Pod sloganom "Ljubav je zakon", održana je šesta Povorka ponosa u Sarajevu, na kojoj se okupilo nekoliko desetaka građana. Uz pojačano prisustvo policije, učesnici su prošetali centrom glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Pod sloganom "Ljubav je zakon", u Sarajevu je 14. juna održana šesta Povorka ponosa, na kojoj se okupilo nekoliko desetaka građana. Uz pojačano prisustvo policije, učesnici su šetnji prošli kroz centar glavnog grada Bosne i Hercegovine. Organizator je grupa aktivista i aktivistica iz Sarajeva, Tuzle, Banjaluke, Prijedora, Bijeljine i drugih bosanskohercegovačkih gradova, a ovo je šesti ovakav skup u Sarajevu. Povorka centrom grada napravila je krug, sa početkom i krajem kod Zemaljskog muzeja. Na šetnji su se mogle vidjeti zastave, transparenti i poruke podrške. "Povorka je postala najveći i najdosljedniji protestni marš u zemlji, koji već pet godina kontinuirano poziva vlast da prestane ignorisati sistemsku diskriminaciju i nasilje nad LGBTIQ+ zajednicom", saopšteno je ranije iz Organizacionog odbora Povorke. Istakli su da već šest godina žele pravno priznanje istopolnih zajednica, donošenje zakona o rodnom identitetu, zaštitu LGBTIQ+ osoba od nasilja u porodici, uvođenje zločina iz mržnje u krivične zakone, te izmjene zakona Kantona Sarajevo o javnom okupljanju u skladu sa evropskim standardima. Naglašavaju da ovo nisu specijalni zahtjevi, već osnovna ljudska prava. Podsjećaju da već godinama nijedan od zahtjeva nije ispunjen, te da su čak vlasti u entitetu Republika Srpska izbrisale pojam "rodnog identiteta" iz zakona. U nedjelji uoči održavanja Povorke ponosa, na plakatima postavljenim povodom njenog održavanja su osvanuli napisi "fuj pederi". Iz Bh. povorke ponosa su ranije za Radio Slobodna Evropa izjavili da niti jedna kampanja u prethodnih pet godina nije prošla bez sličnih reakcija. Bh. povorku ponosa već godinama podržavaju organizacije civilnog društva u BiH, kao i pojedine međunarodne organizacije i ambasade, dok je jedan dio domaćih političara podržava, a drugi osporava.

Osam bezbjednosno interesantnih migranata identifikovano je na teritoriji Bosne i Hercegovine (BiH) i oni će biti protjerani iz zemlje, saopštila je Služba za poslove sa strancima BiH. Služba je u Privremenom prihvatnom centru Blažuj identifikovala bezbjednosno interesantne strane državljane koji su u BiH ilegalno, a koji dolaze iz Avganistana, Pakistana, Bangladeša i Egipta, navodi se u saopštenju. Njima su izrečene mjere protjerivanja iz BiH, nakon čega su, u skladu sa Zakonom o strancima, smješteni pod nadzor u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu. Migranti su pronađeni tokom pojačanih operativnih aktivnosti sa ciljem očuvanja bezbjednosti i javnog reda u privremenim prihvatnim centrima na teritoriji BiH. Služba za poslove sa strancima pozvala je građane da prijave sve nelegalne i neregistrovane objekte koji se koriste za nezakonit smještaj stranaca u BiH. Stranci koji su proglašeni prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, te koje nemaju pravo na azil, niti imaju status izbjeglice nalaze se u pravnom vakuumu. Ako ne mogu biti izručeni zemlji iz koje dolaze, u Bosni i Hercegovini imaju status zabrane prisilnog vraćanja. Zakonski imaju, a u praksi nemaju smještaj, kao i zdravstveno osiguranje. Neki se u tom statusu nalaze decenijama, iako ne postoji nikakav krivični postupak protiv njih. Bosna i Hercegovina nema usaglašenu listu zemalja u koju bi se takve osobe slale. Istovremeno, Velika Britanija razmatra planove za deportaciju migranata u tzv. "centre za povratak“ na zapadnom Balkanu, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Znatno veća plata za isti posao, ali i nezadovoljstvo ekonomskom i političkom situacijom u Bosni i Hercegovini, glavni su motivi mladima koji odlaze na sezonski rad izvan zemlje. Najveća destinacija za sezonski rad za mlade je Hrvatska, koja i ove godine potražuje skoro 70.000 sezonskih radnika u turizmu. Kao i protekle tri godine, 21-godišnji Matija iz Banjaluke priprema se da još jedno ljeto provede u Istri, gdje će raditi kao konobar. On tvrdi da u BiH ne može naći stabilno zaposlenje sa adekvatnom platom, odnosno da domaći poslodavci ne žele da ponude bolje uslove rada. "Ljudi ovdje rade prekovremeno, a nisu dovoljno plaćeni. Za stanarinu i režije moram da radim i dodatno. Plata je tri puta veća na moru gdje konobarišem nego da sam ovdje ostao", kaže on za Radio slobodna Evropa (RSE). Najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj tokom prošle godine bili su državljani BiH, njih nešto više od 38.000, među kojima je oko 3.700 sezonskih radnika. Bosna i Hercegovina nema zaključen sporazum sa Hrvatskom o zapošljavanju radnika, pa radnici, sezonci, odlaze uglavnom samostalno, dogovarajući se direktno sa poslodavcima. Banjalučanin Matija pronašao je posao putem oglasa i jedan telefonski razgovor s vlasnikom ugostiteljskog objekta bio je dovoljan za dogovor. "U početku me bilo strah, nisam vjerovao u tu zaradu što su obećavali. Dio od onoga što zaradim šaljem porodici da im pomognem, a namjeravam sebi i da kupim pošten auto", kaže on. Planira mu je da u Hrvatskoj pokuša pronaći stalno zaspolenje jer tvrdi da u BiH ne vidi perspektivu. "Ovdje je situacija takva, da sve i da želim, nemam uslove da zasnujem svoju porodicu. Plate su niske, sve ide preko neke veze, jednostavno nisam dobio priliku da ovdje ostanem da budem sretan", kaže on. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u martu ove godine iznosila je 1.448 eura, dok je u BiH iznosila oko 784 eura, pokazuju statistički podaci. Plaće, smještaj, obroci...Nekoliko mladih, koji idu da rade na hrvatskom primorju, u razgovoru za RSE ističu da tamo u ugostiteljstvu mogu da zarade 2.000 eura i više mjesečno, dok u BiH mogu da zarade maksimalno 750 eura. Kažu i da će, ugalvnom, raditi kao recepcioneri, pomoćni radnici u kuhinji, konobari i čistači. Na radno ljeto u Hrvatskoj priprema se i 21. godišnji Jovan iz Banjaluke zbog, kako kaže, bolje plate i radnog okruženja. Pronašao je posao recepcionara i očekuje mjesečnu plaću od oko 2.000 eura. "Kod nas u tom sektoru nije moguće zaraditit te pare. Ovdje mogu mjesečno dobiti do 1.200 maraka. Idem da zaradim novac kako bih imao za studije u inostranstvu, konkretno u Sloveniji", kaže on te ističe da ga na odlazak dodatno motivira loša politička situacija. Mnoštvo oglasa za sezonske poslove u Hrvatskoj nude agencije, a desetine ih poslodavci svakodnevno objavljuju i na društvenim mrežama. U njima uz plaće, koje su veće od onih u BiH, poslodavci često obećavaju osigurane radne dozvole, smještaj i dnevne obroke za radnike. Tako je u jednom od oglasa, koji je objavljen u jednoj od Facebook grupa o sezonskim poslovima u Hrvatskoj, za posao čiščenja objekta na otoku Viru navedena plaća od oko 1.500 eura. Uz smještaj, poslodavac je naveo da su osigurani i dnevni obroci za radnike. Odgovornost na poslodavcimaAmir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera Federacije BiH, kaže za RSE da dio krivice za gubitak radnika, tokom ljetne sezone, snose iposlodavci. "Prije nego počne sezona trebali bi da sjednu s radnicima i pokušaju s njima dogovoriti posbene uslove kako bi ih zadržali. Da im daju stimulacije ta tri- četiri mjeseca jer im se to više isplati nego dovoditi nove. Dok ih obučiš prođe sezona", kaže on. Upozorava i da su oglasi za rad izvan BiH često nerealni te da radnike nerijetko dočekaju lošiji uvjeti od onih koji su im obećani. "I ovdje kvalitetan kuhar zarađuje 4.000 maraka. Ne možete početnika toliko platiti. Ukuhinji svi primaju više od 1.000 eura. I vani više nisu plaće kao nekad, a ima i izrabljivanja da se radi bukvalno 24 sata", kaže Hadžić. Kako kaže, zbog odlaska radnika poslodavci u BiH su primorani angažirati radnike iz azijskih zemalja, poput Nepala. Istovremeno, na evidencijama za nezaposlene u BiH u aprilu je bilo više od 320.700 osoba, pokazuju podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH. 'Radnici žele ostati u BiH'Goran Kurtinović, iz Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske "Horeca" kaže za RSE da je gubitak radnika tokom ljetne sezone uobičajena pojava u proteklih 15-ak godina. Kako kaže, najviše odlaze pomoćni radnici i oni bez adkevatnog iskustva. "Uspijevamo zadržati iskusne radnike imamo mogućnosti da ih bolje plaćamo. Oni recimo odu dvije- tri sezone da zakrpe rupe u budžetu, ali im je draže da nađu posao u svom mjestu. No, radnike bez iskustva ne možeš adekvatno platiti pa odlaze", kaže Kurtinović. Upozorava i da je u takvim okolnostima ugostiteljima sve teže pronaći radnike kako bi tokom ljeta normalno funkcionisali pa su primorani na kolektivni godišnji odmor, kada prestaju s radom po 15-ak dana. Govoreći o koracima koje poslodavci poduzimaju da zadrže radnike tokom sezone, Kurtinović je kazao da napretka nema i da je za bolje uvjete neophodna pomoć države. "Spremni su da ostanu i rade u svojoj sredini, ali do države i poslodavaca je da ih ne izgubimo. Moje iskustvo je da će prvo dati nama šansu, ako ih razočaramo da će tek tad ići u inostranstvo", naveo je. Na prvom mjestu regijaHrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine izdala dozvole za rad za više od 83.000 stranaca, Najbrojniji su Nepalci, a slijede radnici iz BiH - njih više od 15.000. Od toga se oko 7.450 dozvola odnosi na sezonske radnike, angažirane uglavnom u turizmu i ugostiteljstvu. Među njima je 1.376 "sezonaca" iz BiH. Natača Kačar, predstavnica portala Posao u turizmu, kaže za RSE da je u Hrvatskoj u posljednje dvije godine primjetan pad zapošljavanja radnika iz regije, što je posljedica velikog priljeva radnika iz azijskih zemalja. Ona za RSE navodi da su na poslodavcima u toj zemlji i dalje, nakon domaćih radnika, prioritet oni iz regije te da se trude pridobiti i zadržati radnike iz BiH. "Posebno u ugostiteljstvu, gdje je važno imati uhodan tim koji dobro funkcionira, a da ga ne mijenjaju svake godine. Dio smo istog govornog područja, tako da su radnici iz BiH traženi kadar", kaže ona za RSE. Ističe, također, da je Hrvatska i dalje jedna od najpoželjnijih destinacija za radnike iz regije, prvenstveno zbog sigurnosti koju pružaju poslodavci. "Radnici znaju da će biti prijavljeni, da će dobiti radne dozvole i da će im plaće biti isplaćene", kaže ona, ističući da plaće i uvjeti rada variraju ovisno o regiji i vrsti ugostiteljskog objekta. Novi Zakon o strancima, koji je u Hrvatskoj stupio na snagu 15. marta, najavljuje strože uvjete zapošljavanja stranih radnika, a od iduće godine očekuje se da će potpuna primjena Kako kaže Kačar, omjeri zapošljavanja bit će postavljeni tako da se ograniči broj stranih radnika u odnosu na domaće. To će, tvrdi, pomoći u kontroli masovnog uvoza radnika iz Azije, gdje su se pojavile ilegalne agencije i problemi s trgovinom ljudima. "No, postavlja se pitanje ima li uopće dovoljno domaćih radnika za sezonska zanimanja. Naime, sezonski radnici iz Hrvatske i regije često traže veće plaće, što otežava pregovore s poslodavcima", kaže ona. Iz Hrvatske gospodarske komore za RSE tvrde da plaće stranih radnika moraju biti iste kao i plaće hrvatskih državljana, uz poštivanje odredbi o minimalnoj plaći i kolektivnom ugovoru. *Suradnja na tekstu: Gojko Veselinović

