Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac izjavila je u petak da joj je potvrđeno da su pojedini tužioci imali sastanak u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA), uoči ponovljenih izbora za Visoki savet tužilaštva (VST), na kojem je navodno traženo da se glasa za određene kandidate. Ove nedelje (25. februara) održani su ponovljeni izbori za VST na kojima su s tesnom razlikom pobedili kandidati koji su dobili podršku udruženja koje je otvoreno podržalo izmene pravosudnih zakona koje je predložila vladajuća Srpska napredna stranka, a za koje je Evropska unija ocenila da predstavljaju korak unazad. Dolovac je na sednici Visokog saveta tužilaštva rekla da za razgovore tužilaca u BIA nije znala u vreme kada je održan sastanak, niti neposredno posle, dodajući da je "red" da je tužioci obaveste kada idu na sastanke u BIA. "Za to sam saznala tek pre dva dana od Milijane Dončić, glavne tužiteljke Apelacionog tužilaštva u Kragujevcu", rekla je Dolovac Vrhovna javna tužiteljka je dodala da je Dončić potvrdila navode koje je prethodno na sednici VST-a izneo tužilac Miodrag Surla koji je kazao da je u BIA traženo da se glasa za određene kandidate za VST. "Tema razgovora (je) bila upravo ta o kojoj je govorio kolega Surla a ne neka druga koja bi se ticala operativnog rada ili uopšte uobičajene one komunikacije koju ima Bezbednosno-informativna agencija sa tužilaštvom", rekla je Dolovac. Iz BIA nisu odmah odgovorili na hitan upit Radija Slobodna Evropa povodom tih navoda. Zašto su važni izbori za VST?Pravnica Milena Vasić iz Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM), rekla je za RSE da ta organizacija nije zabeležila nepravilnosti tokom izbora za VST, ali da navodi koje je iznela Dolovac moraju da se ispitaju. Ona je rekla da su izbori za VST "bili veoma bitni jer oni odlučuju kakav će biti sastav VST-a". "Nakon ponovljenih izbora novi rezultati upućuju na promenu odnosa moći s obzirom na to da je određene kandidate koji su pobedili podržalo udruženje koje je otvoreno podržalo izmene pravosudnih zakona koje je kritikovala čitava stručna javnost", rekla je Vasić. Ona je rekla da ni na izborima u decembru YUCOM nije uočio nepravilnosti ali da su ponovljeni posle prigovora birača, po odluci Ustavnog suda. VST je u januaru poslao Narodnoj skupštini mišljenje većine svojih članova i zatražio da se iz procedure povuku predlozi izmena i dopuna sistemskih zakona kojima se uređuje rad javnog tužilaštva, uz ocenu da su predložena rešenja suprotna važećim evropskim standardima. Skupština Srbije je bez javne rasprave i bez konsultacija s tužiocima, sudijama, Venecijanskom komisijom i EU, u januaru usvojila izmene pravosudnih zakona koje deo stručne javnosti opisuje kao udar na nezavisnost sudstva i tužilaštva. Usvojene su izmene Zakona o sedištima i područjima sudova i tužilaštava, Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakona o organizaciji državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o javnom tužilaštvu i Zakona o sudijama. Ove izmene su kritikovali Visoki savet tužilaštva, Visoki savet sudstva, Advokatska komora Srbije, kao i niz strukovnih organizacija, uz upozorenja da takve zakonske izmene mogu ugroziti nezavisnost sudstva i tužilaštva od izvršne vlasti. Prema dosadašnjem zakonu, tužilac je mogao biti privremeno upućen u drugo javno tužilaštvo. Izmene predviđaju da se svi oni sada povlače, jer će odluku o njihovom upućivanju ubuduće donositi Visoki savet tužilaca, a ne kao do sada Vrhovni javni tužilac. Takođe se predviđa formiranje novog suda. Treći osnovni sud u Beogradu bi trebalo da se podeli na treći i četvrti - jedan nadležan za opštinu Zemun, a drugi za Novi Beograd i Surčin.

Prvi teretni vozovi krenuli su 27. februara novom prugom Beograd - Budimpešta, rekao je tokom posete Beogradu ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodujući da će najkasnije za mesec dana saobraćati i putnički vozovi. Mađarski ministar je rekao da će novom trasom dnevno saobraćati 16 vozova, od kojih će četiri biti spojena sa deonicom Budimpešta - Beč. Sijarto je dodao i da će se Mađarska truditi da obezbedi minimalno zaustavljanje na graničnoj kontroli, a da će se karte prodavati za 25 evra. Pruga Beograd - Budimpešta jedan je od prvih projekata u okviru kineske globalne inicijative "Pojas i put" sa ciljem prodora te zemlje na evropsko tržište. Zajednički je projekat Kine, Srbije i Mađarske. Započet je 2014. godine u Beogradu, na samitu šesnaest država centralne i istočne Evrope i Kine. Srbija je tada sa Kinom i Mađarskom potpisala Memorandum o razumevanju o modernizaciji pruge, a ugovor o modernizaciji potpisan je 2017. u Pekingu. Reč je o jednom od brojnih infrastrukturnih projekata u kojima se ugovori Srbije i Kine sklapaju na osnovu međudržavnog sporazuma. Izgradnja pruge u većini je finansirana iz kineskih kredita. Najpre je izgrađena deonica od Beograda do Novog Sada koja je, pored zajmova iz Kine, delom finansirana i iz ruskog državnog kredita. Kineske kompanije bile su i izvođači radova čitave rekonstrukcije i modernizacije železničke pruge u Srbiji. Reč je kineskom konzorcijumu ''China Railway International'' i ''China Communications Construction Company'' sa kojima je ugovor sklopljen na osnovu međudržavnog sporazuma, direktnom pogodbom, bez tendera. U okviru državnog projekta izgradnje pruge, rekonstruisana je i Železnička stanica u Novom Sadu. Četiri meseca od svečanog otvaranja na njoj se obrušila betonska nadstrešnica usmrtivši 16 ljudi. Nesreća je pokrenula talas protesta u Srbiji sa kojih se zahtevala odgovornost za nesreću. U fokusu protesta su optužbe da su do pada nadstrešnice doveli nemar i korupcija vlasti. Ni 15 meseci od nesreće nije utvrđena odgovornost, a o njoj se vode tri paralelna postupka. Pred Višim sudom u Novom Sadu optužnica je potvrđena protiv bivšeg direktora Železnica Srbije Nebojše Šurlana kao i više ljudi koji se smatraju odgovornim za projektovanje i izvođenje radova na rekonstrukciji stanice. Isti sud odbacio je optužbe protiv bivšeg ministra građevinarstva i infrastrukture Gorana Vesića. Protiv Vesića vodi se postupk i pred Tužilštvom za organizovani kriminal. Ova istraga fokusirana je na navode o mogućoj korupciji tokom modernizacije železnice a uz Vesića pod istragom je još jedan bivši ministar istog resora – Tomislav Momirović. Istraga o korupciji bazira se na sumnjama da su osumnjičeni oštetili državni budžet za 115 miliona dolara, tužilaštvo osumnjičene tereti i da su konzorcijumu kineskih kompanija, koje su bili izvođači radova na rekonstrukciji pruge, pa i stanične zgrade u Novom Sadu, "pribavili imovinsku korist" u vrednosti od najmanje 18,7 miliona dolara. Nesreća u Novom Sadu odložila je otvaranje pruge do Budimpešte, ali to nije prvi put da su pomerani rokovi. Svi rokovi prugeNa početku projekta izgradnje brze pruge Beograd - Budimpešta, predsednik Srbije, Aleksandar Vučić najavio je da će građani Srbije moći da koriste modernizovanu prugu od 2018. godine. Do tog roka radovi ne samo da nisu završeni, već je zbog rekonstrukcije od februara naredne godine (2019.) zatvoren i deo pruge od Novog Sada do Beograda. Tadašnja ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović takođe je obećavala završetak pruge i govorila o konkretnim rokovima. Ona je 2019. odredila novi, navodeći da će deonica od Beograda do Novog Sada biti završena do novembra 2021. godine. U maju 2020. predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi kompletna brza pruga od Beograda do Budimpešte trebalo da bude završena do 2024. godine. Početkom oktobra 2024, mesec dana pre obrušavanja novosadske nadstrešnice, Vučić je ponovio da će deonica od Novog Sada do Mađarske granice biti otvorena 24. novembra. Tokom izgradnje, na probleme je nailazila i Mađarska zbog čega su takođe pomerani rokovi. Naime, ova zemlja, kao država članica Evropske unije, nije poštovala pravila kompeticije prilikom dodeljivanja prava na izgradnju pruge u svojoj deonici pa je morala da ponavlja tendere. Koliko je Srbija tačno uložila u projekat izgradnje brze pruge Beograd – Budimpešta nije tačno poznato. Poslovi sa kineskim partnerima sklapali su se direktnim pogodbama. Reč je o komercijalnim ugovorima koji mogu da sadrže odredbu o tajnosti. Kada je projekat započet memorandumom, 2014. godine, njegova vrednost tada je procenjena na dve milijarde dolara. Evropski zvaničnici su u više navrata tokom izgradnje upozoravali Srbiju na potencijalne posledice prevelikog zaduživanja kod Kine.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Miroslava Kraljevića, načelnika Općine Vlasenica, zbog veličanja ratnih zločinaca osuđenih zbog genocida pred Haškim sudom. Tužiteljstvo BiH je optužnicu podignulo jer je Kraljević, u svojstvu načelnika Općine, 9. marta 2025. u Vlasenici prilikom obilježavanja godišnjice pogibije boraca nekadašnje vojske Republike Srpske, dao izjavu za medije u kojoj je veličao osobe koje su pravomoćno osuđene pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju za krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratne zločine. Kraljević je na skupu rekao: "Jer to smo mi, to je naša realnost. Svi smo mi Radovani. (…) Na isti ili sličan način branimo tekovine", aludirajući na Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika RS-a koji je u Hagu pravosnažno osuđen na doživotni zatvor. "Optuženi se tereti da je počinio krivično djelo - izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, navedeno je u saopćenju Tužiteljstva BiH. Miroslavu Kraljeviću se sudi i zbog ratnog zločina u Vlasenici, u okviru predmeta "Mane Đurić i drugi". Kraljević i ostali optuženi terete se za zatočenja, mučenja i zlostavljanja više desetaka osoba u Vlasenici, a u optužnica protiv njih se odnosi i na ubistvo i nestanak najmanje 22 osobe.

