Ministarstvo odbrane Hrvatske neće pozivati mladiće od 19 godina koji imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine i Hrvatske i prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini na služenje vojnog roka u toj zemlji, potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) nadležno hrvatsko ministarstvo. "Ministarstvo obrane te hrvatske državljane neće izlagati kaznenom progonu, budući da zakoni u Bosni i Hercegovini zabranjuju služenje vojnog osposobljavanja u stranim oružanim snagama", navodi se u odgovoru na upit RSE. Hrvatska je uvela obavezno služenje vojnog roka, a prvi regruti će biti primljeni u januaru. Prema Zakonu o odbrani BiH državljanima Bosne i Hercegovine čije je prebivalište na području Bosne i Hercegovine, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno je služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim snagama drugih država. Istovremeno, prema Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine se definiše, između ostalog, da "državljanstvo BiH može biti oduzeto u slučajevima kada državljanin Bosne i Hercegovine vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama uprkos pravne zabrane takve službe". Iz Ministarstva odbrane Hrvatske navode i da Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom državljanstvu, koji je Hrvatski sabor usvojio 2007. godine, a Predsjedništvo BiH ratifikovalo 2011. godine, propisuje da dvojni državljanin vojnu obavezu ili drugu obaveznu službu izvršava u zemlji u kojoj ima prebivalište. "Vojnom obvezom i obveznom službom, u smislu ovog Ugovora, smatraju se sve obveze iz područja obrane koje se izvršavaju u skladu sa zakonodavstvom ugovornih stranaka. Ukoliko je dvojni državljanin izvršio obvezu služenja vojnog roka, odnosno civilne službe u jednoj od ugovornih stranaka, to se izvršenje priznaje i u ugovornoj stranci drugog državljanstva", navodi se u odgovoru za RSE.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kallas izjavila je u Sarajevu, govoreći o mandatu visokog predstavnika u BiH, kako je došlo vrijeme da se međunarodna supervizija gasi, ali kada BiH bude imala odgovarajuće kapacitete za donošenje odluka. Kallas se nalazi u službenoj posjeti BiH, 3. novembra, u okviru koje je boravila u kampu Butmir kod Sarajeva gdje su smješteni pripadnici EUFOR-a (Mirovna misija EU). EUFOR ima mandat i za korištenje sile u slučaju da je "sigurno i stabilno okruženje ozbiljno ugroženo, a postojeće sigurnosne strukture budu u opasnosti da se raspadnu". Ona je izjavila i kako su nedavni događaji u Narodnoj skupštini Republike Srpske "prilika da se smire političke tenzije". "Slobodni i pošteni izbori mogu vratiti povjerenje u lokalne vlasti. Građani BiH zaslužuju priliku za stabilnost i priliku da prodišu", navela je Kallas. Skupština RS usvojila je 18. oktobra Zakon o prestanku važenja zakona koje je već ništavnim proglasio Ustavni sud BiH. Radi se o Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Zakonu o neprimjenjivanju Odluka Ustavnog suda BiH, Izbornom zakonu RS, Zakonu o zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakonu o dopuni Krivičnog zakonika RS, te Zakonu o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS. Prema njenim riječima, Evropska unija je odgovorila prijetnjama ustavnom poretku Bosni i Hercegovini još u martu na način da je ojačala evropske trupe (EUFOR) u Bosni i Hercegovini. Ona se osvrnula i na produženje mandata EUFOR-u 31. oktobra koje je izglasalo Vijeće sigurnosti UN-a. "Svijet je prepoznao da oni čine Bosnu i Hercegovinu sigurnom, te da EU od Dejtona do danas čini sve kako bi BiH učinila sigurnom", kazala je ona. Kallas se osvrnula i na Program reformi koje je poslalo Vijeće ministara BiH, a koje bi, kako je navela, trebalo BiH da donese milijardu eura koje će pomoći u njenom razvoju. Navela je i kako je Evropska komisija u izvještaju o napretku BiH za narednu godinu navela preporuke koje se odnose na pravosudnu reformu i uspostavu glavnog pregovarača.

Najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora, ocenjeno je u nacrtu redovnog godišnjeg izveštaja Evropske komisije o napretku država kandidata za članstvu u Evropskoj uniji (EU), koji bi sutra trebalo da bude usvojen. Za Srbiju i Kosovo je i dalje ključan dijalog o normalizaciji odnosa, koji je i deo pristupnih pregovora za obe države, navodi se u dokumentu kojim su obuhvaćene države Zapadnog Balkana. Srbija i dalje zaostaje kada je reč o usklađenosti sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU jer nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Još je ukazano i na sve veću polarizaciju u toj zemlji usled talasa masovnih protesta koji traju već godinu dana. Bosna i Hercegovina (BiH), kako se ocenjuje, zaostaje u reformama usled "političkih tenzija", kao i problema sa usvajanjem neustavnih zakona u bh entitetu Republika Srpska. Inače, koalicija na državnom nivou u toj zemlji se raspala još u januaru, kada poslanici stranke bivšeg predsednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika nisu glasali za dva reformska zakona koji su trebalo da zemlju približe EU. U Srbiji i Bosni i Hercegovini, kako se navodi u izveštaju, postoje različiti rizici "zarobljavanja države" u kontekstu borbe protiv korupcije. "Korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu proširenja moraju prioritetno da reše", navodi se u nacrtu. U izveštaju se navodi i generalna ocena za sve države kandidate da "proces proširenja sada ide brže nego u poslednjih 15 godina". Pohvale Crnoj GoriCrna Gora je, prema izveštaju Evropske komisije, najnaprednija u procesu pristupanja EU jer je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja. Ta zemlja je pregovore o članstvu sa EU počela pre 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja. "Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka pristupanju EU", piše u nacrtu izveštaja Evropske komisije. Evropska komisija pohvalila je u izveštaju napredak Crne Gore u oblasti pravosuđa gde su, kako se navodi, sprovedene "intenzivne faze reformi 2024. godine" na pravnom okviru koji treba da garantuju nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa. Ove reforme, prema oceni EU, dale su "inicijalne pozitivne rezultate". Crna Gora je preduzela prošle godine korake ka poboljšanju pravnog i institucionalnog okvira u oblasti borbe protiv korupcije, a takođe je jedna od zemalja kandidata u kojoj je zabeležen napredak u slobodi izražavanja, slobodi medija i pluralizmu. Spomenut je i napredak u sprovođenju akcionih planova za Šengen, kao i u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Crnoj Gori su takođe odobrena sredstva u okviru Plana rasta, u okviru druge runde uslova plaćanja, kao priznanje za značajan napredak u reformama i ispunjenje 30 uslova iz Reformske agende. Evropska unija ponudila je 2024. šest milijardi evra zemljama regiona u okviru takozvanog Plana rasta, kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju. Crna Gora je jedna od zemalja koja je uključena u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA). To, kako se navodi, omogućava njihovim finansijskim institucijama da učestvuju u SEPA šemama plaćanja, što olakšava transfere u evrima i otvara put smanjenju troškova i vremenu obrade. Primena SEPA-e u Crnoj Gori počela je u oktobru, odnosno stupilo je na snagu jeftinije slanje i primanje novca iz i u Crnu Goru iz 40 država Evrope. Crna Gora je takođe pozvana da se pridruži Konvenciji o zajedničkom tranzitu 1. novembra, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe. 'Spor tempo sprovođenja reformi' u SrbijiSrbija je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Evropska komisija je ocenila da su vlasti u Srbiji "nastavile da proglašavaju članstvo u EU svojim strateškim ciljem, ali je stvarni tempo sprovođenja reformi značajno usporen". EU ukazuje da "Srbija treba da sprovede kredibilne reforme u svim oblastima", a posebno na polju usklađivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. "Srbija takođe treba da preuzme mnogo veću odgovornost za proaktivnu i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije EU i treba da izbegava anti-EU retoriku", precizira se. Iz EU je u više navrata do sada poručeno da se očekuje veći stepen usklađivanja Srbije sa spoljnom politikom Unije, uključujući sankcije protiv Rusije. Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi (uz Tursku i Belorusije) koja se nije priključila sankcijama Evropske unije protiv Ruske Federacije, nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. godine. "Stopa usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU ostaje niska", kaže se i dodaje da Srbija treba značajno da poboljša stopu usklađenosti kako bi napredovala na svom putu ka EU. U nacrtu se navodi i da za EU predstavlja bezbednosni rizik to što državljani Rusije u Srbiji ubrzano stiču pravo "na putovanje bez viza u EU" dodeljivanjem srpskog državljanstva. Nacrt ukazuje na to i da je došlo do produbljivanja "polarizacije u srpskom društvu" usled "masovnih studentskih i građanskih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine". "(To) odražava razočaranje građana zbog korupcije i uočeni nedostatak odgovornosti i transparentnosti, zajedno sa slučajevima prekomerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritiska na civilno društvo", naznačeno je. U Srbiji godinu dana traju masovni antivladini protesti na kojima se traži odgovornost vlasti za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi. Apostrofira se i to da se u Srbiji, tokom demonstracija, primenjuju hapšenja i druge prisilne mere koje "imaju zastrašujući efekat na civilno društvo". To je, kako se ističe, pogoršano "verbalnim napadima i kampanjama blaćenja, uključujući i one od strane visokih zvaničnika". Kada je reč o nezavisnosti pravosuđa, u doukumentu se navodi da su u određenoj meri "neprimerni uticaj (vlasti) i pokušaji ograničavanja nezavisnosti pravosuđa potkopali vladavinu prava i demokratiju u Srbiji". Srbija je, pored Turske i Gruzije, jedna od zemalja u kojima je došlo do pogoršanja "slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja". Kada je reč o dijalogu Srbije i Kosova, podvlači se i da se očekuje da i Srbija i Kosovo ispune sve svoje obaveze koje proizilaze iz sporazuma. Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine, ali ga zvanični Beograd ne priznaje. Dve strane od 2011. godine posredstvom EU vode razgovore o normalizaciji odnosa: "I za Kosovo i za Srbiju, napredak na njihovom putu ka EU i dalje zavisi od značajnog napretka u normalizaciji njihovih odnosa.. U odsustvu konstruktivnog angažovanja, obe strane rizikuju da propuste velike prilike". Srbija je, kako se navodi, jedna od zemalja koja je iskoristila deo novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan. 'Zastoj u reformama' u Bosni i HercegoviniU dokumentu Evropske komisije se navodi da se Bosna i Hercegovina (BIH) suočila sa "političkim tenzijama" i "zastojem u reformama". "Entitet Republika Srpska usvojio je zakone kojima se podriva ustavni i pravni poredak i funkcionalnost državnih institucija. Ove zakone je ukinuo Ustavni sud. Nakon krivične osude potvrđene u žalbi, predsednik entiteta Republika Srpska je smenjen sa funkcije, a prevremeni izbori su zakazani za 23. novembar", navodi se. Inače, bh entitet Republika Srpska nema predsednika od avgusta, kada je potvrđena presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsedniku tog entiteta, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Osuđen je na godinu zatvora, a taj deo kazne je otkupio za oko 18.000 evra, kao i na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija: "Reforma državnih institucija radi obezbeđivanja funkcionalnosti i nediskriminacije moraće da se odvija u kontekstu predstojećih pregovora o pristupanju". Ukazuje se i na kašnjenje BiH u usvajanju Reformske agende kako bi ta zemlja dobila novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan. "Komisija je morala da smanji predloženu alokaciju (sredstava) za Bosnu i Hercegovinu u okviru Instrumenta za reforme i rast za 10 odsto", piše u nacrtu. Vlasti u BiH su krajem septembra, pred istek roka, usvojile Reformsku agendu, spisak društvenih i ekonomskih reformi koje EU traži, da bi se dobila sredstva iz Plana rasta. Bosna i Hercegovina je, uz Albaniju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju, postigla punu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Ipak, u ovom dokumentu BiH je među državama u kojima je, kako se navodi, postignut ograničen napredak na polju nezavisnosti pravosuđa, a EU ističe i da je BiH među državama u kojima treba ojačati mehanizme i saradnju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala. Takođe, navodi se i da BiH još uvek radi na svojoj aplikaciji za pristup Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), kao i da ubrzava pripreme za pristup Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe. 'Podele na političkoj sceni' otežavaju napredak KosovaNapredak Kosova otežan je podelama na domaćoj političkoj sceni i političkim zastojem nakon parlamentarnih izbora 9. februara, uprkos posvećenosti Kosova evropskom putu, uz visok nivo podrške javnosti, navodi se u nacrtu. Kosovo, za razliku od drugih zemalja Zapadnog Balkana, nema status zemlje kandidata, iako je podnelo zahtev za članstvo u decembru 2022. godine. U dokumentu se spominje da je Kosovo dobrovoljno uskladilo svoju spoljnu politiku sa politikom Evropske unije, što signalizira jasnu posvećenost vrednostima EU. Između ostalog, u nacrtu izveštaja se pominje da je Evropska komisija preduzela prve korake ka postepenom ukidanju kaznenih mera toj zemlji. Kosovo je kažnjeno merama EU leta 2023. godine jer je blok procenio da kosovske vlasti nisu učinile dovoljno da spreče nemire koji su izbili na severu, gde žive većinsko srpsko stanovništvo. "Sledeći koraci će zavisiti od kontinuirane deeskalacije na severu. Komisija ima za cilj da ukine finansijske mere kada se izvrši uredan prelaz lokalne samouprave na severu, nakon održavanja izbora". Na lokalnim izborima održanim 12. oktobra, u četiri opštine sa većinskom srpskom populacijom na severu – Severnoj Mitrovici, Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku – pobedila je Srpska lista, najveća srpska stranka na Kosovu, koja uživa podršku zvaničnog Beograda. Ovim opštinama upravljaju Albanci od 2022. godine, kada su srpski gradonačelnici podneli ostavke u kosovskim institucijama u znak protesta zbog nekoliko odluka koje je donela kosovska vlada. Od Kosova se zahteva da se angažuje u pronalaženju dugoročnih rešenja kako bi sve zajednice imale pristup osnovnim javnim uslugama, u skladu sa obavezama iz dijaloga sa Srbijom koji je počeo 2011. godine. Dijalog na visokom nivou između Srbije i Kosova poslednji put je održan u septembru 2023. godine, dok su se na tehničkom nivou strane sastale nekoliko puta, ali bez postizanja bilo kakvog dogovora. Očekivan dalji rad na reformama u Severnoj MakedonijiEvropska komisija je ocenila da Severna Makedonija još uvek nije usvojila neophodne ustavne izmene sa ciljem uključivanja u Ustav građana koji nisu deo većinskog naroda, kao što su Bugari, na šta se ta zemlja obavezala: "Vlasti su nastavile da rade na mapama puta o vladavini prava, reformi javne uprave i funkcionisanju demokratskih institucija, kao i na akcionom planu o zaštiti manjina". Severna Makedonija, kako se navodi, treba da intenzivira napore za očuvanje vladavine prava, posebno zaštitu nezavisnosti i integriteta pravosuđa i pojača borbu protiv korupcije. Još se dodaje da je Severna Makedonija među zemljama u kojima je ostvaren "ograničeni napredak" na polju pravosuđa. Ova zemlja se, prema oceni Evropske komisije, u potpunosti uskladila sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Takođe, jedna je od država koja se prodružila Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe. Evropska komisija je kao pozitivan pomak spomenula aktiviranje Saveta za saradnju između vlade i civilnog društva u Severnoj Makedoniji i ocenila da je ta zemlja postigla manji napredak na planu pluralizma, medijskih sloboda i slobode izražavanja. Severna Makedonija je jedna od država kojoj je Komisija odobrila dodatna sredstva u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan "kao priznanje za značajan napredak u reformama". Naloženo je da postojeći bilateralni sporazumi, uključujući Prespanski sporazum između Grčke i Severne Makedonije i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusedstvu i saradnji između Bugarske i Severne Makedonije "moraju se sprovoditi u dobroj veri od strane svih strana". Napredak u reformama u AlbanijiPregovori o pristupanju sa Albanijom dobile su, prema nacrtu, zamah sa više međuvladinih konferencija koja su dovele do otvaranja pregovora o pet klastera. "Ovo jasno odražava čvrstu političku posvećenost Albanije", piše u nacrtu konačnog izveštaja. Albanija je, prema tom dokumentu, nastavila da napreduje u reformama, posebno pravosuđa i istakla se dobrim rezultatima Specijalne strukture za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) u slučajevima borbe protiv korupcije, aktivnom međunarodnom saradnjom protiv organizovanog kriminala i razvojem kapaciteta za finansijske istrage. "Usvojeno je ključno zakonodavstvo o nacionalnim manjinama i zaštiti ličnih podataka. Zamah u procesu pregovora o pristupanju mora dovesti do daljeg ubrzanja reformi vezanih za EU, posebno u pogledu slobode medija, daljih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno na visokom nivou, i promocije osnovnih prava, uključujući rodna pitanja, prava deteta i pravo na imovinu". Albanija je u potpunosti uskladila svoju spoljnu politiku sa EU, a među državama je koje su napredovale "u dizajniranju ili sprovođenju Šengenskih akcionih planova". Ova zemlja je takođe iskoristila sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Albanija je, pored Crne Gore, izrazila nameru da završi pregovore o pristupanju do 2026, odnosno 2027. godine.

U Goraždu je gradonačelnik Ernest Imamović s lokalnim srednjoškolcima vodio iskren i konstruktivan dijalog, bez uljepšavanja.

Građani su 2. novembra u protestnoj šetnji Tuzlom zatražili odgovornost i ostavke zbog zlostavljanja dvije maloljetne djevojčice (16), nakon što je za to djelo uhapšeno osam muškaraca među kojim i četiri policajca i jedan univerzitetski profesor. Protestna šetnja je počela ispred Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli, a nastavila se pored Kantonalnog tužilaštva do zgrade kantonalnog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Građani su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo "Ostavke", "Ko nam štiti djecu, ako sistem štiti zločince". Kantonalni sud u Tuzli odredio je prethodno jednomjesečni pritvor osmorici osumnjičenih zbog sumnje da su počinili krivično djelo trgovina ljudima, a vezano za iskorištavanje dvije djevojčice u svrhu prostitucije od aprila 2024. do kraja jula ove godine. Bivši državni zastupnik i univerzitetski profesor iz Živinica Zijad Jagodić jedan je od uhapšenih u okviru policijske akcije provedene na području Tuzlanskog kantona zbog sumnje na navođenje maloljetnica na prostituciju. Jagodić obnaša funkciju profesora na Evropskom univerzitetu u Brčkom, a ranije je bio dugogodišnji član Stranke demokratske akcije (SDA). Među uhapšenima su, inspektor Policijske uprave Kalesija Besim Klopić, načelnik Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave Živinice Miralem Halilović, te policijski službenici iz Policijske uprave Živinice- Jasmin Modrić i Dževad Požegić. Miralem Halilović obavljao je i funkciju predsjednika Radne grupe za izradu Strategije za borbu protiv korupcije ovog kantona. Na temelju dokaza prikupljenih u toku istrage koju vodi Kantonalno tužilaštvo, utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da su svi osumnjičeni počinili krivična djela za koja se protiv njih vodi istraga. Kopić, Kadrić, Halilović, Modrić i Šehić su osumnjičeni da su od aprila 2024. do kraja jula ove godine vrbovali, navodili, prevozili na različite lokacije na području Kalesije, Živinica i Srebrenika, predavali drugim licima i skrivali dvije petnaestogodišnje djevojčice u svrhu iskorištavanja prostitucijom i drugim oblicima seksualnog iskorištavanja, te su i oni koristili njihove seksualne usluge koje su im plaćali. Dio novca od seksualnih usluga, koje su djevojčice bile prisiljene imati sa drugim osobama, uzimao je prvoosumnjičeni Besim Kopić. Jagodić, Požegić i Avdić su osumnjičeni da su u pomenutom periodu, iako su bili svjesni da se radi o djevojčicama koje su maloljetne i da su žrtve trgovine ljudima, koristili njihove seksualne usluge i plaćali im za to. Riječ je o dvije djevojčice koje su bile smještene u socijalnim ustanovama na području Tuzle, kao i prihvatilištu Doma za djecu bez roditeljskog staranja, odakle su više puta bježale. Osumnjičeni su iskorištavali njihov bijeg iz ustanova i njihovo stanje bespomoćnosti kako bi ih vrbovali i navodili na prostituciju i koristili njihove seksualne usluge. Miralem Halilović, načelnik Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave Živinice obavljao je i funkciju predsjednika Radne grupe za izradu Strategije za borbu protiv korupcije ovog kantona. Vlada Tuzlanskog kantona, nakon akcije, Halilovića je smijenila sa ove funkcije te su saopštili da daju punu podršku aktivnostima usmjerenim na borbu protiv svih oblika kriminaliteta, s posebnim akcentom na sankcionisanje onih koji nisu dostojni policijske uniforme.

