Rusija će braniti interese Republike Srpske i Dejtonski sporazum, poručio je zamjenik ministra inostranih poslova Ruske Federacije Aleksandar Gruško koji se u Banjaluci susreo sa zvaničnicima ovog bh. entiteta, 21. aprila. On je optužio zapadne zemlje, "naročito Berlin i London, da žele oduzeti Srbima ustavne nadležnosti i preuzmu kontrolu". "Sankcije ne mogu uticati na naše bilateralne odnose i mi ćemo ići u realizaciju naše saradnje kroz usaglašenu agendu", kazao je Gruško na konferenciji za novinare, kritizirajući i instituciju visokog predstavnika u BiH. Bosna i Hercegovina se pridružila sankcijama EU prema Rusiji, ali njihovom provođenju se protive predstavnici vlasti RS, predvođeni Miloradom Dodikom, predsjednikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Gruško je prvi ruski zvaničnik tog ranga koji dolazi u RS od početka ruske invazije na Ukrajinu. EU i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH nisu odgovorili na upite RSE za komentar najavljene posjete. Milorad Dodik je kazao kako "podržava rusku Specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, te da RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji". Rusija je napad na Ukrajinu počela 2022. godine, pod izgovorom da vodi "specijalnu vojnu operaciju", a ne rat protiv nezavisne susjedne zemlje, čiji je dio teritorije prisvojila. Dodik se osvrnuo i na pitanje države imovine. "Ukoliko se bude nametalo pitanje imovine, RS će morati donijeti vlastitu odluku o tome, a ona će biti da to ne prihvatamo i da smo spremni na samostalni razvoj", rekao je Dodik. Visoki predstavnik u BiH je 2006. godine iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo perspektivnu vojnu imovinu, kako bi se ona odmah mogla knjižiti na državu. Zakon o odbrani BiH predvidio je da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga. Predsjedništvo BiH, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz nekoliko odluka je utvrdilo raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga, te sastavilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Kasnije je taj broj smanjen na 57. Posjete najviših zvaničnikaNajviši ruski zvaničnici rijetko posjećuju Banjaluku, najveći grad i administrativni centar RS. Obilasci su, uglavnom, na nivou gradova, poput posjete predstavnika Glavne uprave MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu, entitetskom MUP-u u novembru prošle godine. Banjaluku često posjećuju i predstavnici obrazovnog i zdravstvenog sektora Rusije, koji borave u banjalučkom Univerzitetu ili Univerzitetskom kliničkom centru. U posljednjih 10 godina, visoki ruski zvaničnici su tri puta dolazili u RS. Sergej Lavrov, šef diplomatije Rusije, posljednji put je u BiH boravio u decembru 2020. godine. Tada je bio u zvaničnoj posjeti Sarajevu, ali je posjetio i Istočno Sarajevo. Dvije godine ranije, Lavrov je nakon posjete Sarajevu boravio u Banjaluci i obišao mjesto izgradnje srpsko-ruskog hrama i kulturnog centra. Nekoliko mjeseci prije njega, u Banjaluci je bila Valentina Matvijenko, predsjednica ruskog Savjeta Federacije, gornjeg doma državnog parlamenta. Ona je tada izjavila da je ovaj entitet "bratska zemlja Rusije", te da je Moskva protiv proširenja NATO u Evropi.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije BiH se provode pretresi, u okviru kojih su obuhvaćene i službene prostorije ministra Rame Isaka, navodi se u saopštenju Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBIH u utorak, 21. aprila. "Naredbama je obuhvaćen pretres federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, službenih prostorija, kao i službenih računara koje koristi, uključujući i računare njegovih savjetnika i sekretara Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, te izuzimanje materijalne dokumentacije i mobilnog uređaja", navodi se u saoopštenju. Pretresi su dio istrage koja se vodi protiv šefa Federalne uprave policije (FUP) Vahidina Munjića, šefice kabineta premijera FBiH Arijane Huseinović-Ajanović, policijskog službenika Muhameda Ohranovića i direktora Policijske akademije BiH Ervina Mušinovića. Munjić, Huseinović-Ajanović, Ohranović i Mušinović sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, davanje i primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu utjecajem, te posredovanje ili pogodovanje pri zapošljavanju i napredovanjima na pozicijama. Munjić se, pored ostalog, tereti i da je kao direktor FUP-a otkrivao informacije iz krivičnih postupaka. Još u decembru prošle godine policija je pretresla kancelarije premijera Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Ministarstva prometa i komunikacija ovog entiteta u Mostaru, te jedan privatni stambeni objekt. Tada su privremeno oduzeti službeni laptopi i dokumentacija u cilju prikupljanja dodatnih dokaza za daljnji rad na predmetu "Munjić i drugi", saopštio je tada Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda Federacije BiH (POSKOK). "Predmet Munjić i dr. je u međuvremenu proširen na način da su mu pridružena još četiri predmeta formirana na osnovu krivičnih prijava protiv više lica, te se u okviru trenutnog stanja u predmetu vrše određene radnje i aktivnosti", navodi se u saopštenju Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH 21. aprila. Inače, pretresi u Ministarstvu unutrašnjih poslova FBiH se rade po naredbi Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, a uz nadzor postupajućeg federalnog tužioca Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH.

