Kosovo je primilo pošiljku protivtenkovskih raketnih sistema OMTAS iz Turske, saopštili su zvaničnici 6. januara. Ministar odbrane u tehničkom mandatu, Ejup Maqedonci, rekao je da je ova pošiljka ugovorena s turskim državnim proizvođačem Roketsan u decembru 2023. godine. "OMTAS [Orta Menzilli Tanksavar Silah] je moderan protivtenkovski raketni sistem srednjeg dometa, razvijen za neutralizaciju savremenih oklopnih vozila, uključujući tenkove s reaktivnom zaštitom, kao i vojnih odbrambenih utvrđenja", rekao je Maqedonci. Prema njegovim riječima, povećanje raznovrsnosti i količine protivtenkovskih sistema za Kosovske sigurnosne snage ima za cilj "pokrivanje različitih udaljenosti djelovanja, terena i scenarija prijetnji, čime se povećava operativna fleksibilnost". Maqedonci nije naveo koliko je sistema Kosovo primilo, niti koliko su koštali. Prema web-stranici Roketsana, OMTAS je efikasan protiv oklopnih vozila i može se koristiti i danju i noću, bez obzira na vremenske uslove. Može se lansirati iz vojnih vozila i sa tronožnih platformi. Ovaj sistem ima domet od 0,2 do 4 kilometra i težak je 35 kilograma (raketa zajedno s lansirnom cijevi). Sistem ima prečnik od 160 milimetara i dužinu od 1,8 metara. Posljednjih godina Kosovo je ubrzalo proces naoružavanja, kupujući oružje uglavnom od Sjedinjenih Američkih Država i Turske, uključujući rakete i dronove. Kosovo je u procesu transformacije Kosovskih sigurnosnih snaga (FSK) u vojsku. Ovaj proces je započeo 2018. godine i očekuje se da će trajati deset godina.

Desetine demonstranata okupilo se ispred dvospratne zgrade koju koristi moćni Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) u zapadnom Iranu. Dok su demonstranti 3. januara uzvikivali slogane protiv vlasti i gađali zgradu kamenicama, pripadnici IRGC-a popeli su se na krov i otvorili vatru na okupljene demonstrante, izjavio je Mohammad Heydari Ilami, stanovnik Malekshahija u provinciji Ilam, koji je bio svjedok tragičnog događaja. Njegovo svjedočenje potvrdile su i grupe za ljudska prava. "Oni koji ih nisu vidjeli na krovu mislili su da je u pitanju zračni napad", rekao je Ilami za Radio Farda (Iranski servis RSE). "Ali kada su neki od pogođenih ljudi pali na tlo, shvatili su da pucaju direktno na njih." "Ubili su mnogo nevinih ljudi, uglavnom mladih", dodao je Ilami. "Broj ranjenih je bio veliki." Grupa za ljudska prava Hengaw sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je ubijeno pet demonstranata, a desetine ranjeno. Iran Human Rights, nevladina organizacija također sa sjedištem u Norveškoj, navela je identičan broj poginulih. Iranski državni mediji objavili su da su se snage sigurnosti sukobile s "nasilnicima" koji su pokušali upasti u policijsku stanicu, pri čemu su "dva napadača" ubijena. Nasilje je jedno od najsmrtonosnijih pojedinačnih incidenata otkako su 28. decembra izbili masovni protesti širom zemlje. Iranci u desetinama gradova i mjesta izašli su na ulice izražavajući bijes zbog stanja posrnule ekonomije, dok nacionalna valuta bilježi slobodan pad. Radio Farda je do sada potvrdio smrt 20 demonstranata. Hengaw navodi da je broj poginulih 25, uključujući četvero djece. Grupa za ljudska prava dodaje da je uhapšeno više od 1.000 ljudi. HRANA, mreža aktivista za ljudska prava, tvrdi da je ubijeno najmanje 29 osoba, uključujući dva pripadnika snaga sigurnosti. Islamska republika je posljednjih godina svjedočila brojnim talasima masovnih protesta. Demonstranti su tražili veće društvene slobode i politička prava te izrazili bijes zbog galopirajuće inflacije i nestašice vode. Vlasti su, kao i obično, odgovorile brutalnom silom. Zapadni Iran, uključujući Ilam, svjedočio je nekim od najsmrtonosnijih obračuna vlasti tokom posljednjeg talasa protesta. "Tukli su sve"Samo dan nakon ubistva demonstranata u Malekshahiju, vlasti su izvršile raciju u bolnici Imam Homeini u obližnjem gradu Ilam, gdje su ranjeni demonstranti primljeni na liječenje. Pripadnici IRGC-a i specijalnih jedinica 4. januara opkolili su bolnicu, gdje se okupilo mnogo ljudi, uključujući one koji su tražili informacije o svojim najbližima. Ilami, demonstrant, rekao je da je svjedočio kako snage sigurnosti ispaljuju suzavac i razbijaju prozore kako bi ušle u bolnicu. "Uprkos napadima snaga sigurnosti, uključujući upotrebu suzavca, okupljeni i medicinsko osoblje nisu im dopustili da odnesu tijela i uhapse ranjene", rekao je. Na kraju, snage sigurnosti upale su u bolnicu, pretukle i uhapsile medicinsko osoblje. Nije jasno da li su ranjeni demonstranti i članovi njihovih porodica također uhapšeni. "Tukli su sve koje su vidjeli, bilo da su to bili građani ili medicinsko osoblje", rekao je Ilami. "Tukli su sve." U saopštenju objavljenom 6. januara, Amnesty International je naveo da "napad iranskih snaga sigurnosti na bolnicu u Ilamu, gdje ranjeni demonstranti traže medicinsku pomoć ili utočište, krši međunarodno pravo i ponovo pokazuje dokle su iranske vlasti spremne ići kako bi ugušile neslaganje". "Iranske snage sigurnosti moraju odmah prestati s nezakonitom upotrebom sile i vatrenog oružja protiv demonstranata, okončati proizvoljna hapšenja onih koji traže liječenje u bolnici, osigurati da povrijeđeni dobiju potrebnu medicinsku njegu i poštovati nepovredivost medicinskih ustanova", dodala je međunarodna organizacija za ljudska prava.

Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović pozvao je na mir i saradnju u regionu nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić optužio Hrvatsku, Albaniju i Kosovo da su napravili vojni savez protiv srpskog naroda. "Hrvatska je članica Europske unije i sve što radi u međunarodnim odnosima radi transparentno", poručio je Božinović. Nakon učešća na tradicionalnom svečanom prijemu u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) povodom proslave Božića po julijanskom kalendaru, Božinović je rekao da su poruke mira i saradnje nešto što treba da bude zajedničko u regionu i susedstvu. Dan ranije, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom posete Trebinju, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, rekao da Hrvatska, Albanija i Kosovo nisu pravili savez protiv Austrije zato što je Austrija vojno neutralna, već protiv Srbije i srpskog naroda. "U Beogradu dobro razumemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane", izjavio je Vučić. Ministri obrane Hrvatske, Albanije i Kosova potpisali su u martu 2025. deklaraciju o jačanju obrambene saradnje. Ranije je iz Vlade Hrvatske rečeno za RSE da Deklaracija niti stremi ka osnivanju vojnog saveza, niti je takav savez potreban pored NATO-a. Hrvatska i Albanija su članice NATO-a dok Kosovo, čiju nezavisnost Srbija ne priznaje, nije članica alijanse.

Lideri evropskih sila u utorak su izrazili podršku Danskoj i Grenlandu, navodeći u zajedničkom saopštenju da arktičko ostrvo pripada njegovom narodu, posle obnovljenog interesovanja američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) za preuzimanje danske teritorije. "Grenland pripada svom narodu. Na Danskoj i Grenlandu i samo na njima je da odlučuju o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda", navodi se u saopštenju lidera Francuske, Nemačke, Italije, Poljske, Španije, Velike Britanije i Danske. Lideri su naveli da se bezbednost na Arktiku mora postići kolektivno sa saveznicima NATO-a, uključujući SAD. "NATO je jasno stavio do znanja da je arktički region prioritet i evropski saveznici se angažuju“, navodi se u saopštenju. "Mi i mnogi drugi saveznici povećali smo svoje prisustvo, aktivnosti i investicije kako bismo Arktik održali bezbednim i odvratili protivnike." Tramp je više puta rekao da želi da preuzme Grenland i u nedelju je za časopis Atlantik (The Atlantic) rekao: "Apsolutno nam je potreban Grenland. Potreban nam je za odbranu." Američka vojna operacija u Venecueli tokom vikenda, koja je dovela do hapšenja lidera Nikolasa Madura (NIcolas), dodatno je pokrenula zabrinutost među saveznicima Vašingtona u NATO-u da bi se Grenland mogao suočiti sa sličnim scenarijem. Grenland, najveće ostrvo na svetu sa populacijom od 57.000 ljudi, nije nezavisni član NATO-a, ali je obuhvaćen članstvom Danske u zapadnom vojnom savezu. Strateška lokacija ostrva između Evrope i Severne Amerike čini ga kritičnim mestom za američki sistem odbrane od balističkih raketa, budući da je na najkraćoj trasi za rakete između Rusije i SAD. Njegovo mineralno bogatstvo takođe je u skladu sa ambicijom Vašingtona da smanji zavisnost od kineskog izvoza. Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen (NIelsen) rekao je u ponedeljak da njegova vlada nastoji da ojača veze sa SAD i da građani ne bi trebalo da se skorašnjeg preuzimanja od strane SAD. Izvori: Reuters, AFP

