Šta čeka mlade koji izlaze iz sistema brige? Ko im pomaže da naprave prve korake ka samostalnom životu? Gdje sistem, najčešće, puca? Osamostaljenje nije lako ni onima koji odlaze iz roditeljskog gnijezda a kamoli mladima koji su odrasli bez njega. O tome razgovaramo u podcastu Glasom mladih.

Mohammad Oghani i Adel Jalali-Asl odavno su napustili rodni Iran zbog, kako kažu, represije režima kojoj su bili izloženi. U danima kada iz Irana u svijet stižu slike brutalnog obračuna s antivladinim demonstrantima, Mohammad iz Bosne i Hercegovine i Adel iz Srbije pomno prate događaje u svojoj zemlji. Za Radio Slobodna Evropa kažu da su protesti, koji su počeli krajem decembra 2025. godine, kulminacija višedecenijske represije. (Snimatelji: Dragan Kostić i Miran Jelenek, montaža: Ana Toader)

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK BiH) pozvala je 16. januara nadležne institucije da hitno reagiraju nakon što je Vlada Srbije uvela privremena ograničenja na uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika. Iz VTK BiH upozoravaju da bi mjere mogle ozbiljno utjecati na izvoz iz BiH i narušiti trgovinu u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Srbija je uredbom uvela tarifne kvote na rebrasti betonski čelik, toplo valjanu žicu u koturu i rebrasti betonski čelik u šipkama koje vrijede od 1. januara do 30. juna 2026. godine. BiH će u tom periodu moći izvesti u Srbiju 36.628 tona navedenih proizvoda. Prema podacima VTK BiH, BiH je tokom 2025. godine izvezla u Srbiju blizu 210.000 tona čelika i željeza ili nešto manje od polovice ukupnog izvoza dok je iz Srbije uvezla oko 91.000 tona. Prema uredbi Vlade Srbije, nakon popunjavanja kvota, carina na uvoz tih proizvoda iznosi 50 posto. Kvote su podijeljene na kvartalne maksimume s mogućnošću prijenosa neiskorištenih kvota iz prvog u drugi kvartal. Raspodjela kvota se provodi po principu "prvi došao - prvi uslužen", odnosno na temelju redoslijeda carinskih deklaracija. Kvote su uvedene i za iste proizvode iz EU, Turske, Albanije, Sjeverne Makedonije, Ukrajine, Bjelorusije i Kine. Komora BiH upozorava da kvote ne odražavaju stvarne trgovinske tokove, jer su izračunate na temelju podataka od 2020. do 2024. godine. Osim problema s kvotama, bh. izvoznici prijavljuju duža zadržavanja kamiona na graničnim prijelazima, koja su već nastupila početkom 2026. godine, navode iz VTK BiH. To dovodi do dodatnih troškova, kašnjenja u isporukama i prekida u proizvodnim i lancima snabdijevanja. Komora upozorava da uredba, donesena krajem godine, dodatno ograničava dugoročne ugovore između bh. kompanija i partnera iz Srbije. "Ograničavanje nesmetanog bescarinskog plasmana roba u okviru CEFTA-e predstavlja ozbiljan problem za naše izvoznike i tržišnu stabilnost", navodi se u saopćenju. VTK BiH traži od nadležnih institucija u BiH da odmah pokrenu dijalog s institucijama Srbije i CEFTA strukturama kako bi se ublažile ekonomske posljedice i osigurala sloboda protoka roba u regiji. CEFTA (Central European Free Trade Agreement) je regionalni sporazum o slobodnoj trgovini između zemalja jugoistočne Evrope koji je na snazi od 2007. godine, čiji je cilj uklanjanje carinskih barijera i olakšanje trgovine robom i uslugama. Najveći proizvođač čelika u BiH je željezara "ArcelorMittal" u Zenici koju je nedavno indijski vlasnik prodao i koja je promijenila ime u "Nova željezara". Milionski izvoz bilježi i nekoliko manjih metaloprerađivača.

Bosna i Hercegovina na korak je do sive liste Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca, ukoliko hitno ne otkloni nedostatke u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, upozorili su iz Evropske unije. To bi imalo posljedice na privredu, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine.

Zamjenik ministra financija Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović potpisao je odluku kojom se omogućava isplata 600.000 maraka (približno 300.000 eura) za provođenje ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, nakon što to u zakonskom roku nije učinio ministar Srđan Amidžić. Ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske zakazani su za 8. februara 2026. godine, a bit će održani na 136 biračkih mjesta u 17 gradova i općina tog entiteta. Centralna izborna komisija (CIK) BiH je odluku o ponavljanju izbora donijela 31. decembra 2025. godine, nakon što je utvrdila niz nepravilnosti i zloupotreba tokom glasanja na prijevremenim izborima održanim 23. novembra. Prema preliminarnim rezultatima, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Siniša Karan pobijedio je s oko 9.500 glasova razlike kandidata oporbene Srpske demokratske stranke (SDS) Branka Blanušu. Ministru financija i trezora BiH Srđanu Amidžiću, kadru SNSD-a, CIK BiH je ostavio rok od 15 dana za potpisivanje instrukcije o osiguranju i isplati sredstava potrebnih za njihovu provedbu. Kako odluka nije potpisana u tom roku, Hasanović je, pozivajući se na zakonske ovlasti, potpisao dokument kojim se omogućava financiranje izbornog procesa. "Izbori ne smiju zavisiti od političke volje pojedinaca niti biti predmet političkih kalkulacija. Zakoni u Bosni i Hercegovini važe za sve, institucije moraju funkcionirati i demokratski proces mora biti zaštićen bez izuzetka. Tako ću postupiti svaki put kada to zakon zahtijeva", naveo je Hasanović u objavi na svojoj službenoj Facebook stranici. Prijevremeni izbori u Republici Srpskoj raspisani su nakon što je predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika tog entiteta. Mandat mu je prestao nakon što je presuda državnog Suda BiH protiv njega postala pravomoćna, donesena zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta.

Vrhovi sud Federacije Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv četiri osobe i jedne privatne ustanove, uključujući i bivšeg vršioca dužnosti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, Denijala Tulumovića, zbog zloupotrebe položaja povezanog sa nabavkom linearnih akceleratora, uređaja koji se koriste za liječenje raka. Kako je saopšteno iz Federalnog tužilaštva Federacije BiH u petak, 16. januara, potvrđena je optužnica protiv Tulumovića, zatim Marka Tadića, osnivača i vlasnika INEL-MED Mostar, Šefika Husića, pomoćnika direktora UKC Tuzla za sestrinstvo, Senade Hujdurović, direktorice privatne bolnice "Plava Medical Group" u Tuzli, kao i same bolnice "Plava Medical Group", kao pravnog lica. Tulumović, Tadić i Husić se terete da su od 2022. do 2025. zloupotrebom službenih ovlaštenja i međusobnim dogovorom, nezakonito uticali na postupke javnih nabavki skupe medicinske opreme. Radi se o nabavci linearnog akceleratora i prateće opreme, procijenjene vrijednosti oko 8,5 miliona maraka (nešto manje od 4,4 miliona evra), s ciljem favorizovanja ponuđača INEL-MED d.o.o. Mostar i ograničavanja konkurencije. Navodi se da su se zbog toga drugi ponuđači žalili, te se nabavka neophodne medicinske opreme odugovlačila više godine. Zato su onkološki pacijenti bili upućivani iz Tuzle na liječenje u druge zdravstvene u stanove u BiH i inostranstvu, te su bile duže liste čekanja na radioterapiju. Takođe, optužnicom se Tulumović i Hujdurović terete da su u januaru 2023. zaključili ugovor o saradnji između UKC Tuzla i "Plava Medical Group" suprotno propisima, čime je nanesena šteta UKC-u, dok je privatna bolnica stekla korist od 128 hiljada maraka (oko 65 hiljada evra). Predloženo je oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta, izricanje sigurnosnih mjera prema optuženima kao i zabrana obavljanja poslova u javnim institucijama i pravnim licima, zaključuje se u saopštenju. Novi linearni akcelerator, odnosno aparat za zračenje isporučen je UKC-u Tuzla u januaru 2025. godine, nakon četvrtog tendera. U bolnici u Tuzli od raka se godišnje liječi oko 1.600 oboljelih, a 60 posto njih treba radioterapiju, objavljeno je u martu 2023. iz te medicinske ustanove.

