Pacijenti kojima je potreban bubreg najbrojniji su na listi čekanja za organe u Sjevernoj Makedoniji. Većina od oko 1.600 pacijenata na dijalizi čeka transplantaciju bubrega od preminulog donora – neki i decenijama, a neki je nikada ne dočekaju.
U 2025. godini, porodice trojice donora pristale su da doniraju organe.
Bolest joj se pojavila kada je imala osam godina. Sa 16 godina bubrezi su joj potpuno otkazali, pa je stavljena na dijalizu. Srećom, majka joj je bila srodni donor i dala joj je bubreg. Nažalost, taj bubreg je nakon deset godina otkazao, pa je od 2019. ponovo na dijalizi – po četiri sata, tri puta sedmično.
Brankica Razmoska iz Vevčana sada ima 32 godine i život joj zavisi od aparata za dijalizu.
"Dok drugi mladi ljudi planiraju budućnost, mi planiramo terapije. I to je jako teško", kaže ona za Radio Slobodna Evropa (RSE), opisujući golgotu kroz koju prolazi dok čeka transplantaciju bubrega.
Otac joj je preminuo, nema braće ni sestara, pa nema drugog srodnog donora osim majke koja joj je već dala bubreg. Zato je sljedeća transplantacija moguća samo od kadaveričnog (preminulog) donora sa moždanom smrću.
"Mnogo se nadam, svaki dan se nadam da će me jednog dana pozvati na transplantaciju. Moj apel je da doniranjem organa ne gubite ništa – vi poklanjate život. Ako neko izgubi čovjeka, taj čovjek može živjeti u drugom čovjeku – i pomoći mnogo", poručuje Razmoska.
U Sjevernoj Makedoniji ima oko 1.600 pacijenata na dijalizi i 23 centra za dijalizu. Većina njih čeka kadaveričnu (posthumnu) transplantaciju, jer nemaju živog srodnog donora.
Na listi čekanja za organe nalazi se oko 200 pacijenata. Od toga, 165 čeka bubreg, oko 30 im je potrebno srce, a ostalima jetra ili kosti.
Neki pacijenti čekaju decenijama, a dio njih nikada ne dočeka organ, kaže Duško Đorđiev, predsjednik udruženja "Nefron", koje okuplja bubrežne bolesnike.
"Imamo godine kada se uopšte ne rade kadaverične transplantacije, imamo godine kada je taj broj nešto veći, ali u suštini je premalen da zadovolji potrebe pacijenata", kaže Đorđiev.
Regulativa u zemlji predviđa "pretpostavljenu saglasnost" za doniranje organa – odnosno, svako je donor osim ako se tokom života nije izjasnio drugačije. Ipak, nakon moždane smrti, porodica ima posljednju riječ o tome hoće li organi biti donirani.
Život nakon transplantacijeO razlici između života na dijalizi i života s transplantiranim bubregom svjedoči Skopljanka Tanja Pavlovska, koja već 18 godina živi s bubregom od živog donora – svoje tetke.
Iako je više članova porodice obavilo pretrage, samo tetka je bila kompatibilan donor.
"Dijaliza je fizički i psihički težak period. Nakon transplantacije, život mi se vratio u normalu – imam više energije, bolje zdravlje, više aktivnosti, više vremena da posvetim porodici, prijateljima, na posao idem najnormalnije, vratila sam se u kolosijek", kaže Pavlovska.
Smatra da je svijest o doniranju organa nedovoljna i da strah i dezinformacije odvraćaju ljude od ovog humanog čina.
"Mislim da se više treba razgovarati o ovoj temi, da se probudi svijest kod svakog od nas. Pretpostavljam da je najveći problem strah kod ljudi – šta može da se desi. Tetka se osjeća odlično, nema nikakvih posljedica, nadam se da ih neće imati ni ubuduće", podijelila je Pavlovska za RSE.
U 2025. godini donirani organi od tri preminule osobeU 2025. godini bilo je 13 potencijalnih donora organa – osoba koje su doživjele moždanu smrt. Nekoliko ih je isključeno iz medicinskih razloga. Porodice trojice donora pristale su na doniranje organa. Tom prilikom urađene su dvije transplantacije jetre, šest transplantacija bubrega, deset presađivanja kostiju i tri presađivanja mišićno-skeletnih tkiva.
Iste godine obavljeno je i pet transplantacija bubrega od živih donora, a pokrenut je i novi program transplantacije rožnice, pri čemu je presađeno devet rožnica, prema podacima Ministarstva zdravstva.
U 2024. i 2023. godini bilo je po dva donora sa moždanom smrću i još šest živih donora organa. Kadaverična transplantacija ostaje izazov – kada porodice odbiju doniranje organa svog bližnjeg, to frustrira i ljekare.
"Kada mi kao koordinatorski tim obavimo sve testove, dijagnosticiramo moždanu smrt, procijenimo organe, zaključimo da imamo potencijalnog donora koji bi dao život za nekoliko pacijenata, a suočimo se s odbijanjem porodice – tu smo zaista nemoćni. Mi smo zakonski obavezni da poštujemo želju porodice, koja ima pravo da da ili ne da saglasnost", kaže prof. dr. Biljana Kuzmanovska, nacionalna koordinatorica za transplantaciju, za RSE.
Suprotna je situacija kada ljekari dobiju saglasnost.
"To su veoma emotivni trenuci i za nas i za porodice. Mi stojimo pred jednim vulkanom dobrote. Kada vidite pred sobom ljude koji gube nekoga ko im je najdragocjeniji u životu, a pristaju da daju dio tijela svog najmilijeg da živi u tijelu ljudi koje neće znati, možda ih nikada neće upoznati... to vas zaista mijenja. Evo, mene mijenja", kaže doktorica Kuzmanovska.
Ljekari su ponosni što kod pacijenata nije bilo komplikacija nakon transplantacija, kaže doktorica Kuzmanovska.
Za 2026. godinu tim za transplantaciju priprema uvođenje još jedne metode – presađivanje jetre od živog donora. Zakonski okvir je spreman, a hoće li se takva transplantacija raditi u Sjevernoj Makedoniji zavisi i od toga hoće li biti donora.
Za 50 godina u Sjevernoj Makedoniji oko 510 transplantacijaSjeverna Makedonija ove godine obilježava 50 godina od prve transplantacije bubrega, urađene 1975. godine – medicinski uspjeh koji, prema udruženju "Nefron", pokazuje da je zemlja davno uhvatila korak sa savremenim zdravstvenim sistemima.
Međutim, ocjenjuju da broj transplantacija nije dovoljan.
"Imamo zemlje u regionu, poput Hrvatske, koje za godinu i po urade onoliko transplantacija koliko smo mi uradili za 50 godina. U svijetu već postoje i re-transplantacije. Kod nas to nije slučaj jer imamo premalo organa, a previše pacijenata na čekanju. Stvarni broj ljudi koji čekaju organe veći je od broja na listi, jer u odsustvu kadaverične transplantacije pacijenti ne rade potrebne pretrage i tipizacije – unaprijed znaju da u bliskoj budućnosti ne mogu dobiti organ, a pretrage koštaju vrijeme i novac", kaže Đorđiev.
Prema njegovim riječima, neophodna je kontinuirana, cjelogodišnja aktivna kampanja za podizanje svijesti o doniranju organa i proširenje ili izgradnja novog Centra za transplantaciju, koji ne radi otkako je tokom pandemije služio kao kovid-centar.
Nacionalna koordinatorica Kuzmanovska najavljuje da se Centar renovira i da će imati pet boksova i dio za dijalizu. Također, od sada će pacijenti sa moždanom smrću moći biti identifikovani i na intenzivnoj njezi u GOOB "8. septembar", za razliku od dosadašnje prakse kada se to radilo samo na Klinici za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje (KARIL).
Pripremaju se i izmjene zakona o transplantaciji kojima će se omogućiti da živi donori organa budu i prvi rođaci. Do sada je to bilo ograničeno na majku, oca, brata, sestru, babu, dedu, ujaka, strica, tetku, djecu i unuke.
Maloljetnici u Sjevernoj Makedoniji dnevno provode i do pet sati na internetu. Zabrinjavajući rezultati istraživanja Agencije za elektronske komunikacije (AEK) pokazali su da svijest o sigurnosti djece nije na visokom nivou.
Zbog toga je Agencija pozvala na konkretne politike, edukaciju i kampanje za digitalnu odgovornost.
Sve ove mjere su još potrebnije jer pametni telefoni mogu izazvati niz zdravstvenih problema, a kako za RSE kaže psiholog Fiki Gaspar, najviše su ugroženi upravo najmlađi.
"U predškolskoj dobi djeca su još uvijek u fazi razvoja, razvojni stadiji nisu postignuti. Često vidimo kašnjenje u razvoju, a istraživanja pokazuju da je to zbog prekomjernog izlaganja ekranima", objašnjava Gaspar za Radio Slobodna Evropa.
Dok neke zemlje barem djelimično zabranjuju društvene mreže, makedonske vlasti za sada ne razmišljaju o takvim ograničenjima.
Kroz lični primjer do svakodnevnice s što manje tehnologijeAli, ako bi došlo do zabrane, mentalna higijena mladih mogla bi biti ozbiljno narušena.
Psiholog Fiki Gaspar kaže da su posebno tinejdžeri u riziku da razviju anksioznost, depresiju, frustracije pa čak i devijantno ponašanje, jer su odavno naučili da ne mogu funkcionisati bez interneta.
"Emocionalna regulacija kod djece i mladih nije na istom nivou kao kod odraslih. Zato zavisnost od interneta ima i biološke i psihološke aspekte. Odsustvo interneta ili društvenih mreža može izazvati uznemirenost kod njih, a oni su u dobi kada teško razumiju emocije i teško ih regulišu", dodaje Gaspar.
Šta ako roditelji žele ograničiti upotrebu interneta kod djece? Gaspar kaže da svaka tranzicija, ma koliko pozitivna, može biti teška. Zato roditelji ličnim primjerom treba da pomognu djeci da se prilagode svakodnevici s manje tehnologije.
"Kada vidimo da djeca previše vremena provode pred ekranima, treba to ograničiti na nešto korisno. A kada uvodimo ograničenja, moramo imati na umu da djeca uče gledanjem i primjerom. Ne možemo očekivati da djeca prestanu koristiti telefone ako smo mi odrasli stalno vezani za njih", dodaje psiholog.
Mladi su svjesni da internet stvara zavisnost, ali kažu za Radio Slobodna Evropa da se trude koristiti ga za edukaciju ili posao.
Tako 21-godišnji Kristijan iz Skoplja, iako je ranije bio zavisnik od društvenih mreža, sada ih izbjegava i koristi internet za posao.
"Najčešće internet koristim za rad, jer mi posao zavisi od njega. Bavim se editovanjem videa, pa klijente nalazim na internetu. Mislim da je najbolje koristiti internet za nešto korisno, umjesto da se vrijeme troši uzalud", kaže Kristijan.
Slično njemu, i 18-godišnji Teo snima videa, a vještine je stekao zahvaljujući internetu.
"Naučio sam mnogo stvari, ako želiš, možeš naučiti dosta", kaže Teo, koji ipak dosta vremena provodi i igrajući igrice.
Univerzitetski profesor Kiril Barbareev kaže da su mladi sve više prisutni u virtuelnom, umjesto u realnom svijetu. Prema njegovim riječima, to je izazov za cijelo društvo koje treba razmisliti o ograničenju korištenja društvenih mreža barem kod tinejdžera od 14 do 16 godina.
"Mislim da nam nedostaje veći fokus na edukaciju i obrazovanje, što je zapravo dio digitalizacije. Treba analizirati koliko vremena mladi provode na društvenim mrežama i kako se to odražava na njih. Moje mišljenje je da tu treba mnogo raditi, jer određeni procesi stvaraju probleme kod novih generacija. Nije slučajno što neke zemlje uvode mjere i kreiraju drugačije politike za korištenje društvenih mreža", dodaje Barbareev.
Makedonske vlasti za sada ne planiraju zabranu korištenja društvenih mreža, iako u svijetu već postoje takvi primjeri. Iz Ministarstva za digitalnu transformaciju kažu da država ne može da se miješa u slobodan izbor građana i da odlučuje šta neko smije, a šta ne smije.
Evropski broj za prijavu online uznemiravanja dostupan i korisnicima u Sjevernoj MakedonijiIz Ministarstva ističu da čak i kada se uvedu zabrane za određene mreže, pojavljuju se druge prema kojima se mladi preusmjeravaju.
"Svaka aplikacija i društvena mreža ima ograničenja za osobe mlađe od 16 godina. Ako roditelji primjenjuju te postavke kod svoje djece, ona neće imati pristup algoritmima i sadržajima koji im mogu naštetiti", navode iz Ministarstva u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa.
U zgradi gdje je smještena ova institucija uskoro će početi s radom Centar za sigurniji internet MKSafeNet, čije je opremanje pri kraju. Njegova uloga biće djelovanje na tri nivoa – preventivno, edukativno i zaštitnički.
U okviru Centra razvijaće se nove digitalne alatke koje će omogućiti sigurnije i odgovornije korištenje interneta. Paralelno, djeca, roditelji i nastavnici kroz obuke i radionice dobiće praktična znanja o sajber sigurnosti.
Građani će moći prijaviti uznemiravanje u online prostoru na evropski broj 116 111, koji će uskoro biti aktiviran, kažu vlasti.
Početkom mjeseca Australija je postala prva zemlja koja je potpuno zabranila korištenje društvenih mreža za sve mlađe od 16 godina. Cilj mjere je zaštita djece od uznemiravanja i algoritama koji ih, prema tvrdnjama australijskih vlasti, izlažu nasilnom i seksualnom sadržaju.
Prema novom zakonu, kompanije koje ne onemoguće pristup mrežama djeci mlađoj od 16 godina moraće platiti kaznu od 33 miliona američkih dolara.
"Život u Turskoj postao je i politički težak, ali i preskup za jedno porodicu, lakše mi je bilo da se preselim ovdje i zatražim makedonsko državljanstvo", objašnjava 28-godišnji Benk Binđul za Radio Slobodna Evropa. Već nekoliko mjeseci radi kao menadžer u kafiću u Skoplju u vlasništvu turskih biznismena.
Prošle su dvije godine otkako se iz Antalije preselio sa suprugom Makedonkom u Skoplje. Dobio je dozvolu za boravak, a prije mjesec dana započeo proceduru za makedonsko državljanstvo. Kaže da mu nedostaje rodni grad zbog života na plaži pored mora, ali ovdje mu je jeftinije.
"Na primjer, u marketu, jedna redovna kupovina za kuću – povrće, jaja, meso, mlijeko – i to ako kupujete minimalno, morate platiti oko 280-300 eura. Ali s tim novcem u Skoplju možete napuniti svoj stari automobil, cijeli gepek, prednje i zadnje sjedište. U Turskoj to ne možete, jer je nemoguće", kaže Binđul.
Makedonski jezik ne govori dobro, ali kaže da vježba sa suprugom. Jedan od uslova koji prema makedonskom zakonu mora ispuniti jeste polaganje testa iz poznavanja makedonskog jezika.
"Razumijem nešto na makedonskom, znam čitati latinicu, ali ne i ćirilicu – to moram naučiti", kaže on.
Ovaj uslov ne važi za one koji dokažu da imaju makedonsko porijeklo.
Turski talas zahtjeva za makedonsko državljanstvoOsim ljudi poput Binđula koji traže državljanstvo zbog braka s Makedonkama, na osnovu makedonskog porijekla u posljednje četiri godine ukupno 10.500 turskih državljana zatražilo je makedonsko državljanstvo, pokazuju podaci koje je Radio Slobodna Evropa dobio od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Prema MUP-u, riječ je o državljanima Turske koji u makedonskim institucijama moraju dokazati da su iseljenici iz zemlje i da imaju makedonsko etničko porijeklo.
U odgovoru za RSE iz MUP-a navodi se da je razlog porasta broja zahtjeva izmjena zakona.
"Zakonske izmjene iz 2021. godine dovele su do enormnog povećanja broja zahtjeva za sticanje makedonskog državljanstva od iseljenika koji žive u Republici Turskoj", kažu iz MUP-a.
Nova definicija pojma "iseljenik" u Zakonu o državljanstvuRadi se o izmjenama zakona koje je predložila tadašnja Vlada predvođena koalicijom SDSM i DUI.
Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Oliver Spasovski predložio je u Sobranju izmjene zakona kojima se definiše pojam iseljenika.
Prema zakonu, iseljenik i njegov potomak u prvom koljenu mogu steći makedonsko državljanstvo bez da žive u zemlji, bez znanja makedonskog jezika i bez otpusta iz prethodnog državljanstva – pravilo koje važi za strance.
