Dvije decenije upozorenja, kriza i političkih blokada – a Bosna i Hercegovina i dalje zavisi od samo jednog pravca snabdijevanja gasom. U ovoj epizodi podcasta Zaviri ispod površine otvaramo priču o Južnoj interkonekciji – gasovodu koji bi BiH povezao s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku, donio alternativu ruskom gasu i veću energetsku sigurnost. Šta BiH mora zakonski riješiti prije početka gradnje? Zašto je ovaj projekat ključan? I šta bi prekid isporuke ruskog gasa, a bez alternative, značio za građane i privredu? Lejlina sagovornica je Maja Žuvela, novinarka Montel News-a koja prati energetska tržišta Evrope.

Godinu i po dana od nesreće u Donjoj Jablanici pravosuđe je i dalje u fazi istrage. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona od oktobra 2024. godine istražuje uzroke smrti 19 stanovnika Donje Jablanice. U međuvremenu se uključio i Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK), koji je donio novu naredbu o provođenju istrage u ovom predmetu, ali je naglasio da će biti apsolutni prioritet.

Dok su u Višegradu veličani četnički simboli i ličnosti, vlasti Republike Srpske su u Banjaluci, nekoliko dana kasnije, usvojile Rezoluciju koja se bavi drugim ideologijama, što je otvorilo pitanje dvostrukih standarda u odnosu prema prošlosti. Rezolucija koju su usvojili parlamentarci u ovom bh. entitetu bavi se, isključivo, ustaškim simbolima i obilježjima. Amandman kojim bi u tekst bio uključen četnički pokret, nije usvojen. O ratnim zločinima iz devedesetih nema ni riječi, iako su spomenici, murali i javna veličanja osuđenih ratnih zločinaca, ali i četništva, daleko vidljiviji u Republici Srpskoj od obilježja Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Sagovornici Radija Slobodna Evropa ističu kako usvojena Rezolucija ukazuje na selektivan odnos vlasti u RS prema prošlosti, koja se koristi u dnevnopolitičke svrhe. Zašto se četnici ne spominju u Rezoluciji?Polovinom marta u Višegradu, gradu na istoku Bosne i Hercegovine, u kojem je prema presudama Haškog tribunala tokom rata 90-ih godina ubijeno oko 3.000 Bošnjaka, obilježeno je osam decenija od hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića, vođe Ravnogorskog pokreta u Drugom svjetskom ratu. Stotine pripadnika ravnogorskih organizacija iz BiH i regiona pjevale su četničke pjesme, nosile zastave i isticale ikonografiju, a o Mihailoviću su iznošene teze kao "vođi slobodarskog naroda". Radovan Karadžić i Ratko Mladić, ratni lideri Srba u BiH osuđeni za genocid i ratne zločine u ratu 90-ih godina prošlog vijeka, kako prenose mediji, nazivani su na skupu "nastavljačima" Mihailovićeve borbe. Četničke formacije u Drugom svjetskom ratu su počinile brojne zločine. Ubili su više od 58 hiljada ljudi, prema podacima iz knjige "Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 1941 -1945", autora Rasima Hurema. Mihailović je 1946. godine zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, osuđen na smrtnu kaznu, a rehabilitovan je u maju 2015. godine presudom Višeg suda u Beogradu. Četnički simboli pratili su i zločine paravojnih i vojnih formacija u ratovima devedesetih, tokom raspada bivše Jugoslavije. No, predstavnici vladajuće koalicije predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorada Dodika, kao i srpskih opozicionih partija, odbili su inicijativu pojedinih poslanika da se u inicijativu doda zabrana četničkih okupljanja i njihovih obilježja. Mirsad Duratović, poslanik Socijaldemokratske partije u NSRS, za RSE ističe da "ako osuđujemo fašiste, naciste, trebamo osuditi i kolaboracionističke pokrete". On podsjeća da je, prema podacima beogradskog Muzeja genocida, četnički pokret "izvršio ubistvo ili zločin na 180-200 hiljada civila, pripadnika antifašističkog pokreta". "To što je došlo do rehabilitacije, odnosno ukidanja presude Draže Mihajloviću na Vrhovnom sudu u Beogradu, ne znači da je četnički pokret rehabilitovan od ratnih zločina koje je počinio”, rekao je Duratović. Ističe i da su pripadnici formacija koje su 1992. godine ubili njegovog 15-godišnjeg brata, oca, djeda i babu nosili oznake četničkog ravnogorskog pokreta. "Znači, ta ideologija živi, treba je osuditi, a sad zašto nije došlo do uvrštavanja ovdje, to govori o politici koja vodi Narodna skupština, kada je o pitanju sam ravnogorski četnički pokret i nastavlja se pokušaj rehabilitacije na ovom prostoru", ocjenjuje on. Srđan Mazalica, šef poslaničkog kluba SNSD-a u Skupštini RS, odbio je za RSE da komentariše zbog čega četnici nisu uvršteni u usvojeni tekst Rezolucije. Isti dan kada se raspravljalo o Rezoluciji, lider SNSD-a Milorad Dodik, izjavio je kako su četnici bili "oslobodilačka vojska Srba koja je učestvovala u spasavanju savezničkih pilota tokom Drugog svjetskog rata". Zagorka Grahovac, poslanica opozicionog Pokreta za pravdu i red u NSRS, ističe za RSE da je rezolucija reakcija na "pojačane proustaške narative u BiH, ali i u susjednoj Hrvatskoj". "To je više bila reakcija, uzvratna, nego što je bila rezolucija koja bi osudila jednako sve radnje koje eventualno vrijeđaju neke druge narode. Bio je jedan prijedlog da se nakon riječi ustaške doda riječ četnička, koju smo odbacili, jer smatram da bi na jedan ozbiljniji način trebalo pristupiti osudi slične ideologije sa svih strana i naravno, ono što vrijeđa sve druge narode u BiH", izjavila je Grahovac. Ona smatra da bi promjene naziva ulica i uklanjanje spomenika osobama povezanim s ratnim zločinima, kako iz devedesetih, tako i iz Drugog svjetskog rata, zadirale u istoriju i kulturu. Ističe da svjedočanstva o prošlosti treba očuvati, ali da o svakom slučaju treba odlučivati pojedinačno. Prošlost se koristi kao 'samoposluga'Istoričar Hrvoje Klasić ocijenio je za RSE da je najnoviji slučaj donošenja rezolucije o istorijskim temama u RS dokaz nemogućnosti objektivnog suočavanja s prošlošću na Balkanu. "Ljudi se prema prošlosti odnose kao prema samoposluzi, uzmu samo ono što im u tom trenutku odgovara", naveo je. Kao ključni problem ističe činjenicu da balkanska društva izbjegavaju suočavanje s vlastitim zločinima. "Vole čistiti tuđe dvorište, ali vlastite grijehe niti priznaju niti o njima žele govoriti", navodeći upravo kao primjer revizionizam o četničkom pokretu u Drugom svjetskom ratu. "Ustaše su zločinci i saradnici nacističkog i fašističkog režima, odgovorni za genocid. No, istovremeno se prešućuju zločini i saradnja drugih pokreta, posebno četnika predvođenih Dražom Mihailovićem. Zaboravlja se da su četnici su u Bosni i Hercegovini imali sporazume o saradnji s ustašama, ranjeni su se liječili u njihovim bolnicama, a porodice poginulih dobijale su penzije od NDH", naveo je Klasić. Podsjetio je i na kraj rata, kada je, kako kaže, Mihailović tražio pomoć od Ante Pavelića, poglavnika ustaškog režima u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, uključujući prolaz, oružje i lijekove, što je i odobreno. Zaključio je da političari i dalje koriste prošlost za mobilizaciju birača, jer "kada nemaju šta ponuditi u budućnosti, posežu za temama iz prošlosti." Dvostruki standardi nakon usvajanja Rezolucije u RSRezolucija u RS predviđa da se uklone sva obilježja, spomenici, murali i nazivi koji baštine ustašku, fašističku i nacističku ideologiju. Kao primjer se navodi spomenik na groblju u Modranu kod Derventa, podignut u čast poginulim pripadnicima HVO-a, oblikovan u formi slova "U" i obilježen šahovnicom koja počinje bijelim poljem, simbolom koji je koristila NDH. Sa druge strane, četnički simboli i obilježja u RS i dalje ostaju neupitna i netaknuta. Osim spomen kompleksa kod Višegrada, širom Republike Srpske postoje spomenici, nazivi ulica i memorijali posvećeni Ravnogorskom pokretu. U Bijeljini, na sjeveroistoku zemlje, već pet godina postoji spomenik Mihalioviću, postavljenom na istoimenom trgu. Jedna od ulica u Istočnom Sarajevu nosi naziv po vođi Ravnogorskog pokreta, a spomenik postoji i u Brčko distriktu, kao trećoj administrativnoj jedinici u BiH. Kontinuitet se ogleda i u simbolima iz posljednjeg rata. Na ulazu u Kalinovik stoji mural s likom Ratka Mladića, a u njegovom rodnom mjestu podignut je i spomenik koji na njega podsjeća. Osim toga murali i grafiti sa likom Mladića i dalje se nalazi u brojnim gradovima, pa i u Banjaluci. U Banjaluci već nekoliko godina na jednoj od zgrada, udaljenoj svega par stotina metara od sjedišta Ministarstva unutrašnjih poslova, stoji i mural sa nazivom Radovana Karadžića. Obojica su pred Haškim tribunalom osuđeni na doživotni zatvor zbog zločina protiv čovječnosti i genocida u Srebrenici, tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka u Bosni I Hercegovini. BiH nema zakon o zabrani ideologija koje osuđuje ustaštvo, fašizam i nacizam. Zakon je do sada bio u proceduri nekoliko puta i svaki put je odbijen u Parlamentu BiH.

