Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 12. decembra da se priprema njegova zvanična poseta Kini, gde ide uskoro, prenosi agencija Beta. On je u Nišu, na jugu Srbije, rekao da je razgovarao sa ambasadorom Kine u Beogradu Li Mingom o pripremama za tu posetu. "Biće to za mene od ogromnog i čudesnog značaja. Zahvalan sam predsedniku Kine Siju za podršku koju nam pruža u svakom smislu. To će biti zvanična poseta. Mnogo sam puta bio u Kini, ali to su bile radne posete, a ovo će biti zvanična poseta", rekao je Vučić. Istakao je da je "Kina iskreni i čelični prijatelj Srbije". Predsednik Srbije sastao se 4. septembra sa predsednikom Kine Si Đinpingom u Pekingu i tada ga zamolio da Kina pomogne Srbiji po pitanju investicija. Vučić je tada bio u višednevnoj poseti u Pekingu, gde je na poziv kineskog predsednika prisustvovao obeležavanju 80. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu. U julu 2024. je na snagu stupio sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine, koji podrazumeva oslobađanje od carina za oko 20.000 proizvoda. Iz Narodne banke Srbije su u aprilu, odgovarajući na pitanja novinara, naveli da, posmatrano po zemljama, najveće strane direktne investicije u Srbiju su zabeležene iz Kine, prema raspoloživim podacima za 2024. godinu. Najveći kineski investitori u Srbiji su kompanija Ziđin, koja je 2018. godine investirala u RTB Bor, kao i kompanija Hestil koja je kupila Železaru Smederevo 2016. godine. Zbog intenziviranja saradnje Srbije sa Kinom od dolaska Srpske napredne stranke na vlast 2012. godine, na adresu zvaničnog Beograda u više navrata stizale su kritike i upozorenja iz Brisela i iz Vašingtona.

Pozivi da Kijev povuče svoje trupe iz dijela Donbasa koji drži i dalje su ključna tačka neslaganja, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, usred ubrzanih pregovora i pritiska Sjedinjenih Država za postizanje sporazuma kojim bi se okončao ruski rat protiv Ukrajine. Status ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, koju drže ruske snage, još je jedno sporno pitanje, rekao je Zelenski novinarima kasno 11. decembra, nakon razgovora Ukrajine s evropskim saveznicima i američkim zvaničnicima. Takođe je rekao da bi prekid vatre bio neophodan ako se uskoro budu održavali izbori. Revizija američkog mirovnog planaNakon što su Sjedinjene Države predložile mirovni plan od 28 tačaka, za koji kritičari tvrde da je u velikoj mjeri išao u korist Rusiji, Ukrajina i evropske zemlje traže izmjene koje bi sporazum učinile manje jednostranim i, što je ključno, osigurale ukrajinsku bezbjednost od budućih ruskih napada. Kijev je početkom sedmice podnio plan od 20 tačaka. "Američkom timu smo poslali revidiranu verziju okvirnog dokumenta na kojem smo radili. Sadrži 20 ključnih tačaka. Ovo može biti osnova za sve. Čekam povratne informacije iz Amerike", rekao je Zelenski okupljenima, među kojima je bilo više od 30 lidera zemalja "koalicije voljnih". Iako Rusija daje malo znakova da je spremna da odustane od dugogodišnjih zahtjeva, američki i ukrajinski zvaničnici raspravljaju o detaljima. Zelenski je rekao da je imao "temeljnu" diskusiju sa državnim sekretarom Markom Rubiom, ministrom odbrane Pitom Hegsethom i specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom. Sjedinjene Države predlažu da se ukrajinske trupe povuku iz dobro utvrđenog dijela Donjecke oblasti koji još kontrolišu, rekao je Zelenski, a "kompromis je navodno da ruske trupe neće ući" na to područje, gdje Vašington traži uspostavljanje "slobodne ekonomske zone". "Ne znaju ko će upravljati tom teritorijom", rekao je Zelenski, dodajući da Rusija to naziva "demilitarizovanom zonom". Takođe je rekao da Ukrajinci treba da imaju riječ o bilo kakvim predloženim teritorijalnim ustupcima, "bilo putem izbora ili referenduma". Nakon izvještaja da je američki predsjednik Donald Trump postavio rok do 25. decembra da Ukrajina prihvati mirovni prijedlog, Zelenski je rekao da Kijevu nije dat čvrst rok, ali da "mislim da su zaista željeli, ili možda još žele, da do Božića znaju potpuno jasno gdje stojimo s ovim sporazumom". Trump pokušava da posreduje u okončanju ruske invazije na Ukrajinu otkako je preuzeo funkciju u januaru ove godine, ali se suočava s velikim preprekama, uključujući odbijanje ruskog predsjednika Vladimira Putina da pristane na prekid vatre. Trump je rekao da Sjedinjene Države možda hoće, a možda i neće učestvovati na planiranom sastanku visokih zvaničnika Ukrajine, Francuske, Njemačke i Britanije u Evropi 13. decembra. "Vidjećemo da li ćemo prisustvovati sastanku", rekao je Trump novinarima u Ovalnoj kancelariji. "Prisustvovaćemo sastanku u subotu u Evropi ako budemo mislili da postoji dobra šansa. Ne želimo da gubimo puno vremena ako budemo mislili da je negativno." "Predsjednik je izuzetno frustriran s obje strane ovog rata i umoran je od sastanaka samo radi sastanaka", rekla je portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt novinarima. Pitanje da li održati izbore u UkrajiniO izborima, za koje SAD vrše pritisak da se održe uprkos tome što su zabranjeni pod ratnim stanjem, Zelenski je 11. decembra rekao da će morati biti uspostavljen prekid vatre. Trump je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra rekao da je "vrijeme" da se održe izbori, a Zelenski je istog dana – prvi put – izjavio da će tražiti od parlamenta da izradi zakon koji omogućava izbore tokom ratnog stanja. Rekao je da bi glasanje moglo uslijediti za 60 do 90 dana pod uslovom da postoje sigurnosne garancije kako bi se osiguralo da glasanje bude bezbjedno za Ukrajince. Govoreći za Current Time, Maryna Stavniychuk, ukrajinska pravna ekspertkinja i bivša članica Venecijanske komisije, rekla je da "specifična pitanja poput ratnih i postratnih izbora nisu regulisana izbornim zakonom Ukrajine. Stoga je potreban poseban set zakonskih normi, a to zahtijeva vrijeme". Kijev mora"tražiti opcije koje, bez kršenja ustava ili dodatnog podrivanja legitimiteta ukrajinske vlade, omogućavaju održavanje izbora", dodala je. Stanovnici Kijeva imaju različita mišljenja o održavanju izbora u zemlji koja je u ratu. Jedan stanovnik je rekao da izbori treba da se održe kako bi Ukrajinci "mogli dokazati da li vjeruju Zelenskom". Druga stanovnica je rekla da se izbori ne bi trebali održavati tokom rata zbog sigurnosnih razloga."Ako dođe do masovnog napada na dan izbora, kako će ljudi glasati", pitala je. "To bi bilo veoma opasno u smislu civilnih žrtava i ne bi u potpunosti odražavalo volju naroda", dodala je. Treći sagovornik je rekao da bi održavanje izbora sada "bilo pogrešno trošenje sredstava". "Moramo podržati oružane snage koje štite našu zemlju, a ne trošiti novac na PR", rekao je za Current Time, dodajući da Ukrajini "treba nešto što nas ujedinjuje, a ne nešto što nas dijeli". Navodeći da je prekid vatre neophodan, Zelenski je možda pokušavao da pozove Rusiju na odgovornost – Putin je neutemeljeno tvrdio da je Zelenski nelegitiman jer izbori nisu održani po rasporedu 2024. –ali je time svaki plan za izbore učinio ranjivim na odbijanje Moskve, osim ako se prije glasanja ne postigne mirovni sporazum. Uz izvještavanje AFP-a, Reutersa i Axios

