Dežurna tužiteljica Tužilaštva BiH uputila je Ministarstvu prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine naredbu za formiranje specijalističkog istražnog tima za avionske nesreće, saopšteno je iz ove pravosudne institucije 30. oktobra. U padu transportnog helikoptera EUFOR-a u selu Gorice kod Brčkog su 29. oktobra smrtno stradale četiri osobe, a 11 je povrijeđeno. "Tužiteljica je u kontaktu sa policijskim službenicima policije Brčko Distrikta BiH, Državnom agencijom za istrage i zaštitu-SIPA, kao i predstavnicima EUFOR-a, oko svih daljih potrebnih aktivnosti na osiguranju mjesta događaja i daljeg vršenja uviđaja i istražnih radnji na lokalitetu na kojem se desila helikopterska nesreća", navodi se u saopštenju. Dodaje se da će sve agencije sarađivati kako bi se rasvijetlile okolnosti nesreće. Među pripadnicima EUFOR-a koji su tragično izgubili živote bila su dva pripadnika italijanskih oružanih snaga i dva pripadnika italijanskog vojnog Crvenog krsta, naveo je EUFOR u saopštenju. Svi povrijeđeni pripadnici EUFOR-a su trenutno u stabilnom stanju. Univerzitetski klinički centar Tuzla saopštio je da su dvije povrijeđene osobe hospitalizovane u toj ustanovi. Oni su u jedinici intenzivne njege Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju i trenutno su stabilnih vitalnih parametara. U Brčkom je 30. oktobra proglašen Dan žalosti zbog stradanja četiri osobe u padu helikoptera EUFOR-a.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija jednoglasno je u petak, 30. oktobra produžio mandat misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini za još godinu dana, dok su tokom rasprave o stanju u zemlji ponovo isplivale duboke podjele među međunarodnim akterima oko uloge Kancelarije visokog predstavnika (OHR), Republike Srpske i budućnosti Dejtonskog mirovnog sporazuma. Rezoluciju o EUFOR-u, koju je predložila Velika Britanija, podržalo je svih 15 članica Savjeta bezbjednosti. Svi učesnici sjednice izrazili su saučešće zbog četiri osobe u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, odajući počast poginulim i povrijeđenim pripadnicima Misije. EUFOR ima mandat i za korištenje sile u slučaju da je "sigurno i stabilno okruženje ozbiljno ugroženo, a postojeće sigurnosne strukture budu u opasnosti da se raspadnu". EUFOR (Snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini) je međunarodna vojna misija koja od 2004. godine djeluje u BiH u okviru operacije Althea s ciljem očuvanja sigurnog i stabilnog okruženja u zemlji. Trenutne snage broje nekoliko stotina vojnika iz 24 evropske države. Savjet bezbjednosti raspravljao je i o izvještaju vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Chrishocka, koji nije prisustvovao sjednici, a kojim se kritikuju potezi vlasti bh. entiteta Republika Srpska, koji se karakterišu i kao potezi na "de facto" odvajanju RS od BiH. Ambasadorica UK: Pozivi na secesiju ugrožavaju mir i stabilnostAmbasadorica Ujedinjenog Kraljevstva pri UN-u Barbara Woodward na početku obraćanja izrazila je saučešće zbog stradanja četiri osobe u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, odajući počast poginulim i povrijeđenim pripadnicima misije. "Naše misli su sa porodicama i najbližima stradalih, kao i sa zajednicom EUFOR-a", rekla je Woodward. Potom je pozdravila jednoglasno produženje mandata Misije EUFOR Althea za još 12 mjeseci, ocijenivši da njeno prisustvo i dalje ima ključnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Istakla je da se moraju poštovati suverenitet, teritorijalni integritet i politička nezavisnost BiH te da izvještaj vršioca dužnosti visokog predstavnika ukazuje na nastavak opstrukcija rada državnih institucija, neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i izostanak napretka u rješavanju pitanja državne imovine. Woodward je rekla da Kancelarija visokog predstavnika i dalje ima "vitalnu i legitimnu ulogu" u Bosni i Hercegovini te naglasila da uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni. Osudila je i veličanje Ratka Mladića, nakon njegove smrti, podsjećajući da je pred međunarodnim sudom osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine te da se presude Haškog tribunala moraju poštovati. "Retorika podjela, uključujući jednostrane pozive na secesiju ili uspostavljanje trećeg entiteta, nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom i predstavlja rizik za mir i stabilnost", poručila je ambasadorica Ujedinjenog Kraljevstva, pozivajući političke lidere da sarađuju na evropskoj i evroatlantskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. SAD podržale OHR i produženje mandata EUFOR-aPredstavnica Sjedinjenih Američkih Država pri UN-u Tammy Bruce takođe je izrazila saučešće porodicama italijanskih pripadnika EUFOR-a koji su poginuli i povrijeđeni u padu helikoptera kod Brčkog. "Njihova služba, rame uz rame s njihovim suborcima, dala je ključan doprinos miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini", poručila je. Američka predstavnica je pozdravila i jednoglasno produženje mandata misije EUFOR Althea, ocjenjujući da ona i dalje ima važnu ulogu u očuvanju sigurnosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Istovremeno je podržala rad Kancelarije visokog predstavnika, navodeći da OHR pod vodstvom vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishoka radi na osnaživanju domaćih lidera i pripremi institucija BiH za preuzimanje pune odgovornosti za upravljanje zemljom. "Uspjeh visokog predstavnika podrazumijeva izgradnju stabilne, sigurne i suverene Bosne i Hercegovine, čak i ako to znači da će samim tim njegova funkcija jednog dana postati suvišna", rekla je. Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina je "bliže nego ikad ispunjenju obećanja Dejtonskog sporazuma", u kojem domaće institucije i politički lideri preuzimaju odgovornost za rješavanje izazova i pronalaženje lokalnih rješenja. Nakon opštih izbora održanih početkom oktobra, pozvala je izabrane zvaničnike da bez odlaganja pristupe formiranju vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Dodala je da će Sjedinjene Države nastaviti podržavati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, u skladu s principima utvrđenim Dejtonskim mirovnim sporazumom. Rusija ponovo traži gašenje OHR-a i brani pozicije Republike SrpskeStalni predstavnik Ruske Federacije pri UN-u Vasilij Nebenzja pozdravio je jednoglasno produženje mandata misije EUFOR Althea, uz očekivanje da će ona i dalje djelovati u okviru "strogo dogovorenih parametara" i imati stabilizirajuću ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je izrazio saučešće porodicama italijanskih vojnika poginulih u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog. Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Nebenzja je ocijenio da u zemlji i dalje postoje "hronične sistemske protivrječnosti" i izražene međuetničke tenzije, zbog čega, kako je rekao, Savjet bezbjednosti UN ne može odustati od praćenja provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ponovio je dugogodišnji stav Moskve da Kancelarija visokog predstavnika nema legitimitet bez potvrde Savjeta bezbjednosti UN-a, odbacujući legitimitet i vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka. Tvrdi da Dejtonski sporazum ne poznaje funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika i da takva pozicija nema pravna ovlaštenja. "Insistiramo na brzom ukidanju ovog vanjskog protektorata i ukidanju funkcije visokog predstavnika bez ikakvih dodatnih uslova", rekao je Nebenzja. Ruski ambasador pozdravio je održavanje opštih izbora, navodeći da su protekli mirno, te posebno istakao da je "nakon osam godina u Predsjedništvo BiH izabran legitimni predstavnik hrvatskog naroda". Kina poručila da o budućnosti BiH trebaju odlučivati njeni građaniPredstavnik Kine Sun Lei pozdravio je jednoglasno produženje mandata misije EUFOR Althea i izrazio saučešće porodicama italijanskih vojnika stradalih u padu helikoptera kod Brčkog. Osvrćući se na pitanje Kancelarije visokog predstavnika, predstavnik Kine rekao je da su institucija visokog predstavnika i bonska ovlaštenja bili "posebni aranžmani za posebno razdoblje" te da ih ne treba produžavati niti pretvarati u trajno rješenje. "Sudbina Bosne i Hercegovine treba biti u rukama njenog naroda, a o državnim poslovima trebaju samostalno odlučivati njeni građani", poručio je, pozivajući međunarodnu zajednicu da poštuje suverenitet BiH i izbjegava miješanje u njena unutrašnja pitanja. Kineski diplomata pozvao je političke aktere u BiH da iskoriste postizborni period za jačanje međusobnog povjerenja, nastavak dijaloga i što skorije formiranje vlasti na svim nivoima. "Dva entiteta, tri konstitutivna naroda i sve političke stranke trebaju pokazati međusobnu toleranciju, jačati povjerenje i uzdržati se od konfrontirajuće retorike", poručio je. Bećirović upozorio na pokušaje secesije i zatražio očuvanje OHR-aPredsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je pred članicama Savjeta bezbjednosti UN-a da su rezultati višedecenijske implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma ugroženi djelovanjem vlasti u Republici Srpskoj, koje je optužio da pokušavaju potkopati sporazum i stvoriti pretpostavke za secesiju. "Separatističko rukovodstvo bosanskog entiteta Republika Srpska pokušava stvoriti pretpostavke za secesiju. Zato moramo i u Vijeću sigurnosti UN-a jasno naglasiti da bi bilo kakav pokušaj secesije značio rušenje mira i Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekao je Bećirović. On je upozorio da rukovodstvo RS nastoji oslabiti mandat visokog predstavnika, instituciju Ustavnog suda BiH i preuzeti državnu imovinu Bosne i Hercegovine. Istakao je da bi slabljenje OHR-a, Ustavnog suda i državnih pravosudnih institucija imalo "katastrofalne posljedice po mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i cijele regije". Bećirović je podržao produženje mandata misije EUFOR Althea, ocjenjujući da sigurnosna situacija i dalje zahtijeva vjerodostojno međunarodno prisustvo. Pozvao je međunarodnu zajednicu da pruži punu podršku visokom predstavniku, razmotri ponovno uvođenje ciljnih sankcija protiv aktera destabilizacije i podrži brži put BiH ka članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji. Govoreći o pitanju OHR-a, naglasio je da se o njegovom zatvaranju može razgovarati tek nakon ispunjavanja ranije zacrtanih uslova . Bećirović je kritikovao i odavanje vojnih i državnih počasti Ratku Mladiću u Srbiji, kao i prisustvo zvaničnika RS sahrani Biljane Plavšić osuđene za zločine protiv čovječnosti u Banjaluci, ocjenjujući da veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca predstavlja prijetnju procesu pomirenja. Rasprava Srbije i BiH nakon Bećirovićevog obraćanjaPredstavnik Srbije Radomir Ilić poručio je da Beograd podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali i ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, ističući princip "jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda". Pozvao je na što skorije formiranje vlasti nakon oktobarskih izbora i nastavak unutrašnjeg dijaloga o otvorenim političkim pitanjima. Ilić je odbacio kritike iznesene na račun Srbije zbog organizacije sahrane Ratka Mladića, navodeći da je skup organizovala porodica, dok su srbijanske vlasti pružile logističku i sigurnosnu podršku. Takođe je ustvrdio da stavovi koje je iznio predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović nisu usaglašena pozicija Predsjedništva BiH. U ime Hrvatske, Hrvoje Ćurić ponovio je podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, ali i principu jednakopravnosti tri konstitutivna naroda. Pozdravio je izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH "s demokratskom podrškom hrvatskih birača", ocijenivši to važnim za legitimitet institucija, te ponovio stav Zagreba da su izmjene izbornog zakonodavstva i dalje potrebne. Ćurić je istovremeno kritikovao i secesionističku retoriku i pokušaje političke centralizacije, ocijenivši da oba pristupa podrivaju dejtonski ustavni okvir. Nakon obraćanja Srbije i Hrvatske, za riječ se javio ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija, koji je odgovorio na zamjerke srbijanske delegacije. Poručio je da je Denis Bećirović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH imao puno pravo da govori u ime države, te kritikovao odnos zvaničnog Beograda prema nasljeđu ratova devedesetih. Govoreći o sahrani Ratka Mladića, Lagumdžija je rekao da su kritike iznesene "u ime žrtava", podsjetivši da je Mladić pred međunarodnim sudom osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Na to je Ilić zatražio riječ i poručio da optužbe na račun susjeda neće doprinijeti rješavanju problema u BiH, ocjenjujući da je zemlji potreban novi ciklus političke saradnje i kompromisa nakon izbora. U kratkoj replici Lagumdžija je izrazio nadu da će i BiH i Srbija ući u novo razdoblje regionalne saradnje zasnovane na "istini, pravdi i međusobnom razumijevanju". Uoči sjednice objavljeno je da su članice Savjeta bezbjednosti nastojale izbjeći nova sporenja oko Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Na to je ukazao Security Council Report, nevladina organizacija koja prati rad Savjeta bezbjednosti UN, ali nije njegov zvanični dio. Prema njihovim navodima, zemlje članice bile su sklone jednostavnom produženju mandata EUFOR-a kako bi očuvale konsenzus i izbjegle ponovno otvaranje politički osjetljivih pitanja povezanih sa OHR-om. Šta piše u izvještaju vršioca dužnosti visokog predstavnika?Izvještaj vršioca dužnosti visokog predstavnika, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2026. godine, upozorava da su vlasti Republike Srpske nastavile aktivnosti koje, kako se navodi, predstavljaju dio "šire strategije usmjerene ka de facto odvajanju Republike Srpske od ustavnog i pravnog okvira Bosne i Hercegovine". Kao najznačajniji primjeri izdvajaju se nastavak osporavanja nadležnosti državnih institucija, nepriznavanje pojedinih odluka Ustavnog suda BiH, kao i najave vraćanja entitetskih nadležnosti u oblastima odbrane, granične kontrole, obavještajnog sektora i indirektnog oporezivanja. Posebna pažnja posvećena je i najavi usvajanja novog ustava Republike Srpske. U izvještaju se navodi da su vlasti RS nakon oktobarskih izbora nastavile zagovarati donošenje novog ustava, dok je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik najavio da bi taj dokument mogao biti usvojen 9. januara 2027. godine. "Takvi potezi predstavljaju ozbiljan izazov suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine uspostavljenom Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma", upozorava se u izvještaju. Dokument se osvrće i na događaje nakon smrti Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske kojeg je Haški tribunal pravosnažno osudio za genocid i druge ratne zločine. Navodi se da su u Republici Srpskoj organizovane komemoracije i drugi javni događaji koje OHR ocjenjuje kao nastavak veličanja osuđenih ratnih zločinaca i podrivanja procesa pomirenja u BiH. Suprotno tome, Vlada Republike Srpske u svom izvještaju Savjetu bezbjednosti, ističe da ostaje opredijeljena za Dejtonski sporazum i ustavni poredak BiH. U izvještaju se takođe traži zatvaranje OHR-a, uz ocjenu da je period međunarodnog upravljanja zemljom završena faza i da političke procese treba prepustiti domaćim institucijama.

