U Srbiju stiže rekordan talas prijava za glasanje na izborima, dok je izlaznost bosanskohercegovačkih birača iz inostranstva i dalje izuzetno niska. U novoj epizodi istražujemo razloge za to – politički ambijent, birokratske labirinte i otežan put do glasačke kutije. Kroz razgovore sa stručnjacima i ljudima koji godinama grade živote van domovine, otvaramo važna pitanja o političkoj 'težini' iseljeništva.

Devet mjeseci otkako je zarobljen na ratištu u Ukrajini, bh. državljanin Selver Hrustić je u kampu za ratne zarobljenike u blizini Lviva, iako je Bosna i Hercegovina najavila da će tražiti njegovo izručenje, kako bi mu sudila zbog pridruživanja ruskoj vojsci. Otac ovog 35-godišnjeg ruskog dobrovoljca Fahrudin Hrustić kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da njegov sin ne želi izbjeći odgovornost za ratovanje na ruskoj strani i da je spreman na suđenje u BiH. "Volio bi da se vrati i da mu se sudi ovdje. Sve po zakonu, pa šta bude. Devet mjeseci je prošlo i zna se da je bio u stranoj vojsci i sve ostalo. Mislio sam da će se to završiti za nekoliko mjeseci, ali se odužilo", kazao je. Hrustić je, kako saznaje RSE, u Ukrajini trenutno jedini ratni zarobljenik iz zemalja zapadnog Balkana. Jedan je od 20-ak državljana BiH za koje je poznato da su od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, pridružili ruskoj vojsci za što u BiH mogu biti osuđeni na kaznu od najmanje tri godine zatvora. Šta kažu institucije?Selver Hrustić pridružio se ruskoj vojsci u septembru prošle godine, kada je potpisao ugovor s ruskim Ministarstvom odbrane. Za razliku od nekoliko drugih državljana BiH koji se bore u redovima ruske vojske, prema podacima RSE, nije dobio rusko državljanstvo koja Moskva ubrzano dodjeljuje stranim borcima od septembra 2022. Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić potvrdio je na konferenciji za novinare u martu da će nadležni organi tražiti njegovo izručenje, kako bi bio procesuiran u BiH. Na upit RSE šta je do sada poduzeto po tom pitanju, iz Tužilaštva BiH su, ne iznoseći detalje, naveli da u tom predmetu "aktivno poduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u skladu sa Zakonom". Iz Ministarstva pravde BiH kažu za RSE da od pravosudnih institucija do sada nisu dobili zahtjeva za Hrustićevim izručenjem, koje bi potom uručili Kijevu, kao i da nemaju informacije o tome da li se protiv njega vodi krivični postupak. Hrustićev otac ističe da je njegova porodica nekoliko puta davala iskaze istražiteljima te da su nedavno angažirali i advokata kako bi pokušali doći do informacija o mogućem izručenju. Kaže da, osim jednog telefonskog razgovora, sa sinom komuniciraju putem pisama preko Crvenog križa. Također, vidjeli su ga i na snimcima koje objavljuje "Hoću živjeti" (Хочу жить) ukrajinski državni projekat namijenjen ruskim vojnicima koji žele da se predaju ukrajinskim snagama. U jednom od snimaka koji je objavljen u maju na kanalima ovog projekta, Hrustić je prikazan u dvorištu kampa, zajedno sa drugim zatvorenicima, a uslijedili su kadrovi njihovog predstavljanja. Ruska obećanjaHrustić je porijeklom iz Zenice, nekoliko godina je živio i radio u Njemačkoj, a u Rusiji je boravio i prije početka invazije na Ukrajinu početkom 2022., o čemu je ranije pisao RSE. Njegov slučaj postao je poznat nakon što je ukrajinski medijski projekat United24 Media objavio intervju s njim iz zarobljeništva. U intervjuu je, među ostalim, rekao da mu je obećano da će nakon šestomjesečnog ugovora dobiti advokata koji bi mu pomogao da riješi pravne probleme u jednoj zemlji Evropske unije. "Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda", rekao je Hrustić u videu, tvrdeći da mu je obećano da neće biti poslan na front, ali je ubrzo dobio naređenja za proboj kroz ukrajinska sela. Njegov otac je u razgovoru s RSE rekao da ne zna detalje o tome kako se Selver našao u Rusiji, a onda i na ratištu, ali da misli da mu je obećana pravna pomoć zbog problema koje je imao. Bez presuda za ratovanje u ruskoj vojsciBiH je do danas, u desecima presuda, procesuirala uglavnom povratnike povezani s odlascima u Siriju i Irak, odnosno terorističkim grupama kojima su se tamo pridruživali. Presuda za ratovanje u Ukrajini nije bilo. Jedan od procesa vodio se protiv Darija Ristića iz Modriče, ali Sud BiH odbio je u aprilu potvrditi optužnicu jer je utvrđeno da je imao rusko državljanstvo u vrijeme pridruživanja ruskoj vojsci. Osim Ristića, jedini procesuirani bio je Gavrilo Stević, optužen da je na ukrajinskom frontu bio od 2014. tokom rata Ukrajine i separatističkih snaga Luganska i Donjecka. Šest godina kasnije je oslobođen optužbi pred Sudom BiH zbog nedostatka dokaza o učešću u vojnim dejstvima na strani ruskih separatista. Je li moguće izručenje?Hrustić je trenutno jedini ratni zarobljenik iz zemalja Zapadnog Balkana koji se nalazi u ukrajinskim zatvoreničkim kampovima, saznaje RSE iz izvora u ukrajinskom Koordinacijskom štabu za postupanje s ratnim zarobljenicima. Upit o tome da li se protiv njega vodi krivični postupak u Ukrajini, te mjerama koje slijede ukoliko BiH zatraži izručenje, RSE je uputio i ukrajinskom državnom tužilaštvu, ali odgovor do objave teksta nije stigao. Služba sigurnosti Ukrajine ranije je za RSE navela da Hrustić može ostati u zarobljeništvu do završetka ruske agresije na Ukrajinu ili biti prebačen u Rusiju u okviru razmjene zarobljenika. Prema dostupnim podacima, Rusija, osim u slučaju državljana Sjeverne Koreje, nije tražila razmjenu stranih državljana koji su se borili u njenim ratnim formacijama. Ratnim zarobljenicima bi se moglo suditi u Ukrajini ako su osumnjičeni za ratni zločin ili drugo krivično djelo, te u slučaju da bude dokazano da su plaćenici. Za samo sudjelovanje u borbama na strani ruske vojske nije dovoljno za krivično gonjenje. Ukrajina je 4. aprila, prema pisanju ukrajinskih medija, izručila Azerbejdžanu državljanina te zemlje koji se borio na strani ruske vojske, a vlasti njegove zemlje su ga teretile za nezakonito pridruživanje stranim formacijama. Radi krivičnog gonjenja, Ukrajina je u oktobru 2025. predala Litvaniji osumnjičenog za ratne zločine. Hiljade stranih regrutaRusija je od početka invazije na Ukrajinu regrutirala hiljade stranih državljana iz više od 130 zemalja, procjene su ukrajinskih vlasti koje su navedene i u izvještaju koji su aprilu objavili Međunarodna federacija za ljudska prava (FIDH) i ukrajinska organizacija Truth Hounds. Ukrajinske vlasti procjenjuju da bi Rusija tokom ove godine mogla regrutirati 18.500 stranih državljana. Izvještaj FIDH-a i Truth Hands zasnovan na istraživanjima i razgovorima sa zarobljenim ruskim vojnicima, opisuje različite načine regrutiranja, od ponude dobro plaćenih poslova do ruskog državljanstva, dok su neki potpisivali ugovore kako bi izbjegli zatvor. Ne postoje zvanični podaci o broju osoba sa Zapadnog Balkana koje su se pridružile ruskoj vojsci. Prema mapi koju je objavio projekt "Želim živjeti", procjene za Srbiju iznose između 100 i 499 osoba, dok se su ostale zemlje Zapadnog Balkana u kategoriji sa manje od 100 dobrovoljaca u ruskoj vojsci. Prema podacima ukrajinskog Koordinacijskog štaba za postupanje s ratnim zarobljenicima, poginulo je više od 5.100 stranih državljana koji su se borili u ruskoj vojsci. Ukrajina u zarobljeništvu drži državljane 48 zemalja, podaci su Štaba, dok ruska strana nije objavila zvanične podatke

Državljanin Bosne i Hercegovine Saša Micev osuđen je na pet godina zatvora nakon što je priznao krivicu za kršenje američkih zakona o kontroli izvoza i međunarodnih sankcija protiv Sjeverne Koreje, učestvujući u pokušaju posredovanja u prodaji prenosivih protivvazdušnih raketnih sistema. Prema sudskim dokumentima, 43-godišnji Micev, koji se bavi međunarodnom trgovinom oružjem, djelovao je zajedno sa saučesnikom iz savezne američke države Novi Meksiko. Njih dvojica su, s drugim osobama, pokušali zaobići ograničenja koja je američko Ministarstvo finansija uvelo kroz propise o sankcijama Sjevernoj Koreji, navelo je Savezno tužilaštvo SAD-a za okrug Novi Meksiko. Tužilaštvo navodi da su posredovali u kupovini prenosivih raketa zemlja-vazduh SA-18 Igla iz Sjeverne Koreje, bez potrebnih dozvola ili odobrenja Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD-a. Tokom 2020. Micev je sa saučesnikom u više navrata razgovarao o nabavci raketa Igla, dostavljao informacije o cijenama, učestvovao u pokušajima pribavljanja oružja uz korištenje falsifikovane dokumentacije te radio na njihovoj nabavci iz Sjeverne Koreje, iako je znao da su takve transakcije zabranjene američkim i međunarodnim zakonima. On i njegov saučesnik su krajem 2020. otputovali u Ankaru kako bi završili dogovor o prodaji raketa. Međutim, posao nije realizovan nakon spora sa sjevernokorejskom stranom oko cijene, dodalo je avezno tužilaštvo SAD-a za okrug Novi Meksiko. Prvi pomoćnik američkog tužioca Ryan Ellison izjavio je da sankcije nemaju smisla ako oni koji ih svjesno zaobilaze ne snose posljedice. "Ovaj optuženi je pomogao u provođenju međunarodne šeme poslovanja koja je zabranjena američkim zakonima, a ova presuda ga poziva na odgovornost za njegovu ulogu", rekao je Ellison. Vršilac dužnosti specijalnog agenta Ryan G. McRae iz Istražne služba za unutrašnju bezbjednost (HSI) naveo je da osobe koje pokušavaju zaobići američke kontrole o izvozu i međunarodne sankcije radi nezakonite trgovine vojnim naoružanjem predstavljaju ozbiljnu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti i globalnoj stabilnosti. Micev je priznao krivicu za kršenje Zakona o međunarodnim ekonomskim ovlaštenjima u vanrednim situacijama i propisa o sankcijama prema Sjevernoj Koreji, nakon čega mu je izrečena kazna od pet godina zatvora.

