Evropska komesarka za proširenje Marta Kos potvrdila je da Zapadni Balkan rizikuje da do juna izgubi više stotina miliona evra zbog nedovoljne primene reformskog procesa predviđenog Planom rasta. "Prošle sedmice sam pisala vlastima u regionu da ubrzaju reforme, ili će njihovi građani biti na gubitku. Plan rasta je strogo zasnovan na učinku i vremenski ograničen. Trenutno je više od 700 miliona evra u opasnosti da bude trajno izgubljeno u regionu ako se reforme ne završe do juna 2026. ili decembra 2026. godine", izjavila je Marta Kos na Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta (AFET). Evropska komesarka za proširenje Marta Kos upozorila je pismeno šest država Zapadnog Balkana da rizikuju da do polovine ove godine kolektivno izgube preko 700 miliona evra iz Plana rasta Evropske unije zbog neispunjavanja reformi, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz pouzdanih izvora u Evropska komisija. Kako se nezvanično saznaje, Kos je ovo pismo poslala 17. aprila u sve prestonice regiona. Izvori RSE su potvrdili da je ovim pismom Kos zatražila od svih da ubrzaju reforme predviđene Planom rasta kako bi iskoristili puni potencijal ovog finansijskog paketa. Naime, finansijska sredstva iz Plana rasta su vremenski ograničena. Za svaki reformski korak precizno je predviđen krajnji rok primene i alocirana određena suma novca. Evropska komisija je predvidela i takozvani "grejs period" koji omogućava odlaganje primene na određeno vreme. Za korake koji je trebalo da budu izvršeni sredinom 2025. godine, krajnji rok ističe 30. juna ove godine, dok za korake koji je trebalo da budu ispunjeni krajem 2024. godine ovaj rok ističe tokom 2026. "Ukoliko se ne ispuni, partneri rizikuju da kolektivno izgube preko 700 miliona evra", potvrdio je za RSE jedan zvaničnik Evropske komisije. Inače, prva ili više sredstva iz Plana rasta dobilo je pet država regiona, izuzev Bosna i Hercegovina, koja je kasnila sa usvajanjem reformske agende. Kraj juna ove godine predstavlja trenutak kada svaka zemlja ulazi u takozvani trenutak trajnog gubitka ako ne ispuni ranije usaglašene reforme. Kako se saznaje iz izvora u Briselu, mogući gubici u slučaju da se ne preduzmu sve reforme po državama su sledeći: Albanija: 67,7 miliona evraBosna i Hercegovina: 373,9 miliona evraCrna Gora: 15,1 miliona evraKosovo: 68,8 miliona evraSeverna Makedonija: 49,2 miliona evraSrbija: između 108,7 i 135,9 miliona evraNa osnovu maksimalnog iznosa, ukupno se može izgubiti 710,6 miliona evra, što predstavlja 11,84 odsto ukupnog finansiranja iz Plana rasta. Plan rasta je najambiciozniji paketu EU za region od šest milijardi evra. Ima za cilj da, između ostalog, udvostruči ekonomije u ovim zemljama u narednih deset godina.

Sljedeći put kada pošalju zahtjev za izručenje Nikole Gruevskog, osuđenog bivšeg makedonskog premijera, vlasti u Skoplju mogle bi dobiti pozitivan odgovor od Mađarske. Promjena vlasti u zemlji u koju je Gruevski pobjegao 2018. godine mogla bi omogućiti da on napokon odsluži dvogodišnju kaznu. To je potvrdio i uskoro novi premijer Peter Mađar (Magyar) koji je rekao da Mađarska neće biti azil za međunarodne kriminalce. Odgovarajući na pitanje novinara o mogućem izručenju dvojice poljskih političara Zbignjeva Ziobra (Zbigniew Ziobro) i Marcina Romanovskog (Romanowski), Mađar je rekao da "u Mađarskoj ne bi trebali kupovati namještaj iz Ikee jer neće ostati dugo." "Ovo se ne odnosi samo na njih. Nego i na gospodina Gruevskog, bivšeg premijera Sjeverne Makedonije, takođe prijestupnika", rekao je Mađar na konferenciji za novinare. Dodao je i da u duhu evropske saradnje od drugih evropskih zemalja očekuje da izruče mađarske kriminalce ukoliko bi u njih izbjegli. Na koji način i kada će nova mađarska vlada regulisati ovo pitanje nije odgovoreno Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz Mađarove stranke Tisa (Tisza). Parlamentarnim izborima 12. aprila Peter Mađar je s vlasti svrgnuo Viktora Orbana koji je Mađarskom vladao 16 godina. Orban je, kao premijer Mađarske, bio na meti oštrih kritika Brisela zbog podrivanja demokratije i protivljenja podršci Ukrajini nakon ruske invazije, a zbog zabrinutosti za stanje demokratije i vladavine prava, EU je blokirala milijarde eura iz fondova namijenjenih Mađarskoj. Tokom njegove vladavine utočište u toj zemlji pronašao je i Nikola Gruevski. Bivši makedonski premijer u novembru 2018. godine je, umjesto na izdržavanje kazne, mađarskim diplomatskim vozilom pobjegao iz Sjeverne Makedonije. Nekoliko dana kasnije, dobio je politički azil u Mađarskoj, zemlji koja je taj potez opravdala "mogućim političkim progonom i lošim stanjem u makedonskim zatvorima". Godinu dana kasnije, mađarski sud odbio je zahtjev makedonskih vlasti za izručenjem jer prema njihovom obrazloženju "nisu bili ispunjeni uslovi za izručenjem Sjevernoj Makedoniji". Makedonsko ministarstvo pravde nije odgovorilo na upit RSE o tome da li planiraju da podnesu novi zahtjev za izručenjem Gruevskog. 