Petar Popović iz Dervente trebao se u ljeto 2025. naći na međunarodnoj potjernici INTERPOL-a, jer je osumnjičen da je kao državljanin Bosne i Hercegovine otišao da se bori na ruskoj strani u Ukrajini. Međutim, Međunarodna organizacija kriminalističke policije odbila je zahtjev BiH za raspisivanjem difuzne potjernice za državljaninom BiH, pozivajući se na pravilo kojim je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu. Difuzna potjernica podrazumijeva da zemlje članice INTERPOL-a budu obaviještene o tome da je Popović tražena osoba, pri čemu ga svaka od 196 zemalja može uhapsiti. S druge strane, i bez ove potjernice, organi u BiH i dalje mogu reagirati procesuirati ga jer se sumnjiči za sudjelovanje na stranom ratištu, što je krivično djelo prema zakonima BiH. Šta su kao razlog odbijanja naveli iz INTERPOL-a?Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je u maju zatražilo od Suda BiH da naredi raspisivanje potjernice za Petrom Popovićem, 37-godišnjakom iz Dervente, sa sjevera Bosne i Hercegovine, koji je u Rusiju, a potom na ratište u Ukrajinu, otišao nakon boravka u Njemačkoj. Prema dostupnim informacijama iz sigurnosnih agencija, Popović je plaćenik i nije poznato je li dobio rusko državljanstvo, što je uobičajena praksa za strane dobrovoljce koji se pridruže službenoj ruskoj armiji. Sud BiH odobrio je zahtjev za raspisivanjem potjernice i obratio se Uredu INTERPOL-a u Sarajevu, odakle je upućen zahtjev sjedištu Organizacije u Lyonu. U odgovoru iz Lyona navedeno je da Generalni sekretarijat INTERPOL-a ne može odgovoriti na ovaj zahtjev, jer je "nedavno preispitao svoju raniju praksu, prema kojoj su neki slučajevi u vezi sa stranim državljanima koji sudjeluju u oružanom konfliktu bili odobreni za objavu". Navedeno je i da "uzimajući u obzir geopolitička dešavanja i rastuće rizike za neutralnost Organizacije INTERPOL neće više objavljivati takve zahtjeve". Zvaničan odgovor je da za Popovićem neće biti raspisana međunarodna potjernica zbog člana 3 Statuta INTERPOL-a, odnosno dijela koji kaže da je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu. Iz INTERPOL-a je navedeno da će i u budućnosti ova organizacija na slične zahtjeve odgovarati na takav način. Jedini izuzeci bit će u slučajevima kada se za osobe za koje se traže utvrdi da su se pridružile terorističkoj organizaciji, počinile međunarodni zločin za vrijeme oružanog sukoba ili "kazneno djelo običnog prava". U odgovoru organima BiH navedeno je i da je moguće da zahtjev bude dopunjen ako je za Popovića utvrđeno nešto od navedenog, međutim iz BiH nisu imali takve dokaze. Iz INTERPOL-a su za RSE odgovorili da se zahtjevi koji se odnose na oružane sukobe razmatraju od slučaja do slučaja, "kako bi se osigurala usklađenost s pravilima INTERPOL-a, uključujući zabranu poduzimanja bilo kakve intervencije ili aktivnosti vojnog karaktera utvrđenu u članu 3. Statuta". Navedeno je i da nije bilo zvaničnih izmjena dokumenta koji propisuje pravila objave potjernica u vezi s vojnim aktivnostima od 2013. godine. Ko je Petar Popović?Petar Popović rođen je 1. oktobra 1988. godine u Derventi. Nije poznato kad je iz BiH otišao u Njemačku, kao ni okolnosti pod kojima se pridružio ruskim snagama u Ukrajini. RSE je pokušao stupiti u kontakt s Popovićem putem društvenih mreža, ali nije bilo odgovora. Popović je jedan od oko 20-ak bh. državljana za koje se sumnja da ratuju na strani Rusije u Ukrajini. Nalozi na Popovićevim društvenim mrežama ne otkrivaju mnogo, tek nekoliko fotografija iz ranijih godina. U opisu profila navedeno je da je Popović studirao na Vojnoj akademiji u Beogradu, ali RSE nije mogao utvrditi tačnost ove informacije. Ured glavnog tužitelja Ukrajine potvrdio je nedavno za RSE da su istražitelji identificirali 12 građana Bosne i Hercegovine koji su se navodno borili u Ukrajini kao dio ruskih privatnih vojnih tvrtki. Iz ukrajinskog tužiteljstva nisu mogli otkriti više detalja zbog povjerljivosti. Informacije o stranim državljanima, među njima i onima iz Bosne i Hercegovine, u redovima ruskih snaga u Ukrajini su se pojavile i u oktobru 2025., kada su policije Ukrajine i Moldavije, u suradnji s EUROPOL-om, otkrile više od 650 osoba koje se dovode u vezu s ruskim paravojnim formacijama Wagner i Redut i potencijalnim ratnim zločinima u Ukrajini. Među 280 stranih državljana navodi se da je bilo i onih iz Bosne i Hercegovine. Tačan broj bh. državljana nije poznat. Postoje informacije i o nekoliko državljana BiH koji su se pridružili ukrajinskim snagama, ali su detalji o njima nedostupni. 'Odgovor INTERPOL-a nije iznenađenje'Odgovor Generalnog sekretarijata INTERPOL-a i pozivanje na odredbu Statuta, kojim je zabranjena intervencija u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu, ne predstavlja iznenađenje za Armina Kržalića, profesora na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu. Kržalić podsjeća da se INTERPOL na istu odredbu pozivao kada je u aprilu 2025. odbio zahtjev iz BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za tadašnjim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom entitetske Skupštine Nenadom Stevandićem, dok ih je Tužiteljstvo tražilo zbog sumnje na napad na ustavni poredak BiH. "U tom slučaju je bilo jasno da neće raspisati potjernicu, ali su naše institucije to uporno 'gurale'. INTERPOL može objaviti potjernicu, ali moraju se dostaviti dokazi da se radi o krivičnim djelima vezanima za ubistva, terorizam ili nešto drugo. Institucije u BiH nikako da nauče na prvobitnim greškama", kazao je Kržalić. U odgovoru na zahtjev iz BiH za raspisivanje potjernice za Popovićem, navedeno je da je preispitana ranija praksa u kojoj su bile raspisane potjernice u nekim slučajevima sudjelovanja stranih državljana u oružanom konfliktu. Kržalić, također, smatra da nije "sazrelo vrijeme" da INTERPOL raspisuje potjernice u ovakvim slučajevima, te da mu upravo član 3 Stauta za to daje mogućnost. "Bilo je takvih primjera kad su u pitanju odlasci na ratište u Siriju, zato što je postojao opći međunarodni stav da se radi o terorizmu. No, ovdje INTERPOL očito procjenjuje konflikt, da li je vojni, da li je politički. Sve zavisi od toga šta imamo u međunarodnom eteru, radi li se o agresiji, o oružanom sukobu, specijalnoj operaciji, tako da ostavlja sve mogućnosti i ne donosi kvalifikacije, nego teži neutralnosti", kaže on. Kad su u pitanju izazovi u procesuiranju bh. državljana koji se pridružuju stranim paravojnim formacijama i ratuju u drugim državama, što u BiH predstavlja krivično djelo, kaže da je evidentno da i tu postoje problemi. "Problem je u njihovom otkrivanju, a onda i u praćenju i procesuiranju nakon povratka. Posebno je otežano prikupljanje dokaza, koje ne može ići bez međunarodne saradnje", ističe i dodaje da domaće pravosuđe teško može dokazivati ratne zločine u stranoj zemlji, ubistva ili terorizam. "U sudskim procesima se o tome i ne razmišlja nego se isključivo vežu za kazneno djelo pridruživanja stranim paravojnim formacijama", naglasio je. Krivični zakon BiH propisuje zatvorsku kaznu od najmanje tri godine za pridruživanje stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj formaciji. Za organiziranje, obučavanje, opremanje ili mobilizaciju osoba s ciljem odlaska na strana ratišta predviđene su kazne od najmanje osam godina zatvora. Kažnjivo je i javno pozivanje ili poticanje na odlazak na strana ratišta, uz kazne od tri mjeseca do tri godine zatvora. Odlazak na strana ratišta krivično je djelo u BiH od 2015. godine, kada je fokus bio prvenstveno na ratištu u Siriji i priključivanju terorističkim organizacijama poput tzv. Islamske države ili Al-Nusre. Povratnici su procesuirani ako je dokazano njihovo članstvo u takvim grupama. Dosad niko nije osuđen zbog ratovanja u Ukrajini, a na Sudu se vodio jedan predmet protiv Gavrila Stevića, koji je pravomoćno oslobođen, jer nije dokazana krivica za ratovanje u Ukrajini 2014. i 2015. godine. Samo nekoliko mjeseci ranije raspisana potjernica u sličnom slučaju Darija RistićaMalo prije slučaja Petra Popovića, INTERPOL je na zahtjev BiH raspisao potjernicu za Darijem Ristićem iz Modriče. Ristić, koji je na ratištu u Ukrajini izgubio nogu, vratio se dobrovoljno u BiH i uhapšen je na Aerodromu u Sarajevu 17. septembra, na osnovu crvene INTERPOL-ove potjernice koja je za njim raspisana u martu 2025. godine. Sumnjiči se da je ratovao na strani Rusije u Ukrajini od novembra 2023. godine, a u međuvremenu je dobio državljanstvo Rusije. Ristić je na društvenim mrežama objavljivao informacije o svom učešću na ratištu u Ukrajini. Državni sud mu je najprije odredio jednomjesečni pritvor, nakon čega je pušten i određen mu je kućni pritvor. RSE je saznao da Ristić dogovara s Tužiteljstvom BiH sporazumno priznanje krivice. Podizanje optužnice i sporazumno priznanje očekuju se u januaru. Suradnja na tekstu: Marija Augustinović

