Avion s više od 150 državljana Bosne i Hercegovine iz Dubaija, sletio je na Sarajevski aerodrom u večernjim satima, 5. marta. Riječ je o redovnom komercijalnom letu iz Dubaija, prvom nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku od 28. februara, koji su doveli do obustave i poremećaja aviosaobraćaja. Putnici koji su stigli su uglavnom turistički boravili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a na letu je bilo i državljana Srbije.

Avion s oko 150 državljana Bosne i Hercegovine iz Dubaija, sletio je na Sarajevski aerodrom u večernjim satima, 5. marta. Riječ je o redovnom komercijalnom letu iz Dubaija, prvom nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku od 28. februara, koji su doveli do obustave i poremećaja aviosaobraćaja. Putnici koji su stigli su uglavnom turistički boravili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a na letu je bilo i državljana Srbije. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je oko više od hiljadu državljana BiH. Ambasador BiH u Emiratima Bojan Đokić ispratio je prvu grupu građana iz Dubaija. On je rekao da nije poznato kad je novi let, s obzirom na to da ima još ljudi koji se žele vratiti. "Večeras ćemo znati da li će sutra ili preksutra biti novi let", naveo je Đokić. Još oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj državljana BiH obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da su neki od njih ranije evakuirani. Vijeće ministara BiH odobrilo je sredstva u iznosu od 800.000 konvertibilnih maraka za organiziranje letova za povratak državljana BiH iz zemalja Bliskog Istoka, koji to budu željeli. "Odobrena su sredstva iz tekuće rezerve. Već smo u fazi analiziranja tržišta, prikupili smo neke ponude. Sutra tokom dana ćemo sa Agencijom za javne nabavke i Uredom za zakonodavstvo u skladu sa zakonskim procedurama najbrže moguće odabrati kompanije koje bi trebale pomoći da evakuišemo građane Bosne i Hercegovine s Bliskog Istoka i zemalja u kojima im je ugrožena i sigurnost i život", rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova, nakon sjednice Vijeća ministara u četvrtak 5. marta.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo je sredstva za organiziranje letova za povratak državljana BiH iz zemalja Bliskog Istoka, nakon eskalacije sukoba koji su doveli do obustave i poremećaja aviosaobraćaja. "Odobrena su sredstva od 800.000 konvertibilnih maraka iz tekuće rezerve. Već smo u fazi analiziranja tržišta, prikupili smo neke ponude. Sutra tokom dana ćemo sa Agencijom za javne nabavke i Uredom za zakonodavstvo u skladu sa zakonskim procedurama najbrže moguće odabrati kompanije koje bi trebale pomoći da evakuišemo građane Bosne i Hercegovine s Bliskog Istoka i zemalja u kojima im je ugrožena i sigurnost i život", rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova, nakon sjednice Vijeća ministara u četvrtak 5. marta. Prva grupa državljana BiH trebala bi doputovati u Sarajevo u četvrtak navečer, komercijalnim letom iz Dubaija. Najveći broj državljana BiH nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko 1.000 osoba u svakodnevnoj komunikaciji s Ambasadom BiH u vezi s mogućim odlaskom. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj državljana BiH obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a Konaković je kazao da su neki od njih ranije evakuirani. Sjedinjene Američke Države i Izrael su u subotu, 28. februara, pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim zaljevskim državama. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom saobraćaju od pandemije korona virusa.

Rafinerija ulja u Modriči, koja je u ruskom vlasništvu, zatražila je od institucija bh. entiteta Republike Srpske (RS) dozvolu za otvaranje novih pogona, u trenutku kada se suočava s milionskim gubicima i mogućom tužbom zbog duga u gašenju požara na deponiji otpada. Za nova postrojenja za preradu otpadnih ulja, Rafinerija je početkom ove godine pokrenula postupak za dobijanje ekološke dozvole, tvrdeći da će utjecaj na okoliš biti zanemariv. No, lokalna zajednica dočekala je tu najavu s oprezom, s obzirom na to da Rafinerija godinama ne pronalazi rješenje za saniranje odlagališta kiselog gudrona, industrijskog otpada nastalog u rafinerijskom procesu. Jovica Radulović, načelnik te općine na sjeveru zemlje, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da bez saniranja "gudronske jame", Rafinerija ne može očekivati podršku lokalne vlasti za nove pogone. "Konsultovali smo struku i jasno poručili da smo protiv, jer iz takvog postupka već imamo nusproizvod, odnosno gudronsku masu koja je godinama otrov u Modriči i ne treba nam drugi. Mnogo je tu upitnika, ima li potrebe za pogonima, koje količine su u pitanju i odakle će dolaziti", rekao je Radulović. Odlagalište s oko 25.000 tona otpada, koji je nastao u preradi motornih i industrijskih ulja sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom, nalazi se u blizini kuća u naselju nedaleko od grada. Česti požari uzrokovali su proteklih godina zagađenje zraka, a gašenje jednog od većih, koji je izbio u augusta 2024., i financijske troškove općinskom budžetu. Troškovi gašenja tog požara su, prema tvrdnjama lokalne vlasti, premašili milion maraka (500.000 eura), a Općina je morala platiti dio kako izbjegla sudske postupke. "Vlada RS-a je pristala da plati dvije trećine, a jednu trećinu je ostavila Rafineriji, koja to odbija platiti. Mi smo morali dati ukupno 450.000 konvertibilnih maraka (225.000 eura), da ne dođe do utuženja. No, sada taj dug potražujemo i ići ćemo u regresnu tužbu da nam se to refundira", kaže Radulović. Rafinerija je 1967. godine pustila u rad postrojenje za rerafinaciju u kome su se prerađivala otpadna motorna i industrijska ulja prikupljena širom bivše Jugoslavije. Postrojenje je prestalo s radom tokom '90-ih, a u Modriči je ostala "gudronska jama" udaljena manje od deset minuta vožnje od centra Modriče. Odlukom Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS-a iz 2022. godine, Rafinerija u ruskom vlasništvu zadužena je da ukloni otpad. No, iz Rafinerije tvrdili da ne snose odgovornost za taj otpad jer je nastao prije privatizacije kompanije, dok je bila u državnom vlasništvu. Zabrinutost zbog novih pogonaRafinerija u Modriči dio je naftnog sistema RS-a koji je 2007. godine kupila ruska državna kompanija Zarubežnjeft preko svoje firme Neftegazinkor. Posluje u okviru Optima grupe. Ni iz rafinerije ni iz Optima grupe nisu odgovorili na upit RSE o planiranoj tužbi lokalne zajednice, mjerama za saniranje gudronske jame, kao i planovima otvaranja novih pogona. Sredinom januara, Rafinerija je podnijela Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na životnu sredinu za nove pogone za preradu otpadnih ulja. To predstavlja korak u procesu dobijanja ekološke dozvole. Iz Ministarstva su za RSE naveli da se projekt izgradnje novih pogona nalazi u fazi pribavljanja suglasnosti, koje prethode izdavanju ekološke dozvole i drugih regulatornih odobrenja. Ministarstvo nije odgovorilo na pitanje da li će biti upriličena javna rasprava, imajući u vidu zabrinutosti lokalne zajednice od potencijalnih zagađenja. U prethodnoj procjeni utjecaja na okoliš, Rafinerija je pak navela da će novi pogoni koristiti suvremene i sigurne tehnologije, te da će utjecaj na okoliš biti zanemariv. Također, ističe da je u ranijem postupku prerade kao nusproizvod nastajao kiseli gudron dok bi novo postrojenje koristilo savremeniji postupak, koji ne uključuje sumpornu kiselinu i aktivnu glinu. No, te tvrdnje nisu dovoljne da umire grupu građana okupljenu u inicijativu "Stop gudronu u Modriči". Pane Kostadinović, član te grupe i stanovnik naselja u kojoj se nalazi gudronska jama, kaže za RSE da je mještane teško uvjeriti da neće doći do novih zagađenja. "Kažu da će novi pogoni biti u krugu Rafinerije i da neće nastajati nusproizvod kakav je pravljen prije 30 godina. Lijepo je to napisano, ali teško nas je uvjeriti kad vidimo da niko ništa konkretno ne poduzima, osim što su prošlog ljeta pokosili travu i postavili novu ogradu", navodi Kostadinović. Ističe da meštani nisu protiv investicija, ali da nemaju dovoljno objašnjenja i garancija da se neće ponoviti ekološki incidenti. Ističe da je ekološka dozvola, koja je produžavana u godinama nakon privatizacije Rafinerije, bila uvjetovana trajnim rješenjem gudronske jame, ali da ništa nije urađeno. "Bili bismo sretni da je sve kako piše i kada bi se u Rafineriji zaposlilo i 1.000 ljudi. Međutim, nije nam dovoljno objašnjeno o čemu se tu radi, posebno nakon požara prije godinu i po, kada je naselje bilo ugroženo gušili smo se u dimu", kaže Kostadinović. Milionski gubiciNa web stranici Rafinerije u Modriči navodi se da je to jedna najvećih proizvođača maziva i funkcionalnih tečnosti u jugoistočnoj Evropi. Kako je rečeno, osnova za to su "vlastita proizvodnja i najsavremenija postrojenja za proizvodnju, razvojni tim i laboratorijska kontrola proizvoda". Financijski izvještaj o poslovanju Rafinerije pokazuje da je 2025. godinu završila s gubitkom od 4,87 miliona maraka, čime je akumulirani gubitak dosegao 118,2 miliona. U revizorskom izveštaju iz 2024., što je dostupno na internetu, upozoreno je da njena sposobnost da nastavi s radom "ovisi o kontinuiranoj financijskoj podršci matičnog društva". Samir Lemeš, profesor s Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici i predsjednik Eko Foruma Zenica, smatra da je, u trenutnim okolnostima, zabrinutost građana opravdana. "Ljudi imaju pravo da kažu - prvo sanirajte postojeći problem, pa onda razmišljajte o proširenju. Sve drugo produbljuje nepovjerenje. Ko je kupio Rafineriju, kupio je i pogone i odgovoran je za sve što uz njih ide", kaže on. U Rafineriji se proteklih godina smanjen broj radnika pa danas zapošljava oko 170, dok ih je u trenutku privatizacije bilo 540. Đorđe Vidaković bio je u grupi radnika koji su tužili firmu nakon što im je otkazan ugovor o radu. Presuda u korist radnika izrečena je prošle godine, nakon čega se većina njih vratila na posao. Prema riječima Vidakovića, rad rafinerije danas se uglavnom svodi na pakiranje, utovar i miješanje ulja. "Ne radi vakum, rashladni toranj, obrada i priprema vode, deparafinacija (...) Kuhinju su odvojili od rafinerije i dali u zakup. Plan se svaki mjesec ispuni, samo radnici imaju najmanje koristi", kaže on. Vidaković ističe da su radnici vjerovali da će privatizacijom poslovanje ići nabolje. "Prije i poslije rata Rafinerija je sponzorirala čitavu opštinu, kulturno-umjetnička društva i sportske klubove. Toga više nema i opština praktično od Rafinerije nema ništa. Dosta radnika su pred penziju, a rijetko mlađi dođu raditi." Zašto ruski vlasnici održavaju u životu jedinu rafineriju nafte u BiH uprkos milionskim gubicima?Rafinerija ulja u Modriči osnovana je 1954. godine kao kemijska zanatska radnja. Razvoj dostiže šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je izrasla u prepoznatljivog proizvođača motornih ulja i maziva na tržištu bivše Jugoslavije Privatizaciju naftne industrije RS-a 2007. godine provela je Vlada RS-a, predvođena tadašnjim premijerom Miloradom Dodikom. Tada je većinski paket akcija preuzeo ruski državni kapital preko kompanije NefteGazInKor, podružnice Zarubezhneft. U sastav Optima grupe tada su ušle Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i distributer goriva Petrol. Privatizacija je praćena upozorenjima organizacije Transparency International BiH na "netransparentnost i štetnost ugovora o prodaji". Milionskim gubicima danas je opterećena i Rafinerija nafte Brod, koja ne radi otkako je 2018. došlo do eksplozije i požara u postrojenju.

