U kući nadomak Memorijalnog centra Potočari, gdje su ukopani posmrtni ostaci hiljada žrtava genocida u Srebrenici, živi Šehida Abdurahmanović. Njen suprug Jakub Abdurahmanović, prosvjetni radnik, bio je među prvim civilnim žrtvama rata u Srebrenici 1992. godine. Ona se nakon ratnih dejstava vratila prije 22 godine. U ovoj opštini, na istoku Bosne i Hercegovine, prema posljednjem popisu stanovništva 2013. godine, živjelo je oko 54 posto Bošnjaka i 45 posto Srba. Šehida, kako kaže, nije imala nikakve probleme nakon povratka. "Nekad sebi kažem, vi biste trebali da se više bavite običnim srpskim narodom, jer mislim da su i oni, kao i mi, u šoku. Ali, ljudi ne mogu javno da se izjasne kao ja, recimo, kao žrtva mogu govoriti, ali drugi ne smiju", kaže Šefika, komentarišući posljednje izjave Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS), u kojima je Bošnjake ponovo zvao muslimanima, te ih pozvao da se "vrate pravoslavlju". "On, čak, ne priznaje ni da smo građani ove zemlje, da smo Bošnjaci. Smatra da bismo svi trebali da se 'vratimo' nekim korijenima, da bi država postala potpuno srpska. To je toliko bolesno da nemam riječi", govori Šehida za Radio Slobodna Evropa. Milorad Dodik je, u obraćanju novinarima 29. aprila, nakon sastanka vladajuće koalicije u tom entitetu, iznio tezu da je rješenje za BiH da se Bošnjaci "trebaju vratiti vjeri svojih predaka, pa će Bosna i Hercegovina biti većinski srpska". Negirajući identitet Bošnjaka, vrijeđao ih je nazivajući ih "konvertitima". Šehida kaže da zbog slične retorike, njena djeca žive van Bosne i Hercegovine, "gdje osjećaju veću sigurnost". Iz Tužilaštva BiH nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa o tome da li je formiran predmet protiv Dodika zbog njegove posljednje izjave, kao niti da li se vode istrage zbog nekih ranijih izjava u kojima je vrijeđao pripadnike nesrpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Krivični zakon Bosne i Hercegovine, u članu 145a, jasno zabranjuje "javno izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje", predviđajući i zatvorsku kaznu. Iz Dodikovog kabineta nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome zbog čega predsjednik RS-a daje uvredljive izjave prema bošnjačkom narodu te smatra li da one predstavljaju govor mržnje. Dodik se nalazi na potjernici Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva BiH, jer odbija da se odazove na saslušanje zbog "napada na ustavni poredak zemlje". Na potjernici su i predsjednik Skupštine RS-a Nenad Stevandić, te entitetski premijer Radovan Višković. Šta kažu građani Banjaluke?Jagoda Lažetić, penzionerka koja danas živi u Banjaluci, porijeklom iz Sarajeva, kaže da izjave poput Dodikovih ne pomažu nikome. "Odrasla sam i školovala se u Sarajevu. Moja mladost je prošla u Sarajevu. Pokušavam da sve ono što su bile ratne godine potisnem, zaboravim, prevaziđem. Moja su djeca otišla s ovih prostora, jer nisu mogla da žive onako kako sam ja željela i kako su one željele. Mislim da je krajnje vrijeme da ono što je bilo ostavimo iza sebe i da gledamo naprijed, barem zbog naše djece. Ovakve izjave nas vraćaju dalje od onoga gdje smo bili '92. godine", kaže ona. Goran, mladić iz Banjaluke, smatra da vjerska pripadnost mora ostati privatna stvar pojedinca, te da se takve izjave koriste za skretanje pažnje sa realnih problema. "Naravno da veća težina ima mišljenje nekoga ko je, ajde da kažem, 'na vrhu', ali vjera je lična stvar. A sve i da je tačno, opet je ta vjera lična stvar svakoga", poručio je Goran. Marica Šeatović, stanovnica Banjaluke, na upit koliko su Dodikove izjave zapaljive i opasne, kaže da je sve "postalo opasno", jer je tolerancije sve manje. "Sve je opasno. Svi bi trebali biti tolerantniji. Nema tolerancije. Nema nigdje na (ovim) prostorima. Ni ovdje. Ni tamo, ni preko. Samo se truje narod", ocijenila je Marica. A još jedan Banjalučanin, koji se nije želio predstaviti, je rekao kako "više ne sluša ono što Dodik priča". "On, inače, nije dobar ovako od sebe, a Bošnjaci se pale… budalaština živa. On uvijek nešto govori, nije valjda da narod više do te mjere reaguje na takve gluposti", upitao je ovaj Banjalučanin. Dodik poruke šalje kao 'nosilac vlasti'Za banjalučkog kolumnistu Dragana Bursaća, Dodikove riječi nisu, tek, incident. Kako ističe, one su "nastavak ideološkog, sistemskog obrasca" koji traje godinama i ima vrlo jasnu namjeru, "izazivanje straha, produbljivanje podjela i zadržavanje moći". "Dodik je predsjednik jednog entiteta. On ovo ne govori kao privatno lice, već kao nosilac vlasti. A to što on sve to radi dok je, usput rečeno, optuženik koji bježi od zakona, čini ovu situaciju još apsurdnijom", ističe Bursać. Najnovije Dodikove izjave, u svjetlu svjetske krize, koja se prelama u Evropi, a posebno Balkanu, Bursać ocjenjuje kao poruke "gašenja požara kerozinom". Podsjeća da je Dodik sličnu poruku poslao još u augustu 2021. godine, kada je na televizijama u Srbiji sa nacionalnom frekvencijom izjavio da "muslimani nisu narod, već konvertiti". "Ta izjava tada nije izazvala nikakve pravne posljedice, iako je, po njegovim riječima, sadržavala istu neonacističku, eugeničku notu koju čujemo i danas. Ovo je poziv na dehumanizaciju cijelog naroda. Dodik godinama širi govor mržnje rasnog karaktera. To je ista vrsta poruka iza kojih su nekad stajali Karadžić i Biljana Plavšić. I oni su prije genocida pozivali na 'čišćenje', na odbranu naroda od drugih i drugačijih. Danas se ta retorika samo reciklira, samo bez oružja, još uvijek", ocijenio je Bursać. On upozorava i na posebno opasnu dimenziju ovakvih izjava, psihološku. Dodik, kaže, intenzivno "čačka rane", svjesno provocirajući kolektivnu traumu među građanima. 'Homogenizacija Srba strahom da se sačuva vlast'Dr Mirnes Kovač, novinar i publicista, mišljenja je da iza Dodikove izjave o "povratku Bošnjaka pravoslavlju" ne stoji puka provokacija, već "promišljen pokušaj destabilizacije i političkog preživljavanja kroz proizvodnju straha". "Dodik ovim narativom želi da dodatno ustraši, odnosno ulije strah među srpski pravoslavni narod u Bosni i Hercegovini. Time pokušava da homogenizira strahom srpski narod, da bi održao političku dominaciju i potpuno eliminirao opozicione i umjerene glasove među Srbima", ocjenjuje on. Kovač napominje da većina Srba u Bosni i Hercegovini, prema onome što vidi na terenu i u trendovima iseljavanja, ne želi da živi pod režimom straha, podjela i izolacije. Upravo to, smatra on, čini Dodika još opasnijim. "Sve više mladih odlazi. Ljudi ne žele ovakvu budućnost za sebe i svoju djecu. A Dodik to zna. Zato im stalno nudi 'neprijatelja', Bošnjaka, muslimana, Zapad – sve, samo da bi ostao na vlasti", ističe on. Kovač povlači i direktnu paralelu sa retorikom iz 90-ih godina prošlog vijeka, podsjećajući da su i tada zločini počinjeni nakon sistematskog procesa dehumanizacije i satanizacije drugog. Podsjeća i na jednu od "skandaloznih izjava" koja je, kako kaže, prošla gotovo nezapaženo. "Kada je (Dodik) rekao da je Sarajevo 'muslimanska jazbina', to je bio klasičan čin dehumanizacije, isti onaj koji se koristi pred početak sukoba širom svijeta. U jazbini, znate, ne žive ljudi. Tamo su zvijeri. I kad nekoga svedeš na nivo zvijeri, onda je sve dozvoljeno", ističe Kovač. On ocjenjuje i kako ovaj Dodikov tip govora uživa "logističku i medijsku podršku režima Aleksandra Vučića i njegovih tabloida". "To je potpuno sinhronizovana kampanja. Uvijek kada se zaoštravaju politički narativi u Republici Srpskoj i dolaze ovakve zapaljive izjave, dešavaju se i incidenti. Povratnici budu napadnuti, dogode se ubistva, napadi, prijetnje. To nije teorija, to je istorijska činjenica", rekao je Kovač. On je mišljenja da mora postojati jasna reakcija pravosudnih institucija na Dodikov govor mržnje, koji se samo naslanja na već postojeće odluke njegove vlasti u RS-u na temelje države Bosne i Hercegovine.

Austrija je potvrdila da su i dalje na snazi mjere kojima se sprječava ulazak i tranzit kroz Austriju predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku, predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske Nenadu Stevandiću i predsjedniku Vlade Republike Srpsk,e Radovanu Viškoviću. "Postupci Milorada Dodika predstavljaju prijetnju stabilnosti, ustavnom uređenju i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju iz ambasade, 30. aprila. Dodaje se da je Austrija u usklađenosti sa drugim evropskim partnerima, poduzela odlučnu akciju protiv odgovornih političara entitete Republika Srpska. "Namjera je da se pošalje politički signal i pruži uvjeravanje svim pro-evropskim snagama, da ćemo nastaviti da ih aktivno podržavamo u njihovim naporima da postignu članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Ovo je posebno relevantno za građanke i građane entiteta Republika Srpska, jer nekoliko političara ne mogu spriječiti njihov put ka evropskoj budućnosti", navodi austrijska ambasada. Početkom aprila Njemačka i Austrija pokrenule su mjere zabrane ulaska za trojicu lidera iz Republike Srpske u te dvije zemlje, navedeno je u saopštenju Ambasade Njemačke nakon što su ministarka vanjskih poslova Austrije Beate Meinl Reisinger i njemačka državna ministrica za Evropu i klimu Anna Lührmann razgovarale 3. aprila u Sarajevu sa predsjedavajućom Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto. Evropska unija se do sada, zbog protivljenja mađarskog lidera Viktora Orbana, nije mogla usaglasiti oko sankcija Dodiku. Njemačka je i ranije reagovala na antiustavne aktivnosti rukovodstva RS, tako što je u aprilu 2022. zamrznula projekte u tom bh. entitetu ukupne vrijednosti oko 105 miliona evra, a u augustu 2023. su se u potpunosti povukli. Protiv predsjednika RS Milorada Dodika, te predsjednika entitetske skupštine Nenada Stevandića i premijera RS Radovana Viškovića vodi se istraga zbog sumnje da su svojim aktivnostima narušili ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Za njima je raspisana i centralna potjernica jer odbijaju da se odazovu na pozive za saslušanje u toj istrazi.