Američke obavještajne agencije upozorile su u najnovijem godišnjem izvještaju da Zapadni Balkan ostaje područje pojačanih političkih tenzija i vanjskih utjecaja, uz posebno istaknutu ulogu Rusije u destabilizaciji regije. U izvještaju "Annual Threat Assessment 2026", koji objavljuje Ured direktora nacionalne obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država, navodi se da je rat u Ukrajini produbio podjele između Zapada i Moskve, što se reflektira i na Balkan. Rusija, kako se navodi, "podstiče nestabilnost između Srbije, koju favorizira, i Kosova", ali i "podržava odvajanje entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine". Američke službe procjenjuju da su etničke i političke podjele u regiji i dalje izražene, te da predstavljaju potencijalni sigurnosni rizik, posebno u kombinaciji s utjecajem stranih aktera. Zapadni Balkan se u izvještaju opisuje kao prostor u kojem se prelamaju interesi velikih sila, a postojeće krize i neriješeni sporovi, uključujući odnose Srbije i Kosova, te unutrašnje političke odnose u Bosni i Hercegovini, ostaju ključni izvori nestabilnosti, navedeno je u izvještaju objavljenom 18. marta. Izvještaj upozorava i na širi spektar prijetnji u Europi, uključujući politički utjecaj, dezinformacije i pokušaje narušavanja sigurnosne arhitekture, pri čemu se Balkan posmatra kao posebno osjetljivo područje. Izvještaj upozorava i na šire globalne prijetnje, među kojima se izdvajaju rastuće nadmetanje velikih sila, prije svega između Sjedinjenih Američkih Država, te Kine i Rusije, kao i ubrzani razvoj cyber napada i tehnologija koje se mogu koristiti za destabilizaciju država. Također se naglašavaju rizici od terorizma, organiziranog kriminala i širenja oružja za masovno uništenje, koji i dalje predstavljaju dugoročne sigurnosne izazove. Izvještaj upozorava i na trajnu prijetnju terorizma, posebno pojedinaca ili manjih grupa inspiriranih ekstremističkim ideologijama, koji djeluju bez direktne veze s organiziranim mrežama. Iako su kapaciteti velikih terorističkih organizacija oslabljeni, rizik od napada niskog intenziteta i dalje ostaje prisutan, uključujući i u Evropi, stoji u izvještaju.

Dok se iz pojedinih političkih krugova širi priča o Bosni i Hercegovini kao mjestu potencijalnog "sukoba civilizacija", stanovnici Sarajeva i Banjaluke, sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa, ne znaju mnogo o tome. "Sva ta priča o 'sukobu civilizacija' je bespredmetna i čista budalaština. Ova izjava koju su potpisali je dobra, jer treba 'udarati' kontru političarima u Republici Srpskoj", kaže Sarajlija Edin. On na taj način komentariše Izjavu o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i BiH, koju su u Sarajevu 18. marta potpisala 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka. Potpisnici su osudili pokušaje nametanja narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", upozoravajući na njegove potencijalno opasne posljedice. Aid iz Sarajeva, pak, kaže kako mu nije jasno kome se potpisnici izjave obraćaju niti šta je njena svrha. "Oni bi na više stolica sjedili i više pravaca ugodili. U RS-u su pametni, znaju šta rade, imaju ciljeve, a mi u Federaciji ne znamo šta ćemo i prepucavamo se. Narod je drugačiji. Moramo mi na Balkanu da se držimo zajedno. Mali smo i nejaki, drugi nam kroje kapu. Pustite priče i velikim Hrvatima, Bošnjacima i Srbima, trebamo biti ljudi", kaže on. Izjava koju su potpisali zvaničnici u Sarajevu naišla je na političku osudu predstavnika vladajuće stranke u Republici Srpskoj, Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji najavljuju da će tražiti da se o tome izjasni i Skupština RS. Međutim, Banjalučani sa kojima je RSE razgovarao nisu upoznati sa deklaracijom bošnjačkih zvaničnika. Penzioner Đorđe kaže da bilo kakav sukob postoji "samo u glavama političara dok ga u glavama naroda nema". Po njegovim riječima, suživot sa različitim religijama i narodima ne samo da je moguć, nego je već tu. "Kako ne postoji, samo treba rastjerati ove lopove sa vlasti, i biće odmah", smatra on. Nastavnica Saša kaže da taj konflikt, ukoliko uopće postoji, nije samo u BiH. "Mislim da na nivou Evrope ima određenog smisla, hrišćanstvo, islam, susret u Bosni, i te razlike i sukobi, može imati nekog smisla, geopolitički, istorijski, ali ne bih rekla da se to samo ovdje dešava. Na momente sam potpuno deprimirana tom temom, ali sa druge strane, kad gledam klince, neke druge stvari, to djeluje mnogo bolje", kazala je ona. 'Izjava bila neophodna'U izjavi (Potpisnici izjave su ukazali da je na djelu zlonamjerna kampanja demonizacije Bošnjaka i odbacuje se narativ o "sukobu civilizacija". Poručeno je da islamski identitet nije prepreka sekularnom uređenju države, te da Bošnjaci pripadaju evropskom kulturnom i političkom prostoru. Ističe se i opredijeljenost za suprotstavljanje "šovinističkim prijetnjama" i osudu govora mržnje prema svim zajednicama u BiH, uz poziv pravosudnim institucijama da sankcioniraju takve pojave. U dokumentu se naglašava da Bosna i Hercegovina može biti poligon za "sukob civilizacija", već društvo susreta različitih kultura, religija i identiteta. Upozoreno je i na njegove potencijalno opasne posljedice, čiji je cilj, kako se navodi, "antidržavna secesionistička politika".)ukazuje na "antidržavnu secesionističku politiku", a potpisnici osuđuju pokušaje nametanja narativa u kojima se spominju "konstrukcije o ugroženosti kršćana od muslimana i široko rasprostranjenom antisemitizmu u BiH". Analitičar i istraživač Hikmet Karčić smatra da je takav dokument bio neophodan, imajući u vidu da je u posljednjih nekoliko mjeseci prepoznat obrazac djelovanja u "antimuslimanskoj i antibosanskoj retorici". "Vidjelo se da postoji tendencija da se pokušava ocrniti BiH kao država na međunarodnom planu i prikazati kao mjesto u kome je nemoguće živjeti, dok su Bošnjaci prikazani kao strani element s kojima je suživot nemoguċ”, kazao je za RSE. Izjava je potpisana nakon što su se proteklih nekoliko mjeseci u javnom prostoru intenzivirali istupi koji BiH prikazuju kao prostor potencijalnog sukoba civilizacija. Takve ocjene su se, uglavnom, mogle čuti od političara iz RS, među kojima je najglasniji bio Dodik, koji je govorio o navodnom islamskom radikalizmu i BiH kao neodrživoj državi. Među onima koji su zastupali slične stavove bio je i Max Primorac, suradnik američke Fondacije Heritage, koji je u javnim istupima opisivao Sarajevo kao centar ekstremizma i upozoravao na navodnu ugroženost kršćana. Analitičar Karčić ističe da se, tokom nedavne posjete zvaničnika iz RS-a Sjedinjenim Američkim Državama, prema dostupnim informacijama među materijalima nalazile i brošure kojima se politička situacija u BiH interpretira kroz prizmu "sukoba civilizacija". Pri tome se koristi koncept koji je 90-ih godina popularizirao američki politolog Samuel P. Huntington, u tezi "Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka". "Radi se o recikliranju starih teza u svrhu pridobijanja pažnje. Ta teorija nije tačna, a BiH je primjer toga. Trideset godina nakon rata imamo suživot, kakav-takav, nemamo sukoba i, iako imamo političku nestabilnost, država funkcionira", kazao je. Kako kaže, radi se o kampanji koja ima političku i nacionalističku pozadinu i nema veze s realnošću. "Šokantna je činjenica da niko nije reagovao na izjave, poput onih da je BiH potencijalna baza za radikalizam. Sve to se prešućuje što je zabrinjavajuće", naveo je. Izjava došla kasno?Izjava bošnjačkih zvaničnika o osudi govora mržnje potpisana je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Do toga je došlo na inicijativu Islamske zajednice u BiH, Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet" i Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI). Među potpisnicima su predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, te predstavnici državne i federalne vlasti, lideri političkih stranaka i institucija kulture. Mirsad Tokača, predsjednik Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu, smatra da ona neće ništa promijeniti, ističući da dolazi kasno i da je donesena mimo državnih institucija. Tokača, također, ističe da su među potpisnicima osobe koje su godinama na najvišim funkcijama i koje su, kako tvrdi, nedjelovanjem odgovorne za "neprijateljski narativ usmjeren prema Bošnjacima". "Vuku teret neuspjeha, promašenih ciljeva i nejasnih politika. Da su objašnjavali diplomatama u svijetu šta BiH zaista jeste, i radili to na pravi način, ne bismo imali danas nikakvu opasnost od kojekakvih 'laprdanja'. Ovdje se radi o ljudima koji trebaju djelovati unaprijed, a uvijek su u defanzivi. Kaskamo i ne reagujemo na vrijeme. Kad eskalira, tek tada se sjete, ali na pogrešan način i u pogrešnoj proceduri", kazao je. Za Tokaču je sporno i to što je izjava usvojena mimo insitucija države, jer smatra da je morala biti donesena u Parlamentu BiH. "Iza takvih stvari ne treba da stoji nijedna vjerska zajednica. Mi smo sekularna država. Moramo se boriti protiv islamofobije kao i narativa koji su usmjereni protiv svih građana. Moramo poslati takvu vrstu poruke i to su morali pokušati kroz Parlament BiH", kazao je. Rješenje za daljnje suzbijanje retorike, kojom se širi mržnja i netrpeljivot, vidi isključivo u procesuiranju odgovornih. "Nećete nikad spriječiti da postoje ljudi koji recimo relativiziraju genocid nad Bošnjacima, ali imate zakone i postoje institucije. Ako ne insistirate da one rade svoj posao, o čemu onda pričamo", kazao je. Govor mržnje nije posebno definiran kao krivično djelo u BiH, već se procesuiranje vrši kroz djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti. Za to djelo prijavljivan je, među ostalima, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, zbog izjava koje Tužiteljstvo BiH treba ispitati kao potencijalno poticanje nacionalne i vjerske mržnje. Gostujući na platformi LindellTV, tokom nedavnog boravka u SAD, Dodik je iznio niz spornih kvalifikacija o Bošnjacima i Sarajevu. Između ostalog, naveo je da su "muslimani u Bosni surađivali s nacističkim režimom", da su " otvarali logore za djecu u Drugom svjetskom ratu", te da "muslimani oduzimaju imovinu Srbima u BiH". Za ova djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Suradnja na tekstu: Goran Katić

