Tajni sastanci u Iranu i drugim zemljama, kriminalne mreže i upute koje su stizale od iranskog državljanina bili su dio priprema za napad na osobu u Grčkoj, koji su makedonske i grčke sigurnosne službe uspjele spriječiti.
Istraga koja je trajala oko devet mjeseci dovela je do hapšenja pet osoba u novembru, dok se za šestom traga.
U središtu operacije našao se Edris Jahangiri Mavaneh, iranski državljanin za kojeg makedonska Agencija za nacionalnu sigurnost (ANB) navodi da je bio glavna osoba iza planiranog atentata.
Agencija Mavaneha povezuje s iranskim sigurnosno-obavještajnim službama, navodeći da je riječ o suradniku, a potvrdila je i njegove veze s Najijem Sharifiyem Zindashtijem, iranskim kriminalcem poznatim po trgovini drogom.
Šta je poznato o uhapšenima u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj?Krajem oktobra, na grčko-turskoj granici, zaustavljen je 30-godišnji državljanin Sjeverne Makedonije koji je pokušao ući u Tursku. Grčke vlasti zadržale su ga iz sigurnosnih razloga, a 12. novembra predale makedonskim vlastima, piše grčki list Kathimerini.
Njegovo privođenje bilo je dio istrage o planiranju atentata u Grčkoj.
Albanski medij Insajderi objavio je da je u Grčkoj uhapšen Shpetim Musliu iz Kumanova, ali RSE ovo nije mogao nevisno potvrditi, niti su makedonske vlasti službeno objavile imena osumnjičenih.
Prema pisanju grčkog lista Kathimerini, meta je bio grčki biznismen jevrejskog porijekla, zaposlen u kompaniji koja surađuje s izraelskom državnom odbrambenom kompanijom.
Grčki list Ta Nea objavio je da je riječ o Avraamu-Minosu Moisisu, 64-godišnjem biznismenu i bivšem predsjedniku Jevrejske zajednice u Atini.
Makedonske agencije nisu otkrile ko je bio meta spriječenog napada.
Osim osobe u Grčkoj, uhapšene su još četiri osobe iz Sjeverne Makedonije. Sigurnosne agencije nisu objavile njihova imena, ali je navedeno da je riječ o osobama dobi između 29 i 73 godina.
Neke detalje o operaciji, kao i fotografije Iranaca uključenih u mrežu koja je planirala napad, objavio je sigurnosni stručnjak iz Washingtona Adrian Shtuni.
Šesta osoba nedostupna je organima gonjenja i vjerovatno je u bijegu, navedeno je iz makedonskih agencija.
Iz policije Sjeverne Makedonije su naveli da je operacija pokrenuta nakon što je Agencija za nacionalnu sigurnost početkom godine, kroz međunarodnu suradnju, dobila informacije o šest državljana Sjeverne Makedonije iz Skoplja i Kumanova.
Tokom pretresa četiri lokacije u novembru pronađeni su mobilni telefoni, računari, USB uređaji, bilježnice s kontaktima, skica s označenom lokacijom, kao i oružje i municija, od kojih dio bez odgovarajuće dozvole.
"Mreža koja je djelovala u Makedoniji sastojala se od pojedinaca ugrađenih u kriminalne organizacije unutar zemlje", rekao je Bojan Hristovski, direktor Agencije za nacionalnu sigurnost Sjeverne Makedonije.
Iranska ambasada u Grčkoj odbacila je tvrdnje Sjeverne Makedonije da je otkrivena zavera za izvršenje atentata na osobu u Grčkoj koju je organizovao Teheran, kao potpuno neosnovane, prenosi France24.
Ambasada je navela da su optužbe neosnovane i da su deo "izlizane kampanje izraelskog režima i njegovih aparata za propagandu i psihološki rat, usmjerene na diskreditiranje Irana".
Šta se zna o Irancima povezanim s operacijom?Hristovski je imenovao i jednog od osumnjičenih iranskih regrutera Najia Sharigija Zindashtija.