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske ulaze u novu fazu nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila glasanje na 136 biračkih mjesta u deset gradova i opština. Ključno pitanje je kako osigurati ponovljeno glasanje, a da se ne dese izborne zloupotrebe, što je razlog poništavanja glasanja u ovim mjestima. Analitičari sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu kako je odgovor na to pitanje u dodatnim mjerama kontrole. Još važnijim smatraju procesuiranje odgovornih za svaki slučaj izborne prevare na prijevremenim izborima za predsjednika RS, održanim 23. novembra. Prema preliminarnim rezultatima, razlika između Siniše Karana, kandidata koalicije okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, i opozicionog kandidata Branka Blanuše iznosi 9.577 glasova. Poništeno je oko 16.000 glasova razlike u korist Karana na spornim biračkim mjestima – dovoljno da ponovljeno glasanje potencijalno preokrene izborni ishod. Nepravilnosti koje je utvrdio CIK BiH najizraženije su u Doboju, Zvorniku, Laktašima i Bratuncu. Nakon odluke CIK-a, opozicione stranke poručuju da su "djelimično zadovoljne", dok vladajuća koalicija odbacuje optužbe za izborne zloupotrebe. I jedni i drugi neće bojkotovati ponovljeno glasanje. Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača. Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika. Šta kaže CIK?Centralna izborna komisija BiH se neće zvanično oglašavati u vezi organizacije ponovljenih izbora sve dok odluka, koju su donijeli 24. decembra, ne postane pravosnažna. Za to je predviđen rok od dva dana od objave. Ukoliko u tom periodu budu žalbe o tome će odlučivati Sud BIH. Izvori bliski CIK-u za RSE navode da bi se ponovljeni izbori mogli organizovati po modelu koji je ranije primijenjen u Doboju i Srebrenici nakon lokalnih izbora 2020. godine. Tada su promijenjeni članovi biračkih odbora, imenovani posebno obučeni supervizori, a političke stranke su poslale posmatrače. Međutim, ostaje otvoreno pitanje finansija. Kako navodi isti izvor, trenutno je neizvjesno koliko će sredstava biti dostupno za obuku novih članova biračkih odbora i dodatni nadzor, što bi moglo u konačnici uticati na kredibilitet ponovljenog glasanja. Jedan od prijedloga koji se mogao čuti na sjednici 24. decembra je izložila članica CIK-a BiH Vanja Bjelica Prutina. "Jedini spas vidim u potpunom angažmanu policijskih agencija i tužilaštava Bosne i Hercegovine. Žao mi je što nismo odmah dostavili ove podatke. Sve moramo dostaviti odmah. Moramo javno apelovati i zahtijevati da tužilaštva rade svoj posao. Nadam se da će nadležni organi osigurati zaslužene sankcije, kako bi se očuvao integritet izbora i povjerenje građana u izborni sistem", rekla je Bjelica Prutina. Bez nadzora i strožih kazni nema poštenog ponavljanja izboraStefan Blagić, politički analitičar za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da se regularnost ponovljenih izbora može osigurati samo ako se na spornim biračkim mjestima poveća broj posmatrača. "Ne jedan ili dva posmatrača, nego što više, kako bi se kontrolisao cijeli izborni dan", rekao je Blagić, ističući da bi dodatnu sigurnost donijela i primjena izbornih tehnologija koje su već testirane u pilot-projektima, ukoliko to dozvole kratki rokovi. S druge strane, bivši član CIK-a Vehid Šehić naglašava da tehničke mjere i nadzor neće biti dovoljni bez jasne poruke pravosuđa da su izborne prevare teško krivično djelo. "Krivotvorenje izborne volje građana mora se tretirati kao jedno od najtežih krivičnih djela. Bez strožih kazni nema vraćanja povjerenja u izborni proces", rekao je Šehić. On smatra da članovi biračkih odbora, kod kojih su utvrđene nepravilnosti, moraju snositi ozbiljne posljedice, uključujući krivičnu odgovornost i trajnu zabranu učešća u izbornim tijelima. "Kazne koje se danas izriču su blage i neodvraćajuće. Dok god se zatvorske kazne mogu zamijeniti novčanom kaznom, poruka je da se krađa izbora isplati", upozorio je Šehić. Sudski procesi 'ključ' za suzbijanje prevaraOptužbe za izborne malverzacije ponavljaju se godinama, no sudske presude jedino mogu da razotkriju stvarne razmjere prekrajanja volje građana, ističe za RSE Srđan Traljić iz Transparency International-a BiH. Kao najupečatljiviji primjer naveo je biračko mjesto Klisa kod Zvornika, na istoku BiH, gdje je je presudom pred Sudom BiH 2024. godine dokazano masovno dopisivanje glasova biračima koji uopšte nisu izašli na izbore. "Na tom biračkom mjestu, na opštim izborima 2022. godine, prijavljena je izlaznost od, čak, 190 birača od ukupno 230 upisanih. Međutim, na prijevremene izbore za gradonačelnika Zvornika godinu kasnije, 2023., izašla su svega četiri birača, dok je na posljednjim izborima za predsjednika Republike Srpske 23. novembra ove godine glasalo njih 12. Ti podaci dovoljno govore o kakvim se manipulacijama radilo", naglasio je Traljić. Sud BiH je 2024. godine Fadilu Omeroviću i Adilu Đuliću izrekao uslovne zatvorske kazne u trajanju od jedne godine, a Almedinu Grahiću od dvije za krivično djelo "izborna prevara" u Klisi. No, kazne se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije, odnosno četiri godine, od dana pravomoćnosti presude, ne učine novo krivično djelo. Traljić ističe da sporni glasovi i nakon presude Suda BiH stoje u zvaničnim rezultatima na stranici CIK-a BiH. On podsjeća da se slični obrasci prevare pojavljuju i u drugim sudskim procesima koje je TI BiH pratio, naročito u slučaju Doboja. U Doboju i Srebrenici su 2020. godine ponovljeni izbori. "Suđenja za najveći slučaj izborne prevare u BiH traju gotovo pet godina nakon poništavanja rezultata lokalnih izbora 2020. godine. U tom predmetu je podignuto 67 optužnica protiv oko 350 lica, ali je Osnovni sud u Doboju donio 27 oslobađajućih presuda za 139 osoba i samo jednu uslovnu osudu protiv dvojice optuženih. U većini presuda izborne prevare su utvrđene, ali bez dokaza da su za to krivi članovi biračkih odbora", rekao je Traljić. Prema njegovim riječima, sudski postupci u Doboju pokazali su da su se izborne manipulacije najčešće odvijale preko birača koji uopšte nisu izlazili na izbore, uključujući i preminule osobe koje nikada nisu uklonjene s biračkih spiskova. Uprkos tome, kako ističe, pravosuđe nije uspjelo jasno i nedvosmisleno dokazati vezu između tih radnji i konkretnih članova biračkih odbora. Šta kažu sudovi i tužilaštva?Iz Suda u Doboju nisu odgovorili na upit RSE o ovim predmetima. Sa druge strane u Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju, za RSE su naveli da su nakon izbora 2020., 2022. i 2024. godine podigli 100 optužnica, te da su sve optužnice potvrđene pred nadležnim sudovima, ne navodeći kojim. "Po potvrđenim optužnicama nadležni sudovi su izrekli 27 osuđujućih presuda i jednu pravosnažnu oslobađajuću presudu. Ovo tužilaštvo na sve izrečene oslobađajuće prvostepene presude ulaže žalbe nadležnom okružnom sudu, koji odlučuje po žalbi i donosi odgovarajuću sudsku odluku", navodi se u odgovoru za RSE. Na upit RSE o sudskim procesima nije odgovoreno ni iz pravosudnih institucija nadležnih za Srebrenicu, gdje su, takođe, ponovljeni izbori 2020. godine. RSE nije dobio odgovor ni iz Tužilaštva BiH i Suda BiH o broju predmeta predmeta iz oblasti izbornih prevara. Problem i 'izgubljeno povjerenje građana'Osigurati fer i poštene izbore u BiH je gotovo nemoguće, smatra bivši član CIK BiH Branko Petrić, zbog "opšteg nepovjerenja". "Moje višedecenijsko iskustvo u izbornoj administraciji kaže da svaki akter je ubijeđen da su drugi spremni da rade ili će raditi manipulacije, te da i njemu ne preostaje nista drugo", naveo je. Kao primjer ističe lokalne izbore u Zvorniku 2004. godine. "Mi smo poništili lokalne izbore u cijeloj opštini Zvornik. Bila je žalba jedne političke grupacije na polovinu glasačkih mjesta sa dokazima na ogromne izborne manipulacije. Mi smo to provjerili i bilo je tačno. A onda smo, na svoju ruku, provjerili i onu drugu polovinu na koju se nije niko žalio i tu smo vidjeli strahovite manipulacije ovih prvih. Dakle, vlada opšta spremnost za manipulaciju i to je jednostavno stanje duha", kaže Petrić za RSE. Siniša Karan je, prema rezultatima koje je CIK BiH prethodno utvrdio, prije odluke o ponavljanju glasanja, osvojio 222.182 glasa (50,39 posto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, osvojio je 212.605 glasova (48,22 posto). Iz CIK-a BiH za sada nema ni odgovora kada bi se mogli održati ponovljeni izbori na biralištima na kojima su rezultati poništeni.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo uhapsili su 25. decembra dekana Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Muhameda Ajanovića i glavnu prosvjetnu inspektoricu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Dalilu Hakalović. Uhapšeni su zbog sumnji na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, a po nalogu Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, Muhamed Ajanović, kako se navodi u saopštenju Tužilaštva Kantona Sarajevo, se tereti da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, dok se Dalila Hakalović tereti da je počinila krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja koje su oboje osumnjičeni poduzimali kao saizvršioci. Također, istragom su obuhvaćene i ministrica Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Adna Mesihović i pomoćnica ministrice Dženita Viteškić koje se terete za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Tužilaštvo Mesihović i Viteškić sumnjiči za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, odnosno nezakonito zapošljavanje u tom ministarstvu. Nakon hapšenja u aprilu ove godine i boravka u pritvoru obje su u junu puštene da se brane sa slobode, uz mjere zabrane sastajanja sa svjedocima. Prethodno je policija pretresla njihove kancelarije i stanove, po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo i naredbi Općinskog suda u Sarajevu. "Predmet istrage Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo se odnosi na više radnji koje je poduzimao Muhamed Ajanović zajedno sa Dalilom Hakalović, Adnom Mesihović i Dženitom Viteškić, kako bi sebi osigurao nezakonito produženje mandata", saopšteno je iz Tužilaštva Kantona Sarajevo. Ajanović je, kako navodi Tužilaštvo, koristio svoje prijateljske veze sa Mesihović, Viteškić i Hakalović, kako bi preko njih osigurao donošenje potrebnih mišljenja i instrukcija od Ministarstva, a koje su mu omogućavale neraspisivanje konkursa za izbor dekana i ostajanje na funkciji. Skupština Kantona Sarajevo (KS) je u oktobru razriješila Adnu Mesihović s mjesta ministrice za nauku, visoko obrazovanje i mlade.

