Najmanje 15.000 glasova i tri grada u Republici Srpskoj - Zvornik, Laktaši i Doboj. Za toliko glasova opozicija u tom bh. entitetu misli da je "oštećena" nakon održavanja prijevremenih izbora za predsjednika, tvrdeći da su u ova tri mjesta zabilježene nepravilnosti. Žalbu najavljuju Centralnoj izbornoj komisiji, iz koje nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o mogućoj istinitosti ovih tvrdnji. Za razliku od opozicije, u Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i dan nakon izbora nema ništa sporno. Za njih je Siniša Karana pobjednik. Karana i opozicionog kandidata Branka Blanušu dijeli razlika manja od dva posto. Izbori za novog predsjednika RS održani su 23. novembra, nekoliko mjeseci nakon što je mandat oduzet Miloradu Dodiku, osuđenom na zabranu obavljanja javnih funkcija i zatvorsku kaznu, koju je otkupio, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Analitičari i posmatrači izbora ukazuju na neuobičajeno visok broj nevažećih listića, te na nepravilnosti, koje su možda i mogle uticati na krajnji rezultat izbora. SDS: 'Blanuša oštećen za 15.000 glasova'Dan nakon izbora u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) misle isto kao i noć ranije. "Naše procjene pokazuju da je Blanuša trebao imati prednost od 10.000 do 11.000 glasova", rekao je za RSE Jovica Radulović, vršilac dužnosti predsjednika SDS-a, tvrdeći da je njihov kandidat "oštećen za najmanje 15.000 glasova". Radulović je naveo kako su posmatrači te stranke bilježili pritiske mobilnih timova na birače, zloupotrebu glasova i falsifikovanje potpisa, te nelogične razlike u rezultatima u pojedinim biračkim mjestima. "Na primjer u dvije različite učionice u istoj školi imate nevjerovatnu razliku, da u jednom pobijedi profesor Blanuša, a u drugoj učionici pored da ne osvoji gotovo ništa. Takve razlike su matematički i logički nemoguće", tvrdi Radulović. Stranka, prema njegovim riječima, ne priznaje pobjedu Karana i traži ponavljanje izbora u Laktašima, Doboju i Zvorniku, za koje tvrde da su mjesta sa "najviše uočenih nepravilnosti". Sa druge strane, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik odbacio je mogućnost ponavljanja izbora. Šta kažu u izbornim komisijama u Doboju, Laktašima i Zvorniku?Nenad Paleksić, predsjednik Gradske izborne komisije u Doboju za RSE nije želio da komentariše opozicione tvrdnje, navodeći da ta izborna komisija "nije zaprimila nijednu žalbu na nepravilnosti o kojoj bi trebalo raspravljati". "Ja ne znam o kakvim nepravilnostima je riječ, nama se nije niko žalio. Proces je uredno održan. Ja nemam ništa protiv da tamo u Sarajevu, u CIK-u ponovo prebroje glasove, pa čak ni protiv da se izbori ponove", rekao je Paleksić za RSE. Sa druge strane, predsjednica lokalne izborne komisije u Laktašima Gordana Nišić nije željela za RSE da komentariše optužbe opozicije o izbornoj krađi. Na pozive i poruke nije odgovarao ni predsjednik Gradske izborne komisije u Zvorniku Mustafa Arifović. Koalicija Pod Lupom: Teško potvrditi rezultateU Koaliciji Pod Lupom, koja je pratila izbore, tvrde da je, po njihovim podacima, teško potvrditi pobjednika izbora u Republici Srpskoj. "Razlika među dva vodeća kandidata na izborima je zaista 0,7% prema našim nalazima i unutar je margine statističke greške koja iznosi plus minus 1,5 posto", rekao je za RSE Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose s javnošću i medijima Koalicije Pod lupom Hasan Kamenjaković. Istakao je kako je izborni dan protekao u skladu sa pravilima, te da je Koalicija evidentirala 32 teža slučaja nepravilnosti. Ističe i da se rezultati koje Koalicija bilježi, podudaraju sa rezultatima CIK-a BiH. "U tijesnoj utrci kakva je ova, utvrđene nepravilnosti mogu uticati na rezultate na nivou pojedinih biračkih mjesta", naglasio je Kamenjaković. Dodao je kako je Koaliciji Pod Lupom pratila izbore na "reprenzetativnom broju" biračkih mjesta, ali da, zbog metodologije praćenja, ne mogu sa sigurnošću potvrditi pobjednika izbora. 'Alarmantan broj nevažećih listića'Politički analitičar Velizar Antić smatra da je broj nevažećih listića "alarmantan", te da bi morao biti predmet ozbiljne provjere i analize. "Ako uzmemo u obzir da je postojao samo jedan listić sa šest imena, nemoguće je da smo toliko nepismen narod. Oko 8.000 nevažećih listića ukazuje na dvije stvari - da je dio birača namjerno poništavao listić, a dio bi mogao biti rezultat manipulacije biračkih odbora, što svakako zahtjeva provjeru", rekao je Antić. Dodaje da SNSD, čak i ako zadrži pobjedu, ne može biti zadovoljan rezultatima izbora. "Ovo je apsolutni poraz za vlast, jer je kandidat SNSD-a imao ogromne resurse, medijsku dominaciju i podršku Dodika kao zvijezde na izbornim skupovima. Na početku kampanje prognoze su bile 75 posto glasova za Karana, a 25 posto za Blanušu. Cilj je bio obeshrabriti opozicione birače. Dijelom su i uspjeli, ali i pored toga razlika je minimalna", rekao je Antić. Šta kažu Banjalučani?Stanovnici Banjaluke, poput 40-godišnjeg Saše ističu kako je ponovo "ponovljena priča" kao i ranije o izbornoj krađi. "Dok ne bude skenera i savremenije kontrole, uvijek će biti sumnji. Ljudi pričaju o mjestima gdje je podrška jednom kandidatu bila gotovo stopostotna. To nikako ne uliva povjerenje da su izbori bili fer i pošteni", naveo je Saša za RSE. A njegov sugrađanin Bogdan naglašava činjenicu kako je broj nevažećih listića gotovo jednak razlici između kandidata. "Izlaznost je bila izuzetno mala. To pokazuje bunt i apatiju birača. Ljudi su namjerno poništavali listiće jer su nezadovoljni", mišljenja je Bogdan. Penzioner Jovo poručuje kako se radi o "uludo bačenih" šest miliona maraka (oko tri miliona evra) za izbore, dok službenik Mirko smatra kako su izbori pokazali da "SNSD nema onu jačinu koju stalno naglašavaju". "Posebno je interesantan broj nevažećih listića. To je poruka vlastima, ali i znak nezadovoljstva. Branko Blanuša je bio potpuno nepoznat javnosti, a opet je dobio preko 200.000 glasova. To je više glas protiv SNSD-a nego za njega", rekao je Mirko. Posljednji izbori pred uvođenje novih tehnologijaOvi izbori bi mogli biti posljednji u BiH bez savremenih tehnologija. CIK BiH saopštila je početkom oktobra da kupuje novi sistem za biometrijsku identifikaciju birača i automatsko skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima. Novi sistem bi trebao biti u funkciji već na opštim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine. Projekat vrijedan 45 miliona eura obuhvatiće više od 6.000 biračkih mjesta, a cilj je povećati transparentnost, sigurnost i povjerenje građana u izborni proces. Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona koje omogućavaju ovu reformu, a sredstva su osigurana iz dobiti Centralne banke BiH. Pilot projekat je već proveden na lokalnim izborima 2024. godine.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ažurirala je u ponedjeljak ujutro, 24. novembra preliminarne rezultate izbora za predsjednika Republike Srpske, prema kojima se smanjila razlika između pobjednika Siniše Karana iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u odnosu na Branka Blanušu. Za Karana je glasalo 217.324 birača, što je 50,30 posto, dok je kandidat Branko Blanuša iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) dobio 208.955 glasova, odnosno 48,37 posto. Razlika između dva kanditata je trenutno tek 8.369 glasova. CIK BiH ove rezultate temelji na obrađenih 439.897, odnosno 99,72 posto obrađenih glasačkih listića. Od toga broja, nevažećih je 7.862 glasačka listića Opozicijska Srpska demokratska stranka (SDS) je odbacila brojke SNSD-a, tvrdeći da postoje odstupanja u "nekoliko stotina glasova" u korist svog kandidata. Vršitelj dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović rekao je da će pričekati službene rezultate na koje su najavili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji i Sudu BiH. "Ovi izbori se ne završavaju večeras, nego tek nakon što se ponove u Doboju, Zvorniku i Laktašima", kazao je kandidat SDS-a Branko Blanuša, ponavljajući tvrdnju opozicije da su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske "pokradeni". Branko Blanuša, kandidat Srpske demokratske stranke je u nedjelju navečer 23. novembra rekao da se glasanje mora ponoviti u Doboju, Zvorniku i Laktašima, navodeći navodne nepravilnosti. Novoizabrani predsjednik RS-a ostat će na funkciji do oktobra 2026., kada bi se u cijeloj Bosni i Hercegovini trebali održati opći izbori na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Prijevremeni izbori u RS-u su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu oduzet mandat predsjednika Republike Srpske nakon što je pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. Godinu zatvorske kazne je otkupio za oko 18.000 eura, ali mu je ostala šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija. Narodna skupština RS imenovala je Dodikovu dugogodišnju savjetnicu Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta do izbora novog predsjednika. Iako je Dodik pozivao na bojkot izbora, na koncu je SNSD kandidirao Karana koji je dugogodišnji ministar u Vladi Republike Srpske i Dodikov pravni savjetnik. S Dodikom je donedavno bio i na američkoj "crnoj listi".

Prijevremeni izbori za predsjednika entiteta Republika Srpska nisu bili osobito sudbonosni, kaže Toby Vogel, analitičar iz Vijeća za demokratizaciju politike (DPC) sa sjedištem u Briselu za Radio Slobodna Evropa, nakon što su u nedjelju navečer objavljeni preliminarni rezultati prema kojima je Siniša Karan iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) pobijedio. "Nisam siguran u kojoj mjeri bih ovo smatrao trijumfom SNSD-a, ali svakako nije trijumf opozicije", kaže Vogel. Objavljujući pobjedu svod kandidata, Milorad Dodik, kojemu je mandat predsjednika oduzet zbog presude Suda Bosne i Hercegovine nakon što je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, Dodik je rekao da Republika Srpska nije ni željela ove izbore, ali da će sada svi gledati "dva Dodika". "Karan će sada zapravo 'odraditi' ostatak Dodikovog mandata, odnosno još otprilike godinu dana do općih izbora sljedeće godine. Dakle, mogli bismo reći: ako opozicija nije uspjela dobiti ove izbore, bit će im vrlo teško pobijediti za godinu dana, kada će se zapravo odlučivati o političkoj moći i stvarnoj promjeni u Banjoj Luci", kaže Vogel. RSE: U kojoj mjeri se može očekivati kontinuitet političke linije Milorada Dodika, s obzirom na to da je Siniša Karan njegov bliski politički saveznik i prijatelj, član njegove stranke i jedan od najpouzdanijih ljudi iz Dodikovog kruga? Vogel: Mislim da je bilo prilično zanimljivo gledati prijenos RTRS-a iz Banje Luke, gdje je Dodik govorio otprilike 10–15 minuta prije nego što je riječ predao glasnogovorniku SNSD-a, koji je zatim predstavio izabranog predsjednika, prema preliminarnim rezultatima, Sinišu Karana. To vam zapravo pokazuje važnost stranke naspram važnosti funkcije predsjednika Republike Srpske. Stranka je ta koja je bitna. Milorad Dodik je taj koji je bitan. Nije važno ko je na poziciji predsjednika u Banjoj Luci. Dakle, mislim da je to jasno. Bit će kontinuiteta. Dodik je također rekao: "Znate, spriječili smo pokušaj destabilizacije RS-a koji su pokušali oni koje je podržavala Bidenova administracija. Sada kada je Donald Trump na vlasti... mi zapravo radimo odlično. To je bila nekako poruka u pozadini. Dakle, očekivao bih velik stupanj kontinuiteta u Republici Srpskoj u narednom razdoblju. RSE: Možemo li očekivati isti stil, ton ili politiku pod Karanom? I budući da ste spomenuli Dodikov govor u izbornoj noći, on je rekao nešto poput ovoga: "Žalili ste se na jednog Dodika, a sada ćete imati dva Dodika i morat ćete nas gledati svaki dan". Pretpostavljam da je to poruka opoziciji u RS-u, ali i, kako Dodik kaže, "političkom Sarajevu". Vogel: Mislim, možda će stil biti malo drugačiji. Bilo bi vrlo teško nadmašiti Dodika, biti veći Dodik od Dodika, ali ne mislim da bismo u suštini trebali očekivati mnogo promjena. Dodikov govor bio je vrlo prkosan i možda ne potpuno trijumfalan, ali svakako govor osobe koja nema namjeru ulaziti u kompromise s opozicijom ili odustati od ijednog od svojih dugogodišnjih zahtjeva i političkih uvjerenja, u onoj mjeri u kojoj ih je imao. Dakle da, apsolutno, ovo je stranka koja smatra da je pobijedila. Istovremeno, mislim da je važno napomenuti da ovi izbori nisu bili osobito sudbonosni, u smislu da će Karan sada, zapravo, "odraditi" ostatak Dodikova mandata, odnosno još otprilike godinu dana do općih izbora sljedeće godine. Dakle, mogli bismo reći: ako opozicija nije uspjela dobiti ove izbore, bit će im vrlo teško pobijediti za godinu dana, kada će se zapravo odlučivati