Tihomir je prije nekoliko dana mogao normalno raspolagati novcem na svojim privatnim i poslovnim računima u Alta banci AD Bitolj. Danas ne zna kada će ponovo moći pristupiti vlastitim sredstvima. Njegovi računi blokirani su od petka. Bez novca je ostao i on i njegova kompanija, dok obaveze prema dobavljačima, neplaćene fakture i poslovni troškovi ne čekaju rasplet bankarske krize. "Sva moja sredstva su blokirana, i ona koja pripadaju firmi i moja privatna sredstva. Tako da sam ostao bez novca. Imam plaćanja i fakture koje treba da izmirim, ali ne mogu", kaže Tihomir za Radio Slobodna Evropa (RSE). U banci je imao privatni račun, poslovne račune, depozite i kreditne aranžmane. Klijent je bio dvije i po godine i, kako kaže, nije imao razloga da traži drugu banku. Sada se situacija promijenila preko noći. "Juče (nedjelja) smo na vijestima čuli guvernera, ali još nije jasno šta će se dogoditi i kako će se sve odvijati. Pomalo smo u krizi", navodi on. Razmišlja o otvaranju računa u drugoj banci, ali to ne rješava najvažniji problem – novac koji je već ostao blokiran. "Plan B je da otvorim račun u drugoj banci, ali meni trebaju sredstva iz ove banke. Nadam se da će država isplatiti novac u najkraćem mogućem roku", kaže Tihomir. Njegova situacija nije izolovan slučaj. Odluka srbijanskog regulatora da oduzme dozvolu za rad Alta banci AD Beograd pokrenula je lančanu reakciju koja se osjetila i izvan Srbije, u zemljama u kojima je banka ili njene povezane kompanije imala poslovne interese. Bankarska kriza prešla granice SrbijeNarodna banka Srbije oduzela je 30. oktobra dozvolu za rad Alta banci. Regulator je procijenio da postoji opasnost od daljeg pogoršanja finansijskog položaja banke i da su ugroženi interesi deponenata. Istovremeno je pokrenut stečajni postupak, a upravljanje bankom preuzela je Agencija za osiguranje depozita. Njena uloga uključuje organizovanje isplate osiguranih depozita, do zakonski garantovanih 50.000 eura po deponentu. Posljedice su se brzo proširile na Sjevernu Makedoniju. Beogradska Alta banka vlasnik je 95,1754 odsto redovnih dionica Alta banke AD Bitolj. Nakon odluke srbijanskog regulatora, Narodna banka Sjeverne Makedonije uvela je privremenu upravu u tu banku i ograničila raspolaganje sredstvima klijenata. Prema uvedenim mjerama, klijenti sedmično mogu podići najviše 10.000 denara, odnosno oko 160 eura. Guverner Trajko Slaveski objasnio je da je reakcija bila neophodna nakon što su klijenti u kratkom periodu povukli oko dva miliona eura, gotovinom ili bankarskim transferima. Uvođenje privremene uprave znači da kontrolu nad poslovanjem preuzimaju lica koja imenuje centralna banka, s ciljem zaštite imovine banke i interesa deponenata. Finansijski izvještaj banke pokazuje da je u prvih devet mjeseci 2026. godine ostvarila neto gubitak od 48,64 miliona denara, odnosno približno 790 hiljada eura. U istom periodu prethodne godine zabilježila je dobit od 49,15 miliona denara, što je oko 799 hiljada eura. Državne kompanije mijenjaju računePosljedice krize nisu ograničene na građane i privatne kompanije. U Srbiji su račune u Alta banci imala i javna preduzeća, uključujući pojedine kompanije koje građanima naplaćuju osnovne komunalne i druge usluge. Novosadska Informatika, preduzeće zaduženo, između ostalog, za naplatu stambeno-komunalnih usluga, obavijestilo je korisnike da račun u Alta banci više nije aktivan. Korisnicima je upućena instrukcija da od 31. oktobra 2026. godine uplate vrše na novi račun. Više detalja o blokiranom računu, za RSE nisu mogli komentarisati. Slična obavještenja objavili su Elektroprivreda Srbije i Javno-komunalno preduzeće Parking servis Beograd. Podaci registra poslovnih računa Narodne banke Srbije pokazuju da su račune u Alta banci imale i druge velike javne i državne kompanije, među kojima su Telekom Srbija, Beogradski vodovod i kanalizacija. Među klijentima je bila i Naftna industrija Srbije (NIS). Samo postojanje računa, međutim, ne otkriva koliko je novca bilo deponovano u banci niti da li su te kompanije imale druge finansijske aranžmane s njom. Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača "Efektiva" kaže za RSE da su se građani toj organizaciji najčešće obraćali zbog jednog pitanja- kako da dođu do svog novca. On podsjeća da je zakonom garantovana zaštita depozita do 50.000 eura po deponentu. Gavrilović smatra da kriza nije zahvatila većinu bankarskog tržišta u Srbiji. "Alta banka je ukupno na bankarskom tržištu u Srbiji učestvovala sa nekih, ja mislim, malo manje od tri odsto", kaže on za RSE. Dodaje da je dio interesovanja javnosti povezan i s političkim i poslovnim vezama koje su se dovodile u vezu s bankom. Crna Gora: Bez banke, ali sa poslovnim vezamaU Crnoj Gori Alta banka nije poslovala kao klasična banka, ali je njena povezana kompanija Alta Pay Group DOO Podgorica pružala platne usluge i omogućavala prenos novca. Centralna banka Crne Gore (CBCG) oduzela joj je odobrenje za pružanje platnih usluga 1. novembra, dan nakon odluke srbijanskog regulatora. CBCG je naglasila da Alta Pay Group nije banka i da ne prima depozite građana i privrede. Također je ocijenila da poslovanje te kompanije ne predstavlja rizik za stabilnost finansijskog sistema Crne Gore. Centralna banka navela je da je preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se osiguralo uredno izvršavanje obaveza platne institucije i zaštitili interesi korisnika. Koliko je građana i kompanija koristilo njene usluge, da li je bilo neizvršenih transakcija i jesu li svi korisnici uspjeli doći do svog novca, pitanja su na koja još nema odgovora. RSE je od Centralne banke Crne Gore zatražio informacije o eventualnim pritužbama korisnika, neizvršenim transakcijama i povratu novca, ali odgovori do zaključenja teksta nisu stigli. Istraga o novcu iz trezoraDok klijenti pokušavaju saznati kada će ponovo raspolagati svojim sredstvima, slučaj Alta banke dobio je i krivičnopravnu dimenziju. Vlasnik banke Davor Macura priveden je 2. novembra po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Srbiji. Osim njega, privedeni su i direktor odjeljenja trezora i upravljanja gotovinom i saradnik za trezorsko poslovanje. Prema navodima tužilaštva, postoji sumnja da je Macura prekoračio svoja ovlaštenja i neovlašteno iznosio novac iz bankarskog trezora, uz pomoć zaposlenih koji su mu omogućavali pristup prostoriji u kojoj se čuva gotovina. Macuri i dvojici zaposlenih određeno je zadržavanje do 48 sati, a najavljeno je njihovo saslušanje pred nadležnim tužilaštvom. Inače, Davor Macura jedan je od četvorice srbijanskih biznismena za koje je zatraženo uvođenje američkih sankcija. Dozvola za rad Alta banci oduzeta je nekoliko nakon što su u Srbiji održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima je Srpska napredna stranka poražena.

Evropska unija (EU) ima odgovor na ruska upozorenja zemljama Zapadnog Balkana- njihova budućnost je u EU. To je poruka koju Brisel upućuje nakon izjave portparolke ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove. Ona je polovinom mjeseca, kako je saopštilo rusko Ministarstvo, "upozorila" države regiona kako evropske integracije više nisu samo pitanje članstva, već i prihvatanja politike Brisela prema Moskvi. "Nadamo se da zemlje Zapadnog Balkana vide i analiziraju ove promene u Evropskoj uniji i da jasno sagledavaju posledice evropskih integracija po sopstvene nacionalne interese i blagostanje svojih građana", poručila je Zaharova. Na pitanje na koji način Unija može zaštiti zemlje koje pretenduju članstvu od posljedica ruskih upozorenja, iz Evropske komisije poručuju kako je "borba protiv stranih informacionih manipulacija, dezinformacija i drugih hibridnih prijetnji sastavni dio procesa pristupanja". "Zaštita procesa evropskih integracija i integriteta medija od dezinformacija i stranih informacionih manipulacija od ključne je važnosti", navodi se u odgovoru za RSE. Dok Brisel naglašava da je Evropska unija ključni politički, ekonomski i strateški partner Zapadnog Balkana, sagovornici Radija Slobodna Evropa ocjenjuju da Moskva evropske integracije sve češće predstavlja kao izbor između približavanja EU i očuvanja odnosa s Rusijom. Usklađenost zemalja sa EUPoruke iz Moskve nisu novost kada je riječ o državama Zapadnog Balkana koje napreduju prema evropskim i evroatlantskim integracijama. Ruski zvaničnici godinama kritikuju širenje NATO-a i Evropske unije na Zapadni Balkan. Posljednji spor uslijedio je nakon odluke Podgorice da od novembra ukine bezvizni režim za ruske državljane, što je Ambasada Rusije u Crnoj Gori ocijenila kao "neprijateljske akcije". Iz Podgorice poručuju da članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški vanjskopolitički cilj države i da će Crna Gora nastaviti potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. "Stavovi zvanične Moskve o članstvu Crne Gore u NATO-u, kao i o njenom budućem članstvu u Evropskoj uniji, poznati su i ne predstavljaju novinu u našim bilateralnim odnosima. Ipak, oni ne određuju naše strateške odluke, koje donosimo samostalno, u skladu sa nacionalnim interesima i voljom naših