Zemljoradnici i stočari iz severne Grčke 12. decembra u podne blokirali su ulaze u luku u Solunu i centar tog grada. Oni protestuju zahtevajući bolji ekonomski položaj i veću pomoć države i Evropske unije (EU). Kako je prenela atinska Televizija Skai, jake policijske snage su na ulicama Soluna koje su poljoprivrednici blokirali traktorima na kojima su mrtvački sanduci čime demonstranti žele da ilustruju stanje poljoprivrede u Grčkoj. Zemljoradnici iz udaljenih grčkih krajeva u Solun su stigli automobilima i zakupljenim autobusima. Među njima su i grupe poljoprivrednika koji blokiraju carinske ispostave na graničnim prelazima. Podršku poljoprivrednicima pružaju studenti i sindikati. Grčki poljoprivrednici protestuju od 30. novembra tvrdeći da im nisu isplaćeni 600 miliona evra pomoći Evrospke unije i druge obećane prinadležnosti. U proteklom periodu blokirali su brojne puteve u Grčkoj, ka Atini, Solunu, Larisi. Kao vid protesta organizovali su i blokadu graničnog prelaza Evzoni sa Severnom Makedonijom, jednog od najvećih na grčkim granicama, granične prelaze prema Bugarskoj i Turskoj, kao i luku na ostrvu Lezbos. Pre četiri dana Grčki poljoprivrednici blokirali su aerodrome na ostrvu Krit, zaustavili saobraćaj na putevima i graničnim prelazima i kamenjem gađali kamenjem policiju protestujući zbog odlaganja isplate sredstava iz fondova EU. Policija na Kritu upotrebila je suzavac, na šta su pojoprivrednici u protestu odgovorili kamenjem i prodrli na pistu vazdušne luke Heraklion i zaustavili saobraćaj. Tada su demonstranti u sukobu sa organima reda prevrnuli i demolirali policijski automobil. Poljoprivrednici zahtevaju da se iz upravljanja poljoprivrednim pitanjima uklone tehnokrate i da u svim procesima koji se tiču zemljoradnika budu zastupljeni njihovi predstavnici. Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) prethodno je saopštilo da je ove godine pronašlo dokaze da su grčki poljoprivrednici uz pomoć državnih zvaničnika proneverili sredstva EU. Grčke vlasti pokrenule su istragu, a državni parlament ispituje rad vladine agencije koja godišnje raspodeljuje oko 2,5 milijardi evra evropske pomoći stotinama hiljada poljoprivrednika u Grčkoj. Vlada Grčke saopštila je da je prva rata subvencija EU niža nego prošle godine i da je više od 40.000 zahteva poljoprivrednika trenutno pod istragom. Vlada Grčke obećala je da će ove godine poljoprivrednicima isplatiti 3,7 milijardi evra.

Ukrajinske specijalne snage saopštile su 12. eecembra da su sprovele operaciju u kojoj su pogođena dva ruska broda u Kaspijskom moru. Kako je preneo Rojters, nije precizirano kada se napad dogodio. „Brodovi su bili pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog prevoza vojnog tereta između Irana i Rusije. Lokalni pokret otpora Black Spark pružio je detaljne informacije o kretanju i teretu brodova”, navodi se u saopštenju ukrajinskih snaga. Nije navedeno kako su brodovi pogođeni niti obim štete. Ukrajinska strana saopštila je dan ranije da je dronovima prvi put pogođena ruska naftna platforma u Kaspijskom moru i da je to onemogućilo vađenje nafte i gasa iz oko 20 bušotina.

Ambasador Ruske Federacije u Nemačkoj Sergej Nečajev (Sergey Nechayev) pozvan je na razgovor zbog sumnji na ruske sajber napade i mešanje u nemačke izbore, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke. Kako prenosi Rojters, portparol tog ministarstva rekao da nemačke vlasti, kako se izrazio, primećuju značajan porast ruskih hibridnih aktivnosti za destabilizaciju Nemačke. Naveo je da će nemačka vlada naknadno odlučiti o daljim diplomatskim merama. "Jasno smo stavili do znanja da veoma pažljivo pratimo akcije Rusije i da ćemo preduzeti mere protiv njih", saopštio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Nemačke. On je naveo da iza aktivnosti kojima se pokušava ometanje saveznih izbora u februaru stoji ruska mreži "Storm 1516" koja je, dodao je, specijalizovana za manipulaciju dezinformacije u inostranstvu. Zvaničnici Nemačke ranije su optužili Rusiju za hibridno ratovanje u cilju destabilizacije Evrope, dok je ruskoj hakerskoj grupi "APT28" pripisala sajber-napad na nemačke sisteme bezbednosti vazdušnog saobraćaja u avgustu. Prethodno je Velika Britanija 9. decembra saopštila da uvodi sankcije ruskim medijima i organizacijama zbog, kako je navela, ruskog informacionog rata. Šefica britanske diplomatije Ivet Kuper saopštila se embargo odnosi na Telegram kanal Ribar, Fondaciju za podršku i zaštitu prava sunarodnika koji žive u inostranstvu Centru za geopolitičku ekspertizu, istraživačkom centru kojim upravlja desničarski pisac Aleksandar Dugin. Navela je da su sankcionisane i dve firme sa sedištem u Kini „zbog sajber aktivnosti protiv Velike Britanije i njenih saveznika“. „Velika Britanija i njeni saveznici suočavaju se sa eskalacijom hibridnih pretnji osmišljenih da oslabe kritičnu nacionalnu infrastrukturu. To je ruski informacioni rat. A mi se branimo“, rekla je Kuper. Ona je navela da pretnje uključuju sabotaže i kampanje dezinformacija manipulisanim video zapisima uz pomoć veštačke inteligaencije koji su usmereni na potkopavanje podrške Zapada Ukrajini da se odupre invaziji Rusije. Britanski zvaničnici ukazali su i na lažne internet stranice na nedavnim izborimaa u Moldaviji i sajtove koji objavljuju lažne video zapise o ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom.

