Celodnevni protest koji okupljeni oko neformalne grupe "Pobunjeni univerzitet" od 8. juna organizuju ispred Vlade Srbije nastavljen je i 15. juna.
Saobraćaj na raskrsnici ulica Kneza Miloša i Nemanjine i dalje je u prekidu, osim za vozila hitne službe, prenosi Beta.
Deo članova akademske zajednice, okupljenih oko inicijative "Pobunjeni univerzitet", od 9. juna blokira raskrsnicu Nemanjine i Ulice kneza Miloša kod zgrade Vlade Srbije u Beogradu, zbog najavljene verzije novog zakona o visokom obrazovanju, koji, kako tvrde, stavlja u privilegovan položaj privatne fakultete.
Oni su od Vlade zahtevali rasformiranje Radne grupe za izradu novog Zakona o visokom obrazovanju, što je iz Vlade i najavljeno, ali su oni ipak rekli da će nastaviti blokadu do ispunjenja svih zahteva.
Naučna saradnica na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu Dragana Čavlović izjavila je za N1 da učesnici protesta veruju da će prvi od tri zahteva koji su izneli, a koji se tiče rasformiranja Radne grupe za izradu novog Zakona o visokom obrazovanju, biti ispunjen.
Ona dodaje da nadležne institucije pokušavaju da i za druga dva zahteva, koji se tiču odobravanja budžetskih kvota za ovogodišnji upis maturanata na fakultete i ukidanje izmena Uredbe o standardima rada univerziteta, "prikažu da ima pomaka", ali da za sada nemaju nikakve garancije kada i da li će zapravo biti ispunjeni.
"Rektor (Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić) i premijer (Đuro Macut) pregovaraju, ali nemamo naznake kada će (dva zahteva) biti ispunjeni. Odobravanje budžetskih kvota je važno i svaki dan koji im se odlaže (upis na fakultet) maturantima i njihovim porodicama predstavlja veliku prepreku", navela je Čavlović.
Ona je kazala da je juče više od 20 fakulteta iz Srbije postavilo štandove kako bi zainteresovanim roditeljima i srednjoškolcima predstavilo studijske programe, odnosno da su održali "otvorena vrata", koja nisu organizovana na fakultetima jer su blokirani.
"Danas je dan za studente, oni danas vode glavnu reč, pa će današnji program biti malo iznenađenje. Pozivamo da nam se pridružite", kazala je Čavlović za N1.
Protest ispred Vlade je nazvan "Fakulteti na raskrsnici" jer, kako su organizatori naveli, "svi smo na raskrsnici između pokoravanja i otpora".
Inače, studenti u blokadi širom Srbije blokiraju fakultete insistirajući na utvrđivanju odgovornosti za stradanje 16 ljudi u padu betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine.
Njihov poslednji zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, što vlasti za sada odbacuju.
Reagujući na taj zahtev studenata, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 16. maja na to izjavio da će izbora biti u narednih godinu i po, te da će biti raspisani kada nadležne institucije donesu odluku o tome.
Kosovske vlasti su proterale dvojicu pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije nekoliko sati nakon što su uhapšeni u subotu zbog sumnje da "ugrožavaju nacionalnu bezbednost" Kosova, potvrdili su njihovi advokati za Radio Slobodna Evropa 15. juna.
Nikola Vujović i Mladen Milojević proterani su 14. juna uveče i obojici je zabranjen ulazak na Kosovo pet godina, rekli su njihovi advokati Bogdan Lazić i Srđan Mitrović.
Vujović i Milojević bili su među trojicom pripadnika i jednim penzionisanim pripadnikom MUP-a Srbije, koji su uhapšeni na Kosovu u subotu.
Policija Kosova je inače 14. juna potvrdila da je započela proceduru za "prisilnim udaljavanjem" Vujovića nakon što mu je oduzeto državljanstvo jer je navodno pripadnik obaveštajnih institucija Srbije.
Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) prethodo je saopštio da je odluku o oduzimanju državljanstva doneo na osnovu Zakona o državljanstvu, podzakonskim aktima i preporukama relevantnih institucija.
"Ne možemo i nećemo tolerisati bilo kakav oblik kršenja nacionalne bezbednosti Kosova od strane bilo koga. Kosovo je zemlja svih naših građana i neće se tolerisati da bilo ko postane instrument potkopavanja njene državnosti", dodao je Svečlja.
Prema Zakonu o državljanstvu na Kosovu, osoba gubi državljanstvo ako se bavi aktivnostima koje ugrožavaju nacionalnu bezbednost Kosova, kada je namerno član organizacije koja ima za cilj da uništi ili ošteti ustavni poredak Kosova; kada je pripadnik obaveštajne službe ili policijskih snaga druge države.
U međuvremenu je Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije saopštila da su kosovske vlasti bez osnova privele pripadnike MUP-a Srbije, te da se radi o "politički motivisanoj odmazdi protiv srpskog naroda".
Kancelarija je navela da svi oni sa porodicama žive na Kosovu, te dodala da će o njihovom "protivpravnom lišavanju slobode obavestiti diplomatskim kanalima sve međunarodne predstavnike, kao i posrednika u dijalogu Petera Sorensena".
Inače, u Srbiji je 7. juna uhapšen bivši pripadnik Specijalne jedinice policije Kosova Arbnor Spahiu, koji se optužuje za "teško ubistvo u Banjskoj" septembra 2023. godine, kada je oružana grupa Srba napala policiju Kosova i ubila jednog policajca. U razmeni vatre su ubijena trojica srpskih napadača a advokat Spahiua, Ariant Koci je za RSE rekao da se njegov branjenik u Srbiji tereti za njihova ubistva.
Kosovske vlasti su zatražile da se Spahiu, kome je određen jednomesečni pritvor, odmah oslobodi, te su o slučaju takođe obavestile zemlje Kvinte.
Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je da SAD nisu uključene u najnoviji sukob između Izraela i Irana.
"SAD nema nikakve veze s napadom na Iran večeras", objavio je Trump na platformi Truth Social.
Iran je ranije upozorio SAD i njegove saveznike da se ne uključuju u obranu Izraela od iranskih uzvratnih napada.
"Ako nas Iran napadne na bilo koji način, u bilo kojem obliku, puna snaga američkih oružanih snaga sručie se na vas nivoom kakav još nije viđen", dodao je Trump. "Međutim, lako možemo postići dogovor između Irana i Izraela i okončati ovaj krvavi sukob!!!"
Civili i u Izraelu i u Iranu tražili su sklonište dok su talasi zračnih napada pogodili velike gradove rano 15. juna, a posljednji oružani sukob ne pokazuje znakove smirivanja uprkos međunarodnim pozivima na mir.
Eksplozije su se čule u Tel Avivu i Jerusalemu tokom jutarnjih sati, a izraelska vojska je pozvala građane da potraže sklonište u skloništima nakon talasa iranskih napada dronovima i raketama u kojima je od 13. juna ubijeno najmanje sedam osoba, a oko 200 je povrijeđeno.
Spasilačke ekipe su 15. juna saopštile da je najmanje 14 osoba povrijeđeno kada je iranska raketa pogodila kuću na sjeveru Izraela. Hitna služba Magen David Adom kasnije je saopštila da je žena u dvadesetim godinama poginula.
U drugom napadu u regiji Šefela u centralnom Izraelu ubijen je 10-godišnji dječak, 80-godišnja žena i 69-godišnjak, a povrijeđeno je oko 100 drugih, rekli su zvaničnici.
Ambasador Srbije u Izraelu Miroljub Petrović izjavio je da ambasada ne raspolaže saznanjima da među poginulima i povređenima u napadu Irana na Izrael ima srpskih državljana.
Dodao je da se tom diplomatskom predstavništvu javilo četrdesetak državljana Srbije koji su se zatekli u Izraelu, prenosi Beta.
Imajući u vidu da je vazdušni prostor Izraela zatvoren i da se ne obavljaju do daljeg letovi ni u dolasku i u odlasku, svim državljanima Srbije, bez obzira na planirano vreme povratka, savetuje se da ostanu u svojim mestima boravka, da prate instrukcije nadležnih izraelskih organa i da na znak uzbune odu u najbliže sklonište, navodi se u saopštenju Petrovića, preneli su mediji.
Istakao je da je u takvim okolnostima važno sačuvati prisebnost i maksimalnu pažnju posvetiti ličnoj bezbednosti, a u skladu sa razvojem bezbednosne situacije će se preduzimati i druge mere.
Još je naglasio da se na sajtu ministarstva spoljnih poslova Srbije nalaze konkretna uputstva namenjena srpskim državljanima.
Obavezno je praćenje instrukcija nadležnih državnih organa, prvenstveno onih koje objavljuje Home FrontCommand na portalu koji je dostupan samo sa uređaja u Izraelu, National EmergencyPortal - https://www.oref.org.il/en.
U cilju lakše komunikacije i koordinacije aktivnosti, a u skladu sa razvojem bezbednosne situacije u Izraelu, preporučuje se državljanima Srbije koji su se zatekli u Izraelu da se jave ambasadi Srbije u Tel Avivu putem elektronske pošte: srb.emb.israel@mfa.rs ili tekstualnom porukom putem WhatsApp na broj: +972526315620, navodi se.
Ministarstvo je ranije upozorilo građane da zbog eskalacije sukoba u Izraelu i Iranu, do daljeg treba da izbegavaju putovanja u te zemlje.
"Zbog pogoršane bezbednosne situacije i povećanog rizika po ličnu bezbednost, preporučuje se građanima da izbegavaju sva putovanja u navedene zemlje do daljeg", navodi se u saopštenju.
U saopštenju se dodaje da MSP prati situaciju u Izraelu i Iranu i da će blagovremeno informisati javnost o svim promenama.
Iran je na Izrael 13. juna lansirao napade balističkim raketama, a iranski vrhovni vođa se zakleo da će "nanijeti teške udarce" kao odmazdu za prethodne izraelske napade.
Međusobni napadi nastavljeni su i 14. juna, projektili pogađaju i Tel Aviv i Teheran, o čemju Radio Slobodna Evropa detaljno izvještava.
Američki zvaničnici potvrdili su da je demokratska političarka Melissa Hortman ubijena, a njen suprug takođe smrtno stradao u pucnjavi u Minnesoti.
U odvojenom incidentu, demokratski zastupnik John Hoffman i njegova supruga su takođe ranjeni.
Guverner Minnesote Tim Walz rekao je da se radi o "politički motiviranom atentatu".
"Napadač se vjerovatno prerušio u policajca."
Napadi su se dogodili u njihovim domovima u gradovima Champlin i Brooklyn Park, nedaleko od Minneapolisa.
Policija kaže da se napadač možda predstavljao kao policajac i pobjegao nakon što je otvorio vatru na policajce.
Policija u Brooklyn Parku izdala je naredbu o ostanku kod kuće za domove u radijusu od skoro pet kilometara oko golf terena u Edinburghu.
Guverner Walz kaže da je "oprezno optimističan" u pogledu oporavka povrijeđenog para.
Melissa Hortman, demokratska zastupnica Minnesote, koja je ubijena u, kako se sumnja, politički motiviranom napadu, bila je jedna od najistaknutijih političkih ličnosti u državi.
Hortman je služila u Predstavničkom domu Minnesote 20 godina, a bila je i predsjedavajuća od 2019. do 2025. godine. Tokom svog mandata, istakla se kao snažna zagovornica reforme policije nakon ubistva Georgea Floyda u Minneapolisu, a posebno se zalagala za zabranu gušenja od strane policajaca, zakon koji je pomogla da se progura 2020. godine.
