"Više elemenata ukazuje na sumnju da je riječ o falsifikovanom proizvodu", potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa(RSE) iz Instituta za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore koji je analizirao uzorak zaplijenjene pošiljke od dva miliona tableta u Slobodnoj zoni Luke Bar. Pošiljku deklarisanu kao multivitamini i minerali za životinje procijenjene vrijednosti 12.460 dolara, zaplijenili su carinici Crne Gore kako je navedeno u saopštenju Uprave carine od 18. februara. Crnogorska carina zaplenila dva miliona tableta multivitamina i minerala sa zabranjenim supstancama"Laboratoriji Instituta za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore dostavljen je uzorak veterinarskog dodatka ishrani radi laboratorijske analize kako bi se utvrdio njegov sastav. Rezultati su pokazali prisustvo nedeklarisanih farmakološki aktivnih supstanci, kao i odstupanja od deklarisanog sastava proizvoda. (…) Zahvaljujući koordinisanom djelovanju Uprave carina i Instituta, proizvod je blagovremeno identifikovan", stoji u pismenom odgovoru Instituta za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore (CinMED). U zaplijenjenim tabletama utvrđeno je prisustvo zabranjenih supstanci furazolidona i dimetridazole. Ove supstance nisu bile navedene na deklaraciji proizvoda. Furazolidon i dimetridazole su antimikrobni agensi koji se koriste za lječenje infekcija, ali je njihova upotreba često strogo zabranjena ili ograničena u proizvodnji hrane zbog rizika od kancerogenosti i toksičnosti te se pronalaze kao nedozvoljene supstance u proizvodima. Kako objašnjavaju u saopštenju Uprave carina, prema dostavljenoj dokumentaciji, pošiljku je činilo 1.700 paketa bruto mase 20.025 kg, ukupne vrijednosti 103.000 dolara, obuhvaćenih jednom fakturom za 13 različitih artikala. "Kontrolom je utvrđena nepravilnost u deklarisanju jednog od proizvoda, nakon čega je izvršena analiza spektrometrijskim uređajem Rigaku ResQ CQL, a potom i laboratorijska provjera od strane Instituta za ljekove i medicinska sredstva. Utvrđeno je prisustvo zabranjenih supstanci furazolidon i dimetridazol, koje nijesu bile navedene na deklaraciji proizvoda. Zbog utvrđenih nepravilnosti oduzeto je dva miliona komada tableta spornog proizvoda, procijenjene vrijednosti 12.470 USD", navode u Upravi carine. Radio Slobodna Evropa je poslao upit Upravi policije Crne Gore o odgovornim osobama za zaplijenjenu pošiljku u Luci Bar, ali do objavljivanja ovog teksta, odgovor nije stigao. Porast falsifikovanih lijekova na tržištuFalsifikovani lijekovi i suplementi za životinje predstavljaju veliku prijetnju za zdravlje ljudi s obzirom da su proizvodi životinjskog porijekla važan dio prehrane, piše na portalu farmaceutske kompanije Pfizer. Upravo kroz svakodnevnu konzumaciju, takvi veterinarski lijekovi koji se koriste za liječenje ili sprečavanje bolesti životinja, mogu ući u lanac ishrane ljudi, upozorava se. Mnoge zoonotske bolesti, ako se ne liječe pravilno kod životinja, mogu se prenijeti na ljude i predstavljati stvarnu prijetnju kao što je bio slučaj sa pandemijom COVID-19 izazvanom korona virusom. Takođe, ako je lijek falsifikovan, može doći do otpornosti na dostupne tretmane. Isto se može desiti ako su falsifikovani lijekovi koji se koriste za liječenje bolesti kućnih ljubimaca, čime se vlasnici kućnih ljubimaca dovode u opasnost. Ovo takođe može stvoriti antimikrobnu i antiparazitsku otpornost. Falsifikovani veterinarski lijekovi (što uključuje neregistrovane odnosno nelicencirane lijekove) na tržištu ostvaruju promet od jedne do dvije milijarde dolara, kako stoji u Istraživanju falsifikovnih medicinskih proizvoda za veterinarsku upotrebu koji je objavljen na konvenciji Medicrime-a Savjeta Evrope 2021. godine Krivotvoreni lijekovi u Crnoj Gori?Ovo istraživanje ukazuje da su i vakcine i farmaceutski proizvodi pogođeni trgovinom falsifikovanim veterinarskim lijekovima. Dok kontinuirani brzi rast kupovine i prodaje proizvoda putem interneta (e-trgovina) i paralelni rast međunarodne trgovine, posebno malih pakovanja stvara nove mogućnosti za trgovinu falsifikovanim veterinarskim lijekovima. Važno usklađivanje Crne Gore sa EU standardimaCrna Gora se sve bržim tempom usklađuje sa propisima Evropske unije na različitim nivoima. Tako je 17. februara objavila novi Zakon o lijekovima kojim se uređuju uslovi za proizvodnju, promet i ispitivanje ljekova za humanu upotrebu i upotrebu u veterinarstvu. Iz CinMED-a su za RSE naveli kako je donošenjem novog Zakona o lijekovima "izvršeno potpuno usklađivanje sa propisima Evropske unije u ovoj oblasti". "Zakon se primjenjuje na ljekove za humanu i veterinarsku upotrebu koji se proizvode industrijski i stavljaju u promet kroz legalan lanac snabdijevanja. Istovremeno, Zakon uvodi savremene evropske standarde i mehanizme koji dodatno jačaju zaštitu sistema i sprečavaju ulazak falsifikovanih ljekova u legalan promet", napisali su u odgovoru za RSE. Evropska unija ima čvrst pravni okvir za licenciranje, proizvodnju i distribuciju lijekova, koji se bazira na Direktivi o falsifikovanim lijekovima za humanu upotrebu, tako da samo licencirane apoteke i odobreni prodavci mogu da nude lijekove na prodaju, uključujući i legitimnu prodaju putem interneta. Evropska agencija za lijekove blisko sarađuje sa svojim partnerima na sprovođenju ovih zakona. Lažni lijekovi su globalni problemSvjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je svaki deseti lijek falsifikat, bez garancije da ima zdravstvenu korist. Ovo je posebno problem u zemljama s niskim i osrednjim prihodima, naročito u dijelovima Afrike i Azije. Ali čak i u bogatim zemljama oko jedan posto ljudi nabavlja lijekove iz neprovjerenih izvora. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 30 posto ljekova koji se nalaze na tržištu zemalja u razvoju predstavljaju falsifikate. U nekim zemljama Istočne Evrope ta učestalost je čak 10 posto. Prema navodima Interpola, "utvrđeno je da neki lažni lijekovi sadrže živu, arsen, otrov za pacove ili cement".

Predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić izjavio je u sredu da će parlament skoro stalno zasedati kako bi se ispunile obaveze na evropskom putu zemlje s ciljem da se pristupni pregovori s Evropskom unijom završe ove godine. Na sastanku s delegacijom Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koju je predvodio predsednik tog tela Dejvid Mekalister (David McAllister) Mandić je zahvalio na "dugogodišnjoj, otvorenoj i dosljednoj podršci evropskom putu Crne Gore", saopštio je crnogorski parlament. Mandić, lider Nove srpske demokratije koja je bila deo rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, rekao je da Crna Gora deli viziju da postane 28. članica EU do 2028. i da je cilj da se pristupni pregovori završe do kraja 2026. "U ovom sazivu Skupštine usvojeno je gotovo 400 zakona, od čega je blizu 170 usklađeno sa evropskim zakonodavstvom, a Parlament će do kraja godine biti u gotovo stalnom zasijedanju kako bi se preostale obaveze završile bez odlaganja", rekao je Mandić. On je najavio je da će u junu biti otvoren Evropski parlamentarni centar, sa ciljem daljeg jačanja saradnje sa Evropskim parlamentom. Mandić je rekao da je Skupština "pokretač i glavni motor" evropskog puta Crne Gore, navodeći da kontinuiranim zasedanjem parlament demonstrira da stoprocentno podržava članstvo Crne Gore u EU. "Kao najveći izazov izdvojio bih borbu protiv organizovanog kriminala i potrebu daljeg jačanja nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa. Poglavlja 23 i 24 su ključni test napretka i preduslov za kvalitetan i siguran život građana", rekao je Mandić. Poslanici Evropskog parlamenta su pozdravili napredak Crne Gore na evropskom putu, ističući da je progres vidljiv, ali da su završne faze pregovora najzahtevnije, navodi se u saopštenju crnogorske Skupštine. Izvestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Marjan Šarec ocenio je prođe nedelje da tu zemlju očekuje zahtevna godina u kojoj će biti ključno da politički akteri prevaziđu međusobne sporove i usmere se na strateški cilj - završetak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 13 pregovaračkih poglavlja i ostaje zemlja predvodnica u procesu proširenja. Cilj vlasti je da do kraja godine zatvori sva preostala poglavlja i time otvara put ka ostvarenju slogana "28 do 28" – postizanju članstva u EU do 2028. godine. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da će sporazum o pristupanju Crne Gore, koji bi trebalo da bude "prvi u novoj generaciji", uključiti i zaštitne mehanizme u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije i vladavine prava.