Kralj Tajlanda Maha Vadžiralongkorn prihvatio je ponudu premijera Anutina Čarnvirakula da se raspusti parlament te zemlje, što otvara put održavanju prevremenih izbora u februaru, preneo je Rojters (Reuters). Anutin Čarnvirakul je po objavi kraljevskog glasnika tokom noći saopštio da "vraća vlast narodu". Novinarima je rekao da odluka o raspuštanju parlamenta neće uticati na rešavanje sukoba sa Kambodžom. Njegov potez dolazi u trenutku kada je oružani granični sukob između Tajlanda i Kambodže ušao u peti dan, sa najmanje 20 poginulih, blizu 200 ranjenih i stotinama hiljada raseljenih. Odluka o raspuštanju Predstavničkog doma doneta je manje od stotinu dana nakon što je položio zakletvu kao šef manjinske vlade. Anutina je parlament izabrao za premijera u septembru nakon što je sud smenio Paetongtara Šinavatru sa funkcije. Izbori moraju da se održe u roku od 45 do 60 dana. Uspon donedavnog premijera bio je moguć zahvaljujući dogovoru koji je postigao sa Narodnom strankom da ga podrži, pod uslovom da započne proces izmene ustava, a zatim raspusti Predstavnički do kraja januara, navodi Rojters.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da borbeni avioni Rafal koje Srbija nabavlja od Francuske nisu na nivou opremljenosti kakvi su oni koje imaju saveznici u NATO, Hrvatska i Francuska. „Te tehnične razlike su poprilično bitne i velike“, rekao je Plenković 12. decembra u Zagrebu. Hrvatski Premijer tako je odgovorio na pitanje novinara o kritikama predsednika Hrvatske Zorana Milanovića „da su Francuzi Rafale najpre prodali Hrvatskoj i onda Srbiji, a da o tome ništa nisu pitali Hrvatsku”. „Neka ode u Pariz pa neka to kaže Francuzima“, rekao je Plenković. On je izjavio da se Rafali koje je Hrvatska kupila od Francuske nalaze u zemlji, da su isplaćeni i funkcionalni. „Imamo u ovom trenutku najsnažnije ratno vazduhoplovstvo između Nemačke i Grčke“, naveo je hrvatski premijer. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 12. decembra tokom posete Kasarni Mija Stanimirović u Nišu, da će država učiniti sve da Vojska Srbije (VS) bude snažna kako bi ostala odvraćajući faktor za potencijalnog agresora. „Hrvatska vojska je izuzetno snažna, veoma respektabilna sila u regionu, koja se naoružava dramatičnom brzinom. Znam šta sve treba da uradimo da bismo za sve one koji prave neprincipijelne vojne saveze u okruženju bili tvrd orah i očuvali mir“, rekao je Vučić povodom komentara zvaničnika Hrvatske o nabavci francuskih aviona Rafal za Vojsku Srbije. Vučić je 20. septembra prošle godine rekao da je Srbija poručila Rafale u novoj 4.1 verziji. Opremljenost Rafala za Srbiju, koja je zvanično vojno neutralna i nije članica NATO saveza, tema je od kada je na potpisivanju ugovora 29. avgusta 2024. saopšteno da Beograd za 2,7 milijardi evra kupuje 12 novih Rafala (Rafale) od francuske Daso Avijacije (Dassault Aviation). Pitanja koja su postavljana je da li će Rafali za srpsko ratno vazuhoplovstvo imati softvere, naoružanje i ostalu dodatnu opremu koji imaju ti avioni u zemljama Severnoatlanstke alijanse. Ti detalji nisu precizirani jer je ugovor o njihovoj nabavci tajan. Kupovinomn Rafala Srbija postaje prva evropska država izvan NATO koja će imati te avione. Prvi Rafali biće isporučeni Srbiji 2028, ostali za manje od dve godine nakon toga, rekao je posle potpisivanja ugovora za agenciju Bloomberg izvršni direktor Dasoa Erik Trapije (Eric Trappier). Vojno vazduhoplovstvo Srbije trenutno ima eskadrilu od 14 aviona MiG-29 u varijanti SM, kao i jedan broj domaćih lovaca-bombardera Orao J-22 i školsko-borbenih Super Galeb-G4. Vlada Hrvatske saopštila je u novembru 2021. da je usvojila zaključak o strateškom partnerstvu sa Francuskom u kom je i nabavka 12 polovnih Rafala u verziji F3R za 999 miliona evra, sa porezom na dodatu vrednost ukupno 1,155 milijardi evra. Osim dve susedne balkanske zemlje, Rafale u sastavu avijacije imaju ili ih nabavljaju Grčka, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Indija, Indonezija i Francuska.

Ministri odbrane Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Japana izrazili su zabrinutost za bezbednost u Indo-pacifičkom regionu nakon nedavnog incidenta sa kineskim i japanskim vojnim avionima, prenosi Beta. Japanski ministar odbrane Šinđiro Koizumi i njegov američki kolega Pit Hegset telefonom su azgovarali o pogoršanju stanja bezbednosti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Japana. "Dve strane izrazile su ozbiljnu zabrinutost zbog akcija koje pojačavaju tenzije u regionu, i izjavile da kineski postupci ne doprinose miru i stabilnosti u regionu", navodi se u saopštenju. Japan je objavio ne želi eskalaciju i da je otvoren za dijalog. Hegset i Koizumi složili su se da nastave komunikaciju i koordinaciju i potvrdili posvećenost njihovih zemalja daljem jačanju sposobnosti za odvraćanje od sukoba i hitno reagovanje Po navodima Tokija, prošlog vikenda dogodila su se dva incidenta u međunarodnom vazdušnom prostoru blizu japanskog ostrva Okinava u kojima su kineski avioni usmerili radar za kontrolu vatre na japanske avione, što predstavlja pripremu za potencijalni napad. Peking je saopštio da su kineski avioni aktivirali radare za pretragu na uobičajen način kako bi utvrdili bezbednost leta. Kina je optužila Japan za uznemiravanje njihovih snaga tokom, kako je navela, uobičajenih vojnih vežbi i obuke. Pentagon je saopštio da su Hegset i Koizumi razgovarali i o naporima Japana da poveća vojna ulaganja i ojača vojne sposobnosti, o vojnim aktivnostima Kine i važnosti realistične obuke i vojnih vežbi širom Japana, uključujući i ostrva Rjukju. "Sekretar Hegset i ministar odbrane Koizumi ponovo su potvrdili značaj saveza SAD i Japana i posvećenost sprečavanju agresije u Azijsko-pacifičkom regionu", piše u saopštenju Pentagona. Vojne tenzije između Kine i Japana porasle su nakon što je japanska premijerka Sanae Takaiči u novembru u parlamentu izjavila da bi njena zemlja mogla da preduzme vojnu akciju u slučaju napada na Tajvan. To je izazvalo zvanični protest, kao i ekonomski i diplomatski odgovor Pekinga koji autonomni Tajvan vidi kao deo Kine i ne isključuje njegovo pripajanje silom.