Umjesto "Ljubav je zakon", na tek postavljenim plakatima povodom šeste Povorke ponosa u Sarajevu je osvanulo "Fuj pederi". Ovo nije nikakav izoliran slučaj ni nešto sa čime se prvi put suočavaju pripadnici i pripadnice LGBTQ zajednice u Bosni i Hercegovini. Govor mržnje prema LGBTQ osobama sveprisutan je u javnom prostoru, a naročito se intenzivira pred Povorku ponosa. Ovakvog mišljenja je i Amila Hrustić, idejna kreatorica i dizajnerica kampanje Bh. povorke ponosa, koja za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da niti jedna povorka, odnosno niti jedna kampanja za Bh. Povorku ponosa nije prošla bez ovakvih i sličnih reakcija. "Da je drugačije - vjerovatno ni povorke ne bi bilo, jer bi to slalo drugačiju sliku bh. društva. Jedini odgovor na ovakve poruke je da se izađe na ulicu 14. juna, da se zajednički pozove na zakonsku jednakost, i da se poruke ljubavi šire još glasnije", poručuje Hrustić. Koji su zahtjevi ovogodišnje Povorke?Vlast u BiH se do sada oglušila o zahtjeve Bh. povorke ponosa. To su pravno priznanje istospolnih zajednica, donošenje zakona o rodnom identitetu, zaštita LGBTIQ+ osoba od nasilja u porodici, uvođenje zločina iz mržnje u krivične zakone te izmjene zakona o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo u skladu s evropskim standardima. Iz Bh. Povorke ponosa su više puta ponovili da se ne radi o nikakvim specijalnim zakonima nego o osnovnim ljudskim pravima. Treba podsjetiti da je u protekloj godini, kada je riječ o pravima LGBTIQ+ osoba, bh. entitet Republika Srpska (RS) otišao korak unazad pa je 2024. godine iz Krivičnog zakona RS-a obrisao termin "rodni identitet". Ovaj termin izbrisan je u dijelu zakona koji se odnosi na krivično djelo počinjeno iz mržnje, javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje, te povredu ravnopravnosti građana, a zamijenjen je terminom "drugog ličnog svojstva". Lejla Huremović, članica Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa je za RSE istakla da ovakve i slične poruke govore da LGBTQ osobe još nisu u potpunosti prihvaćene u društvu. "To je teško i niko ne može na takav način da živi. To nosi psihičke poteškoće. Nažalost, institucije ne daju nikakav značajan odgovor i nijedna se nije oglasila po pitanju ovog plakata", pojašnjava Huremović. Huremović kaže da izmjenama Krivičnog zakona u RS-u poslana jasna poruka da LGBTQ osobe nisu dobrodošle i da neće biti zaštićene zakonski te da država neću stajati tu kada se desi neko nasilje nad LGBTQ osobama. "Dakle, taj dio zakona koji govori o zločinu iz mržnje je bio vrlo značajan zbog predrasuda koje postoje nad LGBTQ osobama i zločina iz mržnje koji se dešava nad LGBTQ osobama. Sada se izjednačilo, da zločin koji se desi nad LGBTQ osobama biva prepoznat kao obični prekršaj i nešto slično", kaže ona. Slogan ovogodišnje Povorke ponosa "Ljubav je zakon" nije samo slogan, naglašava Hrustić i dodaje da je to odgovor na sliku društva, otpor i podsjetnik da LGBTIQ+ osobe u BiH i dalje nemaju jednaka građanska i zakonska prava. "Zato ovogodišnja poruka nije upućena samo vlastima, već cijelom društvu. Ljubav nije prijetnja, ona je temelj zajedništva. Jednakost nije stvar privilegije, već osnova slobodnog društva. Ako sistem ne štiti sve - ne štiti nikoga. Hoćemo državu koja vidi, priznaje i štiti sve svoje građane", zaključuje Hrustić. Bez podrške političaraBh. povorku ponosa podržavaju organizacije civilnog društva u BiH, kao i pojedine međunarodne organizacije i ambasade. Kada su u pitanju političari u Bosni i Hercegovini, tu je podrška podijeljena, pa dok jedni izlaze na ulicu u znak podrške LGBTQ zajednici, drugi osporavaju. Tako je 2022. godine tadašnji ministar privrede Kantona Sarajevo, a sadašnji federalni ministar rada i socijalne politike, Adnan Delić, na službenoj stranici Ministarstva privrede Kantona Sarajevo iznio lični stav u kojem je kazao da se njega pita "parada ne bi imala njegov glas". Delić je tada takođe naveo da "smatra da ovakva okupljanja ne doprinose boljem razumijevanju i prihvatanju velikih društvenih i kulturoloških promjena u našem društvu". Nakon njegove izjave protiv Delića je podnesena krivična prijava zbog stavova o Povorci ponosa. Takođe, Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je u više navrata komentarisao kako je on protiv Povorke ponosa, kao i članovi njegove stranke Narod i Pravda (NiP). I bivša gradonačelnica Sarajeva, a sadašnja načelnica Opštine Novo Sarajevo, Benjamina Karić, je tokom svog gradonačelničkog mandata odbila da osvijetli zgradu Vijećnice u duginim bojama u znak podrške LGBTQ zajednici. Političari iz RS-a takođe nisu ostali uzdržani. Tako je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio 2020. godine kako je Parada ponosa dovoljna Sarajevu, da u Banjaluci nije potrebna te kako Parada ponosa nije u duhu naroda kojem pripada.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je na sjednici 12. juna izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH. Prema ovom prijedlogu, Zastupnički dom bi imao pravo predložiti kandidata za imenovanje ministra u slučaju da neka osoba podnese ostavku ili bude smijenjena, a predsjedavajući Vijeća ministara BiH ne predloži novog kandidata u zakonskom roku od 14 dana. Trenutno ministra može predložiti samo predsjedavajući državne vlade. Da bi stupile na snagu, izmjene Zakona mora izglasati i u drugi, Dom naroda. Za izmjene su u Zastupničkom domu glasale stranke vladajuće stranke "Trojke" iz entiteta Federacija BiH koju čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i Pravda i Naša stranka. Protiv su glasali zastupnici vladajuće Hrvatske demokratske zajednice BiH, također iz Federacije BiH, te zastupnici vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Republike Srpske. Izmjene su usvojene zahvaljujući glasovima Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte te Narodnog evropskog saveza koji su opozicija u Federaciji BiH, te Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa i Liste za pravdu i red koje čine opoziciju iz Republike Srpske. Za usvajanje odluke u Domu naroda potrebno je da za nju glasa osam od petnaest delegata i to najmanje po dva iz svakog od tri kluba - bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. Za održavanje sjednice potrebno je da na njoj prisustvuju najmanje po tri delegata iz svakog kluba. Stranke koje su podržale izmjene imaju većinu i u drugom, Domu naroda, ali delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata mogu spriječiti usvajanje zakona nedolaskom ili napuštanjem sjednice tog doma čime bi srušili potrebni kvorum za njeno održavanje. To su i činili prethodnih mjeseci sprječavajući tako smjenu svoja dva ministra koju je izglasao Zastupnički dom, kao i smjenu svog člana iz rukovodstva Doma naroda koje određuje dnevni red sjednice. Istu mogućnosti ima i Hrvatska demokratska zajednica BiH. Tadašnji ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić uhapšen je krajem decembra osumnjičen za korupciju u vrijeme kad je bio direktor Cesta Republike Srpske. U januaru je podnio ostavku koju je prihvatila predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto iz Hrvatske demokratske zajednice BiH. Krišto nije predložila kandidata za novog ministra, iako je zakonski rok 14 dana, ali za kašnjenje ne postoje zakonske sankcije. Funkciju ministra sigurnosti već šest mjeseci obavlja zamjenik ministra Ivica Bošnjak, koji je kadar HDZ-a BiH. "Trojka" i opozicija iz Republike Srpske istaknula je lidera Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića kao kandidata za novog ministra. Predsjedavajuća Krišto odbija predložiti Vukanovića i kaže da ona radi po jedinom i postojećem koalicijskom sporazumu sve dok se ne potpiše novi. U međuvremenu su stranke "Trojke" izašle iz koalicijskog sporazuma na državnom nivou sa SNSD-om, na čijem čelu je proruski predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik. One su s opozicijom iz Republike Srpske potpisale i "političku platformu", ali im se Hrvatska demokratska zajednica BiH nije pridružila. Kao razlog za prekid koalicije sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata, "Trojka" je navela neustavno djelovanje vlasti u tom entitetu koje su pokušale donijeti entitetske zakone kojima bi se zabranio rad nekoliko policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji RS-a zbog čega je više država sankcioniralo gotovo cjelokupno entitetsko rukovodstvo. Za Dodikom, premijerom Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem Sud BiH je raspisao potjernicu zbog neodazivanja pozivima Tužiteljstva BiH koje ih sumnjiči za rušenje ustavnog poretka BiH. Pred Sudom BiH se vodi i odvojeni proces zbog potpisivanja neustavnih entitetskih zakona čime je prekršio odluku predstavnika međunarodne zajednice koji je Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine ovlašten za njegovo provođenje.

