Informacije o ratovanju na strani Rusije u Ukrajini, a onda hapšenje zbog droge i oružja, kao i zbog prijetnji ubistvom povezuju slučaj Danijela Grubača iz Kneževa, kod Banje Luke. Nakon što je uhapšen 21. jula u Kneževu, zbog prijetnji, droge i oružja, Okružno tužilaštvo iz Banje Luke zatražilo je pritvor, o kojem će odlučiti Osnovni sud u Kotor-Varoši. Ono što nije poznato jeste da li će Tužiteljstvo BiH dalje postupati u predmetu koji se odnosio na Grubačev odlazak na ukrajinsko ratište, o čemu je Radio Slobodna Evropa (RSE) pisao tokom 2025. Pridruživanje stranim vojnim formacijama krivično je djelo prema zakonima BiH. Tužiteljstvo BiH imalo predmet zbog ratovanja u UkrajiniIako je, prema nezvaničnim saznanjima RSE, Tužiteljstvo BiH ranije imalo informacije koji se odnose na njegov odlazak na ukrajinsko ratište, nije poznato da li je to dovelo do istrage ili drugih procesnih radnji. Je li predmet koji se odnosio na Grubača još aktivan, je li ikada prerastao u istragu i hoće li njegovo novo hapšenje utjecati na dalje postupanje, Tužiteljstvo BiH nije odgovorilo na upit RSE. O Grubačevom pridruživanju stranim vojnim formacijama nije odgovorila ni Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). RSE je ranije, pozivajući se na službene podatke ukrajinskog projekta "Želim živjeti", koji djeluje uz podršku Ministarstva odbrane Ukrajine, objavio da se Grubač nalazi među 20-ak osoba porijeklom iz BiH koje su se borile ili se bore u redovima ruske vojske u ratu protiv Ukrajine. U toj evidenciji vodi se pod činom mlađeg narednika u ruskoj vojsci. Prema ranijim saznanjima RSE potvrđenim iz obavještajnih izvora u Bosni i Hercegovini, Grubač se pridružio ruskim snagama nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Zašto je uhapšen Grubač?Nije poznato kada je Grubač došao u BiH. Policija iz Republike Srpske uhapsila ga je nakon što je 21. jula u selu Imljani kod Kneževa pištoljem prijetio svom stricu da će ga ubiti, navedeno je iz Okružnog tužilaštva Banje Luke. Nakon prijave, uslijedio je policijski uviđaj i pretres njegovog imanja, pri čemu je pronađeno 177 saksija sa zasađenom marihuanom. Policija je saopćila da su pronađeni i automatska puška, pištolj, 182 komada municije te zemljište pripremljeno za daljnji uzgoj kanabisa. S Grubačem su bila uhapšena i tri državljanina Srbije zbog sumnje na neovlaštenu proizvodnju i promet opojnih droga. Oni su saslušani kao svjedoci i pušteni na slobodu, potvrđeno je za RSE. Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci zatražilo je pritvor za Grubača zbog "postojanja bojazni da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo", saopćeno je iz ove institucije. Koliko zabrinjavaju podaci o vezama ratnog iskustva i kriminalnog miljea?Iako još nema zvaničnih potvrda o mogućnosti procesuiranja Grubača i zbog ratovanja u Ukrajini, sigurnosni analitičar Safet Mušić kaže za RSE da posebno zabrinjava činjenica da se kod dijela tih osoba prepliću ratno iskustvo i veze s kriminalnim miljeom. "Većina njih dolazi iz kriminalnog miljea. Dio njih je i ranije učestvovao u ratovima u Bosni i Hercegovini ili na Kosovu, ali je istovremeno bio direktno ili indirektno povezan s kriminalnim strukturama u BiH i regionu", kaže Mušić. On smatra da slučajevi poput Grubačevog predstavljaju obrazac koji bi morao biti pod posebnom pažnjom sigurnosnih agencija. "Kada se u jednom slučaju preklapaju učešće na stranom ratištu, posjedovanje oružja, nasilno ponašanje i moguća povezanost s kriminalnim grupama, to bi za sigurnosne službe trebalo predstavljati poseban rizik i prioritet u radu", ocjenjuje Mušić. Dodaje da evropske sigurnosne službe već godinama prate povratnike sa stranih ratišta upravo zbog njihove potencijalne povezanosti s krijumčarenjem oružja, organiziranim kriminalom i drugim oblicima nasilja. "Posebno ih interesuje borbena obuka koju su ta lica prošla na ratištima, njihove veze s transnacionalnim organizovanim kriminalom, krijumčarenjem oružja i eksploziva, ali i mogućnost njihovog uključivanja u druge sukobe", kaže Mušić. Ističe da je dodatni problem činjenica da je sigurnosni sistem u BiH fragmentiran i da je u dosadašnjim slučajevima često nedostajalo koordinacije među institucijama. "Imamo više agencija koje dijele nadležnosti, a u dosta slučajeva nedostajalo je saradnje među njima, kao i preventivnog i operativnog rada. Zbog toga smo svjedočili i određenim propustima kada je riječ o ulasku i kretanju takvih osoba", navodi Mušić. RSE je ranije pisao o dva bh. državljana koji su se pridružili ruskoj vojsci, a koji su ranije imali probleme sa zakonom u BiH. Riječ je o Aleksandru Velimiroviću, koji je ranije bio hapšen i osuđen zbog otmice, kao i Anđelku Milićeviću, koji je u BiH izbjegao pravomoćnu skoro petogodišnju kaznu zatvora zbog droge. Problemi pri procesuiranju u BiHPrema podacima do kojih je RSE došao, od početka ruske invazije u Ukrajini, više od 20 osoba s bh. državljanstvom se pridružilo ruskoj vojsci. Neki od njih su dobili i ruska državljanstva, što predstavlja poteškoću pri procesuiranju u BiH jer Krivični zakon ne predviđa procesuiranje osoba koje su na zakonit način dobila državljanstvo neke druge zemlje, a potom se pridružili vojsci. Osim Gavrila Stevića, koji je pravomoćno oslobođen optužbi da je ratovao u Ukrajini 2015. godine, državno pravosuđe bavilo se i slučajem Darija Ristića. Sud BiH odbio je optužnicu protiv Ristića jer je uz potpisivanje ugovora s vojskom dobio i rusko državljanstvo, čime je izbjegao suđenje u BiH, gdje se samovoljno vratio nakon ranjavanja i bio spreman priznati krivicu. Tužiteljstvo BiH najavilo je mogućnost promjene zakona s ciljem da se spriječe odlasci na strana ratišta, rekao je glavni tužitelj Milanko Kajganić, ali pravni stručnjaci su za RSE su pojasnili da bi taj proces mogao biti kompliciran i dugotrajan. Zakoni u BiH, osim zatvorskih kazni, predviđaju i mogućnost oduzimanja državljanstva osobama koje dobrovoljno služe u stranim vojnim snagama, ali ta mjera do sada nije primijenjena.

Milionska dijaspora, a desetine hiljada birača. To je slika ovogodišnjeg odziva bh. državljana iz inostranstva za glasanje na opštim izborima u oktobru ove godine. Za glasanje iz inostranstva se prijavilo njih oko 60.000, što je 10.000 manje u odnosu na četiri godine ranije. Zašto sve manje bh. državljana koristi pravo glasa? Sagovornici Radija Slobodna Evropa koji godinama žive u inostranstvu kao glavne razloge za neprijavljivanje navode gubitak interesa za politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, razočaranje domaćom politikom, ali i nedovoljnu informisanost o samom procesu registracije. Među njima je i Katarina koja u Njemačkoj živi 10 godina. Kaže kako ne zna da su izbori u Bosni i Hercegovini zakazani za oktobar. "Ja sam i 'napustila' BiH zbog politike. Čula sam od Bosanaca da ih, uglavnom političke partije kontaktiraju u vezi prijavljivanja za glasanje", ističe ona. Upravo je iz Njemačke, u kojoj živi najveći broj bh. državljana u dijaspori, do isteka roka za registraciju 21. jula stiglo najviše prijava – oko 11.000. To predstavlja, prema procjenama, oko 4,4 posto onih koji u toj zemlji imaju pasoš Bosne i Hercegovine. Nakon Njemačke, slijede Hrvatska sa 6.360 prijava, Austrija sa 4.956, Srbija sa 2.425, Švedska sa 2.419 i Švicarska sa 2.068 prijavljenih birača. Najmanje bh. državljana za glasanje se prijavilo u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji - između 150 i 300. Zvaničan podatak o tome koliko državljana Bosne i Hercegovine sa pravom glasa živi u inostranstvu ne postoji. Prema procjenama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, izvan zemlje živi oko 2,2 miliona osoba porijeklom iz BiH. Šta kažu bh. državljani koji žive van BiH?Nina živi u Švedskoj 30 godina i kaže da nije među državljanima BiH koji su se prijavili za glasanje 4. oktobra. "Nisam se registrovala za izbore, iskreno, ne znam zašto, jednostavno nisam zainteresovana za politiku u BiH", kaže ona. Švedska je jedna od zemalja koja je omogućila dvojno državljanstvo. Među onima koji su to iskoristili je i Mirsad. No, pravo da glasa ove godine neće iskoristiti. "Nisam se prijavio za izbore, iskreno ne znam ni do kada je bio rok. Očigledno da sam zakasnio", ističe, dodajući da u toj zemlji živi 30 godina. U Austriji i Češkoj zakon ne dozvoljava dvojno državljanstvo. No, kako kaže Sanela, koja u Beču živi 27 godina, i da ima tu mogućnost, ne bi je iskoristila. "S obzirom da ne pratim politiku i da živim van Bosne, smatram da nemam ni moralno ni bilo koje drugo pravo da 'krojim drugima kapu'", kaže ova 51-godišnjakinja. Za razliku od nje. Hadis bi to pravo, da može, iskoristio u Češkoj. "Ja bih vrlo rado glasao u Bosni i Hercegovini, ali u Češkoj ne mogu imati dva državljanstva. Imam samo češko, pa sam se morao odreći bh. državljanstva", kaže on. Proces registracije jednostavan, ali nema zainteresovanihSam proces registracije za one koji žive van BiH se odvija putem online platforme Centralne izborne komisije (CIK). U prijavi navode opciju glasanja- putem pošte ili u ambasadama i konzulatima, gdje je predviđeno glasanje. "Sada smo u fazi provjera provjera. Za oko 36 hiljada su izvršene provjere i oni ispunjavaju uslove za glasanje iz inostranstva. Što se tiče animacije biračkog tijela, za to su zaduženi politički subjekti institucije BiH", kaže za Radio Slobodna Evropa član CIK-a Ahmet Šantić. Istovremeno, Vehid Šehić, predstavnik organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore, kaže za RSE kako smanjen broja registrovanih birača iz dijaspore za izbore u BiH može značiti samo dvije stvari - nezainteresovanost za političku situaciju u Bosni i Hercegovini i razočaranost akterima političkog života. "Za to najveću odgovornost snosi vlast, odnosno političke stranke koje čine vlast u Bosni i Hercegovini. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je prošlo trideset godina od završetka rata. Ljudi su se navikli na život u drugim državama, njihova djeca su odrasla i, iako dolaze u Bosnu i Hercegovinu, svoju budućnost, uglavnom, ne vide ovdje zbog političke, ekonomske i socijalne situacije. Možda je i to jedan od razloga zbog kojih nemaju interes da učestvuju na izborima", kaže Šehić. Šta će se birati na izborima?Na izborima će 3,4 miliona osoba birati tri člana Predsjedništva BiH, poslanike u Parlamentu BiH, Parlamemntu Federacije BiH i Skupštini Republike Srpske. Pored toga, birači u RS će birati predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, a u Federaciji BiH poslanike u 10 kantonalnih skupština. Novina na ovogodišnjim opštim izborima bi trebala biti uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranje glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, što bi trebalo omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces. Za taj posao, vrijedan 38 miliona eura, na tenderu je izabrana američka kompanija Smartmatic. Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, za Opšte izbore 2026. prijavljeno je 77 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata. Ovo će biti deseti opšti izbori u BiH od završetka rata 1995. godine.

