Kao i ostali poslanici Studentske liste i Aleksandar Čupić nema političko iskustvo. Čupić dolazi iz akademske zajednice i docent je na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu. Paralelno s tim bavi se i poljoprivredom, kroz gazdinstvo koje ima nedaleko od Beograda gde živi sa porodicom. Tokom studentskih protesta pružao je podršku akademcima i na kraju prihvatio da bude među 250 kandinata za poslanike na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra.
Skupština Srbije izglasala je većinom glasova kandidata Studentske liste Aleksandra Čupića za predsednika. Na javnom glasanju prozivkom za Čupića je glasalo 140 poslanika, a za kandidata opozicije Stojana Radenovića 97.
Milanu Radoičiću, osumnjičenom za organiziranje napada u Banjskoj na sjeveru Kosova, zabranjen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu nakon što je proglašen prijetnjom po nacionalnu sigurnost, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa iz sigurnosnih izvora. Prema istim izvorima, odluka kojom se Radoičiću zabranjuje ulazak u Bosnu i Hercegovinu donesena je 13. novembra, četiri dana prije nego je Viši sud u Beogradu donio rješenje o pritvoru i raspisivanju potjernice za njim, jer se 15. novembra nije javio policiji. Obavezno javljanje bila je jedna od mjera nadzora izrečenih u postupku koji se protiv njega vodi zbog slučaja Banjska. Nadležne institucije BiH nisu javno objavile detalje odluke niti obrazloženje zbog kojeg je Radoičić označen kao sigurnosna prijetnja. Zabrana ulaska Radoičiću znači da će, ako pokuša ući u BiH, biti odbijen, odnosno zadržan, na graničnom prijelazu ili drugom mjestu ulaska u zemlju. Ova odluka dolazi u trenutku kada je nepoznato gdje se nalazi Radoičić, koji je posljednjih dana nedostupan pravosudnim organima Srbije. Radoičiću je ranije bio oduzet pasoš, imao je zabranu napuštanja boravišta bez odobrenja nadležnih organa, te zabranu odlaska na Kosovo. Njegov nestanak uslijedio je nakon poraza Srpske napredne stranke (SNS) na izborima u Srbiji krajem oktobra, a nekoliko dana prije raspisivanja potjernice pojavile su se nepotvrđene informacije da je napustio Srbiju i otišao u Rusiju. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) i ruska ambasada u Beogradu do sada nisu potvrdili takve navode. MUP RS: Nemamo saznanja da je Radoičić boravio u Republici SrpskojNa upit Radija Slobodna Evropa o navodima koji su se pojavili u pojedinim medijima da se Milan Radoičić nalazi u Republici Srpskoj i da uživa zaštitu pojedinih struktura vlasti, iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske odgovorili su da nemaju saznanja da je boravio ili boravi na teritoriji tog entiteta. "Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nema saznanja da je navedeno lice boravilo ili boravi na području Republike, a posebno odbacujemo kao neistinite i zlonamjerne navode da istog štite pripadnici MUP-a Republike Srpske", naveli su iz MUP-a RS. Dodali su da je za kontrolu prelaska državne granice nadležna Granična policija Bosne i Hercegovine, koja raspolaže podacima o ulascima i izlascima iz zemlje. Iz MUP-a RS su istakli i da postupaju po svim međunarodnim potjernicama te da imaju "dobru i profesionalnu saradnju sa svim policijama u regiji i šire". Radoičić je preuzeo odgovornost za organiziranje naoružane grupe koja je 24. septembra 2023. godine izvela napad u Banjskoj na sjeveru Kosova. U sukobu je ubijen jedan kosovski policajac, dok su poginula i trojica napadača. Iako je protiv njega u Srbiji pokrenuta istraga zbog više krivičnih djela povezanih s nabavkom oružja i izazivanjem opće opasnosti, optužnica ni nakon tri godine nije podignuta. Kosovske vlasti, koje za napad terete ukupno 45 osoba, raspisale su međunarodnu potjernicu za Radoičićem preko misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), dok se on i dalje nalazi među optuženima u odsustvu. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija ranije su uvele sankcije Radoičiću zbog navodne umiješanosti u organizirani kriminal i korupciju. Odluka Bosne i Hercegovine donesena je svega nekoliko dana nakon što je zemlju napustio i Zvonko Veselinović, dugogodišnji poslovni partner Radoičića. Sigurnosni izvori u BiH ranije su za Radio Slobodna Evropa potvrdili da je Veselinović 11. novembra preko Sarajeva otputovao u Tursku koristeći pasoš Srbije.
Već skoro šest mjeseci, demonstranti u Tirani traže ostavku premijera Edija Rame. Prema riječima aktivista i analitičara, dugotrajnost protesta izvršila je pritisak kako na vlast, tako i na opoziciju. Protesti su počeli u maju kao građanski pokret poznat pod nazivom "Revolucija flamingosa". Građani su prvobitno izašli na ulice protiveći se turističkom projektu u Zvernecu, kod Valone, koji se dovodi u vezu sa Jaredom Kushnerom. Početkom oktobra, pokretu su se pridružili studenti, a zatim i univerzitetski profesori. Kako su se protesti širili, različite građanske grupe iznosile su nezadovoljstvo koje se tokom godina nagomilalo u vezi sa vladavinom premijera Rame. Od samih početaka protesta, govori se o mogućnosti da iz njih proistekne nova politička alternativa. Međutim, do sada nisu preduzeti nikakvi konkretni koraci u tom pravcu. Demonstranti navode da su pažljivo pratili slične pokrete u Srbiji i drugim zemljama. Oni ukazuju kako na sličnosti, tako i na razlike između tih pokreta, kao i na izazove koji bi mogli uticati na nastavak protesta u Albaniji i na njihov konačni ishod. Šta demonstranti u Tirani vide u srpskom iskustvu?Zhakline Lekatari, aktivistkinja za ljudska prava, učestvuje na protestima od samog početka. Ona za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su demonstranti pomno pratili kako su u Srbiji organizovane studentske demonstracije, uključujući taktike poput blokiranja puteva, metode samoodbrane, načine prenošenja poruka i strategije za podsticanje šireg učešća. Međutim, prema njenim riječima, interesovanje za srpski model poraslo je nakon političkog organizovanja studenata u Srbiji u "Studentsku listu" i njihovih napora da izgrade novu političku alternativu. "Studentska lista" je pobijedila na parlamentarnim izborima 25. oktobra, okončavši četrnaestogodišnju vladavinu Srpske napredne stranke (SNS), koju predvodi Aleksandar Vučić. "Postojalo je sve veće interesovanje za usvajanje ovog novog tipa političkog modela", kaže Lekatari, ističući da je za grupu srpskih studenata zajednički imenitelj bio protest protiv korupcije. "Isto važi i za Albaniju; i ovdje je korupcija zajednički imenitelj koji je okupio različite interesne grupe – grupe koje su ideološki suprotstavljene i nalaze se na suprotnim stranama – da zajedno ostanu na javnom prostoru skoro šest mjeseci", kaže Lekatari za RSE. Ona dodaje da se sa jednakim interesovanjem prati i razvoj situacije u Srbiji nakon protesta, uključujući istrage i hapšenja zvaničnika. Prema riječima ove aktivistkinje, iskustvo iz Srbije takođe bi moglo poslužiti kao referentna tačka za organizovanje foruma i izgradnju horizontalne političke strukture, za razliku od vertikalne organizacije u kojoj je donošenje odluka koncentrisano u rukama lidera. Ona posebno cijeni uključivanje univerzitetskih fakulteta, predavača i intelektualaca u proces artikulisanja nove političke alternative. Analitičar Ben Andoni takođe ističe sličnosti između političke situacije i protesta u Albaniji i Srbiji. "Ono što je zajedničko političkim situacijama u Albaniji i Srbiji jeste ogromna moć koju je Vučić izgradio sa svojim saradnicima; s druge strane, u Albaniji je Rama uspostavio klijentelistički sistem – pružajući usluge određenim pojedincima, dok je srednju klasu i siromašne ostavio bez nade", kaže Andoni. On takođe ukazuje na podatke Zavoda za statistiku, prema kojima je oko 40 posto stanovništva Albanije u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što je brojka koja, prema njegovim riječima, naglašava ozbiljnost društvenih i ekonomskih problema u toj zemlji. Ko može da pokrene protestni pokret u Albaniji?Uprkos ovim sličnostima, demonstranti i analitičari ukazuju i na razlike i izazove koji bi mogli uticati na održivost i ishode protesta u Albaniji. Lekatari smatra da protestnom pokretu u Albaniji nedostaje politička vizija, ona koja bi morala biti formulisana tako da prevazilazi puki zahtjev za smjenom Ramine vlade. "U nama se nagomilalo mnogo bijesa i frustracije, koje smo konačno uspjeli da usmjerimo ka političkom djelovanju ili pokretu. Međutim, nakon kritikovanja vlade, koju želite da smijenite, nužno mora uslijediti druga faza protesta: formulisanje političke vizije, odnosno artikulacija 'nove Albanije'", kaže ona za RSE. Andoni kao ključnu razliku navodi nivo organizovanosti i zrelost protesta. "U Beogradu i Novom Sadu, pokret je prerastao u formalnu strukturu, 'listu', koja je na kraju pobijedila vladajuću stranku, SNS, u Srbiji. Međutim, u Albaniji je pokret još uvijek u povoju; iako je izazov održati ga, trenutno nema naznaka da će se razviti u potpuno formiran pokret", navodi Andoni. Prema njegovim riječima, dok su u Srbiji politički pokret koji je proizašao iz protesta koji su predvodili plenumi (unutrašnje organizacije na fakultetima), "u Albaniji su studenti svedeni na puku pozadinu, jer glavni teret situacije preuzimaju anarhija i opozicija", kaže Andoni za RSE. Jurgen Shperdhea, student druge godine master studija, smatra da bi demonstranti u Albaniji trebalo da slijede sličan model, budući