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta. Ovo je odlučeno na sjednici 24. decembra. Najviše je poništenih rezultata u Laktašima, Doboju i Bratuncu. Izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima. Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu. Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će donijeti nakon pravosnažnosti Odluke o poništavanju izbora. Protiv ove Odluke, dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine u roku od dva dana od dana objave Odluke na internet-stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Na sjednici je rečeno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15. 822 glasa, te da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat. CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta Republika Srpska čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta. Karan je osvojio 222.182 glasa (50,39 posto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opozicijska Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 posto). Siniša Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Općih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS. Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje. Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje. CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu. Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15.000 glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima. Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata. Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača. Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Birao se samo jedan nivo vlasti, u jednom bosanskohercegovačkom entitetu i sa namjanjom izlaznosti u posljednjih 18 godina a brojanje glasova nije završeno u roku. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine treba još 15 dana da bi potvrdila rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

Visoki zvaničnik administracije predsjednika Donalda Trumpa, predsjedavajući Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju, Doug Burgum oglasio se nakon što je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država(SAD) u Sarajevu bila domaćin sastanka o projektu Južne plinske interkonekcije. Burgum je napisao je na društvenoj mreži X kako SAD predvode napore da otvore Bosnu i Hercegovinu za američki LNG. Dodao je da izvoz američkog LNG-a igra vitalnu ulogu u energetskoj sigurnosti širom svijeta. "Sjedinjene Američke Države sada predvode napore za otvaranje Bosne i Hercegovine za američki LNG, a Nacionalno vijeće za energetsku dominaciju spremno je da ovaj ključni sporazum za izvoz američke energije dovede do kraja", poručio je Burgum. Njegova objava dolazi u trenutku kada se intenziviraju pregovori o projektu Južna interkonekcija, strateškom plinovodu koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom i terminalom za ukapljeni prirodni gas (LNG) na otoku Krku. Dužnosnici Ambasade SAD-a i lideri vladajuće koalicije u Federaciji BiH održali su 23. decembra sastanak na kojem je potvrđena snažna podrška administracije predsjednika Donalda Trumpa realizaciji ovog projekta. "Administracija predsjednika Trumpa snažno podržava projekt Južna interkonekcija i raduje se daljnjem, brzom napretku s partnerima u BiH na realizaciji ovog projekta!, saopćeno je iz Ambasade SAD-a nakon sastanka. Na sastanku je dogovoreno usuglašavanje narednih koraka u vezi s nacrtom međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske. Projekat Južne interkonekcije star je više od 20 godina, a njegovom realizacijom BiH bi diversificirala izvore energije i smanjila potpunu ovisnost o plinu iz Rusije. Terminal na Krku već prima oko 60 posto LNG-a iz SAD-a, a ostatak s Bliskog istoka. U budućnosti se planira povezivanje i s plinovodom od Hrvatske prema Albaniji, te dalje prema Azerbajdžanu i Kaspijskoj regiji, čime bi BiH postala dio šire evropske energetske mreže. Ranije planirani kapacitet Južne interkonekcije je šest puta veći od trenutnih potreba BiH, a u budućnosti bi se taj plinovod mogao produžiti u sjevernoj Bosni, gdje je ranije planirano plinsko skladište, te dalje prema Srbiji. Diversifikacija od ruskog plina u skladu je sa širim ciljevima energetske sigurnosti Europske unije, a Bugarska je najavila da će stopirati prolaz ruskog gasa preko njene teritorije do 2028. godine.

Pred bankom u Banjaluci, Vladimir Grujić, penzioner, u jednoj ruci drži račun za struju, a novčanik u drugoj. Tek je platio novembarski račun u iznosu od 50 maraka (25 evra). Od 1. februara naredne godine, zbog skuplje mrežarine, račun za struju će biti uvećan za 10 posto. "Sa penzijom od 450 maraka (oko 225 evra) i stanarinom od 320 maraka (160 evra), novo poskupljenje struje znači da mi ne ostaje ništa", priča Grujić za Radio Slobodna Evropa. Odluku da struja poskupi donijela je Regulatorna komisija za energetiku bh. entiteta Republika Srpska. Od ove institucije je to tražila Elektroprivreda RS u ime pet distributivnih preduzeća. Kao razlog su naveli više troškove rada, održavanja mreže i zaradu zaposlenih. Ovo je treće poskupljenje od 2023. godine i dolazi u trenutku kada Elektroprivreda RS posluje sa milionskim minusom. Prvo povećanje cijene od oko pet odsto bilo je 1. januara 2023. godine, a drugo je uslijedilo 1. januara ove godine. Tada su računi porasli u prosjeku za 7,9 odsto. Za Banjalučanina Mirka, novo poskupljenje znači i "novi udar" na kućni budžet. "Nas dvoje, ja i supruga, stalno pazimo na potrošnju. Do sada mjesečno izdvajamo oko 60 maraka (30 evra) maraka za električnu energiju", dodaje. Iz Elektroprivrede RS nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa koliki prihod očekuju od novih cijena, te na šta će biti potrošena sredstva. Elektroprivreda RS ima oko 585.000 krajnjih kupaca i više od 9.000 radnika. Distributeri: 'Tražili smo 46 odsto, odobreno je 20'Distributeri su od Elektroprivrede RS tražili poskupljenje mrežarine, čime automatski poskupljuje i struja. Mrežarina je obavezna stavka na računima domaćinstava i privrede od početka 2000-ih godina. Obuhvata troškove održavanja i korištenja elektrodistributivne mreže, uključujući kablove, trafostanice, stubove, mjernu opremu i rad distributivnih preduzeća. Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine, jednog od pet distributivnih preduzeća Elektroprivrede RS, koje je tražilo poskupljenje, kaže za RSE da su nedovoljni prihodi uticali na zahtjev za povećanje mrežarine. "U zahtjevu smo izložili argumente za očuvanje finansijske likvidnosti i stabilnosti isporuke električne energije. Nedovoljni prihodi od 2023. do kraja ove godine otežali su normalno funkcionisanje preduzeća. Inflatorni rast troškova, poskupljenje repromaterijala, opreme, energenata i veći troškovi rada doveli su nas u situaciju da ne možemo adekvatno ulagati u mrežu", kaže Klincov za RSE. No, ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da povećanje mrežarine za 20 odsto znači rast ukupnog računa za oko deset odsto, jer je mrežarina u RS do sada činila oko polovine iznosa ukupnog računa. "Prvo će svi građani da plaćaju deset odsto veće račune. A pošto je najavljeno da će poskupljenje pogoditi i privredu, onda će to da se nastavi dalje i da praktično ostavi efekt na poskupljenje roba i usluga. To je uvijek tako", kaže Pavlović. Damjan Ožegović iz Transparency International-a BiH za RSE ističe kako je Elektroprivreda opterećena i lošim poslovnim odlukama, prekomjernim zapošljavanjem, te sumnjivim tenderima. "Primjetno je da se sve više tendera raspisuje za usluge reklamiranja, iako ovom preduzeću marketing nije potreban jer ima apsolutnu dominaciju na tržištu. Riječ je o tenderima vrijednim po nekoliko stotina hiljada maraka. Najčešće na ovim tenderima bude po jedan ponuđač, dakle bez aktivne i pravične konkurencije koja bi dovela do obaranja cijena i dobijanja najkvalitetnijih usluga za najmanju cijenu", naveo je Ožegović. Iz Elektroprivrede RS nisu za RSE odgovorili na upit koliko je novca utrošeno na medijske kampanje, te koje medijske kuće su dobile sredstva. Ti podaci nisu dostupni ni na njihovoj zvaničnoj stranici. Koliki je minus Elektroprivrede RS?Zvanični podaci pokazuju da su ukupne obaveze kompanije veće od 650 miliona maraka (332 miliona evra). Istovremeno je dobit u 2024.godini, nakon rekordne prethodne godine, "pala" za više od 70 miliona evra. Ovu, 2025. godinu, Elektroprivreda RS će završiti sa minusom od oko 15 miliona evra, kako je nedavno na konferenciji za novinare u Trebinju rekao direktor kompanije Luka Petrović. To je pravdao "lošom hidrološkom situacijom i povećanim uvozom struje". No, Elektroprivreda RS je opterećena i kreditima i dugovima svojih zavisnih preduzeća. Prema ranijoj arbitražnoj odluci, Termoelektrana Ugljevik mora slovenačkoj državnoj kompaniji Elektrogospodarstvo Slovenije (EGS) isplatiti oko 190 miliona evra, ali i predavati trećinu proizvedene električne energije dok god bude u funkciji. Spor potiče iz prijeratnih ulaganja EGS-a u vrijeme kada je termoelektrana bila u fazi izgradnje. EGS potražuje ukupno 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde maraka), uz dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata za električnu energiju koja nije isporučena. Ovaj spor dodatno opterećuje finansijsku stabilnost Elektroprivrede RS, koja se već suočava sa padom dobiti i rastućim troškovima uvoza struje. Kakva je situacija u drugom entitetu, Federaciji BiH?Na području Federacije BiH električnu energiju proizvode i isporučuju dva javna preduzeća, Elektroprivreda BiH(EPBiH)i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB). Obje kompanije su u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH i pokrivaju različite dijelove entiteta, EPBiH većinom centralna i sjeverna područja, dok Elektroprivreda HZHB snabdijeva krajeve s većinskim hrvatskim stanovništvom. Od 1. septembra za domaćinstva u dijelu Federacije Bosne i Hercegovine struja je skuplja za 6,85 posto, nakon što je stupio na snagu novi sistem obračuna električne energije. Riječ je o tzv. sistemu "blok tarifa", prema kome će cijena ovisiti o mjesečnoj potrošnji, na temelju koga je Regulatorna komisija za energiju Federacije BiH (FERK) ranije odobrila poskupljenje. Kupci koje snabdijeva druga entitetska elektro kompanija, Elektroprivreda HZHB, za sada ostaju pošteđeni poskupljenja. U izvještaju o stanju u elektrokompanijama, dostavljenom Vladi FBiH početkom godine, u koji je Radio Slobodna Evropa ranije imao uvid, ističe se kako bi Elektroprivreda BiH mogla postati nelikvidna u drugoj polovici ove godine, ukoliko se ne uspije osigurati dodatni novac na računima. Prema dostupnim podacima, Elektroprivreda BiH ima više od 805.000 krajnjih kupaca i zapošljava oko 3.900 radnika, dok Elektroprivreda HZHB opslužuje oko 203.000 kupaca i ima oko 2.300 zaposlenih. Saradnja na tekstu Predrag Zvjerac

