Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da je centralna banka Srbije dobila upozorenje o mogućnosti uvođenja tzv. sekundarnih sankcija, zbog Naftne industrije Srbije (NIS) i naglasila da je to upozorenje ozbiljno shvaćeno, prenela je Radio-televizija Srbije (RTS). "Dobili smo upozorenje kao entitet koji sarađuje sa poslovnim entitetom koji je pod sankcijama. To za nas jeste ozbiljno upozorenje", rekla je Tabaković na predstavljanju izveštaja o inflaciji 19. novembra. Dodala je da centralna banka Srbije nije dobila preciznije objašnjenje šta bi te sekundarne sankcije tačno značile. "Sam pojam sankcija ne zvuči dobro. Nadam se da tih sankcija neće biti jer bi to značilo blokadu svih plaćanja" navela je guvernerka. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je pre mesec dana rekao da je iz SAD stiglo upozorenje Narodnoj banci Srbije zbog korišćenja "dina“ kartice za plaćanje na pumpama NIS-a, koji se od 10. januara nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog većinskog ruskog vlasništva. Primena sankcija prema NIS-u je, nakon višemesečnog odlaganja, počela 9. oktobra. Sankcije SAD za cilj imaju da onemoguće Rusiji da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. U međuvremenu, Vlada Srbije pregovara sa ruskom i američkom stranom oko rešavanja sudbine NIS-a. U saopštenju 19. novembra u NIS-u su naveli da su tražili od Sjedinjenih Država novu licencu za rad dok traju pregovori između akcionara i zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukture. Vlasti Srbije saopštile su 16. novembra da ruski vlasnici pregovaraju sa azijskim i evropskim partnerima o vlasništvu, bez navođenja detalja o kojim partnerima je reč. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 16. novembra na sednici Vlade da želi po svaku cenu da izbegne nacionalizaciju NIS-a i da želi da prvo budu iscrpljene sve mogućnosti.

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić smijenjen je na sjednici Vlade Republike Srpske u srijedu 19. novembra, nakon što je tokom jutra na društvenim mrežama objavljen snimak Đajića u razgovoru sa nepoznatim muškarcem uz kesu bijele praškaste materije. Tu informaciju je nezvanično za Radio Slobodna Evropa potvrdio izvor iz Vlade RS. Na mjesto Đajića je imenovan Nikola Šobot, dosadašnji načelnik Klinike za kardiohirurgiju na UKC RS. Na snimku se spominju iznosi od 30.000 i 40.000 evra, interventna policija i osoba označena kao "mala". Đajić je smijenjen i sa mjesta šefa banjalučkog ogranka Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) čiji je lider Milorad Dodik. Inače je i poslanik te stranke u Narodnoj skupštini RS. Dodik je izjavio da je upoznat sa snimkom nakon čega je donio odluku o razrješenju Vlade Đajića sa dužnosti predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka zbog narušavanja ugleda stranke, te za privremenog predsjednika ovog odbora imenovao Gorana Maričića. "Takvo ponašanje je apsolutno neprihvatljivo za mene kao predsjednika SNSD-a. SNSD ne može i neće tolerisati bilo kakvu povezanost s kriminalom, a posebno ne sa narkoticima", istakao je Dodik. Đajić je izjavio da je montiran video-snimak koji ga dovodi u situaciju u kojoj su uključeni narkotici. "Želim da se uradi poligraf i druga testiranja da nikada nisam vidio niti koristio kokain, da nikada nisam učestvovao u dijeljenju kokaina. To odgovorno tvrdim", rekao je Đajić novinarima u Banjaluci. Za sada nema zvaničnih informacija o tome da li je snimak predmet istrage nadležnih organa.

Poslanici u Skupštini Kosova će u sredu glasati za novu Vladu Kosova na čelu sa Gljaukom Konjufcom iz Pokreta Samoopredeljenje, kog je predsednica Kosova Vjosa Osmani imenovala za mandatara 4. novembra. Konjufca je za novog mandatara imenovan nakon što Vlada na čelu sa liderom Samoopredeljenja, Aljbinom Kurtijem, nije izabrana. Da bi nova Vlada bila izabrana potrebna je podrška najmanje 61 poslanika a ukoliko pokušaj propadne i 19. novembra, predsednica Kosova je dužna da raspiše nove parlamentarne izbore. Na izborima 9. februara, Pokret Samoopredeljenje je pobedio ali nije osvojio dovoljan broj poslaničkih mesta da bi samostalno formirao Vladu. Na tim izborima Demokratska partija Kosova je osvojila 24 mesta, Demokratski savez Kosova 20, Alijansa za budućnost Kosova pet, a Socijaldemokratska incijativa tri poslanika. Srpska lista ima devet od deset mesta zagarantovanih za srpsku manjinu, stranka Nenada Rašića ima jedno, a ostalih deset mesta osvojili su predstavnici drugih manjina. Kosovo ima tehničku Vladu od marta, dok se proces konstituisanja Skupštine odugovlačio oko šest meseci, završavajući više puta na Ustavnom sudu. Evropska unija je izrazila nadu da će Kosovo što pre formirati funkcionalnu Vladu, kako bi počela sprovođenje preporuka iz Izveštaja Evropske komisije o napretku kandidata za članstvo, u kojem je ocenjeno da je Kosovo ostvarilo ograničen napredak zbog političke blokade. Skupština Kosova i o drugim pitanjimaSkupština Kosova je u sredu najpre održala sednicu sa nekoliko tačaka dnevnog reda, kao što su formiranje skupštinskih odbora, razmatranje nacrta zakona o budžetskim izdvajanjima, usvajanje budžeta za tri opštine na Kosovu — Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok — pitanje finansiranja Radio Televizije Kosova i ratifikaciji nekoliko međunarodnih sporazuma. Međutim, neke od najvećih partija - Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova, kao i Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa – su je bojkotovale. Na sednici su prisutni samo poslanici Pokreta Samoopredeljenje, kao i neki od nesrpskih manjina, zbog čega je prva sednica bila neuspešna. Predsednik Skupštine Kosova, Dimalj Baša (Dimal Basha), rekao je da je spreman da što pre sazove sastanak Predsedništva Skupštine sa predstavnicima svih političkih subjekata. "Hajde da nastavimo sa formiranjem najmanje četiri stalna odbora i na taj način omogućimo glasanje o međunarodnim sporazumima, godišnjem budžetu, budžetu tri opštine i izveštaju RTK-a za raspodelu sredstava javnom servisu", rekao je Baša. On je insistirao na stavu da tačke dnevnog reda ove sednice "nemaju nikakve veze sa političkim delovanjem". U međuvremenu, poslanica Mimoza Kusari-Ljila je rekla da će Kosovo "zauvek izgubiti 10 odsto" iz Plana rasta Evropske unije ukoliko sporazum ne bude odobren do decembra 2025. godine. "Deset odsto od 880 miliona evra biće izgubljeno. Oni su nepovratni, ne mogu se vratiti čak ni ako se izbori održe u decembru", rekla je Kusari. Premijer na dužnosti Aljbin Kurti pozvao je poslanike svih stranaka da prisustvuju sednici kako bi glasali o međunarodnim sporazumima i godišnjem budžetu. Prethodno je u supštinsku salu ušao poslanik Demokratske partije Kosova, Prparim Gruda, kako bi rekao da je za tu partiju ova sednica neustavna. "Nigde Skupština ne može da održi sednicu, a da ne izabere Vladu", dodao je. Predsednik Skupštine Baša, zatvorio je raspravu o tačkama dnevnog reda za prvu sednicu u sredu, ali nije zaključio samu sednicu. "U slučaju da dođe do promene stava, pozivam sve političke subjekte i poslanike da se udruže i usvoje ove zakone koji su od vitalnog značaja za Kosovo", rekao je.

