Evropska fudbalska unija (Uefa) kaznila je Crvenu zvezdu iz Beograda i Borac iz Banjaluke zbog rasističkog ponašanja njihovih navijača pošto je na utakmicama tih klubova u evropskim takmičenjima odavana počast Ratku Mladiću, osuđenom zbog genocida i drugih ratnih zločina. Na dan Mladićeve smrti navijači Zvezde su na utakmici protiv FK Viktorije Plzenj u Češkoj istakli transparente "Generale, velika slava i hvala", uz skandiranje imena Ratka Mladića, zbog čega je Memorijalni centar Srebrenica tražio od UEFA-e trajnu diskvalifikaciju kluba iz Beograda. Disciplinska komisija UEFA-e saopštila je u petak da je Crvenoj zvezdi izrečena novčana kazna od skoro 100.000 evra zbog rasističkog ponašanja i neprikladnog skandiranja, kao i zabrana prodaje ulaznica njenim navijačima za naredno gostovanje u evropskom takmičenju. Tokom utakmice navijači beogradskog kluba istakli su transparente "Generale, velika slava i hvala", uz skandiranje imena Ratka Mladića, a nakon toga je FK Crvena zvezda na svojim zvaničnim profilima na društvenim mrežama objavila fotografije na kojima su sporni transparenti jasno vidljivi. Zbog rasističkog i/ili diskriminatorskog ponašanja navijača Zvezda je kažnjena s 40.000 evra, dok je zbog prenošenja poruke koja nije prikladna za sportski događaj kažnjena s 50.000 evra. Klub je kažnjen i s 8.250 evra zbog nedoličnog ponašanja ekipe na gostovanju u Plzenju. Na utakmici Boraca s Vikingurom Rejkjavik, 27. avgusta na dan Mladićeve smrti, na tribinama gradskog stadiona u Banjaluci odata je počast Mladiću. Disciplinska komisija UEFA je saopštila da je banjalučki klub zbog rasističkog i/ili diskriminatorskog ponašanja navijača kažnjen novčano s 30.000 evra, dok je naloženo delomično zatvaranje stadiona za narednu utakmicu Borca u evropskom takmičenju. Borac je kažnjen i s 4.000 evra zbog nedoličnog ponašanja ekipe, s 3.500 evra zbog paljenja pirotehnike, dok je član stručnog štaba Bogoljub Zeljković kažnjen s 2.000 evra zbog vređanja službenog lica utakmice.

