"Previše je govora mržnje (na obe strane)". To je ocena predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj Milorada Pupovca nakon sastanka sa predsednicom Hrvatskog nacionalnog saveta u Srbiji Jasnom Vojnić u Beogradu 10. februara. Pupovac i Vojnić su govor mržnje identifikovali kao jedan od glavnih problema sa kojima se susreću Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji. "Mi Hrvati iz Srbije i Srbi iz Hrvatske smo 2006/2007 postali neka vrsta zlatnog mosta odnosa između Hrvatske i Srbije i to smo prakticirali do pre tri godine. Razočarani smo svime što smo doživljavali i na neki način zaustavili svoje aktivnosti na određeno vreme da se vidi kako to izgleda kada između država nema ni toliko saradnje", rekao je Pupovac na konferenciji za novinare. Sastanak koji je održan predstavlja, prema njegovim rečima, nastavak saradnje jer je cena u suprotnom "podosta visoka za obe manjine". Do sastanka predstavnika manjina u Srbiji i Hrvatskoj dolazi u vreme stalnih tenzija na relaciji Beograd-Zagreb. Vlasti u Hrvatskoj su u februaru organizovale nastup kontroverznog pevača Marka Perkovića Thompsona u okviru dočeka rukometne reprezentacije posle osvajanja bronzane medalje na Evropskom prvenstvu. Taj nastup je sporan za odnose Srbije i Hrvatske jer Thompson u svojim pesmama veliča kvislinški ustaški režim u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata čije su žrtve bili Srbi, Jevreji, Romi i antifašisti. Sa druge strane, provladini mediji, ali i pojedini zvaničnici vlasti u Srbiji termin "ustaša" često koriste kako bi targetirali političke protivnike. "U Srbiji kada se dogodi neki veći incident, enormno raste govor mržnje i korišćenje reči 'ustaša' u medijima", rekla je predstavnica Hrvata u Srbiji Jasna Vojnić navodeći da takve tenzije pogađaju hrvatsku nacionalnu manjinu. Saradnja u doba tenzijaVojnić je na pitanje Radija Slobodna Evropa o tome kako vlasti utiču na saradnju nacionalnih manjina odgovorila da vlasti u Hrvatskoj i Srbiji "ne utiču na našu saradnju". "Mi to gajimo više godina", dodala je. Na pitanje RSE o problemima sa kojima se suočava hrvatska zajednica u Srbiji navodi "da se ne reagira ili neadekvatno reagira na govore mržnje i nasilji do neostvarivanja prava u obrazovanju, nedostatak finansiranja". Krajem 2025, novoizgrađeni vrtić u Tavankutu, selu na severu Srbije, postao je predmet spora između Hrvatske i Srbije. Vrtić je izgrađen novcem Vlade Hrvatske, ali su lokalne vlasti u Srbiji odlučile da nastava u toj predškolskoj ustanovi bude i na srpskom jeziku. Zvanični Zagreb zbog toga je uputio protestnu notu Beogradu. Hrvatska se oglasila i u julu 2025. saopštenjem da ne preporučuje svojim građanima putovanje u Srbiju. U to vreme trajali su antivladini protesti u Srbiji tokom kojih vlasti su proterivale pojedine umetnike i građane iz susednih država koji su podržali proteste. U prva tri i po meseca 2025. godine 12 hrvatskih državljana dobilo je rešenje o proterivanju iz Srbije, pokazuju podaci Ambasade Hrvatske u Beogradu. Sa druge strane, Pupovac je na konferenciji za novinare naveo da "postoji nekoliko izvora i generatora mržnje i netrpeljivosti" između Hrvatske i Srbije. "Jedno su stadioni i jedna vrste kulture navijanja često povezana sa ratnim iskustvom. Drugi oblici su određeni muzički izvođači koji čuvaju i šire ratnu retoriku. I treće je politika - političari koji se sve ređe sustežu da koriste reči koje povređuju i olako potiču na mržnju i nasilje", rekao je on. Pupovac, koji je i sam prethodnih meseci bio meta govora mržnje i pretnji u Hrvatskoj, naveo da su manjine najranjivije. 'Politika podiže stare zidove'"Odlučili smo da pokrenemo aktivnosti u smeru promene percepcije kod ljudi i da pokušamo da stvorimo uvjete da se stvori politička volja u pozitivnom smeru u odnosima dve zemlje", rekla je Jasna Vojnić. Kao deo tog procesa navela je međunarodne konferencije u Srbiji i Hrvatskoj koje će biti važan alat u smirivanju tenzija. Pupovac, sa druge strane, ističe da ne zna da li će dobiti podršku vlasti za tu saradnju. "Politika podiže stare balkanske zidove, nama to ne odgovara, nama odgovara da ovaj prostor bude integriran u evropski prostor", rekao je on. Hrvatska je od 2013. članica Evropske unije, a Srbija je kandidatkinja za članstvo. Odnose dve zemlje, ipak, i dalje opterećuju ratni događaji od pre trideset godina, a svake godine političke tenzije obeležavaju godišnjicu hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja". Godišnjica operacije "Oluja" kojom je Hrvatska 5. avgusta 1995. povratila deo svoje teritorije, na kojoj je deo hrvatskih Srba formirao takozvanu Republiku Srpsku Krajinu, slavi se u toj zemlji kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti. Isti dan u Srbiji se obeležava kao Dan sećanja na stradale i prognane Srbe koji su konvojima tada pobegli iz Hrvatske.