Premijer Kosova u tehničkom mandatu, Albin Kurti, izjavio je u četvrtak da su odnosi zemlje sa Sjedinjenim Američkim Državama veoma dobri i da su nesuglasice uglavnom vezane za Srbiju i njene strukture, a nikada za bilateralna pitanja. "Kada su Sjedinjene Države tražile od nas da prihvatimo izbjeglice iz Afganistana, odmah smo rekli 'da'. Ukinuli smo taksu od 10 posto, prihvatamo i one koje SAD ne žele na svojoj teritoriji – ako se ne varam, jedan ili dva su već ovdje, a pristali smo da primimo 50", rekao je Kurti u intervjuu za lokalnu televiziju Kanal 10. Govoreći o eventualnim nesuglasicama sa SAD-om, Kurti je dodao da je bilo situacija kada su Sjedinjene Države smatrale da je njegov stav prema Srbiji bio previše rigorozan. "Ali ne mogu očekivati da SAD imaju isti stav prema Srbiji kao Kosovo. SAD su priznale i Srbiju i Kosovo, naši su prijatelji i saveznici. Oni su nezamjenjiv saveznik i ključni partner, čak i naš poseban prijatelj." Na pitanje da li se mogao izbjeći prekid strateškog dijaloga između SAD-a i Kosova, Kurti je insistirao da su odnosi veoma dobri i da se odvijaju u tri dimenzije: razvoj, diplomatija i odbrana. "Nikada odnosi u oblasti odbrane i sigurnosti nisu bili bolji nego sada sa Sjedinjenim Državama. Dostigli smo najviši nivo. Kao nezavisna država, imamo najbolji nivo saradnje u odbrani i sigurnosti", naglasio je Kurti. U septembru ove godine, SAD su saopštile da su na neodređeno vrijeme obustavile planirani strateški dijalog s Kosovom zbog zabrinutosti u vezi s postupcima Vlade u tehničkom mandatu. Dijalog je bio planiran kako bi se ojačale ekonomske i diplomatske veze, ali su Kurtijevi potezi viđeni kao prepreka napretku. Neki politički analitičari tada su komentarisali da je obustava bila upozorenje da međunarodna podrška Kurtiju i njegovoj vladi slabi. Tokom posljednjih godina, Kurti je više puta bio na meti kritika međunarodnih saveznika zbog odluka na sjeveru Kosova – području naseljenom većinski Srbima – koje su se odnosile na zamjenu srpskih registarskih tablica kosovskim, ukidanje upotrebe srpskog dinara ili zatvaranje srpskih institucija. Kurti je opravdao ove poteze kao korake ka uspostavljanju vladavine prava na sjeveru i rekao da su u skladu s Ustavom i zakonima Kosova. Međutim, međunarodna zajednica ih je u nekoliko navrata ocijenila kao jednostrane i nekoordinisane s saveznicima. O strateškom dijaloguStrateški dijalog je proces koji američki State Department u većini slučajeva vodi sa različitim zemljama svijeta s ciljem unapređenja bilateralnih odnosa. Ovaj proces uključuje razgovore na visokom nivou između dvije zemlje, koji se održavaju ili u Vašingtonu ili u zemlji partneru, o širokom spektru tema kao što su odbrana, sigurnost, zaštita okoliša, energija, ekonomska saradnja i drugo. Sjedinjene Američke Države su od 1998. godine izdvojile više od 2 milijarde dolara za Kosovo. Kosovski državni lideri su godinama ponavljali da je Amerika najvažniji partner Kosova i da je njena podrška od ključnog značaja. O odnosima sa SrbijomNa pitanje o zastoju u dijalogu na visokom nivou između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, Kurti je rekao da kada nema dijaloga između dvije zemlje, život na Kosovu se nastavlja. "Aktivno se angažujem na normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Ali kada dođe do pauze u tom procesu, ne mojom krivicom, tada se bavim normalizacijom države Kosova", rekao je Kurti o dijalogu pod posredstvom Evropske unije u Briselu. On se nije sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem od napada u Banjskoj kod Zvečana u septembru 2023. godine. Kurti traži da srpske vlasti izruče Millana Radoičića, koji je preuzeo odgovornost za organizovanje napada u Banjskoj. Kosovske vlasti su protiv njega podigle optužnicu. Radoičić je u vrijeme napada bio potpredsjednik Srpske liste – najveće stranke Srba na Kosovu – a sada se vjeruje da se nalazi u Srbiji. Osim toga, Kurti je ponovio u intervjuu 11. decembra da traži i povlačenje pisma bivše premijerke Srbije Ane Brnabić, u kojem je ona izrazila rezerve prema Sporazumu o putu ka normalizaciji odnosa s Kosovom i njegovom Aneksu o implementaciji. Kosovo i Srbija su postigle saglasnost o ovom sporazumu u februaru 2023. godine. Neki zvaničnici EU-a su rekli da je Srbija povukla pismo, ali je bilo kontradiktornih izjava o tome. Dijalog između Kosova i Srbije traje od 2011. godine. Strane su postigle nekoliko sporazuma, ali nisu svi sprovedeni. Napredak u ovom procesu ključan je za težnje obje zemlje ka članstvu u Evropskoj uniji.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Donald Trump predstavio je program koji omogućava dobijanje američke vize na duži period za bogate osobe koje mogu platiti najmanje milion dolara. Trump je putem objava na društvenim mrežama rekao da će viza omogućiti kupcima "direktan pristup putu ka državljanstvu za sve kvalifikovane i provjerene pojedince". "Kako uzbudljivo! Naše sjajne američke kompanije konačno će zadržati svoj dragocjeni talenat." Takozvanu Trumpovu zlatnu karticu, prvi put predstavljenu ranije ove godine, mogu kupiti oni koji dokažu da će Sjedinjenim Državama pružiti "značajne koristi". Novi program obećava obećava dobijanje dozvole boravka u SAD-u u "rekordnom roku" i košta milion dolara kako bi se dokazalo da pojedinac značajno doprinosi SAD-u, prema zvaničnoj web stranici programa. Poslovne kompanije koje sponzorišu vize za strane radnike moraju platiti 2 miliona dolara, ne uključujući dodatne naknade. Navodi se da će druga verzija vize, koja također pruža vrlo povoljne poreske uslove, biti dostupna vrlo brzo za 5 miliona dolara. Dodatne državne naknade mogu varirati u zavisnosti od aplikanta, saopštili su zvaničnici. Kada je Trump prvi put predstavio plan, opisao je vize slične postojećem programu poznatom kao "zelena karta", koja omogućava imigrantima s različitim prihodima da trajno žive i rade u SAD-u. Nositelji ove vrste dozvole boravka mogu aplicirati za državljanstvo nakon pet godina. Međutim, Trump je rekao da je novi program namijenjen isključivo "vrhunskim profesionalcima". "Želimo ljude koji su produktivni", izjavio je između ostalog.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 11. decembra da će u slučaju da bude podignuta optužnica u vezi ukidanja statusa spomenika kulture za kompleks Generalštaba u Beogradu, pomilovati sve koji su "navodno učestvovali u malverzacijama". "Neću im dati priliku da gone one koji ništa nisu krivi. Ja sam kriv. Ja sam taj koji je hteo modernizaciju Srbije. Ja sam taj koji je hteo da dovede velikog investitora", rekao je Vučić u Nišu odgovarajući na pitanja novinara posle obilaska fabrike Palfinger. Na mestu gde se nalazi kompleks Generalštaba, porušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine planirana je izgradnja luksuznog kompleksa investicione kompanije "Afinity Partners" Džareda Kušnera (Jared Kushner), zeta američkog predsednika Donalda Trampa (Trump). Projektu se protive aktivisti i predstavnici opozicionih političkih partija, kao i deo stručne javnosti. On je ponovo izneo uvrede na račun tužialaštva koje vodi istragu o o zloupotrebi položaja i falsifikovanju dokumenata, na osnovu kojih je Vlada u maju ukinula status kulturnog dobra kompleksu Generalštaba u centru Beograda. Vučić je takođe rekao da ne zna da li u vezi sa tim slučajem postoji optužnica protiv njega. "Ne znam da li postoji ali ne mogu da sakrijem osmeh i radost. Podstičem ih da objave optužnicu. To bi mi bila kruna karijere, zato što bi to na najbolji način pokazalo kako je država urušavana, kako su je oteli spolja, šta su sve radili preko medijskih platformi sa svih strana", rekao je Vučić. Među osumnjičenima u postupku koji vodi Javno tužilaštvo za organizovani kriminal je aktuelni ministar kulture Srbije Nikola Selaković. Njemu se na teret stavljaju dva krivična dela - zloupotreba službenog položaja i falsifikovanja službene isprave. Od kada je počela istraga Tužilaštva za organizovani kriminal, Vučić je, zajedno za drugim predstavnicima izvršne vlasti, iznosio niz optužbi i uvreda na račun tužilaštva. Kolegijum TOK-a je u više navrata saopštio da su poslednjih meseci njihovi tužioci izloženi kontinuiranom pritisku kroz javne istupe predsednika Srbije, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, kao i drugih aktera političkog života i pojedinih medija.

Predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je imao "suštinsku raspravu" s članovima ukrajinskog parlamenta o mogućnosti održavanja izbora usred pritiska Sjedinjenih Država da se glasanje održi uprkos zakonskoj zabrani održavanja izbora tokom ratnog stanja. Obraćajući se Ukrajincima u večernjem video obraćanju 10. decembra, Zelenski je rekao da su za održavanje glasanja potrebne snažne sigurnosne garancije od saveznika Kijeva – posebno Washingtona. "Ako partneri, uključujući našeg ključnog partnera u Washingtonu, toliko i tako konkretno govore o izborima u Ukrajini, o izborima pod ratnim stanjem, onda moramo pružiti pravne ukrajinske odgovore na svako pitanje i svaku sumnju", rekao je, odgovarajući na sugestiju američkog predsjednika Donalda Trumpa da Kijev koristi rat kao izgovor da izbjegne izbore. "Nije lako, ali pritisak na ovo pitanje definitivno nije ono što nam treba... Sigurnosni izazovi zavise od partnera, prvenstveno Amerike. Političkim i pravnim izazovima mora odgovoriti Ukrajina. I odgovoriće", dodao je, pozivajući na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite". Izbori tokom ratnog stanjaBijela kuća vrši pritisak na Ukrajinu da održi izbore – Trump je rekao za Politico u intervjuu objavljenom 9. decembra da je "vrijeme" – iako ukrajinski ustav ne dozvoljava izbore tokom rata. U zaokretu u odnosu na prethodne izjave, Zelenski je 9. decembra rekao novinarima da će tražiti od parlamenta da izradi zakon koji omogućava izbore tokom ratnog stanja. Glasanje bi moglo uslijediti za 60 do 90 dana, kada budu osigurane sigurnosne garancije kako bi se osiguralo da je glasanje bezbjedno za Ukrajince. Komentari Zelenskog dolaze usred intenzivnih pregovora usmjerenih na okončanje sveobuhvatnog rata Rusije protiv Ukrajine, pokrenutog u februaru 2022. Ukrajinski zvaničnici odbacuju američki nacrt mirovnog plana koji se smatrao snažno naklonjenim Rusiji. Mogućnost održavanja izbora redovno je odbacivana, uz obrazloženje zvaničnika da bi to bilo nemoguće s obzirom na svakodnevne ruske zračne napade širom zemlje, hiljade vojnika na frontu i milione raseljenih Ukrajinaca. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je većina Ukrajinaca protiv održavanja izbora u ratnim uslovima, iako neki, s obzirom da su posljednji izbori održani 2019. godine, žele promjene u vlasti kako bi se unijele nove ideje. Iako je Zelenski i dalje veoma popularan, njegova podrška opada posljednjih sedmica zbog velike korupcijske afere koja je dovela do ostavke uticajnog savjetnika Andrija Jermaka. Na bojnom polju i u pregovorima, ruski zvaničnici vjeruju da imaju prednost, a plan od 28 tačaka koji su predložile Sjedinjene Države odražava većinu tvrdih stavova koje Moskva zastupa još od prije invazije. Koalicija voljnihUkrajinski evropski saveznici, u međuvremenu, nisu pokazali entuzijazam za prijedlog Washingtona. Prije planiranog sastanka takozvane Koalicije voljnih - koja uključuje Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju - sa Zelenskim 11. decembra, lideri triju zemalja održali su telefonski razgovor s Trumpom. Trump je rekao da je razmijenio "prilično oštre riječi" s liderima Francuske, Britanije i Njemačke o Ukrajini, što je još jedan znak sve većeg razdora oko toga kako okončati rat koji se približava četvrtoj godišnjici. "Razgovarali smo o Ukrajini prilično oštro", rekao je Trump novinarima kada su ga pitali o razgovoru s britanskim premijerom Keirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom. Zelenski je, u međuvremenu, rekao da je Ukrajina postigla dogovor o ključnim tačkama mogućeg plana obnove u razgovorima s američkim ministrom finansija Scottom Bessentom i drugim visokim zvaničnicima, uključujući Trumpovog zeta Jareda Kushnera i izvršnog direktora BlackRocka Larryja Finka. "Principi ekonomskog dokumenta su potpuno jasni i u potpunosti smo usklađeni s američkom stranom", rekao je Zelenski. "Važan zajednički princip je da, kako bi obnova bila kvalitetna i ekonomski rast nakon ovog rata opipljiv, prava sigurnost mora biti u središtu. Kada postoji sigurnost, postoji i sve ostalo." Sporne tačke mirovnog planaU pregovorima je bilo nekoliko glavnih spornih pitanja, uključujući veličinu ukrajinskih oružanih snaga, zapadne sigurnosne garancije i rusko insistiranje da Ukrajini bude trajno zabranjeno traženje članstva u NATO-u. Prijedlog mirovnog plana Bijele kuće, za koji se vjeruje da snažno favorizuje ruske interese, izazvao je kritike nekih republikanskih zakonodavaca u Kongresu. Predsjednik Vladimir Putin "ismijava predsjednika Trumpa i kupuje vrijeme da nastavi ubijati ukrajinske porodice", rekao je kongresmen Joe Wilson. Bloomberg i Axios, pozivajući se na američke i ukrajinske izvore, izvijestili su da je Ukrajina 10. decembra poslala revidirani mirovni plan Washingtonu. Prema izvještaju Axiosa, Kijev je poslao SAD-u odgovor s komentarima, predloženim amandmanima i novim idejama za rješavanje spornih pitanja poput teritorije i nuklearne elektrane Zaporožje kako bi plan bio izvodljiv. U međuvremenu, Predstavnički dom SAD-a usvojio je 10. decembra masivan zakon o odbrambenoj politici kojim se odobrava rekordnih 901 milijardu dolara godišnje vojne potrošnje, uključujući podršku Ukrajini. Prijedlog zakona, Nacionalni zakon o odbrambenoj autorizaciji (NDAA), dodjeljuje 800 miliona dolara Ukrajini – 400 miliona za svaku od naredne dvije godine – kroz Inicijativu za sigurnosnu pomoć Ukrajini. Ova inicijativa plaća američkim kompanijama da opskrbljuju ukrajinsku vojsku oružjem. Očekuje se da Senat SAD-a usvoji zakon sljedeće sedmice, a Trump kaže da će ga potpisati čim stigne u Bijelu kuću.

