Manje od dva mjeseca otkako je kontroverzna mapa podjele Bosne i Hercegovine predstavljena na zagrebačkoj konferenciji, koja je okupila konzervativne teoretičare i aktiviste, u Hrvatskoj se ponovo javljaju slične inicijative. Domovinski pokret, koalicijski partner Hrvatske demokratske zajednice u Vladi Republike Hrvatske, očekuje od Sabora Hrvatske da pokrene inicijativu za uspostavljanje hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH. U toj stranci radikalne desnice tvrde da je cilj osigurati "legitimno političko predstavljanje Hrvata" u BiH i spriječiti, kako navode, da drugi narodi odlučuju o članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Ova stranka zagovara uspostavljanje posebne hrvatske izborne jedinice, a ukoliko izostane dogovor o tome trebalo razmotriti obnavljanje Herceg-Bosne, političkog projekta ugašenog Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine. Sugovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) upozoravaju da je riječ o nerealnim prijedlozima koji su u suprotnosti sa Ustavom BiH i koji predstavljaju miješanje u unutrašnje poslove BiH. Politički analitičar Davor Gjenero kazao je za RSE da se radi o političkim eskapadama i da je jasno da priče o trećem entitetu nemaju realno utemeljenje. "Dolazi od neodgovornih koji ne razmišljaju kakve posljedice to izaziva na politički život i poziciju Hrvata u BiH. Sa trećim entitetom ili time što se naziva Herceg Bosnom, završeno je u ožujku 1994. godine kad je sklopljen Washingtonski sporazum i dogovorena federacija između Bošnjaka i Hrvata“, kazao je Gjenero. Stava je da se inicijativa Domovinskog pokreta "ne tiče BiH nego unutarnjih odnosa u Hrvatskoj". "Taj manjinski partner u Vladi izgubio je politički utjecaj. Ovo je pokušaj da ga nekako vrati ili da destabilizira koaliciju. Ne postoji mogućnost da ovim potezom izazovu neki bitniji politički pritisak. HDZ ne podržava koncept trećeg entiteta, bar ne ovaj mainstram stranke", kazao je. Šta kažu u Vladi Hrvatske?Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković se 8. juna u Sarajevu nije izričito ogradio od inicijative svojih koalicijskih partnera. No, rekao je da se radi o ideji koja predstavlja "napor za političkom vidljivošću". "Što imate inovativnije i medijski atraktivnije ideje, to ste vidjljiviji. No, nismo od jučer na temi BiH, a još manje na pitanju Izbornog zakona ili djelomičnih izmjena Ustava BIH ili nizu ideja koje bi trebale doći na ono što se kolokvijalno naziva, makar virtuelna izborna jedinica u kojoj bi hrvatski narod birao svog člana Predsjedništva", kazao je. Plenković je naveo da Hrvatska "ne prešućuje problem koji postoji, jer situacija u praksi nije ono što se namjeravalo Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine". "Intencija je bila da Srbi na teritoriji Republike Srpske, Hrvati i Bošnjaci na teritoriju Federacije biraju svoje predstavnike i, kao što je bilo džentlmenski, da svako bira svoje. Nije se očekivalo da će se to promijeniti. Prema tome, napori za promjenu su prije svega dio onoga što se trebaju dogovoriti unutar zemlje", kazao je. Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno. Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u parlamentarne domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni. Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom u BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH. Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata. Osude inicijative iz HrvatskeInicijativa Domovinskog pokreta dolazi nakon što je krajem aprila u Zagrebu održan TradFest, na kome je predstavljena ideja o mogućem "trećem hrvatskom entitetu" u BiH i raspravljano o njenom političkom i institucionalnom okviru. Dio učesnika tog skupa zagovarao je preuređenje BiH kroz nove teritorijalne ili etničke jedinice, a uslijedile su kritike i ocjene da takvi prijedlozi zadiru u ustavni poredak BiH. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik stranke Narod i pravda, kazao je za RSE da je "teško odrediti liniju između toga šta je zabava za javnost, a šta populističke i radikalne ideje ili stvarne intencije vlasti u Hrvatskoj". "Ohrabreni smo inicijalnim komentarima koji pokazuju da to nije zvaničan stav Zagreba. Kada bi bio, imali bismo veliki problem i smatrali bismo to nasrtajem na suverenitet BiH i naše ustavno uređenje, jer takva opcija u BiH ne postoji", rekao je Konaković. Dodao je i da prijetnje neće pomoći rješavanju problema, tvrdeći da otvorena pitanja treba rješavati u paketu. "Pitanja koja su na stolu treba rješavati, uključujući pitanje člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda, ali zajedno s drugim otvorenim pitanjima. Kako će se kandidovati oni koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, a kako Hrvati i Bošnjaci iz Republike Srpske i Srbi iz Federacije BiH. To je ista tema i mora se tražiti rješenje koje zadovoljava sve strane", kazao je Konaković. Tvrdi da je BiH bila blizu dogovora tokom razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH i djelomično Ustava BiH početkom 2022. u Neumu, uz posredovanje Sjedinjenih Država i Evropske unije. Tada su trodnevni razgovori o izmjenama izbornog zakona Bosne i okončani su bez političkog dogovora, uprkos međunarodnoj medijaciji. Poslije razgovora u Neumu ostalo da se o izborima u BiH pregovara opet"Bili smo veoma blizu dogovora u Neumu i pregovore treba nastaviti na istim principima, odnosno rješavanjem svih pitanja u paketu. Raspoloženi smo za rješavanje u paketu, posebno kada je riječ o implementaciji presuda međunarodnih sudova. Vrijeme je i ne treba izbjegavati odgovornosti i nije nikakav alibi tvrdnja da je potrebna dvotrećinska većina", poručio je Konaković. Za šta se zalaže HDZ BiH?Godinama predstavnici HDZ-a BiH i dio političkih aktera iz Hrvatske traže izmjene Izbornog zakona BiH pozivajući se na princip takozvanog legitimnog predstavljanja, prema kome hrvatskog člana Predsjedništva BiH ne bi trebalo biti moguće izabrati bez dominantne podrške birača hrvatske nacionalnosti. Taj zahtjev povezuju s izborom Željka Komšića, za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, za kojeg tvrde da je biran pretežno glasovima iz sredina s bošnjačkom većinom. Jedan od ranijih prijedloga HDZ-a BiH predviđao je posebna izborna područja u Federaciji BiH i model koji bi osigurao da kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva mora imati podršku u kantonima s većinskim ili značajnim hrvatskim stanovništvom. Na upit novinara u Sarajevu da prokomentira inicijativu Domovinskog pokreta iz Hrvatske, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ) BiH kazala je da "Hrvatska ima obavezu i odgovornost skrbiti za poziciju i položaj hrvatskog naroda unutar BiH". "Predsjedništvo BiH i domovi naroda su institucije u kojima se štite kolektivna prava. Postoji jasan stav da postoji nepravda prema hrvatskom narodu. No, još nema političke volje da se to pitanje riješi kroz institucije", kazala je Krišto. Diskriminacija građanaGovoreći o posljednjim inicijativama u Hrvatskoj, Zlatan Begić, opozicijski zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, ocjenjuje da one dolaze od nedobronamjernih ljudi koji "izlaze s ratnim projektima koji su presuđeni na međunarodnim sudovima". "Imam osjećaj kao da sebi prave neku vrstu priče od koje će politički živjeti i preživjeti svi oni koji su na tragu takvih koncepata koji podrazumijevaju podjele, etnički čiste sredine i višestruku nejednakost glasa", kazao je. Upozorio je, također, da je u sedam presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđena diskriminacija građana u BiH, koji ne pripadaju jednom od tri konsitituitvna naroda, s obzirom na to da im Ustav i Izborni zakon BiH ne omogućavaju svim jednaka prava da se kandidiraju. "Koncept koji imamo već sada predstavlja krše ljudska prava i demokracije. Kroz ovaj dejtonski koncept diskriminirani su građani, koji pripadaju redu Ostalih. Umjesto da se trudimo da otklonimo to ovdje se ide sa oživljavanjem jednog koncepta koji unosi dodatnu pometnju i nemir u BiH", naveo je. Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, odnosno Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH te Srbin iz Republike Srpske. Takvo rješenje u praksi onemogućava građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, poput Jevreja, Roma i ostalih, da budu kandidati za Predsjedništvo BiH. Slična ograničenja postoje i u Domu naroda Parlamenta BiH, u kome u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba. Zbog ovakvog ustavno-izbornog okvira, Evropski sud za ljudska prava donio je više presuda protiv BiH, utvrđujući diskriminaciju u političkom sistemu. Iako je za provedbu tih presuda potrebna ustavna i zakonska reforma u Parlamentu BiH, uz dvotrećinsku većinu, one do danas nisu u potpunosti implementirane.

