"Moj jedini pokušaj da dobijem konzulat u Minhenu bio je neuspešan. Nisu dostupni telefonom, a na odgovor na imjel se nedeljama čeka. Prvi korak za državu trebalo bi da bude imenovanje ambasadora koji znaju kako da rade posao, a ne 'recikliranih' političara koji se sklanjaju od očiju javnosti tako što se šalju u konzulate i ambasade. Makedonija uopšte ne vodi računa o Makedoncima u inostranstvu." Ovako Nenad Gocevski, iseljenik u Nemačkoj koji je deset godina radio kao građevinski inženjer i inženjer bezbednosti i zaštitu na radu u tamošnjim kompanijama, komentariše nameru Vlade da ojača veze s makedonskom dijasporom u inostranstvu, što je pretočeno u predlog teksta za Nacionalnu strategiju za saradnju s dijasporom 2025-2030. Ministarstvo spoljnih poslova i spoljne trgovine (MNFRT) objavilo je predlog na sajtu za propise Ener i očekuje komentare na njega, pošto ga je ministar Timčo Mucunski prošle nedelje predstavio javnosti. On je rekao da je Strategija pisana u partnerstvu s dijasporom. "Ne predstavljamo samo dokument. Predstavljamo našu posvećenost, našu zrelost i našu odlučnost kao države – da se konačno, istinski, sistematski i dugoročno posvetimo našem narodu van naših granica. Makedonska dijaspora je najveća, najsnažnija i najrasprostranjenija mreža koju naša zemlja ima", rekao je Mucunski. Zašto se neki iseljenici ne bi vratiliStrategija za perioda od pet godina trebalo bi da poveća veze i poverenje s makedonskim iseljenicima i ojača njihov osećaj pripadnosti domovini kroz pet ključnih oblasti: konzularne i socijalne usluge, ekonomiju, saradnju u kulturi i turizmu, obrazovanje, očuvanje maternjeg jezika, sport i sportska diplomatija, investicije i spoljnu trgovinu. Za 33-godišnjeg Gocevskog, koji je već dobio nemačko državljanstvo, to nije dovoljno da se vrati ili investira u domovinu. "Nekakve ciljane mere za mene, a i za mnoge poznanike ovde, nisu motivacija da uspostavimo bilo kakav poslovni odnos s Makedonijom. Ono što bi me privuklo jeste iskrena borba protiv korupcije, napredak u oblastima kao što su pravosuđe, zagađenje vazduha, raspadnuta infrastruktura, pre svega železnica i javni saobraćaj. Kada ti faktori budu vidljivo poboljšani, to bi bila plodna osnova da se započne nešto. Trenutno svaka veza s Makedonijom znači samo korak unazad ka onome od čega smo se udaljili", rekao je Gocevski za RSE. Asja Muča radi kao dizajnerka i strateg za sistemske promene u Holandiji. Ona kaže da bi je, ako bi makedonska vlada zaista stvorila uslove za investicije, to možda motivisalo da investira i češće dolazi u Severnu Makedoniju, ali ne i da se vrati. "Moje lične ambicije su uvek u nekom dubljem sistemskom pravcu, kao što je poboljšanje zdravstvene zaštite, obrazovnog sistema, povratak industrije u male gradove, podizanje opšte kulture ljudi... Dok god nema mesta u vrtićima, obrazovni sistem i zdravstvo su nefunkcionalni, deca umiru u diskotekama, svake nedelje ima po nekoliko fatalnih saobraćajnih nesreća i toksičan vazduh, ne znam tačno kako ćete motivisati mlade ljude da se vrate. Dok se ne obezbede osnovni uslovi za život, strategije za saradnju s dijasporom ne vrede mnogo", rekla je Muha za RSE. Ona se našla u situaciji da je svaki njen predlog ili inicijativa, upućena nekome na uticajnoj poziciji, odbijena s izgovorom "kod nas to ne može tako lako" ili "niko neće dati novac za to". Od oko 700.000 Makedonaca u inostranstvu trećina se ne bi vratilaSkoro trećina makedonskih iseljenika (29 odsto) ne bi se vratila u Severnu Makedoniju, u poređenju sa 24 odsto koji su odgovorili da je to "vrlo verovatno" i "verovatno". To pokazuju rezultati ankete koju je sprovela organizacija "Makedonija 2025" i koja je navedena u predlogu teksta Strategije. Anketa je sprovedena onlajn, među 1.436 makedonskih građana koji žive u više od 50 zemalja, na svim kontinentima, od jula do septembra 2025. godine. Anketa je pokazala i da su najsnažniji motivi za povratak porodične veze, profesionalne mogućnosti i osećaj pripadnosti. Transparentni zakoni i efikasne mere protiv korupcije, s druge strane, najjači su faktori za povratak i ulaganje emigranta u Severnu Makedoniju, pokazuju rezultati ankete. U inostranstvu živi svaki treći građanin zemlje, odnosno oko 700.000 ljudi, pokazuje izveštaj Međunarodnog centra za migracionu politiku iz 2022. Makedonska dijaspora je uglavnom u zemljama EU, najviše u Nemačkoj, Švajcarskoj i Italiji. Van EU, najveće makedonske zajednice nalaze se u Australiji, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Prošle godine emigranti poslali 1,7 milijarde evra u domovinuDoznake iz dijaspore čine četiri odsto ili kumulativno do 10 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i predstavljaju stabilan izvor deviza, zbog čega je ekonomska dimenzija jedna od najuticajnijih u odnosima s dijasporom, navodi se u Strategiji. Prema procenama Narodne banke Severne Makedonije, iseljenici su 2024. u domovinu poslali skoro 1,7 milijardi evra. Od toga, oko 330 miliona evra je stiglo putem banaka i brzih transfera novca od radnika u inostranstvu. Ipak, s novcem u gotovini, procenjuje se da ukupna suma od emigranata za prošlu godinu dostiže oko 1,7 milijardi evra. To je nešto manje nego 2023. godine, kada je u Severnu Makedoniju ušlo 1,75 milijardi evra novca iz dijaspore. "Doznake iz dijaspore su jedan od najznačajnijih i najstabilnijih izvora deviznih priliva u makedonskoj ekonomiji. Najveći deo se usmerava ka potrošnji i tekućim troškovima domaćinstava, čime se značajno podržava privatna potrošnja i lokalna ekonomska aktivnost, naročito u ruralnim i manje razvijenim regionima. Međutim, u poslednjim godinama primećuje se tendencija produktivnijeg korišćenja doznaka, kroz njihovo investiranje u male biznise, nekretnine i obrazovanje, što povećava njihovu ekonomsku ulogu", navodi se u dokumentu. Vlada bi izdala obveznicu za dijasporu, specijalizovani finansijski instrument koji bi omogućio emigrantima da investiraju u domovinu "pod sigurnim i transparentnim uslovima", jedna je od ekonomskih mera u predlogu teksta. Država takođe planira poreske olakšice za investicije dijaspore na domaćem tržištu, stimulisanje malih i srednjih preduzeća kojima upravljaju povratnici ili članovi dijaspore, programe za zajednička ulaganja u energetiku, agroindustriju, turizam, programe za startap inicijative i druge mere. Za Damjana Petrovskog, finansijskog analitičara koji radi u Sjedinjenim Američkim Državama više od decenije, ove mere "nekako nemaju smisla" iz nekoliko razloga: prilikom prodaje obveznica treba pomenuti najvažniji detalj – kamatnu stopu, korupciju u zemlji i mogućnost za zaradu. "Trenutno, kamatne stope na blagajničke zapise (5-10 godina) iznose 3,67 odsto i 4,10 odsto, garantuje ih Vlada SAD. Makedonija mora imati bolje kamatne stope od ovih. Takođe, ne možemo ignorisati 'oportunitetni trošak', što bi bile obveznice američkih kompanija ili berze. Ako kupujete indeksne akcije fondova (to je značajan deo celog tržišta), dobićete između 8-12 odsto godišnje. Ne vidim ekonomsku svrhu ovde, osim da se osećam patriotski", rekao je Petrovski za RSE. On ima dilemu oko toga da li bi mogao da pronađe dovoljno plaćen posao ako bi se vratio u zemlju. "U SAD ću uvek imati više na kraju meseca nego što bih imao u Makedoniji. Ne mislim da bih mogao da živim na istom nivou u Makedoniji", rekao je Petrovski. Durim Zekiri, izvršni direktor Privredne komore severozapadne Makedonije (SKZM), kaže da već postoje uspešni primeri kompanija koje su osnovali iseljenici koji su se vratili i investirali u zemlju – što pokazuje da potencijal postoji. "Ali, ključan je jednak tretman svih kompanija, domaćih i stranih. Danas, neke od kompanija u Tehnološko-industrijskoj razvojnoj zoni dobijaju značajne pogodnosti, dok se domaće kompanije, uključujući i kompanije koje su osnovali naši iseljenici, suočavaju s neravnopravnim uslovima i teže konkurišu. Potrebno je proširiti stimulativne mere van zona kako bi se stvorilo fer tržište za sve", rekao je Zekiri za RSE. Lakši do putnih isprava, stipendija, penzija?Strategija predviđa niz drugih mera za iseljenike, pored ekonomskih. U delu dokumenata, to uključuje digitalizaciju diplomatsko-konzularne mreže, tako da iseljenici ne moraju fizički da dolaze u ambasade i konzulate po dokumenta. Dalje, lakše procedure za prenos penzija, za putne isprave za decu, za povrat makedonskog državljanstva i "prijem u makedonsko državljanstvo" po razmim osnovama. U oblasti kulture i obrazovanja, Ministarstvo spoljnih poslova finansiraće projekte pravnih i fizičkih lica iz dijaspore za inicijative za promociju makedonske kulture, tradicije, jezika i identiteta u inostranstvu. Ministarstvo prosvete bi uvelo poseban obrazovni program za decu iz dijaspore, a Agencija za emigraciju trebalo bi da obezbedi besplatne onlajn kurseve makedonskog jezika. Predviđene su i stipendije za makedonske studente iz dijaspore koji bi imali praksu u makedonskim kompanijama. Biće otvoreni novi kulturno- informativni centri, dodeljivaće se priznanja za posebno angažovanje iseljenika, a Ministarstvo kulture i turizma će imati poseban budžet za projekte iz dijaspore. Predviđeno je osnivanje nekoliko saveta: Saveta za ekonomsku diplomatiju, Naučnog saveta, Saveta za kulturu, Saveta za sport... Vlada će moći da imenuje specijalnog izaslanika za dijasporu, a svaka opština će pojedinačno dobijati oficire za vezu za saradnju s dijasporom. Vlada planira da usvoji Zakon o upravljanju migracijama i integraciji povratnika i stranaca, kao i poseban Program za reintegraciju povratnika. Kako bi se saradnja još više ojačala, ponovo će se u Skoplju organizovati godišnja konferencija za dijasporu, navodi se u Strategiji. Zekiri iz SKZM-a kaže da iako je inicijativa dugogodišnji zahtev te komore, treba imati u vidu da će sve to biti teško da se sprovede, "jer su ti naši sugrađani napustili zemlju zbog nedostatka poverenja u državu i institucije". "Veoma je teško ubediti naše sugrađane da otkažu investicije u zemljama koje su mnogo bezbednije u pravnom i ekonomskom smislu, kako bi došli u Severnu Makedoniju gde je neizvesnost veoma velika", kaže Zekiri. Nacionalnu strategiju za dijasporu prvi put je napravila prethodna vlada Socijaldemokratskog saveza Makedonije i Demokratske unije za integraciju i obuhvatala je period 2011-2023. U aktuelnoj strategiji Ministarstva spoljnih poslova navodi se da je to bio kvalitetan dokument, ali s minimalnom implementacijom aktivnosti, što je "poražavajuća činjenica, budući da je dokument izazvao velika očekivanja kod krajnjih korisnika, a četiri godine su potrošene na iščekivanje aktivnosti koje nikada nisu sprovedene u praksi". U prethodnoj vladi takođe su postojali ministar bez portfelja i Nacionalni koordinator za saradnju s dijasporom koji su sada ukinuti. Agencija za emigraciju će nastaviti da postoji. Njena nadležnost je da kreira politike koje će održavati veze iseljenika s domovinom.

