Europski komitet za sprječavanje mučenja (CPT), pri Vijeću Europe, upozorio je da su uhapšene osobe u Bosni i Hercegovini i dalje izložene riziku od policijskog nasilja, loših uvjeta u zatvorima, te nehumanog i ponižavajućeg postupanja u ustanovama socijalne zaštite i imigracionom pritvoru. U izvještaju, nakon periodične posjete Bosni i Hercegovini tokom 2024. godine, CPT navodi da je zaprimio brojne navode o fizičkom zlostavljanju privedenih osoba, posebno tokom akcija protiv organiziranog kriminala i droga. Prema navodima, zlostavljanje je uključivalo udarce, šamare, udarce palicama i kundacima oružja, a najčešće su u tome sudjelovali pripadnici specijalnih policijskih jedinica na entitetskom i kantonalnom nivou. Komitet zaključuje da postoji stvaran rizik od ozbiljnih povreda osoba lišenih slobode, te poziva vlasti da uvedu nultu toleranciju na mučenje, obavezno audio-vizualno snimanje policijskih ispitivanja i raniji pristup advokatu, koji je u praksi često omogućen tek nakon 24 sata ili više. Iako izvještaj bilježi određeni napredak u zatvorskom sistemu, uključujući smanjenje broja zatvorenika i poboljšanja infrastrukture, CPT je zabilježio i slučajeve zlostavljanja zatvorenika, kao i ozbiljne probleme u pritvorskom odjelu Kazneno-popravnog zavoda Tuzla, gdje su prisutni prenapučenost, loša ventilacija, nehigijenski uvjeti i štetočine. Loši uvjeti u ustanovama za osobe s invaliditetomPosebno zabrinjavajući dio izvještaja odnosi se na ustanove socijalne zaštite za osobe s invaliditetom. CPT navodi da su uvjeti u pojedinim paviljonima domova u Višegradu i Pazariću bili toliko loši da mogu predstavljati nečovječno i ponižavajuće postupanje. Zabilježeni su slučajevi osoba koje su ležale u prljavoj posteljini, bez osnovne higijene, pa čak i bez kreveta, dok su neke bile dugotrajno mehanički vezane za krevete. Komitet upozorava da su osobe s težim invaliditetom posebno zapostavljene, da nema dovoljno stručnog osoblja, te da se nasilje među štićenicima često prikriva. CPT poziva vlasti da hitno unaprijede uvjete, zabrane dugotrajnu mehaničku restrikciju i ubrzaju proces deinstitucionalizacije kroz smještaj u zajednici. Problemi i u imigracionom pritvoruIzvještaj ukazuje i na ozbiljne probleme u imigracionom pritvoru. CPT zahtijeva da se prekine praksa zadržavanja djece, uključujući i djece s porodicama, te kritiziraju uvjete u pritvorskom kontejneru na Aerodromu Sarajevo, koje opisuje kao potpuno neprimjerene, posebno za djecu. U Imigracionom centru Lukavica zabilježene su vjerodostojne tvrdnje o brutalnom premlaćivanju osobe s teškim mentalnim poremećajem, dok su zdravstvene usluge ocijenjene kao nedovoljne, naročito u oblasti mentalnog zdravlja. CPT zaključuje da Bosna i Hercegovina mora hitno poduzeti sistemske mjere kako bi uskladila praksu lišavanja slobode s europskim standardima i presudama Europskog suda za ljudska prava. Odgovor iz BiHBosna i Hercegovina je nakon periodične posjete Komiteta Vijeća Europe za prevenciju mučenja u septembru 2024. odgovorila da je analizirala sve preporuke i započela pripremu konkretnih mjera za njihovu implementaciju. Vlasti su naveli da su nadležne institucije informirane o preporukama i da su razvili dinamički plan za njihovo provođenje, uključujući obavezu koordiniranog djelovanja ministarstava unutrašnjih poslova, pravde i drugih tijela kako bi se unaprijedili uvjeti i tretman osoba lišenih slobode. Također, BiH je usvojila izmjene zakona koje ovlašćuju instituciju Ombudsmana da djeluje kao Nacionalni mehanizam za prevenciju mučenja, što omogućava redovne nenajavljene posjete mjestima lišenja slobode i poboljšava nadzor nad tretmanom pritvorenih osoba.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zatražilo je od Vijeća ministara BiH, Parlamenta i drugih nadležnih institucija da preduzmu mjere kako bi se osigurala prinudna naplata duga u u korist Bosanskohercegovačke radio-televizije (BHRT) iznosu od 103,5 miliona maraka (oko 53 miliona eura). Na vanrednoj sjednici 27. januara, koja je sazvana na zahtjev člana Denisa Bećirovića, Predsjedništvo BiH je usvojilo "zaključke o kritičnom finansijskom stanju Javnog radiotelevizijskog servisa BiH", upozorivši da prijeti opstanak te državne televizijske kuće. Predsjedništvo BiH traži da se hitno osiguraju "interventna sredstva za rad BHRT-a, te sredstva za prava zaposlenika kako bi se spriječio prestanak rada državnog servisa". Zaključci Predsjedništva, koji nisu obavezujući, ističu da je trenutna finansijska situacija posljedica kršenja Zakona o Javnom radiotelevizijskom servisu BiH i drugih propisa entitetske Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS). Za zaključke je glasao i drugi član, Željko Komšić, dok je Željka Cvijanović koja dolazi iz RS-a glasala protiv. U Bosni i Hercegovini postoje tri javna emitera - BHRT, RTV Federacije BiH i RTV Republike Srpske. Šta kaže zakon?Zakon o Javnom RTV sistemu nalaže da entitetski emiteri dio sredstava koje prikupe od RTV takse na svojoj teritoriji uplaćuju na račun BHRT. To znači da su entitetski emiteri dužni da uplate BHRT-u 50 posto prihoda od naplate takse. Prema ranijim saopćenjima Uprave BHRT-u, RTRS je 2017. godine jednostranom odlukom prestao uplaćivati sredstva od RTV takse prikupljene u entitetu RS na jedinstveni račun, čime je narušen sistem raspodjele financijskih sredstava. Istovremeno, naplata RTV takse u entitetu Federaciji BiH vrši se preko računa Elektroprivrede BiH na područjima koja ona pokriva, što je nešto više od polovice ovog entiteta. Zbog nedorečenosti nekoliko zakona, čiji dijelovi su proglašeni i neustavnim, sudovi ne mogu vršiti prisilnu naplatu u FBiH. Nesmetano funkcioniranje BHRT-a jedan je od 14 ključnih uvjeta na putu BiH prema pridruživanju Europskoj uniji. U martu prošle godine, generalni direktor Evropske radiodifuzne unije (EBU) dao je BHRT-u rok do kraja februara 2026. za izmirenje duga od oko 17 miliona maraka (oko devet miliona eura) koliko BHRT duguje EBU-u. Inače, Uprava BHRT-a je u novembru prošle godine saopćila da ova državna televizija duguje Elektroprivredi BiH 1,56 miliona maraka (oko 798.000 eura), što je u proteklom periodu dovodilo do prijetnji isključenjem struje i praktične obustave rada ove televizijske kuće. Dugovi za poreze i doprinose na plaće zaposlenika iznose 54,2 miliona maraka (blizu 28 miliona eura), od čega je utuženo 2,58 miliona maraka (oko 1,3 miliona eura). BHRT duguje i Sarajevogasu, Eutelsatu te domaćim dobavljačima, ukupno više od 9,4 miliona maraka (oko 4,8 miliona eura).

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je iskazao poštovanje prema žrtvama genocida u Srebrenici, ali da to političarima u zvaničnom Sarajevu nije dovoljno. On je u intervjuu za Federalnu televiziju (FTV) 26. januara rekao i da je "narodu dovoljno poštovanje prema žrtvama", a da su političari ti koji insistiraju na izgovaranju reči "genocid". "Pognuo sam glavu pred žrtvama, pokazao pijetet i poštovanje, ali to nekima nije bilo dovoljno jer je neko hteo napraviti političku predstavu", rekao je Vučić. Aleksandar Vučić je kao premijer Srbije posetio komemoraciju žrtvama genocida u Srebrenici u julu 2015. godine. Tom prilikom je više učesnika komemoracije napalo je Vučića verbalno i fizički, gađajući ga kamenjem i flašama, nakon čega je napustio događaj. Vučić je u intervjuu za FTV rekao da je ostao pri stavu da se ubistvo više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine ne može nazvati genocidom. "U pitanju je pravno-politička formulacija", rekao je Vučić. Uprkos presudama međunarodnih sudova, zvanični Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima već govore o "strašnom zločinu". Za genocid nad najmanje 8.372 Bošnjaka i druge ratne zločine u srebreničkom regionu, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora. Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni Radovan Karadžić, ratni predsednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, i glavni komandant Vojske Republike Srpske, Ratko Mladić. Specijali RSE: Dokumentovanje genocida u Srebrenici

