Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) uhapsilo je Artana Grubija 23. februara, bivšeg poslanika i potpredsjednika vlade Sjeverne Makedonije, na graničnom prijelazu Blace. On je bio u bjekstvu više od godinu dana. "Danas (23.02.2026) u 06:10 časova na Graničnom prijelazu Blace, na ulazu u državu, lišen je slobode Artan Grubi (48), koji je bio tražen međunarodnom potjernicom zbog istrage za krivično djelo po članu 354 stav 5 u vezi sa stavom 3 u vezi sa stavom 1, u vezi sa članom 22. Krivičnog zakona", saopštilo je MUP. Grubi je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja u slučaju povezanom s Državnom lutrijom, o čemu je pisala i Radio Slobodna Evropa. U predmetu je osumnjičen i Perparim Bajrami, a istraga se odnosi na navodnu pronevjeru od oko osam miliona eura putem nabavke VLT aparata (elektronski aparat za igre na sreću pod kontrolom lutrije). Prema Tužilaštvu, predmet obuhvata odluke i ugovore za koje postoji sumnja da su nanijeli značajnu finansijsku štetu instituciji, procijenjenu na oko 500 miliona denara, odnosno više od osam miliona eura. Tužilaštvo je zatražilo pritvor za Grubija i Bajramija, jer su prikupljeni dokazi ukazali na osnovanu sumnju da su kao saučesnici učestvovali u radnjama kojima je pričinjena šteta "Državnoj lutriji" s namjerom pribavljanja protivpravne imovinske koristi za drugog. Dana 17. decembra, Krivični sud odredio im je tridesetodnevni pritvor, a Javno tužilaštvo je kasnije iste večeri izdalo nalog MUP-u za raspisivanje nacionalne potjernice, a zatim i međunarodne potjernice za obojicu. Artan Grubi je na Facebooku napisao da nije u bjekstvu, da se nalazi u privatnoj posjeti na Kosovu i da će se vratiti kući, ali dan nakon objave policija je izvršila pretres na dvije njegove lokacije i nije ga pronašla. Premijer Hristijan Mickoski tada je izjavio da je Grubi "zajedno s još jednim licem, privrednikom, u vozilu s diplomatskim tablicama napustio Sjevernu Makedoniju i uputio se prema Kosovu", a za Bajramija je rekao da se već duže vrijeme ne nalazi u državi. Inače, Grubi je zajedno s apelacionim sudijom Enverom Beždjetijem stavljen i na "crnu listu" State Departmenta, objavljenu 9. decembra, zbog umiješanosti u značajnu korupciju, političko miješanje i pokušaje diskreditovanja pravosuđa. U obrazloženju se navodi da su primili mito kako bi uticali na sudske procese povezane s krivičnom presudom bivšem direktoru Uprave za bezbjednost i kontraobavještajnu djelatnost (UBK), Saši Mijalkovu, u predmetu "Target" koji je pokrenulo Specijalno tužilaštvo (SJO), a odnosio se na masovno prisluškivanje. Grubi je član opozicione Demokratske unije za integraciju (DUI), bivši poslanik i potpredsjednik vlade u prethodnoj vladi SDSM‑a i DUI‑a.

U serijalu Perspektiva studenti iz Skoplja su sa Markom Šelićem Marčelom razgovarali o nasljeđu Šarene revolucije i osjećaju da su građanski pokreti s vremenom potisnuti ili politizirani. Istaknuto je da "drastične promjene" nisu uslijedile ni nakon protesta i tragedija, jer je društvo paralizirano strahom, a lični interes često je na prvom mjestu. Ipak, mladi su poslali snažnu poruku da "Moramo preuzeti odgovornost i sami rješavati probleme".

Otkako smo počeli da renoviramo stan, shvatila sam da ćete brže zakazati termin kod ljekara preko "Moj termin" nego kod majstora za pločice. Red čekam i kod majstora za podno grijanje i kod onog za ugradnju prozora, kaže Skopljanka Pavlinka Gerasimova, koja je nakon nekoliko razgovora s majstorima shvatila da će renoviranje trajati duže i biti skuplje nego što je planirala. "Trebale su mi dobre preporuke i mnogo pregovora. Izazov je i cijena — razlika između jedne i druge ponude za isti posao je kao razlika između 'mercedesa' i 'fiće'. Sada strahujem da majstor koji je počeo da radi ne ode u međuvremenu na drugu 'tezgu', pa da ga čekam da se vrati, jer i to se dešava", kaže Gerasimova za Radio Slobodna Evropa (RSE). U Sjevernoj Makedoniji ima oko 8.000 samostalnih zanatlija i više od 20.000 obavljalaca zanatske djelatnosti (firme) registrovanih u Zanatskoj komori Makedonije. U Skoplju je aktivno 2.198 zanatlija, prema podacima Zanatske komore – Skoplje. Frizera i kozmetičara ima, ali majstora za zanate – ni za lijekOvaj broj nije dovoljan, što se vidi u svakodnevnom životu — od popravke kućanskih aparata, renoviranja, do izgradnje zgrada, puteva i javne infrastrukture. "Nedostaju majstori u svim oblastima — posebno zidari, automehaničari, autolakireri, pekari, poslastičari… Dovoljno ima samo frizera i kozmetičara", kaže Agron Fazliji, predsjednik Nacionalne komore zanatlija. "I kod automehaničara se zakazuje termin — ako se javite danas, reći će vam da dođete za sedam dana, ako ne i kasnije. Sada, da tražimo deset varioca u cijeloj državi, ne bismo ih našli. U cijeloj novoj zgradi samo trojica lijepe pločice. Iskusni su otišli u zemlje gdje je njihov rad bolje plaćen", kaže Fazliji za RSE. Nedostatak majstora vidi se i po oglasima za zapošljavanje, na koje se malo ko javlja. Taj problem ima i pekara iz Kumanova, koja na otvoren konkurs traži pekare i poslastičare, ali mjesecima ne uspijeva da ih pronađe. "Posljednji oglas objavili smo prije Nove godine. Do sada su stigle samo dvije biografije, a i te su za pomoćnike. Majstora nema. Rijetko se ko javi, a i kad se javi — bez iskustva", rekli su iz pekare. Kod njih je plata pekara od 40.000 do 45.000 denara. U Skoplju majstori–pekari zarađuju oko 70.000 denara mjesečno. "Neki zanatlije mjesečno mogu zaraditi više nego ljudi sa završenim fakultetom. Dobru zaradu imaju zlatari, majstori koji ugrađuju klime, električari", navode iz Komore. Poređenja radi, plata nastavnika u osnovnoj školi sa više od 15 godina staža iznosi oko 40.000 denara. Lijepljenje pločica — od 25 eura po kvadratuPrema cijenama na koje smo naišli, lijepljenje pločica košta oko 1.500–1.800 denara po kvadratu (25–30 eura), uklanjanje starih pločica od četiri do sedam eura po kvadratu. Zamjena vodoinstalacije u kupatilu košta oko 800 eura, rušenje zida i iznošenje šuta najmanje 500 eura — pa naviše. Zanatske komore Skoplje poručuju da zanatlije formiraju cijene svojih usluga i proizvoda u skladu s troškovima poslovanja, ali da pritom uvijek uzimaju u obzir i kupovnu moć klijenata. Kažu da je "razlog za poskupljenje usluga rast cijena repromaterijala i troškova vođenja zanatskog biznisa". "Djelatnosti koje su neophodne u svakodnevnom životu, poput vodoinstalatera, majstora za pločice, tapetara, parketara, instalatera podnog ili centralnog grijanja, sve su manje dostupne građanima, pa zato rastu i njihove cijene. Ovi zanati tek sada postaju privlačni mladima kao buduće zanimanje, jer cijene usluga u tim oblastima rastu", kaže Aneta Atanasovska, izvršna direktorica Zanatske komore Skoplje. Gipsar s 20 godina iskustva kaže da posla ima, ali majstora nema, pa zbog toga ne može pronaći partnera s kojim bi mogao zaraditi više. "Klijentima kažem da će morati da me sačekaju, jer jednostavno ne stižem da završim kod svih koji se javljaju. Što se tiče cijena gipsarskih radova — svima nam je život poskupio. Meni su poskupjeli materijali, alati, pa čak i doručak i dnevnice za pomoćnike", kaže on. Stručno i dualno obrazovanje — mogućnost, ali ne i brzo rješenjeOsim odlaska zanatlija u zemlje gdje je njihov rad bolje plaćen, drugi razlog nedostatka majstora je to što su se godinama forsirale gimnazije, fakulteti i kancelarijski poslovi, dok se stručno obrazovanje potcjenjivalo. Situacija se promijenila posljednjih godina — raste broj učenika u stručnim školama, dok opada upis u gimnazije. Za školsku 2025/2026. godinu, od planiranih 27.600 mjesta za upis u prve razrede srednjih škola, 7.900 je bilo namijenjeno gimnazijama, a oko 18.000 stručnim školama. U 2024. godini, od oko 17.000 upisanih srednjoškolaca, 12.000 je izabralo stručnu školu. Kao dio rješenja, država i Privredna komora razvijaju dualno obrazovanje — sistem u kojem učenici stručnih škola idu na praksu u kompanije. U Sjevernoj Makedoniji u ovaj sistem uključeno je više od 550 kompanija, a Ministarstvo obrazovanja i nauke (MON) daje stipendije učenicima od 3.500 denara tokom devet mjeseci godišnje. Kompanije su obavezne da obezbijede mentore i praktičnu obuku direktno na radnom mjestu, uključujući opremu i mašine. Međutim, Fazliji iz Zanatske komore upozorava da ni dualno obrazovanje neće riješiti problem nedostatka zanatlija, jer prema njihovim analizama oko 40 posto učenika u stručnim školama upisuje medicinske smjerove — medicinske sestre i bolničare, koji, kako kaže, "neće ostati ovdje, već se pripremaju za tržište EU". "I dualno obrazovanje ima velike probleme. Treba stimulisati mentore, firme nisu obavezne zaposliti učenike koji su kod njih bili na praksi. Država treba da im da beneficije, da napravi jasnu strategiju kako da zadrži majstore ovdje i kako da inspiriše mlade da prihvate zanat kao realnu opciju za egzistenciju", kaže Fazliji. Prema anketi Privredne komore sprovedenoj od novembra 2024. do januara 2025. među kompanijama sa stranim kapitalom koje imaju investicije veće od 4 milijarde eura i zapošljavaju više od 39.000 ljudi, nedostatak kvalifikovane radne snage jedna je od najvećih prepreka u poslovanju. Čak 93 posto firmi imalo je problem s pronalaskom radne snage — inženjera, tehničkog osoblja i operatera.