Republika Srpska platila je iz budžeta četiri miliona dolara lobistima u Washingtonu da zagovaraju nezavisnost tog entiteta od Bosne i Hercegovine, pokazuje baza američkog Ministarstva pravde koju je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE). Posljednji ugovor s izraelsko-kanadskom firmom Dickens & Madson samo je dio višegodišnje lobističke kampanje vlasti RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama. Za nju je od 2015. godine izdvojeno najmanje 8,3 miliona dolara, a ciljevi su, uz ostalo, bili i ukidanje američkih sankcija bivšem entitetskom predsjedniku i premijeru Miloradu Dodiku i osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dodiku i saradnicima SAD su ukinule sancije 2025. godine, a Schmidt je podnio ostavku u maju ove godine. Vlasti ovog entiteta namijenile su dodatnih 54,9 miliona maraka (oko 28 miliona eura) za lobističke aktivnosti rebalansom budžeta za 2025. godinu. Novac za lobiranje izglasala je vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS-a predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata. Istovremeno su predstavnici državne vlasti u BiH od završetka rata 1995. samo jednom, prošle godine, na deset mjeseci angažirale sličnu firmu da zagovara zaštitu državnog integriteta. Bivši izraelski vojni obavještajac Ari Ben-Menashe, osnivač kompanije Dickens & Madson, odbio je odgovoriti na pitanja RSE o tome ostaje li nezavisnost Republike Srpske cilj njihovog angažmana i na koji način planiraju zagovarati takvu politiku pred američkim i međunarodnim institucijama. "Ne možemo vam na to odgovoriti zbog zabrinutosti oko povjerljivosti ugovora", rekao je Ben-Menashe u pisanom odgovoru za RSE. Na pitanja nisu odgovorili ni iz Vlade Republike Srpske, koja je u septembru 2025. godine potpisala ugovor Ben-Maneshom, niti iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje je početkom 2025. kratkotrajno angažiralo lobiste da zagovaraju teritorijalnu cjelovitost BiH i interese suprotne onima za koje se zalažu vlasti entiteta RS. Entiteti u BiH, prema Ustavu i zakonima u BiH nemaju pravo na odcjepljenje, uključujući pravo na referendum o tom pitanju, iako su vlasti RS-a u prošlosti takvu mogućnost najavljivale. S druge strane, SAD su na 30. godišnjicu Daytonskog mirovnog sporazuma ponovile podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH te da su i dalje su čvrsto posvećene pružanju podrške stabilnosti i sigurnosti BiH i Zapadnog Balkana. Ko lobira za nezavisnu Republiku Srpsku?Vlada entiteta Republika Srpska angažirala je u posljednjih deset godina ukupno 15 američkih lobističkih i advokatskih kuća, uključujući i vlastito predstavništvo registrirano za iste aktivnosti. Do kraja 2025. im je isplatila najmanje 8,3 miliona dolara, pokazuje javno dostupna FARA baza (Foreign Agents Registration Act) američkog ministarstva pravde. Sve lobističke i advokatske kuće su povezane s republikanskim političkim krugovima u Washingtonu. Ističe se posljednji ugovor s firmom Dickens & Madson vrijedan četiri miliona dolara potpisan 6. septembra 2025. godine koji jasno precizira da je "nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine naš konačni cilj". Lobiranje za secesiju nije zabranjeno američkim zakonima, a lobiste mogu angažirati svi, osim onih koji su pod sankcijama. Jedino pravilo je da to mora biti prijavljeno prema Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) koji je donesen 1938. godine. On zahtijeva od pojedinaca i organizacija koje djeluju u ime stranih vlada, političkih stranaka ili subjekata da javno otkriju svoje odnose i aktivnosti. Dickens & Madson osnovao je Ari Ben-Menashe, izraelsko-kanadski biznismen i, prema vlastitim tvrdnjama, bivši izraelski vojni obavještajac. Ben-Menashe je 2002. saslušavan u Zimbabveu o optužbama o "eliminaciji" tadašnjeg višedecenijskog autoritarnog vođe Roberta Mugabea, koje su temeljene na snimcima sa prisluškivanih sastanaka Ben-Menashe s opozicionarom Morhanom Tsvangiraijem koji je na koncu oslobođen optužbi. Lobirao je za Sudansko prijelazno vojno vijeće 2019. godine nakon vojnog udara kojim je svrgnut dugogodišnji diktator Omar al-Bašir, te 2021. godine za mijanmarsku vojnu huntu nakon vojnog udara i hapšenja Aung San Suu Kyi. Ben-Menashe je primio i dio novca nepoznatih financijera iz Rusije da lobira za tadašnjeg vršioca dužnosti predsjednika Kirgistana Sadyra Japarova. Da li se lobiranjem za nezavisnost RS krši Ustav BiH?Jedanaest parlamentaraca iz Federacije BiH podnijelo je u februaru 2026. krivičnu prijavu protiv zvaničnog potpisnika ugovora s firmom Dickens & Madson Mladena Filipovića, šefa Predstavništva RS u Austriji preko kojeg je plaćen ugovor, zbog "napada na ustavni poredak i ugrožavanja teritorijalne cjeline BiH". Tužiteljstvo BiH je prijavu odbacilo uz obrazloženje da takvo krivično djelo podrazumijeva "upotrebu sile, prijetnje ili druge protupravne radnje usmjerene na nasilnu promjenu ustavnog poretka ili teritorijalnog integriteta države". "Budžetski novac u čijem finansiranju učestvuju sva fizička i pravna lica u entitetu RS i u cijeloj državi Bosni i Hercegovini, troši se na nezakonito i neustavno lobiranje protiv države Bosne i Hercegovine", kazao je za RSE Denis Zvizdić, jedan od potpisnika krivične prijave, koji se obratio i Ustavnom sudu BiH koji se o tome još nije očitovao. Zvizdić od Ustavnog suda BiH traži zabranu svih budžetskih isplata svih nivoa vlasti za lobiranje za neustavne i nezakonite ciljeve koji su u suprotnosti s Ustavom, zakonima, odlukama Ustavnog suda i institucija BiH. Prema ranijoj odluci Ustavnog suda BiH iz 2008. godine, lobiste može angažirati svaka od 13 vlada u BiH (državna, entitetske i kantonalne), a time i Vlada RS-a. Odluka je uslijedila nakon apelacije tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića koji je tražio poništavanje prvog ugovora RS s lobističkom kućom u SAD-u smatrajući da je riječ o vanjskoj politici za što je nadležna isključivo država, a ne i njeni entiteti. "Predmetne aktivnosti koje je preduzimala RS imale su za cilj lobiranje u inostranstvu za unapređenje vlastitih interesa RS kao entiteta te u njima nema ničega što se u pogledu vanjske politike i vanjskotrgovinske politike ubraja u isključivu nadležnost BiH", zaključio je Ustavni sud BiH. Koga vlasti RS plaćaju za lobiranje?Prema ugovorima potpisanim u proteklih deset godina, nakon uvođenja prvih sankcija Miloradu Dodiku 2017. godine, vrijednost angažmana RS-a s lobističkim kućama u SAD-u iznosi najmanje 8,3 miliona dolara. Stvarna vrijednost je veća jer su neki ugovori anonimizirani. U FARA registracijama zatamnjeni su mjesečni honorari za firme Zell & Associates International Advocates, koju je isključivo za posao lobiranja za RS osnovao izraelsko-američki advokat Marc Zell, predsjednik ogranka američke Republikanske stranke u Izraelu blizak izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu. U jednom dijelu se vidi kako će Zellu odmah po potpisivanju ugovora biti uplaćeno 500.000 dolara te da je riječ o 50 posto ugovorenog iznosa. Anonimiziran je i ugovor s firmom RRB Strategies koju vodi bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, a koji je više puta boravio u Banjoj Luci. Blagojevich je osuđen zbog pokušaja da "proda" senatorsko mjesto koje je ostalo upražnjeno nakon izbora Baracka Obame za predsjednika SAD-a, kao i zbog drugih slučajeva političke trgovine utjecajem i iznude. Trump je 2020. skratio Blagojevichu zatvorsku kaznu, a 2025. dao potpuno pomilovanje, tvrdeći da je Blagojevich bio žrtva nepravednog progona i preoštre kazne. Blagojevichevi roditelji bili su srpski imigranti, često je isticao veze sa Srbijom i učestvovao na skupovima srpske dijaspore. Izdvaja se i angažman tvrtke CRB Global koja tokom 2026. godine istodobno zastupa Vladu Srbije i Ministarstvo za europske integracije i međunarodnu suradnju Republike Srpske. U FARA dokumentaciji navodi se da su CRB Global održali najmanje dva sastanka s američkom Izvozno-uvoznom (EXIM) bankom na kojima se razgovaralo o sankcijama prema Vladi Srbije, bez više detalja. Dok Srbija za usluge plaća 10.000 dolara, Republika Srpska plaća 100.000 dolara mjesečno. Ukidanje sankcija i OHR-aIako se pojedinačni ugovori razlikuju, politički ciljevi gotovo su identični. Među njima se izdvajaju ukidanje američkih sankcija Dodiku, njegovim suradnicima, članovima porodice i s njima povezanim licima i firmama. SAD su ukinule većinu tih sankcija u oktobru 2025. Iz Ambasade SAD-a su u maju 2026. za medije saopćili da "nastavljaju pratiti ponašanje svih aktera i stranaka, uključujući bivšeg predsjednika Dodika, i zadržavaju pravo na uvođenje sankcija pojedincima kada je to potrebno". Kao ciljevi su navedeni i zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta, promicanje stajališta RS o provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat krajem 1995. godine, te raspodjela nadležnosti između države i entiteta. Schmidt je podnio ostavku u maju, a zemlje EU i SAD još uvijek pokušavaju imenovati njegovog nasljednika. OHR-a nadgleda provedbu mirovnog sporazuma, a visokom predstavniku su dane tzv. Bonske ovlasti da mijenja zakone i smjenjuje dužnosnike. Zbog nepoštivanja odluka OHR-a Dodik je osuđen pred Sudom BiH i zabranjeno mu je obavljanje javnih funkcija u vlasti. Više lobističkih ugovora predviđa organiziranje sastanaka zvaničnika RS-a s američkim funkcionerima, političko savjetovanje, medijske kampanje posebno putem društvenih mreža u kojima sudjeluju i bivši zvaničnici State Departmenta, uz podršku u ostvarivanju kontakata i komunikaciju s Bijelom kućom, Kongresom i State Departmentom. Donedavno sankcionirani zvaničnici RS-a, među kojima i Dodik, boravili su više puta u SAD-u, a Donald Trump Junior, najstariji sin predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, boravio je 7. aprila u Banjoj Luci, pored ostalog. Ugovori RS-a s lobistima ne propisuju rokove u kojima bi politički ciljevi trebali biti ostvareni, nego se lobističke firme obavezuju na "kontinuirano zagovaranje interesa RS pred američkim institucijama". Državne institucije trenutno bez lobistaIstodobno, u dostupnim FARA registracijama ne postoje aktivni ugovori za Vijeće ministara, Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu BiH niti entitetsku Vladu Federacije BiH ili nekog pojedinca. Bosansko-američki politolog Jasmin Mujanović kaže da entitet RS ima jednostavniji institucionalni okvir s kojim političke stranke koje su na vlasti duže od 20 godina mogu lakše aktivirati lobističke snage. On kaže da, "ako bi među snagama u Sarajevu koje se nazivaju državničkim postojala volja, ima niz modela kako bi se moglo lobirati uime BiH", ali smatra da takva volja trenutno ne postoji. "Možda će doći do evolucije tih političkih aktera u idućim mjesecima i godinama, ali se bojim isto tako da neće", smatra Mujanović. Iznimka je Ministarstvo vanjskih poslova BiH na čijem čelu je političar iz Federacije BiH Elmedin Konaković, koje je s organizacijom Bosnian American Alliance zaključilo jednogodišnji sporazum o lobističkim uslugama, ali bez financijske naknade. Preko ove organizacije u aprilu 2025. godine sklopljen je ugovor s lobističkom firmom Continental Strategy za zastupanje interesa BiH pred američkim donosiocima odluka, ali je on raskinut pet mjeseci kasnije. Republika Srpska je u januaru 2026. potpisala jednogodišnji ugovor s kompanijom Continental Strategy vrijedan 420.000 dolara za lobiranje i savjetovanje u odnosima s administracijom SAD-a o političkim, ekonomskim i sigurnosnim pitanjima. RSE 24. jula, donosi priču o milionskim ugovorima za lobiranje u SAD koje plaćaju institucije i privatne firme iz Srbije.