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavio je 19. marta u Banjaluci kako je "Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini", koja je potpisana u Sarajevu dan ranije, "protuustavna i zabrinjavajuća sa stanovištva srpskog naroda kao hrišćanskog naroda". Ovu izjavu su u Sarajevu potpisali 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka. Potpisnici osuđuju pokušaje nametanja narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", upozoravajući na njegove potencijalno opasne posljedice. Dodik je rekao kako se radi o "dokazu da Bošnjaci nikada nisu prihvatili Dejtonski sporazum", te da "odbija svaku mogućnost da je neko izvršio agresiju na BiH". "Pokušavaju da se brane od islamofobije, da se bore protiv kategorije da je u BiH na djelu sukob civilizacija. Nije tačno da mi mrzimo Bošnjake. SNSD nisu nikakvi separatisti, mi smo srpske patriote koji žele da očuvaju srpska nacionalna prava", rekao je Dodik. On je najavio kako će inicirati predstavnike vlasti u bh. entitetu Republika Srpska da se izjasne o ovom dokumentu, te da će o tome raspravljati i Skupština RS. Šta je potpisano u Izjavi?U "Izjavi o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini" se ističe i opredijeljenost da se suprotstavi "šovinističkim prijetnjama miru u Bosni i Hercegovini i osudi svaka manifestacija govora mržnje prema Bošnjacima, Srbima, Hrvatima i Jevrejima, Romima ili pripadnicima bilo koje druge zajednice u BiH". U osudi o nametanju narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", u Izjavi se navodi kako se radi "o zlonamjernoj kampanja demonizacije Bošnjaka zbog činjenice da kulturno pripadaju i islamskom civilizacijskom krugu". "Ne pristajemo na kreiranju diskursa o sukobu civilizacija. Ne smatramo islamski identitet preprekom u sekularnom uređenju države. Bošnjaci pripadaju Evropi, stoga snažno podupiremo politiku koja nas vodi ka EU i NATO-u", navodi se u Izjavi. U Izjavi se navodi i kako BiH "nije i ne može biti poligon za sukob civilizacija". "Njena istorija svjedoči o susretu tradicija kultura i religija. Za Bošnjake je BiH pluralno i sekularno društvo u kojima različiti vjerski i etnički identiteti čine legitimni dio njenog historijskog i društvenog bića. Ne pristajemo na polarizaciju bh. društva i kreiranje diskursa o sukobu civilizacija", ističe se u izjavi i dodaje kako "Bosna i Hercegovina i Bošnjaci pripadaju Evropi i njenoj kulturnoj i istorijskoj tradiciji". "Opredijeljeni smo da štitimo mir, te apelujemo da potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma dijele s nama ove vrijednosti", ističe se. Među potpisnicima su, između ostalog, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, Zukan Helez, ministar odbrane BiH, Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH u UN-u, Husein Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, te predstavnici državne i federalne vlasti, lideri političkih stranaka i kulturnih institucija. Inicijatori za potpisivanje izjave su Islamska zajednica u BiH, Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet" i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

Tužilaštvo Kantona Sarajevo popdiglo je optužnicu protiv 14 osoba zbog visoke korupcije, u četvrtak, 19. marta. Optužnica je podignuta protiv Adne Mesihović, Dženite Viteškić, Ibrahima Obhođaša, Ende Pavić Pečenković, Muhameda Ajanovića, Dalile Hakalović, Murata Ramadanovića, Mersihe Šabaredžović Klačar, Jasminke Sijerčić, Maide Čohodar Husić, Lidije Zvačko Pehar, Dejana Miloševića, Kasima Bajrovića, Emine Kiseljaković. Oni se terete za krivična djela zloupotreba položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, te prevara u službi. U optužnici su tužioci predložili ukidanje pritvora Muhamedu Ajanoviću, a određivanje mjera zabrane i to zabrana obavljanja funkcije dekana na Stomatološkom fakultetu, zabranu posjećivanja Stomatološkog fakulteta, Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS i Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, zabranu putovanja i zabranu kontaktiranja sa svjedocima i osumnjičenima. Za Dalilu Hakalović, predložena je zabrana obavljanje funkcije glavne prosvjetne inspektorice, posjećivanje zgrade inspekcije, Stomatološkog fakulteta i sastajanje sa svjedocima i osumnjičenima. Endi Pavić Pečenković predložena je zabrana obavljanja funkcije ministrice u Vladi KS i zabrana sastajanja sa svjedocima i osumnjičenima. Dženiti Viteškić je predložena zabrana obavljanje funkcije pomoćnika ministra za visoko obrazovanje i zabrana sastajanja sa svjedocima i osumnjičenima. U odnosu na članove Upravnog odbora Univerziteta u Sarajevu predložena je zabrana obavljanja funkcije u Upravnom odboru, te sastajanje sa svjedocima i osumnjičenima. Podizanju optužnice prethodila je istraga Tužilaštva KS u saradnji sa policijom i Uredom za borbu protiv korupcije KS. Optužnica je proslijeđena Općinskom sudu u Sarajevu na potvrđivanje.

Firma "Smartmatik BH" d.o.o. Sarajevo izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača za nabavku opreme za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, odlučeno je na sjednici Centralne izborne komisije BiH u četvrtak, 19. marta. Na ovu odluku dozvoljena je žalba u roku od deset dana, a ugovor, ukoliko postane pravosnažan, dodjeljuje se na period od četiri godine. "Smartmatic" je za uvođenje novih tehnologija u BiH dostavio ponudu od oko 74,5 miliona maraka bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ova firma je dio korporacije "Smartmatic Global Holding", čiji su većinski vlasnici Antonio Mugica i Roger Pinate. Venecuelanskog su porijekla, a kompaniju koja posluje više od dvije decenije, osnovali su dok je na vlasti bio Hugo Chavez, zagovornik elektronskog glasanja. Nude mašine za glasanje i drugu tehnologiju koja pomaže u provođenju izbora u 25 zemalja, od Argentine do Zambije. Prema podacima sa njihove službene stranice pružatelj su tehnologije za sigurno glasanje, koji je u više od 35 zemalja obradio preko 6,5 milijardi glasova bez sigurnosnih propusta. No, protiv troje njihovih službenika je 2024. godine podignuta optužnica u Sjedinjenim Američkim Državama za podmićivanje i pranje novca. Terete se da su prebacili novac iz ugovora o mašini za glasanje iz 2018. godine sa okrugom Los Angeles u "tajne fondove". Fondovi su, kako piše "Guardian" prvobitno osnovani za plaćanje mita izbornom zvaničniku na Filipinima radi dobijanja i zadržavanja unosnih izbornih ugovora. Iako Smartmatic nije optužen za nepravilnosti, već samo tri rukovodioca, u kompaniji su tvrdili kako posluje "etički" i da se "uvijek pridržava svih zakona, kako u okrugu Los Angeles, tako i u svakoj jurisdikciji u kojoj posluju". Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump je optužio Smartmatic da je manipulisao izborima u SAD na kojima je on poražen od Joea Bidena. Trump i danas tvrdi da je pokraden i da je ključnu ulogu odigrala upravo tehnologija koju je instalirala kompanija Smartmatic. Ova kompanija je nedavno pred američkim sudom zatražila odbacivanje optužnice za pranje novca, tvrdeći da američki predsjednik i njegovi saveznici pokušavaju politički utjecati na slučaj kao dio "kampanje odmazde" protiv onih koje krive za njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine. Tender za nabavku opreme za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića u BiH je raspisan u novembru 2025. godine, a predviđa ne samo nabavku uređaja nego i obuku biračkih odbora, logistiku, skladištenje opreme i implementaciju sistema koji bi trebalo koristiti u dva izborna ciklusa 2026. i 2028. godine. Uvođenje novih tehnologija u izborni proces omogućeno je nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona. Za realizaciju je obezbijeđeno i 112,5 miliona maraka.

Boro Ivanović osuđen je na 10 godina zatvora za krivično djelo zločin protiv čovječnosti. On se tereti da je kao pripadnik Vojske Republike Srpske Foča, od maja 1992. do kraja juna 1992. godine, u zgradi poznatijoj kao Bijeli dvor, izvršio višestruko silovanje jedne ženske osobe bošnjačke nacionalnosti. Nakon izricanja prvostepene presude, Sud je donio rješenje kojim je Ivanoviću produžena mjera zabrane putovanja van Bosne i Hercegovine. Protiv ove presude dozvoljena je žalba vijeću Apelacionog odjeljenja Suda u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka presude. U Foči, mjestu na jugoistoku BiH, dogodila su se neka od najvećih ratnih stradanja u ratu u BiH, u kojima je ubijeno 3.000 Bošnjaka, među kojima 586 žena, podaci su Udruženja žrtava rata Foča 92-95. U vrijeme rata u BiH, u Foči su na nekoliko lokacija poput sportske sale "Partizan" u centru grada i Karamanove kuće kod Miljevine odvođene i silovane žene. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, Sudom BiH, te još četiri suda, izrečeno je 19 presuda za ratne zločine na području Foče. Upravo zbog Foče, presudom iz 2001. godine u predmetu protiv Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića, Haški tribunal je prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava seksualno ropstvo u ratu kvalifikovao kao zločin protiv čovječnosti.