Novinari, aktivisti i branitelji ljudskih prava nastavljaju da se suočavaju s nepogodnom situacijom u Srbiji i Bosni i Hercegovini, dok u obe zemlje diskriminacija ostaje problem, ocenio je Amnesti internšnal (Amnesty International) u izveštaju o stanju ljudskih prava u svetu u 2026. Međunarodna organizacija za ljudska prava ocenila je da su se širom sveta tokom prošle godine proširile autoritativne prakse, kao i da su vlade koristile tehnologiju da omoguće i ojačaju takve prakse. Generalna sekretarka Amnesti internešnala Anjes Kalamar (Agnes Callamard) ocenila je da su u 2025. "napravljeni oštri zaokreti od međunarodnog poretka koji je zamišljen iz pepela Holokausta i potpunog uništenja svetskih ratova, i koji je građen sporo i bolno, mada nedovoljno, tokom proteklih 80 godina". Bosna i HercegovinaU BiH, navodi Amnesti, branioci ljudskih prava, aktivisti civilnog društva i nezavisni novinari, posebno u RS, često su bili izloženi verbalnim pretnjama, zlostavljanju na internetu i van interneta, kao i agresivnim i kontinuiranim kampanjama blaćenja, uključujući i od visokih javnih zvaničnika. Amnesti ističe da je u martu Narodna Skupština RS usvojila Zakon o posebnom registru i javnosti rada nevladinih organizacija, kojim se od neprofitnih organizacija zahtevalo da se upišu u poseban registar, što ih je izložilo povećanom pravnom nadzoru i potencijalno ih klasifikovao kao "agente stranog uticaja". Entitetska skupština je takođe usvojila izmene Krivičnog zakona RS, uvodeći novo krivično delo "nepoštovanja ili nesprovođenja odluka institucija i organa" RS, za šta grupe civilnog društva ukazuju da predstavlja veliku pretnju slobodi izražavanja, navodi Amnesti dodajući da je Ustavni sud BiH poništio oba zakona kao neustavna. Romi i "nekonstitutivni" narodi nastavili su da doživljavaju diskriminaciju u BiH, ističe Amnesti. U septembru je delegacija Saveta Evrope posetila BiH kako bi razgovarala o izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, koji je utvrdio da su aranžmani za raspodelu vlasti u zemlji diskriminatorni, pošto je ljudima koji se nisu identifikovali kao pripadnici nekog od "konstitutivnih naroda" – Bošnjaka, Hrvata ili Srba – i dalje uskraćena adekvatna politička zastupljenost. Pored toga, u aprilu 2025. su vlasti i grupe civilnog društva započele konsultacije o Akcionom planu za socijalno uključivanje Roma 2026-2030, ali do kraja godine nije postignut konkretan napredak. Po pitanju diskriminacije, Amnesti ističe da je Skupština RS usvojila izmene Krivičnog zakona RS kojima se uklanja termin "rodni identitet" kao zaštićena karakteristika iz članova koji kriminalizuju zločine iz mržnje i govor mržnje, posle čega su grupe civilnog društva upozorile da će erodirati postojeću zakonsku zaštitu. Amnesti navodi da je Federacija Bosne i Hercegovine usvojila zakone koji priznaju femicid i pooštravaju kazne za počinioce porodičnog nasilja, ali da je pravna zaštita žrtava i dalje nedosledna širom zemlje, dok organizacije za prava žena upozoravaju da sveobuhvatna implementacija zahteva dodatnu edukaciju i obuku službenika za sprovođenje zakona. KosovoRodno zasnovano nasilje, rasistički uzvici, napadi na novinare i nedostatak zakona o građanskoj zajednici osoba istog pola ocenjeni su Amnestijevom izveštaju kao zastoji za Kosovo. Što se tiče rodno zasnovanog nasilja na Kosovu, Amnesti ukazuje na izveštaj Evropske komisije objavljen u novembru, u kojem se navodi da je rodno zasnovano nasilje na visokom nivou, posebno nasilje u porodici, kao i da napori da se podigne svest o tom pitanju i da se reše zastoji u pogledu institucionalne i pravne zaštite žena, nisu bili dovoljni za efikasnu borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. U odeljku o pravima žena i diskriminaciji Amensti pominje odluku Vrhovnog suda Kosova da zadrži na snazi administrativno uputstvo iz 2014. kojim se zabranjuje verska odeća u školama, što prema toj organizaciji, "ograničava pristup obrazovanju devojčicama koje nose maramu". Po pitanju medija, Amnesti navodi da je Udruženje novinara Kosova do novembra 2025. izvestilo o 63 slučaja pretnji i napada na novinare. Kao pozitivan pomak na Kosovu, Amnesti ukazuje na odluku Ustavnog suda iz maja 2025. kojom je ukinut zakon o proširenju ovlašćenja Nezavisne komisije za medije, koji su takođe osudile organizacije civilnog društva. U izveštaju se navodi da tokom političke krize nije bilo napretka u usvajanju zakona koji bi omogućio registraciju građanskih zajednica između osoba istog pola, kao i da za pripadnike LGBT još nije otvoreno specijalizovano sklonište, gde bi boravili članovi zajednice koji se suočavaju sa nasiljem. Amnesti navodi i da je Vlada Kosova pristala da prihvati zahteve za kompenzaciju žrtvama bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) koji su proglašeni krivim pred Specijalizovanim većima u Hagu. SrbijaU Srbiji, kako navodi međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava, demonstranti, novinari i organizacije civilnog društva nastavili su da se suočavaju sa zastrašivanjem, uznemiravanjem i nezakonitim nadzorom dok su vlasti pokušavale da obuzdaju široko rasprostranjeno nezadovoljstvo. S druge strane, diskriminacija ostaje značajan problem koji u Srbiji pogađa žene i devojčice, Rome, LGBTI osobe i osobe s invaliditetom. Amnesti internešnal ističe da je Vlada Srbije pojačala transfer oružja Izraelu, dok su gonjenje ratnih zločina i regionalna pravosudna saradnja gurnuti u stranu. Dok su zemlju potresale demonstracije na kojima su traženi vanredni izbori i odgovornost vlasti predsednika Aleksandra Vučića posle pogibije 16 ljudi u urušavanju nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu krajem 2024, demonstranti su bili izloženi prekomernoj upotrebi sile u više slučajeva širom zemlje, a policija je reagovala na uglavnom mirne demonstracije. Posmatrači ljudskih prava i novinari zabeležili su slučajeve zastrašivanja, batinanja i zlostavljanja od strane policije u civilu i uniformisanih policajaca, ukazuje Amnesti i navodi da su student demonstrante takođe nasilno napadale pristalice vladajuće Srpske napredne stranke, čije je postupke Vučić kasnije odobrio i pomilovao. Amnesti podvlači i da je u martu 2025. policija upotrebila nešto je izgledalo kao zvučno oružje – poznato i kao akustični uređaj – protiv demonstranata u Beogradu, izazvavši stampedo. Neki demonstranti su prijavili dugoročne posledice oružja, uključujući probleme sa sluhom, mučninu i vrtoglavicu. Krajem aprila, Evropski sud za ljudska prava izdao je privremenu meru kojom se navodi da vlada mora sprečiti upotrebu zvučnog oružja ili sličnih uređaja za kontrolu mase. U izveštaju Amnestija se takođe navodi da je policija proizvoljno pritvorila stotine demonstranata, a da su desetine bile izložene šamaranju i udaranju nogama dok su bili vezani, kao i da je nekim pritvorenicima prećeno silovanjem, nasiljem i smrću. Novinari su bili mete dok su izveštavali o protestima i drugim pitanjima od javnog interesa, sa preko 160 slučajeva zastrašivanja i napada zabeleženih do sredine godine. Povodom slobode udruživanja Amnesti ukazuje da je Evropska komisija izvestila da visoki zvaničnici i tabloidi naklonjeni Vladi intenziviraju verbalne napade i kampanje blaćenja protiv organizacija civilnog društva i aktivista koji se zalažu za vladavinu prava, što je uključivalo otkrivanje ličnih podataka. Vlasti Srbije su takođe nastavile nezakonitu upotrebu špijunskog softvera i drugih invazivnih digitalnih forenzičkih alata protiv aktivista i novinara. Po pitanju diskriminacije, Amensti navodi da je Visoki komesar UN za ljudska prava izrazio zabrinutost zbog porasta govora mržnje usmerenog na žene, Rome i druge zajednice, kao i na LGBTI osobe i novinare. U septembru je nezavisna Grupa stručnjaka Saveta Evrope za akciju protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja (GREVIO) izvestila o kontinuiranoj rasprostranjenoj diskriminaciji žena i devojčica u vezi s porođajem, majčinstvom i brigom o deci. Romske zajednice se i dalje, kako navodi Amnesti, suočavaju s visokim stopama siromaštva, isključenosti i ograničenim pristupom zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, zapošljavanju i drugim osnovnim uslugama. Amnesti ističe i da je Vlada Srbije blokirala efikasnu pravosudnu saradnju s drugim zemljama u regionu, kao i da nije ispunila svoju obavezu da promoviše odgovornost za ratne zločine u regionu. Takođe, Amnesti je naveo da je Srbija među zemljama koje su nastavile transfer naoružanja u Izrael uprkos pozivu stručnjaka EU da se to odmah prekine. Srbija je, kako se navodi, izvezla municiju u Izrael u vrednosti od više od 55 miliona evra, kršeći svoje obaveze prema Sporazumu o trgovini oružjem i međunarodnom humanitarnom pravu. Srbija je takođe odbila zahteve za pristup informacijama od javnog značaja o detaljima transfera između dve zemlje. 'Predatorski poredak'Generalna sekretarka Amnestija je u izveštaju ukazala da je u proteklih 80 godina je do dubokih transformacija sveta na bolje, kroz ostvarivanje veće pravde, rešavanju neravnoteže moći između država, priznavanja i zaštite prava autohtonih naroda, žena, LGBT osoba, i utvrđivanjem univerzalnih obaveza o suštinskoj jednakosti, seksualnim i reproduktivnim pravima i radnim pravima, ali da je takav poredak sada ugrožen zbog predatorskih praksi. Kalamar je kririkovala lidere kao što su predsednik SAD Donald Tramp (Trump), predsednik Rusije Vladimir Putin ili premijer Izraela Benjamin Netanjahu, navodeći su oni, među mnogim drugim, "sprovodili svoja osvajanja za ekonomsku i političku dominaciju kroz uništavanje, suzbijanje i nasilje u masovnim razmerama". "Nakon što su paralisali Savet bezbednosti UN kroz beskrupuloznu zloupotrebu prava veta, predatori sada tvrde da mehanizmi mira i bezbednosti ne funkcionišu i nastoje da ih zamene sebičnim alternativama", navela je Kalamar. "Predatorski svetski poredak odbacuje rasnu i rodnu pravdu, ismeva prava žena, proglašava civilno društvo zajedničkim neprijateljem i odbacuje međunarodnu solidarnost", istakla je generalna sekretarka Amnesti internešnala. Ona navodi da "predatorski svetski poredak" usmerava neviđeno povećanje vojnih investicija, omogućava ilegalni transfer oružja i nameće velika smanjenja budžeta za međunarodnu pomoć, rizikujući milione smrtnih slučajeva koji su se mogli izbeći i desetkujući hiljade organizacija koje rade za ljudska prava, seksualna i reproduktivna prava ili slobodu štampe. "Ovaj predatorski alternativni svetski poredak ućutkuje neslaganje i suzbija proteste, koristi dehumanizujuću retoriku i olakšava zločine iz mržnje i pretvaranje zakona u oružje", navela je Kalamar. Međutim, ističe ona, "izveštaji o smrti međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima su uveliko preuveličani". "Umrlice se objavljuju ne zato što je sistem neefektivan, neefikasan ili prespor, već zato što ne služi interesima politički i ekonomski moćnih i njihovih pomiritelja. Sada žele da verujemo da je sve to bila samo himera, prijatna fikcija koja je nadživela svoju svrhu"", istakla je Kalamar. Generalna sekretarka Amnesti internešanala je poručila da se toma mora pružiti otpor odbranom zaštitnih ograda i "ometanjem najgorih napada na poredak zasnovan na pravilima iz 1948. godine".

Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske, izjavio je da Republici Srpskoj "ne trebaju krediti Evropske unije", komentarišući najavu evropske komesarke za proširenje Marte Kos koja je potvrdila da Zapadni Balkan rizikuje do juna da izgubi više stotina miliona eura zbog nedovoljne primjene reformskog procesa predviđenog Planom rasta. Mogući gubici za Bosnu i Hercegovinu u slučaju da se ne preduzmu sve reforme su 373,9 miliona eura. "Nećemo podržati ništa gdje postoji centralizacija. Ta sredstva Plana rasta su donacija, a u značajnom dijelu su krediti, njihovi krediti nam ne trebaju", kazao je Dodik nakon sastanka sa liderom Hrvatske demokratske zajednice Draganom Čovićem u Banjaluci, 21. aprila. Za razliku od Dodika, Čović je rekao kako je "šteta propustiti bilo kakva sredstva iz Evropske unije". "Treba biti evropski put. Trebaju svi prioritetni projekti prema EU biti ispunjeni", kazao je Čović. Plan rasta je paket EU za region od šest milijardi eura. Ima za cilj da, između ostalog, udvostruči ekonomije u ovim zemljama u narednih deset godina. BiH je nacrt reformske agende usvojila i poslala 30. septembra prošle godine u Brisel, godinu iza Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije. Prije toga je Evropska komisija za 108,5 miliona eura umanjila fond za BiH, vrijedan oko milijardu eura, te zaprijetila novim smanjenjem za deset posto. U izradu plana reformi koji još čeka odobrenje iz Brisela bile su uključena tri nivoa vlasti – državna, entitetske i deset kantonalnih – i 22 predstavnika su imala 772 primjedbe koje je Vijeće ministara BiH na kraju bez konsultacija s njima prihvatilo ili odbacilo. Koje su bile teme sastanka Dodika i Čovića?Dodik je na konferenciji za novinare najavio i kako će do izbora i nakon opštih izbora u oktobru ove godine, SNSD i HDZ ostati politički partneri. Prema riječima Čovića, primarna tema sastanka je bila Južna interkonekcija, te budžet institucija BiH, kojeg ova država nije usvojila u ovoj godini i nalazi se na privremenom finansiranju. "Treba završtiti priču i o Južnoj interkonekciji. Nakon što je Vlada RS dala saglasnost na telefonskoj sjednici za ovaj projekat, vjerujem da će to učiniti i Vijeće ministara BiH", kazao je Čović. Južna plinska interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na otoku Krku, čime bi se omogućila diversifikacija izvora snabdijevanja plinom. Prošle sedmice je Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio izmjene i dopune zakona kojim se omogućava uključivanje američkog investitora u realizaciju projekta Južna interkonekcija. Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovanoj u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američke firme AAFS Infrastructure and Energy LLC. Izmjene zakona dolaze u trenutku kada se Federacija BiH suočava s pritiskom rokova koje je postavila Evropska unija u vezi s potpunom obustavom uvoza ruskog plina od januara 2028. godine. Prema obrazloženju Vlade Federacije BiH, osnovna trasa gasovoda ostaje nepromijenjena, ali su predviđeni dodatni odvojci, uključujući i novi krak prema Tuzli. Bosna i Hercegovina se trenutno snabdijeva isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jednim gasovodom od Zvornika do Sarajeva, izgrađenim prije oko četiri decenije. Istovremeno, u Banjaluci je 17. aprila potpisan ugovor o izgradnji gasovoda kroz Republiku Srpsku. Prethodno je Vlada tog bh. entiteta dala 1. aprila saglasnost da se za gradnju gasovoda kroz taj bosanskohercegovački entitet u budžetu obezbijedi nešto više od milijarde maraka (500 miliona eura). Radi se o novom gasovodu koji bi se trebao spojiti na gasni priključak Bosne i Hercegovine sa Srbijom kod Zvornika u BiH, a kroz koji trenutno stiže isključivo ruski gas. Evropska komisija je ranije, na upit Radija Slobodna Evropa, upozorila da planirani gasovod ne doprinosi smanjenju zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa, već bi je dodatno produbio, podsjećajući da EU od BiH očekuje usklađivanje s energetskim i vanjskopolitičkim ciljevima Unije. Kompanije koje će graditi gasovod su iz konzorcija koji predvodi Konvar iz Srbije, a u kome su još Jokić-invest iz Zvornika, Radis iz Istočnog Sarajeva, Zavod za zavarivanje iz Beograda i GasTeh iz Inđije.

OHR, Tužilaštvo BiH i Pravobranilaštvo uključeni su u slučaj izgradnje solarnih elektrana na sjeveru BiH. Sporno je državno poljoprivredno zemljište, koje je uprkos odlukama Ustavnog suda BiH, prepisano na gradsku upravu i prodato privatnom investitoru, što je izazvalo proteste.