Odigrala je ključnu ulogu u sporazumu o podjeli vlasti
Nakon izbora u novembru 2024. godine, kada su republikanci preuzeli strogu kontrolu nad donjim domom, Hortman je predvodila bojkot zakonodavne sjednice koja je započela u januaru.
Ravnoteža snaga se promijenila nakon martovskih predizbora, kada je tradicionalno demokratsko mjesto završilo u rukama demokrata. Postignut je sporazum o podjeli vlasti, u kojem je Hortman odigrala ključnu ulogu.
U 13 gradova u Srbiji danas su peti put održani protesti aktivista i građana "Minut do 12 za primenu zakona" i "Srbija uz šapice", kojima traže primenu Zakona o dobrobiti životinja, Zakona o veterinarstvu i Krivičnog zakonika u delu koji se odnosi na zlostavljanje i ubijanje životinja.
"Zakon o dobrobiti životinja je u junu obeležio punih 16 godina od usvajanja, ali to dete još uvek nije prohodalo. Ovde smo da nadležnima kažemo da nam je dosta i da insistiramo na primeni regulative, kako bismo zaustavili napuštanje, zlostavljanje i ubijanje životinja, što je u interesu svakom civilizovanom čoveku", naveli su aktivisti u saopštenju.
Prema njihovim rečima, to je peti skup aktivista od početka godine, nakon što su dva prihvatilišta u Rumi i Gajdobri zatvorena jer su u njima pronađene izgladnele, bolesne životinje u užasnim uslovima.
Aktivisti tvrde da je tako u većini prihvatilišta u Srbiji, uprkos značajnim sredstvima koje se svake godine izdvajaju za poslove zoo higijene.
Dodali su da se protiv firme "Avenija MB" takođe već godinama podnose prijave zbog nezakonitog postupanja u hvatanju, transportu i takozvanom zbrinjavanju pasa iz cele Srbije, za koje aktivisti tvrde da je rezultiralo smrću hiljada pasa i da nikada niko nije za to odgovarao
Aktivisti tvrde i da većina lokalnih samouprava nije ispunila zakonsku obavezu iz 2009. godine da na svojoj teritoriji obezbedi prihvatilište.
Protesti su održani u Beogradu, Novom Sadu, Pančevu, Nišu, Subotici, Kikindi, Sremskoj Mitrovici, Požarevcu, Pirotu, Boru, Kraljevu, Čačku i Kragujevcu ispred sedišta 12 okružnih veterinarskih inspekcija i Uprave za veterinu u Beogradu, koji su nadležni za sprovođenje propisa o dobrobiti životinja.
Pod sloganom "Ljubav je zakon", u Sarajevu je 14. juna održana šesta Povorka ponosa, na kojoj se okupilo nekoliko desetaka građana.
Uz pojačano prisustvo policije, učesnici su šetnji prošli kroz centar glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Organizator je grupa aktivista i aktivistica iz Sarajeva, Tuzle, Banjaluke, Prijedora, Bijeljine i drugih bosanskohercegovačkih gradova, a ovo je šesti ovakav skup u Sarajevu.
Povorka centrom grada napravila je krug, sa početkom i krajem kod Zemaljskog muzeja.
Na šetnji su se mogle vidjeti zastave, transparenti i poruke podrške.
"Povorka je postala najveći i najdosljedniji protestni marš u zemlji, koji već pet godina kontinuirano poziva vlast da prestane ignorisati sistemsku diskriminaciju i nasilje nad LGBTIQ+ zajednicom", saopšteno je ranije iz Organizacionog odbora Povorke.
Istakli su da već šest godina žele pravno priznanje istopolnih zajednica, donošenje zakona o rodnom identitetu, zaštitu LGBTIQ+ osoba od nasilja u porodici, uvođenje zločina iz mržnje u krivične zakone, te izmjene zakona Kantona Sarajevo o javnom okupljanju u skladu sa evropskim standardima.
Naglašavaju da ovo nisu specijalni zahtjevi, već osnovna ljudska prava.
Podsjećaju da već godinama nijedan od zahtjeva nije ispunjen, te da su čak vlasti u entitetu Republika Srpska izbrisale pojam "rodnog identiteta" iz zakona.
U nedjelji uoči održavanja Povorke ponosa, na plakatima postavljenim povodom njenog održavanja su osvanuli napisi "fuj pederi".
Iz Bh. povorke ponosa su ranije za Radio Slobodna Evropa izjavili da niti jedna kampanja u prethodnih pet godina nije prošla bez sličnih reakcija.
Bh. povorku ponosa već godinama podržavaju organizacije civilnog društva u BiH, kao i pojedine međunarodne organizacije i ambasade, dok je jedan dio domaćih političara podržava, a drugi osporava.
Ukrajinska vojska saopštila je da je pogodila ruske vojno-industrijske objekte koji se koriste za proizvodnju eksploziva, dok je Rusija napadala južnu ukrajinsku Zaporižje regiju u napadu dronom koji je uništio skladište humanitarne pomoći.
Najmanje tri osobe su ranjene u ruskim napadima 14. juna, u kojima je učestvovalo 14 iranskih dronova Shahed, rekao je Ivan Fedorov, ukrajinski guverner Zaporižje regije.
"Humanitarni objekat se zapalio zbog ruskog granatiranja. Oštećeni su automobili, prodavnica i stanica javnog prevoza", rekao je Fedorov u objavi na Telegramu. "Udarni talas je razbio prozore na visokim zgradama."
U međuvremenu, ruske vlasti saopštile su da je nekoliko industrijskih kompleksa oštećeno tokom noćnog napada ukrajinskog drona u Stavropoljskoj i Samarskoj oblasti.
