Godinu dana nakon razornih poplava, pogođena naselja u Bosni i Hercegovini i dalje se oporavljaju. Mnoge porodice su i dalje van svojih domova, čekaju sanaciju starih ili izgradnju novih objekata. Ukupna šteta koja je procijenjena na objektima i infrastrukturi iznosi 138 miliona eura. No, u pomoć su uglavnom uskočile donacije drugih država, humanitarnih i međunarodnih organizacija.

Sadržaj emaila kojim su lažno dojavljene bombe u više škola u Tuzli istraživat će Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, jer sadrži moguće terorističke prijetnje, saznaje Radio Slobodna Evropa. U email poruci koja je poslana više škola, koja izgleda kao prijevod sa stranog jezika, s adrese registrirane na ruskom email servisu Yandex napisano je: "Eksploziv je postavljen na školskom terenu. Prenesite 10 BTC na ovu adresu ako želite izbjeći eksploziju. Mi smo pravi muslimani, ratnici Islamske države. I ne odobravamo utjecaj i pritisak evropskih država na Muslimane u Bosni. Želimo da svi europski lideri imaju grkljane i njihove porodice spaljene. Nas cilj je uspostaviti kalifat u Evropi. Naši zahtjevi su iseljenje kršćana sa teritorija Bosne i prenos navedenog iznosa na naš račun. Borite se protiv nevjernika gdje god ih sretnete, istjerajte ih iz mjesta odakle su vas protjerali." Poruka je došla s adrese: kunkunteynir@yandex.com (Vlad Tsamulen), a email adresa na koju pošiljatelj traži uplatu u iznosu od 10 bitcoina je tsamulen@gmail.com. Jedan bitcoin vrijedi oko 76.000 eura, odnosno 152.000 konvertibilnih maraka. Informaciju o emailu s ovakvim sadržajem uputilo je Kantonalno tužiteljstvo iz Tuzle državnom tužiteljstvu, koje je nadležno za krivična djela u vezi s terorizmom na teritoriji cijele BiH. Sve dojave koje su primile škole u petak, 19. decembra, bile su lažne, utvrđeno je nakon evakuacije i pregleda objekata. Iste poruke istog dana primile su pojedine škole u entitetu Republika Srpska, najviše u Banjoj Luci. Pregledano je više od 340 objekata, a Republičko javno tužiteljstvo je ovaj događaj kvalificiralo kao terorizam. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a za RSE su rekli da će dalji koraci u istrazi uključivati i međunarodnu pravnu pomoć u otkrivanju počinitelja. Slične lažne prijetnje u istom periodu primile su škole u Indiji, u gradu Ahmedabad, kao i SAD-u, u Kansasu i Michiganu. Prema dostupnim informacijama s medija, sve su bile lažne. Česte lažne dojave o bombama zabilježene su i tokom 2024. godine u Sarajevu, kada je u dužem periodu bilo onemogućeno održavanje nastave u kontinuitetu zbog pregleda i evakuacije, koje su zakonska obaveza u slučaju dojave o bombi. Ove lažne prijetnje nisu sadržavale poruke poput posljednjih u Tuzli i RS-u. Osumnjičeni su, uglavnom, bili maloljetnici.

Da mu je majku odvela policija jer je sjekirom napala supruga na spavanju, Gabrijel Đoković je saznao od komšinice iz sarajevskog naselja Sedrenik. "Rekla mi je da sjednem da se nešto desilo", priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) dvadesetjednogodišnji Gabrijel dok se prisjeća tog majskog dana 2023. godine. Sedam dana kasnije vidjet će majku Irenu Karić u sobi zeničkog zatvora. "Tada smo prvi put razgovarali na 10-15 minuta", prisjeća se ovaj mladić koji danas živi u Zagrebu. "Najbitnije mi je bilo da je ona dobro, kakvi su uvjeti tamo, da li joj nešto treba, da li su joj davali lijekove, kako je psihičko stanje, tu sam bio najviše zabrinut za nju u tom trenutku." 'Podmuklo ubistvo'Dvije godine od tog momenta Irena Karić je i dalje u pritvoru i njen slučaj još nije konačan. Vrhovni sud je uložio žalbu tužilaca na kvalifikaciju u prvoj presudi i ona je ponovo vraćena na suđenje Kantonalnom sudu. U drugom ponovljenom postupku pred Vijećem Kantonalnog suda u Sarajevu, ponovo je osuđena na 9,5 godina za ubistvo supruga. Sada je na Vrhovnom sudu Federacije BiH da donese konačnu odluku. "Kriva je što je 10. maja 2023. u porodičnoj kući u kojoj je živjela sa suprugom Karić Nijazom i njihovo troje malodobne djece, a sa kojim je imala narušene odnose zbog verbalnog vrijeđanja i fizičkog nasilja kojem je bila izložena od strane Nijaza (...) što je drugog usmrtila čime je počinila ubistvo", rekla je na izricanju presude početkom decembra sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu Adisa Zahiragić. Kazna za ubistvo je od pet do 20 godina, a u ponovljenom postupku sud je donio istu odluku. Razlog tome je, kako je u izricanju presude rekla sutkinja Zahiragić, da nije dokazano da je ubila supruga na podmukao način. Podmukao način znači "da je učinjeno na način da se vreba prilika kada je najbolje da se učini neko ubistvo", pojasnila je sutkinja. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo je potvrđeno za RSE da će se žaliti na presudu, između ostalog zbog kvalifikacije, ali da će više detalja biti jasno kada dobiju presudu. Iz Kantonalnog suda u Sarajevu je za RSE ranije rečeno da je pismena izrada presude u toku i da stranke u postupku imaju pravo žalbe nakon što dobiju pismeni otpravak presude. Doktor Omer Ćemalović koji je bio psihijatar vještak na suđenju pojašnjava za RSE da se Irena Karić u braku našla u poziciji da bude fizički i psihički maltretirana. "On je bio čovjek koji je bio izuzetno samoživa osoba, egoista, koja je bila u stanju da ispred djeteta uzme nešto i da to založi za alkohol, nije vodio računa o porodici, nju je tukao maltretirao, ponižavao. Sve su to neke okolnosti koje se se kumulirale", pojašnjava Ćemalović za RSE. Kulminiralo je na dan godišnjice njihovog braka. Ćemalović priča da se Irena probudila u košmarnom stanju svijesti, da je ugledala Nijaza u drugoj sobi, da su oko njega bili brlog i prazne boce pića. "I u tom trenutku kod nje se javlja jedna falš logika da je to trenutak kada je biti ili nebiti, ima jedno strašno unutrašnje osjećanje egzistencijalne životne ugroženosti. I tada zaključuje da je momenat ili on ili ona. I tada donosi odluku da sjekirom napadne supruga na spavanju", pojašnjava vještak. Sjekiru nije donijela ona, već je bila u sobi od ranije, pojašnjava Ćemalović. "Sedmicama je govorila suprugu da je skloni jer su djeca u kući, da se neko ne bi povrijedio". Odluka o ubistvu je donesena munjevito, nesvjesno, preskočen je proces razmišljanja "o elementima za i protiv", dodaje. "Radi se o jednoj afektivnoj, impulsivnoj radnji i zbog toga sve to nije podmuklo ubistvo", zaključuje vještak Ćemalović na osnovu čijeg nalaza je sutkinja i donijela istu odluku. Nasilje u porodiciIrena Karić je klasični primjer nasilja u porodici, kaže njezin advokat Omar Mehmedbašić koji planira da se žali na posljednju odluku suda. "Smatram da je Irena Karić jedna žrtva. Ja kad sam njoj otišao prvi put u posjetu, ona je bila kost i koža, ona je u zatvoru dobila kilograma i počela da liči na osobu. Nikad nije pitala za sebe, uvijek za djecu", kaže on za RSE. Troje djece koje Irena i Nijaz imaju zajedno danas se nalaze u hraniteljskoj porodici. "Ona se žalila na te probleme, nije mogla da to riješi i djeca su joj uvijek bila u nekoj vrsti zarobljeništva", kaže advokat Mehmedbašić, koji dodaje da smatra da je kazna velika s obzirom na okolnosti. Izloženost nasilju, svjedočenja drugih kao i nalaz vještaka, između ostalog, doveli su do sudske odluke. "Ipak je oduzela život drugom, imala je toliko snage i svijesti i takvu čvrstu odluku da oduzme život drugom, i to suprugu koji je otac troje malodobne djece", rekla je sutkinja Zahiragić tokom izricanja prve presude. Da su živjeli u nasilnom odnosu svjedoči i Irenin sin Gabrijel. On je imao 14 godina kada je ona upoznala Nijaza. I na početku sve je bilo uredu, ali polako saznaju da se Nijaz voli kockati, počinju nesuglasice i problemi. "Svaki dan je bilo verbalno vrijeđanje i prema meni i prema njoj." Zbog cijele situacije Gabrijel se odselio kod porodice u Hrvatsku. "Nisam više mogao trpiti vrijeđanje na dnevnoj bazi, takav način života, da sve što zaradim bude prokockano." Gabrijel je, priča, često pomagao Nijazu na raznim poslovima iznošenja stvari, čišćenja. Sedam dana nakon što se odselio dobio je fotografije od Nijaza na kojima je vidio pretučenu majku. I dobio prijetnje da će biti tako svakog dana dok se ne vrati. "Njegov razlog je bio zato što sam mu ja bio besplatna radna snaga koju je on mogao koristiti kada je bilo potrebno jer bi inače morao platiti nekoga." Fotografije je dao i Vrhovnom sudu. Prvi put kad je dobio prijetnju Gabrijel je nazvao policiju jer se zbog papira nije mogao vratiti iz Zagreba. Plašio se za život majke kaže, a i ona je sve to podnosila jako teško. "U to vrijeme se nismo čuli jer je on uzimao njen telefon i slao nam poruke, pretvarao se da je ona." Do neke granice kaže mogao je zamisliti da će sve kulminirati, ali da se nije nadao da će biti "baš ovakav užas". Dodaje da ga je njegova majka prijavila supruga za nasilje u porodici, ali da niko u to vrijeme nije reagovao. "Dok se nije desilo ovo što se desilo." Nijaz Karić preminuo je 28. juna 2023. godine od posljedica udarca sjekirom koje mu je nanijela supruga Irena. Zašto žene ubijaju?Studija rađena u Švedskoj na osnovu ubistava koja su se desila u ovoj zemlji u rasponu od 20 godina navodi da postoje značajne razlike u načinima i razlozima zbog kojih muškarci i žene počine ubistva. Ranije nasilje između počinioca i žrtve zabilježeno je mnogo češće u slučajevima u kojima žena čini ubistvo pojašnjava za RSE Thomas Nilsson, psiholog i profesor forenzičke psihijatrije Sahlgrenska univerzitetske bolnice i Univerziteta Geteborg u Švedskoj. On je jedan od učesnika spomenute studije i dodaje da je jedan od nalaza istraživanja pokazao da su najčešće žrtve ženskih ubistava njihovi intimni partneri ili članovi porodica, dok je u slučajevima kada su ubice muškarci raspon različit. "Muškarci ubijaju iz bijesa, osvete i korištenja moći, dok žene ubijaju zbog očaja i samozaštite", pojašnjava Nilsson. U slučaju kada je počinilac žena, vrlo često se pokazalo da je žrtva činila nasilje nad počiniteljicom, dodaje. "To je nerijetko trajalo duži vremenski period i je na kraju, često u kombinaciji s konzumiranjem alkohola ili droga, doseglo tačku u kojoj žena reagira izljevom bijesa, što završava nasiljem." Isto objašnjenje daje i Elizabeth Sheehy, profesorica prava sa kanadskog univerziteta Ottawa koja se bavi pitanjem krivičnog prava i pravnog odgovora na muško nasilje nad ženama. Širom svijeta, mnogo više muškaraca će ubiti ženu nego što će žena ubiti muškarca, naglašava. Ne samo da je rijetko, nego ubistva, metode i motivi su također različiti. "Muškarci ubijaju iz mizoginih razloga", navodi. "Ubijaju iz ljubomore, stvarne ili zamišljene, ubijaju kada žena želi da ih napusti uz stav 'ako je ja ne mogu imati neće niko'". Dalje, navodi ova kanadska profesorica za RSE, ubijaju žene kada "pruža otpor njihovom autoritetu". "Žene najčešće ubijaju iz samoodbrane, obično nakon historije nasilja ili prisilne kontrole muškaraca. Ubijaju kako bi zaštitile sebe ili djecu, odnosno kako bi pobjegle u situacijama kada muškarac pokušava zatvoriti sve mogućnosti njenog bijega." Britanska platforma Femicide census koja prikuplja informacije o ženama ubijenim u Velikoj Britaniji navodi da je odlazak ili priprema za odlazak često faktor rizika, odnosno da je okidač za nasilne muškarce. Prema globalnoj studiji ubistava Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNDOC) svako peto ubistvo na svijetu počine intimni partneri ili članovi porodice, a većina žrtava su žene. Gabrijel danas razgovara sa majkom jednom sedmično na pet minuta. Kaže da je u zatvoru "malo došla sebi" fizički i psihički, radi, čita knjige i dobila je odobrenje da se vidi sa djecom. Užasno je to što je ona učinila, kaže, ipak se radi o nečijem životu, ali smatra da je kazna koju je njegova majka dobila previsoka. "Mislim da je takva kazna sa svim okolnostima, sa svim dokazima i primjerima što smo predali velika. Devet i pol godina nije malo nikako, pogotovo za djecu." Od 17.461 počinjeno krivično djelo u Bosni i Hercegovini prošle godine, 1.953 je bilo ženskih počinilaca, podaci su Agencije za statistiku BiH. Kada su u pitanju krivična djela koja uključuju porodicu i brak od 1.951 prijavljenih lica, 220 je žena. Od ukupnog broja osuđenih, 92 posto sudskih presuda izrečeno je muškarcima.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida podnijelo je krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv nepoznatih lica – autora, urednika i odgovornih osoba Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), zbog emitovanja priloga koji, kako navode, "etnički targetira grupu Bošnjaka i stvara narativ koji može proizvesti nacionalnu netrpeljivost i razdor", potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa. Radi se o prilogu u emisiji "Pečat" javnog emitera bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska koji je emitovan 18. decembra ove godine. U prilogu se etnički "problematizira kupovina oko 800 nekretnina u Istočnom Sarajevu, u kojem većinski žive Srbi", te navodi kako to predstavlja "dobro osmišljen plan da se kupovinom nekretnina ovlada ovim dijelom RS-a". U izjavi, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, naveo je da je trend kupovine stanova "opasan i da će dovesti do situacije da opet možemo potencijalno imati problem", te i kako bi trebalo da se poštuje "prefiks srpski". Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je u februaru 2004. godine neustavnim nazive 13 gradova i opština u Republici Srpskoj koji su nosili prefiks srpski u nazivu. Nakon toga Ustavni Sud BiH stavio je van snage nazive 12 općina i Grada Srpsko Sarajevo, jer Narodna skupština Republike Srpske nije u roku od tri mjeseca promijenila nazive. Udruženje žrtava i svjedoka genocida u prijavi navodi kako tema o Srbima spornoj kupovini stanova i njen plasman, "imaju obilježja krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti". Navode i kako se zakonito i ustavno zagarantovano pravo etnički problematizira, "pri čemu se Bošnjaci ne prikazuju kao pojedinci – građani sa jednakim pravima, već kao homogena grupa sa navodnim zajedničkim, prikrivenim ili neprijateljskim namjerama". Etničko targetiranje i kolektivna krivica ne uživaju zaštitu slobode izražavanja, smatraju u Udruženju, te traže sankcionisanje. I Regulatorna agencija za komunikacije, nadležno regulatorno državno tijelo, nakon objave priloga najavila je da će postupiti po službenoj dužnosti i ispitati navode u vezi s emitovanim prilogom. "Emitovanjem predmetnog priloga, medijski prostor je iskorišten za etničko targetiranje jedne grupe Bošnjaka i za stvaranje narativa koji može proizvesti nacionalnu netrpeljivost i razdor, što predstavlja ozbiljno zadiranje u temeljne vrijednosti ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Etničko targetiranje i kolektivna krivica ne uživajuzaštitu slobode izražavanja", navode u Udruženju. U prijavi su naveli i presude i praksu Evropskog suda za ljudska prava, te traže i reakciju države. "U skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, država ima pozitivnu obavezu da reaguje kada javni diskurs prelazi u sferu etničke netrpeljivosti, naročito kada dolazi iz medija sa širokim društvenim uticajem. Nečinjenje u takvim slučajevima može predstavljati propust u zaštiti prava na jednakost i dostojanstvo pripadnika ciljanih grupa", stoji u saopštenju. RTRS je, podsjećaju u Udruženju, javni emiter sa značajnim društvenim uticajem, te da prilog ne sadrži balansirane stavove niti jasno razgraničenje između činjenica i insinuacija. Također smatraju da se time normalizira ideja da pripadnost određenoj naciji sama po sebi predstavlja problem ili prijetnju. RTRS se nije oglašavao u vezi sa reakcijama o navedenom prilogu.

