Odluka Vlade Crne Gore o dodjeli novčane pomoći porodicama civilnih žrtava ratova devedesetih godina je istorijska i od velikog značaja za suočavanje sa prošlošću, ali njome nisu obeštećene porodice svih žrtava. To je zajednička ocjena Akcije za ljudska prava (HRA), Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava i Udruženja "Štrpci – Protiv zaborava". Vlada je odlučila da se pomoć dodijeli za ukupno 16 porodica žrtava iz slučajeva deportacije bosankohercegovačkih izbjeglica iz 1992, stradalih u otmici u Štrpcima 1993, te NATO bombardovanja u Murinu i Tuzima 1999. godine. Porodicama će biti dodijeljeno po 100.000 eura, čime se ispravlja višedecenijska nepravda, a Crna Gora potvrđuje posvećenost priznavanju prava svih žrtava rata, navodi se u odluci Vlade. Obeštetiti sve civilne žrtve rataMeđutim, nije jasno zašto je Vlada izostavila porodice drugih civilnih žrtava rata, kažu u nevladinom sektoru. Treba obeštetiti i žrtve prinudnih nestanaka na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, kao i ubistava i progona iz Bukovice, smatra Tea Gorjanc Prelević iz HRA. "To su takođe porodice civilnih žrtava rata, kojima je taj status priznat nedavnim izmjenama zakona, a koji imaju ili su do nedavno imali crnogorsko državljanstvo", kaže Gorjanc Prelević za Radio Slobodna Evropa. Usvajanje izmjena Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti u februaru ove godine je omogućilo da porodice civilnih žrtava rata dobiju obeštećenje. Prema Zakonu, civilna žrtva rata je civilno lice, poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) poslije 17. avgusta 1990. godine, koja su imala državljanstvo SFRJ. Obeštećenja su predviđena za članove porodica žrtava koje imaju crnogorsko državljanstvo. Prema evidenciji HRA, Crna Gora bi trebala obeštetiti još najmanje devet porodica. Gorjanc Prelević dodaje i da država ima moralnu obavezu prema žrtvama ratnog zločina u Kaluđerskom lazu, gdje je Vojska Savezne Republike Jugoslavije pucala na izbjegličku kolonu sa Kosova i ubila 21 osobu. Zbog propusta u istrazi i krivičnom postupku, u kojem nije utvrđena krivica bilo kog počinioca za taj zločin, sudovi su kao zastarjele odbili sve zahtjeve za obeštećenjem žrtava. I u evidenciji Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava je još nekoliko porodica koje treba obeštetiti, kaže njegov predsjednik Velija Murić. Među njima navodi porodicu Ibrahimaj iz Peći, koja posljednjih godina živi u Rožajama. U Kaluđerskom lazu su nastradala njihova četiri člana, a svi su imali u vrijeme tog zločina državljanstvo Srbije i Crne Gore, kaže Murić za Radio Slobodna Evropa. On podsjeća i na dječaka Senada Dacića, stradalog od eksplozije kasetnih bombi u selu Besnik kod Rožaja, koje su u aprilu 1999. godine bacili avioni vojske Srbije i Crne Gore. "Ta porodica se po ničemu ne razlikuje od žrtava u Murinu. Razlika je jedino što su murinske žrtve posljedica djelovanja NATO aviona, a ovdje je riječ o djelovanju Vojske Srbije i Crne Gore", kaže Murić. U Murinu je stradalo šestoro civila, od kojih troje djece, dok je četvoro ljudi bilo povrijeđeno. Njihove porodice su predviđene za obeštećenje. 'I pozitivna i negativna odluka Vlade'Radio Slobodna Evropa je kontaktirao i neke od porodica žrtava koje nisu obuhvaćene odlukom Vlade. Elsana Nurković, čiji je otac nestao na Kosovu, kaže da tu odluku istovremeno doživljava pozitivno i negativno. "Zakon kojim neki ljudi dobijaju priznanje države kao žrtve rata je ogroman i jako pozitivan korak. Ali, sa druge strane, to što nije svako u to uključen, i sad neko treba treba da dokazuje da jeste žrtva ili nije - je tako ponižavajuće i degradirajuće", kaže Elsana za Radio Slobodna Evropa. Ona je jedna od šest kćerki Halita Nurkovića iz Rožaja, koji je kao taksista u julu 1999, nakon završetka NATO bombardovanja, krenuo sa kolegom Dervišem Murićem da preveze jednu putnicu na Kosovo. Viđen je posljednji put blizu Peći, nakon čega se obojici gubi svaki trag. Dvije i po decenije kasnije, njegova porodica ne zna za Halitovu sudbinu. Pokušaji da saznaju istinu pomoću crnogorskih, kosovskih i međunarodnih institucija, ostajali su uglavnom bez povratnih informacije. "I sada treba da se neko bori kako bi dokazao da pripada tom krugu (obeštećenih) i zato mi je tijesno u svemu tome", kaže Elsana. Slavica Siljanoska, čiji je suprug otet na Kosovu, vjeruje da je odlukom Vlade nadoknada prvo dodijeljena porodicama žrtava nastradalim na području Crne Gore. "Vjerujem da će biti obeštećenja za sve žrtve, da ćemo i mi doći na red, jer ako počnu da dijele žrtve, to nema smisla, onda je sve to besmisleno", kaže Siljanoska za Radio Slobodna Evropa. Njen suprug Slavoljub Ristić, Srbin sa Kosova, otet je u Gnjilanu jula 1999. godine. Nakon što su izbjegli u Crnu Goru, on se vratio na Kosovo da bi aplicirao za posao. Šest godina se čekalo da se sazna njegova sudbina, da bi 2005. bila potvrđena Ristićeva smrt, a godinu kasnije je sahranjen u Vranju, kaže Sijanoska. Ona i njihov sin, koji je rođen u Kotoru 1997, žive u Crnoj Gori i imaju crnogorsko državljanstvo. Iz civilnog sektora su najavili da će tražiti od resornog ministarstva obeštećenje i za izostavljene porodice civilnih žrtava rata. Nadamo se da će poštovanje prava svih njih u Crnoj Gori biti primjer u regionu za slične odluke koje bi obuhvatale sve porodice žrtava ratnih zločina, poručuju iz HRA, Crnogorskog komiteta pravnika i Udruženja Štrpci.

"Borim se za njegovu slobodu i to je ujedno i moj spas", kaže za Radio Slobodnu Evropu Ksenija, ćerka poznatog ruskog političkog zatvorenika Borisa Kagarlitskog. Već tri godine živi u jednom primorskom mjestu u Crnoj Gori, gdje ju je i zatekla vijest da joj je otac uhapšen. Naime, nakon što je počeo rat u Ukrajini, napustila je Moskvu kako bi njen suprug izbjegao mobilizaciju. Prvo su otišli u Kazahstan, a zatim, prema preporuci prijatelja, preselili su se u Crnu Goru. Danas vodi široku mrežu aktivista. Organizuje međunarodne kampanje za oslobađanje Kagarlitskog ali i drugih političkih zatvorenika. "Da ne radim ništa, bila bih depresivna. Ovako pokušavam da pomognem, ne samo njemu, već svima koji su nepravedno zatvoreni". Priznaje da joj otac mnogo nedostaje. "Kada pijem vino. Kada mi treba savjet. Ili kada gledam stare intervjue s njim". Hapšenje Borisa KagarlitskogOvaj dugogodišnji antiratni aktivista uhapšen je u julu 2023. godine pod optužbom za opravdavanje terorizma. Prema Ksenijinim riječima, optužbe su bile zasnovane na njegovoj analizi o napadu na Krimski most. "Sam sadržaj videa nije bio problem već naslov 'Eksplozivne čestitke za Mačka Mostika'. Ali to je bio izgovor. Tražili su način da ga uhapse i našli su ga deset mjeseci nakon objave". Prvobitno je bio kažnjen novčanom kaznom, koju je platio nakon čega je pušten. Međutim, Tužilaštvo je smatralo da je ta kazna blaga i tražilo strožu presudu. U februaru 2024. presuda je preinačena i on je osuđen na pet godina zatvora. "Hapšenje je politički motivisano i dio široke represije nad ljevicom i protivnicima rata u Ukrajini", kaže Ksenija. Prema podacima organizacije Amnesty International, do trenutka njegovog hapšenja, više od 21.000 ljudi u Rusiji je bilo izloženo represiji zbog antiratnih stavova, uključujući preko 2.000 zatvorenih. "On je moj otac, učitelj, najveći prijatelj"Ksenija se prisjeća odrastanja sa ocem. "To je najbolji tata na svijetu. Iako je uvijek bio zauzet, imao razne konferencije, učestvovao na debatama, protestima, uvijek je nalazio vrijeme za mene. Putovali smo, razgovarali, učio me svemu. 80 odsto mog obrazovanja je od njega, a samo 20 procenata iz škole i univerziteta". Kaže da je cijelog života imala njegovu podršku. "Zato moram da se borim za njegovu slobodu i da ga podržavam, kao što je i on mene". On je, objašnjava, kao živi Chat GPT. "To je osoba koja zna odgovore na sve, sa datumima, činjenicama, ali na zanimljiv i razumljiv način. Nije dosadan nikad bio." Boris za nju, navodi, nije samo otac, već i simbol dosljednosti. "Tri puta je zatvaran – u Sovjetskom Savezu, za vrijeme Jeljcina, i sada pod Putinovim režimom. Vlasti su se mijenjale i on nijednoj nije bio po volji jer nije mijenjao uvjerenja". On je, dodaje, glasno govorio protiv rata u Ukrajini, što je u Rusiji zabranjeno. Nakon što je uhapšen u julu 2023. godine, nije se znalo u kom je zatvoru. "Sjutradan smo saznali da je prebačen u Siktivkar, hiljadu kilometara od Moskve. Tu je imao suđenje bez advokata". A onda je krenula medijska kampanja koju je pokrenula Ksenija. Novinari su na dvije konferencije uspjeli da postave pitanja Putinu o slučaju Kagarlitskog. Oba puta Putin je, kaže Ksenija, odgovorio da "ne zna ko je to, ali da će provjeriti". Svakodnevni kontakt sa ocem"Zove me svakog dana kratko. Ima pravo da pozove dva broja – moj i moje majke". Kaže da razgovaraju o svemu. "Čak uspijem da mu pročitam sadržaje sa mreže X, da ostane u toku. On zna više o tome što se dešava nego ja". Iako je zatvoren, kaže da je jak. "Ipak, ima 66 godina i svjesna sam da u zatvoru niko ne može biti zdraviji nego što je bio". Kaže i da je u jednoj poruci preko Telegram kanala, onima koji ga podržavaju, poručio: "Siguran sam da će sve biti dobro i da ćemo se opet vidjeti - i na kanalu i na slobodi. Samo moramo još malo izdržati". Njen pogled na Rusiju iz Crne GoreOna lično, kako kaže, do sada nije imala problema sa ruskim vlastima. "Ali to je samo zato što živim van Rusije. Ako se vratim imaću i to velikih. Otvoreno govorim protiv rata a to je zabranjeno". Svakog petka se, kako kaže, objavljuju spiskovi novih "stranih agenata". "Svakog petka strepim jesam li sledeća. Danas je petak (dan kada je vođen intervju) pa evo, vidjećemo, hoće li moje ime biti na spisku..." Ksenijin život u Crnoj Gori i konstantna borbaU sklopu borbe za prava političkih zatvorenika u Rusiji, pokrenula je i festival "Zona slobode", koji povezuje porodice drugih političkih zatvorenika. Od početka ruske invazije, kaže, život joj se promijenio dramatično. "Ranije sam kreirala dječji sadržaj na YouTube, crtane filmove i slično. Sad sam u politici. Nisam imala izbora. Niko drugi nije mogao voditi kampanju za njega". Podrška su joj , navodi, prijatelji. "Moj tim, donatori, porodica. Bez njih ništa ne bi bilo moguće", zaključuje Ksenija. U Crnoj Gori je, kaže, pronašla djelić mira. "Crna Gora je divna i prijateljska zemlja. Nikada nisam zažalila zbog dolaska".