"Iseljenik, u smislu ovog zakona, smatra se građanin Republike Sjeverne Makedonije koji se iselio iz zemlje u drugu državu, bez obzira na pol, rasu, boju kože, nacionalno i socijalno porijeklo, političko i vjersko uvjerenje, imovnu i društvenu poziciju", stoji u zakonu.
Prema popisu iz 2021. godine, koji je sproveden kada su izmjene stupile na snagu, u Sjevernoj Makedoniji 3,9 odsto građana pripada turskoj etničkoj zajednici.
Prema podacima, od ukupno 83.000 etničkih Turaka, u Sjevernoj Makedoniji živi oko 71.000, dok je približno 12.000 evidentirano kao nerezidentno stanovništvo.
Biznis, zaposlenje i obrazovanje – glavni motivi za migracijuInteres turskih državljana za boravak u zemlji vidljiv je u svakodnevnom životu – od brojnih prodavnica koje nude tradicionalnu tursku hranu do mladih ljudi koji šetaju centrom Skoplja.
Statističar Dončo Gerasimovski kaže da motiv za povećanu potražnju za makedonskim državljanstvom među Turcima može biti biznis, zaposlenje ili obrazovanje, a najveći interes primjećuje u poslovnom sektoru.
"Uzmite primjer građevinske operative – koliko se objekata u našoj zemlji gradi, stambene zgrade velikih razmjera koje izvode kompanije iz Turske. Da bi to radili u skladu sa zakonom, moraju regulisati i svoje državljanstvo. Sve je u funkciji biznismena, sportista, onih koji ovdje imaju više zarade i dobiti nego u vlastitoj zemlji", objašnjava Gerasimovski.
Dodaje da to utiče i na strukturu stanovništva po etničkoj pripadnosti:
"Svi ti ljudi koji dolaze povećavaju broj te etničke zajednice", kaže on.
Rast turskog kapitala u Sjevernoj MakedonijiUz porast interesa za državljanstvo, u zemlji se bilježi i rast turskog kapitala, odnosno firmi koje otvaraju turski vlasnici.
Prema podacima koje je RSE dobio od Makedonsko-turske privredne komore (MATTO), u 2024. godini broj registrovanih firmi sa turskim kapitalom iznosi 4.132.
Iz MATTO-a navode da poslovni interes proizlazi iz bliskih makedonsko-turskih odnosa:
"Oni se temelje na zajedničkoj istorijskoj povezanosti iz osmanskog perioda, značajnom broju iseljenika iz ovih prostora u Tursku, kao i postojećim rodbinskim i kulturnim vezama među građanima dvije zemlje. Dodatno, Sjeverna Makedonija predstavlja strateška vrata ka tržištima zemalja članica EU za kompanije iz Turske, što povećava njenu atraktivnost kao investicijsku destinaciju", navodi se u odgovoru MATTO-a.
Sve više turskih studenataRaste i broj studenata koji dolaze u zemlju. Prema profesoru Kirilu Barabareevu sa Univerziteta "Goce Delčev" u Štipu, u posljednjih 12 godina na ovom univerzitetu upisano je oko 900 studenata iz Turske.
"Ono što znam iz razgovora jeste da Turska ima veliki broj mladih koji ne mogu da se upišu u njihov sistem, a privatno visoko obrazovanje u Turskoj je veoma skupo. Zato traže univerzitete u regionu gdje žele da studiraju", kaže Barabareev.
Makedonski pasoš i putovanje u šengensku zonu kao motivTurski mediji, nakon događaja u Crnoj Gori gdje je u oktobru ove godine privremeno ukinut bezvizni režim za Turke zbog niza incidenata i antiturskog narativa, pišu da je Sjeverna Makedonija nova atraktivna destinacija za turske državljane zbog različitih pogodnosti koje nudi.
Jedna od prednosti koju ističu mediji jeste mogućnost bezviznog putovanja u šengensku zonu s makedonskim pasošem. Dodatno se naglašava brza i jeftina procedura za osnivanje firme, kao i prihvatljivi troškovi života – kirija, hrana i prevoz – koji su niži u poređenju s Turskom.
"Blizina Evropi – iako nije članica EU, njena strateška lokacija na Balkanu omogućava lak pristup evropskim tržištima", navodi se u analizi.
U međuvremenu, Crna Gora je 24. decembra ukinula vizni režim za turske državljane i smanjila dozvoljeni boravak sa 90 dana, koliko važi u šengenskoj zoni, na 30 dana, kako bi se spriječila ilegalna migracija i uskladila s viznom politikom EU.
Prema posljednjim izmjenama evropskih pravila o bezviznom režimu iz prošlog mjeseca, otvorena je mogućnost za bržu suspenziju bezviznog putovanja za zemlje van EU koje predstavljaju rizik za migraciju ili bezbjednost.
Sjeverna Makedonija, zajedno s Albanijom, Crnom Gorom, Kosovom, BiH i Srbijom, spada u grupu zemalja koje mogu biti pod pojačanim monitoringom primjene novih pravila.
Razlozi za moguće restrikcije uključuju slabu usklađenost s viznom politikom EU, kao i upravljanje programima državljanstva za investitore – tzv. "zlatni pasoši" – koji omogućavaju dobijanje državljanstva bez stvarne i dokazive veze sa zemljom.
Dodatno se razmatraju i bezbjednosni rizici povezani s hibridnim prijetnjama, uključujući političko korištenje migracija i slabosti u sigurnosti ličnih dokumenata, što dodatno komplikuje poziciju trećih zemalja koje imaju bezvizni režim s EU.
Odluka o proglašenju krizne situacije za električnu energiju u Severnoj Makedoniji, opravdana blokadama graničnih prelaza koje su organizovali grčki poljoprivrednici i nemogućnošću uvoza mazuta, ponovo je pokrenula pitanje da li će se "kriza" koristiti kao alibi za netransparentne nabavke energenata i ugovore zaključene bez javnog konkursa.
Makedonska Vlada je 23. decembra proglasila vanredno stanje u snabdevanju električnom energijom posle zahteva državne kompanije Elektrane Severne Makedonije (ESM) za aktiviranje državnih rezervi mazuta zbog problema sa snabdevanjem iz Grčke.
"Obavezne rezerve naftnog derivata mazuta biće ustupljene bez naknade kako bi se obezbedila stabilnost elektroenergetskog sistema, a AD ESM će biti u obavezi da redovno dostavlja izveštaje o potrošnji mazuta Vladi i Ministarstvu finansija", saopštila je Vlada.
U kriznoj situaciji, Vlada, prema Zakonu o energetici i Uredbi o kriterijumima i uslovima za proglašenje kriznog situacije, može uvesti i mere koje se razlikuju od uobičajenih tržišnih pravila, na primer, da sprovodi brze javne nabavke i hitne ugovore, kao i da koristi državne rezerve.
Iako su za mazut iz Grčke već sprovedene javne nabavke, proglašenje krizne situacije otvara mogućnost da se takvi postupci ponište ako se pojave dodatne potrebe, upozorava profesor Borče Davitkovski s Pravnog fakulteta Univerziteta Svetog Kirila i Metodija u Skoplju, iako dodaje da to ne znači nužno da će tako biti i u ovom slučaju.
"Postoji mogućnost da se situacija iskoristi za intervencije, na primer, za uvoz struje da se zaključe tenderi u četiri oka", kaže Davitkovski.
Indicije o zloupotrebama 2021. i 2022. godine?Institucije dosad nisu formalno utvrdile zloupotrebe kada je Vlada odlučila da uvede kriznu situaciju. Međutim, iskustva iz prethodnih godina pokazuju da su upravo u periodima proglašene energetske krize zaključivani ugovori sa smanjenom transparentnošću, što povećava rizik od korupcije i klijentelizma.
To potvrđuju i izveštaji Državne komisije za sprečavanje korupcije (DKSK) s indicijama na zloupotrebe, pošto je Vlada krajem 2021. godine, a zatim i tokom 2022. godine, proglasila kriznu situaciju u snabdevanju električnom energijom.
DKSK je 2023. dokumentovala sporne nabavke energenata, uključujući nabavku mazuta za ESM i Termoelektranu Negotino.
Komisija za borbu protiv korupcije je tada utvrdila ugovore za nabavku mazuta sa nepreciznim količinama i cenama, anekse ugovora bez jasne ekonomske logike i s rizikom po budžet.
Obećanje o stabilnom sistemuZahtev ministarke energetike Sanje Božinovske poručila je da zahtev za uvođenje krizne situacije neće imati nikakve posledice po građane, jer država ima dovoljne rezerve mazutaa.
Prema rečima Božinovske, problemi s uvozom mazuta iz Grčke, izazvani višendeljenim blokadama graničnih prelaza, neće uticati na stabilnost sistema, budući da će ESM biti snabdeven iz državnih rezervi.
"U državi ima mazuta i to neće imati nikakvog uticaja na snabdevanje. Ako se ne može kupiti od Grčke, koristiće se rezerve", rekla je Božinovska.
Kupovina struje po berzanskim cenama?Međutim, prema rečima profesora Dejana Trajkovskog sa Univerziteta Sveti Kliment Ohridski Tehničkog fakulteta - Bitolj (TFB), situaciju će se iskoristiti da država kupi električnu energiju od privatnih lica po berzanskim cenama, baš kao i prilikom uvoza.
Kao primer, on navodi sporazum s gasnom termoelektranom TE-TO, koja će, posle javnog poziva koji je ESM objavio 16. decembra, isporučiti 104.160 megavat-sati električne energije po ceni od 119,5 evra po megavat-satu, što znači da će joj ESM u januaru platiti oko 12,5 miliona evra.
"Dobri su samo za kupovinu i davanje provizija trgovcima, umesto za izgradnju", rekao je Trajkovski.
Severna Makedonija godinama kupuje deo potrebnog uglja i mazuta od Grčke, posebno za rad termoelektrana u uslovima kada domaća proizvodnja nije dovoljna da zadovolji potrošnju.
Međutim, država takođe kupuje električnu energiju, ili iz uvoza iz drugih zemalja, ali i od privatnih proizvođača u zemlji, od domaćih i stranih kompanija.
Poslednji protesti grčkih poljoprivrednika, koji su doveli do blokada graničnih prelaza, puteva, pa čak i luka i aerodroma, deo su šireg nacionalnog talasa nezadovoljstva zbog kašnjenja u isplati poljoprivrednih subvencija, kao i porasta troškova proizvodnje i nedostatka podrške države.
Nakon kritika pravnih eksperata i ekoloških aktivista da novi Zakon o kontroli industrijskih emisija omogućava fabrikama u određenim situacijama da legalno zagađuju iznad dozvoljenih granica, Ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje tvrdi da zakon uvodi strožije kontrole i integrisani pristup za sprečavanje zagađenja.
Prema navodima institucije, odredba zakona koja predviđa mogućnost da postrojenja privremeno rade iznad graničnih vrijednosti emisija do šest mjeseci u kontinuitetu i dodatnih 500 sati godišnje, dio je međunarodno prihvaćenih okvira.
Iz Ministarstva tvrde da ove odredbe nisu kreirane niti prilagođene za bilo koju konkretnu instalaciju, uključujući i rad REK Bitola.
"Zakon u potpunosti transponuje Direktivu o industrijskim emisijama 2010/75/EU i predstavlja veliki iskorak u pogledu poštovanja i sprovođenja obaveza iz nacionalnog zakonodavstva, ali i ispunjavanja EU obaveza", naveli su za Radio Slobodna Evropa iz Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje.
Dodaju da je glavna novina u zakonu obaveza da se uslovi za rad svake instalacije temelje na Najboljim dostupnim tehnikama (NDT), čime će industrija morati uskladiti poslovanje sa strožijim ekološkim standardima i kontinuirano smanjivati uticaj na životnu sredinu.
Reakcije javnosti odnose se na član 59, stav 9 novog Zakona o kontroli industrijskih emisija, koji je izglasan u Sobranju početkom novembra ove godine, a stupiće na snagu za šest godina.
Taj član predviđa da operatori mogu privremeno raditi iznad utvrđenih graničnih vrijednosti emisija do šest mjeseci, a dodatno je omogućeno godišnje prekoračenje dozvoljenih granica zagađenja do 500 sati, pri čemu se dokazi o takvom radu obezbjeđuju putem monitoringa koji sprovodi sama industrija.
U odgovoru za Radio Slobodna Evropa, Ministarstvo izričito navodi da novi zakon "ni u jednom slučaju ne može predstavljati okvir koji omogućava kontinuirano dozvoljeno prekoračenje graničnih vrijednosti emisija (GVE) bez spoljne kontrole".
"Kontrola se sprovodi putem Nacionalnog plana za redukciju emisija, usvojenog od Vlade, i Dozvole za usklađivanje sa operativnim planom", kažu iz Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje.
Iz Ministarstva dodaju i da, prema Direktivi EU, same instalacije imaju obavezu da vrše monitoring ukupnog generisanog zagađenja (u vazduhu, vodi, zemljištu), a da "u ovom slučaju garant predstavlja vršenje analiza od strane sertifikovanih laboratorija".
Mladi pravnici: Zakonske odredbe favorizuju REK BitolaS druge strane, iz Makedonskog udruženja mladih pravnika upozoravaju da ovakvo zakonsko rješenje otvara prostor za, kako kažu, "legalne odstupke".
Prema riječima Bojana Trpevskog iz Udruženja, Zakon direktno prati makedonski kontekst i, kako navodi, snažnu zavisnost države od najveće termoelektrane na ugalj – REK Bitola, koja je pod kontrolom državne kompanije za proizvodnju električne energije – Elektrane Sjeverne Makedonije (ESM).
On objašnjava da Direktiva EU daje opis karakteristika instalacija za koje su dozvoljena odstupanja, ali da makedonski zakon u tom smislu uvodi i dodatne okolnosti.
"U odnosu na REK Bitola, prema karakteristikama i tehnologiji termoelektrane, jasno se vidi da su dodatne okolnosti u odredbama člana 59 kreirane upravo za nju", kaže Trpevski.
Trpevski objašnjava da član 59 predviđa mogućnost odstupanja u određenim situacijama, kao što su starost i istrošenost postrojenja, kvarovi na opremi ili druge tehnološke okolnosti, što, prema njegovim riječima, direktno odgovara realnim uslovima u kojima radi REK Bitola.
Iz Ministarstva za životnu sredinu navode da su sve termoelektrane u zemlji i regionu pod nadzorom Energetske zajednice, ali da je odlukom donesenom 2013. godine Ministarski savjet dozvolio zemljama članicama da u periodu od 2018. do kraja 2027. godine primjenjuju Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP) kao alternativu individualnom ispunjavanju graničnih vrijednosti za svako postrojenje.
Iz institucije tvrde da su uslovi za rad REK Bitola u potpunosti usklađeni s ovom odlukom Energetske zajednice.
Bankwatch: Nelegalne koncesije traju već 25 godinaTermoelektrana REK Bitola je najveći proizvođač električne energije u Sjevernoj Makedoniji, proizvodeći u prosjeku oko 50 posto električne energije u zemlji, ali je istovremeno i najveći izvor prašine i emisija sumpor-dioksida u zemlji.
Prema novom istraživanju građanske mreže Bankwatch o termoelektranama u regionu, dva bloka REK Bitola su u 2024. godini prekoračila dozvoljene emisije sumpor-dioksida 11,4 puta.
Samo tokom te godine, iz dimnjaka elektrane ispušteno je gotovo 85.000 tona sumpor-dioksida, iako gornja dozvoljena granica prema standardima Energetske zajednice iznosi oko 7.500 tona.
Davor Pehčevski iz Bankwatch-a kaže da u ovom trenutku nije ključno kako su definisana odstupanja u zakonu, niti da li su dobro opravdana, jer Zakon stupa na snagu tek za dvije godine i do tada može biti korigovan.
Prema njegovim riječima, problem je što se već 25 godina u zemlji radi s nelegalnim koncesijama, i to se neće odmah promijeniti ovim zakonom.
"Bitola kao termoelektrana u svojoj ekološkoj dozvoli ima rok da uspostavi kontinuirano praćenje emisija sada u decembru 2025. godine, a zakonski to je bila obaveza još od 2012. godine", dodaje Pehčevski.
"Rok za filter za prašinu, odnosno PM čestice, takođe je decembar 2025. godine, a trebao je biti operativan još 2018. godine. Rok za izgradnju postrojenja za desulfurizaciju je decembar 2026, a obaveza je bila da ono već sljedeće godine bude potpuno operativno – potrebno je tri-četiri godine da se izgradi i sprovede", kaže on.
Sjeverna Makedonija je obećala da će ukinuti upotrebu uglja u elektroenergetskom sektoru do 2027. godine.
