Policija Tuzlanskog kantona uhapsila je Mirsada Bakalovića, bivšeg direktora Doma penzionera Tuzla, i Zinaidu Razić Halilović, šeficu Službe za ekonomske, finansijske, računovodstvene i opšte poslove u Domu i članicu Upravnog odbora, u okviru istrage o uzrocima požara 4. novembra u kojem je život izgubilo 17 osoba, a više od 30 ih je povrijeđeno. Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona donijelo je naredbu o provođenju istrage protiv njih zbog sumnje da su kao saučesnici počinili teška krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine u vezi s krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti, dok se Bakaloviću dodatno stavlja na teret produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Prema Tužilaštvu, osumnjičeni su u periodu od februara 2024. do 4. novembra 2025. godine svjesno propustili da organizuju i provode propisane mjere zaštite od požara i opšte sigurnosti korisnika, iako su znali da se radi o objektu visokog rizika u kojem borave posebno ranjive kategorije – 180 korisnika starije životne dobi, od kojih je 110 teško bolesnih, nepokretnih ili osoba sa invaliditetom. Prema dosadašnjim rezultatima istrage, Bakalović i Razić-Halilović nisu obezbijedili propisan broj medicinskog osoblja i njegovatelja u noćnim smjenama, niti su osigurali adekvatan sistem rane dojave i prevencije od požara, tehničke uslove za odimljavanje i evakuaciju korisnika, niti nadzor nad zabranom upotrebe električnih uređaja. Bakalović je dodatno osumnjičen da je zapošljavao osobe na poslovima zaštite od požara i noćnog recepcionera bez potrebne stručne osposobljenosti. U naredbi o provođenju istrage navodi se da su ovi propusti doveli do ugrožavanja sigurnosti većeg broja ljudi, te da je požar koji je izbio 4. novembra u sobi jednog korisnika, a potom se brzo proširio, uzrokovao smrt 17 osoba koje zbog zdravstvenog stanja nisu mogle samostalno evakuisati, dok je više od 30 povrijeđeno. Nakon kriminalističke obrade osumnjičeni će biti predati Tužilaštvu, koje će odlučiti o daljim mjerama. Do sada je saslušan veći broj svjedoka, pregledani snimci videonadzora i dostavljeni nalazi vještaka građevinske i protivpožarne zaštite. Tužilaštvo najavljuje nastavak opsežne istrage radi utvrđivanja odgovornosti i drugih lica povezanih s tragedijom. Šta je do sada poznato o uzrocima požara?Kantonalno Tužilaštvo Tuzla, predstavilo je 14. novembra nalaze koji su radili vještaci elektro struke i protivpožarne zaštite, prema kojima je požar nastao zbog kratkog spoja na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika. Kabl je, kako se ističe, bio priključen u utičnicu, deformisan i stisnut između madraca, zida i metalnog dijela kreveta. "Osnovni uzrok je prvo mehaničko, a zatim i termičko opterećenje kabla", navodi se u nalazu. Vještaci protivpožarne zaštite su naveli da će se analizirati da li su mjere zaštite bile adekvatne i da li su posljedice mogle biti umanjene. Tužilaštvo je najavilo izuzimanje dokumentacije i saslušanja svjedoka. Tužilaštvo je saopštilo da se istraga bavi time ko bi mogao snositi krivičnu odgovornost za tragediju u Domu penzionera. U početnoj fazi istrage razmatra se nekoliko najtežih kvalifikacija iz oblasti ugrožavanja sigurnosti ljudi i imovine. Posebno se ispituje da li je požar, koji je doveo do smrti više štićenika, mogao biti spriječen i da li je u radu bilo nesavjesnosti onih koji su zaduženi za funkcionisanje ustanove. Zgrada, izgrađena krajem sedamdesetih i prvobitno projektovana kao hotel "B" kategorije, godinama funkcioniše kao javna ustanova socijalne zaštite koja se samofinansira. Dom se inače ne finansira iz javnih budžeta, nego isključivo od prihoda koje sam ostvari, iako je Grad Tuzla vlasnik objekta i imenuje upravu.

Na ogradi ambasade Bosne i Hercegovine(BiH) u Podgorici tokom noći je ispisan grafit kojim se veliča genocid nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici 1995. godine i osuđeni za ratne zločine Ratko Mladić. "Vidjeli smo da su na zidu Ambasade ispisani grafiti koje slobodno možemo kvalifikovati kao govor mržnje, jer je stajalo 'Generale hvala ti za Srebrenicu' i 'Kafa slatko Mladić Ratko', a sa četiri S je bila išarana tabla Ambasade" izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić''. Kako je pojasnio to se desilo tokom noći: "Odmah smo kontaktirali nadležne crnogorske institucije i Ministarstvo vanjskih poslova". On je rekao da je policija je izašla na lice mjesta, nakon čega je alarmirala ekipu za uviđaje koja je odradila svoj posao. Ovo nas može samo inspirisati da još više jačamo odnose između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ocijenio je ambasador Jukić. "Potpuno nam je jasno da je ovo djelo neodgovornih pojedinaca ili možda neke grupe. Ovo držimo u crnoj hronici i očekujemo rezultate istrage i informacije o eventualnim počiniocima. Ovo neće uticati na bilo koji aspekt odnosa između dvije države", rekao je Jukić za RSE. On je zahvalio institucijama Crne Gore na brzoj reakciji: "Odmah su nas kontaktirali iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i centrale u BIH. Svi su promptno reagovali". Reagovalo Ministarstvo vanjskih poslova Crne GoreIz Ministarstva vanjskih poslova su najoštrije osudili "vandalski čin ispisivanja grafita, kojima se veliča genocid i slavi osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić". "Ovaj gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata", navodi se u saopštenju. Ministarstvo očekuje da nadležni hitno identifikuju i procesuiraju počinioce ovog vandalskog čina. Navodi se Ministarstvo pruža punu solidarnost Ambasadi BiH i institucijama te države, uz poruku "da u Crnoj Gori nema mjesta za govor mržnje, glorifikaciju zločina i napade na diplomatska predstavništva". Osoblje Ambasade jutros je zateklo sporne grafite prilikom dolaska na posao nakon čega su pozvali policiju.Policijski uviđaj je trajao do 10 časova. Očekuje se izjašnjenje nadležnog tužioca o kvalifikaciji djela. Kako nezvanično saznajemo crtanje grafita bi moglo da bude kvalifikovano izazivanjem vjerske i nacionalne mržnje. Ratko Mladić čije se ime navodi na grafitima, pred Haškim sudom osuđen je zbog genocida u BiH. Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske osuđen je na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995.

