Centralna izborna komisija utvrdila je rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta Republika Srpska čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta. Karan je kao osvojio 222.182 glasa (50,39 posto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opozicijska Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 posto). Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje. CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu. Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15.000 glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima. Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata. Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača. Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika. Siniša Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Općih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS. Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

Bosna i Hercegovina ima rok do februara iduće godine da preduzme konkretne mjere protiv pranja novca i finansiranja terorizma, koje od nje zahtijevaju evropske institucije. Ukoliko mjere ne budu provedene na odgovarajući način, BiH je u opasnosti da završi na "sivoj listi" Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF), što bi predstavljalo ozbiljan udar na ekonomiju zemlje, upozoravaju iz Delegacije Evropske unije u BiH. Iako stavljanje na "sivu listu" ne znači da je država pod sankcijama, to je upozorenje međunarodnim finansijskim institucijama i investitorima da postoji povećan rizik u poslovanju sa tom zemljom. To znači i dodatne kontrole za sve transakcije sa inostranstvom, porast kamata i naknada u poslovanju sa bankama. Država bi imala otežan pristup međunarodnim finansijskim tržištima, stranim investicijama i kreditima međunarodnih organizacija. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je BiH usvojila u februaru prošle godine, trebao je predstavljati ključni korak ka ispunjavanju evropskih standarda u ovoj oblasti. Međutim, nedostatak konkretnih akcija u njegovoj primjeni doveo je do toga da je BiH ove godine stavljena pod dodatnu kontrolu, i dobila spisak mjera koje mora da ispuni. Moneyval, tijelo Savjeta Evrope koje prati kako zemlje spriječavaju pranje novca i finansiranje terorizma, preporučio je 70 mjera za poboljšanje nadzora, pooštravanje kazni i jačanje pravne borbe protiv pranja novca u BiH, te će u februaru 2026. kontrolisati koliko se radilo na njihovoj primjeni. Oni blisko sarađuju sa FATF, međunarodnom organizacijom za praćenje pranja novca i finansiranje terorizma, te ispunjavanje standarda u ovim oblastima. Šta BiH treba ispuniti?Delegacija EU u BiH u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Evropa upozorava – ukoliko do februara ne bude postignut značajan napredak, "postoji velika vjerovatnoća da će FATF uvrstiti Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim monitoringom, poznatu kao siva lista". Navode da BiH mora usvojiti zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom na državnom nivou, te zakon o ciljanim finansijskim sankcijama u vezi sa terorizmom i finansiranjem terorizma. Dodaju i da se dugo čeka na uspostavu registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH. Jedan od ključnih zahtjeva je već ispunjen, kada je u julu ove godine BiH osnovala Koordinaciono tijelo za spriječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te finansiranja širenja oružja za masovno uništenje. Radi se o stalnom organu, u kojem djeluje nešto više od 40 eksperata iz različitih državnih i entitetskih institucija, a čiji je zadatak, između ostalog, da vrše procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH, i da prate koliko je zemlja usklađena sa međunarodnim standardima. Njime predsjedava Ivana Veselčić, iz Ministarstva bezbjednosti BiH. Iz ovog Ministarstva je rečeno za RSE da Moneyval, između ostalog, traži bolji sistem nadzora, uvođenje strožih kazni, spriječavanje ulaska rizičnih osoba u vlasničke strukture kompanija. Tužilaštva i sudovi trebaju povećati broj istraga i presuda za pranje novca, dok država mora dokazati da efikasno upravlja oduzetom imovinom. "Svako kašnjenje ili nedosljednost u izvršavanju ovih mjera predstavlja ozbiljan rizik za BiH i može rezultirati stavljanjem na sivu listu FATF-a", upozoravaju iz Ministarstva. Na sivoj listi BiH je posljednji put bila od 2015. do 2018. godine. Koliko je stvarna prijetnja od 'sive liste'?Iz Moneyvala je kratko rečeno za RSE da će iduća kompletna procjena stanja biti tek 2031. godine, ali da oni "konstantno procjenjuju zemlje", a samim tim i njihovo zakonodavstvo. U Ministarstvu bezbjednosti BiH kažu da očekuju "punu posvećenost svih nadležnih institucija na svim razinama vlasti kako bi se preostale obveze provele u zadatim rokovima". Oni navode da su sačinili Nacrt Zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprječavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, te da bi uskoro trebalo da se uputi u proceduru. Dodaju da je nacrt pravilnika o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, upućen Savjetu ministara BiH na usvajanje, iako je sam zakon usvojen još u februaru prošle godine. Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, kaže za RSE da ništa od ključnih zahtjeva Moneyvala za sada nije došlo pred poslanike. "To je u suštini ključno pitanje za Savjet ministara, zašto to ne predlaže, zašto ne usvaja određena zakonska i podzakonska rješenja koja bi na neki način nas uklonila iz te opasne zoni, da dođemo ponovno na sivu listu", kaže Borenović. Ekonomista Admir Čavalić je optimista, te se nada da BiH neće doći na "sivu listu". "Mi smo u posljednjih par godina imali kontinuitet tradicije, da kažem, tih prijetnji da ćemo dospjeti na listu. Međutim, u zadnji čas se nekako poslože političke kockice i izbjegnemo navedeno", kazao je Čavalić. Ukoliko do toga dođe, pojašnjava Čavalić, to će signalizirati potencijalnim investitorima "da ova zemlja nije sigurna u smislu obavljanja biznisa". Prema njemu najveći problem bi tada bio porast transakcijskih troškova, koji se ne odnose samo na novac. "Te procedure, posredno vrijeme, obrada i sve ono što otežava samo sprovođenje transakcije, spada u transakcijski trošak", rekao je ekonomista. On propisuje da nadzor nad njegovom primjenom vrši ukupno 19 različitih institucija na nivou entiteta i Brčko Distrikta, od agencija za bankarstvo i osiguranje, preko komisija za hartije od vrijednosti i advokatskih komora, do inspektorata. Kontrola na nivou entitetaZakon o sprečavanju pranja novca propisuje da nadzor nad njegovom primjenom vrši ukupno 19 različitih institucija na nivou entiteta i Brčko Distrikta, od agencija za bankarstvo i osiguranje, preko komisija za hartije od vrijednosti i advokatskih komora, do inspektorata. Da bi mogao primjenjivati ovaj zakon, Inspektorat Republike Srpske je predložio izmjene entitetskog Zakona o inspekcijama. O njima će poslanici raspravljati na sjednici Narodne skupštine RS koja počinje 16. decembra, a one predviđaju formiranje sektora koji će se baviti pranjem novca i finansiranjem terorizma. Dok ovaj sektor u potpunosti ne zaživi, taj posao će obavljati tržišni inspektori. Iz Inspektorata pojašnjavaju za RSE da do sada oni nisu obavljali ovaj vid provjere, u kontekstu "kontrole njihovih transakcija ili procjene rizika od pranja novca". Navode da će im za ovo biti potrebni dodatni kadrovi i novac, te da je moguće popunjavanje radnih mjesta već zaposlenim kadrovima. "Pod kontrolom ovog organa naći će se privredna društva za reviziju, knjigovodstvene i računovodstvene usluge, poreski savjetnici, pravna lica koja za račun klijenata sprovode usluge prenosa novca, te izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima", kažu iz Inspektorata. Dodaju da će kontrolisati usluge pošte ukoliko obavlja platni promet, trgovce automobilima, trgovce plemenitim metalima, dragim kamenjem i umjetninama ukoliko su transakcije vrijednije od 20.000 maraka (oko 10.000 evra). Inspektori će kontrolisati da li su zakonski obveznici uspostavili procedure za spriječavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Iz Inspektorata RS ističu da je zakonom zabranjeno primanje gotovog novca, ukoliko plaćanje za robe ili usluge prelazi 30.000 maraka (oko 15.000 evra), čak i u slučajevima plaćanja "na rate". Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, koja djeluje u drugom entitetu, nije odgovoreno na upit RSE na koji način će oni da kontrolišu pranje novca, te da li je potrebno mijenjati zakone zbog toga.

Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. decembra Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada. Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske. Lokacija za skladištenje je udaljena oko 800 metara zračne linije od granice Bosne i Hercegovine, te jedan kilometar od vodozahvata opštine Novi Grad, iz kojeg vodu pije 15.000 ljudi. Bosanskohercegovačke vlasti protive se otvaranju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje ljudi u slivu rijeke Une. Ocjenjuju i da će njime biti ugroženo 13 opština na sjeverozapadu BiH, u kojima živi oko 250.000 ljudi. Prije pet godina Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora. Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine. Inače, Vlada Hrvatske je u obrazloženju odluke istakla da je donošenje zakona nužno radi ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji i međunarodnim sporazumima, kao i osiguranja dugoročnog i sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je u ponedjeljak, 15. decembra prvostepene presude Daliboru Railiću i Aleksandru Miljatoviću zbog ubistva Radenka Bašića, načelnika Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor, na sjeverozapadu BiH, prenosi Srna. Radanko Bašić ubijen je 21. marta 2022. godine u prijedorskom naselju Pećani, dok je išao na posao. Bio je poznat po angažmanu u borbi protiv narkotika i javnim istupima o kriminalitetu u regiji. Miljatović je proglašen krivim kao neposredni izvršilac i osuđen na 34 godine zatvora, dok je Railić, koji je označen kao nalogodavac, za djelo teško ubistvo dobio 25 godina. Railić je istovremeno osuđen i za trgovinu drogom na šest godina, pa mu je izrečena jedinstvena kazna od 29 godina zatvora. Railić je, prema presudi, ponudio 50.000 evra Miljatoviću da likvidira Bašića, jer mu je predstavljao prepreku u nezakonitom prometu narkotika. U završnoj riječi Tužilaštvo BiH je, prema navodima Srne, tražilo od Suda BiH da optuženima izrekne kaznu doživotnog zatvora. Tužilaštvo BiH je u ovom slučaju, pored Railića i Miljatovića teretilo i Igora Repajića, Harisa Gredelja, Mirjanu Vujović, Željku Simića, Aleksandra Ivkovića, te Gorana Gvozdena. Za organizovani kriminal u vezi sa trgovinom droge i pranjem novca Mirjana Vujović osuđena je na kaznu zatovora od tri godine i šest mjeseci, a Željko Simić na tri godine. Sud BiH oslobodio je Railića, Vujovićevu i Simića krivice za pranje novca, dok je Goran Gvozden oslobođen svih optužbi za organizovani kriminal u vezi sa trgovinom droge i pranjem novca. Nakon izricanja prvostepene presude, tužilaštvo i odbrana imaju pravo žalbe. Među dokazima u ovom slučaju su korišteni i oni iz Sky i Anom aplikacija, dobijeni u međunarodnoj pravnoj pomoći i međunarodnom razmjenom dokaza od partnerskih institucija zemalja Evropske unije i svijeta. U jednom od posljednjih medijskih istupa prije nego što je ubijen, Radenko Bašić je na konferenciji za novinare u Policijskoj upravi (PU) Prijedor govorio o stopi kriminaliteta i borbi protiv opojnih droga. Brojni policijski službenici iz RS odali su u ponedjeljak počast ubijenim kolegi okupljanjem ispred Suda BiH, te zaustavljanjem vozila u više gradova i paljenjem rotacija.

Državljaninu Bosne i Hercegovine, koji je osumnjičen da je nezakonito prevozio strane državljane preko Save iz BiH u Hrvatsku, određen je jednomjesečni pritvor. Dvadesettrogodišnjak je uhapšen nakon što se čamac prevrnuo u ranim jutarnjim satima 11. decembra na području Slavonskog Broda, pri čemu su stradale tri osobe porijeklom iz Azije. Većina migranata s prevrnutog čamca je, prema ranijim policijskim informacijama, imala kineske, a jedan turske dokumente. Za jednom osobom se i dalje traga, informacije su policije. "Policija je u 5:20 zaprimila dojavu da se čamac prevrnuo te da se više osoba nalazi u rijeci i zapomaže. Na teren su odmah upućene policijske ophodnje i druge žurne službe. U suradnji s građanima i vatrogascima, iz vode je spašeno 13 stranih državljana, kao i 23-godišnji osumnjičeni", navedeno je iz Policijske uprave brodsko-posavske. Svi spašeni bili su pothlađeni, a jedna muška osoba je na mjestu događaja bila bez znakova života. Hitna pomoć prevezla je preživjele u bolnicu u Slavonskom Brodu, gdje su dvije ženske osobe preminule zbog teškog zdravstvenog stanja. Kriminalističko istraživanje pokazalo je da je bh. državljanin, zajedno s još uvijek nepoznatom osobom, za novčanu naknadu dogovorio nezakonit prijevoz migranata čamcem s teritorija Bosne i Hercegovine na teritorij Republike Hrvatske, navedeno je iz policije. Protiv njega je podnesena kaznena prijava zbog kaznenih djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom te protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Hrvatskoj, a sudac istrage odredio mu je jednomjesečni istražni zatvor. Osumnjičeni je predan u zatvor u Požegi. Početkom oktobra zabilježena je slična nesreća na Dunavu, kada je jedan kineski državljanin stradao u prevrtanju čamca između Srbije i Hrvatske u pokušaju nedozvoljenog prelaska granice. U čamcu koji se prevrnuo na sjeverozapadu Srbije bilo je najmanje deset osoba, među kojima su državljani Kine.

Ured glavnog tužitelja Ukrajine potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su istražitelji identificirali 12 građana Bosne i Hercegovine koji su se navodno borili u Ukrajini kao dio ruskih privatnih vojnih tvrtki. Iz ukrajinskog tužiteljstva nisu mogli otkriti više detalja zbog povjerljivosti. Ukrajina je još u februaru 2024. godine zatražila pravnu pomoć od bosanskohercegovačkih vlasti, tražeći podatke o jednoj osobi, ali je u oktobru 2024. iz BiH odgovoreno da policijske agencije ne mogu pronaći navedenu osobu na registriranoj adresi. "Ured glavnog tužitelja sada razmatra dodatne zahtjeve za pravnu suradnju kako bi se razjasnilo sudjelovanje bosanskih državljana u privatnim vojnim tvrtkama koje djeluju u Ukrajini", rečeno je iz Ureda glavnog tužitelja Ukrajine. Informacije o bh. državljanima stigle i u oktobru 2025.Informacije o stranim državljanima, među njima i onima iz Bosne i Hercegovine, u redovima ruskih snaga u Ukrajini su se pojavile i u oktobru 2025., kada su policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om otkrile više od 650 osoba koje se dovode u vezu s ruskim paravojnim formacijama Wagner (Wagner je plaćenička vojska koju je 2014. osnovao ruski državljanin Jevgenij Prigožin, koji je bio blizak Kremlju i poginuo u augustu 2023. u padu privatnog aviona, tačno dva mjeseca nakon što je njegov odred organizirao pobunu protiv vlasti u Moskvi. Prigožin je ranije bio nazvan "Putinov kuhar" zbog brojnih ugovora o ugostiteljstvu koje je njegova kompanija imala sa državom.) i Redut (Redut je pseudoprivatna vojna kompanija koju Rusija koristi kao paravan za regrutiranje i raspoređivanje vojnika u Ukrajini. Iako se povezuje s grupom Wagner, u stvarnosti je koordinirana i finansirana od strane ruske vojne obavještajne agencije GRU, služeći kao sistem za mobilizaciju borbenih jedinica u ključnim ofanzivama.) i potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini. Među 280 stranih državljana navodi se da je bilo i onih iz Bosne i Hercegovine. Tačan broj bh. državljana nije poznat. RSE je iz obavještajnih izvora u BiH nezvanično dobio informaciju da Ukrajina i Moldavija redovno obavještavaju BiH o saznanjima o bh. državljanima na ratištu i u plaćeničkim grupama. Ko je iz BiH u Wagneru?Kad je riječ o ruskoj paravojnoj formaciji Wagner i bh. državljanima, u novembru 2023. državno tužiteljstvo BiH od Federalne uprave policije dobilo je izvještaj o Davoru Savičiću, zbog postojanja osnova sumnje da je bio član Wagnera u periodu 2014. i 2015. godine. Na osnovu nekoliko videa na Telegramu i ruskoj mreži VKontakte, RSE je 2023. utvrdio da je Savičić ponovno aktivan kad je riječ o ruskoj invaziji u Ukrajini, kao i da stoji iza plaćeničke grupe "Vuk". U martu 2025. Ruski servis RSE je objavio istraživanje koje pokazuje da je Savičić pukovnik Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije, poznatije kao GRU. Ostali državljani za koje se sumnja da su se pridružili ruskim snagama u UkrajiniOd početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. RSE je više puta pisao o državljanima BiH na ratištu u Ukrajini. Tokom 2023., u Tužiteljstvu BiH su bile otvorene istrage o najmanje sedam osoba koje su aktivno sudjelovale na ratištu u Ukrajini, informacije su do kojih je tada došao RSE. Sigurnosne agencije, međutim, nerado govore o zvaničnim podacima i istragama. RSE je otkrio da je na ratištu Aleksandar Velimirović, koji na društvenim mrežama regrutira i poziva osobe s Balkana na pridruživanje ruskoj vojsci. Velimirović je osoba koja je više puta u BiH hapšena i osuđena, nakon čega je promijenio identitet i pridružio se ruskoj vojsci. On je za RSE više puta rekao da je dobio rusko državljanstvo. Osim njega, RSE je pisao o Neđi Paniću i Andreju Vukašinoviću, koji su prema vlastitom priznanju na ratištu. Oni tvrde da su se pridružili ruskoj armiji i da će na osnovu ugovora s vojskom dobiti državljanstva Rusije. Na ratištu u Ukrajini je, prema pisanju Detektor.ba, i Novak Stjepanović iz BiH, koji je u Srbiji pravomoćno osuđen na 13 godina zatvora zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva na području Bratunca. Kako se u presudi navodi, kao pripadnik Vojske Republike Srpske, tačnije Bratunačke lake pješadijske brigade, učestvovao je u zarobljavanju 14 civila bošnjačke nacionalnosti, od kojih je osam stradalo. Presuda navodi i da je silovao Bošnjakinju u kući u Bratuncu. Jedan slučaj hapšenjaOd početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, u BiH je poznat jedan slučaj hapšenja bh. državljanina koji se dovodi u vezu s ratovanjem na bilo kojoj strani. Riječ je o Dariju Ristiću iz Modriče, za kojim je BiH bila raspisala INTERPOL-ovu potjernicu. Ristić se vratio u BiH i uhapšen je na Aerodromu u Sarajevu 17. septembra. Državni sud mu je odredio jednomjesečni pritvor, nakon čega je pušten i određen mu je kućni pritvor. RSE je saznao da Ristić pregovora s Tužiteljstvom sporazumno priznanje krivice. Podizanje optužnice i sporazumno priznanje očekuje se u januaru, rekao je za RSE Ristićev branitelj. Sve do slučaja Darija Ristića, jedini procesuiran zbog sumnje da je 2014. i 2015. ratovao u Ukrajini bio je Gavrilo Stević. Sud Bosne i Hercegovine Stevića je 2020. godine pravosnažno oslobodio optužbi zbog nedostatka dokaza. Stević je ranije za RSE rekao da ne poriče boravak u Ukrajini, ali kaže da se nije borio. Šta predviđa Krivični zakon BiH za one koji odlaze na ratište?Krivični zakon BiH predviđa da je svako pridruživanje stranoj vojnoj, paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, kažnjivo zatvorskom kaznom od najmanje tri godine. Veće kazne od najmanje osam godina zatvora predviđene su za osobe koje organiziraju, obučavaju, opremaju ili mobiliziraju pojedince ili grupe s ciljem pridruživanja na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji. Kažnjivo je i pozivanje i slanje poruka poticanja na odlaske na strana ratišta, i to kaznom u trajanju od tri mjeseca do tri godine. Odlasci na strana ratišta su krivično djelo u BiH od 2015. godine. Tada je najveći fokus bio na rješavanje problema odlaska na sirijsko ratište, pri čemu se bh. državljani najčešće priključivali terorističkim organizacijama poput tzv. Islamske države ili Al-Nusre. Njih je pravosuđe po povratku u BiH tretiralo kao osobe koje su počinile navedena krivična djela u vezi s terorizmom ako je dokazano da su bili članovi takvih grupa.