Rusija je 14. juna predala još 1.200 tijela ukrajinskih vojnika, što je treća takva razmjena tijela otkako su Moskva i Kijev postigli dogovor o toj temi tokom razgovora u Istanbulu ranije ovog mjeseca.
Ukupno je Ukrajina do danas primila 3.012 tijela. Nije jasno koliko je tijela Ukrajina vratila Rusiji.
Ruski napad u Zaporižju uništio je skladište s humanitarnom pomoći, izvijestile su lokalne vlasti.
"Sve je izgorjelo. Upravo smo primili pet kamiona pomoći, ukupno 100 tona", rekao je Oleksandr Beljuga, koji nadgleda skladište, za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).
Beljuga je rekao da je njegova organizacija, osnovana ubrzo nakon potpune ruske invazije 2022. godine, pružala pomoć interno raseljenim osobama i stanovnicima područja na prvoj liniji fronta. Takođe je sarađivala sa Svjetskom centralnom kuhinjom u regiji.
Fedorov je rekao da je u napadu 14. juna oštećeno još 15 stambenih zgrada, pri čemu su povrijeđena dva policajca i 62-godišnja žena.
Ukrajinska vojska je, u međuvremenu, tvrdila da su dva proizvođača eksploziva oštećena u ukrajinskim napadima.
Ranije su ruski mediji izvijestili da su dronovi napali dva hemijska postrojenja u Stavropolu i Samari. Jedna od meta bila je hemijska fabrika Nevinnomyssky Azot.
Navodno, postrojenje godišnje proizvodi do milion tona amonijaka i preko milion tona amonijum nitrata -- ključnog sastojka eksploziva i artiljerijskih granata.
Guverner Stavropolja Vladimir Vladimirov rekao je da su ostaci pali u industrijskoj zoni grada. U početku je prijavio jednu žrtvu, ali je kasnije pojasnio da niko nije povrijeđen.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdilo je da je oborilo još ukrajinskih dronova iznad Voronješke i Belgorodske oblasti, kao i iznad okupiranog Krima.
Rusija je posljednjih sedmica pojačala svoje operacije na bojnom polju, pritiskajući ukrajinsku odbranu na nekoliko lokacija, uključujući sjeveroistočnu Sumsku oblast.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 14. juna tvrdio je da su ukrajinske snage zadržale napredak ruskih trupa.
Na jugu, ruske trupe snažno napreduju iz Donjecke oblasti u susjednu Dnjepropetrovsku oblast. Učvršćivanje u Dnjepropetrovsku bila bi simbolična pobjeda za ruske trupe i približila bi ih gradu Dnjepropetrovsku koji je pod kontrolom Ukrajine.
Osam bezbjednosno interesantnih migranata identifikovano je na teritoriji Bosne i Hercegovine (BiH) i oni će biti protjerani iz zemlje, saopštila je Služba za poslove sa strancima BiH.
Služba je u Privremenom prihvatnom centru Blažuj identifikovala bezbjednosno interesantne strane državljane koji su u BiH ilegalno, a koji dolaze iz Avganistana, Pakistana, Bangladeša i Egipta, navodi se u saopštenju.
Njima su izrečene mjere protjerivanja iz BiH, nakon čega su, u skladu sa Zakonom o strancima, smješteni pod nadzor u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu.
Migranti su pronađeni tokom pojačanih operativnih aktivnosti sa ciljem očuvanja bezbjednosti i javnog reda u privremenim prihvatnim centrima na teritoriji BiH.
Služba za poslove sa strancima pozvala je građane da prijave sve nelegalne i neregistrovane objekte koji se koriste za nezakonit smještaj stranaca u BiH.
Stranci koji su proglašeni prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, te koje nemaju pravo na azil, niti imaju status izbjeglice nalaze se u pravnom vakuumu.
Ako ne mogu biti izručeni zemlji iz koje dolaze, u Bosni i Hercegovini imaju status zabrane prisilnog vraćanja. Zakonski imaju, a u praksi nemaju smještaj, kao i zdravstveno osiguranje.
Neki se u tom statusu nalaze decenijama, iako ne postoji nikakav krivični postupak protiv njih.
Bosna i Hercegovina nema usaglašenu listu zemalja u koju bi se takve osobe slale.
Istovremeno, Velika Britanija razmatra planove za deportaciju migranata u tzv. "centre za povratak“ na zapadnom Balkanu, među kojima je i Bosna i Hercegovina.
Tužilac Apelacionog tužilaštva u Novom Sadu Radovan Lazić rekao je da predsednik države Aleksandar Vučić direktno preti razrešenjem i krivičnim gonjenjem sudijama i tužiocima čijim odlukama nije zadovoljan, istakavši da je i u ranijim periodima bilo uticaja i pritisaka na pravosuđe, ali nikad ovako direktnih pretnji.
"Kreće i direktna zloupotreba tužilaštva u svrhu gole otvorene represije. Poslednji događaj koji to potvrđuje je hapšenje i određivanje kućnog pritvora dekanki Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Ali na to svi tužilački organi koji treba da štite samostalnost tužilaštva ćute", rekao je Lazić 16. juna, na konferenciji za novinare neformalne zajednice javnih tužilaca i sudija "Odbrana struke".
Viši sud u Novom Sadu odredio je 13. juna kućni pritvor za petoro zaposlenih na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, među kojima je i dekanka te visokoškolske ustanove Snežana Brkić, potvrdio je Viši Sud u tom gradu za Radio Slobodna Evropa. Osumnjičeni su uhapšeni 11. juna i terete se da su oštetili državni budžet za više od 181 milion dinara (preko milion i po evra).
"Možemo zaključiti da preko vrhovnog tužioca i Visokog saveta tužilaštva vlast zloupotrebljava tužilaštvo i stavlja ga u službu otvorene represije prema građanima, aktivistima i pokretima koje vlast vidi kao opasnost za svoj politički opstanak i svoje finansijske interese", rekao je Lazić.
