Bivši predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, dok je još bio na čelu tog bh. entiteta, najmanje je pet puta putovao van granica Bosne i Hercegovine (BiH) uprkos poternici koja je raspisana za njim u toj zemlji u okviru postupka koji je vodio protiv njega. Kontroverze s Dodikovim prelascima granice nisu prestale i nakon što mu je oduzet mandat predsednika RS zbog pravosnažne sudske presude i pošto mu je Sud BiH ukinuo meru pritvora. Poslednji sporni slučaj desio se 21. avgusta, posle čega se u medijima pojavila informacija da je Granična policija BiH omogućila Dodiku VIP tretman na banjalučkom aerodromu odakle je odleteo u Beograd. Odlazak Dodika u Beograd sam po sebi nije bio sporan, ali jeste privilegija VIP (very important person) statusa koji mu je pružen kao predsedniku RS, iako on to nije više od 18. avgusta. Zašto su sporna Dodikova putovanja?Sud BiH izrekao je 26. februara Dodiku kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, kao i meru sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude. Dodik je proglašen krivim zbog potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio. A tim zakonima vlasti u RS su pokušale da spreče sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji tog entiteta. Ubrzo nakon prvostepene presude, Narodna skupština RS je usvojila set zakona kojima se ukida nadležnost pravosudnih i policijskih institucija BiH na teritoriji RS. Zbog toga je Sud BiH 17. marta raspisao centralnu poternicu za Dodikom, zbog sumnje u napad na ustavni poredak, a pošto se nije odazvao pozivu Tužilaštva na saslušanje. Zbog raspisivanja centralne poternice, Dodika je trebalo da uhapsi bilo koja od 16 policijskih agencija i uprava u BiH, među kojima je i Granična policija BiH. Nakon nekoliko meseci izbegavanja hapšenja, Dodik je u pratnji branioca 4. jula dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH, gde je ispitan u svojstvu osumnjičenog povodom istrage zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično delo "Napad na ustavni poredak". Sud BiH je na tom ročištu doneo rešenje o ukidanju pritvora, uz meru obaveznog povremenog javljanja državnom organu, čime mu je ponovo omogućeno da legalno putuje van zemlje, odnosno nije bilo pretnje da bi mogao da bude uhapšen pri prelasku granice. Gde je sve Dodik putovao?Za to vreme, od 17. marta do 4. jula, dok mu je tehnički bio onemogućen izlazak iz BiH zbog poternice, Dodik je otišao u inostranstvo najmanje pet puta. Prvi put je to bilo odmah nedelju dana kasnije, 24. marta, kada je Dodik, pod još nerazjašnjenim okolnostima, prešao kopnenu granicu između BiH i Srbije, kako bi otišao u Batajnicu, u okolini Beograda na obeležavanje godišnjice NATO bombardovanja. Granična policija BiH je tada objavila da sprovodi istragu u vezi s Dodikovim prelaskom državne granice. Rezultati istrage nisu poznati. Par dana posle toga, 26. i 27. marta Dodik je boravio u Jerusalimu na konferenciji o antisemitizmu. U Izrael je doputovao avionom Vlade RS iz Beograda. Nedugo zatim, 1. aprila Dodik se susreo u Moskvi s predsednikom Rusije Vladimirom Putinom. Dodik je na mreži X naveo da mu je Putin rekao da će se Rusija zalagati da se okonča rad međunarodnih institucija u BiH, uključujući visokog predstavnika Šmita. Makar prema dostupnim podacima, Dodik se skrasio više od mesec dana, da bi opet otišao u Moskvu 9. maja, ovog puta da bi prisustvovao svečanosti povodom 80 godina od pobede nad fašizmom. Tada se, prema njegovim rečima, četiri puta susreo s Putinom. Nešto manje od mesec dana kasnije, Dodik je 5. juna boravio u Budimpešti, gde se susreo s premijerom Viktorom Orbanom s kojim je, prema navodima Javnog servisa Radio Televizija RS (RTRS) razgovarao o tome da Mađarska preuzme finansiranje projekata u RS, od kojih je ranije odustala Nemačka zbog secesionističkih poteza vlasti u tom entitetu, okupljene oko Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Oduzimanje mandataDodik je u avgustu pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Sud BiH je 12. juna potvrdio prvostepenu presudu od 26. februara, a presuda je, kako je saopštio Sud, 1. avgusta otpremljena strankama, bez mogućnosti žalbe. To praktično znači da Dodik nije predsednik RS od 12. juna. Centralna izborna komisija BiH mu je oduzela mandat 18. avgusta, na osnovu pravosnažne presude Suda BiH. Sam Dodik je, uprkos njegovoj retorici, praktično prihvatio presudu kada je njegova odbrana tražila da mu se zatvorska kazna zameni novčanom. Sud je to prihvatio pa bi bivši predsednik RS trebalo da umesto godinu dana iza rešetaka platiti oko 36.500 konvertabilnih marakla (nešto više od 18.000 evra). Ipak, i pored takvog prihvatanja presude, Dodik nastavlja da se ponaša kao predsednik RS. Dodik ponovo prelazi granicuU prvoj posetilideru neke zemlje od pravosnažne presude, Dodik se 5. avgusta u Budimpešti susreo s Orbanom, koji mu je pružio podršku. U Mađarskoj je bio sa srpskom članicom Predsedništva BiH Željkom Cvijanović. Letovi aviona kojeg, između ostalih, koristi i DodikPodaci o letovima aviona Cessna 525C Citation CJ4 koji je Vlada RS kupila za potrebe zvaničnika tog entiteta. Za podatke o tim letovima RSE je koristio otvorenu ADS-B bazu, koja beleži signale koje avioni emituju tokom leta. Izdvojeni (boldovani) letovi su oni koji se poklapaju s Dodikovim putovanjima. DatumGrad / država25. avgustBeograd/Srbija21. avgustBeograd/Srbija17. avgustBeograd/Srbija8. avgustMalaga/Španija7. avgustTivat/Crna Gora6. avgustFrankfurt/Nemačka5. avgustBudimpešta/Mađarska3. avgustBeograd/Srbija24. julBeograd/Srbija22. julBeograd/Srbija14. julBeograd/Srbija13. julBeograd/Srbija11. julPrag/Česka9. julPrag/Česka7. jul.Prag/Česka27. junBudimpešta/Mađarska21. junTirana/Albanija18. junFrankfurt/Nemačka14. junTirana/Albanija10. junBeograd/Srbija8. junŠtutgart/Nemačka5. junBudimpešta-Beograd4. junBanjaluka-Beograd-Budimpešta16. majTirana/Albanija15. majBeograd/Srbija14. majFrankfurt/Nemačka9. majBeograd/Srbija29. aprilPrag/Česka28. aprilPrag/Česka26. aprilBeograd/Srbija25. aprilBeograd/Srbija23. aprilBeograd/Srbija15. aprilCirih/Švajcarska14. aprilBeč/Austrija14. aprilBudimpešta/Mađarska13. aprilBudimpešta/Mađarska12. aprilBanjaluka-Istanbul-Antalija10. aprilAntalija/Turska9. aprilBudimpešta/Mađarska7. aprilBudimpešta/Mađarska5. aprilBeograd/Srbija4. aprilBeograd/Srbija3. aprilBeograd/Srbija2. aprilFrankfurt/Nemačka27. martTel Aviv/Izrael25. martTel Aviv/IzraelPrema njegovoj izjavi od 10. avgusta, on je boravio u Crnoj Gori da se sastane s "nekim važnim Amerikancima". Prethodno su crnogorski mediji objavili da se Dodik 7. avgusta u Herceg Novom susreo s bivšim američkim specijalnim izaslanikom za Balkan Ričardom Grenelom (Richard Grenell), kao i da je sastanku prisustvovala i jedna republikanska članica Kongresa SAD. RSE nije mogao da potvrdi da je Dodik 7. avgusta boravio u Herceg Novom, mada javno dostupni podaci o letovima aviona pokazuju da je avion, koji je Vlada RS kupila za potrebe zvaničnika tog entiteta, sleteo tog dana u Tivat, najbliži aerodrom Herceg Novom. Dodik je za jutarnji program RTRS-a 10. avgusta najavio da će tog dana ići na još jednu destinaciju da se sastane s "važnim ljudima", ne navodeći ni destinaciju ni ljude. Zbog poslednjeg spornog prelaska granice 21. avgusta, kada mu je na aerodromu omogućen VIP tretman na osnovu funkcije predsednika RS koju pravno više nije obavljao, Granična policija BiH je saopštila da proverava sve navode i dostupne činjenice u vezi s prelaskom državne granice. Nije poznato dokle je došlo to proveravanje navoda i činjenica. Kako deluje, taj prelazak mu baš i nije trebao, budući da je kasnije tog dana u Beogradu prisustvovao košarkaškoj utakmici između reprezentacija Srbije i Slovenije, što je jedina poznata aktivnost s tog puta. Za razliku od aerodroma u Banjaluci, Dodik na utakmici u "Beogradskoj areni" nije dočekan kao uvaženi državnik. Na snimcima na društvenim mrežama vidi se Dodik kako hoda terenom, dok se halom razleže zaglušujuća buka – navijači su ga izviždali, između ostalog, uzvikujući "Pumpaj", što je jedan od slogana višemesečnih antivladinih protesta u Srbiji, da bi zatim s tribina usledile uvrede na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je s Dodikom u dobrim odnosima. *Saradnja na tekstu Mirjana Jevtović