Ukrajina će 16. decembra biti korak bliže dobijanju kompenzacije za štetu koju je prouzrokovala Rusija od početka sveobuhvatne invazije u februaru 2022. godine. Visoki političari, vjerovatno uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen, otići će u Hag kako bi usvojili novu konvenciju koja će uspostaviti Međunarodnu komisiju za odštetne zahtjeve za Ukrajinu. Na neki način, ovo je drugi od tri koraka koje Kijev treba poduzeti kako bi u budućnosti dobio kompenzaciju. Prvi takav korak napravljen je 2023. godine kada je Vijeće Evrope uspostavilo Registar štete za Ukrajinu (RD4U), koji bilježi zahtjeve za kompenzaciju štete, gubitka ili povrede uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu. Ovaj registar već funkcioniše i do sada je primio više od 60.000 zahtjeva od država, organizacija i pojedinaca. Treći i posljednji korak bio bi uspostavljanje fonda za kompenzaciju. Takav fond bi vjerovatno administriralo Vijeće Evrope ili jedna od njegovih država članica i sadržavao bi novac, najvjerovatnije iz zamrznute ruske imovine, koji bi se usmjerio prema Kijevu. Evropski zvaničnici rekli su za RSE da će registar i komisija za zahtjeve sigurno igrati ulogu u budućim ruskim reparacijama na ovaj ili onaj način i vjerovatno će biti dio svakog mirovnog sporazuma između dvije zaraćene zemlje. Šta će zapravo raditi Međunarodna komisija za odštetne zahtjeve?Dok je registar do sada prikupljao i evidentirao zahtjeve te skupljao dokaze za kompenzaciju, buduća komisija će ići dalje određujući vrstu i iznos kompenzacije, ako ih bude. Oni će razmatrati događaje od početka sveobuhvatne invazije 24. februara 2022. godine. Zahtjevi se odnose na cjelokupne međunarodno priznate granice Ukrajine, uključujući teritoriju koju Rusija drži od aneksije Krima 2014. godine i kasnijeg izbijanja borbi u ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk. To uključuje i ukrajinski zračni prostor, unutrašnje plovne puteve i teritorijalna mora, kao i avione i plovila pod jurisdikcijom Kijeva. Kada počne s radom, bit će formirana tri panela za procjenu svih zahtjeva, a očekuje se da države članice pošalju svoje nacionalne stručnjake iz oblasti međunarodnog prava, rješavanja sporova, osiguranja i procjene štete. Konvencija o uspostavljanju komisije za odštetne zahtjeve stupit će na snagu kada je ratifikuje 25 država učesnica. To bi se trebalo dogoditi relativno brzo s obzirom na to da je registar podržalo 41 zemlja, uključujući sve članice EU osim Mađarske. Diplomate su za RSE rekle da se očekuje sličan broj država koje će ratifikovati. Nizozemska je bila pokretačka snaga za kompenzaciju Ukrajini, igrajući ključnu ulogu u izradi konvencije i njenom odobravanju od strane različitih tijela Vijeća Evrope tokom protekle godine. Iako registar i komisija imaju snažan evropski karakter i uspostavljeni su unutar institucionalnog okvira Vijeća Evrope, inicijativa je otvorena za zemlje širom svijeta. Zapravo, rezolucija koja se bavila budućim reparacijama Ukrajini, usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 2022. godine, pokrenula je cijeli proces. Zanimljivo je da se Rusija također može pridružiti i kao punopravni član i kao "posmatrač", iako evropski zvaničnici s kojima je razgovarao RSE smatraju da je to vrlo malo vjerovatno. Ako bi Moskva u budućnosti postala član, morala bi snositi troškove cijele komisije, što će sada vjerovatno biti pokriveno doprinosima u naturi od strane država učesnica.

Iranska aktivistica za ljudska prava Narges Mohammadi kaže da su je brutalno pretukle i uhapsile snage sigurnosti u sjeveroistočnom iranskom gradu Mašhadu, a kasnije optužile za "saradnju s Državom Izrael", što je prvi komentar dobitnice Nobelove nagrade za mir otkako je prošle sedmice pritvorena. Prema izvještaju koji je prenijela njena porodica o kratkom telefonskom pozivu koji je obavila poslije nekoliko dana bez kontakta, Mohammadi je u objavi na društvenoj mreži kojom upravlja njena fondacija navela da je pretrpjela teško fizičko zlostavljanje tokom hapšenja i pritvora. Mohammadi je rekla da je "napadnuta snažnim i neprekidnim udarcima po glavi i vratu palicom, a zatim nasilno uhapšena". Istovremeno dok su je tukli, prijetili su joj riječima: "Natjerat ćemo tvoju majku da tuguje za tobom." Porodica Mohammadi je rekla da nije bila u dobrom fizičkom stanju tokom poziva i pozvala njene advokate da odmah podnesu zvaničnu žalbu protiv sigurnosne agencije odgovorne za hapšenje. Mohammadi, koja ima 53 godine i koja je 2024. godine dobila Nobelovu nagradu za mir za više od dvije decenije borbe za prava žena u Iranu, otputovala je u Mašhad 11. decembra kako bi prisustvovala komemoraciji povodom sedmog dana od smrti Khosrowa Alikordija, advokata i aktiviste za ljudska prava čija je smrt izazvala kontroverze i optužbe za nepravilnosti. Mašhadski tužilac Hassan Hematifar rekao je 13. decembra da je 39 osoba uhapšeno tokom komemoracije i da su svi i dalje u pritvoru. Rekao je da je okupljanje "organizovano i vođeno" od strane osoba povezanih s Alikordijem, uključujući njegovog brata Javada Alikordija, koji je također uhapšen. Svjedoci i članovi porodica rekli su da su sigurnosne snage prekinule događaj, što je dovelo do sukoba i nasilja. Taghi Rahmani, suprug Mohammadi, rekao je za Radio Farda da je ona također optužena za "vođenje" okupljanja i njegovo pretvaranje u antirežimski protest. Rekao je da je zabrinjavajuće što vlastima treba nekoliko dana da je zvanično optuže, tvrdeći da kašnjenje sugeriše da "nešto planiraju". Mohammadi je rekla da su batinanja bila toliko teška da je dva puta odvedena na hitnu pomoć. Rekla je da ne zna koja je sigurnosna služba trenutno drži. Prema njenom izvještaju, tokom i nakon hapšenja optužena je za "saradnju s državom Izrael", optužbu koju iranske vlasti često koriste protiv političkih aktivista i disidenata. Pozivajući se na svjedočenja, porodica je rekla da je oko 15 osoba učestvovalo u napadu na Mohammadi. Neki su joj navodno čupali kosu, dok su je drugi tukli palicama i pendrecima. Svi su navodno bili obučeni u civilnu odjeću. Porodica je također rekla da je tokom komemoracije korišten suzavac. Mohammadi je veći dio protekle decenije provela iza rešetaka. Prije nego što je puštena iz zdravstvenih razloga početkom decembra 2024. godine, služila je objedinjenu kaznu od 13 godina i devet mjeseci. U vrijeme njenog novog hapšenja navodno je još bila na liječenju zbog neotkrivene bolesti. Od puštanja na slobodu, Mohammadi je nastavila svoj rad na ljudskim pravima, sastajala se s civilnim aktivistima širom Irana i učestvovala u međunarodnim diskusijama, uključujući virtuelne konferencije sa stranom publikom. Norveški Nobelov komitet osudio je "brutalno hapšenje" Mohammadi i pozvao iranske vlasti "da odmah razjasne gdje se Mohammadi nalazi, osiguraju njenu sigurnost i integritet te da je puste bez ikakvih uslova". Aktivistkinje za ljudska prava Sepideh Gholian i Pouran Nazemi također su navodno pretučene tokom sukoba. Nekoliko drugih pritvorenika, uključujući Alieh Motalebzadeh, Pouran Nazemi i Hasti Amiri, od tada su obavili kratke telefonske pozive svojim porodicama. Ghazal Abdollahi, kćerka Alieh Motalebzadeh, objavila je na X-u da joj je majka rekla kako je u početku bila zadržana od strane Obavještajne organizacije Islamske revolucionarne garde, prije nego što je prebačena u ured Ministarstva obavještajnih poslova u Mašhadu. Abdollahi je upozorila da je zdravlje njene majke u ozbiljnom riziku, napominjući da je Motalebzadeh preživjela rak dojke, da je prošla operaciju, hemoterapiju i radioterapiju te da joj je potrebna redovna terapija i specijalizirana njega. Rekla je da joj je majci uskraćen pristup neophodnom liječenju dok je u pritvoru. Sukob je uslijedio nakon smrti Alikordija, koji je ranije bio zatvoren, a posljednjih godina je zastupao političke zatvorenike i porodice koje traže pravdu. Alikordi je umro 5. decembra u svojoj kancelariji u Mašhadu. Iranske vlasti su navele da je uzrok smrti bio srčani udar, ali njegova porodica i pristalice dovode u pitanje zvanično objašnjenje. Njegov brat, Javad Alikordi, advokat koji trenutno služi kaznu uz elektronski nadzor, opisao je smrt kao sumnjivu, navodeći uklanjanje nadzornih kamera iz kancelarije. Iranske vlasti su objavile snimak za koji tvrde da prikazuje Alikordija kako se ruši na pod u svojoj kancelariji. Kažu da mutni snimak potvrđuje njihovu tvrdnju. Porodica i pristalice Alikordija dovode u pitanje vjerodostojnost snimka.

