Nekoliko desetina demonstranata nezadovoljnih načinom izveštavanja tabloida Informer, bliskog bivšoj vlasti Srpske napredne stranke, upalo je u redakciju tog medija u Beogradu. Ulazak demonstranata direktno je praćen na televiziji Informer. Prethodno se pred zgradom Informera okupio veći broj ljudi. Među demonstrantima je bila Dijana Hrka, majka Stefana Hrka koji je poginuo u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, prenela je agencija Beta. Ta tragedija je bila okidač za proteste koji su pokrenuli studenti tražeći odgovornost nadležnih, Po ulasku u redakciju, demonstranti su ušli u raspravu sa zaposlenima na Informeru, među kojima je i urednik Dragan J. Vučićević koji se raspravljao s Dijanom Hrka. Televizija Informer je tada uključila direktan prenos rasprave demonstranata sa zaposlenima. U jednom trenutku, došlo je i do guranja među prisutnima. Kako se videlo na prenosu uživo, ljudi koji su ušli u redakciju su izašli a došli su i pripadnici policije. Tokom protesta u Srbiji u prethodne dve godine Studenti u blokadi su tražili da se ukine taj privatni provladin medij zbog neprofesionalnog i huškačkog izveštavanja o studentskim protestima.

Predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović čestitao je u ponedeljak Studentskoj listi na pobedi na parlamentarnim izborima u Srbiji i izrazio nadu da će nova vlast u Beogradu poboljšanju saradnje s BiH i drugim državama u regionu. Posle pobede Studentske liste, koja je osvojila apsolutnu većinu u Skupštini Srbiji, Bećirović je na Instagramu naveo da "BiH ostaje posvećena izgradnji međudržavnih i dobrosusjedskih odnosa, zasnovanih na međusobnom uvažavanju, ravnopravnoj saradnji i zajedničkoj evropskoj perspektivi". "Nadam se da će nova vlast u Republici Srbiji raditi na poboljšanju međudržavne saradnje s Bosnom i Hercegovinom i drugim državama u regiji, te da ćemo kroz otvoren dijalog i ravnopravnu saradnju doprinositi miru, stabilnosti i boljoj budućnosti građana obje države", rekao je Bećirović. Prethodno je i ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković uz čestitku Studentskoj listi rekao da od novih vlasti u Srbiji očekuje bolju saradnju i puno poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, kao i svih ljudi koji u njoj žive. Dosadašnja praksa vlasti Srbije da pod plaštom 'brige o narodu' podržavaju i pomažu korumpirane političke elite u Bosni i Hercegovini nije donijela ništa dobro ni Bosni i Hercegovini ni Srbima koji žive u našoj zemlji", naveo je Konaković na Fejsbuku (Facebook). Odnosi Srbije i BiH su se pogoršali poslednjih meseci, posebno posle sahrane optuženog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu uz državne počasti. Konaković je tada prvo povukao deo diplomatskog osoblja iz ambasade BiH u Beogradu a zatim i proterao dvojicu srpskih diplomata iz BiH, navodeći da "odmah" prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom da to može da uradi.

Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je u ponedeljak da je podiglo optužnicu protiv S.R. zbog učešća u napadu na kosovsku policiju u Banjskoj kod Zvečana u septembru 2023. Optužnica je podneta Osnovnom sudu u Prištini. On je optužen za izvršenje terorističkog dela i teških dela protiv ustavnog poretka i bezbednosti Kosova. Prema navodima tužilaštva, S.R. je učestvovao u napadu "kao deo strukturirane i teško naoružane terorističke grupe", zajedno s optuženima obuhvaćenim optužnicom podignutom 11. septembra 2024. On je uhapšen 17. aprila 2026. na graničnom prelazu sa Srbijom, u Merdaru. Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjal Svečlja (Xhelal Svecla) tada je identifikovao uhapšenog kao Stefana Radulovića. U napadu u Banjskoj naoružana grupa Srba ubila je narednika kosovske policije Afrima Bunjakua, posle čega su u okršajima s policijom poginula i tri napadača. Optužnica iz septembra 2024. obuhvatala je 45 optuženih. Prema njoj, grupa je imala za cilj otcepljenje severnog dela Kosova i njegovog pripajanja Srbiji nasilnim putem i uz upotrebu teškog naoružanja. Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste, najveće stranke kosovskih Srba koju podržava Beograd. Kosovo je napad okarakterisalo kao teroristički čin i optužilo Srbiju da stoji iza njega. Beograd je te optužbe odbacio.

Sjedinjene Američke Države zatražile su od Bosne i Hercegovine izručenje Mevlida Jašarevića zbog optužbi za pokušaj ubistva američkih službenika tokom napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 2011. godine, saznaje Radio Slobodna Evropa iz izvora upoznatih sa slučajem. Zahtjev za izručenje upućen je dan pred istek njegove 15-godišnje zatvorske kazne na koju je osuđen zbog terorističkog napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu. Jašarević je 2013. pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 28. oktobra 2011. Tokom napada ispalio je više od stotinu metaka na zgradu ambasade te teško ranio policajca Mirsada Velića, koji je osiguravao objekt. Prema saznanjima RSE, američke vlasti sada traže njegovo izručenje radi vođenja postupka za pokušaj ubistva američkih službenika povezanog s istim događajem iz 2011. godine. Ročište za određenje ekstradicijskog pritvora, tokom kojeg će biti odlučeno o izručenju, bit će održano u utorak ujutro, kad je Jašarević trebao izaći iz zatvora. Američko Ministarstvo pravde je još 2012. godine saopćilo da je u Washingtonu podignuta optužnicu protiv Jašarevića zbog pokušaja ubistva američkih službenika, napada smrtonosnim oružjem na američke službenike i zaposlenike, uništavanja imovine te krivičnih djela povezanih s upotrebom vatrenog oružja tokom napada na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 2011. godine. Američka optužnica podignuta je u trenutku kad je Jašarević bio u pritvoru u BiH, i iz Ministarstva pravde SAD-a je navedeno da podržavaju odluku bh. institucija da optuže i procesuiraju osobe za koje se sumnja da su sudjelovale u napadu na Ambasadu. Vijest o američkom zahtjevu dolazi istog dana kada je Sud Bosne i Hercegovine oslobodio Jašarevića optužbi za sprječavanje djelatnika zatvora u obavljanju službenih radnji tokom izdržavanja zatvorske kazne. Jašarević je državljanin Srbije i ne posjeduje državljanstvo BiH. Njegova braniteljica Alma Tabaković je rekla da je "Jašarević žrtva beskonačnog procesuiranja. Ovo je beskonačni 'proces'."