Čak ni poslije 100 popunjenih prijava na oglase za posao, nakon čega je uslijedilo desetak intervjua, mlada doktorica iz Skoplja nije uspjela dobiti stalni posao. Njeno ime je poznato redakciji, ali je anonimno govorila o zatvorenim vratima na koja je naišla nakon što je diplomirala na Medicinskom fakultetu poslije položenih preko 60 ispita. "Prijavila sam se na oglas za posao u javnoj zdravstvenoj ustanovi, ali bezuspješno. Nažalost, nisam poznavala prave ljude. Ali slična je situacija i u privatnom sektoru, ne samo u klinikama već i u farmaceutskim kompanijama. Rečeno mi je da je pozicija već dogovorena, ali da se mora objaviti oglas", kaže dvadesetsedmogodišnja doktorica za Radio Slobodna Evropa (RSE). Iako ovog mjeseca puni dvije godine otkako je dobila licencu, umjesto da svakodnevno liječi pacijente, bijeli mantil oblači samo povremeno. Kaže da joj jedini prihod dolazi od događaja i školskih izleta gdje je potrebno medicinsko osoblje. "Trudila sam se biti najbolja učenica i u osnovnoj i u srednjoj školi, a fakultet, osim što zahtijeva mnogo truda, podrazumijeva i velike troškove. Imamo 61 ispit. To su bezbrojne knjige i materijali neophodni za sticanje znanja, ali nakon diplomiranja, ako nemate veze, nećete dobiti posao“, kaže doktorica koja ima samo honorarne poslove. Ali, dodaje, problem ovdje nije samo politizacija zdravstva, već i međuljudski odnosi. "Veoma je žalosno što se doktor nalazi u situaciji da ne može naći posao, a svi dobro znamo da svugdje u zemlji vlada manjak. Ovdje, ako nekoga poznajete, sve vam je sređeno. Ne cijeni se ni znanje ni trud. A naša štampa snosi preveliku odgovornost, jer smo mi ti koji brinemo o zdravlju nacije", kaže sagovornica RSE. Demotivirajuće i niske platePored veza i nepotizma, prema njenim riječima, demotivirajuće su i plate, koje su ispod prosjeka. "Sramota je što doktor prima platu od trideset hiljada denara. Ove plate su preniske, posebno za kolege koje već imaju djecu", kaže doktorica, koju najviše zanima psihijatrija, ali je već skeptična da bi uopšte dobila državnu specijalizaciju. Ova situacija je, pak, dodatno demotivirala mladog doktora Blagojčeta Dišoskog, koji se nije ni prijavio na oglas za posao u oblasti medicine. Nezadovoljan mnogim aspektima, odlučio je da svoju karijeru usmjeri na civilni sektor, gdje radi kao koordinator za finansije. "U privatnim klinikama plate se obično kreću od 25.000 do 30.000 denara (oko 400 do 490 eura) za početnike za rad sa punim radnim vremenom. A u državnom zdravstvenom sistemu se nisam prijavio zbog nepravilnosti koje vidim u pozivima i selekciji, kao i nedovoljnih i loših uslova rada“, kaže za RSE dvadesetdevetogodišnji doktor, koji je prije više od godinu dana diplomirao na Medicinskom fakultetu u Štipu. Sumnje u vezi sa kreiranjem rang listaAli kako "veze" zapravo bacaju sjenu na pravedno zapošljavanje u zdravstvu? Zakonski, direktori javnih zdravstvenih ustanova imaju diskreciono pravo zapošljavanja. Stoga, oni imaju posljednju riječ bez obzira na to ko se nalazi na kojoj poziciji na rang listi. Cehovska udruženja sada zahtijevaju da se ovo pravo ukine, kao i da se promijeni način kreiranja liste. Dakle, od maksimalnih stotinu bodova koje kandidat može osvojiti, 60 se dobija putem pismenog testa koji se, prema riječima sagovornika RSE-a, može lako manipulisati. Dr. Bojan Trajkovski smatra da rangiranje nije uvijek relevantno, sumnjajući da ispitanici unaprijed dobijaju pitanja. "Radi se o određenom upitniku za čije rješavanje bi ljekaru specijalisti trebalo sat, sat i po. Ali mladi kolega ga rješava za tri minute, što je relativno teško", kaže Trajkovski, predsjednik Udruženja specijalizanata i mladih ljekara. Međutim, čak i ako neko zasluženo zauzme prvo mjesto na rang listi, možda neće dobiti posao, ako direktor tako odluči. "U medicini nemamo pošteno zapošljavanje. Možda postoje samo neka slučajna zapošljavanja gdje je sve bilo kako treba", rekao je doktor Trajkovski za Radio Slobodna Evropa. Zahtjev za transparentnije konkurseUkidanje diskrecionog prava, prema njegovim riječima, izuzetno je važno kako bi konkursi bili transparentniji. "Glavni problem ove situacije je što ostavlja prostor za korupciju, mito i druge nezakonitosti koje bi dovele do neregularnog zapošljavanja. Zavisimo od želje osobe koja u toj situaciji odlučuje, odnosno direktora te ustanove", dodaje dr. Trajkovski. Umjesto toga, njegova kolegica doktorica Aleksandra Georgievska predlaže da se, pored diskrecionog prava, pismeni test u potpunosti ukine. Zauzvrat, kandidat bi dobijao više bodova na osnovu prosjeka fakulteta koji je završio i usmenog ispita koji polaže pred zaposlenima ili profesorima sa institucije u kojoj je objavljen oglas za posao. "Vjerujemo da, iako je ukidanje diskrecionog prava direktora korak u pozitivnom smjeru, ono apsolutno ne rješava cijeli problem. Zakonu o zdravstvenoj zaštiti potrebna je šira i detaljnija regulacija", rekla je za RSE Georgievska, predsjednica Udruženja ljekara specijalizanata. Ovo udruženje nije uključeno u radnu grupu koja priprema izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ali učestvuje u Strategiji za mlade doktore 2025-2035. Međutim, dr. Georgievska kaže da ovaj dokument može, ali i ne mora podrazumijevati druge zakonske izmjene. Ali haotičan proces zapošljavanja ne utiče samo na doktore, već i na sve ostale zdravstvene radnike koji su također vrlo potrebni, a bez kojih zemlja sve više ostaje. Dr. Aleksandra Georgieva, koja radi kao specijalista na Klinici za kardiologiju, kaže da tokom noćnih smjena u nekim ustanovama jedna medicinska sestra brine o više od 30 pacijenata. Za razliku od makedonskih standarda, prema evropskim i američkim standardima, jedna medicinska sestra je odgovorna za četiri pacijenta, a ponekad i manje. Ali uprkos tome, kako kaže kardiologinja, imaju niske plate, a posebno su niske noćne nadnice. Zakonske izmjene u tokuUpravo činjenica da politizacija degradira cijeli zdravstveni sektor potaknula je Mijalčeta Minova, rendgenskog tehničara, da se pridruži inicijativi organizacije "Solucija" za reformu pravednog zapošljavanja u javnom zdravstvu. Iako je Minov prije više od 20 godina diplomirao na Medicinskom fakultetu u Plovdivu u Bugarskoj, njegovo radno iskustvo u makedonskom zdravstvu je kratko i karijeru je gradio u Londonu. Tamo je završio postdiplomske studije uz stipendiju bolnice Kings College, gdje je i zaposlen. "Čak i nakon diplomiranja, susreo sam se s haosom makedonskog sistema gdje morate tražiti veze ili pružati uslugu za uslugu. Imao sam ugovor o radu koji je trajao nekoliko mjeseci, a onda sam dao otkaz. Izazovi od prije 20 godina su, nažalost, i dalje isti, a zapošljavanje po narudžbi je i dalje aktuelno. Nažalost, nismo uspjeli izgraditi sistem koji će cijeniti dobro i gurati ga naprijed", kaže Minov za Radio Slobodna Evropa. On je, zajedno s pravnim konsultantom iz "Solucije", uključen u pripremu nove verzije Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a u svojim prijedlozima su odrazili iskustva iz bugarskog, engleskog i portugalskog modela. Odliv medicinskog osoblja, kaže, je alarmantan, jer trenutni uslovi zapošljavanja samo povećavaju sklonost ka političkim strankama kao vezi za razvoj karijere. Pored ukidanja diskrecionog prava direktora, prijedlog udruženja je da oglas za zapošljavanje, umjesto pet dana, traje 15. Tokom tog perioda, oglas bi se objavljivao na web stranici ustanove, Ministarstva i Zavoda za zapošljavanje. "Diskreciono pravo je arhaičan alat koji direktoru daje isključivo pravo da bira ko će biti zaposlen. Novim zakonom će biti oduzeto, a njegov ili pritisak nekih vanjskih veza će biti potpuno isključen", objašnjava Minov za RSE. Prijedlog koji je podnesen zdravstvenim vlastima zahtijeva da tri najbolja kandidata budu pozvana na intervju od iste stručne komisije koja će prethodno provjeriti svu dokumentaciju i provesti stručnu provjeru. Registar ljudskih resursa za bolje prilagođene politikeČlanove komisije za izbor bi birao sam stručni odbor zdravstvene ustanove. "Unaprijed precizno utvrđenom metodologijom, obuhvatit će se profesionalne i praktične vještine kandidata, kao i etičke i moralne norme. Napraviće se bodovanje i odabrati najbolji kandidat, koji će kasnije biti predložen za zapošljavanje. Direktor, prema novom zakonu, neće moći odbiti ovaj prijedlog ili, ako ga odbije, treba imati dobro pismeno objašnjenje zašto je to učinjeno", dodaje Minov. Ovi prijedlozi ili preporuke rezultat su razgovora s nekoliko udruženja u medicinskoj oblasti, gdje članovi uključuju ne samo ljekare već i drugih profila. Uprkos brojnim primjedbama onih koji su već doživjeli nepravde u ovoj oblasti, nadležno ministarstvo je za RSE reklo da nisu prijavljene moguće zloupotrebe u zapošljavanju ljekara u javnom zdravstvu. Na pitanje hoće li promijeniti ili ukinuti diskreciono pravo direktora da biraju koga će zaposliti, Ministarstvo zdravlja je naznačilo da se mogućnosti za to razmatraju. Trenutno je u toku procedura za zakonske izmjene procedure zapošljavanja ljekara, a konkretna rješenja biće definirana nakon završetka ovog procesa - navelo je Ministarstvo u pisanom odgovoru za RSE. Ali pored zakonskih izmjena, ljekari traže i pooštravanje uslova za upis na medicinske fakultete. U intervjuu za RSE, komentirali su da iako im kolege stalno odlaze, imamo hiperprodukciju kadra, a da se ne vidi ko ima kakve predispozicije. Kako bi se utvrdilo gdje i koliko zdravstvenih radnika nedostaje, ministar Azir Aliu najavio je E-registar za ljudske resurse. On će poslužiti kao alat vlastima za usklađivanje novog zapošljavanja, čime će započeti i preraspodjelu viška osoblja. Analiza koju je Aliu nedavno predstavio pokazuje da je u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru zaposleno ukupno 32.383 osobe. Od toga, 18.536 "pripada" javnom sektoru, od čega je skoro 5.000 ljekara i medicinskih asistenata na sekundarnom i tercijarnom nivou. U javnim zdravstvenim ustanovama zaposleno je 7.003 medicinskih sestara, kao i ostalo medicinsko i nemedicinsko osoblje.

Balkanska ruta je i dalje aktuelna, iako se bilježi manji broj ilegalnih prelazaka. Među ilegalnim migrantima ima i kineskih državljana. U 2025. godini, MUP Sjeverne Makedonije je spriječio 54 ilegalna migranta iz Kine. Nijedan od njih nije podnio zahtjev za azil u ovoj zemlji.

Kandidat za sudiju Sjeverne Makedonije na Evropskom sudu za ljudska prava pročitao je većinu odgovora iz bilježnice tokom intervjua pred Komisijom za odabir, prema riječima predstavnika mreže nevladinih organizacija Bluprint grupa za reforme u pravosuđu. Njima je data prilika da posmatraju jedinu fazu u procesu odabira, a to su intervjui sa kandidatima. Ovaj potez ih ostavlja u sumnji da je kandidat imao spremne odgovore, budući da je i on bio dio prethodnog postupka koji je poništila Vlada. Predsjednik Komisije, koji je ujedno i predsjednik Ustavnog suda, Darko Kostadinovski, takve primjedbe u izvještaju naziva subjektivnim utiscima. "Nisam stekao takav utisak, a ja sam vodio intervju. Nisam primijetio ništa slično, iskreno. Ne znam ni da li to može biti nešto kontroverzno ako osoba ima podsjetnik, na primjer, ili teze koje sada želi reći, ili ako može predvidjeti pitanja", rekao je Kostadinovski za Radio Slobodna Evropa (RSE). Tokom intervjua s kandidatom, prema podacima Bluprint grupe, direktorica Akademije za sudije i javne tužioce Irina Trajkoska Strezoski suzdržala se od postavljanja pitanja kako bi izbjegla sukob interesa, iako je bila među članovima odbora koji aktivno učestvuju u svim intervjuima. Državna komisija za sprječavanje korupcije (DKSK) je tokom postupka izdala saopštenje o nekoliko slučajeva potencijalnog sukoba interesa između članova Komisije i kandidata za sudije, sa preporukama za izuzeće članova Komisije. Takvi slučajevi potencijalnog sukoba interesa bili su za predsjednika Ustavnog suda Darka Kostadinovskog, u odnosu na kandidata Sašu Georgievskog, koji mu je bio mentor na doktorskim studijama, zatim direktoricu Akademije za sudije i javne tužioce Irenu Trajkovsku Strezoski, koja je bila u potencijalnom sukobu interesa sa dva kandidata - Ilirom Iseinijem, njenim zamjenikom direktora, i Alijem Aliuom, članom Upravnog odbora Akademije. Za ista dva kandidata, DKSK je takođe postupala zbog potencijalnog sukoba interesa sa članom Komisije Besnikom Avdijom, koji je predsjednik Upravnog odbora Akademije. Međutim, Bluprint grupa ističe da, iako se Komisija obavezala da će poštovati odluke Komisije za borbu protiv korupcije, nije poznato u kojoj fazi su one provedene. Ključni problem, navode, je taj što se odluke DKSK donose nakon završetka intervjua, internih diskusija i formiranja utiska o kandidatima, što je suštinski dio postupka. "Iako je Komisija za izbor javno obavijestila da će poštovati smjernice DKSK-a, ne postoje javno dostupni podaci o tome da li su se i na koji način članovi zaista izuzeli iz procesa donošenja odluka, niti o tome da li je ovo izuzeće dosljedno primjenjivano za sve faze (ocjenjivanje, raspravu i glasanje), ili samo za završni čin glasanja. U nedostatku objavljene rang liste, jasnog objašnjenja rangiranja i uvida u ocjene svih kandidata, nije moguće provjeriti da li su preporuke za izuzeće zaista primijenjene", navodi se u njihovom izvještaju. Kostadinovski za RSE kaže da su službenici za borbu protiv korupcije zaustavili postupak i dali im preporuke kako dalje postupiti. "Sva trojica smo imali preporuke - ja, predsjednik osnovnog građanskog suda i direktor Akademije, kako ne bi bilo sumnje oko potencijalnog sukoba interesa", kaže on. Međutim, za njega aspekt da su odluke Komisije za borbu protiv korupcije poštovane u posljednjoj fazi, a ne u cijelom postupku provođenja oglasa, nije problematičan. "Tu preporuku smo poštovali u posljednjoj fazi, u fazi odabira. A sada da vam kažem zašto nije relevantna u fazi administrativnog odabira, jer su odluke bile jednoglasne. I to imamo u zapisniku. Dakle, bile su jednoglasne. Čak i da je postojao potencijal ili da su preporuke bile na snazi u to vrijeme, sama jednoglasnost odluka otklanja sumnju", kaže Kostadinovski. Kako su tekli intervjui?U postupku je intervjuisano 11 kandidata. Kako se navodi u izvještaju, iako je svaki intervju bio predviđen da traje 30 minuta, stvarno trajanje je variralo od 16 do 52 minute, što se smatra značajnim odstupanjem od prosjeka. Nisu svi članovi Komisije postavljali pitanja tokom svakog intervjua, a pitanja nisu bila ujednačena po broju i sadržaju. Posmatrači Bluprint grupe nisu primijetili da su korišteni standardi ocjenjivanja ili obrasci za bilješke, što bi omogućilo objektivnije poređenje između kandidata. "Sve je to ukazivalo na nedostatak metodologije za provođenje intervjua, ocjenjivanje kandidata, ili akta koji reguliše postupak, tj. način rada Komisije", navodi se u izvještaju. Međutim, predsjednik Komisije Darko Kostadinovski kaže da nije tačno da nisu imali metodologiju, objašnjavajući da su se prije početka intervjua članovi dogovarali o tome kako će postavljati pitanja. "Ovo nije skala, nema velikih oscilacija gore ili dolje. Najkraći je bio 5-16 minuta, ali je dovoljan, natovareni smo informacijama prije nego što pristupimo intervjuima. Dakle, znamo biografije ljudi. Prilikom provođenja intervjua, ne znam ni da li postoji neka specijalizirana metodologija za intervjuiranje, ali ponekad vas sami odgovori pokrenu da postavite pitanje", rekao je Kostadinovski. Tri kandidata koja se razmatraju u Vijeću EvropeKomisija je 26. novembra odabrala tri kandidata kao prijedlog Sjeverne Makedonije, s kojih će biti izabran budući sudija Evropskog suda za ljudska prava. To su advokati Jordan Apostolski i Nataša Boškovska, te profesor Sašo Georgievski. Kako je Kostadinovski rekao, njihove kandidature su već poslane na razmatranje. "Jučer smo potpisali dokument sa svim članovima, poslali pismo Ministarstvu vanjskih poslova u kojem smo naveli naš izbor. Dostavili smo izvještaj o činjeničnom stanju, od formiranja komisije do posljednjeg koraka s objašnjenjima. Priložili smo biografije odabranih kandidata i zamolili Ministarstvo vanjskih poslova da ih na odgovarajući način proslijedi stručnom panelu kako bi se dobilo njihovo mišljenje o tome ispunjavaju li kriterije ili ne", kaže Kostadinovski. U zavisnosti od odgovora, Komisija bi trebala obavijestiti Vladu da li je njen izbor dobio zeleno svjetlo od stručnog panela. Zatim, procedura zahtijeva proces intervjua od strane Komiteta Vijeća Evrope, a prijedlog ide na plenarnu sjednicu Vijeća Evrope. Sljedeća je u januaru. Da li će rokovi biti ispoštovani trenutno je neizvjesno. Drugi pokušaj izbora sudije u StrazburuOvo je druga komisija i drugi postupak za izbor sudije na sudu u Strazburu. Vlada je poništila prvi postupak i odlučila osnovati novu komisiju i raspisati novi javni konkurs. Odluke o poništenju prvog postupka, raspuštanju komisije i njenom ponovnom osnivanju nisu bile javno dostupne, niti je postojalo detaljno objašnjenje zašto tadašnji kandidati nisu ispunjavali uslove. Formalna odluka do danas nije javno objavljena i objašnjena, niti je dostavljena kandidatima koji su učestvovali u postupku - tužiteljki Lenče Ristoskoj, apelacionoj sutkinji Gabrieli Gajdovoj i advokatu Jordanu Apostolskom. Ristoska je napisala da je nije iznenadila odluka o poništenju i da je samo pitanje vremena kada će se to dogoditi. Također je objavila da je dobila upute da povuče svoju kandidaturu. Apostolski se također prijavila na novi konkurs i dio je troje kandidata među kojima će se izvršiti trenutni izbor. Evropski sud za ljudska prava i slobode nadležan je za postupanje po pojedinačnim ili međudržavnim žalbama svih onih tužitelja koji su nezadovoljni suđenjima u svojim matičnim zemljama i iscrpili su sva pravna sredstva, te se kao krajnja mjeru žale Evropskom sudu za ljudska prava. Od februara 2017. godine, Jovan Ilievski je izabran za sudiju iz Sjeverne Makedonije u sudu u Strazburu. Njegov devetogodišnji mandat ističe 1. februara 2026. godine. Njegov izbor u to vrijeme povezan je s bivšim direktorom Uprave za sigurnost i kontraobavještajne poslove Sašom Mijalkovim, koji je muž sestre od supruge Jovana Ilievskog. Na ovu poziciju došao je s mjesta šefa Tužilaštva za organizirani kriminal i korupciju, imenovanog za vrijeme bivše vlade VMRO-DPMNE. Iako je Nataša Gaber-Damjanovska tijesno vodila u utrci ispred Ilievskog, Parlamentarna skupština je tajnim glasanjem izabrala tužioca Jovana Ilievskog za sudiju iz Sjeverne Makedonije u Evropskom sudu.

