Samo dan nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaustavio primjenu Zakona o finansiranju političkih organizacija u Republici Srpskoj, opozicione stranke u ovom bh. entitetu zatražile su hitno odmrzavanje novca iz budžeta RS. Višemjesečna blokada finansiranja, kako kažu, unazadila je njihov rad do mjere da su pojedine stranke jedva održavale minimalne aktivnosti, dok su druge praktično utihnule. Naime, zakonom kojeg je usvojila entitetska skupština u maju, je obustavljeno finansiranje svih političkih partija u RS iz entitetskog i lokalnih budžeta. I ne samo to. Zakon je omogućavao firmama da doniraju do 100.000 maraka (50.000 evra) godišnje, te nije propisivao zabrane za firme koje posluju s javnim sektorom. U svojoj odluci od 9. decembra, Ustavni sud BiH je privremeno obustavljanje primjene zakona u RS obrazložio sumnjom da bi nastavak provođenja mogao "ugroziti ustavno načelo vladavine prava i dovesti do nejednakog tretmana političkih subjekata iz RS, naročito u izbornoj 2026. godini". Odluka je donesena i zbog "značajnog odstupanja" od državnog Zakona o finansiranju političkih stranaka, koji zabranjuje donacije firmama iz javnog sektora i postavlja niže limite donacija. Iz Vlade RS nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa da li će se nastaviti finansiranje stranaka iz entiteskog budžeta, kao ni da li će biti isplaćena sredstva za period od stupanja na snagu zakona. Najveći jaz između opozicionih stranaka i vladajućih u RS vidio se tokom predizborne kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, održane 23. novembra, tvrde analitičari za Radio Slobodna Evropa. Branko Blanuša, kandidat opozicionog bloka na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS) imao je, prema istraživanju Transparency Internationala u BiH, višestruko manje resursa na raspolaganju u odnosu na Sinišu Karana, kandidata vladajuće koalicije predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. Prema trenutnim, još nepotvrđenim rezultatima, Karan ima za oko dva posto više glasova od Blanuše. Zbog brojnih prijava nepravilnosti, trenutno se vrši ponovno prebrojavanje oko 16.000 glasova, dok je razlika između dva kandidata oko 9.500 glasova. 'Morali smo zatvoriti kancelarije'Zagorka Grahovac iz opozicione Liste za pravdu i red, čiji je lider Nebojša Vukanović, kaže za Radio Slobodna Evropa kako su zabranom finansiranja najviše bile pogođene manje stranke , među kojima je i njena partija. "Mi nemamo niti u jednoj opštinskoj vlasti, niti direktore preduzeća, niti bilo kakva druga sredstva finansiranja. To je bio naš jedini izvor finansiranja. Morali smo zatvoriti kancelarije u većini gradova, pustiti ljude koji su bili privremeno angažovani. Kampanju za prijevremene izbore nismo mogli adekvatno ispratiti, jer nismo imali sredstva ni da platimo posmatrače", kaže Grahovac. Dodaje da očekuje retroaktivnu isplatu. "Vladajuće stranke nisu bile značajno pogođene, jer se finansiraju izvlačeći novac iz javnih preduzeća i kroz donacije koje im je omogućeno spornim zakonom", navela je. I u najvećoj opozicionoj stranci u RS, SDS-u ističu kako su imali "jako otežano" funkcionisanje stranke. "Definitivno je umanjilo mogućnost finansiranja kampanje. Svi naši članovi su dali i iz svojih kućnih budžeta pomogli da naš kandidat Branko Blanuša izađe na izbore. Srezali smo troškove, neki ljudi su otišli na druge poslove, ali vjerujem da će se sada situacija promijeniti, nakon odluke Ustavnog suda BiH", istakao je za RSE Želimir Nešković, član Predsjedništva SDS-a. Nešković je rekao da će stranka podnijeti i zahtjev za rebalans budžeta RS, kako bi bila isplaćena sredstva koja SDS nije dobio. "Potpuno je logično da se u rebalansu nađu sredstva za finansiranje stranaka, jer je sud odredio privremenu mjeru", naveo je on, ali nije imao podatke o tome koliko novca nije dobio SDS, kao ni koliko je prikupljeno sredstava za predizbornu kampanju. A lider Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković, naveo je da je ta stranka ostala bez oko 270.000 maraka koje su dobijali iz budžeta po osnovu broja poslanika u Skupštini RS, te odbornika u lokalnim zajednicama. No, Stanivuković, koji je i gradonačelnik Banjaluke, na upit RSE, da li će nakon odluke Ustavnog suda BiH Grad Banjaluka nastaviti sa isplatom sredstava strankama, rekao je da će isplata čekati "konačnu odluku" Ustavnog suda. "Mi smo ta sredstva ostavili u budžetskoj stavci, mislim da je oko 300.000 maraka (oko 150.000 evra) godišnje na toj budžetskoj stavci. Ona je stopirana. Nemamo pravo da ih skidamo do konačne odluke Ustavnog suda", kazao je on. Iz vladajućeg SNSD-a nisu odgovorili na upit RSE u vezi budžetskog finansiranja. Istraživanje Transparency BiHPrema istraživanju Transparency International BiH, obustava budžetskog finansiranja političkih stranaka u Republici Srpskoj u praksi je pogodila samo opoziciju, što je bilo posebno vidljivo u toku izborne kampanje tokom novembra. Tako je kampanja kandidata vladajuće koalicije Siniše Karana koštala oko 650.000 maraka (oko 330.000 evra), dok je opozicioni kandidat Branko Blanuša potrošio oko četiri i po puta manje, 140.000 maraka (oko 70.000 evra). "Veća vidljivost i troškovi vlasti odnosili su se na velike predizborne skupove i bilborde, dok je opozicija organizovala skromnije skupove i imala znatno ograničeno oglašavanje u medijima", naveo je za RSE Srđan Traljić iz Transparency International-a BiH. On ističe kako su zakonom u RS vladajuće stranke bile u "povoljnijem" položaju, jer su zakonski uvedeni veći limiti za donacije, do 50.000 evra po firmi, bez zabrane za donacije za firme koje posluju sa javnim sektorom. To je, navodi Traljić, u suprotnosti sa državnim Zakonom o finansiranju političkih partija, koji je limitirao donacije na 25.000 evra za pravna i 5.000 evra za fizička lica, uz zabranu donacija iz javnih izbora. Uvođenje Zakona o finansiranju političkih organizacija u Republici Srpskoj imalo je za cilj da oteža djelovanje stranaka koje nemaju pristup budžetskim sredstvima, ocjenjuje za RSE Aleksandar Trifunović, urednik magazine Buka. "Definitivno, donošenje tog zakona imalo je samo jedan cilj – da strankama koje nemaju pristup budžetskim sredstvima potpuno oteža djelovanje, pogotovo malim strankama kao što je, recimo, Vukanovićeva, kojima je to bio jedini izvor prihoda. Ta činjenica je značajno uticala i na rezultate izbora", rekao je Trifunović za RSE. On dodaje da, iako je SNSD formalno pobjednik, rezultat nikada nije bio tješnji između kandidata vlasti i opozicije, uprkos tome što je opozicija nastupala u "teškim uslovima". "Logično je da SNSD kao vladajuća stranka i ostale iz koalicije koriste sva sredstva na entitetskom nivou u resorima koje kontrolišu za predizbornu kampanju", kaže Trifunović. Trifunović smatra da odluka Ustavnog suda BiH, kojom je privremeno obustavljena primjena zakona, opoziciji daje bolju poziciju pred opšte izbore u BiH koji bi trebali biti održani u oktobru 2026. godine. Iz Centralne izborne komisije BiH nisu odgovorili na upit RSE da li su stranke dostavile izvještaje o utrošenim sredstvima u toku izborne kampanje u RS, te da li će i na koji način provjeriti porijeklo tih sredstava. Kako je došlo do usvajanja zakona u RS?Zakon kojeg je privremeno Ustavni sud BiH stavio van snage je usvojen u maju ove godine, kao odgovor na odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta. On je tokom aprila privremeno obustavio javno finansiranje Dodikovog SNSD-a i Ujedinjene Srpske, na čijem čelu je Nenad Stevandić, zbog niza odluka kojima su te dve stranke narušavale Ustav Bosne i Hercegovine. Prema nalogu visokog predstavnika Centralna banka BiH je formirala poseban račun, na koji su se počela slijevati sredstva namijenjena SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj, uz uputstva bankama da blokiraju redovnu raspodjelu. Iz Centralne banke nije odgovoreno na upit RSE koliko je sredstava do sada prikupljeno na posebnom podračunu.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je na vanrednoj elektronskoj sjednici 9. decembra, privremeno van snage, do konačne odluke, stavio zakon u Republici Srpskoj kojim se zabranjuje finansiranje političkih stranaka u tom bh. entitetu. Rado se o Zakonu o finansiranju političkih organizacija kojeg je Skupština RS usvojila u maju. Sporni zakon je usvojen kao odgovor na odluku visokog predstavnika u BiH Crhristiana Schmidta koji je zabranio javno finansiranje Saveza nezavisnih socijaldemokarata Milorada Dodika i Ujedinjene Srpske, na čijem je čelu Nenad Stevandić. Schmidt je to učinio zbog antiustavnog djelovanja ove dvije stranke, nakon niza secesionističkih odluka RS kojima se podrivaju institucije BiH. Njime je obustavljeno finansiranje svih političkih partija u RS iz entitetskog i lokalnih budžeta. To je izazvalo oštre reakcije opozicionih stranaka i nevladinih organizacija, tvrdeći da je novim zakonskim rješenjima u RS ugroženo djelovanje i postojanje opozicionih stranaka, koje ostaju bez prihoda. Ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH je podnio Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. U obrazloženju odluke Ustavni sud je naveo da postoji bitno razlika zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou u vezi s javnim finansiranjem političkih stranaka. To, kako je navedeno u saopštenju nakon sjednice Ustavnog suda, "stvara argumentiranu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i dovesti do nejednakog tretmana političkih subjekata iz RS". "Sud je posebno istakao da se postupak odlučivanja odvija na kraju budžetske godine, što bi u slučaju kasnijeg usvajanja zahtjeva onemogućilo raspodjelu planiranih sredstava za 2025. godinu i potencijalno ugrozilo planiranje budžeta za 2026. godinu – godinu održavanja opštih izbora", navodi se u saopštenju. Ustavni sud je ocijenio da bi provođenje zakona prije donošenja konačne odluke moglo izazvati "ozbiljne i neotklonjive" posljedice za političke stranke i nezavisne kandidate. Sud je naglasio da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva. Inače, zakon kojeg je usvojila Skupština RS je i u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka BiH koji propisuje, između ostalog, da fizička lica mogu donirati do 10.000 maraka (5.000 evra) godišnje, dok je pravnim licima dozvoljeno do 50.000 maraka (25.000 evra). Donacije od firmi koje posluju sa javnim sektorom su zabranjene. Nova pravila u RS, ne samo da ukidaju budžetska sredstva za sve političke partije u RS, već, suprotno državnom zakonu, omogućavaju enormno povećane donacije iz privatnog sektora. Zakon omogućava firmama da doniraju do 100.000 maraka (50.000 evra) godišnje, te ne propisuje zabrane za firme koje posluju s javnim sektorom.

