Grupa tužilaca i deo zaposlenih u Tužilaštvu za ratne zločine podneli su 16. novembra krivičnu prijavu protiv nekadašnje glavne tužiteljke tog tužilaštva Snežane Stanojković zbog neprijavljivanja imovine.
U krivičnoj prijavi se navodi da Stanojković Agenciji za sprečavanje korupcije nije prijavila stan koji joj je 2021. na korišćenje dalo Ministarstvo pravde.
"Stanojković je bila dužna da u izveštaju Agenciji prijavi korišćenje stana u javnoj svojini", navodi se, pored ostalog, u krivičnoj prijavi koja je podneta Osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.
Advokat Snežane Stanojković Dragan Palibrk za Radio Slobodna Evropa (RSE) nije želeo da komentariše prijavu, navodeći da je još nije video.
Grupa zaposlenih u Tužilaštvu za ratne zločine je prethodno tokom leta Snežanu Stanojković prijavila i Agenciji za sprečavanje korupcije, navodeći da dve godine nakon prestanka funkcije koristi službeni stan Ministarstva pravde od 97 kvadrata u Beogradu.
Javni funkcioneri su po zakonu dužni da izveštaje o imovini i prihodima podnose Agenciji za sprečavanje korupcije.
Prema javno dostupnim izveštajima koje je po stupanju na dužnost 2017, a potom 2021. i 2024. podnela ovoj Agenciji, Stanojković je prijavila jedan stan od 78 kvadrata u Beogradu koji je, kako je navela, stekla kupovinom.
Ministarsrvo pravde nije odgovorilo na upit RSE da li bivša tužiteljka koristi i stan koji je dobila od Ministarstva pravde.
Njen advokat ranije je naveo da je ovo ministarstvo 2021. donelo rešenje kojim se Snežani Stanojković stan daje "radi korišćenja i čuvanja od bespravnog useljenja trećih lica", a do donošenja konačne odluke o njegovoj raspodeli.
Stan je, kako je dodao, Vlada Srbije dodelila Ministarstvu pravde za rešavanje stambenih potreba zaposlenih.
Stanojković ga nije koristila za službene potrebe zbog čega ne podleže Zakonu o sprečavanju korupcije, tvrdio je njen advokat.
Optužbe za zloupotrebu položajaSnežanu Stanojkoviću pratile su i optužbe da je novcem Tužilaštva plaćala privatne troškove.
List "Danas" objavio je u septembru 2025. da je u dužem periodu koristila službenu bankovnu karticu, plaćajući gorivo, privatne ručkove, parfeme, nakit, sobe u hotelima i račune u fri-šopovima.
Pozivajući se na dokumentaciju koju je dobila grupa tužilaca, "Danas" je pisao da je Stanojković službenu karticu koristila i za nabavku bele tehnike, ali i podizanje novca sa bankomata.
Bivša tužiteljka i njen advokat su i ove navode odbacili kao "laž i klevetu", sa ciljem "ugrožavanja ugleda i časti" Snežane Stanojković.
Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) potvrdilo je u oktobru 2025. da je zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja formiralo predmet protiv bivše tužiteljke.
Iz TOK-a nisu odgovorili na upit RSE u kojoj fazi je ovaj postupak.
Ko je Snežana Stanojković?Snežana Stanojković bila je na čelu tužilaštva za ratne zločine skoro sedam godina.
Kada je 2024. ponovo konkurisala na to mesto, kolegijum tužilaca za ratne zločine uputio je Visokom savetu tužilaštva negativno mišljenje o njenom radu, ukazujući na to da ne ispunjava kriterijume kao što su stručnost, dostojnost i osposobljenost.
U obrazloženju koje je potpisalo sedam od deset tužilaca naveden je niz primedbi na njen rad, uz ocenu da se njeno rukovođenje negativno odrazilo na domaći i međunarodni kredibilitet ove institucije.
Protiv izbora Snežane Stanojković bio je i nevladin Fond za humanitarno pravo koji prati procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.
Fond je naveo da je njen mandat obeležio mali broj optužnica i netransparentan rad Tužilaštva, kao i da je izostalo procesuiranje visokorangiranih pripadnika vojske i policije, podizanje optužnica za zločine nad albanskim civilima na Kosovu, kao i unapređenje regionalne saradnje.
Iako je konkurs otvoren 2024. godine, postupak za izbor glavnog tužioca za ratne zločine do danas nije okončan.
Snežanu Stanojković je na mestu vršitelja te funkcije zamenio tužilac Dušan Knežević, čiji je jednogodišnji mandat istekao u maju 2025.
Do kraja oktobra 2026. Tužilaštvo nije imalo ni vršitelja dužnosti.
Tada je na ovo mesto imenovan tužilac Miloš Samardžić.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović penzionisan je, kako navodi Ministarstvo odbrane, na sopstveni zahtev, a tu dužnost do postavljenja novog načelnika obavljaće general-potpukovnik Tiosav Janković.
Kako je saopštena dužnost Mojsiloviću prestaje ukazom vršioca dužnosti predsednika Republike Ane Brnabić, na osnovu člana 110 Zakona o Vojsci Srbije prestaje od 16. novembra.
U saopštenju Ministarstva se podvlači se da ja Mojsilović penzionisan na sopstveni zahtev, u 60. godini života i s više od 42 godine penzijskog staža.
"Ističući da mu je bila izuzetna čast da Otadžbini služi kao vojnik, oficir i prvi čovek Vojske Srbije, general Mojsilović je svim oficirima, podoficirima, vojnicima i civilnim licima na službi u Vojsci Srbije uputio reči zahvalnosti na požrtvovanosti u služenju Srbiji", navodeno je između ostalog u saopštenju.
Zakon predviđa da oficiru u činu generala profesionalna vojna služba prestaje kada navrši 40 godina penzijskog staža i 58 godina života, uz mogućnost produženja službe na dve godine.
Generalu Mojsiloviću služba je produžena odlukom predsednika Republike u julu 2025. godine.
Promene u sektoru odbrane Srbije nakon izboraUoči konstitutivne sednice novog saziva Skupštine Srbije (zakazane za 17. novembar 2026.), predstavnici Studentske liste objavili su program za sektor odbrane koji donosi značajne izmene u odnosu na dosadašnju politiku među kojima je i odustajanje od obaveznog vojnog roka.
Umesto obaveznog služenja vojske od 72 do 75 dana (čiji je početak bio planiran za mart 2027. godine), predviđeno je zadržavanje isključivo dobrovoljnog vojnog roka u trajanju od šest meseci za oko 3.000 vojnika godišnje.
Cilj je da 25 do 30 odsto tih dobrovoljaca kasnije pređe u profesionalni sastav.
Tri nedelje posle izbora, Studentska lista koja će u budućoj Skupštini imati 140 od ukupno 250 poslanika, nije imenovala kandidate za članove Vlade Srbije, uključujući i ministra odbrane. Kako predviđa Zakon o Vojsci načelnika postavlja predsednik države, uz mišljenje ministra odbrane.
Uprkos embargu, izvoz naoružanja iz Srbije nije stao, a ključna državna firma za trgovinu oružjem Jugoimport SDPR imala je milionsku zaradu.
To pokazuju finansijski izveštaji firme za prošlu 2025. godinu, koje je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prihodi Jugoimport SDPR-a, za koje je zaslužan uvoz i izvoz naoružanja, premašili su 300 miliona evra.
Našli su se među prvih pet kompanija u državi po rastu prihoda.
Ali, dok za uvoz nije bilo smetnji, do zarade firme na polju izvoza došlo je u godini kada je država zvanično obustavila prodaju municije i naoružanja ka inostranstvu.
Srbija je, nakon instrukcija tadašnjeg predsednika Aleksandra Vučića, krajem juna 2025. uvela moratorijum na izvoz - u jeku izraelsko-iranskog sukoba, ali i učestalih optužbi iz Moskve da preko posrednika izvozi municiju u Ukrajinu.
Izvoz je ponovo pokrenut u februaru 2026.
Ali, kako se u međuvremenu prodavalo naoružanje iz Srbije?
Jugoimport SDPR u odgovoru za RSE tvrdi da njihov izvoz nije bio stopiran, već da je pooštrena procedura za dobijanje izvozne dozvole.
"Pored saglasnosti Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva odbrane i BIA (Bezbednosno-informativne agencije), uvedena je i saglasnost Saveta za nacionalnu bezbednost", dodaju.
A na čelu Saveta bio je Vučić, tada kao predsednik države.
"Činjenica da su poslovi funkcionisali pokazuje da su postojale dve liste. S jedne strane, zvanična blokada svih, a s druge strane, pozitivna lista onih kojima je odobreno da se izvozi", ocenio je za RSE vojni analitičar (Vojni analitičar Aleksandar Radić je u egzilu, nakon što je za njim izdata poternica po nalogu Višeg javnog tužilaštva, zbog navoda o upotrebi zvučnog oružja od strane bivše vlasti na protestu 15. marta 2025. Radić istragu odbacuje, kao politički motivisanu.)Aleksandar Radić.
"Zapravo je odluka bila u rukama Vučića. On je samovoljno uveo moratorijum. A ako Vučić kaže - negde izvozite, onda se izvozilo. Sve ostalo je bilo pod embargom", dodaje.
Iz Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS) do objave teksta nisu stigli odgovori na pitanja u vezi sa trgovinom naoružanjem i ulozi Aleksandra Vučića u tim poslovima.
'Strogo poverljivo'Poslovi sa naoružanjem bili su, po pravilu odlazeće vlasti, strogo poverljivi.