Suočena sa oskudnim resursima, nedostatnom političkom podrškom i manjkom informacija o masovnim grobnicama, tri decenije nakon rata Bosna i Hercegovina i dalje traga za oko 7.580 nestalih, dok raste nezadovoljstvo porodica koje traže brže ekshumacije i identifikacije. Nura Begović ukopala je 2019. brata Adila Suljića, koji je u ljeto 1995. ubijen u genocidu u Srebrenici. On je identificiran više od deceniju nakon što su njegovi posmrtni ostaci pronađeni u masovnoj grobnici. "Kad su javili da je identificiran, tad su nam i rekli kad je ekshumiran. To je bolno, jer majka nije dočekala da ga ukopa", kaže ona za Radio Slobodna Evropa (RSE). Šta je razlog?Prema zvaničnim podacima, u proteklom ratu u BiH nestalo je oko 32.000 osoba. Do danas ih je pronađeno gotovo 80 posto, u ekshumacijama 1.000 masovnih i pojedinačnih grobnica. Najveći broj žrtava identificiran je na osnovu usporedbe DNK uzoraka iz kostiju i krvi njihovih srodnika. U Institutu za nestale osobe BiH, ustanovi nadležnoj za pronalazak žrtva, ističu da identifikacija nije jednostavan proces, ali da u većini slučajeva traje nekoliko mjeseci. Izuzetak su, uglavnom, situacije u kojima porodice žele sačekati sa identifikacijom, čekajući da bude pronađeno više posmrtnih ostataka žrtava. "Nerijetko to bude jedna ili dvije pronađene kosti, pa ljudi ne žele da identifikuju dok ne bude pronađen veći dio skeleta. Razumijemo da je bolno da jednoj ili dvjema kostima daju ime, od ukupno 206, koliko ima odrasli skelet. Zbog toga se to zna odužiti i imamo posmrtne ostatke decenijama", kaže glasnogovornica Instituta Emza Fazlić. Kao drugi razlog kašnjenja identifikacije, te dugogodišnjeg zadržavanja posmrtnih ostataka u mrtvačnicama, navodi u slučajevima kada to nije moguće uraditi DNK metodom, odnosno kada DNK profil nije naišao na podudaranja sa uzorcima porodica nestalih osoba. 'Porodice umorne od čekanja'Tri decenije od rata, u Foči na jugoistoku BiH traga se za oko 600 soba, a među njima je i brat Midhete Kaloper-Oruli, koji je ubijen 1992. godine. Kao predstavnica Udruženja porodica žrtava rata "Foča 92–95", Kaloper-Oruli je jedna od članica savjetodavnog odbora u Institutu za nestale osobe BiH i ističe da dugotrajne identifikacije porodice često navode na razmišljanje da "nešto ne štima i da ima opstrukcija". "Zamislite da znate da su posmrtni ostaci negdje u tim mrtvačnicama. Imamo slučaj u Foči, gdje je osoba pronađena prije sedam-osam godina i do danas nije završena identifikacija i majci nisu predati posmrtni ostaci", kaže ona za RSE. Ističe da je porodicama jasno da BiH nema resurse ni dovoljno novca za očekivane rezultate, ali da su umorne od 30-godišnjeg čekanja. "Ne smijemo stati i moramo tražiti odgovore zašto identifikacija traje ovako dugo. Mislim na posmrtne ostatke koji su pronađeni, ali taj famozni papir treba čekati osam devet godina da kažu da to je on", naglasila je. Kakve su procedure?Institut za traženje nestalih osoba u BiH formiran je 2005., a njegovi osnovači su Vijeće ministara BiH i Međunarodna komisija za nestale osobeMeđunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) osnovana je 1996. godine s ciljem pronalaska i identifikacije oko 40.000 nestalih na teritoriji bivše Jugoslavije, tokom rata 90-ih godina prošlog stoljeća. Od osnivanja, financirana je kroz dobrovoljne grantove, donacije i doprinose vlada nekoliko zemalja. ICMP pruža podršku BiH u potrazi za nestalim osobama, među ostalim kroz identifikaciju žrtava putem DNK analize.. Nakon pronalaska i ekshumacije, posmrtni ostataci žrtava prebacuju se u jedan od ukupno 12 njegovih područnih ureda, a potom se uzroci kostiju šalju u laboratorije ICMP-a Hagu, gdje se ekstrahuje DNK. Kada identitet žrtve bude utvrđen, Institut o tome obavještava porodice, a identifikacija je zvanično obavljena nakon što potpišu DNK nalaz. Glasnogovornik ICMP-a Saša Kulukčija ističe za RSE da porodice, koje decenijama tragaju za žrtvama, s pravom očekuju da taj proces bude kraći. Kako kaže, ukoliko postoje svi potrebni uvjeti, kao što su relativno kompletni posmrtni ostaci i dostupni uzorci krvi porodica, DNK analiza završava relativno brzo. "No, često traje duže, jer su posmrtni ostaci fragmentirani i nema dovoljno referentnih uzoraka krvi srodnika. Različiti faktori oduže taj proces, što je porodicama neprihvatljivo, ali nažalost nema mogućnosti da se ubrza", kazao je za RSE, dodajući da će ICMP nastaviti podržavati potragu i identifikaciju nestalih u BiH. U prošloj godini identificirane su 82 osobe nestale u ratu u BiH, dok je u 2023. utvrđen identitet 89 žrtava. Iz Instituta za nestale osobe BiH godinama upozoravaju da se iscrpljuje mogućnost za pronalazak nestalih, jer je sve manje relevantnih informacija o lokacijama na kojima se nalaze masovne grobnice. Na takve informacije čeka i porodica Amira Vražalića, koji je nestao 30. jula 1992. godine na samom početku rata u Bosni i Hercegovini iz sela Rakitnica kod Rogatice, nakon što je izveo stoku na ispašu. Njegova kćerka, Maida Ćurevac, danas je predsjednica Udruženja za nestale u Rogatici, i njen život je obilježila potraga za ocem. Razgovara s ljudima i nada se da će ga pronaći. Kaže da je informacija sve manje. "To je neki teret, ja vam to ne mogu objasniti, kao tupi neki teret na leđima i u glavi, da nemate neki potpuni smiraj. Ne možete vi mirno spavati, a tako vam se desilo s nekim najdražim. Proganja te", kaže ona za RSE. Na početku potraga za nestalima je, kako kaže, bilo mnogo više informacija i da više se ulagalo, a sve bi i sada možda bilo brže da ima više novca. "Uvijek mi je drago kad nekog pronađu, ali komplet porodice su nezadovoljne. Malo ima pronalazaka, malo se traži. Ipak je više od sedam hiljada osoba još nepronađeno", kaže ona. Nedovoljno novcaZa rad Instituta za nestale osobe BiH iz državnog budžeta godišnje se izdvaja oko 3,4 miliona maraka (oko 1,7 miliona eura). Saliha Đuderija, predsjednica kolegija direktora Instituta, kaže da je ranijih godina to iznosilo pet miliona i da Institut u postojećim okolnostima jedva uspijeva isplatiti plaće uposlenima. "Radimo koliko možemo s našim siromašnim resurnim. Istražitelji rade za 1.200 i 1.300 maraka (oko 650 eura). Teško je, ništa nam ovo globalno ne ide na ruku, ali ima još entuzijasta koji to žele raditi", ističe ona za RSE. Iz Instituta, također, upozoravaju da nedostatak političke volje dovodi do kroničnog nedostatka kadrovskih i materijalno-tehničkih sredstava, dok i javnost postepeno gubi interes za rješavanje pitanja nestalih. "Potraga je sada u izazovnoj fazi. Treba još resursa da se intenzivira i završi za pet do sedam godina. No, globalno gledajući, svi ti programi su manje-više završeni. Evropska komisija i neke zemlje još pomažu, kroz laboratorij ICMP-a, koji neće prestati raditi", kaže Đuderija. Zavjet šutnjeU potrazi za nestalima, u BiH je u prošloj godini urađeno više od 80 ekshumacija, ali su iz Instituta upozorili da je više od polovine njih bilo bezuspješno. Emza Fazlić kaže da je proces traganja ušao u tešku fazu, obzirom da je sve teže doći do pouzdanih podataka o lokacijama grobnica sa posmrtnim ostacima. "Od deset ekshumacija jedna bude uspješna. Nažalost, imamo taj zavjet šutnje i teško je doći do tačnih informacija o lokacijama grobnica. Tome pogoduje politička klima, obzirom da se oni koji imaju informacije ne ohrabruju da progovore, nego, naprotiv, da nastave kriti bolnu istinu i žive s takvim tajnama", kaže Fazlić. Suočavajući se s tim problemom, Institut je prije nekoliko godina najavljivao mogućnost plaćanja za informacije o mjestima grobnica. Naime, na podračunu Instituta ima nešto više od 600.000 maraka (oko 300.000 eura) za ove namjene, a riječ je o novcu koji je prikupljen nakon šest presuda Doma za ljudska prava BiH, koji je ugašen 2003. godine. Presude su donesene nakon apelacija stanovnika iz nekoliko općina u BiH, a bh. entitetima Republika Srpska i Federacija BiH naređeno je da uplate po 100.000 maraka (oko 50.000 eura) s ciljem prikupljanja informacija o mjestima sa tijelima nestalih. Iz Instituta su najavljivali da će novac biti operativan nakon što bude usvojen odgovarajući pravilnik, ali do danas nije isplaćena nijedna "nagrada" za informaciju, s obzirom na to da osobe koje imaju informacije ne žele otkriti svoj identitet. Međunarodni dan nestalih osoba obilježava se 30. augusta, a tim povodom udruženja, koja okupljaju porodice nestalih, za RSE kažu da strahuju od gubitka međunarodne podrške i zaustavljanja potrage. "I porodice uvjeravam da ne odbijaju identifikaciju, jer jednog dana će reći da nema para i neće ko imati platiti te mrtvačnice. Jednog dana će nas ti stranci napustiti, imaju sada Ukrajinu, Gazu i idu dalje", kaže Nura Begović. Iz Instituta za nestale BiH godinama upućuju apel svima koji znaju gdje se kriju posmrtni ostaci da to prijave anonimno na besplatne brojeve telefona, ili putem aplikacije "Prijava lokacije" koju je lansirao ICMP. Suradnja na tekstu Una Čilić