Ako se prekine upotreba uglja, zemlja će se svrstati na listu zelenih zemalja u regionu, ali kako navodi Bankwatch, termoelektrana u Bitoli već godinama ima "zeleno svjetlo" od vlasti da radi bez kontrole zagađenja.
Prema navodima organizacije, svi strateški dokumenti o energiji koji su pripremljeni ili su u pripremi ukazuju na to da će elektrana izbjegavati poštovanje graničnih vrijednosti sve do njenog planiranog zatvaranja 2027. godine.
Američki zakon o odbrani, koji navodi Zapadni Balkan kao jedan od strateških prioriteta, naglašava posvećenost Sjedinjenih Država poboljšanju bilateralnih odnosa sa zemljama Zapadnog Balkana i zaokruživanju evropskog projekta, rekao je za RSE bivši potpredsednik vlade za evropske integracije i bivši ambasador u Vašingtonu Vasko Naumovski.
Tim zakonom, koji su prošle nedelje usvojila oba doma Kongresa, od državnog sekretara se traži da preduzme inicijative za tehničku pomoć svakoj od zemalja Zapadnog Balkana.
Cilj je demokratski i ekonomski razvoj, kao i jačanje postojećih nacionalnih strategija protiv korupcije, uključujući političku korupciju, posebno u pravosuđu, i promocija uloge nezavisnih medija u borbi protiv korupcije.
Prate se maligni uticajiBivši diplomata Nano Ružin ocenjuje kao pozitivan korak to što je Zapadni Balkan, uključujući Severnu Makedoniju, ponovo u prvom planu interesovanja SAD.
"Prvo sam bio pomalo iznenađen činjenicom da u Nacionalnoj strategiji za bezbednost nema ničega o Balkanu. Ali, posle toga, evo ovaj dokument na izvestan način balansira politiku Sjedinjenih Američkih Država i njihov interes za Zapadni Balkan, s obzirom na to da je posle Ukrajine ovo možda najeksplozivniji region u Evropi", kaže Ružin.
Naumovski ističe da činjenica da time što je u zakonu navedeno da državni sekretar SAD ima zadatak da redovno izveštava Kongres o malignom uticaju Rusije i Kine na balkanske zemlje samo pokazuje da uticaji različitih centara moći prisutnih na teritoriji Zapadnog Balkana ne prolaze nezapaženo u američkoj administraciji.
On kaže da se na ovaj način Zapadni Balkan tumači kao jedan od regiona gde će SAD ostati prisutne u političkom, ekonomskom i bezbednosnom smislu na duži rok.
"Iako je fokus američke spoljne politike možda bio na drugim delovima sveta poslednjih meseci, ovo dokazuje da, pre svega, u Kongresu postoji tradicija interesovanja američke administracije i institucija za održavanje prisustva Sjedinjenih Američkih Država kako bi se sprečilo da region padne pod uticaj drugih centara", kaže Naumovski.
Prema Ružinu, Severna Makedonija, kao članica NATO-a, ne bi trebalo da zanemaruje elemente "malignog uticaja".
"Meki uticaj Rusije i Kine je prisutan, iako se naša zemlja strogo zalaže za poštovanje sankcija. Kineski uticaj u našoj zemlji nije toliko jak, osim u određenim elementima kao što su investicije, građevinski radovi i autoputevi", objašnjava Ružin.
U opsežnom Zakonu o odbrani, Kongres SAD je ocenio da zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva vezuje njihove ekonomije i politiku za Moskvu i ometa njihove težnje ka evropskim integracijama.
Druga prepreka evropskim integracijama i daljem razvoju zemalja Zapadnog Balkana, u koje spada i Severna Makedonija, jeste upravo korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima.
Korupcija kao bezbednosno pitanjePrema rečima Naumovskog, borba protiv korupcije jedan je od ciljeva u koje američka administracija ulaže skoro tri decenije u zemlji, ali i u susednim zemljama koje su deo Zapadnog Balkana.
"Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju ozbiljan problem sa korupcijom, koju Sjedinjene Američke Države često opisuju kao svojevrsno bezbednosno pitanje, tj. ugrožava ciljeve američke spoljne politike, ali i dobre bilateralne odnose između SAD i zemalja Zapadnog Balkana, i otuda je logično da SAD posvete više pažnje ovoj borbi protiv korupcije", kaže Naumovski.
Prema jednoj od izjava ambasadorke SAD u Skoplju Anđele Prajs Ageler, SAD su do sada uložile oko pola milijarde dolara u reforme pravosuđa.
Američku borbu protiv korupcije podržava i čuvena "američka crna lista" na kojoj su navedeni političari iz Severne Makedonije, poput bivšeg premijera Nikole Gruevskog, bivšeg direktora Uprave za bezbednost i kontraobaveštajne poslove Saša Mijalkova, bivšeg zamenika vicepremijera Artana Grubija i njegovog partijskog kolege, bivšeg gradonačelnika Struge Ramiza Merka. Politički lideri iz regiona su takođe godinama na toj listi.
Ružin dodaje da se od makedonskih vlasti očekuje da pojačaju borbu protiv korupcije.
"Pojačana borba protiv korupcije ne odnosi se samo na otkrivenim koruptivne slučajeve, već pre svega na pravosudni sistem. Time postoji jedna vrsta sinergije između onoga što Evropska unija odavno ističe kao problem i onoga što se sada naglašava u spoljnoj politici SAD", kaže bivši diplomata.
Stav Kongresa je da SAD treba da sarađuju sa saveznicima i partnerima koji su posvećeni jačanju vladavine prava, diverzifikaciji izvora energije, demokratskim i ekonomskim reformama i smanjenju siromaštva.
Ti segmenti treba da podstaknu jačanje poslovnih veza i investicija između SAD i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu, a time i da prošire američku podršku naporima za regionalnu integraciju u regionu.
Severna Makedonija ove godine obeležava 30 godina bilateralnih odnosa sa SAD. Ona je prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja je pokrenula Strateški dijalog s američkom vladom SAD. Iz šireg regiona, to su već učinile Slovenija i Hrvatska. Odbrana, vladavina prava, kultura, trgovina su deo tema u Strateškom dijalogu sa SAD.
Uhapšeni su biznismeni Asmir Jahoski i Ratko Kapuševski, izvršen je pretres kod bivšeg direktora Službe za opšte i zajedničke poslove (SOZR) u Vladi Severne Makedonije Pecea Mirčevskog, postoje indicije gde se nalazi Artan Grubi...
To su neke od vesti koje su stigle do makedonskih građana tokom 2025. o sumnjivim korupcijskim skandalima visokog profila, za koje i dalje nema epiloga ni optužnica ni odluka o obustavljanju istraga u tužilaštvima. Dokle su stigle istrage na kraju ove godine, u trenutku kada je Javno tužilaštvo Severne Makedonije pred izborom novog šefa, posle odlaska Ljupča Kočevskog s mesta državnog tužioca?
Mazut na veštačenju u Srbiji, čeka se pomoć profesora i MUP-aBiznismen Asmir Jahoski, poznat u javnosti po svojoj naftnoj kompaniji Pucko petrol, kao i vlasnici kompanije RKM, Ratko Kapuševski i Erdžan Sulkoski, nalaze se na slobodi i čekaju ishod istrage u kojoj su osumnjičeni, a koja se odnosi na nabavku mazuta za potrebe Termoelektrane - TE Negotino u periodu od 2021. do 2023.
Oni su samo troje od 13 pojedinaca, kao i jedna kompanija, obuhvaćenih istragom u kojoj tužilaštvo sumnja da je državni budžet oštećen za 167,5 miliona evra.
Poslednje informacije o fazi u kojoj se istraga trenutno nalazi jesu da Osnovno javno tužilaštvo za gonjenje organizovanog kriminala i korupcije (OJO GOKK) očekuje odgovore i dokumenta od drugih institucija.
U okviru slučaju, uzorci mazuta poslati su na veštačenje u akreditovanu laboratoriju u Srbiji.
Rezultati odatle su stigli 27. novembra, pa je tužilaštvo, kako je naznačeno u odgovoru za RSE, zatražilo stručnu pomoć od Instituta za hemiju na Prirodno-matematičkom fakultetu i Tehnološkog fakulteta, oba u sastavu Državnog univerziteta Sveti Kirilo i Metodije u Skoplju. Te institucije trebalo je da imenuju profesore koji bi pomogli u razjašnjavanju pitanja koja proizilaze iz veštačenja.
"Iako su obe institucije bile dužne da izvrše nominaciju u roku od 10 dana od podnošenja zahteva, tužilaštvo do danas nije dobilo nikakvu povratnu informaciju", navelo je za RSE OJO GOKK.
Pored fakulteta, tužilaštvo već dugo čeka odgovore od Ministarstva unutrašnjih poslova.
OJO GOKK je naznačilo da mu je potrebna dodatna dokumentacija o kupovini mazuta iz TE Negotino i Proizvodnog sektora u Elektranama Severne Makedonije (ESM), pa je u septembru naložilo Ministarstvu unutrašnjih poslova da ih dostavi.
"Javni tužilac očekuje da će traženi podaci, dokumentacija i analize od strane Ministarstva unutrašnjih poslova biti dostavljeni do kraja ove godine, posle čega će doneti odluku o daljem toku postupka", dodalo je OJO GOKK.
U međuvremenu, na snazi su mere predostrožnosti za osumnjičene biznismene, koji su prvobitno bili u pritvoru, a zatim pušteni uz kauciju.
Jahoski, kao i Kapuševski i Sulkoski, obavezni su da se povremeno pojavljuju na sudu i dali su kauciju i depozit za namirenje odštetnog zahteva. Pored toga, Kapuševskom i Sulkoskom su oduzeti pasoši, što nije slučaj s Jahoskim.
Krivična dela koja su predmet ove istrage s 13 osumnjičenih i jednom kompanijom su zloupotreba u postupku javnog tendera, dodela ugovora za javnu nabavku ili javno-privatnom partnerstvu, kao i pranje novca.
Preostali osumnjičeni u istrazi su osobe koje su obavljale visoke funkcije u državnom ESM-u - od generalnog direktora i direktora sektora do predsednika i članova komisija povezanih s javnim nabavkama.
Grubi i Bajrami nestali, nema mogućnosti za suđenjeNeka od imena obuhvaćenih tom istragom povezana su i s aferama u Državnoj lutriji, o kojima je pisao RSE. Jedan od njih je Jahoski, koji je sin bivšeg gradonačelnika Plasnice i aktuelnog poslanika Ismaila Jahoskog iz koalicije Evropski front koju predvodi Demokratska unija za integraciju (DUI).
Jahoski je postao vlasnik kompanije Hej DOOEL koja je zaključila kontroverzni ugovor o zakupu poslovnog prostora s Državnom lutrijom u skopskom Vizbegovu za 2,6 miliona evra. Tužilaštvo i Finansijska policija otvorili su istragu posle istraživanja koje je na ovu temu objavio RSE.
A za druge pronevere u Državnoj lutriji, Osnovno javno tužilaštvo u Skoplju otvorilo je istragu krajem 2024. godine, kojom je obuhvaćen i bivši vicepremijer Artan Grubi vlade iz DUI-ja, koji je i na crnoj listi SAD. Slučaj je povezan s organizovanjem elektronskih igara na sreću, odnosno kupovinom VLT terminala, a štetu budžetu Državne lutrije tužilaštvo je procenilo na osam miliona evra.
Osumnjičeni je bivši generalni direktor Perpatim Bajrami, koji je u bekstvu zajedno s Grubijem i za njima je raspisana međunarodna poternica.
Nepunih mesec dana pre nego što je podneo ostavku na mesto državnog tužioca, Ljupčo Kočevski je 24. novembra u emisiji "360 stepeni" rekao da je istraga u kojoj je Grubi osumnjičen završena i da se čeka samo njegovo izručenje.
Međutim, zasad nema zvanično dostupnih informacija da je bivši vicepremijer uopšte lociran niti da je zvanično zatraženo izručenje iz neke zemlje. Takođe, njegovo odsustvo je prepreka da se održi suđenje.
"Istraga je pokrenuta za krivično delo za koje je predviđena zatvorska kazna duža od pet godina i shodno tome ne postoji zakonska mogućnost suđenja u odsustvu", navelo je za RSE OJO Skoplje.
Delo za koje su Grubi i Bajrami osumnjičeni, kako je navedeno u poternici, jeste pronevera u službi, dok se protiv još četiri osobe vodi postupak zbog zloupotrebe službenog položaja i ovlašćenja.
Istraga protiv bivšeg direktora SOZR-a završena – čeka se odluka o optužniciJoš jedna završena istraga, koja se tiče zloupotreba visokih funkcionera, jeste ona vezana za Službu za opšte i zajedničke poslove Vlade, u kojoj je osumnjičen bivši direktor Pece Mirčevski.
"Istraga je završena i zakonski rokovi odbrani za uvid u dokaze ističu", rečeno je za RSE u skopskom tužilaštvu.
To znači da bi uskoro mogla biti doneta odluka o podizanju optužnice sudu.
Mirčevski, kako je najavljeno kada je istraga otvorena u februaru, osumnjičen je za produžena krivična dela primanja mita, kao i proneveru u službi. Pored njega, još jedna osoba je optužena za primanje mita.
Tužilaštvo goni Mirčevskog jer je, između ostalog, nije prijavio sukob interesa i izuzeo se iz pet javnih nabavki koje je dobila kompanija drugog osumnjičenog, iako je "ostvarivao direktnu materijalnu korist za sebe i suprugu".
Među tim koristima, tužilaštvo tvrdi da je Mirčevski koristio automobil Folksvagen (Volkswagen) "Pasat" firme koja je dobijala tendere, dok je njegova supruga dodatno koristila usluge prevoza vozilima i vozačima.
Pored toga, bivši direktor SOZR-a se goni i zbog pronevere u vezi s putovanjima koja su predstavljena kao službena, za koja je potpisivao rezervacije hotela, avionske karte, naloge za putovanja u inostranstvo...
Osnovno javno tužilaštvo u Skoplju i Osnovno javno tužilaštvo za gonjenje organizovanog kriminala i korupcije vodiće ove predmete do sudskog epiloga u mandatu novog državnog tužioca.
Dosadašnji Ljupčo Kočevski podneo je ostavku 16. decembra, na dan kada je Sobranje trebalo da počne raspravu o njegovom razrešenju na osnovu predloga Vlade. Odlazeći, Kočevski je optužio vlast da je odluka politička i rekao da je razočaran jer je to "jasno nepoštovanje principa na kojima se zasniva vladavina prava".
Predstavnici vlade, uključujući premijera Hristijana Mickoskog, više puta su ga kritikovali zbog toga što nema rezultata u radu.
Dok poslanici ne izaberu novog državnog tužioca, koga prema zakonskim odredbama predlaže Vlada posle pozitivnog mišljenja Saveta javnih tužilaca, na tu funkciju će biti imenovan vršilac dužnosti tužioca.
Očekuje se da Savet javnih tužilaca imenuje vršioca dužnosti državnog tužioca na sednici zakazanoj za 22. decembar.
Bilo je pokušaja da se izabere vršilac dužnosti šefa ranije, 18. decembra, ali se to nije dogodilo zbog odsustva člana Saveta.
Vršilac dužnosti tužioca ne može biti na funkciji duže od šest meseci.
Dvije stotine administrativaca u glavnoj direkciji "Pošte" u Skoplju, a na nekim radnim mjestima radnika "nema ni za lijek". Pošiljke kasne, reforme također, a sistematizacija bi trebala biti završena početkom iduće godine. Direktor AD "Pošta", Orhan Kurtiši, za RSE kaže da očekuje da i novi zakonski amandmani koji su u toku doprinesu boljoj finansijskoj kondiciji. U međuvremenu, zaposleni na šalterima rade u nesigurnim uvjetima, dok na njih padaju kapi pri svakom kišnom danu, ali ponekad, kako su se žalili, padaju i dijelovi plafona.
Integracija Zapadnog Balkana ključna je za mir, sigurnost i stabilnost Europe, zaključci su Vijeća Europske unije, koji bi trebali biti usvojeni na sjednici 16. decembra.
Brisel je još jednom potvrdio strateški značaj proširenja Europske unije i zemljama Zapadnog Balkana poručio da proces ostaje zasnovan na zaslugama, vladavini prava i temeljnim vrijednostima Unije, dok dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ostaju neizostavni elementi.
Crna Gora prednjači u pregovorimaCrna Gora prednjači u pregovorima, navedeno je u zaključcima. Zemlja je otvorila svih 33 poglavlja, a 12 je privremeno zatvoreno.
Vlada je pozvana da nastavi ambiciozan plan za završetak pregovora, uz očuvanje političkog konsenzusa. Poseban fokus ostaje na poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava.
Crna Gora mora dodatno ojačati pravosuđe, slobodu medija i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, navodi se u dokumentu.