Već desetak dana, trojica stanovnika Skoplja su u pritvoru dok se protiv njih vodi istraga zbog islamističkih narativa i prikupljanja novca u Sjevernoj Makedoniji i inostranstvu za širenje propagande za "Islamsku državu", kao i za kupovinu oružja. Tužilaštvo u Skoplju sumnja da je njihov motiv bio da "osvete svoju braću" koja su uhvaćena u januaru 2025. godine i već su u zatvoru zbog pripadnosti terorističkoj organizaciji. Kada je riječ o aktiviranju takvih grupa, i međunarodna zajednica i stručnjaci koji prate trendove, ističe profesorka Zlate Dimovski sa Fakulteta bezbjednosti, "odavno su svjesni i ukazuju da postoje takozvane zamrznute ćelije". "Najčešće, prije nego što ih aktiviraju, praktično biraju ljude koji ranije nisu bili izloženi, koji nemaju krivični dosije, i jednostavno nam je teško da saznamo o njima da se bave bilo kakvom neprijateljskom aktivnošću, posebno u oblasti terorizma ili eventualno nasilnog ekstremizma", rekla je Dimovski za Radio Slobodna Evropa (RSE). Nacionalni koordinator za sprječavanje nasilnog ekstremizma i borbu protiv terorizma, Pavle Trajanov, ističe da je najnovija akcija institucija rezultat "dobrog pozicioniranja i kontinuiteta složenih operacija koje se preduzimaju". Međutim, saradnja kako na regionalnom, tako i na širem međunarodnom nivou jedan je od ključnih faktora za prevenciju. Razmjenu informacija sa drugim zemljama ističe i Dimovski, navodeći da nijedna od radikalnih grupa ne djeluje samo na lokalnom nivou i da je njihovo praćenje i identifikacija dugoročan proces koji traje do trenutka kada se dobije informacija da će određena grupa preduzeti akciju, kako bi država mogla da adekvatno odgovori. Prvi zakon za sprječavanje onlajn radikalizacije u Sjevernoj MakedonijiGrupa koja je uhvaćena u januaru prošle godine sastojala se od četiri osobe, a njihove zatvorske kazne za terorističku organizaciju kreću se od dvije do sedam godina. U vrijeme hapšenja, Ministarstvo unutrašnjih poslova je naznačilo da grupa ima ideologiju IDIL-a i da joj je namjera bila da izvrši napad na civile ili javne objekte u Sjevernoj Makedoniji. Ćelija je razbijena "zahvaljujući" i društvenoj mreži Telegram, gdje je otkriveno nekoliko grupa u kojima je organizator dijelio propagandni materijal IDIL-a i regrutovao nove članove. Sjeverna Makedonija planira da ojača borbu protiv ove vrste radikalizacije usvajanjem prvog Zakona o praćenju i sprječavanju onlajn radikalizacije. To je najavljeno u oktobru prošle godine kada je zemlja, zajedno sa drugim državama Zapadnog Balkana i Evropskom komisijom, potpisala Zajednički akcioni plan za sprječavanje i borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. Zakon je u pripremi i, prema riječima nacionalnog koordinatora Trajanova, plan je da se usvoji 2026. godine. "Glavni prioritet takođe je prevencija, rano otkrivanje znakova radikalizacije i sprječavanje nasilnog ekstremizma. U tom pravcu, priprema se zakon koji će predvidjeti kako i kada se radikalni sadržaj može ukloniti, u kojim slučajevima će se pokrenuti kaznene mjere, uzimajući u obzir slobodu govora i izražavanja mišljenja", rekao je Trajanov za RSE. Ministarstvo unutrašnjih poslova takođe kaže da su "detektovane promjene u trendovima radikalizacije i nasilnog ekstremizma, posebno na internetu, gdje je onlajn radikalizacija u porastu". Novi zakon bi trebalo da reguliše, prati i sprječava objavljivanje radikalnog sadržaja na internetu i društvenim mrežama, dodaju. Međutim, trenutna bezbjednosna situacija je stabilna, ocjenjuju bezbjednosne službe u zemlji. "Bezbednosna situacija u zemlji iz perspektiva za terorizam procjenjuje se kao mirna i stabilna, a u ovom trenutku nivo prijetnje po unutrašnju sigurnost ostaje nizak", rečeno je za RSE iz makedonske Nacionalne sigurnosne agencija (NSA). Taktike za radikalizacijuTrend radikalizacije kroz virtuelni svijet, koji registruju službe, takođe je neosporan za profesorku Dimovsku, koja ističe da i tu postoje razlike. "Razlike su u tome da li oni [ljudi koji radikalizuju] idu na otvorene izvore gdje im mogu pristupiti ili eventualno strogo po šiframa, eventualno prijavljivanjem, neko ih prethodno uvede i najavi itd.", kaže Dimovska. Međutim, dodaje, u Sjevernoj Makedoniji postoji i direktna, ili "licem u lice radikalizacija". U takvom slučaju, onaj ko radikalizuje bira okruženje u kojem može biti uticajan i cijenjen i kome se vjeruje, a zatim širi ideologiju i priprema neke aktivnosti. "Ono što se radi jeste snažna indoktrinacija i prvo podsticanje osjećaja kod ljudi koji se radikalizuju da su žrtve i da su ugroženi, a tek onda dolaze do određene tačke gdje razvijaju mržnju prema lokalnom načinu života, prema drugim građanima... Na taj način ih praktično pripremaju da budu u stanju da sprovode određene aktivnosti", kaže Dimovska. Više od 100 povratnika sa stranih ratišta u Sjevernu MakedonijuRadikalne strukture su regrutovale i odvele stotine makedonskih državljana na strana ratišta. Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako su obavestili RSE, zabilježilo je oko 150 povratnika sa stranih ratišta, uglavnom iz Sirije i Iraka. To su ratišta na kojima se bore strukture "Islamske države". "Trenutno se oko pet makedonskih državljana nalazi na stranim ratištima", kažu iz Ministarstva unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije. Trajanov ima slične brojke, dodajući da Uprava za sprovođenje sankcija, u saradnji sa drugim institucijama i civilnim sektorom, sprovodi programe za smanjenje bezbjednosnih rizika. Zatvorske kazne od dvije do 40 godinaUčešće u stranoj vojsci, policiji, paravojnim ili parapolicijskim formacijama, prema makedonskom krivičnom zakoniku, predstavlja krivično djelo. U evidenciji Osnovnog krivičnog suda u Skoplju, gdje se vode ovi postupci, u periodu od 2021. do 2025. godine nalazi se 11 pravosnažnih presuda sa zatvorskim kaznama od tri do deset godina. Za krivična djela "terorizam" ili "teroristička organizacija", međutim, u istom periodu postoji 20 pravosnažnih odluka, od kojih je u jednom slučaju optužnica odbačena, donesena je oslobađajuća presuda, tužilaštvo je odustalo od krivičnog gonjenja, kao i jedan slučaj sa odlukom o protjerivanju iz zemlje jer je okrivljeni bio stranac. Postoje i dvije alternativne kazne - obavezno psihijatrijsko liječenje. Preostalih 14 odluka su zatvorske kazne u rasponu od dvije do 40 godina.

Pet tona marihuane u Konjuhu najveća je zaplena te vrste droge ikada u Srbiji. Rekordna zaplena u Crnoj Gori od 1,2 tone kokaina dogodila se u avgustu 2021. Skoro 20 tona kokaina otkriveno je na brodu u Filadelfiji u SAD u junu 2019, što je jedna od najvećih zaplena u američkoj istoriji.

Put, koji vodi od Skoplja do graničnog prelaza Blace u susedno Kosovo, ima po jednu traku u oba smera, punih zakrpa. Tih 12 kilometara trebalo bi da bude autoput, obećanje koje se sluša decenijama. Do sada su izgrađena samo dva od ukupno 12 kilometara. Ali ni ta dva kilometra se ne koriste jer se kraj puta završava tik pred provaliju, a već izgrađeni deo će morati da se menja.

Više od tri decenije, makedonski predsednici i premijeri živeli su i koristili vile bez imovinskog lista. A one su samo mali deo državnih objekata koji nemaju rešen pravni status. Država nema imovinski list ni za brojna državna zemljišta. Ovo su neke od primedbi zapažanja koje su utvrdili i revizori u poslednjem izveštaju o Službi za opšte i zajedničke poslove (SOZR) Vlade, a koje delimično prihvata i sadašnje rukovodstvo te institucije. Izveštaj koji su revizori objavili 5. februara zasnovan je na proverama koje su sproveli u SOZR-u za 2024. kada je Služba imala dva rukovodstva – prvo iz mandata vlade Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i Demokratske unije za integraciju (DUI), a zatim od sadašnje vlade VMRO-DPMNE, VREDI i ZNAM. Međutim, problemi sa državnim objektima i zemljištem tinjaju od sticanja nezavisnosti zemlje posle raspada bivše Jugoslavije 1991. Tako se među objektima koji su više od 30 godina praktično postojali kao divlja gradnja budući da nisu imali imovinski list nalazi nekoliko rezidencijalno-reprezentativnih objekata u Skoplju, kao što su predsedničke i premijerske vile (Vila 1 Skoplje, Vila 2 Makedonija, Vila 3 Skoplje), ali i oni u Ohridu (Vila Biljana, Vila Ohrid, Vila Ohrid 1 i Vila Mir i Sveti Stefan). U međuvremenu, neke stvari su se promenile. Neke vile mogu biti izdate u zakupObjekti predsednika i premijera u glavnom gradu odnedavno imaju imovinski list. "Na poslednjoj sednici Vlade usvojena je legalizacija i ohridskih vila. To su i premijerova, predsednička i još dve vile na Svetom Stefanu", kaže direktor SOZR-a Ivica Tomovski. Sada treba da se upišu u Katastar i konačno dobiju imovinski list. Neke od ovih objekata je za sanaciju i u lošem su stanju, što država dosad nije uspela da uradi. Zaposleni u Službi ističu da je, pošto su to objekti prve kategorije, potrebna dozvola, a da bi se ona dobila, potreban je imovinski list. "Bili smo u situaciji da smo svesno pustili da propada, kako ne bismo bili krivično gonjeni što smo renovirali bez dozvole", komentarišu neki od njih. Ali šta sada, nakon što dobiju imovinski list? Na pitanje RSE, Tomovski je rekao da će se za vile u Ohridu tek utvrditi šta je moguće i potrebno – da li da ih koristi država ili da se izdaju u zakup. Ako nema potrebe ni za jednim od njih, prema njegovim rečima, isplativije je dati ih koncesionaru, postaviti uslove za korišćenje i zakup na 10 ili 15 godina, nakon čega će objekat ponovo postati vlasništvo države. Slično, ističe Tomovski, onome što je država uradila sa kompleksom "Makedonsko selo" u Nerezima kod Skoplja. Agencija za katastar je nadležna za izdavanje imovinskog lista i njen direktor Ivan Živkovski kaže da je od kada je na funkciji, od jula 2024. do januara 2026. godine, registrovano 30 do 40 državnih objekata koji su imali neregulisan status. Zašto to nije urađeno ranije, kaže, ne zna. "Procedura je sledeća: Vlada donosi odluku, zadužuje nas da izmerimo objekte. Mi pripremamo elaborat, posle čega vlada donosi odluku o upisu prava na vlasništvo i mi registrujemo pravo vlasništva na samim objektima", rekao je Živkovski za RSE. Državno zemljište – ima ga, a kao da ga nemaPored vila, SOZR ima probleme i sa zemljištem za koje je nadležna. Revizori su utvrdili da je zaključno sa 2024. godinom, zemljište za koje Služba ima evidenciju procenjeno na više od 320 miliona evra. "Utvrdili smo stanja koja ukazuju na nedoslednosti u proceni vrednosti zemljišta od strane Službe", navodi u izveštaju Državni zavod za reviziju (DZR). Takve nedoslednosti, navodi se, sastoje se u tome što se evidencija vodi po lokacijama bez toga da površina zemljišta bude usklađena s imovinskim listom, kao i to što se ona ne bazira na površini katastarskih parcela, kategorijama itd. Revizori, između ostalog, ističu da Služba ne raspolaže informacijama da li se i u koju svrhu koristi zemljište u nekoliko gradova u zemlji, kao što su Strumica, Kičevo, Kumanovo, Veles, Štip i Dojran. Zaposleni u SOZR, međutim, na brifingu s novinarima ističu da bi deo tih podataka trebalo da dobiju od Agencije za katastar. Kako tvrde, tražili su informacije, ali su dobili odgovore da "Katastar ne raspolaže podacima". I u takvom lavirintu su godinama zapetljani. Direktor Katastra Ivan Živkovski, međutim, ističe da postupke za utvrđivanje toga čije je neko zemljište treba da sprovode druge institucije, a da je Katastar dužan da upiše vlasništvo ako mu se dostavi pravni osnov za to. "Mi", kaže on, "nismo ni istražitelj niti organ koji donosi rešenje o upisu, već samo vodimo javnu knjigu". "Mi imamo arhive od 100 do 200 godina, imamo neke podatke, oni se čuvaju. SOZR ili bilo koja druga državna institucija ili bilo koje fizičko ili pravno lice može da izvrši uvid u njih i da vidi da li nešto može da mu posluži u nekim drugim postupcima", kaže Živkoski. Deo zemljišta je nasleđen kada je Jugoslovenska narodna armija napustila makedonsku teritoriju 1993, pa je deo imovine završio u posedu SOZR-a. Nadležni, prema najavama, najavljuju da će posle oko 30 godina rešiti probleme. "Formiraćemo radnu grupu koja će raditi na tom problemu i nadam se da ćemo uskoro rešiti i taj problem. Ono što realno imamo – da imamo, a ono što nemamo – da barem znamo da nije u našem vlasništvu", kaže direktor Službe, Tomovski. Država nema jedinstveni registar državne imovineSOZR je samo jedna od više institucija koje vode evidenciju o nepokretnoj imovini u Severnoj Makedoniji. Evidencija se vodi, na primer, i u Akcionarskom društvu za izgradnju i upravljanje stambenim i poslovnim prostorom, ali i u svakom državnom organu kome je Vlada odlukom dodelila pravo privremenog ili trajnog korišćenja imovine. To je naveo i Državni zavod za reviziju, koji i u novom i u prethodnim izveštajima vezanim s državnom imovinom ističe potrebu da država napravi državni registar nepokretne imovine. "Revizija ukazuje Vladi na potrebu za bržom dinamikom aktivnosti za uspostavljanje državnog registra nepokretnosti. Isto tako revizija ukazuje Službi na potrebu za softverskom aplikacijom za potpunu, blagovremenu i tačnu evidenciju imovine kojom raspolaže i upravlja u pogledu površine, korisnika i vremena korišćenja", naveli su revizori u svom poslednjem izveštaju od 5. februara. DZR je 2024. godine objavio izveštaj i o ukupnoj državnoj imovini, u kojem je utvrđeno da više od 600 državnih parcela površine 1,5 miliona kvadratnih metara čeka registraciju u Katastru.