Američki i ukrajinski zvaničnici rekli su da su postigli značajan napredak tokom dvodnevnih pregovora čiji je cilj približiti okončanje ruske invazije, pri čemu Washington navodno nudi Kijevu sigurnosne garancije po uzoru na član 5 NATO-a o međusobnoj odbrani. Iako su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnom dijelu Donjecke oblasti, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da se čini kako je dogovor o okončanju najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata bliži nego ikad. "Pokušavamo to završiti i mislim da smo sada bliže", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu 15. decembra nakon što su evropske, američke i ukrajinske delegacije održale višednevne pregovore u Berlinu. "Imali smo brojne razgovore s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i mislim da smo sada bliže nego ikada, vidjet ćemo šta možemo učiniti." Trump je rekao da je nedavno razgovarao s Putinom, ali nije dao detalje niti vremenski okvir tog razgovora. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su pregovori bili teški, ali korisni, a njegov glavni pregovarač Rustem Umerov rekao je da je u Berlinu postignut "stvarni napredak" u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom i Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, među ostalim američkim delegatima. "Ovi razgovori nikada nisu laki, iskreno ću vam reći. Ali bio je to produktivan razgovor, s mnogo detalja, zaista mnogo", rekao je Zelenski na Njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka SAD-a i Ukrajine. Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, Zelenski je rekao da strane "imaju razlike" po pitanju teritorije, naglasivši da to pitanje "nije zatvoreno". "Teritorijalno pitanje je bolno. Znamo 100 posto šta Rusija želi – i ključno mi je da su Amerikanci to čuli", rekao je Zelenski. "Vjerujem da će Amerikanci, kao posrednici, ispitivati različite načine kako riješiti pitanja", uključujući teritoriju i finansiranje obnove Ukrajine. Zelenski se usprotivio prijedlozima koji bi zahtijevali da Kijev ustupi, čak i de facto, dio Donjecke oblasti koji njegove snage još drže. A ako Ukrajina bude morala da se povuče s linija fronta u Donbasu, sugerisao je da bi ruske snage morale učiniti isto. Rusija je uporno insistirala na teritorijalnim ustupcima koji bi joj dali istočne ukrajinske regije poznate kao Donbas. Ako ne, nastavit će osvajati zemlju silom, rekao je Putin. Merz je bio optimističan, rekavši da sada postoji najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine i da su Sjedinjene Države ponudile značajan materijalni doprinos sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje. Grupa od sedam zemalja EU, lideri EU i Zelenski usvojili su zajedničku izjavu u šest tačaka, dajući podršku ukrajinskoj vojsci od 800.000 ljudi, evropski predvođenoj multinacionalnoj snazi i američki predvođenom mehanizmu za nadzor, verifikaciju i smanjenje sukoba radi provođenja eventualnog prekida vatre. U međuvremenu, nekoliko novinskih agencija citiralo je američke zvaničnike koji su opisali predložene zaštitne mjere razmatrane na pregovorima u Berlinu kao "slične članu 5". Osnivački sporazum NATO-a sadrži član 5, koji propisuje da se napad na jednog člana smatra napadom na sve. Nije bilo detalja o tome kako bi Washington pružio takve sigurnosne garancije, iako su zvaničnici naveli da takva ponuda neće biti trajno dostupna. Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je 15. decembra da je zabrana pristupanja Ukrajine NATO-u "temeljni kamen" svakog mirovnog sporazuma u očima Kremlja i da Rusija očekuje da će čuti mišljenje američkih zvaničnika nakon razgovora u Berlinu, u kojima Moskva nije učestvovala. Dok SAD insistiraju na mirovnom sporazumu, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji Kijev i dalje drži, uprkos višegodišnjim naporima Rusije da osvoji cijeli Donbas, koji obuhvata Donjecku i Lugansku oblast. Može li EU koristiti zamrznutu rusku imovinu da pomogne Ukrajini?Lideri EU-a trebali bi odlučiti na samitu 18. decembra može li EU upotrijebiti desetine milijardi zamrznute ruske imovine za podršku velikom zajmu Ukrajini, čija se ekonomija bori gotovo četiri godine nakon početka sveobuhvatnog rata. "Ako u tome ne uspijemo, sposobnost Evropske unije da djeluje bit će ozbiljno narušena godinama, ako ne i duže, i pokazat ćemo svijetu da nismo sposobni da se ujedinimo i djelujemo u tako ključnom trenutku naše historije", rekao je Merz. Zelenski je rekao da Sjedinjene Države predlažu stvaranje "slobodne ekonomske zone" u dijelu Donjecke oblasti koji Kijev još kontrolira, uz povlačenje ukrajinskih snaga i zabranu ulaska ruskim snagama. Trump nastoji posredovati u okončanju rata otkako je preuzeo drugi mandat u januaru ove godine, ali napredak je spor, a Putin je rekao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve silom ako to ne uspije kroz diplomatiju. Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je prošle sedmice da je Trump "izuzetno frustriran s obje strane ovog rata". Ruske snage nastavile su bombardovati gradove širom Ukrajine i pokušavati napredovati na linijama fronta na istoku i jugu usred najnovijeg talasa diplomatskih sastanaka. Ukrajinska glavna sigurnosna služba, SBU, saopštila je 15. decembra da su ukrajinske snage pogodile i nanijele kritičnu štetu ruskoj podmornici u crnomorskoj luci Novorosijsk, gdje je baziran dio ruske flote. Uz izvještavanje Reutersa, AFP-a i dpa

Džared Kušner (Jared Kuschner), zet američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) se povukao iz planiranog projekta izgradnje hotela u Beogradu, preneo je 15. decembra Volstrit Džurnal (Wall Street Journal). Na mestu gde se nalazi kompleks Generalštaba, koji je porušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine, Kušnerova investiciona kompanija "Afinity Partners" planirala je izgradnju luksuznog kompleksa. Ova kompanija nije odgovorila na upit RSE za potvrdu i komentar vesti o povlačenju. Vest dolazi u danu kada je Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo optužni predlog protiv ministra kulture Srbije Nikole Selakovića zbog nezakonitosti prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama "Generalštaba". "Zbog toga što značajni projekti treba da ujedine, a ne da dele, i iz poštovanja prema građanima Srbije i Beograda, povlačimo našu prijavu i ovog puta se sklanjamo u stranu", izjavio je portparol Kušnerove firme, a prenosi Volstrit Džurnal. Projektu se protive antivladini demonstranti u Srbiji, opozicija i stručna javnost koja se zalaže za zadržavanje statusa kulturnog dobra i obnovu Generalštaba. RSE je upit povom vesti o povlačenju Kušnerove firme poslao i Vladi i Predsedništvu Srbije, no odgovore još uvek nismo dobili. Studenti u blokadi beogradskih fakulteta, koji su u više navrata organizovali proteste protiv rušenja Generalštaba, ocenili su da do odluke o povlačenju Kušnerove firme dolazi nakon godinu dana "borbe" studenata, građana, aktivista i stručnih organizacija "za kulturno nasleđe, istoriju i pravo na grad". "Međutim, u Srbiji ništa ne treba uzimati zdravo za gotovo. Generalštabu, kao i celoj kulturno-istorijskoj celini Ulice kneza Miloša, i dalje preti skidanje zaštite kao i njeno uništenje. Borba za očuvanje se nastavlja i ne sme se spustiti gard", naveli su studenti u blokadi u saopštenju na Instagramu. Istakli su i da je optužni predlog protiv ministra Selakovića i drugih zvaničnika zbog zloupotreba u slučaju "Generalštab" korak "od izuzetnog značaja za očuvanje kulturnog nasleđa i pravnog sistema". "Pokazuje da je promena moguća, da zajedno možemo sačuvati ono što nam s pravom pripada, da građanski pritisak i pravna kontrola imaju efekta. Generalštab je bio i biće simbol otpora i važnosti zaštite kulturnog nasleđa u Beogradu i Srbiji", poručili su studenti u blokadi. Istraga Tužilaštva zbog sumnji na zloupotrebeTužilaštvo za organizovani kriminal od maja vodi istragu zbog sumnji o falsifikovanju dokumentacije na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra zgrade Generalštaba u Beogradu. Direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić je, prema ranijim navodima Tužilaštva, priznao falsifikovanje dokumentacije. Na osnovu te dokumentacije Ministarstvu kulture, na čijem je čelu Nikola Selaković iz redova Srpske napredne stranke (SNS), podneta je inicijativa za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za Generalštab. Selaković je nakon vesti da je protiv njega podignut optužni predlog izjavio da se "raduje suđenju, jer će to označiti kraj blokadera". Izraz "blokaderi" predstavnici vlasti u Srbiji koriste za učesnike antivladinih protesta koji traže odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu i raspisivanje vanrednih izbora. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 11. decembra da će u slučaju da bude podignuta optužnica u slučaju Generalštab pomilovati sve koji su "navodno učestvovali u malverzacijama". "Neću im dati priliku da gone one koji ništa nisu krivi. Ja sam kriv. Ja sam taj koji je hteo modernizaciju Srbije. Ja sam taj koji je hteo da dovede velikog investitora", rekao je Vučić. Posebnim zakonom, usvojenim u Skupštini Srbije 7. novembra, kojima se Generalštabu ukida status kulturnog dobra, vlast je otvorila put izgradnji luksuznog kompleksa.