Broj presuda u slučajevima visoke korupcije je nizak, pa EU traži bolji učinak u istragama, konfiskaciji imovine i transparentnim postupcima.
Potrebno je i usklađivanje izbornog zakonodavstva s europskim standardima, zaključak je EU.
Pozitivno je zabilježen napredak u upravljanju migracijama i ekonomiji, rast je stabilan, bankarski sektor siguran, a tržište rada se poboljšava.
Vijeće traži nastavak strukturnih reformi, smanjenje javnog duga i jačanje fiskalne transparentnosti. Implementacija Plana rasta ide prema planu, donoseći konkretne koristi građanima.
Crna Gora ostaje primjer u regiji po punoj usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući sankcije, te aktivnom učešću u misijama EU, navedeno je u dokumentu Vijeća EU.
Albanija mora ubrzati reformeAlbanija je otvorila svih šest pregovaračkih klastera, što je značajan korak naprijed.
Međutim, tempo reformi mora biti ubrzan, posebno u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, navodi se u dokumentu.
Pozitivno je ocijenjena pravosudna reforma i rad Specijalizirane strukture za borbu protiv korupcije, koja bilježi rezultate u slučajevima visoke korupcije.
EU traži nastavak jačanja neovisnosti pravosuđa, zaštite od političkog utjecaja i dosljednu primjenu sudskih odluka. Napredak je ostvaren i u borbi protiv organiziranog kriminala, uz dobru suradnju s EU i državama članicama.
Albanija je usvojila zakone o pravima manjina, zaštiti podataka i rodnoj ravnopravnosti, ali sloboda medija i izražavanja ostaju izazov.
Potrebno je osigurati pluralizam, transparentnost vlasništva i sigurnost novinara. Vijeće traži sveobuhvatnu izbornu reformu prije narednih izbora, istaknuto je u zaključcima Vijeća EU.
Ekonomija je dobro pripremljena, ali potrebne su dodatne strukturne reforme. Implementacija Plana rasta napreduje, donoseći koristi građanima, a EU pohvaljuje punu usklađenost Albanije sa vanjskom politikom EU, uključujući sankcije, te aktivno učešće u misijama EU.
U Srbiji napredak usporenSrbija zadržava europski put kao strateški cilj, ali napredak je usporen.
Otvorena su 22 poglavlja, a samo dva zatvorena. Dalji napredak zavisi od reformi u vladavini prava i normalizacije odnosa s Kosovom.
Reforme su usporene, a napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije je minimalan.
Vijeće traži ispunjenje obaveza iz poglavlja 23 i 24, jačanje medijskih sloboda i zaštite novinara, te borbu protiv dezinformacija.
Vijeće se osvrće i na masovne proteste nakon nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 osoba, i poziva na nepristrane istrage i zaštitu slobode okupljanja.
Pozdravlja izmjene medijskog zakonodavstva, ali naglašava potrebu za njihovom punom primjenom.
Također traži sveobuhvatnu izbornu reformu i finalizaciju revizije biračkog spiska.
Na ekonomskom planu, Srbija je dobro pripremljena, ali mora ubrzati strukturne reforme i nastaviti diverzifikaciju energetskih izvora.
Implementacija Plana rasta napreduje, donoseći koristi građanima, navedeno je.
Vijeće EU naglašava važnost rješavanja ratnih zločina i nestalih osoba, te pune suradnje s međunarodnim mehanizmima. Poziva da se prekine glorifikacija ratnih zločinaca i negiranje zločina.
Srbija je povećala usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, ali se očekuje potpuna primjena, posebno sankcija protiv Rusije i Bjelorusije.
Vijeće traži da se izbjegnu potezi i izjave suprotne stavovima EU, te pozdravlja pomoć Ukrajini i aktivno učešće Srbije u misijama EU.
Napredak na europskom putu zavisi od pune implementacije sporazuma iz 2023. o normalizaciji odnosa s Kosovom. Srbija treba početi primjenu obaveza, uključujući priznavanje dokumenata i simbola, te odustajanje od blokiranja članstva Kosova u međunarodnim organizacijama.
Status srpskih struktura na Kosovu mora se rješavati transparentno, a reintegracija kosovskih Srba u institucije je prioritet, zaključak je u dokumentu.
Obje strane moraju izbjegavati provokacije i osigurati sigurnost građana, poručuju iz Brisela.
Vijeće izražava zabrinutost zbog nedostatka pune odgovornosti Srbije za nasilje na Kosovu 2023. i poziva na hitne korake ka sveobuhvatnom, pravno obavezujućem sporazumu.
U Sjevernoj Makedoniji nisu provedene ustavne promjeneSjeverna Makedonija ostaje privržena europskom putu, ali ustavne promjene na koje se obavezala još nisu provedene.
Nakon njihove implementacije, EU je spremna odmah otvoriti prvi pregovarački klaster.
Napredak zavisi od ispunjenja obaveza iz "fundamentals" klastera, posebno reformi u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Potrebno je jačanje nezavisnosti sudstva, donošenje novog krivičnog zakonika i bolji učinak u istragama i presudama u slučajevima visoke korupcije.
Vijeće traži jačanje osnovnih prava, slobode medija i izražavanja, te sveobuhvatnu izbornu reformu.
Lokalni izbori 2025. bili su konkurentni, ali uz proceduralne nedostatke, navodi se.
Napredak je ostvaren u javnoj administraciji, a ekonomski pokazatelji su solidni, uz očekivanje dodatnih strukturnih reformi. Pozitivno je zabilježen razvoj Koridora VIII, važnog infrastrukturnog projekta.
Implementacija Plana rasta napreduje, donoseći koristi građanima, a EU pohvaljuje i punu usklađenost Sjeverne Makedonije s vanjskom politikom EU, uključujući sankcije.
Dobrosusjedski odnosi i primjena Prespanskog sporazuma ostaju ključni za dalji napredak.
Pred BiH važni zakoniNakon odluke Europskog vijeća iz marta 2024. o otvaranju pregovora, Vijeće EU očekuje da BiH ispuni uvjete iz preporuke Europske komisije i 14 ključnih prioriteta definiranih još 2019.
Proces je, međutim, u zastoju. Vijeće poziva sve političke aktere da obnove fokus na europski put i hitno usvoje zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, zakon o sudovima, te imenuju glavnog pregovarača.
Napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije izostaje, dok se traži poštovanje odluka Ustavnog suda.
Pozitivno je zabilježena ratifikacija sporazuma s Eurojustom i zakon o zaštiti podataka, ali nedostaje jasna evidencija istraga i presuda.
Vijeće traži jačanje osnovnih prava, slobode izražavanja i poboljšanje izbornog integriteta prije izbora 2026.
Potrebne su i ustavne i izborne reforme u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava, kako bi se osigurala jednakost svih građana.
EU naglašava važnost ekonomskih reformi, implementacije Plana rasta i ratifikacije sporazuma za korištenje sredstava iz Fonda za reforme i rast.
Pozdravlja punu usklađenost BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, produženje mandata EUFOR-a i poziva na jačanje regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa.
Navedeno je i da politička blokada u BiH ostaje ozbiljan problem.
Na Kosovu ograničen napredakVijeće EU pozdravlja opredijeljenost Kosova za europski put, ali konstatira da je napredak u reformama ograničen.
Potrebno je ubrzati reforme javne uprave, konsolidaciju pravosuđa, borbu protiv korupcije i zaštitu osnovnih prava, posebno slobode izražavanja, gdje nije bilo pomaka.
Zabilježen je određeni napredak u borbi protiv organiziranog kriminala.
Parlamentarni izbori u februaru 2025. bili su konkurentni, ali uz izazove, navedeno je. Vijeće traži jačanje izbornog okvira i upozorava na političku blokadu nakon izbora, dok su lokalni izbori ocijenjeni kao transparentni.
Kosovo treba uskladiti viznu politiku s EU i nastaviti ekonomske reforme.
Implementacija Plana rasta je u toku, ali isplate iz Fonda za reforme ovise o ratifikaciji sporazuma.
EU pozdravlja suradnju s EULEX-om i Specijaliziranim vijećima, kao i dobrovoljno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i sankcijama protiv Rusije.
Vijeće naglašava važnost konstruktivnog pristupa regionalnoj suradnji i dijalogu sa Srbijom.
Napredak na europskom putu zavisi od pune primjene sporazuma iz 2023, uključujući formiranje zajednice općina sa srpskom većinom i reintegraciju kosovskih Srba. Obje strane moraju izbjegavati provokacije i osigurati sigurnost i participaciju svih građana, poruka je iz dokumenta Vijeća EU.
Šta je s drugim kandidatkinjama?Izvan Zapadnog Balkana, Ukrajina i Moldova su uspješno završile screening proces i spremne su za otvaranje svih klastera, uz snažnu podršku EU u reformama, energetskom sektoru i borbi protiv korupcije.
Turska ostaje kandidat, ali pregovori su u zastoju zbog ozbiljnog nazadovanja u demokratiji, vladavini prava i ljudskim pravima.
Gruzija je suočena s ozbiljnim političkim nazadovanjem, što je dovelo do zastoja u procesu pristupanja.
EU naglašava potrebu za ubrzanim reformama, jačanjem medijskih sloboda i regionalnom suradnjom, uz jasnu komunikaciju o prednostima članstva.
Samo u novembru, policija je otkrila tri slučaja ilegalnih ulazaka kineskih državljana. Neki su završili u pritvorima kao svedoci protiv krijumčara, drugi su povređeni u saobraćajnoj nesreći. Dva državljana Kine izgubila su život.
Uprkos primjedbama u javnosti da novi Zakon o kontroli industrijskih emisija omogućava velikim postrojenjima da kriju šta sagorijevaju kao "poslovnu tajnu", Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje tvrdi da su evropska pravila u potpunosti prenesena u zakon i da je pravo na povjerljivost za industrijske kapacitete odavno uspostavljeno u makedonskom zakonodavstvu.
"Nova Direktiva EU o industrijskim emisijama (Directive 2010/75/EU) u potpunosti je prenesena u Zakon o kontroli industrijskih emisija", navodi se u odgovoru koji smo dobili od Ministarstva.
Radio Slobodna Evropa objavio je niz priča nakon usvajanja novog Zakona o industrijskim emisijama početkom novembra u Sobranju, uključujući reakcije eko-aktivista i pravnih eksperata da odredbe poput Člana 24 zakona omogućavaju velikoj industriji da proglasi kao "poslovnu tajnu" detalje o dizajnu fabrike ili sirovinama i hemikalijama koje koristi.
Zabrinutost javnosti zbog Zakona dolazi u kontekstu dugogodišnjeg visokog zagađenja koje izaziva ozbiljan zdravstveni rizik u mnogim gradovima Sjeverne Makedonije, uključujući Skoplje, Bitolu, Tetovo i Strumicu, posebno u zimskom periodu kada se redovno nalaze na listama najzagađenijih u Evropi.
S druge strane, ukazivanja aktivista i eksperata su da je kontrola nad industrijom i zagađenjem okoliša na nacionalnom i lokalnom nivou na vrlo niskom nivou.
Reakcije su bile da kompanije s ovim odredbama mogu proglasiti određene informacije u zahtjevima za ekološku dozvolu poslovnom tajnom, dok će Ministarstvo odlučivati hoće li ti podaci postati dostupni javnosti, što prema pravnim ekspertima i aktivistima može otvoriti prostor za nove štetne prakse, skrivene emisije i značajno ograničenje javne kontrole nad industrijskim zagađenjem.
Radio Slobodna Evropa tada je zatražio odgovore od Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje, ali ih nije dobio na vrijeme uz objašnjenje da se institucija nalazi u periodu tranzicije nakon odlaska ministra Izeta Medžitija, koji je nakon lokalnih izbora preuzeo funkciju gradonačelnika Opštine Čair.
Pravo na povjerljivost postoji odavnoU odgovoru koji smo potom dobili, Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje navodi da investitori odavno imaju pravo da zatraže da dio podataka koje podnose u postupku za dobijanje A-integrisanih ekoloških dozvola (A-IED) bude klasifikovan kao povjerljiv i da se ne dijeli s javnošću.
Takva mogućnost, kažu iz Ministarstva, sadržana je u više zakona i podzakonskih akata zemlje, a odredbe EU u vezi sa dijeljenjem informacija iz oblasti zaštite okoliša već su prenesene u Zakon o zaštiti okoliša i prateće uredbe.
"Konkretno, u vezi s novim Zakonom o kontroli industrijskih emisija, odredba o povjerljivosti prenosi član 24, stav 4 Direktive o industrijskim emisijama", navode iz Ministarstva.
Član 24 novog Zakona o kontroli industrijskih emisija, koji će stupiti na snagu za dvije godine, kaže da dio podataka koje industrijski operatori podnose u postupku može biti proglašen za "informacije s ograničenim pristupom" ako to odobri Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje.
Pehčevski – Direktiva EU teži ka transparentnostiUpravo ovaj dio Zakona je najsporniji, smatra Davor Pehčevski iz građanske mreže Bankwatch, koji kaže da "u Direktivi EU nema ovakvog rješenja", jer, kako ističe, ona teži ka potpunoj transparentnosti i suštinskom učešću javnosti u pripremi i izdavanju ekoloških dozvola.
Pehčevski navodi da su ograničenja na koja se poziva Ministarstvo već sadržana u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, u kojem je u članu 6 utvrđeno kada se može ograničiti pristup informacijama.
Dodaje da isti zakon predviđa jasne postupke kada važe ti izuzeci, kao i mogućnost djelimičnog pristupa informacijama, što omogućava da se zaštiti samo dio koji zaista predstavlja tajnu, bez potpunog ograničavanja pristupa dokumentima.
"Način na koji je sada napisano u Zakonu o kontroli industrijskih emisija omogućava da poslovna tajna budu procesi i sirovine koje su dio zahtjeva za integrisanu ekološku dozvolu, a koji su suštinski za samu dozvolu.
Suprotno tome, u našem Zakonu i u Direktivi o informacijama, ograničenje se odnosi na komercijalne i druge ekonomske interese [...], čije otkrivanje bi imalo štetne posljedice na obavljanje funkcije. To su vrlo različite stvari. Jedno su važne informacije o procesu koji država treba da reguliše, a drugo su komercijalne informacije koje su od interesa samo za kompaniju i eventualno njihove konkurente", kaže Pehčevski.
Prema njegovim riječima, procesi i sirovine koje se koriste, a regulisani su standardom najboljih dostupnih tehnika, nemaju nikakve veze s komercijalnim informacijama: tip peći koja se koristi, gorivo za peć, emisijske tačke za medije, mjere za smanjenje emisija i postupci za monitoring su informacije koje su potpuno javne.
Građanska mreža Bankwatch sastavljena je od 17 organizacija u 14 zemalja Centralne i Istočne Evrope i Kavkaza koje prate projekte finansirane javnim novcem.
Ranije je Makedonsko udruženje mladih pravnika za Radio Slobodna Evropa upozorilo da je problematično to što novi Zakon ne predviđa ni obavezu Ministarstva za zaštitu okoliša da javno objavljuje rješenja koja proglasi poslovnom tajnom, niti pravo javnosti da ospori takva rješenja pred sudom.
Prema udruženju, to može ostaviti javnost bez ključnih informacija o radu industrije, narušiti princip učešća i predostrožnosti i dovesti državni sistem u sukob s Arhuskom konvencijom, prema kojoj izuzeci od objavljivanja informacija treba da budu rijetki i strogo opravdani.
Član 55 i Pravilnik o A-dozvoliIz Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno planiranje ukazuju na Član 55 Zakona o zaštiti okoliša koji predviđa "Odbijanje davanja informacije" i prema njihovom tumačenju ova odredba omogućava investitorima da zatraže da podaci iz zahtjeva za ekološke dozvole budu klasifikovani kao povjerljivi.
Ova odredba, na koju se poziva Ministarstvo, između ostalog navodi da institucije mogu odbiti pristup informaciji ako bi njeno objavljivanje moglo izazvati štetne posljedice, poput narušavanja povjerljivih postupaka, ugrožavanja sigurnosti, uticaja na sudske procese, otkrivanja zaštićenih trgovačkih ili industrijskih podataka, narušavanja privatnosti, povrede intelektualne svojine ili rizika po životnu sredinu.
Također, Ministarstvo ukazuje i na Član 5 Pravilnika o A-integrisanim ekološkim dozvolama koji predviđa da operator može označiti koje dijelove dokumentacije podnesene u postupku za ekološku dozvolu smatra povjerljivim trgovačkim ili industrijskim informacijama, u skladu s članom 55 stav 2 tačka 4 Zakona o zaštiti okoliša.
Prema ovom članu, informacije označene kao povjerljive mogu biti dostupne javnosti samo ako operator da prethodnu pisanu saglasnost.