Riječ je o iranskom narko-bosu i vođi kriminalne mreže koju američke vlasti povezuju s iranskim Ministarstvom obavještajnih poslova i sigurnosti (MOIS).
Američko Ministarstvo financija navodi da je njegova mreža, djelujući po nalogu iranske obavještajne službe, sudjelovala u otmicama i ubistvima iranskih disidenata u više zemalja.
Zbog uloge u tim aktivnostima, SAD i Velika Britanija su u januaru 2024. poduzele zajedničke sankcije protiv Zindashtija i njegovih suradnika.
Europska unija je u julu 2025. također uvela sankcije Zindashtiju i članovima njegove mreže, opisujući je kao kriminalnu grupu povezanu s MOIS-om i odgovornu za prekograničnu represiju, uključujući atentate na iranske disidente.
Zindashti se nalazi i na FBI-jevoj listi traženih osoba.
Za njim je u decembru 2023. izdat federalni nalog za hapšenje zbog navodne umiješanosti u zavjeru za ubistvo dvoje iranskih disidenata koji su živjeli u američkoj saveznoj državi Maryland.
Prema optužnici američkog tužiteljstva, njegova mreža je za taj posao angažirala kanadskog državljanina Damiona Patricka Johna Ryana, člana motociklističke grupe Hells Angels.
Američko Ministarstvo financija Zindashtijevu mrežu povezuje i s otmicom iranskog disidenta u Turskoj 2020. Godine.
Makedonske sigurnosne agencije nisu javno pojasnile ulogu Zindashtija u operaciji planiranoj u Grčkoj.
Ko je Edris Jahangiri Mavaneh?Za razliku od Zindashtija, o Edrisu Jahangiriju Mavanehu, kojeg su vlasti Sjeverne Makedonije označile kao ključnu figure operacije, gotovo da nema javno dostupnih podataka.
Njegovo ime u međunarodnim medijima pojavilo se tek nakon što su makedonske i grčke službe objavile da su razotkrile mrežu koja je pripremala atentat.
Grčki CNN objavio je njegovu fotografiju i naveo da se nalazi u Iranu, odakle je, prema informacijama tog medija, koordinirao kriminalne mreže u Europi i Americi.
Navodno je bio zadužen za financiranje, izbor meta i operativno planiranje napada, a imao je kontakte i s turskim kriminalcima.
Grčki list Kathimerini objavio je da se Mavaneh kreće između Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata te da su se pojedini osumnjičeni sastajali s njim u obje zemlje.
Makedonska Agencija za nacionalnu sigurnost navodi da postoje indicije da Mavaneh surađuje s iranskim sigurnosno-obavještajnim službama.
Međutim, nije objavila detalje o njegovom formalnom položaju u tim strukturama niti o tome kako je uspostavio veze s kriminalnim grupama u Sjevernoj Makedoniji.
Iz američkog Ministarstva pravosuđa nisu odgovorili an upit RSE o Mavanehu I njegovoj vezi s traženim Zindashtijem, a više detalja nisu mogli podijeliti ni iz makedonskih agencija.
Upozorenja iz EuropeEuropske sigurnosne službe već nekoliko godina upozoravaju na korištenje kriminalnih mreža za operacije povezane s Iranom.
Švedska sigurnosna služba Säpo još je 2024. javno upozorila da Iran koristi kriminalne mreže kao posrednike za nasilne aktivnosti u Švedskoj i drugim zemljama.
Istrage u Švedskoj i Nizozemskoj pokazale su i kako se zadaci mogu prenositi preko više posrednika, dok izvršioci na terenu ne moraju znati ko je krajnji naručilac, o čemu je RSE pisao ranije.
Sjevernomakedonska Agencija za nacionalnu sigurnost (ANB) saopćila je da je spriječila planirani "teroristički čin ili atentat" na osobu u Grčkoj i razotkrila mrežu povezanih aktera za koju tvrdi da je djelovala po nalogu iranskih obavještajnih službi.