'Ukoliko dođe, biće uhapšen'Ukoliko se Nikola Gruevski pojavi u Sjevernoj Makedoniji, on će biti uhapšen, rekao je sadašnji premijer zemlje Hristijan Mickoski. Dodao je i da je pitanje Gruevskog na mađarskoj vladi. "Nemam očekivanja, ali ako se Nikola Gruevski pojavi u Makedoniji, ima pravomoćnu presudu i odmah nakon pojavljivanja u zemlji, organi za provođenje zakona će ga osigurati i poslati na izdržavanje zatvorske kazne, što je u skladu s pravomoćnom odlukom", rekao je Mickoski, aktuelni predsjednik VMRO-DPMNE, nekadašnje stranke Gruevskog. Istakao je i da nema nikakva očekivanja po pitanju da li će i kada se Gruevski vratiti u Sjevernu Makedoniju. "Mi kao vlada imamo pred sobom konačnu presudu kojom se osoba o kojoj govorite sada šalje na izdržavanje zatvorske kazne", rekao je. "Zločinačka organizacija VMRO ostala je bez svog jedinog saveznika u EU", rekao je na platformi X lider opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Venko Filipče. "Nema više skrivanja Gruevskog u Budimpešti, niti poslovnih kombinacija. Novi premijer Mađarske, gospodin Peter Mađar, najavio je duboku reformu medija zbog ogromnog utjecaja koji je Orban imao na njih. Autokratski režimi padaju", dodao je Felipče. Iz Mađarove stranke Tisa rekli su da će buduća mađarska vlada prioritet dati obnovi vladavine prava, iskorjenjivanju korupcije, pridruživanju Uredu europskog javnog tužitelja i temeljnoj uspostavi novog, transparentnijeg državnog djelovanja. Orban i GruevskiGruevski je bio premijer Sjeverne Makedonije od 2006. do 2016. godine i lider VMRO-DPMNE, stranke koja se nakon sedam godina u opoziciji ponovo vratila u vrh na izborima 2024. godine. Sa aktuelnim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom imao je dugogodišnje političko prijateljstvo, a Orban je bio čest gost u izbornim kampanjama VMRO-DPMNE. Dvije desničarske stranke, kao sestrinske partije, bile su dio Evropske narodne stranke (EPP). Međutim, stranka mađarskog premijera napustila je EPP u martu 2021., neposredno prije nego što je izbačena nakon što se dugo suočavala s kritikama EU zbog podrivanja demokratskih sloboda, medija, nevladinih organizacija i vladavine prava. Kao sestrinska stranka, Fides (Fidesz) je redovno podržavao VMRO-DPMNE, a Orban je bio i gost u nekoliko izbornih kampanja bivšeg lidera stranke i bivšeg makedonskog premijera Gruevskog. U vrijeme kada je Gruevski bio premijer, Orban je odlikovan i državnom nagradom Sjeverne Makedonije - ordenom "8. septembar". Kako je tekao slučaj Gruevski?U maju 2018. godine Nikola Gruevski je osuđen na dvije godine zatvora u slučaju "Tenk", zbog nezakonitosti u nabavci blindiranog automobila Mercedes u vrijednosti 600.000 eura. O nabavci luksuznog automobila saznalo se 2015., kada je tadašnja opozicija objavila prisluškivani razgovor u kojem Gruevski od ministrice unutrašnjih poslova Gordane Jankuloske, traži da MUP kupi Mercedes koji bi on onda koristio, a da javnost to ne zna. Gruevski je u to vrijeme bio premijer Sjeverne Makedonije. Osim ovog protiv njega se vodilo još nekoliko sporova. U septembru 2020. osuđen je u odsustvu na godinu i po zatvora zbog nasilja nad političkim protivnicima. U aprilu 2022. godine za slučaj "Placevi na Vodnom" nepravosnažno je osuđen na sedam godina zatvora zbog pranja novca te protivpravnog sticanja i prikrivanja imovinske koristi. Istog mjeseca, Ministarstvo finansija SAD-a stavilo ga je na listu sankcija za korupciju. Pod sankcije je stavljena i njegova mađarska firma i I.C.I.C. KFT.

Odjeci sukoba na Bliskom istoku i napetosti s Iranom na Zapadnom Balkanu primarno se ogledaju kroz pojačane sigurnosne rizike, strah od radikalizacije i probleme sa inostranim politikama država regije.