Interpol nije uvažio zahtjev Suda Bosne i Hercegovine za reviziju odluke o raspisivanju potjernice za osumnjičenim Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem, saopšteno je iz ove pravosudne institucije 30. aprila. "Zbog prirode komunikacije sa NCB Interpol-om, odnosno povjerljivosti informacija, Sud nije u mogućnosti iznositi više detalja", dodaje se u saopštenju. Sud Bosne i Hercegovine je tražio od Interpola 16. aprila da revidira odluku o odbijanju zahtjeva za raspisivanjem crvene potjernice za predstavnicima rukovodstva bh. entiteta Republike Srpske. Međunarodna organizacija krivičnih policija, Interpol, nije raspisala međunarodnu crvenu potjernicu za Miloradom Dodikom, predsjednikom RS, i Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne skupštine RS, nakon što je to Sud BiH od njih tražio 27. marta. Interpolova crvena potjernica alarmira policije širom svijeta o bjeguncima koji se međunarodno traže i pomaže u njihovom privođenju pravdi. Ipak, u nadležnosti je zemalja članica Interpola da odluče da li će uhapsiti neku osobu. Dodik, Stevandić i predsjednik Vlade RS, Radovan Višković, koji se ne pominje u zahtjevu za crvenom potjernicom, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, zbog čega je za njima sredinom marta raspisana centralna potjernica u BiH, nakon što se nisu odazvali pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje. To znači da bi svaka od ukupno 16 policijskih agencija na svim nivoima vlasti u BiH, trebalo da ih hapsi, što do danas ipak nije učinjeno, te sva trojica redovno obavljaju svoje dužnosti. Tužilaštvo BiH je prvobitno zatražilo raspisivanje međunarodne potjernice, obzirom da su, kako navode, Dodik i Stevandić "koristeći se svojim visokopozicioniranim položajima u entitetu RS, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili BiH". Obojica zvaničnika su od raspisivanja centralne potjernice nekoliko puta napuštali BiH i vraćali se u zemlju. Nakon što je krajem februara prvostepenom presudom Dodiku određena kazna zatvora od godinu dana i zabranjeno bavljenje politikom na šest godina, vlasti u RS su usvojile niz zakona kojima se zabranjuje rad državnih pravosudnih i istražnih organa na teritoriji tog entiteta.

Borba protiv najkompleksnijh predmeta korupcije, organizovanog i financijskog kriminala bit će u fokusu posebnog odjela Tužiteljstva Federacije BiH, koji je počeo sa radom 30. aprila. "S obzirom na to da još uvijek nisu završene procedure javnih nabavki za opremanje materijalno-tehničkim sredstvima, te kako još nisu pravomoćno okončani postupci izbora pojedinih tužilaca, državnih službenika i namještenika, Posebni odjel će u narednom, nadamo se kratkom periodu, funkcionisati u ograničenom kapacitetu", saopćeno je iz ovog tužiteljstva. Početkom godine na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH imenovan je Hrvoje Čabrajić za posebnog zamjenika glavnog tužitelja Federacije Bosne i Hercegovine. On će rukovoditi Posebnim odjelom Tužiteljstva Federacije BiH. Čabrajić je do sada bio zamjenik glavne tužiteljice Kantona Sarajevo, u Odjelu privrednog kriminaliteta i korupcije, a protukandidati su mu bili Pavo Radoš i Samir Selimović. Ovaj posebni odjel tužiteljstva trebao bi se baviti procesuiranjem predmeta korupcije i organiziranog kriminala na području ovog entiteta u BiH i kolokvijalno je nazvan "federalni USKOK", po uzoru na Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Hrvatskoj. Uspostava ovih posebnih odjela pri Tužilaštvu i Vrhovnom sudu Federacije BiH je predviđena Zakonom o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji BiH koji je usvojen 2014. godine, nakon vala nasilnih građanskih protesta širom zemlje.

Pet godina otkako je gurnut u stečaj i prodan zagrebačkoj kompaniji koja se spominje u aferi sa ukrajinskim naoružanjem, nekadašnji gigant vojne industrije u Bosni i Hercegovini mogao bi postati predmet istrage u novoformiranom uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Stečaj u tvornici eksploziva i raketnog goriva Vitezit u srednjoj Bosni obilježile su od 2019. brojne žalbe i kaznene prijave povjerilaca, koji su upozoravali na propuste, poput nezakonite prodaje države imovine. U istragu je trenutno uključena Federalna uprava policije, u okviru predmeta formiranog u kantonalnom Tužilaštvo u Travniku. Iz kantonalnog tužilaštva su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da su do sada saslušavani svjedoci, prikupljana dodatna dokumentacija, kao i da je zatražena međunarodna pravna pomoć iz Turske i Češke. Ne iznoseći detalje na šta se odnosi zahtjev za pomoć, kažu da će predmet biti proslijeđen posebnom tužilačkom odjelu, kolokvijalno nazvanom "federalni USKOK", po uzoru na Ured za suzbijanje korupcije u Hrvatskoj, koji će procijeniti je li taj slučaj u njegovoj nadležnosti. Najperspektivniji dio Vitezita, namijenjen proizvodnji nitroglicerina i plastičnog eksploziva, prodan je koncem 2022, za oko pet i pol miliona eura, zagrebačkom "WDG prometu", kompaniji Matiasa Zubaka, sina hrvatskog trgovca oružjem Zvonka Zubaka. Trgovac naoružanja kupio, a nije platio firmu u Srednjoj BosniTa kompanija je, u međuvremenu, ušla u posjed, iako do danas nije zvanično uknjižila vlasništvo, obzirom da je utvrđeno da se radi o državnoj imovini koja je pod zabranom prodaje i raspolaganja. Prodaja tvornice u Vitezu spominjala se proteklih godina i nakon pokretanja međunarodne istrage zbog nestanka ukrajinskog novca za naoružanje, u koju je bila uključena i BiH. Zagrebačka kompanija, koja je kupila Vitezit, bila je angažirana u nabavi tog naoružanja koje Kijevu nikada nije isporučeno za odbranu od ruske invazije, o čemu je ranije pisao RSE. Tužba zbog prodaje države imovineDo ratnih 90-ih, Vitezit je bio jedna od najvećih tvornica za proizvodnju raketnog goriva i eksploziva u Evropi, sa oko 3.000 radnika. Njegovi pogoni su ostali, uglavnom, neoštećeni i tokom rata u BiH. Po okončanju sukoba, tvornicom su upravljali kadrovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA), a u njenom krugu osnovano je 12 firmi "kćerki". Pod nerasvjetljenim okolnostima, Vitezit je krajem 2009. i početkom 2010. ostao bez vrijednih postrojenja iz vojnog pogona, a istrage o njihovom nestanku, kao i navode da su prebačeni u Srbiju, završile su bez rezultata. Od 2003. bavio se isključivo proizvodnjom privrednog eksploziva. Ssuočen s milionskim dugovima, blokiranom proizvodnjom i računima, 2019. godine poslan je u stečaj, odlukom Vlade Federacije BiH kao većinskog vlasnika. Tri godine poslije, prodan je zagrebačkom "WDG prometu", koja je u međuvremenu otvorila istoimenu firmu u Vitezu. Registrirana je kao društvo za proizvodnju, promet i usluge, a u registru kompanija navedeno je da ima jednog zaposlenika. Uslijedila je sudska odluka kojom je "WDG-u" odobreno preuzimanje imovine, ali je sve zaustavio zemljižnoknjižni ured koji je odbio knjiženje, uz obrazloženje da se radi o državnoj imovini. Zbog svega je reagiralo Pravobranilaštvo BiH koje je pred Općinskim sudom u Travniku krajem prošle godine pokrenulo tužbu protiv Vitezita u stečaju i "WDG prometa". Zatražilo je poništavanje presude o prodaji imovine Vitezita, a predložilo je i mjere osiguranja s ciljem zabrane raspolaganja nekretninama Vitezita. Unatoč tome, "WDG promet" je ušao u posjed u Vitezitu, gdje se do danas nalazi. Zakonom koji je u BiH 2005. nametnuo visoki predstavnik, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom do donošenja državnog zakona koji će regulirati to pitanje, što do danas nije urađeno. Na upit za razgovor o budućim poslovnim koracima u Vitezitu, imajući u vidu da im je blokirano knjiženje vlasništva, iz kompanije "WDG promet" nisu odgovorili. U ranijim izjavama za RSE isticali su da je situacija s knjiženjem imovine, tek, formalnost i da su uvjereni u brzo rješavanje problema. Također, prethodnih godina su najavljivali milionske investicije u ponovno pokretanje proizvodnje. Ugrožena imovinaNajveći broj krivičnih prijava protiv aktera stečajnog postupka podnio je Mario Lujić, jedan od povjerilaca Vitezita, koji tvrdi da je taj proces proveden nezakonito i da prodaja mora biti poništena. "Prvo, to je državna imovina. Suprotno odluci Vlade FBiH iz aprila 2020. proveli su likvidaciju, umjesto reorganizacije. Sada uništavaju zgrade, kotlovnicu, pogone, sijeku šumu u krugu fabrike", tvrdi on za RSE. RSE nije mogao dobiti zvaničnu informaciju o stanju imovine Vitezita, te trenutnim djelatnostima kompanije "WDG promet", obzirom da Vlada Federacije BiH nije odgovorila na upit, kao ni stečajna upravnica ni zagrebačka kompanija. O sigurnosti imovine Vitezita, trebalo je biti raspravljano 23. aprila na vanrednoj sjednici odbora povjerilaca "Vitezita", ali za nju nije bilo kvoruma, jer većina članova nije bila prisutna. U dopisu koji su stečajnom sucu neki od njih uputili, navedeno je da je sjednica suvišna, imajući u vidu spor koji je pokrenulo Pravobranilaštvo BiH, te da je neophodno da kompanija "WDG promet" napusti Vitezit. Također, upozorili su na sigurnosnu situaciju, koja je osobito ugrožena "nezakonitim uvođenjem WDG prometa u posjed". "Nemaju suglasnost Vlade Federacije BiH, nemaju nikakve dozvole i smatram da je takav način uvođenja u posjed nelegalan", kazala je za RSE Vlatka Mlakić, bivša Vitezitova radnica i članica odbora povjerilaca. Ona je bila među članovima odbora povjerilaca koji su od stečajnog suca, također, tražili formiranje komisije, sastavljenu od bivših radnika koji bi u prisutnosti policije popisali imovinu Vitezita. No, iz zapisnika sjednice od 23. aprila, u koji je RSE imao uvid, proizilazi da je, u prisustvu stečajnog suca, stečajne upravnice i predsjednika odbora povjerilaca, ipak, raspravljano o sigurnosnim pitanjima imovine Vitezita. Tako je, uz ostalo, upozoreno na opasnost od nestanka imovine i da je potrebno da se angažira Vlada Federacije BiH. Također, spomenut je i aprilski sastanak stečajnih aktera s predstavnicima Vlade Federacije BiH iz koje su, navodno, stava da je potrebno otvoriti razgovor sa kupcem "o povlačenju iz procesa". U zapisniku sa sjednice navedeno je i da kompanija "WDG promet" do danas nije platila porez na promet nekretninama, što je jedan od uvjeta za podnošenje zahtjeva za upis u zemljišne knjige. Novac od prodaje Vitezita, odlukom stečajnog suca zamrznut je na bankovnom računu Vitezita u stečaju i njegovo trošenje je zabranjeno. Stečajna upraviteljica je na sjednici Odbora, kako se navodi u zapisniku, ukazala da Vitezit u stečaju nema novac za isplatu plaća preostalim radnicima u osiguranju, kao ni računa za električnu energiju. U kaznenim prijava koje su podnošene nakon prodaje Vitezita, također, se spominje da kompanija "WDG promet" nema odobrenje za rad u namjenskoj industriji, kao i da je prodajom prekršen Zakon o stranim ulaganjima u BiH. Prema Zakonu o stranim ulaganjima BiH inozemni kupac ne može biti vlasnik više od 49 posto firme koja se bavi proizvodnjom i prodajom oružja, municije i eksploziva za vojnu upotrebu. Za veći udio vlasništva, u ovom slučaju suglasnost mora dati Vlada Federacije BiH. Kupac je, također, obavezan nastaviti poslovanje u oblasti namjenske industrije, za šta mora imati dozvolu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i suglasnost Vlade Federacije BiH. Iz resornog federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije nisu odgovorili na upit RSE da li je "WDG promet" dobio suglasnost za djelatnosti u oblasti namjenske industrije i na koji način planiraju riješiti probleme u Vitezitu. Nestanak ukrajinskog novcaS jednom ukrajinskom i nekoliko evropskih kompanija, kupac Vitezita spominjao se i u aferi o nestanku novca za ukrajinsko naoružanje. Za odbranu od ruske invazije, ukrajinsko Ministarstvo odbrane je u oktobru 2022. naručilo 100.000 granata i za to platilo oko 36 miliona dolara. No, naoružanje nikada nije isporučeno, a Ukrajina je pokrenula sudski postupak za povrat novca. Iz firme "WDG promet" ranije je potvrđeno da su bili uključeni u posao nabavke, ali da im je ukrajinski novac, ukupno 5,6 miliona eura, ukraden s računa u jednoj češkoj štedionici. Za krađu su optužili uposlenike štedionice, iz koje su, pak, odgovorili tvrdnjom da je novcem namijenjenim za ukrajinsko naoružanje "kupljena tvornica Vitezit". Uz Ukrajinu, istraga zbog nestanka novca pokrenuta je i u Češkoj, a pridružile su joj se policijske i pravosudne institucije u BiH, na zahtjev Europola. Iz Kantonalnog tužilaštva u Travniku tvrde za RSE da su pružili međunarodnu pravnu pomoć Nacionalnoj agenciji za organizovani kriminal u Pragu, kojoj su dostavljeni određeni podaci od banaka u BiH. Na upit šta je urađeno tokom istrage, iz češke agencije su za RSE naveli da o konkretnim slučajevima ne mogu govoriti.