Osuđen pred Međunarodnim sudom u Hagu, slavljen u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj (RS). Prizori glorifikacije osuđenika, a time i negiranja dokazane odgovornosti za ratne zločine, odigravaju se pred očima domaće i svetske javnosti nakon što je u zatvoru u Hagu preminuo nekadšanji komandant Vojske RS Ratko Mladić. U poslednjim mesecima Mladićevog života njegovi zastupnici su ponavljali zahtev da mu se odobri lečenje u Srbiji, što je Međunarodni rezidualni mehanizam, naslednik Haškog tribunala, odbio. "Imajući u vidu nivo i prirodu nege koja je dostupna Mladiću, kao i mogućnosti za kontakt s porodicom, njegov nastavak pritvora neće mu prouzrokovati patnju izvan one koju zatvorska kazna sama po sebi podrazumijeva", ističe se u odluci, u kojoj se podvlači da se Mladićevo ljudsko dostojanstvo poštuje. Bez sumnje, Mladić je imao udobniju smrt od onih čiji se ostaci i danas iskopavaju po Bosni i Hercegovini (BiH), no ta vrsta razmišljanja nije zaživela među njegovim podržavaocima. Da li su sudovi pogrešili?"Apsolutno se ne bih sa time složio", kaže Goran Šimić, profesor krivičnog prava iz Sarajeva, u odgovoru na pitanje u kojoj meri lokalno i međunarodno pravosuđe snose odgovornost za cementiranje jednostranih pogleda na ratove koji su pratili raspad Jugoslavije i u njima počinjene zločine. "Vi sigurno u Njemačkoj i dan-danas imate osoba koje će dovesti u pitanje nirnberške presude i suđenje nacistima, pa ne možemo govoriti o neuspjehu tih sudova. Ono što je problem jeste to što situacija sa Ratkom Mladićem nije izolirana epizoda u BiH. Imamo negiranje općenito ratnih zločina, ne samo genocida u Srebrenici. Ono što nam ovo zorno pokazuje jeste da presude nisu dovoljne. Sudovi provedu suđenje, donesu presude i tu rad sudova prestaje. Mi kao društvo, nažalost, ni trideset godina kasnije nismo uspjeli da te presude pretočimo u društveni život", objašnjava Šimić u razgovoru za "Uvid" Radija Slobodna Evropa (RSE). Prema statistici OSCE-a, sudovi BiH su do sada izrekli oko 1.200 presuda za ratne zločine, dok je taj broj u Srbiji oko stotinu presuda. Sud Ujedinjenih nacija u Hagu za 24 godine rada izrekao je 93 presude, među njima i sedam za delo genocida. Među tih sedam je Ratko Mladić, koji je kao komandant Vojske Republike Srpske bio na čelu snaga koje su leta 1995. godine ušle u zaštićenu zonu UN-a u Srebrenici, a potom počinile najveći zločin koji se u Evropi dogodio nakon Drugog svetskog rata. Pobijeno je više od 8.000 Bošnjaka. Za tako masovan zločin, kao glavnokomandujući srpskih snaga, Mladić nije mogao da ne zna, niti se on sam ikada ogradio od operacije u Srebrenici. Ali to nije jedino zlodelo za koje je osuđen. Koji argument se najčešće ponavlja?Onaj o tome da je među osuđenicima pred Haškim sudom najviše onih srpske nacionalnosti. Što je tačno. Osuđenicima srpske nacionalnosti izrečene su 62 presude, hrvatske 18 i bošnjačke dve. Šta ponuditi kao odgovor na potezanje statistike kao dokaza uverenja da je Haški sud formiran kako bi "sudio Srbima"? "Da li je ikada dokazano da je iko od njih nevin osuđen?", pita Šimić. "Dakle, nijedna ta presuda nije poništena. Od svih presuda u BiH samo je jedna presuda za jednu osobu, ta osoba je bila etnički Hrvat, poništena. Zato što je naknadno ustanovljeno da je bila pogreška u identitetu te osobe. Nikada nijedna presuda nije bila poništena zato što je osuđena nevina osoba. Da li bi onda u toj argumentaciji trebalo reći: 'Ne, Srbe je trebalo osloboditi zato što su bili Srbi, Bošnjake je trebalo više suditi iako možda nisu počinili zločine', i tako dalje? Svako treba odgovarati za sve zločine." Car Lazar vs. Ratko MladićNarativi u javnom diskursu otišli su u potpuno drugom pravcu. Ratni zločinci, poput Ratka Mladića, olako se svrstavaju u red istorijskih onih ličnosti koje su bez sumnje značajne za balkanski prostor i istoriju Srbije. Puno je primera za to, a ovde izdvajamo transparent koji je istaknut na jednoj utakmici u Banjaluci, odigranoj nakon Mladićeve smrti. Na transparentu je pisalo: "Zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvijek i dovijeka. Vječna slava najvećem braniocu srpskog naroda." Napravljena je direktna veza sa narodnom poezijom Kosovskog ciklusa, koja slavi srednjovekovnu ličnost Lazara Hrebeljanovića (cara Lazara), vođu otpora Turcima u Kosovskom boju iz 1389. godine. Zašto je poređenje neumesno?"Zbog toga što je knez Lazar 1389. godine branio od nečeg što bismo savremenim jezikom nazvali stranim agresorom, koji je bio jedan vrlo agresivan i surov osvajač. A u ratu devedesetih godina Ratko Mladić je bio odgovoran za zločine prema, ako ne sunarodnicima, onda svakako sugrađanima u jednom sukobu koji je imao razne elemente i građanskog i agresivnog i verskog rata i tako dalje. Tako da sami konteksti nisu identični", kaže Srđan Milošević, istoričar iz Beograda. "Ako vi očekujete da se nekakvim činjenicama suprotstavljamo tim analogijama i uspostavljanjima nekakvih kontinuiteta, to je u startu osuđeno na neuspeh ukoliko je privilegovano mišljenje ono koje naciju posmatra kao jednu integralnu, istorijski principijalno i suštinski nepromenljivu kategoriju. Knez Lazar, Dušan, Sava, Karađorđe, Miloš, to su sve naši savremenici u toj percepciji", objašnjava ovaj sagovornik. Jedan od ključnih događaja koji se u tom kontekstu često poteže jeste zločin koji su ustaše, hrvatski fašisti, počinile nad Srbima tokom Drugog svetskog rata. "Naravno, ako promatramo u nekom prošlom kontekstu, možemo, ako se samo vratimo do Drugog svjetskog rata, vidjeti zapravo da je bilo i obrnutih uloga u kojima su oni koji su možda u ovom ratu bili dominantne žrtve, u nekim ratovima bili predominantni počinitelji zločina. Tako da sama istina, koja bi trebala biti temelj prevazilaženja prošlosti, postaje idealna potka da bi se u suvremenom vremenu govorilo o 'nama i njima'. Zapravo, samo dijelovi istine, odnosno interpretacije te istine, potrebni su nam da bismo vlastiti diskurs, odnosno vlastitu interpretaciju osnažili", zaključuje Šimić. Koliko znače činjenice?Na vest o njegovoj smrti u Višegradu je priređen pozdravni vatromet na drevnom Mostu Mehmed-paše Sokolovića, centralnom motivu romana "Na Drini ćuprija" nobelovca Ive Andrića. Stotinak kilometara severnije od Višegrada, u Zvorniku, stotine ljudi marširale su kroz grad skandirajući Mladićevo ime i njegovu vojnu titulu u arhaičnom obliku "đenerale" umesto "generale". Višegrad i Zvornik su na istoku BiH, baš kao i Srebrenica, što je regija široko rasprostranjenih zločina nad Bošnjacima već u prvoj godini rata, 1992. Slično se ponovilo i u Banjaluci, političkom i finansijskom centru Republike Srpske, gde su nošeni transparenti, paljene baklje i skandirano Mladićevo ime. Produbljivanju sumnji o okolnostima Mladićeve smrti doprineo je i Milorad Dodik, čelnik vodeće partije u RS, Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je u prvoj izjavi tvrdio da se u slučaju Mladića radi o "ubistvu". Rezidualni mehanizam je, inače, pokrenuo istragu, što je deo redovne procedure za preminule zatvorenike. U Srbiju je Mladićevo telo dopremljeno Vladinim avionom, na aerodromu su ga dočekali vojnici Vojske Srbije, dok je kovčeg bio prekriven državnom zastavom. "Duboko sam svestan da je to u velikoj meri rezultat jednog, rekao bih, i organizovanog i osmišljenog projekta negiranja odgovornosti za zločine od strane političkih i intelektualnih elita, u čemu učestvuje i u velikoj meri ne samo tercira, nego možda i vodi tu kampanju Srpska pravoslavna crkva", kaže Srđan Milošević. "Dakle, neke od temeljnih i najuticajnijih struktura u društvu su prosto angažovane u naporu da se ne samo relativizuje, nego vrlo često i negira bilo karakter tog rata, bilo odgovornost pojedinih njegovih učesnika, u ovom slučaju Ratka Mladića. Tako da sve to skupa, mislim da objašnjava odakle ta vrsta reakcije, a u kontekstu u kojem je nacionalizam, pa čak, ako hoćete, i mnogo blaže - nacionalni identitet, zapravo jedna privilegovana ideološka paradigma, onda je to dodatno osnaženo, odnosno dodatno je moguće da se takva reakcija javi", podvlači ovaj sagovornik. "Uvid" pogledajte na YouTube kanalu Radija Slobodna Evropa.

