Premijer Izraela Benjamin Netanyahu u srijedu je najavio skori dolazak tri vatrogasna aviona Italije i Hrvatske da bi pomogli gašenje velikih požara zapadno od Jerusalema. Tamni stubovi dima nadvili su se iznad autoputeva kod Jerusalema, a Vlada je angažovala vojsku u gašenju velikog šumskog požara koji se širi u ovoj oblasti. Nekoliko osoba je povrijeđeno, a ministar odbrane Israel Katz proglasio je "nacionalnu vanrednu situaciju", prenio je AFP. Izraelska spasilačka agencija navela je da su stotine civila u opasnosti od najgorih šumskih požara u posljednjih nekoliko godina, dok je Katz naredio trupama da se rasporede kao podrška vatrogascima. Spasilačka agencija je objavila da je zbrinula 22 osobe, od kojih je 12 prebačeno u bolnicu, većina zbog udisanja dima. U saopštenju se dodaje da je nivo uzbune podignut na najviši nivo. "Suočavamo se sa nacionalnom vanrednom situacijom i sve raspoložive snage moraju biti mobilisane da bi se spasili životi i požari doveli pod kontrolu", objavio je Katz. Policija je zatvorila glavni autoput između Jerusalema i Tel Aviva i evakuisala stanovnike duž rute gdje su šumski požari izbili prije sedam dana. Policija je na mreži X apelovala na građane da izbjegavaju putovanja u ovu oblast. Toplo i suho vrijeme te jak vjetar su omogućili brzo širenje požara, podsjeća AFP. Prošle sedmice, dok su se požari približavali Jerusalemu, Netanyahu je rekao da razmatra zahtjev za međunarodnu pomoć.

Dvadesetak studenata u blokadi koji trče štafetni maraton do Brisela stigli su 30. aprila u Beč. Grupu koja je 25. aprila krenula iz Novog Sada dočekali su stanovnici glavnog grada Austrije, i ministarka spoljnih i evropskih poslova te zemlje Beate Majng Rajzinger. Ona im je poželela je dobrodošlicu i poručila da je "ono što studenti hoće, isto ono što hoće i Evropska unija". "Želimo da vidimo napredak, rezultat, demokratiju, vladavinu prava i perspektivu za sve vas. Neverovatno je i hrabro to što radite", poručila je šefica diplomatije Austrije koja se sa bine obratila okupljenima na trgu u Beču. Studente maratonce dočekao je veliki broj ljudi iz Srbije i regiona koji žive i rade u Austriji. "Hvala što prenosite ovu važnu poruku širom Evrope. Tu smo da vas podržimo", poručili su organizatori. Na put dug gotovo dve hiljade kilometara, studenti su krenuli od Železničke stanice u Novom Sadu, gde je u padu nadstrešnice 1. novembra 2024. poginulo 16 ljudi. Do Brisela trče pod parolom “Od mog sela do Brisela”. Njihov plan je da 12. maja stignu u Brisel kada je zakazana sednica Evropskog parlamenta na kojoj bi trebalo da bude održana rasprava o situaciji u Srbiji. Trče po grupama koje se menjaju nakon određenog broja pređenih kilometara. Na maraton dug skoro dve hiljade kilometara, studenti su krenuli od Železničke stanice u Novom Sadu, gde je u padu nadstrešnice 1. novembra 2024. poginulo 16 ljudi. Studenti maratonci nastavljaju put svojih kolega koji su ranije ovog meseca biciklima prešli 1.400 kilometara do evropskih institucija u Strazburu. U fokusu njihovih zahteva je utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za nesreću u Novom Sadu. Vlast tvrdi da su studentski zahtevi ispunjeni, pozivajući ih da otvore fakultete. Akademci, sa druge strane, saopštavaju da nisu, te da blokade nastavljaju. Iza zahteva studenata su, pored stotina hiljada građana koje mesecima okupljaju na protestima, stali i brojni profesori univerziteta, prosvetni radnici, poljoprivrednici, advokati, glumci.

Na predsedniku Srbije je odluka o odlasku u Moskvu, ali ako ode imaću mnogo teži zadatak da pomognem Srbiji da ostane snažno usmerena na evropskom putu, izjavila je 29. aprila u Beogradu evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Ona je tako reagovala na najavu predsednika Aleksandra Vučića da prisustvuje paradi povodom Dana pobede nad fašizmom 9. maja i sretne se sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu. "9. maj 1945. i 9. maj 2025. su dva vrednosno različita datuma. Otići u Moskvu i slaviti sa Putinom ili njegovom vojskom koja ubija ljude u Ukrajini, toliko je suprotno evropskim vrednostima i veoma je u suprotnosti sa odlukom Saveta EU, koji je 2022. godine odlučio da države članice ne preduzimaju nijedan korak koji bi mogao dati legitimitet Putinu i Rusiji", navela je Kos, odgovarajući na pitanje RSE na konferenciji za novinare. Ponovila je da Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, mora da se potpuno uskladi sa spoljnom i bezbednosnom politikom Brisela do momenta pristupanja. "Ipak, odnosi sa Moskvom danas ne mogu biti 'kao da se ništa ne dešava'", navela je. "Ali to je njegova (Vučićeva) odluka", zaključila je evropska komesarka. Srbija od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. odbija da se uskladi sa sankcijama Brisela protiv Kremlja. Evropska komesarka Kos je u dvodnevnu posetu Beogradu, prvu otkako je stupila na funkciju, došla u jeku višemesečnih studentskih protesta, na kojima se traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u nesreći na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Prvog dana posete srela sa predstavnicima državnog vrha - predsednikom Aleksandrom Vučićem, premijerom Đurom Macutom i predsednicom parlamenta Anom Brnabić. Drugog dana posete odala je počast stradalima u nesreći u Novom Sadu i sastala se sa predstavnicima studenata koji u blokadi, u znak protesta, drže desetine fakulteta širom Srbije. Razgovor sa studentima u blokadi u Novom Sadu, komesarka je opisala kao "otvoren". Rekla je da im je predala zastavu Evropske unije i da su je oni prihvatili. "Bilo je to vrlo, vrlo emotivno. Mladi ljudi, ali ne samo oni — jer ne protestuju samo studenti — protestuju jer imaju nadu da će njihovi protesti dovesti do promena. Verujem da će studenti imati poverenja i u Evropsku uniju, da zaista imamo iskrenu želju da pomognemo Srbiji na njenom putu ka EU", izjavila je Kos. Evropska komesarka je rekla i da se sa studentima dogovorila da prilikom njene sledeće posete organizuju razgovor sa mladima. "Gde ćemo pričati o tome šta oni žele u budućnosti, šta očekuju od EU. Osećam veliku odgovornost da vratimo poverenje, ali i da mladima i svim ljudima u Srbiji, objasnimo šta je to zapravo EU i za šta se ona zalaže", zaključila je. Osvrćući se na svoju ranije iznetu ocenu da je ono što EU traži od Srbije blizu onoga što i građani, koji protestuju na poziv studenata, traže na ulicama, Kos je podsetila na pristupne pregovore. "U procesu pregovora, u kojem Srbija želi da postane članica EU, veoma je važno boriti se protiv korupcije, protiv organizovanog kriminala. Reč je o slobodi medija, o slobodi izražavanja — i to sam imala na umu kada sam rekla da zapravo želimo isto", dodala je. "To su osnove svake demokratije i mislim da ljudi u Srbiji to znaju. Zato i podržavaju sve te teme u tolikoj meri. Učinićemo sve i pomoći ćemo Srbiji da ispuni te kriterijume i sprovede reforme koje su neophodne u procesu pristupanja EU", ocenila je Kos. Kos je podsetila da postoje određeni uslovi koje Srbija mora da ispuni u nastavku pregovora sa EU, kako bi otvorila Klaster 3. "Sve je navedeno u 'non-paper-u'. Radi se o tri medijska zakona, o izbornom zakonu i o REM-u. I naravno, juče smo o tome razgovarali sa Vladom Srbije i sa predsednicom Skupštine, i obećali su da će to ispuniti, a mi ćemo nadgledati da se to zaista i desi", navela je Kos. Kao kandidat za članstvo u EU, Srbija je od decembra 2021. nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje. U zastoju je zbog odbijanja da uskladi spoljnu politiku sa politikom Unije i uvede sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Brisel od Beograda traži i napredak u vladavini prava i dijalogu sa Kosovom.