Sud Bosne i Hercegovine je 8. juna izrekao prvostepenu presudu u kojoj su bivši pripadnici Vojske Republike Srpske Zdravko Panić i Trivo Vukić osuđeni na po 15 godina zatvora, a Slobodan Knežević na 10 godina zatvora, zbog ratnog zločina na području opštine Prijedor. U presudi se navodi da su Vukić i Panić osuđeni zbog učestvovanja u ubistvu 11 civila bošnjačke nacionalnosti, a Knežević zbog ubistva jednog civila bošnjačke nacionalnosti. Tijela tih civila bila pronađena su u masovnoj grobnici na lokaciji Hozića Kamen u opštini Prijedor. Ratni zločin se dogodio, kako se navodi u presudi, od 27. do 30. jula 1992. godine ili približno u tom vremenu, u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije Republike Srpske, "kada je izvršen progon ubistvima civila bošnjačke nacionalnosti na području nekoliko sela u opštini Prijedor". Slobodanu Kneževiću, Zdravku Paniću i Trivi Vukiću određen je pritvor, koji po ovom rješenju može trajati najduže devet mjeseci od dana lišenja slobode, ili do nove odluke Suda. U izrečene kazne zatvora optuženima se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, po ranijim rješenjima Suda BiH. U istom predmetu, Milodrag Glušac, Ranko Babić, Ranko Došenović, Milorad Obradović i Milan Vukić su oslobođeni od optužbe, jer nije dokazano da su radnjama opisanim u oslobađajućem dijelu izreke presude počinili krivično djelo za koje su se teretili - zločini protiv čovječnosti. U Prijedoru i okolnim mjestima tokom rata u Bosni i Hercegovini je ubijeno 3.176 osoba. Oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je i kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su novi Ugovor o graničnim prelazima, kojim je predviđeno 58 prelaza različitih kategorija, od čega je šest određeno za promet robe pod potpunim inspekcijskim nadzorom. Njegova primjena počinje odmah po potpisivanju. Novi ugovoru su 8. juna u Sarajevu potpisali predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković. Prethodno je iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH upozoreno da bi to moglo dovesti do blokade graničnog prometa u Gradišci, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Stari granični prelaz u Gradišci privremeno je polovinom maja zatvoren zbog urušavanja dijela mosta preko rijeke Save, zbog čega je UIO BiH privremeno otvorila novoizgrađeni prelaz. Novi ugovor predviđa uspostavljanje stalne carinske jedinice u Gradišci, koja nije formirana, jer Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), zbog blokade u radu, nije usvojio potrebne izmjene. Zbog toga postoji mogućnost da Gradiška od utorka, 9. juna, ostane bez ijednog graničnog prelaza. No, Krišto i Plenković su, u obraćanju novinarima poslije potpisivanja ugovora, istakli da će privremeni prelaz u Gradišci "nastaviti sa radom". Krišto je izjavila da će se, između institucija Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uputiti nota kako bi se osigurao nastavak rada prelaza u privremenom režimu, naglasivši da će on funkcionisati "na privremenoj osnovi“ dok se ne ispune svi uslovi za njegovo trajno uspostavljanje. I hrvatski premijer potvrdio je da će takva nota biti razmijenjena između dvije strane, navodeći da se njome izražava "razumijevanje obje strane da će se prijelaz nastaviti u režimu privremene kakav je sada“. Istakao je da je u interesu svih da prelaz ostane u funkciji, posebno tokom ljetne turističke sezone, te da bi bilo "nesvrhovito" da se saobraćaj ponovo obustavlja. Šta predviđa potpisani UgovorNovim ugovorom Bosna i Hercegovina i Hrvatska reorganizuju mrežu graničnih prelaza između dvije zemlje, uz precizno definisanje njihovih kategorija i namjene. Krišto je istakla da novi ugovor značajno proširuje mrežu graničnih prelaza, posebno onih najviše kategorije za robu pod inspekcijskim nadzorom. "Ranije smo imali samo dva takva prelaza, Bijaču i Gradišku, a sada ih je pet, odnosno šest u prijelaznom periodu", navela je, dodajući da među njima spadaju Svilaj, Izačić, Kamensko i novi prelaz Gradiška na mostu kod Gornje Varoši. Sporazumom je predviđeno ukupno 58 graničnih prelaza- šest za međunarodni drumski promet putnika i robe pod inspekcijskim nadzorom, 17 za međunarodni promet putnika i roba, pet željezničkih prelaza, 20 prelaza za međunarodni promet putnika, te deset stalnih prelaza za pogranični promet. Ugovor je rezultat pregovora vođenih od kraja 2025. do februara 2026. godine, a predviđena je njegova privremena primjena od dana potpisivanja. To znači da novi režim stupa na snagu odmah, bez prelaznog perioda. Iz UIO BiH navode da, ukoliko primjena počne odmah, to može imati "direktne i ozbiljne posljedice po privredu, prevoznike i građane, koji ne bi mogli koristiti nijedan granični prelaz u Gradišci". Naime, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, nije usvojila izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, potrebne za uspostavljanje carinske ispostave na lokaciji "Gradiška – Novi most". Član Upravnog odbora UIO BiH iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine Zijad Krnjić odbija dati saglasnost na potrebne odluke dok se ne riješi finansijsko poravnanje između tog entiteta i entiteta Republika Srpska u vezi sa raspodjelom prihoda od indirektnih poreza. Zbog toga Upravni odbor praktično ne donosi odluke, pa nema ni pravnog osnova za formiranje nove organizacione jedinice. Istovremeno, situacija na terenu dodatno je pogoršana oštećenjem starog mosta na Savi. Nakon urušavanja dijela konstrukcije, most u Gradišci zatvoren je za međunarodni promet u maju, a trenutno je u toku njegova sanacija, koja će trajati do završetka radova, bez precizno definisanog roka ponovnog otvaranja. Kako bi ublažila posljedice zatvaranja mosta, UIO je 19. maja privremeno izmjestila carinske službenike sa starog prelaza na novu lokaciju i omogućila funkcionisanje prelaza u ograničenim uslovima. Ta mjera donesena je na period od tri mjeseca, kao privremeno rješenje, dok se ne stvore uslovi za trajno organizovanje sistema. Međutim, novi ugovor sada zahtijeva formalno uspostavljen prelaz sa jasno definisanom organizacionom strukturom, što u postojećim okolnostima nije moguće obezbijediti. Zbog toga UIO upozorava da bi moglo doći do scenarija u kojem stari prelaz ostaje zatvoren zbog oštećenog mosta, a novi ne može raditi u skladu s ugovorom zbog neispunjenih administrativnih uslova.

Za svakog drugog građanina Bosne i Hercegovine rat u Ukrajini nije samo sukob u nekoj udaljenoj zemlji, već direktni podsjetnik na vlastito ratno iskustvo iz '90-ih. Ovo su pokazali podaci istraživanja instituta Univerziteta Ujedinjenih naroda UNU-WIDER, specijaliziranog za pitanja ekonomskog razvoja, javnih politika i društvenih promjena, objavljenog u maju 2026. "Tu poveznicu posebno su često pravili Bošnjaci i starije osobe", kaže za Radio Slobodna Evropa jedna od autorica istraživanja Laia Balcells, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Georgetown. Navodi da su takve paralele naročito izražene među starijim ispitanicima, koji imaju lično iskustvo rata. Istraživanje su u proljeće 2024. proveli Laia Balcells, Ana Paula Pellegrino i Matthew Simonson. Online anketom obuhvaćeno je 1.345 ispitanika u Bosni i Hercegovini i 1.347 u Srbiji, uz dodatnu analizu medijskog sadržaja. Jedan ispitanik naveo je da ga rat u Ukrajini podsjeća na "rat, glad i smrt nevinih ljudi od 1991. do 1995. godine", dodajući da se "gotovo svaki sukob na kraju završava sporazumom, a rijetko oružanom silom". Drugi se prisjetio opsade Sarajeva. "Bila je to brutalna okupacija grada koji je skoro četiri godine bio meta srpske vojske. Ubijani su nevini civili i djeca, a grad je ostao bez struje i vode." Sličan obrazac zabilježen je i u Srbiji, gdje više od polovine ispitanika rat u Ukrajini povezuje s vlastitim iskustvima iz 1990-ih. "Svaki rat je apsurdan. Mi ljudi smo najgora bića na ovoj planeti. Uništavamo sami sebe i za to krivimo druge", jedan je od odgovora ispitanika iz Srbije. Drugi kaže: "Katastrofa. Apsolutno sam protiv rata. Na kraju su svi gubitnici, posebno Rusija i Ukrajina." "Meni lično je to pokazatelj da još nismo izvidali rane iz rata devedesetih godina. Trideset godina kasnije sve je to svježe u mislima većine građana", kaže politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić. Ona dodaje da građani "traže poveznicu sa sopstvenom sudbinom" i rat u Ukrajini, odnosno rusku invaziju, posmatraju kroz vlastita iskustva. "U načinu interpretacije nalazimo razlike koje uglavnom dolaze pod političkim uticajem. U tom dijelu građani, njih najveći dio, ne misli sopstvenom glavom, u njihovo ime to čine vođe, koje oni nekritički slijede", smatra Topić. Građani rat u Ukrajini ne vide samo kao humanitarnu tragediju, već i kao sukob u kojem važnu ulogu imaju velike sile. U odgovorima se, istovremeno, često pojavljuju i stavovi o besmislenosti rata i potrebi njegovog okončanja. Ruska invazija na Ukrajinu, pokrenuta u februaru 2022. godine, izazvala je najveći oružani sukob u Europi od Drugog svjetskog rata. Razlike u stavovima prema RusijiIstraživanje je pokazalo i velike razlike u stavovima prema Rusiji među etničkim grupama u Bosni i Hercegovini. Dok 58 posto ispitanih Srba u BiH podržava Rusiju u ratu protiv Ukrajine, isti stav dijeli 13 posto Hrvata i sedam posto Bošnjaka. Istovremeno, među Bošnjacima i Hrvatima približno polovina ispitanika iskazuje podršku Ukrajini, dok je među Srbima takva podrška gotovo nepostojeća. "Iako Srbi u obje zemlje češće podržavaju Rusiju nego Ukrajinu, njihovi stavovi nisu jednoobrazni", kaže Balcells. Ona navodi da su među Srbima podršci Rusiji skloniji oni koji podržavaju nacionalističke politike ili zagovaraju veću autonomiju Republike Srpske, uključujući i formiranje vojske RS-a. "Također, što je kod pojedinaca izraženiji etnički identitet, a slabiji osjećaj pripadnosti državi, veća je vjerovatnoća da će podržavati Rusiju", kaže Balcells. "S obzirom na ulogu koju je Rusija imala kao zaštitnik srpskih interesa tokom ratova devedesetih godina, nije iznenađujuće da dio ispitanika i danas iskazuje veću podršku Rusiji", dodaje ona. Zbog toga je, kaže, teško precizno utvrditi u kojoj mjeri današnja podrška Rusiji proizlazi iz aktualnih kampanja, a u kojoj iz ranije formiranih stavova i historijskih veza. Topić smatra da podršku Rusiji u Republici Srpskoj nije moguće odvojiti od dugogodišnjeg političkog i medijskog narativa. "Politički establišment je godinama u Republici Srpskoj njegovao proruski sentiment. Igra se na kartu pravoslavne veze", kaže ona. Dodaje da su građani decenijama odgajani na nacionalističkom narativu i da će njegova razgradnja potrajati. Različiti medijski narativiAutori istraživanja analizirali su i izvještavanje medija o ratu u Ukrajini u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Njihova analiza pokazala je značajne razlike u načinu na koji je sukob predstavljan publici. U Bosni i Hercegovini polovina analiziranih tekstova bila je naklonjena Ukrajini, 37,5 posto ocijenjeno je kao neutralno, dok je 12,5 posto tekstova bilo naklonjeno Rusiji. U Srbiji je više od polovine analiziranih članaka ocijenjeno kao neutralno, 35 posto kao naklonjeno Ukrajini, a 13 posto kao naklonjeno Rusiji. Balcells navodi da postoji značajan jaz u načinu na koji mediji u Republici Srpskoj i Federaciji BiH izvještavaju o ratu. Prema ocjeni Tanje Topić, političari i mediji imaju ključnu ulogu u oblikovanju stavova građana. "Oni su imali i imaju dominantnu ulogu", kaže ona. Dodaje da u takvom okruženju dio građana "misli glavom političkih lidera". "Mediji koji su produžena ruka vlasti, uglavnom, protežiraju proruske stavove. Za njih je agresija 'specijalna vojna operacija' i opravdana je", kaže ona. Odnos prema ratu u Ukrajini, smatra Topić, danas je u velikoj mjeri odraz političkih i društvenih podjela koje već postoje u Bosni i Hercegovini. Muškarci skloniji podršci RusijiIstraživače je iznenadila izražena razlika između muškaraca i žena kada je riječ o stavovima prema ratu u Ukrajini, kaže autorica Balcells za RSE. Prema rezultatima istraživanja, muškarci su u Bosni i Hercegovini i Srbiji za oko 12 procentnih poena skloniji podršci Rusiji nego žene, a ta razlika prisutna je u svim etničkim grupama. Istovremeno, žene češće od muškaraca izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti izbijanja novog sukoba i obnove nasilja. Odnos prema ratu u Ukrajini, navode autori istraživanja, nije jedinstven, već je u velikoj mjeri oblikovan etničkim identitetom i političkim opredjeljenjima građana. "Taj odnos je preslika naših politika, koje se nalaze kako u ideološkom tako i vrijednosnom, etničkom i religijskom konfliktu", zaključuje Topić.