"Globalna sloboda opala je 20. godinu zaredom", piše u izveštaju međunarodne organizacije Fridom Haus(Freedom House). Navodi se da su ukupno 54 zemlje doživele pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda, dok je samo 35 njih zabeležilo poboljšanja. Objašnjavaju da su ti padovi uglavnom izazvani vojnim udarima i naporima lidera da uguše mirno neslaganje ili promene ustavna pravila u svoju korist. Sve zemlje Zapadnog Balkana označene su žutom bojom, što predstavlja delimično slobodne zemlje. Srbija se nalazi među zemljama u kojima je Fridom Haus zabeležio najveći pad sloboda u toku prethodne godine. Srbija je na 5. mestu kada je reč o padu sloboda. Sa njom mesto dele, između ostalih, Bugarska i Sjedinjene Američke Države. Najveći pad u toku 2025. godine zabeležen je u Gvineji Bisao, Tanzaniji, Burkini Faso, El Salvadoru, Madagaskaru i Gruziji. Fridom Haus navodi i da su poslednje dve decenije demokratskog nazadovanja uticale na širok spektar prava i sloboda, ali da su sloboda medija, sloboda ličnog izražavanja i pravični sudski postupak pretrpeli najveću štetu. Šta se u izveštaju navodi o Srbiji?Srbija, koja se i prošle godine u izveštaju Fridom Hausa našla među zemljama u kojima se beleži najveći pad sloboda, ove godine izgubila je 3 poena "nakon što su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u široko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", piše u izveštaju. Takođe, navodi se da je policija koristila prekomernu silu protiv demonstranata, te da ih nije zaštitila od naoružanih bandi. Izveštaj navodi da se Srbija suočava sa demokratskim nazadovanjem pod predsednikom Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom, a da su policija i obaveštajne službe koristile špijunske softvere za nadzor novinara, aktivista i organizatora protesta. Navode primer o kom su pisali srpski istraživački novinari - da su najmanje desetine, a možda i stotine ličnih uređaja bile meta posebnog špijunskog alata poznatog kao NoviSpy, ali da tačan broj nije poznat jer su vlasti softver tajno instalirale tokom hapšenja i policijskih ispitivanja. Fridom Haus ističe da je svest o nekontrolisanom državnom nadzoru u Srbiji podstakla autocenzuru među običnim građanima. Ostale države Zapadnog Balkana ostale "obojene u žuto"Kao i prethodnih godina, Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija obeležene su kao delimično slobodne zemlje. Navedeno je da je Crna Gora izgubila jedan bod u odnosu na prethodni izveštaj, a da je razlog to što su brojni predlozi zakona koje je podnela vlada usvojeni po hitnom postupku i bez parlamentarne rasprave. "Politički zastoji ometali su druge funkcije vlasti širom regiona", piše u izveštaju. Naveden je primer Kosova, gde novoizabrani poslanici nisu uspeli da formiraju vladu veći deo godine, dok postoje navodi da je vlada u tehničkom mandatu prekoračila svoja ovlašćenja, što je dovelo do vanrednih izbora. "Taj zastoj je umanjio dobitke zemlje na polju sudske nezavisnosti i fizičke bezbednosti", navode iz Fridom Hausa. Međutim, u izveštaju piše i da su, uprkos značajnim političkim pritiscima, sudovi na Kosovu i u Bosni i Hercegovini donosili presude koje su pokazale njihovu nezavisnost. Globalno nazadovanje demokratijeIzveštaj Fridom Hausa navodi da su vlasti u Rusiji nastavile sa potiskivanjem glasova neslaganja. "Kako je Kremlj nastavio invaziju Ukrajine četvrtu godinu zaredom, ruske vlasti su krivično gonile sve veći broj ljudi u zemlji zbog njihovog antiratnog govora i aktivizma. U januaru 2025. godine, dva medija su po prvi put proglašena terorističkim organizacijama", piše u izveštaju. Navodi se da je sličan slučaj i u Kini, gde vladajuća partija nastavlja da vrši kontrolu nad političkim pravima i građanskim slobodama, krivično goneći novinare, obračunavajući se sa sve brojnijim protestima i ograničavajući međunarodna putovanja. Kada je reč o Evropi, iz Fridom Hausa navode da je poštovanje političkih prava sloboda bilo uglavnom stabilno, a da je taj kontinent ostao najslobodniji na svetu. Među zemljama koje su ocenjene kao slobodne, Bugarska, Italija i Sjedinjene Američke Države zabeležile su najveći pad. U Bugarskoj razlog su posledice parlamentarnih izbora iz 2024. godine, koji su bili obeleženi kupovinom glasova i izbornim prevarama, dok je u Italiji vlada oslabila antikorupcijske zaštitne mehanizme. U izveštaju Fridom Hausa zabeležen je i pad sloboda u Sjedinjenim Američkim Državama. Posebno je istaknuta izvršna uredba iz januara 2025. godine kojom je ugašena Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) preko koje su finansirani brojni projekti organizacija civilnog društva i nezavisnih medija širom sveta, kao i uredba kojom se nalaže zatvaranje Američke agencije za globalne medije, koja nadgleda Glas Amerike, kao i Radio Slobodna Evropa i Radio Slobodna Azija kao korisnike grantova. Ove promene sprovedene su brzo i van zakonodavnog procesa, navodi se u izveštaju, uz objašnjenje da je to pogodilo hiljade organizacija u najmanje 129 zemalja. U Belorusiji je, prema Fridom Hausu, vlast primenila nesrazmerno nasilje nad demonstrantima, pri čemu su policajci hapsili, tukli i pucali na novinare, a više desetine hiljada ljudi je privedeno, što je rezultiralo time da brojni prodemokratski lideri i aktivisti odu u izgnanstvo. Kao primer većeg pada sloboda navedena je i Gruzija, gde su protivnici vlasti, kako se navodi, bili izloženi fizičkim napadima, uznemiravanju i zakonskim ograničenjima čiji je cilj da se otežaju aktivnosti opozicionih partija i civilnog društva. "Autoritarni režimi i dalje napreduju širom sveta, i samo udruženi napori branilaca ljudskih prava, organizacija civilnog društva i demokratskih vlada mogu ubrzati dolazak dana kada će svi ljudi moći da žive u slobodi", zaključuje se u izveštaju Fridom Hausa. Ova međunarodna organizacija više od 50 godina beleži pretnje po demokratiju i slobode širom sveta. U svojim izveštajima svake godine procenjuje stanje slobode u 195 zemalja i 15 teritorija i rangira ih na osnovu različitih indikatora.

Cijene goriva rastu na pumpama u BiH, a kazne za prekoračenje marži se gomilaju. Pogledajte zašto se pumpama i dalje isplati kršenje pravila i kako država učestvuje u cijeni litre goriva.

U Sarajevu je 18. marta potpisana "Izjava o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini". Kako se navodi u izjavi, odbacuju se "lažne konstrukcije o ugroženosti hrišćana od muslimana i široko rasprostranjenom antisemitizmu u Bosni i Hercegovini koji se plasira kao opravdanje za antidržavnu secesionističku politiku". Izjavu su potpisala 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka. Potpisnici osuđuju pokušaje nametanja narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", upozoravajući na njegove potencijalno opasne posljedice. "To je zlonamjerna kampanja demonizacije Bošnjaka zbog činjenice da kulturno pripadaju i islamskom civilizacijskom krugu. Ne pristajemo na kreiranju diskursa o sukobu civilizacija. Ne smatramo islamski identitet preprekom u sekularnom uređenju države. Bošnjaci pripadaju Evropi, stoga snažno podupiremo politiku koja nas vodi ka EU i NATO-u", navodi se u Izjavi. Ističe se i opredijeljenost da se suprotstavi "šovinističkim prijetnjama miru u Bosni i Hercegovini i osudi svaka manifestacija govora mržnje prema Bošnjacima, Srbima, Hrvatima i Jevrejima, Romima ili pripadnicima bilo koje druge zajednice u BiH". "Posebno nas zabrinjava prešutno odobravanje ovakvih istupa u domaćoj i međunarodnoj javnosti, a naročito u krugovima u čije ime se takve optužbe iznose. Od pravosudnih institucija BIH tražimo da sankcionišu svaki takav govor mržnje", dodaje se. U Izjavi se navodi i kako BiH "nije i ne može biti poligon za sukob civilizacija". "Njena istorija svjedoči o susretu tradicija kultura i religija. Za Bošnjake je BiH pluralno i sekularno društvo u kojima različiti vjerski i etnički identiteti čine legitimni dio njenog historijskog i društvenog bića. Ne pristajemo na polarizaciju bh. društva i kreiranje diskursa o sukobu civilizacija", ističe se u izjavi i dodaje kako "Bosna i Hercegovina i Bošnjaci pripadaju Evropi i njenoj kulturnoj i istorijskoj tradiciji". "Opredijeljeni smo da štitimo mir, te apelujemo da potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma dijele s nama ove vrijednosti", ističe se. Među potpisnicima su, između ostalog, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, Zukan Helez, ministar odbrane BiH, Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH u UN-u, Husein Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, te predstavnici državne i federalne vlasti, lideri političkih stranaka i kulturnih institucija. "Nema odgovornih predstavnika bošnjačkog naroda koji prihvataju narativ o podjeli društva i zemlje, niti javnog prostora u Bosni i Hercegovini. Narativ o sukobu civilizacija i vjerskoj netrpeljivosti nema sagovornika među bošnjačkim predstavnicima. Ova poruka je podjednako važna i za naše prijatelje izvan Bosne i Hercegovine, i na istoku i na zapadu", rekao je lider Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović. Inicijatori za potpisivanje izjave su Islamska zajednica u BiH, Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet" i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

Skupština Republike Srpske na posebnoj sjednici, 17. marta izabrala je novu Vladu tog bosanskohercegovačkog entiteta. Savo Minić, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, koji je dan ranije podnio ostavku na tu poziciju, ponovo je izabran za predsjednika entitetske vlade. On je 16. marta izjavio da se na ostavku odlučio kako bi se obezbijedio legalitet i legitimitet Vlade, te naveo da postoje osporavanja i od međunarodne zajednice, ne objašnjavajući na šta konkretno misli. Njegova ostavka je prihvaćena na sjednici Skupštine RS isti dan. Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko mjeseci da je Minić podnio ostavku. Za entitetskog premijera imenovan je 2. septembra prošle godine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 23. januara ove godine odlučio da ta Vlada nije ustavna, jer ga je za mandatara prošlog avgusta predložio Milorad Dodik, koji se tada predstavljao kao predsjednik RS. Prema Ustavu RS, mandatara može samo da predloži predsjednik entiteta, a ta funkcija je Dodiku oduzeta nakon što je postala pravosnažna presuda za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kojom mu se zabranjuje obavljanje političkih funkcija na period od šest godina. Nekoliko dana uoči odluke Ustavnog suda BiH, Minić je podnio ostavku, za mandatara ga je predložila tadašnja v.d. predsjednice RS, Ana Trišić Babić, te je on ubrzo ponovo postavljen na istu funkciju. Poslanici Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta BiH su se i nakon tog imenovanja obratili Ustavnom sudu BiH, tražeći da bude poništeno. U svojoj apelaciji, između ostalog, oni tvrde da je imenovanje premijera na osnovu prijedloga v.d. predsjedničke funkcije, "direktno i svjesno kršenje načela vladavine prava" iz bh. Ustava. Ustavni sud BiH se o tome još nije izjašnjavao. Ko su novi ministri?Sastav nove Vlade RS je nepromijenjen u odnosu na prethodnu. Zora Vidović je ponovo izabrana za ministricu finansija, Željko Budimir za ministra unutrašnjih poslova, Goran Selak za ministra pravde, Senka Јujić za ministra uprave i lokalne samouprave, a Radenko Bubić za ministra privrede i preduzetništva Republike Srpske. Za ministra trgovine i turizma je ponovo izabran Ned Puhovac, Petar Đokić za ministra energetike i rudarstva, Zoran Stevanović za ministra saobraćaja i veza, a Alen Šeranić za ministra zdravlja i socijalne zaštite Srpske. Borivoje Golubović je izabran za ministra prosvjete i kulture, Radan Ostojić za ministra rada i boračko-invalidske zaštite, Irena Ignjatović za ministricu porodice, omladine i sporta, Zlatan Klokić za ministra za evropske integracije i međunarodnu saradnju. Bojan Vipotnik je ostao na poziciji ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Anđelka Kuzmić je ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a Draga Mastilović ministrica za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.