"Organiziranje državnih i vojnih počasti u Srbiji za pravosnažno presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića je čin poistovjećivanja državnog vrha Srbije s jednim od najgorih krvnika u evropskoj historiji i ima nesagledive posljedice za budućnost cijele regije." Ovo navodi Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u saopštenju za javnost, 4. septembra. Kako ističe, takav odnos prema osuđenom za ratne zločine i odgovornom za genocid nad Bošnjacima je najbrutalniji čin provociranja i vrijeđanja žrtava genocida. "Glorificiranje jednog od najkrvoločnijih ratnih zločinaca je skandal koji prevazilazi regionalne i evropske okvire. Nakon historijskih presuda sudova u Nirnbergu i Tokiju, nikome u Evropi i svijetu nije palo na pamet da veliča presuđene ratne zločince", naveo je Bećirović. Dodaje i kako državni vrh Srbije "mora znati da ne postoje nikakve državne i vojne počasti za ratnog zločinca koje mogu promijeniti pravosnažne sudske presude". "Ratni zločinac Mladić je pravosnažno osuđen za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti, ubistva, progone, deportacije i prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Pozivam EU, Vijeće Evrope, UN i druge međunarodne aktere da jasno osude i preduzmu konkretne korake prema onima koji i institucionalno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince", ističe Bećirović. Prema njegovim riječima, "Bosna i Hercegovina želi mir i dobre odnose sa svim susjedima, ali, mir se ne gradi veličanjem ratnih zločinaca, nego poštivanjem istine, žrtava i borbom za pravdu". Put ka EU zahtijeva suočavanje sa prošlošću i poštovanje žrtava ratnih zločinaPrethodno je Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, otkazala planiranu posjetu Srbiji. U objavi na X profilu, Kos je navela kako veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, nakon njegove smrti, je "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". "Taj put zahtijeva suočavanje s prošlošću, istinsko pomirenje i poštovanje žrtava ratnih zločina. Ratko Mladić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Povratak njegovih posmrtnih ostataka u Beograd podsjeća Evropu na najmračnije stranice naše novije historije", navela je ona. Ranije tokom dana, Kos je upozorila da će ponašanje srpskih vlasti oko sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića biti veliki test za zvanični Beograd, koji će time pokazati da li deli evropske vrijednosti. Da je državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani neprihvatljiva za Evropsku uniju upozorio je i Tomas Birn (Thomas Byrne), irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsjedava EU. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je riječ o ovom pitanju. Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Bit će sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu. Haški tribunal osudio je Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala objavio je 4. septembra detalje optužnice protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića, koju je podigao dan ranije. Kako se navodi, pored Mijatovića, optužnicom su obuhvaćeni Nevzet Sefo, stručni savjetnik u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, Adis Fajić, pomoćnik ministra, Bojan Lazić, direktor pravnog lica "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo i Harun Mlivo, izvršni direktor pravnog lica "38X Ventures". Svi se sumnjiče za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Terete se da su u periodu od januara do kraja septembra 2025. godine, na području Sarajeva i Mostara, postupali u namjeri pribavljanja koristi pravnom licu "38X Ventures" d.o.o Sarajevo. Cilj je bio ostvarivanje, kako se navodi u optužnici, uspjeh na javnom konkursu kroz izbor korisnika dijela grant sredstava tekućih transfera za 2025. godinu i pribavljanje bespovratnih novčanih sredstava Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u protuvrijednosti od 600 hiljada dolara, odnosno oko 997 hiljada maraka. Riječ je o novcu namijenjenom za plaćanje licence za održavanje i implementaciju međunarodno priznatog akceleratorskog programa Techstars LLC, SAD, u Federaciji Bosne i Hercegovine. "Optuženi se terete da su uz prethodni dogovor i zajedničkim djelovanjem, prije i tokom provođenja javnog konkursa, poduzimali radnje usmjerene na prilagođavanje konkursnih uslova pravnom licu "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, na način da su uslovi konkursa određeni tako da ih ovo pravno lice, kroz formiranje Konzorcija "Techstars Sarajevo“ može ispuniti, čime su teže povrijedili prava drugih zainteresovanih pravnih lica na dobijanje bespovratnih sredstava Ministarstva po navedenom Projektu", navodi se. Prema navodima optužnice, na taj način su, svjesno i htijući opisanim radnjama i nezakonitim djelovanjem pravnom licu "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, kao predstavniku i nosiocu poslova, prava i obaveza u ime i za račun Konzorcija "Techstars Sarajevo", na čiji račun su uplaćena bespovratna grant sredstva, pribavili imovinsku korist u iznosu od najmanje oko 997 hiljada maraka. U optužnici se navodi da je za glavni pretres predloženo ispitavanje 50 svjedoka, pet vještaka i izvođenje oko 350 materijalnih dokaza. Istraga u ovom predmetu provedena je u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA)".

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca poručio je da je BiH neraskidivo povezana s kolektivnom sigurnošću Evrope, upozoravajući da se Unija i zemlje Zapadnog Balkanana sučavaju sa sve intenzivnijim stranim uplitanjem. Obraćajući se 4. septembra na sigurnosnoj konferenciji u Sarajevu, Soreca je naglasio da EU brani demokratske vrijednosti od snaga koje je nastoje destabilizirati kao i zemlje kandidatkinje. Također, istaknuo je ulogu snaga EUFOR-a u u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH. Soreca je rekao da se evropska sigurnosna arhitektura ubrzano mijenja, a da je rat u Ukrajini doveo do "tektonskog zaokreta u evropskoj sigurnosti, najznačajnijeg od završetka Hladnog rata". Soreca je dodao da nestabilnost na Bliskom istoku ugrožava trgovinske pravce, dok promjena američkog pristupa zahtijeva od Evrope da bude samostalnija i preuzme veću stratešku odgovornost za vlastitu sigurnost. Gotovo sve evropske članice NATO-a sada izdvajaju više od dva posto bruto društvenog proizvoda za odbranu dok evropske snage od februara, kako je kazao, sve više preuzimaju vodeće uloge u komandnim strukturama NATO-a. Tržišta odbrane se, ističe, objedinjuju kako bi se omogućila proizvodnja visokog intenziteta, dok su zajedničke nabavke i obaveza da najmanje 50 posto opreme bude nabavljeno od evropskih dobavljača visoko na dnevnom redu EU. Također je rekao i da je godišnji kapacitet Evrope za proizvodnju municije već šest puta veći nego prije tri godine. "No, prijetnje s kojima se suočavamo i na koje moramo izgraditi otpornost ne dolaze samo s naših vanjskih granica. EU i zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa sve intenzivnijim stranim uplitanjem", kazao je. Akteri sigurnosti na BalkanuDodao je da EU želi da partneri sa Zapadnog Balkana budu akteri koji doprinose sigurnosti. Kroz Evropski mirovni instrument, EU je za Zapadni Balkan izdvojila ukupno 98 miliona eura, od čega je 35 miliona eura namijenjeno isključivo BiH. Govoreći o proširenju EU, Soreca je rekao da je ono ključni dio novog evropskog pristupa sigurnosti i odbrani. On je 2026. označio kao potencijalno rekordnu godinu za proširenje. Crna Gora je zatvorila više od polovine pregovaračkih poglavlja, dok se države članice pripremaju za pristupni ugovor. Albanija je zvanično počela zatvarati poglavlja i potencijalno bi, kako je kazao, mogla završiti pregovore do kraja 2027. godine. Kao jedan od instrumenata istaknuo je Plan rasta (Ukupan budžet Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi eura za period 2024-2027. Bosna i Hercegovina nije dobila nijedan euro iz Plana rasta, a prošle godine je izgubila 108 miliona eura zbog kašnjenja u dostavljanju svoje Reformske agende.) za Zapadni Balkan, koji je pokrenut 2024. godine, ističući da neke zemlje regije ostvaruju izuzetan napredak koristeći dostupne instrumente. No, naveo je da žali što BiH još nije završila ratifikaciju sporazuma potrebnog da reformska agenda donese konkretne koristi građanima, naglašavajući da postoji cijena za neaktivnost. Podjele ne smiju narušiti mirNa Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji obratio se, pored ostalih, šef NATO štaba u BiH James Fowler, sa porukom da se ne smije dozvoliti da teško stečeni mir u BiH podriva unutarnja retorika podjela ili maligni vanjski utjecaji koji nastoje stvoriti uporište za nestabilnost. k"Naš rad u konačnici podržava ono što je navažnije, a to je sigurnost i stabilnost BiH i Zapadnog Balkana", kazao je Fowler, ističući da sigurnost nije pasivno stanje nego da zahtijeva budnost, partnerstvo i nepokolebljivu političku volju. Sarajevska sigurnosna konferencija, posvećena temi "Sigurnost Evrope u podijeljenom svijetu", održava se do 6. septembra, u organizaciji New Lines Institute for Strategy and Policy. Okupila je više od 300 učesnika i 140 govornika koji će razmatrati budućnost evropske i globalne sigurnosti.