da su upravo studentski pokreti ti koji bi trebalo da usmjere energiju protesta i rade na stvaranju nove političke snage. Prema njegovim riječima, sljedeći korak trebalo bi da bude mobilizacija na fakultetima – predlaganje stručnjaka i pojedinaca koji nisu bili dio "stare politike" i koje bi studenti željeli da vide kao svoje predstavnike. "Biće teško. To je proces koji mora doprijeti do svakog fakulteta i podrazumijeva razgovore sa studentima kako bi se identifikovali potencijalni kandidati", kaže on za RSE. On se protivi praksi iznošenja potencijalnih imena na društvenim mrežama, gdje su se posljednjih dana pojavile liste i ankete sa imenima pojedinaca koji bi mogli da predstavljaju novu političku alternativu. "Imena nikako ne bi trebalo da se objavljuju na društvenim mrežama; o njima treba razgovarati u amfiteatrima. Tu treba predložiti ljude koji nisu ukaljani 'starom politikom'", ističe on. S druge strane, Lekatari napominje da je protestu od samog početka nedostajala dovoljna podrška nezavisnih intelektualaca, onih koji nisu povezani sa dvije glavne stranke: Socijalističkom partijom Edija Rame i Demokratskom partijom Salija Berishe. "To je bio najveći problem, uz nedostatak institucionalne studentske strukture, one koju nisu organizovali studenti 'izvana', već oni iznutra, uz učešće predavača koji su istinski intelektualci, spremni da se suprotstave onima na vlasti i da to javno iskažu", kaže Lekatari. Protestu u Tirani 20. oktobra pridružili su se i predavači. Međutim, taj događaj pratile su rasprave i međusobne optužbe različitih grupa koje učestvuju u protestu. Njihovo učešće dovedeno je u pitanje zbog političkih veza ili pripadnosti koje se pripisuju pojedinim predavačima, što je izazvalo sumnju u nepristrasnost njihovog angažmana. Neki demonstranti su izrazili zabrinutost da bi to moglo dovesti do podjela i skrenuti fokus sa zajedničkih građanskih zahtjeva ka specifičnim interesima i agendama određenih grupa. Lekatari napominje da je ovaj razvoj događaja takođe uticao na nivo povjerenja unutar protestnog pokreta. "Dolaskom predavača, eskalacija protesta, kao i nasilje, je splasnula, ali isto tako i povjerenje. Vjerujem da je jedan od najvrednijih resursa u današnjem svijetu, zapravo, povjerenje", kaže ona. U međuvremenu, posljednjih dana, Demokratska stranka organizovala je zasebne skupove, da bi se potom priključila studentskom protestu. Pojedini studenti su insistirali na očuvanju nezavisnog karaktera svog protesta, protiveći se njegovom povezivanju i poistovećivanju sa političkim djelovanjem demokrata. Izborni zakonik: 'Začarani krug protesta'Od samog svog početka, protest je formulisao pet zahtjeva. Prvi i najvažniji je ostavka premijera Rame. Ostali zahtjevi uključuju formiranje prelazne, nestranačke tehničke vlade; ustavne amandmane – koji bi se takođe odnosili na Izborni zakonik; ukidanje određenih zakona, uključujući i onaj koji se tiče zaštićenih područja; kao i novi društveni ugovor između građana i države. Andoni navodi da predložene promjene nužno moraju proći kroz parlament te da, u suštini, zavise od dvije glavne političke stranke. "Upravo one moraju promijeniti izborni sistem pokretanjem suštinskih reformi. Čak se ni predložena tehnička vlada ne može uspostaviti bez parlamentarne deklaracije", kaže Andoni, dodajući da je Ahilova peta sporazum iz 2008. godine o ustavnim i izbornim izmjenama. Godine 2008. provedena je ustavna i izborna reforma na temelju političkog sporazuma postignutog između tadašnjeg premijera Salija Berishe i tadašnjeg vođe opozicije Edija Rame. Glavna promjena bio je prelaz s mješovitog izbornog sistema na regionalni proporcionalni sistem, pri čemu su liste kandidata određivale političke stranke. Reforma je stranačkim liderima omogućila veću kontrolu nad odabirom zastupnika u parlamentu te je išla na ruku velikim strankama na štetu manjih političkih snaga. Manje stranke usprotivile su se tom sporazumu, tvrdeći da su bile isključene iz pregovaračkog procesa te da promjene narušavaju politički pluralizam. "Upravo to stvara 'začarani krug' u zemlji", kaže Andoni. Shperdhea takođe smatra Izborni zakon jednim od ključnih pitanja koje treba riješiti ako je cilj stvoriti uslove za ravnopravnu političku utakmicu. "Prema ovom zakonu, sigurno je da će vladajuća stranka pobijediti na izborima, bez obzira na to ko je nasuprot nje. Zato ne tražimo samo ostavku Rame i njegove vlade, već i tehničku vladu, onu koja može da garantuje te promjene i osigura jednake uslove za poštenu političku borbu", kaže on. Andoni smatra da bi energiju protesta trebalo usmjeriti prema ostvarivim ciljevima, kako se ne bi uzalud trošila na zahtjeve za koje ne postoji jasan put do realizacije, poput zahtjeva za Raminom ostavkom. Prema njegovu mišljenju, demonstranti moraju međusobno razjasniti svoje ciljeve i strategiju te postepeno preći s horizontalnog modela organizovanja na strukturu s jasnije definisanom zastupljenošću. Tvrdi da bi to pokret učinilo organizovanijim, institucionalnijim i spremnijim za politički sukob s Raminom vladom. Međutim, prema Shperdheinu mišljenju, izostanak imenovanih predstavnika jedna je od najznačajnijih odluka koje je protestni pokret dosad donio. On tvrdi da bi, u slučaju da je protest imao zvanične predstavnike, poziv premijera Rame na dijalog mogao dovesti do pregovora, a time i do okončanja protesta, te da pritom ne budu ostvarene zahtijevane promjene. Dok se protest nastavlja, a zahtjevi za njegovu ostavku ostaju nepromijenjeni, premijer Rama ne pokazuje nikakve znake popuštanja. U govoru održanom 14. novembra na Nacionalnoj skupštini Socijalističke partije, odbacio je ideju o svom prinudnom uklanjanju sa vlasti, nazvavši je iluzijom. Rama je izjavio da je vlada saslušala demonstrante, ali je naglasio da je sada red na socijaliste da stupe u kontakt sa građanima u svakom naselju i selu. Priznao je da pojedini demonstranti imaju opravdane razloge za zabrinutost, ali je istovremeno ukazao na prisustvo drugih elemenata, koje je nazvao "stranim rukama". Protesti koji se odvijaju u Tirani u više navrata su bili obilježeni tenzijama i nasilnim sukobima sa policijom, naročito početkom oktobra. Policija je upotrijebila suzavac i vodene topove, a stotine ljudi odvela u policijsku stanicu. Pojedini demonstranti bacali su kamenje i Molotovljeve koktele. Tokom sukoba povrijeđeni su demonstranti i policajci, dok je javna i privatna imovina oštećena.
Predsedništvo Evropske narodne partije (EPP) predložiće privremenu suspenziju Srpske napredne stranke (SNS) iz ove političke porodice, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz izvora u ovoj partiji. Reč je o predlogu suspenzije na godinu dana. U tom periodu stranka će morati da ispuni određene uslove, nakon čega će se ponovo razmatrati njeno članstvo. Za sada nije poznato o kojim je uslovima reč, a prema izvorima RSE, detalji bi mogli biti utvrđeni tokom zasedanja Političke skupštine. O predlogu za suspenziju SNS-a glasaće se na predstojećoj Političkoj skupštini EPP-a, koja će biti održana početkom decembra. Odluke se donose prostom većinom glasova prisutnih članova, a kada su glasovi izjednačeni, odlučuje glas predsednika. Uzdržani i prazni listići ne računaju se kao važeći glasovi. Kvorum postoji kada je prisutna prosta većina članova. Politička skupština je ključno političko telo EPP-a, koje između kongresa utvrđuje političke stavove i smernice ove evropske političke porodice. Sastaje se četiri puta godišnje, odobrava mandate radnih grupa, a priprema i usvaja političke dokumente i stavove EPP-a o važnim evropskim i međunarodnim pitanjima. Izjave ovog partijskog organa predstavljaju zvanične političke stavove EPP-a. EPP je najveća evropska politička porodica desnog centra i okuplja nacionalne stranke iz država članica EU i drugih evropskih zemalja. Iz nje dolazi i najveći broj evropskih lidera. SNS je postala pridružena članica EPP-a u novembru 2016. godine. U septembru 2025. EPP je pokrenuo proces preispitivanja statusa SNS-a, zbog zabrinutosti za političku situaciju u Srbiji. Ta zabrinutost odnosi se na proteste nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, navode o pritiscima na demonstrante, stanje demokratije i vladavine prava, kao i na odnos Srbije prema Rusiji. U septembru ove godine evropski narodnjaci osudili su glorifikaciju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je preminuo u Hagu 29. avgusta, a sahranjen uz državne počasti 7. septembra u Beogradu. Politička skupština EPP-a zaključila je da bi ovi događaji mogli biti uzeti u obzir u procesu preispitivanja članstva SNS-a. Članovi su ocenili da su scene sa Mladićeve sahrane bile duboko uznemirujuće, navode u EPP-u. "Umesto suočavanja s tim mračnim nasleđem, bili smo svedoci javnih i državnih počasti na njegovoj sahrani, učešća visokih srpskih zvaničnika, kao i otvorenog iskazivanja podrške na javnim mestima. Takvi postupci su duboko zabrinjavajući i u očiglednoj su suprotnosti s vrednostima pomirenja, poštovanja žrtava i odgovornosti na kojima počiva evropski projekat", navodi se u deklaraciji koju je usvojila Politička skupština EPP-a. Mogućnost suspenzije prva je informacija o ishodu preispitivanja statusa SNS-a otkako je taj proces počeo. EPP se do sada nije oglašavao o tome dokle je proces stigao. SNS je izgubila parlamentarne izbore održane u Srbiji 25. oktobra i posle 14 godina na vlasti prelazi u opoziciju.