Agencija je navela da je tokom 2026. godine, u suradnji s grčkom obavještajnom službom i drugim međunarodnim partnerima, pratila aktivnosti osoba povezanih s "iranskim faktorima" te otkrila mrežu u Sjevernoj Makedoniji povezanu s iranskim državljaninom Edrisom Jahangirijem Mavanehom.
Prema navodima agencije, članovi mreže bili su povezani s kriminalnim strukturama u zemlji i pod direktnim uputama Mavaneha provodili su logističke pripreme za izvođenje atentata u Grčkoj.
Agencija tvrdi da je Mavaneh povezan s drugim operativcima koji djeluju u ime Irana, uključujući navodne veze s Najiem Sharifijem Zindashtijem, iransko-turskim narko-bosom kojeg su zapadne sigurnosne službe ranije dovodile u vezu s operacijama iranskih obavještajnih struktura.
Agencija nije objavila identitet moguće mete niti detalje o eventualnim hapšenjima.
U saopćenju se navodi da je istraga pokazala da su članovi mreže održavali tajne sastanke u trećim zemljama, uključujući Iran, te da prikupljene informacije ukazuju na povezanost s iranskim sigurnosnim i obavještajnim službama.
Narodna banka Sjeverne Makedonije 16. novembra je objavila postupak prodaje 95,3 posto dionica ALTA Banke u Bitoli, koja je u vlasništvu Alta Banke AD Beograd - u stečaju.
Prodaja će se provesti putem Makedonske burze, po modelu "sve ili ništa".
U saopštenju banke se navodi kako je postupak objavljen kako bi se pronašao novi vlasnik i stvorili uslovi za daljnje stabilno poslovanje ALTA Banke AD Bitola.
Prva javna berzovna aukcija zakazana je za 30. novembar.
Početna cijena određena je na temelju trenutne berzanske cijene i iznosi 3.777 dinara po dionici.
"Ako se dionice ne prodaju na prvoj aukciji, sljedeće će se održati uzastopno, 1., 2., 3., 4. i 7. decembra. Na svakoj sljedećoj aukciji početna cijena biće smanjena za 10% u odnosu na početnu cijenu prethodne", navodi se u saopštenju.
Dodaje se i kako zainteresovani investitori trebaju najkasnije do 19. novembra podnijeti zahtjev Narodnoj banci za prethodno odobrenje za sticanje kvalificiranog udjela u Banci, kao i pisanu izjavu da će uplatiti sredstva potrebna za kupnju dionica.
Osobe koje ispunjavaju zakonske uslove moći će učestvovati na aukcijama.
Privremene mjere uvedene početkom novembraNarodna banka Srbije oduzela je 30. oktobra dozvolu za rad Alta banci.
Regulator je procijenio da postoji opasnost od daljeg pogoršanja finansijskog položaja banke i da su ugroženi interesi deponenata.
Istovremeno je pokrenut stečajni postupak, a upravljanje bankom preuzela je Agencija za osiguranje depozita.
Njena uloga uključuje organizovanje isplate osiguranih depozita, do zakonski garantovanih 50.000 eura po deponentu.
Posljedice su se brzo proširile na Sjevernu Makedoniju.
Beogradska Alta banka vlasnik je 95,1754 odsto redovnih dionica ALTA banke AD Bitolj.
Nakon odluke srbijanskog regulatora, Narodna banka Sjeverne Makedonije uvela je privremenu upravu u tu banku i ograničila raspolaganje sredstvima klijenata.
Prema uvedenim mjerama, klijenti sedmično mogu podići najviše 10.000 denara, odnosno oko 160 eura.
Šta je Alta Group?Alta Gruop je kompanija Davora Macura, biznismena iz Srbije, specijalizovana za finansijske poslove. U njenom sastavu je i Alta banka.
Vlasnik banke Davor Macura priveden je 2. novembra po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Srbiji.
Osim njega, privedeni su i direktor odjeljenja trezora i upravljanja gotovinom i saradnik za trezorsko poslovanje.