Bošnjački institut u Sarajevu otkazao je koncert ruske klasične muzike organiziran u suradnji s Ambasadom Rusije u BiH, nakon što je, kako navode iz Instituta, naknadno utvrđeno da su među organizatorima bile organizacije povezane s ruskim državnim programima i fondacijama koje smatraju spornim. Iz Instituta su za Radio Slobodna Evropa rekli da je komunikacija vođena direktno s Ambasadom Rusije te da nisu bili upoznati sa svim organizatorima događaja. Ruska ambasada je u saopćenju od 13. oktobra otkazivanje nazvala "bezobraznim incidentom" i optužila "rusofobične elemente u Sarajevu iz političkog i medijskog domena" da su izvršili pritisak na Bošnjački institut. Ambasada je navela da je obavijest o otkazivanju primila dva sata prije početka koncerta. Prema promotivnim materijalima događaja, među partnerima projekta bili su fondacija "Ruski Mir" (Ruski svijet) i federalna agencija Rossotrudničestvo. Fondacija Ruski svijet osnovana je 2007. predsjedničkim dekretom ruskog predsjednika Vladimira Putina s ciljem promocije ruskog jezika i kulture u inostranstvu. Europski parlament i brojne europske vlade godinama upozoravaju da organizacija djeluje kao instrument širenja političkog utjecaja Kremlja, posebno u zemljama istočne i jugoistočne Europe. Rossotrudničestvo, državna agencija zadužena za kulturnu i humanitarnu suradnju s inostranstvom, nalazi se pod sankcijama Europske unije od 2022. godine. EU je navela da agencija sudjeluje u promoviranju ruskih državnih interesa i narativa te podržava aktivnosti povezane s ruskom vanjskom politikom nakon invazije na Ukrajinu. U izvještajima i analizama o Balkanu, Radio Slobodna Evropa je ranije navodio da su i Ruski svijet i Rossotrudničestvo dio šire mreže ruskih institucija koje Moskva koristi za jačanje političkog, kulturnog i društvenog utjecaja na Zapadnom Balkanu. Ruski državni mediji i pojedini zvaničnici posljednjih godina bili su među najglasnijim međunarodnim akterima koji su osporavali ili relativizirali genocid u Srebrenici.

Posebni odjel za korupciju, organizovani i međukantonalni kriminal bh. entiteta Federacija BiH potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Autocesta FBiH Elmedina Volodera, te Marina Nikolića, Borisa Zelića i Reufa Kadrića, zbog sumnje na zloupotrebe povezane s eksproprijacijom zemljišta za izgradnju dijela Koridora Vc. Ovo je saopštio 12. oktobra Vrhovni sud entiteta Federacije Bosne i Hercegovine u okviru kojeg djeluje Posebni odjel za korupciju, organizovani i međukantonalni kriminal. Optužnica je potvrđena, kako se navodi, nakon što je utvrđena osnovana sumnja da su počinjena krivična djela navedena u optužnici. Optužnica je podignuta krajem septembra. Iz Tužilaštva je tada navedeno da je Marin Nikolić od augusta 2022. do maja 2023. godine organizovao grupu kojoj su pristupili Voloder, Zelić i Kadrić, s ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi Borisu Zeliću kroz postupak eksproprijacije zemljišta na području Ljubatovića, u srednjoj BiH. Tužilaštvo tvrdi da je tim radnjama pribavljena protivpravna korist od najmanje 702.3 hiljade maraka (oko 359 hiljada eura), dok je JP Autoceste FBiH oštećeno za više od 2,53 miliona maraka (oko 1,3 miliona eura). Optuženi su, koristeći službene i poslovne pozicije, kako se navodi u saopštenju, radili na izmjeni projektne dokumentacije, uspostavi nove deponije Ljubatovići i pokretanju postupka potpune eksproprijacije zemljišta za deponiju. Aktivnosti su preduzimane, kako se navodi u optužnici, iako je izvođač radova bio spreman o vlastitom trošku uspostaviti privremenu deponiju, dok je projektant ranije iznio stav da nova deponija nije potrebna. Tužilaštvo tvrdi da je Boris Zelić prethodno kupio zemljište koje je kasnije obuhvaćeno eksproprijacijom, nakon čega mu je JP Autoceste FBiH za eksproprisane nekretnine isplatilo 851,9 hiljade maraka (oko 435 hiljada eura). Zelić se dodatno tereti da je prilikom kupovine pojedinih nekretnina nadležnim organima prijavljivao niže kupoprodajne cijene od stvarno ugovorenih i plaćenih, te da je takve podatke dostavljao Poreznoj upravi Federacije BiH. Tužilaštvo je predložilo saslušanje više od 50 svjedoka, četiri vještaka i izvođenje više od 500 materijalnih dokaza.