On je napomenuo da je, posle nesreće u Novom Sadu, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu "revnosno pokazao kako se izlazi u susret očekivanjima vlasti i ispunjava ono što vlast od tužilaštva očekuje, a neme veze sa zaštitom zakona".
"Ipak, to ne funkcioniše sasvim, jer je duh pobune ušao i u delove tužilaštva. Događa da se odluka nekog tužioca u Nišu koja predsednika jako naljuti, pa zapreti da će svi tužioci koji ne budu štitili poredak biti zamenjeni. Pa imamo nekog tužioca u Beogradu koja se usudila da postavi pitanje kako su stotine traktora parkirane u Pionirskom parku pa počinju direktne pretnje razrešenjem", rekao je Lazić.
On je rekao da je građani već godinama, mnogo pre pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, nemaju poverenje u tužilaštvo jer je njegov vrh postavljen prema vlasti servilno, pa da ga je svaka vlast doživljava kao svoj servis.
"Ne pristajemo na zloupotrebu tužilaštva, pozivamo sve kolege koje danas nisu sa našom grupom da ne dozvole nikome da zloupotrebljava njihovu funkciju, već da služe samo Ustavu, zakonu i javnom interesu, a ne interesu bilo kog pojedinca, bez obzira koliko su visoko u političkoj strukturi", poručio je Lazić.
Slučaj hapšenja grupe zaposlenih na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, među kojima je i dekanka, dolazi u jeku studentskih blokada koje u Srbiji traju duže od šest meseci.
Dekanka tog fakulteta javno je podržala studente u blokadi, a više od polovine zaposlenih je kao u znak podrške akademcima i njihovim zahtevima stupilo u štrajk.
Dok vlast poručuje da njihovo hapšenje nema veze sa blokadama i da zakon mora biti jednak za sve, deo akademske zajednice i javnosti smatra da su hapšenja politički motivisana.
Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je 14. juna da su u iranskom napadu na Tel Aviv lakše povrijeđeni hrvatski konzul i njegova supruga.
"Potresen sam zbog vijesti da su u napadu na Tel Aviv povrijeđeni naš konzul i njegova supruga. Pogođena je zgrada u kojoj žive. Razgovarao sam s njima i na sreću, povrede su lakše i van su životne opasnosti", napisao je Grlić Radman na mreži X.
On je dodao da je Ministarstvo u stalnom kontaktu s Ambasadom Hrvatske i da preduzima sve mere da bi im omogućilo sigurnost.
"Oštro osuđujemo napade na civile i diplomatske objekte. Pozivamo na hitnu deeskalaciju i suzdržanost", naveo je Grlić Radman.
Iran je na Izrael dan prije lansirao napade balističkim raketama, a iranski vrhovni vođa se zakleo da će "nanijeti teške udarce" kao odmazdu za prethodne izraelske napade.
Međusobni napadi nastavljeni su i 14. juna, projektili pogađaju i Tel Aviv i Teheran, o čemju Radio Slobodna Evropa detaljno izvještava.
Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije saopštila je da su kosovske vlasti 13. juna privele trojicu pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i jednog penzionisanog policajca na graničnim prelazima, te da za tako nešto nije bilo osnova već da se radi o "politički motivisanoj odmazdi protiv srpskog naroda".
Kosovski policajci koje je Srbija hapsilaPojedini mediji na Kosovu pišu da je među privedenima i Nikola Vujović, kome je ministar Svečlja oduzeo državljanstvo, ali Radio Slobodna Evropa (RSE) nije uspeo da potvrdi tako nešto.
Svečlja je saopštio 14. juna da je oduzeo državljanstvo Nikoli Vujoviću, koji "predstavlja pretnju našoj nacionalnoj bezbednosti kao pripadnik srpskih policijskih snaga".
U saopštenju Kancelarije za Kosovo se pominju samo inicijali privedenih pripadnika srpskog MUP-a: N. V. (26), M. M. (28) i A. M. (36), te M. S. (53) koji je policajac u penziji.
Za osobu pod inicijalima N. V. Kancelarija je potvrdila da su kosovske vlasti donele odluku o "protivpravnom proterivanju".
"Svi oni sa porodicama mirno godinama žive na Kosovu i Metohiji i svoje dužnosti obavljaju u policijskim upravama na teritoriji centralne Srbije. Oni se trenutno nalaze u pritvorima", saopštila je Kancelarija, te dodala da će o njihovom "protivpravnom lišavanju slobode obavestiti diplomatskim kanalima sve međunarodne predstavnike, kao i posrednika u dijalogu Petera Sorensena".
Inače, u Srbiji je 7. juna uhapšen bivši pripadnik Specijalne jedinice policije Kosova Arbnor Spahiu, koji se optužuje za "teško ubistvo u Banjskoj" septembra 2023. godine, kada je oružana grupa Srba napala policiju Kosova i ubila jednog policajca. U razmeni vatre su ubijena trojica srpskih napadača a advokat Spahiua, Ariant Koci je za RSE rekao da se njegov branjenik u Srbiji tereti za njihova ubistva.
Kosovske vlasti su zatražile da se Spahiu, kome je određen jednomesečni pritvor, odmah oslobodi, te su o slučaju takođe obavestile zemlje Kvinte.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije upozorilo je građane na eskalaciju situacije u Izraelu i Iranu. U saopštenju od 14. juna naveli su da se građanima preporučuje da izbegavaju sva putovanja u Iran i Izrael do daljeg "zbog pogoršane bezbednosne situacije i povećanog rizika po ličnu bezbednost".
"Ministarstvo pažljivo prati situaciju i blagovremeno će informisati javnost o svim eventualnim promenama", navodi se u saopštenju.
Kada je reč o Izraelu, s obzirom na to da je vazdušni prostor zatvoren i da su obustavljeni svi letovi u dolasku i polasku, državljanima Srbije koji imaju planirano vreme povratka preporučuje se da prate instrukcije aviokompanija, navelo je Ministarstvo.