Crnogorska Uprava carina saopštila je u sredu da je u luci Bar zaplenila dva miliona tableta koje su deklarisane kao multivitamini i minerali za životinje, ali u kojima su se nalazile zabranjene supstance. Prema dostavljenoj dokumentaciji, pošiljku je činilo 1.700 paketa bruto mase 20.025 kilograma, ukupne vrednosti 103.000 dolara, obuhvaćenih jednom fakturom za 13 različitih artikala. Kontrolom je utvrđena nepravilnost u deklarisanju jednog od proizvoda, posle čega je izvršena spektrometrijska analiza, a potom je laboratorijsku proveru sproveo Instituta za ljekove i medicinska sredstva. Daljom analizom je utvrđeno prisustvo zabranjenih supstanci furazolidon i dimetridazol, koje nisu bile navedene na deklaraciji proizvoda, navela je Uprava carina i dodala da je zbog utvrđenih nepravilnosti oduzeto 2.000.000 komada tableta spornog proizvoda, procenjene vrednosti 12.470 dolara. Crnogorska carina je saopštila da su u odvojenoj akciji na graničnom prelazu Dobrakovo, carinici zaplenili robu u vrednosti od skoro 28.000 evra, koju su činili skupi mobilni telefoni, optička sočiva i medicinski alkohol, kao i parfemi pronađeni u autobusu crnogorskih registarskih oznaka.

Vesna Bratić, bivša ministrica prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore, uhapšena je u istrazi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Mediji pišu da su je službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) uhapsili jutros, 16. februara u Podgorici. Ona je poslije 11 časova privedena u zgradu "Limenka", gdje je sjedište SPO-a. Taj objekat je napustila nakon saslušanja oko 13 časova. "Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje je, u Podgorici, lišilo slobode jedno lice, zbog postojanja osnova sumnje da je učinilo krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Specijalno državno tužilaštvo će, nakon saslušanja lica lišenog slobode kao osumnjičenog, obavijestiti javnost o daljem toku postupka", saopštio je SDT. Bratić je uhapšena u odvojenoj istrazi SDT-a, koja nema veze sa jutrošnjim hapšenjem bivšeg direktora Uprave za imovinu Blaža Šaranovića. Vesna Bratić je izabrana 2020. godine za ministrica prosvjete, nauke, kulture i sporta u Vladi premijera Zdravka Krivokapića. U prvoj polovini mandata smijenila je gotovo sve direktore škola u Crnoj Gori. I dok je opozicija na čelu sa Demokratskom partijom socijalista tvrdila da su smjene politički revanšizam, Bratić je razrješenja u prosvjeti pravdala depolitizacijom školstva, tvrdeći da je dio smijenjenih direktora "zloupotrijebio obrazovne ustanove u političke svrhe". Opozicija je optuživala Vesnu Bratić da je na mjesta smijenjenih direktora postavila sebi ideološki bliske kadrove. Zbog smjene direktora, bivša ministrica nije dužna da nadoknadi štetu državi nastalu nakon nekoliko do sad okončanih suđenja i pravosnažnih presuda, jer je takva prvostepena presuda sudije podgoričkog Osnovnog suda Nikole Boškovića. U presudi iz decembra prošle godine piše da se odbija zahtjev kojim je traženo da se Bratić obaveže da državi isplati iznos od 15.281 evra na ime naknade štete koju je država pretrpjela plaćanjem parničnih troškova u postupcima po tužbama bivših direktora.

U prosjeku, na stotinu hiljada stanovnika u zemljama Evropske unije 78 osoba umre prijevremeno zbog štetnih čestica iz zraka. U Crnoj Gori, od istih PM 2.5 čestica, na isti broj stanovnika umre 182 osobe. Ovo su podaci Evropske agencije za životnu sredinu koje navode u nacrtu nove Strategije upravljanja kvalitetom vazduha Crne Gore. Cilj strategije? "Značajno smanjenje zagađenja i usklađivanje sa standardima Evropske unije, uz prepolovljen broj preuranjenih smrti povezanih sa zagađenjem do 2030. godine", navodi se u nacrtu kojeg je objavilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore. Strategija predviđa smanjenje broja preuranjenih smrti koje se mogu pripisati zagađenju vazduha za 55 posto, kao i smanjenje broja ekosistema u kojima zagađenje predstavlja prijetnju biodiverzitetu za 25 posto. "Ključni strateški cilj ovog dokumenta su poboljšanje kvaliteta vazduha, unapređenje praćenja i upravljanja kvalitetom vazduha." U ostalim zemljama Zapadnog Balkana situacija je još gora. Tako u Srbiji svake godine zbog izloženosti P.M 2.5 česticama umre 228 osoba, na Kosovu 254, Bosni i Hercegovini 258. Situacija je najgora u Sjevernoj Makedoniji u kojoj na stotinu hiljada stanovnika strada oko 300 osoba zbog izloženosti prekomjernim koncentracijama suspendovanih čestica PM2.5. Ove čestice se, navode iz Evropske okolišne agencije, najčešće emitiraju izgaranjem krutih goriva za grijanje kućanstava, u industriji i prevozu. Prema procjeni Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije oko sedam hiljada preuranjenih smrti uslijed zagađenja vazduha u preko 30 gradova na Zapadnom Balkanu izaziva troškove od oko 300 miliona eura godišnje, navodi se u nacrtu strategije. Problem u PljevljimaProsječna stopa preuranjenih smrti koja se može pripisati zagađenju vazduha u Jugoistočnoj Evropi je četiri puta veća nego u zapadnoj Evropi, navodi se u strategiji. Prema izvještaju Evropske agencije za životnu sredinu o kvalitetu vazduha u Evropi 2024. godine čak 96 posto urbane populacije u Evropskoj uniji je izloženo koncentracijama suspendovaniih čestica koje su iznad preporučenog nivoa Svjetske zdravstvene organizacije. I u Crnoj Gori najkritičniji polutanti su i dalje čestice PM10 i PM2.5. Uprkos opadajućem trendu ranijih godina, srednja vrijednost PM10 čestice je bila prekoračena i u Pljevljima i Nikšiću, dok su neznatna prekoračenja zabilježena dva puta u Podgorici. Prema analizi najveći doprinos emisiji čestiv dolazi iz domaćinstava, odnosno grijanja. Strategija Ministarstva ekologije ima za cilj i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao i obaveze smanjenja emisija zagađujućih materija u vazduhu, odnosno sumpor-dioksida, oksidi azota, amonijaka, kao i suspendovanih čestica. Kada je u pitanju emisija sumpor-dioksida u Crnoj Gori, čak 99 posto dolazi iz proizvodnje električne energije odnosno iz Termoelektrane Pljevlja. U nacrtu navode da to pokazuje da termoelektrana ne može raditi bez ispravnog "funkcionisanja sistema za odsumporavanje i sistema za automatsko praćenje emisija" jer to može dovesti do uticaja na zdravlje stanovnika. Prekoračenja koncentracija sumpor-dioksida zabilježena u decembru 2025. godine nakon probnog puštanja u rad termoelektrane. Pljevlja, mali rudarski grad na sjeveru zemlje, sa oko 30 hiljada stanovnika. Strategiji upravljanja kvalitetom vazduha Crne Gore za period 2026-2029. predviđa "toplifikaciju Pljevalja kroz izgradnju sistema daljinskog grijanja, subvencije za unapređenje energetske efikasnosti i zamjenu starih peći, potpunu operativnost sistema za odsumporavanje u Termoelektrani, kao i promociju električnih vozila i strože standarde pri uvozu polovnih automobila". Prema nacrtu očekuje se da će broj dana u kojima je nivo PM10 čestica u Pljevljima prekoračen biti smanjen sa 100 na ispod 35 godišnje. "Sprovođenje mjera iz ovog Programa takođe doprinosi i poboljšanju javnog zdravlja, kroz smanjenje broja slučajeva respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja povezanih sa izloženošću PM2.5 i NOx," navodi se u nacrtu. Također se navodi da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera već pokrenulo izradu plana za sprovođenje revidirane Direktive EU o kvaliteti zraka. "Tako da će se ovaj strateški dokument njome baviti u mjeri u kojoj ona direktno utiče na elemente ovog strateškog dokumenta, prevashodno na planove kvaliteta vazduha." Revidirana Direktiva, usvojena 2024. godine, uvodi strože standarde za niz zagađujućih materija koje države članice treba da postignu najkasnije do 2030. godine. Od Crne Gore se u pregovaračkom poglavlju koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena traži da se, između ostalog, uskladi sa revidiranom Direktivom o smanjenju nacionalnih emisija određenih zagađujućih materija. Crna Gora je u januaru privremeno zatvorila poglavlje 32 i trenutno ima 13 zatvorenih poglavlja od ukupno 33 u pristupnim pregovorima za članstvo u EU.

Skupština Crne Gore u ponedeljak je na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojima se ponovo garantuje neradna nedjelja, uprkos nedavnoj odluci Ustavnog suda da ukine tu odredbu kao neustavnu. Za zakon je glasalo svih 62 prisutnih poslanika, a stupa na snagu odmah po objavljivanju u Službenom listu. Usvajanje je uslijedilo nakon višenedjeljne pravne i političke neizvjesnosti oko toga da li će trgovine početi raditi nedjeljom. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je pokrenuo inicijativu da se neradna nedelja definiše kao ustavna kategorija. Naime, crnogorski predsjednik Milatović je nakon odluke Ustavnog suda pokrenuo inicijativu za izmjenu Ustava, navodeći da je to jedini način da se trajno zaštiti neradna nedelja. Međutim, za izmjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu. Ustavni sud Crne Gore krajem januara ukinuo je odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojom je bila propisana zabrana rada nedeljom i u dane praznika. Obrazloženje je da je tako prekršena sloboda preduzetnicima i princip jednakosti pred zakonom. Tako je Crna Gora od 15. februara trebala da vrati radnu nedelju nakon što je Ustavni sud ukinuo zabranu iz 2019. zbog kršenja slobode poduzetništva i jednakosti. Ipak, kako prenosi RTCG većina trgovina nije radila 15. februara u nedelju iako je Službeni list objavio odluku o ukidanju neradne nedelje. Vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi u nedelju i to su i ispoštovali. Takođe nije bila otvorena ni većina malih trgovina i piljara.