"Najbolje bi bilo da su u Predsjedništvu sve tri žene. Od ovoga svakako nema ništa, a žene su sposobnije deset puta nego muškarci." Ovako je Dželadin Kojić, građevinski radnik kojeg smo zatekli sa mistrijom u ruci u jednoj sarajevskoj ulici, sažeo neobičnost trenutka u kojem se našla politika u Bosni i Hercegovini. Prvi put od Dejtonskog mirovnog sporazuma, u zgradi na adresi Titova 16 u Sarajevu, u kolektivnom šefu države sjediće dvije žene - Željka Cvijanović i Darijana Filipović. Onome ko ne poznaje društveno-političku sliku Bosne i Hercegovine, ova činjenica može da zvuči kao pobjeda rodne ravnopravnosti, razbijanje staklenog plafona i simbolički trijumf u društvu koje je političku moć rezervisalo za muškarce. Stvarna slika otvara suštinska pitanja: šta se događa kada tamo, na poziciju koju su osvojile na Opštim izborima, stignu? Da li se mijenja politika? Da li se mijenja položaj drugih žena? Ili se mijenjaju samo lica, dok politička moć ostaje u istim stranačkim centrima? Slušajte i pratite ZIP►Spotify►Apple Podcast►YouTube Između nade, ponosa i sumnjeReakcije građanki i građana na sarajevskim ulicama pokazuju različite reakcije, od nade, preko podrške, pa do sumnje. Fatka Brković, učiteljica u penziji, ne skriva razočaranje opštom političkom situacijom, ali izražava tihu nadu zbog izbora dvije žene na čelu države. "Razočarana sam do daske, jer su nacionalističke stranke pobijedile. A što se žena u Predsjedništvu tiče, pa to je super! Super da su nam žene više aktivirane i da su više na takvim mjestima. To sad, vrijeme će pokazati. Sve je neizvjesnost." S druge strane, mlađa sagovornica Ana, misli da su dvije žene savršene za tu poziciju, jer donose promjene i novu energiju. "Treba da budemo ponosne. Smatram da dvije žene mogu dosta doprinijeti na jačanju ravnopravnosti." Da je riječ o napretku u ravnopravnosti spolova na mjestima odlučivanja u politici, smatra Afsad Jelešković. On izražava nadu da će u budućnosti biti još više žena uključeno, ali izražava i sumnju zbog političkih narativa u Bosni i Hercegovini. "I ako na stranu stavimo to što su žene, pitanje je koliko će imati mogućnosti da samostalno donose odluke bez uticaja stranačkih funkcionera, odnosno prvih violina politika koje predstavljaju" – kaže ovaj Sarajlija. Afsad se ipak nada da će članice Predsjedništva BiH "zaista promijeniti paradigmu i da će zastupljenost žena u politici biti sve veća i veća." Simbolički korak za djevojčice, bez garancije za stvarna pravaPredsjedništvo Bosne i Hercegovine ima nadležnosti u vanjskoj politici, diplomatiji, budžetu, Vijeću ministara ali i koordinaciju prema nevladinim organizacijama. To navodi na to da prostora za djelovanje formalno, kao i neformalno, ima kada je u pitanju rodna ravnopravnost. Željka Umičević, projektna koordinatorica u Helsinškom parlamentu građana Banja Luka smatra da prisustvo žena na samom vrhu države nosi snažnu psihološku poruku, posebno za mlađe generacije žena, ali da po sebi ne donosi automatsku zaštitu ženskih prava. "Djevojčice koje danas odrastaju u Bosni i Hercegovini gledaju u žene koje su u većini i koje predstavljaju državu na najvećem nivou. To definitivno može oblikovati kako gledaju na sebe i na svoje mogućnosti u društvu", navodi Umičević. Ipak, dodaje da ne treba "romantizovati" ovaj trenutak, jer kako kaže, žene na vlasti nemaju automatsku obavezu prema ženskim pravima. "Osim ako svjesno ne odluče da koriste tu svoju moć da mijenjaju uslove u kojima žive obične žene." Umičević podsjeća da su Željka Cvijanović i Darijana Filipović i do sada bile u vlasti te, kako kaže, "imale uticaj, a nisu učinile gotovo ništa da ženama bude bolje". "Ono što se može desiti sada jeste da nam kažu koja prava vi sad žene još hoćete ili evo imamo dvije žene u Predsjedništvu. I time će se zapravo pokušati pitanje ženskih prava svesti na par žena koje su uspjele doći do vrha, a ostale žene dalje se suočavaju s nasiljem, sa diskriminacijom na tržištu rada, problemima u pristupu reproduktivnom zdravlju, sa staklenim plafonom." Nova članica tročlanog Predsjedništva, Darijana Filipović dolazi iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH). Bila je zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, a od 2018. je parlamentarka u državnom Parlamentu. Željki Cvijanović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je ovo drugi mandat kao članici Predsjedništva BiH, a prethodno je bila premijerka a zatim i predsjednica Republike Srpske. 'Vertikala vlasti' i lekcije iz prošlostiDa same brojke nisu garancija suštinskih promjena, pokazuje i nedavna prošlost Bosne i Hercegovine. Zemlja je već imala periode kada su na samom vrhu takozvane "vertikale vlasti" sjedile isključivo žene: Željka Cvijanović u Predsjedništvu BiH, Borjana Krišto na čelu Vijeća ministara BiH, Lidija Bradara kao predsjednica Federacije BiH i Benjamina Karić na čelu glavnog grada. Uprkos toj činjenici, sistemski položaj žena u društvu ostao je nepromijenjen, smatra Maja Gasal, nekadašnja državna parlamentarka i direktorica Akademije za žene. Ona naglašava da žene na visoke pozicije često dolaze preuzimajući muške obrasce ponašanja i stranačku disciplinu. "Mi smo imali to neke četiri godine kao vertikalu, i sada kad bismo postavili pitanje građanima i građankama šta se promijenilo u našim životima, osobito u životima žena, ne biste dobili nikakav odgovor da imamo promjene, da su unijele žensku energiju, perspektivu, da se politika može voditi i sa manje populizma, kao pozitivan zanat, a ne nešto što mladi ljudi, pa i mi evo stariji, doživljavamo kao nešto što je negativno." Gasal smatra da se stvarna samostalnost političarki vidi već na prvom koraku, pri sastavljanju vlastitog kabineta. "Ako sam ja ministrica ili članica Predsjedništva, a dozvoljavam da mi stranački lider ili rukovodstvo bira ko će biti u mom kabinetu, tu neću doći do izražaja. Umjesto da biraju tim koji će nadopuniti njihove nedostatke, žene prihvate poziciju, a stranački lideri pošalju ljude koji će vama u kabinetu više štetiti nego donijeti rezultat", ističe ona. Pri tome, naglašava da pred javnošću stoje dva različita profila: Željka Cvijanović kao provjeren kadar sa višegodišnjim kontinuitetom, te Darijana Filipović kao mlađe lice od kojeg se priželjkuje građenje novog političkog identiteta. "Filipović, kao jedno mlađe i novije lice sa izuzetnim biografskim i radničkim porijeklom, ima priliku da pokaže novim generacijama da se može biti na visokoj funkciji i unositi ženski princip - ajmo se okupljati, ajmo zajedno graditi, s manje populizma a više rezultata", poručuje Gasal. Noć izborne pobjede u sjeni stranačkih lideraPored unutrašnjih politika, ključni ispit članice Predsjedništva biće i odnos prema organizacijama civilnog društva koje se bore za rodnu ravnopravnost, protiv nasilja nad ženama i zaštitu žrtava. Da se time, što su dvije žene u Predsjedništvu BiH, ispunio jedan od uslova Zakona o ravnopravnosti spolova, smatra Jadranka Milićević, direktorica Fondacije Cure. "Ali je problem po meni, zato što ni Željka Cvijanović ni Darijana Filipović nisu do sada prepoznate kao žene koje su donekle zastupale prava žena u svom dosadašnjem radu", kaže ona. Smatra da bi ove dvije žene 'dosta toga' morale promijeniti u svom radu kako bi bile prepoznate u tom smislu davanja podrške inicijativama koje dolaze iz civilnog društva. "Jer dosadašnje iskustvo, moram reći da nam je dosta negativno", kaže Milićević. Ona podsjeća i na prizore iz izborne noći koji najbolje oslikavaju stvarnu hijerarhiju moći. "Pogledajte noć pobjede: prvo su govorili lideri koji čak nisu ni bili kandidati, pa su tek nakon njihovog govora ustupili prostor ženama koje su pobijedile i koje bi trebale biti na najvažnijim funkcijama. To je za mene poražavajuće", kaže Milićević. Milićević naglašava da formalno ispunjavanje kvota ne znači ništa ako političarke ne pokažu spremnost da izađu iz matrica stranačke odanosti. "Žene koje su na političkim pozicijama, u nastojanju da se dokažu da su stvarno legitimne predstavnice svojih naroda, pomalo zaborave da su žene. A iz toga neminovno proističe da su im žene 'narod' samo kad su u službi njegovog jedinstva", ističe Milićević. Bosna i Hercegovina ima propisane rodne kvote od najmanje 40 odsto za manje zastupljeni spol u vlasti i na kandidatskim listama. Izborni zakon precizira i raspored: među prva dva kandidata mora biti najmanje jedna osoba manje zastupljenog pola, među prvih pet najmanje dvije, a među prvih osam najmanje tri. Izborne kvote kao vrata, ali ne i ključDileme o ulozi žena u politici nisu se mnogo promijenile u posljednje tri decenije. U izdanju Sarajevskog otvorenog centra i Agencije za ravnopravnost spolova 2015. godine objavljena je publikacija "1995–2015: Žene i politički život u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini", autorica Marine Veličković, Arijane Aganović i Edite Miftari. Na primjerima nekoliko konkretnih akterki, političarki, institucionalnih liderki i aktivistkinja, cilj je bio dati pregled učešća žena u političkom životu tokom dvadeset godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. U toj publikaciji, osnivačica Stranke žena BiH, Amila Omersoftić, govoreći o pritiscima koje je ta stranka proživljavala (i nije preživjela) kaže da su "Žene u politiku 1998. godine ušle kao nužno zlo. One su i danas nužno zlo." Kao ključni problem navela je da su žene "glasačka mašina, nikad se nisu složile, ni jedan jedini front". S druge strane, o putu struke i integriteta u istoj publikaciji svjedoči profesorica Azra Hadžiahmetović, bivša ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, govoreći o ulasku u Federalni parlament 1998. godine. "Bože, jesam li izabrana zato što ja jesam to što jesam ili kao dio kvote?" "Na svu sreću", rekla je ona, "tada je postojala kvota, jer da nije bilo kvota, ne bi bilo ni žena uopšte u politici". Hadžiahmetović je u pomenutoj publikaciji poručila da se nikad nije rukovodila gender predznakom, nego strukom. Smatra da je na ženama da izgrade "neki svoj okvir" te da svojim sposobnostima i jezikom struke izgrade svoju poziciju. Glas mladih: Kad će rodna jednakost preći iz drugog u prvi plan?Ali da su pitanja rodne ravnopravnosti u bosanskohercegovačkom društvu i dalje gurnuta u drugi plan pod pritiskom etnonacionalnih tema, potvrđuje i razmišljanje 29-godišnjeg Vedada Vugdića. Iako pozdravlja činjenicu da dvije žene sjede u Predsjedništvu BiH, ističe da društvo na njih i dalje primarno gleda kroz stranačku i nacionalnu pripadnost, a tek potom kroz rodni identitet. "Tako da u našoj trenutačnoj klimi nažalost to pada u drugi plan, ali mi je drago da barem iz drugog plana dobijamo dobre rezultate." Na pitanje da li očekuje da bi rodna jednakost mogla preći u prvi plan u odnosu na etnonacionalno prije nego li on ode u penziju, kaže da misli kako bi moglo za nekih 10 do 15 godina, kad se riješe drugi problemi. "Na primjer kada vam na pamet padne predstavnica SNSD-a, prije toga vam padne puno drugih misli nego činjenica da je žena. To da je žena u društvu je tek treća misao za redom, ali nadam se da će se to promijeniti u narednih desetak godina." O serijalu 'Zaviri ispod površine'Svakodnevnica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Sa kakvim se izazovima suočavamo? Šta ove sedmice pokušavamo bolje da razumemo? Petkom u 12 sati slušajte ZIP - Zaviri ispod površine gde analiziramo i objašnjavamo društvene fenomene koji nas okružuju. Sve epizode možete potražiti ovde. Preuzimite podcast na vaš uređaj i slušajte po svom tempu. Detaljnije upute kako slušati ovaj i naše druge podcaste potražite ovde.

Dosadašnji muftija sarajevski, prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, novi je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izabralo ga je Izborno tijelo Islamske zajednice, 10. oktobra koje je tajnim glasanjem zasjedalo u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Izborno tijelo ima 398 članova. Grabus na čelu Islamske zajednice nasljeđuje dosadašnjeg reisul-ulemu Huseina ef. Kavazovića, kojem je istekao mandat koji je ovu dužnost obacljao od 2012. godine. Grabus je 14. reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Obnašao je dužnost muftije ljubljanskog i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji od 2006. do 2021. godine. Od septembra 2021. obnaša dužnost muftije sarajevskog. Najvažniji projekt koji je vodio u periodu od 2008-2020. jeste izgradnja Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Objavio je značajan broj knjiga, znanstvenih radova, prijevoda knjiga i akademskih članaka. Reisul-ulema je poglavar, vrhovni muftija i najviši vjerski autoritet Islamske zajednice u BiH. Ta zajednica okuplja muslimane u BiH, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji te Bošnjake u dijaspori. Poglavara u BiH biraju sabornici, glavni imami, predsjednici medžlisa i direktori ustanova Islamske zajednice. Kandidature trojice kandidata Sabor je potvrdio 5. septembra, nakon što su evidentirani u 18 izbornih okruga u BiH, domovinskim zemljama i dijaspori. Institucija reisul-uleme postoji od 1882. godine, kada je za prvog reisa imenovan Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović.