Izvestilac za Bosnu i Hercegovinu u Evropskom parlamentu Ondrej Kolar poručio je da predstavnici Bosne i Hercegovine ne uspevaju da postignu međusobni dogovor, ostajući zapetljani i nesložni oko ključnih unutrašnjih pitanja. Prema njegovim rečima, takav pristup rizikuje da potkopa razvoj zemlje, što, između ostalog, dovodi do ozbiljnog odliva mozgova. Na raspravi o godišnjem izveštaju o zemlji, održanoj u Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta (AFET), Kolar je upozorio da dominiraju pretnje secesijom, da je angažman organizacija civilnog društva u procesu donošenja odluka slab, te da su prisutni pritisci na medije i opšta nestabilnost. "Zemlja, barem po mom mišljenju, nije prevazišla okvire Dejtonskog sporazuma i, nažalost, u velikoj meri se oslanja na Kancelariju visokog predstavnika, kao i na produžavanje mandata EUFOR-a. Doduše, treba reći da mnogi oštro kritikuju OHR zbog smanjenja suvereniteta zemlje", izjavio je Kolar tokom predstavljanja nacrta izveštaja. Predsedavajući AFET-a, Dejvid Mekalister (David McAllister), podsetio je da Bosna i Hercegovina od 2024. godine ima odluku o otvaranju pristupnih pregovora, koja je uslovljena sprovođenjem neophodnih reformi. "Nažalost, obnovljena politička kriza i kontinuirani pokušaji rukovodstva entiteta Republika Srpska da potkopaju ustavno-pravni poredak zemlje, a time i njen put ka pridruživanju, zaustavili su napredak", rekao je Mekalister. On je naveo da je Bosna i Hercegovina dostavila reformsku agendu, doduše sa zakašnjenjem, ali je naglasio da je neophodno hitno započeti proces sprovođenja dodatnih reformi. "Svi politički akteri trebalo bi ponovo da usmere fokus na evropske integracije, kako bi se ispunili uslovi za održavanje prve međuvladine konferencije", poručio je Mekalister. Međuvladina konferencija je forum između Evropske unije i zemlje kandidata na kojem se otvaraju i zatvaraju pregovaračka poglavlja. Predstavnica Evropske komisije nadležna za Bosnu i Hercegovinu podsetila je da je odluka o otvaranju pristupnih pregovora iz 2024. godine dokaz da su vrata Evropske unije otvorena za tu zemlju. "Nažalost, u dva uzastopna godišnja izveštaja konstatovali smo zastoj u napretku", navela je Barbara Hesus Himeno (Barbara Jesus Gimeno) iz Evropske komisije. Dodala je da nadležne vlasti moraju hitno preduzeti sve potrebne korake kako bi se usvojio pregovarački okvir. U nacrtu godišnjeg izveštaja Evropskog parlamenta izražava se žaljenje zbog kontinuiranih političkih podela, secesionističkih težnji i fenomena "zarobljene države", koji, decenijama nakon rata, narušavaju poverenje javnosti i podstiču odliv mozgova. U dokumentu se odbacuje istorijski revizionizam, negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, kao i osporavanje utvrđenih činjenica i nezavisnosti domaćih i međunarodnih sudova, posebno od strane političkih aktera. U nacrtu se takođe konstatuje ograničen napredak u borbi protiv, kako se navodi, široko rasprostranjene korupcije i sve izraženijih elemenata zarobljavanja države. Vlasti Bosne i Hercegovine pozivaju se da preduzmu hitne i konkretne mere na državnom i entitetskom nivou, kao i da ojačaju saradnju između institucija za borbu protiv korupcije, policije i tužilaštva. Takođe se pozivaju da otklone sistemske nedostatke u borbi protiv organizovanog kriminala, unapređenjem operativne saradnje između organa za sprovođenje zakona na svim nivoima vlasti. Izražava se i zabrinutost zbog zlonamernih dezinformacija i pokušaja stranog mešanja aktera iz trećih zemalja, uz poziv vlastima da preduzmu odlučne korake kako bi se tim pretnjama suprotstavile i ojačale otpornost društva. Kasnije tokom godine, nacrt izveštaja biće usvojen u AFET-u, a potom i na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta, čime će dobiti formu rezolucije.

Skupština Republike Srpske usvojila je u utorak, 17. marta na posebnoj sjednici Rezoluciju o osudi i zabrani promovisanja i veličanja ideologije i simbola Nezavisne Države Hrvatske i ustaške, nacističke i fašističke ideologije. Radi se o prijedlogu vladajuće koalicije koju predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Prihvaćeni su i zajednički zaključci svih stranaka iz Republike Srpske koji predviđa izmjene Zakona o grobljima i Krivičnog zakonika, što je bio prijedlog opozicione Srpske demokratske stranke. Vlada RS je zadužena da u roku od 60 dana izradi i u skupštinsku proceduru uputi izmjene Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti kojim bi se zakonski regulisalo uklanjanje spomenika i simbola koji promovišu i veličaju ideologiju NDH i ustašku, nacističku i fašističku ideologiju koji vrijeđaju vjerske, moralne i nacionalne osjećaje srpskog naroda. Pored toga, entitetska vlada je zadužena da u istom roku uputi u proceduru dopunu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom bi bilo propisano novo krivično djelo koje sankcioniše lica koja putem sredstava javne komunikacije na javnom mjestu ili na drugi način javno promovišu, veličaju, podržavaju ili podstiču pozitivno vrednovanje ili prihvatanje ustaštva i ustaške ideologije NDH. U Rezoluciji o osudi i zabrani promovisanja i veličanja ideologije i simbola NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola osuđuje se veličanje i proslavljanje zločinačkih ideja iz konteksta Drugog svjetskog rata, genocida nad Srbima u NDH, Holokausta i Samudaripena. "Osuđuje se i zabranjuje svaki oblik veličanja i promovisanja ideologije i simbola NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola, organizacija, nosilaca vlasti i istaknutih ličnosti, uključujući, ali ne ograničavajući se na inicijative ili podizanje spomenika i memorijala, imenovanje ulica, javnih institucija ili mjesta po pripadnicima tih pokreta, državanje javnih manifestacija na kojima se veličaju i pozdravljaju, upotrebu simbola, oznaka i pozdrava povezanih sa tim ideologijama", navodi se u rezoluciji. Pozivaju se nadležne institucije da, u skladu sa važećim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama, preduzmu odgovarajuće mjere radi sprečavanja finansiranja organizacija i pokreta koji promovišu ideologiju i simbole NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbole, sankcionisanja i kažnjavanja javnog podsticanja na rasnu, etničku ili vjersku mržnju, kao i radi sprečavanja javnih okupljanja na kojima dolazi do veličanja ovih ideologija, isticanja njihovih simbola i parola, te upotrebe njihovih pozdrava. Istovremeno, pozvane su sve vjerske organizacije, politički akteri i javne institucije da osude svaku ideologiju zasnovanu na rasnoj nadmoći, etničkoj i vjerskoj mržnji ili negativnom i falsifikatorskom istorijskom revizionizmu, te da se uzdrže od političke ili svake druge javne saradnje sa pojedincima, organizacijama i pokretima koji promovišu takve ideje. Osuđuje se i širenje ustaške propagande i drugih oblika ideološkog ili vjerskog fanatizma putem interneta i digitalnih platformi, a od nadležnih institucija se zahtijeva da pokrenu postupke uklanjanja takvog sadržaja sa interneta i digitalnih platformi. Šta se još navodi u rezoluciji?Vlada Republike Srpske se zadužuje da pripremi i u skupštinsku proceduru uputi prijedlog izmjena i dopuna propisa kojima bi se jasno i nedvosmisleno inkriminisalo promovisanje i veličanje ideologije i simbola NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola, te predvidjele odgovarajuće sankcije i kazne. Pozivaju se nadležne institucije da formiraju zakonski okvir na osnovu kojeg će u Republici Srpskoj biti uklonjeni svi postojeći simboli NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije, zaključuje se u prijedlogu rezolucije. Inače, Republika Srpska godinama odbija da ukloni obilježja osobama osuđenim za ratne zločine nad nesrbima tokom rata u Bosni i Hercegovini, devedesetih godina prošlog vijeka. Iako se u BiH svake godine osuđuje ustaštvo, fašizam i nacizam, BiH nikada nije uspjela donijeti zakon o zabrani takvih ideologija. Zakon je do sada bio u proceduri nekoliko puta i svaki put je odbijen u Parlamentu BiH.

