Srbija je sa Azerbejdžanom dogovorila nastavak uvoza gasa iz ove kaspijske zemlje, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije za Radio Slobodna Evropa. "Potvrdili smo da ćemo nastaviti da dobavljamo jedan do dva miliona kubnih metara gasa dnevno iz ove zemlje", naveli su iz Ministarstva. Kaspijski gas iz Azerbejdžana, udaljenog više od 3.000 kilometara kopenim putem, stiže preko interkonektora Bugarska-Srbija koji je izgrađen u saradnji sa Evropskom unijom. Prve količine gasa krenule su 1. januara 2024. Tada je dogovorena isporuka do kraja 2026, godišnje do 400 miliona kubnih metara. Potrošnja prirodnog gasa u Srbiji je u 2025. godini iznosila nešto više od tri milijarde kubnih metara, te je učešće gasa iz Azerbejdžana u ukupnoj potrošnji bilo nešto preko osam odsto. U međuvremenu, Srbija i Azerbejdžan proširili su energetsku saradnju. Predstavnici državnih kompanija Elektroprivreda Srbije, Srbijagas i SOCAR iz Azerbejdžana, potpisali su 30. septembra ugovor akcionara o razvoju projekta za izgradnju gasne elektrane u Nišu. Ugovor podrazumeva i osnivanje zajedničkog privrednog društva. "Ovu zemlju ne posmatramo samo kao snabdevača, već i dugoročnog strateškog partnera u energetici", poručuju iz Ministarstva. "O tome govori i zajednički projekat izgradnje gasne elektrane od 500 MW kod Niša, za čiji će rad, prema preliminarnim procenama, biti potrebno oko 500 miliona kubnih metara gasa godišnje, što će takođe uticati na rast potreba Srbije za azerbejdžanskim gasom", dodaju. Iz Ministarstva napominju da bi se sa povećanjem količina prirodnog gasa koje bi se u narednom periodu nabavljale iz Azerbejdžana, povećavao bi se i njegov udeo u ukupnom snabdevanju tržišta Republike Srbije. Uprkos pokušajima da diverzifikuje izvore snabdevanja gasom, između ostalog i kroz ugovor o isporukama gasa sa Azerbejdžanom, Srbija i dalje u velikoj meri zavisi od isporuka gasa iz Rusije. Beograd i Moskva dogovorili su 30. septembra produženje gasnog aranžmana, tako da će u Srbiju do kraja godine nastaviti da stiže ruski gas po "istim povoljnim uslovima kao i do sada". Tom je prethodio telefonski razgovor doskorašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Rusije Vladimira Putina. Nekoliko dana kasnije, iz Brisela je poručeno da Evropska unija (EU) namerava da do kraja naredne godine postepeno obustavi uvoz ruskog gasa i nafte, te da se od Srbije, kao države kandidata, očekuje da svoju energetsku i spoljnu politiku uskladi sa ciljevima EU. Pregovori o članstvu između Brisela i Beograda u zastoju su, između ostalog, i zbog nedovoljne usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Zavisnost od ruskog gasa bio je jedan od argumenata zvaničnog Beograda da ne uvodi sankcije Moskvi.

Presuda Haškog suda bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) mora se u potpunosti poštovati poručila je iz Prištine predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, istovremeno insistirajući da "niko i ništa" ne može prekrojiti historiju Kosova. "Presuda Specijaliziranih vijeća izazvala je snažne emocije. Cijenim vašu odmjerenu reakciju, kao i reakciju političkih lidera koji pozivaju na smirivanje situacije", rekla je von der Leyen na zajedničkoj konferenciji s premijerom Kosova Albinom Kurtijem u Prištini. Na Kosovu se naširoko reagovalo negodovanjem nakon izricanja kazne bivšem predsjedniku Hashimu Thaciju (Hašimu Tačiju) od 25 godina zatvora, bivšem predsjedniku Skupštine Jakupu Krasniqiju (Krasnićiju)od 25 godina, drugom bivšem predsjedniku Skupštine Kadriju Veseliju od 18 godina i bivšem poslaniku Rexhepu (Redžepu)Selimiju od 13 godina. Sva četvorica predvodila su rat OVK-a protiv okupacionih srpskih snaga 1998–1999. godine i kosovski Albanci ih smatraju herojima. Von der Leyen, koja se nalazi u šestoj posjeti Kosovu rekla je da je "ovu presudu donijela nezavisna pravosudna institucija i njen mandat mora biti u potpunosti poštovan". "Ali jedno je jasno: ova presuda odnosi se na individualnu odgovornost optuženih; otpor Kosova nije bio na suđenju i moramo čuvati sjećanje na sve žrtve iz svih zajednica", dodala je. Von der Leyen je po dolasku na aerodrom u Prištini dočekana protestima, gdje je grupa mladih držala transparente protiv odluke Specijaliziranih vijeća. Na Kosovu traju kontinuirani protesti od izricanja presude, jer mnogi Albanci smatraju da je sud OVK okarakterizirao kao zajedničku kriminalnu organizaciju, iako je predsjedavajući sudija u samoj presudi više puta insistirao da borba OVK-a za slobodu nije bila predmet suđenja. Kurti je, govoreći zajedno s predsjednicom Evropske komisije, naglasio da je sud jasno naveo da OVK nije bio na suđenju i da njihova odluka ni na koji način nema za cilj potkopati pravdu ili legitimitet oslobodilačkog rata. Stoga, rekao je, to treba više naglašavati na međunarodnom nivou. Kurti je, međutim, izrazio zabrinutost zbog drugih zaključaka i onoga što je opisao kao stroge kazne, rekavši da očekuje da one budu ispravljene u žalbenom postupku. "Smatramo da one sadrže činjenične, historijske i pravne greške i očekujemo da one budu ispravljene u žalbenom postupku. Pravda mora biti nepristrasna i mora biti viđena i doživljena kao nepristrasna", dodao je Kurti. U međuvremenu, von der Leyen je upitana i o inicijativi za izmjenu Zakona o Specijaliziranim vijećima Kosova. Rekla je da je na samom Kosovu da odluči o tome, ali je upozorila da je "važno garantirati nezavisnost pravosuđa". Ovu inicijativu Demokratske partije Kosova (PDK) razmatra pravna služba premijera Kurtija. Dokument s predloženim izmjenama, između ostalog, zahtijeva da najviše kazne koje se mogu izreći budu 15 godina zatvora te da osuđeni budu podložni predsjedničkom pomilovanju. Pravni stručnjaci koji su ranije govorili za Radio Slobodna Evropa ovu inicijativu ocijenili su teško ostvarivom i postavili pitanje o stvarnom utjecaju koji bi promjena mogla imati. Kosovske nade za članstvo u UnijiTokom ove konferencije premijer Kurti insistirao je da Kosovo "zaslužuje" dobiti status zemlje kandidata na putu ka pridruživanju bloku od 27 članica. "Naravno, uvijek postoje izazovi i u ovom novom svijetu ne nedostaje novih izazova. Ali naš napredak je jasan. Gospođo predsjednice, računamo na vašu podršku da otvoreno govorite o potrebi Kosova da dobije status zemlje kandidata i da pozovete Vijeće da zatraži mišljenje Komisije o našoj aplikaciji", rekao je Kurti. Ali von der Leyen je rekla da Kosovo svoje ambicije za članstvo mora pretvoriti u jasan napredak. "Vjerujem u budućnost Kosova u EU i znam koliko se ljudi na Kosovu osjećaju duboko evropski. Naš zadatak je da ovu težnju pretvorimo u konkretan napredak ka članstvu", rekla je. Kosovo je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja još nema status zemlje kandidata, dok su Albanija i Crna Gora ostvarile veliki napredak i očekuju članstvo prije 2030. godine. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u decembru 2022. godine. Ali duboka politička kriza posljednjih godina već je otežala put Kosova, jer je zemlja tokom većeg dijela tog perioda praktično bila bez vlade s punim mandatom. Ponovo postoji rizik od vanrednih izbora kasnije ove godine ako poslanici do 6. oktobra ne izaberu novog predsjednika. To bi bili četvrti parlamentarni izbori u dvije godine. U međuvremenu, von der Leyen je u četvrtak boravila na Kosovu u sklopu turneje po Zapadnom Balkanu, a osim sastanka s Kurtijem razgovarala je i s vršiteljicom dužnosti predsjednice Albulenom Haxhiu. Na Kosovo je došla nakon posjete Albaniji, a očekuje se da će turneju nastaviti u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Tokom ove turneje zaobišla je Srbiju i Bosnu i Hercegovinu zbog izbora koje će te dvije zemlje održati u ovom periodu.