Kina je spremna da s novim vlastima u Srbiji nastavi saradnju i da unapređuje tradicionalno prijateljstvo dve zemlje, izjavio je u ponedeljak portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Đijakun. Posle ubedljive pobede "Studentske liste" nad listom "Ujedinjena Srbija" bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića tokom čije vladavine su dve zemlje ojačale odnose, Guo je na konferenciji za novinare rekao da Kina "poštuje nezavisan izbor naroda drugih država". "Spremni smo da s novom vladom Srbije nastavimo da unapređujemo tradicionalno prijateljstvo, učvršćujemo političko uzajamno poverenje i proširujemo praktičnu saradnju na osnovama uzajamnog poštovanja, ravnopravnosti i obostrane koristi, kako bi se očuvao stabilan i kontinuiran razvoj bilateralnih odnosa", rekao je Guo. Srbija se, iako kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, poslednjih godina pod vlašću Vučića i njegove Srpske napredne stranke sve više okretala Kini, dok su lideri dve države isticali da Kinu i Srbiju vezuje "čelično prijateljstvo". Zbog odnosa s Kinom, ali i Rusijom, u amerčkom Kongresu je takođe iskazana dvostranačka zabrinutost zbog odnosa Srbije. "Studentska lista" nastala iz studentskih protesta zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, tokom predizborne kampanje se uglavnom fokusirala na unutrašnja pitanja poput korupcije i vladavine prava. Tragedija u Novom Sadu se dogodila četiri meseca posle svečanog otvaranja rekonstruisane stanične zgrade. Rekonstrukcija je urađena u okviru izgradnje brze pruge Beograd – Subotica, koja treba da bude deo međunarodne pruge do Budimpešte, kao deo kineske inicijative "Jedan pojas, jedan put". Istraga je pokrenuta nakon pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. Nije poznato da li se ispituje odgovornost kineskih investitora, dok su osumnjičena dva bivša ministra Vlade Srbije.

Američki Stejt department je u izjavi za RSE pozdravio učešće građana Srbije na parlamentarnim izborima. Portparol Stejt departmenta je naveo da su upoznati sa preliminarnim rezultatima, uključujući i priznanje poraza od strane bivšeg predsednika Vučića. "Radujemo se nastavku i daljem unapređenju našeg partnerstva sa novoizabranim članovima Narodne skupštine Srbije i građanima Srbije, nadovezujući se na zamah ostvaren tokom protekle godine, između ostalog i pokretanjem Strateškog dijaloga", navedeno je. Prema preliminarnim rezultatima izbora održanim 25. oktobra Studentska lista je osvojila 52,54 odsto glasova izašlih birača, dok je "Ujedinjena Srbija" okupljena oko Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića osvojila 39,29 odsto glasova. Vučić je posle 14-godišnje vladavine priznao poraz i čestitao Studentskoj listi. Sjedinjene Države i Srbija pokrenule su sredinom jula Strateški dijalog, kako bi produbile saradnju. Dve zemlje su tada, u okviru Strateškog dijaloga, potpisale Memorandum o razumevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj bezbednosti. Susret američkih i srpskih zvaničnika otvorio je 17. jula državni sekretar SAD Marko Rubio.

