"Osvježilo" - termin kojim su hiljade pristalica prosrpskih partija označavale poraz Demokratske partije socijalsta Mila Đukanovića na izborima 30. avgusta 2020. Ta partija vladala je gotovo tri decenije tokom kojih je Crna Gora obnovila državnost, ušla u NATO i postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU). Uz to njeno vladanje je percipirano kao koruptivno, povezano sa kriminalnim strukturama, partitokratsko ... Bila je to prva smjena vlasti od uvođenja višepartizma u Crnoj Gori. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori (SPC), koja je bila u sukobu sa Đukanovićevom partijom, presudno je uticala na rezultat izbora i tijesnu pobjedu proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA. Za ovih pet godina promijenile su se tri vlade. Sve su se zalagale za raskid sa korupcijom, partijskim zapošljavanjem i partitokratijom iz vremena DPS-a, za vraćanje SPC vlasništva nad crkvama i manastirima koje je DPS pokušala da ograniči, jačanje institucija, ubrzanje puta ka EU, borbu protiv kriminala... Koliko su od obećanog ispunile? Vlade: od 'apostolske' do najglomaznijePrva vlada, Zdravka Krivokapića, pokušala je to ostvariti ekspertskom sastavom, druga Dritana Abazovića fokusom na borbu protiv mafije i šverca cigara dok je treća, Milojka Spajića, prioritet dala ekonomiji i standardu građana. Krivokapća Vlada je dogovarana u manastiru Ostrogu SPC - premijer je ministre zvao apostolima. U njoj nije bilo predstavnika stranaka. Formalno je smijenjena zbog zastoja u reformama a suštinski zbog interesa partija da zauzmu pozicije u vladi. Druga Abazovićeva, formirana uz manjinsku podršku DPS-a, pala je nakon što je premijer potpisao Temeljni ugovor sa SPC, zbog čega mu je Đukanovićeva partija uskratila povjerenje. Tek u trećoj Vladi premijera Milojka Spajića, partije pobjednice Demokratskog fronta i Demokrate dobile su značajan broj resora, dok je URA "ispala iz kombinacije". Premijer je obećao da ce se fokusirati na ekonomiju, standard i evropske integracije. Njegova Vlada, najveća je u istoriji, sa 32 člana koji su iz 8 partija različitih ideologija. U njoj dominiraju ministri iz prosrpskih stranaka bliskih politici zvaničnog Beograda. EU integracije: forsirani napredakAmbicije Spajićeve Vlade su zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja 2026, i članstvo u Evropskoj uniji (EU) do kraja 2028. Iako je pregovore počela prije 13 godina, trenutno je zatvoreno tek 7 od 33 poglavlja. Od tih sedam, četiri poglavlja su zatvorena u mandatu ove vlade, a tri u vrijeme DPS vlasti. EU snažno podržava Crnu Goru u procesu pridruživanja iako u izvještajima uz pohvale ukazuje na korupciju, slabu vladavinu prava i političku nestabilnost. Podrška je i finansijska - u maju je Podgorici stiglo 27 miliona eura iz Plana rasta EU za zemlje regiona a do 2027. može dobiti do 383 miliona ukoliko bude napredovala u reformama. No prva redovna tranša iz Plana rasta stigla je umanjena, od očekivanih 18 miliona stiglo je 10,2 jer zacrtani reformski koraci nijesu u potpunosti ispunjeni. Vlada je ispunila manje od dvije trećine obaveza iz Programa pristupanja EU planiranih za prvu polovinu ove godine. Spoljna politika: balans između EU, Srbije, Rusije, KineSpoljna politika Crne Gore zvanično je proevropska i proatlantska. U praksi potezi značajnog dijela vlasti- koji je protiv NATO-a, za povlaćenje priznanja Kosova i ukidanje sankcija Rusiji - komplikuje državni kurs. U posljednjih pet godina, Crna Gora je primila šest zvaničnih protestnih nota: četiri od Hrvatske i dvije od Bosne i Hercegovine. Tri zvaničnika iz redova Demokratskog fronta i Demokrata su u Hrvatskoj proglašeni nepoželjnim. Zbog pogoršanja odnosa, Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - spoljna i bezbjednosna politika. Iako je osudila agresiju Rusije na Ukrajinu i implementirala evropske sankcije, u Skupštini je više od devet mjeseci čekala odluka da crnogorski instruktori obučavaju ukrajinske vojnike u okviru misije vojne pomoći EU. Šef parlamenta je lider proruskog i prosrpskog DF, Andrija Mandić. Crna Gora je 2021. odbila da pošalje vojnike u misiju KFOR-a na Kosovo, pod pritiskom vladajućeg DF-a, koji je tu mogućnost nazvao "najvećom sramotom crnogorske vojske" jer je, po njima, Kosovo sastavni dio Srbije. Od promjene vlasti vidljivije je i prisustvo Kine kroz kulturne centre, stipendije i studentske razmjene. I pored problema sa gradnjom dijela autoputa, Crna Gora je otvorena za dalje kineske investicije u tom projektu. Najnovija saradnja državnog Univerziteta s kineskim Nacionalnim superračunarskim centrom i kompanijama pod sankcijama SAD-a -u oblasti kriptografije, vještačke inteligencije i sajber bezbjednosti - izazivala je zabrinutost Stejt dipartmenta. Ekonomija: Porasle plate i cijene, investicija nemaU poslednjih pet godina zabilježen je značajan rast plata ali i inflacije, posebno u 2022. Javni dug je ostao visok, a država je nastavila sa zaduživanjem. Prosječna plata je 2020. godine bila -520 eura a 2025. skoro duplo veća 1.000 eura. Inflacija je prije pet godina, zbog kovida bila negativna -0,3 odsto, 2022. je bila 13 a ove godine 4,2 odsto. Kako bi povećala plate, Vlada je preusmjerila doprinose iz penzijskog fonda na neto plate. Iako je iznos javnog duga za ovih 5 godina simbolično porastao sa 4.409 na 4.508 milijardi njegov udeo u bruto domaćem proizvodu (BDP) značajno je smanjen, sa 105 na 57 odsto što ukazuje na poboljšanje fiskalne discipline. Od ukupnog javog duga spoljni čini oko 90,7 odsto. Nešto preko 13 odsto javnog duga je prema kineskoj Exim banci za autoput. A na BDP sa oko 25 posto utiče turizam koji je posljednje dvije godine u padu. U odnosu na 2020. broj noćenja je pao za 6 posto. I dok turizam pada, broj zaposlenih u javnom sektoru - raste. Za pet godina uvećan je za najmanje 11 hiljada zaposlenih. Većina ulaganja u Crnoj Gori poslednjih 5 godina su u nekretnine, dok ih u proizvodnju i infrastrukturu praktično nema. Investicija iz zapadnih zemalja nema a glavni strani investitori su iz Srbije, Turske i Rusije - uglavnom kroz kupovinu nekretnina. U premijera Spajić, prema istraživanju IPSOSA iz avgusta ove godine povjerenje ima 9 odsto građana, uglavnom zbog neispunjenih obećanja, poput onih o izgradnji mreže autoputeva, naselja Velje Brdo sa 20.000 stanova do 2026. i slično. Klerikalizam: Dominacija Srpske pravoslavne crkveTokom proteklih pet godina Srpska pravoslavna crkva je najuticajniji nedržavni faktor u Crnoj Gori. To je dovelo do značajne klerikalizacije društva i države, koja je po Ustavu sekularna. U njenoj režiji je dogovarana prva Vlada nakon izbora 2020. Temeljni ugovor sa državom iz 2022. joj je omogućio da se uknjiži kao vlasnik gotovo svih crkva i manastira u Crnoj Gori, dajući joj eksteritorijalnost - državne službe bezbjednosti ne mogu ući u objekte SPC bez njenog odobrenja. Po novom prostornom planu, iz avgusta ove godine, SPC će samo na teriritoriji Podgorice gaditi još 18 vjerskih objekata. Sva istraživanja poslednjih godina pokazuju da građani najviše vjeruje SPC. Prema prošlogodišnjem istraživanju CEDEM-a, čak 51 posto. Nakon izbora 2020, osim u politici, kadrovi bliski SPC postavljeni su za direktore gotovo svih škola i vrtića, kulturnih institucija, biblioteka, muzeja, pozorišta... SPC je otvorila vjerske škole uz milionsku pomoć države a u kulturnom prostoru dominiraju narativi bliski crkvenim vrijednostima. Na udaru državni i kulturni identitetSPC ne priznaje crnogorsku naciju i jezik - i sve što prističe iz toga. Crnogorce smatraju dijelom srpskog nacionalnog korpusa a jezik i kulturu srpskim. Aktivno utiče i na interpretaciju istorije - od isticanja istorijske uloge Rusije u Crnoj Gori do proglašavanja junakom Pavla Đurišića, zločinca iz Drugog svjetskog rata koji je sarađivao sa nacistima. Iako je veličanje nacista zakonom zabranjeno, postavljeni pa uklonjeni spomenik Đurišiću trenutno je smješten u beranskom manastiru SPC. SPC ne priznaje ni da se u Srebrenici desio genocid, ni Kosovo kao državu. Na istom fonu su stavovi, vrijednosti i potezi partija vlasti, bliskih crkvi. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić afirmisao srpski identitet kroz novi logo parlamenta, postavljanjem srpske zastave u svoj kabinet. U većini opština u Crnoj Gori tokom državnih praznika dominiraju srpske zastave. Najveće državno priznanje, Trinaestojulsku nagradu, ove godine je dobio Bećir Vuković, književnik koji negira postojanje crnogorske nacije i kulture. Slična dominacija je i u medijima. Četiri od pet televizija sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori imaju vlasnike iz Srbije - jedini izuzetak je Javni servis, koji, pak ima dominatno prosrpski uređivački kadar. Srpski narativ se favorizuje i kroz masovno mijenjanje latiničnog pisma ćirilićnim, od natpisa na policijskim automobilima, do logoa i državnih institucija. Potom kroz knjige koje se promovišu u nacionalnim bibliotekama, kulturnim projektima do murala koji krase fasade pojedinih zgrada po Crnoj Gori sa likom mitropolita SPC. Umjesto 'osvježenja', produbljene nacionalne podjeleOve politike su umjesto obećanog 'osveježenja', rezultirale dodatnim tenzijama, povremenim konfliktima i protestima ... Crnogorsko društvo je skoro dvije decenije (od referenduma za nezavisnost 2006), duboko podijeljeno, na dio koji želi manje-više čvrstu zajednicu sa Srbijom i na pristalice nezavisne Crne Gore. U Crnoj Gori živi 41,1 odsto Crnogorca i 32,9 odsto Srba, rezultati su popisa iz 2023. U odnosu na prethodni iz 2011, za četiri posto je povećan broj Srba a smanjen Crnogorca. Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija, uključujući i patrijarha SPC Porfirija, koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi.