U Perspektivi učesnice i učesnici 4. Festivala mira upozoravaju na porast i normalizaciju nasilja, posebno femicida i vršnjačkog nasilja. Zabrinjava ih manjak kritičkog razmišljanja i razvoja individualnosti, te produbljivanje podjela kroz identitet sveden na nacionalnost i vjeru. Ipak, optimistični su i vjeruju da zajedničkim djelovanjem mogu graditi bolju i svjetliju budućnost.

U Bosni i Hercegovini oko 40.000 ljudi ne čuje ili ima problema sa sluhom. Najveći izazov za njih nastaje u zdravstvenim ustanovama – ljekari i stomatolozi često nose maske, pa osobe koje ne čuju ne mogu čitati s usana i komunicirati. Međutim, Ema, učenica Srednje zubotehničke škole u Sarajevu čiji roditelji također ne čuju, odlučila je napraviti promjenu. U svojoj školi počela je podučavati buduće zdravstvene radnike znakovnom jeziku, prvi takav projekat u sarajevskim srednjim školama.

Kantonalni sud u Tuzli odredio je jednomjesečni pritvor Mirsadu Bakaloviću, bivšem direktoru Doma penzionera Tuzla i Zinaidi Razić Halilović, šefici Službe za ekonomske, finansijske, računovodstvene i opšte poslove zbog osnovane sumnje da su kao saučesnici počinili krivično djelo protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine. Pored toga, Bakalović se sumnjiči i za zloupotrenu položaja ili ovlaštenja. U požaru u Domu penzionera Tuzla 4. novembra poginulo je 17 osoba, a više od 30 ih je povrijeđeno. Osumnjičenima se, između ostalog, terete da su od februara 2024. do 4. novembra 2025. godine, kao odgovorna lica u Javnoj ustanovi "Dom penzionera" Tuzla, "svjesno propustili da organizuju i provode propisane mjere zaštite od požara i opšte sigurnosti korisnika". "Ovi propusti su imali za posljedicu ugrožavanje sigurnosti većeg broja ljudi, te kada je izbio požar u sobi jednog od korisnika 4. novembra 2025. godine, pouzrokovana je smrt većeg broja korisnika, a povrijeđeno više od 50 osoba", navodi se u saopštenju za javnost Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona. U tuzlanskom domu penzionera je bilo smješteno 180 osoba. Zgrada, izgrađena krajem sedamdesetih i prvobitno projektovana kao hotel "B" kategorije, godinama funkcioniše kao javna ustanova socijalne zaštite koja se samofinansira. Dom se inače ne finansira iz javnih budžeta, nego isključivo od prihoda koje sam ostvari, iako je Grad Tuzla vlasnik objekta i imenuje upravu.