Novinarka Radija Slobodna Evropa Sandra Cvetković dobila je nagradu za provjeru činjenica. Ona je osvojila drugo mjesto za tekstove: "Kako su ruski mediji širili manipulativne sadržaje uoči izbora na Kosovu?", objavljen 18. februara, i "Ruska propaganda uoči izbora i njen utjecaj na Srbe na Kosovu", objavljen 11. oktobra. Nagrade za provjeru činjenica dodijelili su Asocijacija novinara Kosova, BIRN Kosovo i Internews Kosovo, u okviru projekta MIDWatch, uz podršku Britanske ambasade na Kosovu. Prvi tekst Sandre Cvetković bavio se sadržajima koje su tokom predizborne kampanje za parlamentarne izbore 9. februara objavljivali ruski državni mediji RT Balkan i Sputnik Srbija. U tom tekstu analizirano je kako su mediji manipulirali različitim napisima, poput onog s naslovom "Priština pogrešno računa – ni molotovljevi kokteli neće uplašiti Srbe", objavljenog 28. januara na Sputnjiku Srbija, u kojem se aludiralo da vlasti Kosova žele zastrašiti Srbe na Kosovu molotovljevim koktelima uoči izbora 9. februara. Narativi koje su gurali ovi ruski državni mediji favorizirali su Srpsku listu, glavnu stranku Srba na Kosovu koja uživa podršku Beograda, pri čemu su ti mediji prenosili izjave zvaničnika te stranke i tvrdili da samo Srpska lista donosi jedinstvo Srbima na Kosovu, da se bori za opstanak Srba i slično. Drugi tekst, objavljen dan uoči održavanja lokalnih izbora 12. oktobra, pokazuje kako su ova dva medija nastavila širiti gotovo isti narativ kao tokom kampanje za izbore 9. februara, nastavljajući predstavljati Srpsku listu kao "zaštitnicu interesa" srpske zajednice. Istovremeno, vlasti Kosova predstavljene su kao one koje su vršile isključivo pritisak ili "teror" nad srpskom zajednicom, uz tvrdnje da je pokušavaju protjerati. Ovo je treća nagrada koju je novinarka Sandra Cvetković dobila ove godine. Ona je 10. decembra, zajedno s kamermanom Arbenom Hotijem dobila nagradu za izvještavanje osjetljivo na konflikt i suočavanje s prošlošću koju joj je dodijelio AGK. Također, Evropska unija joj je 26. novembra, zajedno s novinarkom Doruntinom Baliu, dodijelila treće mjesto za istraživačko novinarstvo. Tokom ceremonije dodjele nagrada za provjeru činjenica, prvu nagradu dobio je Fitim Gashi iz Sbunkera, dok su treće mjesto osvojili novinari Nacionalea, Xhezair Dashi i Arbër Ramadani.

Američki i ukrajinski zvaničnici saopćili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je 15. decembra da su razgovori bili teški, ali korisni, a glavni pregovarač, Rustem Umerov, izjavio je da je u Berlinu ostvaren "stvarni napredak" u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom i zetom predsjednika Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom, među ostalim američkim delegatima. "Ovi razgovori nikada nisu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo", rekao je Zelenski na Njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka SAD–Ukrajina. Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, Zelenski je rekao da strane "imaju razlike" po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje "nije zatvoreno". Rekao je da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Trump uključiti telefonom tokom zajedničke večere. "Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 posto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju", rekao je Zelenski. "Vjerujem da će Amerikanci, kao posrednici, ispitivati različite načine kako riješiti pitanja", uključujući teritoriju i finansiranje obnove Ukrajine. Amerikanci "rade izuzetno konstruktivno kako bi pomogli Ukrajini da pronađe put ka mirovnom sporazumu koji će trajati", napisao je Umerov na X-u. "Nadamo se da ćemo do kraja dana postići sporazum koji će nas približiti miru", napisao je Umerov. Novinska agencija Reuters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 posto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Trump zadovoljan trenutnim stanjem. Merz je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, te da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje. Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska. Merz je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu. Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, "zaista, zaista snažne" sigurnosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, te je izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere. "Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način", rekao je zvaničnik. Plan od 20 tačakaNakon petosatnog sastanka 14. decembra, Witkoff je na X-u rekao da je "ostvaren veliki napredak u razgovorima o planu mira od 20 tačaka, ekonomskim agendama i još mnogo toga". Nije iznio detalje. Razgovori čiji je cilj donošenje mira Ukrajini "nikada nisu bili ozbiljniji nego sada", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul za radio-stanicu Deutschlandfunk. Rekao je da su napori "značajni", ali da će tek "krajem sedmice" biti jasno hoće li ishod biti "uspješan". Plan od 20 tačaka pojavio se nakon što su Ukrajina i evropski saveznici požurili da iznesu kontraprijedloge nakon što su Sjedinjene Države izašle s planom od 28 tačaka koji je odražavao neke stavove Moskve i koji je uveliko viđen kao povoljan za Rusiju. "Po mom mišljenju, najvažnije je da plan bude što pravedniji, prije svega za Ukrajinu, jer je Rusija ta koja je započela ovaj rat", rekao je Zelenski u WhatsApp chatu s novinarima uoči razgovora 14. decembra. "I iznad svega, mora biti moguć za sprovesti." Nakon što je 2014. godine anektirala ukrajinski poluotok Krim i podstakla rat u istočnom regionu Donbasa, Rusija je u februaru 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu. Trenutno okupira oko jednu petinu susjedne zemlje. Pored teritorije Donbasa, ključne prepreke mirovnom sporazumu uključuju želju Rusije da ograniči veličinu ukrajinske vojske i ono što Kijev i njegovi saveznici navode kao potrebu za neprobojnim sigurnosnim garancijama. Može li EU koristiti zamrznutu rusku imovinu za pomoć Ukrajini?U međuvremenu, lideri Evropske unije trebali bi na samitu 18. decembra odlučiti može li EU koristiti desetine milijardi zamrznute ruske imovine kako bi podržala veliki zajam Ukrajini, čija se ekonomija bori gotovo četiri godine nakon početka rata. Još jedna prepreka miru jeste činjenica da je ruski predsjednik Vladimir Putin dao malo naznaka da je spreman na značajne ustupke. Zelenski je 14. decembra rekao da je Ukrajina spremna odustati od želje da se pridruži NATO-u, barem za sada, ali da su čvrste zapadne sigurnosne garancije potrebne kako bi se osiguralo da Rusija ponovo ne napadne u nekom trenutku nakon postizanja mirovnog sporazuma. "Od samog početka, želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u, to su stvarne sigurnosne garancije", rekao je Zelenski odgovarajući na pitanje novinara u WhatsApp chatu. "Neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali ovaj pravac", rekao je. "Stoga su danas bilateralne sigurnosne garancije između Ukrajine i SAD-a, garancije nalik Članu 5 za nas od strane SAD-a, te sigurnosne garancije evropskih kolega, kao i drugih zemalja, Kanade, Japana, prilika da se spriječi nova ruska invazija", napisao je. To je "već kompromis s naše strane", rekao je, dodajući da bi sve takve garancije trebale biti pravno obavezujuće. Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je 15. decembra da je zabrana ulaska Ukrajine u NATO "kamen temeljac" svakog mirovnog sporazuma u očima Kremlja, te da Rusija očekuje da se američki zvaničnici oglase nakon razgovora u Berlinu, u kojima Moskva nije učestvovala. Uoči razgovora 14. decembra Zelenski se usprotivio prijedlozima koji bi zahtijevali da Kijev prepusti, čak i de facto, dio oblasti Donjecka koji njegove snage još uvijek drže. A ako bi se Ukrajina ipak morala povući s linija fronta u Donbasu, sugerirao je da bi to morale učiniti i ruske snage. "Vjerujem da je, od danas, pravedna i održiva opcija ‘stojimo gdje stojimo’. I to je tačno, jer upravo to primirje jeste — strane ostaju tamo gdje jesu, a zatim pokušavaju riješiti sva šira pitanja kroz diplomatiju", rekao je Zelenski u chatu. "Znam da Rusija ovo gleda negativno i volio bih da nas Amerikanci podrže u ovoj tački. Ali kao odgovor na naš signal, ‘stojimo gdje stojimo’, Rusi kažu da se moramo povući iz Donbasa, ili će ga oni ionako zauzeti“, dodao je. Zelenski je rekao da SAD predlažu stvaranje „slobodne ekonomske zone“ u dijelu Donjecke oblasti koji Kijev još kontrolira, uz povlačenje ukrajinskih snaga i zabranu ulaska ruskih snaga. Putinov savjetnik Jurij Ušakov, međutim, ponovio je neutemeljenu tvrdnju Kremlja da su Donjeck i Lugansk ruske teritorije i rekao da bi Moskva rasporedila pripadnike Nacionalne garde i policije u svakoj demilitariziranoj zoni na tom području. Zelenski je prošle sedmice rekao da bi svaka potencijalna teritorijalna koncesija trebala biti stavljena na glasanje ukrajinskom stanovništvu. A 14. decembra rekao je da, ako se "ukrajinske snage povuku 5–10 kilometara, na primjer, zašto se i ruske snage ne bi povukle istu udaljenost dublje u okupirane teritorije?" "Dakle, to je pitanje koje za sada ostaje bez odgovora. Ali ono je izuzetno osjetljivo i veoma napeto", rekao je. Trump nastoji posredovati i okončati rat otkako je u januaru ove godine drugi put stupio na dužnost, ali napredak je bio spor, a Putin je rekao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve silom ako to ne uspije diplomatijom. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je prošle sedmice da je Trump "izuzetno frustriran objema stranama u ovom ratu". Izvor: Ukrajinski servis RSE, Reuters, AFP, dpa