Policija Crne Gore je u petak opkolila zgradu u centru Podgorice u kojoj živi biznismen Aco Đukanović, brat bivšeg crnogorskog predsjednika i premijera Mila Đukanovića. Radio-televizija Crne Gore prenosi da su zgradu opkolile posebne jedinice policije, jer je izvršen pretres imovine koju koristi Aco Đukanović. U pitanju je zgrada u kojoj su prostorije Prve banke, čiji je Đukanović većinski vlasnik. Radio-televizija Crne Gore je navela da je prema njenim saznanjima policija pretresla imovina i koju Đukanović koristi u Nikšiću. Aco Đukanović je krajem 2006. kupio akcije Nikšićke banke, kojoj je godinu kasnije promijenio ime u Prva banka Crne Gore. Od početka rada do smjene Demokratske partije socijalista (DPS) avgusta 2020. u banci su depozite imale državne kompanije, brojna ministarstva i druge državne institucije, lokalne samouprave i biznismeni koji su bili bliski tada vladajućoj partiji. Analizu poslovanja Prve banke radila je 2012. godine i Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije u čijim je izvještajima naveden niz navodno nezakonitih aktivnosti banke koje su, kako navode, "detaljno opisane na hiljadama stranica tajnih bankarskih dokumenata" u posjedu Mreže. "Dokumenti otkrivaju korupciju, pohlepu i nestručnost. Pri sklapanju ovih poslova banka nije poštovala Zakon o sprečavanju pranja novca, vlastita pravila, niti je slijedila dobru bankarsku praksu", dodaje se u izvještajima. U tim tekstovima se, između ostalog, navodi da je za Prvu banku optuženi narko bos Darko Šarić bio "pouzdani klijent koji im je u vrijeme krize pritekao u pomoć oročivši milionski depozit u trenutku kada je banka jedva izvršavala naloge deponenata". Pravosnažnom presudom Darku Šariću od 14 godina zatvora zbog šverca 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu od 2006. do 2009. u maju 2022. okončano je suđenje u jednom od najvećih slučajeva organizovanog kriminala koji je vođen u Srbiji. Šarić je, prema presudi, vodio kriminalnu organizaciju na globalnom nivou.

Hrvatska je potvrdila da može da snabdeva Mađarsku i Slovačku naftom koja nema poreklo iz Rusije, nakon oštećenja naftovoda Družba naftovod u Ukrajini. Portparolka Evropske komisije (EK) za energetiku Ana-Kajsa Itkonen potvrdila je da je na hitnom sastanku Odbora za naftu, održanom u sredu u Briselu, Hrvatska obavestila učesnike da se nafta koja nema rusko poreklo trenutno transportuje preko JANAF-a prema Mađarskoj i Slovačkoj. Do sastanka je došlo nakon što je 27. januara oštećen naftovod Družba, koji preko Ukrajine snabdeva Mađarsku i Slovačku ruskom sirovom naftom. Prema ukrajinskim vlastima, šteta je nastala kao posledica ruskog napada dronom na energetsku infrastrukturu, što je dovelo do prekida isporuka. Zašto se Mađarska i Slovačka i dalje snabdevaju ruskom naftom?Kada je EU uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, državama članicama zabranjen je uvoz ruske nafte. Izuzeće su dobile Mađarska i Slovačka, uz obrazloženje da nemaju adekvatnu alternativu. Hrvatska je, međutim, preko JANAF-a ponudila alternativni pravac snabdevanja naftom koja nema rusko poreklo. Evropska komisija potvrdila je da je Hrvatska na sastanku navela da JANAF raspolaže dovoljnim kapacitetima da zadovolji potrebe obe zemlje. Portparolka Itkonen je izjavila da su Mađarska i Slovačka u međuvremenu počele da koriste svoje strateške rezerve, ali da u ovom trenutku ne postoji opasnost po sigurnost snabdevanja. "Razmatrane su alternativne rute i potvrđeno je da postoji mogućnost isporuke nafte preko Hrvatske. Hrvatska je potvrdila da količine neruske nafte već idu prema Mađarskoj i Slovačkoj", rekla je Itkonen, naglašavajući da to pokazuje da alternativa postoji. Dodala je da su tu naftu naručile rafinerije iz tih država. Ko odlučuje o tranzitu ruske nafte?Iz Evropske komisije, međutim, nema jasne potvrde da li Hrvatska ima pravo da odbije tranzit ruske sirove nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj, već se naglašava da je primena sankcija pre svega odgovornost država članica. "Implementacija sankcija je u načelu odgovornost država članica. U ovom slučaju to je zadatak Hrvatske", izjavila je Itkonen. Nafta kao izgovor za vetoOštećenje naftovoda imalo je i šire političke posledice. Mađarska je blokirala usvajanje novog paketa sankcija protiv Rusije, kao i finansijsku pomoć Ukrajini od 90 milijardi evra koja je vec imala saglasnost na nivou cele EU. Mađarski premijer Viktor Orbán zatražio je 26. februara formiranje komisije za utvrđivanje činjenica u vezi sa oštećenjem Družbe. Evropska komisija podržala je tu inicijativu i u kontaktu je sa ukrajinskim vlastima. Itkonen je podsetila da je ruski napad 27. januara izazvao štetu i prekid isporuka, te da EU "oštro osuđuje ruske napade na ukrajinsku i evropsku energetsku infrastrukturu". Navela je i da je predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen od ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zatražila ubrzanje popravki naftovoda.

Sud u Beogradu osudio je u odsustvu nekadašnjeg pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Đeljoša Krasnićija (Gjelosh Krasniqi) na 15 godina zatvora za zločine tokom rata na Kosovu. Krasnići je 26. februara proglašen krivim za ubistvo tri i ranjavanje jednog civila srpske nacionalnosti juna 1999. godine u selu Belo Polje kod Peći. Nevladin Fond za humatirano pravo (FHP) iz Srbije saopštio je da je optužnica protiv Krasnićija u većoj meri zasnovana na iskazima svedoka uz ograničene materijalne i forenzičke dokaze, a da branilac po službenoj dužnosti nije bio u kontaktu sa okrivljenim. FHP je naveo i da je za procesuiranje zločina nad Srbima na Kosovu nužna saradnja sa pravosudnim institucijama Kosova. "Tim pre što je Krasnići i pred Okružnim sudom u Peći 2009. godine osuđen (na sedam godina zatvora) za ratni zločin nad civilima", navodi se u saopštenju. U saopštenju se dodaje da su suđenja u odsustvu u predmetima ratnih zločina na Kosovu sve učestalija, te da se "stiče utisak da motivi za pokretanje ovakvih postupaka delimično proizlaze iz pravnog revanšizma, a ne isključivo iz težnje za ostvarivanjem pravde za žrtve". FHP podseća i da je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije do sada podiglo sedam optužnica protiv osoba koje nisu dostupna pravosuđu Srbije, a da je od toga pet optužnica protiv državljana Kosova za zločine počinjene nad nealbanskim stanovništvom. Tužilaštvo za ratne zločine od 2014. godine nije podiglo nijednu novu optužnicu za zločine na Kosovu protiv osoba koje su državljani Srbije i time dostupni pravosuđu, dodaje FHP. Tužilaštvo za ratne zločine je u odgovoru na ove kritike ranije za Radio Slobodna Evropa navelo da "postupke pokreću i vode shodno dokazima i zakonima". Srbija je, uz podizanje optužnica i suđenja u odsustvu, nastavila i sa privođenjem državljana Kosova na graničnim prelazima. Poslednje hapšenje dogodilo se 5. februara kada je jedan bivši pripadnik OVK uhapšen na graničnom prelazu između Srbije i Hrvatske. Evropska komisija upozorila je tada da hapšenje i krivično gonjenje državljanina Kosova od strane srpskih vlasti predstavlja još jedno kršenje obaveza Srbije prema Sporazumu o dijalogu i pravosuđu iz 2015. godine. "Prema tom sporazumu, Srbija se obavezala da neće pokretati krivične istrage niti krivično gonjenje za navodne zločine počinjene na Kosovu, osim ako to ne zatraže kosovske vlasti", rekao je za Radio Slobodna Evropa portparol Evropske komisije. On je dodao da su navodi o ratnim zločinima i drugim teškim krivičnim delima u nadležnosti kosovskih institucija i pozvao Srbiju da poštuje preuzete obaveze.