"Izvoz nije stao, ali nemate uvid kome se izvozilo", zaključuje Radić.
Isto važi i za uvoz oružja, gde su prihodi Jugoimport SDPR-a bili još veći. Dok je četvrtina prihoda u 2025. dolazila od izvoza, za tri četvrtine bili su zaslužni uvozni poslovi.
Taj trend se, prema javno dostupnim finansijskim izveštajima firme, nastavlja i sa novim poslovima, vrednim oko 2,9 milijardi dolara.
Jugoimport SDPR, tako, navodi da su tokom 2025. zaključili 57 izvoznih ugovora sa 22 zemlje, u vrednosti od 643 miliona dolara.
Sa 27 zemalja je, kako kažu, zaključeno 237 uvoznih ugovora u vrednosti od 2,2 milijarde dolara.
Koje su sve zemlje u pitanju i šta se nabavlja – nema detalja.
U odgovoru za RSE, kompanija kao svoje ključne klijente navodi Kipar, Azerbejdžan, Izrael. Ali ne precizira kako sa njima trguje.
Šta je sa uvozom oružja?Najveći deo uvoza Jugoimport SDPR-a u 2025. godini - čak 90 odsto, jesu nabavke za oružane snage Srbije, pokazuju finansijska dokumenta.
Iz ove firme za RSE poručuju da Ministarstvu odbrane pružaju podršku u administrativnim poslovima - kao što su sastavljanje ugovora i plaćanje, ali da sama firma ne odlučuje šta će se i od koga kupiti.
O nabavkama ćuti Ministarstvo odbrane, dok su izveštaji međunarodnih organizacija u proteklom periodu pokazivali da je Srbija najviše naoružanja i vojne opreme uvozila iz Kine - poput balističkih raketa i protivvazdušnih sistema.
A u arsenalu Vojske Srbije našlo se i izraelsko oružje.
Istovremeno, tadašnji predsednik Aleksandar Vučić hvalio se rastućom vojnoindustrijskom saradnjom sa Izraelom.
U Srbiju su tako stizali izraelski dronovi, a ka Izraelu je ubrzana isporuka municije od oktobra 2023, kada je otpočeo sukob u Gazi.
Pod velom tajne, najavljena je i saradnja Jugoimport SDPR-a sa privatnom izraelskom firmom, u fabrici za proizvodnju dronova nadomak Beograda.
"Uvoz naoružanja nije bio odgovor na konkretne potrebe Vojske. Zapravo, politika je odlučivala šta će se kupiti prema nekim tajnim ugovorima, dogovorima koji su sklapani u četiri oka", smatra Aleksandar Radić.
Trgovinu oružjem opisuje kao jedan od ključnih poslova odlazeće vlasti.
"Naoružanje je korišćeno kao referenca u spoljnoj politici, ali pre svega kao mehanizam za potencijalno koruptivne ugovore za koje ćemo tek sad moći da vidimo šta se zapravo dešavalo", ukazuje Radić.
Šta obećavaju izborni pobednici?Pobednici nedavnih parlamentarnih izbora 25. oktobra, Studentska lista, najavljuju reviziju ugovora o trgovini naoružanjem.
Kažu i da će buduća Vlada formirati nezavisnu komisiju koja bi utvrdila moguće zloupotrebe i korupciju. U fokus stavljaju i poslovanje Jugoimport SDPR-a.
A kako bi budući potezi nove vlasti mogli uticati na već dogovorene poslove, za sada nije poznato.
"O specifičnim akcijama koje se tiču pojedinačnih preduzeća ćemo raspravljati i javnost obavestiti kada bude formirana izvršna vlast", poručeno je iz Studentske liste u pisanom odgovoru za RSE.
Dok kao "apsolutno netačne" odbacuje optužbe za korupciju i kontrolu SNS-a nad poslovima, Jugoimport poručuje da će, kao državna firma, "slediti politiku Vlade".
Vojni analitičar Aleksandar Radić, međutim, ne veruje da bi već potpisani ugovori mogli da se stopiraju.
"Teško da ćemo moći da oborimo neke ugovore zbog koruptivnosti. Mi možemo da sredimo sistem, da u budućnosti uspostavimo neke normalne odnose, normalan režim kontrole. Ali nažalost, mislim da je sve što je do sada učinjeno zapravo nepopravljivo", dodaje on.
Smatra da su poslovi sklapani tako da štite interese ugovornih strana.
Zašto nema izveštaja o uvozu i izvozu oružja?Detaljniji podaci o tome šta od naoružanja i vojne opreme, i u kojim količinama, Srbija izvozi i uvozi, nisu javno dostupni proteklih godina.
Tako, ne zna se precizno ni sa kim sve trguje državni Jugoimport SDPR.
Država je, međutim, preko nadležnog ministarstva ranije objavljivala izveštaje o trgovini naoružanjem, jer joj je to zakonska obaveza.
"Kao poverljivo je tretirana tačna struktura robe, ali ste imali precizne izveštaje koje zemlje su uvoznici, izvoznici. Sad više nemamo tu sliku", ukazuje Aleksandar Radić.
Izostanak državnih izveštaja poklopio se sa ruskom invazijom na Ukrajinu, kada su se pojavile sumnje da je Beograd izvozio oružje i ka Moskvi i ka Kijevu.
Od početka rata u februaru 2022, Beograd je tvrdio da se drži "principa neutralnosti" i da zaraćenim stranama ne isporučuje naoružanje i vojnu opremu.
Ipak, prijateljski odnosi Srbije i Rusije su se nastavili uprkos zapadnim sankcijama, dok je zvanični Beograd ostao među retkim evropskim saveznicima Kremlja.
A onda je Rusija optužila Srbiju da "pokušava da joj puca u leđa", jer isporučuje municiju Ukrajini preko posrednika, među kojima se ističu pojedine NATO članice u Evropi.
U saopštenju ruske Spoljne obaveštajne službe (SVR) iz 2025. godine, izlistane su i srpske državne firme koje su učestvovale u isporukama.
Na spisku firmi koje su Ukrajini isporučile "sto hiljada granata i milion komada municije za automatsko oružje" našao se i Jugoimport SDPR.
Zvaničnici Srbije su više puta odbacili optužbe da se Kijevu direktno isporučuje municija, ali su naglasili i da ne mogu da utiču na to gde će završiti naoružanje koje država legalno prodaje na međunarodnom tržištu.
Kojim je kanalima naoružanje stizalo na ratište u Ukrajini, nije zvanično potvrđeno.
Mreža ćerki firmi Jugoimport SDPR-aJugoimport je, kao državna kompanija, jedna od najvećih u regionu u oblasti odbrambene industrije.
Nije zadužena samo za trgovinu naoružanjem, već i za njegovu proizvodnju, kao i za razvoj složenih borbenih sistema - kao što su oklopna vozila.
Kako sami opisuju na sajtu, zaduženi su i za promociju "srpske vojno-industrijske proizvodnje na svetskom tržištu".
Zadatak im je i da vojsku i policiju Srbije opremaju složenim borbenim sistemima iz domaće proizvodnje i iz uvoza.
Jugoimport SDPR posluje i kroz mrežu ćerki firmi – njih desetak, koje se bave proizvodnjom i trgovinom naoružanjem.
Ćerke firme su stacionirane u Beogradu, ali i u Adi na severu zemlje, Valjevu i Požegi na zapadu, Kuršumliji na jugu.
Jugoimport SDPR ima manjinski udeo i u jednoj banci.
Sa 23 odsto akcija, manjinski je vlasnik Srpske banke.
Većinski udeo u ovoj banci, čiji je primarni zadatak da pruža podršku namenskoj industriji i javnim preduzećima, ima Vlada Srbije.
Poslovi sa Alta bankom u stečajuAli, Srpska banka nije jedina sa kojom Jugoimport SDPR posluje.
Registar Narodne banke Srbije pokazuje da firma ima desetine računa u različitim bankama.
Među njima su se našla i tri računa (jedan dinarski i dva devizna) u Alta banci, u momentu njenog gašenja i odlaska u stečaj krajem oktobra.
U odgovoru za RSE, Jugoimport SDPR tvrdi da je na njihovom računu ostalo "znatno manje od 50 hiljada evra", koliko pokriva osiguranje, i da će to biti u celosti namireno u postupku stečaja i likvidacije Alta banke.
Saopštili su i da poslovanje firme nije ugroženo.
Računi su, kako navode, otvoreni još za vreme JUBMES banke, pre privatizacije.
Nekada državna Jugoslovenska banka za međunarodnu ekonomsku saradnju (JUBMES) postala je vlasništvo Davora Macure i njegove Alta grupe 2020. godine.
Među malim akcionarima JUBMES-a, pre privatizacije, bio je i Jugoimport SDPR – sa oko 3,5 odsto akcija.
A račune u Alta banci imale su i dve ćerke firme Jugoimport SDPR-a.
Firma "Kovački centar" je u momentu gašenja banke na računu imala oko 150 evra (18 hiljada dinara), dok je firma "Belom" imala nešto više od deset hiljada evra (1,2 miliona dinara).
A registar Narodne banke Srbije pokazuje da je kod Alta banke bilo registrovano više stotina aktivnih menica, gde se Jugoimport SDPR navodi kao "dužnik".
Više od 40 menica registrovano je kod Alta banke samo od februara do oktobra ove godine - pre nego što je banka otišla u stečaj, a njen vlasnik Davor Macura završio u pritvoru zbog optužbi da je iz trezora izneo 380 miliona evra.
Menice, kao hartije od vrednosti, služe kao sredstvo plaćanja, obezbeđenja naplate ili garancije u poslovnim i finansijskim odnosima.