Centralna izborna komisija utvrdila je rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta Republika Srpska čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta. Karan je kao osvojio 222.182 glasa (50,39 posto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opozicijska Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 posto). Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje. CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu. Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15.000 glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima. Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata. Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača. Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika. Siniša Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Općih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS. Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. decembra Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada. Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske. Lokacija za skladištenje je udaljena oko 800 metara zračne linije od granice Bosne i Hercegovine, te jedan kilometar od vodozahvata opštine Novi Grad, iz kojeg vodu pije 15.000 ljudi. Bosanskohercegovačke vlasti protive se otvaranju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje ljudi u slivu rijeke Une. Ocjenjuju i da će njime biti ugroženo 13 opština na sjeverozapadu BiH, u kojima živi oko 250.000 ljudi. Prije pet godina Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora. Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine. Inače, Vlada Hrvatske je u obrazloženju odluke istakla da je donošenje zakona nužno radi ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji i međunarodnim sporazumima, kao i osiguranja dugoročnog i sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je u ponedjeljak, 15. decembra prvostepene presude Daliboru Railiću i Aleksandru Miljatoviću zbog ubistva Radenka Bašića, načelnika Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor, na sjeverozapadu BiH, prenosi Srna. Radanko Bašić ubijen je 21. marta 2022. godine u prijedorskom naselju Pećani, dok je išao na posao. Bio je poznat po angažmanu u borbi protiv narkotika i javnim istupima o kriminalitetu u regiji. Miljatović je proglašen krivim kao neposredni izvršilac i osuđen na 34 godine zatvora, dok je Railić, koji je označen kao nalogodavac, za djelo teško ubistvo dobio 25 godina. Railić je istovremeno osuđen i za trgovinu drogom na šest godina, pa mu je izrečena jedinstvena kazna od 29 godina zatvora. Railić je, prema presudi, ponudio 50.000 evra Miljatoviću da likvidira Bašića, jer mu je predstavljao prepreku u nezakonitom prometu narkotika. U završnoj riječi Tužilaštvo BiH je, prema navodima Srne, tražilo od Suda BiH da optuženima izrekne kaznu doživotnog zatvora. Tužilaštvo BiH je u ovom slučaju, pored Railića i Miljatovića teretilo i Igora Repajića, Harisa Gredelja, Mirjanu Vujović, Željku Simića, Aleksandra Ivkovića, te Gorana Gvozdena. Za organizovani kriminal u vezi sa trgovinom droge i pranjem novca Mirjana Vujović osuđena je na kaznu zatovora od tri godine i šest mjeseci, a Željko Simić na tri godine. Sud BiH oslobodio je Railića, Vujovićevu i Simića krivice za pranje novca, dok je Goran Gvozden oslobođen svih optužbi za organizovani kriminal u vezi sa trgovinom droge i pranjem novca. Nakon izricanja prvostepene presude, tužilaštvo i odbrana imaju pravo žalbe. Među dokazima u ovom slučaju su korišteni i oni iz Sky i Anom aplikacija, dobijeni u međunarodnoj pravnoj pomoći i međunarodnom razmjenom dokaza od partnerskih institucija zemalja Evropske unije i svijeta. U jednom od posljednjih medijskih istupa prije nego što je ubijen, Radenko Bašić je na konferenciji za novinare u Policijskoj upravi (PU) Prijedor govorio o stopi kriminaliteta i borbi protiv opojnih droga. Brojni policijski službenici iz RS odali su u ponedjeljak počast ubijenim kolegi okupljanjem ispred Suda BiH, te zaustavljanjem vozila u više gradova i paljenjem rotacija.

Australija se obavezala na strožije zakone o oružju u ponedjeljak, dok je zemlja u žalosti zbog žrtava najtežeg masovnog napada vatrenim oružjem u posljednjih 30 godina. Policija je saopštila da su otac i sin izveli napad u kojem je ubijeno 15 osoba na jevrejskoj proslavi na poznatoj plaži Bondi u Sidneju. Incident je otvorio pitanje da li zakoni o oružju u Australiji, koji su među najstrožim na svijetu, zahtijevaju reviziju. Policija je navela da je stariji osumnjičeni imao dozvolu za nošenje oružja od 2015. godine, i to za šest različitih tipova. Australijski premijer Anthony Albanese izjavio je da se njegov kabinet složio da pooštri zakone o oružju i radi na uspostavljanju nacionalnog registra vatrenog oružja kako bi se riješila pitanja poput broja oružja za koje se može izdati dozvola i izmjene perioda važenja dozvole. "Okolnosti ljudi mogu se promijeniti", rekao je novinarima prije sjednice kabineta. "Ljudi se mogu radikalizirati u određenom vremenskom periodu. Dozvole ne smiju biti trajne." Od dvojice napadača, 50-godišnjak je ubijen na mjestu napada, dok je njegov 24-godišnji sin u kritičnom stanju u bolnici, saopštila je policija na konferenciji za medije. Najmanje 40 osoba je prebačeno u bolnicu nakon napada, uključujući dva policijska službenika koji su u teškom stanju. Starost žrtava kreće se od 10 do 87 godina. Policija je navela da je jedan od osumnjičenih bio poznat vlastima, ali nije smatran velikom prijetnjom. Državni emiter ABC i druge medijske kuće identifikovali su muškarce kao Sajid Akram i Naveed Akram. Ministar unutrašnjih poslova Tony Burke rekao je da je otac stigao u Australiju 1998. godine s studentskom vizom, dok je njegov sin rođen kao australijski državljanin. Prema navodima ABC-a, u automobilu napadača pronađena su dvije zastave ekstremističke grupe Islamska država.

Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužni predlog protiv ministra kulture u Vladi Srbije Nikole Selakovića u vezi sa nezakonitostima prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama "Generalštaba" u centru Beograda. Tužilaštvo je 15. decembra saopštilo da je optužni predlog podnelo i protiv sekretarke Ministarstva kulture Slavice Jelače , v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića i v.d. direktora Zavoda za zaštitu spomenka kulture grada Beograda Aleksandra Ivanovića. Svi su optuženi za krivična dela zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službene isprave, odnosno da su mimo zakonskih propisa poslali predlog da se sa Generalštaba skine zakonska zaštita. Na mestu ovih zgrada, koje su oštećene tokom NATO bombardovanja 1999. godine, planirana je izgradnja luksuznog kompleksa investicione kompanije "Afinity Partners" Džareda Kušnera (Jared Kushner), zeta američkog predsednika Donalda Trampa (Trump). Optužni predlog se koristi u skraćenom postupku kada se ne sprovodi istraga, već tužilaštvo, na osnovu prikupljenih dokaza, neposredno podnosi optužni predlog sudu. Za razliku od optužnice, sud ovaj predlog ne potvrđuje, već odmah postupa, odnosno zakazuje suđenje ukoliko utvrdi da je nadležan i da nema procesnih smetnji. Tužilaštvo je navelo i da "nastavlja sa preduzimanjem radnji u cilju utvrđivanja da li se u radnjama još nekih lica stiču obeležja krivičnog dela". Nakon što je tužilaštvo saopštilo da je podnelo optužni predlog protiv njega, Selaković je izjavio da se "raduje suđenju, jer će to označiti kraj blokadera". Izraz "blokaderi" koriste predstavnici vlasti u Srbiji za učesnike masovnih protesta i studente koji su više meseci blokirali fakultete zahtevajući odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, a od maja i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Selaković je, gostujući na provladinoj TV Informer ponovo izneo optužbe na račun Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK), nazvavši ih "kriminalnom bandom". Identičan izraz koristi i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, za kojeg je Selaković naveo da je "prava meta" Tužilaštva za organizovani kriminal. Kolegijum TOK-a je u više navrata saopštio da su poslednjih meseci njihovi tužioci izloženi kontinuiranom pritisku kroz javne istupe predsednika Srbije, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, kao i drugih aktera političkog života i pojedinih medija. Tužilaštvo za organizovani kriminal od maja vodi istragu zbog sumnji o falsifikovanju dokumentacije na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra zgrade Generalštaba u Beogradu. Direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić je, prema ranijim navodima Tužilaštva, priznao falsifikovanje dokumentacije. Na osnovu te dokumentacije Ministarstvu kulture, na čijem je čelu Nikola Selaković iz redova Srpske napredne stranke (SNS), podneta je inicijativa za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za Generalštab. Selaković je saslušan 4. decembra, a nakon što je dao iskaz nije govorio o samom postupku, ali je izneo optužbe i uvrede na račun Tužilaštva za organizovani kriminal. Bez navođenja dokaza, optužio ih je da rade po nalogu neimenovanih centara moći, čiji je cilj rušenje vlasti u Srbiji i predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 11. decembra da će u slučaju da bude podignuta optužnica u slučaju Generalštab pomilovati sve koji su "navodno učestvovali u malverzacijama". "Neću im dati priliku da gone one koji ništa nisu krivi. Ja sam kriv. Ja sam taj koji je hteo modernizaciju Srbije. Ja sam taj koji je hteo da dovede velikog investitora", rekao je Vučić. Posebnim zakonom, usvojenim u Skupštini Srbije 7. novembra, kojima se Generalštabu ukida status kulturnog dobra, vlast je otvorila put izgradnji luksuznog kompleksa. Projektu se protive antivladini demonstranti, opozicija i stručna javnost koja se zalaže za zadržavanje zaštite i obnovu modernističkog zdanja iz 20. veka.

Više javno tužilaštvo u Subotici obustavilo je istragu protiv bivšeg pripadnika Specijalne jedinice Kosovske policije Arbnora Spahiua koji je bio osumnjičen za navodno "teško ubistvo" u selu Banjska na severu Kosova. Tužilaštvo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštilo da je naredba o obustavi istrage doneta 21. novembra jer nije bilo dovoljno dokaza. Spahiua su 7. juna srpske vlasti uhapsile na graničnom prelazu između Mađarske i Srbije, dok se sa porodicom vraćao autobusom iz Austrije na Kosovo. U pritvoru u Srbiji je proveo više od pet meseci, a njegov advokat Arijanit Koci rekao je nedavno za RSE da je 21. novembra pušten i da se vratio kući na Kosovo. "Spahiu je nepotrebno toliko dugo držan u pritvoru jer, kao što sam rekao na početku, ne može biti dokaza za takvu optužbu, jer u to vreme nije bio u Kosovskoj policiji", rekao je tada advokat. Srbija ga je optužila da je navodno počinio zločin u Banjskoj gde je grupa naoružanih Srba u septembru 2023. napala kosovsku policiju, ubivši policajca Afrima Bunjakua. Kosovska policija je potvrdila da Spahiu u to vreme nije bio pripadnik policije. Odgovornost za napad na kosovsku policiju u Banjskoj preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsednik srpske liste na Kosovu. Radoičić je posle saslušanja u Beogradu oktobra 2023. pušten na slobodu uz mere zabrane napuštanja zemlje, a glavni tužilac je krajem 2024. najavio odluku o podizanju optužnice. Skoro godinu kasnije, Tužilaštvo ne odgovara na pitanja RSE šta je zakočilo odluku. U međuvremenu, na Kosovu traje suđenje trojici od 45 optuženih za terorizam, finansiranje terorizma i teška krivična dela u slučaju Banjska.