Evropska komisija je odobrila 10,2 miliona eura Crnoj Gori umjesto 18 koliko je očekivala Vlada premijera Milojka Spajića. To je prva tranša sredstava za Crnu Goru iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Procjene Vlade su bile da je od zadatih 14 koraka ispunjeno 10, ali je Komisija utvrdila da je realizovano sedam i odobrila manje novca za isplatu, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Ministarstvu evropskih poslova. "Evropska komisija je potvrdila da je sedam koraka u potpunosti realizovano, dok sedam smatra započetim, a ne realizovanim u predviđenom roku do kraja februara. Upravo zato je umjesto očekivanih 18 miliona eura isplaćena tranša od 10,2 miliona", navedeno je u odgovoru Ministarstva, na upit za RSE. Ne navodeći koje obaveze nijesu realizovane, iz Ministarstva su pojasnili da je "tih sedam koraka preneseno u naredni period" u skladu sa dodatnih 24 mjeseca roka i biće predmet ocjena Komisije. Plan rasta za Zapadni Balkan sadrži šest milijardi eura bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za države regiona za period od 2024. do 2027. Za Crnu Goru je predviđeno 383 miliona eura. Isplata tog novca ulovljena je međutim, sprovođenjem reformi iz Reformske agende koju je Spajićeva Vlada usvojila prije godinu dana, u septembru 2024. Nakon što je Crnoj Gori odobrena isplata prve tranše 27. avgusta dva vladina resora, Ministarstvo evropskih poslova i finansija su saopštili da ostaju posvećeni ispunjavanju planirani reformskih koraka. Naveli su da je od odobrenih 10, 2 milona eura skoro pola iznosa, 4, 7 miliona, uplaćeno kao povoljan kredit za podršku budžetu. Ostatak novca je predviđen za infrastrukturne projekte od čega je 2,6 miliona kredit a 2,9 miliona bespovratna sredstva. "Isplata je jasan signal da Crna Gora ostvaruje mjerljive rezultate u sprovođenju reformi i efikasno koristi dostupna evropska sredstva za podršku razvoju i integraciji u EU", piše u saopštenju. Iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan je 15. maja Crna Gora dobila skoro 27 miliona eura iz predfinansiranja. Vlada je više puta saopštila da planira zatvaranje svih pregovaračka Poglavlja u pristupnim pregovorima sa EU do kraja 2026. godine. Pregovore je Crna Gora počela prije trinaest godina i do sada zatvorila 7 od ukupno 33 otvorena poglavlja. Posljednje poglavlje, Javne nabavke, je zatvoreno u junu ove godine.

Na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. trodecenijsku vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića smijenila je koalicija predvođena srpskim i proruskim partijama uz podršku Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Nove vlasti plasirale su narativ o "oslobođenju" i "osvježenju" države. Za pet godina promijenjene su tri vlade i dva saziva parlamenta.

"Spopala ga je užasna želja da nešto zapali... U tom periodu ni o čemu drugom ne bi mogao da razmišlja", piše u presudi za podmetanje požara jednom Novljaninu u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid. Osnovni sud u Herceg Novom utvrdio je da je tada devetnaestogodišnji mladić kriv za izazivanje 12 požara tokom ljeta 2022. Osudio ga je na godinu zatvora. Požare je podmetnuo na teritoriji Herceg Novog, čiji su vatrogasci avgusta 2022. godine danima - uz podršku helikoptera Vojske Crne Gore - pokušavali da spasu više stotina hiljada metara kvadratnih šume. Prije toga je, piše u presudi, pokušao da se zaposli kao vatrogasac. Tri godine kasnije, jula ove godine, ponovo je uhapšen zbog sumnje da je podmetnuo nove požare u tom primorskom gradu. Komentarišući požare koji su ovog ljeta zahvatili Crnu Goru, premijer Milojko Spajić je kazao da podaci ukazuju da su neki podmetnuti i da se moraju pooštriti kazne za piromaniju. "Takvim potezima su neke zemlje u regionu koje su sada članice Evropske unije, kao što je Hrvatska, značajno smanjile prevalencu piromanije". Kazne pooštrene 2023, moguće da će biti ponovoA na predlog Ministarstva pravde Spajićeve Vlade, već su prije godinu i po pooštrene kazne za izazivanje požara. Naime, crnogorski poslanici su decembra 2023. podržali da se minimalna kazna za krivično djelo izazivanje opšte opasnosnosti po imovinu ili živote poveća sa šest mjeseci na godinu, a maksimalna sa šest na 10 godina. Tom prilikom su pooštrene i kazne za slučajeve u kojima požar dovede do teških povreda ili smrti - minimalna sa jedne na dvije, a maksimalna sa 10 na 15 godina. Ministar pravde Bojan Božović poručio je sredinom avgusta ove godine da će njegovo Ministarstvo pokrenuti novu raspravu o mogućem pooštravanju kazni. Pitanje je da li se ove zakonske mogućnosti u sudskoj praksi dovoljno sprovode da preveniraju nova podmetanja požara? Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE da prokomentarišu dosadašnju kaznenu politiku sudova u ovoj oblasti. Analiza RSE: Petina oslobađajućih presudaRadio Slobodna Evropa analizirao je pedesetak presuda za požare koje su crnogorski sudovi donijeli u posljednjih pet godina, od 2020. Od toga su u desetak slučajeva donijete oslobađajuće presude. U slučaju osuđujućih presuda, da li će kazna biti viša ili niža zavisilo je od različitih faktora - da li su podmetnuti ili ne, da li su počinioci ranije osuđivani, imaju li djecu, da li se oštećeni pridružio gonjenju... U gotovo 30 odsto slučajeva izricane su uslovne kazne, uglavnom za požare izazvane cigaretama ili svijećama. U 10 odsto su zatvorske kazne od tada minimalnih šest ili manje mjeseci, a u 30 odsto - od šest mjeseci do godine. U 15 odsto slučajeva izrečene su duže kazne, od godinu do dvije. Zatvorska kazna duža od dvije godine izrečena je u samo pet odsto osuđujućih presuda. Primjeri iz prakseNa tri mjeseca je osuđen 66-godišnjak koji je namjerno zapalio kuću supruge u Podgorici, a na šest mjeseci mladić koji je izazvao požar u vozilu zatvora kojim je doveden na suđenje u Bar. Na sedam mjeseci i nadoknanu štete - a na osnovu sporazuma o priznanju krivice - osuđen je njemački državljanin koji je u Podgorici zapalio "porše", nakon čega se vatra prenijela na dva susjedna vozila - još jedan "porše" i "mercedes". Na mjesec duže osuđena su dvojica muškaraca na sjeveru Crne Gore jer su 2019. - u razmaku od pola godine - dva puta podmetali požar u istoj kući. Osoba koja je podmetala požar je kazala da je po nagovoru druge to radila kako bi nadomjestila dug od 1.200 eura za kokain. Na kaznu od godinu i po osuđen je Bjelopoljac, za koga je sud utvrdio da je nakon svađe sa ocem izazvao požar u porodičnoj kući. Tom prilikom je njegov otac zadobio teške povrede u vidu opekotina drugog i trećeg stepena na 60 odsto tijela. U seriji podmetanja požara na automobilima u Podgorici učestvovale su tri osobe. Na kazne od po dvije godine i tri mjeseca osuđene su dvije, a jedna na godinu i tri mjeseca. Naime, sud je utvrdio da je decembra 2019. jedan od njih dao novac drugoj dvojici da zapale automobile na jednom autoplacu. Dva vozila su zapaljena, dok je još 15 bilo ugroženo. Zatim su januara 2020. po njegovom nagovoru zapalili još jedan. Istog mjeseca još jedan, no sud nije mogao da utvrdi da je ista osoba naručilac paljenja. Dvojica izvođača su zavisnici od heroina, pa je sud naložio njihovo liječenje. Strože kazne za podmetanje požara od tih nisu izricane prema presudama koje je Sudski savjet dostavio Radiju Slobodna Evropa.

Zavod za školstvo Crne Gore preporučio je roditeljima i školama da se odlože planirane polumaturske ekskurzije u Srbiju, zbog bezbjednosne situacije u toj zemlji. To je navedeno u dokumentima koja je Zavod proslijedio osnovnim školama, u koja je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid. "Molimo Savjet roditelja, kao donosioca odluke, i školu, kao organizatora ekskurzije, da preispitaju svoju odluku, te planiranu ekskurziju odlože ili, eventualno, osmisle alternativnu destinaciju, koja će odgovarati zahtjevima bezbjednog putovanja", piše u dokumentu Zavoda. Ministarstvo prosvjete se do sada nije zvanično oglašavalo. Na upit RSE od 26. avgusta nijesu odgovorili iz tog ministarstva, Zavoda za školstvo i Vlade Crne Gore. Prije slanja ove preporuke Zavod je 18. avgusta od Ministarstva vanjskih poslova tražio procjenu stanja bezbjednosti u Srbiji. Povodom tog zahtjeva, Ministarsvo vanjskih poslova je 22. avgusta pod oznakom HITNO odgovorilo Ministarsvu prosvjete, pod čijom je ingerencijom taj Zavod. U dopisu su je Ministarsvo vanjskih poslova, polazeći od aktuelne situacija u Srbiji, preporučilo oprez i detaljnije informisanje prije puta. "Imajući u obzir ocjene relevantnih bezbjednosnih organa i preporuke Ambasade Crne Gore u Srbiji, informišemo da je politička situacija u Srbiji postala složena, uz svakodnevne proteste širom Srbije, i sukobe građana sa policijom", piše u odgovoru Ministarstva vanjskih poslova u koji je RSE imao uvid. Na osnovu tog dopisa uslijedile su preporuke Zavoda školama. Dio osnovnih škola je nakon preporuka organizovao roditeljske sastanke, kako bi roditelji polumaturanata odlučili gdje će i kada biti realizovane polumaturske ekskurzije. Polumaturske ekskurzije do sada je većina osnovnih škola u Crnoj Gori realizovala u Srbiji, uglavnom početkom oktobra. U Srbiji su protesti studenata u blokadi, kojima se kasnije pridružio i dio građana, počeli prije devet mjeseci, u novembru 2024. Neposredan povod za proteste bila je pogibija 16 osoba u obrušavanju tek renovirane Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra 2024. godine. Par mjeseci kasnije studentski protesti su prerasli u šire nezadovoljstvo aktuelnom vlašću predvođenom Srpskom naprednom strankom.