Biračko mjesto "Laktaši 8", smješteno u Osnovnoj školi "Mladen Stojanović", jedno je od 51 biračkog mjesta na kojima će biti ponovljeno brojanje glasova sa prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Upravo na tom mjestu 23. novembra posmatrač opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), Sanjin Ćetojević, prijavio je slučaj biračice koja je došla da glasa u večernjim satima. U biračkom spisku, međutim, već je bilo označeno da je njen glas evidentiran. I ne samo njen, već i od supruga i kćerke. "Na moju intervenciju utvrdili smo da su potpisani i ona, njen muž i njena kćerka. Tada sam pitao gospođu da li je možda u jutarnjim časovima bila s njima na glasanju, jer sam vidio da su oni potpisani. Međutim, gospođa mi je rekla da se oni (suprug i ćerka) nalaze u Francuskoj i da nikako nisu mogli biti na glasanju", kaže Ćetojević za Radio Slobodna Evropa. Slučaj je prijavljen policiji i tužilaštvu. "Ustanovili smo da se radi o krađi identiteta i da je neko glasao umjesto tih ljudi", dodaje on. Na biračkom mjestu "Laktaši 8" Siniša Karan, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, osvojio je 303 glasa, a Branko Blanuša, kandidat SDS, 138. I prema preliminarnim rezultatima, na izborima za predsjednika RS pobijedio je Karan, a njegova prednost u odnosu na Blanušu iznosi tek oko dva posto. Analitičari za Radio Slobodna Evropa ističu da zbog tako male razlike svako "sporno" biračko mjesto može uticati na konačni rezultat. Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača. Odlukom Centralne izborne komisije BiH od 8. decembra, u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Loparama i Ugljeviku biće ponovo prebrojano više od 16.000 glasova. Od tog broja, Karanu je pripalo više od 11.000. Opozicija traži ponavljanje izbora u tri grada, Zvorniku, Laktašima i Doboju, tvrdeći da je Blanuša oštećen za oko 15.000 glasova. Iz SNSD-a za RSE nisu željeli komentarisati optužbe. U javnosti tvrde da je pobjeda Karana "regularna". Transparency BiH čeka odgovor na primjedbu za više od 8.000 glasovaIz Transparency Internationala BiH za RSE navode da još nisu dobili odgovor od CIK-a BiH na njihov službeni zahtjev upućen nakon izbora, u kome traže provjeru 40 biračkih mjesta, u Doboju, Laktašima i Zvorniku. Damjan Ožegović iz te organizacije kaže kako je na tim mjestima "vidljiva neuobičajeno visoka izlaznost u odnosu na prosjek, u pojedinim slučajevima i preko 80 ili čak 90 posto". "Tih spornih 40 biračkih mjesta zajedno čine razliku od oko 8.500 glasova što je trenutno približno razlici između dva prvoplasirana kandidata na ovim izborima. Na isti način bi se mogla provjeriti i druga biračka mjesta u RS", rekao je Ožegović. Ističe da Transparency traži i analizu podataka o izlaznosti, sumnjajući u primjere "zbijenog glasanja". "To se smatra statistički malo vjerovatnim u realnim uslovima. Centralna izborna komisija objavila je podatke o izlaznosti u 12, 15 i 19 časova. Kada se uradi takozvana deskriptivna analiza distribucije glasova, što je zapravo standardno međunarodno priznati alat statističko-izborne forenzike, postaje evidentno naglo povećanje razlika u glasovima upravo pri rastu izlaznosti", naveo je Ožegović. Šta kažu u CIK-u BiH?Iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o izbornim nepravilnostima. No, članovi CIK-a, na sjednici 8. decembra naveli su da je odluka o ponovnom brojanju glasova donesena na osnovu izvještaja kontrole izbornih rezultata, te prijava nepravilnosti koje se trebaju provjeriti. Na istoj sjednici, članica CIK-a Irena Hadžiabdić navela je da je Komisija utvrdila kako je glasanje bez identifikacionog dokumenta zabilježeno na 106 biračkih mjesta. Hadžiabdić je upozorila i na slučajeve u Brčko Distriktu, gdje nedostaju birački spiskovi. Željko Baklar, član CIK-a rekao je da je na jednom biračkom mjestu "impozantan" broj ljudi, koji su glasali bez identifikacionog dokumenta. "Radi se o skoro 500 ljudi kad govorimo o gradovima i općinama. Radi se o sigurno o nepravilnostima koje su učinjene od strane izborne administracije", rekao je Bakalar. Najavljeno je i da će grafolog kriminalističke struke raditi grafološki ispitivanje potpisa na oko 100 biračkih mjesta. Na osnovu rezultata ponovnog brojanja, CIK- BiH će, kako je najavljeno, odlučivati o eventualnom ponavljanju izbora na nekim biračkim mjestima. Rok za potvrđivanje rezultata za predsjednika RS je 23. decembar, s mogućnošću produženja do 7. januara, ukoliko su provjere složene. Grafološko istraživanje 'alat za otkrivanje prevare'Bivši član CIK‑a Vehid Šehić za RSE objašnjava da grafološko vještačenje zahtijeva metodološku preciznost i vrijeme, kako bi se utvrdio eventualni falsifikat potpisa na biračkom mjestu. Ističe kako je to "važan alat" koji treba primijeniti u borbi protiv eventualnih izbornih prevara i na nedavno održanim izborima za predsjednika RS. "Izvodi iz centralnog spiska se označavaju na mjestima sumnje, potom se poziva birač čije se ime nalazi na spisku da da uzorke potpisa. Potpisuje se na tri načina, ukoso, pravo i varijacije, na osnovu kojih ovlašteni grafolog utvrđuje da li je potpis autentičan ili falsifikovan. Zatim se izdaje nalaz i mišljenje", objašnjava. Šehić podsjeća da se zloupotrebe "dešavaju iz izbornog ciklusa u ciklus", te da je i "golim okom" nerijetko vidljivo kada su potpisi "zadebljani, neprirodni i ponovljeni". Mogu li nove tehnologije umanjiti sumnje u neregularnosti?CIK BiH od oktobra sprovodi proces nabavke novog sistema za biometrijsku identifikaciju birača i automatsko skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima. Primjena novih tehnologija očekuje se već na opštim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine. Sanjin Ćetojević, koji je već u nekoliko izbornih ciklusa posmatrač na biralištima u Laktašima, za RSE kaže kako očekuje da nove tehnologije mogu doprinijeti poboljšanju procesa, ali da uz skenere i otiske prstiju, na birališta treba uvesti i video nadzor. Pored toga, kaže, posmatrači će morati zadržati bitnu ulogu. "Posmatrači će morati imati ulogu sprečavanja kupovine glasova u okolini biračkih mjesta, pritisaka na birače, paralelnih biračkih spiskova. Ponovo će to biti jedan lavovski, rovovski posao za opoziciju", istakao je. Projekat vrijedan 45 miliona evra obuhvatiće više od 6.000 biračkih mjesta, a cilj je povećati transparentnost, sigurnost i povjerenje građana u izborni proces. Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona koje omogućavaju ovu reformu, a sredstva su osigurana iz dobiti Centralne banke BiH. Pilot projekat je već proveden na lokalnim izborima 2024. godine. Saradnja na tekstu: Meliha Kešmer i Goran Katić

Nekoliko stotina studenata iz dva studentska doma u Sarajevu protestovali su pred zgradom Kantonalne vlade u utorak, 9. decembra. Oni traže, između ostalog, da se sanira kotlovnica i dugoročno riješi pitanje grijanja, izvrši sanacija krova, te rekonstrukcija kuhinje i restorana. Povod okupljanja je curenje plina u kotlovnici, u jednom od domova prije nekoliko dana. Ovaj problem je, u međuvremenu, saniran. Na uslove u jednom od sarajevskih domova Bjelave, studenti su upozoravali i tokom prethodnih godina. Studentsko naselje Bjelave izgrađeno je 1960. godine. Jedno je od dva studentska doma koja postoje na području Kantona Sarajevo. U domovima je smješteno oko 1.300 studenata. Studenti svake godine protestuju zbog neuslovnog boravka.

Želimo da se Bosna i Hercegovina pridruži Evropskoj uniji, ali da bi se to dogodilo, mora ispuniti potrebne kriterijume, poručio je Luiđi Soreka (Luigi Soreca), šef Delegacije EU u BiH. Njegova poruka dolazi nakon što Savjet ministara BiH nije 8. decembra održao sjednicu na kojoj je trebalo da budu usvojena dva evropska zakona, kao i uspostavljena kancelarija glavnog pregovarača sa EU. Ministri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, bili su protiv predloženog dnevnog reda. Ovo je drugi put u posljednjih sedam dana da iz istih razloga nije održana sjednica Savjeta ministara. Soreka je na mreži X objavio da je "današnja neuspješna sjednica Savjeta ministara još jedna propuštena prilika za BiH da ostvari napredak ka budućnosti u EU". "Pozivamo političke aktere da se fokusiraju na ispunjavanje preostalih koraka, uključujući usvajanje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakona o sudovima u skladu s evropskim standardima, te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima koji može predstavljati zemlju jednim glasom", kazao je Soreka. Italijanski diplomata je upozorio da se prilika da se napreduje na evropskom putu ne smije propustiti, jer "možda neće biti tu zauvijek". Već duže od godinu dana, Brisel traži od Sarajeva da uspostavi kancelariju glavnog pregovarača i usvoji dva reformska zakona iz oblasti pravosuđa, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, da bi se nastavio proces evrointegracija. Status kandidata za EU, BiH je dobila u decembru 2022, te su pregovori o članstvu otvoreni u martu 2024. godine.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je zbog sumnje na nepravilnosti na prijevremenim predsjedničkim izbvorima u bh. entitetu Republika Srpska donijela odluku 8. decembra da se ponovi brojanje glasova na više desetina glasačkih mjesta u Doboju, Laktašima, Loparama, Zvorniku i Ugljeviku. Prijevremeni predsjednički izbori u RS su održani 23. novembra, nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat polovinom augusta zbog pravosnažne presude Suda BiH. Na sjednici CIK-a, članica Irena Hadžiabdić je izjavila da je ta institucija utvrdila da je bez identifikacionog dokumenta izvršeno glasanje na 106 biračkih mjesta. Prema njenim riječima, moguće nepravilnosti su proslijeđene grafološkom vještaku, o čemu će se raspravljati u narednim danima. "Politički subjekti su na dan izbora imali 4.300 posmatrača na 2.300 biračkih mjesta. Očigledno, nadgledanje izbora nije bilo dovoljno temeljito. Najveći problem je glasanje nevažećim dokumentima. Imamo situaciju da ne možemo da nađemo birački spisak na nekim mjestima u Brčko Distriktu. Da bismo sve provjerili, opredjeljujemo se za novo brojanje", kazala je Hadžiabdić. Rok za objavu izbornih rezultata ističe 23. decembra. Međutim, Hadžiabdić je navela kako se prilikom složenijih provjera taj rok može i produžiti za dodatnih 15 dana. "To znači, da je krajnji rok 7. januar", kazala je Hadžiabdić. Prethodno je Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) zatražio 27. novembra, od Centralne izborne komisije BiH da ispita sumnje o izbornim prevarama na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. TI BiH tvrdi da podaci s brojnih biračkih mjesta dovode u pitanje integritet čitavog izbornog procesa, jer "postoji oko 40 biračkih mjesta čiji rezultati izazivaju posebnu sumnju, ukupno praveći razliku veću od 8.500 glasova". To je, naglašavaju, dovoljno da utiče na konačan ishod izbora. Na prijevremenim izborima za predsjednika RS, održanim 23. novembra pobijedio je kandidat Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), entitetski ministar visokog obrazovanja Siniša Karan, sa razlikom od oko dva posto u odnosu na kandidata opozicije Branka Blanuše. Ukupna razlika u glasovima je nešto više od 8.000 u korist Karana.

Moldavsko tužiteljstvo završilo je istragu i podignulo optužnicu za još pet osoba koje su navodno sudjelovale u obukama u Bosni i Hercegovini koje su za cilj imale izazivanje nereda u Moldaviji, pred predsjedničke izbore i referendum o pristupanju Europskoj uniji 2024. godine. Među ovih pet osoba, od kojih je jedna žena, starosti između 27 i 50 godina, nalaze se državljani Moldavije i jedan optuženi iz Ukrajine s finskim državljanstvom. Dvojica optuženih imali su ulogu suorganizatora, obučeni da koordiniraju podgrupe učesnika na javnim manifestacijama destabilizirajućeg karaktera i oboje su u kućnom pritvoru, iako su tužitelji tražili produženje pritvora, saopćeno je iz Tužiteljstva. U Moldaviji se već vodi jedan sudski proces u ovom predmetu protiv četvero optuženih zbog organiziranja kampova u BiH. Sada Tužiteljstvo navodi da je troje novooptuženih na obuke pozvala jedna od dvoje ranije optuženih. "Ona im je prišla i, budući da nisu imali stalno zaposlenje, predložila im da sudjeluju na 'sportskim treninzima' u Rumuniji, uz naknadu od 400–500 dolara sedmično (isplaćivano putem elektronskih novčanika u kriptovaluti). Ostalo dvoje optuženih, žena i još jedan muškarac, nagovoreni su na putovanje od strane drugih osoba koje su već poslane na sud, koristeći iste mobilne aplikacije - Telegram i Yandex", navodi se u saopćenju. Nakon dolaska u Rumuniju, putovanje ovih pet optuženih nastavilo se do Bosne i Hercegovine, gdje su ostali bez pasoša i telefona. Tužiteljstvo navodi da su u BiH prevezeni u kamp u šumi, gdje je bilo više šatora i stolova s računarima, a drugi sudionici učili su upravljanje dronovima. "Oni su obučavani od strane osoba koje govore ruski, tokom jedne ili dvije sedmice, fokusirajući se na upravljanje dronovima, taktike izazivanja panike i haosa, probijanje policijskih kordona, pripremu zapaljivih predmeta, kao i elemente psihologije", navedeno je u optužnici. Uhapšeni su po povratku u Moldaviju, a tada su izvršene pretresne radnje. Pronađeni su mini-dronovi s kamerom i mehanizmima za izbacivanje, kao i pirotehnička sredstva, komponente dronova, VR naočale za dronove i radiooprema. Kod jednog od optuženih pronađeno je skoro 300 letaka s očigledno diskriminatornim sadržajem, koji su promovirali ideje netolerancije i neprijateljstva među pripadnicima različitih vjerskih zajednica, koristeći izraze i slike koje izazivaju mržnju, odbacivanje i podjele. Sada, prema odlukama istražnog sudije, dva suorganizatora su u kućnom pritvoru, a ostali pod sudskim nadzorom. Prema Krivičnom zakoniku Moldavije, krivično djelo organiziranja ili vođenja masovnih nereda, počinjeno u okolnostima opisanim u ovom saopćenju Tužilaštva za borbu protiv organiziranog kriminala i posebnih slučajeva, kažnjava se zatvorom od četiri do osam godina. Informacije u "ruskim kampovima" u BiH pojavile su se u oktobru 2024. godine. Tada su sigurnosne agencije Moldavije navele da su identificirale više od stotinu mladih ljudi koji su navodno obučavani u Rusiji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, za destabilizaciju u zemlji. Bosanske agencije su bile obaviještene, navedeno je tada za RSE iz više izvora. Jedan od onih koji su dovođeni u vezu s ovim kampovima i obukama jeste i ruski državljanin Andrei Beker, koji se ranije dovodio u vezu i s plaćeničkom ruskom grupom Vagner. Osim zbog kampova i obuka u BiH, moldavske agencije su utvrdile da su kampovi djelovali i u Srbiji. Tako je policija u Srbiji uhapsila 26. septembra dvije osobe koje se terete da su organizirale borbeno-taktičke obuke državljana Moldavije i Rumunije, koje su za cilj imale izazivanje nereda u Moldaviji. Hapšenja su uslijedila nakon što su vlasti u Kišinjevu javno upozorile na postojanje borbenih kampova u Srbiji, navodeći da ih je organizirala ruska tajna služba sa ciljem destabilizacije Moldavije. Početkom decembra, Moldavija je izvršila oko 50 pretresa na više lokacija u toj zemlji i pronašla dokaze da je organizirana grupa, koja je prethodno trenirana u kampu u Srbiji, planirala da izazove nerede u Moldaviji.