o političkoj moći i stvarnoj promjeni u Banjoj Luci. Dakle, nisam siguran u kojoj mjeri bih ovo smatrao trijumfom SNSD-a, ali svakako nije trijumf opozicije. RSE: A mislite li, spomenuli smo SNSD, da Karan ne može utjecati na bilo kakvu unutarnju dinamiku stranke? Vogel: Pogledajte, ja sjedim u Bruxellesu, nisam na terenu, razgovaram s ljudima u Banjoj Luci, ali nemam poseban uvid u unutarstranačku dinamiku SNSD-a. Čini mi se sasvim jasno da je SNSD instrument osobne moći Milorada Dodika. Čini mi se jasnim da on nema nikakvu namjeru odreći se toga. Dakle, iznenadilo bi me da iko unutar stranke otvoreno stane protiv njega. S druge strane, mislim i da je cijeli razlog što danas imamo ove izbore taj što je Dodik pretjerao. Otišao je predaleko. I shvatio je u jednom trenutku da je otišao predaleko, zbog čega sada predaje vlast, ili možda ne vlast, ali barem funkciju predsjednika nasljedniku. Činjenica da je pretjerao i da se u jednom trenutku činio prilično nervoznim zbog svoje političke budućnosti, mislim da pokazuje kako se osjeća ranjivim, barem donekle. A među mnogim razlozima zašto bi se mogao osjećati ranjivo je i to što je na vlasti gotovo dvadeset godina. Gotovo dvadeset godina je bio nositelj vlasti i u personaliziranom, poluautokratskom režimu, kakav vidimo u Republici Srpskoj, gdje on zapravo kontrolira cijelu vladu, većinu medija, mnogo poslovnih struktura i tako dalje. Problem s takvim pristupom politici je da kada stvari krenu loše, ljudi krive vas, tu jednu osobu na vlasti. I mislim da je to nešto što Dodik sada počinje osjećati. Dakle, vrlo je moguće da će za godinu dana doći do nekakve reakcije protiv njega. Ne znamo. Ljudi vide da stvari ne funkcioniraju savršeno, to je jasno: gospodarski rezultati RS-a nisu sjajni, javne financije nisu u dobrom stanju. Dakle, on je ranjiv. Dodik i Vučić rivali za poziciju 'svih Srba'RSE: Što možemo očekivati kada govorimo o prvim potezima iz Banje Luke u odnosu na Sarajevo? I posebno, možemo li govoriti o Beogradu i hoće li se dogoditi ikakav pomak u odnosima između Beograda i Banje Luke? Vogel: Odnos Beograda i Banje Luke je vrlo kompliciran, jer su Dodik i predsjednik Aleksandar Vučić bliski politički saveznici. Ali oni su također i rivali, zar ne? Rivali u borbi za poziciju lidera "svih Srba", da tako kažemo. I bilo je trenutaka kada se činilo da Dodik ima prednost pred Vučićem, kada je mogao igrati na nacionalističku kartu na način na koji je Vučić bio ograničen, iz kompleksnih, ali realnih razloga. Ne bih nužno očekivao da će se taj odnos mnogo promijeniti samo zato što Dodik više nije predsjednik Republike Srpske. Ne zaboravimo dvije stvari. Prvo, prema Ustavu RS-a, funkcija predsjednika zapravo je slabija od funkcije premijera. Ali drugo, kada je riječ o Dodiku, to nije važno. Dodik je bio premijer Republike Srpske, predsjednik Republike Srpske, član Predsjedništva BiH, i onda ponovno predsjednik RS-a. Nije važno koju funkciju obnaša, jer je njegova moć personalizirana. On je taj koji vuče sve konce. Dakle, samo zato što će neko drugi sada biti predsjednik RS-a godinu dana, ne mislim da će to išta suštinski promijeniti. Međutim, naravno, geopolitičko okruženje između Beograda i Banje Luke počelo se mijenjati, kao i geopolitičko okruženje u Europi općenito, te transatlantski odnosi također. Dodik je potrošio mnogo novca, stotine hiljada eura, novca koji zapravo i nema, na lobiranje u Washingtonu, i to se pokazalo uspješnim. On je uklonjen sa crne liste, njegovi suradnici i njegovi poslovni partneri i njegova obitelj uklonjeni su s američke liste sankcija. Sankcije su ukinute. To su, na kraju, stvari koje su važnije od toga koju tačno funkciju u Banjoj Luci on može ili ne može formalno obnašati. RSE: Spomenuli ste sankcije koje je SAD ukinuo Dodiku, njegovoj obitelji i poslovnim partnerima. Ali ono što smo vidjeli prošle sedmice, nakon ukidanja sankcija, bio je njegov nacionalistički diskurs i, ako smijem reći, bilo je eksplicitniji nego inače u govoru mržnje. A onda je bio iznenađen što su zapadne ambasade reagirale na to, ali i posebno zbog reakcije Ambasade SAD-a nakon što je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine BiH, poslao nacistički šljem visokom predstavniku. Šta mislite o takvom ponašanju i takvim reakcijama? Šta Dodik očekuje od SAD najprije? Vogel: Kao što sam upravo rekao, njegovi poslovni partneri i obitelj uklonjeni su s OFAC-ove liste, s američkih sankcija. Dakle, lobiranje se isplatilo u tom smislu. Mislim da je govor u Istočnom Sarajevu bio, mislim, bio je prilično šokantan, čak, i za nekoga kao što je Dodik. Retorika kakvu nismo čuli godinama. Ne mogu se oteti dojmu da je to gotovo bio izazov državnom tužitelju da ga optuži, i da pokuša pridobiti simpatije Trumpove administracije zbog toga što bi bio zakonski procesuiran zbog govora, nečega što bi on nazvao slobodom govora, jer je to u skladu s ideološkom linijom američke administracije. Trumpova administracija poslala je potpredsjednika J.D. Vancea u Europu u februaru, na Minhensku sigurnosnu konferenciju, da drži predavanja Europljanima o slobodi govora koja je navodno ugrožena u Europi. Dakle, ovo je sve dio istog obrasca, dio iste retorike. Ne mogu se oteti dojmu da Dodik izaziva pravosudne institucije BiH da poduzmu potrebne korake i optuže ga zbog govora mržnje, a onda on može igrati kartu: "Ja sam samo koristio slobodu govora, a sada me progone, baš kao što su progonili Trumpa u SAD-u." Drugo tumačenje je jednostavno to da se približavaju izbori, I, suočimo se s tim, ishod je na kraju bio neizvjestan. Dakle, Dodik je pojačavao svoju retoriku kako bi mobilizirao svoju biračku bazu i potaknuo izlaznost, što mu je bilo važno. Dakle, opet: je li to suštinska promjena politike? Ne mislim. Je li zabrinjavajuće? Apsolutno. Trebaju li postojati posljedice za korištenje takve vrste govora mržnje u javnosti od strane predsjednika stranke? Osobno, apsolutno mislim da treba. Ali, znate, to je na pravosudnim organima Bosne i Hercegovine da u konačnici odluče. 