U serijalu Perspektiva u Brčkom, studentice i studenti Evropskog univerziteta govorili su o pritiscima društvenih mreža, poručivši da se svakodnevno bore između stvarnog života i života na internetu. Dotakli su se i predrasuda prema privatnim fakultetima i istakli da se mladi "jako rijetko pitaju".

Vještačka inteligencija donosi nove mogućnosti, ali i rizike za izborne procese. Opšti izbori u BiH su zakazani za oktobar. U ovoj epizodi govorimo o potencijalnoj zloupotrebi AI za širenje dezinformacija i političkih manipulacija, koliko su na to spremni birači, institucije i zakonodavni okvir te o važnosti edukacije i medijske pismenosti. Sagovornik je Hasan Kamenjaković iz Koalicije "Pod lupom".

Rasprava u Vijeću za provedbu mira (PIC) o imenovanju novog visokog predstavnika ponovno je ogolila razlike između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, te otvorila pitanja na koji način će utjecati na Bosnu i Hercegovinu i političke procese u zemlji. Dan nakon što Vijeće za impelementaciju mira (PIC je međunarodno tijelo koje nadzire provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine i politički okvir u BiH. U njegovom Upravnom odboru sjede ključne zapadne države i međunarodni akteri, uključujući Sjedinjene Američke Države i većinu država članica Evropske unije, dok Rusija više ne učestvuje u radu tog odbora. PIC ima zadatak da imenuje visokog predstavnika u BiH, prati njegov mandat i daje političke smjernice Uredu visokog predstavnika (OHR). Visoki predstavnik je izvršno odgovoran PIC-u. Odluke PIC-a se u pravilu donose konsenzusom članica Upravnog odbora, što je i razlog zašto neslaganja između SAD i evropskih država mogu blokirati imenovanje ili produženje mandata visokog predstavnika.) nije uspjelo postići dogovor, iz Delegacije Evropske unije u BiH poručuju da su zemlje EU posvećene nastavku konsultacija i imenovanju visokog predstavnik do kraja juna. Prethodno je iz američke ambasade u BiH stiglo upozorenje da "evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju SAD da preispitaju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u BiH". Vedran Džihić, sa Fakulteta političkih nauka u Beču, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su sporenja po pitanju imenovanja visokog predstavnika otvorena manifestacija razdora između Washingtona i EU. "Te pukotine se više ne mogu prikriti. Do sada smo polazili od toga da su konsenzus i zajednički stav Amerike i Evrope garancija stabilnosti BiH, a sada imamo cijepanje tog odnosa", kazao je. Njemački diplomata Christian Schmidt najavio je u maju da odlazi s dužnosti visokog predstavnika u BiH, nakon što je proveo pet godina na toj poziciji. Podnoseći ostavku, koju je obrazložio osobnim razlozima, najavio je da u BiH ostaje do izbora njegovog nasljednika, s ciljem očuvanja institucionalnog kontinuiteta uoči oktobarskih općih izbora u BiH. Uslijedile su međunarodne konsultacije o njegovom nasljedniku, a 76-godišnji Antonio Zanardi Landi, čije imenovanje podržavaju SAD, bio je među najčešće spominjanim kandidatima. Među kandidatima se nalazi i René Troccaz, aktuelni specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji uživa podršku Francuske i još nekoliko država. Unatoč očekivanjima da će imenovanje biti okončano na sjednici PIC-a 4. juna, konsenzusa nije bilo dok se naredno zasjedanje očekuje krajem juna. Opasnost od zloupotreba i ruskog utjecajaDžihić za RSE ocjenjuje da se u BiH događa istorijsko preslagivanje međunarodnih odnosa. Također, upozorava da bi nesuglasice zapadnih aktera mogli pokušati iskoristiti domaći političari, poput Milorada Dodika, lidera vladajuće stranke u Republici Srpskoj. "Nalazimo se u predizbornom periodu, politički smo blokirani na državnom nivou i politička klima se zagrijava. Pitanje je kako će se drugi akteri postaviti i da li će zajedno s evropskim partnerima pokušati osmisliti novu vrstu politike koja bi ubrzala evropske integracije", kazao je. Ističe i da svaki vakuum i nejedinstvo zapadnih aktera može pokušati iskoristiti Rusija, koja od 2021. ne sudjeluje u radu Upravnog odbora PIC-a i zagovara zatvaranje OHR-a. "Jasno je da Moskva želi iskoristiti svako nejedinstvo između zapadnih aktera. To može biti opasno jer bi Rusija mogla pokušati otvoriti novu vrstu 'fronta' koristeći neslaganja između Washingtona, Brisela i evropskih zemalja", kazao je. Šta su poruke SAD-a i EU?Nakon propalog pokušaja PIC-a da imenuje visokog predstavnika, američka ambasada u BiH saopćila je da je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko visoko kvalificiranog talijanskog kandidata". Ukazala je na "neuspjeh EU da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata", ističući razočarenja jer su "podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika". Istovremeno, iz Delegacije EU u BiH, te zemalja EU koje su članice Upravnog odbora PIC-a, u zajedničkom saopćenju poručuju da su posvećene nastavku konsultacija i približavanje stavova s partnerima. Navode i da cijene saradnju sa SAD-om i drugim međunarodnim partnerima, te da su za daljnje razgovore o kandidatu koji bi bio integrativni faktor u provedbi mandata visokog predstavnika. O detaljima nesuglasica oko kandidata nisu govorili, nego su naveli da bi novi visoki predstavnik trebao dolaziti iz države članice EU, imajući u vidu da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo. Džihić ističe da u fokusu neusglasica nije isključivo ime budućeg visokog predstavnika i da su "ličnosti uvijek samo simptom dubljih političkih razlika". "Amerikanci su zaprijetili veoma oštrom diplomatskom retorikom. Ne znamo šta se krije iza toga, da li će ići do te mjere da zaprijete povlačenjem iz PIC-a ili je riječ o povećanju pritiska na evropske zemlje", kazao je. Dodaje da su SAD talijanskog kandidata vidjeli kao nekoga ko bi slijedio kurs Washingtona, što znači pragmatičan pristup i pokušaj da se brzo riješe pitanja poput državne imovine s ciljem realizacije ekonomskih interesa. (Neriješeno pitanje državne imovine, koja je pod zakonskom zabranom raspolaganja, jedna je od zapreka pred projektom izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, koji bi BiH povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. Sporazum između BiH i Hrvatske o povezivanju plinovoda potpisan je, uz sudjelovanje američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, u aprilu u Dubrovniku. Svemu je prethodila višemjesečna potpora službenog Washingtona koji su ga nazvali "strateškim za energetsku sigurnost regije". Hrvatski dio projekta vodi državni Plinacro, dok je u BiH kao nositelj određena privatna američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, čiji direktori su dio uskog kruga predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Projekt je izazvao kritike Europske komisije i Energetske zajednice, čiji je BiH član, zbog posebnog zakona u Federaciji BiH u koji je unesena američka privatna firma, kao i pitanja usklađenosti s pravilima EU.) S druge strane, kako kaže, evropska podrška francuskom kandidatu bila je poruka da "Evropa ne želi prepustiti BiH američkom pristupu". "Očigledno je da sada u Briselu i dijelu evropskih prijestolnica procjenjuju da je neodgovorno da Amerikanci sjede za volanom politike u BiH, dok Evropa sjedi po strani i posmatra. Imamo strukturalni konflikt između evropskih zemalja i Amerike, a trenutno se ne nazire rješenje", kazao je. Da li Kristijan Šmit napušta OHR zbog neslaganja sa međunarodnim partnerima?Nakon sjednice PIC-a, Schmidt je 4. juna rekao da je postignut opći konsenzus o važnosti daljnje uloge OHR-a u BiH. Naveo je da će novi visoki predstavnik podržavati provedbu Dejtonskog sporazuma i podržavati provedbi reformi (Programa "5+2" obavezuje vlasti BiH da, prije zatvaranja OHR-a, riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. Istovremeno, Evropska komisija u svom mišljenju navodi da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji OHR, što dodatno održava otvorenim pitanje njegove buduće uloge i trajanja.) neophodnih za zatvaranje OHR-a. Stavovi međunarodne zajednice ne podudaruju se ni kada je riječ o budućoj ulozi OHR-a u BiH. Tako se pojedine zemlje, poput Velike Britanije, Francuske i Njemačke, zalažu za očuvanje ovlasti visokog predstavnika da nameće zakone i smjenjuje izabrane zvaničnike u slučajevima političkih ili institucionalnih blokada. S druge strane, SAD zagovaraju pragmatičniji pristup, uz naglasak na stabilnosti i funkcionalnosti procesa u odnosu na postojeći model bonskih ovlasti. 'EU u krizi'Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija, nakon neuspjelog imenovanju visokog predstavnika, ne isključuje mogućnost pojave "nekog trećeg kandidata". "Samo ime je trenutno manje važno. Taj seizmički val koji mi vidimo u transatlantskim odnosima sada je zahvatio i ovo naše područje. Poruka o stanju transatlantskih odnosa nije sjajna, ali kao i po nekim drugim pitanjima, ta veza se neće prekinuti", kazala je. No, ocjenjuje da je EU odabrale "pogrešno mjesto i vrijeme da pokušavaju nastupiti jedinstvenim glasom", ističući pri tome da je BiH jedna od najosjetljivijih tačaka u Evropi. "Nesuglasica je bilo i po pitanju Ukrajine, kao i drugih zemalja, ali nigdje ruski utjecaj, i utjecaj drugih aktera, nije toliko institucionaliziran kao u BiH gdje imate političke aktere u vlasti koji su na vezi s Moskvom", kazala je. Džananović Miraščija stava je da u BiH ne postoji dovoljno razloga povjerene da EU može samostalno, bez vodstva SAD-a, odgovoriti na izazove. "EU je nažalost u dubokoj identitarnoj krizi, što se reflektuje i u PIC-u, u kome države članice nisu bile jedinstvene. Nemamo mnogo razloga uvjerovati da Evropa može samostalno, bez vodstva SAD-a, odgovoriti na izazove koji predstoje", kazala je. Iako se i dalje insistira da šef OHR-a bude Evropljanin, ističe da SAD sada insistiraju da to bude osoba koju smatraju kredibilnom. "Zbog toga je, na neki način, rukavica i bačena. Postoje drugi mehanizmi i druga pitanja na kojima je EU mogla pokazati kredibilitet, a sastanak PIC-a nije bio pravo mjesto ni pravi trenutak". Signali neslaganjaOHR je uspostavljen 1995. godine, a od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporauima zadužen je za nadzor civilne implementacije mira. Bonskim ovlastima visokom predstavniku je omogućeno nametanje zakona i smjena zvaničnika, što su tokom prethodnih decenija oni i činili, donoseći odluke o uspostavi državnih institucija, izmjeni zakona i smjeni dužnosnika. No, među ključnim zapadnim akterima ne postoji jedinstven stav kada je u pitanju buduća uloga OHR-a, što je signalizirano i na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija sredinom maja. Iako bez direktnih poziva za zatvaranje OHR-a, zasedanje su obilježile poruke koje ukazuju na to da dio međunarodne zajednice, predvođene SAD-om, razmatra mogućnost smanjenja ovlasti visokog predstavnika i postepeno redefiniranje njegove uloge.