Ministarstvo sigurnosti je preventivno podignulo mjere sigurnosti na viši nivo zbog situacije i eskalacije sukoba na Bliskom Istoku, potvrđeno je iz ovog ministarstva za Radio Slobodna Evropa. "Sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini je stabilna", rekli su iz Ministarstva sigurnosti BiH na upit RSE o tome jesu li planirane posebne mjere s obzirom na to da su neke zemlje Europske unije pojačale mjere sigurnosti zbog mogućih incidenata. Podizanje stepena sigurnosti podrazumijeva, između ostalog, pojačano prisustvo sigurnosnih snaga u blizini objekata za koje se procijeni da bi mogli biti potencijalna meta incidenata. "Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine obavještava javnost da su policijske i sigurnosne agencije u Bosni i Hercegovini, odmah nakon informacija o početku napada na Iran, poduzele dodatne mjere opreza i pojačale aktivnosti. Radi se o uobičajenim preventivnim aktivnostima koje policijske i sigurnosne agencije provode u sličnim situacijama, s ciljem pravovremenog praćenja sigurnosnih izazova i očuvanja stabilnosti i sigurnosti građana", navode iz Ministarstva. Ranije je Ministarstvo unutrašnjih poslova entiteta Republika Srpska pojačalo sigurnosne mjere oko jevrejskih objekata u Banjoj Luci nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku, uz neobrazložene tvrdnje o mogućim vezama pojedinaca iz Federacije BiH s ekstremističkim grupama. U saopćenju za javnost iz MUP-a RS-a, navedeno je kako su pojačane mjere sigurnosti uvedene s ciljem "sprečavanja eventualnih terorističkih napada na području Republike Srpske, s posebnim fokusom na Jevrejski kulturni centar u Banjaluci i druge jevrejske zajednice" u tom bh. entitetu. Sigurnosni stručnjaci i predstavnici jevrejske zajednice u Sarajevu su za RSE rekli da nisu upoznati s konkretnim prijetnjama u BiH. Iz Federalne uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH nisu odgovorili o aktivnostima u vezi s jačanjem mjera sigurnosti. Nakon izraelsko-američkog napada na Iran, ova država je zaprijetila napadima na europske gradove ako se europske zemlje uključe u operacije. Kao odgovor na prijetnje, više europskih država pojačalo je sigurnosne mjere, dok su Velika Britanija, Francuska i Grčka već poslale vojne avione, ratne brodove i helikoptere na Kipar nakon što su iranski dronovi napali britansku vojnu bazu na tom otoku. Njemački sigurnosni stručnjaci upozorili su na mogućnost napada iranskih "spavačkih ćelija" u Europi nakon što je u Iranu izdata fetva kojom se poziva na osvetu za smrt ajatolaha Alija Hamneija, ubijenog u američko-izraelskim napadima.

Ovo što se dešava sa napadima u Dohi ne može se porediti sa ratom u BiH, kaže Sarajlija Mladen Erjavec koji veći dio svog života živi u zalivskim zemljama. "Imamo struju, internet, dostavu hrane." Ipak, kofer je spakovan, rezervoar pun, a keš u novčaniku. U razgovoru za RSE priča i kako je možda najveća opasnost to što ljudi trče napolje da snimaju projektile. Njega je rat u BiH prije 30 godina zatekao van zemlje, a danas, ponovo se suočava sa vanrednim stanjem.

Bosanskohercegovački fudbaler Nemanja Tomašević kopnenim putem i pod raketama 15 sati je napuštao Iran. Tamo je igrao u teheranskom klubu Gol Gohara. Za Radio Slobodna Evropa kaže kako ništa nije naslućivalo izraelsko-američki napad, te da ne zna kakvo je trenutno stanje. U zemljama Bliskog istoka oko 1.400 državljana BiH čeka na evakuaciju koja bi trebala biti obavljena čarter letovima.