Američko Ministarstvo pravde saopštilo je da je podnelo građansku tužbu za oduzimanje državljanstva Seadu Miljkoviću, poznatom i kao Sead Dukić, zbog skrivanja njegovog pravog identiteta, dok je u Bosni i Hercegovini za njim bila raspisana poternica zbog sumnje da je počinio ratne zločine. Miljković je bivši pripadnik snaga bezbednosti kratkotrajne samoproglašene Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (APZB), za kojim je sud u BiH izdao poternicu zbog ratnih zločina nad civilima kada mu je vlada SAD dodelila naturalizovano državljanstvo, saopštilo je Ministarstvo pravde SAD u ponedeljak. On je došao u SAD 1996. i naturalizovao se kao državljanin SAD 2007, ali, prema saopštenju, nije otkrio američkim imigracionim vlastima da je koristio više od jednog imena i da je u svojim različitim zahtevima naveo više od jednog datuma i mesta rođenja, više od jednog imena za svog oca i više od jedne žene kao svoju suprugu. Poternica izdata 23. januara 2007. u BiH dovela je do Interpolove crvene poternice u kojoj se tvrdi da je Miljković 18. juna 1994. godine, dok je delovao kao pripadnik bezbednosnih snaga APZB, fizički zlostavljao civile koji su se protivili vladi APZB, navelo je američko Ministarstvo pravde. Prema crvenoj poternici, Miljković i saučesnici su tukli 12 civila drvenim palicama i zaključali ih u mrtvačnicu pet dana bez pristupa svetlosti ili vodi. Miljković se još nije pojavio pred bosanskim sudom po ovim optužbama. "Ova administracija neće dozvoliti strancima da dođu u ovu zemlju i skrivaju svoju prošlost kako bi stekli dragoceni dar američkog državljanstva", rekao je pomoćnik državnog tužioca Bret Šumejt (Brett A. Shumate) iz Građanskog odeljenja Ministarstva pravde. Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna proglasio je 1993. na području Velike Kladuše i delu Cazinske krajine kontroverzni privrednik iz tog dela BiH Fikret Abdić, a ukinuta je 1995.

Hidrometeorološki institut Kosova (HMIK) saopštio je da su padavine izazvale poplave u nekoliko gradova, uglavnom u zapadnom delu zemlje. HMIK je naglasio da su kontinuirane padavine tokom nekoliko dana na mestima kao što su Đakovica, Junik, Dečani, Mališevo, Orahovac i Klina prouzrokovale izlivanje reka i potoka iz korita. "Očekuje se da će se ove padavine, sa različitim intervalima i intenzitetom, nastaviti u narednim danima, što će dovesti do lokalnih poplava, problema u komunikaciji, u kanalizacionim sistemima, kao i poteškoća u saobraćaju", navodi se u saopštenju HMIK-a. Prema ovom institutu, glavne reke na Kosovu – kao što su Ibar, Sitnica, Lepenac i Binačka Morava – imaju "blagi" porast vodostaja. Regionalna kompanija za vodosnabdevanje Mitrovica saopštila je da je privremeno prekinula snabdevanje vodom zbog "visokog nivoa zamućenosti u kanalu Ibar-Lepenac". "Ova mera se preduzima kako bi se garantovala bezbednost i kvalitet vode za piće, u skladu s važećim tehničkim i zdravstvenim standardima", navodi se u saopštenju te kompanije. Na društvenim mrežama, stanovnici, opštinski zvaničnici i lokalni mediji iz raznih gradova objavili su fotografije i video zapise koji prikazuju poplave. Gradonačelnik opštine Skenderaj Sami Luštaku (Lushtaku) objavio je nekoliko fotografija svojih poseta poplavljenim naseljima i rekao da su ekipe za vanredne situacije angažovane na terenu od ponoći. U Mališevu, štab za vanredne situacije apelovao je na građane da izbegavaju "nepotrebna kretanja" zbog poplava. "Mnogi putevi su blokirani vodom kao rezultat porasta nivoa reka i potoka, što otežava saobraćaj. Stoga molimo građane da se ne kreću bez potrebe i da, u slučajevima kada je kretanje neophodno, koriste alternativne pravce", navodi se u saopštenju opštine Mališeva. Nekoliko drugih opština, poput Đakovice i Kline, izdalo je slična saopštenja. Kosovo se poslednjih godina suočilo s poplavama, koje su uglavnom prouzrokovale materijalnu štetu. Procenjuje se da oštećenja na rečnim koritima, kao posledica ilegalnog vađenja šljunka, u velikoj meri doprinosi poplavama.

Zvaničnici iz više od 30 zapadnih zemalja – takozvane "Koalicije voljnih" – dogovorili su se da obezbede "politički i pravno obavezujuće garancije" za Ukrajinu nakon postizanja mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat s Rusijom. Uz ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, za stolom su bili i glavni pregovarači američkog predsednika Donalda Trumpa (Trump), Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i Džared Kušner (Jared Kushner), tokom razgovora 6. januara u Parizu. Koalicija je naglasila da je "sposobnost Ukrajine da se brani od ključne važnosti" za bezbednost i Ukrajine i Evrope. "Potvrdili smo da obezbeđivanje suvereniteta i trajne bezbednosti Ukrajine mora biti sastavni deo mirovnog sporazuma i da svako rešenje mora biti potkrepljeno snažnim bezbednosnim garancijama za Ukrajinu", navodi se u saopštenju izdatom nakon sastanka. "I Koalicija partnera i Sjedinjene Države će igrati ključnu i usko koordiniranu ulogu u pružanju ovih bezbednosnih garancija", dodaje se. Sastanak je održan usred intenzivne diplomatske aktivnosti kako bi se finalizovao mirovni predlog za okončanje najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata. Saopštenje predstavlja najjasniju formulaciju koju su saveznici do sada dali o vojnim obavezama za obezbeđivanje Ukrajine nakon postizanja mirovnog sporazuma s Moskvom. Navodi se da podrška Ukrajini od strane saveznika uključuje mehanizam za nadzor i verifikaciju prekida vatre pod vođstvom SAD-a, podršku ukrajinskim oružanim snagama, multinacionalne snage za Ukrajinu i "obavezujuće garancije za podršku Ukrajini u slučaju budućeg oružanog napada Rusije radi obnove mira". "Govori se o snažnim bezbednosnim garancijama", rekao je francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) novinarima nakon sastanka. "Te bezbednosne garancije su ključne jer mirovni sporazum ne sme značiti kapitulaciju Ukrajine. " Evropski zvaničnici su za RSE rekli da postoji "obnovljen osećaj hitnosti" nakon sastanka tokom vikenda nacionalnih bezbednosnih savetnika i okupljanja vojnih planera 5. januara. Saopštenje ne daje konkretne podatke o broju vojnika u multinacionalnim snagama, ali neki zvaničnici kažu da se u evropskim prestonicama spominje broj od 15.000 do 20.000 vojnika, dok se drugi nadaju da će taj broj biti bliži 30.000, pod motom "sigurno more, nebo i kopno". Većina vojnika dolaziće iz Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, koje bi predvodile kopnenu i vazdušnu komponentu, dok je Turska naznačila da bi bila zadužena za obezbeđivanje transportnih ruta u Crnom moru. "Nakon prekida vatre, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska će uspostaviti vojne centre širom Ukrajine", rekao je britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer). "Do mira možemo doći samo ako [ruski predsednik Vladimir] Putin napravi kompromise, a moramo biti iskreni – uprkos svim rečima Rusije, Putin je pokazao da nije spreman za mir", dodao je, ne iznoseći dodatne detalje o planu. Nerešena pitanjaDok se uobličavaju obrisi zapadnog prisustva u Ukrajini, još uvek postoji nekoliko pitanja koja treba rešiti, uključujući pravila angažovanja i američke bezbednosne garancije. "Uglavnom smo završili bezbednosni protokol kako bi ukrajinski narod znao da, kada mir dođe, on će trajati", rekao je Vitkof, dodajući da će uslediti dalji sastanci s ukrajinskom delegacijom. "Predsednik [Donald Trump] snažno podržava bezbednosne protokole. Predsednik ne odustaje od obaveza. Mi ćemo biti uz Ukrajince kako bismo došli do konačnog mira." Mirovni pregovori su intenzivirani od novembra, kada je Trump izvršio pritisak na Zelenskog da prihvati mirovni predlog od 28 tačaka, koji su mnogi smatrali da u velikoj meri ide u korist Rusiji. Ukrajina i njeni evropski saveznici – predvođeni Britanijom, Francuskom i Nemačkom – požurili su da razviju kontrapredlog, te su na kraju predstavili plan od 20 tačaka koji je uključivao više ukrajinskih interesa, posebno u vezi sa bezbednosnim garancijama i teritorijalnim integritetom. Osetljiva pitanjaGlavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov nedavno je izjavio da je "već dogovoreno 90 posto mirovnog plana, a rad se nastavlja na detaljima". Ti detalji uključuju osetljivo pitanje teritorijalnih ustupaka, pri čemu Ukrajina insistira da se linija kontakta zamrzne ili da cela oblast Donbasa postane demilitarizovana zona. "Želimo biti spremni kako bismo, kada diplomatija donese mir, mogli rasporediti snage koalicije", rekao je Zelenski. "Moramo raditi na pitanju teritorije. Ukrajini trebaju rakete jer, uprkos diplomatiji, ruski napadi se nastavljaju svakodnevno." Još jedno pitanje je vlasništvo nad nuklearnom elektranom Zaporožje, pri čemu Kijev odbacuje ideju da Ukrajina i Rusija zajedno upravljaju njome, preferirajući da se umesto toga uključe SAD i prodaju struju Moskvi. Međutim, malo ko u Briselu misli da bi se Rusija saglasila s bilo čim od toga, uz procenu da Kremlj i dalje smatra da pobeđuje na bojnom polju. Ruski predsednik Vladimir Putin je nekoliko puta poslednjih nedelja rekao da će Moskva ostvariti ciljeve svoje "specijalne vojne operacije" ili sporazumom ili silom. Imajući to u vidu, EU posebno priprema novu rundu sankcija, dvadesetu od početka velike invazije pre skoro četiri godine, koja će verovatno biti predstavljena članicama na odobrenje kasnije u januaru.