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva? Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske. S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. "Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen", prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine. Kaže, snajperist nije stao na jednom pogotku. "Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano." Da je snajperist bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksist. "Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete." Hasan je imao auto i odlučio je Elvedina odvesti do bolnice. "Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad." Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno. Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperist Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj teroriziranje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi. Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovno pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužiteljstva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju. Istraga otvorena pred objavu knjigePočetkom novembra, talijanski mediji objavili su da je milansko tužiteljstvo pokrenulo istragu o "vikend snajperistima" koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazzenija, plaćali velike iznose novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom, "iz zabave", ubijali građane u opkoljenom Sarajevo. Gavazzeni je nakon nekoliko pokušaja RSE da ga intervjuira posredno poručio da ne želi govoriti. U međuvremenu, održao je pres-konferenciju u Milanu gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o "snajper safariju". Gavazzeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo pisati triler o ovome. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao. Sve do 2022. godine i dokumentarca "Sarajevo safari" slovenskog redatelja Mirana Županiča. I u filmu, a i nakon prijave 2025., ključan lik je Edin Subašić, penzionirani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije dobile obavještajne službe Armije BiH nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. u naselju Hrasno Brdo. "Tad smo saznali da postoji 'safari' na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Mi smo upoznali obavještajne službe Italije koje su bile tada u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i, vrlo brzo, otprilike negdje početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle sve kreće i da je intervencijom talijanskih vlasti to prekinuto", ponovio je Subašić medijima više puta u novembru i decembru nakon informacija da je pokrenuta istraga. Ono što niko ne nudi i o čemu ne govori je odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili. RSE je odgovor potražio od obavještajnih agencija Italije, tužiteljstva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu, generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar. Gavazzeni sada iznosi podatke da su se sudionici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, odakle bi potom u Sarajevo, u snajperska legla, odakle su, prema prijavi, mogli pucati po Sarajlijama. S aerodroma u Trstu, za RSE kažu da nemaju podataka o letovima tokom '90-ih. Ako ih je i bilo, čuvani su svega dvije godine. "Shvatit ćete stoga da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak i statistike prometa iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene su na opće podatke podijeljene na domaće i međunarodne, te redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prijevoznika itd", odgovorili su s Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima "snajper turistima". Ono što Gavazzeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od tih osoba koje tužiteljstvo istražuje zbog sumnje na "ubistvo s predumišljajem otežano okrutnošću i niskim pobudama". O 'safariju' pred Sudom u HaaguRiječ "safari" kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali po opkoljenom gradu, spomenuta je 2003. godine u Haškom tribunalu prilikom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017, tokom suđenja Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine. Svjedok je imenovao Nicholasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, rekavši da je došao na "safari, da lovi ljude". Kako i kad je Ribić došao, nije moguće sa sigurnošću utvrditi. Ali ono što se zna jeste da je riječ o čovjeku koji je porijeklom iz BiH. Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske - Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova je jedinica bila dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS i djelovala je u okviru srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, ali i Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu. "Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade, tamo su mu roditelji bili iz Kanade. Porijeklom je bio iz BiH", kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali po stanovnicima Sarajeva. Međutim, stranih dobrovoljaca je bilo. Za Šešliju, oni su došli iz ideoloških razloga da ratuju. "Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, tamo iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz, eto, ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla." Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda, potvrđuje i snimak uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, a kasnije i sudski proces u Kanadi. Zbog vezanja mirovnjaka za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora. No, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva. Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, za RSE kaže da imaju saznanja da je riječ o nekoliko ljudi. "Mi imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota, nedjelja. Drugih, koliko je to tačno i kad je to tačno bilo, definitivno nemamo informacija. I, isto tako imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji sada ne žive u Kanadi, koji su negdje na drugim mjestima", kaže Ramić i dodaje da ima informacije o tome da će kanadsko pravosuđe započeti istražne pripremne radnje o ovim odlascima. Domaći i strani 'četnici' na GrbaviciJedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu "safarija" Nikolu (Nicholasa) Ribića znao je i sjeća ga se Slavko Aleksić, četnički vojvoda, jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg je bilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju. Aleksić je početkom rata vodio paravojnu jedinicu pod nazivom – Četnički odred Novog Sarajeva, koji je poslije stavljen pod okrilje Vojske Republike Srpske. Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. RSE se javio telefonom iz bolnice u Beogradu. U njegovoj su jedinici, kaže za RSE, bili stranci, ali ne oni o kojima se danas govori. "Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali uvijek je bilo oko dvadesetak tu na licu mjesta. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su dolazili, nikada nikoga nismo vidjeli, niti se iko ikada nama javio ni u komandu, ni meni lično kao komandantu sektora", rekao je Aleksić. Različito od Aleksića, u Haagu 2007. govorio je John Jordan, američki vatrogasac, koji je ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva. Kaže, tamo je vidio strance "safari ubice" i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji. Iako nikad nije vidio nijednog od njih da puca, vidio je kako s njima postupaju i premještaju ih oko poznatih snajperskih položaja. "Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s terenom, a njegov način odijevanja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da su to turisti-strijelci. To je izraz na koji sam prvi put naišao u Bejrutu gdje smo vidjeli da se ista stvar događa oko zelene linije", rekao je tada Jordan. Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni znali za to, ali ne i kako je organizirano. "Izuzetno je važno da je pokrenuta pravosudna istraga i da se mora istražiti ko su bili organizatori", rekla je. Hrvatski novinar prijavio i Aleksandra Vučića zbog boravka na ratištu oko SarajevaHrvatski novinar Domagoj Margetić proslijedio je u novembru tužiteljstvu u Milanu, koje vodi istragu o "vikend snajperistima", informacije da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sudjelovao ili pomagao u "snajper turizmu". Margetić je objavio fotografije na kojima je Vučić bio prisutan na jednom od srpskih položaja u Sarajevu s koje su, prema svjedocima, strani državljani i srpske snage pucali i ubijali civile. Vučić je optužne odbacio i rekao da nikada nije nosio snajper i najavio tužbe protiv medija koji su to objavili, dodavši da će angažirati najbolje svjetske advokate. Vučić je u intervjuu za TV Informer rekao da nije čuo za takav "safari". "Ali, to nije važno. Nisam imao pušku, čak i kada sam došao i pitao mogu li da budem sa vama, rekli su mi 'mali, vraćaj se, treba nam novinar, ko zna engleski'. Toliko je bez veze priča i to svi znaju, imam snimke, svedoke i tamo gde govore da je puška, tu je bio stativ od kamere, nosio sam snimatelju", rekao je Vučić. Snajperista stranog reportera pitao želi li da nekog ubije i da to snimiStrani novinari i fotoreporteri skoro sve vrijeme rata od 1992. do kraja 1995. imali su povremeno priliku boraviti na položajima srpskih snaga oko Sarajeva. Radio Slobodna Evropa je s nekima od njih stupio u kontakt, no niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca. Peter Kullmann došao je prvi put 1992. kao fotograf agencije Reuters. U zimu te godine, kaže negdje oko Božića, i sam je bio meta snajpera, dok je s novinarom Reutersa Kurtom Schorkom pokušavao napustiti tadašnju UN bazu u Sarajevu. "Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen nekom od nas dvojice, ali imali smo sreće", prisjetio se za RSE. Kullmann je u kasnijim mjesecima s novinarom New York Timesa Johnom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju. Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Bili su to ljudi porijeklom s Balkana, koji su radili i živjeli u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Stuttgarta, gdje je on odrastao, nakon što završe poslove petkom, na obruče opkoljenog grada. "Dolazili su u grupama, odmah poslije posla, u petak navečer autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda noću odlazili nazad i na vrijeme bili na svojim radnim mjestima u ponedjeljak. Bili su poznati kao vikend četnici", ispričao je za RSE. Sjeća se da su imali i nosili oružje i bili voljni da pucaju. "Dešavalo se da me neko od njih pita – želim li da pucaju, mogu li to snimiti svojom opremom. Naravno, rekao sam, ne, nemojte to raditi. Postanete jako napeti i blizu panike, jer bi očito bila noćna mora da neko bude upucan, jer neki novinar, fotograf sjedi pored snajperista i želi se pohvaliti da vidi koliko je dobar. Stvar je u tome što ne smijete ljutiti ove tipove. Ali, opet, morate samo izmišljati i pronaći razlog zašto to ne bi trebali učiniti", prisjetio se Kullmann. RSE je ispričao da su na njega i Burnsa pucali kad su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, upitali su ih zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, koje je bilo jasno označeno natpisom New York Times, i to odmah nakon što su napustili njihove položaje. "Rekli su da jesu pucali, jer im se to činilo zabavno. Mislili su da je to smiješno, zabavljalo ih je." Talijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv 'muslimana i Jevreja'Mario Boccia obišao je, kaže, skoro sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i u BiH. Na ratne turiste iz Italije nije naišao, jer bi, tvrdi, odmah izvještavao o tome. Ali, strance je sretao u BiH. "Na Grbavici sam upoznao i fotografirao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz SAD-a. Obojica su bili izrazito ideološki motivirani i nisu imali problema da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao 'nacistom' koji se borio protiv 'muslimana i Jevreja'." 'Kakvi su to ljudi?'"Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine", pitao se na snimku 7. maja 1992. Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperom u sarajevskom naselju Hrasno-Brdo, gdje je godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj izjavi su u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude. Slično ocu Rifatu tada, s pitanjima i posljedicama monstruoznog čina i danas živi Elvedin. "Dođem jednostavno da vidim to, da doživim taj njegov osjećaj kakav je imao u tom momentu. Najviše bih volio da ga mogu vidjeti ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom momentu dok je pucao na mene? I ne znam, da li mu je, da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio." Tužiteljstvo u Milanu trebalo bi o rezultatima istrage javnost obavijestiti u martu 2026. godine. Ako podigne optužnicu i dokaže krivicu, bit će to prvi slučaj u Europi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu. U međuvremenu, bh. pravosuđe provjerava navode, ali dosad nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, posebno djece u Sarajevu. Procesuiranje odgovornih za opsadu i zločine u SarajevuOpsada Sarajeva trajala je 1.425 dana. Napadi na civile s položaja vojske Republike Srpske, prema presudama Suda u Hagu, odvijali su se svugdje i u svako doba dana ili noći. Pravosnažno, za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu na doživotnu robiju osuđen je Stanislav Galić, dok je 29 godina zatvora dobio Dragomir Milošević, obojica nekadašnji komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa koji su držali pod opsadom Sarajevo 44 mjeseca. Dio doživotnih presuda Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku Republike Srpske, te Ratku Mladiću, ratnom komandantu vojske RS-a, odnosi se upravo na teroriziranje civilnog stanovništva Sarajeva. Pred domaćim pravosuđem za zločine u opkoljenim dijelovima grada, do sada je procesuirano više osoba.