Jugoimport SDPR kaže da je Alta banka, kao i bilo koja druga, služila kao "tehnički kanal", koji je podnosio podatke za registar menica NBS.
"Uloga banke u tom poslu je da verifikuje identitet potpisnika i da prosledi podatke u centralnu bazu NBS. Posao i ugovor su nezavisni od banke u kojoj je izvršena registracija", navode u odgovoru.
Firma, međutim, ne objašnjava čemu služe ove menice, ranije zavedene kod Alta banke – odnosno, u čiju su korist registrovane i koje obaveze obezbeđuju.
Tajni ugovori i javni milionski tenderiTenderi za nabavku naoružanja izostaju, jer se poverljivi poslovi dogovaraju tajno i direktnom pogodbom, ali neki drugi se sprovode.
Jugoimport SDPR putem javnih nabavki ugovara različite usluge i nabavku opreme – od softvera, preko kancelarijskog pribora, goriva i vozila, do alata, opreme za restoran i radne odeće.
Za to je od početka 2026. godine potrošio gotovo osam miliona evra.
A jedan od najvrednijih tendera trenutno je u toku.
Firmama je upućen poziv da se nadmeću za ugovor vredan oko pet miliona evra – za nabavku avionskih karata i hotelskog smeštaja za potrebe Jugoimport SDPR-a u naredne tri godine.
Prošli trogodišnji ugovor, za iste usluge, bio je trostruko manji – oko 1,5 miliona evra.
Firma za RSE poručuje da su njene javne nabavke "transparentne" i da se sprovode u skladu sa zakonom, a da ugovor dobija "najpovoljniji ponuđač".
Ipak, odluke o dodeli ugovora tokom 2026. godine koje je analizirao RSE, pokazuju da je Jugoimport SDPR vrlo često imao samo jednog ponuđača na tenderima, što je suprotno načelima konkurentnosti.
Perspektiva od samog početka prati generaciju mladih koja je pokrenula talas društvenih promjena u Srbiji. 25. oktobar bio je dan velikih očekivanja i nade da će gotovo dvije godine studentske borbe za promjene konačno donijeti konkretne rezultate na biračkim mjestima.
U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo o tome kakvi će biti odnosi između Beograda i Banjaluke nakon pobede Studentske liste na izborima u Srbiji. Sagovornici su bili dva politička analitičara iz Banjaluke – Mladen Bubonjić i Đorđe Vujatović.
Bilo je reči o tome da li će Milorad Dodik, koji se nakon svakih izbora u Srbiji vrlo brzo prekrcavao na stranu pobednika, uspeti da se umili i Studentskoj listi iako je njene predstavnike sve vreme nazivao stranim plaćenicima, izdajnicima i smradovima, može li Studentska lista preći preko svih tih uvreda, kako će ubuduće izgledati saradnja između Srbije i Republike Srpske, odnosno da li će nova vlast u Srbiji sarađivati sa institucijama Republike Srpske izbegavajući Dodika.
Postavljeno je pitanje da li Studentska lista, koja je oborila jednog autokratu, može da sarađuje sa drugim, da li je padom Vučića pao koncept Srpskog sveta, pa Dodik ostaje bez značajne poluge svoje nacionalističke politike, da li bi Dodik tako ubedljivo pobedio 4. oktobra na izborima u Republici Srpskoj da su ti izbori održani nakon izbora u Srbiji i da li će nužno doći do zahlađenja odnosa između Beograda i Banjaluke s obzirom na to da Dodik kontroliše svu vlast u Republici Srpskoj.
Omer Karabeg: Milorad Dodik je do sada uspevao da ima veoma dobre odnose sa svima koji su bili na vlasti u Srbiji. Hvalio je Borisa Tadića, kada je ovaj bio predsednik Srbije, i omalovažavao njegovog političkog protivnika Aleksandra Vučića, a kada je Vučićeva stranka pobedila na izborima vrlo brzo se prekrcao na stranu pobednika, a Vučić mu je oprostio ranije uvrede. Da li će sada uspeti da se umili novoj vlasti u Srbiji?
Đorđe Vujatović: Prije svega treba shvatiti političku prirodu Milorada Dodika. On je veoma pragmatičan političar i poštuje one koji su na vlasti. To su uvijek njegovi politički sagovornici. Nije se tako ponašao samo za vrijeme Tadića i Vučića, tako je bilo i za vrijeme Slobodana Miloševića. Dodik tako funkcioniše već skoro tri decenije. On shvata da vlasti Republike Srpske ne mogu da funkcionišu bez podrške vlasti u Srbiji. Onaj ko je na vlasti u Srbiji treba da očekuje da će Dodik uvijek biti servilan prema njemu.
Omer Karabeg: Milorad Dodik je žestoko napadao studentski pokret i njegove učesnike nazivao stranim plaćenicima i smradovima. Govorio je da bi Republika Srpska bila njihova prva meta ako dođu na vlast. Izbornu noć proveo je u Vučićevom štabu zajedno sa sinom Igorom. Veruje li Dodik da će studenti preći preko svih ovih uvreda, a bilo ih je mnogo?
Mladen Bubonjić: Treba uzeti u obzir da Studentska lista nije ideološki jedinstvena. Njihova percepcija Republike Srpske nije jedinstvena bez obzira na Dodikove izjave. Ne sumnjam da mu neki previše ne zamjeraju na onome što je govorio, a neki bi mu zamjerili da ništa nije rekao. Ne vjerujem da će Republika Srpska biti u fokusu nove vlasti u Srbiji. Njima je sada prioritet da se obračunaju sa zaostavštinom Vučićevog režima – sa korupcijom, kriminalom i zločinima koje je počinio taj režim. To će u narednom periodu obilježiti politički život u Srbiji.
A Dodik će svakako tražiti priliku da se pospe pepelom. Govoriće da su njegove izjave bile u žaru političke borbe, da nije tako mislio i prihvatiće realnost da je Vučić, koga je on zdušno podržavao, poražen i da su oni koje je napadao pobjednici. Tvrdiće da to čini radi očuvanje Republike Srpske.
Uostalom, Dodiku njegove izjave ništa ne znače. On lako prelazi preko svojih izjava kojima vređa druge ljude. Vjerujem da će i ovoga puta biti tako. Treba sačekati da vidimo kako će nova vlast u Srbiji pristupiti vlastima u Republici Srpskoj. Ne vjerujem da će im u početku Dodik biti partner. Studentska lista će insistirati na institucionalnom povezivanju i neće pristati na vaninstitucionalne veze kakve je Dodik gradio sa bivšom vlašću.
Omer Karabeg: Da li je Dodikov glavni problem što studenti nemaju lidera, pa nema kome da se ulaguje?
Đorđe Vujatović: To je jedan od njegovih najvećih problema. Pošto je Studentska lista decentralizovana grupa, Dodk čeka da vidi ko će biti u novoj vlasti. Prema mojim informacijama on je već imao kontakte sa pojedincima iz Studentske liste. Dodik čeka formiranje Narodne skupštine i Vlade Srbije, pa da pokuša da se približi predstavnicima nove vlasti.
Inače, kao što je rekao kolega Bubonjić, Studentska lista ne djeluje kao ideološki kompaktna zajednica. U okviru te liste ima dosta onih koji su ideološki bliski ne Dodiku, već očuvanju Republike Srpske. Uostalom, Srbija je jedan od garanata Dejtonskog sporazuma i svoje obaveze mora poštovati.
Mladen Bubonjić: Dodik je uvijek išao ka centrima moći u Srbiji. On čeka trenutak kada će biti formirana nova vlast i kada će se uspostaviti centri odlučivanja. Nije, međutim, izvjesno da će moći da uspostavi onakve kontakte kakve priželjkuje. Nekih kontakata će svakako biti jer nova vlast neće odustati od Republike Srpske. Dodik je pragmatičan i makijavelista i nastojaće da i iskoristiti svaku priliku mada mu neizvjesnost oko sastava nove vlasti trenutno predstavlja problem.
Omer Karabeg: Dodik je sve suprotno od onoga za šta se studenti zalažu. On je autokrata, neobrazovan, izuzetno bogat, sklon korupciji, a studenti su protiv takvih političara. Kako oni uopšte mogu da komuniciraju s njim?
Đorđe Vujatović: To je jako zanimljivo pitanje za buduće odnosa između Beograda i Banjaluke - mogu li studenti, koji su skinuli jednu autokratsku vlast, imati ikakvu saradnja sa drugom autokratskom vlašću. Postavlja se i pitanje da li će se nova vlast Srbije miješati u unutrašnja pitanja Republike Srpske ili će reći – poštovaćemo vlast u Banjaluci kakva god da je jer je to volja građana Republike Srpske mada se i ovdje može osjetiti želja za promjenama koje su Srbiji donijeli studenti.
Kada se pominje eventualno zahlađivanje odnosa, treba imati u vidu da Republiku Srpsku i Srbija ne vezuju samo pitanja nacije, kulture i tradicije, već da postoje i jaki ekonomski interesi. Telekom Srbije je najveći pojedinačni vlasnik Mtela, telekomunikacionog operatora Republike Srpske.
Važna je saradnju i u oblasti elektroenergije. Do prije dvije ili tri godine Republika Srpska je bila veliki izvoznik električne energije u zemlje Evropske unije. Međutim, nakon sloma energetskog sistema u Srbiji, Republika Srpska je veliki dio svoje struje preusmerila prema Srbiji i ne prodaje je po komercijalnim cijenama koje važe na evropskoj berzi. S druge strane, i Srbija je dosta ulagala u Republiku Srpsku. Tako da ne vjerujem da zbog ekonomske saradnje može doći do nekog većeg zahlađenja.
