Odjeci sukoba na Bliskom istoku i napetosti s Iranom na Zapadnom Balkanu primarno se ogledaju kroz pojačane sigurnosne rizike, strah od radikalizacije i probleme sa inostranim politikama država regije.

Vlada Severne Makedonije navela je nije bilo zvaničnog sajber incidenta, nakon što su tragovi ruske hakerske grupe "Fancy Bear" – koju američke i britanske institucije povezuju s ruskom vojnoobaveštajnom službom GRU – pronađeni u elektronskim adresama povezanim s domenima makedonske vlade, Vojske Severne Makedonije i Ministarstva odbrane. Grupa međunarodno povezanih nezavisnih stručnjaka za sajber bezbednost Crtl Alt Intel navela je u izveštaju da je sredinom marta uspela da pristupi folderima na serveru ruske hakerske grupe i da je Fancy Bear kompromitovao vladine i vojne subjekte širom Severne Makedonije, Ukrajine, Rumunije, Bugarske, Grčke i Srbije – uključujući elektronske adrese povezane s četiri članice NATO-a. U izveštaju se navodi da je imejl s domenom gov.mk takođe kompromitovala ruska hakerska grupa. Makedonska vlada je na upit RSE da li je njena elektronska pošta hakovana i da li je takav napad prijavljen Nacionalnom centru za odgovor na kompjuterske incidente MKD-CIRT, odgovorila da da nema zvaničnog sajber incidenta, već samo pominjanja adresa elektronske pošte koje se smatraju javno dostupnim podacima, a ne lozinki ili sličnih poverljivih informacija. "U vesti, odnosno izveštaju, pominju se imejl adrese, ali ne i kredencijali, koje hakeri kontinuirano prikupljaju (često iz javno dostupnih izvora) za potencijalne buduće napade. Shodno tome, kao i u okviru nadležnosti Generalnog sekretarijata Vlade, Nacionalnom CIRT-u nije prijavljen incident. Vlada preduzima kontinuirane aktivnosti na poboljšanju sajber bezbednosti i proaktivno prati sve informacije", odgovorila je Vlada za RSE. Registracija lažnog domena govmk.comDan nakon što je RSE ukazao Vladi Severne Makedonije na nalaze u izveštaju, deo koji se odnosi na kompromitovanu vladinu elektronsku poštu nestao je iz prvobitno objavljene verzije. Ben Foland, istraživač u Ctrl Alt Intelu, objasnio je za RSE da je reč o grešci objavljenoj na blogu. "Severna Makedonija je bila snažna meta Fensi Bera, oni čak su registrovali domen govmk.com da bi se predstavljali kao MK za upotrebu u fišing kampanjama. U dnevniku žrtava videli smo žrtvu s domenom mail.govmk.com. Naveli smo da je bila jedna žrtva s gorepomenutog domena, iako to nije bila stvarna žrtva iz Severne Makedonije. Videli smo žrtve iz MK preko proksija na drugim mestima u kampanji", rekao je Foland. Međutim, u izveštaju je ostalo navedeno sedam adresa, od kojih je pet povezano s Vojskom Severne Makedonije (mil.mk) i dve s Ministarstvom odbrane (mod.gov.mk). Obrazloženje je da su izvučene iz "liste kontakata" koja pripada stvarnim žrtvama tog napada. "To pokazuje da su makedonske imejl adrese izvučene s liste kontakata drugih stvarnih žrtava. One dolaze iz grčkog Ministarstva odbrane", objasnio je Foland. Makedonsko Ministarstvo odbrane navodi da stručna lica 24 sata dnevno prate bezbednosnu situaciju domena Ministarstva odbrane i Vojske. "Do ovog trenutka Ministarstvo odbrane i Vojska nemaju podatke o curenju informacija iz imejlova ministarstva i Vojske. Podatak da su identifikovani mejlovi na domenima mil.mk i mod.gov.mk ne mora da znači da su napadnuti", navelo je Ministarstvo odbrane. Ministarstvo je u izjavi za RSE dodalo da se u pomenutom tekstu ne pominje konkretna kampanja, već da su pronađeni folderi hakerske grupe. "Kao institucije odgovorne u ovom polju, posebno od početka rata u Ukrajini, one su u kontinuitetu podložne sajber napadima (neovlašćeni pristup, fišing napadi itd.) u pokušaju pristupa relevantnim podacima. Radi zaštite od te vrste napada, redovno se sprovodi obuka zaposlenih zajedno sa kolegama iz drugih državnih institucija, kao i uz pomoć savezničkih zemalja", navelo je Ministarstvo odbrane. Ministarstvo digitalne transformacije navelo je da se u imejl adresama pomenutim u izveštaju ne nalaze kompromitovani kredencijali ili dokazi o neovlašćenom pristupu vladinim sistemima. "S obzirom na to da nije potvrđen incidenta, nisu evidentirane direktne posledice po informacione sisteme, integritet podataka ili dostupnost usluga. U izveštaju se domeni mil.mk i mod.gov.mk pojavljuju u kontekstu krađe adresara, što znači da se radi o kontakt adresama izvučenim iz adresara, a ne o ugroženim korisničkim nalozima. Međutim, sve relevantne informacije iz otvorenih izvora se kontinuirano prate i analiziraju kao deo proaktivnog monitoringa", odgovorilo je ministarstvo za RSE. U izveštaju Ctrl Alt Intel navodi da je sredinom marta ta grupa uspela da pristupi folderima na serveru ruske hakerske grupe. Na serverima hakerske grupe pronađeno je više od 2.800 imejlova, izvučenih iz vladinih i vojnih baza. Ukradeno je više od 240 kompleta korisničkih kredencijala, uključujući lozinke i kodove za dvofaktorsku autentifikaciju, a 140 adresa je tiho preusmereno na imejl adresu koju kontrolišu napadači, navodi se u izveštaju. Više od 11.500 imejl adresa izvučeno je iz adresa žrtava, mapirajući čitave komunikacione mreže, dodao je Ctrl Alt Intel. Na meti hakerske grupe povezane s ruskom vojnoobaveštajnom službom našlo se i Ministarstvo odbrane Srbije. Na serverima Fancy Beara su, prema podacima Ctrl Alt Intela, pronađeni dokaze da su, između ostalog, ruski hakeri prikupljali podatke s imejl adresa iz tri srpske državne institucije.