Ko su bili ljudi koji su preko snajperskog nišana gađali stanovnike opkoljenog Sarajeva tokom rata, pitanje je na koje već tri decenije nema odgovora. Je li među njima bilo i onih koji su plaćali da, kao na safariju, ubijaju djecu, žene i starije pokazat će istrage, poput one u tužilaštvu u Milanu. I kanadske vlasti najavile su kako će ispitati navode o njihovim državljanima. Ono što se zna jeste da su na srpske položaje iznad Sarajeva dolazili stranci, ali i ljudi koji vode porijeklo s ovih prostora, a živjeli su u inostranstvu. Za RSE ovo ne spore ni oni koji su u tim jedinicama komandovali. Da li su to bili već poznati vikend četnici ili "safari ubice" znat će se početkom naredne godine.

Rezultat prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske naizgled je jasan – kandidat SNSD-a Siniša Karan vodi sa oko dva posto prednosti nad kandidatom SDS-a Brankom Blanušom. Ali, zbog veoma male razlike, svako biračko mjesto postaje ključno. Upravo su na nekima od njih otkrivene ozbiljne nepravilnosti. Centralna izborna komisija BiH odlučio je da se u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Loparama i Ugljeviku prebroji više od 16.000 glasova.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Armelu Zalihiću koji je u martu 2025. godine putem društvenih mreža prijetio da će izvršiti masakr u džamiji u Konjicu. Optužnica 23-godišnjaka tereti jer je prijetio da će počiniti teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih političkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura Bosne i Hercegovine, navedeno je na ročištu 11. decembra 2025. godine. Tužiteljstvo je navelo da je Zalihić putem svog TikTok profila podijelio sadržaj u kojem navodi da će na Bajram uletjeti u Gradsku džamiju u Konjicu i tamo izvršiti masakr. Taj sadržaj je dalje podijelio drugi profil na TikToku čime je postao dostupan većem broju ljudi. "Ovime je optuženi prijetio izvršenjem terorističkog čina, i to napad na život, fizički integritet i nanošenjem velike štete javnim objektima koji bi ugrozili ljudske živote", navodi se u optužnici. Tužiteljstvo je najavilo da je planirano da pred Sudom budu saslušana četiri svjedoka i dva vještaka - neuropsihijatrijske struke, ako i stručnjak za vještačenje mobilnih telefona. Zalihić se pojavio pred Sudom, a njegov branitelj je najavio mogućnost sporazumnog priznanja krivice.

Granični prelaz Gradiška, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, neće biti otvoren u četvrtak uprkos ranijim najavama, saopštila je kancelarija predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto 11. decembra. Razlog je, kako se navodi, što nije postignut dogovor na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine o dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji koji je potrebno izmijeniti kako bi se carinici rasporedili na ovaj novi granični prelaz. Protiv izmjene pravilnika je, kako se navodi, bio Zijad Krnjić, član UO iz reda eksperata kojeg imenuje entitetska Vlada FBiH koji je na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH održanoj 10. decembra četvrti put glasao protiv dnevnog reda sjednice sa ovom tačkom. UIO BiH prikuplja poreze koji se naplaćuju prilikom uvoza, carinjenja i prometa robe i usluga, kao i porez na dodanu vrijednost (PDV) te raspoređuje u budžete države i dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH. Inače, riječ je o jednoj od najfrekventnijih graničnih tačaka između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. "Time je nanesena značajna šteta međunarodnom ugledu Bosne i Hercegovine, te je zaustavljen proces koji bi donio vidljive ekonomske koristi zemlji. Izrazito žalimo što je politikantstvo nadjačalo javni interes i zaustavilo projekt od strateškog značaja", navodi se u saopštenju iz kancelarije predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, rano ujutro, 11. decembra. Navodi se i kako je "dodatno otvaranje prema Evropskoj uniji i schengenskom prostoru trebalo olakšati tranziciju Bosne i Hercegovine u evropske tokove". "Također, našim privrednicima omogućilo bi povoljniji i brži pristup transevropskim tranzitnim rutama, jačanje konkurentnosti, te privlačenje novih investicija. Nužno je donijeti rješenje koje će omogućiti što skorije otvaranje Graničnog prijelaza u Gradišci", saopšteno je iz kancelarije predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto. Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, gostujući na TV Sarajevo, odbacio je navode predsjednika Upravnog odbora UIO BiH Srđana Amidžića da Federacija BiH blokira ovaj projekat. Kako je rekao, Zijad Krnjić ne zastupa stavove Vlade Federacije BiH. "Ne treba prozivati Vladu FBiH, to nije stav Vlade. To je stav 'takozvanog eksperta Krnjića', kojeg smo zatekli i kojeg ne možemo zakonski promijeniti dok mu ne istekne mandat. On zapravo zastupa politiku SDA (opozicijska Stranka demokratske akcije)", kazao je Nikšić. Krnjić je u izjavi medijima kazao da traži da Upravni odbor UIO BiH prije izmjene pravilnika usvoji novu odluku o raspodjeli prihoda od PDV-a između entiteta i Brčko distrikta BiH. PDV se prikuplja na jedinstveni račun, a potom se raspoređuje u procentu koji dogovori Upravni odbor UIO, a na osnovu podataka koliko je novca prikupljeno u kojoj od ove tri administrativne jedinice. Posljednje usklađivanje koeficijenta urađeno je 2023. godine te se Federaciji BiH trenutno raspoređuje 62 odsto novca, RS-u 34,44 a Brčkom 3,59 odsto Krnjić traži i da se poravna razlika između prikupljenog PDV-a i isplaćenih sredstava prema entitetima, te kaže da bi bi Republika Srpska morala Federaciji BiH isplatiti oko 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura). Upravni odbor UIO čine državni i entitetski ministri finansija, uz tri eksperta koje imenuju Vijeće ministara BiH i entitetske vlade. Odluke se donose jednoglasno. Radovi na novom prekograničnom mostu na rijeci Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku u Gradišci završeni su prije tri godine. Most je dug 426 metara i ima po dvije saobraćajne trake u svakom smjeru. Most dug 426 metara i vrijedan 19 miliona eura sufinansirala je Evropska unija sa 3,2 miliona eura bespovratnih (grant) sredstava, uz 5,6 miliona eura kredita Evropske investicijske banke.