Crna Gora bi mogla da okonča pristupne pregovore sa Evropskom unijom u decembru 2026. godine, dok Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu napredovali u takozvanim fundamentalnim oblastima, navodi se u nacrtu godišnjeg saopštenja Evropske komisije o politici proširenja, koje bi ova institucija trebalo da objavi naredne nedelje. Paket proširenja je skup dokumenata kojim Evropska komisija ocenjuje napredak zemalja kandidata i potencijalnih kandidata ka članstvu u Evropskoj uniji. Na osnovu njega države članice odlučuju o daljim koracima u pristupnim pregovorima, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja. U nacrtu, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, ocenjuje se da je napredak zemalja regiona i dalje neujednačen. "Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu napredovali u fundamentalnim oblastima", navodi se u dokumentu. Fundamentalne oblasti obuhvataju vladavinu prava, demokratske institucije, reformu javne uprave i ekonomske kriterijume, i one određuju ukupan tempo pregovora. Crna Gora: Izuzetan napredak ka EUCrna Gora je u dokumentu opisana kao predvodnik u procesu proširenja. Prema oceni Komisije, Podgorica je ispunila završna merila u svim pregovaračkim poglavljima i mogla bi da okonča pregovore do kraja ove godine. "Izuzetan napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima sa EU dokaz je da je proširenje i dalje dostižna stvarnost", navodi se u nacrtu. Komisija ocenjuje i da je Crna Gora odlučno unapredila rad na fundamentalnim oblastima, sa dobrim rezultatima u vladavini prava, ekonomskom upravljanju i reformi javne uprave. Kao potvrdu da je Crna Gora predvodnik procesa proširenja navodi rad na ugovoru o pristupanju i predlog Komisije o finansijskom paketu. U crnogorskom ugovoru o pristupanju prvi put bi se primenio "ojačani pristup" zaštitnim klauzulama. Ugovor bi, kako se navodi, poslužio kao model za buduće ugovore o pristupanju. Među crnogorskim reformama Komisija ističe ustavne amandmane kojima je ojačana nezavisnost Sudskog i Tužilačkog saveta, "potpuno u skladu" sa preporukama EU i Venecijanske komisije. Navodi i politiku nulte tolerancije prema napadima na novinare, kao i usklađivanje vizne politike sa EU od 31. oktobra 2026. Srbija: Pritisak na civilno društvo i pravosuđeO Srbiji nacrt sadrži uglavnom kritične ocene i konstatuje izostanak napretka u ključnim oblastima, poput vladavine prava i slobode izražavanja. Navodi se i da je usklađenost Srbije sa spoljnom politikom EU i dalje niska. Kada je reč o pravosuđu, Komisija beleži da je početno nazadovanje usvajanjem takozvanih "Mrdićevih zakona" naknadno ispravljeno. Ono je, kaže se u nacrtu, bilo izazvano zakonskim izmenama koje su uklonile deo garancija za autonomiju tužilaštva i nezavisnost sudstva. Istovremeno ocenjuje da je u Srbiji "neprimeren pritisak značajno porastao". Srbija se pominje kao zemlja u kojoj je, pored Bosne i Hercegovine, Gruzije i Turske, rizik od "zarobljene države" i dalje naglašen. Pojam označava situaciju u kojoj uske interesne grupe stavljaju institucije pod svoju kontrolu. Od pozitivnih pomaka navodi se da je Srbija ušla u geografski obuhvat Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA). Pokrenut je i pripremni rad na sporazumu o ocenjivanju usaglašenosti industrijskih proizvoda. Bosna i Hercegovina: Politička fragmentacijaZa Bosnu i Hercegovinu Komisija ocenjuje da je funkcionisanje izvršne i zakonodavne vlasti bilo otežano političkom fragmentacijom. Ista ocena data je i za Kosovo. "U Bosni i Hercegovini potrebno je unaprediti nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, a zakonodavne reforme i provere integriteta ključne su za vraćanje poverenja javnosti u pravosudni sistem", navodi se u nacrtu. Komisija poziva BiH i da se "u potpunosti posveti" akcionom planu Radne grupe za finansijsku akciju (FATF). Pozitivno je ocenjeno što zemlja nastavlja potpuno usklađivanje sa spoljnom politikom EU i što je usvojila novu procenu pretnje od teškog i organizovanog kriminala, u skladu sa metodologijom Evropola. Kosovo: Prvi put potpuna usklađenost sa spoljnom politikom EUKosovo se, uz Srbiju i BiH, navodi među zemljama bez napretka u fundamentalnim oblastima. Komisija ocenjuje i da se Kosovo bori sa političkim uticajem i uticajem interesnih grupa na sudove i tužilaštvo. Kao novinu nacrt ističe da je potpuna usklađenost Kosova sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU "prvi put" prikazana u posebnom poglavlju 31. Evropska komisija ocenjuje da nema napretka u formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, predviđene sporazumom iz dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Od zemlje se očekuje da pokrene taj proces u skladu sa obavezama iz dijaloga, uključujući Ohridski sporazum iz 2023. Takođe se traži da se status struktura i službi koje podržava Srbija reši u skladu sa sporazumima iz dijaloga i kosovskim zakonima, "a ne nekoordinisanim merama", te uz strukturisane konsultacije sa predstavnicima kosovskih Srba. Dijalog Srbije i KosovaKao i prethodnih godina, Komisija poručuje da je napredak i Srbije i Kosova na evropskom putu vezan za suštinski napredak u normalizaciji odnosa. "Sprovođenje Sporazuma o putu ka normalizaciji i njegovog Aneksa o sprovođenju i dalje je nedovoljno", navodi se u nacrtu. "Normalizacija nije samo uslov na evropskom putu. Ona je ključna za bezbednost, stabilnost i ekonomski razvoj oba društva i šireg regiona. Izostanak napretka nosi političku i ekonomsku cenu i preti da obe strane zaostanu u trenutku kada je proces proširenja ponovo dobio zamah", navodi se u dokumentu. Plan rasta i pomirenjePrema nacrtu, do septembra 2026. iz Plana rasta za Zapadni Balkan isplaćeno je 193,3 miliona evra bespovratnih sredstava od ukupno 1,6 milijardi evra, za 90 ispunjenih reformskih koraka. Komisija ocenjuje da sprovođenje mora da se ubrza. Navodi se i da je u toku rad na ukidanju troškova rominga sa zemljama Zapadnog Balkana. U delu o pomirenju Komisija poručuje da su istorijski revizionizam, negiranje ili veličanje ratnih zločina i zapaljiva retorika "nespojivi sa vrednostima" na kojima počiva proces pristupanja.

Opštinski sud u Žepču potvrdio je optužnicu protiv Rame Isaka, ministra unutrašnjih poslova bh. entiteta Federacija BiH‚, zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ovog suda. Ročište je zakazano za 17. novembar. Iz Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, koje je podiglo optužnicu, za RSE su rekli da još nisu dobili rješenje suda. Prethodno iz ove institucije su naveli kako o detaljima ne mogu govoriti dok ne dobiju sudsko rješenje. Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH za RSE je izjavio 27. oktobra kako je saslušan u Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona u svojstvu "oštećenog". Naveo je da je osoba koja ga je prijavila uputila njemu i njegovoj porodici prijetnje, zbog čega ga je, dodaje, prijavio Federalnoj upravi policije i Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona. "Gdje sam ja uključio telefon da svi koji su prisutni u prostoriji, moji pratioci i uposlenici federalnog ministarstva, slušaju i gdje je uputio ozbiljne pretnje, gdje mi nudio mito da mu završim određene stvari. Za sve navedeno ja sam pomenuto lice prijavio Federalnoj upravi policije i tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona i saslušan sam u svojstvu oštećenog, kako ja, tako i svi svjedoci", istikao je Isak za RSE. Na upit RSE da li mu je poznato zbog čega je protiv njega podignuta optužnica, Isak je rekao kako ima "informaciju navodno da me je lažno prijavio, jer mi je prije slao neke prijatelje zajedničke da me zamoli da povučem prijavu protiv njega".

Državljanin Bosne i Hercegovine Saša Micev, osuđen u Sjedinjenim Američkim Državama zbog pokušaja posredovanja u nabavci raketa iz Sjeverne Koreje, godinama je gradio mrežu firmi u Bosni i Hercegovini, pokazalo je istraživanje Radija Slobodna Europa (RSE). Micev je osuđen na pet godina zatvora, a američki tužitelji opisali su ga kao međunarodnog trgovca oružjem. U BiH je tokom posljednjega desetljeća registrirao najmanje tri kompanije, od kojih dvije u Banjoj Luci. Jedna od njih dobila je suglasnost Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske za proizvodnju i remont naoružanja i vojne opreme, no nije poznato je li pribavila i potrebne dozvole državnih tijela. Micevov poslovni partner u BiH bio je državljanin SAD Douglas Enrique Rios, porijeklom iz Salvadora, koji je povezan s više američkih kompanija iz sektora municije i obrambene industrije. Američki sudski spisi u koje je RSE imao uvid pokazuju da je Rios također bio uključen u više sudskih sporova povezanih s industrijom vatrenog oružja. RSE do zaključenja ovoga teksta nije dobio odgovor na upite poslane na email adrese firmi koje su u BiH registrirali Micev i Rios. Na pitanja o njihovim poslovnim aktivnostima u zemlji nisu odgovorili ni Ministarstvo trgovine Republike Srpske ni Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, tijela nadležna za izdavanje dozvola i suglasnosti za trgovinu naoružanjem. Micev je uhapšen u januaru 2023. na Aerodromu John F. Kennedy u New Yorku te je ostao u pritvoru u SAD-u do izricanja presude u septembru 2026. godine. Nakon što je priznao krivnju, osuđen je zbog kršenja američkih zakona i međunarodnih sankcija protiv Sjeverne Koreje tako što je pokušao da posreduje u prodaji protuzračnih raketnih sistema SA-18 Igla iz te zemlje. Prema sudskom dokumentu u koji je RSE imao uvid, Micev je pristao na deportaciju iz SAD nakon odsluženja kazne. RSE nije uspio utvrditi gdje je Micev živio prije hapšenja ni posjeduje li neko državljanstvo osim državljanstva Bosne i Hercegovine. Tužiteljstvo BiH nije odgovorilo na pitanja o tome je li bilo upoznato sa slučajem i jesu li ga kontaktirale američke vlasti. Sjeverna Koreja je zbog svog nuklearnog programa pod sankcijama Ujedinjenih nacija koje uključuju i embargo na izvoz oružja, a sve države članice dužne su da ih poštuju. Što je Micev radio u BiH?Prema javno dostupnim evidencijama, Micev je poslovne aktivnosti u Bosni i Hercegovini započeo prije 12 godina. RSE je identificirao najmanje tri tvrtke povezane s njim. Godine 2014. registrirao je u Banjoj Luci tvrtku BSTG, ovlaštenu za obavljanje desetaka djelatnosti, od uzgoja bobičastog voća i prodaje automobila do usluga njege kože i lica. Tri godine poslije osnovana je još jedna firma, Balkan Security Tech Group, za uglavnom iste djelatnosti. Ona koristi kraticu BSTG, a kao vlasnik navedena je osoba istoga prezimena, ali drukčijega imena, Slobodan Micev. "Mlada smo firma čiji tim ima dugogodišnje iskustvo u sigurnosnoj industriji. Naša je firma specijalizirana za pružanje višerazinskih sigurnosnih proizvoda i rješenja. Naš tim može vam ponuditi savjetovanje, razvoj, obuku i tehničku podršku za sigurnosne sisteme", navodi se na mrežnim stranicama tvrtke. Balkan Security Tech Group kao partnere navodi firme iz različitih država specijalizirane za nacionalnu sigurnost i zaštitu kritične infrastrukture, kibernetičku sigurnost, digitalnu forenziku, komunikacijski nadzor i sisteme za kontrolu prometa. Obje firme sa sjedištem u Banjoj Luci u registru javne nabave Bosne i Hercegovine navode istu internetsku stranicu i iste telefonske kontakte. Na adresi Balkan Security Tech Group, firme registrirane na Slobodana Miceva, nalazi se stan s portafonom na kojemu stoji ime "Saša Micev". Na višekratne pozive RSE niko nije odgovorio. Iz zapisnika sa sjednice entitetske Vlade Republike Srpske održane u maju 2021. proizlazi da je Balkan Security Tech Group zatražila i dobila suglasnost za proizvodnju i remont naoružanja i vojne opreme. Međutim, prema zakonima Bosne i Hercegovine, za takve su djelatnosti potrebne i dozvole državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. To ministarstvo do zaključenja ovoga teksta nije odgovorilo na upit RSE o tome je li Balkan Security Tech Group ishodio takva odobrenja. Financijski podaci koje je prikupio CompanyWall iz službenoga registra poslovnih subjekata Republike Srpske pokazuju da je Balkan Security Tech Group između 2019. i 2025. ostvarivao godišnje prihode u rasponu od nekoliko desetaka hiljada do nekoliko stotina hiljada eura. Druga firma, BSTG, nalazi se u stečajnome postupku. Saša Micev i Douglas Enrique Rios, državljanin Sjedinjenih Američkih Država, osnovali su u januaru 2022. u Sarajevu firmu North River s temeljnim kapitalom od 500 eura. Registrirana je za trgovačke i proizvodne djelatnosti slične onima kojima su se bavile dvije banjolučke firme. Javno dostupni financijski podaci pokazuju da je i dalje aktivna, ali nema prijavljenih prihoda ni rashoda te nema aktivan poslovni račun. Tokom postupka registracije firme, Miceva je zastupao sarajevski advokat Amar Mutapčić. "Toga sam gospodina vidio dva puta", rekao je Mutapčić za RSE. "Prvi put kada je potpisao dokumentaciju za osnivanje tvrtke, a drugi put kada je preuzeo dokumentaciju firme". Mutapčić je naglasio da je angažiran isključivo za postupak registracije te da poslije više nikada nije vidio Miceva, kao i da ne zna je li firma ikada poslovala. RSE do zaključenja ovoga teksta također nije dobio odgovor na pitanja o poslovanju tvrtke North River poslana na email adresu navedenu u poslovnom registru. Pieter Wezeman, istraživač pri Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), rekao je za RSE da međunarodni posrednici u trgovini oružjem često djeluju putem mreža poslovnih kontakata i tvrtki registriranih u više država. "Takvi aranžmani sami po sebi nisu nužno nezakoniti. Međutim, u ovom je slučaju ključno to što je (Micev) pokušao poslovati sa Sjevernom Korejom, koja je zbog svojega raketnog i nuklearnog programa pod međunarodnim sankcijama", rekao je Wezeman. Ko je Saša Micev?Prema saopćenju američkog Ministarstva pravosuđa objavljenom nakon izricanja presude, Micev je međunarodni trgovac oružjem. Na profilu na poslovnoj mreži Linkedin Saše Miceva navodi se da je vlasnik firme Balkan Security Tech Group u BiH. Na temelju profilne fotografije sa ove mreže, RSE je istu osobu identificirao u Sarajevu 2015. i 2019. Javno dostupne fotografije pokazuju da je ta osoba u Sarajevu boravila 2015. godine na konferenciji i sajamskoj izložbi Adria Security Summit, regionalnom događaju posvećenom industriji sigurnosti. Ta osoba je posjetila i Adria Security Summit održan u Skopju 2019. godine. Prilikom prvoga pojavljivanja pred sudom u New Yorku nakon hapšenja u januaru 2023. Micev je za sebe rekao da je "samostalni broker" (posrednik). U obrascu za financijsku objavu podataka, koji je ispunio nakon hapšenja, a u koji je RSE imao uvid, naveo je da njegova supruga zarađuje "otprilike 30.000 eura mjesečno". U dokumentu nisu navedeni njezin identitet ni mjesto prebivališta. Micev je vrijednost vlastite imovine procijenio na "otprilike 60.000", bez navođenja valute. Službenici američkog Ministarstva domovinske sigurnosti uhapsili su ga na Aerodromu JFK u New Yorku 26. januara 2023., nakon što je savezni sud u Novom Meksiku dva dana ranije izdao nalog za njegovo hapšenje. Iz javno dostupnih sudskih spisa nije moguće utvrditi koliko je dugo Micev bio pod istragom američkih vlasti ni kada su njegove aktivnosti prvi put privukle njihovu pozornost. Nakon hapšenja prebačen je u pritvor u Novom Meksiku, gdje je ostao do izricanja presude u septembru 2026., nakon što je priznao krivnju za kršenje američkih sankcija protiv Sjeverne Koreje. Prvotna optužnica teretila ga je za kršenje jedne od najstrožih odredaba američkoga kaznenog zakonodavstva koje uređuju nabavu prijenosnih protuzračnih raketnih sistema, kazneno djelo za koje je zapriječena kazna zatvora do 25 godina. Prema podacima američkog Ministarstva pravosuđa, Micev i suradnik iz Novog Meksika, čiji identitet nije objavljen, pokušali su posredovati u kupnji protuzračnih raketnih sustava SA-18 Igla iz Sjeverne Koreje. Dvojica muškaraca krajem 2020. otputovala su u Ankaru u Turskoj kako bi realizirala posao, no transakcija je propala jer se nisu uspjeli dogovoriti o cijeni, navelo je Ministarstvo pravde SAD-a. Pieter Wezeman, istraživač SIPRI-ja, rekao je da se raketni sistemi poput SA-18 Igle smatraju posebno osjetljivom vrstom naoružanja. "Postoji zabrinutost da bi takvo oružje moglo završiti u rukama terorističkih skupina ili kriminalnih organizacija, odnosno biti preusmjereno u područja sukoba", rekao je Wezeman. SA-18 Igla prijenosni je protuzračni raketni sistem sovjetske konstrukcije namijenjen djelovanju protiv ciljeva koji lete na malim visinama, uključujući helikoptere, avione i bespilotne letjelice. Tužitelji su poslije odustali od optužbe koja se odnosila na pokušaj nabave protuzračnih raketnih sistema, navodeći da je takva odluka "opravdana uvjetima sporazuma o priznanju krivnje" sklopljenoga između Miceva i američkih vlasti, proizlazi iz sudskoga dokumenta u koji je RSE imao uvid. RSE je zatražio pristup dodatnim sudskim spisima, uključujući Sporazum o priznanju krivnje, kako bi utvrdio okolnosti nagodbe između tužiteljstva i obrane. Odgovor nije zaprimljen do zaključenja ovoga teksta. Advokati Clay Wilwol i Marc Lowry, koji su Miceva zastupali po službenoj dužnosti, također nisu odgovorili na pisane upite RSE-a. Ko je Douglas Rios?Douglas Enrique Rios, koji je s Micevom osnovao sarajevsku firmu North River, godinama se u javno dostupnim poslovnim registrima Floride pojavljuje kao predsjednik uprave, direktor, član uprave ili registrirani zastupnik više kompanija. Dostupni sudski spisi pokazuju da se Riosovo ime tokom posljednjih deset godina pojavilo najmanje 11 puta u kaznenim i prekršajnim evidencijama na Floridi koje se odnose na posjedovanje droge, porezne i prometne prekršaje te oštećenje tuđe imovine. Na svojem profilu na Linkedinu Rios navodi da vodi projekt Koffee Cartel te ističe da njegova kafa dolazi "iz naše domovine El Salvadora". Prema sudskim dokumentima i registrima stanovništva, Rios živi u Gainesvilleu na Floridi, gdje je upisan u birački popis. U Sjedinjenim Američkim Državama registracija birača u pravilu podrazumijeva američko državljanstvo. Nekoliko američkih firmi povezanih s Riosom bavilo se prodajom municije i dijelova za automatske i poluautomatske puške. U dokumentima iz jednog sudskog postupka u Sjedinjenim Američkim Državama Rios se navodi kao predsjednik tvrtki We Got Ammo i Wide Open Enterprises. Sudski spisi, u koje je RSE imao uvid, također ga opisuju kao osobu uključenu u razvoj i komercijalizaciju proizvoda Wide Open Trigger, okidačkoga mehanizma namijenjenoga poluautomatskom vatrenom oružju. Iz sudskih podnesaka proizlazi da je Rios 2022. bio među strankama koje su postigle nagodbu s firmom Rare Breed Triggers, obvezavši se prekinuti proizvodnju i prodaju određenih vrsta okidačkih mehanizama. Rare Breed Triggers podnio je novu tužbu protiv Riosa pred sudom na Floridi u julu 2025., tvrdeći da je prekršio prethodnu nagodbu nastavljajući proizvodnju preko drugih firmi. Ovaj postupak je i dalje u toku pred sudom na Floridi. Advokati firme Rare Breed Triggers u tužbi tvrde da je Rios planirao proizvoditi sporne okidačke mehanizme u Bosni i Hercegovini. Suradnja na tekstu: Meliha Kešmer i Jelena Janković.

