U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku 17. novembra je otkriven Cvijet Srebrenice u čast sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Autor spomen-obilježja je bh. umjetnik Adin Hebib. Ceremoniji su prisustvovali predsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić, članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, te ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Snage Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku Bosne i Hercegovine (BiH) ubile su 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih. U Potočarima kod Srebrenice su do sada ukopane 6.772 osobe. Pred sudovima u Hagu i regiji, za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno je više od 50 osoba, na oko 780 godina zatvora. Među osuđenima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, bivši predsjednik entiteta RS i nekadašnji komandant Vojske RS, koji su osuđeni na doživotni zatvor. Generalna skupština UN je prošle godine usvojila rezoluciju o proglašavanju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je na hitnoj sjednici 17. novembra budžet za ovu godinu. Predloženi budžet iznosi 1,5 milijardi maraka i u okviru njega nema finansiranja institucija kulture od državnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a. Uključuje sredstva za Centralnu izbornu komisiju BiH koja su namijenjena za nabavku novih tehnologija za provođenje izbora. Nakon usvajanja u Zastupničkom domu, budžet treba biti potvrđen i u Domu naroda BiH. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine podržalo je 11. novembra budžet institucija za ovu godinu. Odluka je donesena jednoglasno, saopšteno je iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prema proceduri, nakon toga dokument odobrava Parlamentarna skupština BiH. Inače, budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i na snazi od 1. januara. No, zbog višemjesečnih političkih blokada i raspada državne koalicije, država se već 11 mjeseci nalazi na privremenom finansiranju. Novac se troši u skladu s budžetom iz 2024. godine samo na tekuće rashode poput plata, a novi projekti su blokirani. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici 4. novembra usvojilo je nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Ministarstvo finansija i trezora pripremilo je novi tekst Nacrta zakona o budžetu, nakon što prijedlog ovog zakona nije usvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj Dom 30. oktobra nije, na hitnoj sjednici, usvojio budžet institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu u drugom čitanju. Na sjednici isti dan ranije, budžet je usvojen u prvom čitanju. Zakonska procedura podrazumijeva usvajanje u prvom i drugom čitanju, kada se ulažu amandmani. Za budžet u drugom čitanju nije bilo entitetske većine prilikom glasanja, jer poslanici iz bh. entiteta Republika Srpska nisu željeli podržati izdvajanje novca za institucije kulture od državnog značaja, povećanje izdvajanja za Ministarstvo odbrane BiH i sredstva za isplaćivanje dugova BHRT-a. Budžet je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u iznosu od 1,5 milijardi maraka (805,3 miliona evra).

Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je u 17. novembra da je djelovanje ambasadora Rusije Aleksandra Lukašika "apsolutno neprihvatljivo" i da predstavlja miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore. Ruski ambasador je pozvan na razgovor u Ministarstvo, nakon što je kritikovao crnogorske institucija. "Ruskom ambasadoru je jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slične poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagovati u skladu sa međunarodnim normama", navodi se u saopštenju resora vanjskih poslova. Povod za reagovanje su Lukašikove nedavne izjave povodom odluke Skupštine o priključivanju Vojske Crne Gore mehanizmu NATO za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU) i njegovo negativno komentarisanje intervjua predsjednika Jakova Milatovića. Lukašik je optužio crnogorsko rukovodstvo za "demonizaciju Rusije" i da "učvršćuje svoj status neprijateljske države prema Moskvi prateći Zapad u povećanju tenzija sa Rusijom". Komentarišuči izjavu predsjednika Milatovića datu francuskom listu da je pristupanje Crne Gore EU najbolja strategija u borbi protiv uticaja trećih zemalja uključujući Rusiju, Lukašik je rekao da je Crna Gora uključena u sprovođenje "hibridnog rata NATO" protiv Moskve. Ocjenjujući da Crna Gora neće dozvoliti da bilo ko ugrožava dignitet njenih institucija, iz Ministarstva vanjskih poslova ambasadoru Lukašiku je poručeno da se od Ambasade Rusije očekuje puno poštovanje crnogorskih institucija i zvaničnika: "U vođenju vanjske politike Crna Gora ne postupa po instrukcijama bilo koje strane, već dosljedno slijedi sopstvene nacionalne i strateške interese, definisane vanjsko političkim prioritetima - članstvom u NATO i procesu pristupanja EU." Crnogorski parlament je 12. novembra usvojio odluku o učešću u NSATU, na osnovu koje će do dva pripadnika Vojske biti upućeni u Visbaden, u Njemačku, gdje će se održavati obuka ukrajinskih vojnika. Odluku su parlamentu na usvajanje poslali članovi Savjeta za bezbjednost i odbranu - predsjednici države, parlamenta i Vlade, Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić. U njoj se navodi da će NSATU imati logističke centre za podršku u zemljama Alijanse ida će brojati oko 700 pripadnika iz zemalja članica NATO za pružanje bezbjednosne pomoći Ukrajini. Od 81 poslanika, za odluku je glasalo 44, dok je pet bilo protiv i dva uzdržana. Osim poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Spajića, Demokrata, manjinskih stranaka i dijela opozicije, za priključenje crnogorskih vojnika u misiju NSATU je glasao i dio poslanika vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) koja je pripadala nekadašnjem proruskom Demokratskom frontu na čijem je čelu aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić. Poslanički klub NSD ima devet poslanika, od kojih je četvoro podržalo upućivanje crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini, a ostali nisu prisustvovali sjednici. Njihovi dugogodišnji partneri iz Demokratske narodne partije poslanika Milana Kneževića glasali su protiv. Stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta su se godinama protivile priključenju Crne Gore u NATO, zalagali su se za ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova. Ambasador Lukašik je 9. juna ove godine predao akreditivna pisma predsjedniku Milatoviću.