Sajber akteri sa sjedištem u Kini su više puta kompromitovali mreže glavnih američkih i globalnih telekomunikacionih provajdera kako bi sprovodili široke kampanje sajber špijunaže, kazali su iz američkog Stejt departmenta za Radio Slobodna Evropa. "S obzirom na značajnu veličinu i obim zlonamjernih sajber aktivnosti Kine, Vlada Sjedinjenih Američkih Država sarađuje sa saveznicima i drugima na proširenju kapaciteta za sajber bezbjednost kako bi se suprotstavila prijetnjama koje predstavljaju zlonamjerni sajber akteri koje sponzoriše Komunistička partija Kine", piše u odgovoru koji je RSE dobio od Ambasade SAD u Podgorici. Jedna od tri telekomunikacione kompanije u Crnoj Gori koristi bazne stanice 5G kineske kompanije Huawei. A da upravo Huawei predstavlja "značajno veći rizik" od drugih dobavljača 5G tehnologije, saopštio je zvaničnik Evropske komisije za RSE. A zvaničnik NATO je za RSE kazao da su njene članice "dužne da sprovedu temeljne procjene rizika i ranjivosti" u ovoj oblasti. Prisustvo opreme nepouzdanih dobavljača u kritičnoj infrastrukturi širom svijeta predstavlja ozbiljan rizik za bezbjednost Crne Gore, SAD i NATO-a, saopšteno je iz američkog Stejt departmenta RSE-u. "I dalje smo veoma zabrinuti zbog ranjivosti u našoj kolektivnoj bezbjednosti kada NATO saveznici povjeravaju kritičnu infrastrukturu nepouzdanim dobavljačima usluga - time rizikujući naše interese, bezbjednost i vrijednosti." Iz Stejt departmena su pozvali zemlje da daju prioritet nacionalnoj bezbjednosti i privatnosti u odnosu na "jeftiniju opremu i usluge" u svim nabavkama kritične infrastrukture. Iz Vlade nisu odgovorili na upit RSE šta preduzimaju u cilju zaštite crnogorskih interesa na ovom polju. Crna Gora je prošle godine donijela novi Zakon o elektronskim komunikacijama. On propisuje da Vlada može ograničiti nabavke i upotrebu opreme određenog proizvođača, ukoliko procijeni da bi ona mogla imati štetne posljedice po nacionalnu bezbjednost. Iz Huaweija nisu odgovorili na upit RSE. Iz Ambasade Kine su za RSE kazali da "politizacija trgovinskih pitanja samo će poremetiti normalnu tehnološku razmjenu i saradnju i ne služi interesima nijedne strane". Zabrinutost zbog moguće špijunaže i sabotažeDa Crna Gora - kao članica NATO i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji - mora biti oprezna u korišćenju kineskih tehnologija, upozorio je i Digitalni forenzički centar (DFC), osnovan od strane Atlantskog saveza Crne Gore. Oni ističu da su zabrinutost i strahovi zapadnih zemalja pojačani zbog kineskog zakona o nacionalnoj bezbjednosti, koji njihove kompanije obavezuje da sarađuju sa državnim obavještajnim službama. "Iako su rješenja kineskih kompanija tehnološki napredna i cjenovno konkurentna, njihove veze sa kineskim državnim i obavještajnim strukturama izazivaju zabrinutost u pogledu bezbjednosti, uključujući mogućnosti špijunaže, sabotaže i kontrole ključne infrastrukture", upozorava se u studiji DFC-a. SAD predvode globalnu kampanju protiv korišćenja kineske 5G opreme, posebno kompanija Huawei i ZTE. Tako iz DFC-a navode da je istraga Federalnog istražnog biroa (FBI) iz 2022. otkrila da se oprema Huaweija može koristiti za ometanje vojnih komunikacija SAD, uključujući one koje se odnose na njen nuklearni arsenal. Više zemalja se u međuvremenu pridružilo SAD u zabrani korištenja 5G opreme određenih kineskih kompanija.

Naftna industrija Srbije (NIS) saopštila je da je tražila od Sjedinjenih Država novu licencu za rad NIS-a dok traju pregovori između akcionara i zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukture. NIS je pod američkim sankcijama zbog ruskog udela u vlasništvu, dok Sjedinjene Države žele da onemoguće Rusiji da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Kompanija je saopštila da je poslala zahtev Kancelariji za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD za dobijanje nove licence koja bi omogućila poslovanje dok traju pregovori o održivom rešenju za NIS. "U skladu sa statusom pregovora između akcionara i zainteresovanih strana, poslat je zahtev OFAC za dobijanje nove licence koja bi omogućila poslovanje dok traju pregovori o održivom rešenju za NIS", navedeno je. Kako je saopšteno prethodnom licencom od 14. novembra sa rokom važenja do 13. februara odobreni su pregovori akcionara i drugih zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukture NIS-a. Ministarstvo finansija SAD stavilo je NIS na spisak kompanija pod sankcijama u januaru, a nakon više odlaganja sankcije su stupile na snagu 9. oktobra. Vlasti Srbije saopštile su 16. novembra da ruski vlasnici pregovaraju sa azijskim i evropskim partnerima o vlasništvu, bez navođenja detalja o kojim partnerima je reč. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 16. novembra na sednici Vlade da želi po svaku cenu da izbegne nacionalizaciju NIS-a i da želi da prvo budu iscrpljene sve mogućnosti. Država Srbija je 2008. godine prodala udeo od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po ceni od 400 miliona evra, bez tendera. U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta menjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija, dok Srbija ima 29,87 posto udela. NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa. Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Belorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susednu Ukrajinu.