Petnaest dana nakon tramvajske nesreće u kojoj je poginuo 23-godišnji mladić, grupa građana Sarajeva ponovno se 27. februara okupila na protestima, zahtijevajući utvrđivanje odgovornosti. Riječ je o osmim protestima nakon tramvajske nasreće, koji su počeli ispred Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Potom su se okupljeni, većinom mladi uputili prema zgradi kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu, noseći transparente "Mladi koje je ubio sistem" i "Smrt nije ničiji politički poen" i uz povike "Pravda" i "Istina". "Iza ove male raje stoji integritet, istina pravda i snaga. Ovi mladi su nešto najbolje što nam se dogodilo", kazao je Adnan Kaljanac, jedan od učesnika protesta kojise obratio na protestima ispred zgrade sarajevskog Tužilaštva. Učesnici protesta su, također, ukazali na nekoliko slučajeve stradanja mladih u posljednjih nekoliko godina te su iznijeli primjedbe na rad Tužilaštva, među kojima su dugotrajne istrage. "Država treba da bude u službi građana. Dosta je bilo da je u službi pojedinaca. Zaustavite tragedije i počnite raditi", kazala je jedna od učesnica protesta. Nakon što su se zadržali ispred sarajevskog Tužilaštva, tražeći brzo procesuiranje odgovornih, učesnici protrsta su se uputili ponovno prema Zemaljskom muzeju, gdje se završava okupljanje. Nesreća, koja je pokrenula proteste, dogodila se 12. februara u blizini Zemaljskog muzeja u središtu Sarajevu, kada je tramvaj iskočio iz šina i udario u stajalište. Tada je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, dok su dvije osobe teško, a dvije lakše ozlijeđene. Nakon toga, vozač tramvaja je priveden i ispitan u svojstvu osumnjičenika, te kasnije pušten na slobodu. Tužilaštvo Kantona Sarajevo objavilo je 25. februara da vodi opsežnu istragu koja je, osim na okolnosti nesreće, fokusirana i na tehničku ispravnost vozila. Iz te institucije su naveli da je predmet istrage, također, održavanje starog voznog parka, sistem kočenja, ispravnost videonadzora, te moguća odgovornost svih u lancu, od vozača, preko uprave javnog preduzeća GRAS-a, do Ministarstva saobraćaja. Prema dostupnim informacijama, tramvaj koji je iskočio iz šina dio je starijeg voznog parka nabavljenog iz nekadašnje Čehoslovačke. Pitanje njegove tehničke ispravnosti i općeg stanja tramvajskog sistema u Sarajevu već je duže vrijeme predmet javnih rasprava. Usred protesta građana, iz saobraćaja su ranije povučeni svi stari tramvaji, a ostavke su podnijeli kantonalni premijer Nihad Uk i direktor preduzeća GRAS Senad Mujagić.

U Specijalizovanim komorama Kosova u Hagu u petak će biti iznesene uvodne izjave u procesu protiv bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija (Hashim Thaçi) i još četvorice optuženih — Baškima Smakaja (Bashkim Smakaj), Isnija Kilaja (Isni Kilaj), Fadila Fazliua (Fadil Fazliu) i Hajredina Kučija (Hajredin Kuçi). Oni se terete za niz krivičnih djela koja se odnose na ometanje pravosuđa tokom glavnog postupka za ratne zločine protiv bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Svi optuženi izjasnili su se kao nevini. Prema optužnici, Specijalno tužilaštvo tvrdi da je između aprila i novembra 2023. godine postojala organizovana mreža čiji je cilj bio uticati na svjedočenja u prvom procesu protiv Tačija, kao i protiv Kadria Veselija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Selimija (Rexhep Selimi). Tužilaštvo navodi da je Tači navodno koordinisao tri odvojene grupe u kojima su učestvovali Kilaj, Kuči i Fazliu, a sve s ciljem kompromitovanja svjedoka i kreiranja unaprijed pripremljenih iskaza. U optužnici je posebno naglašeno da je Tači tokom posjeta u pritvorskom centru u Hagu dijelio povjerljive informacije, uključujući dijelove izjava zaštićenih svjedoka iz prethodnog postupka. Ova radnja se smatra direktnim kršenjem tajnosti postupka. Specijalno tužilaštvo tvrdi da je tokom pretresa na više lokacija na Kosovu pronašlo materijale koji dodatno podupiru optužbe. Među pronađenim dokazima su spiskovi svjedoka, napomene o tome kako bi trebalo da svjedoče i dokumenti koji se dovode u vezu s internim informacijama iz prvobitnog predmeta. Prema tužilaštvu, to potvrđuje postojanje organizovanog pokušaja kompromitovanja sudskog procesa. Specijalizovani tužilac Kimberli Vest (Kimberly West) je u uvodnoj riječi na početku suđenja Tačiju i još četvorici optuženih izjavila da su optuženi "sistemski" pokušavali uticati na svjedoke u odvojenom predmetu za ratne zločine protiv Tačija i da su odavali povjerljive podatke o svjedocima, s ciljem da spriječe pravično suđenje. Istakla je da "zakon važi jednako za sve" i najavila da će tužilaštvo iznijeti audio-snimke i zapljenjenu dokumentaciju kojim će potkrijepiti navode. Vest je ukazala da su Tači i saučesnici kršili sudske odluke donesene radi zaštite svjedoka i žrtava, te da je takvo postupanje povrijedilo vladavinu prava. Prema njenim riječima, Tači je u više navrata planski pokušao da utiče na svjedoke dajući instrukcije kako da svjedoče u odvojenom postupku za ratne zločine, čime je prekršio više naloga o zaštiti povjerljivih informacija. Saučesnici- Baškim Smakaj, Isni Kiljaj, Fadilj Fazlijuu i Hajredin Kuči- terete se za nezakonito učešće u tim radnjama. Tužilaštvo najavljuje da će kao dokaze prezentovati odobrene tonske snimke razgovora optuženih o planovima uticanja na iskaze svjedoka, elektronske dokaze iz zaplijenjenih mobilnih telefona koji potvrđuju te razgovore, te fizičke dokaze, uključujući dokumente o "ciljanom ometanju" svjedoka zaplijenjene na adresama nekih od saučesnika. Vest je naglasila da je Tači iz pritvora u Hagu davao instrukcije posjetiocima, s namjerom da se "ublaže" pojedini iskazi ili da svjedoci daju manje inkriminišuće izjave. Navela je i da su trojica saučesnika djelovala u grupama, dok je Kuči djelovao sam i tereti se za nepoštivanje suda. Optužnica navodi da se Tači tereti za ukupno 11 tačaka, među kojima su tri tačke pokušaja ometanja službenih osoba u obavljanju dužnosti kroz zajedničko djelovanje više lica, četiri tačke odavanja tajnosti postupka i četiri tačke nepoštivanja suda. Fazliu, Smakaj i Kilaj optuženi su za pokušaj ometanja službenih osoba djelujući zajedno kao grupa, kao i za nepoštivanje suda, dok se Kuči suočava s dvije tačke optužnice za nepoštivanje suda. Petorica optuženih danas su se ponovo izjasnili da nisu krivi. Prema sudskom rasporedu, tri svjedoka tužilaštva treba da svjedoče na pretresu, a rok za završetak njihovih iskaza je 13. mart. Prvobitna optužnica protiv petorice optuženih potvrđena je 29. novembra 2024., a izmijenjena 16. aprila 2025. godine. Glavni proces za ratne zločine protiv Tačija i ostalih bivših rukovodilaca OVK-a je završen, a sudsko vijeće trenutno razmatra presudu. Sadašnji predmet odnosi se isključivo na navode o pokušajima uticanja na pravosuđe.