Muzičar Goran Bregović stavljen je na listu nepoželjnih osoba u Latviji, izjavio je 29. aprila za Latvijsku televiziju ministar unutrašnjih poslova Rihards Kozlovskis, te će njegovi koncerti u toj državi planirani ovog ljeta morati biti otkazani. Uz Bregovića na listu je stavljena i rusko-litvanska pjevačica Kristina Orbakaitė. Oba muzičara su stavljena na crnu listu na preporuku Službe državne sigurnosti (VDD), objasnio je ministar unutrašnjih poslova u razgovoru za Latvijsku televiziju. "Ključni razlog je u podršci agresije na Ukrajinu te učešću u javnim događajima na okupiranim teritorijama. Mi kao Latvija podržavamo Ukrajinu i nastavićemo to činiti, tako da je to za nas u ovom slučaju definitivno neprihvatljivo", rekao je ministar. Prema informacijama dostupnim VDD-u, Bregović se od 2014. godine nekoliko puta pojavio na okupiranom Krimu. Kako navode, muzičar je takođe često javno izražavao podršku agresorskoj Rusiji, šireći diskreditirajuće poruke protiv zapadnih zemalja. Orbakaitė je takođe nastupala na Krimu nakon okupacije i učestvovala je u raznim ruskim propagandnim događajima. "Po procjeni VDD-a, nastup osoba koje podržavaju rusku agresiju u Latviji nije u interesu nacionalne sigurnosti naše zemlje, jer može potaknuti međuetničke tenzije u latvijskom društvu", navodi se u pisanom komentaru VDD-a, prenijela je Latvijska televizija. Oboje muzičara trebali su nastupiti u Latviji ovog ljeta, a ulaznice su već puštene u prodaju. Koncerti će sada vjerovatno biti otkazani. VDD i Ministarstvo unutrašnjih poslova pozivaju organizatore događaja da pažljivo procijene gostujuće umjetnike - ako osoba nastupa u Rusiji ili na njenim okupiranim teritorijama u Ukrajini, to se smatra podrškom ruskoj agresiji i ratnim zločinima. Prošle godine, 480 stranaca dodano je na crnu listu Latvije na preporuku raznih sigurnosnih službi.

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je kako je evrokomesarku Martu Kos pitala da li Brisel očekuje od vlasti Srbije da zatvore Radio-televiziju Srbije (RTS) i privatizuju fakultete, te joj pokazala "poternice". Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je u intervjuu Radiju Slobodna Evropa (RSE) pred posetu Srbiji 29. aprila rekla da je "zapravo ono što demonstranti zahtevaju od srpske vlade isto što Evropska komisija zahteva od Srbije da ispuni u procesu pregovora - to su vladavina prava, borba protiv korupcije, javne nabavke, medijsko zakonodavstvo, izborno zakonodavstvo". Kos je to ponovila i predstavnicima vlasti Srbije, sa kojim je razgovarala u Beogradu 29. aprila. Na pitanje novinara kako je razumela reči komesarke za proširenje da se studenti i demonstranti bore na ulicama za iste vrednosti za koje se zalaže Unija, predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić rekla da je da pitala evrokomesarku upravo to. "Pričala sam juče sa Martom Kos o tome, da budem sasvim otvorena, ako Brisel od Beograda traži isto što i studenti blokaderi, da li zahtevate od nas da zatvorimo RTS, da se borimo protiv slobode medija", izjavila je Ana Brnabić u razgovoru sa novinarima u Skupštini 30. aprila, dan nakon sastanka sa Martom Kos. "Da li Brisel zahteva od nas da kada mi se ne sviđa rad nekog novinara odštampam poternice za njim", rekla je Brnabić i dodala kak je "zato Marti Kos odštampala sve poternice, koje su izlepljene svuda po gradu, i pitala je da li je to sloboda medija". "Onda je sloboda medija da blokiramo sve medije koji nam se ne sviđaju?, upitala je Brnabić evrokomesarku, kako je sama rekla. "Da li zatevate od nas da privatizujemo sve institucije kao što oni privatizuju fakultete?", dodala je Ana Brnabić. Kako je istakla, dobila je odgovor od Marte Kos da je prilično iznenađena "poternicama" koje joj je navodno predsednica Skupštine pokazala, prenosi Danas. Studenti su tokom blokade RTS koja je trajala od 14. aprila, objavili i fotografije pojedinih zaposlenih u RTS u formi poternica. RTS je zbog toga podneo krivičnu prijavu. RTS je naveo da su "neutvrđenog dana i na neutvrđenom mestu, nepoznata lica izradila takozvane poternice, u crno beloj tehnici na kojima se nalaze imena i prezimena, kao i fotografije (deset) urednika i novinara RTS-a". Na "poternicama" iznad fotografija radnika RTS-a, stoji naslov: "Traži se", a u zaglavlju poternica piše "Studenti u blokadi", navodi se u prijavi. Fotografije su izlepljene po zgradama, stubovima i saobraćajnim znacima u okolini zgrade RTS i u centru Beograda. Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) izrazilo je zabrinutost i osudilo javno deljenje ličnih podataka zaposlenih u RTS-u na društvenim mrežama, kao i postavljanje plakata sa imenima i fotografijama urednika, koji po formi podsećaju na poternice. Evrokomesarka Marta Kos posetila je Srbiju u trenutku političke krize pokrenute pre šest meseci nakon obrušavanja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i pogibije 16 ljudi, te protesta protiv korupcije koji su usledili, najpre studentskih, a potom i masovnih protesta građana.