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić izjavio je da je Srbija "neko ko će obezbediti da sve protekne mirno i dostojanstveno", odgovarajući na novinarsko pitanje kako komentariše reakciju evropske komesarke za proširenje Marte Kos. Ona je 4. septembra upozorila da će ponašanje srpskih vlasti oko sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića biti veliki test za zvanični Beograd, koji će time pokazati da li dijele evropske vrijednosti. "Nemojmo menjati teze i govoriti o kazni, zato što kada neko premine prestaje izvršenje kazne", kazao je Vujić na konferenciji za novinare u Beogradu, 4. septembra. Upitan da prokomentariše na šta je mislio kada je prije nekoliko dana izjavio da će Ratko Mladić, osuđen na doživotnu kaznu za genocid i ratne zločine u BiH, biti sahranjen sa državnim počastima, Vujić je odgovorio: "Sve ono što pripada porodici, sve ono što država može da izađe u susret, poštovanje porodične želje, ona koja pripada po zakonima Republike Srbije", kazao je on. Mladić će biti sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju. Haški tribunal osudio je Ratka Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine. Državna sahrana neprihvatljiva za EUDa je državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani neprihvatljivo za Evropsku uniju upozorio je i Tomas Birn (Thomas Byrne) irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsjedava EU. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je riječ o ovom pitanju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je rekao da očekuje da će Mladićev sin "u narednim danima da upozna sve sa onim šta porodica želi". Dodao je da će država biti spremna da pruži svaku vrstu logističke, transportne i druge podrške, kao i da pomogne u očuvanju javnog reda, mira i bezbjednosti. Avion s tijelom Ratka Mladića sletio je 3. septembra na beogradski aerodrom Nikola Tesla. Kovčeg s Mladićevim tijelom bio je prekriven zastavom Srbije, a nosili su ga pripadnici Vojske Srbije. Mladić je preminuo 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale je naveo da je u trenutku smrti čekao prebacivanje u neku državu radi izdržavanja preostalog dijela kazne. Šta je rečeno tokom procesa u Haškom tribunalu?Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica. Ratko Mladić je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. godine. Bio je najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina. Šest dana kasnije izručen je Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.

Suše uništavaju njive i urod, poljoprivreda na Zapadnom Balkanu puca pod pritiskom klimatskih promjena, ali i spore i nedovoljne reakcije sistema. Govorimo o tome zašto je hitno potrebna prilagodba novim uslovima: od navodnjavanja, prskanja dronovima, pomjeranja rokova sjetve, pa sve do naučnih istraživanja usjeva otpornih na novu klimatsku realnost. U ovoj epizodi slušamo poljoprivrednike iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, dok o dubini problematike i neophodnim rješenjima govori jedan od vodećih agroekonomskih stručnjaka u BiH, Željko Vaško.

Michael O’Flaherty, komesar Vijeća Evrope za ljudska prava saopštio je da osuđuje javno veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, uključujući izjave zvaničnika u bh. entitetu Republika Srpska i u Srbiji. "Takvo veličanje predstavlja krivično djelo prema zakonima Bosne i Hercegovine i nije govor zaštićen Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Pozivam sve vlasti da se suprotstave veličanju osuđenih ratnih zločinaca i da ispune svoje zakonske obaveze kako bi osigurale odgovornost, zaštitile prava žrtava i očuvale pravdu", naveo je komesar Vijeća Evrope za ljudska prava, 4. septembra. Prethodno je irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsjedava EU, Tomas Birn (Thomas Byrne), upozorio da su državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani, za Evropsku uniju neprihvatljivi. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je riječ o ovom pitanju. "Koliko razumijem, zapravo se ne održava državna sahrana, ali je sasvim moguće da će visoki zvaničnici vlasti odati počast tom čovjeku. Dakle, i to nije prihvatljivo", izjavio je Birn uoči neformalnog ministarskog sastanka između EU i Zapadnog Balkana koji se održava u Irskoj. Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora.