"Niko me do sada apsolutno nije kontaktirao niti imam povratnu informaciju da li je nadležno tužilaštvo reagovalo", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar turizma i omladine Srbije Husein Memić, nekoliko dana nakon nacionalističkih incidenata i veličanja osuđenih ratnih zločinaca na sportskoj manifestaciji Drinska regata u Bajinoj Bašti u Srbiji. U razgovoru za RSE navodi da ga posebno zabrinjava izostanak reakcije organizatora manifestacije, koji se nisu javili ni njegovim suradnicima. Memić, jedini zvaničnik koji je reagirao na događaje u Bajinoj Bašti, upozorava da bi Ministarstvo moglo preispitati financiranje Drinske regate, ali i drugih događaja čiji organizatori ne spriječe ili ne osude slične incidente. Kaže i da za sada nije bilo reakcija ni drugih članova Vlade Srbije na njegov javni poziv da se ovakvi ispadi osude. Dio snimaka objavljenih na društvenim mrežama nakon Drinske regate, tokom vikenda 18. i 19. jula, pokazuje sudionike kako pjevaju nacionalističku pjesmu "Ne volim te Alija", dok su na pojedinim čamcima i odjeći sudionika istaknuti simboli i fotografije osuđenih ratnih zločinaca, među kojima i Ratka Mladića. RSE: Jeste li, nakon što ste osudili nacionalističke incidente i veličanje ratnih zločinaca tokom Drinske regate, dobili bilo kakvu informaciju od policije ili tužilaštva da je pokrenuta istraga, da se utvrđuje odgovornost? Memić: Niko me do sad apsolutno nije kontaktirao niti imam povratnu informaciju da li je nadležno tužilaštvo reagovalo. Ja sam pokušao, odnosno moj pomoćnik je pokušao da dođe i do direktora turističke organizacije, jer pazite, ovo nije neka nevladina organizacija koja je konkurisala kod nas. Ovo je lokalna turistička organizacija koju mi kao ministarstvo finansiramo. Ne samo tu, nego smo mi za ove četiri godine finansirali na hiljade sličnih događaja u Srbiji. Nismo uspjeli da dobijemo odgovor, čovjek se nije ni javio na telefon mom pomoćniku, tako da sa te strane nisam ni dobio odgovor. Ali sam jasno osudio i osuđujem svaki vid vrijeđanja na nacionalnoj osnovi i tu nema nikakve zadrške. RSE: Ministarstvo financijski podržava Drinsku regatu. Smatrate li da organizatori snose dobar dio odgovornosti kada se na manifestaciji koju i država financira dešavaju ovakve stvari? Memić: Organizatori bi u najmanju ruku morali da se ograde. Zato što su organizatori tih pojedinačnih ispada ljudi koji dolaze na tu manifestaciju. RSE: Je li do vas došla ikakva reakcija organizatora? Memić: Ne, apsolutno. Lično smatram da to uopšte nije fer sa njihove strane. Moraju dati odgovor na to. Morali bi dati odgovor na to. RSE: Hoće li Ministarstvo preispitati buduće finansiranje Drinske regate ako organizatori ne poduzmu mjere da spriječe ovakve incidente? Memić: Mi imamo, kao što sam vam rekao, hiljade organizacija i manifestacija koje finansiramo. Ja ću i dalje tražiti odgovor ljudi koji su organizatori i da vidim šta će oni da kažu na tu temu. Svakako da bi oni morali u najmanju ruku osuditi ono što smo vidjeli. Ukoliko ne osude, ukoliko nikakvim svojim gestom ne daju odgovor na ono što smo vidjeli, ja smatram da takve događaje, ne samo Drinsku regatu nego ni jednu manifestaciju takvog tipa, ne bi trebalo podržavati ukoliko to i ne osude. RSE: Kako komentirate činjenicu da su se slični incidenti dešavali i ranije? Da li to pokazuje da dosadašnje reakcije institucija nisu bile dovoljne? Memić: Slažem se. Tamo gdje se nije reagovalo i tamo gdje nisu radili sud, tužilaštvo i policija, to nije dobro uopšte. Zato što sam ja pripadnik tog naroda. Ja sam Bošnjak koji sjedi u toj vladi. Svi bi morali ovakve ispade osuditi i ukoliko bi se ti ispadi desili na drugoj strani, apsolutno bih ja bio prvi taj koji bi stao u odbranu drugih naroda. Tako da sam očekivao i očekujem od drugih da reaguju po ovom pitanju. RSE: Da li očekujete da će vas podržati i drugi članovi Vlade Srbije? Je li bilo reakcija na ono što se dogodilo na Drini? Memić: Ja sam juče dao tu izjavu. Za ovih 24 sata nakon moje izjave niko me nije pozvao, iskreno da budem, niko me nije pozvao da je prokomentariše. RSE: Ne očekujete da će se to desiti? Memić: Pa ne znam, ne mogu da kažem da ne očekujem. Vidio sam da je moja reakcija naišla na potpunu podršku ljudi u Srbiji i da su mnogi podijelili tu izjavu i dali podršku. Vidim da među ljudima u Srbiji, posebno srpske nacionalnosti, postoji veliki broj onih koji ne žele da se poistovjete s tim. Vjerujem da postoji veliki broj ljudi koji je tu moju izjavu podržao. RSE: Možete li još jednom obećati da će Ministarstvo ubuduće pažljivije pratiti manifestacije koje financira i tražiti od organizatora jasna pravila i reakcije u ovakvim slučajevima? Memić: Ja vam to obećavam. Ne želim da se na bilo kojoj manifestaciji koja treba da okuplja ljude dešavaju ovakve stvari. Neko je juče dobro rekao, bilo bi dobro da se tu pjevaju pjesme "U svijetu postoji jedno carstvo, u njemu stanuje drugarstvo", da imamo takvu poruku. Međutim, meni je najviše žao što još nemamo reakciju organizatora i to mi najviše smeta. A naravno da ćemo preispitati ne samo ovu manifestaciju nego sve manifestacije koje imaju sličan problem, odnosno koje budu imale sličan problem, a tamo nemamo reakciju organizatora. RSE: Što biste poručili Bošnjacima u Srbiji i Bosni i Hercegovini koji ovakve scene doživljavaju kao zastrašivanje? Memić: Ja sam uvijek za to da gledamo pozitivne stvari, a njih je zaista puno. Ovakve stvari su, prije svega, nevaspitanje tih ljudi. Opet hoću da kažem, tamo je bilo možda par hiljada ljudi, a mi smo vidjeli nekoliko njih koji su vrijeđali pripadnike drugih naroda. Pogotovo me dotakla činjenica da se to dešava na granici sa BiH. Mi moramo biti spremni da, kad se ovakve stvari dese, odmah ih osudimo i da kažemo da one imaju ime i prezime. Ali slažem se sa vama da je ovo posao nadležnih organa koji moraju da reaguju i da daju odgovor zašto ne reagiraju.

Danijel Grubač iz Kneževa, kojeg je Radio Slobodna Evropa ranije prvi identificirao kao osobu koja je ratovala na strani Rusije u Ukrajini, uhapšen je 21. jula u Kneževu kod Banje Luke zbog sumnje na više krivičnih djela, potvrđeno je za RSE iz sigurnosnih izvora. Grubač je osoba koju je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske u saopćenju od 22. jula označilo inicijalima D.G. Prema navodima MUP-a RS, osumnjičen je za ugrožavanje sigurnosti, neovlaštenu proizvodnju i promet opojnih droga te nedozvoljenu proizvodnju i promet oružja ili eksplozivnih materija. Policija je reagirala nakon prijave da je jednoj osobi u Kneževu prijetio vatrenim oružjem. Kako RSE nezvanično saznaje, prijavu je podnio njegov stric, navodeći da mu je Grubač prijetio i da se osjeća ugroženo. Pretresom Grubačeve kuće pronađeni su automatska puška, pištolj, 182 komada municije, 177 stabljika za koje se sumnja da su indijska konoplja, kao i zemljište pripremljeno za dalji uzgoj te biljke, saopćeno je iz MUP-a RS-a. S njim su uhapšena i tri državljanina Srbije zbog sumnje na neovlaštenu proizvodnju i promet opojnih droga. Radio Slobodna Evropa ranije je objavio, pozivajući se na službene podatke ukrajinskog projekta "Želim živjeti", koji djeluje uz podršku Ministarstva odbrane i vojne obavještajne službe Ukrajine, da se Danijel Grubač nalazi među dvadesetak osoba porijeklom iz BiH koje su se borile ili se bore u redovima ruske vojske u ratu protiv Ukrajine. Prema službenim podacima ukrajinskog projekta "Želim živjeti", Danijel Grubač (rođen 8. juna 1993.) vodi se pod činom mlađeg narednika u redovima ruskih oružanih snaga. Grubač, kako RSE nezvanično saznaje, često boravi u Srbiji, odakle je prema tim saznanjima, putovao u Rusiju i na područja zahvaćena ratom u Ukrajini. RSE je uputio upite Okružnom javnom tužilaštvu u Banjoj Luci i Tužiteljstvu BiH o statusu eventualnih postupaka protiv Grubača. Iz Tužiteljstva BiH ranije nisu mogli podijeliti više podataka o Grubaču, ali je RSE imao nezvanična saznanja obavještajnih izvora u BiH da se pridružio ruskoj vojsci.