Svrgnuti lider Venecuele Nikolas Maduro (Nicols) izjasnio se u ponedeljak na sudu u Njuroku da nije kriv po optužbama za narkoterorizam, pošto je uhapšen pre dva dana u američkoj akciji, dok je u Venecueli kao privremena predsednica zakletvu položila Delsi Rodrigez (Delcy Rodriguez). Maduro (63) se na saveznom sudu u Njujorku izjasnio da nije kriv po četiri krivične tačke optužnice koje uključuju narkoterorizam, planiranje uvoza kokaina i posedovanje mitraljeza i razornih naprava. "Nevin sam. Nisam kriv. Ja sam pristojan čovek. Još uvek sam predsednik svoje zemlje", rekao je Maduro preko prevodioca, pre nego što ga je prekinuo američki okružni sudija. Njegova supruga Silija Flores (Cilia) takođe se izjasnila da nije kriva. Sledeće ročište zakazano je za 17. mart. Maduro je optužen da je nadgledao mrežu trgovine kokainom koja je sarađivala sa nasilnim grupama, uključujući meksičke kartele Sinaloa i Zetas, kolumbijske levičarske pobunjenike FARK-a i venecuelansku bandu Tren de Aragua. On dugo već negira američke optužbe, navodeći da su one maska za imperijalističke planove u vezi s bogatim rezervama nafte u Venecueli. Dok se svetski lideri i američki političari suočavaju s hapšenjem šefa jedne države, naređenje u Venecueli objavljeno u celosti u ponedeljak, nalaže policiji da pretraži i uhapsi svakoga ko je podržao subotnji napad SAD. Takođe u ponedeljak, Savet bezbednosti UN raspravlja o legalnosti i implikacijama američke akcije. Rusija, Kina i levičarski saveznici Venecuele osudili su napad. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Guterres) izrazio je zabrinutost zbog nestabilnosti u Venecueli i legalnosti Trampovog udara, najdramatičnije američke intervencije u Latinskoj Americi od invazije na Panamu 1989. Američke specijalne snage su u subotu helikopterom uletele u Karakas, probile njegov zaštitni obruč i odvukle ga s praga sigurne sobe. U ponedeljak ujutru, Madura – vezanih ruku – i njegovu suprugu Siliju Flores su naoružani stražari ispratili iz pritvorskog centra u Bruklinu do helikoptera koji je krenuo ka sudu. Tužioci kažu da je Maduro bio umešan u trgovinu drogom od trenutka kada je počeo da služi u skupštini Venecuele 2000, do vremena dok je bio ministar spoljnih poslova i kasnijeg izbora 2013. za naslednika pokojnog predsednika Uga Čaveza (Hugo Chavez). Savezni tužioci u Njujorku su prvi put podigli optužnicu protiv njega 2020. u okviru dugotrajnog slučaja trgovine narkoticima protiv sadašnjih i bivših venecuelanskih zvaničnika i kolumbijskih gerilaca. Ažurirana optužnica objavljena u subotu dodala je neke nove detalje i saoptužene, uključujući Siliju Flores. SAD smatraju Madura nelegitimnim diktatorom otkako je proglasio pobedu na izborima 2018. godine, koje su obeležile optužbe za masovne nepravilnosti. Stručnjaci za međunarodno pravo doveli su u pitanje legalnost akcije, a neki su osuđivali Trampove postupke kao odbacivanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Nova predsednicaPotpredsednica Venecuele i ministarka za naftu Delsi Rodrigez formalno je položila zakletvu u ponedeljak kao privremena predsednica zemlje. Rodrigez, 56-godišnja pravnica poznata po bliskim vezama s privatnim sektorom i svojoj odanosti vladajućoj stranci, položila je zakletvu pred svojim bratom Horheom (Jorge), koji je predsednik Nacionalne skupštine. Ona je rekla da to čini "u ime svih Venecuelanaca", dodajući da je "u bolu zbog otmice naših heroja, talaca u Sjedinjenim Državama", misleći na Madura i njegovu suprugu. U ponedeljak je zakletvu položilo i 283 poslanika izabranih prošlog maja. Samo mali broj njih je iz redova opozicija, pošto je veći deo opozicionih stranaka, posebno frakcija koju predvodi dobitnica Nobelove nagrade Marija Končita Mačado (Maria Conchita Machado), bojkotovala izbore. Jedini član parlamenta koji nije prisustvovao sednici bila je Madurova supruga Silija Flores. Rodrigez, koja ima podrpku vojske Venecuele, neposredno posle američkog napada je delovala prkosno i Madura je nazivala "jedinim predsednikom" zemlje. Nakon što je predsednik SAD Donald Tramp (Trump) naznačio da je spreman da, ako bude potrebno, sprovede drugi talas vojnih akcija u Venecueli, Rodrigez je zvučala pomirljivijije. Na društvenim mrežama je napisala da Karakas s Vašingtonom želi odnos koji će biti "uravnotežen i pun poštovanja". "Upućujemo poziv vladi SAD da zajedno radimo na agendi saradnje koja je usmjerena ka zajedničkom razvoju", napisala je ona. Izvor: Reuters, AFP

Predstavnici mađarske MOL Grupe započeli su 5. januara obilazak Rafinerije u Pančevu i ostalih glavnih postrojenja Naftne industrije Srbije (NIS), saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE). Njihov dolazak u pančevačku Rafineriju prvi je od objave pre par meseci da se NIS prodaje. Kako je ranije saopštilo političko rukovodstvo u Beogradu, MOL je zainteresovan za kupovinu ruskog vlasništva u NIS-u koji je pod američkim sankcijama od početka oktobra prošle godine. Predstavnici MOL-a u ponedeljak od jutarnjih sati obilaze benzinske stanice NIS-a širom Srbije, dok mađarska delegacija u pančevačkoj Rafineriji ima sastanke sa rukovodstvom tog naftnog kompleksa i predstavnicima NIS-a. Poseta mađarskih stručnjaka najavljena je pre desetak dana, u sklopu interesovanja MOL-a da uradi temeljno istraživanje poslovanja, sistema i objekata NIS-a pred potencijalnu odluku o akviziciji. Takav proces provere obuhvata pravne, finansijske i tehničke aspekte poslovanja. U pančevačkoj Rafineriji traju stručni sastanci dve strane, na kojima se potencijalnom kupcu predstavljaju podaci o opremi postrojenja i funkcionisanju proizvodnje. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je 2. januara očekivanje da glavne tačke ugovora između Naftne industrije Srbije i mađarske kompanije MOL budu završene do 23. januara. Kancelarija američkog Ministarstva finansija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) 9. oktobra počela je primenu sankcija prema NIS-u zbog udela koji u vlasništvu ima ruska državna kompanija Gasprom njeft u cilju, kako je saopštio Vašington, sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Uslov Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da se NIS skine sa liste američkih sankcija je da se oslobodi ruskog vlasništva. NIS je u vlasništvu Rusije; državna kompanija Gasprom, njena ćerka-firma Gasprom njeft i akcionarsko društvo Intelligence iz Sankt Peterburga, imaju 56,15 odsto akcija, Srbija 29,87, dok je nešto manje od 14 odsto kod malih akcionara. Zbog embarga i nemogućnosti da uveze sirovu naftu 2. decembra je zatvorena Rafinerija Pančevo, jedina u državi, koja je najznačajnije postrojenje u vlasništvu NIS-a. NIS je 1. januara saopštio da je Ministarstvo finansija SAD toj kompaniji izdalo posebnu licencu kojom joj se kompaniji ponovo omogućavaju operativne aktivnosti zaključno sa 23. januarom. Naftna industrija Srbije prodata je Gaspromu u januaru 2008, u okviru rusko-srpskog međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, za 400 miliona evra. Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrednosti ruskog dela NIS-a za sada nije bilo.