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje jedan od dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. On je proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji dok je Zakon kojim se potvrđuje Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje. Kako bi Sporazumi koje je premijer Milojko Spajić potpisao krajem marta sa zvaničnicima Emirata stupili na snagu, Skupština Crne Gore je dva zakona, na predlog Vlade, usvojila po hitnom postupku 23. aprila. Podržali su ih poslanici parlamentarne većine - Spajićev Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija šefa parlamenta Andrije Mandića, Demokrate i Bošnjačka stranka. Danima uoči usvajanja Milatović i dio nevladinog sektora ukazivali su da se usvajanjem Sporazuma o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina suspenduje Ustav i dio crnogorskih zakona. Milatovićevo vraćanje ovog zakona Skupštini obavezuje poslanike da ponovo o njima glasaju. Ukoliko ih ponovo usvoje, oni bi ponovo bili poslati Milatoviću na potpisivanje. Po Ustavu, u tom slučaju on mora da ih potpiše, čime stupaju na snagu. Milatovićevo obrazloženje odbijanjaIz kabineta crnogorskog predsjednika je navedeno da su razlozi nepotpisivanja brojna otvorena pitanja iz tog Sporazuma, a na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od Vlade Crne Gore. Glavne primjedbe su da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu, da suspenduje domaće zakonodavstvo o javnim nabavkama, tenderima i državnoj imovini, da ne nema pravnih i finansijskih analiza o brojnim obavezama koje je, tim dokumentom, na sebe preuzela Vlada ... "Sporazum praktično predstavlja jednostrano obavezujući akt kojim se predviđa niz obaveza za Crnu Goru, dok isti ne sadrži nijednu konkretnu obavezu druge strane (UAE ) koja bi osigurala zaštitu interesa države u ovom pravnom poslu", ocjenjuje se u obrazloženju Milatovića. Ovakvim pristupom, kako tvrde, Vlada je državu Crnu Goru dovela u neravnopravan položaj u odnosu na drugu ugovornu stranu. Predsjednik Milatović na kraju poziva poslanike da, pri ponovnom odlučivanju, imaju u vidu sve primjedbe na Sporazum dijela državnih organa, lokalnih zajednica, NVO sektora i evropskih zvaničnika, kako bi se, kako navodi, preduprijedile štetne posljedice po državne interesa. O razlozima vraćanja Skupštini Sporazuma Milatović telefonski je upoznao ministra vanjskih poslova UAE šeika Abdulaha bin Zajeda Al Nahjana . Ulcinj - glavni razlog Sporazuma ?Iako se u Sporazumima ne navodi lokacija investicija, Vlada je ranije najavila da se oni odnose na ulaganja arapskog biznismena Mohameda Alabara u ulcinjsku Veliku plažu, čemu se oštro protive lokalne vlasti, opozicija iekolozi. U pitanju je zakup na 99 godina dijela Velike plaže, koja sa zaleđem obuhvata oko 20 miliona kvadrata, a na kojoj bi se gradili turistički i stambeni kompleksi, saopštio je u više navrata premijer Spajić. On je početkom aprila u Skupštini tvrdio da je Alabar spreman da investira oko 35 milijardi eura. Kasnije je izjavu relativizovao, rekavši da je u pitanju potencijal za privlačenje inveticije u tom iznosu. Sporazum Vladu pak obavezuje da pripremi plansku dokumentaciju u skladu sa željama arapskih investitora, izgradi infrastrukturu za projekte, preuzme troškove eksproprijacije ... Nema jasne procjene koliko bi to moglo koštati Crnu Goru. Alabar je bio uključen u izgradnju projekata Beograd na vodi. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, koja se decenijama bori proiv korupcije, ukazala je na visok rizik od pranja novca, budući da podaci o stvarnim vlasnicima kompanija registrovanih u Emiratima nijesu javno dostupni. Vlada neće moći da provjeri kome je ustupila državnu imovinu, tvrde u MANS-u. Iz nevladinog sektora ocjenjuju da je sporazum u suprotnosti sa pravnim tekovinama Evropske unije u oblastima nabavki, konkurencije, ekologije. A upravo ta pitanja se tretiraju poglavljima : 4- Sloboda kretanja kapitala, 5- javne nabavke, 8- konkurencija i 27- zaštita životne sredine, koje Vlada planira da zatvori u pregovorima sa EK do kraja godine. Cilj Vlade je da do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja, da bi dvije godine kasnije Crna Gora bila primljena u članstvo u EU.

Normalizacija odnosa Kosova sa Srbijom preduslov je da Kosovo dobije status kandidata i započne proces članstva u Evropsku uniju (EU), izjavila je Marta Kos, komesarka Evropske unije za proširenje. Kosovo je podnelo zahtev za članstvo u EU 15. decembra 2022. godine i sada ostaje jedina zemlja u regionu koja još nema status zemlje kandidata. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), vođenom u Pragu, Marta Kos iznosi očekivanja da bi do kraja njenog mandata na mestu komesarke u Evropskoj komisiji, funkcija na koju je stupila pre sedam meseci, Crna Gora i Albanija mogle postati članice Evropske unije. Govoreći o mogućnosti razgovara sa Miloradom Dodikom, pro-ruskim predsednikom bh. entiteta Republika Srpska, Kos navodi da je "teško razgovarati sa nekim ko radi protiv interesa svoje zemlje". Sa ovom političarkom iz Slovenije RSE je razgovarao uoči njene posete Srbiji. U tu državu dolazi u trenutku političke krize pokrenute pre šest meseci nakon obrušavanja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i pogibije 16 ljudi, te protesta protiv korupcije koji su usledili, najpre studentskih, a potom i masovnih protesta građana. RSE: Idete za Srbiju. Plašite li se da će vaša poseta biti shvaćena neka vrsta podrške predsedniku Aleksandru Vučiću koji je sada u velikim problemima s obzirom sve one koji protestuju širom zemlje? Kos: Srbija sada ima novu vladu i prvo ću se sastati sa novim premijerom, jer Srbija zaista mora da ispuni obećanja. Reči nisu dovoljne. Zato svoju misiju ili posetu tamo vidim kao zaista značajan napor da se Srbija vrati na evropski put. I neću se sastati samo sa predstavnicima Vlade, ne samo sa predsednikom. Sastaću se sa predstavnicima organizacija civilnog društva, sa kojima sam stalno u kontaktu. Sastaću se sa studentima. Dakle, nije laka situacija, ali zapravo ono što demonstranti zahtevaju od srpske vlade je isto što Evropska komisija zahteva od Srbije da ispuni u procesu pregovora. To su vladavina prava, borba protiv korupcije, javne nabavke, medijsko zakonodavstvo, izborno zakonodavstvo. Dakle, Srbija je mnogo obećala u decembru u takozvanom nezvaničnom dokumentu (non-paper), tako da ćemo sada morati da proverimo da li ispunjavaju ono što su obećali. I zapravo, volim da kažem da sam najveći pristalica demonstranata, jer ako je Srbija ozbiljna u vezi sa putem ka EU, a oni mi kažu da jeste, moraće da ispuni obećanja. RSE: Ali demonstranti su istovremeno bili veoma kritični prema Briselu, smatrajući da je Brisel bio previše slab, previše krotak kada je u pitanju kritika Vlade. Šta kažete na to? Kos: Već pet meseci sam komesarka, tako da jesam bila kritičar, ali sam se sastala i sa gospodinom Vučićem, jer mislim da dijalog mora da postoji. A biti zemlja kandidat ili se pretvarati, podneti zahtev za članstvo, znate, to je izbor. I oni su izabrali, Srbija je izabrala ovaj put. Ali ovaj izbor EU ili postajanje članom EU, dolazi sa odgovornošću, dolazi sa obavezama. A onda moramo biti u kontaktu. I nadam se da će nova vlada ispuniti očekivanja. U poslednjih nekoliko meseci ili godinu dana ispunjenje obaveza nije bilo dobro. O političkoj paralizi na KosovuRSE: Na Kosovu je trenutno politička paraliza. Koja je Vaša poruka Prištini? Kos: Čekamo novu Vladu. U kontaktu sam sa političarima tamo i oni tvrde da su za normalizaciju odnosa sa Srbijom, što je zapravo preduslov da bismo mogli da započnemo proces pregovora ili davanje statusa kandidata. Dakle, postoje neki preduslovi koje moraju da ispune i nadamo se da će nova vlada to učiniti. Ovo će biti veoma, veoma važno. Znate, dolazim iz Slovenije, koja je ranije bila deo ove teritorije u širem smislu. Dakle, region je u nekim aspektima bio bolji pre 20 godina nego što je danas. I postoje dve veoma tužne priče, ili tri. Jedna od njih je da Kosovo ne može da krene dalje. Još jedna tužna priča je Severna Makedonija. Znate, kada bismo sa Ukrajinom čekali onoliko koliko Severna Makedonija čeka na početak pregovora, Ukrajina bi počela pregovore 2045. godine. I, naravno tu je Bosna i Hercegovina. RSE: Što se tiče Kosova, postoje, u stvari, dve stvari koje EU može da uradi. Jedna je da Komisija izda mišljenje. I, naravno, znam da su države članice koje treba da pošalju mišljenje Evropskoj komisiji. Kos: Poznajete sistem veoma dobro. RSE: Da li milsite da do toga može doći za vreme danskog predsedavanja, dakle u drugoj polovini 2025? Kos: Ne bih znala. Nisam dobila nikakve signale od zemalja članica ili od danskog predsedništva da bi se to moglo dogoditi. Ali, računam na to. Mislim da bi bilo zaista dobro da počnemo, onda je lakše uključiti ih u ceo proces pregovora, gde onda zapravo moraju da donesu rezultate, ali mi moramo da počnemo. RSE: A druga stvar su, naravno, mere koje su nametnute Kosovu. Ministri spoljnih poslova EU su pre nekoliko nedelja nagovestili Evropskoj komisiji da je vreme da se one postepeno ukinu. Šta će prvo biti ukinuto? Kada bi to moglo da počne? Kos: Još ne znamo. Razgovaramo o tome. Ako države članice budu za ukidanje, naravno da ćemo to učiniti. Ali nisu sve države članice za sada za ukidanje mera. RSE: Dakle, mere će ostati još neko vreme? Kos: Ne znam. To je stvar država članica, kako će one želeti da urade to. (EU je Kosovu suspendovala radne grupe za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, bilateralne posete i pozive na sastanke na visokom nivou, zbog ignorisanja zahteva na deeskalaciji krize na severu zemlje sa većinskim srpskim stanovništvom) Može li se razgovarati sa Miloradom Dodikom?RSE: Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, da li vidite gospodina Milorada Dodika (predsednik bh. entiteta Republika Srpska) kao nekoga sa kim i dalje možete da razgovarate o procesu pristupanja EU? Kos: Teško je imati posla sa nekim ko ne radi najbolje u interesu svoje zemlje, Bosne i Hercegovine. I teško je imati posla sa nekim ko ide protiv teritorijalnog integriteta, suvereniteta i ustavnog poretka. I to je jedan od razloga zašto još nismo bili u mogućnosti da otvorimo pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, iako Bosna i Hercegovina ima status kandidata, ali zbog unutrašnje političke situacije, ne mogu čak ni da imenuju glavnog pregovarača. Nisu u stanju da stave na papir agendu reformi koja će im omogućiti da dobiju milijardu evra iz EU Plana rasta. Dakle, sada zaista radimo na tome. I za sada postoje neke svetle tačke, a to je da postoji i opozicija u Republici Srpskoj koja postaje konstruktivnija, i to bi onda mogao biti proboj za pregovarački proces. RSE: Da se vratimo na Dodika. Znam, naravno, da je veoma teško nametnuti mu sankcije iz istog razloga zašto je teško uvesti sankcije Gruzinima. Ali, u Gruziji ste iznašli razne druge mere kojima možete da pogodite Vladu. Zašto ne bi isto bilo i sa Bosnom i Hercegovinom i Dodikom? Kos: Zato što države članice nisu ujedinjene po pitanju sankcija protiv Dodika. RSE: Tako jednostavno? Kos: Da. Koji su izazovi za proširenje EU?RSE: Proširenje Evropske unije verovatno nikada nije bilo toliko geopolitičko pitanje, kao što je to slučaj sada. Kakva je vaša vizija proširenja EU, tokom mandata koji vam se proteže do 2029. godine? Kos: U potpunosti se slažem. Kada sam još bila kandidatkinja za komesarku, govorila sam da je proširenje danas drugačije nego što je bilo pre pet godina. Međutim, danas kažem da je proces proširenja drugačiji nego što je bio u januaru, jer se toliko toga promenilo, uključujući i novu Vladu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Geopolitika se promenila u smislu da je bila prioritet pre proširenja, ali nije bila toliko uvezana sa delom koji se odnosi na bezbednost i mir. I opet, nekako sa proširenjem danas, vraćamo se osnovama zbog čega je EU uspostavljena. To je bilo zbog osiguravanja mira, slobode, prosperiteta i danas bismo mogli dodati – zbog bezbednosti. To je ono što mi, u stvari, i radimo u celokupnom procesu. Naravno, i dalje je reč o poglavljima i klasterima i referentnim vrednostima, ali ovo je daleko važnije u smislu da, ako ne uspemo u ovome, u stvari, reći ću ovako, ne smemo podbaciti. Tako da je danas mnogo važno da ne smemo podbaciti u procesu proširenja, koji je najuspešnija spoljna politika EU. Dobri izgledi za Albaniju i Crnu GoruRSE: Šta bi bio neuspeh? Kos: Neuspeh bi bio ukoliko ne bismo uveli nijednu novu članicu u EU u vreme aktuelne Evropske komisije, a sigurna sam da to možemo da uradimo. Mogli bismo to da uradimo sa Crnom Gorom. Sva poglavlja su otvorena, tako da ih zatvaramo kako bismo mogli da završimo proces krajem 2026. sa tehničke tačke gledišta. Crna Gora bi mogla završiti pregovore sa EU do 2026. a Albanija godinu kasnije, kaže Kos Sa Albanijom bismo mogli da završimo proces sa tehničke tačke gledišta do kraja 2027. Zašto kažem sa tehničke tačke gledišta? Zato što je to procedura pregovora, [države kandidati] moraju da sprovedu reforme, ali onda je na državama članicama da odluče da li će one postati članica ili ne. O specifičnostima Moldavije i UkrajineRSE: Znam da nijedan komesar za proširenje ne voli da se obavezuje vremenskim rokovima, ali pomenuli ste Crnu Goru, pomenuli ste Albaniju. Da li su one države članice EU broj 28 i 29 kada napustite položaj 2029. godine? Ijedna druga država, osim ove dve? Kos: Moguće je. Moldavija je zaista dobar učenik u celoj grupi. Oni zaista osećaju ovaj istorijski trenutak. I ovo je nešto što verovatno nismo videli ranije, jer žele da pripadaju zajednici vrednosti i demokratije. Spremni su da urade sve što je moguće. Čak i Ukrajina. Po prvi put u istoriji pregovaramo sa zemljom u ratu. Nikada, nikada pre nismo ovo uradili. Tako da sam sigurna da bismo mogli imati više od samo dve nove članice. RSE:Da li je vreme da se procesi sa Moldavijom i Ukrajinom razdvoje kao što ste uradili, odnosno ne Vi lično, ali EU jeste to uradila sa Albanijom i Severnom Makedonijom? Kos: Već razgovaramo sa državama članicama šta da radimo, jer nijedna država članica nije protiv otvaranja prvog klastera sa Moldavijom. Zato se nadam da ćemo uskoro pronaći rešenje i da ćemo moći da otvorimo ne samo prvi klaster, već i sve ostale ove godine. RSE: Dakle, ne možete isključiti mogućnost razdvajanja već sada, u junu, na primer? Kos: Ne. Kako ubediti Mađarsku?RSE: Kada je reč o Ukrajini, očigledno je da postoji pitanje nacionalnih manjina, nešto što je Mađarska pokrenula. Da li vidite prostor za dogovor ovde? Da li je, na primer, Ukrajina učinila dovoljno kada je u pitanju njihovo zakonodavstvo o nacionalnim manjinama? Ili smatrate da Budimpešta traži još više? Kos: Ukrajina je učinila dovoljno, mogu vam reći iz ličnog iskustva, jer sam posredovala u dijalogu između Mađarske i Ukrajine. Bilo je mnogo tačaka i Ukrajina je spremna da ih sve ispuni. Ali, to nije dovoljno za Mađarsku. I moramo videti kako da ubedimo Mađarsku da dozvoli otvaranje prvog klastera. Ukrajinci znaju da se ovo ne odnosi samo na mađarsku manjinu. Zaštita manjina je jedan od najvažnijih delova ili zadataka koje jedna država članica ili zemlja kandidat mora da uradi. I za sve manjine, ne samo za mađarsku manjinu. Dakle, videćemo šta će doneti takozvane javne konsultacije u Mađarskoj. To je jedan deo. Drugi deo je kako će države članice reagovati na činjenicu da ovo ne može biti "posao kao inače" sa proširenjem uz geopolitičke promene koje imamo danas. Nekako smo uvučeni u tenzije između geopolitičkih i bezbednosnih potreba s jedne strane i, s druge strane, metodologije koja je, recimo, stara otprilike 30 godina sa malim izmenama. RSE: Ali, kakav je vaš plan za zaobilaženje mađarskog veta? Kos: To je razgovor sa Mađarima, znate, dijalog uvek, uvek pomaže. Mađarska nije bila protiv kada je dvadeset sedam članica EU donelo odluku da Ukrajini damo status kandidata, tako da dalje radimo na tome.