Nakon gotovo godinu dana istrage, Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) kaznila je četiri velika marketa i Savez privrednih komora, za koje je još u februaru pokrenula istragu zbog dogovaranja cijena iza zatvorenih vrata. KZK je saopštila da je odlučila kazniti markete sa po 50.000 eura, a Savez privrednih komora sa 18.600 eura "zbog zabranjenog dogovaranja i usklađenog ponašanja u vezi s cijenama". Kada je KZK pokrenula istragu u februaru ove godine, u javnosti su tada objavljeni dokumenti institucije koji pokazuju da je za markete Vero, Tinex, KAM i Reptil postojala sumnja da su zajedno sa Savezom privrednih komora sklopili zabranjeni dogovor o uticaju na cijene, što predstavlja narušavanje konkurencije. Prema saopštenju Komisije od 26. novembra o izricanju kazne, navodi se da je u postupku utvrđeno da su učesnici na sastanku 5. februara 2025. godine postigli usaglašen stav da ne prihvataju nove ili povećane cjenovnike od dobavljača. Time je, kažu iz Komisije, nezavisno tržišno ponašanje zamijenjeno praktičnom koordinacijom – postupkom koji predstavlja "po cilju" ograničenje konkurencije, što je strogo zabranjeno Zakonom o zaštiti konkurencije. "Kazne su izrečene s ciljem prevencije budućih narušavanja i zaštite slobodne tržišne konkurencije", navodi se u saopštenju KZK. KZK u saopštenju navodi da su marketi i Savez privrednih komora kao koordinator učestvovali u zabranjenom dogovoru i/ili usaglašenom ponašanju u smislu člana 59 Zakona o zaštiti konkurencije. Član 59 Zakona o zaštiti konkurencije, između ostalog, kaže da se za ovakav prekršaj počinioci mogu suočiti s kaznama od 10 posto njihovog godišnjeg prihoda, što bi u slučaju marketa značilo globe od desetina miliona eura. Radio Slobodna Evropa je zatražila odgovor od Komisije za zaštitu konkurencije – na osnovu kojih argumenata su izrečene kazne od 50.000 eura za markete i 18.600 za SSKM, te zašto je postupak trajao skoro godinu dana, ali do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor ni na telefonske pozive, niti na pitanja poslana putem e-pošte. Jovanović: Kazne su "mazanje očiju"Prema riječima ekonomskog analitičara Branimira Jovanovića iz Instituta za ekonomska istraživanja u Beču, ove kazne nisu adekvatne da spriječe buduće zloupotrebe s cijenama. "Naravno da nisu. Šta je 50.000 eura za lance koji imaju godišnje profite od nekoliko miliona eura? To je kao da im cijene smanjiš za 1 posto. Ovo je mazanje očiju, kao da državne institucije nešto rade, a zapravo ne rade ništa", kaže Jovanović. Da cijene u međuvremenu kontinuirano rastu pokazuju i najnoviji podaci Sindikalne minimalne potrošačke korpe Saveza sindikata Makedonije (SSM), koja je za oktobar iznosila 65.544 denara(oko 1.065 eura) i povećana je za 7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Građani osjećaju poskupljenjaPenzionerku Ljupku T. sreli smo ispred jednog od velikih lanaca marketa u centru Skoplja. Ispričala nam je da u posljednjih nekoliko mjeseci, od ljeta pa nadalje, zaista osjeća da troši sve više novca iz kućnog budžeta. Kao primjer navodi da je cijena jaja u tom periodu u nekim velikim marketima skočila sa oko 100 denara na više od 130 denara(oko 2 eura), a za meso dodaje da nema dileme – njegovo poskupljenje je kontinuirano. "I mliječni proizvodi stalno poskupljuju, voće također. Penzije stižu za kupovinu osnovnih proizvoda, ali ne dozvoljavaju da se često jede meso. Na primjer juneće ili pureće meso, nisu često dostupni jednom prosječnom penzioneru", kaže ona. I Bojan R. nam je rekao da se s platom od posla u državnoj instituciji teško pokrivaju mjesečni troškovi za četveročlanu porodicu ako se kupuje isključivo u marketima. "Marketima cijene stalno rastu i jedva ima dovoljno novca za osnovne potrebe: hranu i račune, posebno ako je porodični budžet dodatno opterećen kreditima za renoviranje ili školovanje djece", kaže Bojan. Savez privrednih komora Makedonije s narušenim ugledomIz Saveza privrednih komora Makedonije(SSKM)navode da je odluka Komisije za zaštitu konkurencije rezultat postupaka prethodnog rukovodstva koje, kako ističu, djelovanjem u februaru 2025. nije poštovalo strukture, prekršilo statut i narušilo ugled SSKM, zbog čega je smijenjeno u julu iste godine. "Kao novi predsjednik Saveza privrednih komora Makedonije, poštovat ćemo odluku Komisije za zaštitu konkurencije i izrečenu finansijsku kaznu, te ovom prilikom ističem da je jedino slobodno tržište osnovni parametar prema kojem se formiraju cijene", izjavio je Goran Đorđijevski – predsjednik SSKM. Sindikati: Dugi postupci nemaju efektaReakcija na visoke cijene, ali i na dugotrajan postupak Komisije za zaštitu konkurencije u vezi s ovakvim djelovanjem marketa, stiže i iz Saveza sindikata Makedonije, odakle za Radio Slobodna Evropa kažu da ovako dugi postupci nemaju efekta, dok istovremeno, prema njihovim podacima, svakom domaćinstvu nedostaje najmanje 4.295 denara(oko 70 eura) mjesečno, što na godišnjem nivou iznosi vrijednost jedne minimalne sindikalne potrošačke korpe od oko 1.000 eura – samo za osnovne životne potrebe. Državne institucije moraju reagovati brže i efikasnije, a kazne za ovakvo kartelsko udruživanje trebaju biti veće, kaže za RSE predsjednik SSM-a Slobodan Trendafilov. "Kakvu korist imaju radnici i građani od kazni za ovakvo kartelsko ponašanje i divljanje s cijenama, kada ponovo plaćaju skupe proizvode, a država puni budžet od PDV-a na više cijene, kao i od kazni, i to na teret građana koji opet ne vide nikakvu pomoć", kaže Trendafilov. Kako je narušena konkurencija?Inače, kada je Komisija za zaštitu konkurencije otvorila istragu u februaru ove godine, navela je da su izvršene kontrole u prostorijama četiri velika lanca marketa i u Savezu privrednih komora Makedonije. Iz uvida u dokumentaciju i elektronsku komunikaciju, KZK je saopštila da je pronašla dokaze o dogovorenom i usklađenom djelovanju: kompanije su se navodno dogovorile da ne nabavljaju robu od dobavljača koji šalju nove, više cjenovnike, a prema Komisiji to predstavlja zabranjeni dogovor i narušavanje konkurencije. Pored istrage o dogovaranju cijena, KZK je pokrenula i poseban postupak protiv Saveza privrednih komora zbog dostavljanja netačnih ili nepotpunih podataka koji su mogli dovesti Komisiju u zabludu, za što je predviđena kazna do 1 posto prihoda.

Bekim Sali i Muhamed Hodža sigurno će biti nova imena u makedonskoj Vladi koju predvodi premijer Hristijan Mickoski – jedan kao prvi potpredsjednik, a drugi kao ministar zaštite okoliša. Oni će popuniti dvije pozicije koje je do lokalnih izbora obavljao jedan od lidera koalicije VREDI (VLEN), Izet Medžiti, koji je postao gradonačelnik Čaira. Ali "osvježenja" vladinih redova tu neće stati. U narednim mjesecima očekuje se i velika rekonstrukcija u Ilindenskoj broj 2 - potez o kojem se u javnosti već dugo govori i za koji se kao kandidati za zamjenu spominje nekoliko ministara iz sva tri vladina partnera - VMRO-DPMNE, VREDI i ZNAM. Rekonstrukcije nisu ništa novo i rijetko za makedonske vlade, a česte promjene ministara negativno utiču i na integritet samih institucija, ali i na projekte i reforme u raznim sektorima, prema mišljenju nekih stručnjaka sa kojim je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RFE). Podaci o promjenama ministara, na primjer, pokazuju da u nekim resorima, u prosjeku, ministar nije ostao na funkciji ni dvije godine. "Administracija je umorna jer se čini kao da svaki put kada dođe novi ministar, počinje ispočetka umjesto da ima kontinuitet koji je trebao biti osiguran u prošlosti u svim ovim diskusijama o reformama javne uprave", kaže za RSE Neda Maleska-Sačmaroska, izvršna direktorica nevladinog Centra za upravljanje promjenama (CUM). Ovaj centar, između ostalog, već dugi niz godina prati administrativne reforme i provedbu vladinih programa. Lijena administracija i nedostatak većih reformiČesta smjena ministara, posebno bez konkretnih objašnjenja i bez mjerljivih rezultata njihovog rada, utiče i na integritet i političara i samih institucija, smatra Gordan Georgiev, suosnivač i predsjednik Foruma za razumnu politiku (FRP). "Znamo da je prilikom imenovanja ministara prvi i najvažniji kriterij često stranačka lojalnost i pozicija određenih funkcionera u samim političkim strankama, ali to ni na koji način ne može biti mjera kvaliteta, kvalifikacija, kompetentnosti. U takvom 'koruptivnom sistemu', naravno, najveću štetu trpe institucije, a onda naravno i građani", rekao je Georgiev za RSE. Posljedice, kako ističe, su da institucije i administracija postaju lijene, bez motivacije za rad, bez jasnih pravila igre i bez ikakvih izgleda za provođenje velikih reformi. Integritet o kojem Georgiev govori bio je i dio istraživanja javnog mnijenja koje je FRP proveo u periodu od 15. do 25. avgusta na uzorku od 1.027 ispitanika. Među rezultatima je bio i taj da 73,2 posto građana ne vjeruje da u Sjevernoj Makedoniji postoji političar ili nosilac javne funkcije s integritetom (moralnim, iskrenim, poštenim, stabilnim i ispunjavajućim). Zanimljiva je činjenica da 22 posto građana vjeruje da institucije djeluju pošteno i zakonito, dok 45 posto izražava jasno nepovjerenje u institucije. Kako osigurati kontinuitet?Nedostatak kontinuiteta i sposobnosti provođenja programa i reformi, što naši sagovornici ističu kao dio problema s čestim promjenama ministara, mogao bi se prevladati profesionalizacijom dijela osoblja. Maleska-Sachmaroska iz CUP-a ističe da to ne bi bio problem kada bi državni sekretari bili profesionalci, uprkos činjenici da se radi o političkim procesima. "Uprkos tome što su se pokušavali dovesti iz administracije, u većini slučajeva dolaze negdje izvan institucija i to ne osigurava kontinuitet. Druga stvar koja također ima veliki utjecaj su kabineti ministara. Kada ministar ode, odlaze i kabineti, jer i ovdje najčešće dolaze izvana, iako zakonski postoji mogućnost da imaju državne službenike kojima će za to biti isplaćen određeni iznos naknade", kaže Maleska-Sačmaroska. Ministri nakon nepune dvije godineMeđu resorima u kojima su se ministri najčešće mijenjali, najduže liste su u zdravstvu, obrazovanju i nauci, pravosuđu, kulturi… Sadašnji šef Ministarstva zdravlja Azir Aliu je 19. ministar po redu od 1991. godine kada je zemlja proglasila nezavisnost. Ako uzmemo prosjek, 19 promjena u 35 godina znači manje od dvije godine mandata za svakog ministra. Najduže mandate na ovim pozicijama imali su Nikola Todorov iz VMRO-DPMNE i Venko Filipče iz Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), nakon šest, odnosno pet godina. Aliu je ministar od juna ove godine, a njegovo ime se već spominje kao jednog od onih koji bi bili zamijenjeni u rekonstrukciji vlade u narednim mjesecima. "Kao ministar, nastaviću sa svojim procesima i odgovornostima sve dok sam ministar u ovoj instituciji", rekao je Aliu u intervjuu za RSE 9. novembra kada su ga pitali da li će biti među onima koji će biti zamijenjeni. Pored zdravstva, tu je i resor obrazovanja i nauke, gdje je sadašnja Vesna Janevska 13. ministrica u posljednjih 25 godina. Prije 2000. godine, ovaj resor je bio podijeljen na dva ministarstva – jedno za obrazovanje i jedno za nauku. U ovom sektoru su posljednjih godina najavljivane strategije, reforme, novi koncepti, dok se s druge strane u praksi ponavljaju problemi s nedostatkom udžbenika, odsustvom fakulteta sa Šangajske liste, lošim rezultatima na međunarodnom PISA testiranju učenika... Ministarstva kulture i pravde su također među rekorderima po broju promjena ministara. Od 1991. godine u kulturi je bilo 17 ministara, dok je u pravosuđu 15. Kakve se promjene očekuju u Vladi?Budući ministar okoliša i prostornog planiranja Muhamed Hodža biće 16. po redu od 1998. godine, kada je ovaj resor osnovan. Ovo će biti prvo ministarsko iskustvo za Hodžu, koji je tokom vladavine SDSM-a i DUI-a bio portparol Vlade. Bekim Sali, koji će biti prvi potpredsjednik Vlade, već ima ministarsko iskustvo od 2022. godine. On je jedan od ministara koji su vodili Ministarstvo zdravstva u vladi SDSM-a i DUI-a, u periodu kada je dio nje bila i Alternativa, čiji je Sali kadar. Sali, osim što će biti prvi potpredsjednik Vlade, trebao bi voditi i neko ministarstvo, ali zbog pregovora između partnera u VREDI još nije zvanično potvrđeno koji će resor preuzeti. Veće restrukturiranje, prema očekivanjima partnera u vladi, trebalo bi se dogoditi u narednim mjesecima, a glasine kažu da bi obuhvatilo neke od ministara i iz VMRO-DPMNE i iz ZNAM, kao i da je moguća zamjena resora između partnera.

Novi Zakon o industrijskim emisijama u Severnoj Makedoniji koji dozvoljava industriji da sakrije ono što sagoreva pod velom "poslovne tajne" i da dobije još dve godine za usklađivanje sa standardima EU o zagađenja, takođe dozvoljava fabrikama da legalno zagađuju iznad dozvoljenih granica – do šest meseci kontinuirano i dodatnih 500 sati godišnje. Član 59, stav 9 novog Zakona dozvoljava operaterima da privremeno rade iznad utvrđenih graničnih vrednosti emisija do šest meseci, a dodatno predviđa godišnje prekoračenje dozvoljenih granica zagađenja do 500 sati, pri čemu se dokazi o takvom radu obezbeđuju kroz monitoring koji sprovodi sama industrija. Zakonsko rešenje otvara prostor za "legalna kršenja", rekao je Bojan Trpevski iz Makedonskog udruženja mladih pravnika. On smatra da to nije slučajno, već direktno prati makedonski kontekst i snažnu zavisnost države od REK Bitolja – najveće termoelektrane na ugalj pod kontrolom državne kompanije za proizvodnju električne energije Elektrane Severne Makedonije (ESM). "Takve okolnosti se ne mogu jasno uočiti u direktivi EU. Po mom mišljenju, dopunjavanje makedonskog zakona takvim dodatnim okolnostima, kojih nema u direktivi EU, upravo je zbog zavisnosti države od REK Bitolja", rekao je Trpevski za RSE. Severna Makedonija u procesu pristupanja EU sledi obaveze za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim zakonodavstvom, uključujući standarde Direktive o industrijskim emisijama 2010/75/EU, koja reguliše način kontrole i ograničavanja zagađenja iz velikih industrijskih postrojenja. Glavni izvor energije i najveći zagađivačTermoelektrana na ugalj REK Bitolj je ključna u proizvodnji električne energije u Severnoj Makedoniji, obezbeđujući između 50 i 70 odsto ukupne godišnje proizvodnje. Istovremeno, ona je glavni izvor zagađenja od sagorevanja uglja. Prema podacima iz novog istraživanja građanske mreže Benkvoč (Benkwatch) o termoelektranama u regionu, 2024. godine dva bloka REK Bitolja su 11,4 puta prekoračila gornju granicu dozvoljene emisije sumpor-dioksida. Shodno tome, dimnjaci REK Bitolja su 2024. godine emitovali skoro 85.000 tona sumpor-dioksida, dok je gornja granica, prema standardima Evropske energetske zajednice, oko 7.500 tona. Time je ta elektrana na listu najvećih zagađivača u regionu, ali uprkos tome, država, novim Zakonom o industrijskim emisijama, s jedne strane kaže da se pridržava propisa EU, dok s druge strane dozvoljava postrojenjima poput REK Bitolj da prekorače dozvoljene granice zagađenja. Pored toga, ažurirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) iz 2025. godine predviđa postepeno ukidanje uglja do 2030. godine i zatvaranje oba bloka REK Bitolj u periodu 2028–2030. Ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje do objavljivanja ovog teksta nije odgovorilo na pitanja RSE da li novi zakon otvara mogućnost legalnog prekoračenja granica emisije, da li su izuzeci namenjeni za REK Bitolj i da li je takvo rešenje u potpunosti u skladu s evropskim standardima. Ministarstvo nije odgovorilo na prethodni upit RSE zašto Zakon uvodi mogućnost skrivanja određenih podataka pod oznakom "poslovna tajna". U vezi s REK Bitolj, Bojan Trpevski iz Udruženja mladih pravnika ističe da je prema karakteristikama i tehnologiji termoelektrane jasno da su odredbe člana 59 kreirane upravo za nju. Na primer, član predviđa mogućnost odstupanja od graničnih vrednosti u određenim situacijama, kao što su starost i istrošenost postrojenja, kvarovi opreme ili druge tehnološke okolnosti, koje prema Trpevskom direktno odgovaraju stvarnim uslovima u kojima posluje REK Bitolj. Prethodni izuzeci – rad bez ekološke dozvoleTrpevski dodaje da su i prethodni izuzeci za REK Bitolj pokazali da su institucije tolerisale rad postrojenja bez ekološke dozvole, ukazujući na izmene Zakona o životnoj sredini iz 2022. godine. On naglašava da je ključno kako će se primenjivati nove odredbe Zakona o kontroli industrijskih emisija. Iako je energetski sektor složen, u situaciji u kojoj REK Bitolj nastavlja da radi, a njeno zatvaranje je neizvesno, prema njegovim rečima, mora se hitno investirati u tehnologiju i kapacitete postrojenja kako bi se ekološki standardi dostigli u najkraćem mogućem roku. Izuzeci od zakona, dodao je, trebalo bi da se koriste samo kao izuzeci, a ne kao opravdanja za nastavak nedostatka investicija. RSE je ranije izvestio da novi Zakon o kontroli industrijskih emisija dozvoljava da informacije o radu velikih industrijskih postrojenja ostanu nedostupne javnosti ako se proglase "poslovnom tajnom". Ministarstvo zaštite životne sredine će odlučivati koji će podaci biti ograničeni, bez mogućnosti žalbe ili osporavanja na sudu. Takođe, skupština je usvojila Zakon kojim se uvodi evropska praksa najboljih dostupnih tehnika i uspostavlja javni registar svih industrijskih postrojenja i njihovih emisija, ali će primena zakonskih odredbi stupiti na snagu za dve godine.