Optuženi, advokati, tužioci, rodbina preminulih i novinari ispunili su sudnicu u Idrizovu ujutro 19. novembra na prvom ročištu suđenja za požar u diskoteci Puls u Kočanima. Nakon što je prošlo više od sat vremena da sud zabilježi i potpiše punomoć svih prisutnih u sudnici u Idrizovu, gotovo svi advokati optuženih zatražili su odgodu današnjeg ročišta. Kao razlog naveli su spajanje dva sudska postupka, odnosno činjenicu da je slučaj koji uključuje agenciju Rubicon, odgovornu za sigurnost Pulsa, dodat prvobitnom slučaju koji uključuje 34 optužena i tri osobe. Time se ukupan broj optuženih u ovom slučaju povećava na 35 osoba i tri kompanije. Kao drugi argument, advokati su naveli činjenicu da su tužioci isključili neke od svjedoka koje su prvobitno predstavili. Tužioci su se, s druge strane, protivili odgodi jer su tvrdili da nije došlo do suštinske promjene. Takvi zahtjevi, pak, izazvali su skepticizam među roditeljima preminulih. "Na samom početku sudskog ročišta nailazimo na veliki skepticizam i vidimo razrađenu igru, šemu predstavnika advokata i optuženih koji manipulišu na razne moguće načine kako bi produbili našu bol", rekao je Toma Stojanov, otac preminulog Andreja Stojanova. Dodao je da se osjećaju manipulisano i da se boje da će doživjeti istu sudbinu kao i porodice u drugim sudskim slučajevima, ukazujući na slučajeve nesreća autobusa Durmo Tursa u blizini Laskarca i Besa Transa u Bugarskoj, kao i požar u modularnoj bolnici u Tetovu. Ovo je veliki slučaj, ne samo po broju optuženih, već i po vremenskom periodu koji obuhvata – posljednjih 13 godina. Na početku suđenja, sutkinja Gruevska-Ilievska, koja će voditi proces, rekla je da sudsko vijeće može garantirati transparentnost i profesionalnost. "Znam za bol, svi smo mi ovdje roditelji, imaćemo poštovanja prema boli i tuzi, ali mi smo profesionalci i moramo poštovati prava svih", rekla je sutkinja obraćajući se prisutnim strankama i roditeljima. Od 15 tužitelja koji su najavljeni da će zastupati optužbu i koji će se izmjenjivati tijekom suđenja, na današnjem prvom ročištu pojavilo se njih 10. Sudski proces počeo je oko osam mjeseci nakon tragedije u kojoj je poginulo 63 ljudi, a preko 200 je povrijeđeno. Porodice žrtava su svake subote kroz Kočane organizovale "Marš za anđele" zahtijevajući pravdu. Uoči suđenja, marširali su i u Skoplju, gdje su dobili podršku hiljada građana. Tragedija u Kočanima dogodila se u noći između 15. i 16. marta, tokom nastupa muzičke grupe DNA - iskre od pirotehnike zapalile su plafon diskoteke, požar se brzo proširio, a panika i uzak izlaz iz objekta izazvali su stampedo. Prema optužbi, objekat nije ispunjavao ni minimalne tehničke uslove za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, nije imao odobrenje za rekonstrukciju, nije imao osnovni projekat za rekonstrukciju i elaborat kao ni poseban elaborat za zaštitu od požara, eksplozija i opasnih materija, te nije izradio plan i procjenu zaštite i spašavanja. Među 34 optuženih, troje su odgovorne osobe, vlasnici i menadžeri firme "Klasik DM" - Kočani sa podružnicom Kabare Puls i firme MMM Kafe – Kočani, koje su obavljale ugostiteljsku djelatnost u kobnom objektu od decembra 2012. godine. Među optuženima je i brat vlasnika diskoteke, koji je, prema navodima tužilaštva, bio odgovoran za prodaju karata i kontrolu broja gostiju i njihove dobi. Prema navodima tužilaštva, u "Pulsu" je u noći požara bilo više od 500 ljudi. Optužena su i tri bivša gradonačelnika Kočana. Ljupčo Papazov (VMRO-DPMNE), koji je bio na funkciji u vrijeme tragedije, kao i njegovi prethodnici Nikolčo Iliev (SDSM) i Ratko Dimitrovski (VMRO-DPMNE). Prema navodima tužilaštva, oni su znali da u gradu postoji noćni klub "Puls", ali nisu ništa poduzeli, odnosno da lokal nije bio registrovan u registru općine u skladu sa Zakonom o ugostiteljskim djelatnostima. Oni su, kako tvrdi tužilaštvo, omogućili rad lokala i plaćanje naknade vlasniku za obavljanje ugostiteljske djelatnosti - kabarea. Krešnik Bekteši i Valjon Saračini, kao bivši ministri ekonomije, takođe su obuhvaćeni optužnicom. Na listi se nalaze i državni sekretar i pet službenika Ministarstva ekonomije, koje je nadležno za izdavanje dozvola za noćne klubove. Optužen je i sadašnji ministar bez portfelja u Vladi Šaban Saliu, koji se procesuira kao bivši direktor Direkcije za zaštitu i spašavanje, zajedno s još trojicom bivših direktora, kao i generalnim inspektorom koji je bio šef inspekcijske službe u Službi državne sigurnosti. Sudski se gone i lokalni inspektori, poput tri građevinska inspektora iz Općine Kočani, te pripadnici osiguranja. Suđenje u slučaju Kočani vodi sutkinja Dijana Gruevska-Ilievska iz Krivičnog suda u Skoplju, koja je među svojim posljednjim poznatim slučajevima imala slučaj nesreće autobusa Durmo Tursa u Laskarcima 2019. godine, kada je poginulo 16 osoba. Slučaj je, prema odluci Vrhovnog suda, dodijeljen Osnovnom krivičnom sudu u Skoplju jer sudovi u Štipu i Strumici nemaju dovoljan broj sudija u krivičnim stvarima. Ali i zato što je Vrhovni sud smatrao da bi slučaj trebali rješavati "sudije sa stečenim iskustvom i znanjem o krivičnim stvarima koje će omogućiti efikasan, profesionalan i zakonit postupak, a istovremeno doprinijeti podizanju javne svijesti".

Najmanje 19 ljudi je poginulo, a deseci su ozlijeđeni u Ukrajini u masovnom valu ruskih napada dronovima i raketama koje je predsjednik Volodimir Zelenski nazvao "drskim napadom na običan život". Ukrajinski mediji izvijestili su da su se eksplozije čule rano 19. studenog u regijama Ternopil, Hmeljnic, Ivano-Frankivsk, Rivne, Lviv i Dnjepropetrovsk, a napadi su bili usmjereni na istočnu i zapadnu Ukrajinu. Ukrajinske hitne službe izjavile su da su u gradu Ternopilu pogođene dvije visoke stambene zgrade, pri čemu je najmanje 16 mrtvih i 66 ozlijeđenih - uključujući 16 djece. "Svaki drzak napad na običan život dokazuje da pritisak na Rusiju još uvijek nije dovoljan", rekao je Zelenski u objavi na mreži X. "Efikasne sankcije i pomoć Ukrajini mogu to promijeniti. Glavni prioritet su rakete protuzračne odbrane, dodatni sustavi, proširene mogućnosti našeg borbenog zrakoplovstva i proizvodnja dronova za zaštitu života. Rusija mora biti odgovorna za svoje postupke, a mi moramo ostati usredotočeni na sve što nas jača i omogućuje nam da oborimo ruske rakete, neutraliziramo ruske dronove i zaustavimo napade", napisao je. Gradonačelnik zapadnoukrajinskog grada Lviva Andrij Sadovij pozvao je stanovnike da potraže sklonište u svojoj objavi na Telegramu, upozoravajući: "Neprijatelj napada zapadnu Ukrajinu dronovima. Ne ignorišite upozorenje!" Ukrajinsko Ministarstvo energetike saopštilo je da su napadi izazvali hitne nestanke struje u nekoliko regija, a ekipe za popravke rade na obnavljanju električne energije gdje je to moguće. Rusija je intenzivirala svoje napade na ukrajinske energetske objekte kako se približavaju zimski mjeseci, što je dovelo do straha od nestašice struje usred vjerovatnog ledenog vremena. Moskva je takođe redovno napadala ukrajinska civilna područja, iako poriče da cilja takva mjesta. Protuzračna odbrana aktivirana u Poljskoj i RumunijiRuski napad na zapadne regije Ukrajine izazvao je brz odgovor susjedne Poljske. Operativna komanda Poljskih oružanih snaga potvrdila je da su borbeni avioni i avioni za rano upozoravanje podignuti zbog ruskih napada u blizini poljske granice. Poljska agencija za usluge zračne navigacije izvijestila je o kratkom zatvaranju aerodroma u Rzeszowu i Lublinu na jugoistoku Poljske "kako bi se osigurala sloboda operacija vojnog zrakoplovstva". Rumunija je takođe nakratko pojačala svoju protivvazdušnu odbranu nakon što je radar detektovao dron koji je prodro oko 8 kilometara u nacionalni zračni prostor, što je izazvalo javne uzbune u okruzima Tulcea i Galati u istočnom dijelu zemlje. Avioni Eurofighter i F-16 su podignuti, iako nisu pronađeni ostaci ili mjesta udara, prema saopštenju rumunskog Ministarstva odbrane. Ruski dronovi napali HarkivU ukrajinskoj regiji Harkiv, desetine ljudi je ranjeno tokom noći kada su ruski dronovi napali treći put u tri dana, saopštili su zvaničnici 19. novembra. Harkivska policija saopštila je da je najmanje 36 ljudi povrijeđeno u posljednjem noćnom napadu, u kojem je oštećeno više od 10 stambenih zgrada, škola, supermarket i stanica hitne pomoći. Među povrijeđenima je dvoje djece uzrasta devet i 13 godina, saopštila je policija, dodajući da su "doktori dijagnosticirali djeci akutne reakcije na stres". Generalni štab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je 18. novembra da je izveo napade dugog dometa unutar Rusije, koristeći rakete kratkog dometa ATACMS. Ukrajinska vojska opisala je akciju kao "značajan razvoj događaja" i saopštila da će se operacije udara dugog dometa nastaviti. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ukrajinske snage ispalile četiri rakete ATACMS na grad Voronjež, koji se nalazi na jugu Rusije.