Nekoliko dana prije nego što je priveden u Crnoj Gori, Mihail Zvinčuk, osnivač ruske mreže Ribar, koja je pod zapadnim sankcijama zbog podrške ratu protiv Ukrajine i širenja propagande, boravio je u Bosni i Hercegovini i Srbiji, pokazuju snimci koje je objavio na svojim društvenim mrežama. Prema snimkama objavljenim na društvenoj mreži VKontakte, Zvinčuk je u Srbiji bio od 27. septembra, a tri dana poslije javio se ispred Narodne skupštine u Beogradu. U jednom od izvještaja, naveo je da njegov tim na Balkanu snima dokumentarni serijal o odnosima Rusije i balkanskih naroda te historiji regiona. "Ostajemo na Balkanu, gde snimamo dokumentarni serijal o različitim aspektima odnosa Rusije i balkanskih naroda, kao i o istoriji ovog regiona, bez koje je nemoguće razumeti kako ovde delovati", navodi u izveštaju datiranom na 3. oktobar. Sankcije Zapada i američka nagrada Zvinčuk je pod sankcijama je Evropske unije od 2023. godine zbog podrške ruskom ratu protiv Ukrajine i širenja propagande. Evropska unija navodi i njegovo članstvo u radnoj grupi koju je ruski predsjednik Vladimir Putin formirao radi mobilizacijskih napora povezanih s ratom u Ukrajini. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija povezale su Ribar s operacijama stranog utjecaja i informacionog ratovanja. Američki State Department je 2024. godine ponudio nagradu do deset miliona dolara za informacije o osobama povezanim s tom mrežom, zbog sumnji u njegovo učešće u operacijama stranog utjecaja. Američke vlasti sumnjaju da su osobe povezane s Ribarom učestvovale u operacijama stranog utjecaja usmjerenim na američke izbore i širenju propagandne kojom se podstiču političke i društvene podjele. U okviru balkanske turneje, koja je prethodila privođenju u Crnoj Gori, Zvinčuk je nekoliko dana proveo i u BiH. Prema saznanjima RSE, na sarajevski aerodrom je sletio 2. oktobra oko 14.30 sati i najprije je bio prijavljen u hotelu u Sarajevu, a onda u Banjoj Luci. Također, prema snimkama koje je objavio, posjetio je i Mostar dok je 6. oktobra snimao u Donjoj Gradini, mjestu koje je dio memorijalnog kompleksa posvećenog žrtvama ustaškog logora Jasenovac. U jednom od objavljenih videa iz BiH, koji datira od 6. oktobra, osvrnuo se na rezultate Općih izbora u BiH koji su održani dva dana ranije, ističući "Rusiju kao politički pokretač i vjeoravnje ljudi da je ona garant slobode srpskog naroda". Protjerivanje iz Crne GoreZvinčuk je napustio BiH 7. oktobra, kako doznaje RSE, preko graničnog prijelaza Zupci, kada je otputovao Crnu Goru. Sa suprugom i još tri ruska državljana, 9. oktobra je priveden u Crnoj Gori, u akciji policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), a uslijedila je odluka o njihovom protjerivanju zbog nacionalne i unutrašnje bezbjednost. Ranije se na Telegramu oglasila i ruska mreža Ribar, ističući da je Zvinčuk u Crnoj Gori boravio legalno i s namjerom snimanja Cetinjskog manastira. Upozorenja o ruskom utjecaju na Zapadnom BalkanuOdluka o protjerivanju Zvinčuka i njegovih suradnika iz Crne gore dolazi u trenutku kada američke i evropske institucije upozoravaju na rusko djelovanje na Zapadnom Balkanu, o čemu je nedavno je raspravljano i tokom saslušanja u američkom Kongresu. Crna Gora najavila je od 1. novembra uvođenje viza za ruske državljane, pridružujući se mjerama EU zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 2022. BiH i Srbija održavaju bezvizni režim s Rusijom, iako Evropska unija godinama traži da uskladi viznu politiku s politikom Unije. Veze sa PrigožinomTelegram kanal Ribar osnovan je u februaru 2018. godine. Jedna od njegovih prvih objava odnosila se na izraelsku zračnu operaciju nad Sirijom, tokom koje je oboren izraelski F-16. U početku se kanal bavio prvenstveno Bliskim istokom, a nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., fokus je prebacio na ukrajinsko ratište. Prije rata imao je oko 30.000 pratilaca, dok je njegov glavni kanal do oktobra 2026. narastao na približno 1,56 miliona. Prema istraživanju ruskog medija The Bell, osnivač plaćeničke grupe Wagner Jevgenij Prigožin od 2019. je financijski podržavao Ribar. Tokom 2020. i 2021. Ribar je imao rubriku u mediju RIA FAN, glavnom portalu Prigožinove medijske grupe "Patriot". Zvinčuk je u intervjuima navodio da su se njegovi putevi s Prigožinovim medijskim strukturama razišli 2022. godine. U martu 2023. osnovana je kompanija "Rybar", s osnovnim kapitalom od 12.000 rubalja, odnosno oko 130 eura. Kao osnivači firme navode se Mihail Sergejevič Zvinčuk, Valerija Vladimirovna Zvinčuk i Denis Valerijevič Vulf. Prema ruskom Jedinstvenom državnom registru pravnih lica, glavna djelatnost kompanije je djelatnost reklamnih agencija. U prve dvije godine poslovanja prihodi firme kretali su se između 80.000 i 200.000 eura. Na svojoj stranici Ribar navodi da se oslanja na donacije. Njegova mreža obuhvaća istoimeni Telegram kanal, kanal na platformi Rutube i zajednicu na mreži VKontakte. Na svojoj stranici Ribar navodi da je među najcitiranijim ruskim Telegram kanalima u stranim medijima te da se fokusira na vojnu analizu, informaciono ratovanje i vizuelnu propagandu. "Danas je naš tim na čelu informacionog rata, braneći interese Ruske Federacije. Znamo kako da lako i efikasno vodimo informacioni rat i predstavimo Rusiju u pravom svjetlu", navodi se u opisu projekta. Prema podacima platforme Telemetr, koja prikuplja podatke o Telegram kanalima i grupama, Ribar je u prosjeku imao oko 142.000 pregleda po objavi i objavljivao oko 26 puta dnevno. Zvinčuk je tvrdio da mu je iskustvo u ruskom Ministarstvu odbrane, gdje je prethodno radio u odsjeku za odnose sa javnošću, omogućilo mu je da razvije vlastiti pristup analizi vojnih informacija. Širenje utjecaja na BalkanuRibar je razvio mrežu kanala za različite dijelove svijeta, uključujući i Balkanar, posvećen Balkanu, koji objavljuje na ruskom jeziku pod sloganom "hronika bureta baruta Evrope". Balkanar uglavnom objavljuje komentare o aktuelnim političkim i sigurnosnim događajima u regiji te često kritikuju Evropsku uniju, NATO i zapadnu podršku pojedinim političkim akterima. Istovremeno, pozitivno predstavljaju rusku ulogu i odnose s lokalnim političkim strukturama. Tako o izborima u Srbiji kanal izvještava pretežno analitički, ali Rusiju koristi kao mjerilo za procjenu političkih poteza. Pozitivno ističe obećanja Studentske liste da Srbija neće uvoditi sankcije Rusiji, prenosi da Kremlj podržava predsjednika Aleksandra Vučića, dok njegova proevropska obećanja opisuje kao predstavu za Brisel. Otvoreno je naklonjen rukovodstvu entiteta Republika Srpska (RS), dok njenog bivšeg predsjednika i lidera vladajuće stranke Milorada Dodika predstavlja kao uspješnog lobistu koji ima pristup i Putinu i administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH naziva "nelegitimnim", dok Sarajevo i "zapadne kuratore" optužuje za centralizaciju zemlje i izazivanje izbornog haosa. Prema Crnoj Gori zauzima kritičan stav zbog njenog prozapadnog kursa, dok uvođenje viza za ruske državljane opisuje kao "radikalan korak radi odobrenja Brisela". Balkanar rusku prijetnju naziva izmišljenom, a NATO vježbe i nabavke nepotrebnim. Prema podacima platforme Telemetrio, Balkanar je početkom oktobra imao oko 18.600 pratilaca i prosječno 12.400 pregleda po objavi. U prvih osam dana oktobra kanal je 80 puta spomenut ili prenesen preko više od 23 različita Telegram naloga, pretežno preko drugih Ribarovih kanala na stranim jezicima. Veze sa Srbijom i BiHZvinčuk je proteklih godina u nekoliko navarata posjećivao zemlje regije. U aprilu 2024. održao je predavanje u hotelu "Moskva" u Beogradu o Telegramu kao sredstvu za kontrolu informacionog prostora, uključujući analizu najpopularnijih Telegram kanala na srpskom jeziku. Javni servis Srbije emitirao je 27. juna emisiju u kojoj je Zvinčuk govorio o dešavanjima na ukrajinskom frontu i ulozi Telegrama u informisanju. U entitetu RS je ranije najavljivana saradnja s Ribarom na uspostavljanju "medijske škole". Entitetska agencija za informacione i komunikacione tehnologije potvrdila je 2024. da se priprema takav sporazum, a Ribar je najavljivao obuke na srpskom jeziku. U novembru 2025. snimio je u Banjaluci videoanalizu prijevremenih izbora za predsjednika RS ispred zgrade Vlade RS i objavio je na svom kanalu. Istraga čeških novinaraČeški portal Seznam Zprávy objavio je u septembru istragu o aktivnostima Ribara u Evropi. Navodi se da su članovi ekipe putovali su po evropskim zemljama i snimali intervjue s političarima, novinarima i stručnjacima, a sugovornici nisu uvijek bili jasno obaviješteni za koji se projekat snima. Češke vlasti ispitale su ruske državljane Vitalija Čaščuhina i Igora Dolmatova, povezane s Ribarom, a potom im naredile da napuste zemlju. Prema tadašnjem pisanju češkog portala, snimanja su bila planirana i u Srbiji, BiH, Slovačkoj, Austriji, Mađarskoj, Belgiji i Francuskoj.