Politička podrška bez jače ekonomske koristi, uz povremene kulturne veze. Tako bi se ukratko mogao opisati dosadašnji bilans odnosa ruskih zvaničnika prema Republici Srpskoj. Najnoviji gost iz Moskve je Aleksandar Gruško, zamjenik ministra spoljnih poslova zadužen za Evropu. Prema najavama iz kabineta predsjednika RS, on će 21. aprila razgovarati s entitetskim zvaničnicima, obići srpsko-ruski hram u izgradnji i učestvovati na forumu o geopolitičkim kretanjima u Evropi. Ova posjeta ima dodatnu težinu, jer je Gruško prvi ruski zvaničnik tog ranga koji dolazi u RS od početka ruske invazije na Ukrajinu. Tokom protekle decenije, dolasci ruskih zvaničnika u RS bili su sporadični, ali politički jasni. Iz Moskve su stizale poruke podrške rukovodstvu predvođenom Miloradu Dodiku, uz naglašavanje važnosti Dejtonskog mirovnog sporazuma i pozive na ukidanje Kancelarija visokog predstavnika. Ruski ciljevi u BiHBivši ambasador BiH u Rusiji, Enver Halilović, rekao je za Radio Slobodna Evropa da Moskva najavljenom posjetom "nastavlja sa radom na destabilizaciji političkog i sigurnosnog stanja u BiH". "To je nešto što je u kontinuitetu, to se radi na više načina, u više faza. To se radi ekonomski, finansijski, utjecajima na izbore. To je dio političke agende Ruske Federacije prema BiH, a u isto vrijeme to je i dio agende prema EU", ocijenio je bivši ambasador. On upozorava da ova posjeta nije ništa novo, već samo jedan događaj u nizu. "Bilo bi odlično kada bi ta ista delegacija došla u posjetu državi BiH, pa kazali da smo za te stavove, za BiH u EU, onda bi to bila dobronamjerna posjeta. Ovako je to, jedna politička diverzija na BiH", smatra Halilović. Dodaje da bi i EU trebalo da reaguje u ovoj situaciji. "Sad je očita stvar da je EU u jednoj ozbiljnoj krizi kao takva, tako da je dovoljno da makar vidi to na odgovarajući način, ako ne može ništa da uradi", rekao je on. Kazao je da je Vašington napravio pravi potez kada je natjerao Dodika da se odrekne svojih ranijih odluka, te da su mu zato ukinuli sankcije. Ipak, upozorava da je vraćanje sankcija i dalje mogućnost, jer nije mnogo promijenjeno u njegovom "odnosu i ponašanju političkom u BiH". Upozorava i da posjete jednoj etničkoj zajednici u BiH "podrška odnosu srbijanske politike prema BiH". "To je nešto što ne samo da jača separatizam koje uvode političke strukture Republike Srpske, nego da pojačava i utjecaj i daje opravdanje za utjecaj Srbije u istom pravcu na BiH", zaključuje Halilović. RSE je poslao upite Evropskoj uniji i Ambasadi Sjedinjenih Država u Sarajevu upite za komentar najavljene posjete. Do zaključenja teksta, odgovor nije stigao. Posjete najviših zvaničnikaNajviši ruski zvaničnici rijetko posjećuju Banjaluku, najveći grad i administrativni centar RS. Obilasci su, uglavnom, na nivou gradova, poput posjete predstavnika Glavne uprave MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu, entitetskom MUP-u u novembru prošle godine. Banjaluku često posjećuju i predstavnici obrazovnog i zdravstvenog sektora Rusije, koji borave u banjalučkom Univerzitetu ili Univerzitetskom kliničkom centru. U posljednjih 10 godina, visoki ruski zvaničnici su tri puta dolazili u RS. Sergej Lavrov, šef diplomatije Rusije, posljednji put je u BiH boravio u decembru 2020. godine. Tada je bio uz zvaničnoj posjeti Sarajevu, ali je posjetio i Istočno Sarajevo. Dvije godine ranije, Lavrov je nakon posjete Sarajevu boravio u Banjaluci i obišao mjesto izgradnje srpsko-ruskog hrama i kulturnog centra. "Vidimo privrženost Dodika Dejtonskom sporazumu, a jedno pitanje koje je odavno prezrelo je oslobođenje BiH od spoljne uprave kako bi sama odlučivala o svojoj budućnosti", rekao je Lavrov tada, između ostalog. Nekoliko mjeseci prije njega, u Banjaluci je bila Valentina Matvijenko, predsjednica ruskog Savjeta Federacije, gornjeg doma državnog parlamenta. Ona je tada izjavila da je ovaj entitet "bratska zemlja Rusije", te da je Moskva protiv proširenja NATO u Evropi. Češće posjete Rusiji, nego iz RusijeDok su visoki ruski zvaničnici relativno rijetki posjetioci u RS, u suprotnom smjeru su posjete mnogo redovnije. Milorad Dodik, u vrijeme dok je bio predsjednik RS, ali i ranije kao član Predsjedništva BiH, redovno se sastajao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Te posjete su postale znatno češće od februara 2022, i ruske invazije na Ukrajinu. Od napada, Dodik i Putin su se susreli ukupno devet puta, a svi sastanci su održani u Rusiji. Dodik je takođe najavio da će putovati u Rusiju povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom. Narodni poslanici iz RS su često odlazili u Rusiju, u sklopu parlamentarnih delegacija. Posljednja takva posjeta je bila sredinom oktobra, kada je delegacija Narodne skupštine RS predvođena predsjednikom Nenadom Stevandićem posjetila Zakonodavnu skupštinu Sankt Peterburga. Rusija i RS: Politika, nafta, gasRusko ekonomsko prisustvo u BiH je najistaknutije u naftnoj industriji. Rusko državno preduzeće Zarubežnjeft je vlasnik kompanije Optima grupa, u čijem vlasništvu posluje mreža pumpi Nestro, Rafinerija nafte u Brodu i Rafinerija ulja u Modriči. Vlasti RS, predvođene Dodikom koji je tada bio premijer, naftnu industriju su prodali Rusima 2007. godine za oko 120 miliona evra. RS planira i gasifikaciju 20-ak opština u ovom entitetu, pomoću ruskog gasa. Plan je da se od Šepka kod Zvornika na istočnoj granici BiH i Srbije, gdje u zemlju ulazi ruski gas, izgradi gasovod koji će ići sve do Novog Grada na sjeverozapadu BiH. Evropska komisija je ranije upozorila da taj gasovod ne doprinosi smanjenju ovisnosti BiH od ruskog gasa. Ruski rezultati u RS su skromni u oblasti robne razmjene. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH za 2024. godinu, Rusija je na 40. mjestu izvoznih destinacija za RS, dok su po uvozu u taj entitet na 18. mjestu. Što se tiče "meke" moći, ona je najizraženija kroz saradnju na vjerskom polju. U Banjaluci se od 2018. godine gradi srpsko-ruski hram i kulturni centar, koji se dijelom finansira iz budžeta RS. Računajući i sredstva planirana za ovu godinu, za njega je izdvojeno oko 9,5 miliona evra. Sredinom 2024. u Banjaluci, preko puta zgrade Vlade RS, otvorena je kancelarija Ambasade Rusije. U sklopu Narodne i univerzitetske biblioteke RS u Banjaluci od 2012. funkcioniše Kulturni centar fondacije "Ruski svijet", prvi tog tipa u BiH, čiji je cilj popularizacija ruskog jezika i kulture.

Entitet nema nadležnost da mijenja državne zakone. Tako za Radio Slobodna Evropa kaže bivša sutkinja Azra Miletić, koja je i sudila u predmetima po ovom krivičnom djelu, komentarišući najavu Vlade Republike Srpske da će pokrenuti inicijativu za izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Njima bi se, kako navode, ukinula odredba kojom se zabranjuje poricanje ratnih zločina, veličanje presuđenih ratnih zločinaca, te umanjivanje zločina genocida. Radi se o izmjenama koje je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlaštenja, nametnuo u julu 2021. godine. Njima je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji javno odobre, poreknu, grubo umanje ili pokušaju opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom. Miletić kaže da državni zakon poznaje ovo krivično djelo, bez obzira na teritoriju, ali i da ga kako svaki od entiteta ima u svojim krivičnim zakonima. "To što je ovo djelo minimizirano u zakonu u RS i dovedeno u ravan prekršaja, ili kršenja odredbi o javnom redu i miru, i dalje je zabranjeno raspirivanje nacionalne i vjerske mržnje. U državnom je zakonu Valentin Incko to pojačao i proširio. Dakle, šta god da RS uradi, Tužilaštvo BiH može da radi i nastaviće da radi, na prostoru oba entiteta", ocjenjuje Miletić za RSE. Genocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline. Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora. Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora. U Republici Srpskog decenijama traje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, uključujući i najveće političke figure u entitetu. Nastavak stare politike RSMurat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida smatra da je dobro ako je inicijativa Vlade RS rasprava u Parlamentu BiH, čime će se, kako smatra dodatno učvrstiti ove odredbe. "Ali, ako se radi o neprimjeni tog istog zakona, što smatram da je ovdje slučaj, to je samo nastavak politike koja je pokrivala ono što je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zagovarao, a to je da se neki zakoni ne mogu provoditi u tom entitetu", ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa. Bivši sudija Suda BiH i nekadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Branko Perić navodi da su inicijative o izmjenama u demokratskim sistemima dobrodošle, ako su dobronamjerne i ukoliko podstiču društveni dijalog. "Treba vidjeti šta je stvarna namjera Vlade RS. Mislim da najavu ove inicijative ne treba shvatati ozbiljno. Prije će biti da se radi o predizbornom marketingu. Ako su namjere nečasne i maliciozne, to dovoljno govori o inicijatorima. Za naše političare i politike, ništa novo", kaže Perić. Šta se navodi u inicijativi Vlade RS?Cilj izmjena zakona, kako su najavili iz RS, je "progon Srba koji su bili učesnici rata i inkriminacija verbalnog delikta". "Već duže vrijeme pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH dolaze u Boračku organizaciju, prate njene mejlove, kao i sve što je vezano za prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića", rekao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić novinarima nakon sjednice Vlade, 17. aprila. Planirano je i zakazivanje sjednice Narodne skupštine Srpske, te najavljeno predlaganje zaključaka kojim bi "zaštitili pripadnike srpskog naroda i Vojske Republike Srpske". Bivša sutkinja Azra Miletić, koja je sredinom 2022. godine bila u vijeću sudija koje su pravomoćno osudile četničku vojvodu Slavka Aleksića, te članove Ravnogorskog pokreta, Dušana Sladojevića i Ristu Lečića na po pet mjeseci zatvora za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline, kaže da namjera Krivičnog zakona BiH nije da se progone pripadnici Vojske RS. "Niko neće progoniti Srbe niti bivše pripadnike Vojske RS samo zato što su bili njeni pripadnici. Ako nećete da budete procesuirani nemojte javno veličati ratne zločine i zločince, ne oslikavajte murale Ratku Mladiću ili Karadžiću. Oni mogu lično da ih vole, ali javno to ne smiju manifestovati, po zakonu", kaže ona. Miletić smatra da s dolaskom novog tužioca i povećanjem prijava za ovo krivično djelo postoji strah, ali da namjera zakona nije ovo što tvrde vlasti u RS – da se progone pripadnici Vojske RS. Šta je do sada uradilo Tužilaštvo BiH?Pred Sudom BiH, krajem 2025. godine zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca pravosnažno je na tri i po godine zatvora presuđen Vojin Pavlović, predsjednik proruski orijentiranog Udruženja "Istočna alternativa Republike Srpske". Osuđen je, jer je u Bratuncu, gradu nekoliko kilometara udaljenom od Srebrenice, postavio transparent s likom Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske RS, osuđenog na doživotni zatvor za ratni zločin i genocid u Bosni i Hercegovini, na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". U presudi je i dio koji se odnosi da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici 2023. godine postavljajući plakate na kojima je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Istovremeno, desetine prijava koje su protiv onih koji negiraju zločine ili glorifikuju zločince podnesene u Tužilaštvu BiH su odbijene. Među njima je i neprovođenje istrage u vezi sa pločom na kojoj je ime Ratka Mladića, koja se nalazi u bh. entitetu Republika Srpska, stotinjak metara od ulaza u Sarajevo. Također, državno tužilaštvo donijelo je odluku o neprovođenju istrage za Mladićev mural na zgradi Narodne kuhinje u Banjoj Luci, a u obrazloženju je navedeno "da nije bilo moguće utvrditi da je oslikan njegov lik". Ni pripadnici SIPA-e ni postupajući tužilac nisu prepoznali Mladića. "To je sada uzelo maha, jer se u početku nije odmah tome pristupilo ozbiljnije. Bile su odluke o odbacivanju, ili oslobađajuće. Ali, mislim da ova mjera ima smisla, jer, kao što vidite, nakon pet mjeseci kazne, sada više nema javnog paradiranja po Višegradu, na primjer", tvrdi Miletić. Niti je ljudski niti civilizacijskiStanovnici Sarajeva i Banjaluke sa kojima je razgovarao RSE različito doživljavaju najavu inicijative Vlade RS. "Ne znam šta je to s ljudima. To nije vezano za jedan narod, već za cijelu populaciju, ko god s bilo koje strane negira je kažnjivo. To je planski, evo kao što vidite sada i veličanje ustaštva i četništva, u odnosnu na partizanski pokret. Da se smanji što više kažnjavanje, a minimizira zločin. Evo, u Srebrenici taman da su sve bili borci, ubiti osam hiljada ljudi je stravično i to da se veliča sada", kaže Sarajlija Ramiz. Njegova sugrađanka Ana podsjeća kako u svijetu jačaju snage koje preferiraju desničarske ideje, pa tako i u BiH, te da nije čudan odnos prema ratnim zločinima i kazni. "To nije ni ljudski nit' je civilizacijski. To je strašno, neko da počini nešto, vrijeđa i bude nagrađen. Svuda, ne samo u RS nego i u Federaciji", ocjenjuje ona. "Vlasti treba da odluče i da donose zakone i regulative, da nam stranci ne nameću svoje mišljenje, svoje ideje koje nisu povoljne po naš narod i slažem se da se krene s tom inicijativom", kaže za RSE Nikola iz Banjaluke. U procjenu političara vjeruje još jedan njegov sugrađanin. "Sve treba ukinuti i sve to odraditi. Šta su ti svjetski mangupi uradili, osim što su zavadili tri naroda, tri naroda ratovala? I dan danas to rade", naveo je stanovnik Banjaluke. Iz Vlade RS najavili su i organizovanje okruglog stola za 27. april čija će tema biti postupanje Suda i Tužilaštva BiH prema predstavnicima Republike Srpske i srpskog naroda.