Kad govorimo o autokratama, zanimljivo je da dobar dio ljudi u Srbiji, koji u Vučiću vidi autokratu i nacionalnog izdajnika, ima određene simpatije prema Miloradu Dodiku, a s druge strane veliki broj stanovnika Republike Srpske koji mrzi Dodika, smatrajući ga autokratom koji je opterećen korupcijom, u Vučiću vidi nacionalnog spasioca. Mi smo u šizofrenoj situaciji da jednoga autokratu ne volimo, a drugog prihvatamo zbog strateških pitanja nacije.
Mladen Bubonjić: Mislim da na početku Studenska lista neće zvanično sarađivati s Dodikom zato što će insistirati na institucionalnoj saradnji. Ali Srbija neće odustati od veza sa Republikom Srpskom, može doći samo prekida vaninstitucionalnih veza kakve je uspostavio Dodik. Ne očekujem nikakav zvaničan odnos sa Dodikom, ali će se svakako nastaviti kontakti sa predsjednikom Republike Srpske, Vladom i Narodnom skupštinom. Da li će biti u istom obimu, teško je sada reći.
Očekujem takođe da će biti i istrage i revizije zajedničkih projekata da bi se utvrdilo da li u njima ima koruptivnih i kriminalnih elemenata. Ne vidim razlog zašto bi se veze prekidale, možda će čak doći i do učvršćivanja poslovnih i investicionih veza. Ali opet naglašavam da će Studentska lista insistirati na institucionalnom povezivanju.
Omer Karabeg: Nakon Vučićevog poraza pada i koncept srpskog sveta, a Dodik je bio jedan od najznačajnijih protagonista srpskog sveta. Da li sada Dodik ostaje bez značajne poluge svoje nacionalističke politike?
Đorđe Vujatović: Koncept srpskog svijeta je samo veliki narativni balon da bi se ljudi mobilisali kroz priču o odbrani nacionalnih interesa. To je priča koja je veoma dobro funkcioniše u svim postjugoslovenskim državama. Pokazalo se da vlast pada ili se učvršćuje na nacionalnim temama. Da je koncept srpskog svijeta stvarna priča Aleksandar Vučić i Milorad Dodik nikada ne bi podržavali Viktora Orbana koji je prije nekoliko godina na svojim mitinzima pokazivao kartu Velike Mađarske koja je obuhvatala i Vojvodinu.
Srpski svet je samo priča za mobilizaciju glasačkog tijela. Njeni protagonsti se predstavljaju kao čuvari nacionalnog identiteta i nacionalne države, a to im je pokriće za bezočnu krađu i korupciju. Odlaskom Vučića Dodik gubi važnog igrača i ostaće prilično usamljen na toj sceni. Biće mu otežan manevarski prostor, ali to neće biti prvi put. Kad god smo mislili da je satjeran u ćošak i da nema izlaza, uvijek je nalazio način da se izvuče i da ponekad izađe i kao pobjednik .
Omer Karabeg: Kad je nastupao kao zagovornik srpskog sveta Dodik je to dobrim delom radio zato što Vučić nije mogao da o tome otvoreno govori. Dodik je umesto njega govorio kako treba ujediniti Srbe u jednu državu koja će pored Srbije i Republike Srpske obuhvatiti i Crnu Goru i Kosovo. Sada ta priča gubi svaki smisao jer studenti uopšte nisu zainteresovani za srpski svet.
Mladen Bubonjić: Ne bih žurio sa takvim zaključkom jer, kao što smo rekli, Studentska lista uopšte nije ideološki jedinstvena. To što nije bilo eksplicitnih podrški i najava o nastavku zagovaranja te ideje, ne znači da u desno orijentisanim strukturama Studentske liste nema simpatija za tu ideju. Naravno, u fokusu će biti borba protiv zaostavštine Aleksandra Vučića, protiv kriminala, korupcije i zločina, ali to ne znači da ta ideja neće opstati na nekim drugim osnovama kao što je kulturno povezivanje i slično. Možda će se koristiti eufemizmi, ali neće se u potpunosti od nje odustati bez obzira što u studentskom pokretu imate i proliberalnu, prozapadnu struju, ali ona nije dominantna.
Omer Karabeg: Studenti neće imati vremena da se bave srpskim svetom. Može neko da simpatiše tu ideju, ali je važno da ne bude agresivan u tome, a bivša vlast u Srbiji zajedno sa Dodikom bila je agresivna. U tom smislu ja mislim da će srpski svet mnogo manje ugrožavati region, nego do sada.
Mladen Bubonjić: Neće biti identično, ali mislim da se neće u potpunosti odustati od te ideje, mada to neće biti agresivno kao što je bilo u Vučićevo vrijeme.
Omer Karabeg: Da su izbori u Bosni i Hercegovini održani nakon izbora u Srbiji na kojima je pao Vučićev režim da li bi Dodik onako ubedljivo pobedio kao što je pobedio na izborima 4. oktobra u Republici Srpskoj?
Đorđe Vujatović: Rezultat ne bi bio onakav kakav je bio zbog toga što se ovdje vlada strahom – i te kakvim strahom. Kada su studenti dolazili u Republiku Srpsku bili su proganjani, zabranjivani, privođeni, fizički napadani. Tim povodom bilo je mirnih protesta u znak podrške studentima, ali na tim okupljanima nije bilo više od 30 do 40 mladih osoba.
S druge strane, kada je došlo do proglašenja pobjede Studentske liste, na Trgu Krajine u Banjaluci bila je velika proslava na kojoj se okupilo više od hiljadu ljudi. Bio je i vatromet. Ljudi koji su do juče okretali glavu od studenata jer su bili okovani strahom sada su izašli da proslave njihovu pobjedu. Da se pad Vučićevog režima dogodio prije izbora u Bosni i Hercegovini, ne bi Milorad Dodik imao onako ubjedljivu pobjedu. Najviše bi izgubili njegovi koalicioni partneri.
Milorad Dodik, moram to reći, ima jako dobru stranačku infrastrukturu, disciplinovano glasačko tijelo i organizaciju koja jako dobro radi na terenu, ali je sigurno da bi pobjeda studenata u Srbiji donijela određen procenat glasova opoziciji da su izbori u Srbiji bile prije izbora u Bosni i Hercegovini. Posebno bi dobro prošla partija Za pravdu i red Nebojše Vukanovića koji je jedini podržao Studentsku listu i javno se izjasnio protiv Aleksandra Vučića.
SDS kao najveća opoziciona stranka većinski je bila za Aleksandra Vučića, čak su njeni predstavnici održavali sastanke sa predstavnicima Vučićevog SNS-a. Tako su se ponašali i Draško Stanivuković i njegova stranka. Ali Vukanovićeva stranka bi imala mnogo bolji rezultat, pa bi slika Narodne skupštine Republike Srpske bila drugačija.
Mladen Bubonjić: Rezultati bi definitivno bili drugačiji s tim što je pitanje ko bi profitirao. Mislim da takozvana "ćaci opozicija" u Republici Srpskoj – to je dobar dio SDS-a i Stanivukovićev pokret – ne bi dobro prošla uzevši u obzir da su bili veoma bliski sa Vučićevim režimom. Najviše bi profitirao Nebojša Vukanović i njegova lista.
Pitanje je da li bi Dodik značajno izgubio zato što on ima stabilno i disciplinovano biračko tijelo koje je lojalno SNSD-u zbog zapošljavanja i drugih privilegija koje im ta stranka obezbjeđuje. Ako bi Dodik uspio da ih ubijedi da će im to i dalje obezbjeđivati, ne bi značajnije izgubio. A svi ostali koji nemaju taj kapacitet, prije svega mislim na "ćaci opoziciju", dakle na dio SDS-a i Stanivukovićev pokret, bi značajno izgubili. Kao i trabant stranke koje su koalicioni partneri SNSD-a. Kao što sam rekao, najveći dobitnik bi bio Vukanović i njegova lista, ali vjerujem da bi SNSD i dalje bio najjači. Pitanje je samo s kim bi mogao da formira vlast.
Omer Karabeg: U zaključku, da li će odnosi između Beograda i Banjaluke zahladiti nakon pobede studenata zbog toga što je Dodik tako otvoreno vređao studente i pomagao Vučiću?
Đorđe Vujatović: Da li će doći do zahlađenja? Možda u početku neće biti zahlađenja, ali će to biti oprezan početak saradnje do momenta dok se u Srbiji ne formira vlast i dok Milorad Dodik ne bude načisto ko je osoba s kojom treba da komunicira. Kad je riječ odnosima između Republike Srpske i Srbije, posebno je važno da li će Studentska lista uspjeti da zavlada bezbjednosnim sektorom koji diktira političke procese. Ima indicija da su određene političke partije u Republici Srpskoj pod paskom bezbjednosnog sektora Srbije, odnosno da su vezane za BIA-u s obzirom da su pojedini ljudi u tim strankama bivši inspektori ili kako se ovđe kaže bivši udbaši.
Mladen Bubonjić: Ne verujem da će odnosi u potpunosti zahladiti. Možda će zahladiti prema Dodiku jer će nova vlast u Srbiji vjerovatno napraviti distancu od njega. Ali ne vjerujem da će se distancirati od institucija Republike Srpske, pogotovo ako bi ta distanca mogla da naruši odnose između Republike Srpske i Srbije i između ljudi koji žive ovdje i u Srbiji.