Novosadska akademska mreža Slobodan univerzitet zatražila je danas od rektora Univerziteta u Novom Sadu Dejana Madića da, zajedno sa svojim timom, u roku od 72 sata podnese ostavku. U suprotnom će, kako su najavili, univerzitetski profesori pokrenuti postupak njihovog razrešenja. Optužuju ga za urušavanje autonomije univerziteta, između ostalog jer je nakon protesta u univerzitetskom kampusu 5. septembra 2025, koji je obeležilo policijsko nasilje i brutalnost, uveo policiju u Rektorat. Madić je na izborima koji su održani u nedelju 25. septembra podržao listu Srpske napredne stranke (SNS), koja je nakon 14 godina izgubila vlast. On se do sada se nije oglašavao povodom zahteva za ostavku. Odgovor nije stigao ni na hitan upit RSE Rektoratu. Madićevu ostavku studenti u blokadi i profesori zahtevaju od početka studentskih blokada koje su počele nakon smrti 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, a kojima se tražila politička i krivična odgovornost vlasti. Profesor Poljoprivrednog fakulteta Aleksandar Sedlar, naveo da ostavke treba da podnesu i dekani svih fakulteta koji nisu stali uz svoje profesore i studente. Kao one fakultete koji su bili uz svoje zaposlene i studente naveo je pet fakulteta Univerziteta u Novom Sadu – Prirodno-matematički fakultet, Akademija umetnosti, Pedagoški fakultet, Građevinski fakultet u Subotici i Ekonomski fakultet u Subotici. "Naša borba za slobodan Univerzitet se nastavlja, od danas na novi način", naglasio je Sedlar. On je upitao i da li postoji ijedan univerzitet na kojem su otkaze dobili profesori na način na koji su otpušteni Jelena Kleut i Vladimir Mihić, doskorašnji profesori Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Uprkos pozitivnim ocenama stručnih tela, dvoje profesora ostalo je bez posla nakon što Senat Univerziteta Jelenu Kleut nije izabrao u zvanje redovne profesorke, a Vladimira Mihića u zvanje vanrednog profesora. Deo akademske zajdenice ocenio je to kao politički pritisak vlasti zbog njihove podrške studentskim protestima. Predstavnici Slobodnog univerziteta su ispred Rektorata proslavili pobedu Studentske liste na parlamentarnim izborima. Njima se pridružio deo zaposlenih u Rektoratu. Zastavu Slobodnog univerziteta su okačili na zgradu Rektorata i uneli je u ovu instituciju. Slobodan univerzitet je mreža profesora, saradnika, istraživača i ostalih zaposlenih na Univerzitetu u Novom Sadu i drugim visokoškolskim ustanovama u Vojvodini. Nastala je kao odgovor i podrška studentskim blokadama. Između ostalog, pokrenuli su tužbe protiv Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije zbog povrede univerzitetske autonomije i policijskih intervencija u kampusu tokom studentskih blokada.

Ministar za zajednice i povratak u Vladi Kosova, Nenad Rašić, očekuje da se nakon pobede Studentske liste u Srbiji obnovi dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa, te da se obe strane okrenu evropskim integracijama. "Na evropskoj agendi je normalizacija odnosa Kosova i Srbije. Očekujem da će to biti jedna od prvih tema kada se formira nova Vlada u Srbiji. Da se obnovi dijalog koji je neko vreme u zastoju", kaže Rašić za Radio Slobodna Evropa. Kosovo i Srbija od 2011. godine vode dijalog posredstvom EU ali premijer Kosova Aljbin Kurti uslovljava njegov nastavak na visokom političkom nivou izručenjem Milana Radoičića iz Srbije, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad u Banjskoj. Studentska lista se do sada nije oglašavala oko Banjske ili Radoičića. Stav ovog političkog pokreta, nastalog iz studentskih protesta širom Srbije u borbi protiv korupcije, je da je Kosovo po Ustavu sastavni deo Srbije, te da će ponašati u skladu sa njim. Uoči izbora pojedini kandidati na studentskoj listi su najavljivali da će, pored ostalog, preispitati sporazume postignute u okviru dijaloga sa Kosovom. Prema preliminarnim procenama Studentska lista je osvojila 52,65 posto glasova, dok je Ujedinjena Srbija bivšeg predsednika Aleksandra Vučića osvojila 39,22 posto glasova. RSE se obratio Vladi Kosova sa upitom da prokomentariše pobedu Studentske liste u Srbiji, ali se na odgovor čeka. Rašić, s druge strane, kaže da od Studentske liste ne može da se očekuje da se u javnosti izjašnjava protiv sopstvenog Ustava kada je u pitanju Kosovo. "Koji politički predstavnik ili neko iz šireg političkog pokreta rekao neću poštovati zakon i Ustav? To se zove ‘play safe’ (igraj na sigurno), kada nemate dovoljno informacija da bi mogli dublje da se bavite nekom temom. Ali odgovor je u tome da je stav Studentske liste bio i da podržavaju evropske integracije", ukazuje Rašić. Iz ugla političkog predstavnika kosovskih Srba, Rašić očekuje i da se zaustavi "zloupotreba" novca i drugih resursa koji dolaze iz Srbije. Nada se i da nova vlast u Srbiji neće "vršiti pritisak" na pripadnike srpske zajednice sa Kosova, kao što je to, prema njegovoj oceni, radila Srpska napredna stranka preko Srpske liste – vodeće stranke Srba na Kosovu koja je formirana uz podršku Aleksandra Vučića. Srpska lista je inače na poslednjim kosovskim izborima dobila devet od deset poslaničkih mandata rezervisanih za srpsku zajednicu, dok je jedan mandat dobila stranka Za slobodu pravdu i opstanak Nenada Rašića. Srpska liste se inače nije oglašavala nakon pobede Studentske liste na nedeljnim izborima.

Na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji Studentska lista osvojila je 52,65 odsto glasova, dok je lista "Ujedinjena Srbija" okupljena oko Srpske napredne stranke osvojila 39,22 odsto glasova, pokazuju podaci Republičke izborne komisije (RIK) na osnovu prebrojanih glasova sa 91 odsto biračkih mesta, prenosi Beta. Prema podacima RIK-a, za Studentsku listu je glasalo 2.246.423 građana, dok je za listu "Ujedinjena Srbija" glasao 1.673.241. Na trećem mestu je lista "Faktor stabilnosti" okupljena oko Socijalističke partije Srbije koja je osvojila 2,17 odsto glasova, odnosno za tu listu je glasalo nešto više od 95.000 birača. Sve ostale izborne liste osvojile su manje od jedan odsto glasova na izborima. Lista "Autentična desnica" osvojila je 0,9 odsto glasova, Savez vojvođanskih Mađara 0,8 odsto, izborna lista "Albanska koalicija" 0,65 odsto, "Rasim Ljajić - Ljudski" 0,48 odsto glasova, a "Bogoljub Karić - Pokret snaga Srbije" 0,46 odsto. Izborna lista SDA Sandžaka osvojila je 0,29 odsto glasova, a koalicija "Evropska Srbija" 0,28 odsto glasova, dok je lista "Usame Zukorlić - Pokret za ujedinjenje" osvojila 0,27 odsto glasova. Ruska stranka osvojila je 0,15 odsto glasova, a Stranka rusko-srpskog jedinstva 0,1 odsto, dok su manje od 0,1 odsto glasova osvojile liste Liberalno zelene stranke, Građanske stranke Grka u Srbiji, "Ćale ovo je za tebe", Narodne stranke i "Majka Srbija - Gruda". Tragedija u Novom Sadu pokrenula je masovne antivladine proteste koji su posle dve godine doveli do izbora na kojima su Vučić i njegova Srpska napredna stranka izgubili vlast posle 14 godina.