U općini Kalesija, u kojoj je rođena i živjela Aldina Jahić ubijena u Mostaru, 19. novembar je dan žalosti, na dan kada će djevojka biti sahranjena. Dženaza, odnosno ukop tijela i vjerska molitva, biće održana u Miljanovcima, naselju u općini Kalesija odakle je porijeklom ova djevojka koju je u Mostaru, gdje je živjela, ubio njen bivši momak. Načelnik Općine Kalesija Nermin Mujkanović proglasio je 19. novembar Danom žalosti na području te općine zbog dženaze Aldine Jahić iz Miljanovaca, koja je ubijena 16. novembra u Mostaru. Dan žalosti biće obilježen spuštanjem zastave na pola koplja na općinskim institucijama, te zabranom programa javnog, kulturnog i zabavnog karaktera i emitovanja muzike u ugostiteljskim objektima, dok će elektronski mediji prilagoditi program Danu žalosti. Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka Anisa Kalajdžića. Kada je tog dana krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, iznijeli detalje iz Tužilaštva nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je dežurna tužiteljica Vesna Pranjić novinarima po završenom uviđaju 17. novembra. Dan nakon ubistva Anis Kalajdžić je osumnjičen za teško ubistvo žene i nedozvoljeno držanje oružja. Načelnik Kalesije Nermin Mujkanović ukazao je da ubistvo Aldine Jahić "još jednom suočava s bolnom činjenicom da se femicidi ponavljaju, uprkos brojnim apelima, upozorenjima i obećanjima". "Kao društvo, moramo zahtijevati sistemske promjene i stvarnu zaštitu žena, a ne samo deklarativne istupe nakon što je već prekasno", napisao je Mujkanović na Facebooku, jutro nakon ubistva Aldine Jahić. Ovo je još jedan u nizu slučajeva femicida u BiH posljednjih nekoliko godina, za šta nema zvaničnih i tačnih podataka dok iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmjene Krivičnog zakona Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije. Nakon ubistva Aldine Jahić u Mostaru se nekoliko stotina građana i građanki 18. novembra okupilo na protestnoj šetnji, da skrenu pažnju na problem femicida i nasilja nad ženama. Mostarci i Mostarke su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo da "Žena nije meta", i da "Šutnja štiti nasilnika, a ne žrtvu". Organizatori su poručili da je ubistvo Aldine Jahić poraz cjelokupnog društva, da predstavlja posljednji alarm, te da ne smije ostati nekažnjeno. U Mostaru su se mogli vidjeti i transparenti sa imenima žena ubijenih u Bosni i Hercegovini u prethodnim godinama.

Autoprevoznik Milomir Jaćimović prekinuo je 18. novembra uveče štrajk glađu nakon devet dana i najavio da će do 21. novembra ostati pred zgradom Pokrajinske vlade u Novom Sadu. Kako je naveo u obraćanju okupljenima, tu će biti do petka u očekivanju da mu se obrate nadležni u vezi sa njegovim zahtevima da mu se vrate autobusi koji su mu oduzeti i ponište saobraćajne kazne za koje tvrdi da su nezakonite. Vlasnik firme za prevoz putnika Milomir Jaćimović u proteklih godinu dana prevozio je studente i građane koji su išli na proteste u Beogradu i Novom Sadu sa kojih se traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice novosadske Železničke stanice 1. novembra 2024. Jaćimović je rekao da će, ako mu se u Novom Sadu nadležni ne obrate, pozvati na protest u Beogradu. "Ne pozivam na nasilje i neće biti nasilja ali ćemo Skupštinu opsesti i zatvoriti", rekao je Jaćimović. Građani su na poziv studenata, koji vode proteste proteklih godinu dana, od prvog dana štrajka 10. novembra podržali Jaćimovića i blokirali novosadski Bulevar Mihajla Pupina ispred Banovine. Dan pre nego što je prekinuo štrajk glađu, 17. novembra, policija je odgurala okupljene kod zgrade Pokrajinske vlade u pokušaju da odatle odveze Jaćimovićev autobus. U toku večeri vozilo je odšlepano uz podršku kordona Žandarmerije koja je primenom sile intervenisala prema demonstrantima. U medijima su se pojavili video snimci sa te intervencije na kojima policajac u opremi za razbijanje demonstracija udara pesnicama i čupa za kosu mlađu ženu. Jedan od studenata izjavio je da mu je policajac bez razloga štitom razbio nos, kao i da su policajci u civilu koji su stajali iza kordona bez povoda pendrecima batinali građane. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je polcija postupila po pravilima službe i zakonu. Više od godinu dana u Srbiji traju protesti sa kojih se traži krivična odgovornosti vlasti predvođene Srpskom naprednom strankom (SNS) zbog pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu. U tom slučaju podignuta je optužnica i vodi se istraga o potencijalnoj korupciji. Među osumnjičenima su bivši ministri u Vladi Srbije Goran Vesić i Tomislav Momirović.

Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev naveo je u pismu zaposlenima da je 13. februar rok za rešavanje situacije u toj kompaniji, prenela je 18. novembra Radio-televizija Srbije (RTS). Navodi se da je potvrdio da je NIS 14. novembra dobio zvanično odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine OFAC (Office of Foreign Assets Control) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za otvaranje pregovora akcionara i drugih zainteresovanih strana. "Očekuje se da će na osnovu tih razgovora u narednim danima biti upućen argumentovan zahtev SAD za dobijanje nove licence", dodaje se u internom pismu u koje je RTS imao uvid. Licenca bi omogućila da NIS nastavi normalno da posluje dok traju razgovori o trajnom i održivom rešenju za ovu kompaniju sa većinskim ruskim vlasništvom. U praksi bi to značilo da NIS do 13. februara treba da nađe validnog kupca. U obraćanju zaposlenima naglašeno je da je NIS uprkos embargu uspeo da očuva sigurnost snabdevanja domaćeg tržišta naftnim derivatima i pritom ostvari solidne poslovne rezultate. SAD su 9. oktobra uvele sankcije NIS-u u u cilju, kako je saopštio Vašington, "sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini". Kao opcija za dalje poslovanje od tada se pominjala da NIS kupi neka naftna kompanija čije poslovanje bi Vašington odobrio. Imena zvanično nisu saopštena, osim što je ministar trgovine i spoljnih poslova Mađarske 17. novembra rekao da bi "teoretski, mađarski MOL mogao da odigra ulogu u tome". Kao prihvatljivo rešenje za američku stranu nezvanično je pominjana mogućnost da kupac bude neka od kompanija sa Bliskog istoka ali to nije potvrđeno. Rešenje bi moglo da bude i da ga Srbija kupi, kao i nacionalizacija ali je zvanični Beograd saopštio da nije za tu opciju. Gasprom njeft (Gazprom Neft) u NIS-u ima 44,85 odsto akcija, JSC Intelligence iz Sankt Peterburga 11,3 odsto, Republika Srbija 29,87, OTP banka Srbija 1,68, dok ostalo pripada malim akcionarima. Prema podacima Agencije za energetiku, Srbija uvozi 80 odsto potrebnih količina sirove nafte, a NIS je pre američkih sankcija snabdevao 80 odsto domaćeg tržišta. Ova ruska firma ima benzinske stanice i u Bosni i Hercegovini, Rumuniji, Bugarskoj. Poslednjih godinu dana SAD su osam puta odlagale embargo NIS-u, dajući mu kratkoročne licence do eventualnog izlaska iz vlasništva u toj kompaniji. Rukovodstvo Srbije saopštilo je 17. novembra da se u narednih sedam dana mora pronaći rešenje za NIS kako bi ta firma od strateške važnosti nastavila da radi.