Policija i Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju kasno uveče 5. februara sproveli su pretrese u fabrici "ALFAFARM GRUPA" u Skoplju, koja se nalazi u krugu nekadašnje fabrike OHIS, dok su istovremeno vršene provjere i na nekoliko lokacija na području Strumice. Prema nezvaničnim informacijama koje su objavili pojedini mediji, tokom policijske akcije zaplijenjena je rekordna količina od 27 tona medicinskog kanabisa iz skladišta. Akcija na teritoriji Sjeverne Makedonije uslijedila je nakon što su srbijanske vlasti zaplijenile krijumčarenu pošiljku od pet tona marihuane, za koju je navedeno da potiče iz fabrike u Skoplju koja je imala licencu za proizvodnju kanabisa u medicinske svrhe. Za sada nema epiloga ni u vezi s prethodnom vanrednom terenskom kontrolom koju su sproveli MUP i Komisija za odobravanje uzgoja kanabisa za medicinske svrhe, pri Ministarstvu zdravstva. Ova komisija je zakonski zadužena za nadzor nad kompanijama koje proizvode medicinski kanabis. "Komisija za kanabis, u koordinaciji s Ministarstvom unutrašnjih poslova, sprovela je vanrednu kontrolu. Postupak je i dalje u toku, uz dodatno utvrđivanje činjeničnog stanja. U ovom trenutku nije moguće saopštiti dodatne informacije", naveli su iz Komisije za Radio Slobodna Evropa. Dana 29. januara, srbijanska policija zaplijenila je rekordnih pet tona marihuane u selu Konjuh kod Kruševca, s procijenjenom vrijednošću od sedam do deset miliona eura na crnom tržištu. Osim marihuane, pronađeno je i vatreno oružje – najmanje četiri automatske puške i jedan raketni bacač "zolja", kao i oko 12.700 eura gotovine. Prema informacijama Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije (TOK), organizovana kriminalna grupa je u januaru 2026. godine dopremila marihuanu s teritorije Sjeverne Makedonije u Srbiju. Srbijansko tužilaštvo pokrenulo je postupak protiv pet osumnjičenih: savjetnika Srpske napredne stranke Rade Spasojevića i njegovog sina Nebojše, kao i protiv Ivana Dragičića, Uroša Mladenovskog i Aleksandra Mijalovića – organizatora kriminalne grupe koji se trenutno nalazi u bijegu. I Javno tužilaštvo u Skoplju otvorilo je predmet u vezi sa zapljenom pet tona marihuane u selu Konjuh. Tužilaštvo je za Radio Slobodna Evropa saopštilo da je uspostavilo "intenzivnu i kontinuiranu komunikaciju" s nadležnim institucijama u Srbiji, uz "aktivnu razmjenu relevantnih informacija i koordinaciju djelovanja". Biznis uzgoja kanabisa za medicinske svrhe legaliziran je u Sjevernoj Makedoniji 2017. godine. Cilj legalizacije bio je osigurati sigurne i standardizirane proizvode za pacijente s teškim oboljenjima – uključujući onkološke bolesti, HIV/SIDA‑u, epilepsiju i hronične neuropatske bolove. Ulje kanabisa koristi se za ublažavanje simptoma, smanjenje mučnine izazvane hemioterapijom te poboljšanje apetita i kvaliteta života. U susjednoj Srbiji, upotreba kanabisa zakonom je zabranjena u bilo kojem obliku. Zakon slab, nadzor netransparentanViše od osam godina nakon donošenja Zakona o legalizaciji uzgoja i izvoza kanabisa u medicinske svrhe, gotovo trećina svih izdatih licenci kompanijama prekršila je zakon zbog nepravilnosti u radu. U tom periodu, kompanije su "proizvele" i brojne afere vezane za krijumčarenje marihuane, koje su zasjenile stvarnu zdravstvenu korist proizvodnje ulja od kanabisa za medicinske svrhe. Od stupanja na snagu Zakona o kontroli opojnih droga i psihotropnih supstanci 27. decembra 2017. godine do 3. februara 2026. godine, Vlada je donijela odluke o izdavanju odobrenja za uzgoj kanabisa u medicinske svrhe za 61 pravno lice. U Sjevernoj Makedoniji trenutno posluju 43 kompanije koje uzgajaju kanabis u medicinske svrhe. Tokom više od osam godina, vlade predvođene i SDSM‑om i VMRO‑DPMNE‑om donijele su odluke o oduzimanju odobrenja za uzgoj kanabisa u medicinske svrhe za 14 firmi zbog neispunjavanja zakonskih uslova. Kako je Vlada saopštila za RSE, u toku je postupak za oduzimanje dozvola za dodatne četiri kompanije. Nadzor nad kompanijama s odobrenjem za uzgoj kanabisa u medicinske svrhe provodi Komisija za odobravanje uzgoja kanabisa u medicinske svrhe, koja djeluje u okviru Ministarstva zdravstva. Komisiju čini ukupno pet članova: dva člana iz Ministarstva zdravstva (predsjednik i član), koji su istovremeno raspoređeni i angažirani u drugim sektorima unutar institucije, te tri vanjska člana – po jedan iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Agencije za lijekove (MALMED) i specijalista iz oblasti ljekovitog bilja. Komisija o svom radu izvještava Ministarstvo zdravstva, koje potom Vladi dostavlja prijedloge za izdavanje ili oduzimanje licenci. Na upite za dostavljanje podataka – koliko je redovnih i vanrednih kontrola izvršeno tokom 2025. godine, kod koliko i kojih firmi su utvrđene nepravilnosti te koje su izrečene kazne – Komisija nije dala konkretne i precizne odgovore. "Tokom 2025. godine Komisija za kanabis vršila je redovne i vanredne kontrole kod pravnih subjekata s licencom za uzgoj kanabisa u medicinske svrhe. Tokom sprovedenih kontrola utvrđene su nepravilnosti u radu određenih pravnih subjekata, povezane s nepoštivanjem zakonskih odredbi i obaveza utvrđenih odobrenjem. U slučajevima u kojima su utvrđene nepravilnosti, Komisija postupa u skladu sa zakonskim nadležnostima i preduzima odgovarajuće mjere, u zavisnosti od težine i karaktera utvrđenog stanja", naveli su iz Komisije. Ministar zdravstva Azir Aliju izjavio je da se već radi na izmjenama zakona u ovoj oblasti, te da je radna grupa započela analize još prije nego što je u javnost dospjela afera o zaplijenjenoj marihuani u Srbiji. Kako je naveo, u postojećem zakonu uočene su određene slabosti koje bi trebalo prevazići novim zakonskim rješenjem. "Sačekajmo da vidimo šta će stručnjaci reći o Zakonu i o članovima koji su dodatno uneseni u novo zakonsko rješenje. Mislim da ćemo imati zakon kojim ćemo moći pratiti aktivnosti", izjavio je Aliju. Osim Međuresorne komisije, prema zakonu, inspekcijski nadzor vrše i Ministarstvo poljoprivrede te Državni poljoprivredni inspektorat. U opisu njihovih nadležnosti navodi se da vrše kontrolu proizvodnje sjemenskog materijala, samog uzgoja, kao i nadzor prije i nakon žetve. Međutim, ni Ministarstvo niti inspektorat koji je pod njegovom nadležnošću nisu odgovorili na pitanja RSE o broju redovnih i vanrednih kontrola tokom cijele 2025. godine, učestalosti nadzora nad kompanijama i vrstama prekršaja utvrđenih na terenu. Premijer Hristijan Mickoski izjavio je da je slučaj s pet tona droge koje su završile u Srbiji, a za koje srbijansko tužilaštvo tvrdi da potiču iz Sjeverne Makedonije, "ozbiljan slučaj" te najavio policijske akcije usmjerene i protiv drugih kompanija koje su zloupotrebljavale licence za uzgoj kanabisa. "Očekujem da će MUP u narednim danima izaći s desetinama tona, ne s nekoliko, već s desetinama tona ove vrste nedozvoljenih sredstava, odnosno nedozvoljenih supstanci – droge, marihuane u ovom slučaju – koja se trenutno nalazi u skladištima u Makedoniji ili je, na neki način, bila predmet odnosa između određenih pravnih subjekata, ne samo u državi nego i van nje, za koje je utvrđeno da su nezakonito puštene u promet i nezakonito skladištene", izjavio je Mickoski 5. februara u intervjuu za javni servis MRT. Od filmskih pljački do prekograničnog švercaOvo nije prva afera koja povezuje makedonske fabrike medicinskog kanabisa sa srbijanskim crnim tržištem. Paralela sa slučajem "Jovanjica", najveće plantaže marihuane u Evropi otkrivene prije šest godina, podsjeća javnost na duboke veze između Sjeverne Makedonije i Srbije u krijumčarenju marihuane. Tada je zaplijenjeno više od tonu i po marihuane. Tokom otkrivanja afere "Jovanjica" u Srbiji, tadašnja opozicija VMRO‑DPMNE zahtijevala je istragu i u Sjevernoj Makedoniji, povezujući vlasnika plantaže Predraga Koluviju s bivšim makedonskim premijerom Zoranom Zaevom i poslovima njegove porodice s marihuanom. "Skandal je tim veći jer je uhapšeni Predrag Koluvija poslovni partner upravo poslovnog partnera Zaevih – Gorana Krsteva, koji je zajedno sa Zaevom, podsjećam, bio aboliran u slučaju 'Global'", izjavio je Igor Janušev u aprilu 2021. godine. U ovom slučaju pred Specijalnim sudom u Beogradu vode se dva sudska postupka protiv Predraga Koluvije, vlasnika imanja "Jovanjica". U oba predmeta tereti se da je bio organizator grupe koja je uzgajala marihuanu radi prodaje, a brani se sa slobode. U proteklim godinama zabilježeno je i više drugih slučajeva nezakonitog poslovanja kompanija, krađa te (ne)uspješnih pokušaja krijumčarenja marihuane. Prije šest godina, u skopskom selu Aračinovo, policija je zaplijenila 231 kilogram od gotovo dvije tone marihuane koje su bile ukradene iz firme "Herb Industry" iz Valandova. Kamion s većinom ukradene marihuane pronađen je napušten kod graničnog prelaza Blace s Kosovom. U javnosti su se pojavili i video‑snimci skladišta s marihuanom, što je bio prvi slučaj s video‑dokazima krađe iz licencirane firme. Kompaniji "5 Letters" Vlada je u februaru 2021. godine, po preporuci Komisije za kanabis, oduzela licencu zbog neispunjavanja zakonskih uslova – nedostatka kvalifikovanog kadra, neprijavljenog uzgoja kanabisa (viškovi stabljika bez evidencije) i propusta u prostoru i opremi utvrđenih tokom dvije inspekcije. Oduzimanju licence prethodile su dvije pljačke u razmaku od dvije godine – u prvoj je ukradeno 60 kilograma marihuane u vrijednosti od 240.000 eura, dok je u drugoj nestalo 108 bočica ulja od kanabisa, čija je tržišna vrijednost procijenjena na dva miliona eura. Godine 2022. policija je pronašla oko 250 kilograma marihuane upakovane u 67 vreća, procijenjene vrijednosti oko 800.000 eura, koja je poticala iz bitoljske firme "Medical 420". MUP je upao u prostorije kompanije godinu dana kasnije, nakon što joj je Vlada 2021. godine oduzela dozvolu zbog nezakonitosti. Iste godine, policija je iz strumičke firme "Solidis Herbal" zaplijenila ukupno 1,6 tona marihuane, čija se vrijednost procjenjuje na 3,2 miliona eura.