Predizborna trka je i zvanično počela u Bosni i Hercegovini. Političke stranke i kandidati će narednih mjesec dana pokušati pridobiti povjerenje birača za opšte izbore koji će biti održani 4. oktobra. Iz Centralne komisije BiH (CIK) podsjećaju na pravila koja moraju poštovati svi politički subjekti, posebno kada je riječ o govoru mržnje, diskriminaciji i pozivanju na nasilje. "Govor mržnje je svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje", navodi se u saopštenju Centralne izborne komisije BiH. Izborna kampanja će trajati do 3. oktobra ujutro, kada stupa izborna šutnja. Kampanja prije kampanjeIako je počela 4. septembra, predizborna kampanja već traje, ako je suditi prema porukama i aktivnostima političkih stranaka koje su građani mogli pratiti prethodnih sedmica. Na to upozoravaju i nevladine organizacije. Preuranjena kampanja se vodila, kako kaže Hasan Kamenjaković iz nevladine organizacije "Pod lupom", koja prati izborni proces u BiH, na društvenim mrežama, u medijima. "Kada govorimo o zloupotrebi javnih sredstava i resursa, projekat institucija vlasti se predstavljao, najčešće, kao stranački uspjeh, zatim pojavljivanje zvaničnika na određenim infrastrukturnim projektima, korištenje sredstava javnih preduzeća ili manifestacija za promociju političkog subjekta", kaže za Radio Slobodna Evropa Kamenjaković. Uoči predizborne kampanje, vlasti su "tempirale" novčanu pomoć stanovništvu. Tako je, primjerice, Vlada Republike Srpske donijela odluku o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija, odnosno povećala penziju za 3,55%. I ne samo to. Donesena je i odluka o jednokratnoj novčanoj pomoći korisnicima penzije. Istovremeno, uoči predizborne kampanje je povećana plata za zaposlene u pravosudnim institucijama i donesena odluka o isplati jednokratne pomoći učenicima osnovnih i srednjih škola. Osnovcima će biti isplaćeno po 50 eura, a srednjoškolcima po 75. Besplatno su podijeljeni i udžbenici. U drugom bh. entitetu, Federaciji BiH, Vlada je produžila uredbu kojom poslodavci mogu radnicima isplaćivati do 150 eura mjesečno neoporezive pomoći do kraja ove godine. Entitetska vlada je omogućila i tehničku realizaciju jednokratne pomoći od 50 eura penzionerima sa područja Tuzlanskog kantona. "To su različite vrste izbornih nepravilnosti koje smo do sad prijavljivali. Nažalost, nismo zadovoljni brojem izrečenih sankcija. Možda i 50% je odbijeno, zbog, da kažemo, 'rupa u zakonu' ili neujednačene prakse sankcionisanja. Naših nekoliko inicijativa do sada je odbijeno upravo zato što u trenutku kada smo prijavili zloupotrebu javnih resursa nismo imali zvanične ovjerene političke subjekte", kaže Kamenjaković. Očekivanja Sarajlija od predizborne kampanjeSarajlije, sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa, uglavnom, ne očekuju drugačiju predizbornu kampanju u odnosu na godine ranije. Emir kaže kako ne očekuje ništa novo. "Mislim da su i posljednje četiri godine bile teške, što se tiče političke scene, ne očekujem neke drastične promjene niti nove programe", kaže on. Ni Neslišaha ne vjeruje da će narednih mjesec dana biti promjena u političkim porukama. "Oni se svi bore samo za stolice. Ništa ne očekujem. Sve će ostati isto, pa i programi stranaka. Oni samo obećavaju, a ništa ne rade", navodi ona. Očekivanja nemaju ni Amina ni Marko. "Ne pratim politiku, ne razumijem se nešto najbolje. Ne znam kakva će biti predizborna kampanja", kaže Amina. "Ne očekujem ništa, sve će biti isto kao i do sada", dodaje Marko. Mensur, pak, kaže da bi volio da se na političkoj sceni BiH pojavi neko "novi". "Mislim neko sa nekim programom koji može ostvariti. Ova luda obećanja, ničemu ne vode. Vidjeli smo šta su ispunili do sad", ističe on. Jedini koji od sagovornika sa kojima je RSE razgovarao vjeruje da će biti drugačija predizborna kampanje je Mladen. "Ja mislim da će doći do promjena, neće biti ista kampanja k'o što je bila do sada. Novi je izborni proces, a i kandidati se novi pojavili, pogotovo za članove Predsjedništva BiH. Mislim da će biti velika borba, pogotovo na hrvatskoj sceni", zaključje on. Kako treba izgledati izborna kampanja?Iz Centralne izborne komisije BiH podsjećaju da svi politički subjekti imaju pravo voditi kampanju u mirnom okruženju i organizovati skupove. Također, obavezni su osigurati ravnomjernu promociju kandidata oba spola u svim javnim i medijskim nastupima. Nadležni opštinski organi dužni su osigurati ravnopravan tretman političkim subjektima koji su ovjereni za učešće na izborima u njihovim zahtjevima da javna mjesta i javne objekte koriste u svrhu kampanje, uključujući održavanje skupova, izlaganje oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine upozorava da ima ovlaštenja sankcionisati kršenja Izbornog zakona BiH, novčano ali i uklanjanjem kandidata s liste i poništenjem ovjere političkog subjekta. Iz Regulatorne agencije za komunikacije podsjećaju medije na obavezu poštovanja Izbornog zakona BiH i Pravilnika o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom periodu. Iz Agencije navode da je tokom izborne kampanje, koja počinje sutra i koja će trajati 30 dana, dozvoljeno emitovanje plaćenog političkog oglašavanja, kao i neposrednog obraćanja. Ko se bira i koje su novine?Na Opštim izborima 3,4 miliona birača će 4. oktobra birati članove Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Parlamentu Federacije BiH i kantonalnim skupštinama. Jedna od najvažnijih novina je da birači više neće označavati politički subjekt ili kandidata znakom "x". Umjesto toga, glas će davati popunjavanjem kružića pored ponuđene opcije. Na objavljenim primjerima nalaze se i ilustrovana uputstva za ubacivanje listića u skener nakon glasanja. Prema ranijim pojašnjenjima CIK-a, promjene na glasačkim listićima dio su šire reforme izbornog procesa koja uključuje biometrijsku identifikaciju birača i optičko skeniranje glasačkih listića, s ciljem smanjenja mogućnosti izbornih manipulacija. Na listićima za zakonodavna tijela neće biti ispisana imena kandidata, već samo nazivi političkih subjekata i redni brojevi kandidata. Birači će u glasačkim kabinama imati odvojene kandidatske liste sa imenima svih kandidata i moći će dati do tri preferencijalna glasa ili glasati samo za političku opciju. Listić na kojem budu označene samo preferencije, bez izbora političkog subjekta, smatraće se nevažećim. CIK je ranije za Radio Slobodna Evropa naveo da bi novi sistem trebalo da pojednostavi proces glasanja i dodatno zaštiti integritet izbora. Istovremeno, organizacije koje prate izborni proces upozoravaju da je bilo malo vremena za edukaciju birača o novim pravilima glasanja.

U osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj od 4. do 11. septembra će biti obustavljena nastava zbog visokih temperatura i otežanih uslova za realizaciju vaspitno-obrazovnog rada u školskim objektima. Odluku je donijelo entitetsko Ministarstvo prosvjete i kulture. Kako se navodi u saopštenju za javnost iz ministarstva, ova mjera je preduzeta s ciljem zaštite zdravlja i sigurnosti učenika i zaposlenih u školama, kao i obezbjeđivanja sigurnih i odgovarajućih uslova za realizaciju vaspitno-obrazovnog rada. "Ministarstvo je zadužilo direktore škola da bez odlaganja o ovoj odluci upoznaju zaposlene, učenike i roditelje/staratelje učenika, te da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se obezbijedila njena blagovremena i potpuna primjena", ističe se. Ministarstvo je odluku donijelo nekoliko sati nakon što je Društvo učitelja Republike Srpske uputilo javni apel nadležnim institucijama. Oni su zahtijevali da se hitno reaguje zbog izuzetno visokih temperatura u školskim učionicama. U apelu su naveli da većina učionica nema rashladne uređaje i da se od djece traži previše u uslovima koji onemogućavaju normalno praćenje nastave. Istovremenom, iz nadležnog ministarstva je saopšteno da će nakon prestanka važenja mjere škole nastaviti sa realizacijom vaspitno-obrazovnog rada u skladu sa školskim kalendarom i drugim važećim propisima.

Veći broj policajaca i novinarskih ekipa. To je bila slika Srebrenice u danu kada je zabranjeno odavanje pošte Ratku Mladiću, osuđenom ratnom zločincu, kao i okupljanje protiv njegovog veličanja. Retki prolaznici nisu hteli da govore pred kamerama RSE, u ovom gradiću na istoku BiH, gde je u julu 1995. počinjen genocid nad više od 8.000 Bošnjaka. Zločin je počinila Vojska RS pod komandom Ratka Mladića. (snimatelj: Slaven Miljuš, montaža: Ana Toader)

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MRMKS) predao je 3. septembra posmrtne ostatke Ratka Mladića njegovoj užoj porodici, saopšteno je iz sjedišta te institucije u Hagu. Primopredaja je obavljena oko 15 sati na aerodromu Rotterdam The Hague, u skladu s dosadašnjom praksom Mehanizma i Pravilom 72 Standardnih minimalnih pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima, koje predviđa da se posmrtni ostaci preminulog zatvorenika vrate najbližim srodnicima čim je to razumno moguće. Mladić, koji je bio u pritvoru pod nadležnošću Mehanizma, preminuo je 27. avgusta 2026. godine tokom liječenja u bolnici u Hagu. Imao je 84 godine. Iz Mehanizma su naveli da odgovornost za repatrijaciju i mjesto ukopa posmrtnih ostataka u potpunosti pripada Mladićevoj porodici. U saopštenju se dodaje da je MRMKS djelovao uz puno poštovanje međunarodnog prava o ljudskim pravima te da je blisko sarađivao s članovima Mladićeve porodice i diplomatskim predstavnicima kako bi bili ispunjeni svi administrativni, logistički i pravni uslovi za dostojanstven prijenos posmrtnih ostataka. Prema saznanjima Mehanizma, posmrtni ostaci prevezeni su u Srbiju. Mehanizam je takođe izrazio solidarnost sa žrtvama, preživjelima i njihovim porodicama koje su stradale u zločinima za koje je Mladić proglašen krivim. Tom prilikom podsjetili su i na stav generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa, osuđujući svako veličanje osoba koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala podigao je optužnicu protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića. Ovo je za Radio Slobodna Evropa 3. septembra potvrdila portparolka odjela Nina Hadžihajdarević. Slučaj se odnosi na istragu o raspisivanju javnih poziva i spornu dodjelu budžetskih sredstava u vrijednosti od 1,2 miliona maraka (oko 600.000 eura). U aprilu ove godine, u policijskoj akciji u Mostaru i Sarajevu pretreseno je nekoliko lokacija, uključujući i prostorije ovog ministarstva. Tada je kontrolisana dokumentacija i računarska oprema ministra, te njegovih savjetnika i saradnika. Akcijom su bili obuhvaćeni pojedinci i firme, koji su bile dio konzorcija korisnika bespovratnih sredstava. Policijska akcija je pokrenuta po naredbama Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH, a pod nadzorom tužioca iz Posebnog odjela Tužilaštva Federacije BiH. Provodili su je službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo. Iz Posebnog odjela Federalnog tužilaštva u novembru prošle godine su saopštili da je jedna kompanija podnijela kaznenu prijavu protiv ministra, zbog načina dodjele granta za razvoj start-up ekosustava.

Granična policija Bosne i Hercegovine spriječila je 96 migranata u pokušaju nezakonitog prelaska granice u blizini Gradiške na sjeverozapadu zemlje. Riječ je o državljanima Pakistana, Bangladeša i Afganistana, koji su pronađeni 2. septembra u mjestu Bistrica, saopćila je Granična policija 3. septembra. Izuzeta su dva čamca te identificirana dva krijumčara, a uviđaj je obavljen prema naredbi Tužilaštva BiH. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), tokom 2025. u BiH je ušlo oko 14 hiljada migranata. Gotovo polovina ispitanih migranata potvrdila je da su na putu prema BiH koristili posrednike, pokazuje anketa Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Prema podacima Tužilaštva BiH, u krijumčarenju migranata kroz BiH sve je veći udio stranih državljana. Među ranije uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje zatvorske kazne do 15 godina.

