Gradsko vijeće Grada Sarajeva dalo je saglasnost 28. januara da se Grad Sarajevo pridruži krivičnom postupku koji se vodi pred nadležnim pravosudnim organima u Milanu protiv lica osumnjičenih za snajpersko djelovanje nad građanima Sarajeva tokom proteklog rata. Početkom novembra prošle godine, italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o "vikend snajperistima" koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazzenija, plaćali velike iznose novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom, "iz zabave", ubijali građane u opkoljenom Sarajevo. Gavazzeni je nakon nekoliko pokušaja RSE da ga intervjuiše posredno poručio da ne želi govoriti. U međuvremenu, održao je pres-konferenciju u Milanu gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o "snajper safariju". Gavazzeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo pisati triler o ovome. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao. Sve do 2022. godine i dokumentarca "Sarajevo safari" slovenskog redatelja Mirana Županiča. Tužilaštvo u Milanu trebalo bi o rezultatima istrage javnost obavijestiti u martu 2026. godine. Ako podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Europi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu. U međuvremenu, bh. pravosuđe provjerava navode, ali dosad nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, posebno djece u Sarajevu. Strani novinari i fotoreporteri skoro sve vrijeme rata od 1992. do kraja 1995. imali su povremeno priliku boraviti na položajima srpskih snaga oko Sarajeva. Radio Slobodna Evropa je s nekima od njih stupio u kontakt, no niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca. Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno. Usprkos tome, nijedan snajperist nije odgovarao po ličnoj odgovornosti – ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima. Haški tribunal je u presudama protiv najviših dužnosnika Republike Srpske zaključio da je snajperska kampanja imala jedan cilj - "terorizirati civile Sarajeva".

Više od 16 miliona maraka (oko osam miliona eura) iznosit će direktni financijski gubici, ukoliko autoprevoznici nastave blokirati granice prema Evropskoj uniji, pokazala je anketa Vanjskotrgovinske komore (VTK) Bosne i Hercegovine. Procjenjujući štetu zbog blokade graničnih prijelaza, VTK je anketirao 61 kompaniju u BiH. U slučaju da blokada potraje sedam ili više dana, direktni financijski gubici tih kompanija iznosit će gotovo 43 miliona maraka, kaže se u saopćenju. Iz VTK su naveli da su posebno oštećene kompanije koje su orijentirane na izvoz na tržište EU, naročito u okviru automobilske, tekstilne, metalne i drvne industrije. "Gdje kašnjenja u isporukama direktno aktiviraju ugovorne penale i dovode do prekida proizvodnih ciklusa", kaže se u saopćenju. Osim direktnih finansijskih gubitaka, kompanije ističu dugoročne posljedice po reputaciju, stabilnost izvoza i investicijsku sigurnost, što ukazuje da je stvarna ekonomska šteta znatno veća od trenutno mjerljivih iznosa, kaže se u saopćenju. Značajan broj kompanija, kao dodatne negativne posljedice, navodi gubitak kupaca, obračun penala zbog nepoštivanja ugovorenih rokova, rizik od raskida ugovora, zaustavljanje proizvodnje, kao i moguća otpuštanja radnika. Kamiondžije iz BiH Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije su 26. januara blokirali izlaze, a potom i ulaze u ove zemlje. Prevoznici protestuju zbog pooštrene procedure za ulazak u Šengenski prostor, te upozoravaju da im je skraćeno dozvoljeno vrijeme boravka u zemljama EU. Traže da se dozvoljeni boravak produži s tri na četiri mjeseca unutar šestomjesečnog razdoblja, te poručuju da će blokada trajati sedam dana ako se ne postigne dogovor.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (POSKOK) u Federaciji BiH vratio je kantonalnom Tužilaštvu u Sarajevu predmet koji se odnosi na postupanje s pohranjivanjem embrijima i zatvaranje klinike "Northwestern Medical Centar" u Sarajevu. Klinika Northwestern Medical Centar zatvorena je u oktobru prošle godine, bez ikakvog prethodnog obavještenja pacijentima koji od tada ne mogu preuzeti zamrznute embrije. Sarajevska klinika došla je u fokus inspekcijskih kontrola i tužilačkih provjera nakon što su pacijenti alarmirali institucije, strahujući od uništavanja pohranjenog biološkog materijala. Iz sarajevskog Tužilaštva su saopćili da će poduzeti sve potrebne mjere. Podsjetili su da POSKOK u radu ima predmet koji se dijelom odnosi na eventualnu odgovornost imenovanih dužnosnika Federacije BiH. Ta pravosudna institucija navela je da je nadležna za utvrđivanje da li je u konkretnom slučaju počinjeno krivično djelo, te je pozvala nadležne institucije da, u okviru svojih zakonskih ovlaštenja, riješe pitanje zbrinjavanja embrija. Grupa pacijenata okupila se 27. januara na protestu, upozoravajući da institucije vlasti, ni nakon tri i pol mjeseca, nisu pronašle rješenje koje će im omogućiti nastavak liječenja. Embriji pacijenata iza zaključanih vrata u Sarajevu: 'Klinika nestala, nema nikoga'Ministarstvo zdravstva Federacije BiH saopćilo je 27. januara da očekuje od kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu da što prije izda nalog za postupanje, kojim će biti omogućeno rješavanje pitanja zbrinjavanja embrija i biološkog materijala. Uprava za inspekcijske poslove Federacije BiH donijela je ranije rješenje prema kome bi embrije trebala preuzeti Kantonalna bolnica u Zenici. Tome se, pak, protivi dio pacijenata, ali i sama zdravstvena ustanova, tvrdeći, uz ostalo, da za to nisu ispunjeni uvjeti i da ne može preuzeti odgovornost za očuvanost embrija. Iz zeničke bolnice su 26. januara saopćili da su obavijestili nadležne institucije da se tim prijenosom, protivno suglasnosti pacijenata, krše prava pacijenata. Ministarstvo zdravstva Federacije BiH ranije je objavilo da klinika Northwestern Medical Centar nije posjedovala rješenje za obavljanje postupaka biomedicinski pomognute oplodnje (BMPO). Radi se o jednoj od klinika za vantjelesnu oplodnju koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji financira te postupke.

Klizište, urušeni pristupni putevi, ograde i table. Slika kakvu zatičemo na gradilištu jedne od tri lokacije u sklopu Hidroelektrane Bistrica ne ulijeva nadu da će projekat vrijedan više od 100 miliona eura biti uskoro završen. Prilaz ovoj lokaciji na magistralnom putu Sarajevo-Foča regulira saobraćajna signalizacija. Riječ je o jednoj od najopasnijih dionica u državi, gdje su vozači svjesni da voze na vlastitu odgovornost.