Grad Skoplje zatražio je objašnjenje od Vijeća javnih tužilaca Sjeverne Makedonije zašto ni nakon tri godine još nema tužilačke odluke po krivičnoj prijavi protiv Cementare Usje, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa gradonačelnik Orce Đorđijevski, dodajući da će javnost obavijestiti o odgovoru koji dobije. Zahtjev za objašnjenje Grad Skoplje, kao podnosilac krivične prijave, uputio je 4. februara. Međutim, u ovoj fazi postoji mogućnost da se krivični postupak obustavi, jer je Državni inspektorat za zaštitu okoliša još 2023. godine pokrenuo prekršajni postupak pred Osnovnim krivičnim sudom u Skoplju. Ukoliko se radi o istom djelu, zakon ne dozvoljava da jedno pravno lice odgovara dva puta, što bi moglo dovesti do odbacivanja krivične prijave. Iz Inspektorata navode da nisu upoznati s tim na šta se odnosi krivična prijava Grada Skoplja i da ne znaju da li je njihov predmet drugačiji. "Ako sada Krivični sud izrekne prekršajnu kaznu i dostavi je Javnom tužilaštvu, i ukoliko se utvrdi da je riječ o istom postupku, tada će javni tužilac obustaviti krivični postupak", kaže bivši javni tužilac Konstantin Kizov. Tužilaštvo tri godine prikuplja dokazeIz skopskog tužilaštva za Radio Slobodna Evropa navode da je postupak po krivičnoj prijavi još u toku i da tužilac provodi provjere kako bi se utvrdile sve okolnosti potrebne za donošenje tužilačke odluke, pri čemu je "zatraženo od Državnog inspektorata za zaštitu okoliša da se izjasni o povezanosti između mjerenja PM10 čestica u neposrednoj blizini i registrovane emisije iz Cementare TITAN Usje u navedenom periodu". Iz Državnog inspektorata za zaštitu okoliša odgovorili su da je skopsko tužilaštvo 2023. godine zatražilo informacije od Inspektora koji je tada vršio nadzor u Usju i da su te informacije dostavljene. Kako je došlo do dva paralelna postupka?Grad Skoplje, pod vodstvom tadašnje gradonačelnice Danele Arsovske, podnio je krivičnu prijavu protiv Cementare Usje u januaru 2023. godine, nakon što su 3. i 4. januara provedena mjerenja uz pomoć akreditovane laboratorije. Tada je utvrđeno da su kotlovi fabrike za grijanje radili na mazut umjesto na prirodni gas, te da su u tom periodu emisije PM10 čestica i azotnih oksida prelazile dozvoljene granice. Slučajno ili ne, istih dana, 3. i 4. januara, Državni inspektorat za zaštitu okoliša proveo je i "nenajavljeno vanredno mjerenje", što je u saopštenju potvrdila i kompanija Usje. Iz Inspektorata navode da je u tom periodu njihov inspektor, uz pomoć akreditovane laboratorije Euromak Kontrol, utvrdio da su emisije gasova iz kotlovnice za interno grijanje fabrike, koja je radila na mazut, premašivale dozvoljene vrijednosti azotnih oksida. Zagađenje iz dimnjaka proizvodnog procesa nije utvrđeno. Nakon toga, Grad Skoplje podnio je krivičnu prijavu protiv Cementare TITAN Usje i izvršnog direktora fabrike Borisa Hrisafova, a Državni inspektorat za zaštitu okoliša pokrenuo je postupak sporazumnog rješavanja, koji, kako navode, nije rezultirao dogovorom. "Iz tih razloga, Državni inspektorat za zaštitu okoliša, u skladu s propisima, podnio je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred Osnovnim krivičnim sudom Skoplje. Do sada su odgođena dva ročišta", navode iz Inspektorata. Bez dvostruke odgovornosti za isto djeloRadio Slobodna Evropa je već tada pisao da je sporno upravo vođenje dvije različite procedure u isto vrijeme – jedne krivične i jedne prekršajne. Iz Makedonskog udruženja mladih pravnika pojasnili su da Zakon o prekršajima ne dozvoljava da neko bude ponovo sankcionisan za prekršaj za koji je već vođen postupak i za isto djelo mu je izrečena krivična ili prekršajna sankcija. Krivična prijava tada je dodijeljena javnom tužiocu Anelu Fidoskom, koji je početkom ove godine postao glavni tužilac Javnog tužilaštva Skoplje. Iz skopskog tužilaštva za Radio Slobodna Evropa navode da institucija trenutno "postupa po prijavi i ispituje da li postoje elementi krivičnog djela". Prijava je podnesena po 234. članu Krivičnog zakona – "Teška djela protiv okoliša i prirode", te po 218. članu 218 – "Zagađenje okoliša i prirode". "Umjesto dozvoljenog maksimuma od 50 mikrograma po kubnom metru, fabrika je ispuštala 121 mikrogram po kubnom metru po satu, dok je zabilježeno i povećanje azotnih oksida za najmanje dva puta – umjesto dozvoljenih 350 mikrograma po kubnom metru, ispuštano je 711 mikrograma po kubnom metru po satu", saopštio je Grad Skoplje. Usje je tada odbacilo optužbe Arsovske da zagađuje, ali je priznalo da je došlo do odstupanja u radu kotlovnice za grijanje prostorija, prema nalazima Inspektorata. Sve zavisi od toga kako je prijava podnesenaBivši tužilac Kizov navodi da trajanje postupka zavisi od toga kako je prijava evidentirana, da li je riječ o prijavi u predistražnoj fazi, jer u tom slučaju tužilaštvo prvo mora utvrditi postoji li uopšte krivično djelo koje se vodi po službenoj dužnosti. U takvim slučajevima, kaže on, tužioci prikupljaju dodatne dokaze, provode provjere, vještačenja i analize, a tek nakon što se kompletira dokazni materijal, predmet može preći u postupak protiv poznatog počinioca i donijeti se odluka o pokretanju istrage i podizanju optužnice. "Sve zavisi i od težine krivičnog djela – da li će se ići na istragu ili na prikupljanje potrebnih obavještenja, odnosno saslušanja kod javnog tužioca", kaže Kizov. Dodaje da se u određenim predmetima tužilac ne može osloniti samo na jedan izvor podataka. Naprimjer, kada je riječ o zagađenju koje utiče na širu populaciju, mogu se zatražiti mišljenja i mjerenja više institucija kako bi se utvrdilo da li zagađenje zaista potiče od konkretne fabrike. Dok je i dalje neizvjesno hoće li dvije paralelne prijave spasiti Usje od krivične odgovornosti za zagađenje, problem prisutnosti toksičnog zraka u Skoplju i dalje traje, a za vrijeme zimskih mjeseci dostiže opasne nivoe. Izvori zagađenja su brojni, a ljekari i zdravstveni radnici kontinuirano upozoravaju da su toksični gasovi povezani s povećanim brojem karcinoma, respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja, kao i s prijevremenim smrtnim slučajevima. I dok zabrinutost među građana raste, produbljuje se i nepovjerenje u institucije i mjere kontrole. Posljednjih mjeseci zabilježeni su protesti građana i blokade usmjereni protiv zagađenja iz Cementare TITAN Usje, koju stanovnici označavaju kao jednog od glavnih izvora industrijskog zagađenja u gradu. Građanska inicijativa "Stop Cementari Usje" zahtijeva postavljanje nezavisnih mjernih stanica oko fabrike i potpunu transparentnost podataka o emisijama njenih gasova.