Nakon što većina u makedonskom Sobranju 18. marta nije podržala predlog da se po skraćenom postupku donesu dopune Zakona o zaštiti od porodičnog nasilja i nasilja nad ženama, vladajuća VMRO-DPMNE je na negativne reakcije u javnosti ocenila da je reč o nedorađenoj inicijativi bez ozbiljne pravne i institucionalne osnove. Prema predlogu koji je drugi put podnela poslanica i predsednica Liberalni-demokratske partije (LDP) Monika Zajkova, bila bi uvedena elektronske narukvice za počinioce porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, koja bi trebalo da upozori kada se počinilac približi žrtvi. Od 97 registrovanih poslanika, samo 27 je glasalo "za", tako da predlog nije prihvaćen. Pre godinu dana u Sobranju je odbijen isti tekst. Tvrdnje vlasti i opozicijeIako predlog opozicije da se uvedu elektronske narukvice za nasilne prestupnike na prvi pogled može zvučati kao odlična ideja, on pokreće nekoliko problema, rekla je Žaklina Peševska, poslanica VMRO-DPMNE, na konferenciji za novinare u Sobranju. "Zakon koji se predlaže je u okviru građanskog postupka, dok ovakve mere – poput elektronskih narukvica – po svojoj prirodi pripadaju krivičnom pravu. To znači da se mešaju dva različita pravna sistema, što bi moglo dovesti do pravne neizvodljivosti i ozbiljnih problema u primeni. Na ključna pitanja nema odgovora: ko će obezbediti elektronske narukvice, ko će ih pratiti 24 sata dnevno, koje će institucije će biti nadležne? Koji drugi zakoni treba da se usklade da bi sistem funkcionisao", rekla je Peševska. Prema VMRO-DPMNE, uvođenje takvog sistema podrazumeva nabavku opreme, tehničke infrastrukture, centara za praćenje, obuku osoblja i kontinuirano održavanje. Predlog vladajuće partije je da se otvori javna rasprava kako bi se videlo da li je takvo rešenje primenljivo i kako ga najbolje sprovesti. "Nasilje se ne rešava neprimenjivim zakonskim predlozima, već funkcionalnim sistemima koji zaista štite žrtve", navodi VMRO-DPMNE. Nasuprot VMRO-DPMNE, Zajkova kaže da se ne radi o novcu, već o volji da se prihvati predlog. Prema njenim rečima, narukvice postoje u sistemu za probaciju i nalaze se u skladištu. "Kako vam ne treba novac za populističke mere pre izbora? Imali ste godinu dana da ne ćutite dok su se bilteni punili žrtvama, dok ste izražavale žaljenje zbog ubijenih žena, ali ste ponovo izabrali da ne radite ništa. Za svaki sledeći slučaj snosićete istu odgovornost. Zato što ste mogle da sprečite, a odabrali ste da ćutite", rekla je Zajkova. Na odbijanje predloga žestoko su reagovali na društvenim mrežama i poslanici Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Fatmir Bitići i Slavjanka Petrovska. "Kada institucije nemaju volju da uvedu mehanizam koji može da upozori, spreči i zaštiti, to znači da država ne stoji uz žrtvu kada joj je to najpotrebnije", napisao je Bitići. Dobra ili loša mera?Advokatica Katerina Koteska Stisnioska napisala je da je razočarana što predlog za elektronske narukvice za počinioce porodičnog nasilja nije usvojen, bez obzira na to ko ga je predložio i ko je na vlasti, jer je to dobar predlog. "Da li znate da je svaka druga mera zabrane približavanja nasilnika žrtvi prekršena, čime je počinjeno novo krivično delo? Da li znate da bi se nošenjem narukvice u roku od najviše godinu dana spasle mnoge žrtve, policiji bi se olakšalo, a posebno bi svaki počinilac bio disciplinski kažnjen? Da li znate da je pre nego što je ubijena nesrećna Rosica iz Velesa, u Sobranju bila odbijena izmena Zakona da nije potrebna saglasnost žrtve za vođenje postupka, pa je teko pošto je Rosica nastradala, izglasana promena?! Da li znate da su Ivana i Katja umrle nakon što je izglasana ova izmena, ali nije bila poštovana, pa je sada povrh svega odbijen i predlog za elektronsku narukvicu", napisala je Koteska Stisnioska na Fejsbuku (Facebook). Koteska Stisnioska je aludirala na slučaj Rosice Kočeve iz Velesa, koju je u septembru prošle godine ubio bivši partner u njenoj porodičnoj kući, nakon što ga je Rosica prethodno više puta prijavila zbog nasilja. Drugi slučaj je s početka ovog marta, kada je Ivana iz Skoplja preminula nakon pada sa zgrade u skopskom naselju Taftaliže zajedno sa svojom šestogodišnjom ćerkom, nakon što je prethodno sedam godina trpela nasilje