Za zakazivanje konferencije smo saznali kasno, a takvi događaji trebaju biti organizovani u saradnji sa državnim institucijama, rekao je za Radio Slobodna Evropa Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine, nakon što je otkazan sastanak stalnog odbora Evropske konferencije rabina, koji je bio zakazan za iduću sedmicu u Sarajevu. "Kada sam prvi put zvanično dobio dopis od Jevrejske opštine u Sarajevu, koja je najavila dolazak Evropske rabinske konferencije. Mislim da se takvi događaji generalno trebaju organizovati u saradnji sa institucijama države BiH, jer nije primjereno da se o njima saznaje samo nekoliko dana prije održavanja", rekao je Konaković. Istovremeno, iz jevrejske zajednice u BiH kažu da "ostaje gorak ukus u ustima nakon svega", kako je kazao za RSE Igor Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge povodom otkazivanja. Redovni sastanak Stalnog odbora Evropske konferencije rabina (CER), koji se održava dva puta godišnje, trebao je biti održan u hotelu Swissotel u Sarajevu od 16. do 18. juna, ali je hotel otkazao rezervacije. Iz CER-a su istakli i da je hotel bio rezervisan za 50 učesnika i da su svi letovi već bili rezervisani. Na njemu su trebali biti svi glavni rabini iz cijele Evrope "kako bi razgovarali o najvažnijim pitanjima koja se tiču jevrejskog života u Evropi danas i o pitanjima slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja". Kožemjakin ističe da je ovo težak udarac za malu jevrejsku zajednicu koja od 1968. nema rabina u BiH. "Pa može i dalje da nema rabina, kada rabini nisu dobrodošli u mali Jerusalim, kako se Sarajevo odmilja naziva, što je ono odavno prestalo da bude", smatra Kožemjakin. Po njemu je nezamislivo da se jedan vjerski događaj ispolitizuje i da se izvrši toliki pritisak javnosti da se on otkaže. "U jednoj državi koja se obavezala da će poštivati evropske konvencije o ljudskim pravima pritisak javnosti se izvrši do te mjere da se utiče na slobodu vjere". U pojedinim medijima u BiH konferencija rabina je najavljena kao "skup za podršku države Izraela", što je dio javnosti označio kao neprihvatljivo za Sarajevo, s obzirom na stalne napade na Pojas Gaze i uskraćivanje humanitarne pomoći okupiranoj palestinskoj teritoriji. Kožemjakin je naglasio da konferencija nije planirana kao politički skup, niti bi se bavila bilo kakvim drugim pitanjima osim vjerskih. Odgovore na pitanja o razlozima otkazivanja unaprijed rezervisanog događaja RSE nije dobio od "Swisshotela" iz Sarajeva. Zašto su otkazane rezervacije?Gady Gronich, sekretar Evropske rabinske konferencije, za RSE kaže da su im iz hotela odgovorili e-mailom, kako otkazuju rezervacije iz sigurnosnih razloga. "Rekli su da ne žele da stave zgradu, osoblje i goste u neprijatnu ili opasnu situaciju. Obećali su vratiti novac", rekao je Gronich. On je istakao kako su ih u Sarajevo pozvali "lokalni nevjerski zvaničnici", među kojima pominje i bivšu gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić, da održe sastanak CER-a, kako bi poslali jasne poruke o međuvjerskom dijalogu. Ističe kako nije bilo drugih motiva, te da je na sastancima oko dogovaranja organizacije bio prisutan i visoki predstavnik u BiH Christian Schdmit. "Na sve ono što je objavljeno u pojedinim lokalnim medijima o našoj organizaciji, o razlozima dolaska, o našim političkim vezama – sve su to laži i neistine. Neko je imao namjeru da spriječi naš dolazak. Ko? Ne znam. Nemam pojma", rekao je Gronich. Prve informacije o konferenciji objavili su portali HercegBosna, Hrvatski medijski servis (HMS), zatim Večernji list, sa sjedištem u Mostaru, a potom prenijeli brojni drugi mediji. Naslovi su, uz sitne izmjene glasili: "Europska konferencija rabina, zagovornici obnove Izraela, organiziraju skup u Sarajevu". Saopćenje medijima poslano je 10. juna s gmail adrese privatne osobe “Jakob Malik" od čega su se ogradili iz Evropske konferencije rabina. Benjamina Karić, bivša gradonačelnica Sarajeva za RSE kaže da nije učestvovala u organizaciji konferencije, ali je istakla kako vjerski skupovi ne bi trebali da se koriste u političke svrhe, pogotovo ako su, kako kaže, posvećeni pomirenju. "Iskreno se nadam da niko nije htio iskoristiti Sarajevo u političke svrhe i pokušao na emocijama dobiti neke političke poene. Na takvo nešto Sarajevo ne treba da pristane ali treba da ostane prepoznato kao mjesto susreta različitih kultura i religija odakle će se slati poruke mira i suživota, jer je to grad koji je preživio najveće strahote koje podsjećaju na ono što se danas dešava u Gazi, a to je genocid", poručila je Karić. Iz OHR-a su za RSE rekli kako nisu bili organizatori Evropske konferencije rabina (CER) u Sarajevu, već da su samo "podijelili neka prethodna iskustva u organizaciji događaja na visokom nivou". Sporno pismo entitetskog ministraU saopštenju krovne evropske organizacije rabina koja okuplja više od 1.000 jevrejskih ortodoksnih zajednica, ističu da im je otkazano gostoprimstvo nakon otvorenog pisma koje je napisao federalni ministar rada i socijalne politike, Adnan Delić, i koje je objavljeno u medijima. On je u pismu pozvao "organizatore da odmah otkažu konferenciju u Sarajevu, sve relevantne institucije da spriječe njenu realizaciju, a građane i organizacije civilnog društva da ne ostanu nijemi pred ovim pokušajem moralnog poniženja našeg glavnog grada i naše zemlje". Istakao je i da je "nedopustivo da se u Sarajevu kao grad koji je preživio najdužu okupaciju u istoriji" organizuje skup sa kojeg se šalje podrška okupatoru koji svakodnevno, pred očima cijelog svijeta, čini genocid nad nedužnim civilnim stanovništvom Gaze". Ministar Delić nije se javljao na pozive RSE da prokomentariše otkazivanje sastanka evropskih rabina u Sarajevu. 'Delić ima pravo na stav'Elmedin Konaković, koji je i stranački šef Deliću u partiji Narod i pravda, istakao je da on ima pravo na svoje mišljenje. "Ministar Delić iznio je svoj stav na društvenim mrežama, na što ima pravo. Takođe, moramo razumjeti senzibilitet onih koji su prošli stradanja u Bosni i Hercegovini, svjedočili događajima u Srebrenici, Prijedoru, Foči, ubijenoj djeci Sarajeva. Oni imaju pravo da emotivnije sagledavaju cijelu situaciju", poručio je Konaković. Dodao je i da smatra kako Sarajevo nikome ne može biti pozornica. "Sarajevo nije neka plastična forma niti skup daski na koje možete doći, govoriti, otići, a onda ga iskoristiti. Možete Sarajevu reći šta god želite, ali morate i čuti šta Sarajevo ima da kaže vama – zbog svega što sam već naveo. Zbog stava koji Sarajevo danas mora imati prema onome što se dešava, bilo da je riječ o Gazi, Ukrajini, Sudanu ili drugim mjestima širom svijeta", zaključio je Konaković. Otkazivanje konferencije 'žalosno' za Evropsku komisijuEvropska komisija u četvrtak je ocijenila "žalosnim" otkazivanje sastanka Konferencije evropskih rabina (CER), prenijele je Hrvatska novinska agencija Hina. "Sloboda vjeroispovijesti i sloboda udruživanja zagarantovani su Ustavom Bosne i Hercegovine. Poštovanje načela sadržanih u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i Povelji EU o temeljnim pravima ključno je za svaku zemlju koja želi pristupiti Europskoj uniji" navodi se u izjavi portparola Komisije Markusa Lammerta koju prenosi Hina. Iz Islamske zajednice BiH nisu željeli komentarisati otkazivanje sastanka rabina u Sarajevu, a na upite nisu odgovorili iz Biskupske konferencije BiH, komentar nismo uspjeli dobiti ni od predstavnika Srpske pravoslavne crkve u BiH. Takođe, na upit RSE za komentar nije odgovorilo ni Međureligijsko vijeće BiH. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je živjelo 411 Jevreja. Suradnja na tekstu: Una Čilić