Grupa pacijenata sarajevske klinike za biomedicinski potpomognutu oplodnju, koja je zatvorena prošle godine, okupila se 27. januara na protestu, upozoravajući da institucije vlasti nisu pronašle rješenje koje će im omogućiti nastavak liječenja. Klinika Northwestern Medical Centar zatvorena je u oktobru prošle godine, bez ikakvog prethodnog obavještenja pacijentima, koji od tada ne mogu preuzeti zamrznute embrije. Ta klinika došla je u fokus inspekcijskih kontrola i tužilačkih provjera nakon što su pacijenti alarmirali institucije, strahujući od uništavanja pohranjenog biološkog materijala. Okupljeni ispred zgrade Ministarstva zdravstva Federacije BiH i Uprave za inspekcijske poslove tog bh. entiteta, u utorak su u Sarajevu zatražili hitan stručni nadzor nad embrijima koji su ostali pohranjeni u klinici, bez zvaničnog nadzora. Među ostalim traže da predstavnici pacijenata budu uključeni u povjerenstvo za prijenos embrija iz klinike Northwestern Medical Centar, kao i da im bude omogućen izbor ustanove u koju će biti preneseni embriji. Ministarstvo zdravstva Federacije BiH ranije je objavilo da klinika Northwestern Medical Centar nije posjedovala rješenje za obavljanje postupaka biomedicinski pomognute oplodnje (BMPO). No, radi se o jednoj od klinika za vantjelesnu oplodnju koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji financira te postupke. U slučaj su uključeni kantonalno Tužilaštvo u Sarajevu i Posebni odjel za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva Federacije BiH, a pacijenti tvrde su su od tih pravosudnih insitucija, među ostalim, zatražili i da bude ispitan način rada zatvorene klinike. "Tražimo od Tužilaštva nadležnog za ovaj predmet, da hitno poduzme mjere i radnje u okviru svojih ovlasti, uključujući osiguranje lica mjesta, gdje se bez adekvatnog nadzora duže od tri mjeseca nalazi biološki materijal pacijenata", naveli su. Uprava za inspekcijske poslove Federacije BiH ranije je donijela rješenje prema kome bi embrije trebala preuzeti Kantonalna bolnica u Zenici. Tome se, pak, protivi dio pacijenata, ali i sama zdravstvena ustanova, tvrdeći, uz ostalo, da za to nisu ispunjeni uvjeti i da ne može preuzeti odgovornost za očuvanost embrija. Iz zeničke bolnice su 26. januara saopćili da su obavijestili nadležne institucije da se tim prijenosom, protivno suglasnosti pacijenata, krše prava pacijenata. "Ujedno, tražili smo prisustvo svih nadležnih istražnih organa samom popisu materijala i dokumentacije, te je ukazano na kompleksnost same organizacije transporta tako značajnog broja uzoraka", saopćila je Bolnica. Zdravstvena inspekcija Federacije BiH kontrolirala je sarajevsku kliniku sredinom oktobra prošle godine, kada je ustanovljeno kršenje Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom Federacije BiH. Iz inspekcije su tada naveli da su utvrđene nepravilnosti u ispunjavanju uvjeta za čuvanje biološkog materijala i način vođenja zdravstvenih kartona, dok je odgovorna osoba u toj ustanovi bila nedostupna inepsketorima.

Blokade graničnih prelaza za teretna vozila. To je slika koja od 26. januara može da se vidi na više graničnih prelaza u Srbiji, Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Povod protestu je već postojeće pravilo po kojem prevoznici ne mogu da borave u šengenskom prostoru duže od 90 dana u toku šest meseci. Predstavnici udruženja prevoznika kažu da već dve godine traže izmenu tog propisa jer zbog prirode posla "90 dana nije dovoljno". Objašnjavaju da je problem za njih postao očigledniji otkako je od oktobra 2025. počela primena digitalne kontrole ulaska i izlaska u Šengen prostor. (Snimatelj: Slaven Miluš, montaža: Ana Toader)

Vozači kamiona iz Srbije, BiH, Crne Gore i Severne Makedonije blokirali su u ponedeljak ulazne i izlazne teretne terminale graničnih prelaza u znak protesta zbog novih šengenskih pravila. Protestuju zbog novog sistema ulaska u države EU, navodeći da im skraćuju boravak u zemljama Unije.

Sud Bosne i Hercegovine je prvostepeno osudio Miodraga Malića na tri godine zatvora zbog veličanja presuđenih ratnih zločinaca, Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Malić je 26. januara proglašen krivim, jer je "počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti" iz Krivičnog zakona BiH, navode iz državnog Suda. Ističe se da je on "veličao lica koja su pravomoćno osuđena presudama za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin" počinjen na teritoriji bivše Jugoslavije devedesetih godina. Kako javlja agencija Srna, Malić je na protestu koji su organizovale opozicione stranke u Banjoj Luci u novembru 2022. godine, istakao fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS. Obojica su pred Haškim tribunalom osuđeni na doživotne kazne zbog ratnih zločina. Sud je uzeo u obzir izjavu Harnesa Sefića, u kojoj navodi da je bio uznemiren kada je vidio fotografije Karadžića i Mladića. Malić i njegov branilac, Milan Petković, nisu se pojavili na izricanju presude. Na ovu presudu moguća je žalba Apelacionom vijeću Suda BiH.

Elvir Čustović (48) osuđen je u Okružnom sudu u Banjaluci na dvije godine zatvora zbog prijetnji terorizmom u Republici Srpskoj (RS). To je prva osuđujuća presuda za krivično djelo terorizma koju su izrekli sudovi u ovom bh. entitetu, prenosi Radiotelevizija RS-a. Navodi se da je Čustović, porijeklom iz Gacka na jugoistoku Bosne i Hercegovine, prijetio institucijama i zvaničnicima iz RS-a. Osim kazne zatvora, Čustoviću je izrečena i mjera obaveznog liječenja u psihijatrijskoj ustanovi zatvorenog tipa. Liječenje će trajati najmanje godinu dana, odnosno dok za tim postoji potreba. O napretku liječenja ljekari će izvještavati sud koji će, po potrebi, jednom godišnje odlučivati da li je liječenje potrebno produžiti ili ne. Osim toga, odlukom suda Čustoviću je produžena mjera pritvora. Presuda je izrečena nakon što je Čustović sa Republičkim javnim tužilaštvom RS-a sklopio sporazum o priznanju krivice. Prema presudi Čustović je u stanju bitno smanjene uračunljivosti od 21. decembra 2024. do 15. januara 2025. godine više puta telefonom iz Čikaga pozivao različite institucije u RS-u i prijetio zvaničnicima, izazivajući paniku. U svim pozivima, Čustović je prijetio smrću zvaničnicima i njihovim porodicama.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine ukinuo je presudu Aleksandru Macanu i Savi Marinkoviću, kojom su ranije osuđeni na ukupno 60 godina zatvora za ubistvo sarajevskih policajaca Davora Vujinovića i Adisa Šehovića, potvrdio je 26. januara za Radio Slobodna Evropa Duško Tomić, Macanov advokat. Vrhovni sud FBiH uvažio je žalbu obrane i utvrdio povrede krivičnog postupka i naložio novo suđenje pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, a pritvor osumnjičenima produžen je za još dva mjeseca. Kantonalni sud u Sarajevu je 27. decembra prošle godine Marinkoviću izrekao kaznu od 45 godina, a Macanu 15 godina zatvora, dok je trećeoptuženi Marko Trifković ranije priznao krivicu i osuđen je na 15 godina. Marinković i Macan optuženi su da su 26. oktobra 2018. godine u sarajevskom naselju Alipašino Polje pokušali ukrasti automobil, kada su otvorili vatru na policijsku patrolu koja je slučajno prolazila tom ulicom. Policajac Adis Šehović ubijen je na mjestu događaja, dok je policajac Davor Vujinović preminuo u bolnici od zadobijenih rana. Prema optužnici, Marinković je iz automatske puške ispalio najmanje 20 metaka, dok su Macan i Trifković učestvovali u pokušaju krađe i pružali pomoć u izvršenju krivičnog djela. Marinković je izručen Bosni i Hercegovini iz Njemačke 27. juna 2022. godine, nakon što su njemačke vlasti odobrile ekstradiciju. Macan se predao u decembru 2021. godine, dok je Trifković uhapšen u februaru 2022. godine. Trifković je ranije hapšen član organizirane kriminalne grupe koja se bavila krađom automobila, rastavljanjem vozila na dijelove i preprodajom u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Tokom istrage je saslušano oko 500 svjedoka i vještaka, uz međunarodnu suradnju s agencijama poput EUROPOL-a i INTERPOL-a. Dokazi uključuju dijelove puškomitraljeza koji su pronađeni zakopani na području Palama, 30-ak kilometara od Sarajeva u entitetu Republika Srpska, kao i podatke prikupljene iz aplikacija Sky i Anom, putem međunarodne pravne pomoći SAD-a i Francuske. Suđenje Marinkoviću, Macanu i Trifkoviću počelo je u februaru 2023. godine. Datum ponovljenog suđenja trenutno nije poznat.