Od Bosne i Hercegovine se očekuje da uskladi svoju politiku sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU-a prema Rusiji. To je navedeno u odgovoru Evropske unije na upit Radija Slobodna Evropa o najavljenoj saradnji Republike Srpske i Rusije u oblasti održavanja helikoptera i avionskih motora u Vazduhoplovnom zavodu "Orao" u Bijeljini. Tu mogućnost je najavio Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u RS, nakon sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, 29. septembra. Sastanak je održan nekoliko dana uoči Opštih izbora u Bosni i Hercegovini. Dan kasnije, Dodik, kome je sudski zabranjeno da se kandiduje još pet godina, je po povratku iz Moskve, kazao da je Rusija zainteresovana za saradnju sa "Orlom" i da bi ta saradnja mogla biti proširena i na nove projekte. Konkretne oblasti i uslovi eventualne saradnje još nisu objavljeni. "Odnosi sa Rusijom ne mogu biti kao da je sve po starom dok je na vlasti Putinov režim i dok traje ničim izazvan i neopravdan ruski agresivni rat protiv Ukrajine", navodi se u odgovoru EU za RSE 1. oktobra. Dodaje se kako se Bosna i Hercegovina uskladila sa Odlukom Vijeća EU, čime se obavezala da će svoje nacionalne politike uskladiti s tom Odlukom. Bosna i Hercegovina se pridružila polovinom juna novoj odluci Evropske unije o uvođenju restriktivnih mjera protiv devet osoba i 45 pravnih subjekata povezanih s ruskim vojnim i industrijskim sektorom, te takozvanom "flotom u sjeni". Uz BiH u odluci Vijeća EU pridružile su se Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina. Te zemlje obavezale su se da svoje nacionalne politike usklade s odlukom i osiguraju njenu provedbu. Sankcije su usmjerene protiv osoba i kompanija koje, prema Briselu, učestvuju u aktivnostima koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Posebno se odnose na subjekte povezane s ruskim vojno-industrijskim kompleksom i mrežom brodova koje Moskva koristi za zaobilaženje međunarodnih ograničenja i izvoz energenata. BiH se od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine formalno usklađuje s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, uključujući pakete sankcija uvedene Moskvi. Evropska komisija je i u posljednjim izvještajima navodila da zemlja održava potpuno usklađivanje sa restriktivnim mjerama EU prema Rusiji. Međutim, provođenje sankcija i dalje ostaje sporno pitanje u unutrašnjoj politici BiH, jer se predstavnici iz entiteta Republike Srpske protive uvođenju sankcija Rusiji, te blokiraju donošenje akata potrebnih za njihovo provođenje. Za punu primjenu sankcija Rusiji potrebne su odluke Vijeća ministara BiH.

Biljana Plavšić, koju je Haški tribunal osudio na 11 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini, preminula je u Beogradu u 96. godini, prenosi Radio-televizija Republike Srpske. Osuđena je za progon Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi. Plavšić je 2002. godine priznala krivicu u Haškom tribunalu, nakon čega je, prema sporazumu o priznanju krivice, postupak okončan presudom od 11 godina, uz odbacivanje svih ostalih optužbi uključujući i onu za genocid. Sedam godina kasnije, iz švedskog zatvora u kome je služila kaznu, Plavšić je u intervjuu za švedski magazin "Vi" povukla svoje priznanje krivice. Plavšić je tokom rata u Bosni i Hercegovini pravdala zločine nad muslimanima i Hrvatima riječima da se radi o "prirodnom fenomenu". Nakon odsluženja dvije trećine kazne, Biljana Plavšić, je 2009. godine iz Švedske stigla u Beograd. Ona je uoči rata u Bosni i Hercegovini, početkom devedesetih godina prošlog vijeka, bila članica Predsjedništva BiH. Nakon završetka rata postala je predsjednica RS.