Samo dan nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaustavio primjenu Zakona o finansiranju političkih organizacija u Republici Srpskoj, opozicione stranke u ovom bh. entitetu zatražile su hitno odmrzavanje novca iz budžeta RS. Višemjesečna blokada finansiranja, kako kažu, unazadila je njihov rad do mjere da su pojedine stranke jedva održavale minimalne aktivnosti, dok su druge praktično utihnule. Naime, zakonom kojeg je usvojila entitetska skupština u maju, je obustavljeno finansiranje svih političkih partija u RS iz entitetskog i lokalnih budžeta. I ne samo to. Zakon je omogućavao firmama da doniraju do 100.000 maraka (50.000 evra) godišnje, te nije propisivao zabrane za firme koje posluju s javnim sektorom. U svojoj odluci od 9. decembra, Ustavni sud BiH je privremeno obustavljanje primjene zakona u RS obrazložio sumnjom da bi nastavak provođenja mogao "ugroziti ustavno načelo vladavine prava i dovesti do nejednakog tretmana političkih subjekata iz RS, naročito u izbornoj 2026. godini". Odluka je donesena i zbog "značajnog odstupanja" od državnog Zakona o finansiranju političkih stranaka, koji zabranjuje donacije firmama iz javnog sektora i postavlja niže limite donacija. Iz Vlade RS nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa da li će se nastaviti finansiranje stranaka iz entiteskog budžeta, kao ni da li će biti isplaćena sredstva za period od stupanja na snagu zakona. Najveći jaz između opozicionih stranaka i vladajućih u RS vidio se tokom predizborne kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, održane 23. novembra, tvrde analitičari za Radio Slobodna Evropa. Branko Blanuša, kandidat opozicionog bloka na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS) imao je, prema istraživanju Transparency Internationala u BiH, višestruko manje resursa na raspolaganju u odnosu na Sinišu Karana, kandidata vladajuće koalicije predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. Prema trenutnim, još nepotvrđenim rezultatima, Karan ima za oko dva posto više glasova od Blanuše. Zbog brojnih prijava nepravilnosti, trenutno se vrši ponovno prebrojavanje oko 16.000 glasova, dok je razlika između dva kandidata oko 9.500 glasova. 'Morali smo zatvoriti kancelarije'Zagorka Grahovac iz opozicione Liste za pravdu i red, čiji je lider Nebojša Vukanović, kaže za Radio Slobodna Evropa kako su zabranom finansiranja najviše bile pogođene manje stranke , među kojima je i njena partija. "Mi nemamo niti u jednoj opštinskoj vlasti, niti direktore preduzeća, niti bilo kakva druga sredstva finansiranja. To je bio naš jedini izvor finansiranja. Morali smo zatvoriti kancelarije u većini gradova, pustiti ljude koji su bili privremeno angažovani. Kampanju za prijevremene izbore nismo mogli adekvatno ispratiti, jer nismo imali sredstva ni da platimo posmatrače", kaže Grahovac. Dodaje da očekuje retroaktivnu isplatu. "Vladajuće stranke nisu bile značajno pogođene, jer se finansiraju izvlačeći novac iz javnih preduzeća i kroz donacije koje im je omogućeno spornim zakonom", navela je. I u najvećoj opozicionoj stranci u RS, SDS-u ističu kako su imali "jako otežano" funkcionisanje stranke. "Definitivno je umanjilo mogućnost finansiranja kampanje. Svi naši članovi su dali i iz svojih kućnih budžeta pomogli da naš kandidat Branko Blanuša izađe na izbore. Srezali smo troškove, neki ljudi su otišli na druge poslove, ali vjerujem da će se sada situacija promijeniti, nakon odluke Ustavnog suda BiH", istakao je za RSE Želimir Nešković, član Predsjedništva SDS-a. Nešković je rekao da će stranka podnijeti i zahtjev za rebalans budžeta RS, kako bi bila isplaćena sredstva koja SDS nije dobio. "Potpuno je logično da se u rebalansu nađu sredstva za finansiranje stranaka, jer je sud odredio privremenu mjeru", naveo je on, ali nije imao podatke o tome koliko novca nije dobio SDS, kao ni koliko je prikupljeno sredstava za predizbornu kampanju. A lider Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković, naveo je da je ta stranka ostala bez oko 270.000 maraka koje su dobijali iz budžeta po osnovu broja poslanika u Skupštini RS, te odbornika u lokalnim zajednicama. No, Stanivuković, koji je i gradonačelnik Banjaluke, na upit RSE, da li će nakon odluke Ustavnog suda BiH Grad Banjaluka nastaviti sa isplatom sredstava strankama, rekao je da će isplata čekati "konačnu odluku" Ustavnog suda. "Mi smo ta sredstva ostavili u budžetskoj stavci, mislim da je oko 300.000 maraka (oko 150.000 evra) godišnje na toj budžetskoj stavci. Ona je stopirana. Nemamo pravo da ih skidamo do konačne odluke Ustavnog suda", kazao je on. Iz vladajućeg SNSD-a nisu odgovorili na upit RSE u vezi budžetskog finansiranja. Istraživanje Transparency BiHPrema istraživanju Transparency International BiH, obustava budžetskog finansiranja političkih stranaka u Republici Srpskoj u praksi je pogodila samo opoziciju, što je bilo posebno vidljivo u toku izborne kampanje tokom novembra. Tako je kampanja kandidata vladajuće koalicije Siniše Karana koštala oko 650.000 maraka (oko 330.000 evra), dok je opozicioni kandidat Branko Blanuša potrošio oko četiri i po puta manje, 140.000 maraka (oko 70.000 evra). "Veća vidljivost i troškovi vlasti odnosili su se na velike predizborne skupove i bilborde, dok je opozicija organizovala skromnije skupove i imala znatno ograničeno oglašavanje u medijima", naveo je za RSE Srđan Traljić iz Transparency International-a BiH. On ističe kako su zakonom u RS vladajuće stranke bile u "povoljnijem" položaju, jer su zakonski uvedeni veći limiti za donacije, do 50.000 evra po firmi, bez zabrane za donacije za firme koje posluju sa javnim sektorom. To je, navodi Traljić, u suprotnosti sa državnim Zakonom o finansiranju političkih partija, koji je limitirao donacije na 25.000 evra za pravna i 5.000 evra za fizička lica, uz zabranu donacija iz javnih izbora. Uvođenje Zakona o finansiranju političkih organizacija u Republici Srpskoj imalo je za cilj da oteža djelovanje stranaka koje nemaju pristup budžetskim sredstvima, ocjenjuje za RSE Aleksandar Trifunović, urednik magazine Buka. "Definitivno, donošenje tog zakona imalo je samo jedan cilj – da strankama koje nemaju pristup budžetskim sredstvima potpuno oteža djelovanje, pogotovo malim strankama kao što je, recimo, Vukanovićeva, kojima je to bio jedini izvor prihoda. Ta činjenica je značajno uticala i na rezultate izbora", rekao je Trifunović za RSE. On dodaje da, iako je SNSD formalno pobjednik, rezultat nikada nije bio tješnji između kandidata vlasti i opozicije, uprkos tome što je opozicija nastupala u "teškim uslovima". "Logično je da SNSD kao vladajuća stranka i ostale iz koalicije koriste sva sredstva na entitetskom nivou u resorima koje kontrolišu za predizbornu kampanju", kaže Trifunović. Trifunović smatra da odluka Ustavnog suda BiH, kojom je privremeno obustavljena primjena zakona, opoziciji daje bolju poziciju pred opšte izbore u BiH koji bi trebali biti održani u oktobru 2026. godine. Iz Centralne izborne komisije BiH nisu odgovorili na upit RSE da li su stranke dostavile izvještaje o utrošenim sredstvima u toku izborne kampanje u RS, te da li će i na koji način provjeriti porijeklo tih sredstava. Kako je došlo do usvajanja zakona u RS?Zakon kojeg je privremeno Ustavni sud BiH stavio van snage je usvojen u maju ove godine, kao odgovor na odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta. On je tokom aprila privremeno obustavio javno finansiranje Dodikovog SNSD-a i Ujedinjene Srpske, na čijem čelu je Nenad Stevandić, zbog niza odluka kojima su te dve stranke narušavale Ustav Bosne i Hercegovine. Prema nalogu visokog predstavnika Centralna banka BiH je formirala poseban račun, na koji su se počela slijevati sredstva namijenjena SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj, uz uputstva bankama da blokiraju redovnu raspodjelu. Iz Centralne banke nije odgovoreno na upit RSE koliko je sredstava do sada prikupljeno na posebnom podračunu.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je na vanrednoj elektronskoj sjednici 9. decembra, privremeno van snage, do konačne odluke, stavio zakon u Republici Srpskoj kojim se zabranjuje finansiranje političkih stranaka u tom bh. entitetu. Rado se o Zakonu o finansiranju političkih organizacija kojeg je Skupština RS usvojila u maju. Sporni zakon je usvojen kao odgovor na odluku visokog predstavnika u BiH Crhristiana Schmidta koji je zabranio javno finansiranje Saveza nezavisnih socijaldemokarata Milorada Dodika i Ujedinjene Srpske, na čijem je čelu Nenad Stevandić. Schmidt je to učinio zbog antiustavnog djelovanja ove dvije stranke, nakon niza secesionističkih odluka RS kojima se podrivaju institucije BiH. Njime je obustavljeno finansiranje svih političkih partija u RS iz entitetskog i lokalnih budžeta. To je izazvalo oštre reakcije opozicionih stranaka i nevladinih organizacija, tvrdeći da je novim zakonskim rješenjima u RS ugroženo djelovanje i postojanje opozicionih stranaka, koje ostaju bez prihoda. Ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH je podnio Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. U obrazloženju odluke Ustavni sud je naveo da postoji bitno razlika zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou u vezi s javnim finansiranjem političkih stranaka. To, kako je navedeno u saopštenju nakon sjednice Ustavnog suda, "stvara argumentiranu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i dovesti do nejednakog tretmana političkih subjekata iz RS". "Sud je posebno istakao da se postupak odlučivanja odvija na kraju budžetske godine, što bi u slučaju kasnijeg usvajanja zahtjeva onemogućilo raspodjelu planiranih sredstava za 2025. godinu i potencijalno ugrozilo planiranje budžeta za 2026. godinu – godinu održavanja opštih izbora", navodi se u saopštenju. Ustavni sud je ocijenio da bi provođenje zakona prije donošenja konačne odluke moglo izazvati "ozbiljne i neotklonjive" posljedice za političke stranke i nezavisne kandidate. Sud je naglasio da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva. Inače, zakon kojeg je usvojila Skupština RS je i u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka BiH koji propisuje, između ostalog, da fizička lica mogu donirati do 10.000 maraka (5.000 evra) godišnje, dok je pravnim licima dozvoljeno do 50.000 maraka (25.000 evra). Donacije od firmi koje posluju sa javnim sektorom su zabranjene. Nova pravila u RS, ne samo da ukidaju budžetska sredstva za sve političke partije u RS, već, suprotno državnom zakonu, omogućavaju enormno povećane donacije iz privatnog sektora. Zakon omogućava firmama da doniraju do 100.000 maraka (50.000 evra) godišnje, te ne propisuje zabrane za firme koje posluju s javnim sektorom.