Na graničnim prelazima u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji u ponedeljak u podne počele su blokade, u organizaciji profesionalnih prevoznika. Vozači blokiraju teretne terminale zbog pooštrenih procedura za ulazak u Šengenski prostor.

Do kraja godine Bosna i Hercegovina će uvesti vize jednoj zemlji, najavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH na konferenciji za medije u Sarajevu, 26. januara, ne navodeći o kojoj zemlji je riječ. Konaković je izjavio da "nije realno" da se uvedu sankcije Turskoj, Kini i Rusiji. Bosna i Hercegovina održava stalni bezvizni režim sa sedam zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU - Azerbejdžan, Kina, Katar, Rusija, Turska, Kuvajt i Vanuatu. Pored toga, odobrava sezonsko ukidanje viza, koje nije u skladu s pravnom tekovinom EU, Bahreinu, Omanu i Saudijskoj Arabiji. Iz Evropske komisije su za Radio Slobodna Evropa 16. januara upozorili da, ukoliko Bosna i Hercegovina do decembra 2026. godine ne raskine jedan od sporazuma o bezviznom režimu sa trećim zemljama, država rizikuje gubitak sredstava iz Plana rasta predviđenih za ovaj korak u Reformskoj agendi. U odgovoru je navedeno i kako se Bosna i Hercegovina obavezala da će u periodu 2025–2027. godine raskinuti po jedan sporazum o bezviznom režimu godišnje sa zemljama čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u Evropsku uniju (EU). Evropska komisija svake godine objavljuje izvještaj o mehanizmu suspenzije viza za države koje nisu članice Evropske unije, ali uživaju bezvizni režim sa zemljama šengenskog prostora. Od tih zemalja se kontinuirano zahtijeva usklađivanje sa viznom politikom EU. Iako je dozvoljeno postepeno usklađivanje, ono mora biti potpuno neposredno prije pristupanja Uniji. Bosna i Hercegovina je od 2023. godine kandidat za punopravno članstvo u EU. Usklađenost sa viznim režimom EU sada je direktno povezana i sa finansijskim sredstvima koja će svaka zemlja regiona dobiti iz evropskog Plana rasta. Bosna i Hercegovina je već izgubila više od 100 miliona eura, odnosno oko deset odsto od ukupno namijenjenih sredstava, jer nije na vrijeme usvojila Reformsku agendu. Isplate iz Plana rasta vrše se na osnovu učinka svake zemlje. 'BiH nije znala da se Hrustić nalazi na ukrajinskom ratištu'Ministar Konaković je, na upit Radija Slobodna Evropa o državljaninu BiH Selveru Hrustiću koji je zarobljen u Ukrajini nakon što je, prema vlastitom svjedočenju, ratovao za rusku vojsku, rekao kako Bosna i Hercegovina nije znala da se on nalazi na tom ratištu. "Treba da se sastanem sa njegovim ocem. Ovo je pitanje ukrajinskog zakonodavstva, u srijedu ili četvrtak mogli bismo znati nešto više o svemu, i kada nam Ukrajinci daju neke informacije", kazao je Konaković. Selver Hrustić mogao bi biti zadržan do okončanja vojne agresije protiv Ukrajine, saznao je Radio Slobodna Evropa iz Službe sigurnosti Ukrajine ranije. Za RSE su iz ove institucije rekli da, osim ove mogućnosti, Hrustić može biti prebačen i u Rusiju. Iz Ministarstva pravde BiH su za RSE rekli da nisu zaprimili nikakvu oficijalnu informaciju o Hrustiću, niti raspolažu informacijom da je predmet potrage od strane nekog pravosudnog tijela u Bosni i Hercegovini. Tužilaštvo BiH je ranije za RSE reklo da nemaju informacije o Hrustiću, kao i da će službeno zatražiti provjeru ove osobe. Medijski projekt ukrajinske vlade United24 Media objavio je, 17. januara, video na društvenoj mreži X u kojem Hrustić govori o sudjelovanju u ruskoj armiji. O bh. državljanima u SirijiKonaković je rekao na konferenciji za novinare rekao i kako su se stvorili uslovi za povratak bh. državljana iz Sirije, gdje se nalazi oko 40 žena iz BiH i više od 60 njihove djece. Žene s djecom, koje su uglavnom živjele na teritoriji terorističke grupe "Islamska država", smještene su već skoro sedam godina u dva kampa Al-Hol i Roj na sjeveroistoku Sirije. "Nadam se vrlo brzo nekoj konkretnoj aktivnosti. Mi smo spremni za ovaj predmet. Dobili smo i zeleno svjetlo od partnera. Održan je prvi sastanak radne grupe, osjetljiva je tema, Ministarstvo sigurnosti vodi ekspertski dio", kazao je Konaković. Međunarodne humanitarne organizacije su više puta upozoravale da zemlje porijekla moraju prihvatiti svoje državljane i okončati nezakonsko višegodišnje zatvaranje bez suđenja odraslih, a posebno djece. Ujedinjeni narodi su zatvaranje djece opisali kao kršenje Konvencije o pravima djeteta, koja potvrđuje da se nijedno dijete ne smije nezakonito ili proizvoljno lišiti slobode. Sve do nedavno kapovima je upravalja dominantno kurdska autonomna administracija s vojinim odjeljkom Sirijim demokratskim snagam (SDF). Nakon što je krajem 2024. godine sirijski režim, na čelu s bivšim predsjednikom Bašarom Al-Asadom, pao, a vlast preuzeo ranije džihadistički pobunjenički savez iz sirijske pokrajine Idlib, na čelu s Ahmedom Al-Šarom, Kurdima su ostali sjeveroistočni dijelovi zemlje. Međutim, 18. januara sirijska vojska započela je ofanzivu preuzimanja kontrole dijelova zemlje pod kurdskom upravom. Al-Hol je otvoren još početkom '90-ih godina za izbjeglice iz Iraka, a posljednjih godina je mjesto za koje su međunarodne organizacije godinama ponavljale da je jedno od najgorih lokacija na kojima se krše prava djece. Sjeveroistočna Sirija, smještena između Turske i Iraka, dom je Kurdima i Arapima, a prije deset godina bila je u velikoj mjeri pod kontrolom "Islamske države", prije nego što su Sirijske demokratske snage (SDF) grupu potisnule uz podršku koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama.