Kontroverzni pjevač Marko Perković Thompson nastupio je u ponedjeljak na svečanom dočeku hrvatske rukometne reprezentacije na Trgu bana Jelačića. Doček je nakon osvajanja bronzane medalje na Evropskom prvenstvu, organizovala Vlada Hrvatske pošto Grad Zagreb nije pristao na njegov nastup, kako su tražili igrači. Vlada, predvođena HDZ‑om uz podršku Domovinskog pokreta, preuzela je organizaciju dočeka nakon što je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević odbio uključiti Thompsona u program. Kao razlog naveo je odluke gradske uprave i Gradske skupštine o zabrani ustaških simbola na prostorima kojima upravlja Grad, podsjećajući da je pjevač godinama na udaru kritika zbog otvorenog korišćenja simbola Nezavisne Države Hrvatske. Tomašević je naveo da su rukometaši, nakon odbijanja, poručili kako u tom slučaju dočeka u Zagrebu neće biti. Potez Vlade izazvao je oštre reakcije dijela političkih aktera i pravnika. Koordinatorka platforme Možemo Sandra Benčić ocijenila je da premijer Andrej Plenković "preuzima poslove lokalne vlasti i odlučuje mimo Ustava", dok je SDP odluku nazvao "državnim udarom" na lokalnu samoupravu. Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Vedran Đulabić rekao je da je organizacija dočeka suprotno odluci grada kršenje Ustava. Thompsonov menadžer Zdravko Barišić ranije je potvrdio da će pjevač nastupiti na Trgu u 18 sati i da je program usklađen sa željama rukometaša. Predsjednik zagrebačkog HDZ‑a Ivan Matijević optužio je gradsku vlast da zabranama "onemogućava proslavu sportskih uspjeha" i uvodi "zabranu svega nacionalnog i domoljubnog". Gradska skupština Zagreba je u novembru većinom glasova usvojila zaključak o zabrani korištenja ustaških simbola na gradskim površinama, mjeru koju je Tomašević predložio nakon ranijih incidenata s uzvikivanjem "Za dom spremni" na Thompsonovim koncertima.

Vozači kamiona iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije nastavili su 27. januara blokade graničnih prelaza za teretni saobraćaj. Nakon što su dan ranije blokirali izlaze, od ponoći je počela i blokada ulaza u ove države Zapadnog Balkana. Vozači blokiraju teretne terminale zbog pooštrenih procedura za ulazak u Šengenski prostor. Oni navode da su procedure sada komplikovanije i da im skraćuju boravak u zemljama Evropske unije. Traže da im se boravak produži na četiri meseca, umesto dosadašnja tri tokom šest meseci. Najavljuju i da će blokade trajati sedam dana ukoliko se prethodno ne pronađe rešenje. 'Šteta 100 miliona evra dnevno'Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež izjavio je da "zbog birokratskih procedura" i, kako je naveo, neadekvatne reakcije EU o boravku profesionalnih vozača u Šengen zoni, ekonomije Zapadnog Balkana trpe direktnu štetu od oko 100 miliona evra dnevno samo po osnovu izvoza robe. Tokom obilaska graničnog prelaza Batrovci između Srbije i Hrvatske, gde je blokiran teretni saobraćaj i više od 50 kamiona stoji u koloni, Čadež je rekao da trenutna situacija "ugrožava poslovanje hiljada kompanija i stabilnost čitavih lanaca snabdevanja". "To je samo šteta kada je u pitanju izvoz robe. Na to treba dodati i penale i kazne koje proizvodne kompanije plaćaju zbog neisporučene robe, a koje se kreću od 10.000 do 50.000 evra dnevno. Samo iz Srbije u EU izvozi oko 10.000 kompanija, pa je jasno da dolazimo do zaista velikih brojki", rekao je Čadež. Evropska komisija: Radimo na rešenjuPortparol Evropske komisije Markus Lammert izjavio je 26. januara da evropske institucije rade na pronalaženju opcija koje bi omogućile da određeni profesionalci, uključujući i vozače kamiona, ostanu na teritoriji Šengenske zone duže nego što to dozvoljavaju važeća šengenska pravila. "Svesni smo da bi za određeni broj profesionalaca iz trećih zemalja koji nisu prekogranični radnici mogla postojati potreba da ostanu u Šengenskom prostoru duže od 90 dana u roku od 180 dana. To uključuje profesije sa visokom mobilnošću, poput vozača kamiona, ali i sportista i turnejskih umetnika", rekao je Lammert. On je dodao da je Evropska unija svesna zabrinutosti koje su izrazili transportni operateri u regionu, da pažljivo prati situaciju i da je u kontaktu sa partnerima na Zapadnom Balkanu.