građana", naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova za RSE. Dodaju da mjere koje Podgorica sprovodi u okviru evropske vanjske i bezbjednosne politike ne smatraju neprijateljskim činom prema Rusiji, već dijelom obaveza koje proizlaze iz evropskog puta zemlje. Prema podacima koje navodi crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova, članstvo u Evropskoj uniji podržava više od 80 odsto građana Crne Gore. Inače, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo usklađeni su sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, uključujući sankcije uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. Bosna i Hercegovina zbog složenog sistema odlučivanja ne prati u potpunosti sve odluke Brisela, a Srbija je jedina država regiona koja sankcije Moskvi nije uvela. Iz navedenih zemalja nisu odgovorili na upit RSE za komentar o "upozerenjima" Zaharove. Moskva se obratila 'prvenstveno' SrbijiPoruka Zaharove da su evropske integracije usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU prema Rusiji, uključujući sankcije Moskvi i podršku Ukrajini, za analitičare sa kojima je razgovarao RSE mogu se dovesti u vezu i sa izborima u Srbiji, 25 oktobra. Kako ocjenjuju, osim što je u izjavi izražen stav Moskve prema evropskim integracijama, poruka bi mogla biti usmjerana i kao uticaj na birače. "To je pokušaj da se unaprijed 'otruje bunar' za Studentsku listu pred izbore u Srbiji 25. oktobra, predstavljajući izbor kao pitanje momentalnog prihvatanja sankcija EU protiv Rusije", kaže Kurt Bassuener, viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije. Basuener smatra i kako poruka pokazuje da Moskva Evropsku uniju sve otvorenije vidi kao "glavnog protivnika", umjesto onoga što su u Rusiji ranije nazivali "kolektivnim zapadom". I Dimitrije Milić iz organizacije "Novi treći put" ističe da je izjava ruske portparolke Ministarsva vanjskih poslova prvenstveno upućena Srbiji. "S obzirom na to da je jedina država koja nije uskladila svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa Evropskom unijom, odnosno nije uvela sankcije Rusiji", kaže Milić. Prema njegovim riječima, Moskva nastoji evropske integracije povezati sa punom podrškom politici EU prema Rusiji i Ukrajini, brišući razliku između proevropskog i evroatlantskog opredjeljenja. Bassuener i Milić smatraju da je ruski uticaj na Zapadnom Balkanu danas slabiji nego ranije, iako Moskva i dalje ima mogućnosti da utiče na region i podstiče nestabilnost. Bassuener zato poziva EU da pojača prisustvo, posebno kroz misiju EUFOR-a u BiH. Rusija i Balkan poslije 2022.Od početka ruske invazije na Ukrajinu politička mapa ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu značajno se promijenila. Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija u potpunosti su usklađene sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije i članice su NATO saveza. Kosovo, koje nije kandidat za članstvo, takođe prati vanjskopolitičke stavove Evropske unije, uključujući sankcije uvedene Rusiji. U toj državi Rusija nema razvijene bilateralne odnose, te Priština Moskvu smatra jednim od ključnih spoljnopolitičkih oslonaca Srbije. U Bosni i Hercegovini ruski uticaj najčešće se dovodi u vezu sa političkom podrškom vlastima Republike Srpske, bliskoj saradnji sa Miloradom Dodikom, čija stranka blokira provođenje sankcija Rusiji, kao i uvođenje viza ruskim državljanima. Srbija je ostala najbliži politički partner Rusije u regionu. Uprkos statusu kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, Beograd nije uveo sankcije Moskvi nakon početka rata u Ukrajini. Istovremeno, Srbija i dalje u velikoj mjeri zavisi od ruskog gasa, dok je u toku rješavanje pitanja vlasništva između ruskog Gazpromnjefta i mađarskog Mola u Naftnoj industriji Srbije (NIS). Energetska zavisnost od Rusije danas je najizraženija upravo u Srbiji, dok su ostale zemlje regiona posljednjih godina intenzivirale napore na diversifikaciji izvora snabdijevanja gasom i smanjenju oslanjanja na ruske energente. Uprkos tome, Evropska unija ostaje ubjedljivo najveći trgovinski partner svih država regiona, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

Perspektiva je u Kruševu, u Sjevernoj Makedoniji, s mladima iz cijelog Zapadnog Balkana, ali i Grčke, Slovenije, Slovačke i Poljske. Razgovarali su o nasilju, mržnji, izostanku napretka u regionu i odgovornosti mladih za budućnost, ali i o teškom naslijeđu ratova i pomirenju. Poručili su da je za zajednički napredak potrebno "pokušati razumjeti i drugu stranu" i graditi mir bez zaboravljanja prošlosti.