'EU ostavila vakuum u BiH, to je omogućilo Rusiji da uđe'RSE: Prošle sedmice obilježeno je 30 godina od Daytonskog sporazuma. Znam da je ovo vjerovatno opće pitanje, ali moram vas pitati kakvo je geopolitičko okruženje u kojem BiH danas djeluje i koliko su relevantni vanjski utjecaji? Posebno vas želim pitati o ruskom utjecaju danas, osobito u Republici Srpskoj, budući da govorimo o izborima u tom entitetu. Vogel: Pogledajte, Dayton je potpisan na vrhuncu liberalnog internacionalizma sredinom 1990-ih, kada je Zapad još uvijek bio prilično euforičan nakon kraja Hladnog rata, osjećaj da smo pobijedili, da je liberalizam, liberalni internacionalizam, pobijedio Hladni rat. Rat, agresija na Bosnu i Hercegovinu bila je udarac tom samopouzdanju snažnog Zapada, snažnog liberalnog Zapada, kao i genocid u Ruandi. Ali na kraju se tumačilo da je liberalni internacionalizam prevladao u Daytonu tako što je uspostavio sveobuhvatni mirovni sporazum. Ne postoji drugi mirovni sporazum u svijetu koji uključuje elemente poput ustava zemlje u kojoj je rat vođen, pravo izbjeglica i raseljenih na povratak, to su ove vrlo opsežne međunarodne administrativne odredbe. Sve su to bile inovacije Daytonskog sporazuma. Nešto od toga vidjeli smo u Kosovu, u Sierra Leoneu i drugdje. Danas živimo u sasvim drugačijem svijetu. Živimo u svijetu gdje niko nije spreman braniti poredak temeljen na pravilima, liberalni međunarodni poredak, i stvarno ga braniti. Neki se toga još uvijek retorički drže, ali vrlo malo ljudi na vlasti uistinu bi poduzelo korake da ga obrani. Živimo u situaciji u kojoj su SAD od saveznika cijele Europe postale u najboljem slučaju promatrač, a vjerojatnije protivnik, kako vidimo sada u Ukrajini. Dakle, ne postoji usporedba između geopolitičkog trenutka novembra 1995. i geopolitičkog trenutka danas. I to ima posljedice, sve do gotovo lokalne razine. Svakako do Republike Srpske. Spomenuo sam ranije stotine hiljada eura koje je Dodik potrošio na lobiranje u Washingtonu, što se čini uspješnim. Spomenuo sam ideološko slaganje između njegove retorike o "obiteljskim vrijednostima", stabilnosti, "kršćanskoj Europi", odbrani od islama i onoga što govori Trumpova administracija. Dakle, te stvari imaju vrlo neposredan utjecaj na situaciju u BiH. I bojim se da, iako je Europska unija primijenila cijeli niz svojih alata i instrumenata u BiH, uložila milijarde eura u obnovu zemlje, izgradnju administracije i gospodarstva, i osigurala mir preko EUFOR-a, EU zapravo nikada nije strateški koristila te alate. Nije ih koristila u čvrstoj odbrani liberalnog međunarodnog poretka, nego je sklapanjem dogovora s Dodikom, počevši od pitanja pravosuđa 2011., i kroz sve ove godine, dopustila da EUFOR padne na nešto poput današnjih 1.200 ljudi, kada bi mu, da bude operativan, trebala barem jedna brigada, dakle oko 5.000 ljudi. To su sve zabrinjavajući pokazatelji vakuuma koji je EU ostavila na Zapadnom Balkanu općenito, a u BiH posebno, i još posebno u Republici Srpskoj. To je omogućilo Rusiji da uđe. Rusija nije uložila gotovo ništa na Zapadnom Balkanu, ni u smislu novca, ni truda, ni strategije, nego je jednostavno vrlo uspješno iskoristila slabosti Zapada. Rusija je postigla mnogo s vrlo malo, dok smo mi, kolektivni Zapad, postigli vrlo malo s mnogo. I to je osnovna asimetrija koja je stvorila današnju situaciju.

Siniša Karan, kandidat vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pobjednik je prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, prema prvim preliminarnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Karan je osvojio 200.116 glasova, odnosno 50,89 posto, dok je opozicijski kandidat Branko Blanuša iz Srpske demokratske stranke (SDS) dobio 188.010 glasova, odnosno 47,81 posto, saopćio je CIK u nedjelju navečer. Ostali kandidati osvojili su otprilike po 1.000 glasova. CIK je saopćio da su rezultati temeljeni na 2.008 obrađenih biračkih mjesta ili 92,79 posto od ukupno 2.164, a konačno prebrojavanje očekuje se u roku od pet dana. Glasala su 443,472 birača ili 35,78 posto od 1.264.364 koliko je registrirano Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je smijenjen s dužnosti u avgustu nakon što je osuđen za neprovođenje odluka međunarodnog visokog predstavnika, rekao je da će Karan na kraju imati "12.000 do 13.000 glasova prednosti". "Karana će imati od 12.000 do 13.000 hiljada glasova više", kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je u avgustu smijenjen s pozicije predsjednika Republike Srpske nakon što je pravosnažno osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Dodik je ponovio svoje optužbe protiv visokog predstavnika Christiana Schmidta i zapadnih veleposlanstava, rekavši da birači "nisu željeli ove izbore". "Sada imaju dva Dodika", dodao je i najavio da će se "Republika Srpska sad baviti svojim repozicioniranjem i tražiti da joj se vrate sve njene nadležnosti koje smo dobili u Daytonskom mirovnom sporazumu". Karan je kazao da je "srpski narod dao odlučan odgovor stranom okupatoru, a institucijama Republike Srpske veliku moć". Opozicijska Srpska demokratska stranka (SDS) je odbacila brojke SNSD-a, tvrdeći da postoje odstupanja u "nekoliko stotina glasova" u korist svog kandidata. Vršitelj dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović rekao je da će pričekati službene rezultate na koje su najavili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji i Sudu BiH. "Ovi izbori se ne završavaju večeras, nego tek nakon što se ponove u Doboju, Zvorniku i Laktašima", kazao je kandidat SDS-a Branko Blanuša, ponavljajući tvrdnju opozicije da su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske "pokradeni". Blanuša je rekao da se glasanje mora ponoviti u Doboju, Zvorniku i Laktašima, navodeći navodne nepravilnosti. Novoizabrani predsjednik RS-a ostat će na funkciji do oktobra 2026., kada bi se u cijeloj Bosni i Hercegovini trebali održati opći izbori na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Prijevremeni izbori u RS-u su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu oduzet mandat predsjednika Republike Srpske nakon što je pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. Godinu zatvorske kazne je otkupio za oko 18.000 eura, ali mu je ostala šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija. Narodna skupština RS imenovala je Dodikovu dugogodišnju savjetnicu Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta do izbora novog predsjednika. Iako je Dodik pozivao na bojkot izbora, na koncu je SNSD kandidirao Karana koji je dugogodišnji ministar u Vladi Republike Srpske i Dodikov pravni savjetnik. S Dodikom je donedavno bio i na američkoj "crnoj listi".