Kanton 10 je skoro dvadeset godina dodjeljivao koncesije na osnovu zakona koji – ne postoji. Riječ je o čak 55 energetskih i rudarskih projekata vrijednih više od 1,6 milijardi eura, koje su kantonalne vlasti u zapadnoj Bosni i Hercegovini odobravale po propisu stavljenom van snage još 2007. godine. Nezakonitost je otkrivena tek prošle godine, kada je općina Bosansko Grahovo zatražila zaštitu pred Ustavnim sudom Federacije BiH, tvrdeći da je potpuno isključena iz procesa donošenja odluka o dodjeli koncesija na svojoj teritoriji. "Ustavni sud FBiH nam je tad kazao da je taj zakon stavio van snage 2007. godine", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Smiljka Radlović, načelnica Bosanskog Grahova. Ustavni sud je, pored ostalog, zvanično obavijestio i općinu i kantonalne vlasti da se propis po kojem su koncesije dodjeljivane "ne može i ne smije primjenjivati, jer ne postoji". Uprkos toj odluci, praksa dodjele koncesija nije zaustavljena. Zbog neprovođenja obavezujuće i konačne odluke Ustavnog suda, u slučaj se uključilo i Tužiteljstvo Kantona 10. "Tužiteljstvo Hercegbosanske županije (Kanton 10) provodi sve mjere i radnje u cilju utvrđivanja kaznene odgovornosti osoba odgovornih za neprovođenje odluke", kazali su za Radio Slobodna Evropa iz ovog Tužiteljstva. Odlukom Ustavnog suda FBiH, prema ocjeni tužiteljstva i pravnih stručnjaka, u pravni vakuum dovedeni su i svi projekti koji su u međuvremenu realizirani. Ugovori na osnovu kojih su građeni smatraju se ništavnim od samog potpisivanja, što otvara pitanje zakonitosti milijardi eura ulaganja – i odgovornosti onih koji su ih odobrili. Među njima su tri izgrađene vjetroelektrane: "Ivovik" koji je u kineskom vlasništvu, "Mesihovina" koju je izgradila državna elektroprivreda i "Jelovača" koju je izgradila privatna kompanija iz BiH, svaka vrijedna oko 100 miliona eura. Ovaj propust je otvorio prostor za potencijalne tužbe mještana kojima je oduzimano zemljište, ali i investitora koji su u projekte uložili milione eura. Kako navode u Tužiteljstvu Kantona 10, moguća je i kaznena odgovornost premijera i ministara iz pet dosadašnjih vlada, budući da je Ustavni sud odredio kantonalnu Vladu i Skupštinu za provođenje presude iz 2007. godine. Do sad su saslušali predstavnike Vlade, Skupštine i Ministarstva gospodarstva. Saslušana je i kantonalna pravobraniteljica nadležna za zaštitu javne imovine, u svojstvu svjedoka. U decentraliziranom sistemu vlasti, država Bosna i Hercegovina nadležna je samo za projekte koji bi se gradili na državnim granicama. Koncesije za većinu projekata dodjeljuju entitetska Vlada RS-a i deset kantonalnih vlada u entitetu Federacija BiH koji, pored ostalog, imaju nadležnosti u ekonomiji. Koliko je koncesijskih ugovora potpisano?Prema podacima do kojih je došao RSE, Vlada Kantona 10 potpisala je najmanje 55 koncesijskih ugovora za projekte iz područja energetike, rudarstva i turizma, od kojih je šest raskinuto. Ukupna procijenjena vrijednost tih investicija premašuje 1,6 milijardi eura. Procijenjena vrijednost 18 vjetroparkova iznosi oko 1,5 milijardi eura. Vjetroelektrana Ivovik, koja je u potpunosti u kineskom vlasništvu, izgrađena je i u probnom radu. Od početka gradnje traje spor vlasti i mještana koji tvrde da im je nezakonito oduzeto zemljište na kojem je izgrađen dio elektrane. "Ako nema zakona, onda nema ni prava. Sve i jedna koncesija je ništavna. Po mom mišljenju ta odluka Ustavnog suda FBiH mora utjecati i na Ivovik, jer je i raspolaganje zemljištem, po tom nepostojećem zakonu, ništavno", kazao je za RSE Perica Babić, advokat mještana. Pored toga, vjetroelektrana Mesihovina, u vlasništvu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, puštena je u rad 2018. godine. Ta je elektroprivreda dobila i koncesiju za izgradnju još jednog vjetroparka Poklečani. Tome se protive mještani i ekološke udruge, jer je planiran na rubu zaštićenog područja prirode. Vjetroelektranu Jelovača za vlastite potrebe je izgradila i privatna tvrtka FEAL, jedna od najvećih proizvođača aluminijskih proizvoda u BiH. Iz ovih kompanija nije odgovoreno na upit RSE jesu li se obratili vlastima, ili vlasti njima, vezano za pitanje moguće ništavnosti koncesijskih ugovora. Osim vjetroelektrana, Kanton 10 dodijelio je i koncesije za najmanje pet solarnih elektrana čija se vrijednost procjenjuje na više od 690 miliona eura. Svi solarni parkovi su u različitim fazama planiranja, a koncesionari i dalje traže financijere. Koncesije su dodjeljivane i za eksploataciju mineralnih sirovina, ponajprije dolomita, vapnenca i građevinskog kamena, ali i uglja lignita, magnezija i drugih sirovina kojima je taj dio BiH bogat. Politička šutnjaPet premijera i pet vlada Kantona 10, postupajući po prijedlozima pet različitih ministara gospodarstva, sudjelovalo je u dodjeli koncesija od 2008. do 2025. godine na temelju zakona koji je u tom razdoblju bio izvan pravne snage. Nijedan od bivših ili sadašnjih dužnosnika nije odgovorio na pozive Radija Slobodna Evropa da se očituju o ovom slučaju. Bez odgovora je ostalo i Ministarstvo gospodarstva Kantona 10, koje nije reagiralo na pismeni upit RSE-a. U tom upitu zatraženo je objašnjenje kako vlasti namjeravaju riješiti status najmanje 55 koncesijskih ugovora dodijeljenih u tom razdoblju, a koje Ustavni sud Federacije BiH, Tužiteljstvo Kantona 10 i pravni stručnjaci smatraju ništavnima od samog potpisivanja. Predsjednik Skupštine Kantona 10 Jozo Ćosić kazao je za RSE da su usvojili nacrt novog zakona o koncesijama, ali da se čeka da ga vlada pošalje u formi prijedloga. "Nadam se da će se pred zastupnicima naći u narednih mjesec-dva. Vjerovatno će se to pitanje ranije izdanih koncesija riješiti u završnim odredbama. To pravnici završavaju. Ne znam detalje", kazao je Ćosić za RSE. Kako se došlo u ovu situaciju?Ustavni sud Federacije BiH utvrdio je u septembru 2007. godine da je Kanton 10 donio Zakon o koncesijama bez obveznih konzultacija s općinama na čijem se području nalaze prirodni resursi i imovina poput zemljišta, šuma i ruda. Kantonalnim vlastima dan je rok do maja 2008. godine da donesu novi zakon u skladu s Ustavom. Umjesto donošenja novog zakona, kantonalne vlasti su u junu 2008. godine izmijenile i dopunile stari zakon, iako je on, prema odluci Ustavnog suda FBiH, prestao važiti dva mjeseca ranije. Taj "dopunjeni zakon", kako je gotovo dvije decenije kasnije naveo i sam Ustavni sud FBiH u drugoj odluci iz 2025. godine, "nije se mogao i smio primjenjivati". U obrazloženju nacrta novog zakona o koncesijama iz prošle godine, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, vlasti su navele da se "usvajanjem dopuna zakona pretpostavljalo da je presuda Ustavnog suda provedena". Taj zakon bi se uskoro trebao naći pred zastupnicima. Vlasti dodatno navode i da "cijelo ovo vrijeme u proteklih gotovo 18 godina nije bilo nikakve reakcije Ustavnog suda po ovom pitanju". Međutim, iz Ustavnog suda FBiH su za RSE kazali da je njihova odluka objavljena u Službenim novinama FBiH i da ovaj sud nije imao obavezu o tome obavještavati Vladu Kantona 10 ili pratiti izvršenje presude. Šta će biti s koncesijama?"Neznanje pravnih propisa ne izvinjava ih od odgovornosti, pogotovo onog koji je dužan da zna, a oni su bili dužni da znaju da postoji odluka Ustavnog suda. Ako je nešto urađeno protivno odluci Ustavnog suda, takvi pravni akti su ništavni", kazao je za RSE Šahbaz Džihanović, bivši sudac Ustavnog suda FBiH. Džihanović kaže da se ništavnost svih rješenja o koncesijama mora utvrditi u posebnom sudskom postupku. Isto navode i iz Tužiteljstva Kantona 10 gdje su za RSE, također, naveli da se "akt donesen bez pravne osnove ili suprotno obvezujućoj sudskoj odluci smatra ništavnim od samog početka ('ex tunc')". Iz Tužiteljstva Kantona 10 su za RSE naveli da oni nisu nadležni za pokretanje postupka utvrđivanja ništavnosti ugovora o koncesijama, već "tijelo koje je nadležno za zaštitu imovine Kantona 10". Nadležna javna pravobraniteljica Kantona 10 Ankica Sliško nije odgovorila na upit RSE o tome je li pokrenula proceduru utvrđivanja ništavnosti ugovora. S obzirom na stavove Ustavnog suda i Tužiteljstva Kantona 10, bivši i sadašnji kantonalni dužnosnici bi se mogli suočiti s mogućim tužbama Tužiteljstva, općina, mještana i investitora koji su u projekte uložili milione eura. Iz Tužiteljstva Kantona 10 su za RSE naveli da su "pribavili mišljenja, informacije, podatke i određene materijalne dokaze". Nijedna optužnica nije do sad podignuta i potvrđena.

Mladi iz Bosanske Krajine su hrabro i otvoreno govorili o mentalnom zdravlju i vršnjačkom nasilju, poručujući da se o tim temama ne smije šutjeti jer "ne znaš koliko je to teško dok to ne doživiš na vlastitoj koži". Upozorili su i na problematičnu društveno-političku klimu u BiH – od nacionalnih i vjerskih podjela do nedostatka slobode i prilika, te zakazivanje institucija – zbog čega mnogi žele otići "ne zato što svoju državu ne volim, nego jer želim ići ka boljem".