Najbolja bh. plivačica Lana Pudar sportsku karijeru nastavlja u Sjedinjem Američkim Državama, rečeno je na konferenciji za medije u Olimpisjkom komitetu BiH, 29. aprila. Lana Pudar je u obrazloženju kazala da je sigurna u svoju odluku i da pored svoje sportske karijere u Sjedinjem Državama nastavlja i obrazovanje. "Ovo je bila prirodna odluka. Trener je selektor američke ženske plivačke reprezentacije i ovaj tim je pet godina za redom prvak. Trenirat ću u grupi vrhunskih plivačica i osvajačaica svjetskih i olimpijskih medalja. U ovim uslovima smo postigli mnogo, sada je vrijeme da pokušam u nekom boljem sistemu, među najboljima i da vidim gdje će me to odvesti", kazala je Lana Pudar Lanin Trener Damir Đedović istakao je da bh. plivačica nastavlja plivati za Bosnu i Hercegovinu na svim velikim svjetskim takmičenjima, dok će za Sjedinjene Države plivati ligaška i univerzitetska takmičenja. "Lana je od naredne plivačke sezone stanovnik Virginie i dio najboljeg američkog tima. Lana Pudar će imati isti tretman kao i sve druge plivačice, bit će dio svih pripremnih kampova gdje budu američke plivačice, i ono što je najbitnije je da Lana nastavlja plivati za BiH na svjetskim takmičenjima", poručio je Đedović. Predsjednisk Olimpijskog komiteta BiH Izet Rađo, kazao je na konferenciji za medije 29. aprila da je vrijeme da država počne pružati sistemtsku podršku svim sportistima. "Odlazi (Lana) za onim što ovdje nije imala, bazen, u svom rodnom gradu Mostaru i ozbiljan sportski ambijent. Danas iz Olimpijskog komiteta poručujemo da sportistima poput Lane ne trebaju zahvalnost i tapšanje od onih koji imaju javni novac. Trebaju ga usmjeravati prema najboljim ambasadorima ove zemlje. Sportistima treba država da pruži bazene, modernu infrastrukturu, te ozbiljnio i kontinuirano finansiranje sporta. Bez toga svaka nova Lana neće biti pravilo nego puka slučajnost. Vrijeme da odgovorni počnu raditi", kaže Rađo. Lana Pudar članica je Kluba vodenih sportova "Orka" iz Mostara. Predstavnici ovog sportskog kluba godinama su pozivali vlasti u BiH da plivačima u Mostaru osiguraju bolje uslove za treniranje i izgrade olimpijski bazen. Gradske vlasti Mostara su odredile lokaciju na prostoru bivše kasarne JNA Južni logor u Mostaru, gdje će se graditi olimpijski bazen. No do danas bazen nije izgrađen. Vlada Federacije BiH je 4. avgusta 2022. usvojila odluku kojom je namijenjen 4,1 milion eura za bazen, uz oko 1,8 miliona eura za sportsku dvoranu.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) najavio je kako će 15. maja prestati finansiranje svih političkih stranaka u budžetu tog bh. entiteta. Dodik je ovo izjavio nakon sastanka predstavnika stranaka koje čine koaliciju u RS 29. aprila, u kojoj većinu ima Savez nezavisnih socijaldemokrata. On nije pojasnio na koji način će biti sprovedena ova odluka. Ovakav zaključak stranaka koje čine vladajuću strukturu u RS dolazi nekoliko dana nakon što je visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt donio odluku o obustavljanju isplate novca iz budžeta na svim nivoima u Bosni i Hercegovini za Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pod vodstvom Milorada Dodika, i političku stranku Ujedinjena Srpska koja je koalicijski partner Dodiku u vlasti entiteta Republika Srpska. Schmidt je, obrazlažući odluku, istakao da se obustava finansiranja odnosi na budžete na svim nivoima, od državnog, entitetskih do opštinskih, ističući da "antidejtonsko djelovanje ima posljedice i da će svoju odluku razmotriti nakon što ono prestane". Prema podacima iz financijskih izvještaja političkih stranaka, SNSD je iz budžeta na svim nivoima u prošloj godini dobio nešto više od dva miliona maraka (oko milion eura), dok je Ujedinjena Srpska dobila nešto više od 395 hiljada maraka (oko 200.000 eura). Schmidt je odlukom naložio bankama, u kojima dvije stranke imaju otvorene račune, da prebace novac koji im je isplaćen iz budžeta na račun Centralne banke BiH, te da o tome obavijeste Kancelariju visokog predstavnika (OHR). Iz banaka se do sada nisu oglašavali o tome hoće li provoditi Šmitovu odluku. Ni u Centralnoj banci BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o načinu provođenja sankcija SNSD-u i US. Nisu odgovorili ni u entitetskim agencijama za bankarstvo na upit RSE o tome kakve će instrukcije uputiti bankama. Schmidtova odluka je objavljena i u Službenom listu BiH. U Službenom glasniku entiteta Republika Srpska, kao i u Službenim novinama drugog bh. entiteta Federacije BiH, Šmitova odluka još nije objavljena i pored toga što se u odluci visokog predstavnika navodi da se odluka "odmah" objavljuje u svim službenim glasilima na nivou države, entiteta i kantona.

