Firma iz Singapura, koja ne postoji ni godinu dana, dobila je jedan od najvećih energetskih projekata u Republici Srpskoj (RS) – izgradnju vjetroelektrane na jugu Bosne i Hercegovine (BiH) vrijedne oko 800 miliona evra. Riječ je o projektu dodijeljenom na osnovu sporazuma koji je Vlada bh. entiteta Republike Srpske (RS) krajem prošle godine potpisala sa konzorcijem kompanija "Zhongji Construction" iz Kine i "Zodic Energy" iz Singapura. O singapurskoj firmi "Zodic Energy" koja ne poseduje ni sopstveni internet sajt, gotovo da ne postoje javno dostupni podaci, a nepoznanica je i veza između te i kompanije "Zhongji Construction" iz Pekinga. Ovaj konzorcijum nije bio prvi izbor vlasti. Posao je prvobitno bio dodijeljen drugom kinesko-singapurskom konzorcijumu, koji su činile kompanije "Zhongbo Group" i "China Power", a koji je još 2024. godine potpisao sporazum sa Vladom RS. Kako je tada saopšteno iz Vlade RS, sporazum je u njihovo ime potpisao entitetski ministar energetike i rudarstva, Petar Đokić. Taj konzorcijum se, međutim, povukao iz projekta, za šta nikad nisu saopšteni zvanični razlozi. U međuvremenu, projekat je sem novog investitora dobio i novo ime. Vjetropark "Trebinje 1" preimenovan je po planini nadomak Trebinja u "Leotar". Ono što je zajedničko u oba slučaja jeste činjenica da su ugovori sklopljeni bez javnog poziva, direktnim dogovorom između Vlade RS i investitora. Iako Zakon o koncesijama RS predviđa da se koncesije dodjeljuju putem javnog poziva, on istovremeno ostavlja mogućnost da se taj postupak zaobiđe – ukoliko Vlada ima potpisan sporazum sa određenom kompanijom. Upravo ta zakonska iznimka iskorištena je u ovom slučaju. Iz organizacije "Transparency International BiH" upozoravaju da se ovakvim sklapanjem poslova "ostavlja prostor za sumnju u zakonitost postupka i mogućnost favoriziranja određenih investitora". Šta se zna o kompanijama?"Zodic Energy", kompanija koja je podnijela zahtjev za koncesiju, osnovana je u martu prošle godine, pokazuju podaci zvaničnog registra singapurskih kompanija. Prema podacima dostupnim onlajn, bavi se proizvodnjom solarnih panela, kao i izvođenjem građevinskih radova. Sjedište kineske kompanije "Zhongji Construction Group", sa kojom su vlasti u RS, takođe, potpisale sporazum, nalazi se u Pekingu, kako je navedeno na njihovom sajtu. Između ostalog, bave se obnovljivim izvorima energije, proizvodnjom bespilotnih letjelica, međunarodnom trgovinom, pametnom poljoprivredom. Na svojoj zvaničnoj stranici navode da godišnje proizvode robu i pružaju usluge u vrijednosti od približno 2,6 milijardi dolara. Trenutno nije najjasnije koju ulogu će kineska kompanija imati u projektu, obzirom da je prema navodima Ministarstva energetike i rudarstva RS, koncesiju tražio samo "Zodic Energy". Na internetu nema kontakt podataka ovih kompanija, dok "Zodic" nema ni svoj vebsajt. Na sajtu kineske Zhongji grupe navodi se da su učestvovali u projektima u više zemalja širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, ali o tim projektima nema detalja. Kinesko-singapurski konzorcijum, koji je odustao od projekta, je u septembru 2024. osnovao kompaniju "Zhongbo Group d.o.o. Banja Luka", ali kada je novi konzorcijum preuzeo projekat, otkupili su i ovo preduzeće. Prema privrednom registru RS, banjalučki "Zhongbo Group" nema kontakt telefon ni mejl, a kao direktor se navodi Žang Vej (Zhang Wei), koji nije bio dostupan za komentar. Na adresi gdje su registrovali prostorije, Aleji Svetog Save 7A, nalaze se, uglavnom, advokatske kancelarije, te nema oznaka kineske firme. Šta kažu u nadležnom ministarstvu?Iz Ministarstva energetike i rudarstva RS, odgovaraju da je sporazum o saradnji sa kineskom i singapurskom kompanijom potpisan 3. oktobra 2025. godine, ne navodeći ko ga je potpisao, te da je zahtjev za koncesiju za izgradnju vjetroelektrane dostavila kompanija "Zodic Energy" iz Singapura. Ističu da je njihova obaveza izgradnja vjetroelektrane, a da prethodno pribave potrebne dozvole i novac. Ukoliko "ne bude smetnji za realizaciju projekta", dodaju iz Ministarstva, sve bi trebalo biti završeno ugovorom o koncesiji. Obaveza investitora je, ukoliko dobiju koncesiju, da uplate na račun budžeta RS naknadu od 7,8 miliona maraka (oko četiri miliona evra). Vlasti u RS su do danas dodijelile dvije koncesije za vjetroelektrane, domaćim i evropskim investitorima, obje u Hercegovini. Netransparentno dodijeljena koncesijaTransparency International BiH je objavio studiju o planiranom vjetroparku, u kojoj upozoravaju da potpisivanjem direktog sporazuma "investitori stiču značajne dugoročne privilegije bez adekvatne provjere njihove tehničke i finansijske sposobnosti". Dodaju da model po kojem je u Singapuru registrovan "Zodic", a prije njega i "China Power", znači manje obaveze izvještavanja i ograničen javni uvid u stvarno vlasništvo i tok novca. "Ovakva struktura otežava provjeru kredibiliteta investitora i stvara rizik od sukoba interesa ili prikrivanja veza između aktera", kažu u ovoj organizaciji. Transparensi ističe da ovaj slučaj ukazuje na slabosti sistema upravljanja prirodnim resursima i velikim infrastrukturnim projektima u RS. "Kada se koncesije dodjeljuju bez konkurencije, uz ograničene informacije o investitorima i bez jasnih kriterija evaluacije, energetska tranzicija prestaje biti razvojna i klimatska prilika, a postaje potencijalni izvor pravnih sporova, finansijskih gubitaka i društvenog nepovjerenja", upozoravaju. Podsjećaju na ranije sumnjive koncesije, kao što je slučaj "Vijadukt" ili koncesija za kopanje uglja dodijeljena ruskoj kompaniji "Comsar Energy", kod Termoelektrane Ugljevik. Odlukom visokog predstavnika, slovenačkoj firmi "Viaduct" je isplaćeno 57 miliona evra odštete, nakon što je arbitražni sud u Vašingtonu zaključio da je Vlada RS 2013. nezakonito raskinula ugovor o izgradnji hidroelektrane na Vrbasu. Vlasti u RS su trenutno u procesu preuzimanja kompanije "Comsar Energy RS", u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Sardarova, koja ima koncesiju za kopanje uglja u Ugljeviku. Sardarov za ovo traži nešto više od 120 miliona evra. Evropska unija i Sjedinjene Države od ranije upozoravaju da je BiH među državama Zapadnog Balkana koje su "na udaru" Kine. Na saslušanju u američkom Kongresu početkom decembra, predsjedavajući Pododbora za Evropu, Kit (Keith) Self je upozorio da Kina "koristi ekonomske dogovore širom regiona kako bi održala svoj maligni aparat i iskoristila korupciju na Zapadnom Balkanu". Evropski savjet za spoljne poslove (ECFR) u svom novembarskom izvještaju BiH svrstava među "najizloženije države kineskom uticaju na Zapadnom Balkanu". Kakvi su planovi na lokaciji?Vjetropark bi trebalo da se širi na nenaseljenom prostoru površine oko 16 kvadratnih kilometara, sjeverno od Trebinja. Za sada, osim sporazuma o saradnji, jedini konkretan korak ka izgradnji vjetroelektrane sa kojim je javnost upoznata, učinili su odbornici u Trebinju, koji su krajem novembra usvojili odluku da treba raditi Zoning plan "Vjetropark Leotar". Na toj sjednici, Luka Petrović, v.d. direktora Elektroprivrede RS, ali i odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u gradskoj skupštini, opisao je projekat kao "ozbiljnu investiciju". "Treba uraditi 87,5 kilometara putne infrastrukture da bi se prišlo lokalitetima, i naravno da je ovo jedna dugoročna priča. Mi smo zainteresovani za kupovinu energije, ali saglasno okolnostima i zelenoj agendi, vidjećemo na koji način još ERS može učestvovati u projektu", kazao je on. On je dodao da bi izgradnja mogla trajati pet do sedam godina. Sljedeći korak je odobrenje Komisije za koncesije RS, što i Vlada treba da potvrdi. Nakon toga slijede izrada projektne dokumentacije, dobijanje dozvola, izbor preciznih lokacija za vjetrenjače, i tek onda pronalaženje finansijskih sredstava. Odbornica opozicione Liste za pravdu i red u trebinjskoj Skupštini, Dajana Milišić, kaže za RSE da ni nakon sjednice, nije jasno ko su kompanije koje će graditi vjetropark. "Dođete na skupštinu, dočeka vas odluka jedna takva, a o izvođačima koji bi trebali da se uhvate tog posla, ozbiljnog posla, ne znate ništa", rekla je Milišić. Vjetropark "Leotar", snage 535 megavata, godišnje bi trebalo da proizvodi oko 1.270 gigavat časova električne energije, navodi "Transparency" u svojoj studiji, što iznosi oko desetinu trenutne potrošnje struje u BiH.