od svog supruga. Advokatica Danijela Peneva, koja pruža besplatnu pravnu pomoć žrtvama porodičnog nasilja, pak kaže da je iskustvo pokazalo da je udaljavanje nasilnika najefikasniji mehanizam zaštite žrtve. "On može biti nasilan ne samo prema žrtvi, već i prema njoj bliskima, porodici... Nasilnika treba ukloniti i smestiti u odgovarajuću ustanovu", rekla je Peneva za Radio Slobodna Evropa. Elektronsko praćenje narukvicama je deo sistema probacije. Ova služba takođe nadgleda sprovođenje kazni koje su alternativna mera odlasku u zatvor. To uključuje rad u opštem interesu, uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom, uslovni otpust... Narukvice su nabavljene još pre jedne decenije uz pomoć Evropske unije, ali su počele da se koriste tek od jeseni 2025. Uprava za izvršenje sankcija raspolaže s ukupno 400, od kojih je funkcionalno stotinak onih koje su nadograđene. Uprava za izvršenje sankcija navela je za RSE da Uprava poseduje narukvice i određeni broj uređaja koji se daju žrtvi. Uređaji služe da žrtvi daju signal da je nasilna osoba nalazi u blizini. Prema Upravi, na sudovima je da odrede takvu meru. Severna Makedonija je među zemljama s najvećom stopom femicida u Evropi, pokazuju podaci Evrostata, statističke kancelarije Evropske komisije. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u 2024. godini u Skoplju je podneto 213 krivičnih prijava za nasilje u porodici, od kojih je 27 sprovedeno po ubrzanom postupku uz jedan izrečen pritvor. Prošle godine, skopska policija je pokrenula 224 krivične prijave, od kojih su 54 sprovedene po hitnom postupku, pri čemu je broj pritvora skočio na 17. Od početka ove godine podneto je 28 krivičnih prijava, od kojih 12 po hitnom postupku, a u pet slučajeva je izrečen pritvor. Poslednji slučaj u kome su žena i dete izgubili život zbog nasilja u porodici, Nacionalna mreža protiv nasilja nad ženama nazvala je "crvenom zastavicom" za ceo sistem. Ta organizacija je istakli da je to "obrazac nedovoljne prevencije, zakasnelih institucionalnih reakcija, slabe procene rizika i nedovoljne zaštite žrtava". Predsednica zemlje Gordana Siljanovska-Davkova takođe smatra da je institucionalna prevencija pretrpela poraz, s obzirom na činjenicu da su u prva dva meseca 2026. već registrovana četiri slučaja femicida. Na plenarnoj sednici u Sobranju povodom Međunarodnog dana žena, ona je iznela podatke prema kojima je tokom 2025. bilo 4.745 prijava porodičnog nasilja i šest ubistava.

"Globalna sloboda opala je 20. godinu zaredom", piše u izveštaju međunarodne organizacije Fridom Haus(Freedom House). Navodi se da su ukupno 54 zemlje doživele pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda, dok je samo 35 njih zabeležilo poboljšanja. Objašnjavaju da su ti padovi uglavnom izazvani vojnim udarima i naporima lidera da uguše mirno neslaganje ili promene ustavna pravila u svoju korist. Sve zemlje Zapadnog Balkana označene su žutom bojom, što predstavlja delimično slobodne zemlje. Srbija se nalazi među zemljama u kojima je Fridom Haus zabeležio najveći pad sloboda u toku prethodne godine. Srbija je na 5. mestu kada je reč o padu sloboda. Sa njom mesto dele, između ostalih, Bugarska i Sjedinjene Američke Države. Najveći pad u toku 2025. godine zabeležen je u Gvineji Bisao, Tanzaniji, Burkini Faso, El Salvadoru, Madagaskaru i Gruziji. Fridom Haus navodi i da su poslednje dve decenije demokratskog nazadovanja uticale na širok spektar prava i sloboda, ali da su sloboda medija, sloboda ličnog izražavanja i pravični sudski postupak pretrpeli najveću štetu. Šta se u izveštaju navodi o Srbiji?Srbija, koja se i prošle godine u izveštaju Fridom Hausa našla među zemljama u kojima se beleži najveći pad sloboda, ove godine izgubila je 3 poena "nakon što su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u široko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", piše u izveštaju. Takođe, navodi se da je policija koristila prekomernu silu protiv demonstranata, te da ih nije zaštitila od naoružanih bandi. Izveštaj navodi da se Srbija suočava sa demokratskim nazadovanjem pod predsednikom Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom, a da su policija i obaveštajne službe koristile špijunske softvere za nadzor novinara, aktivista