Siniša Karan, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) novi je predsjednik Republike Srpske. Izabran je na prijevremenim izborima raspisanim nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu oduzet mandat. Pobjednik će ostati na poziciji predsjednika RS do oktobra 2026. i Općih izbora u Bosni i Hercegovini.

Biračka mjesta u Republici Srpskoj su zatvorena u 19 sati. Prve preliminarne rezultate prijevremenih izbora za predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objaviće u 23 sata. Na izborima su učestvovali kandidati pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata.

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska 23. novembra održavaju se prijevremeni izbori za predsjednika. Registrirano je 1,26 miliona birača i šest kandidata. Izbori se održavaju nakon što je Miloradu Dodiku u augustu oduzet mandat predsjednika RS, zbog presude kojom mu je šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija. Građani vjeruju u fer izbore, ali ne i u velike promjene nakon njih.

Na području Republike Srpske (RS) 23. novembra su održani prijevremeni izbori za predsjednika tog entiteta.

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska 23. novembra održavaju se prijevremeni izbori za predsjednika. Na spisku za prijevremene izbore je registrovano oko 1,26 miliona birača. Na izborima će učestvovati pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata.

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska se u nedjelju, 23. novembra, održavaju prijevremni izbori za predsjednika tog entiteta. Biračka mjesta se otvaraju u 7 sati, a zatvaraju u 19 sati. Izborna šutnja je počela od 7 sati ujutro 22. novembra i traje do zatvaranja biračkih mjesta, odnosno do 19 sati 23. novembra. Zabranjene su i sve aktivnosti koje ometaju ili opstruiraju izborni proces tokom izborne šutnje. Pored toga, od 21. novembra od 7 sati, pa do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju 23. novembra, nastupio je period zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mijenja u vezi sa glasanjem i prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. Ukupno je formirano 2.211 biračkih mjesta, a na terenu će raditi 139 mobilnih timova. Putem mobilnog tima moći će glasati 4.767 birača. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je za učestvovanje na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske ovjerila kandidature Dragana Đokanovića (Savez za novu politiku), Branka Blanuše (SDS- Srpska demokratska stranka), Siniše Karana (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik), Nikole Lazarevića (Ekološka partija Republike Srpske), kao i nezavisnih kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića. U Centralni birački spisak upisano je ukupno 1.264.364 birača. Od toga 20.269 birača koji glasaju putem pošte, te 258 birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu. Centralna izborna komisija BiH akreditirala je 639 posmatrača. Od toga je 515 posmatrača iz nevladinih organizacija, 99 iz međunarodnih organizacija, a 25 iz političkih subjekata. RS nema predsjednika od avgusta, kada je potvrđena presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku RS-a, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Osuđen je na godinu zatvora, a taj dio kazne je otkupio za oko 18.000 eura, te na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je 22. novembra u Beogradu sa liderom stranke iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradom Dodikom. "Sa Miloradom Dodikom još jedanput sam razmotrio ključne teme od značaja za regionalnu stabilnost i unapređenje saradnje Srbije i Srpske", napisao je Vučić. Druge detalje o razgovoru nije naveo. Prevremeni izbori za predsednika Republike Srpske (RS) održavaju se sutra, 23. novembra, pošto ih je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BIH) raspisala nakon što je početkom avgusta oduzela mandat dotadašnjem predsedniku ovog bh. entiteta Miloradu Dodiku. Mandat je Dodiku oduzet po osnovu pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH. Po Izbornom zakonu BiH, izabranom zvaničniku mandat prestaje danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest meseci ili duže. Presudom Suda BiH Dodik u narednih šest godina nema pravo da se kandiduje za bilo koju političku funkciju. Milorad Dodik proglašen je krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio. Tim zakonima su zakonodavni organi u Republici Srpskoj pokušali da spreče sprovođenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.

Trideset godina poslije potpisivanja Dejtona postavlja se pitanje kakva to država ostaje mladima: sistem s tri konstitutivna naroda, dva entiteta i Brčko distriktom, struktura koja je složena, ponekad i kontradiktorna. O tome razgovaramo u podcastu Glasom mladih sa studentima politologije.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić negirao je u petak navode koji ga dovode u vezu s takozvanim "vikend snajperistima" u Sarajevu tokom rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina. Vučić je za TV Informer naveo da nikada nije nosio snajper i najavio tužbe protiv medija koji su to objavili o njemu dodavši da će angažovati najbolje svetske advokate, prenela je Radio-televizija Srbije. Hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić naveo je u utorak da je tužilaštvu u Milanu, koje vodi istragu o "vikend snajperistima", prosledio informacije da je Vučić učestvovao ili pomagao u "snajper turizmu" u kojem su bogati stranci navodno plaćali srpskim snagama oko opkoljenog Sarajeva da pucaju na civile u tom gradu. Vučić je u intervjuu za TV Informer rekao da nije čuo za takav "safari". "Ali, to nije važno. Nisam imao pušku, čak i kada sam došao i pitao mogu li da budem sa vama, rekli su mi 'mali, vraćaj se, treba nam novinar, ko zna engleski'. Toliko je bez veze priča i to svi znaju, imam snimke, svedoke i tamo gde govore da je puška, tu je bio stativ od kamere, nosio sam snimatelju", rekao je Vučić. On je dodao da će angažovati najbolje svetske advokate kako bi tužio Gardijan (The Guardian), Dejli mejl (The Daily Mail) i druge medije koji su pisali o tome. Vučić je rekao da veruje da može da dobije milione u tužbama od tih medija. "Samo moram da vidim kako su oni definisali, šta su definisali, šta će mi advokati reći", rekao je predsednik Srbije. Gardijan je u svom izveštaju naveo da se "predsednik Srbije suočava s pravnom prijavom u slučaju sarajevskog 'snajper turizma'" prenoseći da je Margetić uložio prijavu tužiocima u Milanu. Britanski tabloid Dejli mejl naveo je da je "predsednik Srbije optužen za učešće u 'ljudskim safarijima'", takođe prenoseći Margetićeve navode. Vučić je i u četvrtak tokom regionalne poslovne konferencije Velike Britanije i Zapadnog Balkana, odgovarajući na pitanja novinara, odbacio optužbe o povezanosti s "vikend sanjperistima" Italijanski mediji su početkom oktobra preneli da su tužioci u Milanu pokrenuli istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu "vikend snajperisti" koji ubijaju građane zabave radi. Slučaj je pokrenuo tužilac Alesandro Gobis (Alessandro Gobbis) pod optužbom za ubistvo s predumišljajem otežano okrutnošću i niskim pobudama. Optužbe su trenutno podignute protiv nepoznatih osoba, a proističu iz tužbe koju je podneo novinar i pisac Ecio Gavaceni (Ezio Gavazzeni), uz pomoć dva advokata i bivšeg sudije Gvida Salvinija (Guido). Prema svedočenjima prikupljenim širom severne Italije, ti "vikend snajperisti", uglavnom simpatizeri krajnje desnice sa strašću za oružjem, okupljali su se u Trstu, a zatim su odvedeni na brda oko Sarajeva, gde su mogli da pucaju na stanovništvo opkoljenog grada pošto bi platili snagama bosanskih Srba. Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 dece je ranjeno. Usprkos tome, nijedan snajperist nije odgovarao po ličnoj odgovornosti – ni pred sudovima u BiH ni pred međunarodnim sudovima. Haški tribunal je u presudama protiv najviših zvaničnika Republike Srpske zaključio da je snajperska kampanja imala jedan cilj "terorisanje civila Sarajeva". Bivša portparolka Haškog tužilaštva Florens Artman (Florence Hartmann) rekla je za RSE kaže da je Haški tribunal bio svestan postojanja "turističkih ekspedicija smrti". "Znali smo za to, ne znam kako da to uopće nazovem. Nismo znali kako je to organizirano. Izuzetno je važno da je pokrenuta pravosudna istraga i da se mora istražiti ko su bili organizatori", kazala je za Artman.