Šta bi se desilo ukoliko bi Kancelarija međunarodnog visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) bila zatvorena? "Ukoliko nema visokog predstavnika, naš garant mira jeste u stvari garant mira cjelokupne regije", kaže Adnan Huskić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu u razgovoru za "Uvid" Radija Slobodna Evropa (RSE). "Ja Bosnu i Hercegovinu ne mogu posmatrati u tom slučaju izdvojeno od ostatka regije. Dvije države su nužno kapilarno prisutne u BiH, govorim naravno o Srbiji i Hrvatskoj", objašnjava u nastavku. Tanja Topić, iz Friedrich Ebert Fondacije u Banjaluci, međutim, navodi da bez obzira na spoljne uticaje u BiH postoje mnogi unutarnji destruktivni faktori. "Ne moramo ulaziti u detalje ko vuče na svoju stranu. Jeste važan uticaj iz Hrvatske i Srbije, ali mene je strah da je taj uticaj negativan i da on samo još više produbljuje unutrašnje napetost, odnosno prilike unutar BiH. Mi od 2022. godine stojimo blokirani u procesu reformi i pridruživanja ka Evropskoj uniji. Zato što postoje političke snage unutar BiH koje blokiraju svaki progres i svaki mir", navodi Topić. Kako se stiglo dovde?Uspostavljena 1995. godine, institucija Visokog predstavnika u BiH, zadužena je za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma postignutog posle tri i po godine rata koji je odneo više od stotinu hiljada života. Od 1997. godine, visoki predstavnik je dobio i takozvana Bonska ovlašćenja, koja mu omogućavaju nametanje zakona i smenu zvaničnika ukoliko je to u interesu očuvanja mira. Christhian Schmidt, odlazeći visoki predstavnik i nemački diplomata, to je uradio više puta, a možda se najčešće pominje suspenzija Ustava Federacije BiH, jednog od dva državna entiteta, iz 2023. godine. Time je omogućio formiranje entiteske vlade, bez podrške njena oba potpredsednika, kako određuje entitetski ustav. Pozivajući se na lične razloge Schmidt pre mesec dana najavio povlačenje. Odluka je nazvana potezom u "pravom momentu" u Vašingtonu, gde su se založili za prebacivanje odgovornosti na lokalne lidere. Savet za sprovođenje mira (PIC), međunarodno telo koje bira visokog predstavnika, zasedalo je u Sarajevu, 4. juna sa namerom da odredi Schmidtovog naslednika. Dogovor nije postignut, a odluka je odložena za kraj juna. U radu PIC-a učestvuju SAD, EU, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Japan i Kanada, Turska koja predstavlje zemlje Organizacije islamske konferencije (OIC), uz još nekoliko evropskih zemalja. Rusija je prestala da učestvuje u radu ovog tela još 2021. godine, osporavajući Schmidtov mandat koji nije potvrđen u Savetu bezbednosti. U objavi na platformi X od 5. juna Ambasada SAD u BiH je konstatovala: "Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini." Zašto je stav SAD ključan?"Pre svega što se tiče kapaciteta djelovanja visokog predstavnika, on u suštini ovisi o leđima. Ovisi o tome ko stoji iza visokog predstavnika. I ako pogledate čitavu genezu prisustva međunarodnog oličanog u osobi visokog predstavnika, on se u stvari pojavljuje istorijski kao jedna nužnost zbog permanentnih blokada koje su onemogućavale faktičku implementaciju mirovnog sporazuma", ocenjuje Huskić. Tanja Topić sugeriše na, kako kaže, paradoks koji se ispoljava u američkom odnosu prema bh. prilikama. "Mislim da je zaista u interesu SAD, odnosno (Donald) Traumpove administracije, stabilna Bosna i Hercegovina, ali stabilna u onom smislu s obzirom na one investicije i zamah koji su planirali sprovesti u Bosni i Hercegovini. Ja prije svega mislim i na Južnu interkonekciju, na investicije u energetskom sektoru i to je nešto što, možda donekle, može da nas smiri", kaže Topić. Ipak, kako kaže, zabrinjavaju je problemi koji su se pojavili u realizaciji projekta gasnog povezivanja Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, koji bi omogućio diverzifikaciju izvora snabdijevanja i smanjio zavisnost zemlje od ruskog gasa koji trenutno stiže preko susedne Srbije. Koje kritike prate Južnu interkonekciju?Sporazum između BiH i Hrvatske o povezivanju gasovoda od Dalmacije prema centralnoj Bosni, sa ograncima prema Hercegovini i sjeverozapadu zemlje, potpisan je u prisustvu američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, u aprilu u Dubrovniku. Hrvatski deo projekta vodi državni Plinacro, dok je u BiH kao nositelj određena privatna američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, čiji direktori su deo kruga ljudi oko predsednika SAD-a Donalda Trumpa. Neposredno pre nego što je potpis na sporazum u ime Hrvatske, koja je članica EU, stavio premijer Andrej Plenković, na adresu projekta Južne interkonekcije stigle su kritike iz Brisela. Uputili su ih Evropska komisija i EU kontrolno telo Energetska zajednica, čiji je BiH član. Razlog je poseban (lex specialis) zakon donet u martu ove godine u Federaciji BiH, u koji je unesena američka privatna firma kao izvođač radova. Takođe je otvoreno pitanje usklađenosti s pravilima EU, jer BiH od decembra 2022. ima status kandidata i obavezu da usklađuje svoje zakonodavstvo s evropskim standardima. Sporazum je potpisan, dok su iz SAD najavili planove za proširivanje projekta gradnje gasovoda koji bi mogao biti konkurencija onom kojim se nabavlja gas iz Rusije. Gde su čiji interesi?"Logika kojom se ovdje rukovodimo jeste da naprosto SAD predstavljaju još uvijek ključni faktor stabilnosti ili generator nestabilnosti, zavisi kako se sada u ovom momentu gleda. Tačnije, SAD, ukoliko se ne izađe u susret, mogu isto tako ili nama u BiH, napraviti brojne probleme", procenjuje Huskić govoreći o važnosti stava Vašingtona u izboru novog visokog predstavnika. Međutim, Tanja Topić podvlači, da su unutar kreiranja američkog stava uočene tendencije koje nije lako tumačiti. Tipičan primer je pitanje Milorada Dodika, koji je osuđen zbog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika, zbog čega je bio prisiljen da se povuče sa mesta predsednika entiteta Republika Srpska (RS). Izrečena mu je i šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija. Dodik se povukao avgusta 2025. godine, da bi dva meseca kasnije bio skinut sa američke "crne liste" sankcija na kojoj se našao zbog podrivanja države BiH. Sve to vreme Dodik nije odustao od održavanja veza sa Rusijom, koju su SAD i EU izložile strogim sankcijama nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Dodik se od tada sa Vladimirom Putinom sastao devet puta. "To je ona zagonetka koju još uvijek nismo uspjeli potpuno da rašlanimo. Kako uspijeva istovremeno da ostane u dobrim odnosima na obije strane?", pita se Topić. U trenutnoj konstalaciji međunarodnih interesa, ona zaključuje da Dodiku jeste u interesu da na "mjesto visokog predstavnika dođe upravo čovjek po američkoj mjeri". Šta ako se odgovornost prebaci na lokalne lidere?"Sljedeći visoki predstavnik treba prenijeti odgovornosti na lokalne lidere", rekla je predstavnica SAD-a u UN Tammy Bruce, na poslednjoj raspravi o BiH u Savetu bezbednosti. Adnan Huskić podseća da umanjenje aktivnosti Visokog predstavnika traje duže od deset godina. I mada se oboje sagovornika slažu da međunarodna administracija ne može biti večna, konstatuju da institucionalna složenost BiH, podeljenost između centralizovanog entiteta RS, i na deset kantona podeljene Federacije BiH, čini nužnim međunarodno prisustvo. "Godinama se Bosna I Hercegovina gurnula u vrlo kompleksnu političku situaciju. Razlog je bio to što se smanjivao međunarodni aktivizam i djelovanje visokog predstavnika, ali se nije radilo na izgradnji, osposobljavanju i na kapacitiranju domaćih institucija da dio odgovornost za rješavanje problema sa kojima se visoki predstavnici bavi. Nije se ništa uradilo da se te institucije učine nezavisnima, da se možda vežu za EU ili za Evropski sud pravde", kaže Huskić. Emisiju "Uvid" pogledajte na ovom linku na YouTube kanalu Radija Slobodna Evropa.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavio je da "niko ne može zaustaviti saradnju Republike Srpske i Ruske Federacije", nakon što se susreo u Sankt Peterburgu sa Segejem Lavrovom, 5. juna. Dodik je rekao i kako je Lavrovu prenio stav da će politika tog bh. entiteta ostati da Bosna i Hercegovina ne treba da bude članica NATO saveza. Bosna i Hercegovina se prije 21 godinu opredijelila za članstvo i nalazi se u Akcionom planu za članstvo u NATO-u (MAP) od 2010. godine. No, taj mehanizam nikada nije u potpunosti aktiviran zbog izostanka unutrašnjeg političkog konsenzusa, prvenstveno protivljenja političkih predstavnika iz bh. entiteta Republika Srpska. "Ne želimo da podržimo ni mjere sankcije prema Rusiji, kada je riječ o ratu u Ukrajini, niti Zapad u nastojanju da taj rat proširi", rekao je Dodik. BiH je, uz Srbiju, jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije provela sankcije prema Rusiji zbog protivljenja političkih predstavnika iz entiteta Republika Srpska, koji zagovaraju intenzivnije veze s Moskvom. Susret sa predstavnicima GaspromaDodik je rekao i kako je u Sankt Peteburgu imao sastanak i sa generalnim direktorom Gasproma Aleksejem Millerom. Kako je kazao kako je dogovoreno da će Republika Srpska produžiti ugovor sa ovom firmom od sljedećeg mjeseca na godinu dana i dobijati gas po "povlaštenim cijenama za gas", ne navodeći detalje. "Mislim da je naša šansa ovdje u Rusiji, mi ćemo nastaviti da sarađujemo po svim potanjima", rekao je Dodik koji boravi u Sankt Peteburgu na ekonomskom forumu. BiH je trenutno potpuno ovisna o ruskom gasu koji, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka. Godišnja plaćanja Gazpromu procjenjuju se na oko 75 miliona eura, dok je broj potrošača u RS-u zanemariv, jer taj entitet nema izgrađenu infrastrukturu. Dodikova posjeta Rusiji dolazi u vrijeme kada vlast RS-a nastavlja pripreme za izgradnju gasovoda, poznatog kao Istočna nova interkonekcija, čiju vrijednost procjenjuje na 500 miliona eura. Gasovod bi trebao povezati taj entitet s mrežom u Srbiji, putem koje se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva, isključivo, ruskim gasom. Gasovod Nova istočna interkonekcija trebao bi se na postojećem ulazu u Šepku povezati s gasovodom u Srbiji. Prolazio bi kroz nekoliko gradova u RS, preko Banje Luke do Novog Grada, na sjeverozapadu zemlje. Najava izgradnje novog gasovoda u RS dolazi u trenutku kada Evropska unija planira od 2028. obustavljanje njegovog uvoza, a Sjedinjene Američke Države insistiraju na smanjenju energetske ovisnosti o Rusiji. Istovremeno, vlast u Federaciji BiH planira gradnju gasovoda Južna interkonekcija, kojim bi gas stizao da LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj.

Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja podržavati ulogu visokog predstavnika, s punim ovlaštenjima, kako je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, navodi se 5. juna iz Ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa, nakon što Vijeće za provedbu mira u Bosni i Hercegovini nije postiglo konsenzus o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, "Blisko sarađujemo s međunarodnim partnerima u Vijeću za implementaciju mira na imenovanju odgovarajućeg nasljednika gospodina Schmidta. Na sjednici Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira postojao je snažan konsenzus o značaju Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu", dodaje se. Iz Ambasade Velike Britanije poručuju kako će se konsultacije nastaviti, te da svi učesnici očekuju da će u narednim danima biti izabran kandidat uz konsenzus, i uz opredijeljenost da se tranzicija okonča do 30. juna. "Očuvanje i provedba Dejtonskog mirovnog sporazuma od značaja su za evropski mir i sigurnost, uspostavljen presedan je da visoki predstavnik bude Evropljanin. Nastavljamo podržavati napore da se u narednim danima identifikuje kandidat uz konsenzus za imenovanje od strane Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira", ističe se u odgovoru za RSE. Istovremeno, iz Delegacije EU u BiH je za RSE prethodno rečeno da su članice Evropske unije u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u cijelosti posvećene imenovanju nasljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta do kraja mjeseca. "Cijenimo saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim međunarodnim partnerima u okviru Upravnog odbora, uz uvažavanje konstruktivnih razgovora vođenih tokom protekla dva dana", navedeno je u odgovoru. Prethodno je iz Ambasade SAD poručeno da evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini. Među najčešće spominjanim kandidatima za visokog predstavnika je Antonio Zanardi Landi, 76-godišnji talijanski diplomat koji je bio ambasador Italije u Rusiji, te Srbiji i Crnoj Gori. Njegovo imenovanje podržava SAD. Istovremeno, među kandidatima za ovu poziciju je i Rene Troccaz, aktuelni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji ima podršku Francuske i drugih zemalja. Inače, uoči sjednice Vijeća za provedbu mira u BiH koja je održana 3. i 4. juna, u Sarajevu su doputovali ministri za evropska pitanja Francuske, Njemačke i Velike Britanije. Oni su potvrdili podršku ovih zemalja suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, kao i njenoj evropskoj perspektivi. Istaknuli su značaj kontinuiranog međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini, te važnost uloge Kancelarije visokog predstavnika do ispunjavanja ciljeva i uslova iz Agende 5+2, naglašavajući njegov doprinos provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, očuvanju institucionalne funkcionalnosti i stabilnosti zemlje. Dio evropskih država predvođenih Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom želi zadržati postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare.

Cijenimo saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim međunarodnim partnerima u okviru Upravnog odbora, uz uvažavanje konstruktivnih razgovora vođenih tokom protekla dva dana. Ovo je navedeno u odgovoru Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini na upit Radija Slobodna Evropa, nakon što je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH saopštila da "evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini". "Odlučni smo da s njima nastavimo raditi i približavati stavove oko kandidata koji je, kao integrativni faktor, u mogućnosti sarađivati sa svim akterima u provedbi mandata visokog predstavnika, uključujući domaće aktere. Nastavljamo intenzivne konsultacije u narednim danima i spremni smo da se ponovo sastanemo s našim partnerima u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira kako bismo uskoro finalizirali proces imenovanja", ističe se u odgovoru za RSE. Iz Delegacije EU navode da su članice Evropske unije u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u cijelosti posvećene imenovanju nasljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta do kraja mjeseca. Vijeće za provedbu mira u BiH na dvopdnevnoj sjednici 3. i 4. juna u Sarajevu nije postiglo dogovor o novom visokom predstavniku u BiH. Iz Ambasade SAD su saopštili nakon sjednice kako je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visoko kvalifkovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate ambasadora Antonija Zanardija Landija". "Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao 'gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji. Sjedinjene Američke Države primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika", navodi se u objavi ambasade na X platformi. Šta je saopšteno nakon PIC-a?Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u video obraćanju, nakon sjednice PIC-a, 4. juna, je rekao kako je postignut opšti konsenzus o važnosti Kancelarije visokog predstavnika u BiH. "Ove konsultacije će se nastaviti tokom juna, a svi učesnici se nadaju da će kandidat za ovu poziciju biti izabran konsenzusom u narednim danima, s ciljem primopredaje dužnosti do 30. juna", poručio je on. Kako je rekao, izabrani kandidat će podržavati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i pružati pomoć vlastima BiH u provedbi reformi, odnosno programa "5+2" koji obavezuje vlasti BiH da riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. "Nadam se da ću u narednim sedmica predati dužnost novoimenovanom visokom predstavniku za BiH", poručio je Schimdt. Schmidt je u aprilu najavio povlačenje s funkcije koju je obavljao pet godina, ali tek nakon što se izabere njegov nasljednik "zbog potrebe očuvanja institucionalnog kontinuiteta" uoči općih izbora u BiH koji su zakazani za oktobar. Ko su kandidati za novog visokog predstavnika?Među najčešće spominjanim kandidatima za visokog predstavnika je Antonio Zanardi Landi, 76-godišnji talijanski diplomat koji je bio ambasador Italije u Rusiji, te Srbiji i Crnoj Gori. Njegovo imenovanje podržava SAD. Istovremeno, među kandidatima za ovu poziciju je i Rene Troccaz, aktuelni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji ima podršku Francuske i drugih zemalja. Velika Britanija, Francuska i Njemačka žele zadržati i postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare.

Vještačka inteligencija donosi nove mogućnosti, ali i rizike za izborne procese. Opšti izbori u BiH su zakazani za oktobar. U ovoj epizodi govorimo o potencijalnoj zloupotrebi AI za širenje dezinformacija i političkih manipulacija, koliko su na to spremni birači, institucije i zakonodavni okvir te o važnosti edukacije i medijske pismenosti. Sagovornik je Hasan Kamenjaković iz Koalicije 'Pod lupom'.

Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini, navodi se u objavi Ambasade SAD u BiH na platformi X, 5. juna nakon što Vijeće za provedbu mira u BiH nije postiglo dogovor o novom visokom predstavniku u BiH, dan ranije. Dodaje se da je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visoko kvalifkovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate ambasadora Antonija Zanardija Landija". "Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao 'gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji. Sjedinjene Američke Države primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika", navodi se u objavi. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u video obraćanju, nakon sjednice PIC-a, 4. juna, je rekao kako je postignut opšti konsenzus o važnosti Kancelarije visokog predstavnika u BiH. "Ove konsultacije će se nastaviti tokom juna, a svi učesnici se nadaju da će kandidat za ovu poziciju biti izabran konsenzusom u narednim danima, s ciljem primopredaje dužnosti do 30. juna", poručio je on. Kako je rekao, izabrani kandidat će podržavati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i pružati pomoć vlastima BiH u provedbi reformi, odnosno programa "5+2" koji obavezuje vlasti BiH da riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. "Nadam se da ću u narednim sedmica predati dužnost novoimenovanom visokom predstavniku za BiH", poručio je Schimdt. Schmidt je u aprilu najavio povlačenje s funkcije koju je obavljao pet godina, ali tek nakon što se izabere njegov nasljednik "zbog potrebe očuvanja institucionalnog kontinuiteta" uoči općih izbora u BiH koji su zakazani za oktobar. Ko su kandidati za novog visokog predstavnika?Među najčešće spominjanim kandidatima za visokog predstavnika je Antonio Zanardi Landi, 76-godišnji talijanski diplomat koji je bio ambasador Italije u Rusiji, te Srbiji i Crnoj Gori. Njegovo imenovanje podržava SAD. Istovremeno, među kandidatima za ovu poziciju je i Rene Troccaz, aktuelni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji ima podršku Francuske i drugih zemalja. Velika Britanija, Francuska i Njemačka žele zadržati i postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare.

Ruska energetska kompanija Gazprom ostaje, očigledno, važan sugovornik u planovima razvoja gasne mreže u bh. entitetu Republika Srpska. To potvrđuje i najavljeni sastanak delegacije ovog entiteta, koju predvodi predsjednik vladajuće stranke u RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, sa predstavnicima ove firme, 5. juna u Sankt Peterburgu. Iako detalji nisu poznati, posjeta Rusiji dolazi u vrijeme kada vlast RS-a nastavlja pripreme za izgradnju gasovoda, poznatog kao Istočna nova interkonekcija, čiju vrijednost procjenjuje na 500 miliona eura. Gasovod bi trebao povezati taj entitet s mrežom u Srbiji, putem koje se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva, isključivo, ruskim gasom. Nedeljko Elek, direktor preduzeća Sarajevo-gas Istočno Sarajevo, koje vodi projekt, kaže da izgradnja počinje krajem jula, ali tvrdi da sa Gazpromom nije bilo konkretnih dogovora o novom gasovodu. "Pokazali su zainteresovanost i nije otišlo dalje od toga. Njih zanima samo da li se time povećava potrošnja gasa. No, kad izgradimo svejedno će biti čiji je gas - može i ruski i azerbejdžanski", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) nakon sastanka s predstavnicima Gazproma koji je imao krajem maja. Put od ruskog do domaćeg projektaNova istočna interkonekcija spominje se od 2019. godine kao strateški plan Vlade RS. Prvobitno je bilo predviđena izgradnja u suradnji sa Srbijom, dok je Gazprom bio spominjan kao potencijalni financijer i partner u realizaciji. U javnim istupima zvaničnika RS ranije su gasne elektrane i toplane označavane kao ključni potrošači koji bi trebalo da opravdaju investiciju u novu infrastrukturu vrijednu više od milijardu maraka. U ranijoj verziji projekta predviđena je bila trasa prema Inđiji u Srbiji. No, kako projekat nije dobio suglasnost državnih institucija, koja je neophodna za infrastrukturne projekte sa drugim državama, plan je izmijenjen. Odlučeno je da se gasovod priključi na postojeći ulaz u Šepku, preko kojeg BiH danas dobija gas. Iako su prethodnih godina otvoreno računale na partnerstvo sa Srbijom i Rusijom, vlasti RS sada tvrde da je riječ o domaćem projektu, kao i da bi u budućnosti mogao biti otvoren za različite izvore snabdijevanja. Kao potencijalne alternative ruskom, spominju azerbejdžanski gas, koji do Srbije dolazi preko interkonektora s Bugarskom. BiH je trenutno potpuno ovisna o ruskom gasu koji, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka. Najava izgradnje novog gasovoda u RS dolazi u trenutku kada Evropska unija planira od 2028. obustavljanje njegovog uvoza (Evropska unija je od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, uvela niz sankcija protiv dijela ruskog energetskog sektora i najavila plan da do kraja 2027. u potpunosti obustavi uvoz gasa iz Rusije. Ruska državna kompanija Gazprom i dalje nije obuhvaćena sankcijama Evropske unije. Dok su pojedine zemlje, uključujući Poljsku, Letoniju, Litvaniju i Estoniju, već prekinule uvoz ruskog gasa, druge, poput Mađarske i Slovačke, i dalje ostaju ovisne o tom izvoru.), a Sjedinjene Američke Države insistiraju na smanjenju energetske ovisnosti o Rusiji. Istovremeno, vlast u Federaciji BiH planira gradnju gasovoda Južna interkonekcija (Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. Sporazum između BiH i Hrvatske o povezivanju gasovoda, s ograncima prema Hercegovini i sjeverozapadu zemlje, potpisan je uz sudjelovanje američkog ministra energetike Chrisa Wrighta u aprilu u Dubrovniku. Svemu je prethodila višemjesečna potpora službenog Washingtona projektu koji su nazvali "strateškim za energetsku sigurnost regije". Hrvatski dio projekta vodi državni Plinacro, dok je u BiH kao nositelj određena privatna američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, čiji direktori su dio uskog kruga predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Projekt je izazvao kritike Europske komisije i Energetske zajednice, čiji je BiH član, zbog posebnog (lex specialis) zakona u Federaciji BiH u koji je unesena američka privatna firma, kao i pitanja usklađenosti s pravilima EU. Novim gasovodom BiH bi trebala dobiti oko 1,5 milijardi kubika, pa se razmatra i izgradnja elektrana koje bi mogle opskrbiti strujom oko 400.000 domaćinstava. Planirani gasovod bi se povezao s postojećim koji dolazi iz Srbije.), kojim bi gas stizao da LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj. Uloga GazpromaDok poručuju da novi gasni pravac ne treba posmatrati kao infrastrukturu ograničenu isključivo na ruski gas, i da će u budućnosti omogućiti i druge pravce snabdijevanja, zvaničnici RS-a paralelno nastavljaju jačati veze s Gazpromom. Nakon sastanka u Sankt Peterburgu krajem maja, ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić potvrdio je da je Gazprom zainteresiran za nastavak suradnje i dugoročno snabdijevanje gasom. U izjavi medijima iz RS poručio je da taj entitet ostaje važan partner Gazproma u razvoju gasne infrastrukture, uključujući planirane magistralne i distributivne gasovode, te širenje gasifikacije u entitetu. Đokić nije odgovarao na pozive RSE za razgovor o detaljima sastanka sa Gazpromom i potencijalnoj ulozi u izgradnji gasovoda i snabdijevanju u trenutku kada EU najavljuje obustavu ruskog gasa. Iz te ruske kompanije, također, nisu odgovorili na upit o tome da li je bilo konkretnih dogovora sa delegacijom iz RS. Istovremeno, po okončanju sastanka u Sankt Peteburgu, Elek je, kako je prenijela agencija Srna, potvrdio dugoročno partnerstvo RS-a sa Gazpromom i suradnju u gasifikaciji, koja uključuje gasne elektrane i toplane. Najavio je i da će RS dobijati ruski gas po najpovoljnijim cijenama, te da će podrazumijevati potrošnju od milijardu kubika godišnje. No, nekoliko dana kasnije u izjavi za RSE tvrdi suprotno. Navodi da taj entitet neće biti ograničen isključivo na suradnju sa Gazpromom, nego da je otvoren i za "Amerikance, Engleze i domaće investitore". Na pitanje o zainteresiranosti Rusije za elektrane i toplane na trasi novog gasovoda, kazao je da Gazprom trenutno ne planira konkretna ulaganja. Nakon posjete Gazpromu, zvaničnici iz RS su naveli da očekuju da će "EU uskoro normalizirati odnose s Rusijom i osigurati neometan pristup ruskog gasa evropskom tržištu". Slijedeći planove EU o postepenom prestanku uvoza ruskog gasa, Bugarska je najavila da bi mogla obustaviti transport 2028. godine. S obzirom na to da BiH trenutno u potpunosti ovisi o tom pravcu snabdijevanja, to bi joj moglo stvoriti probleme u isporuci gasa. Upite o pregovorima zvaničnika RS sa Gazpromom, te njihovim očekivanjima normalizacije odnosa sa Rusijom, RSE je uputio Evropskoj komisiji i State Departmentu, a do objave ovog teksta nije odgovoreno. Šta BiH dobija?BiH godišnje potroši do 250 miliona kubnih metara gasa. Ruski gas ulazi u Šepku, na istoku zemlje, a trasom izgrađenom prije gotovo 50 godina doprema se do Sarajeva, sa najvećim brojem potrošača, te dalje do srednje Bosne. Godišnja plaćanja Gazpromu procjenjuju se na oko 75 miliona eura, dok je broj potrošača u RS-u zanemariv, jer taj entitet nema izgrađenu infrastrukturu. Gasovod Nova istočna interkonekcija trebao bi se na postojećem ulazu u Šepku povezati s gasovodom u Srbiji. Prolazio bi kroz nekoliko gradova u RS, preko Banje Luke do Novog Grada, na sjeverozapadu zemlje. Novi ruski plinovod za BiH zaustavljen na DriniAlmir Bečarević, bivši direktor kompanije Bh. Gas, ne vidi smisao u izgradnje gasovoda koji će biti priključen na isti ulaz kojim se BiH trenutno snabdijeva gasom, te ističe da ne donosi nikakvu sigurnost. "Ne dobijamo ništa, jer imamo isti gasovod, iz istog pravca, sa istim isporučiocem. Dakle, ne nudi nikakvu sigurnost, jer to je isti ulaz iz istog pravca", kazao je. Pojašnjava i da postojeći gasovod, kojim gas iz Srbije stiže do BiH, zbog starosti i ograničenih kapaciteta, nema mogućnosti za dodatnim snabdijevanjem. "Gasovod koji ulazi na Šepku trenutno ima kapacitete od 650 -700 miliona kubika gasa. U zimskim mjesecima, kada je najveća potrošnja, često ne može primiti ni kubik više. Tako da je on, sa tim kapacitetima, popunjen. Kako neko u tim okolnostima misli snabdijevati Banjaluku", naveo je. Ističe da je otvoreno i pitanje čiji će gas u budućnosti stizati tim gasovodom, ako ne bude ruskog, te da su alternativa azerbejdžanski gas ili onaj sa LNG terminal iz Aleksandrupolisa u Grčkoj. "No, Srbija ide s gradnjom termoelektrana i zakupiti će sve kapacite", kazao je Bečarević. Sastanak predstavnika FBiH, RS i SrbijeEnergetski sektor u BiH podijeljen je između državnog i entitetskog nivoa, pri čemu RS i FBiH imaju odvojene zakonske i regulatorne okvire. Posljedica je da ne postoji jedinstven državni gasni sistem niti centralizirana uprava nad infrastrukturom. U trenutku kada entiteti planiraju gradnju dva gasovoda, sa različitim izvorima snajbdijevanja, za juni je najavljen sastanak posvećen energetskoj saradnji u regiji i razvoju gasne infrastrukture. Predsjednik Vlade RS Savo Minić izjavio je prije nekoliko dana da bi na sastanku u Tuzli trebali biti predstavnici dva entiteta i Srbije, te da očekuje napredak kad je u pitanju gasovod Istočna interkonecija. Iz Ministartsva energije, rudarstva Federacije BiH potvrdili su za RSE da bi trebao biti održan krajem juna, ali nisu naveli o čemu će biti razgovarano. Zvaničnik tog ministarstva naveo je za RSE kako Federacija BiH ne planira nikakve trilateralne razgovore o gasovodu koji gradi entitet RS, niti da ima ulogu u tom projektu. RS-a godinama insistira da se Istočna i Južna interkonekcija ne mogu posmatrati odvojeno, uz poruke da napredak jednog projekta ovisi o drugom, kao i da bez Istočne nema ni Južne interkonekcije. No, u ovoj godini javno su podržali projekt Južne interkonekcije, u koji su uključeni američki investitori, uz poruku da postoji interes da se općine u istočnoj Hercegovini, koje administrativno pripadaju RS, povežu na taj gasovod.