Državljanin Bosne i Hercegovine Selver Hrustić, kojeg je kao ruskog dobrovoljca zarobila Ukrajina, mogao bi biti zadržan do okončanja vojne agresije protiv Ukrajine, saznaje Radio Slobodna Evropa iz Službe sigurnosti Ukrajine. Za RSE su iz ove institucije rekli da, osim ove mogućnosti, Hrustić može biti prebačen i u Rusiju. "Može biti prebačen u državu agresora na njen odgovarajući zahtjev, u okviru mjera usmjerenih na oslobađanje ukrajinskih branitelja koji se nalaze u zarobljeništvu", rečeno je u odgovoru za RSE. RSE je zatražio odgovor i na pitanje o mogućnosti suradnje s BiH, gdje bi Hrustić bio procesuiran zbog sudjelovanja na stranom ratištu, na što su iz Službe rekli da "informacije koje se odnose na suradnju Ukrajine sa stranim tijelima za provođenje zakona i specijalnim službama vezanim za operativne i službene aktivnosti predstavljaju informacije s ograničenim pristupom i ne podliježu objavljivanju". Iz Ministarstva pravde BiH su za RSE rekli da nisu zaprimili nikakvu oficijalnu informaciju o Hrustiću, niti raspolažu informacijom da je predmet potrage od strane nekog pravosudnog tijela u Bosni i Hercegovini. Tužiteljstvo BiH je ranije za RSE reklo da nemaju informacije o Hrustiću, kao i da će službeno zatražiti provjeru ove osobe. Informaciju o bh. državljaninu koji je zarobljen u Ukrajini objavio je United24 Media, medijski projekt ukrajinske vlade, u januaru 2026. godine. U videu objavljenom na društvenim mrežama Hrustić je rekao da je potpisao ugovor s Ministarstvom odbrane u Moskvi u septembru 2025. godine. "Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda", govori Hrustić u videu. Prema United24 Media, Hrustića su ukrajinske snage zarobile u januaru 2026. u smjeru Harkiva. Muškarac u videu, prema United24 Media, imao je probleme sa zakonom u nekoj od EU zemalja i rekao je da mu je obećano da će nakon šestomjesečnog ugovora s ruskom vojskom dobiti odvjetnika koji će mu pomoći s njegovim problemima. Radio Slobodna Evropa je saznao da je Hrustić, porijeklom iz Zenice, studirao historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a potom neko vrijeme boravio i radio u Njemačkoj. Ovaj 35-godišnjak u videu govori da osobe poput njega dolaze i budu poslane da ubijaju ljude za novac. "Savjetujem svima da ne potpisuju ugovore s ruskom vojskom, jer oni drukčije gledaju na takve ljude. Jedan oficir mi je rekao da nas ne zovu vojnicima. On je rekao da smo mi plaćenici koji ubijaju druge ljude za novac. Jedan Rus je na to rekao – ali ja sam patriota, a on mu je rekao – ti ubijaš ljude za novac. To je sve." Kaže i da mu je obećano da neće biti poslan u napade u Ukrajinu, ali da se desilo upravo to – naređeno mu je da pokušava proboj kroz ukrajinska sela, povremeno se skrivajući u podrumima. Hrustić je u kratkom videu rekao i da plaćenike šalju na bojišnicu s pola litre vode i jednom ili dvije male kutije mesa. "Dva čovjeka, ja i kolega, moramo podijeliti pola litre vode i malo hrane. Nekad neki izađu da nešto nađu i poginu. Mnogi griješe. Izađu i ubije ih dron. Dronovi su užasni", kaže ovaj državljanin BiH u videu. On tvrdi da je smrtnost među ruskim plaćenicima visoka i da su šanse za preživljavanje jako male. Rekao je i da je imao plaću 210.000 rubalja (oko 2.300 eura). Pridruživanje stranim vojskama je krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH. Ranije je zbog odlaska na ratište u Ukrajinu, odnosno zbog pridruživanja ruskoj vojsci, procesiran jedan bh. državljanin Gavrilo Stević, koji je pravomoćno oslobođen optužbi da je ratovao 2015. godine zbog nedostatka dokaza. Drugi slučaj Darija Ristića, koji je po povratku u BiH u septembru 2025. uhapšen, je u toku. Kako RSE saznaje, očekuje se podizanje optužnice i sporazumno priznanje krivice. Među onima koji su se pridružili ruskoj vojsci je i Mario Kuzmanović iz Modriče, koji je nestao krajem 2024. godine na ratištu. RSE je krajem prošle godine pisao i o slučaju Petra Popovića, još jednog bh. državljanina koji se pridružio ruskoj vojsci, za kojeg je BiH zatražila raspisivanje potjernice, što je INTERPOL odbio. Dosad je poznato da se nešto više od 20 osoba iz BiH priključilo ruskoj vojsci.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučio da Vlada Republike Srpske, imenovana 2. septembra prošle godine, nije ustavna, a na osnovu zahtjeva koji je 9. septembra podnijela grupa poslanika u Parlamentu BiH. Za njih je sporno što je mandatara za sastav nove Vlade ovog bh. entiteta, dotadašnjeg ministra poljoprivrede Savu Minića, predložio Milorad Dodik, koji se tada predstavljao kao predsjednik Republike Srpske (RS). Ustavni sud ističe da su odluke koje je ta Vlada donijela od 2. septembra do 18. januara, kada je Savo Minić podnio ostavku, u suprotnosti sa Ustavom BiH. Dodiku je početkom avgusta potvrđena presuda Suda BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kojom je osuđen na godinu dana zatvora – što je on ubrzo otkupio, u skladu sa zakonom – i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija. Ovo znači da u trenutku predlaganja Minića za mandatara, Dodik više formalno-pravno nije bio na funkciji predsjednika. Prema Ustavu RS-a, entitetski predsjednik predlaže mandatara za sastav nove Vlade. Iako je Dodik prvobitno tvrdio da je on i dalje predsjednik RS-a, kasnije se predomislio, te je Narodna skupština RS-a kao v.d. ove funkcije imenovala njegovu dugogodišnju savjetnicu, Anu Trišić Babić. Vlasti u RS-u su pokušale da preduhitre odluku Ustavnog suda BiH, jer je 19. januara Narodna skupština RS-a usvojila ostavku Save Minića, te ga nešto kasnije na istoj sjednici ponovo imenovala za premijera. Ovaj put, kao mandatara ga je imenovala Ana Trišić Babić. Ustavni sud BiH je već u novembru prošle godine raspravljao o ustavnosti nove Vlade RS-a, ali su odluku odgodili za ovu sjednicu.

Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona podiglo je optužnicu protiv osam osoba osumnjičenih za iskorištavanje dvije maloljetne djevojčice za prostituciju i seksualno iskorištavanje. Optuženi su Besim Kopić, Miralem Halilović, Jasmin Modrić i Dževad Požegić, koji su u vrijeme počinjenja krivičnog djela bili policajci. Među optuženima su i Šemsudin Kadrić, Sulejman Šehić i Nedim Avdić, te bivši parlamentarac i univerzitetski profesor Zijad Jagodić. Prema optužnici, Kopiću, Kadriću, Haliloviću, Modriću i Šehiću se stavlja na teret da su od aprila 2024. do jula 2025. godine vrbovali, navodili, prevozili na različite lokacije, predavali drugim licima i skrivali dvije, tada 15-godišnje djevojčice u svrhu seksualnog iskorištavanja i prostitucije, te ih osobno seksualno iskorištavali i primali novac za to. Jagodiću, Požegiću i Avdiću se na teret stavlja da su seksualno iskorištavali djevojčice i plaćali im za to, svjesni da su maloljetne i da su žrtve trgovine ljudima, saopćili su iz Tužiteljstva Tuzlanskog kantona. Svi su uhapšeni 29. oktobra prošle godine i nalaze se u pritvoru. Optužnica je dostavljena Kantonalnom sudu u Tuzli na potvrđivanje, a nadležni sud odlučit će o eventualnom produženju mjere pritvora. Za krivično djelo za koje se terete predviđena je kazna zatvora od najmanje deset godina. Tužiteljstvo je navelo da su djevojčice trenutno smještene i zbrinute u ustanovama socijalne zaštite, gdje im se pruža sva potrebna zdravstvena i psihosocijalna zaštita te da je sudski postupak, zbog zaštite maloljetnica, zatvoren za javnost.