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Crne Gore 16. februara je uhapšen Blažo Šaranović bivši director Uprave za imovinu, prensi portal Radio televizije Crne Gore. Šaranović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja. Specijalno držano tužilaštvo saopštilo je jutros da će biti saslušano nekoliko uhapšenih osoba i da Specijalno policijsko odjeljenje pribavlja dokaze protiv više osoba u Podgorici i Budvi zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja. "Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje izvršava hitne dokazne radnje prema više lica u Podgorici i Budvi, zbog postojanja osnova sumnje da su učinila krivična djela zloupotreba službenog položaja. Specijalno državno tužilaštvo će, nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja lica lišenih slobode kao osumnjičenih, obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci o daljem toku postupka", saopšteno je iz SDT-a. Šaranović je bio direktor Uprave za imovinu od 2012. do 2021. godine kada je smijenjen sa funkcije. U vrijeme dok je bio direktor Uprave za imovinu, Šaranović je rukovodio i Fudbalskim klubom Iskra iz Danilovgrada.

Pet tona marihuane u Konjuhu najveća je zaplena te vrste droge ikada u Srbiji. Rekordna zaplena u Crnoj Gori od 1,2 tone kokaina dogodila se u avgustu 2021. Skoro 20 tona kokaina otkriveno je na brodu u Filadelfiji u SAD u junu 2019, što je jedna od najvećih zaplena u američkoj istoriji.

Izvestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Marjan Šarec ocenio je u petak da zemlju očekuje zahtevna godina u kojoj će biti ključno da politički akteri prevaziđu međusobne sporove i usmere se na strateški cilj - završetak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. "Crna Gora se suočava sa izuzetno zahtevnim periodom – vremena je malo, a posla još mnogo", naveo je Šarec u obrazloženju koje prati nacrt izveštaja o napretku Crne Gore. U dokumentu se ističe da, iako je Crna Gora lider u procesu pristupanja i blizu zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, dalji napredak ne zavisi samo od sprovođenja tehničkih reformi, već i od svakodnevne politike i unutrašnjih tenzija koje ponekad usporavaju projekte od ključnog značaja za usklađivanje sa evropskim standardima. Posebno su naglašeni izazovi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i u oblastima slobode medija i uloge civilnog društva. Prema Šarecovom izveštaju, dalji napredak Crne Gore zavisi od političke stabilnosti, vladavine prava i dosledne primene usvojenih reformi. Za uspešno okončanje pregovora, kako se navodi, ključno je očuvati politički konsenzus o evropskom putu i obezbediti konstruktivnu saradnju između vlasti i opozicije. Trajni rezultati u oblasti vladavine prava i efikasna primena reformi označeni su kao glavni uslov za zatvaranje poglavlja 23 i 24. Evropski parlament će, ovim dokumentom, pozvati sve političke aktere u Crnoj Gori da zadrže fokus na evropskim integracijama i upozoriti da su politička stabilnost i funkcionalne institucije temelj završetka pregovora. Posebno će se istaći značaj saradnje između vlade i parlamenta te dijaloga među političkim subjektima. Od Crne Gore se očekuje brže i transparentnije imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija, uključujući sudije Ustavnog suda i članove sudskih i tužilačkih saveta. Naglašava se potreba daljeg usklađivanja zakonodavstva sa standardima EU u pogledu nezavisnosti i profesionalnosti pravosuđa, kao i smanjenje sudskih zaostataka – naročito u predmetima korupcije i organizovanog kriminala. Poziva se i na odlučniju borbu protiv visoke korupcije, jačanje kapaciteta institucija i vidljive rezultate u istragama i sudskim presudama. EU očekuje i efikasnije procesuiranje slučajeva organizovanog kriminala i pranja novca, uz zaštitu policije i pravosuđa od političkog uticaja. Izveštaj ukazuje i na zabrinjavajuće napade na novinare i predstavnike civilnog sektora, pozivajući na brze i delotvorne istrage i jačanje zakonske zaštite medijskih radnika. Pored toga, traži se veće uključivanje civilnog društva u proces donošenja odluka i nastavak institucionalne saradnje vlade i nevladinih organizacija. Nacrt takođe izražava zabrinutost zbog stranog mešanja, dezinformacija i hibridnih pretnji, uz poziv da Crna Gora dodatno ojača otpornost svojih institucija. Dokument, međutim, pohvaljuje usklađenost crnogorske spoljne i bezbednosne politike sa EU. O nacrtu izveštaja raspravljaće se na Odboru za spoljne poslove Evropskog parlamenta krajem februara, nakon čega bi, uz eventualne amandmane, dokument trebalo da bude usvojen na plenarnoj sednici i postane zvanična rezolucija Evropskog parlamenta. Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 13 pregovaračkih poglavlja i ostaje zemlja predvodnica u procesu proširenja. Cilj vlasti je da do kraja godine zatvori sva preostala poglavlja i time otvara put ka ostvarenju slogana "28 do 28" – postizanju članstva u EU do 2028. godine. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da će sporazum o pristupanju Crne Gore, koji bi trebalo da bude "prvi u novoj generaciji", uključiti i zaštitne mehanizme u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije i vladavine prava.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavila je u petak da će budući sporazum o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji imati takozvane zaštitne mere u slučaju nazadovanja u demokratiji i vladavini prava. Sporazum o pristupanju sa Crnom Gorom, prema njenim rečima, biće "prvi u novoj generaciji". "Svaka zaštitna mera trebalo bi da ostane na snazi koliko god je potrebno. Ali naši sporazumi su jasni – ne bi trebalo da stvaraju dvoslojno članstvo za zemlje koje su u potpunosti usklađene sa pravnom tekovinom EU. Jednostavno rečeno, ako nove članice poštuju pravila, neće ni primetiti te zaštitne mere", rekla je Kos u govoru na konferenciji posvećenoj proširenju Evropske unije, koja je održana u glavnom gradu Estonije, Talinu. Sporazumi o pristupanju EU uključuju specifične, privremene zaštitne klauzule – koje obično pokrivaju ekonomska pitanja, unutrašnje tržište i pravosuđe/unutrašnje poslove – za rešavanje mogućih izazova koji proizlaze iz integracije nove članice. Ove klauzule omogućavaju EU da suspenduje određena prava ili sredstva ako nova članica ne ispuni obaveze. Predložene reforme za buduće ugovore o pristupanju, naročito kada je reč o državama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva, sugerišu proširenje ovih klauzula na vladavinu prava i demokratiju, kako bi se sprečilo moguće nazadovanje u odnosu na osnovne vrednosti EU. Budući da je Crna Gora za sada jedina koja ima jasnu perspektivu zatvaranja pristupnih pregovora, biće to prvi test kako će izgledati sporazumi o pristupanju za buduće članice koje će se priključiti Evropskoj uniji. "Ako zemlje nazaduju u pogledu naših osnovnih vrednosti, kao što su demokratija i vladavina prava, zaštitne mere moraju biti efikasne", poručila je Marta Kos. Ona je najavila nameru Evropske komisije da državama članicama EU prosledi predlog sporazuma o pristupanju kako bi one otpočele diskusiju. Crna Gora se smatra liderom u procesu članstva u EU. Do sada je ta država privremeno zatvorila 13 pregovaračkih poglavlja. Do kraja godine trebalo bi da zatvori još 20 poglavlja, kako bi se eventualno ostvario državni slogan "28 do 28", što znači da bi Crna Gora mogla postati 28. članica EU do 2028. godine. Evropska unija se poslednji put proširila 2013. godine, kada je članica postala Hrvatska. Ovaj period je najduži u istoriji EU bez prijema novih članica. U međuvremenu, EU je doživela i suženje, kada je blok napustila Velika Britanija nakon referenduma o Bregzitu 2016.