Pripadnici policije za razbijanje demonstracija su 17. novembra odgurali građane kod zgrade Pokrajinske vlade u Novom Sadu, koji su se okupili u znak podrške prevozniku Milomiru Jaćimoviću, koji osmi dan štrajkuje glađu u tom gradu. Jaćimović, koji je prevozio svojim autobusima studente na antivladine proteste, traži da mu oni budu vraćeni tvrdeći da su neosnovano oduzeti, kao i da se ponište višemilionske kazne koje su mu izrečene. Njemu je jutros vraćen jedan od autobusa, koji je on dovezao kod zgrade Pokrajinske vlade. Međutim, kasnije u toku večeri njegov autobus je odšlepan uz podršku kordona policije i Žandarmerije, dok su građani sve vreme pokušavali da to spreče, prenela je Beta. Policija je prethodno opkolila autobus sa namerom da ga odveze specijalnim vozilom. N1 prenosi da s građani jajima gađali specijalno vozilo koje obezbeđuju pripadnici Interventne jedinice, nakon čega su policajci u opremi za razbijanje demonstracija odgurnuli okupljene građane. Jaćimović je ranije tokom dana za N1 rekao da su mu iz policije rekli da je njegovo vozilo prošlo Interpolovu proveru, nakon čega mu je vraćeno. "Ovo je kraj, ovo je dno dna", rekao je Jaćimović. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije saopštilo je da su pripadnici policije postupali "isključivo u skladu sa zakonom i ovlašćenjima, sa jedinim ciljem očuvanja javnog reda, mira i bezbednosti svih građana". U saopštenju su dodali da je policija po nalogu nadležnog tužilaštva preduzela mere uklanjanja autobusa u vlasništvu Jaćimovića nakon što je utvrđeno da je "nepropisno parkiran, bez registarskih tablica" i da je iz rezervoara curilo pogonsko gorivo. Zbog narušavanja javnog reda i mira u Novom Sadu su privedene dve osobe, saopštio je MUP. U Srbiji duže od godinu dana traju antivladini protesti sa kojih se insistira na krivičnoj i političkoj odgovornosti zbog pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu i na raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora. Vlast u Beogradu odbacuje odgovornost za pad rekonstruisane nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 2. novembra da će "izaći u susret studentima u blokadi" tako da će parlamentarni izbori biti pre roka. On nije precizirao kada bi oni mogli biti raspisani.

Dijana Hrka, majka mladića poginulog u padu nadstrešnice u Novom Sadu najavila je 17. novembra da prekida štrajk glađu, 16. dan nakon što je započela taj vid protesta nadomak Skupštine Srbije. Ona je u štrajk glađu stupila 2. novembra sa zahtevom da se utvrdi istina o smrti njenog sina Stefana Hrke i još 15 ljudi, puštanje studenata iz pritvora i raspisivanje vanrednih izbora u Srbiji. Hrka je u izjavi medijima izjavila da prekida štrajk glađu, ali da će ostati kod Skupštine Srbije. "Pozvaću na razgovor studente i građane da se dogovorimo, dobila sam blagoslov dva sveštenika da prekinem sa štrajkom, od medicinskih radnika, od dece poziv da prekinem štrajk glađu. I ja ću danas prekinuti štrajk", rekla je Hrka. Ona je dodala da neće izneveriti svoj narod i poručila da "mnogo više može da uradi kad je živa". Godinu dana posle pogibije 16 osoba i teškog povređivanja jedne niko nije proglašen krivim. Iako je štrajk planirala pred ulazom u Skupštinu Srbije, to joj vlasti nisu dozvolile jer se na tom prostoru od marta ove godine nalazi šatorsko naselje pristalica vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i njenog donedavnog predsednika i aktuelnog šefa države Aleksandra Vučića. Tragedija u Novom Sadu dogodila se 1. novembra 2024, četiri meseca nakon što je stanična zgrada svečano otvorena posle trogodišnje rekonstrukcije. Od tada u Srbiji traju kontinuirani protesti predvođeni studentima u blokadi sa kojih se traži odgovornost vlasti predvođene SNS-om.

Ukrajina je postigla desetogodišnji sporazum s Francuskom o isporuci 100 borbenih aviona Rafal (Rafale) radi jačanja odbrane, dok je Kremlj saopštio da se nada novom samitu sa SAD kako bi se razgovaralo o mogućem rešenju za okončanje rata u Ukrajini. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastao se u ponedeljak s francuskim predsednikom Emanuelom Makronom (Emmaanuel Macron) u Parizu, gde su se saglasili o sporazumu dok ruske snage intenziviraju vazdušne napade širom Ukrajine i napreduju na istoku te zemlje. "To će biti najveća protivvazdušna odbrana, jedna od najvećih na svetu", rekao je Zelenski pošto je dogovorio sporazum o avionima. Jelisejska palata je saopštila da sporazum takođe uključuje sisteme protivvazdušne odbrane, bombe i dronove – novu opremu koja ne dolazi iz trenutnih zaliha francuskih oružanih snaga. Sporazum je postignut pošto je početkom meseca objavljeno da su Švedska i Ukrajina blizu osiguranja finansiranja za sporazum koji bi Kijevu mogao da omogući kupovinu do 150 borbenih aviona Gripen četvrte generacije. Ukrajina dugo nastoji da ojača svoje odbrambene sisteme u vazduhu kako bi ublažila rusku nadmoć u najvećem i najsmrtonosnijem sukobu u Evropi od kraja Drugog svetskog rata. Dok je Zelenski bio u Parizu i potpisivao sporazum – on zatim odlazi u Španiju u utorak – Kremlj je još jednom saopštio da se nada da će biti organizovan drugi samit predsednika Vladimira Putina i američkog lidera Donalda Trampa (Trump). Njih dvojica su se sastali na Aljasci u avgustu u pokušaju da pokrenu zastale mirovne pregovore o okončanju rata. Međutim, ti razgovori nisu doveli do proboja. Sankcije SAD ruskim energetskim gigantima usledile su posle nekoliko neuspešnih rundi pregovora SAD i Rusije, tokom kojih je u jednom trenutku predložen samit u Budimpešti. Ubrzo posle razgovora američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marca) i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, Tramp je rekao da neće "gubiti vreme" na sastanak s Putinom ako lider Kremlja nije spreman da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedeljak novinarima u Moskvi da bi se samit mogao održati čim se završe neophodne pripreme, što je nedavno nekoliko puta ponovio. "Teško možemo sada predvideti kada će se ovi uslovi pojaviti. Iako smo, naravno, svi zainteresovani da se ovi uslovi dogode pre nego kasnije", rekao je on. "Stoga, čim se ove pripreme završe i uslovi za održavanje samita budu ispunjeni, nadamo se da će se on održati", dodao je Peskov. Zapadni mediji uglavnom izveštavaju da je došlo do malih promena u stavu Rusije o okončanju sukoba od Trampovog sastanka s Putinom na Aljasci u avgustu, koji nije rezultirao prekidom vatre. Tramp je početkom novembra rekao da i dalje ne vidi da je Rusija spremna da prekine borbe, iako i dalje preferira Budimpeštu kao mesto održavanja mirovnog samita kada se ispune uslovi za takav sastanak. Tramp je u nedelju rekao da je otvoren za nove sankcije Kongresa SAD koje bi bile usmerene na "svaku zemlju koja posluje s Rusijom". On nije dao dalje detalje.

Bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić saslušan je u svojstvu osumnjičenog 17. novembra u prostorijama Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Beogradu, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u tom tužilaštvu. Kako su naveli, Vesić je "izneo odbranu i odbio da o dgovara na bilo koje pitanje javnog tužioca za organizovani kriminal". Vesić i još 13 osoba terete se da su tokom izgradnje brze pruge od Novog Sada do državne granice sa Mađarskom oštetili budžet za 115 miliona dolara. Deo tog projekta je rekonstrukcija stanične zgrade u Novom Sadu, gde je u padu nadstrešnice u novembru prošle godine poginulo 16 ljudi, dok je jedna osoba teško povređena. Istragom tužilaštva obuhvaćeni su i bivši ministar građevinarstva Tomislav Momirović, pomoćnica ministra Anita Dimoski, te pojedini funkcioneri javnog preduzeća "Infrastrukture železnica Srbije" i predstavnici firmi koje su radile na rekonstrukciji železnice. Osumnjičenima je 15. avgusta zatvorski pritvor zamenjen kućnim. Pored sumnji da su koruptivnim radnjama oštetili državni budžet za 115 miliona dolara, tužilaštvo osumnjičene tereti i da su konzorcijumu kineskih firmi CRIC&CCCC koji gradi brzu prugu, "pribavili imovinsku korist" u vrednosti od najmanje 18,7 miliona dolara. Predstavnici vlasti u Srbiji sa ovim kineskom konzorcijumom sklopili su ugovor na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine, bez raspisivanja tendera. Iste kompanije angažovane su na najmanje šest drugih infrastrukturnih projekata u Srbiji. Do obrušavanja betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu došlo je četiri meseca nakon rekonstrukcije i svečanog otvaranja. Goran Vesić je nekoliko dana posle nesreće podneo ostavku, a tada je poručio da ne oseća krivicu, već da ostavku daje kao "odgovoran čovek". I on, i ostali zvaničnici su odmah nakon nesreće u Novom Sadu izjavljivali da nadstrešnica nije bila obuhvaćena rekonstrukcijom stanične zgrade. Na antivladinim protestima koji traju više od godinu dana zahteva se politička i krivična odgovornost za pad nadstrešnice, a studenti koji su ih predvodili smatraju da iza pada nadstrešnice stoji korupcija.

Rumunske vlasti naredile su evakuaciju stanovnika sela Plauru na rijeci Dunav, koja čini granicu s Ukrajinom, nakon što je dron navodno pogodio brod koji je prevozio LPG(ukapljeni naftni plin) na ukrajinskoj strani rijeke. U saopštenju objavljenom 17. novembra, Ministarstvo odbrane navelo je da su njegovi radarski sistemi za praćenje i nadzor također otkrili i pratili ciljeve u ukrajinskom zračnom prostoru u blizini okruga Tulcea, gdje se nalazi Plauru. Navodi se da je Glavna inspekcija za vanredne situacije obaviještena o sprovođenju mjera upozorenja za stanovništvo u sjevernom dijelu okruga. Iako je ministarstvo saopštilo da nije bilo neovlaštenih upada letjelica u rumunski zračni prostor, ruski napadi na ukrajinske luke u području Dunava izazvali su nekoliko uzbuna u zemlji članici NATO-a. Upadi ruskih dronova iznad Rumunije i Poljske, zajedno s ulascima ruskih vojnih aviona u estonski zračni prostor, doveli su do toga da NATO pokrene inicijativu "Istočna straža" radi jačanja zračne odbrane. Izvršno tijelo Evropske unije, u međuvremenu, prošlog mjeseca odobrilo je petogodišnji plan odbrane koji uključuje planove za "zid od dronova" koji bi trebao biti potpuno funkcionalan do kraja 2027. godine. Plan Evropske komisije navodi da Rusija i Bjelorusija predstavljaju "najveću prijetnju", pozivajući se na ponovljena kršenja država članica EU bespilotnim letjelicama (UAV). S obzirom na to da postoji rizik od daljnjih eksplozija, Odjel za vanredne situacije saopštio je da je nekoliko ljudi evakuirano. George Maladoi, zamjenik načelnika naselja Ceatalchioi, koje obuhvata selo Plauru, rekao je za RSE da su se neki stanovnici premjestili u zgradu opštine dok se problem ne riješi. Dodao je da lokalni timovi za vanredne situacije pomažu u evakuaciji ljudi i životinja na sigurnija područja.

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je eksplozija na glavnoj željezničkoj pruzi koja se koristi za transport vojne opreme i pomoći Ukrajini uzrokovana "neviđenim činom sabotaže". Tusk je u objavi na društvenim mrežama 17. novembra naveo da se eksplozija dogodila dan ranije na pruzi koja vodi od Varšave do istočnog poljskog grada Lublina, oko 100 kilometara (60 milja) od granice s Ukrajinom. "Dizanje u zrak željezničke pruge na relaciji Varšava–Lublin je neviđen čin sabotaže usmjeren na sigurnost poljske države i njenih građana", napisao je Tusk, dodajući da je istraga u toku. Nije dao dodatne detalje o eksploziji niti o tome ko bi mogao stajati iza nje, ali je rekao da je otkriveno drugo mjesto s oštećenjem na istoj pruzi, dalje na istoku. Poljski zvaničnici, kao i oni iz drugih evropskih zemalja, već dugo optužuju Moskvu da vodi "hibridnu" kampanju sabotaže i špijunaže protiv zemalja koje pomažu Ukrajini otkako je Rusija pokrenula punu invaziju u februaru 2022. godine. Prošlog mjeseca poljske vlasti uhapsile su osam osoba osumnjičenih za špijunažu ili planiranje napada u ime Rusije. U januaru je Tusk optužio Rusiju da planira terorističke napade na neodređene ciljeve koristeći avione. Njegovi komentari uslijedili su usred sve većeg broja sumnjivih, alarmantnih i neobjašnjenih incidenata. Neki su uključivali međunarodne aviokompanije i tvrdnje da je Rusija pokušavala postaviti tajne eksplozive na teretne letove, dok su drugi uključivali brodove koji su ometali podmorske kablove. Moskva je rutinski negirala zapadne optužbe za terorističke napade, uključujući podmetanje požara, provale, trovanja i napade na pojedince na Zapadu.