Kompanije koje se takmiče za tender vrijedan gotovo 45 miliona eura za uvođenje biometrijske identifikacije birača i skeniranje glasačkih listića u Bosni i Hercegovini, uglavnom, nemaju iskustvo u provođenju izbora niti u implementaciji izbornih tehnologija. Među ponuđačima je konzorcij sa najnižom ponudom od oko 29 miliona eura, u kojem su domaće firme povezane s političkim strukturama. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine trebalo bi do 20. marta 2026. godine objaviti koje su ponude najpovoljnije. Riječ je o projektu koji bi trebao biti uveden već na Općim izborima u oktobru ove godine. Ipak, rokovi već kasne. Tender je raspisan u novembru 2025. godine, a predviđa ne samo nabavku uređaja nego i obuku biračkih odbora, logistiku, skladištenje opreme i implementaciju sistema koji bi trebalo koristiti u dva izborna ciklusa 2026. i 2028. godine. "To da li ćemo stići, to niko živ ne zna. Mi se nadamo da hoćemo i uradili smo sve što je do nas", kaže predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba za Radio Slobodna Evropa. U Misiji OSCE-a u BiH upozoravaju da je za ovako kompleksan projekat ključno iskustvo kompanije u provođenju izbora, jer implementacija podrazumijeva uvođenje biometrijske identifikacije birača i skenera glasačkih listića na svim redovnim biračkim mjestima, uz obuke, logistiku i skladištenje opreme. Uvođenje novih tehnologija u izborni proces omogućeno je nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona. Za realizaciju je obezbijeđeno i 112,5 miliona maraka. Šta se zna o ponudama?Konzorcij s najpovoljnijom ponudom od gotovo 29 miliona eura, te najkraći rok isporuke od 90 dana, čine domaće kompanije od kojih su najmanje dvije povezane sa političkim strukturama u Bosni i Hercegovini. Vlasnici IT kompanije "Planet soft" d.o.o. su otac i sin, Veljko i Vedran Jarić. Vlasnici su ili suvlasnici nekoliko firmi. Vedran Jarić bio je član Demokratskog narodnog saveza (DNS), dok je njegova sestra Sonja bila kandidatkinja koalicije predvođene DNS-om (DNS - Napredna Srpska - Srpska radikalna stranka) za narodnu poslanicu na izborima 2014. godine. Vedran Jarić je i suvlasnik firme Balkan Agriculture Invest sa predsjednikom Gradskog odbora DNS-a u Banjaluci, i nekadašnjim poslanikom te stranke u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska, Milanom Radovićem. Jedan od ključnih ljudi u ovoj kompaniji bio je i Igor Radojičić, nekada visokopozicionirani član Saveza nezavisnih socijaldemorata (SNSD), a danas predsjednik Nezavisnog pokreta "Svojim putem" - Igor Radojičić. Zbog nastavka političke karijere, kako je naveo na društvenim mrežama, izuzeo se iz upravljačkih struktura firme, ali je ostao prisutan kroz savjetodavnu funkciju. Mostarska kompanija "Katarina" d.o.o. posluje od 1997. godine i u vlasništvu je Milenka Čovića. Direktor ove firme je Nikica Bevanda, inače član Gradskog odbora HDZ BiH u Mostaru. Ova kompanija i ranije je dobijala tendere koje su raspisivala javna preduzeća i institucije. "CORE" Društvo za konsalting i inžinjering u vlasništvu je Nihada Velagića i Jensa Ceribašića. Uglavnom, se bave radom za velike kompanije u autoindustriji. Direktor Velagić dvije je godine radio u Ministarstvu finansija i trezora BiH, na uspostavi sistema Oracle, čiji je ranije bio i uposlenik. Jedina kompanija u konzorciju, južnokorejska "Miru Systems" ima direktno iskustvo u nabavci i provođenju izbornih tehnologija. Dizajnira i proizvodi automatske mašine za glasanje i brojanje, skenere glasačkih listića. Njihova tehnologija korištena je u nekoliko zemalja u razvoju, uključujući Fidži, Ekvador i El Salvador. No, i ovu kompaniju prate kontroverze. Nakon izbora u Iraku 2018. godine vlasti su naredile ručno ponovno brojanje glasova zbog sumnji u pouzdanost elektronskih sistema, dok su organizacije za zaštitu ljudskih prava i međunarodni posmatrači izražavali zabrinutost zbog korištenja njihove tehnologije na izborima u Demokratskoj Republici Kongo, zbog zabrinutosti oko moguće izborne prevare. Prijavljeno je da su oba ova incidenta bila uzrokovana tehničkim greškama u Miruovim mašinama za glasanje, što je izazvalo osporavane rezultate izbora u obje zemlje. Sukob sa Trumpom i sudski procesi za korupcijuMeđu ponuđačima je i firma "Smartmatic", kompanija registrovana u Sarajevu. Ona je dio korporacije "Smartmatic Global Holding", čiji su većinski vlasnici Antonio Mugica i Roger Pinate. Venecuelanskog su porijekla, a kompaniju koja posluje više od dvije decenije, osnovali su dok je na vlasti bio Hugo Chavez, zagovornik elektronskog glasanja. Nude mašine za glasanje i drugu tehnologiju koja pomaže u provođenju izbora u 25 zemalja, od Argentine do Zambije. "Smartmatic" je za uvođenje novih tehnologija u BiH dostavio ponudu od 41 milion eura bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Prema podacima sa njihove službene stranice pružatelj su tehnologije za sigurno glasanje, koji je u više od 35 zemalja obradio preko 6,5 milijardi glasova bez sigurnosnih propusta. No, protiv troje njihovih službenika je 2024. godine podignuta optužnica u Sjedinjenim Američkim Državama za podmićivanje i pranje novca. Terete se da su prebacili novac iz ugovora o mašini za glasanje iz 2018. godine sa okrugom Los Angeles u "tajne fondove". Fondovi su, kako piše "Guardian" prvobitno osnovani za plaćanje mita izbornom zvaničniku na Filipinima radi dobijanja i zadržavanja unosnih izbornih ugovora. Iako Smartmatic nije optužen za nepravilnosti, već samo tri rukovodioca, u kompaniji su tvrdili kako posluje "etički" i da se "uvijek pridržava svih zakona, kako u okrugu Los Angeles, tako i u svakoj jurisdikciji u kojoj posluju". Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump je optužio Smartmatic da je manipulirao izborima u SAD na kojima je on poražen od Joea Bidena. Trump i danas tvrdi da je pokraden i da je ključnu ulogu odigrala upravo tehnologija koju je instalirala kompanija Smartmatic. Ova kompanija je nedavno pred američkim sudom zatražila odbacivanje optužnice za pranje novca, tvrdeći da američki predsjednik i njegovi saveznici pokušavaju politički utjecati na slučaj kao dio "kampanje odmazde" protiv onih koje krive za njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine. Kredibilitet ili najniža cijenaU Bosni i Hercegovini postoji oko 5.400 biračkih mjesta, a implementacija tehnologije podrazumijeva transport, instalaciju i demontažu opreme na svakom od njih, kao i upravljanje cijelim sistemom tokom izbora. Cilj je zaštita birača, i to treba da je imperativ, kaže za RSE Vehid Šehić član Koalicije "Pod lupom" koja se bavi nadzorom izbornog procesa. "U prvom redu ne treba štiti političke subjekte, ne treba štititi vlast. Nove tehnologije štite dostojanstvo građana, birača koji će biti sigurni da će rezultati izbor odgovaraći njihovoj izbornoj volji, kakva god ona bila i kome god odgovarala", ističe Šehić. Ipak, predsjednik CIK-a Jovan Kalaba kaže da zakon o javnim nabavkama ograničava mogućnost drugačijeg izbora. "Najvažnija je cijena, to je naš zakon. Zakon o javnim nabavkama jasno kaže da cijena nosi najviše bodova, pa onda sve ostalo", navodi Kalaba. Iz Misije OSCE-a u BiH upozoravaju da je iskustvo kompanije ključni kriterij za ovakav projekat. "Izuzetno je važno da ovaj proces bude povjeren ozbiljnoj kompaniji sa iskustvom u provođenju ovakvih ili sličnih projekta, jer se radi o kompleksnom procesu implementacije uređaja za biometrijsku identifikaciju glasača i skenerima glasačkih listića na svim redovnim biračkim mjestima", kaže za RSE Ahmed Rifatbegović, savjetnik za politička pitanja Misije OSCE-a u BiH. Ukupno 96 zemalja u svijetu koristi neki oblik tehnologija u izbornom procesu. U Evropskoj uniji 15 od 27 zemalja članica koristi ih za biometrijsku identifikaciju i autentifikaciju ili skeniranje glasačkih listića, kao i online glasanje. Među osam zemalja kandidatkinja za članstvo u EU, njih šest, prema podacima OSCE-a, koristi ove tehnologije.