Američki Kongres ocenio je u predlogu obimnog zakona o odbrani da zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih fosilnih goriva vezuje njihove ekonomije i politiku za Moskvu i sputava njihove težnje ka evropskim integracijama, dok korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima, i dalje predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju regiona. U predlogu Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane koji je u oba doma Kongresa usvojen glasovima i republikanaca i demokrata i koji treba da potpiše predsednik Donald Tramp (Trump) navodi se da je smanjenje zavisnosti Zapadnog Balkana od ruskog gasa i fosilnih goriva u nacionalnom interesu SAD, kao i da Vašington treba da podrži pristupanje zemalja regiona Evropskoj uniji i NATO-u. "Zavisnost zemalja Zapadnog Balkana od ruskih izvora fosilnih goriva i prirodnog gasa vezuje njihove ekonomije i politiku za Rusku Federaciju i sputava njihove težnje ka evropskim integracijama", navodi se tekstu. Rast uticaja Kine na Zapadnom Balkanu takođe može imati štetan uticaj na stratešku konkurenciju, demokratiju i ekonomsku integraciju s Evropom, navodi se u predlogu zakona u kojem se traži da državni sekretar u koordinaciji s ministrom odbrane direktorom Nacionalne obaveštajne službe i drugim relevantnim agencijama, redovno podnosi izveštaj Kongresu i o malignom uticaju Rusije i Kine na zemlje Balkana. Kosovo i SrbijaU predlogu je iznet stav da Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, postignut 27. februara 2023. uz posredovanje EU, predstavlja pozitivan korak u normalizaciji između dve zemlje koje "treba da teže hitnom napretku u primeni Aneksa implementacije tog sporazuma". "Nakon dovoljnog napretka, SAD treba da razmotre inicijative za jačanje bilateralnih odnosa sa obe zemlje", navodi se u predlogu zakona o odbrani, dodajući da to uključuje uspostavljanje bilateralnih strateških dijaloga i konkretne inicijative za produbljivanje ekonomskih veza i investicija. SAD treba da nastave podršku sveobuhvatnom konačnom sporazumu između Kosova i Srbije zasnovanom na uzajamnom priznanju, pri čemu neće zagovarati razmenu teritorija, podele ili druge promene granica po etničkim linijama u Zapadnom Balkanu radi rešavanja sukoba i treba da podrže pluralističke demokratije u regionu kao sredstvo za sprečavanje povratka etničkih sukoba. 'Duboka zabrinutost' za stanje demokratije u SrbijiU predlogu Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane koji uspostavlja ili nastavlja odbrambene programe i aktivnosti Ministarstva odbrane SAD i drugih federalnih agencija, takođe je izražena zabrinutost za stanje demokratije u Srbiji. "Parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. i njihova neposredna posledica izazivaju duboku zabrinutost u vezi sa stanjem demokratije u Srbiji, uključujući zaključke konačnog izveštaja OEBS/ODIHR-a", navodi se u tekstu predloga zakona. Dodaje se da je OEBS-ova Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava na tim izborima utvrdila "nepravedne uslove" za izbore, "brojne proceduralne nedostatke, uključujući neujednačenu primenu zaštitnih mera tokom glasanja i brojanja, česta pretrpavanja biračkih mesta, povrede tajnosti glasanja i brojne slučajeve grupnog glasanja". OEBS je takođe naveo da su srpski zvaničnici optuživali uglavnom mirne demonstrante, opozicione partije i civilno društvo da "pokušavaju da destabilizuju vlast", što predstavlja zabrinjavajuću tvrdnju koja ugrožava bezbednost važnih delova srpskog društva, navodi se u tekstu Kongresa i ističe da demokratske zemlje čije su vrednosti usklađene s vrednostima SAD predstavljaju snažnija i dugotrajnija partnerstva. Podrška Euforu u BiHMeđu stavovima Kongresa, kako je navedeno u tekstu, jeste da treba podržati održavanje punog mandata Eufora u Bosni i Hercegovini, smatrajući to u interesu nacionalne bezbednosti Sjedinjenih Država. Takođe se traži podsticanje NATO-a i EU da preispitaju svoje mandate i raspored misija u BiH kako bi se osiguralo da igraju proaktivnu ulogu u uspostavljanju bezbednog i sigurnog okruženja, posebno u oblasti odbrane. Podrška evroatlantskim integracijamaZemlje Zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija – čine pluralistički, multietnički region u srcu Evrope koji je od ključnog značaja za mir, stabilnost i prosperitet tog kontinenta, navodi se na početku odeljka posvećenom regionu za šta je navedeno da se može nazvati "Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana". Trajni mir, stabilnost i prosperitet na Zapadnom Balkanu direktno su povezani sa mogućnostima za demokratski i ekonomski napredak tih šest zemalja i u zajedničkom je interesu SAD i zemalja regiona da unapređuju stabilan i održiv ekonomski rast i razvoj u regionu. Reforme i integracija sa Evropskom unijom koje sprovode zemlje Zapadnog Balkana dovele su do značajnog demokratskog i ekonomskog napretka u regionu, ali uprkos tom poboljšanju, stope siromaštva i nezaposlenosti na Zapadnom Balkanu ostaju više nego u susednim zemljama iz EU. Pored toga, navodi se da "korupcija, uključujući i među ključnim političkim liderima, i dalje pogađa Zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju regiona", dok "kampanje dezinformisanja usmerene na Zapadni Balkan potkopavaju kredibilitet demokratskih institucija, uključujući integritet izbora". Povodom toga je iznet stav Kongresa da bi SAD, između ostalog, trebalo da sarađuju sa saveznicima i partnerima posvećenim jačanju vladavine prava, diverzifikaciji energetskih izvora, demokratskim i ekonomskim reformama i smanjenju siromaštva; podstiču jačanje poslovnih veza i investicija između SAD i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu; prošire američku pomoć naporima regionalne integracije u regionu. SAD treba da podržavaju pristupanje zemalja Zapadnog Balkana koje nisu članice Evropske unije i NATO-a za zemlje koje žele članstvo, ispunjavaju uslove za članstvo, imaju podršku svih saveznika za dobijanje poziva za članstvo i da su u stanju da dalje promovišu principe Severnoatlantskog ugovora i značajno doprinesu kolektivnoj bezbednosti NATO-a. SAD bi trebalo da povećaju poslovne veze i investicije na Zapadnom Balkanu, naročito radi smanjenja zavisnosti od ruskih energetskih izvora, povećanja energetske diverzifikacije, efikasnosti i štednje, kao i olakšavanja prelaska na čistije i pouzdanije izvore energije, navodi se u predlogu zakona. Dodaje se da bi trebalo da nastave da podržavaju razvoj snažnog civilnog društva, javno-privatnih partnerstava, nezavisnih medija, transparentnog i odgovornog upravljanja, političke stabilnosti i modernih tržišnih ekonomija. U predlogu zakona o odbrani se od državnog sekretara traže i inicijative za demokratski i ekonomski razvoj i prosperitet koji bi se proširila tehnička pomoć u svakoj zemlji Zapadnog Balkana, uzimajući u obzir lokalne uslove i saglasnost vlade domaćina, jačale postojeće nacionalne strategije protiv korupcije, uključujući protiv političke korupcije, posebno u sudstvu, nezavisnim telima za nadzor izbora i javnim nabavkama, uz promovisanje uloge nezavisnih medija u borbi protiv korupcije. U predlogu zakona Kongres je izrazio podršku i sajber bezbednosti i sajber otpornosti u Zapadnom Balkanu, inicijativi za regionalnu ekonomsku povezanost i razvoj, kao i promovisanju međukulturne i obrazovne saradnje SAD i zemalja Zapadnog Balkana. Autor predloga zakona o Zapadnom Balkanu, član Predstavničkog doma iz redopva demokrata Vilijam Kiting (William Keating), rekao je za televiziju Insajder da je usvajanje predloga zakona dokaz da je Balkan i dalje na američkom radaru. "Važna poruka je da je Amerika i dalje zainteresovana za Zapadni Balkan. Ja se već godinama unazad bavim regionom i uvek sam ga smatrao područjem koje je važno za nas. Ljudi treba da znaju da i u ovoj vladi SAD postoje ljudi koji Balkan vide kao prioritet", rekao je Kiting. On je objasnio da je predlog podneo još u septembru, a da je nedavno uključen je u zakon o odbrani kako bi se osiguralo njegovo usvajanje.

Glavni grad Bosne i Hercegovine danima je u vrhu liste najzagađenijih svjetskih gradova. Dok je zrak opasan po zdravlje, život se uglavnom odvija kao do sada. Ugrožene kategorije stanovništva izbjegavaju jutarnje i večernje izlaske, kada je situacija najteža, ali kažu da je im briga za zdravlje postala svakodnevni izazov. Vlasti su u međuvremenu uvele restriktivne mjere, koje se između ostalog odnose na ograničenje kretanja starijih vozila i zabranu javnih okupljanja.

Jedan od trojice državljana Sudana, kojima su amputirane potkoljenice i dijelovi šaka zbog promrzlina zadobivenih u pokušaju prelaska granice Bosne i Hercegovine i Hrvatske, upućen je iz bolnice u Bihaću u Klinički centar u Sarajevu na "liječenje i operativni tretman". U Sarajevu mu je urađena samo dijagnostika, nakon čega je pacijent vraćen u Bihać na nastavak liječenja, saopćili su iz bolnice Dr. Irfan Ljubijankić. Ovo je saopćeno iz Bolnice Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću nakon što je Radio Slobodna Evropa (RSE) zatražio objašnjenje o tome kako su trojica državljana Sudana završila u Kliničkom centru u Tuzli, gdje su im amputirane potkoljenice, kao i je li Klinički centar odbio operirati jednog pacijenta. Iz Kliničkog centra u Sarajevu su za RSE rekli da je tokom boravka na KCUS-u pacijent pregledan i dijagnostički obrađen na više klinika, kao i da KCUS nije odbio pacijenta. "Nakon dijagnostičke obrade, pacijent je vraćen na dalje liječenje u Kantonalnu bolnicu Bihać, koja je u potpunosti osposobljena za nastavak njegovog tretmana". Ipak morali u Tuzlu na operacije Bolnica iz Bihaća je pojasnila da su pacijenti primljeni početkom decembra. Bili su u teškom općem stanju, s dijagnozom gangrene i nekrotičnih promjena na ekstremitetima (rukama i nogama), nastalih kao posljedica dugotrajnog lutanja i izloženosti nepovoljnim vremenskim uvjetima. "Tokom hospitalizacije došlo je do pogoršanja općeg zdravstvenog stanja jednog pacijenta, uz razvoj teških infekcijskih komplikacija. Pacijent je, u skladu s medicinskim indikacijama, upućen na dalje liječenje i operativno zbrinjavanje u tercijarnu zdravstvenu ustanovu – Univerzitetski klinički centar Sarajevo. Nakon obavljene dijagnostičke obrade u UKC Sarajevo pacijent je vraćen u Kantonalnu bolnicu Dr. Irfan Ljubijankić Bihać na dalje liječenje", saopćeno je iz Bolnice u Bihaću. Pacijenti su potom operirani u bolnici u Bihaću, tačnije amputirani su im dijelovi šaka. Ali s obzirom na to da su bili "potrebni dalji operacioni tretmani i dodatna dijagnostička obrada isti su upućeni na Septično odjeljenje Klinike za ortopediju UKC Tuzla", objasnili su iz Bolnice u Bihaću. U Tuzli su ljekari Sudancima morali amputirati potkoljenice i trenutno su na liječenju u ovoj ustanovi. Promrzline su, prema onom što su rekli aktivistima koji im pomažu, zadobili na planini Plješevici koja je česta ruta za osobe u pokretu koji žele preći granicu BiH i Hrvatske. Sudanci su na putu već skoro dvije godine, najduže su boravili u Libiji i Grčkoj, prije nego su krenili ka EU preko Balkanske rute. Želja im je bila, kako su rekli, da stignu do Njemačke i nađu poslove, kako bi mogli pomoći porodice u teškog situaciji u Sudanu. Iz Službe za poslove sa strancima BiH kažu da će daljnji smještaj i zbrinjavanje državljana Sudana ovisiti o medicinskim preporukama. Sve će se, kažu, raditi u koordinaciji s nadležnim institucijama i relevantnim partnerima. Aktivista Nihad Suljić za RSE je rekao da je namjera da budu smješteni u neki privatni dom gdje bi mogli imati svu potrebnu njegu i pomoć. "Bez dozvole Službe za poslove sa strancima ne možemo ništa uraditi. Sve vrijeme mi u ovome pomažu iz nevladine organizacije SOS Balkan Route koja snosi troškove svega što je potrebno. Ja sam našao jedan dom u blizini Tuzle, u Lukavcu, u kojem bi bili smješteni barem mjesec, dva, tri, dok se malo ne oporave." U migrantskim kampovima Lipa, Ušivak i Blažuj, tokom novembra bila su smještena 1083 migrnata, navedeno je u mjesečnom izvještaju Međunarodne organizacije za migracije. Do kraja novembra u BiH je ušlo 12.607 migranata, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH. Najbrojniji su Afganistanci, potom državljani Egipta, Maroka, Sirije, Iraka i Pakistana.