Ukoliko Bosna i Hercegovina do decembra 2026. godine ne raskine jedan od sporazuma o bezviznom režimu sa trećim zemljama, država rizikuje gubitak sredstava iz Plana rasta predviđenih za ovaj korak u Reformskoj agendi, upozorili su zvaničnici Evropske komisije (EK). "U skladu sa njenom Reformskom agendom, Bosna i Hercegovina se obavezala da će u periodu 2025–2027. godine raskinuti po jedan sporazum o bezviznom režimu godišnje sa zemljama čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u Evropsku uniju (EU). Primenjuje se jednogodišnji ‘grejs period’“, naveo je portparol EK u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE). Takozvani "grejs period" podrazumeva fleksibilnost u primeni pojedine obaveze. U kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan, "grejs period" za obaveze preuzete za 2024. godinu iznosi dve godine, odnosno traje do decembra 2026, dok za obaveze preuzete za 2025. godinu važi godinu dana, takođe do decembra ove godine. Iz Evropske komisije podsećaju da Bosna i Hercegovina održava stalni bezvizni režim sa sedam zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU (Azerbejdžan, Kina, Katar, Rusija, Turska, Kuvajt i Vanuatu), kao i da odobrava sezonsko ukidanje viza — koje nije u skladu sa pravnom tekovinom EU — Bahreinu, Omanu i Saudijskoj Arabiji. Međutim, prema izveštaju o mehanizmu suspenzije viza, koji je EK objavila u decembru prošle godine, Bosna i Hercegovina tokom 2025. nije raskinula nijedan sporazum o bezviznom režimu. "Komisija stoga očekuje značajan napredak Bosne i Hercegovine po ovom pitanju, uz potpunu usklađenost vizne politike kao krajnji cilj", navodi se u odgovoru pres-službe EK. U izveštaju o vizama Evropske komisije ukazuje se i na činjenicu da je Bosna i Hercegovina u 2025. godini jedina zemlja u regionu koja je zabeležila negativan trend, dok su susedne zemlje pooštrile svoje vizne režime. Ipak, ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković početkom januara, gostujući na televiziji N1, nije se obavezao da će ispuniti zahteve Evropske komisije. Potvrdio je da su pritisci iz Brisela veliki i zatražio od evropskih zvaničnika „ozbiljnost“, aludirajući na unutrašnje političke blokade u zemlji. Evropska komisija svake godine objavljuje izveštaj o mehanizmu suspenzije viza za države koje nisu članice Evropske unije, ali uživaju bezvizni režim sa zemljama šengenskog prostora. Od tih zemalja se kontinuirano zahteva usklađivanje sa viznom politikom EU. Iako je dozvoljeno postepeno usklađivanje, ono mora biti potpuno neposredno pre pristupanja Uniji. Bosna i Hercegovina je od 2023. godine kandidat za punopravno članstvo u EU. "Potpuno usklađivanje zemalja Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva sa viznom politikom EU i dalje je ključno, s obzirom na njihovu blizinu šengenskom prostoru i rizike koje predstavljaju različite vizne liste i procedure", navodi se u odgovoru EK. Usklađenost sa viznim režimom EU sada je direktno povezana i sa finansijskim sredstvima koja će svaka zemlja regiona dobiti iz evropskog Plana rasta. Bosna i Hercegovina je već izgubila više od 100 miliona evra, odnosno oko deset odsto od ukupno namenjenih sredstava, jer nije na vreme usvojila Reformsku agendu. Isplate iz Plana rasta vrše se na osnovu učinka svake zemlje. Srbija je, na primer, dobila samo delimičnu isplatu jer nije ispunila sve reforme. Među reformama koje su dobile "zeleno svetlo" iz Brisela nalazi se i usklađivanje sa viznom politikom EU.