i organizatora protesta. Navode primer o kom su pisali srpski istraživački novinari - da su najmanje desetine, a možda i stotine ličnih uređaja bile meta posebnog špijunskog alata poznatog kao NoviSpy, ali da tačan broj nije poznat jer su vlasti softver tajno instalirale tokom hapšenja i policijskih ispitivanja. Fridom Haus ističe da je svest o nekontrolisanom državnom nadzoru u Srbiji podstakla autocenzuru među običnim građanima. Ostale države Zapadnog Balkana ostale "obojene u žuto"Kao i prethodnih godina, Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija obeležene su kao delimično slobodne zemlje. Navedeno je da je Crna Gora izgubila jedan bod u odnosu na prethodni izveštaj, a da je razlog to što su brojni predlozi zakona koje je podnela vlada usvojeni po hitnom postupku i bez parlamentarne rasprave. "Politički zastoji ometali su druge funkcije vlasti širom regiona", piše u izveštaju. Naveden je primer Kosova, gde novoizabrani poslanici nisu uspeli da formiraju vladu veći deo godine, dok postoje navodi da je vlada u tehničkom mandatu prekoračila svoja ovlašćenja, što je dovelo do vanrednih izbora. "Taj zastoj je umanjio dobitke zemlje na polju sudske nezavisnosti i fizičke bezbednosti", navode iz Fridom Hausa. Međutim, u izveštaju piše i da su, uprkos značajnim političkim pritiscima, sudovi na Kosovu i u Bosni i Hercegovini donosili presude koje su pokazale njihovu nezavisnost. Globalno nazadovanje demokratijeIzveštaj Fridom Hausa navodi da su vlasti u Rusiji nastavile sa potiskivanjem glasova neslaganja. "Kako je Kremlj nastavio invaziju Ukrajine četvrtu godinu zaredom, ruske vlasti su krivično gonile sve veći broj ljudi u zemlji zbog njihovog antiratnog govora i aktivizma. U januaru 2025. godine, dva medija su po prvi put proglašena terorističkim organizacijama", piše u izveštaju. Navodi se da je sličan slučaj i u Kini, gde vladajuća partija nastavlja da vrši kontrolu nad političkim pravima i građanskim slobodama, krivično goneći novinare, obračunavajući se sa sve brojnijim protestima i ograničavajući međunarodna putovanja. Kada je reč o Evropi, iz Fridom Hausa navode da je poštovanje političkih prava sloboda bilo uglavnom stabilno, a da je taj kontinent ostao najslobodniji na svetu. Među zemljama koje su ocenjene kao slobodne, Bugarska, Italija i Sjedinjene Američke Države zabeležile su najveći pad. U Bugarskoj razlog su posledice parlamentarnih izbora iz 2024. godine, koji su bili obeleženi kupovinom glasova i izbornim prevarama, dok je u Italiji vlada oslabila antikorupcijske zaštitne mehanizme. U izveštaju Fridom Hausa zabeležen je i pad sloboda u Sjedinjenim Američkim Državama. Posebno je istaknuta izvršna uredba iz januara 2025. godine kojom je ugašena Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) preko koje su finansirani brojni projekti organizacija civilnog društva i nezavisnih medija širom sveta, kao i uredba kojom se nalaže zatvaranje Američke agencije za globalne medije, koja nadgleda Glas Amerike, kao i Radio Slobodna Evropa i Radio Slobodna Azija kao korisnike grantova. Ove promene sprovedene su brzo i van zakonodavnog procesa, navodi se u izveštaju, uz objašnjenje da je to pogodilo hiljade organizacija u najmanje 129 zemalja. U Belorusiji je, prema Fridom Hausu, vlast primenila nesrazmerno nasilje nad demonstrantima, pri čemu su policajci hapsili, tukli i pucali na novinare, a više desetine hiljada ljudi je privedeno, što je rezultiralo time da brojni prodemokratski lideri i aktivisti odu u izgnanstvo. Kao primer većeg pada sloboda navedena je i Gruzija, gde su protivnici vlasti, kako se navodi, bili izloženi fizičkim napadima, uznemiravanju i zakonskim ograničenjima čiji je cilj da se otežaju aktivnosti opozicionih partija i civilnog društva. "Autoritarni režimi i dalje napreduju širom sveta, i samo udruženi napori branilaca ljudskih prava, organizacija civilnog društva i demokratskih vlada mogu ubrzati dolazak dana kada će svi ljudi moći da žive u slobodi", zaključuje se u izveštaju Fridom Hausa. Ova međunarodna organizacija više od 50 godina beleži pretnje po demokratiju i slobode širom sveta. U svojim izveštajima svake godine procenjuje stanje slobode u 195 zemalja i 15 teritorija i rangira ih na osnovu različitih indikatora.