Dan posle ubedljive izborne pobede "Studentske liste" nad "Ujedinjenom Srbijom" bivšeg predsednika Aleksandra Vučića, brojni zvaničnici iz regiona i sveta su čestitali pobedu liste proizašle iz studentskog protesta posle pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Železnničkoj stanici u Novom Sadu. Nemački kancelar Firdrih Merc (Friedrich Merz) uz čestitike Studentskoj listi na pobedi, poručio je da će Berlin aktivno podržavati evropski put Srbije. Merc je na X ocenio da je Studentska lista "svojim zalaganjem za vladavinu prava, borbu protiv korupcije i za osnovne slobode uspela da dopre do ljudi". Studentska lista je ubedljivo pobedila na vanrednim parlamentarnim izborima kojima je okončano 14 godina vlasti Srpske napredne stranke bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Najviši evropski zvaničnici su posle pobede Studentske liste takođe potvrdili spremnost evropskih institucija da pomognu napredak Srbije na putu ka EU. SAD su takođe izrazile očekivanje u nastavak saradnje sa Srbijom. Slične poruke su, međutim, stigle i iz Rusije, Kine i Irana. Helsinška komisija je saopštila da "Vučićev poraz na izborima pokazuje snagu narodnih pokreta, čak i u autoritarnim državama". "Srbija ima priliku da učvrsti postignuto jačanjem vladavine prava i nezavisnih medija, koji su neophodni za demokratiju. To je put ka ekonomskom rastu i regionalnoj stabilnosti", navela je na X u objavi američke komisije koja prati ljudska prava i međunarodnu saradnju u 57 zemalja članica OSCE-a. Prema preliminarnim procjenama "Studentska lista" je osvojila 52,65 posto glasova, dok je "Ujedinjena Srbija" osvojila 39,22 posto glasova. Tragedija u Novom Sadu pokrenula je masovne antivladine proteste koji su nakon dve godine doveli do izbora na kojima su Vučić i njegova Srpska napredna stranka izgubili vlast nakon 14 godina. Vučić je prvi objavio rezultate priznavši poraz svoje izborne liste. Pobjedu Studentskoj listi čestitao je i premijer hrvatske Andrej Plenković u telefonskom razgovoru sa nosiocem liste Ilijom Srdanovićem. "Nadamo se da će i taj dio vanjske politike, koji se odnosi na odnose sa susjednim zemljama, biti u njihovom fokusu", rekao je Plenković, prenosi Hrvatska radio-televizija (HRT). Rekao je i da očekuje da će odnosi Hrvatske i Srbije biti bolji, ocenjujući da su "jučerašnje poruke Studentske liste bile umjerene, racionalne i razumne". Čestitike su uputili i visoki zvaničnici BiH, izražavajući nadu za bolje odnose Srbije i BiH posle pobede Studentske liste. Kandidate na "Studentskoj listi" odredili su plenumi fakulteta, koji su izrasli u vodeću političku snagu tokom dvogodišnjih protesta fokusiranih na zahtjeve protiv korupcije i za vladavinu prava.

Ambasada Islamske Republike Iran u Srbiji čestitala je "Studentskoj listi" i drugim izabranim "predstavnicima naroda nakon vanrednih parlamentarnih izbora kojima je okončana 14 godina duga vladavina Aleksandra Vučića. "Kao Ambasador Islamske Republike Iran u Republici Srbiji, čast mi je da uputim čestitke ljubaznom narodu i Vladi Srbije na uspešnom i entuzijastičnom održavanju parlamentarnih izbora," navodi se na platformi X. Prema preliminarnim procjenama "Studentska lista" je osvojila 52,65 posto glasova, dok je "Ujedinjena Srbija" bivšeg predsjednika Aleksandra Vučića osvojila 39,22 posto glasova. Tragedija u Novom Sadu pokrenula je masovne antivladine proteste koji su nakon dvije godine doveli do izbora na kojima su Vučić i njegova Srpska napredna stranka izgubili vlast nakon 14 godina. Vučić je prvi objavio rezultate priznavši poraz svoje izborne liste. "Islamska Republika Iran je oduvek težila da razvija i jača prijateljske odnose sa Vladom i narodom Srbije i nada se da će ovaj događaj otvoriti put napretku i prosperitetu srpskog naroda i dalje ojačati dugogodišnje odnose i veze među narodima dve zemlje," stoji dalje u saopštenju iranske ambasade. Zvanični Beograd održavao je prijateljske odnose sa režimom u Iranu prethodnih godina uprkos kritika zapadnih partnera prije svega Sjedinjenih Država zbog prisustva srpskog ministra informisanja i telekomunikacija Borisa Bratine na sahrani iranskog vrhovnog lidera Alija Hamneija u julu ove godine. Vijeće Evropske unije usvojilo je u avgustu ove godine odluku kojom su izmijenjene postojeće restriktivne mjere prema Iranu sa kojima se nije uskladila Srbija. Također dok se u američkom Senatu raspravlja o inicijativi za uvođenje sankcija zvaničnicima Srbije zbog saradnje sa Rusijom, Kinom i Iranom, zvanični Beograd produbljuje veze sa Teheranom u oblasti veštačke inteligencije i informaciono-komunikacionih tehnologija. Beograd je sa Teheranom od februara 2025. godine potpisao memorandum o saradnji u toj oblasti, dogovoreno je formiranje zajedničkog komiteta za njegovo sprovođenje, dok su se dvojica ministara Vlade Srbije sastala sa iranskim kolegama i dogovarali produbljivanje saradnje. Sjedinjene Države su od 28. februara u ratu sa Iranom, dok je zvanični Teheran izložen i sankcijama Evropske unije, čijem članstvu teži Srbija.