Austrija je potvrdila da su i dalje na snazi mjere kojima se sprječava ulazak i tranzit kroz Austriju predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku, predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske Nenadu Stevandiću i predsjedniku Vlade Republike Srpsk,e Radovanu Viškoviću. "Postupci Milorada Dodika predstavljaju prijetnju stabilnosti, ustavnom uređenju i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju iz ambasade, 30. aprila. Dodaje se da je Austrija u usklađenosti sa drugim evropskim partnerima, poduzela odlučnu akciju protiv odgovornih političara entitete Republika Srpska. "Namjera je da se pošalje politički signal i pruži uvjeravanje svim pro-evropskim snagama, da ćemo nastaviti da ih aktivno podržavamo u njihovim naporima da postignu članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Ovo je posebno relevantno za građanke i građane entiteta Republika Srpska, jer nekoliko političara ne mogu spriječiti njihov put ka evropskoj budućnosti", navodi austrijska ambasada. Početkom aprila Njemačka i Austrija pokrenule su mjere zabrane ulaska za trojicu lidera iz Republike Srpske u te dvije zemlje, navedeno je u saopštenju Ambasade Njemačke nakon što su ministarka vanjskih poslova Austrije Beate Meinl Reisinger i njemačka državna ministrica za Evropu i klimu Anna Lührmann razgovarale 3. aprila u Sarajevu sa predsjedavajućom Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto. Evropska unija se do sada, zbog protivljenja mađarskog lidera Viktora Orbana, nije mogla usaglasiti oko sankcija Dodiku. Njemačka je i ranije reagovala na antiustavne aktivnosti rukovodstva RS, tako što je u aprilu 2022. zamrznula projekte u tom bh. entitetu ukupne vrijednosti oko 105 miliona evra, a u augustu 2023. su se u potpunosti povukli. Protiv predsjednika RS Milorada Dodika, te predsjednika entitetske skupštine Nenada Stevandića i premijera RS Radovana Viškovića vodi se istraga zbog sumnje da su svojim aktivnostima narušili ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Za njima je raspisana i centralna potjernica jer odbijaju da se odazovu na pozive za saslušanje u toj istrazi.

Interpol nije uvažio zahtjev Suda Bosne i Hercegovine za reviziju odluke o raspisivanju potjernice za osumnjičenim Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem, saopšteno je iz ove pravosudne institucije 30. aprila. "Zbog prirode komunikacije sa NCB Interpol-om, odnosno povjerljivosti informacija, Sud nije u mogućnosti iznositi više detalja", dodaje se u saopštenju. Sud Bosne i Hercegovine je tražio od Interpola 16. aprila da revidira odluku o odbijanju zahtjeva za raspisivanjem crvene potjernice za predstavnicima rukovodstva bh. entiteta Republike Srpske. Međunarodna organizacija krivičnih policija, Interpol, nije raspisala međunarodnu crvenu potjernicu za Miloradom Dodikom, predsjednikom RS, i Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne skupštine RS, nakon što je to Sud BiH od njih tražio 27. marta. Interpolova crvena potjernica alarmira policije širom svijeta o bjeguncima koji se međunarodno traže i pomaže u njihovom privođenju pravdi. Ipak, u nadležnosti je zemalja članica Interpola da odluče da li će uhapsiti neku osobu. Dodik, Stevandić i predsjednik Vlade RS, Radovan Višković, koji se ne pominje u zahtjevu za crvenom potjernicom, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, zbog čega je za njima sredinom marta raspisana centralna potjernica u BiH, nakon što se nisu odazvali pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje. To znači da bi svaka od ukupno 16 policijskih agencija na svim nivoima vlasti u BiH, trebalo da ih hapsi, što do danas ipak nije učinjeno, te sva trojica redovno obavljaju svoje dužnosti. Tužilaštvo BiH je prvobitno zatražilo raspisivanje međunarodne potjernice, obzirom da su, kako navode, Dodik i Stevandić "koristeći se svojim visokopozicioniranim položajima u entitetu RS, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili BiH". Obojica zvaničnika su od raspisivanja centralne potjernice nekoliko puta napuštali BiH i vraćali se u zemlju. Nakon što je krajem februara prvostepenom presudom Dodiku određena kazna zatvora od godinu dana i zabranjeno bavljenje politikom na šest godina, vlasti u RS su usvojile niz zakona kojima se zabranjuje rad državnih pravosudnih i istražnih organa na teritoriji tog entiteta.

Međudržavne tenzije nastavljaju rasti nakon što je visoki pakistanski zvaničnik izjavio da ima "vjerodostojne obavještajne podatke" da je Indija spremna poduzeti vojnu akciju protiv Pakistana nakon napada militanata u Kašmiru. "Pakistan ima vjerodostojne obavještajne podatke da Indija namjerava poduzeti vojnu akciju protiv Pakistana u narednih 24-36 sati", rekao je pakistanski ministar informisanja Attaullah Tarar u video poruci objavljenoj na mreži X protekle noći. Nije bilo trenutnog odgovora Indije na ovu tvrdnju. Radio Slobodna Evropa je kontaktirao indijsko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo odbrane za komentar, ali još nije dobio odgovor. Tarar nije detaljnije objasnio koje je dokaze Pakistan ima za tu tvrdnju, ali je dodao da će Islamabad odgovoriti "sigurno i odlučno" na svaku indijsku akciju. "Međunarodna zajednica mora ostati svjesna realnosti da će teret spirale eskalacije i njenih posljedica u potpunosti pasti na Indiju", rekao je Tarar. Ovi komentari dolaze samo sedmicu dana nakon što su militanti masakrirali 26 ljudi u himalajskom planinskom gradu Pahalgam u Kašmiru pod indijskom upravom. Napad je izazvao široko rasprostranjeno negodovanje širom Indije i doveo Indiju i Pakistan, rivale s nuklearnim oružjem, na rub sukoba. Indija je brzo optužila Pakistan za umiješanost u napad i saopštila da su dvojica od trojice osumnjičenih militanata pakistanski. Islamabad je odlučno negirao bilo kakvu odgovornost i ponudio da provede istragu. Vlada indijskog premijera Narendre Modija nije izdala javne komentare u vezi s bilo kakvim predstojećim planovima za vojnu akciju, ali se on sastao sa svojim kabinetom kasno 29. aprila. Indijski mediji su izvijestili, pozivajući se na neimenovane vladine izvore, da je Modi dao oružanim snagama zemlje "potpunu operativnu slobodu da odluče o načinu, ciljevima i vremenu našeg odgovora na teroristički napad".