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku bude izrečena stroža kazna i da, umjesto na jednu godinu zatvora na koliko je prostepeno osuđen, bude osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu. Na sjednici Vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH, Tužilaštvo je, također, zatražilo da Dodiku obavljanje dužnosti bude zabranjeno duže od šest godina. Za drugooptuženog Miloša Lukića zatraženo je poništavanje oslobađajuće presude, ponavljanje suđenja ili da mu Apelaciono vijeće izrekne osuđujuću presudu. Apelaciono vijeće Suda BiH će drugostepenu presudu, u predmetu koji se vodi protiv Dodika i Lukića, donijeti najkasnije za 30 dana. Sudsko vijeće Suda BiH odbilo je prethodno zahtjev Dodikove odbrane za izuzećem dvoje sudija, Vesne Jesenković i Hilme Vučinića, u žalbenom postupku predsjednika ovog bh. entiteta pred Sudom BiH. Naime, odbrana je smatrala da su to dvoje sudija su već učestvovali u prethodnom postupku protiv Dodika i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS, te prema tome ne mogu biti i u Apelacionom vijeću. Jesenković i Vučinić su bili u sudskom vijeću koje je odlučivalo o zahtjevu odbrane iz decembra prošle godine da se suđenje Dodiku prebaci iz Sarajeva u Banjaluku. Dodikov advokat, Goran Bubić dan ranije je najavio da će odbrana, nakon što usmeno obrazloži žalbu, zatražiti ukidanje prvostepene presude i njeno preinačenje u oslobađajuću ili održavanje novog pretresa. Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS, a Lukić oslobođen optužbi. Dodik je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio. Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima. Dan nakon izricanja presude, Narodna skupština RS je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizuje rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ustavni sud BiH je privremeno zaustavio primjenu tih zakona 7. marta. Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su nakon toga za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica Suda BiH. Ipak, iako centralna potjernica nalaže da sve policijske agencije u BiH moraju da ih hapse, to se do danas nije dogodilo, te oni normalno obavljaju svoje poslove. Ukoliko pravosnažana presuda bude osuđujuća na nju će biti moguće uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH, ukoliko osuđeni smatraju da su im narušena ljudska prava ili zbog povrede zakonskog postupka. Ukoliko taj sud odbaci apelaciju, moguća je žalba pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Autobusi puni turista često satima stoje u mraku i kilometarskoj koloni pokušavajući doći do bosanskog Nacionalnog parka Una, zbog spuštene rampe između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koja je prikladnija kontrolnom punktu s početka prošlog stoljeća. Vlasti BiH 23 godine rade na spajanju montažnog kontejnera na elektromrežu, vodovod, kanalizaciju i fiksni internet na prijelazu Ripač na sjeverozapadu zemlje. Na Užljebiću, s hrvatske strane, hvale se modernim objektom izgrađenim po standardima Europske unije. "Cesta do Ripča je OK, magistrala, ali taj tamo prijelaz baš jadno izgleda. Želimo razvijati turizam, ljudi koji su umorni od vrućina i 'žara' cijena na Jadranu nam žele doći i vidjeti ovu netaknutu ljepotu u našem Nacionalnom parku, a eto kakva su nam ulazna vrata", kazao je za Radio Slobodna Evropa Emir koji vodi rafting klub na rijeci Uni. Bosanski graničari i carinici su se od otvaranja međunarodnoga graničnog prijelaza u junu 2002. godine oslanjali isključivo na benzinski agregat. U julu 2021. godine dobili su manje solarne panele – investicija vrijedna oko 15.000 eura. Ako agregat noću zakaže, turistički autobusi i automobili gomilaju se jedan za drugim ili se okreću prema sjeveru i drugom, 50-ak kilometara udaljenom prijelazu Izačić, čuvenom po kilometarskim kolonama u oba smjera u bilo koje doba godine. Granični policajci i carinici rade u gotovo nikakvim uvjetima. Toalet nema "mokri čvor" i koriste vodu iz cisterne - do prvih zimskih minusa. "Kad je jaka naoblaka, palimo agregat. Dešavalo se i da stane agregat i onda nam čitači pasoša ne rade pa vršimo graničnu kontrolu samo uvidom u dokumente", kazao je za RSE jedan graničar, koji je tražio da mu se ne objavljuje ime jer nema ovlaštenje za davanje izjava. Zašto je problem dovesti struju?Granični prijelaz Ripač u Bosni i Užljebić u Hrvatskoj otprilike su jednako udaljeni od najbližih istoimenih sela. Iz Uprave za neizravno oporezivanje (UINO) BiH, koja je nadležna za prikupljanje carina i upravlja graničnim objektima, kazali su za RSE da su se obraćali nadležnoj Elektroprivredi BiH. "Zbog visokih troškova i udaljenosti prvog mogućeg priključka od nekoliko kilometara realizacija je bila odgođena", naveli su iz UINO-a BiH za RSE. Obraćali su se i Hrvatskoj elektroprivredi, zbog blizine njihove elektromreže, ali propisi u Hrvatskoj ne dozvoljavaju priključivanje novih objekata van hrvatskih državnih granica. Iz UINO-a BiH kažu kako je ponovno "pokrenut proces adaptacije prijelaza, koji uključuje i poboljšanje snabdijevanja električnom energijom". Iz Elektrodistribucije u Bihaću su za RSE kazali da je potrebno izgraditi trafostanicu i srednjenaponski vod "odgovarajuće dužine" i da troškove dijele Elektroprivreda BiH i podnositelj zahtjeva, u ovom slučaju UINO BiH. Napominju da su 2011. godine izdali elektroenergetsku suglasnost za priključenje objekata na granici i dostavili prijedlog ugovora o međusobnim odnosima i financiranju izgradnje. "Međutim, ugovori nisu potpisani niti je realizirana uplata potrebna za pokretanje procesa izgradnje priključka", naveli su u odgovoru za RSE iz Elektrodistribucije u Bihaću. Dalje kažu da je uvjet za priključenje na elektromrežu da korisnik podnese zvaničan zahtjev za izdavanje prethodne elektroenergetske suglasnosti. "Do danas, takav zahtjev nije zaprimljen", kazali su za RSE iz Elektrodistribucije. Koliko bi sve to koštalo nisu odgovorili ni iz UINO niti iz Elektroprivrede BiH. Sa strujom bi na ovaj granični prijelaz trebalo dovesti i fiksni telefon i internet, budući da se trenutno za komunikaciju, povezivanje računala i pasošku kontrolu koriste mobiteli. Rampa za turisteMještani kažu da tim putem idu većinom prema Zadru i Splitu i Jadranskom moru, da ne moraju kružiti oko Plitvičkih jezera i koristiti autoput koji spaja kopnenu Hrvatsku i Dalmaciju. "Išao sam par puta na taj granični prijelaz. On je i smiješan i žalostan. Ima jedan kontejner. Ali narod prelazi. Neki dan sam prolazio i sreo sam dva autobusa hrvatskih registracija", pojašnjava za RSE Esad koji se bavio iznajmljivanjem obližnje vikendice turistima. Kao jedan od najvećih problema za razvoj turizma vidi granične prijelaze jer ljudi najčešće idu na Izačić i Maljevac gdje, kaže, nema dovoljno otvorenih traka i stvaraju se gužve. Turisti koji dođu u Dalmaciju, pojašnjava Esad, najčešće iz Splita i Zadra idu na Plitvička jezera, odakle dođu u BiH i Bihać, obiđu i Nacionalni park Una, Štrbački buk, Japodske otoke i idu prema jugu sve do Krupe. "Najviše Hrvatska, Slovenija i Srbija. Bude tu i Kineza i Arapa, dolaze nam Austrijanci, Česi, Mađari, Šveđani, dolazili su nam i iz Finske. Mi radimo aktivne odmore, team building, imamo rafting, paintball…", kaže za RSE Emir koji vodi ovaj posao. Cesta do ulaza u Nacionalni park Una bila je makadamska, ali se trenutno asfaltira i trebala bi biti spremna do početka ljetne turističke sezone. "Ogroman je porast broja turista. Ja još nisam otvorio booking za ovo ljeto, a popunjen sam 70 posto. Nama je glavni adut porast nameta na privatni smještaj u Hrvatskoj. Imali smo goste koji se pokupe sa mora, dođu kod nas i prelijepo im je. Što se tiče domaćih gostiju - nama su i naše cijene previsoke", kaže Emir koji osim raftinga vodi i privatni smještaj kraj rijeke Une. Noćenje s doručkom u prosjeku košta oko 35 eura po osobi, rafting na Uni, kroz nacionalni park, košta oko 50 eura, a ako gosti žele organizira se roštilj, muzika, streličarstvo, ovisno o želji gostiju. Je li bliža Tirana ili LjubljanaBihać i Unsko-sanski kanton graniče s Hrvatskom i Europskom unijom, glavnim izvoznim i uvoznim tržište za privrednike iz Bosne i Hercegovine. "Dešavalo se da naša dva kamiona krenu u isto vrijeme iz Cazina, jedan za Sloveniju, drugi za Albaniju. Onaj za Albaniju stigne na odredište, a drugi je tek prešao hrvatsku granicu", kaže za RSE Emir Bajrić, vozač kamiona i suvlasnik prijevozničke kompanije iz ovog grada. Na izlazu na Izačiću ili Velikoj Kladuši, kaže, kamioni u prosjeku čekaju šest, a na ulazu u BiH tri sata. "Za male aute puste dvije trake, treća je za kamione. Vikendom naiđe puno autobusa i onda i njih ubace ispred kamiona i dodatno opterete teretni saobraćaj", dodaje Bajrić. Jasmin Emrić, državni zastupnik, kazao je za RSE da su prije desetak godina tražili rekonstrukciju i proširenje graničnih prijelaza u Bosanskoj Krajini. Sve je, kaže, ostalo na razgovorima "dok se godinama ova nesnošljiva situacija na granicama samo promatra". On kaže da je kao zastupnik dolazi iz Bužima, zapadnobosanskog grada 50-ak kilometara od granice s Hrvatskom, pokrenuo pitanje prekategorizacije graničnih prijelaza u Krajini 2016. godine kako bi barem putnici lakše prelazili. Tu inicijativu je usvojio Predstavnički dom državnog parlamenta, nakon čega je Vijeće ministara BiH zadužilo Upravu za indirektno oporezivanje BiH da se pristupi prekategorizaciji više prijelaza, u dogovoru s hrvatskom stranom. "Do danas ništa nije urađeno", kazao je Emrić. Ukupna granica BiH duga je oko 1.550 kilometara, od čega je kopnena duga oko 905, riječna oko 625 i morska dvadesetak kilometara. BiH ima 86 graničnih prijelaza, od kojih je 58 međunarodnih dok je 28 prijelaza namijenjeno lokalnim mještanima za pogranični promet, koji mogu imati i posebne propusnice.

