Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović je izjavila 15. novembra da Sjedinjene Američke Države(SAD), koje su uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva, nisu odobrili NIS-u "ni dan da može da nastavi da radi". Ona je na vanrednoj konferenciji za novinare kazala da je dobijeno odobrenje za pregovore o vlasništvu, ali, kako je navela, "ne i da NIS i rafineriija nastave da posluju", prenosi Beta. Američka administracija je bila jasna i rekla da želi kompletnu promenu vlasništva NIS-a i zahteva potpuno povlačenje ruskog vlasništva iz kompanije, rekla je Đedović Handanović, prenosi RTS. "Jasno je da ni za sedam dana nije moguće promeniti vlasništvo. Kao ministarka energetike reći ću da su pred nama teške odluke da li da se preuzme kompanija, a onda nadoknadi šteta", rekla je ona. Dodala je i da zna da je "predsednik Vučić rekao da je protiv nacionalizacije", ali "nećemo dozvoliti da naša zemlja i građani budu ugroženi". Ruski vlasnici NIS-a poslali su 11. novembra zahtev Kancelariji Ministarstva finansija SAD za kontrolu strane imovine (OFAC) kojim su tražili produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa "trećom stranom". Zbog sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) usmerenih na NIS zbog većinskog ruskog vlasništva, onemogućen je dotok sirove nafte u Srbiju. SAD su sankcije uvele kako bi onemogućile finansiranje invazije koju je Moskva pokrenula na Ukrajinu u februaru 2022. Pregovori oko sudbine NIS-a i dalje traju – sa Rusijom kao većinskim vlasnikom i sa SAD-om koje su uvele sankcije. Vučić je još u januaru odbacio mogućnost nacionalizacije NIS-a, odnosno da najveća naftna kompanija u Srbiji ponovo bude pod kapom države, ali je u izjavi za RTS 23. oktobra je izjavio da će država preduzeti korake kada dođe do problema sa snabdevanjem. SAD su proglasile sankcije NIS-u 9. oktobra, a odlagane su osam puta.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD), Donald Trump, izjavio je u petak da misli kako će Tajland i Kambodža "biti dobro" nakon što je pokušao posredovati u eskalaciji sukoba na njihovoj granici, ali tajlandski lider je nastavio tražiti izvinjenje od Phnom Penha. Tajland je ove sedmice suspendovao sporazum o prekidu vatre posredovan od strane SAD-a i zatražio izvinjenje zbog tvrdnji da je Kambodža postavila nove mine koje su ranile tajlandske vojnike, što Kambodža negira. Dugotrajne tenzije oko sporne granice između dvije zemlje jugoistočne Azije eskalirale su u petodnevne borbe u julu, kada je najmanje 48 osoba poginulo, a oko 300.000 privremeno raseljeno, prije nego što su Trump i malezijski premijer Anwar Ibrahim posredovali u prekidu vatre. "Razgovarao sam s premijerima obje zemlje i oni se dobro drže. Mislim da će biti dobro", rekao je Trump novinarima u petak navečer. Ali tajlandski premijer Anutin Charnvirakul izjavio je u subotu da Bangkok neće poštovati sporazum dok Kambodža ne prizna njegovo kršenje i ne uputi izvinjenje za posljednji incident. Anutin je objavio na Facebooku nakon razgovora s Trumpom i malezijskim premijerom Anwarom da Tajland ima pravo poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitio svoj suverenitet i osigurao sigurnost svog naroda i imovine od stranih prijetnji. Dodao je da je zatražio od Trumpa i Anwara, koji je bio posrednik u sporu, da kažu kambodžanskom premijeru Hun Manetu da poštuje sporazum i da se ne miješa u uklanjanje mina. Hun Manet je u objavi na Facebooku u subotu rekao da će Phnom Penh nastaviti provoditi sporazum i da se nada kako će obje strane nastaviti sarađivati u skladu s dogovorenim principima i mehanizmima. Trump se također obavezao da će komunicirati s Malezijom u petak, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće. Anwar je objavio na X da su Kambodža i Tajland spremni da "nastave birati prostor za dijalog i diplomatske napore kao efikasan put ka rješenju".

Borbe su se intenzivirale na istoku Ukrajine oko grada Pokrovska na prvoj liniji fronta, nakon što je Rusija izvela još jedan noćni napad na Kijev u kojem je pogođena civilna infrastruktura. Ukrajinske vlasti su saopštile da su tokom noći ispaljene tri rakete i 135 dronova, a protivvazdušna odbrana zemlje je uništila sve osim jedne rakete i 41 drona. Nije bilo prijavljenih žrtava. Napadi su uslijedili nakon još intenzivnije baražne vatre prethodne noći, kada je 430 dronova i 18 raketa ranilo najmanje 35 ljudi ciljajući glavni grad Ukrajine. Šef kijevske vojne uprave Timur Tkačenko rekao je da je broj poginulih porastao na sedam ljudi ujutro 15. novembra. Sukobi oko PokrovskaU međuvremenu, Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je u posljednja 24 sata došlo do 265 sukoba između ruskih i ukrajinskih snaga duž linije fronta. Gotovo polovina tih sukoba dogodila se u selima i području oko Pokrovska, koji ima ključne cestovne i željezničke čvorove i većinu godine je pod prijetnjom opkoljavanja od strane ruskih snaga. Bilo je i drugih sukoba u ukrajinskoj Zaporiškoj regiji, gdje je rusko Ministarstvo odbrane 15. novembra tvrdilo da su njihove snage zauzele selo Jablukove. Ovu tvrdnju RSE nije mogao nezavisno potvrditi. Ali pažnja i dalje je usmjerena na Pokrovsk. Ukrajinske trupe su posljednjih sedmica pod većim pritiskom, a general Oleksandr Sirski, vrhovni vojni komandant Ukrajine, posjetio je jedinice koje se bore za kontrolu grada u istočnoj Donjeckoj regiji. Sirski je rekao da su ključni ciljevi Ukrajine da povrati kontrolu nad određenim područjima, zaštiti linije snabdijevanja i evakuacije i stvori nove. "Ne postoji pitanje ruskog preuzimanja kontrole nad gradom Pokrovsk niti operativnog opkoljavanja ukrajinskih odbrambenih snaga u tom području", rekao je Sirski tokom svoje posjete 13. novembra. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da nije protiv povlačenja iz Pokrovska s obzirom na "vrlo tešku" situaciju, ali da je to odluka za komandante na terenu. "Niko ih ne prisiljava da umiru zbog ruševina. Podržat ću naše vojnike, posebno komandante koji su tamo, u tome kako mogu kontrolisati situaciju, ili ako je to preskupo za nas. Najvažnija stvar za nas su naši vojnici", rekao jeZelenski za Bloomberg tokom nedavnog intervjua. Ranije ove sedmice rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njihove snage potisnule ukrajinske trupe iz okolnih gradova i sela južno od Pokrovska, koji i dalje ima oko 7.000 stanovnika — znatno manje u odnosu na više od 60.000 prije ruske invazije punog obima 2022. godine. Pokrovsk se smatra strateški važnim za Moskvu jer zauzimanje tog područja može omogućiti uporište za pokretanje daljih napada prema sjeveru, ka Kramatorsku i Slovjansku, dva najveća preostala grada pod ukrajinskom kontrolom u Donjeckoj oblasti. U analizi najnovijih manevara na bojnom polju oko Pokrovska, Institut za proučavanje rata, think tank sa sjedištem u Washingtonu, naveo je da ruske snage nastavljaju napredovati u tom području, ali način na koji Ukrajina odluči da uzvrati i premjesti svoje snage odredit će koliko će Pokrovsk biti strateški dobitak za narednu fazu borbi u istočnoj Ukrajini. "Ruske snage će vjerovatno zatvoriti obruč oko Pokrovska i Mirnograda, ali značaj zauzimanja ovih gradova zavisit će od okolnosti i načina na koji se ukrajinsko povlačenje provede", navodi se u izvještaju.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini oštro je osudila sve oblike govora mržnje i podjela, uključujući i nedavne islamofobne izjave Milorada Dodika na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu. Kako su u Misiji naveli u odgovoru za Radio Slobodna Evropa, takve poruke "produbljuju nepovjerenje, podstiču netrpeljivost i ugrožavaju suštinu suživota koje Bosna i Hercegovina predano gradi". "Govor mržnje i podsticanje na mržnju ne smiju ostati bez odgovora. Pozivamo nadležne pravosudne i regulatorne institucije, uključujući tužilaštva i Centralnu izbornu komisiju, da djeluju brzo i odlučno, u skladu sa svojim mandatima", ističu u OSCE-u na upit RSE. Misija naglašava da javne ličnosti imaju posebnu odgovornost da unapređuju dijalog i povjerenje, a ne da podstiču neprijateljstvo, posebno u jeku kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, zakazane za 23. novembar. Na predizbornom skupu Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Istočnom Sarajevu 10. novembra Dodik je poručio da taj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina". Dodao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama". Zbog tih izjava, više prijava je upućeno Tužilaštvu BiH, koje je predmet proslijedilo Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu. Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak 11. novembra, ali odluka još nije donesena. Iz Misije OSCE-a za RSE su ocijenili da je govor mržnje u BiH rasprostranjen i da reakcije institucija ostaju neujednačene, uz "izražen stepen nekažnjivosti, naročito u slučajevima koji uključuju visokorangirane javne ličnosti". Takva selektivna primjena pravde, upozoravaju, "stvara percepciju da se govor mržnje toleriše, podriva povjerenje javnosti u institucije i jača osjećaj da su neki iznad zakona". Dodik se nije izvinio zbog izjava koje su izazvale brojne osude, a iz SNSD-a nisu željeli komentarisati situaciju.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine zabranio je obavljanje funkcije direktoru Federalne uprave policije Vahidinu Munjiću i drugim osumnjičenim u predmetu koji istražuje moguću zloupotrebu položaja i korupciju u ovoj policijskoj agenciji i Vladi FBiH. Mjere zabrane zatražio je Posebni odjel tužiteljstva za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u FBiH (POSKOK) zbog osnovane sumnje da su osumnjičeni u dužem periodu počinili više krivičnih djela zloupotrebe položaja i trgovine utjecajem. Osim Munjiću, vršitelju dužnosti direktora FUP-a, Posebno odjeljenje Suda je odlučilo da zabrani obavljanje dužnosti i Muhamedu Ohranoviću, službeniku FUP-a koji je blisko surađivao s Munjićem i Vladom FBiH, Ervinu Mušinoviću, direktoru Policijske akademije federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, kao i Arijani Huseinović Ajanović, direktorici ureda federalnog premijera Nermina Nikšića. Sud je zabranio i sastajanje osumnjičenih jednih s drugima, kao i s čelnicima Vlade FBiH i federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, te drugim državnim službenicima, kao i petom osumnjičenom Mirelom Bubalo, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa braniteljica prvoosumnjičenog Munjića Alena Begović. Određena je i mjera zabrane približavanja službenim prostorijama FUP-a i federalnog MUP-a, odnosno Vlade FBiH za osumnjičenu Arijanu Huseinović Ajanović. Munjić je osumnjičen da je fotografirao i proslijedio Arijani Huseinović Ajanović povjerljivi akt Kantonalnog tužilaštva o provjerama protiv premijera Nikšića, svjestan da time ugrožava istragu. Komunikacije preko Vibera i Signala otkrivaju dogovore o zapošljavanju kandidata u FUP-u, uključujući dostavljanje pitanja za testiranje u koje je, prema istrazi POSKOK-a, bio umiješan i Ervin Mušinović, kao i napredovanju već zaposlenog u FUP-u Muhameda Ohranovića i produženju mandata Vahidinu Munjiću. Dogovarano je imenovanje rođaka Vahidina Munjića na poziciju u JP BH Pošta, uz posredovanje Arijane Huseinović-Ajanović. Istraga o zloupotrebama položaja u FUP-u i Vladi FBiH počela je u ljeto 2025., nakon što je dokumentaciju dostavilo Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo, a kasnije preuzeo federalni tužiteljski odjel. Prepiske na osnovu kojih su otvorene istrage potječu iz tri mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu Black Tie 2, koji se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog tužiteljstva o grupi koja je surađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontrolira veliki dio europskog tržišta kokainom. Munjić je tada bio među 23 osobe, koje su uhapsile domaće policijske snage, uz pomoć agenata američkog Federalnog istražnog biroa (FBI), Uprave za borbu protiv droga (DEA) i EUROPOL-a. Odbrana osumnjičenih odbacuje optužbe, navodeći da je riječ o indicijama i tvrdnjama.