Sjednica Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, na kojoj su trebalo da budu usvojena dva ključna reformska zakona za evropski put zemlje, nije održana, jer su ministri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, bili protiv predloženog dnevnog reda. Ovo je izjavio Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH, na konferenciji za medije u Sarajevu, 8. decembra. Kako prenosi agencija Srna, on je ocijenio da je ova godina izgubljena što se tiče evropskog puta, ali da se nada da će EU dati nove rokove BiH. Najavio je i da je sljedeća sjednica Savjeta ministara zakazana za 16. decembar. Ovo je drugi put u posljednjih sedam dana, nakon 2. decembra, da su Srđan Amidžić, ministar finansija, i Staša Košarac, ministar spoljne trgovine, bili protiv dnevnog reda. Oni su naveli da se nisu stekli uslovi da ključne tri tačke budu na dnevnom redu, ne pojašnjavajući koji su to uslovi. Između ostalog, Savjet ministara je trebalo da utvrdi Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH, izmjene i dopune Zakona o sudovima, te da uspostavi kancelariju glavnog pregovarača sa Evropskom unijom. Ovo su tri uslova koje predstavnici EU od ranije traže od bh. vlasti da bi zvanično moglo da se počne sa pregovorima. Već duže od godinu dana, vlasti u BiH ne mogu da se dogovore oko imena glavnog pregovarača, te se čak i spore oko toga koje tijelo će da izabere ovu osobu. Glavni pregovarač je svojevrsna "kontakt tačka" između BiH i EU. Nakon njegovog imenovanja, mogu početi sastanci na kojima će biti objašnjeni detalji pravne stečevine EU (Acquis Communautaire). Zemlje koje su postale članice EU, ili još o tome pregovaraju, na tu poziciju su imenovale stručnjake i profesionalne diplomate. Kako je navedeno u novembarskom izvještaju Evropske komisije o BiH, potrebno je usvojiti nove zakone o VSTS - tijelu koje bira i smjenjuje sudije i tužioce, te o Sudu BiH, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope u oblasti pravosuđa. Različite verzije ovih zakona su u zadnjih godinu dana stizali do Parlamenta BiH, ali im poslanici nisu pružili podršku. Još 2019. godine, Evropska komisija je u svom mišljenju o potencijalnom članstvu BiH u EU pred zemlju postavila 14 prioriteta koje mora ispuniti prije početka pregovora, među kojima je i poboljšanje integriteta pravosuđa, te njegovo efikasnije i transparentnije funkcionisanje.

Novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) Bosne i Hercegovine – jedan od tri ključna reformska zakona koje Bosna i Hercegovina mora usvojiti ukoliko želi da nastavi na putu ka Evropskoj uniji – ponovo je u središtu političkih sukoba. Nakon što je sjednica Savjeta ministara 2. decembra propala zbog odbijanja dnevnog reda zbog ministara Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ista tema 8. decembra ponovo dolazi pred državne ministre. No, umjesto očekivanog napretka, zakon izaziva sve veće tenzije. Nacrt predviđa proširenje sastava VSTS-a i uvođenje etničkih kvota – najmanje četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i dvoje iz reda ostalih – što je naišlo na kritike pravosudnih udruženja, eksperata, organizacija civilnog društva, ali i Venecijanske komisije. To savjetodavno tijelo Savjeta Evrope za pravna i ustavna pitanja poručuje da u izboru članova pravosudnog regulatora prioritet mora biti stručnost, a ne etnička pripadnost. Visoki sudski i tužilački savjet imenuje sudije i tužioce u svim sudovima i tužilaštvima u BiH (osim ustavnih sudova), te odlučuje o njihovom napredovanju, disciplinskim mjerama, premještajima i razrješenjima. Pored toga kontroliše njihov rad i profesionalno ponašanje, usvaja etičke kodekse, pravilnike i druge akte koji uređuju pravosuđe, vodi proces provjere imovine i integriteta pravosudnih funkcija. Šta je sporno za sudije i tužioce?Udruženje tužilaca entiteta Federacija BiH je u saopštenju 2. decembra poručilo da se "protivi" načinu na koji se donosi zakon, koji je, navode, vrlo kratko bio u javnoj raspravi. "Rok između objavljivanja konačnog nacrta Zakona i njegovog stavljanja na glasanje bio je izuzetno kratak, što nije omogućilo adekvatnu stručnu analizu, javnu raspravu niti uključivanje svih relevantnih aktera u pravosuđu", navodi se u saopštenju. Takođe, istakli su da su sa kolegama iz drugog entiteta, Republike Srpske, uprkos kratkom roku, poslali "niz primjedbi" na zakon. No, ministar pravde BiH, Davor Bunoza, na konferenciji za medije 4. decembra, izjavio je da je prethodni nacrt zakona, vrlo sličan novom, bio dovoljno dugo na javnoj raspravi početkom godine. Kako je rekao, Brisel ima vrlo stroge zahtjeve, "koji su i te kako oprečni sa stručnim udrugama BiH, sa stavovima entiteta". "Mi moramo pokušati naći neki kompromis, ali isto tako postoji velika opasnost. Ako se ne budemo pridržavali onih minimuma koji su postavljeni od strane EU, čak i da usvojimo zakon, može se desiti da oni kažu 'ovo nije dovoljno za evropski put', bez obzira što ćemo značajno popraviti naše pravosuđe", upozorava Bunoza. Šta je tražila Venecijanska komisija?Venecijanska komisija već godinama daje stavove i preporuke po pitanju pravosudnih reformi u BiH, ali i o tome koliko su ispunjeni drugi uslovi u procesu evrointegracija. Komisija se posljednji put oglasila o Nacrtu zakona o VSTS-u u martu ove godine, kada su komentarisali verziju koja nije izglasana u bh. parlamentu. Većina stavki koje su tada kritikovali su ostale iste i u novoj verziji zakona. Komisija je naglasila da je prioritet u izboru članova VSTS mora biti stručnost, a ne etnička pripadnost, što su isticali i prethodnih godina. Predlažu da bh. vlasti u zakon uvedu period tranzicije, u kojem bi se iz tijela koje mora imati minimum pripadnika određenih naroda, polako pređe do tijela u koje bi članovi bili postavljani isključivo po zaslugama. Komisija je upozorila da postoji rizik od političkog uticaja na imenovanje članova, obzirom da se jedan član bira direktno iz državnog Parlamenta. Kritikovali su rješenje kojim je moguće da se članovi VSTS biraju prije nego što se završi provjera imovine, što otvara prostor za zloupotrebe. Tražili su i da proces izbora članova bude transparentan, uz uključivanje struke i javnosti. Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Savjeta Evrope koje pruža pravne i ustavne preporuke državama radi jačanja demokratije, ljudskih prava i vladavine prava. Sastoji se od nezavisnih stručnjaka za ustavno i međunarodno pravo, kao i za ljudska prava. Šta kažu pravni stručnjaci?Zakon o VSTS BiH je jedan od tri uslova, koja zemlja mora da usvoji ako želi da nastavi proces evrointegracija. Uz njega, Evropska komisija od BiH traži usvajanje Zakona o sudovima, te izbor glavnog pregovarača sa EU. Nacrt zakona predviđa povećanje članova VSTS sa 15 na 20, od čega osam sudija, osam tužilaca, te četvoro članova van pravosudne zajednice, koje bi birali Savjet ministara, Parlamentarna skupština te advokatske komore entiteta. Predviđeno je uvođenje etničkih kvota po kojima bi svaki konstitutivni narod imao najmanje četiri člana, te još dvoje iz reda ostalih. Za Envera Išerića, doktora pravnih nauka, nedovoljno su ispoštovane preporuke Venecijanske komisije poput etničkih kvota, naknadno donesenih pravilnika umjesto preciznih zakonskih rješenja. Išerić podsjeća da se Venecijanska komisija o ovoj verziji zakona nije ni izjasnila, te smatra da treba prije usvajanja sačekati njihov stav, i stav EU. S druge strane, Asim Crnalić, advokat i bivši član VSTS, kaže za RSE da su etničke kvote potrebne ovoj instituciji, obzirom na sastav države. On od Evropske unije očekuje da "neće praviti problem ukoliko nisu ispunjene sve preporuke Venecijanske komisije". "Naše društvo je naprosto takvo da imamo Srbe, Hrvate, Bošnjake i svi trebaju biti predstavljeni u Vijeću", smatra Crnalić. Za razliku od njega, Enver Išerić tvrdi da se ovime vrši diskriminacija nosilaca pravosudnih, odnosno tužilačkih funkcija. "Najbolje bi bilo rješenje da se etnička kvota uopšte ne uvodi u pravosudni sistem, nego da se nosioci pravosudnih funkcija biraju u skladu sa stručnim sposobnostima i profesionalizmom", istakao je on. U zakonu se vodilo računa i o polnoj ravnopravnosti, pa bi trebalo da ima najmanje osam članova jednog pola. Kako bi sastav bio uravnotežen, žrijebom bi se odredile institucije iz kojih će biti birani članovi VSTS, da bi bila osigurana adekvatna etnička i polna zastupljenost. Takođe postoji mogućnost da članovi preuzmu mandat u VSTS i prije nego što se završi provjera njihove imovine. Istovremeno, ostavljen je prostor da se određene oblasti urede pravilnicima koje će VSTS naknadno usvojiti. Enver Išerić smatra da je ovo "nedopustivo". "Potrebno je zakonom, po mom mišljenju, urediti što je moguće i preciznije sva pitanja kako u praksi ne bi dolazilo do pogrešnog tumačenja, do proizvoljnog tumačenja i kako se ne bi izradom ovih podzakonskih akata odstupalo od samog cilja zakonodavca koji donosi te zakone", upozorava Išerić. Nacrt zakona je kritikovao i Transparency International BiH, tvrdeći da predstavlja "rizik od daljeg urušavanja nezavisnosti pravosuđa". "Umjesto da otkloni ranije identifikovane probleme, nacrt ih dodatno osnažuje kroz, između ostalog, učvršćivanje etničke kvote u članstvu Savjeta, koje postaju trajno pravilo", upozorava Transparency. Dodaju da se ključne procedure prepuštaju podzakonskim aktima, te da ostaje moguć politički uticaj na izbor članova VSTS.