Firma iz Singapura, koja ne postoji ni godinu dana, dobila je jedan od najvećih energetskih projekata u Republici Srpskoj (RS) – izgradnju vjetroelektrane na jugu Bosne i Hercegovine (BiH) vrijedne oko 800 miliona evra. Riječ je o projektu dodijeljenom na osnovu sporazuma koji je Vlada bh. entiteta Republike Srpske (RS) krajem prošle godine potpisala sa konzorcijem kompanija "Zhongji Construction" iz Kine i "Zodic Energy" iz Singapura. O singapurskoj firmi "Zodic Energy" koja ne poseduje ni sopstveni internet sajt, gotovo da ne postoje javno dostupni podaci, a nepoznanica je i veza između te i kompanije "Zhongji Construction" iz Pekinga. Ovaj konzorcijum nije bio prvi izbor vlasti. Posao je prvobitno bio dodijeljen drugom kinesko-singapurskom konzorcijumu, koji su činile kompanije "Zhongbo Group" i "China Power", a koji je još 2024. godine potpisao sporazum sa Vladom RS. Kako je tada saopšteno iz Vlade RS, sporazum je u njihovo ime potpisao entitetski ministar energetike i rudarstva, Petar Đokić. Taj konzorcijum se, međutim, povukao iz projekta, za šta nikad nisu saopšteni zvanični razlozi. U međuvremenu, projekat je sem novog investitora dobio i novo ime. Vjetropark "Trebinje 1" preimenovan je po planini nadomak Trebinja u "Leotar". Ono što je zajedničko u oba slučaja jeste činjenica da su ugovori sklopljeni bez javnog poziva, direktnim dogovorom između Vlade RS i investitora. Iako Zakon o koncesijama RS predviđa da se koncesije dodjeljuju putem javnog poziva, on istovremeno ostavlja mogućnost da se taj postupak zaobiđe – ukoliko Vlada ima potpisan sporazum sa određenom kompanijom. Upravo ta zakonska iznimka iskorištena je u ovom slučaju. Iz organizacije "Transparency International BiH" upozoravaju da se ovakvim sklapanjem poslova "ostavlja prostor za sumnju u zakonitost postupka i mogućnost favoriziranja određenih investitora". Šta se zna o kompanijama?"Zodic Energy", kompanija koja je podnijela zahtjev za koncesiju, osnovana je u martu prošle godine, pokazuju podaci zvaničnog registra singapurskih kompanija. Prema podacima dostupnim onlajn, bavi se proizvodnjom solarnih panela, kao i izvođenjem građevinskih radova. Sjedište kineske kompanije "Zhongji Construction Group", sa kojom su vlasti u RS, takođe, potpisale sporazum, nalazi se u Pekingu, kako je navedeno na njihovom sajtu. Između ostalog, bave se obnovljivim izvorima energije, proizvodnjom bespilotnih letjelica, međunarodnom trgovinom, pametnom poljoprivredom. Na svojoj zvaničnoj stranici navode da godišnje proizvode robu i pružaju usluge u vrijednosti od približno 2,6 milijardi dolara. Trenutno nije najjasnije koju ulogu će kineska kompanija imati u projektu, obzirom da je prema navodima Ministarstva energetike i rudarstva RS, koncesiju tražio samo "Zodic Energy". Na internetu nema kontakt podataka ovih kompanija, dok "Zodic" nema ni svoj vebsajt. Na sajtu kineske Zhongji grupe navodi se da su učestvovali u projektima u više zemalja širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, ali o tim projektima nema detalja. Kinesko-singapurski konzorcijum, koji je odustao od projekta, je u septembru 2024. osnovao kompaniju "Zhongbo Group d.o.o. Banja Luka", ali kada je novi konzorcijum preuzeo projekat, otkupili su i ovo preduzeće. Prema privrednom registru RS, banjalučki "Zhongbo Group" nema kontakt telefon ni mejl, a kao direktor se navodi Žang Vej (Zhang Wei), koji nije bio dostupan za komentar. Na adresi gdje su registrovali prostorije, Aleji Svetog Save 7A, nalaze se, uglavnom, advokatske kancelarije, te nema oznaka kineske firme. Šta kažu u nadležnom ministarstvu?Iz Ministarstva energetike i rudarstva RS, odgovaraju da je sporazum o saradnji sa kineskom i singapurskom kompanijom potpisan 3. oktobra 2025. godine, ne navodeći ko ga je potpisao, te da je zahtjev za koncesiju za izgradnju vjetroelektrane dostavila kompanija "Zodic Energy" iz Singapura. Ističu da je njihova obaveza izgradnja vjetroelektrane, a da prethodno pribave potrebne dozvole i novac. Ukoliko "ne bude smetnji za realizaciju projekta", dodaju iz Ministarstva, sve bi trebalo biti završeno ugovorom o koncesiji. Obaveza investitora je, ukoliko dobiju koncesiju, da uplate na račun budžeta RS naknadu od 7,8 miliona maraka (oko četiri miliona evra). Vlasti u RS su do danas dodijelile dvije koncesije za vjetroelektrane, domaćim i evropskim investitorima, obje u Hercegovini. Netransparentno dodijeljena koncesijaTransparency International BiH je objavio studiju o planiranom vjetroparku, u kojoj upozoravaju da potpisivanjem direktog sporazuma "investitori stiču značajne dugoročne privilegije bez adekvatne provjere njihove tehničke i finansijske sposobnosti". Dodaju da model po kojem je u Singapuru registrovan "Zodic", a prije njega i "China Power", znači manje obaveze izvještavanja i ograničen javni uvid u stvarno vlasništvo i tok novca. "Ovakva struktura otežava provjeru kredibiliteta investitora i stvara rizik od sukoba interesa ili prikrivanja veza između aktera", kažu u ovoj organizaciji. Transparensi ističe da ovaj slučaj ukazuje na slabosti sistema upravljanja prirodnim resursima i velikim infrastrukturnim projektima u RS. "Kada se koncesije dodjeljuju bez konkurencije, uz ograničene informacije o investitorima i bez jasnih kriterija evaluacije, energetska tranzicija prestaje biti razvojna i klimatska prilika, a postaje potencijalni izvor pravnih sporova, finansijskih gubitaka i društvenog nepovjerenja", upozoravaju. Podsjećaju na ranije sumnjive koncesije, kao što je slučaj "Vijadukt" ili koncesija za kopanje uglja dodijeljena ruskoj kompaniji "Comsar Energy", kod Termoelektrane Ugljevik. Odlukom visokog predstavnika, slovenačkoj firmi "Viaduct" je isplaćeno 57 miliona evra odštete, nakon što je arbitražni sud u Vašingtonu zaključio da je Vlada RS 2013. nezakonito raskinula ugovor o izgradnji hidroelektrane na Vrbasu. Vlasti u RS su trenutno u procesu preuzimanja kompanije "Comsar Energy RS", u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Sardarova, koja ima koncesiju za kopanje uglja u Ugljeviku. Sardarov za ovo traži nešto više od 120 miliona evra. Evropska unija i Sjedinjene Države od ranije upozoravaju da je BiH među državama Zapadnog Balkana koje su "na udaru" Kine. Na saslušanju u američkom Kongresu početkom decembra, predsjedavajući Pododbora za Evropu, Kit (Keith) Self je upozorio da Kina "koristi ekonomske dogovore širom regiona kako bi održala svoj maligni aparat i iskoristila korupciju na Zapadnom Balkanu". Evropski savjet za spoljne poslove (ECFR) u svom novembarskom izvještaju BiH svrstava među "najizloženije države kineskom uticaju na Zapadnom Balkanu". Kakvi su planovi na lokaciji?Vjetropark bi trebalo da se širi na nenaseljenom prostoru površine oko 16 kvadratnih kilometara, sjeverno od Trebinja. Za sada, osim sporazuma o saradnji, jedini konkretan korak ka izgradnji vjetroelektrane sa kojim je javnost upoznata, učinili su odbornici u Trebinju, koji su krajem novembra usvojili odluku da treba raditi Zoning plan "Vjetropark Leotar". Na toj sjednici, Luka Petrović, v.d. direktora Elektroprivrede RS, ali i odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u gradskoj skupštini, opisao je projekat kao "ozbiljnu investiciju". "Treba uraditi 87,5 kilometara putne infrastrukture da bi se prišlo lokalitetima, i naravno da je ovo jedna dugoročna priča. Mi smo zainteresovani za kupovinu energije, ali saglasno okolnostima i zelenoj agendi, vidjećemo na koji način još ERS može učestvovati u projektu", kazao je on. On je dodao da bi izgradnja mogla trajati pet do sedam godina. Sljedeći korak je odobrenje Komisije za koncesije RS, što i Vlada treba da potvrdi. Nakon toga slijede izrada projektne dokumentacije, dobijanje dozvola, izbor preciznih lokacija za vjetrenjače, i tek onda pronalaženje finansijskih sredstava. Odbornica opozicione Liste za pravdu i red u trebinjskoj Skupštini, Dajana Milišić, kaže za RSE da ni nakon sjednice, nije jasno ko su kompanije koje će graditi vjetropark. "Dođete na skupštinu, dočeka vas odluka jedna takva, a o izvođačima koji bi trebali da se uhvate tog posla, ozbiljnog posla, ne znate ništa", rekla je Milišić. Vjetropark "Leotar", snage 535 megavata, godišnje bi trebalo da proizvodi oko 1.270 gigavat časova električne energije, navodi "Transparency" u svojoj studiji, što iznosi oko desetinu trenutne potrošnje struje u BiH.