U Brčkom je 30. oktobra proglašen Dan žalosti zbog stradanja četiri osobe u padu transportnog helikoptera EUFOR-a u selu Gorice kod ovog grada na sjeveru Bosne i Hercegovine. Među pripadnicima EUFOR-a koji su tragično izgubili živote bila su dva pripadnika italijanskih oružanih snaga i dva pripadnika italijanskog vojnog Crvenog krsta, naveo je EUFOR u saopštenju. U nesreći, koja se dogodila 29. oktobra kasno poslijepodne, povrijeđeno je 11 osoba. Svi povrijeđeni pripadnici EUFOR-a su trenutno u stabilnom stanju. Univerzitetski klinički centar Tuzla saopštio je da su dvije povrijeđene osobe hospitalizovane u toj ustanovi. Oni su u jedinici intenzivne njege Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju i trenutno su stabilnih vitalnih parametara. Povodom nesreće se oglasila i premijerka Italije Giorgia Meloni koja je na mreži X izrazila saučešće porodicama nastradalih. Kaja Kallas, šefica diplomatije Evropske unije je na mreži X napisala kako "Evropa izražava punu solidarnost sa Italijom u ovom teškom trenutku. Američka senatorka Jeanne Shaheen, koja je početkom oktobra boravila u Sarajevu i dobila priznanje počasne građanke, napisala je kako je imala "čast da leti" u ovom helikopteru tokom posjete BiH. "Moje misli su sa svim pogođenim, njihovim porodicama i osobljem EUFOR-a koje služi u Misiji", navela je Shaheen na mreži X. EUFOR je ranije saopštio da se tokom rutinske operacije u području Brčkog 29. oktobra dogodila nesreća koja je rezultirala padom jednog od njihovih vazduhoplova. Također su naveli da nije oštećena civilna infrastruktura, imovina ili vozila, te da nije bilo povrijeđenih civila. EUFOR je saopštio i da provodi "potpunu i temeljnu istragu incidenta". EUFOR (Snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini) je međunarodna vojna misija koja od 2004. godine djeluje u BiH u okviru operacije Althea s ciljem očuvanja sigurnog i stabilnog okruženja u zemlji. Trenutne snage broje nekoliko stotina vojnika iz 24 evropske države.

Novi ustav Republike Srpske mogao bi biti više od promjene najvišeg pravnog akta tog bh. entiteta. Najave Milorada Dodika, proruskog lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata o vraćanju nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH, Amerikanac, Louis Crishock povezuje s rizikom od "de facto separacije" Republike Srpske (RS) od Bosne i Hercegovine. U izvještaju koji će 30. oktobra biti razmatran pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija, Crishock povezuje inicijativu za novi ustav RS s Dodikovim najavama vraćanja nadležnosti u oblastima odbrane, granične kontrole, obavještajnog sektora i indirektnog oporezivanja. Crishock podsjeća da je i prethodni pokušaj donošenja novog ustava RS proglašen neustavnim, uz obrazloženje da je bio suprotan ustavnom poretku BiH i predstavljao "direktnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine". Prema dosadašnjim Dodikovim najavama, novi ustav predviđao bi smanjenje ovlaštenja Vijeća naroda RS, proglašenje Banjaluke glavnim gradom entiteta, a Pala, ratnog sjedišta RS tokom rata, prijestonicom. State department i Evropska unija nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome šta su za njih "crvene linije" kada je u pitanju izmjena Ustava RS. Mogu li entiteti mijenjati ustave?Entiteti u BiH mogu mijenjati svoje ustave, ali ne i zadirati u nadležnosti države, kaže za Radio Slobodna Evropa Davor Trlin, ekspert za ustavno pravo. Prva granica su nadležnosti države, utvrđene članom III Ustava BiH. Ustavne promjene koje bi zadirale u te nadležnosti, mijenjale ustavno uređenje zemlje ili poništavale ranije odluke Ustavnog suda BiH, visokog predstavnika ili Parlamentarne skupštine BiH predstavljale bi, prema Trlinovom tumačenju, protivustavno djelovanje. "Ustavotvorac u entitetu nema izvornu suverenost. Izmjena Ustava Republike Srpske ne bi smjela zadirati u izvorne nadležnosti Bosne i Hercegovine, ali ni u nadležnosti koje su prenesene sa entiteta na državu. Tu govorimo o odbrani i sigurnosti, obavještajnom sektoru, indirektnom oporezivanju, te pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine", kaže on. Inače, vlasti Republike Srpske već godinama zagovaraju vraćanje nadležnosti u oblastima odbrane, obavještajnog sektora, indirektnog oporezivanja i pravosuđa sa državnog na entitetski nivo. Zbog toga Trlin upozorava da bi svako prekoračenje tih granica predstavljalo jednostrani pravni potez bez pravnog dejstva, koji bi mogao biti osnov za postupak pred Ustavnim sudom BiH ili intervenciju visokog predstavnika radi zaštite Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema njegovim riječima, svaki amandman na Ustav RS koji bi bio u suprotnosti s Ustavom BiH ili konačnim i obavezujućim odlukama Ustavnog suda BiH bio bi protivustavan. "Entitet ne može ustavom sebi pripisati atribute državnosti, pravo na otcjepljenje, primat entitetskog prava nad državnim pravom niti ukidanje nadležnosti državnih organa na teritoriji entiteta", kaže Trlin. Zašto je Vijeće naroda najveći problem za vlasti RS?Ako postoji tačka na kojoj bi novi ustav Republike Srpske mogao naići na najveći otpor, onda je to Vijeće naroda RS. Institucija koja kroz mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa može osporiti odluke vlasti sada bi se i sama mogla naći na udaru najavljenih ustavnih promjena. Vijeće naroda čine klubovi Srba, Bošnjaka, Hrvata i Ostalih. Ima ključnu ulogu u zaštiti vitalnih nacionalnih interesa, jer može pokrenuti mehanizam kojim se osporavaju zakoni usvojeni u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Zajedno sa Domom naroda Federacije BiH i Domom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Vijeće naroda RS, po ocjeni Trlina, predstavlja jedan od ključnih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda u političkom sistemu Bosne i Hercegovine. "Slabljenje, razvlašćivanje ili izbacivanje Vijeća naroda iz zakonodavnog procesa značilo bi direktno poništavanje implementacije odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti naroda. Republika Srpska ne može sama smanjiti ili ukinuti njegovu ulogu, jer je riječ o mehanizmu koji proizlazi iz obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine", kaže Trlin. Dodaje da se Vijeće naroda RS može ukinuti ili mu se umanjiti nadležnosti, ukoliko se o tome postigne konsenzus u cijeloj državi BiH. Šta Republika Srpska može mijenjati bez ulaska u spor sa državom?Trlin smatra da među najavljenim promjenama ima i onih koje bi mogle ostati unutar okvira entitetskih ovlaštenja. To se odnosi na najavu da Banjaluka bude definisana kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prijestonica. Prema sadašnjem Ustavu RS, Sarajevo je glavni grad. "Republika Srpska mogla bi odrediti Banjaluku kao glavni grad. Meni to uopšte nije sporno. U komparativnom federalizmu postoje brojni primjeri da je ustavom federalne jedinice određen njen glavni grad", kaže Trlin. Kada je riječ o Palama, smatra da bi i takvo rješenje moglo proći test ustavnosti ukoliko bi imalo simbolički, a ne državnopravni karakter. "Ako bi se pravila razlika između političkog i administrativnog centra s jedne strane i istorijskog ili simboličkog centra s druge strane, takvo rješenje moglo bi proći test ustavnosti. Ključno je samo da se ne pretenduje na državni suverenitet niti da se mijenja ustavna pozicija Sarajeva kao glavnog grada Bosne i Hercegovine", navodi Trlin. On smatra da Republika Srpska može mijenjati način organizacije i funkcionisanja svojih institucija, od Vlade i Narodne skupštine do ministarstava i lokalne samouprave. Međutim, takve promjene ne smiju zadirati u nadležnosti države BiH niti biti u suprotnosti s obavezujućim odlukama Ustavnog suda BiH. Ustav koji je već jednom izazvao političku i pravnu krizuNarodna skupština RS usvojila je prošle godine Nacrt novog entitetskog ustava kojim je predloženo da Republika Srpska bude definisana kao "država srpskog naroda i svih naroda i građana koji u njoj žive". Taj tekst predviđao je pravo Republike Srpske na samoopredjeljenje, mogućnost udruživanja s drugim državama u federalne i konfederalne zajednice, formiranje vlastite vojske, kao i odlučivanje o tome koji će se akti Bosne i Hercegovine primjenjivati na teritoriji entiteta. Predviđeno je bilo i ukidanje Vijeća naroda Republike Srpske. Pojedine odredbe direktno su se odnosile na nadležnosti koje su godinama ranije prenesene na državni nivo. Među njima je bila i oblast odbrane, uprkos tome što je ta zakonodavna institucija 2005. godine prihvatila reformu odbrane i formiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Tada su ukinuti Vojska Republike Srpske, Ministarstvo odbrane RS i Generalštab. Godinu dana kasnije Ustavni sud Bosne i Hercegovine je naložio Narodnoj skupštini Republike Srpske i drugim institucijama da obustave sve aktivnosti koje se zasnivaju na odluci o utvrđivanju Nacrta ustava Republike Srpske. Kako se mijenja Ustav Republike Srpske?Prijedlog za promjenu Ustava mogu podnijeti predsjednik RS, Vlada ili najmanje 30 poslanika u entitetskoj skupštini. Nakon izrade nacrta i javne rasprave, za usvajanje ustavnih promjena potrebna je podrška dvotrećinske većine u Narodnoj skupštini RS, odnosno najmanje 56 od 83 poslanika. Osim toga, promjene moraju dobiti i većinu u klubovima svakog konstitutivnog naroda i Ostalih u Vijeću naroda Republike Srpske, što ovu instituciju čini jednom od ključnih tačaka svakog pokušaja ustavne reforme. Ako prijedlog ne dobije potrebnu podršku, novi pokušaj izmjene Ustava ne može biti pokrenut prije isteka tri mjeseca. Posljednji put Ustav RS mijenjan je 2011. godine, kada je amandmanima povećan maksimalan broj potpredsjednika Narodne skupštine RS sa dva na četiri.

Četiri osobe su poginule, a 11 je povrijeđeno u padu transportnog helikoptera EUFOR-a u selu Gorice kod Brčkog, potvrdio je EUFOR u saopštenju. Među pripadnicima EUFOR-a koji su tragično izgubili živote bila su dva pripadnika italijanskih oružanih snaga i dva pripadnika italijanskog vojnog Crvenog krsta, naveo je EUFOR u saopštenju. Dva povrijeđena pripadnika su prebačena u medicinsku ustanovu u Tuzli na dalje liječenje, dok je devetoro na liječenju u Brčkom. Svi povrijeđeni pripadnici EUFOR-a su trenutno u stabilnom stanju. Univerzitetski klinički centar Tuzla saopštio je da dvije povrijeđene osobe hospitalizirane u toj ustanovi. Oni su u jedinici intenzivne njege Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju i trenutno su stabilnih vitalnih parametara. Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić je ranije za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao: "Radimo na zbrinjavanju osoba u Zdravstvenom centru Brčko distrikta, a spremni smo i da ih izmjestimo, ako bude potrebe, u veće kliničke centre", rekao je Milić za RSE. Prema njegovim riječima, sve poginule i povrijeđene osobe su pripadnici EUFOR-a, a helikopter koji se srušio pripadao je italijanskom kontingentu Misije. EUFOR je u ranijem saopštenju potvrdio da se srušio helikopter italijanskog kontingenta EUFOR-a, CH-47 Chinook. Povodom nesreće se oglasila i premijerka Italije Giorgia Meloni koja je na mreži X izrazila saučešće porodicama nastradalih. "Vijest o tragičnoj nesreći italijanskog helikoptera EUFOR-a u Bosni i Hercegovini razlog je za duboku tugu. Moje misli su sa žrtvama, njihovim porodicama i svima onima koji, angažovani u misiji za mir i stabilnost u regiji, proživljavaju sate strepnje. Njima upućujem svoje najiskrenije saučešće, kao i saučešće italijanske Vlade", navela je Meloni. Oglasila se i Kaja Kallas, šefica diplomatije Evropske unije, koja je na mreži X napisala kako "Evropa izražava punu solidarnost sa Italijom u ovom teškom trenutku. Ostajemo u bliskom kontaktu sa komandantom EUFOR-a i našim predstavnicima EU na terenu". Američka senatorka Jeanne Shaheen, koja je početkom oktobra boravila u Sarajevu i dobila priznanje počasne građanke, napisala je kako je imala "čast da leti" u ovom helikopteru tokom posjete BiH. "Moje misli su sa svim pogođenim, njihovim porodicama i osobljem EUFOR-a koje služi u Misiji", navela je Shaheen na mreži X. EUFOR je ranije saopštio da se tokom rutinske operacije u području Brčkog 29. oktobra dogodila nesreća koja je rezultirala padom jednog od njihovih vazduhoplova. Također su naveli da nije oštećena civilna infrastruktura, imovina ili vozila, te da nije bilo povrijeđenih civila. EUFOR je saopštio i da provodi "potpunu i temeljnu istragu incidenta". Na mjesto nesreće brzo su stigle ekipe policije Brčko distrikta, vatrogasci i hitna pomoć, a šire područje pada helikoptera je osigurano. Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez rekao je za RSE da je obaviješten kako u nesreću nisu bili uključeni pripadnici Oružanih snaga BiH. EUFOR (Snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini) je međunarodna vojna misija koja od 2004. godine djeluje u BiH u okviru operacije Althea s ciljem očuvanja sigurnog i stabilnog okruženja u zemlji. Trenutne snage broje nekoliko stotina vojnika iz 24 evropske države.