Biračko mjesto "Laktaši 8", smješteno u Osnovnoj školi "Mladen Stojanović", jedno je od 51 biračkog mjesta na kojima će biti ponovljeno brojanje glasova sa prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Upravo na tom mjestu 23. novembra posmatrač opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), Sanjin Ćetojević, prijavio je slučaj biračice koja je došla da glasa u večernjim satima. U biračkom spisku, međutim, već je bilo označeno da je njen glas evidentiran. I ne samo njen, već i od supruga i kćerke. "Na moju intervenciju utvrdili smo da su potpisani i ona, njen muž i njena kćerka. Tada sam pitao gospođu da li je možda u jutarnjim časovima bila s njima na glasanju, jer sam vidio da su oni potpisani. Međutim, gospođa mi je rekla da se oni (suprug i ćerka) nalaze u Francuskoj i da nikako nisu mogli biti na glasanju", kaže Ćetojević za Radio Slobodna Evropa. Slučaj je prijavljen policiji i tužilaštvu. "Ustanovili smo da se radi o krađi identiteta i da je neko glasao umjesto tih ljudi", dodaje on. Na biračkom mjestu "Laktaši 8" Siniša Karan, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, osvojio je 303 glasa, a Branko Blanuša, kandidat SDS, 138. I prema preliminarnim rezultatima, na izborima za predsjednika RS pobijedio je Karan, a njegova prednost u odnosu na Blanušu iznosi tek oko dva posto. Analitičari za Radio Slobodna Evropa ističu da zbog tako male razlike svako "sporno" biračko mjesto može uticati na konačni rezultat. Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača. Odlukom Centralne izborne komisije BiH od 8. decembra, u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Loparama i Ugljeviku biće ponovo prebrojano više od 16.000 glasova. Od tog broja, Karanu je pripalo više od 11.000. Opozicija traži ponavljanje izbora u tri grada, Zvorniku, Laktašima i Doboju, tvrdeći da je Blanuša oštećen za oko 15.000 glasova. Iz SNSD-a za RSE nisu željeli komentarisati optužbe. U javnosti tvrde da je pobjeda Karana "regularna". Transparency BiH čeka odgovor na primjedbu za više od 8.000 glasovaIz Transparency Internationala BiH za RSE navode da još nisu dobili odgovor od CIK-a BiH na njihov službeni zahtjev upućen nakon izbora, u kome traže provjeru 40 biračkih mjesta, u Doboju, Laktašima i Zvorniku. Damjan Ožegović iz te organizacije kaže kako je na tim mjestima "vidljiva neuobičajeno visoka izlaznost u odnosu na prosjek, u pojedinim slučajevima i preko 80 ili čak 90 posto". "Tih spornih 40 biračkih mjesta zajedno čine razliku od oko 8.500 glasova što je trenutno približno razlici između dva prvoplasirana kandidata na ovim izborima. Na isti način bi se mogla provjeriti i druga biračka mjesta u RS", rekao je Ožegović. Ističe da Transparency traži i analizu podataka o izlaznosti, sumnjajući u primjere "zbijenog glasanja". "To se smatra statistički malo vjerovatnim u realnim uslovima. Centralna izborna komisija objavila je podatke o izlaznosti u 12, 15 i 19 časova. Kada se uradi takozvana deskriptivna analiza distribucije glasova, što je zapravo standardno međunarodno priznati alat statističko-izborne forenzike, postaje evidentno naglo povećanje razlika u glasovima upravo pri rastu izlaznosti", naveo je Ožegović. Šta kažu u CIK-u BiH?Iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o izbornim nepravilnostima. No, članovi CIK-a, na sjednici 8. decembra naveli su da je odluka o ponovnom brojanju glasova donesena na osnovu izvještaja kontrole izbornih rezultata, te prijava nepravilnosti koje se trebaju provjeriti. Na istoj sjednici, članica CIK-a Irena Hadžiabdić navela je da je Komisija utvrdila kako je glasanje bez identifikacionog dokumenta zabilježeno na 106 biračkih mjesta. Hadžiabdić je upozorila i na slučajeve u Brčko Distriktu, gdje nedostaju birački spiskovi. Željko Baklar, član CIK-a rekao je da je na jednom biračkom mjestu "impozantan" broj ljudi, koji su glasali bez identifikacionog dokumenta. "Radi se o skoro 500 ljudi kad govorimo o gradovima i općinama. Radi se o sigurno o nepravilnostima koje su učinjene od strane izborne administracije", rekao je Bakalar. Najavljeno je i da će grafolog kriminalističke struke raditi grafološki ispitivanje potpisa na oko 100 biračkih mjesta. Na osnovu rezultata ponovnog brojanja, CIK- BiH će, kako je najavljeno, odlučivati o eventualnom ponavljanju izbora na nekim biračkim mjestima. Rok za potvrđivanje rezultata za predsjednika RS je 23. decembar, s mogućnošću produženja do 7. januara, ukoliko su provjere složene. Grafološko istraživanje 'alat za otkrivanje prevare'Bivši član CIK‑a Vehid Šehić za RSE objašnjava da grafološko vještačenje zahtijeva metodološku preciznost i vrijeme, kako bi se utvrdio eventualni falsifikat potpisa na biračkom mjestu. Ističe kako je to "važan alat" koji treba primijeniti u borbi protiv eventualnih izbornih prevara i na nedavno održanim izborima za predsjednika RS. "Izvodi iz centralnog spiska se označavaju na mjestima sumnje, potom se poziva birač čije se ime nalazi na spisku da da uzorke potpisa. Potpisuje se na tri načina, ukoso, pravo i varijacije, na osnovu kojih ovlašteni grafolog utvrđuje da li je potpis autentičan ili falsifikovan. Zatim se izdaje nalaz i mišljenje", objašnjava. Šehić podsjeća da se zloupotrebe "dešavaju iz izbornog ciklusa u ciklus", te da je i "golim okom" nerijetko vidljivo kada su potpisi "zadebljani, neprirodni i ponovljeni". Mogu li nove tehnologije umanjiti sumnje u neregularnosti?CIK BiH od oktobra sprovodi proces nabavke novog sistema za biometrijsku identifikaciju birača i automatsko skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima. Primjena novih tehnologija očekuje se već na opštim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine. Sanjin Ćetojević, koji je već u nekoliko izbornih ciklusa posmatrač na biralištima u Laktašima, za RSE kaže kako očekuje da nove tehnologije mogu doprinijeti poboljšanju procesa, ali da uz skenere i otiske prstiju, na birališta treba uvesti i video nadzor. Pored toga, kaže, posmatrači će morati zadržati bitnu ulogu. "Posmatrači će morati imati ulogu sprečavanja kupovine glasova u okolini biračkih mjesta, pritisaka na birače, paralelnih biračkih spiskova. Ponovo će to biti jedan lavovski, rovovski posao za opoziciju", istakao je. Projekat vrijedan 45 miliona evra obuhvatiće više od 6.000 biračkih mjesta, a cilj je povećati transparentnost, sigurnost i povjerenje građana u izborni proces. Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona koje omogućavaju ovu reformu, a sredstva su osigurana iz dobiti Centralne banke BiH. Pilot projekat je već proveden na lokalnim izborima 2024. godine. Saradnja na tekstu: Meliha Kešmer i Goran Katić

Nekoliko stotina studenata iz dva studentska doma u Sarajevu protestovali su pred zgradom Kantonalne vlade u utorak, 9. decembra. Oni traže, između ostalog, da se sanira kotlovnica i dugoročno riješi pitanje grijanja, izvrši sanacija krova, te rekonstrukcija kuhinje i restorana. Povod okupljanja je curenje plina u kotlovnici, u jednom od domova prije nekoliko dana. Ovaj problem je, u međuvremenu, saniran. Na uslove u jednom od sarajevskih domova Bjelave, studenti su upozoravali i tokom prethodnih godina. Studentsko naselje Bjelave izgrađeno je 1960. godine. Jedno je od dva studentska doma koja postoje na području Kantona Sarajevo. U domovima je smješteno oko 1.300 studenata. Studenti svake godine protestuju zbog neuslovnog boravka.