Suđenje protiv trojice optuženih za eksploziju u kanalu Ibar-Lepenca zakazano je za 24. decembar. Početno ročište protiv braće Dragiše i Jovana Vičentijevića te Igora Dimovića biće održano u 09:30, 24. decembra, rekla je za Radio Slobodna Evropa portparolka Osnovnog suda u Prištini, Mirlinda Gaši. Dana 9. decembra, Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da je podignuta optužnica protiv trojice osumnjičenih za eksploziju koja se dogodila 29. novembra 2024. u selu Varage. Tužilaštvo tereti optužene za krivična djela "ugrožavanja ustavnog poretka uništavanjem ili oštećenjem javnih instalacija i opreme", "izvršenja terorističkog akta", "nedozvoljenog držanja oružja" i "špijunaže". Optužnica navodi da su braća Vičentijević, zajedno s još uvijek nepoznatim osobama, "nakon prethodnog dogovora, postavili eksploziv [oko 20 kilograma tipa Trinitrotoluen – TNT] unutar kanala". Prema navodima Tužilaštva, braća Vičentijević aktivirala su eksplozivnu napravu pomoću torbe koju su povezali konopcem za betonski stub, "što je rezultiralo teškim oštećenjem betonske strukture kanala Ibar-Lepenca, prekidom snabdijevanja pitkom vodom i ugrožavanjem proizvodnje električne energije". Preduzeću Ibar-Lepenc, prema optužnici, pričinjena je šteta od oko 400.000 eura. Jovan Vičentijević se, također, tereti za špijunažu. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, do trenutka hapšenja bio je regrutovan od strane Vojno-obavještajne službe Srbije i imao čin poručnika. Tužilaštvo navodi da je pomagao toj službi "prikupljajući informacije i povjerljiva dokumenta s ciljem da ih koristi tokom svojih nezakonitih aktivnosti na teritoriji Kosova". U istrazi ovog slučaja, Kosovo je sarađivalo s evropskim i američkim partnerima. U vezi s eksplozijom, vlasti su uhapsile desetine osumnjičenih osoba i zaplijenile oružje i eksploziv. Međutim, do sada je poznato da su u pritvoru zbog ovog slučaja braća Dragiša i Jovan Vičentijević. Hidroekonomsko preduzeće Ibar-Lepenc snabdijeva vodom nekoliko gradova na Kosovu i Korporaciju energetike Kosova za hlađenje svojih termoelektrana. Ovo preduzeće je u potpunom vlasništvu Vlade Kosova. Odmah nakon eksplozije, vlasti na Kosovu optužile su Srbiju da stoji iza ovog događaja, ali je Beograd odbacio optužbe. Dana 10. decembra, premijer Kosova u ostavci, Albin Kurti, rekao je da obavještajni podaci pokazuju da su trojica Srba optuženih za eksploziju na Ibar-Lepencu bili usko povezani sa državnim strukturama Srbije. "Već je na dobrom putu istraga ovog slučaja, gdje su obezbijeđeni dokazi da su upravo trojica optuženih Srba bili na mjestu događaja kritične noći, za što zahvaljujem nadležnim institucijama Republike Kosovo i FBI-u iz Sjedinjenih Američkih Država na profesionalnom radu u ovom slučaju", rekao je Kurti putem objave na Facebooku. Prema njegovim riječima, suđenje u ovom slučaju "dokazaće da su optuženi bili dio ilegalnih struktura Srbije, usko povezanih s prijateljem [predsjednika Srbije Aleksandra] Vučića, teroristom Milanom Radoičićem, i drugim državnim strukturama Srbije koje su planirale i naredile teroristički napad". Kurti se osvrnuo na bivšeg potpredsjednika Srpske liste, najveće stranke Srba u zemlji, Milana Radoičića, kojeg kosovske vlasti traže putem potjernice za različita krivična djela, uključujući smrtonosni napad na kosovsku policiju na sjeveru zemlje 2023. godine. Radoičić je preuzeo odgovornost za taj napad u kojem je ubijen jedan kosovski narednik. Tokom sukoba koji su uslijedili, ubijena su i trojica srpskih napadača.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je da članice vojnog saveza moraju ozbiljnije shvatiti prijetnju koju predstavlja Moskva, jer bi mogle biti "sljedeća meta Rusije". U jednom od svojih najoštrijih istupa do sada, Rutte je u glavnom govoru u Berlinu 11. decembra rekao da 32 članice NATO-a moraju pojačati odbrambene napore kako bi spriječile rat s Rusijom koji bi mogao biti "razmjera rata koji su pretrpjeli naši djedovi i pradjedovi". "Mi smo sljedeća meta Rusije. I već smo u opasnosti", rekao je Rutte, napominjući da Rusija može biti spremna upotrijebiti vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina. "Bojim se da su mnogi previše samozadovoljni. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za djelovanje je sada", dodao je Rutte, pozivajući na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite". NATO je na oprezu otkako je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu prije gotovo četiri godine, izazvavši najveći i najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Kremlj je naveo prijetnju širenja NATO-a kao jedan od razloga za pokretanje rata, koji je, prema Rutteu i drugim zapadnim obavještajnim izvorima, ostavio oko milion žrtava. Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je evropske sile 2. decembra da, ako započnu "rat" s Rusijom, Moskva je spremna da se bori. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je na okruglom stolu s ambasadorima u Moskvi 11. decembra da Kremlj nema planove da vojno napadne ni Evropsku uniju ni NATO i da je "spreman da iznese odgovarajuće garancije u pisanom i pravnom dokumentu", navodeći to "na kolektivnoj, uzajamnoj osnovi". Prošlog mjeseca njemački i rumunski lovci poletjeli su kako bi pratili upade dronova u rumunski zračni prostor, dok je Rusija nastavila napade na ciljeve odmah preko Dunava u susjednoj Ukrajini. Upadi ruskih dronova iznad Rumunije i Poljske, zajedno s ulascima ruskih vojnih aviona u estonski zračni prostor, doveli su NATO do pokretanja inicijative "Istočna straža" radi jačanja protivzračne odbrane.