Takođe je, kako su naveli, "neophodno pratiti i pridržavati se uputstava nadležnih lokalnih državnih organa u vezi sa kretanjem u slučaju oglašene opasnosti".
Iste preporuke važe i za državljane Srbije koji se nalaze u Iranu.
Izrael je u 13. juna izveo, kako je nazvao, "preventivne" napade na iranska nuklearna postrojenja i vojne lokacije širom zemlje, uz upozorenje da će napadi biti nastavljeni dok god bude potrebno kako bi se "sprečio Teheran u izgradnji nuklearnog oružja".
Iranska televizija potvrdila je da je u tim napadima poginuo lider iranske paravojne Revolucionarne garde general Hosein Salami kao i načelnik iranskih oružanih snaga general Mohamad Bageri.
Kao odgovor na izraelske napade, Iran je 14. juna pokrenuo raketne i napade dronovima na Izrael. U tim napadima, kako je izvestila agencija Asošijeted pres (AP), poginule su tri osobe dok su desetine ranjene.
Zemlje u regionu osudile su napad Izraela, dok su lideri širom sveta pozvali na hitan prekid vojnih akcija obe strane.
Policija Kosova je saopštila da je započela proceduru za "prisilnim udaljavanjem" osobe pod inicijalima N.V., kojoj je oduzeto državljanstvo jer je navodno pripadnik obaveštajnih institucija Srbije.
"Do okončanja ovih postupaka, u cilju ispunjenja uslova za izvršenje odluke, pomenutom licu je izrečena mera zadržavanja u Centru za zadržavanje stranaca", navodi se u saopštenju policije Kosova od 14. juna.
Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) prethodo je saopštio da je oduzeo državljanstvo pripadniku srpske zajednice, uz obrazloženje da su ga regrutovale obaveštajne i bezbednosne institucije Srbije.
U objavi na svom Facebook nalogu 14. juna, Svečlja je naveo da je kosovsko državljanstvo oduzeto Nikoli Vujoviću, koji "predstavlja pretnju našoj nacionalnoj bezbednosti kao pripadnik srpskih policijskih snaga".
"Kao deo sistematskih napora da se destabilizuje Republika Kosovo, Srbija je zaposlila državljane Kosova u svojim bezbednosnim i obaveštajnim institucijama, što je čin koji krši naše zakone i krši našu nacionalnu bezbednost", ocenio je Svečlja.
Ministar na dužnosti je naveo da je ovu odluku doneo na osnovu Zakonu o državljanstvu, podzakonskim aktima i preporukama relevantnih institucija.
"Ne možemo i nećemo tolerisati bilo kakav oblik kršenja nacionalne bezbednosti Kosova od strane bilo koga. Kosovo je zemlja svih naših građana i neće se tolerisati da bilo ko postane instrument potkopavanja njene državnosti", dodao je Svečlja.
Prema Zakonu o državljanstvu na Kosovu, osoba gubi državljanstvo ako se bavi aktivnostima koje ugrožavaju nacionalnu bezbednost Kosova, kada je namerno član organizacije koja ima za cilj da uništi ili ošteti ustavni poredak Kosova; kada je pripadnik obaveštajne službe ili policijskih snaga druge države.
Svečlja ipak nije pružio nikakve dokaze o Vujovićevim navodnim sumnjivim aktivnostima.
U međuvremenu je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova saopštilo da se Vujović, budući da je i državljanin Srbije, bavio aktivnostima "koje potkopavaju bezbednost Kosova, u svojstvu pripadnika srpskih policijskih snaga - bez saglasnosti nadležnog organa i bez prethodnog međunarodnog sporazuma kako je to propisano važećim zakonodavstvom".
Ova odluka o oduzimanju državljanstva kosovskom Srbinu dolazi i trenutku kada kosovske vlasti hapse osobe iż redova albanske i srpske zajednice za špijunažu.
Ranije ovog meseca, Osnovni sud u Prištini osudio je Aleksandra Vlajića na pet godina zatvora nakon što se izjasnio krivim po optužbama da je bio umešan u špijunažu kao pripadnik srpske obaveštajno-bezbednosne agencije (BIA).
BIA nije oglašavala u vezi Vlajića ali je ranije demantovala povezanost sa uhapšenim Albancima, koji se takođe terete za špijunažu.
Finske vlasti optužile su visoke oficire broda, kako su navele, "povezanog sa Rusijom", koji je prošle godine oštetio podmorske kablove između Finske i Estonije za krivična dela povezana sa havarijom.
Oni tvrde da je tanker Igl S, 25. decembra povukao sidro i oštetio kabl za napajanje strujom Estlink-2 (Eastlink) i komunikacione veze između Finske i Estonije.
Kremlj je još ranije negirao umešanost u oštećenje infrastrukture, koja obezbeđuje struju i komunikaciju za hiljade Evropljana.
Brod Igl S plovi pod zastavom Kukovih Ostrva, ali su ga finski carinski službenici i izvršna komisija Evropske unije opisali kao deo ruske flote u senci koji čine stari brodovi sa nejasnim vlasništvom, koji služe kako bi se izbegle zapadne sankcije.
Brod je prevozio 35.000 tona nafte, a istražitelji tvrde da je ostavio trag sa sidrom skoro 100 kilometara na morskom dnu pre nego što je zaustavljen i sproveden u blizinu finske luke.
Viši oficiri, čija imena nisu objavljena, zapovednik broda, prvi oficir i drugi oficir, kako je saopštila je finska policija, su bili odgovorni za bezbedan prolaz, plovidbu i rad tankera i osumnjičeni su za krivično delo, kao i za teško ometanje telekomunikacija.