Pakistanski ratni avioni nastavili su 27. februara bombardovati mete u Afganistanu, dok rastu strahovi od potpunog rata između dvije zemlje nakon što su razmijenile napade u svom nestabilnom planinskom pograničnom regionu, nakon eskalirajućih tenzija koje su kulminirale otvorenim sukobom. Lokalni izvori rekli su za Radio Mashaal Radija Slobodna Evropa da su u ranim popodnevnim satima 27. februara bombardovane tri lokacije u afganistanskoj provinciji Paktika, uključujući i talibanski kamp u okrugu Bermal. Napadi su uslijedili nakon noćnih udara na Kabul- prvi put da je Islamabad direktno gađao svoje bivše saveznike- što se desilo usred velike eskalacije neprijateljstava između talibanske vlade u Afganistanu i Islamabada. Samo nekoliko sati prije napada na glavni grad, Zabihulah Mudžahid, portparol talibanske vlade u Afganistanu, rekao je da je Kabul pokrenuo "opsežnu ofanzivnu operaciju protiv pakistanskih vojnih centara i vojnih instalacija duž Durandove linije", nestabilne granice koja presijeca tradicionalna paštunska i baločijska plemenska područja. Ministarstvo odbrane talibana tvrdi da je ubijeno 55 pripadnika pakistanskih snaga sigurnosti, dok su dvije baze i 19 punktova preko granice navodno zauzele njihove snage. Pakistanske trupe uzvratile su, saopštili su pakistanski zvaničnici, a portparol pakistanske vlade Mosharaff Zaidi rekao je da je ukupno "133 pripadnika avganistanskih talibana potvrđeno ubijeno", a više od 200 drugih ranjeno.„Procjenjuje se da je broj žrtava mnogo veći u napadima na vojne mete u Kabulu, Paktii i Kandaharu“, dodao je. Tvrdnje obje strane nije bilo moguće nezavisno potvrditi, iako je jedan stanovnik Kabula rekao za RSE da je "ogromna eksplozija" potresla grad. Pakistanski premijer Šahbaz Šarif izjavio je da su snage zemlje spremne "zaštititi sigurnost, suverenitet i teritorijalni integritet države". "Pakistanska vojska je odlučna da ni pod kojim okolnostima ne dopusti ugrožavanje mira i sigurnosti zemlje", napisao je na platformi X. Pakistanski ministar odbrane, Khawaja Muhammad Asif, optužio je talibansku vladu da je pretvorila Afganistan u bazu za globalne teroriste i "indijsku koloniju". "Nakon povlačenja snaga NATO-a, očekivalo se da će u Afganistanu zavladati mir i da će se talibani fokusirati na interese afganistanskog naroda i stabilnost u regionu. Međutim, talibani su pretvorili Afganistan u koloniju Indije. Okupili su sve teroriste svijeta u Afganistanu i počeli izvoziti terorizam", napisao je Asif u objavi na platformi X. "Naša čaša strpljenja se prelila. Sada je otvoreni rat između nas i vas", dodao je. Najnoviji val napada uslijedio je nakon što su pakistanski zračni udari četiri dana ranije ubili najmanje 18 ljudi u afganistanskim provincijama Nangarhar i Paktika. Pakistan je saopštio da je izveo te napade na sedam militantnih lokacija unutar Afganistana kao "odmazdu" za nedavne napade bombaša samoubica za koje tvrdi da su ih izveli ekstremisti bazirani u Afganistanu. Pakistan je tvrdio da su napadi usmrtili čak 80 militanata. Sigurnosne strukture pod upravom talibana u Afganistanu odbacile su te navode kao "lažne", dok su vladini zvaničnici također rekli da pripremaju "odgovarajući i proračunati odgovor". Afganistan negira pakistanske optužbe da pruža utočište pakistanskim talibanima, ogranku afganistanskih talibana koji očigledno djeluje odvojeno. Tenzije između dvije zemlje visoke su još od kada je Pakistan izveo vazdušne napade na Kabul u oktobru 2025. i potom izveo dodatne napade na afganistansku teritoriju. Desetine vojnika s obje strane poginule su prošle godine u artiljerijskim sukobima i žestokoj razmjeni vatre prije nego što je postignuto primirje uz posredovanje Katara. Međutim, nekoliko krugova pregovora kojima su posredovali Katar i Turska, a koji su bili usmjereni na smirivanje tenzija duž granice, nije uspjelo donijeti dugoročni napredak.

Zvuci pucnjave odjekivali su u noći između četvrtka i petka u pograničnim područjima između Avganistana i Pakistana, posle višednevnog ključanja tenzija, dok obe strane tvrde da su ubile desetine militanata i pripadnika bezbednosnih snaga. Zabihulah Mudžahid, portparol avganistanske Vlade koju predvode talibani, rekao je da je Kabul u četvrtak pokrenuo "ofanzivnu operaciju velikih razmera protiv pakistanskih vojnih centara i vojnih instalacija duž linije Durand", nestabilne granice koja preseca tradicionalne plemenske teritorije Paštuna i Baludža. On je naveo da je ubijeno 40 pripadnika pakistanskih bezbednosnih snaga. Ta tvrdnja nije mogla biti nezavisno potvrđena. Pakistanske trupe su uzvratile, rekli su pakistanski zvaničnici, a ministar informisanja Atalah Tarar rekao je da je 36 pripadnika avganistanskih graničnih snaga ubijeno u borbama. Novi talas napada usledio je pošto je u pakistanskim vazdušnim udarima četiri dana ranije ubijeno najmanje 18 ljudi u avganistanskim provincijama Nangarhar i Paktika. Pakistan je saopštio da je pokrenuo te napade na sedam lokacija militanata u Avganistanu u okviru "odmazde" zbog nedavnih samoubilačkih napada za koje tvrdi da su ih izveli ekstremisti sa sedištem u Avganistanu. Pakistan je naveo da je u napadima ubijeno i do 80 militanata. Avganistanske bezbednosne strukture koje predvode talibani odbacile su ovu tvrdnju kao "lažnu", dok su vladini zvaničnici takođe rekli da pripremaju "odgovarajući i proračunati odgovor". Avganistan negira optužbe Pakistana da pruža utočište pakistanskim talibanima, ogranku avganistanskih talibana koji izgleda odvojeno deluju. Tenzije između dve zemlje su porasle otkako je Pakistan izveo vazdušne napade na Kabul u oktobru 2025. godine, posle čega su usledili dodatni napadi na avganistansku teritoriju. Desetine vojnika s obe strane poginule su u artiljerijskim sukobima i teškoj vatri prošle godine pre nego što je dogovoren prekid vatre uz posredovanje Katara. Ipak, nekoliko rundi razgovora kojima su posredovali Katar i Turska za smirivanje tenzija duž granice, nisu donele dugoročni proboj.

Evropska radiodifuzna unija (EBU) pozvala je vlasti u Bosni i Hercegovini da hitno pronađu rješenje kako bi osigurale finansiranje javnog servisa BHRT-a i zaštitile njegovu budućnost. Ovo se navodi u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa o tome da li će EBU razmotriti produženje roka nakon 28. februara za otplatu preostalog duga koje Javni servis Bosne i Hercegovine ima prema uniji. Dug iznosi 11,28 miliona eura. "Samo produženje rokova ne bi riješilo osnovne probleme koji traju više od 10 godina, već bi produžilo neizvjesnost i nestabilnost s kojima se emiter već suočava", dodaje se u odgovoru za RSE u četvrtak, 26. februara. BHRT duguje novac za struju, plin, plate i doprinose radnicima, te prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) i satelitiskim operaterima. U odgovoru iz EBU za RSE se ističe i kako je posljednjih godina EBU aktivno sarađivala sa BHRT i relevantnim akterima kako bi pronašla rješenje za dugotrajne finansijske poteškoće. "Ova situacija odražava strukturnu finansijsku krizu koja već dugi niz godina pogađa BHRT i zahtijeva održivo i konačno rješenje. EBU je predložila nekoliko planova otplate u nastojanju da se postigne održiv dogovor, ali zbog kontinuirane finansijske krize oni nisu mogli biti provedeni. Menadžment i zaposlenici BHRT-a dosljedno su konstruktivno učestvovali u traženju rješenja. Međutim, uprkos kontinuiranoj komunikaciji s vladom, nismo primili formalni prijedlog od vlasti Bosne i Hercegovine koji bi pomogao u rješavanju ove situacije", zaključuje se. Javni državni servis BHRT je u četvrtak ujutro, 26. februara privremeno prekinuo emitovanje redovnog programa. Na konferenciji za novinare, generalni direktor Belmin Karamehmedović je izjavio kako taj dan ističe rok kojeg je bh. vlastima dala Evropska radiodifuzna unija (EBU) da ponudi rješenje izmirenja dugovanja BHRT-a prema njima. Na BHRT je trenutno zaposleno 775 ljudi. Dugovanja BHRTPreko 50 miliona maraka (oko 25 miliona eura) duguje se radnicima za poreze i doprinose na plate, od čega se odmah mora platiti 2,5 miliona (1.28 milina eura) po osnovu izvršnih sudskih presuda. Javni servis bi mogao ostati i bez struje zbog duga od 1.56 miliona maraka (oko 800.000 eura) prema Elektroprivredi BiH, a izložen je i riziku od isključenja gasa zbog obaveza od 300.000 maraka (oko 154.000 eura) prema Sarajevo gasu. U martu prošle godine Ustavni sud BiH potvrdio je zakonsko pravo BHRT-a na dio RTV takse prikupljene u Republici Srpskoj, poništivši ranije presude nižih sudova u RS-u koje su bile u korist RTRS-a, i naložio ponavljanje sudskih postupaka pred sudovima u Banjaluci. Nakon toga, u julu, Vrhovni sud Republike Srpske donio je rješenja u dva postupka koja potvrđuju pravo BHRT-a na sredstva od RTV takse, stavljajući tačku na spor sa RTRS-om po pitanju naplate i raspodjele sredstava. BHRT je od Parlamenta i Vijeća ministara BiH tražio kredit od 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura) s odloženim plaćanjem za pokriće dugova, koji bi se vratio nakon okončanja sporova s RTRS-om, te dodatnih 25 miliona maraka (oko 12,5 miliona eura) iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije za izmirenje obaveza prema EBU i izvršnim sudskim presudama. Međutim, predstavnici Republike Srpske u državnim institucijama blokiraju ove inicijative: odbijaju prisustvovati sjednicama Parlamenta i Doma naroda kad se raspravlja o BHRT-u, te ne podržavaju zahtjeve u Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.