Policija je 23. decembra pretresla urede premijera Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Ministarstva prometa i komunikacija ovog entiteta u Mostaru, te jedan privatni stambeni objekt. Pretresi su dio istrage koja se vodi protiv šefa Federalne uprave policije (FUP) Vahidina Munjića, šefice kabineta premijera FBiH Arijane Huseinović-Ajanović, policijskog službenika Muhameda Ohranovića i direktora Policijske akademije BiH Ervina Mušinovića. Privremeno su oduzeti službeni laptopi i dokumentacija u cilju prikupljanja dodatnih dokaza za daljnji rad na predmetu "Munjić i drugi", saopćio je Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda Federacije BiH (POSKOK). Paralelno se i dalje provode ispitivanja svjedoka, te analiza ranije oduzete dokumentacije. Munjić, Huseinović-Ajanović, Ohranović i Mušinović sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, davanje i primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu utjecajem, te posredovanje ili pogodovanje pri zapošljavanju i napredovanjima na pozicijama. Munjić se, pored ostalog, tereti i da je kao direktor FUP-a otkrivao informacije iz krivičnih postupaka. Vrhovni sud Federacije BiH odredio je osumnjičenima mjere zabrane obavljanja službenih dužnosti i međusobnog sastajanja. Prepiske na osnovu kojih je otvorena istraga potječu iz mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu "Black Tie 2". Taj predmet se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog Tužiteljstva BiH o grupi koja je surađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontrolira veliki dio europskog tržišta kokainom. Munjić je tada bio među 23 osobe koje su uhapsile domaće policijske snage, u sklopu istrage u koju su uključeni i američki Federalni istražni biro (FBI) i Uprave za borbu protiv droga (DEA), te EUROPOL. Odbrana osumnjičenih odbacuje optužbe, navodeći da je riječ o indicijama i tvrdnjama.

Dužnosnici Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i čelnici vladajuće koalicije u Federaciji BiH (FBiH) održali su 22. decembra novi sastanak o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija koji bi trebala razviti i njime upravljati američka kompanija. Ovim plinovodom bi se Bosna i Hercegovina povezala na jugu s hrvatskim plinovodima i smanjila trenutno potpunu ovisnost o plinu iz Rusije. "Administracija predsjednika [Donalda] Trumpa snažno podržava projekt Južna interkonekcija i raduje se daljnjem, brzom napretku s partnerima u BiH na realizaciji ovog projekta", saopćeno je na X-u iz Ambasade SAD-a nakon sastanka. U saopćenju se dodaje da su "lideri koalicije u FBiH usuglasili naredne korake u vezi s nacrtom međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske". Projekat Južne plinske interkonekcije star je više od 20 godina, a ovim plinovodom bi se BiH povezala s hrvatskom mrežom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku, gdje otprilike 60 posto plina stiže iz SAD-a, a ostatak s Bliskog istoka. Time bi BiH diversificirala izvore energije i smanjila trenutno potpunu ovisnost o plinu iz Rusije. U budućnosti bi bio povezan i s plinovodom od Hrvatske prema Albaniji i dalje prema Azerbajdžanu i Kaspijskoj regiji. Ranije planirani kapacitet Južne interkonekcije je šest puta veći od trenutnih potreba BiH, a u budućnosti bi se taj plinovod mogao produžiti u sjevernoj Bosni, gdje je ranije planirano plinsko skladište, te dalje prema Srbiji. Diversifikacija od ruskog plina u skladu je sa širim ciljevima energetske sigurnosti Europske unije, a Bugarska je najavila da će stopirati prolaz ruskog gasa preko njene teritorije do 2028. godine.

Godinu dana nakon razornih poplava, pogođena naselja u Bosni i Hercegovini i dalje se oporavljaju. Mnoge porodice su i dalje van svojih domova, čekaju sanaciju starih ili izgradnju novih objekata. Ukupna šteta koja je procijenjena na objektima i infrastrukturi iznosi 138 miliona eura. No, u pomoć su uglavnom uskočile donacije drugih država, humanitarnih i međunarodnih organizacija.

Sadržaj emaila kojim su lažno dojavljene bombe u više škola u Tuzli istraživat će Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, jer sadrži moguće terorističke prijetnje, saznaje Radio Slobodna Evropa. U email poruci koja je poslana više škola, koja izgleda kao prijevod sa stranog jezika, s adrese registrirane na ruskom email servisu Yandex napisano je: "Eksploziv je postavljen na školskom terenu. Prenesite 10 BTC na ovu adresu ako želite izbjeći eksploziju. Mi smo pravi muslimani, ratnici Islamske države. I ne odobravamo utjecaj i pritisak evropskih država na Muslimane u Bosni. Želimo da svi europski lideri imaju grkljane i njihove porodice spaljene. Nas cilj je uspostaviti kalifat u Evropi. Naši zahtjevi su iseljenje kršćana sa teritorija Bosne i prenos navedenog iznosa na naš račun. Borite se protiv nevjernika gdje god ih sretnete, istjerajte ih iz mjesta odakle su vas protjerali." Poruka je došla s adrese: kunkunteynir@yandex.com (Vlad Tsamulen), a email adresa na koju pošiljatelj traži uplatu u iznosu od 10 bitcoina je tsamulen@gmail.com. Jedan bitcoin vrijedi oko 76.000 eura, odnosno 152.000 konvertibilnih maraka. Informaciju o emailu s ovakvim sadržajem uputilo je Kantonalno tužiteljstvo iz Tuzle državnom tužiteljstvu, koje je nadležno za krivična djela u vezi s terorizmom na teritoriji cijele BiH. Sve dojave koje su primile škole u petak, 19. decembra, bile su lažne, utvrđeno je nakon evakuacije i pregleda objekata. Iste poruke istog dana primile su pojedine škole u entitetu Republika Srpska, najviše u Banjoj Luci. Pregledano je više od 340 objekata, a Republičko javno tužiteljstvo je ovaj događaj kvalificiralo kao terorizam. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a za RSE su rekli da će dalji koraci u istrazi uključivati i međunarodnu pravnu pomoć u otkrivanju počinitelja. Slične lažne prijetnje u istom periodu primile su škole u Indiji, u gradu Ahmedabad, kao i SAD-u, u Kansasu i Michiganu. Prema dostupnim informacijama s medija, sve su bile lažne. Česte lažne dojave o bombama zabilježene su i tokom 2024. godine u Sarajevu, kada je u dužem periodu bilo onemogućeno održavanje nastave u kontinuitetu zbog pregleda i evakuacije, koje su zakonska obaveza u slučaju dojave o bombi. Ove lažne prijetnje nisu sadržavale poruke poput posljednjih u Tuzli i RS-u. Osumnjičeni su, uglavnom, bili maloljetnici.