"Krivična istraga je ispitala i procenila, između ostalog, obim njihove odgovornosti za stanje plovila i stepen u kojem su trebali da primete kako sidro pada u more“, saopštila je finska policija. Nalazi istražitelja su prosleđeni finskim tužiocima radi mogućeg podizanja optužnice.
Oštećenje električne električne mreže Estlink 2, koja može da obezbedi oko polovine potreba Estonije za električnom energijom zimi, nije poremetilo usluge, iako je podiglo cene energije u baltičkim zemljama.
Podmorski kablovi i cevovodi koji presecaju more povezuju nordijske, baltičke i centralnoevropske zemlje, promovišu trgovinu, energetsku bezbednost i, u nekim slučajevima, smanjuju zavisnost od ruskih energetskih resursa.
Broj žrtava u padu aviona u Indiji porastao je na 270, nakon što su ekipe za potragu u državi Gudžarat, pronašle još 10 tela, saopštili su 14. juna zvaničnici.
Boing 787 koji je leteo ka Londonu udario je u Studentski dom Medicinskog fakulteta, u stambenoj četvrti Ahmedabada nekoliko minuta nakon poletanja u četvrtak, usmrtivši 241 osobu u avionu i najmanje 29 na zemlji.
Samo jedan putnik aviona je preživeo.
Dr Daval Gameti iz Gradske bolnice u Ahmedabadu rekao je za Asošijejted pres da je ta ustanova primila 270 tela, dodajući da je u toj bolnici i jedini preživeli iz aviona.
Stotine rođaka žrtava nesreće dalo je uzorke DNK u bolnici.
Većina tela je bila ugljenisana ili osakaćena, što ih je učinilo neprepoznatljivim. ;Neki rođaci su danas izrazili nezadovoljstvo što proces traje predugo. Vlasti navode da je obično potrebno do 72 sata da se završi DNK podudaranje i da ubrzavaju procese.
Istražitelji su 13. juna pronašli digitalni snimač podataka o letu aviona, ili crnu kutiju. To je pronađeno na krovu blizu mesta nesreće i verovatno će otkriti tragove o uzroku nesreće.
Indijski Biro za istragu avionskih nesreća saopštio je da je počeo da radi "punom snagom" na dobijanju podataka.
Višvaškumar Rameš, jedini putnik koji je preživio pad aviona kompanije Air India u kojem je poginula 241 osoba, izjavio je da nije mogao da vjeruje da je živ kada je otvorio oči, okružen plamenom, krhotinama i ugljenisanim tijelima.
Smješten u lokalnu bolnicu, Rameš je za indijsku nacionalnu televiziju rekao da je avion izgledao zaglavljen u vazduhu nekoliko sekundi nakon polijetanja, prenio je AP.
Rekao je da je avion ubrzao, ali da nije uspio da dobije visinu prije nego što se srušio.
Rameš, koji je sjedio u sjedištu 11A, rekao je da je njegova strana aviona pala na prizemlje zgrade i da je bilo prostora da pobjegne nakon što su se vrata otvorila.
Otkopčao je sigurnosni pojas i izašao iz aviona.
"Kada sam otvorio oči, shvatio sam da sam živ", rekao je.
Rameš je zadobio opekotine na lijevoj ruci i prešao je neko rastojanje u šoku prije nego što su mu mještani pružili pomoć i odvezli ga u bolnicu kolima hitne pomoći.
Premijer Narendra Modi, koji je u petak posjetio mjesto nesreće, razgovarao je s jedinim preživjelim.
"Rekao sam Modiju sve što sam vidio. Takođe me je pitao za moje zdravlje", rekao je Rameš iz bolničkog kreveta.
Dr Daval Gameti, koji ga je liječio, rekao je da je bio dezorijentisan sa višestrukim povredama po cijelom tijelu, ali da izgleda da je van životne opasnosti.
Rameš je rekao da je vidio nekoliko putnika i članova posade kako gube živote i dijelove aviona razbacane po mjestu nesreće.
On je putovao sa bratom i nakon nesreće je pozvao rođake u Lesteru u Velikoj Britaniji. Kod kuće ima ženu i sina.
Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je da će prijemni ispit za brucoše na fakultetima biti krajem jula i da se neće menjati budužetske kvote za narednu godinu.
On je za RTS rekao da je završio razgovore sa rektorima državnih univerziteta.
"Dogovorili smo da četiri nedelje budu posvećene završetku zimskog semestra i započinjanju letnjeg i da se obavi jedan ispitni rok, a to je u najvećem broju slučajeva januarski. Na taj način bi se stekli uslovi da se pristupi i prijemnom ispitu koji je zacrtan za kraj jula“, rekao je.
Kako je naveo, tome prethodi raspisivanje konkursa za upis nove akademske godine za šta postoji stručno uputstvo koje definiše uslove i način pristupanja prijemnim ispitima.
Premijer je rekao da će budžetske kvote biti definisane do kraja juna i da se neće smanjivati.
"Ostaćemo na onome što je dogovoreno ranije i kakav je bio plan prošle godine. Neće biti dva upisna roka, već jedan, jedinstveni. O načinu realizacije upisa ćemo razgovarati u odnosu na dinamiku realizacije nastave", naveo je Macut.
On je dodao da su unverziteti u Severnoj Mitrovici na Kosovu i u Novom Pazaru završili godinu, a da je Beograd "negde najsporiji."
Studenti u blokadi širom Srbije blokiraju fakultete insistirajući na odgovornosti za stradanje 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
Njihov poslednji zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, što vlasti za sada odbacuju.
Macut je rekao i da se uredba o standardima rada univerziteta zamrzava u trenutku kada fakulteti počnu da rade.
"Ukoliko se odvija proces rada – honorari, isplate i druga primanja vršiće se prema onome što je učinjeno", naveo je.
Incijativa "Pobunjeni univerzitet" uz studente od 9. juna ispred Vlade Srbije organizuje blokadu raskrsnice insistirajući na ispunjavanju svih njihovih zahteva.