Da li je Milan Radoičić napustio Srbiju i ako jeste, kako je mogao da ode bez pasoša – pitanja su na koja nadležne institucije ne daju odgovor. Blizak odlazećoj vlasti Srpske napredne stranke (SNS), Radoičić je pod istragom zbog oružanog napada u Banjskoj, na severu Kosova, u septembru 2023. Do njegovog nestanka došlo je u vreme očekivane promene vlasti nakon poraza SNS-a na oktobarskim izborima. Bojana Zorić iz Instituta Evropske unije za bezbednosne studije (EUISS) kaže za RSE da se ne može isključiti da su te okolnosti bile signal Radoičiću. "Signal da dosadašnji mehanizmi političke i institucionalne zaštite više neće biti održivi", navela je. Naime, ni posle tri godine protiv Radoičića nije podignuta optužnica za oružani napad u kojem su stradali jedan kosovski policajac i tri napadača. Viši sud u Beogradu saopštio je 17. novembra da je doneo rešenje o pritvoru i raspisivanju poternice za Radoičićem zato što se 15. novembra nije javio policiji. To je bila mera koju mu je sud izrekao, da se 1. i 15. u mesecu javlja u policiji. "Apsolutno je jasno da je Radoičić pobegao tako što je pušten da ode i upozoren", smatra beogradski advokat Aleksandar Olenik. On navodi da trenutno, dok se čeka formiranje nove vlasti, "policija, uglavnom, ne sluša tužilaštvo, uglavnom, neće da zaštiti javni interes". Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije nije odgovorilo na upit RSE da li tragaju za Radoičićem. Nije odgovoreno ni na pitanje da li je napustio Srbiju i ukoliko jeste, kako je to mogao bez pasoša i uz izrečene sudske mere. Radoičić nije smeo da napusti boravište bez odobrenja, imao je zabranu odlaska na Kosovo i oduzet mu je pasoš. Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči ga za nekoliko krivičnih dela u vezi sa ilegalnom nabavkom oružja i "izazivanjem opšte opasnosti". Po sopstvenom priznanju, Radoičić je predvodio naoružanu grupu koja je 24. septembra 2023. izvršila napad u selu Banjska kod Zvečana. U to vreme bio je potpredsednik Srpske liste, vodeće stranke Srba na Kosovu, koja je do sada delovala uz podršku Srpske napredne stranke i doskorašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Čija je odgovornost nestanak Radoičića?Srpske vlasti, predvođene SNS-om, godinama unazad su Milana Radoičića opisivale kao "srpskog heroja", koji navodni štiti srpski narod na Kosovu čiju nezavisnost Beograd ne priznaje. Radoičić je poslednji put u javnosti viđen uoči izbora u Srbiji, kada je 9. oktobra prisustvovao predizbornom mitingu Srpske napredne stranke u Kragujevcu. Naprednjaci su na izborima 25. oktobra doživeli poraz nakon 14 godina vlasti. Iako nova vlast, koju će predvoditi Studentska lista, još nije konstituisana, policija i tužilaštva su započeli brojna hapšenja zbog raznih krivičnih dela. Bojana Zorić kaže da nezavisno od tranzicijskog perioda u kojem se menja vlast, odgovornost za sprovođenje mera nadzora ostaje na nadležnim institucijama. "Politička tranzicija može objasniti zašto je eventualno odlučio otići baš sada, ali ne i kako je mogao izbjeći mjere nadzora koje su već bile na snazi", ocenjuje ona. Par dana pre nego što je Viši sud raspisao poternicu za Radoičićem pojavili su se u javnosti nezvanični navodi, koji nisu potvrđeni, da je pobegao u Rusiju. MUP i Bezbednosno-informativna agencija nisu odgovorili na upite RSE da li je imaju saznanja o tome da li se Radoičić eventualno nalazi u Rusiji. Advokat Aleksandar Olenik podseća da postoje primeri kada su pripadnici nekadašnjeg režima Slobodana Miloševića bežali iz Srbije u Moskvu. "Ne bih se iznenadio da je Moskva, odnosno Rusija novo odredište (Radoičića)", kaže Olenik. Ali, dodaje, da postoji i veliki broj drugih država, gde "čak i sa ne tako velikim novčanim iznosima možete da živite sasvim pristojno bez straha od izručenja." Ambasada Rusije u Beogradu do objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na upit RSE da li se Milan Radoičić nalazi u Rusiji. Rusija je pod zapadnim sankcijama i izolacijom od 2022. zbog invazije na Ukrajinu. Srbiju je u sedmicama nakon izbora napustio Zvonko Veselinović, biznismen sa severa Kosova i Radoičićev doskorašnji partner. On je, kako je za RSE potvrđeno iz bezbednosnih izvora u Bosni i Hercegovini, preko Sarajeva odleteo u Tursku 11. novembra, koristeći srpski pasoš. Sa njim je bio i njegov brat Žarko Veselinović. Šta je sa procesom protiv Radoičića?Glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović rekao je 16. novembra, odgovarajući na pitanje zašto optužnica u slučaju Banjska nije podignuta, da im nisu dostavljeni dokazi sa Kosova. Međutim, Kosovo je nakon oružanog napada u Banjskoj preko UNMIKA-a raspisalo poternicu za Radoičićem na koju se Srbija nije osvrtala. Kosovsko tužilaštvo tereti 45 osoba za ovaj napad, od kojih su trojica osuđena, dok su ostali, uključujući Radoičića, u bekstvu. I Evropska unija i Sjedinjene Države su u više navrata insistirale na procesuiranju odgovornih za Banjsku. Takvi zahtevi stizali su na adrese u Beogradu. Iako je Aleksandar Vučić u vreme predsedničkog mandata više puta obećavao da će Radoičić biti procesuiran, to se za tri godine nije dogodilo. Radoičić se nalazi i pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju.
Pripreme za transakciju u vezi sa Naftnom industrijom Srbije (NIS) ušle su u novu fazu, rekao je Đerđ Bača (György Bacsa), direktor za strategiju MOL Grupe u najnovijoj epizodi emisije MOL Talks. Prema njegovim riječima, zahvaljujući licencama koje je izdala Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC), MOL sada može da pokrene povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja, kao i da započne kupovinu hartija od vrijednosti koje su potrebne za izmirenje kupoprodajne cijene. "Ipak, za zaključenje transakcije neophodna su i dodatna odobrenja, uključujući saglasnost nadležnih organa za zaštitu konkurencije, dodatnu licencu OFAC-a, kao i odobrenje ruske države na strani prodavca. Ovi postupci za dobijanje odobrenja odvijaće se paralelno", kazao je on. Inače, početkom oktobra je iz MOL-a za Radio Slobodna Evropa rečeno da je nastavljen proces o kupovini većinskog ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) između mađarskog MOL-a i ruskog Gaspromnjefta. NIS je jedina kompanija u Srbiji koja eksploatiše i prerađuje naftu, od čega zavisi i rad NIS-ove rafinerije. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva, kako bi spriječila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Dok traju pregovori sa MOL-om, OFAC produžava licence za rad NIS-a, kao i za pregovore o promjeni vlasništva. Ruski vlasnici imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. MOL i Gaspromnjeft su sredinom januara potpisali glavne odredbe okvirnog sporazuma. MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije. Tim dokumentom uređuju se struktura i način odlučivanja upravljačkih tijela, kao i strateški ciljevi kompanije. Ugovor će, međutim, početi da se primjenjuje samo ako se MOL i Gazpromnjeft dogovore oko prodaje NIS-a, a OFAC takav aranžman odobri. MOL računa i na novu Vladu SrbijeGovoreći o političkim promjenama u Srbiji, Đerđ Bača istakao je značaj kontinuiteta u saradnji. "Nastojimo da održavamo dobre, pragmatične odnose sa svim vladama u regionu", rekao je on. MOL smatra da i nova Vlada Srbije može da računa na kompaniju kao strateškog partnera u obezbjeđivanju dugoročnog poslovanja NIS-a. Podsjetio je da je MOL tokom protekle decenije kontinuirano prisutan na srpskom tržištu nafte i naftnih derivata, kao i da je u periodima otežanog snabdijevanja, kroz uvoz, pomagao u sprječavanju nestašica goriva.
"Mislim da će fokus Brisela, kada je reč o radu buduće vlade, pre svega biti na reformama, borbi protiv korupcije i unapređenju slobode medija, gde Studentska lista ima veoma snažnu platformu i jasnu želju da ostvari pomake, a isto tako i Evropska unija." Ovo u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Fredrik Veslau (Frederic Wesslau), viši saradnik za politiku u okviru programa za evropsku bezbednost pri Evropskom savetu za spoljne odnose, međunarodne think thank organizacije. Veslau je bio jedan od učesnika panela "Provera kredibiliteta proširenja EU", koji je održan u utorak u okviru "Beogradske bezbednosne konferencije", događaja koji u glavnom gradu Srbije organizuje nevladin Beogradski centar za bezbednosnu politiku. Konferencija se održava manje od mesec dana nakon parlamentarnih izbora u Srbiji na kojima je posle 14 godina vlast izgubila Srpska napredna stranka (SNS), a većinu u parlamentu dobila Studentska lista, pokret nastao tokom dve godine masovnih antivladinih protesta u Srbiji. U međuvremenu, predstavnici vladajuće većine u javnim nastupima ističu da će fokus buduće vlade biti na vladavini prava i borbi protiv korupcije, dok na spoljnopolitičkom planu ne najavljuju promene. "Još uvek je mnogo nepoznanica, ali ovo vidim kao optimističan trenutak za Srbiju i generalno Evropu", kaže Frederik Veslau. RSE: Danas je konstituisana Skupština Srbije, prva posle 14 godina u kojoj većinu neće imati SNS. Ne znamo u kom tačno pravcu će ići nova vladajuća većina, ali kakva su vaša očekivanja u tom smislu? Veslau: Mislim da pre svega treba da prepoznamo da je ovo zaista istorijski trenutak i da su izbori ponudili istorijsku priliku Srbiji da promeni svoj pravac i izvrši korekciju kursa nakon mnogo godina Vučićeve vladavine. Dakle, sada je zaista na Studentskoj listi da se ujedini, konsoliduje, da predloži kredibilnog premijera, ministre i vladu, kao i da se fokusira na ispunjavanje svojih obećanja, jer mislim da su očekivanja u društvu veoma velika. Sada je reč o prelasku sa izborne pobede na sprovođenje politike u praksi, na neki način. RSE: Šta je sa spoljnom politikom? Ono što znamo jeste da ne možemo očekivati promenu odnosa sa Rusijom. Da li će to biti prepreka integraciji Srbije u Evropsku uniju? Veslau: Mislim da u Briselu i u mnogim prestonicama država članica postoji osećaj da je Studentskoj listi potrebno vreme da se konsoliduje, da zaista pronađe svoje uporište i poziciju. Zato ne očekujem da će u ovoj fazi biti mnogo pritiska na buduću vladu da uvede sankcije Rusiji ili da prizna Kosovo. Ali, naravno, to su važna pitanja za mnoge države članice i za sam Brisel. Ipak, u ovom trenutku ne vidim da postoji zaista veliki pritisak na Beograd da napravi pomake po tim pitanjima. RSE: Jedna od stvari na koju nova većina stavlja akcenat jesu reforme u oblasti vladavine prava. Da li je to nešto što bi moglo da ubrza evropski put Srbije, uprkos eventualnim neslaganjima o pitanjima spoljne politike sa Briselom? Veslau: Apsolutno. Mislim da je to svojevrsna objedinujuća platforma unutar Studentske liste i da je veoma usklađena sa napretkom u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Mislim da sa strane Brisela postoji očekivanje da će nova vlada ojačati vladavinu prava, preduzeti korake u borbi protiv korupcije, sprovesti reformu sektora bezbednosti i slično, što je, naravno, u potpunosti u skladu sa procesom pristupanja EU i napretkom na tom putu. Dakle, mislim da bi EU po tom pitanju bila veoma podržavajuća i spremna da ponudi različite vidove pomoći novoj vladi. RSE: Pre gotovo 20 godina bili ste savetnik tadašnjeg šefa Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) Joahima Rikera. Sada, sa promenom vlasti u Srbiji, kakva su vaša očekivanja kada je reč o odnosima Beograda i Prištine? Veslau: Postoji proces u kojem Evropska unija posreduje. Mislim da bi bilo mudro da se nova vlada u taj proces uključi na konstruktivan način. Ponovo, sa strane Brisela postoji osećaj da nova vlada najpre treba da bude formirana i da pronađe svoje uporište. Ali, naravno, ovo je važno pitanje i za Brisel i za mnoge države članice. Tako da se nadam da će u jednom trenutku doći do nekakvog rešenja koje bi služilo interesima i Srbije i Kosova, kao i celog regiona. RSE: Pomenuli ste da postoji proces, međutim on je već dugo u zastoju. Da li sada, uz nešto opušteniju situaciju i, nadamo se, manje tenzija u Srbiji, očekujete da bi to moglo da bude podsticaj za promene? Veslau: Da, mislim da je to moguće. Ponovo, ne mislim da će Brisel postavljati vrlo čvrste zahteve novoj vladi da odmah ostvaruje rezultate kada je reč o Kosovu, sankcijama Rusiji i sličnim pitanjima. Mislim da će fokus pre svega biti na reformama, borbi protiv korupcije i unapređenju slobode medija, gde Studentska lista ima veoma snažnu platformu i jasnu želju da ostvari pomake, a isto tako i Evropska unija. Mislim da bi to mnogo doprinelo popravljanju odnosa između EU i Srbije i postavljanju tih odnosa na zdravije temelje. Ali, u nekoj fazi će takođe biti neophodno da dođe do revitalizacije procesa između Kosova i Srbije i, nadamo se, konstruktivnog pristupa sa obe strane. RSE: Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, da li očekujete promene u odnosima Beograda i Sarajeva, imajući u vidu da su Srpska napredna stranka i Aleksandar Vučić imali saveznika u Miloradu Dodiku? Veslau: Nadam se. Videćemo kako će se stvari razvijati. Mislim da bi to koristilo regionu, koristilo bi Bosni i Hercegovini i doprinelo stabilnosti u regionu. Ali sačekajmo da vidimo. Mislim da mnoga od ovih pitanja još uvek nemaju odgovor i da će biti potrebno vreme da se neki od tih stavova zaista učvrste i definišu. Ali mislim da je važno dati Studentskoj listi vremena da se organizuje, pronađe dobar način rada, formira vladu, usvoji kvalitetnu platformu za rad vlade i počne da je sprovodi. I ponovo, mislim da su fokus na reformama u oblasti vladavine prava i reforma sektora bezbednosti veoma dobro mesto za početak.