Stupio je na snagu zaključak Predsjedništva BiH, kojim je osuđeno "protupravno postupanje Vlade Republike Srpske (RS), odnosno proglašavanje personom non grata" ministrice za Evropu i klimu Njemačke Anne Luhrmann, tokom njene nedavne posjete BiH. Nakon što je istekao rok od 72 sata za pokretanje vitalnog entitetskog interesa, stupio je na snagu zaključak Predsjedništva BiH o osudi protupravnog postupanja institucija vlasti u entitetu Republika Srpska, saopćeno je 11. juna iz kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. Proglašavanje personom non grata ministrice za Evropu i klimu u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Anne Luhrmann je, "uz upotrebu represivnih mjera, rezultiralo izgonom ministrice Lührmann iz tog entiteta i ograničavanjem njenog kretanja", navedeno je u zaključku koje je usvojilo Predsjedništvo BiH. "Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović usvojeni zaključak nije proglasila destruktivnim po vitalni entitetski interes, čime je on stupio na snagu", kaže se u saopćenju iz Bećirovićevog kabineta od 11. juna. Prema Ustavu BiH, član Predsjedništva koji se ne slaže sa usvojenom odlukom, može da je proglasi destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, ali to mora učiniti u roku od tri dana po njenom usvajanju. Nakon toga, pokreće se procedura pred entitetskim parlamentom - Narodnom skupštinom RS ili Domu naroda Federacije BiH - koji imaju mogućnost na ospore odluku, za šta je potrebna dvotrećinska većina. Ako proces nije pokrenut, odluka stupa na snagu. Vlada RS-a proglasila je 4. aprila Luhrmann nepoželjnom u ovom bh. entitetu, a nakon što je Njemačka uvela sankcije najvišim zvaničnicima RS. Luhrmann je, sa austrijskom ministricom Beatom Meinl-Reisinger, saopćila da su 4. aprila stupile na snagu sankcije koje su Njemačka i Austrija uvele predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, te premijeru i predsjedniku Skupštine tog entiteta. Sankcijama im je zabranjen ulazak u Austriju i Njemačku. Njemačka ministrica je kasnije izjavila da su joj "Dodikovi predstavnici prijetili nasiljem", dok su iz Vlade RS-a naveli da njemačke sankcije, kao i javne istupe Luhrmann, vide kao direktno miješanje u unutrašnja pitanja i kršenje međunarodnih konvencija.

Iščekivala se akcija nadležnih po pitanju eventualnog hapšenja predsjednika Republike Srpske (RS), a iza brave je završio njegov protivnik iz vodeće opozicione stranke. Razlozi zbog kojeg je Milorad Dodik, lider u entitetu vladajuće Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u problemu sa zakonom, potpuno su različiti od onih sa kojima je suočen lider Srpske demokratske stranke (SDS), Milan Miličević. No, dok prvom prijeti zatvor i suspenzija obavljanja dužnosti predsjednika RS, pritvaranje drugog za posljedicu ima komplikovanje planova za formiranje političkog bloka u Bosni i Hercegovini koji za cilj ima izolaciju Dodika. Hapšenje u 'nezgodni' časHapšenje Milana Miličevića udaljilo je mogućnost realizacije planova opozicije u Republici Srpskoj da se dogovore sa strankama u drugom bh. entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, te izbace SNSD Milorada Dodika iz vlasti na nivou BiH. Vlast na državnom nivou je mjesecima u blokadi, nakon što stranke okupljene oko Socijaldemokratske partije (SDP) u koaliciju "Trojka", odbijaju svaku saradnju sa Dodikovim SNSD-om, zbog njegovih secesionističkih poteza. Iz "Trojke", u javnosti se za sada jedini oglasio Zukan Helez iz SDP, koji je na Facebooku napisao da daje punu podršku Miličeviću, "ne ulazeći u mogući sudski proces niti prejudicirajući eventualnu presudu". O hapšenju se nisu oglasili ni u kancelariji Visokog predstavnika u BiH, niti su o tome odgovorili na upit RSE. A upravo je visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio prije nekoliko dana kako je BiH potrebna politička koalicija koja se "pridržava dejtonskog okvira i koja radi ka napretku prema Evropskoj uniji". Rečeno je to nakon sastanka Savjeta za implementaciju mira, kojem su prisustvovali i predstavnici "Trojke", opozicije iz RS, te Hrvatske demokratske zajednice BiH. Milorad Dodik, sa nekim od najbližih političkih saradnika već par mjeseci izbjegava hapšenje po raspisanoj centralnoj potjernici u zemlji, u istrazi koja se protiv njega vodi zbog napada na ustavni poredak BiH. Miličević, koji je uhapšen u ponedjeljak, tereti se za političku korupciju u Tesliću, mjestu na sjeveru BiH u kojem je gradonačelnik. Inače, Miličevića posljednjih mjeseci prate spekulacije vezane za to što je riječ o jedanom od rijetkih političara u Republici Srpskoj koji je javno podržao studentske proteste u Srbiji, započete sa zahtjevima vezanim za borbu protiv korupcije, da bi se trenutno tražili vanredni izbori. Kod Miličevića je tokom pretresa pronađeno i oko 400.000 maraka (oko 200.000 evra), za koje osumnjičeni kaže da je rezultat porodične štednje. Kakve su posljedice u RS?Aleksandar Trifunović, urednik portala "Buka" za RSE ocjenjuje da je Miličevićevo hapšenje "ozbiljan udarac za najveću opozicionu stranku u RS, u kojoj se neće moći snaći tako brzo". Dodaje da je "ovo dokaz da aktuelna vlast predvođena Miloradom Dodikom može da radi šta god hoće", što ovako objašnjava: "Uopšte ne dovodim u pitanje rad tužilaštva, policije, na njima je da utvrde – ali način na koji se ovo desilo, brzina reakcije, ako znamo da su mnogi slični slučajevi prošli gdje je otvoreno, u snimcima, pominjana neka kupovina 'papaka', podsjećam, su prošli bez ikakvih pretresa, bez ikakvih insinuacija da je neko plaćen i kupljen, govori da je ovdje ipak primjena selektivne pravde." O hapšenju Miličevića do sada se nije oglasio Milorad Dodik, predsjednik RS i lider vladajućeg SNSD-a, niti bilo ko iz najužeg stranačkog rukovodstva, kao ni iz vrha partija sa kojima je SNSD u koaliciji u tom bh. entitetu. Slično razmišlja i dugogodišnji banjalučki novinar Vladimir Šušak, koji za RSE kaže kako se radi o preusmjeravanju "oštrice vlasti" sa novinara i civilnog sektora na političke neistomišljenike. Zakonska kriminalizacija klevete u RS, te neustavni pokušaji uspostave 'zakona o stranom agentu' po uzoru na Rusiju, kao i neustavno definisanje u zakonu odjela koji će se baviti 'neprijateljima' RS, doživljava se kao nastojanje vlasti da stavi pod kontrolu medije i nevladin sektor u tom bh. entitetu. No, Šušak je stava da opozicione stranke iz RS ipak neće odustati od pregovora oko prekompozicije vlasti na nivou BiH. "To sada zavisi od reorganizacije u SDS-u. Očigledno da njihov predsjednik sada neće moći da ni u kakvom kapacitetu učestvuje u tome, osim ako na neki način ne bude oslobođen, mada mislim da se to neće tako skoro desiti." "Ali ja vjerujem ako postoje neke političke platforme, ako postoje drugi relevantni sagovornici, da to može da ide svojim tokom kako je to zamišljeno", rekao je Šušak. Tužilaštvo je predložilo pritvor za Miličevića u trajanju od trideset dana. Pritvor može biti produžen naknadno za još dva mjeseca. Efekti na izbore za predsjednika RSInače Miličevićevo hapšenje za sada je završnica policijskih provjera obavljanih oko ovog političara i njegovih saradnika, na šta podsjeća Đorđe Vujatović, urednik portala Gerila.info. "Ono što je indikativno, u posljednih nekoliko mjeseci, pozivnice za optužnice, pozivi za davanje izjava dobili su Jovica Radulović, koji je predsjednik Glavnog odbora SDS, Milan Miličević koji je predsjednik SDS-a, i vidjeli smo, Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine, tri veoma čvrsta odbora, gdje se nalazi i najveći broj pristalica SDS-a", navodi Vujatović. Radulović je, nakon što je pobijedio na izborima za načelnika Opštine Modriča (sjever BiH) na lokalnim izborima u oktobru 2024. godine, saslušan u policiji dva mjeseca kasnije, nakon anonimne prijave za političku korupciju, odnosno kupovinu odbornika. Iz Okružnog javnog tužilaštva Doboj, u čijoj nadležnosti je Modriča, nije odgovoreno na upit RSE šta je sa predmetom u slučaju Radulovića. Radulović je u više navrata to okarakterisao kao "pokušaj opstrukcije i zastrašivanje odbornika" u procesu formiranja lokalne vlasti u Modriči nakon izbora. U policiji je tokom januara privođen, saslušavan pa pušten na slobodu i Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine (sjeveroistok BiH), u istrazi zbog dodjela stipendija u iznosu većem od pola miliona maraka (oko 250.000 evra). Iz SDS-a su ispitivanje i hapšenje komentarisali kao "nastavak torture režima prema slobodnim gradovima i ljudima u kojima na vlasti nisu gradonačelnici iz SNSD-a i njihovih satelita". Politikolog Stefan Blagić ističe kako je neizvjesno reći u ovom momentu, koliko će trebati opoziciji da se konsoliduje, nakon