Albanija je 17. novembra otvorila posljednja poglavlja pregovora o članstvu u Evropskoj uniji (EU). Poglavlja u grupi "Resursi, poljoprivreda i kohezija" otvorena su tokom sedme međuvladine konferencije Albanije i EU, koja je održana u Briselu. "Prije samo kratkog vremena, ovo je nešto što se činilo nemogućim", rekao je albanski premijer Edi Rama u konferencijskom pozivu sa danskom ministricom vanjskih poslova Marie Bjerre i komesarkom EU za proširenje Martom Kos. "Apsolutno sam inspirisan svim ovim mjesecima i snažnom podrškom koju dobija proces proširenja ili proces ponovnog ujedinjenja Evrope. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da krenemo naprijed istim intenzitetom, istom disciplinom i istim napornim radom, da ostvarimo rezultate i da osiguramo da se ovaj zajednički proces koji gradimo s našim partnerima ovdje u Briselu i s našim partnerima u državama članicama ne zaustavi", rekao je Rama. Komesarka Kos, s druge strane, pohvalila je rad koji je obavila Albanija, a koji je, prema njenim riječima, doveo do otvaranja posljednje grupe poglavlja. "Posvećeni smo uvođenju Albanije u EU. Uspjeh Albanije rezultat je rada vlasti na provođenju važnih reformi", rekla je. Albanija je dobila status zemlje kandidata za članstvo u EU 2014. godine, dok su pregovori o pristupanju zvanično započeli 2022. godine. Današnja konferencija označila je završetak ciklusa otvaranja šest grupnih poglavlja i očekuje se da će utrti put finalizaciji tehničkog procesa do 2027. godine. Nakon ove faze, Albanija će krenuti u proces političke integracije, koji zahtijeva odobrenje članstva od strane parlamenata svih 27 država članica Evropske unije. EU izražava optimizam da Albanija može završiti proces integracije do 2030. godine, dok je Rama već postavio članstvo u EU kao glavni prioritet svog četvrtog mandata. Postoji i optimizam u vezi s evropskim integracijama Crne Gore, dok ostale zemlje Zapadnog Balkana zaostaju. Kosovo je jedina od njih koja još nema ni status zemlje kandidata.

Kantonalni sud u Bihaću osudio je Mehemeda Vukalića na 42 godine zatvora za trostruko ubistvo u Sanskom Mostu, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Vukalić je dobio po 14 godina za svaku njegovu žrtvu, uključujući godinu za nedozvoljeno nošenje oružja koju je već proveo u zatvoru, prenosi Srna. Prema optužnici, Vukalić je u prostorijama Gimnazije u Sanskom Mostu, u augustu prošle godine hicima iz automatske puške ubio direktora škole Nijaza Halilovića, sekretaricu Nisvetu Kljunić i profesoricu engleskog jezika Gordanu Midžan. Vukalić je bio uposlenik srednjoškolskog centra u Sanskom Mostu koji se nalazi u istoj zgradi u kojoj je smještena Gimnazija. Radi se o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.

Policija Kosova negirala je 17. novembra navode medija u Srbiji koji su izvestili da je "grupa Albanaca pucala na pripadnike Vojske Srbije u blizini baze 'Debela Glava'". Iz Policije Kosova navode da se radi o neosnovanim informacijama koje "ne odgovaraju nijednoj zvaničnoj informaciji ili događajima koje su proverile vlasti na teritoriji Kosova". "Na osnovu svih operativnih podataka, izveštaja policijskih jedinica na terenu i koordinacije sa drugim nadležnim institucijama, nije zabeležen nijedan incident takve prirode. Objavljivanje takvih netačnih informacija doprinosi stvaranju lažnih percepcija i povećanju nepotrebnih tenzija u pograničnim područjima", navode iz policije Kosova. Dodaje se da treba napomenuti da su policijske jedinice 16. novembra uhapsile četiri lovca sa srpskim državljanstvom, zbog ilegalnog prelaska granice i ilegalnog posedovanja oružja, koji su na teritoriju Kosova ušli iz pravca Srbije. "Pronađeno oružje i municija su konfiskovani, dok su osumnjičeni, po odluci nadležnih pravosudnih organa, pritvoreni u skladu sa zakonskim procedurama", dodaje se. Policija Kosova nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa koje su nacionalnosti pritvoreni državljani Srbije. U međuvremenu je Više javno tužilaštvo u Vranju, gradu na jugu Srbije, potvrdilo u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je više NN lica, najverovatnije iz lovačkog naoružanja, ispalilo više hitaca u pravcu patrole Vojske Srbije u blizini vojne baze "Debela glava", koja se nalazi i blizini granice sa Kosovom. Ova lica su se, kako se dalje navodi, sa više vozila udaljila prema području Kosova a incident je u večernjim satima 16. novembra dežurnom javnom tužiocu prijavila Vojna policija. "U ovom incidentu nema povređenih lica. Po nalogu tužilaštva policija preduzima neophodne radnje na utvrđivanju svih okolnosti ovog događaja", navodi se u odgovoru. Više medija u Srbiji, uključujući javni servis Radio-televiziju Srbije, izvestilo je 16. novembra uveče da je grupa "maskiranih Albanaca napala pripadnike Vojske Srbije u regionu baze Debela glava, u blizini granice sa Kosovom". Međutim, nisu izneti dokazi da su tu grupu činili Albanci, već se samo navodi da su sa "šest džipova pobegli u pravcu Kosova". Misija NATO-a na Kosovu, KFOR, navela je u odgovoru za RSE da pažljivo prati situaciju, uz napomenu da nema mandat za sprovođenje zakona i da nije imala nikakvu ulogu u hapšenjima koje je ranije pomenula policija Kosova. Navodi se da su kosovske institucije i policija pokrenule istragu, te da je važno da ona ide svojim tokom, bez preduzimanja mera ili davanja izjava “koje bi mogle dovesti do nepotrebnog podizanja tenzija”. “To je ključno za zaštitu bezbednosti širom Kosova i regionalnu stabilnost. KFOR nastavlja da sprovodi svoj dugogodišnji mandat UN, doprinoseći bezbednom okruženju za sve ljude koji žive na Kosovu, u tesnoj koordinaciji sa policijom Kosova i misijom EU za vladavinu prava (EULEX), u njihovim odgovarajućim ulogama snaga bezbednosti”, navodi se.

Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka. To je još jedan u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini (BiH) posljednjih nekoliko godina, za šta nema zvaničnih i tačnih podataka dok iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmjene Krivičnog zakona Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije. Aldina Jahić koju je 16. novembra uveče u Mostaru pucnjima iz pištolja ubio bivši momak Anis Kalajdžić, prema navodima ministra unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Maria Marića, policiji se obratila nekoliko minuta prije ubistva. "Šestnaestog novembra oko 17.55 minuta dobili smo prijavu oštećene. Po prijavi oštećene da bivši momak trči sa pištoljem u ruci, policija je postupila odmah, ali događaj je već bio izvršen", naveo je Marić na konferenciji za novinare. Ministar je rekao da osumnjičeni ne posjeduje legalno oružje niti je podnio zahtjev za izdavanje odobrenja za nošenje oružja. "Oružje kojim je djelo počinjeno nije registrirano, odnosno nije njegovo", kazao je Marić. Marić je potvrdio da je Aldina Jahić dobijala prijeteće poruke od Kalajdžića, ali da ona to nije prijavila. Bio prijavljivan za prijetnje, ali drugoj osobiKalajdžić je, prema riječima načelnika Sektora kriminalističke policije MUP-a HNK Mirze Rožajca, početkom ove godine bio prijavljen zbog prijetnji. "U januaru ove godine jedna ženska osoba je prijavila osumnjičenog za slične stvari, te je za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, protiv njega je podnesen izvještaj nadležnom tužilaštvu, a podnijela ga je nadležna policijska uprava Mostar", naveo je Ružajac. U tom slučaju, kako je kazao Rožajac, protiv Kalajdžića je podignuta optužnica protiv kod Općinskog suda u Mostaru. "Mislim da je ročište bilo zakazano u nekom narednom periodu", kazao je načelnik Sektora kriminalističke policije HNK. Načelnik Kalesije traži 'sistemsku i stvarnu' zaštitu ženaAldina Jahić, koja je inače iz Kalesije, ubijena je oko 18.00 časova 16. novembra u toaletu jednog mostarskog hotela, a uviđaj je završen oko 23.00 časa. Vesna Pranjić, dežurna tužiteljica HNK, po završetku uviđaja je novinarima izjavila da će nakon što dobije izvještaj od policije zatražiti pritvor za osumnjičenog. Ona je takođe rekla da su ubistvu prethodile prijetnje, koje, na žalost, žrtva nije prijavljivala. Kada je 16. novembra krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, iznijela je detalje tužiteljica za medije nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je Pranjićeva koja nije mogla da komentariše navode o tome da je napadač pokušao da izvrši samoubistvo, jer, kako je rekla, za to nema dokaze. Načelnik Kalesije Nermin Mujkanović ukazao je na to da ubistvo Aldine Jahić "još jednom suočava s bolnom činjenicom da se femicidi ponavljaju, uprkos brojnim apelima, upozorenjima i obećanjima". "Kao društvo, moramo zahtijevati sistemske promjene i stvarnu zaštitu žena, a ne samo deklarativne istupe nakon što je već prekasno", napisao je Mujkanović na Facebooku, u reakciji na ubistvo Aldine Jahić. EU i OSCE pozivaju vlasti na 'sistemski odgovor' i jačanje preventivnih mjeraIz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH nakon ubistva u Mostaru pozvali su vlasti u BiH "da ojačaju sistemske odgovore na nasilje zasnovano na spolu i provođenje postojećih zakona". "Sjednica Zastupničkog doma Federacije BiH u srijedu mora označiti odlučan korak ka promjenama", naveli su u objavi na društvenim mrežama. Misija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH saopštila je da ubistvo Jahić "bolno naglašava da će se rodno-zasnovano nasilje nastaviti ukoliko se stavovi i institucije ne promijene". "Misija podsjeća vlasti na svim nivoima u BiH na potrebu jačanja preventivnih mjera usvajanjem jasnijih i dosljednijih propisa o posjedovanju vatrenog oružja i osiguravanjem brzog oduzimanja oružja u slučajevima sumnje na rodno-zasnovano nasilje", naveo je OSCE. Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donijela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja, ali planirane mjere nisu "zaživjele" zbog neusvajanja neophodnih pravilnika. Nakon što je u augustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na protestima građana širom zemlje zatraženo je učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje. RSE Specijal: Šta se desilo nakon ubistva Nizame Hećimović?Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza. Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika. Izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici stupio je na snagu u martu ove godine, a uslijedile su izmjene Krivičnog zakona u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo. Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, uz ostalo, proširile su ovlasti policije, koja sada ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja.

Rusija je nastavila svoje smrtonosne zračne napade na ukrajinske gradove, ubivši najmanje tri osobe u Harkivskoj regiji tokom noći, rekli su lokalni zvaničnici 17. novembra. Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priprema se za sljedeću stanicu na svojoj turneji po evropskim prijestonicama kako bi dobio podršku. Ukrajinske hitne službe izvijestile su 17. novembra da su tri osobe ubijene, a najmanje 13 drugih povrijeđeno, uključujući četvero djece, u ruskom napadu na istočni grad Balaklija, važnu željezničku raskrsnicu u Harkivskoj regiji. Vitalij Karabanov, načelnik vojne uprave Balaklije, rekao je da je napad pogodio centar grada i da je povrijeđeno najmanje troje djece. Devet osoba je hospitalizirano, dok su hitne službe bile na mjestu događaja, dodao je. Detalji se ne mogu nezavisno potvrditi, a nije odmah bilo jasno koja su konkretna mjesta pogođena. Balakliju su okupirale ruske snage ubrzo nakon potpune invazije Moskve u februaru 2022. godine, ali ju je Ukrajina ponovo zauzela kasnijih mjeseci. Rusija je intenzivirala svoje napade na ukrajinske energetske objekte kako se približavaju zimski mjeseci, što je dovelo do straha od nestašice struje usred vjerovatnog ledenog vremena. Moskva je također redovno napadala civilna područja u Ukrajini, iako negira da cilja takve lokacije. U međuvremenu, Zelenski je započeo putovanje u ključne evropske prijestonice kako bi osigurao snabdijevanje Ukrajine energijom i oružjem dok se ona bori da odbije ruske zračne i kopnene ofanzive. Nakon Pariza i sastanka s francuskim predsjednikom i snažnim saveznikom Ukrajine Emmanuelom Macronom 17. novembra, Ukrajinski lider planira putovati u Španiju 18. novembra. Zelenski je rekao da je u pripremi "veliki sporazum s Francuskom", ali nije jasno hoće li na ovom putovanju uslijediti neka važna objava. Zelenski je zamolio zapadne partnere za dodatne rakete dugog dometa kako bi se pomoglo u uništavanju lokacija za lansiranje raketa duboko u Rusiji. Francuska je ranije obećala da će poslati rakete srednjeg dometa Aster za odbranu Ukrajine. U pokušaju da zaustavi energetsku krizu izazvanu ruskim raketnim napadima, Zelenski je prethodno 16. novembra u Atini potpisao sporazum o uvozu tečnog prirodnog gasa koji isporučuje SAD od sljedećeg mjeseca do marta 2026. godine. Akcija je uslijedila nakon što je Zelenski obećao da će reformirati energetski sektor zemlje, pun skandala, dok nastoji da zaustavi bijes nakon optužbi za široko rasprostranjenu korupciju. Ukrajinska antikorupcijska agencija za nadzor najavila je 10. novembra "operaciju velikih razmjera" u kojoj se rješava korupcija u energetskom sektoru mjerena desetinama miliona dolara. Zelenski je 16. novembra rekao da će rukovodstvo najmanje tri državne energetske kompanije biti otpušteno i brzo zamijenjeno, te da su u pripremi i druge promjene. Ostaje da se vidi hoće li promjene biti dovoljne da ublaže pritisak na Zelenskog i zadovolje zapadne saveznike Kijeva, koji su pozvali ukrajinskog lidera da učini više kako bi suzbio korupciju dok se zemlja nastavlja boriti protiv potpune ruske invazije. Izvještavaju Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa i Reuters.

Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (Johann Wadephul) izjavio je u nedelju u Sarajevu da institucije Bosne i Hercegovine imaju punu podršku Nemačke, izrazivši zadovoljstvo što posetom BiH počinje turneju po zemljama Zapadnog Balkana. "Zaštita osnovnih principa Dejtona, suvereniteta Bosne i Hercegovine kao celine su ključni. Zato institucije ove zemlje imaju našu punu podršku", rekao je Vadeful na konferenciji za novinare posle sastanka s visokom predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom (Christian Schmidt). Govoreći o evropskom putu BiH, on je rekao da će "biti jasan", odnosno da BiH mora da ispuni uslove definisane još 2022. godine. "Prvo i osnovno je vladavina prava i jačanje demokratije. Nemačka je spremna da podrži BiH u tom pogledu i procesu. Imaću kasnije sastanak u Predsedništvu BiH, ali ću isto tako naglasiti da je do BiH da pokaže posvećenost", rekao je Vadeful. Navodeći da Nemačka ima "veoma bliske ekonomske odnose s BiH", on je istakao da će u svim razgovorima za zvaničnicima zemalja Zapadnog Balkana biti reči o tome kako ovaj region može brže i bolje da se približi Evropskoj uniji. "U vremenima rastućih trvenja, ovo je više nego ikada investicija u mir, bezbednost i blagostanje Evrope. Pritom je jedno jasno, proces pristupanja jeste i ostaće proces koji je baziran na učinku. To znači da zemlje Zapadnog Balkana moraju sprovesti duboke i često teške reforme. Nema tu zaobilaznica", naglasio je nemački ministar spoljnih poslova. Dodao je da to za BiH konkretno znači da uslovi koji su utvrđeni u oktobru 2022. godine na putu ka EU moraju biti ispunjeni pre nego što će se desiti napredak u procesu proširenja. U decembru 2022. godine Bosni i Hercegovini dodeljen je status kandidatkinje za članstvo u EU, uz pretpostavku da će sprovesti korake navedene u odluci Evropskog saveta od 12. oktobra 2022. o politici proširenja, kako bi se ojačali vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, upravljanje migracijama i osnovna prava. "Nemačka može otvoriti put ka EU, ali na kraju je do odlučnosti političara i institucija u BiH da se to uradi i dokaže na delu. Zaštita osnovnih principa Dejtonskog sporazuma su od ključne važnosti", naglasio je Vadeful. Prema njegovim rečima, mir u srcu Evrope jeste i ostaće obaveza EU i Nemačke, dodavši da zato i institucije BiH, koje su nastale u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, uživaju njihovo puno poverenje. "O tome smo razgovarali Šmit i ja. On je nadležan za sprovođenje civilnog dela Dejtonskog sporazuma i to je od izuzetne važnosti. Zajedno želimo da nastavimo svoje napore da podržimo BiH na putu ka EU", zaključio je nemački ministar spoljnih poslova. EU konkretna perspektiva Zapadnog Balkana, ali zahteva teške odlukeUoči poslaska na turneju po Zapadnom Balkanu, Vadeful je rekao da zemlje regiona u svetlu stalnih pokušaja Rusije i Kine da na njih vrše uticaj, kao uslov za ulazak u Evropsku uniju moraju da nastave reforme i pokažu privrženost zajedničkim evropskim vrednostima. "Vladavina prava, borba protiv korupcije i odbrana osnovnih prava nisu predmet pregovora", rekao je Vadeful uoči polaska na turneju po zemljama Zapadnog Balkana. Šef nemačke diplomatije je naglasio da su zemlje Zapadnog Balkana "neraskidivi deo evropske porodice" i da "Evropska unija nije nikakvo daleko obećanje, nego njihova konkretna perspektiva". "Onaj ko želi da postane deo te zajednice vladavine prava i tog tržišnog prostora, mora da preuzme odgovornost, makar to zahtevalo i teške korake", rekao je Vadeful. On je rekao da je za zemlje Zapadnog Balkana od odlučujućeg značaja da diverzifikuju izvore energije, kako bi dugoročno osnažile svoju nezavisnost i suverenitet. "Mi u Nemačkoj znamo koliko bolno i ujedno neophodno to može da bude", rekao je Vadeful. Nemačka se posle napada Rusije na Ukrajinu u potpunosti oslobodila zavisnosti od ruskog gasa, navodi agencija dpa. Vadeful je rekao da su članice NATO-a Crna Gora i Albanija postigle značajan napredak na putu prema Evropskoj uniji, dok druge zemlje regiona moraju, neke i u značajnijoj meri, da slede taj put. U okviru turneje po šest država Zapadnog Balkana, Vadeful će prvi posetiti BiH, a zatim 17. novembra ide u Crnu Goru i Albaniju. Istog dana uveče šef nemačke diplomatije doputovaće u Beograd. Iz Beograda 18. novembra nastavlja turneju posetom Kosovu a zatim Severnoj Makedoniji. Izvori: Beta, dpa

