Kantonalni sud u Bihaću osudio je Mehemeda Vukalića na 42 godine zatvora za trostruko ubistvo u Sanskom Mostu, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Vukalić je dobio po 14 godina za svaku njegovu žrtvu, uključujući godinu za nedozvoljeno nošenje oružja koju je već proveo u zatvoru, prenosi Srna. Prema optužnici, Vukalić je u prostorijama Gimnazije u Sanskom Mostu, u augustu prošle godine hicima iz automatske puške ubio direktora škole Nijaza Halilovića, sekretaricu Nisvetu Kljunić i profesoricu engleskog jezika Gordanu Midžan. Vukalić je bio uposlenik srednjoškolskog centra u Sanskom Mostu koji se nalazi u istoj zgradi u kojoj je smještena Gimnazija. Radi se o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.

Policija Kosova negirala je navode medija u Srbiji koji su 16. novembra uveče izvestili da je "grupa Albanaca pucala na pripadnike Vojske Srbije u blizini baze 'Debela Glava'". Iz Policije Kosova navode da se radi o neosnovanim informacijama koje "ne odgovaraju nijednoj zvaničnoj informaciji ili događajima koje su proverile vlasti na teritoriji Kosova". "Na osnovu svih operativnih podataka, izveštaja policijskih jedinica na terenu i koordinacije sa drugim nadležnim institucijama, nije zabeležen nijedan incident takve prirode. Objavljivanje takvih netačnih informacija doprinosi stvaranju lažnih percepcija i povećanju nepotrebnih tenzija u pograničnim područjima", navode iz policije Kosova. Dodaje se da treba napomenuti da su policijske jedinice u nedelju uhapsile četiri lovca sa srpskim državljanstvom, za ilegalni prelazak granice i ilegalno posedovanje oružja, koji su na teritoriju Kosova ušli iz pravca Srbije. "Pronađeno oružje i municija su konfiskovani, dok su osumnjičeni, po odluci nadležnih pravosudnih organa, pritvoreni u skladu sa zakonskim procedurama", dodaje se. Policija Kosova nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa koje su nacionalnosti pritvoreni državljani Srbije. U međuvremenu je Više javno tužilaštvo u Vranju, gradu na jugu Srbije, potvrdilo u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je više NN lica, najverovatnije iz lovačkog naoružanja, ispalilo više hitaca u pravcu patrole Vojske Srbije u blizini vojne baze "Debela glava", koja se nalazi i blizini granice sa Kosovom. Ova lica su se, kako se dalje navodi, sa više vozila udaljila prema području Kosova a incident je u večernjim satima 16. novembra dežurnom javnom tužiocu prijavila Vojna policija. "U ovom incidentu nema povređenih lica. Po nalogu tužilaštva policija preduzima neophodne radnje na utvrđivanju svih okolnosti ovog događaja", navodi se u odgovoru. Više medija u Srbiji, uključujući Javni servis-Radio Televiziju Srbije, izvestilo je u nedelju uveče kako je grupa "maskiranih Albanaca napala pripadnike Vojske Srbije u regionu baze Debela glava, u blizini granice sa Kosovom". Međutim, nisu izneti dokazi da su tu grupu činili Albanci, već se samo navodi da su sa "šest džipova pobegli u pravcu Kosova". Radio Slobodna Evropa se obratio NATO misiji na Kosovu KFOR, koja kontroliše graničnu oblast sa Srbijom, da li je upoznata sa ovim incidentom, ali odgovor nije stigao.

Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka A.K., potvrdili su medijima u Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona. Aldina Jahić, koja je inače iz Kalesije, ubijena je oko 18.00 časova 16. novembra u toaletu jednog mostarskog hotela, a uviđaj je završen oko 23.00 časa, kazali su iz Tužilaštva u izjavi medijima ispred hotela u kojem se ubistvo desilo. Vesna Pranjić, dežurna tužiteljica Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) koja je rukovodila uviđajem je izjavila da će nakon što dobije izvještaj od policije zatražiti pritvor za osumnjičenog, prenijela je agencija Srna. "Ubistvu su prethodile prijetnje koje je ženska osoba dobijala od bivšeg dečka. Nažalost, nije ga prijavljivala iz njoj poznatih razloga, misleći da će se to na tim prijetnjama i završiti", rekla je Pranjićeva. Kada je 16. novembra krenula na fitnes, kaže Pranjićeva, dočekao ju je i potegao pištolj. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je Pranjićeva koja nije mogla da komentariše navode o tome da je napadač pokušao da izvrši samoubistvo, jer, kako je rekla, za to nema dokaze. Ministar unutrašnjih poslova HNK Marijo Marić rekao je da je policija za nekoliko minuta nakon ubistva uhapsila osumnjičenog, tridesettrogodišnjeg A.K. te da je on pod policijskim nadzorom. On je dodao da će Tužilaštvo odlučiti o kvalifikaciji krivičnog djela. "Što se tiče kvalifikacije kaznenog djela, to će Tužiteljstvo odlučiti u kojem smjeru će ići, čini se da za sada ima jako puno dokaznog materijala", zaključio je ministar. Tužiteljica je potvrdila za medije da je žrtva već neko vrijeme primala poruke prijetećeg sadržaja od počinitelja, ali da to, na žalost, nije prijavljivala. Načelnik Kalesije Nermin Mujkanović objavio je kako ubistvo Aldine Jahić "još jednom suočava s bolnom činjenicom da se femicidi ponavljaju, uprkos brojnim apelima, upozorenjima i obećanjima". "Kao društvo, moramo zahtijevati sistemske promjene i stvarnu zaštitu žena, a ne samo deklarativne istupe nakon što je već prekasno", napisao je Mujkanović na Facebooku, u reakciji na ubistvo Aldine Jahić. Bez egzaknih podataka o broju žrtava femicidaBiH nema potpune, zvanične podatke o broj žrtava femicida, a iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donijela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja, planirane mjere nisu "zaživjele" zbog neusvajanja neophodnih pravilnika. Nakon što je u augustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na protestima građana širom zemlje zatraženo je učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje. RSE Specijal: Šta se desilo nakon ubistva Nizame Hećimović?Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza. Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika. Izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici stupio je na snagu u martu ove godine, a uslijedile su izmjene Krivičnog zakona u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo. Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, uz ostalo, proširile su ovlasti policije, koja sada ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja. Vijest se ažurira...