U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome kakva je situacija u Republici Srpskoj nakon nedavnih predsjedničkih izbora u tom entitetu Sagovornici su bili Stefan Blagić, predsjednik udruženja ReStart Srpska, i Enver Kazaz, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Bilo je riječi o tome da li se kralo na izborima, zašto Centralna izborna komisija nije ponovila glasanje u onim gradovima gdje su postojale najveće sumnje za krađu, da li je stvarni pobjednik izbora Branko Blanuša kao što tvrdi opozicija, da li su rezultati izbora dali vjetar u leđa opoziciji i zašto je toliko ljudi glasalo za univerzitetskog profesora Branka Blanušu koji nije politička ličnost. Razgovaralo se i o tome da li je Milorad Dodik, iako više nije predsjednik Republike Srpske, i dalje gospodar tog entiteta, kako preko predstavnika Republike Srpske u Vijeću ministara BIH blokira evropski put Bosne i Hercegovine, da li je Bosna Hercegovina ponovo talac Milorada Dodika, kao i tome kako je Dodik tokom svoje političke karijere duge dvije i po decenije i pored kriza i padova uvijek uspijevao da se vrati na vlast i koja je tajna njegove političke dugovječnosti. Omer Karabeg: Iako Centralna izborna komisija još nije zvanično proglasila pobjednika na nedavnim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, Milorad Dodik je sa svojim saradnicima vrlo bučno proslavio pobjedu svog kandidata Siniše Karana. Da li je Dodik imao razloga za toliko slavlje s obzirom na to da je rezultat bio vrlo tijesan? Stefan Blagić: Ne bih rekao da je rezultat bio vrlo tijesan. Ja bih rekao da je ovo bila najveća izborna prevara u istoriji Republike Srpske. Iako su Doboj i Zvornik poznati po izbornim prevarama, ovo što se sada dogodilo bilo je degutantno. Prevara je bila očita. O tome govori činjenica da je u jednom trenutku izborni štab Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) prestao da se oglašava o rezultatima izbora da bi se nakon sat i po ponovo javili. Tačno im je toliko vremena trebalo da u Zvorniku i Doboju namaknu onoliko glasova koliko im je trebalo da pobijede. Da im je trebalo 30.000, a ne 8.000 glasova, oni bi i toliko namakli. Velika će biti sramota Centralne izborne komisije ako izbore ne poništi u najmanje u četiri grada - Doboju, Zvorniku, Laktašima i Bratuncu. Mislim da se dosta toga vidjelo i po licima SNSD-ovih funkcionera u izbornoj noći. Ti izrazi lica, te smrknute face u noći kada su proglasili pobjedu nisu bili lica pobjednika. Ona su govorila da je SNSD drastično pao i da je opozicija nakon 20 godina dobila šansu da iduće godine na opštim izborima dođe na vlast. To se može dogoditi sam pod uslovom da se uvedu skener i, što je mnogo bitnije, biometrija jer se potpisi falsifikuju na mnogim biračkim mjestima, Enver Kazaz: Na ovim izborima Dodiku se radilo o životu i smrti jer je bila ugrožena mašina koja 20 godina uništava Republiku Srpsku i pravi od nje ekonomsku, demografsku, kulturološku i moralnu pustinju. Ta mašina je tijesno povezana sa tajkunima koji imaju milijarde i izvlače novce iz entiteta. Pobjeda kandidata opozicije Branka Blanuše bila bi uvod u veliku pobjedu opozicije na narednim izborima što bi značilo slom pomenute mašine. Zato Dodik i njegovi nisu smjeli izgubiti ove izbore. I otud ova velika, nezapamćena izborna krađa. Centralna izborna komisija donijela je odluku da se provjeri samo nekoliko biračkih mjesta, ali ne i kompletni izbori u četiri grada koja je pomenuo gospodin Blagić. A to znači da se Centralna izborna komisija ne smije suprotstaviti Dodiku i poduzeti korake kako bi se došlo do stvarnih rezultata. Uvjeren sam u to da je gospodin Blanuša ubjedljivo potukao Dodikovog kandidata. Kao što sam uvjeren da je njegova vizija evropske Republike Srpske u sklopu Bosne i Hercegovine idealno rješenje za Bosnu i Hercegovinu. Dodikova pobjeda na ovim izborima je veliki poraz i za Republiku Srpsku i za Bosnu i Hercegovinu i zbog toga ćemo još dugo trpiti. Novo liceStefan Blagić: Ja bih gospodina Blanušu okarakterisao kao normalnog kandidata. On je za birače bio političko otkrovenje jer im je već preko glave političkih sukoba i svakodnevne presije koju doživljavaju gledajući TV dnevnik u pola osam na kojoj god televiziji, više nije ni bitno. Blanušina kandidatura se pokazala kao pun pogodak i dala je vjetar u leđa kompletnoj opoziciji, a prije svega Srpskoj demokratskoj stranci koja je u Krajini bila gotovo zamrla. Blanuša je osvojio ogroman broj glasova. Ostvario je veliku pobjedu u Banjaluci gdje je osvojio 13.000 glasova više od Dodikovog kandidata, a pobijedio je u i Prijedoru, dosadašnjem bastionu SNSD-a. Sve to govori da se opozicija ima čemu nadati na predstojećim izborima pod uslovom, kao što sam već rekao, da se uvedu skeneri i biometrija. Bez toga izbori će se završiti tačno onako kako su se završili u nedelju 23. novembra. Enver Kazaz: Opozicija u Republici Srpskoj je u zadnjih 20 godina stalno griješila jer je igrala na kartu desnih, konzervativnih politika. Ove godine se, međutim, izvukla iz tih ideoloških kandži i nije prezala da se suprotstavi Dodikovom nacionalizmu. I to je možda najveći dobitak ovih izbora i ove godine u cjelini. Zašto kažem da je to najveći dobitak? Zato što je nužna promjena ideološke matrice kojom se opozicija suprotstavlja Dodikovom autoritarnom režimu. U tome je prednjačio predsjednički kandidat opozicije Branko Blanuša koga izrazito cijenim i kao čovjeka i naučnika, a evo sada i kao političara. Njegovi smirujući govori imali su odjeka ne samo u Republici Srpskoj, nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini. To bi mogao biti vjetar u leđa opoziciji u Republici Srpskoj koja mora da se bori sa uhodanom vladajućom mašinom koja iza sebe ima institucije sistema i tajkunsku, da ne kažem, mafijašku mrežu. Tu borbu joj, nažalost, otežava i pokušaj Stranke demokratske akcije iz Federacije da na svaki mogući način spasi Dodika. Podsjetio bih da je ovih dana Alija Tabaković, predsjednik SDA u Srebrenici, izjavio da je Bošnjacima bilo sugerirano da ne izađu na izbore i ne podrže Blanušu. Zašto je SDA to uradila? Zato što im je potreban Dodik kao veliki neprijatelj koji će homogenizirati Bošnjake oko SDA-ovog nacionalizma. Da bi opozicija u Republici Srpskoj mogla da sruši Dodikov autoritarni režim, ona mora imati jaku podršku u Federaciji. Neophodna je saglasnost stranaka iz Federacije i opozicije iz Republike Srpske o pitanjima koja su važna za oba entiteta, za očuvanje stabilnosti i Bosne i Hercegovine i njeno napredovanje na evropskom putu. Bez obzira što je Trojka iz Federacije sklapala neke koalicije sa opozicijom iz Republike Srpske, ne vidim snažnu političku podršku toj opoziciji iz Federacije, posebno gospodinu Blanuši. A njegov rezultat na predsjedničkim izborima je zapanjujući. On je postigao takav rezultat zato što je novo lice na javnoj sceni koje nije politički uprljano. To je visokomoralna osoba koja ima međunarodne naučne reference. Republika Srpska je dobila nekoga ko može odnijeti pobjedu na redovnim izborima u oktobru iduće godine. Takav kandidat nužno je potreban i Federaciji. Omer Karabeg: Gospodine Blagiću, da li i vi mislite da je opozicija u Republici Srpskoj promijenila narativ i da se više ne takmiči s Dodikom u tome ko je veći pobornik nacionalnih interesa? Stefan Blagić: Dodik nikad nije bio pobornik nacionalnih interesa. Da je pobornik nacionalnih interesa nikad ne bi radio ono što radi tolike godine i ne bi doveo Republiku Srpsku u ovako tešku ekonomsku situaciju. On je zadnjih dvadeset godina svoj imidž gradio na nacionalizmu i dobro je što je opozicija konačno shvatila da ne treba da se s Dodikom takmiči u nacionalističkoj priči gdje je on alfa i omega. Fokus opozicije se sve više usmjerava na ekonomska pitanja jer ljudi izuzetno teško žive, sa prosječnom platom i penzijom ne može da se preživi. Opozicija mora da nudi rešenja za ovu tešku situaciju, da kaže šta će da uradi kada sutra dođe na vlast. Neprikosnoveni vladarOmer Karabeg: Da li Dodik još uvek vlada Republikom Srpskom iako više nije njen predsjednik? Stefan Blagić: Naravno da vlada. On i dalje ima sve predsjedničke privilegije, koristi javne resurse i čuva ga obezbjeđenje iz MUP-a Republike Srpske. Moć mu nije manja zbog toga što nije više predsjednik Republike Srpske jer njegova moć dolazi iz političke partije, a ne iz funkcije. I zato mu je bilo jako bitno da dobije ove izbore kako bi pokazao da, iako više nije predsjednik, i dalje drži sve pod kontrolom. Zbog toga su ovi izbori morali da se pokradu - tako da je Dodik i dalje vladar Republike Srpske. Enver Kazaz: Dodik je i dalje neprikosnoveni vladar Republike Srpske. Zarobio je sve institucije - policiju, tužilaštvo, sudstvo, obrazovni sistem, apsolutno sve. Zarobio je i ekonomiju. Oko sebe je okupio najbogatije ljude koji građane Republike Srpske drže u nekoj vrsti socijalnog ropstva. Dodik nema ozbiljnu konkurenciju u Savezu nezavisnih socijaldemokrata. Vrh te partije vezan je sa Dodikom raznim poslovnim, da ne kažem kriminalnim interesima i tu ne treba očekivati neke bitnije potrese. Potrese može donijeti nešto drugo. Iduće godine Republiku Srpsku očekuje velika ekonomska i finansijska kriza jer mora vraćati kredite, a dolaze na naplatu i troškovi sporova koje će vlast tog entiteta najvjerovatnije izgubiti. Zbog toga će Dodikov legitimitet dodatno pasti kod građana. Ali mašina, kojom on upravlja, spremna je na sve kako bi sačuvala njegovu moć i bogatstvo. Kad to govorim, imam u vidu represivni aparat i moć koja proizilazi iz nečega što bismo mogli nazvati kompradorskim kapitalizmom. To je spoj mafije i vlasti. Suprotstaviti se takvom sistemu je najveći čin hrabrosti. Opet se vraćam na gospodina Blanušu. Njegova odluka da se suprotstavi Dodiku je po mom mišljenju najveći čin građanske hrabrosti u Bosni i Hercegovini od Daytona naovamo. Blokada i ucjenaOmer Karabeg: Ovih dana su, po Dodikov nalogu, ministri iz Republike Srpske u Vijeću ministara BiH blokirali donošenje reformskih zakona koji su uslov da Bosna i Hercegovina nastavi put ka Evropskoj uniji i dobije novac iz evropskih fondova. Da li će Dodik ustrajati u blokadi što bi praktično udaljilo Bosnu i Hercegovinu od Evropske unije? Stefan Blagić: To što Dodik blokira te zakone čisti je politički pragmatizam. On uslovljava usvajanje tih zakona zahtjevom da odredi glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom. I onog trenutka kada mu partije iz Federacije to omoguće ti zakoni će bitu usvojeni za 30 sekundi. Dodik i dalje ima apsolutno sve mehanizme da blokira bilo koji proces na nivou Bosne i Hercegovine i on će to da radi kako bi iz toga izvlačio političku ili finansijsku korist. Niko od ministara SNSD-a nema autonomiju i oni će odlučiti uvijek onako kako im Dodik kaže. Oni imaju izuzetno lukrativne funkcije i poslove tako da neće rizikovati da to izgube. Ali to nije slučaj samo sa SNSD-om, u manjoj ili većoj mjeri to je slučaj sa svim političkim partijama u Bosni i Hercegovini. Jer ovdje je moć koncentrisana u političkim partijama, a ne u institucijama sistema. Enver Kazaz: Slažem se sa gospodinom Blagićem da je sada ključna igra oko toga ko će biti glavni pregovarač sa Evropskom unijom. Pominje se da je Dodikova kandidatkinja Ana Trišić-Babić, sadašnja v.d. predsjednica Republike Srpske. Ja mislim da je važno za Bosnu i Hercegovinu da otvori pregovore sa Evropskom unijom i da je to presudno za ekonomski opstanak Republike Srpske. Onaj ko blokira evropski put Bosne i Hercegovine rizikuje ekonomsku propast Republike Srpske jer iduće godine tom entitetu dolazi na naplatu dvije milijarde maraka što vraćanja kredita, što troškova izgubljenih sporova. Kad to imate u vidu, jasno je da Dodik vodi samoubilačku politiku i zato je on, po mom mišljenju, najveća opasnost za opstanak Republike Srpske, a njena ekonomska propast destabilizirala bi cijelu državu. Zato su nedavni predsjednički izbori bili važni ne samo za Republiku Srpsku, nego i za Federaciju Bosne i Hercegovine. Na strankama iz Federacije bila je ogromna odgovornost da pomognu opoziciji iz Republike Srpske da ih dobije što one nisu učinile. Te kratkoročne, partitokratske računice mogle bi se svima nama naredne godine obiti o glavu. Ako evropski pregovori budu zaustavljeni, oni će po nekim informacijama moći biti nastavljeni tek 2027. godine. Pitanje je da li bi u tom slučaju Bosna i Hercegovina i njena oba entiteta mogli uopće ekonomski preživjeti. 'Seoska varalica'Stefan Blagić: Mislim da Dodik neće u potpunosti zaustaviti evropske pregovore. On će samo da ih odugovlači dok ne dobije ono što traži. Dodik koristi pregovore sa Evropskom unijom kao politički instrument zarad ostvarivanja svojih interesa i to nesumnjivo dobro radi. On će zatezati toliko dugo dok stranke iz Federacije ne popuste i ne daju mu ono što traži. Neko će reći da Dodik ne želi u Evropsku uniju zato što je to obećao Rusima. Ali njega su već davno opisali kao seoskog varalicu. Njemu nije problem da prevari i Rusiju, i Ameriku, i Hrvatsku, i Srbiju, bilo koga, samo da ostane na vlasti. Dodik neće u potpunosti blokirati evrointegracije, ali će ih učiniti toliko sporim da će to da to djeluje kao blokada. To radi već dvije godine. Pregovore je učinio toliko sporim da nam se čini kao da sve stoji. Enver Kazaz: Veliko je pitanje koliko će Dodik moći odugovlačiti otvaranje pregovora sa Evropskom unijom. Rok je polovina decembra, ako do tada Dodik ne otkoči evropski put, teško nama. Radi se o sudbonosnom trenutku za čitavu Bosnu i Hercegovinu i bojim se da je cijela država zajedno sa svoja dva entiteta u ovom trenutku talac Dodikove političke volje i njegovih interesa. Ja bih u sve to uključio još jedan aspekt koji bi mogao biti razlog odugovlačenja. Put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju podrazumijeva i ustrojavanje pravnog sistema i represivnog aparata države. Moglo bi se lako dogoditi da neki političari, koji nam se sada čine neupitnim, završe u ozbiljnim sudskim procesima. Bojim se da njihov strah od sudskih procesa može biti ozbiljna kočnica na putu Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Stefan Blagić: I ja mislim da je strah od sudskih procesa jedan od razloga usporavanja. Evrointegracije će sasvim sigurno otvoriti sudske procese kojima se mnogi u Republici Srpskoj neće obradovati. Omer Karabeg: Tokom svoje političke karijere, koja traje više od dvije i po decenije, Dodik je imao padove, ali se uvijek podizao i vraćao na vlast. Može li se reći da je on političar sa stotinu života? Stefan Blagić: Mislim da je dokazao da jeste. Ne znam da li neko u Republici Srpskoj ili u Bosni i Hercegovini uopšte sumnja u to. Čovjek se izvlačio iz nevjerovatnih situacija. Možda je najveće iznenađenje bilo ukidanje sankcija koje je izdejstvovao obećavši ko zna šta. To ćemo tek da vidimo. Enver Kazaz: Dodik je bez sumnje političar sa stotinu života, ali sadašnji kontekst za njega je vrlo nepovoljan. S obzirom da Sjedinjene Američke države drže Naftnu industriju Srbije pod sankcijama, Dodik i Vučić se moraju okrenuti Washingtonu. A to znači da će morati raskidati odnose sa Putinovim režimom koji nije nimalo neosvetoljubiv. Tako da ćemo ući u jedno turbulentno vrijeme u kojem ćemo vidjeti kako se snalazi pragmatični Dodik. Moglo bi se dogoditi da ga hapse njegovi najbliži saradnici primorani od njegovih dojučerašnjih saveznika. To je scenarij za koji lično navijam.