Već dvije godine, novinarka Liridona Vejseli je prisiljena ići na sudove u Tetovu i Gostivaru jer su je sudije tužile zbog zloupotrebe ličnih podataka u njenim novinarskim izvještajima. Vejseli, koja izvještava o sudskim slučajevima od javnog interesa, nedavno se našla u medijima nakon što je kažnjena sa 700 eura zbog spominjanja imena sudije Osnovnog suda u Tetovu u svom izvještaju. Vejseli je podnijela žalbu Apelacionom sudu i, dok očekuje oslobađanje od optužbi, za Radio Slobodna Evropa kaže da cijeli proces liči na "ping-pong" igru. "Osnovno javno tužilaštvo u Tetovu prvobitno je zatražilo da se predmet povuče i poslalo ga Tužilaštvu u Gostivaru, ali se Tužilaštvo u Gostivaru povuklo i vratilo predmet nazad u Tetovo. Nakon toga, Tužilaštvo u Tetovu je podnijelo optužni prijedlog, nakon čega mi je sutkinja Magdalena Mišoska iz Osnovnog suda u Gostivaru izrekla novčanu kaznu od 700 eura. Ovdje se jasno vidi pokušaj mog kažnjavanja", kaže Vejseli za RSE. O čemu se radi u spornoj objavi?Kazna za Vejseli, urednicu portala "Pa Censure", uslijedila je nakon što je obradila temu o slučaju u kojem je odrasli muškarac maloljetnici slao pornografski materijal uz prijetnje da će objaviti njene lične podatke i fotografije. Iako je on odmah bio pritvoren, presudom sudije Nazifa Iljazija dobio je samo tri mjeseca zatvorske kazne. Prema pisanom obrazloženju presude sutkinje Mišoske, novinarski tekstovi Vejseli, u kojima se spominju njegovo ime i prezime, "štete njegovoj časti i ugledu u profesionalnoj djelatnosti dugoj gotovo četiri decenije". Odnosno, ona je optužena za "zloupotrebu ličnih podataka" iz člana 149 stav 1 Krivičnog zakonika. Iako je ime ovog sudije objavljeno u desetinama medija koji prate slučaj, novinarka Vejseli je jedina kažnjena. Ona smatra da postoji rizik po njenu sigurnost. "Istražujem i izvještavam o ozbiljnim i čudnim propustima, diskutabilnim presudama. Pratim rad sudija koji uslovljavaju stranke i uvijek se suočavam s velikim pritiscima – telefonskim pozivima, pozivima u policiju, jer se odmah protiv mene otvara predmet", navodi Vejseli za Radio Slobodna Evropa (RSE). I Sudsko vijeće prati predmetRSE je zatražio stav Sudskog vijeća o slučaju novinarke Vejseli, ali je na upit stigao samo kratak odgovor. "Sudsko vijeće Republike Sjeverne Makedonije redovno prati rad svih sudova, uključujući i postupanje po konkretnom predmetu u kojem je postupak u toku i još nije pravosnažno završen", navodi se u odgovoru Sudskog vijeća. Reakcije novinarskih udruženjaU međuvremenu, Vejseli je ponuđena pravna pomoć od Udruženja novinara Makedonije, čiji izvršni direktor Dragan Sekulovski za RSE kaže da će pratiti žalbeni postupak. "Praktično, to znači kontinuiranu komunikaciju s imenovanim javnim tužiocima – kontakt-tačkama za predmete povezane sa sigurnošću novinara, kao i praćenje predmeta kroz prisustvo ročištima (gdje je to primjenjivo) i redovnu komunikaciju s nadležnim institucijama", objašnjava Sekulovski. On navodi da ovakav sudski slučaj šalje "zabrinjavajuću poruku i stvara takozvani efekat hlađenja, odnosno rizik od autocenzure i demotivisanja za izvještavanje o pitanjima od javnog interesa". "Prema procjeni stručnih pravnih lica s kojima sarađujemo, predmet ima elemente SLAPP-a, odnosno zloupotrebe sudskih postupaka s ciljem zastrašivanja i obeshrabrivanja kritičkog izvještavanja. Posebno je problematično i opasno kada se ovakve radnje iniciraju od osoba unutar pravosudnog sektora, jer to pojačava percepciju institucionalnog pritiska na slobodu izražavanja i podriva sigurnost novinara", zaključuje Sekulovski. Sa sličnim stavom oglasila se i Agencija za audio i audiovizuelne medijske usluge (AAVMU), iz koje su istakli da "ovakva odluka šalje negativnu poruku u pogledu slobode izražavanja i medijskih sloboda". "Svi relevantni akteri treba aktivno da doprinesu obezbjeđivanju uslova za nesmetano ostvarivanje slobode izražavanja i informisanja, kao i za zaštitu novinara i medijskih sloboda", navodi se u pisanoj reakciji AAVMU-a. Mickoski: Sloboda govora je iznad svegaPremijer Hristijan Mickoski osudio je ovaj slučaj i smatra da predstavlja ograničavanje slobode govora, koja je, kako je rekao, iznad svega. "Ja ne mogu od sudije tražiti odgovornost, jer nisam taj koji imenuje sudije, za to postoji Sudsko vijeće. Ali najoštrije osuđujem ovakav tip ograničavanja slobode govora. Apelujem da se to ne ponovi u budućnosti, bez obzira da li dolazi od nekog političara, javne ličnosti ili sudije u ovom slučaju, jer se to može tumačiti kao ograničavanje slobode govora", rekao je Mickoski. Međutim, ovo nije prvi slučaj u kojem je novinarka Vejseli kažnjena novčanom kaznom za ovo krivično djelo. Prošle godine joj je izrečena kazna od 100.000 denara (oko 1.600 eura) zbog spominjanja imena sudije Afrima Jakupija iz Apelacionog suda u Gostivaru. Razlika između tog i nedavnog slučaja s imenom Iljazija jeste u tome što ime Jakupija nije spomenula sama novinarka, već njen sagovornik, koji je također dobio istu novčanu kaznu. U tužbi sudije Jakupija navodi se da su Vejseli i drugo lice, koje je također tuženo, u video-zapisu objavljenom na društvenim mrežama TikTok i Facebook "iznijeli klevete i neistinite tvrdnje koje su štetne po ugled i čast tužitelja". Ovoj tužbi prethodila je još jedna iz 2023. godine, kada je za isto krivično djelo Vejseli optužena po tužbi jedne doktorice iz Bolnice u Tetovu. "Spomenula sam ime jedne ljekarke koja nije pregledala pacijenta u noćnoj smjeni, za što postoji i zvanična odluka Tetovske bolnice, kojom je ista ljekarka kažnjena umanjenjem od 20 posto posljednje plate zbog 'nepružanja medicinske pomoći'", ispričala je Vejseli za RSE, dodajući da je u ovom slučaju kazna iznosila 800 eura. Novinarka kaže da ovi slučajevi stvaraju lošu klimu za rad novinara, što ovu profesiju čini neatraktivnom za mlade. Upravo zbog toga, dodaje ona, na Katedri za novinarstvo Državnog univerziteta u Tetovu, gdje predaje, trenutno ima samo jednog studenta koji pohađa nastavu na prvoj godini. Šta pokazuju međunarodni izvještaji?Prema Indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica, Sjeverna Makedonija nalazi se na 42. mjestu. Odnosno, u 2025. godini zabilježen je pad od šest mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, Reporteri bez granica ocijenili su stanje medijskih sloboda u zemlji kao "zadovoljavajuće". "Iako novinari ne rade u neprijateljskom okruženju, široko rasprostranjene dezinformacije i nedostatak profesionalizma doprinose smanjenju povjerenja društva u medije, što nezavisne medije izlaže prijetnjama i napadima. Također, vladini predstavnici imaju tendenciju da zauzimaju loše i ponižavajuće stavove prema novinarima", navodi se u opštoj procjeni za Makedoniju. U posljednjem izvještaju koji je objavila prošle godine u novembru, Evropska komisija je ocijenila da je Sjeverna Makedonija postigla "između određenog nivoa spremnosti i umjerenog nivoa spremnosti za slobodu izražavanja". Prema Evropskoj komisiji, Sjeverna Makedonija je ostvarila ograničen napredak u ovoj oblasti, ali iako je "osigurala odgovarajuće pravne garancije za slobodu izražavanja, potrebno je unaprijediti povoljno okruženje za slobodan, nezavisan i profesionalan rad medija".

I nakon više od dvije decenije obećanja i utrošenih stotina miliona eura javnog novca, Sjeverna Makedonija ostaje bez funkcionalne nacionalne gasovodne mreže. Prirodni gas se trenutno stvarno koristi samo u dva grada u zemlji, od kojih samo jedan ima distributivnu mrežu. Najveći dio magistralnih gasovoda je izgrađen, ali ostaje prazan, dok Evropska unija u isto vrijeme ubrzano napušta fosilna goriva i investira u vodik, koji je također gas, a država sporo stavlja u funkciju prijenosne gasovodne sisteme koji su odavno trebali biti osnova energetske tranzicije. Jedino interkonektivni gasovod s Grčkom, koji je trenutno u izgradnji, projektovan je tako da bi se u budućnosti mogao prilagoditi za transport vodika. To dodatno otvara pitanje hoće li Sjeverna Makedonija uopšte moći na vrijeme odustati od fosilnih goriva do 2050. godine, uključujući i prirodni gas, kao potpisnica Pariškog klimatskog sporazuma i drugih međunarodnih klimatskih obaveza. Mnogo finansijskih sredstava uloženo je u proteklih 11 godina, a bez ikakvog efekta, smatra Mitko Andrejevski – stručnjak za energetiku i gasifikaciju. On za Radio Slobodna Evropa kaže da će razvoj distributivnih gasovodnih sistema potrajati dodatnu deceniju, te ističe da država trenutno nema jasnu viziju kakve bi koristi oni donijeli. "Po mom mišljenju, prioritet treba da bude stavljanje u funkciju već izgrađenih magistralnih gasovodnih sistema. Imamo industrijske kapacitete koji se mogu priključiti na prijenosni sistem koji je već izgrađen, ali je van funkcije. Prije svega mislim na industrijske zone u Štipu, Negotinu, Kavadarcima, Prilepu i Bitoli, kao i na dionicu prema Tetovu i Gostivaru, pored koje prolazi magistralni gasovod. U sljedećoj fazi slijede TE‑TO Negotino i REK Bitola", kaže Andrejevski. Dvije decenije obećanja, dva grada s gasomTrenutno je samo 663 potrošača priključeno na aktivne distributivne gasne mreže. Od toga je 411 u Strumici, 235 u Kumanovu, dok je svega 17 industrijskih korisnika priključeno na gas putem ekonomske zone TIRZ Skoplje, prema podacima Ministarstva energetike, rudarstva i mineralnih sirovina. Ministrica energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sanja Božinovska je izjavila 2. februara da je u posljednjih sedam godina postojao zastoj u razvoju distributivne gasovodne mreže, ali da trenutno zajedno s NOMAGAS‑om rade na novom akcionom planu za gasifikaciju. "Imamo sve na papiru i to treba realizirati", izjavila je Božinovska, koja je predstavila godišnji plan izgradnje 67 energetskih objekata, uglavnom fotonaponskih centrala, jedne vjetroelektrane, ali i kogenerativne gasne centrale kapaciteta 496 megavata (MW) i investicije veće od 445 miliona eura u Vardarskoj regiji. Iako je još 2019. godine najavljeno javno‑privatno partnerstvo za izgradnju i upravljanje distributivnom gasovodnom mrežom, postupak je poništen u augustu 2024. godine. Državni zavod za reviziju u izvještaju iz decembra 2025. godine upozorava da ovom odlukom "budući model gasifikacije domaćinstava i biznisa ostaje neizvjestan", ostavljajući zemlju bez jasne strategije kako gas dovesti do krajnjih korisnika. Božinovska je rekla da odluka o modelu još nije finalizirana, ali da se "radi na tome". Sjeverna Makedonija nema vlastita nalazišta prirodnog gasa i u potpunosti se oslanja na uvoz. Trenutno se zemlja snabdijeva isključivo putem gasovoda iz Bugarske, koji je dio Međunarodnog koridora 8, koji prolazi kroz Ukrajinu, Moldaviju, Rumuniju i Bugarsku, s glavnim izvorom gasa iz Rusije. Gasovod iz Bugarske je prijenosni, a za priključenje domaćinstava, industrije i manjih biznisa neophodna je izgradnja distributivne mreže. Razlika u odnosu na prijenosnu mrežu je u tome što distributivna mreža radi pod nižim pritiskom. Trenutno samo u Kumanovu postoji distributivna mreža povezana s prijenosnim sistemom interkonektora s Bugarskom. U Strumici su domaćinstva koja koriste gas priključena na takozvani "virtualni gasovodni sistem", jer grad nije fizički povezan s prijenosnom mrežom, a gas se isporučuje u komprimiranom obliku. Gasifikacija bez gasaAli gas i dalje ne dolazi u gradove, iako je Državni zavod za reviziju utvrdio da je u prethodnim godinama uloženo više od 143 miliona eura javnih sredstava u izgradnju tri magistralna gasovoda, koji još uvijek nisu pušteni u upotrebu. Revizori su utvrdili ozbiljne sistemske slabosti u radu AD NOMAGAS Skoplje, državne kompanije zadužene za prijenos prirodnog gasa. U revizorskom izvještaju se navodi da stotine kilometara potpuno izgrađene infrastrukture u periodu od 2016. do 2024. godine ne donose nikakav energetski ni ekonomski efekat. Riječ je o još uvijek nepuštenim u rad magistralnim gasovodima – dionici od Klečovaca dužine 61 kilometar (LOT 1), 36 kilometara u Negotinu s gasnim stanicama u Štipu i Negotinu, prijenosnom gasovodu dužine 92 kilometra Negotino/Kavadarci – Bitola (LOT 2) i gasovodu od 78 kilometara Skoplje – Tetovo – Gostivar (LOT 5). Andrejevski kaže da su investicije u distribuciju prirodnog gasa dugotrajan proces i da je povrat investicije minimalno 15 do 20 godina, zbog čega licence za ove projekte najčešće traju od 30 do 35 godina. "Prednosti gasifikacije su nesporne, ali način na koji će se ona razvijati mora biti pažljivo isplaniran. Pri tome treba imati u vidu da Evropska unija u svojoj viziji za 2050. godinu u potpunosti napušta prirodni gas i zamjenjuje ga vodikom, koji je također gasovito gorivo, ali zahtijeva drugačije investicije od onih najavljenih za prirodni gas. Takav je primjer interkonektora s Republikom Grčkom, koji je u skladu s vizijom EU za primjenu vodika duž istog gasnog koridora", kaže Andrejevski. Vladina obećanja se nastavljajuOd Skoplja prema Tetovu i Gostivaru prolazi magistralni gasovod koji je izgrađen prije nekoliko godina, ali kroz njega još uvijek ne teče gas, a u ovim gradovima još nije započeta izgradnja distributivne mreže. Prema nalazima revizora nabavljene su cijevi za izgradnju distributivne mreže za prijenos prirodnog gasa - prstena grada Skoplja, ali nema realizacije. Istovremeno, samo nekoliko velikih industrijskih potrošača u Skoplju, poput fabrike Makstil i kogenerativne elektrane TE-TO, direktno su priključeni na gasni sistem i dobijaju gas neposredno iz prijenosnog gasovoda iz Bugarske. Veliki industrijski potrošači mogu se direktno priključiti na prijenosne sisteme i njima nije potrebna mreža nižeg pritiska. Obećanja o gasifikaciji dolaze i od aktuelne Vlade. Ministrica Božinovska je u više navrata naglasila da se energetska infrastruktura, uključujući i gasne interkonektore, mora graditi ubrzanim tempom radi jačanja energetske sigurnosti zemlje. Nedavno je istakla i gasni interkonektor sa Srbijom kao strateški projekat koji treba da se realizira ubrzanom dinamikom. "Gasni interkonektor sa Srbijom jedan je od najvažnijih regionalnih infrastrukturnih projekata koji će omogućiti stvarnu energetsku stabilnost i sigurnost. Ovaj projekat nije važan samo za Sjevernu Makedoniju i Srbiju – on je značajan i za cijelu Evropu", rekla je Božinovska. Premijer Hristijan Mickoski je u januaru ove godine najavio da će država pregovarati o investiciji u iznosu od oko jedne milijarde eura za gasifikaciju. Naveo je da će investicija biti kompanije "AKSA" ove jeseni, kao i još nekoliko projekata koji se razrađuju u oblasti gasne infrastrukture i kogenerativnih gasnih centrala. Obećanja o gasifikaciji davala je i prethodna vlada. Između ostalog, 2021. godine tadašnji premijer Zoran Zaev obećao je da će do 2026. godine prvi blok najvećeg energetskog kapaciteta u zemlji, REK Bitola, biti zamijenjen kogenerativnom gasnom elektranom snage 250 megavata, koja će pored električne energije obezbjeđivati i toplotnu energiju za Bitolu. Gas je važan za konkurentne bizniseAndrejevski kaže da gasifikacija nesumnjivo donosi ekološke, ekonomske i finansijske koristi te da je nemoguće da biznisi koji koriste naftu i mazut budu konkurentni onima u susjedstvu koji u svom proizvodnom procesu koriste prirodni gas. "Vaš proizvod jednostavno neće moći biti konkurentan. Uvođenje CBAM‑a dodatno će vršiti ozbiljan pritisak na sve industrijske sektore koji izvoze svoje proizvode u EU da prilagode proizvodni proces uz smanjenu emisiju CO₂", kaže Andrejevski. CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je politika EU koja uvodi "cijenu ugljika" za određene uvezene proizvode s visokim ugljičnim otiskom, poput čelika, aluminija, cementa, đubriva, vodika i električne energije. Hoće li domaćinstva moći koristiti gas?U vezi s tim da li je tehnički i ekonomski izvodivo provesti gasifikaciju i izgradnju distributivne mreže u već izgrađenim stambenim i poslovnim objektima u glavnom gradu Skoplju i drugim gradovima, posebno imajući u vidu ubrzanu urbanu ekspanziju, Andrejevski kaže da je to tehnički izvodivo i ekološki isplativo, ali da je za ekonomske koristi ponovo potrebna vizija ili paradigma u kojem će se pravcu država kretati u narednim decenijama. "Primjer: Skoplje ima toplifikacijski sistem koji je iskorišten 40–50 posto. Razvoj gasifikacije konkuriše već postojećem toplifikacijskom sistemu i stvara uslove za njegovo gašenje. Da li je to ekonomski opravdano", kaže Andrejevski. Cijena gasa je dramatično porasla na svjetskim berzama, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, iako su se cijene kasnije stabilizirale. Maloprodajna cijena gasa za krajnje korisnike u 2025. godini iznosi između 56 i 60 eura po megavat-satu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. To je značajna razlika u odnosu na period kada je prosječna evropska cijena prirodnog gasa 2022. godine dostigla ekstremnih 132 eura po megavat-satu, dok su u augustu 2022. cijene na tržištu dosezale i do 236 eura po megavat-satu. Istraživanje građanske organizacije "Eko-svest" iz 2023. godine pokazuje da bi interes domaćinstava za prelazak na prirodni gas postojao samo ako bi se cijena kretala između 65 i 90 eura po megavat-satu. "To znači da su projekcije za masovnu gasifikaciju ostvarive samo ukoliko gas ostane značajno jeftiniji od alternativnih goriva", navodi se u istraživanju organizacije "Eko-svest".