Obilježja Srbije i kontroverzni simboli strip junaka, uz grbove policije Republike Srpske – sve to je moglo da se vidi kod policajaca koji su spriječili hapšenje Milorada Dodika, predsjednika RS, 23. aprila u Istočnom Sarajevu. Trojica nenaoružanih inspektora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine, došli su pred Administrativni centar Vlade RS, gdje je Dodik držao sastanak. Maskirani policajci, naoružani dugim cijevima, nisu dali inspektorima da uđu u zgradu, nakon čega su se oni povukli. Kako je ranije saopšteno iz SIPA-e, njih su dočekali službenici MUP-a RS koji obezbjeđuju objekat, kao i obezbjeđenje entitetskog predsjednika. Dan kasnije, kada je Dodik nastavio službenu posjetu Istočnom Sarajevu, na ulicama ovog grada su mogli da se vide predstavnici specijalne policije iz RS pod punom opremom. Bh. pravosuđe već sedmicama pokušava da privede Dodika, koji je osumnjičen za napad na ustavni poredak. Policija RS odbija da uhapsi Dodika, iako je za njim raspisana centralna potjernica u BiH, što znači da bi svaka od 15 policijskih agencija trebalo da ga privede ako je u mogućnosti. Sporni simboli na policajcima u Istočnom SarajevuPrema fotografijama Radija Slobodna Evropa, ali i medijskih agencija Reuters i Associated Press, jedan od policajaca je na šljemu nosio zastavu Srbije, u crno-bijelim bojama. Ustavni sud BiH je 27. marta donio odluku kojom su neustavne dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS usvojene prošlog novembra, koje navode da se uz entitetske simbole, mogu isticati i simboli drugih zemalja. Međutim, ocijenjeno je da se osporenim Zakonom omogućava "trajno isticanje simbola stranih država bez jasno definisanih uslova". "Čime se otvara prostor za proizvoljnu i politički motivisanu praksu, kojom se narušavaju državnost, suverenitet, teritorijalni integritet i politička nezavisnost BiH", navodi se u sudskoj odluci. Taj isti policajac je na prsima nosio stilizovanu lobanju, simbol "Punishera", kontroverznog lika iz Marvelovih stripova, koji se posljednjih godina vezuje za ekstremističke grupe i pojedince koji veličaju nasilje. Pojedini pripadnici američke vojske koriste ovaj simbol, čija se upotreba raširila početkom rata u Iraku, prije više od 20 godina. Takođe, jedna od osoba koja je bila ispred Vlade RS kada je pokušano hapšenje, nosila je pancirni prsluk sa štitom sa četiri ocila na leđima, što označava pripadnost Vojsci Srbije. Ministar unutrašnjih poslova Srbije, Ivica Dačić, ranije je odbacio tvrdnje da su pripadnici snaga bezbjednosti te države štitili Dodika od hapšenja. Prema Zakonu o policiji i unutrašnjim poslovima RS, izgled i oznake uniforme se propisuju posebnim pravilnikom, koji donosi ministar na prijedlog direktora policije. Nepropisno nošenje uniforme se klasifikuje kao lakša povreda dužnosti, za koju se može izreći pismena opomena ili novčana kazna u iznosu od 10% plate. Ko je 'branio' Dodika od hapšenja?Centar Vlade RS su štitili "obični" pripadnici Policije Republike Srpske, ali i pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), te Žandarmerije RS. SAJ je posebna organizaciona jedinica u okviru MUP-a RS, koja se nekada zvala Služba specijalizovane policije, a današnji naziv je dobila 2016. godine. Između ostalog, bave se suzbijanjem terorizma, otkrivanjem i hvatanjem organizovanih kriminalnih grupa i pojedinaca, te uspostavljaju red i mir u situacijama visokog rizika. Osim natpisa "SAJ" na maskama i prsima, njihovi pripadnici nose simbole ove jedinice na kacigama i rukavima, što može da se vidi na fotografijama. Simbol SAJ je bijeli dvoglavi orao na crveno-plavo-bijeloj trobojci. Žandarmerija RS funkcioniše u sklopu Uprave policije, a ranije se zvala Jedinica za podršku. Ona se, između ostalog, bavi bezbjednošću građana i imovine, održava red i mir na rizičnim javnim skupovima, daje podršku redovnoj policiji kada izvode akcije sa povećanim rizikom. Pripadnici Žandarmerije, na lijevoj ruci nose amblem RS (trobojku sa upisanim ćiriličnim slovima "RS" na trobijci) na crvenoj pozadini. Na desnoj, nose simbol Žandarmerije – ćirilično slovo "Ž", stilizovano tako da njegova srednja linija izgleda poput mača. Žandarmerija je svojevrsna "zamjena" za rezervni sastav policije, koji su vlasti u RS ranije htjele da uvedu. Ipak, nakon velikog međunarodnog pritiska se od toga odustalo, pa je 2019. dotadašnja Jedinica za podršku preimenovana u Žandarmeriju.

Normalizacija odnosa Kosova sa Srbijom preduslov je da Kosovo dobije status kandidata i započne proces članstva u Evropsku uniju (EU), izjavila je Marta Kos, komesarka Evropske unije za proširenje. Kosovo je podnelo zahtev za članstvo u EU 15. decembra 2022. godine i sada ostaje jedina zemlja u regionu koja još nema status zemlje kandidata. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), vođenom u Pragu, Marta Kos iznosi očekivanja da bi do kraja njenog mandata na mestu komesarke u Evropskoj komisiji, funkcija na koju je stupila pre sedam meseci, Crna Gora i Albanija mogle postati članice Evropske unije. Govoreći o mogućnosti razgovara sa Miloradom Dodikom, pro-ruskim predsednikom bh. entiteta Republika Srpska, Kos navodi da je "teško razgovarati sa nekim ko radi protiv interesa svoje zemlje". Sa ovom političarkom iz Slovenije RSE je razgovarao uoči njene posete Srbiji. U tu državu dolazi u trenutku političke krize pokrenute pre šest meseci nakon obrušavanja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i pogibije 16 ljudi, te protesta protiv korupcije koji su usledili, najpre studentskih, a potom i masovnih protesta građana. RSE: Idete za Srbiju. Plašite li se da će vaša poseta biti shvaćena neka vrsta podrške predsedniku Aleksandru Vučiću koji je sada u velikim problemima s obzirom sve one koji protestuju širom zemlje? Kos: Srbija sada ima novu vladu i prvo ću se sastati sa novim premijerom, jer Srbija zaista mora da ispuni obećanja. Reči nisu dovoljne. Zato svoju misiju ili posetu tamo vidim kao zaista značajan napor da se Srbija vrati na evropski put. I neću se sastati samo sa predstavnicima Vlade, ne samo sa predsednikom. Sastaću se sa predstavnicima organizacija civilnog društva, sa kojima sam stalno u kontaktu. Sastaću se sa studentima. Dakle, nije laka situacija, ali zapravo ono što demonstranti zahtevaju od srpske vlade je isto što Evropska komisija zahteva od Srbije da ispuni u procesu pregovora. To su vladavina prava, borba protiv korupcije, javne nabavke, medijsko zakonodavstvo, izborno zakonodavstvo. Dakle, Srbija je mnogo obećala u decembru u takozvanom nezvaničnom dokumentu (non-paper), tako da ćemo sada morati da proverimo da li ispunjavaju ono što su obećali. I zapravo, volim da kažem da sam najveći pristalica demonstranata, jer ako je Srbija ozbiljna u vezi sa putem ka EU, a oni mi kažu da jeste, moraće da ispuni obećanja. RSE: Ali demonstranti su istovremeno bili veoma kritični prema Briselu, smatrajući da je Brisel bio previše slab, previše krotak kada je u pitanju kritika Vlade. Šta kažete na to? Kos: Već pet meseci sam komesarka, tako da jesam bila kritičar, ali sam se sastala i sa gospodinom Vučićem, jer mislim da dijalog mora da postoji. A biti zemlja kandidat ili se pretvarati, podneti zahtev za članstvo, znate, to je izbor. I oni su izabrali, Srbija je izabrala ovaj put. Ali ovaj izbor EU ili postajanje članom EU, dolazi sa odgovornošću, dolazi sa obavezama. A onda moramo biti u kontaktu. I nadam se da će nova vlada ispuniti očekivanja. U poslednjih nekoliko meseci ili godinu dana ispunjenje obaveza nije bilo dobro. O političkoj paralizi na KosovuRSE: Na Kosovu je trenutno politička paraliza. Koja je Vaša poruka Prištini? Kos: Čekamo novu Vladu. U kontaktu sam sa političarima tamo i oni tvrde da su za normalizaciju odnosa sa Srbijom, što je zapravo preduslov da bismo mogli da započnemo proces pregovora ili davanje statusa kandidata. Dakle, postoje neki preduslovi koje moraju da ispune i nadamo se da će nova vlada to učiniti. Ovo će biti veoma, veoma važno. Znate, dolazim iz Slovenije, koja je ranije bila deo ove teritorije u širem smislu. Dakle, region je u nekim aspektima bio bolji pre 20 godina nego što je danas. I postoje dve veoma tužne priče, ili tri. Jedna od njih je da Kosovo ne može da krene dalje. Još jedna tužna priča je Severna Makedonija. Znate, kada bismo sa Ukrajinom čekali onoliko koliko Severna Makedonija čeka na početak pregovora, Ukrajina bi počela pregovore 2045. godine. I, naravno tu je Bosna i Hercegovina. RSE: Što se tiče Kosova, postoje, u stvari, dve stvari koje EU može da uradi. Jedna je da Komisija izda mišljenje. I, naravno, znam da su države članice koje treba da pošalju mišljenje Evropskoj komisiji. Kos: Poznajete sistem veoma dobro. RSE: Da li milsite da do toga može doći za vreme danskog predsedavanja, dakle u drugoj polovini 2025? Kos: Ne bih znala. Nisam dobila nikakve signale od zemalja članica ili od danskog predsedništva da bi se to moglo dogoditi. Ali, računam na to. Mislim da bi bilo zaista dobro da počnemo, onda je lakše uključiti ih u ceo proces pregovora, gde onda zapravo moraju da donesu rezultate, ali mi moramo da počnemo. RSE: A druga stvar su, naravno, mere koje su nametnute Kosovu. Ministri spoljnih poslova EU su pre nekoliko nedelja nagovestili Evropskoj komisiji da je vreme da se one postepeno ukinu. Šta će prvo biti ukinuto? Kada bi to moglo da počne? Kos: Još ne znamo. Razgovaramo o tome. Ako države članice budu za ukidanje, naravno da ćemo to učiniti. Ali nisu sve države članice za sada za ukidanje mera. RSE: Dakle, mere će ostati još neko vreme? Kos: Ne znam. To je stvar država članica, kako će one želeti da urade to. (EU je Kosovu suspendovala radne grupe za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, bilateralne posete i pozive na sastanke na visokom nivou, zbog ignorisanja zahteva na deeskalaciji krize na severu zemlje sa većinskim srpskim stanovništvom) Može li se razgovarati sa Miloradom Dodikom?RSE: Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, da li vidite gospodina Milorada Dodika (predsednik bh. entiteta Republika Srpska) kao nekoga sa kim i dalje možete da razgovarate o procesu pristupanja EU? Kos: Teško je imati posla sa nekim ko ne radi najbolje u interesu svoje zemlje, Bosne i Hercegovine. I teško je imati posla sa nekim ko ide protiv teritorijalnog integriteta, suvereniteta i ustavnog poretka. I to je jedan od razloga zašto još nismo bili u mogućnosti da otvorimo pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, iako Bosna i Hercegovina ima status kandidata, ali zbog unutrašnje političke situacije, ne mogu čak ni da imenuju glavnog pregovarača. Nisu u stanju da stave na papir agendu reformi koja će im omogućiti da dobiju milijardu evra iz EU Plana rasta. Dakle, sada zaista radimo na tome. I za sada postoje neke svetle tačke, a to je da postoji i opozicija u Republici Srpskoj koja postaje konstruktivnija, i to bi onda mogao biti proboj za pregovarački proces. RSE: Da se vratimo na Dodika. Znam, naravno, da je veoma teško nametnuti mu sankcije iz istog razloga zašto je teško uvesti sankcije Gruzinima. Ali, u Gruziji ste iznašli razne druge mere kojima možete da pogodite Vladu. Zašto ne bi isto bilo i sa Bosnom i Hercegovinom i Dodikom? Kos: Zato što države članice nisu ujedinjene po pitanju sankcija protiv Dodika. RSE: Tako jednostavno? Kos: Da. Koji su izazovi za proširenje EU?RSE: Proširenje Evropske unije verovatno nikada nije bilo toliko geopolitičko pitanje, kao što je to slučaj sada. Kakva je vaša vizija proširenja EU, tokom mandata koji vam se proteže do 2029. godine? Kos: U potpunosti se slažem. Kada sam još bila kandidatkinja za komesarku, govorila sam da je proširenje danas drugačije nego što je bilo pre pet godina. Međutim, danas kažem da je proces proširenja drugačiji nego što je bio u januaru, jer se toliko toga promenilo, uključujući i novu Vladu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Geopolitika se promenila u smislu da je bila prioritet pre proširenja, ali nije bila toliko uvezana sa delom koji se odnosi na bezbednost i mir. I opet, nekako sa proširenjem danas, vraćamo se osnovama zbog čega je EU uspostavljena. To je bilo zbog osiguravanja mira, slobode, prosperiteta i danas bismo mogli dodati – zbog bezbednosti. To je ono što mi, u stvari, i radimo u celokupnom procesu. Naravno, i dalje je reč o poglavljima i klasterima i referentnim vrednostima, ali ovo je daleko važnije u smislu da, ako ne uspemo u ovome, u stvari, reći ću ovako, ne smemo podbaciti. Tako da je danas mnogo važno da ne smemo podbaciti u procesu proširenja, koji je najuspešnija spoljna politika EU. Dobri izgledi za Albaniju i Crnu GoruRSE: Šta bi bio neuspeh? Kos: Neuspeh bi bio ukoliko ne bismo uveli nijednu novu članicu u EU u vreme aktuelne Evropske komisije, a sigurna sam da to možemo da uradimo. Mogli bismo to da uradimo sa Crnom Gorom. Sva poglavlja su otvorena, tako da ih zatvaramo kako bismo mogli da završimo proces krajem 2026. sa tehničke tačke gledišta. Crna Gora bi mogla završiti pregovore sa EU do 2026. a Albanija godinu kasnije, kaže Kos Sa Albanijom bismo mogli da završimo proces sa tehničke tačke gledišta do kraja 2027. Zašto kažem sa tehničke tačke gledišta? Zato što je to procedura pregovora, [države kandidati] moraju da sprovedu reforme, ali onda je na državama članicama da odluče da li će one postati članica ili ne. O specifičnostima Moldavije i UkrajineRSE: Znam da nijedan komesar za proširenje ne voli da se obavezuje vremenskim rokovima, ali pomenuli ste Crnu Goru, pomenuli ste Albaniju. Da li su one države članice EU broj 28 i 29 kada napustite položaj 2029. godine? Ijedna druga država, osim ove dve? Kos: Moguće je. Moldavija je zaista dobar učenik u celoj grupi. Oni zaista osećaju ovaj istorijski trenutak. I ovo je nešto što verovatno nismo videli ranije, jer žele da pripadaju zajednici vrednosti i demokratije. Spremni su da urade sve što je moguće. Čak i Ukrajina. Po prvi put u istoriji pregovaramo sa zemljom u ratu. Nikada, nikada pre nismo ovo uradili. Tako da sam sigurna da bismo mogli imati više od samo dve nove članice. RSE:Da li je vreme da se procesi sa Moldavijom i Ukrajinom razdvoje kao što ste uradili, odnosno ne Vi lično, ali EU jeste to uradila sa Albanijom i Severnom Makedonijom? Kos: Već razgovaramo sa državama članicama šta da radimo, jer nijedna država članica nije protiv otvaranja prvog klastera sa Moldavijom. Zato se nadam da ćemo uskoro pronaći rešenje i da ćemo moći da otvorimo ne samo prvi klaster, već i sve ostale ove godine. RSE: Dakle, ne možete isključiti mogućnost razdvajanja već sada, u junu, na primer? Kos: Ne. Kako ubediti Mađarsku?RSE: Kada je reč o Ukrajini, očigledno je da postoji pitanje nacionalnih manjina, nešto što je Mađarska pokrenula. Da li vidite prostor za dogovor ovde? Da li je, na primer, Ukrajina učinila dovoljno kada je u pitanju njihovo zakonodavstvo o nacionalnim manjinama? Ili smatrate da Budimpešta traži još više? Kos: Ukrajina je učinila dovoljno, mogu vam reći iz ličnog iskustva, jer sam posredovala u dijalogu između Mađarske i Ukrajine. Bilo je mnogo tačaka i Ukrajina je spremna da ih sve ispuni. Ali, to nije dovoljno za Mađarsku. I moramo videti kako da ubedimo Mađarsku da dozvoli otvaranje prvog klastera. Ukrajinci znaju da se ovo ne odnosi samo na mađarsku manjinu. Zaštita manjina je jedan od najvažnijih delova ili zadataka koje jedna država članica ili zemlja kandidat mora da uradi. I za sve manjine, ne samo za mađarsku manjinu. Dakle, videćemo šta će doneti takozvane javne konsultacije u Mađarskoj. To je jedan deo. Drugi deo je kako će države članice reagovati na činjenicu da ovo ne može biti "posao kao inače" sa proširenjem uz geopolitičke promene koje imamo danas. Nekako smo uvučeni u tenzije između geopolitičkih i bezbednosnih potreba s jedne strane i, s druge strane, metodologije koja je, recimo, stara otprilike 30 godina sa malim izmenama. RSE: Ali, kakav je vaš plan za zaobilaženje mađarskog veta? Kos: To je razgovor sa Mađarima, znate, dijalog uvek, uvek pomaže. Mađarska nije bila protiv kada je dvadeset sedam članica EU donelo odluku da Ukrajini damo status kandidata, tako da dalje radimo na tome.