Evropsko vijeće će na svom samitu u decembru još jednom pozvati Sjevernu Makedoniju da ispuni svoju obavezu i izvrši ustavne amandmane kako bi se nastavio proces pregovora, navodi se u nacrtu zaključaka o proširenju, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid. Navode da Vijeće pozdravlja posvećenost zemlje evropskim integracijama i "ohrabruje je da intenzivira napore za unapređenje reformi". "Vijeće primjećuje da Sjeverna Makedonija još nije završila ustavne promjene na koje se obavezala. Vijeće potvrđuje svoju spremnost da sazove još jednu međuvladinu konferenciju, bez daljnjih odlaganja ili dodatnih političkih odluka, kada Sjeverna Makedonija ispuni ovu obavezu, u skladu sa svojim internim procedurama", navodi se u nacrtu zaključka. U nacrtu dokumenta se zatim navodi: "Vijeće je spremno da otvori prvu pregovaračku grupu što je prije moguće, u skladu s Pregovaračkim okvirom." Očekuje se da će države članice EU jednoglasno usvojiti nacrt zaključaka 16. decembra u Briselu. Zasnovani su na izvještajima Evropske komisije (EK) objavljenim ranije u novembru o napretku zemalja. Pored Sjeverne Makedonije, oni se primjenjuju i na ostalih pet zemalja Zapadnog Balkana (Albaniju, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu), kao i na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju. Potreba za ustavnim izmjenama, koja je naznačena u nacrtu zaključaka, obaveza je koju je Sjeverna Makedonija preuzela 2022. godine kompromisom za prevazilaženje spora s Bugarskom, koja je prethodno stavila veto na početak makedonskih pregovora sa EU 2020. godine. Nakon postignutog kompromisa, makedonska vlada je održala međuvladinu konferenciju s Briselom, a kako bi održala drugu, zemlja se obavezala da će, između ostalih, u Preambulu Ustava dodati i bugarsku zajednicu. S druge strane, kompromis je zadržao čistu formulaciju o makedonskom jeziku, dok je Bugarska izdala jednostranu izjavu u kojoj je izrazila svoj stav o tom pitanju. 'Sjeverna Makedonija da zaštiti nezavisnost pravosuđa'U ostalim zaključcima koji se tiču Sjeverne Makedonije, prema nacrtu dokumenta, Vijeće će naglasiti potrebu za brzim i odlučnim djelovanjem kako bi se ispunili kriteriji iz prvog klastera "Osnovne vrijednosti". Prema dokumentu, u koji je RSE imao uvid, od zemlje se traži da intenzivira svoje napore i provede reforme "posebno u oblasti vladavine prava", gdje je i Evropska komisija u svom izvještaju zaključila da u protekloj godini nije postignut napredak. "Sjeverna Makedonija treba da zaštiti nezavisnost i integritet pravosuđa", navodi se u zaključcima. To uključuje reforme, odnosno jačanje Sudskog vijeća, u skladu s preporukama iz 2023. godine i mišljenjem Venecijanske komisije. Kao i EK, Vijeće će takođe nastojati ojačati borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, prema prijedlogu, kako bi se poboljšali rezultati kroz efikasne istrage, osuđujuće presude i oduzimanje imovine u slučajevima korupcije na visokom nivou. "Vijeće poziva Sjevernu Makedoniju da usvoji novi Krivični zakonik u skladu sa zakonodavstvom EU i međunarodnim standardima", navodi se u nacrtu zaključaka. Očekuje se da će novi Krivični zakon, koji je, kako piše RSE, najavljivan za protekli period, Vlada usvojiti i dostaviti Parlamentu do kraja godine. Između ostalog, očekuje se da će "popraviti" izmjene iz septembra 2023. godine, kada su smanjene kazne za zloupotrebu službenog položaja i ovlaštenja, što je dovelo do zastare desetina sudskih slučajeva. Pohvale za vanjsku politikuU nacrtu zaključaka koji će biti usvojeni u decembru, očekuje se da će Vijeće pozdraviti usklađivanje zemlje s EU po pitanjima vanjske politike i sankcijama. Takođe se očekuje da će pozdraviti saradnju i upravljanje granicama u saradnji s Frontexom. U odnosu na ostale oblasti, prema nacrtu, primjećuje se napredak u reformama javne uprave, uz naglasak da treba nastaviti modernizaciju i obezbjeđivanje potrebnih kapaciteta. Takođe bi trebalo uputiti poziv za "daljnje jačanje temeljnih prava, uključujući prava pripadnika manjina, slobodu medija i slobodu izražavanja". Zemlje trebaju iskoristiti zamah za napredak prema EUEvropsko vijeće će u svojim zaključcima, kako se može vidjeti u nacrtu dokumenta, naglasiti geostrateški značaj proširenja Unije, ali i da napredak mora biti zasnovan na zaslugama i kroz kredibilan proces. "Vijeće poziva sve partnere da iskoriste priliku, iskoriste zamah i preduzmu sve potrebne korake kako bi ubrzali svoj napredak na putu ka EU. U sve nestabilnijem geopolitičkom kontekstu, s ruskom agresijom protiv Ukrajine koja se odvija na našem kontinentu, EU ostaje sidro mira, prosperiteta i sigurnosti", naglašava se u nacrtu zaključaka. Paralelno s tim, naglašava se da pored zemalja koje teže članstvu u EU, i sama Unija treba da provede unutrašnje reforme. Sposobnost EU da apsorbuje nove članice, uz istovremeno održavanje sposobnosti efikasnog funkcionisanja i razvoja, važan je faktor u opštem interesu i Unije i kandidata, naglašava se u nacrtu. 'Roming kao kod kuće' u 2026. godiniDokument sa predloženim nacrtom zaključaka ukazuje na ukidanje roaminga za Ukrajinu i Moldaviju od 1. januara 2026. godine, dok se naglašava da bi zemlje Zapadnog Balkana trebale dobiti isti režim tokom 2026. godine. "Ukrajina i Moldavija će se pridružiti programu 'Roming kao kod kuće' od 1. januara 2026. godine, omogućavajući svojim građanima da obavljaju pozive prema, iz i unutar EU i Evropskog ekonomskog prostora i koriste mobilne podatke bez dodatnih troškova. Partneri sa Zapadnog Balkana će učiniti isto 2026. godine. Vijeće poziva Komisiju da ubrza rad na ostvarenju ovog cilja", navodi se u zaključcima. Ukidanje rominga sa EU najavljivano je već duže vrijeme. Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski najavio je takvu odluku za početak 2026. godine, tokom sastanka sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos u avgustu ove godine.

Javni dug Severne Makedonije kontinuirano raste od 2008. i trenutno iznosi 9,7 milijardi evra, dok državni dug, odnosno zaduženje centralne vlade, iznosi 8,5 milijardi evra, što predstavlja 50,3 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), pokazuju podaci makedonskog Ministarstva finansija. U skupštinskom Odboru za finansije i budžet nastavlja se rasprava o amandmanima na Predlog budžeta za 2026. teškom oko šest milijardi evra i s projektovanim budžetskim deficitom od 3,5 odsto (210 miliona evra), što država planira da pokrije novim zaduživanjem. Predloženi novi zajmovi izazvali su žestoku debatu između vlade i opozicije. Dok opozicija upozorava da će budžet dovesti do istorijski rekordnog zaduživanja, vlada ga brani i ocenjuje kao "razvojni", napominjući da se sledeće godine očekuje smanjenje javnog duga. Dugovi rastu, a kako će se otplaćivati?Ekonomski analitičar Arben Halili kaže da će se dugovi otplaćivati kao i dosad – država će se zaduživati novim kreditima da bi otplatila stare, u uslovima hronične nerealizacije kapitalnih investicija. "Sasvim je simptomatično da zemlja beleži izuzetno nisku realizaciju kapitalnih investicija, a istovremeno se stalno zadužuje u ime povećanja produktivnosti domaće privrede. Takva produktivnost, pod normalnim uslovima, trebalo bi, između ostalog, da bude direktno podržana upravo kroz blagovremenu i potpunu realizaciju kapitalnih projekata", rekao je Halili za RSE. Vlada je usvajanjem Nacrta budžeta za 2026. najavila "visok nivo kapitalnih investicija" od 40,5 milijardi denara (oko 660 miliona evra), ali dosadašnja praksa pokazuje da realizacija kapitalnih investicija ne prelazi prag od 50 odsto. Blagica Petreski, izvršna direktorka u Fajnans Tinku, objašnjava da iako javni dug raste, niska realizacija kapitalnih investicija pokazuje da su sredstva od zaduživanja visoko fiksna i da se uglavnom koriste za finansiranje tekućih rashoda: plata, socijalne zaštite i transfera, umesto za razvojne projekte. "Kapitalni projekti koji bi trebalo da generišu ekonomske prinose ostaju u drugom planu. U takvim uslovima, javni dug ne stvara dovoljno nove vrednosti, što pojačava potrebu da se sredstava iz zaduživanja usmere u produktivne investicije i da se sprovedu reforme na rashodnoj strani kako bi se smanjio strukturalni deficit i obezbedio održivi rast", kaže Petreski. Fikalna konsolidacija ili rekordno zaduživanjeU predlogu budžeta za 2026. godinu, ekonomski rast za narednu godinu projektovan je na 3,8 odsto, a inflacija na 2,5 odsto. Ministarka finansija Gordana Dimitrieska-Kočoska kaže da se kroz mere fiskalne konsolidacije i pojačanu kontrolu budžetskih rashoda očekuje postepeno smanjenje javnog duga. Ona kaže da će Vlada sledeće godine obezbediti sredstva na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu za otplatu dugova koje je napravila prethodna Vlada: evroobveznice iz 2020. i drugih kredita. Prema njenim rečima, biće novog zaduživanja samo za finansiranje budžetskog deficita, a očekuje da će javni dug početi da se smanjuje brže nego što je planirano i da će pasti ispod 60 odsto BDP-a pre 2028. godine. S druge strane, poslanik opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i bivši zamenik premijera za ekonomska pitanja Fatmir Bitići, optužio je da predloženi budžet za 2026. donosi rekordno zaduživanje i najviše troškove za kamate u istoriji. On je istakao je da će javni dug sledeće godine porasti iznad 62 odsto BDP-a. Državni dug uključuje kredite koje je centralna vlada uzela na domaćim i međunarodnim finansijskim tržištima, dok javni dug takođe uključuje kredite javnih preduzeća i opština. Podaci Ministarstva finansija do trećeg kvartala 2025. godine pokazuju da je javni dug iznosio 57,6 odsto BDP-a, a državni dug 50,3 odsto. Dugovi rastu bez zaustavljanjaPoslednja godina kada je zabeleženo smanjenje javnog i državnog duga bila je 2008. godina, kada je državni dug iznosio skoro 1,4 milijarde evra. Zatim je usledio kontinuirani rast: 2012. državni dug je dostigao 2,5 milijardi evra, 2016. je porastao na skoro četiri milijarde, 2020. je premašio 5,5 milijardi evra, a do 2025. će se povećati na 8,4 milijarde evra, pokazuju podaci Ministarstva finansija. Aktuelna vlada je, po dolasku na vlast 2024. godine, nasledila dugove od prethodne, ali je istovremeno odobrila nova zaduživanja, uključujući zajam od milijardu evra od Mađarske, od čega je polovina (500 miliona evra) raspodeljena opštinama i privatnom sektoru. Preostala polovina mađarskog zajma iskorišćena je za otplatu obaveza iz evroobveznice izdate 2018. godine, ali je dodatno vlada najavila novi zajam od šest milijardi evra Iz Velike Britanije. Upozorenja na oprez s novim zajmovimaHalili ocenjuje da su efekti mađarskog zajma za opštine i privredu ograničeni, navodeći da osim nekih projekata koje sprovode opštine, gotovo da nema vidljivih rezultata u privatnom sektoru. "Dodatni problem je što se spisak kompanija koje imaju koristi od zajma drži kao 'državna tajna', što je suprotno principima tržišne ekonomije i transparentnosti", kaže Halili. U vezi sa najavljenim zajmom od šest milijardi evra od Velike Britanije, Halili upozorava da sredstva moraju biti usmerena ka infrastrukturi, pre svega ka završetku Koridora 8 i 10, kao i zdravstvu, energetici, transportu, tehnologiji i obrazovanju. Velika zaduživanja zahtevaju pažljivo planiranje i svaki evrocent mora stvoriti dodatu vrednost, a se nastavi neefikasno trošenje sredstva, kao što je to bilo dosad, upozorava Halili, ekonomija će ostati zavisna od novih zaduživanja bez mogućnosti stabilnog razvoja. Petreski takođe ističe da sredstva iz britanskog kredita moraju biti uložena isključivo u kapitalne projekte s jasnim ekonomskim i društvenim povraćajem, posebno u infrastrukturne projekte koji stvaraju dugoročni multiplikativni efekat. Za maksimalnu korist, dodaje ona, potrebni su rigorozan izbor projekata, analiza troškova i koristi, jasni indikatori učinka i visoka transparentnost, jer bi kredit trebalo da se pretvori u pravi instrument razvoja, a ne u dodatno fiskalno opterećenje.

Pokušaj ilegalnog tranzita preko makedonskih puteva prošle nedelje se završio tragično za dvoje migranta iz Kine. Kineskinja stara 41 godinu je poginula na mestu nesreće, kada je kamion sa srpskim registarskim tablicama sleteo sa puta na putu Valandovo-Dojran i prevrnuo se 20. novembra u četiri sata ujutru. Njen saputnik na "putu smrti" bio je 41-godišnji L.Š., koji je preminuo dan kasnije pošto je s teškim povredama primljen u Kliniku za nefrologiju. Ostalih sedam migranata, koji su, prema policiji, ušli u prikolicu bez znanja vozača kamiona, takođe su zadobili povrede. Njih je spasila i izvukla iz prevrnutog kamiona ekipa vatrogasaca iz Đevđelije i Strumice. Migranti su odvedeni u prihvatni centar Vinojug u Đevđeliji, odakle su po potrebi prevezeni u bolnice. Međunarodna organizacija za migracije (IOM), organizacija u okviru UN, navodi da nadležni organi trenutno istražuju slučaj. "Mreže krijumčarenja duž istočnomediteranske rute iskorišćavaju ranjivost migranata, izlažući ih opasnim putovanjima i zlostavljanju. Te mreže najčešće dolaze u kontakt s migrantima putem digitalnih sredstava, onlajn platformi i mreža posrednika", rekao je Aleksandar Sazdovski iz IOM-a. I ovo nije jedini slučaj. Ranije je policija pronašla trojicu kineskih migranta u vozilu BMW s registarskim tablicama iz Luksemburga, kojim je upravljao 22-godišnjak iz Negotina. Dodatne provere Ministarstva unutrašnjih poslova otkrile su da tablice zapravo pripadaju drugom vozilu, što ukazuje na operaciju krijumčarenja s falsifikovanim dokumentima i prevoznim sredstvima. Krijumčar je završio u pritvoru, a migranti u prihvatnom centru u Đevđeliji. Kada je ekipa Radija Slobodna Evropa posetila Prihvatni centar Vinojug, koji se nalazi blizu južnog graničnog prelaza s Grčkom, više nije bilo kineskih migranata. Bilo je samo 10 migranata iz Nepala, Sudana i Obale Slonovače. O njihovom zdravlju brinuli su Sandra Tomovska i tim Crvenog krsta. Tokom proteklih 10 godina, koliko neprekidno traje krizna situacija povezana s migrantskom krizom koja je proglašena u Severnoj Makedoniji, ona je bila svedok različitih životnih sudbina, kao i nedavnog zbrinjavanja kineskih migranata. "Ona lica koja su bila lakše povređena i prošla određeni nivo medicinskog tretmana u Opštoj bolnici u Đevđeliji i Urgentnom centru u Skoplju dovedena su ovde. Migrantima kojima je bio potreban lakši tretman zbrinuti su u našoj ambulanti ovde, koja se nalazi u tranzitnom centru, dok je sve ostalo bilo podvrgnuto tretmanu od strane Ministarstva zdravlja, odnosno Međunarodne organizacije za migracije", rekla je Tomovska. Broj ljudi smeštenih u tranzitnom centru u Vinojugu menja se iz dana u dan. Zavisi od rada granične policije i Fronteksa (Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu). Ipak, Tomovska ne otkriva motive i razloge migranata iz Kine koji dosad nisu bili vidljivi kao deo balkanske tranzitne rute. "Ljudi pričaju svakakve priče, ali ono što mi držimo u potpunom poverenju i trudimo se da sačuvamo njihovo ljudsko dostojanstvo – ono što ćemo deliti među sobom, ostaje u našim krugovima. Njihove priče su tužne, ljudske tragedije su surove. Ali Crveni krst je tu da smanji njihovu ranjivost", rekla je Popovska. RSE je razgovarao s njom ispred sedišta Crvenog krsta u Prihvatnom centru. U njegovoj okolini, pa čak i ispred samog ulaza, dominira slika divljeg neregulisanog parkinga. Zapravo, sve su to zaplenjena prevozna sredstva – od automobila, kombija i kamiona koji su korišćeni za krijumčarenje ilegalnih migranata, a sada su ovde stacionirani jer su deo sudskih postupaka. Međunarodna organizacija za migracije (IOM), koja je prisutna u Vinojugu, navodi da nema informacije o razlozima njihove migracije. "Migranti koji putuju istočnomediteranskom rutom uglavnom migriraju iz socio-ekonomskih razloga, ratova ili sukoba u svojim zemljama", rekao je Sazdovski. Ruta je i dalje tranzitnaNa balkanskoj migracionoj ruti, koja obuhvata i Severnu Makedoniju, kretanje migranata i dalje postoji kroz kanale krijumčarenja i ilegalne prelaske granice. Za kineske migrante, Severna Makedonija predstavlja prepreku između Srbije (u koju legalno ulaze zahvaljući bezviznom režimu) i Grčke (gde ilegalno ulaze da bi došli u EU). Prema podacima dobijenim od Ministarstva unutrašnjih poslova, broj sprečenih ilegalnih prelazaka migranata iz Kine u 2025. godini je smanjen. Ove godine njihov broj je 54. U poređenju sa 2024. godinom, brojka je skoro prepolovljena, pošto je tada bilo 98 osoba, a približno je ista kao 2023. godine – kada je uhvaćeno 58 ilegalnih migranata iz Kine. "Migranti iz Kine u Severnoj Makedoniji u najvećem broju slučajeva koristeći bezvizni režim sa Srbijom legalno ostvaruju ulazak na teritoriju Srbije, odakle ilegalno uz pomoć krijumčara prelaze granicu sa Severnom Makedonijom, prolaze kroz teritoriju do južnog dela države, odnosno do granice s Grčkom, gde ponovo ilegalno prelaze granicu ka Grčkoj", navelo je makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova na upit RSE. Zaključno sa 25. novembrom, Ministarstvo je navelo da nije registrovala nijedan zahtev za azil koji je podneo državljanin Kine, što pokazuje da je Severna Makedonija samo njihova stanica na putu ka EU. Da li će se krizna situacija nastaviti?Centar za upravljanje krizama nedeljno obaveštava Vladu o situaciji u tranzitnim centrima – na jugu u Vinojugu i na severu prema Srbiji, odnosno Tabanovcima. Na sednici Vlade 18. novembra navedeno je da su podneta tri pisana obaveštenja o kriznoj situaciji u vezi s visokim rizikom od povećanog obima, ulaska i tranzita migranata. Trenutno je zaključeno da je situacija mirna. "Nadležne institucije koje su uključene u operacionalizaciju akcionog plana radi uspešne prevencije i sprečavanja ulaska i tranzitiranja migranata kroz teritoriju države ostvaruju stalnu komunikaciju, koordinaciju i saradnju sa Centrom za upravljanje krizama. Regionalni centar u Đevđeliji izveštava da je situacija ispred i u Vinojug mirna, kao i da Regionalni centar u Kumanovu izveštava da su preduzete sve koordinativne mere i aktivnosti u Tabanovcima", navela je Vlada. Za oko mesec dana, 31. decembra, ističe proglašeno krizno stanje na teritoriji Severne Makedonije. Zasad nije poznato da li će, nakon manje od 10 godina, Parlament glasati za njegovo produženje za još šest meseci, što je dosad ustanovljena praksa. Podaci Fronteksa pokazuju da su u prvih devet meseci 2025. u Srbiji i Bosni i Hercegovini otkrivena 482 kineska državljanina prilikom ilegalnog prelaska balkanske migracione rute. Trend ukazuje na porast, jer su samo u poslednjih nekoliko meseci identifikovane četiri grupe od preko 50 ljudi, a očekuje se da će broj nastaviti da raste do kraja godine. Nedavni izveštaji Visokog komesarijata UN za izbeglice (UNHCR) otkrivaju da je od 2012. do 2024. više od milion kineskih građana tražilo azil u inostranstvu. Razlozi za ovaj porast migracije su, prema izveštaju UNHCR-a, složeni: povećana kontrola i cenzura u Kini od dolaska na vlast Si Đinpinga, kao i ekonomski faktori – porast nezaposlenosti mladih i nedovoljan rast plata. U istom periodu došlo je do širenja kineskih zajednica širom sveta, posebno u gradovima kao što su Amsterdam, Bangkok, Dubai i Tokio. Međutim, značajan deo novih migranata pripada nižoj srednjoj klasi, koja se suočava s ograničenim mogućnostima za legalnu emigraciju i stoga traži alternativne puteve za odlazak iz Kine.