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić posetio je 20. aprila haškog osuđenika Ratka Mladića i zatražio od Rezidualnog mehanizma da se bivši komandant Vojske Republike Srpske leči na slobodi. Mladić služi doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovečnosti počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini. U izjavi za medije nakon posete Mladiću, Nenad Vujić je rekao da je Mladićevo zdravstveno stanje "ozbiljno" i da "zahteva ozbiljan tretman". "Obavestio sam sve u Hagu i tražimo puštanje na lečenje iz humanih razloga. Postoje svi uslovi za to, a mi ćemo kao država dati i dodatne garancije ako treba", rekao je Vujić. On je dodao da će u vezi sa ovim slučajem komunicirati i sa Ujedinjenim nacijama. Mladić je u novembru 2025. godine podneo zahtev za privremeno puštanje na slobodu kako bi prisustvovao ceremoniji u čast bliskog člana porodice koji je nedavno preminuo. Taj zahtev je predsednica Mehanizma za međunarodne krivične sudove (IRMCT), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila pod obrazloženjem da Mladić nije dokazao da je njegov zahtev opravdan. Prethodno je u junu 2025. Mladićeva odbrana tražila da njegovo privremeno ili prevremeno puštanje na slobodu na osnovu navodne terminalne dijagnoze i kratkog očekivanog životnog veka. Mehanizam je odbio taj zahtev pod obrazloženjem da on prima sveobuhvatnu zdravstvenu negu, što je jasno potkrepljeno medicinskim izveštajima. Ratko Mladić, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji maja 2011. i šest dana kasnije izručen je sudu u Hagu. Utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija u leto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine. U junu 2021. osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos potvrdila je da Zapadni Balkan rizikuje da do juna izgubi više stotina miliona evra zbog nedovoljne primene reformskog procesa predviđenog Planom rasta. "Prošle sedmice sam pisala vlastima u regionu da ubrzaju reforme, ili će njihovi građani biti na gubitku. Plan rasta je strogo zasnovan na učinku i vremenski ograničen. Trenutno je više od 700 miliona evra u opasnosti da bude trajno izgubljeno u regionu ako se reforme ne završe do juna 2026. ili decembra 2026. godine", izjavila je Marta Kos na Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta (AFET). Evropska komesarka za proširenje Marta Kos upozorila je pismeno šest država Zapadnog Balkana da rizikuju da do polovine ove godine kolektivno izgube preko 700 miliona evra iz Plana rasta Evropske unije zbog neispunjavanja reformi, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz pouzdanih izvora u Evropska komisija. Kako se nezvanično saznaje, Kos je ovo pismo poslala 17. aprila u sve prestonice regiona. Izvori RSE su potvrdili da je ovim pismom Kos zatražila od svih da ubrzaju reforme predviđene Planom rasta kako bi iskoristili puni potencijal ovog finansijskog paketa. Naime, finansijska sredstva iz Plana rasta su vremenski ograničena. Za svaki reformski korak precizno je predviđen krajnji rok primene i alocirana određena suma novca. Evropska komisija je predvidela i takozvani "grejs period" koji omogućava odlaganje primene na određeno vreme. Za korake koji je trebalo da budu izvršeni sredinom 2025. godine, krajnji rok ističe 30. juna ove godine, dok za korake koji je trebalo da budu ispunjeni krajem 2024. godine ovaj rok ističe tokom 2026. "Ukoliko se ne ispuni, partneri rizikuju da kolektivno izgube preko 700 miliona evra", potvrdio je za RSE jedan zvaničnik Evropske komisije. Inače, prva ili više sredstva iz Plana rasta dobilo je pet država regiona, izuzev Bosna i Hercegovina, koja je kasnila sa usvajanjem reformske agende. Kraj juna ove godine predstavlja trenutak kada svaka zemlja ulazi u takozvani trenutak trajnog gubitka ako ne ispuni ranije usaglašene reforme. Kako se saznaje iz izvora u Briselu, mogući gubici u slučaju da se ne preduzmu sve reforme po državama su sledeći: Albanija: 67,7 miliona evraBosna i Hercegovina: 373,9 miliona evraCrna Gora: 15,1 miliona evraKosovo: 68,8 miliona evraSeverna Makedonija: 49,2 miliona evraSrbija: između 108,7 i 135,9 miliona evraNa osnovu maksimalnog iznosa, ukupno se može izgubiti 710,6 miliona evra, što predstavlja 11,84 odsto ukupnog finansiranja iz Plana rasta. Plan rasta je najambiciozniji paketu EU za region od šest milijardi evra. Ima za cilj da, između ostalog, udvostruči ekonomije u ovim zemljama u narednih deset godina.

U Donjoj Gradini je obilježen Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina u koncentracionom logoru Jasenovac, uz prisustvo najviših zvaničnika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kao i Srbije. Obilježavanju prisustvuju predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, lider SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić, predsjednik Vlade Savo Minić, kao i drugi zvaničnici. Među zvanicama se nalazi i Yehud Kaploun, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za praćenje i borbu protiv antisemitizma. Na obilježavanju je i članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović koja se ranije sastala sa Kaplounom. "Hvala našem uvaženom gostu što je danas sa nama i što ćemo zajedno odati počast srpskim, jevrejskim, romskim i svim drugim žrtvama stradalim u logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini", napisala je ranije Cvijanović na platformi X. U obraćanju prisutnima specijalni izaslanik presjednika SAD Donalda Trampa za borbu protiv antisemitizma Jehud Kaplun koji je rekao da je “svaki zločin, zločin.” “Istina se ne može iskriviti,” rekao je napominjući da neki pokušavaju iskriviti ono što se desilo u Jasenovcu 1940-ih, ali i u Bosni i Hercegovini tokom devedesetih. Najavljena Kaplounova posjeta izazvala je političke reakcije u Bosni i Hercegovini, uključujući otvoreno pismo Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra Srebrenica, koji je upozorio da bi njegovo učešće na događaju organizovanom pod okriljem vlasti Republike Srpske moglo biti povezano s politikama koje negiraju genocid u Srebrenici. U obraćanju na komemoraciji predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je da su Jasenovac i Donja Gradina opomena čovječanstvu i dokaz do koje mjere zlo može da ide kada postane ideologija, a ideologija državna politika. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će svake sedmice održavati sastanak sa predstvnici Srbije i Republike Srpske dok ne naprave memorijalni centar u Donjoj Gradini. Počast žrtvama Jasenovca i svim žrtvama fašističkih režima u BiH tokom Drugog svjetskog rata odao je ranije i šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca. Soreka je na mreži X naveo da je dužnost da se nikada ne zaborave žrtve fašizma i da se svakodnevno radi zajedno na miru, jedinstvu i toleranciji, zarad bolje budućnosti. On je istakao da je Evropska unija nastala kao odgovor na odbacivanje užasa fašizma i kao odlučnost da se bori protiv mržnje, diskriminacije i podela. "Zločini koje su počinili ustaški režim i njihovi fašistički saveznici bili su užasni. Srbi, Jevreji i Romi, uključujući i malu decu, sistematski su istrebljivani na osnovu svoje etničke pripadnosti, dok su drugi brutalno ubijani zbog svojih političkih stavova, vere, seksualne orijentacije, invaliditeta ili jednostavno zato što su pomagali svojim progonjenim susedima", naveo je Soreka. Jasenovac, sjećanje s rizikomDan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH obilježava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi. Sistem logora smrti NDH obuhvatao je oko 80 logora, a Donja Gradina kao najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac formirana je avgusta 1941. godine i bio je aktivan do aprila 1945. godine, kada su logoraši organizovali proboj u pokušaju da se spase. Prema podacima spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima je život izgubilo 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo i 20.000 djece. Stratište Donja Gradina nalazi se u BiH s druge strane rijeke Save u odnosu na logor Jasenovac koji je na teritoriji Hrvatske.