Donoseći osmehe svima, pas Rodžer je deo tima Klinike za psihijatriju u Skoplju. Već nekoliko meseci, ovaj labrador je uključen u terapijski proces. Korisnici kažu da druženja sa njim čine da budu optimističniji. Prema rečima lekara, na taj način se smanjuje strah od neizvesnosti i nesigurnosti. Rodžer najčešće spava na klinici, ali ne ulazi u prostorije sa lekovima, niti tamo gde se nalazi hrana.

Automobil star 19 godina, uvezen iz Nemačke, kupljen "polovno" i verovatno vožen u Skoplju. Ovako se u jednoj rečenici mogu sažeti ukršteni podaci institucija o voznom parku koji je dostupan makedonskim građanima. Prema podacima Uprave carina, Severna Makedonija je 2025. zabeležila rekordan uvoz vozila – čak 69.400. To uključuje automobile, kamione i autobuse. Od njih, većinu ili 60.459 čine automobili, od kojih je 77,4% polovnih vozila, dok su ostali novi. Građani najčešće posežu za polovnim automobilima kada odlučuju o kupovini automobila, a glavni razlog je cena. "Dugo smo suprug i ja razgovarali kakav auto da kupimo i, da budem iskrena, uplašila me je opcija kredita na sedam godina za nova kola, to je zaista zaglavljivanje s ratom u banci u situaciji kada nam novac ne stiže ni da preživimo mesec. To je bio ključni razlog zašto smo se odlučili za polovan auto, iako su i oni poskupeli", kaže Skopljanka Nikolina. Stroži uslovi za čistiji vazduh?Međutim, u međuvremenu, i makedonske i evropske regulative najavljuju stroža pravila i uslove. Sa zahtevima u tom smeru godinama unazad istupaju i ekološki aktivisti, prema kojima je to jedan od načina da se utiče i na smanjenje aerozagađenja. Glavni grad Skoplje, tokom grejne sezone, često je među najzagađenijim gradovima u Evropi i svetu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), trećina automobila u zemlji nalazi se u glavnom gradu – od ukupno 580.210 registrovanih u 2024. godini, 193.356 ili 33% je u Skoplju. "Smatramo da dažbine za uvoz vozila treba da imaju progresivno oporezivanje – prema emisiji zagađujućih supstanci. Novac od tih nameta trebalo bi da bude namenjen poboljšanju uslova za javni prevoz, pešačenje i korišćenje bicikala i ostalih mikromobilnih saobraćajnih sredstava", kaže za RSE Darko Arsovski Petrovski iz nevladine organizacije Budi zelen (Go Green). Argumentujući svoje stavove, on se poziva i na izveštaj o Nacionalnom inventaru gasova staklene bašte u Severnoj Makedoniji, prema kojem je sektor transporta na drugom mestu po emisijama gasova s efektom staklene bašte sa 27,7% učešća (posle sektora energetike). "U ovom sektoru, 99% otpada na drumski saobraćaj, dok emisije iz železničkog saobraćaja iznose 0,4% (u 2016. godini), a emisije iz domaće avijacije su blizu nule", dodaje Arsovski Petrovski. Budi zelen je među desetak nevladinih organizacija koje su potpisale inicijativu koja je podneta Vladi krajem 2024. godine, a kojom se zahteva zabrana uvoza polovnih vozila starijih od 10 godina i ispod ekološkog standarda "Evro 5". "Vozila emituju više od 200 toksičnih jedinjenja, od kojih su mnoga kancerogena i mutagena, što znači da utiču na genetski materijal i mutiraju gene. Posebno su toksična za decu u razvoju. Svi mi kao građani krećemo se pešačkim stazama pored saobraćajnica. Deca su približno na visini gde direktno udišu te izduvne gasove i zaista su najviše pogođena", rekla je Tatjana Čakulev iz O2 inicijative na konferenciji za novinare ispred Vlade. Prema javno dostupnim informacijama, minimalni dozvoljeni eko-standard za emisiju štetnih gasova motornih vozila pri uvozu je "Evro 4", dok je najstroži, odnosno onaj s najnižom emisijom, uvoz vozila standarda "Evro 6". Promene i u makedonskim i u evropskim regulativamaDa li postoje planovi za pooštravanje uslova? Do objavljivanja ovog teksta RSE nije dobio odgovor. Međutim, najave "strogih pravila i jasnih procedura" dalo je u decembru Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih resursa, najavljujući izmene Zakona o vozilima, s ciljem usklađivanja s evropskim propisima. Posle radnog sastanka s ekspertom iz Slovenije, Ministarstvo je naznačilo da je cilj definisati konkretne korake kako bi se imao jasan i predvidljiv sistem koji će, između ostalog, obezbediti "moderne procedure za odobravanje i uvoz vozila", kao i "stroži i efikasniji nadzor" i ojačati institucionalni red u svim fazama procesa – od dokumentovanja do kontrole. Paralelno s tim, Evropska unija planira da u narednim godinama uvede stroža pravila kada je u pitanju izvoz starih automobila u treće zemlje. Odnosno, posebne sertifikate za ispravnost dela vozila, kao i popravke pre eventualnog izvoza. Sve bi to povećalo otkupnu cenu, čega se plaše i domaći preprodavci. "Poznajući kupovnu moć 90 odsto naših kupaca, to će biti negativna stvar i za kupce i za preprodavce. Time bi se automatski povećale cene automobila, a samim tim i dažbine u zemlji", rekao je za RSE prodavac polovnih automobila iz Kočana, koji uglavnom uvozi i preprodaje vozila iz zapadnoevropskih zemalja preko Bugarske. Najviše uvezeno iz NemačkeŠto se tiče uvoza, vozila iz Nemačke su najčešći izbor preprodavaca i kupac. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih 11 meseci 2025. godine, dominantni su bili polovni automobili uvezeni s nemačkog tržišta – čak 24.955. Francuska je druga, odakle je uvezeno 5.368, dok je Japan na trećem mestu sa 2.853. Top pet listu zemalja iz kojih se najviše polovnih automobila uvozi u zemlju zaokružuju Španija i Italija sa 2.058, odnosno 1.652 automobila. Slična situacija je bila i 2024. godine, kada je iz Nemačke uvezeno 24.843 polovna vozila. Za jednu deceniju 200.000 automobila višePodaci kojima raspolaže Državni zavod za statistiku takođe pokazuju da raste broj automobila na makedonskim putevima. Iz godine u godinu on stalno raste, pa ih je za deceniju 200.000 više. Ako je 2015. godine broj registrovanih putničkih automobila bio 383.833, 2024. godine ih je bilo 580.210. Najveći broj – 193.356 – registrovan je u Skoplju, a skoro 30.000 vozila registrovano je u sledeća dva grada po broju stanovnika, Bitolju i Kumanovu. Prosečna starost registrovanih vozila u 2024. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bila je 19,4 godine. Taj prosek se održava poslednjih deset godina. Najniža je bila 2004. i 2008. godine, kada je prosečna starost registrovanih automobila bila 15,4 godine.