Vlada Republike Srpske do sada je potrošila oko 140 miliona maraka (70 miliona evra) na kupovinu i obnovu hotela i drugih ugostiteljskih objekata, od kojih većina ne radi. Finansijski rezultati nisu poznati, a javnost i revizija nemaju uvid u ulaganja. Pojedini objekti i dalje čekaju rekonstrukciju.

Pitanje da li Bosna i Hercegovina ulazi u mrežu dugova i političkog uticaja zvaničnog Pekinga se nameće nakon što je Kina predstavila novi petogodišnji plan, obećavajući BiH "win-win" partnerstvo i investicijske mogućnosti – od infrastrukture i energetike, preko poljoprivrede, pa sve do visokih tehnologija, poput vještačke inteligencije. Dok zvanični Peking poručuje da je "ići u stopu s Kinom isto što i ići u stopu s prilikom", analitičari pozivaju na "oprez". Podsjećaju na dosadašnje obrasce saradnje koje su obilježili tajni ugovori, netransparentnost, ekološki rizici i sve vidljiviji politički upliv Kine u unutrašnja pitanja BiH. "Kineski pristup je uvijek strateški i dugoročan", kaže Pippa Gallop iz međunarodne mreže Bankwatch, koja se bavi, između ostalog, praćenjem i energetskih projekata sa kineskim učešćem na Zapadnom Balkanu. Novost, po njenom mišljenju, predstavlja "neuobičajeno" miješanje Kine u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine. Kao primjer ističe obraćanje kineskog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN-a u novembru ove godine, tokom kojeg je govorio protiv visokog predstavnika u BiH, dovodeći u pitanje i usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u kontekstu "dizanja tenzija" u zemlji. Ona navodi i da Kina u zemljama poput BiH "ne samo da investira u infrastrukturne projekte, već i polako gradi uticaj kroz kredite, kompanijske mreže i kulturne inicijative". U prilog tome idu i podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA BiH), u kojima se navodi da se od 2010. do 2022. godine Bosna i Hercegovina zadužila kod kineskih kreditora za više od 2,44 milijarde dolara, uglavnom, za izgradnju autocesta, hidroelektrana i termoenergetskih postrojenja. Šta Kina nudi BiH u narednih pet godina?O "novim mogućnostima saradnje" u okviru novog petogodišnjeg kineskog plana je govorio otpravnik poslova Ambasade Kine Wang Guofei u kolumni objavljenoj polovinom novembra. Istakao je kako je Kina "najveći trgovinski partner BiH u Aziji", te da novi kineski petogodišnji plan "otvara i nove mogućnosti" ekonomskog povezivanja Kine i BiH. "Spremni smo na win-win saradnju između Kine i BiH kako bismo stvorili bolju budućnost za narod i građane obje zemlje", poručio je kineski diplomata. Uz ekonomske projekte, on najavljuje i rast kulturnih i turističkih veza. "Kineski građani će sve više putovati u inostranstvo, a kulturološki bogata i slikovita Bosna i Hercegovina sve je više atraktivna Kinezima", stoji u kolumni. Ambasada Kine u Bosni i Hercegovini nije odgovorila Radiju Slobodna Evropa (RSE) na pitanje koji će projekti u narednih pet godina biti u fokusu kineskih investicija. Nisu dali ni objašnjenje zbog čega su neki projekti kineskih kompanija u BiH zaštićeni tajnim ugovorima, niti da li podržavaju ovakvu netransparentnu praksu poslovanja u BiH. Vlastima u BiH (ne)odgovara transparentnost kineskih projekataDamjan Ožegović iz Transparency International BiH upozorava da "godinama institucije odbijaju objavu ključnih informacija o finansiranju i ugovornim uslovima, što opravdano izaziva sumnje na korupciju". Kako navodi, "mnoge informacije, uključujući kamate i rokove otplate, nikada nisu bile javno dostupne". Kao ilustraciju navodi gradnju autoputa Banjaluka–Prijedor, gdje je TI BiH dobio, čak, pet sudskih sporova protiv nadležnog ministarstva u bh. entitetu Republika Srpska, koje i dalje, uprkos presudama, odbija uvid u finansijski model. Ugovor o gradnji tog autoputa potpisan je još 2018. godine sa kompanijom China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd of Shandong Hi-Speed Group Co., Ltd koja je registrovala podružnicu u Banjaluci za tu namjenu. Vrijednost projekta je tada iznosila oko 297 miliona evra za put od 40 kilometara. Sedam godina kasnije, nijedan kilometar autoputa nije kompletiran, a odobreno je dodatno povećanje cijena radova od oko 80 miliona evra, uz obrazloženje da je "poskupio građevinski materijal". Ugovor je i dalje tajan. Ožegović dodaje da vlasti u BiH imaju zakonsko pravo i obavezu da objave informacije od javnog značaja, bez obzira na stav privatnog ili stranog investitora. Vlasti u BiH 'bez odgovora' o netransparentnosti kineskih projekataRadio Slobodna Evropa nije dobio odgovore od Savjeta ministara BiH, niti vlada oba bh. entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, na pitanja o optužbama za netransparentnost u poslovima sa kineskim kompanijama u BiH. Takođe, vlasti nisu pružile informacije o potencijalnim projektima sa Kinom u narednih pet godina. Jedini djelimični odgovor stigao je iz Vlade Republike Srpske, u kojem se navodi da taj entitet ima "dobru saradnju" sa Kinom u različitim oblastima i da su "otvoreni" za moguće nove projekte sa "svim potencijalnim investitorima". "Kineske državne kompanije trenutno rade na važnim projektima u Republici Srpskoj, kao što su izgradnja hidrocentrala Bistrica i Dabar, ali i autoput Banjaluka - Prijedor. Takođe, u saradnji sa kineskim partnerima nedavno je izgrađena bolnica u Doboju, a u planu su radovi na izgradnji dijela auto-puta Beograd - Banjaluka, sa posebnim naglaskom na dionicu Vukosavlje – Brčko", navodi se u odgovoru Vlade RS. BiH mora izbjeći 'zamku netransparentnih kineskih projekata'Kina jača ekonomski i politički uticaj na Zapadnom Balkanu, a Bosna i Hercegovina je dio tog procesa, upozorava za RSE Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) iz Podgorice. "Najveći rizik za BiH su netransparentni ugovori, slaba kontrola i ekološke posljedice koje prate velike infrastrukturne projekte", ističe Banović. Dodaje da će kineski fokus u narednim godinama, osim infrastrukture, biti i na informacionim tehnologijama, 5G mrežama i vještačkoj inteligenciji, uz jačanje kulturnog uticaja kroz obrazovne programe. Banović upozorava i na primjer Srbije, gdje su kineske investicije donijele ekonomske koristi, ali i ozbiljna zagađenja, kršenje radničkih prava i pad demokratskih standarda. "BiH mora izbjeći obrasce koji vode ka zavisnosti od kineskog kapitala i slabljenju institucija, jer bi se dugoročno ugrozilo evropske integracije", zaključuje Banović. Upozorenja iz SAD i EUNa saslušanju u američkom Kongresu 2. decembra, predsjedavajući Pododbora za Evropu, Keith Self je upozorio da Kina "koristi ekonomske dogovore širom regiona kako bi održala svoj maligni aparat i iskoristila korupciju na Zapadnom Balkanu". A Evropski savjet za vanjske poslove (ECFR) u svom izvještaju objavljenom polovinom novembra, BiH svrstava među "najizloženije države kineskom uticaju na Zapadnom Balkanu", upozoravajući da EU i dalje nema jasnu politiku prema angažmanu kandidata prema Kini. Istaknutno je kako Peking sve dublje ukorjenjuje u sektore ekonomije, industrije i institucija u regiji, te da bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik koristi veze s Rusijom i Kinom kako bi "osigurao politički opstanak i odbio međunarodni pritisak".

Evropska komisija je odobrila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, ključni korak za dobijanje 976,6 miliona eura iz okvira Instrumenta EU za reforme i rast, navodi se u saopštenju Delegacije Evropske unije u BiH, 4. decembra. Ističe se kako je Komisija zaključila da Reformska agenda ispunjava ciljeve Uredbe o Instrumentu za rast. "Agenda definiše prioritetne reforme za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje razvoja privatnog sektora, zadržavanje talenata, te jačanje temeljnih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum", navodi se. Dodaje se i kako dodjela sredstava Bosni i Hercegovini, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon što navedeni sporazumi stupe na snagu i nakon što se ispune svi uslovi. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 30. septembra usvojilo je Reformsku agendu koja je jedan od preduslova da BiH dobije sredstva iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Time je BiH u posljednji trenutak usvojila dokument, što znači da neće izgubiti dodatnih oko 100 miliona eura iz fonda koji je za BiH prvobitno iznosio blizu milijardu eura. Prethodno je BiH izgubila 108 miliona eura u julu, jer nije ispunila rokove za donošenje reformke agende, a taj novac je preusmjeren drugim državama u regiji. Rok za dostavljanja konačne verzije plana reformi istekao je prošle godine, nakon čega je iznos planiran za BiH umanjen za deset posto, a novi rok koji je Evropska komisija postavila je bio 30. septembar. Vlasti u BiH nisu mogle da se dogovore o planu reformi gotovo dvije godine, jer se entiteti i kantoni spore oko nadležnosti, zakona i reformi u više sektora, poput obrazovanja, socijalne politike i tržište rada. Vladajući se spore i o novom zakonu o državnom sudu i tužiteljstvu, te Ustavnom sudu BiH. BiH je novcem EU planirala završiti radove na panevropskom Koridoru 5C koji bi povezao hrvatsku Luku Ploče sve do Budimpešte. Planirana je i modernizacija željezničke mreže, te su kandidovani i važni energetski projekti i rekonstrukcija prenosne mreže, digitalizacija zemlje. Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan ukupno sadrži šest milijardi eura, od čega su četiri milijarde povoljni krediti, dok su dvije milijarde nepovratna sredstva. Novac iz ovog fonda se isplaćuje dva puta godišnje. Srbija je do sada već povukla preko 110 miliona eura, Albanija 65 miliona, a Crna Gora 27 miliona eura. Svi projekti iz Plana rasta moraju biti završeni do kraja 2027. godine, a produženja rokova neće biti.