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović zatražio je od Ustavnog suda BiH da preispita ustavnost zaključaka Skupštine Republike Srpske, koji se odnose na odluku Centralne izborne komisije BiH o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku. Skupština Republike Srpske (RS) je 22. augusta usvojila set zaključaka kojima Skupština RS "odbacuje" presudu Suda BiH i odluku Centralne izborne komisije kojima je prestao mandat Dodiku na funkciji predsjednika RS. U zaključcima se navodi da se Skupština RS protivi održavanju prijevremenih izbora, da se "poziva Dodik da nastavi obavljati funkciju predsjednika RS", te da se od svih institucija u entitetu zahtijeva da ne preduzimaju aktivnosti u vezi s raspisivanjem izbora. Jedan od zaključaka upozorava da bi "eventualna saradnja sa Centralnom izbornom komisijom BiH povodom ovog pitanja predstavljala izvršavanje krivičnog djela nepoštovanja odluka institucija ili organa RS, propisanog Krivičnim zakonikom RS". Bećirović ističe da usvojeni zaključci krše Ustav BiH, njene zakone, brojne međunarodne sporazume i ne poštuju pravosnažne presude sudova Bosne i Hercegovine. "Nepoštivanje pravosnažnih presuda i odluka nadležnih organa vlasti predstavlja flagrantno kršenje Ustava BiH i Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i Krivičnog zakona BiH", navodi se u zahtjevu. Bećirović traži da Ustavni sud BiH utvrdi, u skladu s Ustavom BiH i svojom dosadašnjom praksom, da entitet RS nema ustavnu nadležnost za donošenje osporenih zaključaka, te da poništi i stavi van pravne snage ove zaključke.

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda će uložiti veto na odluku o raspisivanju referenduma u Republici Srpskoj (RS) i izmjene entitetskog Zakona o referendumu, odlučeno je na sjednici ovog tijela održanoj u Banjaluci 29. avgusta. Kako je iz Kluba potvrđeno za Radio Slobodna Evropa, oni su odlučili da pokrenu postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa zbog planiranog referenduma u ovom bh. entitetu, na kojem bi se građani izjašnjavali o presudi Suda Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika, te odluci Centralne izborne komisije BiH kojom mu je ukinut mandat predsjednika RS. Vijeće naroda RS je tijelo sa 28 delegata, po osam iz klubova delegata konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) i četiri u klubu delegata Ostalih naroda, čiji zadatak je da štiti vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda u RS. Taj mehanizam daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da određene skupštinske odluke proglase "štetnim" za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe njihovo usvajanje. Predsjedavajući Kluba Bošnjaka, Alija Tabaković, izjavio je za RSE da je pet od osam delegata bilo za pokretanje ovog mehanizma, jer su i odluka i zakon o referendumu "negiranje države Bosne i Hercegovine". "Mnogo je elemenata koji su protiv interesa bošnjačkog naroda, budući da se ne vidi jasno i definisano zakonom ko će provoditi referendum, ni koji će biti omjer nacionalne zastupljenosti, niti se zna ishod samog zakona. Mi smo jasno stavili do znanja da dok imamo mogućnost da štitimo interes i našeg naroda i države, da ćemo uvijek biti prepreka takvim jednonacionalnim politikama koje provodi aktuelni režim Milorada Dodika i skupštinske većine", istakao je Tabaković. U narednih desetak dana, trebalo bi da se sastane kompletno Vijeće naroda RS, te da glasa da li prihvata veto. Ukoliko do toga ne dođe, formira se zajednička komisija Vijeća naroda i Skupštine RS da pokuša usaglasiti zakon, te ako ni oni ne uspiju u tome, konačnu odluku donosi Ustavni sud RS. Narodna skupština RS je na sjednici 22. avgusta usvojila zaključak da referendum bude održan 25. oktobra, kada su po hitnom postupku izglasane i izmjene Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, kojima se predviđa da referendum može sprovesti i komisija koju imenuje Skupština RS. Referendumsko pitanje glasi: "Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK (Centralne izborne komisije BiH) o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?" Odluka o referendumu je nelegalna, jer nije u skladu sa Ustavom BiH, koji ne predviđa mogućnost da entiteti samostalno raspisuju referendume o odlukama državnih institucija. Početkom avgusta, Apelaciono odjeljenje Suda BiH je potvrdilo prvostepenu presudu protiv Milorada Dodika, kojim mu je određena zatvorska kazna od godinu dana – koju je on kasnije otkupio – i zabrana obavljanja javnih funkcija na period od šest godina. Nakon toga, CIK BiH je oduzeo Dodiku mandat, a 28. avgusta je raspisao prijevremene izbore za entitetskog predsjednika i zakazao ih za 23. novembar.

U Tuzli je 29. augusta Dan žalosti povodom stradanja policajca Samira Mustafića čije je tijelo pronađeno 24. augusta u koritu rijeke Spreče, tridesetak kilometara od tog grada. Mustafić je život izgubio nakon što je u martu ove godine nestao u nabujaloj rijeci Jali, kada je policija pokušala zaustaviti vozilo koje je ugrožavalo ostale učesnike u saobraćaju. Dva lica u automobilu su se oglušila na naredbu da se zaustave i nastavila su vožnju. "Jedno lice je napustilo vozilo i nastavilo bježati, te je ušlo u korito rijeke Jale. Međutim, zbog vodostaja i jake struje, lice se na taj način izložilo opasnosti od utapanja zbog čega su policijski službenici u namjeri da lice izvuku iz korita rijeke ušli za njim u vodu koja ih je počela nekontrolisano nositi", navedeno je tada u saopštenju policije. Uz pomoć jednog građanina dva policajca su uspjela izaći iz vode, dok je jednog policajca i lice koje je bježalo odnijela nabujala voda. Dan žalosti se obilježava spuštanjem zastava na pola koplja na zgradi Gradske uprave, te na zgradama javnih ustanova i preduzeća. Na javnim mjestima neće se održavati programi kulturnog i zabavnog karaktera, niti će se emitovati muzika u ugostiteljskim i drugim objektima.