Regulatorno telo Srbije za elektronske komunikacije i poštanske usluge (Ratel) saopštilo je 14. novembra da je operatorima mobilne telefonije dodelilo licence za 5G mrežu po ukupnoj ceni većoj od 300 miliona evra. Navodi se da je u javnom nadmetanju od 3. do 7. novembra sprovedena aukcija spektra za sisteme GSM i IMT i da su ispravne ponude podnela sva tri učesnika, Jetel (Yettel), A1 Srbija i Telekom Srbija. Ukupan prihod od prodaje radiofrekvencijskog spektra iznosi 300.099.430 evra. Ratel dodaje da će posle dostavljenog dokaza o uplati prve polovine naknade izdati pojedinačne dozvole, najkasnije u roku od sedam dana od dana isteka roka za navedenu uplatu. "Nakon izdavanja pojedinačnih dozvola, što se očekuje u prvoj nedelji decembra, steći će se uslov da započnu komercijalno pružanje usluga uz korišćenje 5G tehnologije", saopšteno je u petak. Precizira se da su tri izabrane kompanije u obavezi da prvu polovinu naknade za pravo korišćenja dodeljenog radiofrekvencijskog spektra plate u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke o izboru najpovoljnijih ponuda. Drugu polovinu najkasnije do 30. juna 2026. A1 Srbija je u vlasništvu A1 Telekom Austria Group, Jetel (Yettel) u većinskom vlasništvu Emirates Telecommunications Group iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), dok je Telekom Srbija većinski u vlasništvu Republike Srbije. Prelazak na 5G mrežu u telekomunikacijama za korisnike najpre znači brži internet, stabilniju mrežu, manje kašnjenje u primeni mobilnih aplikacija u realnom vremenu i manje trošenje energije koje podrazumeva i duže trajanje baterije mobilnih telefona.

Dijana Hrka, čiji je sin poginuo u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu 13. dan ispred Skupštine Srbije u Beogradu. Osamdeset kilometara severnije, u Novom Sadu, prevoznik Milomir Jaćimović peti dan ne uzima hranu. Na raskrsnici Takovske i Bulevara kralja Aleksandra u Beogradu i u petak se, kao i prethodnih dana, okupilo više stotina građana, mahom srednjoškolaca, koji pružaju podršku Dijani Hrki. Hrka je medijima rekla da će tokom dana morati da primi još jednu dozu infuzije, pošto je malaksala i ima nizak pritisak. Kako je reporteru Radija Slobodna Evropa ranije rekao jedan od veterana koji čuva Hrku, nju su lekari pregledali u petak prepodne i njeno stanje je stabilno. Hrka je već nekoliko dana u invalidskim kolicima i tek povremeno izađe iz šatora u kojem štrajkuje glađu, kako bi pozdravila okupljene. U 11.52 okupljeni su održali 16 minuta tišine za isto toliko stradalih u novosadskoj tragediji. Dijana Hrka, koja štrajkuje glađu od 2. novembra, traži odgovornost za smrt svog sina i još 15 osoba, oslobađanje pritvorenih studenata koji su protestovali zbog te tragedije i vanredne izbore. U Novom Sadu prevoznik Milomir Jaćimović peti dan zaredom odbija hranu. Kako javlja N1, on kaže da se oseća dobro. Njega je jutros pregledala doktorka iz novosadske neformalne grupe medicinara Beli štit. Njemu su u petak podršku pružili i članovi strukovnog sindikata Nezavisnost na Radio-televiziji Vojvodine, kao i pojedini članovi ustanova kulture. Jaćimović štrajkuje glađu jer su mu izdate brojne kazne i oduzeti autobusi zbog prevoženja studenata na proteste. U štrajku mu se pridružio i njegov maloletni sin koji je u četvrtak, 13. novembra okončao taj vid protesta. Jaćimović je poznat po podršci studentima koji predvode antivladine proteste koji u Srbiji traju duže od godinu dana. On je tokom prethodnih meseci i privođen, u više navrata. Duže od godinu dana u Srbiji traju antivladini protesti, predvođeni studentima u blokadi. Ključni zahtev koji su postavili pred vlast je utvrđivanje političke i krivične odgovornosti za pogibiju 16 osoba na novosadskoj Železničkoj stanici, u novembru 2024. U međuvremenu, zatraženo je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Vlast negira odgovornost za nesreću i za sada odbija da raspiše izbore. Uprkos optužnicama i istrazi protiv bivših državnih funkcionera, suđenja za nesreću još nisu počela.

Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), izabranih u sredu na sednici Skupštini Srbije, podnelo je 14. novembra ostavke jer, kako su naveli, ne pristaju da budu birani u procesu koji politiku stavlja iznad zakona, prenosi Beta. U zajedničkoj izjavi Rodoljub Šabić, Dubravka Valić Nedeljković, Mileva Mališić i Ira Prodanov Krajišnik navode da je proces izbora članova Saveta REM "suštinski obesmišljen" posle odluke većine u Skupštini Srbiji da ne izabere svih devet članova tog regulatornog tela. "Ovim činom, vladajuća većina nas je dovela pred svršen čin – u situaciju u kojoj se od nas očekuje da učestvujemo u procesu koji je suštinski obesmišljen. Time je poslata poruka da se institucije mogu popunjavati selektivno, prema potrebi stranaka na vlasti, pa čak i kad je to u skladu sa zakonom i utvrđenom procedurom", naveli su u izjavi. Ocenili su da bi njihovo ućešće u radu REM-a "imalo smisla samo ako bi Savet bio izabran u punom sastavu i ako bi postojala mogućnost da se posao obavlja nezavisno, profesionalno i u javnom interesu". "U postojećim okolnostima, smatramo da je jedini častan i odgovoran korak da podnesemo ostavke, jer ne pristajemo da budemo birani u procesu koji politiku stavlja iznad zakona. Želimo da budemo potpuno jasni: ovo nije odustajanje od borbe. Naprotiv, upravo ova situacija pokazuje zašto je borba bila i ostala neophodna", naveli su oni. Poslanici Skupštine Srbije su 12. novembra većinom glasova izabrali osam od devet članova za novi saziv Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), na mandate od dve, četiri ili šest godina. Parlament nije izabrao kandidata nacionalnih saveta nacionalnih manjina jer se tome usprotivio Savez vojvođanskih Mađara, deo vladajuće koalicije, koji tvrdi da predloženi kandidati ne odražavaju stvarnu volju tih saveta. Odbor za kulturu i informisanje parlamenta je 13. novembra objavio javni poziv za predlaganje kandidata za izbor člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), na predlog nacionalnih saveta nacionalnih manjina. Prethodnom Savetu REM mandat je istekao 4. novembra 2024. godine. U nadležnosti ovog tela je, između ostalog, da reguliše, kontroliše i sankcioniše rad elektronskih medija – televizijske i radijske stanice koje imaju nacionalnu pokrivenost, i njihova onlajn izdanja. REM takođe ima ključnu ulogu tokom izbornih kampanja, u kojima mora da obezbedi ravnopravnu zastupljenost političkih aktera u medijima. Ovo telo imenuje Upravni odbor javnih servisa Srbije i Vojvodine, što direktno utiče na njihov rad i uređivačku politiku. Konkurs za izbor članova Saveta REM je raspisan u jeku studentskih protesta u kojima zahtevaju odgovornost za smrt 16 osoba u padu betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine. Prvi konkurs je, međutim, obustavljen, jer je sedam od ukupno 18 kandidata povuklo svoju kandidaturu, tvrdeći da je proces obilovao nepravilnostima i nezakonitostima. Pod pritiskom studentskih protesta i dvonedeljne blokade Radio-televizije Srbije (RTS), Skupština Srbije raspisala je 28. aprila novi konkurs za članove REM.

Federalna uprava za inspekcijske poslove naložila je bolnici u Zenici, u srednjoj Bosni, da odmah preuzme biološki materijal i embrije iz sarajevske poliklinike "Northwestern Medical Center" koja je zatvorena. Ustanova "Northwestern medical centar" u fokusu je inspekcijskih kontrola i tužilačkih provjera, otkako su pacijenti proteklih dana alarmirali institucije, strahujući da će njenim iznenadnim zatvaranjem biti ugrožen nastavak liječenja. Zenička bolnica određena je za preuzimanje embrija, s obzirom na to da je to jedina javna ustanova koja posjeduje rješenje Ministarstva zdravstva FBiH o ispunjavanju uvjeta za biomedicinski potpomognutu oplodnju (BMPO). Uprava za inspekcijske poslove naložila je bolnici u Zenici da transportuje biološki materijal i embrije, a po preuzimanju bit će privremeno pohranjeni u karanten do detaljnog pregleda. "Nakon što bude utvrđena usklađenost biološkog materijala i embrija sa izuzetom dokumentacijom, pacijentima će biti izdate službene potvrde koje će omogućiti prijenos u kliniku po vlastitom izboru, u kojoj žele nastaviti ili započeti postupak vantjelesne oplodnje", saopćilo je Ministarstvo zdravstva FBiH. Zdravstvena inspekcija kontrolirala je "Northwestern Medical Center" 13. i 16. oktobra, kada su "utvrđene nepravilnosti koje se odnose na obaveze ispunjavanja uvjeta za čuvanje biološkog materijala i način vođenja zdravstvenih kartona". Na raniji upit RSE o razlozima zatvaranja, iz ustanove Northwestern Medical Center nije odgovoreno, dok su svi dostupni telefonski brojevi bili isključeni. Iz kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu i Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva Federacije BiH potvrdili su da imaju otvoren predmet u ovom slučaju i da provjeravaju navode iz prijava. Riječ je o jednoj od klinika za vantjelesnu oplodnju koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji financira postupke biomedicinski potpomognute oplodnje.

Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine identificirala je državljanke Kine koje su bile uključene u međunarodni lanac prostitucije. Iz ove institucije je u petak, 14. novembra, saopćeno da je riječ o akciji INTERPOL-a Weka III, koju je Služba provela u suradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske. Izvršen je i inspekciji nadzor nad više pravnih i fizičkih lica koja pružaju usluge smještaja na području grada Doboja. "Tom prilikom identifikovane su državljanke Narodne Republike Kine koje su, za novčanu naknadu, pružale seksualne usluge. Kriminalističkom obradom utvrđeno je da su iste bile uključene u organizovani međunarodni lanac prostitucije", saopćeno je iz Službe za poslove sa strancima. Državljanke Kine su smještene u Imigracioni centar i bit će, kako je navedeno, protjerane iz BiH, uz zabranu ulaska u trajanju od jedne godine.