Naglo podizanje bezbjednosnih mjera u Republici Srpskoj zbog eskalacije sukoba na Bliskom Istoku praćeno je i tvrdnjama MUP-a RS-a da u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH "postoje pojedinci povezani s ekstremističkim grupama". To je pokrenulo dileme o motivima ovog poteza, ali i o mogućim političkim porukama koje se šalju pod oznakom "procjene rizika". Istovremeno, širenje sukoba nakon američko-izraelske intervencije u Iranu i iranskog odgovora projektilima na ciljeve u regiji, aktiviralo je jačanje mjera širom Evrope, uključujući i one koje se uobičajeno odnose na zaštitu diplomatskih i kulturnih misija država uključenih u sukob. I dok institucije u RS-u tvrde da djeluju preventivno, u Ministarstvu bezbjednosti BiH, kao ni u MUP-u u Federacije BiH, nisu odmah odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome da li su i u drugim dijelovima zemlje uvedene pojačane mjere, niti kako komentarišu navode i postupke entitetskog MUP-a. Šta je uradio MUP RS-a?Od 2. marta na ulicama Banjaluke u blizini Jevrejskog kulturnog centra su stacionirani pripadnici Policije RS naoružani dugim cijevima. Reporter RSE primijetio je i pojačano patroliranje policijskih snaga u tom gradu. U saopštenju za javnost iz MUP-a RS, navedeno je kako su pojačane mjere bezbjednosti uvedene s ciljem "sprečavanja eventualnih terorističkih napada na području Republike Srpske, s posebnim fokusom na Jevrejski kulturni centar u Banjaluci i druge jevrejske zajednice" u tom bh. entitetu. Kako ističu, dodatni oprez uslovljen je i informacijama o "povezanosti pojedinaca iz Federacije BiH sa ekstremističkim grupama te njihovom učešću u terorističkim napadima u BiH i inostranstvu". Iz MUP-a RS nisu odgovorili na upit RSE da obrazlože ove tvrdnje, odnosno da li posjeduju neke informacije o potencijalnim opasnostima od napada. Nije odgovoreno ni da li su pojačane mjere uvedene uvedene u koordinaciji sa drugim policijskim tijelima u BiH, kao niti da li oko toga sarađuju sa nekim od zemalja regije. U saopštenju od 2. marta, navedeno je kako u aktivnostima učestvuju pripadnici Specijalne antiterorističke jedinica MUP-a i Žandarmerija RS, koji vrše pojačan nadzor i preventivne kontrole objekata od posebnog značaja. Pozvani su i građani da svaku sumnjivu aktivnost prijave najbližoj policijskoj stanici ili pozivom na broj 122, dodajući i da je trenutna situacija "stabilna". Bivši direktor Policije FBiH: 'Neprimjerene insinuacije iz RS o prijetnjama'Zlatko Miletić, nekadašnji direktor Uprave policije Federacije BiH, a danas delegat u Domu naroda državnog Parlamenta za RSE ističe kako se podizanje bezbjednosnih mjera u situacijama međunarodnih kriza ne može tumačiti kao znak nove ili nepoznate prijetnje, već kao standardizovana praksa policijskih agencija. Prema njegovim riječima, prvi dio obrazloženja MUP-a RS-a, onaj koji govori o podizanju stepena zaštite oko jevrejskih i drugih štićenih objekata, "potpuno je u skladu s procedurama" koje obavezuju sigurnosne strukture u svim evropskim državama. "Da budemo potpuno jasni, ne podiže se nivo sigurnosti samo oko jevrejskih objekata, nego se principijelno, sa profesionalnog policijskog aspekta, na svim posebno zaštićenim objektima mora povećati stepen sigurnosti kad dođe do ovakvih međunarodnih tenzija", objašnjava Miletić. Dodaje da su takvi objekti jasni: ambasade, konzulati, rezidencije, pa i kulturni centri država uključenih u rat ili međunarodni sukob. "To je običajna situacija, nešto što se radi svuda u Evropi i svijetu. Postoje takozvani elaborati zaštite i policijske agencije su dužne da ih poštuju", ističe. Međutim, Miletić posebno izdvaja dio saopštenja MUP a RS, u kojem se implicira da bi eventualna teroristička prijetnja mogla doći iz Federacije BiH zbog "povezanosti pojedinaca sa ekstremističkim grupama". Takve navode ocjenjuje kao potpuno neprimjerene. "Taj kontekst je vrlo neprimjeren i vrlo bezobrazan. U Sarajevu smo od 1992. do 1995. sačuvali sve objekte pod našom kontrolom, uključujući vjerske objekte svih konfesija, i nijedan nije stradao. Nema nikakvog razloga da se sada insinuira da će nešto doći iz Federacije", naveo je. Naglašava da se ovakve tvrdnje lako mogu zloupotrijebiti u političke svrhe, iako ne odgovaraju terenskoj realnosti. "To su besmislice koje oni tamo valjaju“, kaže, uz ogradu da, bez obzira na političku retoriku, sigurnosne službe uvijek moraju biti na oprezu kako se međunarodna kriza ne bi “zloupotrijebila za neki drugi vid destabilizacije". Šta kažu u jevrejskoj zajednici?U Republici Srpskoj danas postoji tek nekoliko aktivnih jevrejskih objekata, Jevrejski kulturni centar i sinagoga u Banjaluci te sinagoga u Doboju. Pored njih, očuvana su i groblja u Doboju i Bijeljini, dok su ostali istorijski objekti nestali tokom Drugog svjetskog rata i kasnijih razaranja. Iz Jevrejske opštine Banja Luka nisu odgovorili na upit RSE da komentarišu pojačani bezbjednosni nadzor nakon odluke MUP-a RS-a. A Vladimir Andrle, predsjednik sarajevskog jevrejskog društva La Benevolencija, kaže da zajednica nije dobila nikakva upozorenja o posebnoj prijetnji. "Kad se pojavila ta vijest, odmah smo pitali i rečeno nam je da nema nikakvih posebnih prijetnji", kaže Andrle. Navodi da su u kontaktu sa bezbjednosnim organima dobili potvrdu da se radi samo o "malo većoj pažnji" zbog globalne situacije, ali ne i o bilo kakvoj konkretnoj opasnosti: "Nije prijavljeno ništa problematično u tom kontekstu", naveo je. O potezima u RS ističe da ne želi spekulisati. "Ne mogu komentirati odluke unutar RS-a, oni vjerovatno imaju neka svoja saznanja zbog kojih su podigli nivo sigurnosti." Govoreći o stanju u Sarajevu, Andrle ističe da se osjećaj sigurnosti nije promijenio uprkos globalnim događajima. "Kao Jevrej u Sarajevu ne osjećam da je išta drugačije nego prije nego što je počeo rat u Iranu. Jedino što primjećujemo jeste pojačani antisemitizam na društvenim mrežama, što uvijek jeste zabrinjavajuće, ali u realnom prostoru nema promjena", istakao je Andrle za RSE. Upozorenja u zemljama EUIran je zaprijetio napadima na evropske gradove ako se evropske zemlje uključe u vojnu operaciju koju predvode Sjedinjene Američke Države i Izrael. Kao odgovor na prijetnje, više evropskih država pojačalo je sigurnosne mjere, dok su Velika Britanija, Francuska i Grčka već poslale vojne avione, ratne brodove i helikoptere na Kipar nakon što su iranski dronovi napali britansku vojnu bazu na tom otoku. Njemački sigurnosni stručnjaci upozorili su na mogućnost napada iranskih "spavačkih ćelija" u Evropi nakon što je u Iranu izdata fetva kojom se poziva na osvetu za smrt ajatolaha Alija Hamneija, ubijenog u američko-izraelskim napadima. Njemačke vlasti pojačale su nadzor, dok sigurnosne službe upozoravaju da bi fetva mogla potaknuti pojedinačne napade ili aktiviranje postojećih mreža simpatizera Irana u Evropi. Stručnjaci navode da Iran već decenijama koristi mreže povezane s Revolucionarnom gardom za operacije u Evropi, a vlasti u Njemačkoj kažu da trenutno nema konkretnih prijetnji, ali da se sigurnosna situacija može brzo promijeniti i da je nadzor pojačan, piše Euronews. Iran se u prošlosti dovodio u vezu s pokušajima atentata, napadima i zastrašivanjem političkih protivnika u više evropskih zemalja, često uz korištenje kriminalnih grupa kako bi se prikrila direktna odgovornost, piše Politico. Osim fizičkih napada, stručnjaci upozoravaju i na rizik od cyber napada. Iran se smatra jednim od glavnih cyber protivnika Zapada, zajedno s Rusijom, Kinom i Sjevernom Korejom. Evropske institucije posebno upozoravaju na mogućnost napada na državne institucije i kritičnu infrastrukturu, poput energetskih i transportnih sistema. Iako trenutno nema dokaza o širokim cyber napadima na Evropu, stručnjaci smatraju da bi se rizik mogao povećati ukoliko evropske zemlje otvoreno podrže američke i izraelske vojne operacije protiv Irana. Teroristički napadi i prijetnje u BiHPosljednji napad u BiH okvalifikovan kao teroristički dogodio se u oktobru 2024. u Bosanskoj Krupi, gdje je četrnaestogodišnjak ubio jednog i ranio drugog policajca u lokalnoj stanici, čime je nakon gotovo deset godina ponovo otvoreno pitanje terorizma u zemlji. Prethodni potvrđeni teroristički akti vezani su za 2015. godinu, napad Nerdina Ibrića na policijsku stanicu u Zvorniku, u kojem je ubijen policajac Dragan Đurić, te napad Enesa Omeragića u sarajevskom naselju Rajlovac, gdje su stradala dvojica pripadnika Oružanih snaga BiH. Ovi slučajevi nadovezali su se na ranije napade, bombaški napad na policijsku stanicu u Bugojnu 2010. i napad Mevlida Jašarevića na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 2011. godine. Prema izvještaju EUROPOL a za 2022. godinu, u zemljama Zapadnog Balkana postoje faktori koji doprinose radikalizaciji, poput identitetskih tenzija, religijskih fragmenata i teških socioekonomskih uslova, ali u regiji ne djeluju velike terorističke organizacije, već su incidenti uglavnom povezani s pojedincima ili malim lokalnim grupama. Američki State Department u izvještaju iz 2023. navodi da je BiH i dalje kooperativan partner u borbi protiv terorizma, ali da su njeni institucionalni kapaciteti ograničeni i da napredak ostaje skroman. U februaru ove godine Savjet ministara BiH zamrznuo je imovinu i sredstva 11 državljana povezanih s organizacijama ISIL i Al Nusra, uključujući radikalnog selefijskog vođu Nusreta Imamovića i nekoliko drugih državljana za koje se vjeruje da se nalaze u Siriji. Mjere su uvedene u skladu s obavezama prema Ujedinjenim narodima i MONEYVAL u i imaju preventivni karakter. Saradnja na tekstu: Meliha Kešmer i Dženana Halimović

Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine osigurat će sredstva za povratak državljana iz ugroženih područja Bliskog Istoka, najavio je ministar financija Srđan Amidžić. "Očekujem podršku Savjeta ministara BiH, jer institucije BiH finansiraju Republika Srpska i Federacija BiH, a briga o građanima i humanost moraju biti na prvom mjestu", napisao je na X-u Amidžić. Ranije je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio da bi Vijeće ministara BiH 5. marta trebalo odlučivati o financiranju čarter letove za evakuaciju bh. državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, usred eskalacije sukoba na Bliskom Istoku. Prva grupa državljana BiH trebala je doputovati u Sarajevo u srijedu, komercijalnim letom iz Dubaija, ali je let u međuvremenu otkazan. Konaković je novinarima kazao da nema potpune informacije o razlozima otkazivanja, ističući da je naredni redovni let iz Emirata za Sarajevo najavljen za subotu. Najveći broj državljana BiH nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko 1.000 osoba u svakodnevnoj komunikaciji s ambasadom u vezi s mogućim odlaskom. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj državljana BiH obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a Konaković je kazao da su neki od njih ranije evakuirani. Sjedinjene Američke Države i Izrael su u subotu pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim zaljevskim državama. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom saobraćaju od pandemije korona virusa.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je da bi Vijeće ministara BiH 5. marta trebalo odlučivati o financiranju čarter letove za evakuaciju bh. državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, usred eskalacije sukoba na Bliskom Istoku. Prva grupa državljana BiH trebala je doputovati u Sarajevo u srijedu, komercijalnim letom iz Dubaija, ali je let u međuvremenu otkazan. Konaković je novinarima kazao da nema potpune informacije o razlozima otkazivanja, ističući da je naredni redovni let iz Emirata za Sarajevo najavljen za subotu. "Očekujem da ćemo sutra na sjednici Vijeća ministara BiH odobriti novac iz budžetske rezerve kako bismo platili nekoliko čarter letova. Oni su nam sigurniji od komercijalnih, iako i oni čekaju slotove, vrijeme i raspored. Mislim da ćemo u narednih nekoliko dana i formalno početi sa evakuacijom građana iz Emirata", kazao je Konaković. Najveći broj državljana BiH nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko 1.000 osoba u svakodnevnoj komunikaciji s ambasadom u vezi s mogućim odlaskom. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj državljana BiH obratilo insitucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a Konaković je kazao da su neki od njih ranije evakuirani. Istaknuo je da je kontaktu sa ministrima vanjskih poslova Srbije i Hrvatske, s kojima dogovara uzajamnu pomoć u evakuaciji građana. "Troje naših državljana već je stiglo u Beograd, letom iz Egipta, tri studentice su na letu za Podgoricu. Zajedničkim snagama smo na tragu da riješimo ovaj veliki problem", kazao je. Sjedinjene Američke Države i Izrael su u subotu pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim zaljevskim državama. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom saobraćaju od pandemije korona virusa.