Gradske službe, uz pomoć brojnih građana, počeli su 26. oktobra sa raščišćavanjem Pionirskog parka u centru Beograda, nekadašnjeg šatorskog naselja pristalica vlasti Aleksandra Vučića. Građani su prethodne noći ušli u Pionirski park i uklonili šatore i ograde oko kampa, u kojem su duže od godinu i po dana boravile pristalice vlasti. Ćacilend, ograđeni prostora kod Predsedništva Srbije, srušen je tokom slavlja pobede "Studentske liste" koja je na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji osvojila 51,47 odsto glasova, prema preliminarnim procenama nevladine organizacije CRTA. Prethodno, nosilac liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić priznao je izborni poraz. Tada su iz takozvanog Ćacilenda počeli da odlaze ljudi obučeni u crno koji su tamo došli nekoliko sati ranije, a potom su se povukle i brojne policijske snage koje su uoči zatvaranja birališta došle kod Republičke izborne komisije i Predsedništva. Ubrzo posle toga građani su ušli u Pionirski i počeli da uklanjaju šatore i ograde. Prvi šatori u Pionirskom parku postavljeni su u martu 2025. kao odgovor na antivladine proteste sa kojih se tražila odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice novosadske Železničke stanice 1. novembra 2024. Od tada u "Ćacilendu" je zabeležen niz incidenata. Kako je RSE ranije pisao, u šatorskom naselju, među pristalicama vlasti, bili su i članovi ultradesničarskih grupa, osobe sa kriminalnim dosijeima, pa i osuđeni za ubistvo. Ljudi iz tog prostora bacali su pirotehnička sredstva, baklje, petarde i topovske udare na građane koji su demonstrirali 2025. u blizini "Ćacilenda" i Skupštine. Mediji u Srbiji izveštavali su i o nizu napada na novinarske ekipe koje su izveštavale u blizini šatorskog naselja navodeći da pripadnici policije ne reaguju na te incidente. Čelnici policije negirali su te navode.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski čestitao je na izbornim rezultatima vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji uz komentar da su se u zemlji dogodile "velike promjene" pobjedom "Studentske liste". "Ovo je, nesumnjivo, novo poglavlje u historiji ove zemlje i njenog naroda. Želimo Srbiji uspjeh, istinski razvoj i srdačne odnose s evropskom zajednicom," rekao je Zelenski. Prema preliminarnim procjenama "Studentska lista" je osvojila 52,65 posto glasova, dok je "Ujedinjena Srbija" bivšeg predsjednika Aleksandra Vučića osvojila 39,22 posto glasova. Tragedija u Novom Sadu pokrenula je masovne antivladine proteste koji su nakon dvije godine doveli do izbora na kojima su Vučić i njegova Srpska napredna stranka izgubili vlast nakon 14 godina. Iako podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, Srbija je među rijetkim evropskim zemljama koja nije uvela sankcije Rusiji nakon invazije na Ukrajinu i koja održava veze sa Moskvom uprkos upozorenjima Brisela i Washingtona. Protiv uvođenja sankcija Rusiji je i "Studentska lista". Studenti u blokadi su ranije izjavili da će Srbija zadržati "principijalno stanovište o neuvođeenju restriktivnih mera prema Ruskoj Federaciji". U objavi na platformi X Zelenski, koji je u avgustu po prvi put boravio u Srbiji, napisao je da u Ukrajini zahvaljuju Srbiji na poštovanju prema našem narodu, našoj državi i našoj nezavisnosti." "Uvijek slavimo naša zajednička postignuća – sve ono što jača naša društva i pruža ljudima više prilika. Spremni smo nastaviti širiti našu saradnju, a neka se sve dobre nade naroda Srbije ostvare." Uprkos vezama Beograda sa Kremljom Srbija i Ukrajina uspostavljaju saradnju, dok su obje zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji.