Ljudi govore da u Bosni i Hercegovini postoji stabilnost, što je tačno, ali mislim da ne možemo uzeti zdravo za gotovo ideju održivosti stabilnosti ako ljudi nemaju osjećaj napretka i poboljšanja. Ovo je rekao, između ostalog, Rik Holcapl (Rick Holtzapple), šef Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa. Holcapl je dodao da je osjećaj napretka postojao u deceniji nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ali se tada i završio, te da je sada osjećaj stagnacije najveći politički rizik za BiH. Takođe, dodao je da promjene u Srbiji mogu pozitivnim primjerom da doprinesu i BiH, iako se radi o odvojenim državama. Holcapl je karijerni diplomata Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država, a na poziciji šefa Misije OEBS u BiH se nalazi nešto više od godinu dana. Promjene u Srbiji i uticaj na BiHRSE: Da počnemo sa regionalnom vijesti broj jedan. Ovih dana smo vidjeli politički potres u susjednoj Srbiji. Studentska lista je pobijedila na izborima, prekinula dugogodišnju vladavinu Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke. Kako će se ovo odraziti na region i konkretnije na samu BiH? Rik Holcapl: Na početku želim da budem jasan da moj mandat i Misija na čijem sam čelu obuhvataju samo BiH, tako da nisam direktno uključen u analiziranje ili angažovanje u politici Republike Srbije. Međutim, mislim da bi jedna od onih stvari koje bi bile korisne za region bilo određeno novo promišljanje o tome kako se angažovati u politici, te kako raditi i na definisanju onoga što javnost želi od svojih izabranih lidera i svojih vlada, kao i na tome kako te vlade mogu da ostvare ta očekivanja. Ako postoji nova dinamika u tom smislu u Srbiji, nadao bih se i očekivao da bi ona ovdje imala potencijalno određeni uticaj. Međutim, smatram da su to odvojene države, svaka sa svojim problemima. Mislim da se ovdje radi više o uticaju kroz potencijalnu snagu primjera nego što se nužno radi o konkretnoj promjeni u smislu politika djelovanja ili konkretnih odnosa koji ovdje postoje. Takođe smatram da je još prilično rano da bismo znali kako bi neki od tih odnosa mogli da izgledaju. Po mom mišljenju, uvijek je korisno da susjedne vlade ohrabruju one političare sa kojima imaju bliskije odnose ovdje u BiH da imaju što je moguće konstruktivniji stav o funkcionisanju vlasti unutar BiH. RSE: Znamo da su i vlast i opozicija u Republici Srpskoj bili naročito bliski Aleksandru Vučiću, podržavali su ga u predizbornoj kampanji. Da li očekujete da će vlasti u Banjaluci nešto da mijenjaju u svom pristupu prema njima? Holcapl: Mislim da je to zapravo pitanje za gospodina Dodika, njegove kolege u SNSD-u, i njegove druge kolege u novoj Vladi ovdje u RS. Kao što ste spomenuli, sasvim sigurno postoje značajni odnosi između Banjaluke i Beograda, ali bih, takođe, konstatovao važnost dobrosusjedskih odnosa, ne samo sa Banjalukom nego, što se tiče Beograda i nove Vlade u Republici Srbiji, i sa cijelom državom BiH. Mislim da će biti vrlo zanimljivo vidjeti, mada je još veoma rano, kakva će tačno biti njihova priroda, ne samo zbog nedavnih događaja u Srbiji i odluka koje tek treba donijeti o sastavu tamošnje vlasti, nego zbog toga što još uvijek čekamo i jasne pokazatelje u smislu formiranja vlasti na svim nivoima u BiH nakon izbora koji su održani 4. oktobra. Politička retorika i ruski uticaj u BiHRSE: OEBS je više puta upozoravao na poteze i političku retoriku kojima se dovodi u pitanje ustavni poredak BiH. Šta danas vidite kao najveću prijetnju stabilnosti u BiH i koliko sama Misija OEBS-a može da doprinese i da utiče na smirivanje političkih tenzija? Holcapl: Po mom mišljenju, najveći politički rizik u BiH leži u osjećaju stagnacije koji postoji u velikom dijelu države, te u velikom dijelu javnosti. Osjećaj da se situacija nije poboljšala, u najmanju ruku u posljednjih nekoliko godina, iako je možda postojao osjećaj određene evolucije i poboljšanja u funkcionalnosti institucija i načinu vladavine u prvih nekoliko godina, u prvih desetak godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma. U posljednjih 10-15 godina, bilo je umnogome teško vidjeti koja su to pozitivna dešavanja u smislu jačanja djelotvornosti i sposobnosti institucija vlasti da zaista rade svoj posao, da donose odluke, da usvajaju zakone. Mislim da veliki dio javnosti to vidi u nekim od izazova kada su u pitanju očekivanja EU od vlasti i politike u Bosni i Hercegovini, tu nesposobnost političara unutar Bosne i Hercegovine da donose odluke koje se od njih traže. Takođe, čujem da ljudi govore da, u određenom smislu, ovdje postoji stabilnost, što je tačno, ali mislim da ne možemo uzeti zdravo za gotovo ideju održivosti stabilnosti ako ljudi nemaju osjećaj napretka i poboljšanja. RSE: Koliko je BiH danas izložena uticaju Rusije? Na koji način se taj uticaj odražava na političke procese u zemlji i na njen evropski put? Znamo da su mnogi političari, naročito predvođeni gospodinom Dodikom, dosta bliski sa Rusijom. Holcapl: Moj posao i posao Misije OEBS-a u BiH na čijem sam čelu je da sarađujemo sa domaćim političkim akterima, tako što pokušavamo da pružimo pomoć i podršku domaćim institucijama vlasti da funkcionišu djelotvornije, da budu u mogućnosti da odgovore na potrebe i želje svog biračkog tijela. Nismo nužno toliko angažovani na pokušaju analiziranja ili procjenjivanja odnosa koje različite grupe u državi imaju sa inostranstvom. Zapravo smo zainteresovani za to koliko domaće političke snage pokušavaju da ispune očekivanja i da predstave jasan politički program javnosti, da bi javnost imala predstavu o tome u kom pravcu oni pokušavaju da vode državu. Situacija u bh. medijimaRSE: U bh. javnom prostoru sve češće se mogu čuti poruke slične narativima koje Moskva koristi u vezi s Evropskom unijom, NATO-om i ratom u Ukrajini. Kako prepoznati koordinisane kampanje dezinformacija i šta domaće institucije mogu učiniti da spriječe njihov uticaj na građane i na demokratske procese u državi? Holcapl: Kao i kod svih dezinformacija i pogrešnih informacija, ključno je poslati poruku o tome šta su zapravo činjenice i poslati javnosti što tačniju vijest. Iskreno, to je ono što je neophodno bez obzira na to da li se suprotstavljate obmanama domaćih ili međunarodnih faktora. Jedan od razloga naše poprilične zabrinutosti u vezi sa statusom medijskog okruženja unutar BiH odnosi se na to koliko tačnih i pouzdanih izvora informacija javnost ima u BiH da bi razumjela kakve je odluke neophodno donijeti da bi se krenulo dalje na evropskom putu, ako je to ono što građanin ili birač u BiH želi. Kakve vrste odluka treba donijeti? Koje su potencijalne prednosti? Koji su potencijalni troškovi? Mislim da je od ključne važnosti jačanje medijskog okruženja, da bi mediji mogli da pruže i raznovrsnije stavove i mišljenja, ali i da bi mogli bolje da procijene vjerodostojnost pruženih informacija. Sada predstavlja pravi izazov imati informisanije stanovništvo koje može da procijeni kakvu vrstu informacija dobija. Istinski problem koji treba uzeti u obzir je širenje broja izvora informacija koji nisu nužno novinarski izvori, pri čemu se ne provjerava nužno njihova tačnost, niti se njihove priče detaljnije istražuju, već se njima češće manipuliše ili se one samo prenose na emotivniji način. Međutim, to je, takođe, jedna od odgovornosti javnosti da pažljivije razmisli o tome odakle dobija informacije i na koji način procjenjuje njihovu tačnost. RSE: OEBS godinama upozorava na pritiske na novinare, prijetnje i napade na medijske radnike. Koliko je danas teško osigurati slobodu medija u BiH i šta bi trebalo promijeniti da napadi na novinare budu efikasnije istraženi, a da odgovorni budu procesuirani? Holcapl: To je i dalje ogroman izazov koji se sastoji od dva elementa. Jedan od njih je element prevencije, uz pokušaj uspostavljanja normi i očekivanja od javnih ličnosti, političkih lidera i drugih osoba, da su takvi napadi na novinare neprihvatljivi, da su prijetnje bezbjednosti novinara ili konkretni pritisci na njih da izvještavaju na određeni način neprimjereni i da zapravo treba da štete ugledu javnih zvaničnika ili političkih lidera koji se ophode na takav način, te da se pokuša smanjiti broj takvih incidenata postavljajući viši standard ponašanja i normi. Sa druge strane postoji, kao što ste sugerisali ovim pitanjem, i pitanje kako odgovoriti na sve to? Kako pružiti zaštitu novinarima koji se sa tim suočavaju? Jedan od naših uloženih napora je uspostavljanje mreže kontakt osoba za novinare u domaćim institucijama, naročito u policijskim stanicama i drugdje, tako da postoji imenovana kontakt osoba koja je upoznata sa problemima i pravnim odredbama u vezi sa slobodom medija i tretmanom novinara, koja bi bila dostupna novinarima koji se suočavaju sa takvim pritiscima ili prijetnjama, a to uključuje kontakt osobe u tužilaštvima i sudovima. Realnost je da se pravosudni sistemi unutar BiH još uvijek bore, kao i mnogi pravosudni sistemi širom svijeta, sa tim da pravovremeno rješavaju predmete, da odgovore i pomognu u rješavanju problema sa kojima se novinari suočavaju. To je i dalje važno. Mi i dalje podstičemo policijske agencije i pravosudne institucije da im to bude prioritet, zbog fundamentalne važnosti slobodnih medija i važnosti rada novinara bez straha, bez izloženosti prijetnjama ili pritiscima te vrste, da bi se održalo zdravo demokratsko društvo i dobro informisana javnost. Obrazovanje i vladavina pravaRSE: Više od tri decenije nakon rata, djeca u BiH i dalje odrastaju i školuju se u obrazovnim sistemima podijeljenim po etničkim linijama, a praksa "dvije škole pod jednim krovom" i dalje postoji. Zašto dosadašnji napori nisu doveli do ozbiljnijih promjena i koliko takav sistem dugoročno ugrožava mogućnost izgradnje tolerantnijeg društva? Holcapl: Dozvolite mi da počnem od kraja Vašeg pitanja. Od ključne je važnosti da obrazovanje koje djeca i učenici steknu u državi im pomogne da shvate, te da ih nauči kako da funkcionišu u društvu raznolikosti. Realnost je da je BiH veoma raznoliko društvo sa mnogim religijama i brojnim zajednicama koje moraju da budu sposobne da sarađuju. Mislim da jedan od osnovnih dijelova obrazovanja mora biti da učenici ne samo uče o poštovanju sopstvenog identiteta, jezičkog nasljeđa i kulturnog porijekla, nego da, takođe, uče da poštuju raznolikost jezičkog nasljeđa, kulturnog porijekla i nacionalnih identiteta koji postoje unutar BiH. Postizanje tog rezultata kod učenika predstavlja veći izazov zbog segregacije koja opstaje u mnogim dijelovima obrazovnog sistema. Postoji mnogo otpora promjenama strukture obrazovnog sistema, naročito na nivou osnovnih i srednjih škola. Jedan od koraka koje preduzimamo je taj da barem imamo veći nivo dosljednosti i zajedničkih elemenata u kurikulumima. Zbog toga učenici, čak i u ovom nažalost segregiranom obrazovnom sistemu, imaju barem neka zajednička iskustva u smislu vrste obrazovanja koje stiču, a naročito da uče vještine kritičkog razmišljanja. Da to ne bude samo puko memorisanje konkretnih činjenica ili istorijskih događaja, nego da uče o tome kako razumjeti istoriju, onakvu kakva je predstavljena kroz različite tačke gledišta, što je veoma uobičajena pojava ovdje u BiH. Ako su učenici bolje osposobljeni da shvate "zašto u ovom okruženju čujem ovu verziju istorijskog događaja, a u drugom okruženju postoji drugačija verzija", na koji način mogu ocijeniti te razlike? Mislim da je od ključne važnosti učiti djecu u školi kako da procijene tu vrstu informacija. Time se vraćamo na neke od mojih ranijih odgovora o ovim vještinama koje će dati ogroman doprinos političkom zdravlju države u korist građana kada budu glasali, kada budu donosili političke odluke ili kada budu pozivali na odgovornost svoje javne zvaničnike i političare. RSE: OEBS kao organizacija godinama u BiH upozorava na iste ili slične probleme u oblasti vladavine prava, ljudskih prava, izbora i obrazovanja. Zašto preporuke međunarodnih institucija poput OEBS-a često ostaju bez konkretnih rezultata i postoji li neki način da se osigura veća odgovornost domaćih vlasti za provođenje tih preporuka? Holcapl: Političari, kao i svi ljudi, odgovaraju na podsticaje sistema unutar kojeg egzistiraju. Ono što nam je potrebno je politički sistem koji podstiče na bolju upravu, na djelotvornije funkcionisanje institucija vlasti, u kom birači mogu da pozovu na odgovornost svoje političare i političke lidere. Jedan od razloga zašto smo uložili značajnu energiju u integritet izbora, a rekao bih da je to zapravo jedna oblast u kojoj je postignut konkretan napredak, čak i u posljednjih godinu dana, u smislu vjerodostojnosti izbornih rezultata, u smislu podizanja nivoa povjerenja birača da će njihov izbor biti legitiman i vjerodostojan, tj. da će birati i glasati oni koji na to imaju ustavno pravo, te da će ti glasovi biti tačno prebrojani. Ako birači nemaju povjerenja da će njihovi glasovi biti tačno prebrojani, onda oni nemaju osjećaj da postoji bilo kakav način da pozovu političare na odgovornost. Nadam se da će to doprinijeti sistemu u kome, zapravo, politička promjena može biti moguća i u kome se može ispuniti želja birača za boljom budućnošću, većom stabilnošću, većom djelotvornošću, u kome oni mogu da vide da se svi resursi koje oni pružaju svojim vlastima koriste na djelotvorniji način. Prioriteti i planoviRSE: Vi ste na poziciji u BiH nešto više od godinu dana, koje ste sebi prioritete stavili u prvi plan, da li ste nešto od toga već ispunili? Holcapl: Prošle godine smo se mnogo fokusirali na rad na integritetu izbora, u okviru naše podrške Centralnoj izbornoj komisiji BiH, ali nam je i dalje veliki prioritet šire pitanje institucionalne funkcionalnosti institucija vlasti. Pokušavamo i putem antikorupcijskih mjera i napora da unaprijedimo i transparentnost i nepristrasnost pravosudnih i policijskih institucija da povećamo nivo povjerenja javnosti u djelotvornost njihovih institucija. Mislim da je to još uvijek važan element našeg rada, a ostaje još mnogo posla pred nama. Smatram da postoje neki istinski izazovi u smislu toga da li svi akteri unutar političkog sistema zaista žele da vide institucije vlasti koje pravilno funkcionišu. Međutim, mislim da je dio odgovornosti na građanima BiH da bi se njihov glas čuo. Ako izbori predstavljaju vjerodostojan način da se izrazi sopstveni stav i da se čuje glas, onda treba ozbiljno razmisliti o tome na koji način koristiti taj glas. RSE: Dosta toga što ste naveli, OEBS pokušava već godinama. Neke stvari uspijeva, neke ne, jer postoji otpor domaćih političara. Koji su kratkoročni i dugoročni ciljevi kojim biste Vi lično i OEBS bili zadovoljni da postignete u idućih nekoliko godina u BiH? Holcapl: Sasvim sigurno, dugoročni ciljevi se odnose na pokušaj jačanja institucija vlasti na svim nivoima da bi one bile odgovornije, nepristrasnije, manje korumpirane, transparentnije, da na bolji način odgovaraju na potrebe birača. Mislim da svi naši kratkoročni ciljevi jesu i moraju da budu u službi tih dugoročnih ciljeva. Nadam se da ćemo u predstojećoj godini vidjeti kontinuirano sprovođenje nekih od antikorupcijskih procedura koje smo do sada vidjeli. Da ćemo vidjeti djelotvornije napore i u vezi sa prioritizacijom i transparentnom komunikacijom pravosuđa sa javnošću o tome na koji način se dodjeljuju i procesuiraju predmeti, te kako se sprovode odluke tužilaca i sudova. Jedan od izazova sa kojima ćemo se suočiti u veoma bliskoj budućnosti je postizborni period, što se tiče kratkoročnih ciljeva. Ali mislim da još uvijek imamo mogućnost da nastavimo sa podrškom javnom obrazovanju, te u smislu planiranja sa političkim liderima na koji način da im pomognemo da postave prioritete u vezi sa tim koje su reforme najneophodnije. Nesumnjivo će među njima biti neke od reformi kod kojih nismo imali uspjeha sa prethodnim vlastima, kao što su neke od pravosudnih reformi, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, te Zakon o Sudu BiH. Zaista se nadam da će, kada se formiraju nove vlade, postojati veća spremnost da se istinski uključe u političke debate, u pregovore, u kompromis, da bi se postigli dogovori o zakonima koji će pomoći ostvarenju napretka. Saradnja na tekstu: Milorad Milojević