Vlasti Republike Srpske ne odustaju od izgradnje gasovoda koji bi ovaj bh. entitet povezao s gasnom mrežom Srbije, koja je do sada dominantno služila za dopremanje ruskog gasa. Najava o gradnji gasovoda, vrijednog više od 500 miliona eura, dolazi dok Evropska unija planira obustavu uvoza ruskog gasa, a Sjedinjene Američke Države insistiraju na smanjenju energetske ovisnosti o Rusiji. Vlasti u RS-u godinama insistiraju na izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija koji su proglasile projektom od strateškog značaja, ali je izostala suglasnost državnih insitucija. Novi ruski plinovod za BiH zaustavljen na DriniIako prethodnih godina nisu krile oslanjanje na partnerstvo sa Srbijom i Rusijom, sada poručuju da je riječ o isključivo domaćem projektu, otvorenom za različite izvore snabdijevanja. Nedeljko Elek, direktor preduzeća Sarajevo-gas Istočno Sarajevo, koje je zaduženo za ovaj projekat, kaže da u obzir dolazi i azerbejdžanski gas, koji do Srbije dolazi putem interkonektora sa Bugarskom. "To znači da bismo mi mogli pregovarati s Azerbejdžanom. Ovo nije ni ruski ni američki gasovod, nego za za RS i kupiti će gas koji bude najpovoljniji", kazao je Elek za Radio Slobodna Evropa (RSE). Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti zavisna od ruskog gasa koji, preko teritorije Srbije, stiže Turskim tokom. Taj gas ulazi u BiH kod Zvornika i jedinom postojećom gasnom trasom, izgrađenom prije više od 45 godina, doprema se do Sarajeva i dalje do centralne Bosne. Novi gasovod u RS-u trebao bi se na istom mjestu, u Šepku kod Zvornika, povezati s gasovodom u Srbiji. Planirana trasa prolazila bi kroz nekoliko gradova u tom entitetu, preko Banje Luke do Novog Grada na sjeverozapadu zemlje. Dok vlasti RS projekt predstavljaju kao korak ka energetskoj sigurnosti i diverzifikaciji izvora, kritičari upozoravaju da bi mogao dodatno učvrstiti postojeću zavisnost. Tender u RS nasuprot Južnoj interkonekcijiVlada RS dala je u novembru prošle godine saglasnost firmi Sarajevo-gas Istočno Sarajevo za izgradnju, što uključuje i priključne cjevovode prema gradovima i općinama. Tender za izgradnju otvoren je u vrijeme dok se, na američku inicijativu, vode pregovori o izgradnji gasovoda prema Hrvatskoj. Riječ je o projektu Južne interkonekcije (Vlasti u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine pregovaraju s američkim partnerima o preuzimanju izgradnje plinovoda Južna interkonekcija po koncesijskom modelu, uz posredovanje ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Model o kojem se pregovara bi značio da američki privatni investitor financira, gradi i upravlja plinovodom u određenom periodu, nakon čega bi bio vraćen BiH. Ukoliko bude izgrađen, BiH bi gasovodom Južna interkonekcija BiH prvi put direktno dobila plin kroz LNG terminal na otoku Krku u Hrvatskoj, čime bi diverzifikovala izvore energije i smanjila ovisnost o Rusiji.) koji bi BiH djelomično oslobodio ovisnosti o ruskom gasu i povezao s globalnim tržištem energije. Iz State Departmenta su za RSE naveli da je plinovod Južna interkonekcija ključan za energetsku sigurnost i ekonomski razvoj BiH i regije i da dodatno jača veze između Sjedinjenih Država i partnera u BiH. "Predsjednik [Donald] Trump jasno je dao do znanja da evropski partneri moraju prestati koristiti rusku energiju", navedeno je u odgovoru na pitanje RSE o namjeri gradnje gasovoda u RS-u. Iz Delegacije EU u BiH nisu odgovorili na upit RSE da prokomentiraju namjeru izgradnje gasovoda u RS-u. 'Računaju na ruski gas'Almir Bečarević, bivši direktor kompanije BH Gas, ocjenjuje za RSE da entitet RS ne odustaje od ruskog gasa, iako je tehnički moguće da planiranim plinovodom stigne i azerbejdžanski gas. No, navodi da je jedina konekcija za azerbejdžanski gas trenutno gasovod preko Bugarske i Srbije, koji je relativno malog kapaciteta. "Ovo je stari pravac snabdijevanja, dakle, računaju na ruski gas. No, postavlja se pitanje šta ako bude obustavljen tranzit i snabdijevanje preko Turskog toka. Sad im je priča da će nabavljati azerbejdžanski. No, u slučaju nestašice ruskog gasa, može se očekivati da Srbija ili Mađarska zakupe sve kapacitete, pa se postavlja pitanje čiji će gas dolaziti", ističe Bečarević. Gas iz Rusije i dalje je dominantan na tržištu Srbije. Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Srbije, on je u 11 mjeseci prošle godine činio 88 posto ukupnih uvezenih količina. Podaci ukazuju na veće uvezene količine iz Azerbejždana, sa kojim Srbija od novembra 2023. ima sporazum o kupovini tog energenta. Bugarska je najavila da bi mogla obustaviti transport ruskog gasa 2028. godine. U takvom scenariju, BiH bi, bez alternativnog pravca, mogla ostati bez gasa. No, iz RS navode da novi gasovod u tom entitetu, ukoliko bude izgrađen, neće biti ograničen na jednog dobavljača. Tvrde da će biti dvosmjerni, jer ostavlja mogućnost i konekcije na gasnu mrežu u Hrvatskoj kod Novog Grada. Stručnjak za energetiku Dragan Vlaisavljević ocjenjuje da plan o dvosmjernom gasovodu kroz RS, sam po sebi, ne garantuje otklon od ruskog gasa. Ističe da se to može ostvariti samo ako se prekogranični kapaciteti otvore prema trećim trgovcima, u skladu s direktivama Evropske unije. "Suština je da li imate na transparentan način prodaju kapaciteta. Ako kapaciteti nisu slobodni, nego zakupljeni od jednog dobavljača, vi i dalje imate monopol", kazao je. Zainteresirane kineske kompanije?Vlast u RS-u tvrdi da će projekat biti finansiran iz entitetskog budžeta, dok iz Vlade RS nisu odgovorili RSE-u šta je s ranijim planom i ugovorom sa Srbijagasom. Elek navodi da projekat nema veze s Gazpromom, Srbijagasom ni drugim stranim kompanijama, te da ga u potpunosti finansira Vlada RS. Prethodni projekat je bio zamišljen sa potpuno novim ulazom u BiH kod Bijeljine čime bi postao direktan ogranak Turskog toka. Elek ističe kako je prethodni plan je napušten, a novi se realizuje na postojećem gasnom ulazu kod Zvornika koji je priključen na gasni sistem Srbije. On tvrdi da je novi plan nastao nakon što za prethodni nije dobijena potrebna suglasnost (Vijeće ministara BiH utvrdilo je u maju 2023. prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije o izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija. No, ugovor nikada nije zaživio, jer nije završena procedura koja je uključivala izjašnjavanje nekoliko državnih insitucija. Među njima je i Predsjedništvo BiH bez čije suglasnosti i potpisanog bilateralnog ugovora gasovod ne može prijeći državnu granicu.)institucija BiH. "Jednostavno, taj projekat je stavljen ad acta i urađen je ovaj, na postojeći ulaz (kod Zvornika). Danas mi transportujemo taj isti gas u kompletnu Federaciju BiH. Niko nema veze - ni Gazprom, ni Srbija, ni Mađarska, ni Amerika", rekao je Elek. Izgradnja će se finansirati iz budžeta RS tokom pet godina, a udvostručena cijena, prema Eleku, rezultat je planirane gasifikacije 18 općina. Tender za izbor izvođača radova za gasovod u RS otvoren je do kraja januara. Među kompanijama koje su preuzele tendersku dokumentaciju su, kako kaže Elek, i dvije kineske, ali nije precizirao o kojima je riječ. Trasa budućeg gasovoda podudara se s planiranom dionicom autoputa Bijeljina-Banjaluka, naveo je on, dodajući da će gasovod dijelom pratiti autoput od Banjaluke prema Prijedoru. Dionice ovih autoputeva grade tri kineske firme od kojih RSE nije dobio odgovor da li su se prijavile na tender za izgradnju.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić vratio je mandat na raspolaganje v. d. predsjednici ovog bh. entiteta Ani Trišić Babić. Ovo je Minić potvrdio na konferenciji za medije u Banjaluci, u četvrtak 15. januara, najavljujući da će ponovo biti predložen za mandatara. Rekao je da ne postoji mogućnost da odluke i zaključci Vlade doneseni od kada je on na toj poziciji, budu poništeni, te da njihova legalnost nije upitna. Takođe, iako je najavio i djelimičnu rekonstrukciju Vlade, nije naveo koji ministri više neće biti u njenom sastavu, kao ni koja su nova imena. Prethodno je v.d. predsjednice RS Ana Trišić Babić za novinsku agenciju Srna izjavila kako je vlast u tom bh. entitetu "dogovorila da premijer Savo Minić vrati, a potom odmah preuzme mandat predsjednika Vlade Srpske". Ona je pojasnila da ova odluka ima za cilj "da o procesima u Republici Srpskoj odlučuje Republika Srpska i njene institucije, a ne niko izvan nje". Minića je za premijera imenovala Narodna skupština RS 2. septembra prošle godine. Mandat za sastavljanje Vlade mu je deset dana prije toga dao Milorad Dodik. Ovo je bilo sporno za grupu članova Parlamenta Bosne i Hercegovine koji su 9. septembra podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu te odluke. Naime, Dodiku je početkom avgusta oduzet mandat predsjednika RS, nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio na kaznu godinu dana zatvora (koju je on kasnije otkupio) i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija, te stoga nije ni mogao da predloži Minića za mandatara. Prema entitetskom Ustavu, predsjednik RS predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade. Vladajuća koalicija u RS tvrdila je tada da je mandatara predložio Dodik, kao entitetski predsjednik, iako on to formalno-pravno nije bio nakon pravosnažne presude i odluke Centralne izborne komisije BiH kojom mu je oduzet mandat. Dodik je tada i dalje tvrdio da je predsjednik RS, ali se kasnije predomislio te je na Narodna skupština RS kao v.d. ove funkcije imenovala Anu Trišić Babić, Dodikovu dugogodišnju savjetnicu. Ustavni sud BiH je već u novembru prošle godine raspravljao o ustavnosti nove Vlade RS, ali su naveli da će odluku donijeti na idućoj sjednici, koja bi trebalo da bude održana iduće sedmice. Šta kaže Ustav RS?Predsjednik Republike predlaže kandidata za predsjednika Vlade u roku od 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili prestanka mandata prethodnoj Vladi zbog raspuštanja ili skraćivanja mandata Narodne skupštine. Nnova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganja kandidata za predsјednika nove Vlade.