Državljanin Bosne i Hercegovine Selver Hrustić, kojeg je kao ruskog dobrovoljca zarobila Ukrajina, mogao bi biti zadržan do okončanja vojne agresije protiv Ukrajine, saznaje Radio Slobodna Evropa iz Službe sigurnosti Ukrajine. Za RSE su iz ove institucije rekli da, osim ove mogućnosti, Hrustić može biti prebačen i u Rusiju. "Može biti prebačen u državu agresora na njen odgovarajući zahtjev, u okviru mjera usmjerenih na oslobađanje ukrajinskih branitelja koji se nalaze u zarobljeništvu", rečeno je u odgovoru za RSE. RSE je zatražio odgovor i na pitanje o mogućnosti suradnje s BiH, gdje bi Hrustić bio procesuiran zbog sudjelovanja na stranom ratištu, na što su iz Službe rekli da "informacije koje se odnose na suradnju Ukrajine sa stranim tijelima za provođenje zakona i specijalnim službama vezanim za operativne i službene aktivnosti predstavljaju informacije s ograničenim pristupom i ne podliježu objavljivanju". Iz Ministarstva pravde BiH su za RSE rekli da nisu zaprimili nikakvu oficijalnu informaciju o Hrustiću, niti raspolažu informacijom da je predmet potrage od strane nekog pravosudnog tijela u Bosni i Hercegovini. Tužiteljstvo BiH je ranije za RSE reklo da nemaju informacije o Hrustiću, kao i da će službeno zatražiti provjeru ove osobe. Informaciju o bh. državljaninu koji je zarobljen u Ukrajini objavio je United24 Media, medijski projekt ukrajinske vlade, u januaru 2026. godine. U videu objavljenom na društvenim mrežama Hrustić je rekao da je potpisao ugovor s Ministarstvom odbrane u Moskvi u septembru 2025. godine. "Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda", govori Hrustić u videu. Prema United24 Media, Hrustića su ukrajinske snage zarobile u januaru 2026. u smjeru Harkiva. Muškarac u videu, prema United24 Media, imao je probleme sa zakonom u nekoj od EU zemalja i rekao je da mu je obećano da će nakon šestomjesečnog ugovora s ruskom vojskom dobiti odvjetnika koji će mu pomoći s njegovim problemima. Radio Slobodna Evropa je saznao da je Hrustić, porijeklom iz Zenice, studirao historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a potom neko vrijeme boravio i radio u Njemačkoj. Ovaj 35-godišnjak u videu govori da osobe poput njega dolaze i budu poslane da ubijaju ljude za novac. "Savjetujem svima da ne potpisuju ugovore s ruskom vojskom, jer oni drukčije gledaju na takve ljude. Jedan oficir mi je rekao da nas ne zovu vojnicima. On je rekao da smo mi plaćenici koji ubijaju druge ljude za novac. Jedan Rus je na to rekao – ali ja sam patriota, a on mu je rekao – ti ubijaš ljude za novac. To je sve." Kaže i da mu je obećano da neće biti poslan u napade u Ukrajinu, ali da se desilo upravo to – naređeno mu je da pokušava proboj kroz ukrajinska sela, povremeno se skrivajući u podrumima. Hrustić je u kratkom videu rekao i da plaćenike šalju na bojišnicu s pola litre vode i jednom ili dvije male kutije mesa. "Dva čovjeka, ja i kolega, moramo podijeliti pola litre vode i malo hrane. Nekad neki izađu da nešto nađu i poginu. Mnogi griješe. Izađu i ubije ih dron. Dronovi su užasni", kaže ovaj državljanin BiH u videu. On tvrdi da je smrtnost među ruskim plaćenicima visoka i da su šanse za preživljavanje jako male. Rekao je i da je imao plaću 210.000 rubalja (oko 2.300 eura). Pridruživanje stranim vojskama je krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH. Ranije je zbog odlaska na ratište u Ukrajinu, odnosno zbog pridruživanja ruskoj vojsci, procesiran jedan bh. državljanin Gavrilo Stević, koji je pravomoćno oslobođen optužbi da je ratovao 2015. godine zbog nedostatka dokaza. Drugi slučaj Darija Ristića, koji je po povratku u BiH u septembru 2025. uhapšen, je u toku. Kako RSE saznaje, očekuje se podizanje optužnice i sporazumno priznanje krivice. Među onima koji su se pridružili ruskoj vojsci je i Mario Kuzmanović iz Modriče, koji je nestao krajem 2024. godine na ratištu. RSE je krajem prošle godine pisao i o slučaju Petra Popovića, još jednog bh. državljanina koji se pridružio ruskoj vojsci, za kojeg je BiH zatražila raspisivanje potjernice, što je INTERPOL odbio. Dosad je poznato da se nešto više od 20 osoba iz BiH priključilo ruskoj vojsci.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučio da Vlada Republike Srpske, imenovana 2. septembra prošle godine, nije ustavna, a na osnovu zahtjeva koji je 9. septembra podnijela grupa poslanika u Parlamentu BiH. Za njih je sporno što je mandatara za sastav nove Vlade ovog bh. entiteta, dotadašnjeg ministra poljoprivrede Savu Minića, predložio Milorad Dodik, koji se tada predstavljao kao predsjednik Republike Srpske (RS). Ustavni sud ističe da su odluke koje je ta Vlada donijela od 2. septembra do 18. januara, kada je Savo Minić podnio ostavku, u suprotnosti sa Ustavom BiH. Dodiku je početkom avgusta potvrđena presuda Suda BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kojom je osuđen na godinu dana zatvora – što je on ubrzo otkupio, u skladu sa zakonom – i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija. Ovo znači da u trenutku predlaganja Minića za mandatara, Dodik više formalno-pravno nije bio na funkciji predsjednika. Prema Ustavu RS-a, entitetski predsjednik predlaže mandatara za sastav nove Vlade. Iako je Dodik prvobitno tvrdio da je on i dalje predsjednik RS-a, kasnije se predomislio, te je Narodna skupština RS-a kao v.d. ove funkcije imenovala njegovu dugogodišnju savjetnicu, Anu Trišić Babić. Vlasti u RS-u su pokušale da preduhitre odluku Ustavnog suda BiH, jer je 19. januara Narodna skupština RS-a usvojila ostavku Save Minića, te ga nešto kasnije na istoj sjednici ponovo imenovala za premijera. Ovaj put, kao mandatara ga je imenovala Ana Trišić Babić. Ustavni sud BiH je već u novembru prošle godine raspravljao o ustavnosti nove Vlade RS-a, ali su odluku odgodili za ovu sjednicu.

Tužiteljstvo Tuzlanskog kantona podiglo je optužnicu protiv osam osoba osumnjičenih za iskorištavanje dvije maloljetne djevojčice za prostituciju i seksualno iskorištavanje. Optuženi su Besim Kopić, Miralem Halilović, Jasmin Modrić i Dževad Požegić, koji su u vrijeme počinjenja krivičnog djela bili policajci. Među optuženima su i Šemsudin Kadrić, Sulejman Šehić i Nedim Avdić, te bivši parlamentarac i univerzitetski profesor Zijad Jagodić. Prema optužnici, Kopiću, Kadriću, Haliloviću, Modriću i Šehiću se stavlja na teret da su od aprila 2024. do jula 2025. godine vrbovali, navodili, prevozili na različite lokacije, predavali drugim licima i skrivali dvije, tada 15-godišnje djevojčice u svrhu seksualnog iskorištavanja i prostitucije, te ih osobno seksualno iskorištavali i primali novac za to. Jagodiću, Požegiću i Avdiću se na teret stavlja da su seksualno iskorištavali djevojčice i plaćali im za to, svjesni da su maloljetne i da su žrtve trgovine ljudima, saopćili su iz Tužiteljstva Tuzlanskog kantona. Svi su uhapšeni 29. oktobra prošle godine i nalaze se u pritvoru. Optužnica je dostavljena Kantonalnom sudu u Tuzli na potvrđivanje, a nadležni sud odlučit će o eventualnom produženju mjere pritvora. Za krivično djelo za koje se terete predviđena je kazna zatvora od najmanje deset godina. Tužiteljstvo je navelo da su djevojčice trenutno smještene i zbrinute u ustanovama socijalne zaštite, gdje im se pruža sva potrebna zdravstvena i psihosocijalna zaštita te da je sudski postupak, zbog zaštite maloljetnica, zatvoren za javnost.