Službeni list Bosne i Hercegovine objavio je odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta (Kristijan Šmit) o obustavljanju isplate novca iz budžeta na svim nivoima u Bosni i Hercegovini za Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pod vodstvom Milorada Dodika, i političku stranku Ujedinjena Srpska koja je koalicijski partner Dodiku u vlasti entiteta Republika Srpska. Šmit je odluku objavio 24. aprila, a u Službenom listu BiH objavljena je dan kasnije. U Službenom glasniku entiteta Republika Srpska, kao i u Službenim novinama drugog bh. entiteta Federacije BiH, Šmitova odluka još nije objavljena i pored toga što se u odluci visokog predstavnika navodi da se odluka "odmah" objavljuje u svim službenim glasilima na nivou države, entiteta i kantona. Šmit je, obrazlažući odluku, istakao da se obustava finansiranja odnosi na budžete na svim nivoima, od državnog, entitetskih do opštinskih, ističući da "antidejtonsko djelovanje ima posljedice i da će svoju odluku razmotriti nakon što ono prestane". "Sva sredstva za ove stranke, na svim nivoima vlasti, bit će obustavljena i preusmjerena na poseban račun u Centralnoj banci BiH", kazao je Schmidt novinarima 24. aprila. Prema podacima iz financijskih izvještaja političkih stranaka, SNSD je iz budžeta na svim nivoima u prošloj godini dobio nešto više od dva miliona maraka (oko milion eura), dok je Ujedinjena Srpska dobila nešto više od 395 hiljada maraka (oko 200.000 eura). Schmidt je odlukom naložio bankama, u kojima dvije stranke imaju otvorene račune, da prebace novac koji im je isplaćen iz budžeta na račun Centralne banke BiH, te da o tome obavijeste Kancelariju visokog predstavnika (OHR). Iz banaka se do sada nisu oglašavali o tome hoće li provoditi Šmitovu odluku. Ni u Centralnoj banci BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o načinu provođenja sankcija SNSD-u i US. Nisu odgovorili ni u entitetskim agencijama za bankarstvo na upit RSE o tome kakve će instrukcije uputiti bankama. Milorad Dodik, koji je predsjednik RS, te lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, koji obavlja funkciju predsjednika Skupštine RS, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, zajedno sa premijerom RS Radovanom Viškovićem. Za njima je u martu raspisana centralna potjernica, jer se nisu odazvali pozivu na saslušanje Tužilaštva BiH. To znači da bi svaka od ukupno 16 policijskih agencija na svim nivoima vlasti u BiH, trebalo da ih privede, što do danas nije učinjeno.