Cene sirove nafte i prirodnog gasa skaču na svetskim tržištima zbog rata u Persijskom zalivu. Barel sirove nafte Brent skočio je za oko 7 odsto. Nakon izraelskih i američkih udara na Iran i odmazde Teherana na zalivske zemlje, širom regiona su zatvorena naftna i gasna postrojenja. Saudijska Arabija je delimično obustavila rad u ogromnoj rafineriji Ras Tanura nakon napada koji je izazvao požar u postrojenju, dok je Katar obustavio proizvodnju tečnog prirodnog gasa. Uz to iranske vlasti su zatvorile prolaz kroz Ormuski moreuz, koji povezuje Perzijski zaliv sa otvorenim morem i kojim prolazi oko petine svetske nafte prolazi kroz Ormuski moreuz. Dugotrajan sukob na Bliskom istoku mogao bi da dovede do daljeg rasta cena nafte i gasa i potresa na globalnom energetskom tržištu kao pre četiri godine kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu. Tada su cene nafte i gasa dostigle maksimum što je dovelo do inflacije i promene tokova snabdevanja, kada su evropske zemlje počele da traže alternativu Rusiji. U BiH već zabeležen blagi rast cena gorivaIako su cene goriva u Bosni i Hercegovini poslednjih dana porasle za nekoliko feninga, veći skokovi tek se očekuju početkom sedmice, nakon rasta otkupnih cena dizela u Luci Ploče u susednoj Hrvatskoj. Prema saznanjima RSE, otkupna cena dizela u Pločama od 4. marta mogla bi da poraste za 0,10 eurocenti, što bi se potom prelilo i na maloprodajne cene u BiH. Nadležnost nad tržištem goriva u BiH podeljena je između dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske. Dok u Federaciji BiH postoje robne naftne rezerve, u RS ih nema, već se nivo rezervi dogovara sa prodavcima u tom entitetu. Nadležni iz oba entiteta nisu odgovorili na upit RSE sa koliko rezerve goriva raspolažu ukoliko dođe do nestašice. Predsednik Grupacije trgovaca naftom RS, Đorđe Savić, kaže da su cene u RS već skočile. "Eurodizel je od 2,39 do 2,42 maraka (1,2 – 1,23 eura), uz poskupljenje od oko 10 feninga (0,5 eurocenti)", rekao je Savić. Dodaje kako "još nema straha od nestašice", te da su ponegde zabeležene gužve koje stvaraju građani, “zbog straha od rasta cijena." U Federaciji BiH predsednik udruženja trgovaca Milenko Bošković kaže da je poskupljenje neizbežno. "Nafta je danas prešla 140 dolara po barelu. Kako neće doći do poskupljenja? Juče su ljudi stampedom sipali gorivo, ispražnjene skoro zalihe", rekao je Bošković za RSE. On je naveo da će goriva biti ako ga daju dobavljači. "Evo sad čekaju u redu cisterne. Znaju da će biti sutra toliko skuplje u nabavi, a od prekjuče nam nisu dali (nabavku) za juče", dodao je. U Federaciji BiH su u poslednja tri dana maloprodajne cene porasle u proseku za 0,05 eurocenti, najviše kada je reč o dizelu. Iz Federalnog ministarstva trgovine poručuju da je reč o "minimalnim korekcijama" i da je tržište "stabilno". "Nema mesta za paniku", navodi se u odgovoru na upit RSE, uz podsetnik da su marže i dalje ograničene 0,125 eurocenti u maloprodaji i 0,03 eurocenta u veleprodaji. U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj takođe potvrđuju da je poslednjih dana zabeležen rast cena zbog poskupljenja nafte na svetskim tržištima. "Prema trenutnim informacijama sa terena, snabdijevanje tržišta se odvija nesmetano i trenutno nije ugroženo“, navelo je Ministarstvo trgovine RS za RSE. U RS je, kao i u Federaciji, ograničena visina marži. Nadležne institucije oba entiteta ponavljaju da je snabdevanje uredno, ali da će se dalji cenovni trendovi u potpunosti kretati u skladu sa globalnim tržištem i geopolitičkom situacijom na Bliskom istoku. Srbija priprema mereSrbija priprema mere kako bi bila obezbeđena energetska sigurnost, a njihovo objavljivanje se najavljuje za vikend. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je cena dizela 3. marta na kotacijama u Mediteranu osam posto viša nego u Srbiji. "Zato je moja ideja da nađemo mere kako da subvencionišemo u narednih mesec dana, jer ne smemo da pustimo da nam cene nafte podivljaju", rekao je Vučić. Berzanski stručnjak Nenad Gujaničić kaže za RSE da će građani i privreda osetiti posledice ukoliko cene sirove nafte budu visoke duži vremenski period. "Onda će se to preliti i na cene goriva kod nas na pumpama, posledično i na višu inflaciju i na sve negativne događaje koji mogu da se dese", rekao je. Povlačeći paralelu sa 2022, Gujaničić kaže da su se tada više cene sirove nafte održale oko godinu dana što je napravilo "darmar" sa inflacijom. "Visoka cena sirove nafte mogla bi da ponovo rasplamsa inflaciju i onda bismo bili svedoci novog rasta kamata, težeg zaduživanja privrede i stanovništva", naveo je. To bi, kako dodaje, moglo da "dovede do recesionih kretanja u globalnoj privredi a da samim tim i mi osetimo." Trenutno litar evrodizela u Srbiji može da košta maksimalno 200 dinara (1,7 eura) za litar, a cena benzina evropremijum BMB je 181 dinara (1,54 eura) za litar. Cene benzina i dizela u Srbiji formiraju se na osnovu državne uredbe, kojom se ograničava maksimalna maloprodajna cena kako bi se sprečile velike tržišne oscilacije. Te cene se ažuriraju na nedeljnom nivou, a izračunavaju se prema prosečnoj veleprodajnoj ceni u Srbiji uvećanoj za fiksnih 17 dinara po litru. Ministarstvo rudarstva i energetike nije odgovorilo na upit RSE kolike su rezerve sirove nafte u Srbiji. A predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, tokom obraćanja novinarima 3. marta, rekao kaže da postoje velike rezerve nafte, naftnih derivata i gasa. "U rezervama imamo 519 miliona kubnih metara gasa, što u Srbiji, što u Mađarskoj, ali ne možemo čitavu količinu da provučemo kroz kapacitete naših cevi", rekao je Vučić. Iako je nakon ruske invazije na Ukrajinu, Srbija započela divezifikaciju snabdevanja gasom, i dalje dominantno zavisi od ruskog gasa.x Dok je u 2025. najviše sirove nafte za svoju rafineriju uvezla iz Kazahstana – 64 odsto, a drugi je Irak sa 11 odsto. Srbija se suočila sa opasnošću od nestašice nafte i naftnih derivata pre nekoliko meseci kada su stupile na snagu američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva. Američka administracija je produžila licencu za rad NIS-u do 20. marta zahvaljujući pregovorima ruskog Gaspromnjefta sa mađarskim MOL-om o prodaji ruskog udela. Kosovo usred upozorenja i privremenih meraU roku od samo 24 sata, cena goriva na Kosovu je porasla za najmanje 14 centi. Tako je 3. marta, litar dizela na nekim benzinskim pumpama dostigao 1,39 evra, dok je benzin bio na 1,38 evra. Kosovo nema sopstvenu rafineriju i u potpunosti se snabdeva uvozom, a samo prošle godine je zemlja uvezla preko 478 miliona evra nafte i više od 51 milion evra benzina. Glavne zalihe dolaze iz Nemačke, Mađarske, Grčke, Albanije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok značajan deo ulazi preko terminala Porto Romano u Draču. Predsednik Udruženja naftaša Kosova, Fadil Berjani, kaže za RSE da cene mogu nastaviti da fluktuiraju, jer se kompanije snabdevaju prema trenutnim cenama na berzi i ne drže velike rezerve. Suočeno sa brzim rastom cena, Ministarstvo industrije, preduzetništva i trgovine (MIT) Kosova najavilo je intenziviranje inspekcija i izradu dnevnih izveštaja o cenama. Stručnjak za tržište nafte Jakup Gaši kaže za RSE da postoji rizik da će kompanije povećati cene čak i za količine kupljene ranije po nižim cenama. Prema njegovim rečima, inspekcije bi trebalo da proveravaju vreme uvoza i stvarne troškove kako bi se izbegle zloupotrebe. Kosovska agencija za zaštitu konkurencije (AKA) takođe upozorava na istrage o bilo kakvim sumnjivim promenama cena ili mogućim sporazumima između operatera da se one odrede. Na mađarskoj berzi HUPX, sa koje Kosovo takođe uvozi, cena električne energije porasla je sa oko 60 evra po megavat-satu 1. marta na 115 evra 3. marta - skoro udvostručivši se za dva dana. Istovremeno, referentna cena gasa u Evropi porasla je za 33 procenta 3. marta, nakon još jednog povećanja od oko 50 procenata ranije ove nedelje. Prema Gašiju, ovo povećanje će povećati troškove transporta, koji čine veliki deo troškova za proizvodne i trgovinske kompanije. "Naftni derivati su suštinski deo energetskog sektora - što ih čini vitalnim za svaku drugu granu privrede", kaže on. Slično upozorenje izdala je i Kosovska privredna komora (PKPK), koja je procenila da povećanje cena goriva direktno utiče na troškove transporta i proizvodnje prehrambenih proizvoda i osnovnih usluga. Prema njima, ova situacija će "dodatno pogoršati troškove života", povećavajući rizik od novog talasa inflacije. U tom kontekstu, Komora je predložila da institucije razmotre smanjenje ili privremenu obustavu nekih poreza za najviše pogođena preduzeća, kao i preispitivanje poreskog opterećenja na osnovne proizvode. Crna Gora: Najpogođeniji euro dizelDraško Striković iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore kaže za RSE da se može očekivati povećanje cena na tržištu. "Trenutno najpogođeniji je euro dizel jer je njegova potražnja i na globalnom nivou značajna zbog industrije. Tako da možemo očekivati da će za dizel povećanje biti veće nego za ostale proizvode", naveo je. U Crnoj Gori se određuje maksimalna maloprodajna cena, koja se bazira na berzanskim kotacijama gotovih proizvoda za dizel i benzin. Svakih 14 dana se na osnovu dvonedeljnog dnevnog proseka određuju cene za naredni period. Eurodizel u Crnoj Gori košta 1,34 eura po litru, eurosuper 98 i eurosuper 95 koštaju 1,43, odnosno 1,40 eura. U Crnoj Gori ne postoji prerada i ne uvozi se sirova nafta, već isključivo prerađeni naftni derivati, kako objašnjava Striković, od dizela, benzina, loživih ulja, gasa. "I svi zavise od tih uvoznih i globalnih cijena", dodao je. Kako kaže Crna Gora je oslonjena na rafinerije u Hrvatskoj i Grčkoj. "Koje imaju u Crnoj Gori predstavnike i distributere naftnih kompanija iz svojih zemalja i primarno, koliko je meni poznato, sa mediteranskih izvora sirove nafte se snabdjevaju", naveo je Striković. Kako dodaje, delimično su se neki proizvodi uvozili iz Srbije, ali je to u manjoj meri poslednjih nekoliko meseci od uvođenja sankcija NIS-u.