Dvojica uhapšenih policajaca Kantona Sarajevo, od kojih se jedan tereti za spolno uznemiravanje a drugi za spolnu zloupotrebu djeteta starijeg od 15 godina, suspendovana su, izjavio je u nedjelju ministar unutrašnjih poslova Kantina Sarajevo Admir Katica nakon hitne sjednice Vlade tog kantona. Katica je rekao da je hitna sjednica Vlade Kantona Sarajevo održana nakon jutrošnjih konsultacija i informacija da su dvojica policajaca počinili krivična djela iz oblasti spolne slobode i morala na štetu maloljetnih osoba. On je rekao da su osumnjičeni suspendovani s poslova policijskih službenika iako je istraga u početnoj fazi, prenela je televizija N1. "Nadležni dežurni tužilac reagovao i odmah su uhapšeni pripadnici policije koji su osumnjičeni i moram reći da u ovakvim slučajevima je ovo otežavajuća okolnost kada nosite uniformu jer se kalja obraz svih časnih policajaca. Nadamo se da će sutra biti više informacija o ovom događaju", rekao je Katica. Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk rekao je da je su sjednici Vlade kantona prisustvovali čelnici policije koji su pružili informacije o slučaju, dodajući da će glavni komesar policije i tužiteljica u ponedjeljak održati konferenciju za novinare na kojoj će izneti dodatne informacije o slučaju koji je, kako je rekao "zgrozio javnost u Kantonu Sarajevo". Uk je rekao da je u subotu uveče zaprimljena informacija "o eventualnom počinjenju krivičnog djela od jedne ustanove u Kantonu Sarajevo". "Onog trenutka kada je utvrđeno da se radi o ovom krivičnom djelu, pozvan je glavni i odgovorni i držurni tužilac i predstavnik Centra za socijalni rad s obzirom na to da je riječ o maloljetnim osobama. Sistem je jako brzo reagovao na način da su pripadnike Policijske uprave Trnovo, a drugi Novo Sarajevo uhapsili njihove kolege zbog ovog krivičnog djela", naveo je Uk. Katica je rekao da su svi dužni primjenjivati Zakon o zaštiti maloljetnika u ovakvim postupcima i pridržavati ih se kako se ne bi ugrozila dobrobit oštećenih maloljetnika. On je rekao da je riječ o dva odvojena slučaja, odnosno, da hapšenje u Kantonu Sarajevo nije povezano sa jezivim slučajem u Tuzli u kojem su također maloljetnice i to iz Doma za nezbrinutu djecu bile seksualno zlostavljane, a u tu radnju su umiješani i policajci. Slučaj u TuzliIstovremeno, 2. novembra su građani u protestnoj šetnji Tuzlom zatražili odgovornost i ostavke zbog zlostavljanja dvije maloljetne djevojčice (16), a nakon što je za to djelo uhapšeno osam muškaraca među kojim i četiri policajca i jedan univerzitetski profesor. Kantonalni sud u Tuzli odredio je prethodno jednomjesečni pritvor osmorici osumnjičenih zbog sumnje da su počinili krivično djelo trgovina ljudima, a vezano za iskorištavanje dvije djevojčice u svrhu prostitucije od aprila 2024. do kraja jula ove godine. Bivši državni zastupnik i univerzitetski profesor iz Živinica Zijad Jagodić jedan je od uhapšenih u okviru policijske akcije provedene na području Tuzlanskog kantona zbog sumnje na navođenje maloljetnica na prostituciju. Jagodić obnaša funkciju profesora na Evropskom univerzitetu u Brčkom, a ranije je bio dugogodišnji član Stranke demokratske akcije (SDA). Među uhapšenima su, inspektor Policijske uprave Kalesija Besim Klopić, načelnik Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave Živinice Miralem Halilović, te policijski službenici iz Policijske uprave Živinice- Jasmin Modrić i Dževad Požegić. Miralem Halilović obavljao je i funkciju predsjednika Radne grupe za izradu Strategije za borbu protiv korupcije ovog kantona.

Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je mogu li prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, zakazani za 23 novembar, donijeti promjene u tom entitetu. Sagovornici su bili politički analitičari iz Banjaluke - Tanja Topić i Mladen Bubonjić. Bilo je riječi se tome kakve su šanse Branka Blanuše, kandidata opozicione Srpske demokratske stranke, zašto je uoči izbora Draško Stanivuković, predsjednik opozicione Partije demokratskog progresa, osnovao pokret Sigurna Srpska čiji su dio i bivši funkcioneri vladajućih stranaka i da li je Stanivuković povukao taj potez uz podršku Beograda. Razgovaralo se i o tome da li se Stanivuković nagodio sa Srpskom demokratskom strankom da na novembarskim prijevremenim, vanrednim izborima podrži njenog kandidata u zamjenu za podršku koju će ta stanka dati njemu kada se bude kandidovao za predsjednika Republike Srpske na redovnim izborima oktobra iduće godine, kakvi su odnosi Draška Stanivukovića i Milorada Dodika, može li Stanivuković pridobiti dio Dodikovih glasača i kakve su njegove šanse da bude novi Dodik. Karabeg: Ovi izbori bi za opoziciju mogli biti šansa da njen čovjek dođe na čelo Republike Srpske. Može li opozicija iskoristiti tu šansu? Topić: Teško je dati odgovor na to pitanje iz više razloga. Prvo, opozicija je dosta rascjepkana i fragilna. Najveća opoziciona partija - Srpska demokratska stanka - već nekoliko mjeseci nema rukovodstvo. Nedavno je Draško Stanivuković, predsjednik Partije demokratskog progresa, formirao pokret Stabilna Srpska s namjerom, kako tvrde osnivači tog pokreta, ukrupnjavanja opozicije. Ja bih rekla da je to udar na opoziciju jer većina opozicionih političkih partija nije stala pod krov tog pokreta. U međuvremenu su neki značajni funkcioneri napustili Partiju demokratskog progresa, a predsjednica Foruma žena te partije čak je otišla u vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata. Čini se da na opozicionoj sceni vlada neka vrsta potpunog haosa. Istovremeno nema ni povjerenja među liderima opozicionih stranaka, a neke od njih, kao što je to slučaj sa Draškom Stanivukovićem, poslovni interesi vezuju za vladajuću stranku. Pomenula bih još nešto. Opoziciona Srpska demokratska stranka nikada se nije suočila sa svojom mračnom ratnom prošlošću. Zbog toga Bošnjaci u Republici Srpskoj imaju zazor prema toj stranci i prije će dati glas za vladajuću stranku bez obzira na sve uvrede i omalovažavanja Bošnjaka koje često izgovara Milorad Dodik. Bubonjić: Ne vjerujem da opozicija može da odnese pobjedu na novembarskim izborima. Vladajuća stranka još uvijek ima izuzetno jake poluge moći tako da će na novembarskim izborima koristiti sve metode zloupotrebe institucija koje je koristila i do sada. Jedina šansa opozicije je da u kratkom periodu do izbora dođe do ogromnog animiranja apstinenata u što sumnjam. Tako da ne vjerujem da će ovi izbori donijeti promjene. Generalno gledano, opozicija nema moć koju ima vladajuća partija i mislim da je neće ni imati u skorije vrijeme. Sigurna SrpskaKarabeg: Pomenuli ste predsjednika PDP-a i gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića. Koju igru on igra? Umjesto da jača partiju, čiji je predsjednik, nedavno je osnovao još jednu stranku pod imenom Sigurna Srpska. Kaže da je to pokret, ali očigledno je da će to prerasti u političku stranku. Zašto su mu potrebne dvije stranke? Topić: Ja to definitivno čitam kao beogradski rukopis. To je model Aleksandara Vučića koji već nekoliko godina pokušava da etablira svoj pokret. Draško Stanivuković ima ambiciju da postane predsjednik Republike Srpske. Ali njegova stanka - Partija demokratskog progresa - nema infrastrukturu koja bi mu to obezbijedila. U jednom trenutku neki funkcioneri Srpske demokratske stranke prešli su u njegovu stranku jer je on pokušao graditi svoju infrastrukturu na uštrb drugih opozicionih partija što je izazvalo velike kritike, pa je od toga odustao. Sada to pokušava usisavanjem i reciklažom ljudi koji su dugo godina bili perjanice aktuelne vlasti. Njegovom pokretu su pristupili Igor Radojičić, bivši visoki funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata, i Dejan Kojić, bivši funkcioner DEMOS-a, stranke koja je dio vladajuće koalicije. Stanivuković, dakle, pravi pokret čiji kostur čine nekadašnji značajni funkcioneri aktuelne vlasti. Bubonjić: Na pitanje koju igru igra Stanivuković odgovor je jednostavan - igra igru da dođe na čelo Republike Srpske. To mu je glavni cilj. Njegove ambicije prevazilaze mjesto gradonačelnika Banjaluke i funkciju predsjednika partije. On puca na najviše. On je beskrupulozni oportunista, shvatio je da izbori imaju malo veze sa demokratijom, a mnogo više sa novcem kojim se obezbjeđuju glasovi. To je pokazao više puta, pogotovo na posljednjim lokalnim izborima. U pokret, koji je sada formirao, obećanima i novcem privlači ljude sa svih političkih strana. Još uvijek nema Dodikov kapacitet da ucjenjuje, ali vremenom će i to steći. Dodik mu je svojevrsni politički uzor. To možemo da vidimo po načinu kako oko sebe okuplja ljude. Želi da zamijeni najmoćnijeg i da on sam postane najmoćniji. Dvostruka igra BeogradaKarabeg: Pomenuli ste da Draško Stanivuković kopira Vučića. Da li to znači da ga Beograd podržava i da u njemu vidi nasljednika Milorada Dodika? Topić: Ne bih to eksplicitno tvrdila. Beograd je godinama igrao na nekoliko frontova. Podržavao je Milorada Dodika, ali je sve vrijeme njegovao dobre odnose i sa nekim opozicionim liderima. Nije tajna da su ljudi iz marketinških agencija, koje rade za Vučića, u izbornim kampanjama u Republici Srpskoj radili i za Savez nezavisnih socijaldemokrata i za opozicionu Srpsku demokratsku stranku. Mnogi tvrde da se u nedavnu smjenu predsjednika Srpske demokratske stranke uplela i vlast u Srbiji. Beograd želi kontrolisati sve političke procese u Republici Srpskoj i zato ima svoje igrače i u vlasti i u opoziciji. Zato ne bih mogla sa sigurnošću tvrditi da im je baš Draško Stanivuković zamjena za Milorada Dodika. Bubonjić: Beogradu u suštini nije važno ko vlada Republikom Srpskom. Bitno im je da imaju kontrolu nad svim strujama i svim političkim opcijama u Republici Srpskoj. Beograd gleda na Republiku Srpsku kao na svojevrsni plijen, kao na trofej, vjeruje da ima pravo ako ne baš na posjedovanje Republike Srpske, onda svakako na kontrolu. Beogradu u suštini nije važno ko će biti na vlasti - Dodik ili Stanivuković. Dodik je sada barem formalno na izlaznim vratima i to mjesto treba neko da popuni. To će biti onaj koga je služba procijenila da je pogodan. Ko će to biti možemo samo da spekulišemo na osnovu kontakata i veza sa vlastima u Srbiji. Što se tiče Stanivukovića, vidjeli smo da je on imao i te kako dobre odnose sa nekim strukturama iz vladajuće garniture u Beogradu. Karabeg: A da li možemo reći da im je uz Dodika Stanivuković jedan od najbližih? Bubonjić: Svakako im je jedan od najbližih, ali ne vjerujem da igraju samo na jednog igrača i samo na jednu opciju. Njima je važno da zadrže što veću kontrolu nad Republikom Srpskom, nad njenim društvenim, političkim i ekonomskim procesima što bi im Stanivuković svakako omogućio mnogo više nego neki lideri koji preferiraju Zapad. Sa figom u džepuKarabeg: Stanivuković je poslije dugog kolebanja na kraju rekao da će dati podršku Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Da li je to uradio zato što očekuje podršku Srpske demokratske stranke kada se on bude kandidovao za predsjednika Republike Srpske na redovnim izborima u oktobru iduće godine? Da li je to u stvari dogovor? Topić: Mislim da jeste iako nas uvjeravaju da nije. Govorilo se da je na prvom sastanku Stanivuković ponudio predstavnicima Srpske demokratske stranke da podrži njihovog kandidata Branka Blanušu u zamjenu za podršku koja će ta stranka dati njegovoj kandidaturi za predsjednika Republike Srpske na izborima u oktobru 2026. Nakon drugog sastanka to se više ne pominje. Stanivuković je izjavio da daje bezrezervnu podršku Blanuši bez ikakvih uslovljavanja i bez ikakvih zahtijeva sa njegove strane. Međutim, iz iskustva znamo da javno izrečena podrška nekom kandidatu ne mora značiti da je istinska i vjerodostojna. Mnoge podrške su ovdje davane sa figom u džepu. Ne tvrdim da je tako i u ovom slučaju, ali sam uvjerena da podrška Draška Stanivukovića nije bez računa i da on očekuje da će na izborima 2026. imati podršku Srpske demokratske stranke. Bubonjić: Naravno da postoji dogovor. Pažnju mi je privukao onaj dio Stanivukovićeve izjave nakon sastanka sa predstavnicima Srpske demokratske stranke u kome kaže da njegov pokret Sigurna Srpska i Srpska demokratska stranka imaju odličnu komunikaciju i zajednički plan opozicionog djelovanja u 2026. godinu. To govori da i te kako imaju dogovor. Uzevši u obzir Stanivukovićeve ambicije on ne bi tek tako dao podršku Blanuši, a da ne očekuje ništa zauzvrat. 'Simbioza'Karabeg: Kakav je trenutno odnos između Stanivukovića i Dodika? Svojevremeno se pričalo o njihovom prećutnom savezu, o "simbiozi" kako se to u žargonu govorilo. Topić: Da, govorilo se. Međutim, sada vidimo da se međusobno optužuju, da udaraju jedan na drugog. Dodik je nedavno iznio teške optužbe za korupciju protiv Nebojše Drinića, generalnog sekretara Partije demokratskog progresa i desne ruke Draška Stanivukovića, a da pri tome nismo vidjeli niti jednu prijavu. Za očekivati je da će, što se više budu približavali izbori, ta retorika biti žešća što ne znači da se iza kulisa ne obavljaju određeni razgovori i dogovori, niti da je stavljena tačka na "simbiozu". Mislim da će se ta "simbioza", zapravo saradnja Draška Stanivukovića sa pojedinim tajkunima iz SNSD-ovog miljea, nastaviti daleko od očiju javnosti. Izvjesno je da Draško Stanivuković želi da bude Dodik poslije Dodika. I sasvim sigurno će sve više i više preuzimati Dodikove modele ponašanja. Bubonjić: Mislim da je priča o "simbiozi" malo zastarjela. To je bilo aktuelno nakon što je Stanivuković ublažio retoriku o Dodiku i vladajućoj stranci pošto su objelodanjeni unosni poslovi koje su obe strane zajedno obavljale. Sada je u fokusu nešto drugo - Stanivuković nastoji da zamijeni Dodika i nije više riječ o "simbiozi" nego o prihvatanju Dodikovih metoda. Stanivuković sve više primjenjuje Dodikove metode, što zvanične što nezvanične, što vidljive što nevidljive. Karabeg: Da li Stanivuković može da računa na dio pristalica Milorada Dodika kada se bude kandidovao u oktobru iduće godine? Bubonjić: Formalno - ne. Ali podsjetio bih na ono što se dogodilo na posljednjim lokalnim izborima u Banjaluci kada su na istim izbornim mjestima najviše glasova dobijali kandidati SNSD-a za odbornike i Stanivuković koji se kandidovao za drugi gradonačelnički mandat. Onda se saznalo da su neki visokopozicionirani ljudi iz SNSD-a, koji su imali unosne poslove sa gradskom upravom, uticali na glasače u svojim izbornim mjestima da daju glas Stanivukoviću. Možemo očekivati da se ista situacija ponovi i na izborima sljedeće godine, pa da na istim izbornim mjestima najviše glasova dobiju SNSD-ovi kandidati za Narodnu skupštinu i Stanivuković za predsjednika Republike Srpske. Tako da ne vjerujem da će bilo ko iz SNSD dati javnu podršku Stanivukoviću, ali će se neformalno raditi ono što se radilo posljednjih godina. Topić: Ne bih uopšte isključila mogućnost da na oktobarskim izborima iduće godine dio glasača SNSD-a glasa za Draška Stanivukovića jer će im biti ponuđeni određeni benefiti. Ali sve zavisi od toga kako će se završiti sve ovo što se dešava sa Dodikom. Ako on iz toga izađe kao svojevrsni pobjednik, onda neće biti potrebe da njegovi glasači napuštaju Savez nezavisnih socijaldemokrata koji će im u tom slučaju i dalje obezbjeđivati benefite. 'Novi' Dodik?Karabeg: Da li kandidat Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ima neke šanse nakon što mu je Stanivuković obećao, kako je rekao, bezrezervnu podršku? Bubonjić: Mislim da bi bilo neumjesno da kažem da nema. Ali uzevši u obzir da vladajuća stranka i dalje ima jake poluge moći i veliku mogućnost da utiče na izborne procese, Blanuša nema velike šanse. Imao bi ih kada bi opozicija bila u stanju da animira veći broj apstinenata da izađe na izbore, ali ne vjerujem da je to izvodljivo u sadašnjoj političkoj konstelaciji. Topić: Mislim da bi Blanuša imao šanse pod pretpostavkom da opozicija uspije animirati značajan broj apstinenata. Njegov hendikep je što se ovi izbori održavaju po starim pravilima, a znamo koliko su do sada izbori bili kontaminirani, netransparentni i podložni korupciji. Osim toga aktuelna vlast u predizbornoj kampanji koristiti sve javne resurse. Ali sve zavisi od toga kako će građani reagovati - da li će dati prešutnu saglasnost za nastavak politike koja počiva na korupciji, kršenju ljudskih prava i gušenju sloboda ili će glasati za čovjeka koji je skroman, s kojim se lako mogu identifikovati i koji je sve što je postigao - postigao svojim znanjem i radom. Karabeg: S obzirom da su ovi izbori prijevremeni, da se predsjednik Republike Srpske bira na godinu dana i da će glavna odluka biti donijeta u oktobru 2026. godine kada će se za čelnu poziciju kandidovati Draško Stanivuković, može li se dogoditi da Republika Srpska dobije novog Dodika? Bubonjić: Svakako da može. Ali zaista je nezahvalno prognozirati u kom pravcu sve može ići uzevši u obzir da su Dodiku i cijelom rukovodstvu Republike Srpske ukinute sankcije i da neki pravni stručnjaci govore da bi Ustavni sud čak mogao usvojiti Dodikovu apelaciju protiv presude Suda Bosne i Hercegovine. Ako se to desi, pitanje je da li će uopšte biti prijevremenih izbora, moglo bi se desiti da u nekoj suludoj političkoj igri Dodik ipak ostane. Ali Stanivukoviću je svakako cilj da bude Dodik umjesto Dodika. On je beskrupulozan, ima novaca i godine rade za njega. Topić: Mislim da ovo društvo zahtijeva kompletno resetovanje. Bez promjene vrijednosne paradigme teško ćemo izaći iz okvira sintagme Dodik poslije Dodika. Ako počnemo da mislimo svojom glavom, ako uspijemo da napravimo mali iskorak ka vladavini prava, onda mi se čini da postoji šansa za ovo društvo. Inače i dalje ćemo živjeti u znaku sintagme Dodik poslije Dodika što ovo društvo vodi u propast.

Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu Frontex pokreće svoju prvu operaciju u punom obimu u Bosni i Hercegovini, započinjući time novo poglavlje saradnje na Zapadnom Balkanu, objavili su iz te agencije. "Više od 100 Frontexovih službenika iz cijele Evrope uskoro će raditi rame uz rame s graničnim policajcima iz Bosne i Hercegovine na granicama zemlje", saopštili su 31. oktobra. Navode kako će zajednički timovi pomoći u jačanju upravljanja granicama, borbi protiv prekograničnog kriminala i poboljšanju razmjene informacija, te da operacija takođe donosi dodatnu opremu, obuku i evropsku stručnost za podršku u svakodnevnom radu na granicama Bosne i Hercegovine "Zajednički rad osigurava suštinsku razliku", naglasio je Hans Leijtens, izvršni direktor Frontexa. "Naši službenici će stajati rame uz rame sa svojim kolegama iz Bosne i Hercegovine, pomažući u sigurnom i zakonitom upravljanju granicama. Ovako izgleda evropska saradnja u praksi." Pokretanje ove operacije uslijedilo je nakon godina priprema i tijesnog partnerstva između Frontexa i vlasti Bosne i Hercegovine, kažu iz Frontexa. Izvršni direktor Leijtens prisustvovao je ceremoniji u Sarajevu kojom je obilježen početak operativnog prisustva Frontexa u Bosni i Hercegovini, zajedno s Magnusom Brunnerom, evropskim komesarom za unutrašnje poslove i migracije, i ministricom civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dubravkom Bošnjak. "Sigurnost Zapadnog Balkana je sigurnost Evrope – naši izazovi u ovim oblastima su zajednički. Temeljem Sporazuma s Bosnom i Hercegovinom, Frontex sada pruža podršku graničnim policijama u svim zemljama Zapadnog Balkana, što doprinosi smanjenju nezakonitih prelazaka granice za preko 90 posto u posljednje tri godine. Zajedno činimo Evropu sigurnijim kontinentom", kazao je direktor Leijtens. Vršilac dužnosti ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine je Ivica Bošnjak rekao je kako je ovo "značajan korak naprijed i dio šireg procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine i njenog doprinosa kolektivnoj evropskoj sigurnosti." "Danas, naši pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine stoje rame uz rame sa pripadnicima Evropske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex), a ova saradnja u upravljanju granicama i zajedničkim operacijama vidljiva je i na Međunarodnom aerodromu Sarajevo i određenim graničnim prijelazima“, istakao je Bošnjak. Frontex već podržava upravljanje granicama izvan EU u Albaniji, Moldaviji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, blisko sarađujući sa nacionalnim vlastima u borbi protiv prekograničnog kriminala i upravljanju migracijama na efikasan i human način. Nova operacija u Bosni i Hercegovini dodatno proširuje ovu regionalnu saradnju, kažu iz te agencije. Statusni sporazum između Evropske unije i Bosne i Hercegovine osigurava pravni okvir Frontexu za raspoređivanje pripadnika Stalnog korpusa i provođenje zajedničkih operacija na teritoriji Bosne i Hercegovine pod komandom države domaćina. Bosna i Hercegovina postala je peti partner sa Zapadnog Balkana gdje Frontex djeluje u okviru takvog pravnog okvira, uz Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, jačajući regionalnu operativnu pokrivenost Agencije. Ovaj korak se nadovezuje na dugogodišnju saradnju koja je već uključivala zajedničku analizu rizika, obuku i razmjenu informacija o situaciji, kao i stručnu podršku nacionalnim kapacitetima, koji su sada postali vidljivi i operativni kroz raspoređivanje na terenu, navode iz Frontexa.

U Banjaluci je obilježena godišnjica stradanja 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Nekoliko stotina građana se okupilo u banjalučkom univerzitetskom kampusu da im oda počast, sa 16 minuta tišine. Ispred zgrade univerzitetskog Rektorata, postavljeno je 16 praznih stolica sa 16 bijelih ruža u znak sjećanja na stradale. Skup je ranije najavljen na Instagram stranici bl.studentizastudente, uz poruku "1 godina, 16 žrtava, 0 odgovornih". U organizaciji ove neformalne grupe, Banjalučani su se već nekoliko puta okupljali u znak sjećanja na poginule u Novom Sadu.

Kantonalni sud Tuzla odredio je jednomjesečni pritvor za osam osoba koje su osumnjičene da su počinile krivično djelo trgovina ljudima, odnosno seksualno iskorištavanje dvije djevojčice rođene 2009. godine. Pritvor je određen za četiri službenika Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Besima Kopića, Miralema Halilovića, Jasmina Modrića i Dževada Požegića, ali i za još četvoricu osumnjičenih Šemsudina Kadrića, Zijada Jagodića, Sulejmana Šehića i Nedima Avdića. Kopić, Kadrić, Halilović, Modrić i Šehić su osumnjičeni da su periodu od aprila 2024. do kraja jula 2025. godine vrbovali, navodili, prevozili na različite lokacije na području Kalesije, Živinica i Srebrenika, predavali drugim licima i skrivali dvije petnaestogodišnje djevojčice u svrhu seksualnog zlostavljanja. Osumnjičeni su, kako je ranije navelo Tužilaštvo, i sami seksualno zlostavljali djevojčice. Jagodić, Požegić i Avdić su osumnjičeni da su, iako su bili svjesni da se radi o djevojčicama koje su maloljetne i da su žrtve trgovine ljudima, prisiljavali djevojčice na seks. Radi se o dvije djevojčice čiji je razvoj otežan teškim porodičnim prilikama i koje su bile smještene u socijalnim ustanovama na području Tuzle, kao i prihvatilištu Doma za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla, odakle su više puta bježale i vraćane su od strane policijskih službenika i centara za socijalni rad. Miralem Halilović, načelnik Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave Živinice obavljao je i funkciju predsjednika Radne grupe za izradu Strategije za borbu protiv korupcije ovog kantona. Vlada Tuzlanskog kantona, nakon akcije, Halilovića je smijenila sa ove funkcije te su saopštili da daju punu podršku aktivnostima usmjerenim na borbu protiv svih oblika kriminaliteta, s posebnim akcentom na sankcionisanje onih koji nisu dostojni policijske uniforme. Uhapšeni su 29. oktobra nakon pretresa na više lokacija u Kalesiji, Živinicama i Banovićima. Za krivično djelo za koje se terete predviđena je kazna zatvora od najmanje deset godina.

Dvije decenije od kada je međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini nametnula zakon kojim je zabranila raspolaganje državnom imovinom, visoki predstavnik Christian Schmidt tvrdi da je upravo ta zabrana prepreka investicijama i razvoju. U izvještaju koji je uputio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), Schmidt prvi put javno poziva na ublažavanje tog zakona (U Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005. državna imovina je definirana kao ona koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine. Također, to je imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika BiH do kraja 1991. Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je 2022. godine izmjene tog zakona, čime je precizirao da su državna imovina i rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je Ustavni sud BiH u ranijim odlukama utvrdio da predstavljaju državnu imovinu. Zakonom iz 2005. propisano je da zabrana raspolaganja ostaje na snazi dok državna vlast ne donese zakona kojim će urediti prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom. To do danas nije urađeno. Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH nadležan je za provođenje civilnog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma, a korištenje Bonnskih ovlasti omogućava mu izmjene ili poništavanje postojećih ili nametanje novih zakona te smjenu dužnosnika.), koji je 2005. nametnuo jedan od njegovih prethodnika, Paddy Ashdown, kako bi spriječio prodaju i knjiženje imovine na entitetske i lokalne nivoe. "Obzirom da mnogi investicijski i razvojni projekti uključuju državnu imovinu, prvenstveno poljoprivredno i šumsko zemljište, trenutna pravna situacija dovela je do ozbiljne nesigurnosti, pa čak i blokade tih projekata", naveo je u izvještaju. Schdmit je taj stav dodatno obrazložio tvrdnjom da je nerealno očekivati suglasnost predstavnika vlasti iz entiteta Republike Srpske za sveobuhvatno rješenje pitanja državne imovine, koje bi trebalo zamijeniti postojeću zakonsku zabranu. BiH nema ni registar državne imovine. Jedini popis je onaj koji je OHR završio 2009. i u kome je 1.000 jedinica državne imovine u zemlji i inozemstvu, od čega je oko trećine vojna imovina. Ne postoje ni zvanični podaci o tome koliko je imovine na protupravan način preknjiženo, prodano i zloupotrijebljeno. Uvjet za zatvaranje OHR-aRješavanje pitanja državne imovine nije samo tehnički zadatak – to je jedna od ključnih obaveza države Bosna i Hercegovina i uvjet za ukidanje međunarodne supervizije i zatvaranje OHR-a. Donošenju zakona protive se političari iz RS koji su nekoliko puta pokušali donijeti entitetske zakone kojim se regulira pitanje te imovine, a poništili su ih Ustavni sud BiH ili OHR. Od tog stava ne odustaju, unatoč tome što je Ustavni sud BiH donio nekoliko odluka kojima je potvrđeno da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom. U izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a, Schdmit upozorava i da nije postignut nikakav napredak u rješavanju pitanja državne imovine, te da takva situacija stavlja one koji se pridržavaju pravila u nepovoljan položaj. "To je naročito slučaj u Federaciji BiH gdje vlasti nastoje poštovati zabranu raspolaganja državnom imovinom i relevantne odluke Ustavnog suda BiH, dok vlasti RS nastavljaju da ih otvoreno krše", naveo je. Legalizacija postojećeg stanja?Ekspert za pitanja državne imovine Muharem Cero smatra, pak, da Schmditov stav udaljava institucije BiH od donošenja vlastitog rješenja. Neprihvatljivom smatra i njegovu opasku da nema političke volje iz RS za donošenje zakona. "Udaljava nas gotovo kapitulacijski, posebno zato što se sve svodi na to da ne postoji politička volja u RS. Presude se ne tiču političke volje, nego njihovog provođenja. Schmidt time, zapravo, pristaje na faktičko stanje na terenu koje je loše", smatra Cero. Proteklih godina u BiH zabilježeni su brojni slučajevi nezakonitog knjiženja državne imovine, te pokušaja entiteta ili općina da je prodaju ili prenamjene u građevinsko. Unatoč zakonskoj zabrani i odlukama Ustavnog suda BiH, vlast u RS nastavlja prodavati državnu imovinu, tvrdeći da je vlasništvo tog entiteta. Ustavni sud BiH oborio je nekoliko takvih pokušaja, kao i zakona tog entiteta koji se tiču državne imovine. No, i propisi u Federaciji BiH omogućavali su praksu pretvaranja šuma u građevinsko zemljište, pa su na mjestu nekadašnjih šuma "nicali" rudarski kopovi, kamenolomi i apartmanska naselja. Krši li britanska firma odluku Ustavnog suda BiH o krčenju državnog zemljišta?Iz Federacije BiH traže intervenciju OHR-aSchdmitov istup pred Vijećem sigurnosti UN dolazi nakon zahtjeva vlasti u Federaciji BiH za rješavanjem pitanja državne imovine, uz upozorenja da su blokirani projekti (Jedan od slučajeva je blokada u izgradnji dionice autoceste Mostar jug - Tunel Kvanj, obzirom da trasa prolazi preko zemljišta koje je državna imovina i pod zabranom je raspolaganja. Iz Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH su za RSE naveli da je, iz istih razloga, blokirana izgradnja hidoelektrana na Bosni i Drini, te solarnih elektrana u Mostaru, Bugojnu i vjetroelektrane u Konjicu.). Schdmit je naveo da je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić 12. septembra podnio OHR-u zvaničnu inicijativu za izmjene zabrane raspolaganja državnom imovinom. Prijedlog koji je proteklih dana "procurio" u medijima predviđa da iz zabrane raspolaganja bude izuzeta ona državna imovina koja je potrebna za izgradnju, održavanje i funkcionisanje javne infrastrukture. Tim dokumentom, o kome za RSE nisu željeli govoriti ni u OHR-u ni u Vladi Federacije BiH, od zabrane bi bila izuzeta imovina potrebna za izgradnju cesta, željeznica, aerodroma, plinovoda, naftovoda i elektroenergetskih objekata. Vlasnik imovine ostala bi država BiH, ali bi niži nivoi vlasti mogli mijenjati namjenu radi javnih projekata. I ovo obraćanje OHR-u ponovno je otvorilo diskusiju o tome da li će visoki predstavnik iskoristiti bonske ovlasti i nametnuti rješenje. Nurko Pobrić, penzionisani profesor ustavnog prava, u predloženoj izmjeni ne vidi ništa sporno, jer ona ne mijenja vlasništvo, nego omogućava korištenje imovine za javne svrhe. "To bi bilo rješenje koje ne dira u vlasništvo, ali omogućava korištenje imovine za izgradnju putne mreže, energetskih i infrastrukturnih objekata. Suštinski se ne dira u pravni status državne imovine, ali se ona koristi. Najgore je kad nešto imate, a ne možete koristiti", kazao je Pobrić. On, međutim, upozorava da je nejasno da li bi se elektroenergetski objekti mogli graditi u privatnom vlasništvu, što bi moglo otvoriti prostor za zloupotrebe. Otvaranje vrata za zloupotrebeUstavni sud BiH je do danas poništio nekoliko odluka entiteskih vlasti da prodaju ili pretvore državno zemljište u građevinsko, uz obrazloženje da se radi o državnoj imovini kojom entiteti nemaju pravo upravljati. Među poništenim odlukama je i ona iz RS o prodaji državnog zemljišta na Jahorini. Također, Ustavni sud BiH poništio je i odluku Vlade Federacije BiH, donesenu krajem 2023., koja je omogućila prenamjenu šumskog zemljišta za potrebe britanskog rudnika u Varešu. Radi se o odluci u kojoj OHR nije vidio ništa sporno, te je tvrdio da ne predstavlja kršenje Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Istovremeno, rijetki su primjeri odnosa prema državnoj imovini, koji podrazumijeva dobijanje suglasnosti od Vijeća ministara BiH, odnosno državnog Parlamenta (Američka vlada je prije 20 godina kod Vijeća ministara BiH inicirala kupovinu državnog zemljišta bivše kasarne Maršal Tito u Sarajevu, za izgradnju ambasade. Parlament BiH je na sjednicama oba doma usvojio odluku kojom BiH prodaje svoje zemljište Sjedinjenim Američkim Državama. Ugovor je potpisan 21. juna 2005. godine, a američka strana je na namjenski račun kod Centralne banke BiH uplatila oko 13 miliona dolara. Taj novac se dalje raspodijelio u budžete institucija. Iz nadležnih državnih insitucija su za RSE naveli da sličnih primjera nije bilo u zadnjih 20 godina.). Cero smatra da bi eventualno ublažavanje zabrane, o kojoj je Schdmit govorio, moglo relativizirati presude Ustavnog suda BiH i otvoriti vrata daljnjim zloupotrebama. "To je zamrzavanje stanja, bez obzira kakva su rješenja. Interesantno je da se poziva visokog predstavnika da ih nametne, a ne da budu donesena u Parlamentu BiH. Kao da svi bježe od presuda Ustavnog suda BiH kojima je rečeno da je prenamjena državne imovine vlasničko pravo i da se titular uvijek mora očitovati", kaže on. Iz Tužilaštva BiH su ranije za RSE naveli da imaju predmete koji se odnose na navode o nezakonitostima zbog knjiženja državne imovine, ali nisu naveli o kojim konkretno slučajevima se radi navodeći da su u fazi prijave ili istrage. OHR je 2023. formirao radnu grupu eksperata, koja je trebala izrade preporuka za domaće vlasti, ali je rasformirana krajem prošle godine, bez objavljenih rezultata rada. Parlamentu BiH je u oktobru prošle godine upućen Prijedlog zakona o državnoj imovini iz državnog Predsjedništva, no do danas se nije našao u proceduri.