Države članice Evropske unije moraju da provedu prekograničnu procjenu uticaja na životnu sredinu prema važećim konvencijama, navode iz Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa, na upit o obavezama Hrvatske vezano za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. decembra prošle godine Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, prema kojem je na toj lokaciji planirano skladištenje dijela otpada iz Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji i Hrvatskoj. BiH se protivi izgradnji Centra, tvrdeći da bi skladištenjem radioaktivnog otpada na samoj granici sa Hrvatskom bilo ugroženo oko 250.000 stanovnika nekoliko opština koje žive uz granicu i rijeku Unu, koja dijeli dvije države. Zvaničnik Evropske komisije koji je govorio pod uslovom anonimnosti navodi da "države članice moraju osigurati da se javnosti pruže potrebne mogućnosti za efikasno učešće u procesu donošenja odluka u vezi s upravljanjem istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom u skladu, posebno, s međunarodnim obavezama". U tom kontekstu, posebno ističu konvencije o zaštiti životne sredine, usvojene u danskom Arhusu i finskom Espou. Dodaju da su upoznati sa hrvatskom namjerom da gradi Centar za upravljanje radioaktivnim otpadom u staroj kasarni u Čerkezovcu, na brdu Trgovska gora, ali da sama Komisija nema ulogu u odobravanju projekata ovog tipa. "Svaka država članica odgovorna je za sigurno upravljanje svojim radioaktivnim otpadom u skladu sa zakonodavstvom Euratoma", navode iz Evropske komisije, kao i da se članice moraju pridržavati "visokih standarda sigurnosti, transparentnog upravljanja radioaktivnim otpadom i učešća u smislenim javnim konsultacijama". Ubuduće, preporučuju da se proces odabira lokacije nastavi, "u skladu s postojećim regulatornim okvirom". Hrvatska, koja zajedno sa Slovenijom upravlja nuklearnom elektranom Krško, ima međunarodnu obavezu da dio otpada preuzme najkasnije do 2028. godine. U Čerkezovcu će biti smješten i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske, od medicinskih izvora do industrijskih materijala. Ekolozi ocjenjuju da je Hrvatska u ovom slučaju prekršila ovu međunarodnu konvenciju tijela Ujedinjenih nacija, koja garantuje ključna prava u pitanjima zaštite okoliša sa obje strane granice. Prije pet godina Savjet ministara Bosne i Hercegovine je donio Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora. Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine. RSE se u decembru prošle godine obratio Savjetu ministara sa pitanjem o tome šta je do sada Ekspertski tim preduzeo, na šta nije odgovoreno. Predsjednik Vlade Hrvatske, Andrej Plenković, 12. decembra 2025. u Banjaluci je izjavio kako je odlagalište u Trgovskoj gori "bezopasno", te da tome u prilog idu stručne procjene. Hrvatska Vlada je još 2018. godine usvojila nacionalni program sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, jer su to morali zbog obaveza prema EU i potpisanim međunarodnim sporazumima. Tim programom je Trgovska gora bila označena kao lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada, te je odluka o njegovom usvajanju donesena uprkos protivljenju lokalnih zajednica, sa obje strane rijeke Une.