Razmjena stručnjaka, međusobno priznavanje industrijskih standarda, programi obuke. Sve to predviđeno je sporazumom koji su potpisali državni institut Bosne i Hercegovine (BiH) i agencije iz Rusije koju su sankcionirale zapadne države. Potpisan je krajem septembra ove godine, u ruskom gradu Sočiju, na obali Crnog mora. Zahtjev za uvid u tekst sporazuma Radiju Slobodna Evropa (RSE) odobren je nedavno. Čime se bavi Rosstandard?Ruska agencija Rosstandart formalno je civilna agencija registrirana u Ministarstvu industrije i trgovine Ruske Federacije. Međutim, uloga nadilazi standardizaciju i certifikaciju kućanskih uređaja, već uključuje i onu koja se klasificira kao vojna tajna. Rosstandart definira standarde i certificira proizvode za vojnu industriju kao i za dvojnu, civilno-vojnu namjenu, nadzire laboratorije, testira ključne materijale i tehnologije te, naprimjer, kalibrira instrumente u fabrikama koje proizvode ili servisiraju i vojnu opremu, poput nišanskih uređaja ili sistema za navođenje raketa. Međunaradne reakcijeEuropska komisija u posljednjem izvještaju o napretku BiH eksplicitno je kritizirala potpisivanje memoranduma sa sankcioniranim Rosstandartom i pozvala BiH na primjenu restriktivnih mjera prema Moskvi. "BiH se mora harmonizirati s vanjskom politikom EU", naglasili su iz Brisela. Iz certifikacijske Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC), čiji je BiH članica, za RSE su naveli da se "zemlje članice moraju ponašati u skladu sa Statutom i poslovnikom", ne precizirajući da li nepridržavanje sankcija zemalja Zapada prema Rosstandartu donosi posljedice po BiH i njezin Institut za standardizaciju. Šta je Institut za standardizaciju BiH?Institut za standardizaciju (ISBiH) je državna naučno-stručna institucija nadležna, pored ostalog, za izradu BiH standarda, zastupanje zemlje u međunarodnim organizacijama za standardizaciju, uspostavu i održavanje sistema certificiranja i usklađenosti u skladu s europskim modelima. Vlasti Republike Srpske su u pokušaju "vraćanja nadležnosti" s države na entitet donijele i zakon o tehničkim propisima RS-a s ciljem uspostavljanja entitetskih certifikacijskih tijela, ali ga je Ustavni sud BiH poništio. Iz Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) i Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo (OIML), čiji je BiH također član, kao ni iz Odjeljenja za sankcije diplomatske službe Europske unije (EEAS) nisu do objave teksta odgovorili na upit RSE na isto pitanje. Nisu odgovorili ni iz američkog Ureda za industriju i sigurnost (U.S. BIS) kakav će biti njihov odgovor na sporazum između agencije iz BiH i agencije iz Rusije koja je pod sankcijama. Ko je potpisao sporazum?Sporazum je potpisan tijekom zasjedanja "Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju" u Sočiju, a "delegaciju BiH" činili su, isključivo, predstavnici iz entiteta Republika Srpska (RS). Predvodio ih je ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac, kadar vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, koji je krajem novembra izazvao međunarodni skandal s nacističkim šljemom SS-divizije. Taj predmet uputio poštom na kancelariju međunarodnog visokog predstavnika u Sarajevu. Memorandum o razumijevanju potpisali su direktor Instituta za standardizaciju BiH Aleksandar Todorović i direktor ruskog Rosstandarta Anton Šalajev, usprkos pozivima iz Brisela na usklađivanje vanjske politike BiH s Europskom unijom. Šta nakon memoranduma?Ako se suradnja Instituta za standardizaciju BiH i ruske agencije Rosstandart proširi na razmjenu novca, sredstava, opreme, tehnologije, zajedničke obuke u područjima koja se odnose na vojne ili proizvode dvojne, civilno-vojne namjene ili korištenje laboratorija u Rusiji obuhvaćenih sankcijama, BiH bi mogla ozbiljno ugroziti svoje međunarodne odnose. Posljedice bi mogle biti tzv. sekundarne sankcije prema BiH, slično onima koje su EU i SAD već primijenili na ruske banke, naftne kompanije, ograničenje pristupa fondovima ili suspenziju suradnje s BiH. Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH više od mjesec dana nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa na upit o potpisivanje memoranduma, kao ni na to hoće li i mogu li suspendirati ovaj dokument. Ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac i direktor Instituta za standardizaciju BiH Aleksandar Todorović nisu odgovarali na pozive RSE da govore o ovoj temi. Iz Ambasade Rusije u Sarajevu pozdravili su potpisivanje memoranduma i "produbljivanje suradnje", te za iduću godinu najavili održavanje nove sjednice "Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije" u Bosni i Hercegovini. Šta su moguće posljedice?"Potpisivanje memoranduma jeste neuklapanje u politiku EU i kao takav je štetan po BiH u odnosu na EU i interese BiH za ulazak u punopravno članstvo, posebno u ovoj situaciji otvaranja pristupnih pregovora. Neki organ BiH bi taj akt trebao faktički da poništi", kazao je za Radio Slobodna Evropa Enver Halilović, bivši rektor Univerziteta u Tuzli koji je bio ambasador BiH u Moskvi. BiH je, uz Srbiju, jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije provela sankcije prema Rusiji zbog protivljenja političkih predstavnika iz entiteta Republika Srpska, koji zagovaraju intenzivnije veze s Moskvom. To je u više navrata kritizirano iz Brisela i Washingtona, pri čemu su izričito imenovani kadrovi SNSD-a i predsjednik ove stranke Milorad Dodik, koji se od februara 2022. i početka pune ruske invazije na Ukrajinu više puta sastao s Vladimirom Putinom. "Rusija sustavno provodi politiku opstrukcije euroatlantskih integracija balkanskih zemalja, uključujući BiH. Dodik osobno i rukovodstvo RS-a su instrument u rukama ruske politike. Ovo što su uradili Dodikovi ministri [potpisivanje Memoranduma] se savršeno uklapa u tu rusku strategiju", kazao je za RSE Božidar Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi. Zbog povezanosti s vojno-industrijskom mašinerijom, EU, SAD, Ujedinjena Kraljevina, Kanada, Australija i Japan, pored ostalih, uveli su sankcije Rosstandartu nakon ruske agresije na Ukrajinu. Brisel je uvrstio Rosstandart na listu institucija koje "direktno podržavaju rusku vojsku i vojnu industriju", dok je američko Ministarstvo trgovine ovoj agenciji dodijelilo status subjekta s najstrožim izvozno-kontrolnim režimom za izvoz tehnologije i stručne suradnje. Cilj sankcija, kako se navodi, podrazumijeva ograničavanje rada ne samo kompanija koje proizvode oružje, već i onih koji omogućavaju funkcioniranje vojne industrije. Memorandum je političko-tehnički dokument koji se može opisati kao pravno "siva zona" i "simbolički politički čin". Nije riječ o međunarodnom sporazumu kojim bi se precizirale ugovorne obveze, a iz novog dokumenta je izbačeno više elemenata koji su bili ugrađeni u memorandum potpisan 2014. godine, pored ostalog i stavka o obvezi čuvanja povjerljivih podataka. Međunarodne ugovore moraju usvojiti Predsjedništvo BiH i državni Parlament.

Evropska unija izdvojila je 13,5 miliona evra za Bosnu i Hercegovinu za jačanje odgovora na neregularne migracije i borbe protiv organiziranog kriminala, saopštila je Delegacija EU u BIH. „Jačanjem institucionalnih kapaciteta vlasti će moći bolje koordinirati i upravljati migracionim tokovima, štititi interese zajednica i osigurati doprinos stabilnosti društva”, rekao je šef Delegacije EU u BIH Luiđi Soreka 18. decembra povodom Međunarodnog dana migranata. Dodao je da će sredstva EU ojačati kapacitete vlasti BIH u cilju preuzimanja vodeće uloge u upravljanju migracijama, usaglašavanja mera sa standardima EU, kao i da će se program sprovoditi Međunarodnom organizacijom za migrante (IOM), UNHCR-om i UNICEF-om. „Strateška ulaganja će ojačati upravljanje i nadzor nad privremeno-prihvatnim centrima, usaglasiti prakse upravljanja granicom sa evropskim standardima i osigurati da pomoć i proces registracije poštuju ljudska prava i potrebnu zaštitu”, dodao je ambasador Soreka. Navodi se da će finansijska podrška EU ojačati kapacitete BiH za potrebe pružanja ključnih humanitarnih usluga na teritoriji cele države, kao što su hrana, vode, sanitarnu i higijensku pomoć i zdravstvenu zaštitu za migrante. Dodaje se da će podrška EU obuhvatiti i organe javnog zdravstva na nivou kantona, čime se osigurava da ljudi u pokretu imaju pristup blagovremenoj i adekvatnoj zdravstvenoj nezi. Saopšteno je da će evropski rantovi pomoći da se osnaže saradnja i poverenje na lokalnom nivou i apelovano na izgradnju pozitivnih odnosa između zajednica domaćina i migranata. Istaknuto je da projekat koji finansira EU „Individualne mere za jačanje sistema upravljanja neregularnim migracijama i borbe protiv organiziranog kriminala“ ima za cilj da omogući Bosni i Hercegovini da u potpunosti bude vlasnik sistema upravljanja migracijama, dok u isto vrijeme promovira stabilnost, zaštitu i integraciju, u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima. Navodi se da je Evropska unija do sada podržala smeštaj i pomoć za više od 200.000 migranata, tražitelja azila i izbeglica u Bosni i Hercegovini.

Te ruke trebale su donijeti hljeb porodicama u Sudanu, kaže aktivista Nihad Suljić koji svaki dan obilazi trojicu pacijenata u bolnici u Tuzli. Sve trojici muškaraca amputirane su potkoljenice i dijelovi šaka nakon što su se smrznuli u pokušaju da pređu u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine. Na tom opasnom putu zaglavili su na planini Plješevici, u teškim zimskim uvjetima u kojima su zbog promrzlina dobili gangrenu na ekstremitetima. Negdje kod Bihaća, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, našli su ih policajci. Smješteni su u Urgentni centar Bolnice u ovom gradu, a onda i na Kliniku za plastičnu hirurgiju, gdje su dvojici od njih morali biti amputirani dijelovi šake. U Sarajevu odbili liječiti jednog Sudanca?Zbog teškog stanja, iz Bolnice u Bihaću jedan od njih trojice upućen je u Klinički centar u Sarajevu sanitetnim kolima. Međutim, u sarajevskom kliničkom centru državljanina Sudana nisu primili na liječenje, saznaje Radio Slobodna Evropa iz dva izvora. Naknadna informacija iz Bolnice u Bihaću upućuje da je pacijentu na KCUS-u "urađena dijagnostika", nakon čega je vraćen u Bihać. Ovu informaciju direktor Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo (KCUS) Alen Pilav nije mogao potvrditi za RSE, kazavši da "ne može da vjeruje da se takvo nešto desilo", kao i da je zatražio da se ove informacije provjere. Kako su sva trojica državljana Sudana na kraju završila u Univerzitetskom-kliničkom centru (UKC) Tuzla, gdje su im amputirane potkoljenice, nije jasno. RSE je potražio odgovore iz sve tri zdravstvene ustanove, ali precizne informacije su izostale. Iz Službe za poslove sa strancima BiH kažu da su obaviješteni da su osobe iz bolnice u Bihaću upućene u UKC Tuzla kako bi nastavili liječenje zbog teškog zdravstvenog stanja izazvanog promrzlinama, zbog čega su izvršene amputacije ekstremiteta. U bolnici u Tuzli kažu da su na Klinici za ortopediju i traumatologiju od 10. decembra hospitalizirani M. F. (1981), S. O. (1999) i I. A. (2004). "Kod sve trojice su dijagnostikovane teške tjelesne povrede donjih ekstremiteta. Pacijenti su podvrgnuti operativnom zahvatu, trenutno su stabilnih vitalnih parametara i zadržani su na bolničkom liječenju", kažu za Radio Slobodna Evropa iz UKC Tuzla. A u bolničkoj sobi svaki dan je Nihad Suljić, aktivista koji godinama pomaže migrantima, često, kako kaže, i u onom najgorem slučaju kad s drugim volonterima traži tijela nastradalih koji preko Drine pokušavaju iz Srbije preći u BiH. "Za trojicu Sudanaca javili su mi iz Kliničkog. Pokušao sam s ljekarom da vidim može li se nešto drugo, da se ne radi amputacija. Ali nije bilo moguće. Ja sam čekao da se probude iz anestezije i da prođe taj neki prvi, da tako kažu, postoperativni period", kaže Nihad za RSE. Na putu oko dvije godineTrojica muškaraca su na putu iz Sudana oko dvije godine. RSE nije mogao utvrditi iz kojeg dijela zemlje, u kojoj godinama vlada humanitarna katastrofa, dolaze. Najduže su bili u Libiji, odakle su prenatrpanim čamcem prešli Sredozemlje i stigli u Grčku. Nihadu su ispričali da su željeli i ostati u Grčkoj, ali to nije bilo moguće. Konačan cilj bila im je Njemačka, tamo su željeli naći poslove kako bi pomogli porodicama u Sudanu. "Rekli su mi da su u Libiji doživjeli pakao. Iz Grčke su išli dalje Balkanskom rutom. Bili su u Crnoj Gori, Bosni, kratko u Sarajevu, pa su otišli u Bihać." U Bihaću su, potvrđeno je za RSE iz Službe za poslove sa strancima BiH, bili u kampu Lipa. Rečeno je i da nemaju informacije o tome što je tačno dovelo do njihovog teškog zdravstvenog stanja. "Državljani Sudana su 17. novembra Službi za poslove sa strancima iskazali namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH. Upoznati su s postupkom traženja azila i njihovim pravima i obavezama, nakon čega su im izdate odgovarajuće potvrde", napisali su iz Službe. Bez obzira na ovu ustaljenu praksu osoba u pokretu da zatraže azil, Sudanci su pokušali preći, u zimskim danima posebno opasan, put u Hrvatsku. Ispričali su da ih je uhvatio snijeg, velika hladnoća. "Meni su rekli da su uspjeli doći negdje do nekog naseljenog dijela oko Bihaća gdje ih je našla policija i pozvala hitnu", kaže Nihad. Dodaje da su sva trojica "dragi momci" i da se psihički dobro drže, s obzirom na sve što im se dogodilo. 'Najteže je bilo javiti porodicama'Tokom posjeta u tuzlanskoj bolnici Nihad je saznao da jedan od trojice ima troje djece u Sudanu, da je na put krenuo zbog njih. "Ovaj najmlađi mi je pričao o majci, o svojoj sestri", kaže Nihad. Tokom prve posjete zamolili su ga da im pomogne da se jave porodicama. "Jedan od njih koji je sačuvao ruke, rekao mi je da im treba SIM kartica, da treba internet. Ja sam otišao i kupio SIM karticu. Rekli su mi da se nikako nisu čuli s porodicama. I onda sam rekao, pa jeste li spremni da im kažete... Znate, to su momenti... Tu bi trebao biti i psiholog, ali nažalost nemamo takav sistem", kaže Nihad. Nazvali su porodice i bio je to, kaže Nihad, jedan od najtežih trenutaka. "Posebno kad se majka od ovoga najmlađeg javila, nazvala ga je na videopoziv, plač, suze... I oni su plakali. Svi. Dolazite iz zemlje u takvom stanju. Sve oči tih majki, sestara uprte su u vas. Te ruke trebale su donijeti hljeb nazad, u Sudan. Oni nisu uspjeli." Šta dalje s teško nastradalim Sudancima?Iz Službe za poslove sa strancima BiH kažu da će daljnji smještaj i zbrinjavanje državljana Sudana ovisiti o medicinskim preporukama. Sve će se, kažu, raditi u koordinaciji s nadležnim institucijama i relevantnim partnerima. Aktivista Nihad kaže da je namjera da budu smješteni u neki privatni dom gdje bi mogli imati svu potrebnu njegu i pomoć. "Bez dozvole Službe za poslove sa strancima ne možemo ništa uraditi. Sve vrijeme mi u ovome pomažu iz nevladine organizacije SOS Balkan Route koja snosi troškove svega što je potrebno. Ja sam našao jedan dom u blizini Tuzle, u Lukavcu, u kojem bi bili smješteni barem mjesec, dva, tri, dok se malo ne oporave. Uvjeti u kampu nisu prikladni ni za ljude koji su zdravi, a posebno za ljude koji su bolesni", kaže Nihad. U migrantskim kampovima Lipa, Ušivak i Blažuj, tokom novembra bila su smještena 1083 migrnata, navedeno je u mjesečnom izvještaju Međunarodne organizacije za migracije. Do kraja novembra u BiH je ušlo 12.607 migranata, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH. Najbrojniji su Afganistanci, potom državljani Egipta, Maroka, Sirije, Iraka i Pakistana. Tekst je, 18. decembra, dopunjen naknadnom informacijom iz Bolnice u Bihaću koja upućuje da je pacijentu u Sarajevu urađena dijagnostika, ali ne i liječenje i operativni tretman. Suradnja na tekstu: Marija Augustinović Stojak, Milorad Milojević

Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo donijelo je naredbu o proglašenju epizode "Upozorenje" za područje cijelog kantona, u srijedu 17. decembra. Odluka je donesena usljed skoka koncentracija zagađujućih materija u zraku, posebno čestica PM10, koje su na tri mjerne stanice (Otoka, Saraj Polje i Bjelave) dan ranije dostizale prosječne vrijednosti od 200 µg/m³, što odgovara pragovima za epizodu "Uzbuna". "Iako povremeni vjetar lagano pročišćava kotlinu, to još uvijek nije dovoljno za značajnije poboljšanje kvaliteta zraka. S obzirom na to da postoji mogućnost daljnjeg pogoršanja u večernjim satima i tokom narednih dana, Stručno tijelo će kontinuirano pratiti situaciju. Ukoliko se trend visokih vrijednosti nastavi bez izgleda za promjenu vremena, slijedi uvođenje epizode 'Uzbuna'", navodi se u saopštenju Vlade KS. U okviru epizode "Upozorenje", od 17. decembra su, između ostalih, na snazi mjere zabrane saobraćaja automobilima i teretnim vozilima čiji motori imaju normu EURO2 i manju u zoni A (četiri gradske općine). Zabranjuje se saobraćaj za teretna motorna vozila (preko 3,5 tone) na glavnom gradskom pravcu od Baščaršije do Nedžarića, uz preusmjeravanje na alternativne pravce. Strogo je zabranjeno izvođenje građevinskih radova na otvorenom prostoru, a zabranjena su i javna okupljanja radi zaštite zdravlja ljudi. Sva postrojenja za proizvodnju toplotne energije preko 50 kW, koja koriste čvrsta i tečna goriva, dužna su smanjiti temperaturu u prostorijama za minimalno 2ºC. Od 18. decembra je na snazi zabrana boravka djece na otvorenom prostoru (veliki i mali odmori), kao i održavanje časova tjelesnog odgoja u školskim dvorištima. Ministarstvo apeluje na građane da prate preporuke Zavoda za javno zdravstvo i smanje kretanje na otvorenom, a poslodavce podsjeća na obavezu osiguranja zaštite radnika koji rade vani.

Septembarsko jutro 2020., dvije minute do deset ujutro počinje "radni dan" za Sinišu Crnogorca koji sa svojom grupom, prema podacima policije Republike Srpske, treba prošvercati cigarete iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu. U tome mu treba pomoć nekoga iz Granične policije. Sve se dešava u mjestima oko granice BiH i Crne Gore u blizini Trebinja i Bileće. "Planiraćemo večeras akobogda. Je li ostaje da je jedna patrola?", napisao je Crnogorac, jedan od osumnjičenih za šverc cigareta, službeniku Granične policije Blagoji Miloviću. Nakon što Blagoje Milović ništa ne piše nekoliko sati, Crnogorac postaje nervozan i piše više poruka, među kojima i: "Je li jedna (patrola) noćas?" Službenik Granične policije Milović potvrđuje. Dopisivanje i razmjena informacija o tome gdje se nalaze patrole Granične policije taj dan nastavlja se sve do dvije minute iza ponoći, kad dogovaraju nastavak aktivnosti za sutrašnji dan. U međuvremenu Crnogorac piše: "Evo dođe i drugi. Mora da je duplu (kontrolu) ubacio." "Ma ovaj debil imao viška ljudi i stavio ih. Klošarčina. Čuvajte se Bjeletića (službenika Granične policije). Zlo je to", napisao je Milović. Ove razgovore dobivene iz aplikacije Sky Ecc od EUROPOL-a analizirali su u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) RS-a tokom 2024. godine. Osim s Crnogorcem, Blagoje Milović, koji je u vrijeme prepiski bio pomoćnik komandira u Jedinici Granične policije Trebinje, "poslove" je omogućivao i drugim osobama. Boris Ivelja jedan je od tih. Kao i Milović osumnjičen je u predmetu u kojem je i odbjegli bivši direktor Granične policije Zoran Galić. Ukupno pet osoba osumnjičeno je u tom predmetu "korupcije visokog nivoa". Tužiteljstvo ih sumnjiči za organizirani kriminal, nedopušten promet akciznih proizvoda, zloupotrebu položaja, primanje i davanje dara, te druga krivična djela. Galić je bijegom u Hrvatsku 8. jula prošle godine izbjegao hapšenje kada su, u okviru iste istrage, uhapšeni službenik Granične policije Milović i Ivica Bago, koji je ranije hapšen u Hrvatskoj po sumnjom da krijumčari cigarete. U augustu 2020. godine Boris Ivelja piše Miloviću. "Šta je gore, je li fiksno (patrola)? Kakva je prilika da se makne, da ostane na jednoj? Dolazi neka roba, stiska me pos'o." A Milović mu odgovara: "Moram to vidjeti sa šefom, planiraj da guraš." Ranije iste godine, Ivelja od Milovića traži da makne policijskog službenika s njima poznate lokacije čije prisustvo ih ometa u krijumčarenju cigareta i zbog čega čekaju dva sata. Milović to čini pozivajući službenika, a potom javlja Ivelji da je to učinio. Još jedan razgovor otkriva kako službenik policije pomaže šverc. Crnogorac: Kužni sutra ko će biti? Milović: Davidović napolju, Budalić unutra. Imaju sve patrole. Crnogorac: E, jadi ih znali. Kud ih trpaju više. Milović: Ha, ha, ha, ide tooo. Ovako, sažeto, izgleda jedan slučaj šverca akciznih proizvoda u kome sudjeluju službenici policijskih agencija, koji tek treba biti dokazan i potvrđen na Sudu Bosne i Hercegovine. Prema informacijama do kojih je RSE došao, službenik Milović i dalje je zaposlenik Granične policije, ali je na suspenziji. Iz Granične policije nisu zvanično odgovorili za RSE o statusu službenika Milovića koji je osumnjičen za šverc cigareta. Optužnica u predmetu još nije podignuta, osumnjičeni su, nakon hapšenja u julu 2024. i pritvora pušteni na slobodu, uz mjere zabrane, a RSE nije mogao stupiti u kontakt s njima i njihovim advokatima. Milionske štete zbog šverca duhanaOvaj predmet je samo jedan od brojnih koji se rješavaju sporo, dok u međuvremenu godišnje šteta po budžet BiH zbog šverca i ilegalne trgovine cigaretama i duhanskim proizvodima iznosi i do 500 miliona konvertibilinih maraka (250 miliona eura). Ilegalna trgovina duhanom godinama predstavlja problem za BiH, na što je upozoreno i u ovogodišnjem izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (Global Initiative Against Transnational Organized Crime – GI-TOC). BiH služi i kao zemlja porijekla i kao tranzitna zemlja za krijumčarene cigarete, pri čemu kriminalne mreže iskorištavaju slabu kontrolu granica i korupciju unutar organa za provođenje zakona, navodi se. Ističe se da su i nedavne istrage otkrile umiješanost visokorangiranih policijskih službenika u krijumčarske operacije, a neke aktivnosti su povezane i s političkim figurama. "Iako su organi za provođenje zakona pokrenuli više operacija s ciljem razbijanja ovih mreža, trgovina se nastavlja zbog stalne potražnje i duboko ukorijenjene korupcije", navedeno je u izvještaju. Denis Hadžović, iz Centra za sigurnosne studije, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je u BiH u konstantnoj poziciji borbe između organiziranog kriminala i institucija. "Integritet policijskih i carinskih struktura nije na dovoljnom nivou da se možemo na njih osloniti. Zbog toga često imamo slučajeve u kojima se carinici ili pripadnici Granične policije BiH optužuju za nesavjestan rad i primanje mita, a organizirani kriminal nastoji da zauzme sve pore u institucijama", kaže Hadžović. Također, ističe da je dodatni problem dugotrajno procesuiranje. Optužnica nakon deset godinaJedna od najvećih policijskih akcija, kodnog naziva "List", u kojoj je razotkriven organizirani lanac ilegalnog prometa duhana u BiH, provedena je 2015. godine. Tada su privedeni deseci osumnjičenih i pretreseno nekoliko lokacija širom BiH. Akcija je provedena u suradnji sa Upravom za indirektno oporezivanje (UIO), koja ima mandat da ubire carinske dažbine, indirektne poreze, te akcize na posebne robe poput goriva, alkohola, duhana i cigareta. "Najveći problem predstavljali su ljudi u našim redovima koji su protiv nas. Naime, otkrili smo da su pojedinci davali podatke uvoznicima i određenu dokumentaciju i pokušavali da spriječe akciju", izjavio je tada Mehmedalija Osmić, koji je u to vrijeme bio šef Odsjeka za provođenje propisa Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Nakon akcije, za nekoliko osumnjičenih u predmetu "Jerko Vican i drugi", određen je jednomjesečni pritivor. Među njima je bila i tadašnja službenica UIO BiH Ljiljana Marijanović. Mjesec poslije, određene su im mjere zabrane, a za Marijanović je to značilo zabranu obavljanja djelatnosti u Upravi. Deset godina poslije, u novembru 2025., državno Tužiteljstvo podiglo je optužnicu protiv deset osoba, zbog šverca više od 300 tona duhana i duhanskih prerađevina, te primanja mita. Među optuženima su Vican i Marijanović. Terete se da su, kao organizirana kriminalna grupa, ostvarili korist veću od 1,3 miliona maraka (oko 664 hiljada eura), koja je prikrivana pranjem novca, kroz poslovanje firme u Posušju, u Vicanovom vlasništvu koji se smatra organizatorom kriminalne grupe. Prema optužnici, Vican je u pet slučajeva davao mito od po najmanje 1.000 maraka (oko 500 eura) Ljiljani Marijanović, koja je u to vrijeme bila zaposlenica regionalnog ureda u Mostaru UIO BiH. Iz Tužilaštva BiH su za RSE potvrdili da se radi o kaznenom djelu iz 2014. i 2015. godine, ne navodeći konkretne podatke zbog čega se optužnica podiže nakon deset godina. "Radi se o istom ranijem predmetu u kojem je u odnosu na jedan broj osoba, donesena negativna tužiteljska odluka, odnosno obustava istrage", navelo je Tužilaštvo za RSE. Na upit RSE o tome kakav je trenutni radni status Marijanović, koja je optužena za primanje mita, iz UIO BiH su naveli da je bila suspendovana od 13. juna 2015. do 14. novembra 2016. godine. Nakon toga joj je suspenzija ukinuta, a raspoređena je na poziciju više suradnice za upravljanje ljudskim potencijalima u regionalnom centru UIO u Mostaru, gdje joj je prestao radni odnos 14. februaru 2023. godine. Službenici u službi politikeMehmedalija Osmić, danas penzionisani uposlenik UIO BiH, godinama je kao "zviždač" prijavljivao domaćem pravosuđu kriminal i korupciju, a, među ostalim, u procesu protiv bivšeg direktora UIO Kemala Čauševića (Čaušević je u oktobru 2022. godine pravosnažno osuđen na pet i pol godina zatvora za primanje dara. U prvostepenom sudskom postupku Čaušević je osuđen, jer je kao direktor UIO BiH 2007. stupio u kontakt s uvoznicima velikih količina tekstila iz Turske, Kine i Mađarske u BiH. Kako je navedeno tada u presudi, obećao im je povlašteni status prilikom uvoza za njihova preduzeća.) koji je 2022. osuđen na pet i pol godina zatvora. Čaušević je uhapšen u junu 2014., a osim njega tada su uhapšene još 54 osobe, od kojih su većina bili dužnosnici u UIO BiH. Osmić za RSE ocjenjuje da je podizanje optužnice u predmetu "Jerko Vican i drugi", deset godina nakon otkrivanja slučaja, poražavajuće za pravosuđe u BiH. "Dakle, bila je to 2015., a vidite koja je godina sada. Našli smo tada dokumentaciju da je naša uposlenica izvještavala uvoznike duhana i dobila novac kako bi roba na granici prošla bez kontrole. Otkrili smo sve i dostavili nalaz Tužilaštvu BiH. Naš cilj bio je da pokažemo da država može funkcionisati", kaže on. Također, kaže da to nije izoliran slučaj i da su "političari instalirali službenike koji će provoditi njihove naredbe". "Carinici i poreski inspektori, koji su korumpirani, povezani su s političarima. Ko hoće da se zaposli mora biti član stranke i raditi šta ona kaže. Svi zaposleni imaju svoje političare koji im štite leđa. Procedure u BiH kao da ne postoje. U tužilaštvima vlada nerad, povezanost sa političarima, obustavljanje istraga", kaže on. Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH danas tvrde da je "crno tržište" duhana u BiH u padu, o čemu govore brojke i statistički pokazatelji. U prošloj godini otkrivena su 273 slučaja krijumčarenja duhana i cigareta, dok je do kraja oktobra ove godine otkriveno 249, podaci su UIO BiH. Iz Granične policije BiH su za RSE naveli da su u posljednje dvije godine proveli jednu akciju s ciljem sprječavanja krijumčarenja duhana, što je rezultiralo osuđujućim presudima, dok je nekoliko postupaka u toku. Nisu precizirali o kojim konkretno procesima se radi. Odakle stižu cigarete?UIO BiH je u prvih devet mjeseci ove godine podnijela kaznene prijave tužilaštvima protiv pet osoba zbog nedozvoljenog prometa duhanom. Također, podneseno je 60 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izdato je 155 prekršajnih naloga. Ukupan iznos štete po budžet BiH iznosi više od tri miliona maraka (oko milion i po eura). Ilegalni duhan i cigarete, uglavnom, se zapljenjuju na graničnim prelazima i carinskim ispostavama, kao i na tržnicama u BiH, a najčešće se krijumčare iz susjednih zemalja. Iz UIO ističu da su zaplijenjene cigarete koje nisu imale akcizne markice i za koje nije postojala dokumentacija o porijeklu. Riječ je o vrstama: Drina, Ivy, King, Nero, Marlboro, Merylin Pink, Corset Lilac, King Compact, Trokadero, Monus, Floyd, De santis, dok su na carinskoj ispostavi Aerodroma Sarajevo oduzete vrste: Hunag Shan, Hong Jin Long, Ligun, Shuang Xi, Nan Jing. U nekoliko slučajeva oduzete su cigarete koje su bile obilježene akciznim markicama Kosova.