Prvi put u tročlanom Predsjedništvu BiH, na adresi Titova 16 u Sarajevu, sjede dvije žene. Da li je to stvarni iskorak za žene u politici ili samo novo lice starih patrijarhalnih struktura? U novoj epizodi razgovaramo sa Majom Gasal, Jadrankom Miličević i Željkom Umičević, te građankama i građanima Sarajeva, tražeći odgovor na pitanje: ko zaista donosi odluke i može li ova istorijska promjena donijeti više od same simbolike?

Američka senatorka iz redova demokrata Jeanne Shaheen u Sarajevu je 8. oktobra izrazila nadu da će Bosna i Hercegovina nastaviti gledati ka Evropskoj uniji i NATO-u i da će se udaljavati od Rusije.

Američka senatorka iz redova demokrata Jeanne Shaheen u Sarajevu je 8. oktobra izrazila nadu da će Bosna i Hercegovina nastaviti gledati ka Evropskoj uniji i NATO-u i da će se udaljavati od Rusije. Ona boravi u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, u okviru koje je posjetila Memorijalni centar Srebrenica, te dobila priznanje "Počasni građanin Sarajeva". Odnos Rusije prema regionu bio je jedna od tema i njenih ranijih izjava. U ranijem intervjuu za RSE, Shaheen je navela da Rusija ima interes za destabilizaciju Zapadnog Balkana, koji Moskva vidi kao "potencijalni drugi front". Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru za vanjske odnose Senata, duže vrijeme upozorava i na sigurnosne rizike na Zapadnom Balkanu i zalaže se za snažnije prisustvo Sjedinjenih Država u regionu. "Nadam se da ćete nastaviti gledati ka Evropskoj uniji i NATO savezu u budućnosti i da ćete se udaljavati od Rusije", poručila je Shaheen tokom susreta sa novinarima u Sarajevu. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, američka senatorka više puta je isticala podršku njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru, uz ocjenu da je nastavak američkog i međunarodnog angažmana važan za očuvanje stabilnosti. "Vjerujem da je jako važno da Sjedinjene Države nastavljaju igrati ulogu u pružanju podrške napretku zemlje i nadam se da ćete nastaviti gledati ka Evropskoj uniji i NATO savezu u budućnosti. Ja sam podržavala teritorijalni integritet ove zemlje i jako mi je drago što smo imali priliku da usvojimo neke zakone kao podršku Bosni I Hercegovini i Zapadnom Balkanu", poručila je ona u Sarajevu, 8. oktobra. Prema njenim riječima, pozicija Kongresa Sjedinjenih Država prema Bosni i Hercegovini je jedinstvena. "Bosna i Hercegovina je zemlja koja je okrenuta ka Evropskoj uniji i Zapadu i mi nastojimo podržati takvu sliku. Mislim da je važno podsjetiti administraciju na ulogu koju BiH, Zapadni Balkan i cijela ova regija treba da igraju u Evropskoj uniji", kazala je senatorka Shaheen. Južna interkonekcija dobar projekat za regionSenatorka Shaheen se osvrnula i na pitanje izgradnje Južne interkonekcije u bh. entitetu Federacija BiH. Projekat se razvija u okviru šireg cilja smanjenja potpune ovisnosti Bosne i Hercegovine o ruskom plinu, koji se u zemlju isporučuje preko Srbije putem Turskog toka. Inicijativu podržavaju Sjedinjene Američke Države s ciljem jačanja energetske, prometne i digitalne povezanosti u toj regiji. "Što se tiče plinske interkonekcije, mislim da je u interesu Bosne i Hercegovine i u interesu cijelog Zapadnog Balkana da se riješite ruskog gasa i goriva. Zapadni svijet radi ka tome, i mislim da je u interesu u ovom dijelu Evrope da isto to radi. I Zapadna Evropa to radi. Ja mislim da je to dobar projekat za region", kazala je senatorka. Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda (Splita) u Hrvatskoj, preko Posušja u Hercegovini, do Travnika u središnjoj Bosni, s odvojkom prema Mostaru. Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura. BiH kupuje ruski plin od 1979. godine, kada je izgrađen jedini postojeći plinovod od Beograda do Sarajeva. Senatorka Shaheen dobitnica priznanja 'Počasni građanin Grada Sarajeva'Američka senatorka Jeanne Shaheen dobitnica je i priznanja "Počasni građanin Grada Sarajeva" za 2025. godinu, koje joj je uručeno 7. oktobra. Kako je rečeno iz Grada Sarajeva, priznanje joj je dodijeljeno zbog njenog dugogodišnjeg angažmana i podrške Bosni i Hercegovini, te zalaganja za jačanje odnosa između BiH i Sjedinjenih Američkih Država. Navodi se i da se Shaheen tokom političkog djelovanja zalagala za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i prosperiteta Bosne i Hercegovine, te podržavala euroatlantske težnje Bosne i Hercegovine. Nagradu Shaheen je 7. oktobra u Gradskoj vijećnici u Sarajevu uručio gradonačelnik Samir Avdić. Tokom svog političkog djelovanja, Shaheen je nekoliko puta posjetila Bosnu i Hercegovinu.

Gotovo 50 osoba uhapšeno je u međunarodnoj policijskoj akciji protiv mreže za trgovinu drogom čiji su članovi povezani sa zemljama Zapadnog Balkana, saopštila je 8. oktobra Evropska policijska agencija EUROPOL. U saopštenju se ističe kako se uhapšeni dovode u vezu s ubistvima, otmicama, pucnjavama i napadima ručnim bombama širom Evrope. Akcija je kulminirala 6. oktobra pretresima na 42 lokacije u Sloveniji i Španiji, dok su hapšenja koordinisana iz operativnog centra koji je uz podršku EUROPOL-a uspostavljen u Ljubljani. Među osumnjičenima su državljani Bosne i Hercegovine i Srbije, zajedno sa osobama iz Slovenije, Bugarske, Turske i Nizozemske. U istrazi su učestvovale policijske i pravosudne službe iz 22 države. Najviše hapšenja u SlovenijiNajveći broj osumnjičenih uhapšen je u Sloveniji, njih 34, navode u EUROPOL-u, dok je po jedna osoba privedena u Španiji i Hrvatskoj. Još 11 osumnjičenih ranije je uhapšeno tokom višegodišnje istrage. Tokom posljednjeg dana akcije, u saopštenju se navodi i da je policija zaplijenila 66 kilograma droge, uključujući 51 kilogram kanabisa i 15 kilograma amfetamina, kao i vatreno oružje, nakit i gotov novac. Istraga je pokazala da je kriminalna grupa velike količine narkotika skrivala u komercijalnim teretnim pošiljkama, koristeći legalne transportne rute kao paravan za krijumčarenje. Članovi mreže, prema navodima EUROPOL-a, angažovali su vozače uglavnom iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Bugarske koji su kamionima, kombijima i automobilima prevozili drogu zajedno s legalnom robom. Za komunikaciju i koordinaciju koristili su šifrovane platforme SKY ECC i CryptCom. Kokain, kanabis, amfetamin, MDMA i metamfetamin transportovani su iz Belgije, Nizozemske i Španije prema drugim evropskim državama. Legalni transport robe istovremeno je donosio dodatnu zaradu i smanjivao troškove krijumčarenja. Gubici droge završavali nasiljemPrema rezultatima istrage, u EUROPOL-u ističu kako su zaplijenjene pošiljke droge ili sporovi među članovima mreže često završavali nasilnim obračunima. Istražioci grupu povezuju s više pucnjava, ubistava i pokušaja ubistava, kao i s otmicom jednog člana organizacije. U napadima su korištene eksplozivne naprave, uključujući ručne bombe, a mete su bili članovi kriminalne mreže i članovi njihovih porodica. Vlasti navode da je nasilje korišteno radi naplate gubitaka, kažnjavanja odgovornih za neuspjele pošiljke i održavanja kontrole unutar organizacije. Tokom istrage otkriven je i jedan pokušaj ubistva u Španiji. Od februara 2022. do septembra 2026. godine vlasti su zaplijenile 253 kilograma kokaina, 404 kilograma kanabisa, 18,8 kilograma metamfetamina i 825 grama MDMA. Oduzeto je i 550 litara anhidrida sirćetne kiseline, hemikalije koja se koristi u proizvodnji droge, automatsko oružje s prigušivačem, municija i više pištolja. Međutim, EUROPOL navodi da zaplijenjene količine predstavljaju samo dio ukupnih kriminalnih aktivnosti. Analizom komunikacija preko SKY ECC-a i drugim dokazima istražioci su rekonstruisali dodatne transporte i transakcije povezane sa osumnjičenima. Kako je Sky u BiH povezao političare, narko-kartele i policiju?Zbog toga se očekuje da će osumnjičeni biti procesuirani za promet dodatnih 2,5 tone kanabisa, 474 kilograma kokaina, 104 kilograma heroina, 30 kilograma amfetamina, 11,6 kilograma MDMA, po jedan kilogram ketamina i hašiša, 18.000 tableta ekstazija i 1.000 jedinica psihoaktivnih gljiva. Istražioci su takođe identifikovali 45 litara ulja namijenjenog za proizvodnju amfetamina. U saopštenju se navodi i kako je EUROPOL je tokom istrage pružao analitičku i operativnu podršku nacionalnim policijama, a na dan akcije stručnjak te agencije i hrvatski istražilac radili su iz koordinacionog centra u Ljubljani. Iz tog centra u realnom vremenu koordinisana su hapšenja i aktivnosti istražilaca na području više država.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv 90-godišnjeg Petra (Bonifacije) Barbarića iz Ljubuškog, zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, nekadašnjeg načelnika Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO), saopćilo je Tužilaštvo BiH 8. oktobra. Optužnica tereti Barbarića da je 2. novembra 2025. održao govor na groblju u Čapljini, u blizini nezakonito podignutog spomenika Praljku, koji je pred Haškim tribunalom 2017. godine pravosnažno osuđen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Barbarić je državljanin BiH i Hrvatske, a otpušten je iz Franjevačkog reda 1998. godine. Kako je objavila ranije Mostarsko-duvanjska biskupija, unatoč tome, ostao je u župnom stanu u Čapljini i pastoralno djelovao bez crkvenog ovlaštenja. Iz Tužilaštva BiH su saopćili da je Barbarićev govor posvećen Praljku prenijelo više elektronskih medija, odnosno internet portala, i da je zabilježio veliki broj pregleda kao i reakcija javnosti i građana. Naveli su i da će biti nastavljena istraga u predmetu s ciljem otkrivanja osoba koje su u novembru prošle godine nezakonito postavile spomenik Praljku. U BiH je od jula 2021. godine krivično djelo javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, predviđaju kazne zatvora od tri mjeseca do pet godina za negiranje ili opravdavanje ratnih zločina. Za dodjeljivanje priznanja ili druge oblike veličanja osuđenih ratnih zločinaca propisana je kazna od najmanje tri godine zatvora. Bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak pravosnažno je 2017. osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih tokom rata u BiH. Nakon izricanja presude 29. novembra 2017. popio je otrov u sudnici i istog dana preminuo.