Više od 1.000 državljana BiH, uglavnom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zatražilo je informacije o povratku kući nakon što su sukobi između SAD-a, Izraela i Irana poremetili zračni saobraćaj širom Bliskog Istoka. Najviše ih je u Dubaiju i drugim gradovima Ujedinjenih Arapskiih Emirata, gdje je oko 1.000 državljana BiH u evidenciji institucija. Među njima je i 150 turista poput Jasmine iz Sarajeva koja očekuje skori povratak kući. “Došla sam četiri dana da odmorim i drugi dan čujem detonacije. Nije baš prijatno nakon djetinjstva provedenog u ratu u Sarajevu. Ono sto znamo jeste da je, po rasporedu, let za Sarajevo 4.marta pa čekamo informaciju da li smo mi na tom letu”, kazala je za Radio Slobodna Evropa. Ipak, kako każe, osoblje u toj zemlji daje sve od sebe da se turisti osjeċaju sigurno. “Rekli su da će pokriti trošak hotela i hrane svima koji su 'zaglavili' u Dubaiju, Osjećam se mirno dok ne počnem odgovarati na poruke i upite ljudi koji su u Bosni ili diljem Evrope i koji su zabrinuti”, ističe Jasmina. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael započeli su 28. februara vojnu akciju protiv Irana, u kojoj su ubijeni iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei i drugi visoki zvaničnici. Iran je uzvratio napade, ciljajući države, u kojima SAD imaju vojne baze. Prvi letovi za SarajevoHiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom saobraćaju od pandemije korona virusa. Manji broj bh. građana, koji je boravio u Iranu, evakuiran je još prije eskalacije, potvrdio je za RSE ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. Nekoliko ih je, kako kaže, ostalo u toj zemlji, ne želeći je napustiti. Osim u Iranu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, a stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. Konaković je kazao da očekuje da prva grupa bh. državljana tokom srijede krene prema BiH, s obzirom na to da su iz Dubaija ponovo uspostavljeni letovi. Kazao je da se razmatra i mogućnost angažiranja čarter leta, o čemu se vode razgovori s Ministarstvom financija BiH radi osiguravanja novca. Među turistima iz BiH koji su ostali "zaglavljeni" pri tranzitu u Dubaiju je i Samra Menzilović-Ćatić. O ona za RSE kaže da je svim turistima, čiji su letovi otkazani, osiguran smještaj. "Bilo je mnogo turista na aerodromu. Pošto nema toliko kapaciteta, organizovan je i alternativni smještaj. Ja sam imala sreću pa sam uspjela da se čujem sa aviokompanijom i osigurali su nam boravak u hotelu na periferiji Dubaija", kazala je. I Samra očekuje da će se kući vratiti prvim letom za Sarajevo. "Neki su letovi krenuli, ali malo je aviona za Evropu. Uglavnom su to avioni za Indiju i ka tom dijelu svijeta. Imamo informacije da bi naš let mogao biti sutra, ali čekamo sa sigurnošću kada bi to moglo biti". Ambasada BiH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima objavila je da će prednost u evakuaciji imaju turisti i osobe starije od 65 godina. "U srijedu bi trebao biti jedan let za Sarajevo i ona je već popunjen. Pokušavamo da organizujemo i jedan vanredni let, ali vidjet ćemo da li ćemo uspjeti", kazao je ambasador Bojan Đokić za RSE, ističući da svi državljani BiH imaju osiguran smještaj i da su na sigurnom. Nakon izraelsko-američkog napada, koji je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump nazvao "velikom borbenom operacijom", Iran je uzvratio napade, a eksplozije su odjeknule širom Bliskog Istoka. Iranski Crveni polumjesec saopćio je 3. marta da je broj poginulih u Iran dosegao 787 osoba. Istovremeno, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman i Kuvajt tvrde da su do sada uspjele presresti većinu raketa i dronova iz Irana koji su ciljali energetska postrojenja, luke i aerodrome. Vlasti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima saopćile su 1. marta da su poginule tri osobe dok je 58 povrijeđeno. Amra Nalić, koja četiri godine radi u Dubaiju kao menadžerica u bosanskom restoranu, kaže za RSE da je od nedjelje rad obustavljen, s obzirom na to da se restoran nalazi u blizini turističkih atrakcija. Škole u Dubaiju organizirale su za učenike online nastavu, a svi koji to mogu rade od kuće, ali Amra kaže da za sada ne planira napuštanje Dubaija. "Trenutno se osjećam sigurno. Nije bilo nikakvih napada u mojoj blizini. Osjetili smo detonacije prvog dana, ali nakon toga ne. Turističke atrakcije i parkovi ne rade. No, rade tržni centri i možete vidjeti ljude na ulici kako šetaju bez ikakve panike", kazala je. Ponuđena pomoć iz Srbije?Ministarstvo vanjskih poslova Srbije do sada nije objavilo koliko se državljana te zemlje nalazi u državama Bliskog Istoka. To ministarstvo saopćilo je u ponedeljak uvečer da je počeo proces evakuacije državljana Srbije iz Izraela. Oni bi, prema najavama, trebali biti transportovani u Egipat, odakle će avionom, koji je obezbijedila Vlada Srbije, biti vraćeni u Beograd. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 3. marta da je Srbija spremna učestvovati u evakuaciji svojih građana iz Dubaija, tvrdeći da je pomoć ponudila i BiH. "Mnogi žele da se vrate iz Dubaija, a mi ćemo to organizovati kada i kako budemo mogli. Imamo avione, ponudili smo i BiH da zajedno vraćamo građane. Sve zavisi od opasnosti i zatvorenih aerodroma, odnosno od toga da li lete rakete", rekao je Vučić. Avio-kompanija FlyDubai saopćila je da je od 2. marta navečer počela realizirati ograničen broj letova. Jedan avion sletio je iz Dubaija u Beograd u utorak ujutro.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da u Iranu trenutno boravi manji broj državljana BiH, te da su zemlju već ranije napustili oni koji su to željeli, usred eskalacije sukoba na Bliskom Istoku. "Preostali su ostali svojom voljom i nisu razmišljali o odlasku iz zemlje", rekao je Konaković, dodajući da bi jedna osoba iz Ambasade BiH trebala napustiti Iran, dok će ambasador ostati. Najveći broj državljana BiH nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko 1.000 osoba u svakodnevnoj komunikaciji s ambasadom u vezi s mogućim odlaskom. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. Iz Dubaija su, prema njegovim riječima, ponovo uspostavljeni letovi, te se očekuje da prva grupa državljana BiH tokom sutrašnjeg dana krene prema BiH. Konaković je naveo da su letovi odobreni i da je u toku organizacija odlazaka za one koji žele napustiti zemlju. Ministarstvo vanjskih poslova BiH razgovaralo je i sa vlastima Saudijske Arabije, koje su dale garancije da će omogućiti izdavanje viza na granici za državljane BiH, ako bi bilo potrebno koristiti tu rutu zbog eventualne obustave letova iz Dubaija. Konaković je potvrdio da se razmatra i mogućnost angažiranja čarter leta, o čemu se vode razgovori s Ministarstvom financija BiH radi osiguravanja sredstava, ako bude potrebno. On je naveo da ne vidi mnogo prostora za brzu deeskalaciju situacije, te da dio državljana BiH koji se javio ambasadama razmatra odlazak, dok drugi ne planiraju napustiti zemlje u kojima trenutno borave. Sjedinjene Američke Države i Izrael su u subotu pokrenuli napade na Iran. Rat se brzo proširio Teheranom koji je gađao američke baze u susjednim zaljevskim državama, a Izrael je napao ciljeve Hezbollaha u Libanonu koji podržava Iran. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman i Kuvajt do sada su uspjeli presresti većinu raketa i dronova iz Irana koji su ciljali energetska postrojenja, luke i aerodrome.

Krajem decembra 2025. godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je zakon kojim se kanabis legalizira u medicinske svrhe i mnogi su vjerovali da je agoniji pacijenata konačno došao kraj. Međutim, dva mjeseca kasnije – zakon se još ne primjenjuje. Nema pravilnika, nema zahtjeva za uvoz i nema kanabisa na recept.