Ruski zračni napadi su tokom noći pogodili Kijev i druge gradove širom Ukrajine, ubivši nekoliko ljudi i ranivši desetine drugih - uključujući trudnicu - dok Moskva nastavlja napadati civilnu infrastrukturu. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da su ruske snage koristile 430 dronova i 18 raketa u napadu 14. novembra, što ga čini jednim od njihovih najvećih napada u posljednjih nekoliko mjeseci. Dodao je da su pogođeni i ciljevi u Sumima, Odesi i Harkivu. Prema riječima načelnika kijevske vojne uprave Timura Tkačenka, četiri osobe su ubijene, a najmanje 27 je povrijeđeno, od kojih su dvoje djeca, u masovnom talasu raketa i dronova koji su pogodili ukrajinsku prijestolnicu i nekoliko drugih regija. Zračni napadi su ciljali stambene četvrti širom glavnog grada. Oštećeno je oko 30 stambenih zgrada, uz medicinske ustanove, javni prijevoz, urede, trgovine i vozila, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. "Rusija je još jednom pokrenula gnusan napad na Ukrajinu, naš narod i obične stambene zgrade", rekao je Zelenski u objavi na mreži X. Prema Zelenskom, ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane presrele su 405 dronova i 14 raketa, uključujući dvije balističke rakete Kinžal lansirane iz zraka. Direktni pogoci prijavljeni su na 13 lokacija u glavnom gradu, a fragmenti koji su pali prouzrokovali su dodatnu štetu na još 44 lokacije, naveo je Zelenski na Telegramu. Među teško pogođenim su desetine nebodera, bolnica i azerbejdžanska ambasada, koju je pogodio fragment rakete Iskander, dodao je Zelenski, nazivajući napade "kukavičkim granatiranjem". "Umrijet ću ovdje... Nemam više snage", vikala je jedna žena dok su joj kćerka i zet bili zarobljeni pod ruševinama u njihovoj zgradi. Zelenski ponovo apeluje na ZapadRusija je dosljedno negirala da cilja civilnu infrastrukturu uprkos ogromnim dokazima koji govore suprotno. Zelenski je obnovio hitne pozive za pojačanu zapadnu protivvazdušnu odbranu i presretače, naglašavajući da postojeći sistemi nisu dovoljni da u potpunosti zaštite grad i njegove stanovnike. Ukrajina nastoji unaprijediti svoje sposobnosti protivvazdušne odbrane, jer je Rusija posljednjih mjeseci intenzivirala svoje zračne napade. Ranije ovog mjeseca, Zelenski je rekao da je Njemačka obezbijedila dodatne sisteme protivvazdušne odbrane Patriot, iako je potrebno još. Kijev je takođe pozvao Sjedinjene Države da isporuče rakete Tomahawk dugog dometa za napad na ciljeve duboko u Rusiji, ali predsjednik Donald Trump je više puta odbio te zahtjeve. Moskva je upozorila Washington da ne šalje Tomahawke, a Putin je taj potez nazvao "potpuno novom fazom eskalacije" u odnosima SAD-a i Rusije. U međuvremenu, ukrajinski dronovi su pogodili ruski lučki grad Novorossijsk na Crnom moru, oštetivši veliki naftni terminal, šest stambenih zgrada, civilni brod i lučke objekte. Ruske vlasti su potvrdile da su četiri osobe povrijeđene i da je lokalnim stanovnicima potrebna pomoć, dok su požari u objektima ugašeni do ranog jutra.

Ambasador Rusije u Crnoj Gori Aleksandar Lukašik je ocijenio da se crnogorski parlament "istakao svojim antiruskim djelovanjem". On je reagovao na odluku Skupštine o priključenju Vojske Crne Gore misiji NATO za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU). "Crnogorsko rukovodstvo nastavlja tvrdoglavo da prati liniju Zapada o povećanju tenzija sa Rusijom, čime učvršćuje svoj status neprijateljske države prema Moskvi", saopštio je Lukašik. Crnogorski parlament je većinom glasova 12. novembra usvojio odluku Savjeta za bezbjednost i odbranu iz februara ove godine, na osnovu koje će do dva pripadnika Vojske biti upućeni u Visbaden u Njemačku gdje će se održavati obuka ukrajinskih vojnika. U odluci, koju potpisuju predsjednici države, parlamenta i Vlade, Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić, se navodi da će NSATU imati ključne logističke centre za podršku u zemljama članicama Alijanse na istočnom krilu, te da će brojati oko 700 pripadnika iz zemalja članica NATO za pružanje bezbjednosne pomoći Ukrajini. Od 81 poslanika, za odluku je glasalo 44, dok je pet bilo protiv i dva uzdržana. Ruski ambasador Lukašik je konstatovao da je crnogorski parlament u velikoj mjeri u dosluhu sa izvršnom vlašću "u svojim naporima da demonizuje Rusiju". On je podsjetio da je prethodno crnogorska strana odlučila da pošalje predstavnika u sastav misije vojne pomoći EU za podršku Ukrajini (EUMAM UA), što ocjenjuje doprinosom Podgorice naporima zapadnih država za produžavanja vojnih operacija i korišćenja Ukrajine kao 'oruđa za nanošenje strateškog poraza' Rusiji. "Očigledno je da će Crna Gora, dokazujući lojalnost svojim stranim nadzornicima, još jednom pokazati svoju posvećenost ozloglašenoj NATO solidarnosti i istovremeno ubrzati proces pripreme za pristupanje Evropskoj uniji. Ne vjerujemo da je takva kratkovida politika u interesu crnogorskih građana", naveo je Lukašik. Osim poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata, manjinskih stranaka i dijela opozicije, za priključenje crnogorskih vojnika u misiju NSATU je glasao i dio poslanika vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) koja je pripadala nekadašnjem proruskom Demokratskom frontu na čijem je čelu aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić. Poslanički klub NSD ima devet poslanika, od kojih je četvoro podržalo upućivanje crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini, a ostali nisu prisustvovali sjednici. Njihovi dugogodišnji partneri iz Demokratske narodne partije poslanika Milana Kneževića glasali su protiv. Stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta su se godinama protivile priključenju Crne Gore u NATO, zalagali su se za ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova. Crna Gora je članica NATO od 2017. godine. Ambasador Lukašik je 9. juna predao akreditivna pisma predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću. Četiri mjeseca kasnije, krajem oktobra, ruski ambasador je kritikovao Milatovića zbog dijela intervjua francuskom listu 'La Croix" u kome je crnogorski predsjednik rekao "da je pristupanje Crne Gore EU najbolja moguća strategija za borbu protiv uticaja trećih zemalja, uključujući Rusiju". Lukašik je negirao da Rusija ima uticaj na Crnu Goru navodeći da crnogorsko rukovodstvo nastavlja ograničavanje veza sa Rusijom. On je tada konstatovao da je Crna Gora uključena u promociju planova Alijanse za sprovođenje 'hibridnog rata' protiv Rusije.