Jedna utakmica, ali mnogo više od rezultata. Pobjeda reprezentacije Bosne i Hercegovine protiv Italije i plasman na Svjetsko prvenstvo u fudbalu nije ostalo samo na terenu već je otvorilo pitanje može li se isti "pobjednički mentalitet" prenijeti i na društvo. Na terenu, Zmajevi su slavili protiv velikih protivnika. Van terena, činilo se kao da je Bosna i Hercegovina, makar na kratko, postala bolja verzija same sebe. "Ovo nije samo rezultat", kaže književnik i fudbalski znalac Marko Tomaš. "Ovo je početak stvaranja pobjedničkog mentaliteta, odbijanje da se izgubi." Više od polovine igrača fudbalske reprezentacije odraslo je izvan Bosne i Hercegovine - u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj ili Sjedinjenim Američkim Državama. Ta činjenica, smatra Tomaš, ima jako mnogo uticaja. "Što su ta djeca rasla negdje drugo u kao razvijenijim sredinama, ali utoliko ima utjecaja što oni ne nose naše komplekse, ne nose naše traume," kaže Tomaš i pojašnjava dalje da su ti kompleksi i traume često bili presudni u raznim utakmicama bosanskih reprezentacija. "Ta naša istraumiranost, ne možemo mi. Mi smo već unaprijed izgubili baraž ako ga igramo, mi već unaprijed sebi bacamo sihire, da tako kažem, naprosto takav mentalitet. Oni toga nemaju, nemaju tu vrstu opterećenosti." Šta se promijenilo u reprezentaciji, ali i u načinu na koji mladi u BiH mogu prepoznati uspjeh kao nešto dostižno? Može li ovakav trenutak postati referentna tačka generaciji koja je odrasla bez osjećaja da se trud isplati? Sociolog Amer Osmić kaže da je fudbalska reprezentacija društvu donijela osjećaj mogućnosti. "To nije zapravo samo sportski rezultat, nego ako gledamo sa simboličke strane, zapravo ono što su donijeli je kapital koji pokazuje da uspjeh na neki način nije rezervisan samo za neka druga društva, neke druge države," pojašnjava Osmić. I on naglašava to da je većina reprezentativaca odrasla u razvijenim zapadnim zemljama. I oni donose, navodi, ne samo tehničko znanje, nego i radnu etiku, profesionalizam i kulturu odgovornosti. "U tom smislu ja ih vidim kao jednu vrstu mosta između dva svijeta, koji pokazuje da je zaista moguće zadržati onaj bosanski identitet, a istovremeno usvajati ili usvojiti, standarde koji očigledno vode kao uspjehu," zaključuje Osmić. Za Bosnu i Hercegovinu ovo definitivno nije samo sportski rezultat i uspjeh, nego prilično rijedak trenutak podizanja društvenog samopouzdanja i kolektivnog osjećaja pobjede. O tome kakav je efekat pobjeda nad Italijom imala na društvo pokazuju i brojke. U pobjedničkoj noći pretrage za Bosnu i Hercegovinu na Googleu su eksplodirale. Nekoliko dana kasnije, 6. aprila objavljena je informacija da su ulaznice za sve BiH utakmice na Mundijalu rasprodate. Cijene idu od nekoliko stotina do nekoliko hiljada dolara. Ono što je također važno naglasiti, dodaje Marko Tomaš u razgovoru za ZIP podcast jeste znanje, vještinu i autoritet koji ima selektor reprezentacije Sergej Barbarez, ali i drugi članovi stručnog tima. "Ja mislim da je ova momčad uspjela između ostalog, ne samo zbog onoga na terenu, nego i zato što su ekipa iz stručnog stožera postavili zid, oni su bili zid između tih mešetarenja po našem savezu, tih naših spletkarenja u našem nogometu, vječnih rasprava, svađa, svega." Šta stanovnici oba bosanskohercegovačka entiteta misle o utakmici i plasmanu reprezentacije Bosne i Hercegovine, po drugi put, na Svjetsko prvenstvo, slušajte u audio verziji podcasta pod nazivom "Kako su Zmajevi postali slika BiH kakvu bi svi voljeli vidjeti." Za književnika Marka Tomaša, dogodila se jedna lijepa priča. "Mislim da su oni postali ta neka slika, onoga kako bi ljudi voljeli, dobronamjerni ljudi, kako bi voljeli da Bosna i Hercegovina i izgleda i funkcionira." Cijeli video razgovor sa njim pogledajte na Youtubeu pod nazivom "Zmajevi su uradili ono što politika ne može." Svjetsko prvenstvo će se igrati od 11. juna do 19. jula u 16 gradova u SAD-u, Meksiku i Kanadi, a BiH je u grupi sa Kanadom, te Švicarskom i Katarom. O serijalu 'Zaviri ispod površine'Svakodnevnica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Sa kakvim se izazovima suočavamo? Šta ove sedmice pokušavamo bolje da razumijemo? Petkom u 12 sati slušajte ZIP - Zaviri ispod površine u kojima analiziramo i objašnjavamo društvene fenomene koji nas okružuju. Sve epizode možete potražiti ovdje. Preuzimite podcast na vaš uređaj i slušajte po svom tempu. Sa vama smo i kroz naše radijske emisije svakog vikenda. Detaljnije upute kako slušati ovaj i naše druge podcaste potražite ovdje.

Šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Luiđi Soreka (Luigi Soreca) odao je u petak u Donjoj Gradini počast žrtvama koncentracionog logora Jasenovac i svim žrtvama fašističkih režima u BiH tokom Drugog svetskog rata. Soreka je na mreži X naveo da je dužnost da se nikada ne zaborave žrtve fašizma i da se svakodnevno radi zajedno na miru, jedinstvu i toleranciji, zarad bolje budućnosti. On je istakao da je Evropska unija nastala kao odgovor na odbacivanje užasa fašizma i kao odlučnost da se bori protiv mržnje, diskriminacije i podela. "Zločini koje su počinili ustaški režim i njihovi fašistički saveznici bili su užasni. Srbi, Jevreji i Romi, uključujući i malu decu, sistematski su istrebljivani na osnovu svoje etničke pripadnosti, dok su drugi brutalno ubijani zbog svojih političkih stavova, vere, seksualne orijentacije, invaliditeta ili jednostavno zato što su pomagali svojim progonjenim susedima", naveo je Soreka. U Donjoj Gradini u nedelju se u organizaciji vlasti Republike Srpske obeležava Dan sećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH). Vlada Republike Srpske proglasila je 19. april Danom žalosti u tom entitetu povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine. Predsednik vladajuće partije u bh. Entitetu Republika Srpska, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Milorad Dodik najavio je da će za dva dana u Donjoj Gradini govor održati izaslanik predsednika SAD Donalda Trampa za borbu protiv antisemitizma Јehuda Kaplun. Tada bi u Donjoj Gradini trebalo da borave i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov. Dan sećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH obeležava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi. Sistem logora smrti NDH obuhvatao je oko 80 logora, a Donja Gradina kao najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac formirana je avgusta 1941. godine i bio je aktivan do aprila 1945. godine, kada su logoraši organizovali proboj u pokušaju da se spasu. Prema podacima spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima je život izgubilo 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo i 20.000 djece. Stratište Donja Gradina nalazi se u BiH s druge strane reke Save u odnosu na logor Jasenovac koji je na teritoriji Hrvatske.

Dio perspektivne vojne imovine Bosne i Hercegovine već je knjižen u vlasništvo entiteta Republika Srpska, naveli za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove (RUGIP) RS 17. aprila. Odgovor stiže samo nekoliko dana nakon što su iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i NATO za RSE naveli kako takva imovina treba da bude knjižena u vlasništvo države Bosne i Hercegovine, te da opstrukcije u njenom knjiženju predstavljaju ozbiljno kršenje ustavnog poretka i prepreku na evroatlantskom putu zemlje. Stav visokog predstavnika u BiH je i da se radi o "utvrđenoj pravnoj činjenici" da perspektivna vojna imovina, prema Ustavu BiH i zakonima pripada Bosni i Hercegovini. Povod za reakciju OHR a je izjava Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u bh. entitetu Republika Srpska koji godinama opstruše ovaj proces. Dodik je nedavno izjavio da "vojna imovina pripada entitetima", te da može biti samo "ustupljena na korištenje" Oružanim snagama BiH, te nakon prestanka korištenja "vraćena" Republici Srpskoj. Perspektivna vojna imovina podrazumijeva pokretnu i nepokretnu imovinu koju koriste Oružane snage Bosne i Hercegovine za izvršavanje svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti. Riječ je o oko 60 vojnih lokacija koje koriste Oružane snage BiH, kasarnama, skladištima, poligonima i aerodromima, čiji pravni status ni danas nije u potpunosti riješen. Od toga se oko trećine tih lokacija nalazi u Republici Srpskoj. Iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit RSE koliko je vojne imovine do danas knjiženo u vlasništvo države, te zašto taj proces još nije okončan. Šta tvrde u RS o vojnoj imovini?Iz RUGIP RS navode da je vojna imovina upisana na Republiku Srpsku u svim slučajevima gdje je uspostavljen katastar nepokretnosti. U slučajevima gdje taj katastar još nije formiran, imovina se vodi kroz katastar zemljišta, gdje je moguće evidentirati samo posjed, dok se vlasništvo formalno utvrđuje kroz zemljišne knjige. Proces formiranja katastra nepokretnosti u Republici Srpskoj podrazumijeva usklađivanje postojećih zemljišnih i katastarskih evidencija u jedinstven registar u kojem se prvi put na sistematski način uspostavlja pravno važeći upis prava svojine nad nepokretnostima. "U skladu sa Ustavom i materijalnim propisima Republike Srpske kojima je uređena oblast nepokretnosti, sve nepokretnosti u bivšoj društvenoj svojini na teritoriji Republike Srpske pripadaju nosiocima svojine javnog prava Republike Srpske", navodi se u odgovoru Uprave. Iz te institucije potvrđuju i da se Pravobranilaštvo BiH obraćalo zahtjevima za knjiženje perspektivne vojne imovine na BiH nadležnim područnim jedinicama Uprave u RS, te da su neki postupci i dalje u toku. Istovremeno, iz ove institucije navode da je jedan predmet pravosnažno okončan pred Okružnim sudom u Bijeljini i Vrhovnim sudom Republike Srpske, u kojem je odlučeno da vojna imovina ostaje u vlasništvu RS. Bez izvršenja i jedina presuda Ustavnog suda BiH o vojnoj imoviniIz RUGIP-a RS su potvrdili i da već gotovo deset godina nije izvršena presuda Suda BiH, kao i Ustavnog suda BiH, koje se odnose na vojnu lokaciju "Veliki Žep" kod Han Pijeska u sarajevskoj regiji. "Pravobranilaštvo BiH podnijelo je zahtjev za knjiženje perspektivne vojne imovine a na osnovu Presude Suda BiH. Postupak je još uvijek u toku, a odnosi se na zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. Presuda suda BiH nije provedena iz razloga što se istom traži upis prava svojine, a za parcele koje su predmet postupka na snazi je evidencija katastra zemljišta u koju se upisuje posjednik, zemljišna knjiga ne postoji, a katastar nepokretnosti nije osnovan za te parcele. Kao posjednik na predmetnim parcelama upisana je Republika Srpska", navodi se u odgovoru za RSE. Ustavni sud BiH je 2017. godine odbio apelaciju Pravobranilaštva Republike Srpske, čime je potvrđena ranija odluka Suda BiH da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži kao državna imovina Bosne i Hercegovine. Riječ je o presudi za koju se očekivalo da će otvoriti put i za knjiženje drugih vojnih lokacija u Republici Srpskoj, gdje su katastarski i sudski organi godinama odbijali upis perspektivne vojne imovine na državu, uprkos zahtjevima Pravobranilaštva BiH. Šta kažu zakoni?Visoki predstavnik u BIH je 2006. godine iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo perspektivnu vojnu imovinu, kako bi se ona odmah mogla knjižiti na državu. Zakon o odbrani BiH predvidio je da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga. Predsjedništvo BiH, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz nekoliko odluka je utvrdilo raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga, te sastavilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Kasnije je taj broj smanjen na 57. Skoro dvije decenije kasnije od početka tog procesa, Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju o radu Ministarstva odbrane BiH za 2024. godinu utvrdila je propuste kada je riječ o procesu knjiženja nepokretne perspektivne vojne imovine na državu. Zbog neriješenog pravnog statusa, kako se ističe u izvještaju, revizori su upozorili da "nepokretna perspektivna vojna imovina nije evidentirana u poslovnim knjigama", iako se aktivno koristi i održava. NATO je, još 2010. godine, postavio knjiženje vojne imovine kao jedan od ključnih uslova za dalji napredak BiH u članstvu u Alijansi.