Radna nedjelja se vraća na posao i to nakon više od četiri godine pauze u Crnoj Gori. Od 15. februara u toj državi će biti otvorene prodavnice, prvi put od oktobra 2019. godine, nakon što je Ustavni sud Crne Gore ukinuo odredbu kojom je nedjelja bila zakonom zaštićena kao neradni dan. Svjetlana, trgovkinja iz Banjaluke, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, ne podržava odluku u susjednoj državi. U ovom dijelu Bosne i Hercegovine nedjelja je radni dan. "Nedjelja je jedini dan kada bi mogla biti sa djecom. Praktično ih ne viđam, tokom sedmice su u školi, ja na poslu. Nas niko ne pita kako to psihički utiče na nas, jesam li umorna, voljela bih imati porodični ručak nedjeljom. Ne radim svaku nedjelju, ali mi nedostaje svaka porodična nedjelja koju sam bila primorana da radim", ispričala je za Radio Slobodna Evropa. U zemljama Zapadnog Balkana nema jedinstvenog rješenja oko neradne nedjelje, ali pojedini sindikati upozoravaju da bi odluka Ustavnog suda u Crnoj Gori mogla otežati radničku borbu za uvođenje ovog dana kao neradnog. Crna Gora: Sud protiv zabrane, poslodavci zadovoljni, sindikati u tišiniUstavni sud Crne Gore ukinuo je krajem januara član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, ocijenivši da zabrana rada nedjeljom krši slobodu poduzetništva i načelo jednakosti. Sud je naglasio da zakonodavac nije pružio objektivno opravdanje za privilegiranje pojedinih objekata, poput apoteka, pekara i benzinskih pumpi, dok su trgovine s mješovitom robom morale ostati zatvorene. "Odluka o ukidanju neradne nedjelje bila je jedini legitimni epilog ove priče. Cilj je bio da svi imaju jednako pravo na privređivanje", poručili su iz Unije poslodavaca Crne Gore za RSE. Dodali su da će radnici i dalje imati pravo na sedmični odmor, a kolektivni ugovor garantuje 80 posto uvećanu zaradu za rad nedjeljom. U Uniji su istakli kako očekuju da bi se Predsjedništvo Socijalnog savjeta, kojeg čine predstavnici Vlade, poslodavci i sindikati, mogli usaglasiti oko kompromisnog rješenja već sljedeće sedmice. Sindikat nije odgovarao na poziv RSE, ali je na sjednici Odbora za ekonomiju Skupštine Crne Gore, 6. februara, naglašeno da bi kompromisno rješenje moglo biti rad nedjeljom samo tokom ljetnje i zimske sezone. Ministarstvo ekonomskog razvoja najavilo je da će prijedlog proslijediti Vladi, uz poruku da se traži model koji neće ponovo 'pasti' na Ustavnom sudu. Bosna i Hercegovina: U jednom entitetu nedjelja neradna, u drugom radnaU bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BIH, od decembra 2024. nedjelja je neradni dan za tržne centre i veće trgovine. Rad je dozvoljen pekarama, cvjećarama i benzinskim pumpama. Entitetska vlada je odluku donijela na zahtjev sindikata. Od zabrane je izuzet jedino gradić Orašje, na sjeveru BiH, gdje su vlasti tražile izuzeće, jer je tamošnja ekonomija vezana za prekograničnu kupovinu i promet iz susjedne Hrvatske. Mersiha Beširević, predsjednica Sindikata trgovine BiH, za RSE ističe kako je vrijeme pokazalo da je "potpuno opravdana". "Ovo je dugo čekano pravo radnika. Nije idealno rješenje, ali je najjednostavnije i pokazalo se provodljivim. Nije bilo pada prometa niti gubitka radnih mjesta", rekla je za RSE Beširević. Sa druge strane Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Parlamentu FBiH, ističe kako bi se o uvedenoj zabrani trebalo raspravljati pred Ustavnim sudom, kako je to učinjeno u Crnoj Gori. Za RSE ističe da je riječ o ograničenju prava na rad i slobodu poduzetništva. "Ovo nije neradna nedjelja za radnike, već zabrana rada za određene prodajne objekte. Radnici i dalje rade, ali u zatvorenim trgovinama. Pitanje je ustavnosti, da li se može selektivno zabraniti rad jednim, a dozvoliti drugim sektorima", naveo je. Za pokretanje inicijative Ustavnom sudu potrebno je 33 potpisa poslanika u Parlamentu FBiH. Ocjenu ustavnosti mogu pokrenuti i predsjednik, te potpredsjednik Federacije BiH. Za razliku od Federacije BiH, u drugom bh. entitetu Republici Srpskoj (RS) i administrativnoj jedinici Brčko distrikt nedjelje su radne. Odluku o neradnoj nedjelji u RS donose opštine i gradovi, pa je uvedena u manjem broju lokalnih zajednica. "Nedjelja treba da bude dan odmora. Nažalost, mali broj lokalnih zajednica se odlučio za neradnu nedjelju. Zato smo predložili da, ako već ne može biti neradna, radnici dobiju duplo veću dnevnicu", rekao je za RSE Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS. Sindikat je u pregovorima s Vladom RS o memorandumu koji bi uredio rad nedjeljom. Prijedlog uključuje posebnu zaštitu za majke s djecom, samohrane roditelje i trudnice, te veću cijenu za rad nedjeljom. Pola decenije rasprave u SrbijiU Srbiji zabrana rada nedjeljom nikada nije uvedena. Inicijative iz 2020. godine ostale su bez rezultata, a predsjednik države Aleksandar Vučić tada je izjavio da je protiv zabrane, jer bi usporila rast ekonomije. Duško Vuković iz Saveza samostalnih sindikata Srbije za RSE ocjenjuje kako odluka Ustavnog suda Crne Gore "dodatno otežava sindikalne napore u Srbiji, jer političke elite sada imaju argument da takva praksa nije održiva ni u regionu". "Radnici se vraćaju u period prije uvođenja radničkih prava. Trećina zaposlenih radi nedeljom, što znači između 600.000 i 700.000 ljudi", upozorava Vuković. Kaže kako sindikati nikada nisu odustali od zahtjeva za uvođenje neradne nedjelje, ali da nema političke volje da se to provede. "Evo ide i državni praznik Sretenje, kada niko ne bi trebao da radi. Međutim, to je praznik za političare i za deo kapitala, sve ta elita koja će da se okupi, nešto da nam priča tamo i tako dalje, a ljudi će da rade i na građevini i u trgovini", rekao je Vuković. Dodaje kako je trenutno u Srbiji oko 2,3 miliona zaposlenih u ovoj oblasti. Kosovo: Lokalne odluke, bez državnog zakonaNa Kosovu pitanje neradne nedjelje uređuju opštine. Dio od 38 opština uveo je zabranu rada nedjeljom, uz određene izuzetke i rotacione sisteme, ali praksa ostaje neujednačena i raznolika. Jedna od njih je Shtime, gdje je uredba na snazi od 2024. godine. Iz te opštine navode da tokom konsultacija "nije bilo značajnih primjedbi", te da je "uredba usvojena većinom glasova u opštinskoj skupštini". "Trenutno je funkcionalna i smatra se da je u najboljem interesu radnika i funkcionisanja privatnog sektora u našoj opštini", rekli su iz opštine za Radio Slobodna Evropa. Predsjednik nezavisnog sindikata privatnog sektora Jusuf Azemi za RSE tvrdi da same zabrane nisu rješenje, već da je ključan problem u primjeni propisa o platama, a ne u samom radu nedjeljom. "Radnici ne odbijaju da rade nedjeljom, ali se protive neredovnoj isplati. Po zakonu, vikend se plaća 50 posto više. Bilo bi dobro da radnici odmaraju vikendom, ali ako su primorani da rade, onda bi barem trebalo da budu plaćeni u skladu sa Zakonom o radu“, rekao je Azemi. Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna za RSE kaže da su zabrane rada nedjeljom posebno sporne u turističkim zonama. "Kao Privredna komora, ne razumijemo ovu odluku, posebno u turističkim zonama. Bilo je pritužbi privrednika da im se ne dozvoljava rad i da zbog toga ne mogu obavljati djelatnost", rekao je Rafuna. On upozorava i na posljedice po građane jer "porodice obično kupovinu obavljaju vikendom". "Na neki način, ovo ograničava i mogućnost građana da kupuju", naveo je. RSE je pitanja poslao i drugim opštinama koje su uvodile slične mjere, ali odgovori nisu stigli do objave teksta. Sjeverna Makedonija: Pionir u regijiU Sjevernoj Makedoniji nedjelja je od 1. januara 2022. godine i zvanično postala neradni dan za ogromnu većinu zaposlenih, nakon što su stupile na snagu izmjene radnog zakonodavstva i propisa koji regulišu trgovinu. Prema procjenama vlasti, ovom mjerom obuhvaćeno je oko 92 odsto radnika u zemlji. Zakonski okvir, međutim, ne znači potpunu zabranu rada nedjeljom. Predviđeni su brojni izuzeci za djelatnosti u kojima se proizvodni ili tehnološki proces ne može prekidati. Među njima su živinarska proizvodnja, rudnici uglja, pivare, pekarska i konditorska industrija, štamparije, proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda, kao i priprema i usluživanje hrane. Kada je riječ o trgovini, vrata mogu ostati otvorena u velikim šoping centrima koji imaju najmanje 8.000 kvadratnih metara efektivne prodajne površine, benzinskim pumpama, u radnjama u kojima radi sam vlasnik, te na kioscima i prodavnicama u turističkim zonama koje prodaju sladoled, grickalice, cvijeće, suvenire, filigran, novine i cigarete. Radnici koji rade nedjeljom imaju pravo na dodatak na platu od najmanje 50 odsto za svaki sat rada, ali i na kompenzacioni slobodan dan koji moraju iskoristiti u roku od sedam dana. Uz to, trgovci koji rade nedjeljom i tokom praznika obavezni su izdvojiti i posebnu naknadu u visini dva odsto prihoda koji su tim danima ostvarili u prethodnoj godini. Nadzor nad primjenom ovih pravila vrši državni inspektorat rada. Hrvatska: 16 radnih nedjelja godišnjeU Hrvatskoj, članici Evropske unije, Zakon o trgovini iz 2023. godine zabranjuje rad nedjeljom, ali trgovci mogu odabrati 16 nedjelja godišnje kada će raditi. Ministarstvo gospodarstva Hrvatske, nakon dvije godine primjene zakona, ipak planira izmjene Zakona o obrtu koje bi, isključivo malim porodičnim trgovinama, omogućile rad nedjeljom bez ograničenja. Rad na izmjenama podržali su i u Hrvatskoj obrtničkoj komori, tvrdeći da su male trgovine pretrpjele najviše štete od zabrane rada nedjeljom. Kako se nedjeljom radi u EU?Unutar Evropske unije radnici su zaštićeni direktivom koja od zemalja članica traži da se poštuju određena prava, poput onoga da se tokom sedmice možeraditi 48 sati, uključujući i prekovremeno. Radnici imaju pravo na minimalni odmor od 24 sata nakon sedmodnevnog rada. No, nema specifičnog navođenja kada, odnosno koji dan taj odmor treba da se desi. Rad nedjeljom fleksibilan je u brojnim zemljama članicama Evropske unije, ali, primjera radi, nedjelja u Njemačkoj ima ustavnu zaštitu. Taj dan, kao i praznici, su dani koji su ustavno prepoznati kao "dani odmora i duhovnog poboljšanja". Izuzeci postoje u određenim slučajevima poput restorana, hotela, ali trgovine ostaju striktno zatvorene. Sličan je slučaj i sa Austrijom, koja, iako nema ustavne odredbe po pitanju nedelje, ima zakon koji kaže da radnici moraju da odmaraju 36 uzastopnih sati, te da taj odmor mora uključivati nedjelju. Tog dana rad je moguć za radnike u uslužnim i turističkim djelatnostima. Prema podacima Eurostata više od 20 posto zaposlenih radilo je preko vikenda u 2023. godini. Među njima, najviše se vikendom radilo u Grčkoj. Isti izvor navodi da je najveći broj zaposlenih koji rade nedjeljom na Malti, oko 19,2 posto, dok u Litvaniji radi tek 2,5 posto. Saradnja na tekstu: Una Čilić, Zoran Kjuka, Sonja Gočanin, Doruntina Baliu