Hiljade radnika u metalskoj industriji Bosne i Hercegovine mogle bi ostati bez posla, a deseci miliona eura izvoza nestati preko noći, tvrde proizvođači iz BiH, nakon što je Srbija zatvorila svoje tržište za dio čeličnih proizvoda iz BiH. Odlukom Vlade Srbije o uvođenju kvota i visokih carina na uvoz građevinskog čelika i žice, bh. proizvođači upozoravaju da su dovedeni na ivicu opstanka. Posebno je ugrožena Željezara u Zenici, koja je u Srbiju izvozila 220.000 tona godišnje ili trećinu proizvodnje. Istovremeno, odluka bi mogla pogodovati najvećem srbijanskom proizvođaču čelika u kineskom državnom vlasništvu, HBIS-u Serbia, koji godinama posluje s gubitkom. Uredba Srbije, koja se primjenjuje od 1. januara do 30. juna 2026. godine, uvodi kvote na uvoz građevinskog čelika i žice iz BiH. Srbija je odredila 50 posto carine na sve preko tih količina, a one su upola manje od prosječnog izvoza iz BiH u Srbiju u prethodnim godinama. Vlada Srbije ove mjere pravda zaštitom domaće proizvodnje i osiguranjem stabilnosti industrija koje smatra strateški važnim, kako se navodi u uredbi, odnosno sprječavanjem prekomjernog uvoza koji bi mogao poremetiti domaće tržište i proizvođače. Sama uredba je doneta nakon najave EU da će u 2026. godine takođe uvesti nove kvote. Kakve su posljedice po BiH?Prema Uredbi Vlade Srbije, iz BiH će se u Srbiju u prvoj polovini 2026. godine moći uvesti oko 73.000 tona što je za oko 31.000 tona manje od polugodišnjeg izvoza prošle godine. Posebno je ugrožena Željezara Zenica, koja zapošljava oko 5.500 radnika, a indirektno o njoj ovisi više od 10.000. Ona je u Srbiju plasirala godišnje oko 220.000 tona čelika godišnje ili trećinu proizvodnje. Iz ove kompanije, koja je u fazi restrukturiranja nakon što ju je indijski Mittal prodao privatniku iz BiH, nisu odgovorili na upit RSE o utjecaju uvoznih kvota na njihovo poslovanje. Izvoz željeza i čelika iz BiH u Srbiju je u 2025. godini iznosio oko 210.000 tona ili oko 50.000 tona više u usporedbi s 2021. godinom i glavno je tržište za proizvođače iz ove zemlje. "Izvozili smo po par miliona eura godišnje u Srbiju. Sad nećemo ništa moći da radimo [u Srbiji]", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nehad Kardović, vlasnik sarajevske firme Velbos. Ovo preduzeće proizvodi armaturu koja se koristi u izgradnji cesta i mostova u Srbiji. Prema riječima predsjednika Sindikata metalaca FBiH, Almira Salihovića, kvote, koje su uvedene, "praktično znače zatvaranje tržišta Srbije za naš čelik i ozbiljno ugrožavanje više hiljada radnih mjesta u jednom od rijetkih preostalih industrijskih sektora u zemlji". On kaže i da carine Srbije provode dodatne kontrole na granicama provjeravajući ispunjenost kvota, što uzrokuje kašnjenja, rast troškova i prekid proizvodnje. Damir Bećirović, profesor ekonomije iz Tuzle, kaže da će "svaka vrsta ograničenja slobodne trgovine u konačnici štetiti državi koja je uvela takve mjere i njenim kompanijama". "Zašto bi neka firma iz Srbije kupila skuplji proizvod iz Smedereva umjesto onog s Ilidže [grad kod Sarajeva]", kazao je za RSE. On dodaje da se, pod krinkom štićenja domaće industrijske grane, ustvari ruši konkurentnost na tržištu, stvara monopol i šteti vlastitim krajnjim kupcima koji će plaćati skuplje proizvode i sami biti manje konkurentni. Kakav je stav vlasti BiH?Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nisu odgovorili na upit RSE jesu li se obratili vlastima Srbije i sekretarijatu CEFTA-e vezano za ovaj problem. Reagirala je Vanjskotrgovinska komora BiH, udruženje kompanija i drugih privrednih asocijacija, koja je tražila od nadležnih institucija u BiH da se obrate Srbiji sa zahtjevom da ukine kvote, te da delegira ovo pitanje pred komitetima CEFTA-e. Ugovor o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA) je regionalni sporazum koji obuhvata zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju. Cilj je uklanjanje carina i necarinskih barijera te olakšavanja međusobne trgovine. Sporazum iz 2008. godine u pravilu zabranjuje uvođenje carina, kvota i mjera s istim učinkom između država članica. Iznimno, CEFTA dopušta privremene zaštitne mjere, uključujući kvote, samo u jasno definiranim slučajevima, poput ozbiljnih poremećaja na tržištu, ali one moraju biti proporcionalne, vremenski ograničene i unaprijed najavljene ostalim članicama. BiH i Srbija su u CEFTA-i od 2007. godine. Srbija od 2013. godine, a BiH od 2015. godine imaju sporazume o slobodnoj trgovini s EU, koji omogućava uvoz i izvoz proizvoda bez carina. Srbija od 2024. sličan sporazum i s Kinom, usprkos upozorenjima Brisela. Kakvi bi efekti mogli biti po kineski HBIS Serbia?Uvođenje kvota može dati konkurentsku prednost domaćim čeličanama iz Srbije u odnosu na uvoznike iz regije i EU. Najveći proizvođač čelika je HBIS Serbia, koja je u vlasništvu kineske Hebei Iron and Steel Group, koju nadzire Kineska državna komisija za upravljanje državnim imovinom (SASAC). Smederevsku željezaru kupili su za 46 miliona eura, dok je dugove čeličane preuzela Vlada Srbije. Specijal RSE: Kina na BalkanuPo posljednjim dostupnim podacima za 2024. godinu, među najvećim je izvoznicima iz Srbije, a posluje s gubitcima nakon 2019. godine kad je EU prvi put uvela kvote za uvoz čelika. Iz HBIS Serbia do zaključenja teksta nisu odgovorili na pitanja RSE hoće li uredba imati pozitivnog efekta na poslovanje željezare u Smederevu i kakve. Šta kažu u Srbiji?Vlada Srbije mjere pravda zaštitom domaće proizvodnje, osiguranjem stabilnosti strateške industrije i sprječavanjem prekomjernog uvoza. Iz Privredne komore Srbije nisu odgovorili na upit RSE o kvotama. Od januara do novembra 2025. godine Srbija je uvezla proizvode od čelika u ukupnoj vrijednosti od oko 157 miliona eura, od čega iz BiH oko 100 miliona eura ili gotovo dvije trećine. "Logično je da se zemlja brani od uvoza, čak, i ako bi on služio za dalju prodaju trećoj zemlji", kazao je za RSE beogradski ekonomist Milan Kovačević. On ukazuje da kvote nisu počele od Srbije, već su ih prvo uvele Sjedinjene Američke Države, zatim EU, što se dalje prelilo na druge države. "U takvim uslovima, svaka zemlja će pokušati da oteža uvoz i očuva svoj izvoz", smatra Kovačević. Vlada Srbije je uredbu o ograničenju uvoza čelika donijela nedugo nakon najave EU da će u junu 2026. godine uvesti nove kvote, pri čemu će carina na količine koje prelaze kvote biti 50 posto. Srbija će moći izvoziti u EU oko 400.000 tona čelika bez carina, što je upola manje nego prema kvotama iz 2019. godine. BiH je godišnje izvozila oko 300 tona željeza u EU. Ovakvu odluku u Briselu su obrazložili time da žele da osiguraju sektor čelika u EU. Srbija je, istovremeno, uvela porez na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda među koje, osim gvožđa i čelika, spadaju cement, đubrivo i aluminij. Istog dana su proizvodi od čelika dodatno opterećeni CBAM regulativom pri izvozu u Evropsku uniju, što znači nove takse za sve proizvođače izvan Unije, uključujući BiH i Srbiju, koje su povezane s emisijama ugljen-dioksida nastalih tokom proizvodnje. BiH može uvesti recipročne kvote prema Srbiji, ali bi takvu odluku Vijeća ministara morao pripremiti i za nju glasati i ministar trgovine Staša Košarac koji dolazi iz Republike Srpske, koji nije odgovorio na upit RSE o eventualnim takvim mjerama.