U danu kada je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala prijevremene predsjedničke izbore u Republici Srpskoj iz reda srpskog naroda, nepoznanica je koje stranke će učestvovati i ko su im kandidati. Poznato je da opozicija nastoji imati jednog kandidata kojeg će, kako trenutno stvari stoje, predložiti najjača među njima- Srpske demokratska stranka. O tome će se izjasniti 7. septembra na Glavnom odboru. Sa druge strane, najveća stranka u tom bh. entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, najavljuje bojkot izbora. Dodikovi koalicijski partneri kažu da će slijediti odluke entitetskih institucija, uključujući Narodnu skupštinu Republike Srpske koja je njihovim glasovima odlučila raspisati referendum. Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine raspisala je izbore za 23. novembar nakon što je Milorad Dodik, predsjednik vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata, osuđen pred Sudom BiH i oduzet mu je mandat predsjednika RS-a. Vladajući se fokusirali na referendum"[Prijevremeni izbori za predsjednika RS] nisu istinska težnja ni zahtjev Republike Srpske. Niko ne traži izbore", izjavio je Dodik kako ga citira Radiotelevizija Republike Srpske. Stav bivšeg predsjednika Republike Srpske podržavaju njegovi koalicijski partneri iz Ujedinjene Srpske (US) i DEMOS-a, pa tako predsjednik US-a Nenad Stevandić kaže da će zauzeti zvaničan stav "nakon što obavimo razgovor među institucijama Republike Srpske", ukazujući da je fokus vladajuće koalicije i dalje na osporavanju odluke Suda. "Do tad imamo zaključke Narodne skupštine Republike Srpske. Mi ćemo svoje postupke izvoditi iz referenduma koji smo zakazali 25. oktobra", kazao je za novinsku agenciju SRNA Stevandić koji je i predsjednik entitetskog parlamenta. Na referendumu 25. oktobra bi se građani tog entiteta trebali izjasniti o presudi Suda BiH kojom je Dodik osuđen na jednogodišnji zatvor – kaznu koju je proveo otkupivši je odmah za oko 18.000 eura kako mu zakon omogućava, odluci CIK-a BiH o oduzimanju mandata, ali i o odlukama visokog predstavnika međunarodne zajednice. Referendum je raspisan iako je to u suprotnosti sa zakonima BiH o obavezi provođenja sudskih presuda, kao i ranijim odlukama Ustavnog suda BiH koji zabranjuju entitetske referendume o državnim pitanjima i očekuje se nova apelacija pred najvišim državnim sudom. Nedeljko Čubrilović, predsjednik DEMOS-a, nije izričito rekao da će bojkotirati prijevremene izbore, kazavši da ova stranka "prati odluke institucija RS-a i zvaničnih organa". "Mi ćemo održati sjednicu Predsjedništva stranke pred zakazanu skupštinu, nakon čega ćemo se izjasniti", kazao je Čubrilović za SRNA-u. Opozicija želi jedinstvenog kandidataGlavne opozicijske stranke u Republici Srpskoj ostaju pri stavu da žele zajedno izići sa jednim kandidatom kojeg bi trebala dati Srpska demokratska stranka, koja među njima ima najviše zastupnika u entitetskoj skupštini. Međutim, u toj stranci koju je osnovao Radovan Karadžić, u Hagu osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih ratnih zločina, došlo je do raskola sredinom jula. Milan Miličević podnio je ostavku na mjesto predsjednika, a prije njega gotovo cijelo stranačko rukovodstvo, nakon što su tri prethodna šefa stranke - Mirko Šarović, Vukota Govedarica i Mladen Bosić - proširili partijskim hodnicima nezadovoljstvo Miličevićevim vodstvom. Unutarstranački izbori novog rukovodstva nisu održani. "Konačna odluka SDS-a o izborima, učestvovanju, kandidatu i drugo bit će donesena 7. septembra na sjednici Glavnog odbora SDS-a", kazao je za Radio Slobodna Evropa Jovica Radulović, koji privremeno vodi stranku, a koji se suzdržao od komentiranja hoće li tad biti predložen kandidat za predsjednika RS-a ili stranke. Jelena Trivić, predsjednica opozicijske Narodne fronte koja je izgubila od Dodika u predsjedničkoj utrci 2022. godine za 30-ak hiljada glasača, smatra da je ključno sudjelovati na izborima "bez obzira na to što je ta presuda [Dodiku] politička i što ne podržavamo intervencionizam međunarodne zajednice". "Nije realno da ponovo budem kandidatkinja i najrealnije je da SDS da zajedničkog kandidata", kazala je Trivić za RSE Nebojša Vukanović, predsjednik opozicijske Liste za pravdu i red, također smatra da SDS treba predložiti zajedničkog kandidata kojeg bi podržala opozicija. "Režim Milorada Dodika razmatra sad da li da opstruira izbore - što je za njih opasno. Izvjesnije je da će imati svog kandidata i ja mislim da će to biti Siniša Karan [sadašnji ministar policije RS], tvrdi Vukanović za RSE. Hoće li izbori biti fer i pošteni?Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH, na konferenciji za medije 28. avgusta, nakon raspisivanja prijevremenih izbora, kazala je da ne očekuje nikakve poteškoće u organizaciji izbora u RS-u, te da će birački odbori biti isti kao za lokalne izbore 2024. godine. "Mi ćemo imati 48 biračkih mjesta u [drugom entitetu] Federaciji BiH za glasanje u odsustvu. I to je dovoljno za izbor predsjednika RS", odgovorila je Hadžiabdić na pitanje koliko birača treba izaći na izbore za predsjednika RS-a da bi bili važeći. Branko Petrić, bivši član CIK-a, međutim, sumnja u mogućnost održavanja fer izbora, navodeći da politička nestabilnost, neregularnosti u izbornim komisijama i tehnički problemi mogu ugroziti legitimnost izbora. "Mora biti demokratski ambijent. Moguće je da gradska ili opštinska komisija jednostavno zakaže i izbori odmah nisu onakvi kakvi bi trebali biti", kazao je Petrić za RSE. CIK BiH je donio odluku da se raspišu prijevremeni izbori za predsjednika RS iz reda srpskog naroda, jer dvojici potpredsjednika (Bošnjak i Hrvat) mandati nisu oduzeti. Prema podacima CIK-a BiH s kraja avgusta 2025. godine, pravo glasa na prijevremenim izborima ima oko 1,26 miliona birača, slično kao i na prethodnim izborima 2022. godine kad je glasalo oko 676.000 ljudi. Misija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH podržala je odluku Centralne izborne komisije BiH za raspisivanje prijevremenih predsjedničkih izbora u RS-u. Zašto je značajna ova pozicija?Predsjednik RS-a ima značajne ustavne i zakonske ovlasti uključujući pravo da predlaže premijera, saziva sjednice Vlade i predlaže članove Ustavnog suda i smijeni premijera bez glasanja u entitetskoj skupštini. Premijer RS-a Radovan Višković podnio je ostavku koju je parlament prihvatio i Vlada RS-a je u tehničkom mandatu, a Dodik je predložio Savu Minića za mandatara, iako to može učiniti samo entitetski predsjednik što Dodik formalno-pravno više nije. Republika Srpska ima i dva potpredsjednika koji moraju biti različite nacionalnosti, ali oni nemaju stvarnu izvršnu vlast, osim ako im je ne prenese entitetski predsjednik. Trenutno te funkcije obnašaju Ćamil Duraković i Davor Pranjić. Saradnja na tekstu: Dženana Halimović i Edib Bajrović.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je za 23. novembar prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. Pravo glasa u ovom bh. entitetu ima oko 1 milion i 266 hiljada birača, a održavanje izbora će koštati oko 3,3 miliona eura. Izbori slijede, jer je Miloradu Dodiku oduzet mandat.

Misija Orgaanizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH podržala je u četvrtak odluku Centralne izborne komisije BiH za raspisivanje prijevremenih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je za 23. novembar prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske iz reda srpskog naroda. Ova pozicija je upražnjena nakon što je Centralna izborna komisija oduzela mandat Miloradu Dodiku 18. avgusta, na osnovu pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja javnih funkcija zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. Iz OSCE-a navode da se o očuvanju ustavnog poretka i vladavine prava ne pregovara i da ono ostaje od ključne važnosti za stabilnost i demokratiju u BiH. "Poštivanje konačnih i obavezujućih odluka nadležnih pravosudnih i izbornih institucija ključno je za osiguranje institucionalne stabilnosti i javnog povjerenja. Osiguravanje zakonski utemeljenih izbora je od vitalne važnosti za efikasno upravljanje i za pravilno funkcionisanje institucija vlasti Republike Srpske, u službi interesa Republike Srpske i njenih građana", navodi se u objavi. Misija poziva sve relevantne aktere da omoguće mirno i uredno provođenje cjelokupnog izbornog procesa u skladu s domaćim pravnim okvirom i međunarodnim standardima. "Bilo kakvo djelovanje sa ciljem ometanja ili ostvarivanja nezakonitog uticaja na izborne procese je u suprotnosti sa pravnim obavezama svih javnih aktera i predstavlja značajan rizik za stabilnost države", dodaje se. Milorad Dodik odbija da se povuče sa ove funkcije. U međuvremenu je Skupština RS usvojila niz neustavnih zakona i zaključaka koji se odnose na održavanje referenduma u tom bh. entitetu, na kome bi se građani trebali izjasniti o presudi Suda Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika i odluci CIK BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS. CIK je donio odluku da se raspišu prijevremeni izbori za predsjednika RS iz reda srpskog naroda, jer dvojici potpredsjednika (Bošnjak i Hrvat) mandati nisu oduzeti. Na sjednici CIK-a je usvojen i zaključak da se centralni birački spisak zaključi sa 27. augustom ove godine u 24 sata. U tom trenutku, u biračkom spisku pravo glasa ima oko 1 milion i 266 hiljada birača.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je za 23. novembar prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske iz reda srpskog naroda. Ova pozicija je upražnjena nakon što je Centralna izborna komisija oduzela mandat Miloradu Dodiku 18. avgusta, na osnovu pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja javnih funkcija zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. Dodik odbija da se povuče sa ove funkcije. U međuvremenu je Skupština RS usvojila niz neustavnih zakona i zaključaka koji se odnose na održavanje referenduma u tom bh. entitetu, na kome bi se građani trebali izjasniti o presudi Suda Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika i odluci CIK BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS. CIK je donio odluku da se raspišu prijevremeni izbori za predsjednika RS iz reda srpskog naroda, jer dvojici potpredsjednika (Bošnjak i Hrvat) mandati nisu oduzeti. Na sjednici CIK-a je usvojen i zaključak da se centralni birački spisak zaključi sa 27. augustom ove godine u 24 sata. U tom trenutku, u biračkom spisku pravo glasa ima oko 1 milion i 266 hiljada birača. Za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika RS potrebno je izdvojiti 6 miliona 490 hiljada maraka. (oko 3,2 miliona eura). BiH još uvijek nema usvojen budžet, a država je na privremenom finansiranju. Predsjedništvo BiH je 19. augusta dostavilo prijedlog budžeta u kome je namijenjen novac za održavanje prijevremenih izbora u RS. Kako bi stupio na snagu, mora biti usvojen i u oba doma Parlamenta BiH. Ko će moći glasati na izborima?Svi punoljetni građani s prijavljenim prebivalištem u ovom entitetu koji su upisani u birački spisak mogu glasati za predsjednika Republike Srpske. Centralna izborna komisija BiH upravlja registrom birača. Građani mogu u svakom trenutku provjeriti jesu li registrovani, gdje se nalazi njihovo biračko mjesto i zatražiti vanrednu registraciju ili brisanje, naprimjer, preminulih osoba s biračkog spiska. Ko će provesti izbore?Centralna izborna komisija BiH nadležna je za organizovanje i provođenje svih izbora u Bosni i Hercegovini, opštih, lokalnih i prijevremenih. Visoki predstavnik u BiH proširio je ovlasti CIK-a BiH izmjenom Izbornog zakona BiH u martu 2024. Tim je omogućio državnoj izbornoj komisiji da imenuje članove biračkih odbora, kojih je na lokalnim izborima te godine bilo više od 12.000. CIK BiH će, pored ostalog, nakon prijave kandidata morati organizovati i tehnički dio koji uključuje štampanje glasačkih listića i postavljanje opreme za elektronsku identifikaciju birača i brojanje glasova, koje bi trebalo u potpunosti zaživjeti u cijeloj BiH do redovnih opštih izbora u oktobru 2026. godine.