Kremlj želi nastaviti razvijati odnose sa Srbijom, uprkos što je na parlamentarnim izborima stranka njihovog saveznika bivšeg predsjednika Aleksandra Vučića izgubila od "Studentske liste" saopštila je Moskva. Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov dodao je i da je "za tango potrebno dvoje", prenosi Reuters. Peskov je također izjavio da se Moskva nada kako će novi studentski lideri Srbije shvatiti da je saradnja s Rusijom u interesu njihove zemlje. Prema preliminarnim procjenama "Studentska lista" je osvojila 52,65 posto glasova, dok je "Ujedinjena Srbija" bivšeg predsjednika Aleksandra Vučića osvojila 39,22 posto glasova. Tragedija u Novom Sadu pokrenula je masovne antivladine proteste koji su nakon dvije godine doveli do izbora na kojima su Vučić i njegova Srpska napredna stranka izgubili vlast nakon 14 godina. Vučić je prvi objavio rezultate priznavši poraz svoje izborne liste. Zvanični stav Moskve prema Vučiću poslednjih godina uglavnom je bio jasan – Kremlj ga vidi kao političkog partnera i podržava nastavak odnosa Beograda i Moskve. Srbija je pod Vučićevim vodstvom nastavila da održava veze sa Moskvom uprkos upozorenjima iz Brisela i Vašingtona. Jedan od razloga zbog kojih Srbija poslednjih godina stagnira u procesu pridruživanja Evropskoj uniji je i zbog neuvođenja sankcija Rusiji, u čemu nije sledila spoljnu politiku Brisela. No, protiv uvođenja sankcija Rusiji je i "Studentska lista". Studenti u blokadi su ranije izjavili da će Srbija zadržati "principijalno stanovište o neuvođeenju restriktivnih mera prema Ruskoj Federaciji". Vlasti u Srbiji se oslanjaju na podršku Moskve u međunarodnim organizacijama u pojedinim pitanjima, prije svega, u nepriznavanju Kosova kao nezavisne države, ali i odbijanju da se u Srebrenici u julu 1995. dogodio genocid.

Jedna žena je navodno ubijena uvečer 25. oktobra u selu Vitomirica kod Peći, nekoliko sati nakon što je dala izjavu policiji u vezi sa slučajem nasilja u porodici. Prema navodima Policije Kosova, slučaj nasilja u porodici prijavljen je oko 19 sati. Žena je odvedena u policijsku stanicu na razgovor, dok je njen suprug uhapšen i zadržan u pritvoru 48 sati. "Žrtva je, svojom voljom, odvezena kući u selo Vitomirica", navodi se u saopštenju policije. Policija je zatim oko 21 sata obaviještena da je žena pronađena bez znakova života. Ljekarski tim koji je stigao na lice mjesta konstatovao je smrt. Na osnovu prvih informacija, policija sumnja da je smrt nastupila uslijed udaraca tvrdim predmetom. Osumnjičeni za ubistvo, za kojeg se vjeruje da je njen šurjak (brat njenog supruga), nalazi se u bjekstvu. Na lice mjesta izašao je i državni tužilac. Predsjednica Kosova Justina Shiroka Pula je pozvala na "hitnu, potpunu i nepristrasnu istragu ubistva". "Mora se utvrditi da li su preduzete sve neophodne mjere za procjenu rizika i njenu zaštitu", rekla je ona. Na Kosovu je od 2010. godine ubijeno najmanje 67 žena. U većini slučajeva, počinioci ubistava bili su njihovi supruzi. Kosovo je 2023. godine izmijenilo zakonske propise kako bi prioritet dalo istrazi i krivičnom gonjenju slučajeva nasilja u porodici, a u decembru 2024. godine pokrenulo je sistem elektronskog nadzora, čiji je cilj također zaštita žrtava. Međutim, predstavnici pravosudnih institucija i organizacija za prava žena izjavili su za Kosovski servis Radija Slobodna Evropa u augustu da praćenje prijavljenih slučajeva, reagovanje na rizik i provođenje zaštitnih mjera i dalje predstavljaju izazove. Također su zatražili institucionalnu odgovornost u slučajevima kada žene budu ubijene nakon što su potražile pomoć. Na Kosovu se nasilje u porodici može prijaviti na broju 0800 19 999. Telefonska linija za advokate žrtava je 0800 11 112. Sigurne kuće postoje u gotovo svim regionima i one su otvorene za sve etničke zajednice koje žive na Kosovu. Neke od sigurnih kuća nalaze se u opštinama Đakovica, Peć, Novo Brdo i Zubin Potok. SOS linije sigurnih kuća su 0800 800 01 i 0800 21 000. Mreža žena Kosova je mreža ženskih grupa i organizacija iz različitih dijelova Kosova, a ima 190 članica među kojima su i one koje nude besplatnu pravnu pomoć i savjetovalište. Broj policije je 192.

Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je 26. oktobra Mevlida Jašarevića optužbi za sprječavanje djelatnika zatvora u obavljanju službenih radnji, tokom izdržavanja 15-godišnje kazne za napad na američku ambasadu u Sarajevu. U obrazloženju prvostepene presude Sud je naveo da Tužiteljstvo BiH nije dokazalo da je Jašarević imao namjeru da spriječiti službenice zatvora u obavljanju dužnosti. Jašarević izdržava 15-godišnju zatvorsku kaznu zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu 2011. godine, a iz državnog zatvora bi trebao izaći ove sedmice. Tužiteljstvo BiH teretilo ga je da je u novembru i decembru 2024. godine ometao rad odgojiteljica u državnom zatvoru te im upućivao prijetnje i uvrede nakon što mu je zabranjen pisani i telefonski kontakt s obitelji i drugim osobama. U optužnici se navodi da je jednoj službenici rekao kako će "uzeti nož i ući u njen ured". Jašarević je tokom postupka odbacio optužbe da je ometao rad odgojiteljica ili da im je prijetio te je tvrdio reagirao u afektu zbog uskraćivanja kontakata s obitelji i vanjskim institucijama. Njegova braniteljica Alma Tabaković ustvrdila je tokom suđenja da su mu, osim kontakta s obitelji, bili zabranjeni i kontakti s Tužiteljstvom BiH te Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), kojima je želio podnijeti prijave zbog mogućih kaznenih djela zatvorskih službenika. Presuda je prvostepena i na nju se može žaliti Tužiteljstvo BiH. Mevlid Jašarević osuđen je 2013. godine na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine. Tokom napada ispalio je više od stotinu metaka na objekt Ambasade SAD-a te teško ranio policajca Mirsada Velića, koji je osiguravao zgradu. Jašarević je državljanin Srbije, a njegova obitelj živi u toj zemlji.