Proces o kupovini većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) između mađarskog MOL-a i ruskog Gaspromnjefta se nastavlja, rečeno je za Radio Slobodna Evropa u MOL-u. U toj kompaniji su naveli da je MOL 30. septembra dobio zvaničnu licencu Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) za nastavak pregovora. "Dok je za realizaciju transakcije, između ostalog, potrebno odobrenje OFAC-a i drugih nadležnih organa", dodaje se. Mađarska naftna i gasna kompanija MOL je tako odgovorila na upit RSE povodom medijskih navoda u Srbiji da su pregovori praktično propali. Prethodno je magazin Forbes Srbija objavio pozivajući se na neimenovane izvore is srpske vlasti da su pregovori MOL-a i Gaspromnjefta praktično propali. Ministarstvo energetike i rudarstva Srbije do objavljivanja ove vesti nije odgovorilo na upit RSE o pregovorima o NIS-u. Dan ranije je ministarska Dubravka Đedović Handanović izjavila da će pregovori zahtevati još neko vreme. "Mi smo svoj deo posla završili kada je u pitanju sporazum između akcionara, ukoliko MOL preuzme NIS i SAD to odobre", rekla je ona 30. septembra nakon što je OFAC produžio licencu za rad NIS-a do kraja oktobra. Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da stvari idu svojim tokom i da nije bilo očekivanja da će se brzo završiti. On je 30. septembra za RT Balkan rekao da je "problem težak i da se radi o velikom novcu koji je Gasprom uložio, a naveo je i da je tu i "zadatak očuvanja interesa Srbije i Ruske Federacije i da se pronađe rešenje koje bi omogućilo razvoj NIS-a na isti način". Nedavno je predsednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći o pregovorima o prodaju ruskog udela u NIS-u rekao za Radio Beograd da je to nije jednostavno ni objasniti ni razumeti. "Nema nikakve sumnje da bi, s jedne strane, Rusi želeli da to sačuvaju pod svojom kontrolom, nema nikakve sumnje da bi Amerikanci želeli da to Rusi ne sačuvaju, ali istovremeno razmišljaju da li je bolje da uzme neka evropska zemlja ili je bolje da to uzmu oni", rekao je Vučić 20. septembra. NIS je jedina kompanija u Srbiji koja eksploatiše i prerađuje naftu, od čega zavisi i rad NIS-ove rafinerije. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva, kako bi sprečila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Dok traju pregovori sa MOL-om, OFAC produžava licence za rad NIS-a, kao i za pregovore o promeni vlasništva. Ruski vlasnici imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. MOL i Gaspromnjeft su sredinom januara potpisali glavne odredbe okvirnog sporazuma. Nedavno su dvojica republikanaca u Predstavničkom domu SAD pozvala administraciju američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) da nastavi sa sankcijama protiv NIS-a. Kongresmeni Đžo Vilson (Joe Wilson) i Kit (Keith) Self, poslali su 25. septembra pismo Ministarstvu finansija u kojem se protive produženju ublažavanju sankcija za NIS. MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije. Tim dokumentom uređuju se i struktura i način odlučivanja upravljačkih tela, kao i strateški ciljevi kompanije. Ugovor će, međutim, početi da se primjenjuje samo ako se MOL i Gazpromnjeft dogovore oko prodaje NIS-a, a OFAC takav aranžman odobri.

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD produžila je licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS) do 30. oktobra. Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović rekla je da je to dobra vest za Srbiju, posebno pred početak zimske sezone, prenosi Beta. "Situacija je i dalje je veoma izazovna, kako zbog geopolitičkih okolnosti i rasta cena energenata, tako i zbog otežanih logističkih uslova, niskog vodostaja Dunava i problema sa uvozom naftnih derivata. Zbog toga smo reagovali puštanjem 5.000 tona dizela iz državnih rezervi na tržište, uz smanjenje akciza koje primenjujemo već mesecima", rekla je ona, saopštio njen kabinet. Dodala je da se nastavljaju razgovori između OFAC-a i MOL-a o transakciji, koji će zahtevati još neko vreme. "Mi smo svoj deo posla završili kada je u pitanju sporazum između akcionara, ukoliko MOL preuzme NIS i SAD to odobre. Do tada nastavljamo da preduzimamo sve što je potrebno kako bismo obezbedili punu snabdevenost tržišta, držali cene pod kontrolom i bili spremni da reagujemo u slučaju bilo kakvih poremećaja, kao što smo to činili i do sada", rekla je ministarka. Naftna industrija Srbije (NIS) podnijela je 24. septembra Ministarstvu finansija SAD novi zahtjev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada. Aktuelna licenca za rad NIS-u koju je ranije izdala Kancelarija za kontrolu strane imovine pri Ministarstvu finansija SAD, istekla je 30. septembra. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u, koji je u većinskom ruskom vlasništvu, kako bi spriječila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Ranije su dvojica republikanaca u Zastupničkom domu SAD pozvala administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa da nastavi sa sankcijama protiv NIS-a. Zastupnici Joe Wilson i Keith Self, poslali su 25. septembra pismo Ministarstvu finansija u kojem se protive produženju ublažavanju sankcija za NIS. "Pišemo vam kako bismo vas s poštovanjem zamolili da ponovno razmotrite produženje svih dodatnih privremenih licenci koje bi omogućile Naftnoj industriji Srbije da nastavi s radom uprkos američkim sankcijama vezanim uz njeno rusko vlasništvo", napisali su zastupnici. Pismo je upućeno ministru finansija SAD Scottu Bessentu. Više od godinu dana primjene sankcije se odlažu, a otkako se mađarski MOL pojavio kao zainteresovani kupac, OFAC-ova licenca za rad se periodično obnavlja. Ruski vlasnici imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. Mađarska naftna kompanija MOL i Gaspromnjeft sredinom januara su potpisali glavne odredbe okvirnog sporazuma, uz mogućnost uključivanja kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kao manjinskog partnera, mada se treća kompanija skoro uopšte više ne pominje. Ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović rekla je 28. avgusta da su pregovori o kupoprodaji NIS-a između mađarskog MOL- i većinskog vlasnika Gaspromnjefta u završnoj fazi MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije. Tim dokumentom uređuju se i struktura i način odlučivanja upravljačkih tijela, kao i strateški ciljevi kompanije. Ugovor će, međutim, početi da se primjenjuje samo ako se MOL i Gazpromnjeft dogovore oko prodaje NIS-a, a OFAC takav aranžman odobri.