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) obustavlja obradu imigrantskih viza za podnosioce zahteva iz 75 zemalja, saopštio je u sredu Stejt departmenta. Stejt department je na mreži X naveo da će obustaviti obradu useljeničkih viza za 75 zemalja čiji migranti koriste socijalnu pomoć američkog naroda u neprihvatljivo visokoj meri. O suspenziji obrada zahteva za vize prvo je javio Foks njuz (Fox News), pozivajući se na memorandum Stejt departmenta. Prema izveštaju Foks njuza, među tih 75 zemalja su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo i Severna Makedonija. Izveštaj Foks njuza je spomenula na X i portparolka Bele kuće Karolajn Livit (Karolone Leavitt) Od evropskih zemalja su na list i Azerbejdžan, Belorusija, Gruzija, Jermenija, Moldavija i Rusija. Mada Stejt department još nije objavio zvaničnu listu, u jednom od postova na X je naveo da "pauza utiče na desetine zemalja – uključujući Somaliju, Haiti, Iran i Eritreju – čiji imigranti često postaju javni teret za Sjedinjene Države po dolasku". "Radimo na tome da se obezbedi da velikodušnost američkog naroda više neće biti zloupotrebljavana", dodao je Stejt department. Suspenzija obrade zahteva za usljeničke vize iz navedenih 75 zemalja će početi 21. januara, naveo je Foks njuz, dodajući da memorandum nalaže američkim ambasadama da odbiju vize prema važećem zakonu dok Stejt department preispituje svoje procedure. Suspenzija za obradu viza poklapa se s merama Trampove administracija protiv imigracije. Tramp je u novembru obećao da će "trajno pauzirati" migracije iz svih "zemalja trećeg sveta" posle pucnjave u blizini Bele kuće u kojoj je pokrenuo avganistanski državljanin i u kojoj je poginuo pripadnik Nacionalne garde. Na spisku su, prema Foks njuzu, i Alžir, Antigva i Barbuda, Avganistan, Bahami, Bangladeš, Barbados, Belize, Brazil, Butan, Demokratska Republika Kongo, Dominika, Egipat, Eritreja, Etiopija, Fidži, Gambija, Gana, Gruzija, Grenada, Gvatemala, Gvineja, Haiti, Iran, Irak, Jamajka, Jemen, Jordan, Južni Sudan, Kambodža, Kamerun, Kazahstan, Kirgistan, Kolumbija, Kuba, Kuvajt, Laos, Liban, Liberija, Libija, Maroko, Mjanmar, Mongolija, Nepal, Nikaragva, Nigerija, Obala Slonovače, Pakistan, Republika Kongo, Ruanda, Senegal, Sent Kits i Nevis, Sent Vinsent i Grenadini, Sijera Leone, Sirija, Somalija, Sudan, Sveta Lucija, Tajland, Tanzanija, Togo, Tunis, Uganda, Urugvaj, Uzbekistan, Zelenortska Ostrva. SAD su dugo odbijale vize ljudima kojima će verovatno na kraju biti potrebna državna socijalna pomoć, ali je Stejt department saopštio da će sada koristiti isto ovlašćenje za potpunu suspenziju imigracionih viza na osnovu nacionalnosti, naveo je AFP. Stejt department je u ponedeljak saopštio da je od Trampovog povratka poništio više od 100.000 viza, što je rekord za godinu dana. Ministarstvo za unutrašnju bezbednost prošlog meseca saopštilo je da je Trampova administracija deportovala više od 605.000 ljudi i da je 2,5 miliona drugih otišlo samostalno.

Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Severna Makedonija mogu se suočiti sa američkom carinom od 25 posto zbog poslovanja sa Iranom. Iako je na niskom nivou, ove zemlje imaju spoljnotrgovinsku razmenu sa Iranom. U jeku velikih antivladinih protesta u Iranu, američki predsednik Donald Tramp (Trump) poručio je da će svaka zemlja koja posluje sa Iranom biti suočena sa carinskom stopom od 25 posto na svu trgovinu sa SAD. Američka administracija je letos već uvela carine na uvoz iz desetina zemalja u pokušaju da smanji trgovinski deficit, a među njima su i zemlje Zapadnog Balkana. Srbija: Iran nije među prvih 50 uvoznika i izvoznikaEkonomska razmena između Srbije i Irana u poslednjih pet godina iznosila je 267,6 miliona američkih dolara. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku samo u 2025. iznosila je 55,4 miliona od čega se veći deo od 54,6 miliona odnosio na uvoz iz Irana. U toj godini najviše se uvozio polietilen (vrsta plastike), a izvozili sistemi za centralno podmazivanje. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije na svom sajtu navodi da se ekonomski odnosi dve zemlje uglavnom odvijaju kroz trgovinsku razmenu, te da je ona na niskom nivou i sa uskom strukturom proizvoda. Prema tim podacima za 2024. godinu, 26 srpskih firmi izvozilo je u Iran, dok je 160 uvozilo iz Irana. Za političke odnose se navodi da su tradicionalno dobri i da ih karakteriše uzajamna podrška u međunarodnim organizacijama. U poslednjih pet godina Iran je samo u 2022. bio na 49. mestu po ukupnom uvozu i izvozu, dok u ostalim godinama u tom periodu nije bio među prvih pedeset. Ministarstva spoljnih poslova i unutrašnje i spoljne trgovine nisu odgovorila na upit RSE povodom najave američkog predsednika o carinama zbog poslovanja sa Iranom. Nije se oglašavala ni Privredna komora Srbije. Ekonomista Mahmud Bušatlija ocenjuje da novi namet neće biti veliki problem. "Mi imamo ekonomske probleme koji se mere milijardama", naveo je on za RSE. Iako su SAD u avgustu 2025. već uvele carinu na uvoz robe iz Srbije od 35 posto, Bušatlija smatra da se sada sa ekonomskog stanovišta neće desiti "ništa vidljivo". "I ako Amerika kaže – mi ćemo vašu robu cariniti sa oko 60 posto, koliko mi izvozimo u Ameriku? Jel to neko važno tržište za nas, pa nije", kaže Bušatlija. Sjedinjene Države bile su tek na 19. mestu u 2024. godini po izvozu iz Srbije sa 7,3 milijarde američkih dolara. BiH uvozila voće i orašaste plodove, izvozila drvoPrema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine u prethodnih pet godina u BiH je uvezeno robe iz Irana u vrednosti od oko 25 miliona dolara. U istom periodu BiH je u Iran izvezla robe u vrednosti od 5,2 miliona dolara. BiH je prema zvaničnim podacima iz Irana najviše uvozila voće i orašaste plodove, kore agruma, dinje i lubenice, te plastične mase i proizvode od plastičnih masa. Dok je najviše izvozila drvo i proizvode od drveta poput uglja, te delove za kotlove, mašine, aparate i mehaničke uređaje. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nije odgovorilo na upit RSE povodom najave američkih carina od 25 odsto zbog poslovanja sa Iranom. Američke tarife na robu iz BiH iznose 30 odsto. Kosovo: Uvoz 17 miliona evra, bez izvozaPrema podacima Carine Kosova, prošle godine vrednost uvoza iz Irana dostigla je 19,8 miliona dolara, dok izvoz nije zabeležen. Iz Irana, Kosovo uvozi urme, pistaće, sokove, grožđe, suve kajsije, orahe. Iz Ministarstva industrije i trgovine Kosova su za RSE saopštili da su u toj instituciji registrovana 23 iranska preduzeća, od kojih je pet aktivno, 16 pasivno, a dva ugašena. RSE je zatražio pojašnjenje koje delatnosti ta preduzeća obavljaju i čeka odgovor. Američke carine na robu sa Kosova iznose 10 posto. Severna Makedonija: Uvoz drastično veći od izvozaOd 2020. do novembra 2025. godine, Severna Makedonija je imala uvoz od oko 106 miliona dolara, dok je izvoz u Iran iznosio 3,1 milion dolara, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Prehrambeni i hemijski proizvodi su među najčešćim proizvodima koje Severna Makedonija uvozi iz Irana, dok najviše izvozi mašine i transportnu opremu. Razvoj događaja u Iranu, prema rečima ekonomskog analitičara Slobodana Najdovskog, "neće imati poseban uticaj na domaću ekonomiju u ovom trenutku". "Ali kako će se situacija dalje razvijati, ne samo u Iranu već i šire, moramo biti oprezni, posebno sa zemljama sa kojima imamo veću trgovinsku razmenu i ekonomsku saradnju", rekao je Najdovski. Vlada Makedonije nije odgovorila na upit RSE o tome kako će situacija u iranskom društvu uticati na domaću ekonomiju i da li vlada planira da obustavi trgovinu sa Iranom nakon Trampove najave američkih tarifa. Do sada nije bilo komentara iz privrednih komora zemlje. Američke tarife na robu iz Severne Makedonije iznose 15 posto. *Saradnja na tekstu: Gojko Veselinović, Nadije Ahmeti, Aleksandar Samardžiski

Iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH upozorili su da Bosna i Hercegovina u narednim sedmicama mora poduzeti hitne korake kako bi otklonila nedostatke u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, uoči isteka jednogodišnjeg perioda posmatranja od strane Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF). "Ukoliko ne bude ostvaren značajan napredak, postoji visoka vjerovatnoća da će FATF uvrstiti Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom (tzv. 'siva lista')", saopšteno je iz Delegacija EU u BiH. Bosna i Hercegovina ima rok do februara da preduzme konkretne mjere protiv pranja novca i finansiranja terorizma, koje od nje zahtijevaju evropske institucije. Jednogodišnji period posmatranja uveden je u februaru 2025. godine, nakon što je komitet Vijeća Evrope MONEYVAL u decembru 2024. utvrdio niz sistemskih nedostataka u BiH. EU posebno naglašava neposredne posljedice mogućeg uvrštavanja na "sivu listu". "Uvrštavanje na sivu listu imalo bi neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet BiH, te na pristup međunarodnim finansijskim tržištima", upozoravaju. EU poziva nadležne institucije da hitno usvoje dva zakona na državnom nivou — Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom te Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje — i da uspostave registar stvarnih vlasnika pravnih lica, uz koordinisano djelovanje entiteta i Brčko distrikta. "Potrebno je da nadležne institucije u BiH u narednim sedmicama hitno ulože dodatne napore, prije isteka jednogodišnjeg perioda posmatranja od strane FATF-a", dodaju. U saopštenju se pozdravljaju i dosadašnji pomaci: usvajanje Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, formiranje Stalnog koordinacionog tijela te donošenje Pravilnika o provedbi zakona. EU naglašava da su politička volja i efikasna koordinacija ključ za izbjegavanje negativnog ishoda. "Bosna i Hercegovina je pokazala da je napredak moguć kada postoji politička opredijeljenost i efikasna koordinacija", zaključili su. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je BiH usvojila u februaru prošle godine, trebao je predstavljati ključni korak ka ispunjavanju evropskih standarda u ovoj oblasti. Međutim, nedostatak konkretnih akcija u njegovoj primjeni doveo je do toga da je BiH 2025. godine stavljena pod dodatnu kontrolu, i dobila spisak mjera koje mora da ispuni. Moneyval, tijelo Savjeta Evrope koje prati kako zemlje spriječavaju pranje novca i finansiranje terorizma, preporučio je 70 mjera za poboljšanje nadzora, pooštravanje kazni i jačanje pravne borbe protiv pranja novca u BiH, te će u februaru 2026. kontrolisati koliko se radilo na njihovoj primjeni. Oni blisko sarađuju sa FATF, međunarodnom organizacijom za praćenje pranja novca i finansiranje terorizma, te ispunjavanje standarda u ovim oblastima.