Prag je 15.000 evra, a sve preko toga više nije donacija, već predmet istrage. Ovo se odnosi na instrukcije koje je usvojio Savjet ministara Bosne I Hercegovine, u kojima su posebno pod lupom neprofitne organizacije finansirane iz zemalja rizičnih u pogledu pranja novca, finansiranja terorizma i ratnih područja. Mjere su dio usklađivanja Bosne i Hercegovine s međunarodnim standardima u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, uključujući preporuke FATF i MONEYVAL, tijela Vijeća Evrope. U praćenje rada neprofitnih organizacija biće uključene sve policijske I finansijske institucije u BiH. Mjera je donesena kako BiH ne bi bila stavljena na MONEYVAL sivu listu , što bi kao posljedicu imalo otežan pristup međunarodnim finansijskim tržištima, stranim investicijama i kreditima međunarodnih organizacija. Koje države i regije su 'rizične'?U Instrukciji Savjeta ministara BiH se ne navode imena rizičnih država. Međutim, Radna grupa za finansijsko djelovanje (FATF), globalno tijelo koje postavlja međunarodne standarde u ovoj oblasti, definisalo je države u dvije ključne kategorije - "crna lista" i "siva lista". Na crnoj listi, prema podacima objavljenim u februaru 2026. godine, nalaze se Iran, Sjeverna Koreja i Mjanmar, zbog ozbiljnih i dugotrajnih slabosti u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Na sivoj listi, koja uključuje države sa značajnim sistemskim nedostacima, a koje su se obavezale na reforme, nalaze se Alžir, Angola, Libanon, Sirija, Jemen, Demokratska Republiku Kongo, Haiti, Kenija, Monako i Venecuela. Novac koji dolazi iz tih država ili se u njih šalje smatra se rizičnijim i automatski podliježe pojačanim provjerama, bez obzira na formalno navedenu namjenu. Da li je već poznato koje su organizacije u BiH 'rizične'?U Bosni i Hercegovini je registrovano oko 27.000 nevladinih organizacija, uključujući udruženja građana i fondacije, prema podacima e-registra udruženja i fondacija Ministarstva pravde BiH. Ne postoji unaprijed definisan niti javno objavljen popis neprofitnih organizacija koje će biti predmet praćenja, naveli su u Ministarstvu pravde BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE). "Identifikacija će se provoditi kontinuirano na temelju relevantnih pokazatelja rizika, operativnih saznanja i analiza nadležnih institucija", naveli su. Za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti zaduženo je Stalno koordinaciono tijelo za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te finansiranja širenja oružja za masovno uništenje u BiH. "Putem Podskupine za procjenu rizika od financiranja terorizma nevladinog sektora, vršiće se identificiranje neprofitnih organizacija i podsektora koji su izloženi povećanom riziku od zloupotrebe za finansiranje terorizma, te na temelju toga sačinjavati listu i utvrđivati kategorije neprofitnih organizacija pod povećanim rizikom", ističe se u odgovoru Ministarstva pravde BiH za RSE. Ivana Veselčić, koja predsjedava Stalnim koordinacionim tijelom, nije odgovorila na upit RSE da prokomentariše kako će se provoditi Instrukcije o kontroli rizičnih organizacija. Koordinaciono tijelo, u kojem djeluje više od 40 eksperata iz različitih državnih i entitetskih institucija, formirano je u julu prošle godine. Zadatak mu je da koordiniše rad nadležnih bezbjednosnih i inspekcijskih institucija u zemlji u kontroli neprofitnog sektora. Kako neprofitna organizacija može biti proglašena 'rizičnom'?Instrukcije koje je usvojio Savjet ministara propisuju da organizacija može biti predmetom istrage i označena kao "rizična" ako ima nejasne ili netransparentne izvore finansiranja. Sumnjivo je i ako se utvrdi nesrazmjer između aktivnosti koje provodi neprofitna organizacija i iznosa novca kojima raspolaže. Posebno se rizičnim ocjenjuju finansijski tokovi neprofitnih organizacija iz ili prema zonama sukoba. Procjenu rizika provodi više nadležnih bezbjednosnih i inspekcijskih tijela na svim nivoima vlasti, uz obavezu uključivanja i banaka. Nakon što se procjena izvrši, informacije se distribuiraju Finansijsko-obavještajnom odjelu (FOO) pri Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), policijskim i sigurnosnim agencijama, te nadzornim i inspekcijskim tijelima. Ukoliko je organizacija ocijenjena kao "rizična", to ne znači zabranu njenog rada, već uvođenje pojačanog i ciljanog nadzora, posebno nad transakcijama od 15.000 evra i više. Pratiće se i povezane uplate koje mogu ukazivati i na prikrivanje stvarnog toka novca. Veliki broj neprofitnih organizacija u BiH 'nosi povećan rizik' od zloupotrebaEkonomski ekspert Željko Rička ocijenio je za RSE da je fokus instrukcija na neprofitnim organizacijama zbog njihove potencijalne ranjivosti. "S obzirom na to da su nevladine organizacije u svijetu često korištene za zloupotrebu novca, zakonodavac je napravio dodatno osnaživanje upravo u dijelu koji se odnosi na finansiranje terorizma. Trenutno imamo oko 27.000 registrovanih nevladinih organizacija i vjerovatnoća da neko zloupotrebljava sistem za transfer novca je prilično velika", kazao je. Prema njegovim riječima, instrukcije su način da se poboljša Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma kojeg je usvojio državni parlament prije dvije godine. "Banke i druge finansijske institucije imaju obavezu da prate i prijavljuju neuobičajene transakcije, dok međunarodne organizacije poput FATF i MONEYVAL daju smjernice i ukazuju na rizične zemlje", rekao je Rička. Bosna i Hercegovina je bila na "sivoj listi" od 2015. do 2018. godine, zbog ozbiljnih nedostataka u sistemu za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Taj period je donio usporene i skuplje međunarodne transakcije, dodatne bankarske provjere, pad investicija i narušen finansijski ugled zemlje. Sa liste je skinuta nakon usvajanja niza zakona i akcionog plana, ali dio ključnih obaveza i dalje nije ispunjen. BiH još mora usvojiti državni zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, zakon o ciljanim finansijskim sankcijama, te uspostaviti registar stvarnih vlasnika pravnih lica. Bez toga postoji realan rizik povratka na sivu listu o čemu bi se moglo odlučivati već polovinom ove godine.

Ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez izjavio je da je u petak s visokim zvaničnikom vojno političke kancelarije Stejt departmenta SAD razgovarao o učešću Oružanih snaga BiH u bezbednosnoj misiji u Gazi. "Pripreme za ovu misiju su u poodmakloj fazi i očekujemo da će više od 60 pripadnika Oružanih snaga BiH biti dio misije, što predstavlja značajan doprinos naše zemlje međunarodnom miru i sigurnosti", rekao je Helez posle sastanak s višim zvaničnikom vojno-političke kancelarije Stejt departmenta Stenlijem Braunom (Stanley Brown). Ministarstvo odbrane BiH je saopštilo da je jedna od ključnih tema sastanka bila je namenska industrija u BiH i da je Braun "pokazao poseban interes za proizvodne kapacitete BiH", kao i da su SAD iskazala snažan interes za ulaganja u tu granu industrije u BiH. Sastanku su prisustvovali zamenik ministra obrane BiH Aleksandar Goganović i pomoćnik ministra obrane BiH za međunarodnu saradnju Zoran Šajinović. Helez je rekao da je zajedničkim naporima pređen put od dve zajedničke aktivnosti godišnje do 80 planiranih aktivnosti za 2026. godinu, što, prema njegovim rečima, govori o intenzitetu i kvalitetu saradnje. "Dotakli smo se i teme daljnjih ulaganja u Oružane snage BiH. Naši partneri nas ohrabruju da nastavimo proces modernizacije i opremanja, kao i povećanje budžeta za odbranu prema cilju od 2% BDP-a", rekao je Helez. Razgovori delegacije u Stejt departmentu su nastavak posete delegacije Ministarstva odbrane BiH Vašingtonu gde se prethodno sastala s pomoćnikom američkog ministra obrane za međunarodna sigurnosna pitanja Danielom L. Zimmermanom. Ministar obrane BiH Zukan Helez najavio je u februaru da BiH planira da otvori kancelariju namenske industrije u SAD, da pošalje vojnike u buduću međunarodnu misiju u Gazi i uskoro preuzme nove američke vojne helikoptere. BiH na američko tržište najviše izvozi oružje i druge proizvode namjenske industrije, koji čine više od 60 posto ukupnog izvoza u tu zemlju.