Već mjesec dana stanovnici Moldavije pri odlasku u Evropsku uniju ne moraju strahovati da li će im mobilni podaci slučajno ostati upaljeni te će ih po povratku kući dočekati astronomski telefonski račun. Naime, Moldavija je, zajedno sa Ukrajinom, u januaru postala dio roaming sistema Evropske unije, iako sama zemlja nije članica. Veaceslav Groza, moldavski urolog koji skoro sedam godina putuje u Rumuniju gdje također radi kao urolog kaže za RSE da su “tarife mobilne telefonije postale jeftinije i pristupačnije” otkako je njegova zemlja integrisana u roaming zonu EU. Strah da će vam jedan poziv nabiti astronomski telefonski račun uskoro bi mogao biti stvar prošlosti i u zemljama Zapadnog Balkana koje su također kandidati za članstvo. Evropska komisija predložila je otvaranje pregovora kojim će i zapadnobalkanski stanovnici uživati ista roaming prava kao i EU. "Iznenadni računi ili veći troškovi tokom putovanja su nešto što unutar EU više ne poznajemo. Danas smo predložili da se to proširi na Zapadni Balkan", rekla je komesarka za prošitenje Evropske unje Marta Kos. Bolje ekonomske prilikePrednost putovanja bez roaminga mogla bi biti značajna obzirom da najbitniji trgovinski partner Bosne i Hercegovine ostaje Evropska unija, kao što su ranije saopštili iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine "sa više od 73 posto izvoza i 66 posto uvoza." Kada su u pitanju turističke posjete gosti iz Hrvatske su najčešći u BiH, ali i obrnuto. Bosanski državljani također često putuju u zemlje u kojima nemaju vizna ograničenja ili gdje imaju jaku dijasporu poput Njemačke, Austrije, Slovenije. Zemlje Evropske unije su i primarna destinacija emigracije bosanskohercegovačkih stanovnika. Susjedna Hrvatska, također EU zemlja, prva je na listi zemalja u kojoj žive državljani BiH. Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, preko 363 hiljade bh. državljana živi u ovoj zemlji. Također, u Njemačkoj živi preko 333 hiljade državljana BiH. Iz Ambasade Švedske za Radio Slobodna Evropa kažu da je jačanje veza među ljudima dugogodišnji švedski prioritet.U ovoj zemlji živi oko 60.000 državljana BiH. "Postepeno izgraditi snažnije veze između ljudi u Bosni i Hercegovini i u Evropskoj uniji korisno je za sve i predstavlja nešto što Švedska podržava i promoviše," rekli su iz Ambasade Švedske u BiH. Naglasili su da su i ranije podržavali slične mjere, poput ranijeg sporazuma o smanjenju rominga između EU i Zapadnog Balkana. "Jer doprinose praktičnim koracima koji unapređuju proces proširenja EU, podržavaju ekonomsku konvergenciju i smanjuju prepreke za švedske kompanije. Uz to, švedska vanjska politika prema regionu naglašava da su vladavina prava i reforme u središtu pristupanja EU, dok su povezanost i digitalna integracija alati za stabilnost i rast. Inicijativa o roamingu u skladu je s tim prioritetima." Na samitu zemalja Evropske unije i Zapadnog Balkana održanom u Tirani u decembru 2022. potpisana je deklaracija kojom se zemlje obvezuju na postupno smanjenje naknada za roaming. Manje tarife krenule su od 2023. godine. Prema deklaraciji, cijena jednog gigabajta trebala bi 2026. godine iznositi 14 eura. No, dok zemlja ne uđe u roaming sistem, dnevna doza naknade za roaming korisnika EU kartice u BiH može biti između sedam i 15 eura dnevno za internet. Za korisnike kartica bh. telecom operatora cijene variraju od sedam eura po gigabajtu do 12 eura za travel pakete, što se obično preporučuje. U suprotnom, trošak zbog recimo korištenja interneta može značajno narasti. Ali, u budućnosti bi se oni mogli i smanjiti. Tako na primjer, ako korisnik prosječnog paketa nekog od tri bh. operatera tokom putovanja troši jedan gigabajt mobilnih podataka, za pet dana bi mogao potrošiti od 35 do 75 eura. No, bez roaminga svi troškovi bi se sveli na mjesečne račune, što znači da bi mogli platiti čak i oko 13 eura za cijeli mjesec prema trenutnim cijenama. Olakšanje za putnikeGlavobolja zbog razmišljanja o karticama, dodatnim podacima i računima mogla bi sa roamingom najprije prestati kod onih koji često putuju i kreću se između zapadnobalkanskih zemalja i EU. Ranija istraživanja pokazala su da je 81 posto putnika iz Evropske unije osjetilo korist nakon što je 2017. godine širom ovog bloka ukinut roaming sistem. Pri planiranju odmora cijena igra veliku ulogu i svaka dodatna stavka utiče na odluku, kaže Amel Lizde, vlasnik Checkpoint Travel, agencije iz Mostara čija je uža specijalnost posebno prilagođeni individualni odmori. "Sama činjenica da moraju razmišljati o roamingu predstavlja psihološku barijeru, čak i ako trošak na kraju nije ogroman," pojašnjava. Dešava se, kaže, da gosti ostanu bez interneta odmah po dolasku ili da kasnije dobiju neočekivano visoke račune "što stvara negativan prvi utisak." "Ukidanje roaminga između BiH i EU bi uklonilo jednu tihu, ali realnu prepreku u putovanju i dodatno olakšalo dolazak evropskih gostiju, ali i poslovanje domaćih firmi koje sarađuju s EU tržištem", dodaje Lizde. Kako teče proces pregovora?Građani zemalja Zapadnog Balkana od jula 2021. godine koriste pogodnosti nižih tarifa kada putuju unutar regiona koje su postignute na osnovu Regionalnog sporazuma o roamingu na Zapadnom Balkanu. Tako korisnici sva tri telekom operatera iz Bosne i Hercegovine više ne plaćaju dodatnu naknadu prilikom korištenja telefona u Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu. No, da bi ta usluga bila dostupna i širom Evropske unije, Evropska komisija prvo traži odobrenje Vijeća EU za otvaranje pregovora sa partnerima sa Zapadnog Balkana. Nakon što zahtjev bude usvojen kreću bilateralni sporazumi. Po finalizaciji sporazuma i potpunom usklađivanju sa pravilima EU o roamingu, građani koji putuju između EU i Zapadnog Balkana moći će da upućuju pozive, šalju poruke i koriste mobilne podatke bez dodatnih roaming naknada. *Saradnja na tekstu Cristina Straton

Dok šef diplomatije Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedin Konaković upozorava na novo remećenje globalne stabilnosti, lider bosanskih Srba i smijenjeni predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik u eskalaciji na Bliskom istoku vidi potvrdu "iranske ideološke prijetnje". Američko-izraelska intervencija u Iranu, te odgovor te države neselektivnim gađanjem ciljeva u državama regije, oživjelo je diskusije o prisustvu Irana u BiH. U postu na mreži X, Milorad Dodik tvrdi da je Republika Srpska, entitet u BiH, nastala u borbi protiv "iranske ideologije", optužujući Bošnjake za rat u BiH. To, po riječima sagovornika Radija Slobodna Evropa (RSE), nije u skladu sa stvarnošću, jer je podrška Irana Armiji BiH uslijedila nakon već raširene kampanje terora srpskih snaga širom zemlje. Iran je tokom rata pomagao probosanske snage novcem, humanitarno i oružjem. Nakon poslijeratnog pritiska Sjedinjenih Američkih Država na vlasti u Sarajevu da se prekine jači politički uticaj Irana, veze sa Teheranom su svedene na postojanje kulturnih centara, naučnu saradnju, te vrlo rijetke političke posjete. Uprkos tome, pojedini događaji i izostanak jasnih reakcija u Sarajevu povremeno otvaraju prostor za različite interpretacije iranskog prisustva. Kakva je danas saradnja BiH i Irana?U maju 2025. ministar odbrane Zukan Helez primio je iranskog vojnog izaslanika, nakon čega se, zbog upozorenja američke administracije, morao izvinjavati strateškim partnerima. Portparolka iranske vlade Fatemeh Mohajerani boravila je u Sarajevu 2025. godine, dok je godinu ranije BiH posjetio iranski diplomata Mahmud Heidari. Još ranije, 2022. godine, iranski ministar vanjskih poslova sastao se u Sarajevu s tadašnjom ministricom Biserom Turković i predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem. Bosna i Hercegovina i Iran imaju šest bilateralnih sporazuma o saradnji: trgovinskih, kulturnih, naučnih i investicijskih. Ipak, ekonomska razmjena je minimalna. U posljednjih pet godina BiH je u Iran izvezla oko 4,4 miliona evra, dok je uvoz iz Irana vrijedio oko 21 milion evra. Najviše se izvoze proizvodi od drveta, dok se iz Irana uglavnom uvozi voće. Državljanima BiH nije potrebna viza za ulazak u Iran do 15 dana, dok iranskim državljanima za ulazak u BiH viza jeste potrebna. Nedavno pažnju javnosti privukao Perzijsko‑bosanski koledž kod Sarajeva, u vlasništvu Islamske Republike Iran, u kojem se na snimcima vidio portret Kasima Sulejmanija, jednog od nekad najmoćnijih vojnih zapovjednika Irana. Ubijen je u američkom zračnom napadu u Bagdadu, u januaru 2020. godine, a vlasti u Teheranu i njihovi saveznici slave ga kao mučenika. Zapadne zemlje i Ujedinjeni narodi sankcionirali su njega i Kuds snage zbog povezanosti s terorističkim aktivnostima i iranskim nuklearnim programom. Delegacija iranske ambasade prisustvovala je obilježavanju Dana državnosti u toj školi, dok uprava nije odgovarala na upite o obrazovnom cilju postavljanja Sulejmanijevog portreta. U Sarajevu djeluje Iranski kulturni centar, a od 2016. realizovan je niz izložbi, filmskih sedmica i književnih događaja. Ima li Iran saveznike u BiH?Božo Kovačević, nekadašnji hrvatski diplomata, za RSE ocjenjuje da je jasno da Dodik svojim komentarima "želi dobiti naklonost Trampove administracije", a samim tim i podršku svojim separatističkim planovima. Drugi bh. političari, nastavlja Kovačević, za sada su oprezni sa svojim izjavama, jer su svjesni da su Sjedinjene Države glavni jamac Dejtonskog sporazuma. Prema njemu, Iran je poput Rusije pokušao iskoristiti raspad bivše Jugoslavije za osnaživanje svog uticaja, ali je sebi postavio zadaće "koje nije mogao ispuniti", te zato danas nema saveznike ni u BiH, ali ni na Bliskom istoku. On dodaje da to potvrđuje i činjenica da ekonomska saradnja sa BiH nije na visokom nivou. "Mislim da je Iran pokušao preuzeti ulogu koju nikako nije mogao izvršavati. Ponajprije zbog dugotrajnih ekonomskih sankcija. On je mogao računati na emocije onih koji su protivnici režima sankcija i koji misle da Zapad nameće svoje kriterije", izjavio je Kovačević. Bivši diplomata kaže da te emocije, ako nisu propraćene institucionalnom saradnjom i razvojem ekonomije, nisu mogle biti dugotrajne. Ipak, očekuje da bi one mogle da se ponovo rasplamsaju nakon napada na Iran. "Budući da Iran više ne može biti vjerodostojan kao saveznik, mislim da će sve reakcije ostati na razini iskazivanja emocija bez mogućnosti da bilo koja skupina u BiH postane instrument dosadašnje iranske politike", zaključuje Kovačević. Svega 'stotinu viza godišnje'Bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Iranu Emir Hadžikadunić za RSE ističe da se odnosi dvije zemlje danas zasnivaju na vrlo ograničenim kontaktima. "Odnosi Bosne i Irana su zaista marginalni. Nema značajne trgovine, nema vojne saradnje, a ni turistički promet ne prelazi oko stotinu viza godišnje", naveo je Hadžikadunić. Hadžikadunić podsjeća da je posljednja velika posjeta visoke delegacije iz BiH bila 2004. godine, a da je intenzitet kontakata nakon toga minimalan. Kada je riječ o ratnom periodu, on potvrđuje da je Iran slao oružje, ali uz ključnu napomenu, da je u tom momentu oružje "dolazilo uz prećutnu saglasnost" tadašnje administracije SAD na čelu sa predsjednikom Bilom Klintonom (Bill Clinton), o čemu, kako kaže, govore i kasnija svjedočenja pred američkim Kongresom. Iranske pošiljke su počele da stižu tek nakon 1993. godine. "Dakle, tek nakon izvršene agresije, zbog čega Dodikove tvrdnje o iranskom uticaju na početak rata nemaju nikakvog temelja", naveo je. Sličnog stava je i profesor Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva, Asim Mujkić. Prema njegovim riječima, Dodik pokušava uspostaviti lažnu vezu između iranske politike i borbe Armije BiH tokom devedesetih, iako su međunarodni akteri "vrlo dobro svjesni o čemu se radi". Mujkić ističe i paradoks Dodikovih stavova, dok hvali napade na Iran, zanemaruje činjenicu da je Teheran jedan od "najbližih saveznika predsjednika Putina", podsjećajući da Dodik gaji "bliske odnose" sa predsjednikom Rusije Vladimorom Putinom. Da li je bilo još reakcija na američko-izraelsku akciju?Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije, istakao je tokom javnog obraćanja u Sarajevu 1. marta kako "samo oni koji ga (mir) izgube znaju njegovu vrijednost”. "Jučer je ponovo počeo težak rat na Bliskom istoku. Onaj u Ukrajini traje već godinama. Gledali smo šta se dešavalo u Gazi. Trebamo činiti sve da se takva stvar više nikada ovdje ne ponovi. A neće se ponoviti ako budemo jaki i ako oni koji nas ne vole budu svjesni da smo jaki", rekao je Izetbegović. Nakon napada na Iran, Islamska zajednica u BiH objavila je saopštenje u kojem poziva na hitan prekid rata i povratak diplomatiji. "Rat, sukobi i ucjenjivanje silom ne mogu biti način na koji se svijet može dovesti u mirnu luku", navedeno je u saopštenju. Kao zajednica koja je preživjela rat, IZ naglašava "moralnu obavezu da upozori na zlo rata" i poručuje da su narodi Irana i regiona "u mislima i dovama bosanskih muslimana".