Fond za borbu protiv korupcije, pokojnog ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog traži od crnogorskih vlasti da oduzmu počasno državljanstvo ruskoj novinarki Prvog kanala Ekaterini Andrejevoj. Aktivisti Fonda ističu da je Andrejeva jedna od ključnih figura ruske ratne propagande.

Crnogorski premijer Milojko Spajić zatražio je od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da hitno pokrene postupak oduzimanja državljanstva biznismenu sa Kosova Naseru Ramaju, optuženom za učešće u utaji više od 2,2 miliona eura. To je Radiju Slobodna Evropa potvrđeno iz Vlade. Vlada prethodnog premijera Dritana Abazovića dodijelila je 2023. počasno državljanstvo Ramaju, pod obrazloženjem da je jedan od investitora kompleksa "Porto Budva" vrijednog 80 miliona eura. Tužilaštvo tereti njega i Valentinu Grubović da, kao odgovorni u kompaniji "Alart Centar Budva", nisu prijavljivali prihode od prodatih stambenih i poslovnih prostora upravo u tom kompleksu. Iz tužilaštva je prije tri dana saopšteno da je Osnovni sud u Kotoru potvrdio optužnicu. "Dodjeljivanje državljanstva osobi pod istragom za utaju poreza i finansijske prevare može narušiti međunarodni ugled Crne Gore, posebno u očima partnera iz Evropske unije, što može negativno uticati na buduće investicije i pregovaračku poziciju u evropskim integracijama", poručio je Spajić u dopisu ministru policije. Za dva mjeseca do državljanstvaPočasno državljanstvo Crne Gore dodjeljuje se isključivo na osnovu predloga najviših državnih zvaničnika. U slučaju Ramaja predlog je stigao 2023. od tadašnjeg premijera Dritana Abazovića. Zakon o crnogorskom državljanstvu predviđa da ga osoba može steći ukoliko je njen prijem "od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore". Za Ramaja, obrazloženje je bilo da će njegove investicije doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i uticati na "ekonomski, finansijski i privredni napredak Crne Gore". Odluku je pratilo pozitivno mišljenje Ministarstva finansija. Kompletna procedura je završena za dva mjeseca. Međutim, sadašnji premijer je izrazio "ozbiljne sumnje" u zakonitost sticanja počasnog državljanstva, ističući da pozitivno mišljenje Ministarstva finansija nije pratila analize njegovog poslovanja u Crnoj Gori. "Smatram da slučaj Nasera Ramaja može štetiti i vitalnim interesima Crne Gore na više nivoa, naročito ako se potvrdi da je počasno državljanstvo dodijeljeno bez adekvatne provjere ili na osnovu netačnih informacija", napisao je Spajić. Revizija svih počasnih državljanstavaPremijer Spajić je najavio i da će narednih dana inicirati revizije dodijeljenih počasnih državljanstava, odnosno da li su doprinijeli otvaranju radnih mjesta, podsticanju proizvodnje i promociji Crne Gore... "Ako se pokaže da su počasna državljanstva dodjeljivana kao 'lične usluge' ili bez jasnih kriterijuma, to podriva vjeru građana u vladavinu prava i otvara prostor za klijentelizam i političku korupciju", naveo je on. U Crnoj Gori je, prema podacima Centra za građansko obrazovanje, do kraja novembra 2022. dodijeljeno više od hiljadu počasnih državljanstava. Crna Gora je krajem iste godine - pod pritiskom Evropske komisije - zvanično ukinula i program dodjele ekonomskih državljanstava. Vlasti su nakon toga nastavile da obrađuju stotine zaostalih prijava. EK je konstatovala da ova šema predstavlja rizik koji se tiče bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, korupcije i organizovanog kriminala, te da nije u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije. Crna Gora planira da zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU do kraja sljedeće godine i postane članica 2028. U ovom trenutku ima zatvoreno manje od 20 odsto poglavlja.