U vremenu niskog povjerenja u sudstvo i tužilaštvo, velike želje za pravdom i optužbi za uticaj različitih centara moći na pravosuđe, Sjeverna Makedonija dobija novog državnog tužioca. Sa 66 glasova "za", dva "protiv" i osam "suzdržanih", Nenad Saveski je izabran za šefa Javnog tužilaštva, institucije koja se bori protiv kriminala i korupcije te od koje javnost očekuje da vrati povjerenje u makedonsko pravosuđe. Tužilac, sudija, pa ponovo tužilacSaveski je deveti državni tužilac u zemlji od sticanja nezavisnosti 1991. godine, a ukupno 19. otkako funkcija postoji od 1945. Njegov izbor dolazi u vrijeme kada vlast planira donijeti novi Zakon o javnom tužilaštvu, o čemu je u toku i javna rasprava. Njegova biografija sugeriše da u pravosuđe nije ušao "hitro", već je karijeru u pravosudnom sistemu gradio postepeno, počevši od najnižih pozicija. Nakon što je diplomirao na državnom Pravnom fakultetu Justinijan Prvi u Skoplju, 2000. godine počeo je volontirati kao sudski pripravnik u Osnovnom sudu u Gostivaru, odakle i potiče. U istom sudu kasnije je pet godina (od 2004. do 2009.) radio kao stručni saradnik u krivičnom i građanskom odjeljenju. U međuvremenu je položio pravosudni ispit i završio početnu obuku na Akademiji za sudije i javne tužioce, nakon čega je 2009. izabran za javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu u Skoplju. Tužilačku funkciju zamijenio je sudijskom kada je 2016. izabran za sudiju u Osnovnom krivičnom sudu u Skoplju, gdje je posljednje radio na predmetima u odjeljenju za organizovani kriminal i korupciju. U njegovoj profesionalnoj biografiji navodi se i niz angažmana: predavač na Akademiji za sudije i javne tužioce, trener na temama u vezi s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i krijumčarenjem migranata, kao i član više radnih grupa kao ekspert - domaćih i međunarodnih. Među njima su, na primjer, angažman u ekspertskoj radnoj grupi za pravosudne reforme u Moldaviji te rad kao konsultant i edukator za implementaciju programa specijalističke obuke sudija iz Bosne i Hercegovine. Ime Nenada Saveskog nije nepoznato ni široj makedonskoj javnosti. Iako rijetko, posljednjih nekoliko godina imao je nekoliko javnih nastupa, od kojih je posljednji bio nakon podnošenja kandidature. "Moja kandidatura je način na koji želim doprinijeti poboljšanju stanja, vraćanju povjerenja u pravosuđe i stvaranju atmosfere u kojoj će svaki građanin, kada se obrati javnom tužilaštvu, biti uvjeren da će njegova prava biti ostvarena ili zaštićena", rekao je Saveski za TV 24 u intervjuu 24. februara. Njegove oštre kritike privukle su pažnju javnosti u julu 2025. godine kada je reagovao na članicu Sudskog savjeta povodom izbora njegove kolegice Daniele Dimovske za predsjednicu Osnovnog krivičnog suda u Skoplju, gdje i sam Saveski radi kao sudija. Iako je bila jedanaestoplasirana kandidatkinja, Dimovska je odlukom Sudskog savjeta izabrana za vršiteljicu dužnosti predsjednice najvećeg suda u zemlji. Zbog toga je Saveski reagovao prema članici ovog tijela Antoneti Dimovskoj riječima "idite već odatle" i "sramota ste". "Sramota ste za sudije koje su glasale za vas. Ko vam je dao pravo da u naše ime kršite zakon? Zašto postupate suprotno članu 89? Zašto, prema zakonu, ne birate najbolje ocijenjenog sudiju? Ili vam je zakon najmanje važan? Tamo gdje sjedite predstavljate nas, sudije Zašto gazite ono što je za nas sudije najsvetije? Nemate pravo na to", napisao je tada Saveski u poruci koja je javno objavljena. Premijer ga ne poznaje, Saveski tvrdi da 'tužilac nije politička figura'Njega je makedonska Vlada predložila za novog državnog tužioca nakon što je Savjet javnih tužilaca dao pozitivno mišljenje za njega i još četvero kandidata. "Daleko od toga da smatram da je državni javni tužilac politička figura. On se bira iz reda sudija i javnih tužilaca", rekao je Saveski za TV 24. Zakon predviđa da se javni tužilac bira u parlamentu, ali prijedlog do parlamenta dostavlja Vlada nakon što dobije mišljenje Savjeta javnih tužilaca. Ovo tijelo dalo je pozitivno mišljenje za četiri kandidata, a Vlada se odlučila za Saveskog. "Lično ga ne poznajem, ali prema onome što sam vidio iz njegove biografije i nakon dodatnih provjera, smatramo da bi mogao biti dobar, da ne kažem odličan državni tužilac", izjavio je premijer Hristijan Mickoski 11. marta. Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) nije reagovao toliko na profil Saveskog, ocijenivši da je riječ o osobi s dugogodišnjim iskustvom. Ipak, izrazili su zabrinutost zbog njegove eventualne nezavisnosti od vlasti. "Ključno pitanje je hoće li novi javni tužilac postupati nezavisno, profesionalno i nepristrasno ili pod diktatom Vlade. SDSM i građani pažljivo će pratiti njegov rad upravo po tome - hoće li imati hrabrosti da se suprotstavi pritiscima i postupa profesionalno, čak i kada je riječ o slučajevima koji vode do vlasti", naveli su iz SDSM-a kada je Vlada objavila prijedlog. Kako je došlo do izbora SaveskogSaveski preuzima funkciju od vršiteljice dužnosti šefice Javnog tužilaštva Anite Topolove-Isajlovske, koja je privremeno izabrana na tu funkciju nakon što je bivši državni tužilac Ljupčo Kocevski podnio ostavku. Kocevski se povukao 16. decembra 2025, na dan kada je vladajuća većina u Sobranju trebala glasati o njegovoj smjeni. On je tvrdio da je pokušaj njegove smjene politička odluka, a negativno mišljenje o namjeri vlasti dao je i Savjet javnih tužilaca. Međutim, vlast je željela njegovu smjenu zbog, kako su naveli, "ozbiljnih profesionalnih grešaka u rukovođenju javnim tužilaštvom koje su narušile njegovu efikasnost i funkcionalnost". Na konkurs za njegovog nasljednika, pored Saveskog, prijavila su se još četiri kandidata: vršiteljica dužnosti šefice Anita Topolova-Isajlovska, tužiteljice Lence Ristovska i Lidija Raičević, kao i razriješeni sudija Vladimir Pančevski. Svi osim Pančevskog dobili su pozitivno mišljenje Savjeta javnih tužilaca. Od četvero kandidata Vlada je odlučila da parlamentu kao prijedlog predloži Saveskog. Mandat državnog tužioca traje šest godina, a za tu funkciju mogu se prijaviti tužioci i sudije iz oblasti krivičnog prava s najmanje deset godina neprekidnog radnog staža.