Četvrti dan granični prelazi za teretna vozila blokirani su zbog protesta kamiondžija u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Prevoznici zahtevaju da budu izuzeti od pravila boravka u Šengen prostoru koji je za građane trećih država ograničen na 90 dana u okviru šest meseci. Da problema postoji svesni su u Evropskoj uniji kao i nadležni u četiri države Zapadnog Balkana. Ima li rešenja i koja bi mogla da budu? (Snimatelj: Dragan Kostić, montaža: Ana Toader)

Regionalna privreda već je pretrpjela stotine miliona evra štete samo 24 sata nakon što su autoprevoznici blokirali granice prema EU. Kamiondžije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije su 26. januara blokirali izlaze, a od ponoći su blokirali i ulaze u ove zemlje. "Direktna šteta za ekonomije Zapadnog Balkana je oko 100 miliona evra dnevno po osnovu izvoza robe zbog birokratskih procedura i neadekvatne reakcije Evropske unije", rekao je predsjednik Privredne komore Srbije, Marko Čadež, u izjavi za Radio Slobodna Evropa. Istovremeno, iz Transportne zajednice (Transport Community), organizacije koju su osnovale države EU i Zapadnog Balkana radi integracije transportnih tržišta regiona sa evropskim, navode za RSE da svaka odluka o statusu vozača zahtijeva odluku na nivou EU. Prevoznici protestuju zbog pooštrene procedure za ulazak u Šengenski prostor, te upozoravaju da im je skraćeno dozvoljeno vrijeme boravka u zemljama EU. Traže da se dozvoljeni boravak produži s tri na četiri mjeseca unutar šestomjesečnog razdoblja, te poručuju da će blokada trajati sedam dana ako se ne postigne dogovor. Prvi dan blokade, 26. januara, portparol Evropske komisije, Markus Lamert (Lammert), izjavio je da evropske institucije rade na rješenju koje bi određenim profesionalcima, uključujući i vozačima kamiona, dalo mogućnost da ostanu na teritoriji Šengena duže nego što trenutna pravila dozvoljavaju. Ugrožena stabilnost lanaca snabdijevanjaMarko Čadež je rekao da iz Srbije u EU izvozi oko 10.000 kompanija i da aktuelna situacija ugrožava i stabilnost lanaca snabdijevanja. "Na direktnu štetu treba dodati i kazne koje proizvodne kompanije plaćaju zbog neisporučene robe, a koje se kreću od 10.000 do 50.000 evra dnevno", dodao je Čadež. Naveo je da privrednici iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore, kao i kompanije iz EU koje posluju u regionu, duže od dvije godine ukazuju na problem, ali da rješenja i dalje nema. "Sada imamo paradoksalnu situaciju u kojoj Evropa i evropske kompanije same sebe blokiraju", rekao je Čadež. Po podacima Privredne komore, u posljednjih sedam dana samo u Njemačkoj uhapšeno je devet vozača zbog evropskih pravila. "Nadamo se da će evropska administracija imati sluha da čuje velike kompanije u državama članicama koje se sada obraćaju svojim vladama, jer ovakvim pristupom ugrožava sopstvenu ekonomiju", dodao je Čadež. Privredna komora Srbije je u saradnji sa evropskim i komorama regiona kao rješenje predložila uvođenje posebne vize ili dozvole za profesionalne vozače koja bi važila u cijeloj Šengenskoj zoni, povećanje broja dozvoljenih dana boravka, te izuzimanje vozača iz sistema ulaska i izlaska (EES) do postizanja trajnog rješenja. Komorski investicioni forum Zapadnobalkanske šestorke, koji okuplja privredne komore Albanije, BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, uputio je 26. januara Evropskoj komisiji zajednički apel sa ciljem pronalaženja hitnog rješenja za poteškoće vozača. U apelu podsjećaju da je oko 60% spoljne trgovine zemalja Zapadnog Balkana sa EU, te da bi problemi vozača na granicama mogli da prerastu u ozbiljan sistemski, kako ekonomski, tako i politički problem za region. Velika šteta za Luku BarVeć prvog dana protesta posljedice su osetili u crnogorskoj Luci Bar. Odatle su saopštili da će njihovom poslovanju biti nanesena velika šteta. "Blokada ulaza u Slobodnu zonu Luke Bar onemogućava funkcionisanje i redovno odvijanje posla ne samo kompanije Luke Bar, već i svih kompanija koje rade na lučkom području, odnosno u Slobodnoj zoni. Luka Bar kao operater Slobodne zone nema nijedan mehanizam za prevazilaženje ove problematične situacije, niti bilo kakav uticaj na to da se blokada što prije okonča", saopštili su. Vozači kamiona su prethodno blokirali terminale Luke Bar, zaustavaljajući tako i transport preduzeća "Jugopetrol AD" iz Kotora, koje nije moglo isporučiti energenata obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je da su obaviješteni kako, zbog blokade Luke Bar i skladišta goriva, tokom trajanja obustave neće biti moguće redovno snabdijevanje obrazovno-vaspitnih ustanova energentima. Takođe, iz Uprave carina Crne Gore, suprotno nekim najavama, saopštili su da ne očekuju nestašice hrane usled otežanog uvoza. Kako je objašnjeno, vikend pred početak blokada preduzete su mjere pojačanog uvoza. Evropski partneri 'preispituju kredibilitet' lokalnih izvoznikaIz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH upozoravaju da partneri u EU zbog posljednjih blokada preispituju "kredibilitet izvoznika i uvoznika iz ovog regiona". Zijad Sinanović, direktora Sektora za tranport i komunikacije STK BiH, za RSE navodi da podržava zahtjeve prevoznika, ali da ne može podržati blokade. "Većina zahtjeva prijevoznika je upravo artikulirana u odborima prijevoznika koji djeluju pri STK BiH i godinama smo ih upućivali nadležnim institucijama", kaže Sinanović. Dodaje da nije zahvalno procjenjivati kolike će štete biti prouzrokovane blokadom. "Otvara se pitanje poštivanja rokova isporuke i posljedica zbog nemogućnosti izvršavanja ugovornih obaveza, a s druge strane i svrhe postojanja proizvodnih procesa koji bi za rezultat imali skladištenje gotovih proizvoda, bez daljeg plasmana", upozorava Sinanović. On dodaje da bh. proizvodi, naročito iz metalskog sektora, idu direktno u proizvodne trake, te da neke fabrike u Njemačkoj direktno zavise od lanaca snabdijevanja – što znači štetu i za jedne i za druge. "Štetu će pretrpiti i sami prijevoznici koji zbog protesta ne rade, a posljedično onda i izvozno orijentirane kompanije", rekao je Sinanović. Ocjenjuje da nadležne institucije u regionu nisu reagovale na vrijeme, te da su morale "iskoristiti sve kanale službene komunikacije s Evropskom komisijom, kako bi se rješavanju ovog pitanja pristupilo bez odlaganja". Prema njegovim riječima, nije moguće brzo doći do trajnog rješenja za profesionalne vozače, ali da bi do tada trebalo uvesti moratorijum na kontrolu njihovog boravka u EU. Predsjednik Privredne komore Republike Srpske, Goran Račić, ocijenio je za RSE da su bh. vlasti trebale ranije da reaguju. "Privreda već duži niz godina, zbog malog broja otvorenosti graničnih prelaza sa Evropom i dugog čekanja, ima visoke troškove logistike, koji su prouzrokovali manju profilabilnost i više cijene na našim policama i marketima", rekao je Račić. Navodi da su neki prevoznici iz BiH zbog ovih problema već preregistrovali svoje firme u Sloveniju. Račić poziva Savjet ministara BiH da zajedno sa drugim zemljama regiona stupi u pregovore sa Evropskom komisijom, da bi se ovaj problem riješio. Odluke o statusu vozača u rukama EUSvaka potencijalna mjera koja se odnosi na vize, boravišni status ili profesionalne kategorije zahtjevala bi odluku na nivou Evropske unije, navode iz Transportne zajednice za RSE. Dodaju da su posredovali u dijalogu sa Evropskom komisijom kako implementacija novog elektronskog sistema EU (EES) ne bi stvorila poremećaje u transportu i lancima snabdijevanja. "Strukturna ograničenja na granicama EU–Zapadni Balkan, poput velikih saobraćajnih gužvi, ograničenih infrastrukturnih kapaciteta i nedovoljne digitalizacije, doprinijela su postojećim pritiscima. Rješavanje ovih izazova zahtijeva koordinisano djelovanje institucija i ne može se postići jednom mjerom", navela je Transportna zajednica. Ova organizacija konstatuje da je EES doveo do sistematičnije primjene šengenskih pravila i na profesionalne vozače, ali da se osnovni pravni okvir nije promijenio. "Vremena čekanja na graničnim prelazima između EU i Zapadnog Balkana već dugo stvaraju kašnjenja koja direktno utiču na vozače, prevoznike, lance snabdijevanja i konkurentnost privreda regiona", konstatuje Transportna zajednica. Transportna zajednica podsjeća na zaključak da je na 11 graničnih prelaza EU–Zapadni Balkan potrebno unapređenje infrastrukture, digitalizacije i međuinstitucionalne saradnje.

Evropska komisija je najavila podršku u iznosu od 171 milion evra za podsticanje razvoja infrastrukture i rasta privatnog sektora na Zapadnom Balkanu. Od tog iznosa, 94,7 miliona evra namenjeno je infrastrukturnim investicijama, 76,3 miliona evra podršci privatnom sektoru, dok je 2,9 miliona evra opredeljeno za četiri projekta tehničke pomoći u Albaniji i Bosni i Hercegovini. Ovi projekti usmereni su na pripremu budućih ulaganja u sektore energetike, vodosnabdevanja, inovacija i istraživanja. Sredstva dodeljena infrastrukturnim projektima, prema saopštenju Evropske komisije, trebalo bi da mobilizuju ukupno 263 miliona evra investicija kroz sedam projekata u prioritetnim sektorima, uključujući digitalizaciju, čistu energiju, ljudski kapital, saobraćaj i zaštitu životne sredine. Projekti uključuju uvođenje širokopojasne infrastrukture u Albaniji, unapređenje sistema za prenos električne energije u Severnoj Makedoniji, kao i izgradnju i energetsku efikasnu obnovu obrazovnih objekata u Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori. Kako su naveli iz Evropske komisije, projekte će sprovoditi partneri sa Zapadnog Balkana u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama. "Ulaganje u naše partnere na Zapadnom Balkanu ključno je za njihovo približavanje EU. Više od dve godine nakon usvajanja Plana rasta za Zapadni Balkan, radili smo, uključujući i kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, na pretvaranju obaveza u konkretna dela. Od unapređenja infrastrukture do jačanja razvoja poslovanja, ova ulaganja stvaraju stvarne mogućnosti za građane i čine EU opipljivom realnošću širom regiona", saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Novi paket podrške obuhvata investicione doprinose iz više izvora finansiranja EU, uključujući Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), bilateralne donatore kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, kao i Instrument za reforme i rast. "Današnji paket finansiranja uključuje investicione projekte i projekte tehničke pomoći koji su danas odobreni, čime se dodatno jača posvećenost EU održivom rastu i regionalnoj povezanosti na Zapadnom Balkanu", navela je Evropska komisija. Nakon odobrenja Operativnog odbora Investicionog okvira za Zapadni Balkan, projekti mogu preći u fazu implementacije. To podrazumeva finalizaciju potrebnih sporazuma sa partnerskim institucijama i korisnicima, pokretanje pripremnih studija za aktivnosti tehničke pomoći i završetak procedura neophodnih za realizaciju projekata privatnog sektora. Po okončanju ovih procesa, može započeti sprovođenje podržanih investicija. Među korisnicima među kojima nema usvojenih projekata nalaze se Srbija i Kosovo. U oba slučaja, razlozi za izostanak odobrenih projekata su različite prirode. Kako je za Radio Slobodna Evropa objasnio portparol Evropske komisije, za Srbiju nisu bili odobreni projekti iz Fonda za reforme i rast, jer u trenutku pokretanja procesa odobravanja sredstva iz Plana rasta još nisu bila dostupna. Međutim, zemlja bi uskoro trebalo da dobije odobrenje za projekte. "Sada, kada je Srbija dobila dodatna sredstva iz Plana rasta kroz isplatu prve rate, projekti koje je Srbija podnela i koje je Komisija pozitivno ocenila moći će da budu upućeni na odobrenje Upravnom odboru Investicionog okvira za Zapadni Balkan", naveo je portparol EK Gijom Mersije. Kosovo, s druge strane, još ne može da dobije sredstva za projekte jer nije ispunilo zakonske uslove za isplatu, budući da još nije ratifikovalo sporazume o zajmovima i kreditima u okviru Plana rasta. "Stoga Kosovo još ne može da koristi sredstva iz Plana rasta. Nadamo se da će se ovo pitanje uskoro rešiti", naveo je portparol Evropske komisije. Kosovo tek treba da ratifikuje sporazume o zajmovima i kreditima u okviru Plana rasta, nakon formiranja novih institucija. To tokom 2025. godine nije bilo moguće zbog političke blokade, koja je kao rezultat imala dva kruga parlamentarnih izbora tokom prošle godine.