Trideset tri godine nakon što je preživio zatočeništvo u logorima u Derventi, Drago Knežević ponovo je svjedočio o događajima iz 1992. godine. Ovaj put satima su ga saslušavali istražitelji iz Sjedinjenih Američkih Država, koji su sredinom jula stigli u Bosnu i Hercegovinu kako bi prikupili informacije u mogućoj istrazi ratnih zločina počinjenih u Derventi i osoba za koje se vjeruje da danas žive u SAD-u. Tokom saslušanja, kaže Knežević, naslutio je ko bi mogao biti predmet interesa američkih istražitelja, ali zbog istrage ne želi iznositi više pojedinosti. "Ja sam bio njegov 'pacijent'", kaže Knežević za Radio Slobodna Evropa (RSE). Na pitanje šta pod tim misli, odgovara da je riječ o čovjeku koji ga je, kako tvrdi, tokom zatočeništva tukao i zlostavljao. "Tukao me i maltretirao. Davao mi je pištolj da se ubijem i govorio: 'Sad ti je svejedno, gotovo je'", prisjeća se Knežević. U logorima bivšeg Doma JNA u Derventi, na sjeveru BiH, Knežević kaže da je proveo dva najgora mjeseca svog života, nakon čega je još 15 dana bio zatočen u Slavonskom Brodu. "Došao sam do takvog psihičkog stanja da sam se molio Bogu za smrt. Nisam više mogao izdržati batine", kaže Knežević. Kako je došlo do suradnje BiH i SAD?Dolazak američkih istražitelja organiziran je u suradnji s pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine. Prema riječima Kneževića, dvojica inspektora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uručila su pozive osmorici bivših logoraša da daju iskaze američkim istražiteljima. Kaže da su istražitelji tokom višesatnih razgovora prolazili kroz izjave koje su bivši logoraši ranije dali Tužiteljstvu BiH te od svjedoka tražili dodatna pojašnjenja i detalje o potencijalnim osumnjičenima. "Pitali su me čak i da opišem kakve je čizme nosio neko u logoru. Toliko su detaljni", kaže Knežević. Navodi da je razgovor s prvim svjedokom trajao oko dva i po sata, nakon čega je i sam dao iskaz. "Radi se o njih šestoro iz Amerike i dva inspektora iz SIPA-e", kaže Knežević. Radio Slobodna Evropa zatražio je komentar od Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država, koje nije željelo potvrditi niti demantirati postojanje istrage. Tužiteljstvo BiH pozdravlja aktivnosti SAD-aIz Tužiteljstva BiH za RSE su potvrdili da godinama surađuju s američkim pravosudnim institucijama na predmetima ratnih zločina koji se odnose na osobe koje su nakon rata nastavile živjeti u Sjedinjenim Državama. "Tužiteljstvo BiH pozdravlja aktivnosti kolega iz SAD u radu na predmetima povezanim s ratnim zločinima. Tužiteljstvo BiH ima dobru komunikaciju i saradnju s tužilačkim i pravosudnim institucijama SAD, naročito u pogledu istraga povezanih s osobama koje su nakon rata nastavile život u SAD, njihovom otkrivanju i procesuiranju, kao i ekstradiciji pravosudnim organima BiH", naveli su iz Tužilaštva BiH. Dodali su da, s obzirom na to da je riječ o predmetima koje vodi američko pravosuđe, ne mogu iznositi više informacija. Posjeta američkih istražitelja dolazi u vrijeme kada Tužiteljstvo BiH i dalje vodi veliki broj predmeta ratnih zločina. Prema podacima iz Izvještaja Tužiteljstva za 2025., na kraju godine bila su otvorena 162 predmeta protiv poznatih osumnjičenih, koji obuhvataju više od 2.000 osoba, uz stotine predmeta u kojima počinioci još nisu utvrđeni. Izručenje iz SAD i presude u BiHIako Ministarstvo pravde SAD-a nije željelo potvrditi da vodi konkretnu istragu u vezi sa zločinima u Derventi, američke vlasti godinama istražuju osobe osumnjičene za ratne zločine koje su nakon rata tamo emigrirale. U slučajevima kada utvrde da je neko prilikom podnošenja zahtjeva za vizu, stalni boravak ili američko državljanstvo prikrio učešće u ratnim zločinima ili dao lažne podatke o svojoj ratnoj prošlosti, protiv tih osoba mogu biti pokrenuti postupci za oduzimanje državljanstva, deportaciju ili izručenje zemlji koja vodi ili tek treba voditi krivični postupak. Među najpoznatijim primjerima te suradnje, kad je riječ o ratnim zločinima u Derventi, je Azra Bašić, bivša pripadnica Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koja je 2011. uhapšena u saveznoj državi Kentucky, nakon čega je izručena Bosni i Hercegovini. Sud BiH ju je 2016. osudio na 14 godina zatvora zbog ratnih zločina nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima u Derventi. Iz SAD-a je BiH izručen i Almaz Nezirović, bivši pripadnik HVO-a, koji je 2020. pravosnažno osuđen na dvije godine zatvora zbog zločina nad ratnim zarobljenicima u Derventi. Drago Knežević je jedan od stotina osoba koje su bile zatočene u logorima Dom JNA i Rabić u Derventi, u kojima su, prema pravosnažnim presudama Suda BiH, tokom 1992. godine nezakonito zatvarani, premlaćivani i zlostavljani civili i ratni zarobljenici, uglavnom srpske nacionalnosti. Njegovo svjedočenje pred američkim istražiteljima nije prvo. Tokom protekle tri decenije više puta je svjedočio u predmetima koji se odnose na Derventu, nekoliko puta pred državnim tužiteljstvom ali pred Okružnim sudom u Doboju. Šta se događalo u Derventi?U proljeće 1992. godine Derventa je bila poprište borbi između snaga Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih vojnih formacija s jedne strane, te Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i jedinica Hrvatske vojske (HV), s druge strane. Tokom proljeća i ljeta 1992. godine stotine civila, uglavnom srpske nacionalnosti, bile su zatvorene u objektima bivšeg Doma JNA, hangaru Rabić i drugim improviziranim zatočeničkim objektima. U više pravosnažnih presuda Sud BiH utvrdio je da su zatočenici u tim objektima bili izloženi premlaćivanju, mučenju, ponižavanju, prisilnom radu i drugim oblicima nečovječnog postupanja. Neki od njih nisu preživjeli zatočeništvo, dok su mnogi, poput Draga Kneževića, godinama nakon rata svjedočili o fizičkim i psihološkim posljedicama koje su pretrpjeli. Za dio zločina počinjenih u Derventi pred Sudom BiH donesene su pravosnažne osuđujuće presude, dok se pojedini postupci pred ovim kao i Okružnom sudom u Doboju još uvijek vode. Logori u kojima je proveo dva mjesecaPrisjećajući se dana kada je zarobljen, Knežević kaže da je tek po ulasku u bivši Dom JNA shvatio da se možda neće izvući živ. "Kad su me zarobili i doveli u bivši Dom JNA, tada sam prvi put vidio slovo 'U' na kapi jednog stražara. Ja nisam ni znao šta su ustaše dotad. Do tog trenutka imao sam strah. Kad sam to vidio, pomislio sam: 'E, sad sam vidio smrt'. Tada sam izgubio svaki strah. Rekao sam sebi: Gotovo je." Kaže da su već prve noći počela ispitivanja i premlaćivanja. Prije zarobljavanja desetak dana skrivao se u podrumu kuće prijatelja Ibre, Bošnjaka s kojim je prije rata radio, koji ga je hranio i pomagao mu, vjerujući da će uspjeti pobjeći. Kada se poslije predao drugom poznaniku za kojeg je mislio da će mu pomoći, završio je u logoru. Nakon dva mjeseca provedena u logorima u Derventi, prebačen je u Slavonski Brod, gdje je, kako tvrdi, nastavljeno zlostavljanje. "Polomili su mi rebra. Kad sam kasnije otišao ljekaru, rekao mi je da su mi rebra probila plućnu maramicu", prisjeća se Knežević. Razmijenjen je tek nakon više neuspjelih pokušaja razmjene zarobljenika. "Prvih petnaest dana nakon razmjene nisam vjerovao da sam slobodan. Sve sam mislio da me neko ganja i progoni. Nisam mogao spavati. I danas sanjam da me gone i ponovo zarobljavaju. Probudim se i sav se tresem. Mnogi logoraši nisu dugo živjeli poslije rata", prisjeća se Knežević. Ipak, kaže, povratak kući, pamti jednako jasno kao i dane provedene u logoru. "Kad sam stigao kući, bilo je pred zoru. Djeca su me pogledala i nisu smjela prići, tako sam ja izgledao od batina. Sin je tada bio prvačić, a kćerka je imala tri ili četiri godine. Tek kasnije su shvatili da sam se vratio", prisjeća se Knežević. 'Ne možemo kroz zločince gledati cijeli jedan narod'Više od tri decenije nakon rata, Knežević kaže da se neke rane nikada ne zatvore. Dolazak američkih istražitelja prvi put nakon dugo vremena dao mu je osjećaj da njegovo svjedočenje možda još uvijek može imati smisla i da će dočekati pravdu. "Bilo je zločina i ja govorim o onome što se dogodilo u Derventi. Ali ne možemo kroz ove zlikovce gledati cijeli jedan narod. Nije sav narod takav. Ko je njega tjerao da to radi? Nije ga niko tjerao. Neka odgovara za ono što je radio", kaže Knežević. Dok čeka hoće li istraga dovesti do izručenja iz SAD i mogućih optužnica, kaže da od pravde očekuje samo da "oni koji su to radili, gdje god danas bili, konačno odgovaraju".