Fond za borbu protiv korupcije (FBK), koju je osnovao preminuli ruski opozicionar Aleksej Navaljni, zatražio je od crnogorskih vlasti da oduzimu počasno državljanstvo ruskoj novinarki Prvog kanala Ekaterini Andrejevoj. Oni su Ministarstvu unutrašnjih poslova podnijeli zahtjev, navodeći da je Andrejeva jedna od ključnih figura ruske ratne propagande. Ovaj zahtjev ponoviće na protestu ispred Vlade Crne Gore 28. aprila. Andrejeva je dobila crnogorsko državljanstvo 2011. godine prema privilegovanoj proceduri u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. Prema navodima FBK, njen suprug je dugogodišnji šef predstavništva bh. entiteta Republika Srpska u Moskvi Duško Perović, koji se nalazi pod američki sankcijama od novembra 2023. Ćutanje zvaničnika o državljanstvu AndrejevojIako je za počasna državljanstva potrebna posebna državna procjena, u slučaju Andrejeve nije naveden konkretan državni interes. Radio Slobodna Evropa je uputio pitanja Ministarsrtvu unutrašnjih poslova (MUP) da li su razmatrali zahtjev FBK ali odgovor nije stigao. Na pitanja koji razlozi za dodjelu državljanstva Andrejevoj i da li je tadašnja Vlada dostavila procjenu državnog interesa prilikom predlaganja odgovor nije stigao ni od Ivana Brajovića, koji je u tom momentu bio ministar unutrašnjih poslova. Ni novinarka Andrejeva nije odgovorila na pitanja za komentar navoda FBK-a niti na pitanje koji su razlozi za dobijanje pasoša. Ranije je predsjednica borda FBK Marija Pevčih naglasila da počasno državljanstvo može biti ukinuto ako ponašanje tog državljanina nanosi ozbiljnu štetu vitalnim interesima države. "Zar mir u Evropi nije vitalni interes za članicu NATO-a i Savjeta Evrope? Vjerujem da jeste", poručila je Pevčih na mreži X. Crna Gora se pridružila sankcijama Evropske unije protiv Rusije zbog vojne agresije na Ukrajinu, februara 2022. Ko je Ekatarina Andrejeva?FBK je objavio detaljnu analizu karijere Andrejeve, koja je počela 1995. na Prvom ruskom kanalu i postala jedna od najistaknutijih televizijskih ličnosti. Tvrde da isključivo širi narativ koji opravdava vlast ruskog predsjednika Vladimira Putina, predstavljajući ga kao demokratski izabranog i 'voljenog lidera'. "Ratove i agresiju Rusije predstavlja kao oslobodilačke misije, a ekonomsku situaciju u zemlji kao stabilnu i naprednu", piše u analizi. "Nikada nisam bila primorana da kažem bilo šta što protivrječi mojim uvjerenjima. Radim na državnoj televiziji i podržavamo državnu politiku", citirali su je u analizi. Izvještavala je Putinovih inauguracija 2004, 2012. i 2018. godine. Svjetskoj javnosti postala je poznata nakon što je marta 2022. tokom vođenja emisije "Vremja" iza nje uživo u programu stala novinarka Marina Ovsjanikova sa transparentom protiv rata u Ukrajini. Ovsjanikova je godinu i po kasnije u odsustvu osuđena na osam i po godina zatvora. Kako navode, uprkos tome što podržava vlast u Moskvi a kritikuje Zapad i Evropu za koju navodi da je "rusofobna", Andrejeva često boravi u inostranstvu, dok su članovi njene porodice u državama NATO-a. Putovanja izvan Rusije omogućava joj i crnogorski pasoš. Posjeduje i državljanstvo Hondurasa. U analizi FKB-a se navodi da emisije vodi najčešće svake druge sedmice a slobodno vrijeme koristi za putovanja van Rusije. U analizi se komentariše i njen životni stil, skupocjena gardaroba, nakit i visoka primanja... Ko je suprug Ekaterine Andrejeve?FBK navodi da je Ekaterina Andrejeva u prvoj polovini 2023. godine više puta boravila u Crnoj Gori, gdje njen suprug Duško Perović, kako tvrde, posjeduje luksuznu vilu procijenjenu na oko 10 miliona eura. Perović je od otvaranja 2010. šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi. Označen je kao osoba bliska ruskom predsjedniku Putinu. Sjedinjene Američke Države su mu novembra 2023. uvele sankcije zbog djelovanja u ime Milorada Dodika, predsjednika RS, kojem je redovno organizovao sastanke sa ruskim zvaničnicima. "Perović je ključna figura za dogovaranje saradnje između predsjednika RS Milorada Dodika i njegove stranke sa ruskim zvaničnicima. Konkretno, redovno je lobirao za sastanke između Dodika i Putina", navodi se u obrazloženju Ministarstva finansija SAD. Dodik se od početka ruske invazije na Ukrajinu šest puta susreo sa Putinom. Navode da je Perović bio posrednik između Vlade RS i neimenovanog ruskog milijardera. "Iako je zaposlen u Vladi RS, Perović je radio za dvije firme tog milijardera tokom vremena dok je on sklapao profitabilan ugovor sa Vladom". Perović je, dodatno, navodi FBK, vlasnik dionica u bar jednoj od off-shore kompanija tog milijardera. Perović je sankcionisan prema američkoj Izvršnoj uredbi koja se odnosi na osobe uključene u destabilizaciju Zapadnog Balkana. Sjedinjene Države su Dodika stavile pod sankcije januara 2022. zbog njegove odgovornosti ili saučesništva u kršenju ili opstrukciji sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i zbog umešanosti u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom. SAD su takođe prethodno uvele sankcije Dodiku 17. jula 2017. godine zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Skupština Crne Gore i njen predsjednik Andrija Mandić duže od nedjelju dana "ćute" o hapšenju njegovog bratanića i telohranitelja zbog sumnje da je - koristeći službeni automobil parlamenta - pokušao da ubije dvije osobe. Brataniću Danilu Mandiću određen je jednomjesečni pritvor zbog sumnje da je u noći između 19. i 20. aprila u centru Podgorice počinio krivična djela teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno nošenje oružja. To proizilazi iz saopštenja policije i tužilaštva. Da li je ovaj 35-godišnjak imao radni status u crnogorskom parlamentu i kako je dobio pristup službenom vozilu? Da li je obavljen uviđaj nakon dvostrukog ranjavanja? Ovo je samo dio nepoznanica u ovom slučaju. Zbog težine krivičnog djela i veza osumnjičenog sa političkim vrhom, slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti. Mandić Mandiću jedan od "najbližih saradnika"Ovo nije prvi put da se Danilo Mandić nalazi pod lupom institucija. Naime, crnogorskoj javnosti poznat je duže od deceniju zbog problema sa zakonom - od napada na policijskog službenika do nedozvoljenog držanja oružja. Važi za bezbjednosno interesantno lice. U medijima se navodi da je više puta osuđivan. Iz Ministarstva pravde su za Radio Slobodna Evropa(RSE) kazali da ne mogu saopštiti podatke iz njegove kaznene evidencije jer oni spadaju u kategoriju zaštićenih podataka. Sa stricem, koji je u međuvremenu oktobra 2023. izabran za predsjednika Skupštine, ide i na službena putovanja. Iz dokumenata Vlade o korištenju državnog aviona može se vidjeti da je u svojstvu ličnog obezbjeđenja pratio šefa parlamenta marta prošle godine na putovanju u Srbiju. Predsjednik Skupštine ima stalno policijsko obezbjeđenje kao štićena ličnost. Da je Danilo Mandić jedan od "dugogodišnjih najbližih saradnika" Andrije Mandića, kazali su iz kabineta predsjednika Skupštine "Vijestima" avgusta 2024. Hronologija događajaPolicija je saopštila da je 20. aprila u 03:40 dobila inforormaciju od građana da je u centru Podgorice došlo do sukoba više osoba, od kojih je jedna upotrijebila vatreno oružje. Tom prilikom je pronašla jednog od ranjenih, koji je, prema saopštenju, pokušao da napusti mjesto zločina ali je - pod uticajajem alkohola i kokaina - automobilom izazvao saobraćajnu nezgodu. Gotovo sat i po kasnije - u 05:00 - policija je o tome obavijestila dežurnu tužiteljku Osnovnog tužilaštva, koja je u komunikaciji sa policijom "koordinirala aktivnostima a koju su blagovremeno obavještavali o novim okolnostima". Policija je četiri sata od dobijanja prve informacije sa slučajem upoznala i dežurnu tužiteljku Višeg tužilaštva, koja se, prema saopštenju policije, izjasnila da postupanje nastavi niže Osnovno tužilaštvo. "Policajci su u ranim jutarnjim i, kasnije, u dnevnim časovima tri puta izvršili pregled i pretragu užeg i šireg lica mjesta u cilju pronalaska predmeta i tragova o čemu su sačinjeni spisi sa foto dokumentacijom", navodi se saopštenju policije. Dodaje se da je izuzet i veći broj nadzornih kamera. Drugog ranjenog muškarca su identifikovali i našli kod kuće. Iz policije dodaju da su tragali za Mandićem, ali da se onda - gotovo 20 sati kasnije - sam pojavio u policiji. Predato je i vozilo Skupštine - range rover. "I tom prilikom je izvršena kriminalistička obrada lica, izuzimanje i uzorkovanje tragova." Policija je sjutradan ujutro izvršila pretres njegovog doma ali i doma osobe sa kojom je sporne noći bio u jednom ugostiteljskom objektu. Dvoje ranjenih su nekoliko dana kasnije negirali da je Mandić odgovoran za napad. I Mandićev advokat je negirao da je on počinio ranjavanje. Iz Višeg tužilaštva su za RSE kazali da je do sada saslušano više osoba u svojstvu svjedoka, kao i da su date naredbe za vještačenja. Iz Osnovnog su kazali da su formirali predmet koji se tiče sumnje u zloupotrebu službenog automobila. Šta se ne znaJedna od glavnih nepoznanica je da li i kakav radni status, član obezbjeđenja Andrije Mandića Danilo Mandić, ima u Skupštini Crne Gore. Na ova pitanja danima ne odgovaraju i pored upita medija, uključujući i RSE. Iz Uprave policije poručuju da nemaju "saznanja o radno-pravnom statusu niti o njegovom radnom angažovanju u javnom ili privatnom sektoru". Dodaju da ga oni nisu angažovali kao obezbjeđenje šefu Skupštine. Na značaju dobija pitanje kako je policija zadužena za obezbjeđenje Andrije Mandića kao štićene ličnosti, dozvolila da sa njenim službenicima šefa palamenta čuva i bezbjednosno interesantno lice. Nepoznanica je i da li je Danilo Mandić imao službeni pištolj. Takođe se ne zna ko je naložio da se brataniću Mandića odobri korištenje službenog automobila parlamenta. Ostaje nepoznanica zašto je policija jedno tužilaštvo o slučaju obavijestila sat i po, a drugo četiri sata od dobijanja informacije o slučaju. Pitanje je zbog čega nije urađen uviđaj nakon dvostrukog ranjavanja, kako to ističe advokat osumnjičenog Mandića, Miroje Jovanović. Političke posljedice i institucionalni propusti?Zbog sumnji u postupanje policije i tužilaštva u ovom slučaju, opozicija je zatražila da se pred skupštinskim Odborom za bezbjednost saslušaju ključni ljudi ovih institucija. "Postoji ozbiljna sprega državnih organa da zataškaju cijeli slučaj", tvrdi predsjednik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković. A zbog kontradiktornih informacija iz dva tužilaštva - Osnovnog i Višeg, Centar za demokratsku tranziciju zatražio je od Tužilačkog savjeta da se što prije preispita njihovo postupanje u ovom slučaju. "U kontekstu izraženog nepovjerenja javnosti u postupanje pravosudnih organa i ozbiljnosti optužbi – uključujući i sumnje da se favorizuje osumnjičeni zbog njegovih političkih veza – smatramo da je hitna i transparentna reakcija Tužilačkog savjeta neophodna", poručio je direktor Centra Dragan Koprivica. Tužilački savjet - 11-člano tijelo koje čine tužioci i ugledni pravnici - između ostalog odlučuje o odgovornosti tužilaca. Iz Vrhovnog tužilaštva - koje je nadređeno Višem i Osnovnom - su za RSE kazali da prate postupanje tužilaštava koja se bave ovim slučajem. Komentarišući slučaj Mandića, i predsjednik države Jakov Milatović kazao je da ima utisak da institucije daju oprečne informacije i da to nije dobro u kontekstu povjerenja građana u njih. Pozvao je nadležne da daju jasne odgovore na pitanja koja postoje u datom slučaju. Poslanici opozicije najavili su da će zbog ovog slučaja inicirati smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Mandić je ispred vladajuće većine krajem oktoba 2023. izabran za šefa parlamenta. Ko 'zabija klipove u točkove' evropskom putu Crne Gore?Narušavanje odnosa sa susjedima prijetnja za EU integracije Crne GorePo ugledu na Rusiju dio vlasti u Crnoj Gori najavljuje zakon o stranim agentima