Izaslanik Evropske unije za sankcije Dejvid O’Salivan (David O’Sullivan) posetio je u četvrtak Biškek radi razgovora s visokim kirgistanskim zvaničnicima usled zabrinutosti da se neki finansijski kanali i trgovinski tokovi u Kirgistanu koriste za zaobilaženje sankcija uvedenih Rusiji. O’Salivan je na konferenciji za novinare rekao je da se oko 80 vrsta robe, uglavnom proizvoda dvostruke namene, ispituje zbog mogućeg reeksporta u Rusiju preko teritorije Kirgistana. Oko 50 ovih artikala se koristi u ruskoj vojnoj opremi, dok su ostali kritični za industrijsku proizvodnju, rekao je O'Salivan, navodeći da je to samo uska kategorija koja "ne predstavlja ekonomski interes za Kirgistan". Izaslanik za sankcije je posetio Kirgistan dok Evropska unija radi na usvajanju 20. paketa sankcija Rusiju. On je informisao zvaničnike centralne banke i ekonomskih ministarstava, o svojoj misiji da identifikuje i reši moguće zaobilaženje sankcija pre nego što Brisel finalizuje nove mere. Fokus na robu dvostruke namene i finansijske rizikeO’Salivan je rekao da za EU nije prioritet da tražiti od Kirgistana da usvoji sankcije, već da se osigura da se ta zemlja ne koristi kao platforma za njihovo zaobilaženje. "Ne tražimo od Kirgistana da usvoji naše sankcije... razumemo da postoje zemlje koje, iz različitih razloga, biraju drugačiji put", rekao je za Kirgistanski servis RSE. On je dodao da se određena roba uvozi u Kirgistan iz EU i zatim reeksportuje u Rusiju, za šta je rekao da je "neprihvatljivo". Izaslanik za sankcije je takođe istakao rizike u finansijskom sektoru, navodeći da se akteri koji žele da zaobiđu sankcije infiltriraju u kirgistanske banke i platforme za kriptovalute. On je naveo da je to razlog za uključivanje nekoliko banaka i institucija povezanih s kriptovalutama u prethodni paket sankcija. "Gde imamo dokaze da kompanije u bilo kojoj zemlji, uključujući i Kirgistan, olakšavaju zaobilaženje naših sankcija, onda zadržavamo pravo da delujemo protiv tih kompanija", rekao je on, pojašnjavajući da su takve mere usmerene na kompanije, a ne zemlju. O’Salivan je naglasio da EU poštuje suverenitet Kirgistana i legitimnu trgovinu s Rusijom, ističući važnost doznaka migrantskih radnika za lokalne porodice "Nemamo nikakvu nameru da se mešamo u vaše potpuno legitimne trgovinske i ekonomske odnose s Rusijom. Poštujemo bliskost vaših odnosa s Rusijom; znamo da imate mnogo migrantskih radnika u Rusiji čije su doznake u Kirgistan važne za egzistenciju mnogih porodica", rekao je on. Predložene mere u 20. paketu sankcijaNacrti predloga za 20. paket o kojima sada raspravlja EU zabranili bi izvoz određenih visokorizičnih artikala kao što su mašine za računarsku numeričku kontrolu (CNC) i radio oprema u Kirgistan, usled zabrinutosti da je roba izvezena iz EU već reeksportovana u Rusiju, što pomaže u zaobilaženju postojećih sankcija. Podaci EU iz nacrta pokazuje da je izvoz tih artikala u Kirgistan porastao za skoro 800 odsto u prvih 10 meseci 2025. u poređenju s nivoima pre početka ruske invazije u februaru 2022. godine, dok je izvoz iste robe iz Kirgistana u Rusiju povećan za oko 1.200 odsto. EU ocenjuje da je takav obrazac nosi "kontinuirani i posebno visok rizik" zaobilaženja sankcija, napominjući da se ta roba može koristiti u vojnoj proizvodnji i naprednim industrijskim primenama. Nacrt, u koji je imao uvid RSE, takođe uključuje dodavanje kirgistanske kompanije povezane s kriptovalutama na crnu listu EU zbog olakšavanja ruskih finansijskih interesa, što odražava pomak ka ciljanim ograničenjima usmerenim na kompanije, a ne na sankcije zemlji. Odgovor kirgistanske vladePosle sastanaka sa O’Salivanom, kirgistanski zvaničnici su izrazili želju za konstruktivnim dijalogom, istovremeno izražavajući zabrinutost zbog ekonomskog uticaja jednostranih mera ako ih EU usvoji. Kirgistanski zvaničnici su ukazali na mere koje se sprovode kako bi se prekinulo moguće zaobilaženje sankcija. Danijar Amangeldijev, prvi zamenik predsednika kabineta, napomenuo je da su poslanici već uveli ograničenja za robu dvostruke namene i naglasio važnost predvidljivosti i stabilnosti u finansijskim vezama s EU. Zamenik premijera Edil Baisalov je dotle upozorio da bi mere EU mogle da ugroze regionalnu ekonomsku stabilnost. Ministarstvo spoljnih poslova predložilo je zajedničku radnu grupu za sprečavanje zaobilaženja sankcija, dok je Nacionalna banka Kirgistana saopštila da procenjuje potencijalni uticaj predstojećeg paketa kako bi se osigurala stabilnost bankarskog sektora. Za sankcije EU neophodno je da ih jednoglasno odobre svih 27 članica. Mere koje utiču na Kirgistan, uključujući kontrolu izvoza CNC mašina i radio opreme, mogle bi naići na otpor. Nemačka, Italija i Poljska su najveći izvoznici te robe u Kirgistan. Diplomate EU rekle su za RSE da bi neki od tih izvoznika mogli pokušati da blokiraju predložena ograničenja vezana za Kirgistan.

Vlada Crne Gore planira da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji – inicijativa je koja se ogleda i na poruci ispisanoj na avionima nacionalnog avioprevoznika Air Montenegro. "28by28 - The next EU member", poruka je ispisana na avionima, a kako navode iz Ministarstva evropskih poslova, cilj kampanje je da se međunarodnoj javnosti prenese poruka da će Crna Gora do 2028. godine postati 28. članica Evropske unije. Ispisivanje slogana na avionima dio je šire kampanje koja će se provoditi kako bi se domaća i evropska javnost upoznala s rezultatima Crne Gore u procesu evropskih integracija i ambicijom punopravnog članstva do 2028. godine. "Donosimo Evropu u Crnu Goru i nosimo Crnu Goru u Evropu. Širom Europske unije naš nacionalni avioprijevoznik nosi poruku - Crna Gora je sljedeća članica Europske unije", rekao je premijer Milojko Spajić prigodom predstavljanja zrakoplova u podgoričkoj zračnoj luci. Spajić kaže da poruka na avionu nacionalnog avioprevoznika predstavlja "stratešku izjavu države", istaknuvši da Crna Gora Evropi nudi stabilnost, novu energiju i potvrdu mogućnosti zajedništva u različitostima. Crnogorska ministarka za evropske poslove Maida Gorčević ocijenila je da je članstvo u EU ambiciozan, ali ostvariv cilj, poručivši da su institucije preuzele odgovornost za provedbu potrebnih reformi. Vlasti Crne Gore su ranije najavile da im je plan da do kraja godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, čime bi se otvorio prostor za završetak kompletnog pristupnog procesa do 2028. godine. Crna Gora se u Briselu prepoznaje kao najnaprednija država u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Ambicija ne samo Crne Gore već i evropskih institucija jeste da zemlja zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja tekuće godine. Time bi se, teoretski, omogućila primjena državnog slogana "28 do 28", što znači da bi Crna Gora mogla postati 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Ako se zatvore sva poglavlja do kraja 2026. ostaje dovoljno vremena za ratifikaciju Sporazuma o pristupanju koji se potpisuje nakon što se pregovori o članstvu proglase završenim. Ratifikacija mora da prođe kroz sve postojeće države članice EU, njih 27, kao i kroz državu koja pristupa, u ovom slučaju Crnu Goru. Ovaj proces obično traje između jedne i tri godine.