Prošle su tri decenije od ubistva 43 osobe i ranjavanja njih 84 na sarajevskoj pijaci Markale. To je bio drugi masakr u godinu i po dana na skoro istoj lokaciji. Dva dana nakon što je 28. augusta 1995. godine ispaljena minobacačka granata sa položaja Vojske Republike Srpske, NATO je, kao odgovor, pokrenuo niz zračnih udara na ciljeve oko Sarajeva i širom BiH. Komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS u to vrijeme je bio Čedomir Sladoje, koji je izdavao naređenja. On danas živi u Beogradu i nije optužen za taj zločin.

Bez predsjednika i izborima na pragu. Tako trenutno izgleda politička slika u Republici Srpskoj, dan uoči sjednice Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine na kojoj bi trebao biti saopćen datum održavanja prijevremenih izbora za predsjednika tog bh. entiteta. Prijevremeni izbori, nakon smjene Milorada Dodika koji je osuđen za nepoštivanje odluka međunarodnog visokog predstavnika, otvaraju niz pitanja - ko će ih financirati, organizirati i provesti, te kako će izgledati izborna utrka. CIK će u četvrtak, 28. augusta, osim datuma izbora, utvrditi i broj birača i upute za provođenje izbora, te zatražiti oko tri miliona eura potrebnih sredstava. Bosna i Hercegovina još uvijek nema usvojen državni budžet za 2025. godinu. Ko će osigurati novac za izbore?Zbog izmjena koje je visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt nametnuo u Izbornom zakonu BiH u martu 2024., Centralna izborna komisija (CIK) BiH mora dobiti potrebna sredstva u roku od 15 dana od objave datuma izbora, bez obzira je li na snazi privremeno financiranje, kao što je trenutno slučaj. Nakon što CIK BiH uputi zahtjev, Ministarstvo financija i trezora BiH, na čijem čelu je Srđan Amidžić, kadar Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata, osigurava novac. Sredstva se mogu preusmjeriti iz viška sredstava preostalih iz prethodnih godina, rezervnih sredstava "ili bilo kojeg drugog izvora ili prihoda", kako je navedeno u Izbornom zakonu BiH. Ako ministar Amidžić odbije doznačiti sredstva, to može učiniti njegov zamjenik Muhamed Hasanović, kadar Socijaldemokratske partije, koja je vladajuća u Federaciji BiH. Hasanović je slično uradio i kod isplate oko 56 miliona eura odštete po tužbi slovenskog Viaducta protiv BiH. Financiranje je uključeno u prijedlog budžeta koji je 19. avgusta usvojilo Predsjedništvo BiH, uz osam mjeseci kašnjenja i preglasavanje Željke Cvijanović iz Dodikove stranke. Međutim, budžet još uvijek treba biti usvojen u oba parlamentarna doma. Njegovo usvajanje je neizvjesno zbog bojkota koji su najavili zastupnici Dodikove stranke. Ko će moći glasati na izborima?Svi punoljetni građani s prijavljenim prebivalištem u ovom entitetu koji su upisani u birački spisak mogu glasati za predsjednika Republike Srpske. Centralna izborna komisija BiH upravlja registrom birača. Građani mogu u svakom trenutku provjeriti jesu li registrirani, gdje se nalazi njihovo biračko mjesto i zatražiti vanrednu registraciju ili brisanje, naprimjer, preminulih osoba s biračkog spiska. Na posljednjim općim izborima u BiH u oktobru 2022. godine, na kojima se birao i predsjednik RS-a, u ovom entitetu bilo je registrirano oko 1,25 milijuna birača. Glasalo je nešto više od 676.000. U drugom entitetu, Federaciji BiH, bilo je oko 2,1 milion birača, dok je ukupni broj registriranih birača cijeloj zemlji bio oko 3,36 miliona. Ko će provesti izbore?Centralna izborna komisija BiH nadležna je za organiziranje i provođenje svih izbora u Bosni i Hercegovini, općih, lokalnih i prijevremenih. Visoki predstavnik u BiH proširio je ovlasti CIK-a BiH izmjenom Izbornog zakona BiH u martu 2024. Tim je omogućio državnoj izbornoj komisiji da imenuje članove biračkih odbora, kojih je na lokalnim izborima te godine bilo više od 12.000. CIK BiH će, pored ostalog, nakon prijave kandidata morati organizirati i tehnički dio koji uključuje štampanje glasačkih listića i postavljanje opreme za elektronsku identifikaciju birača i brojanje glasova, koje bi trebalo u potpunosti zaživjeti u cijeloj BiH do redovnih općih izbora u oktobru 2026. godine. U entitetu RS postoji i Republička izborna komisija, ali njenu ograničenu nadležnost utvrđuje CIK BiH. Entitetska komisija ne provodi izbore, već samo referendume o opozivu (grado)načelnika i izbore za savjete mjesnih zajednica. CIK BiH proveo je sve izbore od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. do danas. Prije toga, izbore je provodila Privremena izborna komisija, uspostavljena Daytonskim mirovnim sporazumom. Ko će biti kandidati?Predstavnici vladajućih stranaka u RS-u, predvođeni Dodikovim SNSD-om, kažu da prijevremenih izbora neće biti. Dio opozicije okupljen oko Srpske demokratske stranke, Narodnog fronta i Lista za pravdu i red podržavaju izlazak na izbore i najavljuju da će imati kandidate. U opozicijskoj Partiji demokratskog progresa (PDP) jedna frakcija podržava sudjelovanje na izborima, dok druga zagovara bojkot, predvođena stranačkim predsjednikom, gradonačelnikom Banja Luke Draškom Stanivukovićem. Na redovnim izborima 2022. godine bio je 31 kandidat, od kojih je 13 osvojilo po nekoliko stotina glasova. Milorad Dodik pobijedio je s nešto više od 300.000 glasova ili 47,06 posto. Njegova glavna protukandidatkinja Jelena Trivić, koju su podržavali SDS, PDP i nekoliko drugih stranaka, dobila je oko 30.000 glasova manje ili 42,84 posto. Republika Srpska ima i dva potpredsjednika koji moraju biti različite nacionalnosti, ali oni nemaju stvarnu izvršnu vlast, osim ako im je ne prenese entitetski predsjednik. Trenutno te funkcije obnašaju Ćamil Duraković i Davor Pranjić. Šta slijedi nakon izbora?Nakon potvrde zvaničnih rezultata, Centralna izborna komisija BiH uručuje kandidatu koji je osvojio najviše glasova uvjerenje o dodjeli mandata. On nakon toga polaže zakletvu pred poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske i preuzima dužnost entitetskog predsjednika. Onaj ko bude izabran na prijevremenim izborima, ostat će na funkciji do novih izbora koji se trebaju održati u oktobru 2026. godine. Predsjednik RS-a ima značajne ustavne i zakonske ovlasti. Osim što predlaže kandidata za premijera o kojem glasa Narodna skupština RS-a, može ga u bilo kom trenutku smijeniti bez glasanja u entitetskom parlamentu. Može sazivati sjednice Vlade RS, predlagati tačke dnevnog reda, kao i kandidate za predsjednika i suce entitetskog Ustavnog suda. Usprkos sudskoj presudi od 1. avgusta i odluci Centralne izborne komisije BiH pet dana kasnije kojom mu je oduzet mandat, Milorad Dodik kaže da se odbija povući s funkcije predsjednika RS-a. Skupštinska većina u RS-u donijela je 22. avgusta odluku o raspisivanju referenduma o presudi Dodiku i odluci CIK-a BiH, iako je to u suprotnosti sa zakonima BiH o obavezi provođenja sudskih presuda, te odlukama Ustavnog suda koji zabranjuju entitetske referendume o državnim pitanjima.

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine zakazala je za 28. august sjednicu na kojoj će biti donesena odluka o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, navodi se na zvaničnoj internet stranici ove institucije. Ova pozicija je upražnjena nakon je Centralna izborna komisija oduzela mandat Miloradu Dodiku 18. avgusta, na osnovu pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja javnih funkcija zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. Dodik odbija da se povuče sa ove funkcije, a u međuvremenu je i Skupština RS usvojila niz neustavnih zakona i zaključaka koji se odnose na održavanje referenduma u tom bh. entitetu na kome bi se građani trebali izjasniti o presudi Suda Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika i odluci CIK BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS. Na dnevnom redu sjednice CIK-a je i Prijedlog Odluke da se Centralni birački spisak za izbor predsjednika Republike Srpske zaključi na 27. august u 24.00 sata. Pored toga, članovi CIK-a će raspravljati i o procedurama za provođenje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, te donijeti zaključak u vezi dodjele novca iz budžeta za ovu godinu za održavanje ovih izbora. Bosna i Hercegovina još nema usvojen budžet. Predsjedništvo BIH je 19. augusta dostavilo prijedlog budžeta u kome je namijenjen novac za održavanje prijevremenih izbora u RS. Kako bi stupio na snagu, mora biti usvojen i u oba doma Parlamenta BiH. Protivljenje ovom budžetu su već najavili predstavnici vlasti iz RS, predvođeni Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata. I svi dosadašnji prijedlozi budžeta u parlamentu su prošli na isti način u ovoj godini.