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u nedelju da Iran ne obogaćuje uranijum ni na jednoj lokaciji u toj zemlji posle razornih vazdušnih napada Izraela i SAD u junu, iako zadržava pravo da to učini. Govoreći na pravnom forumu 16. novembra, Arakči je rekao da su sva iranska postrojenja za obogaćivanje pod zaštitom i nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), , prenela je državna novinska agencija IRNA. "U Iranu nema neprijavljenog nuklearnog obogaćivanja... Obogaćivanje se trenutno ne sprovodi, pošto su naša postrojenja za obogaćivanje napadnuta", rekao je on. U izraelskim i američkim napadima u junu pogođene su ključne vojne i nuklearne lokacije, dovodeći Teheran u neprijatnu poziciju pošto očigledno nije bio u stanju da se efikasno odbrani. Zvaničnici su ponudili različite objašnjenja o obimu nastale štete, stvarajući utisak haosa u iranskom liderstvu, dok su istovremeno postavljali pitanja o tome šta je ostalo od nuklearnog programa, za koji Teheran insistira da ima isključivo u civilne svrhe. Napadi su podstakli Iran da preispita svoju nuklearnu strategiju i Teheran je, pošto je u oktobru istekao nuklearni sporazum iz 2015, proglasio kraj međunarodnog nadzora nad svojim nuklearnim programom. Iako tvrdi da nikada nije imao, niti ima nameru da taj program koristi u vojne svrhe, Iran sada deluje u režimu strateške neprozirnosti. Iran ubrzava izgradnju nuklearne lokacije u planiniIAEA je saopštila da je Iran pre junskih napada imao više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 odsto čistoće. Nije poznato koliko je posle napada ostalo tog visoko obogaćenog materijala – za savremene nuklearne bojeve glave koristi se uranijum-235 obogaćen na oko 93,5 odsto. Nedavni satelitski snimci koje su analizirali stručnjaci iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sedištem u Vašingtonu ukazuju na to da, iako na tri lokacije pogođene u napadima – Isfahan, Natanz i Fordo – gotovo da nema aktivnosti, Iran je pojačao radove na lokaciji ukopanoj u planini Pikakse blizu Natanza. Prvobitno se govorilo da je to lokacija za sklapanje centrifuga, ali nedavni događaji ukazuju na to da Teheran možda proširuje svoje prvobitne planove za tu lokaciju, rekao je Džozef Rodžers (Joseph Rodgers), zamenika direktora Projekta za nuklearna pitanja u CSIS-u. "Mislim da ovo dovodi do šire tačke o statusu iranskog nuklearnog programa, za koji mislim da ako bih morao da upotrebim jednu reč da ga opišem, opisao bih ga kao neizvesnost", rekao je Rodžers za Radio Farda (Iranski servis RSE) ranije ovog meseca. "Mislim da Iranci razmatraju šta će dalje sa svojim programom", rekao je on. Ministar spoljnih poslova Arakči rekao je na forumu u nedelju da je Teheran spreman da ponovo pokrene nuklearne pregovore sa Zapadom, ali samo na osnovama uzajamnog poštovanja. Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) u septembru je pozvao Iran da "prihvati direktne razgovore, vođene u dobroj veri, bez odugovlačenja ili nejasnoća". Velika Britanija, Francuska i Nemačka su objavile da su takozvane snapback sankcije ponovo uvedene Iranu 28. septembra zbog toga što nije "preduzeo neophodne mere da odgovori na naše brige" u vezi s dozvoljavanjem ovlašćenim inspektorima IAEA da ponovo dobiju pristup iranskim nuklearnim objektima. Te zemlje su takođe navele da Teheran da nije izradio i prosledio IAEA izveštaj "koji bi dokumentovao njegove zalihe visoko obogaćenog uranijuma". Evropske sile su ponovo uvele sankcije pošto su optužile Iran da je prekršio sporazum iz 2015. godine, čiji je cilj bio da se spreči razvoj nuklearnog oružja. Sankcije su ukinute u okviru tog sporazuma.

Dijana Hrka, majka poginulog Stefana u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu petnaesti dan, dok je autoprevoznik Milomir Jaćimović ušao u sedmi. Građani su okupljeni pored šatora kod Skupštine Srbije u Beogradu, gde Dijana Hrka štrajkuje glađu, zahtevajući otkrivanje istine o pogibiji njenog sina i još petnaest osoba u padu betonske nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici pre godinu dana. Ispred šatora je okačen transparent "Snaga majke i brda pomera", prenela je Beta. Ona štrajkuje glađu nedaleko od šatorskog kampa u kome su pristalice vlasti. Autoprevoznik Milomir Jaćimović štrajkuje glađu ispred zgrade Banovine u Novom Sadu već sedam dana. "Normalno je da nemam više one snage što sam imao, ali tako je kako je, mora se, ići ćemo do kraja. Došao sam u takvu situaciju kad su mi uzeli zadnji autobus", preneo je N1 reči Jaćimovića. Jaćimović, koji je prevozio svojim autobusima studente na proteste, traži da mu oni budu vraćeni tvrdeći da su neosnovano oduzeti, kao i da se ponište višemilionske kazne koje su mu izrečene. U znak podrške Jaćimoviću u Kragujevcu, u centranoj Srbiji, građani su posle jednočasovne protestne šetnje blokirali Autobusku stanicu. U Srbiji duže od godinu dana traju protesti i blokade na kojima se insistira na krivičnoj i političkoj odgovornosti zbog stradanja 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu.

Nakon protesta u nekoliko različitih evropskih gradova, sada su pritužbe protiv suđenja bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova(OVK) upućene iz Strazbura, u Francuskoj, ispred parlamentarne skupštine Vijeća Evrope. Cilj protesta, koji su organizovale kategorije proizašle iz rata OVK-a, jeste izražavanje nezadovoljstva suđenjem bivšim zapovjednicima – Hashimu Thaçiju, Kadriju Veseliju, Jakupu Krasniqiju i Rexhepu Selimiju – pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu. Suđenje Thaçiju, Veseliju, Krasniqiju i Selimiju počelo je 2023. godine i ide ka završetku. Svi oni negiraju optužbe za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Prije Strazbura, slični protesti održani su i u Tirani, Hagu i Prištini. Organizatori su saopštili da protest u Strazburu ujedinjuje Albance "tamo gdje je počela nepravedna saga naše istorije". Izvještaj iz 2010. godine, koji je sastavio tadašnji švicarski senator Dick Marty, a odobrila Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, tvrdio je da su vođe Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) bile umiješane u trgovinu organima tokom rata 1998-99. To je dovelo do formiranja Specijaliziranih vijeća za Kosovo 2015. godine radi istrage navodnih zločina pripadnika OVK nad etničkim manjinama i političkim rivalima. Suđenje u HaguSuđenje četvorici bivših zapovjednika OVK počelo je 2023. godine, tri godine nakon što su uhapšeni i pritvoreni na kosovskom sudu u Hagu. Sada, više od dvije godine kasnije, njihovo suđenje se bliži kraju, jer je odbrana bivšeg predsjednika Kosova Hashima Thaçija pozvala svoje svjedoke. U septembru su u korist odbrane svjedočili bivši pomoćnik američkog državnog sekretara James Rubin, pravni savjetnik delegacije Kosova tokom pregovora u Rambujeu 1999. godine, Paul Williams, specijalni izaslanik SAD-a tokom rata na Kosovu, Chris Hill i bivši britanski diplomata John Stewart Duncan. Svi su svjedočili da Thaçi nije imao autoritet nad OVK. Specijalizirana vijeća očekuju da će suđenje bivšim vođama OVK biti završeno do kraja decembra. Thaçi je bio politički vođa OVK prije i tokom rata 1998-1999, Veseli šef obavještajne službe, Krasniqi glasnogovornik, a Selimi član generalštaba. Optužnica protiv njih uključuje optužbe za nezakonito pritvaranje, mučenje, ubistvo, zločine protiv čovječnosti, prisilni nestanak i progon stotina civila i osoba koje nisu učestvovale u borbama. Navodi se da su se ovi zločini dogodili između marta 1998. i septembra 1999. na raznim lokacijama na Kosovu, ali i u sjevernoj Albaniji. Prema Specijaliziranim vijećima, Thaçi, Veseli, Krasniqi i Selimi snose ličnu krivičnu odgovornost za ove zločine, ali svi negiraju krivicu. Advokati odbrane izjavili su da OVK ne bi dobila podršku međunarodne zajednice da je postojao kriminalni plan, kako tvrde tužioci. Prema njihovim riječima, optužnica se zasniva na selektivnom pogrešnom tumačenju događaja.

Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Kosova, Xhelal Sveçla, tvrdi da "Srbija putem kriminalnih i terorističkih bandi i dalje planira i preduzima terorističke napade na teritoriji Republike Kosovo". Njegova reakcija uslijedila je dan nakon što je Policija Kosova, u saradnji s trupama NATO misije na Kosovu (KFOR), pronašla 10 električnih detonatora s kablovima u blizini sela Gnježdan u opštini Leposavić. Prema riječima ministra, stalno prisustvo i angažman Policije Kosova i sigurnosnih institucija omogućili su identifikaciju i zapljenu sredstava koja bi, kako je rekao, mogla biti upotrijebljena za "opasne terorističke napade". Naglasio je da institucije Kosova ostaju odlučne u suočavanju s "kriminalnim i terorističkim grupama" koje djeluju na sjeveru zemlje. I ranije su članovi vlade u tehničkom mandatu optuživali Srbiju za umiješanost u slične slučajeve kada je oružje pronalaženo na sjeveru naseljenom većinski Srbima, ali bez pružanja dokaza koji bi potvrdili te optužbe. Prema 24-časovnom izvještaju, Policija Kosova je saopštila da je pokrenula istragu o detonatorima pronađenim u Leposaviću i da je o slučaju obaviješten i državni tužilac. Sjever Kosova je i dalje pod tenzijama, posebno od 24. septembra 2023. godine, kada je grupa naoružanih Srba napala Policiju Kosova u Banjskoj, ubivši jednog narednika. U sukobima koji su uslijedili ubijena su tri člana napadačke grupe. Od tada, kosovske vlasti su u više navrata na sjeveru zaplijenile oružje i municiju. Odgovornost za napad u Banjskoj preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste, najveće partije Srba na Kosovu, koja uživa podršku zvaničnog Beograda. Kosovo optužuje Srbiju za ovaj napad, dok ona negira umiješanost. U septembru prošle godine, Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnicu protiv 45 osoba – među njima i Milana Radoičića – zbog oružanog napada u Banjskoj. Vlasti u Srbiji odbijaju da izruče Radoičića Kosovu i kažu da će mu suditi "srpski sudovi", dok zvaničnici na Kosovu tvrde da mu je Srbija pružila zaštitu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da želi po svaku cenu da izbegne nacionalizaciju Naftne industrije Srbije (NIS), koja je zbog većinskog ruskog vlasništva pod američkim sankcijama, dok je ministar finansija Siniša Mali poručio da je vreme da Srbija razmišlja o sebi. Na sednici Vlade Srbije, posvećenoj budućnosti nacionalne naftne kompanije, rečeno je da konačna odluka mora biti doneta za sedam dana kako bi se omogućilo poslovanje NIS-a i Rafinerije koja posluje u njegovom sastavu. Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije NIS-u 9. oktobra u cilju sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta. "Želim po svaku cenu da izbegnemo nacionalizaciju i konfiskaciju jer to nije naše većinsko vlasništvo. Želim da prvo iscrpimo sve mogućnosti", poručio je Vučić. Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Belorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susednu Ukrajinu. Kako je Vučić naveo, Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima. "Nadam se da će azijski i evropski partneri prihvatiti da pregovaraju o vlasništvu", rekao je Vučić. On je poručio i da je Srbija spremna, ukoliko se oni ne dogovore, da ponudi višu cenu. "I da preplatimo, ali neću da nikome ništa otimamo. NIS i rafinerija moraju da rade", dodao je. U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta menjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija, dok Srbija ima 29,87 posto udela. Nakon što je zbog meričkih sankcija NIS-u onemogućen dotok sirove nafte u Srbiju, ministar finansija Siniša Mali je poručio da je Srbija imala dovoljno razumevanja prema ruskim prijateljima. Sada je, kako je rekao, vreme da Srbija razmišlja o sebi i preuzme stvari u svoje ruke. "Znam da je to teška odluka, ali nema drugog rešenja. Mi moramo da obezbedimo neki novac, ako dođe do toga da treća strana neće to da prihvati, mi moramo da ponudimo veću cenu", poručio je Mali na sednici Vlade. On je naveo da "ruski prijatelji" ni posle 17 godina rada u Srbiji, nisu ponudili Srbiji, zemlji domaćinu i suvlasniku NIS-a da zajedno traže rešenje. "Nama ova situacija sa NIS-om ugrožava sve, naš rast, našu stabilnsot, naš kreditni rejting, ugrožava nam perspektivu, dolazak novih investitora", naveo je Mali. Vučić mu je na to odgovorio da razume njegovu nervozu, ali mu je poručio "da je ne širi". Prethodnog dana su zvaničnici Srbije saopštili da Sjedinjene Države nisu odobrile NIS-u "ni dan da može da nastavi da radi". Kako je tada navela ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović dobijeno je odobrenje za pregovore o vlasništvu, ali "ne i da NIS i rafineriija nastave da posluju". "Američka administracija želi kompletnu promenu vlasništva NIS-a i zahteva potpuno povlačenje ruskog vlasništva iz kompanije", rekla je Đedović Handanović. Nafte za preradu u Rafineriji Pančevo koja je deo Naftne industrije Srbije (NIS), po računici zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće do 25. novembra. Iz domaće proizvodnje Srbija podmiruje tek petinu potrebne količine nafte, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije. Ostatak nafte se uvozi. Država Srbija je 2008. godine prodala udeo od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po ceni od 400 miliona evra, bez tendera. NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.