Jedna osoba je smrtno stradala nakon što je na nju palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica u ponedjeljak, 5. januara. Iz sarajevske Hitne pomoći potvrdili su da se stablo srušilo na ženu, koja je zadobila povrede glave opasne po život, nakon čega je preminula na Kliničkom centru u Sarajevu. Stablo je palo zbog težine sniježnog pokrivača. Snijeg, koji je pao u posljednja sata širom Bosne i Hercegovine, izazvao je probleme. Iz Elektroprivrede BiH su saopštili da su zbog snijega zabilježeni brojni kvarovi na elektroenergetskom sektoru. Najteža situacija je u Tuzlanskom kantonu gdje je bez električne energije više od 29 hiljada potrošača. Slična situacija je i u na istoku Bosne i Hercegovine, u Goraždu, a veći dio opštine Gornji Vakuf-Uskoplje bio je bez električne energije. Na području opštiine Travnik, u srednoj Bosni, zabilježeni su prekidi električne energije u više naselja. Iz Federalne civilne zaštite su saopštili i da je na području Unsko-sanskog kantona, u dijelovima Ključa i Sanskog mosta, prekinuto snabdijevanje elektičnom energijom. Snijeg je uzrokovao probleme i u saobraćaju, gdje je zabilježen veliki broj saobraćajnih nesreća, kao i obustava javnog prevoza. Federalna Uprava civilne zaštite saopštila je kako se u Tuzlanskom kantonu zbog velikih sniježnih padavina saobraćaj odvija otežano na svim putnim pravcima. Usporeno se i otežano saobraća i u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje su putne komunikacije blokirane zbog stabala koja su pala pod teretom snijega. Kako javlja Bosanskohercegovački auto-moto klub, formirane su kolone putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Izačić, Hadžin Potok, Velika Kladuša, Gradina, Gradiška, Brod, Kostajnica, Kozarska Dubica i Orašje. Zbog očekivanih padavina i jakog vjetra za regije Mostara, Trebinja i Foče na snazi je narandžasti meteoalarm, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod. Stanovništvu na ovim područjima savjetuje se oprez.

Američki predsjednik Donald Trump upozorio je autoritarne vladare Venecuele da će "platiti veoma visoku cijenu" ako ne budu "sarađivali" sa Washingtonom. On je, u intervjuu objavljenom 4. januara u magazinu The Atlantic, upozorio vršiteljicu dužnosti predsjednice Venecuele Delcy Rodriguez da će, "ako ne učini ono što je ispravno, platiti veoma visoku cijenu, vjerovatno veću nego Maduro". Vrhovni sud Venecuele naredio je da Rodriguez preuzme ulogu vršiteljice dužnosti predsjednice ljevičarske vlade. Rodriguez, koja je bila Madurova potpredsjednica, nazvala je potez SAD-a kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija i poručila da se "nikada više nećemo vratiti u ropstvo". Trump je inicijalno izrazio podršku Rodriguez, rekavši da je "ona u suštini spremna da učini ono što mi smatramo neophodnim da bi Venecuela ponovo bila velika". Rodriguez, koju podržava vojska Venecuele, u početku je djelovala prkosno, Madura je nazivala "jedinim predsjednikom" zemlje, a američki napad kao "užasnu mrlju" u odnosima. Nakon što je Trump signalizirao da je spreman da, ukoliko bude potrebno, sprovede drugi talas vojnih akcija u Venecueli, Rodriguez je postala pomirljivija. Na društvenim mrežama je 5. januara napisala da Karakas sa Washingtonom želi odnos koji će biti "uravnotežen i pun poštovanja." "Upućujemo poziv vladi SAD-a da zajedno radimo na agendi saradnje koja je usmjerena ka zajedničkom razvoju", napisala je. Svrgnuti venecuelanski lider Nicolas Maduro se nalazi američkom zatvoru nakon što je prebačen u New York poslije hapšenja američkih snaga u napadu kojeg su osudili Iran, Rusija i drugi saveznici južnoameričke zemlje, ali su ga pozdravili Venecuelanci koji žive u egzilu. Video koji je Fox News objavio na društvenim mrežama prikazivao je 63-godišnjeg Madura kako ga sprovode savezni agenti i kako novinarima govori: "Laku noć, Sretna nova godina." On i njegova supruga, koja je također uhapšena u raciji, trebali bi se pojaviti pred sudom 5. januara kako bi se suočili s optužbama za trgovinu drogom. Na konferenciji za novinare, Trump je pohvalio vojnu operaciju u Venecueli, ali nije iznio detalje o akciji. Jedan visoki američki general rekao je da je, nakon višemjesečnih priprema, u napadu učestvovalo 150 američkih aviona. Podaci o žrtvama nisu objavljeni. Trump je rekao da je dio američkog osoblja povrijeđen, ali da su dobro. Američke udare u Venecueli i hapšenje Madura osudili su neki saveznici Caracasa, kao i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, koji je rekao da američka vojna akcija predstavlja "opasan presedan". Brojni saveznici Washingtona, iako su izrazili da nemaju naklonost prema Maduru ili njegovom režimu, upozorili su na potrebu poštivanja međunarodnog prava. Moskva, koja održava bliske veze s Venecuelom, saopćila je da su izuzetno zabrinuti zbog izvještaja da su Maduro i njegova supruga prisilno uklonjeni iz zemlje te su pozvali Sjedinjene Države da ih oslobode. U međuvremenu, povodom hapšenja Madura održane su, širom gradova Latinske Amerike, Španije i drugih mjesta, proslave Venecuelanaca koji žive u inostranstvu. Izvor: Reuters, AFP

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će se Kijev tokom ove sedmice fokusirati na dva sastanka sa evropskim saveznicima sa nadom da će se "ubrzati kraj" ruskog rata u Ukrajini. Sastanci dolaze nakon nekoliko mjeseci neizvjesnog mirovnog procesa. Uoči sastanaka dvije osobe su poginule, a nekoliko je ranjeno u ruskom zračnom napadu na Kijev i okolicu. Ukrajinska služba za vanredne situacije saopćila je da je napad izazvao požar u medicinskoj ustanovi u kojoj se nalazila operaciona sala. Dodali su i da je nakon što je požar ugašen u zgradi pronađeno tijelo. Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je tokom noći izvela napade sa devet projektila, uključujući balističke rakete i 165 jurišnih dronova. Ukrajina će 5. januara biti domaćin sastanka načelnika generalštabova evropskih zemalja, uključujući ključne saveznike Kijeva – Britaniju, Francusku i Njemačku. Dan kasnije francuski predsjednik Emmanuel Macron bit će domaćin pariškog okupljanja evropskih lidera. Očekuje se da će ova sjednica biti još više ključna jer je francuski lider obećao da će saveznici Kijeva dati "konkretne“ obaveze za sigurnost Ukrajine. Uoči razgovora, Zelenski je poručio da je njegova zemlja spremna na sve mogućnosti. "U Evropi će biti održani sastanci koji moraju postati još jedan doprinos našoj odbrani i ubrzavanju kraja rata“, rekao je Zelenski 4. januara. "Ukrajina će biti spremna za oba moguća puta pred nama – diplomatiju, koju vodimo, ili nastavak aktivne odbrane ako se pritisak naših partnera na Rusiju pokaže nedovoljnim." "Ukrajina traži mir. Ali Ukrajina nikome neće predati svoju snagu", dodao je. Dan ranije, Zelenski je insistirao da će, ako se diplomatski kraj rata ne može postići tokom mirovnih pregovora, njegova zemlja nastaviti da se brani od ruske invazije. "Ako Rusija sve ovo blokira – i kao što sam rekao, to zavisi od naših partnera – ako naši partneri ne primoraju Rusiju da zaustavi rat, ima drugi pravac: da se branimo", rekao je 3. januara. Trump je u novembru 2025. tražio od Zelenskog da prihvati mirovni prijedlog od 28 tačaka, za koji su mnogi smatrali da snažno ide u korist Rusije. Ukrajina i evropski saveznici – predvođeni Britanijom, Francuskom i Njemačkom – užurbano su radili na izradi kontraprijedloga, na kraju iznoseći plan od 20 tačaka koji je u većoj mjeri uvažavao interese Kijeva, posebno u pogledu sigurnosnih garancija i teritorijalnog integriteta. Na sastancima s Evropljanima, Zelenski će vjerovatno insistirati na potrebi za sigurnosnim garancijama iz Evrope, ali i u kombinaciji sa željenim čvrstim uvjeravanjima iz Sjedinjenih Američkih Država. Macron je govorio o takozvanoj Koaliciji voljnih, neformalnoj grupi od više od 20 zapadnih zemalja koje su izrazile podršku Ukrajini, te je sugerirao da bi konkretni prijedlozi mogli biti predstavljeni na pariškom okupljanju. Trump odbacuje tvrdnju KremljaUkrajinski predsjednik je izrazio skepticizam u pogledu stvarnog interesa ruskog predsjednika Vladimira Putina za postizanje mirovnog dogovora. Iz Rusije su 29. decembra tvrdili da je Ukrajina ciljala jednu od Putinovih rezidencija, te su saopštili da će Moskva uzvratiti i preispitati svoj stav u pregovorima. Kijev je odlučno negirao da je ciljao Putina ili bilo koju od njegovih rezidencija, optužujući Kremlj da to koristi kao izgovor za napade na civilna područja. Trump je prvobitno naznačavao da bi mogao prihvatiti ruske tvrdnje, no nakon što je CIA zaključila da se napad nikada nije desio, izgleda da je stao na stranu Kijeva i ponovio taj stav. "Ne vjerujem da se taj napad dogodio", rekao je Trump novinarima. "Nešto se dogodilo prilično blizu, ali nije imalo nikakve veze s ovim." Zelenski je 4. januara rekao da je Rusija tokom protekle sedmice izvela više od 2.000 zračnih napada na Ukrajinu i ponovio poziv Zapadu za dodatnu pomoć. Izvor: ukrajinski servis RSE, Reuters, dpa