Regionalna privreda već je pretrpjela stotine miliona evra štete samo 24 sata nakon što su autoprevoznici blokirali granice prema EU. Kamiondžije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije su 26. januara blokirali izlaze, a od ponoći su blokirali i ulaze u ove zemlje. "Direktna šteta za ekonomije Zapadnog Balkana je oko 100 miliona evra dnevno po osnovu izvoza robe zbog birokratskih procedura i neadekvatne reakcije Evropske unije", rekao je predsjednik Privredne komore Srbije, Marko Čadež, u izjavi za Radio Slobodna Evropa. Istovremeno, iz Transportne zajednice (Transport Community), organizacije koju su osnovale države EU i Zapadnog Balkana radi integracije transportnih tržišta regiona sa evropskim, navode za RSE da svaka odluka o statusu vozača zahtijeva odluku na nivou EU. Prevoznici protestuju zbog pooštrene procedure za ulazak u Šengenski prostor, te upozoravaju da im je skraćeno dozvoljeno vrijeme boravka u zemljama EU. Traže da se dozvoljeni boravak produži s tri na četiri mjeseca unutar šestomjesečnog razdoblja, te poručuju da će blokada trajati sedam dana ako se ne postigne dogovor. Prvi dan blokade, 26. januara, portparol Evropske komisije, Markus Lamert (Lammert), izjavio je da evropske institucije rade na rješenju koje bi određenim profesionalcima, uključujući i vozačima kamiona, dalo mogućnost da ostanu na teritoriji Šengena duže nego što trenutna pravila dozvoljavaju. Ugrožena stabilnost lanaca snabdijevanjaMarko Čadež je rekao da iz Srbije u EU izvozi oko 10.000 kompanija i da aktuelna situacija ugrožava i stabilnost lanaca snabdijevanja. "Na direktnu štetu treba dodati i kazne koje proizvodne kompanije plaćaju zbog neisporučene robe, a koje se kreću od 10.000 do 50.000 evra dnevno", dodao je Čadež. Naveo je da privrednici iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore, kao i kompanije iz EU koje posluju u regionu, duže od dvije godine ukazuju na problem, ali da rješenja i dalje nema. "Sada imamo paradoksalnu situaciju u kojoj Evropa i evropske kompanije same sebe blokiraju", rekao je Čadež. Po podacima Privredne komore, u posljednjih sedam dana samo u Njemačkoj uhapšeno je devet vozača zbog evropskih pravila. "Nadamo se da će evropska administracija imati sluha da čuje velike kompanije u državama članicama koje se sada obraćaju svojim vladama, jer ovakvim pristupom ugrožava sopstvenu ekonomiju", dodao je Čadež. Privredna komora Srbije je u saradnji sa evropskim i komorama regiona kao rješenje predložila uvođenje posebne vize ili dozvole za profesionalne vozače koja bi važila u cijeloj Šengenskoj zoni, povećanje broja dozvoljenih dana boravka, te izuzimanje vozača iz sistema ulaska i izlaska (EES) do postizanja trajnog rješenja. Komorski investicioni forum Zapadnobalkanske šestorke, koji okuplja privredne komore Albanije, BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, uputio je 26. januara Evropskoj komisiji zajednički apel sa ciljem pronalaženja hitnog rješenja za poteškoće vozača. U apelu podsjećaju da je oko 60% spoljne trgovine zemalja Zapadnog Balkana sa EU, te da bi problemi vozača na granicama mogli da prerastu u ozbiljan sistemski, kako ekonomski, tako i politički problem za region. Velika šteta za Luku BarVeć prvog dana protesta posljedice su osetili u crnogorskoj Luci Bar. Odatle su saopštili da će njihovom poslovanju biti nanesena velika šteta. "Blokada ulaza u Slobodnu zonu Luke Bar onemogućava funkcionisanje i redovno odvijanje posla ne samo kompanije Luke Bar, već i svih kompanija koje rade na lučkom području, odnosno u Slobodnoj zoni. Luka Bar kao operater Slobodne zone nema nijedan mehanizam za prevazilaženje ove problematične situacije, niti bilo kakav uticaj na to da se blokada što prije okonča", saopštili su. Vozači kamiona su prethodno blokirali terminale Luke Bar, zaustavaljajući tako i transport preduzeća "Jugopetrol AD" iz Kotora, koje nije moglo isporučiti energenata obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je da su obaviješteni kako, zbog blokade Luke Bar i skladišta goriva, tokom trajanja obustave neće biti moguće redovno snabdijevanje obrazovno-vaspitnih ustanova energentima. Takođe, iz Uprave carina Crne Gore, suprotno nekim najavama, saopštili su da ne očekuju nestašice hrane usled otežanog uvoza. Kako je objašnjeno, vikend pred početak blokada preduzete su mjere pojačanog uvoza. Evropski partneri 'preispituju kredibilitet' lokalnih izvoznikaIz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH upozoravaju da partneri u EU zbog posljednjih blokada preispituju "kredibilitet izvoznika i uvoznika iz ovog regiona". Zijad Sinanović, direktora Sektora za tranport i komunikacije STK BiH, za RSE navodi da podržava zahtjeve prevoznika, ali da ne može podržati blokade. "Većina zahtjeva prijevoznika je upravo artikulirana u odborima prijevoznika koji djeluju pri STK BiH i godinama smo ih upućivali nadležnim institucijama", kaže Sinanović. Dodaje da nije zahvalno procjenjivati kolike će štete biti prouzrokovane blokadom. "Otvara se pitanje poštivanja rokova isporuke i posljedica zbog nemogućnosti izvršavanja ugovornih obaveza, a s druge strane i svrhe postojanja proizvodnih procesa koji bi za rezultat imali skladištenje gotovih proizvoda, bez daljeg plasmana", upozorava Sinanović. On dodaje da bh. proizvodi, naročito iz metalskog sektora, idu direktno u proizvodne trake, te da neke fabrike u Njemačkoj direktno zavise od lanaca snabdijevanja – što znači štetu i za jedne i za druge. "Štetu će pretrpiti i sami prijevoznici koji zbog protesta ne rade, a posljedično onda i izvozno orijentirane kompanije", rekao je Sinanović. Ocjenjuje da nadležne institucije u regionu nisu reagovale na vrijeme, te da su morale "iskoristiti sve kanale službene komunikacije s Evropskom komisijom, kako bi se rješavanju ovog pitanja pristupilo bez odlaganja". Prema njegovim riječima, nije moguće brzo doći do trajnog rješenja za profesionalne vozače, ali da bi do tada trebalo uvesti moratorijum na kontrolu njihovog boravka u EU. Predsjednik Privredne komore Republike Srpske, Goran Račić, ocijenio je za RSE da su bh. vlasti trebale ranije da reaguju. "Privreda već duži niz godina, zbog malog broja otvorenosti graničnih prelaza sa Evropom i dugog čekanja, ima visoke troškove logistike, koji su prouzrokovali manju profilabilnost i više cijene na našim policama i marketima", rekao je Račić. Navodi da su neki prevoznici iz BiH zbog ovih problema već preregistrovali svoje firme u Sloveniju. Račić poziva Savjet ministara BiH da zajedno sa drugim zemljama regiona stupi u pregovore sa Evropskom komisijom, da bi se ovaj problem riješio. Odluke o statusu vozača u rukama EUSvaka potencijalna mjera koja se odnosi na vize, boravišni status ili profesionalne kategorije zahtjevala bi odluku na nivou Evropske unije, navode iz Transportne zajednice za RSE. Dodaju da su posredovali u dijalogu sa Evropskom komisijom kako implementacija novog elektronskog sistema EU (EES) ne bi stvorila poremećaje u transportu i lancima snabdijevanja. "Strukturna ograničenja na granicama EU–Zapadni Balkan, poput velikih saobraćajnih gužvi, ograničenih infrastrukturnih kapaciteta i nedovoljne digitalizacije, doprinijela su postojećim pritiscima. Rješavanje ovih izazova zahtijeva koordinisano djelovanje institucija i ne može se postići jednom mjerom", navela je Transportna zajednica. Ova organizacija konstatuje da je EES doveo do sistematičnije primjene šengenskih pravila i na profesionalne vozače, ali da se osnovni pravni okvir nije promijenio. "Vremena čekanja na graničnim prelazima između EU i Zapadnog Balkana već dugo stvaraju kašnjenja koja direktno utiču na vozače, prevoznike, lance snabdijevanja i konkurentnost privreda regiona", konstatuje Transportna zajednica. Transportna zajednica podsjeća na zaključak da je na 11 graničnih prelaza EU–Zapadni Balkan potrebno unapređenje infrastrukture, digitalizacije i međuinstitucionalne saradnje.