"Oko nas je sada sirijska vojska", napisala je u poruci žena iz Bosne i Hercegovine, koja je s djecom već šestu godinu u najvećem kampu za izbjeglice i porodice osumnjičenih militanata tzv. Islamske države Al-Hol u Siriji. Nakon skoro osam godina, otkako je kamp proširen 2018. i 2019. godine, ovo mjesto nije više pod kontrolom kurdskih snaga. Al-Hol je otvoren još početkom '90-ih godina za izbjeglice iz Iraka, a posljednjih godina je mjesto za koje su međunarodne organizacije godinama ponavljale da je jedno od najgorih lokacija na kojima se krše prava djece. Sjeveroistočna Sirija, smještena između Turske i Iraka, dom je Kurdima i Arapima, a prije deset godina bila je u velikoj mjeri pod kontrolom "Islamske države", prije nego što su Sirijske demokratske snage (SDF) grupu potisnule uz podršku koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon teritorijalnog pada terorističke grupe u Al-Hol i još jedan kamp sjevernije, Roj, smještene su porodice osumnjičenih militanata i osobe koje su živjele na prostoru koji je u Siriji i Iraku kontrolirala grupa. Tada je cijelim sjeveroistočnim dijelom Sirije upravljala kurdska autonomna vlast sa SDF-om. Nakon što je krajem 2024. godine sirijski režim, na čelu s bivšim predsjednikom Bašarom Al-Asadom, pao, a vlast preuzeo ranije džihadistički pobunjenički savez iz sirijske pokrajine Idlib, na čelu s Ahmedom Al-Šarom, Kurdima su ostali sjeveroistočni dijelovi zemlje. Međutim, 18. januara sirijska vojska započela je ofanzivu preuzimanja kontrole dijelova zemlje pod kurdskom upravom. 'Oslobođen je kamp od Kurda'U utorak, 20. januara, vojska je došla do prenapučenog, neuvjetnog i strogo kontroliranog kampa Al-Hol. "Oslobođen je kamp od Kurda. Čeka se sad da dođe 'glavni' da se zna šta će biti s nama", još je jedna poruka Bosanke iz ovog mjesta. Ona je jedna od oko 40 žena u dva pomenuta kampa u Siriji. Već godinama se nadaju repatrijaciji u Bosnu i Hercegovinu. Sada se još jednom pitaju "hoće li Bosna i dalje čekati" i "šta moraju uraditi da ih vrate u matičnu zemlju". U kampovima je i više od 60 djece porijeklom iz BiH. Neki od njih su rođeni u Siriji i cijeli svoj život su skoro u kampu. Međunarodne humanitarne organizacije su više puta upozoravale da zemlje porijekla moraju prihvatiti svoje državljane i okončati nezakonsko višegodišnje zatvaranje bez suđenja odraslih, a posebno djece. Ujedinjeni narodi su zatvaranje djece opisali kao kršenje Konvencije o pravima djeteta, koja potvrđuje da se nijedno dijete ne smije nezakonito ili proizvoljno lišiti slobode. Osim Bosanki s djecom, u Al-Holu je oko 9.000 stranih državljanki iz različitih zemalja. Među njima je nepoznat broj državljanki Kosova, Crne Gore, Albanije, Srbije i jedna državljanka Hrvatske. Sestra jedne od Bosanki u kampu Roj, koji je još uvijek pod kontrolom kurdskih snaga, za RSE kaže da je u porukama saznala da je u kampu i okolo više vojske nego inače. "Kurdi su se, napisala mi je sestra, grupisali na toj lokaciji. Drugo se ništa ne dešava neobično, ali svi su napeti, brinu se šta se može desiti", rekla je Alema Dolamić, čija sestra Adela je u kampu Roj još od 2017. godine s troje djece. BiH radi na povratku, ali sve ovisi o partnerimaRadio Slobodna Evropa krajem prošle godine od sigurnosnih izvora saznao je da se "užurbano radi na repatrijaciji iz Sirije", kao i da je SAD spreman pomoći BiH u ovom kompliciranom procesu, što je bio i slučaj 2019. kada je organizirano iz Sirije vraćeno 25 državljana. U januaru je u Siriju trebalo ići pet službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), kako bi evidentirali državljane i finalizirali ažurirane spiskove, informacije su koje su s RSE nezvanično podijelili iz sigurnosnih agencija. Ovo je trebao biti posljednji korak pred organiziranje deportacije iz Sirije. Međutim, s promjenom situacije na terenu, odnosno nakon što je sirijska vojska preuzela kontrolu nad kampovima i zatvorima, ovaj proces je pauziran, saznaje RSE. Izvor koji je dio Koordinacionog tijela sastavljenog od više agencija i institucija je za RSE pojasnio da se sad čeka signal partnera o tome kako dalje. RSE je zatražio informacije i od ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, kao i nadležnog Ministarstva sigurnosti, ali nije bilo odgovora. Vijeće ministara BiH je još u augustu 2022. godine usvojilo plan povratka državljana iz Sirije. Amerikanci prebacuju muškarce povezane s ISIL-om iz sirijskih zatvora u IrakU kakvoj situaciji i gdje se tačno nalazi oko 20 odraslih muškaraca i tri maloljetnika iz BiH, koji su bili u zatvorima, bez suđenja, u sjeveroistočnoj Siriji, nema informacija. Muškarci u zatvorima sumnjiče se da su bili pripadnici "Islamske države", a maloljetnici su, uglavnom, odvojeni od majki u kampovima i smješteni u centre za koje je kurdska uprava govorila da je riječ o "rehabilitacijskim centrima". Humanitarne organizacije kritizirale su ovu praksu. Otac jednog od dječaka iz BiH kaže da "ne zna apsolutno ništa" o tome gdje mu je sin. Oko 200 osumnjičenih boraca "Islamske države" pobjeglo je 19. januara iz zatvora Šadadi na sjeveroistoku Sirije nakon povlačenja SDF-a, ali su sirijske vladine snage uhvatile mnoge od njih, rekao je američki zvaničnik. Sirijsko ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je pobjeglo oko 120 pritvorenika, od kojih je 81 ponovo uhvaćen. Kurdske vojne snage ranije su navodile da u desetak i više zatvora čuvaju oko 10.000 osumnjičenih militanata ISIL-a iz svih dijelova svijeta. U međuvremenu, Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) pokrenulo je 21. januara novu misiju prebacivanja pritvorenika ISIL-a iz sjeveroistočne Sirije u Irak kako bi se "osiguralo da teroristi ostanu u sigurnim pritvorskim objektima". Američke snage su prevezle 150 muškaraca koji su bili u objektu u Hasaki na sigurnu lokaciju u Iraku. U konačnici, do 7.000 pritvorenika ISIS-a moglo bi biti prebačeno iz Sirije u objekte pod kontrolom Iraka, saopćeno je iz CENTCOM-a. "Usko surađujemo s regionalnim partnerima, uključujući iračku vladu, i iskreno cijenimo njihovu ulogu u osiguravanju trajnog poraza ISIL-a", rekao je admiral Brad Cooper, zapovjednik CENTCOM-a. Irak će procesuirati prebačene zatvorenikeGlasnogovornik vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Iraka Al-Numan je rekao da će ovi ljudi biti prebačeni u službene državne popravne ustanove. "Prva skupina je već primljena i uključuje 150 terorističkih elemenata, Iračana i stranaca, koji su bili duboko uključeni u ubijanje nevinih Iračana", rekao je u službenom obraćanju. O idućim prebacivanjima zatvorenika će se odlučivati kasnije, na temelju procjena sigurnosne i terenske situacije, s ciljem suzbijanja prijetnje koju predstavljaju te osobe, rekli su iz Iraka. Vrhovno sudbeno vijeće reklo je da će irački sudovi poduzeti "odgovarajuće pravne mjere" protiv pritvorenika nakon što budu predani i smješteni u specijalizirane popravne ustanove, pozivajući se na irački ustav i kaznene zakone. "Svi osumnjičenici, bez obzira na njihovu nacionalnost ili položaj unutar terorističke organizacije, podliježu isključivo nadležnosti iračkog pravosuđa", navodi se u izjavi. Irački dužnosnici kažu da će, prema pravnim mjerama, pritvorenici "Islamske države" biti odvojeni, a visoki dužnosnici - uključujući strane državljane - bit će smješteni u pritvorski objekt visoke sigurnosti u blizini bagdadske zračne luke koji su prethodno koristile američke snage. Irački dužnosnici kažu da su sudovi u zemlji odgovorni za osiguranje pravičnog postupka. Šta želi Damask, a šta Kurdi?Nakon tri dana borbi, Sirija je 20. januara objavila prekid vatre s kurdskim snagama i dala im rok od četiri dana da pristanu na integraciju u centralnu državu, što je SAD, također, podržao. U saopćenju sirijske vlade navodi se da je postignut dogovor sa SDF-om o izradi plana integracije za provinciju Hasaka, uz upozorenje da će, u suprotnom, državne snage ući u dva grada pod kontrolom SDF-a. Napetosti između SDF-a i Damaska ovog mjeseca prerasle su u sukobe nakon višemjesečnog zastoja u pregovorima o sudbini boraca i teritorija pod kontrolom SDF-a, koji se opirao zahtjevima vlade da se raspusti i uključi u državno ministarstvo odbrane.

Doznake iz inostranstva čine oko deset posto bruto domaćeg proizvoda (GDP) Bosne i Hercegovine.

Države članice Evropske unije moraju da provedu prekograničnu procjenu uticaja na životnu sredinu prema važećim konvencijama, navode iz Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa, na upit o obavezama Hrvatske vezano za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. decembra prošle godine Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, prema kojem je na toj lokaciji planirano skladištenje dijela otpada iz Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji i Hrvatskoj. BiH se protivi izgradnji Centra, tvrdeći da bi skladištenjem radioaktivnog otpada na samoj granici sa Hrvatskom bilo ugroženo oko 250.000 stanovnika nekoliko opština koje žive uz granicu i rijeku Unu, koja dijeli dvije države. Zvaničnik Evropske komisije koji je govorio pod uslovom anonimnosti navodi da "države članice moraju osigurati da se javnosti pruže potrebne mogućnosti za efikasno učešće u procesu donošenja odluka u vezi s upravljanjem istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom u skladu, posebno, s međunarodnim obavezama". U tom kontekstu, posebno ističu konvencije o zaštiti životne sredine, usvojene u danskom Arhusu i finskom Espou. Dodaju da su upoznati sa hrvatskom namjerom da gradi Centar za upravljanje radioaktivnim otpadom u staroj kasarni u Čerkezovcu, na brdu Trgovska gora, ali da sama Komisija nema ulogu u odobravanju projekata ovog tipa. "Svaka država članica odgovorna je za sigurno upravljanje svojim radioaktivnim otpadom u skladu sa zakonodavstvom Euratoma", navode iz Evropske komisije, kao i da se članice moraju pridržavati "visokih standarda sigurnosti, transparentnog upravljanja radioaktivnim otpadom i učešća u smislenim javnim konsultacijama". Ubuduće, preporučuju da se proces odabira lokacije nastavi, "u skladu s postojećim regulatornim okvirom". Hrvatska, koja zajedno sa Slovenijom upravlja nuklearnom elektranom Krško, ima međunarodnu obavezu da dio otpada preuzme najkasnije do 2028. godine. U Čerkezovcu će biti smješten i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske, od medicinskih izvora do industrijskih materijala. Ekolozi ocjenjuju da je Hrvatska u ovom slučaju prekršila ovu međunarodnu konvenciju tijela Ujedinjenih nacija, koja garantuje ključna prava u pitanjima zaštite okoliša sa obje strane granice. Prije pet godina Savjet ministara Bosne i Hercegovine je donio Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora. Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine. RSE se u decembru prošle godine obratio Savjetu ministara sa pitanjem o tome šta je do sada Ekspertski tim preduzeo, na šta nije odgovoreno. Predsjednik Vlade Hrvatske, Andrej Plenković, 12. decembra 2025. u Banjaluci je izjavio kako je odlagalište u Trgovskoj gori "bezopasno", te da tome u prilog idu stručne procjene. Hrvatska Vlada je još 2018. godine usvojila nacionalni program sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, jer su to morali zbog obaveza prema EU i potpisanim međunarodnim sporazumima. Tim programom je Trgovska gora bila označena kao lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada, te je odluka o njegovom usvajanju donesena uprkos protivljenju lokalnih zajednica, sa obje strane rijeke Une.