Za 11 osoba u Bosni i Hercegovini utvrđene su okolnosti koje ukazuju na moguću trgovinu ljudima radi radne eksploatacije, uglavnom u građevinskom sektoru, saopštila je Služba za poslove sa strancima BiH. U saopštenju nisu navedeni detalji o ovim osobama. Slučajevi su otkriveni tokom međunarodne akcije usmjerene na nezakonito zapošljavanje stranih državljana i moguće oblike radne eksploatacije. Akcija je provedena od 14. do 20. septembra. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), pod nadzorom nadležnog tužilaštva, daljepostupa u ovom slučaju kako bi se utvrdilo da li je riječ o trgovini ljudima radi radne eksploatacije. Tokom akcije kontrolisane su 34 lokacije, a provjerene su 643 osobe i isto toliko dokumenata. Kontrole su obuhvatile građevinske firme i gradilišta, vjetroparkove, restorane, pekare, proizvodne pogone i mjesta stanovanja stranih državljana. Služba za poslove sa strancima navela je da je stranim državljanima kod kojih su utvrđene nepravilnosti izrečena je ukupno 21 mjera. Šest osoba dobilo je mjeru otkaza bezviznog boravka, 10 osoba otkaz bezviznog boravka uz protjerivanje, dok je za pet osoba izrečena mjera protjerivanja. U akciji su, uz Službu za poslove sa strancima, učestvovali švedska policija, SIPA, nadležna kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, inspekcije rada i inspekcije zaštite na radu.

Milorad Dodik stajao je rame uz rame s Aleksandrom Vučićem u izbornom štabu Srpske napredne stranke (SNS) u Beogradu, gdje je prije dvije noći došao kako bi pružio podršku dugogodišnjem političkom savezniku nakon zatvaranja biračkih mjesta. To nije bio prvi takav nastup. Tokom više od decenije vlasti Vučićeve stranke u Srbiji, njih dvojica gradili su bliske političke odnose, javno se podržavali i često isticali međusobno prijateljstvo. Česte posjete na relaciji Beograd–Banjaluka, uzajamne pohvale i zajednički ekonomski projekti obilježili su njihove odnose. Dio političkih poteza i projekata, međutim, izazivao je sporove i kritike zbog mogućih posljedica po Bosnu i Hercegovinu, uključujući pitanja državne imovine i nadležnosti njenih institucija. Političke promjene u Srbiji zato otvaraju pitanje budućnosti tog savezništva. Hoće li nova vlast nastaviti dosadašnju politiku podrške Dodiku i održati bliske odnose s vlastima Republike Srpske ili će pokušati drugačije postaviti odnose sa Bosnom i Hercegovinom? Iz Studentske liste za Radio Slobodna Evropa nisu konkretno odgovorili na ova pitanja. Naveli su da su njihovi "stavovi o odnosu prema Republici Srpskoj od ranije jasni", ističući da se zalažu "za dobrobit naroda u Republici Srpskoj i očuvanje Dejtonskog sporazuma". Sagovornici Radija Slobodna Evropa ocjenjuju da bi promjena vlasti u Srbiji mogla oslabiti dosadašnji model političkih odnosa Beograda i Banjaluke, uticati na Dodikov politički položaj i otvoriti prostor za preispitivanje političkih i poslovnih veza koje su godinama povezivale dva centra moći. Bez Vučićeve podrške Dodiku će biti 'mnogo teže'Urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović za RSE ističe da promjena vlasti u Srbiji neće dovesti u pitanje odnose Beograda i Republike Srpske, ali bi mogla "značajno otežati političko djelovanje" Milorada Dodika. Prema njegovim riječima, najveća snaga koju je Dodik imao posljednjih godina nije proizlazila samo iz njegove pozicije u Republici Srpskoj, već i iz podrške koju je uživao u Beogradu. "Ključni momenat je da je saradnja Vučića i Dodika bila prije svega personalna. Ta vrsta odnosa sada se prekida. Njihov lični odnos može opstati u nekom obliku, ali nova vlast neće imati razlog da Dodika tretira na način na koji ga je tretirao Vučić", rekao je Trifunović. Dodaje da bi vjerovatan slučaj nakon uspostave nove vlasti u Srbiji mogao biti da će podržavati Republiku Srpsku bez podržavanja Dodika, na način da bi mogla biti "otvorenija prema drugim političkim opcijama". Predsjednik Centra za regionalizam Aleksandar Popov za RSE ističe kako će jedno od ključnih pitanja nakon promjene vlasti u Srbiji biti odnos prema Dodiku, ali i prema Bosni i Hercegovini u cjelini. "Srbija je u proteklim godinama formalno priznavala suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali smo u praksi često imali podršku politikama koje su vodile ka destabilizaciji zemlje. Dosadašnji režim podržavao je Dodikove politike, uključujući i one koje su imale separatistički karakter", kaže Popov za Radio Slobodna Evropa. On smatra da će nova vlast, ukoliko želi nastaviti evropski put Srbije, morati više pažnje posvetiti stabilizaciji odnosa sa susjedima. "Ne verujem da će nova vlast odustati od Republike Srpske ili od specijalnih veza predviđenih Dejtonskim sporazumom. Međutim, pitanje je da li će nastaviti bezrezervnu podršku Dodiku. Najbolje bi bilo da naprave jasnu političku distancu, jer je Dodik danas toliko opterećen političkim kontroverzama da može kompromitovati svakoga ko želi graditi ozbiljne odnose u regionu i prema Evropskoj uniji", smatra Popov. Može li lustracija u Srbiji dovesti i do Dodika?Najave nove vlasti u Srbiji da će prioritet biti lustracija, borba protiv korupcije i jačanje institucija nameću i pitanje da li bi se pod lupom srbijanskih istražnih organa mogli naći politički i poslovni odnosi građeni tokom višegodišnje saradnje Aleksandra Vučića i Milorada Dodika. "Ukoliko nova vlast uspe da pravosudne institucije oslobodi političkog uticaja i omogući im da rade svoj posao, onda će one pratiti tragove tamo gde postoje osnove za istrage. Godinama su se u javnosti pojavljivale informacije o različitim Dodikovim poslovima i investicijama u Srbiji, od nekretnina do drugih ekonomskih poduhvata, i to svakako može postati predmet interesovanja nadležnih organa", kaže Aleksandar Popov za RSE. Slično razmišlja i urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović, koji očekuje da bi najavljena lustracija mogla otvoriti pitanja veza između vrha nekadašnje vlasti u Srbiji i političkih struktura u Republici Srpskoj. "Dodik će u velikoj mjeri biti posmatran kao dio sistema koji je godinama funkcionisao uz SNS. Ako dođe do ozbiljnog preispitivanja rada bivše vlasti, logično je očekivati da budu otvorena i pitanja brojnih poslovnih i političkih veza koje su uspostavljene između Srbije i Republike Srpske. Pominjani su različiti poslovi, nekretninski projekti i drugi aranžmani za koje javnost nikada nije dobila potpune odgovore", rekao je Trifunović. Hoće li biti revizije zajedničkih projekata Srbije i RS?Iza političkog saveza Vučića i Dodika ostalo je nekoliko projekata vrijednih stotine miliona evra. Među najznačajnijima je projekat hidroelektrane Buk Bijela na Drini, procijenjen na oko 489 miliona maraka (250 miliona evra), koji su Srbija i Republika Srpska predstavljale kao jedan od najvećih zajedničkih energetskih poduhvata u regionu. Projekat je od početka pratio spor između vlasti Republike Srpske i institucija Bosne i Hercegovine, koje su osporavale pravo entiteta da samostalno raspolaže hidroenergetskim potencijalom bez odluka na nivou države. Slične polemike izazvao je i projekat aerodroma u Trebinju, čiju je vrijednost zvanični Beograd procjenjivao na više od 205 miliona maraka (105 miliona eura). Iako je godinama najavljivan kao jedna od najvećih investicija Srbije u Bosni i Hercegovini, gradnja nije počela. Među projektima se izdvaja i autoput Bijeljina-Rača. Za ovu saobraćajnicu Srbija je obezbijedila oko 57 miliona maraka (30 miliona eura), predstavljajući je kao ključnu vezu između Republike Srpske i Srbije. Uprkos tome, projekat ni nakon nekoliko godina nije završen. Ekonomista Admir Čavalić za RSE ističe da bi se upravo energetski i infrastrukturni projekti mogli naći pod povećalom nove vlasti u Beogradu. "Vrlo vjerovatno će doći do revizije određenih sporazuma i ugovora. Posebno su interesantni pojedini energetski projekti, gdje dio ugovora nije bio javno dostupan, skrivan po ladicama, kao i poslovi koji su godinama izazivali pitanja o transparentnosti i stvarnim koristima za građane", kaže Čavalić. On smatra i da bi promjena vlasti u Srbiji mogla otvoriti prostor za snažnije ekonomsko povezivanje Sarajeva i Beograda. Prema podacima vlasti Republike Srpske, od 2017. do 2025. godine ovom bh. entitetu je iz Srbije doznačeno blizu 227,4 miliona maraka (oko 116 miliona eura). Novac je bio namijenjen za škole, vrtiće, zdravstvene ustanove, sportske objekte, puteve, vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu, ali i direktnu budžetsku podršku pojedinim lokalnim zajednicama. Saradnja na tekstu: Dženana Karabegović

Potezi vlasti entiteta Republika Srpska, kojima se zaobilaze državne institucije i uspostavljaju paralelni pravni i institucionalni aranžmani, vode ka postepenom "de facto" odvajanju tog entiteta od Bosne i Hercegovine, navodi se u izvještaju vršitelja dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka, koji će 30. oktobra biti predstavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. U 70. izvještaju o provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2026. godine, navodi se da su blokade u radu državnih institucija nastavljene i tokom proteklih šest mjeseci. One uključuju blokiranje zakonodavnih procesa, kašnjenja u imenovanjima, probleme s finansiranjem institucija, kao i neprovođenje obavezujućih odluka državnog pravosuđa i Ustavnog suda BiH. "U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja odvojenih struktura u Republici Srpskoj, oni učvršćuju scenario de facto separacije", navodi se u izvještaju, u koji je RSE imao uvid. Crishock također upozorava da takve prakse slabe državne institucije, otežavaju izvršavanje njihovih zakonskih nadležnosti i usporavaju euroatlantske integracije zemlje. "Vlasti Republike Srpske nastavile su zagovarati ukidanje postdejtonskih reformi i nagovještavati secesiju ukoliko ti politički ciljevi ne budu ostvareni", navvodi se. Kao jedan od značajnih događaja u izvještajnom periodu navodi se smrt ratnog zločinca Ratka Mladića 27. augusta, nakon koje su u Srbiji i Republici Srpskoj održani skupovi i komemoracije na kojima su, kako se navodi, veličani Mladić i negirani ili umanjivani zločini za koje je osuđen. U izvještaju se navodi da je učešće zvaničnika Republike Srpske na tim događajima izazvalo zabrinutost u pogledu vladavine prava i procesa pomirenja. "Na javnim komemoracijama i pomenima u Banjoj Luci i drugim mjestima u Republici Srpskoj govornici su veličali Mladića te negirali ili umanjivali zločine za koje je osuđen", navedeno je u izvještaju. Izvještaj se osvrće i na opće izbore održane 4. oktobra, prve na kojima su u cijeloj zemlji korišteni elektronska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića. Navodi se da je tehnologija doprinijela transparentnosti procesa i bržoj objavi rezultata, ali i da preliminarni rezultati pokazuju nastavak dominacije etnički zasnovanih stranaka te vjerovatno dug i složen proces formiranja vlasti. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda 30. oktobra održat će redovnu polugodišnju sjednicu o Bosni i Hercegovini, prvu nakon što je Christian Schmidt podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika. Sjednica će biti održana u trenutku kada dužnost visokog predstavnika obavlja njegov zamjenik Louis Crishock.

Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona podiglo je optužnicu protiv Rame Isaka, ministra unutrašnjih poslova bh. entiteta Federacija BiH zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ovog tužilaštva. Optužnica je upućena na potvrđivanje sudiji Opštinskog suda u Žepču. Iz Tužilaštva Zeničkog-dobojskog kantona za RSE nisu mogli govoriti o detaljima optužnice, koja je podignuta 15. oktobra, navodeći da još uvijek nisu dobili rješenje suda o tome da li se optužnica potvrđuje ili odbija. Šta kaže nadležni ministar?Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH za RSE kaže kako je saslušan u Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona u svojstvu "oštećenog". Navodi da je osoba koja ga je prijavila uputila njemu i njegovoj porodici prijetnje, zbog čega ga je, dodaje, prijavio Federalnoj upravi policije i Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona. "Gdje sam ja uključio telefon da svi koji su prisutni u prostoriji, moji pratioci i uposlenici federalnog ministarstva, slušaju i gdje je uputio ozbiljne pretnje, gdje mi nudio mito da mu završim određene stvari. Za sve navedeno ja sam pomenuto lice prijavio Federalnoj upravi policije i tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona i saslušan sam u svojstvu oštećenog, kako ja, tako i svi svjedoci", ističe Isak za RSE. Na upit RSE da li mu je poznato zbog čega je protiv njega podignuta optužnica, Isak navodi kako ima "informaciju navodno da me je lažno prijavio, jer mi je prije slao neke prijatelje zajedničke da me zamoli da povučem prijavu protiv njega". Saslušanje zbog slučaja 'Munjić'Isak dodaje i kako je prošle sedmice saslušan sa predsjednikom Vlade Federacije BiH Nerminom Nikšićem i u Posebnom odjelu Federalnog tužilaštva FBiH (POSKOK). Radi se o istrazi koju ovaj odjel vodi protiv šefa Federalne uprave policije (FUP) Vahidina Munjića, šefice kabineta premijera FBiH Arijane Huseinović-Ajanović, policijskog službenika Muhameda Ohranovića i direktora Policijske akademije BiH Ervina Mušinovića. Munjić, Huseinović-Ajanović, Ohranović i Mušinović sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, davanje i primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu uticajem, te posredovanje ili pogodovanje pri zapošljavanju i napredovanjima na pozicijama. Munjić se, pored ostalog, tereti i da je kao direktor FUP-a otkrivao informacije iz krivičnih postupaka. Još u aprilu ove godine u MUP-u Federacije BiH su provedeni pretresi, u okviru kojih su obuhvaćene i službene prostorije ministra Rame Isaka. Tada je saopšteno kako je naredbama obuhvaćen pretres federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, službenih prostorija, kao i službenih računara koje koristi, uključujući i računare njegovih savjetnika i sekretara Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, te izuzimanje materijalne dokumentacije i mobilnog uređaja. "To je obično imenovanje gospodina Munjića kojeg nit' sam predložio, nit' sam imenovao. Prije mog dolaska je predložen, imenovala ga vlada, a ne ja", izjavio je Isak za RSE 27. oktobra. Još u decembru prošle godine policija je pretresla kancelarije Nermina Nikšića, premijera Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Ministarstva prometa i komunikacija ovog entiteta u Mostaru, te jedan privatni stambeni objekt. Tada su privremeno oduzeti službeni laptopi i dokumentacija u cilju prikupljanja dodatnih dokaza za daljnji rad na predmetu "Munjić i drugi", saopštio je tada Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda Federacije BiH (POSKOK). Prepiske na osnovu kojih je otvorena istraga potiču iz mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu "Black Tie 2". Taj predmet se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog Tužilaštva BiH o grupi koja je sarađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontroliše veliki dio evropskog tržišta kokainom. Munjić je tada bio među 23 osobe koje su uhapsile domaće policijske snage, u sklopu istrage u koju su uključeni i američki Federalni istražni biro (FBI) i Uprave za borbu protiv droga (DEA), te EUROPOL. Odbrana osumnjičenih odbacuje optužbe, navodeći da je riječ o indicijama i tvrdnjama.

Vlasti Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ne odustaju od procesuiranja Mevlida Jašarevića koji je 2011. godine pucao na zgradu američke ambasade u Sarajevu, iako je zbog terorističkog napada odslužio 15-godišnju zatvorsku kaznu u Bosni i Hercegovini. Sud BiH odredio je 27. oktobra Jašareviću privremeni ekstradicijski pritvor, na dan kada je trebao biti oslobođen iz zatvora. Pritvor može trajati do 13. novembra ili do nove sudske odluke, a iniciran je verbalnom notom Ambasade SAD-a u BiH od 23. oktobra, čiji je cilj vođenje krivičnog postupka protiv Jašarevića pred pravosuđem SAD-a, saopćio je Sud BiH. Jašarević je 28. oktobra 2011. godine pucao na zgradu Ambasade SAD-a, kada je ispalio više od 100 metaka i ranio policajca Mirsada Velića koji je osiguravao zgradu. Zbog terorističkog napada, Sud BiH ga je 2013. pravosnažno osudio na 15 godina zatvora. Protiv njega je 2012. godine podignuta optužnica i u SAD-u, a Tužilaštvo ju je 27. oktobra navelo kao jedan od razloga za podnošenje zahtjeva za privremeni pritvor koji bi trajao do odluke o izručenju u SAD. Bez zvaničnog zahtjeva za izručenjeOdluci Suda BiH prethodilo je ročište na kome je 27. oktobra Tužilaštvo navelo da je zahtjev za ekstradicijski pritvor podnesen na osnovu dokumenta koji je 26. oktobra uputilo Ministarstvo pravde BiH. Prethodno je, preko Ministarstva vanjskih poslova BiH, notu za privremeni pritvor 23. oktobra uputila Ambasada SAD-a u BiH. Iz Ministarstva pravde BiH su za RSE potvrdili da su 26. oktobra zaprimili zahtjev za Jašarevićevo privremeno pritvaranje, ali ne i formalni zahtjev za izručenje iz SAD-a. Kao pravni osnov za postupanje u predmetima izručenja sa SAD-om Ministarstvo je navelo Konvenciju (Konvencijapredviđa izručenje radi krivičnog gonjenja za djela među kojima su ubistvo i pokušaj ubistva. Prema konvenciji, države nisu obavezne izručivati vlastite državljane, a izručenje se može odbiti ako je riječ o političkom krivičnom djelu ili ako je nastupila zastarjelost. Zahtjev za izručenje mora biti potkrijepljen propisanom dokumentacijom i dokazima.) o izdavanju krivaca zaključenu između Kraljevine Srbije i SAD-a 1901. godine, koju je BiH preuzela od bivše Jugoslavije. Ministarstvo je navelo da će zahtjev za izručenje, kada bude zaprimljen, biti proslijeđen Tužilaštvu BiH i Sudu BiH u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima. Šta tvrde Tužilaštvo i Odbrana?Tužilaštvo je tokom ročišta za određenje privremenog pritvora navelo da je potrebno da Jašarević bude u pritvoru do podnošenja molbe za izručenje u SAD, gdje postoji potvrđena optužnica protiv njega. Kao razlog za određivanje pritvora Tužilaštvo je navelo opasnost od bjekstva, između ostalog zato što Jašarević, koji je državljanin Srbije i nema državljanstvo BiH i što mu je isticao zatvorski rok. Njegova odvjetnica Alma Tabaković osporila je prijedlog za pritvor, navodeći da nisu ispunjeni uvjeti za to nakon što je Jašarević odslužio kaznu. Također je navela da se američka optužnica odnosi na isti događaj za koji je Jašarević već pravosnažno osuđen u BiH, pozivajući se na princip zabrane ponovnog suđenja za isto djelo. Za šta je osuđen?Prema presudi Suda BiH, Jašarević je 28. oktobra 2011. godine oko 50 minuta pucao prema zgradi Ambasade SAD-a, ispalivši iz automatske puške 105 metaka. Pucao je prema policajcima koji su osiguravali zgradu, pri čemu je teško ozlijeđen Mirsada Velića. Sud je materijalnu štetu na američkoj ambasadi procijenio na više od 100.000 dolara. Jašarević je prvobitno osuđen na 18 godina zatvora, ali je ta presuda i nakon ponovljenog postupka, u novembru 2013. osuđen je na 15 godina zatvora zbog terorizma. Jašarević je u Sarajevu na dan napada došao iz Gornje Maoče, naselja u sjeveroistočnoj Bosni poznatog po "vehabijskoj" zajednici. Prema presudi, uz Jašarevića su bili optuženi i Munib Ahmetspahić, Emrah Fojnica i Muhamed Dedić. Teretili su se da su kao pripadnici iste grupe sudjelovali u pripremi terorističkog napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu, ali su njih trojica pravosnažno oslobođeni jer Tužilaštvo nije dokazalo njihovu povezanost s izvršenjem napada. Sud je tada zaključio da je Mevlid Jašarević djelovao samostalno. Jašarević je tokom ročišta za određenje ekstradicijskog pritvora 27. oktobra 2026. rekao da "onaj koji je sve organizirao, nikad nije osuđen". "Onaj glavni u Gornjoj Maoči koji me poslao da u centru Sarajeva pucam i 'pokažem njegovu moć', Nusret Imamović se šetka po Siriji i drži restoran, on nije kažnjen. Njega niko nije tad osudio", rekao je Jašarević. Obraćajući se na ročištu, Jašarević je rekao da je svjestan mogućnosti izručenja SAD-u te je zatražio da do tada bude pušten na slobodu kako bi vrijeme proveo sa sinom. "Dajte mi mjesec-dva da budem sa sinom. Institucije će znati gdje sam. Poslije me pošaljite", obratio se Sudu Jašarević. Rekao je i da nikad tokom 15 godina u zatvoru nije bio obaviješten da postoji mogućnost da mu se ponovno sudi u SAD-u zbog napada na Ambasadu. Advokat Senad Dupovac, koji je branio Jašarevića u postupku za teroristički napad na Ambasadu SAD-a u Sarajevu, kazao je za RSE da su optužbe iz SAD-a već sadržane u presudi iz BiH. "Zaista je nezamislivo da mu se za isto ponovo sudi. Koliko se sjećam, čak su na početku suđenja djelatnici Ambasade SAD-a dolazili i pratili proces. Da su tada istupili sa zahtjevom moglo se o tome razgovarati, mada je BiH imala potpuni legitimitet da vodi postupak, s obzirom na to da se sve dogodilo na njenoj teritoriji", kazao je. I bivši državni tužitelj Dubravko Čampara, koji je vodio predmet protiv Jašarevića nakon napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 2011. godine, kaže da je otvoreno pitanje može li se protiv njega voditi novi postupak za radnje koje su već bile obuhvaćene predmetom u BiH. Prema njegovim riječima, zahtjev za izručenje "djeluje nelogično s obzirom na to da je Jašarević već osuđen i izdržao kaznu zatvora za napad". "To je stvar suda i ministra pravde, nije stvar tužioca", rekao je Čampara za RSE. Adamović: O izručenju će odlučivati da li se radi o istim radnjamaBivši sudija Suda BiH Vlado Adamović smatra da će u eventualnom postupku izručenja ključno biti poređenje američke optužnice s presudom kojom je Jašarević osuđen u BiH. "Sudovi nisu vezani za pravnu kvalifikaciju radnji koja su opisana, nego su vezani za opise", rekao je Adamović za RSE. Dodao je da će sud morati utvrditi da li su radnje koje američko pravosuđe kvalificira kao pokušaj ubistva već bile obuhvaćene presudom za terorizam u BiH. "Ako je pokušaj ubistva već opisan u okviru terorizma, onda je to pitanje. Ako nije, može se govoriti o separatnom krivičnom djelu", rekao je. Adamović je naveo i da privremeno zadržavanje nije neuobičajeno, te da međunarodni sporazumi omogućavaju da se izručenje najavi diplomatskom notom prije dostavljanja formalnog zahtjeva. O ispunjavanju uvjeta za izručenje odlučuje se u daljem postupku, nakon formalnog zahtjeva. O tome jesu li ispunjeni uvjeti za izručenje, prema propisima, odlučuje Sud BiH, dok konačnu odluku donosi ministar pravde BiH. Zahtjev za privremeni pritvor zbog optužnice u SAD-u stigao je uoči Jašarevićevog najavljenog izlaska iz zatvora, dok se protiv njega u BiH vodio i odvojeni postupak zbog optužbi da je sprječavao zatvorske službenice u obavljanju dužnosti. Sud BiH ga je 26. oktobra prvostepeno oslobodio te optužbe, uz zaključak da Tužilaštvo nije dokazalo da je imao takvu namjeru, a na tu presudu je moguće uložiti žalbu.

Predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović čestitao je u ponedeljak Studentskoj listi na pobedi na parlamentarnim izborima u Srbiji i izrazio nadu da će nova vlast u Beogradu poboljšanju saradnje s BiH i drugim državama u regionu. Posle pobede Studentske liste, koja je osvojila apsolutnu većinu u Skupštini Srbiji, Bećirović je na Instagramu naveo da "BiH ostaje posvećena izgradnji međudržavnih i dobrosusjedskih odnosa, zasnovanih na međusobnom uvažavanju, ravnopravnoj saradnji i zajedničkoj evropskoj perspektivi". "Nadam se da će nova vlast u Republici Srbiji raditi na poboljšanju međudržavne saradnje s Bosnom i Hercegovinom i drugim državama u regiji, te da ćemo kroz otvoren dijalog i ravnopravnu saradnju doprinositi miru, stabilnosti i boljoj budućnosti građana obje države", rekao je Bećirović. Prethodno je i ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković uz čestitku Studentskoj listi rekao da od novih vlasti u Srbiji očekuje bolju saradnju i puno poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, kao i svih ljudi koji u njoj žive. Dosadašnja praksa vlasti Srbije da pod plaštom 'brige o narodu' podržavaju i pomažu korumpirane političke elite u Bosni i Hercegovini nije donijela ništa dobro ni Bosni i Hercegovini ni Srbima koji žive u našoj zemlji", naveo je Konaković na Fejsbuku (Facebook). Odnosi Srbije i BiH su se pogoršali poslednjih meseci, posebno posle sahrane optuženog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu uz državne počasti. Konaković je tada prvo povukao deo diplomatskog osoblja iz ambasade BiH u Beogradu a zatim i proterao dvojicu srpskih diplomata iz BiH, navodeći da "odmah" prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom da to može da uradi.

Sjedinjene Američke Države zatražile su od Bosne i Hercegovine izručenje Mevlida Jašarevića zbog optužbi za pokušaj ubistva američkih službenika tokom napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 2011. godine, saznaje Radio Slobodna Evropa iz izvora upoznatih sa slučajem. Zahtjev za izručenje upućen je dan pred istek njegove 15-godišnje zatvorske kazne na koju je osuđen zbog terorističkog napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu. Jašarević je 2013. pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 28. oktobra 2011. Tokom napada ispalio je više od stotinu metaka na zgradu ambasade te teško ranio policajca Mirsada Velića, koji je osiguravao objekt. Prema saznanjima RSE, američke vlasti sada traže njegovo izručenje radi vođenja postupka za pokušaj ubistva američkih službenika povezanog s istim događajem iz 2011. godine. Ročište za određenje ekstradicijskog pritvora, tokom kojeg će biti odlučeno o izručenju, bit će održano u utorak ujutro, kad je Jašarević trebao izaći iz zatvora. Američko Ministarstvo pravde je još 2012. godine saopćilo da je u Washingtonu podignuta optužnicu protiv Jašarevića zbog pokušaja ubistva američkih službenika, napada smrtonosnim oružjem na američke službenike i zaposlenike, uništavanja imovine te krivičnih djela povezanih s upotrebom vatrenog oružja tokom napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 2011. godine. Američka optužnica podignuta je u trenutku kad je Jašarević bio u pritvoru u BiH, i iz Ministarstva pravde SAD-a je navedeno da podržavaju odluku bh. institucija da optuže i procesuiraju osobe za koje se sumnja da su sudjelovale u napadu na Ambasadu. Vijest o američkom zahtjevu dolazi istog dana kada je Sud Bosne i Hercegovine oslobodio Jašarevića optužbi za sprječavanje djelatnika zatvora u obavljanju službenih radnji tokom izdržavanja zatvorske kazne. Jašarević je državljanin Srbije i ne posjeduje državljanstvo BiH. Njegova braniteljica Alma Tabaković je rekla da je "Jašarević žrtva beskonačnog procesuiranja. Ovo je beskonačni 'proces'."

Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je 26. oktobra Mevlida Jašarevića optužbi za sprječavanje djelatnika zatvora u obavljanju službenih radnji, tokom izdržavanja 15-godišnje kazne za napad na američku ambasadu u Sarajevu. U obrazloženju prvostepene presude Sud je naveo da Tužiteljstvo BiH nije dokazalo da je Jašarević imao namjeru da spriječiti službenice zatvora u obavljanju dužnosti. Jašarević izdržava 15-godišnju zatvorsku kaznu zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu 2011. godine, a iz državnog zatvora bi trebao izaći ove sedmice. Tužiteljstvo BiH teretilo ga je da je u novembru i decembru 2024. godine ometao rad odgojiteljica u državnom zatvoru te im upućivao prijetnje i uvrede nakon što mu je zabranjen pisani i telefonski kontakt s obitelji i drugim osobama. U optužnici se navodi da je jednoj službenici rekao kako će "uzeti nož i ući u njen ured". Jašarević je tokom postupka odbacio optužbe da je ometao rad odgojiteljica ili da im je prijetio te je tvrdio reagirao u afektu zbog uskraćivanja kontakata s obitelji i vanjskim institucijama. Njegova braniteljica Alma Tabaković ustvrdila je tokom suđenja da su mu, osim kontakta s obitelji, bili zabranjeni i kontakti s Tužiteljstvom BiH te Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), kojima je želio podnijeti prijave zbog mogućih kaznenih djela zatvorskih službenika. Presuda je prvostepena i na nju se može žaliti Tužiteljstvo BiH. Mevlid Jašarević osuđen je 2013. godine na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine. Tokom napada ispalio je više od stotinu metaka na objekt Ambasade SAD-a te teško ranio policajca Mirsada Velića, koji je osiguravao zgradu. Jašarević je državljanin Srbije, a njegova obitelj živi u toj zemlji.

U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome da li je Bosna i Hercegovina sve dalje od Evropske unije. Sagovornici su bili Nedžma Džananović Miraščija, profesorica Fakuleta političkih nauka u Sarajevu, i Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina. Bilo je riječi o tome ko je najveći krivac što Bosne i Hercegovine nema na mapi proširenja Evropske unije koju je nedavno objavila Evropska komisija, da li je za to odgovorna samo domaća vlast ili dio krivice snosi i Evropska unija koja se nakon što je Bosni i Hercegovina dodijelila status kandidata i otvorila pristupne pregovore nije bavila političkom situacijom u zemlji, šta znači poruka Milorada Dodika da je za Srbe evropski put antisrpski, da li će Dragan Čović i Zagreb napredak na evropskom putu usloviti promjenom izbornog zakona koja praktično znači reviziju Dejtonskog sporazuma i da li će Bakir Izebegović morati praviti ustupke Dodiku i Čoviću da bi Bosna i Hercegovina ostala na evropskom putu. Razgovaralo se i o tome kako se ruski ambasador u Bosni i Hercegovini obradovao izbornoj pobjedi Milorada Dodika, na koji način će Moskva nastojati da blokira evropski put Bosne i Hercegovine, kao i o tome zašto danas više nikoga u Bosni i Hercegovini nije briga šta govori šef delegacije Evropske unije Luigi Soreca. Omer Karabeg: Na mapi proširenja Evropske unije, koju je nedavno objavila Evropska komisija, nema Bosne i Hercegovine koja je kandidat za Evropsku uniju. Ko je najveći krivac šo je Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ispala iz trke? Nedžma Džanović Mirašcija: Postoji vrlo jednostavan odgovor. Vlast uvijek snosi odgovornost i od toga ne može pobjeći. Ali to je samo jedan dio odgovora. Kompleksniji i tačniji odgovor uključuje i Evropsku uniju. Od 2022. godine, kada je Evropska unija u politiku proširenja unijela geopolitičku komponentu i gotovo preko noći dodijelila kandidatski status Ukrajini i Moldaviji, ona je praktično vodi dvije politike proširenja pod jednim krovom. Pri tom ni ukrajinsko-moldavska ni zapadnobalkanska politika proširenja ne daju željene rezultate zato što je transformativna moć Evropske unije, njena sposobnost da inspirira, motivira, pokreće i vodi reformske procese poprilično iscrpljena. Za Bosnu i Hercegovinu 2025. bila je godina velikih izazova, eskalacija i krize, ali u ovoj godini nemamo razrješenje, već vrlo jasne gubitnike. Jedan od gubitnika je i Evropska unija. Ne samo da Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak, ne samo da su joj ugrožena sredstva iz Plana rasta, već se Evropska unija gotovo potpuno izgubila kao relevantan akter. Primjetan je izostanak pitanja koja se tiču eurounijskih integracija iz predizborne kampanje, a postizborne izjave su takve da ne ostavljaju nimalo prostora za optimizam da će se situacija popraviti. Pokušaj Evropske komisije da unutar Unije oživi razgovor o promjenama koje su potrebne u politici proširenja još uvijek je samo administrativno-birokratskog karaktera, a ne suštinskog. Da bi bila uspješna, politika proširenja mora demonstrirati vrlo jasno transformativnu moć, a ne insistirati na administrativno-birokratskom otvaranju i zatvaranju poglavlja i na broju zakona i kategorijama koje uopće ne garantiraju političku transformaciju zemalja kandidata. Adnan Ćerimagić: Kada je 2022. godina Evropska unija otpočela geopolitički proces proširenja sa Ukrajinom i Moldavijom, tada je uz pomoć grupe prijatelja Zapadnog Balkana Bosna i Hercegovina, da tako kažem, ugurana u taj vagon. Međutim, vlasti u Bosni i Hercegovini nisu iskoristile taj momenat. Od marta 2024, kada je EU donijela odluku da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom o članstvu u Uniji, vlast nije ništa učinila da napravi bilo kakav pomak na putu ka EU i zato snosi dio odgovornosti. S druge strane, Evropska unija i prije svega zemlje, koje se deklarišu kao prijatelji Zapadnog Balkana, snose odgovornost što su mislili da je dovoljno dodijeliti Bosni i Hercegovini kandidatski status i otvoriti pregovora o članstvu, pa da ona brže krene prema Uniji. Razvoj događaja i uticaj Rusije i drugih aktera zahtijevali su njihovo snažnije angažovanje u Bosni i Hercegovini. Za razliku od Moldavije i Ukrajine nisu se bavili Bosnom i Hercegovinom, niti reagovali na razvoj situacije u zemlji. Dodikov trijumfalizamOmer Karabeg: Čini mi se da situacija neće biti bolja nakon izbora, ako ne i gora. Milorad Dodik, ohrabren apsolutnom pobjedom njegove stanke na izborima u Republici Srpskoj, poručio je Evropskoj uniji “Prvo reformišite sebe. Napravili ste Evropu neuspješnom, a mi želimo u društvo uspješnih. Srbima se ne može nametati evropski put kao mustra za ukidanje Republike Srpske“. Zar to nije više nego jasna poruka? Nedžma Džanović Miraščija: Naravno da je to jasna poruka, ali to nije ništa novo. Zaključci Narodne skupštine RS iz 2021. godine u jeku velike krize u Bosni i Hercegovini, koju je generirao Dodik, jasno su ukazali na potpuno odbacivanje EU puta. Jer bez dogovora o funkcionalnim nadležnostima, protiv kojih je bio Dodik, nema EU puta. Poslije toga rukovodstvo RS je jedno vrijeme u razgovorima sa zapadnim diplomatama davalo nagovještaj da bi, ukoliko se udovolji njihovim maksimalističkim zahtjevima, mogli EU put održavati na životu. To vrijeme je prošlo. Sada u komunikaciji sa Evropskom unijom oni ispoljavaju bahatost i aroganciju i svako malo se javljaju kojekakvi likovi koji kažu da im ne treba novac iz Evropske unije. Došli smo dotle da su i tehnički standardi Evropske unije antisrpski. Te poruke nisu usmjerene zvaničnicima Evropske unije, niti ih zvaničnici Evropske unije više zanimaju. Sada se ide na to da nestane stabilna, natpolovična podrška građana Republike Srpske eurounijskim integracijama i da odnos građana u tom entitetu prema Evropskoj uniji bude onakav kakav je u Srbiji gdje je podrška znatno ispod 50 posto. Fokus je na demoniziranju Evropske unije u očima javnosti jer je neophodno uništiti politički kapital koji ona ima. Adnan Ćerimagić: Antievropske poruke Milorada Dodika nakon izbora čitam kao trijumfalizam u smislu - uspjeli smo da pobijedimo i ojačamo na izborima uprkos kritikama Evropske unije i sada vi morate doći kod nas ukoliko želite da razgovarate o svojoj agendi i ako ćemo išta raditi na toj agendi, onda to mora biti pod našim uslovima, a naš glavni uslov je da ideja uređene Bosne i Hercegovine, bazirane na vladavini prava, koja poštuje standarde Evropske unije, ne može biti vizija na kojoj ćemo zajedno raditi. Šta će se dalje dešavati - ostaje da se vidi s obzirom na ekonomsku i političku važnost Evropske unije za druge u Bosni i Hercegovini, ali i za privredu Republike Srpske. To ovisi prije svega od toga na koji način će se Evropska unija i njene članice postaviti prema Miloradu Dodiku i Bosni i Hercegovini. Dvostruka igraOmer Karabeg: Dragan Čović, lider HDZ-a, stalno ističe da je za evropski put Bosne i Hercegovine i hvali se da je najveći Evropejac, ali njegov uslov za napredak na putu ka Evropskoj uniji je promjena izbornog zakona koja otvara put za treći, hrvatski entitet. Očekujete li da će on blokirati evropski put ako ne bude ispunjen njegov zahtjev i da li bi u tome imao podršku Hrvatske? Nedžma Džananović Miraščija: Zahtjevi HDZ-a Bosne i Hercegovine i Vlade Hrvatske, koju vodi HDZ Hrvatske, poznati su i veoma su prisutni. Nije samo riječ o izbornoj reformi, već je to i put ka reviziji Dejtonskog mirovnog sporazuma što bi značilo otvaranje Pandorine kutije budući da još uvijek nismo našli način da na racionalan razgovaramo o ustavu kao dijelu Dejtonskog sporazuma, već svi izlaze s maksimalističkim ciljevima, kako u prošlosti tako i danas. To, međutim, nisu zahtjevi Evropske unije iako je Hrvatska članica Unije. Zahtjevi Evropske unije se odnose samo i isključivo na eliminaciju diskriminacije građana prema presudama iz grupe slučajeva Sejdić-Finci. Prijetnja o miješanju Zagreba je latentna, ali ona nema puni smisao sve dok su stvari blokirane u samoj Bosni i Hercegovini. Zagreb sada zateže oko Crne Gore, ali to ima smisao zato što je Crna Gora u fazi pristupanja Evropskoj uniji, pa takva prijetnja nešto znači. Bosna i Hercegovina je sada jako daleko od pozicije u kojoj je Crna Gora. S druge strane, mada podrška Zagreba HDZ-u Bosne i Hercegovine izgleda dosta monolitna, ne treba zaboraviti da ona nije neupitna u kontekstu savezništva HDZ-a BiH sa Dodikom. Rekla bih da to u javnosti u Hrvatskoj nije dobro prihvaćeno. I ukoliko zbog savezništva Dodika i Čovića Bosna i Hercegovina sklizne ka ruskom svijetu, to nikako ne može biti dobra vijest za Zagreb. A vjerujem da je jako puno političkih aktera u Zagrebu i u samom HDZ-u koji su toga i te kako svjesni. Adnan Ćerimagić: Na osnovu onoga što smo do sada vidjeli ni Zagreb, ali i HDZ- Bosne i Hercegovine se na papiru ne mogu ocijeniti kao akteri koji su zaustavljali Bosnu i Hercegovinu na putu ka Evropskoj uniji. Hrvatska ima veto na svaki korak Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, bilo da govorimo o kandidatskom statusu ili otvaranju pristupnih pregovora, ali ga nije koristila. U svim tim razgovorima ona je tražila da se prema Bosni i Hercegovini ide sa manje, a ne sa više zahtjeva. Slažem se sa profesoricom Džananović da bi u ovoj u ovoj fazi procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji stavljanje bilo kakvog veta ili zahtjeva bilo kontraproduktivno jer bi proizvelo emotivnu reakciju u Bosni i Hercegovini što ne bi doprinjelo rješavanju spornog pitanja. Slično možemo reći i za HDZ Bosne i Hercegovine. To je ono što je na papiru. Međutim, u stvarnosti, kada je Milorad Dodik koristio evropski put da ucjenjuje političke partije iz Sarajeva tražeći da prihvate njegove zahtjeve, Dragan Čović i Zagreb su izlazili u susret tim zahtjevima, odnosno svojim odnosom prema njima činili su da budu legitimniji. Zato kada govorimo o putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, ne smijemo zaboraviti ta dva paralelna ponašanja HDZ-a BiH, ali i Zagreba koji na papiru u okviru EU institucija podržava evropski put Bosne i Hercegovine, dočim se u praksi često vodi dvostruka igra koja ne ide u prilog tome da Bosna i Hercegovina ispunjava uslova na putu ka Evropskoj uniji. Ustupci SarajevaOmer Karabeg: Treći partner u vlasti će biti Stranka demokratske akcije. Da li je njen predsjednik Bakir Izetbegović iskreno za evropski put? Nedžma Džananović Miraščija: Stranka demokratske akcije, kao malo koji od glavnih aktera na BiH političkoj sceni, uistinu ima neusporediv kapital kad je riječ o eurounijskim integracijama. Štaviše, jedini suštinski pomaci na EU putu dešavali su se upravo u mandatima u kojima je SDA imala predsjedavajućeg Vijeća ministara. Naravno i u tim mandatima bilo je propuštenih prilika i grešaka o kojima uvijek treba razgovarati. Nakon izbora se očekuje da će SDA ponovo predložiti predsjedavajućeg Vijeća ministara. Međutim, ovog puta taj mandat će biti puno teži i zahtjevniji, nego što je to bio slučaj sa prethodnim mandatima kada je SDA bila na čelu Vijeća ministara. Neće biti pod znakom pitanja samo eurounijski put, nego će udari na suverenitet i jedinstvo Bosne i Hercegovine biti puno veći. I međunarodne okolnosti su dramatično drugačije, nego kada su predsjedavajući Vijeća ministara bili Adnan Terzić i Denis Zvizdić. Izgubio se dobar dio zapadnog konsenzusa, a svjesni smo i posljedica neslaganja između SAD i Evropske unije. S druge strane, imamo likovanje ruske ambasade zbog rezultata izbora jer su njihovi politički miljenici nikad jači. Adnan Ćerimagić: Od četiri stanke, koje su dobile najviše glasova na nedavnim izborima, SDA i njen lider Bakir Izetbegović su u najslabijoj poziciji. Prije svega zbog činjenice što oni u proces formiranja vlasti na državnom i federalnom nivou ulaze iz opozicije što znači da predstoje dugi pregovori o formiranju vlasti, a ljudima iz te stranke to ne ide u prilog jer žele što prije da uđu u vladu. Drugi razlog zašto se nalazi u najslabijoj poziciji je činjenice da njen predsjednik Bakir Izetbegović, koji je jedini od četvorice lidera najjačih partija ušao u trku za člana Predsjedništva BiH, u toj trci izgubio. Mislim da je stavljanje fokusa na potencijal SDA, kad je riječ o evropskom putu, dosta kontraproduktivno zbog toga što je situacija ne samo u Bosni i Hercegovini, već i regiji i u samoj Evropskoj uniji na dosta klimavim nogama. Ukoliko gledamo u prošlost, Evropska unija je očekivala da stranke, koje su predstavljale Sarajevo, svoju spremnost za EU integracije dokazuju ustupcima jer se smatralo da je put ka Evropskoj uniji prije svega u njihovom interesu i da ga oni žele. Omer Karabeg: Da li će onda Stranka demokratske akcije morati da pravi ustupke Čoviću i Dodiku da bi povukla Bosnu i Hercegovinu ka Evropskoj uniji? Adnan Ćerimagić: To prije svega ovisi od Evropske unije. Ukoliko ona nije ništa naučila iz prethodnih 15 godina i ukoliko ne promjeni svoj odnos ne samo prema Bosni i Hercegovini, već i prema svim zemljama koje u su u ovom trenutku najnapredniji kandidati, možemo očekivati nastavak politike kakva je bila do sada. Ne smijemo zaboraviti ni da su tokom protekle četiri godine Stranka demokratske akcije i njen predsjednik Izetbegović bilo u opoziciji, da su bili u narušenim odnosima sa tadašnjom administracijom SAD pod predsjednikom Bidenom i da su ih zaobilazili kad je riječ o evropskom putu, ali i odnosima sa Zapadom. To će sasvim sigurno ostaviti traga na mogućnosti, ali i na želji Stranke demokratske akcije i njenih kadrova ukoliko i kada oni formiraju novu vlast. Ispostava KremljaOmer Karabeg: Rekli ste da je ruski ambasador u Bosni i Hercegovini trijumfalno pozdravio pobjedu Milorada Dodika. Mislite li da Moskva može preko Milorada Dodika da blokira evropski put Bosne i Hercegovine? Nedžma Džananović Mirašcija: Kratak odgovor je da. Moskva je već 2014. nakon aneksije Krima dala instrukciju Dodiku, i on to ne krije, da blokira NATO put Bosne i Hercegovine. Do 2014. NATO put Bosne i Hercegovine za Moskvu nije bio sporan jer ju je na Balkanu uglavnom zanimala Srbija. Nakon 2014. postalo jasno da je Bosna i Hercegovina u zabranjenoj zoni. Moram reći da od tada sa velikom dozom šoka i nevjerice pratim nemušte reakcije evropskih političkih struktura jer je sasvim jasno da je Evropska unija sljedeća meta Moskve. Što se tiče Bosne i Hercegovine, mislila sam da je nakon 2022. i agresije na Ukrajinu Evropskoj uniji i svima, koji su prozapadno opredjeljeni, postalo očigledno da sa proruskim akterima u vlasti neće biti moguće ostvariti bilo kakav napredak na evropskom putu. Da su to shvatili i Bosna i Hercegovina i region danas bi bili stabilniji. Nažalost, nije bilo tako. Scenarij se odvijao upravo onako kako je Moskva željela. Nadam se da je sada konačno shvaćeno da svi pregovori sa vlastima u Bosni i Hercegovini, koji budu uključivali Dodika i SNSD, su zapravo pregovori sa ispostavom Kremlja. Adnan Ćerimagić: Mislim da Moskva može preko Milorada Dodika da blokira evropski put Bosne i Hercegovine i ona je to već i radila. Od 2014. zvanična politika Ruske Federacije je da se NATO put Bosne i Hercegovine mora zaustaviti. Milorad Dodik i njegova stranka su od njegovog prvog susreta sa Vladimirom Putinom u septembru 2014. na tome aktivno radili. Od 2022. zvanična politika Moskve je da je širenje Evropske unije protivno ruskim interesima i rade na tome da se to širenje zaustavi jer Evropsku uniju vide kao geopolitičkog i vojnog neprijatelja. Ukoliko Evropska unija želi da ima neku politiku u Bosni i Hercegovini, onda je mora provoditi sa pretpostavkom da u Banjaluci sjede akteri koji vjeruju da imaju nove globalne podržavatelje među kojima je pored Rusije i američka administracija. Brisel svoju politiku mora tome prilagoditi, a ne nastaviti sa politikom kakav je vođena do 2022. godine sa uvjerenjem da će se stvari u Bosni i Hercegovini na neki magičan način riješiti bez proaktivnog djelovanja zemalja Evropske unije. Cijena nečlanstvaOmer Karabeg: U zaključku, da li je Bosna i Hercegovina sve dalje od Evropske unije? Nedžma Džananović Miraščija: Ne bih rekla da smo dalje od Evropske unije. Vjerovatno smo negdje na istoj distanci kao u dva prethodna mandata. Problem je u nečem drugom. Evropska unija je sve prisutnija u Bosni i Hercegovini kroz nešto što ja zovem cijena nečlanstva. A to je nametanje standarda koje ne prati integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Pri tome mislim na ponižavajući sistem ulaska u zemlje EU i redove na granicama, probleme koje ima naš transportni sektor i na najnoviji udar na bosanskohercegovačku ekonomiju koji možemo očekivati zbog zahtjeva za reguliranje emisija ugljen-dioksida koji će pogoditi različite privredne sektore u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina ulazi u taj sistem na najgori mogući način. Vrlo skupi, gotovo nedostižni standardi počinju važiti i za Bosnu i Hercegovinu, a da se ona ne približava punopravnom članstvu, odnosno da nije u situaciji da na neki način sudjeluje u odlučivanju o tim standardima i nema priliku da dobije adekvatna sredstva da prođe kroz tu tranziciju. Evropska unija će i dalje u političkom, sigurnosnom i ekonomskom smislu biti prisutna u Bosni i Hercegovini, ali se njena relevantnost za unutrašnje političke procese u Bosni i Hercegovini sve više gubi. Kome je danas važno šta će o formiranju vlasti reći šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca? Adnan Ćerimagić: Kada je u pitanju nivo pripremljenosti za članstvo u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina se, prema ocjeni Evropske komisije, od 2019. do 2025. godine nije pomjerila ni za milimetar. Ona je najnepripremljenija od svih kandidata uključujući Kosovo, Gruziju i Moldaviju. Mislim da su se od 2019. godine situacija u Bosni i Hercegovini, kao i regionalni i globalni kontekst, toliko promijenili da bi, i kada i bi Evropska unija danas htjela da provodi drugačiju i kvalitetniju politiku u Bosni i Hercegovini, put do napretka u evrointegracijama bio mnogo teži nego što bi bio 2019. da se je Evropska unija tada odlučila na ozbiljniji pristup članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.