Obraćanje patrijaha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, prilikom posjete Moskvi, otvorilo je dva pitanja u Crnoj Gori - miješa li se crkva u državnu politiku i je li on crkveni poglavar i u Crnoj Gori. "Naš stav u vezi s Kosovom, Republikom Srpskom i Crnom Gorom, smatram da zavisi i od stava Ruske Federacije na globalnom nivou. Moja, i želja većine u našoj Crkvi, je da u budućnosti, ako dođe do novog geopolitičkog pregrupisavanja, budemo bliski tom ruskom okruženju, u ruskom svetu", rekao je Porfirije Putinu. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore ocijenilo je Porfirijeve izjave neprimjerenim i nedopustivim miješanjem u unutrašnje stvari Crne Gore. Drugu temu pokrenuo je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović koji je u Evropskom parlamentu rekao da je na čelu SPC u Crnoj Gori mitropolit Joanikije, a ne patrijarh Porfirije. Ko je crkveni poglavar u Crnoj GoriIvanović je na Odboru za spoljne poslove Evropskog parlamenta u Briselu na konstataciju hrvatskog poslanika Tomislava Sokola da se "poglavar najveće religijske organizacije u Crnoj Gori" sastao sa Putinom rekao da to nije tačno. Kako je rekao, na čelu SPC u Crnoj Gori je mitropolit Joanikije, a ne patrijarh Porfirije, jer eparhije u osnovi funkcionišu nezavisno. "Dakle, kada kažete da je poglavar najveće vjerske zajednice u Crnoj Gori otišao kod Putina, to nije tačno. Patrijarh SPC je otišao kod Putina. Arhiepiskop SPC u Crnoj Gori je arhiepiskop Joanikije, i on nije prisustvovao ovom sastanku." Oni koji kažu da je poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori posjetio Putina, što danas nije baš politički popularno, u pravu su, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) vjerski analitičar iz Beograda Draško Đenović. "Jer se na čelu Srpske pravoslavne crkve nalazi patrijarh pećki, Porfirije Perić". SPC se za sada nije oglasila povodom Ivanovićeve izjave. Iz njenog sjedišta u Beogradu, kao ni iz mitropolije u Crnoj Gori, nije odgovoreno na pitanja RSE kako tumače izjavu Ivanovića. Porfirije poglavar SPC i u Crnoj GoriAdvokat Dalibor Kavarić, pravni zastupnik SPC, kaže da ministar Ivanović nema nadležnosti da preispituje misiju i propovijed Crkve i pastirsku ulogu Patrijarha. U izjavi za RSE, za koju naglašava da je u lično ime, Kavarić kaže da je SPC jedna, sveta, saborna i apostolska crkva na čelu sa patrijarhom srpskim Porfirijem: "A mitropolije i mitropoliti su isključivo pravna lica u okviru jedinstvene srpske crkve kao glavnog, jedinstvenog i nedjeljivog pravnog lica." On to ilustruje primjerom opština koje jesu samostalna pravna lica ali u okviru države i ne mogu biti nezavisne od države samo zbog tog statusa. Đenović kaže da su, iako sa visokim stepenom autonomije, sve eparhije i mitropolija koje u nazivu imaju Srpska pravoslavna crkva dio Sabora Srpske patrijaršije i da se "samim tim ne može reći da patrijarh nije na njihovom čelu". "Ja se ne bih složio sa Ivanovićem da je u pitanju religiozna organizacija. Crkva to nije, ona je dio tijela Hristovog i samim tim su svi vjernici pozvani da se mole za vlasti, ali ukoliko je vlast obezbožena, onda im je teško da se mole za takvu vlast." Mitropolit Jonikije predstavlja Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori ali nije na njenom čelu za razliku od Patrijarha Porfirija, zaključuje Đenović. Stavovi Porfirija neprihvatljivi, kažu iz Ministarstva vanjskih poslova Crne GoreStavovi patrijaha Srpske pravoslavne crkve saopšteni tokom susreta sa Putinom 22. aprila u Moskvi, a koji se tiču Crne Gore, naišli su na osudu dijela opozicije i reakciju Ministarstva inostranih poslova. Osim što je Crnu Goru stavio u kontekst zemalja koje zavise od globalnog pozicioniranja Rusije uz želju da "ako dođe do novog geopolitičkog pregrupisavanja, budemo bliski ruskom svetu", Porfirije je Putinu zahvalio na podršci u vezi s Kosovom, Republikom Srpskom i Crnom Gorom "jer je i tamo naš narod, naša crkva". Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su poručili da su državna pitanja isključiva nadležnost institucija Crne Gore, koja je sekularna država, članica NATO i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU). "Izjave vjerskih poglavara, uključujući i patrijarha SPC, koje se odnose na unutrašnju ili vanjsku politiku, pored toga što nijesu relevantne, neprimjerene su i nedopustive", naveli su u saopštenju. Dodali su da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena članstvu u EU, principima sekularnosti i jačanju stabilnosti u regionu. "Očekujemo da takvo opredjeljenje poštuju svi akteri, uključujući i vjerske poglavare", zaključili su iz MVP-a. Partije odćutale poruke iz MoskvePorfirijevu izjavu osudili su samo iz opozicionog Evropskog saveza. Kako je saopštio jedan od lidera Saveza Ivan Vujović, "SPC se dobrovoljno predaje Putinu, a naša ‘evropska vlast’ se već predala SPC". Predsjednik Liberalne partije, članice Saveza, Vatroslav Belan, obratio se Vladi koja se u poslednje vrijeme dominantno bavila sporazumom sa Emiratima o zakupu plaže u Ulcinju: "Dok ste raspoređivali 20 miliona kvadrata na Velikoj plaži, poglavar SPC je s Putinom raspoređivao Crnu Goru u 'ruski svet'". Nijedna od partija vladajuće većine, koje su dominantno bliske SPC, nije reagovala na stavove Porfirija. Ni Mitropolija crnogorsko-primorska SPC. Nije reagovala ni najjača opoziciona Demokratska partija socijalista koja je u lošim odnosima sa Mitropolijom. Nije se oglasio ni pokret URA čiji je predsjednik Dritan Abazović, dok je bio premijer, avgusta 2022. sa Porfirijem potpisao Temeljni ugovor. Taj ugovor koji uređuje odnose SPC i države Crne Gore u ime crkve potpisao je Porfirije a ne Joanikije koji je bio mitropolit u Crnoj Gori. U Ustavu SPC piše da je ta crkva jedna, nedjeljiva i autokefalna, a Mitropolija crnogorsko-primorska sa sjedištem na Cetinju se navodi kao jedna od eparhija. Bavio se i popisom u Crnoj GoriPrije dvije godine patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije uključio se u kampanju popisa stanovništva u Crnoj Gori On je je 14. oktobra, u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, dvije sedmice pred početak popisa, pozvao građane da se identifikuju kao pripadnici srpskog naroda, vjernici SPC, koji govore srpskim jezikom. "To je pravo, odgovornost, obaveza i dužnost svakog od nas", rekao je tada Porfirije. Porfirije ustoličio JoanikijaSabor SPC kojim je predsjedavao patrijarh Porfirije izabrao je Joanikija za mitropolita SPC u Crnoj Gori nakon što je preminuo njegov prethodnik, mitropolit Amfilohije, 30. oktobra 2020.godine. On je i ustoličio Joanikija početkom oktobra naredne godine uz angažovanje specijalnih jedinica i vojnog helikoptera. Ustoličenje su pratile visoke etničke tenzije između građana srpskog i crnogorskog nacionalnog korpusa, te protesti i incidenti na Cetinju. Dolaskom Joanikija na čelo Mitropolije je počela razgradnja njene autonomije u odnosu na Patrijaršiju u Beogradu koju je imala u vrijeme mitropolita Amfilohija. Ukinut je Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, osnovan nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, a koji su činili čelnici eparhija koje djeluju na njenoj teritoriji. Do smrti njime je predsjedavao Amfilohije. Joanikije je ostao bez titula arhiepiskop cetinjski i egzarh Pećkog trona, koje je imao prethodni mitropolit Amfilohije.

Vlada Crne Gore će isplatiti 1,6 miliona eura na ime obeštećenja porodicama civilnih žrtava ratova devedesetih godina. Ovom odlukom Crna Gora "ispravlja višedecenijsku nepravdu", poručio je premijer Milojko Spajić poslije sjednice Vlade 25. aprila. Odluka je uslijedila dva mjeseca nakon što je Skupština Crne Gore izglasala izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koje porodicama civilnih žrtava rata omogućavaju obeštećenje ili socijalne naknade. Zakon se odnosi na državljane Crne Gore koji su - kao civilna lica - poginuli ili nestali tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od avgusta 1990. Odlukom Vlade će sa po sto hiljada eura biti obeštećeno 16 porodica. Slučajevi na koje se odnosi obeštećenje su deportacija bosanskohercegovačkih izbjeglica iz 1992, otmicu Bošnjaka iz voza Beograd - Bar u Štrpcima iz 1993. i NATO intervenciju iz 1999. Crnogorska policija je 1992. isporučila desetine bosanskohercegovačkih izbjeglica vojsci Republike Srpske Radovana Karadžića, od kojih je većina odmah ubijena. U ovom slučaju obeštećenje se odnosi na porodicu Osma Bajrovića. Pripadnici Vojske Republike Srpske su godinu kasnije, 1993, ubili i 20 osoba koje su putovale vozom na liniji Beograd - Bar. Među njima je bilo i osmoro iz Crne Gore. Posljednji slučaj odnosi se žrtve NATO bombardovanja na Jugoslaviju, koje je počelo nakon neuspješnih pregovora o rješenju krize na Kosovu 1999. godine. U Crnoj Gori je tada stradalo sedmoro civila. Iz Vlade su 25. aprila poručili da obeštećenje porodicama predstavlja korak ka suočavanju sa prošlošću i ima važan simbolički i praktični značaj za obnovu povjerenja u državne institucije i izgradnju međuljudske solidarnosti.

U Podgorici je svečano otvorena nova zgrada Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD). "Ova zgrada predstavlja poštovanje prema Crnoj Gori, a građena je kamenom iz Nikšića", rekla je na otvaranju ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke. Dodala je da SAD donose teške odluke o bezbjednosti, energetici i ekonomiji. "Teške odluke koje donosimo donijeće prosperitet Americi, Crnoj Gori i čitavoj demokratskoj zajednici", rekla je Rajzing Rajnke. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da otvaranje ambasade pokazuje posvećenost SAD-a Crnoj Gori. "Ovaj događaj nije samo ceremonijalan, mnogo je važniji od toga. Principi demokratije, vladavine prave i slobode oblikuju naše partnerstvo". Kako je rekao, kada Crna Gora postane naredna članica Evropske unije, Amerika će imati još jednog prijatelja u evropskoj porodici. "Iako se geografski razlikujemo, naše vrijednosti su iste" rekao je Milatović. Direktorka američkog Biroa za izgradnju objekata u inostranstvu (OBO) Patriša Lesina kazala je da nova zgrada predstavlja trajnu investiciju u odnosima dviju zemalja. "Ovaj projekat predstavlja veliku lokalnu ekonomsku investiciju od oko 71 milion dolara", navela je Lesina. Vlada SAD uložila je 264 miliona dolara u izgradnju prvog dijela novog kompleksa, saopšteno je iz Ambasade. U drugoj fazi, koja je u toku, do 2027. biće izgrađena preostala dva objekta. Izgradnja je počela 2020. Novi kompleks, projektovan prema najvišim standardima efikasnosti i bezbjednosti, odražava trajnu posvećenost Sjedinjenih Država Crnoj Gori, naveli su iz Ambasade.

"Zauzimanje jasnog stava o ugovoru Crne Gore i Emirata vezalo bi ruke Evropskoj komisiji (EK), što mislim da žele da izbjegnu", smatra analitičar Evropske inicijative za stabilizaciju Kristof Bender. Odgovarajući na pitanje zašto Brisel ne odgovara na pozive da se odredi o ovom sporazumu Bender za Radio Slobodna Evropa(RSE) navodi da oni ne žele prekid procesa pridruživanja u kome je Crna Gora najozbiljniji kandidat. Na jasnom izjašnjenju EK po pitanju sporazuma Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji je potpisala Vlada a potvrdila Skupština, insistira predsjednik Crne Gore, dio opozicije i civilnog sektora. Oni smatraju da je sporazum u suprotnosti sa pravnim tekovinama Evropske unije, da suspenduje Ustav i domaće zakone u oblastima nabavki i konkurencije, ekologije. A upravo ta pitanja se tretiraju poglavljima : 4- Sloboda kretanja kapitala, 5- javne nabavke, 8- konkurencija i 27- zaštita životne sredine, koje Vlada planira da zatvori u pregovorima sa EK do kraja godine. Cilj Vlade je da do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja, da bi dvije godine kasnije Crna Gora bila primljena u članstvo u EU. Za ovu godinu je planirano zatvaranje šest poglavlja. Evropska unija - nekoliko stavovaNa pitanje RSE upućeno Evropskoj komisiji 23. aprila, da li Sporazum Crne Gore i Emirata može uticati na planirano zatvaranje pregovaračkih poglavlja, portparol Komisije kratko je odgovorio: "Notirali smo Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina između Crne Gore i UAE." Dvadeset dana ranije, 4. aprila iz Delegacija EK u Crnoj Gori su za RSE saopštili da Crna Gora treba da ostvaruje ekonomski rast u skladu sa standardima Unije: "To znači da Crna Gora ima obavezu, da u potpunosti primjenjuje principe jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti prilikom sprovođenja svih ugovora i sporazuma koji budu zaključeni u okviru sporazuma o saradnji sa UAE." Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je 16. aprila rekla da EU prati dešavanja oko sporazuma Crne Gore i Emirata i da zemlja "sa statusom kandidata za članstvo nosi sa sobom neke stvari". Interes proširenja važniji od Sporazuma?Prvenstveni interes Evropske komisije je da obnovi i pospješi proces pridruživanja, pojašnjava Bender. Kako kaže, EU je stvorila utisak da taj proces ponovo kreće, početkom pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom, otvaranjem nekoliko poglavlja sa Albanijom i zatvaranjem nekoliko sa Crnom Gorom. Brisel ne želi, kako kaže, nakon godina zastoja, ponovo prekid: "Budući da su procesi u Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Srbiji i BiH 'zaglavljeni', nema mnogo zemalja u kojima je napredak moguć. Zbog toga mislim da EK pokušava pažljivo da odigra svoje karte. Zauzimanje jasnog stava o ovom ugovoru bi Komisiji vezalo ruke, što mislim da želi da izbjegne", kaže Bender. Dodaje i da "nekoliko država članica veoma pažljivo posmatraju" proces reformi u Crnoj Gori. "Crna Gora ne treba da gaji iluzije da će biti sniženi standardi za pristupanje EU. Ako posmatračke zemlje ocijene da se Crna Gora ne kreće u pravom smjeru, neće se ustručavati da 'zadrže nagrade'", zaključuje Bender. Predsjednikov uzak manevarski prostorNakon što je premijer Spajić 28 marta potpisao sporazume o ekonomskoj saradnji i o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE, Skupština je 23. aprila po hitnom postupku usvojila zakone koji ih potvrđuju. Po proceduri o tim zakonima sada treba da se izjasni predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je sporazume u više navrata ocijenio nezakonitim. "Njime se u potpunosti poništavaju brojni važni zakoni Crne Gore, koji kao takav može biti suprotan našim evropskim aspiracijama", rekao je 24. aprila. On može da ih potpiše ili da ih vratiti parlamentu na ponovno odlučivanje. U slučaju da ih vrati Skupština bi morala da o njima ponovo glasa. Ukoliko ih ponovo usvoji, oni bi po drugi put bili poslati Milatoviću na potpisivanje. Po Ustavu, u tom slučaju on mora da ih potpiše, čime stupaju na snagu. Oprečno o uticaju na evropski putU Vladi Crne Gore su uvjereni da se Sporazumi sa UAE ne kose sa evropskim pravom, niti sa domaćim zakonodavstvom. Ministarska evropskih poslova Maida Gorčević je saopštila da nema kolizije između Sporazuma potpisanih sa Emiratima i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju potpisanog sa Evropskom unijom: "Odgovorno tvrdim da smo u potpunosti usklađeni. Možemo imati međudržavne sporazume do 2026. bilo sa članicama EU ili drugim državama, koji imaju za cilj razvoj ekonomije Crne Gore. Nećemo ugroziti evropski put niti izgubiti povjerenje partnera". Na drugoj strani predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković iz opozicione Demokratske partije socijalista je uvjeren da će Sporazum sa UAE negativno uticati na evropske integracije. Smatra da sporazum sa UAE krši najmanje dva člana iz Sporazuma za stabilizaciju i pridruživanje, o konkurenciji i javnim nabavkama. "Vlada u junu namjerava da zatvori poglavlje 5- javne nabavke. Mi Sporazumom sa Emiratima suspendujemo Zakon o javnim nabavkama. Još dva poglavlja su ugrožena, 8 – konkurencija i 27 – zaštita životne sredine", rekao je Vuković. Da će sporazum sa UAE zakočiti evropski put Crne Gore, tvrdi i Ana Novaković Đurović, poslanica opozicionog pokreta URA precizirajući da je suprotan direktivi EU 2014/24: "Isključivanje javnih nabavki i konkursa se može sprovesti jedino u slučaju nekih hitnih katastrofalnih situacija za državu. A u toj situaciji mi nismo." NVO: Posljedice će se osjetitiIz nevladinog sektora podsjećaju na izvještaj Evropske komisije za 2024. u kome se navodi da se od Crne Gore, u ovoj godini, očekuje da se fokusira "na povećanje transparentnosti u pogledu javnih nabavki ugovorenih na osnovu međudržavnih sporazuma". U izvještaju se Crna Gora poziva na postizanje pune usklađenosti sa pravima i principima javnih nabavki EU. Sporazum sa UAE koji u potpunosti oslobađa investitora procedura i poštovanja crnogorskog zakonodavstva u oblasti javnih nabavki navela je Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica. Ona je ukazala da je sporazum primjer netransparentne i potencijalno diskriminatorne prakse kojom se ugrožava zatvaranje poglavlja 8 – konkurencija. Ipak, najveću zabrinutost su NVO izrazile prema uticaju ugovora na poglavlje 27 – zaštita životne sredine. Azra Vuković iz NVO "Green home" je navela da je područje ulcinjske Velike plaže proglašeno zaštićenim prirodnim područjem još 1968. Zakonom o zaštiti prirode je zabranjeno preduzimanje radnji koje mogu prouzrokovati promjenu oblika ili izgleda zaštićenog objekta. Prema najavama premijera Spajića na području Velike plaže u Ulcinju, arapski investitor planira da gradi mega turističke i stambene objekte, aerodrom ... Ovakvim planovima protivi se i lokalna zajednica Ulcinja.