Da mu je majku odvela policija jer je sjekirom napala supruga na spavanju, Gabrijel Đoković je saznao od komšinice iz sarajevskog naselja Sedrenik. "Rekla mi je da sjednem da se nešto desilo", priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) dvadesetjednogodišnji Gabrijel dok se prisjeća tog majskog dana 2023. godine. Sedam dana kasnije vidjet će majku Irenu Karić u sobi zeničkog zatvora. "Tada smo prvi put razgovarali na 10-15 minuta", prisjeća se ovaj mladić koji danas živi u Zagrebu. "Najbitnije mi je bilo da je ona dobro, kakvi su uvjeti tamo, da li joj nešto treba, da li su joj davali lijekove, kako je psihičko stanje, tu sam bio najviše zabrinut za nju u tom trenutku." 'Podmuklo ubistvo'Dvije godine od tog momenta Irena Karić je i dalje u pritvoru i njen slučaj još nije konačan. Vrhovni sud je uložio žalbu tužilaca na kvalifikaciju u prvoj presudi i ona je ponovo vraćena na suđenje Kantonalnom sudu. U drugom ponovljenom postupku pred Vijećem Kantonalnog suda u Sarajevu, ponovo je osuđena na 9,5 godina za ubistvo supruga. Sada je na Vrhovnom sudu Federacije BiH da donese konačnu odluku. "Kriva je što je 10. maja 2023. u porodičnoj kući u kojoj je živjela sa suprugom Karić Nijazom i njihovo troje malodobne djece, a sa kojim je imala narušene odnose zbog verbalnog vrijeđanja i fizičkog nasilja kojem je bila izložena od strane Nijaza (...) što je drugog usmrtila čime je počinila ubistvo", rekla je na izricanju presude početkom decembra sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu Adisa Zahiragić. Kazna za ubistvo je od pet do 20 godina, a u ponovljenom postupku sud je donio istu odluku. Razlog tome je, kako je u izricanju presude rekla sutkinja Zahiragić, da nije dokazano da je ubila supruga na podmukao način. Podmukao način znači "da je učinjeno na način da se vreba prilika kada je najbolje da se učini neko ubistvo", pojasnila je sutkinja. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo je potvrđeno za RSE da će se žaliti na presudu, između ostalog zbog kvalifikacije, ali da će više detalja biti jasno kada dobiju presudu. Iz Kantonalnog suda u Sarajevu je za RSE ranije rečeno da je pismena izrada presude u toku i da stranke u postupku imaju pravo žalbe nakon što dobiju pismeni otpravak presude. Doktor Omer Ćemalović koji je bio psihijatar vještak na suđenju pojašnjava za RSE da se Irena Karić u braku našla u poziciji da bude fizički i psihički maltretirana. "On je bio čovjek koji je bio izuzetno samoživa osoba, egoista, koja je bila u stanju da ispred djeteta uzme nešto i da to založi za alkohol, nije vodio računa o porodici, nju je tukao maltretirao, ponižavao. Sve su to neke okolnosti koje se se kumulirale", pojašnjava Ćemalović za RSE. Kulminiralo je na dan godišnjice njihovog braka. Ćemalović priča da se Irena probudila u košmarnom stanju svijesti, da je ugledala Nijaza u drugoj sobi, da su oko njega bili brlog i prazne boce pića. "I u tom trenutku kod nje se javlja jedna falš logika da je to trenutak kada je biti ili nebiti, ima jedno strašno unutrašnje osjećanje egzistencijalne životne ugroženosti. I tada zaključuje da je momenat ili on ili ona. I tada donosi odluku da sjekirom napadne supruga na spavanju", pojašnjava vještak. Sjekiru nije donijela ona, već je bila u sobi od ranije, pojašnjava Ćemalović. "Sedmicama je govorila suprugu da je skloni jer su djeca u kući, da se neko ne bi povrijedio". Odluka o ubistvu je donesena munjevito, nesvjesno, preskočen je proces razmišljanja "o elementima za i protiv", dodaje. "Radi se o jednoj afektivnoj, impulsivnoj radnji i zbog toga sve to nije podmuklo ubistvo", zaključuje vještak Ćemalović na osnovu čijeg nalaza je sutkinja i donijela istu odluku. Nasilje u porodiciIrena Karić je klasični primjer nasilja u porodici, kaže njezin advokat Omar Mehmedbašić koji planira da se žali na posljednju odluku suda. "Smatram da je Irena Karić jedna žrtva. Ja kad sam njoj otišao prvi put u posjetu, ona je bila kost i koža, ona je u zatvoru dobila kilograma i počela da liči na osobu. Nikad nije pitala za sebe, uvijek za djecu", kaže on za RSE. Troje djece koje Irena i Nijaz imaju zajedno danas se nalaze u hraniteljskoj porodici. "Ona se žalila na te probleme, nije mogla da to riješi i djeca su joj uvijek bila u nekoj vrsti zarobljeništva", kaže advokat Mehmedbašić, koji dodaje da smatra da je kazna velika s obzirom na okolnosti. Izloženost nasilju, svjedočenja drugih kao i nalaz vještaka, između ostalog, doveli su do sudske odluke. "Ipak je oduzela život drugom, imala je toliko snage i svijesti i takvu čvrstu odluku da oduzme život drugom, i to suprugu koji je otac troje malodobne djece", rekla je sutkinja Zahiragić tokom izricanja prve presude. Da su živjeli u nasilnom odnosu svjedoči i Irenin sin Gabrijel. On je imao 14 godina kada je ona upoznala Nijaza. I na početku sve je bilo uredu, ali polako saznaju da se Nijaz voli kockati, počinju nesuglasice i problemi. "Svaki dan je bilo verbalno vrijeđanje i prema meni i prema njoj." Zbog cijele situacije Gabrijel se odselio kod porodice u Hrvatsku. "Nisam više mogao trpiti vrijeđanje na dnevnoj bazi, takav način života, da sve što zaradim bude prokockano." Gabrijel je, priča, često pomagao Nijazu na raznim poslovima iznošenja stvari, čišćenja. Sedam dana nakon što se odselio dobio je fotografije od Nijaza na kojima je vidio pretučenu majku. I dobio prijetnje da će biti tako svakog dana dok se ne vrati. "Njegov razlog je bio zato što sam mu ja bio besplatna radna snaga koju je on mogao koristiti kada je bilo potrebno jer bi inače morao platiti nekoga." Fotografije je dao i Vrhovnom sudu. Prvi put kad je dobio prijetnju Gabrijel je nazvao policiju jer se zbog papira nije mogao vratiti iz Zagreba. Plašio se za život majke kaže, a i ona je sve to podnosila jako teško. "U to vrijeme se nismo čuli jer je on uzimao njen telefon i slao nam poruke, pretvarao se da je ona." Do neke granice kaže mogao je zamisliti da će sve kulminirati, ali da se nije nadao da će biti "baš ovakav užas". Dodaje da ga je njegova majka prijavila supruga za nasilje u porodici, ali da niko u to vrijeme nije reagovao. "Dok se nije desilo ovo što se desilo." Nijaz Karić preminuo je 28. juna 2023. godine od posljedica udarca sjekirom koje mu je nanijela supruga Irena. Zašto žene ubijaju?Studija rađena u Švedskoj na osnovu ubistava koja su se desila u ovoj zemlji u rasponu od 20 godina navodi da postoje značajne razlike u načinima i razlozima zbog kojih muškarci i žene počine ubistva. Ranije nasilje između počinioca i žrtve zabilježeno je mnogo češće u slučajevima u kojima žena čini ubistvo pojašnjava za RSE Thomas Nilsson, psiholog i profesor forenzičke psihijatrije Sahlgrenska univerzitetske bolnice i Univerziteta Geteborg u Švedskoj. On je jedan od učesnika spomenute studije i dodaje da je jedan od nalaza istraživanja pokazao da su najčešće žrtve ženskih ubistava njihovi intimni partneri ili članovi porodica, dok je u slučajevima kada su ubice muškarci raspon različit. "Muškarci ubijaju iz bijesa, osvete i korištenja moći, dok žene ubijaju zbog očaja i samozaštite", pojašnjava Nilsson. U slučaju kada je počinilac žena, vrlo često se pokazalo da je žrtva činila nasilje nad počiniteljicom, dodaje. "To je nerijetko trajalo duži vremenski period i je na kraju, često u kombinaciji s konzumiranjem alkohola ili droga, doseglo tačku u kojoj žena reagira izljevom bijesa, što završava nasiljem." Isto objašnjenje daje i Elizabeth Sheehy, profesorica prava sa kanadskog univerziteta Ottawa koja se bavi pitanjem krivičnog prava i pravnog odgovora na muško nasilje nad ženama. Širom svijeta, mnogo više muškaraca će ubiti ženu nego što će žena ubiti muškarca, naglašava. Ne samo da je rijetko, nego ubistva, metode i motivi su također različiti. "Muškarci ubijaju iz mizoginih razloga", navodi. "Ubijaju iz ljubomore, stvarne ili zamišljene, ubijaju kada žena želi da ih napusti uz stav 'ako je ja ne mogu imati neće niko'". Dalje, navodi ova kanadska profesorica za RSE, ubijaju žene kada "pruža otpor njihovom autoritetu". "Žene najčešće ubijaju iz samoodbrane, obično nakon historije nasilja ili prisilne kontrole muškaraca. Ubijaju kako bi zaštitile sebe ili djecu, odnosno kako bi pobjegle u situacijama kada muškarac pokušava zatvoriti sve mogućnosti njenog bijega." Britanska platforma Femicide census koja prikuplja informacije o ženama ubijenim u Velikoj Britaniji navodi da je odlazak ili priprema za odlazak često faktor rizika, odnosno da je okidač za nasilne muškarce. Prema globalnoj studiji ubistava Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNDOC) svako peto ubistvo na svijetu počine intimni partneri ili članovi porodice, a većina žrtava su žene. Gabrijel danas razgovara sa majkom jednom sedmično na pet minuta. Kaže da je u zatvoru "malo došla sebi" fizički i psihički, radi, čita knjige i dobila je odobrenje da se vidi sa djecom. Užasno je to što je ona učinila, kaže, ipak se radi o nečijem životu, ali smatra da je kazna koju je njegova majka dobila previsoka. "Mislim da je takva kazna sa svim okolnostima, sa svim dokazima i primjerima što smo predali velika. Devet i pol godina nije malo nikako, pogotovo za djecu." Od 17.461 počinjeno krivično djelo u Bosni i Hercegovini prošle godine, 1.953 je bilo ženskih počinilaca, podaci su Agencije za statistiku BiH. Kada su u pitanju krivična djela koja uključuju porodicu i brak od 1.951 prijavljenih lica, 220 je žena. Od ukupnog broja osuđenih, 92 posto sudskih presuda izrečeno je muškarcima.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida podnijelo je krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv nepoznatih lica – autora, urednika i odgovornih osoba Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), zbog emitovanja priloga koji, kako navode, "etnički targetira grupu Bošnjaka i stvara narativ koji može proizvesti nacionalnu netrpeljivost i razdor", potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa. Radi se o prilogu u emisiji "Pečat" javnog emitera bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska koji je emitovan 18. decembra ove godine. U prilogu se etnički "problematizira kupovina oko 800 nekretnina u Istočnom Sarajevu, u kojem većinski žive Srbi", te navodi kako to predstavlja "dobro osmišljen plan da se kupovinom nekretnina ovlada ovim dijelom RS-a". U izjavi, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, naveo je da je trend kupovine stanova "opasan i da će dovesti do situacije da opet možemo potencijalno imati problem", te i kako bi trebalo da se poštuje "prefiks srpski". Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je u februaru 2004. godine neustavnim nazive 13 gradova i opština u Republici Srpskoj koji su nosili prefiks srpski u nazivu. Nakon toga Ustavni Sud BiH stavio je van snage nazive 12 općina i Grada Srpsko Sarajevo, jer Narodna skupština Republike Srpske nije u roku od tri mjeseca promijenila nazive. Udruženje žrtava i svjedoka genocida u prijavi navodi kako tema o Srbima spornoj kupovini stanova i njen plasman, "imaju obilježja krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti". Navode i kako se zakonito i ustavno zagarantovano pravo etnički problematizira, "pri čemu se Bošnjaci ne prikazuju kao pojedinci – građani sa jednakim pravima, već kao homogena grupa sa navodnim zajedničkim, prikrivenim ili neprijateljskim namjerama". Etničko targetiranje i kolektivna krivica ne uživaju zaštitu slobode izražavanja, smatraju u Udruženju, te traže sankcionisanje. I Regulatorna agencija za komunikacije, nadležno regulatorno državno tijelo, nakon objave priloga najavila je da će postupiti po službenoj dužnosti i ispitati navode u vezi s emitovanim prilogom. "Emitovanjem predmetnog priloga, medijski prostor je iskorišten za etničko targetiranje jedne grupe Bošnjaka i za stvaranje narativa koji može proizvesti nacionalnu netrpeljivost i razdor, što predstavlja ozbiljno zadiranje u temeljne vrijednosti ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Etničko targetiranje i kolektivna krivica ne uživajuzaštitu slobode izražavanja", navode u Udruženju. U prijavi su naveli i presude i praksu Evropskog suda za ljudska prava, te traže i reakciju države. "U skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, država ima pozitivnu obavezu da reaguje kada javni diskurs prelazi u sferu etničke netrpeljivosti, naročito kada dolazi iz medija sa širokim društvenim uticajem. Nečinjenje u takvim slučajevima može predstavljati propust u zaštiti prava na jednakost i dostojanstvo pripadnika ciljanih grupa", stoji u saopštenju. RTRS je, podsjećaju u Udruženju, javni emiter sa značajnim društvenim uticajem, te da prilog ne sadrži balansirane stavove niti jasno razgraničenje između činjenica i insinuacija. Također smatraju da se time normalizira ideja da pripadnost određenoj naciji sama po sebi predstavlja problem ili prijetnju. RTRS se nije oglašavao u vezi sa reakcijama o navedenom prilogu.