Predstavnici albanskih stranaka iz Preševa, Medveđe i Bujanovca sa juga Srbije postigli su u Prištini, u prisustvu kosovskog premijera Aljbina (Albin) Kurtija, sporazum o zajedničkom nastupu na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra. Na zajedničkoj listi "Albanska koalicija" učestvovaće osam stranaka koje imaju opštinske odbornike u te tri opštine u kojima živi albansko stanovništvo. "Vreme je da imamo veću politički snagu, pošto je imamo u realnosti, da budemo sa većim brojem poslanika zastupljeni u parlamentu, kako bismo pokušali da rešavamo naše probleme", rekao je za RSE Šaip Kamberi, lider Partije za demokratsko delovanje. Kamberi je u prethodnom sazivu Skupštine Srbije bio jedini predstavnik albanskog naroda. Upitan šta će biti osnova njihovog nastupa, Kamberi kaže poštovanje sporazuma potpisanih između predstavnika Albanaca i Vlade Srbije. "Dogovorili smo da osnova naših zahteva leži u planu od sedam tačaka, koji je Vlada Srbije usvojila u junu 2013, pozivajući se na ranije sporazume, koji su uz posredstvo OEBS-a potpisani između predstavnika Albanaca i Vlade Srbije", naveo je. Plan od sedam tačaka predviđa zastupljenost Albanaca u državnim institucijama, ekonomski oporavak opština Preševske doline, službenu upotrebu jezika, pisma i nacionalnih simbola Albanaca. Takođe decentralizaciju u pravosuđu, bezbednost i mere za uspostavljanje poverenja, kao i pitanja u vezi sa obrazovanjem, medijima, kulturom, zdravstvom i socijalnom zaštitom. Prvi na listi "Albanske koalicije" biće lider Partije za demokratsko delovanje Šaip Kamberi, drugi kandidat će biti iz Alternative za promene, a treći iz Demokratske partije. Postignut je dogovor, kako je rekao Kamberi, i o zajedničkom nastupu posle izbora. "Poslanici će ostati na okupu i pokušati sa nekim drugim strankama, sa kojima nas veže zajedničko delovanje, da formiraju poslaničku grupu", dodao je. Šta je rekao Kurti?Premijer Kosova Aljbin Kurti ocenio je na sednici Vlade Kosova 30. septembra da zajednički nastup na listi "Albanska koalicija" može biti važan i istorijski korak za Albance iz Preševske doline u borbi “protiv diskriminacije i isključivanja, kao i protiv administrativnog etničkog čišćenja (u Srbiji)”. Kurti je ponovio stav da pripadnici albanske zajednice u Srbiji treba da imaju ista prava kao pripadnici srpske zajednice na Kosovu, uključujući rezervisana mesta za manjine u Skupštini. "Srbima na Kosovu zagarantovano je 10 od ukupno 120 poslaničkih mesta u Skupštini Kosova, a prema ovom pristupu, Albanci iz Preševa, Medveđe i Bujanovca trebalo bi da imaju najmanje pet zagarantovanih mesta u Skupštini Srbije, koja ima 250 poslaničkih mesta", rekao je Kurti. Kurti je u objavi na Fejsbuku naveo da će Kosovo podržavati Albance iz Preševa, Bujanovca i Medveđe u "ostvarivanju njihovih prava i očuvanju identiteta". Upitan za Kurtijevu ocenu o zagarantovanim mestima u parlamentu, Kamberi kaže da se politički predstavnici Albanaca u Srbiji bore za jedan, najviše dva mandata, u nekim slučajevima i tri, a da smatra da je to "daleko od onoga koliko ima Albanaca u Srbiji". Janjić: Dobar politički potezDušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose ocenio je za RSE da je postizanje političkog dogovora među albanskim političkim subjektima u Srbiji "dobar politički potez" jer će dobiti maksimalan broj glasova. On smatra da je postizanju dogovora najverovatnije doprineo "autoritet" kosovskog premijera Kurtija. Janjić ukazuje i da je albanska manjina, ukoliko nakon oktobarskih izbora rezultat između liste Aleksandra Vučića "Ujedinjena Srbija" i Studentske liste "Studenti pobeđuju" bude tesan, obezbedila veću snagu u odlučivanju koga će podržati. Prema njegovoj oceni, "veći teret" ovog dogovora su podnele stranke koje su do sada sarađivale sa vlastima u Srbiji. S druge strane, Janjić smatra da Albanci u Srbiji ne mogu imati rezervisana mesta u Skupštini, kako to traži kosovski premijer Kurti na osnovu rezervisanih mesta u Skupštini Kosova za srpsku zajednicu. On podseća da Albanci u Srbiji imaju Nacionalni savet. "Određivanjem zagarantovanih mesta na osnovu broja stanovnika, Albanci ne bi dobili više od tri. Model zagarantovanih mesta se daje malobrojnim zajednicama kao što su Poljaci, Slovaci, Hrvati i daje se na osnovu međudržavnih ugovora", navodi Janjić. Janjić kaže i da albanska manjina komunicira sa Kosovom jer ga smatra svojom matičnom državom, iako vlasti u Srbiji, kako navodi, kao njihovu matičnu državu vide Albaniju. Ovo nije prvi put da neko sa Kosova ili iz Albanije posreduje u dogovoru albanskih partija sa juga Srbije. Tako su politički predstavnici iz tri opštine na jugu Srbije potpisali 2020. u Tirani sporazum o zajedničkom nastupu na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji. Taj sporazum je potpisan u prisustvu tadašnjeg vršioca dužnosti ministra za evropske i spoljne posle Albanije Genta Čakaja.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavio je u Banjaluci kako je Republika Srpska "strateški partner Rusije". Dodik je ovo rekao 30. septembra nakon povratka iz Moskve gdje se dan ranije susreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Susret se desio pet dana uoči održavanja Opštih izbora u Bosni i Hercegovini i uprkos međunarodnoj izolaciji Putina zbog rata u Ukrajini. Dodik je kazao i kako Rusija sarađuje sa RS kao garant Dejtonskog sporazuma. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine vanjska politika je u nadležnosti države, a ne entiteta. Ustav BiH predviđa da entiteti mogu uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim državama, pod uslovom da su u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH. Pored toga, određene vrste sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama zahtijevaju saglasnost Parlamentarne skupštine BiH. Lider SNSD-a je rekao i da ne podržava postojeću politiku Evropske unije. "Nema potrebe da razgovaramo sa Briselom dok ne usaglasimo politike. Nećemo uvoditi sankcije Rusiji i odbijamo uvođenje viza Rusima kako traži Brisel", ponovio je on. Prema njegovim riječima, Rusija je obećala RS istu cijenu plina za ovu godinu. Dodik je kazao i da je predložio Putinu da se jednom godišnje organizuju zajedničke sjednice vlada Ruske Federacije i Republike Srpske. Ruski predsjednik Vladimir Putin je i uoči izbora 2018. i 2022. godine javno poželio uspjeh Dodiku i njegovoj stranci, dok je zvanična Moskva u više navrata podržavala stavove i poteze vlasti Republike Srpske na čelu sa Dodikovim SNSD-om, te zagovarala zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Dodik se ove godine ne nalazi na kandidatskim listama i na šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija kada je pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Dodik je formalno samo predsjednik stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, no on i dalje diktira tempo tekuće predizborne kampanje za opće izbore. Ovo je 11. susret Dodika i Putina od početka ruske invazije na Ukrajinu. Dodik i Putin su prethodno posljednji put razgovarali u Moskvi 9. maja ove godine, na marginama obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Dodik i delegacija iz RS bili su jedina delegacija iz Evrope koja je učestvovala na paradi.

Dve osobe uhapšene su u Srbiji pod sumnjom na špijunažu, potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa Više javno tužilaštvo u Jagodini, u centralnoj Srbiji. Tužilaštvo je navelo da su dve žene uhapšene zbog postojanja osnova sumnje da su neovlašćeno prikupljale i dostavljale podatke koji se odnose na aktivne pripadnike Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i njihovo angažovanje. U odgovoru je navedeno da su obe uhapšene državljanke Srbije, od kojih jedna ima prebivalište u Jagodini, a druga na području Gnjilana na Kosovu. "Nakon saslušanja osumnjičenih, tužilaštvo će predložiti određivanje pritvora prema obe osumnjičene", navedeno je. Dodaje se i da naredba o sprovođenju istrage u ovom trenutku još uvek nije doneta, zbog čega u ovoj fazi postupka nije moguće saopštiti više informacija. Prethodno su provladini mediji objavili da se one sumnjiče da su podatke o aktivnim pripadnicima BIA, kao i informacije o njihovom angažovanju, dostavljale Državnoj obaveštajnoj službi (ŠIŠ), kao i Obaveštajnoj agenciji Kosova (OAK) i Obaveštajnoj jedinici Kosovske policije. Prema tim navodima jedna od njih uhapšena je u Jagodini, a druga u Vranju na jugu Srbije. Radio Slobodna Evropa se obratio za komentar obaveštajnim službama Kosova i Albanije.