Iako je završen i opremljen, novi granični prelaz između BiH i Hrvatske kod Gradiške vrijedan 20 miliona evra, ne radi zbog administrativnog zastoja u bh. institucijama. Zbog toga vozači i putnici i dalje satima čekaju u kolonama na nekoliko kilometara udaljenom starom prelazu u centru Gradiške.

Pod sloganom "Srcem uz Sarajevo" u Beogradu je 28. februara održana šetnja solidarnosti posvećena stradalima i povređenima u nedavnoj saobraćajnoj nesreći u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, kao i svim žrtvama infrastrukturnog nemara na prostoru Zapadnog Balkana. U saobraćajnoj nesreći u Sarajevu 12. februara, kada je tramvaj iskočio iz šina, poginuo je jedan student a više osoba je povređeno. Više desetina građana okupilo se na platou kod Filozofskog fakulteta u Beogradu, na poziv nevladine Inicijative mladih za ljudska prava. Aktivista Aleksandar Milanović rekao je u govoru da nesreća u Sarajevu podseća na tragediju koja se u novembru 2024. godine dogodila u Novom Sadu, gde je 16 ljudi poginulo u padu nadstrešnice sa tek rekonstruisane Železničke stanice. "Opet jedan isti obrazac, gde su sistemski nemar i korupcija oduzeli jedan mladi život, i to na delu pruge koji nije imao upotrebnu dozvolu, od tramvaja koji je nebrojeno puta bio u kvaru. Ovo nije nesreća, ovo je ubistvo od strane jednog nemarnog, koruptivnog sistema u kojem se javni prevoz namerno uništava u korist privatnika", rekao je Milanović. Nakon okupljanja na Studentskom trgu, građani i aktivisti su prošetali do Sebilj česme, replike istoimene česme koju je Sarajevo poklonilo Beogradu 1989. godine. Kod tog simbola prijateljstva dva grada položili su bele ruže. Šta kažu građani?Među onima koji su učestvovali u šetnji bila je i Desanka Damnjanović iz Beograda. "Kada sam čula šta se desilo u Sarajevu, osećala sam se jezivo, kao da je neko moj stradao", rekla je Damnjanović za Radio Slobodna Evropa (RSE). "Meni lično je važno da budem ovde, jer sam se rodila u zemlji u kojoj je jedan od gradova bilo i Sarajevo. To je moj grad koliko i Novi Sad u kojem sam se rodila ili Beograd u kojem sada živim i radim", dodaje. Na skup solidarnosti došla je i Beograđanka Nađa. "Imala sam intimnu potrebu da iskažem solidarnost sa građanima Sarajeva. Jako me boli ranjavanje svakog grada, a posebno sam osetljiva na Sarajevo", rekla je za RSE. Solidarnost kao čin otporaAktivisti Inicijative mladih ističu da je solidarnost među gradovima i društvima u regionu ne samo čin saosećanja, već i izraz zajedničke borbe za bezbednost, odgovornost i dostojanstvo svakog ljudskog života. Aktivistkinja Dalija Kolar poručila je u obraćanju okupljenima da iza tragedija, poput one u Sarajevu, stoje decenije nemara i prebacivanja odgovornosti. Ona je podsetila da se skup u Beogradu održava tačno na 30. godišnjicu završetka opsade Sarajeva, koje je četiri godine bilo pod vatrom Vojske Republike Srpske od 1992. do 1996. Kako je dodala, civilne veze između dva grada su istanjene "ne zato što ne postoji bliskost, nego zato što se ona sistemski potiskivala decenijama". "Solidarnost preko granica danas je čin otpora ideji da treba da brinemo samo o našima i logici da tragedija postaje važna tek kada se dogodi unutar iste administrativne linije. Granice su administrativne, odgovornost je ljudska. Ovde smo da jasno kažemo da nas se tiče i da nam je stalo", rekla je Dalija Kolar. Šta se zna o tragediji?Tragedija se dogodila u centru glavnog grada Bosne i Hercegovine, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište. U nesreći poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, dve su teško povređene, a dve lakše. Vozač tramvaja A.K. lišen je slobode nakon nesreće i ispitan u svojstvu osumnjičenog, te kasnije pušten na slobodu. On se sumnjiči da je počinio "kazneno delo protiv bezbednosti javnog prometa iz nehaja", za koje je zaprećena kazna zatvora do osam godina. Prema rečima nadležnih, kod vozača nije utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu. Glavna tužiteljka izjavila je da istraga nije usmjerena samo na postupanje vozača, već da se ispituje i tehnička ispravnost tramvaja, način i dinamiku održavanja, starost voznog parka, kao i eventualni propusti u sistemu nadzora i upravljanja. Dodala je da se proveravaju i postupci javnih nabavki za delove sistema kočenja i videonadzora, jer je utvrđeno da videonadzor nije radio mesecima u tramvaju koji je izazvao nesreću, kao ni u još četiri druga tramvaja. Istražuje se i odgovornost odgovornih osoba u Javnom komunalnom preduzeću – Gradski saobraćaj Sarajevo (GRAS), te nadležnom Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo. Prema dostupnim informacijama, tramvaj broj 516 deo je starijeg voznog parka nabavljenog iz nekadašnje Čehoslovačke, a pitanje njegove tehničke ispravnosti i opšteg stanja tramvajskog sistema u Sarajevu već je duže vreme predmet javnih rasprava. U međuvremenu, javnost i porodice stradalih očekuju jasne odgovore o tome je li tragedija mogla biti sprečena i ko snosi odgovornost za sigurnost javnog prijevoza u Sarajevu, pa je nakon nesreće organizirano više masovnih protesta u glavnom gradu BiH. Nakon tragedije ostavke su podneli premijer Kantona Sarajevo Nihad Uko i direktor GRAS-a Senad Mujagić.