Duga rasprava, malo usvojenih tačaka dnevnog reda. Ovako je ukratko izgledala konstitutivna sednica novog saziva Skupštine Srbije. Nakon vanrednih izbora Studentska lista postala je najbrojnija parlamentarna većina, dok je do sada vladajuća Srpska napredna stranka otišla u opoziciju. Poslanici su verifikovali mandate i položili zakletvu, dok će se na izbor predsednika i potpredsednika Skupštine čekati naredni dan. Zasedanje se nastavlja u sredu.
Pad vojnog aviona "Mig-29" 17. novembra kod Stare Pazove, u kom je poginuo pilot, samo je jedna u nizu nesreća u vojnom vazduhoplovstvu u Srbiji u prethodnih šesnaest godina. Kao i kod pada "Mig-29", u većini slučajeva Ministarstvo odbrane Srbije formiralo je dve komisije za ispitivanje nesreće. Ipak, javnosti u većini slučajeva nije prezentovan konačan izveštaj o rezultatima istrage. U nekim slučajevima, uzroci su pripisani tehničkim kvarovima ili ljudskim faktorima. Slučaj pada helikoptera 2015, koji je prevozio bolesnu bebu, nesreća je sa najviše ljudskih žrtava. U ovom slučaju u kratkom roku je objavljen izveštaj komisija o nesreći u kom su piloti označeni odgovornim za pad helikoptera, ali se nije pokretalo pitanje političke odgovornosti koju je tražio deo javnosti. Pad 'Mig-21' 2020. godineDva pilota Ratnog vazduhoplovstva i PVO Vojske Srbije poginula su u septembru 2020. prilikom pada aviona "Mig-21" kod Malog Zvornika, na zapadu Srbije. Tadašnji portparol Ministarstva odbrane i Vojske Milan Gujanica je nakon nesreće rekao da je avion "neposredno pre poletanja kompletno pregledan u skladu sa procedurama, kada je utvrđeno da je spreman i ispravan za izvršenje zadatka". Povodom ovog slučaja formirane su komisije za ispitivanje nesreće. Tadašnji predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da, prema nezvaničnim saznanjima koje ima, uzrok pada vojnog aviona nije neispravnost letelice. Tadašnji ministar odbrane Aleksandar Vulin rekao je dva dana kasnije na TV Prva da komisije proučavaju materijalne dokaze i da će izaći sa zaključcima, koji će biti dostavljeni tužilaštvu. Međutim, Ministarstvo odbrane nije javno objavilo izveštaje komisija o ovom slučaju, niti se Više javno tužilaštvo u Šapcu, nadležno za ovaj slučaj, javno oglasilo povodom rezultata istrage. Pad dva školsko-borbena avionaVojni avion srušio se i 2018. godine kod Kovačice, severno od Beograda. U toj nesreći školsko-borbenog aviona "Super galeb G-4" poginuo je jedan pilot Centra za letna ispitivanja Tehničko-opitnog centra Vojske Srbije, dok je drugi povređen. Ministarstvo odbrane je saopštilo da je istraga u toku, ali konačan izveštaj o istrazi nije javno objavljen. Dva vojna pilota su poginula u aprilu 2017. usled pada još jednog školsko-borbenog aviona "Super galeb G-4" kod Šapca, na severozapadu Srbije. Avion se srušio tokom izvođenja redovne letačke obuke. Ministarstvo odbrane objavilo je oko mesec dana kasnije da su izveštaji komisija vojske za utvrđivanje okolnosti nesreća predstavljeni tadašnjem ministru odbrane. Tadašnji ministar odbrane Zoran Đorđević je tada rekao da će Ministarstvo odbrane, po nalogu tužilaštva, izveštaje predati nadležnom tužiocu. Izveštaj tužilaštva o istrazi nije objavljen. Slučaj pada helikoptera i 'politička odgovornost'Veliku pažnju javnosti privukao je slučaj pada helikoptera "Mi-17" kod Surčina, u martu 2015. koji je prevozio bolesnu bebu i još šest članova spasilačke posade. U ovoj nesreći stradalo je sedam osoba, uključujući i bebu. Beba sa respiratornim problemima nalazila se prvobitno u sanitetskom vozilu koje je bilo zaglavljeno zbog odrona na putu između Novog Pazara i Kraljeva. Upućen je helikopter koji je trebalo da sleti u Beograd i da beba bude prevezena na Institut za majku i dete u prestonici Srbije, međutim, došlo je do pogoršanja vremena i helikopter nije uspeo da se prizemlji. Formirane su dve komisije za utvrđivanje uzroka nesreće. Ministarstvo odbrane je već u aprilu objavilo izveštaj obe komisije. U izveštaju je navedeno da je osnovni uzrok pada vojnog helikoptera ljudski faktor, odnosno "neadekvatno upravljanje letelicom u složenim vremenskim uslovima noću". Navedeno je da odgovornost za nesreću snosi vođa posade helikoptera, a da deo odgovornosti snose i drugi pilot i letač tehničar u pilotskoj kabini. Deo javnosti tada je tražio ispitivanje političke odgovornosti koja stoji iza tragedije tvrdeći da je na posadu vršen pritisak da se uprkos lošim vremenskim uslovima prizemlji na beogradski aerodrom. U jednom od transkripata objavljenih na sajtu Ministarstva odbrane, navodi se da se na aerodromu očekivalo prisustvo tadašnjeg ministra zdravlja Zlatibora Lončara, a u drugom da je moguće prisustvo i ministra odbrane Bratislava Gašića. Pilot preživeo pad aviona 2013.Prilikom probnog leta-tehničke probe srušio se avion Vojske Srbije tipa J-22 ''Orao'' u novembru 2013. godine kod Mrčajevaca, u zapadnoj Srbiji. Pilot aviona iz 98. vazduhoplovne brigade iz Kraljeva tom prilikom se katapultirao iz aviona i preživeo. Vojska Srbije je tada saopštila da je avion pao na livadu "ne oštetivši objekte i ljudstvo". Ipak, RSE je tada izvestio da se avion, nakon što se survao u livadu, zapalio, a krhotine letelice raspršile po čitavom zaseoku i oštetile nekoliko najbližih kuća i pomoćnih objekata. I povodom ovog slučaja formirana je komisija, ali nema konačnog zvaničnog saopštenja o uzrocima nesreće. Avion pao 2012. zbog 'tehničkog kvara'Pilot je poginuo od zadobijenih povreda prilikom pada aviona na redovnom zadatku tehničke probe vazduhoplova Lasta u Novoj Pazovi u septembru 2012. godine. Drugi pilot je povređen. Pilot je iskočio iz aviona "Lasta" (V-54) koji se srušio u Novoj Pazovi, ali je kasnije umro je na Vojno-medicinskoj akademiji od zadobijenih povreda, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Taj avion domaće proizvodnje bio je, prema saopštenju Vojske Srbije, u vojsci tek nekoliko meseci, od juna 2012. godine. Radio-televizija Srbije objavila je u maju naredne godine da je uzrok nesreće utvrđen i da se avion srušio zbog zaglavljivanja komandi. Komsija je tada predložila preduzimanje mera na otklanjanju uzroka nastanka udesa. Pad aviona 2010. 'klasičan primer vanrednog događaja'Vojni avion se srušio i u junu 2010. u Gružansko jezero u blizini Kragujevca, a pilot je preživeo. Iz Ministarstva odbrane je saopšteno da je uzrok pada aviona je to što se "levi stajni trap Orla nije spustio kada je avion trebalo da sleti". Budući da letelica nije mogla da se bezbedno prizemlji, pilot je usmerio letelicu za pad u jezero i bezbedno se katapultirao. Iz Ministarstva odbrane je saopšteno da je pad ovog aviona "klasičan primer vanrednog događaja koji se dešava u letačkoj obuci svih vazduhoplovstava sveta".