Ovogodišnja turistička sezona u Crnoj Gori je "gora i od najgore, poslednjih 20 godina" tvrdi opozicija, dok vlast ocjenjuje da je "najuspješnija do sada". Kritike i navode o propaloj sezoni iz Ministarstva turizma, na čelu sa Simonidom Kordić, nazivaju "antidržavnim djelovanjem". U Crnoj Gori ne postoje pouzdani i ažurni statistički podaci o turizmu. Da su podaci o broju turista nepouzdani pokazala je Vladina analiza za 2024., objavljena krajem jula ove godine. Inače, ljetnju sezonu u Crnoj Gori je obilježilo kašnjenje tendera za zakup plaža, saobraćajne gužve duž Jadranske magistrale, te skuplje cijene zbog povećanja poreza na dodatu vrijednost u turizmu. A što kaže statistika o prvoj polovini ove godine?Prema podacima državne Uprave za statistiku, broj turističkih noćenja je manji nego u istom periodu prošle godine za oko 272.000, ili za 5,4 odsto. Iako je turista ove godine bilo više nego prošle za oko 56.000, oni su u Crnoj Gori boravili kraće. Najbrojniji među stranim turistima su bili iz Srbije, ali su Rusi ostvarili najviše noćenja. Tako je turista iz Rusije u prosjeku u Crnoj Gori proveo 12 noći, a gost iz Srbije 6.4. I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u poslednje dvije decenije. Te godine je broj noćenja bio 5,9 jednako kao pandemijske 2021. Na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) o uzrocima manjeg broja noćenja i učincima turističke sezone, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili. Iz opozicije kažu da je to posljedica neznanja i loših odluka nadležnih, dok iz vlasti odgovaraju da je riječ o "kampanji protiv crnogorskog turizma". Kritikovati sezonu je 'antidržavno djelovanje'Da je turistička sezona propala, ocjena je profesora Ekonomskog fakulteta, dr Nikole Milovića, poslanika opozicione Demokratske partije socijalista. On je, pozivajući se na statistiku, kazao da će konačni rezultati biti gori od prošlogodišnjih, koji se smatraju najgorim u posljednje dvije decenije. Kao uzroke je naveo nepripremljenost plaža, putne infrastrukture, povećanje poreza u turizmu za 115 posto, te rast cijena turističkih usluga. Njegove ocjene su u Ministarstvu turizma nazvali "antidržavnim djelovanjem". Njima se po svaku cijenu želi nanijeti šteta Crnoj Gori, kazao je državni sekretar u Ministarstvu turizma Vuk Žižić. On je naveo da je broj turista za šest mjeseci veći oko sedam odsto u odnosu na godinu prije: "Ova sezona će biti najuspješnija do sada, i finansijski najbolja u istoriji". Na upit RSE o visini prihoda od turizma ove godine, iz Centralne banke su kazali da nemaju te podatke upućujući nas na Ministarstvo turizma. Ni taj odgovor od nije stigao. Dobra vijest: Veća posjeta nacionalnih parkovaNacionalne parkove je za prvih osam mjeseci ove godine posjetilo preko 616.000 turista, skoro trećinu više nego u istom periodu prošle godine. Taj broj je i veći, kažu u Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), jer djeca do 15 godina imaju besplatan ulaz. U Crnoj Gori ima pet nacionalnih parkova - Durmitor, Biogradska gora, Skadarsko jezero, Lovćen i Prokletije. Zajedno "zauzimaju" 7,7 odsto teritorije Crne Gore. Najposjećeniji je Durmitor, gdje je do kraja avgusta bilo skoro 60.000 turista (oko 30 odsto) više nego prošle godine. 'Zaštitni znak' NP Durmitor, koje ima 18 ledničkih jezera, je Crno jezero. Najbrojniji među inostranim posjetiocima su Kinezi i Izraelci. Durmitor je najčešći izbor i za planinare, a ove godine su među njima bili najbrojniji oni sa britanskim, njemačkim, češkim i poljskim pasošima. NP Lovćen je omiljeno odredište za pješačenje, a do kraja avgusta su među njegovim stranim posjetiocima prednjačili Belgijanci i Francuzi. Na jednom od vrhova Lovćena je Njegošev mauzolej posvećen Petru II Petroviću Njegošu, pjesniku i vladaru Crne Gore iz 19. vijeka. Do mauzoleja vodi staza sa 461 stepenikom. Domaći gosti su najbrojniji u NP Prokletije, 15 odsto od ukupnog broja, a ostalo su uglavnom turisti iz država EU, te regiona, podaci su NPCG. Masiv Prokletija prostire se na teritoriji tri države – Crne Gore, Kosova i Albanije. Da u Crnoj Gori ne postoje pouzdani statistički podaci o turizmu potvrđuje Informacija o analizi digitalnih tokova i alata u turizmu za 2024, koju je Vlada usvojila u julu ove godine. Ne postoji ni centralni turistički informacioni sistem, a digitalni sistemi koji postoje - nisu međusobno povezani, navodi se u analizi. Osim što je neophodna za bilo kakvu strategiju i reakciju na negativne trendove, zbog neažurne evidencije Crna Gora godišnje gubi oko 86 miliona eura, navodi se u Informaciji.

U Crnoj Gori je u srijedu normalizovan željeznički saobraćaj nakon što su otpravnici vozova, koji su prije pet dana obustavili rad zbog niskih plata, postigli dogovor sa menadžmentom o uvećanju zarada. To je za Radio Slobodna Evropa potvrdio Andrej Kaluđerović, predstavnik otpravnika vozova Željezničke infarstrukture Crne Gore. Željeznički saobraćaj je zaustavljen 22. avgusta nakon što je 85 otpravnika vozova i dispečera obustavilo rad tražeći uvećanje zarada, kroz izmjene Kolektivnog ugovora. I menadžmet kompanije je u saopštenju potvrdio da normalizovan saobraćaj i uputio izvinjenje svima koji su "zbog obustave pretrpjeli štetu". "Do normalizacije je došlo nakon postizanja sporazuma između zaposlenih koji su učestvovali u totalnoj obustavi rada, dva reprezentativna sindikata i poslodavca", navodi se u saopštenju kompanije Kaluđerović je rekao da su radnici zadovoljni jer su dobili garancije od Ministarstva saobraćaja da će uvećanje zarada biti unijeto u kolektivni ugovor. "Sigurni smo da će naše zarade iznositi od 1.000 do 1.200 eura u zavisnosti od radnog staža. Dobili smo garancije, potvrdu od ministarke saobraćaja Maje Vukićevićda da će to biti usvojeno i na papiru za mjesec i po dva, u najkraćem zakonskom roku," kazao je Kaluđerović. Nakon pregovora 24. avgusta izvršana direktorica preduzeća Marina Bošković je kazala da će "po zaposlenom zarade prosječno biti uvećane oko 300 eura", zavisno od godina staža. Kaluđerović je ponovio da su zaposleni bili prinuđeni na obustavu rada a time i prekid željezničkog saobraćaja jer im je zbog niskih plata, koje se kreću od 700 do 800 eura sa noćnim radom i 35 godina stažabila, ugrožena egzistencija. Prethodno je menadžment Željezničke infarstrukture Crne u saopštenju naveo da je protiv zaposlenih koji su bili u obustavi rada podnijete krivične prijave i disciplinski postupci.

Vlada Crne Gore je ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) planiranih za prvu polovinu ove godine. U prvoj polovini prošle godine ispunila je 92 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Ukupan broj obaveza planiranih do kraja juna iznosi 190. "Zaključno sa 29. julom od 190 obaveza realizovano je 123", odgovoreno je iz Ministarstva evropskih poslova na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Ministarska evropskih poslova Maida Gorčević nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa koji su konkretni uzroci značajnom padu u odnosu na prethodnu godinu i ko bi za to trebalo da snosi odgovornost. Na upit o manjem postignuću u ispunjavanju obaveza, iz Delegacije EU u Podgorice su poručili da ohrabruju Crnu Goru "da zadrži strukturisan fokus na sve reforme povezane za EU, kako je utvrđeno u završnim mjerilima za svako pregovaračko poglavlje". Bešić: Nisu u stanju ispuniti ni minimum očekivanjaOvo usporavanje za građansku aktivistkinju Milenu Bešić nije "samo birokratski propust, već poraz jedne politike koja nije u stanju da ispuni ni minimum očekivanja". "EU je jasno pokazala spremnost da spusti kriterijume i, uprkos svim problemima, gura Crnu Goru naprijed ka članstvu. Vlada je nesposobna i nestručna da odgovori čak ni na te skromne zahtjeve". Odgovornost za to ne snosi samo izvršna nego i druge grane vlasti - zakonodavna i sudska. U ovom dijelu ističe donošenje zakona suprotnih Ustavu, neefikasno tužilaštvo i sudstvo, ozbiljne slabosti u rukovođenju sektorom bezbjednosti, dodatno narušavanje odnosa sa Hrvatskom i sužavanje prostora za medije i civilno društvo. Posebno ističe uticaj predsjednika parlamenta Andrije Mandića, lidera nekadašnjeg prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta. "U političkoj realnosti, i Vlada i Skupština funkcionišu pod upravom Mandića, kao eksponenta srpske politike oličene u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i predsjedniku Aleksandru Vučiću – kojima ne odgovara da Crna Gora postane članica EU". Takvu politiku, prema Bešić, prati i nezapamćena revizionistička propaganda, koja potresa društvo i prijeti da ugrozi njegov antifašistički i građanski karakter. "Posljedice nijesu samo gubitak vremena i šansi, već ozbiljna prijetnja demokratskom kapacitetu, sekularnosti i ustavnosti, dok Crna Gora gubi kredibilitet pred EU". Zato, zaključuje Bešić, "pad sa prošlogodišnjih 92 na 65 odsto ispunjenih obaveza nije tek statistika, već dokaz da se državni prioritet svjesno gura u drugi plan". Sa mogućih devet na najviše šest poglavljaA prioritet Vlade Crne Gore je da do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja, a dvije godine kasnije postane članica Evropske unije. U ovom trenutku Crna Gora ima zatvoreno 7 od 33 poglavlja – malo više od 20 odsto. Od tih sedam, četiri su zatvorena u mandatu Vlade Milojka Spajića - tri u decembru prošle a jedno u junu ove godine. Ambicije Vlade od početka godine su se smanjile. Naime, glavni pregovarač s EU Predrag Zenović kazao je prije šest mjeseci u intervjuu agenciji Mina da "u ovoj godini možemo zatvoriti do devet poglavlja, osam-devet" zavisno od dinamike parlamenta. Međutim, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je prošlog mjeseca poručila da bi do kraja godine trebalo da se zatvori još "oko pet" poglavlja. Sa nedavno zatvorenim poglavljem javne nabavke, to bi značilo maksimalnih šest za ovu godinu. Ministarka nije odgovorila na upit RSE da li smatra da Podgorica, ovakvim tempom ispunjavanja obaveza u 2025, može postići cilj da do kraja 2026. zatvori sva poglavlja. Iz Delegacije EU su za RSE kazali da "vremenski okvir zavisi od sposobnosti Crne Gore da ostvari napredak u potrebnim reformama, što će omogućiti pokretanje postupka privremenog zatvaranja poglavlja". Poglavlje 31 ostaje za sledeću godinuKada je ministarka Gorčević govorila o pet poglavlja koje bi Crna Gora trebalo da ispuni do kraja godine, među njima nije bilo poglavlja 31, koje se tiče vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike. Zatvaranje tog poglavlja je decembra prošle godine blokirala Hrvatska. To je bila posljedica odluke parlamentarne većine iz 2024, koja je na predlog prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta i Demokrata usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. To je zvanični Zagreb ocijenio kao provokaciju i lidere ovih partija – predsjednika parlamenta Andriju Mandića, vicepremijera Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića – proglasio za nepoželjne. Za tu odluku niko u Podgorici nije odgovarao. U međuvremenu je došlo do daljeg narušavanja odnosa. Zagreb je početkom avgusta uputio protestnu notu Podgorici zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane o izradi znački s likom školskog broda Jadran, oko kojeg se dvije zemlje decenijama spore. Kako su radila ministarstvaVlada je prošlog mjeseca objavila izvještaj o ispunjavanju obaveza iz Programa rada Vlade za prvu polovinu godine. Program rada Vlade uključuje i obaveze iz Programa pristupanja EU. Ukupna realizacija Programa rada Vlade - koja je najveća u istoriji i ima 32 člana - za prvu polovinu godine iznosi manje od dvije trećine. Kako se iz izvještaja vidi, u tom periodu nijednu obavezu nijesu ispunila, čak četiri ministarstva - dijaspore, kulture, sporta i socijalnog staranja. S druge strane, samo jedno ministarstvo ima ispunjene sve obaveze - resor prostornog planiranja. Visok procenat realizacije imaju i Ministarstvo ekonomskog razvoja (95,2 odsto) i Ministarstvo saobraćaja (90 odsto). Međutim, Cenar za građansko obrazovanje je upozoravao da Vlada praktikuje uvećavanje učinka u ispunjavanju obaveza do kojeg je došlo nakon propisanog roka. Premijer Milojko Spajić je u januaru poručio da su "svi članovi Vlade do jednog podložni promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka". Međutim, nije precizirao kada se to očekuje.