Sud Bosne i Hercegovine odbio je prijedlog Tužilaštva BiH da se Dragoljubu Kunarcu odredi pritvor i umjesto toga mu je izrekao najstrože mjere zabrane, uključujući kućni pritvor, saopšteno je iz Suda BiH 26. februara. Sud je naveo da pritvor u ovoj fazi postupka nije neophodan te je prihvatio alternativne mjere kojima se osigurava prisustvo optuženog. Kunarac je nakon izdržane 28‑godišnje zatvorske kazne u Njemačkoj po presudi Haškog tribunala transportovan u BiH. U saopštenju se podsjeća i da se 1998. dobrovoljno predao pripadnicima tadašnjeg SFOR‑a (Stabilizacijske snage NATO‑a u Bosni i Hercegovini). Sud je Kunarcu odredio kućni pritvor uz svakodnevne nasumične kontrole, zabranu putovanja i oduzimanje putnih isprava, zabranu kontakta sa svjedocima i potencijalnim saučesnicima, uz zabranu približavanja njima na manje od 100 metara. Upozoren je da mu može biti određen pritvor ako prekrši ijednu od mjera. One ostaju na snazi dok postoji potreba ili do nove odluke Suda. Dragoljub Kunarac tereti se za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Foče 1992. godine kao komandir jedinice Vojske Republike Srpske "Žaga". Prema optužnici, učestvovao je u ubistvima najmanje šest civila, mučenju, deportacijama bošnjačkog stanovništva te paljenju kuća i imovine. Sud BiH je optužnicu potvrdio. Kunarac je ranije pred Haškim tribunalom osuđen na 28 godina zatvora zbog višestrukih silovanja i porobljavanja žena. U presudi iz 2001. godine Haški tribunal je prvi put utvrdio da silovanje predstavlja zločin protiv čovječnosti.

Predsjednik Parlamentarne grupe Demokratske partije Kosova (PDK), Arian Tahiri, rekao je da je njegova stranka spremna da predloži ime za predsjednika, ako se to od nje zatraži, ali je naglasio da ne podržavaju nijednog "jednostranog" kandidata. Tokom obraćanja medijima, Tahiri je rekao da će PDK, najveća opoziciona stranka sa 22 poslanika, glasati za kandidata za predsjednika koji, prema njegovim riječima, ima domaći i međunarodni ugled i integritet, intelektualne zasluge i "koji predstavlja čast za Kosovo i njegove građane". Ipak, Tahiri je rekao da još uvijek nisu razgovarali o konkretnim imenima, dodajući da je PDK spremna i za prijevremene izbore ukoliko se ne pronađe rješenje. Poslanici imaju rok do 4. marta da izaberu novog predsjednika, budući da aktuelnoj predsjednici Vjosi Osmani mandat ističe 4. aprila. Osmani je već izrazila namjeru da se kandiduje za drugi mandat. Tahiri je kazao da se na sastancima lidera njegove stranke, Bedrija Hamze, s premijerom i liderom Samoopredjeljenja (LVV) Albinom Kurtijem, nije razgovaralo o bilo kakvom političkom dogovoru i da njegova stranka nije zainteresovana za takvo nešto, već podržava kandidata koji ispunjava njihove kriterije. "Ne želim da ulazim u konkretna imena, ali smatram da zemlji ne priliči neko ko je jučer imao jednostranu političku ulogu, neko ko predstavlja samo jednu grupu ili stranku. Govorimo o osobi koja je iznad političkih partija. Na ovom nivou razgovaramo o principima i standardima. Ali ako bude potrebno, razumno i zatraži se, PDK će sasvim sigurno predložiti i svoje ime", poručio je. Lider Pokreta Samoopredjeljeje i premijer Kosova, Albin Kurti, proteklih dana održao je odvojene sastanke s predsjednikom PDK‑a, Bedrijem Hamzom, i s predsjednikom Demokratskog saveza Kosova (LDK), Lumirom Abdixhikuom, kako bi se pronašlo rješenje za pitanje predsjednika države. Za izbor predsjednika potrebne su 80 glasova, a Kurti je rekao da parlamentarna većina ima 66. Nakon sastanaka, Kurti je izjavio da se nije razgovaralo o konkretnim imenima, ali je dodao da je zajednički stav tri najveće stranke na Kosovu taj da nemaju "volju" za prijevremene izbore, koji bi morali biti održani 45 dana nakon eventualnog neuspjeha izbora novog predsjednika. U međuvremenu, zamjenik predsjednika Pokreta Samoopredjeljenje i predsjednik Skupštine, Glauk Konjufca, rekao je dan ranije da bi postojanje kandidata iz porodice kosovskog heroja Adema Jasharija donijelo "automatski konsenzus" u društvu. Međutim, nakon te izjave, Murat i Bekim Jashari negirali su bilo kakvu uključenost u proces kandidature za predsjednika. Imena iz ove porodice ranije su se spominjala kao potencijalni kandidati, ali nikada nijedan nije postao zvaničan prijedlog. Da bi se neko kandidovao za predsjednika, potrebno je najmanje 30 potpisa poslanika, a za izbor su potrebne dvije trećine glasova u Skupštini od 120 mjesta. Kvorum se postiže s 80 poslanika. Ako kandidat u prva dva kruga glasanja ne dobije 80 glasova, u trećem krugu je dovoljan 61 glas. Aktuelna predsjednica, Vjosa Osmani, kritikovana je od opozicionih partija da je bila bliska Pokretu Samoopredjeljenje. Naveli su da ona ne predstavlja ujedinjujuću figuru, iako ništa konkretno nisu iznijeli. Njen prvi mandat predložio je upravo Pokret Samoopredjeljenje. Ovoga puta, stranka na vlasti još nije jasno rekla da li je podržava i za drugi mandat.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u četvrtak, nakon što su ukrajinski i američki pregovarački timovi završili rundu mirovnih razgovora u Švajcarskoj, da Kijev računa na trilateralni sastanak sa SAD i Rusijom početkom marta. Zelenski je u video obraćanju na Telegramu posle sastanka u Ženevi rekao da "postoji veća spremnost za sledeći trilateralni format". "Najverovatnije će sledeći sastanak biti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u Abu Dabiju", rekao je Zelenski. Zatraživši finalizaciju onoga što su ukrajinski i američki pregovarači "postigli" u radu na bezbednosnim garancijama za Ukrajinu – što se smatra ključnim pitanjem u okončanju borbi izazvanih invazijom Rusije pre četiri godine – Zelenski je takođe pozvao na sastanak s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. "Takav format može mnogo toga da reši. Lideri odlučuju o ključnim pitanjima", rekao je on. Dan ranije, posle telefonskog razgovora s američkim predsednikom Donaldom Trampom (Trump), Zelenski je rekao da Tramp podržava "niz koraka" u pregovorima koji uključuju takav sastanak. Kijev već dugo navodi da je direktan samit lidera najbolji način za rešavanje najsloženijih pitanja i okončanje rata. Kremlj nije javno podržao tu ideju, umesto toga navodeći da Zelenski može doći u Moskvu ako želi da razgovara s Putinom, što je ukrajinski lider odbio, rekavši da bi to trebalo da bude na neutralnoj teritoriji. Mada nije bilo komentara iz Rusije o poslednjoj rundi razgovora Ukrajine i SAD, ruska državna novinska agencija RIA Novosti je izvestila da je Putinov specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev takođe razgovarao s američkim zvaničnicima u Ženevi. Prema RIA Novostima, Dmitrijev je odbio da komentariše rezultate razgovora. Razgovori u četvrtak održani su nekoliko sati pošto su ruske snage lansirale dronove i rakete na više ukrajinskih regiona, a takođe i nakon što je Moskva poslala Kijevu tela ljudi koji su izgleda poginuli u ratu. Ranije tokom dana glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov je potvrdio da će se razgovarati o "paketu prosperiteta", uključujući pitanja kao što su ekonomska podrška i investicije, zajedno s "humanitarnim aspektom i pitanjem mogućih razmena". Rusija i Ukrajina su tokom sukoba sprovele brojne razmene zarobljenika i posmrtnih ostataka poginulih vojnika. Zvaničnici dve zemlje naveli su u četvrtak da je Rusija vratila, kako se navodi, tela 1.000 Ukrajinaca. Vlasti u Kijevu su saopštile da su to "možda ukrajinski branioci" i da će početi rad na njihovoj identifikaciji. Vladimir Medinski, ključni saradnika ruskog predsednika Vladimira Putina, rekao je da je Ukrajina vratila tela 35 ruskih vojnika u zamenu. Pored diplomatskih aktivnosti i razmene, brutalna realnost rata se nastavljala. "Poznato je da su desetine ljudi povređene kao rezultat ovog napada, uključujući decu", napisao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na društvenim mrežama posle noćnog napada za koji je rekao da je uključivao 420 dronova i 39 raketa. Među metama su bili stambeni blokovi, gasni sistem i električne trafostanice, rekao je Zelenski. Pre razgovora u Ženevi, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) – koji ne učestvuje na njima – rekao je da samo Vašington može da vodi pregovore do okončanja rata. "Ujedinjene nacije to neće učiniti. Francuska to neće učiniti. EU to neće učiniti. Rusi čak neće ni razgovarati s njima. Dakle, ne želimo da odustanemo od – znamo da, na kraju, taj rat u Ukrajini nema vojno rešenje", rekao je Rubio. "Ako mi odustanemo od te uloge, niko drugi to ne može da uradi", dodao je on. Predsednik SAD Donald Tramp (Trump) i Zelenski su razgovarali telefonom u sredu. Zelenski je na društvenim mrežama posle razgovora naveo da su Tampovi izaslanici učestvovali u diskusiji, koja se u velikoj meri fokusirala na dnevni red predstojeće runde diplomatije. "Očekujemo da će ovaj sastanak stvoriti priliku da se razgovori prebace na nivo lidera", napisao je Zelenski, dodajući da Tramp "podržava ovaj niz koraka". On je rekao da je direktni samit lidera "jedini način da se reše sva složena i osetljiva pitanja i konačno okonča rat". On je rekao da je direktni samit lidera "jedini način da se reše sva složena i osetljiva pitanja i konačno okonča rat". Sastanak u Ženevi održava se dva dana pošto je širom Ukrajine obeležena četvrta godišnjica ruske invazije. Prethodno je su održani trilateralni razgovori Rusija-Ukrajina-SAD 17. i 18. februara. Malo suštinskih informacija se pojavilo s prethodnih sastanaka, osim nejasnih opisa da su bili "teški" u nekim oblastima, dok su u drugima postignuti "napredak". Posle četiri godine rata, procene ukupnog broja žrtava variraju. U jednom nedavnom izveštaju navodi se da je broj poginulih, ranjenih i nestalih 1,2 miliona Rusa i 500.000-600.000 Ukrajinaca. Svetska banka je 23. februara saopštila da bi obnova ukrajinske ekonomije koštala oko 588 milijardi dolara tokom jedne decenije.