Europski komitet za sprječavanje mučenja (CPT), pri Vijeću Europe, upozorio je da su uhapšene osobe u Bosni i Hercegovini i dalje izložene riziku od policijskog nasilja, loših uvjeta u zatvorima, te nehumanog i ponižavajućeg postupanja u ustanovama socijalne zaštite i imigracionom pritvoru. U izvještaju, nakon periodične posjete Bosni i Hercegovini tokom 2024. godine, CPT navodi da je zaprimio brojne navode o fizičkom zlostavljanju privedenih osoba, posebno tokom akcija protiv organiziranog kriminala i droga. Prema navodima, zlostavljanje je uključivalo udarce, šamare, udarce palicama i kundacima oružja, a najčešće su u tome sudjelovali pripadnici specijalnih policijskih jedinica na entitetskom i kantonalnom nivou. Komitet zaključuje da postoji stvaran rizik od ozbiljnih povreda osoba lišenih slobode, te poziva vlasti da uvedu nultu toleranciju na mučenje, obavezno audio-vizualno snimanje policijskih ispitivanja i raniji pristup advokatu, koji je u praksi često omogućen tek nakon 24 sata ili više. Iako izvještaj bilježi određeni napredak u zatvorskom sistemu, uključujući smanjenje broja zatvorenika i poboljšanja infrastrukture, CPT je zabilježio i slučajeve zlostavljanja zatvorenika, kao i ozbiljne probleme u pritvorskom odjelu Kazneno-popravnog zavoda Tuzla, gdje su prisutni prenapučenost, loša ventilacija, nehigijenski uvjeti i štetočine. Loši uvjeti u ustanovama za osobe s invaliditetomPosebno zabrinjavajući dio izvještaja odnosi se na ustanove socijalne zaštite za osobe s invaliditetom. CPT navodi da su uvjeti u pojedinim paviljonima domova u Višegradu i Pazariću bili toliko loši da mogu predstavljati nečovječno i ponižavajuće postupanje. Zabilježeni su slučajevi osoba koje su ležale u prljavoj posteljini, bez osnovne higijene, pa čak i bez kreveta, dok su neke bile dugotrajno mehanički vezane za krevete. Komitet upozorava da su osobe s težim invaliditetom posebno zapostavljene, da nema dovoljno stručnog osoblja, te da se nasilje među štićenicima često prikriva. CPT poziva vlasti da hitno unaprijede uvjete, zabrane dugotrajnu mehaničku restrikciju i ubrzaju proces deinstitucionalizacije kroz smještaj u zajednici. Problemi i u imigracionom pritvoruIzvještaj ukazuje i na ozbiljne probleme u imigracionom pritvoru. CPT zahtijeva da se prekine praksa zadržavanja djece, uključujući i djece s porodicama, te kritiziraju uvjete u pritvorskom kontejneru na Aerodromu Sarajevo, koje opisuje kao potpuno neprimjerene, posebno za djecu. U Imigracionom centru Lukavica zabilježene su vjerodostojne tvrdnje o brutalnom premlaćivanju osobe s teškim mentalnim poremećajem, dok su zdravstvene usluge ocijenjene kao nedovoljne, naročito u oblasti mentalnog zdravlja. CPT zaključuje da Bosna i Hercegovina mora hitno poduzeti sistemske mjere kako bi uskladila praksu lišavanja slobode s europskim standardima i presudama Europskog suda za ljudska prava. Odgovor iz BiHBosna i Hercegovina je nakon periodične posjete Komiteta Vijeća Europe za prevenciju mučenja u septembru 2024. odgovorila da je analizirala sve preporuke i započela pripremu konkretnih mjera za njihovu implementaciju. Vlasti su naveli da su nadležne institucije informirane o preporukama i da su razvili dinamički plan za njihovo provođenje, uključujući obavezu koordiniranog djelovanja ministarstava unutrašnjih poslova, pravde i drugih tijela kako bi se unaprijedili uvjeti i tretman osoba lišenih slobode. Također, BiH je usvojila izmjene zakona koje ovlašćuju instituciju Ombudsmana da djeluje kao Nacionalni mehanizam za prevenciju mučenja, što omogućava redovne nenajavljene posjete mjestima lišenja slobode i poboljšava nadzor nad tretmanom pritvorenih osoba.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zatražilo je od Vijeća ministara BiH, Parlamenta i drugih nadležnih institucija da preduzmu mjere kako bi se osigurala prinudna naplata duga u u korist Bosanskohercegovačke radio-televizije (BHRT) iznosu od 103,5 miliona maraka (oko 53 miliona eura). Na vanrednoj sjednici 27. januara, koja je sazvana na zahtjev člana Denisa Bećirovića, Predsjedništvo BiH je usvojilo "zaključke o kritičnom finansijskom stanju Javnog radiotelevizijskog servisa BiH", upozorivši da prijeti opstanak te državne televizijske kuće. Predsjedništvo BiH traži da se hitno osiguraju "interventna sredstva za rad BHRT-a, te sredstva za prava zaposlenika kako bi se spriječio prestanak rada državnog servisa". Zaključci Predsjedništva, koji nisu obavezujući, ističu da je trenutna finansijska situacija posljedica kršenja Zakona o Javnom radiotelevizijskom servisu BiH i drugih propisa entitetske Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS). Za zaključke je glasao i drugi član, Željko Komšić, dok je Željka Cvijanović koja dolazi iz RS-a glasala protiv. U Bosni i Hercegovini postoje tri javna emitera - BHRT, RTV Federacije BiH i RTV Republike Srpske. Šta kaže zakon?Zakon o Javnom RTV sistemu nalaže da entitetski emiteri dio sredstava koje prikupe od RTV takse na svojoj teritoriji uplaćuju na račun BHRT. To znači da su entitetski emiteri dužni da uplate BHRT-u 50 posto prihoda od naplate takse. Prema ranijim saopćenjima Uprave BHRT-u, RTRS je 2017. godine jednostranom odlukom prestao uplaćivati sredstva od RTV takse prikupljene u entitetu RS na jedinstveni račun, čime je narušen sistem raspodjele financijskih sredstava. Istovremeno, naplata RTV takse u entitetu Federaciji BiH vrši se preko računa Elektroprivrede BiH na područjima koja ona pokriva, što je nešto više od polovice ovog entiteta. Zbog nedorečenosti nekoliko zakona, čiji dijelovi su proglašeni i neustavnim, sudovi ne mogu vršiti prisilnu naplatu u FBiH. Nesmetano funkcioniranje BHRT-a jedan je od 14 ključnih uvjeta na putu BiH prema pridruživanju Europskoj uniji. U martu prošle godine, generalni direktor Evropske radiodifuzne unije (EBU) dao je BHRT-u rok do kraja februara 2026. za izmirenje duga od oko 17 miliona maraka (oko devet miliona eura) koliko BHRT duguje EBU-u. Inače, Uprava BHRT-a je u novembru prošle godine saopćila da ova državna televizija duguje Elektroprivredi BiH 1,56 miliona maraka (oko 798.000 eura), što je u proteklom periodu dovodilo do prijetnji isključenjem struje i praktične obustave rada ove televizijske kuće. Dugovi za poreze i doprinose na plaće zaposlenika iznose 54,2 miliona maraka (blizu 28 miliona eura), od čega je utuženo 2,58 miliona maraka (oko 1,3 miliona eura). BHRT duguje i Sarajevogasu, Eutelsatu te domaćim dobavljačima, ukupno više od 9,4 miliona maraka (oko 4,8 miliona eura).