Viši sud u Beogradu doneo je rešenje o pritvoru i raspisivanju poternice za Milanom Radoičićem, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa u tom sudu. Poternica je raspisana zato što se Radoičić 15. novembra nije javio policiji u skladu sa merom koju mu je sud izrekao. Prema Zakoniku o krivičnom postupku Srbije poternica može biti raspisana ukoliko se okrivljeni nalazi u bekstvu, a postoji naredba za njegovo dovođenje ili rešenje o određivanju pritvora. Izdavanje poternice naređuje sud pred kojim se vodi krivični postupak. Sud je 4. oktobra 2023. odbio zahtev tužilaštva da se Radoičiću odredi pritvor, te mu je odredio mere da ne sme napustiti boravište bez odobrenja, oduzet mu je pasoš i izdata zabrana odlaska na teritoriju Kosova. Više javno tužilaštvo u Beogradu Radoičića sumnjiči za nekoliko krivičnih dela u vezi sa ilegalnom nabavkom oružja i "izazivanjem opšte opasnosti". Glavni tužilac Nenad Stefanović je 16. novembra, odgovarajući na pitanje zašto optužnica u slučaju Banjska nije podignuta, rekao da im nisu dostavljeni dokazi koji su od Kosova traženi preko Misije EU za vladavinu prava (EULEX). Za Radoičićem već postoji poternica koju je raspisao UNMIK nakon oružanog napada u mestu Banjska kod Zvečana, jer Kosovo nije članica Interpola. Kosovsko tužilaštvo tereti 45 osoba za ovaj napad, od kojih su trojica osuđena, dok su ostali, uključujući Radoičića, u bekstvu. Radoičić je u Srbiji zbog Banjske pod istragom Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. U vreme napada u Banjskoj bio je potpredsednik Srpske liste, vodeće stranke Srba na Kosovu koja je do sada delovala uz podršku Srpske napredne stranke i bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Od oktobra 2023. godine ima obavezu da se javlja u policijsku stanicu 1. i 15. u mesecu, a pasoš mu je oduzet. Mere je, kako je ranije navodio Viši sud, do sada poštovao. Međutim, u javnosti su se 13. novembra pojavili nezvanični navodi da je Radoičić pobegao u Rusiju. Radoičić se nalazi i pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju. Poslednji put je u javnosti viđen uoči izbora u Srbiji, kada je prisustvovao predizbornom mitingu Srpske napredne stranke u Kragujevcu. Prethodno je Srbiju napustio i Zvonko Veselinović, biznismen sa severa Kosova i Radoičićev doskorašnji partner. On je, kako je za RSE potvrđeno iz bezbednosnih izvora u Bosni i Hercegovini, preko Sarajeva odleteo u Tursku 11. novembra, koristeći srpski pasoš. Sa njim je bio i njegov brat Žarko Veselinović. Obojica su, uz Radoičića, takođe pod američkim sankcijama zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju.
Avion Vojske Srbije srušio se jutros oko 08.45 časova u okolini Stare Pazove, a u udesu je stradao pilot aviona Goran Bulajić, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije. Na lice mesta izašli su organi vojne policije i obavešten je nadležni tužilac. U saopštenju se navodi i da je formirana komisija za ispitivanje vanrednog događaja, koja ima zadatak da utvrdi okolnosti događaja i eventualnu odgovornost vojne organizacije. Formirana je i stručna komisija Ratnog vazduhoplovstva koja treba da utvrdi uzroke udesa vazduhoplova. Zastupnik načelnika Generalštaba uputio se na mesto udesa. Major Goran Bulajić je rođen 25. marta 1973. godine u Beogradu. U Vojsci Srbije je bio od 1996. godine. Iza sebe je ostavio dvoje dece, navodi se u saopštenju Ministarstva. Upravljao je avionom "mig 29" iz sastava 204. vazduhoplovne brigade.

Kandidat sa Studentske liste Aleksandar Baucal potvrdio je u ponedeljak u Briselu posvećenost pokreta vladavini prava i evropskim vrednostima. Baucal je u poslednjem trenutku uvršten među glavne govornike na godišnjem Forumu o proširenju, koji Evropska komisija organizuje drugu godinu zaredom. Predstavnik Studentske liste koja je pobedila na parlamentarnim izborima u Srbiji, tokom govora je naglasio da su u srcu studentskih zahteva vladavina prava, borba protiv korupcije, transparentnost i odgovornost vlasti. Kako je naveo, to su suštinska načela demokratske države, kao što su nezavisno pravosuđe, sloboda medija i jednake mogućnosti za sve građane, ali i temelji evropskih vrednosti. "Za nas je evropski put put reformi. To znači jačanje evropskih vrednosti, izgradnju funkcionalnih institucija i istinskog sistema vladavine prava i razvoj održive ekonomije integrisane u evropsko tržište", rekao je Baucal. On je rekao da će jedan od strateških ciljeva Srbije biti da ubrza ispunjavanje privremenih merila u poglavljima 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbednost). "To je preduslov za pozitivan Izveštaj o proceni ispunjenosti privremenih merila (IBAR)", dodao je on. Baucal je najavio i da će Studentska lista spoljnoj politici Srbije vratiti "kredibilitet, odgovornost i predvidljivost", s posebnim naglaskom na obnovu poverenja sa susedima. Kako je rekao, u izgradnji institucija Srbija traži blisku saradnju s Evropskom unijom i susedima, "jer zajedno možemo delotvornije da štitimo demokratiju". U govoru, koji su učesnici skupa propratili ovacijama, naveo je da Studentska lista želi da Srbija bude pouzdan i kredibilan partner Evropskoj uniji i susedima. "Želimo zemlju koja poštuje svoje obaveze, ostaje otvorena za dijalog i rešava konkretne probleme umesto da stvara nove sukobe. Ne radi se samo o tome da Evropska unija pomogne Srbiji da zaštiti svoju demokratiju. Radi se i o tome da demokratska Srbija doprinese jačoj i otpornijoj Evropi", poručio je on. Na marginama foruma predstavnici Studentske liste sastali su se sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos. Forum o proširenju je godišnji skup Evropske komisije posvećen budućnosti proširenja Evropske unije (EU). Domaćin je komesarka za proširenje Marta Kos. Forum okuplja visoke zvaničnike EU, političke lidere zemalja kandidata, kao i predstavnike civilnog društva, privrede i akademske zajednice. Teme razgovora uključuju proširenje, reforme, bezbednost, ekonomski rast i dobrosusedske odnose. Među govornicima ovogodišnjeg foruma su i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen), predsednik Evropskog Saveta Antonio Košta (Costa), kao i brojni evropski i regionalni lideri i zvaničnici.
Predstavnici tri srpske organizacije sa Kosova podneli su u ponedeljak Višem javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića i još nekoliko nekadašnjih državnih zvaničnika zbog politike prema Kosovu. Oni naveli da su Vučić, te nekadašnji premijeri Ivica Dačić i Ana Brnabić i bivši direktor Kancelarije za Kosovo u srpskoj Vladi Petar Petković "prekoračili ovlašćenja" i doprineli "uspostavljanju Kosova kao suverene i nezavisne države". Krivična prijava podneta je posle poraza Vučićeve vlasti i pobede Studentske liste na izborima 25. oktobra, a potpisali su je predsednik Srpskog nacionalnog foruma Momčilo Trajković, lideri pokreta "Otadžbina" Marko Jakšić i Slaviša Ristić, i lideri Srpskog nacionalnog veća Kosova Ljubiša Dabić i Momir Stojanović. Zahtev za preispitivanjem sporazuma sa KosovomLideri srpskih organizacija optužili su bivše zvaničnike za gašenje institucija koje su na Kosovu funkcionisale u paralelnom sistemu Srbije i zatražili od Tužilaštva da preispita integraciju policije i pravosuđa u kosovski sistem. Potpisnici su u prijavi zatražili i presipitivanje Briselskog sporazuma između Srbije i Kosova. Za ovaj sporazum, potpisan 2013. godine i dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa uz posredovanje Evropske unije, naveli su da je "naneo štetu srpskim državnim i nacionalim interesima". Zatražili su i preispitivanje Vašingtonskog i Ohridskog sporazuma, Francusko-nemačkog plana, kao i svih obaveza koje je Srbija preuzela. Krivičnu prijavu podneli su i protiv Gorana Rakića, bivšeg lidera Srpske liste, tražeći da se ispita uloga najveće stranke Srba na Kosovu "u eventualnim pritiscima na srpsko stanovništvo da učestvuje na kosovskim izborima". Zatražili su i preispitivanje trošenja novca koji je Srbija ulagala na Kosovu, navodeći da postoje mnoge indicije da su zlouptrebljena. Istraga Banjske i ubistva Olivera IvanovićaPredsednik Srpskog nacionalnog foruma Momčilo Trajković rekao je da prijavom traže i istragu ubistva političara sa Kosova Olivera Ivanovića 2018. godine u Mitrovici "kako bi se ispitala eventualna povezanost prijvaljenih lica sa tim". U vezi oružanog napada na kosovsku policiju Banjskoj 2023, Trajković je naveo da traže proveru finansijskih tokova i komunikacija "kako bi se utvrdilo eventualno prethodno znanje ili doprinos prijavljenih". Lideri tri srpska udruženja naveli su da očekuju da će Tužilaštvo posle smene Vučićeve vlasti raditi na pitanjima iz njihove prijave, dok od Studentske liste očekuju saradnju u politici prema Kosovu. Predlog 'strategije za Kosovo'Trajković je najavio da će novoj vlasti u Srbiji uskoro predstaviti "svoju strategiju za Kosovo", ne navodeći detalje. "Ono što tražimo je zaustavljanje negativnih procesa na Kosovu i u tom smislu ćemo predlagati i hitne i strateške mere", rekao je Trajković. Studentska lista je u programu navela da će se po pitanju Kosova ponašati u skladu sa Ustavom, koji navodi da je Kosovo, koje je 2008. proglasilo nezavisnost, sastavni deo Srbije. Predstavnici Studentska liste su nakon pobede na izborima posetili Kosovo, a njihova kandidatkinja Emilija Marković izjavila je da studentski program podrazumeva i da Ustavni sud Srbije preispita sporazume postignute u okviru dijaloga sa Kosovom. Iz Evropske unije su napomenuli da promena vlasti u Srbiji ne menja obaveze koje ta zemlja ima u procesu normalizacije odnosa sa Kosovom, uključujući i one koje proističu iz Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine i Aneksa o njegovoj primeni. Srbija se ovim sporazumom, pored ostalog, obavezala da će poštovati teritorijalni integritet Kosova, te da neće ometati njegovo učlanjenje u međunarodne organizacije. Kosovo je, s druge strane, prihvatilo da formira Zajednicu opština sa srpskom većinom. Iz Vlade Kosova navode da je njihova pozicija o formiranje Zajednice jasna, odnosno da je neophodno da se Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa potpiše, kako bi se garantovala njegova primena. Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) izjavio je nakon izbora u Srbiji da se nada da će Beograd promijeniti odnos prema Kosovu kao nezavisnoj državi i time otvoriti put punoj normalizaciji susedskih odnosa.
Nacionalistička pesma u kojoj se peva o Kosovu kao o srpskoj drevnoj zemlji izvedena je na otvaranju Foruma o proširenju Evropske unije u Briselu, što je izazvalo reakcije. Komesarka Marta Kos izrazila je žaljenje, dok je Evropska komisija saopštila za RSE da su pesmu odabrali muzičari, bez njihovog odobrenja. Radio Slobodna Evropa kontaktirao je muzičara Marka Hatlaka kako bi zatražio pojašnjenje o izboru melodije i čeka njegov odgovor.