Rusija je nastavila svoje smrtonosne zračne napade na ukrajinske gradove, ubivši najmanje tri osobe u Harkivskoj regiji tokom noći, rekli su lokalni zvaničnici 17. novembra. Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priprema se za sljedeću stanicu na svojoj turneji po evropskim prijestonicama kako bi dobio podršku. Ukrajinske hitne službe izvijestile su 17. novembra da su tri osobe ubijene, a najmanje 13 drugih povrijeđeno, uključujući četvero djece, u ruskom napadu na istočni grad Balaklija, važnu željezničku raskrsnicu u Harkivskoj regiji. Vitalij Karabanov, načelnik vojne uprave Balaklije, rekao je da je napad pogodio centar grada i da je povrijeđeno najmanje troje djece. Devet osoba je hospitalizirano, dok su hitne službe bile na mjestu događaja, dodao je. Detalji se ne mogu nezavisno potvrditi, a nije odmah bilo jasno koja su konkretna mjesta pogođena. Balakliju su okupirale ruske snage ubrzo nakon potpune invazije Moskve u februaru 2022. godine, ali ju je Ukrajina ponovo zauzela kasnijih mjeseci. Rusija je intenzivirala svoje napade na ukrajinske energetske objekte kako se približavaju zimski mjeseci, što je dovelo do straha od nestašice struje usred vjerovatnog ledenog vremena. Moskva je također redovno napadala civilna područja u Ukrajini, iako negira da cilja takve lokacije. U međuvremenu, Zelenski je započeo putovanje u ključne evropske prijestonice kako bi osigurao snabdijevanje Ukrajine energijom i oružjem dok se ona bori da odbije ruske zračne i kopnene ofanzive. Nakon Pariza i sastanka s francuskim predsjednikom i snažnim saveznikom Ukrajine Emmanuelom Macronom 17. novembra, Ukrajinski lider planira putovati u Španiju 18. novembra. Zelenski je rekao da je u pripremi "veliki sporazum s Francuskom", ali nije jasno hoće li na ovom putovanju uslijediti neka važna objava. Zelenski je zamolio zapadne partnere za dodatne rakete dugog dometa kako bi se pomoglo u uništavanju lokacija za lansiranje raketa duboko u Rusiji. Francuska je ranije obećala da će poslati rakete srednjeg dometa Aster za odbranu Ukrajine. U pokušaju da zaustavi energetsku krizu izazvanu ruskim raketnim napadima, Zelenski je prethodno 16. novembra u Atini potpisao sporazum o uvozu tečnog prirodnog gasa koji isporučuje SAD od sljedećeg mjeseca do marta 2026. godine. Akcija je uslijedila nakon što je Zelenski obećao da će reformirati energetski sektor zemlje, pun skandala, dok nastoji da zaustavi bijes nakon optužbi za široko rasprostranjenu korupciju. Ukrajinska antikorupcijska agencija za nadzor najavila je 10. novembra "operaciju velikih razmjera" u kojoj se rješava korupcija u energetskom sektoru mjerena desetinama miliona dolara. Zelenski je 16. novembra rekao da će rukovodstvo najmanje tri državne energetske kompanije biti otpušteno i brzo zamijenjeno, te da su u pripremi i druge promjene. Ostaje da se vidi hoće li promjene biti dovoljne da ublaže pritisak na Zelenskog i zadovolje zapadne saveznike Kijeva, koji su pozvali ukrajinskog lidera da učini više kako bi suzbio korupciju dok se zemlja nastavlja boriti protiv potpune ruske invazije. Izvještavaju Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa i Reuters.

Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (Johann Wadephul) izjavio je u nedelju u Sarajevu da institucije Bosne i Hercegovine imaju punu podršku Nemačke, izrazivši zadovoljstvo što posetom BiH počinje turneju po zemljama Zapadnog Balkana. "Zaštita osnovnih principa Dejtona, suvereniteta Bosne i Hercegovine kao celine su ključni. Zato institucije ove zemlje imaju našu punu podršku", rekao je Vadeful na konferenciji za novinare posle sastanka s visokom predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom (Christian Schmidt). Govoreći o evropskom putu BiH, on je rekao da će "biti jasan", odnosno da BiH mora da ispuni uslove definisane još 2022. godine. "Prvo i osnovno je vladavina prava i jačanje demokratije. Nemačka je spremna da podrži BiH u tom pogledu i procesu. Imaću kasnije sastanak u Predsedništvu BiH, ali ću isto tako naglasiti da je do BiH da pokaže posvećenost", rekao je Vadeful. Navodeći da Nemačka ima "veoma bliske ekonomske odnose s BiH", on je istakao da će u svim razgovorima za zvaničnicima zemalja Zapadnog Balkana biti reči o tome kako ovaj region može brže i bolje da se približi Evropskoj uniji. "U vremenima rastućih trvenja, ovo je više nego ikada investicija u mir, bezbednost i blagostanje Evrope. Pritom je jedno jasno, proces pristupanja jeste i ostaće proces koji je baziran na učinku. To znači da zemlje Zapadnog Balkana moraju sprovesti duboke i često teške reforme. Nema tu zaobilaznica", naglasio je nemački ministar spoljnih poslova. Dodao je da to za BiH konkretno znači da uslovi koji su utvrđeni u oktobru 2022. godine na putu ka EU moraju biti ispunjeni pre nego što će se desiti napredak u procesu proširenja. U decembru 2022. godine Bosni i Hercegovini dodeljen je status kandidatkinje za članstvo u EU, uz pretpostavku da će sprovesti korake navedene u odluci Evropskog saveta od 12. oktobra 2022. o politici proširenja, kako bi se ojačali vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, upravljanje migracijama i osnovna prava. "Nemačka može otvoriti put ka EU, ali na kraju je do odlučnosti političara i institucija u BiH da se to uradi i dokaže na delu. Zaštita osnovnih principa Dejtonskog sporazuma su od ključne važnosti", naglasio je Vadeful. Prema njegovim rečima, mir u srcu Evrope jeste i ostaće obaveza EU i Nemačke, dodavši da zato i institucije BiH, koje su nastale u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, uživaju njihovo puno poverenje. "O tome smo razgovarali Šmit i ja. On je nadležan za sprovođenje civilnog dela Dejtonskog sporazuma i to je od izuzetne važnosti. Zajedno želimo da nastavimo svoje napore da podržimo BiH na putu ka EU", zaključio je nemački ministar spoljnih poslova. EU konkretna perspektiva Zapadnog Balkana, ali zahteva teške odlukeUoči poslaska na turneju po Zapadnom Balkanu, Vadeful je rekao da zemlje regiona u svetlu stalnih pokušaja Rusije i Kine da na njih vrše uticaj, kao uslov za ulazak u Evropsku uniju moraju da nastave reforme i pokažu privrženost zajedničkim evropskim vrednostima. "Vladavina prava, borba protiv korupcije i odbrana osnovnih prava nisu predmet pregovora", rekao je Vadeful uoči polaska na turneju po zemljama Zapadnog Balkana. Šef nemačke diplomatije je naglasio da su zemlje Zapadnog Balkana "neraskidivi deo evropske porodice" i da "Evropska unija nije nikakvo daleko obećanje, nego njihova konkretna perspektiva". "Onaj ko želi da postane deo te zajednice vladavine prava i tog tržišnog prostora, mora da preuzme odgovornost, makar to zahtevalo i teške korake", rekao je Vadeful. On je rekao da je za zemlje Zapadnog Balkana od odlučujućeg značaja da diverzifikuju izvore energije, kako bi dugoročno osnažile svoju nezavisnost i suverenitet. "Mi u Nemačkoj znamo koliko bolno i ujedno neophodno to može da bude", rekao je Vadeful. Nemačka se posle napada Rusije na Ukrajinu u potpunosti oslobodila zavisnosti od ruskog gasa, navodi agencija dpa. Vadeful je rekao da su članice NATO-a Crna Gora i Albanija postigle značajan napredak na putu prema Evropskoj uniji, dok druge zemlje regiona moraju, neke i u značajnijoj meri, da slede taj put. U okviru turneje po šest država Zapadnog Balkana, Vadeful će prvi posetiti BiH, a zatim 17. novembra ide u Crnu Goru i Albaniju. Istog dana uveče šef nemačke diplomatije doputovaće u Beograd. Iz Beograda 18. novembra nastavlja turneju posetom Kosovu a zatim Severnoj Makedoniji. Izvori: Beta, dpa