Influenseri, youtuberi, vlogeri i kreatori sadržaja morat će jasno da označavaju kada su njihove objave, videi, reelsi ili streamovi na društvenim mrežama plaćene reklame ili sponzorstva. Svi koji objavljuju sadržaj na Instagramu, TikToku, YouTubeu i sličnim platformama, imaju više od 10.000 pratilaca ili pretplatnika, objave najmanje 24 videa godišnje i od toga ostvaruju zaradu, obavezni su da se registruju u Registar AVMU-a. To je propisano Pravilnikom AVMU-a koji je stupio na snagu od Nove godine. Influenseri tvrde da im se time ograničava sloboda govora i uvodi dodatni namet od kojeg nemaju korist. AVMU, s druge strane, smatra da influenseri pružaju medijsku uslugu – informišu, edukuju i zabavljaju – te zbog toga imaju uredničku odgovornost. Prema Pravilniku, influenseri ne smiju da obmanjuju javnost, ne smiju da djeluju protiv interesa potrošača, ne smiju da nude sadržaje koji mogu štetiti maloljetnicima, moraju posebnim oznakama da naznače za koju je dobnu grupu sadržaj namijenjen, te da učine sadržaje pristupačnim i osobama s invaliditetom. Stotinu influensera online, samo sedam 'u sistemu'Petar Stavreski i Sanja Ristić Pecakovska posljednja su dva influensera koja su se upisala u registar 9. januara. Oni su među svega sedam registrovanih influensera, od ukupno oko stotinu koliko AVMU procjenjuje da ih ima u državi, a koji objavljuju audiovizuelne sadržaje i time utiču na javnost. U registar se upisao i nutricionista Antonio Velkovski, čiji je Instagram profil "Hajde da jedemo". Iako je ispunio zakonsku obavezu, smatra da bi Pravilnik AVMU-a trebalo izmijeniti jer se reklame regulišu kao na televiziji ili radiju, što je, prema njegovim riječima, drugačije od načina na koji influenseri reklamiraju proizvode. "Mi uvijek pronalazimo kreativne načine da promovišemo proizvode i upravo zato brendovi sarađuju s nama. Kontrola treba da postoji kada je riječ o tome šta se reklamira, ali obaveza da se svaki 'story' označi kao reklama ubila bi našu kreativnost kao autora. Najbolje reklame su suptilne i spontane, a publika ionako zna da je riječ o reklami", rekao je Velkovski za Radio Slobodna Evropa (RSE). Ističe da na društvenim mrežama već postoji opcija "plaćeno partnerstvo", kao i drugi načini označavanja koji ne zadiru u slobodu autora. Stand-up komičar Dušan Petrovski kaže da je registracija influensera kao "da vam u kuću uvedu vodomjer ili strujomjer na vaše ime", pa na kraju nemate mnogo izbora. "Prije svega sebe smatram umjetnikom i ne pripadam tim grupama s američkim nazivima. Ako bi me priznali kao umjetnika, možda bih se registrovao, to je kao da država kaže da više ne možete biti momak i djevojka, nego morate ozbiljno pristupiti i stupiti u brak", rekao je Petrovski za RSE. Nekoliko influensera na društvenim mrežama reagovalo je navodeći da AVMU zadire u njihovu slobodu izražavanja, nameće im dodatne administrativne obaveze i nove finansijske namete. YouTuber Stefan Lazarov napisao je da već plaćaju 10 posto poreza državi, da plaćaju i 18 posto PDV-a ako su obaveznici, dok YouTUbe uzima oko 40 posto prihoda plus porez, a TikTok i Instagram ne nude mogućnost direktne zarade. Uprkos tome, AVMU ih označava za medije i traži dodatnih 0,5 posto, iako od toga nemaju nikakvu korist. Mia Kostova je navela da influenseri kojima je to osnovna profesija, sarađuju s brendovima i kompanijama koje posluju legalno, ne isplaćuju novac "na ruke", već rade putem ugovora, a porez na dohodak plaća se preko marketinških agencija ili direktno. Nutricionista Velkovski najavio je da će podnijeti predstavku AVMU-u, jer smatra da su mnoge odredbe nejasne i nedovoljno definisane, što je, prema njegovom mišljenju, glavni razlog otpora influensera. Na 100.000 eura godišnjeg prihoda – 500 eura za AVMUNakon što se registruju, AVMU vrši nadzor nad tim da li se poštuje Pravilnik, a influenseri će za taj nadzor da plate naknadu u visini od 0,5 posto od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini. Nadzor se odnosi na poštovanje obaveza u vezi sa zaštitom maloljetnika, označavanje sponzorstava i reklama, prisustvo govora mržnje i diskriminacije, kao i na transparentno objavljivanje vlasništva i načina finansiranja. Influenseri su dužni da AVMU-u dostave izvještaj o ukupnom prihodu najkasnije do 15. marta tekuće godine, dok se naknada za nadzor plaća najkasnije do 15. aprila. Na primjer, influenser s godišnjim prihodom od 100.000 eura mora da plati 500 eura AVMU-u, dok bi za godišnji prihod od 20.000 eura iznos bio 100 eura. Direktor AVMU-a Zoran Trajčevski rekao je za RSE da će Agencija da sačeka sredinu marta, kada influenseri treba da dostave godišnje finansijske izvještaje za 2025. godinu, na osnovu kojih će se obračunati iznos naknade za nadzor. Oni koji se ne registruju suočavaju se s kaznama u iznosu od 250 do 500 eura. "Naš stav je jasan – usklađujemo se s evropskim direktivama o audiovizuelnim uslugama i s podzakonskim aktima koje su pripremili njemački stručnjaci", izjavio je Trajčevski. Naknada od 0,5 posto postoji i za druge subjekte koji su pod regulacijom, poput kablovskih operatera, još od donošenja Zakona o audio i audiovizuelnim medijskim uslugama 2013. godine. Izmjenama ovog zakona iz 2023. godine, Agencija je kao regulatorno tijelo postala nadležna i za platforme za dijeljenje videa, poput Facebooka, YouTubea i TikToka. U Pravilniku se navodi da biti kreator ili kreatorica sadržaja ne znači samo fotografisati, snimati i objavljivati sadržaj koji nekome donosi informaciju, zabavu ili edukaciju, već predstavlja i poziciju moći kroz koju se može utjecati na javnost. Zbog toga je neophodno razumijevanje i poštivanje odgovornosti koju ta moć nosi. Influenseri postaju najuticajniji medij među mladima. Prema istraživanju Evropske komisije o društvenim mrežama iz 2025. godine, 37 posto Evropljana redovno prati influensere, dok je među mladima između 15 i 24 godine taj procenat čak 74 posto. Studija je pokazala da se u gotovo 60 posto sadržaja koji objavljuju politički influenseri ne može jasno razlikovati činjenica od mišljenja, što stvara rizik od manipulacije. Zakoni u više država – publika ne smije biti dovedena u zabluduU Evropi ne postoji jedinstven zakon koji reguliše i kontroliše rad influensera. Umjesto toga, različite zemlje koriste različite zakone, ali cilj je isti – da građani ne budu manipulirani ili prevareni. Jedan od najnovijih slučajeva je onaj italijanske modne influenserke Chiare Ferragni, koja je bila optužena da je obmanjivala potrošače promovišući prodaju limitiranog izdanja kolača "pandoro" i uskršnjih jaja. Prema promotivnoj kampanji, povećana cijena tih proizvoda trebala je direktno da ide u humanitarne svrhe. Prije desetak dana, Ferragni je oslobođena optužbi, ali je taj slučaj ipak doveo do reakcije vlasti. Vlada premijerke Giorgie Meloni predstavila je takozvani Ferragni zakon, kojim se ciljano regulišu influenseri za koje postoji sumnja da svoju publiku dovode u zabludu nejasnim ili obmanjujućim marketinškim promocijama. U Kini od prošle godine važi zakon o influenserima prema kojem svi koji govore o osjetljivim temama, kao što su medicina, pravo, obrazovanje ili finansije, moraju da imaju odgovarajuću diplomu, certifikat ili profesionalnu licencu iz tih oblasti. Cilj ove politike je da se osigura da online publika dobija pouzdane i stručne savjete od kvalifikovanih osoba te da se korisnici zaštite od netačnih ili pogrešnih informacija. Francuska je 2023. godine donijela zakon kojim se potrošači štite od lažnih ili štetnih proizvoda i nepoštenih trgovačkih praksi na internetu. Influenseri u toj zemlji mogu biti osuđeni i na zatvorske kazne ukoliko se utvrdi da su prekršili zakon. Parlament Francuske je podržao prijedlog zakona kojim bi se djeci mlađoj od 15 godina zabranilo korištenje društvenih mreža.

U Skoplju sve više građana ostaje na ulici. Oko 160 njih dobija pomoć i podršku u Dnevnom centru za beskućnike Crvenog krsta u Mominom potoku. Tamo je 2008. godine, kada je centar počeo s radom, usluge koristilo desetak osoba. Procjenjuje se da je u glavnom gradu Sjeverne Makedonije njihov ukupan broj između 500 i 600.

Blokade graničnih prelaza za teretna vozila. To je slika koja od 26. januara može da se vidi na više graničnih prelaza u Srbiji, Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Povod protestu je već postojeće pravilo po kojem prevoznici ne mogu da borave u šengenskom prostoru duže od 90 dana u toku šest meseci. Predstavnici udruženja prevoznika kažu da već dve godine traže izmenu tog propisa jer zbog prirode posla "90 dana nije dovoljno". Objašnjavaju da je problem za njih postao očigledniji otkako je od oktobra 2025. počela primena digitalne kontrole ulaska i izlaska u Šengen prostor. (Snimatelj: Slaven Miluš, montaža: Ana Toader)

Vozači kamiona iz Srbije, BiH, Crne Gore i Severne Makedonije blokirali su u ponedeljak ulazne i izlazne teretne terminale graničnih prelaza u znak protesta zbog novih šengenskih pravila. Protestuju zbog novog sistema ulaska u države EU, navodeći da im skraćuju boravak u zemljama Unije.