Dvadeset četiri sata nakon što je u sarajevski Ured visokog predstavnika (OHR) upućen paket s nacističkim šljemom i pismom naslovljenim "Pismo okupatoru", reakcije OHR-a i visokog predstavnika Christiana Schmidta i dalje nema. Incident koji je izazvao šok u diplomatskim krugovima potpisuje Staša Košarac, državni ministar vanjske trgovine i jedan od najbližih suradnika Milorada Dodika. OHR nije odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) na pitanje kakva će biti njegova reakcija na postupke Košarca. Šljem s oznakama SS-divizije, poslana upravo na dan 80. godišnjice početka Nürnberškog procesa, bila je praćena optužbama za "štovanje nacističkih tradicija". Nalogodavac političkog skandala nije se zaustavio na poruci - sadržaj pisma objavio je i na društvenim mrežama. Dok OHR šuti, međunarodna zajednica reagirala je munjevito: ambasade SAD-a, Velike Britanije i Evropske unije poručile su da se radi o "zapaljivoj, uvredljivoj i neprihvatljivoj gesti", a Ambasada Njemačke upozorila na "opasno iskrivljavanje historiji". Košarac je i ranije napadao zapadne vlade. U septembru je odbio putovati na sastanak Berlinskog procesa u Londonu uz optužbe da Velika Britanija vodi "neprijateljsku politiku prema srpskom narodu". Ovaj državni ministar nije odgovarao na pozive RSE da obrazloži zašto je visokom predstavniku poslao nacistički šljem popraćen pismom koje je objavio na svojim društvenim mrežama. O sukobima Dodikove partije sa OHR-omDa se ne radi o izoliranom ispadu, smatra sarajevski profesor međunarodnih odnosa Emir Hadžikadunić. "To je kontinuitet najgoreg vulgarnog ponašanja u politici u Bosni i Hercegovini, koja je ovaj put došla iz RS-a", kazao je za RSE Hadžikadunić. S njim se slaže i Marko Atila Hoare, britanski historičar bivše Jugoslavije sa sarajevskom adresom, koji na tzv. sporazum o deeskalaciji koji je doveo do skidanja dužnosnika okupljenih oko Dodika s američke "crne liste" gleda kao na djelo dva krajnje desničarska režima koji dijele cilj rušenja liberalno-demokratskog poretka u Europi u savezu s Rusijom Vladimira Putina. "OHR je odgovoran za nastanak ove situacije, budući da je trideset godina djelovao kako bi održao Daytonski sustav koji održava sektaške podjele u BiH i koji je uopće stvorio Dodika i njegov režim. OHR je dio problema, a ne rješenje. Izabrani političari u BiH trebali bi poduzeti mjere protiv Košarca; on i njegova stranka, kao protudržavni akteri, trebali bi biti izbačeni i trajno isključeni iz vlade BiH", kazao je Hoare za RSE. Slobodan Šoja, bivši diplomat, smatra da to "ni slučajno nije 'potez na svoju ruku, već kolektivno smišljen potez uoči izbora da ne ispadne da je najjača partija u Republici Srpskoj izdala svoj entitet potpunom kapitulacijom pred velikim silama". "Trebalo je uraditi nešto veliko da bi glasači znali da se njihovi ljubimci ne predaju i da se 'junački bore protiv stranih uzurpatora'", kazao je Šoja za RSE dodavši kako pretpostavlja da će međunarodni predstavnici ubuduće izbjegavati bilo kakav službeni susret s Košarcem. Otkako je Christian Schmidt 2021. preuzeo dužnost visokog predstavnika, Dodikova Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) osporava njegov legitimitet, uz otvorenu podršku Rusije i Kine. U isto vrijeme, Narodna skupština RS-a donosi zakone koji dovode u pitanje ustavni poredak, a Dodik i njegovi suradnici insistiraju na zatvaranju OHR-a i delegitimizaciji međunarodnog nadzora. Dodik smijenjen, ali retorika ostalaKošarčev stranački šef, Milorad Dodik smijenjen je s funkcije nakon što je pravosnažno osuđen zbog odbijanja provođenja Schmidtovih odluka za koje je i Ustavni sud BiH i Europski sud pravde u Strasbourgu ocijenio da su obavezujuće. Ipak, retorika ostaje nepromijenjena: visoki predstavnik je za njega "okupator koji ruši Dayton". Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske zakazani su za 23. novembar, dok se politička temperatura u Banjoj Luci nastavlja podizati. Dodik, Košarac i oko 40 njihovih suradnika su nedavno skinuti s američke liste sankcioniranih osoba nakon što su zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a ukinuli nekoliko separatističkih zakona koje je prije toga poništio Ustavni sud BiH. Unatoč tome, Dodik je nastavio napadati Schmidta, nazivajući ga "okupatorom u BiH u kojoj je rušio Ustav i Daytonski mirovni sporazum" i ponavljajući optužbe slične onima koje je iznio Košarac. "Potpuno me iznenađuje reakcija američkih predstavnika, jer [američki predsjednik Donald] Trump kaže da neće da se miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja. Šta je sada ovo? Nemam pojma, ali provjerit ćemo", saopćio je Dodik komentirajući samo izjavu koju je objavila Ambasada SAD-a u BiH, ali ne i ambasade drugih zemalja koje čine Vijeće za provedbu mira (PIC). Njemačka, zemlja iz koje dolazi visoki predstavnik i najveći trgovinski partner BiH, ostaje izričita. Tokom posjete Sarajevu 16. novembra, njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul poručio je da će i nova vlada desnog centra nastaviti snažno podržavati Schmidtov mandat. Ova država je u aprilu, s Austrijom i nekoliko europskih država, uvela sankcije Miloradu Dodiku i još nekim dužnosnicima RS-a, nakon što su ranije zajedničke EU sankcije blokirane zbog Mađarske. Uz razmjenu od oko 2,5 milijarde eura godišnje, Njemačka je ključni trgovinski partner BiH s kojom ostvaruje oko 2,5 milijardi eura uvoza i izvoza uz prosječan suficit od oko stotinu miliona eura, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH. Nakon susjednih zemalja i Austrije, iz ove zemlje dolazi i najviše stranih ulagača. Šta kažu državni zastupnici pozicije i opozicije?Milorad Vujičić iz SNSD podržao je stranačkog kolegu Košarca. "Nemoguće je predvidjeti reakcije na te njegove poteze koji su doveli do najozbiljnije krize u BiH", kazao je Vujičić koji nije želio komentirati je li Košarac time prekršio dogovor o deeskalaciji političke situacije u zemlji. Predstavnici "Trojke", stranaka vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Naroda i Pravde i Naše stranke sa sjedištem u Sarajevu ponašanje ministra Košarca ocjenjuju neprihvatljivim. "To ne oslikava službeni stav BiH, naročito prema Njemačkoj koja je uvijek na strani naše zemlje. Takvo ponašanje [ministra Košarca] može imati negativne refleksije u međunarodnim odnosima, ali mislim da će imati isključivo spram ministra Košarca, ali ne kao predstavnika BiH", kazao je za RSE Albin Muslić, zastupnik SDP-a. Nihad Omerović iz Naroda i Pravde kazao je za RSE da