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u nedelju da Iran ne obogaćuje uranijum ni na jednoj lokaciji u toj zemlji posle razornih vazdušnih napada Izraela i SAD u junu, iako zadržava pravo da to učini. Govoreći na pravnom forumu 16. novembra, Arakči je rekao da su sva iranska postrojenja za obogaćivanje pod zaštitom i nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), , prenela je državna novinska agencija IRNA. "U Iranu nema neprijavljenog nuklearnog obogaćivanja... Obogaćivanje se trenutno ne sprovodi, pošto su naša postrojenja za obogaćivanje napadnuta", rekao je on. U izraelskim i američkim napadima u junu pogođene su ključne vojne i nuklearne lokacije, dovodeći Teheran u neprijatnu poziciju pošto očigledno nije bio u stanju da se efikasno odbrani. Zvaničnici su ponudili različite objašnjenja o obimu nastale štete, stvarajući utisak haosa u iranskom liderstvu, dok su istovremeno postavljali pitanja o tome šta je ostalo od nuklearnog programa, za koji Teheran insistira da ima isključivo u civilne svrhe. Napadi su podstakli Iran da preispita svoju nuklearnu strategiju i Teheran je, pošto je u oktobru istekao nuklearni sporazum iz 2015, proglasio kraj međunarodnog nadzora nad svojim nuklearnim programom. Iako tvrdi da nikada nije imao, niti ima nameru da taj program koristi u vojne svrhe, Iran sada deluje u režimu strateške neprozirnosti. Iran ubrzava izgradnju nuklearne lokacije u planiniIAEA je saopštila da je Iran pre junskih napada imao više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 odsto čistoće. Nije poznato koliko je posle napada ostalo tog visoko obogaćenog materijala – za savremene nuklearne bojeve glave koristi se uranijum-235 obogaćen na oko 93,5 odsto. Nedavni satelitski snimci koje su analizirali stručnjaci iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sedištem u Vašingtonu ukazuju na to da, iako na tri lokacije pogođene u napadima – Isfahan, Natanz i Fordo – gotovo da nema aktivnosti, Iran je pojačao radove na lokaciji ukopanoj u planini Pikakse blizu Natanza. Prvobitno se govorilo da je to lokacija za sklapanje centrifuga, ali nedavni događaji ukazuju na to da Teheran možda proširuje svoje prvobitne planove za tu lokaciju, rekao je Džozef Rodžers (Joseph Rodgers), zamenika direktora Projekta za nuklearna pitanja u CSIS-u. "Mislim da ovo dovodi do šire tačke o statusu iranskog nuklearnog programa, za koji mislim da ako bih morao da upotrebim jednu reč da ga opišem, opisao bih ga kao neizvesnost", rekao je Rodžers za Radio Farda (Iranski servis RSE) ranije ovog meseca. "Mislim da Iranci razmatraju šta će dalje sa svojim programom", rekao je on. Ministar spoljnih poslova Arakči rekao je na forumu u nedelju da je Teheran spreman da ponovo pokrene nuklearne pregovore sa Zapadom, ali samo na osnovama uzajamnog poštovanja. Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) u septembru je pozvao Iran da "prihvati direktne razgovore, vođene u dobroj veri, bez odugovlačenja ili nejasnoća". Velika Britanija, Francuska i Nemačka su objavile da su takozvane snapback sankcije ponovo uvedene Iranu 28. septembra zbog toga što nije "preduzeo neophodne mere da odgovori na naše brige" u vezi s dozvoljavanjem ovlašćenim inspektorima IAEA da ponovo dobiju pristup iranskim nuklearnim objektima. Te zemlje su takođe navele da Teheran da nije izradio i prosledio IAEA izveštaj "koji bi dokumentovao njegove zalihe visoko obogaćenog uranijuma". Evropske sile su ponovo uvele sankcije pošto su optužile Iran da je prekršio sporazum iz 2015. godine, čiji je cilj bio da se spreči razvoj nuklearnog oružja. Sankcije su ukinute u okviru tog sporazuma.

Dijana Hrka, majka poginulog Stefana u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu petnaesti dan, dok je autoprevoznik Milomir Jaćimović ušao u sedmi. Građani su okupljeni pored šatora kod Skupštine Srbije u Beogradu, gde Dijana Hrka štrajkuje glađu, zahtevajući otkrivanje istine o pogibiji njenog sina i još petnaest osoba u padu betonske nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici pre godinu dana. Ispred šatora je okačen transparent "Snaga majke i brda pomera", prenela je Beta. Ona štrajkuje glađu nedaleko od šatorskog kampa u kome su pristalice vlasti. Autoprevoznik Milomir Jaćimović štrajkuje glađu ispred zgrade Banovine u Novom Sadu već sedam dana. "Normalno je da nemam više one snage što sam imao, ali tako je kako je, mora se, ići ćemo do kraja. Došao sam u takvu situaciju kad su mi uzeli zadnji autobus", preneo je N1 reči Jaćimovića. Jaćimović, koji je prevozio svojim autobusima studente na proteste, traži da mu oni budu vraćeni tvrdeći da su neosnovano oduzeti, kao i da se ponište višemilionske kazne koje su mu izrečene. U znak podrške Jaćimoviću u Kragujevcu, u centranoj Srbiji, građani su posle jednočasovne protestne šetnje blokirali Autobusku stanicu. U Srbiji duže od godinu dana traju protesti i blokade na kojima se insistira na krivičnoj i političkoj odgovornosti zbog stradanja 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu.

Nakon protesta u nekoliko različitih evropskih gradova, sada su pritužbe protiv suđenja bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova(OVK) upućene iz Strazbura, u Francuskoj, ispred parlamentarne skupštine Vijeća Evrope. Cilj protesta, koji su organizovale kategorije proizašle iz rata OVK-a, jeste izražavanje nezadovoljstva suđenjem bivšim zapovjednicima – Hashimu Thaçiju, Kadriju Veseliju, Jakupu Krasniqiju i Rexhepu Selimiju – pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu. Suđenje Thaçiju, Veseliju, Krasniqiju i Selimiju počelo je 2023. godine i ide ka završetku. Svi oni negiraju optužbe za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Prije Strazbura, slični protesti održani su i u Tirani, Hagu i Prištini. Organizatori su saopštili da protest u Strazburu ujedinjuje Albance "tamo gdje je počela nepravedna saga naše istorije". Izvještaj iz 2010. godine, koji je sastavio tadašnji švicarski senator Dick Marty, a odobrila Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, tvrdio je da su vođe Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) bile umiješane u trgovinu organima tokom rata 1998-99. To je dovelo do formiranja Specijaliziranih vijeća za Kosovo 2015. godine radi istrage navodnih zločina pripadnika OVK nad etničkim manjinama i političkim rivalima. Suđenje u HaguSuđenje četvorici bivših zapovjednika OVK počelo je 2023. godine, tri godine nakon što su uhapšeni i pritvoreni na kosovskom sudu u Hagu. Sada, više od dvije godine kasnije, njihovo suđenje se bliži kraju, jer je odbrana bivšeg predsjednika Kosova Hashima Thaçija pozvala svoje svjedoke. U septembru su u korist odbrane svjedočili bivši pomoćnik američkog državnog sekretara James Rubin, pravni savjetnik delegacije Kosova tokom pregovora u Rambujeu 1999. godine, Paul Williams, specijalni izaslanik SAD-a tokom rata na Kosovu, Chris Hill i bivši britanski diplomata John Stewart Duncan. Svi su svjedočili da Thaçi nije imao autoritet nad OVK. Specijalizirana vijeća očekuju da će suđenje bivšim vođama OVK biti završeno do kraja decembra. Thaçi je bio politički vođa OVK prije i tokom rata 1998-1999, Veseli šef obavještajne službe, Krasniqi glasnogovornik, a Selimi član generalštaba. Optužnica protiv njih uključuje optužbe za nezakonito pritvaranje, mučenje, ubistvo, zločine protiv čovječnosti, prisilni nestanak i progon stotina civila i osoba koje nisu učestvovale u borbama. Navodi se da su se ovi zločini dogodili između marta 1998. i septembra 1999. na raznim lokacijama na Kosovu, ali i u sjevernoj Albaniji. Prema Specijaliziranim vijećima, Thaçi, Veseli, Krasniqi i Selimi snose ličnu krivičnu odgovornost za ove zločine, ali svi negiraju krivicu. Advokati odbrane izjavili su da OVK ne bi dobila podršku međunarodne zajednice da je postojao kriminalni plan, kako tvrde tužioci. Prema njihovim riječima, optužnica se zasniva na selektivnom pogrešnom tumačenju događaja.

Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Kosova, Xhelal Sveçla, tvrdi da "Srbija putem kriminalnih i terorističkih bandi i dalje planira i preduzima terorističke napade na teritoriji Republike Kosovo". Njegova reakcija uslijedila je dan nakon što je Policija Kosova, u saradnji s trupama NATO misije na Kosovu (KFOR), pronašla 10 električnih detonatora s kablovima u blizini sela Gnježdan u opštini Leposavić. Prema riječima ministra, stalno prisustvo i angažman Policije Kosova i sigurnosnih institucija omogućili su identifikaciju i zapljenu sredstava koja bi, kako je rekao, mogla biti upotrijebljena za "opasne terorističke napade". Naglasio je da institucije Kosova ostaju odlučne u suočavanju s "kriminalnim i terorističkim grupama" koje djeluju na sjeveru zemlje. I ranije su članovi vlade u tehničkom mandatu optuživali Srbiju za umiješanost u slične slučajeve kada je oružje pronalaženo na sjeveru naseljenom većinski Srbima, ali bez pružanja dokaza koji bi potvrdili te optužbe. Prema 24-časovnom izvještaju, Policija Kosova je saopštila da je pokrenula istragu o detonatorima pronađenim u Leposaviću i da je o slučaju obaviješten i državni tužilac. Sjever Kosova je i dalje pod tenzijama, posebno od 24. septembra 2023. godine, kada je grupa naoružanih Srba napala Policiju Kosova u Banjskoj, ubivši jednog narednika. U sukobima koji su uslijedili ubijena su tri člana napadačke grupe. Od tada, kosovske vlasti su u više navrata na sjeveru zaplijenile oružje i municiju. Odgovornost za napad u Banjskoj preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste, najveće partije Srba na Kosovu, koja uživa podršku zvaničnog Beograda. Kosovo optužuje Srbiju za ovaj napad, dok ona negira umiješanost. U septembru prošle godine, Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnicu protiv 45 osoba – među njima i Milana Radoičića – zbog oružanog napada u Banjskoj. Vlasti u Srbiji odbijaju da izruče Radoičića Kosovu i kažu da će mu suditi "srpski sudovi", dok zvaničnici na Kosovu tvrde da mu je Srbija pružila zaštitu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da želi po svaku cenu da izbegne nacionalizaciju Naftne industrije Srbije (NIS), koja je zbog većinskog ruskog vlasništva pod američkim sankcijama, dok je ministar finansija Siniša Mali poručio da je vreme da Srbija razmišlja o sebi. Na sednici Vlade Srbije, posvećenoj budućnosti nacionalne naftne kompanije, rečeno je da konačna odluka mora biti doneta za sedam dana kako bi se omogućilo poslovanje NIS-a i Rafinerije koja posluje u njegovom sastavu. Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije NIS-u 9. oktobra u cilju sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta. "Želim po svaku cenu da izbegnemo nacionalizaciju i konfiskaciju jer to nije naše većinsko vlasništvo. Želim da prvo iscrpimo sve mogućnosti", poručio je Vučić. Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Belorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susednu Ukrajinu. Kako je Vučić naveo, Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima. "Nadam se da će azijski i evropski partneri prihvatiti da pregovaraju o vlasništvu", rekao je Vučić. On je poručio i da je Srbija spremna, ukoliko se oni ne dogovore, da ponudi višu cenu. "I da preplatimo, ali neću da nikome ništa otimamo. NIS i rafinerija moraju da rade", dodao je. U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta menjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija, dok Srbija ima 29,87 posto udela. Nakon što je zbog meričkih sankcija NIS-u onemogućen dotok sirove nafte u Srbiju, ministar finansija Siniša Mali je poručio da je Srbija imala dovoljno razumevanja prema ruskim prijateljima. Sada je, kako je rekao, vreme da Srbija razmišlja o sebi i preuzme stvari u svoje ruke. "Znam da je to teška odluka, ali nema drugog rešenja. Mi moramo da obezbedimo neki novac, ako dođe do toga da treća strana neće to da prihvati, mi moramo da ponudimo veću cenu", poručio je Mali na sednici Vlade. On je naveo da "ruski prijatelji" ni posle 17 godina rada u Srbiji, nisu ponudili Srbiji, zemlji domaćinu i suvlasniku NIS-a da zajedno traže rešenje. "Nama ova situacija sa NIS-om ugrožava sve, naš rast, našu stabilnsot, naš kreditni rejting, ugrožava nam perspektivu, dolazak novih investitora", naveo je Mali. Vučić mu je na to odgovorio da razume njegovu nervozu, ali mu je poručio "da je ne širi". Prethodnog dana su zvaničnici Srbije saopštili da Sjedinjene Države nisu odobrile NIS-u "ni dan da može da nastavi da radi". Kako je tada navela ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović dobijeno je odobrenje za pregovore o vlasništvu, ali "ne i da NIS i rafineriija nastave da posluju". "Američka administracija želi kompletnu promenu vlasništva NIS-a i zahteva potpuno povlačenje ruskog vlasništva iz kompanije", rekla je Đedović Handanović. Nafte za preradu u Rafineriji Pančevo koja je deo Naftne industrije Srbije (NIS), po računici zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće do 25. novembra. Iz domaće proizvodnje Srbija podmiruje tek petinu potrebne količine nafte, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije. Ostatak nafte se uvozi. Država Srbija je 2008. godine prodala udeo od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po ceni od 400 miliona evra, bez tendera. NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.