Blokada željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori nastavljena je u ponedeljak nakon što je 85 otpravnika vozova i dispečera pre tri dana obustavilo rad zahtijevajući uvećanje zarada, kroz izmjene Kolektivnog ugovora. U prekidu je saobraćaj na pruzi Beograd- Bar i u pravcu Nikšića. Pregovori menadžmenta Željezničke infrastrukture i zaposlenih o uvećanju plata u ponedeljak su završeni bez dogovora. Kako je saopštila izvršna direktorica te državne kompanije Marina Bošković, radnici su odbili prosječno uvećanje plate od oko 300 eura. "Pozivam one koji hoće da prihvate ovu ponudu, da potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv države", kazala je Bošković. Istovremeno je pozvala tužilaštvo i policiju da se "uključe i urade poslove iz svojih nadležnosti", kako bi se odblokirao željeznički promet u Crnoj Gori. Predstavnik radnika Andrej Kaluđerović tvrdi da radnici u obustavi nijesu od uprave dobili pisane garancije o povećanju plata i da se blokada nastavlja. Oni su uoči obustave rada tvrdili da im je ugrožena egzistencija sa platama koje su oko 700 do 800 eura sa noćnim radom i 35 godina staža a što je niže od državnog prosjeka. Prosječna plata u Crnoj Gori u julu je iznosila oko 1.010 eura, prema Upravi za statistiku. Bošković je kazala da će kompanija u cilju uspostavljanja saobraćaja radnike tražiti i u inostranstvu. Željeznička infrastruktura sa 800 zaposlenih je dio državnog preduzeća Željeznica Crne Gore. To predužeće je podijeljeno na više kompanija, Željeznički prevoz, Željeznička infrastruktura, Održavanje željezničkih voznih sredstava i Montecargo. Menadžment Montecarga je u saopštenju 24. avgusta upozorio da je zbog štrajka 85 otpravnika vozova ugrožena egzistencija ne samo željezničkih radnika već i radnika Luke Bar čija je djelatnost povezana sa željezničkim transportom "U stanicama Prijepolje i Požega (Srbija) čekaju otpremu vozovi sa automobilima iz Kragujevca i bakarnim koncentratom iz Bora, iz Nikšića čekaju vozovi sa boksitom za Bar, a iz Bara sa cementom za Srbiju", piše u saopštenju. Navode da štetu zbog prekida željezničkog saobraćaja trpi više domaćih i kompanije iz regiona: "Montecargo će biti prinuđen da nastalu štetu, koja će biti milionska, potražuje od Željezničke infrastrukture, koja po zakonu odgovara za štetu koju njeni zaposleni prouzrokuju trećim licima". U Podgorici su od petka bili blokirani i auto-vagoni sa putničkim automobilima, a predaja automobila vlasnicima je završena 24. avgusta uz pomoć podgoričkih gradskih službi.

Više od 30 crnogorskih nevladinih organizacija i građanskih aktivista osudilo je napade vladajućih Demokrata na direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević. Demokrate su direktoricu Akcije optužili da pokušava da spriječi čišćenje ('veting') u bezbjednosnom sektoru kako bi u službi ostali oni "koji su služili mafiji". "Da nije opasno, s obzirom na to da se radi o grupi koja kontroliše sistem bezbjednosti, bilo bi tužno", poručila je ona. Naime, Demokrate vicepremijera Alekse Bečića kontrolišu bezbjednosni sektor u Vladi. Osim što on lično koordinira Biroom za koordinaciju obavještajno bezbjednosnog sektora, njegovi kadrovi su na čelu ministarstava unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i odbrane Dragan Krapović. Veting je procedura koja ima za cilj da procijeni podobnost osobe za vršenje dužnosti. Crna Gora nema zakon o vetingu. Glavni odbor Demokrata je početkom jula pozvao sve javne funkcionere iz redova te partije da prioritetno sprovode proces vetinga, odnosno "čišćenje sistema od nedozvoljenih uticaja i kompromitovanih kadrova". Spor oko 'vetinga'Sukob je počeo oko podgoričkog advokata Veselin Radulovića, koji zastupa više policijskih službenika suspendovanih prilikom tzv. 'vetinga' u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Radulović smatra da se pod izgovorom 'vetinga' sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju Demokratama. Ta vladajuća partija optužila je Radulovića da mu prijave u ovom slučaju "pišu kavački i škaljarski klan", dva najveća na Zapadanom Balkanu. Na ove navode Demokrata reagovala je Tea Gorjanc Prelević, koja je kazala da Ministarstvo unutrašnjih poslova proizvoljno i bez kontrole sprovodi tzv. 'veting'. Nakon toga su Demokrate optužile Gorjanc Prelević i Radulovića da "pokušavaju da odbrane kompromitovane policajce". "Oni pokušavaju da ih spasu od otkaza, da zadrže stare veze u policiji i bezbjednosnim službama. Njihov cilj je očuvati stubove sistema koji je decenijama radio za kriminal, a ne za narod". Direktorica Akcije je odbacila ove optužbe i upozorila da svaki veting mora da se sprovodi nepristrasno, na osnovu zakona i dokaza i uz poštovanje prava na odbranu, "a ne proizvoljno, po volji bilo koje političke stranke na vlasti". "Svako, a posebno advokat, kome je to i posao, ima pravo da podnosi prijave protiv svake vlasti. A nosioci te vlasti su dužni da se od prijava argumentovano brane, umjesto da prijete, ponižavaju i lažno optužuju i na taj način utiču na podnosioce prijava, tužilaštvo i sudove", dodala je. Nakon toga uslijedio je tekst na jednom podgoričkom portalu o navodno sumnjivim poslovima njenog supruga, koji je Gorjanc Prelević okarakterisala kao napad na njenu porodicu. "Demokrate su jutros nastavili napad na mene, napadajući sad i moju porodicu". 'Gušenje kritika otvara put autoritarnosti'Više od 30 NVO i građanskih aktivista je osudilo napade Demokrata i poručilo da ta parija kao konstituent vlasti ima obavezu da pokaže više tolerancije i odgovornosti prema kritici. "Tamo gdje partija preuzima ulogu sudije, prestaje vladavina prava. Cenzura, presude bez suda i gušenje kritike otvaraju put autoritarnosti i podsjećaju na totalitarne modele". Nijedna partija vlasti nije osudila napade na direktoricu Akcije za ljuska prava. Takođe nije reagovala nijedna institucija. Inače, ova nevladina organizacija se najmanje 15 godina bavi zaštitom ljudskih prava, posebno na polju otkrivanja i procesuiranja ratnih zločina i policijske torture.

Iako je maslinovo drvo zaštićeno u Crnoj Gori a maslinjaci poljoprivredno, a ne urbanističko zemljište, od avgusta je u njima dozvoljena gradnja - za potrebe vlasnika i njihovih porodica, te za turističke objekte. Gradnji se protivi dio maslinara i predstavnici civilnog sektora koji smatraju da je ta odluka dobra samo za interese pojedinaca, ali dugoročno štetna za maslinarstvo. Amandman kojim je to dozvoljeno u Skupštini je podnijela vladajuća Bošnjačka stranka, na inicijativu organizacija - Antivari i Maslinijada. Oni smatraju da potpuna zabrana gradnje u maslinjacima diskriminiše vlasnike čijim članovima porodica treba obezbijediti krov nad glavom. Smatraju i da će to pomoći da se maslinjaci iskoriste u turističke svrhe. Odluka je donešena dok su u finalnoj fazi dvije inicijative koje treba da zaštite Ulcinjske maslinade i uvalu Valdanos, kao park prirode i kulturno dobro Crne Gore. Protiv je i Opština Ulcinj, čija maslinada sa uvalom Valdanos ima skoro 90.000 stabala u kojoj je sada potencijalno omogućena gradnja par hiljada objekata. 'Maslinari - investitori'Predsjednik Udruženja maslinara Bar, Ćazim Alković, smatra da je odobravanje gradnje u maslinjacima pogrešna odluka. "Možda je to povoljna odluka za pojedine, kako ih ja zovem "maslinare- investitore", ali za crnogorsko maslinarstvo će, bojim se, nanijeti nepopravljivu štetu", kaže Alković za Radio Slobodna Evropa (RSE). Naglašava da zakon podstiče usitnjavanje maslinarskih posjeda. Naime, gradnja se dozvoljava na posjedu i od hiljadu kvadratnih metara. To, kaže, nije zabilježeno u okruženju, jer su u zemljama koje štite svoje maslinarstvo te površine mnogo veće. "Na hiljadu kvadrata može biti 20 do 30 starih maslina, što po zakonu nije dovoljno da se neko registruje kao maslinar. To može biti samo maslinarstvo za kućne potrebe", kaže Alković. Rasparčani placevi od hiljadu kvadrata će, kako dodaje, podstaći da se na njima grade objekti za stanovanje, prodaju, turizam. A svaki objekat, podsjeća, treba infrastrukturu – vodovod, elektro mrežu, puteve: "Niko ne kaže kako će se riješiti otpadne vode iz tih objekata". Propise da objekti "trebaju biti izgrađeni u skladu s ambijentalnom cjelinom i uz saglasnost nadležnih", Alković smatra nedovoljnim da se spriječi zloupotreba: "To je preširoka formulacija koja ostavlja prostor za improvizaciju i manipulaciju. Trebalo je to mnogo detaljnije opisati, da bi se koliko-toliko mogli nadati da će se maslinjaci štititi". 'Gradnja - planska i kontrolisana'Barska udruženja Antivari i Maslinijada, koji su inicirali odobravanje gradnje, navode da su i pored dosadašnje zabrane u maslinjacima nicale višespratnice i to na površinama manjim od 500 kvadrata. Nedopustivo je da se zbog nesavjesne inspekcije, zatvaranja očiju ili korupcije pred divljim graditeljima, kažnjavaju savjesni maslinari time da ne mogu valorizovati posjede, naveli su u saopštenju. Omogućavanje gradnje podržava i maslinar Avdo Derviši. "Ukoliko se bude gradilo uz strogu kontrolu i poštovanje zakona", kaže Derviši za RSE. Navodi da je riječ o starim maslinama koje nisu ekonomski isplative, zbog čega su brojni maslinici zapušteni. Očekuje da će ih gradnja oživjeti i da će država spriječiti eventualne zloupotrebe: "Maslinjaci su atraktivni za gradnju i sigurno će biti pokušaja zloupotrebe". Jedan od načina je, smatra Derviši, da se propišu tipski projekti gradnje za one koji apliciraju. I Edina Dešić iz Bošnjačke stranke, koja je predložila amandman, kaže da će se maslinici sačuvati jer se neće graditi "kako kome padne na pamet", već planski i sistemski, uz pridržavanje zakona. "Amandman neće otvoriti put betonizaciji maslinjaka već njihovoj sistemskoj valorizaciji", kaže za RSE. Vjeruje da će maslinjake zaštiti zakonska odredba koja zabranjuje sječu i presađivanje stabala, osim u slučaju sanitarne sječe i uz odobrenje institucija. I ona navodi da stari zasadi nisu profitabilni, a da je bilo neophodno omogućiti gradnju za lične potrebe vlasnika: "Maslinarske porodice se šire, treba im obezbijedi krov nad glavom, a često su maslinjaci jedina zemlja koju imaju". Kako će u ovoj situaciji zakonom zaštićeni maslinjaci biti sačuvani, RSE je pitao tri ministarstva - urbanizma, poljoprivrede i ekologije. Nijedno nije odgovorilo. Opština Ulcinj protiv gradnje u maslinjacimaIz Opštine Ulcinj se protive gradnji u maslinjacima, uz podatak da bi to samo u Ulcinjskoj maslinadi omogućilo izgradnju 2.073 objekata. Ulcinjska maslinada na površini od 2.500 hektara ima preko 87.000 stabala, sa korijenima koji sežu prije nove ere. Zajedno sa maslinjakom u uvali Valdanos, pored Ulcinja, jedna je od najvrednijih ambijentalnih cjelina u Crnoj Gori. To je i spomenik kulture, upisan u Registar zaštićenih kulturnih dobara Crne Gore. "Maslinada Ulcinja mora biti očuvana u izvornom obliku", poručio je predsjednik Opštine Genci Nimanbegu nakon usvajanja zakona. Procesi dvostruke zaštite u tokuAmandman o gradnji u maslinjacima je usvojen dok se čeka dvostruka zaštita Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos, upozorava Zenepa Lika, predsjednica društva dr Martin Schneider-Jacoby (MSJA). Njome će se ovo područje proglasiti za privremeni park prirode i za kulturno dobro Crne Gore. Sve procedure oko proglašavanja za privremeni park prirode su završene i samo se čeka se da Opština Ulcinj to formalno proglasi. Da se to područje proglasi i kulturnim dobrom, prihvatila je državna Uprava za kulturna dobra. Elaborat o tome je u završnoj fazi. Uskoro slijedi javna rasprava, a potom odluka Ministarstva kulture o proglašenju područja kulturnim dobrom. Dok su ovi procesi u toku, svaka gradnja je tu zabranjena, kaže Lika za RSE: "Sada je odgovornost na Opštini Ulcinj i Upravi za kulturna dobra da zaustave ovaj loš i opasan naum, i jednom zauvijek prekinu apetite pojedinaca koji svoje lične interese stavljaju iznad opšteg dobra". Dodaje da će se novim propisom legalizovati i divlja gradnja. "A ona je pokazala što donosi: zatvaranje maslinjaka zidovima i ogradama, i pretvaranje pejzažnih cjelina u privatne vrtove", kaže Lika. Maslina na Crnogorskom primorju ima tradiciju preko 2.000 godina, a većina maslinjaka su prosječno stari preko 300 godina, podaci su Ministarstva poljoprivrede. Stara maslina u Baru sa svojih 2.240 godina je među najstarijim u svijetu. O odnosu vlasti prema ovom kako se smatra "svetom drvetu" na Mediteranu, govori podatak da Crna Gora nema registar maslinovih stabala. Prema studiji iz 2017, procjenjuje se da ih je oko pola miliona. No, maslinari kažu da je od tada ubrzana betonizacija i urbanistički haos duž primorja devastirao veliki broj stabala. Kada će se izraditi registar iz Ministarstva poljoprivrede nisu odgovorili.