Jan Janković živi u Novom Gradu, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Udaljen je svega nekoliko kilometara od mjesta gdje je u susjednoj Hrvatskoj planirano da se izgradi centar za skladištenje radioaktivnog otpada. Iako je njegova gradnja na prostoru nekadašnjeg vojnog skladišta Čerkezovac na Trgovskoj gori planirana već godinama, Hrvatski sabor je zakon ozvaničio 15. decembra. "Samo par kapi radioaktivnog otpada ako dopre do Une, to više neće biti jedna od najčistijih evropskih rijeka, a njene obale bi mogle ostati puste, bez ljudi i bez životinja", kaže Jan u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE). Bosna i Hercegovina se protivi izgradnji centra, tvrdeći da bi skladištenjem radioaktivnog otpada na samoj granici sa BiH bilo ugroženo oko 250 hiljada stanovnika nekoliko opština koje žive uz granicu i rijeku Unu, koja dijeli dvije države. Upravo na tom području, prema usvojenom zakonu, planirano je skladištenje dijela otpada iz Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji i Hrvatskoj. Hrvatska, koja zajedno sa Slovenijom upravlja tom nuklearnom elektranom, ima međunarodnu obavezu da dio otpada preuzme najkasnije do 2028. godine. U Čerkezovcu će biti smješten i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske, od medicinskih izvora do industrijskih materijala. Šta kažu mještani?Jan, sa početka priče, ima 65 godina. Tokom rata je izbjegao iz Dvora na Uni u susjednoj Hrvatskoj u Srbiju. No, potom se vratio blizu kući, u Novi Grad u BiH, samo da bi, kako kaže, živio kraj Une. "Pecam ribu na Uni, a odluke koje se donose, su daleko od Une, daleko od onih koji će snositi posljedice. Ponašamo se kao da smo posljednja generacija i da iza nas ne ostaje ništa", smatra on. Slično razmišlja i njegova sugrađanka Gordana Ilić. "Ako je takav objekat siguran, zašto se ne gradi bliže onima koji donose odluke? Zašto baš ovdje, pored rijeke koja je izvor života i koja povezuje dvije države? Ovdje se već decenijama ništa ne ulaže, ljudi se iseljavaju, a sada se čini kao da se ovaj kraj dodatno žrtvuje", poručuje Gordana. Lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada je udaljena oko 800 metara zračne linije od granice Bosne i Hercegovine, te jedan kilometar od vodozahvata opštine Novi Grad, iz kojeg vodu pije 15.000 ljudi. Upozorenja iz ekoloških udruženja iz BiH i HrvatskeProtivljenje otvaranju centra za radioaktivni otpad u blizini granice sa BiH, su izrazili prije nekoliko dana i ekološki aktivisti u Banjaluci, prilikom posjete hrvatskog premijera Andreja Plenkovića ovom gradu. Oni su postavili burad obilježenu radioaktivnim znakom na dvije lokacije. Nakon usvajanja zakona, ekološke organizacije iz Bosne i Hercegovine najavljuju apelaciju Sekretarijatu Aarhuske konvencije. Ekolozi ocjenjuju da je Hrvatska u ovom slučaju prekršila ovu međunarodnu konvenciju tijela UN-a, koja garantuje ključna prava u pitanjima zaštite okoliša sa obje strane granice. "Tražili smo im najosnovnija dokumenta, naprimjer, karakterizaciju radioaktivnog otpada. Hajde da znamo šta želite da smjestite u granično područje, i to su odbili", kaže Mario Crnković, predsjednik ekološke organizacije "Green Team" iz Novog Grada. Luka Tomac iz organizacije "Zelena akcija" iz Zagreba upozorio je za RSE da se iza tehničkog pitanja odlaganja otpada krije projekat "s dubokim društvenim, ekološkim i regionalnim posljedicama". Prema njegovim riječima, Trgovska gora je seizmički aktivno i krško područje, izuzetno osjetljivo kada je riječ o podzemnim vodama i okolišu, zbog čega je "riječ o pitanju dugoročne sigurnosti ljudi, vode i prirode", a ne samo lokacija za skladištenje otpada. "Proceduralno, on (zakon) je lokalnoj zajednici nametnuo lokaciju odlagališta bez adekvatnog procesa informiranja i suodlučivanja lokalne zajednice o zahvatu koji ih može dugoročno stigmatizirati", istakao je Tomac. Dodaje kako postoji "rizik" da se zakonom pokušava zaobići ili unaprijed obesmisliti postupak procjene uticaja na okolinu. "Iako se u obrazloženju prijedloga zakona navodi da mu je cilj upravo provedba procjene uticaja na okoliš (PUO), ključno je naglasiti da ta procjena mora biti stvarna, kvalitetna i neovisna, a ne formalnost. PUO mora biti transparentna, uključiva i prekogranična, uz puno sudjelovanje javnosti i susjednih država. Jednako legitiman i moguć ishod tog postupka mora biti i odustajanje od projekta", istakao je Tomac za RSE. BiH čeka 'sučeljavanje' sa Hrvatskom u ŽeneviPrije pet godina Savjet ministara Bosne i Hercegovine je donio Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora. Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine. Iz Savjeta ministara Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit RSE koji su rezultati rada ekspertskog tima, niti šta kažu o odluci Hrvatskog sabora. Inače, tokom maja iduće godine delegacije BiH i Hrvatske o ovom pitanju će razgovarati u Ženevi, u okviru Sekretarijata ESPOO Konvencije, međunarodne organizacije posvećene prekograničnom uticaju na životnu sredinu. Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodiće Bojan Vipotnik, ministar za ekologiju, prostorno uređenje i građevinarstvo entiteta Republika Srpska. "Šaljemo završni set dokumenata koji su neophodni za ovaj proces, kao i spisak članova delegacije. To je jedan od krupnih koraka koji nas očekuju u narednom periodu s ciljem da spriječimo Hrvatsku putem prava, struke i nauke i pred nekim međunarodnim formatima, subjektima, da li arbitražama ili posredstvom konvencija koje se protive aktivnostima i načinu na koji ih Hrvatska trenutno sprovodi", rekao je Vipotnik za RSE. Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma drugog bh. entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine, saopštila je kako institucije BiH "kontinuirano insistiraju na potpunim, transparentnim i uključujućim naučno-stručnim procjenama, uz obavezno učešće eksperata iz BiH, što do danas nije omogućeno". "Dodatno zabrinjava donošenje zakonskih rješenja po hitnoj proceduri, što dovodi u pitanje primjenu principa predostrožnosti i pune zaštite ljudi i okoliša. Federalno ministarstvo okoliša i turizma očekuje dosljedno poštivanje međunarodnih konvencija, uključujući ESPOO konvenciju, te uspostavljanje stvarnog i sadržajnog bilateralnog dijaloga. Pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada ne može biti rješavano jednostranim odlukama", navedeno je u saopštenju iz kabineta federalne ministrice. Šta kaže zakon i vlast u Hrvatskoj?Predsjednik Vlade Hrvatske je 12. decembra u Banjaluci izjavio kako je odlagalište u Trgovskoj gori "bezopasno", te da tome u prilog idu stručne procjene. "Svi stručnjaci su kazali svoje i to je proces koji traje dugo, BiH je u potpunosti informisana o toj temi. Upućujem poruku da to Hrvatska radi odgovorno", rekao je Plenković. Usvajanju zakona u Saboru u Hrvatskoj je prethodila odluka tamošnje Vlade iz 2018. godine o Nacionalnom programu sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. I tim programom je već Trgovska gora bila označena kao lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada. I tada je odluka donesena uprkos protivljenju lokalnih zajednica, sa obje strane rijeke Une. Vlada Hrvatske je u obrazloženju odluke istakla i da je donošenje zakona nužno radi ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji i međunarodnim sporazumima, kao i osiguranja dugoročnog i sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Usvajanjem "lex specialis" zakona (poseban zakon koji ima prednost nad uobičajenim) je praktično ozakonjeno formiranje tog skladišta, koji se kao potencijalna lokacija spominje još od 1997. godine.