U Perspektivi učesnice i učesnici 4. Festivala mira upozoravaju na porast i normalizaciju nasilja, posebno femicida i vršnjačkog nasilja. Zabrinjava ih manjak kritičkog razmišljanja i razvoja individualnosti, te produbljivanje podjela kroz identitet sveden na nacionalnost i vjeru. Ipak, optimistični su i vjeruju da zajedničkim djelovanjem mogu graditi bolju i svjetliju budućnost.

U Bosni i Hercegovini oko 40.000 ljudi ne čuje ili ima problema sa sluhom. Najveći izazov za njih nastaje u zdravstvenim ustanovama – ljekari i stomatolozi često nose maske, pa osobe koje ne čuju ne mogu čitati s usana i komunicirati. Međutim, Ema, učenica Srednje zubotehničke škole u Sarajevu čiji roditelji također ne čuju, odlučila je napraviti promjenu. U svojoj školi počela je podučavati buduće zdravstvene radnike znakovnom jeziku, prvi takav projekat u sarajevskim srednjim školama.

Kantonalni sud u Tuzli odredio je jednomjesečni pritvor Mirsadu Bakaloviću, bivšem direktoru Doma penzionera Tuzla i Zinaidi Razić Halilović, šefici Službe za ekonomske, finansijske, računovodstvene i opšte poslove zbog osnovane sumnje da su kao saučesnici počinili krivično djelo protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine. Pored toga, Bakalović se sumnjiči i za zloupotrenu položaja ili ovlaštenja. U požaru u Domu penzionera Tuzla 4. novembra poginulo je 17 osoba, a više od 30 ih je povrijeđeno. Osumnjičenima se, između ostalog, terete da su od februara 2024. do 4. novembra 2025. godine, kao odgovorna lica u Javnoj ustanovi "Dom penzionera" Tuzla, "svjesno propustili da organizuju i provode propisane mjere zaštite od požara i opšte sigurnosti korisnika". "Ovi propusti su imali za posljedicu ugrožavanje sigurnosti većeg broja ljudi, te kada je izbio požar u sobi jednog od korisnika 4. novembra 2025. godine, pouzrokovana je smrt većeg broja korisnika, a povrijeđeno više od 50 osoba", navodi se u saopštenju za javnost Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona. U tuzlanskom domu penzionera je bilo smješteno 180 osoba. Zgrada, izgrađena krajem sedamdesetih i prvobitno projektovana kao hotel "B" kategorije, godinama funkcioniše kao javna ustanova socijalne zaštite koja se samofinansira. Dom se inače ne finansira iz javnih budžeta, nego isključivo od prihoda koje sam ostvari, iako je Grad Tuzla vlasnik objekta i imenuje upravu.