Slažem se da će Studentska lista u početku ići opreznije, ali ne treba zaboraviti da je i prije promjene vlasti u Srbiji postojala politička, ekonomska, kulturna i svaka druga saradnja na svim mogućim nivoima. Ta saradnja će se nastaviti tamo gdje nije bilo korupcije i čak mislim da će se institucionalna saradnja i produbiti. Vjerujem da će biti više zajedničkih projekata koji su transparentni i da više neće biti vaninstitucionalne saradnje koja je pogodovala samo određenim pojedincima i krugovima.
Novu vlast u Srbiji čekaju stari problemi sa kojima se godinama suočavaju nacionalne manjine.
Diskriminacija, nedovoljno razvijeno obrazovanje i informisanje na maternjem jeziku. Slaba zastupljenost u javnoj upravi, pravosuđu i policiji.
Na ove probleme redovno u svojim izveštajima ukazuju međunarodne institucije, uključujući Evropsku komisiju. Poseban akcenat je na položaju romske i albanske nacionalne manjine u Srbiji, s obzirom na brojne problemima sa kojima se suočavaju.
Predstavnici ovih zajednica za Radio Slobodna Evropa ocenjuju da poraz Srpske napredne stranke nakon 14 godine vlasti otvara novu političku priliku, ali upozoravaju da će se spremnost nove većine meriti konkretnim potezima.
Na parlamentarnim izborima 25. oktobra ubedljivu pobedu ostvarila je Studentska lista.
Za Nenada Vladisavljeva, člana nevladinog Romskog akademskog kruga, to je "ohrabrujuć znak".
Za RSE objašnjava da su studenti pre godinu dana formirali tim koji je razgovarao sa članovima manjinskih zajednica i radio na delu političkog programa posvećenog unapređenju njihovog položaja.
"Oni su nas imali u vidu i nisu zanemarili položaj romske zajednice", ističe Vladisavljev.
S druge strane, lider manjinske albanske Partije za demokratsko delovanje Šaip Kamberi, za RSE kaže da promena vlasti "sama po sebi ne garantuje i promenu odnosa prema albanskoj zajednici".
"To će zavisiti od spremnosti nove političke većine da se suoči sa problemima koji godinama opterećuju položaj Albanaca u Srbiji", napominje Kamberi.
U svom političkom programu, studentski pokret posebnu pažnju posvetio je položaju manjinskih nacionalnih zajednica.
Pored ostalog, navode da njihova prava "ne smeju da zavise od dobre volje vlasti", te da " različitosti ne smeju da budu povod za isključivanje".
Najavljuju unapređenje prava kroz izmene Zakona o službenoj upotrebi jezika, obezbeđivanje udžbenika na manjinskim jezicima, dodatno finansiranje ustanova kulture, te više manjinskih sadržaja u medijima.
Njihov plan predviđa i departizaciju nacionalnih saveta.
Do objavljivanja teksta, nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa na ovu temu.
Šta je plan za probleme romske zajednice?Prema popisu stanovništva iz 2022, Romi su treća najbrojnija manjinska zajednica u Srbiji sa preko 130 hiljada pripadnika.
Evropska komisija upozorila je da se Romi u Srbiji suočavaju sa brojnim problemima - diskriminacijom, siromaštvom, otežanim pristupom obrazovanju i zapošljavanju.
Pored ostalog, ukazuje se i na nedovoljnu zastupljenost Roma u državnoj upravi, te na probleme sa prinudnim iseljavanjem.
"Problem koji je možda i najprioritetniji je stanovanje, odnosno romska naselja koja su većinom nelegalizovana. Potrebna je legalizacija, posebno onih naselja koji se nalaze na javnom zemljištu", dodaje Nenad Vladisavljev iz Romskog akademskog kruga.
Ukazuje i na nejednak položaj Roma u ostvarivanju kolektivnih manjinskih prava - od nepostojanja zavoda za kulturu do toga da romski jezik nije u službenoj upotrebi u Vojvodini.
Romski akademski krug je bio predlagač dela programa Studentske liste koji se odnosi na rešavanje ključnih problema romske zajednice.
"Mi smo im mi dali predlog u 30 tačaka. Tu je bilo veoma osetljivih stvari, kao što je poseban zakon o legalizaciji romskih naselja. Tražili su objašnjenja, ali su sve tačke na kraju prihvatili", kaže Vladisavljev.
Studentska lista najavila je mehanizme za borbu "protiv antiromizma", podsticaje privatnim poslodavcima za zapošljavanje Roma i poseban zakonski okvir za legalizaciju i unapređenje infrastrukture romskih naselja.
Planom je predviđeno da se osiguraju i ekonomski uslovi i podrška obrazovanju romskih učenika i studenata, sprečavanje segregacije u školama, kao i uvođenje romskog jezika u službenu upotrebu na republičkom nivou.
Problemi albanske zajedniceU Srbiji živi više od 61.000 Albanaca, najviše u opštinama Preševo i Bujanovac i Medveđa.
Politički predstavnici albanske zajednice iz ove tri opštine, koje se nazivaju i Preševska dolina, često su ukazivali na administrativnu diskriminaciju od strane dosadašnje vlasti u Srbiji.
Jedan od gorućih problema je, kažu, pasivizacija adresa pripadnika albanske zajednice. Pasivizacija podrazumeva brisanje građana sa adresa na kojima su bili prijavljeni.
Ova mera može da dovede do problema u ostvarivanju građanskih prava, uključujući pravo glasa, pravo na imovinu, zdravstveno osiguranje, penziju i zaposlenje.
Na isti problem je ukazala i Evropska komisija pozivajući se na izveštaj Saveta Evrope.
Komisija je upozorila i na nedovoljnu zastupljenost Albanaca u državnim institucijama.
Ova pitanja nisu posebno adresirana u programu studentske liste.
Šaip Kamberi kaže da očekuje da se o tome "konačno otvori prostor za ozbiljan i institucionalan dijalog".
"To nisu novi zahtevi, niti politički ustupci koje neko treba da nam pokloni. To su pitanja ravnopravnosti građana i poštovanja Ustava, zakona i evropskih standarda".
"Želim da verujem da će nova politička situacija doneti više prostora za dijalog, više političke odgovornosti i, pre svega, konkretne pomake", zaključio je.
Kamberi je nosilac liste Albanska koalicija. Osam albanskih manjinskih stranaka iz Preševa, Bujanovca i Medveđe zajedno su nastupile na parlamentarnim izborima i osvojile dva mandata.
'Zajedništvo kao važan signal'Ksenija Marković, istraživačica Instituta društvenih nauka, kaže da je dosadašnje delovanje studentskog pokreta stvorilo "novi element i ogromnu vrednost" kada je reč o međuetničkim odnosima u Srbiji.
"Već sada imamo jedan ekstreman uspeh koji je Studentski pokret uspeo da donese, a to je istinska potreba samih građana da iskažu zajedništvo bez obzira na etničko poreklo".
Podseća na to da su studenti iz Novog Pazara postali su simbol zajedništva tokom protesta u Srbiji, kada su pešačenjima širom zemlje prenosili poruku jedinstva iz tog grada sa većinskim bošnjačkim stanovništvom.
"Pokazali su nam da možemo svi zajedno da se nađemo ispod zastave (Srbije) i da se niko ne oseća loše zbog toga", kaže Ksenija Marković.
Napominje da se to sve "mora i konkretizovati kroz određene mere i akcije" kada studentska lista preuzme vlast.
"Da li će ova (manjinska) pitanja biti na listi prioriteta nove vlasti, to ćemo videti", dodaje.
U Srbiji živi 6,7 miliona stanovnika. Od toga se 20 posto izjašnjava kao deo neke manjinske zajednice ili se nije izjasnilo na popisu 2022.
Učešće u novoj Vladi Srbije?Konstitutivna sednica novog saziva Skupštine Srbije zakazana je za 17. novembar. Nakon konstituisanja Narodne skupštine, počinje da teče rok od 90 dana za formiranje Vlade.
Studentska lista ima dovoljan broj mandata da samostalno formira većinu i novu Vladu – 140 od ukupno 250.
Da li tu ima mesta i za neku od manjinskih lista i stranaka, za sada nije poznato. Studentska lista nije se konkretno izjašnjavala o eventualnoj saradnji.
Šaip Kamberi kaže da je Albanska koalicija spremna da razgovara i sarađuje sa "svakim ko pokaže iskrenu spremnost" da rešava probleme sa kojima se suočava albanska zajednica u Srbiji.
"Naš pristup neće biti ni apriorno protivljenje, ni bezuslovna podrška".
"Podržaćemo svaku inicijativu koja vodi konkretnim rezultatima, ali ćemo isto tako biti jasna i konstruktivna opozicija svakoj politici koja nastavi da ignoriše legitimne zahteve Albanaca", kazao je.
Pored Albanske koalicije, manjinske stranke i liste koje su se izborile za poslanička mesta u budućem skupštinskom sazivu su Savez vojvođanskih Mađara sa dva mandata, te liste Rasima Ljajića, SDA Sandžaka i Usame Zukorlića, sa po jednim mandatom.
Lider SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin pozdravio je pobedu Studentske liste i poručio da njegova stranka može da ponudi iskustvo i kadrove novoj vlasti.
SVM je tokom kampanje najavljivao nastavak dugogodišnje saradnje sa SNS-om, ali istovremeno ostavio mogućnost da se posle izbora o tome odlučuje.
Ljajić je još pre izbora rekao da će razgovarati sa svakim ko bude u prilici da formira novu Vladu.
Usame Zukorlić nije isključio saradnju sa studentskom listom, ali je kazao da će ona zavisiti od dogovora o pravima Bošnjaka i razvoju Sandžaka.