Na katoličkom groblju u Modranu kod Dervente, na sjeveru Bosne i Hercegovine, spomenik u obliku slova "U" i s hrvatskom šahovnicom, već decenijama izaziva podjele. Jedni ga vide kao podsjetnik na stradale Hrvate u Posavini, drugi kao simbol ustaške ideologije. Ove godine spomenik je u središtu nove političke bure u Republici Srpskoj. Vladajuća stranka u tom bosanskohercegovačkom entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata, najavljuje rezoluciju i zakonski paket kojim bi se kriminalizovalo veličanje NDH kroz simbole, spomenike, pozdrave i javne manifestacije. Situaciju dodatno komplikuje planirano okupljanje bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane u Modranu, 21. marta, jedne od tri vojske u ratu 90-ih godina prošlog vijeka, gdje se svake godine obilježava godišnjica te jedinice, kao i pomen stradalima u Bosanskoj Posavini. I dok bivši pripadnici Vojske RS to smatraju provokacijom, Hrvati u Posavini ističu da se obilježava stradanje i sjećanje na ratne žrtve. Spomenik u Modranu je konstruisan u obliku slova "U" i sa hrvatskim grbom, šahovnicom, koji počinje bijelim poljem, obilježjima za koja demobilisani vojnici ratne Vojske RS tvrde da nedvosmisleno asociraju na ustaški režim NDH. Osim tog spomenika, nema zvaničnih podataka o tome koliko je ukupno spornih spomen obilježja u Republici Srpskoj. Inače, Republika Srpska godinama odbija da ukloni obilježja osobama osuđenim za ratne zločine nad nesrbima tokom rata u Bosni i Hercegovini, devedesetih godina prošlog vijeka. Stručnjaci upozoravaju da ovakva pitanja ne bi trebala biti uređivana na nivou entiteta, već kroz zakonska rješenja na državnom nivou, kako bi se spriječile političke zloupotrebe i osigurala nepristrasna interpretacija istorijskih činjenica. Šta se predlaže?Za 17. mart u Banjaluci je zakazana sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na čijem je dnevnom redu prijedlog rezolucije o osudi ustaških, nacističkih i fašističkih ideologija. Radi se o dokumentu koji prema najavama treba da posluži kao politički temelj za najobuhvatniju restrikciju ikonografije Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u ovom entitetu. Rasprava o ovoj temi otvorena je nakon što su opozicione stranke u Republici Srpskoj predložile rezoluciju o osudi ustaškog pokreta i ideologije NDH. Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD u NSRS, izjavio je za Javni servis Radio-televiziju RS da će rezolucijom biti zatraženo da se izmjenama zakona jasno definiše krivično djelo promovisanja i veličanja ideologije i simbola NDH, uključujući ustašku, nacističku i fašističku simboliku, te da se predvide odgovarajuće kazne i sankcije. Dodao je i kako "to uključuje i spomenike i manifestacije", te da se u zakonima "takvi spomenici inkriminišu da se sruše". Za RSE nije želio da komentariše na koji način bi se provodilo rušenje spomenika u RS. O ovoj temi nisu odgovarali na upit ni iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS). 'Nema postrojavanja, ovo su groblja, vijenci i misa'Još nije poznato hoće li biti ovogodišnjeg skupa posvećenog 103. Bojnoj HVO-a u Modranu, 21. marta. Iz Policijske uprave Doboj su za RSE naveli kako "skup još nije najavljen". Na upit, ukoliko bude najavljen, hoće li ga policija zabraniti, za RSE je navedeno da će policija postupati "u skladu sa Zakonom o javnim okupljanjima". RSE nije uspio da stupi u kontakt sa organizatorima okupljanja. Dinko Čutura, koji je nekada bio u organizacionom odboru obilježavanja, tvrdi da se "podižu bespotrebne tenzije i da ceremonija u praksi nema militaristički karakter, nikakvo vojno postrojavanje". O obilježju na spomeniku kaže kako "ne zna" da li se može govoriti o ustaškom obilježju. "Bijelo polje, ustaško, ne znam, pa to se i ovdje u Hrvatskoj govori. Prva zastava Republike Hrvatske bila je s prvim bijelim poljem, 90 ih godina zvanična, pa je kasnije izmijenjena, A drugo, to su spomenici na groblju. Što se tiče 'postrojavanja', ja sam učestvovao u organizaciji, nikad nikakvog postrojavanja nije bilo, dođe se na groblje, položi cvijeće, vijenci, misa, ručak i to je to", naveo je Čutura za RSE. Istovremeno, bivši borci VRS su zaprijetili da će zabraniti obilježavanje, ukoliko to policija ne učini, smatrajući pripadnike HVO odgovornima za zločine nad Srbima u Derventi. Iz Koordinacije udruženja veterana HVO saopštili su kako se time sprječava i sjećanje na stradale Hrvate u Derventi, kojih danas, kako tvrde ima tek desetak posto od prijeratnog broja. Prema popisu stanoivništva iz 1991. u Derventi je živjelo oko 40,6 posto Srba, 39 posto Hrvata, 12,5 posto Bošnjaka i oko šest posto Jugoslovena. Posljednji popis iz 2013. godine pokazuje da Srbi čine oko 81,5 posto populacije, Bošnjaci, 7,3 posto, a Hrrvati oko 9,3 posto. Zašto BiH nema zakon o zabrani ustaštva, fašizma i nacizma?Elvis Fejzić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu smatra da bi svaka pravna država, posebno ona koja teži članstvu u Evropskoj uniji, trebalo da ima jasno definisane zakone koji uređuju pitanja simbola, praznika i spomenika, uključujući i obilježja koja se odnose na ratna stradanja i kulturu sjećanja. "Važno je da se takva pitanja regulišu zakonom kako bi se izbjeglo djelovanje koje može vrijeđati nacionalna osjećanja drugih naroda ili odstupati od istorijski potvrđenih činjenica. Sve što nosi elemente profašističke ideologije ili politike koja odbacuje drugo i drugačije, vrijeđa osjećaje drugih ili negira ustavni poredak države, trebalo bi da bude zabranjeno i sankcionisano", naveo je Fejzić. Iako se u BiH svake godine osuđuje ustaštvo, fašizam i nacizam, BiH nikada nije uspjela donijeti zakon o zabrani takvih ideologija. Zakon je do sada bio u proceduri nekoliko puta i svaki put je odbijen u Parlamentu BiH. Govoreći o mogućnosti rušenja već izgrađenih spomenika, Fejzić ističe da je riječ o veoma osjetljivom pitanju i da nije siguran da li bi takva pitanja trebalo regulisati na nivou entiteta ili nižih nivoa vlasti. "Najbolje bi bilo da se takva pitanja rješavaju na nivou države, jer postoji opasnost da budu predmet političkih zloupotreba koje mogu nanijeti dugoročnu štetu. Pitanja spomenika ili obilježavanja važnih datuma ne bi smjela biti vođena političkim interesima, već riješena na nepristrasan, neutralan i racionalan način, kako bi svi narodi i građani mogli obilježavati važne datume bez vrijeđanja osjećaja drugih i uz poštovanje istorijskih činjenica", rekao je Fejzić. Inače, hrvatski predsjednik Zoran Milanović 2023. je prisustvovao obilježavanju 103. brigade HVO u Derventi i tada odlikovao tu jedinicu Redom Nikole Šubića Zrinskog. Najnovija dešavanja pokazala su i neistomišljenstvo u do sada prijateljskim odnosima Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i Dragana Čovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Dodik je nakon najave okupljanja u Modranu poručio da "neće biti nikakvog postrojavanja HVO-a u Derventi", nazivajući brigadu "poraženom formacijom odgovornom za zločine nad Srbima". Na to je Čović odgovorio "dalje ruke od hrvatskog naroda", te istakao kako će "branitelji obilježavati svoje datume na svakom pedlju BiH".

Predsjednik Vlade bh. entiteta Republika Srpska, Savo Minić, podnio je ostavku na tu funkciju, jer su, kako kaže, oni koji ne žele dobro Republici Srpskoj pokušali osporiti njegovo imenovanje. Sada slijedi procedura prihvatanja ostavke, ali i ponovnog imenovanja Minića na ovu funkciju, za šta tvrdi da ima podršku novog predsjednika i većine u Skupštini RS.