Evropska komisija je najavila podršku u iznosu od 171 milion evra za podsticanje razvoja infrastrukture i rasta privatnog sektora na Zapadnom Balkanu. Od tog iznosa, 94,7 miliona evra namenjeno je infrastrukturnim investicijama, 76,3 miliona evra podršci privatnom sektoru, dok je 2,9 miliona evra opredeljeno za četiri projekta tehničke pomoći u Albaniji i Bosni i Hercegovini. Ovi projekti usmereni su na pripremu budućih ulaganja u sektore energetike, vodosnabdevanja, inovacija i istraživanja. Sredstva dodeljena infrastrukturnim projektima, prema saopštenju Evropske komisije, trebalo bi da mobilizuju ukupno 263 miliona evra investicija kroz sedam projekata u prioritetnim sektorima, uključujući digitalizaciju, čistu energiju, ljudski kapital, saobraćaj i zaštitu životne sredine. Projekti uključuju uvođenje širokopojasne infrastrukture u Albaniji, unapređenje sistema za prenos električne energije u Severnoj Makedoniji, kao i izgradnju i energetsku efikasnu obnovu obrazovnih objekata u Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori. Kako su naveli iz Evropske komisije, projekte će sprovoditi partneri sa Zapadnog Balkana u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama. "Ulaganje u naše partnere na Zapadnom Balkanu ključno je za njihovo približavanje EU. Više od dve godine nakon usvajanja Plana rasta za Zapadni Balkan, radili smo, uključujući i kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, na pretvaranju obaveza u konkretna dela. Od unapređenja infrastrukture do jačanja razvoja poslovanja, ova ulaganja stvaraju stvarne mogućnosti za građane i čine EU opipljivom realnošću širom regiona", saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Novi paket podrške obuhvata investicione doprinose iz više izvora finansiranja EU, uključujući Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), bilateralne donatore kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, kao i Instrument za reforme i rast. "Današnji paket finansiranja uključuje investicione projekte i projekte tehničke pomoći koji su danas odobreni, čime se dodatno jača posvećenost EU održivom rastu i regionalnoj povezanosti na Zapadnom Balkanu", navela je Evropska komisija. Nakon odobrenja Operativnog odbora Investicionog okvira za Zapadni Balkan, projekti mogu preći u fazu implementacije. To podrazumeva finalizaciju potrebnih sporazuma sa partnerskim institucijama i korisnicima, pokretanje pripremnih studija za aktivnosti tehničke pomoći i završetak procedura neophodnih za realizaciju projekata privatnog sektora. Po okončanju ovih procesa, može započeti sprovođenje podržanih investicija. Među korisnicima među kojima nema usvojenih projekata nalaze se Srbija i Kosovo. U oba slučaja, razlozi za izostanak odobrenih projekata su različite prirode. Kako je za Radio Slobodna Evropa objasnio portparol Evropske komisije, za Srbiju nisu bili odobreni projekti iz Fonda za reforme i rast, jer u trenutku pokretanja procesa odobravanja sredstva iz Plana rasta još nisu bila dostupna. Međutim, zemlja bi uskoro trebalo da dobije odobrenje za projekte. "Sada, kada je Srbija dobila dodatna sredstva iz Plana rasta kroz isplatu prve rate, projekti koje je Srbija podnela i koje je Komisija pozitivno ocenila moći će da budu upućeni na odobrenje Upravnom odboru Investicionog okvira za Zapadni Balkan", naveo je portparol EK Gijom Mersije. Kosovo, s druge strane, još ne može da dobije sredstva za projekte jer nije ispunilo zakonske uslove za isplatu, budući da još nije ratifikovalo sporazume o zajmovima i kreditima u okviru Plana rasta. "Stoga Kosovo još ne može da koristi sredstva iz Plana rasta. Nadamo se da će se ovo pitanje uskoro rešiti", naveo je portparol Evropske komisije. Kosovo tek treba da ratifikuje sporazume o zajmovima i kreditima u okviru Plana rasta, nakon formiranja novih institucija. To tokom 2025. godine nije bilo moguće zbog političke blokade, koja je kao rezultat imala dva kruga parlamentarnih izbora tokom prošle godine.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je iskazao poštovanje prema žrtvama genocida u Srebrenici, ali da to političarima u zvaničnom Sarajevu nije dovoljno. On je u intervjuu za Federalnu televiziju (FTV) 26. januara rekao i da je "narodu dovoljno poštovanje prema žrtvama", a da su političari ti koji insistiraju na izgovaranju reči "genocid". "Pognuo sam glavu pred žrtvama, pokazao pijetet i poštovanje, ali to nekima nije bilo dovoljno jer je neko hteo napraviti političku predstavu", rekao je Vučić. Aleksandar Vučić je kao premijer Srbije posetio komemoraciju žrtvama genocida u Srebrenici u julu 2015. godine. Tom prilikom je više učesnika komemoracije napalo je Vučića verbalno i fizički, gađajući ga kamenjem i flašama, nakon čega je napustio događaj. Vučić je u intervjuu za FTV rekao da je ostao pri stavu da se ubistvo više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine ne može nazvati genocidom. "U pitanju je pravno-politička formulacija", rekao je Vučić. Uprkos presudama međunarodnih sudova, zvanični Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima već govore o "strašnom zločinu". Za genocid nad najmanje 8.372 Bošnjaka i druge ratne zločine u srebreničkom regionu, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora. Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni Radovan Karadžić, ratni predsednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, i glavni komandant Vojske Republike Srpske, Ratko Mladić. Specijali RSE: Dokumentovanje genocida u Srebrenici

Grupa pacijenata sarajevske klinike za biomedicinski potpomognutu oplodnju, koja je zatvorena prošle godine, okupila se 27. januara na protestu, upozoravajući da institucije vlasti nisu pronašle rješenje koje će im omogućiti nastavak liječenja. Klinika Northwestern Medical Centar zatvorena je u oktobru prošle godine, bez ikakvog prethodnog obavještenja pacijentima, koji od tada ne mogu preuzeti zamrznute embrije. Ta klinika došla je u fokus inspekcijskih kontrola i tužilačkih provjera nakon što su pacijenti alarmirali institucije, strahujući od uništavanja pohranjenog biološkog materijala. Okupljeni ispred zgrade Ministarstva zdravstva Federacije BiH i Uprave za inspekcijske poslove tog bh. entiteta, u utorak su u Sarajevu zatražili hitan stručni nadzor nad embrijima koji su ostali pohranjeni u klinici, bez zvaničnog nadzora. Među ostalim traže da predstavnici pacijenata budu uključeni u povjerenstvo za prijenos embrija iz klinike Northwestern Medical Centar, kao i da im bude omogućen izbor ustanove u koju će biti preneseni embriji. Ministarstvo zdravstva Federacije BiH ranije je objavilo da klinika Northwestern Medical Centar nije posjedovala rješenje za obavljanje postupaka biomedicinski pomognute oplodnje (BMPO). No, radi se o jednoj od klinika za vantjelesnu oplodnju koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji financira te postupke. U slučaj su uključeni kantonalno Tužilaštvo u Sarajevu i Posebni odjel za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva Federacije BiH, a pacijenti tvrde su su od tih pravosudnih insitucija, među ostalim, zatražili i da bude ispitan način rada zatvorene klinike. "Tražimo od Tužilaštva nadležnog za ovaj predmet, da hitno poduzme mjere i radnje u okviru svojih ovlasti, uključujući osiguranje lica mjesta, gdje se bez adekvatnog nadzora duže od tri mjeseca nalazi biološki materijal pacijenata", naveli su. Uprava za inspekcijske poslove Federacije BiH ranije je donijela rješenje prema kome bi embrije trebala preuzeti Kantonalna bolnica u Zenici. Tome se, pak, protivi dio pacijenata, ali i sama zdravstvena ustanova, tvrdeći, uz ostalo, da za to nisu ispunjeni uvjeti i da ne može preuzeti odgovornost za očuvanost embrija. Iz zeničke bolnice su 26. januara saopćili da su obavijestili nadležne institucije da se tim prijenosom, protivno suglasnosti pacijenata, krše prava pacijenata. "Ujedno, tražili smo prisustvo svih nadležnih istražnih organa samom popisu materijala i dokumentacije, te je ukazano na kompleksnost same organizacije transporta tako značajnog broja uzoraka", saopćila je Bolnica. Zdravstvena inspekcija Federacije BiH kontrolirala je sarajevsku kliniku sredinom oktobra prošle godine, kada je ustanovljeno kršenje Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom Federacije BiH. Iz inspekcije su tada naveli da su utvrđene nepravilnosti u ispunjavanju uvjeta za čuvanje biološkog materijala i način vođenja zdravstvenih kartona, dok je odgovorna osoba u toj ustanovi bila nedostupna inepsketorima.