Nenad Vladisavljev iz Romskog akademskog kruga smatra da bi prvi sledeći znak dobre volje nove vlasti prema romskoj zajednici bio bi "poziv za razgovor o budućoj Vladi".
"Kao što je rekao naš romski velikan Sait Balić, demokratičnost i otvorenost društva ogleda se u tome kako tretira male zajednice kao što je romska", zaključuje.
Nijedna romska partija nije učestvovala na ovim parlamentarnim izborima.
Digitalne tragove novca lakše je pratiti, ali isto tako novac može lakše i da pobegne. Ili, kako objašnjava Nemanja Nenadić, programski direktor nevladine organizacije Transparentnost Srbija, specijalizovane za pitanja korupcije, novac "lako može sa jednog mesta da se prebaci na drugo u vrlo kratkom roku".
Koliko je to otežavajuća okolnost za ostvarivanje obećanja nove vladajuće snage u Srbiji, Studentske liste, pobednika vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra?
Kampanju, koja je bila kulminacija dvogodišnjih protesta pokrenutih od strane studenata, gradili su na zahtevima za pravnom državom, slobodnim institucijama, suzbijanjem korupcije i borbom protiv organizovanog kriminala.
Njihov uspeh, a pad četrnaestogodišnje vlasti predvođene Aleksandrom Vučićem, praćen je visokim očekivanjima javnosti, koja im je dala više od 2,3 miliona glasova.
Takav rasplet podseća na promene koje su nastupile nakon što je Slobodan Milošević bio prisiljen da prizna izborne rezultate i svrgnut sa vlasti u događajima koji su kulminirali demonstracijama u Beogradu 5. oktobra 2000. godine.
Tu se sličnosti uglavnom i završavaju, podvlači Nemanja Nenadić u razgovoru za "Uvid" Radija Slobodna Evropa (RSE).
5. oktobar vs. 25. oktobarKljučni zahtevi međunarodne zajednice, sa kojima se suočio savez osamnaest stranaka nazvan Demokratska opozicija Srbije (DOS), po preuzimanju vlasti od Miloševićevih snaga, odnosili su se na gonjenje optuženih za ratne zločine iz vrha dotadašnje vlasti.
To je i samog Miloševića dovelo do izručenja međunarodnom sudu u Hagu (Holandija), gde je umro u pritvoru marta 2006. godine, pre nego što mu je izrečena presuda.
Dvadeset šest godina kasnije fokus je na koruptivnoj prirodi zloupotrebe političke moći.
"Prostor za delovanje nekadašnjih nosilaca vlasti pre 2000. godine, kada bi želeli da transferišu svoju imovinu u inostranstvo, bio je veoma ograničen. Zbog raznih faktora, uključujući i tadašnji razvoj tehnologije, ali pre svega imajući u vidu sankcije pod kojima su se brojni pripadnici tog režima, ili čitava zemlja na kraju krajeva, nalazili", podseća Nenadić.
Danas je, pak, nastavlja ovaj sagovornik, daleko veći rizik u tome "da se značajan deo nezakonito stečenih prihoda premesti negde u inostranstvo, gde ne bi bio lako dostupan organima državne prisile".
Šta pokazuje slučaj Alta banke?"Upravo je to primer koji govori da se može daleko brže reagovati nego ranije", kaže Nenadić.
Od 2. novembra u pritvoru je Davor Macura, vlasnik Alta banke, koja je od svog osnivanja 2019. godine do danas stasala u banku u kojoj su neka od vodećih državnih preduzeća, poput najvećeg proizvođača struje u zemlji Elektroprivrede Srbije, imala svoje račune.
Dva dana pre Macurinog hapšenja, Narodna banka Srbije oduzela je Alti dozvolu za rad zbog pogoršanja finansijskog stanja banke. Macura se tereti za iznošenje oko 380 miliona evra iz trezora banke, ne za pokušaj prebacivanja novca u inostranstvo. Sve navode iz krivične prijave Macura je negirao.
"Dogodio se pokušaj koji možda nije bio dovoljno koordinisan od strane onih ljudi koji su u bivšem režimu, ili još uvek aktuelnom režimu, imali mogućnost da upravljaju kapitalom veće vrednosti. Dakle, tu postoji opasnost da zaključujemo na osnovu onoga što je vidljivo, a da nam promiče ono što je nevidljivo", kaže Nenadić.
Šta je prethodilo?Hapšenja vezana za stečaj Alta banke, kao i niz drugih hapšenja, preduzeta su po nalozima tužilaštava, izdatim nakon izbora.
Sprovele su ih institucije u istom sastavu u kojem su bile i u vreme kada je zemlju vodio krug ljudi oko Aleksandra Vučića. Da li je takav rasplet dokaz da su do 26. oktobra pravosudne vlasti bile paralisane političkim pritiskom?
Takav opis ranijeg stanja ne dolazi samo od Vučićevih kritičara. Upravo na to ukazuje i Evropska komisija u redovnom godišnjem izveštaju o napretku Srbije u procesu evropskih integracija, objavljenom 4. novembra.
"Neprimereni politički pritisci na pravosuđe i tužilaštvo značajno su porasli", precizira se u izveštaju.
Godišnji izveštaj o napretku Srbije donosi loše ocene iz Brisela za bivšu vlastZa one koji su ostali uz Vučića, međutim, hapšenja i istrage dokaz su, kako ponavljaju, "terora i progona" koji su nastupili odmah pošto su birališta zatvorena. Među onima koji dele taj stav je i bivša vicepremijerka Zorana Mihajlović, koja je 2022. godine ostala bez mesta u Vladi Srbije.
Srpsku naprednu stranku (SNS) napustila je 2023. godine. Danas, međutim, brani raniju politiku.
Zorana Mihajlović nekada i sada"Bilo bi jako lepo videti šta se desilo sa tužiocima koji nisu radili svoj posao onda kada je trebalo", kaže Zorana Mihajlović u razgovoru za "Uvid", u koji se uključila onlajn, sa protesta organizovanog u znak podrške "Informeru", mediju koji je i posle izbora ostao neka vrsta glasila ljudi bliskih Vučiću, pa i samog Vučića.
Istog dana Regulatorno telo za elektronske medije (REM) izreklo je nove kazne "Informeru", među njima i zabranu oglašavanja.
Tokom razgovora koji se odvijao na beogradskom Trgu Nikole Pašića, okružena demonstrantima, na pominjanje korupcije ranije vlasti, u kojoj je bila od 2012. do 2022. godine, kratko odgovara da "toga ima svuda".
Podsetili smo je na februar 2024. godine, kada je za lokalnu televiziju KTV govorila o projektu EXPO 2027.
"Jedan oprobani, organizovani metod za koruptivne radnje. U trenutku kada Srbiji sve to što se radi kroz EXPO apsolutno nije prioritetno", izjavila je tada.
Danas pojašnjava da je takav stav, a nije jedini sličan koji je iznosila u to vreme, bio posledica manjka informacija kojima je raspolagala nakon što je ostala bez mesta u Vladi Srbije:
"Ja nijednog trenutka nisam znala da je u ceo projekat EXPO-a, tada sam već bila izašla iz Vlade, stavljeno i sve ono drugo od projekata što se u infrastrukturi radilo. Da je taj iznos novca bio mnogo veći, odnosno od onoga što sam ja smatrala da treba da bude."
Podvlači da ne demantuje ono što je ranije govorila:
"Ja sam objasnila i pojasnila da nisam znala da je sve ono, ne samo Beograd, ne Surčin, pruga, ne ono što je potrebno za EXPO, nego da su svi projekti stavljeni pod jednu kapu koja se zove EXPO."
Ključno o EXPOProjekat EXPO 2027. obuhvata znatno više od same međunarodne tehnološko-naučno-kulturne izložbe, koja je zakazana za period od 15. maja do 15. avgusta naredne godine.
Obimna izgradnja u beogradskoj opštini Surčin ne obuhvata samo izložbeni prostor koji se, prema planu, prostire na dvadeset pet hektara. Dodati su mu, između ostalog, i fudbalski stadion za 52.000 gledalaca, novi Beogradski sajam, saobraćajna infrastruktura i drugi objekti. Kako je pre pet meseci procenio Fiskalni savet Srbije, izdaci za EXPO i povezane infrastrukturne projekte mogli bi da dostignu 3,4 milijarde evra.
Izgradnja je omogućena na osnovu lex specialisa, posebnog zakona koji donetog radi realizacije EXPO-a, u oktobru 2023. godine. Izgradnju predvodi kineska kompanija "Power China", uz stotine podizvođača. Posebno je kritikovan zbog dodele dela poslova bez sprovođenja tendera, iako se projekat finansira iz budžeta.
Zorana Mihajlović poziva nadležne da ispitaju sve sumnje na korupciju, ali sama ne navodi konkretna imena, čak ni povodom jedne od svojih izjava koja je svojevremeno odjeknula – one da su neki ljudi u SNS-u partiju koristili kao "džuboks za bahaćenje i bogaćenje".
Jednako odlučno danas ponavlja: "Korupcija je samo priča da se sklone politički neistomišljenici. Evo, videćemo za godinu dana kako će to izgledati".
Na globalnoj skali korupcije za 2026. godinu, koju utvrđuje međunarodna organizacija Transparency International, Srbija je na 116. mestu, od ukupno 182 države.
Za Srbiju kao najlošije rangiranu državu Zapadnog Balkana, između ostalog se konstatuju pritisci na pravosuđe koje prate kampanje blaćenja, ometanje policijske saradnje, te zakonske izmene koje otežavaju istrage korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou.