Požar u Domu penzionera Tuzla nastao je kao posljedica kratkog spoja na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika u sobi jednog od štićenika Doma penzionera Tuzla. Ovo se navodi u istrazi koju je provelo Kantonalno Tužilaštvo Tuzla, saopšteno je 14. novembra. Nalaze su dostavili vještaci elektro struke i protivpožarne zaštite. Od posljedica požara koji je izbio 4. novembra u ovom domu, je smrtno stradalo 15 osoba, a povrijeđeno je više od 30 osoba. Obdukcije tijela dvije žene koje su preminule 13. novembra navečer će biti urađene u skorije vrijeme. "U toku su i saslušanja svjedoka. Biće izuzeta sva relevantna materijalna dokumentacija koja će pomoći da se sagleda šira slika tokom provođenja istražnih radnji", saoptilo je Kantonalno tužilaštvo. Istraga je, kako navode, "usmjerena na utvrđivanja krivične odgovornosti, odnosno elemenata za postojanje osnovane sumnje da su službene ili odgovorne osobe (ili neke druge osobe) počinili krivična djela". "Istraga je na početku utemeljena i vezuje se za krivično djelo teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opće opasnosti, s posljedicom smrti više osoba, kao i za krivično djelo nesavjestan rad u službi", navodi se u saopštenju Kantonalnog tužilaštva. Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je 5. novembra ostavku. Ova ustanova se sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu. Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta. Federalni premijer Nermin Nikšić obećao je pomoć Vlade Federacije BiH u zbrinjavanju osoba koje su smještene u Domu penzionera.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je odbacilo prijavu Ćamila Durakovića, potpredsjednika Republike Srpske, zbog oslikanog murala Ratka Mladića, generala Vojske RS osuđenog za genocid, na javnoj kuhinji u Banjaluci. Ovo je objavio Duraković na svom Facebook profilu. Kako se vidi u odgovoru iz Tužilaštva koji je objavio Duraković, Tužilaštvo navodi da "nije bilo moguće utvrditi" da se na muralu nalazi Ratko Mladić, obzirom da nema propratnog teksta. Duraković je prijavio NN lice, zbog izazivanja nacionalne mržnje, a gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, zbog toga što je odbio ukloniti mural. "Ne. Na fotografiji koju vidite se ne nalazi lik ratnog zločinca, Ratka Mladića. I ne, mural oslikan na zgradi Narodne kuhinje u Banja Luci ne predstavlja krivično djelo – tako su mi bar iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine odgovorili na krivičnu prijavu", objavio je Duraković na Facebooku. Kako on navodi, "moja prijava se odbacuje, jer nije krivično djelo naslikati čiču u uniformi". On upozorava da odbacivanje prijave znači da "niko neće garantovati sigurnost onim građanima Banja Luke kojima navedeni mural smeta", te da se preživjelim žrtvama Mladićevih zločina "omogući bar minimum poštovanja koji zaslužuju". Mural sa Mladićevim likom je osvanuo tokom avgusta na zidu javne kuhinje "Mozaik prijateljstva" u banjalučkom naselju Mejdan, koje je tokom devedesetih preimenovano u Obilićevo. Kuhinja se nalazi u opštinskoj zgradi. "Mozaik" je slučaj prijavio komunalnom odjeljenju Gradske uprave Banjaluka, ali su im rekli, kako su ranije naveli iz ove narodne kuhinje za RSE, da "prefarbaju sami mural". Ratko Mladić je nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske RS, za kojeg je Haški tribunal utvrdio da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine. Zbog ovih zločina, 2017. godine je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Sjedinjene Američke Države su 13. novembra pozvale Vijeće sigurnosti UN-a da se ujedini i podrži nacrt rezolucije usmjeren na jačanje mirovnog plana predsjednika Donalda Trumpa za Gazu, upozoravajući da bi Palestinci u suprotnom mogli pretrpjeti "teške" posljedice. "Pokušaji sijanja razdora sada - kada se o sporazumu o ovoj rezoluciji aktivno pregovara - imaju teške, opipljive i posljedice za Palestince u Gazi koje se mogu u potpunosti izbjeći", saopštio je portparol Američke misije pri UN-u. "Primirje je krhko i pozivamo Vijeće da se ujedini i krene naprijed kako bi osiguralo mir koji je očajnički potreban", rekao je portparol, nazivajući to "historijskim trenutkom za utiranje puta ka trajnom miru na Bliskom istoku". Prošle sedmice, američki zvaničnici su pokrenuli pregovore unutar Vijeća o nacrtu koji bi slijedio nakon primirja u dvogodišnjem ratu Izraela i Hamasa i podržao Trumpov plan. Treći nacrt rezolucije, u koje AFP imao uvid, "pozdravlja osnivanje Odbora za mir", prelaznog upravnog tijela za Gazu - kojim bi Trump teoretski predsjedavao - s mandatom do kraja 2027. godine. Ovlašćuje države članice da formiraju "privremene Međunarodne stabilizacijske snage (ISF)" koje bi sarađivale s Izraelom i Egiptom i novoobučenom palestinskom policijom kako bi pomogle u osiguranju graničnih područja i demilitarizaciji Pojasa Gaze. ISF bi takođe radio na "trajnom uklanjanju oružja od nedržavnih naoružanih grupa", zaštiti civila i osiguranju koridora humanitarne pomoći. Za razliku od prethodnih nacrta, posljednji spominje moguću buduću palestinsku državu. Nakon što Palestinska uprava provede tražene reforme i obnova Gaze bude u toku, "uslovi bi konačno mogli biti ispunjeni za kredibilan put ka palestinskom samoopredjeljenju i državnosti", navodi se u nacrtu. "Sjedinjene Države će uspostaviti dijalog između Izraela i Palestinaca kako bi se dogovorili o političkom horizontu za miran i prosperitetan suživot", dodaje se. Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je 12. novembra da je optimističan da će rezolucija biti usvojena. "Mislim da postižemo dobar napredak u pogledu formulacije rezolucije i nadamo se da ćemo vrlo brzo poduzeti mjere po tom pitanju", rekao je novinarima u Kanadi. Ali iako se čini da članovi Vijeća u principu podržavaju stvaranje Odbora za mir, diplomate su za AFP rekle da su postavljena pitanja o nacrtu. Ta pitanja uključuju nedostatak bilo kakvog spominjanja u tekstu mehanizma za nadzor Vijeća sigurnosti, buduću ulogu Palestinske uprave i detalje o mandatu ISF-a.