Fokus policijske akcije u naselju Kavač u crnogorskom primorskom gradu Kotoru i na području Tivta, izvedene prije dva dana, bio je navodni vođa kavačkog kriminalnog klana Radoje Zvicer koji je dugo u bjekstvu. Kako je saopšteno iz policije Crne Gore, u akciji je učestvovalo 100 policajaca. Takođe je navedno da su radi dalje istrage zaplijenjena četiri vozila, među kojima je i jedno čija je procijenjena vrijednost pola miliona eura, zatim 17.000 eura gotovine, kao i sredstva komunikacije i tehnička oprema. Kako tvrde policije i tužilaštva Srbije i Crne Gore, Radoje Zvicer jedan je od vođa kavačkog kriminalnog klana koji je u ratu sa drugim kriminalnim klanom – škaljarcima. Njegovo ime je na Interpolovoj listi najtraženijih bjegunaca Evrope. Šta je postignuto?"Jedna u nizu akcija", kratko komentariše Velimir Rakočević, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici. "Kažem jedna u nizu jer se slične aktivnosti dešavaju permanentno, mogu slobodno reći, mjesecima, čak i godinama unazad. Ovo sad je bila aktivnost koja je bila usmjerena prema ključnom šefu jednog od najmoćnijih klanova, ne samo na balkanskim prostorima nego i šire", naveo je Rakočević. Ovo jasno govori da je "država, s jedne strane, makar se tako čini, uspjela da koliko-toliko ukloni tu opasnost koja je nastala usljed infiltriranja kriminaliteta u oficijelne strukture", istaknuo je. Širi se spisak 'prljavih' policajaca u Crnoj GoriKako se stiglo dovde?Već više od jedne decenije epicentar organizovanog kriminala u Crnoj Gori upravo je grad Kotor, gdje su potkraj 2014. nastala dva zaraćena narko‑klana: kavački i škaljarski, nazvani po kotorskim naseljima Kavač i Škaljari. Zapravo, oni su nekada bili dio jedne kriminalne grupe koja je švercovala drogu iz Južne Amerike u Evropu. Raskol se dogodio nakon nestanka pošiljke od oko 300 kilograma kokaina u Španiji, što je dovelo do krvavog rata čije posljedice traju i danas. Naime, nakon nestanka droge iz jednog stana u Valensiji, crnogorski kriminalci su, prema navodima policijskih istraga, označili Gorana Radomana odgovornim. Onda je početkom 2015. godine u Novom Beogradu ubijen Radoman kao jedan od vođa kotorskih klanova. To ubistvo je bilo početak novih obračuna crnogorskih kriminalnih grupa. Od Atine do Barselone, u likvidacijama u drugim evropskim gradovima, Crnoj Gori i regionu, pa sve do Južne Amerike, rat klanova je odnio više od 70 života. Policijska akcija u Kotoru koja je ciljala na sam vrh kavačkog klana je bila "ohrabrenje", kako kaže Rakočević dodajući da "jedino to može doprinijeti jačanju pravne države i vladavine prava u ključnoj godini za Crnu Goru ka evropskim integracijama kada se očekuje da zatvori sva poglavlja, a naravno ona najvažnija 23 i 24". Poglavlja 23 i 24 odnose se na vladavinu prava, a iz Brisela je Crnoj Gori preporučeno da mora dodatno ojačati pravosuđe, slobodu medija i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Proširenje ostaje prioritet EU, Zapadni Balkan napreduje različitim tempom"I zbog toga Evropska unija s pravom, traži te mjerljive rezultate", naglasio je Rakočević. Koliko identiteta ima Zvicer?Na meti obračuna klanova je bio i Zvicer na kojeg je u maju 2020. godine pokušan atentat u Kijevu, gdje je tada živio sa porodicom. Teško je ranjen, ali je preživio i nakon oporavka mu se gubi svaki trag. U evropskim dokumentima se ističe da se služio sa najmanje 15 lažnih identiteta. Protiv Radoja Zvicera je u januaru 2025. Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore otvorilo istragu zbog sumnje za ubistvo Rista Mijanovića u novembru 2020. godine. Osim njega pod istragom se nalazi još 12 pripadnika kavačkog klana. Tužilaštvo otvorilo istragu protiv vođe kriminalnog klana u Crnoj GoriKako su naveli, ubistvo Mijanovića naložio je Zvicer, vođa kavačkog klana, jedne od 11 organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju u Crnoj Gori. O ulozi Europola i Sky aplikcijaNakon izbora 2020. godine u Crnoj Gori sa vlasti, poslije tri decenije, odlazi Milo Đukanović, a dolazi koalicija stranaka koju predvodi Demokratski front čiji su lideri Andrija Mandić i Milan Knežević, otvoreno proruski orijentisani. Vladajuću koaliciju u Crnoj Gori sada čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokratska Crna Gora, Bošnjačka stranka, Nova srpska demokratija, Socijalistička narodna partija, Albanska alternativa i Albanski forum. Na pitanje koliko je prethodna vlast Crne Gore radila na suzbijanju klanova, Rakočević kaže: "Bilo bi zaista nekorektno reći da prethodna vlast nije ništa uradila. To nikada ne treba posmatrati crno-bijelo. Radila je svaka vlast, neka manje, neka više. Međutim, hendikep te bivše dugotrajuće vlasti je bio upravo taj što oni nijesu uspjeli da sistem sačuvaju od upliva organizovanog kriminaliteta". Takođe je naglasio da je "pitanje da li bi i nova vlast nakon to uspjela da nije bilo pomoći prije svega evropskih partnera, Europola. Dakle, da nije došlo do dekriptovanja one famozne Sky aplikacije". U dokumentu crnogorske Vlade iz januara prošle godine, navodi se da je identifikovan upliv klanova u institucije, naročito u organima izvršne vlasti i pravosuđa. To je postalo jasno objavljivanjem materijala sa Sky aplikacije. Sky ECC aplikacija funkcioniše kao zatvoreni, enkriptovani komunikacioni sistem dizajniran za maksimalnu privatnost, često korišten na modifikovanim telefonima (BlackBerry, iPhone) bez klasičnih opcija poput poziva ili kamere. Zbog ove aplikacije je u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini ali i zemljama Evropske unije uhapšeno je više osoba. Više kriminalnih grupa u Crnoj Gori je otkriveno, zahvaljujući Europolu i policijama zapadnih zemalja koje su presrele, dešifrovale i proslijedile crnogorskim istražiteljima šifrovane razgovore kriminalnih grupa preko kriptovanih telefona i aplikacija, među kojima je i Sky ECC aplikacija. Korišćenje aplikacije tipa Sky, kriminalne grupe su počele sredinom prošle decenije. Prema Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA) koju je izdala crnogorska vlada prošle godine broj, klanova je porastao u posljednje tri godine sa devet na 11. Planetarna 'kriminalna industrija'Rakočević fenomen širenja klanova naziva "kriminalnom industrijom" sa jakom mrežnom strukturom koju je moguće suzbiti samo "udruženo" odnosno kroz "međudržavno, interesno povezivnje bezbjednosnih struktura". "Čak i u kriminalističkoj nauci teško je svrstati (ove klanove) u neku od tipologija kriminaliteta", rekao je Rakočević. "Oni sarađuju mnogo uspješnije nego bilo koje dvije države, i one koje najbolje sarađuju, a onda im je dozvoljeno da ostvare enormnu ekonomsku moć. Taj uticaj proširuju širom planete. Povezali su se sa moćnim klanovima pogotovo iz Južne Amerike", ukazao je. Objašnjavajući zašto je problem kriminalnih klanova uveliko prešao granice Crne Gore, Rakočević je dao primjer velikih zapljena narkotika: "Ako uzmemo samo sve najjače zapljene, a to su bile tone i tone, prevashodno mislim na kokain, nema ni jednog slučaja u kojem nisu u samom vrhu kriminalne piramide bili pripadnici jednog ili drugog famoznog kotorskog klana."