Skupština Srbije, uz novi saziv, dobija i novu političku opciju. U parlamentu će dominirati poslanici Studentske liste posle 14 godina vlasti naprednjaka i doskorašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Njih 140 ulazi prvi put u parlament, nakon što je Studentska lista na oktobarskim izorima ubedljivo pobedila Srpsku naprednu stranku (SNS). Poslanik Studentske liste Milan Bogunović, veterinar i poljoprivrednik iz Banatskog Karađorđeva kaže za RSE da ulazi u parlament sa željom da se reše "najbitniji problemi društva". "Uspostavljanje vladavine prava i poštovanje zakona i da taj sistem profunkcioniše, da sve što nije radilo ovih godina da krene da radi", naveo je on. Prvi put u poslaničke klupe sešće i 35-godišnji Mirza Ramusović, advokat iz Novog Pazara, sa jugozapada Srbije, gde živi većinsko bošnjačko stanovništvo. "Velika mi je čast da budem deo ove borbe koja će definitivno biti istorijska za našu zemlju i za naše društvo", kaže ovaj poslanik Studentske liste za RSE. Osim toga, oseća i veliku odgovornost. "Nakon 14 godina političkog beznađa imamo ponovo novu šansu da ostvarimo reforme i trasiramo novi put Srbije", dodao je. Studentska lista izrasla je iz studentskog pokreta, koji je dve godine predvodio masovne antivladine proteste. Insistirali su na odgovornosti zbog urušavanja nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu koja je 1. novembra 2024. ubila 16 ljudi. Njihov program zasniva se na borbi protiv korpucije i organizovanog kriminala, nezavisnosti sudstva i tužilaštva, slobodi medija. Iako ima nepoznanica kako će nova vlast funkcionisati, kao na primer u spoljnoj politici, na izborima 25. oktobra Studentska lista ostavila je daleko iza sebe naprednjake, koji su osvojili 103 mandata. U parlament ulaze i poslanici manjinskih stranaka. Albanska koalicija i Savez vojvođanskih Mađara imaju po dva mandata, a po jedan liste Rasima Ljajića "Ljudski", Usame Zukorlića "Pokret za ujedinjenje" i "SDA - Čuvari Sandžaka". Javno glasanje za predsednika i potpredsednikeStudentska lista do sada nije otkrila ko će biti predsednik Skupštine Srbije. Saopštili su da će predsednik, broj potpredsednika i njihova imena biti izglasani većinom na sednici, a glasanje će biti javno. Za izbor predsednika i potpredsednika potrebna je većina od 126 poslanika. Predsednik Skupštine biće i vršilac dužnosti predsednika Srbije, pošto je prethodni predsednik Aleksandar Vučić podneo ostavku zbog učestvovanja na parlamentarnim izborima. Studentska lista je navela da će o mogućnosti prepuštanja određenog broja potpredsednika ostalim poslaničkim grupama javnost biti obaveštena blagovremeno. Do izbora novog predsednika Skupštine Srbije, sednicom će predsedavati najstariji poslanik, a najavljeno je da je to Stojan Radenović, sa liste "Ujedinjena Srbija". Na dnevnom redu je potvrđivanje mandata narodnih poslanika, izbor predsednika i potpredsednika Skupštine, imenovanje generalnog sekretara, izbor članova skupštinskih radnih tela i stalnih parlamentarnih delegacija u međunarodnim insitutucijama. Ko dolazi na vlast?Profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka Nebojša Vladisavljević kaže za RSE da vladajuća većina počiva na širokom društvenom pokretu. "Studentska lista je ekspertska lista, neka vrsta tehnokratske liste, sa velikim brojem doktora nauka, profesora", kaže on. Upitan kako će se odraziti na rad parlameta to što nemaju parlamentarnog iskustva, a mnogi od njih ni političkog, Vladisavljević kaže da je to bila prednost za Studentsku listu u kampanji. "Građani očigledno nisu bili zadovoljni načinom na koji su iskusni opozicioni političari delovali. Međutim, sada dolazimo u drugu poziciju kada će iskustvo ipak značiti. Naravno, iskustvo se brzo stiče", navodi on. Pobedu Studentske liste prate velika očekivanja javnosti. Profesor Vladisavljević kaže da očekuje da se poštuju sve parlamentarne procedure i da i izvršna i zakonodavna vlast deluju u okviru Ustava i zakona. "Nadamo se da ovo nije samo kraj autoritarnog režima, već i početak obnove demokratije i uvođenje vladavine prava", naveo je. Upitan šta će biti njegovi prioriteti, budući poslanik Studentske liste Milan Bogunović kaže da je njegov deo posla vezan za poljoprivredu. "Imamo neke ključne probleme, odsustvo strategije, zaustavljanje bežanije mladih sa sela, uređenje tržišta, rešavanje klimatskih promena", navodi on. Njegov kolega Mirza Ramusović kaže da će poslanicima Studentske liste fokus biti na primeni studentskog plana i programa. "Naravno, ja kao neko ko dolazi iz Novog Pazara i ko predstavlja nacionalnu manjinu na listi, imaću poseban fokus i senzibilitet na prava Bošnjaka i na situaciju u Novom Pazaru i Sandžaku", dodao je. Politikolog Duško Radosavljević primećuje da su ljudi sa Studentske liste jako značajni u svojim oblastima. "Kada bude došlo do rasprave o suštinskim zakonima, o potrebi da se unapredi obrazovanje, zdravstvo, poljoprivreda, tu ćete imati veliki broj ljudi koji se u to razumeju", navodi. On smatra i da bi u parlament mogla da se vrati kultura dijaloga o predloženom. Šta kažu u opoziciji?Šef opozicione poslaničke grupe "Ujedinjena Srbija" biće nosilac njene izborne liste Aleksandar Vučić. Prethodnu deceniju i po uglavnom je proveo na mestima predsednika i premijera Srbije. On je gostujući na TV Pink 14. novembra rekao da će njihov nastup u parlamentu biti usmeren na zaštitu interesa građana. "Mi ćemo se ponašati pristojno, civilizovano i bićemo onakvi kakvi jesmo. Zastupaćemo interese svih građana Srbije", poručio je. Srpska napredna stranka nije odgovorila na upit RSE o tome šta će biti prioriteti njene poslaničke grupe u parlamentu. Izostao je i dogovor na pitanje da li bi podržali neke zakone, poput onih koji se tiču evropskih integracija ili usvajanje budžeta. U ranijim nastupima Vučić je poručivao da će se "Ujedinjena Srbija" ponašati kao državotvorna opozicija i podržati ukoliko se nešto uradi dobro za građane. "Uradili ste nešto dobro na evropskom putu, a da nije ugrozilo naše nacionalne interese, podržavamo", rekao je. Upitan kako bi mogao da izgleda budući parlament, politikolog Duško Radosavljević kaže da Srpska napredna stranka nije naučila da se parlamentarno ponaša. "Kada je kontrolisala parlament, ona je pravila cirkus", naveo je. Dosadašnja većina je često optuživana da ne poštuje parlamentarnu proceduru. Tokom prethodnih godina nisu prihvatani zakoni ni amandamani koje je predlagala opozicija. Dok je vodila sednice Skupštine Srbije, predsednici Ani Brnabić je zamerana pristrasnost u predsedavanju, selektivna primena poslovnika, uskraćivanje govora opoziciji. Politikolog Nebojša Vladisavljević ocenjuje da je vrh SNS odavno izgubio kredibilitet. "I ja mislim da će prvo morati da se suoče sa istražnim organima, a ne da se izigravaju legitimnu opoziciju", dodao je. Šta se može očekivati?Studentska lista je u svom programu od 11 tačaka najavila iskorenjivanje korupcije i nelegalno stečenog bogatstva. Obećali su da će sudstvo, policija i mediji biti nezavisni, a najavili su i reviziju državnih projekata. Poručili su i da ekonomska politika mora da podstiče domaću proizvodnju i stabilna radna mesta, a ne da nagrađuje privilegovane i politički povezane. Obećali su i da će javni novac trošiti odgovorno uz transparentne ugovore. Među prioritetima im je i dostupnije i kvalitetnije obrazovanje, kao i zdravstvo. Politikolog Nebojša Vladisavljević kaže da je Studentska lista dobila mandat za velike društvene i političke promene. "Ja mislim da će se više meriti prolazno vreme, koliko uspevaju da zahvate i da se uhvate u koštac sa velikim problemima, a ne koliko će moći brzo da ih završe, jer očigledno da će za to biti neophodne godine", ocenio je. Profesor Vladisavljević navodi da ono što će uraditi nova vlast ne može da se meri sa standardnih 100 dana. "Zato što je njihov mandat znatno širi i problemi znatno obimniji nego što to obično biva u demokratskim državama", dodao je. Konstituisanjem Skupštine Srbije počinje da teče rok za izbor nove Vlade Srbije od 90 dana. Još uvek nije objavljeno ko će biti na čelu nove Vlade Srbije niti na ministarskim pozicijama.