Sa zajedničkim kandidatom - tako dio opozicije u Republici Srpskoj planira da se predstavi na prijevremenim izborima za predsjednika ovog bh. entiteta. O tome će, kako najavljuju u najvećoj opozicionoj partiji, Srpskoj demokratskoj stranci (SDS), biti odlučeno na sjednici Glavnog odbora stranke, 7. septembra. U Partiji demokratskog progresa (PDP), kažu da su još otvoreni za dogovor, dok predstavnici Liste za pravdu i red i Narodnog fronta, navode da će oni izaći na te izbore. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine bi trebalo uskoro da raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS, nakon što je oduzela mandat Miloradu Dodiku i to na osnovu pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine. On je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja javnih funkcija zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. Većina u Narodnoj skupštini RS, predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na sjednici 22. avgusta je usvojila niz zaključaka, u kojima se, između ostalog, odbacuje mogućnost održavanja prijevremenih izbora u RS, a od partija se traži da se na te izbore ne prijavljuju. Predstavnici opozicije su bojkotovali glasanje o zaključcima, a tokom rasprave su upozorili da se pod plaštom odbrane RS vodi politika koja ugrožava i institucije i građane. Sastanak opozicije u BanjaluciSDS je prošlog vikenda u Banjaluci održao neformalni sastanak sa predstavnicima opozicije u RS, odnosno Listom za pravdu i red i Narodnim frontom. Na sastanku nije bilo PDP-a, koji je na sjednici Predsjedništva 7. avgusta zauzeo stav da ne treba učestvovati na izborima za predsjednika RS. Ipak, stranački lider Draško Stanivuković, izjavio je da bi oni bili otvoreni za mogućnost zajedničkog kandidata svih parlamentarnih stranaka, konkretnije nekoga "iz akademske zajednice". Poslanica Liste za pravdu i red u NSRS, Zagorka Grahovac, kaže za RSE da je zajednički stav utvrđen na neformalnom sastanku 24. avgusta, da se opozicione snage udruže i zajedno izađu na prijevremene izbore. "S tim što nije još odlučeno o imenu kandidata, ali negdje smo svi složni da bi SDS, ukoliko bude želio, imao pravo prvenstva, kao najveća opoziciona stranka, da oni daju kandidata", rekla je Grahovac. Ona dodaje da svi drugi problemi unutar opozicije sada trebaju da budu ostavljeni po strani, te da će sve biti utvrđeno na zvaničnom sastanku, koji će biti održan nakon Glavnog odbora SDS-a. Ocjenjuje da će SNSD vjerovatno izaći na izbore, uprkos porukama koje šalju u javnost. Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, izjavila je za RSE da su oni sa drugim opozicionarima održali "jednu neformalnu kafu". "Zasad smo razgovarali uz neki zaključak zajednički da dalje razgovore opozicije, njihov format, dinamiku i sadržaj, odredi SDS kao najveća opoziciona stranka i neko ko treba da predvodi ovaj proces", rekla je Trivić. Ona je naglasila da njena partija podržava prijevremene izbore, i da su oni jedan od "načina za prevazilaženje ove ustavno-pravne i političke krize u BiH". "Mi želimo širi front protiv režima SNSD-a. U tom pogledu Stanivuković sam treba da se izjasni s kim je on, sa opozicijom ili sa režimom, jer iz dosadašnjih izjava to je nejasno ili je čak jasno da je na onoj drugoj strani", poručila je Trivić. SDS čeka stranačke organeĐorđe Milićević, načelnik opštine Šamac i član Predsjedništva SDS, kaže za RSE da se BiH nalazi u, možda, najvećoj krizi još od Dejtonskog sporazuma. Ipak, stranka će konačni stav o trenutnoj situaciji i izlasku na prijevremene izbore u RS zauzeti za desetak dana, kada bi trebalo da se održi Glavni odbor SDS. On kaže da je u toku "urušavanje institucija RS". "Istovremeno imate odluku Suda BiH koja u ovom momentu kaže jasno da predsjednik RS ne može obavljati svoju poziciju, a bojim se kako se krenulo dalje da će u ovom momentu i u narednom periodu biti krajnje diskutabilan izbor same Vlade RS", upozorava Milićević. Milićević tvrdi da će SNSD imati kandidata za predsjednika RS. "Iskustva iz prethodnog perioda govore da zaista one odluke koje SNSD donese, one se preko noći mijenjaju", kazao je on. Dodaje da bi Glavni odbor SDS-a trebalo da raspiše i izbore za predsjednika stranke, obzirom da je Milan Miličević dao ostavku na tu poziciju sredinom jula. "U ovim uslovima u kojima se danas nalazi RS, ozbiljnu političku odgovornost ima i SDS, ako ima ozbiljnu političku odgovornost onda zaista mislim da nije trebalo čekati ovoliko dugo sa formiranjem organa stranke i ja mislim da ćemo mi taj posao završiti do kraja septembra mjeseca", zaključuje Milićević. PDP želi da se pomire 'animoziteti' u opozicijiDruga najveća opoziciona partija u RS, PDP, je opreznija po pitanju prijevremenih izbora, ali je otvorena za saradnju. Član Predsjedništva stranke i delegat u Domu naroda Predstavničkog doma bh. Parlamenta, Nenad Vuković, rekao je za RSE da se nada da će se pomiriti "stavovi, ako hoćete i animoziteti" u opoziciji. "Moja želja bi bila da se svi okupimo oko tog interesa koji bi bio promjena vlasti, ne zbog same promjene vlasti nego zbog načina kako je uspostavljena trenutna vladavina u RS, a da se onda na nekim narednim izborima ukoliko je to potrebno, a vjerujem da jeste, na neki način takmiče opozicione partije između sebe kako bi se izvršilo jedno novo filtriranje unutar opozicije", ocjenjuje Vuković. On ne pridaje veliki značaj sastanku predstavnika opozicije, te vjeruje da će i PDP imati mjesto za stolom kada bude nešto konkretno dogovarano. Ne želi direktno da se izjašnjava da li će PDP izlaziti na prijevremene izbore, ali i on kao drugi predstavnici opozicije kaže da se SNSD već priprema za njih. "Kandidatura nekog iz SNSD-a vjerovatno značajno mijenja razmišljanja svih o ovoj temi ", navodi Vuković. Iako je Dodik poručio da će spriječiti održavanje izbora u RS, neki predstavnici njegove stranke, poput Sanje Vulić, poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, poručili su da će i oni kao "odgovorni Srbi, ljudi i političari" morati zauzeti stav da li da izađu na izbore, ukoliko opozicija bude imala svog kandidata.

Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) izjavio je 26. avgusta kako mu nije jasno zbog čega je Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, podnijela inicijativu da se američki predsjednik Donald Trump nominira za Nobelovu nagradu za mir. Bećirović i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić odbili su da na dnevni red Predsjedništva 25. augusta, uvrste inicijativu Cvijanović o nominaciji Trampa. Bećirović je rekao da je BiH uvijek imala dobre i prijateljske odnose sa SAD, da će nastaviti sa unapređenjem tih odnosa, kao i da "nikome nećemo dozvoliti da nas posvađa sa SAD i EU". "Cvijanović je deklarisani eksponent ruske politike i time pokazuje da joj nije cilj ni poštivanja naroda ni predsjednika SAD. Njen pravi cilj nije ozbiljna rasprava, jer da jeste dostavila bi konrektno pojašnjenje svoje inicijative", kazao je Bećirović. Dodao je da Cvijanović želi da "iskrivi činjenice o bivšem predsjedniku RS Miloradu Dodiku, te da nastavi sa perfidnim igrama da budu uklonjeni sa američke liste sankcija". SAD su 31. jula 2023. godine na listu sankcioniranih osoba zbog prijetnji Daytonskom mirovnom sporazumu, integritetu i suverenitetu BiH dodale članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović. Bećirović je rekao i da su SAD oduvijek pružale podršku suverenitetu i integritetu Bosne i Hercegovine. "Za nas prijateljske veze sa SAD nisu pitanje trenutnih dnevno-političkih kalkulacija, to je za nas dugoročno opredjeljenje. Za razliku od proruske politike RS, moja politika je bila i ostala evroatlanska", kazao je Bećirović. On je naveo i kako Bosna i Hercegovina nastavlja da radi sa administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je, kako je rekao, doprinio stabilizaciji prilika u BiH i regiji. "SAD su čelnicima RS poručile kako osuđuju njihove postupke kojima se dovodi u pitanje ustavni poredak BiH", rekao je na konferenciji za novinare u Sarajevu, 26. augusta. Cvijanović je prethodno najavila da će predložiti Odboru za dodjelu Nobelove nagrade Trumpa za ovu nagradu. "Američki predsjednik ovu nominaciju zaslužio je, jer je svojim diplomatskim angažmanom i ličnim autoritetom ostvario rezultate koji su ostavili značajan trag u međunarodnim odnosima i značajno doprinijeli stabilizaciji brojnih svjetskih kriza", navela je ona u pojašnjenju prijedloga.