Od pritvora, presude pa do potjernice. Posljednjih trinaest dana Miloš Medenica je bjegunac od pravde za kojim je raspisana Interpolova potjernica. Sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore osuđen je na deset godina i dva mjeseca zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije, krijumčarenja i protuzakonitog uticaja. Njegova majka Vesna također je osuđena na deset godina. Dok je njegovoj majci nakon objavljivanja presude oduzet pasoš i produžena mjera zabrana napuštanja boravišta, Medenici koji je bio pod kućnim nadzorom određen je pritvor zbog opasnosti od bijega. No, Miloš Medenica je u međuvremenu postao nedostupan javnosti. Nema odgovora na pitanje kako se dogodilo da je umjesto odlaska u pritvor, Medenica pobjegao iz kućnog policijskog nadzora. Njegov advokat Stefan Jovanović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da Medenica nije trebao da bježi. Naglašava da je njegov klijent oslobođen za tri krivična djela i da su u tom dijelu bili zadovoljni presudom. "U onom osuđujućem dijelu smo nezadovoljni i iskoristit ćemo zakonska sredstva koja stoje na raspolaganju. Smatram da nije trebao da bježi, iz prostog tog razloga što smo tu borbu trebali da nastavimo tako kako se inače i borimo." Jovanović također ukazuje da je Medenica ranije došao u Podgoricu iz Beograda i stavio se na raspolaganje nadležnim organima u namjeri da se suoči sa optužbama. "Ali ipak je bio držan tri i po godine u pritvoru i pored odluka Ustavnog suda da treba da se brani sa slobode i pored četiri odluke Apelacionog suda da Viši sud treba da razmisli o usvajanju jemstva. Vjerovatno ga je to negdje možda i motivisalo da se da u bjekstvo. Možda je razmišljao 'prvi put sam došao, stavio sam vam se na raspolaganje, imali ste odluke i Ustavnog suda i Apelacionog suda, opet ste me držali u pritvoru cijeli ovaj rok koji ste me držali odnosno maksimalni rok'." Posljednji put je svog klijenta vidio 12. decembra tokom završnih riječi. Ko je kriv za bjekstvo?Nakon što je Miloš Medenica pobjegao Viši sud je izdao saopštenje u kojem navode da mjeru zabrane napuštanja stana izvršava policija. Policija sa druge strane kaže da sud nalaže provjeru i traži izvještaj od Uprave policije "što u konkretnom slučaju nije urađeno od strane Višeg suda u Podgorici." Naglasili su i da se Medenica nalazio u stanu dan prije izricanja presude, no da nije tamo zatečen na dan suđenja. Kućni pritvor određen mu je 17. oktobra, kada mu je ukinut klasični pritvor. Pitanje nadzora problematizirao je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je od premijera zemlje Milojka Spajića tražio da smijeni "sve odgovorne za propust u lancu odgovornosti." "Pobjegla im je osoba koja je osuđena u jednom od najtežih predmeta za organizovani kriminal i korupciju u Crnoj Gori. U ovom slučaju nema slučajnosti, jer su odgovorni naivni i zato nema izgovora. Zato ovdje ne postavljamo pitanje odgovornosti. Odgovornost već postoji i ona počinje na vrhu izvršne vlasti", istakao je Milatović. No, ministar pravde Crne Gore Bojan Božović rekao je na sastanku održanom 10. februara da "ne smatra da bilo ko treba da podnese ostavku" povodom situacije sa primjenom mjera nadzora, prenijele su crnogorske Vijesti. Božović je rekao i da se radi o "sistemskom problemu, a ne o pitanju individualne odgovornosti." Dodao je i da će veoma brzo biti formiran radni tim koji će se baviti pitanjima mjera nadzora. No, iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) kažu da, iako je važno da se pitanje nazora rješava sistemski da je "nedopustivo je da nakon bjekstva Miloša Medenice niko od učesnika jučerašnjeg sastanka ne preuzima konkretnu odgovornost." Na pomenutom sastanku su učestvovali predstavnici sigurnosnog sektora i pravosuđa na kojem su prisustvovali i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović. "Građani imaju pravo na jasne odgovore: ko je bio zadužen da spriječi ovaj propust, šta je tačno zakazalo i ko će snositi posljedice," naveli su u MANS-u. Traži se objava policijski zabilješkiPolicijski nadzor ne sprovodi se 24 sata dnevno, već povremeno obilaskom mjesta stanovanja. Iz policije kažu da se mjera nadzora prema Medenici sprovodila kontinuirano i da su prilikom svakog obilaska policijski službenici sačinjavali zapise. "A da je bilo utvrđeno eventualno kršenje mjere nadzora bez odlaganja bi bio obavješten nadležni sud." Iz MANS-a su od Ministarstva unutrašnjih poslova zatražili da objave informacije o zabilješkama o kontroli poštovanja mjere kućnog pritvora. "Imajući u vidu da je izricanje presude u predmetu protiv pripadnika OKG Miloša Medenice bila najavljeno u medijima makar 24 časa ranije, nije jasno kako nadzor poštovanja mjere kućnog pritvora nije inteziviran od strane službenika policije upravo u tom periodu," naveli su u saopštenju. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Crne Gore nije odgovorilo na upit RSE da li će odgovoriti zahtjevu MANS. Medenicin advokat Stefan Jovanović kaže da podržava takav zahtjev i da bi se ta dokumentacija trebala objelodaniti. Ko su Miloš i Vesna Medenica?Prije više od tri godine Miloš Medenica je kupio kartu u jednom pravcu i iz Beograda stigao u Podgoricu kako bi se stavio na raspolaganje pravosudnim organima zbog optužnice da je 2019. stvorio stvorio kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici postali njegova majka i još devet osoba radi krijumčarenja cigareta i protivzakonitog uticaja na sudsku vlast. Danas se nalazi na Interpolovoj potjernici zbog bijega nakon izricanja prvostepene osuđujuće presude. Viši sud u Podgorici osudio ga je zbog stvaranja i vođenja kriminalne organizacije koja se bavila trgovinom narkotika, švercom cigareta, podmićivanjem i nedozvoljenim držanjem oružja. Njegova majka Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, oslobođena je optužbi za stvaranje kriminalne organizacije, a osuđena za protivzakoniti uticaj, primanje mita i uticanje na sudske odluke. Oboje su dobili po deset godina zatvora. Europol je snimio telefonske razgovore Miloša u kojima on navodi da mu je majka upoznata s nelegalnim poslovima i da od nje može očekivati zaštitu. O švercu cigareta tužilac je citirao više poruka Miloša Medenice iz 2019. i 2020. godine. Advokati Medenica su zatražili oslobađajuću presudu.

Kompanija "Sveti Stefan hoteli", u većinskom vlasništvu države Crne Gore, očekuje da će uspjeti da putem domaćih sudova naplati 3,1 milion eura dugovanja po osnovu zakupnine od firme "Adriatic Properties", zakupca grad hotela Sveti Stefan i Vile Miločer, pišu Vijesti. Optimistična očekivanja zasnivaju se na odluci Ustavnog suda, koji je usvojio ustavnu žalbu ove kompanije i ukinuo rješenje Vrhovnog suda kojim je bilo potvrđeno da domaći sudovi nisu nadležni u sporu sa zakupcem. Ustavni sud je zaključio da je Vrhovni sud proizvoljno ocijenio da je nadležna međunarodna arbitraža, te naveo da sudovi prethodno nisu ispitali suštinsko pitanje — da li je riječ o sporu u kojem je predviđena isključiva nadležnost crnogorskog pravosuđa, imajući u vidu da se spor odnosi na zakup nepokretnosti na teritoriji Crne Gore. Prethodno su se Privredni, Apelacioni i Vrhovni sud proglasili nenadležnim, pozivajući se na to da ugovor ima element inostranosti i da je 2007. godine definisano da se sporovi rješavaju pred Londonskim sudom za međunarodnu arbitražu. Iz kompanije "Sveti Stefan hoteli" navode da je sada na Vrhovnom sudu da odluči hoće li predmet biti vraćen Privrednom sudu, pred kojim je spor i započet. Oni su već podnijeli tužbu za naplatu jedne kvartalne zakupnine, a u slučaju pozitivnog ishoda planiraju pokrenuti postupke i za ostale neizmirene rate. "Smatramo da u slučaju isplate zakupnine nije nadležan međunarodni tribunal već domaći sudovi. To je sada potvrdio i Ustavni sud, zbog čega očekujemo da će naš zahtjev biti usvojen i da će dug na ime kirije biti naplaćen", poručili su iz kompanije. Kompanija "Sveti Stefan hoteli" više puta se obraćala Vladi Crne Gore tražeći pomoć, jer je zbog neplaćene zakupnine poslovanje paralisano. Prema posljednjim podacima, "Adriatic Properties" duguje 3,1 milion eura. Firma je u blokadi, radnici od maja ne primaju zarade, a dodatni teret predstavlja i neplaćeni porez na nepokretnost, zbog čega je Opština Budva stavila hipoteku na luksuzni hotelski kompleks "Sveti Stefan – Miločer". U Londonu je 24. jula prošle godine održano završno ročište pred međunarodnom arbitražom u postupku gdje s jedne strane stoje Vlada Crne Gore i državne hotelske kompanije, a s druge zakupac "Adriatic Properties", koji potražuje 100 miliona eura odštete. Zbog spora hotel Sveti Stefan i Vila Miločer zatvoreni su petu godinu zaredom. Iako su ranije mediji objavili da su Vlada i zakupac usaglasili skoro sve tačke dogovora — uključujući i otvaranje hotela 1. maja te odustajanje od arbitražnih tužbi — sporazum ipak nije zaključen do kraja godine, pa hotel nije otvoren ni u ovoj sezoni.