Saobraćaj ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama u centru Beograda ponovo je uspostavljen 4. januara uveče, nakon što su sa tog mesta uklonjeni šatori pristalica vlasti. Šatorsko naselje, poznatije kao "Ćacilend", postavljeno je u aprilu 2025. godine kao odgovor na antivladine proteste sa kojih se traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice novosadske Železničke stanice. Šatori su uklonjeni u noći između 28. i 29. decembra nakon najave predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji se zahvalio prisutnima što su "čuvali Srbiju i odbranili državu". "Ćacilend" se prvo pojavio u martu kao šatorsko naselje u Pionirskom parku između Predsedništva i Skupštine. Kasnije je proširen na široku ulicu ispred parlamenta čime je onemogućen prolazak vozila, uključujući i gradski prevoz. Prostor je bio ograđen betonskim barijerama i metalnim ogradama, a obezbeđivali su ga policija i maskirani civili, koji nisu dozvoljavali prolaz građanima. Kako je RSE ranije pisao, u ograđenom prostoru ispred najvažnijih državnih institucija boravile su i osobe sa kriminalnim dosijeima, bivši pripadnici paravojnih formacija i članovi ultradesničarskih grupa. Nakon brojnih incidenata koji su se desili u šatorskom naselju, predsednik Srbije najavio je da će šatori biti uklonjeni početkom 2026. godine. On je rekao da će jedan broj ljudi koji su boravili u kampu još neko vreme ostati ispred zgrade Predsedništva u Pionirskom parku.

Zemlje Zapadnog Balkana izrazile su različite reakcije na napad Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli u subotu, koji je prethodio hapšenju lidera Venecuele Nicolasa Madura i njegovom sprovođenju u pritvor u Njujorku. Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će Sjedinjene Američke Države "upravljati" Venecuelom do "odgovarajućeg prenosa vlasti" i iskoristiti njene velike rezerve nafte, nakon svrgavanja Madura. Maduro je u nedjelju prebačen u pritvorski centar u Njujorku, a očekuje se da će tokom sedmice izaći pred sud kako bi se suočio s optužbama za krivična djela povezana s drogom i oružjem. Prije napada, Sjedinjene Američke Države su ga kontinuirano optuživale da vodi "narko-državu" i da je manipulisao izbornim procesom. U nastavku donosimo reakcije zemalja Zapadnog Balkana: KosovoPredsjednica Kosova Vjosa Osmani napisala je na mreži X da Kosovo snažno stoji uz Sjedinjene Američke Države i predsjednika Trumpa u podršci njegovim potezima protiv "narko-terorističkog režima" Venecuele. "Predsjednik Trump stao je uz narod Venezuele i suprotstavio se Madurovoj narko-državi, štiteći Ameriku i ostatak svijeta od kartela i organizovanog kriminala", napisala je Osmani u subotu. U međuvremenu, kosovski premijer u tehničkom mandatu Albin Kurti izjavio je da Kosovo podržava operaciju Sjedinjenih Američkih Država protiv narkotika u Venecueli. "Držanje odgovornim državnih aktera uključenih u trgovinu drogom ključno je za uspjeh u borbi protiv ove pojave", napisao je Kurti na Facebooku u subotu. AlbanijaMinistrica za evropska pitanja Albanije, Elisa Spiropali, napisala je na mreži X u subotu da Albanija bez oklijevanja stoji uz Sjedinjene Američke Države i Trumpa u njihovim "odlučnim potezima protiv narko-terorističkog režima Venecuele". "Podržavamo snažno vođstvo državnog sekretara Marca Rubija u suočavanju s autoritarizmom, korupcijom i transnacionalnim kriminalnim mrežama. Narod Venecuele ima neosporno pravo na slobodu, demokratiju i vladavinu prava, a međunarodna zajednica ne smije ostati nijema pred represijom i strahom", dodala je ona. Sjeverna MakedonijaTimčo Mucunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, rekao je da Skoplje "pozdravlja" objavu Trumpa da je Maduro uhapšen i da će se suočiti s pravdom. "Također čestitam državnom sekretaru [Marco] Rubiju na njegovom vođstvu u borbi protiv narko-kriminalnih mreža Madurovog režima. Odgovornost je važna. Stojimo uz Sjedinjene Američke Države i narod Venecuele za slobodu i demokratiju", napisao je Mucunski na mreži X u subotu. SrbijaPredsjednik Srbije Aleksandar Vučić kritikovao je hapšenje svog saveznika Madura, rekavši da je "jasno" da međunarodni pravni poredak i Povelja UN-a "ne funkcionišu". Vučić je rekao da Srbija "želi prijateljstvo sa SAD-om, ali je naša dužnost da kažemo kada dolazi do kršenja međunarodnog prava". "U svetu danas vlada zakon sile, zakon jačeg. To je jedini princip savremene politike koji danas postoji u svetu", rekao je Vučić za medije u nedjelju u Beogradu, nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije. Bosna i HercegovinaMinistarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u nedjelju je pozvalo "sve aktere da djeluju racionalno, odgovorno i uzdržano, kako bi se spriječila dalja eskalacija i patnja". "Izražavamo podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu", objavilo je Ministarstvo na mreži X. "Nicolas Maduro je diktator koji je vladao kroz strah, upotrebu sile, vojsku i policiju, potpunu kontrolu medija i druge represivne instrumente. Njegovo zadržavanje na vlasti nije zasnovano na slobodnim i poštenim izborima, već na izbornim prevarama i manipulacijama, kao i na sistematskoj represiji političkih protivnika i studentskog aktivizma putem hapšenja, zastrašivanja i prijetnji." "Svi politički diktatori ponašaju se na sličan način i koriste iste represivne metode, uključujući i one iz naše političke stvarnosti u ovom dijelu svijeta. Sjedinjene Američke Države su najvažniji strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine." HrvatskaMinistarstvo vanjskih poslova Hrvatske saopštilo je u subotu da pomno prati situaciju u Venecueli u koordinaciji s partnerima iz Evropske unije. "Zalagaćemo se da se borba protiv međunarodnih nezakonitih aktivnosti vodi u skladu s međunarodnim pravilima i temeljnim principima, kao i uz zaštitu civilnog stanovništva. Posebnu pažnju posvećujemo sigurnosti i dobrobiti hrvatskih državljana koji žive u Venecueli, kao i hrvatskih iseljenika u toj zemlji", navelo je Ministarstvo. "Režim Nicolasa Madura nema legitimitet koji proizlazi iz demokratski održanih izbora. Duboke unutrašnje političke podjele, kao i različiti pristupi međunarodne zajednice prema vlastima u Karakasu, dodatno su zakomplikovali već složenu situaciju u zemlji." "Situacija u Venecueli već godinama je obilježena dubokom političkom, ekonomskom i institucionalnom krizom, koja se ogleda kroz ozbiljno narušeno funkcionisanje državnih institucija, ekonomski pad, kršenja ljudskih prava i tešku humanitarnu krizu koja je potaknula masovne migracije stanovništva." Crna GoraCrna Gora do sada nije reagovala.