Prema navodima tužilaštva, postoji sumnja da je Macura prekoračio svoja ovlaštenja i neovlašteno iznosio novac iz bankarskog trezora, uz pomoć zaposlenih koji su mu omogućavali pristup prostoriji u kojoj se čuva gotovina.
Inače, Davor Macura jedan je od četvorice srbijanskih biznismena za koje je zatraženo uvođenje američkih sankcija.
Dozvola za rad Alta banci oduzeta je nekoliko nakon što su u Srbiji održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima je Srpska napredna stranka poražena.
Tihomir je prije nekoliko dana mogao normalno raspolagati novcem na svojim privatnim i poslovnim računima u Alta banci AD Bitolj. Danas ne zna kada će ponovo moći pristupiti vlastitim sredstvima.
Njegovi računi blokirani su od petka. Bez novca je ostao i on i njegova kompanija, dok obaveze prema dobavljačima, neplaćene fakture i poslovni troškovi ne čekaju rasplet bankarske krize.
"Sva moja sredstva su blokirana, i ona koja pripadaju firmi i moja privatna sredstva. Tako da sam ostao bez novca. Imam plaćanja i fakture koje treba da izmirim, ali ne mogu", kaže Tihomir za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U banci je imao privatni račun, poslovne račune, depozite i kreditne aranžmane. Klijent je bio dvije i po godine i, kako kaže, nije imao razloga da traži drugu banku.
Sada se situacija promijenila preko noći.
"Juče (nedjelja) smo na vijestima čuli guvernera, ali još nije jasno šta će se dogoditi i kako će se sve odvijati. Pomalo smo u krizi", navodi on.
Razmišlja o otvaranju računa u drugoj banci, ali to ne rješava najvažniji problem – novac koji je već ostao blokiran.
"Plan B je da otvorim račun u drugoj banci, ali meni trebaju sredstva iz ove banke. Nadam se da će država isplatiti novac u najkraćem mogućem roku", kaže Tihomir.
Njegova situacija nije izolovan slučaj.
Odluka srbijanskog regulatora da oduzme dozvolu za rad Alta banci AD Beograd pokrenula je lančanu reakciju koja se osjetila i izvan Srbije, u zemljama u kojima je banka ili njene povezane kompanije imala poslovne interese.
Bankarska kriza prešla granice SrbijeNarodna banka Srbije oduzela je 30. oktobra dozvolu za rad Alta banci.
Regulator je procijenio da postoji opasnost od daljeg pogoršanja finansijskog položaja banke i da su ugroženi interesi deponenata.
Istovremeno je pokrenut stečajni postupak, a upravljanje bankom preuzela je Agencija za osiguranje depozita.
Njena uloga uključuje organizovanje isplate osiguranih depozita, do zakonski garantovanih 50.000 eura po deponentu.
Posljedice su se brzo proširile na Sjevernu Makedoniju.
Beogradska Alta banka vlasnik je 95,1754 odsto redovnih dionica Alta banke AD Bitolj.
Nakon odluke srbijanskog regulatora, Narodna banka Sjeverne Makedonije uvela je privremenu upravu u tu banku i ograničila raspolaganje sredstvima klijenata.
Prema uvedenim mjerama, klijenti sedmično mogu podići najviše 10.000 denara, odnosno oko 160 eura.
Guverner Trajko Slaveski objasnio je da je reakcija bila neophodna nakon što su klijenti u kratkom periodu povukli oko dva miliona eura, gotovinom ili bankarskim transferima.
Uvođenje privremene uprave znači da kontrolu nad poslovanjem preuzimaju lica koja imenuje centralna banka, s ciljem zaštite imovine banke i interesa deponenata.
Finansijski izvještaj banke pokazuje da je u prvih devet mjeseci 2026. godine ostvarila neto gubitak od 48,64 miliona denara, odnosno približno 790 hiljada eura.
U istom periodu prethodne godine zabilježila je dobit od 49,15 miliona denara, što je oko 799 hiljada eura.
Državne kompanije mijenjaju računePosljedice krize nisu ograničene na građane i privatne kompanije.