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 11. decembra da "pod određenim uslovima" može doći do nacionalizacije Naftne industrije Srbije (NIS), uz saglasnost Rusije, prenela je agencija Beta pozivajući se na rusku agenciju TASS. "U toku je pregovarački proces. Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca", rekao je Lavrov, prenosi Beta. On je dodao da je u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije navedeno da ne može doći ni do kakve nacionalizacije bez obostranog saglasja. "Pod kojim uslovima se može postići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rešenja ovog problema? Možda se rešenje sastoji u tome da se nađe način kako da NIS dalje radi, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo", rekao je Lavrov. Reagujući na izjavu Lavrova, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je "da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni". Ukoliko funkcionisanje bude nemoguće, Srbija će, prema Vučićevim rečima, platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči". "Nama ne pada napamet da bilo kome bilo šta otimamo, ali Srbija bez nafte, bez naftne industrije i rafinerije neće da ostane", rekao je Vučić novinarima u Nišu. Primena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udeo u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto. Cilj sankcija SAD usmerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Premijer Rosen Željazkov i njegova vlada podnijeli su ostavku 11. decembra nakon jednih od najvećih protesta u modernoj povijesti Bugarske zbog budžeta za 2026. godinu, kojim bi se povećali porezi i doprinosi za socijalno osiguranje, što je predložila vlada koju mnogi Bugari smatraju korumpiranom. Željazkov je to objavio u televizijskoj izjavi u Sofiji neposredno prije glasovanja o nepovjerenju u parlamentu. "Vlada danas podnosi ostavku", rekao je nakon sastanka čelnika vladajuće stranke. Odluka dolazi nakon nekoliko velikih demonstracija izazvanih bijesom zbog vladinih planova za 2026. godinu, koji su se proširili na razočaranje vladinom ekonomskom politikom općenito i neuspjeh u iskorjenjivanju korupcije. Deseci hiljada ljudi okupili su se u Sofiji i drugim gradovima kasno 10. decembra skandirajući "Ostavka! Ostavka! Ostavka!" i "Mafija, izlazi!" ispred parlamenta. Protesti su uglavnom bili mirni. "Jako se, jako, jako nadam da će se ovaj val pretvoriti u puno veću izlaznost birača koja će promijeniti vrstu vlade koju imamo", rekao je jedan prosvjednik za RFE/RL tijekom demonstracija. Transparency International rangira Bugarsku, koja bi trebala uvesti euro 1. januara, kao drugu najkorumpiraniju zemlju u Europskoj uniji, odmah iza Mađarske. Bugarska je najsiromašnija zemlja EU, prema podacima statističkog ureda bloka. Također je jedna od politički najnestabilnijih članica bloka. Bugari su od 2021. sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je bio ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih više centrističkih i desničarskih stranaka. Nije jasno hoće li zemlja ići u nove izbore, koji bi bili osmi u posljednje četiri godine. Željazkov je predvodio koalicijsku vladu koja je imenovana u januaru nakon teških pregovora koji su uslijedili nakon glasovanja u oktobru koje nije puno doprinijelo rješavanju pitanja duboko podijeljenog parlamenta. S obzirom na to da su posljednje četiri godine obilježene političkom paralizom i reformama koje nikada nisu krenule s mjesta, novac od Europske unije gotovo je presušio.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Armelu Zalihiću koji je u martu 2025. godine putem društvenih mreža prijetio da će izvršiti masakr u džamiji u Konjicu. Optužnica 23-godišnjaka tereti jer je prijetio da će počiniti teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih političkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura Bosne i Hercegovine, navedeno je na ročištu 11. decembra 2025. godine. Tužiteljstvo je navelo da je Zalihić putem svog TikTok profila podijelio sadržaj u kojem navodi da će na Bajram uletjeti u Gradsku džamiju u Konjicu i tamo izvršiti masakr. Taj sadržaj je dalje podijelio drugi profil na TikToku čime je postao dostupan većem broju ljudi. "Ovime je optuženi prijetio izvršenjem terorističkog čina, i to napad na život, fizički integritet i nanošenjem velike štete javnim objektima koji bi ugrozili ljudske živote", navodi se u optužnici. Tužiteljstvo je najavilo da je planirano da pred Sudom budu saslušana četiri svjedoka i dva vještaka - neuropsihijatrijske struke, ako i stručnjak za vještačenje mobilnih telefona. Zalihić se pojavio pred Sudom, a njegov branitelj je najavio mogućnost sporazumnog priznanja krivice.

Tri osobe su uhapšene i zaplijenjeno je više od pet miliona eura imovine stečene trgovinom drogom iz Kolumbije u operaciji njemačke policije protiv istaknute ćelije takozvanog "Balkanskog kartela", saopćio je Europol 10. decembra. U akciji su sudjelovale policije Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, uz oko pet stotina njemačkih policajaca koji su proveli racije protiv pojedinaca osumnjičenih za transnacionalnu trgovinu drogom i organizirani kriminal. Europol navodi kako su vlasti navedenih država provele pretrage i zamrznule bankovne račune i drugu imovinu u zemlji povezanu s osumnjičenicima, čija imena nisu objavljena. Istraga je, navodi Europol, otkrila da je ova kriminalna ćelija bila odgovorna za pošiljke kokaina koje se krijumčare iz Kolumbije u Europu. Mreža se također bavila pranjem novca putem firmi i kupovinom nekretnina u više zemalja EU i šire. Europol je opisao operaciju kao dio tekućih napora za razbijanje organiziranih kriminalnih skupina koje trguju kokainom i drugim drogama u Europi i preko Europe koristeći složene logističke mreže. Policijska agencija Europske unije je navela da se operacija temelji na razmjeni obavještajnih podataka i operativnoj koordinaciji uspostavljenoj u ranijim prekograničnim istragama mreža trgovaca drogom koji su balkanskog porijekla. Europol je naglasio da istraga ostaje aktivna te da su moguće daljnje akcije i hapšenja dok vlasti prate tokove novca i presretnute komunikacije. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije je 11. decembra saopšteno i da su u Španjolskoj uhapšeni srpski državljani B. B. (1963), B. I. (1976), M. B. (1999), M. N. (1997), S. S. (1987), R. M. (2004), D. P. (1993) i N. T. (1992). "Sumnjiče se da su kao članovi kriminalne grupe, osigurali logistiku i omogućili opremu za prihvat transportirane droge iz Kolumbije, koja je stizala brodovima u Španjolsku, a potom je skladištena i u koordinaciji s nekoliko španjolskih kriminalnih grupa, dalje distribuirana", saopćio je MUP Srbije. Dodaje se da je podnesena i krivična prijava i izrečena mjera zabrane napuštanja Kraljevine Španjolske prema srpskom državljaninu Z. Š. (1965), kao i prema trojici državljana Slovenije i jednom državljaninu Republike Bugarske. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine saopćila je da su njezini službenici pomagali u prikupljanju obavještajnih podataka, analizi i koordinaciji na terenu u razbijanju balkanskog kartela, a jedan službenik sudjelovao je u akciju iz operativnog sjedišta u Njemačkoj. Organizirane kriminalne skupine povezane s Balkanom više su puta bile meta multinacionalnih istraga koje su koordinirali Europol i nacionalni partneri tokom proteklih godina, a velike operacije otkrile su složene rute trgovine ljudima iz Južne Amerike preko Zapadne Afrike i Europe.