Želimo da se Bosna i Hercegovina pridruži Evropskoj uniji, ali da bi se to dogodilo, mora ispuniti potrebne kriterijume, poručio je Luiđi Soreka (Luigi Soreca), šef Delegacije EU u BiH. Njegova poruka dolazi nakon što Savjet ministara BiH nije 8. decembra održao sjednicu na kojoj je trebalo da budu usvojena dva evropska zakona, kao i uspostavljena kancelarija glavnog pregovarača sa EU. Ministri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, bili su protiv predloženog dnevnog reda. Ovo je drugi put u posljednjih sedam dana da iz istih razloga nije održana sjednica Savjeta ministara. Soreka je na mreži X objavio da je "današnja neuspješna sjednica Savjeta ministara još jedna propuštena prilika za BiH da ostvari napredak ka budućnosti u EU". "Pozivamo političke aktere da se fokusiraju na ispunjavanje preostalih koraka, uključujući usvajanje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Zakona o sudovima u skladu s evropskim standardima, te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima koji može predstavljati zemlju jednim glasom", kazao je Soreka. Italijanski diplomata je upozorio da se prilika da se napreduje na evropskom putu ne smije propustiti, jer "možda neće biti tu zauvijek". Već duže od godinu dana, Brisel traži od Sarajeva da uspostavi kancelariju glavnog pregovarača i usvoji dva reformska zakona iz oblasti pravosuđa, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, da bi se nastavio proces evrointegracija. Status kandidata za EU, BiH je dobila u decembru 2022, te su pregovori o članstvu otvoreni u martu 2024. godine.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je zbog sumnje na nepravilnosti na prijevremenim predsjedničkim izbvorima u bh. entitetu Republika Srpska donijela odluku 8. decembra da se ponovi brojanje glasova na više desetina glasačkih mjesta u Doboju, Laktašima, Loparama, Zvorniku i Ugljeviku. Prijevremeni predsjednički izbori u RS su održani 23. novembra, nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat polovinom augusta zbog pravosnažne presude Suda BiH. Na sjednici CIK-a, članica Irena Hadžiabdić je izjavila da je ta institucija utvrdila da je bez identifikacionog dokumenta izvršeno glasanje na 106 biračkih mjesta. Prema njenim riječima, moguće nepravilnosti su proslijeđene grafološkom vještaku, o čemu će se raspravljati u narednim danima. "Politički subjekti su na dan izbora imali 4.300 posmatrača na 2.300 biračkih mjesta. Očigledno, nadgledanje izbora nije bilo dovoljno temeljito. Najveći problem je glasanje nevažećim dokumentima. Imamo situaciju da ne možemo da nađemo birački spisak na nekim mjestima u Brčko Distriktu. Da bismo sve provjerili, opredjeljujemo se za novo brojanje", kazala je Hadžiabdić. Rok za objavu izbornih rezultata ističe 23. decembra. Međutim, Hadžiabdić je navela kako se prilikom složenijih provjera taj rok može i produžiti za dodatnih 15 dana. "To znači, da je krajnji rok 7. januar", kazala je Hadžiabdić. Prethodno je Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) zatražio 27. novembra, od Centralne izborne komisije BiH da ispita sumnje o izbornim prevarama na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. TI BiH tvrdi da podaci s brojnih biračkih mjesta dovode u pitanje integritet čitavog izbornog procesa, jer "postoji oko 40 biračkih mjesta čiji rezultati izazivaju posebnu sumnju, ukupno praveći razliku veću od 8.500 glasova". To je, naglašavaju, dovoljno da utiče na konačan ishod izbora. Na prijevremenim izborima za predsjednika RS, održanim 23. novembra pobijedio je kandidat Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), entitetski ministar visokog obrazovanja Siniša Karan, sa razlikom od oko dva posto u odnosu na kandidata opozicije Branka Blanuše. Ukupna razlika u glasovima je nešto više od 8.000 u korist Karana.

Moldavsko tužiteljstvo završilo je istragu i podignulo optužnicu za još pet osoba koje su navodno sudjelovale u obukama u Bosni i Hercegovini koje su za cilj imale izazivanje nereda u Moldaviji, pred predsjedničke izbore i referendum o pristupanju Europskoj uniji 2024. godine. Među ovih pet osoba, od kojih je jedna žena, starosti između 27 i 50 godina, nalaze se državljani Moldavije i jedan optuženi iz Ukrajine s finskim državljanstvom. Dvojica optuženih imali su ulogu suorganizatora, obučeni da koordiniraju podgrupe učesnika na javnim manifestacijama destabilizirajućeg karaktera i oboje su u kućnom pritvoru, iako su tužitelji tražili produženje pritvora, saopćeno je iz Tužiteljstva. U Moldaviji se već vodi jedan sudski proces u ovom predmetu protiv četvero optuženih zbog organiziranja kampova u BiH. Sada Tužiteljstvo navodi da je troje novooptuženih na obuke pozvala jedna od dvoje ranije optuženih. "Ona im je prišla i, budući da nisu imali stalno zaposlenje, predložila im da sudjeluju na 'sportskim treninzima' u Rumuniji, uz naknadu od 400–500 dolara sedmično (isplaćivano putem elektronskih novčanika u kriptovaluti). Ostalo dvoje optuženih, žena i još jedan muškarac, nagovoreni su na putovanje od strane drugih osoba koje su već poslane na sud, koristeći iste mobilne aplikacije - Telegram i Yandex", navodi se u saopćenju. Nakon dolaska u Rumuniju, putovanje ovih pet optuženih nastavilo se do Bosne i Hercegovine, gdje su ostali bez pasoša i telefona. Tužiteljstvo navodi da su u BiH prevezeni u kamp u šumi, gdje je bilo više šatora i stolova s računarima, a drugi sudionici učili su upravljanje dronovima. "Oni su obučavani od strane osoba koje govore ruski, tokom jedne ili dvije sedmice, fokusirajući se na upravljanje dronovima, taktike izazivanja panike i haosa, probijanje policijskih kordona, pripremu zapaljivih predmeta, kao i elemente psihologije", navedeno je u optužnici. Uhapšeni su po povratku u Moldaviju, a tada su izvršene pretresne radnje. Pronađeni su mini-dronovi s kamerom i mehanizmima za izbacivanje, kao i pirotehnička sredstva, komponente dronova, VR naočale za dronove i radiooprema. Kod jednog od optuženih pronađeno je skoro 300 letaka s očigledno diskriminatornim sadržajem, koji su promovirali ideje netolerancije i neprijateljstva među pripadnicima različitih vjerskih zajednica, koristeći izraze i slike koje izazivaju mržnju, odbacivanje i podjele. Sada, prema odlukama istražnog sudije, dva suorganizatora su u kućnom pritvoru, a ostali pod sudskim nadzorom. Prema Krivičnom zakoniku Moldavije, krivično djelo organiziranja ili vođenja masovnih nereda, počinjeno u okolnostima opisanim u ovom saopćenju Tužilaštva za borbu protiv organiziranog kriminala i posebnih slučajeva, kažnjava se zatvorom od četiri do osam godina. Informacije u "ruskim kampovima" u BiH pojavile su se u oktobru 2024. godine. Tada su sigurnosne agencije Moldavije navele da su identificirale više od stotinu mladih ljudi koji su navodno obučavani u Rusiji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, za destabilizaciju u zemlji. Bosanske agencije su bile obaviještene, navedeno je tada za RSE iz više izvora. Jedan od onih koji su dovođeni u vezu s ovim kampovima i obukama jeste i ruski državljanin Andrei Beker, koji se ranije dovodio u vezu i s plaćeničkom ruskom grupom Vagner. Osim zbog kampova i obuka u BiH, moldavske agencije su utvrdile da su kampovi djelovali i u Srbiji. Tako je policija u Srbiji uhapsila 26. septembra dvije osobe koje se terete da su organizirale borbeno-taktičke obuke državljana Moldavije i Rumunije, koje su za cilj imale izazivanje nereda u Moldaviji. Hapšenja su uslijedila nakon što su vlasti u Kišinjevu javno upozorile na postojanje borbenih kampova u Srbiji, navodeći da ih je organizirala ruska tajna služba sa ciljem destabilizacije Moldavije. Početkom decembra, Moldavija je izvršila oko 50 pretresa na više lokacija u toj zemlji i pronašla dokaze da je organizirana grupa, koja je prethodno trenirana u kampu u Srbiji, planirala da izazove nerede u Moldaviji.