Dan nezavisnosti Ukrajine obilježen je 24. avgusta na Cetinju, u centralnom dijelu Crne Gore. U čast 34 godine nezavisnosti, na glavnom gradskom trgu razvijena je ukrajinska zastava dužine 34 metra. Ukrajina je avgusta 1991. godine stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza. Ambasador Oleg Herasimenko kazao je da se njegova zemlja danas bori "za izbor koji smo izvršili prije 34 godine - da živimo u slobodnoj, nezavisnoj Ukrajini". Naime, Rusija je prije tri i po godine, 24. febrara 2022., pokrenula invaziju protiv Ukrajine. Prisutni su nosili transparent na kojem je pisalo "Izabrali smo slobodu i borimo se za nju" i skandirali "Slava Ukrajini", "Pobijedićemo" i "Vratite ratne zarobljenike". Obilježavanju na Cetinju, između ostalih, prisustvovala je ambasadorka Velike Britanije Don Meken. Zbog podrške njegovoj zemlji od početka rata, ukrajinski ambasador se zahvalio Crnoj Gori, a posebno Cetinju. Cetinje je jedini grad na svijetu u kome su prvih stotinu dana od početka agresije svakodnevno održavane šetnje podrške Ukrajini, a potom svakog 24. u mjesecu. U cilju podrške Ukrajini, Crna Gora se u potpunosti usaglasila sa evropskim sankcijama Rusiji i primila veliki broj ukrajinskih izbjeglica. Dvije zemlje su takođe usaglasile sporazum o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji. Skupština Crne Gore je sredinom juna podržala slanje vojnika u misiju Evropske unije za podršku Ukrajini, dok je u proceduri i odluka koja se tiče slične misije koju organizuje NATO.

"Ova vrsta turizma mogla bi se reklamirati kao igra iznenađenja - rezerviši i pogađaj gdje ćeš spavati." Ovako Miloš iz Podgorice opisuje ovogodišnje iskustvo sa smještajem na Žabljaku, gradiću na sjeveru Crne Gore. Naime, više porodica sa kojima je Radio Slobodna Evropa (RSE) kontaktirao se ove sezone suočilo sa neugodnošću da smještaj koji su rezervisali nije bio slobodan. Umjesto dogovorene kuće ili apartmana, vlasnici su ih preusmjerili u drugi objekat, što je, prema njihovim riječima nadopustivo. U Turističkoj organizaciji su upoznati s problemom i ovu pojavu pravdaju problemom prebukiranosti. Iz resornog Ministarstva nismo dobili odgovor. Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori i čini oko 30 odsto bruto domaćeg proizvoda. Žabljak je najposjećeniji grad na sjeveru Crne Gore i ljeti i zimi. Prošle godine ga je posjetilo gotovo 24.000 turista. Umjesto rezervisane kuće drugo rješenjeBračni par iz Podgorice u julu je rezervisao smještaj u kućici na Žabljaku. Oglas su vidjeli na Instagramu. Kada su dobili potvrdu da je slobodan u terminu koji im odgovara nisu imali dilemu gdje će u avgustu provesti odmor sa djecom. Međutim, kada su sa troje djece stigli na odredište, vlasnik im je saopštio da neće biti smješteni u kući koju su rezervisali. "Dovedeni pred svršen čin nismo imali izbora nego da prihvatimo. Smještaj nije bio loš, ali sam ogorčena", kaže Žana iz Podgorice za RSE. Dodaje da je domaćin uz to pokušao i da im naplati više nego što je trebalo. "Na cijenu po kojoj vlasnica izdaje taj novi smještaj, on je dodao 20 eura dnevno i pokušao da nas dodatno ošteti. Taj sraman pokušaj smo odbili", ističe. Sličnu situaciju doživio je i njen sugrađanin Miloš. "Stigli smo u smještaj u kom smo boravili prošle godine ali gazdarica se izvinila i rekla: 'Nismo se razumjeli. Poslala sam vam lokaciju maloprije jer niste u ovoj kući već kod moje ujne, dva kilometra dalje'", priča on. S dvoje djece, kaže, predveče, nisu imali mnogo izbora. "Lijepa je ta kućica bila ali način na koji smo dočekani je neprihvatljiv", zaključuje Miloš. 'To nije izuzetak, već praksa'Jedan od sagovornika RSE, dobro upućen u lokalno tržište, navodi da ga ovakvi slučajevi ne iznenađuju. "Duple rezervacije su česte. Ili domaćin nađe gosta za više dana i bolju cijenu pa vas prebaci kod komšije", navodi on. To je, smatra, posljedica stihijskog razvoja turizma i činjenice da se gotovo svako "ko ima sobu" može baviti izdavanjem. Problem poznat i nadležnimI u Turističkoj organizaciji (TO) Žabljak za RSE navode da su ovakvi slučajevi najčešće posljedica prebukiranosti. "Većina izdavača smještaja oglašava se na više platformi. Ako se kalendari ne ažuriraju redovno, dolazi do duplih rezervacija", kaže direktor TO Žabljak Stojan Abazović. Taj problem, dodaje, postoji svuda u svijetu. Navodi i da se u nekom postotku dešava da je alternativni smještaj lošiji od rezervisanog, što negativno utiče na iskustvo gostiju. "Gosti imaju mogućnost da ocijene domaćina i to je mehanizam zaštite koji bi trebalo koristiti", kaže on. Iz turističke inspekcije i Ministarstva turizma nisu odgovorili na upit RSE. Isto 'poslovanje' i na primorjuPraksa nije "rezervisana" samo za sjever. I u Ulcinju, prema svjedočenju mještanke Line, praksa je da kada se smještaj popuni turiste preusmjeravaju kod komšija, uz objašnjenje da je došlo do greške. "Baš preko puta moje kuće je hostel i on uglavnom prima strane goste. Kada se prebukira, šalje ih bilo gdje u blizini, ko god ima slobodno. Nama je ovo kao 'dobar dan'", kaže Lina, sagovornica RSE. Iz Turističke organizacije Ulcinja, međutim, kažu da nemaju zvanične prijave ovakvih slučajeva. "Takva praksa, ukoliko se dešava, nije u skladu sa pravilima turističke djelatnosti i može narušiti ugled destinacije i povjerenje turista", ističu. Dodaju da nemaju inspekcijska ovlašćenja i upućuju goste da se žale nadležnoj inspekciji i Ministarstvu turizma. 'Šteta za goste i za destinaciju'Branka Samardžić iz Udruženja privatnog smještaja potvrđuje da je pojava preusmjeravanja bez najave sve češća. "To je loša praksa koja nanosi štetu. Najčešće se radi o neregistrovanom smještaju, koji radi mimo zakona i bez kontrole kvaliteta. U tim slučajevima gosti nemaju zaštitu, a izdavaoci ne snose odgovornost", riječi su Samardžić. Zbog neregistrovanog smještaja, prema podacima Vlade, godišnje se izgubi 86 miliona eura. Ona naglašava da registrovani domaćini plaćaju poreze i boravišne takse i obavezni su da ispoštuju uslove rezervacije. "Ako dođe do problema, obavezna je komunikacija i pronalazak rješenja prihvatljivog za obje strane", dodaje Samardžić. Od apartmana do luksuznih hotelaPreusmjeravanja se, međutim, ne dešavaju samo u privatnom smještaju, već i u hotelima visoke kategorije. To za RSE potvrđuje zaposleni u jednoj turističkoj agenciji (ime poznato redakciji) "Doveo sam grupu, dogovorio smještaj sa jednim luksuznim hotelom u Budvi. Neposredno prije čekiranja su nam rekli da je hotel prebukiran, pa su goste prebacili u susjedni. U sred sezone nemaš izbora osim da prihvatiš", navodi on. Naravno, dodaje, da su gosti bili nezadovoljni. "To direktno utiče na naš rad jer nam klijenti traže odštetu pa vraćamo novac", ističe. Bez sigurnosti za 'divlji smještaj'Kada se rezervacija pravi preko zvaničnih platformi, poput Bookinga ili sajta hotela, gosti imaju pravo na prigovor, povraćaj novca ili novi smještaj. U slučaju direktne rezervacije kod neregistrovanih domaćina to nije slučaj. RSE je poslala upit Bookingu, najpopularnijoj platformi za rezervaciju smještaja sa pitanjem da li imaju prigovorima na ovakvu praksu u Crnoj Gori, ali odgovor nije uslijedio.