Katastar je ukinuo svojstvo zaštićenog kulturnog dobra za oštećene zgrade Generalštaba, Starog Generalštaba i obližnje kasarne u Beogradu gde bi zet američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) trebalo da gradi stambeno-poslovni kompleks, prenela je 18. novembra agencija Beta. Republički geodetski zavod - Služba za katastar nepokretnosti Savski Venac 14. novembra je doneo rešenje u kom se navodi da se "na osnovu Pravilnika o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Republičkom geodetskom zavodu, rešavajući po zahtevu za provođenje promena u katastru nepokretnosti koji je podnelo Ministarstvo odbrane, dozvolio ispis zabeležbe o svojstvu kulturnog dobra". Pomenuti objekti nalaze se na teritoriji beogradske opštine Savski Venac. Realizaciju tog projekta na mestu istorijskih građevina koje su srušene u NATO bombardovanju SR Jugoslavije 1999. godine u maju je zaustavila istraga Tužilaštva Srbije za organizovani kriminal o falsifikovanju dokumenata na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra zgradama Generalštaba. Tužilaštvo za organizovani kriminal tada je saopštilo da je direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić priznao falsifikovanje dokumentacije. Na osnovu nje je Ministarstvu kulture podneta inicijativa za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za Generalštab, koju je Vlada Srbije usvojila u novembru 2024. U cilju izgradnje na mestu Generalštaba, poslanici vladajuće većine koju predvodi Srpska napredna stranka (SNS), čiji predsednik je do polovine 2023. bio aktuelni šef države Vučić, usvojili su 7. novembra leks specijalis, poseban zakon kojim se propisuje se da su postupci za realizaciju projekta hitni i da su državni organi dužni da odmah izdaju akte iz svoje nadležnosti. Vlada Srbije 15. maja 2024. potpisala je ugovor o "revitalizaciji kompleksa Generalštaba" sa kompanijom Džareda Kušnera (Jared Kushner) kojim mu se zemljište na tom mestu iznajmljuje na 99 godina. Zgrada Starog Generalštaba u Beogradu, arhitekte Vasilija Vilhelma Baumgartena koja je sagrađena između 1924. i 1928. godine, proglašena je za kulturno dobro 1984. i predstavlja spomenik kulture od velikog značaja. Služila je kao sedište Generalštaba Vojske Kraljevine Jugoslavije i nakon Drugog svetskog rata kao sedište Generalštaba Jugoslovenske narodne armije (JNA). Nova zgrada Generalštaba arhitekte Nikole Dobrovića, građena od 1955. do 1965, bila je simbol tadašnje Jugoslavije, potom sedište Vojske Srbije, a status kulturnog dobra dodeljen joj je 2005. Kompleks arhitekte Nikole Dobrovića bio je jedan od najznamenitijih objekata jugoslovenske i srpske arhitekture u modernističkom stilu.

Poljska sumnja da ruske obaveštajne službe stoje iza eksplozije na železničkoj pruzi u toj zemlji koja se koristi za transport vojne robe i pomoći Ukrajini, i za šta je premijer Donald Tusk rekao da je "neviđen čin sabotaže". U prvim komentarima u kojima je poljski zvaničnik sugerisao da Moskva stoji iza napada tokom vikenda, portparol poljskog ministra za specijalne službe Jacek Dobržinski (Dobrzynski) rekao je u utorak da je eksplozija pokušaj "destabilizacije" i "širenja straha". U obraćanju poljskim poslanicima, Tusk je rekao da je Poljska identifikovala dve osobe odgovorne za sabotažu na železničkoj pruzi. On je dodao da su osumnjičeni ukrajinski državljani koji su sarađivali s ruskim obaveštajnim službama i koji su pobegli u Belorusiju. "Najvažnija informacija je da... smo identifikovali ljude odgovorne za sabotažu", rekao je Tusk poslanicima u Varšavi. "U oba slučaja smo sigurni da su pokušaj dizanja šina u vazduh i narušavanje železničke infrastrukture bili namerni i da im je cilj bio da izazovu katastrofu u železničkom saobraćaju", rekao je on. Tusk je dodao da Poljska podiže nivo bezbednosne uzbune u nekim delovima zemlje, kao i da radi na planovima da vojska štiti ključnu infrastrukturu, uključujući železnicu. Eksplozija u ponedeljak dogodila se na pruzi koja ide od Varšave do grada Lublina na istoku Poljske, oko 100 kilometara od granice s Ukrajinom. Poljski tužioci su kvalifikovali sabotažu kao terorizam, navodeći da je mogla biti izvršena po nalogu strane sile. Kremlj je u utorak saopštio da Poljska zahvata talas "rusofobije" koja "buja" širom Evrope. "Rusija je optužena za sve manifestacije hibridnog i direktnog rata koji se vodi", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za rusku državnu televiziju. "U Poljskoj, recimo, svi pokušavaju da budu ispred evropske lokomotive u tom pogledu. I rusofobija, naravno, tamo buja", dodao je on. Poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš (Wladyslaw Kosiniak-Kamiysz) objavio je da bezbednosne snage pojačavaju patrole kako bi nadgledale kritična područja železničke mreže na istoku zemlje, kao što su mostovi, vijadukti, tuneli, stanice i kontrolni sistemi. Zvaničnici u Poljskoj i drugim evropskim zemljama dugo optužuju Moskvu da vodi "hibridnu" kampanju sabotaže i špijuniranja protiv država koje pomažu Ukrajinu otkako je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. godine. Prošlog meseca, poljske vlasti su uhapsile osam osoba osumnjičenih da špijuniraju ili planiraju napade u ime Rusije. U januaru je Tusk optužio Rusiju da je planirala terorističke napade na neodređene mete koristeći avione, pošto je povećan broj sumnjivih, alarmantnih i neobjašnjenih incidenata. Neki su uključivali međunarodne avio-kompanije i navode da je Rusija pokušavala da postavi eksploziv na letove teretnih aviona, dok su drugi uključivali brodove koji su poremetili podmorske kablove. Moskva je negira zapadne optužbe o terorističkim napadima, uključujući podmetanje požara, provale, trovanje i napade na pojedince na Zapadu.

"Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru", rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos na Forumu o proširenju u Briselu ocjenjujući da prijem Crne Gore ne bi zahtijevao velike reforme unutar Evropske unije. Podsjetila je da je proširenjem iz 2004. godine u EU ušlo 70 miliona stanovnika koje je Unija, kako je navela, uspjela da integriše. Kos je naglasila da ne može biti prečica u procesu pristupanja bilo koje zemlje, ali da je na Briselu da podrži najnaprednije. Ponovila je raniju ocjenu da je ove godine Crna Gora ostvarila značajan napredak ka EU. Na istom Forumu, premijer Milojko Spajić je rekao da je sada "pravi momenat" za proširenje EU i da Podgorica želi da to iskoristi. Od 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je zatvorila sedam. Spajić je rekao da će sva pregovaračka poglavlja biti zatvorena do kraja naredne godine, a da kvalitet reformi neće biti upitan. "Nećemo dozvoliti da zbog brzine kojom napredujemo podbacimo u kvalitetu reformi. Želimo da zatvorimo sva poglavlja u rekordnom roku. I to ne bi bio presedan, jer su i druge države to radile i sada su članice". Spajić je zaključio da politika proširenja Uniju čini uticajnijim globalnim akterom. Na Forumu u Briselu učestvovali su, između ostalog, komesar za odbranu Andrijus Kubilijus, šefica evropske diplomatije Kaja Kalas i premijer Moldavije Aleksandru Munteanu. Evropska komisija je 4. novembra usvojila paket proširenja za 2025. godinu, koji potvrđuje da je zamah za proširenje visoko na listi prioriteta EU. Među naprednijim kandidatima, pored Crne Gore je i Albanija. Moldavija i Ukrajina koje imaju cilj da do kraja 2028. zatvore pregovore, od strane Brisela su pohvaljene za napredak u procesu integracija. Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije, iako je pokazao da je Crna Gora najbolji kandidat, ukazao je i na više oblasti u kojima su postignuti ograničeni rezultati, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, sloboda medija i efikasnost pravosuđa.

Naftne kompanije tri puta su u prethodnom periodu povećale uvoz naftnih derivata kako bi tržište Srbije bilo snabdeveno u uslovima smanjene proizvodnje u Rafineriji Pančevo, saopštila je 18. novembra ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović. Sjedinjene Američke Države (SAD) 9. oktobra su uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) u u cilju, kako je saopštio Vašington, "sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini". "Država radi na dopremanju 38.000 tona benzina, 66.000 tona dizela i 86.000 tona sirove nafte za potrebe državnih rezervi", saopštila je Vlada Srbije nakon sastanka Đedović Handanović i premijera Đura Macuta. Navodi se da nadležni analiziraju dostupnost logističkih kapaciteta i mogućnosti za dodatni uvoz. Kako su saopštili zvaničnici u Beogradu, Rafinerija u Pančevu prestaće sa radom 25. novembra jer je zbog embarga onemogućen transport sirove nafte za to postrojenje Jadranskim naftovodom (Janaf) koji do Srbije vodi iz mesta Omišalj u Hrvatskoj. Pančevačka rafinerija jedina je u zemlji i posluje u okviru Naftne industrije Srbije (NIS) koja je u većinskom vlasništvu ruske državne firme Gazprom (Gasprom). Gasprom njeft u NIS-u ima 44,85 odsto akcija, JSC Intelligence iz Sankt Peterburga 11,3 odsto, Republika Srbija 29,87, OTP banka Srbija 1,68, dok ostalo pripada malim akcionarima. Prema podacima Agencije za energetiku, Srbija uvozi 80 odsto potrebnih količina sirove nafte, a NIS je pre američkih sankcija snabdevao 80 odsto domaćeg tržišta. Ova ruska firma ima benzinske stanice i u Bosni i Hercegovini, Rumuniji, Bugarskoj. Poslednjih godinu dana SAD su osam puta odlagale embargo NIS-u dajući mu kratkoročne licence do eventualnog izlaska iz vlasništva u toj kompaniji. Rukovodstvo Srbije saopštilo je 17. novembra da se u narednih sedam dana mora pronaći rešenje za NIS kako bi ta firma od strateške važnosti nastavila da radi. Saopšteno je da su njene trenutne operativne rezerve 7.200 tona benzina, 33.000 tona dizela i 3.800 tona kerozina; vanoperativne rezerve 50.340 tona benzina, 92.654 tone dizela i 84.000 tona sirove nafte. Navedeno je da je u robnim rezervama Srbije 19.145 tona benzina, 188.000 tona dizela, 68.000 tona mazuta, kao i da Vojska Srbije ima 25.000 tona dizela i 15.000 tona kerozina.

Evropski sud za ljudska prava presudio je da je država Srbija nezakonito oduzela i srušila imovinu kompanije "Iskra" u maju 2015. godine prilikom raščišćavanja terena za projekat "Beograd na vodi". Advokatica kompanije "Iskra" Ana Matić objašnjava da su kompanije "Milenijum tim" i "Beograd na vodi" prvo porušili ogradu u maju 2015. godine, a u junu 2015. godine su zauzeli slobodan deo parcele i da je zbog toga podneta tužba sudu. Ovaj slučaj tiče se i jednog dela imovine kompanije "Iskra" na zemljištu na kom je nepunih godinu dana kasnije, u aprilu 2016, došlo do rušenja objekata. "Sud je protivno odredbama Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa zaključio da 'Milenijum tim' i 'Beograd na vodi' ne treba da vrate oduzete posede slobodnog dela parcele i da ponovo izgrade ogradu", dodaje ona. Evropski sud za ljudska prava je zaključio da je došlo do povrede prava na imovinu. U presudi se naglašava da se radi o projektu "Beograd na vodi", koji je proglašen projektom "od posebnog značaja", da je država osnovala "Beograd na vodi" i imala punu kontrolu nad njim. Sud je zaključio da se ono što je radio "Beograd na vodi" pripisuje državi. Takođe, da je za rušenje po zakonu potrebna upravna odluka, da se rušenje odvija kroz propisani upravni postupak koji podrazumeva donošenje rešenja, žalba, upravni spor, izvršenje, a da uovom slučaju ništa od toga nije postojalo, te da je sve urađeno mimo zakona. Matić napominje da je ovo prva reakcija suda u Strazburu na događaje koji su direktno povezani za rušenjem u Savamali, što sada i za domaće sudove mora predstavljati putokaz da se "ne mogu bezrezervno stavljati u zaštitu svakog nezakonitog postupanja države, nego da se još uvek mora suditi po Ustavu, zakonu i potvrđenim međunarodnim konvencijama". Sud je dosudio naknadu štete od 3.000 evra, kao i iznos od 3.000 eura za troškove postupka. Iz kompanije "Beograd na vodi" i Vlade Srbije nisu odmah odgovorili na upit za komentar RSE o ovoj presudi. Stambeno-poslovni kompleks "Beograd na vodi" nalazi se na desnoj obali Save, u centru glavnog grada Srbije.