Evropski sud za ljudska prava (veće od sedam sudija) odlučio je 29. aprila da izda privremenu meru u predmetu o mogućem korišćenju zvučnog oružja na protestu u Beogradu 15. marta, saopšteno je iz te institucije. Sud je ukazao Vladi da bi trebalo sprečiti bilo kakvu upotrebu zvučnih uređaja za kontrolu okupljenih građana. U saopštenju suda se ističe da je Sud naveo da je upotreba takvih oružja za kontrolu okupljenih građana nezakonita u Srbiji i, posebno, da potencijalno može izazvati ozbiljne zdravstvene posledice kod velikog broja ljudi. Zahtev je podnelo 47 srpskih državljana. Kako stoji u saopštenju, Predmet se odnosi na “navodnu upotrebu zvučnog oružja za kontrolu okupljenih građana od strane vlasti na demonstracijama i zabrinutost da bi se isto moglo koristiti na budućim demonstracijama.” Sud je podvukao da odluka ne znači da je zauzeo bilo kakav stav o tome da li su takva oružja upotrebljena 15. marta. Podnosioci zahteva su tražili da Sud izda privremenu meru kojom bi se srpske vlasti obavezale da spreče upotrebu zvučnog oružja u takvim okolnostima, potom da spreče krivično gonjenje onih koji učestvuju u javnoj raspravi o upotrebi zvučnog oružja, te da da sprovede efikasnu istragu o navodima da je zvučno oružje korišćeno. Vlasti u Srbiji odbacuju navode studenata u blokadi, opozicije i organizacija civilnog društva da je korišćen "zvučni top". U Beogradu je 15. marta organizovan studentski protest u nizu višemesečnih studentskih protesta, koje je pokrenula nesreća u Novom Sadu, gde je u padu nadstrešnice Železničke stanice 1 novembra 2024. poginulo 16 ljudi. U Saopštenju suda je navedeno da su podnosioci učestvovali na tom protestu. “Dok su držali 15 minuta ćutanja u znak sećanja na one koji su preminuli nakon urušavanja nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, oko 19 časova glasni zvuci i vazdušni talasi poremetili su okupljanje. Podnosioci zahteva su navodno doživeli intenzivan instinktivni strah, paniku, šok, ubrzan rad srca, drhtanje, probleme sa sluhom, povraćanje, mučninu, tahikardiju i slične simptome. Neki su navodno zadobili fizičke povrede zbog panike koja je usledila. Do 4.000 ljudi prijavilo je svoja iskustva o incidentu”, stoji u saopštenju. Podnosioci zahteva imaju mesec dana da podnesu predstavku o kojoj će se na Sudu raspravljati.

Ruske snage su kasno 29. aprila pokrenule masovni napad dronom na jugoistočni ukrajinski grad Dnjepar, ubivši jednu osobu i zapalivši nekoliko kuća, rekao je regionalni guverner. "Stanovnici Dnjepra pamte sinoć kao pakao", rekao je Serhij Lisak na Telegramu. "[Jedna osoba] je izvedena i stavljena na travu i u crnu vreću... Ubijena je", rekao je stanovnik Dnjepra za Radio Slobodna Evropa na mjestu napada ujutro 30. aprila. Ranije su ruski dronovi pogodili i drugi najveći grad u Ukrajini, Harkiv, rekao je regionalni guverner Oleh Sinjehubov, dodajući da su desetine ljudi povrijeđene, uključujući dvoje djece i trudnicu. Najmlađa povrijeđena osoba imala je pet godina, prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "Pogođena su stambena naselja, a oštećene su stambene zgrade, bolnica i škola", dodao je. U međuvremenu, izvor iz Ukrajinske sigurnosne službe (SBU) rekao je za RSE da je služba izvršila napad dronom na ruski proizvodni pogon za odbrambenu opremu u Vladimirskoj oblasti. Prema izvoru u SBU-u, Muromski instrumentarij, koji se nalazi 300 kilometara istočno od Moskve, specijaliziran je za proizvodnju osigurača, komponenti i proizvoda za municiju za rusku mornaricu i vojno zrakoplovstvo. "Muromski instrumentarij nalazi se na listama sankcija Ukrajine i EU jer igra značajnu ulogu u osiguravanju vojne agresije protiv Ukrajine", rekao je izvor koji je želio ostati anoniman. Ranije je ASTRA Telegram kanal, pozivajući se na izvore u ruskom Ministarstvu za vanredne situacije, izvijestio da su skladište i kapija objekta izgorjeli. Aleksandr Hinshtein, guverner susjedne Kurske regije, rekao je da su dronovi pogodili i grad Rilsk, ranivši tri osobe i oštetivši tri stambene zgrade, privatnu kuću i vrtić. Američki Institut za proučavanje rata (ISW) izvijestio je da su borbe u Kurskoj regiji u toku od 29. aprila, prema ruskim i ukrajinskim izvorima. "Ruske snage nastavljaju napore da potisnu ukrajinske snage s njihovih ograničenih preostalih položaja u tom području", dodaje se u izvještaju. Drugdje, južnokorejski zakonodavci su 30. aprila rekli da je oko 600 sjevernokorejskih vojnika poginulo boreći se za Rusiju protiv Ukrajine od ukupnog broja raspoređenih 15.000. "Nakon šest mjeseci učešća u ratu, sjevernokorejska vojska postala je manje nesposobna, a njena borbena sposobnost se značajno poboljšala", rekao je novinarima Lee Seong-kweun, član južnokorejskog parlamentarnog obavještajnog odbora. Sjeverna Koreja je do sada pretrpjela oko 4.700 žrtava, uključujući povrede i smrtne slučajeve, rekli su korejski zakonodavci. Ranije je rusko Ministarstvo vanjskih poslova priznalo "značajan doprinos" sjevernokorejskih vojnika u borbi za potiskivanje ukrajinskih snaga iz Kurske regije nakon šokantnog upada Kijeva u pogranično područje prošle godine.