Više od 400 osoba je privedeno u sukobima policije i učenika u Francuskoj gdje se protestuje zbog veličine razreda, iscrpljujućih rasporeda i nedostatka nastavnog osoblja. Francuski ministar prosvjete Edouard Geffray je u srijedu, 30. septembra izjavio da su desetine ljudi povrijeđene u talasu demonstracija učenika, koji nastavljaju da protestuju protiv trošnih škola, nedovoljnih resursa i stresnih ispita. Televizijski snimci prikazuju redove policajaca u Lionu i učenike koji stoje ispred svojih škola u Lilu, kao i u Sen Deniju sjeverno od Pariza. "Od početka ovih demonstracija, imali smo 76 povrijeđenih, kako među učenicima, tako i među osobljem", rekao je Geffray za RTL radio. Demonstracije i blokade, koje su počele prošle nedelje i poklopile se sa širim štrajkom javnog sektora i postale su političko žarište u osejtljivom trenutku za Francusku. U četvrtak će vlada otkriti budžet zemlje za 2027. godinu, za koji se očekuje da će uključivati smanjenje potrošnje u cilju smanjenja pritiska na državne finansije. Političari iz krajnje ljevičarske stranke Nepokorena Francuska pridružili su se demonstracijama, a zvaničnici i političari van njihovog tabora osudili su stranku zbog retorike za koju su rekli da podstiče bijes studenata. Ministar unutrašnjih poslova Laurent Nunez rekao je za emiter BFM da je oko 440 ljudi privedeno tokom protesta u utorak, većinom maljoletnika. Nunez je rekao da je bilo i sedam incidenata u kojima su ljudi bacali hlorovodoničnu kiselinu na organe reda. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju (OECD), francuska potrošnja na osnovno i srednje obrazovanje bila je u sredini raspona među zemljama članicama i povećala se između 2015. i 2022. godine, ali je njen udio u budžetu blago smanjen. Učenici koji protestuju kažu da su učionice pretrpane i da nema dovoljno nastavnika. Vlada je saopštila da su protesti neodgovorni, ali da bi trebalo priznati i riješiti poteškoće u srednjim školama. Izvor: Reuters

Učenica Srednjoškolskog centra u Srebrenici, prema tvrdnjama njenog oca, pozvana je na razgovor kod direktora nakon što je, 28. septembra, u školu došla u dresu nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine. Školski odbor je potom donio odluku o zabrani nošenja svih sportskih dresova u školi. Otac učenice Damir Hrustić rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je njegova kćerka, učenica trećeg razreda Medicinske škole, 28. septembra upućena kod direktora nakon što je na nastavu došla u dresu reprezentacije BiH. Prema njegovim riječima, razrednica joj je rekla da takvu odjeću ne može nositi jer je riječ o sportskoj opremi. On tvrdi da je djevojčica nakon razgovora bila uznemirena i rasplakala se. Prema navodima oca, narednog dana još nekoliko učenika je zbog nošenja dresova upućeno direktoru, nakon čega je Školski odbor donio odluku kojom se zabranjuje nošenje svih sportskih dresova u školi. "Njima smeta sve što je bosansko, Bosna i Hercegovina, grb. Djeca nisu opterećena tim nacionalizmom, ali ovakve stvari doživljavaju u školi", kaže Hrustić. Dodaje da ga posebno pogađa kada se takve situacije odražavaju na najmlađe. "Mi stariji smo navikli na takve stvari, ali meni smeta što se to radi djeci", rekao je Hrustić za Radio Slobodna Evropa. Iz Srednjoškolskog centra kažu učenicima nije zabranjeno nošenje dresa nogometne reprezentacije BiH. Negiraju i da su im izricana upozorenja ili da im prijećeno smanjenjem ocjene iz vladanja. Iz škole navode da nijednom učeniku nije smanjeno vladanje zbog načina odijevanja te da je na sjednici Nastavničkog vijeća razgovarano o poštovanju Etičkog kodeksa i primjerenom oblačenju učenika, uključujući nošenje sportske opreme, navijačkih dresova, helanki, šorceva i druge odjeće. "Ograđujemo se od svake politizacije ovog pitanja", navodi se u saopćenju škole. Prethodnih godina bošnjački povratnici u Srebrenici upozoravali su na probleme u obrazovanju, uključujući pitanje bosanskog jezika i odnosa prema simbolima Bosne i Hercegovine u školama. Srebrenica se nalazi u entitetu Republika Srpska, čije vlasti negiraju da je u tom gradu u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.

Tužioci su u srijedu, 30. septembra podnijeli optužnicu Osnovnom sudu u Prištini protiv bivšeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, koga optužuju za ratne zločine nad albanskim civilnim stanovništvom na jugu Kosova tokom rata 1998-99. godine. Osumnjičeni, identifikovan inicijalima A.D., uhapšen je ranije ove godine i od tada je u pritvoru, što je izazvalo prigovore Srbije. Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je u srijedu da očekuje da sud potvrdi optužnicu protiv njega. Prema optužnici, A.D. je bio pripadnik MUP-a Srbije u Uroševcu i saobraćajni policajac u regionu Kačanika u vrijeme kada je navodno počinio zločine u martu 1999. godine u selu Ivaja i okolnim selima. Osumnjičen je da je "u dosluhu sa drugim, još uvijek neidentifikovanim licima iz srpskih policijskih i vojnih snaga, 09.03.1999. godine, tokom organizovane akcije vojne policije protiv albanskog civilnog stanovništva, primoravajući stanovnike da napuste svoje domove, koji su potom spaljeni i uništeni". Tužilaštvo ga takođe tereti da je "brutalno, nehumano, fizički i psihički" tukao i mučio 13 civila i nanosio "teške tjelesne povrede" tokom ispitivanja u policijskoj stanici u Kačaniku. Ovi civili su bili među 91 muškarcem koje su srpske snage odvojile od oko 400 muškaraca, žena, starijih osoba i djece okupljenih da bi bili odvedeni u policijsku stanicu u Kačaniku, navodi se u optužnici. Njegovo hapšenje u aprilu ove godine izazvalo je reakciju Kancelarije za Kosovo Vlade Republike Srbije, koja je saopštila da je on penzionisani policajac iz jednog sela u Prizrenu, opisujući njegovo hapšenje kao "politički motivisano". Kosovske vlasti su nedavno uhapsile brojne osumnjičene i podigle niz optužnica za ratne zločine na Kosovu. U međuvremenu, u martu je sud u Prištini osudio dvojicu bivših pripadnika srpskih policijskih i vojnih snaga na zatvorske kazne zbog ratnih zločina na Kosovu tokom rata 1998-99. godine. Zoran Kostić je 18. marta osuđen na 15 godina zatvora, a Dragan Milović na 7 godina zatvora. Od kraja rata, desetine osumnjičenih su osuđene za ove zločine pred lokalnim i međunarodnim institucijama. U početku, nakon rata, od 2000. i 2008. godine, ratne zločine na Kosovu je istraživala Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), a od 2008. godine Misija Evropske unije za vladavinu prava (EULEX). EULEX je 2018. godine predao slučajeve lokalnim pravosudnim organima. Prema podacima Instituta za ratne zločine Kosova, dokumentovano je ukupno 12.230 žrtava rata 1998-99. godine. U međuvremenu, 1.577 ljudi se i dalje vodi kao nestalo iz ovog rata.