Bruxelles je čekao reforme, a Parlament Bosne i Hercegovine se bavio kvorumima i političkim prepucavanjima. Tako bi se mogla sažeti četiri godine rada trenutnog saziva Parlamentarne skupštine BiH, tokom kojih je usvojeno 37 zakona. Ali, ne i ključne reforme pravosuđa bez kojih je evropski put Bosne i Hercegovine ostao političko obećanje. U mandatu koji je prije četiri godine počeo najavama o "istorijskom zaokretu" prema Evropskoj uniji, održano je 96 sjednica oba doma državnog parlamenta. Vođene su višemjesečne političke bitke oko kvoruma i dnevnog reda, a Dom naroda postao je sinonim za blokade. Već dvije godine od kako je Bosna i Hercegovina dobila "zeleno svjetlo" za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, nije završila ni reforme koje su domaći političari predstavljali kao prioritet u borbi za vladavinu prava i protiv korupcije. Sagovornici RSE ističu kako je "ispuštena velika prilika" za brže napredovanje zemlje ka Evropskoj uniji, te da su se sjednice pretvorile u "četiri godine izborne kampanje". 'Skromni bilans bh. parlamentaraca'Nešto više od 1.300 dana. Toliko traje prosječni mandat poslanika u državnom parlamentu, koji se iz budžeta plaća između tri i gotovo četiri hiljade evra mjesečno, u zavisnosti od pozicije. U tom periodu, Predstavnički dom Parlamenta BiH održao je 42 sjednice, odnosno jednu mjesečno. Drugi dom bh. Parlamenta, Dom Naroda, zasijedao je 54 puta, ali sa mnogo više blokada i prekida. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine u aktuelnom mandatu usvojila je 37 zakona. Značajan dio njih se odnosi na budžet i izmjene postojećih propisa, što pokazuje izuzetno slab zakonodavni učinak i nedostatak sistemskog rada na evropskim reformama, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) Edo Kanlić iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine. Prema riječima Kanlića, evropski zakoni u parlament su dolazili bez jasnog plana, dok Savjet ministara nije ispunio ključne obaveze neophodne za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. "Parlament, uglavnom, ne koristi svoju nadzornu ulogu nad izvršnom vlašću i često se može opisati kao 'protočni bojler' za potvrđivanje odluka koje dolaze iz izvršne vlasti", rekao je Kanlić. Uprkos tome što je BiH otvorila pregovore sa Evropskom unijom, dvije godine nakon toga nisu ispunjeni preostali ključni uslovi. Među njima su usvajanje zakona o Sudu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te imenovanje glavnog pregovarača. U ovom mandatu usvojeni su Zakon o slobodi pristupa informacijama, sprečavanju sukoba interesa i zaštiti ličnih podataka, ali, kako kaže Kanlić, njihovo usvajanje nije bilo dovoljno. "Evropska komisija i organizacije civilnog društva ukazivale su na brojne nedostatke tih zakona. Najbolji primjer je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, jer ni tri godine nakon njegovog usvajanja komisija još nema podzakonske akte za rad i donijela je veoma mali broj odluka", rekao je on. Kao jedan od ključnih koraka za ubrzanje evropskih integracija naveo je usvajanje programa integrisanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, dokumenta koji bi definisao obaveze, rokove i nadležne institucije za provođenje reformi. Prema njegovim riječima, razlog zbog kojeg taj dokument još nije usvojen jeste "nefunkcionalan mehanizam koordinacije između različitih nivoa vlasti, koji omogućava blokade gotovo svakog procesa donošenja odluka". Više rada nego ranije, ali premalo reformiDa je ovaj saziv bio aktivniji od prethodnog, ali i dalje nedovoljno efikasan, smatra urednica Istinomjera Biljana Livančić Milić. Riječ je o mreži organizacija koje se bave provjerom činjenica i medijskom odgovornošću. "Na početku trenutnog mandata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine najavljivano je ubrzano usvajanje reformskih zakona i ispunjavanje uslova za evropske integracije. Dok dio propisa jeste usvojen u prvom zamahu na početku mandata, ključne reforme pravosuđa nisu završene", kaže Livančić Milić. Među najvažnijim zakonima povezanim sa evropskim putem navodi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, zakon o sprečavanju sukoba interesa, kao i zakone o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli. "Evropska komisija njihovo usvajanje jeste prepoznala kao napredak, ali je istovremeno konstatovala da zastoj u reformama i dalje traje", kazala je, dodajući kako najveći problem i dalje ostaje oblast pravosuđa. Podsjetila je i na zastoj u Domu naroda, koji je u "trećoj godini mandata od 46 razmatranih prijedloga usvojio samo pet, dok je njih 37 ostalo u proceduri". Šta kažu parlamentarci o svom radu?Delegatkinja vladajućeg HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Marina Pendeš, kaže da ne snosi odgovornost za višegodišnje blokade u radu tog doma. Za zastoje optužuje političke aktere koji su, kako tvrdi, mijenjanjem dnevnog reda i insistiranjem na smjenama opstruisali rad institucije. "Ja što se mene tiče ne snosim nikakvu odgovornost, jer sam uvijek nastojala da ono što je definirano i što je došlo iz Vijeća ministara i Predstavničkog doma bude tačka dnevnog reda i da to podržimo", rekla je Pendeš za Radio Slobodna Evropa (RSE). Ocijenila je da Dom naroda u protekle četiri godine nije u potpunosti odgovorio svojoj ulozi, ali smatra da su za to odgovorne političke opcije koje su pokušavale mijenjati unaprijed utvrđeni dnevni red. "Nastojanja da se kroz nominiranje novih tačaka na samoj sjednici promijeni ranije dogovoreni dnevni red smatram potpunom opstrukcijom. To je za mene signal da te političke opcije u biti ne žele evropski put Bosne i Hercegovine", kazala je. Potpuno drugačiju ocjenu daje delegat iz opozicionog HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, koji odgovornost vidi u strankama koje su formirale vlast. "Ovo je po meni populistička arena na razini nekog općinskog vijeća. Većina koja je formirala Vijeće ministara apsolutno ništa nije uradila u ovom mandatu. To je bio mandat koji je prošao potpuno bez veze", kaže Cvitanović, posebno kritikujući Dom naroda. "Kad uzmete u obzir da Crna Gora ide prema članstvu, da su Albanija i Sjeverna Makedonija daleko odmakle, onda je ovo što je uradila Bosna i Hercegovina sramota", zaključio je Cvitanović. Na državnom nivou postoje dva doma- Predstavnički i Dom Naroda. Predstavnički dom BiH ima 42 poslanika, 28 se bira neposredno s teritorije Federacije BiH, a 14 zastupnika s teritorije Republike Srpske. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čini 15 delegata, po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba koje biraju entitetski parlamenti. Za usvajanje zakona potrebna je saglasnost oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Istovremeno, Dom naroda može biti blokiran već nedolaskom tri delegata iz jednog od klubova konstitutivnih naroda. Upravo se to više puta događalo tokom posljednje dvije godine mandata. Zbog načina odlučivanja, za usvajanje brojnih odluka potrebna je podrška delegata iz sva tri nacionalna kluba, što često dovodi do blokada rada ovog doma. Kasni evropski zaokretNekoliko dana uoči godišnjih odmora i dva mjeseca prije izbora, Dom naroda je napravio potez koji Bruxelles godinama očekuje od domaćih vlasti. Polovinom jula su usvojili u prvom čitanju Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. Radi se o propisima koje Evropska unija smatra među najvažnijim reformama u oblasti vladavine prava. Ovaj potez je Delegacija Evropske unije u BiH pozdravila, ocjenjujući ga nastavkom zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu. Pozitivna reakcija iz Bruxellesa dolazi nakon višegodišnjih upozorenja da BiH presporo provodi reforme i da ključni zakoni predugo ostaju taoci političkih sukoba.

Građani i privrede u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini od danas (20. jul) mogu koristiti sistem instant plaćanja (TARGET Instant Payment Settlement - TIPS Clone), koji omogućava prenos novca sa računa na račun za svega nekoliko sekundi. Kako je saopštila je Centralna Banka Crne Gore prenos novca biće moguć "24 sata dnevno, svakog dana u godini, uključujući vikende i praznike". Centralna banka saopštila je da je Crna Gora prva zemlja koja je uspešno pustila u rad TIPS Clone platformu uz istovremeno uključivanje svih 11 banaka koje posluju na domaćem tržištu. Navode i da osim brzine, instant plaćanja donose i niže troškove. Tako je, na primer, naknada za elektronsko slanje novca u iznosu do 200 evra ograničena je na pet centi. Isto pravilo, navode, važi i za prijem instant uplata do 200 evra – naknada ne može biti veća od pet centi, dok za instant plaćanja većim od 200 evra naknada ne može biti viša od naknade koju banka naplaćuje za običan prenos novca sa računa na račun. Premijer Crne Gore Milojko Spajić ocenio je da je pokretanje TIPS Clone sistema jedna od najznačajnijih reformi platnog prometa i još jedan dokaz da evropska integracija donosi konkretnu korist građanima i privredi. TIPS sistem je danas uveden i u Bosnu i Hercegovinu, kako je najavila guvernerka Centralne banke te zemlje Jasmina Selimović. "Mi ćemo praktično biti u Evropskoj uniji, kada je riječ o platnom sistemu. Ovo je na neki način izvjestan vid ubrzane integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju", kazala je Selimović za Javni servis BiH. Limit za transakciju u prvoj fazi je 5000 maraka (oko 2500 eura). U narednim periodu najavljuje se i mogućnost plaćanja robe i usluga putem QR koda na prodajnom mestu ili u online prodavnici, kao alternativa plaćanju karticama. Na zvaničnom sajtu Centralne Evropske banke navodi se da su početkom 2025. godine centralne banke zemalja Zapadnog Balkana i Banka Italije potpisale sporazum prema kojem će Banka Italije, u ulozi pružaoca TIPS sistema za Evrosistem, obezbediti sistem za instant plaćanja zasnovan na TIPS softveru za region Zapadnog Balkana. Navodi se da u inicijativi učestvuju Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Crna Gora, dok bi Severna Makedonija mogla da se priključi naknadno. "Korišćenjem ove platforme za instant plaćanja, zemlje Zapadnog Balkana napraviće važan korak ka daljoj integraciji u finansijski sistem Evropske unije", navodi se. Predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard (Christine Lagarde) ocenila je da pokretanje platforme predstavlja važnu prekretnicu za Crnu Goru i nastavak uspešne integracije zemlje u evropsku platnu infrastrukturu. "Centralna banka Crne Gore procenjuje da bi obedinjeni dugoročni efekti integracije u SEPA sistem i uvođenja platforme TIPS Clone mogli doneti godišnju ekonomsku korist u vrednosti od oko 2,3 odsto bruto domaćeg proizvoda", rekla je Lagard, a prenosi Centralna banka Crne Gore. Podsetimo, SEPA je sistem koji omogućava da bankovne transakcije u evrima funkcionišu isto kao domaće uplate, bez obzira da li se novac šalje unutar iste države ili u drugu evropsku zemlju. Ovom sistemu se Crna Gora pridružila u oktobru 2025, kada i Albanija i Severna Makedonija. Srbija se SEPA sistemu priključila u maju 2026, dok su Kosovo i Bosna i Hercegovina za sad ostali van tog sistema.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je uputio apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine o ocjeni ustavnosti odluke Skupštine Republike Srpske, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Bećirovićevog kabineta, 20. jula. Entitetski parlament je 7. jula podržao veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u vezi s imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Prethodno je iz Bećirovićevog kabineta navedeno da Skupština RS u ovom slučaju nema ustavnu nadležnost da vodi proceduru proglašenja odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta. Cvijanović je veto uložila na većinsku odluku članova bh. Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića da u Komisiju za nacionalne spomenike BiH budu imenovani novi članovi. To su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić kao domaći članovi, te Francesco Bandarin i George Okello Abungu kao međunarodni eksperti. Predstavnik Republike Srpske nije imenovan, nakon čega je Cvijanović pokrenula veto na odluku o imenovanju, tvrdeći da je donesena "neustavno i nezakonito". Kako je Komisija od dejtonskog modela došla do blokade?Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma kao nezavisna institucija nadležna za proglašavanje i zaštitu nacionalnih spomenika. Tim dokumentom predviđeno je da Komisiju čini pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva međunarodna člana koje nominira generalni direktor UNESCO-a. Taj model primjenjivan je od osnivanja Komisije 2001. godine, kada su, uz domaće članove imenovana i dva međunarodna eksperta. Prekretnica dolazi 2016. godine, kada Predsjedništvo BiH imenuje novi saziv Komisije sastavljen isključivo od domaćih članova. U narednom periodu međunarodni članovi praktično su isključeni iz procesa odlučivanja, dok je uveden sistem prema kojem je donošenje odluka potreban konsenzus, dogovor sva tri glasa domaćih članova Komisije. No, taj model nije dugo opstao funkcionalan i došlo je do blokade rada Komisije, pa je tako posljednja sjednica održana još 2023. godine. Posljedice su postale vidljive i kroz izvještaje državnih revizora, koji su konstatovali da tokom 2024. godine Komisija nije donijela nijednu odluku o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, ukidanju tog statusa ili odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnog spomenika. Kao jedan od razloga navedena su različita tumačenja Aneksa 8 Dejtonskog sporazuma i nadležnosti same Komisije. Početkom 2026. godine Predsjedništvo BiH pokušalo je vratiti izvorni model rada. Novom odlukom vraćeni su međunarodni članovi koje nominira UNESCO, ponovo je uspostavljen sastav od pet članova, a odlučivanje većinom glasova zamijenilo je dotadašnji sistem konsenzusa.