Otpravnici vozova iz Željezničke infrastrukture Crne Gore obustavili su u petak rad, a time lokalni i međunarodni saobraćaj na pruzi Beograd–Bar. To je za Radio Slobodna Evropa potvrdio Andrej Kaluđerović, koji kaže da govori u ime 84 radnika. Brzi voz iz Beograda, koji je sinoć krenuo za Bar 22. avgusta je u 9 sati je stigao u Podgoricu i zbog obustave rada nije nastavio put prema Baru. Putnici su autobusima nastavili putovanje prema Baru. Kaluđerović je kazao da su na obustavu prinuđeni jer menadžment tog državnog preduzeća i Ministarstvo saobraćaja "ignorišu njihove zahtjeve o uvećanju zarada": "Naše zarade su od 680 do 800 eura, i to sa noćnim radom i 35 godina staža. To su najniže zarade u državi, iako imamo ključnu ulogu u odvijanju i bezbjednosti željezničkog saobraćaja". Kaže i da će obustava trajati do ispunjenja zahtjeva i sastanka sa menadžmentom. Prethodno je u ime nezadovoljnih radnika optužio sindikat kompanije da je "produžene ruka menadžmenta" i da je dao saglasnost za izmjene Kolektivnog ugovora koje "diskriminišu otpravnike i dispečere". "Izmjenama Kolektivnog ugovora naše povećanje plata biće od 80 do 100 eura, dok menadžmentu i rukovodiocima rastu zarade za 200–450 eura", dodaje Kaluđerović. Ministarstvo saobraćaja je ocijenilo da je obustava rada dijela zaposlenih "nezakonita" i pozvalo tužilaštvo da ispita navode da iza organizacije obustave stoje određeni manjinski akcionari. "I utvrde sve odgovorne za današnji događaj i materijalnu štetu koju je prouzrokovala nezakonita obustava saobraćaja", piše u saopštenju. Posebno zabrinjava, navodi Ministarstvo, činjenica da je blokadom pruge zaustavljen međunarodni voz, na kojem se nalazi imovina stranih državljana, uključujući automobile putnika. Menadžment: diverzivno djelovanjeIzvršna direktorka kompanije Marina Bošković je nakon obustave saobraćaja kazala da je riječ o “nezakonitoj obustavi” i “nezakonitom djelovanju neodgovornih pojedinaca”. Ona se izvinila građanima i rekla i da je za sve putnike to preduzeće organizovalo autobuski prevoz. Tvrdi da je menadžment i prije obustave saobraćaja prihvatio " zahtjev za razgovor" sa zaposlenima, ali da su oni "ultimativno" zahtijevali ispunjenje svih zahtjeva. "Zašto je izabran špic turističke sezona za ovo diverzivno djelovanje, to prepuštavam javnosti da procijeni ... Na sastancima im je obećano i povećanje zarade, i prihvatanje uslova, i isplate prekovremenih sati za svaki mjesec“, rekla je Bošković. Ona je pozvala nezadovoljne radnike na razgovor, ali je naglasila da od menadžmenta ne zavisi kada će početi pregovore sa otpravnicima vozova i dispečerima. Menadžment i dva sindikata u saopštenjima od 20. avgusta su naveli da je riječ o neistinitim tvrdnja "jednog zaposlenog". Tvrde i da zarade otpravnika vozova sada iznose "od 730 do 987 eura", a kao dokaz su objavili platne liste na sajtu kompanije. Navode i da će otpravnicima vozova zarade biti uvećane od 120 do 170 eura. "Novim prijedlogom izmjena Kolektivnog ugovora predviđeno je uvećanje koeficijenata za sva zanimanja minimum 20 odsto, izuzev direktorima i pomoćnicima kojima je povećanje 16 odsto, te bi zarada otpravnika vozova iznosila od 862 do 1.150 eura". Menadžment međutim u saopštenju nije naveo kolika je plata direktorima u preduzeću. Istovremeno je upozorio zaposlene da "nijesu ispoštovane zakonske procedure za štrajk" i upozorio na posljedice. "Svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju treba da budu svjesni da će snositi sve krivično pravne posledice kao i ukupnu materijalnu štetu koju izazovu", piše u saopštenju od 20. avgusta. I dva sindikalna udruženja Željezničke infrastrukture su se ogradila od izjava Kaluđerovića ocjenjujući da "te izjave ne odražavaju stavove sindikata". U saopštenju koje potpisuju predsjednici Marko Cacović i Miodrag Perišić navodi se da su, kao jednini ovlašćeni za zastupanje interesa većine zaposlenih, zadovoljni pregovorima sa menažmentom i rezultatima o poboljšanju uslova rada. Ocjenili su da je najava obustave rada otpravnika i dispečera "medijski istup jednog zaposlenog" sa, kako navode, "nerealnim zahtjevima". Željeznička infrastruktura je dio državnog željezničkog preduzeća koje ima 800 zaposlenih. Prošlu poslovnu godinu je završilo sa gubitkom od preko dva i po miliona eura.

Crnogorski ribari i Ministarstvo poljoprivrede pokušaće, nakon vladinog povratka sa kolektivnog godišnjeg odmora, 8. septembra, da riješe probleme. Sastanak je zakazan nakon što su ribari, nezadovoljni odnosom države, zaprijetili blokadom ulaza u Bokokotorski zaliv. Nacionalno udruženje za proizvodnju ribe i oko 120 ribara smatraju da se njihovi problemi moraju riješiti prije zatvaranja Poglavlja 13 - Ribarstvo. Crna Gora planira da ovo poglavlje u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji zatvori do kraja godine. Predsjednik Udruženja Marko Kise, za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da im država mora pomoći kako bi ribarenje, od kojeg žive, bilo održivo: "Naša ribarska flota je zastarjela i ako s ovim uđemo u Evropu nećemo biti konkurentni. Sada je šansa da uvezemo veće, nove ili polovne brodove. A to možemo samo ako država smanji PDV." Crna Gora ima 338 plovila za izlov ribe, čija je prosječna starost 32 godine, pri čemu su najveće - koče, stare preko 45 godina. U Vladinoj Strategiji razvoja ribarstva do 2029. se konstatuje da je flota zastarjela, nedovoljno bezbjedna, da nema dovoljno obučene posade. Dodaje se i da ne postoji organizovano tržište za plasman ulovljene ribe, kao ni adekvatni kapaciteti za kontrolu. Šta muči crnogorske ribare?Ribari očekuju da im država pomogne u obnavljanju dotrajale flote, smanjenjem poreza i akciza na uvoz plovila, opreme i materijala za lov. "Hrvatska i Italija uvoze opremu sa Tajlanda. A mi tu robu sa Tajlanda uvozimo iz Hrvatske. To znači da mi plaćamo tri puta skuplje robu nego što ona košta na svjetskom tržištu", kaže Kise. Zahtjevaju, kako pojašnjava za RSE, izgradnju pristaništa za ribarske barke i prostora za iskrcaj ribe: "Tražimo iskrcaj ribe u ribarskim lukama, a ne gdje kome padne napamet. Tražimo i da država ne iznajmljuje mandraće (manja obalna privezišta za čamce) trećim licima, već ribarima i mještanima." Kaže da država ima vezove za ribarske brodove u Meljinama, ali da profesionalni ribari ne mogu da ih koriste jer je tu vez za obližnji hotel. Jedan od najvažnijih zahtjeva je obezbjeđivanje mjesta za remont brodova: "Mi bukvalno nemamo gdje da ih remontujemo. Popravljamo brodove u marinama koje su skupe, kao da posjedujemo jahtu vrijednu dva miliona." Marko Kise tvrdi i da gliseri i kruzeri, koji ulaze u Bokokotorski zaliv tokom ljetnjih mjeseci prave veliku štetu ribarima. "Mi nismo protiv kruzera, neka ih dođe i više. Ali je nama ulov pao na 30 posto, što ne možemo kompenzovati zimi. Tražimo da država ubira dodatnih deset posto od ulaska kruzera kojim bi se pomoglo ribarima", kaže Kise. Ribari traže i smanjenje cijene 'plavog' goriva za plovila. Ministarstvo (ne)nadležno za zahtjeve ribaraKomentarišući ove zahtjeve, ministar poljoprivrede Vladimir Joković je rekao da nisu svi u njegovom resoru. Precizirao je da je za smanjenje akciza i PDV-a nadležno Ministarstvo finansija, za izgradnju pristaništa Ministarstvo pomorstva i lokalne samouprave koje izdaju dozvole za gradnju. Joković je rekao da razumije zabrinutost ribara i da će o njihovim zahtjevima otvoreno razgovarati po povratku Vlade sa kolektivnog odmora. Bez ribara nema ni turizmaDa su problemi crnogorskih ribara snažno povezani sa ugostiteljstvom i turizmom, za RSE ukazuje predstavnik Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević. "Gosti dolaze u naše restorane da probaju morske specijalitete koji se spremaju na specifičan način. Bez ribara i njihovog ulova, nema ni tih specijaliteta. Ako im ne omogućimo da rade svoj posao izgubićemo još jednu kariku u turističkoj ponudi i konkurentnosti", kaže Ivančević. On konstatuje da se desetinama godina, crnogorsko ugostiteljstvo prepoznavalo po gastronomiji i morskim specijalitetima: "Sve to je naslonjeno na plodove mora koje obezbjeđuju naši ribari, a koji su prepušteni sami sebi. I gotovo da niko o njima ne vodi računa." Većina ribara ulove prodaje restoranima ili prodavcima na ribljim pijacama. Ukupan godišnji ulov ribe iz mora u akvatorijumu Crne Gore je oko 660 tona, što je svega jedan posto u odnosu na ukupni izlov iz Jadranskog mora. Poglavlje - Ribarstvo spremno za zatvaranjeAmbicijom da zavori poglavlje Ribarstvo do kraja godine, Vlada je predložila a Parlament usvojio tri zakona - o morskom ribarstvu, akvakulturi i državnoj pomoći u ovim oblastima. Prvi od njih predstavlja pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU. Njime se jačaju se mehanizmi kontrole i definišu ribolovne tehnike koje štite morski ekosistem. Zakon o državnoj pomoći određuje način i uslove za dodjelu sredstava pomoći zasnovanih na pravilima EU. Taj zakon će biti primjenjen danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. A u Evropskoj uniji puna odgovornost za kontrolu ribolova je na državama članicama. Unija propisuje stroge mjere kontrole u cilju zaštite od nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova. Takođe sprečava uvoz ribe koja je ulovljena na nedozvoljen način. Svaki ulov, njegov transport i prerada moraju biti pod video i nadzorom inspekcije, a ribarski brodovi moraju imati sisteme koji omogućavaju njihovo praćenje od strane nadležnih.