Studenti u blokadi su na svom profilu na društvenoj mreži X napisali da će Srbija zadržati "principijalno stanovište o neuvođeenju restriktivnih mera prema Ruskoj Federaciji". U objavi naslovljenoj "Studentski program o pitanju spoljne politike i sankcijama" navodi se da će Republika Srbija nastaviti da se "pridržava doslednog stava da uvođenje sankcija bilo kojoj državi, entitetu ili pojedincu predstavlja odraz političkog stava, koji nije pokazatelj uverenja da sankcione mere doprinose rešavanju političkih i bezbednosnih izazova, posebno imajući u vidu sopstveno istorijsko iskustvo i direktnih implikacija pomenutih mera na lokalno stanovništvo". Nakon toga, naveli su niz pitanja nakoja će se fokusirati: "1. Kada će odgovorni za urušavanje nadstrešnice biti sankcionirani? 2. Kada ćemo dobiti dvominutni video s rampe naplatne kućice Doljevac? 3. Tko je kriv za (ne)osiguravanje Gazivoda? 4. Zašto kandidati s liste koju predvodite napadaju i tuku građane?" Istakli su da "Za ova pitanja nije potrebna rasprava, već konkretni odgovori". Lista učesnika na parlamentarnim izborima, zakazanim za 25. oktobar, još nije zaključena, dok se kao najozbiljniji protivnik bivšem predsedniku Aleksandru Vučiću i njegovoj Srpskoj naprednoj stranci smatra lista "Studenti pobeđuju". Tu listu podržavaju studenti u blokadi, koji su predvodili proteste i organizovali višemesečne blokade fakulteta širom zemlje. Stradanje 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu pokrenulo je masovne proteste i zahteve za odgovornošću vlasti. Demonstranti, predvođeni studentima u blokadi, tražili su smenu vlasti smatrajući da su traljava rekonstrukcija i korupcija doveli do tragedije. Srbija pod Vučićevim vođstvom beleži pad sloboda što je konstatovano i u poslednjem izveštaju međunarodne organizacije Freedom House. U tom izveštaju, Srbija je svrstana među zemlje sa najvećim padom sloboda. U međuvremenu, Srbija stagnira u evropskim integracijama, pa od nekadašnjeg predvodnika uz Crnu Goru, dospeva skoro na začelje. Od kraja 2021. nije otvoreno nijedno poglavlje u pregovorima o pridruživanju Evropskoj uniji. Nazadovanje demokratije, nerešeni odnosi sa Kosovom i, pre svega, neuvođenje sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu glavni su razlozi tog zastoja.

Ukrajinske vlasti su saopštile da su poginule najmanje tri osobe, uključujući dijete, u Kijevu i okolnom regionu, usljed obrušavanja ruševina, nakon još jednog raketnog napada na Kijevsku oblast, saopštio je guverner Timur Tkačenko na Telegramu 30. septembra. Privatne kuće, skladišta, automobili i infrastrukturni objekti su oštećeni širom regiona, a prijavljeni su i požari, rekao je on. "Napad na Kijevsku oblast je u toku. Ne ignorišite upozorenja o vazdušnom napadu i ostanite u skloništima", upozorio je Tkačenko na Telegramu. Kijevske vlasti su saopštile da su dvije osobe poginule, a četiri povrijeđene u ruskom noćnom napadu na prijestonicu. Najnoviji napadi dolaze u trenutku kada Rusija intenzivira udare na ukrajinski glavni grad Kijev, uzastopno raketirajući i napadajući dronovima uključujući i tokom dana. Moskva je sve više koristila dronove na mlazni pogon u napadima na Ukrajinu, što je rezultiralo praktično stalnim napadima dronova. Ruski napad 28. septembra, u kojem je poginulo najmanje devet ljudi, a ranjeno više od 80, bio je jedan od najnovijih primjera intenziviranih napada, prema riječima ukrajinskih zvaničnika. Ruske snage su tokom dana pogodile stambene zgrade, kancelarije, centre podataka i Nacionalnu akademiju nauka u centru Kijeva. Prema podacima Vojne uprave grada Kijeva, 12 ljudi je ubijeno, a oko 200 je povrijeđeno u ruskim napadima na Kijev tokom protekle nedelje. Napadi su uslijedili nakon nedelje diplomatskih napora u Ujedinjenim nacijama usmjerenih na dobijanje zamahu za pregovore o okončanju ruske invazije koja sada traje petu godinu.

Srbija nije uputila poziv Evropskom parlamentu da pošalje posmatračku misiju na vanredne parlamentarne izbore zakazane za 25. oktobar, potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ove institucije. "Evropski parlament ne šalje svoje posmatrače bez poziva. Evropski parlament još nije dobio poziv od srpskih vlasti da posmatra predstojeće izbore u Srbiji", navedeno je u pisanom odgovoru iz ove institucije za RSE. Predstavnici opozicionih partija u Srbiji optužuju vlast da namerno odlaže slanje zvaničnih poziva Evropskom parlamentu i Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope za posmatranje izbora. Za sada je samo Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) potvrdila da će imati misiju koja je počela s radom 16. septembra. ODIHR je specijalizovana institucija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) koja posmatra izbore u državama članicama i ocenjuje da li se poštuju demokratski standardi i međunarodne obaveze. Dolazak posmatrača Evropskog parlamenta i Saveta Evrope na dan izbora, međutim, i dalje zavisi isključivo od formalnog poziva države. Iz Parlamenta kažu da je posmatranje izbora temeljni deo njihovog pristupa parlamentarnoj diplomatiji. Objašnjavaju da sve delegacije za posmatranje izbora deluju pod nadzorom Grupe za podršku demokratiji i koordinaciju izbora. Konferencija predsednika, koju čine predsednici političkih grupa u EP-u, odobrava delegaciju, a članove delegacije imenuju same političke grupe. Parlament je poslednji put posmatrao vanredne parlamentarne izbore 17. decembra 2023. Tadašnja misija imala je pet poslanika i delovala je u okviru međunarodne posmatračke misije pod vođstvom OEBS-a/ODIHR-a. Prema opisu iz EP-a, u danima pre izbora delegacija se sastaje sa šefom Misije EU za posmatranje izbora (ili šefom misije OEBS-a/ODIHR-a), izbornim vlastima, kandidatima, predstavnicima civilnog društva i medija. Na dan izbora posmatra otvaranje, glasanje i zatvaranje odabranih biračkih mesta, kao i brojanje glasova na tim mestima. Članovi delegacije mogu zatim da prate glasačke kutije do centara za unos i obradu rezultata i da posete te centre. Na kraju iznose sopstvena zapažanja i zaključke.