Da li novi protokol između Skoplja i Sofije može da prevaziđe zastoj u procesu pregovora Severne Makedonije za članstvo u Evropskoj uniji i koliko bi to bilo prihvatljivo za obe strane? To su pitanja koja se postavljaju pošto je predsednica Severne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova iznela takav predlog. Severna Makedonija "živi" četvrtu godinu otkako je održala svoju prvu međuvladinu konferenciju s Briselom, ali nije otvorila nijedan klaster iz pristupnih pregovora s EU jer je za to potrebno uključivanje bugarske zajednice u preambulu Ustava. Bugarska insistira na ispunjenju tog uslova, a makedonska vlada traži garancije da neće biti novih "neprincipijelnih" uslova. Mogući novi protokol koji bi potpisale obe strane, kako je predložila Siljanovska-Davkova, mogao bi biti izlaz iz situacije, smatraju neki analitičari s kojima je razgovarao RSE. Međutim, oni ističu da je i dalje veliko pitanje da li bi Bugarska pristala na to. "Mogućnost potpisivanja novog protokola je moguća i prihvatljiva inicijativa ako se u tom trećem protokolu predlažu stavovi koji su korisni, poželjni i dobronamerni za obe strane", rekao je za RSE bivši makedonski ambasador u Sofiji Marjan Đorčev. On takvu opciju vidi kroz Ugovor o prijateljstvu, saradnji i dobrosusedstvu između dve zemlje, koji, prema njegovim rečima, pruža "nedvosmislenu mogućnost da bude dopunjen konstruktivnim aneksima koji su plod usaglašene diplomatske aktivnosti". Za ovo se Đorčev poziva na član 13 (stav 2) Sporazuma, koji, između ostalog, navodi da se "može izmeniti uz pismenu saglasnost dve ugovorne strane". Konstruktivni predlozi mogu unaprediti operativnost Sporazuma, što, prema Đorčevu, žele obe strane. Pokazivanje proaktivnosti i kreativnostiNovi protokol, kao opciju, trebalo bi ozbiljno da razmotre vlasti u Skoplju, smatra izvršni direktor nevladine organizacije Eurotink – Centar za evropske strategije, Dimitar Nikolovski. Iako su, kako kaže, šanse za njegov uspeh male. "Ipak, time bi se pokazala nova proaktivnost i kreativnost u rešavanju problema i deblokiraju evrointegracija. Ne očekujem da će bugarska strana prihvatiti takav protokol, posebno zato što je u maju 2025. u bugarskom parlamentu jednoglasno doneta rezolucija u kojoj su odlučili da uopšte ne sme biti odstupanja od dogovorenog pregovaračkog okvira, pa bi treći protokol bio u suprotnosti s tom odlukom", kaže Nikolovski za RSE. Upravo je na ovu rezoluciju 24. novembra, kako su izvestili bugarski mediji, podsetio bugarski ministar spoljnih poslova Georg Georgijev, rekavši da su poslanici usvojili odluku sa 209 glasova, obavezujući Vladu u Sofiji da se pridržava samo konsenzusa iz 2022. i ničeg drugog. Zato je poručio da je uloga njegovog makedonskog kolege Timča Mucunskog da ubedi Vladu u Skoplju da se pridržava istog konsenzusa. Ima li izlaza?A, za izlaz iz trenutne situacije, pored eventualnog novog protokola, potrebno je da jasno budu predstavljeni stavovi države o prethodnom, na šta bugarska strana stalno podseća. "Izlaz iz postojećeg statusa kvo je moguć samo ako naša strana jasno, nedvosmisleno i iskreno predstavi bugarskoj strani naše stavove da Republika Makedonija nema mogućnost, u skladu sa svojom Deklaracijom o crvenim linijama iz 2022. godine, da dozvoli reviziju istorije, tutorstvo u obrazovnom sistemu i pokušaje stranih intervencija u makedonsko kolektivno pamćenje", kaže bivši ambasador Đorčev. Međutim, sve ostale mogućnosti za saradnju u oblastima kulture, ekonomije, energetike, turizma, lokalnih samouprava, transporta, naglašava on, "naša strana treba da u potpunosti podrži konkretnim inicijativama, projektima i planovima za novi uspon u dvosmernom makedonsko-bugarskom komunikacionom kanalu". Šta je predsednica predložila, a šta kažu vlast i opozicija?Ideju za novi protokol dala je predsednica Siljanovska-Davkova tokom gostovanja na TV 24, aludirajući da bi to bilo kreativno rešenje. "Postoji protokol, to je običan zapisnik koji su potpisala dva ministra. Zapisnikom menjate međunarodni sporazum ili ga dopunjujete. Otvorite Sporazum o prijateljstvu i dobrosusedstvu, tamo nema ni reči o ustavnim amandmanima. Zato neka budu kreativni, neka usaglase treći protokol u kojem će reći da pitanja vezana za istoriju, kulturu i identitet ne mogu da budu uslov", rekla je Siljanovska-Davkova na TV 24 21. novembra. U Bugarskoj nije bilo zvanične reakcije na predlog Siljanovske za mogući novi protokol sa Severnom Makedonijom. Predlog makedonska Vlada zasad ne komentariše, navodeći da stavovi koje iznosi predsednica proizlaze iz ustavnih nadležnosti koje ona ima. "U tom kontekstu, ne bismo išli u pravcu njihove nad-sinhronizacije ili dodatnog interpretiranja. Kao Vlada, više puta dosad javno smo potvrdili naš stav po tim pitanjima", navela je pres-služba Vlade Severne Makedonije za RSE. Ona nije dodatno odgovorila na pitanja da li se u Vladi razmatra ta opcija i da li je eventualno razgovarano s Bugarskom i EU o trećem protokolu. "U vezi s vašim pitanjem, obaveštavamo vas da ostajemo na prethodno datom odgovoru", stoji u odgovoru vladine pres-službe. Dok vlada ne komentariše, opozicija kritikuje. Socijaldemokrate su izašle sa porukom da su "građani već umorni od novih praznih reči" i optužile su vladu da samo traži nove izgovore. "Rekli su da mogu da obezbede bolji sporazum s Bugarskom, da mogu da obezbede novi pregovarački okvir, da su u perimetru. Ništa od toga se nije dogodilo. Verujemo da je ovo samo još jedan izmišljeni izgovor da se ne nastave reforme i da se ne nastavi evropski put zemlje", rekla je portparolka Socijademokratskog saveza Makedonije (SDSM) Bogdanka Kuzeska, komentarišući predlog Siljanovske-Davkove. Prvo Sporazum, zatim veto, pa kompromisi i protokoliTokom vladavine SDSM-a, Severna Makedonija i Bugarska su 2017. godine potpisale Sporazum o prijateljstvu, saradnji i dobrosusedstvu, ali je Sofija 2020. godine stavila veto na početak pristupnih pregovora Skoplja i EU zbog spora oko jezika, istorije i bugarske manjine. Uz posredovanje evropskih partnera, 2022. je pronađen kompromis za pregovarački okvir Severne Makedonije koja je prihvatila da se u Preambulu Ustava, pored postojećih, doda i bugarska zajednica, a s druge strane, zadržana je čista formulacija za makedonski jezik, dok je Bugarska izdala jednostranu izjavu u kojoj je izrazila svoj stav o tom pitanju. Tada su protokol potpisali ministri spoljnih poslova Bujar Osmani i Teodora Genčovska. Ustavni sud odlučuje o protokoluO protokolu se vodi postupak pred Ustavnim sudom, koji je u avgustu odlučio da otvori predmet i da se izjasni da li je u suprotnosti sa Ustavom ili ne. Pred sudom je osporeno da nije ratifikovan u Parlamentu i da "proizvodi štetne posledice po pitanja identiteta makedonskog naroda, jezika i države". Ustavni sud još nije doneo odluku. Bujar Osmani, kao ministar spoljnih poslova posle potpisivanja 2022. godine, tvrdio je da se radi o protokolu zasnovanom na reciprocitetu. Na brifingu s novinarima, on je tada rekao da je Protokol "u svojoj pravnoj suštini zapisnik sa sastanka", u kojem se nalazi dnevni red, pregled političkog dijaloga, sastanaka i aktivnosti, a zatim pregled sektorske saradnje i međuresornih radnih grupa, kao i pet tema za koje obe države treba da preduzmu mere. Pet tema se odnose na istoriju, podršku integracijama u EU, govor mržnje, teritorijalne pretenzije i rehabilitaciju žrtava represije komunističkog režima.

Ulaganjem od 1,9 milijardi eura kroz kredit koji je najavila Velika Britanija, Vlada Sjeverne Makedonije postavlja ambiciozan cilj: u roku od pet godina, makedonske željeznice će dobiti modernu prugu od sjevera do juga, kojom će se putnički vozovi kretati brzinom od 160 kilometara na sat do Soluna i Beograda, a teretni vozovi brzinom od 120 kilometara na sat. Plan je da se što više održi postojeća trasa, na kojoj će se izgraditi potpuno nova željeznička pruga, i da se paralelno sa njom postavi druga linija, što bi rezultiralo oko 200 kilometara moderne dvosmjerne željezničke pruge, objašnjava za Sjevernomakedosni servis radija Slobodna Evropa (RSE) direktor javnog preduzeća Makedonske željeznice – Transport, Siniša Ivanovski. "Nećemo zadržati postojeću željezničku prugu sjever-jug. Zadržaćemo samo trasu i izgradiće se potpuno nova željeznica, jer su parametri sadašnje za maksimum 100 kilometara na sat i ona nije ista ni po jednom parametru kao ona za 160 kilometara na sat. Dakle, cijela željeznica u oba smjera, sa elektrifikacijom i signalizacijom, trebalo bi da košta najviše 1,9 milijardi eura", kaže Ivanovski u intervjuu za RSE. Prema sporazumu sa britanskom vladom, dodaje on, jedan od uslova je da izvođač radova na željeznici bude britanska kompanija, koja će izvesti 20 odsto ukupne vrijednosti, što će staviti na raspolaganje 1,5 milijardi eura za podizvođače, odnosno makedonske kompanije. Međutim, Ivanovski ističe da je problem što u zemlji nema kompanija specijalizovanih za izgradnju i održavanje željeznica. Željeznička infrastruktura je trenutno na veoma niskom nivou, sa prugom na kojoj se vozovi kreću maksimalno 50 kilometara na sat, na nekim dionicama sa krivinama čak i sporije od 20 kilometara na sat. Željeznica će razvijati i turizamZamjenik premijera i ministar saobraćaja Sjeverne makedonije Aleksandar Nikoloski u novembru je najavio da se priprema izgradnja "brze željeznice" od Skoplja do Soluna i, prema njegovim riječima, na ovaj način zemlja će razvijati i turizam. Rekao je da je Vlada usvojila odluku o urbanističkom rješenju za lokalitet Stobi, gdje se takođe otvaraju nove vinarije u regionu Tikveš. Nikoloski je naglasio da je cilj ovih aktivnosti olakšavanje izgradnje novih hotelskih kapaciteta i zadržavanje turista koji prolaze kroz Koridor 10, odnosno rutu E-75. Nova željeznička pruga koja bi trebala povezivati gradove Niš i Skopje u planu je izgradnje. Ona je dio projekta Koridor 10 koji će povezivati Atinu, Solun, Skopje, Niš, Beograd, Zagreb, Ljubljanu i Salzburg. Međutim, dio stručne javnosti sa ozbiljnim rezervama gleda na najavljenu "brzu prugu", upozoravajući da se projekat gurne bez dovoljne analize i sa potencijalno velikim finansijskim rizikom za državu. Profesor Dejan Trajkovski sa Univerziteta Svetog Klimenta Ohridskog vidi projekat kao "gubitak" i prema njegovim riječima će koštati mnogo više od kredita od 1,9 milijardi eura, odnosno kaže da bi sa kamatama i neprijavljenim gubicima iznos dostigao 3,3 do 3,5 milijardi eura. "Vlada se sprema da ne pozajmljuje milijarde eura za gubitaški projekat nazvan brza željeznica, bez ikakve ekonomske analize, bez studija izvodljivosti, bez javne rasprave, samo nepromišljenom političkom odlukom. Oni žele željeznicu koja će donositi gubitke, umjesto struje i profita od Vardarske doline", kaže Trajkovski. Direktor Makedonskih željeznica - Infrastruktura Siniša Ivanovski kaže da se trenutno sprovode studija izvodljivosti, procjena uticaja na životnu sredinu i druge studije za projekat koje bi trebalo da pokažu kako se gradi trasa. Što se tiče ekonomske isplativosti, on kaže da s obzirom na to da je zemlja trenutno posljednja u regionu po pitanju infrastrukturnih projekata (željeznička i putna infrastruktura), očekuje da će Sjeverna Makedonija imati koristi od projekta. Ekonomska isplativost"Luke u Grčkoj doživljavaju kontinuirani rast obima posla, a najbrža i najefikasnija ruta za transportne kompanije prolazi kroz Sjevernu Makedoniju. Što je ruta kraća, to su troškovi niži, što je direktna korist i za nas", objašnjava Ivanovski. Da li će se investicija u potpunosti vratiti pokazaće studije, dodaje on, ističući da infrastrukturni projekti retko imaju direktan finansijski povraćaj. Prema njegovim rečima, suštinska uloga ovih projekata je poboljšanje kvaliteta života i usluga za građane i javni prevoz, koji se najčešće subvencioniše u svim velikim metropolama, kaže on. Vlade Sjeverne Makedonije i Bugarske potpisale su 6. novembra sporazum o izgradnji međunarodnog željezničkog tunela na Koridoru 8. Planirani tunel dio je šireg panevropskog Koridora 8, saobraćajnog koridora koji spaja jadransku i crnomorsku obalu. Trasa povezuje Bari i Brindisi u Italiji s lukom Drač u Albaniji, odakle se pruža kroz južni Balkan prema Bugarskoj i dalje do Varne na Crnom moru. Cestovna i željeznička mreža prate sličan pravac, povezujući ključne gradove poput Tirane, Skoplja, Sofije i Plovdiva. Pored Koridora 10, zemlja, dijelom britanskog kredita, planira i kompletnu rekonstrukciju željezničke pruge Skoplje-Kičevo, preko Tetova i Gostivara. Ova dionica se razmatra kao ključno rješenje za buduću željezničku vezu sa Albanijom. Dvije zemlje traže rješenje za vezu jer se ruta do Ohrida nalazi u području pod zaštitom UNESCO-a. Veza sa Albanijom bi se izgradila u roku od najmanje osam godina, kaže Ivanovski.