hapšenja Miličevića. Lider SDS-a je, ističe Blagić, važio za jednog od favorita za kandidaturu za predsjednika RS ili člana Predsjedništva BiH na izborima koji bi trebali biti održani iduće godine. "Postoje neke spekulacije oko smjene Miličevića, odnosno postojale su prije ovih dešavanja, oko njegove smjene sa čela SDS-a. Da li će se sada ići u tom smjeru - sve prognoze su krajnje, krajnje neizvjesne. Ali jedno, sasvim sigurno stoji, a to je da ovo najviše odgovara vlastima", naveo je Blagić. U SDS-u nisu željeli konkretno da odgovore na upit RSE o previranjima u toj stranci i potencijalnoj smjeni Miličevića. "Znači postoje različita mišljenja, ali ono što dogovori stranka, što dogovori većina, tako će biti. U ovom momentu Milan Miličević je predsjednik SDS-a. Znači, za sada, to su samo govorkanja o kojima se govori u određenim medijima. Ja vam mogu samo reći da je Srpska demokratska stranka jedinstvena", rekao je za RSE Želimir Nešković, potpredsjednik SDS-a. Nešković nije mogao u ovom momentu da kaže ni kako će izgledati rukovođenje strankom u slučaju dužeg pritvaranja Miličevića. Istakao je kako Statut stranke predviđa da, u slučaju spriječenosti stranačkog lidera da obavlja dužnosti, njegovu funkciju privremeno obavlja predsjednik Glavnog odbora SDS-a. U ovom slučaju je to Jovica Radulović. Hoće li biti efekta po državnu vlast?Nešković za RSE kaže da će, bez obzira na hapšenje lidera stranke, SDS nastaviti sa realizacijom ciljeva zacrtanih u Platformi koju je ta stranka, u saradnji sa PDP-om i Listom za pravdu i red, potpisala sa strankama "Trojke" iz Federacije Bosne i Hercegovine početkom maja. Platforma je najavljivana kao spasonosno rješenje, koje će odblokirati državne institucije i evropski put zemlje. Iz Koalicije "Trojka", koju čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS) za sada se nisu oglašavali o hapšenju Miličevića. Na upit, zašto je to tako, lider NiP-a i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, za RSE je rekao kako "pomno prate situaciju", te da će u narednih nekoliko dana reagovati kada se "rasvijetli ta priča". "Ako neki komentar prvi treba logičan, ono za šta tvrde da je krunski dokaz da je Miličević nekome dao pare - nisu našli, al' eto, nešto su drugo našli", rekao je Konaković. Dodao je i kako su stranke "Trojke" i dalje "potpuno opredijeljene" za razgovor sa SDS-om i drugim opozicionim strankama u RS oko prekompozicije državne vlasti. SDS, sa PDP-om i Listom za pravdu i red nije podržala secesionističke poteze Dodikove vlasti u RS, smatrajući ih "vrlo opasnim" za opstanak Republike Srpske i "udarom na ustavni poredak" dejtonske BiH. Tokom razgovora sa "Trojkom" najavili su i da bi mogli podržati evropske zakone. "I dalje (želimo razgovarati sa SDS), zato što pokazuju svijest o aktuelnom trenutku. Ne slažemo se oko mnogo stvari, ali prije svega smo opredijeljeni za mir i stabilnost u BiH, što SNSD svim silama potkopava. Opredijeljeni smo za evropski put, za razvoj ekonomije BiH. Dodik je jasno rekao da ne želi u EU, da tamo gubi identitet i on i entitet i time stavio tačku na partnerstvo na državnom nivou", rekao je Konaković za RSE. Ipak, i bez hapšenja Miličevića, realizacija Platforme je "zapela", jer, po sadašnjem omjeru snaga, opozicionim partijama iz Republike Srpske (RS) i "Trojki" u Federaciji BiH nedostaje po nekoliko glasova u oba doma Parlamenta BiH da bi "iz igre" eliminisali Milorada Dodika i njegov SNSD. Bez Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH nemaju većinu u Predstavničkom domu, dok u Domu naroda, SNSD može do u nedogled blokirati smjenu svojih ministara.

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i evropski komesar za unutrašnje poslove i migracijska pitanja Magnus Brunner potpisali su u srijedu u Briselu sporazum o operativnim aktivnostima koje Agencija za evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) provodi u BiH. Taj sporazum između EU i BiH predstavlja važan iskorak na evropskom putu BiH, jer ona postaje kredibilan partner u osiguravanju vanjskih granica EU, saopćilo je Vijeće ministara BiH. Riječ je o sporazumu koji će omogućiti raspoređivanje policajaca Frontexa na teritoriji BiH zbog boljeg upravljanja migracijama. Trenutno je oko 1.800 graničara BiH zaduženo za čuvanje više od 1.500 kilometara granice prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, odnosno jedan graničar čuva oko kilometar i pol granice. Sporazum će omogućiti Frontexu da provodi zajedničke operacije s BiH i rasporedi svoje stalne snage bilo gdje u zemlji, uključujući i granice sa susjednim zemljama koje nisu članice EU, kao i na graničnim prelazima na aerodromima. Iz Delegacije EU u BiH saopćili su da je intenziviranje suradnje u oblasti upravljanja granicama ključni element s ciljem sprječavanja neregularnih prelazaka granica i jačanja sigurnosti regiona. Zajednički napori doveli su do značajnog smanjenja neregularnih prelazaka granica, sa 145.600 u 2022. na 21.520 u prošloj godini. Taj trend se nastavlja i u ovoj godini, s daljim padom od 58 posto u prva četiri mjeseca, kaže se u saopćenju. Komesar Brunner kazao je da je sporazum sa BiH još jedan važan korak u jačanju "zajedničke odgovornosti za efikasno upravljanje granicama i sigurniju Evropu". "Zahvaljujući bliskoj suradnji sa partnerima sa zapadnog Balkana, neregularni prelasci granica duž ove rute smanjeni su za skoro 95 posto u poređenju sa 2022. godinom. Ovo potvrđuje da zajednički rad donosi opipljive rezultate i da je zapadni Balkan sastavni dio evropskog prostora stabilnosti i sigurnosti", kazao je. Sporazumom se realizira Akcijski plan EU za Zapadni Balkan iz decembra 2022. godine, a stupit će na snagu nakon odobrenja Evropskog parlamenta i Evropskog vijeća, kao i nakon procedure ratifikacije u BiH, naveli su iz Delegacije EU. Bosna i Hercegovina bila je do sada jedina zemlja u regiji koja nije imala operativni sporazum s Frontexom, koji je jedan od uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora s EU. Frontex ima gotovo 500 službenika angažovanih na području Zapadnog Balkana i zajedničke operacije u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Okružni sud u Banjaluci odbio je prijedlog Tužilaštva za određivanje pritvora lideru opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) i gradonačelniku Teslića Milanu Miličeviću i odborniku u Tesliću Mehmedu Dubravcu, koji su osumnjičeni za trgovinu uticajem, te odborniku Meši Jašareviću, osumnjičenom za primanje mita. Sud je odbio prijedlog Republičkog javnog tužilaštva, koje je tražilo mjesec dana pritvora s obrazloženjem da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogli uticati na dalji tok procesa, prenijela je Radio Televizija Republike Srpske (RTRS). Miličeviću, Dubravcu i Jašareviću određene su mjere zabrane međusobnog sastajanja i komuniciranja i sastajanja i komuniciranja sa licima koja će biti saslušani kao svjedoci. Desetine građana i aktivista SDS-a, koji su se okupljali ispred Suda kako bi pružili podršku privedenima, dočekali su Miličevića aplauzom. Miličević je po izlasku iz Suda rekao da je na njega i njegovu porodicu bačena velika ljaga, kao i na porodice Dubravca i Jašarevića, dodajući da slijedi bitka u kojoj će da skinu tu ljagu, prenosi RTRS. "Određena nam je mjera zabrane da se ne možemo sastajati međusobno, nas trojica koji smo bili u pritvoru i još jedan broj ljudi koji će kroz ovaj proces biti svjedoci", rekao je Miličević novinarima ispred Okružnog suda u Banjaluci. Miličević, koji je i gradonačelnik Teslića, rekao je da će njegov glavni zadatak biti da "opravda povjerenje ljudi koji su ga podržavali, ali iznad svega da zaštiti čast i dostojanstvo njegove porodice". "Tražim im da mi oproste što sam ih doveo u situaciju da moraju sa mnom sve ovo da preživljavaju", rekao je Miličević, prenosi agencija Srna. Lider SDS-a je uhapšen 9. juna, te je zadržan u porodičnoj kući cijeli dan, dok je trajao pretres. Iz tužilaštva je saopšteno da je u kući pronađeno 200.000 evra, za koje Miličević tvrdi da su porodična ušteđevina. Takođe je izvršen pretres domova Dubravca, predsjednika Skupštine Teslića iz Socijaldemokratske partije (SDP), te Jašarevića, odbornika Stranke demokratske akcije (SDA), kao i Gradske uprave u Tesliću. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS je 9. juna u saopštenju navelo da je određena količina zaplijenjenog novca korištena za "kupovinu odbornika Skupštine opštine Teslić, s ciljem vršenja zloupotreba svog izbornog mandata, mijenjanja skupštinske većine i glasanja po nalogu osumnjičenih". Miličević, koji je na čelu Teslića od 2016. godine, u februaru je oslobođen optužbi za trgovinu uticajem, u odvojenom slučaju.