Blokade graničnih prelaza za teretna vozila. To je slika koja od 26. januara može da se vidi na više graničnih prelaza u Srbiji, Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Povod protestu je već postojeće pravilo po kojem prevoznici ne mogu da borave u šengenskom prostoru duže od 90 dana u toku šest meseci. Predstavnici udruženja prevoznika kažu da već dve godine traže izmenu tog propisa jer zbog prirode posla "90 dana nije dovoljno". Objašnjavaju da je problem za njih postao očigledniji otkako je od oktobra 2025. počela primena digitalne kontrole ulaska i izlaska u Šengen prostor. (Snimatelj: Slaven Miluš, montaža: Ana Toader)

Vozači kamiona iz Srbije, BiH, Crne Gore i Severne Makedonije blokirali su u ponedeljak ulazne i izlazne teretne terminale graničnih prelaza u znak protesta zbog novih šengenskih pravila. Protestuju zbog novog sistema ulaska u države EU, navodeći da im skraćuju boravak u zemljama Unije.

Sud Bosne i Hercegovine je prvostepeno osudio Miodraga Malića na tri godine zatvora zbog veličanja presuđenih ratnih zločinaca, Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Malić je 26. januara proglašen krivim, jer je "počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti" iz Krivičnog zakona BiH, navode iz državnog Suda. Ističe se da je on "veličao lica koja su pravomoćno osuđena presudama za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin" počinjen na teritoriji bivše Jugoslavije devedesetih godina. Kako javlja agencija Srna, Malić je na protestu koji su organizovale opozicione stranke u Banjoj Luci u novembru 2022. godine, istakao fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS. Obojica su pred Haškim tribunalom osuđeni na doživotne kazne zbog ratnih zločina. Sud je uzeo u obzir izjavu Harnesa Sefića, u kojoj navodi da je bio uznemiren kada je vidio fotografije Karadžića i Mladića. Malić i njegov branilac, Milan Petković, nisu se pojavili na izricanju presude. Na ovu presudu moguća je žalba Apelacionom vijeću Suda BiH.

Elvir Čustović (48) osuđen je u Okružnom sudu u Banjaluci na dvije godine zatvora zbog prijetnji terorizmom u Republici Srpskoj (RS). To je prva osuđujuća presuda za krivično djelo terorizma koju su izrekli sudovi u ovom bh. entitetu, prenosi Radiotelevizija RS-a. Navodi se da je Čustović, porijeklom iz Gacka na jugoistoku Bosne i Hercegovine, prijetio institucijama i zvaničnicima iz RS-a. Osim kazne zatvora, Čustoviću je izrečena i mjera obaveznog liječenja u psihijatrijskoj ustanovi zatvorenog tipa. Liječenje će trajati najmanje godinu dana, odnosno dok za tim postoji potreba. O napretku liječenja ljekari će izvještavati sud koji će, po potrebi, jednom godišnje odlučivati da li je liječenje potrebno produžiti ili ne. Osim toga, odlukom suda Čustoviću je produžena mjera pritvora. Presuda je izrečena nakon što je Čustović sa Republičkim javnim tužilaštvom RS-a sklopio sporazum o priznanju krivice. Prema presudi Čustović je u stanju bitno smanjene uračunljivosti od 21. decembra 2024. do 15. januara 2025. godine više puta telefonom iz Čikaga pozivao različite institucije u RS-u i prijetio zvaničnicima, izazivajući paniku. U svim pozivima, Čustović je prijetio smrću zvaničnicima i njihovim porodicama.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine ukinuo je presudu Aleksandru Macanu i Savi Marinkoviću, kojom su ranije osuđeni na ukupno 60 godina zatvora za ubistvo sarajevskih policajaca Davora Vujinovića i Adisa Šehovića, potvrdio je 26. januara za Radio Slobodna Evropa Duško Tomić, Macanov advokat. Vrhovni sud FBiH uvažio je žalbu obrane i utvrdio povrede krivičnog postupka i naložio novo suđenje pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, a pritvor osumnjičenima produžen je za još dva mjeseca. Kantonalni sud u Sarajevu je 27. decembra prošle godine Marinkoviću izrekao kaznu od 45 godina, a Macanu 15 godina zatvora, dok je trećeoptuženi Marko Trifković ranije priznao krivicu i osuđen je na 15 godina. Marinković i Macan optuženi su da su 26. oktobra 2018. godine u sarajevskom naselju Alipašino Polje pokušali ukrasti automobil, kada su otvorili vatru na policijsku patrolu koja je slučajno prolazila tom ulicom. Policajac Adis Šehović ubijen je na mjestu događaja, dok je policajac Davor Vujinović preminuo u bolnici od zadobijenih rana. Prema optužnici, Marinković je iz automatske puške ispalio najmanje 20 metaka, dok su Macan i Trifković učestvovali u pokušaju krađe i pružali pomoć u izvršenju krivičnog djela. Marinković je izručen Bosni i Hercegovini iz Njemačke 27. juna 2022. godine, nakon što su njemačke vlasti odobrile ekstradiciju. Macan se predao u decembru 2021. godine, dok je Trifković uhapšen u februaru 2022. godine. Trifković je ranije hapšen član organizirane kriminalne grupe koja se bavila krađom automobila, rastavljanjem vozila na dijelove i preprodajom u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Tokom istrage je saslušano oko 500 svjedoka i vještaka, uz međunarodnu suradnju s agencijama poput EUROPOL-a i INTERPOL-a. Dokazi uključuju dijelove puškomitraljeza koji su pronađeni zakopani na području Palama, 30-ak kilometara od Sarajeva u entitetu Republika Srpska, kao i podatke prikupljene iz aplikacija Sky i Anom, putem međunarodne pravne pomoći SAD-a i Francuske. Suđenje Marinkoviću, Macanu i Trifkoviću počelo je u februaru 2023. godine. Datum ponovljenog suđenja trenutno nije poznat.

Na graničnim prelazima u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji u ponedeljak u podne počele su blokade, u organizaciji profesionalnih prevoznika. Vozači blokiraju teretne terminale zbog pooštrenih procedura za ulazak u Šengenski prostor.