Neizvjesnost oko sukoba na Bliskom istoku i njegovog ekonomskog uticaja ostaje u centru pažnje nakon što su cijene nafte premašile 100 dolara po barelu, a Hormuški moreuz, kroz koji dnevno prolazi oko 20 posto globalne trgovine naftom, efektivno je zatvoren. Cijene nafte skočile su za više od pet posto u utorak, jer nekoliko zemalja nije prihvatilo zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da pomognu u obezbjeđivanju ključnog Hormuškog moreuza, dok je Iran nastavio da gađa susjedne zemlje koje proizvode sirovu naftu. Ovim rastom od pet posto nadoknađen je oštar pad iz prethodnog dana, koji je uslijedio nakon što je šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) izjavio da se može iskoristiti više zaliha ukoliko bude potrebno, javlja novinska agencija Frans pres. Ova neizvjesnost je razlog zbog kojeg su zemlje iz regiona u protekle dvije sedmice primijenile različite modele za ublažavanje cjenovnog šoka nastalog rastom cijene nafte. Zajedničko za većinu makedonskih susjeda jeste to što su brzo reagovali, dijelom direktnim, dijelom indirektnim mjerama. Za razliku od njih, makedonska vlada za sada kaže da aktivno prati stanje s cijenama goriva i razmatra nekoliko mogućih mjera koje bi "pravovremeno sprovela". "Među opcijama koje se razmatraju je smanjenje PDV‑a s 18 posto na 10 posto, uz mogućnost dodatnog smanjenja, zavisno od kretanja na svjetskim tržištima. Cilj je zaštita životnog standarda, smanjenje cjenovnog pritiska i održavanje ekonomske stabilnosti", navodi se u odgovoru Vlade na pitanja Radija Slobodna Evropa. U odgovoru se ističe i da Vlada planira pravovremeno reagovati ograničavanjem cjenovnih pritisaka, te da je u tu svrhu održala sastanak sa predstavnicima lanaca supermarketa i hipermarketa radi odgovornog i fer ponašanja na tržištu. "Nadležne institucije, kao što su Državni tržišni inspektorat i Komisija za zaštitu konkurencije, pratit će ponašanje trgovaca, a kontrole na terenu će se nastaviti. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, biće preduzete odgovarajuće mjere radi fer ponašanja i zaštite građana", stoji u odgovoru Vlade. Ranije ovog vikenda premijer Hristijan Mickoski ponovo je izjavio da se sastao s velikim distributerima nafte i naftnih derivata, te da su zaključili kako zemlja ima dovoljno zaliha. "Ukoliko cijena, u skladu sa zakonom, ode iznad 800 dolara po toni, tada možemo smanjiti akcizu od 800 do 1.000 dolara po toni za jedan denar, a od 1.000 do 1.200 dolara po toni za dva denara. Iznad toga i za četiri denara možemo smanjiti akcizu. Tako da imamo mehanizme koje planiramo primijeniti ukoliko se sve ovo nastavi, ali se nadamo da se to neće desiti", izjavio je Mickoski za TV Ora. Regulatorna komisija za energetiku: Dizel poskupio zbog globalnog rasta cijena i kursa dolaraCijene goriva u zemlji drugu sedmicu zaredom su se povećale, u prosjeku za oko 9 posto u odnosu na prošlu sedmicu, iako je nakon početnog rekordnog rasta cijena sirove nafte pala na svjetskim berzama. Iz Regulatorne komisije za energetiku kažu da "referentne cijene naftnih derivata bilježe značajno povećanje, posebno kod dizela, a dodatni uticaj ima i viši kurs dolara", zbog čega su maloprodajne cijene korigirane naviše. Nova cijena dizela, koja će biti na snazi do kraja sedmice, dostigla je 92 denara po litru, što je povećanje od 6,5 denara u odnosu na prethodnu sedmicu. Srbija smanjila akcizu, Hrvatska ograničila maloprodajne cijene nafteZa poređenje, Vlada Srbije je 13. marta donijela odluku o smanjenju akcize na naftne derivate za 20 posto. Ova mjera će biti privremena i važit će do 15. aprila. "Zbog povećanih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, država je preuzela teret na sebe i smanjuje iznos akciza za bezolovni benzin i dizel", navodi se u saopštenju Vlade koje prenosi srpska državna televizija RTS. Dodatno, do 19. marta u Srbiji je na snazi zabrana izvoza nafte i naftnih derivata. Hrvatska vlada je 9. marta održala vanrednu sjednicu radi ponovnog uvođenja ograničenja cijena goriva kao odgovor na nestabilnost na Bliskom istoku i tekući rat u Iranu, koji utiče na globalna tržišta nafte. Maksimalne maloprodajne cijene stupile su na snagu 10. marta i važit će dvije sedmice. Grčka i Bugarska s mjerama protiv profiterstvaGrčka je 11. marta objavila ograničavanje profitnih marži na gorivo i proizvode na policama supermarketa u periodu od tri mjeseca kako bi se spriječile špekulacije izazvane