Šta predstoji?"Ovaj događaj (izborna pobeda Studentske liste) potpuno je drugačiji od onoga što smo imali u oktobru 2000. godine", komentariše istoričarka Dubravka Stojanović.
Kao profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu posmatrala je studente čiji je bunt počeo nakon pogibije šesnaest ljudi u Novom Sadu, prilikom rušenja nadstrešnice na renoviranoj Železničkoj stanici.
"Mogu posvedočiti da su, recimo, bar na Filozofskom fakultetu ti plenumi trajali po pet-šest sati, svakog dana, do duboko u noć. Onda su se studenti delili u radne grupe, imali su deset radnih grupa, gde su razrađivali to što je usvojeno na plenumu. Onda bi spavali tako po nekoliko sati na fakultetu i onda su ustajali rano ujutru da pripreme dnevni red za sledeći plenum. I tako svakog dana, uz proteste, uz napade, uz izuzetno opasne situacije kroz koje su prolazili", priseća se Stojanović.
Bunt koji je potekao iz akademskih krugova tokom dve godine protesta naišao je na nezabeležen odjek u javnosti. Studentski pokret odluke je donosio kroz novi sistem organizovanja – plenume uspostavljene na fakultetima svih univerziteta u Srbiji. Odluke su donošene glasanjem, a do samih izbora u pokretu se nisu izdvojili pojedinci koji bi mogli biti viđeni kao lideri.
Odlukama plenuma utvrđena su i imena na Studentskoj listi, sa koje 140 poslanika ulazi u novi saziv Skupštine Srbije, koji bi trebalo da bude konstituisan na sednici zakazanoj za utorak, 17. novembar.
Vučićeve naprednjake, koji su dobili više od 1,7 miliona glasova, zastupaće 103 poslanika. Tu su još stranke manjina, dok su opozicione partije, ali prvi put od pada Miloševića i socijalisti Ivice Dačića, ovog puta ispali iz igre.
I u tome je razlika, podvlači Stojanović: Miloševića su pobedile partije, a Vučića društveni pokret.
Ko može savetovati?"Tada su preokret vodile ujedinjene političke stranke u okviru Demokratske opozicije Srbije, koje su bile veoma raznorodne. To se može reći i za današnji studentski pokret, ali je on za dve godine izgradio vrlo neobičnu direktnu demokratiju i način odlučivanja, koji su se do sada pokazali izuzetno efikasnim i uspešnim.
Druga stvar je što je u tadašnju opoziciju Srbije realno malo ko verovao. Identifikacija s tim strankama teško je bila moguća. A ako ste se identifikovali, onda ste se identifikovali sa Zoranom Đinđićem protiv Vojislava Koštunice i obrnuto. To je već bilo u startu loše. Ovaj pokret je uspeo da se ogroman broj građana sa njim identifikuje", kaže Stojanović.
Uz toliko novih političkih modela, teško je proceniti u kom će se pravcu stvari razvijati, pa i dati odgovor na pitanje koliko će za novu vlast odluke njene baze, fakultetskih plenuma, biti balast.
"Ono u šta smo verovali jeste da treba početi od najkontroverznijih pitanja društva, od toga kako smo došli do ratova devedesetih, koji je to bio program, da li smo mi ikada iz tog programa izašli, kako napraviti novi unutrašnji i spoljnopolitički program, kakvi su odnosi sa regionom. Da bez toga nema napretka.
Studenti su pokazali nešto drugo. I mislim da nam ne preostaje ništa drugo nego da im verujemo jer mi nismo ništa uradili. Dakle, mi smo išli ovim putem i 35 godina od početka ratova ili duže, od dolaska Miloševića na vlast, mi manje-više ponavljamo isto. I nismo uradili ništa. Dakle, ne znam da li imamo pravo na bilo kakve primedbe", navodi Stojanović.
"Uvid" potražite na YouTube kanalu Radija Slobodna Evropa
Srpska kompanija "Grindex" u godinama nakon invazije na Ukrajinu isporučuje mašine ruskim kompanijama koje ih dalje šalju sankcionisanim vojnim preduzećima Rusije. Podaci do kojih je došao RSE pokazuju da su mašine do ruske vojne industrije stizale preko kompanija posrednica, od kojih su neke pod zapadnim sankcijama. Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine Srbije za RSE navodi da nije upoznato sa proizvodnim programom kompanije "Grindex".
Republička izborna komisija (RIK)Srbije usvojila je izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za članove nacionalnih saveta 18 nacionalnih manjina, prenosi Beta.
Nepravilnosti nisu utvrđene, ali je na četiri biračka mesta poništeno glasanje, a na jednom je konstatovano da nije moguće utvrditi rezultate.
Na tim biračkim mestima, kako je rečeno na sednici RIK-a, biće ponovljeno glasanje, a datum će biti određen u zakonskom roku od tri dana.
RIK je konstatovao da nije moguće utvrditi rezultate na biračkom mestu 17 u Bujanovcu, na izborima za nacionalni savet albanske manjine, jer zbir broja glasova ne odgovara broju upisanih birača i glasačkih listića.
Glasanje je poništeno zbog većeg broja glasačkih listića od broja birača koji su glasali, na biračkom mestu 7 u Bujanovcu (albanska manjina), 31 u Subotici (bunjevačka manjina), kao i na biračkim mestima 10 i 32 u Subotici (mađarska manjina).
U Nacionalnom savetu aškalijske nacionalne manjine, lista "Ujedinjene aškalije za Srbiju" imaće šest mandata, "Naš glas, naša budućnost" tri mandata, "Za napredak Aškalija" tri mandata i "Aškalije zajedno" tri mandata.
U Bošnjačkom nacionalnom vijeću, "Sandžačka demokratska partija" imaće 13 mandata, "Čuvari sandžaka" 15 mandata, a "Pokret za ujedinjenje Bošnjaka" sedam mandata.
U Nacionalnom savetu bugarske nacionalne manjine, lista "To smo mi, Prirodni pokret" imaće devet mandata, "Partija Bugara Srbije" šest mandata i "Demokratska partija Bugara" četiri mandata.
U Nacionalnom savetu vlaške nacionalne manjine, svih 15 mandata imaće lista "Ujedinjeni Vlasi za ujedinjenu Srbiju".
U Nacionalnom savetu grčke nacionalne manjine, lista "Grci zajedno" imaće sedam mandata, "Grci zajedno srcem za Srbiju" četiri mandata i "Ujedinjeni Grci za ujedinjenu Srbiju" četiri mandata.
U Nacionalnom savetu egipatske nacionalne manjine, svih 15 mandata imaće lista "Egipćani Srbije".
U Nacionalnom savetu makedonske nacionalne manjine, "Za Makedonce pre svega" imaće pet mandata, "Demokratska partija Makedonaca" četiri mandata, "Makedonci u Srbiji" jedan mandat i "Makedonci zajedno" devet mandata.
U Nacionalnom savetu nemačke nacionalne manjine, "Zajednička lista podunavskih Nemaca" imaće svih 15 mandata.
U Nacionalnom savetu poljske nacionalne manjine, svih 15 mandata imaće "Poljska sloga".
U Nacionalnom savetu romske nacionalne manjine, lista "Ujedinjeni Romi za ujedinjenu Srbiju" imaće svih 35 mandata.
U Nacionalnom savetu rumunske nacionalne manjine, lista "Rumuni zajedno, idemo napred" imaće 13 mandata, a "Rumunska partija" 10 mandata.
U Nacionalnom savetu rusinske nacionalne manjine, "Rusini zajedno" imaće tri mandata, "Iskreno za Rusine i Rusinke" dva mandata i "Na talasu promena" 14 mandata.
U Nacionalnom savetu slovačke nacionalne manjine, "Slovaci zajedno" imaće pet mandata, a "Služimo samo slovačkom narodu" 18 mandata.
U Nacionalnom savetu slovenačke nacionalne manjine, lista "Slovenci zajedno" imaće svih 15 mandata.
U Nacionalnom savetu ukrajinske nacionalne manjine, lista "Senjuk" imaće osam mandata i "Ujedinjeni" sedam mandata.
U Hrvatskom nacionalnom vijeću, "Hrvatska nacionalna vizija" imaće 16 mandata, "Složno za HNV" četiri mandata i "Savez Hrvata Vojvodine" tri mandata.
U Nacionalnom savetu crnogorske nacionalne manjine, "Crnogorski elektori Srbije" imaće 15 mandata, a "Jedinstveni" osam mandata.
U Nacionalnom savetu češke nacionalne manjine, "Češka lista" imaće osam mandata, "Česi pobeđuju" četiri mandata i "Česi zajedno" tri mandata.
Nacionalni saveti predstavljaju manjinske zajednice u oblastima kulture, obrazovanja, informisanja i službene upotrebe jezika i pisma.
Kandidatkinja Studentske liste Emilija Marković izjavila je da njihov program podrazumeva da Ustavni sud Srbije preispita sporazume postignute u okviru dijaloga sa Kosovom o normalizaciji odnosa.
Ona je tako za televiziju N1 odgovorila na pitanje da li će Studentska lista, koja je pobedila na parlamentarnim izborima u Srbiji, ostati posvećena obavezama koje su preuzete u okviru dijaloga, koji se između Prištine i Beograda vodi posredstvom Evropske unije.
"Mi još nismo uspostavili efektivnu vlast i mi ne znamo šta je tačno potpisano. Ali u okviru onoga što budemo pronašli da jeste dogovoreno ili potpisano - tražićemo mogućnosti: gde i kako možemo da delujemo, šta je eventualno podložno reviziji, ali pre svega, insistiramo na poštovanju Ustava i zakonitosti Republike Srbije", rekla je ona.