Dugoročno je neodrživo da visoki predstavnik svakodnevno donosi odluke u Bosni i Hercegovini, ali njegova ovlašćenja i dalje ostaju na snazi. Ovo je jedan od zaključaka koji je iznio visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), nakon završetka dvodnevne sjednice Savjeta za provođenje mira (PIC) (PIC je tijelo čiji Upravni odbor čine ambasadori zapadnih zemalja, Organizacije islamske konferencije, a ranije i Rusije koja više ne učestvuje u radu, koje daje političke smjernice Kancelariji visokog predstavnika u BiH.) u Sarajevu. Iako se prethodnih mjeseci u javnosti moglo čuti da postoji mogućnost odlaska visokog predstavnika, od toga bar za sada neće biti ništa, a uslovi za njegovo ukidanje iz 2008. godine i dalje ostaju na snazi. Prethodnih nekoliko godina, Šmit je nametao određene odluke i zakonska rješenja, u pokušaju da "trgne" zemlju iz političke krize u kojoj se nalazi već nekoliko godina, jer se, između ostalog, ne ispunjavaju reforme na evropskom putu. Posljednja blokada na ovom putu je neodržavanje sjednice Savjeta ministara BiH u utorak, jer ministri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke Milorada Dodika, nisu podržali dnevni red na kome su bili evropski zakoni i izbor glavnog pregovarača sa EU. Sem toga, Republika Srpska (jedan od dva bh. entiteta) je prethodnih nekoliko godina donijela niz neustavnih zakona, kojima se oduzimaju državne nadležnosti u određenim oblastima, ili se zabranjuje rad pravosudnim i bezbjednosnim institucijama na njenoj teritoriji. Ustavni sud BiH je zaustavio primjenu ovih zakona, a kasnije ih je i Narodna skupština RS stavila van snage. BiH na evropskom putuStatus kandidata za EU, BiH je dobila u decembru 2022, te su pregovori o članstvu otvoreni u martu 2024. godine. Ipak, formalno još postoje prepreke za zvanični početak pregovora – izbor glavnog pregovarača sa Unijom, te reforma pravosuđa kroz usvajanje dva zakona, o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, i o sudovima. BiH već godinu dana ne može da izabere glavnog pregovarača sa EU, a trenutno nije sigurno ni ko će izabrati ovu osobu – da li Parlamentarna skupština ili Savjet ministara. Iz Delegacije EU u BiH je za Radio Slobodna Evropa ranije rečeno da nije bitno ko će izabrati pregovarača, ali da zemlja bez te osobe, koja predstavlja "kontakt tačku" između Unije i BiH, ne može napredovati u evrointegracijama. U istom periodu, dva navedena zakona su bila na dnevnom redu državnog Parlamenta, ali nisu usvojena. Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero kaže za RSE da je BiH potrebna široka koalicija koja bi stvorila konsenzus o evropskom pristupnom putu. "Očito je da u toj koaliciji moraju sudjelovati i stranke današnje 'Trojke' u Sarajevu, ali i SDA koja je bazično proevropska stranka, da moraju sudjelovati svi unutar hrvatskog političkog korpusa koji su zagovornici pristupanja i da moraju u toj koaliciji sudjelovati oni u RS koji doista zagovaraju pristupni proces. Nije nužno očito da se to zasniva na SNSD-u", ocijenio je Gjenero. Ali, on upozorava da ovu koaliciju moraju sami političari da sklope, te da tu Šmit ne može puno u ime BiH napraviti. Koji su uslovi za ukidanje OHR?Još u februaru 2008. godine, Upravni odbor PIC je utvrdio ukupno sedam uslova koje BiH mora ispuniti da bi se Kancelarija visokog predstavnika (OHR) zatvorila. Radi se o tzv. programu "5+2", prema kojem BiH mora riješiti pitanja raspodjele državne odnosno vojne imovine, riješiti status Brčko Distrikta, uspostaviti fiskalnu održivost i vladavinu prava. Takođe, potrebno je potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te da PIC procijeni da je pozitivna situacija u zemlji. Do danas su riješena samo dva uslova – SSP je potpisan još 2008, dok je status Brčkog definisan amandmanom na Ustav BiH godinu dana kasnije. Ostali uslovi su djelimično ispunjeni ili uopšte nisu. Državna imovina je posljednjih godina najviše bila u žiži javnosti. OHR je nevažećim proglašavao zakone kojima RS prisvaja državnu imovinu, a isto je činio u manjoj mjeri i sa drugim entitetom, Federacijom BiH. Vlasti u RS predvođene Dodikom su više puta prijetile da će proglasiti nezavisnost tog entiteta ako bude nametnut zakon o državnoj imovini. Perspektive OHR-a u BiHGjenero ocjenjuje da će EU i dalje sigurno podržavati OHR. Što se Sjedinjenih Država tiče, kaže da nije isključeno da se oni dodatno distanciraju i da još veću odgovornost prenesu na evropske aktere. "Evropa ima dva problema. Jedan je problem teškog donošenja odluka, drugi problem je administrativna struktura i nespremnost za iskakanje iz apriornih obrazaca. To Evropu čini daleko manje fleksibilnom nego SAD", rekao je Gjenero. Za Adnana Huskića, političkog analitičara iz Sarajeva, pozicija OHR-a se donekle promijenila zbog promjena u Vašingtonu, ali očekuje nastavak američke podrške. "Ja više ne očekujem visokog predstavnika koji će intervenisati često, puno, ali očekujem nastavak podrške uredu visokog predstavnika na terenu, zadržavanje Bonskih ovlašćenja kao zadnje instance za rješavanje nekih problema, u smislu otklanjanja šteta", ocijenio je Huskić za RSE. OHR će i dalje postojati "kao neka vrsta osigurača", kaže Huskić, ali da neće nametati odluke kao što je to Šmit radio u prethodnih nekoliko godina svog mandata. On ističe da je BiH zrela da otpočne razgovor o tome šta treba uraditi da OHR ode iz zemlje, nakon 30 godina. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas, izjavila je početkom novembra u Sarajevu da je došlo vrijeme da se međunarodna supervizija u BiH gasi, ali tek kada zemlja bude imala odgovarajuće kapacitete za samostalno donošenje odluka. Istovremeno, na raspravi u Spoljnopolitičkom odboru Predstavničkog doma SAD početkom decembra, administracija predsjednika Donalda Trampa (Trump) je pozvana da se više posveti Zapadnom Balkanu radi stabilizacije regije. Ko je protiv visokog predstavnika?RS se već godinama zalaže za ukidanje Kancelarije visokog predstavnika, a u tome imaju stalnu podršku Rusije. Izborom Kristijana Šmita za visokog predstavnika, Rusija je otišla i korak dalje, te navela da oni smatraju da on nije legalno izabran u Savjetu bezbjednosti UN, u čemu imaju podršku Kine. Iz UN-a je više puta potvrđeno da PIC imenuje visokog predstavnika, a ne Savjet bezbjednosti. Lideri u RS takođe ne prihvataju Šmitov legitimitet, te su u entitetskom parlamentu usvojili i zakon kojim se odluke OHR-a ne objavljuju u Službenom glasniku RS, što je inače uslov da bi bilo koja odluka stupila na snagu. Ovaj zakon je kasnije oboren na Ustavnom sudu BiH. Adnan Huskić ocjenjuje da je bivši predsjednik RS, Milorad Dodik, "direktni krivac zašto OHR još postoji u BiH". "Dakle, ključni razlog zašto je OHR - a) ostao u Bosni i Hercegovini, b) proširio svoj mandat i portfolio i zbog čega su Amerikanci zadržali superviziju nad Brčko Distriktom je Milorad Dodik i njegovo djelovanje zadnjih 15 godina", jasan je Huskić. Da Dodik nije "počeo sa platformom destrukcije i destabilizacije", nastavlja Huskić, prema njemu bi OHR do danas imao striktno formalno prisustvo, i ne bi se uopšte pominjala Bonska ovlašćenja. "Ta njihova borba je direktno rezultirala time da se jedini element koji još uvijek međunarodna zajednica ima u BiH ojača, iako je trebao da se ugasi", smatra Huskić. Dodik je u avgustu pravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora, i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Tom prilikom mu je oduzet i mandat predsjednika RS. Zatvorsku kaznu je otkupio, a iako je prvobitno odbacivao zabranu obavljanja funkcija, na kraju je njegova stranka izašla na prijevremene predsjedničke izbore, na kojima je pobijedio njihov kandidat, Siniša Karan, entitetski ministar visokog obrazovanja.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručio je u srijedu, nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), da ovlasti visokog predstavnika ostaju na snazi, ali da budućnost zemlje ne vidi u svakodnevnim intervencijama međunarodne zajednice, nego u preuzimanju odgovornosti domaćih institucija i političara. "Na temelju Aneksa 10. Daytonskog mirovnog sporazuma, ovlasti visokog predstavnika i dalje ostaju na snazi", rekao je Schmidt 3. decembra, dodajući kako je tokom sjednice vodio "vrlo dobre i plodonosne razgovore s izaslanstvima, "posebno s američkim kolegama, koji dobro poznaju prilike u BiH i regiji". Schmidt je ocijenio da je u širokim diplomatskim krugovima postignuta suglasnost kako trajni model upravljanja BiH ne može počivati na stalnom intervencionizmu. "Smatramo da budućnost BiH nije u tome da visoki predstavnik svakodnevno donosi odluke te da je takvo stanje dugoročno neodrživo", rekao je dodavši da širokim diplomatskim krugovima postoji suglasnost da "treba zadržati sve opcije otvorenima", govoreći o zatvaranju OHR-a, reduciranju ili ukidanju Bonnskih ovlasti danih OHR-u da nameće zakone ili smjenjuje dužnosnike u BiH. Govoreći o europskom putu BiH, Schmidt je kazao da će pred vlastima u BiH biti "iznimno zahtjevan posao" usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. Jedna od središnjih tema sastanka, prema riječima Schmidta, bilo je i pitanje državne imovine, koje već tri desetljeća ostaje otvoreno. Riječ je o nekretninama i zemljištu za koje je OHR donio odluku kojom je zabranjeno bilo kakvo raspolaganje tom imovinom do donošenja zakonskog rješenja na državnoj razini. Zbog toga su brojni razvojni i investicijski projekti blokirani. Schmidt je poručio da je teško razgovarati s lokalnim čelnicima, a ne dotaknuti se tog problema. "Svatko tko putuje Bosnom i Hercegovinom može vidjeti koliko pitanje državne imovine koči razvoj", rekao je, istaknuvši da je mandat započeo 2021. godine upravo "olakšavanjem procesa i uklanjanjem prepreka za investicije". Najavio je da će o toj temi razgovarati i s načelnicima i gradonačelnicima i parlamentarcima te da očekuje konkretne pomake do idućeg sastanka Vijeća za provedbu mira planiranog za pola godine. Na dnevnom redu PIC-a bilo je i stanje u Javnom radiotelevizijskom servisu BiH (BHRT), koji se već godinama suočava s ozbiljnim financijskim teškoćama zbog neriješenog sustava prikupljanja i raspodjele RTV pristojbe na državnoj razini. Zbog toga BHRT bilježi dugovanja, poteškoće u isplatama plaća i prijeti mu prestanak rada. Schmidt je rekao kako je pitanje financiranja BHRT-a razmatrano u kontekstu izrade državnog proračuna BiH. "Željeli bismo da određene stavke budu uključene u taj dokument [budžet BiH], posebno osiguranje financiranja BHRT-a. Očekujemo promjene", rekao je te dodao kako očekuje skoro upućivanje prijedloga proračuna za 2026. godinu u proceduru. Schmidt je naglasio da PIC i dalje pruža potporu domaćim političkim liderima, ali da od njih očekuje vidljive poteze na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Upravni odbor PIC-a, kako je rekao, konstatirao je da u BiH postoje snažne institucije, ali i prostor za dodatno poboljšanje poslovnog i investicijskog okruženja, što bi otvorilo nova radna mjesta i osiguralo bolje prilike za građane. "Nakon 30 godina vrijeme je da se više oslonimo na domaće dužnosnike koji će sami donositi odluke", poručio je Schmidt, naglašavajući potrebu za "neometanom tranzicijom s Daytonskog okvira prema euroatlantskim integracijama bez stvaranja institucionalnog vakuuma". Sastanak PIC-a održan je i u povodu 30. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma, potpisanog 14. decembra 1995. godine u Parizu, kojim je okončan rat u BiH i uspostavljen današnji ustavnopravni poredak. "Već tri desetljeća, Daytonski mirovni sporazum temelj je stabilnosti u Bih. To je temelj koji jača suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost ove zemlje. Danas ponovno potvrđujemo očiglednu istinu: poštivanjem Daytonskoga mirovnog sporazuma podržava se mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Europi", saopćeno je u zajedničkoj izjavi PIC-a. Schmidt je dodao i da su na sjednici podsjetili da Dayton nije samo zaustavio rat, nego je omogućio obnovu zemlje, povratak izbjeglica i početak društvene reintegracije, iako mnoga ključna politička i institucionalna pitanja – poput državne imovine i funkcionalnosti javnih servisa ni tri desetljeća kasnije nisu riješena. Članovi su pozvali čelnike zemlje da provedu reforme koje jačaju suverenitet BiH, jer je to ključni korak "ka oslobađanju punoga potencijala zemlje" "Nedavni događaji potvrđuju posvećenost međunarodne zajednice Daytonskom mirovnom sporazumu i podršci stabilnoj, mirnoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini. Obnova mandata EUFOR/ALTHEA od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda naglašava posvećenost međunarodne zajednice očuvanju mira. Konstruktivno angažiranje i kompromis svih političkih sudionika ostat će ključni za unapređenje stabilnosti i prosperiteta", navedeno je u izjavi. Tijekom sastanka u Sarajevu predstavnici PIC-a sastali su se s članovima Parlamentarne skupštine BiH, predstavnicima Središnjeg izbornog povjerenstva (CIK-a), nevladine organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore uključujući i nedavno održane prijevremene za predsjednika entiteta Republika Srpska. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE-a), međunarodnih financijskih institucija, vojne misije EU u BiH (EUFOR), NATO-a, Vijeća Europe i država članica Upravnog odbora PIC-a.