Znate li kako izgleda političko zapošljavanje u Bosni i Hercegovini? "Nakon što je ministar preuzeo dužnost, raspisuje konkurs. Angažuje osobu koja će raditi na ugovor o djelu, a potom formira komisiju, te mijenja po potrebi pravilnik o sistematizaciji. Zatim, traži novac u budžetu za nova zapošljavanja. I ta osoba koja je zaposlena na ugovor o djelu, zapošljava se za stalno na tom konkursu." Tako procedure zapošljavanja mimo zakona pojašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije u Vladi Kantona Sarajevo. Prema njegovim riječima, radi se o osobama koje su bile u bliskoj vezi s politikom, čak, i kao kandidati na listama za izbore iz iste stranke iz koje je i ministar koji ih je i zaposlio. Radi se o nezakonitom zapošljavanju zbog čega je, između ostalog, prije nekoliko dana uhapšena sarajevska ministrica za rad, Enda Pavić Pečenković. I nije jedina. Pored nje prije 15-tak dana je uhapšena i ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo Adna Mesihović, te njena pomoćnica Dženita Viteškić. U isti slučaj nezakonitog zapošljavanja je bio uključen i Ibrahim Obhođaš, član Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo. Inače, četvrtina ministara u Vladi Kantona Sarajevo uhapšena je u posljednjih nekoliko mjeseci zbog koruptivnih radnji, odnosno nezakonitog zapošljavanja, zloupotrebe položaja i pranja novca. Iz Ureda za korupciju, koje djeluje u okviru Vlade KS, najavljuju za RSE i nove aktivnosti i hapšenja, između ostalog, i u toj Vladi, ne precizirajući o kome se radi. Prema ranijoj analizi Centara civilnih inicijativa je navedeno da u BiH ima približno 6.000 političkih funkcija, te oko 20.000 osoba koje su zaposlene po političkoj liniji. Šta kažu građani Sarajeva?Zeinedin Zulčić iz Sarajeva kaže za RSE kako je njegov sin prije 12 godina završio fakultet i da do danas ne može da nađe posao. "Ne može da dobije posao u javnoj službi zbog političkog zapošljavanja", kaže on, ne dajući više detalja u vezi zapošljavanja sina. I Sarajka Melisa kaže da je bila u situaciji da nije mogla naći posao "zbog politike koja je prisutna prilikom zapošljavanja". "To je svakodnevnica postala, ništa iznenađujuće. Dovela sam se u situaciju da nisam mogla dobiti posao, upravo zbog politički podobnih osoba, ali to je nešto sasvim normalno kod nas postalo i nimalo me ne iznenađuje", kaže za RSE Melisa iz Sarajeva. Najviše se prijavljuju 'nezakonita zapošljavanja'Iz Ureda za borbu protiv korupcije navode za RSE da su do sada primili oko 4. 500 prijava za korupciju u Kantonu Sarajevo, te da se od tog broja 60 posto prijava odnosi za "nezakonita zapošljavanja". "Sva naša analitika i statistika ukazuje da najveći broj prijava pristižu na proces zapošljavanja u javnom sektoru Kantona Sarajeva. To je jedan ugao, a drugi je da sve veći broj osoba koje su bile politički eksponirane ili su u vezi sa političarama, dobijaju poslove u javnom sektoru, a sve češće i u državnoj službi", kaže za RSE Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv kourpcije KS. Naglašava da Ured posjeduje i velike baze podataka sa svim zaposlenim osobama u Kantonu Sarajevo i da se uz pomoć te baze mogu detektovati nezakonita zapošljavanja. Ističe i da je ovakav mehanizam kontrole za sada jedino prisutan u Sarajevu. "Vi vidite ko je zaposlen, kada je zaposlen, iz koje stranke je došao. To je analitika koja može da samelje tako veliki broj podataka. To je jedna posebna tema kada govorimo o političkom zapošljavanju u Bosni i Hercegovini i ta baza za sada, u nekom obimu funkcioniše samo u Kantonu Sarajevo", ističe Kafedžić. Navodi i da se nezakonita zapošljavanja najčešće obavljaju tokom predizbornih perioda, u toku i poslije izbora, tokom donošenja budžeta, prekompozicije Vlade, te ulaska novih političkih subjekata u postojeću većinu. "To nije puko uhljebljavanje, to nije socijalni moment kakvi smo navikli da imamo u Bosni i Hercegovini. Političko zapošljavanje je puno kompleksnije, puno složenije, puno opasnije od drugih oblika zloupotreba u postupku zapošavanja. To nije nepotizam, to nije kronizam. To su ozbiljni korupcijski rizici i ozbiljna korupcija", kaže Kafedžić. Zloupotreba 'poluge moći'Podaci koje je Transparency International BiH objavio na Interaktivnoj mapi procesuiranja korupcije pokazuju da tužilaštva u BiH nisu pokazala napredak kada je u pitanju borba protiv korupcije. U tom dokumentu je navedeno da su tužilaštva u BiH u 2024. donijela 699 naredbe o nesprovođenju istrage, što je za 6,2 posto više u odnosu na godinu ranije, dok je smanjen broj otvorenih istraga za korupcijska krivična djela. U konkretnim primjerima posebno se ističu kantonalna tužilaštva u Posavskom kantonu, Kantonu 10, Zapadnohercegovačkom kantonu i Kantonu Goražde, te Tužilaštvo Brčko Distrikta, koja u prošloj godini nisu imala niti jednu podignutu optužnicu za krivična djela visoke korupcije. Rezultat rada tužilaštva najbolje ilustruje podatak da svaka treća istraga za korupcijska krivična djela završi obustavom, navodi se u izvještaju. Komentarišući posljednja hapšenja u Vladi Kantona Sarajevo, Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH za RSE kaže da se šalje signal da pravna država počinje da postoji, ali i da ne postoje "nedodirljivi". Dodaje i da akcije jesu za pohvalu, ali da se mora biti na oprezu, jer najčešće u BiH ne budu do kraja i provedene. "Jer je praksa do sada kod nas pokazala da se samo završi na hapšenju, a da pravosuđe, najčešće, ne uspije da izgura do kraja svaki posebni predmet kad se neka koruptivna djela stavljaju na teret nosiocima izvršnih funkcija", kaže Ožegović. On navodi i da prema svim dosadašnjim istraživanjima građani u BiH kao korumpiranost, uglavnom, vide javno upravu i pravosuđe. "Većina konkursa koji postoje jesu ili pod uticajem politike ili nekih drugih poluga moći koje pogoduju određenim licima na konkursima. Imamo slučajeve da kandidati često unaprijed kažu ko će biti na konkursu, međutim, bez prijavljivanja teško je doći do takvih procjena", ističe Ožegović. Bosna i Hercegovina prema Indeksu percepcije korupcije (CPI) je druga najkorumpiranija zemlja u Evropi i bilježi najgori rezultat od 2012. godine. Kultura davanja mita u BiH po principu 'uzmi ili ostavi'Profesor sa Fakultetu za javnu upravu UNSA, Amel Delić za RSE kaže kako godinama BiH, kada je riječ o korupciji, šalje lošu poruku koja je prepoznata i u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH ka EU. Naglašava da u Bosni i Hercegovini nedostaje moralne, etičke, ali prije svega političke odgovornosti. "U svijetu imamo primjere političke odgovornosti, etičke odgovornosti gdje javni dužnosnici u nekom trenutku i ne čekaju da ih se formalno, pravno procesuira nego sami iz moralnih razloga podnose ostavke. Ovdje imamo situaciju da je jedna četvrtina kantonalne vlade u pritvoru, a niti pojedinačni ministri u vladi, niti premijer ni ne pomišljaju da se makar obrate građanima, izvinu, a kamoli ostavku da podnesu", dodaje Delić. Kaže i da je u praksi sve više slučajeva da visokopozicionirane osobe kojima se sudi za zloupotrebu položaja, nekoliko godina primaju i plate, iako su pod suspenzijom. Posebno potcrtava kako je odgovornost i na građanima BiH. "Ovdje se stvorila kultura koja podrazumijeva da je normalno nekoga počastiti, ponuditi mito, tražiti neku štelu i sl. Građani kao da su prosto nemoćni pod tim sistemskim korupcijskim radnjama i da su i oni prihvatili određene obrazce ponašanja što ih apsolutno neopravdava. Mi kao društvo moramo izgrađivati drugačiju svjest", dodaje on. Prema izvještaju Svjetske banke o tržištu rada javnog sektora i njegovih implikacija u BiH, navedeno je da je javni sektor poželjniji poslodavac, ali ne bira najsposobnije i najmotiviranije radnike, zbog nedostatka transparentnosti i vrednovanja sposobnosti prilikom zapošljavanja. U anketi koju je sprovela Svjetska banka istaknuto je da su dva najznačajnija faktora za dobivanje posla u javnom sektoru "podrška od političara ili nekoga ko ima političke veze ili lično poznanstvo s nekim ko radi u javnom sektoru". Anketa je pokazala i da su "lične ili političke veze od uticaja na platu i karijeru radnika u javnom sektoru". Na primjer, 45 procenata radnika državnih preduzeća navodi da su političke veze od značaja za napredovanje, a približno 39 procenata vjeruje da veze pomažu da se dobije i povećanje plate.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH imenovao je na vanrednoj sjednici 28. aprila članove komisije za stručnu ocjenu potrebnu za izdavanje urbanistističke saglasnosti za plinovod Južna interkonekcija. Protiv su glasali zastupnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, koja je dio vladajuće koalicije u tom entitetu. Zakon o Južnoj interkonekciji, plinovodu koji bi doveo plin u BiH iz pravca Hrvatske, usvojen je u Parlamentu Federacije BiH u decembru prošle godine, uz protivljenja HDZ-a BiH da nosilac ovog projekta bude preduzeće BH Gas, koji je u vlasništvu Vlade ovog entiteta. Ta stranka zahtijevala je formiranje novog preduzeća čije bi sjedište bilo u Mostaru. Usvajanjem zakona otklonjene su prepreke za plinovod, čijom bi se gradnjom riješila potpuna ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu. Južna interkonekcija je plinovod koji bi bio povezan sa terminalom ukapljenog gasa na otoku Krku, a samim tim i evropskim plinovodima, te bi iz pravca Hrvatske išao preko zapadne Hercegovine do srednje Bosne. Planirani plinovod je vrijedan oko 100 miliona eura, a dugačak oko 180 kilometara. Nakon što je 28. aprila imenovana petočlana komisija, što mora odobriti i drugi parlamentarni dom, trebala je biti održana i redovna sjednica Zastupničkog doma Federalnog parlamenta. Zasijedanje je prekinuto, obzirom da nije bilo podrške dnevnom redu za novu sjednicu, jer su zastupnici HDZ-a bili suzdržani tokom glasanja. Bez rasprave o kažnjavanju femicidaZastupnički dom je također trebao raspravljati i o uvrštavanju kažnjavanja femicida u Krivični zakon tog entiteta. Izmjenama Krivičnog zakona Federacije BiH, koje je utvrdila Vlada Federacije BiH, predviđene su kazne od deset godina do kazne dugotrajnog zatvora za rodno zasnovano ubistvo žene. Entitetska vlada uputila je te zakonske izmjene u parlamentarnu proceduru, nakon brojnih zahtjeva građana i nevladinih organizacija uslijed porasta broja slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća samo u periodu između 2021. i 2022. ubijeno je 19 žena u BiH, dok njihovi podaci pokazuju da se za nasilje nad ženama najčešće izriču uvjetne kazne, a manje zatvorske i novčane. Nakon što je u augustu 2023. Nizamu Hećimović u Gradačcu, na sjeveroistoku BiH, ubio njen bivši partner, vlasti su najavile mijenjanje propisa kako bi zaštitile žrtve porodičnog nasilja, pooštrile sankcije za femicid. Gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine, pokazalo je istraživanje OSCE-a o nasilju nad ženama u BiH.