Ukrajina radi na ponovnom pokretanju razmjene zarobljenika s Rusijom, nadajući se oslobađanju 1.200 Ukrajinaca, rekli su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i šef njegovog Vijeća sigurnosti. "Mi... računamo na ponovno pokretanje razmjena", rekao je Zelenski u videu objavljenom u nedjelju na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. "Mnogo sastanaka, pregovora i telefonskih poziva sada je posvećeno tome." Njegov šef sigurnosti, Rustem Umerov, rekao je u subotu da je održao konsultacije u Turskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uz podršku partnera Kijeva, kako bi se proces razmjena ponovo pokrenuo. "Kao rezultat ovih pregovora, strane su se složile da se vrate na sporazume iz Istanbula", rekao je on. "To se odnosi na oslobađanje 1.200 Ukrajinaca", dodao je Umerov u izjavi na Telegramu. Iz Moskve nije odmah stigao komentar na izjave Ukrajine. Istanbulski sporazumi su okvirni dogovori za razmjenu zarobljenika, uz posredovanje Turske 2022. godine, a koji definišu pravila za velike i koordinisane razmjene između Rusije i Ukrajine. Od tada su obje strane razmijenile hiljade zarobljenika, iako su razmjene bile sporadične i često prekidane zbog eskalacije na liniji fronta u ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine u februaru 2022. Umerov je rekao da će se u bliskoj budućnosti održati konsultacije kako bi se utvrdili proceduralni i organizacioni detalji procesa. "Radimo bez prestanka kako bi se Ukrajinci koji će se vratiti iz zarobljeništva mogli radovati Novoj godini i Božiću kod kuće – za porodičnim stolom i sa svojim najmilijima", rekao je Umerov.

Više od 100 osoba je povrijeđeno, a 20 uhapšeno tokom masovnog protesta u subotu u glavnom gradu Meksika protiv načina na koji predsjednica rješava problem nasilnog kriminala, saopštili su lokalni vladini zvaničnici. Hiljade ljudi marširale su prema glavnom istorijskom trgu Mexico Cityja, Zocalo, na demonstraciji koju su potaknuli mladi povezani s globalnim talasom protesta Generacije Z, kao i pristalice lokalnog "Pokreta Sombrero", koji se pojavio nakon nedavnog ubistva načelnika opštine poznatog po borbi protiv organizovanog kriminala. AFP je primijetio učesnike svih uzrasta na skupu ispred Nacionalne palate, gdje živi i radi predsjednica Claudia Sheinbaum. Prema izvještajima novinara AFP-a, neki demonstranti, od kojih su mnogi nosili kapuljače, srušili su metalne barijere koje su štitile palatu i gađali policiju za razbijanje demonstracija komadima kaldrme, na što su policajci odgovorili suzavcem. "Protest je trajao satima i odvijao se mirno, sve dok grupa maskiranih osoba nije počela činiti nasilne radnje", rekao je novinarima Pablo Vazquez, šef sigurnosti Mexico Cityja. Dodao je da je povrijeđeno 20 demonstranata i 100 policajaca, od kojih je 40 hospitalizirano zbog posjekotina i modrica. Policija je uhapsila 20 osoba zbog krađe i napada, rekao je Vazquez, te je otvorena i istraga o napadu na novinara lista La Jornada, koji tvrdi da iza incidenta stoje policijski službenici. Sheinbaum, koja je na vlasti od oktobra 2024, bila je veoma popularna među građanima Meksika u prvoj godini mandata, ali se suočila s rastućim kritikama na račun svoje sigurnosne politike nakon nekoliko ubistava visokog profila. "Ovo je jedna od najkorumpiranijih vlada koje smo ikada imali", rekla je Valentina Ramirez, studentica koju je intervjuisao AFP. "To je korumpirana narko-vlada koja želi štititi korumpirane i kartele umjesto ljude." U subotu su neki demonstranti nosili sombreropoput onog koji je nosio Carlos Manzo, načelnik opštine u zapadnoj saveznoj državi Michoacan, koji je ubijen 1. novembra. Bio je poznat po kampanji protiv narkokartela u svom rodnom gradu Uruapan. Međutim, udovica ubijenog načelnika distancirala se od pokreta svog supruga i subotnjih demonstracija. Bernardo Bravo, vođa proizvođača limete u istoj oblasti, također je ubijen krajem oktobra. Ranije ove sedmice, Sheinbaum je dovela u pitanje motive demonstracije i na svojoj redovnoj jutarnjoj konferenciji izjavila da je protest bio "neorganski" i "plaćen". "To je pokret promovisan iz inostranstva protiv vlade", rekla je ona. Protestanti su nosili transparente s porukama poput "Svi smo mi Carlos Manzo", uz poznatu piratsku zastavu iz japanske mange One Piece, koja je postala simbol protesta mladih širom svijeta, od Madagaskara do Filipina i Perua. "Trebali ste ovako zaštititi Carlosa Manza", vikali su neki demonstranti prema snagama sigurnosti, koje su odgovorile aparatima za gašenje požara i suzavcem.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će reformisati energetski sektor zemlje, koji je pogođen skandalima, kako bi ublažio nezadovoljstvo nakon optužbi za raširenu korupciju u koju su umiješani i njegov stari prijatelj i bivši poslovni partner. Zelenski je 15. novembra izjavio da će rukovodstvo najmanje tri državne energetske kompanije biti smijenjeno i brzo zamijenjeno, te da su u pripremi i druge promjene. U nastojanju da zaustavi energetsku krizu, Zelenski je 16. novembra otputovao u Atinu, gdje je potpisao ugovor o uvozu tečnog prirodnog plina koji isporučuje SAD od sljedećeg mjeseca do marta 2026. godine. "Započinjemo reformu ključnih državnih preduzeća koja posluju u energetskom sektoru", napisao je Zelenski na društvenim mrežama. "Paralelno s potpunom revizijom finansijskih aktivnosti, uprave ovih kompanija treba zamijeniti. Danas smo zajedno s premijerkom Julijom Sviridenko i ministrom ekonomije Oleksijem Soboljevom odredili proceduru." Ostaje da se vidi hoće li promjene biti dovoljne da smanje pritisak na Zelenskog i zadovolje zapadne saveznike Kijeva, koji su pozvali ukrajinskog lidera da učini više kako bi suzbio endemsku korupciju dok zemlja nastavlja borbu protiv ruske invazije u punom obimu. Politico je citirao neimenovanog zvaničnika EU koji je rekao da je korupcija na koju ukazuje istraga "odvratna" i da neće pomoći ugledu Ukrajine kod međunarodnih partnera. Ukrajinsko antikorupcijsko tijelo je 10. novembra najavilo "operaciju velikih razmjera", tvrdeći da se radi o desetinama miliona dolara pronevjere u energetskom sektoru usred ruske invazije u punom obimu. Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU), u zajedničkoj akciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije (SAPO), saopštio je da je otkrivena šema koja uključuje "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem "uticaja na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno JSC Energoatom", državnu kompaniju za nuklearnu energiju. Promjene u roku od sedmicu danaZelenski je pozvao na formiranje novog nadzornog odbora u Energoatomu "u roku od sedmicu dana", što bi omogućilo "potpunu reformu uprave kompanije". Također je najavio promjene na vrhu Naftogaza, državne gasne kompanije Ukrajine, i u Ukrhidroenergu, državnom proizvođaču hidroenergije. "Za sedmicu dana treba osigurati sve uslove za formiranje novog i profesionalnog nadzornog odbora kompanije, a zahvaljujući tome i potpuni reset upravnog odbora Energoatoma." U Ukrhidroenergu — [biće] hitan tender za novog direktora kompanije i dodatno formiranje nadzornog odbora. Naftogaz, državna gasna kompanija Ukrajine, "treba da objavi i sprovede konkurs za rad u nadzornom odboru kompanije kako bi ovaj novi sastav mogao početi s radom u januaru 2026". "U drugim velikim državnim energetskim kompanijama treba da dođe do obnove državnih predstavnika u nadzornim odborim", dodao je. Bjekstvo u PoljskuLista osumnjičenih u antikorupcijskoj istrazi uključuje ljude na najvišim nivoima vlasti i druge istaknute ličnosti, a fokus je uglavnom na Timuru Mindiču, dugogodišnjem bliskom saradniku Zelenskog. Istraživačka jedinica "Shemes" Radija Slobodna Evropa (ukrajinska redakcija) izvijestila je da je Mindič pobjegao iz Ukrajine u Poljsku nekoliko sati prije nego što su vlasti pokrenule racije u vezi s istragom, što je navelo kritičare da tvrde kako je unaprijed bio upozoren. Mindičeva umiješanost izazvala je buru i zbog njegovih ranijih veza s vodećim političkim figurama, uključujući Zelenskog. Mindič je suvlasnik komičarske grupe"Kvartal 95", čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za političku funkciju. Biznis je bio važan kanal za Zelenskog da stekne popularnost kao komičar i glumac prije ulaska u politiku. Mindič je također bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog u predsjedničkoj kampanji 2019. godine, a od 2023. se nalazi u pritvoru zbog optužbi za prevaru i pranje novca. Zelenski se distancirao od Mindiča i još sedam osoba koje su zvanično osumnjičene u istrazi. Dana 13. novembra potpisao je dekret kojim se uvode sankcije, uključujući zamrzavanje imovine, protiv Mindiča i Oleksandra Cukermana, koji je također optužen i napustio zemlju. Istragu su vodile antikorupcijske institucije koje je Zelenski ranije pokušao ograničiti, ali je odustao nakon masovnih protesta tokom ljeta. Istaknute ličnostiJoš jedna istaknuta osoba umiješana u slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao dužnost ministra energetike. Haluščenko je izjavio da će se braniti na sudu od tvrdnji da je primio "lične koristi" od Mindiča u navodnoj šemi mito-za-uslugu. Dana 12. novembra, ministrica energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku, nakon što ju je Zelenski pozvao da se povuče. Ona je insistirala da nije prekršila zakon i da nije umiješana. Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je trenutno sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, te bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov, također su umiješani u slučaj. Umerov je negirao umiješanost. Protiv Černišova su u junu podignute odvojene optužbe za korupciju. Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, koja je uključivala više od 70 racija, rekavši da su "svi i svaki korak protiv korupcije veoma potrebni". Zapadni saveznici Ukrajine — koji su obezbijedili milijarde dolara vojne i finansijske pomoći — pozvali su Zelenskog da učini više u borbi protiv dugogodišnje korupcije u ratom pogođenoj zemlji. U saopštenju na platformi X, ambasadori Grupe 7 (G7) su 15. novembra naveli da "pozdravljaju Zelenskog zbog saradnje i podrške nezavisnoj istrazi NABU/SAPO. Računamo na ukrajinsko rukovodstvo da nastavi antikorupcijske napore, što je ključno za integraciju Ukrajine u euroatlantske strukture". "Kako ruski napadi traju, nastavljamo podržavati energetsku otpornost Ukrajine", dodaje se u saopštenju. Skandal dolazi u trenutku kada se ukrajinski energetski sektor bori s oštećenjima i nestancima struje uzrokovanim gotovo svakodnevnim ruskim napadima dronovima i raketama na ključnu civilnu infrastrukturu. Uz ivještavanje ukrajinskog servisa RSE, AFP-a i DPA

Dijana Hrka, čiji je sin poginuo u padu nadstrešnice u Novom Sadu, u subotu je u 14. danu štrajka glađu ispred Skupštine Srbije u Beogradu. Agencija Beta je prenela da je Hrka i danas otišla da primi infuziju u jednoj beogradskoj privatnoj klinici. Do automobila su je u invalidskim kolicima dogurali veterani koji su sa njom od kada je počela štrajk glađu. Hrka je već nekoliko dana u invalidskim kolicima i tek povremeno izađe iz šatora u kojem štrajkuje glađu. Kraj niza šatora, od kojih je jedan predviđen za nju, nalaze se građani koji daju podršku njenim zahtevima. Ona traži da se utvrdi istina o smrti njenog sina Stefana Hrke i još petnaest ljudi, koji su poginuli pri padu nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, puštanje studenata iz pritvora i raspisivanje izbora u Srbiji. Studenti beogradskog Pravnog fakulteta u blokadi pozvali su Hrka da obustavi štrajk glađu, navodeći da "više niko ne sme da strada zbog nerada i nemara srpskih vlastodržaca koji su od sopstvenog naroda napravili taoce". "Čvrsto stojimo uz Dijanu i zahteve koje je ona postavila, i kao jedinog krivca i jedine odgovorne za sve što se u našem društvu dešava krivimo one koji se prema državi ponašaju kao da je njihovo privatno vlasništvo", naveli su studenti Pravnog fakulteta u blokadi na mreži X. Autoprevoznik Milomir Jaćimović šesti dan štrajkuje glađu u Novom Sadu i traži da mu budu vraćeni zaplenjeni autobusi i poništavanje višemilionskih prekršajnih kazni koje je dobio prethodnih meseci, a za koje tvrdi da su neosnovane. Jaćimović je poznat po podršci studentima koji predvode antivladine proteste koji u Srbiji traju duže od godinu dana. On je tokom prethodnih meseci i privođen, u više navrata. Međumesna autobuska stanica u Novom Sadu bila je u subotu blokirana dva sata na poziv studenata u blokadi novosadskih fakulteta u znak podrške Jaćimoviću. Više stotina okupljenih građana otišlo je posle toga peške Bulevarom oslobođenja do Banovine, gde Jaćimović štrajkuje glađu. Jaćimoviću se u štrajku ranije pridružio i njegov maloletni sin koji je u četvrtak, 13. novembra okončao taj vid protesta. Podrška Hrki i Jaćimoviću iskazana je i na protestu u Nišu pod nazivom "Filozofski nije za poneti". Studenti i građani Niša okupili su se najpre na raskrsnici ispred Osnovnog suda, a potom su organizovali protestnu šetnju do zgrade Filozofskog fakulteta i zgrade Univerziteta u Nišu. Vlada Srbije je donela odluku o formiranju Fakulteta za srpske studije u Nišu, izdvajanjem tri departmana tamošnjeg Filozofskog fakulteta: departmana za istoriju, srbistiku i ruski jezik i književnost.