U toku je tenderski postupak Vlade Crne Gore za davanje u zakup dva aerodroma, u Tivtu i Podgorici, kroz koncesiju na rok od 30 godina. Tome se oštro protive sindikati i traže da građani na referendumu odluče o sudbini aerodroma. Tenderski postupak za koncesiju Vlada je pokrenula u decembru 2024, po kome tri zainteresovana ponuđača imaju rok do 9. maja da dostave ponude. "O izboru koncesionara ne mogu da pričam jer su svi postupci tenderske komisije tajni", rekao je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. Crna Gora ima ukupno dva međunarodna putnička aerodroma: Tivat i Podgorica, koji posluju u okviru državnog preduzeća Aerodromi Crne Gore. To preduzeće je prošlu godinu završilo profitom od skoro 11 miliona eura, a 2023. neto profit je bio 10 miliona. Aerodromima je, smatra Vlada, neophodna modernizacija i nova ulaganja zbog razvoja preduzeća ali i razvoja crnogorskog turizma. Sudbina aerodromaPriču o dugoročnom zakupu vazdušnih luka počela je vlast Demokratske partije socijalista (DPS), koja je 2019. pokrenula tenderski postupak za koncesije. Pretkvalifikacioni dio tendera su, tada je saopšteno, prošle četiri ponuđača. To su: francusko-turski konzorcijum Groupe ADP Consorcium-TAV i Aeroports de Paris, indijski GMR Airports Limited, južnokorejski Incheon International Airport, kompanija Corporacion America Airports iz Luksemburga. Koncesiona nadoknada bila je 100 miliona eura, uz ulaganja od 200 miliona. Vlast DPS je smijenjena avgusta 2020., a tenderski postupak, zbog korone, pauziran. Da Vlada premijera Milojka Spajića nastavlja tenderski proces iz vremena DPS obznanio je ministar za Nik Đeljošaj. On je potpredsjednik Vlade i predsjednik aktuelne tenderske komisije. Đeljošaj je u Skupštini 23. aprila rekao da očekuju ponude od tri potencijalna koncesionara, koji su prošli dio tendera u vrijeme DPS vlasti. Đeljošaj kaže da "od kvaliteta tih ponuda" zavisi hoće li Vlada izdati aerodrome. "Ne znači da ćemo dati aerodrome pod koncesiju, to je stav Vlade. Ukoliko ponude budu dobre za državu i njen razvoj i turizma, sve ćemo ih razmotriti. Ukoliko ponude ne budu dobre, ići ćemo na drugu opciju, a to je ulaganje države", istakao je Đeljošaj. On dodaje da će u slučaju koncesija radnici biti apsolutno zaštićeni. Tri sindikata protiv koncesijaProtiv izdavanja aerodroma je Unija slobodnih sindikata, koja se zalaže da o tome odluče građani na nacionalnom referendumu. "Smatramo da subjekti od nacionalnog interesa moraju zbog građana i budućih generacija ostati u vlasništvu države", kazao je predsjednik Unije Srđa Keković. I sindikat kompanije smatra da se aerodromi mogu modernizovati iz sopstvenih resursa jer preduzeće uspješno posluje. Predsjednik tog sindikata Damjan Radulović poziva Vladu da u razgovore o koncesijama uključi zaposlene i sindikat. "Ako se niko ne odazove, to ćemo smatrati potpunom neodgovornošću i odnosom koji je u suprotnosti sa nacionalnim interesima. Tada ćemo, koristeći sve institucionalne i vaninstitucionalne mehanizme borbe, nastojati da to spriječimo", riječi su Radulovića. Protiv je i Sindikat saobraćajnih djelatnosti. "Čujemo izjavu ministra saobraćaja da je prodaja dijela Luke Bar bila velika greška... Zato ne smijemo dozvoliti da kroz 15 godina neki novi ministar zaključi da je izdavanje Aerodroma pod koncesiju bila greška", kazao je Veselin Pantović. Koncesije ekonomski neopravdane?Da će Vlada gotovo izvjesno dati aerodrome na koncesije smatraju u konsultantskoj kompaniji Fideliti konsalting, koji je na Fejsbuku naveo da je to "već završena priča". Kako ističu, Vlada je tokom 2024. usvojila informaciju za otpočinjanje procesa eksproprijacije nepokretnosti uz tivatski aerodrom i odobrila 11 miliona eura. "Iz državnih (naših) para se vrši eksproprijacija za koncesionara koji će dobiti čiste posjedovne listove. Šta je onda svrha koncesije, da nam uzmu jedan od najvažnijih resursa pa ga razvijaju iz naših para a mi da aplaudiramo", naveo je Fideliti. Smatra i da rezultati poslovanja Aerodroma ukazuju da "treba reći ne koncesiji". "Ako profit aerodroma iz 2023. od devet miliona eura pomnožimo sa 30 godina trajanja koncesije (sa postojećim obimom saobraćaja) imali bi profit od 270 miliona za narednih 30 godina", saopštio je Fideliti. Uz to, ističu, da predviđanja Eurocontrola u vezi rasta aviosaobraćaja, u narednim godinama, idu u prilog argumentima da aerodromi ostanu pod državnom upravom. "Ako najmanju stopu rasta od 2,9 odsto primijenimo na period od 30 godina koliko traje koncesija, profit bi iznosio 421 milion eura", naveo je Fideliti. A u slučaju koncesija, naknada i planirane "ali ne i obavezne investicije" ukupno iznose oko 300 miliona eura, podsjeća Fideliti. Vlada izmjenama zakona do para od koncesijaU susret odluci Vlade o eventualnom izdavanju aerodroma, Spajićev kabinet je usvojio izmjene zakona koje se tiču raspodjele nadoknade od koncesija. Po važećem Zakonu, 70 odsto prihoda od te nadoknade dobile bi opštine Tivat i Zeta, na čijim su teritorijama aerodromi. Ako usvojene izmjene zakona prođu u Skupštini, ove opštine će umjesto 70 odsto naknade dobiti 20 odsto, od iznosa koju država dobije od zakupca. Riječ je o amandmanima na Prijedlog izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave, čije usvajanje od Skupštine traži Spajićev kabinet. Vlada namjerava da 'otme milione' od Zete i Tivta"Apelujem na kolege iz parlamentarne većine da ovo ne rade, plašim se da će doći do ozbiljne radikalizacije na području Zete i Tivta", rekao je Milan Knežević, poslanik vladajuće većine iz Demokratske narodne partije. Njegov partijski kolega je predsjednik Opštine Zeta. "Da li će to biti blokada aerodroma, da li ćemo zauzeti avione, vidjećemo. Ako neko misli da Zeta i dalje treba da bude područje za ubiranje para, a da najmanje novca ide njoj, onda je u grdnom problemu", kazao je Knežević za Njuzmaks Balkan. I iz Opštine Tivat stižu slične poruke. "Ovo je nepravda prema Tivtu... moram reagovati na ovu namjeru drastičnog smanjenja naknada", rekao je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović. On je 3. aprila podnio ostavku u Tenderskoj komisiji za koncesiju aerodroma. Civilni sektor protiv izmjene ZakonaNa Spajićeve amandmane reagovao je i dio nevladinog sektora iz Tivta i ocijenio da je riječ o "ataku na budžet Tivta". "Matica Boke" i "Miholjski zbor" navode da bi po aktuelnom Zakonu od koncesija od 100 miliona, Tivtu trebalo da pripadne po 35 miliona. "A u slučaju usvajanja amandmana, Vlada bi uzela 40 miliona eura od koncesija za Aerodrom Tivat, a Opština bi dobila samo 10 miliona", ističu. Zbog toga su zatražile hitno zakazivanje vanredne sjednice lokalnog parlamenta. Navode da imaju saznanja da će aerodromi biti dati u zakup i da je to "već završena priča". Vlada tvrdi da će pare uložiti u opštineIz Spajićevog kabineta je 12. aprila, pak, saopšteno da će naknada za koncesiju biti uložena u kapitalne projekte opština gdje se nalaze aerodromi. "Kako je načelno dogovoreno potencijalna koncesiona naknada za aerodrome, bi se upotrijebila za nove, velike projekte u opštinama Tivat i Zeta", navedeno je u saopštenju nakon sastanka Spajića sa čelnicima Tivta. Najavljeno je da će uskoro razgovarati i sa čelnicima Zete. Aerodromi Crne Gore su 2024. opslužili više od 2.874.084 putnika. Aerodrom Podgorica je prošle godine imao 36 odsto više putnika nego 2019. To je godina prije pandemije COVID-a 19, dok je onaj u Tivtu prvi put od pandemije prošle godine imao više od milion putnika.

