Općinski sud u Dubrovniku, u Hrvatskoj, 3. septembra proglasio je trojicu državljana Bosne i Hercegovine krivima nepravomoćno i kaznio ih novčanim kaznama. Oni su putem društvenih mreža na svojim javnim i otvorenim profilima isticali slike, simbole, pjesme i tekstove kojim se javno odavala počast i iskazivala zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine. "Time su izazvali uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana od kojih smo zaprimili više dojava", navodi se u saopštenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Nakon ove odluke suda, njima će biti ukinute dozvole za boravak i rad, te otkazan kratkotrajni boravak u Hrvatskoj, sa zabranom ulaska u tu zemlju od tri mjeseca. "Za iste je pokrenut postupak protjerivanja iz Evropskog gospodarskog prostora uz dvogodišnju zabranu ulaska, a koja će stupiti na snagu nakon pravomoćnosti presude", dodaje se. Četvrti državljanin Bosne i Hercegovine, kao i jedan državljanin Hrvatske, će biti privedeni na Općinski sud u Dubrovniku. Iz policijske uprave navode da su kriminalistička istraživanja nad četvoricom državljana BiH provedena od 28. augusta do 2. septembra ove godine. Svi su bili na privremenom boravku u Hrvatskoj u dobi od 31, 30, 25 i 25 godina, a počinili su prekršaj iz člana 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. "Budući da su društvene mreže mjesto dostupno javnosti i neodređenom broju građana, počinitelji su na taj način, vrijeđali nacionalne osjećaje građana Republike Hrvatske. Svi počinitelji su uhićeni - jedan na području Župe dubrovačke, a četvorica na području Dubrovnika", dodaje se u saopštenju za javnost. Dan ranije, zbog veličanja na društvenoj mreži Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uslovnom kaznom od 15 dana zatvora u Hrvatskoj je je kažnjen državljanin Bosne i Hercegovine. U saopštenju za javnost iz Policijske uprave ličko-senjske je navedeno kako su muškarca istražili granični policajci iz Korenice, naselja u Lici, zbog sumnje da je "putem društvene mreže isticao slike, simbole, pjesme i tekstove kojima je javno odavao počast i iskazivao zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine čime je izazvao uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana". Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora.

Županijski sud u Puli odredio je istražni zatvor ukrajinskom državljaninu Vladimiru Z., koji je uhapšen u Hrvatskoj po europskom nalogu za hapšenje Njemačke zbog sumnje da je sudjelovao u sabotaži gasovoda "Sjeverni tok", saopćio je sud 20. augusta. Sud je naveo da je pritvor određen zbog opasnosti od bijega, a da se ta opasnost ne može otkloniti blažim mjerama. Njemačke vlasti traže njegovo izručenje radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje na protuustavnu sabotažu, namjerno izazivanje eksplozije i uništavanje građevina. Kako osumnjičeni nije pristao na predaju Njemačkoj, sud još nije donio odluku o njegovom izručenju. Istražni zatvor radi predaje može trajati do izvršenja eventualne odluke o izručenju Njemačkoj, saopćio je Županijski sud u Puli. Njemačko Savezno tužiteljstvo saopćilo je dan ranije da je Vladimir Z. uhapšen u Puli na osnovu europskog naloga za hapšenje koji je Savezni sud pravde u Karlsruheu izdao u junu 2024. godine. Tužiteljstvo tvrdi da je kao obučeni ronilac bio dio grupe osumnjičene da je u septembru 2022. postavila eksplozivne naprave na gasovode "Sjeverni tok 1" i "Sjeverni tok 2" u Baltičkom moru, koje su aktivirane 26. septembra iste godine. Savezno tužiteljstvi je krajem juna 2026. godine podiglo optužnicu protiv Serhija K. pred Hanzeatskim višim pokrajinskim sudom u Hamburgu. On je uhapšen u augustu 2025. u Italiji. Nemačke istrage su ukazale na ukrajinsku grupu od pet muškaraca i jedne žene kao počinioce eksplozija na gasovodu. Kada se dogodila eksplozija u Sjevernom toku, zapadne sile su brzo uperile prstom u Rusiju, koja je bila pod sankcijama zbog invazije na Ukrajinu. Moskva je zauzvrat uperila prst u Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da njegova vlada nije znala ništa o planu za uništenje "Sjevernog toka". "Sjeverni tok" je dugo bio kontroverzan gasovod pošto je omogućio da ruski gas zaobiđe istočnoeuropske tranzitne rute i stavio Nemačku u zavisan položaj od jeftinih energenata iz Rusije.

Državno tužiteljstvo u Zagrebu saopćilo je 30. jula da je ispitalo državljanina Srbije rođenog 1993. godine zbog sumnje na više krivičnih djela protiv računalnih sistema, programa i podataka, kao i zbog nedozvoljene upotrebe ličnih podataka. Nakon ispitivanja, tužiteljstvo je sucu Županijskog suda u Zagrebu predložilo određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od bijega, ometanja postupka i ponavljanja krivičnog djela, a sud je prijedlog prihvatio. Prema navodima tužiteljstva, postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni tokom 2026. godine, prikrivajući identitet i lokaciju te koristeći metode koje omogućavaju anonimizirani pristup računalnim sistemima, neovlašteno pristupao računalnim sistemima i podacima više tijela javne vlasti i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska. Ranije je hrvatska policija saopćila da je završila kriminalističko istraživanje nad punoljetnim državljaninom Srbije zbog sumnje na teška krivična djela protiv računalnih sistema, programa i podataka te nedozvoljenu upotrebu ličnih podataka. Policija je navela da su tokom istrage, na osnovu sudskih naloga, obavljeni pretresi prostora, vozila i elektroničkih uređaja, te izuzeti predmeti i digitalni podaci koji se dovode u vezu s krivičnim djelima. Osumnjičeni je 29. jula predan pritvorskom nadzorniku, a krivična prijava dostavljena je tužiteljstvu Zagrebu. Slučaj dolazi nakon niza cyber napada koje su posljednjih mjeseci prijavile hrvatske institucije. Hrvatske vlasti nisu saopćile postoji li povezanost između tih događaja i istrage protiv državljanina Srbije, a RSE to nije mogao neovisno potvrditi.