Granična policija BiH provjerava sve navode i dostupne činjenice vezane za prelazak državne granice Milorada Dodika 21. augusta ove godine. Prethodno se u medijima pojavila informacija kako je Granična policija Bosne i Hercegovine omogućila Dodiku VIP tretman prilikom prelazaka granice BiH u svojstvu predsjednika Republike Srpske, na banjalučkom aerodromu, odakle je odletio u Beograd. Milorad Dodik nije predsjednik Republike Srpske nakon što mu je Centralna izborna komisija BiH 18. avgusta oduzela mandat, na osnovu pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja javnih funkcija zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. "Obavještavamo javnost da je u skladu sa članom 27. Pravilnika o načinu obavljanja graničnih provjera i unosa podataka u putne isprave propisano dostavljanje najave za prelazak državne granice VIP osobe Graničnoj policiji BiH diplomatskim putem ili putem protokola nadležnog organa BiH, što je ujedno i jedini uslov za prioritetan prelazak državne granice određene osobe", navodi se u objavi Granične policije BiH. Dodaje se kako je naloženo da Sektor za profesionalne standarde i unutrašnju kontrolu Granične policije BiH formira predmet i provede preliminarne provjere u vezi s postupanjem policijskih službenika Granične policije BiH u navedenom slučaju. "Granična policija BiH ostaje ustrajna u zaštiti državne granice i odgovorno preduzima sve mjere i radnje kako bi se zaštitila državna granica i očuvala sigurnost svih građana Bosne i Hercegovine", navodi se. Dodik je 21. augusta prisustvovao u Beogradu košarkaškoj utakmici između reprezentacija Srbije i Slovenije. Na snimcima na društvenim mrežama vidi se Dodik koji hoda terenom, dok se "Beogradskom Arenom", gdje je utakmica odigrana, razliježe zaglušujuća buka. Navijači su ga izviždali, između ostalog, uzvikujući "Pumpaj", što je jedan od slogana višemjesečnih antivladinih protesta u Srbiji, da bi zatim sa tribina uslijedile uvrede na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Ustav Bosne i Hercegovine ne ostavlja mogućnost entitetima za samoopredjeljenje, što znači da ni najava rezolucije o samoopredjeljenju Republike Srpske, koju je inicirala Narodna skupština RS, nema pravnu snagu. No, to nije spriječilo entitetsko rukovodstvo da na presudu Miloradu Dodiku reaguju sa najavom donošenja rezolucije o samoopredjeljenju ovog bh. entiteta. Većina u Narodnoj skupštini RS, predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u petak 22. avgusta usvojila je niz zaključaka, nakon što je Centralna izborna komisija BiH oduzela Dodiku mandat predsjednika RS. Dodik je bez mandata ostao nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Između ostalog, poslanici su kroz zaključke odbacili presudu i mogućnost prijevremenih izbora za predsjednika RS, najavili referendum, te zadužili Kolegijum NSRS da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske. Međutim, nije određen rok za izradu dokumenta, a sam Kolegijum nema ovlaštenja da piše rezolucije – njegova primarna uloga je planiranje rada Skupštine. U trenutnom sazivu, ovo tijelo se sastoji od predsjednika i četvoro potpredsjednika skupštine, te osam šefova poslaničkih klubova. Prema skupštinskom Poslovniku, rezolucijom se "ukazuje na stanje i probleme" u određenoj oblasti, te utvrđuje politika i mjere koje po tom pitanju dalje treba provoditi. Ovo je drugi put ove godine da NSRS poteže pitanje samoopredjeljenja, nakon što je u martu usvojen nacrt novog entitetskog Ustava, koji navodi da "RS ima pravo na samoopredjeljenje". Slične ideje pojavile su se još 2019. godine kroz usvojene zaključke. Zaključci bez pravne snageProfesor ustavnog prava, Davor Trlin, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa da zaključci koje je usvojila NSRS neće imati pravnu snagu. On smatra da se radi o dijelu "šireg političkog odgovora" na presudu i oduzimanje mandata Dodiku. "Pokušava se sada stvoriti neki privid da će RS implementirati pravo na samopredjeljenje, te slične ideje su se pojavljivale ranije", kazao je Trlin. Bilo kakva rezolucija o samoopredjeljenju, kaže on, nije ni ustavna ni u skladu sa međunarodnim obavezama. "Član 1. Ustava BiH definira BiH kao jedinstvenu državu s dva entiteta, ne spominje se nigdje pravo entiteta na jednostrano odvajanje, cijeli Dejtonski sporazum koji je međunarodni ugovor, eksplicitno štiti teritorijalnu cjelovitost BiH", pojašnjava Trlin. Podsjeća da je Ustavni sud BiH ranije stavljao van snage "neobavezujuće akte" koje je usvajala skupština u Banjaluci. U maju 2022., državni Ustavni sud je odbacio pojedine odredbe zaključaka i deklaracija, koje je NSRS usvojio u decembru 2021., a koje nalažu da entitetska Vlada u roku od šest mjeseci uputi u proceduru zakone o nekoliko oblasti koje su regulisane na državnom nivou. Slično mišljenje dijeli Nedim Ademović, ekspert za ustavno pravo. On je ranije za RSE izjavio da u Ustavu BiH ne postoji samoopredjeljenje kao pojam, ali da se u BiH primjenjuje Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, koji predviđa tu mogućnost. Ipak, tada je pojasnio da je u praksi ovo moguće ukoliko narod dokaže da je ugnjetavan kao manjina u suživotu sa političkom većinom, te da u RS ovo nije slučaj. Potencijalne pravne posljediceUkoliko rezolucija bude usvojena, Davor Trlin očekuje reakciju Ustavnog suda BiH, Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i državnih pravosudnih organa. "Tu definitivno treba se stvoriti određeni krug lica. Oni misle da vjerovatno ako je tu uključeno više organa, više, kako bi rekao, pojedinaca, u sklopu nekih mnogoljudnih tijela, da mogu eskulpirati određene članove. Međutim, lako je tu identificirati ko je šta potpisao", ističe Trlin. On kaže da ovdje možda Dodik ne bi bio direktno odgovoran, nego oni koji mu pomažu, koji potpisuju akte i stavljaju ih na dnevni red NSRS. Profesor Trlin takođe smatra da usvajanje rezolucije ne bi bio čin otvorene secesije, nego samo nastavak održavanja ranijih narativa koje na površini drže vlasti u RS predvođene Dodikom. "Zatim da se ostane na vlasti što je više moguće, i eventualno, mislim da se pokušava i dalje nešto ispregovarati, ali vidjeli smo da on koliko god je pokušavao, nije uspio naći sagovornika ni u međunarodnoj zajednici ni među političkim elitama u Sarajevu", zaključio je Trlin. Šef Kluba poslanika Za pravdu i red i član skupštinskog Kolegijuma, Nebojša Vukanović, u startu odbacuje rezoluciju. "Mi u toj avanturističkoj politici Milorada Dodika ni na koji način nećemo učestvovati. Mislimo da je to vrlo opasno, Dodik želi dodatno da radikalizuje situaciju i da se poigrava sa RS, i to je za nas neprihvatljivo. Mi ga stalno upozoravamo na posljedice", ističe Vukanović za RSE. Kaže da je za njegovu stranku dejtonska BiH "Sveto pismo", te da njima "ovakva BiH odgovara". 'Samoopredjeljenje' proglašeno neustavnim prije 25 godinaUstavni sud BiH je u djelimičnoj odluci 2000. godine ustanovio da je neustavna tadašnja preambula Ustava RS, u kojoj se navodilo pravo srpskog naroda na samoopredjeljenje. Tada je sud, takođe, neustavnim proglasio druge ustavne odredbe, koje govore o volji RS da se poveže "sa drugim državama srpskog naroda", te da je "RS država srpskog naroda i svih njezinih građana". Tada je iz Ustavnog suda saopšteno da je "navođenje suvereniteta, državne samostalnosti, stvaranja države, te svestranog i tijesnog povezivanja RS s drugim državama srpskog naroda" u suprotnosti sa državnim Ustavom, i njegovim odredbama koje garantuju suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