Dogovor o novom visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini nije postignut na sednici Veća za sprovođenje mira 4. juna u Sarajevu. Razgovori će se nastaviti tokom juna. Bez obzira na to diskusija o budućnosti Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, kreću se u rasponu od protivljenja njenog ukidanja, pa do poziva da budući, deveti po redu, predstavnik međunarodne zajednice, bude i poslednji, te da se odgovornost prebaci na lokalne lidere duboko podeljenje države. O tome su u "Uvidu" razgovarali Tanja Topić, iz Friedrich Ebert Fondacije Banjaluka, i Adnan Huskić, sa Fakulteta političkih nauka Sarajevo.

Uprkos očekivanjima da Bosna i Hercegovina dobije početkom juna devetog visokog predstavnika, to se nije desilo. Dvodnevna sjednica Vijeća za provođenje mira u BiH (PIC), koja odlučuje o prvom čovjeku OHR-a, nije urodila plodom. Iako su predviđanja u političkim krugovima već danima bila kako će Christiana Schmidta zamijeniti italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, za kojeg se navodi da uživa i podršku Sjedinjenih Američkih Država, to se nije desilo. Umjesto dogovora, najavljeno je kako će se o budućem visokom predstavniku razgovarati ponovo krajem juna. Za analitičare sjednica PIC-a u Sarajevu pokazuje kako su sve izraženije razlike između pristupa SAD i EU u vezi Bosne i Hercegovine. "Dok Vašington naglasak stavlja na stabilnost zemlje i zaštitu vlastitih investicionih interesa uz moguće smanjenje direktnog političkog uplitanja, Bruxelles nastoji zaokružiti prostor zapadnog Balkana pod svojim normativnim i političkim okvirom", kaže za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Mladen Bubonjić. Šta se dešavalo na sjednici?Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je rekao nakon sjednice kako je postignut opšti konsenzus o važnosti Kancelarije visokog predstavnika u BiH. "Ove konsultacije će se nastaviti tokom juna, a svi učesnici se nadaju da će kandidat za ovu poziciju biti izabran konsenzusom u narednim danima, s ciljem primopredaje dužnosti do 30. juna", poručio je on. Naveo je i da će izabrani kandidat podržavati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i pružati pomoć vlastima BiH u provedbi reformi, odnosno programa "5+2" koji obavezuje vlasti BiH da riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. "Nadam se da ću u narednim sedmica predati dužnost novoimenovanom visokom predstavniku za BiH", poručio je Schimdt. Za Bubonjića, izostanak konsenzusa "nije presedan, jer se i ranije dešavalo da visoki predstavnici ne budu izabrani jednoglasno". Ono što smatra simptomatičnim je da situacija oko izbora Schmidtovog nasljednika ukazuje na "dublje podjele" među međunarodnim aktorima. "Ovaj put nije uspostavljen ni minimalni konsenzus, ide se u drugi krug, što pokazuje da je podjela sada izraženija. Jasno je da postoje nesuglasice između zemalja članica EU i SAD. Ovo je produžena borba za interese između nove američke administracije i Evropske unije koja se reflektuje na Bosnu i Hercegovinu", naveo je. Bubonjić upozorava da takva situacija otvara prostor i za brojne spekulacije o budućnosti Kancelarije visokog predstavnika (OHR), uključujući mogućnost imenovanja novog predstavnika sa vremenski ograničenim mandatom ili čak gašenja ili transformacije te institucije. Govoreći o mogućem pravcu djelovanja novog visokog predstavnika, Bubonjić smatra da će to zavisi od toga "čija snaga prevagne u PIC-u". "Moglo bi doći do određenog odmaka od ranije prakse snažnog intervencionizma, miješanja u unutrašenje poslove, posebno ako bude izabran kandidat blizak sadašnjoj američkoj administraciji", rekao je Bubonjić. "Vidjeli smo i po posljednjoj izjavi američkog sekretara Marka Rubia na saslušanju u Kongresu, koji je rekao da je cilj sigurnost zemlje, da se neće podržavati secesija, da im 'ne trebaju nikakvi neredi tamo', što pokazuje da je želja da američki interes ostaje snažan, naročito kroz ekonoski angažman", istakao je on. Podsjetio je na projekat Južne interkonekcije, te mogućnost uključivanja i američkih investicija u infrastrukturne i druge projekte u Bosni i Hercegovini, zbog čega je SAD prioritet "stabilnost zemlje". "Vidjeli smo da se, pored južne gasne interkonekcije, spominje i kriptoberza u Brčkom, kao i najave o novom američkom ambasadoru u Bosni i Hercegovini koji ima veze s namjenskom industrijom. To pokazuje da Amerikanci sve intenzivnije ulaze s finansijskim i investitorskim kapacitetima. Gdje god ulaze, ne odgovara im nestabilna situacija", istakao je Bubonjić. S druge strane, Evropska unija, prema njegovim riječima, nastoji osigurati političko i normativno objedinjavanje prostora Zapadnog Balkana. "Evropa je svjesna da je Bosna i Hercegovina dio njenog prostora i da je zapadni Balkan svojevrsni 'meki trbuh' podložan spoljnim uticajima, bilo kineskim, ruskim ili sve izraženijim američkim investitorskim interesima. Upravo zato EU nastoji da taj prostor zaokruži, ne samo kroz norme i pravila, već i u smislu kontrole nad političkim i ekonomskim interesima u regionu", zaključio je Bubonjić. Ističe da, čija god "struja prevagne", postoji jedan bitan zajednički interes svih strana, a to je osiguranje mira i bezbjednosti u Bosni i Hercegovini.