Do kraja godine Bosna i Hercegovina će uvesti vize jednoj zemlji, najavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH na konferenciji za medije u Sarajevu, 26. januara, ne navodeći o kojoj zemlji je riječ. Konaković je izjavio da "nije realno" da se uvedu sankcije Turskoj, Kini i Rusiji. Bosna i Hercegovina održava stalni bezvizni režim sa sedam zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU - Azerbejdžan, Kina, Katar, Rusija, Turska, Kuvajt i Vanuatu. Pored toga, odobrava sezonsko ukidanje viza, koje nije u skladu s pravnom tekovinom EU, Bahreinu, Omanu i Saudijskoj Arabiji. Iz Evropske komisije su za Radio Slobodna Evropa 16. januara upozorili da, ukoliko Bosna i Hercegovina do decembra 2026. godine ne raskine jedan od sporazuma o bezviznom režimu sa trećim zemljama, država rizikuje gubitak sredstava iz Plana rasta predviđenih za ovaj korak u Reformskoj agendi. U odgovoru je navedeno i kako se Bosna i Hercegovina obavezala da će u periodu 2025–2027. godine raskinuti po jedan sporazum o bezviznom režimu godišnje sa zemljama čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u Evropsku uniju (EU). Evropska komisija svake godine objavljuje izvještaj o mehanizmu suspenzije viza za države koje nisu članice Evropske unije, ali uživaju bezvizni režim sa zemljama šengenskog prostora. Od tih zemalja se kontinuirano zahtijeva usklađivanje sa viznom politikom EU. Iako je dozvoljeno postepeno usklađivanje, ono mora biti potpuno neposredno prije pristupanja Uniji. Bosna i Hercegovina je od 2023. godine kandidat za punopravno članstvo u EU. Usklađenost sa viznim režimom EU sada je direktno povezana i sa finansijskim sredstvima koja će svaka zemlja regiona dobiti iz evropskog Plana rasta. Bosna i Hercegovina je već izgubila više od 100 miliona eura, odnosno oko deset odsto od ukupno namijenjenih sredstava, jer nije na vrijeme usvojila Reformsku agendu. Isplate iz Plana rasta vrše se na osnovu učinka svake zemlje. 'BiH nije znala da se Hrustić nalazi na ukrajinskom ratištu'Ministar Konaković je, na upit Radija Slobodna Evropa o državljaninu BiH Selveru Hrustiću koji je zarobljen u Ukrajini nakon što je, prema vlastitom svjedočenju, ratovao za rusku vojsku, rekao kako Bosna i Hercegovina nije znala da se on nalazi na tom ratištu. "Treba da se sastanem sa njegovim ocem. Ovo je pitanje ukrajinskog zakonodavstva, u srijedu ili četvrtak mogli bismo znati nešto više o svemu, i kada nam Ukrajinci daju neke informacije", kazao je Konaković. Selver Hrustić mogao bi biti zadržan do okončanja vojne agresije protiv Ukrajine, saznao je Radio Slobodna Evropa iz Službe sigurnosti Ukrajine ranije. Za RSE su iz ove institucije rekli da, osim ove mogućnosti, Hrustić može biti prebačen i u Rusiju. Iz Ministarstva pravde BiH su za RSE rekli da nisu zaprimili nikakvu oficijalnu informaciju o Hrustiću, niti raspolažu informacijom da je predmet potrage od strane nekog pravosudnog tijela u Bosni i Hercegovini. Tužilaštvo BiH je ranije za RSE reklo da nemaju informacije o Hrustiću, kao i da će službeno zatražiti provjeru ove osobe. Medijski projekt ukrajinske vlade United24 Media objavio je, 17. januara, video na društvenoj mreži X u kojem Hrustić govori o sudjelovanju u ruskoj armiji. O bh. državljanima u SirijiKonaković je rekao na konferenciji za novinare rekao i kako su se stvorili uslovi za povratak bh. državljana iz Sirije, gdje se nalazi oko 40 žena iz BiH i više od 60 njihove djece. Žene s djecom, koje su uglavnom živjele na teritoriji terorističke grupe "Islamska država", smještene su već skoro sedam godina u dva kampa Al-Hol i Roj na sjeveroistoku Sirije. "Nadam se vrlo brzo nekoj konkretnoj aktivnosti. Mi smo spremni za ovaj predmet. Dobili smo i zeleno svjetlo od partnera. Održan je prvi sastanak radne grupe, osjetljiva je tema, Ministarstvo sigurnosti vodi ekspertski dio", kazao je Konaković. Međunarodne humanitarne organizacije su više puta upozoravale da zemlje porijekla moraju prihvatiti svoje državljane i okončati nezakonsko višegodišnje zatvaranje bez suđenja odraslih, a posebno djece. Ujedinjeni narodi su zatvaranje djece opisali kao kršenje Konvencije o pravima djeteta, koja potvrđuje da se nijedno dijete ne smije nezakonito ili proizvoljno lišiti slobode. Sve do nedavno kapovima je upravalja dominantno kurdska autonomna administracija s vojinim odjeljkom Sirijim demokratskim snagam (SDF). Nakon što je krajem 2024. godine sirijski režim, na čelu s bivšim predsjednikom Bašarom Al-Asadom, pao, a vlast preuzeo ranije džihadistički pobunjenički savez iz sirijske pokrajine Idlib, na čelu s Ahmedom Al-Šarom, Kurdima su ostali sjeveroistočni dijelovi zemlje. Međutim, 18. januara sirijska vojska započela je ofanzivu preuzimanja kontrole dijelova zemlje pod kurdskom upravom. Al-Hol je otvoren još početkom '90-ih godina za izbjeglice iz Iraka, a posljednjih godina je mjesto za koje su međunarodne organizacije godinama ponavljale da je jedno od najgorih lokacija na kojima se krše prava djece. Sjeveroistočna Sirija, smještena između Turske i Iraka, dom je Kurdima i Arapima, a prije deset godina bila je u velikoj mjeri pod kontrolom "Islamske države", prije nego što su Sirijske demokratske snage (SDF) grupu potisnule uz podršku koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama.