Učesnici rasprave u Spoljnopolitičkom odboru Predstavničkog doma SAD u utorak su pozvali administraciju predsednika Donalda Trampa (Trump) da se više angažuje na Zapadnom Balkanu kako bi se stabilizovao taj region, uz ocene da ga najviše destabilizuje Rusija preko Srbije. Otvarajući saslušanje u Pododboru za Evropu, predsedavajući republikanac Kit Self (Keith) je ocenio da je Zapadni Balkana, mimo Ukrajine koja je pod ruskom invazijom, "najnestabilniji region u Evropu" Nerešen odnose Srbije s Kosovom jedan je od osnovnih pokretača regionalne nestabilnosti, što dalje omogućava Rusiji da podriva EU i mogućnosti NATO-a da osnaži balkanske zemlje, rekao je Self. Pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini dovelo je do, kako je naveo, "eksponencijalnog povećanja upotrebe pravno spornih bonskih ovlašćenja visokog predstavnika". U slučaju sukoba NATO saveznici Albanija, Severna Makedonija i Crna Gora biće direktno na nišanu, što bi moglo da dovede do potencijalnog aktiviranja član 5 Alijanse, rekao je Self, dodajući da sinhronizovanim odbrambenim aktivnostima NATO saveznici na Balkanu treba da izgrade političko i vojno odvraćanje, ali da će Kosovo pak biti posebno izloženo zbog toga što nije u zapadnom vojnom savezu. Američki protivnici aktivno eksploatišu ranjivosti da vode hibridni rat koji povećava nestabilnost regiona, rekao je Self i dodao da Kina koristi svoj uticaj sprovodeći vojne vežbe i šaljući oružje Srbiji. Pored toga, dodao je, Kina postiže ekonomske dogovore širom regiona u okviru specifičnog napor da održi svoj maligni aparat i iskoristi korupciju na Zapadnom Balkanu. Rusija takođe utiče na porast tenzija u BiH, Republici Srpskoj i Srbiji, istakao je Self, dodajući da bivši predsednik RS Milorad Dodik nastavlja da koristi svoj politički kapital da kontroliše RS i igra na ruku Rusije preteći secesijom od BiH. S druge strane, prema njegovim rečima, Srbija uprkos indirektnom slanju oružja u Ukrajini, takođe ima odbrambene veze s Rusijom i Kinom, promoviše kinesku i rusku propagandu. On je istakao da se za okončanje političkog uticaja Moskve, mora pozabaviti pitanjem oslanjanja Srbije na ruske energente. Uprkos tim izazovima, i dalje postoje mogućnosti za poboljšanje stabilnosti, mira i prosperiteta na Zapadnom Balkanu, a američko liderstvo mora imati značajan uticaj na održanje stabilnosti i sprečavanja obnavljanja sukoba, rekao je Self i pozdravljam Trampovu administraciju zbog ponovnog angažovanja s ovim, kako je naveo, "često zanemarenim regionom". Vilijem Kiting (William R. Keating), najviši rangirani član Demokratske partije u Pododboru, izrazi je verovanje da SAD moraju da nastave da podržavaju budućnost BiH, što uključuje i Kancelariju visokog predstavnika (OHR). On je kritikovao Trampovu administraciju zbog ukidanja sankcija Dodiku i njegovim saradnicima za koje je naveo da su pokazali malo spremnosti da promene ponašanje u RS. Navodeći da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić godinama podrivao vladavinu prava i ojačao veze svoje zemlje s Kinom i Rusijom, rekao je pozvao državnog sekretara Marka Rubija (Marco) da radi na jačanju borbe protiv korupcije, kao i vladavine prava u Srbiji, a i da se stavi jasno do znanja Beogradu da učvršćivanje veza s Moskvom i Pekingom nije kompatibilno s proklamovanim ciljem da bude uključen u transatlantsku zajednicu. On je izrazi uverenje da bi veći angažman SAD na Balkanu, region približio članstvu u EU i pozvao je Trampovu administraciju da uveri saveznike i partnere u regionu da će SAD nastaviti da se angažuju i biti posvećene budućnosti regiona. Maks Primorac (Max), saradnik Margaret Tačer centra za slobodu pri konzervativnoj Heritidž fondaciji (Heritage Foundation) ocenio je da "Balkan nije u dobrom stanju" i naveo da je "BiH propala država" 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i milijardi potrošenih američkih dolara na pomoć. On je rekao da je država BiH "u trajnoj krizi" i da je krajnje vreme da se okonča "katastrofalan" pokušaj izgradnje države, a da na prvom mestu suverenitet te zemlje mora biti uspostavljen ukidanjem Kancelarije visokog predstavnika "koji smenjuje izabrane lidere, stavlja veto na zakone i zabranjuje svakoga koga ne voli". Stejt department mora da okonča napor da stvori centralizovanu državu kojom dominiraju muslimani, što krši dejtonsku garanciju jednakosti tri naroda i gura Srbe ka secesiji, rekao je Primorac, dodajući da Hrvati trpe veliku diskriminaciju u okviru veće muslimanske zajednice i da im je uskraćeno pravo da izaberu svog predstavnika. "Međutim, region se neće stabilizovati dok se Srbija ne normalizuje", istakao je Primorac, navodeći da lideri u Srbiji "ostaju vezani za prorusku agendu koja podstiče nestabilnost" među susednim zemljama, posebno na Kosovu i Crnoj Gori, i omogućava Moskvi, Pekingu i Teheranu prilike da podrivaju južno krilo NATO-a. Regionalni odgovor da se Srbije uvuče i izguraju Kina, Rusija i Iran, ocenio je Primorac, naglasivši da "samo liderstvo SAD može to da uradi", kao i da "globalno liderstvo predsednika Trampa zasnovano na miru kroz snagu povezano s praktičnom diplomatijom nudi Srbiji i Balkanu istorijski put ka integraciji sa Zapadom". Američki gas i nafta mogu da pomognu okončanu oslanjanju Balkana na Rusiju, oduzmu sredstva ratnoj mašineriji ruskog predsednika Vladimira Putina i minimiziraju mešanje Moskve u region, naveo je Primorac, uz ocenu da je američka vlada bila u pravu da sankcioniše NIS zbog ruskog vlasništva. "Bela kuća treba da odredi političke ambasadore na Balkan da promovišu agendu fokusiranu na biznis, ali da bude spremna da koristi vize, bankarske i druge sankcije uz komercijalne i investicione podsticaje da izvuče region iz ruskih, kineskih i iranskih ruku", rekao je on. Saradnik Centra za Evropu i Evroaziju na Hadson institutu Luk Kofi (Luke Coffey) rekao je da Rusija vidi Balkan kao oblast za izazivanje nestabilnosti i da deli transatlantski savez, dok Srbija ostaje pomagač Rusije i služi kao osnovno uporište Moskve u regionu. "Dok Srbija povremeno naznačava balansiran spoljnopolitički pristup, realnost je da je Beograd čvrsto u ruskoj orbiti i to se neće uskoro promeniti", rekao je Kofi. On je dodao da Kremlj koristi RS da dalje seje nestabilnost u regionu, navodeći da je Dodik, iako je uklonjen s funkcije, i dalje uticajan i da nastavlja da zagovara secesiju u čemu su ga, kako je rekao Kofi, godinama podržavali Rusija i Srbija. Takođe je kritikovao ukidanje sankcija Dodiku i njegovim saradnicima. Kofi je ocenio je da je Dejtonski mirovni sporazum jedan od najvećih spoljnopolitičkih uspeha SAD u eri posle kraja Hladnog rata i da bi ukidanje tog sporazuma verovatno stvorilo dodatne nestabilnosti, "Iako SAD nisu balkanska zemlja, svakako mogu biti balkanska sila i predsednik Tramp bi trebalo da preduzme korake da osigura da američki nacionalni interesi tamo budu osigurani", rekao je Kofi. Edvard Džozef (Edward P. Joseph), predavač i Saradnik Meril centra za strateške studije pri Univerzitetu Džons Hopkins, rekao je da dok nijedan pojedinačni akter – lokalni ili međunarodni - nije potpuno odgovoran za uporne tenzije i slabosti na Zapadnom Balkanu, "jedan preduslov za stabilnost ostaje neispunjen: da Srbija prihvati zapadni poredak za region". On je istakao da je vreme za promenu i da SAD budu čvrste u pomeranju Beograda ka konačnom odabiru svoje strateške orijentacije, dodajući da je evroatlantski put jedini racionalan izbor za Srbiju koja, kako je naveo, ne sme postati Belorusija na Balkanu. "Srećom administracije je u dobroj poziciji da navodi Beograd u tom smeru", rekao je Džozef ukazujući na to da u Srbiji godinu dana traju protesti sa zahtevom za odgovornost vlade zbog posle pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici u Novom Sadu, koja je rekonstruisana, kako je istakao, u okviru kineske Incijative pojas i put. Put ka postizanju trajne stabilnosti ide kroz Beograd, ne moljenjem vlade, već čvrstom rukom i pravim partnerstvom, rekao je Džozef, objašnjavajući da to znači da SAD ne treba da nasednu na ruske ili srpske molbe za kupovinu vremena za izlazak iz NIS-a. Treba pritisnuti Beograd da nacionalizuje NIS, kao i tražiti hitno zatvaranje ruskih medija RT i Sputnjika koji imaju redakcije u Srbiji, uvođenje sankcija Rusiji i zatvaranje ruskog humanitarnog centra na jugu Srbije za koji se sumnja da je mesto za skupljanje obaveštajnih podataka, rekao je Džozef. SAD mogu da prekinu destruktivna odnos Srbije s Rusijom i Kinom rešavanjem zastoja s Kosovom, a prema njegovim rečima, "konačan odgovor nije dijalog koji vodi EU, već put ka članstvu u NATO za Prištinu i Beograd". "Predsednik Tramp je u dobrom položaju da iznese takvu transformativnu ponudu", rekao je Džozef i podvukao da je Trampova administracija takođe u dobrom položaju da sarađuje s OHR-om da razreši ključni spor o držanoj imovini u BiH, čime će se otvoriti mogućnosti za američke investitore u toj zemlji.

Nakon gotovo pola stoljeća potpune ovisnosti o ruskom plinu, Bosna i Hercegovina bi se mogla povezati s globalnim tržištem energije zahvaljujući američkoj inicijativi za izgradnju plinovoda prema Hrvatskoj. Projekt, koji bi bio prva veća direktna američka investicija u energetski sektor u ovom dijelu Evrope, mogao bi početi već iduće godine, potvrdili su iz Ambasade SAD-a i vlasti Federacije BiH. Dosad su plinovode u Jugoistočnoj Evropi gradile evropske ili lokalne kompanije, dok su američke, uglavnom, nudile savjetodavne usluge. Ovaj potez, ako bude realiziran, označit će prekretnicu. BiH bi prvi put direktno dobila plin kroz LNG terminal na otoku Krku u Hrvatskoj, čime bi diverzifikovala izvore energije i smanjila zavisnost od Rusije. Ni Vlada Federacije niti Ambasada SAD-a u BiH zasad nisu objavili koja kompanija je zainteresirana za ovaj projekt po koncesijskom modelu. U protekla dva mjeseca američki dužnosnici, među kojima su zamjenici državnog sekretara Mark Fleming, Joshua Voltz i Daniel J. Lawton, ministri za energiju i prirodne resurse Chris Wright i Doug Burgum, te kongresnici Mike Turner i Donald Norcross, održali su niz sastanaka s vlastima BiH. Iz američke ambasade u Sarajevu su, nakon niza sastanaka s domaćim vlastima, poručili da je "namjera da radovi počnu već iduće godine". Projekat Južne plinske interkonekcije star je više od 20 godina, a ovim plinovodom bi se BiH povezala s hrvatskom mrežom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku, gdje otprilike 60 posto plina stiže iz SAD-a, a ostatak s Bliskog istoka. U budućnosti bi bio povezan i s plinovodom od Hrvatske prema Albaniji i dalje prema Azerbajdžanu i Kaspijskoj regiji. Ranije planirani kapacitet Južne interkonekcije je šest puta veći od trenutnih potreba BiH, a u budućnosti bi se taj plinovod mogao produžiti sjevernoj Bosni gdje je ranije planirano plinsko skladište, te dalje prema Srbiji. Kako se BiH našla na energetskoj mapi SAD-a?"BiH je energetski izuzetno ranjiva, jer se oslanja na hidroenergiju i ugalj, dok je udio plina vrlo nizak. Izgradnja Južne interkonekcije povećala bi korištenje plina i prekinula ovisnost o Gazpromu omogućavanjem pristupa globalnom tržištu", kaže za RSE Aliaksandr Novikau, profesor energetske sigurnosti na sarajevskom univerzitetu IUS. On kaže da su članovi nedavno osnovanog američkog Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju (NEDC), među kojima su najviši dužnosnici State Departmenta i drugih ministarstava, izričito rekli da postoji strategija širenja izvoza američkog plina u Europi i da je izgledno da će američke kompanije sudjelovati u izgradnji i upravljanju plinovodom. BiH bi, smatra Novikau, mogla postati tranzitna zemlja za prirodni plin koji teče od Jadranskog mora prema susjednim tržištima. Time bi projekt bio isplativ investitoru koji bi ostvarivao prihode kroz naplatu tranzitnih naknada, umjesto da se oslanja isključivo na nisku domaću potrošnju unutar BiH. U BiH trenutno djeluju dva entitetska uvoznika ruskog plina. Energoinvest uvozi plin u Federaciju BiH, a Gas-Res u Republici Srpskoj. Postoje i dva upravitelja jedinog postojećeg plinovoda koji vodi od Zvornika u istočnoj Bosni do Sarajeva i dalje prema Zenici i srednjoj Bosni. BH-Gas upravlja dijelom kroz Federaciju, a na području Republike Srpske Gas Promet kojim većinski upravlja Srbijagas. Diverzifikacija od ruskog plina u skladu je sa širim ciljevima energetske sigurnosti Europske unije, a Bugarska je najavila da će stopirati prolaz ruskog gasa preko njene teritorije do 2028. godine. Izgradnjom Južne interkonekcije BiH bi, osim s hrvatskim terminalom ukapljenog plina na otoku Krku, bila u spojena i na budući Jadransko-jonski (IAP) plinovod od Hrvatske prema Albaniji. Taj plinovod bi se spojio na postojeći Transjadranski plinovod (TAP), kojim se doprema plin iz Azerbajdžana i Kaspijske regije prema Italiji. Šta vlasti moraju prethodno uraditi?Zakon koji uređuje izgradnju Južne plinske interkonekcije usvojen je u januaru ove godine u Parlamentu Federacije BiH, unatoč protivljenju stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH. One su predlagale osnivanje nove firme za vođenje projekta i tvrdile da državni BH-Gas nema kapacitete za njegovu realizaciju. BH-Gas je u zakonu naveden kao isključivi investitor, s povlasticama poput oslobađanja plaćanja naknade za zemljište kojim će prolaziti plinovod. Zakon trenutno ne dopušta uključivanje privatnog koncesionara. "S obzirom na da je postignut dogovor svih političkih aktera, uključujući i naše partnere iz SAD-a, morat će se ići u izmjene zakona koji je na snazi", kazao je za RSE Damir Mašić iz vladajuće Socijaldemokratske partije BiH, jedan od sudionika sastanaka na tu temu koje je organizirala Ambasada SAD-a. Slaven Raguž iz Hrvatske republikanske stranke, također sudionik razgovora, kaže za RSE da se pregovara o takozvanom BOT ugovoru ("Build-Operate-Transfer" - izgradi, upravljaj i prenesi). "Oni s takvim ugovorima nastupaju na novim, njima zanimljivim tržištima gdje su politička i ekonomska situacija složeni. To je vrsta javno-privatnog partnerstva gdje investitor snosi sve troškove. Kroz dogovoreni period, najčešće 30 godina, vraća ulaganje i onda ga prenosi na lokalnu sredinu", kaže Raguž za RSE. Ako bi američki investitor dobio koncesiju, BH-Gas mogao bi ostati manjinski partner, tehnički operater ili zakupac kapaciteta. U svim scenarijima, ključnu kontrolu imao bi privatni investitor, a javna kompanija BH-Gas ograničenu ulogu. "Ako se bude išlo u tom pravcu", Raguž kaže da bi se, osim zakona o ovom novom plinovodu, trebao mijenjati i "set zakona" među kojima su i zakoni o eksproprijaciji, koncesiji te lokalnoj samoupravi. Admir Čavalić iz opozicijske Stranke za BiH kazao je za RSE da je njegova stranka spremna podržati ovaj projekt. "Geopolitički posmatrano, možda je najbolja opcija da imamo konkretan američki interes u ovoj priči", dodao je Čavalić. "Morat će i visoki predstavnik intervenirati u zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Pošto su Amerikanci to odlučili, vjerujem da će to ići u tom pravcu. Vidjet ćemo kako će se i hoće li se to završiti, te koliko brzo", kazao je za RSE Mario Karamatić, predsjednik HSS-a koji je dio vladajuće većine. BH-Gas kao javno poduzeće ima pravo na eksproprijaciju zemljištu u vlasništvu općina i kantona bez naknade. Privatne kompanije takvu povlasticu nemaju. Trasa plinovoda prolazi i preko državnog zemljišta kojim se, zbog odluke visokog predstavnika, trenutno ne smije raspolagati sve dok se ne donese zakon o državnoj imovini na razini BiH. Politički predstavnici iz Republike Srpske godinama blokiraju donošenje takvog zakona, što su pokazali i 27. novembra kad su u državnom parlamentu glasali protiv prijedloga zakona o državnoj imovini grupe zastupnika. O tom problemu je sredinom prošlog mjeseca upoznat i visoki predstavnik Christian Schmidt koji je saopćio da bi se ta zabrana raspolaganja državnom imovinom "trebala ublažiti" kad je riječ o razvojnim projektima. Resorni ministar za energetiku Vedran Lakić nije odgovorio na pozive RSE za razgovor na ovu temu. John Ginkel, koji je kao otpravnik poslova trenutno najviše rangirani diplomat u Ambasadi SAD-a u Sarajevu, saopćio je 1. decembra da je Trumpova administracija "spremna brzo djelovati da bi dala podršku Južnoj interkonekciji". Podsjetio je da su američki ministri za resurse i energetiku Doug Burgum Chris Wright, kao članovi Vijeća za energetsku dominaciju SAD-a, kojima je predsjednik Donald Trump povjerio zadatak da odvoje Evropu od ruske energije, jasno su to stavili do znanja 7. novembra na sastanku s dužnosnicima iz BiH i Hrvatske u Atenu. Najavio je da će idućih sedmica voditi intenzivne razgovore sa svim uključenim stranama u BiH "kako bismo razradili detalje, s namjerom da izgradnja počne sljedeće godine".