Posljednje dvije godine bh. političku scenu su obilježile blokade i opstrukcije. Bosna i Hercegovina za to vrijeme nije napravila ozbiljniji iskorak ni prema Evropskoj uniji ni prema NATO-u. Sada se, nakon izbora, ponovo otvara mogućnost da vlast na državnom nivou formiraju Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) – stranke koje su, u različitim kombinacijama, već godinama dio vlasti i političkih dogovora u BiH. No, može li se govoriti o nekom novom početku na planu evropskih i evroatlanskih integracija? SNSD, čiji je lider prorusko orijentisani Milorad Dodik, otvoreno se protivi članstvu BiH u NATO-u, a u posljednjim istupima glasno govori i protiv EU, pod sadašnjim vodstvom. HDZ BiH evropski put zvanično podržava. SDA, iako je prethodni mandat provela u opoziciji na državnom nivou, tokom ranijih mandata u vlasti nije imala rješenje brojnih problema koji godinama koče evropske integracije. Nijedna od tri stranke nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) koje stavove će zastupati u pregovorima o formiranju vlasti kada su u pitanju evropske integracije, članstvo u NATO-u i odnos prema Rusiji. Šta poručuju EU i NATO?Bosna i Hercegovina je u decembru 2022. godine dobila kandidatski status za članstvo u EU i zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, ali je veliki dio posla ostao nedovršen. Reforme pravosuđa, borba protiv korupcije, funkcionisanje institucija, državna imovina, pitanje Ustavnog suda i brojni drugi sporovi i dalje čekaju politički dogovor. Osim toga Evropske institucije posljednjih godina redovno upozoravaju i na maligni ruski uticaj, te da se od Bosne i Hercegovine očekuje "puno usklađivanje" sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. To uključuje i odnos prema Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. Evropski parlament je u posljednjim ocjenama pozdravio formalno usklađivanje BiH sa sankcijama Rusiji, ali je istovremeno upozorio da političke blokade i podjele nastavljaju usporavati reformski i evropski put zemlje. Evropska komisija je ranije upozorila i da vlasti u Bosni i Hercegovini nisu provele nijednu od 113 preuzetih reformskih mjera, zbog čega je zemlja ostala bez prvih tranši evropske finansijske pomoći. Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas i komesarka za proširenje Marta Kos pozvale su 6. oktobra političke aktere da "bez odlaganja" formiraju vlast na svim nivoima i grade konsenzus kako bi BiH napredovala prema članstvu u Evropskoj uniji. Poručile su da će EU nastaviti podržavati evropske integracije Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene i teritorijalno cjelovite države, te da od novih vlasti očekuje nastavak provođenja reformi i korištenje prilike koju pruža evropski Plan rasta za Zapadni Balkan. Iz sjedišta NATO-a za RSE poručuju kako Alijansa očekuje formiranje institucija i nastavak saradnje sa Bosnom i Hercegovinom. Naglašava se da NATO ostaje snažno posvećen suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. Na upit RSE u kojoj mjeri bi bliske veze koje neki od pobjednika izbora u Bosni i Hercegovini održavaju s Rusijom mogle uticati na odnose te zemlje s NATO-om iz Alijanse su naveli kako su "Stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina, kao i miran Zapadni Balkan, u našem su strateškom interesu". "NATO podržava operaciju Evropske unije Althea, koja se provodi u okviru aranžmana Berlin Plus, i nećemo dozvoliti da se u Bosni i Hercegovini pojavi bezbjednosni vakuum. Prijetnje secesijom, unutrašnja politička prepucavanja, retrogradne i nacionalističke ideje destabilizujuće su i opasne", naveli su iz NATO-a u odgovoru za RSE. NATO podsjeća i da sa Bosnom i Hercegovinom sarađuje više od tri decenije, te da nastavlja podržavati reformske procese, jačanje otpornosti institucija i kapaciteta Oružanih snaga BiH. Dodik između Moskve i WashingtonaS obzirom na stavove EU i NATO-a, ruski uticaj bi, po ocjenama sagovornika RSE, mogao biti jedna od ključnih tema i kod daljeg formiranja državne vlasti u BiH. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik posljednjih godina održavao je bliske političke odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok su predstavnici Republike Srpske odbijali podržati uvođenje sankcija Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. Nekoliko dana prije izbora Dodik je ponovo boravio u Moskvi gde ga je primi i ruski predsjednik, a u izbornoj noći zahvalio se i Putinu i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka u Beču, smatra da je ruska dimenzija Dodikove politike ostala nepromijenjena. "Ono što je konstanta i što se ne može mijenjati jeste ta proruska dimenzija. Od proruskog stava ne može da odstupi. Ta linija mu je donijela političke poene i ona ostaje jedan od temelja njegovog političkog pozicioniranja", kaže Džihić za Radio Slobodna Evropa. Dodaje kako sa druge strane SDA ima jasnu poziciju prema kojoj je Rusija agresor u Ukrajini, a ruski uticaj u regionu negativan. "Veliko pitanje ostaje kako će se HDZ BiH postaviti prema Rusiji i koliko će uspjeti balansirati između evropske politike i partnerstva sa SNSD-om. Njihov stav će dosta zavisiti i od stava u Hrvatskoj, koja se priključila politici Evropske unije u sankcijama prema Rusiji", naveo je. A politički analitičar Mladen Bubonjić smatra da će na procese u BiH značajno uticati dešavanja van zemlje, od rata u Ukrajini do odnosa Evropske unije, Rusije i Sjedinjenih Država. Od toga će, ocjenjuje, zavisiti i dalji odnosi Dodika i Moskve, ističući da lider SNSD-a "kalkuliše" u skladu sa političkim interesima. "Rusiji odgovara da na ovom prostoru postoji politički klin koji usporava evropske i evroatlantske integracije. U tom kontekstu interesi Moskve i Dodika se prepoznaju i preklapaju", rekao je Bubonjić. Sa druge strane, Vedran Džihić ističe kako je Dodik istovremeno politički profitirao i na promijenjenim okolnostima u odnosima sa Sjedinjenim Državama, nakon što su mu krajem prošle godine ukinute američke sankcije koje su mu uvedene zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma, koruptivnih aktivnosti i podrivanja institucija BiH. Nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, sankcije su ukinute, što je Dodik tokom kampanje predstavljao kao dokaz promijenjenog odnosa Washingtona prema njemu i Republici Srpskoj. Vlasti Republike Srpske su prethodnih godina izdvojile više miliona evra za angažovanje lobističkih kuća i konsultantskih firmi u Sjedinjenim Državama, nastojeći da poprave političku poziciju entiteta i njegovog rukovodstva u američkim političkim krugovima. Bez velikih očekivanja na evropskom putu'Za razliku od HDZ-a BiH i SDA, koji su tokom kampanje evroatlantske integracije isticali kao jedan od prioriteta buduće vlasti, SNSD je nastavio nastupati sa znatno kritičnijih pozicija prema Evropskoj uniji. Lider stranke Milorad Dodik posljednjih mjeseci više puta je kritikovao sadašnje rukovodstvo EU, protivio se pojedinim zahtjevima iz Bruxellesa koje podrazumijevaju nove nadležnosti države. Istovremeno, SNSD je nastavio zagovarati saradnju sa Evropskom unijom, ali uz protivljenje članstvu BiH u NATO-u i odbacivanje dijela politika EU prema Rusiji. Za Vedrana Džihića, predavača na Fakultetu političkih nauka u Beču, izborni rezultat ne donosi mnogo nepoznanica o daljem toku EU integracija. "Ne vidim, barem u sljedećem periodu, neke posebne šanse da se tu nešto pokrene sa mrtve tačke. Kompromisi između ove tri nacionalne stranke u mogućem novom sazivu Vijeća ministara nisu prirodni, barem kada je riječ o evropskim integracijama i jačanju funkcionalnosti države", istakao je Džihić. Evropska komisija je 2019. definisala 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti kako bi napredovala prema članstvu. Oni uključuju reforme pravosuđa, borbu protiv korupcije, funkcionisanje institucija, javnu upravu i zaštitu ljudskih prava. Džihić navodi kako SNSD i HDZ "zagovaraju daljnju etno-teritorijalizaciju Bosne i Hercegovine i slabljenje zajedničke države", dok se SDA i druge probosanske snage zalažu za funkcionalniju BiH. "Jedino je pitanje da li će biti dovoljno pragmatizma da se kroz minimalne korake i reforme osigura da Bosna i Hercegovina nastavi dobijati sredstva iz Plana rasta i drugih evropskih fondova", rekao je Džihić. NATO ostaje podijeljena temaBosna i Hercegovina je članica programa Partnerstvo za mir od 2006. godine, dok je saradnja sa NATO-om posljednjih godina nastavljena kroz Program reformi BiH. Ipak, politički konsenzus o članstvu nikada nije postignut.Dodikov SNSD godinama insistira na vojnoj neutralnosti Republike Srpske, dok SDA i HDZ BiH podržavaju približavanje NATO savezu. "Oficijalnog i formalnog ubrzanog puta ka NATO savezu u ovoj situaciji neće moći biti. Ali neće biti ni momenata da se ta saradnja potpuno prekida. Ona će se odvijati otprilike onako kako se odvijala i do sada", rekao je Džihić. Međutim, direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović smatra da, uprkos dubokim razlikama, prostor za dogovor postoji. "Na kraju će ključnu ulogu imati spremnost političkih aktera da razgovaraju i postižu kompromise. Koliko god političke pozicije danas djelovale udaljene, vlast se ne može formirati bez dogovora stranaka koje imaju legitimitet dobijen na izborima", rekao je Hadžović. Šta je ostavila vlast iz prethodnog mandata?Državnu vlast nakon izbora 2022. godine činili su SNSD, HDZ BiH i stranke okupljene oko "Trojke". Iako je Bosna i Hercegovina u tom periodu dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji i odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora, niz ključnih reformi nije usvojen, zbog čega je evropski put usporen. Zemlja je tokom 2024. kasnila sa Reformskom agendom potrebnom za korištenje sredstava iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan, od čega je za BiH predviđeno oko milijardu eura. Političke sporove obilježila su pitanja Ustavnog suda BiH, državne imovine i nadležnosti državnih institucija, uz protivljenje vlasti Republike Srpske imenovanju novih sudija i prisustvu stranih sudija u Ustavnom sudu. Mandat su pratili i sukobi zbog secesionističkih odluka vlasti RS-a koje su osporavale odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, dok je lider SNSD-a Milorad Dodik, uprkos smjeni sa funkcije predsjednika RS nakon pravosnažne presude, zadržao poziciju stranačkog lidera i značajan politički uticaj.