Savjet bokeljskih nevladinih organizacija je podnio Ministarstvu kulture i medija inicijativu da se školski brod Jadran proglasi za zaštićeno kulturno dobro Crne Gore. U inicijativi se navodi da je Jadran "istorijom i sudbinom neraskidivo vezan za Boku i Crnu Goru", te da je "legitimno i legalno u vlasništvu Crne Gore". Ministarstvo kulture se nije oglašavalo ovim povodom. Vlasništvo nad brodom Jadran, starim 93 godine, predmet je sporenja Hrvatske i Crne Gore, i dio otvorenih pitanja koja opterećuju odnose dvije zemlje. Početkom ovog mjeseca Hrvatska je poslala protestnu notu zbog odluke Ministarstva odbrane Crne Gore da izradi značke sa likom Jadrana, navodeći da takvi potezi nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa. Ministar odbrane Dragan Krapović je u više navrata kazao da je on legalno i legitimno u vlasništvu Crne Gore, te da oko toga ne može biti pregovora s Hrvatskom. Član Upravnog odbora Savjeta bokeljskih nevladinih organizacija, Ivan Starčević, kaže da ne vidi zašto bi njihova inicijativa pogoršala odnose Crne Gore i Hrvatske. "Boka kotorska i Jadran su jedno tijelo. Nikakvi non pejperi, ucjenjivački zahtjevi, vrlo niski, ne bi trebali da dovode u pitanje da je školski brod Jadran vlasništvo države Crne Gore. I istorijski artefakt koji želimo da proglasimo za pokretno kulturno dobro", navodi Starčević za Radio Slobodna Evropa. Krajem prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori poslala non pejper, neformalni dokument, sa zahtjevima za rješavanje otvorenih pitanja - vlasništva nad brodom Jadran, odštetom zatvorenika u logoru Morinj, promjenom imena bazena u Kotoru. Inače, Savjet bokeljskih nevladinih organizacija, koji je podnio inicijativu za zaštitu broda, osnovan je početkom godine. Među članovima su i organizacije bliske Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Miholjski zbor, NVO Karađorđe, NVO Obilić, PMF Ostrog, Udruženje boraca ratova od 1990 Crne Gore Tivat... Oni se zalažu za skidanje spomen ploče na bivšem logoru u Morinju, gdje su tokom opsade Dubrovnika početkom devedesetih godina zatvarani i zlostavljani hrvatski zarobljenici. Smatraju je "nelegalnom, suprotnom Ustavu i neutemeljenom u faktima". U februaru su u Tivtu organizovali skup na kojem je potpredsjednik Opštine Jovan Brinić, kazao "da je brod Jadran bio i uvijek će biti simbol Boke i Tivta". Hrvatska, koja je članica Evropske unije (EU), krajem prošle godine je Crnoj Gori, kandidatu za prikljućenje EU, blokirala zatvaranje Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika, zbog pogoršanja međusobnih odnosa. Odnosi su pogoršani nakon što je u crnogorskom parlamentu sredinom 2024. usvojena Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, na što je Zagreb reagovao proglašavanjem tri visoka crnogorska zvaničnika nepoželjnim. Pogoršanje je konstatovala i Evropska komsija u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori. U tom kontekstu se navodi Rezolucija o Jasenovcu, a konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom Jadran. Da Crna Gora duguje Hrvatskoj oko dvije milijarde dolara za sukcesiju vojne imovine, navedeno je u protesnoj noti povodom znački broda. Sporazum o sukcesiji bivše Jugoslavije potpisan je 2001. u Beču između republika sukcesora tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) i Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Bosne i Hercegovina. On predviđa da o sukcesiji vojne imovine države sukcesori međusovno dogovaraju aranžmane.

Ministarstvo pravde nije nadležno za davanje saglasnosti za saslušanje, pritvorenih i osuđenih lica pred Anketnim odborom Skupštine Crne Gore, kao ni za tumačenje Zakona o parlamentarnoj istrazi. To je suština odgovora Ministarstva na pitanje Anketnog odbora - da li u sklopu parlamentarne istrage mogu saslušati lica, koja se dovode u vezu sa ranijim ubistvima i zločinima, a koja se nalaze u zatvoru u Spužu, nadomak Podgorice. Da se iz zatvora dovedu i na odboru saslušaju pritvorenici, inicirao je poslanik vlasti Milan Knežević, u cilju, kako je rekao, rasvjetljavanja ubistava iz vremena vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) koja je smijenjena na izborima 2020. Tim saslušanjima se oštro usprotivila opozicija, navodeći da osumnjičeni za najteža krivična djela ne mogu biti kredibilni sagovornici, te da im nije mjesto u Skupštini već u sudnici. Partije vlasti, vjeruju da su ubistva i napadi na političare, novinare i intelektualce iz vremena vlasti DPS Mila Đukanovića "imali političku pozadinu i motiv”. Stoga je i formiran Anketni odbor, privremeno tijelo Skupštine, s ciljem preispitivanja ubistava, od 1999. do 2018. a u kojima istrage nijesu dale rezultate. Pozivajući se na niz propisa iz Ministarstva pravde su za Radio Slobodna Evropa naveli da se pritvoreno lice može privremeno izvesti iz pritvora samo po nalogu Suda. Navode i da Zakon o izvršenju kazni 'ne prepoznaje' mogućnost izvođenja osuđenih lica iz zatvora ali da postoji mogućnost da Uprava obezbijedi da ta lica, ukoliko žele, daju izjavu pomoću audio vizuelnih uređaja. Naglasili su i da se Anketni odbor ne može baviti pitanjima za koja je u toku sudski postupak. Čije saslušanje je tražio Knežević ?Damira Mandića, Ivana Delića, Saše Borete i Ljuba Bigovića Mandić je jedini osuđeni u slučaju ubistva urednika DAN-a, Duška Jovanovića, koji je ubijen maja 2004. u Podgorici. Osuđen na 19 godina za saučesništvo, zatvorsku kaznu je izdržavao do 10. maja 2025. Pri izlasku, na kapiji zatvora je ponovo uhapšen i prebačen u Istražni zatvor. Specijalno tužilaštvo ga sumnjiči za međunarodni šverc narkotika u slučaju "General" iz jula 2024. u kojem je podignuta optužnica protiv 19 osoba. Zbog optužbi za učešće u istoj akciji, u Spužu je i Ivan Delić, koji je krajem maja izručen Crnoj Gori iz Dubaija. Pominjan u više slučajeva ubistava, bio je meta više oružanih napada. Nikada nije pravosnažno osuđen. Saša Boreta i Ljubo Bigović optuženi su za ubistvo viskog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, u procesu koji traje 19 godina. Osuđivani su više puta na po 30 godina zatvora, ali su presude ukidane. U septembru se očekuje presuda Apelacionog suda. Koje je obrazloženje KneževićaU cilju rasvjetljavanja ubistva Duška Jovanovića, Knežević je obrazlažući inicijativu za saslušanje pritvorenih , kazao "da moramo da iskoristimo sve što možemo da dođemo do istine". On je kazao da Odbor u slučaju saslušanja ne preuzima ulogu tužilaštva. "A i da je preuzimamo, nikakve štete, jer mislim da bismo to mnogo bolje raditi nego što to radi tužilaštvo i crnogorski sudovi", saopštio je Knežević. U cilju rasvetljavanja Jovanovićevog ubistva i drugih slučajeva šef parlamenta Andrija Mandić je predložio saslušanje Vesne Medenice koja je u to vrijeme bila vrhovna državna tužiteljka i još dvadesetak lica među kojima su tužioci, bivši službenici javne i tajne policije. Opozicija oštro protivTakav predlog za poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugošu "prelazi mjeru dobrog ukusa". "Dovoditi ljude osumnjičene za najteža krivična djela i tretirati ih kao kredibilne sagovornike, nađite mi da se u svijetu desio takav primjer", rekao je Mugoša. Predsjednik odbora Andrija Nikolić iz opozicione DPS smatra da bi dovođenje lica iz Spuža na saslušanje u Skupštinu bilo suprotno Zakonu o parlamentarnoj istrazi. "Skupština nije tužilaštvo. To nije pitanje hrabrosti, nego pitanje smisla, odnosno besmisla", kazao je Nikolić. Za njegovog partijskog kolegu, poslanika Oskara Hutera ovo je "pokušaj da se Anketni odbor pretvori u rijaliti šou". Iz DPS su najavili da će zbog te inicijative preispitati dalje učešće u radu Anketnog odbora.