Kanton 10 je skoro dvadeset godina dodjeljivao koncesije na osnovu zakona koji – ne postoji. Riječ je o čak 55 energetskih i rudarskih projekata vrijednih više od 1,6 milijardi eura, koje su kantonalne vlasti u zapadnoj Bosni i Hercegovini odobravale po propisu stavljenom van snage još 2007. godine. Nezakonitost je otkrivena tek prošle godine, kada je općina Bosansko Grahovo zatražila zaštitu pred Ustavnim sudom Federacije BiH, tvrdeći da je potpuno isključena iz procesa donošenja odluka o dodjeli koncesija na svojoj teritoriji. "Ustavni sud FBiH nam je tad kazao da je taj zakon stavio van snage 2007. godine", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Smiljka Radlović, načelnica Bosanskog Grahova. Ustavni sud je, pored ostalog, zvanično obavijestio i općinu i kantonalne vlasti da se propis po kojem su koncesije dodjeljivane "ne može i ne smije primjenjivati, jer ne postoji". Uprkos toj odluci, praksa dodjele koncesija nije zaustavljena. Zbog neprovođenja obavezujuće i konačne odluke Ustavnog suda, u slučaj se uključilo i Tužiteljstvo Kantona 10. "Tužiteljstvo Hercegbosanske županije (Kanton 10) provodi sve mjere i radnje u cilju utvrđivanja kaznene odgovornosti osoba odgovornih za neprovođenje odluke", kazali su za Radio Slobodna Evropa iz ovog Tužiteljstva. Odlukom Ustavnog suda FBiH, prema ocjeni tužiteljstva i pravnih stručnjaka, u pravni vakuum dovedeni su i svi projekti koji su u međuvremenu realizirani. Ugovori na osnovu kojih su građeni smatraju se ništavnim od samog potpisivanja, što otvara pitanje zakonitosti milijardi eura ulaganja – i odgovornosti onih koji su ih odobrili. Među njima su tri izgrađene vjetroelektrane: "Ivovik" koji je u kineskom vlasništvu, "Mesihovina" koju je izgradila državna elektroprivreda i "Jelovača" koju je izgradila privatna kompanija iz BiH, svaka vrijedna oko 100 miliona eura. Ovaj propust je otvorio prostor za potencijalne tužbe mještana kojima je oduzimano zemljište, ali i investitora koji su u projekte uložili milione eura. Kako navode u Tužiteljstvu Kantona 10, moguća je i kaznena odgovornost premijera i ministara iz pet dosadašnjih vlada, budući da je Ustavni sud odredio kantonalnu Vladu i Skupštinu za provođenje presude iz 2007. godine. Do sad su saslušali predstavnike Vlade, Skupštine i Ministarstva gospodarstva. Saslušana je i kantonalna pravobraniteljica nadležna za zaštitu javne imovine, u svojstvu svjedoka. U decentraliziranom sistemu vlasti, država Bosna i Hercegovina nadležna je samo za projekte koji bi se gradili na državnim granicama. Koncesije za većinu projekata dodjeljuju entitetska Vlada RS-a i deset kantonalnih vlada u entitetu Federacija BiH koji, pored ostalog, imaju nadležnosti u ekonomiji. Koliko je koncesijskih ugovora potpisano?Prema podacima do kojih je došao RSE, Vlada Kantona 10 potpisala je najmanje 55 koncesijskih ugovora za projekte iz područja energetike, rudarstva i turizma, od kojih je šest raskinuto. Ukupna procijenjena vrijednost tih investicija premašuje 1,6 milijardi eura. Procijenjena vrijednost 18 vjetroparkova iznosi oko 1,5 milijardi eura. Vjetroelektrana Ivovik, koja je u potpunosti u kineskom vlasništvu, izgrađena je i u probnom radu. Od početka gradnje traje spor vlasti i mještana koji tvrde da im je nezakonito oduzeto zemljište na kojem je izgrađen dio elektrane. "Ako nema zakona, onda nema ni prava. Sve i jedna koncesija je ništavna. Po mom mišljenju ta odluka Ustavnog suda FBiH mora utjecati i na Ivovik, jer je i raspolaganje zemljištem, po tom nepostojećem zakonu, ništavno", kazao je za RSE Perica Babić, advokat mještana. Pored toga, vjetroelektrana Mesihovina, u vlasništvu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, puštena je u rad 2018. godine. Ta je elektroprivreda dobila i koncesiju za izgradnju još jednog vjetroparka Poklečani. Tome se protive mještani i ekološke udruge, jer je planiran na rubu zaštićenog područja prirode. Vjetroelektranu Jelovača za vlastite potrebe je izgradila i privatna tvrtka FEAL, jedna od najvećih proizvođača aluminijskih proizvoda u BiH. Iz ovih kompanija nije odgovoreno na upit RSE jesu li se obratili vlastima, ili vlasti njima, vezano za pitanje moguće ništavnosti koncesijskih ugovora. Osim vjetroelektrana, Kanton 10 dodijelio je i koncesije za najmanje pet solarnih elektrana čija se vrijednost procjenjuje na više od 690 miliona eura. Svi solarni parkovi su u različitim fazama planiranja, a koncesionari i dalje traže financijere. Koncesije su dodjeljivane i za eksploataciju mineralnih sirovina, ponajprije dolomita, vapnenca i građevinskog kamena, ali i uglja lignita, magnezija i drugih sirovina kojima je taj dio BiH bogat. Politička šutnjaPet premijera i pet vlada Kantona 10, postupajući po prijedlozima pet različitih ministara gospodarstva, sudjelovalo je u dodjeli koncesija od 2008. do 2025. godine na temelju zakona koji je u tom razdoblju bio izvan pravne snage. Nijedan od bivših ili sadašnjih dužnosnika nije odgovorio na pozive Radija Slobodna Evropa da se očituju o ovom slučaju. Bez odgovora je ostalo i Ministarstvo gospodarstva Kantona 10, koje nije reagiralo na pismeni upit RSE-a. U tom upitu zatraženo je objašnjenje kako vlasti namjeravaju riješiti status najmanje 55 koncesijskih ugovora dodijeljenih u tom razdoblju, a koje Ustavni sud Federacije BiH, Tužiteljstvo Kantona 10 i pravni stručnjaci smatraju ništavnima od samog potpisivanja. Predsjednik Skupštine Kantona 10 Jozo Ćosić kazao je za RSE da su usvojili nacrt novog zakona o koncesijama, ali da se čeka da ga vlada pošalje u formi prijedloga. "Nadam se da će se pred zastupnicima naći u narednih mjesec-dva. Vjerovatno će se to pitanje ranije izdanih koncesija riješiti u završnim odredbama. To pravnici završavaju. Ne znam detalje", kazao je Ćosić za RSE. Kako se došlo u ovu situaciju?Ustavni sud Federacije BiH utvrdio je u septembru 2007. godine da je Kanton 10 donio Zakon o koncesijama bez obveznih konzultacija s općinama na čijem se području nalaze prirodni resursi i imovina poput zemljišta, šuma i ruda. Kantonalnim vlastima dan je rok do maja 2008. godine da donesu novi zakon u skladu s Ustavom. Umjesto donošenja novog zakona, kantonalne vlasti su u junu 2008. godine izmijenile i dopunile stari zakon, iako je on, prema odluci Ustavnog suda FBiH, prestao važiti dva mjeseca ranije. Taj "dopunjeni zakon", kako je gotovo dvije decenije kasnije naveo i sam Ustavni sud FBiH u drugoj odluci iz 2025. godine, "nije se mogao i smio primjenjivati". U obrazloženju nacrta novog zakona o koncesijama iz prošle godine, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, vlasti su navele da se "usvajanjem dopuna zakona pretpostavljalo da je presuda Ustavnog suda provedena". Taj zakon bi se uskoro trebao naći pred zastupnicima. Vlasti dodatno navode i da "cijelo ovo vrijeme u proteklih gotovo 18 godina nije bilo nikakve reakcije Ustavnog suda po ovom pitanju". Međutim, iz Ustavnog suda FBiH su za RSE kazali da je njihova odluka objavljena u Službenim novinama FBiH i da ovaj sud nije imao obavezu o tome obavještavati Vladu Kantona 10 ili pratiti izvršenje presude. Šta će biti s koncesijama?"Neznanje pravnih propisa ne izvinjava ih od odgovornosti, pogotovo onog koji je dužan da zna, a oni su bili dužni da znaju da postoji odluka Ustavnog suda. Ako je nešto urađeno protivno odluci Ustavnog suda, takvi pravni akti su ništavni", kazao je za RSE Šahbaz Džihanović, bivši sudac Ustavnog suda FBiH. Džihanović kaže da se ništavnost svih rješenja o koncesijama mora utvrditi u posebnom sudskom postupku. Isto navode i iz Tužiteljstva Kantona 10 gdje su za RSE, također, naveli da se "akt donesen bez pravne osnove ili suprotno obvezujućoj sudskoj odluci smatra ništavnim od samog početka ('ex tunc')". Iz Tužiteljstva Kantona 10 su za RSE naveli da oni nisu nadležni za pokretanje postupka utvrđivanja ništavnosti ugovora o koncesijama, već "tijelo koje je nadležno za zaštitu imovine Kantona 10". Nadležna javna pravobraniteljica Kantona 10 Ankica Sliško nije odgovorila na upit RSE o tome je li pokrenula proceduru utvrđivanja ništavnosti ugovora. S obzirom na stavove Ustavnog suda i Tužiteljstva Kantona 10, bivši i sadašnji kantonalni dužnosnici bi se mogli suočiti s mogućim tužbama Tužiteljstva, općina, mještana i investitora koji su u projekte uložili milione eura. Iz Tužiteljstva Kantona 10 su za RSE naveli da su "pribavili mišljenja, informacije, podatke i određene materijalne dokaze". Nijedna optužnica nije do sad podignuta i potvrđena.

Mladi iz Bosanske Krajine su hrabro i otvoreno govorili o mentalnom zdravlju i vršnjačkom nasilju, poručujući da se o tim temama ne smije šutjeti jer "ne znaš koliko je to teško dok to ne doživiš na vlastitoj koži". Upozorili su i na problematičnu društveno-političku klimu u BiH – od nacionalnih i vjerskih podjela do nedostatka slobode i prilika, te zakazivanje institucija – zbog čega mnogi žele otići "ne zato što svoju državu ne volim, nego jer želim ići ka boljem".