Iran je zaprijetio napadom na energetsku infrastrukturu širom Bliskog istoka ako njihova sigurnost ne bude garantovana, pojačavajući retoriku dok čekaju da Sjedinjene Američke Države zvanično odgovore na plan za koji Teheran kaže da bi ponovo otvorio Hormuški moreuz. Dok su zračni napadi obje strane posljednjih dana splasnuli, brodovi u ovom ključnom plovnom putu i dalje su na meti Irana, koji tvrdi da kontroliše moreuz, uprkos tvrdnjama SAD-a da on ostaje otvoren. "U regiji u kojoj ne možemo prodavati naftu, niko drugi neće prodavati naftu; ili, ako naša sigurnost nije garantovana, nijedna infrastruktura neće ostati sigurna", rekao je glavni iranski pregovarač Mohammad Baqer Qalibaf u videu koji je 29. septembra emitovala državna televizija. Prijetnja je uslijedila na dan kada je Iran očekivao odgovor američkih zvaničnika na plan koji je Teheran ponudio prošle sedmice za ponovno otvaranje moreuza. Američki predsjednik Donald Trump odbacio je taj plan, prema kojem je Teheran predložio ponovno otvaranje moreuza i nastavak nuklearnih pregovora u roku od sedam dana, pod uslovom da Washington ukine pomorsku blokadu brodova koji plove prema Iranu, ukloni sankcije na prodaju nafte i ponovo uspostavi regionalni prekid vatre. Međutim, Trump je također rekao da očekuje nove razgovore između američkih i iranskih pregovarača ove sedmice. Dok čeka potencijalni zvanični odgovor na prijedlog, Islamska revolucionarna garda (IRGC) objavila je 29. septembra pismo američkim biračima, u kojem su Sjedinjene Američke Države optužili za početak rata 28. februara, uz poruku da bi dvije zemlje mogle koegzistirati ako bi se američka politika promijenila. U pismu, upućenom američkim biračima za koje je Teheran rekao da bi mogli promijeniti tok sukoba, također se navodi da je tokom rata ubijeno više od 3.600 Iranaca, uglavnom civila, uključujući 400 djece. Sjedinjene Američke Države navode da su u ratu izgubile 18 vojnika. U pismu se priznaje da su zračni napadi uništili dio iranske nuklearne industrije i "ograničen" broj lokacija protuzračne odbrane. Također je ponovljena tvrdnja Teherana da je njihov nuklearni program bio isključivo civilne namjene. State Department još nije odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa o pismu. Amerikanci izlaze na birališta 3. novembra na međuizbore. Takmičenje se vodi za svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, kao i za jednu trećinu od 100 mjesta u Senatu.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i premijer Republike Srpske Savo Minić, sastali su se u utorak, 29. septembra u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uprkos međunarodnoj izolaciji Putina zbog rata u Ukrajini. Sastanak je održan pet dana uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini, zakazanih za 4. oktobar. Kako prenosi Radio-televizija Republike Srpske (RTRS), Putin je uputio podršku vladajućoj koaliciji u tom bh. entitetu, koju predvodi Dodik. "Ne želimo da strani uticaj bude odlučujući. Želimo pravedniji odnos prema Srbima i srpskom narodu. Želimo stabilnost cijelog regiona", navodi se u izjavi Putina koju prenosi RTRS. A Dodik je, u izjavi, koju objavljuje RTRS, predložio da se jednom godišnje organizuju zajedničke sjednice vlada Ruske Federacije i Republike Srpske, te da je čestitao Putinu pobjedu. "Osjećamo i mi pritiske iz Brisela, ali naše politike ostaju iste. Ne dozvoljavamo sankcije Rusiji. Podržavamo vojnu neutralnost i ne dozvoljavamo ulazak u NATO. Neće biti uvođenja viza za ruske državljane u BiH", rekao je Dodik, koji je objavio i video sa sastanka na svom profilu na društvenoj mreži "X". Ruska strana zainteresovana za bijeljinski 'Orao'Dodik je, kako prenosi RTRS, naveo da postoji "interes ruske strane za saradnju Vazduhoplovnim zavodom 'Orao' iz Bijeljine". "U smislu proširivanja određene dimenzije posla. Složili smo se sa tim da to uradimo, a ruska strana će nama predložiti određene mogućnosti", kazao je Dodik. Bijeljinski "Orao" je zavod za remont iz oblasti vojne i vazduhoplovne industrije. Vlasnik je u većinskom vlasništvu Republika Srpska, s tim da je Vlada RS sredinom ove godine odobrila prodaju 30 posto kapitala međunarodnom konzorciju kojeg predvodi beogradska kompanija "Glotec". "Glotec" je međunarodna vazduhoplovna i industrijska grupacija koja se bavi održavanjem i remontom mlaznih motora i isporukom rezervnih avionskih dijelova. Ruski predsjednik Vladimir Putin je i uoči izbora 2018. i 2022. godine javno poželio uspjeh Dodiku i njegovoj stranci, dok je zvanična Moskva u više navrata podržavala stavove i poteze vlasti Republike Srpske na čelu sa Dodikovim SNSD-om, te zagovarala zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Dodik se ove godine ne nalazi na kandidatskim listama i na šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija kada je pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Dodik je formalno samo predsjednik stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, no on i dalje diktira tempo tekuće predizborne kampanje za opće izbore. Ovo je 11. susret Dodika i Putina od početka ruske invazije na Ukrajinu. Dodik i Putin su prethodno posljednji put razgovarali u Moskvi 9. maja ove godine, na marginama obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Dodik i delegacija iz RS bili su jedina delegacija iz Evrope koja je učestvovala na paradi. Dodik je više puta poručio da neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji, a ministri iz njegovog SNSD-a u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine blokiraju odluke kako bi se blokirale sankcije kojima se BiH priključila da bi se uskladila i s politikom Evropske unije prema Moskvi.