Službenici Uprave policije Crne Gore izveli su planiranu akciju području Kotora u naselju Kavač i na području Tivta, u cilju, kako je saopšteno "pronalaska međunarodno traženih lica, kao i stvari i predmeta koji potiču iz krivičnih djela, odnosno čije je porijeklo sumnjivo." "U akciji je učestvovalo preko 100 policijskih službenika, koji su izvršili pretrese na više lokacija, među kojima i dva objekta – kompleksa koje u Kotoru i na Obali Đuraševića koriste R.Z. i njegova supruga T.Z, kao i objekte koje koriste članovi iste organizovane kriminalne grupe," saopšteno je iz Uprave policije. Objavljen je i snimak pretresanja. "Pretresi su izvršeni i u stanu u vlasništvu V.B, te u apartmanima i na privatnim plažama u vlasništvu i državini povezanih lica", dodaje se u saopštenju policije. Kako piše RTCG u pitanju su Radoje Zvicer, odbjegli vođa "kavačkog klana" i njegova supruga Tamara. Radi daljih provjera oduzeta su i četiri luksuzna vozila iz garaža i privatnih parkinga. Vrijednost jednog od automobila procijenjena je na oko 500.000 eura. "Pronađeno je i oko 17.000 eura u gotovini, kao i sredstva komunikacije i tehnička oprema koja će biti predmet daljih provjera," saopšteno je iz policije. Ranije ove godine, policija je u istom naselju već provodila planirane akcije usmjerene na članove organizovanih kriminalnih grupa, pri čemu su bili pretresani stanovi povezani sa osobama iz tzv. kavačkog klana, a privođeno je i više operativno interesantnih lica. Organizovani kriminal u Crnoj Gori već više od jedne decenije ima svoje epicentre upravo u Kotoru, gdje su potkraj 2014. nastala dva zaraćena narko‑klana: kavački i škaljarski, nazvani po kotorskim naseljima Kavač i Škaljari. Raskol se dogodio nakon nestanka pošiljke od oko 300 kilograma kokaina u Španiji, što je dovelo do krvavog rata čije posljedice traju i danas. Rat klanova iz Kotora odnio je više od 70 života, uključujući likvidacije u Crnoj Gori, regionu i evropskim gradovima - od Atine do Barselone. Povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima, a Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova. Vođa Kavačkog klana je odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer, protiv kojeg je u januaru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore otvorilo istragu zbog sumnje za ubistvo Rista Mijanovića u novembru 2020. godine. Osim njega pod istragom se nalazi još 12 pripadnika Kavačkog klana. Zviceru se od 2020, kada je teško ranjen u Kijevu, gubi svaki trag. U evropskim dokumentima se ističe da se služio sa najmanje 15 lažnih identiteta. Na čelu Škaljarskog klana bio je Jovan Vukotić koji je 2022. godine ubijen u Istanbulu u Turskoj. Radio Slobodna Evropa i KRIK sačinili su Crnu knjigu, bazu ubistava od 2012. na teritoriji Crne Gore i Srbije koja imaju odlike mafijaških likvidacija.

Politički "ping-pong" prebacivanja zakona između predsednika Crne Gore Jakova Milatovića i crnogorske Skupštine dodatno usporava evropski put zemlje, koja i bez toga počinje da pokazuje znake zastoja u ispunjavanju obaveza u ključnim oblastima za evropske integracije. Naime, predsednik Crne Gore Jakov Milatović je 3. februara vratio Skupštini paket zakona na ponovno razmatranje. Obrazložio je ovu odluku time da želi da poslanici zaista pročitaju zakone. "Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, ni usvajanje zakona bez rasprave i diskusije", naveo je crnogorski predsednik na društvenim mrežama. Reč je o paketu od 25 zakona koji su već dobili zeleno svetlo Evropske komisije, a koji su neophodni kako bi Crna Gora mogla da nastavi zatvaranje poglavlja u pristupnim pregovorima. Dva dana kasnije, predsednik države je promenio stav i proglasio zakone važećim. Kazao je da njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, prema njegovoj proceni, ne bi imalo nikakvog efekta. Ovaj paket zakona, u političkom žargonu nazvan "plavi zakoni", već je imao zeleno svetlo Brisela. Evropska komisija je potvrdila da je primila k znanju odluku predsednika Crne Gore da ih potvrdi. "Potvrđujemo našu kontinuiranu podršku ambicioznom cilju Crne Gore da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja do kraja godine, pod uslovom da su u potpunosti ispunjeni svi potrebni kriterijumi i uslovi", izjavio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije (Guillaume Mercier). Međutim, poslednji potez je samo izneo na površinu problem da Crna Gora, koja sada ulazi u završnicu pristupnih pregovora, počinje da pokazuje znakove zatezanja procesa. Ambicija ne samo Crne Gore već i evropskih institucija jeste da zemlja zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja tekuće godine. Time bi se, teoretski, omogućila primena državnog slogana "28 do 28", što znači da bi Crna Gora mogla postati 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine, uz dovoljno vremena za ratifikaciju Sporazuma o pristupanju koji se potpisuje nakon što se pregovori o članstvu proglase završenim. Ratifikacija mora da prođe kroz sve postojeće države članice EU, njih 27, kao i kroz državu koja pristupa, u ovom slučaju Crnu Goru. To je proces koji obično traje između jedne i tri godine. Međutim, Crna Gora, koja se smatra liderom u pristupnom procesu, počinje da razvlači dinamiku. Prema evropskim zvaničnicima, imenovanje ključnih funkcija, poput sudija Ustavnog suda kao i članova sudskog i tužilačkog saveta, već predstavlja ozbiljan problem za pregovore o članstvu. Da je predsednik Milatović zadržao "plave" zakone, to bi, kako navode izvori Radija Slobodna Evropa, ugrozilo predstojeće međuvladine konferencije planirane za mart i april, na kojima bi mogla biti zatvorena pojedina pregovaračka poglavlja. To potvrđuje i Mersije. "Stalna kašnjenja u ključnim procesima, kao što su usvajanje zakona i imenovanje upražnjenih pozicija, ako ostanu nerešena, mogla bi predstavljati značajnu prepreku ostvarenju ambicije Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine", navodi on. Evropski poslanik Tomislav Sokol, član delegacije za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Crne Gore, upozorio je da usporavanje dinamike usvajanja zakona potrebnih za zatvaranje poglavlja "može imati dugoročne posledice za evropski put države". "Prozor EU neće biti zauvek otvoren, a zna se ko ga želi zatvoriti, zbog čega je važno ne propuštati trenutak koji se retko ponavlja", naglasio je Sokol. Crna Gora je u januaru privremeno zatvorila poglavlje 32 i trenutno ima 13 zatvorenih poglavlja od ukupno 33 u pristupnim pregovorima za članstvo u EU. Očekuje se da će tokom prve polovine godine EU odobriti formiranje radnih grupa koje će raditi na nacrtu Sporazuma o članstvu. Tekst tog sporazuma definiše uslove članstva, prelazne aranžmane, zaštitne mere, budžetski doprinos, broj poslanika u Evropskom parlamentu, glasove u Savetu EU i komesara iz Crne Gore. Prema pregovaračkim principima koje je usvojila Konferencija o pristupanju, sporazumi postignuti tokom pregovora po pojedinim poglavljima, čak i delimični, ne mogu se smatrati konačnim dok se ne postigne sveobuhvatan sporazum o svim poglavljima. Crna Gora treba da zatvori još 23 pregovaračka poglavlja, a za svako zatvaranje neophodna je saglasnost svih država članica EU.