Američki Kongres ocenio je u predlogu obimnog zakona o odbrani da zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva vezuje njihove ekonomije i politiku za Moskvu i sputava njihove težnje ka evropskim integracijama, dok korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima, i dalje predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju regiona. U predlogu Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane koji je u oba doma Kongresa usvojen glasovima i republikanaca i demokrata i koji treba da potpiše predsednik Donald Tramp (Trump) navodi se da je smanjenje zavisnosti Zapadnog Balkana od ruskog gasa i fosilnih goriva u nacionalnom interesu SAD, kao i da Vašington treba da podrži pristupanje zemalja regiona Evropskoj uniji i NATO-u. "Zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih izvora fosilnih goriva i prirodnog gasa vezuje njihove ekonomije i politiku za Rusku Federaciju i sputava njihove težnje ka evropskim integracijama", navodi se tekstu. Rast uticaja Kine na Zapadnom Balkanu takođe može imati štetan uticaj na stratešku konkurenciju, demokratiju i ekonomsku integraciju s Evropom, navodi se u predlogu zakona u kojem se traži da državni sekretar u koordinaciji s ministrom odbrane direktorom Nacionalne obaveštajne službe i drugim relevantnim agencijama, redovno podnosi izveštaj Kongresu i o malignom uticaju Rusije i Kine na zemlje Balkana. Kosovo i SrbijaU predlogu je iznet stav da Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, postignut 27. februara 2023. uz posredovanje EU, predstavlja pozitivan korak u normalizaciji između dve zemlje koje "treba da teže hitnom napretku u primeni Aneksa implementacije tog sporazuma". "Nakon dovoljnog napretka, SAD treba da razmotre inicijative za jačanje bilateralnih odnosa sa obe zemlje", navodi se u predlogu zakona o odbrani, dodajući da to uključuje uspostavljanje bilateralnih strateških dijaloga i konkretne inicijative za produbljivanje ekonomskih veza i investicija. SAD treba da nastave podršku sveobuhvatnom konačnom sporazumu između Kosova i Srbije zasnovanom na uzajamnom priznanju, pri čemu neće zagovarati razmenu teritorija, podele ili druge promene granica po etničkim linijama u Zapadnom Balkanu radi rešavanja sukoba i treba da podrže pluralističke demokratije u regionu kao sredstvo za sprečavanje povratka etničkih sukoba. 'Duboka zabrinutost' za stanje demokratije u SrbijiU predlogu Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane koji uspostavlja ili nastavlja odbrambene programe i aktivnosti Ministarstva odbrane SAD i drugih federalnih agencija, takođe je izražena zabrinutost za stanje demokratije u Srbiji. "Parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. i njihova neposredna posledica izazivaju duboku zabrinutost u vezi sa stanjem demokratije u Srbiji, uključujući zaključke konačnog izveštaja OEBS/ODIHR-a", navodi se u tekstu predloga zakona. Dodaje se da je OEBS-ova Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava na tim izborima utvrdila "nepravedne uslove" za izbore, "brojne proceduralne nedostatke, uključujući neujednačenu primenu zaštitnih mera tokom glasanja i brojanja, česta pretrpavanja biračkih mesta, povrede tajnosti glasanja i brojne slučajeve grupnog glasanja". OEBS je takođe naveo da su srpski zvaničnici optuživali uglavnom mirne demonstrante, opozicione partije i civilno društvo da "pokušavaju da destabilizuju vlast", što predstavlja zabrinjavajuću tvrdnju koja ugrožava bezbednost važnih delova srpskog društva, navodi se u tekstu Kongresa i ističe da demokratske zemlje čije su vrednosti usklađene s vrednostima SAD predstavljaju snažnija i dugotrajnija partnerstva. Podrška Euforu u BiHMeđu stavovima Kongresa, kako je navedeno u tekstu, jeste da treba podržati održavanje punog mandata Eufora u Bosni i Hercegovini, smatrajući to u interesu nacionalne bezbednosti Sjedinjenih Država. Takođe se traži podsticanje NATO-a i EU da preispitaju svoje mandate i raspored misija u BiH kako bi se osiguralo da igraju proaktivnu ulogu u uspostavljanju bezbednog i sigurnog okruženja, posebno u oblasti odbrane. Podrška evroatlantskim integracijamaZemlje Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija – čine pluralistički, multietnički region u srcu Evrope koji je od ključnog značaja za mir, stabilnost i prosperitet tog kontinenta, navodi se na početku odeljka posvećenom regionu za šta je navedeno da se može nazvati "Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana". Trajni mir, stabilnost i prosperitet na Zapadnom Balkanu direktno su povezani sa mogućnostima za demokratski i ekonomski napredak tih šest zemalja i u zajedničkom je interesu SAD i zemalja regiona da unapređuju stabilan i održiv ekonomski rast i razvoj u regionu. Reforme i integracija sa Evropskom unijom koje sprovode zemlje Zapadnog Balkana dovele su do značajnog demokratskog i ekonomskog napretka u regionu, ali uprkos tom poboljšanju, stope siromaštva i nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu ostaju više nego u susednim zemljama iz EU. Pored toga, navodi se da "korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima, i dalje pogađa Zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju regiona", dok "kampanje dezinformisanja usmerene na Zapadni Balkan potkopavaju kredibilitet demokratskih institucija, uključujući integritet izbora". Povodom toga je iznet stav Kongresa da bi SAD, između ostalog, trebalo da sarađuju sa saveznicima i partnerima posvećenim jačanju vladavine prava, diverzifikaciji energetskih izvora, demokratskim i ekonomskim reformama i smanjenju siromaštva; podstiču jačanje poslovnih veza i investicija između SAD i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu; prošire američku pomoć naporima regionalne integracije u regionu. SAD treba da podržavaju pristupanje zemalja Zapadnog Balkana koje nisu članice Evropske unije i NATO-a za zemlje koje žele članstvo, ispunjavaju uslove za članstvo, imaju podršku svih saveznika za dobijanje poziva za članstvo i da su u stanju da dalje promovišu principe Severnoatlantskog ugovora i značajno doprinesu kolektivnoj bezbednosti NATO-a. SAD bi trebalo da povećaju poslovne veze i investicije na Zapadnom Balkanu, naročito radi smanjenja zavisnosti od ruskih energetskih izvora, povećanja energetske diverzifikacije, efikasnosti i štednje, kao i olakšavanja prelaska na čistije i pouzdanije izvore energije, navodi se u predlogu zakona. Dodaje se da bi trebalo da nastave da podržavaju razvoj snažnog civilnog društva, javno-privatnih partnerstava, nezavisnih medija, transparentnog i odgovornog upravljanja, političke stabilnosti i modernih tržišnih ekonomija. U predlogu zakona o odbrani se od državnog sekretara traže i inicijative za demokratski i ekonomski razvoj i prosperitet koji bi se proširila tehnička pomoć u svakoj zemlji Zapadnog Balkana, uzimajući u obzir lokalne uslove i saglasnost vlade domaćina, jačale postojeće nacionalne strategije protiv korupcije, uključujući protiv političke korupcije, posebno u sudstvu, nezavisnim telima za nadzor izbora i javnim nabavkama, uz promovisanje uloge nezavisnih medija u borbi protiv korupcije. U predlogu zakona Kongres je izrazio podršku i sajber bezbednosti i sajber otpornosti u Zapadnom Balkanu, inicijativi za regionalnu ekonomsku povezanost i razvoj, kao i promovisanju međukulturne i obrazovne saradnje SAD i zemalja Zapadnog Balkana. Autor predloga zakona o Zapadnom Balkanu, član Predstavničkog doma iz redopva demokrata Vilijam Kiting (William Keating), rekao je za televiziju Insajder da je usvajanje predloga zakona dokaz da je Balkan i dalje na američkom radaru. "Važna poruka je da je Amerika i dalje zainteresovana za Zapadni Balkan. Ja se već godinama unazad bavim regionom i uvek sam ga smatrao područjem koje je važno za nas. Ljudi treba da znaju da i u ovoj vladi SAD postoje ljudi koji Balkan vide kao prioritet", rekao je Kiting. On je objasnio da je predlog podneo još u septembru, a da je nedavno uključen je u zakon o odbrani kako bi se osiguralo njegovo usvajanje.

Glavni grad Bosne i Hercegovine danima je u vrhu liste najzagađenijih svjetskih gradova. Dok je zrak opasan po zdravlje, život se uglavnom odvija kao do sada. Ugrožene kategorije stanovništva izbjegavaju jutarnje i večernje izlaske, kada je situacija najteža, ali kažu da je im briga za zdravlje postala svakodnevni izazov. Vlasti su u međuvremenu uvele restriktivne mjere, koje se između ostalog odnose na ograničenje kretanja starijih vozila i zabranu javnih okupljanja.

Jedan od trojice državljana Sudana, kojima su amputirane potkoljenice i dijelovi šaka zbog promrzlina zadobivenih u pokušaju prelaska granice Bosne i Hercegovine i Hrvatske, upućen je iz bolnice u Bihaću u Klinički centar u Sarajevu na "liječenje i operativni tretman". U Sarajevu mu je urađena samo dijagnostika, nakon čega je pacijent vraćen u Bihać na nastavak liječenja, saopćili su iz bolnice Dr. Irfan Ljubijankić. Ovo je saopćeno iz Bolnice Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću nakon što je Radio Slobodna Evropa (RSE) zatražio objašnjenje o tome kako su trojica državljana Sudana završila u Kliničkom centru u Tuzli, gdje su im amputirane potkoljenice, kao i je li Klinički centar odbio operirati jednog pacijenta. Iz Kliničkog centra u Sarajevu su za RSE rekli da je tokom boravka na KCUS-u pacijent pregledan i dijagnostički obrađen na više klinika, kao i da KCUS nije odbio pacijenta. "Nakon dijagnostičke obrade, pacijent je vraćen na dalje liječenje u Kantonalnu bolnicu Bihać, koja je u potpunosti osposobljena za nastavak njegovog tretmana". Ipak morali u Tuzlu na operacije Bolnica iz Bihaća je pojasnila da su pacijenti primljeni početkom decembra. Bili su u teškom općem stanju, s dijagnozom gangrene i nekrotičnih promjena na ekstremitetima (rukama i nogama), nastalih kao posljedica dugotrajnog lutanja i izloženosti nepovoljnim vremenskim uvjetima. "Tokom hospitalizacije došlo je do pogoršanja općeg zdravstvenog stanja jednog pacijenta, uz razvoj teških infekcijskih komplikacija. Pacijent je, u skladu s medicinskim indikacijama, upućen na dalje liječenje i operativno zbrinjavanje u tercijarnu zdravstvenu ustanovu – Univerzitetski klinički centar Sarajevo. Nakon obavljene dijagnostičke obrade u UKC Sarajevo pacijent je vraćen u Kantonalnu bolnicu Dr. Irfan Ljubijankić Bihać na dalje liječenje", saopćeno je iz Bolnice u Bihaću. Pacijenti su potom operirani u bolnici u Bihaću, tačnije amputirani su im dijelovi šaka. Ali s obzirom na to da su bili "potrebni dalji operacioni tretmani i dodatna dijagnostička obrada isti su upućeni na Septično odjeljenje Klinike za ortopediju UKC Tuzla", objasnili su iz Bolnice u Bihaću. U Tuzli su ljekari Sudancima morali amputirati potkoljenice i trenutno su na liječenju u ovoj ustanovi. Promrzline su, prema onom što su rekli aktivistima koji im pomažu, zadobili na planini Plješevici koja je česta ruta za osobe u pokretu koji žele preći granicu BiH i Hrvatske. Sudanci su na putu već skoro dvije godine, najduže su boravili u Libiji i Grčkoj, prije nego su krenili ka EU preko Balkanske rute. Želja im je bila, kako su rekli, da stignu do Njemačke i nađu poslove, kako bi mogli pomoći porodice u teškog situaciji u Sudanu. Iz Službe za poslove sa strancima BiH kažu da će daljnji smještaj i zbrinjavanje državljana Sudana ovisiti o medicinskim preporukama. Sve će se, kažu, raditi u koordinaciji s nadležnim institucijama i relevantnim partnerima. Aktivista Nihad Suljić za RSE je rekao da je namjera da budu smješteni u neki privatni dom gdje bi mogli imati svu potrebnu njegu i pomoć. "Bez dozvole Službe za poslove sa strancima ne možemo ništa uraditi. Sve vrijeme mi u ovome pomažu iz nevladine organizacije SOS Balkan Route koja snosi troškove svega što je potrebno. Ja sam našao jedan dom u blizini Tuzle, u Lukavcu, u kojem bi bili smješteni barem mjesec, dva, tri, dok se malo ne oporave." U migrantskim kampovima Lipa, Ušivak i Blažuj, tokom novembra bila su smještena 1083 migrnata, navedeno je u mjesečnom izvještaju Međunarodne organizacije za migracije. Do kraja novembra u BiH je ušlo 12.607 migranata, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH. Najbrojniji su Afganistanci, potom državljani Egipta, Maroka, Sirije, Iraka i Pakistana.