Općinski sud u Dubrovniku, u Hrvatskoj, 3. septembra proglasio je trojicu državljana Bosne i Hercegovine krivima nepravomoćno i kaznio ih novčanim kaznama. Oni su putem društvenih mreža na svojim javnim i otvorenim profilima isticali slike, simbole, pjesme i tekstove kojim se javno odavala počast i iskazivala zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine. "Time su izazvali uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana od kojih smo zaprimili više dojava", navodi se u saopštenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Nakon ove odluke suda, njima će biti ukinute dozvole za boravak i rad, te otkazan kratkotrajni boravak u Hrvatskoj, sa zabranom ulaska u tu zemlju od tri mjeseca. "Za iste je pokrenut postupak protjerivanja iz Evropskog gospodarskog prostora uz dvogodišnju zabranu ulaska, a koja će stupiti na snagu nakon pravomoćnosti presude", dodaje se. Četvrti državljanin Bosne i Hercegovine, kao i jedan državljanin Hrvatske, će biti privedeni na Općinski sud u Dubrovniku. Iz policijske uprave navode da su kriminalistička istraživanja nad četvoricom državljana BiH provedena od 28. augusta do 2. septembra ove godine. Svi su bili na privremenom boravku u Hrvatskoj u dobi od 31, 30, 25 i 25 godina, a počinili su prekršaj iz člana 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. "Budući da su društvene mreže mjesto dostupno javnosti i neodređenom broju građana, počinitelji su na taj način, vrijeđali nacionalne osjećaje građana Republike Hrvatske. Svi počinitelji su uhićeni - jedan na području Župe dubrovačke, a četvorica na području Dubrovnika", dodaje se u saopštenju za javnost. Dan ranije, zbog veličanja na društvenoj mreži Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uslovnom kaznom od 15 dana zatvora u Hrvatskoj je je kažnjen državljanin Bosne i Hercegovine. U saopštenju za javnost iz Policijske uprave ličko-senjske je navedeno kako su muškarca istražili granični policajci iz Korenice, naselja u Lici, zbog sumnje da je "putem društvene mreže isticao slike, simbole, pjesme i tekstove kojima je javno odavao počast i iskazivao zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine čime je izazvao uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana". Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora.

Avion s tijelom Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sletio je u četvrtak na beogradski aerodrom Nikola Tesla, javila je Radio-televizija Srbije. U avionu kojim je iz Haga dopremljeno tijelo Mladića bili su njegov sin, Darko Mladić, unuka Anastasija, ministar pravde Srbije Nenad Vujić i dva Mladićeva saborca. Kovčeg s Mladićevim tijelom bio je prekriven zastavom Srbije, a nosili su ga pripadnici Vojske Srbije. Mladić će biti sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju, izjavio je njegov sin, prenosi Radio-televizija Republike Srpske. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je rekao da očekuje da će Mladićev sin "u narednim danima da upozna sve sa onim šta porodica želi". Dodao je da će država biti spremna da pruži svaku vrstu logističke, transportne i druge podrške, kao i da pomogne u očuvanju javnog reda, mira i bezbednosti. "Bićemo tu da pružimo svaku vrstu logističke, transportne i podrške da očuvamo javni red, mir i bezbednost", rekao je Vučić. Ranije je ministar Vujić rekao da će Mladić biti sahranjen uz najviše državne počasti. Mladić je preminuo 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale je naveo da je u trenutku smrti čekao prebacivanje u neku državu radi izdržavanja preostalog dijela kazne. Haški tribunal osudio je Ratka Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine. Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica. Ratko Mladić je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. godine. Bio je najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina. Šest dana kasnije izručen je Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.

Kineski državni proizvođač i trgovac naoružanja koji je pod sankcijama Zapada zbog suradnje s Rusijom koja vodi rat protiv Ukrajine, među izlagačima je na sajmu vojne opreme koji su organizirali Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine i entitetska Vlada Federacija BiH s domaćim kompanijama. Poly Technologies došao je u Sarajevo s maketama dronova koje koristi Narodnooslobodilačka vojska Kine, antidron sistema te navođenih raketa, granata, raketnih bacača i jurišnih brodova. Organizatori iz BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kako se sankcionirana kineska kompanija našla na sajmu u zemlji koja je u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u i kandidat za članstvo u EU, čiju bi vanjsku i sigurnosnu politiku trebala pratiti prema potpisanim sporazumima. "To se nije smjelo desiti. Odobrenja za dolazak ljudi, firmi i sredstava, naoružanja, municije moralo je dati više instanci. Onaj ko je organizovao sajam morao je izvršiti provjere. Ne bi me čudilo ni da je to namjeran previd jer je vjerujem da se to slučajno desilo", kazao je za RSE Sead Jusić, bivši zamjenik ministra obrane BiH. Jusić kaže kako su te dolaske i nastupe "trebali filtrirati Ministarstvo obrane, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo vanjske trgovine BiH". "Znate kako je to u BiH, za neke ljude u tim ministarstvima su neke zemlje prijateljske, za druge nisu", kaže Jusić. Sjedinjene Američke Države stavile su Poly Technologies na listu sankcioniranih subjekata u junu 2024. godine. Prema američkim navodima, kineska kompanija je ruskoj vojnoj industriji isporučila navigacijske sisteme za vojne helikoptere Mi-17, uz drugu tehnologiju "dvostruke namjene" koja se može koristiti u vojne svrhe. London je aprilu 2025. godine uveo sankcije Poly Technologiesu zbog aktivnosti koje, prema obrazloženju britanskih vlasti, doprinose ruskim vojnim kapacitetima i podrivaju suverenitet Ukrajine. Specijal RSE: Kina na BalkanuEU je uvrstila je Poly Technologies na popis sankcioniranih u maju 2025. godine, navodeći da je kineska kompanija isporučivala Rusiji komponente za vojne helikoptere. Sankcije su uvele i Kanada i Ukrajina. Istraživačka organizacija C4ADS navela je da je u međunarodnim carinskim i trgovinskim bazama podataka identificirala više od 280 isporuka kompanije Poly Technologiesu prema Rusiji. Poly Technologies je ruskom proizvođaču municije Barnaul Cartridge Plant isporučio barut dovoljan za proizvodnju najmanje 80 miliona metaka, prema podacima ImportGenius. BiH se "uskladila" sa sankcijama Brisela prema Rusiji te se obvezala uskladiti vanjsku politiku sa EU-om, ali sankcije nisu implementirane, dok godinama odbija zahtjeve EU da uvede vize državljanima Rusije, Kine, Turske, Saudijske Arabije i još nekih zemalja. "BiH se na papiru uskladila sa vanjskom politikom EU, ali ne i u praksi. Vidimo to i na ovom primjeru [sajma naoružanja]. Po pitanju i vanjske i unutrašnje politike svako radi šta hoće bez ikakvih posljedica", kaže za Radio Slobodna Evropa Haris Ćutahija iz Vanjskopolitičke inicijative BH. Što znači prisutnost sankcionirane kompanije?U aprilu ove godine, prije nego što je objavljen popis izlagača, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da će organizatori "pažljivo birati izlagače". "Kako ne bismo došli u situaciju da od dobre ideje, koju želimo realizirati, napravimo geopolitički problem", rekao je tada Lakić predstavljajući projekt sajma Balkan Shield 2026. RSE je zatražio odgovore od UNIS Groupa, ureda premijera Vlade Federacije BiH, ureda ministarstva ministra Lakića te ministra obrane BiH na pitanje kako se sankcionirana kineska kompanija našla među izlagačima. Do trenutka objave nisu stigli odgovori na pitanja jesu li znali da je Poly Technologies pod sankcijama te kako je prošla provjeru. Sama prisutnost kompanije pod sankcijama na sajmu ne predstavlja automatski kršenje američkih ili europskih sankcija. Međutim, sklapanjem poslovnih aranžmana ili novčanim transakcijama sa sankcioniranim subjektom pojedinci, kompanije ili vlade mogu biti obuhvaćene tzv. sekundarnim sankcijama. Ko su ostali izlagači?Uz 22 izlagača iz Bosne i Hercegovine, na sajmu sudjeluje i pet iz Turske, dvojica iz Slovenije, te po jedna iz Egipta, Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Među izlagačima bio je i turski Predsjednički ured za obrambenu industriju (SSB), koji je ranije bio predmet američkih sankcija nakon turske nabave ruskog protuzračnog sistema S-400. Osim firmi iz entiteta Federacija BiH, na sajmu izlaže i firma Orao iz Republike Srpske, koja je početkom 2000-ih bila predmet međunarodnih istraga povezanih s Irakom i kršenjem tadašnjeg režima embarga Ujedinjenih naroda. BiH ima 15 vojno-industrijskih poduzeća, a SAD je godinama bio najveći kupac oružja iz BiH, uglavnom metaka i topničkih granata, uz Češku, Nizozemsku, Saudijsku Arabiju i Egipat. Izvoz je pao ove godine, a proizvođači kao glavne razloge navode otežanu nabavku sirovina, rast njihovih cijena i duže rokove isporuke "zbog geopolitičkih promjena i veće potražnje za naoružanjem". BiH generalno ne izvozi naoružanje u područja zahvaćena ratnim sukobima, a za razliku od Srbije nije kupovala oružje iz Kine i prethodnih godina zabilježena je samo jedna donacija kamiona i buldožera. Prema podacima koje je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (carina) dostavila RSE-u, s Ukrajinom i Iranom nije bilo nikakve direktne trgovine oružja i opreme od 2019. godine. Ukupno gledajući sve robe, daleko najvažniji vanjskotrgovinski partner su zemlje članice EU i regije, dok BiH najveći deficit ima s Kinom.