Pehčevski kaže da je u redu što se u dijelu Zakona o zaštiti okoliša radi o trgovačkim ili industrijskim informacijama, u slučaju kada je takva povjerljivost garantovana zakonom radi zaštite legitimnog ekonomskog interesa.
"Ono što je stavljeno u zakon o industrijskim emisijama nema veze sa zaštitom legitimnog ekonomskog interesa", kaže Pehčevski.
Zakon o kontroli industrijskih emisija, koji treba da stupi na snagu za dvije godine, izglasan je početkom novembra u Sobranju s ciljem da se država uskladi sa standardima Evropske unije za kontrolu industrije.
Istovremeno, udružena inicijativa "Zeleni ljudski grad" najavila je da će osporiti zakon pred Ustavnim sudom.
"Nemamo partnera za tango, još uvijek", kaže premijer Hristijan Mickoski govoreći o mogućim razgovorima s Republikom Bugarskom za napredak eurointegracija Sjeverne Makedonije.
No, koliko je Sofija spremna za "tango" sa Skopljem u situaciji kada se suočava s unutrašnjim problemima – masovnim protestima i pritiskom za ostavku Vlade?
Upravo situacija u Bugarskoj mogla bi dovesti makedonsku stranu u poziciju da nema s kim razgovarati, smatra univerzitetski profesor Vasko Naumovski, bivši ambasador u Vašingtonu i nekadašnji potpredsjednik Vlade za eurointegracije.
On ističe da su i ranije postojale inicijative s makedonske strane za jačanje povjerenja i održavanje više sastanaka na visokom nivou, ali one nisu bile prihvaćene.
"Sada ostaje otvoreno pitanje hoće li Bugarska u narednim mjesecima imati stabilnu političku scenu i biti pouzdan partner s kojim se možemo upustiti u suštinske razgovore. Znajući da, ako se politička scena tamo nastavi destabilizirati, ne bismo imali s kim da se dogovorimo ili ono što dogovorimo ne bi opstalo u Bugarskoj na duži rok", kaže Naumovski za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Bugarska se 1. decembra suočila s jednim od najvećih protesta od 1990-ih, izazvanih budžetom koji je predložila vlast.
Vlada ga je povukla, ali demonstranti su tražili i ostavku, na što je pozvao i predsjednik Rumen Radev. Osim budžetskih planova, među faktorima koji izazivaju gnjev građana na ulicama i trgovima, kako sami kažu, jeste korupcija.
U kontekstu Sjeverne Makedonije, Bugarska je važna jer makedonske vlasti žele garancije da nakon eventualnih ustavnih izmjena neće biti novih uslova za eurointegracije zemlje.
Ustavnim izmjenama Sjeverna Makedonija treba da uvrsti bugarsku zajednicu u preambulu Ustava. To je obaveza koju je zemlja preuzela 2022. godine nakon što je Bugarska dvije godine ranije stavila veto na početak pregovora s EU.
Njemačka ambasadorica smatra da postoji politička voljaKada je riječ o odnosima između dvije zemlje, ambasadorica Savezne Republike Njemačke u Skoplju, Petra Dreksler, u intervjuu za RSE ocjenjuje da "u skorijoj prošlosti mogu da se prepoznaju dobri primjeri" kako ih dodatno ojačati.
Kao primjer navodi sporazum o Koridoru 8 koji su u novembru potpisali makedonski potpredsjednik Vlade i ministar transporta Aleksandar Nikoloski i bugarski ministar za regionalni razvoj Grozdan Karadžov. Sporazum se odnosi na izgradnju zajedničkog pograničnog tunela za potrebe željezničkog saobraćaja.
"To je investicija od koje će profitirati cijela Evropa kada se kompletira naša evropska mreža željezničkog saobraćaja. To je nešto od čega će snažno profitirati obje zemlje, ojačati naše ekonomije, nešto što može pokrenuti i integraciju Zapadnog Balkana u EU. Po mom mišljenju, svakako postoji interes i politička volja za napredak i to Njemačka u potpunosti podržava, kao i Evropska unija", rekla je Dreksler za RSE u intervju 7. decembra.
Aktivnosti na dva frontaAli kako nastaviti dalje, uzimajući u obzir trenutnu situaciju u Bugarskoj?
Prema Naumovskom, aktivnosti makedonske strane treba da se nastave kroz predstavljanje svojih stavova pred institucijama EU, uz očekivanje da će "evropske institucije ili države članice podstaći Bugarsku da se uzdrži od korištenja prava veta".
"Paralelno s tim treba nastaviti i s inicijativama za bilateralni pristup rješavanju ovog problema preko institucija koje su za to nadležne u susjednoj Bugarskoj. Kroz ta dva paralelna procesa možemo očekivati da napravimo neki iskorak tokom naredne godine", kaže Naumovski.
Dok ostaje otvoreno pitanje hoće li se i šta uopšte promijeniti u narednom periodu, bugarska strana dosad je stalno ponavljala stav da Sjeverna Makedonija mora ispuniti svoje obaveze.
Bugarski predsjednik Rumen Radev jučer je izjavio da će upisivanje Bugara u Ustav značajno ubrzati pristupanje Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji.
"Nadam se da će naš jugozapadni susjed to učiniti što je prije moguće kako bi otvorio vrata za pregovore o punopravnom članstvu", rekao je Radev na prijemu za predstavnike organizacija Bugara iz Sjeverne Makedonije.
Mickoski: Nemamo informacije od bugarske straneS druge strane, premijer Hristijan Mickoski na brifingu s novinarima 4. decembra ponovio je svoje stavove da će eventualne ustavne izmjene u Sjevernoj Makedoniji dovesti do novih zahtjeva, zbog čega su potrebne garancije.
"Ustavne izmjene su samo početak. I sutra da unesemo Bugare u Ustav, pitanje je samo hoćemo li za tri, šest ili devet mjeseci imati novi uslov", rekao je Mickoski.
On navodi da je postojala inicijativa "nekih uticajnih zemalja" u EU za sastanke s Bugarskom na visokom nivou, ali tvrdi da do sada nema informacija od bugarske strane o spremnosti za razgovore.
Za Mickoskog je dilema i kako bi eventualno Sofija željela da se vode razgovori. Ako s jedne strane, kaže on, Bugarska tvrdi da "ovo više nije bilateralno pitanje", prema njemu je logično da se razgovara s Briselom.
"E tu bugarska strana kaže, to možemo sami da riješimo. Neka se odluče… Ako je bilateralno, mi smo spremni da razgovaramo s njima, ako nije, onda da razgovaramo s Briselom", rekao je Mickoski na brifingu s novinarima.
Opozicija, pak, kritikuje. SDSM proziva vlast tvrdeći da svjesno blokira evropski put, ne želi reforme i funkcionisanje pravne države.
Vlast iz Brisela će čuti poruke o ustavnim izmjenamaU međuvremenu, Vijeće Evrope se priprema da usvoji zaključke o proširenju. Očekuje se da će to biti učinjeno 16. decembra, u periodu kada će premijer Mickoski i drugi predstavnici Vlade boraviti u Briselu, gdje će se održati i samit EU – Zapadni Balkan.
Kako je već objavio RSE, u nacrtu zaključaka, u koji je redakcija imala uvid, predviđeno je da Vijeće još jednom pozove Sjevernu Makedoniju da ispuni obavezu i izvrši ustavne izmjene.
S druge strane, kako stoji u nacrtu, Vijeće "potvrđuje svoju spremnost da sazove još jednu međuvladinu konferenciju, bez daljih odlaganja ili dodatnih političkih odluka".
Dalje se naglašava u prijedlogu zaključaka da je "Vijeće spremno da otvori prvi pregovarački klaster što je prije moguće, u skladu s Pregovaračkim okvirom".
Takvi zaključci praktično se zasnivaju na izvještajima Evropske komisije objavljenim u novembru o napretku zemalja kandidata za članstvo.
Nakon više od deset godina zastoja, naftovod za prijenos naftnih derivata Solun – Skoplje bit će ponovno u funkciji.
Grčka kompanija Hellenic Petroleum, današnja HELLENiQ Energy, stavila ga je 2013. izvan upotrebe zbog neprofitabilnosti.
Ponovni transport naftnih derivata prema Sjevernoj Makedoniji očekuje se najkasnije do kraja godine, najavio je premijer Hristijan Micevski.
"Kao država provodimo sve korake da ovaj naftovod, koji je dugo godina bio uništen i konzerviran, ponovno bude u funkciji. Testiranja su u tijeku, mislim da su već završena i sada trebaju početi probna testiranja pod pritiskom. Vlada je odobrila i cjenik, očekujem da će ove godine naftovod biti stavljen u funkciju", rekao je Micevski.
Izgradnja naftovoda bila je dio sporazuma iz 1999. godine koji je prethodna vlada, predvođena bivšim premijerom i liderom VMRO-DPMNE Ljubčom Georgievskim, sklopila s Hellenic Petroleumom prilikom kupnje jedine rafinerije u zemlji, OKTA-e.
Sada će ovaj cjevovodni sustav nositi naziv "proizvodni naftovod", jer će od Soluna do Skoplja prenositi samo prerađene naftne derivate.
Obično se kroz naftovod prenosi sirova nafta iz luka ili naftnih polja do rafinerija, gdje se potom prerađuje.
Cjevovod Solun – Skoplje dugačak je oko 213 kilometara, s kapacitetom transporta od 2,5 milijuna tona goriva godišnje, od terminala Hellenic Petroleuma do skopske rafinerije OKTA-e, gdje će dizel samo skladištiti.
Trošak transporta dogovoren je između makedonske vlade i Hellenic Petroleuma na 20 eura po toni (29 dolara), potvrdili su iz Regulacijske komisije za energetiku i vodne resurse.
Tko će profitirati?Bude li naftovod radio punim kapacitetom od 2,5 milijuna tona godišnje, ukupna vrijednost usluge iznosila bi oko 50 milijuna eura godišnje.
Prihod će se dijeliti između makedonske vlade, koja preko državne firme Naftovod ima udio od 20% u zajedničkoj kompaniji VARDAX, dok je većinski vlasnik Hellenic Petroleum s 80%.
Kada makedonska vlada dovrši posljednje procedure, kroz naftovod će teći dizel nakon što Ministarstvo prometa izda konačnu uporabnu dozvolu.
Tada će na snagu stupiti i licenca koju je Regulacijska komisija za energetiku već izdala VARDAX-u 2023. godine, s važenjem od 35 godina, do 2058. godine.
"Kada operator VARDAX dobije uporabnu dozvolu od države, licenca stupa na snagu", rekao je za RSE predsjednik Regulacijske komisije Marko Bislimovski.
Politička polemika oko naftovodaVMRO–Narodna partija, koju je osnovao bivši premijer Georgievski nakon odlaska iz VMRO-DPMNE-a, tvrdi da je ponovno pokretanje naftovoda Solun – Skoplje usmjereno na pomoć Srbiji zbog aktualne naftne krize.
Obustava rada rafinerije Naftne industrije Srbije u PančevuVučič kaže da postoje tri opcije za NIS, kao krajnji rok navodi 15. januarOko 50 naselja u Srbiji nema alternativu NIS-ovim pumpamaIz te stranke kažu da su iznenađeni brzinom kojom se proces finalizira i pitaju zašto oni koji su se godinama protivili projektu sada šute.
Premijer Micevski naglašava da je uloga vlade osigurati infrastrukturu i regulativu, ali ne i ulaziti u poslovne aktivnosti.
"Mi kao vlada nismo trgovačko društvo da opskrbljujemo južnu Srbiju ili druge zemlje. To rade privatne kompanije koje se bave poslovanjem", rekao je, odgovarajući na pitanje hoće li država pokušati profitirati od naftne krize u Srbiji izvozeći derivate putem ovog naftovoda.
Jeftiniji i sigurniji transportTeoretski, direktni transport naftnih derivata cjevovodom od Soluna do Skoplja trebao bi osigurati veću sigurnost i izbjeći rizike povezane s transportom kamionima i cisternama.
Profesor Dejan Trajkovski s Tehničkog fakulteta u Bitoli navodi da je naftovod aktualan i zbog problema s željezničkim prometom u zemlji te nižih cijena cjevovodnog transporta.
"U svakom slučaju, ovo je najsigurniji način transporta, posebno jer već imamo sustav", kaže Trajkovski.
Naftovod je izgrađen 2002. godine, no 2013. prerada nafte u OKTA-i potpuno je zaustavljena, rafinerija je otišla u stečaj, a transport cjevovodom prekinut.
Razlozi su bili kombinacija neprofitabilnosti i regulatornih prepreka, naveo je tada Hellenic Petroleum.
Od prodaje OKTA-e 1999. godine nastali su sporovi koji su završili pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Parizu.
Sporazumom, koji je dio makedonskih stručnjaka ocijenio kao štetan za državu, OKTA je prodana Hellenic Petroleumu za 32 milijuna eura, uz obavezu izgradnje naftovoda, ali i da Sjeverna Makedonija 20 godina kupuje najmanje 500.000 tona nafte godišnje iz Grčke.
Arbitražni postupciBilo je tri odvojena arbitražna postupka pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Parizu u vezi s OKTA-om i naftovod.
Zadnja presuda iz prosinca 2022. bila je protiv Sjeverne Makedonije u korist Hellenic Petroleuma.
Država je morala platiti 21,47 milijuna eura odštete, što je upola manje od prvotnog zahtjeva od 42,6 milijuna eura s kamatama.
Prethodno, 2019., Sjeverna Makedonija pokušavala je postići dogovor s Hellenic Petroleumom nakon presude iz 32 milijuna dolara zbog neizvršenog ugovora o kupnji mazuta.
S ponovnim aktiviranjem naftovoda, Esad Rahić, direktor državne firme Naftovod od 2020. godine, kaže da je plaćanje kazni iz sudskih tužbi jedan od razloga da naftovod počne s radom mnogo ranije.
"Što prije počne raditi, to će se brže platiti penale iz tužbi", istakao je Rahić.
On dodaje da država ima obvezu otvoriti naftovod, koji je napravljen kao strateška investicija vrijedna stotine milijuna dolara.
Također, ističe da je razgovarao s bivšim premijerima Zoranom Zaevom i Dimitarom Kovačevskim o tome da sustav bude stavljen u funkciju te da se nastavi izgradnja za povezivanje s Kosovom, no ti prijedlozi još nisu realizirani.
"Moj jedini pokušaj da dobijem konzulat u Minhenu bio je neuspešan. Nisu dostupni telefonom, a na odgovor na imjel se nedeljama čeka. Prvi korak za državu trebalo bi da bude imenovanje ambasadora koji znaju kako da rade posao, a ne 'recikliranih' političara koji se sklanjaju od očiju javnosti tako što se šalju u konzulate i ambasade. Makedonija uopšte ne vodi računa o Makedoncima u inostranstvu."
Ovako Nenad Gocevski, iseljenik u Nemačkoj koji je deset godina radio kao građevinski inženjer i inženjer bezbednosti i zaštitu na radu u tamošnjim kompanijama, komentariše nameru Vlade da ojača veze s makedonskom dijasporom u inostranstvu, što je pretočeno u predlog teksta za Nacionalnu strategiju za saradnju s dijasporom 2025-2030.
Ministarstvo spoljnih poslova i spoljne trgovine (MNFRT) objavilo je predlog na sajtu za propise Ener i očekuje komentare na njega, pošto ga je ministar Timčo Mucunski prošle nedelje predstavio javnosti.
On je rekao da je Strategija pisana u partnerstvu s dijasporom.
"Ne predstavljamo samo dokument. Predstavljamo našu posvećenost, našu zrelost i našu odlučnost kao države – da se konačno, istinski, sistematski i dugoročno posvetimo našem narodu van naših granica. Makedonska dijaspora je najveća, najsnažnija i najrasprostranjenija mreža koju naša zemlja ima", rekao je Mucunski.
Zašto se neki iseljenici ne bi vratiliStrategija za perioda od pet godina trebalo bi da poveća veze i poverenje s makedonskim iseljenicima i ojača njihov osećaj pripadnosti domovini kroz pet ključnih oblasti: konzularne i socijalne usluge, ekonomiju, saradnju u kulturi i turizmu, obrazovanje, očuvanje maternjeg jezika, sport i sportska diplomatija, investicije i spoljnu trgovinu.
Za 33-godišnjeg Gocevskog, koji je već dobio nemačko državljanstvo, to nije dovoljno da se vrati ili investira u domovinu.
"Nekakve ciljane mere za mene, a i za mnoge poznanike ovde, nisu motivacija da uspostavimo bilo kakav poslovni odnos s Makedonijom. Ono što bi me privuklo jeste iskrena borba protiv korupcije, napredak u oblastima kao što su pravosuđe, zagađenje vazduha, raspadnuta infrastruktura, pre svega železnica i javni saobraćaj. Kada ti faktori budu vidljivo poboljšani, to bi bila plodna osnova da se započne nešto. Trenutno svaka veza s Makedonijom znači samo korak unazad ka onome od čega smo se udaljili", rekao je Gocevski za RSE.