Skupština Crne Gore usvojila je po hitnom postupku, na zahjev Vlade premijera Milojka Spajića, zakone koji potvrđuju Sporazum o ekonomskoj saradnji i Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Izglasavanje je bilo neophodno kako bi Sporazumi, koje je Spajić 28. marta potpisao sa zvaničnicima Emirata, stupili na snagu. Podržali su ih poslanici parlamentarne većine - Spajićev Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija šefa parlamenta Andrije Mandića, Demokrate, Bošnjačka stranka. Rasprava u kojoj su su odbijeni svi amandmani poslanika, trajala je preko 12 sati i završena je sat nakon ponoći 23. aprila. Od 81 poslanika Sporazum o ekonomskoj saradnji podržalo je 50 a o saradnji o turizmu i nekretninama 46 poslanika. Deset je bilo protiv oba a dio opozicije je napustio salu prije glasanja. Da je usvajanjem ovih Sporazuma suspendovan Ustav i dio crnogorskih zakona smatra dio aktivista i nevladinog sektora. Naime, izglasani međudržavni sporazumi imaju primat nad domaćim zakonodavstvom u slučaju bilo kojeg spora. Njima nije predviđeno poštovanje domaćih propisa o javnim nabavkama i tenderima iako Ustav propisuje slobodno tržište i zabranjuje narušavanje konkurencije i podsticanje monopola. Iako se u Sporazumima ne navodi lokacija investicija, Vlada je ranije najavila da se oni odnose na ulaganja arapskog biznismena Mohameda Alabara u ulcinjsku Veliku plažu čemu se oštro protivi lokalna zajednica, ekolozi i opozicija. U pitanju je zakup na 99 godina dijela Velike plaže, koja sa zaleđem obuhvata oko 20 miliona kvadrata, a na kojoj bi se gradili turistički i objekti za stanovanje, saopštio je u više navrata premijer Spajić. On je početkom aprila u Skupštini tvrdio da je Alabar spreman da investira oko 35 milijardi eura. Kasnije je izjavu relativizovao rekavši da je u pitanju potencijal za privlačenje inveticije u tom iznosu. Sporazum Vlada u u Podgorici pak obavezuje da pripremi plansku dokumentaciju u skladu sa željama arapskih investitora, izgradi infrastrukturu za projekte, preuzme troškove eksproprijacije ... Nema jasne procjene koliko bi to moglo koštati Crnu Goru. Alabar je bio uključen u izgradnju projekata Beograd na vodi. Albanski poslanici protivOsim lokalnog parlamenta u Ulcinju i svi poslanici Skupštine iz tog grada bili su protiv ovakvog sporazuma. Uoči rasprave, predsjednik opštine Genci Nimanbegu je kazao da će poslanici koji podrže predložene zakone "postati neprijatelji Ulcinja". "Dvadeset miliona kvadrata ulcinjske Velike plaže izdati na 99 godina. Kako je nekome palo na pamet da to uradi bez javne diskusije, lokalne uprave i stručne javnosti", rekao je Nimanbegu. Poslanik Mehmet Zenka je tokom rasprave o Sporazumu kazao da "poslednjih 100 godina veće nesreće nije došlo u Ulcinj". Lider URE, Dritan Abazović kaže da se sporazumom omogućava rasprodaja Crne Gore i derogira Ustav jer se "planira oduzimanje imovine građana bez obrazloženja šta je u tome javni interes". "Kako stanovi za prodaju i kondo hoteli mogu biti javni interes", pitao je Abazović osvrćući se na stavku da se projekti obuhvaćeni Sporazumom tretiraju kao javni interes. On je 17. aprila kazao da je URA zbog potpisivanja Sporazuma protiv Spajića i NN lica, podnijela krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu. Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni je, podržan ostalim albanskim partijama, rekao da se Sporazumom ugrožavaju prava manjina pozivajući se na Zakona o manjinskim pravima i slobodama. U ime Vlade kao predlagača odgovorila je ministarka javne uprave Majda Adžović koja je kazala da zahtjev neosnovan jer se u Sporazumu ne spominje nijedan grad ili opština. Protiv - opozicija i predsjednik državeNajjača opoziciona partija Demokratska partija socijalista (DPS) navela je više razloga zbog kojih je protiv ovakvog Sporazuma. "Glavni se tiču: netransparentnih procedura, nedovoljne komunikacije sa javnošću i samog sadržaja sporazuma", rekao je poslanik DPS-a Nikola Rakočević. Njegov partijski kolega Ivan Vuković je kazao da je figurativno rečeno, na sceni "pokušaj pljačke Crne Gore": "Vlada podržana glasovima većine namjerava da pokloni zemljište vrijedno 20 milijardi eura, pripremi plansku dokumentaciju, imovinski očisti prostor na temelju javnog interesa, dovede struju vodu, kanalizaciju .. što će koštati stotine miliona eura." Pitao je zašto se pominje Alabar, ako se ne zna ko je investitor, i zašto premijer pominje Ulcinj ako se ne zna konkretna lokacija. Svi koji podrže sporazum odgovaraće jednog dana, rekao je Vuković. DPS je napustio salu prije glasanja o sporazumima. Poslanik opozicionih Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da niko nije protiv investicija, ali da se mora poštovati Ustav Crne Gore: "I nacionalno zakonodavstvo, interesi lokalne zajednice, kao i obaveze na EU putu." I šef države Jakov Milatović smatra da je Sporazum Vlade sa UAE nezakonit jer suspenduje crnogorske zakone, pa je od Evropske komisije tražio mišljenje o njegovoj usklađenosti sa evropskim pravnim standardima. Podržavaoci sporazumaPoslanici Spajićevog pokreta Evropa sad najveću podršku su dobili od Nove srpske demokratije čiji je predsjednik šef Skupštine Andrija Mandić. On je rekao da prvi put u istoriji "države imamo najavljenu ovako veliku investiciju i priliku da ovu zemlju preporodimo". Poslanik njegove partije Marko Kovačević rekao je da opoziciji smeta što će vlast postići ovakav sporazum sa stranim investitorima. Kaže da nikada nijesu glasali za izdaju zemlje pa neće ni sada. Poslanica Spajićevog Pokreta Jelena Nedović je kazala da umjesto "radosti zbog kredibilnog investitora", Crna Gora danas sluša različite priče, spinove i napade na poslanike. Kazala je da je kredibilan potencijalni investitor Muhamed Alabar . Tvrdi da je sve urađeno u skladu sa Ustavom i zakonom. Rasprava bez premijeraKako je ranije i najavio, raspravi nije prisustvovao premijer Milojko Spajić koji je na službenom putu u Americi. Umjesto njega Sporazume je pred poslanicima "branila" ministarka javnih radova Majda Adžović . Ona smatra da glasanje protiv sporazuma, može imati samo jedan rezultat - trajni prestanak saradnje sa Emiratima u turizmu. " Vijest o odbijanju potvrđivanja sporazuma bi bila svojevrsni diplomatski šamar", kazala je Adžović. Kako je rekla, investicija neće biti u opštinama koje ih ne žele, uključujući Ulcinj, ali da Vlada neće odustati - već će podržati opštine zainteresovane za investicije. Ministarstvo javnih radova koje je glavni nosilac Vladinog projekta formirano je ovog mjeseca. Adžović je 14. aprila izabrana za ministarku. Ekolozi i dio nevladinog sektora protivI nevladina Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, koja se decenijama bori proiv korupcije, ukazala je da se sporazumom investitor izuzima iz nadležnosti domaćeg pravosuđa, da se suspenduje Ustav i zakoni, posebno u dijelu javnih nabavki i tendera. Upozorili su i na visok rizik od pranja novca budući da podaci o stvarnim vlasnicima kompanija registrovanih u Emiratima nijesu javno dostupni, pa Vlada neće moći da provjeri kome je ustupila državnu imovinu. A da bi planovi izgradnje na ulcinjskoj Velikoj plaži degradirali životnu sredinu Solane upozorili su ekolozi. Solana je jedno od najvažnijih staništa ptica u Evropi.

Uoči glasanja o sporazumima Vlade Crne Gore i ujedinjenih Arapskih Emirata o saradnji, civilni aktivisti, predstavnici opštine Ulcinj i građani, pozvali su poslanike da "ne gaze Ustav". Tvrde da su sporazumi nezakoniti, netransparentni i protiv javnog interesa.

Osnovno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom napada na društvenim mrežama na direktoricu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanju Ćalović Marković. To je za Radio Slobodna Evropa 22. aprila potvrdio tužilac Duško Milanović. Naime, profil "Narodna sloga" je na društvenim mrežama podijelio fotografiju koja aludira na prljavu kampanju koju je 2014. protiv Ćalović Marković vodio tabloid "Informer", u pokušaju da je diskredituju zbog kritikovanja tadašnje vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. MANS je nevladina organizacija koja se dvije i po decenije bori protiv korupcije. Iz Uprave policije su za RSE kazali da rade na identifikaciji osobe koja je postavila spornu fotografiju. Iz policije su dodali da se tužilaštvo izjasnilo da se radi o krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti, za koje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora. Fotografija se pojavila na Facebooku nakon žestokih kritika MANS-a i drugih nevladinih organizacija na račun aktuelne Vlade zbog sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Naime, crnogorski premijer Milojko Spajić i emiratski zvaničnici potpisali su krajem marta sporazum koji, prema civilnom sektoru, vodi suspendovanju niza crnogorskih zakona i 'širom otvara vrata za pranje novca'. O štetnim posljedicama sporazuma Ćalović Marković je prošle sedmice više puta govorila u Skupštini i pozvala poslanike da ga ne izglasaju. Za danas je zakazana sjednica na kojoj bi Skupština trebalo da odlučuje o sporazumu. "Užasno stvarno"Povodom targetiranja direktorice MANS-a, iz ove nevladine organizacije su saopštile da vlasti, koje predvodi Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, kada ostanu bez argumenata "idu na DPS podmetačine". Odgovorio je premijer. "Užasno stvarno - ukrstimo argumente, pa neka najbolja ideja pobijedi- a ne ova prljavština", napisao je Spajić u komentaru. Na to mu je iz MANS-a odgovorno da iza napada stoji bot njegovog Pokreta Evropa sad. Iz Pokreta su negirali da upravljaju profilom "Narodna sloga": "Već su, najvjerovatnije, u pitanju simpatizeri Pokreta, nad čijim sadržajem nemamo apsolutno nikakvu kontrolu i uticaj. U potpunosti se distanciramo od sadržaja ove stranice i najoštrije osuđujemo diskreditujuću objavu." Objava je uklonjena, a nakon toga je ugašen i sporni profil. Osude napadaKampanju su osudili sve relevantne nevladine organizacije i građanski aktivisti. Predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore Milena Popović Samardžić pozvala je članove Vlade i Skupštine da se javno ograde i osude napad. "Prethodnom režimu su trebale decenije da dosegne dno udbaških metoda. Novoj vlasti je trebalo deset dana", navela je Popović Samardžić. Napad su u međuvremenu osudila tri ministarstva - za ljudska i manjinska prava, za medije kao i za saradnju sa nevladinim organizacijama, kao i institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava su pozvali policiju i tužilaštvo da bez odlaganja identifikuju i procesuiraju odgovorne. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović poručila je da je "zastrašujuće da žene mogu biti izložene ovakvoj vrsti napada i to od strane anonimnih ili bot profila, često politički motivisanih". Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda poručili su da pokušaji diskreditacije direktorice MANS-a moraju pozvati na snažnu osudu javnosti, konstatujući da se prostor na društvenim mrežama nerijetko "truje mizoginim i sekstistickih prikazima žena". Napad je osudio i veliki broj partija vlasti i opozicije.

Ekološke nevladine organizacije održale su performans ispred Skupštine Crne Gore protestujući protiv ratifikacije Sporazuma Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), kojim je planirano izdavanje Velike plaže u Ulcinju na 90 godina arapskoj kompaniji. Protestanti su simulirali primanje saučešća, ostavljali su vijence i cvijeće ispred zgrade parlamenta što je simbolizovalo kraj Ustava i ekološke Crne Gore. Uokvirena prva strana Ustava imala je crni flor. Nekoliko stotina okupljenih je upozorilo vladajuće stranke, da sporazumi sa UAE predstavljaju rizik za javni interes, ustavni poredak i evropski put Crne Gore. "Ovaj sporazum predstavlja direktnu prijetnju suverenitetu države, njenim zakonima, prirodnim resursima i demokratskim procedurama", saopštila je direktorica NVO Mans Vanja Ćalović Marković. Performans je održan uoči početka rada Skupštine na kojoj bi parlamentarna većina trebalo da usvoji dva Sporazuma sa UAE. Jedan se odnosi na ekonomsku saradnju, a drugi koji je sporan ekolozima ali i lokalnoj zajednici Ulcinja je Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina. Ovim Sporazumom se omogućava realizacija ranijeg dogovora premijera Milojka Spajića i arapske kompanije "Emmar" Mohameda Alabara, koja je zainteresovana je da uloži u izgradnju nekretnina na Velikoj plaži u Ulcinju. Premijer Spajić je najavljivao da je Alabar spreman da investira preko 35 milijardi eura. Tu izjavu je korigovala novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović koja je rekla da investicija od 30 do 35 milijardi eura predstavlja 'cjelokupan projekat' a ne konkretnu investiciju (Alabara) i ono "što će ona da izazove na tržištu". Na protestu ispred Skupštine, prisutni su nosili transparente sa natpisima: "Čuvari plaže", "Investitoru profit, političarima provizija, narodu beton", "Beton, samo beton", "Nemojte izdati Veliku plažu", "Ćutimo, dio smo problema“, "Sloboda je najljepši dar"... Okupljenima se obratio i predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu koji je pozvao poslanike da ne glasaju za sporazume sa Emiratima i direktno prozvao premijera Milojka Spajića: "Oni samo vide profit, a ne cijene građane. Sada svi znamo gdje je problem… u Milojku Spajiću. Bitka za Veliku plažu je bitka za istinu, moral, dostojanstvo svih građana Crne Gore. Crna Gora želi slobodu." Potom su okupljeni blokirali Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, ulicu ispred parlamenta a ka Skupštini je bio okrenut transparent 'Je li vas sramota?". Osim Opštine Ulcinj, opozicionih parlamentarnih partija i nevladinih organizacija, sporazume Vlade sa UAE je oštro kritikovao i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je upozorio da je taj dogovor protivustavan i protivzakonit i pozvao nadležne organe da sprovedu istragu. Ovo je drugi protest ispred crnogorskog parlamenta u posljednjih nedjelju dana.