Iransko pravosuđe saopštilo je da je pogubljen Mohsen Langarneshina zbog navodnog špijuniranja za Izrael i učešća u atentatu na pukovnika Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) 2022. godine. U saopštenju od 30. aprila, pravosuđe je opisalo Langarneshina kao "visokorangiranog špijuna" za Izrael koji je "podržao nekoliko operacija Mossada u Iranu". Pored navodne umiješanosti u ubistvo pukovnika IRGC-a Hassana Sayyada Khodaeija u maju 2022. godine, Langarneshin je takođe optužen za učešće u napadu dronom na vojnu fabriku u Isfahanu u januaru 2023. godine. Iransko pravosuđe je takođe tvrdilo da se Langaranshin dva puta sastao s visokim obavještajnim oficirima Mossada - jednom u Gruziji i jednom u Nepalu - i opisalo ga kao "visoko obučenog operativca" koji je prošao "opsežnu obuku za špijunažu i bio je potpuno sposoban za izvršavanje dodijeljenih misija". Iranska novinska agencija HRANA, fokusirana na ljudska prava i sa sjedištem u inostranstvu, saopštila je 28. aprila da je Langarneshin podnio tri odvojena zahtjeva za ponovno suđenje, a svi su odbijeni. U izvještaju HRANA-e se navodi da je 29. aprila, dan prije pogubljenja, premješten u samicu u zatvoru Ghezel Hesar, te da mu je dozvoljena posljednja posjeta roditelja. Njegov otac, Masud Langaranshin, objavio je video u kojem se navodi da je njegov sin osuđen na smrt "bez pravičnog suđenja" i da je slučaj prepun "nedosljednosti i pravnih nedostataka". Citirajući izvor blizak Langaranshinu, HRANA je tvrdila da je "tokom pritvora bio pod pritiskom da da prisilna priznanja" koja ga impliciraju u atentatu na Sayyada Khodaeija. Osobu iz 'sjene' u IRGC-u, Sayyada Khodaea, ubili su naoružani ljudi ispred njegove kuće u Teheranu. Izraelski mediji su Sayyada Khodaeija opisali kao ključnu figuru iza "zavjera za ubistvo Izraelaca i Jevreja" i napada na jevrejske interese širom svijeta. U godišnjem izvještaju o ljudskim pravima, Amnesty International je 29. aprila saopštio da je Iran prošle godine "proizvoljno" pogubio stotine ljudi, jer su vlasti "koristile smrtnu kaznu kao sredstvo političke represije protiv demonstranata, disidenata i etničkih manjina".

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos u Novom Sadu je odala poštu za 16 poginulih u padu nadstrešnice železničke stanice 1. novembra. "Došla sam u Novi SAD da odam počast za 16 života koji su izgubljeni u tragediji koja je mogla da bude sprečena", napisala je Marta Kos na platformi Iks 30. aprila. Evropska komesarka koja je objavila fotografije kako ostavlja cveće na železničkoj stanici, dodala je da saoseća sa žrtvama i njihovim porodicama. Marta Kos je 29. i 30. aprila u dvodnevnoj poseti Srbiji. Ona se sastala sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerom Đurom Macutom i predsednicom Skupštine Anom Brnabić. Evropska komesarka je pozvala Vladu Srbije da zajedno sa Evropskom unijom radi na uspostavljanju nezavisnog pravosuđa, slobodnih medija i izbornih okvira koji će odražavati stav građana Srbije.

Britanska vojska zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama izvela je vazdušne napade na pobunjenike Hute u Jemenu, rekli su britanski zvaničnici ujutro 30. aprila. Ovo je prvo uključivanje britanske vojske u novu američku vazdušnu kampanju koja cilja grupu koju podržava Iran. Ujedinjeno Kraljevstvo je ponudilo detaljno objašnjenje za izvođenje napada, za razliku od SAD-a, koje su dale malo detalja o preko 800 napada koje su izvele od početka vazdušne kampanje 15. marta. Operacija pod nazivom "Rough Rider" usmjerena je na Hute dok administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pregovara sa glavnim pristalicama jemenskih pobunjenika, Iranom, o iranskom nuklearnom programu koji brzo napreduje. Ministarstvo odbrane Velike Britanije saopštilo je da je napalo "grupu zgrada koje su pobunjenici Huti koristili za proizvodnju dronova koji se koriste za napad na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, a lokacija napada bila je oko 25 kilometara južno od glavnog grada Sane". Prema navodima Ministarstva, u napadima su učestvovali avioni Typhoon FGR4, koji su bacali bombe Paveway IV. "Napadi su izvedeni nakon sumraka, kada je vjerovatnoća da se civili nalaze na tom području bila manja", saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Britanske vlasti nisu dale informacije o šteti izazvanoj napadima, niti da li vjeruju da su nekoga ubili. U međuvremenu, Centralna komanda američke vojske još nije potvrdila da je ovaj napad izveden. "Ova akcija je poduzeta kao odgovor na stalnu prijetnju koju predstavljaju Huti pobunjenici slobodi plovidbe", rekao je britanski ministar obrane John Healey. "Pad brodskog prometa kroz Crveno more od 55 posto već je uzrokovao gubitke u milijardama, potičući regionalnu nestabilnost i ugrožavajući ekonomsku sigurnost porodica u Velikoj Britaniji." Pobunjenici Huti - koje su SAD proglasile terorističkom organizacijom - izvijestili su o nekoliko vazdušnih napada na Sanu, glavni grad Jemena koji grupa kontrolira od 2014. godine. Zabilježeni su i drugi napadi oko Sane. Britanci sudjeluju u vazdušnim napadima, zajedno sa SAD, otkako je administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena pokrenula vazdušnu kampanju protiv jemenskih pobunjenika u januaru 2024. Međutim, ovo su prvi vazdušni napadi u koje je Britanija uključena otkako je Trump preuzeo dužnost. Zajednički britanski i američki zračni napadi uslijedili su nakon što je navodni američki napad ranije ove sedmice pogodio zatvor u kojem se nalaze afrički migranti, ubivši najmanje 68 ljudi i ranivši 47 drugih. Američka vojska je saopštila da istražuje napad. Dana 18. aprila, u američkom napadu na luku Ras Isa – gdje se skladišti gorivo – poginule su najmanje 74 osobe, a povrijeđena je 171 osoba. Ovo je bio najsmrtonosniji napad otkako su SAD započele svoju vazdušnu kampanju protiv pobunjenika Huta. SAD izvode vazdušne napade u Jemenu sa svoja dva nosača aviona u regionu - USS Harry S. Truman u Crvenom moru i USS Carl Vinson u Arapskom moru - ciljajući pobunjenike Hute zbog napada na brodove u Crvenom moru, ključnoj ruti za globalnu trgovinu, kao i za napade na Izrael. Pobunjenici Huti posljednja su militantna grupa unutar takozvane "Osovine otpora" - mreže koju je stvorio Iran, a koja je uključivala regionalne oružane podružnice Teherana. Jemenski pobunjenici pokrenuli su napade zbog rata između Izraela i Hamasa - palestinske grupe koju su SAD i Evropska unija proglasili terorističkom organizacijom - u Gazi te zbog odluke Izraela da blokira dostavu pomoći Palestincima.