Nakon više od godinu traganja za odgovorom gdje joj je sin, Marina Kuzmanović iz Modriče dobila je iz Rusije informaciju da će ga proglasiti poginulim. Dvadesetosmogodišnji Mario Kuzmanović, bivši vojnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nestao je u decembru 2024. na ratištu u Ukrajini, gdje se borio na strani ruske armije, što je krivično djelo prema zakonu u BiH. "Mama, sad idem van grada. Idem da radim. Neću imati interneta. Umoran sam. Žedan sam i gladan sam. Noge su mi mokre." Ovo su neke od posljednjih poruka koje je napisao majci Marini. Od 8. decembra 2024. njegova majka nije imala zvanične informacije šta mu se desilo niti ikakav kontakt sa sinom. U januaru 2026. iz Rusije joj je stigla informacija da će ga proglasiti mrtvim, ali bez jasnih podataka o tome gdje i kako je nastradao i šta je s tijelom. "Meni samo treba da znam gdje da mu svijeću zapalim. Zar tražim mnogo...", kaže Marina. Kuzmanović je u Rusiju otišao početkom novembra 2024., rekavši najbližima da ide raditi na čišćenju puteva, te da neće ratovati. "Ja sam plakala i bojala se, kukala sam. On meni kaže, mama - ne boj se, ne idem u rat. Rekla sam mu da može biti mina, ne znam... On kaže da prvo idu demineri, pa onda oni da čiste taj teren, puteve. Kažem mu: 'Molim te, javljaj se'", ispričala je Marina za Radio Slobodna Evropa. Kaže da mu je motiv da ide u Rusiju bila zarada. Mislio je, rekao je tako majci, da će zaraditi dovoljno da plati njegu djeteta s poteškoćama u razvoju u Moskvi, kao i da će dobiti rusko državljanstvo. Bio pripadnik Oružanih snaga BiHKuzmanović je u januaru 2025. otpušten iz Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, saznao je RSE. Pretpostavlja se da je razlog to što se nije pojavljivao na poslu, u kasarni Orašje, na sjeveru BiH, jer je dva mjeseca ranije otišao u Rusiju, a potom na ratište u Ukrajinu. Pridruživanje stranim vojskama je krivično djelo prema zakonima u BiH. Državljani BiH na ratištuRuskoj strani u ratu u Ukrajini pridružilo se oko 20 bh. državljana. RSE je više puta pisao o iskustvima nekih od njih i načinima odlaska. Neki od njih rekli su RSE da su dobili ruska državljanstva. Ured glavnog tužitelja Ukrajine potvrdio je nedavno za RSE da su istražitelji identificirali 12 državljana BiH koji su se, navodno, borili u Ukrajini kao dio ruskih privatnih vojnih tvrtki. Informacije o stranim državljanima, među njima i onima iz Bosne i Hercegovine, u redovima ruskih snaga u Ukrajini su se pojavile i u oktobru 2025., kada su policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om, otkrile više od 650 osoba koje se dovode u vezu s ruskim paravojnim formacijama Wagner i Redut i potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini. Među 280 stranih državljana navodi se da je bilo i onih iz Bosne i Hercegovine. Tačan broj bh. državljana nije poznat. Postoje informacije i o nekoliko državljana BiH koji su se pridružili ukrajinskim snagama, ali su detalji o njima nedostupni. Ubrzo su se, tokom februara i marta, pojavile informacije da je Kuzmanović nestao na frontu u Ukrajini, tačnije u Novogrodovki, oko 20 kilometara jugoistočno od Pokrovska. Majka Marina kaže da je već tad bila u Rusiji, pokušavajući saznati šta se desilo njenom sinu s kojim nije imala kontakt od početka decembra. "Tad su oni meni tvrdili da je moj sin živ, da je negdje na frontu. Nisu govorili da je poginuo. Ali je onda došla potvrda da je 'nestao bez vijesti'. Rekli su da će ga tražiti, da će uraditi sve da ga nađu", opisuje Marina prvi odlazak u Rusiju i susret s vojnim zvaničnicima. Do septembra i njenog trećeg odlaska u Rusiju nije bilo nikakvih informacija. U Moskvu je išla i krajem 2025. godine. Stradao u napadu dronom?Obišla je nekoliko institucija i gradova i dobila potvrdu u kojoj stoji da je jedinicu u kojoj je bio Mario pogodio dron kamikaza. "Kad sam došla i predstavila se, da sam majka tog i tog, da ga tražim, da dolazim iz Bosne, on je meni, taj neki komandir pružio ruku i rekao – primite moje saučešće." "Ja sam se tu šokirala. Jer sam imala nadu da je moj sin se sakrio, da je pobjegao, da je... Znaš, da je živ negdje, da se krije, sve sam tu u svojoj glavi mislila da je to to. Imala sam nadu da je živ..." Zvaničnici su rekli da je prekinuta veza s njima i da su oni "99 posto poginuli", ali da tijelo nije evakuirano i da je ostalo tu gdje su i stradali. Marina kaže i da je ruskim vojnim zvaničnicima rekla da sumnja kako je njen sin vrbovan i prevaren, da on nije znao da ide na ratište. Kaže da su odgovori iz Rusije, uglavnom, da mora čekati. "Išla sam i u Rostov na Donu, to je glavni centar za prijem i obradu poginulih. Bili su korektni i susretljivi. Rekli su mi da su pokupili poginule vojnike koji su ležali po zemlji i po ulicama, kao i da rade na obradi DNK-a, ali vojnike koji su se nalazili po zgradama i podrumima koji su ostali zatrpani njih nisu još našli i rekli su da će to potrajati dugo." U međuvremenu je s različitih strana dobila različite informacije o tome da su neki vojnici ukopani u masovnoj grobnici u Donjecku, još za vrijeme toplijih mjeseci zbog straha od zaraze, kao i da su im prije zakopavanja uzeti DNK uzorci. Jedna od informacija kaže da je teško ranjen u napadu dronom i da je s njim izgubljena svaka veza, kao i da nije mogao biti evakuiran, te da se nadaju da će kad područje bude očišćeno od mina, moći tražiti tijela. Druga informacija koju je odbila iz ruske vojske kaže da je njen sin u privremenoj mrtvačnici u Donjecku, gdje čeka na identifikaciju. Od vojnih vlasti tražila je lične stvari svoga sina i pasoš, ali ni to nije dobila. "Srce mi se raspada. Ne mogu više podnijeti, bojim se da neću uspjeti da ga nađem. Ako je poginuo, želim da ga vratim u Bosnu, da ga sahranim. Njemu mjesto nije tamo", napisala je Marina u poruci tokom jednog boravka u Rusiji. Marina kaže i da je u Rusiji zvanično iznijela i prijavila sumnje da je Mario prevaren i da nije znao da će ratovati, da je odveden na front bez obuke, kao i da nije znao gdje ide. Povratna informacije je bila da je on dobrovoljno stupio u redove vojske. Ovo je navedeno i na službenim dokumentima koje je Marina dobila. Radio Slobodna Evropa je tokom nekoliko mjeseci pratio slučaj Marija Kuzmanovića, ali izostale su zvanične informacije kako iz ruskih institucija, tako i iz bosanskohercegovačkih. Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije odgovorilo na upit o bh. državljaninu Kuzmanoviću. Za RSE nisu odgovorili iz Ambasade BiH u Moskvi da li su upoznati sa slučajem nestanka bh. državljanina. Ambasada Rusije u Sarajevu je za RSE napisala da je nadležan konzulat BiH u Moskvi, iz kojeg nisu odgovorili na upit RSE. Ambasadi Rusije u Sarajevu, odnosno konzularnom odjeljenju, se obratila i majka nestalog Kuzmanovića. Kaže da je ostavila svoje podatke i DNK uzorak prikupljen u Banjoj Luci, ali ništa dalje se nije desilo, niti je dobila neke informacije o tome gdje joj je sin, gdje su njegovi ostaci i kako ih može dobiti. Marina je pisala i konzulatu BiH u Moskvi, ali ni tamo joj nisu mogli pomoći, uputivši je na bh. institucije. Kaže i da je, nakon što je od jednog izvora iz ruske armije dobila informaciju da je njen sin možda zarobljen, pisala i ukrajinskim institucijama, kao i Međunarodnom komitetu crvenog križa. Ime sina tražila je na spiskovima koje objavljuje ukrajinski državni projekt "Želim pronaći", koji pruža informacije o ratnim zarobljenicima, nestalim osobama i preminulim ruskim vojnicima u Ukrajini. Ni tamo nije pronašla ime sina Marija. Lokalna policija u Modriči napravila je službenu zabilješku da je Mario Kuzmanović nestao, a RSE saznaje da su o slučaju upoznati i u sigurnosnim agencijama BiH, ali da više informacija nemaju, osim da je navjerovatnije poginuo na ratištu u Ukrajini. Stranci u ruskoj armijiMario Kuzmanović je jedan od skoro više hiljada stranih boraca koji su se pridružili ruskoj armiji. Tačni podaci o broju stranih državljana nisu poznati, ali ukrajinski zvaničnici procjenjuju da je riječ o oko 18.000 stranaca iz svih krajeva svijeta. Bohdan Ohrimenko, šef ukrajinskog Koordinacijskog centra za ratne zarobljenike, rekao je u decembru prošle godine da stranci u rusku armiju dolaze iz više od 120 zemalja. "Imamo dokaze da ih je 3.388 već poginulo", rekao je Ohrimenko, prenijela je ukrajinska državna novinska agencija Ukrinform. Stranci u ukrajinskoj vojsciNa početku ruske invazije na Ukrajinu, formirana je Međunarodna legija koja je okupljala dobrovoljce iz stranih zemalja da se bore protiv ruske vojske. U prvim mjesecima odbrane od invazije, vladala je velika zainteresiranost za ovu jedinicu. Prema pisanju Kijev Independenta, Legija je rasformirana krajem 2025. godine kao samostalna jedinica i najavljeno je da će borci biti raspoređeni u jedinice ukrajinske armije. Harry Stevens, američki istraživač vanjske politike i odbrane, specijaliziran za Rusiju, kaže da je s vremenom slabio entuzijazam kad je riječ o pridruživanju ovoj jedinici. Razloga je nekoliko, ali među prvima jeste to što su Ukrajinci postali oprezniji kada je riječ o strancima koji se pridružuju vojsci. "Shvatili su da su mnogi od onih koji su dolazili bili, uvjetno rečeno, avanturisti – ljudi puni entuzijazma, ali bez vojnog iskustva ili bez dovoljno sposobnosti koje bi bile stvarno korisne." Stevens smatra da je tokom 2025. bilo između 3.000 i 5.000 stranaca u Ukrajini iz različitih zemalja, uključujući i pripadnike etničkih manjina iz Rusije, vjerovatno iz dijaspore. Drugi razlog je i to što Ukrajina nema mogućnost da mnogo plaća ove volontere. 'Rješavanje pitanja nestanka osoba ovisit će o političkoj situaciji'Nije poznato kako je Kuzmanović otišao u Rusiju i preko kojih osoba. Majci je rekao da ide raditi na održavanju puteva u Rusiji, ali RSE nije mogao utvrditi je li Kuzmanović zaista vjerovao i mislio da će u Rusiji raditi, a ne ići na front u Ukrajinu. Ono što je kasnije poznato jeste da je potpisao ugovor s ruskom vojskom. Prošle godine, Rusija je pojednostavila i ozakonila priključivanje stranih boraca zvaničnoj ruskoj armiji. Zauzvrat, strancima su obećana ruska državljanstva i plaće za vojni angažman, kao i naknade u slučaju smrti. Harry Stevens, američki istraživač vanjske politike i odbrane, specijaliziran za Rusiju, za RSE je ranije rekao da, prema njegovim saznanjima, hiljade ljudi su u sličnoj situaciji kao Kuzmanovićeva obitelj i mjesecima nemaju nikakav kontakt. "Kako se to pitanje rješava u zemljama čiji su oni državljani, zavisit će od političke situacije u tim državama. Zemlje koje imaju veoma bliske odnose s Rusijom ili su od nje zavisne mogu imati velikih poteškoća da postavljaju ova pitanja, posebno ako bi to moglo biti neprijatno ili izazvati političke probleme", smatra Stevens. Dodaje da je Indija izuzetak, jer je premijer ove zemlje Modi ovo pitanje direktno postavio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, tražeći da se identificira gdje se nalaze deseci nestalih Indijaca i šta se s njima dogodilo. "Da li će njihovi posmrtni ostaci ikada biti vraćeni u njihove zemlje ili hoće li porodice dobiti ikakvo objašnjenje, to i dalje ostaje vrlo nejasno", kaže Stevens. On misli da Rusija nevoljko govori o stranim borcima u svojim redovima, a pogotovo ne o nastradalima. "Mnoge od zemalja iz kojih dolaze su, vjerovatno, u ograničenim slučajevima pokretale pitanje svojih nestalih državljana. U nekim situacijama Rusija će surađivati, pokušati da locira te ljude, da ih repatrira ili da obavijesti porodice gdje se nalaze ili da su poginuli", kaže Stevens. O konkretnom slučaju iz Bosne i Hercegovine, kaže, teško je govoriti. "Možda mu je stvarno ponuđeno nešto drugo od onoga što je na kraju dobio. Teško je utvrditi da li je to istina – da li se pridružio iz ideoloških razloga, da li zbog novca, ili je znao da se priključuje vojsci. Što se tiče ruskih vlasti, one u suštini drže sve karte u rukama. One nemaju nikakvu obavezu da porodicama kažu šta se dogodilo, da lociraju nestalog vojnika ili da pruže bilo kakve informacije." Stevens zaključuje da će situacija s nestalim osobama ostati veliki problem, izvor neprijatnosti i tuga za porodice, vjerovatno još godinama nakon završetka rata. Marina je sličan odgovor dobila od Međunarodnog crvenog križa u Bosni i Hercegovini- da mogu proći godine dok ne bude dobila bilo kakvu informaciju o tome gdje joj je sin, gdje je njegovo tijelo.

U svega dva dana, 90 osoba primljeno je u Urgentni centar jedne od sarajevskih bolnica zbog leda na neočišćenim trotoarima i pješačkim zonama u gradu. Stanovnici su kritikovali komunalne službe, dok su vlasti priznale da je stranačko zapošljavanje ostavilo posljedice.