Politička paraliza se za osam mjeseci s državnog nivoa u Bosni i Hercegovini spustila nad Republiku Srpsku, nakon što je ovaj entitet sudskom presudom Miloradu Dodiku ostao bez predsjednika, a potom i bez funkcionalne vlade. Narodna skupština Republike Srpske raspisala je referendum na kojem bi birači trebali odlučivati hoće li prihvatiti odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, Suda i Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojima su oni penalizirali bivšeg entitetskog predsjednika Milorada Dodika. Analitičari i opozicija smatraju da će referendum biti pravno osporen, ali i da bi moglo postati nejasno kako će entitetski sistem funkcionirati ako nastane pravni vakuum oko izbora nove Vlade RS-a, u čijoj nadležnosti su ključne oblasti poput zdravstva, školstva i policije. "U Republici Srpskoj će biti potpuni institucionalni raspad", kazao je za Radio Slobodna Evropa Enver Kazaz, univerzitetski profesor iz Sarajeva. Milorad Dodik je osuđen i smijenjen s funkcije početkom avgusta, nakon što je osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta. Schmidt je, pored ostalog, svojim ovlastima poništio neustavni zakoni koje je usvojila Republika Srpska kojim je pokušala osporiti odluke državnog Ustavnog suda BiH kojem je Dodik uložio apelaciju na presudu. Narodna skupština je 22. avgusta raspisala referendum o Dodikovoj presudi i istovremeno prihvatila ostavku entitetskog premijera Radovana Viškovića čija vlada ostaje u "tehničkom mandatu" do imenovanja nove. Dodik je nakon toga predložio Savu Minića za mandatara nove vlade, iako to može učiniti samo predsjednik RS-a, što Dodik formalno-pravno više nije. Iako referendum može biti blokiran ili poništen, analitičari predviđaju da će zbog ostavke premijera političke i pravne posljedice još mjesecima trajati u entitetu na čijem čelu je Dodik bio dvije decenije, ali i u državnoj vlasti u BiH. Dodikov SNSD od početka ove godine blokira ključne odluke u državnoj vladi i parlamentu, uključujući usvajanje budžeta za 2025. godinu. Vijeće ministara BiH nije usvojilo ni reformsku agendu koja je preduvjet za isplatu potencijalnih milijardu eura iz Plana rasta Europske unije za infrastrukturne projekte, a Brisel je taj iznos za BiH već srezao za deset posto i upozorio da će se on dodatno periodično umanjivati. Socijaldemokratska partija, Narod i Pravda i Naša stranka (sarajevska "Trojka") prekinule su početkom godine državnu koaliciju s SNSD-om, tražeći da vlast preuzme opozicija iz RS-a zbog neustavnih poteza vlasti u Republici Srpskoj. SNSD blokira smjenu svojih kadrova bojkotom glasanja. Da li je RS u institucionalnoj krizi?"Šta ako vladajući imenuju premijera i neko ospori odluku Narodne skupštine putem Ustavnog suda BiH? Ko će tad biti premijer, a ko ministri? Šta ako supotpisnik s druge strane iz bilo kog razloga ne prihvati novog premijera? Onda smo tek u problemu", kazao je za RSE Nedeljko Glamočak, zastupnik opozicijske Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini. Kao jedino rješenje za neizvjesnost, u vezi s prihvaćanjem nove vlade kod međunarodnih, ali i domaćih financijskih institucija, Glamočak vidi raspisivanje prijevremenih izbora, kako bi se stvorili uvjeti za izabranog predsjednika i novu vladu koja bi vratila stabilnost, "bez obzira iz koje političke opcije oni došli". Enver Kazaz, univerzitetski profesor i politički analitičar iz Sarajeva, kaže za RSE kako treba pratiti kako će Dodikovi najbliži suradnici reagirati "zato što ih uvlači u političku nelegalnost i oni će biti primorani da spašavaju vlastite egzistencije." Kazaz ističe da je ključno to što nije bilo incidenata, te što i vladajući iz Federacije BiH i opozicija iz RS-a pozivaju na mir i stabilnost. "Građani pokazuju veću mudrost i svijest od političkih oligarhija", kazao je Kazaz. On smatra da Dodik koristi referendum kao "jeftini politički trik kojim pokušava da kompletan entitet učini taocem svoje političke propasti i očuvanja ličnog bogatstva". Kakva je budućnost referenduma?"Tužilaštvo BiH već sad može pozvati bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika zbog podstrekavanja na činjenje krivičnog djela nepoštivanje presuda Suda BiH i ranijih presuda Ustavnog suda BiH", smatra Dževad Mahmutović, profesor krivičnog prava. On podsjeća da je Dodik "lično izvršio presudu" tako što ju je otkupio za oko 18.000 eura. "Ostaje drugi dio presude, mjera zabrane obavljanja izabrane ili imenovane funkcije, kao mjera sigurnosti", kazao je Mahmutović za RSE koji je delegat u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske. Ovaj drugi dom entitetskog parlamenta, sastavljen od predstavnika Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih, ima pravo uložiti veto na odluke Narodne skupštine. O tom vetu naknadno odlučuje entitetski Ustavni sud RS-a. Ako sud odbaci veto, odluka ili zakon postaju pravosnažni nakon što ju potpiše entitetski predsjednik. Mahmutović ističe da je moguće tražiti ocjenu ustavnosti i od državnog Ustavnog suda BiH, te da "već priprema apelaciju" na izmjene Zakona o referendumu u RS-u, koje omogućuju formiranje ad hoc komisije, jer smatra da nije garantirana jednaka zastupljenost Bošnjaka, Hrvata i Srba u toj komisiji. "Što se tiče samog referendumskog pitanja, Ustavni sud BiH je već ranije odlučio da se odluke nijednog suda ne mogu preispitivati na referendumu", kazao je Mahmutović za RSE. Europska unija je putem svoje Delegacije u BiH osudila Dodikovu referendumsku inicijativu, navodeći da se odluka Suda BiH mora poštovati.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić i Denis Bećirović odbili da na dnevni red Predsjedništva 25. augusta, uvrste inicijativu članice Željke Cvijanović o nominaciji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir, javlja Javni servis Radio televizija Republike Srpske. Cvijanović je prethodno najavila da će predložiti Odboru za dodjelu Nobelove nagrade Trumpa za ovu nagradu. "Američki predsjednik ovu nominaciju zaslužio je, jer je svojim diplomatskim angažmanom i ličnim autoritetom ostvario rezultate koji su ostavili značajan trag u međunarodnim odnosima i značajno doprinijeli stabilizaciji brojnih svjetskih kriza", navela je ona u pojašnjenju prijedloga. Istakla je i da "cijeneći njegove napore i dostignuća u oblasti mira, smatra opravdanim i zasluženim da Predsjedništvo BiH donese odluku da predsjednika Donalda Trumpa predloži za Nobelovu nagradu za mir". SAD su 31. jula 2023. godine na listu sankcioniranih osoba zbog prijetnji Daytonskom mirovnom sporazumu, integritetu i suverenitetu BiH dodale članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović. "Ovi lideri direktno su odgovorni za poticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS-u, čime se opstruira i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma", saopšteno je tada iz Ministarstva finansija SAD-a. Narodna skupština RS-a je usvojila dva antidejtonska zakona o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika. Oba zakona suspendirao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ali vlasti u RS-u su nastavile s procedurama u vezi sa zakonima i ponovile da neće poštovati odluke Visokog predstavnika, što je produbilo institucionalnu krizu u BiH. Ranije je na listu sankcionisanih osoba stavljen i Milorad Dodik, predsjednik RS-a, koji je bio predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS, te glavni zagovornik njegovog usvajanja. SAD je protiv Dodika uveo nove sankcije 5. januara 2022. godine. Prethodno je SAD uveo sankcije protiv Dodika 17. jula 2017. godine zbog opstruiranja Daytonskog mirovnog sporazuma. Nobelova nagrada za mir jedna je od pet Nobelovih nagrada. Dodjeljuje se pojedincima ili organizacijama koje su ostvarile značajan doprinos miru u svijetu, prvenstveno putem promocije bratstva među narodima, razoružanja i mira. Ovu nagradu je ustanovio Alfred Nobel, a od 1901. godine dodjeljuje je Norveški nobelov komitet. Ceremonija dodjele se održava 10. decembra u Oslu. Dobitnici dobivaju nagradu u obliku medalje, diplome i novčane nagrade.

Oko 4.000 uposlenih u zdravstvu u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, na jugu Bosne i Hercegovine, stupio je u generalni štrajk, tražeći od kantonalne Vlade povećanje plaća. Dalibor Vuković, predsjednik kantonalnog Sindikata radnika u zdravstvu, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da u štrajku nisu stupili liječnici, dok je osnovni zahtjev radnika koji su obustavili rad potpisivanje aneksa kolektivnog ugovora i uvećanje koeficijenata za 0,50. Štrajk je počeo u ponedjeljak ujutro, 25. augusta, u svim većim zdravstvenim ustanovama u tom kantonu, a kako je ranije najavljeno usluge će biti pružane samo u hitnim slučajevima. Vuković ističe da medicinske sestre i tehničari, kao i drugi članovi tog sindikata, traže isti tretman koji imaju članovi kantonalnog Sindikata doktora medicine i stomatologije, čiji je identičan zahtjev, za uvećanje koeficijentata, kantonalna Vlada ispunila. "Ovo je pritisak na Vladu da se zaustavi ova diskriminacija i da i s nama potpiše identičan aneks kolektivnog ugovora. Vlada je to do sada izričito odbijala, kao da su naši radnici manje vrijedni nego doktori medicine i stomatologije", kazao je Vuković. Medicinske sestre u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kako kaže, imaju osnovnu mjesečnu plaću do 1.500 maraka (oko 750 eura). "To su mizerne plate za ljude koji brinu o bolesnicima. Imamo skok cijena u BiH, a stalno moramo izlaziti na ulicu i tražiti povećanja, a to vrlo teško ide. Treba imati u vidu i masovni odlazak zdravstvenih radnika u inostranstvo, zbog čega je u interesu Vlade da udovolji našim zahtjevima", kaže on. Pred Općinskim sudom u Mostaru u ponedjeljak je održano ročište, po zahtjevu kantonalne Vlade da bude donesena privremena mjera zabrane štrajka. Vuković kaže da je novo ročište najavljeno za četvrtak, kada će predstavnici Vlade i sidnikata ponovo "suočiti na Sudu". Bosna i Hercegovina nema državno ministarstvo za zdravstvo, te je ova oblast u podijeljenoj nadležnosti između entiteta Federacije BiH (FBiH) i njenih deset kantona, te u punoj nadležnosti entiteta Republika Srpska (RS) i Brčko distrikta BiH.

Milorad Dodik predložio je Savu Minića za mandatara nove Vlade Republike Srpske. Minić je bio dosadašnji ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede. Dodik je ovo uradio, iako nema zakonsku nadležnost za to, nakon što mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat sa pozicije predsjednika RS. CIK je mandat oduzeo, jer je Sud BiH, početkom augusta, izrekao pravosnažnu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora (kaznu je otkupio novčanom uplatom) i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Centralna izborna komisija ima rok od 90 dana da raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS. U međuvremenu, Radovan Višković, dosadašnji predsjednik Vlade RS je početkom sedmice podnio ostavku, tako da je bosanskohercegovački entitet Republika Srpska ostao bez predsjednika i bez premijera. Viškovićevu ostavku je 22. augusta potvrdila Skupština Republike Srpske. Prema zakonu, novog mandatara predlaže predsjednik RS. U zaključcima Skupštine RS od 22. augusta, se poziva Dodik da nastavi obavljati funkciju predsjednika RS, odbacuju se prijevremeni izbori, a institucijama entiteta se nalaže da ne sarađuju sa CIK-om. Opozicija je upozorila da se time ulazi u zonu krivičnih djela i kršenja ustavnog poretka BiH.