Borba protiv najkompleksnijh predmeta korupcije, organizovanog i financijskog kriminala bit će u fokusu posebnog odjela Tužiteljstva Federacije BiH, koji je počeo sa radom 30. aprila. "S obzirom na to da još uvijek nisu završene procedure javnih nabavki za opremanje materijalno-tehničkim sredstvima, te kako još nisu pravomoćno okončani postupci izbora pojedinih tužilaca, državnih službenika i namještenika, Posebni odjel će u narednom, nadamo se kratkom periodu, funkcionisati u ograničenom kapacitetu", saopćeno je iz ovog tužiteljstva. Početkom godine na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH imenovan je Hrvoje Čabrajić za posebnog zamjenika glavnog tužitelja Federacije Bosne i Hercegovine. On će rukovoditi Posebnim odjelom Tužiteljstva Federacije BiH. Čabrajić je do sada bio zamjenik glavne tužiteljice Kantona Sarajevo, u Odjelu privrednog kriminaliteta i korupcije, a protukandidati su mu bili Pavo Radoš i Samir Selimović. Ovaj posebni odjel tužiteljstva trebao bi se baviti procesuiranjem predmeta korupcije i organiziranog kriminala na području ovog entiteta u BiH i kolokvijalno je nazvan "federalni USKOK", po uzoru na Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Hrvatskoj. Uspostava ovih posebnih odjela pri Tužilaštvu i Vrhovnom sudu Federacije BiH je predviđena Zakonom o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji BiH koji je usvojen 2014. godine, nakon vala nasilnih građanskih protesta širom zemlje.

Turski sud je naredio pritvor za 18 službenika opštine Istanbul koji čekaju suđenje zbog optužbi za korupciju, javljaju mediji. Ova objava dolazi u sred političkog pritiska na opoziciju u Turskoj i nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula, Ekrema Imamoglua. Imamoglu, glavni politički rival turskog predsednika Recepa Tayyipa Erdogana, zatvoren je u martu i sada čeka suđenje po optužbama za korupciju. Optužen je i za pomaganje terorističkoj grupi. Imamoglu je negirao sve optužbe, a njegovo hapšenje izazvalo je najveće proteste u Turskoj u poslednjih deset godina, nerede i optužbe za politizovano pravosuđe. Turska vlada negira sve ove optužbe i kaže da je pravosuđe nezavisno. Emiter NTV je izvestio da su 34 od 52 osobe koje su uhapšene tokom vikenda puštene uz kauciju. Turski mediji su u subotu izvijestili da su vlasti privele desetine zaposlenih u opštini Istanbul u sklopu sudske istrage usmjerene na Imamoglua, čime se proširuje obračun protiv opozicije koji je započeo prošle godine. Među uhapšenim zvaničnicima su i generalni sekretar opštine, Imamogluov šef kabineta, predsednik i zamjenik predsjednika Uprave za vode Istanbula, te šef ovog odjeljenja.

Američki državni sekretar Marco Rubio upozorio je 29. aprila da će se Sjedinjene Države "povući kao posrednici", osim ako Rusija i Ukrajina ne iznesu "konkretne prijedloge" za okončanje rata u Ukrajini. Portparolka Stejt departmenta Tammy Bruce citirala je Rubia, rekavši da je došlo vrijeme kada dvije strane treba da iznesu konkretne prijedloge o tome kako da okončaju ovaj sukob. Ako ne bude napretka, Sjedinjene Države će se "povući kao posrednici u ovom procesu", rekla je Bruce novinarima. Kasnije, 29. aprila, na sastanku Savjeta bezbednosti UN, američki diplomata John Kelley okrivio je Rusiju za kontinuirano krvoproliće, rekavši da je ona "nažalost" izvela udare visokog profila "uzrokujući bespotrebne gubitke života, uključujući nevine civile". "Upravo sada, Rusija ima veliku priliku da postigne trajni mir", rekao je Kelley, dodajući da teret za okončanje rata snose Rusija i Ukrajina. "Na liderima obje ove zemlje je da odluče da li je mir moguć. Ako su obje strane spremne da okončaju rat, Sjedinjene Države će u potpunosti podržati njihov put ka trajnom miru", rekao je on. Predsjednik Donald Trump rekao je u intervjuu za ABC emitovanom 29. aprila da misli da ruski predsjednik Vladimir Putin želi da zaustavi rat u Ukrajini. Trump je odgovorio "Mislim da hoće" na pitanje da li misli da Putin želi da postigne mir. Putin je 28. aprila proglasio trodnevni prekid vatre od 8. do 10. maja kako bi obilježio 80. godišnjicu pobjede Sovjetskog Saveza i njegovih saveznika u Drugom svjetskom ratu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doveo je u pitanje potrebu da se sačeka do godišnjice za prekid vatre i pozvao na "trenutno, potpuno i bezuslovno" primirje od 30 dana. Trump i njegovi izaslanici vrše pritisak na Ukrajinu da pristane na prekid vatre. U isto vrijeme Trump poziva Rusiju da prestane da napada Ukrajinu. U intervjuu za ABC, Trump je rekao da "nije bio sretan kada sam video kako Putin ispaljuje rakete na nekoliko gradova i sela." Američki predsjednik je navodno predložio službeno priznanje ruskog preuzimanja Krima -- aneksiju koju je odbacio gotovo cijeli svijet -- uz razmjenu teritorija. Zelenski je čvrsto protiv formalnog međunarodnog priznanja ruskog preuzimanja Krima. "Svi želimo da se ovaj rat završi na pošten način -- bez nagrada za Putina, posebno bez teritorije", rekao je Zelenski 29. aprila na video-konferenciji na samitu koji je organizovala Poljska. Na Savjetu bezbjednosti, Francuska i Britanija su pohvalile američko posredovanje, dok su kritikovali Rusiju, koja je kasno 29. aprila izvela više napada dronovima, pogađajući gradove Dnjepar i Harkiv. Jean-Noel Barrot, francuski ministar za Evropu, rekao je da je Kijev pokazao dobru volju i nazvao Putina jedinom preprekom za prekid vatre optužujući ga da traži "kapitulaciju" Ukrajine. Ruski ambasador u UN Vasily Nebenzya odbacio je optužbe da su ruske snage gađale civile i optužio Ukrajinu da koristi civile kao živi štit postavljajući protivvazdušnu odbranu u gusto naseljenim područjima. Optužio je Kijev da je bezobzirno odbacio uravnotežene mirovne predloge SAD i ciljao na ruske civile, dok je rekao da je zapadnim pobornicima vlade Zelenskog sve teže da prikriju njenu "brutalnu, mizantropsku i nacističku suštinu". Mariana Betsa, zamjenica ukrajinskog ministra spoljnih poslova, rekla je Savjetu bezbjednosti da Rusija želi da se Ukrajina preda i da Kijev ne može prihvatiti mir po svaku cijenu. Rekla je da Ukrajina nikada neće priznati nijednu privremeno okupiranu teritoriju Ukrajine kao rusku, uključujući Krim, koji Rusija drži od 2014. Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a