Vlasti Sjeverne Makedonije saopćile su da su razbile organiziranu grupu iz Skoplja za koju tvrde da je bila povezana s ideologijom terorističke organizacije Islamska država (ISIS), te da su podnijele krivične prijave protiv trojice osumnjičenih, uključujući jednog muškarca kojeg terete za terorizam. U koordiniranoj akciji provedenoj 28. septembra na 12 lokacija u Skoplju uhapšeno je pet osoba, a tokom pretresa zaplijenjene su automatske puške, snajperska puška, pištolji, municija, radio-veze, taktička oprema, zastava ISIS-a, elektronski uređaji i veća količina novca, odgovorili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Sjevedne Makedonije za Radio Slobodna Evropa. Policija tvrdi da je glavni osumnjičeni K.I. (34) još od 2023. godine djelovao u ogranku organizacije zasnovane na ideologiji ISIS-a, gdje je navodno vršio indoktrinaciju mladih osoba, širio ekstremističku propagandu i nabavljao vatreno oružje. Krivična prijava protiv njega podnesena je zbog sumnje na terorizam i nedozvoljenu trgovinu oružjem. Još dvojica osumnjičenih, B.A. (24) i E.S. (30), terete se za neovlašteno posjedovanje i trgovinu oružjem i municijom. U saopćenju nije navedeno da je grupa planirala konkretan napad niti su objavljeni detalji o eventualnim metama ili neposrednim prijetnjama. Policija je navela da je tokom pretresa utvrđeno i neovlašteno korištenje električne energije, zbog čega se poduzimaju dodatne mjere. Tzv. Islamska država je ekstremistička organizacija koju su Ujedinjene nacije, Evropska unija, Sjedinjene Države i brojne druge države proglasile terorističkom organizacijom. Uporište "Islamske države" nalazilo se u dijelovima Sirije i Iraka između 2014. i 2019. godine, kada je ta organizacija kontrolirala velike teritorije u dvije zemlje. Iako je izgubila teritorijalni "kalifat", njeni ogranci i pristalice i dalje djeluju u različitim dijelovima svijeta. Tokom ratova u Siriji i Iraku, posebno između 2012. i 2017. godine, stotine osoba iz zemalja Zapadnog Balkana pridružile su se ovoj i drugim militantnim grupama.

Novi ambasador Srbije u Rusiji je Dragan Vladisavljević, bivši direktor Vojnoobaveštajne agencije Srbije. Vladisavljevića je imenovao bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić 25. septembra, dva dana pre nego što je podneo ostavku na tu funkciju, objavljeno je u Službenom glasniku. Prethodno, Vladisavljević je opozvan sa mesta ambasadora u Azerbejdžanu, gde je stupio na dužnost u maju 2021. godine. U Moskvi će zameniti Momčila Babića, koji je takođe opozvan ranije ovog meseca. U Vojnoobaveštajnoj agenciji (VOA) bio je angažovan od 2004. Za zamenika direktora VOA postavljen je 2009. godine, da bi 2012. godine postao direktor. Na tom mestu je ostao do 2014. godine kada je penzionisan. Kako se navodi u njegovoj biografiji na sajtu Ministarstva spoljnih poslova, bio je i izaslanik odbrane Republike Srbije u Turskoj od 2005. do 2009. godine. Vladisavljević je u Vojsci Srbije obavljao dužnosti pilota, pomoćnika komandira lovačko-avijacijske eskadrile u Batajnici, pomoćnika komandanta lovačko-avijacijskog puka u Batajnici, a bio je i nastavnik Vojne akademije. Od 2015. do 2021. godine bio je i direktor Kancelarije Vlade Srbije za pregovore sa Prištinom. Beograd je nastavio da održava bliske odnose sa Moskvom i nakon što se Rusija našla pod sankcijama Evropske unije, Sjedinjenih Država i drugih zapadnih zemalja zbog invazije na Ukrajinu. Iako je Srbija kandidat za članstvo u EU, vlasti odbijaju da se priključe sankcijama Rusiji.

Gradonačelnik Beograda i član Predsedništva vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Šapić negira da je udario odbornicu Tatjanu Mićić, dok u pokretu Kreni-promeni kažu da je Šapić fizički napao njihovu odbornicu i da joj je konstatovana fraktura kostiju sa dislokacijom. Kreni-promeni je saopštio da je lekarskim pregledom Tatjani Mićić utvrđen prelom leve nosne kosti i dela gornje vilice uz nos, sa pomeranjem polomljenih delova kosti. Prema navodima odbornice Kreni-promeni gradonačelnik Šapić je kasno uveče 28. septembra napao nju i njenog supruga na Bežanijskoj kosi u Beogradu. Mićić je rekla da je u šetnji sa suprugom srela Šapića koji se "zaleteo" na nju tvrdeći da mu je dovodila ljude ispred kuće, a da je potom krenuo da udara njenog supruga, dok je ona pokušala da ih razdvoji. "I on je krenuo da udara mog muža. Ja sam stala između njih i raspalio me je po nosu. Raskrvario mi nos.", navela je odbornica Kreni-Promeni. Šapić je na vanrednoj konferenciji za novinare negirao da je fizički napao odbornicu tvrdeći da se samo branio od verbalnog i fizičkog napada od njenog supruga i nje. On je naveo da je kada je sreo gradsku odbornicu pitao zašto je pozivala ljude da se okupljaju ispred njegove kuće i da li je svesna da mu je na taj način ugrožavala bezbednost. "Nakon toga dolazi do prvog verbalnog, onda fizičkog napada na mene, i ja tad krećem da se branim. Ja znam da je takao nisam osim tog prvog pomeranja da bih mogao da se odbranim od njenog supruga, baš da ne bi došlo do situacije koja je posle predstavljena", tvrdi Šapić. Pokret Kreni-promeni negirao je navode da je Mićić tokom prethodnih godina pozivala na okupljanja ispred gradonačelnikove kuće. Šapić se izvinio građanima Beograda i, kako je naveo, prijateljima iz Srpske napredne stranke i Aleksandru Vučiću, koji je nosilac kampanje te stranke za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra. "Hoću da priznam da je moja najveća greška što se nisam udaljio i napustio to mesto", rekao je Šapić navodeći da nema nameru da podnese ostavku. Pokret Kreni-promeni podneo je Trećem osnovnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Šapića zbog, kako su naveli, teških telesnih povreda koje je naneo njihovoj odbornici, polomivši joj nos i vilicu. "Zahtevamo od tužilaštva da od suda zatraži da se što pre odredi pritvor Šapiću", rekao je advokat Nikola Tadić ispred sedišta tužilaštva, gde su se okupili građani i simpatizeri tog pokreta. Prethodno je Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo da postupa po prijavi, da je Šapić sproveden u policijsku stanicu, gde je ustanovljeno da nema prisustva alkohola i psihoaktivnih supstanci u krvi. Navedeno je i da su oštećenima u Urgentnom centru konstatovane lake telesne povrede, nakon čega je Tatjana Mićić zbog povreda u predelu glave upućena na pregled kod maksilofacijalnog hirurga radi utvrđivanja stepena povreda. Tužilaštvo je saopštilo da se oštećeni nisu javljali na telefonske pozive policije radi davanja izjava i dostavljanja medicinske dokumentacije, kao i da nisu pronađeni na adresi. U saopštenju se dodaje da je Šapić pušten iz policije i da će protiv njega nakon utvrđivanja činjeničnog stanja biti preduzimane dalje predistražne radnje. Nosilac izborne liste "Ujedinjena Srbija" i član SNS-a Aleksandar Vučić izjavio je da "ne postoji opravdanje za Aleksandra Šapića i za to što je uradio". "On je morao da se skloni. Morao je da pređe na drugu stranu ulice", rekao je Vučić za Informer. Više opozicionih stranaka je reagovalo zahtevajući ostavku gradonačelnika Beograda. I više ženskih organizacija, inicijativa i aktivistkinja zatražilo da Šapić podnese ostavku, prenela je feministička inicijativa za ravnopravnost i ljudska prava FemIn kolektiv.