Baraka u sarajevskom izbjegličkom kampu već desetak dana je privremeni dom porodici 42-godišnjeg Mohammada. Rodni Iran napustili su, kako kažu, bježeći pred represijom režima. Mohammad za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je njegova porodica Iran napustila drugog dana antivladinih protesta, koji su u toj zemlji izbili 28. decembra kao reakcija na ekonomsku krizu. "U Iranu je sada sve preskupo, od hrane do benzina. Ljudi su ljuti i ne izlaze na ulice bez razloga. No, nije samo ekonomija u pitanju, jer ljudi žele promjene", ispričao je za Radio Slobodna Evropa. Sa suprugom Sohilom, te dvogodišnjim sinom i petogodišnjom kćerkom, ovaj električar iz Shiraza, grada na jugozapadu Irana, utočište je pronašao u kampu "Ušivak", dvadesetak kilometara od Sarajeva. To im je usputna stanica prije nego im vremenski uvjeti omoguće da nastave put prema Evropskoj uniji, a život planiraju nastaviti u Švedskoj ili Njemačkoj, gdje imaju rodbinu. "Nije mi drago što smo napustili Iran, ali smo morali. Najbitnije je da budeš slobodan, a to nažalost u Iranu ne možemo, jer režim ne dopušta. Sve smo ostavili i sad, kada razmišljam o svemu, tresu mi se ruke", kaže on. U kampu Ušivak trenutno boravi sedam Iranaca, dok ih je u drugom izbjegličkom kampu, Blažuj, u blizini Sarajeva, početkom januara bilo 15-ak. Hiljadama kilometara udaljen od rodnog grada, Mohammed nerado govori o putu koji je njegova porodica morala preći kako bi stigla do Bosne i Hercegovine. Prva destinacija bila im je Turska u koju je, kako kaže, supruga s djecom otputovala avionom. On je, dodaje, imao zabranu napuštanja Irana, zbog procesa na sudu nakon što je sudjelovao u protestima iz 2019. godine. U Tursku je, kako tvrdi ne iznoseći posebne detalje, uspio pobjeći kopnenim putem. Putujući tzv. balkanskom rutom, kojom svake godine na evropskom putu prolaze hiljade migranata, stigli su do BiH. Strah od kazneZbog ekonomskih problema i represije države, stanovnici Irana su posljednih godina nekoliko puta izlazili na ulice. Nakon što je iranska vlast najavila povećanje cijene goriva, jedan od većih protesta izbio je krajem 2019. u nekoliko iranskih gradova, među ostalim u Shirazu, rodnom gradu Mohammadove porodice. Protesti su brzo eksalirali, a u obračunu s demonstrantima snage sigurnosti su ubile stotine ljudi, nakon čega su nastavljena hapšenja i progon učesnika demonstracija. Prema izvještaju iranskog Centra za ljudska prava, u protestima iz 2019. uhapšeno je više od 7.000 ljudi, dok su mnogi povrijeđeni, nestali, zatvoreni ili im je suđeno u zatvorenim procesima. Govoreći o razlozima napuštanja domovine, Mohammad kaže da je, zbog sudjelovanja u tim protestima, proveo 15 dana u zatvoru, dok se i šest godina poslije suočavao s problemima. "Porodica nije znala gdje sam i kako sam. Od tada sam nekoliko puta morao na sud. Zadnji put su mi rekli da ću u zatvor, što nisam htio i pobjegli smo", kaže on. U Iranu je, kako kaže, ostavio majku i prijatelje s kojima se nije stigao pozdraviti i trenutno nisu u kontaktu. "Petogodišnja kćerka je nekoliko puta vidjela da policija dolazi po mene kući. Sjeo sam i pričao s njom. Objasnio sam joj kakva je situacija i da je pred nama težak put i da neće biti lako." Mohammadova supruga, 33-godišnja Soheila, u Iranu nije bila zaposlena i brinula je o dvoje djece. Kako kaže, oni su joj bili i glavna motivacija kada je odlučila da napusti Iran i pronađe novi dom koji će im omogućiti sigurnost. "Morala sam sve napustiti i doći ovamo. U Iranu i ona nosi teret, jer kad roditelji nisu mirni to se prenosi i na djecu. Bitna nam je samo budućnost i da djeca budu sigurna", ističe ona za RSE. Mohammedova porodica ne planira povratak u Iran. "Sto posto bi me ubili i zbog toga se ne mogu nikako vratiti. Dok god je postojeći režim, ne mogu da se vratim. Dovoljno je da žena ne nosi maramu i policija ti dolazi kući. Teško je", kaže on. Više od 25.890 Iranaca podnijelo je zahtjev za azil u svijetu u 2024. godini, podaci su UNHCR-a. Prema podacima te organizacije, zahtjeve za azil u BiH, zaključno s novembrom prošle godine, podnijelo je 11 iranskih državljana. Trenutno, nema zvaničnih podataka o ishodu ovih postupaka, odnosno da li im je dodijeljena zatražena zaštita. Iran se godinama suočava sa masovnim iseljavanjima, a u izvještaju instituta Migration Policy procijenjeno je da je tu zemlju godišnje napuštalo između 150.000 i 180.000 visokoobrazovanih građana. Istraživanje Iran Open Data centra iz 2023. pokazuje da je 93 posto ispitanih Iranaca razmišljalo o iseljavanju, dok je polovina ispitanika navela da su poduzeli konkretne korake. Šta se trenutno dešava?Višesedmične demonstracije protiv vjerskih lidera u Iranu, vlasti su ugušile upotrebom sile. U međuvremenu, 8. januara je uvedena digitalna blokada, od kada Iranci nemaju pristup internetu. Prema navodima organizacija za ljudska prava, u posljednje tri sedmice ubijeno je nekoliko hiljada demonstranata, dok je više od 20.000 pritvoreno, iako se smatra da je stvarni broj poginulih znatno veći. Suradnja na tekstu: Parisa Sohbati, Radio Farda (Iranski servis Radija Slobodna Evropa)