Sjedinjene Američke Države su zaplijenile sankcionirani tanker s naftom kod obale Venezuele, rekao je u srijedu predsjednik Donald Trump. "Upravo smo zaplijenili tanker na obali Venezuele, veliki tanker, vrlo velik, zapravo najveći ikad, a događaju se i druge stvari", rekao je Trump, koji vrši pritisak na venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura da odstupi. Na pitanje što će se dogoditi s naftom, Trump je rekao: "Zadržavamo je, pretpostavljam." Kao odgovor, venezuelanska vlada u izjavi je optužila SAD za "očitu krađu" i opisala zapljenu kao "čin međunarodnog piratstva". Rekla je da će tražiti osudu incidenta pred međunarodnim tijelima. Ovo je prva zapljena venezuelskog naftnog tereta, a američke sankcije prema Caracasu su na snazi od 2019. godine. To je ujedno i prva poznata akcija Trumpove administracije protiv tankera povezanog s Venezuelom otkako je naredio masovno gomilanje vojske u toj regiji. SAD je već izveo nekoliko napada na brodove za koje je tvrdio da prevoze droge, što je izazvalo zabrinutost među zakonodavcima i pravnim stručnjacima. Američka državna tužiteljica Pam Bondi objavila je na X-u da su FBI, Domovinska sigurnost i Obalna straža, uz podršku američke vojske, proveli nalog za zapljenu tankera za sirovu naftu koji se koristio za prijevoz sankcionirane nafte iz Venezuele i Irana. Iranska ambasada u Caracasu osudila je akciju kao "teško kršenje međunarodnih zakona i normi" u objavi na X-u u četvrtak. Dužnosnici Trumpove administracije nisu imenovali plovilo niti otkrili njegovu lokaciju u vrijeme zapljene. Britanska grupa za upravljanje pomorskim rizicima Vanguard izjavila je da se vjeruje da je tanker za prijevoz sirove nafte (VLCC) Skipper zaplijenjen kod Venezuele rano u srijedu. SAD su uvele sankcije tankeru zbog, kako tvrde, sudjelovanja u trgovini iranskom naftom kada se brod zvao Adisa. Skipper je napustio glavnu venezuelansku naftnu luku Jose između 4. i 5. decembra nakon što je utovario oko 1,8 miliona barela venezuelanske teške sirove nafte Merey. Prevezao je oko 200.000 barela u blizini Curaçaa na Neptune 6 pod panamskom zastavom, koji je išao prema Kubi, prije zapljene, prema satelitskim informacijama koje je analizirao TankerTrackers.com i internim podacima venezuelanske državne naftne tvrtke PDVSA. Gvajanske pomorske vlasti saopćile su da je tanker Skipper lažno plovio pod zastavom te zemlje. Brod je prevozio venezuelansku naftu u Aziju između 2021. i 2022. godine, pokazali su podaci PDVSA-e. Venezuela je prošli mjesec izvozila više od 900.000 barela nafte dnevno, što je treći najveći mjesečni prosjek do sada ove godine, budući da je PDVSA uvozila više nafte kako bi razrijedila svoju proizvodnju ekstra teške nafte. Venezuela je morala znatno sniziti cijenu svoje sirove nafte za svog glavnog kupca Kinu zbog rastuće konkurencije sankcionirane nafte iz Rusije i Irana. Chevron, koji surađuje s PDVSA-om, saopćio je da su njegove operacije u Venezueli normalne i da se nastavljaju bez prekida. Američki naftni gigant, koji izvozi venezuelsku sirovu naftu u Sjedinjene Države, prošli je mjesec povećao te pošiljke na 150.000 barela dnevno sa 128.000 barela dnevno u oktobru.

Granični prelaz Gradiška, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, neće biti otvoren u četvrtak uprkos ranijim najavama, saopštila je kancelarija predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto 11. decembra. Razlog je, kako se navodi, što nije postignut dogovor na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine o dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji koji je potrebno izmijeniti kako bi se carinici rasporedili na ovaj novi granični prelaz. Protiv izmjene pravilnika je, kako se navodi, bio Zijad Krnjić, član UO iz reda eksperata kojeg imenuje entitetska Vlada FBiH koji je na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH održanoj 10. decembra četvrti put glasao protiv dnevnog reda sjednice sa ovom tačkom. UIO BiH prikuplja poreze koji se naplaćuju prilikom uvoza, carinjenja i prometa robe i usluga, kao i porez na dodanu vrijednost (PDV) te raspoređuje u budžete države i dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH. Inače, riječ je o jednoj od najfrekventnijih graničnih tačaka između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. "Time je nanesena značajna šteta međunarodnom ugledu Bosne i Hercegovine, te je zaustavljen proces koji bi donio vidljive ekonomske koristi zemlji. Izrazito žalimo što je politikantstvo nadjačalo javni interes i zaustavilo projekt od strateškog značaja", navodi se u saopštenju iz kancelarije predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, rano ujutro, 11. decembra. Navodi se i kako je "dodatno otvaranje prema Evropskoj uniji i schengenskom prostoru trebalo olakšati tranziciju Bosne i Hercegovine u evropske tokove". "Također, našim privrednicima omogućilo bi povoljniji i brži pristup transevropskim tranzitnim rutama, jačanje konkurentnosti, te privlačenje novih investicija. Nužno je donijeti rješenje koje će omogućiti što skorije otvaranje Graničnog prijelaza u Gradišci", saopšteno je iz kancelarije predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto. Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, gostujući na TV Sarajevo, odbacio je navode predsjednika Upravnog odbora UIO BiH Srđana Amidžića da Federacija BiH blokira ovaj projekat. Kako je rekao, Zijad Krnjić ne zastupa stavove Vlade Federacije BiH. "Ne treba prozivati Vladu FBiH, to nije stav Vlade. To je stav 'takozvanog eksperta Krnjića', kojeg smo zatekli i kojeg ne možemo zakonski promijeniti dok mu ne istekne mandat. On zapravo zastupa politiku SDA (opozicijska Stranka demokratske akcije)", kazao je Nikšić. Krnjić je u izjavi medijima kazao da traži da Upravni odbor UIO BiH prije izmjene pravilnika usvoji novu odluku o raspodjeli prihoda od PDV-a između entiteta i Brčko distrikta BiH. PDV se prikuplja na jedinstveni račun, a potom se raspoređuje u procentu koji dogovori Upravni odbor UIO, a na osnovu podataka koliko je novca prikupljeno u kojoj od ove tri administrativne jedinice. Posljednje usklađivanje koeficijenta urađeno je 2023. godine te se Federaciji BiH trenutno raspoređuje 62 odsto novca, RS-u 34,44 a Brčkom 3,59 odsto Krnjić traži i da se poravna razlika između prikupljenog PDV-a i isplaćenih sredstava prema entitetima, te kaže da bi bi Republika Srpska morala Federaciji BiH isplatiti oko 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura). Upravni odbor UIO čine državni i entitetski ministri finansija, uz tri eksperta koje imenuju Vijeće ministara BiH i entitetske vlade. Odluke se donose jednoglasno. Radovi na novom prekograničnom mostu na rijeci Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku u Gradišci završeni su prije tri godine. Most je dug 426 metara i ima po dvije saobraćajne trake u svakom smjeru. Most dug 426 metara i vrijedan 19 miliona eura sufinansirala je Evropska unija sa 3,2 miliona eura bespovratnih (grant) sredstava, uz 5,6 miliona eura kredita Evropske investicijske banke.