetu. Vozni park JSP-a je zastario, s prosječnom starošću vozila od 12 godina, bez ikakvih investicija u njegovo unapređenje tokom 2022. i 2023. godine. Zaposleni u JSP-u kažu da u preduzeću nema nijednog problema koji nije hitan. Predsjednik sindikata Mićo Stojanovski dodaje da problemi počinju već u autobuskoj bazi u skopskom naselju Avtokomanda. "Radimo u autobazi u Avtokomandi kao u logorima u Treblinki. A o autobusima ne želim ni da pričam – sada raspolažemo sa polovinom autobusa u odnosu na broj koji smo imali prije nekoliko godina. Odliv stručnog kadra, inženjera i radnika je zastrašujući", objašnjava Stojanovski. Prema njegovim riječima, JSP-u trenutno nedostaje oko 200 vozača kako bi se mogao realizovati redovan gradski prevoz prema planiranom voznom redu. Kada je riječ o voznom parku, Stojanovski navodi da je u opticaju oko 300 autobusa nabavljenih u vrijeme vlade Nikole Gruevskog i dodatnih 30 tokom mandata gradonačelnika Petra Šilegovog. Međutim, dodaje da se oko 40 posto tih vozila ne koristi zbog ozbiljnih kvarova. "Nabavka novih autobusa sigurno će potrajati oko godinu i po. Šta do tada? Moramo pustiti u saobraćaj i onih stotinjak neispravnih autobusa – sa razbijenim šoferšajbnama, pokvarenim diznama, injektorima, kompjuterima, gumama i drugim dijelovima – kako bismo ublažili stanje u javnom prevozu u gradu", kaže Stojanovski. JSP i Komunalna higijena sa svakom promjenom gradske vlasti dobijaju novo rukovodstvo koje upravlja tim preduzećima. Međutim, i novoj gradskoj vlasti će biti potrebno vrijeme da popravi stanje u oba javna preduzeća.