Ubrzo nakon što se svijetom proširila vijest da je u izraelsko-američkim napadima na Iran ubijen vrhovni vođa Ali Hamnei, koji je vodio zemlju skoro 40 godina, na email adrese medija u Sarajevu stigla je poruka iz Teherana. Upućena je s adrese IRIB-a, Iranskog državnog medijskog servisa koji je pod sankcijama Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade zbog optužbi za širenje propagande i kršenje ljudskih prava, odnosno emitiranje prisilnih priznanja zatvorenika. U tom emailu, upućenom 1. marta, IRIB nudi i videosadržaje s onoga što su opisali kao "spontana masovna okupljanja naroda u raznim gradovima" nakon ubistva Hamneija. Slično se događalo i nešto više od mjesec dana ranije. Dok su vladine snage ubijale hiljade ljudi u gradovima Irana u antirežimskim protestima, IRIB Sarajevo je u saopćenjima slao materijale s provladinih skupova, organiziranim kao odgovor na nemire zbog široko rasprostranjenog nezadovoljstva ekonomskim stanjem u zemlji. Izvještaj iranskog Ministarstva vanjskih podova, poslan 14. januara medijima u BiH, sadržavao je fotografije u vezi s, kako je navedeno, "nasilnim i terorističkim djelovanjima izgrednika u periodu od decembra 2025. do januara 2026.". Demonstranti su uspoređeni s militantima terorističke grupe "Islamska država", a Sjedinjene Američke Države i neke zapadne zemlje kao podstrekači protesta. Šta se dešavalo na protestima u Iranu?Višesedmične demonstracije izbile su krajem decembra 2025. zbog ekonomskih problema, ali su ubrzo prerasle u najveću prijetnju Islamskoj Republici u posljednjih nekoliko godina. Prema podacima organizacija za ljudska prava, vlasti su u januaru ubile najmanje 7.000 ljudi tokom gušenja masovnih protesta na kojima se tražio kraj vladavine vjersko-političkih elita, iako se vjeruje da je stvarni broj žrtava znatno veći. Vlasti su za smrt demonstranata optužile "izgrednike" i "teroriste" naoružane od Izraela i Sjedinjenih Država, vječitih neprijatelja Teherana. Prema RSE analizi, IRIB-ova saopćenja nisu značajno prenošena na internet platformama bh. medija, a Meisam Mirhadi, koji se potpisuje kao predstavnik javnog iranskog emitera, nije želio razgovarati s RSE o tome kojim je medijima IRIB slao saopćenja i materijale. IRIB, inače, skoro trideset godina radi u BiH, državi koja je kandidatkinja za članstvo EU, čiji je je odnos prema iranskoj državnoj informativnoj mreži jasan. Zašto je IRIB sankcioniran?Europska unija je u decembru 2022. uvela sankcije protiv osoba povezanih s IRIB-om navodeći da ta mreža ograničava slobodan protok informacija u Iranu i sudjeluje u organiziranju i emitiranju prisilnih priznanja kritičara režima, dobivenih zastrašivanjem i nasiljem. BiH je zemlja kandidat za članstvo u EU i ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), te je u obavezi usuglasiti svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU. Iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH, koja je nadležna za elektronske medije u BiH, kažu za RSE da do sada nisu zaprimali instrukcije od relevantnih institucija BiH po pitanju provođenja zabrane EU za pojedine strane programske sadržaje. Sankcije IRIB-u uvedene su nakon smrti Mahse Amini, 22-godišnje Iranke koja je preminula u policijskom pritvoru, 17. septembra 2022, gdje je bila pritvorena zbog navodnog kršenja iranskog kodeksa oblačenja koji od žena traži nošenje marame. Nakon njene smrti, demonstranti su širom Irana mjesecima organizirali svakodnevne proteste, što je dovelo do pokreta koji je postao poznat kao "Žene, život, sloboda". Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu financija sankcionirao je u novembru 2022. šest zaposlenika IRIB-a, navodeći da je taj medij emitirao "stotine prisilnih priznanja pritvorenika". Istaknuto je da IRIB i njegove podružnice, koji su pod američkim sankcijama od 2013., ne djeluju kao objektivni mediji, već kao ključni alat u kampanji masovnog suzbijanja i cenzure iranske vlade protiv vlastitog naroda. Otkad i kako u BiH djeluje iranski medijski servis?Javni medijski servis Irana najprije je distribuirao radijski program na bosanskom jeziku kroz testnu fazu u maju 1994. godine, ali se značajno razvio u godinama poslije rata. Ubrzo je, 1995., s radom počela i iranska televizija, kao dio IRIB-a, pod imenom Sahar Balkan TV na bosanskom jeziku, koja djeluje i danas, dok je radijski program ugašen. Osim na vlastitim digitalnim platformama, Sahar Balkan TV program emitira i na lokalnoj televiziji TV Vogošća u Sarajevu u dnevnom terminu u trajanju od nekoliko sati. Iranska televizija Sahar Balkan ima zvanične naloge na Facebooku, X-u, Telegramu i Instagramu. Najviše pratitelja televizija ima na Instagram nalogu, oko 30.000, na Facebooku stranicu prati oko 17.000, a aktivnosti na Telegram kanalu oko 3.000 korisnika. Na društvenoj mreži X nalog ima oko 500 pratitelja, a televizija ima i zvaničan YouTube nalog s nekoliko desetaka pratitelja. Sadržaj je, uglavnom, fokusiran na pozitivnu sliku o iranskom režimu, uz kritike prema Zapadu i "cionističkom režimu". Broj objava pojačan je nakon eskalacije sukoba na Bliskom Istoku, kao i tokom antirežimskih protesta. Osim prijevoda s iranskih državnih medija na perzijskom, Sahar Balkan producira i vijesti na bosanskom jeziku, a u studiju u Sarajevu intervjuira i osobe iz BiH koje uglavnom zastupaju prorežimske stavove. Iz TV Vogošća, koja je javno poduzeće u vlasništvu Općine Vogošća, kažu da nemaju saznanja da je Sahar Balkan, kao dio IRIB-a, pod sankcijama EU. "Radio-televizija Vogošća još od 1996. godine prenosi program Sahar Balkan u različitim formatima, vremenskim intervalima i terminima. Danas RTV Vogošća na komercijalnoj osnovi ustupa termin reemitovanja programa Sahar Balkan koji se emituje iz Teherana." Prema javno dostupnim poslovnim registrima, Predstavništvo IRIB-a u Sarajevu registrirano je od augusta 2016. godine. Iz IRIB-a nisu odgovorili na upit RSE o načinu poslovanja i produkciji sadržaja na bosanskom jeziku. Sahar Balkan TV je dio IRIB-ove mreže Sahar Universal Network (SUN), koja emitira na jezicima uključujući dari, azerski, kurdski, urdu, bosanski i albanski. Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar i autor monografije o vezama Balkana i Bliskog Istoka, objašnjava da Sahar TV većinu sadržaja priprema u Teheranu, a potom dostavlja medijima u svijetu. "Iran dodjeljuje veliki broj stipendija stranim studentima, koji u završnim godinama studija prevode vijesti na svoje maternje jezike i prezentuju ih u studiju, nakon čega se gotove emisije šalju u njihove zemlje", objasnio je Karčić. On dodaje da su iranske televizijske stanice prije 30-ak godina imale mnogo veće prisustvo. "Sa malim brojem ljudi prevode saopćenja i šalju ih našim televizijama u nadi da će ih neko objaviti. Na kraju, sve zavisi od kritičkog razmišljanja naših urednika i novinara i od naše medijske pismenosti da razlikujemo propagandu od činjenica", kaže Karčić. Kako posluje Iranska državni servis?Iranska državna radiotelevizija IRIB (Islamic Republic of Iran Broadcasting) jedini je ovlašteni radio-televizijski emiter u Iranu. Osnovana je nakon Islamske revolucije 1979. godine i nalazi se pod direktnom kontrolom vrhovnog vođe, koji imenuje i razrješava direktora te ima snažan utjecaj i kroz nadzorni odbor od šest članova. Financiran je iz državnog budžeta i prihoda od oglašavanja. Zapošljava između 30.000 i 50.000 ljudi, što je više nego, primjerice, BBC s oko 21.000 zaposlenih, prema Iran Internationalu, privatnom mediju na perzijskom sa sjedištem u Londonu. IRIB nudi domaće i strane radijske i televizijske usluge, upravljajući s 12 domaćih televizijskih kanala, četiri međunarodna televizijska informativna kanala, šest satelitskih televizijskih kanala i 30 pokrajinskih televizijskih kanala. Prema Al-Monitoru, IRIB vodi namjenske informativne kanale na engleskom, arapskom i španjolskom jeziku, a emitira program na više od 30 jezika, uključujući bosanski, azerbajdžanski, mandarinski, malajski i albanski. IRIB surađuje i s Ministarstvom obavještajnih poslova (MOI) i Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), objavila je Fondacija za zaštitu demokratije. 'Neuspjeli pokušaji medijskog utjecaja'Iran je tokom rata '90-ih u BiH pomagao Armiju RBiH i bosanske snage novcem, humanitarnom pomoći i oružjem, a u zemlju su slani i vojni savjetnici Iranske revolucionarne garde. Nakon rata, pod pritiskom SAD-a, vlasti u Sarajevu smanjile su političke i sigurnosne veze s Teheranom, koje su danas, uglavnom, ograničene na kulturnu i akademsku suradnju, te rijetke političke kontakte. Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar, kaže za RSE da je utjecaj Irana poslije rata u BiH slabio. U posljednjih 30 godina Iran je, prema Karčiću, uložio mnogo novca pokušavajući ostvariti utjecaj kroz institute, fondacije, koledž, kao i medije poput televizijske kuće Sahar Balkan TV. Prema njegovim riječima, IRIB je nakon rata želio ostvariti znatno veći utjecaj u BiH, poput onog koji ima u Jemen, Iraku ili Libanu. "No, nakon rata tadašnji SFOR je izvršio snažan pritisak na bh. vlasti i ti odnosi su već 1998. značajno oslabljeni", navodi Karčić. Prema njegovim riječima, IRIB u Sarajevu ima vrlo mali tim, dok se emisije, uglavnom, snimaju u Teheranu, a u drugim zemljama imaju mala dopisništva. "Treba imati u vidu i kontekst. Svaka država, kada je u ratu, nastoji oblikovati narativ i prezentirati istinu kroz svoju perspektivu. Kao što to rade zapadne sile, tako to rade i istočne. Ima tu mnogo propagande i dezinformacija", ocjenjuje Karčić. On, međutim, ne misli da je BiH mnogo važna da bi se Iran borio za veći utjecaj. "Razumijem zašto se za utjecaj u regionu bore Rusija i Kina, koji traže prostor za širenje ili putem infrastrukturnih projekata ili medija, s obzirom na to da je SAD signalizirao da želi smanjiti angažman u Evropi, što je otvorilo prostor za druge aktere. No, ne razumijem šta Iran želi postići", kaže Karčić. Alat propagandeKako bi omogućio širenje međunarodnog programa, Teheran je za 2025. godinu utrostručio godišnji budžet IRIB-a i izdvojio oko 480 miliona dolara, navedeno je u analizi Fondacije za obranu demokracije iz Washingtona. Predstavnica Fondacije Toby Dershowitz kazala je za RSE da materijali, koji se šalju putem stranih ureda IRIB-a, govore o nastojanju vlasti Irana da šire utjecaj IRIB-a u inozemstvu, uključujući Balkan. "Domaće demonstracije na kojima su milioni Iranaca izašli na ulice protestirajući protiv represije svoje vlade prikazuju se kao neredi koje su potaknuli strani akteri. To je pristup koji zvaničnici režima ponavljaju kako u državnim medijima, tako i na međunarodnim kanalima", kazala je. Dershowitz ističe da je taj obrazac korišten tokom posljednjih protesta protiv režima. "Podsjeća me i na trenutak kada su iranski državni mediji lažno prikazivali ubistvo demonstranticeNede Agha-Soltan (Dvadesetšestogodišnja studentica Neda Aga Soltan ubijena je 2009., u vrijeme velikih prodemokratskih protesta poslije predsjedničkih izbora u Iranu. Neda i desetine hiljada drugih pristalica opozicije okupili su se u centru Teherana uprkos zvaničnoj zabrani masovnih protesta koji su uslijedili nakon predsjedničkih izbora na kojima je uvjerljivu pobjedu odnio tadašnji predsjednik Mahmud Ahmadinejad. Najmanje deset osoba je tog dana ubijeno, a više od stotinu ranjeno nakon što su sigurnosne snage razbile proteste. Nedino ubistvo je snimljeno, a njena smrt je odjeknula svijetom i postaje simbol protesta i otpora režimu Dokumentarni film državne televizije prikazan je u izvještaju emitiranom u januaru 2010. na Press TV-u, međunarodnom informativnom kanalu iranske televizije na engleskom jeziku. U dokumentarcu je Neda prikazana kao strani agent koji je postao žrtva zavjere organizirane od stranih aktera i pristalica opozicije. Teorija zavjere iznesena u dokumentarcu u skladu je s izjavama iranskih zvaničnika, koji su njenu smrt više puta opisivali kao "sumnjivu" i kao "unaprijed smišljen scenario" s ciljem da se okleveta Iran. Iranski državni mediji naveli su da dokumentarac predstavlja "drugu stranu" Nedine smrti i dovodi u pitanje tvrdnje koje su iznijeli "zapadni mediji".)2009. kao izmišljenu zavjeru zapadnih medija, iako je video njenog ubistva od pripadnika Basija postao viralan na društvenim mrežama", kaže Dershowitz. Iz Fondacije kažu da su sankcije IRIB-u i njihovim ograncima uvedene i u Australiji i Ujedinjenom Kraljevstvu zbog njihove uloge u emitiranja prisilnih lažnih priznanja i gušenju otpora, a stranice povezane s IRIB-om uklonjene iz emitiranja.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske na posebnoj sjednici održanoj u ponedjeljak, 16. marta su prihvatili ostavku Save Minića na funkciju predsjednika Vlade tog bh. entiteta. Ostavku Minića podržalo je svih 49 prisutnih poslanika bez rasprave. Poslanici opozicije nisu prisustvovali posebnoj sjednici. Minić je istakao da će on biti mandatar za sastav nove Vlade, nakon što je obavio konsultacije sa predsjednikom RS Sinišom Karanom, i dodao je da će ona uskoro biti izabrana. Ranije danas, Minić je na konferenciji za medije u Banjaluci objavio da je podnio ostavku. Minić, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, dodao je da ima podršku većine u Narodnoj skupštini RS. Rekao je da se na ovaj potez odlučio kako bi se obezbijedio legalitet i legitimitet Vlade, te je naveo da postoje osporavanja i od strane međunarodne zajednice, ne objašnjavajući na šta konkretno misli. Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko mjeseci da Minić podnosi ostavku i najavljuje da će ponovo biti mandatar. Dotadašnji ministar poljoprivrede RS, Savo Minić je imenovan za entitetskog premijera 2. septembra prošle godine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 23. januara odlučio da ta Vlada nije ustavna, jer ga je za mandatara prošlog avgusta predložio Milorad Dodik, koji se tada predstavljao kao predsjednik RS. Prema Ustavu RS, mandatara može samo da predloži predsjednik entiteta, a ta funkcija je Dodiku oduzeta nakon što je postala pravosnažna presuda za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kojom mu se zabranjuje obavljanje političkih funkcija na period od šest godina. Nekoliko dana uoči odluke Ustavnog suda BiH, Minić je podnio ostavku, za mandatara ga je predložila tadašnja v.d. predsjednice RS, Ana Trišić Babić, te je on ubrzo ponovo postavljen na istu funkciju. Poslanici Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta BiH su se i nakon tog imenovanja obratili Ustavnom sudu BiH, tražeći da bude poništeno. U svojoj apelaciji, između ostalog, oni tvrde da je imenovanje premijera na osnovu prijedloga v.d. predsjedničke funkcije, "direktno i svjesno kršenje načela vladavine prava" iz bh. Ustava. Ustavni sud BiH se o tome još nije izjašnjavao. Ćamil Duraković, potpredsjednik RS, tražio je od Ustavnog suda RS ocjenu ustavnosti izbora Trišić Babić na tu funkciju, obzirom da entitetski Ustav ne poznaje funkciju vršioca dužnosti predsjednika. Ustavni sud RS je 25. februara obustavio postupak ocjene ustavnosti njenog imenovanja.