Ukrajinski predsjednik je rekao da će otputovati u Tursku na moguće razgovore s glavnim izaslanikom Bijele kuće koji je uključen u pregovore o okončanju skoro četverogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine. Posjeta Volodimira Zelenskog, planirana za 19. novembar, dolazi usred niza međunarodnih putovanja, uključujući Francusku, gdje je osigurao usmeni sporazum o nabavci desetina francuskih borbenih aviona Rafale. Bio je u Španiji 18. novembra, a prije toga u Grčkoj, gdje je potpisan sporazum o isporuci plina. "Spremamo se intenzivirati pregovore i razradili smo rješenja koja ćemo ponuditi partnerima. Približavanje kraja rata svim snagama je prvi prioritet Ukrajine", rekao je Zelenski u objavi na Telegramu. U vijestima se navodi da će se Zelenski sastati sa Steveom Witkoffom, glavnim izaslanikom Bijele kuće za pregovore o pokušaju okončanja rata u Ukrajini. Kremlj je saopštio da neće biti prisutan nijedan ruski zvaničnik. Direktni razgovori između Kijeva i Moskve nisu održani otkako su se dvije strane sastale u Istanbulu u julu. Dalekosežni korupcijski skandalPutovanja Zelenskog dolaze u vrijeme rastuće korupcijske afere, koja se oblikuje u najgoru političku krizu s kojom se suočio od izbora 2019. godine. Skandal se odnosi na tvrdnje da su sredstva namijenjena izgradnji odbrane za zaštitu ranjive energetske infrastrukture Ukrajine od ruskih zračnih napada uzimana i davana u obliku mita političkim insajderima. Optužbe su izašle u javnost prošle sedmice kada su dvije vodeće ukrajinske agencije za borbu protiv korupcije objavile dokaze s detaljima o svojim nalazima. Među umiješanima bio je Timur Mindič, stari prijatelj i bivši poslovni partner Zelenskog. Mindič je pobjegao iz Ukrajine u Poljsku 10. novembra, satima prije nego što su vlasti pokrenule racije u vezi s njihovom istragom, rekli su službenici za provođenje zakona za Schemes, istražnu jedinicu Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE). To je navelo kritičare da tvrde da je bio upozoren prije akcije. Semen Krivonos, šef Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU), izjavio je 18. novembra za Ukrajinski servis RSE da je u toku rad na izgradnji slučaja za traženje Mindičove ekstradicije iz Izraela, čije ima državljanstvo. Ekstradicija iz Izraela "nije apsolutno nemoguća priča", rekao je Krivonos. "Po pravilu, osumnjičeni ne sjede na jednom mjestu, žele putovati, posjećivati evropske zemlje. Stoga se moraju poduzeti sve mjere kako bi se osiguralo da je ta osoba na međunarodnoj potjernici, kako bi nadležne agencije za provođenje zakona i Interpol imali odgovarajuću orijentaciju za pritvaranje ove osobe u slučaju prelaska i dolaska na teritoriju druge zemlje." Otkrića su već rezultirala ostavkama ministra energetike i ministra pravde. Prošle sedmice, istražne agencije su objavile hapšenje visokog zvaničnika podružnice Energoatoma, državne nuklearne kompanije, zbog optužbi za mito. A u junu je zamjenik premijera Oleksij Černišov, optužen za korupciju. Zelenski nije umiješan u ovaj slučaj. Energoatom je saopštio da u potpunosti sarađuje u istrazi. Protesti protiv korupcije u UkrajiniTokom ljeta, Zelenski je izazvao buru kada je podržao mjeru koja bi značajno smanjila nezavisnost dvije istražne agencije: Specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije i Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine. Nakon rijetkih ratnih uličnih protesta, Zelenski je odustao. Ukrajinski poslanik je Jaroslav Železnjak je 18. novembra izjavio da istražni zapisi uključuju osobu pod kodnim imenom koja je šef predsjedničkog ureda Volodimira Zelenskog. Poslanik je ustvrdio da zapisi pokazuju da je Andrij Jermak navodno uputio neimenovane zvaničnike da istraže zvaničnike Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine. Jermak nije odmah odgovorio na zahtjeve za komentar Ukrajinskog servisa RSE. Ukrajinski zvaničnici su se trudili da se ojača odbrana energetske infrastrukture zemlje, kako bi spriječili da se stanovništvo smrzava ili sjedi u mraku tokom hladnih zimskih mjeseci.

Rumunske vlasti saopštile su da je požar na tankeru za tečni naftni gas (LPG) na rijeci Dunav, koja označava granicu s Ukrajinom, ugašen nakon što je ruski napad na plovilo izazvao požar i prisilio na evakuaciju nekoliko gradova u tom području. Pukovnik Daniel Petrov iz Inspektorata za vanredne situacije u regiji Tulcea izjavio je 18. novembra da je nekim stanovnicima dozvoljeno da se vrate kućama nakon što su evakuisani tokom vikenda, iako su neki i dalje držani podalje jer i dalje postoji rizik od eksplozije na brodu natovarenom gorivom. "Samo je selo Plauru, koje se nalazi oko 200 metara od mjesta događaja, i dalje pod utjecajem plana evakuacije", rekao je Petrov. Tanker za tečni naftni gas, nazvan Ordina, zapalio se nakon prijavljenog ruskog napada dronom na luku na ukrajinskoj strani rijeke Dunav rano 17. novembra. Napad je izazvao evakuacije na rumunskoj strani rijeke usred straha od eksplozija ili daljnjih napada u tom području. Rumunsko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njihovi radarski sistemi za praćenje i nadzor otkrili i pratili ciljeve u ukrajinskom vazdušnom prostoru u blizini okruga Tulcea gdje se nalazi Plauru. Dok je Ministarstvo saopštilo da nije bilo neovlaštenih upada aviona u rumunski zračni prostor, ruski napadi na ukrajinske luke u dunavskoj regiji izazvali su nekoliko upozorenja u toj članici NATO-a. Upadi ruskih dronova iznad Rumunije i Poljske, zajedno s ulaskom ruskih vojnih aviona u estonski zračni prostor, naveli su NATO da pokrene svoju inicijativu Istočna straža kako bi se ojačala protivzračna odbrana. Izvršno tijelo Evropske unije, u međuvremenu, prošlog mjeseca odobrilo je petogodišnju mapu puta odbrane koja sadrži planove za "zid dronova" koji će biti u potpunosti funkcionalan do kraja 2027. godine. Plan Evropske komisije navodi da Rusija i Bjelorusija predstavljaju "najveću prijetnju", navodeći ponovljena kršenja prava država članica EU bespilotnim letjelicama (UAV). Ordina je plovila pod turskom zastavom i imala je posadu od 16 članova. Svi su sigurno evakuisani. Brod je bio usidren u ukrajinskoj luci Ismail od 12. novembra, prema podacima marinetraffic.com.

Nekoliko stotina građana i građanki se okupilo na protestnoj šetnji u Mostaru, da skrenu pažnju na problem femicida i nasilja nad ženama, nakon ubistva Aldine Jahić u ovom gradu. Okupljanje u utorak, 18. novembra, organizovala je Inicijativa građanki/na Mostar. Mostarci i Mostarke su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo da "Žena nije meta", i da "Šutnja štiti nasilnika, a ne žrtvu". Organizatori su poručili da je ubistvo Aldine Jahić poraz cjelokupnog društva, da predstavlja posljednji alarm, te da ne smije ostati nekažnjeno. U Mostaru su se mogli vidjeti i transparenti sa imenima žena ubijenih u Bosni i Hercegovini u prethodnim godinama. Iz kantonalnog MUP-a je saopšteno da je policija podnijela izvještaj Kantonalnom tužilaštvu Mostar protiv Anisa Kalajdžića, u kojem ga sumnjiči za ubistvo bivše djevojke Aldine Jahić iz vatrenog oružja, kao i neovlašteno posjedovanje oružja. Ubistvu 32-godišnje Jahić su prethodile Kalajdžićeve prijetnje. Kada je 16. novembra naveče krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, navedeno je iz Tužilaštva nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je dežurna tužiteljka Vesna Pranjić novinarima nakon završenog uviđaja 17. novembra. Navodi se takođe da je Kalajdžić početkom godine bio prijavljen zbog prijetnji, ali po prijavi druge ženske osobe, te je protiv njega već bila podignuta optužnica i čekalo se ročište pred mostarskim Opštinskim sudom. To je posljednji u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini posljednjih godina, za koje nema preciznih zvaničnih podataka. Organizacije civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Radi se o prvom femicidu nakon usvajanja izmjena Krivičnog zakona u Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije. Nakon što je u avgustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na građanskim protestima širom zemlje zatraženo je efikasnije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje. Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza. Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su vlasti u ovom bh. entitetu, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.