U Banjaluci je 17. aprila potpisan ugovor o izgradnji gasovoda kroz Republiku Srpsku. Prethodno je Vlada tog bh. entiteta dala 1. aprila saglasnost da se za gradnju gasovoda kroz taj bosanskohercegovački entitet u budžetu obezbijedi nešto više od milijarde maraka (500 miliona eura). Radi se o novom gasovodu koji bi se trebao spojiti na gasni priključak Bosne i Hercegovine sa Srbijom kod Zvornika u BiH, a kroz koji trenutno stiže isključivo ruski gas. BiH je trenutno u potpunosti oslonjena na ruski gas koji preko Srbije stiže Turskim tokom, a u zemlju ulazi na području Zvornika. Evropska komisija je ranije, na upit Radija Slobodna Evropa, upozorila da planirani gasovod ne doprinosi smanjenju zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa, već bi je dodatno produbio, podsjećajući da EU od BiH očekuje usklađivanje s energetskim i vanjskopolitičkim ciljevima Unije. Kompanije koje će graditi gasovod su iz konzorcija koji predvodi Konvar iz Srbije, a u kome su još Jokić-invest iz Zvornika, Radis iz Istočnog Sarajeva, Zavod za zavarivanje iz Beograda i GasTeh iz Inđije. Planirana trasa prolazila bi kroz nekoliko gradova, preko Banjaluke do Novog Grada na sjeverozapadu zemlje. Kako je saopšteno nakon sjednice Vlade RS, iznos koji je predviđen iz entitetskog budžeta ne uključuje troškove rješavanja imovinsko‑pravnih odnosa, koji će biti utvrđivani naknadno tokom postupka eksproprijacije. Za sprovođenje odluke zaduženi su Ministarstvo finansija RS i Ministarstvo energetike i rudarstva RS, dok će izvođenje projekta sprovoditi kompanija Sarajevo-gas a.d. Istočno Sarajevo. U saopštenju se ističe kako će gasovod biti izgrađen u tri faze. Prva obuhvata magistralnu dionicu od Šepka kod Zvornika na granici BiH i Srbije do Banjaluke, druga izgradnju priključnih gasovoda za 18 opština duž trase, dok treća faza predviđa spajanje Banjaluke sa Novim Gradom, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iz Vlade RS ističu da će projekat omogućiti gasifikaciju širokog područja, razvoj industrijskih zona i otvaranje novih proizvodnih pogona koji bi koristili prirodni gas kao energent. Šta je prethodilo odluci Vlade RS?Vlada RS je u novembru prošle godine dala saglasnost za izgradnju gasovoda koji bi entitet direktno povezao s gasnom mrežom Srbije, preko koje se trenutno doprema ruski gas. Sarajevo‑gas je početkom januara raspisao tender za projektovanje i izgradnju gasovoda, a prijavile su se dvije kompanije – "Konvar" iz Srbije i turska "Vemak". Vlasti u RS godinama su isticale partnerstvo sa Srbijom i Rusijom u oblasti gasne infrastrukture, međutim nikada za projekat, poznatiji pod nazivom "Nova istočna interkonekcija" nisu dobili saglasnost državnih institucija BiH. Sada tvrde da će novi gasovod biti "domaći projekat" i da će omogućiti pristup različitim izvorima snabdijevanja. Kao moguća alternativa ruskom gasu spominje se i azerbejdžanski gas, koji u Srbiju stiže preko interkonektora s Bugarskom, iako je taj pravac ograničenog kapaciteta.

Slijedeći retoriku zvaničnog Beograda, Milorad Dodik, predsjednik vladajuće stranke u Republici Srpskoj (RS), proglasio je vojnu saradnju Hrvatske, Albanije i Kosova prijetnjom za taj entitet i srpski narod. No, analitičari za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dodikove tvrdnje ocjenjuju političkim taktiziranjem, a ne ozbiljnim sigurnosnim procjenama. Tokom boravka u Beogradu 15. aprila, Dodik je govorio o nedavno potpisanoj Deklaraciji o suradnji u oblasti odbrane i sigurnosti između Hrvatske, Albanije i Kosova, tvrdeći da ona ugrožava RS. Dodikovom istupu prethodile su slične reakcije predstavnika vlasti u Srbiji, koji su ustvrdili da se radi provokaciji i prijetnji regionalnoj stabilnosti. Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali su sredinom marta Deklaraciju (Deklaraciju o suradnji u oblasti odbrane i sigurnosti potpisali su 18. marta u Tirani ministri odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske. Cijeli tekst objavio je 22. marta ministar odbrane Albanije Pirro Vengu, koji je na mreži X napisao da u svojoj historiji Tirana nema presedana za tajne sporazume ili ugovore na štetu svojih susjeda, "kao što su to imale druge zemlje". Sporazum o sigurnosti i odbrani između Kosova i dvije članice NATO-a, Albanije i Hrvatske, ima četiri tačke. Prva tačka odnosi se na promociju odbrambenih kapaciteta i saradnju u odgovarajućoj industriji. Tu se navodi da će tri države istraživati mogućnosti razvoja i nabavke odbrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja za povećanje spremnosti njihovih vojnih snaga. Kosovo, Albanija i Hrvatska se takođe obavezuju da će identifikovati područje odbrambene industrijske saradnje kroz bolji pristup resursima i lancima sanbdijevanja radi stvaranja konkurentne i otporne odbrambene industrije, te pojačati ulaganja u nove tehnologije i inovacije radi ubrzanja i osiguravanja jedinstvenog pristupa sigurnosnoj i odbrambenoj transformaciji. Precizira se i poboljšanje individualnih i kolektivnih obrazovnih i obučnih mogućnosti kroz odgovarajuće vojne akademije i visoke vojne škole, jačanje bilateralnih i/ili trilateralnih vježbi, u skladu s politikom obuke i vježbi NATO-a i Evropske unije. U Deklaraciji se navodi i razmjena informacija i obavještajnih podataka, istraživanje mogućnosti odgovora na širok spektar potencijalnih prijetnji kritičnoj infrastrukturi i komunikacijskim mrežama te pružanjem podrške koheziji i uzajamnoj pomoći. Navodi se i usklađivanje politika i stavova u evroatlantskim multilateralnim sigurnosnim i odbrambenim institucijama, kao i obavezivanje na bližu saradnju i koordinaciju radi potpune integracije Kosova u regionalne sigurnosne i odbrambene inicijative.)kojim se osnažuje suradnja i ističe važnost zajedničkih odgovora na sigurnosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike. Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Bosna i Hercegovina ima jasno definiran sigurnosni i odbrambeni sistem, u kome ne postoji prostor za entitetske interpretacije ugroženosti. Hadžović je naglasio da bi se svaka vojna ili sigurnosna prijetnja entitetu automatski smatrala prijetnjom državi BiH, ističući da ne postoji realan scenarij u kojem bi Republika Srpska mogla biti zasebno ugrožena, izvan sigurnosnog okvira države kao cjeline. "U okviru funkcionisanja sistema BiH, takvo nešto bi predstavljalo napad na cjelovitost države, te bi svi resursi, institucije i kompletan sigurnosni sistem stali u zaštitu interesa svih građana BiH, navodi Hadžović. Prikupaljanje političkih poenaIzuzev što je šef vladajuće stranke u RS, Dodik trenutno ne obnaša nijednu funkciju u entitetskoj ili državnoj vlasti. To ga nije spriječilo da se u Beogradu, u ime entiteta, obrati na sastanku dužnosnika RS i Srbije sa rukovodstvom Ministarstva odbrane i Vojske Srbije. Govoreći o suradnji Hrvatske, Albanije i Kosova, koju je nazvao vojnim savezom, poručio je da RS "prati situaciju". Bez dodatne argumentacije, naveo je da je cilj "ugrožavanje Srba", ističući taj bh. entitet kao zaseban sigurnosni subjekat, mimo države BiH. Međutim, ustavno-pravni okvir BiH takvu perspektivu ne poznaje. Od reforme odbrane 2005. godine, odbrana i kreiranje sigurnosne politike u nadležnosti su institucija na državnom nivou. Sugovornici RSE tvrde da Dodikove tvrdnje spadaju u domen političke retorike kojom se ignorira ustavni poredak BiH, ali da ne predstavljaju realnu procjenu prijetnji. Politički analitičar Žarko Puhovski dodatno relativizira priču o ugroženosti RS-a, ističući za RSE da Dodika "odavno nije briga za ovlaštenja države", već šalje poruke u skladu s vlastitim interesima. Puhovski, također, dovodi u pitanje stvarnu ugroženost eniteta RS u regionalnom kontekstu. Zajednički narativ o ugroženostiDeklaraciju o suradnji u oblasti odbrane i sigurnosti potpisali su 18. marta u Tirani ministri odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske. Sporazum između Kosova i dvije članice NATO-a, Albanije i Hrvatske, odnosi se, među ostalim, na promociju odbrambenih kapaciteta i saradnju u vojnoj industriji. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, nakon toga, da su Albanija i Hrvatska potpisivanjem memoranduma o saradnji u oblasti odbrane sa Kosovom "otvorili trku za naoružanjem u regionu". Hadžović ocjenjuje da se regionalni sporazumi koriste više kao politička poluga nego kao stvarni sigurnosni izazov, te naglašava da suradnja Zagreba, Tirane i Prištine "nema veće implikacije po Srbiju". No, kako kaže, u političkom diskursu koristi kako bi se stvorio osjećaj ugroženosti srpskih interesa, što je retorika koja se već duže vrijeme pojavljuje u Vučićevim izjavama. Vučić kaže da su Albanija i Hrvatska 'otvorile trku za naoružanjem u regionu'U tom kontekstu, može se, kako kaže, posmatrati i Dodikovo insistiranje na ovoj temi upravo u Beogradu, što ukazuje na pokušaj međusobnog političkog osnaživanja narativa. "Taj savez se koristi kao politički potez, kako bi se dalo više prostora narativu o ugrožavanju srpskih interesa, odnosno zajedničkoj ugroženosti, koja se potom pokušava reflektirati i na BiH", kaže on. Zašto Dodik spominje 'hrvatsku komponenetu'?Obraćajući se u Beogradu Dodik je, također, spomenuo da je "savez" triju zemalja remetilački faktor u cijeloj regiji. Bez dodatnih detalja također je kazao da će "hrvatska komponenta, a zasigurno i bošnjačka, biti okrenute takvim orijentacijama". Puhovski smatra da je Dodikova retorika dijelom posljedica narušenih političkih odnosa sa Zagrebom, te "hrvatskom komponentom" unutar BiH. "Izgleda da je dugogodišnja suradnja sa Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH došla u ozbiljnu krizu. Ranije je to bilo tako da je u Predsjedništvu BiH neko od Dodikovih ljudi bio i hrvatski predstavnik, što je tjeralo hrvatsku komponentu u BiH na saradnju s Dodikom, pa onda i hrvatsku Vladu", navodi Puhovski. Kako dodaje, očigledno je da se ti odnosi mijenjaju, zbog čega Dodik sada traži nove narative i neprijatelje. "Očito je da Dodik više ne želi sarađivati s hrvatskom vladom, ili obrnuto – da hrvatske vlasti više ne žele s njim sarađivati, pa se odlučio na ovaj potez. A onda je, za svaki slučaj, u priču uveo i Albaniju i Kosovo", kaže Puhovski. Osim iz političkog miljea RS, nije bilo zvaničnih reakcija državnih institucija BiH koje bi saradnju Hrvatske, Albanije i Kosova označile kao sigurnosnu prijetnju. Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, ocjenjuje da su Dodikove izjave dio svakodnevnog političkog diskursa kojim predstavnici poliitčkih stranaka nastoje ubrati političke poene. "Oružane snage BiH su i bošnjačke i srpske i hrvatske i bilo kakav aktivnost u regiji ne može to dovoditi u pitanje. Dodik vjerojatno želi da i ovime kaže da postoji problem Oružanih snaga kao jedinstvene sile, pa da se, ili razdavaju, ili da se stvara druga oružana sila, o kojoj je sanjao", kazao je. Kržalić je, također, stava da ne postoji realna prijetnja ni za Srbiju ni za BiH u postojećim sigurnosnim aranžmanima. Smatra da bi jačanje regionalne saradnje trebalo biti prioritet, ukoliko postoji stvarna zabrinutost za sigurnost. "Međutim, politički interesi idu u drugom pravcu, svako gleda vlastiti interes. Ako nije dio određenih dogovora, odmah ih predstavlja kao prijetnju. Problem je što među državama i dalje postoji nepovjerenje pa se saradnja često pogrešno predstavlja kao destabilizacija", kaže on. Tvrdnje o navodnoj ugroženosti RS Milorad Dodik koristi godinama, najčešće u kontekstu odnosa sa državnim institucijama i međunarodnim akterima. Tokom političke krize 2021. i 2022. najavljivao je povlačenje iz Oružane snage BiH i govorio o formiranju vojske RS, uz obrazloženje da je to potrebno radi "zaštite" entiteta. Jedinstvene Oružane snage BiH formirane su početkom 2006. godine, nakon reforme obrambenog sektora BiH i i prenosa nadležnosti u oblasti odbrane sa entitetskih na državni nivo. U sastavu Oružanih snaga BiH danas su i tri nacionalna puka koja slijede tradicije Armije RBiH, Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Vojske RS. Iz Vlade Hrvatske naveli su ranije za RSE da Deklaracija triju država ne stremi ka osnivanju nikakvog vojnog saveza, ističući da to, pored članstva u NATO-u, nije potreban. Hrvatska i Albanija su članice NATO-a, za razliku od Kosova, čiju nezavisnost, kao ni susjedna Srbija, Bosna i Hercegovina ne priznaje zbog protivljenja političara iz RS. Iako politički predstavnici RS zagovaraju vojnu neutralnost po uzoru na Srbiju, BiH surađuje sa NATO-om, a prošle godine je napravila korak ka članstvu usvajanjem Individualno prilagođenog partnerskog programa (ITPP).