rastom cijena energije uzrokovanim ratom između SAD-a i Izraela protiv Irana, javila je novinska agencija Reuters. "Očigledno, ne možemo se nositi s povećanjem primarnih cijena, ali svakako šaljemo poruku da ova ekonomska kriza ne treba dovesti do profiterstva", izjavio je grčki premijer Kirijakos Micotakis nakon objave odluke. Kako bi spriječila kompanije koje trguju gorivom da neopravdano profitiraju od rastućih cijena energije na štetu potrošača, grčka vlada je saopštila da će uvesti ograničenje od 12 centi po litru iznad veleprodajne cijene benzina i dizela na benzinskim pumpama, dok će se supermarketi suočiti s kaznama do 5 miliona eura ako njihove profitne marže premaše prosjek za 2025. godinu. Privremena vlada Bugarske je 12. marta pripremila mjere za podršku domaćinstvima i biznisima zbog povećanja cijena goriva. Planirana je direktna finansijska pomoć za osobe s nižim prihodima, koja će biti uplaćivana na njihove bankovne račune ukoliko cijene nastave rasti. Početni budžet mjere je oko 30 miliona eura, a sredstva bi trebala biti isplaćivana mjesečno, javila je bugarska novinska agencija BNR. Dodatno, bugarska Nacionalna agencija za prihode najavila je pojačanu kontrolu benzinskih pumpi kako bi pratila da povećanja cijena goriva nisu rezultat špekulacija. Od zemalja Zapadnog Balkana, bez jačih mjera za sada je Albanija, gdje su regulatori prije sedmicu dana najavili da prate tržišta goriva na veliko i malo, posebno cijene benzina i dizela na pumpama. Za razliku od nje, kosovska vlada je uvela limit na profitne marže pri prodaji goriva. Dana 4. marta kosovska ministrica industrije, preduzetništva i trgovine, Mimoza Kusari-Lila, objavila je odluku o uvođenju privremene granice za maksimalno dozvoljenu maržu na goriva koja se prodaju na kosovskom tržištu, objavio je list "Gazeta ekspres".

16. marta 2025. u 2 sata i 32 minute. Datum i vrijeme koji su zauvijek promijenili Kočane, grad u istočnom dijelu Sjeverne Makedonije, gdje se dogodila najveća tragedija u novijoj istoriji zemlje, kada je u požaru u diskoteci Pulse poginulo 63 ljudi, a preko 200 je povrijeđeno. Na istom mjestu i u isto vrijeme, godinu dana nakon tragedije, porodice žrtava i njihovi prijatelji stajali su u tišini i odali počast poginulima minutom šutnje. Imena svakog od njih bila su ispisana na bijelim srcima ispred ograde bivše diskoteke. Suze i bol najbližih nisu bili ništa manji ni na događaju koji je ujutro 16. marta organizovan u Parku revolucije u Kočanima. Na skupu koji su organizovali Opština i roditelji poginulih postavljene su 63 bijele stolice. "63 bijele stolice, 63 imena, 63 života koji nedostaju – svaka stolica nosi tišinu jednog odsutnog prisustva, bijelu ružu za sjećanje, svjetlost uspomene i mjesto koje nikada neće biti ispunjeno", bila je poruka koja je dočekala prisutne u parku Kočani. U gradu je održan i komemorativni skup u Domu kulture "Bijele zore". "Prošla je jedna godina, a rane ne samo da ne zarastaju nego postaju dublje i strašnije", bila je jedna od poruka koje su se mogle čuti. Mnogi od povrijeđenih, prema riječima ljekara iz bolnice u Kočanima, i dalje će se dugo liječiti i tek treba da prođu kroz nove hirurške zahvate. Ovo je dio niza događaja kojima se tokom proteklog vikenda obilježava godišnjica od tragedije za koju i porodice, ali i cjelokupna makedonska javnost, očekuju pravno razrješenje i odgovornost. Šta se promijenilo?U potrazi za pravdom tokom protekle godine, roditelji žrtava bili su najglasniji. Svake subote organizirali su "Marš anđela" ulicama Kočana, a nekoliko puta skupovi su bili održani i u Skoplju. Odmah nakon tragedije uslijedile su kontrole u klubovima i kafićima, deseci lokala su zatvoreni, ali sistemske promjene tek treba da se dogode. Jedna od promjena odnosi se na izdavanje licenci za noćne klubove i druge ugostiteljske objekte, što je u nadležnosti Ministarstva ekonomije i rada. Ministar Besar Durimi je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveo da će se mijenjati zakon u dijelu u kojem "stranka sama, vlastoručnom izjavom, obavještava institucije da ispunjava minimalne tehničke uslove". O ovoj temi je rekao da su već održali sastanak sa svim ugostiteljima. "Obavijestili smo ih o svim promjenama koje ćemo uvesti u zakon. Dakle, najprije će morati biti podnesen zahtjev Državnom tržišnom inspektoratu. Nakon podnošenja zahtjeva, inspektori će morati izaći na teren, izvršiti provjeru i zapisnikom i fotografijama