U Srbiji su račune u Alta banci imala i javna preduzeća, uključujući pojedine kompanije koje građanima naplaćuju osnovne komunalne i druge usluge.
Novosadska Informatika, preduzeće zaduženo, između ostalog, za naplatu stambeno-komunalnih usluga, obavijestilo je korisnike da račun u Alta banci više nije aktivan.
Korisnicima je upućena instrukcija da od 31. oktobra 2026. godine uplate vrše na novi račun. Više detalja o blokiranom računu, za RSE nisu mogli komentarisati.
Slična obavještenja objavili su Elektroprivreda Srbije i Javno-komunalno preduzeće Parking servis Beograd.
Podaci registra poslovnih računa Narodne banke Srbije pokazuju da su račune u Alta banci imale i druge velike javne i državne kompanije, među kojima su Telekom Srbija, Beogradski vodovod i kanalizacija. Među klijentima je bila i Naftna industrija Srbije (NIS).
Samo postojanje računa, međutim, ne otkriva koliko je novca bilo deponovano u banci niti da li su te kompanije imale druge finansijske aranžmane s njom.
Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača "Efektiva" kaže za RSE da su se građani toj organizaciji najčešće obraćali zbog jednog pitanja- kako da dođu do svog novca.
On podsjeća da je zakonom garantovana zaštita depozita do 50.000 eura po deponentu.
Gavrilović smatra da kriza nije zahvatila većinu bankarskog tržišta u Srbiji.
"Alta banka je ukupno na bankarskom tržištu u Srbiji učestvovala sa nekih, ja mislim, malo manje od tri odsto", kaže on za RSE.
Dodaje da je dio interesovanja javnosti povezan i s političkim i poslovnim vezama koje su se dovodile u vezu s bankom.
Crna Gora: Bez banke, ali sa poslovnim vezamaU Crnoj Gori Alta banka nije poslovala kao klasična banka, ali je njena povezana kompanija Alta Pay Group DOO Podgorica pružala platne usluge i omogućavala prenos novca.
Centralna banka Crne Gore (CBCG) oduzela joj je odobrenje za pružanje platnih usluga 1. novembra, dan nakon odluke srbijanskog regulatora.
CBCG je naglasila da Alta Pay Group nije banka i da ne prima depozite građana i privrede. Također je ocijenila da poslovanje te kompanije ne predstavlja rizik za stabilnost finansijskog sistema Crne Gore.
Centralna banka navela je da je preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se osiguralo uredno izvršavanje obaveza platne institucije i zaštitili interesi korisnika.
Koliko je građana i kompanija koristilo njene usluge, da li je bilo neizvršenih transakcija i jesu li svi korisnici uspjeli doći do svog novca, pitanja su na koja još nema odgovora.
RSE je od Centralne banke Crne Gore zatražio informacije o eventualnim pritužbama korisnika, neizvršenim transakcijama i povratu novca, ali odgovori do zaključenja teksta nisu stigli.
Istraga o novcu iz trezoraDok klijenti pokušavaju saznati kada će ponovo raspolagati svojim sredstvima, slučaj Alta banke dobio je i krivičnopravnu dimenziju.
Vlasnik banke Davor Macura priveden je 2. novembra po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Srbiji.
Osim njega, privedeni su i direktor odjeljenja trezora i upravljanja gotovinom i saradnik za trezorsko poslovanje.
Prema navodima tužilaštva, postoji sumnja da je Macura prekoračio svoja ovlaštenja i neovlašteno iznosio novac iz bankarskog trezora, uz pomoć zaposlenih koji su mu omogućavali pristup prostoriji u kojoj se čuva gotovina.
Macuri i dvojici zaposlenih određeno je zadržavanje do 48 sati, a najavljeno je njihovo saslušanje pred nadležnim tužilaštvom.
Inače, Davor Macura jedan je od četvorice srbijanskih biznismena za koje je zatraženo uvođenje američkih sankcija.
Dozvola za rad Alta banci oduzeta je nekoliko nakon što su u Srbiji održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima je Srpska napredna stranka poražena.