Albanska koalicija osigurala je dva mandata u Skupštini Srbije i ostaje u utrci za treći, saopštio je nosilac liste Šaip (Shaip)Kamberi, pozivajući se na preliminarne rezultate vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra. Prema riječima Kamberija, zajednička lista osam albanskih stranaka iz Preševa, Bujanovca i Medveđe osvojila je 27.230 glasova. Iste podatke objavila je i Ardita Sinani. Oni su ovaj rezultat okarakterisali kao "historijsko postignuće". "Ovo je rezultat političkog jedinstva, povjerenja građana i zajedničke posvećenosti dostojanstvenom predstavljanju", napisao je Kamberi na Facebooku. Premijer Kosova Albin Kurti opisao je ovaj rezultat kao "izvanredno postignuće", navodeći da koalicija ima dva osigurana mandata, dok je utrka za treći još uvijek otvorena. "Političko ujedinjenje Albanaca prerasta u snažnije parlamentarno predstavljanje", napisao je Kurti na Facebooku, uputivši čestitke albanskim građanima i političkim subjektima u ove tri općine. Ukoliko se potvrde, ova dva mandata značila bi veću zastupljenost albanske zajednice u odnosu na prethodni saziv Skupštine, kada je Kamberi bio jedini albanski poslanik. Kamberi i Sinani zahvalili su glasačima iz ove tri općine, albanskim strankama na ujedinjenju, kao i premijeru Kosova Albinu Kurtiju na njegovom angažmanu u postizanju dogovora o zajedničkoj listi. Osam stranaka nastupilo je zajedno nakon godina podjela i rivalstava, s ciljem osvajanja tri mandata. Dogovor je postignut uz posredovanje Kurtija. Kamberi je nakon zatvaranja birališta u Srbiji za kosovski javni servis izjavio da je cilj koalicije bio osvajanje dva mandata. Poteškoće u osiguravanju trećeg mandata doveo je u vezu s procesom "pasivizacije" adresa albanskog stanovništva. Stranke unutar koalicije obavezale su se na zajedničko djelovanje nakon izbora. Među njihovim prioritetima su zastupljenost Albanaca u državnim institucijama, ekonomski razvoj Preševa, Bujanovca i Medveđe, te službena upotreba albanskog jezika i nacionalnih simbola. Albanski predstavnici već godinama ukazuju na diskriminaciju u oblastima zapošljavanja, obrazovanja i zastupljenosti u institucijama. Vlasti u Srbiji odbacuju te optužbe. Prema preliminarnim procenama nevladine organizacije CRTA koja prati izbore, "Studentska lista" je osvojila 51,47 odsto glasova, dok je "Ujedinjena Srbija" bivšeg predsednika Aleksandra Vučića osvojila 40,42 odsto glasova. Vučić je prvi objavio rezultate priznavši poraz svoje izborne liste, posle čega je na ulicama gradova Srbije počelo slavlje pristalica "Studentske liste".

Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta (Costa) i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Layen) u zajedničkom saopštenju su čestitali Studentskoj list i potvrdili spremnost evropskih institucija da pomognu napredak Srbije na putu ka EU. "Spremni smo da podržimo reforme u oblasti vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije i jakih demokratskih institucija, i da zajedno radimo na ostvarivanju evropske budućnosti Srbije", poručili su fon der Lajen i Košta u objavi na mreži X. Prema preliminarnim rezultatima nevladinih organizacije CRTA i CeSID "Studentska lista" je dobila oko 52 odsto glasova, a "Ujedinjena Srbija" bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića oko 40 odsto. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocenila je da ishod izbora u Srbiji označava novi početak u odnosima sa Briselom. "Za Srbiju može da počne novo poglavlje. Vrata EU su otvorena i spremni smo da zajedno idemo napred", navela je Kos u pisanoj izjavi koju je njen kabinet podelio sa novinarima. Čestitajući Studentskoj listi na pobedi, ona je ocenila da je Srbija pokazala svoj glas i da su, posle skoro dve godine protesta za demokratiju, vladavinu prava i borbu protiv korupcije, građani izašli na izbore u istorijskom broju. "Upravo su to vrednosti koje su u samom srcu naše Evropske unije", poručila je Kos. U svom programu "Studentska lista" se fokusirala na unutrašnja pitanja Srbije.