Sjednica Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, na kojoj su trebalo da budu usvojena dva ključna reformska zakona za evropski put zemlje, nije održana, jer su ministri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, bili protiv predloženog dnevnog reda. Ovo je izjavio Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH, na konferenciji za medije u Sarajevu, 8. decembra. Kako prenosi agencija Srna, on je ocijenio da je ova godina izgubljena što se tiče evropskog puta, ali da se nada da će EU dati nove rokove BiH. Najavio je i da je sljedeća sjednica Savjeta ministara zakazana za 16. decembar. Ovo je drugi put u posljednjih sedam dana, nakon 2. decembra, da su Srđan Amidžić, ministar finansija, i Staša Košarac, ministar spoljne trgovine, bili protiv dnevnog reda. Oni su naveli da se nisu stekli uslovi da ključne tri tačke budu na dnevnom redu, ne pojašnjavajući koji su to uslovi. Između ostalog, Savjet ministara je trebalo da utvrdi Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH, izmjene i dopune Zakona o sudovima, te da uspostavi kancelariju glavnog pregovarača sa Evropskom unijom. Ovo su tri uslova koje predstavnici EU od ranije traže od bh. vlasti da bi zvanično moglo da se počne sa pregovorima. Već duže od godinu dana, vlasti u BiH ne mogu da se dogovore oko imena glavnog pregovarača, te se čak i spore oko toga koje tijelo će da izabere ovu osobu. Glavni pregovarač je svojevrsna "kontakt tačka" između BiH i EU. Nakon njegovog imenovanja, mogu početi sastanci na kojima će biti objašnjeni detalji pravne stečevine EU (Acquis Communautaire). Zemlje koje su postale članice EU, ili još o tome pregovaraju, na tu poziciju su imenovale stručnjake i profesionalne diplomate. Kako je navedeno u novembarskom izvještaju Evropske komisije o BiH, potrebno je usvojiti nove zakone o VSTS - tijelu koje bira i smjenjuje sudije i tužioce, te o Sudu BiH, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope u oblasti pravosuđa. Različite verzije ovih zakona su u zadnjih godinu dana stizali do Parlamenta BiH, ali im poslanici nisu pružili podršku. Još 2019. godine, Evropska komisija je u svom mišljenju o potencijalnom članstvu BiH u EU pred zemlju postavila 14 prioriteta koje mora ispuniti prije početka pregovora, među kojima je i poboljšanje integriteta pravosuđa, te njegovo efikasnije i transparentnije funkcionisanje.

Novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) Bosne i Hercegovine – jedan od tri ključna reformska zakona koje Bosna i Hercegovina mora usvojiti ukoliko želi da nastavi na putu ka Evropskoj uniji – ponovo je u središtu političkih sukoba. Nakon što je sjednica Savjeta ministara 2. decembra propala zbog odbijanja dnevnog reda zbog ministara Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ista tema 8. decembra ponovo dolazi pred državne ministre. No, umjesto očekivanog napretka, zakon izaziva sve veće tenzije. Nacrt predviđa proširenje sastava VSTS-a i uvođenje etničkih kvota – najmanje četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i dvoje iz reda ostalih – što je naišlo na kritike pravosudnih udruženja, eksperata, organizacija civilnog društva, ali i Venecijanske komisije. To savjetodavno tijelo Savjeta Evrope za pravna i ustavna pitanja poručuje da u izboru članova pravosudnog regulatora prioritet mora biti stručnost, a ne etnička pripadnost. Visoki sudski i tužilački savjet imenuje sudije i tužioce u svim sudovima i tužilaštvima u BiH (osim ustavnih sudova), te odlučuje o njihovom napredovanju, disciplinskim mjerama, premještajima i razrješenjima. Pored toga kontroliše njihov rad i profesionalno ponašanje, usvaja etičke kodekse, pravilnike i druge akte koji uređuju pravosuđe, vodi proces provjere imovine i integriteta pravosudnih funkcija. Šta je sporno za sudije i tužioce?Udruženje tužilaca entiteta Federacija BiH je u saopštenju 2. decembra poručilo da se "protivi" načinu na koji se donosi zakon, koji je, navode, vrlo kratko bio u javnoj raspravi. "Rok između objavljivanja konačnog nacrta Zakona i njegovog stavljanja na glasanje bio je izuzetno kratak, što nije omogućilo adekvatnu stručnu analizu, javnu raspravu niti uključivanje svih relevantnih aktera u pravosuđu", navodi se u saopštenju. Takođe, istakli su da su sa kolegama iz drugog entiteta, Republike Srpske, uprkos kratkom roku, poslali "niz primjedbi" na zakon. No, ministar pravde BiH, Davor Bunoza, na konferenciji za medije 4. decembra, izjavio je da je prethodni nacrt zakona, vrlo sličan novom, bio dovoljno dugo na javnoj raspravi početkom godine. Kako je rekao, Brisel ima vrlo stroge zahtjeve, "koji su i te kako oprečni sa stručnim udrugama BiH, sa stavovima entiteta". "Mi moramo pokušati naći neki kompromis, ali isto tako postoji velika opasnost. Ako se ne budemo pridržavali onih minimuma koji su postavljeni od strane EU, čak i da usvojimo zakon, može se desiti da oni kažu 'ovo nije dovoljno za evropski put', bez obzira što ćemo značajno popraviti naše pravosuđe", upozorava Bunoza. Šta je tražila Venecijanska komisija?Venecijanska komisija već godinama daje stavove i preporuke po pitanju pravosudnih reformi u BiH, ali i o tome koliko su ispunjeni drugi uslovi u procesu evrointegracija. Komisija se posljednji put oglasila o Nacrtu zakona o VSTS-u u martu ove godine, kada su komentarisali verziju koja nije izglasana u bh. parlamentu. Većina stavki koje su tada kritikovali su ostale iste i u novoj verziji zakona. Komisija je naglasila da je prioritet u izboru članova VSTS mora biti stručnost, a ne etnička pripadnost, što su isticali i prethodnih godina. Predlažu da bh. vlasti u zakon uvedu period tranzicije, u kojem bi se iz tijela koje mora imati minimum pripadnika određenih naroda, polako pređe do tijela u koje bi članovi bili postavljani isključivo po zaslugama. Komisija je upozorila da postoji rizik od političkog uticaja na imenovanje članova, obzirom da se jedan član bira direktno iz državnog Parlamenta. Kritikovali su rješenje kojim je moguće da se članovi VSTS biraju prije nego što se završi provjera imovine, što otvara prostor za zloupotrebe. Tražili su i da proces izbora članova bude transparentan, uz uključivanje struke i javnosti. Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Savjeta Evrope koje pruža pravne i ustavne preporuke državama radi jačanja demokratije, ljudskih prava i vladavine prava. Sastoji se od nezavisnih stručnjaka za ustavno i međunarodno pravo, kao i za ljudska prava. Šta kažu pravni stručnjaci?Zakon o VSTS BiH je jedan od tri uslova, koja zemlja mora da usvoji ako želi da nastavi proces evrointegracija. Uz njega, Evropska komisija od BiH traži usvajanje Zakona o sudovima, te izbor glavnog pregovarača sa EU. Nacrt zakona predviđa povećanje članova VSTS sa 15 na 20, od čega osam sudija, osam tužilaca, te četvoro članova van pravosudne zajednice, koje bi birali Savjet ministara, Parlamentarna skupština te advokatske komore entiteta. Predviđeno je uvođenje etničkih kvota po kojima bi svaki konstitutivni narod imao najmanje četiri člana, te još dvoje iz reda ostalih. Za Envera Išerića, doktora pravnih nauka, nedovoljno su ispoštovane preporuke Venecijanske komisije poput etničkih kvota, naknadno donesenih pravilnika umjesto preciznih zakonskih rješenja. Išerić podsjeća da se Venecijanska komisija o ovoj verziji zakona nije ni izjasnila, te smatra da treba prije usvajanja sačekati njihov stav, i stav EU. S druge strane, Asim Crnalić, advokat i bivši član VSTS, kaže za RSE da su etničke kvote potrebne ovoj instituciji, obzirom na sastav države. On od Evropske unije očekuje da "neće praviti problem ukoliko nisu ispunjene sve preporuke Venecijanske komisije". "Naše društvo je naprosto takvo da imamo Srbe, Hrvate, Bošnjake i svi trebaju biti predstavljeni u Vijeću", smatra Crnalić. Za razliku od njega, Enver Išerić tvrdi da se ovime vrši diskriminacija nosilaca pravosudnih, odnosno tužilačkih funkcija. "Najbolje bi bilo rješenje da se etnička kvota uopšte ne uvodi u pravosudni sistem, nego da se nosioci pravosudnih funkcija biraju u skladu sa stručnim sposobnostima i profesionalizmom", istakao je on. U zakonu se vodilo računa i o polnoj ravnopravnosti, pa bi trebalo da ima najmanje osam članova jednog pola. Kako bi sastav bio uravnotežen, žrijebom bi se odredile institucije iz kojih će biti birani članovi VSTS, da bi bila osigurana adekvatna etnička i polna zastupljenost. Takođe postoji mogućnost da članovi preuzmu mandat u VSTS i prije nego što se završi provjera njihove imovine. Istovremeno, ostavljen je prostor da se određene oblasti urede pravilnicima koje će VSTS naknadno usvojiti. Enver Išerić smatra da je ovo "nedopustivo". "Potrebno je zakonom, po mom mišljenju, urediti što je moguće i preciznije sva pitanja kako u praksi ne bi dolazilo do pogrešnog tumačenja, do proizvoljnog tumačenja i kako se ne bi izradom ovih podzakonskih akata odstupalo od samog cilja zakonodavca koji donosi te zakone", upozorava Išerić. Nacrt zakona je kritikovao i Transparency International BiH, tvrdeći da predstavlja "rizik od daljeg urušavanja nezavisnosti pravosuđa". "Umjesto da otkloni ranije identifikovane probleme, nacrt ih dodatno osnažuje kroz, između ostalog, učvršćivanje etničke kvote u članstvu Savjeta, koje postaju trajno pravilo", upozorava Transparency. Dodaju da se ključne procedure prepuštaju podzakonskim aktima, te da ostaje moguć politički uticaj na izbor članova VSTS.