Ambasador Srbije u Švajcarskoj Ivan Trifunović izjavio je 4. januara za N1 da je porodica potvrdila da je jedan srpski državljanin među poginulima u požaru u diskoteci u Kran-Montani. "Imamo potvrdu od porodice. Nemamo još zvaničnu potvrdu policije, ali porodica je sigurna. Zvanično, četiri povređena su srpski državljani - dvojica su prebačena u Nemačku, jednoj porodici smo pružili logističku pomoć", naveo je Trifunović. On je ukazao da svi pogođeni mogu da se obrate Ambasadi za informacije i kontakt lokalnih švajcarskih vlasti. U Švajcarskoj je u toku petodnevna žalost nakon što je u Novogodišnjoj noći u požaru u diskoteci u alpskom skijalištu Kran-Montana poginulo 40 ljudi, dok je više od stotinu povređeno. Istraga švajcarskih vlasti i identifikacija stradalih je i dalje u toku. Beatrisa Pijud, glavna tužiteljka kantona Vale, izjavila je 2. januara da sve ukazuje na to da je požar izbio zbog prskalica postavljenih na boce šampanjca, koje su bile pomerene previše blizu drvenog plafona. Navela je da su pribavljeni i analizirani video-snimci i obavljeni razgovori sa svedocima.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine(BiH) izrazilo je podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu, istovremeno oštro osuđujući vladavinu Nicolasa Madura kao represivnu i nedemokratsku te naglašavajući strateško partnerstvo BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama(SAD). "Izražavamo podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu", objavili su iz MVP BiH na društvenoj mreži X, pozivajući sve aktere da se ponašaju racionalno, odgovorno i uzdržano, kako bi spriječili dalju eskalaciju i patnju. SAD su 3. januara izvele vojni napad na Venecuele i uhapsile predsjednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu. Oni su zatim sprovedeni u Njujork, gdje bi trebalo da se suoče sa optužbama povezanim sa trgovinom drogom. "Nicolas Maduro je diktator koji je vladao kroz strah, upotrebu sile, vojsku i policiju, punu kontrolu medija i druge represivne instrumente", poručeno je iz Ministarstva. U saopštenju je navedeno da "njegovo držanje na vlasti nije zasnovano na slobodnim i poštenim izborima, već na izbornim prevarama i manipulacijama, kao i na sistematskoj represiji političkih protivnika i studentskom aktivizmu kroz hapšenja, zastrašivanja i prijetnje". "Svijet bi bio bolje mjesto bez vladara poput Nicolasa Madura", naglašeno je i istaknuto da je "tokom njegove vladavine, više od osam miliona ljudi bilo primorano da napusti zemlju". "Danas, više od 90 posto stanovništva živi u siromaštvu, a 70 posto živi u ekstremnom siromaštvu. Ove brojke predstavljaju duboki politički, društveni i humanitarni neuspjeh", saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Poručili su da se "svi politički diktatori ponašaju na sličan način i koriste iste represivne metode, uključujući i one iz naše vlastite političke realnosti u ovom dijelu svijeta". "Sjedinjene Države su najvažniji strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine", dodali su iz Ministarstva.

Dan nakon što su snage Sjedinjenih Američkih Država (SAD) uhapsile i sprovele predsednika Venecuele Nikolasa Madura u Njujork, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je "jasno da međunarodni pravni poredak i Povelja Ujedinjenih nacija (UN) ne funkcionišu. "U svetu dominira pravo sile, pravo jačeg i to je jedini princip savremene politike koji danas u svetu postoji", izjavio je Vučić u obraćanju medijima 4. januara u Beogradu nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost. SAD su 3. januara izvele vojni napad na Venecuele i uhapsile predsednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu. Oni su zatim sprovedeni u Njujork, gde bi trebalo da se suoče sa optužbama povezanim sa trgovinom drogom. Zvaničnici Srbije održavaju bliske veze sa Madurom, za koga Evropska Unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) smatraju da nema legitimitet demokratski izabranog predsednika zbog izbornih neregularnosti. "Želimo prijateljstvo sa SAD ali je naše da kažemo kada postoji kršenje međunarodnnog prava", naveo je Vučić komentarišući akciju SAD. Vučić se sa Madurom poslednji put čuo telefonski 21. avgusta 2025. U objavi na svom Instagram nalogu, Vučić je tada Madura nazvao "velikim prijateljem" Srbije i i naveo da su razgovarali o jačanju bilateralnih odnosa dve zemlje. Jedan od ključnih argumenata za jačanje saradnje sa Venecuelom koji su iznosili zvaničnici Srbije jeste to da Venecuela ne priznaje nezavisnost Kosova proglašenu 2008. godine. Inauguraciji Madura za predsednika u januaru prošle godine je prisustvovala predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, nakon čega su usledile kritike iz Brisela. Srbija i Venecuela su 2023. potpisale sporazum o ukidanju viza i najavile otvaranje srpske ambasade u ovoj zemlji koja se graniči sa Kolumbijom, Brazilom i Gvajanom. Venecuelanski režim je pod sankcijama Evropske unije (EU) čijem članstvu Srbija teži, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije i Kanade. Nastavak ulaganja u vojskuTeme sednice Saveta za nacionalnu bezbednost Srbije održane 4. januara, prema Vučićevim rečima, bile su, osim američke akcije u Venecueli, regionalna, vojna i politička bezbednost i energetska bezbednost. Vučić je najavio da će Srbija u narednih i po dana udvostručiti vojne kapacitete. "Osim ljudskih resursa, koje ćemo uvećati za 30 odsto, sve ostalo uvećaćemo za 100 odsto. Jedan deo sredstava je iz zemlje, a jedan deo nabavljamo u inostranstvu. To je jedini odvraćajući faktor. Moramo da se uzdamo u sebe", rekao je Vučić. On nije precizirao šta će od vojnih sredstava Srbija nabaviti i kupiti iz inostranstva. Vučić je izjavio da trenutno "ne postoji opasnost od potencijalnog agresora, što ne znači da neće postojati za nekoliko meseci". "Naša vojska ima snažan odvraćajući faktor. U ovom trenutku ne postoji opasnost od potencijalnog agresora, što ne znači da neće postojati za tri meseca ili godinu dana. Naša snaga je nedvosmisleno veća i snažnija od potencijalnih agresora i sigurno je da u takvu avanturu ne bi ulazili", kaže Vučić. U republičkom budžetu za odbranu je u 2026. predviđeno 945 miliona evra. To je u odnosu na 2025. godinu rast od gotovo 60 odsto. Najveći deo tih rashoda, 767 miliona evra, predviđen je za otplatu jednog dela ukupnih troškova nabavke francuskih borbenih aviona Rafal. Nabavka dogovorena u avgustu 2024. vredna je ukupno 2,7 milijarde evra. Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), Srbija od svih država Zapadnog Balkana najviše izdvaja za odbranu. Deklariše se kao vojno neutralna, što je uneto u Strategiju odbrane. Dok redovno održava vežbe sa NATO državama, shodno članstvu u programu Alijanse "Partnerstvo za mir" u kojem je od 2006. godine, Srbija unapređuje i vojnu saradnju sa Kinom, dok je saradnja sa Rusijom manjeg obima nakon ruske invazije na Ukrajinu. Osnov za saradnju sa svima, zacrtan je odlukom o vojnoj neutralnosti koju je Skupština Srbije usvojila 2007. godine. O pregovorima o prodaji ruskog udela u Naftnoj industriji SrbijeEnergetska bezbednost Srbije i pregovori oko prodaje ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) takođe su bili jedna od tema sednice Saveta za nacionalnu bezbednost. Vučić je pozvao na što hitnije završavanje ugovora o kupoprodaji, kako bi se stvorili uslovi da NIS bude skinut sa liste sankcija SAD. Mediji su ranije preneli da će ruski "Gasprom" svoj udeo u "NIS-u" prodati mađarskoj naftnoj kompaniji "MOL". "Sada je jasno da sa njima (Mađarima) pregovaraju. Pozivam ih da završe ugovor o kupoprodaji što je moguće pre, da bismo mogli da izađemo iz režima sankcija i da bi Srbija mogla da nastavi da raste", rekao je Vučić. On je naveo da Srbija očekuje da do 13. ili 15. januara stigne prvih 85.000 tona nafte. Primena američkih sankcija zbog ruskog udela u najvećoj naftnoj kompaniji Srbije otpočela je 9. oktobra. Od tada Srbija ne može da uvozi sirovu naftu, usled čega je početkom decembra sa radom prestala jedina rafinerija nafte u Pančevu. NIS je 1. januara saopštio da je Ministarstvo finansija SAD toj kompaniji izdalo posebnu licencu kojom joj se kompaniji ponovo omogućavaju operativne aktivnosti zaključno sa 23. januarom. To će omogućiti da rafinerija ponovo počne sa radom. Prema Vučićevim rečima, rafinerija sa radom kreće 17. ili 18. januara. On je naveo da Srbija sada puni svoje rezerve i da će imati dovoljno struje, gasa i naftnih derivata, "uprkos svim problemima". Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrednosti ruskog dela NIS-a za sada nije bilo. NIS snabdeva 80 odsto domaćeg tržišta naftnim derivatima. Kancelarija američkog Ministarstva finansija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) 9. oktobra počela je primenu sankcija prema NIS-u zbog udela koji u vlasništvu ima ruska državna kompanija Gasprom njeft u cilju, kako je saopštio Vašington, sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Uslov SAD-a da se NIS skine sa liste američkih sankcija je da se oslobodi ruskog vlasništva.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistirao je da će njegova zemlja nastaviti da se brani od ruske invazije punog obima ako se tokom trenutnih mirovnih pregovora ne postigne diplomatski kraj rata. "Ako Rusija sve ovo blokira – i kao što sam rekao, to zavisi od naših partnera – ako naši partneri ne prisile Rusiju da zaustavi rat, postoji drugi put: da se branimo", rekao je 3. januara uoči još jedne sedmice pune diplomatskih aktivnosti. Komentari odražavaju stav koji je ukrajinski lider iznio u obraćanju na Novu godinu, kada je naglasio da mirovni sporazum s Rusijom ne može doći "po svaku cijenu". "Šta Ukrajina želi? Mir? Da. Po svaku cijenu? Ne. Želimo kraj rata, ali ne kraj Ukrajine", rekao je Zelenski u televizijskom obraćanju. Američki predsjednik Donald Trump je u novembru 2025. vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mirovni prijedlog od 28 tačaka, za koji su mnogi smatrali da u velikoj mjeri ide u korist Rusiji. Ukrajina i njeni evropski saveznici – predvođeni Britanijom, Francuskom i Njemačkom – požurili su da razviju kontraprijedlog, te su na kraju iznijeli plan od 20 tačaka koji je uključivao više interesa Kijeva, posebno u vezi sa sigurnosnim garancijama i teritorijalnim integritetom. Sigurnosne garancije, ekonomski oporavakZelenski je govorio dok su se sigurnosni savjetnici iz 15 saveznika sastali u ukrajinskoj prijestolnici, raspravljajući o detaljima razvijajućeg mirovnog plana, uključujući moguće sigurnosne garancije za Ukrajinu. Iz sesije je procurilo malo detalja, ali ukrajinski pregovarač Rustem Umerov rekao je da su učesnici "raspravljali o sigurnosnim garancijama, tačkama mirovnog plana, ekonomskom oporavku i vojno-političkim pitanjima". Umerov je naglasio da je "već dogovoreno 90 posto pozicija – 90 posto mirovnog plana – a rad na detaljima se nastavlja". Zelenski je u svom govoru 31. decembra također rekao da je dogovor "90 posto završen", ali je upozorio da će preostalih 10 posto biti teško finalizirati. Trumpov specijalni izaslanik, Steve Witkoff, pridružio se sastanku putem video veze, dok su predstavnici NATO-a i Evropske unije učestvovali lično. Nakon sastanka uslijedit će najmanje još dva važna okupljanja u narednoj sedmici. Macron obećava "konkretne" obavezeUkrajina će 5. januara ubiti domaćin sastanka načelnika generalštabova evropskih zemalja i drugih, "osmišljen da osigura dodatnu koordinaciju akcija sa saveznicima u sigurnosnoj dimenziji", rekao je Umerov. Sljedećeg dana u Parizu, francuski predsjednik Emmanuel Macron ugostit će okupljanje evropskih lidera. Macron je u svom novogodišnjem govoru rekao da će evropske države i drugi saveznici dati "konkretne" obaveze za sigurnost Ukrajine tokom pregovora. Zelenski je izrazio nadu u održavanje samita svjetskih lidera u Sjedinjenim Državama do kraja januara radi rasprave o mirovnim prijedlozima. "Pripremat ćemo se za sastanak u Sjedinjenim Državama na nivou lidera. Voljeli bismo da se sve ovo dogodi u januaru, do kraja januara", rekao je Zelenski. "Krećemo se u tri ključna pravca: sigurnosne garancije, rekonstrukcija i osnovni okvir za pravi mir", napisao je Zelenski na Telegramu. "Pripremamo sastanke u Evropi koji će se održati sljedeće sedmice. Također se pripremamo za sastanke u Sjedinjenim Državama", dodao je. Trump "nije oduševljen" ruskim lideromU međuvremenu, Trump je 3. januara izrazio frustraciju zbog ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog nastavka rata u Ukrajini. "Nisam oduševljen Putinom. Ubija previše ljudi", rekao je Trump novinarima u svom odmaralištu u Palm Beachu na Floridi. Trump je često hvalio Putina i rekao da vjeruje kako je ruski lider zainteresovan za mirovni sporazum. Mnogi posmatrači kažu da je Zelenski pod pojačanim pritiskom zbog ruskih uspjeha na bojnom polju, posebno na istoku Ukrajine. Iako su ti pomaci ograničeni i teško izboreni još od prve godine rata punog obima u Ukrajini, analiza Instituta za proučavanje rata, think tanka sa sjedištem u Washingtonu, objavljena 2. januara pokazala je da su ruski uspjesi na bojnom polju u 2025. bili najveći od 2022. godine. Ukrajinski komandant Oleksandr Sirski rekao je da su ti uspjesi rezultirali sa gotovo 420.000 poginulih i ranjenih Rusa u 2025. godini, prema ukrajinskim procjenama. Obje strane uglavnom ne objavljuju podatke o žrtvama. Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a

Venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro nalazi se u američkom zatvoru nakon što je prebačen u New York, poslije hapšenja od strane američkih snaga u akciji koju su osudili Iran, Rusija i drugi saveznici južnoameričke zemlje, ali su je pozdravili Venecuelanci koji žive u egzilu. Maduro, prikazan u lisicama, prvo je sproveden od strane federalnih agenata kroz objekat američke Agencije za borbu protiv narkotika (DEA) u New Yorku radi obrade, prije nego što je prebačen u pritvorski centar visokog osiguranja u Brooklynu. Video koji je Fox News objavio na društvenim mrežama prikazuje Madura (63) kako ga prate federalni agenti, dok novinarima govori: "Laku noć, Sretna Nova godina." Nepotvrđeni izvještaji navode da je nakon hapšenja Maduro odveden u američku bazu u zalivu Guantanamo na Kubi, prije nego što je prebačen u bazu Stewart Air National Guard u okrugu Orange, New York. Na konferenciji za novinare, američki predsjednik Donald Trump opisao je vojnu operaciju u Venecueli koja je izvedena radi hapšenja Madura, dodajući da će Sjedinjene Američke Države privremeno "upravljati" južnoameričkom zemljom "dok ne budemo mogli obaviti sigurnu, pravilnu i razumnu tranziciju". Nije odmah bilo jasno šta Trump podrazumijeva pod time da SAD "upravljaju" zemljom. Trump je rekao novinarima da "određuje ljude" iz svog kabineta koji će biti zaduženi za Venecuelu, ne navodeći detalje. Visoki američki general izjavio je da je u napadu učestvovalo 150 američkih aviona nakon višemjesečnih priprema. Izgleda da potpredsjednica preuzima vodeću uloguNajviši Madurovi zvaničnici izgleda da su i dalje na vlasti, uključujući potpredsjednicu Delcy Rodriguez. Trump je izrazio podršku Rodriguez, rekavši da je "ona u suštini spremna učiniti ono što smatramo potrebnim da Venecuela ponovo postane velika". Međutim, Rodriguez je nazvala Madura "jedinim predsjednikom" Venecuele i američki napad "užasnom mrljom" u odnosima između država. Također je upitno kakav je status venecuelanske opozicije koju predvodi Maria Corina Machado, koju podržavaju SAD, a koja je prošle godine osvojila Nobelovu nagradu za mir. Ona je na društvenim mrežama napisala: "Došao je čas slobode." Američka državna tužiteljica Pam Bondi izjavila je da se Maduro i njegova supruga – koja je također uhapšena – suočavaju s krivičnim optužnicama u New Yorku, optuženi za zločine povezane s trgovinom drogom. Američki napadi u Venecueli i hapšenje Madura naišli su na oštre osude nekih saveznika Karakasa, kao i generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa, koji je rekao da američka vojna akcija postavlja "opasan presedan". Novinske agencije, pozivajući se na izvore, navode da će se Vijeće sigurnosti UN-a sastati 5. januara u 10 sati kako bi raspravljalo o američkoj operaciji. Kolumbija je, uz podršku Rusije i Kine, zatražila sjednicu, rekli su diplomati. Saveznici Rusija i Iran osuđuju akcijuMoskva, koja održava bliske veze s Venecuelom, saopštila je da je izuzetno zabrinuta zbog izvještaja da su Maduro i njegova supruga nasilno uklonjeni iz zemlje te je pozvala Sjedinjene Države da ih oslobode. Iran, još jedan ključni saveznik Venecuele, osudio je američki vojni napad, prema izvještaju iranskog državnog medija Press TV, navodeći da je akcija prekršila suverenitet i teritorijalni integritet Venecuele, kao i Povelju UN-a. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "šok i nevjericu" zbog napada, navodeći u saopštenju da osuđuje "očiglednu upotrebu sile Sjedinjenih Država protiv suverene države i djelovanje protiv njenog predsjednika" te poziva na trenutno oslobađanje venecuelanskog lidera. U međuvremenu, širom gradova Latinske Amerike i Španije održana su slavlja povodom Madurovog hapšenja, dok su se Venezuelanci okupljali da proslave. "Slobodni smo. Svi smo sretni što je diktatura pala i što imamo slobodnu zemlju", citira Reuters Khaty Yanez, Venezuelanku u Santiagu koja je sedam godina provela u Čileu. U glavnom gradu Perua, Limi, migrantkinja Milagros Ortega, čiji roditelji i dalje žive u Venezueli, rekla je da se nada povratku. "Znati da je moj otac živ da vidi pad Nicolasa Madura je veoma emotivno. Voljela bih da vidim njegovo lice", kazala je ona. Neki zapadni saveznici oprezniMnogi saveznici Washingtona, iako nisu izrazili naklonost prema Maduru ili njegovom režimu, upozorili su na potrebu poštivanja međunarodnog prava. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je: "Smatramo Madura nelegitimnim predsjednikom i ne žalimo zbog kraja njegovog režima", dodajući: "Jutros sam ponovio svoju podršku međunarodnom pravu." Francuska je poručila da američki napad potkopava međunarodno pravo i naglasila da se kriza u Venezueli ne može riješiti vanjskim akterima. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da je Maduro "doveo svoju zemlju do propasti", ali je američku akciju nazvao pravno "kompleksnom". Međutim, krajnje desničarska premijerka Italije Giorgia Meloni – saveznik Trumpa – nazvala je američku akciju "legitimnom" i "odbrambenom". Druge zemlje, poput Ukrajine, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, saopštile su nakon napada da čvrsto stoje uz Washington i njegovu najdirektniju intervenciju u Latinskoj Americi od invazije na Panamu 1989. godine. "Pozdravljam [Trumpovu] objavu da je Nicolas Maduro uhapšen i da će se suočiti s pravdom. Stojimo uz Sjedinjene Države i venecuelanski narod za slobodu i demokratiju", napisao je ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timco Mucunski na društvenim mrežama. Američka vojna akcija dolazi nakon mjeseci rastućeg ekonomskog i vojnog pritiska Washingtona na južnoameričku zemlju, uključujući presretanje venecuelanskih tankera s naftom i ubistvo desetina ljudi u napadima na čamce blizu njenih voda, za koje se tvrdilo da prevoze drogu. Washington također osporava Madurovu legitimnost kao predsjednika još od 2013. godine, kada je bio izabran kao nasljednik Huga Chaveza, ukazujući na uzastopne izbore za koje opozicija i drugi tvrde da su bili namješteni u njegovu korist. Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a