Industrija će moći skrivati koje hemikalije, sirovine i materijale sagorijeva, sve pod izgovorom "poslovne tajne", ako država to odobri. To predviđa novi Zakon o kontroli industrijskih emisija, koji omogućava velikim industrijskim postrojenjima da od Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje (MŽSPP) zatraže da određene informacije postanu nedostupne javnosti, iako upravo ti podaci mogu otkriti ugrožavaju li fabrike zdravlje ljudi i životnu sredinu. Prema Zakonu, detalji o dizajnu fabrike ili o sirovinama i hemikalijama koje koristi mogu biti proglašeni "poslovnom tajnom" ako kompanija to navede u zahtjevu za ekološku dozvolu. Nakon toga Ministarstvo za zaštitu okoliša odlučuje hoće li te informacije ostati nedostupne javnosti ili ne. "Ovakvo zakonsko rješenje je problematično", ocjenjuju pravni eksperti iz Udruženja mladih pravnika Makedonije, dok je zajednička inicijativa "Zeleni ljudski grad" najavila osporavanje zakona pred Ustavnim sudom. "Zeleni ljudski grad" smatra da bi uvođenje instituta "poslovne tajne" moglo dovesti do prikrivanja informacija, što bi, prema njihovom mišljenju, značilo "da obični građanin neće imati pravo da zna da li Usje, na primjer, spaljuje otpad, gume ili neke druge toksične elemente". RSE je zatražio odgovor od Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje zašto se uvodi "poslovna tajna" za industriju, ali do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor. Inače, Ministarstvo još čeka novog ministra nakon što je dosadašnji, Izet Medžiti, napustio funkciju i nakon lokalnih izbora postao gradonačelnik Čaira. Evropski standardi uz mogućnost skrivanja informacijaZakon o kontroli industrijskih emisija, koji će stupiti na snagu za dvije godine, izglasan je početkom ovog mjeseca u Sobranju s ciljem da se država uskladi sa standardima Evropske unije o zagađenju. Član 24 predviđa da informacije koje dostavljaju industrijski operateri mogu biti proglašene "informacijama s ograničenim pristupom" ako to odobri Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje(MŽSPP). Prema članu 24, stav 8, podaci se objavljuju samo ako ne sadrže poslovnu tajnu, što znači da Ministarstvo može zadržati određene informacije nedostupne javnosti. Udruženje mladih pravnika Sjeverne Makedonije ocjenjuje da to u praksi može biti problematično, posebno, kako kažu, ako Ministarstvo ne razvije strogo restriktivan pristup prilikom odlučivanja o takvim zahtjevima investitora. "Ono što dodatno smatramo problematičnim u zakonskom rješenju jeste da Zakon ne predviđa obavezu Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje da takvu odluku objavi javno, niti izričito predviđa pravo javnosti ili zainteresovane javnosti da je ospori pred sudom", rekao je za RSE Bojan Trpevski iz Udruženja mladih pravnika. Ograničava se javna kontrolaZakonom se prvi put uvode evropski standardi za najbolje dostupne tehnike (BAT) i uspostavlja javni registar svih industrijskih postrojenja i njihovih emisija, a Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje najavilo je strožije inspekcijske kontrole, veće kazne i jačanje nadzora uz novi kadar i modernu opremu. Međutim, ono što dodatno zabrinjava, prema Udruženju mladih pravnika (MZMP), jeste da zakon ne predviđa obavezu Ministarstva da javno objavi odluke o proglašenju poslovne tajne, niti pravo javnosti da ih ospori pred sudom. Iz Udruženja upozoravaju da bi u tom slučaju javnost mogla ostati bez ključnih informacija o radu industrije. "To bi onemogućilo stručnu i zainteresovanu javnost da na vrijeme podnese relevantne primjedbe na zahtjeve za ekološke dozvole i narušilo bi principe prevencije, opreznosti i učešća javnosti koje propisuje zakon", navode iz Udruženje mladih pravnika. Dodatno, takva praksa može dovesti državu u sukob s Arhuskom konvencijom, koja zahtijeva da isključivanje informacija bude rijetko i strogo opravdano, navode iz udruženja. "Ako Ministarstvo postupa suprotno međunarodnim standardima, tada teret zaštite javnog interesa pada na upravno sudstvo", kažu iz Udruženja mladih pravnika. Transparentnost se traži prije dobijanja ekološke dozvoleMeđutim, Mladi pravnici objašnjavaju da prije nego što industrija uopšte zatraži ekološku dozvolu, prema novom Zakonu, mora proći kroz postupak procjene uticaja na životnu sredinu. U ovoj fazi, kažu pravnici, analiziraju se svi aspekti projekta, a javnost ima pravo da dobije potpune informacije i podnese primjedbe. "Za sada, Zakon o životnoj sredini ne dozvoljava skrivanje podataka u ovom postupku, što znači da ključne informacije treba da budu javno dostupne još prije nego što se dođe do integrisane dozvole", navode iz Udruženja mladih pravnika. Iz Udruženja ukazuju da javnost treba pažljivo pratiti donošenje novih izmjena Zakona o životnoj sredini, koje tek treba da uđu u skupštinsku proceduru, a kojima se reguliše upravo postupak procjene uticaja na životnu sredinu, koji garantuje transparentnost prije aktiviranja novih mehanizama iz Zakona o industrijskim emisijama. Na izmjene koje je predložilo Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje, Udruženje mladih pravnika je podnijelo komentare, ali navode da još uvijek nisu dobili odgovor od Ministarstva. Ekstremno zagađen zrak, izraženo energetsko siromaštvo, neefikasno upravljanje otpadom i spor napredak u energetskoj tranziciji zabilježeni su u evropskom izvještaju o životnoj sredini za 2025. godinu za Sjevernu Makedoniju, koji je objavila Evropska agencija za zaštitu životne sredine. U izvještaju se navodi da se oko 3.800 života gubi godišnje zbog izloženosti zagađenom zraku, što predstavlja 17,7 posto ukupne smrtnosti stanovništva, čime se Sjeverna Makedonija svrstava među najzagađenije zemlje u Evropi.

Osam mjeseci nakon tragedije u diskoteci "Puls" u Kočanima, u kojoj je poginulo 63 mladih ljudi, i neposredno pred početak sudskog procesa, poslanici su najavili da će raspravljati o političkoj odgovornosti u skupštinskoj anketnoj komisiji. Opozicija je podnijela prijedlog Skupštini, a vladajuća VMRO-DPMNE najavila da će se složiti, pod uslovom da se komisija proširi na sve prethodne tragedije. Javni tužilac Ljupo Kocevski smatra da politika treba da se povuče iz ovog postupka, jer je sada počeo sudski proces u kojem će se tražiti krivična odgovornost za sistemske propuste koji su doveli do toga da požar izazove toliki broj žrtava. "Moje lično mišljenje je da se u ovom trenutku vodi sudski postupak i ne bi bilo svrsishodno da se vodi i anketna komisija, imajući u vidu da bi se tamo moglo raspravljati o stvarima koje su dio sudskog postupka. Međutim, ostavljamo politici da odluči", izjavio je Kocevski 19. novembra u intervjuu za TV Sitel. Suđenje za požar u diskoteci u Kočanima koji se dogodio prije osam mjeseci, a u kojem je poginulo 63 mladih ljudi i više od 200 povrijeđeno, počelo je 20. novembra. Dodao je da sudski postupak treba da bude transparentan i da se okonča, pa eventualno tada, ako političari i dalje smatraju da treba tražiti dodatnu političku odgovornost, da formiraju anketnu komisiju. Inicijativa za anketnu komisiju dolazi sa zakašnjenjem, kažu bivši poslanici i analitičari, i otvara staru dilemu: da li anketne komisije ispunjavaju ustavnu svrhu kao kontrolni mehanizam izvršne vlasti za utvrđivanje političke odgovornosti, ili se pretvaraju u partijske sudove sa ograničenim dometom? Anketne komisije su privremena radna tijela Skupštine koja imaju zadatak da obavljaju posebne poslove. Prema Ustavu, nalazi anketnih komisija predstavljaju osnov za pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija. Ova anketna komisija, koju je zatražio opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), predstavlja test zrelosti društva, dok je za vlast samo "još jedna politička nekrofilija". Bivši predsjednik Skupštine Tito Petkovski podsjeća da je ustavna uloga anketne komisije kontrolna. Ona je instrument putem kojeg Skupština provjerava da li nosioci javnih funkcija ispunjavaju svoje obaveze i da li su propusti doveli do posljedica, kao u slučaju Kočana. "Anketna komisija nije istražni organ. Ne ulazi u sudski ili tužilački posao. Ona utvrđuje samo političku odgovornost", objašnjava Petkovski. Bivša poslanica Đulistana Markovska, koja je bila dio prvog saziva Skupštine nakon osamostaljenja države u poslaničkoj grupi VMRO-DPMNE, smatra da je sporan trenutak kada će se realizovati ova anketna komisija, jer sada, kada počinje i sudski proces za utvrđivanje krivične odgovornosti, to može dovesti do paralelizma. Tragedija, kako kaže, već je predmet velike sudske procedure, sa 15 tužilaca i više od 30 optuženih, a formiranje anketne komisije sada može izgledati kao partijsko nadmudrivanje, a ne kao odgovoran mehanizam. "Komisija se može pretvoriti u partijski sud. Poslanici tamo najčešće nastupaju partijski, a ne institucionalno. Iskustvo pokazuje da se takve komisije formiraju ili da se nešto zataška ili za političke poene", upozorava Markovska. Dodaje da anketne komisije postoje i treba da postoje samo kada postoji "siva zona", slučajevi kada nema krivične odgovornosti, ali postoji politički propust. Ali u Kočanima, kaže ona, već traje sudski proces sa jasnim indicijama o krivičnoj odgovornosti, a put političke odgovornosti već je kompromitovan zbog dugog odlaganja. Sa ovim stavom se ne slaže Petkovski, koji je bio predsjednik Skupštine iz redova SDSM-a. On smatra da, iako je formiranje anketne komisije zakasnilo, uz iskrene namjere može dovesti do utvrđivanja političke odgovornosti kod aktuelnih funkcionera, što je različito od krivične odgovornosti koja se traži na sudu. "To su potpuno dvije različite stvari i ne smiju se miješati", kategoričan je Petkovski. Za Petkovskog, kašnjenje od osam mjeseci je jasna odluka vlasti da izbjegne političku odgovornost u trenutku kada je tragedija bila svježa. "Kada se nesreća dogodila, opozicija, pa čak i dio vladajućih partija, tražili su komisiju. Ali vlast nije htjela ni da čuje", kaže on. Prema Petkovskom, ministar unutrašnjih poslova trebao je podnijeti ostavku odmah nakon tragedije, kao čin političke i moralne odgovornosti, što je, kako kaže, praksa u razvijenim demokratijama. Kao primjer navodi slučaj u Sloveniji, gdje je ministar smijenjen i za mnogo manju posljedicu – samo jednu žrtvu. I Petkovski i Markovska upozoravaju da dugogodišnja praksa makedonskih institucija pokazuje da anketne komisije često služe kao partijski mehanizam, a ne kao alat za odgovornost. Anketna komisija za Onkologiju završila bez zaključakaPosljednja anketna komisija formirana u Skupštini Sjeverne Makedonije pokušala je utvrditi političku odgovornost nakon otkrivanja afere o zloupotrebi biološke terapije na Klinici za onkologiju. Rasprava u toj komisiji završila je nakon nekoliko mjeseci bez utvrđenih zaključaka o političkoj odgovornosti. Tada vladajuća stranka SDSM opisala je zaključke poslanice iz VMRO-DPMNE, Rašele Mizrahi, kao "partijske zaključke", bez precizne liste osoba koje bi snosile političku odgovornost. Slična je bila situacija i s prethodnim anketnim komisijama, poput one za aferu prisluškivanja koja je obuhvatila masovno praćenje i prisluškivanje političara i javnih ličnosti. Tada je Evropska komisija u svom izvještaju o napretku Sjeverne Makedonije ukazala da, iako je komisija formirana, postoje "praktične prepreke" za sankcionisanje odgovornih. Anketna komisija bila je formirana i za događaje od 24. decembra 2012. godine, kada je opozicija izbačena iz parlamenta, ali je tada vladajuća VMRO-DPMNE izvještaj nazvala "paloma papirom". Bivši predsjednik Skupštine Petkovski podsjeća da dosad nijedna parlamentarna većina nije dozvolila utvrđivanje političke odgovornosti kod funkcionera iz svojih redova. "Kod nas nemamo demokratiju, kod nas imate klasičnu partokratiju. Partije vladaju, ono što one kažu, što se dogovore. Demokratija podrazumijeva glasanje za odgovornost", kaže Petkovski. Markovska dodaje da su prethodne anketne komisije, na kojima se govorilo o aferi na onkologiji, o prisluškivanju, o zagađenju, završile bez pravnog ishoda, sa, kako kaže, zaključcima ostavljenim "u fioci". "Za porodice 63 poginulih, političke igre ne znače ništa", dodaje ona. Porodice žrtava tragedije u Kočanima na protestima svake subote nakon nesreće traže neselektivnu pravdu i garanciju da institucionalni propusti i nemar nikada više neće dovesti do tragedije ovakvih razmjera.

Katastrofu koja se dogodila u diskoteci Pulse, u kojoj je poginulo 63 ljudi, a preko 200 ozlijeđeno, nije uzrokovala samo jedna ljudska ruka, već cijeli sistem, splet niza propusta i zatvaranja očiju, rekao je tužitelj Borče Janev u uvodnoj riječi na prvom ročištu suđenja za tragediju u Kočanima. Diskoteka je, kako je rekao, oduvijek bila smrtonosna zamka i bure baruta. Vlasnik Pulsa, koji je među optuženicima, prema riječima tužitelja, nikada nije bio zainteresiran za sigurnost i godinama je zaobilazio institucionalne prepreke. "Sjeme ove neviđene katastrofe odavno je proklijalo. Nitko od optuženika nije vidio opasnost koja je vrebala godinama, a trebali su je spriječiti", rekao je, između ostalog, tužitelj Janev. Suđenje će se nastaviti u utorak, 25. novembra, izjašnjavanjem o krivici optuženih i uvodnim riječima odbrane. Optuženi, advokati, tužioci, rodbina preminulih i novinari ispunili su sudnicu u Idrizovu ujutro 19. novembra na prvom ročištu suđenja za požar u diskoteci Puls u Kočanima. Nakon što je prošlo više od sat vremena da sud zabilježi i potpiše punomoć svih prisutnih u sudnici u Idrizovu, gotovo svi advokati optuženih zatražili su odgodu današnjeg ročišta. Kao razlog naveli su spajanje dva sudska postupka, odnosno činjenicu da je slučaj koji uključuje agenciju Rubicon, odgovornu za sigurnost Pulsa, dodat prvobitnom slučaju koji uključuje 34 optužena i tri osobe. Time se ukupan broj optuženih u ovom slučaju povećava na 35 osoba i tri kompanije. Kao drugi argument, advokati su naveli činjenicu da su tužioci isključili neke od svjedoka koje su prvobitno predstavili. Tužioci su se, s druge strane, protivili odgodi jer su tvrdili da nije došlo do suštinske promjene. Takvi zahtjevi, pak, izazvali su skepticizam među roditeljima preminulih. "Na samom početku sudskog ročišta nailazimo na veliki skepticizam i vidimo razrađenu igru, šemu predstavnika advokata i optuženih koji manipulišu na razne moguće načine kako bi produbili našu bol", rekao je Toma Stojanov, otac preminulog Andreja Stojanova. Dodao je da se osjećaju manipulisano i da se boje da će doživjeti istu sudbinu kao i porodice u drugim sudskim slučajevima, ukazujući na slučajeve nesreća autobusa Durmo Tursa u blizini Laskarca i Besa Transa u Bugarskoj, kao i požar u modularnoj bolnici u Tetovu. Ovo je veliki slučaj, ne samo po broju optuženih, već i po vremenskom periodu koji obuhvata – posljednjih 13 godina. Na početku suđenja, sutkinja Gruevska-Ilievska, koja će voditi proces, rekla je da sudsko vijeće može garantirati transparentnost i profesionalnost. "Znam za bol, svi smo mi ovdje roditelji, imaćemo poštovanja prema boli i tuzi, ali mi smo profesionalci i moramo poštovati prava svih", rekla je sutkinja obraćajući se prisutnim strankama i roditeljima. Od 15 tužitelja koji su najavljeni da će zastupati optužbu i koji će se izmjenjivati tijekom suđenja, na današnjem prvom ročištu pojavilo se njih 10. Sudski proces počeo je oko osam mjeseci nakon tragedije u kojoj je poginulo 63 ljudi, a preko 200 je povrijeđeno. Porodice žrtava su svake subote kroz Kočane organizovale "Marš za anđele" zahtijevajući pravdu. Uoči suđenja, marširali su i u Skoplju, gdje su dobili podršku hiljada građana. Tragedija u Kočanima dogodila se u noći između 15. i 16. marta, tokom nastupa muzičke grupe DNA - iskre od pirotehnike zapalile su plafon diskoteke, požar se brzo proširio, a panika i uzak izlaz iz objekta izazvali su stampedo. Prema optužbi, objekat nije ispunjavao ni minimalne tehničke uslove za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, nije imao odobrenje za rekonstrukciju, nije imao osnovni projekat za rekonstrukciju i elaborat kao ni poseban elaborat za zaštitu od požara, eksplozija i opasnih materija, te nije izradio plan i procjenu zaštite i spašavanja. Među 34 optuženih, troje su odgovorne osobe, vlasnici i menadžeri firme "Klasik DM" - Kočani sa podružnicom Kabare Puls i firme MMM Kafe – Kočani, koje su obavljale ugostiteljsku djelatnost u kobnom objektu od decembra 2012. godine. Među optuženima je i brat vlasnika diskoteke, koji je, prema navodima tužilaštva, bio odgovoran za prodaju karata i kontrolu broja gostiju i njihove dobi. Prema navodima tužilaštva, u "Pulsu" je u noći požara bilo više od 500 ljudi. Optužena su i tri bivša gradonačelnika Kočana. Ljupčo Papazov (VMRO-DPMNE), koji je bio na funkciji u vrijeme tragedije, kao i njegovi prethodnici Nikolčo Iliev (SDSM) i Ratko Dimitrovski (VMRO-DPMNE). Prema navodima tužilaštva, oni su znali da u gradu postoji noćni klub "Puls", ali nisu ništa poduzeli, odnosno da lokal nije bio registrovan u registru općine u skladu sa Zakonom o ugostiteljskim djelatnostima. Oni su, kako tvrdi tužilaštvo, omogućili rad lokala i plaćanje naknade vlasniku za obavljanje ugostiteljske djelatnosti - kabarea. Krešnik Bekteši i Valjon Saračini, kao bivši ministri ekonomije, takođe su obuhvaćeni optužnicom. Na listi se nalaze i državni sekretar i pet službenika Ministarstva ekonomije, koje je nadležno za izdavanje dozvola za noćne klubove. Optužen je i sadašnji ministar bez portfelja u Vladi Šaban Saliu, koji se procesuira kao bivši direktor Direkcije za zaštitu i spašavanje, zajedno s još trojicom bivših direktora, kao i generalnim inspektorom koji je bio šef inspekcijske službe u Službi državne sigurnosti. Sudski se gone i lokalni inspektori, poput tri građevinska inspektora iz Općine Kočani, te pripadnici osiguranja. Suđenje u slučaju Kočani vodi sutkinja Dijana Gruevska-Ilievska iz Krivičnog suda u Skoplju, koja je među svojim posljednjim poznatim slučajevima imala slučaj nesreće autobusa Durmo Tursa u Laskarcima 2019. godine, kada je poginulo 16 osoba. Slučaj je, prema odluci Vrhovnog suda, dodijeljen Osnovnom krivičnom sudu u Skoplju jer sudovi u Štipu i Strumici nemaju dovoljan broj sudija u krivičnim stvarima. Ali i zato što je Vrhovni sud smatrao da bi slučaj trebali rješavati "sudije sa stečenim iskustvom i znanjem o krivičnim stvarima koje će omogućiti efikasan, profesionalan i zakonit postupak, a istovremeno doprinijeti podizanju javne svijesti".