Policija je zvanično podnijela izvještaj Tužilaštvu protiv Anisa Kalajdžića u kojem ga sumnjiči za ubistvo iz vatrenog oružja bivše djevojke Aldine Jahić i neovlašteno posjedovanje oružja, saopšteno je 18. novembra iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). U policijskoj objavi navodi se da je 17. novembra ponesen izvještaj Kantonalnom tužilaštvu Mostar protiv K.A. (1992) iz Mostara, zbog počinjenog krivičnog djela 'Teško ubistvo ženske osobe' i krivičnog djela 'Neovlaštena nabavka, držanje ili prodaja oružja ili bitnih dijelova za oružje Zakona o oružju i municiji HNK, na štetu A.J. (1993) iz Kalesije", naveli su u saopštenju. U toku dana se očekuje i da će Tužilaštvo HNK zvanično zatražiti određivanje pritvora Kalajdžiću koji je predat u njihovu nadležnost 17. novembra. Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka. Kada je tog dana krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, iznijeli detalje iz Tužilaštva nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je dežurna tužiteljica Vesna Pranjić novinarima po završenom uviđaju 17. novembra. To je još jedan u nizu slučajeva femicida u BiH posljednjih nekoliko godina, za šta nema zvaničnih i tačnih podataka dok iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmjene Krivičnog zakona Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije. Kako je kazao načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a HNK Mirza Rožajac, Kalajdžić je početkom ove godine bio prijavljen zbog prijetnji ne u slučaju Aldine Jahić nego po prijavi druge ženske osobe. "U januaru ove godine jedna ženska osoba je prijavila osumnjičenog za slične stvari, te je za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, protiv njega je podnesen izvještaj nadležnom tužilaštvu, a podnijela ga je nadležna policijska uprava Mostar", naveo je Ružajac na konferenciji za novinare 18. novembra 2025. U tom slučaju, kako je kazao Rožajac, protiv Kalajdžića je podignuta optužnica protiv kod Općinskog suda u Mostaru i ročište je bilo zakazano u narednom periodu. Kako prijaviti nasilje? (U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.Gender centar Federacije BiH uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji ovog entiteta.SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.Nasilje se može prijaviti i na broj 033 222 000.Na području BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja. Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banjaluci i Bijeljini.Fondacija lokalne demokratijenudi besplatnu pravnu pomoć na brojeve telefona 033 570 560 i 033 570 561.Psihološko, kao i pravno savjetovalište, nudi organizacijaMedica Zenica. Oni imaju i centralu na koju se može prijaviti nasilje na broj 032 463 920.U udruženju Udružene žene Banjaluka postoji besplatno pravno savjetovalište, a termin se može dobiti pozivom na brojeve 051 463 143 i 051 462 146.Broj policije je 122.BiH je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje.) Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donijela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja, ali planirane mjere nisu "zaživjele" zbog neusvajanja neophodnih pravilnika. Nakon što je u augustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na protestima građana širom zemlje zatraženo je učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje. RSE Specijal: Šta se desilo nakon ubistva Nizame Hećimović?Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza. Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.

Vijeće sigurnosti UN-a kasno u ponedjeljak, 17. novembra, odobrilo je rezoluciju koju su sastavile SAD, a koja podržava plan predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Pojasu Gaze. Rezolucija takođe odobrava međunarodne stabilizacijske snage u palestinskoj enklavi. Izrael i palestinska grupa koju su SAD i druge sile označile kao terorističku, Hamas, prošlog su mjeseca pristali na prvu fazu Trumpovog plana od 20 tačaka za Gazu - prekid vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazum o oslobađanju talaca. Međutim, rezolucija UN-a smatra se ključnom za legitimizaciju privremenog upravnog tijela i za ponudu garancija zemljama koje razmatraju slanje trupa u Gazu. Šta piše u rezoluciji?U tekstu rezolucije se navodi da države članice mogu učestvovati u Mirovnom odboru kojim predsjedava Trump, zamišljenom kao prelazni organ koji bi nadgledao obnovu i ekonomski oporavak Gaze. Takođe ovlašćuje međunarodne stabilizacijske snage, koje bi osigurale proces demilitarizacije Gaze, uključujući uništavanje oružja i vojne infrastrukture. Hamas je u saopštenju ponovio da se neće razoružavati i tvrdio da je njegova borba protiv Izraela legitimni otpor. "Rezolucija uspostavlja međunarodni mehanizam starateljstva nad Pojasom Gaze, kojem se naš narod i naše frakcije protive", rekao je Hamas u saopštenju izdatom nakon što je rezolucija usvojena. Put ka samoopredjeljenju Palestinaca, kaže američki ambasadorMike Waltz, američki ambasador pri UN-u, rekao je da rezolucija, koja uključuje Trumpov plan od 20 tačaka kao aneks, "otvara mogući put ka samoopredjeljenju za Palestince... gdje će umjesto raketa biti maslinove grančice i gdje postoji mogućnost dogovora o političkom horizontu". Rusija, koja ima pravo veta u Vijeću sigurnosti, ranije je ostavila otvorenu mogućnost protivljenja, ali se suzdržala od glasanja, omogućivši da rezolucija bude usvojena. Ambasadori Rusije i Kine pri UN-u, koji su takođe bili suzdržani, žalili su se da rezolucija ne daje UN-u jasnu ulogu u budućnosti Gaze. "U suštini, Vijeće daje svoj blagoslov američkoj inicijativi zasnovanoj na obećanjima Washingtona, dajući punu kontrolu nad Pojasom Gaze Mirovnom odboru i ISF-u (međunarodnim stabilizacijskim snagama), čiji modaliteti još ne znamo", rekao je ruski ambasador Vasilij Nebenzja nakon glasanja. Podrška Palestinske upravePalestinska uprava pozdravila je rezoluciju i izjavila da je spremna učestvovati u njenoj provedbi. Diplomate su rekle da je podrška vlasti rezoluciji prošle sedmice bila ključna za sprječavanje ruskog veta. Američki predsjednik Donald Trump je u objavi na društvenim mrežama proslavio glasanje kao "trenutak zaista historijskih razmjera". "Članovi odbora i mnoge druge uzbudljive najave biće objavljene u narednim sedmicama", napisao je. Rezolucija je postala kontroverzna u Izraelu jer spominje mogućnost palestinske državnosti u budućnosti. U tekstu rezolucije navodi se da su "uslovi za kredibilan put ka palestinskom samoopredjeljenju i državnosti možda konačno stvoreni", kada Palestinska uprava provede program reformi i kada obnova Gaze ostvari napredak. "Sjedinjene Američke Države će podsticati dijalog između Izraela i Palestinaca kako bi se postigao dogovor o političkom horizontu za miran i prosperitetan suživot", navodi se u dokumentu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, pod pritiskom desničarskih članova svoje vlade, izjavio je u nedjelju da se Izrael i dalje protivi palestinskoj državi i obećao demilitarizaciju Gaze "lakšim ili težim putem".