Asja Muča radi kao dizajnerka i strateg za sistemske promene u Holandiji. Ona kaže da bi je, ako bi makedonska vlada zaista stvorila uslove za investicije, to možda motivisalo da investira i češće dolazi u Severnu Makedoniju, ali ne i da se vrati.
"Moje lične ambicije su uvek u nekom dubljem sistemskom pravcu, kao što je poboljšanje zdravstvene zaštite, obrazovnog sistema, povratak industrije u male gradove, podizanje opšte kulture ljudi... Dok god nema mesta u vrtićima, obrazovni sistem i zdravstvo su nefunkcionalni, deca umiru u diskotekama, svake nedelje ima po nekoliko fatalnih saobraćajnih nesreća i toksičan vazduh, ne znam tačno kako ćete motivisati mlade ljude da se vrate. Dok se ne obezbede osnovni uslovi za život, strategije za saradnju s dijasporom ne vrede mnogo", rekla je Muha za RSE.
Ona se našla u situaciji da je svaki njen predlog ili inicijativa, upućena nekome na uticajnoj poziciji, odbijena s izgovorom "kod nas to ne može tako lako" ili "niko neće dati novac za to".
Od oko 700.000 Makedonaca u inostranstvu trećina se ne bi vratilaSkoro trećina makedonskih iseljenika (29 odsto) ne bi se vratila u Severnu Makedoniju, u poređenju sa 24 odsto koji su odgovorili da je to "vrlo verovatno" i "verovatno".
To pokazuju rezultati ankete koju je sprovela organizacija "Makedonija 2025" i koja je navedena u predlogu teksta Strategije.
Anketa je sprovedena onlajn, među 1.436 makedonskih građana koji žive u više od 50 zemalja, na svim kontinentima, od jula do septembra 2025. godine.
Anketa je pokazala i da su najsnažniji motivi za povratak porodične veze, profesionalne mogućnosti i osećaj pripadnosti.
Transparentni zakoni i efikasne mere protiv korupcije, s druge strane, najjači su faktori za povratak i ulaganje emigranta u Severnu Makedoniju, pokazuju rezultati ankete.
U inostranstvu živi svaki treći građanin zemlje, odnosno oko 700.000 ljudi, pokazuje izveštaj Međunarodnog centra za migracionu politiku iz 2022. Makedonska dijaspora je uglavnom u zemljama EU, najviše u Nemačkoj, Švajcarskoj i Italiji. Van EU, najveće makedonske zajednice nalaze se u Australiji, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.
Prošle godine emigranti poslali 1,7 milijarde evra u domovinuDoznake iz dijaspore čine četiri odsto ili kumulativno do 10 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i predstavljaju stabilan izvor deviza, zbog čega je ekonomska dimenzija jedna od najuticajnijih u odnosima s dijasporom, navodi se u Strategiji.
Prema procenama Narodne banke Severne Makedonije, iseljenici su 2024. u domovinu poslali skoro 1,7 milijardi evra.
Od toga, oko 330 miliona evra je stiglo putem banaka i brzih transfera novca od radnika u inostranstvu. Ipak, s novcem u gotovini, procenjuje se da ukupna suma od emigranata za prošlu godinu dostiže oko 1,7 milijardi evra.
To je nešto manje nego 2023. godine, kada je u Severnu Makedoniju ušlo 1,75 milijardi evra novca iz dijaspore.
"Doznake iz dijaspore su jedan od najznačajnijih i najstabilnijih izvora deviznih priliva u makedonskoj ekonomiji. Najveći deo se usmerava ka potrošnji i tekućim troškovima domaćinstava, čime se značajno podržava privatna potrošnja i lokalna ekonomska aktivnost, naročito u ruralnim i manje razvijenim regionima. Međutim, u poslednjim godinama primećuje se tendencija produktivnijeg korišćenja doznaka, kroz njihovo investiranje u male biznise, nekretnine i obrazovanje, što povećava njihovu ekonomsku ulogu", navodi se u dokumentu.
Vlada bi izdala obveznicu za dijasporu, specijalizovani finansijski instrument koji bi omogućio emigrantima da investiraju u domovinu "pod sigurnim i transparentnim uslovima", jedna je od ekonomskih mera u predlogu teksta.
Država takođe planira poreske olakšice za investicije dijaspore na domaćem tržištu, stimulisanje malih i srednjih preduzeća kojima upravljaju povratnici ili članovi dijaspore, programe za zajednička ulaganja u energetiku, agroindustriju, turizam, programe za startap inicijative i druge mere.
Za Damjana Petrovskog, finansijskog analitičara koji radi u Sjedinjenim Američkim Državama više od decenije, ove mere "nekako nemaju smisla" iz nekoliko razloga: prilikom prodaje obveznica treba pomenuti najvažniji detalj – kamatnu stopu, korupciju u zemlji i mogućnost za zaradu.
"Trenutno, kamatne stope na blagajničke zapise (5-10 godina) iznose 3,67 odsto i 4,10 odsto, garantuje ih Vlada SAD. Makedonija mora imati bolje kamatne stope od ovih. Takođe, ne možemo ignorisati 'oportunitetni trošak', što bi bile obveznice američkih kompanija ili berze. Ako kupujete indeksne akcije fondova (to je značajan deo celog tržišta), dobićete između 8-12 odsto godišnje. Ne vidim ekonomsku svrhu ovde, osim da se osećam patriotski", rekao je Petrovski za RSE.
On ima dilemu oko toga da li bi mogao da pronađe dovoljno plaćen posao ako bi se vratio u zemlju.
"U SAD ću uvek imati više na kraju meseca nego što bih imao u Makedoniji. Ne mislim da bih mogao da živim na istom nivou u Makedoniji", rekao je Petrovski.
Durim Zekiri, izvršni direktor Privredne komore severozapadne Makedonije (SKZM), kaže da već postoje uspešni primeri kompanija koje su osnovali iseljenici koji su se vratili i investirali u zemlju – što pokazuje da potencijal postoji.
"Ali, ključan je jednak tretman svih kompanija, domaćih i stranih. Danas, neke od kompanija u Tehnološko-industrijskoj razvojnoj zoni dobijaju značajne pogodnosti, dok se domaće kompanije, uključujući i kompanije koje su osnovali naši iseljenici, suočavaju s neravnopravnim uslovima i teže konkurišu. Potrebno je proširiti stimulativne mere van zona kako bi se stvorilo fer tržište za sve", rekao je Zekiri za RSE.
Lakši do putnih isprava, stipendija, penzija?Strategija predviđa niz drugih mera za iseljenike, pored ekonomskih.
U delu dokumenata, to uključuje digitalizaciju diplomatsko-konzularne mreže, tako da iseljenici ne moraju fizički da dolaze u ambasade i konzulate po dokumenta. Dalje, lakše procedure za prenos penzija, za putne isprave za decu, za povrat makedonskog državljanstva i "prijem u makedonsko državljanstvo" po razmim osnovama.
U oblasti kulture i obrazovanja, Ministarstvo spoljnih poslova finansiraće projekte pravnih i fizičkih lica iz dijaspore za inicijative za promociju makedonske kulture, tradicije, jezika i identiteta u inostranstvu.
Ministarstvo prosvete bi uvelo poseban obrazovni program za decu iz dijaspore, a Agencija za emigraciju trebalo bi da obezbedi besplatne onlajn kurseve makedonskog jezika. Predviđene su i stipendije za makedonske studente iz dijaspore koji bi imali praksu u makedonskim kompanijama.
Biće otvoreni novi kulturno- informativni centri, dodeljivaće se priznanja za posebno angažovanje iseljenika, a Ministarstvo kulture i turizma će imati poseban budžet za projekte iz dijaspore.
Predviđeno je osnivanje nekoliko saveta: Saveta za ekonomsku diplomatiju, Naučnog saveta, Saveta za kulturu, Saveta za sport... Vlada će moći da imenuje specijalnog izaslanika za dijasporu, a svaka opština će pojedinačno dobijati oficire za vezu za saradnju s dijasporom.
Vlada planira da usvoji Zakon o upravljanju migracijama i integraciji povratnika i stranaca, kao i poseban Program za reintegraciju povratnika.
Kako bi se saradnja još više ojačala, ponovo će se u Skoplju organizovati godišnja konferencija za dijasporu, navodi se u Strategiji.
Zekiri iz SKZM-a kaže da iako je inicijativa dugogodišnji zahtev te komore, treba imati u vidu da će sve to biti teško da se sprovede, "jer su ti naši sugrađani napustili zemlju zbog nedostatka poverenja u državu i institucije".
"Veoma je teško ubediti naše sugrađane da otkažu investicije u zemljama koje su mnogo bezbednije u pravnom i ekonomskom smislu, kako bi došli u Severnu Makedoniju gde je neizvesnost veoma velika", kaže Zekiri.
Nacionalnu strategiju za dijasporu prvi put je napravila prethodna vlada Socijaldemokratskog saveza Makedonije i Demokratske unije za integraciju i obuhvatala je period 2011-2023. U aktuelnoj strategiji Ministarstva spoljnih poslova navodi se da je to bio kvalitetan dokument, ali s minimalnom implementacijom aktivnosti, što je "poražavajuća činjenica, budući da je dokument izazvao velika očekivanja kod krajnjih korisnika, a četiri godine su potrošene na iščekivanje aktivnosti koje nikada nisu sprovedene u praksi".
U prethodnoj vladi takođe su postojali ministar bez portfelja i Nacionalni koordinator za saradnju s dijasporom koji su sada ukinuti.
Agencija za emigraciju će nastaviti da postoji. Njena nadležnost je da kreira politike koje će održavati veze iseljenika s domovinom.
Čak ni poslije 100 popunjenih prijava na oglase za posao, nakon čega je uslijedilo desetak intervjua, mlada doktorica iz Skoplja nije uspjela dobiti stalni posao.
Njeno ime je poznato redakciji, ali je anonimno govorila o zatvorenim vratima na koja je naišla nakon što je diplomirala na Medicinskom fakultetu poslije položenih preko 60 ispita.
"Prijavila sam se na oglas za posao u javnoj zdravstvenoj ustanovi, ali bezuspješno. Nažalost, nisam poznavala prave ljude. Ali slična je situacija i u privatnom sektoru, ne samo u klinikama već i u farmaceutskim kompanijama. Rečeno mi je da je pozicija već dogovorena, ali da se mora objaviti oglas", kaže dvadesetsedmogodišnja doktorica za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iako ovog mjeseca puni dvije godine otkako je dobila licencu, umjesto da svakodnevno liječi pacijente, bijeli mantil oblači samo povremeno. Kaže da joj jedini prihod dolazi od događaja i školskih izleta gdje je potrebno medicinsko osoblje.
"Trudila sam se biti najbolja učenica i u osnovnoj i u srednjoj školi, a fakultet, osim što zahtijeva mnogo truda, podrazumijeva i velike troškove. Imamo 61 ispit. To su bezbrojne knjige i materijali neophodni za sticanje znanja, ali nakon diplomiranja, ako nemate veze, nećete dobiti posao“, kaže doktorica koja ima samo honorarne poslove.
Ali, dodaje, problem ovdje nije samo politizacija zdravstva, već i međuljudski odnosi.
"Veoma je žalosno što se doktor nalazi u situaciji da ne može naći posao, a svi dobro znamo da svugdje u zemlji vlada manjak. Ovdje, ako nekoga poznajete, sve vam je sređeno. Ne cijeni se ni znanje ni trud. A naša štampa snosi preveliku odgovornost, jer smo mi ti koji brinemo o zdravlju nacije", kaže sagovornica RSE.
Demotivirajuće i niske platePored veza i nepotizma, prema njenim riječima, demotivirajuće su i plate, koje su ispod prosjeka.
"Sramota je što doktor prima platu od trideset hiljada denara. Ove plate su preniske, posebno za kolege koje već imaju djecu", kaže doktorica, koju najviše zanima psihijatrija, ali je već skeptična da bi uopšte dobila državnu specijalizaciju.
Ova situacija je, pak, dodatno demotivirala mladog doktora Blagojčeta Dišoskog, koji se nije ni prijavio na oglas za posao u oblasti medicine.
Nezadovoljan mnogim aspektima, odlučio je da svoju karijeru usmjeri na civilni sektor, gdje radi kao koordinator za finansije.
"U privatnim klinikama plate se obično kreću od 25.000 do 30.000 denara (oko 400 do 490 eura) za početnike za rad sa punim radnim vremenom. A u državnom zdravstvenom sistemu se nisam prijavio zbog nepravilnosti koje vidim u pozivima i selekciji, kao i nedovoljnih i loših uslova rada“, kaže za RSE dvadesetdevetogodišnji doktor, koji je prije više od godinu dana diplomirao na Medicinskom fakultetu u Štipu.
Sumnje u vezi sa kreiranjem rang listaAli kako "veze" zapravo bacaju sjenu na pravedno zapošljavanje u zdravstvu?
Zakonski, direktori javnih zdravstvenih ustanova imaju diskreciono pravo zapošljavanja. Stoga, oni imaju posljednju riječ bez obzira na to ko se nalazi na kojoj poziciji na rang listi. Cehovska udruženja sada zahtijevaju da se ovo pravo ukine, kao i da se promijeni način kreiranja liste.
Dakle, od maksimalnih stotinu bodova koje kandidat može osvojiti, 60 se dobija putem pismenog testa koji se, prema riječima sagovornika RSE-a, može lako manipulisati.
Dr. Bojan Trajkovski smatra da rangiranje nije uvijek relevantno, sumnjajući da ispitanici unaprijed dobijaju pitanja.
"Radi se o određenom upitniku za čije rješavanje bi ljekaru specijalisti trebalo sat, sat i po. Ali mladi kolega ga rješava za tri minute, što je relativno teško", kaže Trajkovski, predsjednik Udruženja specijalizanata i mladih ljekara.
Međutim, čak i ako neko zasluženo zauzme prvo mjesto na rang listi, možda neće dobiti posao, ako direktor tako odluči.
"U medicini nemamo pošteno zapošljavanje. Možda postoje samo neka slučajna zapošljavanja gdje je sve bilo kako treba", rekao je doktor Trajkovski za Radio Slobodna Evropa.
Zahtjev za transparentnije konkurseUkidanje diskrecionog prava, prema njegovim riječima, izuzetno je važno kako bi konkursi bili transparentniji.
"Glavni problem ove situacije je što ostavlja prostor za korupciju, mito i druge nezakonitosti koje bi dovele do neregularnog zapošljavanja. Zavisimo od želje osobe koja u toj situaciji odlučuje, odnosno direktora te ustanove", dodaje dr. Trajkovski.
Umjesto toga, njegova kolegica doktorica Aleksandra Georgievska predlaže da se, pored diskrecionog prava, pismeni test u potpunosti ukine. Zauzvrat, kandidat bi dobijao više bodova na osnovu prosjeka fakulteta koji je završio i usmenog ispita koji polaže pred zaposlenima ili profesorima sa institucije u kojoj je objavljen oglas za posao.
"Vjerujemo da, iako je ukidanje diskrecionog prava direktora korak u pozitivnom smjeru, ono apsolutno ne rješava cijeli problem. Zakonu o zdravstvenoj zaštiti potrebna je šira i detaljnija regulacija", rekla je za RSE Georgievska, predsjednica Udruženja ljekara specijalizanata.
Ovo udruženje nije uključeno u radnu grupu koja priprema izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ali učestvuje u Strategiji za mlade doktore 2025-2035. Međutim, dr. Georgievska kaže da ovaj dokument može, ali i ne mora podrazumijevati druge zakonske izmjene.
Ali haotičan proces zapošljavanja ne utiče samo na doktore, već i na sve ostale zdravstvene radnike koji su također vrlo potrebni, a bez kojih zemlja sve više ostaje.
Dr. Aleksandra Georgieva, koja radi kao specijalista na Klinici za kardiologiju, kaže da tokom noćnih smjena u nekim ustanovama jedna medicinska sestra brine o više od 30 pacijenata.
Za razliku od makedonskih standarda, prema evropskim i američkim standardima, jedna medicinska sestra je odgovorna za četiri pacijenta, a ponekad i manje. Ali uprkos tome, kako kaže kardiologinja, imaju niske plate, a posebno su niske noćne nadnice.
Zakonske izmjene u tokuUpravo činjenica da politizacija degradira cijeli zdravstveni sektor potaknula je Mijalčeta Minova, rendgenskog tehničara, da se pridruži inicijativi organizacije "Solucija" za reformu pravednog zapošljavanja u javnom zdravstvu.