Grupa tužilaca i deo zaposlenih u Tužilaštvu za ratne zločine podneli su 16. novembra krivičnu prijavu protiv nekadašnje glavne tužiteljke tog tužilaštva Snežane Stanojković zbog neprijavljivanja imovine. U krivičnoj prijavi se navodi da Stanojković Agenciji za sprečavanje korupcije nije prijavila stan koji joj je 2021. na korišćenje dalo Ministarstvo pravde. "Stanojković je bila dužna da u izveštaju Agenciji prijavi korišćenje stana u javnoj svojini", navodi se, pored ostalog, u krivičnoj prijavi koja je podneta Osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu. Advokat Snežane Stanojković Dragan Palibrk za Radio Slobodna Evropa (RSE) nije želeo da komentariše prijavu, navodeći da je još nije video. Grupa zaposlenih u Tužilaštvu za ratne zločine je prethodno tokom leta Snežanu Stanojković prijavila i Agenciji za sprečavanje korupcije, navodeći da dve godine nakon prestanka funkcije koristi službeni stan Ministarstva pravde od 97 kvadrata u Beogradu. Javni funkcioneri su po zakonu dužni da izveštaje o imovini i prihodima podnose Agenciji za sprečavanje korupcije. Prema javno dostupnim izveštajima koje je po stupanju na dužnost 2017, a potom 2021. i 2024. podnela ovoj Agenciji, Stanojković je prijavila jedan stan od 78 kvadrata u Beogradu koji je, kako je navela, stekla kupovinom. Ministarsrvo pravde nije odgovorilo na upit RSE da li bivša tužiteljka koristi i stan koji je dobila od Ministarstva pravde. Njen advokat ranije je naveo da je ovo ministarstvo 2021. donelo rešenje kojim se Snežani Stanojković stan daje "radi korišćenja i čuvanja od bespravnog useljenja trećih lica", a do donošenja konačne odluke o njegovoj raspodeli. Stan je, kako je dodao, Vlada Srbije dodelila Ministarstvu pravde za rešavanje stambenih potreba zaposlenih. Stanojković ga nije koristila za službene potrebe zbog čega ne podleže Zakonu o sprečavanju korupcije, tvrdio je njen advokat. Optužbe za zloupotrebu položajaSnežanu Stanojkoviću pratile su i optužbe da je novcem Tužilaštva plaćala privatne troškove. List "Danas" objavio je u septembru 2025. da je u dužem periodu koristila službenu bankovnu karticu, plaćajući gorivo, privatne ručkove, parfeme, nakit, sobe u hotelima i račune u fri-šopovima. Pozivajući se na dokumentaciju koju je dobila grupa tužilaca, "Danas" je pisao da je Stanojković službenu karticu koristila i za nabavku bele tehnike, ali i podizanje novca sa bankomata. Bivša tužiteljka i njen advokat su i ove navode odbacili kao "laž i klevetu", sa ciljem "ugrožavanja ugleda i časti" Snežane Stanojković. Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) potvrdilo je u oktobru 2025. da je zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja formiralo predmet protiv bivše tužiteljke. Iz TOK-a nisu odgovorili na upit RSE u kojoj fazi je ovaj postupak. Ko je Snežana Stanojković?Snežana Stanojković bila je na čelu tužilaštva za ratne zločine skoro sedam godina. Kada je 2024. ponovo konkurisala na to mesto, kolegijum tužilaca za ratne zločine uputio je Visokom savetu tužilaštva negativno mišljenje o njenom radu, ukazujući na to da ne ispunjava kriterijume kao što su stručnost, dostojnost i osposobljenost. U obrazloženju koje je potpisalo sedam od deset tužilaca naveden je niz primedbi na njen rad, uz ocenu da se njeno rukovođenje negativno odrazilo na domaći i međunarodni kredibilitet ove institucije. Protiv izbora Snežane Stanojković bio je i nevladin Fond za humanitarno pravo koji prati procesuiranje ratnih zločina u Srbiji. Fond je naveo da je njen mandat obeležio mali broj optužnica i netransparentan rad Tužilaštva, kao i da je izostalo procesuiranje visokorangiranih pripadnika vojske i policije, podizanje optužnica za zločine nad albanskim civilima na Kosovu, kao i unapređenje regionalne saradnje. Iako je konkurs otvoren 2024. godine, postupak za izbor glavnog tužioca za ratne zločine do danas nije okončan. Snežanu Stanojković je na mestu vršitelja te funkcije zamenio tužilac Dušan Knežević, čiji je jednogodišnji mandat istekao u maju 2025. Do kraja oktobra 2026. Tužilaštvo nije imalo ni vršitelja dužnosti. Tada je na ovo mesto imenovan tužilac Miloš Samardžić.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović penzionisan je, kako navodi Ministarstvo odbrane, na sopstveni zahtev, a tu dužnost do postavljenja novog načelnika obavljaće general-potpukovnik Tiosav Janković. Kako je saopšteno, dužnost Mojsiloviću prestaje ukazom vršioca dužnosti predsednika Republike Ane Brnabić, na osnovu člana 110 Zakona o Vojsci Srbije prestaje od 16. novembra. U saopštenju Ministarstva se podvlači da je Mojsilović penzionisan na sopstveni zahtev, u 60. godini života i s više od 42 godine penzijskog staža. "Ističući da mu je bila izuzetna čast da Otadžbini služi kao vojnik, oficir i prvi čovek Vojske Srbije, general Mojsilović je svim oficirima, podoficirima, vojnicima i civilnim licima na službi u Vojsci Srbije uputio reči zahvalnosti na požrtvovanosti u služenju Srbiji", navedeno je između ostalog u saopštenju. Ovaj zahtev za penzionisanje dolazi u trenutku kada je u Srbiji došlo do promene vlasti nakon 14. godina, a bivši visoki oficir Vojske Jugoslavije, Petar Bošković, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocenjuje da to nije slučajnost. Mojsilovića opisuje kao "lojalistu" bivšeg predsednika Aleksandra Vučića, koji ga je ukazom 2018. imenovao za načelnika Generalštaba Vojske Srbije, nakon što je general Ljubiša Diković otišao u penziju, takođe na lični zahtev. Zakon predviđa da oficiru u činu generala profesionalna vojna služba prestaje kada navrši 40 godina penzijskog staža i 58 godina života, uz mogućnost produženja službe na dve godine. Generalu Mojsiloviću služba je produžena odlukom predsednika Republike u julu 2025. godine, zbog čega Bošković veruje da odlazak u penziju pre 2027. godine znači "prikrivanje nečega što tek sledi". Optužbe na račun Vojske Srbije oko KosovaVojska Srbije je pod vođstvom generala Milana Mojsilovića nekoliko puta podizala borbenu gotovost na granici sa Kosovom, usled brojnih kriza. Kosovske vlasti su iznele optužbe i da je oružana grupa Srba koja je izvršila napad u Banjskoj na severu Kosova, bila obučavana na vojnom poligonu "Pasuljanske livade u Srbiji". Načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović tada je demantovao ove optužbe, navodeći da Milan Radoičić, koji je preuzeo odgovornost za napad u Banjskoj, nije obučavan od strane Vojske Srbije. Petar Bošković ipak napominje da je ova oružana grupa iza sebe na Kosovu ostavila arsenal oružja, te vojnu opremu. "Činjenice jesu da se isti taj Mojsilović pravio da ne zna ništa. To jedan načelnik Generalštaba ne može da ne zna", kaže on. Promene u sektoru odbrane Srbije nakon izboraUoči konstitutivne sednice novog saziva Skupštine Srbije (zakazane za 17. novembar 2026.), predstavnici Studentske liste objavili su program za sektor odbrane koji donosi značajne izmene u odnosu na dosadašnju politiku među kojima je i odustajanje od obaveznog vojnog roka. Umesto obaveznog služenja vojske od 72 do 75 dana (čiji je početak bio planiran za mart 2027. godine), predviđeno je zadržavanje isključivo dobrovoljnog vojnog roka u trajanju od šest meseci za oko 3.000 vojnika godišnje. Cilj je da 25 do 30 odsto tih dobrovoljaca kasnije pređe u profesionalni sastav. Tri nedelje posle izbora, Studentska lista koja će u budućoj Skupštini imati 140 od ukupno 250 poslanika, nije imenovala kandidate za članove Vlade Srbije, uključujući i ministra odbrane. Kako predviđa Zakon o Vojsci načelnika postavlja predsednik države, uz mišljenje ministra odbrane. Petar Bošković smatra da je ugled Vojske Srbije urušen, te da ga je u narednom periodu neophodno popraviti ali i vratiti poverenje građana. Prema njegovoj oceni, dosadašnji načelnik Generalštaba Mojsilović je bivšem predsedniku Aleksandru Vučiću dozvolio da zloupotrebljava "Kobre", te smatra da je neophodno da dođe do promene čelnih ljudi i ove elitne jedinice vojne policije specijalizovane za zaštitu najviših državnih i vjonih funkcionera, kao i Vojnoobaveštajne agencije. "I zakon o vojnoj policiji takođe treba vratiti u norme koje su bile pre njihovog dolaska, a to je da vojna policija nema šta da traži na studentskim protestima ili bilo kojim drugim nemirima", ocenjuje Bošković. Šta je obeležilo mandat Mojsilovića?U proteklih osam godina, koliko je Milan Mojsilović bio na čelu Generalštaba Vojske Srbije, došlo je i do produbljivanja vojne saradnje sa Kinom, od koje je nabavljen i sistem protivvazdušne odbrane FK-3. Nabavke kineskog naoružanja izazvale su reakcije iz regiona, ali i država Zapada, posebno u svetlu aspiracija Srbije da postane članica Evropske unije. Ipak, sredinom godine došlo je i do prve zajedničke vojne obuke Kine i Srbije. Bivši visoki oficir Vojske Jugoslavije, Petar Bošković, ukazuje da je nabavka naoružanja bila netransparentna ali napominje da je Srbija i deo NATO programa Partnerstvo za mir, te da se održavaju i vojne vežbe sa zapadnim zemljama. Maja 2026. održana je prva zajednička vojna vežba Srbije i NATO-a na poligonu Borovac kod Bujanovca.