Državljanin Bosne i Hercegovine kažnjen je u Hrvatskoj uslovnom kaznom od 15 dana zatvora zbog veličanja na društvenoj mreži Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, navodi se u saopštenju za javnost iz Policijske uprave ličko-senjske. Isti izvor navodi kako su muškarca istražili granični policajci iz Korenice, naselja u Lici, zbog sumnje da je "putem društvene mreže isticao slike, simbole, pjesme i tekstove kojima je javno odavao počast i iskazivao zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine čime je izazvao uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana". Navodi se da se radi o prekršaju iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ističe se i da je nakon kriminalističkog istraživanja 43-godišnjak doveden pred nadležni sud, koji ga je kaznio kaznom zatvora od 15 dana uz primjenu uslovne osude. Dodaje se i da se kazna neće izvršiti ako u roku od godinu dana ne počini jedan ili više prekršaja. Iz policije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa o identitetu uhapšenog bh. državljanina, na koji je način policija došla do spornih objava, odnosno da li je riječ o javno dostupnom profilu, prijavi građana ili drugom izvoru. Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivične prijave i u BIHKrivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Iz Tužilaštva BiH su za Radio Slobodna Evropa 1. septembra naveli da u proteklom periodu nisu zaprimili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. od nadležnih policijskih agencija, na svim nivoima u BiH. "Zaprimljeno je nekoliko hiljada e-mailova građana, u kojima su prijavljene određene objave ili komentari na društvenim mrežama ili u medijskom prostoru, koje ti građani smatraju spornim. Zaprimljeno je i nekoliko prijava fizičkih lica ili predstavnika političkih stranaka ili političkih subjekata. Sve zaprimljene prijave biće analizirane od strane postupajućih tužilaca i policijskih agencija, te će o rezultatima javnost biti obaviještena naknadno", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa iz ove pravosudne institucije.

Trideset godina nakon rata u BiH, i devet godina nakon što je Ratko Mladić osuđen za najteže ratne zločine, njegovo ime se slavi i veliča. Mladić je preminuo u zatvoru u Hagu, 27. avgusta. Reakcije dela javnosti na njegovu smrt u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj, pokazatelj su upitnog doprinosa presuda i činjenica utvrđenih kako pred Haškim sudom, tako i pred sudovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, na promenu odnosa javnosti prema ratu u kom je stradalo oko stotinu hiljada ljudi, dok su milioni raseljeni. Na kome je odgovornost za to, u "Uvidu" Radija Slobodna Evropa govorili su Srđan Milošević, profesor istorije iz Beograda, Goran Šimić, profesor krivičnog prava iz Sarajeva, kao i bivši haški tužilac Džefri Najs (Gerffrey Nice).

U Sarajevu je u 100. godini života preminuo Raif Dizdarević, bosanskohercegovački političar i nekadašnji predsjednik Predsjedništva bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Ovo je 2. septembra za Radio Slobodna Evropa potvrdio Nijaz Skenderagić, nekadašnji potpredsjednik Saveza antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini (SABNOR). Raif Dizdarević je bio učesnik Narodnooslobodilačke borbe tokom Drugog svjetskog rata (1941.-1945.) Nakon završetka rata radio je u sigurnosnim službama Bosne i Hercegovine. Početkom 50-tih godina počeo je raditi u tadašnjem ministarstvu inostranih poslova Federativne Narodne Republike Jugoslavije, kada počinje i njegova diplomatska karijera. Za predsjednika tadašnjeg Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine je izabran 1978. godine. Od 1984. do 1987. godine obavljao je funkciju saveznog sekretara za inostrane poslove. Krajem 1987. godine izabran je za člana tadašnjeg Predsjedništva SFRJ, a godinu kasnije je postao predsjednik Predsjedništva SFRJ, sve do 1989. godine. Autor je i nekoliko knjiga: "Od smrti Tita do smrti Jugoslavije", "Vrijeme koje se pamti", "Put u raspad" i "Sudbonosni podvig Jugoslavije".