Jedan od njih – ukidanje Radne grupa za izmenu zakona o visokom obrazovanju je ispunjen.
To je učinjeno nakon dogovora premijera Đure Macuta i rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića, saopšteno je iz Vlade.
Tada je saopšteno da su premijer i rektor postigli dogovor aktivnostima neophodnim za "organizaciju prijemnog ispita za upis nove generacije brucoša".
Za deo akademske zajednice koji je organizovao blokadu izrada tog zakona je sporna jer smatraju da stavlja u privilegovan položaj privatne fakultete.
Ali još nisu ispunjeni ostali uslovi – nisu objavljene kvote za upis na fakultete i nije ukinuta uredba kojom su smanjene plate na Univezitetu.
U februaru je Vlada uredbom o smanjenju vremena predviđenog za obavljanje naučno-istraživačkog rada, a povećanjem broja radnih sati za nastavu u razmeri 12,5 prema 87,5 smanjila plate profesorima na blokiranim fakultetima.
Profesori okupljeni oko "Pobunjenog univerziteta" smatraju da da je cilj te uredbe da se kazni akademska zajednica koja je podržala studente u blokadi.
Tužilaštvo u Mitrovici podiglo je optužnicu protiv poslanika u Skupštini Kosova pod inicijalima S. S. i još jedne osobe zbog napada na novinare 16. juna 2023. godine u Leposaviću, opštini sa srpskom većinom na severu.
Radio Slobodna Evropa saznaje da se radi o poslaniku iz redova Srpske liste, Slavku Simiću.
Kako se navodi u saopštenju tužilaštva u Mitrovici, S.S. se tereti za „učešće u masi koja je počinila krivična dela i huliganstvo”.
Dodaje se da je S.S. namerno učestvovao u masi koja je protestvovala protiv posete Leposaviću bivšeg ministra E.K., te da su maskirani civili ispaljivali šok bombe u pravcu njegovog službenog automobila.
„Kada je službeni automobil prošao, okrivljeni S.S. je naredio masi da napadne medije, te se iznenada nastavio napad na novinare i medije Republike Kosovo, prvo šok bombama, zatim udaranjem pesnicama, nogama i tvrdim predmetima kao što su betonske kocke i cigle, usled čega su dva novinara zadobila teške telesne povrede”, navodi se u saopštenju.
Drugi optuženi pod inicijalima U.V. tereti se da je direktno umešan u upotrebu sile protiv novinara, te se tereti za „napad“ i „učešće u masi koja je počinila krivična dela i huliganstvo“.
Reagovala je Srpska lista uz navode da se radi o "još jednom u nizu politički motivisanih postupaka usmerenih protiv srpskog naroda na Kosovu i Metohiji".
U saopštenju se navodi kako je Simić tokom incidenata reagovao "smireno i odgovorno, pokušavajući da zaštiti sve prisutne, uključujući i novinarske ekipe".
"Očigledno je da je cilj ovakvih postupaka ućutkivanje legitimnih srpskih predstavnika, kriminalizacija srpske političke borbe", navodi se.
Srpska lista je pozvala međunarodnu zajednicu da "javno ukaže na politički kontekst i zloupotrebu prava od strane prištinskih institucija".
Inače, 16. juna 2023. ministar administracije lokalne samouprave u Vladi Kosova, Eljbert Krasnići (Elbert Krasniqi), boravio je u Leposaviću kako bi se sastao sa predsednikom opštine Leposavić Ljuljzimom Hetemijijem, koji je na vlast došao 15-ak dana ranije jer su Srbi bojkotovali izbore na poziv Srpske liste.
Dolazak albanskih gradonačelnika na vlast krajem maja 2023. naišao je na nezadovoljstvo lokalnog srpskog stanovništva, te brojne proteste, koje su podržavali predstavnici Srpske liste, najveće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda.
Državni tužilac Severne Makedonije Ljupčo Kocevski izjavio je 13. juna da je sudu u Kočanima podneta optužnica protiv 34 osobe i tri firme zbog smrtonosnog požara u kočanskoj diskoteci "Puls".
"Protiv 34 fizička i tri pravna lica podnosi se optužni akt za krivična dela kojima su prouzrokovali značajnu opasnost po život i telo ljudi i po imovinu u velikim razmerama na mestu gde se okupio veći broj ljudi, odnosno zbog požara tokom nastupa muzičke grupe DNK 16. marta 2025. u kojem su 62 osobe izgubilo život, a poređeno 211, od kojih 157 teže", rekao je Kocevski na konferenciji za novinare.
Prema njegovim rečima, optuženi su to krivično delo napravili "svesnim nepostupanjem prema propisima i tehničkim pravilima za zaštitu, a deo njih i sa direktnim opšte opasnim sredstvom i delovanjem kojim je izazvan požar".
Optuženi su vlasnici diskoteke i objekta u kojem se nalazila, članovi njihovih porodica, arhitekte, bivši gradonačelnici Kočana, inspektori Direkcije za zaštitu, policajci, obezbeđenje i nekoliko državnih službenika, među kojima i dva ministra.
Kako je rekao Kocevski, za 11 osoba, uključujući i dva ministra ekonomije, postupak je zaustavljen, za jednog je prekinut, a jedan osumnjičeni je ranije umro od posledica požara.
Kocevski je rekao i da je u okviru istrage požara koje vodi posebno odeljenje Tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju Severne Makedonije, izdata naredba o sprovođenju istražnog postupka protiv 13 policijskih službenima povezanih sa tim slučajem.
U istrazi požara u diskoteci "Puls" od početka istrage su od početka istrage bilo su osumnjičene ukupno 74 osobe i tri firme, od kojih njih 47 istraživalo Osnovno tužilaštvo u Kočanima, a 27 policajaca istražuje Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Severne Makedonije.