Iz njemačke i norveške ambasade u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako više ne mogu osigurati novac za deminiranje u Bosni i Hercegovini (BiH). Ove dvije države su u proteklim godinama bile među vodećim donatorima u procesu deminiranja u BiH. Kao razloge navode to da su humanitarne potrebe u drugim konfliktima, poput Sudana, Ukrajine i Gaze, prema podacima Ujedinjenih nacija, veće nego u Bosni i Hercegovini. "Stoga se moramo u skladu s našim humanitarnim mandatom više fokusirati na te regije", navode iz Ambasade Njemačke u BiH na upit RSE o tome da li će u narednom periodu nastaviti da finansiraju deminiranje u BiH. "Njemačka je od 2022. i 2025. godine osigurala skoro 10 miliona eura kako bi zajedno sa humanitarnim partnerskim organizacijama pružila podršku za deminiranje, podizanje svijesti kod školske djece i lokalnih zajednica o sigurnom ponašanju na kontaminiranom području, te dala podršku preživjelim žrtvama od mina i neeksplodiranih sredstava za nabavku proteza", ističe se u odgovoru. Iz ambasade Norveške u BiH kažu da je od 1996. godine ta zemlja izdvojila približno 38 miliona eura za podršku domaćim vlastima, međunarodnim partnerima i organizacijama za deminiranje. "Kako se humanitarne potrebe mijenjaju, posebno u zemljama suočenim s velikom i brzo rastućom kontaminacijom poput Ukrajine, naša pomoć mora biti usmjerena prema regijama s najhitnijim potrebama. Iz tog razloga prioriteti Norveške su se promijenili, te Bosna i Hercegovina nije među planiranim područjima za buduće finansiranje deminiranja", dodaje se u odgovoru. Na deminiranje je do sada uloženo gotovo milijardu maraka (oko 500 miliona eura), od čega su dvije trećine novca dali strani donatori i međunarodne organizacije. Za potpuno okončanje deminiranja potrebno je još oko 250 miliona eura, novca za koji u ovom trenutku nema osiguranog izvora finansiranja. Prema posljednjim podacima, novca za deminiranje trenutno ima za ovu i narednu godinu. U BiH još oko 90.000 ljudi živi u područjima u kojima postoji opasnost od mina. U zvaničnim podacima se navodi kako je 770 kvadratnih kilometara u zemlji i dalje kontaminirano minama i eksplozivnim ostacima rata. Istovremeno, Bosna i Hercegovina priprema zahtjev za produženje roka svoje međunarodne obaveze da zemlju očisti od mina, koji ističe u martu 2027. godine. Taj zahtjev, u skladu s međunarodnom protivminskom konvencijom, poznatijom kao Ottawa Treaty, BiH mora uputiti već u martu ove godine. Novi Zakon o deminiranju je bio u javnoj raspravi, a o njemu svoje mišljenje treba dati i Vijeće ministara BiH. U slučaju da zakon bude usvojen, proces deminiranja bi se mogao završiti u narednih osam do devet godina.

Koordinisana akcija koju su vodili Europol i Eurojust izvedena je 23. februara u četiri države kada su vlasti izvršile povezana hapšenja i pretrese u Francuskoj, Italiji, Belgiji i Švajcarskoj. Kriminalna mreža je razotkrivena praćenjem traga novca dok je visokocijenjena meta Europola iz Crne Gore i tražena širom Evrope, koja se navodno smatra vođom kriminalne organizacije uhapšena u Francuskoj, javio je 26. februara Europol. Uhapšeno je sedam osumnjičenih (četvorica u Francuskoj, troje u Italiji), uključujući crnogorskog državljanina. Osumnjičeni iz Crne Gore se nastanio u oblasti grada Kana u Francuskoj sa bliskim članovima porodice, uključujući zeta iz Italije, koji je italijanskim vlastima poznat po pranju novca, prevarama i krivičnim djelima vezanim za oružje. Na Francuskoj rivijeri zaplijenjena su luksuzna vozila, zajedno sa skupocjenim nekretninama vrijednim više od pet miliona eura. Tokom povezane akcije dodatna imovina zaplijenjena je u Švajcarskoj i Italiji. Međunarodna kriminalna mreža koja je prala profit od kokaina za italijanski organizovani kriminal razbijena je nakon što su istražitelji pratili trag novca širom Evrope. Srbija, BiH i Crna Gora u prvih deset u Evropi po Globalnom indeksu organizovanog kriminalaOtkriven je sofisticirani sistem pranja novca koji je služio članovima Kamore, napuljske mafije i Ndrangete, kalabrijske mafije. Iza fiktivnih kompanija, lažnih faktura i luksuznih investicija, milioni eura profita od kokaina prali su se i reinvestirali širom Evrope. Istražitelji su, prateći finansijske tokove, identifikovali crnogorskog državljanina, koji se tretira kao meta visoke vrijednosti i koga traži nekoliko evropskih zemalja, naveo je Europol. Finansijska istraga je otkrila da je mreža za pranje novca direktno povezana sa velikom trgovinom kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Grupa je osumnjičena za koordiniranje pomorskih pošiljki značajnih količina kokaina u glavne evropske luke. Velika zapljena koju su izvršili belgijski carinici krajem 2025. godine povezana je sa crnogorskim osumnjičenim, što je omogućilo napredovanje u istrazi. Istragu je vodila francuska Nacionalna žandarmerija, blisko sarađujući sa italijanskim karabinjerima i Švajcarskom federalnom kancelarijom policije (fedpol). Istragu su podržali Belgijska sudska federalna policija Antverpena, Bugarska državna agencija za nacionalnu bezbjednost, Njemačka carina i Ekvadorska nacionalna policija, uz koordinaciju Europola i Eurojust-a. Evropol podržava ovu istragu od 2023. godine i ona je brzo postala jedna od najaktivnijih operacija Agencije u okviru njenog Evropskog centra za finansijski i ekonomski kriminal.