Iako je Minov prije više od 20 godina diplomirao na Medicinskom fakultetu u Plovdivu u Bugarskoj, njegovo radno iskustvo u makedonskom zdravstvu je kratko i karijeru je gradio u Londonu.
Tamo je završio postdiplomske studije uz stipendiju bolnice Kings College, gdje je i zaposlen.
"Čak i nakon diplomiranja, susreo sam se s haosom makedonskog sistema gdje morate tražiti veze ili pružati uslugu za uslugu. Imao sam ugovor o radu koji je trajao nekoliko mjeseci, a onda sam dao otkaz. Izazovi od prije 20 godina su, nažalost, i dalje isti, a zapošljavanje po narudžbi je i dalje aktuelno. Nažalost, nismo uspjeli izgraditi sistem koji će cijeniti dobro i gurati ga naprijed", kaže Minov za Radio Slobodna Evropa.
On je, zajedno s pravnim konsultantom iz "Solucije", uključen u pripremu nove verzije Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a u svojim prijedlozima su odrazili iskustva iz bugarskog, engleskog i portugalskog modela. Odliv medicinskog osoblja, kaže, je alarmantan, jer trenutni uslovi zapošljavanja samo povećavaju sklonost ka političkim strankama kao vezi za razvoj karijere.
Pored ukidanja diskrecionog prava direktora, prijedlog udruženja je da oglas za zapošljavanje, umjesto pet dana, traje 15. Tokom tog perioda, oglas bi se objavljivao na web stranici ustanove, Ministarstva i Zavoda za zapošljavanje.
"Diskreciono pravo je arhaičan alat koji direktoru daje isključivo pravo da bira ko će biti zaposlen. Novim zakonom će biti oduzeto, a njegov ili pritisak nekih vanjskih veza će biti potpuno isključen", objašnjava Minov za RSE.
Prijedlog koji je podnesen zdravstvenim vlastima zahtijeva da tri najbolja kandidata budu pozvana na intervju od iste stručne komisije koja će prethodno provjeriti svu dokumentaciju i provesti stručnu provjeru.
Registar ljudskih resursa za bolje prilagođene politikeČlanove komisije za izbor bi birao sam stručni odbor zdravstvene ustanove.
"Unaprijed precizno utvrđenom metodologijom, obuhvatit će se profesionalne i praktične vještine kandidata, kao i etičke i moralne norme. Napraviće se bodovanje i odabrati najbolji kandidat, koji će kasnije biti predložen za zapošljavanje. Direktor, prema novom zakonu, neće moći odbiti ovaj prijedlog ili, ako ga odbije, treba imati dobro pismeno objašnjenje zašto je to učinjeno", dodaje Minov.
Ovi prijedlozi ili preporuke rezultat su razgovora s nekoliko udruženja u medicinskoj oblasti, gdje članovi uključuju ne samo ljekare već i drugih profila.
Uprkos brojnim primjedbama onih koji su već doživjeli nepravde u ovoj oblasti, nadležno ministarstvo je za RSE reklo da nisu prijavljene moguće zloupotrebe u zapošljavanju ljekara u javnom zdravstvu.
Na pitanje hoće li promijeniti ili ukinuti diskreciono pravo direktora da biraju koga će zaposliti, Ministarstvo zdravlja je naznačilo da se mogućnosti za to razmatraju.
Trenutno je u toku procedura za zakonske izmjene procedure zapošljavanja ljekara, a konkretna rješenja biće definirana nakon završetka ovog procesa - navelo je Ministarstvo u pisanom odgovoru za RSE.
Ali pored zakonskih izmjena, ljekari traže i pooštravanje uslova za upis na medicinske fakultete. U intervjuu za RSE, komentirali su da iako im kolege stalno odlaze, imamo hiperprodukciju kadra, a da se ne vidi ko ima kakve predispozicije.
Kako bi se utvrdilo gdje i koliko zdravstvenih radnika nedostaje, ministar Azir Aliu najavio je E-registar za ljudske resurse.
On će poslužiti kao alat vlastima za usklađivanje novog zapošljavanja, čime će započeti i preraspodjelu viška osoblja.
Analiza koju je Aliu nedavno predstavio pokazuje da je u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru zaposleno ukupno 32.383 osobe. Od toga, 18.536 "pripada" javnom sektoru, od čega je skoro 5.000 ljekara i medicinskih asistenata na sekundarnom i tercijarnom nivou.
U javnim zdravstvenim ustanovama zaposleno je 7.003 medicinskih sestara, kao i ostalo medicinsko i nemedicinsko osoblje.
Balkanska ruta je i dalje aktuelna, iako se bilježi manji broj ilegalnih prelazaka. Među ilegalnim migrantima ima i kineskih državljana. U 2025. godini, MUP Sjeverne Makedonije je spriječio 54 ilegalna migranta iz Kine. Nijedan od njih nije podnio zahtjev za azil u ovoj zemlji.
Kandidat za sudiju Sjeverne Makedonije na Evropskom sudu za ljudska prava pročitao je većinu odgovora iz bilježnice tokom intervjua pred Komisijom za odabir, prema riječima predstavnika mreže nevladinih organizacija Bluprint grupa za reforme u pravosuđu.
Njima je data prilika da posmatraju jedinu fazu u procesu odabira, a to su intervjui sa kandidatima.
Ovaj potez ih ostavlja u sumnji da je kandidat imao spremne odgovore, budući da je i on bio dio prethodnog postupka koji je poništila Vlada.
Predsjednik Komisije, koji je ujedno i predsjednik Ustavnog suda, Darko Kostadinovski, takve primjedbe u izvještaju naziva subjektivnim utiscima.
"Nisam stekao takav utisak, a ja sam vodio intervju. Nisam primijetio ništa slično, iskreno. Ne znam ni da li to može biti nešto kontroverzno ako osoba ima podsjetnik, na primjer, ili teze koje sada želi reći, ili ako može predvidjeti pitanja", rekao je Kostadinovski za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Tokom intervjua s kandidatom, prema podacima Bluprint grupe, direktorica Akademije za sudije i javne tužioce Irina Trajkoska Strezoski suzdržala se od postavljanja pitanja kako bi izbjegla sukob interesa, iako je bila među članovima odbora koji aktivno učestvuju u svim intervjuima.
Državna komisija za sprječavanje korupcije (DKSK) je tokom postupka izdala saopštenje o nekoliko slučajeva potencijalnog sukoba interesa između članova Komisije i kandidata za sudije, sa preporukama za izuzeće članova Komisije.
Takvi slučajevi potencijalnog sukoba interesa bili su za predsjednika Ustavnog suda Darka Kostadinovskog, u odnosu na kandidata Sašu Georgievskog, koji mu je bio mentor na doktorskim studijama, zatim direktoricu Akademije za sudije i javne tužioce Irenu Trajkovsku Strezoski, koja je bila u potencijalnom sukobu interesa sa dva kandidata - Ilirom Iseinijem, njenim zamjenikom direktora, i Alijem Aliuom, članom Upravnog odbora Akademije.
Za ista dva kandidata, DKSK je takođe postupala zbog potencijalnog sukoba interesa sa članom Komisije Besnikom Avdijom, koji je predsjednik Upravnog odbora Akademije.
Međutim, Bluprint grupa ističe da, iako se Komisija obavezala da će poštovati odluke Komisije za borbu protiv korupcije, nije poznato u kojoj fazi su one provedene.
Ključni problem, navode, je taj što se odluke DKSK donose nakon završetka intervjua, internih diskusija i formiranja utiska o kandidatima, što je suštinski dio postupka.
"Iako je Komisija za izbor javno obavijestila da će poštovati smjernice DKSK-a, ne postoje javno dostupni podaci o tome da li su se i na koji način članovi zaista izuzeli iz procesa donošenja odluka, niti o tome da li je ovo izuzeće dosljedno primjenjivano za sve faze (ocjenjivanje, raspravu i glasanje), ili samo za završni čin glasanja. U nedostatku objavljene rang liste, jasnog objašnjenja rangiranja i uvida u ocjene svih kandidata, nije moguće provjeriti da li su preporuke za izuzeće zaista primijenjene", navodi se u njihovom izvještaju.
Kostadinovski za RSE kaže da su službenici za borbu protiv korupcije zaustavili postupak i dali im preporuke kako dalje postupiti.
"Sva trojica smo imali preporuke - ja, predsjednik osnovnog građanskog suda i direktor Akademije, kako ne bi bilo sumnje oko potencijalnog sukoba interesa", kaže on.
Međutim, za njega aspekt da su odluke Komisije za borbu protiv korupcije poštovane u posljednjoj fazi, a ne u cijelom postupku provođenja oglasa, nije problematičan.
"Tu preporuku smo poštovali u posljednjoj fazi, u fazi odabira. A sada da vam kažem zašto nije relevantna u fazi administrativnog odabira, jer su odluke bile jednoglasne. I to imamo u zapisniku. Dakle, bile su jednoglasne. Čak i da je postojao potencijal ili da su preporuke bile na snazi u to vrijeme, sama jednoglasnost odluka otklanja sumnju", kaže Kostadinovski.
Kako su tekli intervjui?U postupku je intervjuisano 11 kandidata. Kako se navodi u izvještaju, iako je svaki intervju bio predviđen da traje 30 minuta, stvarno trajanje je variralo od 16 do 52 minute, što se smatra značajnim odstupanjem od prosjeka.
Nisu svi članovi Komisije postavljali pitanja tokom svakog intervjua, a pitanja nisu bila ujednačena po broju i sadržaju. Posmatrači Bluprint grupe nisu primijetili da su korišteni standardi ocjenjivanja ili obrasci za bilješke, što bi omogućilo objektivnije poređenje između kandidata.
"Sve je to ukazivalo na nedostatak metodologije za provođenje intervjua, ocjenjivanje kandidata, ili akta koji reguliše postupak, tj. način rada Komisije", navodi se u izvještaju.
Međutim, predsjednik Komisije Darko Kostadinovski kaže da nije tačno da nisu imali metodologiju, objašnjavajući da su se prije početka intervjua članovi dogovarali o tome kako će postavljati pitanja.
"Ovo nije skala, nema velikih oscilacija gore ili dolje. Najkraći je bio 5-16 minuta, ali je dovoljan, natovareni smo informacijama prije nego što pristupimo intervjuima. Dakle, znamo biografije ljudi. Prilikom provođenja intervjua, ne znam ni da li postoji neka specijalizirana metodologija za intervjuiranje, ali ponekad vas sami odgovori pokrenu da postavite pitanje", rekao je Kostadinovski.
Tri kandidata koja se razmatraju u Vijeću EvropeKomisija je 26. novembra odabrala tri kandidata kao prijedlog Sjeverne Makedonije, s kojih će biti izabran budući sudija Evropskog suda za ljudska prava.
To su advokati Jordan Apostolski i Nataša Boškovska, te profesor Sašo Georgievski. Kako je Kostadinovski rekao, njihove kandidature su već poslane na razmatranje.
"Jučer smo potpisali dokument sa svim članovima, poslali pismo Ministarstvu vanjskih poslova u kojem smo naveli naš izbor. Dostavili smo izvještaj o činjeničnom stanju, od formiranja komisije do posljednjeg koraka s objašnjenjima. Priložili smo biografije odabranih kandidata i zamolili Ministarstvo vanjskih poslova da ih na odgovarajući način proslijedi stručnom panelu kako bi se dobilo njihovo mišljenje o tome ispunjavaju li kriterije ili ne", kaže Kostadinovski.
U zavisnosti od odgovora, Komisija bi trebala obavijestiti Vladu da li je njen izbor dobio zeleno svjetlo od stručnog panela.
Zatim, procedura zahtijeva proces intervjua od strane Komiteta Vijeća Evrope, a prijedlog ide na plenarnu sjednicu Vijeća Evrope. Sljedeća je u januaru. Da li će rokovi biti ispoštovani trenutno je neizvjesno.
Drugi pokušaj izbora sudije u StrazburuOvo je druga komisija i drugi postupak za izbor sudije na sudu u Strazburu. Vlada je poništila prvi postupak i odlučila osnovati novu komisiju i raspisati novi javni konkurs.
Odluke o poništenju prvog postupka, raspuštanju komisije i njenom ponovnom osnivanju nisu bile javno dostupne, niti je postojalo detaljno objašnjenje zašto tadašnji kandidati nisu ispunjavali uslove.
Formalna odluka do danas nije javno objavljena i objašnjena, niti je dostavljena kandidatima koji su učestvovali u postupku - tužiteljki Lenče Ristoskoj, apelacionoj sutkinji Gabrieli Gajdovoj i advokatu Jordanu Apostolskom.
Ristoska je napisala da je nije iznenadila odluka o poništenju i da je samo pitanje vremena kada će se to dogoditi. Također je objavila da je dobila upute da povuče svoju kandidaturu.
Apostolski se također prijavila na novi konkurs i dio je troje kandidata među kojima će se izvršiti trenutni izbor.
Evropski sud za ljudska prava i slobode nadležan je za postupanje po pojedinačnim ili međudržavnim žalbama svih onih tužitelja koji su nezadovoljni suđenjima u svojim matičnim zemljama i iscrpili su sva pravna sredstva, te se kao krajnja mjeru žale Evropskom sudu za ljudska prava.
Od februara 2017. godine, Jovan Ilievski je izabran za sudiju iz Sjeverne Makedonije u sudu u Strazburu. Njegov devetogodišnji mandat ističe 1. februara 2026. godine.
Njegov izbor u to vrijeme povezan je s bivšim direktorom Uprave za sigurnost i kontraobavještajne poslove Sašom Mijalkovim, koji je muž sestre od supruge Jovana Ilievskog. Na ovu poziciju došao je s mjesta šefa Tužilaštva za organizirani kriminal i korupciju, imenovanog za vrijeme bivše vlade VMRO-DPMNE.
Iako je Nataša Gaber-Damjanovska tijesno vodila u utrci ispred Ilievskog, Parlamentarna skupština je tajnim glasanjem izabrala tužioca Jovana Ilievskog za sudiju iz Sjeverne Makedonije u Evropskom sudu.
Nakon gotovo godinu dana istrage, Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) kaznila je četiri velika marketa i Savez privrednih komora, za koje je još u februaru pokrenula istragu zbog dogovaranja cijena iza zatvorenih vrata.
KZK je saopštila da je odlučila kazniti markete sa po 50.000 eura, a Savez privrednih komora sa 18.600 eura "zbog zabranjenog dogovaranja i usklađenog ponašanja u vezi s cijenama".
Kada je KZK pokrenula istragu u februaru ove godine, u javnosti su tada objavljeni dokumenti institucije koji pokazuju da je za markete Vero, Tinex, KAM i Reptil postojala sumnja da su zajedno sa Savezom privrednih komora sklopili zabranjeni dogovor o uticaju na cijene, što predstavlja narušavanje konkurencije.
Prema saopštenju Komisije od 26. novembra o izricanju kazne, navodi se da je u postupku utvrđeno da su učesnici na sastanku 5. februara 2025. godine postigli usaglašen stav da ne prihvataju nove ili povećane cjenovnike od dobavljača.
Time je, kažu iz Komisije, nezavisno tržišno ponašanje zamijenjeno praktičnom koordinacijom – postupkom koji predstavlja "po cilju" ograničenje konkurencije, što je strogo zabranjeno Zakonom o zaštiti konkurencije.
"Kazne su izrečene s ciljem prevencije budućih narušavanja i zaštite slobodne tržišne konkurencije", navodi se u saopštenju KZK.
KZK u saopštenju navodi da su marketi i Savez privrednih komora kao koordinator učestvovali u zabranjenom dogovoru i/ili usaglašenom ponašanju u smislu člana 59 Zakona o zaštiti konkurencije.
Član 59 Zakona o zaštiti konkurencije, između ostalog, kaže da se za ovakav prekršaj počinioci mogu suočiti s kaznama od 10 posto njihovog godišnjeg prihoda, što bi u slučaju marketa značilo globe od desetina miliona eura.
Radio Slobodna Evropa je zatražila odgovor od Komisije za zaštitu konkurencije – na osnovu kojih argumenata su izrečene kazne od 50.000 eura za markete i 18.600 za SSKM, te zašto je postupak trajao skoro godinu dana, ali do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor ni na telefonske pozive, niti na pitanja poslana putem e-pošte.
Jovanović: Kazne su "mazanje očiju"Prema riječima ekonomskog analitičara Branimira Jovanovića iz Instituta za ekonomska istraživanja u Beču, ove kazne nisu adekvatne da spriječe buduće zloupotrebe s cijenama.
"Naravno da nisu. Šta je 50.000 eura za lance koji imaju godišnje profite od nekoliko miliona eura? To je kao da im cijene smanjiš za 1 posto. Ovo je mazanje očiju, kao da državne institucije nešto rade, a zapravo ne rade ništa", kaže Jovanović.