Više od 650 pripadnika ruskih paravojnih formacija Wagner i Redut uključenih u ratne operacije u Ukrajini, uključujući i državljane Bosne i Hercegovine, otkriveno je u akciji EUROPOL-a, saopćeno je 31. oktobra. Ova faza istrage, koju su EUROPOL, Moldavija i Ukrajina provodili zajedno, obuhvatila je i potragu za dokazima o brutalnim ratnim zločinima, od pogubljenja civila do seksualnog nasilja. U istrazi, koju je vodio EUROPOL-ov tim za međunarodne zločine, identificirana su 654 člana ruskih privatnih vojnih grupa Wagner i Redut koji su sudjelovali u borbenim operacijama protiv Ukrajine, naveo je EUROPOL. Kako se navodi, među osumnjičenima su državljani Ukrajine, Moldavije, Kazahstana, Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Azerbajdžana, Armenije te Bosne i Hercegovine. Za vrijeme akcije, koja je provedena 29. oktobra, policije su provele 70 pretraga kuća u Moldaviji i Ukrajini te zaplijenile oružje, municiju, vojne uniforme, oznake Wagnera i elektronsku opremu. Prikupljeni su video-zapisi i fotografije koji ukazuju na učešće građana Moldavije i Ukrajine u borbama u Ukrajini i Demokratskoj Republici Kongo kao dijelova tih ruskih paravojnih formacija, saopćio je EUROPOL. Tužilaštva Moldavije i Ukrajine su potvrdila pretrese u odvojenim saopštenjima za javnost. "Ukrajinski policajci pronalaze ruske ratne zločince u različitim zemljama širom svijeta i čine sve što je moguće kako bi svaki od njih dobio pravednu kaznu", navodi se u saopštenju Nacionalne policije Ukrajine. Nije jasno koliko tačno od 654 osobe za koje je Europol naveo da su umiješane u navodne ratne zločine je uhapšeno, niti gdje se nalaze. Ukrajinske vlasti su, putem sigurnih kanala EUROPOL-a, podijelile 280 imena stranih državljana osumnjičenih za učešće u borbama. Formirale su i posebnu jedinicu tužilaca zaduženu za prikupljanje dokaza o ratnim zločinima počinjenim tokom više od 45 mjeseci dugog sveobuhvatnog ruskog napada. Ovaj napor je privukao istražitelje i podršku iz drugih zemalja. Od početka istrage, prema podacima EUROPOL-a, otkriveni su kampovi za obuku i regrutiranje, mapirane su komandne strukture, a dokumentirani su i brojni ratni zločini – pogubljenja civila, upotreba zabranjenog oružja i napadi na ukrajinske gradove. Do sada je 11 ukrajinskih državljana optuženo za veleizdaju jer su se pridružili grupama Wagner i Redut. EUROPOL je, osim analitičke i tehničke podrške, uspostavio virtualni komandni centar kako bi olakšao komunikaciju među uključenim državama i usporedio operativne podatke u realnom vremenu s vlastitim bazama podataka i otvorenim izvorima, saopćeno je. Agencija je naglasila da nastavlja usku suradnju s Ukrajinom i Moldavijom u okviru operativnih sporazuma potpisanih 2014. i 2016. godine, koji omogućuju razmjenu informacija i koordinaciju prekograničnih istraga. "Cilj je razbiti mreže koje ugrožavaju sigurnost Europske unije i njenih susjeda", poručio je EUROPOL.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) produžilo je mandat vojnim snagama Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini. Također, raspravljano je o izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta o stanju u BiH.

Glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom(EU) će imenovati Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine. Ova odluka je usvojena na hitnoj sjednici ovog parlamenta u četvrtak navečer, 30. oktobra. Ovaj dom je donio Odluku i o formiranju Kancelarije i proceduri imenovanja zamjenika glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine za vođenje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Usvojen je i zaključak kojim Zastupnički dom poziva klubove poslanika da do 10. novembra dostave prijedloge za glavnog pregovarača i zamjenike glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine za vođenje pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Imenovanje glavnog pregovarača BiH već godinu dana je neriješeno, a EU poručuje da bez toga nema daljih koraka ka otvaranju pregovora. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) je izjavila tokom boravka u BiH, 14. oktobra, da BiH treba biti prioritet održavanje prve međuvladine konferencije za šta je potrebno imenovati glavnog pregovarača. "Na vama je ko će biti ta osoba, važno je da se glavni pregovarač imenuje, jer sa njegovim imenovanjem može se bez odlaganja početi raditi sa aktivnostima kako je to potrebno", izjavila je Ursula fon der Lajen. Prethodno je Vijeće ministara 30. septembra usvojilo Nacrt Reformske agende, dokument koji je presudan za povlačenje oko 900 miliona eura povoljnih kredita i grantova iz Plana rasta Evropske unije. Glavni pregovarač je svojevrsna "kontakt tačka" između BiH i EU. Nakon njegovog imenovanja, mogu početi sastanci na kojima će biti objašnjeni detalji pravne stečevine EU (Acquis Communautaire). Zemlje koje su pregovarale ili pregovaraju o članstvu, na te pozicije su imenovale stručne osobe i profesionalne diplomate.

Više od 100 pripadnika Frontexa (Agencija Evropske unije za zaštitu granica) će 31. oktobra biti raspoređeno na aerodromima i granicama Bosne i Hercegovine, najavio je izvršni direktor Frontexa Hans Leijtens u intervjuu za Javni servis Bosne i Hercegovine, 30. oktobra. BiH je u junu potpisala sporazum sa Evropskom unijom o raspoređivanju Frontexa i posljednja je zemlja Zapadnog Balkana koja je pristala na njegovo prisustvo. Njime EU dobija ovlaštenje da rasporedi svoje službenike uz granice BiH, na granične prelaze i aerodrome, uključujući i granice prema susjednim državama koje nisu članice EU. Do sada su evropski službenici u BiH bili prisutni isključivo kao posmatrači, na osnovu Radnog aranžmana iz 2009. godine i to samo na Sarajevskom aerodromu. Prema ranijim navodima Granične policije BiH za RSE, planirano je da pripadnici Frontexa rade na pojedinim graničnim prelazima sa bh. graničnim policajcima, a u narednom periodu i na nadzoru granice u graničnom pojasu. I Frontex i Granična policija imaće službenike za koordinaciju i svakodnevni nadzor. Kao jedan od "izazova" u kojem očekuju pomoć Frontexa, u Graničnoj policiji BiH ističu borbu protiv zloupotrebu bezviznog režima i prava na azil u Bosni i Hercegovini. BiH ima bezvizni režim sa više zemalja čiji državljani nemaju pristup zemljama EU, što državljani tih zemalja koriste da bi Bosnu i Hercegovinu iskoristili kao međustanicu dalje ka zemljama Zapadne Evrope. U Graničnoj policiji BiH očekuju od Frontexa da im pomogne i u otkrivanju falsifikovanih dokumenata, a pogotovo da angažuju evropske policajce koji poznaju jezike migranata. Sporazum BiH i EU temeljen na 'pojačanom' mandatu FrontexaSporazum koji je Bosna i Hercegovina potpisala sa Evropskom unijom šesti je sporazum koji se temelji na pojačanom mandatu Frontexa iz 2019. godine. Prvi i drugi su potpisani sa Moldavijom i Sjevernom Makedonijom tokom 2022. godine, zatim sa Crnom Gorom i Albanijom u septembru 2023. godine, te Srbijom u junu prošle godine. Svako raspoređivanje pripadnika Frontexa izvan EU zahtijeva zahtjev zemlje domaćina i naknadno sklapanje operativnog plana između agencije i njezinog nacionalnog partnera. Frontex trenutno ima gotovo 500 pripadnika raspoređenih na zapadnom Balkanu.