utvrditi da li stranka zaista ispunjava minimalne tehničke uslove", rekao je Durimiši. Dodatno, procedure će morati biti izmijenjene i u dijelu u kojem će svaka stranka morati da se obrati i opštini, kako bi Ministarstvo ekonomije i rada dobilo potvrdu o tome da li je objekat legaliziran, da li ima građevinsku dozvolu i sl. "Diskoteka 'Puls' radila je ilegalno i nije ispunjavala tehničke uslove. Požar koji je izbio kritične noći tokom koncerta grupe DNK nastao je nakon što su bila aktivirana tri pirotehnička sredstva usmjerena prema plafonu obloženom poliuretanskom spužvom. Panika i uski izlaz iz objekta dodatno su izazvali stampedo. "Katastrofa koja se dogodila u diskoteci 'Puls' u Kočanima nije nastala samo zbog propusta jedne osobe… Ovaj događaj nije nesreća niti slučajna igra sudbine. Radi se o čitavom spletu i nizu povezanih propusta, lancu žmirenja pred odgovornošću", bile su uvodne riječi koje je 19. novembra 2025. izgovorio kočanski tužilac Borče Janev. Sudski procesi u tokuNa taj datum počeo je sudski proces u kojem je na optuženičku klupu sjelo 35 osoba. Optužnicom su obuhvaćene i tri firme. Ukupan broj optuženih u procesu je 35 osoba i tri firme. Među njima su vlasnik i osobe iz vlasničke strukture diskoteke, bivši ministri ekonomije, bivši gradonačelnici Kočana, inspektori i drugi službenici. Svima će se suditi za isto krivično djelo – "izazivanje teških djela protiv opšte sigurnosti". Iako je tužilaštvo uvjereno da će uspjeti dokazati krivicu, dio stručne javnosti je u proteklom periodu bio skeptičan da će ovako koncipirana optužnica donijeti pravdu. "Osim formalnih izazova, postoje i materijalna pitanja koja doprinose složenosti i specifičnosti ovog slučaja. Tako, na primjer, optužnica tereti sve optužene za isto krivično djelo, iako su njihove uloge, postupci, kao i vremenski period u kojem su se oni dogodili, drastično različiti", analizirao je za RSE Darko Avramovski iz nevladine organizacije "Koalicija – Svi za pravično suđenje". Ovakav pristup, prema njegovim riječima, "otežava individualizaciju odgovornosti i jasno utvrđivanje uzročno‑posljedične veze za svaku osobu pojedinačno", što će dodatno uticati na efikasnost i pravičnost procesa. Sudski proces je u toku, sedmično se u prosjeku održavaju po dva ročišta, a trenutna faza postupka je saslušavanje svjedoka koje je predložilo tužilaštvo. Pored ovog procesa, početkom marta započela su i dva sudska postupka protiv policajaca zbog njihovog (ne)postupanja. Također, u prethodnim mjesecima sprovedena je akcija u kojoj su kao osumnjičeni privedeni i inspektori iz Uprave za javne prihode.

U makedonskom Sobranju u četvrtak je održana komemorativna sednica povodom godišnjice tragedije u diskoteci "Puls" u Kočanima kada su u požaru poginule 63 mlade osobe, dok je više od 200 ljudi povređeno. "Pravda ne bi trebalo da bude ni prebrza ni zakasnela. Samo pravda i istina mogu doneti malo spokoja porodicama i društvu", rekao je predsednik Sobranja u obraćanju i pozvao da se tačno utvrdi odgovornost za živote izgubljene zbog učinjenih grešaka. On je rekao da su te noći Kočani i Severna Makedonija "izgubili su deo svoje budućnosti". "Ta noć je, zajedno sa životima 63 mladih ljudi, sa sobom odnela i snove i planove koji su tek počeli da se grade. Čak i nakon godinu dana teško je odabrati, a još teže izgovoriti reči. One uvek deluju nedovoljno da izraze ono što čovek oseća", rekao je Gaši u obraćanju poslanicima i porodicama žrtava. On je istakao da komemorativna sednica nije samo institucionalni formalizam, već zajedničko poklonjenje pred onima koji nose težinu ovog događaja. Takođe je ukazao na humanizam i solidarnost koju su građani pokazali nakon događaja, kao i međunarodna zajednica. "Videli smo lekare i medicinske sestre kako rade danonoćno kako bi spasili život, videli smo vatrogasce koji se nisu štedeli da bi nekoga izvukli, i da ta solidarnost nije imala ni političke, ni etničke, ni verske boje", rekao je Gaši. U četvrtak je nastavljeno je suđenje za požar u "Pulsu" koje je počelo 19. novembra. Za požar u diskoteci "Puls" optuženo je 35 fizičkih i tri pravna lica. Među njima su vlasnik kluba, njegovi rođaci, inspektori državnih institucija, bivši ministri i članovi agencije koja je obezbeđivala klub i njen vlasnik. Na početku suđenja, svi su se izjasnili da nisu krivi i osporili tezu odbrane da postoji uzročno-posledična veza između njihovih postupaka i uzroka smrtonosnog požara.