Podgoričaninu Danilu Mandiću, brataniću i tjelohranitelju predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu ranio dvije osobe, određen je pritvor do 30 dana. Pritvor mu je odredio sudija podgoričkog Višeg suda 21. aprila uveče. Njega Više državno tužilašvo sumnjiči za pokušaj ubistva Darka Perovića i Arisa Turkovića i nedozvoljeno nošenje oružja. Kako je saopštila policija incident se dogodio 19. aprila u 3,40 ujutro u centru Podgorice. Prije nego je ranio dvojicu mladića Mandić im je blokirao put vozilom. Uveče se predao policiji, nakon čega je uhapšen. Danilo Mandić je bratanić predsjednika Skupštine koji ga prati kao dio obezbjeđenja a vozilom koje je koristio u obračunu raspolaže Skupština Crne Gore. Džip "range rover" je zadužila Skupština, za potrebe čuvanja štićene ličnosti - Andrije Mandića, objavile su Vijesti. To vozilo prethodno je privremeno oduzeto od kriminalaca, nakon čega ga je Uprava za državnu imovinu bez naknade ustupila na korišćenje sekretarijatu Skupštine. Takvu mogućnost daje zakon ali samo u cilju bezbjednosti ličnosti koje štiti policija u skladu sa propisima. Andriji Mandiću zaštitu kao štićenoj ličnosti obezbjeđuje Uprava policije - Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Danilo Mandić, nije službenik Uprave policije. "Uprava policije ne posjeduje saznanja o radno-pravnom statusu ovog lica, niti njegovom radnom angažovanju u javnom ili privatnom sektoru." Iz Sektora za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata crnogorske policije nijesu se oglašavali. Ni predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Danilo obezbeđivao stricaAndriju Mandića na službenom putu u Beograd 28. marta prošle godine obezbjeđivala su tri civila i jedan pripadnik policije, navodi se u u Vladinom izvještaju o korišćenju državnog aviona. Kako je navedeno jedan od tri civila bio je Danilo Mandić. U dokumetu je navedeno da su sva četvorica pripadnici Mandićevog obezbjeđenja. Danilo Mandić više puta hapšenKada su 2012. Danila napala dvojica podgoričana i teško ga povredila Andrija Mandić, koji je tada bio opozicinar, za napad je optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost. Tvrdio je da je Danilo napadnut zbog njegovog političkog djelovanja. Napadači su osuđeni na zatvorske kazne od po 14 mjeseci. Danilo Mandić je privođen jula 2019. zbog sumnje za nedozvoljeno držanje oružja. U avgustu 2020. je tokom tuče u jednom podgoričkom lokalu, prijetio dvojici mladića pištoljem koji mu je dao stric, Andrija Mandić. Raspisana je potjernica, četiri mjeseca kasnije je uhapšen i određen mu je pritvor do 30 dana. Policija je tragala za njim i zbog napada na policajca februara 2022. U jednom od saopštenja policija ga je označila kao bezbjedonosno interesantno lice. Opozicija traži ostavku MandićaOvim povodom najjača opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) zatražila je hitnu ostavku predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Oni su skandaloznim ocijenili incident u kojem je bliski rođak predsjednika parlamenta "pucao na dvojicu građana, upravljao službenim vozilom Skupštine bez odobrenja i tako ugrozio živote ljudi, ali i integritet same institucije". DPS je pozvao i nadležne da "hitno istraže zloupotrebu službenog položaja". Kako su naveli "ne postoji nijedno prihvatljivo objašnjenje zašto se službeno vozilo Skupštine nalazilo u rukama privatnog lica, i to u momentu kada je izvršeno teško krivično djelo". Naveli su i da će biti zanimljivo vidjeti i reakciju Mandićevih koalicionih partnera. A iz partija vladajuće većine niko se nije oglasio. Vladajuću većinu osim Mandićeve stranke, članice proruskog Demokratskog fronta, čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrate koje kontrolišu sektor bezbjednosti i stranake manjinskih naroda.

Crna Gora ima dvije brodarske kompanije u većinskom državnom vlasništvu. Obje imaju po dva broda i milionske dugove. Finansijsku krizu jedne - Crnogorske plovidbe - Vlada namjerava da riješi tako što će njene brodove unajmiti druga – Barska plovidba. Tome se protive manjinski akcionari Barske plovidbe koji kažu da ne žele da otplaćuju tuđe kredite. Iz Udruženja kapetana smatraju da je plan resornog Ministarstva kontradiktoran i da može voditi gašenju domaćeg pomorstva. Obje kompanije imaju milionske dugove, a država im je garant za kredite koje su uzeli 2010. i 2013. kod kineske Exim banke. Krajem januara Vlada je toj banci uplatila 4,2 miliona dolara za kreditne rate. Od toga je 2,4 miliona bila posljednja rata za Crnogorsku plovidbu. Crnogorska plovidba"Crnogorska plovidba je prezadužena i nelikvidna, i ne može da servisira svoje obaveze", navelo je Ministarstvo pomorstva u Informaciji o urgentnom rješavanju nelikvidnosti te kompanije. Njen ukupan dug je oko 37 miliona eura. Od toga 36,2 miliona duguje Vladi. Dospio je i dug za kredit, oko 400.000 eura kod Prve banke. U toj banci najveći akcionar sa 43 odsto je Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Banka je sredinom aprila blokirala račun Crnogorske plovidbe, zbog čega kompaniji prijeti stečaj, smatraju u Ministarstvu. Kao privremeno rješenje su predložili dva broda Crnogorske plovidbe zakupi Barska plovidba i avansno joj plati milion eura. Time bi se, kako dodaju, spriječio stečaj. Iz Prve banke navode da su na "zahtjev klijenta i resornog ministarstva" ponudili reprogram kredita kako bi se izmirili dugovi i izbjegao stečaj. No, dogovor još nije postignut. "Banka će i dalje težiti da u saradnji sa klijentom pronađe najpovoljniji aranžman, bez pokretanja stečajnog postupka", navodi se u odgovoru Prve banke Radiju Slobodna Evropa (RSE). Odgovore na ovu temu iz Crnogorske plovidbe i Ministarstva pomorstva RSE nije dobio. Barska plovidbaI Barska plovidba ima veliki dug ali je, prema ocjeni Ministarstva, u nešto boljem položaju od Crnogorske plovidbe. Vladi duguju 9,3 miliona eura, ali su uspjeli da ugovore najam brodova na godinu, uz visoke cijene, i tako obezbijede likvidnost, ocjena je Ministarstva. Takođe, Barska plovidba je vlasnik poslovne zgrade u Baru i prostora u Beogradu, pa bi se sredstva od prodaje dijela tih nekretnina, kako dodaju, mogla utrošiti za otplatu kredita i druge svrhe. Međutim, manjinski akcionari Barske plovidbe, koji imaju 48 odsto vlasništva, protiv su plana Ministarstva. Kako su saopštili, otplata tuđih dugova nigdje u svijetu ne može biti u interesu onog ko ih plaća. Oni su za RSE naveli da neće dozvoliti da se njihovim novcem otplaćuju krediti drugog brodara i da im se "natovari na pleća" još devet zaposlenih i pet članova Odbora direktora. Na upit RSE su iz Ministarstva pomorstva saopštili da razumiju zabrinutost manjinskih akcionara, ali da donose odluke u cilju očuvanje crnogorske brodarske industrije. "Ovaj aranžman može dugoročno donijeti koristi i samoj Barskoj plovidbi, kroz dodatne prihode i jačanje tržišne pozicije, što može ići u korist svih akcionara", navodi se u odgovoru Ministarstva. Hoće li Ministarstvo pomorstva zakup ili najam?Plan Ministarstva pomorstva za urgentno rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe je kontradiktoran, ocjenjuju za RSE u Udruženju pomorskih kapetana. Naime, Ministarstvo navodi da će Barska plovidba uzeti u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, dok već u drugoj stavci svog plana navodi da će brodovi biti uzeti u najam. Iz toga se vidi da Ministarstvo i oni koji su pripremili ovakav model "spašavanja" ne znaju razlike između zakupa i najma, smatraju u Udruženju. Kapetan Janko Milutin objašnjava za RSE da se brod zakupljuje bez posade, zaliha i opreme, a zakupac preuzima odgovornost za zaposlene, održavanje broda i njegov komercijalni angažman. S druge strane, najmom broda se on preuzima sa posadom i opremom, a unajmitelj nije odgovoran za operativne troškove poput plata za posadu, održavanje i osiguranje broda. To ukazuje da Ministarstvo pomorstva ne zna elementarne modele poslovanja brodarskih društava, ocjenjuju u Udruženju. "Željeli bi da se varamo, ali imajući u vidu navedeno, sumnjamo da Ministarstvo pomorstva uopšte zna što radi, i da je predloženo rješenje uvod u gašenje pomorstva u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori uopšte", kaže Milutin. S obzirom da je Ministarstvo navelo da opstanku Crnogorske plovidbe prijeti stečaj zbog duga od 400 hiljada eura, Udruženje je javno upitalo Ministarstvo da li se razmatrala mogućnost da se pod hipoteku u tom iznosu založi neki od dva njena broda. Time bi, kako smatraju, aranžman sa Barskom plovidbom bio bespredmetan. Oni su pozvali nadležne i da saopšte razloge zbog kojih Crnogorska plovidba nije uspjela da zaključi nove dugoročne ugovore. "Da li zbog uslova tržišta koji su tada važili ili zbog nesposobnosti menadžmenta kompanije? Ako je ovo drugo, postavlja se pitanje zašto Ministarstvo nije pozvalo na odgovornost Odbor direktora", kaže Milutin. Udruženje pomorskih kapetana je, kako dodaje, prije par mjeseci predložilo Ministarstvu pomorstva da angažuje nezavisnu agenciju koja bi izradila studiju o stanju u obje pomorske kompanije i dala preporuke za njihovo dalje poslovanje ili, pak, gašenje. Ministarstvo je odbacilo taj predlog.

Katolički i pravoslavni vjernici širom svijeta ove godine proslavljaju Uskrs na isti dan, 20. aprila, što nije uvijek slučaj, jer pravoslavna crkva koristi julijanski, a katolička gregorijanski kalendar. Katolički Uskrs predstavlja najvažniji blagdan u kršćanskoj tradiciji, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista, koje je centralni događaj u teologiji kršćanstva. Ova proslava ne samo da simbolizira pobjedu života nad smrću, već služi kao podsjetnik na Isusovu ljubav i žrtvu za čovječanstvo. U liturgijskom kalendaru, Uskrs se nalazi na kraju Korizme, razdoblja od 40 dana pokore, molitve i posta, što ga čini trenutkom duhovnog obnove i radosti. Korizma započinje Posnim danom (Pepelnicom) i obiluje različitim običajima i ritualima, koji pripremaju vjernike za ovaj vrhunski trenutak vjere. Tokom Uskrsa, katolički vjernici sudjeluju u obredima i tradicijama, uključujući učešće u svetim misama, obrede blagoslova hrane i ostale radosne proslave u zajednici. Simbolika Uskrsa je bogata i višeslojna. Jaja, na primjer, simboliziraju novi život i uskrsnuće, dok se zec često povezuje s plodnošću i obnovom. Ove simbolike odražavaju temeljne poruke Uskrsa, a to su nada i obnova. Uskrsni običaji razlikuju se od regije do regije, ali im je zajednički cilj proslaviti Isusovo uskrsnuće i obnoviti vjeru u život i ljubav koja nadvladava smrt. Za pravoslavne vjernike, petak - prije nedjelje kada je Vaskrs - dan je koji se ne slavi, jer predstavlja tužan dan, kada je Isus stradao. Petkom se farbaju jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizira Isusovu krv. Prvo crveno jaje čuva se do narednog Uskrsa i naziva se čuvarkuća. Na uskršnje jutro djeci se poklanjaju jaja i čokolada.