Hiljade radnika u metalskoj industriji Bosne i Hercegovine mogle bi ostati bez posla, a deseci miliona eura izvoza nestati preko noći, tvrde proizvođači iz BiH, nakon što je Srbija zatvorila svoje tržište za dio čeličnih proizvoda iz BiH. Odlukom Vlade Srbije o uvođenju kvota i visokih carina na uvoz građevinskog čelika i žice, bh. proizvođači upozoravaju da su dovedeni na ivicu opstanka. Posebno je ugrožena Željezara u Zenici, koja je u Srbiju izvozila 220.000 tona godišnje ili trećinu proizvodnje. Istovremeno, odluka bi mogla pogodovati najvećem srbijanskom proizvođaču čelika u kineskom državnom vlasništvu, HBIS-u Serbia, koji godinama posluje s gubitkom. Uredba Srbije, koja se primjenjuje od 1. januara do 30. juna 2026. godine, uvodi kvote na uvoz građevinskog čelika i žice iz BiH. Srbija je odredila 50 posto carine na sve preko tih količina, a one su upola manje od prosječnog izvoza iz BiH u Srbiju u prethodnim godinama. Vlada Srbije ove mjere pravda zaštitom domaće proizvodnje i osiguranjem stabilnosti industrija koje smatra strateški važnim, kako se navodi u uredbi, odnosno sprječavanjem prekomjernog uvoza koji bi mogao poremetiti domaće tržište i proizvođače. Sama uredba je doneta nakon najave EU da će u 2026. godine takođe uvesti nove kvote. Kakve su posljedice po BiH?Prema Uredbi Vlade Srbije, iz BiH će se u Srbiju u prvoj polovini 2026. godine moći uvesti oko 73.000 tona što je za oko 31.000 tona manje od polugodišnjeg izvoza prošle godine. Posebno je ugrožena Željezara Zenica, koja zapošljava oko 5.500 radnika, a indirektno o njoj ovisi više od 10.000. Ona je u Srbiju plasirala godišnje oko 220.000 tona čelika godišnje ili trećinu proizvodnje. Iz ove kompanije, koja je u fazi restrukturiranja nakon što ju je indijski Mittal prodao privatniku iz BiH, nisu odgovorili na upit RSE o utjecaju uvoznih kvota na njihovo poslovanje. Izvoz željeza i čelika iz BiH u Srbiju je u 2025. godini iznosio oko 210.000 tona ili oko 50.000 tona više u usporedbi s 2021. godinom i glavno je tržište za proizvođače iz ove zemlje. "Izvozili smo po par miliona eura godišnje u Srbiju. Sad nećemo ništa moći da radimo [u Srbiji]", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nehad Kardović, vlasnik sarajevske firme Velbos. Ovo preduzeće proizvodi armaturu koja se koristi u izgradnji cesta i mostova u Srbiji. Prema riječima predsjednika Sindikata metalaca FBiH, Almira Salihovića, kvote, koje su uvedene, "praktično znače zatvaranje tržišta Srbije za naš čelik i ozbiljno ugrožavanje više hiljada radnih mjesta u jednom od rijetkih preostalih industrijskih sektora u zemlji". On kaže i da carine Srbije provode dodatne kontrole na granicama provjeravajući ispunjenost kvota, što uzrokuje kašnjenja, rast troškova i prekid proizvodnje. Damir Bećirović, profesor ekonomije iz Tuzle, kaže da će "svaka vrsta ograničenja slobodne trgovine u konačnici štetiti državi koja je uvela takve mjere i njenim kompanijama". "Zašto bi neka firma iz Srbije kupila skuplji proizvod iz Smedereva umjesto onog s Ilidže [grad kod Sarajeva]", kazao je za RSE. On dodaje da se, pod krinkom štićenja domaće industrijske grane, ustvari ruši konkurentnost na tržištu, stvara monopol i šteti vlastitim krajnjim kupcima koji će plaćati skuplje proizvode i sami biti manje konkurentni. Kakav je stav vlasti BiH?Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nisu odgovorili na upit RSE jesu li se obratili vlastima Srbije i sekretarijatu CEFTA-e vezano za ovaj problem. Reagirala je Vanjskotrgovinska komora BiH, udruženje kompanija i drugih privrednih asocijacija, koja je tražila od nadležnih institucija u BiH da se obrate Srbiji sa zahtjevom da ukine kvote, te da delegira ovo pitanje pred komitetima CEFTA-e. Ugovor o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA) je regionalni sporazum koji obuhvata zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju. Cilj je uklanjanje carina i necarinskih barijera te olakšavanja međusobne trgovine. Sporazum iz 2008. godine u pravilu zabranjuje uvođenje carina, kvota i mjera s istim učinkom između država članica. Iznimno, CEFTA dopušta privremene zaštitne mjere, uključujući kvote, samo u jasno definiranim slučajevima, poput ozbiljnih poremećaja na tržištu, ali one moraju biti proporcionalne, vremenski ograničene i unaprijed najavljene ostalim članicama. BiH i Srbija su u CEFTA-i od 2007. godine. Srbija od 2013. godine, a BiH od 2015. godine imaju sporazume o slobodnoj trgovini s EU, koji omogućava uvoz i izvoz proizvoda bez carina. Srbija od 2024. sličan sporazum i s Kinom, usprkos upozorenjima Brisela. Kakvi bi efekti mogli biti po kineski HBIS Serbia?Uvođenje kvota može dati konkurentsku prednost domaćim čeličanama iz Srbije u odnosu na uvoznike iz regije i EU. Najveći proizvođač čelika je HBIS Serbia, koja je u vlasništvu kineske Hebei Iron and Steel Group, koju nadzire Kineska državna komisija za upravljanje državnim imovinom (SASAC). Smederevsku željezaru kupili su za 46 miliona eura, dok je dugove čeličane preuzela Vlada Srbije. Specijal RSE: Kina na BalkanuPo posljednjim dostupnim podacima za 2024. godinu, među najvećim je izvoznicima iz Srbije, a posluje s gubitcima nakon 2019. godine kad je EU prvi put uvela kvote za uvoz čelika. Iz HBIS Serbia do zaključenja teksta nisu odgovorili na pitanja RSE hoće li uredba imati pozitivnog efekta na poslovanje željezare u Smederevu i kakve. Šta kažu u Srbiji?Vlada Srbije mjere pravda zaštitom domaće proizvodnje, osiguranjem stabilnosti strateške industrije i sprječavanjem prekomjernog uvoza. Iz Privredne komore Srbije nisu odgovorili na upit RSE o kvotama. Od januara do novembra 2025. godine Srbija je uvezla proizvode od čelika u ukupnoj vrijednosti od oko 157 miliona eura, od čega iz BiH oko 100 miliona eura ili gotovo dvije trećine. "Logično je da se zemlja brani od uvoza, čak, i ako bi on služio za dalju prodaju trećoj zemlji", kazao je za RSE beogradski ekonomist Milan Kovačević. On ukazuje da kvote nisu počele od Srbije, već su ih prvo uvele Sjedinjene Američke Države, zatim EU, što se dalje prelilo na druge države. "U takvim uslovima, svaka zemlja će pokušati da oteža uvoz i očuva svoj izvoz", smatra Kovačević. Vlada Srbije je uredbu o ograničenju uvoza čelika donijela nedugo nakon najave EU da će u junu 2026. godine uvesti nove kvote, pri čemu će carina na količine koje prelaze kvote biti 50 posto. Srbija će moći izvoziti u EU oko 400.000 tona čelika bez carina, što je upola manje nego prema kvotama iz 2019. godine. BiH je godišnje izvozila oko 300 tona željeza u EU. Ovakvu odluku u Briselu su obrazložili time da žele da osiguraju sektor čelika u EU. Srbija je, istovremeno, uvela porez na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda među koje, osim gvožđa i čelika, spadaju cement, đubrivo i aluminij. Istog dana su proizvodi od čelika dodatno opterećeni CBAM regulativom pri izvozu u Evropsku uniju, što znači nove takse za sve proizvođače izvan Unije, uključujući BiH i Srbiju, koje su povezane s emisijama ugljen-dioksida nastalih tokom proizvodnje. BiH može uvesti recipročne kvote prema Srbiji, ali bi takvu odluku Vijeća ministara morao pripremiti i za nju glasati i ministar trgovine Staša Košarac koji dolazi iz Republike Srpske, koji nije odgovorio na upit RSE o eventualnim takvim mjerama.