Američki i ukrajinski zvaničnici sastali su drugi dan na razgovorima u Berlinu 15. decembra, dok Washington insistira na postizanju sporazuma za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine, a Kijev nastoji izbjeći dogovor koji bi išao u korist Moskvi. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i drugi zvaničnici sastajali su se s američkom delegacijom u kancelariji kancelara, izvijestili su ukrajinski javni emiter Suspilne i drugi mediji. Zelenski i drugi visoki ukrajinski zvaničnici sastali su se 14. decembra s posebnim izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom i zetom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa Jaredom Kushnerom, među ostalim američkim delegatima. Razgovor je trajao pet sati. Plan od 20 tačaka"Predstavnici su vodili detaljne razgovore o planu od 20 tačaka za mir, ekonomskim agendama i drugim temama", rekao je Witkoff u objavi na X-u nakon prvog dana razgovora. "Ostvaren je veliki napredak", dodao je, bez davanja detalja. Zelenski je već bio planirao sastanak s liderima Njemačke, Francuske i Britanije u Berlinu kasnije 15. decembra, a mogu učestvovati i drugi evropski lideri. Reuters je citirao portparola njemačke vlade koji je rekao da su pozvani i američki izaslanici. Razgovori usmjereni na donošenje mira u Ukrajini "nikada nisu bili ozbiljniji nego sada", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul za radio stanicu Deutschlandfunk. Dodao je da su napori "značajni", ali da će tek "krajem sedmice" biti jasno hoće li ishod biti "uspješan". Plan od 20 tačaka pojavio se nakon što su Ukrajina i njeni evropski saveznici požurili da naprave kontraprijedloge nakon što su Sjedinjene Države izašle s planom od 28 tačaka koji je odražavao neke stavove Moskve i bio široko viđen kao povoljan za Rusiju. "Po mom mišljenju, najvažnije je da plan bude što pravedniji – prije svega za Ukrajinu, jer je Rusija ta koja je započela ovaj rat", rekao je Zelenski u WhatsApp razgovoru s novinarima prije pregovora 14. decembra. "I iznad svega, mora biti izvodiv." Nakon što je zauzela ukrajinski poluotok Krim i potaknula rat u istočnom Donbasu 2014. godine, Rusija je pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Trenutno okupira oko petinu susjedne zemlje. Ključne prepreke za mirovni sporazum uključuju sporove oko teritorije u Donbasu – regijama Donjeck i Lugansk, rusku želju da ograniči veličinu ukrajinske vojske, te ono što Kijev i njegovi saveznici smatraju nužnim: čvrste sigurnosne garancije. Može li EU koristiti zamrznutu rusku imovinu da pomogne Ukrajini?U međuvremenu, lideri Evropske unije trebali bi na samitu 18. decembra odlučiti može li EU iskoristiti desetine milijardi zamrznutih ruskih sredstava za podršku velikom zajmu Ukrajini, čija se ekonomija bori nakon gotovo četiri godine sveobuhvatnog rata. Još jedna prepreka je činjenica da ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je pokrenuo invaziju kako bi potčinio Ukrajinu, daje malo naznaka da je spreman na značajne ustupke. Zelenski je 14. decembra rekao da je Ukrajina spremna odustati od želje za pridruživanje NATO-u, barem za sada, ali da su potrebne čvrste zapadne sigurnosne garancije kako bi se osiguralo da Rusija ne napadne ponovo nakon postizanja mirovnog sporazuma. "Od samog početka, želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u – to su stvarne sigurnosne garancije", rekao je Zelenski odgovarajući na pitanje novinara u WhatsApp chatu. "Neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali ovaj pravac", dodao je. "Stoga su danas bilateralne sigurnosne garancije između Ukrajine i SAD-a, garancije slične članu 5 od SAD-a, te sigurnosne garancije od evropskih kolega, kao i drugih zemalja – Kanade, Japana – prilika da se spriječi nova ruska invazija", napisao je. To je "već kompromis s naše strane", dodao je, naglašavajući da takve garancije moraju biti pravno obavezujuće. Po pitanju teritorije u Donbasu, Zelenski se usprotivio prijedlozima koji bi zahtijevali da Kijev ustupi, čak i de facto, dio Donjecke oblasti koji njegove snage još drže. A ako Ukrajina mora da se povuče s linija fronta u Donbasu, sugerisao je da bi ruske snage morale učiniti isto. "Vjerujem da je, na današnji dan, pravedna i održiva opcija 'ostajemo gdje jesmo'. I to je tačno, jer upravo to znači prekid vatre – strane ostaju gdje jesu, a zatim pokušavaju riješiti šira pitanja putem diplomatije", rekao je Zelenski u chatu. "Znam da Rusija to gleda negativno i želio bih da nas Amerikanci podrže po ovom pitanju. Ali kao odgovor na naš signal – 'ostajemo gdje jesmo' – Rusi kažu da se moramo povući iz Donbasa, ili će ga oni ionako okupirati", dodao je. Zelenski je rekao da SAD predlaže stvaranje "slobodne ekonomske zone" u dijelu Donjecke oblasti koji Kijev još kontrolira, uz povlačenje ukrajinskih snaga i zabranu ulaska ruskim snagama. Putinov savjetnik Jurij Ušakov, međutim, ponovio je neutemeljenu tvrdnju Kremlja da su Donjeck i Lugansk ruska teritorija i rekao da će Moskva rasporediti pripadnike Nacionalne garde i policiju u svakoj demilitariziranoj zoni tamo. Zelenski je prošle sedmice rekao da bi svaki potencijalni teritorijalni ustupak trebao biti stavljen na glasanje ukrajinskog naroda. A 14. decembra je dodao da, ako "ukrajinske snage povuku 5–10 kilometara, na primjer, zašto ruske snage ne bi također povukle istu udaljenost dublje u okupirane teritorije". "Dakle, to je pitanje koje za sada ostaje bez odgovora. Ali izuzetno je osjetljivo i vrlo napeto", rekao je. Trump pokušava posredovati u okončanju rata otkako je preuzeo drugi mandat u januaru ove godine, ali napredak je spor, a Putin je rekao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve silom ako to ne može učiniti putem diplomatije. Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt prošle sedmice je rekla da je Trump "izuzetno frustriran s obje strane ovog rata". Uz izvještavanje Reuters, AFP i DPA

Policije Srbije je na graničnom prelazu sa Hrvatskom, na osnovu Interpolove poternice, izručen jedan od osumnjičenih za ubistva u Atini u januaru 2020. godine. Policija je 14. decembra saopštila da se sumnja da je M.Z. ubistva planirao sa vođom "kavačkog klana" i ostalim pripadnicima organizovane kriminalne grupe, kao i da je plaćao direktne izvršioce. "On se takođe sumnjiči da je kao pripadnik druge kriminalne grupe organizovao pošiljke većih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Srbiju", saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Osumnjičeni je, kako se dodaje, uz jake mere obezbeđenja, upućen u pritvor u Beogradu. Tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji je u avgusta 2024. podiglo optužnicu protiv 19 okrivljenih, na čelu sa Veljkom Belivukom i Darkom Šarićem, a zbog sumnje da su organizovali i izvršili četiri ubistva pripadnika "škaljarskog" kriminalnog klana u Grčkoj 2020. godine "Škaljarski" i "kavački" kriminalni klan, poreklom iz predgrađa Kotora u Crnoj Gori, od 2014. godine su u sukobu zbog droge koji se proširio na ceo Balkan.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji boravi u Berlinu zbog "ključnih" razgovora s liderima EU-a i američkim izaslanicima, sugerirao je odustajanje od nade za članstvo u NATO-u u zamjenu za zapadne sigurnosne garancije. "Od samog početka, želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u - to su stvarne sigurnosne garancije", rekao je Zelenskij 14. decembra odgovarajući na pitanje novinara u WhatsApp chatu. "Neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali ovaj pravac." "Stoga su danas bilateralne sigurnosne garancije između Ukrajine i SAD-a, garancije nalik Članu 5 za nas od strane SAD-a, te sigurnosne garancije evropskih kolega, kao i drugih zemalja, Kanade, Japana, prilika da se spriječi nova ruska invazija." "I to je već kompromis s naše strane", rekao je, dodajući da bi sve takve garancije trebale biti pravno obavezujuće. Među ostalim tvrdim zahtjevima Moskve, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Kijevu mora biti zabranjen bilo kakav potez ka pridruživanju zapadnom vojnom savezu. Mnoge članice NATO-a, uključujući Sjedinjene Države, isključile su ulazak Ukrajine u NATO, barem pod trenutnim okolnostima. Isključivanje ulaska u NATO ne bi bila jednostavna odluka za Zelenskog. Članstvo u savezu je politički cilj upisan u Ustav Ukrajine. Pregovori Zelenskog 14–15. decembra s američkim izaslanicima i evropskim liderima imaju za cilj okončanje gotovo četverogodišnjeg rata u Ukrajini, koji je postao najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Uoči razgovora, Rusija je intenzivirala napade na ukrajinsku infrastrukturu, dok nesuglasice oko teritorijalne kontrole i sigurnosnih garancija i dalje traju. Moskva je umanjila značaj berlinskih razgovora. "Plan neće biti nešto što će se svima svidjeti", rekao je Zelenskij novinarima uoči razgovora. "Naravno, postoji mnogo kompromisa u jednom ili drugom obliku plana." Zelenski je rekao da još nije dobio odgovor iz Washingtona na predložene amandmane na američki mirovni plan od 28 tačaka predstavljen prošlog mjeseca, za koji kritičari kažu da je uveliko favorizirao Rusiju. "Ukrajini je potreban mir pod dostojanstvenim uslovima i spremni smo raditi što je moguće konstruktivnije", napisao je Zelenski na X-u. "Predstojeći dani bit će ispunjeni diplomatijom. Od presudne je važnosti da ona donese rezultate." Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff nalazi se u Berlinu na razgovorima, zajedno sa zetom predsjednika Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom. Prisutnost Witkoffa, koji je vodio pregovore s Kijevom i Moskvom o američkom mirovnom prijedlogu, na razgovorima signalizira da Washington očekuje neku mogućnost napretka u okončanju skoro četverogodišnjeg rata, koji je započeo invazijom Rusije na Ukrajinu 2022. godine. Ipak, malo je naznaka da će Rusija uzvratiti fleksibilnost Ukrajine. Govoreći za rusku državnu televiziju 14. decembra, Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, rekao je da predložene izmjene američkog mirovnog plana "teško da će biti konstruktivne". Dok se diplomatija za okončanje rata ubrzavala, napadi su se nastavili u Ukrajini i Rusiji. Ruski napad dronom na trgovački centar u Zaporožju ranio je šest osoba, uključujući dijete i spasioca. Saopćenje ukrajinskog Generalštaba navodi da su napadi dronovima pogodili ruski naftni depo u Uriupinsku, regija Volgograd, i naftnu rafineriju u Afipskom, regija Krasnodar. Zelenski je rekao da su Rusi ove sedmice lansirali više od 1.500 napadnih dronova, gotovo 900 vođenih zračnih bombi i 46 raketa različitih tipova protiv Ukrajine. "Rusija odugovlači rat i nastoji nanijeti što više štete našem narodu", rekao je. U međuvremenu, dan ranije je Ukrajina optužila Rusiju da je pogodila turski brod koji je prevozio suncokretovo ulje u Crnom moru. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andriy Sybiha rekao je da je ruski napad "napad na slobodu plovidbe i globalnu sigurnost hrane". Izvor: Reuters, DPA