Vatrogasci i spasioci iz Republike Srpske boravili su od 9. do 13. februara na obuci u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu, bez javne potvrde da su o tome bile upoznate državne institucije Bosne i Hercegovine. Obuka u centru čiji rad zapadne zemlje godinama posmatraju sa sigurnosnim rezervama otvara pitanja nadležnosti i međunarodne saradnje. Radi se o trećoj godini saradnje u kojoj Uprava civilne zaštite RS na obuku u Rusko-srpski centar šalje pripadnike vatrogasno-spasilačkih jedinica iz tog bh. entiteta. U Upravi civilne zaštite drugog entiteta, Federacije BiH, za Radio Slobodna Evropa ističu kako ne znaju ništa o tim odlascima, te smatraju da entitet, bez znanja države, ne bi smio slati vatrogasce i spasioce na obuku u drugu zemlju. U Ministarstvu bezbjednosti BiH, u čijoj nadležnosti su koordinacija u oblasti spašavanja, te međunarodna saradnja, nisu odgovorili na upit RSE da li su dali odobrenje za ovu obuku u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu. Dileme su dodatno pojačane činjenicom da su u međuvremenu i u samoj Srbiji pokrenuta pitanja finansijske transparentnosti i pravnog statusa Centra, te zahtjevi i dijela opozicije za njegovo zatvaranje. U RS tvrde da je cilj 'isključivo humanitarni rad i obuka vatrogasaca'Boris Trninić, v. d. direktora Uprave civilne zaštite RS, za RSE navodi da "nije čuo" za sumnje koje okružuju rad Rusko-srpskog centra u Nišu, te tvrdi da je riječ o "profesionalnoj, striktno humanitarnoj saradnji". "Ono što vam mogu reći jeste da imamo izvanrednu saradnju i da se radi isključivo o humanitarnom radu. Ništa nisam primijetio što bi se odnosilo na te navode (o uspostavljanju vojne i obavještajne baze)", rekao je. Kaže da je dva puta posjetio Centar u Nišu, te da je fokus aktivnosti "isključivo" na scenarijima koji simuliraju najopasnije situacije za vatrogasce. "Mi šaljemo naše vatrogasce iz cijele Republike Srpske na obuke koje se isključivo odnose na obuku i ponašanje vatrogasaca u ekstremnim uslovima, visokim temperaturama, u zatvorenim prostorima… prolazak kroz lavirinte, simulacije gašenja požara u zgradama. Sve je to napravljeno montažno i instruktori su profesionalci koji obučavaju naše vatrogasce", kaže Trninić. Istakao je i da su prošle godine realizovana četiri termina za obuke a ove godine su planirali pet obuka u grupama po osam ljudi. Dva termina finansira, po riječima Trninića Uprava RS, a tri su "besplatna", odnosno "na teret domaćina". Jedan termin košta oko 5.000 maraka (2.500 evra). "U to je uključeno sve – hrana, prenoćište i korišćenje tehničko-materijalnih sredstava. Mi obezbjeđujemo prevoz vatrogasaca do Niša i nazad", precizira on, te dodaje da saradnja s Centrom obuhvata donacije i intervencije u vrijeme elementarnih nepogoda. Ko je dogovorio saradnju?Prema navodima Borisa Trninića, saradnja se realizuje na osnovu memoranduma i protokola o saradnji između Uprave civilne zaštite RS i Centra u Nišu koji je "zatekao" po stupanju na dužnost. Nije mogao navesti kada je potpisan memorandum, ali ističe da se svaka međunarodna saradnja Uprave RS odvija "u skladu sa saglasnošću Vlade Republike Srpske". Na zvaničnoj stranici Uprave civilne zaštite RSE nije uspio pronaći dostupnu informaciju o tome kada je i ko potpisao memorandum o slanju na obuku u Rusko-srpski centar u Nišu. No, u oktobru 2021.godine potpisan je sporazum o saradnji sa Ruskom humanitarnom misijom na Balkanu. Tada je navedeno kako se saradnja odnosi i na preventivno djelovanje, organizaciju, obuku i osposobljavanje pripadnika. Na stranici Ruske humanitarne misije na Balkanu, može se naći navod da je u partnerskom odnosu sa Rusko-srpskim humanitarnim centrum u Nišu. Obje strukture su povezane sa ruskim državnim sistemom za vanredne situacije te su prisutne na Balkanu u oblasti civilne zaštite i reagovanja na katastrofe. Međutim, sadašnji vršilac dužnosti direktora Trninić u Moskvi je u maju 2024. godine potpisao i Memorandum o saradnji u oblasti sprečavanja i otklanjanja posljedica vanrednih situacija između Uprave civilne zaštite RS i Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije. Sa ruske strane sporazum je potpisao zamjenik ruskog ministra za vanredne situacije, Anatolij Mihajlovič Suprunovski. 'Sumnje' u zadiranje nadležnosti BiHU Upravi civilne zaštite Federacije BiH za RSE navode kako sve što tiče obuke u inostranstvu, koja, po njihovom mišljenju, spada u međunarodnu saradnju, spada u nadležnost Bosne i Hercegovine. "Na osnovu člana 4. Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini, pitanje obuke u inostranstvu spada u međunarodnu saradnju u oblasti zaštite i spašavanja. U skladu sa članom 6. navedenog zakona, međunarodnu saradnju u ovoj oblasti ostvaruje Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, koje u tim aktivnostima sarađuje sa nadležnim institucijama i organima BiH, entiteta i Brčko distrikta", navode iz Upravi FBiH. Dodaju i kako nisu upoznati s obukom u Nišu koja se provodi za vatrogasce i spasioce iz samo jednog dijela države. "Sama činjenica da Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske o takvoj saradnji informiše Vladu Republike Srpske ne može zamijeniti zakonom propisanu ulogu institucija Bosne i Hercegovine u ostvarivanju međunarodne saradnje u oblasti zaštite i spašavanja", zaključili su u Upravi civilne zaštite FBiH. Dio 'šireg konteksta' o vezama RS i RusijeZa bezbjednosnog eksperta Seada Turčala, koji je i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, slučaj obuke u Nišu ne može se posmatrati izdvojeno, već kao dio obrasca, šireg konteksta o vezama Republike Srpske i Rusije. "Institucije BiH su obavezne ovo ispitati jer obuka vatrogasaca sama po sebi nije problem, nego je problem to što se ta obuka odvija u instituciji s ozbiljnim sigurnosnim znakom pitanja, u sklopu šireg obrasca koji sistematski zaobilazi državne institucije i gradi paralelne veze s ruskim sigurnosnim strukturama", naveo je Turčalo. Dodaje kako bi nepostupanje značilo da "BiH de facto prihvata da njene entitetske strukture vode nezavisnu sigurnosnu politiku s državom koja je pod međunarodnim sankcijama, a to je nešto što se direktno tiče suvereniteta". "Svjesni smo da se doskorašnji predsjednik entiteta RS s Vladimirom Putinom (ruski predsjednik) sastao najmanje 26 puta. Policija RS-a se obučava u Moskvi. RS je donijela zakon o 'stranim agentima' po ruskom modelu. Nabavljeno je preko 4.000 automatskih pušaka. Utvrđeno je i postojanje kampova u entitetu RS, te je 2024. uhapšen ruski državljanin pod optužbom da je obučavao Moldavce. I onda u taj mozaik stavimo i obuku u centru za koji se smatra da ima obavještajnu funkciju", naveo je Turčalo. On ističe kako po je Ustavu BiH vanjska politika isključiva nadležnost državnog nivoa. "Entitet RS ne može samostalno sklapati sporazume o saradnji s institucijama stranih država bez saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH. A upravo je to urađeno jer je u maju 2024. potpisan je Memorandum o saradnji u Moskvi, bez ikakve koordinacije s Ministarstvom vanjskih poslova BiH ili OSA-om", zaključio je Turčalo. Šta je poznato o radu Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu?Dok RS vatrogasce šalje u Niš, u Srbiji traje gotovo paralelna rasprava o tome šta tačno Centar radi, kako je registrovan i ko ga finansira. Centar je formalno uspostavljen na osnovu međudržavnog sporazuma između Vlade Rusije i Vlade Srbije iz 2012. godine i u zajedničkoj je nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, te ruskog Ministarstva za civilnu zaštitu i vanredne situacije. Radi se o objektu koji vlasti u Moskvi opisuju kao "najznačajniji na Balkanu" za reagovanje na vanredne situacije i elementarne nepogode. Istraživanje RSE je pokazalo manjak transparentnosti u finansiranju i aktivnostima Centra. Sa druge strane Sjedinjene Američke Države Države i Evropska unija godinama iznose sumnje zbog djelovanja Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu, smještenog u blizini drugog najvećeg aerodroma u Srbiji. Još 2017. tadašnji zvaničnik američkog State Departmenta Hoyt Brian Yee izjavio je da su SAD zabrinute zbog izgradnje ruskog centra u Srbiji i potencijalnog specijalnog statusa osoblja. "Ne verujemo da Rusija ima dobre namjere da pomogne Balkanu da ide ka EU", rekao je tada Yee. On je dodao da Centar u Nišu, blizu granice sa Kosovom, gde SAD imaju oko 600 američkih vojnika i 4.000 pripadnika NATO mirovnih snaga, nije pozitivan pomak. Tada je reagovala Ana Brnabić, sa funkcije premijerke Srbije, rekavši da su ocjene "previše ispolitizovane". Evropska komisija je u Izvještaju o napretku Srbije za 2023. zatražila da Beograd detaljno informiše EU o aktivnostima Centra i njegovoj ulozi u sistemu upravljanja vanrednim situacijama, uz upozorenje da ne smije preklapati nadležnosti sa Koordinacionim centrom EU za hitne slučajeve. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Brisel bilježi intenziviranje odnosa Beograda i Moskve, kao i odbijanje Srbije da uvede sankcije Rusiji. Istovremeno i vlasti Republike Srpske koče, kroz učešće u institucijama Bosne i Hercegovine, uvođenje sankcija Rusiji. Ministar policije Kosova Xhelal Sveçla 2023. je tvrdio da postoje obavještajni podaci o ruskim elementima povezanim s napadom u Banjskoj i da je Centar "obavještajna baza za špijuniranje regiona". Ni Beograd ni Centar nisu reagovali na te navode. Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, a Srbija odbija njegovo izručenje Prištini.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Miroslava Kraljevića, načelnika Općine Vlasenica, zbog veličanja ratnih zločinaca osuđenih zbog genocida pred Haškim sudom. Tužiteljstvo BiH je optužnicu podignulo jer je Kraljević, u svojstvu načelnika Općine, 9. marta 2025. u Vlasenici prilikom obilježavanja godišnjice pogibije boraca nekadašnje vojske Republike Srpske, dao izjavu za medije u kojoj je veličao osobe koje su pravomoćno osuđene pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju za krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratne zločine. Kraljević je na skupu rekao: "Jer to smo mi, to je naša realnost. Svi smo mi Radovani. (…) Na isti ili sličan način branimo tekovine", aludirajući na Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika RS-a koji je u Hagu pravosnažno osuđen na doživotni zatvor. "Optuženi se tereti da je počinio krivično djelo - izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, navedeno je u saopćenju Tužiteljstva BiH. Miroslavu Kraljeviću se sudi i zbog ratnog zločina u Vlasenici, u okviru predmeta "Mane Đurić i drugi". Kraljević i ostali optuženi terete se za zatočenja, mučenja i zlostavljanja više desetaka osoba u Vlasenici, a u optužnica protiv njih se odnosi i na ubistvo i nestanak najmanje 22 osobe.