Savezni sud je naložio Američkoj agenciji za globalne medije (USAGM) da isplati sredstva za april Radiju Slobodna Evropa(RSE) iz fondova koje je odobrio Kongres, usred borbe oko zatvaranja operacija brojnih emitera koje finansiraju Sjedinjene Američke Države(SAD). Okružni sudija SAD-a Royce Lamberth izdao je privremeni sudski nalog 29. aprila, napisavši da je Kongres "odredio da se novac koji je predmet spora dodijeli RSE-u", te da je predsednik Donald Trump potpisao budžetsku rezoluciju kojom se izdvajaju ta sredstva. "Današnja presuda kojom se naređuje USAGM-u da oslobodi jednomjesečni iznos iz godišnjih sredstava koje je Kongres dodijelio RSE-u znači da naši novinari mogu nastaviti da rade svoj posao pozivajući diktatore i despote na odgovornost", rekao je predsjednik i izvršni direktor RSE-a Stephen Capus nakon presude. "Nadamo se da ćemo brzo primiti zakašnjelu uplatu za april jer je RSE bio prisiljen ovaj mjesec staviti osoblje na administrativni dopust" i "smanjiti emitovanje u regionima ključnim za američku nacionalnu sigurnost." USAGM je nezavisna vladina agencija koja nadgleda RSE, Glas Amerike i druge emitere koje finansira SAD, a koji zajedno distribuiraju vijesti i informacije na gotovo 50 jezika za oko 361 milion ljudi svake nedelje. Nekoliko sati nakon što je izvršnu naredbu potpisao predsjednik SAD Donald Trump 14. marta, pozivajući na smanjenje sedam agencija - uključujući USAGM - "u maksimalnoj mjeri u skladu sa važećim zakonom", agencija je tvrdila da će ukinuti finansiranje RSE-u odobreno od strane Kongresa za budžetsku godinu 2025. koja se završava 30. septembra. RSE je taj potez nazvao nezakonitim i pokrenuo pravni postupak protiv USAGM-a. Dana 25. marta, isti američki sud je odobrio zahtjev RSE-a za privremeni sudski nalog (TRO), presudivši da je USAGM postupio "arbitrarno i kapriciozno" u ukidanju grantova za RSE. USAGM je 26. marta pisao RSE-u navodeći da povlači tu najavu, ali da je to "ne prejudicira ovlasti USAGM-a da ukine grant." RSE je bio prisiljen da zatraži još jedan privremeni sudski nalog u aprilu nakon što sredstva za taj mesec nisu bila isplaćena. Takođe nastavlja da traži sudsku zabranu kako bi osigurao oslobađanje ostatka novca iz granta za budžetsku godinu 2025. "Ostat ćemo na sudu i radujemo se saradnji sa USAGM-om kako bismo osigurali da ćemo biti plaćeni za ostatak fiskalne godine", rekao je Capus. RSE dopire do gotovo 50 miliona ljudi u zemljama uključujući Bjelorusiju, Ukrajinu, Iran, Afganistan i Rusiju dok nastoji da predstavi nezavisne i nepristrasne vijesti i informacije u 23 zemlje u kojima emituje na 27 jezika. Zagovornici medijskih prava nazvali su potez da se USAGM "uništi" "skandaloznim," rekavši da to predstavlja pobjedu za autoritarne režime širom svijeta. Komitet za zaštitu novinara upozorio je 1. aprila da to takođe dovodi mnoge novinare koji rade za emitere kao što je RSE u opasnost. "Novinari povezani sa USAGM-om suočavaju se sa ozbiljnim pretnjama, zatvorom i progonima u svojim matičnim zemljama zbog izvještavanja o politički osjetljivim pitanjima", napisali su u pismu koje su takođe potpisali PEN America, Reporteri bez granica i drugi, pozivajući američki Kongres da preduzme "hitne mjere" za zaštitu novinara koji rade u medijima finansiranim iz javnih sredstava. "Zaštita njih...je moralna obaveza i vitalan stav za slobodu štampe i demokratske vrijednosti." Ukupan budžetski zahtjev za USAGM za fiskalnu godinu 2025. bio je 950 miliona dolara za finansiranje svih njegovih operacija i kapitalnih investicija. To uključuje medijske kuće kao što su RSE, Glas Amerike, Radio Slobodna Azija, Kancelarija za emitovanje na Kubi (Radio Marti), Mreže za emitovanje na Bliskom Istoku (MBN) i Fond za otvorenu tehnologiju.

Student Fakulteta tehničkih nauka (FTN) u Novom Sadu Veljko Petrović pušten je 29. aprila uveče na slobodu, nakon što je sud odbio predlog tužilaštva da mu odredi pritvor do 30 dana. Student FTN uhapšen je pod optužbom da je 28. aprila fizički napao dekana Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrika Drida. Ispred zgrade pravosudnih organa u Novom Sadu od 17 časova trajao je protest studenata i građana koji su Petroviću bukom pružali podršku. Kada je izašao, Veljko Petrović je ispraćen burnim aplauzom i povicima "Veljko, Veljko". Zahvalio je svima na podršci i rekao da mu je tokom saslušanja mnogo značila, te da su ga dovodili "do ivice suza". "Nadam se da će pravda pobediti u jednom trenutku, toliko toga je pred nama, sada moramo jače nego ikad da pumpamo", rekao je Petrović, na šta su okupljeni uzvikivali "Pumpaj!", prenela je Beta. Prethodno je jedna od studentkinja izašla pred okupljene i saopštila da je Petrović pušten, što je izazvalo burnu reakciju i uzvike "Pobeda". Kako je precizirala, dobio je zabranu prilaska svedocima, kao i dekanu DIF-a Patriku Dridu, nakon čeka su okupljeni uzvikivali "Ko ne skače, taj je Patrik". Tokom saslušanja, okupljeni studenti i građani su držali otvorena vrata i prvili buku, nakon što se smrklo, palili su svetla na mobilnim telefonima. "Bande, ubice, sudiće vam ulice!", vikali su kada su saznali da je tužilac predložio da se Petroviću odredi pritvor. Policija je 28. aprila primenila silu na protestu ispred novosadskog Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja (DIF) u blokadi - u pokušaju da studente i građane, okupljene na njihov poziv, skloni sa ulaza u fakultetsku zgradu. Više okupljenih na tom protestu je povređeno u policijskoj akciji, a među njima su bili studenti, profesori, opozicioni aktivisti. Studenti u blokadi su u saopštenju ocenili da je policija "bez opravdanog razloga upotrebila prekomernu silu" i osudili takvo postupanje. Studenti su pozvali na protest ispred fakulteta kako bi sprečili dekana Patrika Drida da prekine višemesečnu blokadu fakulteta. Jedinice Žandarmerije i Interventne policije u opremi za razbijanje demonstracija bile su ispred fakulteta na poziv dekana. On je hteo da uđe u zgradu, uz tvrdnju da mu studenti onemogućavaju pravo na rad. Na snimcima, objavljenim na društvenim mrežama, vidi se da je policija okupljene tukla palicama, kao i da ih je gurala i udarala štitovima, a policijske jedinice su upotrebile i biber sprej. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je odbacio tvrdnje studenata o prekomernoj upotrebi sile, ocenjujući da je "policija upotrebila minimalnu silu, tek nakon što je napadnuta".