Da cijene u međuvremenu kontinuirano rastu pokazuju i najnoviji podaci Sindikalne minimalne potrošačke korpe Saveza sindikata Makedonije (SSM), koja je za oktobar iznosila 65.544 denara(oko 1.065 eura) i povećana je za 7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Građani osjećaju poskupljenjaPenzionerku Ljupku T. sreli smo ispred jednog od velikih lanaca marketa u centru Skoplja. Ispričala nam je da u posljednjih nekoliko mjeseci, od ljeta pa nadalje, zaista osjeća da troši sve više novca iz kućnog budžeta.
Kao primjer navodi da je cijena jaja u tom periodu u nekim velikim marketima skočila sa oko 100 denara na više od 130 denara(oko 2 eura), a za meso dodaje da nema dileme – njegovo poskupljenje je kontinuirano.
"I mliječni proizvodi stalno poskupljuju, voće također. Penzije stižu za kupovinu osnovnih proizvoda, ali ne dozvoljavaju da se često jede meso. Na primjer juneće ili pureće meso, nisu često dostupni jednom prosječnom penzioneru", kaže ona.
I Bojan R. nam je rekao da se s platom od posla u državnoj instituciji teško pokrivaju mjesečni troškovi za četveročlanu porodicu ako se kupuje isključivo u marketima.
"Marketima cijene stalno rastu i jedva ima dovoljno novca za osnovne potrebe: hranu i račune, posebno ako je porodični budžet dodatno opterećen kreditima za renoviranje ili školovanje djece", kaže Bojan.
Savez privrednih komora Makedonije s narušenim ugledomIz Saveza privrednih komora Makedonije(SSKM)navode da je odluka Komisije za zaštitu konkurencije rezultat postupaka prethodnog rukovodstva koje, kako ističu, djelovanjem u februaru 2025. nije poštovalo strukture, prekršilo statut i narušilo ugled SSKM, zbog čega je smijenjeno u julu iste godine.
"Kao novi predsjednik Saveza privrednih komora Makedonije, poštovat ćemo odluku Komisije za zaštitu konkurencije i izrečenu finansijsku kaznu, te ovom prilikom ističem da je jedino slobodno tržište osnovni parametar prema kojem se formiraju cijene", izjavio je Goran Đorđijevski – predsjednik SSKM.
Sindikati: Dugi postupci nemaju efektaReakcija na visoke cijene, ali i na dugotrajan postupak Komisije za zaštitu konkurencije u vezi s ovakvim djelovanjem marketa, stiže i iz Saveza sindikata Makedonije, odakle za Radio Slobodna Evropa kažu da ovako dugi postupci nemaju efekta, dok istovremeno, prema njihovim podacima, svakom domaćinstvu nedostaje najmanje 4.295 denara(oko 70 eura) mjesečno, što na godišnjem nivou iznosi vrijednost jedne minimalne sindikalne potrošačke korpe od oko 1.000 eura – samo za osnovne životne potrebe.
Državne institucije moraju reagovati brže i efikasnije, a kazne za ovakvo kartelsko udruživanje trebaju biti veće, kaže za RSE predsjednik SSM-a Slobodan Trendafilov.
"Kakvu korist imaju radnici i građani od kazni za ovakvo kartelsko ponašanje i divljanje s cijenama, kada ponovo plaćaju skupe proizvode, a država puni budžet od PDV-a na više cijene, kao i od kazni, i to na teret građana koji opet ne vide nikakvu pomoć", kaže Trendafilov.
Kako je narušena konkurencija?Inače, kada je Komisija za zaštitu konkurencije otvorila istragu u februaru ove godine, navela je da su izvršene kontrole u prostorijama četiri velika lanca marketa i u Savezu privrednih komora Makedonije.
Iz uvida u dokumentaciju i elektronsku komunikaciju, KZK je saopštila da je pronašla dokaze o dogovorenom i usklađenom djelovanju: kompanije su se navodno dogovorile da ne nabavljaju robu od dobavljača koji šalju nove, više cjenovnike, a prema Komisiji to predstavlja zabranjeni dogovor i narušavanje konkurencije.
Pored istrage o dogovaranju cijena, KZK je pokrenula i poseban postupak protiv Saveza privrednih komora zbog dostavljanja netačnih ili nepotpunih podataka koji su mogli dovesti Komisiju u zabludu, za što je predviđena kazna do 1 posto prihoda.
Bekim Sali i Muhamed Hodža sigurno će biti nova imena u makedonskoj Vladi koju predvodi premijer Hristijan Mickoski – jedan kao prvi potpredsjednik, a drugi kao ministar zaštite okoliša. Oni će popuniti dvije pozicije koje je do lokalnih izbora obavljao jedan od lidera koalicije VREDI (VLEN), Izet Medžiti, koji je postao gradonačelnik Čaira.
Ali "osvježenja" vladinih redova tu neće stati. U narednim mjesecima očekuje se i velika rekonstrukcija u Ilindenskoj broj 2 - potez o kojem se u javnosti već dugo govori i za koji se kao kandidati za zamjenu spominje nekoliko ministara iz sva tri vladina partnera - VMRO-DPMNE, VREDI i ZNAM.
Rekonstrukcije nisu ništa novo i rijetko za makedonske vlade, a česte promjene ministara negativno utiču i na integritet samih institucija, ali i na projekte i reforme u raznim sektorima, prema mišljenju nekih stručnjaka sa kojim je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RFE).
Podaci o promjenama ministara, na primjer, pokazuju da u nekim resorima, u prosjeku, ministar nije ostao na funkciji ni dvije godine.
"Administracija je umorna jer se čini kao da svaki put kada dođe novi ministar, počinje ispočetka umjesto da ima kontinuitet koji je trebao biti osiguran u prošlosti u svim ovim diskusijama o reformama javne uprave", kaže za RSE Neda Maleska-Sačmaroska, izvršna direktorica nevladinog Centra za upravljanje promjenama (CUM).
Ovaj centar, između ostalog, već dugi niz godina prati administrativne reforme i provedbu vladinih programa.
Lijena administracija i nedostatak većih reformiČesta smjena ministara, posebno bez konkretnih objašnjenja i bez mjerljivih rezultata njihovog rada, utiče i na integritet i političara i samih institucija, smatra Gordan Georgiev, suosnivač i predsjednik Foruma za razumnu politiku (FRP).
"Znamo da je prilikom imenovanja ministara prvi i najvažniji kriterij često stranačka lojalnost i pozicija određenih funkcionera u samim političkim strankama, ali to ni na koji način ne može biti mjera kvaliteta, kvalifikacija, kompetentnosti. U takvom 'koruptivnom sistemu', naravno, najveću štetu trpe institucije, a onda naravno i građani", rekao je Georgiev za RSE.
Posljedice, kako ističe, su da institucije i administracija postaju lijene, bez motivacije za rad, bez jasnih pravila igre i bez ikakvih izgleda za provođenje velikih reformi.
Integritet o kojem Georgiev govori bio je i dio istraživanja javnog mnijenja koje je FRP proveo u periodu od 15. do 25. avgusta na uzorku od 1.027 ispitanika.
Među rezultatima je bio i taj da 73,2 posto građana ne vjeruje da u Sjevernoj Makedoniji postoji političar ili nosilac javne funkcije s integritetom (moralnim, iskrenim, poštenim, stabilnim i ispunjavajućim). Zanimljiva je činjenica da 22 posto građana vjeruje da institucije djeluju pošteno i zakonito, dok 45 posto izražava jasno nepovjerenje u institucije.
Kako osigurati kontinuitet?Nedostatak kontinuiteta i sposobnosti provođenja programa i reformi, što naši sagovornici ističu kao dio problema s čestim promjenama ministara, mogao bi se prevladati profesionalizacijom dijela osoblja.
Maleska-Sachmaroska iz CUP-a ističe da to ne bi bio problem kada bi državni sekretari bili profesionalci, uprkos činjenici da se radi o političkim procesima.
"Uprkos tome što su se pokušavali dovesti iz administracije, u većini slučajeva dolaze negdje izvan institucija i to ne osigurava kontinuitet. Druga stvar koja također ima veliki utjecaj su kabineti ministara. Kada ministar ode, odlaze i kabineti, jer i ovdje najčešće dolaze izvana, iako zakonski postoji mogućnost da imaju državne službenike kojima će za to biti isplaćen određeni iznos naknade", kaže Maleska-Sačmaroska.
Ministri nakon nepune dvije godineMeđu resorima u kojima su se ministri najčešće mijenjali, najduže liste su u zdravstvu, obrazovanju i nauci, pravosuđu, kulturi…
Sadašnji šef Ministarstva zdravlja Azir Aliu je 19. ministar po redu od 1991. godine kada je zemlja proglasila nezavisnost. Ako uzmemo prosjek, 19 promjena u 35 godina znači manje od dvije godine mandata za svakog ministra. Najduže mandate na ovim pozicijama imali su Nikola Todorov iz VMRO-DPMNE i Venko Filipče iz Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), nakon šest, odnosno pet godina.
Aliu je ministar od juna ove godine, a njegovo ime se već spominje kao jednog od onih koji bi bili zamijenjeni u rekonstrukciji vlade u narednim mjesecima.
"Kao ministar, nastaviću sa svojim procesima i odgovornostima sve dok sam ministar u ovoj instituciji", rekao je Aliu u intervjuu za RSE 9. novembra kada su ga pitali da li će biti među onima koji će biti zamijenjeni.
Pored zdravstva, tu je i resor obrazovanja i nauke, gdje je sadašnja Vesna Janevska 13. ministrica u posljednjih 25 godina. Prije 2000. godine, ovaj resor je bio podijeljen na dva ministarstva – jedno za obrazovanje i jedno za nauku.
U ovom sektoru su posljednjih godina najavljivane strategije, reforme, novi koncepti, dok se s druge strane u praksi ponavljaju problemi s nedostatkom udžbenika, odsustvom fakulteta sa Šangajske liste, lošim rezultatima na međunarodnom PISA testiranju učenika...
Ministarstva kulture i pravde su također među rekorderima po broju promjena ministara. Od 1991. godine u kulturi je bilo 17 ministara, dok je u pravosuđu 15.
Kakve se promjene očekuju u Vladi?Budući ministar okoliša i prostornog planiranja Muhamed Hodža biće 16. po redu od 1998. godine, kada je ovaj resor osnovan.
Ovo će biti prvo ministarsko iskustvo za Hodžu, koji je tokom vladavine SDSM-a i DUI-a bio portparol Vlade.
Bekim Sali, koji će biti prvi potpredsjednik Vlade, već ima ministarsko iskustvo od 2022. godine. On je jedan od ministara koji su vodili Ministarstvo zdravstva u vladi SDSM-a i DUI-a, u periodu kada je dio nje bila i Alternativa, čiji je Sali kadar.
Sali, osim što će biti prvi potpredsjednik Vlade, trebao bi voditi i neko ministarstvo, ali zbog pregovora između partnera u VREDI još nije zvanično potvrđeno koji će resor preuzeti.
Veće restrukturiranje, prema očekivanjima partnera u vladi, trebalo bi se dogoditi u narednim mjesecima, a glasine kažu da bi obuhvatilo neke od ministara i iz VMRO-DPMNE i iz ZNAM, kao i da je moguća zamjena resora između partnera.
Novi Zakon o industrijskim emisijama u Severnoj Makedoniji koji dozvoljava industriji da sakrije ono što sagoreva pod velom "poslovne tajne" i da dobije još dve godine za usklađivanje sa standardima EU o zagađenja, takođe dozvoljava fabrikama da legalno zagađuju iznad dozvoljenih granica – do šest meseci kontinuirano i dodatnih 500 sati godišnje.
Član 59, stav 9 novog Zakona dozvoljava operaterima da privremeno rade iznad utvrđenih graničnih vrednosti emisija do šest meseci, a dodatno predviđa godišnje prekoračenje dozvoljenih granica zagađenja do 500 sati, pri čemu se dokazi o takvom radu obezbeđuju kroz monitoring koji sprovodi sama industrija.
Zakonsko rešenje otvara prostor za "legalna kršenja", rekao je Bojan Trpevski iz Makedonskog udruženja mladih pravnika.
On smatra da to nije slučajno, već direktno prati makedonski kontekst i snažnu zavisnost države od REK Bitolja – najveće termoelektrane na ugalj pod kontrolom državne kompanije za proizvodnju električne energije Elektrane Severne Makedonije (ESM).
"Takve okolnosti se ne mogu jasno uočiti u direktivi EU. Po mom mišljenju, dopunjavanje makedonskog zakona takvim dodatnim okolnostima, kojih nema u direktivi EU, upravo je zbog zavisnosti države od REK Bitolja", rekao je Trpevski za RSE.
Severna Makedonija u procesu pristupanja EU sledi obaveze za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim zakonodavstvom, uključujući standarde Direktive o industrijskim emisijama 2010/75/EU, koja reguliše način kontrole i ograničavanja zagađenja iz velikih industrijskih postrojenja.
Glavni izvor energije i najveći zagađivačTermoelektrana na ugalj REK Bitolj je ključna u proizvodnji električne energije u Severnoj Makedoniji, obezbeđujući između 50 i 70 odsto ukupne godišnje proizvodnje. Istovremeno, ona je glavni izvor zagađenja od sagorevanja uglja.
Prema podacima iz novog istraživanja građanske mreže Benkvoč (Benkwatch) o termoelektranama u regionu, 2024. godine dva bloka REK Bitolja su 11,4 puta prekoračila gornju granicu dozvoljene emisije sumpor-dioksida.
Shodno tome, dimnjaci REK Bitolja su 2024. godine emitovali skoro 85.000 tona sumpor-dioksida, dok je gornja granica, prema standardima Evropske energetske zajednice, oko 7.500 tona.
Time je ta elektrana na listu najvećih zagađivača u regionu, ali uprkos tome, država, novim Zakonom o industrijskim emisijama, s jedne strane kaže da se pridržava propisa EU, dok s druge strane dozvoljava postrojenjima poput REK Bitolj da prekorače dozvoljene granice zagađenja.
Pored toga, ažurirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) iz 2025. godine predviđa postepeno ukidanje uglja do 2030. godine i zatvaranje oba bloka REK Bitolj u periodu 2028–2030.
Ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje do objavljivanja ovog teksta nije odgovorilo na pitanja RSE da li novi zakon otvara mogućnost legalnog prekoračenja granica emisije, da li su izuzeci namenjeni za REK Bitolj i da li je takvo rešenje u potpunosti u skladu s evropskim standardima.
Ministarstvo nije odgovorilo na prethodni upit RSE zašto Zakon uvodi mogućnost skrivanja određenih podataka pod oznakom "poslovna tajna".
U vezi s REK Bitolj, Bojan Trpevski iz Udruženja mladih pravnika ističe da je prema karakteristikama i tehnologiji termoelektrane jasno da su odredbe člana 59 kreirane upravo za nju.
Na primer, član predviđa mogućnost odstupanja od graničnih vrednosti u određenim situacijama, kao što su starost i istrošenost postrojenja, kvarovi opreme ili druge tehnološke okolnosti, koje prema Trpevskom direktno odgovaraju stvarnim uslovima u kojima posluje REK Bitolj.
Prethodni izuzeci – rad bez ekološke dozvoleTrpevski dodaje da su i prethodni izuzeci za REK Bitolj pokazali da su institucije tolerisale rad postrojenja bez ekološke dozvole, ukazujući na izmene Zakona o životnoj sredini iz 2022. godine.
On naglašava da je ključno kako će se primenjivati nove odredbe Zakona o kontroli industrijskih emisija. Iako je energetski sektor složen, u situaciji u kojoj REK Bitolj nastavlja da radi, a njeno zatvaranje je neizvesno, prema njegovim rečima, mora se hitno investirati u tehnologiju i kapacitete postrojenja kako bi se ekološki standardi dostigli u najkraćem mogućem roku.
Izuzeci od zakona, dodao je, trebalo bi da se koriste samo kao izuzeci, a ne kao opravdanja za nastavak nedostatka investicija.
RSE je ranije izvestio da novi Zakon o kontroli industrijskih emisija dozvoljava da informacije o radu velikih industrijskih postrojenja ostanu nedostupne javnosti ako se proglase "poslovnom tajnom". Ministarstvo zaštite životne sredine će odlučivati koji će podaci biti ograničeni, bez mogućnosti žalbe ili osporavanja na sudu.
Takođe, skupština je usvojila Zakon kojim se uvodi evropska praksa najboljih dostupnih tehnika i uspostavlja javni registar svih industrijskih postrojenja i njihovih emisija, ali će primena zakonskih odredbi stupiti na snagu za dve godine.