Dvije osobe, koje su povrijeđene u požaru u Domu penzionera u Tuzli 4. novembra, su preminule, prema navodima iz izvještaja Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla od 14. novembra ujutro. Broj poginulih ovim je porastao na 15. "U toku protekla 24 sata u UKC Tuzla preminula su dva pacijenta. Trenutno na hospitalizaciji se nalazi pet pacijenata", navodi se u izvještaju objavljenom deset dana nakon ovog požara. Iz UKC navode da su od pet hospitaliziranih na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju dva pacijenta, od kojih je jedan na respiratoru. Na Klinici za interne bolesti liječe jednog stradalog u požaru, a na Klinici za plućne bolesti dva. Uzrok požara još nije poznat. "O uzrocima požara ćemo obavijestiti javnost kada se analiziraju izvještaji i nalazi mišljenja stručnih lica i istražitelja", saopšteno je iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona (TK) 6. novembra. Naveli su da je završen uviđaj, te da će ova institucija izvještaje u narednom periodu dostaviti Sektoru kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) tog kantona. Prema preliminarnim rezultatima do sada obavljenih obdukcija, koji su Tužilaštvu vještaci prenijeli usmeno prošle sedmice, 11 osoba je smrtno stradalo uslijed gušenja, odnosno trovanja ugljenim monoksidom. Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je 5. novembra ostavku. Ova ustanova se sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu. Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta. Federalni premijer Nermin Nikšić obećao je pomoć Vlade Federacije BiH u zbrinjavanju osoba koje su smještene u Domu penzionera.

Britanski javni servis, BBC se u četvrtak, 13. novembra izvinio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu zbog dokumentarca koji su Trumpovi advokati opisali kao lažan i klevetnički. Izvinjenjem se pokušava smiriti spor koji je gurnuo BBC u najgoru krizu u posljednjih nekoliko godina. Trumpovi advokati su zaprijetili da će tužiti BBC za milijardu dolara odštete ukoliko korporacija ne objavi povlačenje, ne izvini se i ne nadoknadi štetu. Posljedice skandala dovele su do ostavki generalnog direktora BBC-ja Tima Daviea i šefice informativnog programa Deborah Turness. Generalni direktor BBC-a i izvršna direktorica vijesti podnijeli ostavke zbog montaže dokumentarca o TrumpuGlasnogovornik medijske kuće je rekao da BBC nema planova za ponovo emitovanje dokumentarca na bilo kojoj BBC platformi, odbacujući tvrdnje da je klevetnički. U dokumentarcu je Trumpov govor od 6. januara 2021. montiran kako bi se prikazalo kako kaže: "Prošetaćemo do Capitola i biću tamo s vama i borićemo se. Borimo se kao ludi, a ako se ne borite kao ludi, više nećete imati državu". Zapravo, Trump je rekao: "Prošetaćemo do Capitola i bodriti naše hrabre senatore i kongresmenke", dok je a 54 minute kasnije uslijedilo "vražiji se boriti". U intervjuu za Fox News u utorak, 11. novembra Trump je rekao da je britanski emiter "uništio" njegov "lijep" i "smirujući" govor i "učinio da zvuči radikalno". Trump ima istoriju slanja pravnih prijetnji i ne podnošenja tužbi. Ali, posljednjih mjeseci je tužio The New York Times i The Wall Street Journal zbog drugih pritužbi. Izvor: CNN, BBC

Milan Jaćimović, sin autoprevoznika Milomira Jaćimovića, prekinuo je štrajk glađu ispred zgrade Pokrajinske vlade u Novom Sadu, prenosi agencija Beta. Prevoznik Milomir Jaćimović i njegov sin četiri dana štrajkuju glađu. Jaćimović je ranije rekao da je razlog to što su mu izdate brojne kazne i oduzeti autobusi zbog prevoženja studenata na proteste. U štrajku mu se istog dana pridružio i njegov maloletni sin. Milomir Jaćimović je za N1 naveo da će njegov sin nastaviti da ga podržava u protestu, ali da će početi da uzima hranu. "Uspeo sam da dete ubedim, nisam želeo da moje dete bude uopšte u tome, pričali smo s njim i advokat i ja, biće tu pored mene", rekao je Jaćimović. On zahteva da mu policija vrati sve autobuse koje je zaplenila i da poništi milionske kazne za navodne saobraćajne prekršaje. Autobusi fime "Jaćimović" u poslednjih godinu dana prevozili su studente na protestna okupljanja širom Srbije. On je tokom prethodnih meseci i privođen, u više navrata. U Srbiji štrajkuje glađu i Dijana Hrka, majka Stefana poginulog u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Njen štrajk glađu traje 12 dana ispred Skupštine Srbije u Beogradu. Ona traži odgovornost za smrt svog sina i još 15 osoba, oslobađanje pritvorenih studenata koji su protestovali zbog te tragedije i vanredne izbore.