Ploča sa imenom Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini koja se nalazi na entitetskoj liniji razdvajanja između Sarajeva i Istočnog Sarajeva, prefarbana je zelenom bojom, objavila je Srna u ponedjeljak, 28. aprila. Vlasti Istočnog Sarajeva do sada su više puta odbili zahtjev nevladinih udruženja i vlasti u Sarajevu da se ukloni obilježje sa imenom Mladića, osuđenog pred Međunarodnim sudom u Hagu na doživotni zatvor za genocid i ratni zločin u BiH. Spomen ploča, koju je 2014. godine postavila Boračka organizacija Istočnog Novog Sarajeva, nalazi se nekoliko metara od spomenika na kojem su ispisana imena žrtava fašizma u Drugom svjetskom ratu, na samoj liniji razgraničenja između dva bh. entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske. Do sada je više puta bila prefarbana, a Opštinski sud u Sokocu, u februaru prošle godine osudio je i dvojicu Sarajlija na novčanu kaznu od 3.000 evra, zbog oštetećenja ploče sa imenom Ratka Mladića u januaru 2022. godine. Gradsko Vijeće Sarajeva početkom novembra 2021. godine je usvojilo inicijativu vijećnice Alme Čengić kojom se zahtijeva od Kancelarije visokog predstavnika (OHR) da sa ulaza na teritoriju Opštine Novo Sarajevo naloži skidanje spomen-ploče Mladiću. Čengić se pozvala na odluku visokog predstavnika o izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojom je zabranjeno postavljati spomenike i podsjetnike osobama pravomoćno osuđenim za genocid. Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko je krajem jula 2021. donio izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina. Odlukom šefa OHR-a, kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost. Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina će se kazniti onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u odluci. Odlukom je, kako je saopštio OHR, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Pismo napisano napisano tokom poslednje plovidbe Titanika, 1912. godine, prodano je u subotu na aukciji za gotov 400.000 dolara. Pismo koje je 10. aprila 1912. godine, napisao putnik prve klase Archibald Gracie, prodano je privatnom kolekcionaru iz Sjedinjenih Država, saopćila je aukcijska kuća Henry Aldridge & Son iz Wiltshirea u Engleskoj. Iznos je daleko premašio početnu procenjenu vrednost od 60.000 funti. Gracia je tokom potonuća skočio sa broda i uspio da se popne na prevrnuti čamac, a spasili su ga putnici iz drugog čamca za spasavanje i odveden je na brod Karpatiju koji je pokupio sve preživele. Njegova knjiga koju je napisao ubrzo nakon povratka u New York smatra se jednim od najdetaljnijih izveštaja o događajima u noći kada je Titanic potonuo, nakon što je udario u santu leda, ubivši oko 1.500 ljudi na svom prvom putovanju. On se nikad nije u potpunosti oporavio od pretrpljene hipotermije i umro je od komplikacija dijabetesa već krajem 1912. godine. Titanic je 1912. godine udario u santu leda i potonuo, pri čemu je od oko 2.200 putnika i članova posade, preživelo je oko 700 osoba. Potopljeni brod se nalazi na oko 3,8 kilometara ispod površine.

Selo u blizini Vlasenice, na istoku Bosne i Hercegovine, preplavljeno je otpadom koje je s lokalne deponije donijela kišna bujica. Smeće blokira kuće, ceste i vodene tokove, a nesnosan smrad lokalnom stanovništvu otežava svakodnevnicu. Na terenu su mašine koje uklanjaju štetu, a bi se očistio naslagani otpad iz sela potrebne su sedmice. Nadležni kažu da će pokupiti ono što mogu i odvesti natrag na potpuno isto mjesto odakle je smeće došlo. Za trajno rješavanje pitanja odlagališta, kažu, trenutno nemaju sredstava.

Banke u Bosni i Hercegovini ćute 24 sata nakon odluke visokog predstavnika u BiH Kristiana Šmita (Christian Schmidt) prema kojoj je zabranjeno finansiranje iz budžeta dvjema strankama - Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNDS) Milorada Dodika i Ujedinjenoj Srpskoj Nenada Stevandića. Šmitova odluka znači da sve isplate iz budžeta koje su namijenjene za ove dvije stranke moraju biti prebačene na račun Centralne banke BiH, a u posebnom dijelu svoje odluke zaprijetio je sankcijama onim bankama koje odbiju da prebace novac sa računa. Ove dvije političke partije su dobijale oko 1,2 miliona evra godišnje iz budžeta svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Šmit je odluku donio, zbog, kako je navedeno, njihovog "antidejtonskog djelovanja", a Dodik je zaprijetio i kontrolama onih koji budu poštovali Schmidtovu odluku. Radi se o novom finansijskom pritisku na Dodika i njegove pristalice, nakon što su tokom prošle godine, zbog američkih sankcija kompletnom vrhu entiteta Republika Srpska (RS) i članovima Dodikove porodice i povezanim firmama ukinuti računi u bankama, zbog čega im je otežano poslovanje. Dodik i Stevandić su ujedno i nosioci najviše dvije entitetske funkcije, predsjednik RS-a i predsjednik entitetske Skupštine. Prvi je pod sankcijama Sjedinjenih Država od 2017. godine, a novi paket proširenih sankcija uveden je 2022. zbog njegovih pokušaja secesije RS-a, negiranja genocida i direktnog podrivanja Ustava BiH. Stevandić je pod sankcijama zbog uloge u destabilizaciji državnih institucija i podrške Dodikovim antidejtonskim inicijativama. Obojica su trenutno, zajedno sa predsjednikom Vlade RS-a Radovanom Viškovićem, i na potjernici Suda BiH, zbog odbijanja da se odazovu na pozive Suda BiH i državnog Tužilaštva koji ih terete za napad na ustavni poredak zemlje. Mogu li banke reći 'ne'?Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) na koji način će primati uplate novca namijenjenog za sankcionisane političke partije, te kako će se dalje postupati sa tim sredstvima. RSE je poslao upite i na adrese više banaka u BiH o tome hoće li poštovati odluku visokog predstavnika, no nije stigao niti jedan odgovor do zaključenja teksta. Na upit nije odgovorio ni trenutni predsjednik Udruženja banaka u BiH Edis Ražanica. Berislav Kutle, bivši predsjednik Udruženja banaka BiH, za RSE kaže kako "banka može blokirati ili zaustaviti nešto isključivo na osnovu pravno valjanog naloga". "Nalog visokog predstavnika do sada nikad nije bio osporavan u smislu pravne valjanosti, niti je iko radio procjenu njegove legitimnosti. Generalno, banke bi trebale dobiti tumačenje od agencija za bankarstvo o tome šta mogu i smiju poduzeti u vezi s eventualnim blokadama računa. Kada je riječ o računima van bankarskog sistema, to je u nadležnosti struktura vlasti koje odlučuju šta će poduzeti po datom nalogu", rekao je Kutle. On je mišljenja kako matične banke "nee dozvoliti da se stvori negativna slika u javnosti ili pritisak prema njima". "Radije će postupiti po nalogu (visokog predstavnika), što me navodi na zaključak da će banke, ukoliko ne dobiju drugačije upute od agencija za bankarstvo, privremeno blokirati ta sredstva", zaključio je Kutle. RSE nije dobio odgovor ni od entitetskih agencija za bankarstvo o tome kakve će upute dati bankama kada je u pitanju novac SNSD-a i Ujedinjena Srpska na bankovnim računima. Odluke visokog predstavnika u BiH su obavezujuće. 'Drugi načini finansiranja' kao odgovor iz RS"SNSD već godinama koristi mehanizme zloupotrebe javnih sredstava — bilo putem ugovora, grantova, ili pritisaka na privatne kompanije da finansiraju kampanje. Odluka visokog predstavnika može biti politička poruka, ali njena praktična implementacija je potpuno druga priča", kaže za RSE Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH. Ona navodi da TI već godinama upozorava da se stranke u BiH finansiraju i iz brojnih drugih izvora. "Vrlo često stranke ne prijavljuju sve prihode, odnosno raspolažu takozvanim 'crnim fondovima'. Ti fondovi su značajno veći od onih legalnih i transparentnih, ako je suditi po potrošnji stranaka, naročito u izbornim godinama", ocijenila je Korajlić. Slijedi li zabrana SNSD-u i US ako ne budu poštovali Schmidtovu odluku?Milorad Dodik je dan nakon Šmitove odluke izjavio i kako smatra da će nakon ovih sankcija SNSD-u i US, biti zabranjen rad. "Sigurno će doći onda CIK (Centralna izborna komisija), da će zabraniti rad SNSD-u, nećemo moći na izbore i oni misle da su na taj način riješili. Niste riješili. Na taj način ste samo stvorili još veći otpor okupaciji", poručio je Dodik. Iz Centralne izborne komisije BiH nisu o tome odgovorili na upit RSE. Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH, za RSE je naveo kako ta institucija, putem službe za reviziju, vrši kontrolu godišnjih izvještaja o finansiranju političkih partija, te samim tim ima i mogućnost kažnjavanja, ako se utvrde nepravilnosti. "To je sada obaveza skupština gradova, opština, entiteta da se ne uplaćuju sredstva na račun ove dvije političke stranke. Tu CIK nema, po mom mišljenju, nikakvu nadležnost, jer to je administrativna odluka koja ima za cilj da spriječi finansiranje ove dvije političke stranke, zbog, kako je rečeno, antidejtonskog djelovanja i izazivanja političke krize u BiH. Tako da CIK će raditi svoj posao, i CIK će dobiti izvještaj na kraju godine. Iz izvještaja može utvrditi je li bilo kršenja odluke visokog predstavnika, počev od lokalnog do državnog nivoa vlasti", rekao je Šehić. Ešdaunova blokada SDS-aOvo nije prvi put da visoki predstavnik sankcioniše političke partije kroz zabranu finansiranja. Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), za RSE je podsjetio da je visoki predstavnik Paddy Ashdown (Pedi Ešdaun) 2004. blokirao račun SDS-u. "To nije bilo samo budžetsko finansiranje, blokirane su sve transakcije, uključujući članarine i donacije. Svaka uplata je morala biti prijavljena OHR-u. Bilo je brutalno teško funkcionisati u tim uslovima", rekao je Miličević. Danas, kako kaže, SDS je i dalje na listi američkih sankcija zbog čega je toj stranci prošle godine zatvoren račun, te im je blokiran priliv sredstava iz budžeta po osnovu broja poslanika u entitetskom i državnom parlamentu. "Zbog blokade računa tokom 2024. formirana je nova stranka SDS-volja naroda da bi mogli učestvovati na lokalnim izborima u oktobru iste godine. Tu zabranu smo kasnije dobili na sudu kao nezakonitu, ali je bilo prekasno, izbori su već bili u toku i kandidatske liste su bile predate. Kada se to tada dešavalo, a govorimo o periodu između 2004. i 2006. godine, SDS nije imala podršku ni od Milorada Dodika, ni od SNSD-a, ni od bilo koga drugog. Svi su ćutali i držali se po strani. Niko nije pokazao ni minimum dobre volje prema nama", naveo je Miličević. Prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka, u budžetu institucija Bosne i Hercegovine osiguravaju se sredstva za finansiranje političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, te ukupna sredstva za njihovo finansiranje ne mogu prelaziti iznos od 0,2 odsto budžeta BiH. Osim toga partije se mogu finansirati i iz svih drugih nižih budžeta u zemlji, entitetskih, kantonalnih i budžeta gradova i opština. Mimo javnih sredstava, političke stranke se finansiraju iz članarina, dobrovoljnih priloga do 4.000 evra godišnje po pravnom licu, izdavačke djelatnosti, te prihoda od imovine ili dobiti preduzeća u vlasništvu partije. Godišnji prihod prihod stranke iz sopstvenog poslovanja ne smije prelaziti 20 odsto iznosa ukupnog godišnjeg prihoda stranke.