je to "vandalski čin poduzet iz krajnje nacionalističkog i šovinističkog ponašanja Dodikovih izvršitelja". "Ovo je krajnje neprimjereno fašističko ponašanje koje zavrjeđuje ne samo osudu, već i reakciju visokog predstavnika da se takvo lice [Košarac] ukloni s političke scene, jer je neprimjereno da on ostane državni ministar, a visoki predstavnik je smjenjivao i više rangirane dužnosnike od njega", kazao je Omerović za RSE. Predstavnici vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH koja je dugogodišnji partner u vlasti sa SNSD-om nisu željeli komentirati Košarčevu gestu. Nenad Grković, državni zastupnik opozicijske Liste za pravdu i red, kaže da SNSD "već odavno nema ljude koji imaju osjećaj za diplomatiju". "U sve ove probleme s međunarodnom zajednicom Republika Srpska je ušla zbog bahatog, kafanskog ponašanja ljudi s kupljenim diplomama i bez ikakvih kompetencija", kazao je Grković za RSE. Safet Kešo iz opozicijske Stranke demokratske akcije (SDA) nazvao je Košarčev akt "brutalnim, prostačkim, vulgarnim primitivizmom koji je neprimjeren ovom vremenu i njegovoj poziciji". Ko može smijeniti Košarca?Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ima ovlasti smjenjivati izabrane i imenovane dužnosnike i mijenjati ili nametati zakone na svim nivoima, osim državnog Ustava. Smjenu ministra može pokrenuti i predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ BiH), ali je mora potvrditi i Zastupnički dom i Dom naroda. Zastupnički dom je 25. februara već glasao za smjenu dvojice ministara iz SNSD-a, Staše Košarca i Srđana Amidžića, ali postupak je blokiran u drugom, Domu naroda, gdje SNSD rušenjem kvoruma onemogućava smjenu svojih kadrova. Raspad državne koalicije izazvali su secesionistički i protuustavni zakoni koje je donijela Narodna skupština RS-a, pored ostalog i zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, visokog predstavnika kao i pokušaja zabrane rada državnih pravosudnih i policijskih tijela na teritoriji ovog entiteta. U BiH ne postoji mogućnost raspuštanja parlamenta niti vanrednih izbora. Ministar može sam podnijeti ostavku, a novog potvrđuje samo Zastupnički dom. Državna vlada može "pasti" jedino ako predsjedavajuća Vijeća ministara BiH podnese ostavku ili bude smijenjena, što se nije nikada dogodilo u novijoj povijesti.

Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je u petak prvostepenu presudu kojom je predsednik proruskog udruženja Vojin Pavlović osuđen zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca i povećalo mu zatvorsku kaznu s dvije i pol na tri i pol godine zatvora. Pavlović je predsjednik proruski orijentiranog Udruženja "Istočna alternativa Republike Srpske", a suđeno mu je za grubo negiranje i veličanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića. Riječ je o prvom sudskom procesu ove vrste i sudac je prvostepenoj presudi rekao da je to prekretnica u sudskoj praksi u BiH i pozvao tužilaštva da procesuiraju takve slučajeve. Pavlović je osuđen, jer je 10. marta 2023. na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske RS, osuđenog na doživotni zatvor za ratni zločin i genocid u Bosni i Hercegovini, na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". Proglašen je krivim i da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici na način da je organizirao održavanje skupa u Bratuncu 11. jula 2023. za koji je izradio plakate na kojim je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Plakate je lijepio na području opštine Bratunac, udaljene nekoliko kilometara od Srebrenice. Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlaštenja, nametnuo je u julu 2021. godine dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca. Udruženje "Istočna alternativa Republike Srpske" poznato je po lijepljenju plakata i veličanju osuđenih ratnog zločinaca, kao i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Parlament entiteta Federacija Bosne i Hercegovine nije raspravljao o aferi "Spengavanje", odnosno o spornim prepiskama premijera Nermina Nikšića i članova njegovog kabineta sa zvaničnicima Federalne uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, jer nije bilo većine glasova za predloženi dnevni red, u petak 21. novembra. Od neophodnih 50 glasova, za dnevni red je glasalo 40 zastupnika, 39 protiv i tri člana Predstavničkog doma su bila suzdržana. Sjednicu je tražila opozicija, klubovi zastupnika Stranke demokratske akcije, Demokratske fronte i Stranke za BiH. Predloženi dnevni red imao je jednu tačku koja je glasila: "Informacija o navodnim nelegalnim radnjama premijera Nermina Nikšića (Socijaldemokratska partija BiH) i uplitanje u rad policijskih organa Federacije BiH". U obrazloženju su naveli da su u javnosti objavljene poruke pronađene u oduzetim telefonima Vahidina Munjića, vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije (FUP), koje ukazuju na miješanje federalnog premijera Nermina Nikšića i njegovih suradnika u istrage i kadrovska imenovanja unutar policijskih i javnih institucija. O ovim prepiskama istragu vodi i Posebni odjel tužiteljstva za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u FBiH, na čiji zahtjev je Vrhovni sud Federacije zabranio Munjiću i drugim osumnjičenim obavljanje službene dužnosti i sastajanje, zbog osnovane sumnje da su u dužem periodu počinili više krivičnih djela zloupotrebe položaja i trgovine utjecajem. Sjednici u Parlamentu FBiH prisustvovao je i premijer Nikšić, koji nije među osumnjičenima, za razliku od direktorice njegovog ureda Arijane Huseinović Ajanović, kojoj je Sud također odredio mjere zabrane. Predsjedavajući Doma, Dragan Miković, na početku stavio dnevni red na glasanje, no inicijatori zasjedanja su zatražili da se prethodno otvori rasprava, što je potom i učinjeno. Rasprava je protekla uz više prekida koje je predsjedavajući morao intervenirati zbog burnih diskusija. Predstavnici vladajuće većine (stranke Trojke, SDP, Naša stranka i Narod i pravda) naglašavali su da sjednica ne smije prerasti u "sudnicu", te da se cijeli slučaj trenutno zasniva na medijskim navodima i da ničija krivica još nije utvrđena. Opozicija je, s druge strane, insistirala da Federalna uprava policije treba ponovo biti pod parlamentarnim nadzorom te da je afera koja je dospjela u javnost narušila sigurnosnu situaciju u Federaciji BiH. Isticali su da su to ključni razlozi zbog kojih je parlamentarna rasprava o ovoj temi opravdana.