Uprkos embargu, izvoz naoružanja iz Srbije nije stao, a ključna državna firma za trgovinu oružjem Jugoimport SDPR imala je milionsku zaradu. To pokazuju finansijski izveštaji firme za prošlu 2025. godinu, koje je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE). Prihodi Jugoimport SDPR-a, za koje je zaslužan uvoz i izvoz naoružanja, premašili su 300 miliona evra. Našli su se među prvih pet kompanija u državi po rastu prihoda. Ali, dok za uvoz nije bilo smetnji, do zarade firme na polju izvoza došlo je u godini kada je država zvanično obustavila prodaju municije i naoružanja ka inostranstvu. Srbija je, nakon instrukcija tadašnjeg predsednika Aleksandra Vučića, krajem juna 2025. uvela moratorijum na izvoz - u jeku izraelsko-iranskog sukoba, ali i učestalih optužbi iz Moskve da preko posrednika izvozi municiju u Ukrajinu. Izvoz je ponovo pokrenut u februaru 2026. Ali, kako se u međuvremenu prodavalo naoružanje iz Srbije? Jugoimport SDPR u odgovoru za RSE tvrdi da njihov izvoz nije bio stopiran, već da je pooštrena procedura za dobijanje izvozne dozvole. "Pored saglasnosti Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva odbrane i BIA (Bezbednosno-informativne agencije), uvedena je i saglasnost Saveta za nacionalnu bezbednost", dodaju. A na čelu Saveta bio je Vučić, tada kao predsednik države. "Činjenica da su poslovi funkcionisali pokazuje da su postojale dve liste. S jedne strane, zvanična blokada svih, a s druge strane, pozitivna lista onih kojima je odobreno da se izvozi", ocenio je za RSE vojni analitičar (Vojni analitičar Aleksandar Radić je u egzilu, nakon što je za njim izdata poternica po nalogu Višeg javnog tužilaštva, zbog navoda o upotrebi zvučnog oružja od strane bivše vlasti na protestu 15. marta 2025. Radić istragu odbacuje, kao politički motivisanu.)Aleksandar Radić. "Zapravo je odluka bila u rukama Vučića. On je samovoljno uveo moratorijum. A ako Vučić kaže - negde izvozite, onda se izvozilo. Sve ostalo je bilo pod embargom", dodaje. Iz Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS) do objave teksta nisu stigli odgovori na pitanja u vezi sa trgovinom naoružanjem i ulozi Aleksandra Vučića u tim poslovima. 'Strogo poverljivo'Poslovi sa naoružanjem bili su, po pravilu odlazeće vlasti, strogo poverljivi. "Izvoz nije stao, ali nemate uvid kome se izvozilo", zaključuje Radić. Isto važi i za uvoz oružja, gde su prihodi Jugoimport SDPR-a bili još veći. Dok je četvrtina prihoda u 2025. dolazila od izvoza, za tri četvrtine bili su zaslužni uvozni poslovi. Taj trend se, prema javno dostupnim finansijskim izveštajima firme, nastavlja i sa novim poslovima, vrednim oko 2,9 milijardi dolara. Jugoimport SDPR, tako, navodi da su tokom 2025. zaključili 57 izvoznih ugovora sa 22 zemlje, u vrednosti od 643 miliona dolara. Sa 27 zemalja je, kako kažu, zaključeno 237 uvoznih ugovora u vrednosti od 2,2 milijarde dolara. Koje su sve zemlje u pitanju i šta se nabavlja – nema detalja. U odgovoru za RSE, kompanija kao svoje ključne klijente navodi Kipar, Azerbejdžan, Izrael. Ali ne precizira kako sa njima trguje. Šta je sa uvozom oružja?Najveći deo uvoza Jugoimport SDPR-a u 2025. godini - čak 90 odsto, jesu nabavke za oružane snage Srbije, pokazuju finansijska dokumenta. Iz ove firme za RSE poručuju da Ministarstvu odbrane pružaju podršku u administrativnim poslovima - kao što su sastavljanje ugovora i plaćanje, ali da sama firma ne odlučuje šta će se i od koga kupiti. O nabavkama ćuti Ministarstvo odbrane, dok su izveštaji međunarodnih organizacija u proteklom periodu pokazivali da je Srbija najviše naoružanja i vojne opreme uvozila iz Kine - poput balističkih raketa i protivvazdušnih sistema. A u arsenalu Vojske Srbije našlo se i izraelsko oružje. Istovremeno, tadašnji predsednik Aleksandar Vučić hvalio se rastućom vojnoindustrijskom saradnjom sa Izraelom. U Srbiju su tako stizali izraelski dronovi, a ka Izraelu je ubrzana isporuka municije od oktobra 2023, kada je otpočeo sukob u Gazi. Pod velom tajne, najavljena je i saradnja Jugoimport SDPR-a sa privatnom izraelskom firmom, u fabrici za proizvodnju dronova nadomak Beograda. "Uvoz naoružanja nije bio odgovor na konkretne potrebe Vojske. Zapravo, politika je odlučivala šta će se kupiti prema nekim tajnim ugovorima, dogovorima koji su sklapani u četiri oka", smatra Aleksandar Radić. Trgovinu oružjem opisuje kao jedan od ključnih poslova odlazeće vlasti. "Naoružanje je korišćeno kao referenca u spoljnoj politici, ali pre svega kao mehanizam za potencijalno koruptivne ugovore za koje ćemo tek sad moći da vidimo šta se zapravo dešavalo", ukazuje Radić. Šta obećavaju izborni pobednici?Pobednici nedavnih parlamentarnih izbora 25. oktobra, Studentska lista, najavljuju reviziju ugovora o trgovini naoružanjem. Kažu i da će buduća Vlada formirati nezavisnu komisiju koja bi utvrdila moguće zloupotrebe i korupciju. U fokus stavljaju i poslovanje Jugoimport SDPR-a. A kako bi budući potezi nove vlasti mogli uticati na već dogovorene poslove, za sada nije poznato. "O specifičnim akcijama koje se tiču pojedinačnih preduzeća ćemo raspravljati i javnost obavestiti kada bude formirana izvršna vlast", poručeno je iz Studentske liste u pisanom odgovoru za RSE. Dok kao "apsolutno netačne" odbacuje optužbe za korupciju i kontrolu SNS-a nad poslovima, Jugoimport poručuje da će, kao državna firma, "slediti politiku Vlade". Vojni analitičar Aleksandar Radić, međutim, ne veruje da bi već potpisani ugovori mogli da se stopiraju. "Teško da ćemo moći da oborimo neke ugovore zbog koruptivnosti. Mi možemo da sredimo sistem, da u budućnosti uspostavimo neke normalne odnose, normalan režim kontrole. Ali nažalost, mislim da je sve što je do sada učinjeno zapravo nepopravljivo", dodaje on. Smatra da su poslovi sklapani tako da štite interese ugovornih strana. Zašto nema izveštaja o uvozu i izvozu oružja?Detaljniji podaci o tome šta od naoružanja i vojne opreme, i u kojim količinama, Srbija izvozi i uvozi, nisu javno dostupni proteklih godina. Tako, ne zna se precizno ni sa kim sve trguje državni Jugoimport SDPR. Država je, međutim, preko nadležnog ministarstva ranije objavljivala izveštaje o trgovini naoružanjem, jer joj je to zakonska obaveza. "Kao poverljivo je tretirana tačna struktura robe, ali ste imali precizne izveštaje koje zemlje su uvoznici, izvoznici. Sad više nemamo tu sliku", ukazuje Aleksandar Radić. Izostanak državnih izveštaja poklopio se sa ruskom invazijom na Ukrajinu, kada su se pojavile sumnje da je Beograd izvozio oružje i ka Moskvi i ka Kijevu. Od početka rata u februaru 2022, Beograd je tvrdio da se drži "principa neutralnosti" i da zaraćenim stranama ne isporučuje naoružanje i vojnu opremu. Ipak, prijateljski odnosi Srbije i Rusije su se nastavili uprkos zapadnim sankcijama, dok je zvanični Beograd ostao među retkim evropskim saveznicima Kremlja. A onda je Rusija optužila Srbiju da "pokušava da joj puca u leđa", jer isporučuje municiju Ukrajini preko posrednika, među kojima se ističu pojedine NATO članice u Evropi. U saopštenju ruske Spoljne obaveštajne službe (SVR) iz 2025. godine, izlistane su i srpske državne firme koje su učestvovale u isporukama. Na spisku firmi koje su Ukrajini isporučile "sto hiljada granata i milion komada municije za automatsko oružje" našao se i Jugoimport SDPR. Zvaničnici Srbije su više puta odbacili optužbe da se Kijevu direktno isporučuje municija, ali su naglasili i da ne mogu da utiču na to gde će završiti naoružanje koje država legalno prodaje na međunarodnom tržištu. Kojim je kanalima naoružanje stizalo na ratište u Ukrajini, nije zvanično potvrđeno. Mreža ćerki firmi Jugoimport SDPR-aJugoimport je, kao državna kompanija, jedna od najvećih u regionu u oblasti odbrambene industrije. Nije zadužena samo za trgovinu naoružanjem, već i za njegovu proizvodnju, kao i za razvoj složenih borbenih sistema - kao što su oklopna vozila. Kako sami opisuju na sajtu, zaduženi su i za promociju "srpske vojno-industrijske proizvodnje na svetskom tržištu". Zadatak im je i da vojsku i policiju Srbije opremaju složenim borbenim sistemima iz domaće proizvodnje i iz uvoza. Jugoimport SDPR posluje i kroz mrežu ćerki firmi – njih desetak, koje se bave proizvodnjom i trgovinom naoružanjem. Ćerke firme su stacionirane u Beogradu, ali i u Adi na severu zemlje, Valjevu i Požegi na zapadu, Kuršumliji na jugu. Jugoimport SDPR ima manjinski udeo i u jednoj banci. Sa 23 odsto akcija, manjinski je vlasnik Srpske banke. Većinski udeo u ovoj banci, čiji je primarni zadatak da pruža podršku namenskoj industriji i javnim preduzećima, ima Vlada Srbije. Poslovi sa Alta bankom u stečajuAli, Srpska banka nije jedina sa kojom Jugoimport SDPR posluje. Registar Narodne banke Srbije pokazuje da firma ima desetine računa u različitim bankama. Među njima su se našla i tri računa (jedan dinarski i dva devizna) u Alta banci, u momentu njenog gašenja i odlaska u stečaj krajem oktobra. U odgovoru za RSE, Jugoimport SDPR tvrdi da je na njihovom računu ostalo "znatno manje od 50 hiljada evra", koliko pokriva osiguranje, i da će to biti u celosti namireno u postupku stečaja i likvidacije Alta banke. Saopštili su i da poslovanje firme nije ugroženo. Računi su, kako navode, otvoreni još za vreme JUBMES banke, pre privatizacije. Nekada državna Jugoslovenska banka za međunarodnu ekonomsku saradnju (JUBMES) postala je vlasništvo Davora Macure i njegove Alta grupe 2020. godine. Među malim akcionarima JUBMES-a, pre privatizacije, bio je i Jugoimport SDPR – sa oko 3,5 odsto akcija. A račune u Alta banci imale su i dve ćerke firme Jugoimport SDPR-a. Firma "Kovački centar" je u momentu gašenja banke na računu imala oko 150 evra (18 hiljada dinara), dok je firma "Belom" imala nešto više od deset hiljada evra (1,2 miliona dinara). A registar Narodne banke Srbije pokazuje da je kod Alta banke bilo registrovano više stotina aktivnih menica, gde se Jugoimport SDPR navodi kao "dužnik". Više od 40 menica registrovano je kod Alta banke samo od februara do oktobra ove godine - pre nego što je banka otišla u stečaj, a njen vlasnik Davor Macura završio u pritvoru zbog optužbi da je iz trezora izneo 380 miliona evra. Menice, kao hartije od vrednosti, služe kao sredstvo plaćanja, obezbeđenja naplate ili garancije u poslovnim i finansijskim odnosima. Jugoimport SDPR kaže da je Alta banka, kao i bilo koja druga, služila kao "tehnički kanal", koji je podnosio podatke za registar menica NBS. "Uloga banke u tom poslu je da verifikuje identitet potpisnika i da prosledi podatke u centralnu bazu NBS. Posao i ugovor su nezavisni od banke u kojoj je izvršena registracija", navode u odgovoru. Firma, međutim, ne objašnjava čemu služe ove menice, ranije zavedene kod Alta banke – odnosno, u čiju su korist registrovane i koje obaveze obezbeđuju. Tajni ugovori i javni milionski tenderiTenderi za nabavku naoružanja izostaju, jer se poverljivi poslovi dogovaraju tajno i direktnom pogodbom, ali neki drugi se sprovode. Jugoimport SDPR putem javnih nabavki ugovara različite usluge i nabavku opreme – od softvera, preko kancelarijskog pribora, goriva i vozila, do alata, opreme za restoran i radne odeće. Za to je od početka 2026. godine potrošio gotovo osam miliona evra. A jedan od najvrednijih tendera trenutno je u toku. Firmama je upućen poziv da se nadmeću za ugovor vredan oko pet miliona evra – za nabavku avionskih karata i hotelskog smeštaja za potrebe Jugoimport SDPR-a u naredne tri godine. Prošli trogodišnji ugovor, za iste usluge, bio je trostruko manji – oko 1,5 miliona evra. Firma za RSE poručuje da su njene javne nabavke "transparentne" i da se sprovode u skladu sa zakonom, a da ugovor dobija "najpovoljniji ponuđač". Ipak, odluke o dodeli ugovora tokom 2026. godine koje je analizirao RSE, pokazuju da je Jugoimport SDPR vrlo često imao samo jednog ponuđača na tenderima, što je suprotno načelima konkurentnosti.