Grupa američkih istražitelja u ponedjeljak, 20. jula, počela je u Derventi saslušavati bivše logoraše koji su tokom rata bili zatočeni u logorima Rabić i Dom JNA, potvrdilo je Udruženje logoraša Derventa. Prema informacijama Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), pet američkih istražitelja će narednih dana, uz posredovanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u Osnovnom sudu u Derventi uzeti iskaze osam bivših logoraša. Radio Slobodna Evropa (RSE) zatražio je komentar od američkog Ministarstva pravde, koje nije željelo potvrditi niti negirati da vodi istragu. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, SIPA-i i Ambasada SAD-a u BiH nisu odgovorili na upit RSE o detaljima posjete. Predsjednik Udruženja logoraša Derventa Drago Knežević rekao je za RTRS da američke istražitelje zanimaju dešavanja u logorima tokom 1992. godine te da postoji sumnja da su se pojedine osobe koje se dovode u vezu sa zločinima nakon rata odselile u SAD i na taj način izbjegle odgovorati za zločine. "Oni su izabrali osam logoraša. Što se tiče osumnjičenih, postoji sumnja da su se pojedini iselili u SAD, da su mijenjali imena i prezime. Mislili su da ih pravda neće stići", rekao je Knežević. Dodao je da je ovo prvi put da američki istražitelji i tužitelji dolaze u Derventu kako bi "prikupili svjedočenja o stradanju srpskih civila". SAD i ranije sudjelovao u predmetima vezanim za DerventuAli, ovo nije prvi slučaj u kojem su američke vlasti bile uključene u predmet ratnih zločina počinjenih na području Dervente. Bivša pripadnica Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Azra Bašić uhapšena je 2011. godine u američkoj saveznoj državi Kentucky, gdje je živjela pod imenom Isabella Bashich, nakon čega je izručena Bosni i Hercegovini. Sud BiH ju je 2018. godine pravosnažno osudio na 14 godina zatvora za ratne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima počinjene od aprila do juna 1992. godine na području Dervente. Prema presudi, Bašić je proglašena krivom za ubistvo civila Blagoja Đuraša, kao i za fizičko i psihičko zlostavljanje zatočenika u Domu JNA u Derventi. Sud je utvrdio da su zatvorenici bili izloženi teškom zlostavljanju i ponižavanju, uključujući premlaćivanja i druge oblike nečovječnog postupanja. Osim Bašić, iz SAD je 2015. godine Bosni i Hercegovini izručen i Almaz Nezirović, kojem je kasnije pred Sudom BiH suđeno za ratne zločine nad srpskim civilima zatočenim u logoru Rabić kod Dervente. Osuđen je na dvije godine zatvora. Šta se dešavalo u Derventi tokom rataU proljeće 1992. godine Derventa je bila poprište borbi između snaga Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih vojnih formacija s jedne strane, te Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Hrvatske vojske (HV). U više pravosnažnih presuda Suda Bosne i Hercegovine utvrđeno je da su u tom periodu srpski civili i ratni zarobljenici bili zatvarani u više objekata, među kojima su Dom JNA, hangar Rabić, Silos u Polju i škola u Poljarima. Sud je utvrdio da su zatočenici u tim objektima bili izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju, premlaćivanju, ponižavanju, uskraćivanju hrane i prisilnom radu, dok su pojedini izgubili život ili zadobili teške povrede. U presudama se navodi i da su zatočenici u Domu JNA bili prisiljavani da hodaju bosi po staklu, ližu krv, jedu novčanice tadašnjih jugoslovenskih dinara, dok su neki premlaćivani do gubitka svijesti ili ubijeni. Osim Doma JNA i logora Rabić, u sudskim postupcima spominju se i zatočenički objekti u Polju i Poljarima, kroz koje su tokom 1992. godine prošli srpski civili. Pred domaćim pravosuđem vođeni su i još se vode postupci za ratne zločine počinjene na području Dervente, među kojima je i predmet protiv Damira Lipovca, pripadnika HVO-a, koji je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora nakon što je izručen iz Nizozemske 2015. godine.

Kada se u novembru 2023. pridružio ruskoj vojsci na ratištu u Ukrajini, Dario Ristić iz Modriče već je dobio i rusko državljanstvo, iako Bosna i Hercegovina s Rusijom nema sporazum o dvojnom državljanstvu. Dvije i pol godine kasnije ono mu je omogućilo da izbjegne suđenje u BiH za pridruživanje stranoj vojsci, a njegov slučaj otvorio je pitanje može li BiH, mimo krivičnog postupka, sankcionirati dobrovoljce u stranim vojskama. Osim što Krivični zakon za pridruživanje stranim vojnim snagama propisuje kaznu do deset godina zatvora, prema Zakonu o državljanstvu BiH to može biti i razlog oduzimanje državljanstva. Ministarstvo civilnih poslova BiH navelo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da u posljednjih deset godina, po tom osnovu, nije oduzeto nijedno državljanstvo i da trenutno ne vodi nijedan takav postupak. Od početka ruske invazije na Ukrajinu deseci državljana BiH pridružili su se ruskoj vojsci. Dio njih je, poput Ristića, dobio i rusko državljanstvo po odlasku u Rusiju, koja ubrzano dodjeljuje stranim borcima od septembra 2022., nekoliko mjeseci nakon početka rata u Ukrajini. Više osoba iz Srbije i BiH je od prvih mjeseci ruske invazije regrutiralo osobe s Balkana za rusku vojsku, najčešće putem Telegrama. Prestavljaju kao priliku za dobivanje ruskog državljanstva pod uvjetom da se pristane i na potpisivanje ugovora s vojskom. Prema podacima do kojih je RSE došao, dio bh. državljana po odlasku u Rusiju poslan je na front u Ukrajinu u različitim "aranžmanima", a neki su tek naknadno dobili ili očekuju da će dobiti državljanstvo. Bez procesuiranja za odlazak na ukrajinsko ratišteBosna i Hercegovina nema zvanične podatke o svojim državljanima koji se nalaze na ukrajinskom ratištu. Podaci do kojih je došao RSE u saradnji sa ukrajinskim institucijama i agencijama, te sopstvenim istraživanjima, pokazuje da ih ima najmanje 20. Tužilaštvo BiH teretilo je Darija Ristića za pridruživanje stranoj vojsci i učešće na stranom ratištu, ali je Sud BiH u aprilu odbacio optužnicu. U obrazloženju odluke naveo je da u njegovom slučaju nije riječ o krivičnom djelu, jer je u ruskoj vojsci služio kao državljanin Rusije. Prema Krivičnom zakonu BiH svako pridruživanje stranoj vojnoj, formaciji je kažnjivo, osim u slučaju kad osoba na legalan način dobije državljanstvo te zemlje. Nakon odbacivanja optužnice Tužilaštvo BiH je najavilo mogućnost izmjena zakona za ovakve slučajeve. BiH je do danas, u desecima presuda, procesuirala uglavnom povratnike povezani s odlascima u Siriju i Irak, odnosno terorističkim grupama kojima su se tamo pridruživali, dok je to za odlsak u Ukrajinu izostalo. Osim Ristića, jedini procesuirani bio je Gavrilo Stević, optužen da je na ukrajinskom frontu bio od 2014. tokom rata Ukrajine i separatističkih snaga Luganska i Donjecka. Šest godina kasnije je oslobođen optužbi pred Sudom BiH zbog nedostatka dokaza o učešću u vojnim dejstvima na strani ruskih separatista. Sankcije moguće mimo krivičnog postupkaPravni stručnjaci s kojima je razgovarao RSE ističu da državljani BiH, koji su zbog posjedovanja drugog državljanstva "spašeni" krivične odgovornosti, nisu oslobođeni od drugih "sankcija", poput oduzimanja državljanstva. Zakon o državljanstvu BiH predviđa mogućnost oduzimanja državljanstva osobama koje dobrovoljno služe u stranim vojnim snagama uprkos zakonskoj zabrani. Na pitanje kako postupaju u takvim slučajevima, iz Ministarstva civilnih poslova BiH za RSE navode da se svaki predmet razmatra pojedinačno, na osnovu utvrđenih činjenica i raspoloživih dokaza. Ističu da mogu razmatrati oduzimanje samo ako su ispunjeni uvjeti iz Zakona, kao i da im je potrebna pravosnažna presuda ili informacije policijskih i sigurnosnih agencija te pravosudnih institucija, odnosno podaci pribavljeni međunarodnom suradnjom. "Svaka se odluka može donositi isključivo na temelju individualno utvrđenih činjenica i dokaza u upravnom postupku", naveli su iz Ministarstva. O konkretnim slučajevima, poput ruskih doborovoljaca iz BiH na ukrajinskom ratištu, u Ministarstvu nisu željeli govoriti, kao ni o tome da li su o tim slučajevima informirani zvanično iz sigurnosnih i policijskih službi. Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović kaže za RSE da je zakonodavac za učešće u stranim vojnim formacijama izuzeo od krivične odgovornosti osobe s dvojnim državljanstvom, zbog čega se, u slučajevima poput Ristićevog, ne može voditi krivični postupak. No, ističe da treba razlikovati krivično-pravne posljedice od administrativnih i statusnih. "Zakoni mogu propisivati različite mjere za isti događaj. Isključivanje odgovornosti po jednom osnovu ne znači automatski da se isključuje odgovornost po drugim osnovama", kaže Ademović. Naglašava da je Zakon o državljanstvu BiH jasan kada je riječ o posljedicama, konkretno oduzimanju državljanstva. "To je nemoguće ako bi osobu ostavili bez državljanstva, jer je to zabranjeno međunarodnim pravom. To ovdje nije slučaj. Dakle, osobi se oduzima bh. državljanstvo, a ostavlja se sa državljanstvom države prema kojoj je iskazao veću lojalnost i odlučio da služi u njenim vojnim formacijama", kazao je Ademović. Ademović je naglasio i da većina država zabranjuje služenje u stranim oružanim snagama, tajnim službama i policijskim formacijama, što podliježe sankcijama od zatvorskih kazni do oduzimanju državljanstva. Nema sporazuma sa RusijomUstav i zakoni BiH propisuju da bh. državljani mogu imati i državljanstvo druge države, samo ukoliko s njom postoji sporazum o dvojnom državljanstvu. Takve sporazume BiH ima sa Hrvatskom, Srbijom i Švedskom, ali ne i sa Rusijom. Dobijanje državljanstva zemlje, s kojom BiH nije imala sporazum o dvojnom državljanstvu, do 2012. automatski je značilo gubitak državljanstva BiH. Nakon odluke Ustavnog suda BiH iz 2011. godine ta zakonska odredba je ukinuta pa se danas svaki slučaj razmatra pojedinačno. "Svaki predmet zahtijeva utvrđivanje svih relevantnih činjenica na osnovu odgovarajućih dokaza", odgovorili su iz Ministarstva ciivlnih poslova BiH na upit RSE o načinima tretiranja ovakvih slučajeva. Ademović ističe da države koje usko sarađuju često bilateralnim sporazumima uređuju i pitanja dvojnog državljanstva, što nije slučaj kad su u pitanju BiH i Rusija. "U slučaju nepostojanja sporazuma među državama, često dolazi do kolizije prava i obaveza jer različite države traže lojalnost. U tom slučaju osoba se mora opredijeliti za jednu državu ili ulazi u sukob sa zakonom jedne od država čije državljanstvo posjeduje", kazao je. Kako kaže, sticanje državljanstva i prihvatanje obaveza prema nekoj državi predstavlja stvar individualne odluke, koja povlači za sobom posljedice, ističući da "država mora raditi svoj posao i štititi svoj integritet". "Nisam ni ja za 'automatski' gubitak, već sam za to da država provede adekvatan postupak. Ako se u jednoj fer i pravičnoj proceduri, koja podliježe sudskoj kontroli pune jurisdikcije, dokaže da je učinio nešto što se sankcioniše oduzimanjem državljanstva, to treba da bude i posljedica", kazao je. Bez prepreka za administrativne 'sankcije'Osim za služenje u inozemnim vojskama, Zakon predviđamogućnost oduzimanja državljanstva u slučajevima kada postoji pravosnažna presuda za ugoržavanje ustavnog poretka, sigurnosti i interesa BiH. Oduzimanje nije moguće ukoliko bi taj potez osobu ostavio bez ijednog državljanstva, odnosno ako bi postala apatrid. Advokat Osman Mulahalilović smatra da se u krivičnim postupcima ne može mnogo učiniti, u slučajevima poput onih u kojima je Rusija dodijelila državljanstvo dobrovoljcima iz BiH, ali da nema prepreka za "administrativnu" intervenciju. Navodi da Ministarstvo civilnih poslova ne može samo utvrđivati činjenice o takvim slučajevima, već informacije trebaju dostavljati nadležne sigurnosne i policijske agencije. Smatra i da bi u ovakvim slučajevima trebalo primijeniti institut otpusta iz državljanstva, iako se on, prema zakonu, trenutno odobrava isključivo na zahtjev državljana BiH. "Vrlo je to sve komplikovano sa oduzimanjem kad su u pitanju osobe koje su po rođenju državljani BiH. No, ako država ne dopušta dvojno državljanstvo bez bilateralnog sporazuma, čim se utvrdi da ga je neko stekao trebalo bi donijeti rješenje o otpustu iz državljanstva BiH“, rekao je Mulahalilović. Šta je sa Ristićem?Nakon što je Sud BiH u aprilu odbacio optužnicu protiv njega, iako je bio spreman priznati krivicu, Ristić je na društvenim mrežama nastavio objavljivati snimke, za koje RSE nije mogao utvrditi kada su nastali i jesu li snimljeni na ukrajinskom ratištu. On je krajem maja objavio i fotografije sa aerodroma u Sankt Peterburgu, a iz sigurnosnih izvora za RSE tada je potvrđeno da imaju informacije o njegovom ponovnom boravku u Rusiji. Na upit RSE da li se vratio na front, Ristić nije želio odgovoriti, a nije želio razgovorati ni o situaciji sa dvojnim državljanstvom. "Nemamo mi šta o tome razgovarati pošto cijelo vrijeme novinari nisu korektni niti objektivni. Bog vam dao sreće i zdravlja, sad odo', moram da letim", napisao je u poruci. Rade Ćulibrk, advokat koji je zastupao Ristića, pak smatra da u njegovom slučaju, nakon odbacivanja optužnice, nema ni osnova za oduzimanje državljanstva BiH. "Ovdje nema krivičnog djela nedozvoljenog služenja u stranoj vojsci, jer je rusko državljanstvo stekao prije nego što je potpisao ugovor sa vojskom Rusije. Ako to nije krivično djelo, šta bi bio osnov za oduzimanje državljanstva? Da bi to bila strana vojska i da bi se to sankcionisalo, mora se izmijeniti Krivični zakon", kazao je Ćulibrk za RSE. U posljednjih deset godina BiH je donijela odluku o oduzimanju državljanstva u 55 slučajeva, u postupku revizije statusa osoba naturaliziranih između 1992. i 2006.godin, podaci su Ministarstva civilnih poslova BiH. U javnosti su ti postupci najčešće povezivani s bivšim mudžahedinima i drugim stranim borcima koji su nakon rata stekli državljanstvo BiH, od kojih je u ranijim revizijama oduzeto više od 1.200 državljanstava.