Policija Tuzlanskog kantona uhapsila je Mirsada Bakalovića, bivšeg direktora Doma penzionera Tuzla, i Zinaidu Razić Halilović, šeficu Službe za ekonomske, finansijske, računovodstvene i opšte poslove u Domu i članicu Upravnog odbora, u okviru istrage o uzrocima požara 4. novembra u kojem je život izgubilo 17 osoba, a više od 30 ih je povrijeđeno. Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona donijelo je naredbu o provođenju istrage protiv njih zbog sumnje da su kao saučesnici počinili teška krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine u vezi s krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti, dok se Bakaloviću dodatno stavlja na teret produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Prema Tužilaštvu, osumnjičeni su u periodu od februara 2024. do 4. novembra 2025. godine svjesno propustili da organizuju i provode propisane mjere zaštite od požara i opšte sigurnosti korisnika, iako su znali da se radi o objektu visokog rizika u kojem borave posebno ranjive kategorije – 180 korisnika starije životne dobi, od kojih je 110 teško bolesnih, nepokretnih ili osoba sa invaliditetom. Prema dosadašnjim rezultatima istrage, Bakalović i Razić-Halilović nisu obezbijedili propisan broj medicinskog osoblja i njegovatelja u noćnim smjenama, niti su osigurali adekvatan sistem rane dojave i prevencije od požara, tehničke uslove za odimljavanje i evakuaciju korisnika, niti nadzor nad zabranom upotrebe električnih uređaja. Bakalović je dodatno osumnjičen da je zapošljavao osobe na poslovima zaštite od požara i noćnog recepcionera bez potrebne stručne osposobljenosti. U naredbi o provođenju istrage navodi se da su ovi propusti doveli do ugrožavanja sigurnosti većeg broja ljudi, te da je požar koji je izbio 4. novembra u sobi jednog korisnika, a potom se brzo proširio, uzrokovao smrt 17 osoba koje zbog zdravstvenog stanja nisu mogle samostalno evakuisati, dok je više od 30 povrijeđeno. Nakon kriminalističke obrade osumnjičeni će biti predati Tužilaštvu, koje će odlučiti o daljim mjerama. Do sada je saslušan veći broj svjedoka, pregledani snimci videonadzora i dostavljeni nalazi vještaka građevinske i protivpožarne zaštite. Tužilaštvo najavljuje nastavak opsežne istrage radi utvrđivanja odgovornosti i drugih lica povezanih s tragedijom. Šta je do sada poznato o uzrocima požara?Kantonalno Tužilaštvo Tuzla, predstavilo je 14. novembra nalaze koji su radili vještaci elektro struke i protivpožarne zaštite, prema kojima je požar nastao zbog kratkog spoja na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika. Kabl je, kako se ističe, bio priključen u utičnicu, deformisan i stisnut između madraca, zida i metalnog dijela kreveta. "Osnovni uzrok je prvo mehaničko, a zatim i termičko opterećenje kabla", navodi se u nalazu. Vještaci protivpožarne zaštite su naveli da će se analizirati da li su mjere zaštite bile adekvatne i da li su posljedice mogle biti umanjene. Tužilaštvo je najavilo izuzimanje dokumentacije i saslušanja svjedoka. Tužilaštvo je saopštilo da se istraga bavi time ko bi mogao snositi krivičnu odgovornost za tragediju u Domu penzionera. U početnoj fazi istrage razmatra se nekoliko najtežih kvalifikacija iz oblasti ugrožavanja sigurnosti ljudi i imovine. Posebno se ispituje da li je požar, koji je doveo do smrti više štićenika, mogao biti spriječen i da li je u radu bilo nesavjesnosti onih koji su zaduženi za funkcionisanje ustanove. Zgrada, izgrađena krajem sedamdesetih i prvobitno projektovana kao hotel "B" kategorije, godinama funkcioniše kao javna ustanova socijalne zaštite koja se samofinansira. Dom se inače ne finansira iz javnih budžeta, nego isključivo od prihoda koje sam ostvari, iako je Grad Tuzla vlasnik objekta i imenuje upravu.

Integracija Zapadnog Balkana ključna je za mir, sigurnost i stabilnost Europe, zaključci su Vijeća Europske unije, koji bi trebali biti usvojeni na sjednici 16. decembra. Brisel je još jednom potvrdio strateški značaj proširenja Europske unije i zemljama Zapadnog Balkana poručio da proces ostaje zasnovan na zaslugama, vladavini prava i temeljnim vrijednostima Unije, dok dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ostaju neizostavni elementi. Crna Gora prednjači u pregovorimaCrna Gora prednjači u pregovorima, navedeno je u zaključcima. Zemlja je otvorila svih 33 poglavlja, a 12 je privremeno zatvoreno. Vlada je pozvana da nastavi ambiciozan plan za završetak pregovora, uz očuvanje političkog konsenzusa. Poseban fokus ostaje na poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava. Crna Gora mora dodatno ojačati pravosuđe, slobodu medija i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, navodi se u dokumentu. Broj presuda u slučajevima visoke korupcije je nizak, pa EU traži bolji učinak u istragama, konfiskaciji imovine i transparentnim postupcima. Potrebno je i usklađivanje izbornog zakonodavstva s europskim standardima, zaključak je EU. Pozitivno je zabilježen napredak u upravljanju migracijama i ekonomiji, rast je stabilan, bankarski sektor siguran, a tržište rada se poboljšava. Vijeće traži nastavak strukturnih reformi, smanjenje javnog duga i jačanje fiskalne transparentnosti. Implementacija Plana rasta ide prema planu, donoseći konkretne koristi građanima. Crna Gora ostaje primjer u regiji po punoj usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući sankcije, te aktivnom učešću u misijama EU, navedeno je u dokumentu Vijeća EU. Albanija mora ubrzati reformeAlbanija je otvorila svih šest pregovaračkih klastera, što je značajan korak naprijed. Međutim, tempo reformi mora biti ubrzan, posebno u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, navodi se u dokumentu. Pozitivno je ocijenjena pravosudna reforma i rad Specijalizirane strukture za borbu protiv korupcije, koja bilježi rezultate u slučajevima visoke korupcije. EU traži nastavak jačanja neovisnosti pravosuđa, zaštite od političkog utjecaja i dosljednu primjenu sudskih odluka. Napredak je ostvaren i u borbi protiv organiziranog kriminala, uz dobru suradnju s EU i državama članicama. Albanija je usvojila zakone o pravima manjina, zaštiti podataka i rodnoj ravnopravnosti, ali sloboda medija i izražavanja ostaju izazov. Potrebno je osigurati pluralizam, transparentnost vlasništva i sigurnost novinara. Vijeće traži sveobuhvatnu izbornu reformu prije narednih izbora, istaknuto je u zaključcima Vijeća EU. Ekonomija je dobro pripremljena, ali potrebne su dodatne strukturne reforme. Implementacija Plana rasta napreduje, donoseći koristi građanima, a EU pohvaljuje punu usklađenost Albanije sa vanjskom politikom EU, uključujući sankcije, te aktivno učešće u misijama EU. U Srbiji napredak usporenSrbija zadržava europski put kao strateški cilj, ali napredak je usporen. Otvorena su 22 poglavlja, a samo dva zatvorena. Dalji napredak zavisi od reformi u vladavini prava i normalizacije odnosa s Kosovom. Reforme su usporene, a napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije je minimalan. Vijeće traži ispunjenje obaveza iz poglavlja 23 i 24, jačanje medijskih sloboda i zaštite novinara, te borbu protiv dezinformacija. Vijeće se osvrće i na masovne proteste nakon nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 osoba, i poziva na nepristrane istrage i zaštitu slobode okupljanja. Pozdravlja izmjene medijskog zakonodavstva, ali naglašava potrebu za njihovom punom primjenom. Također traži sveobuhvatnu izbornu reformu i finalizaciju revizije biračkog spiska. Na ekonomskom planu, Srbija je dobro pripremljena, ali mora ubrzati strukturne reforme i nastaviti diverzifikaciju energetskih izvora. Implementacija Plana rasta napreduje, donoseći koristi građanima, navedeno je. Vijeće EU naglašava važnost rješavanja ratnih zločina i nestalih osoba, te pune suradnje s međunarodnim mehanizmima. Poziva da se prekine glorifikacija ratnih zločinaca i negiranje zločina. Srbija je povećala usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, ali se očekuje potpuna primjena, posebno sankcija protiv Rusije i Bjelorusije. Vijeće traži da se izbjegnu potezi i izjave suprotne stavovima EU, te pozdravlja pomoć Ukrajini i aktivno učešće Srbije u misijama EU. Napredak na europskom putu zavisi od pune implementacije sporazuma iz 2023. o normalizaciji odnosa s Kosovom. Srbija treba početi primjenu obaveza, uključujući priznavanje dokumenata i simbola, te odustajanje od blokiranja članstva Kosova u međunarodnim organizacijama. Status srpskih struktura na Kosovu mora se rješavati transparentno, a reintegracija kosovskih Srba u institucije je prioritet, zaključak je u dokumentu. Obje strane moraju izbjegavati provokacije i osigurati sigurnost građana, poručuju iz Brisela. Vijeće izražava zabrinutost zbog nedostatka pune odgovornosti Srbije za nasilje na Kosovu 2023. i poziva na hitne korake ka sveobuhvatnom, pravno obavezujućem sporazumu. U Sjevernoj Makedoniji nisu provedene ustavne promjeneSjeverna Makedonija ostaje privržena europskom putu, ali ustavne promjene na koje se obavezala još nisu provedene. Nakon njihove implementacije, EU je spremna odmah otvoriti prvi pregovarački klaster. Napredak zavisi od ispunjenja obaveza iz "fundamentals" klastera, posebno reformi u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Potrebno je jačanje nezavisnosti sudstva, donošenje novog krivičnog zakonika i bolji učinak u istragama i presudama u slučajevima visoke korupcije. Vijeće traži jačanje osnovnih prava, slobode medija i izražavanja, te sveobuhvatnu izbornu reformu. Lokalni izbori 2025. bili su konkurentni, ali uz proceduralne nedostatke, navodi se. Napredak je ostvaren u javnoj administraciji, a ekonomski pokazatelji su solidni, uz očekivanje dodatnih strukturnih reformi. Pozitivno je zabilježen razvoj Koridora VIII, važnog infrastrukturnog projekta. Implementacija Plana rasta napreduje, donoseći koristi građanima, a EU pohvaljuje i punu usklađenost Sjeverne Makedonije s vanjskom politikom EU, uključujući sankcije. Dobrosusjedski odnosi i primjena Prespanskog sporazuma ostaju ključni za dalji napredak. Pred BiH važni zakoniNakon odluke Europskog vijeća iz marta 2024. o otvaranju pregovora, Vijeće EU očekuje da BiH ispuni uvjete iz preporuke Europske komisije i 14 ključnih prioriteta definiranih još 2019. Proces je, međutim, u zastoju. Vijeće poziva sve političke aktere da obnove fokus na europski put i hitno usvoje zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, zakon o sudovima, te imenuju glavnog pregovarača. Napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije izostaje, dok se traži poštovanje odluka Ustavnog suda. Pozitivno je zabilježena ratifikacija sporazuma s Eurojustom i zakon o zaštiti podataka, ali nedostaje jasna evidencija istraga i presuda. Vijeće traži jačanje osnovnih prava, slobode izražavanja i poboljšanje izbornog integriteta prije izbora 2026. Potrebne su i ustavne i izborne reforme u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava, kako bi se osigurala jednakost svih građana. EU naglašava važnost ekonomskih reformi, implementacije Plana rasta i ratifikacije sporazuma za korištenje sredstava iz Fonda za reforme i rast. Pozdravlja punu usklađenost BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, produženje mandata EUFOR-a i poziva na jačanje regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa. Navedeno je i da politička blokada u BiH ostaje ozbiljan problem. Na Kosovu ograničen napredakVijeće EU pozdravlja opredijeljenost Kosova za europski put, ali konstatira da je napredak u reformama ograničen. Potrebno je ubrzati reforme javne uprave, konsolidaciju pravosuđa, borbu protiv korupcije i zaštitu osnovnih prava, posebno slobode izražavanja, gdje nije bilo pomaka. Zabilježen je određeni napredak u borbi protiv organiziranog kriminala. Parlamentarni izbori u februaru 2025. bili su konkurentni, ali uz izazove, navedeno je. Vijeće traži jačanje izbornog okvira i upozorava na političku blokadu nakon izbora, dok su lokalni izbori ocijenjeni kao transparentni. Kosovo treba uskladiti viznu politiku s EU i nastaviti ekonomske reforme. Implementacija Plana rasta je u toku, ali isplate iz Fonda za reforme ovise o ratifikaciji sporazuma. EU pozdravlja suradnju s EULEX-om i Specijaliziranim vijećima, kao i dobrovoljno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i sankcijama protiv Rusije. Vijeće naglašava važnost konstruktivnog pristupa regionalnoj suradnji i dijalogu sa Srbijom. Napredak na europskom putu zavisi od pune primjene sporazuma iz 2023, uključujući formiranje zajednice općina sa srpskom većinom i reintegraciju kosovskih Srba. Obje strane moraju izbjegavati provokacije i osigurati sigurnost i participaciju svih građana, poruka je iz dokumenta Vijeća EU. Šta je s drugim kandidatkinjama?Izvan Zapadnog Balkana, Ukrajina i Moldova su uspješno završile screening proces i spremne su za otvaranje svih klastera, uz snažnu podršku EU u reformama, energetskom sektoru i borbi protiv korupcije. Turska ostaje kandidat, ali pregovori su u zastoju zbog ozbiljnog nazadovanja u demokratiji, vladavini prava i ljudskim pravima. Gruzija je suočena s ozbiljnim političkim nazadovanjem, što je dovelo do zastoja u procesu pristupanja. EU naglašava potrebu za ubrzanim reformama, jačanjem medijskih sloboda i regionalnom suradnjom, uz jasnu komunikaciju o prednostima članstva.