Ime Selvera Hrustića, državljanina Bosne i Hercegovine, kojeg je kao ruskog plaćenika zarobila ukrajinska vojska, nije poznato Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, saznaje Radio Slobodna Evropa. Hrustić je ratovao za rusku vojsku od septembra 2025., prije nego je zarobljen u Ukrajini. Sada se ovaj bh. državljanin može naći u pravnom vakuumu između statusa ratnog zarobljenika i stranog plaćenika, što nosi različite posljedice prema međunarodnom i domaćem pravu. Moguće je da bude procesuiran u Ukrajini, manje vjerovatno razmijenjen i vraćen u Rusiju, jer Moskva, uglavnom, ne traži strane borce, a mogao bi biti i vraćen u BiH, gdje je pridruživanje stranim vojskama krivično djelo. U videu rekao da je poslan da ubija ljudeMedijski projekt ukrajinske vlade United24 Media objavio je, 17. januara, video na društvenoj mreži X u kojem Hrustić govori o sudjelovanju u ruskoj armiji. "Potpisao sam ugovor s Ministarstvom odbrane u Moskvi u septembru 2025. godine. Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda", govori Hrustić u videu. Muškarac u videu, prema United24 Media, imao je probleme sa zakonom u nekoj od EU zemalja i rekao je da mu je obećano da će nakon šestomjesečnog ugovora s ruskom vojskom dobiti odvjetnika koji će mu pomoći s njegovim problemima. Radio Slobodna Evropa je saznao da je Hrustić, porijeklom iz Zenice, studirao historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a potom neko vrijeme boravio i radio u Njemačkoj. Ovaj 35-godišnjak u videu govori da osobe poput njega dolaze i budu poslane da ubijaju ljude za novac. "Savjetujem svima da ne potpisuju ugovore s ruskom vojskom, jer oni drukčije gledaju na takve ljude. Jedan oficir mi je rekao da nas ne zovu vojnicima. On je rekao da smo mi plaćenici koji ubijaju druge ljude za novac. Jedan Rus je na to rekao – ali ja sam patriota, a on mu je rekao – ti ubijaš ljude za novac. To je sve." Kaže i da mu je obećano da neće biti poslan u napade u Ukrajinu, ali da se desilo upravo to – naređeno mu je da pokušava proboj kroz ukrajinska sela, povremeno se skrivajući u podrumima. U BiH ima suprugu i kćerkuHrustić je u Bosni i Hercegovini ostavio suprugu i kćerku. Njegov brat, čije ime RSE neće objaviti, žali što ga nije spriječio da ide u Rusiju, kad je o tome govorio u ljeto 2025. "Žao mi je što mene nije poslušao prošle godine, a odvraćao sam ga da ne ide. Žao mi je što cijela familija prolazi kroz ovakvu situaciju", rekao je za RSE. Hrustić je i ranije boravio u Rusiji, u danima prije ruske invazije na Ukrajinu, početkom 2022. godine. Njegov rođak iz Zenice za RSE kaže da ništa nije upućivalo da ima namjere da ide u rat, kad se sa Selverom čuo krajem ljeta prošle godine. "To je jedna normalna porodica. Selver je bio nekoliko godina u Njemačkoj", rekao je Hrustićev rođak koji nije želio da mu objavljujemo ime i prezime. Kaže da je odrastao sa Selverom, da su se družili i bili bliski. "Kad sam vidio snimak na kojem on govori da je ratovao za Rusiju, iznenadio sam se. Nisam to očekivao i niko nije znao da je otišao", govori ovaj Zeničanin. RSE je pokušao saznati o kojim problemima sa zakonom Hrustić govori u videu, ali članovi porodice nisu mogli reći o čemu je riječ. Na nekoliko profila na društvenim mrežama, Hrustić je, uglavnom, objavljivao svoje fotografije. Na jednom Facebook profilu, u januaru 2025. podijelio je i fotografiju ruskog predsjednika Vladimira Putina. Koja je moguća procedura za Hrustića?Koordinacijski stožer za postupanje s ratnim zarobljenicima je službena vladina agencija Ukrajine odgovorna za potragu i povratak ukrajinskih ratnih zarobljenika kući i postupanje s neprijateljskim ratnim zarobljenicima. Hrustić je, s još desecima hiljada stranaca za koje se procjenjuju da su se pridružili ruskoj vojsci, jedan od tih neprijateljskim zarobljenika. Ruski vojnici koji se bore u Ukrajini imaju pravni status boraca, što im daje specifična prava i zaštitu propisanu Ženevskim konvencijama iz 1949. godine. S druge strane, strani plaćenici imaju poseban status prema međunarodnom pravu kao sudionici u oružanom sukobu. Dok borac ne može biti procesuiran samo zbog sudjelovanja u neprijateljstvima – jer djeluje u ime vojske svoje zemlje – plaćenik nema takvu privilegiju. Može biti procesuiran, što je upravo ono što čini ukrajinski sistem provođenja zakona, pisao je Institut za izvještavanje o ratu i miru (IWPR). Najčešće su pod istragom plaćenici privatne vojne kompanije Wagner. Dok su bili aktivni, regrutirali su strance iz svih dijelova svijeta. Ženevske konvencije propisuju i humano postupanje s ratnim zarobljenicima, odnosno pripadnicima snaga zaraćenih zemalja. Kad je riječ o onima koji su se nekoj vojsci pridružili iz treće zemlje, situacija nije jednostavna. "Ako su uvršteni u oružane snage ruskog Ministarstva odbrane, imaju status borca. To im daje prava ratnih zarobljenika i uklanja im status plaćenika", govorio je o ovoj temi Andrii Yakovlev, stručnjak za međunarodno humanitarno pravo za ukrajinski Frontliner. Ukrajinski medij u istom tekstu piše da je Rusija rijetko zainteresirana za sudbine zarobljenih stranaca. Prema informacijama navedenim u tekstu, Rusija nije zatražila nijednu razmjenu stranaca koji su zarobljeni u Ukrajini, izuzev nekoliko slučajeva državljana Bjelorusije i Uzbekistana. RSE je zatražio odgovore od Službe sigurnosti Ukrajine, Glavne obavještajne uprave Ukrajine i Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, koje se bave radom s ratnim zarobljenicima i komunikacijom sa zemljama iz kojih dolaze, ali odgovor o mogućem ishodu za Hrustića do objave teksta nije stigao. Odgovor nije stigao ni iz tri državna nadležna ministarstva sigurnosti, vanjskih poslova i pravde BiH o tome jesu li upoznati sa slučajem Selvera Hrustića. Govorio i o teškim uvjetima na ratištuHrustić je u kratkom videu rekao i da plaćenike šalju na bojišnicu s pola litre vode i jednom ili dvije male kutije mesa. "Dva čovjeka, ja i kolega, moramo podijeliti pola litre vode i malo hrane. Nekad neki izađu da nešto nađu i poginu. Mnogi griješe. Izađu i ubije ih dron. Dronovi su užasni", kaže ovaj državljanin BiH u videu. On tvrdi da je smrtnost među ruskim plaćenicima visoka i da su šanse za preživljavanje jako male. RSE nije mogao utvrditi kad je tačno Hrustića zarobila ukrajinska vojska. Koordinacijski stožer za postupanje s ratnim zarobljenicima u Ukrajini nije odgovorio na pitanje RSE o tome kad i gdje je zarobljen bh. državljanin, kao ni koja je moguća procedura u njegovom slučaju. Ranije je Ukrajina obavijestila Bosnu i Hercegovinu o 12 osoba za koje se sumnjiči da su kao plaćenici ruskih grupa Wagner i Redut sudjelovale u ratnim zločinima u Ukrajini. Pridruživanje stranim vojskama je krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH. Ranije je zbog odlaska na ratište u Ukrajinu, odnosno zbog pridruživanja ruskoj vojsci, procesiran jedan bh. državljanin Gavrilo Stević, koji je pravomoćno oslobođen optužbi da je ratovao u Ukrajini 2015. godine zbog nedostatka dokaza. Drugi slučaj Darija Ristića, koji je po povratku u BiH u septembru 2025. uhapšen, je u toku. Kako RSE saznaje, očekuje se podizanje optužnice i sporazumno priznanje krivice. RSE je krajem prošle godine pisao i o slučaju Petra Popovića, još jednog bh. državljanina koji se pridružio ruskoj vojsci, za kojeg je BiH zatražila raspisivanje potjernice, što je INTERPOL odbio. Dosad je poznato da se nešto više od 20 osoba iz BiH priključilo ruskoj vojsci. Suradnja na tekstu: Nataliia Semenova, Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa

Gradnja Koridora Vc, najvažnije saobraćajnice koju bi Bosnu i Hercegovinu trebala povezati s Evropskom unijom, traje već 25 godina, uz teret kreditnih zaduženja, probijanja rokova, i sve češćih istraga zbog sumnji u kriminal i korupciju.