"Dvije godine sam na praksi brusila metalne pločice, što nije doprinijelo mom stvarnom znanju u struci", kaže za Radio Slobodna Evropa Stevanija Ciganović, koja je ove godine završila Elektrotehničku školu u Banjaluci. Nedostatak praktičnog obrazovanja, između ostalog, jedan je od razloga zbog kojih je ova 18-godišnja Banjalučanka odlučila da svoje visoko obrazovanje nastavi u inostranstvu. Studije elektrotehnike planira upisati u Sloveniji, jer smatra da su njihovi planovi i programi bolji i u skladu sa vremenom. "Mislim da se trenutno prate trendovi razvoja tehnologije. Upisujem fakultet koji je, da kažemo, u skladu sa savremenim potrebama tržišta", poručuje Ciganović. Ona je samo jedan od mnogih maturanata srednjih škola u BiH koji odlazi "preko grane" na fakultet. Bosna i Hercegovina u posljednjih pet godina ima skoro 13.000 manji broj upisanih studenata, i 5.000 manje upisanih srednjoškolaca. Zabrinjavajući podaci stižu u trenutku kada fakulteti raspisuju konkurse za upis studenata i kada se srednje škole pripremaju da prime đake u novoj školskoj godini. Sve manje studenata i školaraca u BiHPrema podacima Agencije za statistiku BiH u tekućoj školskoj 2024/2025. godini ukupno je bilo upisano 70.646 studenata, od čega se na prvu godinu studija upisalo 21.604 studenta. Samo godinu ranije na fakultetima u BiH bilo je upisano pet hiljada više studenata, dok je prije pet godina, na visokom obrazovanju bilo skoro 83 hiljade studenata. Kada su u pitanju srednje škole, prošle godine u BiH je upisano 108.057 učenika, dok je u školskoj 2019/2020. bilo upisano 112.796 srednjoškolaca. Ako se uzme u obzir demografski pad i odlazak mladih u inostranstvo, trend pada broja studenata će se nastaviti, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) demograf Aleksandar Čavić. "Treba uzeti u obzir da Bosna i Hercegovina ima negativan migracioni saldo. S obzirom na to da je svaka naredna generacija bila malobrojnija od prethodne, i generacije koje sada dolaze na upis su manje brojne. Pored prirodnog pada broja rođenih, na broj upisanih utiče i emigracija. Mladi često migriraju sa svojim porodicama u inostranstvo, što smanjuje broj onih koji se upisuju na domaće fakultete", pojašnjava Čavić. Planovi za novu školsku godinuIz Ministarstva prosvjete Republike Srpske, resornog ministarstva jednog od dva bh. entiteta, za Radio Slobodna Evropa su istakli da su planirali upis 10.028 srednjoškolaca u novu školsku godinu. Sa druge strane, u tekućoj školskoj godini 9. razred osnovne škole završava tek 9.500 đaka, što je za 300 učenika manje nego prethodne godine. Koliko đaka se planira upisati u Federaciju BiH još nije poznato, jer nadležnost nad obrazovanjem, a samim tim i objavljivanjem i pravljenjem lista za upis su na kantonima, kojih ima 10 u ovom bh. entitetu. Istovremeno, još svi Univerziteti i fakulteti u zemlji nisu raspisali konkurse za upis novih studenata, pa se ne zna koliko ih se očekuje u ovoj školskoj godini. Mladi više biraju studije vaniStevanija Ciganović kaže da se već u srednjoj školi učenici susreću sa svim manama domaćeg obrazovanja, pa se odlučuju na inostranstvo. "Ja znam mnogo stvari u teoriji, ali vjerujte mi, u praksi znam samo osnovne stvari. Malo ću se našaliti, ali ne znam da li bih mogla zamijeniti osigurač ili pravilno sprovesti električne instalacije", rekla je ona. Ipak, ona ističe da je svjesna da se planovi i programi ne mogu promijeniti preko noći, ali da je u obrazovanju potrebno "više pažnje posvetiti aktuelnim trendovima i predmetima koji su danas relevantni". Ima i onih koji će ostati, iako upozoravaju da obrazovni sistem mora da se mijenja i modernizuje, poput Darije Polić iz Banjaluke, koja nakon završene Tehnološke škole planira upisati politikologiju u Banjaluci. Mišljenja je da srednjoškolski sistem nije dovoljno prilagođen savremenim zahtjevima, i da nema dovoljno praktičnog znanja, zbog čega mladi često odustanu od daljeg školovanja i gledaju da se zaposle ili odu vani. "Kod mene je praksa bila minimalna. Praktična nastava bila je uglavnom teorijska, slušali smo profesora, ali nije bilo konkretnih vježbi. Mislim da bi praksa trebalo da se uvede od prvog razreda kako bi se učenici od početka pripremali za svoju struku", smatra Polić. Jedan od razloga smanjenog broja studenata je i promjena prioriteta kod mladih. Mnogi se odlučuju na zapošljavanje odmah nakon srednje škole, umjesto na nastavak obrazovanja. Takođe, zbog boljih poslovnih prilika, značajan broj mladih bira studije u inostranstvu. "Ja sam skoro razgovarao sa roditeljima maturanata iz banjalučke Gimnazije, i da od njihovog razreda osamnaestero imaju namjeru da studiraju vani. Dakle, oni će ovdje formalno samo konkurisati da ne bi izvisili, ali su svi već okrenuti prema inostranstvu, sa željom da odu tamo i da se nažalost nikad ne vrate", ističe Čavić. Promjene u trendovimaDo prije nekoliko godina društvene nauke su bile najtraženija na fakultetima, gdje su dominirali pravo i ekonomija. Sada je situacija drugačija, pa se najviše traže medicinski radnici, IT stručnjaci i znanja iz tehničkih nauka. Kada su u pitanju srednje škole i dalje su najpopularniji ekonomija, pravo, trgovina i gimnazije. Veliki porast interesovanja kod mladih je za elektrotehniku, mašinstvo i zdravstvo. Poslodavci tvrde da privreda ima izraženi nedostatak radne snage u gotovo svim sektorima, a da to ne prati upisna politika. Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS kaže da tržište rada u BiH zjapi za 30.000 radnika kojih nema na tržištu. "Nedostaju nam zanatska zanimanja, od građevinske industrije— stolari, zidari, tesari—pa do drugih zanatskih profesija, poput kožara, obućara, prerade drveta i tekstilne industrije". On smatra da je problem i dalje stav roditelja, koji često usmjeravaju djecu ka zanimanjima koja u trenutku nemaju veliku potražnju na tržištu, umjesto ka onima koja omogućavaju brže zapošljavanje. "Trenutno imamo višak profesora srpskog jezika, geografije i istorije, kao i sanitarnih inženjera, dok nam nedostaju nastavnici matematike i fizike", ističe Račić. Mladi konstatuju da obrazovanje u BiH ne prati potrebe tržišta i da je sistem obrazovanja zastario. "Profesori često ne prate dovoljno brzo promjene u struci, iz različitih razloga, ali smatram da bi mogli uključiti nove i zanimljive stvari u nastavu. Modernizacija programa bi bila korisna kako bismo imali relevantnija znanja nakon završene škole", smatra Ciganović. Poslovna zajednica poručuje da se na tržištu rada stavlja fokus na vještine, poput digitalnih kompetencija, analitičkog razmišljanja i komunikacijskih sposobnosti, umjesto formalnih diploma. Sve više se pojavljuju i hibridni i fleksibilni modeli rada poput rada na daljinu. Sa druge strane, radnici sve manje pristaju na poslove koji nude samo "sigurnu platu", već traže bolje uslove rada i mogućnost napredovanja. Mladi preferiraju hibridne modele rada i mogućnost rada iz različitih gradova ili zemalja, te ravnotežu između posla i privatnog života. Dok se ne usklade upisna politika, potrebe tržišta i potrebe mladih zabrinjava podatak Agencije za statistiku BiH da je pozitivan prirodni priraštaj BiH posljednji put imala 2008. godine.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je poslije sastanka sa evropskom komesarkom za vanjske poslove i sigurnost Kajom Kallas u Briselu da vidi veliku ozbiljnost i spremnost EU da preuzme odgovornost kada je u pitanju sigurnost i mir na Zapadnom Balkanu, posebno u BiH. "Buduće članstvo u EU je važnije nego ikad kao faktor stabilnosti", naveo je Schmidt, objavljeno je na nalogu Ureda visokog predstavnika (OHR) na društvenoj mreži X. Dodali su da je sastanak Schmidta i Kallas bio izuzetno konstruktivan. Schmidtova posjeta Briselu uslijedila je nekoliko dana nakon sastanka Vijeća za provedbu mira u BiH (PIK) na kojem se raspravljalo o političkoj krizi u BiH. Tada je naglašeno da međunarodna zajednica, odnosno visoki predstavnik, neće intervenisati ako domaći političari budu radili svoj posao, ali da djelovanje visokog predstavnika nije isključeno ukoliko se nastave blokade rada institucija. Države regiona, korisnice evropskog Plana rasta će morati da potpuno sprovedu svoje reformske agende do kraja 2027. godine, kako bi dobile sva sredstva iz ovog finansijskog paketa, poručila je ranije Evropska komisija za Radio Slobodna Evropa. Bosna i Hercegovina, za razliku od ostalih zemalja Zapadnog Balkana, još nije poslala reformsku agendu, odnosno Sarajevo je Briselu dostavilo nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterije Komisije. Prema preliminarnom planu, Bosna i Hercegovina bi iz Plana rasta mogla dobiti jednu milijardu i 85 miliona eura. Međutim, iz Evropske komisije kažu da će isplatiti sredstva tek nakon provođenja reformi.