"Radite sa nama na reformama, kako bi vaše članstvo u Evropskoj uniji bilo moguće", poručila je u Beogradu evropska komesarka za proširenje Marta Kos, nakon sastanka sa premijerom Srbije Đurom Macutom 29. aprila. Kos je u fokus stavila reforme u pravosuđu, borbu protiv korupcije, slobodu medija i unapređenje izbornog procesa. "Radite sa nama na uspostavljanju nezavisnog pravosuđa koje može da se bori efikasno protiv korupcije, na sprovođenju zakona i uspostavljanju institucija koje će omogućiti slobodne medije, gde će sva mišljenja biti zastupljena", nabrojala je evropska komesarka. "Radite sa nama da se uspostavi izborni okvir koji će obezbediti da se volja srpskog naroda čuje i da se na osnovu nje odlučuje", dodala je. Evropska komesarka je ocenila da bez tih promena, Srbija "ne može da napreduje". "Ovo što tražimo je zapravo jako blizu onoga što traže ljudi koji protestuju na ulicama", navela je Kos, referišući na višemesečne masovne proteste u Srbiji. Prvi sastanak premijerom Macutom, otkako je stupio na čelo Vlade Srbije, ocenila je kao "veoma pozitivan". Rekla je da podržava evrointegracije Srbije i da očekuje da će Vlada "učiniti ono što je do nje". "Sigurna sam da mogu da računam na vas kao partnera u ovom poduhvatu", poručila je premijeru. Evropska komesarka smatra i da sa Macutom deli stav u pogledu rešavanju problema u društvu, kroz uključivanje svih aktera. "Jer prava transformacija mora doći iznutra, ne može da dolazi spolja", dodala je. Premijer Đuro Macut izjavio je da je posvećenost evropskim integracijama "apsolutni prioritet" vlade na čijem je čelu. "Ubrzavanje procesa, otvaranje novih klastera, predstavljaće osnov rada Vlade Srbije", dodao je. Izrazio je nadu da će pitanje obrazovanja biti jedan od ključnih elemenata posete komesarke Kos Beogradu. "Da podrži naše napore da uspostavimo dijalog, da održimo dijalog koji je zamrznut proteklih nekoliko meseci. Da će njena snažna podrška usloviti da uspostavimo ovaj proces što brže i da već u narednim danima vratimo Srbiju u tom edukativnom polju na pravi put, odnosno tamo gde smo zastali pre nekoliko meseci", dodao je Macut. Ocenio je da iako pregovori sa EU nisu napredovali željenom brzinom u protekle tri godine, Srbija "intenzivno" sprovodi reforme u cilju unapređenja vladavine prava. Šestomesečne masovne proteste i studentske blokade pokrenula je nesreća na Železničkoj stanici u Novom Sadu, gde je 1. novembra u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi. Vlast tvrdi da su studentski zahtevi ispunjeni, pozivajući ih da otvore fakultete. Akademci, sa druge strane, saopštavaju da nisu, te da blokade nastavljaju. Studentski protesti postali su simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u Srbiji - uz pitanje da li su do pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i smrti 16 ljudi doveli nemar i korupcija sistema. Iza zahteva studenata su, pored stotina hiljada građana koje mesecima okupljaju na protestima, stali i brojni profesori univerziteta, prosvetni radnici, poljoprivrednici, advokati, glumci. Vučić sa Kos: 'Spremni da ubrzamo reforme'Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, nakon sastanka sa Martom Kos, naveo da je evropskoj komesarki naglasio punu spremnost za ubrzanjem reformi. "Ne zbog birokratskih zahteva, već zbog toga što verujemo da one donose bolji život našim građanima", napisao je na Instagramu. On je razgovor ocenio kao "dobar", dodajući da je poseban fokus razgovora bio na reformama i realizaciji Evropskog plana rasta za Zapadni Balkan. "Srbija vidi Plan rasta kao šansu da ubrzamo ekonomski razvoj, jačamo institucije i dovedemo našu zemlju bliže Evropskoj uniji, ne samo politički, već i suštinski, kroz konkretne koristi i standarde koje građani mogu da osete", dodao je. Rekao je i da veruje da će Srbija kroz "ozbiljan rad, odgovornost i iskreno partnerstvo sa Evropskom unijom iskoristiti postojeći momentum i otvoriti novu fazu u procesu evropskih integracija Srbije". Kos sa Brnabić o REM-u, medijskim zakonima, preporukama ODIHR-aČlanstvo Srbije u Evropskoj uniji ostaje spoljnopolitički cilj Republike Srbije, uprkos brojnim izazovima, saopštila je predsednica Skupštine Ana Brnabić nakon sastanka sa komesarkom Kos. U saopštenju parlamenta dodaje se da je Kos ocenila da aktuelni trenutak pruža izuzetnu priliku za završetak ujedinjenja Evrope, imajući u vidu duboke promene geopolitičke klime. Na sastanku je, kako je saopšteno, bilo reči i o setu medijskih zakona koji treba da budu usvojeni, izboru novog saveta Regulatornog tela za elektronske medije, te primeni preporuka OEBS-ove Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) za unapređenje izbornog procesa. Komesarka za proširenje Marta Kos je najavila da će tokom dvodnevne posete Beogradu, pored susreta sa državnim zvaničnicima, imati niz sastanaka. Kako je rekla, sastaće se sa predstavnicima političkih partija vlasti i opozicije, organizacija civilnog društva, kao i predstavnicima studenata u blokadi fakulteta, ali i onima koji se blokadama protive.

Crna Gora i Albanija su 29. aprila postale pridružene članice međunarodne grupe Tri Mora koja okuplja zemlje Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora. U Varšavi se održava Deseti jubilarni Samit inicijative Tri mora koju su zajedno pokrenule Hrvatska i Poljska 2015. godine. Samitu prisustvuju predsjednici Albanije i Crne Gore Bajram Begaj i Jakov Milatović na poziv predsjednika Poljske Andžeja Dude. Milatović se zahvalio se na prijemu u Inicijativu: "Ovaj gest nije samo priznanje naših zajedničkih vrijednosti i težnji, već i dokaz snage regionalnog jedinstva i saradnje." U saopštenju iz Milatovićevog kabineta je navedeno da će Crna Gora promijeniti status iz pridružene u punopravnu članicu Inicijative Tri mora kada uđe u Evropsku uniju. Fokus Inicijative je jačanje infrastrukturne, energetske i digitalne povezanosti regiona. Inicijativa Tri mora okuplja 13 zemalja članica EU iz centralne i istočne Evrope, koje se nalaze između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora. Podržavaju je najznačajniji globalni akteri, poput Evropske unije , Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Japana. "Ovo je veliki diplomatski uspjeh za Crnu Goru. Ova inicijativa je važna u kontekstu regionalne povezanosti u oblastima energetike, infrastrukture i digitalne ekonomije i još jedan je korak ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU", poručio je predsjednik Milatović. Investicioni fond inicijative Tri mora je namjenski komercijalni fond usmjeren na ulaganja u kritičnu infrastrukturu u regionu.