Šef iranskog pravosuđa, Gholamhossein Mohseni Ejei, pozvao je na primjenu strožih metoda za rješavanje "društvenih anomalija", izvijestili su lokalni mediji u Iranu, posebno se osvrćući na blaži pristup obaveznom nošenju hidžaba. Prema pravilima uvedenim nakon Islamske revolucije 1979. godine, sve žene u Iranu moraju u javnosti pokrivati kosu hidžabom, odnosno maramom, i nositi skromnu, široku odjeću. Međutim, u glavnim gradovima, posebno u Teheranu, mnoge žene sada hodaju bez pokrivala za glavu, često obučene u farmerke i patike, što je postalo tačka sukoba s konzervativcima. "Naredio sam glavnom tužiocu i svim tužiocima u zemlji da zatraže od sigurnosnih i policijskih agencija da identifikuju organizovane pokrete povezane sa strancima u oblasti društvenih anomalija i da ih iznesu pred pravosuđe", citirao je Ejeija iranski list Etemad u petak. "Jedan od primjera neprijateljskih napora ogleda se u pitanju razotkrivanja i nepoštivanja hidžaba." Izraz "razotkrivanje" obično se odnosi na odjeću koja se smatra neprikladnom. Ovaj fenomen odustajanja od hidžaba postao je izraženiji u Iranu nakon protesta koji su uslijedili poslije smrti Mahse Amini u pritvoru u septembru 2022. godine. Ona je bila uhapšena od strane policije za moral zbog sumnje da je prekršila kodeks oblačenja. Tokom protesta širom zemlje ubijene su stotine ljudi, uključujući desetine pripadnika snaga sigurnosti, a hiljade demonstranata su uhapšene. "Mi sigurno ne možemo nametati nošenje hidžaba pojedincima", izjavila je prošlog mjeseca portparolka iranske vlade Fatemeh Mohajerani, ponavljajući stav predsjednika Masouda Pezeshkiana, uprkos kritikama iz konzervativnog tabora. Njegova administracija je prošle godine odbila da usvoji zakon koji bi značajno povećao kazne za žene bez hidžaba. U posljednjim mjesecima vlasti su zatvorile nekoliko kafića i restorana zbog nepoštivanja pravila o hidžabu ili zbog posluživanja alkohola, koji je zabranjen u Iranu. "Hidžab je prvi bastion islamskog identiteta iranskih žena. Ako se taj bastion sruši, drugi kulturni i nasljedni elementi će se postepeno rušiti jedan za drugim", upozorio je ultrakonzervativni list Kayhan u četvrtak.

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović je izjavila 15. novembra da Sjedinjene Američke Države(SAD), koje su uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva, nisu odobrili NIS-u "ni dan da može da nastavi da radi". Ona je na vanrednoj konferenciji za novinare kazala da je dobijeno odobrenje za pregovore o vlasništvu, ali, kako je navela, "ne i da NIS i rafineriija nastave da posluju", prenosi Beta. Američka administracija je bila jasna i rekla da želi kompletnu promenu vlasništva NIS-a i zahteva potpuno povlačenje ruskog vlasništva iz kompanije, rekla je Đedović Handanović, prenosi RTS. "Jasno je da ni za sedam dana nije moguće promeniti vlasništvo. Kao ministarka energetike reći ću da su pred nama teške odluke da li da se preuzme kompanija, a onda nadoknadi šteta", rekla je ona. Dodala je i da zna da je "predsednik Vučić rekao da je protiv nacionalizacije", ali "nećemo dozvoliti da naša zemlja i građani budu ugroženi". Ruski vlasnici NIS-a poslali su 11. novembra zahtev Kancelariji Ministarstva finansija SAD za kontrolu strane imovine (OFAC) kojim su tražili produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa "trećom stranom". Zbog sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) usmerenih na NIS zbog većinskog ruskog vlasništva, onemogućen je dotok sirove nafte u Srbiju. SAD su sankcije uvele kako bi onemogućile finansiranje invazije koju je Moskva pokrenula na Ukrajinu u februaru 2022. Pregovori oko sudbine NIS-a i dalje traju – sa Rusijom kao većinskim vlasnikom i sa SAD-om koje su uvele sankcije. Vučić je još u januaru odbacio mogućnost nacionalizacije NIS-a, odnosno da najveća naftna kompanija u Srbiji ponovo bude pod kapom države, ali je u izjavi za RTS 23. oktobra je izjavio da će država preduzeti korake kada dođe do problema sa snabdevanjem. SAD su proglasile sankcije NIS-u 9. oktobra, a odlagane su osam puta.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD), Donald Trump, izjavio je u petak da misli kako će Tajland i Kambodža "biti dobro" nakon što je pokušao posredovati u eskalaciji sukoba na njihovoj granici, ali tajlandski lider je nastavio tražiti izvinjenje od Phnom Penha. Tajland je ove sedmice suspendovao sporazum o prekidu vatre posredovan od strane SAD-a i zatražio izvinjenje zbog tvrdnji da je Kambodža postavila nove mine koje su ranile tajlandske vojnike, što Kambodža negira. Dugotrajne tenzije oko sporne granice između dvije zemlje jugoistočne Azije eskalirale su u petodnevne borbe u julu, kada je najmanje 48 osoba poginulo, a oko 300.000 privremeno raseljeno, prije nego što su Trump i malezijski premijer Anwar Ibrahim posredovali u prekidu vatre. "Razgovarao sam s premijerima obje zemlje i oni se dobro drže. Mislim da će biti dobro", rekao je Trump novinarima u petak navečer. Ali tajlandski premijer Anutin Charnvirakul izjavio je u subotu da Bangkok neće poštovati sporazum dok Kambodža ne prizna njegovo kršenje i ne uputi izvinjenje za posljednji incident. Anutin je objavio na Facebooku nakon razgovora s Trumpom i malezijskim premijerom Anwarom da Tajland ima pravo poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitio svoj suverenitet i osigurao sigurnost svog naroda i imovine od stranih prijetnji. Dodao je da je zatražio od Trumpa i Anwara, koji je bio posrednik u sporu, da kažu kambodžanskom premijeru Hun Manetu da poštuje sporazum i da se ne miješa u uklanjanje mina. Hun Manet je u objavi na Facebooku u subotu rekao da će Phnom Penh nastaviti provoditi sporazum i da se nada kako će obje strane nastaviti sarađivati u skladu s dogovorenim principima i mehanizmima. Trump se također obavezao da će komunicirati s Malezijom u petak, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće. Anwar je objavio na X da su Kambodža i Tajland spremni da "nastave birati prostor za dijalog i diplomatske napore kao efikasan put ka rješenju".