Bez javnog poziva. Bez jasnih kriterijuma. Bez spiska projekata. Tako je Vlada Republike Srpske raspodijelila 47 miliona maraka (oko 24 miliona evra) opštinama u kojima će se 8. februara ponoviti izbori za predsjednika ovog entiteta. U ovim lokalnim zajednicama načelnici su kadrovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, stranke čiji su kadrovi i u entitetskoj vladi. Laktaši, Zvornik, Bratunac i Doboj dobili su milionska sredstva za infrastrukturne projekte, nekoliko sedmica nakon što je Centralna izborna komisija BiH poništila glasanje na 136 biračkih mjesta zbog nepravilnosti na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske 23. novembra. Od 136 mjesta, 121 se nalazi u ova četiri grada. Prijevremeni izbori raspisani su nakon što je Miloradu Dodiku pravosnažnom presudom Suda BiH oduzet mandat predsjednika RS, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Iz Vlade Republike Srpske nisu odgovorili Radiju Slobodna Evropa na pitanje po kojim kriterijumima je donijeta odluka o raspodjeli novca i koji će projekti biti finansirani. Ni Centralna izborna komisija BiH, koja organizuje ponovljene izbore, nije odgovorila na upit RSE da li je ovakva raspodjela novca u skladu sa Izbornim zakonom BiH, koji zabranjuje korištenje javnih sredstava u svrhu direktne ili indirektne kupovine podrške birača. Prema preliminarnim rezultatima prijevremenih izbora, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Siniša Karan pobijedio je kandidata Srpske demokratske stranke (SDS) Branka Blanušu s razlikom od oko 9.500 glasova. Koliko novca će dobiti četiri opštine?Analiza Radija Slobodna Evropa pokazuje da dodijeljena sredstva čine od petine do trećine budžeta lokalnih zajednica. Bratunac dobija oko trećinu svog budžeta za 2026. godinu. Laktaši i Zvornik dobijaju oko četvrtinu i petinu svojih budžeta, dok Doboj dobija najviše sredstava, također, oko petinu svog budžeta. Tako će Bratunac dobiti dodatnih tri miliona evra, Laktaši 5,6 miliona evra, Zvornik 6,65 miliona evra, a Doboj, koji ima najviše stanovnika od ova četiri grada, 8,69 miliona evra. U opštinama demantuju povezanost sa izborimaBratuncu je već uplaćen prvi milion maraka (oko pola miliona evra), kaže za Radio Slobodna Evropa načelnik Lazar Prodanović. On odbacuje optužbe opozicije da se novac dijeli zbog izbora. Kaže i kako će novac biti usmjeren na izgradnju novog vrtića, proširenje vodovodne mreže, eksproprijaciju zemljišta za obilaznicu, sanaciju sportske dvorane i krova osnovne škole u toj opštini na istoku Bosne i Hercegovine. "Nama je ta odluka važna kako bismo mogli raspisati tendere za kapitalne projekte. Nijedna marka neće biti utrošena nenamjenski, ta sredstva su isključivo kapitalna i moraju se tako i trošiti. Ovo nema nikakve veze sa izbornim procesom", rekao je Prodanović. U Zvorniku će, prema riječima gradonačelnika, Bojana Ivanovića 13 miliona maraka, namijenjenih tom Gradu, biti potrošeno za saobraćajnu infrastrukturu, vodovod i kanalizaciju, te objekata "bitnih za funkcionisanje grada". "Očekujemo da veliki dio tih projekata već sa prvim danima građevinske sezone krene u realizaciju. Mi se obraćamo na sve konkurse, tražimo donatorska sredstva, jer se radi o projektima višemilionske vrijednosti koje nije realno finansirati samo iz redovnog budžeta. Ova sredstva smo čekali dugo, obećanje je dato još prošle godine. Možda se poklopilo sa izborima, ali vjerujte da smo mi ove projekte čekali odavno", rekao je Ivanović za Radio Slobodna Evropa. Iz Doboja i Laktaša bez odgovoraIz Doboja, grada na sjeveru BiH, kojem je Vlada RS namijenila najveći dio "kolača", gotovo 8,7 miliona evra, nisu odgovorili na upit RSE o tome na koji način će biti utrošena sredstva. Nije se javljao ni gradonačelnik Doboja Boris Jerinić. Na upit RSE nisu odgovorili ni u Laktašima, gradiću sjeverno od Banjaluke. Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić, u izjavi za novinsku agenciju Srna, rekao je kako se radi o projektima koji u tom gradu "spremaju već dvije – tri godine". "Vlada je zadnji put uplatila ozbiljan iznos prije više od četiri godine kada su Laktaši u pitanju. Ova sredstva nam mnogo znače, jer bez sredstava Vlade za kapitalne investicije teško je realizovati ozbiljne investicije", rekao je Bojić. On navodi da će ukupno biti investirano preko 20 miliona maraka (10 miliona evra) u ovoj godini, kombinacijom sredstava Vlade RS i gradskog budžeta. "Tu želimo mnoge naše lokalne saobraćajnice naravno da riješimo, asfaltiramo ili rekonstruiramo. A s druge strane od sredstava vlade ćemo gledati određene saobraćajnice i da proširimo. S druge strane, ključne investicije koje želimo da realizujemo su investicije koje se odnose na porodicu, na djecu, na starije kategorije gdje želimo da napravimo određene rekreativne zone", naveo je Bojić. Šta kaže opozicija i nevladin sektor?Iz opozicionih stranaka su osudili odluku Vlade RS o dodjeli novca, tvrdeći da se na taj način pokušavaju kupiti glasači i "anulirati" izborne nepravilnosti u ovim opštinama. "Iskreno, ovo što je uradila Vlada Republike Srpske, da je ovih zadnjih dana pred ponavljanje izbora najavila izdvajanje ogromnih sredstava za prioritetne kapitalne investicije, baš u onim opštinama gdje se izbori ponavljaju, to je potpuno jasno da ta sredstva odlaze u svrhu kupovine glasova i glasača", izjavio je za RSE funkcioner opozicione Srpske demokratske stranke Nedeljko Glamočak. Za Damjana Ožegovića iz Transparency International-a BiH radi se o "kupovini naklonosti birača", jer su milionski iznosi dodijeljeni isključivo opštinama gdje se ponavljaju izbori na najviše birališta. Prema njegovim riječima, infrastrukturni projekti predstavljaju najčešći vid političkog podilaženja biračima. "To otvara prostor za političku manipulaciju. Nažalost, praksa pokazuje da vlasti najčešće podilaze biračima upravo kroz infrastrukturne projekte, izgradnju puteva, rasvjete, vodovoda, kanalizacije", ističe Ožegović za RSE. Dodaje kako sumnju pojačava činjenica da odluka Vlade RS "ne sadrži jasne podatke o projektima ni kriterijima za raspodjelu sredstava". TI BiH je, kako kaže, razmatrao mogućnost obraćanja CIK-u, ali bez velikih očekivanja. "Njihova praksa je pokazala da imaju široka tumačenja o tome šta predstavlja kupovinu birača. Još uvijek nema konkretnih projekata, a ovdje imamo i situaciju gdje se izbori ponavljaju, bez zvanične izborne kampanje", ističe Ožegović. Ponovljeni izbori za predsjednika RS koji će biti održani 8. februara, koštaće 600.000 maraka (oko 300.000 evra). Na biralištima na kojima će biti ponovljeno glasanje, na izborima održanim u novembru, razlika između dva kandidata, Karana i Blanuše, iznosila je 16.000 glasova. Saradnja na tekstu: Goran Katić

Skupština Republike Srpske izabrala je ponovo Savu Minića za predsjednika Vlade RS na sjednici rano ujutro, 19. januara. U novoj Vladi je pet novih ministara, u odnosu na prethodnu. Izbor Minića dogodio se nakon što je ova zakonodavna institucija usvojila njegovu ostavku ranije istog dana na posebnoj sjednici. Minić je 15. januara vratio mandat, a vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić ga je obavijestila da će ponovo biti predložen za mandatara. Minića je za premijera imenovala Narodna skupština RS 2. septembra prošle godine. Mandat za sastavljanje Vlade mu je deset dana prije toga dao Milorad Dodik. Ovakav postupak bio je sporan za grupu poslanika Parlamenta Bosne i Hercegovine koji su 9. septembra podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu te odluke. Naime, Dodiku je početkom avgusta oduzet mandat predsjednika RS, nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio na kaznu godinu dana zatvora (koju je on kasnije otkupio) i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija, te stoga nije ni mogao da predloži Minića za mandatara. Prema entitetskom Ustavu, predsjednik RS predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade. Vladajuća koalicija u RS tvrdila je tada da je mandatara predložio Dodik, kao entitetski predsjednik, iako on to formalno-pravno nije bio nakon pravosnažne presude i odluke Centralne izborne komisije BiH kojom mu je oduzet mandat. Dodik je tada i dalje tvrdio da je predsjednik RS, ali se kasnije predomislio te je Narodna skupština RS kao v.d. ove funkcije imenovala Anu Trišić Babić, Dodikovu dugogodišnju savjetnicu. Ustavni sud BiH je već u novembru prošle godine raspravljao o ustavnosti nove Vlade RS, ali su naveli da će odluku donijeti na idućoj sjednici, koja bi trebalo da bude održana iduće sedmice. Šta kaže Ustav RS?Predsjednik Republike predlaže kandidata za predsjednika Vlade u roku od 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili prestanka mandata prethodnoj Vladi zbog raspuštanja ili skraćivanja mandata Narodne skupštine. Nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganja kandidata za predsjednika nove Vlade.

Šta čeka mlade koji izlaze iz sistema brige? Ko im pomaže da naprave prve korake ka samostalnom životu? Gdje sistem, najčešće, puca? Osamostaljenje nije lako ni onima koji odlaze iz roditeljskog gnijezda a kamoli mladima koji su odrasli bez njega. O tome razgovaramo u podcastu Glasom mladih.

Mohammad Oghani i Adel Jalali-Asl odavno su napustili rodni Iran zbog, kako kažu, represije režima kojoj su bili izloženi. U danima kada iz Irana u svijet stižu slike brutalnog obračuna s antivladinim demonstrantima, Mohammad iz Bosne i Hercegovine i Adel iz Srbije pomno prate događaje u svojoj zemlji. Za Radio Slobodna Evropa kažu da su protesti, koji su počeli krajem decembra 2025. godine, kulminacija višedecenijske represije. (Snimatelji: Dragan Kostić i Miran Jelenek, montaža: Ana Toader)

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK BiH) pozvala je 16. januara nadležne institucije da hitno reagiraju nakon što je Vlada Srbije uvela privremena ograničenja na uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika. Iz VTK BiH upozoravaju da bi mjere mogle ozbiljno utjecati na izvoz iz BiH i narušiti trgovinu u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Srbija je uredbom uvela tarifne kvote na rebrasti betonski čelik, toplo valjanu žicu u koturu i rebrasti betonski čelik u šipkama koje vrijede od 1. januara do 30. juna 2026. godine. BiH će u tom periodu moći izvesti u Srbiju 36.628 tona navedenih proizvoda. Prema podacima VTK BiH, BiH je tokom 2025. godine izvezla u Srbiju blizu 210.000 tona čelika i željeza ili nešto manje od polovice ukupnog izvoza dok je iz Srbije uvezla oko 91.000 tona. Prema uredbi Vlade Srbije, nakon popunjavanja kvota, carina na uvoz tih proizvoda iznosi 50 posto. Kvote su podijeljene na kvartalne maksimume s mogućnošću prijenosa neiskorištenih kvota iz prvog u drugi kvartal. Raspodjela kvota se provodi po principu "prvi došao - prvi uslužen", odnosno na temelju redoslijeda carinskih deklaracija. Kvote su uvedene i za iste proizvode iz EU, Turske, Albanije, Sjeverne Makedonije, Ukrajine, Bjelorusije i Kine. Komora BiH upozorava da kvote ne odražavaju stvarne trgovinske tokove, jer su izračunate na temelju podataka od 2020. do 2024. godine. Osim problema s kvotama, bh. izvoznici prijavljuju duža zadržavanja kamiona na graničnim prijelazima, koja su već nastupila početkom 2026. godine, navode iz VTK BiH. To dovodi do dodatnih troškova, kašnjenja u isporukama i prekida u proizvodnim i lancima snabdijevanja. Komora upozorava da uredba, donesena krajem godine, dodatno ograničava dugoročne ugovore između bh. kompanija i partnera iz Srbije. "Ograničavanje nesmetanog bescarinskog plasmana roba u okviru CEFTA-e predstavlja ozbiljan problem za naše izvoznike i tržišnu stabilnost", navodi se u saopćenju. VTK BiH traži od nadležnih institucija u BiH da odmah pokrenu dijalog s institucijama Srbije i CEFTA strukturama kako bi se ublažile ekonomske posljedice i osigurala sloboda protoka roba u regiji. CEFTA (Central European Free Trade Agreement) je regionalni sporazum o slobodnoj trgovini između zemalja jugoistočne Evrope koji je na snazi od 2007. godine, čiji je cilj uklanjanje carinskih barijera i olakšanje trgovine robom i uslugama. Najveći proizvođač čelika u BiH je željezara "ArcelorMittal" u Zenici koju je nedavno indijski vlasnik prodao i koja je promijenila ime u "Nova željezara". Milionski izvoz bilježi i nekoliko manjih metaloprerađivača.