Članovi porodice kosovskog heroja Adema Jašarija (Jasharija) negirali su da imaju bilo kakvu namjeru da se kandiduju za predsjednika države, nakon što je ministar vanjskih poslova Gljauk Konjufca (Glauk)u srijedu izjavio da bi, ako bi kandidat za predsjednika došao iz ove porodice, to bio "automatski konsenzus" u društvu. Kosovo mora požuriti da izabere novog predsjednika države do 4. marta, kako bi izbjeglo još jedne vanredne izbore, jer sadašnjoj predsjednici Vjosi Osmani mandat ističe 4. aprila. Čini se da Osmani nema podršku parlamentarnih stranaka za reizbor, a do sada se nisu spominjala druga moguća imena za predsjednika, iako rok ističe. Govoreći nakon sastanka s ministricom vanjskih poslova Albanije, Elisom Spiropali, Konjufca je rekao da među političkim strankama do sada postoji konsenzus jedino oko toga da bi predsjednik trebalo da dođe iz porodice Jašari. Međutim, Murat Jašari, sin Rifata Jašarija, brata Adema Jašarija, rekao je kasnije za VOX Kosova da nema interesovanje niti namjeru da postane predsjednik Kosova, te da je "političkim strankama jasno stavio do znanja razloge zbog kojih to ne čini, jer na njegovim plećima leži veliki teret". Kasnije je Bekim Jašari, bivši predsjednik opštine Skenderaj, rekao Radiju Slobodna Evropa da dijeli stav svog bratića, dodajući: "nemam šta dodati tome, ni tačku ni zarez". Konjufca nije želio da odgovori kada je upitan da li postoji volja iz porodice Jašari u vezi s ovim pitanjem. Prije nekoliko dana, premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) boravio je u Prekazu kod porodice Jašari. On je potvrdio medijima da je razgovarao s Rifatom Jašarijem "o političkim pitanjima". U prošlosti su se imena članova ove porodice spominjala kao potencijalni kandidati za predsjednika, ali nijedno od tih imena nikada nije postalo zvaničan prijedlog. Na temu predsjednika, Konjufci je postavljeno pitanje i tokom konferencije za medije sa ministarkom vanjskih poslova Albanije, Elisom Spiropali. On je ocijenio kao pozitivne sastanke koje je premijer Kosova, Aljbin Kurti, ujedno i predsjednik Pokreta Samoopredjeljenje, održao s čelnicima dviju najvećih opozicionih stranaka, Bedrijem Hamzom iz Demokratske partije Kosova i Limirom Abdidžikuom (Abdixhiku) iz Demokratskog saveza Kosova, u pokušaju da se nađe rješenje za izbor novog predsjednika države. Konjufca je rekao da su autori Ustava napisali dio o izboru predsjednika s idejom da prosta većina nema garanciju da ga izabere sama, već da se to dogodi u saradnji s političkim snagama. On je rekao da trenutna većina ima 66 glasova u Skupštini, a da je za dostizanje potrebnih 80 glasova za izbor predsjednika potrebna i podrška opozicionih stranaka. Prema njegovim riječima, 80 glasova se ne može postići ako se predloži "jednostrano ime". "Dakle, zaključak je da kroz određeno ime ne bismo trebali pritiskati opoziciju uza zid." Kurti je zatražio dogovor s PDK‑om i LDK‑om o predsjedniku, kako bi se izbjegli vanredni izbori. Iz PDK‑a su rekli da neće biti prepreka državnim procesima, ali da ne podržavaju kandidature koje ne predstavljaju građansko jedinstvo, dok je LDK zatražila ili politički sporazum ili konsenzus o novom šefu države.

Javni državni servis BHRT je u četvrtak ujutro, 26. februara privremeno prekinuo emitovanje redovnog programa. Na konferenciji za novinare, generalni direktor Belmin Karamehmedović je izjavio kako danas ističe rok kojeg je bh. vlastima dala Evropska radiodifuzna unija (EBU) da ponudi rješenje izmirenja dugovanja BHRT-a prema njima. Dug iznosi 11,28 miliona eura. "Pošto do danas ništa nije riješeno mi smo odlučili danas da upozorimo slušaoce i gledaoce šta će se desiti ukoliko ne bude neke konkretne akcije. Ukoliko EBU ne dobije kvalitetnu ponudu ići će na blokadu računa BHRT", kazao je Mehmedović i dodao da rok za izmirenje duga ističe za dva dana. Evropska radiodifuzna unija je pozvala vlasti u BiH da hitno pronađu rješenje kako bi osigurale finansiranje javnog servisa BHRT-a i zaštitile njegovu budućnost, navosi se u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa da li će EBU razmotriti produženje roka nakon 28. februara za otplatu preostalog duga. "Samo produženje rokova ne bi riješilo osnovne probleme koji traju više od 10 godina, već bi produžilo neizvjesnost i nestabilnost s kojima se emiter već suočava", dodaje se u odgovoru za RSE u četvrtak, 26. februara. BHRT duguje novac za struju, plin, plate i doprinose radnicima, te prema EBU i satelitiskim operaterima. Na BHRT je trenutno zaposleno 775 ljudi. "Bojim se da smo došli do zida kada je riječ o proizvodnji programa, da smo se počeli oslanjati na impovizaciju. Resurse za proizvodnju programa više nemamo. Okolnosti su sve teže i sve teže možemo ispunjavati zakonsku obavezu", rekla je Neda Tadić, direktorica BHT-a. U Bosni i Hercegovini postoje tri javna emitera - BHRT, RTV Federacije BiH i RTV Republike Srpske. Zakon nalaže da entitetski emiteri 50 odsto sredstava koje prikupe od RTV takse na svojoj teritoriji uplaćuju na račun BHRT. RTRS je 2017. prestao da isplaćuje BHRT-u dio iznosa prikupljene RTV pretplate, iako je to obaveza po državnom Zakonu o javnom RTV sistemu. Iz RTRS nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa zbog čega godinama ne uplaćuju sredstva BHRT-u, iako to zakon nalaže. U Federaciji BiH naplata RTV takse odvija se preko računa Elektroprivrede BiH na područjima koja ona pokriva – nešto više od polovine entiteta. Međutim, zbog nejasnoća u zakonodavstvu i dijelova zakona koji su proglašeni neustavnim, sudovi nemaju ovlaštenje za prisilnu naplatu, što ozbiljno otežava prikupljanje sredstava za javni servis. Inače, nesmetano funkcionisanje BHRT-a jedan je od 14 ključnih uslova na putu BiH prema pridruživanju Evropskoj uniji. Kolika su dugovanja BHRT-a?BHRT duguje novac za struju, plin, plate i doprinose radnicima, te prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) i satelitiskim operaterima. Preko 50 miliona maraka (oko 25 miliona eura) duguje se radnicima za poreze i doprinose na plate, od čega se odmah mora platiti 2.5 miliona (1.28 milina eura) po osnovu izvršnih sudskih presuda. Javni servis bi mogao ostati i bez struje zbog duga od 1.56 miliona maraka (oko 800.000 eura) prema Elektroprivredi BiH, a izložen je i riziku od isključenja gasa zbog obaveza od 300.000 maraka (oko 154.000 eura) prema Sarajevo gasu. U martu prošle godine Ustavni sud BiH potvrdio je zakonsko pravo BHRT-a na dio RTV takse prikupljene u Republici Srpskoj, poništivši ranije presude nižih sudova u RS-u koje su bile u korist RTRS-a, i naložio ponavljanje sudskih postupaka pred sudovima u Banjaluci. Nakon toga, u julu, Vrhovni sud Republike Srpske donio je rješenja u dva postupka koja potvrđuju pravo BHRT-a na sredstva od RTV takse, stavljajući tačku na spor sa RTRS-om po pitanju naplate i raspodjele sredstava. BHRT je od Parlamenta i Vijeća ministara BiH tražio kredit od 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura) s odloženim plaćanjem za pokriće dugova, koji bi se vratio nakon okončanja sporova s RTRS-om, te dodatnih 25 miliona maraka (oko 12,5 miliona eura) iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije za izmirenje obaveza prema EBU i izvršnim sudskim presudama. Međutim, predstavnici Republike Srpske u državnim institucijama blokiraju ove inicijative: odbijaju prisustvovati sjednicama Parlamenta i Doma naroda kad se raspravlja o BHRT-u, te ne podržavaju zahtjeve u Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.