Varničenja na liniji Podgorica – Beograd zbog srpskog jezika. Identitetska pitanja u Crnoj Gori ponovo su otvorena. Pitanja jezika, državljanstva i zastave pokrenula je prosrpska Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića u trenutku kada Crna Gora ostvaruje značajan napredak u evropskim integracijama. I zbog njih je napustila vladu, čiji opstanak zbog toga ipak nije ugrožen. Vlada, premijera Milojka Spajića, ima parlamentarnu većinu i bez DNP. Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ocenjuje za RSE da izazivanje političke nestabilnosti i problematizovanje identitetskih pitanja imaju za cilj da potencijalno zakomplikuju proces evropskih integracija. "Mislim da je više u pitanju uticaj iz Beograda, nego što je zaista potreba da se sada ova pitanja stavljaju u prvi plan", rekla je ona. DNP blizak zvaničnom Beogradu izašao je 30. januara iz vlade, nakon što se ona nije izjasnila o zahtevima te stranke o identitetskim pitanjima i dogovoru oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Takođe su izašli iz gradske vlasti u Podgorici. DNP je tražio ustavne promene o normiranju srpskog jezika kao službenog i donošenje Zakona o državljanstvu, koji bi omogućio dvojno državljanstvo bez prava glasa za one koji žive u Srbiji a poreklom su iz Crne Gore. Zahteva i izmenu propisa o državnim simbolima da bi crveno plavo bela trobojka bila proglašena narodnom zastavom i isticala se zajedno sa državnom zastavom Crne Gore. Ta trobojka je bila definisana kao zastava u Ustavu Kneževine Crne Gore iz 1905. Šta su pokazali rezultati popisa stanovništva?Nakon objave rezultata popisa stanovništva u oktobru 2024, prosrpske stranke obnovile su zahtev da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori. U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao službeni, a srpski jezik je u službenoj upotrebi zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom. Rezultati popisa u Crnoj Gori su pokazali da je srpski jezik maternji za 43 posto stanovništva, a crnogorski za nešto preko 34 procenta. Na popisu se 41,1 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, a 32,9 odsto kao Srbi. Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi. Prosrpske stranke u Crnoj Gori su nakon objavljivanja rezultata popisa tražile da srpski jezik bude službeni. Međutim, potom je unutar vladajuće koalicije dogovoreno da se ne pokreću identitetska pitanja kako ne bi kočila završnicu evropskih integracija. Vladajuću koaliciju u Crnoj Gori sada čine Pokret Evropa sad (PES), Demokratska Crna Gora (DCG), Bošnjačka stranka, Nova srpska demokratija (NSD), Socijalistička narodna partija (SNP), Albanska alternativa i Albanski forum. Zašto je ambasador Srbije pozvan na razgovor?Istog dana kada je DNP izašao iz vlade, zvanična Podgorica pozvala je na razgovor ambasadora Srbije Nebojšu Rodića zbog objave o srpskom jeziku. Na nalogu "Serbia in English", koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, navedeno je da Crna Gora "ne priznaje srpski jezik" kojim govori 43 odsto građana, te da je reč o "jeziku većine prema poslednjem popisu". Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore ocenilo je da je to "neprimeren način komentarisanja statusa srpskog jezika" u toj zemlji. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije odgovorilo je da je sve "pogrešno protumačeno". To ministarstvo je navelo da je reč o objavi na neformalnom nalogu Vladine kancelarije koja se "nije bavila ustavnim ili pravnim poretkom Crne Gore, već je uz zdravu dozu humora, ukazala na opštepoznatu činjenicu da je srpski jezik deo identiteta značajnog broja građana Crne Gore". "Začuđuje da se takav sadržaj javno i oštrim tonom pogrešno tumači i svesno izvlači iz konteksta i, pogotovo, da sadržaj sa društvene mreže dobija tretman međudržavnog pitanja", navelo je ministarstvo u Beogradu. U objavi Kancelarije Vlade Srbije korišćen je insert iz poznate animirane američke serije na kome se jedan od glavnih likova skriva u žbunje. Snimak je objavljen uz poruku "Crna Gora upitana zašto ne priznaje srpski jezik kojim govori 43 odsto njenih građana", uz konstataciju da je to jezik većine prema poslednjem istraživanju. Na čelu Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije nalazi se Arno Gujon, funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke, koji je u prošlosti imao veze sa ekstremnom desnicom u Francuskoj. Otvaranje 'zatvorenih' temaProfesor u penziji beogradskog Univerziteta i nekadašnji političar Žarko Korać kaže da Milan Knežević uživajući punu podršku Beograda pokušava da ostvari neki značajniji politički rezultat u Crnoj Gori. "To sad već postaje prilično jasno da je Beograd vrlo nervozan što Crna Gora mnogo većom brzinom ide u evropske integracije, a Srbija je pre više od tri godine prestala da ide tim putem", naveo je Korać. Crna Gora se smatra liderom među zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, dok Srbija nije otvorila nijedno poglavlje od decembra 2021. Crnoj Gori je ostalo da zatvori još 20 od 33 poglavlja u pregovorima. Milan Knežević je za beogradske provladine medije odbacio navode da se konsultovao sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da mu je on rekao šta da radi. Takođe je izneo tvrdnju da se Srbi u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa problemima u ostvarivanju svojih prava i da je neophodna institucionalna borba za njihovu punu ravnopravnost. Prema navodima crnogorskih medija, premijer Milojko Spajić izjavio je 29. januara da je mesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje Skupština Crne Gore. DNP je 2. februara podneo Skupštini Crne Gore dopune Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti sa predlogom o korišćenju i isticanju narodne istorijske zastave sa crveno plavo belom bojom. Takođe su najavili i podnošenje izmena Zakona o državljanstvu. Knežević je najavio razgovor sa liderom Nove srpske demokratije (NSD) Andrijom Mandićem o daljem delovanju koalicije "Za budućnost Crne Gore". Uoči razgovora Knežević je poručio da je malo čudno da deo koalicije bude u vlasti, a deo u opoziciji. Tu koaliciju čine DNP i NSD. "U ovom trenutku predsednik Skupštine Mandić ima daleko veći uticaj kao predstavnik jedne od srpskih stranaka, nego što je Knežević", smatra Korać. Kakvi će biti efekti poteza DNP?Docentkinja Nikoleta Đukanović kaže da stranke iz koalicije nemaju saglasnost oko identitetskih pitanja, odnosno da imaju različite interese ili makar različite puteve kako da dođu do tog cilja. "Da postoji bolja sinhronizacija možda između DNP, Mandićeve stranke, SNP i drugih partija koje su ostale u vladi, onda bi to bio jedan značajan alarm ne samo u kontekstu novih parlamentarnih izbora, nego ukupne političke situacije", smatra ona. Pošto, kako dodaje, to nije slučaj, može se "lako naći neko rešenje koje će ovu vladu održati". Crnu Goru očekuju opšti izbori 2027. godine.

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo je da je ambasador Srbije Nebojša Rodić pozvan na razgovor povodom objave na društvenim mrežama u kojoj se "na neprimeren način komentariše status srpskog jezika" u toj zemlji. Na nalogu "Serbia in English", koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, navedeno je da Crna Gora "ne priznaje srpski jezik" kojim govori 43 odsto građana, te da je reč o "jeziku većine prema poslednjem popisu". U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao službeni, a srpski jezik je u službenoj upotrebi zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom. Ministarstvo Crne Gore saopštilo je da je ambasadoru predočeno da činjenica da je srpski jezik u službenoj upotrebi "potvrđuje" poštovanje prava građana koji njime govore. "Tokom sastanka istaknuto je da je ovakav vid komunikacije neprihvatljiv, jer se odnosi na pitanja koja isključivo spadaju u ustavni i pravni okvir Crne Gore", saopštilo je MVP. Usledila je reakcija Ministarstva spoljnih poslova Srbije koje tvrdi da je sve "pogrešno protumačeno". Kažu da je reč o objavi na neformalnom nalogu Vladine kancelarije koja se "nije bavila ustavnim ili pravnim poretkom Crne Gore, već je – uz zdravu dozu humora – ukazala na opštepoznatu činjenicu da je srpski jezik deo identiteta značajnog broja građana Crne Gore". "Začuđuje da se takav sadržaj javno i oštrim tonom pogrešno tumači i svesno izvlači iz konteksta i, pogotovo, da sadržaj sa društvene mreže dobija tretman međudržavnog pitanja". U Crnoj Gori se na poslednjem popisu 2023. godine, 41,1 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, a 32,9 odsto kao Srbi. Popis je takođe pokazao da je srpski jezik maternji za 43,2 odsto stanovništva, a crnogorski za 34,5 procenta. Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi. Duže od deceniju prosrpske stranke u Crnoj Gori traže izjednačavanje ustavnog statusa srpskog i crnogorskog jezika. Šta je prethodilo?Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića, bliskog zvaničnom Beogradu, odlučila je da izađe iz vlade premijera Milojka Spajića, nakon što se ona nije izjasnila o zahtevima DNP o identitetskim pitanjima i dogovoru oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. DNP je tražio ustavne promene o normiranju srpskog jezika kao službenog, izmene Zakona o državljanstvu, kao i izmene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom. Premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio je 29. januara da "ucenjivački model saradnje" neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u većini, prenela je Radio-televizija Crne Gore. Mesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje je Skupština Crne Gore, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera – ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca, rekao je Spajić. Predsedništvo DNP-a jednoglasno je na odlučilo o otkazivanju podrške Spajićevoj Vladi, dok klub odbornika te partije otkazuje podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, rekao je 30. januara predsednik te partije Milan Knežević na konferenciji za novinare. Predstavnici DNP-a su kao spornu tačku naveli i njihov zahtev za početak sveobuhvatnog dijaloga Glavnog grada i Opštine Zeta i meštana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rešenja koje bi rezultiralo lex specijalisom u vezi s postrojenjem za otpadne vode kod tog mesta.

Četvrti dan granični prelazi za teretna vozila blokirani su zbog protesta kamiondžija u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Prevoznici zahtevaju da budu izuzeti od pravila boravka u Šengen prostoru koji je za građane trećih država ograničen na 90 dana u okviru šest meseci. Da problema postoji svesni su u Evropskoj uniji kao i nadležni u četiri države Zapadnog Balkana. Ima li rešenja i koja bi mogla da budu? (Snimatelj: Dragan Kostić, montaža: Ana Toader)

Miloš Medenica, osuđen za vođenje kriminalne grupe, nestao je iz kućnog pritvora u Crnoj Gori. Dok ga policija užurbano traži, vrh države zahteva hitnu odgovornost nadležnih.