Dan nakon što su SAD ukinule sankcije Miloradu Dodiku, nameće se pitanje- znači li to novo političko poglavlje u BiH? Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, smatra da SAD ovim potezom pokazuju da su i dalje "na mjestu vozača" kada je riječ o međunarodnom angažmanu u BiH. "Odluka o ukidanju sankcija je dio napora Trampove administracije, koji traje već nekoliko mjeseci, a vezana je za pokušaj doprinosa deeskalaciji situacije u BiH", kaže Ćerimagić za Radio Slobodna Evropa (RSE). Prema njegovim riječima, odluka o sankcijama odraz je "transakcijske politike" Donalda Trampa. "Sastoji se u tome da od onih sa kojim sarađuju, odnosno sa kojim razgovaraju, očekuju određene koncesije koje bi onda zauzvrat dobile neki pozitivni tretman od strane SAD-a", rekao je Ćerimagić. Ćerimagić dodaje da reakcija Stejt Departmenta pokazuje kako američka strana sada vidi prostor za "novi odnos" s akterima u BiH, zasnovan prije svega na zajedničkim ekonomskim interesima. Dodik i još 48 osoba i kompanija 29. oktobra je uklonjeno sa "crne liste" američkog Ministarstva finansija. State Department je na upit RSE pojasnio da je djelovanje Narodne skupštine Republike Srpske, koja je poništila niz neustavnih zakona na sjednici 18. oktobra, umnogome uticalo na ovu odluku. Na istoj sjednici na kojoj su poništeni zakoni, Dodikova dugogodišnja savjetnica, Ana Trišić Babić, izabrana je za v.d. predsjednice RS, do prijevremenih izbora 23. novembra. Dodiku je u avgustu oduzet mandat entitetskog predsjednika, nakon što ga je Sud BiH osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Nova američka politika prema BiH?Urednik portala "Buka", Aleksandar Trifunović, smatra da je Dodik razumio poruku Vašingtona, te da zato već dugo nije govorio o odvajanju od BiH, pripajanju Srbiji i slično. "Ameriku interesuje samo cjelovita BiH i to je linija koju je Marko Rubio (američki državni sekretar, prim. aut) pomenuo negdje još početkom ove godine, da Amerika će se sigurno usprotiviti svakom pokušaju destabilizacije države BiH", rekao je Trifunović. Istovremeno, Ćerimagić očekuje da SAD neće ostaviti sa strane politički kapital koji posjeduju, sada kad su Dodiku ukinute sankcije. "Ja mislim da će se pokušati fokusirati na pokušaj da pokažu da sve što su oni uradili do sada vodi ka daljim konkretnim koracima, i ne bih se iznenadio da se radi o budžetu ili o nekim drugim dokumentima", smatra on. Fakultetski profesor iz Sarajeva, Enver Kazaz smatra da su "SAD definitivno odlučile da na Balkanu ponište ruski utjecaj i pokažu Rusima da je ovaj prostor njihova interesna sfera". "Zbog toga su naprosto ukidanjem sankcija i uklanjanjem Dodika sa svih bitnih funkcija ugasili ruski uticaj u BiH preko SNSD-a", mišljenja je Kazaz. Da li će SNSD nastaviti sa opstrukcijama?Trifunović ne sumnja da će SNSD biti osokoljen ukidanjem sankcija, te da Dodik sada ima "mnogo bolju poziciju" nego prije nekoliko mjeseci, kada su ga mnogi političari smještali na "politički otpad". "U tom kontekstu on će biti vrlo važan za bilo kakva buduća formiranja pravaca BiH prema EU, NATO ili slično, i sigurno je da će biti brutalniji nego što je bio", ocjenjuje Trifunović. Ćerimagić kaže da postoje dvije opcije – vraćanje "rušilačkim politikama", ili pronalazak zajedničkog jezika. Tvrdi da će se morati preispitati odnosi u koaliciji na državnom nivou – koja od januara postoji samo na papiru. "Tu opet nije samo SNSD, odnosno vladajuća koalicija iz RS koja ima ulogu, već tu imaju ulogu i drugi partneri, prije svega u vladajućoj koaliciji na državnom nivou i onda tu će se stvari morati raditi drugačije", izjavio je Ćerimagić. Zbog čega je BiH mjesecima u političkoj krizi?Koalicija na državnom nivou se raspala još u januaru, kada poslanici Dodikovog SNSD-a nisu glasali za dva reformska zakona koji su trebalo da zemlju približe EU. Predstavnici Trojke, tri stranke iz Federacije BiH (Socijaldemokratska partija, Narod i pravda, Naša stranka), saopštili su tada da je ovo "kršenje koalicionog dogovora", a Dodika i njegovu partiju optužili da "neustavnim djelovanjem narušava mir i sigurnost BiH i regiona". Nakon toga, više puta su pokušali da smijene kadrove SNSD-a u Savjetu ministara BiH, Stašu Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, i Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora, ali im nije uspjelo zbog blokada Dodikove stranke u bh. Parlamentu. Budžet je trebalo da bude usvojen u oktobru 2024. godine, ali zbog raspada koalicije i političkih blokada, država je cijelu godinu provela na privremenom finansiranju. Zbog toga su sindikati radnika državnih službi i institucija podnijeli krivične prijave protiv članova Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH, jer im je ranije obećano povećanje plata. Vlasti u BiH su krajem septembra, pred istek roka, usvojile Reformsku agendu, spisak društvenih i ekonomskih reformi koje EU traži, da bi se dobila sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan. BiH je kasnila sa usvajanjem ovog plana skoro dvije godine, jedina u regionu, te je zbog toga planirani iznos od milijardu evra već umanjen za 108,5 miliona. Što se evropskog puta BiH tiče, još se čeka i izbor glavnog pregovarača sa EU, kao i usvajanje izmjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), te novi zakon o sudovima koji bi predviđao formiranje državnog apelacionog suda.

Milorad Dodik i Željka Cvijanović ostaju pod sankcijama Velike Britanije. Ovo se navodi u odgovoru Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije za Radio Slobodna Evropa na upit da li će ova zemlja ukinuti sankcije predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata i članici Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njihov odgovor dolazi dan nakon što je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija Sjedinjenih Država (OFAC) uklonila sa liste sankcija Dodika, Cvijanović, te još 48 članova Dodikove porodice, njihove firme i bliske saradnike. U odgovoru britanskog ministarstva se navodi da režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva omogućava uvođenje sankcija onima koji podrivaju ili ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, međunarodni subjektivitet ili ustavni poredak Bosne i Hercegovine. "Milorad Dodik i Željka Cvijanović i dalje su pod sankcijama zbog takvih postupaka. Sankcije imaju svoju svrhu. Nadamo se da će Milorad Dodik i Željka Cvijanović promijeniti svoj dosadašnji kurs i pokazati suštinsku posvećenost poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i državnih institucija Bosne i Hercegovine", navodi se u odgovoru za RSE. Velika Britanija je 11. aprila 2022. godine objavila da je sankcionisala Milorada Dodika i Željku Cvijanović zbog, kako je rečeno, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH. Sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH, navedeno je tada iz britanske vlade, uz naglašavanje da to "nisu sankcije protiv Republike Srpske, niti njenih građana". Britanske sankcije znače da Dodik i Cvijanović ne mogu putovati u Ujedinjeno Kraljevstvo niti koristiti ili pristupiti bilo kojoj imovini koju eventualno posjeduju u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kako je navedeno u odluci britanskih vlasti, "ohrabreni ruskim podrivanjima međunarodnog sistema", Dodik i Cvijanović su iskoristili svoje pozicije vlasti kako bi forsirale de facto secesiju Republike Srpske – jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine – što je direktno u suprotnosti sa ustavom države. "Milorad Dodik je pokrenuo akciju za povlačenje Republike Srpske iz ključnih državnih institucija, koristeći razdornu, opasnu, nacionalističku retoriku, narušavajući domaći i regionalni mir i podstičući etničku mržnju i poricanje genocida. U međuvremenu, u oktobru 2021. godine, Željka Cvijanović je iskoristila svoju kancelariju kako bi podnijela nacrte zakona u Republici Srpskoj kojima se nastojalo prenijeti državne nadležnosti na entitetski nivo. Cvijanović je javno veličala ratne zločince i negirala genocid u Srebrenici", navodi se u dokumentu britanske vlade. U vrijeme uvođenja sankcija, Dodik je bio član Predsjedništva BiH, a Cvijanović predsjednica RS.