Njemačka savezna vlada podržava odluku visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini o obustavi budžetskog finansiranja stranaka - Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjene Srpske (US), saopšteno je iz njemačke Ambasade u BiH. "Ona je usmjerena ciljano protiv onih koji su politički odgovorni za kršenje Dejtonskog sporazuma i podrivanje ustavnog poretka i funkcionalnog integriteta Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju objavljenom u petak, 25. aprila. Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je 24. aprila donio odluku o obustavljanju isplate novca iz budžeta na svim nivoima vlasti u BiH za SNSD i US. Predsjednik SNSD-a je i predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, dok je lider US Nenad Stevandić, predsjednik entitetske Narodne skupštine. Njih dvojica su zajedno sa premijerom RS i visokim zvaničnikom SNSD-a, Radovanom Viškovićem, na centralnoj potjernici bh. pravosuđa od sredine marta, jer su osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH. Ipak, sva trojica su na slobodi i normalno obavljaju svoje funkcije. Iz Ambasade podsjećaju da je Njemačka 3. aprila zabranila ulazak za "tri glavna odgovorna lica iz Republike Srpske". "Nedavni zakoni entiteta RS, koji su usmjereni protiv rada pravosudnih organa BiH, su neprihvatljivi. Njemačka se solidariše sa svim onima u zemlji, bez obzira u kojem entitetu bili, koji podržavaju Ustav i državne institucije i konstruktivno rade na putu BiH ka Evropskoj uniji", dodaje se u saopštenju. Ističu da u EU, takođe, postoji slaganje oko ovih stavova. Šmit je ukinuo finansiranje ovim dvjema strankama, koje se nalaze u koaliciji na nivou RS, te su još uvijek dio vladajućih struktura u BiH, iako se ta koalicija u praksi raspala. Prema toj odluci, svim bankama u kojima stranke imaju otvorene račune je naloženo da ga prebace na poseban račun u Centralnoj banci BiH, ukoliko je isplaćen iz budžeta, te da o tome obavijeste Kancelariju visokog predstavnika (OHR). Dodik i Stevandić su u javnim istupima odbacili ovu odluku, te rekli da je ova odluka nesprovodiva. Lider SNSD-a je, takođe, najavio da će entitetske vlasti "kontrolisati" sve u RS koji budu provodili odluke visokog predstavnika. Godišnje, ove dvije stranke iz budžeta na svim nivoima vlasti dobijaju ukupno oko 1,2 miliona evra.

Kontrolisaćemo sve koji budu poštovali odluke Christiana Schmidta (Kristijan Šmit) u Republici Srpskoj, rekao je u Banjaluci Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata u petak, 25. aprila. Dodik je ovo izjavio dan nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donio odluku o zabrani finansiranja SNSD-a i Ujedinjene srpske na svim nivoima vlasti u zemlji. Dodik je ponovio kako je visoki predstavnik u BiH "nelegalan i da njegove odluke nemaju nikakvo pravno dejstvo". "Ono što ćemo nakon ovoga učiniti jeste da ćemo uozbiljiti naše organe kontrole i one koji budu primjenjivali takve odluke, a koje nemaju uporište u Ustavu BiH, nemaju uporište u Dejtonskom sporazumu (procesuirati)", rekao je Dodik. Odluka visokog predstavnika u BiH znači da sve isplate iz budžeta koje su namijenjene za ove dvije stranke moraju biti prebačene na račun Centralne banke BiH. Visoki predstavnik je u posebnom dijelu odluke zaprijetio i sankcijama bankama koje odbiju da prebace novac sa računa Centralnoj banci. Odluke visokog predstavnika su konačne i obavezujuće. Predstavnici vlasti u RS ne priznaje Šmita kao visokog predstavnika u BiH, jer smatraju da nije legalno izabran. U odluci koju je donio visoki predstavnik u BiH, 24. aprila se navodi i da "SNSD i Ujedinjena Srpska kontinuirano instrumentalizuju institucije RS-a kako bi spriječile institucije BiH da efikasno provode odluke i svoju nadležnost na teritoriji cijele države". Prema podacima iz finansijskih izvještaja političkih stranaka, SNSD je iz budžeta na svim nivoima u prošloj godini dobio nešto više od dva miliona maraka (oko milion evra), dok je Ujedinjena Srpska dobila nešto više od 395 .000 maraka (oko 200.000 evra). Dodik smatra da će nakon odluke visokog predstavnika o zabrani finansiranja SNSD-u i Ujedinjenoj Sprskoj naredni potez biti zabrana rada ovim partijama. "Sigurno će doći onda CIK (Centralna izborna komisija), da će zabraniti rad SNSD-u, nećemo moći na izbore i oni misle da su na taj način riješili. Niste riješili. Na taj način ste samo stvorili još veći otpor okupaciji", poručio je Dodik. Dodik i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, koji je predsjednik Skupštine RS-a, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, zajedno sa premijerom RS-a Radovanom Viškovićem. Za njima je u martu raspisana centralna potjernica, jer se nisu odazvali pozivu na saslušanje Tužilaštva BiH. To znači da bi svaka od ukupno 16 policijskih agencija na svim nivoima vlasti u BiH, trebalo da ih privede, što do danas nije učinjeno. Sud BiH je 26. februara osudio Dodika na kaznu zatvora od godinu dana, te izrekao mjeru sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Dodiku se sudilo za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona Republike Srpske (RS), koje je visoki predstavnik prethodno poništio. Riječ je o zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji entiteta RS-a. Zbog djelovanja koji su prijetnja ustavnom poretku BiH, Njemačka i Austrija su početkom aprila uvele sankcije, odnosno zabranu ulaska u te dvije zemlje za Dodika, Viškovića i Stevandića. S članovima porodice, te ključnim političkim saradnicima, Dodik se već nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a sankcije je uvela i Velika Britanija.

Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona je u predmetu visoke korupcije podiglo 25. aprila optužnicu protiv bivšeg direktora Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla Denijala Tulumovića i pomoćnika direktora za sestrinstvo Šefika Husića. U dvije tačke optužnice Tulumoviću se na teret stavljaju dva krivična djela "zloupotreba položaja i ovlaštenja počinjena u sticaju". U trećoj tački optužnice Husiću se na teret stavlja pomaganje Tulumoviću u izvršenju krivičnog djela zloupotreba položaja i ovlaštenja. Optužnica je vezana za nezakonitosti prilikom provedbe procedure javne nabavke linearnog akceleratora, CT simulatora i druge prateće opreme za potrebe Klinike za onkologiju i radioterapiju UKC-a Tuzla. Optužnica je dostavljena Kantonalnom sudu Tuzla na potvrđivanje, saopćeno je iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona. Tulumović se u prvoj tački optužnice tereti da je u periodu od januara do aprila 2023. godine, radeći kao vršilac dužnosti direktora UKC Tuzla, postupao suprotno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH i drugih propisa. On je, navodi se, zaključio ugovor o poslovnoj saradnji sa jednom privatnom zdravstvenom ustanovom u Tuzli suprotno navedenim propisima i ranije zaključenim ugovorima sa drugim privatnim zdravstvenim ustanovama. Tužilaštvo navodi da je Tulumović tako omogućio da plaćanje troškova liječenja za pet njihovih pacijenata kod kojih su nastale komplikacije i koji su primljeni u UKC Tuzla, padnu na teret ove javne zdravstvene ustanove. Na taj način je privatnoj zdravstvenoj ustanovi pribavio i imovinsku korist u iznosu od 128.000 maraka i za isti iznos oštetio UKC Tuzla, navodi Tužilaštvo TK. U drugoj tački optužnice se tereti da je obavljajući ovu funkciju, u periodu od marta do oktobra 2023. godine, postupao suprotno interesima službe i Zakona o javnim nabavkama BiH prilikom procedure i provedbe nabavke lineranog akceleratora, CT simulatora i druge prateće opreme za UKC Tuzla u vrijednosti od oko 8,5 miliona maraka, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV). Tužilaštvo TK navodi kako postoji osnovana sumnja da je Tulumović, zloupotrebljavajući svoj položaj, u više navrata pokušao pribaviti korist jednoj firmi iz Mostara, konstantno tu firmu stavljajući u povoljniji položaj, prilagođavajući tehničke specifikacije i karakteristike uređaja samo ovom ponuđaču. Tužilaštvo tvrdi da je pri tome onemogućavao jednak i nediskriminirajući pristup nadmetanju drugim ponuđačima i tako odugovlačio postupak, zbog čega više stotina onkoloških pacijenata duži period nisu mogli dobiti neophodno liječenje u UKC-u Tuzla. U trećoj tački optužnice se Šefik Husić tereti da je u martu 2023. godine, radeći na poslovima pomoćnika direktora za sestrinstvo, nemajući nikakva ovlaštenja u postupku ove javne nabavke, svjestan da pomaže Tulumoviću u činjenju krivičnog djela, zaduženoj komisiji donio unaprijed pripremljenu tehničku specifikaciju za uređaje. Tužilaštvo navodi i da je tražio da se ta specifikacija uvrsti kao dio tenderske dokumentacije i da članovi komisije istu potpišu, na što oni nisu pristajali. Nakon toga je Tulumović stavio van snage odluku o imenovanju te komisije i imenovao nove članove komisije, kojima je dostavljena izmijenjena tehnička specifikacija koja favorizuje samo firmu iz Mostara, navodi Tužilaštvo Tuzlanskog kantona. Istražni tim Tužilaštva Tuzlanskog kantona (TK) i Sektora kriminalističke policije MUP-a TK proveo je opsežnu i detaljnu istragu u ovom predmetu, tokom koje je obavljeno više pojedinačnih i timskih stručnih vještačenja i uz optužnicu je sudu priloženo više od 800 materijalnih dokaza, saopćilo je Tužilaštvo TK. Uređaji za radioterapiju u UKC-u Tuzla nisu bili u funkciji od februara 2023. do januara 2025. godine, pa se oboljeli od raka iz tog dijela Bosne i Hercegovine nalazili na listama čekanja i odlazili na liječenje u bolnice u Sarajevu, Zenici i Mostaru. Bolnica nije uspijevala kupiti novi uređaj zbog poništenih tendera za nabavku lineranog akceleratora i prateće opreme. Tri tendera za kupovinu novog aparata su poništena zbog žalbe jedne kompanije koja je optuživala bolnicu da pokušava posao "namjestiti" drugom proizvođaču. Novi linearni akcelerator, odnosno aparat za zračenje isporučen je UKC-u Tuzla u januaru 2025. godine, nakon četvrtog tendera. U bolnici u Tuzli od raka se godišnje liječi oko 1.600 oboljelih, a 60 posto njih treba radioterapiju, objavljeno je u martu 2023. iz te medicinske ustanove.

Dug koji je nastao krivicom entiteta Republika Srpska, treba platiti Bosna i Hercegovina. Dok traju rasprave o tome kako i ko će platiti, dug raste iz dana u dan.