Razmjena stručnjaka, međusobno priznavanje industrijskih standarda, programi obuke. Sve to predviđeno je sporazumom koji su potpisali državni institut Bosne i Hercegovine (BiH) i agencije iz Rusije koju su sankcionirale zapadne države. Potpisan je krajem septembra ove godine, u ruskom gradu Sočiju, na obali Crnog mora. Zahtjev za uvid u tekst sporazuma Radiju Slobodna Evropa (RSE) odobren je nedavno. Čime se bavi Rosstandard?Ruska agencija Rosstandart formalno je civilna agencija registrirana u Ministarstvu industrije i trgovine Ruske Federacije. Međutim, uloga nadilazi standardizaciju i certifikaciju kućanskih uređaja, već uključuje i onu koja se klasificira kao vojna tajna. Rosstandart definira standarde i certificira proizvode za vojnu industriju kao i za dvojnu, civilno-vojnu namjenu, nadzire laboratorije, testira ključne materijale i tehnologije te, naprimjer, kalibrira instrumente u fabrikama koje proizvode ili servisiraju i vojnu opremu, poput nišanskih uređaja ili sistema za navođenje raketa. Međunaradne reakcijeEuropska komisija u posljednjem izvještaju o napretku BiH eksplicitno je kritizirala potpisivanje memoranduma sa sankcioniranim Rosstandartom i pozvala BiH na primjenu restriktivnih mjera prema Moskvi. "BiH se mora harmonizirati s vanjskom politikom EU", naglasili su iz Brisela. Iz certifikacijske Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC), čiji je BiH članica, za RSE su naveli da se "zemlje članice moraju ponašati u skladu sa Statutom i poslovnikom", ne precizirajući da li nepridržavanje sankcija zemalja Zapada prema Rosstandartu donosi posljedice po BiH i njezin Institut za standardizaciju. Šta je Institut za standardizaciju BiH?Institut za standardizaciju (ISBiH) je državna naučno-stručna institucija nadležna, pored ostalog, za izradu BiH standarda, zastupanje zemlje u međunarodnim organizacijama za standardizaciju, uspostavu i održavanje sistema certificiranja i usklađenosti u skladu s europskim modelima. Vlasti Republike Srpske su u pokušaju "vraćanja nadležnosti" s države na entitet donijele i zakon o tehničkim propisima RS-a s ciljem uspostavljanja entitetskih certifikacijskih tijela, ali ga je Ustavni sud BiH poništio. Iz Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) i Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo (OIML), čiji je BiH također član, kao ni iz Odjeljenja za sankcije diplomatske službe Europske unije (EEAS) nisu do objave teksta odgovorili na upit RSE na isto pitanje. Nisu odgovorili ni iz američkog Ureda za industriju i sigurnost (U.S. BIS) kakav će biti njihov odgovor na sporazum između agencije iz BiH i agencije iz Rusije koja je pod sankcijama. Ko je potpisao sporazum?Sporazum je potpisan tijekom zasjedanja "Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju" u Sočiju, a "delegaciju BiH" činili su, isključivo, predstavnici iz entiteta Republika Srpska (RS). Predvodio ih je ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac, kadar vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, koji je krajem novembra izazvao međunarodni skandal s nacističkim šljemom SS-divizije. Taj predmet uputio poštom na kancelariju međunarodnog visokog predstavnika u Sarajevu. Memorandum o razumijevanju potpisali su direktor Instituta za standardizaciju BiH Aleksandar Todorović i direktor ruskog Rosstandarta Anton Šalajev, usprkos pozivima iz Brisela na usklađivanje vanjske politike BiH s Europskom unijom. Šta nakon memoranduma?Ako se suradnja Instituta za standardizaciju BiH i ruske agencije Rosstandart proširi na razmjenu novca, sredstava, opreme, tehnologije, zajedničke obuke u područjima koja se odnose na vojne ili proizvode dvojne, civilno-vojne namjene ili korištenje laboratorija u Rusiji obuhvaćenih sankcijama, BiH bi mogla ozbiljno ugroziti svoje međunarodne odnose. Posljedice bi mogle biti tzv. sekundarne sankcije prema BiH, slično onima koje su EU i SAD već primijenili na ruske banke, naftne kompanije, ograničenje pristupa fondovima ili suspenziju suradnje s BiH. Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH više od mjesec dana nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa na upit o potpisivanje memoranduma, kao ni na to hoće li i mogu li suspendirati ovaj dokument. Ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac i direktor Instituta za standardizaciju BiH Aleksandar Todorović nisu odgovarali na pozive RSE da govore o ovoj temi. Iz Ambasade Rusije u Sarajevu pozdravili su potpisivanje memoranduma i "produbljivanje suradnje", te za iduću godinu najavili održavanje nove sjednice "Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije" u Bosni i Hercegovini. Šta su moguće posljedice?"Potpisivanje memoranduma jeste neuklapanje u politiku EU i kao takav je štetan po BiH u odnosu na EU i interese BiH za ulazak u punopravno članstvo, posebno u ovoj situaciji otvaranja pristupnih pregovora. Neki organ BiH bi taj akt trebao faktički da poništi", kazao je za Radio Slobodna Evropa Enver Halilović, bivši rektor Univerziteta u Tuzli koji je bio ambasador BiH u Moskvi. BiH je, uz Srbiju, jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije provela sankcije prema Rusiji zbog protivljenja političkih predstavnika iz entiteta Republika Srpska, koji zagovaraju intenzivnije veze s Moskvom. To je u više navrata kritizirano iz Brisela i Washingtona, pri čemu su izričito imenovani kadrovi SNSD-a i predsjednik ove stranke Milorad Dodik, koji se od februara 2022. i početka pune ruske invazije na Ukrajinu više puta sastao s Vladimirom Putinom. "Rusija sustavno provodi politiku opstrukcije euroatlantskih integracija balkanskih zemalja, uključujući BiH. Dodik osobno i rukovodstvo RS-a su instrument u rukama ruske politike. Ovo što su uradili Dodikovi ministri [potpisivanje Memoranduma] se savršeno uklapa u tu rusku strategiju", kazao je za RSE Božidar Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi. Zbog povezanosti s vojno-industrijskom mašinerijom, EU, SAD, Ujedinjena Kraljevina, Kanada, Australija i Japan, pored ostalih, uveli su sankcije Rosstandartu nakon ruske agresije na Ukrajinu. Brisel je uvrstio Rosstandart na listu institucija koje "direktno podržavaju rusku vojsku i vojnu industriju", dok je američko Ministarstvo trgovine ovoj agenciji dodijelilo status subjekta s najstrožim izvozno-kontrolnim režimom za izvoz tehnologije i stručne suradnje. Cilj sankcija, kako se navodi, podrazumijeva ograničavanje rada ne samo kompanija koje proizvode oružje, već i onih koji omogućavaju funkcioniranje vojne industrije. Memorandum je političko-tehnički dokument koji se može opisati kao pravno "siva zona" i "simbolički politički čin". Nije riječ o međunarodnom sporazumu kojim bi se precizirale ugovorne obveze, a iz novog dokumenta je izbačeno više elemenata koji su bili ugrađeni u memorandum potpisan 2014. godine, pored ostalog i stavka o obvezi čuvanja povjerljivih podataka. Međunarodne ugovore moraju usvojiti Predsjedništvo BiH i državni Parlament.