Firma iz Singapura, koja ne postoji ni godinu dana, dobila je jedan od najvećih energetskih projekata u Republici Srpskoj (RS) – izgradnju vjetroelektrane na jugu Bosne i Hercegovine (BiH) vrijedne oko 800 miliona evra. Riječ je o projektu dodijeljenom na osnovu sporazuma koji je Vlada bh. entiteta Republike Srpske (RS) krajem prošle godine potpisala sa konzorcijem kompanija "Zhongji Construction" iz Kine i "Zodic Energy" iz Singapura. O singapurskoj firmi "Zodic Energy" koja ne poseduje ni sopstveni internet sajt, gotovo da ne postoje javno dostupni podaci, a nepoznanica je i veza između te i kompanije "Zhongji Construction" iz Pekinga. Ovaj konzorcijum nije bio prvi izbor vlasti. Posao je prvobitno bio dodijeljen drugom kinesko-singapurskom konzorcijumu, koji su činile kompanije "Zhongbo Group" i "China Power", a koji je još 2024. godine potpisao sporazum sa Vladom RS. Kako je tada saopšteno iz Vlade RS, sporazum je u njihovo ime potpisao entitetski ministar energetike i rudarstva, Petar Đokić. Taj konzorcijum se, međutim, povukao iz projekta, za šta nikad nisu saopšteni zvanični razlozi. U međuvremenu, projekat je sem novog investitora dobio i novo ime. Vjetropark "Trebinje 1" preimenovan je po planini nadomak Trebinja u "Leotar". Ono što je zajedničko u oba slučaja jeste činjenica da su ugovori sklopljeni bez javnog poziva, direktnim dogovorom između Vlade RS i investitora. Iako Zakon o koncesijama RS predviđa da se koncesije dodjeljuju putem javnog poziva, on istovremeno ostavlja mogućnost da se taj postupak zaobiđe – ukoliko Vlada ima potpisan sporazum sa određenom kompanijom. Upravo ta zakonska iznimka iskorištena je u ovom slučaju. Iz organizacije "Transparency International BiH" upozoravaju da se ovakvim sklapanjem poslova "ostavlja prostor za sumnju u zakonitost postupka i mogućnost favoriziranja određenih investitora". Šta se zna o kompanijama?"Zodic Energy", kompanija koja je podnijela zahtjev za koncesiju, osnovana je u martu prošle godine, pokazuju podaci zvaničnog registra singapurskih kompanija. Prema podacima dostupnim onlajn, bavi se proizvodnjom solarnih panela, kao i izvođenjem građevinskih radova. Sjedište kineske kompanije "Zhongji Construction Group", sa kojom su vlasti u RS, takođe, potpisale sporazum, nalazi se u Pekingu, kako je navedeno na njihovom sajtu. Između ostalog, bave se obnovljivim izvorima energije, proizvodnjom bespilotnih letjelica, međunarodnom trgovinom, pametnom poljoprivredom. Na svojoj zvaničnoj stranici navode da godišnje proizvode robu i pružaju usluge u vrijednosti od približno 2,6 milijardi dolara. Trenutno nije najjasnije koju ulogu će kineska kompanija imati u projektu, obzirom da je prema navodima Ministarstva energetike i rudarstva RS, koncesiju tražio samo "Zodic Energy". Na internetu nema kontakt podataka ovih kompanija, dok "Zodic" nema ni svoj vebsajt. Na sajtu kineske Zhongji grupe navodi se da su učestvovali u projektima u više zemalja širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, ali o tim projektima nema detalja. Kinesko-singapurski konzorcijum, koji je odustao od projekta, je u septembru 2024. osnovao kompaniju "Zhongbo Group d.o.o. Banja Luka", ali kada je novi konzorcijum preuzeo projekat, otkupili su i ovo preduzeće. Prema privrednom registru RS, banjalučki "Zhongbo Group" nema kontakt telefon ni mejl, a kao direktor se navodi Žang Vej (Zhang Wei), koji nije bio dostupan za komentar. Na adresi gdje su registrovali prostorije, Aleji Svetog Save 7A, nalaze se, uglavnom, advokatske kancelarije, te nema oznaka kineske firme. Šta kažu u nadležnom ministarstvu?Iz Ministarstva energetike i rudarstva RS, odgovaraju da je sporazum o saradnji sa kineskom i singapurskom kompanijom potpisan 3. oktobra 2025. godine, ne navodeći ko ga je potpisao, te da je zahtjev za koncesiju za izgradnju vjetroelektrane dostavila kompanija "Zodic Energy" iz Singapura. Ističu da je njihova obaveza izgradnja vjetroelektrane, a da prethodno pribave potrebne dozvole i novac. Ukoliko "ne bude smetnji za realizaciju projekta", dodaju iz Ministarstva, sve bi trebalo biti završeno ugovorom o koncesiji. Obaveza investitora je, ukoliko dobiju koncesiju, da uplate na račun budžeta RS naknadu od 7,8 miliona maraka (oko četiri miliona evra). Vlasti u RS su do danas dodijelile dvije koncesije za vjetroelektrane, domaćim i evropskim investitorima, obje u Hercegovini. Netransparentno dodijeljena koncesijaTransparency International BiH je objavio studiju o planiranom vjetroparku, u kojoj upozoravaju da potpisivanjem direktog sporazuma "investitori stiču značajne dugoročne privilegije bez adekvatne provjere njihove tehničke i finansijske sposobnosti". Dodaju da model po kojem je u Singapuru registrovan "Zodic", a prije njega i "China Power", znači manje obaveze izvještavanja i ograničen javni uvid u stvarno vlasništvo i tok novca. "Ovakva struktura otežava provjeru kredibiliteta investitora i stvara rizik od sukoba interesa ili prikrivanja veza između aktera", kažu u ovoj organizaciji. Transparensi ističe da ovaj slučaj ukazuje na slabosti sistema upravljanja prirodnim resursima i velikim infrastrukturnim projektima u RS. "Kada se koncesije dodjeljuju bez konkurencije, uz ograničene informacije o investitorima i bez jasnih kriterija evaluacije, energetska tranzicija prestaje biti razvojna i klimatska prilika, a postaje potencijalni izvor pravnih sporova, finansijskih gubitaka i društvenog nepovjerenja", upozoravaju. Podsjećaju na ranije sumnjive koncesije, kao što je slučaj "Vijadukt" ili koncesija za kopanje uglja dodijeljena ruskoj kompaniji "Comsar Energy", kod Termoelektrane Ugljevik. Odlukom visokog predstavnika, slovenačkoj firmi "Viaduct" je isplaćeno 57 miliona evra odštete, nakon što je arbitražni sud u Vašingtonu zaključio da je Vlada RS 2013. nezakonito raskinula ugovor o izgradnji hidroelektrane na Vrbasu. Vlasti u RS su trenutno u procesu preuzimanja kompanije "Comsar Energy RS", u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Sardarova, koja ima koncesiju za kopanje uglja u Ugljeviku. Sardarov za ovo traži nešto više od 120 miliona evra. Evropska unija i Sjedinjene Države od ranije upozoravaju da je BiH među državama Zapadnog Balkana koje su "na udaru" Kine. Na saslušanju u američkom Kongresu početkom decembra, predsjedavajući Pododbora za Evropu, Kit (Keith) Self je upozorio da Kina "koristi ekonomske dogovore širom regiona kako bi održala svoj maligni aparat i iskoristila korupciju na Zapadnom Balkanu". Evropski savjet za spoljne poslove (ECFR) u svom novembarskom izvještaju BiH svrstava među "najizloženije države kineskom uticaju na Zapadnom Balkanu". Kakvi su planovi na lokaciji?Vjetropark bi trebalo da se širi na nenaseljenom prostoru površine oko 16 kvadratnih kilometara, sjeverno od Trebinja. Za sada, osim sporazuma o saradnji, jedini konkretan korak ka izgradnji vjetroelektrane sa kojim je javnost upoznata, učinili su odbornici u Trebinju, koji su krajem novembra usvojili odluku da treba raditi Zoning plan "Vjetropark Leotar". Na toj sjednici, Luka Petrović, v.d. direktora Elektroprivrede RS, ali i odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u gradskoj skupštini, opisao je projekat kao "ozbiljnu investiciju". "Treba uraditi 87,5 kilometara putne infrastrukture da bi se prišlo lokalitetima, i naravno da je ovo jedna dugoročna priča. Mi smo zainteresovani za kupovinu energije, ali saglasno okolnostima i zelenoj agendi, vidjećemo na koji način još ERS može učestvovati u projektu", kazao je on. On je dodao da bi izgradnja mogla trajati pet do sedam godina. Sljedeći korak je odobrenje Komisije za koncesije RS, što i Vlada treba da potvrdi. Nakon toga slijede izrada projektne dokumentacije, dobijanje dozvola, izbor preciznih lokacija za vjetrenjače, i tek onda pronalaženje finansijskih sredstava. Odbornica opozicione Liste za pravdu i red u trebinjskoj Skupštini, Dajana Milišić, kaže za RSE da ni nakon sjednice, nije jasno ko su kompanije koje će graditi vjetropark. "Dođete na skupštinu, dočeka vas odluka jedna takva, a o izvođačima koji bi trebali da se uhvate tog posla, ozbiljnog posla, ne znate ništa", rekla je Milišić. Vjetropark "Leotar", snage 535 megavata, godišnje bi trebalo da proizvodi oko 1.270 gigavat časova električne energije, navodi "Transparency" u svojoj studiji, što iznosi oko desetinu trenutne potrošnje struje u BiH.