Borbe su se intenzivirale na istoku Ukrajine oko grada Pokrovska na prvoj liniji fronta, nakon što je Rusija izvela još jedan noćni napad na Kijev u kojem je pogođena civilna infrastruktura. Ukrajinske vlasti su saopštile da su tokom noći ispaljene tri rakete i 135 dronova, a protivvazdušna odbrana zemlje je uništila sve osim jedne rakete i 41 drona. Nije bilo prijavljenih žrtava. Napadi su uslijedili nakon još intenzivnije baražne vatre prethodne noći, kada je 430 dronova i 18 raketa ranilo najmanje 35 ljudi ciljajući glavni grad Ukrajine. Šef kijevske vojne uprave Timur Tkačenko rekao je da je broj poginulih porastao na sedam ljudi ujutro 15. novembra. Kao odgovor, ukrajinska vojska je saopštila da je napala objekte u Rusiji koje smatra ključnim za ratne napore svog protivnika. U saopštenju se dodaje da su meta napada bila rafinerija nafte u ruskoj Rjazanskoj oblasti i vojni kontingent u okupiranom dijelu ukrajinske Zaporiške oblasti. Sukobi oko PokrovskaU međuvremenu, Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je u posljednja 24 sata došlo do 265 sukoba između ruskih i ukrajinskih snaga duž linije fronta. Gotovo polovina tih sukoba dogodila se u selima i području oko Pokrovska, koji ima ključne cestovne i željezničke čvorove i većinu godine je pod prijetnjom opkoljavanja od strane ruskih snaga. Bilo je i drugih sukoba u ukrajinskoj Zaporiškoj regiji, gdje je rusko Ministarstvo odbrane 15. novembra tvrdilo da su njihove snage zauzele selo Jablukove. Ovu tvrdnju RSE nije mogao nezavisno potvrditi. Ali pažnja i dalje je usmjerena na Pokrovsk. Ukrajinske trupe su posljednjih sedmica pod većim pritiskom, a general Oleksandr Sirski, vrhovni vojni komandant Ukrajine, posjetio je jedinice koje se bore za kontrolu grada u istočnoj Donjeckoj regiji. Sirski je rekao da su ključni ciljevi Ukrajine da povrati kontrolu nad određenim područjima, zaštiti linije snabdijevanja i evakuacije i stvori nove. "Ne postoji pitanje ruskog preuzimanja kontrole nad gradom Pokrovsk niti operativnog opkoljavanja ukrajinskih odbrambenih snaga u tom području", rekao je Sirski tokom svoje posjete 13. novembra. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da nije protiv povlačenja iz Pokrovska s obzirom na "vrlo tešku" situaciju, ali da je to odluka za komandante na terenu. "Niko ih ne prisiljava da umiru zbog ruševina. Podržat ću naše vojnike, posebno komandante koji su tamo, u tome kako mogu kontrolisati situaciju, ili ako je to preskupo za nas. Najvažnija stvar za nas su naši vojnici", rekao jeZelenski za Bloomberg tokom nedavnog intervjua. Ranije ove sedmice rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njihove snage potisnule ukrajinske trupe iz okolnih gradova i sela južno od Pokrovska, koji i dalje ima oko 7.000 stanovnika — znatno manje u odnosu na više od 60.000 prije ruske invazije punog obima 2022. godine. Pokrovsk se smatra strateški važnim za Moskvu jer zauzimanje tog područja može omogućiti uporište za pokretanje daljih napada prema sjeveru, ka Kramatorsku i Slovjansku, dva najveća preostala grada pod ukrajinskom kontrolom u Donjeckoj oblasti. U analizi najnovijih manevara na bojnom polju oko Pokrovska, Institut za proučavanje rata, think tank sa sjedištem u Washingtonu, naveo je da ruske snage nastavljaju napredovati u tom području, ali način na koji Ukrajina odluči da uzvrati i premjesti svoje snage odredit će koliko će Pokrovsk biti strateški dobitak za narednu fazu borbi u istočnoj Ukrajini. "Ruske snage će vjerovatno zatvoriti obruč oko Pokrovska i Mirnograda, ali značaj zauzimanja ovih gradova zavisit će od okolnosti i načina na koji se ukrajinsko povlačenje provede", navodi se u izvještaju.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini oštro je osudila sve oblike govora mržnje i podjela, uključujući i nedavne islamofobne izjave Milorada Dodika na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu. Kako su u Misiji naveli u odgovoru za Radio Slobodna Evropa, takve poruke "produbljuju nepovjerenje, podstiču netrpeljivost i ugrožavaju suštinu suživota koje Bosna i Hercegovina predano gradi". "Govor mržnje i podsticanje na mržnju ne smiju ostati bez odgovora. Pozivamo nadležne pravosudne i regulatorne institucije, uključujući tužilaštva i Centralnu izbornu komisiju, da djeluju brzo i odlučno, u skladu sa svojim mandatima", ističu u OSCE-u na upit RSE. Misija naglašava da javne ličnosti imaju posebnu odgovornost da unapređuju dijalog i povjerenje, a ne da podstiču neprijateljstvo, posebno u jeku kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, zakazane za 23. novembar. Na predizbornom skupu Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Istočnom Sarajevu 10. novembra Dodik je poručio da taj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina". Dodao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama". Zbog tih izjava, više prijava je upućeno Tužilaštvu BiH, koje je predmet proslijedilo Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu. Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak 11. novembra, ali odluka još nije donesena. Iz Misije OSCE-a za RSE su ocijenili da je govor mržnje u BiH rasprostranjen i da reakcije institucija ostaju neujednačene, uz "izražen stepen nekažnjivosti, naročito u slučajevima koji uključuju visokorangirane javne ličnosti". Takva selektivna primjena pravde, upozoravaju, "stvara percepciju da se govor mržnje toleriše, podriva povjerenje javnosti u institucije i jača osjećaj da su neki iznad zakona". Dodik se nije izvinio zbog izjava koje su izazvale brojne osude, a iz SNSD-a nisu željeli komentarisati situaciju.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine zabranio je obavljanje funkcije direktoru Federalne uprave policije Vahidinu Munjiću i drugim osumnjičenim u predmetu koji istražuje moguću zloupotrebu položaja i korupciju u ovoj policijskoj agenciji i Vladi FBiH. Mjere zabrane zatražio je Posebni odjel tužiteljstva za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u FBiH (POSKOK) zbog osnovane sumnje da su osumnjičeni u dužem periodu počinili više krivičnih djela zloupotrebe položaja i trgovine utjecajem. Osim Munjiću, vršitelju dužnosti direktora FUP-a, Posebno odjeljenje Suda je odlučilo da zabrani obavljanje dužnosti i Muhamedu Ohranoviću, službeniku FUP-a koji je blisko surađivao s Munjićem i Vladom FBiH, Ervinu Mušinoviću, direktoru Policijske akademije federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, kao i Arijani Huseinović Ajanović, direktorici ureda federalnog premijera Nermina Nikšića. Sud je zabranio i sastajanje osumnjičenih jednih s drugima, kao i s čelnicima Vlade FBiH i federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, te drugim državnim službenicima, kao i petom osumnjičenom Mirelom Bubalo, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa braniteljica prvoosumnjičenog Munjića Alena Begović. Određena je i mjera zabrane približavanja službenim prostorijama FUP-a i federalnog MUP-a, odnosno Vlade FBiH za osumnjičenu Arijanu Huseinović Ajanović. Munjić je osumnjičen da je fotografirao i proslijedio Arijani Huseinović Ajanović povjerljivi akt Kantonalnog tužilaštva o provjerama protiv premijera Nikšića, svjestan da time ugrožava istragu. Komunikacije preko Vibera i Signala otkrivaju dogovore o zapošljavanju kandidata u FUP-u, uključujući dostavljanje pitanja za testiranje u koje je, prema istrazi POSKOK-a, bio umiješan i Ervin Mušinović, kao i napredovanju već zaposlenog u FUP-u Muhameda Ohranovića i produženju mandata Vahidinu Munjiću. Dogovarano je imenovanje rođaka Vahidina Munjića na poziciju u JP BH Pošta, uz posredovanje Arijane Huseinović-Ajanović. Istraga o zloupotrebama položaja u FUP-u i Vladi FBiH počela je u ljeto 2025., nakon što je dokumentaciju dostavilo Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo, a kasnije preuzeo federalni tužiteljski odjel. Prepiske na osnovu kojih su otvorene istrage potječu iz tri mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu Black Tie 2, koji se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog tužiteljstva o grupi koja je surađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontrolira veliki dio europskog tržišta kokainom. Munjić je tada bio među 23 osobe, koje su uhapsile domaće policijske snage, uz pomoć agenata američkog Federalnog istražnog biroa (FBI), Uprave za borbu protiv droga (DEA) i EUROPOL-a. Odbrana osumnjičenih odbacuje optužbe, navodeći da je riječ o indicijama i tvrdnjama.