Moja tetka Šaćira sa nepune dvije godine umrla je od hladnoće, dok su je roditelji nosili, bježeći od četničke jedinice Pavla Đurišića, kaže Kemal Zoronjić, govoreći o zločinu početkom januara 1943. godine na sjeveru Crne Gore. Kako navodi za Radio Slobodnu Evropu(RSE) tih dana su jedinice Pavla Đurišića i Rada Korde u njegovom selu Bistrica, kod Bijelog Polja, ubile više od 230 Bošnjaka, među kojima i 18 njegovih bliskih rođaka. Od toga šestoro djece i pet žena. Kemal je ove događaje, kroz mnoga svjedočanstva, opisao i dokumentovao u knjizi "Istrajni kroz vrijeme", izdatoj 2022. Naveo je da su četničke jedinice Pavla Đurišića opljačkale i popalile sva muslimanska sela i domaćinstva u Donjem Bihoru. Na tom prostoru spaljeni su i svi islamski vjerski objekti, među kojim i Hasan-begova džamija u Bistrici sagrađena krajem 17. vijeka. Samo 40 kilometara od Bistrice, u beranskom mjestu Gornje Zaostro, danas se nalazi spomenik, u prirodnoj veličini Pavla Đurišića. Spomenik Đurišiću u crkvi SPCUprkos brojnim dokumentima o zločinima i saradnjom sa Hitlerovim nacistima tokom Drugog svjetskog rata, 8. avgusta ove godine u Gornjem Zaostru kod Berana bio je podignut bronzani spomenik Pavlu Đurišiću. Zakon o spomen-obilježjima Crne Gore iz 2008. u članu 10 propisuje: "Nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje… licu koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije", kao ni licu "koje je bilo saradnik okupatora". Iako su nadležni naložili njegovo uklanjanje spomenik je premješten u crkvu. Mjesec nakon zločina u Bihoru, Đurišić je počinio veće zločine u Pljevljima, Čajniču, Foči i Priboju. Izvještavajući komandu o široj akciji "čišćenja muslimana" naveo da je "akcija uspjela, sa oko 8.000 žrtava, mahom žena, staraca i djece". Za zločine je odlikovan Hitlerovim Željeznim krstom, navodi se u listu Lovćen, u izdanju iz oktobra 1944. godine. Danas crkveni velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Đurišića opisuju kao junaka. Za mitropolita Joanikija Đurišić je "junak nepobjedivog karaktera". Mitropolit Metodije je 8. avgusta poručio da je "najbitnije da budemo slični njemu". Ideološki okvir pohodaPokolj Bošnjaka u Donjem Bihoru januara 1943. pod komandom Đurišića, bio je dio šireg projekta "čišćenja teritorije od narodnih manjina" i brisanje granice između Srbije i Crne Gore "čišćenjem muslimanskog življa", a po instrukcijama četničkog vođe Draže Mihailovića. Nekoliko dana nakon pokolja, 10. januara, Đurišić je Mihailovića izvijestio da su u Bihoru spaljena 33 muslimanska sela i da je ubijeno preko 1.400 ljudi, od čega 400 boraca i oko 1.000 žena i djece. Međutim, Zoronjić u knjizi navodi da je taj broj znatno veći i da je u Donjem Bihoru spaljeno preko 60 sela, u kojima su izgorele 1.763 muslimanske kuće. Broj bošnjačkih žrtava bio je 3.741 (2.806 ubijenih i 935 naknadno preminulih), koliko je dr Milutin Živković naveo u doktorskoj disertaciji Sandžak 1941-43. Iz knjige 'U gerili' Sava JoksimovićaZoronjić je u knjizi "Istrajni kroz vrijeme" objedinio na desetine svjedočanstava o četničkim zločinima, koji su počinjeni nad bošnjačkim stanovništvom u januaru 1943. U knjizi "U gerili", narodni heroj Sava Joksimović ovaj zločin opisuje na sledeći način: "U malom selu Visočka, u kući Lata Bučana, utočište je potražilo 12 žena i djece. Dvadesetogodišnja Emina koja je pružila otpor puškom, ubijena je nakon što je ostala bez metaka. Ubačena je u zapaljenu kuću zajedno s ocem, majkom, bratom i djecom rođaka". U drugim kućama spaljene su čitave porodice – Bučani, Šaronjići, Dervovići. U kući Novčića ubijeno je i spaljeno 16 osoba, navodi Joksimović. Delva preživjela i svjedočilaKnjiževnik Bajram Šabanović, rođen u bistričkom selu Stubo, navodi da je u dvorištu Aziza Šabanovića, ostalo unakaženo 20 leševa. "Njegova kćerka Delva, udata Babačić, zadesila se sa djecom kod oca u gostima. Četnici su je prvo pokušali silovati. Branila se od sječiva golim rukama, pa su joj prsti i šake ostali unakaženi. Onda su joj nožem zasjekli grlo. Pala je onesviješćena. Četnici su mislili da je već mrtva, pa su pošli dalje. Ostala je živa sa ožiljcima pa je o tom pokolju kasnije pričala". 'Krvavi praznici' Murata Mahmutovića"Na Stublu su četnici vezali žicom Rahmana i Rašida, djecu Muharema i Zahide Šabanović. Svezanu djecu su zapalili...Dok su gorjeli, četnici su (ćerku) Zlatu silovali ali je ostala u životu, pa je kasnije svjedočila o tom događaju", piše u knjizi. "U selu Vrh stradala je porodica Hama Hadrovića. Njegova supruga Čeba, poznata po ljepoti, uspjela je spasiti samo najstarijeg sina Lutva, dok su ostalu djecu četnici tukli kundacima, zatrpavali u snijeg i nad njima igrali kolo. Poslije rata Hamo je pokušao sudski da goni zločince, ali je proces obustavljen. Prijetnje su ga natjerale da se sa sinom preseli u Makedoniju". Progon, patnje i stradanja Naza Ivković-Bistrička u djelu "Srebrna vodenica", opisala je sljedećim riječima: "Zovem se Naza, od oca Asima Šoljanina i majke Vasvije, rođene Redžović, koje ubiše četnici Pavla Đurišića, jednim metkom oboje. Imali su po trideset godina. Za dva tri dana majka se nadala prinovi. Ostade četvoro siročadi". U knjizi su navedeni i citati sa suđenja rukovodstvu organizacije Draže Mihailovića 1945. u Beogradu, između ostalog i svjedočenje Milutina Šćekića iz Berana - o akciji u Sandžaku (Bjelopoljski srez) kad je, kako je naveo, stradalo 2.700 lica. Mnogi od stradalih nemaju grob, jer su ih četnici zapalili u kućama, a oni koji su bježeći prema Petnjici, Rožajama i Peći umirali od gladi i smrzavanja, sahranjivani su pored puta. 'Kako može biti heroj?'Zoronjić se pita zašto ljudi ne uče da rat nikome dobro nije donio i da smo, kako u prošlosti, tako i u budućnosti, osuđeni da živimo zajedno, "i da različitost treba njegovati kao bogatstvo". Komentarišući činjenicu da je jedan od onih, o čijim je zločinima pisao u knjizi, dobio spomenik, Zoronjić kaže da mu to budi ogorčenje i žal. "Ali i želju da ih pitam kako mogu veličati i smatrati herojem nekog ko je dokazani ubica na hiljade nevine djece, žena i staraca. Kako mogu isticati kao antifašistu onoga koji je od Hitlera dobio Gvozdeni krst, najveći simbol nacizma i fašizma?" Za razliku od Đurišića civilne žrtve rata iz Bistrice, njih oko 500 (zajedno muslimanskih i pravoslavnih) ni danas nemaju spomen-obilježje. "Izgovor je bio da u cilju poslijeratnog razvoja 'bratstva i jedinstva' ne treba isticati žrtve iz takozvanih bratoubilačkih sukoba. Smatralo se da će bolna pitanja vremenom biti zaboravljena a ćutanje o zločinu dovesti do zaborava", objašnjava Zoronjić. Zato, poručuje, da u aktuelnom slučaju od državnih institucija treba zahtijevati "da pokažu snagu, autoritet i počnu raditi svoj posao".

Sedam dana su požari harali selima oko glavnog grada Crne Gore. Izgorjele su kuće, štale, nestali hektari usjeva. Mnogi su ostali bez vinograda, voćnjaka, pčela, bez onoga čime se bave decenijama i generacijama. U gradskoj upravi procjenuju da je oštećeno više od 150 domaćinstava. Obišli smo tri porodice u Piperima, sjeverno od Podgorice.

Sud Bosne i Hercegovine odlučiće o predlogu sarajevskog tužilaštva da se Crnoj Gori ustupi optužnica protiv Ranka Radulovića, koji se tereti za ratne zločine u Foči devedesetih godina. Ovo je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa iz Suda BiH. Radulovića, crnogorskog državljanina, krajem prošlog mjeseca Podgorici je izručio Beograd. Za njim je bila raspisana međunarodna potjernica radi služenja dvije i po godine zatvorske kazne u Crnoj Gori, ali i procesuiranja zbog sumnji za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo podstrekavanjem, zelenaštvo i silovanje. Nezavisno od procesa pred crnogorskim organima, u susjednoj BiH je još prije pet godina protiv njega djelimično potvrđena optužnica za zločine protiv čovječnosti počinjene 1992. u Foči, koja je tridesetak kilometara udaljena od granice Crne Gore. Ona Radulovića tereti da je kao pripadnik Vojske Republike Srpske učestvovao u silovanjima, zatvaranjima i uništavanju imovine bošnjačkog stanovništva. On je negirao krivicu. Bosanskohercegovački organi odluku o ustupanju te optužnice donijeće kada "organi Crne Gore dostave tražene informacije". Iz crnogorskog Specijalnog tužilaštva - nadležnog za ratne zločine - nisu odgovorili na upit RSE o slučaju Radulovića. Da li može biti izručenUgovor Crne Gore i BiH ne dozvoljava međusobno izručivanje sopstvenih državljana optuženih za zločine protiv čovječnosti. Uz to, pravo BiH ne poznaje suđenje u odsustvu. U analizi Akcije za ljudska prava (HRA) se navodi da je optužnicom protiv njega obuhvaćeno 200 dokaza i 50 svjedoka, od čega sedam sa dodijeljenim mjerama zaštite. Jedna od svjedokinja, koja je bila među zatočenicama u logoru pored Foče, tvrdi da ju je on silovao kada je imala samo 16 godina, piše u analizi. Inicijativa da taj slučaj bude ustupljen crnogorskim organima prije par godina je "propala" jer su se tome usprotivile žrtve iz BiH. Tada je u analizi HRA konstatovano da će "Radulović de facto biti pošteđen utvrđivanja odgovornosti... ukoliko oštećeni ne daju saglasnost za ustupanje" slučaja Crnoj Gori. U ustupljenom slučaju, Peković dobio 20 godina robijeOvo ne bi bio prvi put da BiH ustupa slučaj ratnih zločina Crnoj Gori. Naime, Tužilaštvo BiH je 2018. godine podiglo optužnicu protiv Slobodana Pekovića, ranije Čurčića, koju je ustupilo Crnoj Gori. Nekadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske osuđen je prošlog mjeseca u Podgorici na 20 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Foči. Osuđen je za ubistvo dvije i silovanje jedne osobe. No, presuda je još uvijek nepravosnažna. Presude protiv crnogorskih državljana u BiHDvojica crnogorskih državljana Rajko Vojvodić i Milutin Đilas osuđena su krajem prošle godine na dvije, odnosno četiri godine za silovanja počinjena u Foči. Ova presuda nije pravosnažna. A da su pravosnažne presude Suda BiH za zločine protiv čovječnosti donijete protiv trojice crnogorskih državljana rečeno je RSE-u iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Na najnižu od tri kazne - 10 godina zatvora - osuđen je Miodrag Nikačević. Osuđen je za silovanja počinjena u Foči. U presudi se, između ostalog, ističe da je jednu od žrtava primorao na silovanje prijetnjom da će dovesti njenog brata "da gleda što on njoj radi" ili da će mu se "nešto desiti". Na 20 godina osuđen je Mojkovčanin Dragoje Špiro Paunović. Paunović je avgusta 1992. naredio srpskim vojnicima da vežu ruke zatočenim bošnjačkim civilima i koristio ih kao "živi štit" u sukobu sa Armijom BiH. Istog dana je naredio da budu strijeljani, u čemu je i sam učestvovao. U masovnoj grobnici na istoku BiH nađeni su posmrtni ostaci 24 od 27 strijeljanih. Troje koji su uspjeli da prežive su svjedočili na suđenju. Sud BiH je utvrdio da je on počinio zločine protiv čovječnosti - progon i ubijanje. Na najvišu kaznu među njima - 42 godine - osuđen je Nikšićanin Veselin Batko Vlahović, poznat kao "monstrum sa Grbavice". U presudi se, između ostalog, navodi da je zatvorenike vodio na lokaciju u blizini Sarajeva gdje je "pokazivao tijela ubijenih civila, koja se su nalazila razbacana... govoreći da je sve te osobe on pobio". Prvostepenom presudom je utvrđeno da je odgovoran za 31 ubistvo, nestanak 14 osoba za koje se vjeruje da ih je ubio, 13 silovanja i više od 50 premlaćivanja i teških povreda. Sva trojica su na suđenjima negirala krivicu. Prema podacima na internet stranici Suda BiH, Vlahović se nalazi na izdržavanju kazne, za Paunovića status kazne nije naveden dok je Nikačević desetogodišnju kaznu odslužio. Nova optužnica protiv NikačevićaMeđutim, Tužilaštvo BiH je protiv Nikačevića krajem 2021. podnijelo novu optužnicu kojom se tereti da je učestvovao u ubistvu 10 civila, prisilnom nestanku i silovanju bošnjačkog stanovništva na tertoriji Foče. Za njim je BiH raspisana potjernicu. Međutim, optužnica mu nikada nije uručena jer, prema pisanju portala Detektor.ba, on nije pronađen na adresi u Crnoj Gori i prema riječima mještana on nalazi u inostranstvu. Zamolnica je potom upućena nadležnim organima Srbije za uručenje optužnice, piše Detektor.