Vijeće za provedbu mira u Bosni i Hercegovini (PIC) nije postiglo saglasnost o izboru novog visokog predstavnika u BiH, na sjednici u Sarajevu, 4. juna. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u video obraćanju je rekao kako je postignut opšti konsenzus o važnosti Kancelarije visokog predstavnika u BiH. "Ove konsultacije će se nastaviti tokom juna, a svi učesnici se nadaju da će kandidat za ovu poziciju biti izabran konsenzusom u narednim danima, s ciljem primopredaje dužnosti do 30. juna", poručio je on. Kako je rekao, izabrani kandidat će podržavati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i pružati pomoć vlastima BiH u provedbi reformi, odnosno programa "5+2" koji obavezuje vlasti BiH da riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. "Nadam se da ću u narednim sedmica predati dužnost novoimenovanom visokom predstavniku za BiH", poručio je Schimdt. Schmidt je u aprilu najavio povlačenje s funkcije koju je obavljao pet godina, ali tek nakon što se izabere njegov nasljednik "zbog potrebe očuvanja institucionalnog kontinuiteta" uoči općih izbora u BiH koji su zakazani za oktobar. Ko su kandidati za novog visokog predstavnika?Među najčešće spominjanim kandidatima za visokog predstavnika je Antonio Zanardi Landi, 76-godišnji talijanski diplomat koji je bio ambasador Italije u Rusiji, te Srbiji i Crnoj Gori. Njegovo imenovanje podržava SAD. Istovremeno, među kandidatima za ovu poziciju je i Rene Troccaz, aktuelni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji ima podršku Francuske i drugih zemalja. Velika Britanija, Francuska i Njemačka žele zadržati i postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare. Koja je funkcija visokog predstavnika u BiH?Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u Bosni i Hercegovini je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji se naziva Daytonski mirovni sporazum, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom Daytonu i potpisanim 14. decembra 1995. u Parizu, tačnije Aneksom 10 sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma. OHR ima ovlasti za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja. Od jula 2020. godine, u OHR-u radi 13 stranih državljana, od kojih su četiri diplomate koje su postavile vlade njihovih zemalja, te 76 članova domaćeg osoblja. Svih osam dosadašnjih visokih predstavnika u BiH bili su evropske diplomate, a svi od dosadašnjih 12 prvih zamjenika bili su američke diplomate. Sredstva za finansiranje OHR-a dodjeljuje Vijeće za provedbu mira (PIC). Šta je PIC?U vremenu između parafiranja Daytonskoga mirovnog sporazuma 21. novembra 1995. i njegovog potpisivanja u Parizu 14. decembra 1995., u Londonu je 8. i 9. decembra 1995. održana Konferencija o provedbi mira na kojoj je uspostavljeno Vijeće za provedbu mira u BiH. Ono se sastoji od 55 država, uključujući između ostalih SAD, Rusiju, Ukrajinu, Saudijsku Arabiju, Maroko ili Albaniju, te različitih međunarodnih organizacija poput Međunarodnoga monetarnog fonda (IMF), Vijeća Evrope, Međunarodnoga odbora Crvenog križa ili 31. decembra 2017. zatvorenoga Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Londonska konferencija, također, je uspostavila Upravni odbor PIC-a koji radi pod predsjedanjem visokog predstavnika, koji je tada definisan kao "izvršna ruka" PIC-a. U radu PIC-a učestvuju SAD, EU, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Japan i Kanada, Turska koja predstavlje zemlje Organizacije islamske konferencije (OIC), uz još nekoliko evropskih zemalja. Rusija je suspendovala članstvo u PIC-u 2022. godine i traži zatvaranje OHR-a, kao i Kina, te politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska i dijelom iz Federacije BiH. Čelnik OHR-a ne može donositi odluke ako se s time ne slažu zemlje članice Upravnog odbora PIC-a. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) imenuje novog visokog predstavnika, a potom ga potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) izjavio je da proširenje NATO-a kako bi Kosovo postalo član trenutno nije u prvom planu saveznika, ali da to ne znači da se to nikada neće desiti. Rubio je tokom saslušanja u odboru Predstavničkog doma za spoljnu politiku rekao i da SAD podržavaju Italijana za novog visokog predstavnika u BiH, navodeći da smatraju da bi on "dobro obavio posao i pomogao da se unese stabilnost na tu funkciju". Državni sekretar je odgovarao na pitanja predsednika pododbora za Evropu u Predstavničkom domu Kita Selfa (Keith Self) koji je nedavno boravio u BiH, Srbiji i na Kosovu i koji je na saslušanju ocenio da je situacija na Zapadnom Balkanu "izuzetno krhka". Self je rekao da između Srbije i Kosova postoji "nerešiv problem" i tražio od Rubija da podrži članstvo Kosova u NATO u razgovorima s četiri članice alijanse koje ne priznaju nezavisnost Kosova i time blokiraju njegovo članstvo u zapadnom vojnom savezu. Rubio je rekao da je na osnovu njegovih sastanaka s ministrima spoljnih poslova članica alijanse, NATO "fokusiran na neka druga pitanja" da "proširenje, posebnu u slučaju Kosova, ali i drugih, nije u prvom planu agendi tih zemlja, ali da to ne znači da se to neće nikada desiti". "To nije imalo značajno mesto u nedavnim razgovorima s našim NATO saveznicima", rekao je Rubio. Članstvo u NATO-u je jedan od ciljeva Kosova od proglašenja nezavisnosti 2008. godine. Self je s dvojicom kolega u Kongresu Ričijem Toresom (Ritchie Torres) i Majkom Lolerom (Mike Lawler) podneo rezoluciju Predstavničkom domu kojom se podržava članstvo Kosova u NATO-u. U toj rezoluciji tvrde da je prisustvo Kosova u alijansi neophodno za zaštitu nacionalnih bezbednosnih interesa SAD u jugoistočnoj Evropi. 'Gospodin iz Italije' za BiHNa pitanje Selfa za komentar o izboru novog visokog predstavnika u BiH posle ostavke Kristijana Šmita (Christian Schmidt), Rubio je rekao da SAD podržavaju "gospodina iz Italije", ne navodeći njegovo ime. Italijan Antonio Zanardi Landi se spominje kao kandidat koji ima podršku SAD, dok evropske zemlje imaju svoje kandidate. "Mimo toga, ostajemo angažovani na ovoj temi, kao što ste i istakli, a to smo činili i privatno. Poslednje što želimo da vidimo jeste bilo kakva vrsta konflikta tamo, bilo kakva podela, razgraničenje ili stvari te prirode koje bi izazvale dalji sukob", rekao je Rubio. U Sarajevu je u sredu počela sednica Saveta za sprovođenje mira (PIC) na kojoj se očekuje rasprava o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, kao i određivanje njegovog budućeg mandata. Pored Zanardija, među kandidatima su specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan Rene Trokaz (Troccaz), kao i sadašnji i bivši britanski izaslanici za Zapadni Balkan Karen Pirs (Pierce) i Stjuart Pič (Stuart Peach). Ako dogovor ne bude postignut, dosadašnji visoki predstavnik Šmit ostaje na dužnosti do daljnjeg, kako je i sam najavio podnoseći ostavku. Visoki predstavnik, kojeg imenuje PIC, ima mandat nadzora nad civilnim sprovođenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine zaustavljen rat i kojem su date tzv. Bonska ovlašćena koja uključuju mogućnost nametanja odluka i zakona i smenjivanja zvaničnika u BiH.

Spoljnopolitički komitet Evropskog parlamenta (AFET) usvojio je u sredu godišnji izveštaj o Bosni i Hercegovini, u kojem se navodi da svaka buduća tranzicija u vezi sa Kancelarijom visokog predstavnika mora u potpunosti poštovati ustavni poredak, suverenitet i teritorijalni integritet zemlje. Amandmanima je dodat stav kojim se izražava žaljenje zbog nedavne ostavke visokog predstavnika Kristijana Šmita, uz ponovno iskazivanje podrške Kancelariji visokog predstavnika (OHR) i misiji EUFOR Althea, prepoznajući njihovu kontinuiranu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti. Usvojenim dokumentom evropski poslanici odbacuju narative koji podstiču etničke tenzije, promovišu istorijski revizionizam, negiraju genocid ili veličaju ratne zločince. Izražava se žaljenje zbog višegodišnjih političkih podela, govora mržnje, negiranja genocida, veličanja ratnih zločinaca, secesionističkih nastojanja i podrivanja državnih institucija, uz upozorenje da takvi trendovi potkopavaju poverenje građana, ubrzavaju odliv stanovništva i dodatno paralizuju zemlju. U dokumentu se osuđuje kontinuirana saradnja vlasti Republike Srpske sa ruskim zvaničnicima i subjektima pod sankcijama, uz ocenu da ona predstavlja rizik za bezbednost i stabilnost Bosne i Hercegovine. Poslanici Evropskog parlamenta takođe izražavaju zabrinutost zbog stranog mešanja i kampanja dezinformisanja, posebno iz Rusije i Srbije, kao i zbog rasta uticaja drugih spoljnih aktera. Pozdravlja se reformska agenda Bosne i Hercegovine i poziva na njenu brzu primenu. Ističe se da AFET ponavlja podršku evropskom putu Bosne i Hercegovine i poziva na ubrzanje reformi, jačanje demokratskih institucija i veću političku odgovornost. U dokumentu se potvrđuje podrška pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji na osnovu jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje. Evropski poslanici pozivaju na reforme usmerene na jačanje demokratskih institucija, očuvanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i na garantovanje osnovnih prava svim građanima. Autor izveštaja i izvestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, Ondrej Kolar, naglasio je da se članstvo u Evropskoj uniji ne može uzimati zdravo za gotovo. "Rado bismo primili Bosnu i Hercegovinu u Evropsku uniju, ali njeni napori su često oslabljeni izgovorima ili ograničenom sposobnošću postizanja dogovora čak i unutar sopstvenih granica. Istovremeno, i sama Evropska unija mora hitno razmotriti da li je došlo vreme za model postepenog članstva za zemlje koje iskreno teže ispunjavanju kriterijuma", rekao je Kolar. Usvojenim izveštajem politički lideri Bosne i Hercegovine pozivaju se da obnove svoju posvećenost članstvu u Evropskoj uniji i bez odlaganja sprovedu dugo očekivane reforme. Naglašava se da proces evropskih integracija treba da doprinese političkoj koheziji, a ne produbljivanju postojećih podela. Posebno se poziva na prekid opstrukcija, politički motivisanih veta i zapaljive retorike koja usporava napredak zemlje. U tom kontekstu, Savet ministara Bosne i Hercegovine poziva se da imenuje glavnog pregovarača za pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Nakon glasanja u AFET-u, dokument će tokom leta biti upućen na plenarnu sednicu Evropskog parlamenta, gde će biti usvojen u formi rezolucije Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini.

Vijeće za provedbu mira (PIC) započelo je 3. juna sjednicu u Sarajevu na kojoj se očekuje rasprava o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, te određivanje njegovog budućeg mandata. U diplomatskim i političkim krugovima spominju se imena više potencijalnih kandidata iz Evrope odakle je birano svih osam prethodnih šefova Ureda visokog predstavnika (OHR). Među njima je talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi, za kojeg se navodi da uživa i podršku Sjedinjenih Američkih Država. Druge evropske zemlje imaju svoje kandidate, među kojima su trenutni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan Rene Troccaz, te Karen Pierce i Stuart Peach, sadašnji i bivši britanski izaslanici za Zapadni Balkan. Sjedinjene Američke Države, također, saopćile su da imaju svog kandidata, ako evropske zemlje ne dođu do zajedničkog imena. Ukoliko dogovor ne bude postignut, dosadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt ostaje na dužnosti do daljnjeg, kako je i sam najavio podnoseći ostavku. Visoki predstavnik, kojeg imenuje PIC, ima mandat nadzora nad civilnom provedbom Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine zaustavljen rat i kojem su dane tzv. Bonske ovlasti koje uključuju mogućnost nametanja odluka i zakona i smjenjivanja dužnosnika u BiH. Članice Vijeća za provedbu mira (PIC) su, osim za izbor, zadužene i da "daju političke smjernice" u radu visokog predstavnika u BiH i da financiraju OHR. Sjednici PIC-a prisustvuju ambasadori više od 15 zemalja članica ovog međunarodnog tijela. U BiH su uoči sjednice stigli francuski i njemački ministri za Evropu Benjamin Haddad i Gunther Krichbaum, kao i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Daniel Lawton koji su se susreli s najvišim dužnosnicima u BiH. Iako konačna odluka ne mora biti jednoglasna, traži se široka politička podrška među ključnim državama i međunarodnim organizacijama koje učestvuju u radu PIC-a. Među njima su SAD, EU, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Japan i Kanada, Turska koja predstavlje zemlje Organizacije islamske konferencije (OIC), uz još nekoliko evropskih zemalja. Rusija je suspendirala članstvo u PIC-u 2022. godine i traži zatvaranje OHR-a, kao i Kina, te politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska i dijelom iz Federacije BiH. U posljednje dvije rasprave o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a SAD je tražio redefiniranje uloge Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, uključujući postupno smanjenje njegovih ovlasti. Tome se protive vodeće evropske zemlje, uključujući Britaniju, Njemačku i Francusku.