Dvije osobe su preminule, a devetero je ranjeno na američkom univerzitetu Brown saopštili su zvaničnici, dok više od 400 policajaca traga za osumnjičenim. Zvaničnici ne vjeruju da postoji bilo kakva "specifična, trajna prijetnja" od osumnjičenog, rekao je gradonačelnik Providencea Brett Smiley. No, obzirom da traje potraga, stanovnicima kampusa ali i okolnom naselju se savjetuje da ne izlaze. "Naredba o ostanku u skloništu omogućava (policiji) da obave svoj posao u prvoj fazi istrage", rekao je Smiley. Sigurnosne mjere su pojačane širom grada dok policija traga za naoružanim napadačem, koji još nije identificiran, saopćili su zvaničnici. Agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) i Biroa za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive rade s lokalnom i državnom policijom na istrazi. Zvaničnici su objavili video snimak osumnjičenog, muškarca vjerovatno u tridesetim godinama, odjevenog u crno. Zamjenik načelnika policije Providencea Timothy O’Hara rekao je da je moguće da je osoba nosila masku, ali da zvaničnici nisu sigurni. Istražitelji su s mjesta pucnjave prikupili čahure, ali policija još nije spremna objaviti detalje, rekao je O’Hara. Napadač je pobjegao nakon što je pucao na studente u učionici u inženjerskoj zgradi Barus & Holley na Brownu, gdje su vanjska vrata bila otključana dok su se održavali ispiti, saopćili su zvaničnici. Detektivi istražuju zašto je ta lokacija bila meta, rekao je načelnik policije Oscar Perez na konferenciji za medije. Sve ili gotovo sve žrtve bili su studenti, rekla je novinarima predsjednica Univerziteta Brown Christina Paxson. Sedam od devet ranjenih bilo je u kritičnom stanju kasno u subotu, prema podacima Brown University Health. Brown, koji se nalazi na brdu College Hill u glavnom gradu savezne države Rhode Island, ima stotine zgrada, uključujući amfiteatre, laboratorije i studentske domove. Prema lokalnim zvaničnicima, smatra se da je osumnjičeni pobjegao duž prometne ulice s restoranima i kafićima. U Sjedinjenim Državama je tokom prošle godine zabilježeno preko 500 masovnih pucnjava. Izvor: Reuters

Najmanje 11 osoba je poginulo u napadu na australskoj plaži Bondi, potvrdio je Chris Minns, premijer Novog Južnog Velsa. Među poginulima je i jedan napdač, dok se drugi nalazi u pritvoru. Dodao je i da je napad "osmišljen kako bi se ciljala jevrejska zajednica u Sidneju", prenosi BBC. Na događaju na kojem se obilježavao početak jevrejskog praznika Hanuka bilo je preko hiljadu osoba, rekao je komesa policije Novog Južnog Velsa, Mal Lanyol. Dva policajca nalaze se među 29 povrijeđenih. Premijer zemlje Anthony Albanese nazvao je incident "šokantnim i uznemirujućim", dodavši da su "hitne službe na terenu i rade na spašavanju života". Izraelski predsjednik Isaac Herzog rekao je da su Jevreje koji su došli zapaliti prvu svijeću praznika Hanuke na plaži napali "odvratni teroristi". Australija je od početka izraelskog rata u Gazi u oktobru 2023. godine zabilježila niz antisemitskih napada na sinagoge, zgrade i automobile. Svjedoci su naveli da je pucnjava na poznatoj plaži, tokom tople ljetne večeri, trajala oko 10 minuta, zbog čega su se posjetioci plaže razbježali duž pijeska te u obližnje ulice i parkove. Bondi plaža je jedna od najpoznatijih plaža na svijetu i obično je prepuna lokalnog stanovništva i turista. Masovne pucnjave su rijetke u Australiji, jednoj od najsigurnijih zemalja na svijetu. Broj poginulih u današnjem napadu čini ga najgorim incidentom tog tipa od 1996. godine, kada je naoružani napadač ubio 35 osoba na turističkoj lokaciji u južnoj saveznoj državi Tasmaniji. Napad se dogodio gotovo tačno 11 godina nakon što je napadač uzeo 18 ljudi za taoce u kafiću Lindt u Sidneju. Nakon 16 sati opsade ubijena su dva taoca i napadač. Izvor: Reuters

Izborni panel za žalbe i predstavke sertifikovao je listu kandidata Srpske liste za učešće na vanrednim parlamentarnim izborima 28. decembra, nakon što su pojedini članovi Centralne izborne komisije Kosova (CIK) to pokušali da spreče. Protiv sertifikacije 33 kandidata za poslanike ispred Srpske liste 10. decembra bila su dva člana CIK-a iz Samoopredeljenja, šest iz drugih političkih partija je bilo uzdržano, dok je tri glasalo za. Sami (Kurteshi) Kurteši iz Samoopredeljenja nije rekao zašto je glasao protiv, dok je Besik Bužalja (Buzhala), predsednik Kancelarije za registraciju političkih partija, rekao da je lista kandidata Srpske liste proverena na osnovu zakona o opštim izborima, te da nema ničega spornog oko njene sertifikacije. Srpska lista, inače vodeća stranka Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, saopštila je 13. decembra da je Izborni panel za žalbe i predstavke poništio “nezakonitu” odluku CIK-a “nakon svih pritisaka i pokušaja (premijera na dužnosti Aljbina) Kurtijevog režima da spreči Srpsku listu da učestvuje na izborima”. Inače tokom ove godine članovi Samoopredeljenja, koje vodi Aljbin Kurti, četiri puta su pokušali da spreče Srpsku listu da učestvuje na izborima, što je naišlo na oštre kritike međunardne zajednice. Ambasade SAD, Nemačke i Velike Britanije na Kosovu ranije su saopštile da se svim građanima, bez podela, moraju obezbediti demokratska prava. Ambasada SAD u Prištini takođe je ocenila da su pokušaji Samoopredeljenja da blokira Srpsku listu da učestvuje na izborima "kratkotrajni i stvaraju podele". Žaljenje zbog odluka Centralne izborne komisije izrazila je i Kancelarija EU na Kosovu. Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) na Kosovu je pak napomenula da ovakav pristup narušava poverenje javnosti u izborni proces i učvršćuje percepciju da su odluke politički motivisane, a ne zasnovane na pravičnosti, inkluzivnosti i transparentnosti. Na izborima 9. februara, Srpska lista je osvojila je devet od deset zagarantovanih mesta u Skupštini Kosova, dok je na lokalnim izborima dobila vlast u svih deset opština sa srpskom većinom. Vanredni izbori održavaju se 28. decembra pošto Samoopredeljenje Aljbina Kurtija, koje je pobedilo na februarskim izborima, nije uspelo da formira novu Vladu Kosova.