Osumnjičeni za antisemitsko skandiranje uoči nedavne nogometne utakmice u Splitu uhapšen je u Livnu na jugozpadu BiH, na temelju međunarodne potjernice INTERPOL-a Zagreb, saopćila je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) 23. oktobra. Tereti se da je zajedno s drugim osobama sudjelovao u skandiranju poruka koje sadrže antisemitske i prijeteće izraze, kaže se u saopćenju. Osumnjičen je i za vandalizam, huliganstvo te oštećenje i krađu imovine te će nakon kriminalističke obrade biti predan u nadležnost Suda Bosne i Hercegovine. Uoči utakmice nogometnih klubova Hajduk i Ajax u Splitu 15. oktobra, dio navijača splitskog kluba uzvikivao je u povorci prema stadionu antisemitske i nacističke parole. Hrvatska policija pokrenula je istragu zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju, a do 19. oktobra identificirana su 23 osumnjičena. Policija je 23. oktobra objavila fotografije još četvorice muškaraca za kojima traga.

Četiri mjeseca nakon što je pušten iz ekstradicijskog pritvora u Hrvatskoj, 20-godišnji Magomed-Amin Gatagazhev ponovo se u Bosni i Hercegovini suočava s mogućim izručenjem u Rusiju, koja ga tereti za terorizam. Porijeklom iz Ingušetije, ruske republike na Sjevernom Kavkazu, Gatagazhev u BiH boravi od juna ove godine, gdje s porodicom čeka odluku o azilu. Sud BiH mu je 15. oktobra odredio privremeni ekstradicijski pritvor na osnovu međunarodne potjernice koju je Rusija raspisala u oktobru 2022. godine, potvrdio je Sud za Radio Slobodna Evropa (RSE). Ruske vlasti terete ga za učešće u terorističkoj organizaciji i nezakonitim oružanim formacijama u Siriji, o čemu je ranije izvještavao Ruski servis Radija Slobodna Evropa. Porodica ovog 20-godišnjaka u razgovoru za RSE osporava ruske navode o njegovoj povezanosti s terorističkim organizacijama i oružanim grupama i strahuje da bi mu izručenje ugrozilo sigurnost. Jedna članica porodice, čiji je identitet poznat redakciji, a koja je za RSE govorila pod uvjetom anonimnosti, tvrdi da je Gatagazhev s majkom napustio Rusiju 2014. godine, kada je imao osam godina. Potom su, kako kaže, živjeli u Turskoj, gdje se školovao, te osporava navode da je bio u Siriji i ističe da porodica za to ima dokaze. "Vjerujemo da ruske vlasti nemaju vjerodostojne dokaze za te optužbe. Strahujemo za njegov život i sigurnost ako bude izručen Rusiji", navela je članica porodice za RSE. Azil ili izručenjeNa osnovu INTERPOL-ove potjernice, Gatagazhev je u jesen 2025. uhapšen u Hrvatskoj. Uslijedio je ekstradicijski postupak, tokom koga je njegovo izručenje Rusiji prvobitno odobreno, ali je odluka suda u Dubrovniku kasnije promijenjena, a izručenje zaustavljeno. Nakon gotovo osam mjeseci pritvora u Hrvatskoj, pušten je 9. juna ove godine. Potom je doputovao u BiH i iskazao namjeru da zatraži azil, potvrdili su za RSE iz sarajevske organizacije Vaša prava, koja ga zastupa u postupku traženja međunarodne zaštite. Prema navodima organizacije, njegov zahtjev za azil trebao je biti zvanično registriran 9. oktobra u Ministarstvu sigurnosti BiH, čime bi i formalno dobio status tražitelja azila. Međutim, tvrde da je Gatagazhev večer prije planirane registracije priveden i smješten u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu. Služba za poslove sa strancima BiH nije odgovorila na upit RSE o ovim navodima i razlozima njegovog premještanja u Imigracioni centar. Nakon toga je pred Sudom BiH pokrenut ekstradicijski postupak. Na ročištu 15. oktobra, Gatagazhevu je određen privremeni ekstradicijski pritvor, a potom je premješten u Državni zatvor u Vojkovićima. Sud BiH potvrdio je za RSE da je postupak pokrenut na osnovu međunarodne potjernice koju je Rusija raspisala 12. oktobra 2022. godine, u trenutku kada je Gatagazhev imao 16 godina. Privremeni ekstradicijski pritvor može trajati do 1. novembra ili do donošenja nove odluke Suda BiH. Sud je naveo da na ročištu 15. otkobra nije odlučivano o ispunjavanju uvjeta za izručenje, a nije mogao precizirati kada će biti održano naredno ročište na kome se očekuje odluka o daljnjem pritvoru ili eventualnom oslobađanju. "Prilikom razmatranja zakonskih pretpostavki za izručenje, Sud će svakako uzeti u obzir eventualni zahtjev potraživanog za azil podnesen nadležnim organima u BiH, kao i odluku donesenu povodom tog zahtjeva", naveo je Sud. Iz organizacije Vaša prava potvrdili su za RSE da je Gatagazhev 23. oktobra zvanično registriran kao tražitelj azila u Ministarstvu sigurnosti BiH. Prema Zakonu, jedan od uvjeta za izručenje je da osoba "ne uživa pravo azila u BiH odnosno da nije u postupku traženja azila u BiH, u vrijeme podnošenja molbe za izručenje". O tome jesu li ispunjeni uvjeti za izručenje odlučuje Sud BiH, dok konačnu odluku donosi ministar pravde BiH. U skladu s propisima, Ministarstvo pravde BiH od Rusije treba zatražiti formalni zahtjev za izručenje i prateću dokumentaciju nakon što bude obaviješteno o privođenju osobe koju ta država traži. To ministarstvo je u odgovoru za RSE 22. oktobra navelo da Gatagazheva nema u njihovoj evidneciji, odnosno da Rusija nije dostavila formalni zahtjev za izručenje. Šta se zna o potjernici?Sarajevski advokat Rijad Kapo, koji zastupa Gatagazheva u ekstradicijskom postupku, kazao je za RSE da je da je Gatagazhev od juna s porodicom boravio u stanu u Sarajevu i da je trebao imati razgovore u okviru postupka za azil. Naveo je da je postupak u BiH pokrenut na osnovu iste ruske potjernice koja je bila osnova za postupak u Hrvatskoj, gdje je izručenje zaustavljeno. Prema dokumentima koje je Rusija dostavila tokom postupka izručenja u Hrvatskoj, Gatagazhev se tereti da se pridružio oružanoj formaciji kada je nio maloljetna, objavio je ranije Centar za ljudska prava Memorial, koji je pratio ekstradicijski postupak. Centar Memorial je ukazivao i na to da Rusija nije dostavila dokaze za optužbe te da odbrani nije bio omogućen uvid u dokumentaciju na kojoj su se one zasnivale. "Prema verziji događaja koju iznose istražitelji, pridružio se ilegalnoj oružanoj formaciji u dobi od 12 godina. Usprkos potpunoj apsurdnosti takvih tvrdnji, krivični predmet postoji i, ako se Gatagazhev nađe u Rusiji, bit će uhapšen", naveli su iz Centra za RSE. Iz ove organizacije tvrde da "nema nade da će istraga biti objektivna" te ističu da bi po optužbi za terorizam mogao bi biti osuđen na kaznu do 20 godina zatvora. "Nije poznato hoće li biti moguće angažirati dobrog advokata koji bi ga branio. Male su šanse da će istražitelji pokazati bilo kakvu humanost ili objektivnost. Gatagazhev i pojedini članovi njegove uže porodice navedeni su u ruskom registru terorista i ekstremista koji vodi Federalna služba za financijski monitoring (Rosfinmonitoring), prema objavi od 17. jula 2024. godine. Rusija je ranije pokrenula postupak protiv njegove sestre Leile Gatagazheve koja je kao dijete odvedena je u Siriju, a potom je godinama provela u zatvoru u Iraku. U Rusiju je izručena u junu 2023. godine, gdje se također suočila s optužbama povezanim s terorizmom. "Imala je sreće jer je, odmah nakon izručenja Rusiji, grupu nezavisnih advokata preuzela njen slučaj. Bilo je potrebno više od dvije godine da se izdejstvuje obustava krivičnog postupka. a prema našim informacijama, sve optužbe i ograničenja protiv nje sada su ukinuti", naveli su iz centra Memorial. Slični slučajeviGatagazhev nije prvi ruski državljanin koji je u BiH tražio zaštitu, suočavajući se s mogućim izručenjem Rusiji zbog optužbi povezanih s terorizmom ili oružanim formacijama. RSE je u maju 2024. izvještavao o ruskom državljaninu čečenskog porijekla kojeg je Moskva tražila zbog navodnog učešća u oružanim formacijama u Siriji. BiH je odbila njegovo izručenje, ali se kasnije otvorilo pitanje njegovog udaljenja iz zemlje zbog procjene da predstavlja sigurnosnu prijetnju. Rusija je tražila i Selimu Ismailovnu Hadisovu, rusku državljanku čečenskog porijekla, zbog sumnje na terorizam. Sud BiH utvrdio je da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za njeno izručenje, a Hadisova i njeno troje djece dobili su azil u BiH u decembru 2024. godine. U slučaju ruske državljanke Arine Iusifove, koju Moskva traži zbog sumnje na učešće u terorističkoj organizaciji, postupak izručenja također se poklopio s traženjem međunarodne zaštite. Iusifova je smještena u privremeni pritvor u zatvoru u Tuzli, dok Sud BiH treba odlučiti o daljem postupanju u ekstradicijskom postupku. Organizacije za ljudska prava ranije su upozoravale na korištenje INTERPOL-ovih potjernica i drugih pravnih mehanizama za prekogranični progon. Organizacija Amnesty International pozvala je 2024. zemlje Evropske unije da ne izručuju Rusiji izbjeglice sa Sjevernog Kavkaza, upozoravajući da bi se po povratku mogle suočiti s mučenjem i zlostavljanjem ili biti poslane da se bore u Ukrajini. *Tekst je ažuriran 26. oktobra 2026. izjavom Centra za ljudska prava Memorial.