Plan vlasti u Republici Srpskoj da uspostavi kontrolu nad telekomunikacionom infrastrukturom kroz novo javno preduzeće, otvorio je pitanja nadležnosti i potencijalnog sukoba sa državnim zakonima u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik izjavio je, nakon sjednice stranačkog Predsjedništva 31. marta, da bi vlasti trebale razmotriti formiranje javnog preduzeća koje bi objedinilo upravljanje "antenama i relejima" u tom entitetu. Cilj je, kako je naveo, uspostavljanje kontrole nad infrastrukturom i jačanje "digitalnog suvereniteta" Republike Srpske. Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da bi takav potez mogao biti u suprotnosti sa ustavnim nadležnostima države. Profesor ustavnog prava Davor Trlin rekao je za Radio Slobodna Evropa da bi centralizacija kontrole nad relejima i antenama, uz mogućnost uticaja na frekvencije i dozvole, predstavljala "paralelni regulatorni sistem". Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, "uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava" je jedna od eksplicitno navedenih nadležnosti države. Ovu oblast u BiH reguliše Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), te važeći Zakon o komunikacijama BiH iz 2003. godine. Iako su još krajem devedesetih i početkom 2000-ih, odlukama visokih predstavnika i kasnijim zakonima, predviđeni modeli jedinstvenog upravljanja signalnom infrastrukturom na nivou države, takva rješenja nikada nisu u potpunosti implementirana. Ko upravlja relejima u BiH?Pravo da koriste releje i kompletnu infrastrukturu za emitovanje programa na teritoriji cijele BiH imaju pravo da koriste sve TV stanice koje posjeduju dozvole RAK. U Bosni i Hercegovini, trenutno, antenama i relejima za emitovanje TV programa upravlja Radiotelevizija BiH (BHRT) u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj taj posao obavlja Radiotelevizija RS (RTRS). Prema nezvaničnim procjenama, u RS se nalazi oko 80 releja za ovu svrhu. Radio-televizija Republike Srpske nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa o najavama Milorada Dodika, uključujući pitanje da li su ih vlasti kontaktirale, kao ni koliko releja postoji u tom entitetu, te koliki su troškovi njihovog održavanja. Odgovor nije stigao ni iz Vlada Republike Srpske, kojoj su upućena pitanja o eventualnom formiranju novog javnog preduzeća i postojanju nacrta zakona koji bi regulisao njegovo osnivanje. Šta se dogodilo sa korporacijom za upravljanje relejima?Ideja o centralnom upravljanju komunikacijskom infrastrukturom u Bosni i Hercegovini datira još iz 1999. godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Karlos Vestendorp (Carlos Westendorp) naložio uspostavljanje državne korporacije za upravljanje prenosnim kapacitetima. Godinu dana kasnije, njegov nasljednik na toj poziciji, Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch) je donio drugu odluku o restrukturiranju RTV sistema u BiH, koja predviđa osnivanje Privremene korporacije za prenos programa. Ova korporacija "nastavlja da upravlja svim predajničkim lokacijama, predajnicima i vezama svih javnih radio-televizija, kao i ostalom infrastrukturom za prijenos programa", navodi se u odluci. Dodaje se, takođe, da je potrebno uspostaviti zvaničnu korporaciju za prenos programa. Pokušaj uspostavljanja jedinstvenog sistema upravljanja emiterskom infrastrukturom formalizovan je 2005. donošenjem Zakona o javnom RTV sistemu Bosna i Hercegovina, kojim su predviđena četiri stuba javnog emitovanja — BHRT, FTV, RTRS i Korporacija javnih RTV sistema. Prema tom zakonu, Korporacija bi trebala osiguravati prijenosne usluge za javne servise i koordinirati upravljanje tehničkim resursima i infrastrukturom. Slična rješenja ugrađena su i u Zakon o Radio-televiziji Republike Srpske iz 2006. godine. Uprkos zakonskom okviru, Korporacija nikada nije zaživjela i ostala je tek formalno predviđena institucija bez stvarne funkcije. Iz OHR-a do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE o tome da li su nove ideje vlasti u RS predvođenih Dodikom u suprotnosti sa njihovim ranijim odlukama. Da li je osnivanje preduzeća ustavno?Davor Trlin, profesor ustavnog prava, kaže da je prerano govoriti o konkretnom modelu, s obzirom na to da detalji nisu poznati, ali upozorava da "nijedan entitet ne može osnivati instituciju koja bi zadirala u nadležnosti države". Prema njemu, ukoliko bi Parlament RS usvojio odluku ili zakon koji bi regulisao osnivanje takvog preduzeća, državne institucije bi brzo reagovale. "To bi bio ponovno onaj klasičan slučaj uzurpacije nadležnosti što je Ustavni sud BiH do sada više puta sankcionisao u sličnim slučajevima, oblastima imovine, elektronskog potpisa, policijskih nadležnosti, itd", rekao je Trlin. On podsjeća da ovo ne bi bilo sporno ukoliko bi se radilo o vlasništvu i održavanju fizičke infrastrukture, te dodaje da bi takav model mogao potpasti pod nadležnosti entiteta, koji već imaju vlastita javna preduzeća u oblasti infrastrukture, poput onih za puteve ili šume. Trlin ističe da "nije slučajno" da je odredba o komunikacijskim sredstvima ubačena u Ustav BiH. "Radiofrekvencijski spektar ne poznaje granice, entitetske linije, a efikasno upravljanje njime, je zahtjevalo jedinstveni regulatorni okvir na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine", kazao je Trlin. Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH, do zaključenja teksta nije stigao odgovor na upite RSE da li bi ovime RS preuzela državne nadležnosti u toj oblasti, dok su pojedini članovi Vijeća RAK odbili dati izjave za medije. Na čelu RAK BiH je Draško Milinović, bivši generalni direktor RTRS-a, kao i nekadašnji savjetnik Milorada Dodika dok je bio na poziciji predsjednika RS. Odgovor na pitanja o ustavnosti takvog preduzeća nije stigao ni iz državnog Ministarstva komunikacija i transporta, dok ministar Edin Forto nije odgovarao na poruke.

Južna plinska interkonekcija - planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom sve više dobija na značaju. Nakon što je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio izmjene zakona, kojima se omogućava uključivanje američkog investitora u realizaciju projekta, očekuje se i potpisivanje međunarodnog sporazuma s Hrvatskom krajem mjeseca u Dubrovniku. Šta se zna o Južnoj interkonekciji i zašto je bitna za Bosnu i Hercegovinu i regiju?

Savjet ministara Bosne i Hercegovine donio je 15. aprila odluku o privremenom ukidanju viza za državljane Saudijske Arabije, Omana i Bahreina u periodu od 1. juna do 30. septembra. Odluka je, kako je navedeno, donesena s ciljem podrške turističkom sektoru tokom ljetne sezone. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je novinarima nakon sjednice Savjeta ministara da je time okončana dilema oko važenja prethodne odluke, za koju je postojalo različito administrativno tumačenje. "Danas smo riješili sagu oko ukidanja viza za građane Saudijske Arabije, Omana i Bahreina. Smatrali smo da je ranija odluka trajna, ali je bilo drugačijih tumačenja. Sada je jasno da ćemo i ove godine imati bezvizni režim u ljetnom periodu, što je dobra vijest za turizam, hotelijere, ugostitelje, taksiste i sve koji žive od ove grane privrede", rekao je Konaković. Privremeno ukidanje viza odnosi se isključivo na ljetni period, kada Bosnu i Hercegovinu tradicionalno posjećuje veliki broj turista iz zemalja Zaljeva. Međutim, ova odluka dolazi u trenutku kada je vizna politika Bosne i Hercegovine pod pojačanim nadzorom Evropske unije. Prema najnovijem izvještaju Evropske komisije, BiH je tokom 2025. godine bila jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je dodatno povećala neusklađenost sa viznom politikom EU, prvenstveno kroz zadržavanje i proširenje bezviznog režima za zemlje čiji državljani moraju imati vizu za ulazak u Schengen. Umjesto uvođenja viza, BiH i dalje omogućava bezvizni ulazak državljanima Rusije, Kine, Turske, Azerbejdžana, Kuvajta, Katara. Brisel posebno problematizuje sezonska ukidanja viza, među kojima je i bezvizni režim za državljane Saudijske Arabije, upozoravajući da takva praksa može predstavljati sigurnosni i migracijski rizik. EU smatra da neuvođenje viza za pojedine zemlje predstavlja potencijalni kanal za iregularne migracije prema Uniji, posebno preko granice BiH s Hrvatskom. Bosna i Hercegovina se još od 2010. godine, kada je njenim građanima omogućen bezvizni režim s EU, obavezala na postupno usklađivanje vizne politike s Briselom. Ipak, vlasti BiH su u više navrata isticale da je uvođenje viza pojedinim zemljama otežano zbog političkih i geopolitičkih odnosa. Evropska komisija od BiH zahtijeva da do 2027. godine postepeno usklađuje vizni režim s evropskom listom zemalja, upozoravajući da bi daljnje odstupanje moglo imati posljedice po bezvizni status građana BiH prema Evropskoj uniji.