"Bliska osoba kojoj sam povjerila svoju kćerku, vjerovala bezgranično i bila trener mojoj maloljetnoj kćerki iskoristio je to i seksualno ju je zlostavljao." Tako priču počinje za Radio Slobodna Evropa majka tada 14.-godišnje djevojčice koja je bila žrtva seksualnog nasilja. Šok i nevjerica su bili utoliko veći, jer se radilo o osobi koji je bio kućni prijatelj, bivši policajac i uticajni sportski radnik. "Bili smo šokirani kad smo se suočili s činjenicama i dokazima. On je više od 50 godina stariji od nje", priča majka, čiji identitet je poznat Radio Slobodna Evropa. Šok i nevjerica. Tim riječima bi se mogao objasniti i slučaj otkriven prije 24 sata, kada je otkriveno da je nekoliko petnaestogodišnjih djevojčica navođeno na prostituciju. U ovom slučaju, u širem području Tuzle, učestvovala su četiri visokorangirana policajca, profesor i bivši državni zastupnik, te još tri osobe. Policajci su djevojčice duže od godinu dana vrbovali, navodili, prevozili na različite lokacije, te ih predavali drugim osobama u svrhu iskorištavanja prostitucijom i drugim oblicima seksualnog iskorištavanja. Kako navode i tuzlanskog Kantonalnog tužilaštva, i oni su seksualno zlostavljali djevojčice. I ne samo to. Profesor i ostali privedeni, iako su znali da su maloljetne, plaćali su seksualno zlostavljanje djevojčica, a jedan od uhapšenih policajaca uzimao je dio novca. Iskorištavali teško materijalno stanje djevojčicaDjevojčice su bivše štićenice Doma za nezbrinutu djecu u Tuzli. Prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), dodatno su ranjive, jer su i ranije bile izložene nasilju i nekoliko puta smiještane u prihvatilište Doma. "One su nama prvi put dovedene kao skitnice, jer su roditelji prijavljivali njihov odlazak na nekoliko dana od kuće. Kao takve su nađene i dovedene kod nas. Drugi put je ova jedna dovedena kao žrtva nasilja u porodici, a druga je ponovo bila skitnica. Jedna je bila nekad '23. prvi put, pa je dovođena poslije opet nekad u aprilu ove godine. A ova druga je bila, mislim, dva puta, isto ove i prošle godine", kaže za RSE Amir Muharemović, pomoćnik direktora Doma. Obje su vraćene u porodice. U domu je od 2015. godine bilo između 15 i 20 djece koja su bila izuzeta s ulice kao žrtve trgovine ljudima. Njihove su priče slične, kaže Muharemović i svode se na teško materijalno stanje. "U tim slučajevima nailazimo na užasne priče — od incesta, seksualnog nasilja u porodici, do organizovanog zlostavljanja. Nažalost, sve smo to već viđali", pojašnjava on. Potvrdili su ovo i iz tuzlanskog Kantonalnog tužilaštva, navodeći kako su djevojčice, čiji je razvoj otežan teškim porodičnim prilikama, duže od godinu bile iskorištavane. Zlostavljači oni koji bi trebalo da štiteU 2024. godini registrovano je 37 žrtava trgovine ljudima, od čega je 25 maloljetnih. Prema statistici koju je objavilo Vijeće ministara BiH, 69 posto žrtava trgovine ljudima su djeca, a 17 posto žrtava je seksualno eksploatisano. Najveći dio trgovine ljudima nije otkriven. Sigurna kuća Fondacije "Lara" iz Bijeljine od početka godine do danas pružila je utočište za 12 potencijalnih žrtava trgovine ljudima. Njih 11 je maloljetno. Tuzlanski slučaj, ističe Dragana Petrić, programska koordinatorica Fondacije višestruko je potresao nju i zaposlene u ovoj fondaciji. "Jedan od razloga je to da su, glavni osumnjičeni, ustvari pripadnici službi zaštite, oni koji bi trebalo da štite. S druge strane šokantna je činjenica da su to djevojčice koje su duplo ranjive i marginalizovane", navodi Petrić. Ona ističe i kako je ovaj slučaj dodatno razorio povjerenje u institucije koje bi trebalo da zaštite tu djecu. Stručnjaci, pak, upozoravaju kako se veliki broj onih koji su umiješani u trgovinu ljudima ne otkriva. "A i od ranije na neki način se indiciralo i ukazivalo da su u trgovinu ljudima nerijetko uključene i službene osobe, policijski, pravosudni uposlenici, itd. I kada pogledate, u konkretnom slučaju, uhapšeni su službenici, što pokazuje svu, rekao bih, težinu tog fenomena. S jedne strane imate žrtve koje su izložene najtežem obliku eksploatacije, to je seksualno iskorištavanje, s druge strane imate korumpirane policijske i druge službenike koji direktno učestvuju u tome i direktni su počinitelji odnosno eksploatatori", navodi Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu. Sličan slučaj otkriven je 2007. godine kada su tri maloljetnice sa područja Dervente prijavile da su prisiljavane na prostituciju. Tada su uhapšeni i pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđeni biznismeni Milivoje Nović i Čedo Markelić na kaznu od šest godina zatvora. Slaviša Vuković osuđenje na sedam, a Branislav Nović na kaznu zatvora u trajanju od pet i po godina. Nema senzibilnosti za žrtveU posljednjem izvješaju State Departmenta o trgovini ljudima zabilježeno je kako su zakonska rješenja protiv "navođenja na prostituciju" u BiH dozvoljavala organima za provođenje zakona da djecu od 14 godina i stariju tretiraju kao maloljetnike koji se dobrovoljno upuštaju u komercijalni seks, umjesto kao žrtve silovanja ili trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja. Prilikom suđenja, žrtve su se susretale sa počiniocima na hodnicima suda. Iako zakon predviđa pomoć žrtvama i svjedocima, niži sudovi nisu posjedovali potrebnu tehničku opremu za organiziranje svjedočenja uz adekvatne mjere zaštite i povjerljivosti. "Ne postoji dovoljna senzibiliranost profesionalaca, spram zaštite žrtava, koji nerijetko nemaju apsolutno, ispravnu predstavu o tome da je to teški oblik kriminaliteta koji uključuje gaženje ljudskog dostojanstva, najteže oblike kršenja ljudskih prava, a sve radi sticanja imovinske koristi. I kada takvi ljudi pokušavaju, nažalost, da se na pravi način postave i postupaju, oni ih na neki način relativiziraju i nerijetko odlaze u takve krajnosti kakve su i krivljenje žrtava zbog situacije u kojoj su se našle", napominje Mujanović. Slična situacija na koju ukazuje Mujanović je, prema izvještaju State Departmenta, zabilježena u Federaciji BiH kada je 13 osoba osuđeno za trgovinu ljudima, od čega četiri za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja. Za to djelo raspon kazni bio je od jedne godine do godinu i po zatvora, a nekoliko puta veće kazne - u rasponu od pet godina do deset godina zatvora za devet trgovaca ljudima u svrhu prinudnog rada. U 2024. godini Državni sud osudio je dva počinitelja- jednog na 11, a drugog na 10 godina zatvora zbog trgovine ljudima. Već treću godinu zaredom, sudovi u RS nisu izrekli nijednu presudu protiv trgovaca ljudima. Prema ocjeni OSCE-a, situacija se postupno poboljšava, ali i dalje postoje sporne tačke, posebno kada je riječ o saradnji između različitih institucija i primjeni pozitivnih praksi, ističe Boris Topić, službenik Misije za borbu protiv trgovine ljudima. "Tako su, na primjer, tužilaštva na svim nivoima donijela posebne instrukcije kojima se nastoji utvrditi i ojačati taj odgovor, uključujući i kažnjavanje klijenata, odnosno korisnika usluga trgovine ljudima. Iskreno, nemamo još takvih predmeta, ali to su pomaci koji se dešavaju", ističe Topić, te dodaje i da je neophodno pomoći i sigurnim kućama koje se suočavaju s finansijskim problemima, što u konačnici utiče i na efikasnu istragu. Zlostavljač djevojčice s početka priče osuđen je prvostepeno na jednu od najvećih kazni – 12 godina zatvora. No, presudu je dočekao u bjekstvu, jer se nalazio u kućnom pritvoru. Njena majka, prosvjetna radnica, se nada da će pravosnažnu kaznu, ipak, odslužiti.

Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio optužnicu koja Armela Zalihića tereti da je počinio krivično djelo terorizam, navodi se u saopštenju 30. oktobra. Optuženi se tereti da je 26. marta ove godine, u namjeri da ozbiljno zastraši stanovništvo u Bosni i Hercegovini i ozbiljno destabilizira osnovne političke, ustavne i društvene strukture Bosne i Hercegovine, javno na društvenoj mreži TikTok prijetio počinjenjem krivičnog djela terorizam. Navodi se da je Zalihić sa svog korisničkog profila na ovoj društvenoj mreži objavio komentar prijetećeg sadržaja koji je dalje prenesen i od drugog korisnika društvene mreže TikTok širem krugu korisnika iste mreže. "Navedenim komentarom je prijetio izvršenjem terorističkog čina i to napad na život, fizički integritet i nanošenjem velike štete javnim objektima koji bi ugrozili ljudske živote", navodi se u optužnici. Inače, Zalihić se na ročištu 20. oktobra izjasnio da nije kriv za krivično djelo terorizam. Sud je isti dan donio rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH u kojem su Zalihiću produžene mjere zabrane napuštanja boravišta, zabrane putovanja, te mjera obaveznog javljanja određenom državnom organu.

Osam osoba osumnjičenih za seksualno iskorištavanje dvije maloljetne djevojčice na području Tuzlanskog kantona na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, biće ispitano 30. oktobra, nakon čega će biti upućen i prijedlog za određivanje pritvora, navodi se u saopštenju Tužilaštva tog kantona. U centru istrage su dvije 15-ogodišnje djevojčice, koje su, prema navodima Tužilaštva, bile žrtve organizovane mreže koja ih je vrbovala, prevozila i iskorištavala u svrhu prostitucije. Tužilaštvo je donijelo naredbu o provođenju istrage protiv policijskih službenika Besima Kopića (51), Miralema Halilovića (46), Jasmina Modrića (30) i Dževada Požegića (55), kao i protiv Šemsudina Kadrića (39), Zijada Jagodića (61), Sulejmana Šehića (67) i Nedima Avdića (41). Prema navodima iz Tužilaštva, Kopić, Kadrić, Halilović, Modrić i Šehić su od aprila 2024. do kraja jula 2025. godine vrbovali, prevozili i skrivali dvije petnaestogodišnje djevojčice na području Kalesije, Živinica i Srebrenika, te ih predavali drugim osobama radi seksualnog iskorištavanja. Osumnjičeni su, kako se navodi u saopštenju, i sami seksualno zlostavljali djevojčice, za šta je novac uzimao prvoosumnjičeni Kopić. Jagodić, Požegić i Avdić su osumnjičeni da su, iako svjesni da se radi o maloljetnim žrtvama trgovine ljudima, plaćali seksualno zlostavljanje. Djevojčice su bile smještene u socijalnim ustanovama na području Tuzle, uključujući Dom za djecu bez roditeljskog staranja, iz kojeg su više puta bježale. Osumnjičeni su, prema Tužilaštvu, "koristili njihovo stanje bespomoćnosti i bijeg iz ustanova" kako bi ih navodili na prostituciju. Uhapšeni su 29. oktobra nakon pretresa na više lokacija u Kalesiji, Živinicama i Banovićima. Nad njima je obavljena kriminalistička obrada, te su uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predati Tužilaštvu. Za krivično djelo za koje se terete predviđena je kazna zatvora od najmanje deset godina.