U srijedu, 19. novembra, počinje sudski proces za tragediju u diskoteci "Pulse", koja se dogodila prije osam mjeseci u Kočanima. U požaru su stradale 63 osobe, uglavnom mladi. Porodice nastradalih već mjesecima traže pravdu za smrt svojih bližnjih i kazne za odgovorne za tragediju.

Sudnica u zatvoru "Idrizovo" na periferiji Skoplja 19. novembra 2025. To su mjesto i datum početka sudskog procesa za jednu od najvećih tragedija u novijoj istoriji Sjeverne Makedonije – požar u diskoteci "Puls" u Kočanima, koji je odnio 63 života, a više od 200 osoba je povrijeđeno. Na optuženičkoj klupi treba da se nađu ukupno 34 osobe i zastupnici tri firme obuhvaćene optužnicom. Među njima su vlasnici diskoteke, bivši ministri ekonomije, bivši gradonačelnici Kočana, inspektori… Suđenje dolazi osam mjeseci nakon požara, koji je izbio u ranim jutarnjim satima 16. marta, tokom nastupa muzičke grupe DNK. Isto toliko traje i vapaj za pravdom roditelja i rodbine poginulih. Svake subote organizovali su "Marš za anđele" na ulicama Kočana, a posljednji, 30. po redu, održali su u Skoplju 15. novembra. Podršku su dobili od hiljada građana koji su marširali s njima od centralnog trga "Makedonija" do Sobranja i Osnovnog krivičnog suda. Svi žele pravdu, ali mnogi su skeptični. "Iz istorije našeg pravosuđa i načina na koji se ranije vodilo sudstvo, čovjek ne može biti preveliki optimista. Međutim, mislim da je ovo prilika da se sudska vlast izbori kao samostalna i da ne podlegne pritiscima izvršne vlasti", izjavio je za Radio Slobodna Evropa Skopljanac Ilija, koji je bio među građanima koji su marširali glavnim gradom u subotu. Tragedija u Kočanima dogodila se tokom nastupa muzičke grupe DNK – iskre od pirotehnike zapalile su plafon u diskoteci, vatra se brzo proširila, a panika i uzak izlaz iz objekta izazvali su i stampedo. Prema optužnici, objekat nije ispunjavao ni minimalne tehničke uslove za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, nije imao odobrenje za rekonstrukciju, osnovni projekt i potrebne elaborate, niti poseban elaborat za zaštitu od požara, eksplozija i opasnih materija, a nije bio izrađen ni plan i procjena za zaštitu i spašavanje. Obiman i složen predmetBrojni pravnici ovaj slučaj označavaju kao test za pravosudne organe, koji su se proteklih godina suočavali s povjerenjem javnosti od svega 2 posto. "Ovaj predmet će biti test ne samo za kapacitet suda da upravlja složenim postupkom, već i za sposobnost institucija da ponude pravdu koja će izdržati test pravne argumentacije i povjerenja javnosti", kaže za RSE Darko Avramovski, izvršni direktor nevladine Koalicije "Svi za pravično suđenje", koja godinama prati sudske postupke. Optužnica je obimna i kompleksna ne samo po broju optuženih i oštećenih, već i po vremenskom periodu koji obuhvata – posljednjih 13 godina. Optuženi se terete da su svojim postupcima doprinijeli tragediji ili da je njihovo nečinjenje također dovelo do nje, posebno kada je riječ o službenim licima i funkcionerima. Svima će se suditi za isto krivično djelo – "izazivanje teških djela protiv opšte sigurnosti". "Osim formalnih izazova, postoje i materijalna pitanja koja doprinose kompleksnosti i specifičnosti ovog slučaja. Na primjer, optužnica tereti sve optužene za isto krivično djelo, iako su njihove uloge, postupci i vremenski period u kojem su se dogodili drastično različiti", kaže Avramovski. Prema njegovim riječima, "takva postavka otežava individualizaciju odgovornosti i jasno utvrđivanje uzročno-posljedične veze za svaku osobu pojedinačno", što dodatno utiče na efikasnost i pravičnost procesa. Ipak, dodaje, efektivna i efikasna pravda je moguća ako se suđenje vodi pažljivo, profesionalno i bez odstupanja od pravnih standarda. Važno je, kako kaže, i da se ne dozvoli da javni pritisak izmijeni suštinu pravnog procesa. Prema javnim reakcijama, sudije su svjesne značaja procesa koji počinje pred Osnovnim krivičnim sudom u Skoplju. "Ovaj proces neće biti samo test naše pravne spremnosti, već i naše izdržljivosti, profesionalnosti i nezavisnosti. Svako od nas je svjestan da se ovakvi predmeti prate s velikom pažnjom javnosti, ali to samo dodatno naglašava našu odgovornost da ostanemo dosljedni principima pravde i vladavine prava", rekla je v.d. predsjednica suda, Daniela Dimovska, u svom govoru na godišnjoj skupštini Udruženja sudija 31. oktobra. Roditelji traže anketnu komisiju, poslanici na potezuOsim sudstva, na potezu su i poslanici. Roditelji su na posljednjem "Maršu za anđele" 15. novembra ispred Sobranja zatražili formiranje anketne komisije i nadzornu raspravu kako bi se rasvijetlila potpuna odgovornost za tragediju. Opozicija je podržala zahtjev. Lider SDSM-a i poslanik, Venko Filipče, rekao je da će 18. novembra podnijeti takav prijedlog u parlamentu. Poslanička grupa i rukovodstvo stranke su ocijenili da su ovo neophodni koraci za provjeru postupanja svih institucija, utvrđivanje političke odgovornosti, kao i pripremu daljnjih mjera i rješenja kako se ovakve tragedije nikada više ne bi dogodile u Makedoniji", rekao je Filipče. Predsjednik Ljevice i poslanik Dimitar Apasiev najavio je da će kao predsjednik Stalne anketne komisije sljedeće sedmice zakazati posebnu sjednicu na kojoj će se razmatrati predstavke i navodi roditelja o požaru u "Pulsu". Poslanik vladajuće VMRO-DPMNE, Bojan Stojanoski, s druge strane, u izjavi za medije rekao je da će prihvatiti zahtjev, ali da se istražna komisija proširi i na druge tragedije koje su se dogodile u zemlji, poput nesreće autobusa "Durmo Toursa". Lider stranke VMRO-DPMNE-a i premijer Hristijan Mickoski prethodno se osvrnuo i na još jedan zahtjev roditelja – jednokratnu novčanu pomoć po uzoru na tragediju u modularnoj bolnici u Tetovu 2021. godine, kada je poginulo 14 osoba. "Kao Vlada, dosad smo činili sve što je u našoj moći i nastavit ćemo isto. Bol je ogromna i naša je dužnost da je ublažimo koliko možemo", rekao je Mickoski 17. novembra. Ko su optuženiDok se čeka potez poslanika, na prvom ročištu u sudnici u Idrizovu 19. novembra treba da se pojave svi optuženi – njih 34. Trojica su odgovorna lica, vlasnici i upravnici firme KLASIK DM – Kočani s podružnicom kabare "Puls" i firme MMMM KAFE – Kočani, koje su obavljale ugostiteljsku djelatnost u kobnom objektu od decembra 2012. godine. Među optuženima je i brat vlasnika diskoteke koji je, prema optužnici, bio zadužen za prodaju ulaznica i kontrolu broja gostiju i njihove starosne dobi. Te noći u "Pulsu" je, prema procjenama tužilaštva, bilo više od 500 osoba. Na optuženičkoj klupi treba da se nađu i trojica gradonačelnika Kočana: Ljupčo Papazov (VMRO-DPMNE), koji je bio na funkciji u trenutku tragedije, te njegovi prethodnici Nikolčo Ilijev (SDSM) i Ratko Dimitrovski (VMRO-DPMNE). Prema optužnici, oni su znali da u gradu postoji noćni klub "Puls", ali nisu preduzeli ništa – lokal nije bio upisan u registar opštine u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Time su, tvrdi tužilaštvo, omogućili da lokal radi i da vlasnik plaća naknadu za obavljanje ugostiteljske djelatnosti – kabare. Krešnik Bekteši i Valjon Saračini, kao bivši ministri ekonomije, također su obuhvaćeni optužnicom. Na spisku su i jedan državni sekretar i pet službenika iz Ministarstva ekonomije, nadležnog za izdavanje licenci za noćne klubove. Istraga je prvobitno obuhvatila još dvojicu ministara iz ovog resora, Bekima Nezirija i Dritona Kučija, ali je za njih, kao i za još tri osobe iz tog ministarstva, postupak obustavljen zbog nedostatka dokaza. Na optuženičkoj klupi će se naći i aktuelni ministar bez resora u Vladi, Šaban Saliu, koji se tereti kao bivši direktor Direkcije za zaštitu i spašavanje, zajedno s još trojicom bivših direktora, te jednim glavnim inspektorom koji je bio rukovodilac inspekcijske službe u DZS-u. Optužnica obuhvata i lokalne inspektore, poput trojice građevinskih inspektora iz Opštine Kočani, članova obezbjeđenja… Broj stranaka – optuženih, advokata, kao i zastupnika oštećenih porodica koji će biti prisutni na svakom ročištu, očekuje se da će biti veći od 70. Optužnicu će zastupati čak 15 tužilaca, koji će se na ročištima smjenjivati u zavisnosti od toga ko je od njih radio na kojem dijelu istrage. Sudski proces će voditi sutkinja Dijana Gruevska-Ilievska iz skopskog krivičnog suda, koja je među posljednjim poznatim predmetima sudila slučaj autobuske nesreće "Durmo Turs" u Laskarcima 2019. godine, kada je poginulo 16 osoba. Predmet je, prema odluci Vrhovnog suda, dodijeljen Osnovnom krivičnom sudu Skoplje jer u sudovima u Štipu i Strumici nema dovoljan broj sudija iz krivične oblasti. Također, Vrhovni sud je smatrao da u ovom slučaju trebaju postupati "sudije sa stečenim iskustvom i poznavanjem krivične materije koje će omogućiti efikasno, stručno i zakonito postupanje, a ujedno doprinijeti senzibiliziranju javnosti". Još dva postupka za "Puls"Za požar u "Pulsu" postoje još dva predmeta. Jedan je povezan s firmom "Rubikon Security Solution", koja je bila zadužena za obezbjeđenje diskoteke. Njen vlasnik, A.N., procesuiran je zbog teških kaznenih djela protiv javne sigurnosti. Optužnica navodi da je vlasnik firme za obezbjeđenje imao propuste u radu, odnosno nije postupao prema propisima i tehničkim pravilima za mjere zaštite, čime je izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, kao i imovinu velikih razmjera. Tužilaštvo tvrdi da je obezbjeđenje diskoteke od strane "Rubikona" vršeno bez pisanog ugovora s klubom "Puls" i bez kontrole i nadzora nad ispunjavanjem obaveza zaposlenih koji su vršili obezbjeđenje imovine. Optužnica za ovaj slučaj odobrena je od strane Osnovnog krivičnog suda 17. oktobra. U fazi istrage je predmet koji obuhvata deset policajaca, koji se terete da su od 2012. do 2022. godine izdavali saglasnosti i omogućili pravnom licu, diskoteci "Puls", da dobije licencu za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, iako nije ispunjavala propisane uslove. Ovu istragu vodi Specijalizirano odjeljenje za gonjenje krivičnih djela počinjenih od strane osoba s policijskim ovlaštenjima i pripadnika zatvorske policije, u okviru Osnovnog javnog tužilaštva za gonjenje organizovanog kriminala i korupcije (OJO GOKK).