Podele između srpske i albanske zajednice na Kosovu još uvek su izražene, a međusobne odnose dodatno opterećuje veliko nepoverenje, pokazalo je istraživanje nevladinog Centra za afirmativne društvene akcije (CASA) pod nazivom "Izveštaj o indeksu poverenja o stanju međuetničkih odnosa na Kosovu", predstavljeno 13. novembra u Prištini. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 800 ispitanika, od toga 500 iz albanske i 300 iz srpske zajednice, a zasnovano je na tome kako Srbi i Albanci na Kosovu doživljavaju jedni druge, koji su ključni faktori koji utiču na njihove međusobne odnose i perspektive za unapređenje tih odnosa. Više od polovine ispitanika iz redova srpske zajednice, preko 51 odsto, veruje da će se odnosi Srba i Albanaca na Kosovu dodatno pogoršavati, dok oko 28 odsto ispitanika iz albanske zajednice misli to isto. Istraživanje je pokazalo i da obe zajednice, preko 70 odsto ispitanih, veruju da političke tenzije između Beograda i Prištine doprinose međuetničkom sukobu. Takođe, 79,6 odsto ispitanika iz albanske zajednice ukazuje na Vladu Srbije kao pokretača tenzija, dok 74,5 odsto iz srpske zajednice za isto navodi Vladu Kosova. Kada je reč o faktorima koji bi doprineli miru i stabilnosti, preko 62 odsto ispitanika iz srpske zajednice veruje da bi to bila njihova autonomija, dok preko 44 odsto Albanaca veruje da je rešenje integracija Srba u kosovsko društvo. Miodrag Marinković, direktor nevladinog Centra za afirmativne društvene akcije, ocenio je da rezultati istraživanja o indeksu poverenja pokazuju da su etnički odnosi Srba i Albanaca narušeni, te da su za tako nešto u velikoj meri zaslužni političari sa Kosova i iz Srbije. Podvukao je da se "populistička politika" koju vode obe strane negativno odražava na suživot, živote običnih ljudi, njihovu svakodnevnicu i proces pomirenja. 'Oslobađanje od straha i iluzija put ka suživotu'Visar (Ymeri) Imeri, izvršni direktor Instituta Musine Kokalari u Prištini, ocenio je tokom panel diskusije da albanska i srpska zajednica na Kosovu suočavaju se sa dva najveća problema kada je reč o međusobnoj saradnji i suživotu, a to je da "žive u međusobnom strahu i iluziji". "Iluzija je među kosovskim Albancima zasnovana na tome da smatraju da je Kosovo albanska država, da pripada Albancima, dok među Srbima postoji iluzija da će se Kosovo vratiti u okvir Srbije. Ne govorim o svim Albancima i svim Srbima, ali dok god postoje ove dve iluzije, nikada se situacija neće smiriti", ocenio je on. Dodao je i da postoji konstantni strah među ovim zajednicama – među Albancima da će Srbija napasti Kosovo, a među Srbima da ih odluke kosovskih vlasti mogu ugroziti. Marigona (Shabiu) Šabiu, izvršna direktorka Inicijative mladih za ljudska prava – YIHR Kosovo, ukazala je da je napad u Banjskoj 2023. godine u velikoj meri uticao na polarizaciju društva na Kosovu, ali i "jednostrani koraci Vlade Kosova" koji su, kako je rekla, ugrozili nevećinske zajednice jer im nije ponuđeno alternativno rešenje. Inače, u oružanom napadu Srba u Banjskoj na severu Kosova ubijen je jedan kosovski policajac, a potom i trojica napadača. Odgovornost za napad je preuzeo Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste, vodeće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda. S druge strane, zvanična Priština je od istupanja Srba iz kosovskih institucija novembra 2022. godine aktivno radila na utvrđivanju vlasti na severu Kosova, tako što su ukinute institucije Srbije, srpski dinar, srpske registarske oznake i slično. Međunarodna zajednica je kritikovala većinu ovih koraka jer pripadnici srpske zajednice ima primanja iz budžeta Srbije i ostvaruju prava kroz srpski institucionalni sistem. Neizvesna saradnja lokalnih vlasti na severu Kosova s centralnim institucijamaSrpska lista van igre: Kako će se štititi interesi Srba na Kosovu?Darko Dimitrijević, glavni i odgovorni urednik Radio Goraždevca, smatra da su za pogoršanje etničkih odnosa uglavnom odgovorni zvanični Beograd i Priština jer se međusobno optužuju za loše stanje u društvu. "Taj toksičan narativ, tu toksičnu komunikaciju, međunarodna zajednica posmatra vrlo ravnodušno", ocenio je on i dodao da je zbog toga na neki način i ona odgovorna. Kosovo i Srbija od 2011. vode dijalog o normalizaciji odnosa u okviru kog je potpisano na desetine sporazuma, ali mnogi nisu implementirani na terenu. Takođe, politički dijalog je u blokadi od 2023. godine jer Kosovo traži odgovornost za oružani napad u Banjskoj. Srbija je negirala bilo kakvu umešanost u ovaj napad, ali odbija da Radoičića i ostale isporuči Kosovu, gde je protiv njih podignuta optužnica za terorizam.

Manji požar koji je izbio na krovu Glavne pošte u centru Beograda 13. novembra je lokalizovan, ali je intervencija i dalje u toku, prenosi agencija Beta. Reporter Radija Slobodna Evropa javlja da je požar izbio na sedmom spratu zgrade, a da su zaposleni evakuisani. Prema navodima agencije Beta, 12 vatrogasaca sa četiri vatrogasna vozila gase požar. Još uvek nema zvaničnih informacija o tome da li ima povređenih i šta je uzrok požara.