Centralna izborna komisija utvrdila je rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta Republika Srpska čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta. Karan je kao osvojio 222.182 glasa (50,39 posto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opozicijska Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 posto). Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje. CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu. Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15.000 glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima. Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata. Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača. Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika. Siniša Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Općih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS. Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

Bosna i Hercegovina ima rok do februara iduće godine da preduzme konkretne mjere protiv pranja novca i finansiranja terorizma, koje od nje zahtijevaju evropske institucije. Ukoliko mjere ne budu provedene na odgovarajući način, BiH je u opasnosti da završi na "sivoj listi" Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF), što bi predstavljalo ozbiljan udar na ekonomiju zemlje, upozoravaju iz Delegacije Evropske unije u BiH. Iako stavljanje na "sivu listu" ne znači da je država pod sankcijama, to je upozorenje međunarodnim finansijskim institucijama i investitorima da postoji povećan rizik u poslovanju sa tom zemljom. To znači i dodatne kontrole za sve transakcije sa inostranstvom, porast kamata i naknada u poslovanju sa bankama. Država bi imala otežan pristup međunarodnim finansijskim tržištima, stranim investicijama i kreditima međunarodnih organizacija. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je BiH usvojila u februaru prošle godine, trebao je predstavljati ključni korak ka ispunjavanju evropskih standarda u ovoj oblasti. Međutim, nedostatak konkretnih akcija u njegovoj primjeni doveo je do toga da je BiH ove godine stavljena pod dodatnu kontrolu, i dobila spisak mjera koje mora da ispuni. Moneyval, tijelo Savjeta Evrope koje prati kako zemlje spriječavaju pranje novca i finansiranje terorizma, preporučio je 70 mjera za poboljšanje nadzora, pooštravanje kazni i jačanje pravne borbe protiv pranja novca u BiH, te će u februaru 2026. kontrolisati koliko se radilo na njihovoj primjeni. Oni blisko sarađuju sa FATF, međunarodnom organizacijom za praćenje pranja novca i finansiranje terorizma, te ispunjavanje standarda u ovim oblastima. Šta BiH treba ispuniti?Delegacija EU u BiH u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Evropa upozorava – ukoliko do februara ne bude postignut značajan napredak, "postoji velika vjerovatnoća da će FATF uvrstiti Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim monitoringom, poznatu kao siva lista". Navode da BiH mora usvojiti zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom na državnom nivou, te zakon o ciljanim finansijskim sankcijama u vezi sa terorizmom i finansiranjem terorizma. Dodaju i da se dugo čeka na uspostavu registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH. Jedan od ključnih zahtjeva je već ispunjen, kada je u julu ove godine BiH osnovala Koordinaciono tijelo za spriječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te finansiranja širenja oružja za masovno uništenje. Radi se o stalnom organu, u kojem djeluje nešto više od 40 eksperata iz različitih državnih i entitetskih institucija, a čiji je zadatak, između ostalog, da vrše procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH, i da prate koliko je zemlja usklađena sa međunarodnim standardima. Njime predsjedava Ivana Veselčić, iz Ministarstva bezbjednosti BiH. Iz ovog Ministarstva je rečeno za RSE da Moneyval, između ostalog, traži bolji sistem nadzora, uvođenje strožih kazni, spriječavanje ulaska rizičnih osoba u vlasničke strukture kompanija. Tužilaštva i sudovi trebaju povećati broj istraga i presuda za pranje novca, dok država mora dokazati da efikasno upravlja oduzetom imovinom. "Svako kašnjenje ili nedosljednost u izvršavanju ovih mjera predstavlja ozbiljan rizik za BiH i može rezultirati stavljanjem na sivu listu FATF-a", upozoravaju iz Ministarstva. Na sivoj listi BiH je posljednji put bila od 2015. do 2018. godine. Koliko je stvarna prijetnja od 'sive liste'?Iz Moneyvala je kratko rečeno za RSE da će iduća kompletna procjena stanja biti tek 2031. godine, ali da oni "konstantno procjenjuju zemlje", a samim tim i njihovo zakonodavstvo. U Ministarstvu bezbjednosti BiH kažu da očekuju "punu posvećenost svih nadležnih institucija na svim razinama vlasti kako bi se preostale obveze provele u zadatim rokovima". Oni navode da su sačinili Nacrt Zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprječavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, te da bi uskoro trebalo da se uputi u proceduru. Dodaju da je nacrt pravilnika o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, upućen Savjetu ministara BiH na usvajanje, iako je sam zakon usvojen još u februaru prošle godine. Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, kaže za RSE da ništa od ključnih zahtjeva Moneyvala za sada nije došlo pred poslanike. "To je u suštini ključno pitanje za Savjet ministara, zašto to ne predlaže, zašto ne usvaja određena zakonska i podzakonska rješenja koja bi na neki način nas uklonila iz te opasne zoni, da dođemo ponovno na sivu listu", kaže Borenović. Ekonomista Admir Čavalić je optimista, te se nada da BiH neće doći na "sivu listu". "Mi smo u posljednjih par godina imali kontinuitet tradicije, da kažem, tih prijetnji da ćemo dospjeti na listu. Međutim, u zadnji čas se nekako poslože političke kockice i izbjegnemo navedeno", kazao je Čavalić. Ukoliko do toga dođe, pojašnjava Čavalić, to će signalizirati potencijalnim investitorima "da ova zemlja nije sigurna u smislu obavljanja biznisa". Prema njemu najveći problem bi tada bio porast transakcijskih troškova, koji se ne odnose samo na novac. "Te procedure, posredno vrijeme, obrada i sve ono što otežava samo sprovođenje transakcije, spada u transakcijski trošak", rekao je ekonomista. On propisuje da nadzor nad njegovom primjenom vrši ukupno 19 različitih institucija na nivou entiteta i Brčko Distrikta, od agencija za bankarstvo i osiguranje, preko komisija za hartije od vrijednosti i advokatskih komora, do inspektorata. Kontrola na nivou entitetaZakon o sprečavanju pranja novca propisuje da nadzor nad njegovom primjenom vrši ukupno 19 različitih institucija na nivou entiteta i Brčko Distrikta, od agencija za bankarstvo i osiguranje, preko komisija za hartije od vrijednosti i advokatskih komora, do inspektorata. Da bi mogao primjenjivati ovaj zakon, Inspektorat Republike Srpske je predložio izmjene entitetskog Zakona o inspekcijama. O njima će poslanici raspravljati na sjednici Narodne skupštine RS koja počinje 16. decembra, a one predviđaju formiranje sektora koji će se baviti pranjem novca i finansiranjem terorizma. Dok ovaj sektor u potpunosti ne zaživi, taj posao će obavljati tržišni inspektori. Iz Inspektorata pojašnjavaju za RSE da do sada oni nisu obavljali ovaj vid provjere, u kontekstu "kontrole njihovih transakcija ili procjene rizika od pranja novca". Navode da će im za ovo biti potrebni dodatni kadrovi i novac, te da je moguće popunjavanje radnih mjesta već zaposlenim kadrovima. "Pod kontrolom ovog organa naći će se privredna društva za reviziju, knjigovodstvene i računovodstvene usluge, poreski savjetnici, pravna lica koja za račun klijenata sprovode usluge prenosa novca, te izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima", kažu iz Inspektorata. Dodaju da će kontrolisati usluge pošte ukoliko obavlja platni promet, trgovce automobilima, trgovce plemenitim metalima, dragim kamenjem i umjetninama ukoliko su transakcije vrijednije od 20.000 maraka (oko 10.000 evra). Inspektori će kontrolisati da li su zakonski obveznici uspostavili procedure za spriječavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Iz Inspektorata RS ističu da je zakonom zabranjeno primanje gotovog novca, ukoliko plaćanje za robe ili usluge prelazi 30.000 maraka (oko 15.000 evra), čak i u slučajevima plaćanja "na rate". Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, koja djeluje u drugom entitetu, nije odgovoreno na upit RSE na koji način će oni da kontrolišu pranje novca, te da li je potrebno mijenjati zakone zbog toga.