"Oko nas je sada sirijska vojska", napisala je u poruci žena iz Bosne i Hercegovine, koja je s djecom već šestu godinu u najvećem kampu za izbjeglice i porodice osumnjičenih militanata tzv. Islamske države Al-Hol u Siriji. Nakon skoro osam godina, otkako je kamp proširen 2018. i 2019. godine, ovo mjesto nije više pod kontrolom kurdskih snaga. Al-Hol je otvoren još početkom '90-ih godina za izbjeglice iz Iraka, a posljednjih godina je mjesto za koje su međunarodne organizacije godinama ponavljale da je jedno od najgorih lokacija na kojima se krše prava djece. Sjeveroistočna Sirija, smještena između Turske i Iraka, dom je Kurdima i Arapima, a prije deset godina bila je u velikoj mjeri pod kontrolom "Islamske države", prije nego što su Sirijske demokratske snage (SDF) grupu potisnule uz podršku koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon teritorijalnog pada terorističke grupe u Al-Hol i još jedan kamp sjevernije, Roj, smještene su porodice osumnjičenih militanata i osobe koje su živjele na prostoru koji je u Siriji i Iraku kontrolirala grupa. Tada je cijelim sjeveroistočnim dijelom Sirije upravljala kurdska autonomna vlast sa SDF-om. Nakon što je krajem 2024. godine sirijski režim, na čelu s bivšim predsjednikom Bašarom Al-Asadom, pao, a vlast preuzeo ranije džihadistički pobunjenički savez iz sirijske pokrajine Idlib, na čelu s Ahmedom Al-Šarom, Kurdima su ostali sjeveroistočni dijelovi zemlje. Međutim, 18. januara sirijska vojska započela je ofanzivu preuzimanja kontrole dijelova zemlje pod kurdskom upravom. 'Oslobođen je kamp od Kurda'U utorak, 20. januara, vojska je došla do prenapučenog, neuvjetnog i strogo kontroliranog kampa Al-Hol. "Oslobođen je kamp od Kurda. Čeka se sad da dođe 'glavni' da se zna šta će biti s nama", još je jedna poruka Bosanke iz ovog mjesta. Ona je jedna od oko 40 žena u dva pomenuta kampa u Siriji. Već godinama se nadaju repatrijaciji u Bosnu i Hercegovinu. Sada se još jednom pitaju "hoće li Bosna i dalje čekati" i "šta moraju uraditi da ih vrate u matičnu zemlju". U kampovima je i više od 60 djece porijeklom iz BiH. Neki od njih su rođeni u Siriji i cijeli svoj život su skoro u kampu. Međunarodne humanitarne organizacije su više puta upozoravale da zemlje porijekla moraju prihvatiti svoje državljane i okončati nezakonsko višegodišnje zatvaranje bez suđenja odraslih, a posebno djece. Ujedinjeni narodi su zatvaranje djece opisali kao kršenje Konvencije o pravima djeteta, koja potvrđuje da se nijedno dijete ne smije nezakonito ili proizvoljno lišiti slobode. Osim Bosanki s djecom, u Al-Holu je oko 9.000 stranih državljanki iz različitih zemalja. Među njima je nepoznat broj državljanki Kosova, Crne Gore, Albanije, Srbije i jedna državljanka Hrvatske. Sestra jedne od Bosanki u kampu Roj, koji je još uvijek pod kontrolom kurdskih snaga, za RSE kaže da je u porukama saznala da je u kampu i okolo više vojske nego inače. "Kurdi su se, napisala mi je sestra, grupisali na toj lokaciji. Drugo se ništa ne dešava neobično, ali svi su napeti, brinu se šta se može desiti", rekla je Alema Dolamić, čija sestra Adela je u kampu Roj još od 2017. godine s troje djece. BiH radi na povratku, ali sve ovisi o partnerimaRadio Slobodna Evropa krajem prošle godine od sigurnosnih izvora saznao je da se "užurbano radi na repatrijaciji iz Sirije", kao i da je SAD spreman pomoći BiH u ovom kompliciranom procesu, što je bio i slučaj 2019. kada je organizirano iz Sirije vraćeno 25 državljana. U januaru je u Siriju trebalo ići pet službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), kako bi evidentirali državljane i finalizirali ažurirane spiskove, informacije su koje su s RSE nezvanično podijelili iz sigurnosnih agencija. Ovo je trebao biti posljednji korak pred organiziranje deportacije iz Sirije. Međutim, s promjenom situacije na terenu, odnosno nakon što je sirijska vojska preuzela kontrolu nad kampovima i zatvorima, ovaj proces je pauziran, saznaje RSE. Izvor koji je dio Koordinacionog tijela sastavljenog od više agencija i institucija je za RSE pojasnio da se sad čeka signal partnera o tome kako dalje. RSE je zatražio informacije i od ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, kao i nadležnog Ministarstva sigurnosti, ali nije bilo odgovora. Vijeće ministara BiH je još u augustu 2022. godine usvojilo plan povratka državljana iz Sirije. Amerikanci prebacuju muškarce povezane s ISIL-om iz sirijskih zatvora u IrakU kakvoj situaciji i gdje se tačno nalazi oko 20 odraslih muškaraca i tri maloljetnika iz BiH, koji su bili u zatvorima, bez suđenja, u sjeveroistočnoj Siriji, nema informacija. Muškarci u zatvorima sumnjiče se da su bili pripadnici "Islamske države", a maloljetnici su, uglavnom, odvojeni od majki u kampovima i smješteni u centre za koje je kurdska uprava govorila da je riječ o "rehabilitacijskim centrima". Humanitarne organizacije kritizirale su ovu praksu. Otac jednog od dječaka iz BiH kaže da "ne zna apsolutno ništa" o tome gdje mu je sin. Oko 200 osumnjičenih boraca "Islamske države" pobjeglo je 19. januara iz zatvora Šadadi na sjeveroistoku Sirije nakon povlačenja SDF-a, ali su sirijske vladine snage uhvatile mnoge od njih, rekao je američki zvaničnik. Sirijsko ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da je pobjeglo oko 120 pritvorenika, od kojih je 81 ponovo uhvaćen. Kurdske vojne snage ranije su navodile da u desetak i više zatvora čuvaju oko 10.000 osumnjičenih militanata ISIL-a iz svih dijelova svijeta. U međuvremenu, Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) pokrenulo je 21. januara novu misiju prebacivanja pritvorenika ISIL-a iz sjeveroistočne Sirije u Irak kako bi se "osiguralo da teroristi ostanu u sigurnim pritvorskim objektima". Američke snage su prevezle 150 muškaraca koji su bili u objektu u Hasaki na sigurnu lokaciju u Iraku. U konačnici, do 7.000 pritvorenika ISIS-a moglo bi biti prebačeno iz Sirije u objekte pod kontrolom Iraka, saopćeno je iz CENTCOM-a. "Usko surađujemo s regionalnim partnerima, uključujući iračku vladu, i iskreno cijenimo njihovu ulogu u osiguravanju trajnog poraza ISIL-a", rekao je admiral Brad Cooper, zapovjednik CENTCOM-a. Irak će procesuirati prebačene zatvorenikeGlasnogovornik vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Iraka Al-Numan je rekao da će ovi ljudi biti prebačeni u službene državne popravne ustanove. "Prva skupina je već primljena i uključuje 150 terorističkih elemenata, Iračana i stranaca, koji su bili duboko uključeni u ubijanje nevinih Iračana", rekao je u službenom obraćanju. O idućim prebacivanjima zatvorenika će se odlučivati kasnije, na temelju procjena sigurnosne i terenske situacije, s ciljem suzbijanja prijetnje koju predstavljaju te osobe, rekli su iz Iraka. Vrhovno sudbeno vijeće reklo je da će irački sudovi poduzeti "odgovarajuće pravne mjere" protiv pritvorenika nakon što budu predani i smješteni u specijalizirane popravne ustanove, pozivajući se na irački ustav i kaznene zakone. "Svi osumnjičenici, bez obzira na njihovu nacionalnost ili položaj unutar terorističke organizacije, podliježu isključivo nadležnosti iračkog pravosuđa", navodi se u izjavi. Irački dužnosnici kažu da će, prema pravnim mjerama, pritvorenici "Islamske države" biti odvojeni, a visoki dužnosnici - uključujući strane državljane - bit će smješteni u pritvorski objekt visoke sigurnosti u blizini bagdadske zračne luke koji su prethodno koristile američke snage. Irački dužnosnici kažu da su sudovi u zemlji odgovorni za osiguranje pravičnog postupka. Šta želi Damask, a šta Kurdi?Nakon tri dana borbi, Sirija je 20. januara objavila prekid vatre s kurdskim snagama i dala im rok od četiri dana da pristanu na integraciju u centralnu državu, što je SAD, također, podržao. U saopćenju sirijske vlade navodi se da je postignut dogovor sa SDF-om o izradi plana integracije za provinciju Hasaka, uz upozorenje da će, u suprotnom, državne snage ući u dva grada pod kontrolom SDF-a. Napetosti između SDF-a i Damaska ovog mjeseca prerasle su u sukobe nakon višemjesečnog zastoja u pregovorima o sudbini boraca i teritorija pod kontrolom SDF-a, koji se opirao zahtjevima vlade da se raspusti i uključi u državno ministarstvo odbrane.

Doznake iz inostranstva čine oko deset posto bruto domaćeg proizvoda (GDP) Bosne i Hercegovine.