Predsjednik i potpredsjednik kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC- Joseph Flynn i Jesse Binnall borave u Sarajevu 12. januara gdje će, kako je najavljeno iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), razgovarati sa domaćim liderima o ulozi američkog kapitala i resursa u razvoju i upravljanju gasovodom Južna interkonekcija. Južna interkonekcija je gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. BiH nema vlastitu proizvodnju plina i snabdijeva se isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina. "Radi se o projektu koji bi trebao omogućiti isporuku pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH, čime će se ojačati energetska sigurnost svih građana", navedeno je u objavi Ambasade SAD na mreži "X", nakon što je otpravnik poslova Ambasade SAD John Ginkel, razgovarao sa predsjednikom i potpredsjednikom kompanije Josephom Flynnom i Jesseijem Binnallom. I ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković sastao se potom sa predstavnicima AAFS-a i otpravnikom poslova Ginkelom. Na sastanku je razgovarano o unapređenju projekata od strateškog značaja za energetsku sigurnost BiH, jačanju regionalne povezanosti i dugoročnom ekonomskom razvoju. Potvrđena je zajednička opredijeljenost za produbljivanje saradnje, podsticanje investicija i ubrzanje implementacije infrastrukturnih projekata. Šta je poznato o Južnoj interkonekciji?Trasa Južne interkonekcije bi počinjala u Travniku, centralnom dijelu BiH, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje na jugoistoku zemlje, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom mrežom kod Makarske, s nastavkom prema Splitu. U planu je i krak prema Mostaru. Dionica kroz BiH bila bi duga oko 170 kilometara, a procijenjeni trošak izgradnje kreće se između 405 i 810 miliona evra. Projekat bi se realizovao po koncesijskom modelu – američki privatni investitor bi finansirao, gradio i upravljao plinovodom određeni period, nakon čega bi bio vraćen BiH. Za početak radova potrebno je da Federacija BiH dodijeli koncesiju investitoru i izmijeni lex specialis kojim je BH-Gas ranije definisan kao nosilac projekta. Također, BiH i Hrvatska moraju potpisati međunarodni sporazum o realizaciji. Prema planovima, dokumentacija bi mogla biti završena do jeseni 2026. godine, nakon čega bi gradnja mogla započeti. Kako se trenutno BiH snadbijeva gasom?Bugarska je najavila da bi mogla obustaviti transport ruskog gasa 2028. godine. U takvom scenariju, Bosna i Hercegovina bi, bez alternativnog pravca, mogla ostati bez gasa za industriju, a domaćinstva u Sarajevu bez grijanja. BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara gasa, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.

Kineska državna kompanija Shandong Hi-Speed International zatražila je povećanje oko 90 miliona evra za izgradnju autoputa Banja Luka–Prijedor. Tako je projekat sa 297 miliona sada procijenjen na skoro 388 miliona evra. Vlada RS odobrila je povećanje, ali su finansijski detalji i dalje nepoznati.

U Perspektivi na Festivalu mira, uz prof. dr. Sarinu Bakić, mladi su promišljali o miru i aktuelnim društvenim izazovima u Bosni i Hercegovini. Razgovarali su u odrastanju u digitalnom dobu, ulozi mladih kao pokretača promjena i kritičara društva, te njihovoj spremnosti da aktivno učestvuju u izgradnji bolje i pravednije budućnosti, uz jasne poruke upućene starijim generacijama.

Prije nešto više od godinu, Sanja Vasković, istraživačka novinarka iz Istočnog Sarajeva, dobila je tužbu za klevetu od lokalnog poduzetnika, nakon što je objavila tekst o sumnjivim poslovnim vezama i zloupotrebama u programima podrške zaposlenosti. Iako tužilaštvo do danas nije podiglo optužnicu, njen slučaj pokazuje izazove s kojima se susreću novinari u Republici Srpskoj, dvije i pol godine otkako je u tom bosanskohercegovačkom entitetu kriminalizirana kleveta (Kleveta u Republici Srpskoj postala je od augusta 2023. krivično djelo, nakon što su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakonika koje je usvojila Narodna skupština tog entiteta. Prema ovim zakonskim izmjenama, usvojenima na sjednici Narodne skupštine RS 20. jula, za klevetu su predviđene novčane kazne do 3.000 eura. Klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, a veće kazne su predviđene ukoliko je iznesena u medijima, uključujući društvene mreže, ili na javnom skupu.). Do sada je podneseno više od dvije stotine krivičnih prijava protiv građana, aktivista i opozicionara, uključujući 38 tužbi protiv novinara. Prema podacima udruženja BH novinari, do danas nije podignuta nijedna optužnica protiv novinara, a Vasković se nada da se u njenom slučaju to neće ni desiti. "Tekst je bio potkrijepljen činjenicama i mislim da tužilaštvo nije reagovalo. Prije nekoliko dana sam im slala upit i rekli su mi da nema optužnice. Apsurdno je, jer sam možda ja trebala da prijavim njega, s obzirom na to da je na sve načine uticao da se ne piše", kaže Vasković. Tužba za klevetu bio je samo jedan vid pritisaka s kojima se suočavala. Nekoliko puta se našla i na meti verbalnih napada lokalnih političara. "Sve se svelo na lične uvrede i diskreditaciju mene kao ličnosti. Kako se bivši predsjednik RS [Milorad Dodik] odnosio prema novinarima, to se preslikava na lokalne sredine", kaže Vasković. Nije lako 'čačkati mečku' iz malih sredinaIstražujući trošenje javnog novca, zaštitu životne sredine i korupciju, novinarka Milanka Kovačević, koja živi i radi u Gacku, gradiću u istočnoj Hercegovini, bila je, također, izložena tužbama. "Kriminalizacija klevete danas visi nad novinarima kao Damoklov mač i nikada ne znate kada će se spustiti", kaže ona. Prije sedam godina, s nekoliko kolega, Kovačević je osnovala portal u Gacku, nakon čega je postala svjesna da nije isto "čačkati mečku" iz velikih redakcija i iz malih lokalnih zajednica. Zbog tekstova koje je objavljivala, suočavala se s prijetnjama i pritiscima, a neke od njih je i prijavljivala policiji. U slučaju prijetnje nasiljem, koji je prijavila, sudski postupak je trajao godinu, a muškarac koji joj je prijetio da će je "zgromiti" kažnjen je prekršajno sa oko 700 maraka (oko 350 eura). "Za nekoga ko ima milione, to praktično ne znači ništa. To je poruka potpune nekažnjivosti i signal da se može raditi šta god se hoće. No, kada imam priču ili vidim nepravdu, moram to da napišem, bez obzira na to koliko će me koštati", kaže Kovačević. Prema njenim riječima, novinar ukoliko se bavi temama o kojima niko ne želi da govori, mora biti spreman na podozrive poglede, ignorisanje, spinove. "Osobito ukoliko ste žena, majka i supruga, jer se pritisci često prelivaju na privatni život. Nađe se neki političar nezadovoljan mojim načinom pisanja, pa me provuče kroz prljavu mašinu – od priča kako dobijamo pare, do toga da moj muž radi u termoelektrani, kao da ja nemam pravo da živim ovdje i da budemo zaposleni", kaže. Prema podacima udruženja BH novinari, osim krivičnih prijava, u BiH ima oko 300 aktivnih tužbi za klevetu u parničnim postupcima. Značajan broj ih se odnosi na SLAPP tužbe, kojima nije cilj dokazivanje klevete nego iscprljivanje novinara putem drugotrajnih postupaka. Kristina Perić, nagrađivana novinarka i urednica hercegovačkog portala, koji se bavi istraživačkim novinarstvom, razotkrila je brojne koruptivne radnje u Hercegovini, poput onih o bespravnoj gradnji u Mostaru. Zbog toga se suočila s nekoliko tužbi, ali su na sudovima sve odbačene i presude su bile u njenu korist. "Moja očekivanja od insitucija koje bi nas trebale zaštiti su ispod ništice. Imala sam nekoliko SLAPP tužbi i sve su završene u moju korist, jer je na sudu utvrđeno da istraživačko novinarstvo nije kleveta, da mu je cilj poboljšanje stanja u društvu i da je rađeno po pravilima struke", kaže ona. No, ističe da je na sudovima izgubila mnogo vremena, što i jeste cilj tužbi – da novinar ne stiže pisati. "Sve su vezane uz članke o korupciji. I onda, akteri tih afera imaju novac i tuže novinara koji nema novac i često se brani iz vlastitih sredstava. Sve je to iscrpljujuće i demotivirajuće jer pišući svaki članak računaš da bi mogao rezultirati tuužbom i gubljenu vremena na sudovima", kaže Perić. Dodaje da su u lokalnim zajednicama novinari izloženiji od istraživačkih novinara u velikim gradovima. "Zajamčeno ti je da ćeš svaki dan sretati ljude o kojima pišeš i da će ti slati poruke. Znaju tko si, što si, prate privatni žvioot, suprugu su dolazili s ponudama da uzmem novac za nepisanje nečega. U mojoj ranijoj redakciji prijavljivali smo prijetnje i nikada nismo imali povratnu reakciju. Kad su mi razbili staklo na automobilu, u sekundi sam odlučila da neću prijaviti, jer ne vidim da je rasvijetljen ijedan takav događaj", kaže ona. Pad slobode medija u BiHMeđunarodne organizacije upozoravaju da je krivično gonjenje za klevetu doprinijelo padu slobode medija u Bosni i Hercegovini. BiH je prema prošlogodišnjem Svjetskom indeksu slobode medija pala na 86. mjesto, među 180 rangiranih država, u izvještaju organizacije "Reporteri bez granica". Riječ je o padu od pet pozicija u odnosu na prethodnu godinu. Upozoreno je da, usprkos velikom broju medija, u BiH ne postoji stvarni pluralizam informacija, dok je prostor za slobodno, nezavisno i istraživačko novinarstvo sve uži. U takvom ambijentu pritisci, prijetnje, tužbe, te pokušaji diskreditacije postali su dio novinarske svakodnevice, a sve je izraženije nakon kriminalizacije klevete u RS. Sanja Vasković kaže da je od kriminaliziranja klevete u RS u ljeto 2023. situacija pogoršana i da se može osjetiti strah među novinarima. "Na različite načine pokušavaju da nas ućutkaju ili da nađu model da ne pišemo o onome što im se ne sviđa. No, često je moj diktafon jedini način da ljudi saznaju šta se dešava i kako se upravlja njihovim novcem, jer imamo privid transpretnosti. Ne bih voljela da se autocenzura poveća, jer im je to i cilj - da prestanemo pisati", kaže Vasković. Prema izvještajima međunarodnih organizacija, uz političke i pravne pritiske, sve izraženiji postaju i ekonomski problemi s kojima se suočavaju mediji. Trend gašenja medija koji pokrivaju Zapadni Balkan i posljedicePoložaj novinara u Bosni i Hercegovini dodatno je otežan usljed malog, rascjepkanog tržišta i dugotrajnog nedostatka stabilnih izvora financiranja, navedeno je u izvještaju Reportera bez granica. Mediji su opterećeni i etničkim podjelama, dok zbog ovisnosti o političkih i ekonomskih centara moći brojni izbjegavaju bavljenje ključnim temama od javnog interesa.