Centralna izborna komisija (CIK) naredila je za danas ponovno prebrojavanje glasova sa nedavnih izbora za predsjednika Republike Srpske (RS) na nekim biračkim mjestima, ali ne na svim, gdje su opozicija i nezavisni posmatrači izbora prijavili nepravilnosti koje bi mogle uticati na konačan rezultat izbora. Kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Siniša Karan izabran je za predsjednika RS na izborima 23. novembra, a razlika između njega i opozicionog kandidata Branka Blanuše je manje od dva posto. Ukupna razlika u glasovima je nešto više od 8.000 u korist Karana. Ponovno prebrojavanje glasova biće održano 2. decembra na samo nekoliko biračkih mjesta u Zvorniku, Banjaluci i Laktašima, ali ne i u Doboju, gdje su takođe prijavljene nepravilnosti. Ponovno brojanje glasova na na započinje danas popodne, prema odluci CIK-a. Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) zatražio je 27. novembra od CIK-a da ispita sumnje o izbornim prevarama na prijevremenim izborima za predsjednika RS. Tvrde da podaci podaci s brojnih biračkih mjesta dovode u pitanje integritet čitavog izbornog procesa, jer "postoji oko 40 biračkih mjesta čiji rezultati izazivaju posebnu sumnju, ukupno praveći razliku veću od 8.500 glasova". To je, naglašavaju, dovoljno da utiče na konačan ishod izbora. Transparency BiH navodi da se biračka mjesta sa spornim rezultatima glasanja uglavnom nalaze u Doboju, Laktašima i Zvorniku i prijavila su neuobičajeno visoku izlaznost u odnosu na prosjek, u pojedinim slučajevima i preko 80 ili čak 90 posto. "Na većini spornih lokacija kandidat vladajuće koalicije osvojio je više od 80 posto, a pojedinim i preko 97 posto. Posebno se izdvajaju biračka mjesta Doboj – Opsine, gdje je izlaznost premašila 90 posto, te Doboj – Majevac sa 80 posto – u oba slučaja kandidat opozicije dobio je samo pet glasova", naveli su u TI BiH. U cilju pronalaska izvoda iz Centralnog biračkog spiska Centralna izborna komisija BiH je naredila Glavnom centru za brojanje i da 2. novembra izvrši otvaranje vreća sa glasačkim materijalom, za po jedno biračko mjesto u Gradišci, Brčko Distriktu i Bijeljini. Izbori za novog predsjednika RS održani su nekoliko mjeseci nakon što je predsjednički mandat oduzet Miloradu Dodiku, osuđenom na zabranu obavljanja javnih funkcija i zatvorsku kaznu, koju je otkupio, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Analitičari i posmatrači izbora ukazali su na neuobičajeno visok broj nevažećih listića, te na nepravilnosti, koje su možda i mogle uticati na krajnji rezultat izbora. "Naše procjene pokazuju da je Blanuša trebao imati prednost od 10.000 do 11.000 glasova", rekao je za Radio Slobodna Evrooa Jovica Radulović, vršilac dužnosti predsjednika opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), 24. novembra, dan nakon izbora. On je kazao da je njihov kandidat "oštećen za najmanje 15.000 glasova". Radulović je naveo kako su posmatrači te stranke bilježili pritiske mobilnih timova na birače, zloupotrebu glasova i falsifikovanje potpisa, te nelogične razlike u rezultatima u pojedinim biračkim mjestima. "Na primjer u dvije različite učionice u istoj školi imate nevjerovatnu razliku, da u jednom pobijedi profesor Blanuša, a u drugoj učionici pored da ne osvoji gotovo ništa. Takve razlike su matematički i logički nemoguće", tvrdi Radulović. Ova stranka je tražila ponavljanje izbora u Laktašima, Doboju i Zvorniku, za koje tvrde da su mjesta sa "najviše uočenih nepravilnosti". Sa druge strane, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik odbacio je mogućnost ponavljanja izbora.

John Ginkel, otpravnik poslova u Ambasadi SAD u BiH poručio je u video poruci 1. decembra kako "Washington želi ojačati partnerstvo između SAD i BiH" u vezi izgradnje Južne interkonekcije. "Trumpova administracija spremna je brzo djelovati da bi dala podršku Južnoj interkonekciji. Sada je na liderima BiH da ovaj vitalni projekat vode naprijed. Radimo zajedno da ovaj projekat dovedemo do kraja", naveo je Ginkel u objavi na društvenim mrežama. Južna interkonekcija je plinovod koji bi bio povezan sa terminalom ukapljenog gasa na otoku Krku u Hrvatskoj, a samim tim i evropskim plinovodima, te bi iz pravca Hrvatske išao preko zapadne Hercegovine do srednje Bosne. Planirani plinovod je vrijedan oko 100 miliona eura, a dugačak oko 180 kilometara. Njegovom izgradnjom Bosna i Hercegovina ne bi više zavisila od uvoznog gasa kojeg dobija iz Rusije, a koji u zemlju stiže "Turskim tokom". Gas se u BiH doprema gasovodom koji u državu ulazi u mjestu Šepak kod Zvornika, na granici BiH i Srbije. Kako je naveo Ginkel, SAD "traži odvažno djelovanje za napredovanje ovog ključnog projekta koji će osigurati ekonomsku budućnost BiH". "Argumenti za izgradnju Južne interkonekcije su jasni. Stanovništvu je potreban gas kako se zimi ne bi smrzavali. Preduzećima su potrebni novi pouzdani izvori gasa da bi oživjela hercegovačke gradove i da bi se otvorila nova radna mjesta. A svima u BiH, posebno djeci i starijim osobama, potrebno je da udišu čist zrak", naveo je otpravnik poslova u Ambasadi SAD u BiH. On je istakao i da se prije dvije sedmice sastao sa liderima vladajuće koalicije Federacije BiH kojima je poručio kako je vrijeme za izgradnju Južne interkonekcije. Sjedinjene Američke Države od ranije snažno podržavaju izgradnju Južne interkonekcije, te su više puta pozivali HDZ BiH da prestane sa opstrukcijama projekta. Izgradnja "Južne interkonekcije" zaustavljena je 2021. godine u Federaciji BiH, jer se predstavnici hrvatskih stranaka na čelu s HDZ-om BiH protive tome da nosilac ovog projekta bude BH Gas koji je u vlasništvu Vlade ovog entiteta. Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja plinovoda je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH još krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i poslanici HDZ BiH. Međutim, ovaj zakon bio je blokiran u Domu naroda Federacije, jer je HDZ BiH potom zahtijevao formiranje novog preduzeća čije bi sjedište bilo u Mostaru. Kompromis je napravljen tako što su u januaru ove godine usvojene izmjene Statuta BH Gasa, na način da se mogu osnivati i podružnice tog preduzeća, van sjedišta u Sarajevu. Konačno, Zakon o južnoj interkonekciji usvojen je 16. januara u Parlamentu Federacije BiH.

Oružane snage Bosne i Hercegovine obilježavaju 1. decembra 19 godina postojanja. Formirane su 2006. godine nakon reforme odbrambenog sistema i prenosa nadležnosti s dva bosanskohercegovačka entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) na državni nivo. To je jedinstvena vojska formirana od nekadašnjih entitetskih vojski - Vojske Republike Srpske i Vojske Federacije BiH, koja je nastala od Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane. Vrhovni komandant Oružanih snaga BiH je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Zadaci Oružanih snaga Bosne i Hercegovine su učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, podrške miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma, pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada. Jedan od zadataka je i pomoć civilnim organima u reagovanju na prirodne i druge katastrofe i nesreće, protivminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini i ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. Oružane snage BiH broje 16.000 profesionalnih vojnih lica (generali, oficiri, podoficiri i vojnici), 1.000 civilnih lica na službi u Oružanim snagama BiH, te 5.000 pripadnika rezervnog sastava. U sastavu OSBiH su tri nacionalna puka koja slijede tradicije Hrvatskog vijeća obrane, Armije BiH i Vojske RS i nose pripadajuće oznake na ramenu. Odlukama Predsjedništva BiH je, pored veličine, strukture i lokacija komandi i jedinica, utvrđena i nacionalna zastupljenost u Oružanim snagama BiH. BiH i NATOUsvajanjem Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine, BiH se formalno opredijelila za članstvo u NATO-u, a posljednjih godina put prema Alijansi bio je blokiran političkim neslaganjima, naročito predstavnika iz Republike Srpske (RS), koji zagovaraju vojnu neutralnost po uzoru na Srbiju. Usprkos protivljenju, reforme sektora odbrane se sprovode. BiH ima svog vojnog i političkog predstavnika u misiji pri NATO-u u Briselu, a NATO u BiH ima svoj štab od 2004. godine sa mandatom Ujedinjenih nacija da pomaže reformu Oružanih snaga koja se provodi prema NATO-ovim standardima. Vojne jedinice iz BiH bile su dio NATO-ovih jedinica u misijama u Afganistanu, Iraku, Maliju, Kongu i drugim zemljama. Iz NATO-a su više puta naglašavali da članstvo zavisi od unutrašnje političke volje i ispunjenja reformi. Jedna od ključnih obaveza BiH prema NATO-u kroz Akcioni plan za članstvo (MAP) je slanje godišnjih izvještaja o napretku u reformama – tzv. Program reformi. Ovaj dokument prati realizaciju reformi u oblastima kao što su vladavina prava, sigurnost, odbrana, ekonomija i upravljanje resursima. Od 2019. godine, BiH redovno šalje svoje Programe reformi u NATO-u u Briselu, kao zamjenu za ranije godišnje MAP dokumente. Program reformi za 2025. godinu je usvojen na nivou Komisije za saradnju s NATO-om i upućen na usvajanje Savjetu ministara BiH. U ovom dokumentu, BiH se obavezala na niz konkretnih mjera za jačanje Oružanih snaga, što predstavlja novi korak ka modernizaciji odbrambenog sektora i jačanju kapaciteta zemlje da ispuni standarde NATO-a. Na prvom mjestu je profesionalizacija Oružanih snaga BiH, koji uključuje obuku prema NATO-ovim standardima i unapređenje komandne strukture. Planirana je nabavka savremenih protivvazdušnih i protivoklopnih sistema, dronova i helikoptera. Ova oprema dolazi kroz međunarodne sporazume, posebno sa Turskom, te kroz NATO-ov Paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta. Bosna i Hercegovina se obavezala da će Oružane snage učiniti potpuno interoperabilnim s NATO-ovim snagama, što uključuje zajedničke vojne vježbe i usklađivanje procedura. BiH je označena kao pretendent za članstvo, što znači da je najbliža članstvu među zemljama koje nisu još članice.