Dvanaestog dana antivladinih protesta u Tirani zabilježeni su sukobi sa policijom, ali i upotreba suzavaca i vodenih topova. Već skoro dvije sedmice demonstranti na protestima koje održavaju studenti i mladi na ulicama traže ostavku premijera Edija Rame i njegove vlade. Rama je odbacio ovaj zahtjev i pozvao ih na dijalog. Protest je počeo u 14:00 sati ispred Ministarstva obrazovanja, a manje od 30 minuta nakon početka, demonstranti su počeli bacati kamenje na zgradu ministarstva i policijske službenike. Zatim su upotrijebili pirotehnička sredstva protiv policijskih snaga. Policija je reagovala vodenim topovima i suzavcem, potisnuvši demonstrante u druge dijelove albanske prijestolnice. Sukobi su nastavljeni u blizini ureda premijera, Ministarstva unutrašnjih poslova i parka Rinia, pri čemu je policija protiv demonstranata upotrijebila i gumene metke. Demonstranti su bacali Molotovljeve koktele na zgradu jednog od ministarstava, čija su vrata bila zahvaćena plamenom. U međuvremenu, opoziciona Demokratska stranka u podne je započela marš prema uredu premijera, dok su protest koji predvode studenti, uz podršku univerzitetskih profesora, započeli u 14 sati. Neposredno prije 14 sati, pristalice Demokratske stranke krenule su u marš prema Ministarstvu obrazovanja, gdje su se pridružile protestu koji predvode studenti. Tokom dana pristalice Demokratske stranke zapalile su "sto za dijalog" ispred ureda premijera, koji je premijer Edi Rama postavio pozivajući studente na dijalog. Albanska policija saopćila je da je za subotnje proteste pojačala sigurnosne mjere. U međuvremenu, Rama je 24. oktobra ponovo pozvao demonstrante na dijalog. Međutim, rekao je da se demonstranti "plaše" razgovarati s njim jer bi ih drugi demonstranti mogli proglasiti "izdajnicima". Demonstranti su, međutim, tvrdili da je Rama mogao odgovoriti na njihove pozive na dijalog tokom mirnih protesta, nazvanih "Revolucija flamingosa", ali da oni sada više ne žele dijalog, već isključivo njegovu ostavku. Od 13. oktobra proteste u Albaniji prate nasilni sukobi između demonstranata i policijskih snaga, pri čemu demonstranti optužuju policiju za nesrazmjernu upotrebu sile. Demonstranti su također napadali privatne poslovne objekte u centru Tirane. Albanski premijer Edi Rama ponovio je tokom konferencije za novinare 24. oktobra svoj stav da je cilj protesta destabilizacija Albanije i vraćanje zemlje unazad. Mladi koji protestuju zahtijevaju Raminu ostavku, formiranje tehničke vlade i reformu Izbornog zakonika, za koju smatraju da bi omogućila ravnopravniju izbornu utrku. Rama je na vlasti od 2013. godine, a na parlamentarnim izborima održanim 2025. osvojio je četvrti mandat.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je satelitski komunikacijski sistem Starshield ponovo uspostavio svoju prethodnu brzinu rada, nakon ograničenja koja su ometala ukrajinske vojne operacije. "Ovo je veoma važno i značajno za našu logistiku na prvoj liniji fronta, kao i za zaštitu Ukrajine od dronova na mlazni pogon tipa Shahed", napisao je Zelenski na Telegramu 24. oktobra. Starshield, koji je razvila kompanija SpaceX Elona Muska, predstavlja uslugu namijenjenu vojnim potrebama i služi kao dopuna komercijalnoj mreži Starlink iste kompanije. Ukrajina uveliko zavisi od oba sistema. Nedavni prekidi u radu učinili su Ukrajinu ranjivijom na ruske zračne napade, koje Moskva sve češće izvodi posljednjih mjeseci, nanoseći pritom znatnu štetu ukrajinskoj logističkoj, energetskoj i civilnoj infrastrukturi. "Brzina je sada na nivou na kojem nam je potrebna", rekao je Zelenski, dok je ukrajinski ministar odbrane Jevhenij Hmara ranije izjavio za ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa da su ukrajinski sistemi za nadzor zabilježili ponovnu uspostavu veze na opremi koja se kretala brzinom većom od 400 kilometara na sat. Objava od 24. oktobra uslijedila je nakon gotovo dvije sedmice prijavljenih ograničenja koja su pojedinim ukrajinskim dronovima i drugoj opremi onemogućavala održavanje satelitske veze pri većim brzinama kretanja. Još 23. oktobra izvori u ukrajinskom Ministarstvu odbrane rekli su za Radio Slobodna Evropa da se veza i dalje gubila pri brzinama od oko 161 kilometar na sat. Izvori, koji su bili upoznati sa situacijom, ali nisu bili ovlašteni da javno govore, rekli su da u tom trenutku nije bilo potvrde da su ograničenja ukinuta. Prekidi, prvi put prijavljeni oko 13. i 14. oktobra, pogodili su sistem na koji se ukrajinske snage oslanjaju za upravljanje dronovima u napadima na ruske ciljeve i presretanje ruskih napadnih dronova koji nadolaze. I dalje ostaje nejasno ko je uveo ograničenja. Musk je izjavio da su sistemi Starshield pod kontrolom američke vlade te da odluke o ograničenjima njihove brzine ili upotrebe donosi vojska, a u konačnici predsjednik. Serhij Beskrestnov, savjetnik Zelenskog za odbrambene tehnologije, sugerirao je da su ograničenja povezana s nedavnim tenzijama između Kijeva i Washingtona, iako ta veza nije potvrđena. Trump i njegova administracija negirali su da su naredili uvođenje ograničenja. Govoreći 23. oktobra, Trump je rekao da će "ako postoji problem, riješiti ga". Wall Street Journal je 22. oktobra, pozivajući se na američke zvaničnike, izvijestio da je Trump nazvao Muska i pozvao ga da ukine ograničenja brzine sistema Starshield. Prema izvještaju, satelitske komunikacije počele su funkcionirati pouzdanije nakon njihovog razgovora, iako puna funkcionalnost još nije bila obnovljena. Ograničenja su izazvala i pažnju američkog Kongresa, gdje su demokratski i pojedini republikanski zastupnici zatražili odgovore o tome ko je odobrio promjene te pozvali na garancije da će Ukrajina zadržati pouzdan pristup ovim sistemima. Izvještaji o ograničenjima pojavili su se otprilike u vrijeme kada je Trump objavio da je postigao dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o privremenom ublažavanju sankcija na isporuke ruskog dizela na svjetska tržišta. Trump je također pozvao Ukrajinu da obustavi napade na ruske rafinerije nafte.