Vlasti Republike Srpske su i ovog 9. januara obilježile "Dan Republike Srpske", usprkos presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje navode da je taj datum neustavan i sporan za druge narode. Krivični zakon BiH predviđa da svako ko je uključen u organizaciju neustavnog dana može biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Međutim, do sada niko nije sankcioniran.

Zbog obilnog snega Majdanpek na istoku Srbije nema električnu energiju, dok su bez struje i delovi Bora, Kladova, Negotina, Valjeva, Osečine, Šapca, Loznice, Malog Zvornika, Ljubovije, Krupnja, Užica, Kosjerića, Požege i Čajetine. Ledeni talas doveo je i do otežanog snabdevanja vodom u susednom Boru i okolnim selima. Vanredna situacija na snazi je u osam od ovih 15 opština. "Ekipe su na terenu i otklanjaju kvarove na dalekovodima, trafostanicama i niskonaponskoj mreži", saopštila je 9. januara Vlada Srbije. Lokalni mediji javljaju da je Majdanpek tri dana bez struje i grejanja, da u četvrtak nije bilo ni signala mobilne telefonije, kao i da se u prodavnicama mogu kupiti samo osnovne namirnice. Hiljadu građana Loznice šest dana nema električnu energiju. Stanovnici mesta iz zapadne Srbije u petak su se okupili na protestu u tom gradu. Na skupu su rekli da više od 20 okolnih sela nema struju i vodu, zbog čega su blokirali saobraćaj pred zgradom Gradske uprave. Organizatori iz udruženja Ne damo Jadar rekli su da građani traže ostavku rukovodstva Loznice i direktora javnih preduzeća jer, kako su naveli, lokalna elektro-mreža nije na vreme rekonstruisana. U tom kraju na zapadu zemlje dalekovodi su u brdsko-planinskom području u kom su trenutno veliki snežni nanosi, pa je ekipama za intervencije otežan pristup kako bi otklonili kvarove. Teška situacija je i u Osečini i Valjevu gde proteklih pet dana ekipe elektrodistribucije pokušavaju da otklone kvarove. U petak je u Valjevu i okolnim selima bez struje oko 8.400 domaćinstava. U Jagodini, gde je u toku noći bilo -15 stepeni Celzijusa, bez grejanja su ostali stanari nekoliko zgrada. U Krupnju je bez električne energije 1.300 domaćinstava, a pojedina sela u toj opštini na zapadu zemlje šest dana su bez struje. Noć između četvrtka i petka, 8. i 9. januara, bila je najhladnija u Srbiji ove zime. Republički hidrometeorološki zavod objavio je da je najniža temperatura izmerena u Sjenici i Smederevskoj Palanci (-17), dok je najviša bila u Negotinu (-3). Komunalne službe u Čačku saopštile su da je na većim nadmorskim visinama u okolini sneg do pola metra, dok je na gradskom području oko 20 centimetara. Obilan sneg u Srbiji počeo je da pada 4. januara. Sektor za vanredne situacije saopštio je da je od tada evakuisano 30 ljudi, kao i da su vatrogasci spasioci radili i na uklanjanju stabala, crpljenju vode i asistencijama Hitnoj pomoći. U toku noći između četvrtka i petka u tri akcije izvukli su petoro ljudi iz vozila zaglavljenih u snegu. Snežni nanosi širom Srbije uzrokovali su velike probleme u saobraćaju. Na većini puteva prvog i drugog prioriteta na kolovozu je sneg do pet centimetara, saopštili su Putevi Srbije. Beograd je šest dana od početka snežnih padavina i u petak ujutru bio pokriven snegom i ledom. Većina ulica nije očišćena od smetova, kao ni parking mesta, dok je javni prevoz redukovan. Studenti su u Beogradu, kako bi pomogli građanima i ukazali da komunalne službe ne reaguju, u petak rano ujutru očistili prilaze bolnicama i fakultetima. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je 9. januara da šef srpske diplomatije Marko Đurić zbog loših vremenskih uslova neće biti u mogućnosti da prisustvuje komemorativnom skupu koji se u petak održava u Švajcarskoj za žrtve požara u baru u Kran-Montani. U nesreći na novogodišnjem dočeku 1. januara u tom švajcarskom skijalištu poginulo je 40 ljudi i povređeno 116. Bez snabdevanja 7.000 potrošača u BIHPo podacima Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (BIH), zbog snega i ledene kiše oko 7.000 potrošača u nekoliko kantona u centralnom i severoistočnom delu zemlje ostalo je bez električne energije. Navodi se da se na severoistoku u Tuzlanskom kantoni i na zapadu u Unsko-sanskom situacija stabilizovala. Federalna uprava civilne zaštite saopštila je da je topljenje snega uzrokovalo visok vodostaj na području sedam kantona Federacije BiH. Federalni hidrometeorološki zavod izdao je narandžasto upozorenje za 9. januar zbog temeratura koje su u jutarnjim časovima bile do -14. Na području bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Gradska uprava Zvornika saopštila je 9. januara da se vodostaj Drine stabilizuje i da nema opasnosti od izlivanja, kao i da su Sapna, Hoča i Drinjača u koritima. Saobraćaj je u protekla tri dana bio otežan. Najgore je bilo na istoku zemlje na deonici Trnovo–Foča preko prevoja Rogoj gde je obustavljen saobraćaj za teretna vozila. Saobraćaj je zabranjen za teretna vozila na pravcima Bosansko Grahovo–Drvar BiH i Jablanica–Blidinje. Na zavejanim pravcima vozačima se preporučuje upotreba lanaca za sneg.