Američki Okružni sud za Istočni okrug Tennesseeja donio je 17. jula odluku o oduzimanju američkog državljanstva Seadu Miljkoviću, poznatom i kao Sead Dukić, nakon što je utvrđeno da je prilikom dolaska u SAD 1996. godine prikrio svoj pravi identitet, a 2007. godine na taj način stekao američko državljanstvo. Sud je utvrdio da je Miljković nezakonito stekao državljanstvo jer nije ispunjavao uslov dobrog moralnog karaktera potrebnog za naturalizaciju, na osnovu lažnog iskaza koji je dao američkim državnim organima. Prema navodima američkog Ministarstva pravde, Miljković je bivši pripadnik snaga sigurnosti nekadašnje Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (APZB). U trenutku kada mu je odobreno američko državljanstvo protiv njega je bio na snazi nalog za hapšenje koji je izdao sud u Bosni i Hercegovini zbog sumnje na ratne zločine protiv civila. Nalog za hapšenje izdat je 23. januara 2007. godine, nakon čega je raspisana i Interpolova crvena potjernica. U njoj se navodi da je Miljković 18. juna 1994. godine, kao pripadnik snaga sigurnosti APZB-a, fizički zlostavljao civile koji su se protivili vlastima APZB-a. Prema navodima iz Interpolove potjernice, Miljković i drugi osumnjičeni tukli su 12 civila drvenim palicama, a potom ih pet dana držali zaključane u mrtvačnici bez pristupa svjetlu i vodi. Američko Ministarstvo pravde navodi da je Miljković pristao na presudu kojom mu se oduzima američko državljanstvo, ali da se još nije pojavio pred sudom u Bosni i Hercegovini po optužbama za ratne zločine. "Ova administracija zaštitu integriteta američkog državljanstva postavila je među svoje prioritete", izjavio je pomoćnik američkog državnog tužioca za Građanski odjel Brett A. Shumate. Postupak je vodila Kancelarija za imigracione sporove Ministarstva pravde SAD-a, uz pomoć Kancelarije američkog tužioca za Istočni okrug Tennesseeja i Odjela Američke služba za imigraciju i carine (ICE) za osobe osumnjičene za kršenja ljudskih prava, nakon istrage agencije za Istrage domovinske sigurnosti (HSI).

Dva Gruzijca, uhapšena na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zbog sumnje da su krijumčarili više osoba, provest će najmanje mjesec dana u pritvoru, odlučio je Sud BiH. Za Radio Slobodna Evropa potvrđeno je 16. jula da je pritvor određen Giorgiju Kikvidzeu i Bachukiju Kakuliju. Pritvor je zatražilo Tužiteljstvo BiH, nakon što je državljane Gruzije, 15. jula, uhapsila Granična policija BiH, u graničnom području Livna, u putničkom motornom vozilu njemačkih oznaka, prilikom krijumčarenja pet državljana Bangaldeša i Pakistana, te jednog državljanina Turske. "Navedeni osumnjičeni terete se da su u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za sebe, nedozvoljeno pokušali prevesti više lica stranih državljana preko državne granice sa područja BiH na teritorij Hrvatske", saopćeno je iz Tužiteljstva BiH. Zbog svoje geografske pozicije i blizine Evropskoj uniji, BiH je i dalje ključna tranzitna zemlja na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, iako brojke nisu ni blizu onih prije nekoliko godina, kada je kroz BiH znalo proći i više od 34 hiljade migranata godišnje. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), tokom 2025. u BiH je ušlo ukupno oko 14 hiljada migranata. Radio Slobodna Evropa ranije je pisao da je, prema podacima Tužiteljstva BiH, u krijumčarenju migranata kroz Bosnu i Hercegovinu sve veći udio stranih državljana. Među uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje migranata nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana, navode nadležni organi. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje moguće maksimalne zatvorske kazne do 15 godina.

Nedavne izmjene Krivičnog zakonika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ponovo su aktuelizirale pitanje istorijskih simbola. Dok državni zakon o odbrani dozvoljava baštinjenje tradicije u pješadijskim pukovima Armije BiH kroz određene simbole poput ljiljana, šahovnice i dvoglavog orla, novi entitetski propisi za isticanje i promovisanje ljiljana, simbola nekadašnje Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđaju zatvorske kazne, a u tom kontekstu ih izjednačava sa simbolima ustaške NDH. O ljiljanima kroz prizmu heraldike, kulturi sjećanja, političkim manipulacijama i istorijskom revizionizmu, u podcastu Zaviri ispod površine govori istoričar Dženan Dautović.

Zbog čega policija u pola tri ujutro kuca građanima na vrata, cijepa zastave s ljiljanima i piše prekršajne prijave koje ni prema jednom zakonu uopšte nisu zabranjene? U ovoj epizodi pričamo o hitnim izmjenama Krivičnog zakonika entiteta RS, kojima se obilježja Armije RBiH izjednačavaju s ustaškim simbolima. Sa stručnjacima za ustavno pravo i istoriju razgovaramo o heraldici, pravnom paradoksu, predizbornim motivima, te mogućim posljedicama koje ovakvi politički "performansi" proizvode.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković istakao je da djelovanje predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, njegova secesionistička politika, napadi na institucije Bosne i Hercegovine i političko usklađivanje s interesima Rusije predstavljaju jednu od najozbiljnijih prijetnji ustavnom poretku i sigurnosti države. Konaković, govoreći 16. jula u Washingtonu na ministarskom sastanku posvećenom porastu politički motiviranog terorizma, upozorio je na kontinuirane pokušaje podrivanja državnih institucija i secesionističku retoriku, ocijenivši da takve politike ugrožavaju ustavni poredak uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom te predstavljaju prijetnju miru i stabilnosti BiH i cijele regije. Upozorio je da negiranje ratnih zločina, veličanje presuđenih ratnih zločinaca, govor mržnje i dehumanizacija stvaraju prostor za jačanje političkog ekstremizma i terorizma te pozvao međunarodnu zajednicu da na takve pojave reagira prije njihove eskalacije, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Na ministarskom sastanku koji je organizirao State Department na poziv američkog državnog sekretara Marca Rubija, Konaković je poručio i da Bosna i Hercegovina najoštrije osuđuje politički motiviran terorizam i sve oblike ekstremističkog djelovanja usmjerenog protiv demokratskih institucija, ustavnog poretka i vladavine prava. Istakao je da iskustvo BiH pokazuje kako organizirani politički ekstremizam, ako se na vrijeme ne zaustavi, može prerasti iz zapaljive retorike u nasilje s teškim posljedicama. Upozorio je da sistematski napadi na ustavni poredak i demokratske institucije ne smiju biti relativizirani, jer slabljenje institucija otvara prostor za djelovanje ekstremističkih aktera. Sastanak u Washingtonu okupio je ministre i visoke zvaničnike iz 65 država s ciljem jačanja međunarodne suradnje u borbi protiv terorizma i drugih suvremenih sigurnosnih prijetnji. Razgovarano je o razmjeni obavještajnih podataka, zaštiti kritične infrastrukture, sigurnosti granica, prekidu financiranja terorističkih mreža te koordiniranom odgovoru na nove oblike politički motiviranog terorizma. Ministar Konaković je na marginama sastanka sudjelovao i na radnom ručku koji je organizirao zamjenik američkog državnog sekretara Christopher Landau. Planiran je i bilateralni sastanak sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Europu i Euroaziju Danielom Lawtonom, na kojem će biti razgovarano o unapređenju bilateralne suradnje, političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i zajedničkom odgovoru na suvremene sigurnosne izazove.