Bosna i Hercegovina na korak je do sive liste Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca, ukoliko hitno ne otkloni nedostatke u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, upozorili su iz Evropske unije. To bi imalo posljedice na privredu, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine.

Zamjenik ministra financija Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović potpisao je odluku kojom se omogućava isplata 600.000 maraka (približno 300.000 eura) za provođenje ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, nakon što to u zakonskom roku nije učinio ministar Srđan Amidžić. Ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske zakazani su za 8. februara 2026. godine, a bit će održani na 136 biračkih mjesta u 17 gradova i općina tog entiteta. Centralna izborna komisija (CIK) BiH je odluku o ponavljanju izbora donijela 31. decembra 2025. godine, nakon što je utvrdila niz nepravilnosti i zloupotreba tokom glasanja na prijevremenim izborima održanim 23. novembra. Prema preliminarnim rezultatima, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Siniša Karan pobijedio je s oko 9.500 glasova razlike kandidata oporbene Srpske demokratske stranke (SDS) Branka Blanušu. Ministru financija i trezora BiH Srđanu Amidžiću, kadru SNSD-a, CIK BiH je ostavio rok od 15 dana za potpisivanje instrukcije o osiguranju i isplati sredstava potrebnih za njihovu provedbu. Kako odluka nije potpisana u tom roku, Hasanović je, pozivajući se na zakonske ovlasti, potpisao dokument kojim se omogućava financiranje izbornog procesa. "Izbori ne smiju zavisiti od političke volje pojedinaca niti biti predmet političkih kalkulacija. Zakoni u Bosni i Hercegovini važe za sve, institucije moraju funkcionirati i demokratski proces mora biti zaštićen bez izuzetka. Tako ću postupiti svaki put kada to zakon zahtijeva", naveo je Hasanović u objavi na svojoj službenoj Facebook stranici. Prijevremeni izbori u Republici Srpskoj raspisani su nakon što je predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika tog entiteta. Mandat mu je prestao nakon što je presuda državnog Suda BiH protiv njega postala pravomoćna, donesena zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta.

Vrhovi sud Federacije Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv četiri osobe i jedne privatne ustanove, uključujući i bivšeg vršioca dužnosti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, Denijala Tulumovića, zbog zloupotrebe položaja povezanog sa nabavkom linearnih akceleratora, uređaja koji se koriste za liječenje raka. Kako je saopšteno iz Federalnog tužilaštva Federacije BiH u petak, 16. januara, potvrđena je optužnica protiv Tulumovića, zatim Marka Tadića, osnivača i vlasnika INEL-MED Mostar, Šefika Husića, pomoćnika direktora UKC Tuzla za sestrinstvo, Senade Hujdurović, direktorice privatne bolnice "Plava Medical Group" u Tuzli, kao i same bolnice "Plava Medical Group", kao pravnog lica. Tulumović, Tadić i Husić se terete da su od 2022. do 2025. zloupotrebom službenih ovlaštenja i međusobnim dogovorom, nezakonito uticali na postupke javnih nabavki skupe medicinske opreme. Radi se o nabavci linearnog akceleratora i prateće opreme, procijenjene vrijednosti oko 8,5 miliona maraka (nešto manje od 4,4 miliona evra), s ciljem favorizovanja ponuđača INEL-MED d.o.o. Mostar i ograničavanja konkurencije. Navodi se da su se zbog toga drugi ponuđači žalili, te se nabavka neophodne medicinske opreme odugovlačila više godine. Zato su onkološki pacijenti bili upućivani iz Tuzle na liječenje u druge zdravstvene u stanove u BiH i inostranstvu, te su bile duže liste čekanja na radioterapiju. Takođe, optužnicom se Tulumović i Hujdurović terete da su u januaru 2023. zaključili ugovor o saradnji između UKC Tuzla i "Plava Medical Group" suprotno propisima, čime je nanesena šteta UKC-u, dok je privatna bolnica stekla korist od 128 hiljada maraka (oko 65 hiljada evra). Predloženo je oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta, izricanje sigurnosnih mjera prema optuženima kao i zabrana obavljanja poslova u javnim institucijama i pravnim licima, zaključuje se u saopštenju. Novi linearni akcelerator, odnosno aparat za zračenje isporučen je UKC-u Tuzla u januaru 2025. godine, nakon četvrtog tendera. U bolnici u Tuzli od raka se godišnje liječi oko 1.600 oboljelih, a 60 posto njih treba radioterapiju, objavljeno je u martu 2023. iz te medicinske ustanove.

Ukoliko Bosna i Hercegovina do decembra 2026. godine ne raskine jedan od sporazuma o bezviznom režimu sa trećim zemljama, država rizikuje gubitak sredstava iz Plana rasta predviđenih za ovaj korak u Reformskoj agendi, upozorili su zvaničnici Evropske komisije (EK). "U skladu sa njenom Reformskom agendom, Bosna i Hercegovina se obavezala da će u periodu 2025–2027. godine raskinuti po jedan sporazum o bezviznom režimu godišnje sa zemljama čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u Evropsku uniju (EU). Primenjuje se jednogodišnji ‘grejs period’“, naveo je portparol EK u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE). Takozvani "grejs period" podrazumeva fleksibilnost u primeni pojedine obaveze. U kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan, "grejs period" za obaveze preuzete za 2024. godinu iznosi dve godine, odnosno traje do decembra 2026, dok za obaveze preuzete za 2025. godinu važi godinu dana, takođe do decembra ove godine. Iz Evropske komisije podsećaju da Bosna i Hercegovina održava stalni bezvizni režim sa sedam zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU (Azerbejdžan, Kina, Katar, Rusija, Turska, Kuvajt i Vanuatu), kao i da odobrava sezonsko ukidanje viza — koje nije u skladu sa pravnom tekovinom EU — Bahreinu, Omanu i Saudijskoj Arabiji. Međutim, prema izveštaju o mehanizmu suspenzije viza, koji je EK objavila u decembru prošle godine, Bosna i Hercegovina tokom 2025. nije raskinula nijedan sporazum o bezviznom režimu. "Komisija stoga očekuje značajan napredak Bosne i Hercegovine po ovom pitanju, uz potpunu usklađenost vizne politike kao krajnji cilj", navodi se u odgovoru pres-službe EK. U izveštaju o vizama Evropske komisije ukazuje se i na činjenicu da je Bosna i Hercegovina u 2025. godini jedina zemlja u regionu koja je zabeležila negativan trend, dok su susedne zemlje pooštrile svoje vizne režime. Ipak, ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković početkom januara, gostujući na televiziji N1, nije se obavezao da će ispuniti zahteve Evropske komisije. Potvrdio je da su pritisci iz Brisela veliki i zatražio od evropskih zvaničnika „ozbiljnost“, aludirajući na unutrašnje političke blokade u zemlji. Evropska komisija svake godine objavljuje izveštaj o mehanizmu suspenzije viza za države koje nisu članice Evropske unije, ali uživaju bezvizni režim sa zemljama šengenskog prostora. Od tih zemalja se kontinuirano zahteva usklađivanje sa viznom politikom EU. Iako je dozvoljeno postepeno usklađivanje, ono mora biti potpuno neposredno pre pristupanja Uniji. Bosna i Hercegovina je od 2023. godine kandidat za punopravno članstvo u EU. "Potpuno usklađivanje zemalja Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva sa viznom politikom EU i dalje je ključno, s obzirom na njihovu blizinu šengenskom prostoru i rizike koje predstavljaju različite vizne liste i procedure", navodi se u odgovoru EK. Usklađenost sa viznim režimom EU sada je direktno povezana i sa finansijskim sredstvima koja će svaka zemlja regiona dobiti iz evropskog Plana rasta. Bosna i Hercegovina je već izgubila više od 100 miliona evra, odnosno oko deset odsto od ukupno namenjenih sredstava, jer nije na vreme usvojila Reformsku agendu. Isplate iz Plana rasta vrše se na osnovu učinka svake zemlje. Srbija je, na primer, dobila samo delimičnu isplatu jer nije ispunila sve reforme. Među reformama koje su dobile "zeleno svetlo" iz Brisela nalazi se i usklađivanje sa viznom politikom EU.