Kako protesti zbog ekonomske krize u Iranu ulaze u drugu sedmicu, najviši iranski zvaničnici i američki predsjednik Donald Trump razmijenili su prijetnje dok demonstracije postaju smrtonosne i nastavljaju da eskaliraju. Dan nakon što je Trump 2. januara na Truth Socialu napisao da je Washington "spreman i naoružan" da reaguje ako iranske sigurnosne snage ubiju još demonstranata, vrhovni lider Irana ajatolah Ali Hamenei poslao je prkosan odgovor. "Važno je da, kada shvatimo da neprijatelj arogantno pokušava nametnuti nešto zemlji, vlastima i narodu, moramo mu se odlučno suprotstaviti i pružiti otpor", rekao je Hamenei 3. januara. "Nećemo popustiti neprijatelju." Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, Amir Saeed Iravani, također je 2. januara pozvao UN da osudi ono što je nazvao "nezakonitim prijetnjama" američkog predsjednika. Iravani je pozvao generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa i članove Vijeća sigurnosti UN-a da "nedvosmisleno i odlučno osude" Trumpove "nepromišljene i provokativne izjave", opisujući ih kao "ozbiljno kršenje" Povelje UN-a i međunarodnog prava. Iransko rukovodstvo je ranije 2. januara također upozorilo da bi američke trupe u regionu mogle biti meta ako Washington interveniše usred smrtonosnih protesta, koji su počeli 28. decembra i predstavljaju jedan od najvećih izazova Islamske republike u posljednjih nekoliko godina. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da su oružane snage zemlje u pripravnosti i da "tačno znaju gdje treba gađati" u slučaju napada. Vođeni bijesom zbog rastućih cijena, inflacije i pada vrijednosti valute, demonstracije su zahvatile Iran nakon što su trgovci u Teheranu stupili u štrajk zbog visokih cijena i ekonomske stagnacije. Prema izvještajima, najmanje devet osoba je poginulo, a 44 uhapšene tokom sedmice nemira. Državni mediji i međunarodne organizacije za ljudska prava izvještavaju o nekoliko smrtnih slučajeva i desetinama povrijeđenih u sukobima demonstranata i sigurnosnih snaga, iako agencije povezane s vladom krivicu za nasilje pripisuju onima koje nazivaju "izgrednicima". Iranske vlasti još nisu potvrdile ove izvještaje, a Radio Farda Radija SLobodna Evropa ih nije mogao nezavisno provjeriti. Protesti se šire IranomProteste je izazvao kolaps kursa iranske valute u odnosu na američki dolar i inflacija koja je dostigla 52 posto. Iranski predsjednik Masud Pezeshkian ranije je pokušao smiriti proteste obećavajući "nove odluke" za poboljšanje ekonomske situacije. To nije mnogo ublažilo bijes Iranaca pogođenih kolapsom valute rial, koja se na crnom tržištu sada mijenja za oko 1,4 miliona za jedan dolar, u poređenju s oko 800.000 prije godinu dana. Ekonomske teškoće dodatno pogoršavaju višegodišnje ekonomske i političke krize u Iranu, uključujući i ozbiljnu sušu u Teheranu, gradu s oko 10 miliona stanovnika. Odgovor Teherana Trumpu, koji je u svojoj izjavi rekao da će "Sjedinjene Američke Države priskočiti u pomoć ako iranske vlasti ubiju mirne demonstrante, što im je običaj", bio je posebno oštar. "Trump treba znati da bi američko miješanje u ovo unutrašnje pitanje značilo destabilizaciju cijelog regiona i uništavanje američkih interesa", napisao je Ali Larijani, sekretar Vrhovnog nacionalnog savjeta sigurnosti Irana, na X-u. "Američki narod treba znati – Trump je započeo ovu avanturu. Trebali bi voditi računa o sigurnosti svojih vojnika", dodao je. Nakon njegovih komentara uslijedila je objava Alija Shamkhanija, višeg savjetnika vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hameneija, koji je napisao: "Iranci dobro poznaju američki 'spasilački' dosije – od Iraka i Afganistana do Gaze. Svaka ruka koja interveniše… biće odsječena." Saeed Bashirtash, iranski aktivista u egzilu, rekao je za Radio Farda (RSE) da su takve "prijetnje više blef nego stvarna namjera". "Iranski narod pozdravlja Trumpovo upozorenje, jer će se osjećati manje ugroženo kada izađu na ulice. To je vrlo pozitivno [jer] islamska republika će biti mnogo opreznija u ubijanju ljudi", rekao je. Još jedan iranski disident u egzilu, veteran Mehran Barati, rekao je za Radio Farda da, uprkos prkosnom jeziku, postoje "pukotine unutar režima, uključujući Revolucionarnu gardu (IRGC), vojsku i političko rukovodstvo. Ako SAD planira nešto, mogli bi smatrati da je sada najbolji trenutak". Ova oštra retorika dolazi samo šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata u junu, kada su izraelski i američki avioni bombardovali iranska nuklearna i vojna postrojenja. Trump je ugostio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi 29. decembra, kada je nagovijestio da bi podržao nove izraelske napade na iranski program balističkih raketa. U komentarima poslanim Radiju Farda 2. januara, portparol State Departmenta rekao je da će Washington "nastaviti vršiti maksimalni pritisak na režim". Bijes na sahranamaUsred tekućih nemira, na internetu su se 2. januara pojavili video snimci koji navodno prikazuju prve sahrane ljudi ubijenih u sukobima sa sigurnosnim snagama. Na jednom takvom snimku iz pustinjske oblasti koja odgovara terenu u Kuhdashtu, u zapadnoj provinciji Lorestan, vide se nemiri i sukobi za koje se tvrdi da su povezani s pokušajima ožalošćenih da otjeraju sigurnosne snage. Drugi video prikazuje navodnu sahranu u Marvdashtu, provincija Fars, gdje okupljeni uzvikuju "Ubiću onoga ko je ubio mog brata" i "Smrt Hameneiju". U saopštenju 3. januara, State Department je osudio represiju na sahranama demonstranata. "Ova okrutnost prevazilazi represiju; to je namjerni napad na osnovno ljudsko dostojanstvo. Svijet gleda. Pustite ih da tuguju", navodi se u saopštenju State Departmenta na farsiju objavljenom na X-u. Novinska agencija Fars, bliska IRGC-u, izvijestila je da su dvije osobe ubijene na protestima u gradu Lordegan na jugozapadu, uz napomenu da je došlo do sukoba sa sigurnosnim snagama na sahrani. Također je izvijestila da su tri osobe ubijene, a 17 povrijeđeno u Azni, gradu od 48.000 stanovnika u provinciji Lorestan. Norveška organizacija za ljudska prava Hengaw također je izvijestila o smrtnim slučajevima u Lordeganu, navodeći da su sigurnosne snage otvorile vatru na demonstrante, ubivši dvoje i ranivši nekoliko. Grupa je također rekla da je jedan demonstrant ubijen u provinciji Isfahan u centralnom Iranu 31. decembra. "Protesti su se odvijali na nekoliko lokacija u Lordeganu, uključujući Trg opštine i ispred zgrade vlade. Demonstracije su naišle na nasilnu represiju, uključujući upotrebu suzavca i bojeve municije od strane snaga reda", navela je grupa. Hengaw je kasnije dodao da je potvrdio identitet najmanje 10 osoba koje su ubijene na protestima i da zna za još 80 uhapšenih u Iranu tokom proteklih šest dana. Novinska agencija Tasnim, koja je povezana s IRGC-om, navela je da je najmanje 30 osoba uhapšeno u Teheranu zbog "narušavanja javnog reda". Hapšenja su prijavljena i u drugim provincijama. Nemiri se čine kao najozbiljniji izazov teokratskoj vlasti Irana od protesta "Žena, život, sloboda" koji su izbili nakon smrti 22-godišnje iransko-kurdske studentice Mahse Amini u septembru 2022. dok je bila u policijskom pritvoru zbog kršenja pravila odijevanja.