Granična policija Bosne i Hercegovine uhapsila je dvojicu državljana Gruzije nakon što su, 15. jula, otkriveni u krijumčarenju pet stranih državljana, u blizini graničnog prijelaza Kamenskog između BiH i Hrvatske, na zapadu zemlje. Policija je navela da se radi o četiri osobe bez identifikacionih dokumenata, koje su izjavile da dolaze iz Bangladeša i Pakistana, te jednom državljaninu Republike Turske. Krijumčarenje je otkriveno u graničnom pojasu na području Livna prilikom kontrole automobile njemačkih nacionalnih oznaka. Dva dana ranije, policije BiH i Hrvatske su u odvojenom slučaju na području Gruda, na jugu BiH, spriječile krijumčarenje sedam državljana Republike Turske. "U vezu s ovim krijumčarenjem dovode se dvojica državljana Republike Turske koji su strane državljane krijumčarili u vozilima bh. nacionalnih oznaka", saopćila je Granična policija BiH. O slučajevima je obaviješteno Tužiteljstvo BiH. Radio Slobodna Evropa ranije je pisao da je, prema podacima Tužiteljstva BiH, u krijumčarenju migranata kroz Bosnu i Hercegovinu sve veći udio stranih državljana. Iako je tokom 2025. godine zabilježen manji broj predmeta u odnosu na godinu ranije, istovremeno raste broj stranaca uključenih u ovaj oblik kriminala. Među uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje migranata nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana, navode nadležni organi. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje moguće maksimalne zatvorske kazne do 15 godina.

Evropska komisija potvrdila je da je pet partnera sa Zapadnog Balkana uspešno podnelo zahteve za isplatu sredstava u okviru Plana rasta. Iz pres-službe Evropske komisije potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa da Bosna i Hercegovina još nije u mogućnosti da podnese izveštaj, jer se čeka ratifikacija Sporazuma o Instrumentu za reforme i rast i Sporazuma o zajmu. Kosovo je svoj izveštaj dostavilo neposredno pre isteka roka, 15. jula u ponoć. Reč je o prvom izveštaju koji je Priština podnela u okviru ovog mehanizma, budući da je zbog institucionalne krize kasnila sa ratifikacijom neophodnih sporazuma sa Evropskom unijom. Izvori RSE iz Evropske komisije istakli su da evropski zvaničnici nisu očekivali nikakav dokument iz Sarajeva, budući da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja koja nije usvojila Reformsku agendu, pa samim tim nije potpisala ni sporazume o finansiranju i zajmu. Nakon prijema izveštaja država, Evropska komisija će proceniti dokle su zemlje stigle sa sprovođenjem reformi. "Nakon prijema izveštaja, Komisija će oceniti sprovođenje odgovarajućih reformskih koraka i doneti odluku o isplati odgovarajućih sredstava", izjavio je 15. jula za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Evropske komisije Gijom Mersije. Princip isplate zasniva se na učinku: zemlja korisnica podnosi izveštaj o sprovođenju svakog reformskog koraka, svaki korak ima određenu novčanu vrednost, Evropska komisija procenjuje stepen njegove realizacije i u skladu s tim odlučuje koliki će iznos biti isplaćen. Trideseti jun obeležio je istek roka za četvrti izveštajni period za ispunjenje reformskih koraka u okviru Plana rasta. Pored toga, 30. jun 2026. označio je istek takozvanog grejs perioda koji je Evropska komisija odobrila za reformske korake koji su prvobitno trebalo da budu završeni sredinom 2025. godine. Za reformske korake čiji su rokovi bili kraj 2024. i kraj 2025. godine, odgovarajući grejs periodi ističu kasnije tokom 2026. Osim što postoje razlike između zemalja regiona u stepenu sprovođenja reformskih koraka, postoje i razlike u dosadašnjim isplatama Evropske komisije. Do sada su Albanija, Severna Makedonija i Crna Gora uspešno ostvarile pravo na tri redovne isplate sredstava iz Plana rasta Evropske unije. Srbija je dobila samo jednu isplatu. Kosovo i Bosna i Hercegovina nisu primili nijednu redovnu isplatu. BiH je čak izgubila više od 100 miliona evra zato što nije blagovremeno usvojila Reformsku agendu. Priština je dobila samo sredstva iz predfinansiranja, koja predstavljaju sedam odsto ukupno alociranih sredstava za ovu zemlju. Ukupan budžet Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi evra za period 2024–2027. Od toga su dve milijarde bespovratna sredstva, dok četiri milijarde čine povoljni krediti. Sredstva su raspodeljena prema dva osnovna kriterijuma – broju stanovnika i bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika. Evropska komisija je kombinovala ove pokazatelje kako bi utvrdila proporcionalni ključ raspodele među šest korisnica, vodeći računa da veće zemlje dobiju veći ukupni iznos, uz uvažavanje njihovih ekonomskih potreba. U skladu sa tim kriterijumima, Srbiji je namenjeno 1,58 milijardi evra, Bosni i Hercegovini 976,6 miliona evra, Albaniji 922,1 milion evra, Kosovu 882,6 miliona evra, Severnoj Makedoniji 750,4 miliona evra, a Crnoj Gori 383,5 miliona evra.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović ocijenio je da Rezolucija o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, koju je u srijedu, 15. jula usvojio Hrvatski sabor, predstavlja "neprihvatljivo miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine". Rezolucijom, usvojenom u Hrvatskom saboru, daje se podrška posebnoj izbornoj jedinici za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U saopštenju iz Bećirovićevog kabineta, nakon odluke Sabora, navedeno je da da o političkom i ustavnom uređenju zemlje mogu odlučivati isključivo institucije BiH, u skladu s Ustavom i zakonima države. "Usvajanje Rezolucije (u hrvatskom Saboru) ne predstavlja izraz dobrosusjedske saradnje. Naprotiv, to je neprihvatljivo miješanje u unutrašnje stvari suverene i nezavisne države Bosne i Hercegovine", naveo je Bećirović. On je poručio da su takvi postupci suprotni načelima međunarodnog prava sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija, uključujući principe suverene jednakosti država i nemiješanja u njihove unutrašnje poslove. U saopštenju se podsjeća i na Deklaraciju UN-a o prijateljskim odnosima među državama iz 1970. godine, kao i Završni akt iz Helsinkija iz 1975. godine, za koje se navodi da potvrđuju obavezu poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti država. Bećirović je istakao da BiH i Hrvatska imaju zajednički interes da odnose razvijaju na osnovama međunarodnog prava, međusobnog poštovanja i dobrosusjedskih odnosa. Početkom avgusta konferencija o zastupljenosti naroda u institucijama BiH, kao odgovor na Rezoluciju Hrvatskog saboraMinistar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je da će 5. augusta u Sarajevu biti održana konferencija o položaju konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine, navodeći da će skup predstavljati odgovor na rezoluciju koju je usvojio Hrvatski sabor. "Želja nam je da na pravi način, argumentovano, osvijetlimo stvarno stanje i položaj konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini", naveo je Konaković 15. jula u objavi na Facebooku. Kazao je da će na konferenciji biti predstavljeni podaci o nacionalnoj zastupljenosti u državnim institucijama, tvrdeći kako u njima nedostaje više od 800 zaposlenih Bošnjaka u odnosu na udio koji im pripada prema važećim propisima. Prema njegovim riječima, rasprava o položaju Hrvata u BiH godinama se svodi na pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok se zanemaruje šira slika zastupljenosti konstitutivnih naroda na različitim nivoima vlasti. Konaković je naveo da Hrvati imaju značajnu zastupljenost u pojedinim državnim institucijama, uključujući Vijeće ministara BiH i Ustavni sud BiH, te ustvrdio da su Bošnjaci u pojedinim sredinama s hrvatskom većinom nedovoljno zastupljeni na rukovodećim pozicijama u javnim institucijama i preduzećima. Dodao je da će na konferenciji biti predstavljeni podaci i analize o nacionalnoj zastupljenosti u institucijama širom zemlje. "Vrijeme je da se pokažu prave brojke i da se na vidjelo iznese istina", poručio je Konaković. Hrvatski sabor usvojio je ranije u srijedu Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojom podržava izmjene izbornog sistema radi osiguravanja, kako je navedeno, "legitimnog političkog predstavljanja" Hrvata. Dokumentom se poziva Vlada Hrvatske da nastavi pružati političku podršku reformama koje bi omogućile da svaki konstitutivni narod bira svoje "legitimne predstavnike". Među podržanim modelima navedena je i uspostava posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Rezoluciju je predložio Domovinski pokret, stranka radikalne desnice, te partner u vladajućoj koaliciji predvođenoj Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), a usvojena je manje od tri mjeseca prije opštih izbora u Bosni i Hercegovini zakazanih za 4. oktobar. Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH godinama je jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona. HDZ BiH i zvanični Zagreb tvrde da Hrvati ne mogu birati svoje legitimne predstavnike, dok bošnjačke stranke odbacuju prijedloge koji bi dodatno etnički definisali izborni sistem. Dosadašnji pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva, uključujući razgovore održane 2022. godine u Neumu uz posredovanje Evropske unije i Sjedinjenih Država, završeni su bez dogovora.

Uprava policije Federacije Bosne i Hercegovine (FUP) izuzima dokumentaciju i prikuplja dokaze u istrazi o okolnostima pod kojima je u poplavama i odronima u Donjoj Jablanici, u oktobru 2024. godine, poginulo 19 osoba, saopšteno je iz FUP-a 15. jula. Policija dokumentaciju izuzima u sjedištima šest pravnih lica na području Hercegovačko-neretvanskog kantona i Kantona Sarajevo, dok se istovremeno na području Mostara obavlja uviđaj radi prikupljanja dodatnih dokaza. U saopštenju se ističe kako se aktivnosti provode pod nadzorom postupajućeg federalnog tužioca u okviru istrage koja treba utvrditi sve činjenice i okolnosti tragedije u Donjoj Jablanici. U FUP-u su rekli i kako se oduzimanje dokumentacije vrši po nalogu Posebnog odjela za korupciju i organizovani kriminal Tužilaštva Federacije BiH (POSKOK) i naredbi Vrhovnog suda tog bh. entiteta. Istraga o stradanju 19 ljudi našla se na početku nakon što je, zbog utvrđenih proceduralnih nepravilnosti, raniji postupak poništen u martu ove godine. Predmet je potom preuzeo POSKOK, koji ponavlja ključne dokazne radnje. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona tokom prošle godine saopštavalo je da je istraga bila u završnoj fazi, ali je u martu ove godine donesena odluka da se postupak vrati na početak. U noći između 3. i 4. oktobra 2024. godine obilne padavine izazvale su bujične poplave i odrone koji su zatrpali Donju Jablanicu, kada je život izgubilo 19 osoba. Specijal RSE: Razorne poplave u BiHU poplavama koje su pogodile i područje Konjica stradalo je još osam ljudi, pa je ukupan broj žrtava dostigao 27. Iz Posebnog odjela Federalnog tužilaštva ranije nisu mogli precizirati koliko je osoba obuhvaćeno obnovljenom istragom. Federalno tužilaštvo i Federalna uprava policije navode da nastavljaju saradnju s ciljem utvrđivanja eventualne odgovornosti za tragediju.