Bivša predsjednica Republike Srpskevi i osuđena za ratne zločine pred Haškim tribunalom, Biljana Plavšić, uz počasti je sahranjena u Banjaluci. Plavšić je preminula 1. oktobra u Beogradu, u 96. godini.

Dugogodišnja podrška Bosni i Hercegovini, ali i upozorenja na političke i sigurnosne prijetnje u regionu, obilježili su angažman američke senatorke Jeanne Shaheen prema Zapadnom Balkanu. Sarajevo joj je za taj angažman dodijelilo priznanje počasne građanke za 2025. godinu.

Američka senatorka iz redova demokrata Jeanne Shaheen dobitnica je priznanja "Počasni građanin Grada Sarajeva" za 2025. godinu. Priznanje joj je uručeno, kako je rečeno iz Grada Sarajeva, zbog njenog dugogodišnjeg angažmana i podrške Bosni i Hercegovini, te zalaganja za jačanje odnosa između BiH i Sjedinjenih Američkih Država. Navodi se i da se Shaheen tokom političkog djelovanja zalagala za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i prosperiteta Bosne i Hercegovine, te podržavala euroatlantske težnje Bosne i Hercegovine. Time je, kako se ističe u obrazloženju, postala jedna od značajnih i postojanih saveznica Bosne i Hercegovine na američkoj političkoj sceni. Ističe se i njen doprinos afirmaciji Sarajeva, posebno kroz zalaganje za glavni grad Bosne i Hercegovine kao simbol otpornosti i evropske budućnosti. Nagradu Shaheen je 7. oktobra u Gradskoj vijećnici u Sarajevu uručio gradonačelnik Samir Avdić. Tokom svog političkog djelovanja, Shaheen je nekoliko puta posjetila Bosnu i Hercegovinu. Interes Rusije destabilizacija regiona Zapadnog BalkanaJeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru za vanjske odnose Senata, duže vrijeme upozorava na sigurnosne rizike na Zapadnom Balkanu i zalaže se za snažnije prisustvo Sjedinjenih Država u regionu. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, više puta je isticala podršku njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru, uz ocjenu da je nastavak američkog i međunarodnog angažmana važan za očuvanje stabilnosti. Na marginama Minhenske sigurnosne konferencije, u februaru ove godine, gdje je predvodila delegaciju Odbora za vanjske odnose američkog Senata na sastanku sa članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem i tadašnjim visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom, izrazila je zabrinutost zbog secesionističke retorike i poteza Milorada Dodika, za koje je navela da ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i regionalnu stabilnost. Sjedinjene Američke Države su, u oktobru prošle godine ukinule sankcije Miloradu Dodiku, kao i članici Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željki Cvijanović i pojedinim članovima Dodikove porodice koji su bili pod američkim sankcijama. U fokusu njenih izjava je i odnos Rusije prema regionu. Shaheen je u intervjuu za RSE rekla kako Rusija ima interes za destabilizaciju regiona Zapadnog Balkana koji Moskva vidi kao "potencijalni drugi front". Navela je i da SAD moraju osigurati da Rusija zna da su američke snage u regionu "u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". Povodom zabrinutosti zbog mogućnosti nestabilnosti koja uključuje Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Srbiju, ona je rekla da je "riječ o povezanosti Srbije i Srba u (bh. entitetu) Republici Srpskoj s Rusijom, te o ruskom interesu za destabilizaciju regiona". "Rusija to vidi kao potencijalni drugi front, a mi moramo učiniti sve što možemo kako bismo očuvali stabilnost u regionu. Takođe moramo jasno dati do znanja da i naša vojska vrlo pažljivo prati situaciju", rekla je Shaheen, koja je i kopredsjednica Senatske grupe za posmatranje NATO. Navodeći da NATO ima snage na Kosovu i misiju EUFOR-a u BiH ona je istakla: "Moramo osigurati da Rusi znaju kako su te snage u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". Shaheen je rekla da SAD moraju da osiguraju suzbijanje ruskog hibridnog ratovanja gdje god je to moguće. "To nije samo u interesu Amerike, već i u interesu naših evropskih saveznika", dodala je ona. Na pitanje zabrinutost zbog aktivnosti Rusije duž istočnog krila NATO saveza, Shaheen je rekla da Rusija ne sprovodi hibridno ratovanje samo u toj oblasti, a da Srbiju koristi kao "usputnu stanicu".

Manja izlaznost, manje izbornih prevara i brzo objavljeni rezultati – to je epilog prve upotrebe savremenih tehnologija na izborima u Bosni i Hercegovini. Nakon što su se godinama glasovi ručno brojali, u zemlji u kojoj svaka osoba glasa pomoću četiri glasačka listića, na izborima 4. oktobra skeneri su mnogo brže radili posao. Rezultati su prvi put bili poznati samo sat vremena nakon zatvaranja birališta. Istovremeno, izbore je obilježila istorijski mala izlaznost. U državi sa oko 3,4 miliona glasača, na izbore je izašlo nešto više od 1,4 miliona, odnosno tek nešto više od 42 odsto. Ovo je oko 10 odsto manje nego na prošlim opštim izborima, 2022. godine. U Koaliciji "Pod lupom", nevladinoj organizaciji koja prati izbore, ocjenjuju da su nepravilnosti koje su pratile prethodne cikluse, a koje su sada sprečene, davale lažnu sliku o odzivu birača. "Dosta ovih nepravilnosti jeste napumpavalo izlaznost", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Hasan Kamenjaković iz ove organizacije. Centralna izborna komisija (CIK) BiH i posmatračke organizacije ocjenjuju da je primjena izbornih tehnologija bila uspješna. Da li su skeneri spriječili 'glasanje mrtvih'?Na ovim izborima, glasači su identifikovani pomoću otiska prsta, i bez toga nije bilo moguće glasati. Listiće nisu ubacivali u glasačke kutije, nego u skener koji je automatski evidentirao kome su dali svoj glas. Ipak, radi kontrole, glasovi se broje i ručno, a eventualne razlike se dodatno provjeravaju. Predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije, Dubravko Malinić, kaže za RSE da su se nove izborne tehnologije dobro pokazale. "Vjerovatno jeste smanjena mogućnost izborne prevare. Ručno brojanje koje su birački odbori proveli nakon zatvaranja biračkih mjesta su pokazali gotovo identične rezultate kao i one koje su pokazali skeneri", istakao je on. U Koaliciji "Pod lupom" navode da je dan izbora bio mnogo pošteniji nego ranije. "Nismo mogli imati glasanje više puta, glasanje umjesto umrlih osoba, glasanje umjesto izašlih, glasanje na više biračkih mjesta, dopisivanje glasova, poništavanje glasova za političke oponente. Nismo imali direktne manipulacije pri pakovanju i brojanju materijala", izjavio je za RSE Hasan Kamenjaković, menadžer za odnose sa javnošću u ovoj organizaciji. Koliko je stari sistem bio podložniji manipulaciji, pokazuju posljednji održani izbori prije ovog oktobra, kada su građani Republike Srpske izašli na prijevremene izbore za predsjednika ovog bh. entiteta, u novembru 2023. godine. CIK BiH je poništio te izbore na 136 biračkih mjesta u 10 gradova i opština, jer je, između ostalog, dokazano da je bilo nepravilnog dodavanja i oduzimanja glasova, krivotvorenja potpisa, te brojanja nevažećih listića kao važećih. Nove tehnologije i izlaznost na izborimaU Koaliciji "Pod lupom" su, navode, očekivali ovakvu izlaznost, te da ona daje stvarnu sliku stvari. Hasan Kamenjaković iz ove organizacije dodaje da uvijek postoji mogućnost građanske apatije, i da to nije isključeno, ali da su u "Pod lupom" sigurni da je do razlike od 10 posto između ovih i izbora 2022. došlo jer su skeneri eliminisali izborne nepravilnosti. Sistem je složeniji nego ranije, čekalo se i duže od pola sata u redovima za glasanje, te manja izlaznost nije iznenađenje, smatra politički analitičar Mladen Bubonjić. "Što se tiče same izlaznosti, i to se očekivalo, da će nove tehnologije pokazati ne toliko ishod politički, koliko stvarnu situaciju, koliko ljudi glasa. S druge strane, uzevši u obzir da je poprilično i komplikovano, bar za prvi put, očekivalo se da se neće baš svi najbolje snaći, a i da će dobrim djelom zbog tih poteškoća biti i većih gužvi", izjavio je Bubonjić za RSE. Od većih gradova u BiH, jedino je u Banjaluci glasalo više od 50 odsto biračkog tijela. Gde su moguća poboljšanja?Ipak, izborni proces u BiH još ima svojih manjkavosti – koje se prvenstveno tiču predizborne kampanje. Kako su "Pod lupom" i "Transparency International BiH" upozoravali u mjesec dana uoči izbora, stranke su konstantno kršile pravila kampanje, a najveći prestupi su bili u području zloupotrebe javnog novca. Tako su različiti nivoi vlasti građanima iz budžeta uoči izbora "poklonili" više od 40 miliona evra. Dubravko Malinić iz banjalučke izborne komisije kaže da je na dan izbora bilo malih problema, ali da su oni otklanjani u hodu, i nisu uticali na efikasnost procesa. Ocjenjuje da ima prostora za napredak, naročito u obuci. "Prije svega mislim da se neke stvari na vrijeme odrade, što ovaj put nije učinjeno od strane samog dobavljača. Da se ostavi prostora da se napravi malo bolja organizacija. Ovo je ipak sad bilo prvi put, bio izazov za sve nas koji smo radili", kazao je Malinić. U "Pod lupom" tvrde da je upotreba tehnologije "pola posla", ali da su i dalje ostali određeni problemi na biralištima. Hasan Kamenjaković ističe da su i na ovim izborima bile nepravilnosti koje se "tradicionalno ponavljaju". "Kao što je npr. porodično glasanje, kada više ljudi glasa, nekako istovremeno. Zatim pružanje pomoći pri glasanju, gdje je jedna osoba pomagala većem dijelu birača da glasaju u kabini. Ili zloupotreba pomoći pri glasanju, gdje nismo imali dokaze da je određenim osobama potrebna pomoć u glasanju", nabraja Kamenjaković. Dan nakon izbora, iz ove Koalicije su saopštili da su više od 100 sličnih nepravilnosti prijavili CIK-u. Iz CIK-a je ranije navedeno da su na dan izbora primili oko 60 prigovora na kršenje izborne šutnje i 50 prigovora za povrede na biračkim mjestima, što je prepušteno na odlučivanje opštinskim i gradskim izbornim komisijama.

Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za BiH i Demokratska fronta najavile su 7. oktobra da će formirati vlast u Kantonu Sarajevo. Ove političke opcije, prema preliminarnim rezultatima izborima koji su održani 4. oktobra, imaju 18 mandata u Skupštini Kantona Sarajevo od ukupno 35 mjesta. Muamer Bandić, iz Stranke za BiH na konferenciji za novinare u Sarajevu je rekao da će se većina temeljiti na programskim ciljevima. "Ovo nije nova 'Trojka', već stranke koje će sklopiti dogovor na osnovu političkih rezultata", izjavio je Bandić. Kako je rekao Faruk Kapidžić, iz SDA, ove stranke će do dodjele certifikata napraviti program i odrediti imena. Iz Demokratske fronte je rečeno da sa dva poslanika "odlučuju koji će od dva bloka odlučivati". Sve tri stranke su u prošlom sazivu bile opozicione. U Bosni i Hercegovini su 4. oktobra održani Opšti izbori na koji su birani članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, predsjednik Republike Srpske, zastupnici u entitetskim parlamentima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, te zastupnici u kantonalnim skupštinama u deset kantona u Federaciji BiH. Prema preliminarnim rezultatima, Stranka demokratske akcije Bakira Izetbegovića, Socijaldemokratska partija BiH na čelu s Nerminom Nikšićem, te Hrvatska demokratska zajednice vodeće su u entitetu Federacija BiH. U Republici Srpskoj uvjerljivo vodi Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika čiji kandidat Savo Minić vodi i u utrci za predsjednika RS-a. Nakon direktnih izbora slijede formiranje entitetskih parlamenata, te indirektni izbori za državni Dom naroda Parlamenta BiH, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i Vijeće naroda Narodne skupštine Republike Srpske. U Federaciji BiH će se u Parlamentu indirektno birati i entitetski predsjednik, te potpredsjednici. Nakon toga slijedi formiranje Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada. U deset kantona u Federaciji BiH, također, se trebaju formirati skupštine i imenovati vlade.

Uz počasni plotun, počasnu stražu, prisustvo članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović, te vrha bh. entiteta Republika Srpska, u Banjaluci je 7. oktobra sahranjena ratna zločinka i bivša predsjednica RS Biljana Plavšić. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio ju je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora zbog progona Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u 37 općina širom Bosne i Hercegovine tokom 1992. godine. U Bosni i Hercegovini je od jula 2021. godine krivično djelo javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, predviđaju kazne zatvora od tri mjeseca do pet godina za negiranje ili opravdavanje ratnih zločina, dok za dodjeljivanje priznanja, privilegija ili druge oblike veličanja osuđenih ratnih zločinaca zakon propisuje zatvorsku kaznu od najmanje tri godine. Sahrani Biljane Plavšić na banjalučkom groblju Sveti Pantelija prisustvovalo je oko hiljadu osoba, a među njima su, osim Cvijanović, bili predsjednici entiteta, entitetskog Parlamenta i Vlade, Siniša Karan, Nenad Stevandić, te Savo Minić. Prisutan je bio i Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Počasni plotun izveli su pripadnici Počasne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa, kako će postupiti na sahranu uz odavanje počasti Biljani Plavšić, osuđenoj za ratne zločine. Prije sahrane, u Banskom dvoru u Banjaluci održana je i komemoracija Biljani Plavšić. Komemorativni skup pratile su takođe počasti, a prisustvovali su Nenad Stevandić, ministri u Vladi RS Goran Selak i Željko Budimir, te Milorad Dodik, kao i neki od bivših zvaničnika RS, prijatelji, članovi porodice i poznanici. Komemoraciji i sahrani nije prisustvovao niko od zvaničnika Srbije. Počasna straža MInistarstva unutrašnjih poslova RS stajala je uz fotografiju Biljane Plavšić, ispred koje su bila izložena njena odlikovanja. Osim komemorativnog skupa, organizovano je i upisivanje u knjigu žalosti. Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata ranije je izjavio da Plavšić "zaslužuje sve počasti". Plavšić je preminula 1. oktobra u Beogradu u 96. godini života. U Beogradu je 6. oktobra služeno opijelo, nakon čega je kovčeg otpremljen za Banjaluku. Plavšić je ostala upamćena po fotografiji, objavljenoj 1992. godine, na kojoj korača preko tijela mrtvog muslimanskog civila u Bijelini kako bi poljubila Željka Ražnatovića "Arkana". U pravomoćnoj presudi iz 2003. Haški sud je utvrdio da je Plavšić priznala da je, kao članica najvišeg političkog vodstva bosanskih Srba, sudjelovala u politici etničkog razdvajanja koja je dovela do smrti hiljada ljudi i prisilnog protjerivanja desetaka hiljada drugih. Sud je naveo da su progoni uključivali deportacije, prisilna premještanja stanovništva, nezakonita zatočenja, okrutno postupanje te uništavanje imovine i vjerskih objekata nesrpskog stanovništva. Haški suci zaključili su i da je Plavšić podržavala i opravdavala kampanju etničkog čišćenja koju su provodile političke, vojne i policijske strukture bosanskih Srba. U presudi je navedeno da je bila svjesna raširenih zločina nad nesrbima, ali ih nije spriječila niti kaznila odgovorne, premda je imala znatan politički utjecaj. Prilikom priznanja krivnje izjavila je da prihvaća činjenicu da su "hiljade nevinih Muslimana i Hrvata bile žrtve organiziranog i sistemskog nastojanja da ih se ukloni s područja koja su srpske vlasti smatrale svojima". Prema sporazumu o priznanju krivice, odbačene su ostale optužbe, uključujući i onu za genocid. Sedam godina kasnije, dok je služila kaznu u Švedskoj, u intervjuu za švedski magazin Vi povukla je svoje priznanje krivnje, tvrdeći da ga je dala kako bi izbjegla duži zatvor. Nakon što je odslužila dvije trećine kazne, Plavšić je 2009. godine puštena na slobodu. Iz Švedske je avionom Vlade Republike Srpske prebačena u Beograd, gdje ju je na pisti dočekao tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Tokom rata Plavšić je bila jedna od najbližih saradnica Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Među najpoznatijim prizorima iz tog razdoblja ostala je fotografija iz 1992. godine na kojoj Plavšić u Bijeljini prelazi preko tijela ubijenog muslimanskog civila kako bi pozdravila Željka Ražnatovića Arkana, vođu srpske paravojne jedinice. "Postoji 12 miliona Srba i čak i ako ih šest miliona pogine na ratištu, preostalih šest miliona i dalje će ubirati plodove te borbe", jedna je od izjava koje je dala tokom rata. Pojedini mediji navodili su da ju je bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević smatrao radikalnom osobom, dok ju je njegova supruga Mirjana Marković nazvala "ženskim Mengeleom", aludirajući na nacističkog doktora Josefa Mengelea. Prije ulaska u politiku Plavšić je izgradila značajnu akademsku karijeru kao biologinja. Objavila je oko stotinu naučnih radova, a Univerzitet u Sarajevu imenovao ju je profesoricom 1956. godine. Obnašala je i dužnost dekanice Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te se naučno usavršavala u Pragu i Sjedinjenim Američkim Državama. Uoči rata u Bosni i Hercegovini bila članica Predsjedništva BiH. Tokom rata Plavšić je bila desna ruka Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge najteže ratne zločine. Uoči rata bila je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tokom rata postala je jedna od ključnih političkih figura bosanskih Srba. Za razliku od dijela tadašnjeg vodstva Republike Srpske, podržala je Daytonski mirovni sporazum kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Poslije rata obnašala je dužnost predsjednice Republike Srpske. Nakon sukoba s pristalicama Radovana Karadžića i njegove Srpske demokratske stranke osnovala je Srpski narodni savez. Početkom 2000-ih postupno se povukla iz političkog života nakon izbornih neuspjeha svoje stranke na lokalnoj razini. Godinu kasnije dobrovoljno se predala Haškom tribunalu pred kojim je osuđena kao najviše rangirana politička dužnosnica bosanskih Srba koja je priznala krivicu.