Najmanje 1,8 miliona eura uplaćeno je na izborne bankovne račune 10 glavnih političkih koalicija i stranaka za lokalne izbore. To je prema prvim izvještajima o finansiranju kampanje dostavljenim Državnoj izbornoj komisiji. Konačan izvještaj biće objavljen za dva mjeseca. Na ovim izborima je izdvojeno 400.000 eura manje novca nego što je donirano u prošlogodišnjoj dvostrukoj izbornoj kampanji, odnosno predsjedničkim i parlamentarnim izborima. Stranke otvaraju posebne račune za finansiranje kampanje samo u tu svrhu. Na ove račune može se uplaćivati novac iz državnog budžeta, koji strankama pripada po zakonu u zavisnosti od glasova koje su osvojile na prethodnim izborima, i sa redovnih računa stranaka, koji zapravo predstavljaju novac koji prikupljaju od donacija i članarina. Analiza Radija Slobodna Evropa (RSE) o prva dva izvještaja koje su stranke dostavile Državnoj izbornoj komisiji pokazala je da novac na izbornim računima nekih stranaka dolazi sa stranačkih računa koje su donirali sadašnji i bivši funkcioneri, poslanici i gradonačelnici, ljekari i direktori. Neke od stranaka su, međutim, umjesto članarinama i donacijama, finansirale izbornu kampanju "zarađenim novcem" iz državnog budžeta primljenim na prethodnim izborima. Transparentnost stranaka u vezi s novcem doniranim, ali i potrošenim na izbornu kampanju, bez obzira na to da li dolazi iz budžeta (oko 60 posto dolazi odatle) ili od donacija i članarina, važna je jer se radi o novcu građana koji se koristi za promociju stranke. Čak i kada donacije formalno dolaze od privatnih osoba ili kompanija, one mogu direktno uticati na političke odluke. Naime, u vezi s finansijskom transparentnošću stranaka tokom izbora, postoji niz zapažanja i preporuka koje međunarodna zajednica putem svojih posmatrača nije implementirala. Sjeverna Makedonija već ima iskustva i praksu sa sumnjama i optužbama za pranje novca kroz izborne kampanje i finansiranje kampanja, kao što je suđenje protiv MRO-DPMNE 2016. godine kada je optužena za "pranje novca" kroz izborne račune i izborne nepravilnosti. DUI i Savez za Albance 'reinvestirali' državni novac u kampanjuOpoziciona koalicija "Nacionalni savez za integraciju" (NAI) prikazala je najviše novca na svom izbornom računu, ukupno 760.000 eura. Većina ovog novca dolazi iz državnog budžeta, koji su Demokratska unija za integraciju (DUI) i Savez za Albance dobili od države na osnovu broja osvojenih glasova na prošlogodišnjim dvostrukim izborima. VMRO-DPMNE sa stranačkog računa prebacila 690.000 eura za izboreDruga na listi je vladina koalicija "Za vašu Makedoniju" predvođena VMRO-DPMNE-om, koja je u predizbornu kampanju od donacija uložila najmanje 690.000 eura na 12 bankovnih računa. Za razliku od koalicije NAI, izvještaji pokazuju da ovaj novac dolazi od uplata na stranački račun od strane članova stranke, te se prebacuje na izborni račun. Među najvećim donatorima u stranci je i sadašnji direktor Uprave za sprovođenje sankcija Aleksandar Pandov, sa depozitom od skoro 10 hiljada eura. Od njegove stranačke donacije na račun za predizbornu kampanju prebačeno je samo 650 eura. Slična je situacija i sa bivšim fudbalerom Igorom Kralevskim, koji je stranci donirao 6.500 eura, ali je samo 650 eura od toga završilo na izbornom računu. Poslanici vladajuće većine, poput Antonija Milošoskog, Dragana Kovačkog, Dafine Stojanoske i Brane Petruševskog, donirali su po 5.000 denara (po 81 euro). Jedna od rijetkih kompanija koje su donirale na ovim izborima je kompanija ADR Group Doo iz Delčeva, koja je na račun stranke VMRO-DPMNE uplatila 3.000 eura. Od njene donacije stranci na izborni račun prebačeno je skoro 700 eura. Riječ je o kompaniji sa jednim zaposlenim, koja je osnovana 2023. godine, a, kako su pokazali podaci iz Centralnog registra, u 2024. godini prikazala je prihod od 2.800 eura. Kompanija iz Delčeva registrovana je za djelatnost vađenja šljunka, pijeska, gline i kaolina. Šest stranaka i dvije koalicije sa ukupno 400.000 eura donacija Donacije koje su otišle na stranačke račune za izbore drugih stranaka su skromnije, prema izvještajima. Na primjer, 83.000 eura otišlo je na račun vladajuće stranke VREDI (VLEN). 50.000 eura tog novca došlo je iz kase Alternative, koju su dobili iz državnog budžeta. Preostali novac donirale su 22 osobe, uključujući Visara Ganiua, koji je platio 1.600 eura, košarkaškog trenera Erhana Ramadanija iz kluba "Čair 2030" i direktora Matične službe Fatona Fazliua. Budžetskih 50.000 eura otišlo je na stranački račun Vaše stranke. Koalicija "Iskustvo za uspjeh", koju čine stranke Grom, Liberalno-demokratska partija (LDP), Integra i Partija za potpunu emancipaciju Roma, prijavila je ukupno 138.000 eura. Međutim, samo dvije od četiri stranke su uložile u kampanju, od čega je 40.000 eura otišlo Gromu, a ostatak je platio LDP. Suprotno svima, Pokret ZNAM, koji je dio vladine koalicije, detaljno je obradio svoj izvještaj o potrošenom novcu. Donacije na izborni račun iznose 50.000 eura i dolaze sa stranačkog računa. Međutim, tokom izborne kampanje potrošili su više, odnosno potrošili su oko 150.000 eura na oglašavanje, od čega je 116.000 ostalo neplaćeno. SDSM sa donacijama od 50 do 100 eura po članu strankeUkupno 7.650 eura u prvom krugu i 7.000 u drugom krugu predstavljeno je kao donacije opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) za izbornu kampanju na lokalnim izborima. Prema podacima iz njihovog izvještaja, kompanija Total Engineering, u vlasništvu brata bivšeg premijera i lidera stranke Zorana Zaeva, Vice Zaeva, donirala je 50 eura usluga, navodi se u izvještaju SDSM-a. Preostalih 14.600 eura došlo je od mjesečnih uplata članova stranačkog računa koje su prebačene na izborni račun. Spisak uplata od 50 do 100 eura uključuje bivše ministre i zvaničnike poput Blagoja Bočvarskog, Sanje Lukarevske, Olivera Spasovskog, Damjana Mančevskog. Finansijska transparentnost stranaka slabaKada političke stranke podnose izvještaje o finansiranju svojih izbornih kampanja, obično prikazuju samo koliko su novca prikupile, ali ne i koliko su novca potrošile i na šta. Obrazac koji moraju popuniti je djelimično prazan za većinu kandidata – posebno dio o troškovima. To su primijetili međunarodni posmatrači, koji godinama preporučuju da se ovo promijeni u Izbornom zakonu. Prema podacima OSCE/ODIHR-a, stranke su prije kampanje prošle obuku o tome kako popuniti finansijske izvještaje, ali uprkos tome, neka praktična pitanja nisu bila razjašnjena. Kao rezultat toga, neki su zakon tumačili na jedan, drugi na drugi način, a institucije nisu imale dovoljno kapaciteta da sve provjere. U konačnici, to je dovelo do slabog nadzora i male transparentnosti oko novca za kampanju. Na pitanje RSE-a zašto nisu objavili svoje troškove, VMRO-DPMNE je odgovorio da su u tom periodu bili obavezni samo prijaviti donacije, a da će troškove prikazati kada sve bude fakturisano. SDSM i ostale stranke nisu uopšte odgovorile. Prema posljednjim izmjenama Izbornog zakona iz 2024. godine, rok za podnošenje kompletnog izvještaja je produžen – umjesto 20, sada imaju 60 dana nakon konačnih rezultata izbora da pokažu na šta je novac potrošen. Preporuke za izmjene Izbornog zakona iz 2020. godine, koje se ponavljaju svake izbore i odnose se na poboljšanje procesa i veću transparentnost stranaka tokom kampanje u vezi s troškovima, bile su dio nacrta zakona koji nije ugledao svjetlo dana, kaže bivši predsjednik DIK-a i predsjednik radne grupe Aleksandar Novakovski. Prema njegovim riječima, ključni problem je nedostatak političke volje. "Radili smo, kao radna grupa uključili smo prijedloge Državne revizorske kancelarije, proces je pratio OSCE/ODIHR, ali nema raspoloženja u strankama i u posljednjem trenutku je blokiran. Dakle, razlozi su jasni, ne žele transparentno prikazati troškove", kaže Novakovski. OSCE/ODIHR: Ograničena transparentnost i neuspješan nadzorObrasci ne zahtijevaju podatke po općinama, kako preporučuju međunarodni posmatrači, tako da nije moguće provjeriti da li stranke poštuju zakonska ograničenja troškova oglašavanja. Posmatrači takođe kažu da su SCPC i Državna revizorska kancelarija ispunili samo minimum svojih obaveza – objavili su izvještaje na web stranicama, ali nisu pokrenuli postupke protiv onih koji nisu poštovali rokove. Od 167 izvještaja koji su stigli, samo 57 je podneseno na vrijeme. Nijedna institucija nije poduzela mjere protiv potencijalnih prekršitelja, a mehanizam kažnjavanja je praktično nefunkcionalan, saopštio je OSCE/ODIHR. "Ovo potkopava povjerenje javnosti u izborni proces", dodali su u svom izvještaju. Zakon predviđa novčanu kaznu od 9.000 eura za one koji prekrše pravila, ali nije jasno koja institucija treba pokrenuti taj proces. OSCE/ODIHR je još 2020. godine preporučio da se prije izbora zahtijevaju barem osnovni izvještaji o prihodima i rashodima, ali te preporuke nisu u potpunosti provedene. Novakovski smatra da postoji prećutni dogovor između stranaka da se ne povećava transparentnost, ali i da se ne određuje konkretno koja će institucija biti odgovorna za detaljnu provjeru izvještaja o donacijama i troškovima u izbornoj kampanji. "Jer ako se promjene prihvate, stranke će moći biti kontrolisane, a onda će morati da predstave svoje troškove. Jer će kontrole biti lakše za vlasti", objašnjava on. Prema podacima, većina novca za izborne kampanje dolazi iz državnog budžeta - oko 60 posto. Od 20 do 30 posto dolazi od stranačkih donacija. Zakon ograničava maksimalnu donaciju: pojedinac može dati maksimalno 3.000 eura, pravno lice maksimalno 30.000 eura.

Porodice žrtava požara u diskoteci "Puls" održale su u subotu u Skoplju protestni marš pred ročište o tragediji u mestu Kočani u kojoj je poginulo 63 ljudi, a povređeno 200. Suđenje je zakazano za 19. novembar u sudnici Kazneno-popravnog zavoda Idrizovo. U slučaju je uključeno 38 optuženih, odnosno 35 fizičkih i tri pravna lica. "Naša deca više nemaju glas i zato ćemo govoriti u njihovo ime", rekli su roditelji žrtava požara u diskoteci "Puls". Porodice koje svake subote marširaju u Kočanima organizovale su u subotu 30. po redu "Marš za anđele" u glavnom gradu, gde je takođe održana trominutna tišina u čast svih onih čiji su životi izgubljeni u požaru 16. marta. Protest pod sloganom "63 senke će vas pratiti – svaki pogled zahteva pravdu" počeo je u podne na Trgu Makedonije. Porodice su se potom uputile ka Skupštini, gde su tražile od poslanika da formiraju istražnu komisiju i organizuju nadzorno saslušanje. Međutim, podsetili su i da su odmah posle tragedije poslanici otišli na odmor i nisu posetili Kočane. "Svi moramo da se ujedinimo jer je moć u nama. Živim samo za borbu za pravdu za svog sina Aleksandra. Ne smem da umrem dok ne bude pravde. Noge mi se tresu, ali srce mi daje snagu", rekao je jedan od roditelja u govoru pred Skupštinom. Porodicama poginulih pridružili su se njihovi sugrađani, kao i stanovnici Skoplja koji su došli da ponude svoju podršku. Rekli su da svaki put kada odu u Kočane, osete njihov bol. Marš je završen ispred Krivičnog suda, gde su roditelji izneli zahtev da država obezbedi pravedno, transparentno i blagovremeno suđenje.

Stanovnici sela Ljubojno, na obroncima planine Baba, već tri mjeseca stoje na blokadama, odlučni da brane selo od, kako kažu, masovne sječe šuma. Otkako jeo šuma iznad sela ogoljena, kažu da svaka kiša poplavi dvorišta i ulice Ljubojna za samo pola sata. Razlog je, prema njihovim riječima, očit: "Ne trebaš biti genijalac da shvatiš koliko je drveće važno. Ljudi stoje na blokadama protiv ovog masovnog uništenja", kažu aktivisti iz organizacije Zelena narodna garda, koji danima blokiraju put koji vodi do planine. Njihov otpor je samo dio šire slike u zemlji - građani se sve više angažuju u blokadama jer, kako kažu, institucije ne odgovaraju na njihove zahtjeve za zaštitu šuma, rijeka i zraka, dok istovremeno slušaju obećanja o evropskim standardima i zelenim politikama. Samo ove godine bilo je blokada protiv izgradnje hidroelektrana na planini Kožuf, protesta zbog zagađenja sa deponije u Strugi, te inicijativa i protesta za čist zrak u nekoliko skopskih naselja. "Postoji ogorčenje jer vlasti ne slušaju zahtjeve za zaštitu okoliša. Posljednja tragedija koju očekujemo je usvajanje novog zakona o mineralima, koji će otvoriti vrata projektima i korupciji", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Risto Kamov iz ChangeMakers4All, udruženja s jugoistoka zemlje koje učestvuje u blokadama i vodi pravne bitke protiv projekata koji zagađuju okoliš. Kamove prenosi zabrinutost građana zbog planova za otvaranje novih rudnika, posebno nakon što se nekoliko općina na jugoistoku suočava s dugogodišnjim otporom protiv takvih projekata, a organizirani su i lokalni referendumi protiv rudnika. Toksičan zrak, isušena jezera i zagađene rijekeA kakva je ekološka slika Sjeverne Makedonije – zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji? Prespansko jezero se suši, zgrade niču u Ohridu pored samog jezera, a kanalizacija se ulijeva u Ohridsko jezero. Skoplje, Tetovo, Bitolj i niz drugih gradova su među najzagađenijim u Evropi; industrija baca otpad koji sadrži cijanid u rijeke; šume se sijeku u nacionalnim parkovima i grade hidroelektrane, dok je cijela teritorija doslovno zatrpana komunalnim otpadom i historijskim deponijama – uključujući i blizinu vitalnih izvora vode poput Rašče. Sliku pogoršavaju klimatske promjene. Svakog ljeta gori sve više šumskih područja, suše i ekstremne oluje postaju sve češće, a poljoprivreda je u opasnosti od gubitka usjeva i tla. Samo ovog ljeta, šumski požari, od kojih policija većinu smatra podmetnutim, izgorjeli su površinu od preko 17.000 hektara. Procjene javnog preduzeća Nacionalne šume su da ukupna šteta dostiže oko 50 miliona eura. Nedostatak brige za okoliš, posebno za najveća prirodna blaga poput Prespanskog i Ohridskog jezera, ističu i aktivisti iz građanskog udruženja "Ohrid SOS", prema kojima vlasti govore samo riječi zabrinutosti, dok u stvarnosti postoji kontinuirano uništavanje. "Godinama slušamo najave, strategije i obećanja o spašavanju Prespanskog jezera. Ministarstva, općine i donatori hvalili su se projektima i prekograničnim inicijativama, ali na terenu su rezultati nevidljivi. Nivo jezera opada, staništa nestaju, a ekosistem se urušava", kažu iz građanskog udruženja. Primjer iz Struge takođe dovoljno pokazuje odnos institucija prema okolišu i zahtjevima građana, nakon tužbe Makedonskog udruženja mladih pravnika u vezi sa zagađenjem sa lokalne deponije, za koju su se sudovi u Strugi i Bitoli proglasili nenadležnim, pa je slučaj završio pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Sabor trenutno čeka izbor novog ministra zaštite okoliša. Ali, druga organizacija civilnog društva, Eko svijest, ističe da je poboljšanje okoliša u zemlji u proteklom periodu zabilježilo "zabrinjavajući trend nazadovanja i stagnacije u svim aspektima okoliša". "Nažalost, uprkos principijelnim opredjeljenjima Vlade Republike Makedonije i nadležnih institucija, opredjeljenje Vlade da prioritetno radi na poboljšanju stanja u ovoj oblasti još se ne može potvrditi", kažu iz organizacije Eko svijest. Izvještaj Evropske komisij: Zaustavljene reforme i neefikasne institucijeDok građani protestuju za zrak, šume i vodu, najnoviji izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu potvrđuje da Sjeverna Makedonija nije ostvarila gotovo nikakav napredak u zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena. Prema dokumentu, zemlja ima "određeni nivo pripremljenosti", ali implementacija i provođenje zakona zaostaju. Brisel primjećuje da su reforme zastale, da institucije nemaju dovoljno kapaciteta, a zakoni o zaštiti okoliša često ostaju samo na papiru. "Što se tiče industrijskog zagađenja i upravljanja rizikom, nesreća u rudniku olova i cinka Toranica u martu 2025. godine, koja je rezultirala kontaminacijom Krive Reke opasnim supstancama, otkrila je ozbiljne nedostatke u implementaciji i nedostatak spremnosti i protokola od strane vlasti za rješavanje takvih incidenata", navodi se u izvještaju. U izvještaju se dodaje da je sistem inspekcije i sankcionisanja neefikasan i da ga je potrebno značajno ojačati. "Najnoviji izvještaj Evropske komisije iz 2025. godine za Republiku Sjevernu Makedoniju jasno pokazuje slabosti sistema i nedostatak kapaciteta za rješavanje izazova u oblasti uređenja enterijera", navodi organizacija Eko svijest. Dodaju da "uprkos činjenici da je zaštita okoliša ljudsko pravo i da je zagarantovana Ustavom i zakonima, država još nije uspjela unaprijediti ostvarivanje ljudskih prava u ovoj oblasti". Iako su krivičnopravni aspekti ekoloških zločina dio pozitivnog zakonodavstva države, još nisu poduzete nikakve radnje za sprečavanje nezakonitih aktivnosti u ovoj oblasti, navodi organizacija. U oblasti okoliša, Evropska komisija ističe da su poduzeti samo ograničeni koraci, poput usvajanja Zakona o industrijskim emisijama i izmjena i dopuna za ratifikaciju Espoo konvencije (Espoo konvencija je međunarodni ugovor koji zahtijeva od strana da procijene utjecaj određenih aktivnosti na okoliš i da obavijeste i konsultuju se s drugim zemljama koje će vjerovatno biti pogođene. Cilj konvencije je spriječiti značajne negativne prekogranične utjecaje na okoliš tako što zahtijeva da se procjene utjecaja na okoliš (EIA) provode u ranoj fazi, uz odredbe o učešću javnosti i konsultacijama između pogođenih država. Usvojena je u Espoo-u, Finska, 1991. godine, a podržava je Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Evropu (UNECE).), ali da je stvarna primjena minimalna. Situacija s upravljanjem otpadom je posebno alarmantna, gdje država nije uspjela uspostaviti funkcionalan regionalni sistem, uprkos dugogodišnjoj finansijskoj podršci EU. Komunalna preduzeća posluju neefikasno, nacionalne strategije za upravljanje otpadom i muljem nisu usvojene, a deponije, uključujući i one s industrijskim otpadom, ostaju najveći neriješeni ekološki problem. Nema napretka oko klimatskih promjenaSlična je slika i sa kvalitetom vode i zraka. Novi Zakon o vodama još nije usvojen, planovi upravljanja riječnim slivovima nisu usvojeni, a sistem inspekcije i sankcija ocjenjuje se kao "neefikasan". Eko svijest upozorava da neusvajanje planova upravljanja riječnim slivovima stvara ozbiljan rizik od zagađenja i uništavanja površinskih i podzemnih voda, posebno u slučaju nekontrolisanog iskopavanja pijeska i šljunka. Ova organizacija takođe ističe da korištenje izvještaja o okolišu, umjesto studija o potpunoj procjeni utjecaja, omogućava realizaciju infrastrukturnih projekata bez stvarnog učešća javnosti, pristupa informacijama i pristupa pravdi. U dijelu o zraku, Evropska komisija primjećuje da u izvještajnom periodu nije bilo novih zakonodavnih promjena, da je praćenje ograničeno, a da su kapaciteti za mjerenje i kontrolu slabi i nedovoljni. Slično je i u poglavlju izvještaja o klimatskim promjenama, gdje je ocjena da u protekloj godini nije postignut napredak. Evropska komisija navodi da Sjeverna Makedonija još nije usvojila Zakon o klimatskim promjenama, nije finalizirala revidirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), niti ima aktivno osoblje za klimatske promjene u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog planiranja. Sve dok je tako, kaže Kamov iz duruženja ChangeMakers4All, dok institucije šute, građani i aktivisti nemaju drugog izbora nego da stoje na blokadama, braneći šume, vode i zrak.