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine saopštila je da je od danas, 21. novembra od 7 sati, pa do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju 23. novembra, nastupio period zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mijenja u vezi sa glasanjem i prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. Izbori će biti održani u nedjelju, 23. novembra. Biračka mjesta se otvaraju u 7 sati, a zatvaraju u 19 sati. Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta, odnosno od 7 sati ujutro 22. novembra i traje do zatvaranja biračkih mjesta, odnosno do 19 sati 23. novembra. Zabranjene su i sve aktivnosti koje ometaju ili opstruiraju izborni proces tokom izborne šutnje. Ukupno je formirano 2.211 biračkih mjesta, a na terenu će raditi 139 mobilnih timova. Putem mobilnog tima moći će glasati 4.767 birača. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je za učestvovanje na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske ovjerila kandidature Dragana Đokanovića (Savez za novu politiku), Branka Blanuše (SDS- Srpska demokratska stranka), Siniše Karana (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik), Nikole Lazarevića (Ekološka partija Republike Srpske), kao i nezavisnih kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića. U Centralni birački spisak upisano je ukupno 1.264.364 birača. Od toga 20.269 birača koji glasaju putem pošte, te 258 birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu. Centralna izborna komisija BiH akreditirala je 639 posmatrača. Od toga je 515 posmatrača iz nevladinih organizacija, 99 iz međunarodnih organizacija, a 25 iz političkih subjekata. RS nema predsjednika od avgusta, kada je potvrđena presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku RS-a, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Osuđen je na godinu zatvora, a taj dio kazne je otkupio za oko 18.000 eura, te na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

U Bosni i Hercegovini se obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine okončan troipogodišnji rat u ovoj zemlji. Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Dejtonski mirovni sporazum je potpisan 21. novembra 1995. godine u američkoj zračnoj bazi Wright-Patterson u blizini grada Dayton. Dejtonski sporazum nastao je tokom konferencije koja je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine. Bosna i Hercegovina se na osnovu ovog Sporazuma sastoji od dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, i Brčko distrikta. Sporazum je službeno potpisan u Parizu, 14. decembra 1995., a potpisali su ga tadašnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske- Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman. Aneksi sporazuma potpisani su samo na engleskom jeziku. Originalni primjerak Dejtonskog sporazuma izgubljen je u Predsjedništvu BiH, a u Bosnu i Hercegovinu ga je donio lično Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, kao njegov potpisnik. Nestanak dokumenta prijavio je u februaru 2008. tadašnji član Predsjedništva Željko Komšić. Originalni primjerak Dejtonskog sporazuma još nije pronađen. Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma se slavi u entitetu Republika Srpska i neradni je dan, što nije slučaj u entitetu Federacija BiH. Bosna i Hercegovina nema državni zakon o praznicima.

Bosna i Hercegovina obilježava godišnjicu Dejtonskog sporazuma, potpisanog 21. novembra 1995. Dokument je donio mir, ali i složene podjele koje se i danas osjećaju u svakodnevici. Neprecizno utvrđena međuentitetska linija razgraničenja, duga oko 1.150 kilometara, i dalje stvara administrativne probleme — što se ovih dana jasno vidi na projektu proširenja piste Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija su u srijedu navečer, 20. novembra osudila gest ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca koji je poslao visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu vojni šljem iz Drugog svjetskog rata s oznakom zloglasne organizacije SS. Košarac je na društvenim mrežama objavio da je na adresu visokog predstavnika poslao "Pismo okupatoru", s vrećom u koju je stavio šljem njemačke vojske iz Drugoga svjetskog rata s oznakom zloglasne organizacije SS. Schmidta je, pored ostalog, nazvao "poštovaocem tradicije nacističke vojske". "Snažno osuđujemo današnji nečuveni gest ministra BiH Košarca koji je visokom predstavniku Schmidtu poslao vojni šljem iz Drugog svjetskog rata, praćen neukusnim i zapaljivim pismom. Takvo ponašanje je neprihvatljivo za javnog zvaničnika", navodi se u objavi EU na X profilu. Dodaje se kako politički akteri imaju posebnu odgovornost da smiruju tenzije, a ne da produbljuju podjele. "Pozivamo sve aktere da se uzdrže od provokativne retorike i postupaka. Pozivamo ih da svoje napore usmjere ka jačanju stabilnosti i prosperiteta koji će koristiti građanima", navodi se. Američka ambasada je ocijenila da su postupci Košarca "kontraproduktivni i suprotni naporima za održavanje stabilnosti i promociju prosperiteta". "Sjedinjene Američke Države pozivaju na deeskalaciju tenzija kako bi se promovirala stabilnost za narode Bosne i Hercegovine", navela je američka ambasada na X. Reagovao je i britanski ambasador u BiH, Julian Reilly. "Strašne i neosnovane uvrede i mržnja, poput onih u gnusnom potezu ministra Košarca protiv visokog predstavnika Schmidta, nemaju mjesta u civilizovanom političkom diskursu. Neupitna je podrška visokom predstavniku, koji ima mandat da štiti civilne odredbe Dejtonskog sporazuma", naveo je u objavi na X profilu britanski ambasador. Prethodno je tokom dana njemačka ambasada u Bosni i Hercegovini saopštila da je "duboko šokirana" pismom i paketom koje je Staša Košarac uputio visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Christianu Schmidtu. "Poređenja, formulacije i postupci koji su sadržani u ovom pismu su neprihvatljivi i potkopavaju dostojanstvo političkog dijaloga. Izjednačavanje Christiana Schmidta sa nacional-socijalističkim režimom predstavlja ozbiljno minimiziranje zločina nacional-socijalizma i u krajnjoj mjeri je neprimjereno", navela je njemačka ambasada u BiH, izrazivši podršku visokom predstavniku. Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) čiji je kadar državni ministar Staša Košarac, osuđen je pred Sudom BiH za nepoštivanje Schmidtovih odluka. Visoko predstavnik je, koristeći tzv. Bonnska ovlaštenja koja mu omogućuju izmjene zakona, tim odlukama poništio niz zakona koje je izglasala SNSD-ova većina u Republici Srpskoj, od kojih je neke i Ustavni sud BiH proglasio nevažećim. Dodiku je nakon presude oduzet mandat entitetskog predsjednika.