Stotinak ljudi se okupilo 10. juna ispred Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske u Banjaluci, u znak podrške Milanu Miličeviću, lideru najjače opozicione partije u tom bh. entitetu, Srpske demokratske stranke (SDS). Miličević, protiv kojeg se vodi istraga zbog primanja mita i trgovine uticajem, nešto ranije u pratnji policije je sproveden u tužilaštvo. Među okupljenima su i drugi članovi rukovodstva SDS-a, kao i lideri partnera u opoziciji, Draško Stanivuković, predsjednik Partije demokratskog progresa i Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta. Među okupljenima je bila i 70-godišnja Mitra iz Teslića, koja za Miličevićevo hapšenje krivi Milorada Dodika, entitetskog predsjednika i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata. "Zatvorili su poštenog pravednog čovjeka koji je bio uz vojsku, uz svoj narod. Kriminalca, Milorada Dodika štite, specijalci", kaže Mitra za RSE. Dan ranije, lider SDS-a, koji je inače i gradonačelnik Teslića u sjevernoj Bosni i Hercegovini, uhapšen je u porodičnoj kući u jutarnjim časovima. Nakon pretresa koji je trajao skoro cijeli dan, Miličević je izveden iz kuće u pratnji policije, kada su se zaputili ka Banjaluci. Tokom pretresa, u kući je pronađeno oko 200.000 evra, saopšteno je iz tužilaštva. U kratkom obraćanju okupljenima nakon što ga je policija izvela iz kuće u Tesliću, Miličević je rekao da je novac dobrovoljno predao, te da se radi o porodičnoj ušteđevini. Osim njega, istragom su obuhvaćeni i Mehmed Dubravac, predsjednik Skupštine Teslića iz Socijaldemokratske partije (SDP), te Meša Jašarević, skupštinski odbornik Stranke demokratske akcije (SDA). Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je 9. juna u saopštenju navelo da je određena količina zaplijenjenog novca korištena za "kupovinu odbornika Skupštine opštine Teslić, s ciljem vršenja zloupotreba svog izbornog mandata, mijenjanja skupštinske većine i glasanja po nalogu osumnjičenih". Miličević, koji je na čelu Teslića od 2016. godine, u februaru je oslobođen optužbi za trgovinu uticajem, u nepovezanom slučaju.

Chat GPT i druge tehnološke mogućnosti umjetne inteligencije ušle su u sve pore društva, a na velika vrata i u školstvo. Koriste ga studenti, profesori, učitelji, pa i najmlađi pri učenju gradiva, izradi domaćih zadataka, pripremi testova, ispita, eseja. Dok su mnoga djeca već upoznata s blagodatima ovih tehnologija, mnogi se pitaju - je li to "zdravo" za školstvo, može li inteligencija doprinijeti budućim generacijama ili ih pak unazađuje?

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez izjavio je da njegovo ministarstvo nema, i da ne planira, bilo kakav vid odbrambene suradnje sa Iranom, ističući posvećenost partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama. Delegacija Ministarstva odbrane BiH sastala se 21. maja s nerezidentnim vojnim atašeom Irana Mahmoudom Mohagheghom Pourom. Nakon nekoliko dana mediji u BiH objavili su da je Helezu iz State Departmenta stiglo pismo u kome je kritiziran zbog sastanka i upozoren na moguće sankcije. Helez je 9. juna naveo da na sastanku s iranskim atašeom nije dogovarana bilo kakva vrsta odbrambene suradnje i da je on dio uobičajene i redovne diplomatske komunikacije. "Ministarstvo odbrane ostaje čvrsto posvećeno strateškom partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama i našem euroatlantskom putu, te nećemo poduzimati nikakve korake koji bi ta opredjeljenja doveli u pitanje", naglasio je. Iz Ministarstva je istaknuto je da je "iranska strana predložila uspostavu bilateralno-odbrambene saradnje i razmjenu posjeta na visokom nivou, ali da Helez nije prihvatio bilo kakve obaveze u vezi s tim". "Čak je eksplicitno naglasio da bi eventualno bila moguća suradnja, jedino ukoliko bi se ostvario suštinski napredak u odnosima SAD-a i Irana", saopćilo je Ministarstvo odbrane. Iz Ministarstva trvde da je "pogrešna interpretacija sadržaja sastanka bila povod za reakciju Sjedinjenih Država, što je "primljeno sa najvišim stepenom ozbiljnosti i odgovornosti". "Apsolutno razumijem ovakvu reakciju ambasade SAD-a u BiH kao i interes naše javnosti, te ovom prilikom izražavam žaljenje i izvinjenje našim strateškim partnerima zbog načina na koji je sadržaj sastanka prenijet u javnosti", kazao je Helez. Sastanak delegacije Ministarstva odbrane BiH i iranskog vojnog atašea održan je u vrijeme kada američki predsjednik Donald Trump pokušava postići sporazum s Iranom kako bi obuzdao nuklearne aktivnosti u toj zemlji. Washington i Teheran održali su pet rundi razgovora otkako se Trump, koji je ponovo uveo sankcije nakon povlačenja iz sporazuma iz 2015. godine, vratio na vlast. Obogaćivanje urana je glavna tačka spoticanja. Američka administracija tvrdi da Iran mora prekinuti sve aktivnosti obogaćivanja, a Iran je odbacio taj zahtjev.

Bosna i Hercegovina ne zna na koji bi račun mogla da isplati dug od preko 56 miliona evra slovenačkoj kompaniji "Viaduct". To je izjavila Jelena Cvijetić, pravobraniteljka BiH, na javnom saslušanju pred Komisijom za borbu protiv korupcije i Komisijom za finansije i budžet Parlamenta BiH. Radi se o dugu po presudu Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Vašingtonu, pred kojim je slovenačka firma tužila BiH zbog toga što je Vlada entiteta Republika Srpska jednostrano raskinula ugovor o koncesiji, koji se odnosio na izgradnju hidroenergetskog sistema na rijeci Vrbas. Cvijetić je navela kako tužioci u svom prijedlog za izvršenje presude nisu stavili broj računa na koji se može izvršiti uplata duga BiH prema Viaductu. Istakla je i kako je "Viaduct" u stečaju, te kako su advokati u dopisima "stavljali račun nekog fonda, skraćenice, strane riječi". "Sad i da se krene na isplatu, nema podataka na koji račun", navela je Cvijetić na saslušanju pred parlamentarnom komisijom. Ona ističe da se Pravobranilaštvo još 2018. više puta obratilo i Vladi RS i Savjetu ministara BiH, tražeći da se isplata "Viaductu" izvrši. "Nismo dobili odgovor od Vlade RS, a prijedlozi koje smo dostavljali Savjetu ministara BiH nisu bili usvojeni na način kako smo to mi predložili", kazala je Cvijetić. Pred Komisijom je saslušan i bivši pravobranilac BiH, Mlađen Mandić, prethodnik Cvijetić, jer se u vrijeme njegovog mandata i vodila međunarodna arbitraža. On je, tokom javnog saslušanja, naveo kako su vlasti Republike Srpske isključivale iz toka arbitraže, te ignorisali i njegova upozorenja da se treba postići nagodba za tužiocima u slučaju "Viaduct", čiji je prijedlog za poravnanje bio više desetina puta manji u odnosu na dosuđene novce. "Postoji stotinu načina kako se može platiti, ali to isključivo zavisi od Savjeta ministara koji je to dužan da riješi. Pravobranilaštvo zastupa Bosnu i Hercegovinu kao stranku. Učinili smo sve što smo mogli. Pravobranilaštvo ne može ništa uraditi, osim pravnih lijekova koji dolaze do Savjeta ministara i tu staje", izjavio je Mandić. Šta je poznato o slučaju 'Viaduct'?"Viaduct" je maju prošle godine zatražio zapljenu tri zgrade Centralne banke BiH u Banjaluci, Brčkom i Mostaru pred lokalnim sudovima, što je Opštinski sud u Mostaru i prihvatio sredinom marta ove godine, dok se čekaju presude ostalih sudova. Ova slovenačka firma je zapljenu tražila nakon što je sud u Vašingtonu presudio u njenu korist u tužbi protiv BiH, jer je RS prekršila ugovor sa ovom firmom. ICSID je naložio BIH 2022. godine da isplati odštetu koja je tad procijenjena na oko 39 miliona evra. Od tada rastu kamate, pa se dug povećao na više od 56 miliona evra, jer BiH još nije našla rješenje kako da isplati dug, koji je svaki dan veći za devet hiljada evra. Iako se prije nekoliko godina entitet RS obavezala da će platiti dug u slučaju "Viaduct", danas entitetske vlasti odbijaju to da učine, tvrdeći da je dug obaveza države Bosne i Hercegovine, a da entitet ne može biti predmet međunarodne arbitraže. Pred sarajevskim sudom je "Viaduct" dodatno zatražio izvršenje nad novcem države na računima banaka u zemlji, a pred sudovima u Luksemburgu i Belgiji nad imovinom i računima BiH u inostranstvu. Zbog duga su i Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) zamrznute redovne isplate evropske agencije EUROCONTROL, što je ugrozilo rad ove agencije. "Viaduct" je preko lokalne tvrtke HES Vrbas dobio 2004. godine koncesiju od Vlade Republike Srpske za izgradnju hidroelektrana Krupa i Banja Luka, ukupne snage 85,7 MW. Međutim, projekt nikad nije zaživio. Investitor, koji nije imao prethodne reference u izgradnji ovakvih objekata, tvrdio je u tužbi da mu vlast nije osigurala dozvole ni podršku, kao i da je Vlada RS-a jednostrano raskinula koncesiju 2015. godine nakon što je uzvodno na rijeci Vrbas dala koncesiju vlastitom preduzeću Elektroprivreda RS. U slučaj se uključio i treći igrač iz sjene, strani fond koji je financirao "Viaductovu" tužbu. Slovenska firma je nakon dobivene presude krenula u zapljenu i zamrzavanje imovine države BiH u zemlji i inostranstvu.

Stranci koji su proglašeni prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, te koje nemaju pravo na azil, niti imaju status izbjeglice nalaze se u pravnom vakuumu. Ako ne mogu biti izručeni zemlji iz koje dolaze, u Bosni i Hercegovini imaju status zabrane prisilnog vraćanja. Zakonski imaju, a u praksi nemaju smještaj, kao i zdravstveno osiguranje. Neki se u tom statusu nalaze decenijama, iako ne postoji nikakav krivični postupak protiv njih. Bosna i Hercegovina nema usaglašenu listu zemalja u koju bi se takve osobe slale. Istovremeno, Velika Britanija razmatra planove za deportaciju migranata u tzv. "centre za povratak“ na zapadnom Balkanu, među kojima je i Bosna i Hercegovina.