Inače, stav Studentske liste je da će se po pitanju Kosova ponašati u skladu sa Ustavom Srbije, odnosno da je ono sastavni deo Srbije.
Iz Evropske unije su napomenuli da promena vlasti u Srbiji ne menja obaveze koje ta zemlja ima u procesu normalizacije odnosa sa Kosovom, uključujući i one koje proističu iz Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine i Aneksa o njegovoj primeni.
Srbija se ovim sporazumom, pored ostalog, obavezala da će poštovati teritorijalni integritet Kosova, te da neće ometati njegovo učlanjenje u međunarodnim organizacijama.
Kosovo je, s druge strane, prihvatilo da formira Zajednicu opština sa srpskom većinom, koja bi srpskoj zajednici dala određeni nivo samomenadžiranja.
Emilija Marković je ocenila da nove vlasti u Srbiji čekaju ozbiljni razgovori sa predstavnicima međunarodne zajednice oko razgovora između Beograda i Prištine, ali da "ti razgovori ovoga puta moraju krenuti sa nekih drugih osnova".
"Sam studentski program je prejudicirao neke stvari, a to je da polazna osnova ipak mora biti Ustav Republike Srbije i osnovni principi međunarodnog prava", kazala je.
Vlada Kosova bez promene pozicije o formiranju ZajedniceIz Vlade Kosova su u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da je njihova pozicija jasna već duže vreme kada je u pitanju formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom, odnosno da je neophodno da se Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa potpiše, kako bi se garantovala njegova primena.
Evropska unija je u nekoliko navrata saopštila da je ovaj Sporazum, u javnosti poznat i kao Francusko-nemački plan, pravno obavezujući za obe strane iako nije potpisan.
Pored potpisa, zahtevi Kosova su i da se izruči Milan Radoičić, zajedno sa drugim pripadnicima oružane grupe koja je izvršila napad u Banjskoj 2023. godine, koji kosovske vlasti karakterišu kao napad na pravni i ustavni poredak Kosova.
"Takođe, potrebno je povući pismo bivše premijerke Srbije Ane Brnabić, koje je uputila u Brisel, na adrese 27 država članica Evropske unije, a u kojem je istakla da Srbija ne poštuje teritorijalni integritet Kosova", navode iz Vlade Kosova.
U ovom pismu Brnabić je navela da se Sporazum o putu ka normalizaciji i Aneks za njegovu implementaciju smatra prihvatljivim isključivo u kontekstu koji se ne odnosi na de facto i de jure priznanje Kosova.
Iz Studentskog pokreta na upit RSE nisu želeli da komentarišu ove zahteve Kosova, već su naveli da će po formiranju nove Vlade, i nakon uvida u sva dokumenta i stanje, nova Vlada biti ta koja će dati odgovore.
Bez direktne saradnje sa Srpskom listomKandidatkinja Studentske liste Emilija Marković ponovila je stav da neće biti saradnje sa Srpskom listom, vodećom strankom Srba na Kosovu koja je do sada delovala uz podršku Srpske napredne stranke i bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Objasnila je da će, ukoliko bude potrebe, novopostavljeni rukovodioci različitih institucija Srbije na Kosovu imati saradnju sa lokalnim predstavnicima.
Srpska lista ima devet od deset poslanika rezervisanih za srpsku zajednicu u Skupštini Kosova i na čelu je svih deset opština sa srpskom većinom.
Kada je reč o saradnji sa predstavnicima Srba u kosovskim institucijama, kandidat Studentske liste Jugoslav Gašić je naveo da će se komunikacija odvijati preko međunarodne zajednice.
Napomenuo je i da Studentska lista nije politička partija, te da neće uspostavljati stranačku infrastrukturu na Kosovu.
"Mi nećemo imati apsolutno bilo kakvu strukturu koja je kao politička partija na terenu", rekao je on za RTV Vojvodina.
Srpska lista je nakon pobede Studentske liste u Srbiji izrazila nadu da će se institucionalna saradnja sa Beogradom nastaviti.
Pored Srpske liste, u centralnim institucijama Kosova učestvuje i Nenad Rašić sa svojom strankom Za slobodu, pravdu i opstanak, koji je i ministar u Vladi Aljbina Kurtija. On je uoči izbora u Srbiji pružio podršku Studentskoj listi, kao i drugi opozicioni politički predstavnici Srba na lokalnom nivou.
Srpska lista na sastanku sa američkom otprvanicom poslova Srpska lista se u međuvremenu sastala sa otpravnicom poslova ambasade Sjedinjenih Američkih država u Prištini, Anu Pratipati, sa kojom je razgovarala o aktuelnoj političkoj situaciji na Kosovu i položaju srpske zajednice.
"Na sastanku je istaknut značaj nastavka dijaloga i komunikacije o svim pitanjima od suštinskog značaja za srpski narod na Kosovu i Metohiji, uz poseban akcenat na pronalaženje konkretnih rešenja koja bi doprinela poboljšanju njegovog svakodnevnog života", navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je ukazano i na potrebu za kontinuiranim "angažovanjem međunarodne zajednice u cilju očuvanja mira, stabilnosti i bezbednosti svih građana".
Reakcija Srpske listeSrpska lista je saopštila da nakon pobede Studentske liste nije čula konkretno rešenje ili predlog za probleme sa kojima se suočava srpska zajednica, te da neće odustati od borbe za očuvanjem institucija Srbije, radnih mesta i primanja koja se izdvajaju iz budžeta Srbije.
Navode da će kroz pozicije u kosovskim institucijama koristiti sve mehanizme kako bi se zaštitili interesi Srba.
U tom kontekstu, Srpska lista je kao primer navela da njihovi poslanici imaju Ustavom zagarantovane mehanizme da spreče ustavne izmene, ili usvajanje odluka koje bi išle na štetu srpskoj zajednici.
"Našem narodu danas nisu potrebne nove podele, pretnje i politička nadmetanja, već odgovornost, konkretna rešenja, sigurnost i jasna perspektiva ostanka i opstanka na svojim ognjištima", navodi se u saopštenju.
Proruski političar i bivši visoki državni funkcioner Srbije Aleksandar Vulin Aleksandar Vulin sastao se u Moskvi sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, saopšteno je iz ovog ministarstva.
Lavrov je, navodi se, rekao da Aleksandra Vulina odavno poznaje kao "jednog od vodećih političara Srbije" koji, kako je naveo, odlično razumije političke procese u kojima uvijek prepoznaje glavni cilj - interes srpskog naroda. Lavrov je također spomenuo da je Vulin predsjedavajući Nadzornog odbora 'Srbijagasa' i da taj posao "odražava zajedničku težnju ka obostrano korisnoj i uzajamno isplativoj saradnji".
"U toku su razgovori o budućim isporukama gasa i novom dugoročnom ugovoru. Znam da je ovdje boravio i generalni direktor Srbijagasa, Dušan Bajatović," rekao je Lavrov.
Dodao je da ostaju u potpunosti posvećeni "svim našim sporazumima, kako prošlim tako i budućim."
"Nadamo se da će i nova vlada osigurati kontinuitet strateškog partnerstva Srbije sa Ruskom Federacijom," rekao je ruski ministar vanjskih poslova.
Vulin, koji se nalazi na američkoj crnoj listi zbog veza sa Kremljom, u Moskvi boravi od 4. novembra, kada je avion sa kojim je odletio prvenstveno vraćen nazad za Beograd zbog ponovne sigurnosne provjere putnika.
Negirao je nezvanične informacije da nije prošao neophodnu sigurnosnu kontrolu na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu. On je nakon vraćanja aviona u Beograd rekao u telefonskom razgovoru za tabloid Informer da je riječ o pokušaju političkog obračuna sa njim, te da je išao službeno u Moskvu da bi razgovarao o gasnom aranžmanu za Srbiju.
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, koji je bio u istom avionu, rekao je za N1 da je, nakon neplaniranog povratka aviona za Moskvu na beogradski aerodrom, sprovedena detaljna bezbednosna kontrola svih putnika i prtljaga.
U međuvremenu Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je saopštilo da će formirati predmet radi provjere svih okolnosti događaja na Aerodromu "Nikola Tesla".
Vulin važi za jednog od najjačih pristalica Kremlja u Srbiji. Od početka invazije na Ukrajinu u više navrata je bio u zvaničnim posjetama Rusiji.
Zvonko Veselinović, biznismen sa severa Kosova koji je pod američkim sankcijama zbog optužbi za organizovani kriminal, odleteo je za Tursku preko Bosne i Hercegovine, potvrđeno je za RSE iz bezbednosnih izvora u BiH.
Kako je za RSE navedeno, Bosnu i Hercegovinu je napustio u ranim jutarnjim satima 11. novembra koristeći srpski pasoš.
Prema izvorima RSE, sa Veselinovićem je bio njegov brat Žarko, takođe pod američkim sankcijama zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju.
Iz Sarajeva su odleteli redovnim putničkim letom ka Istanbulu.
Nije poznat razlog njegovog napuštanja Srbije i odlaska u Tursku.
Koliko je poznato, protiv Zvonka Veselinovića se u Srbiji trenutno ne vode krivični postupci.
Do Veselinovićevog napuštanja Srbije je došlo dve nedelje nakon promene vlasti na parlamentarnim izborima 25. oktobra.
Iako nova vlast još nije konstituisana, policija i tužilaštva su započela brojna hapšenja zbog raznih krivičnih dela.
Ko je Zvonko Veselinović?Zvonko Veselinović je u javnosti predstavljen kao biznismen sa severa Kosova i nekadašnji poslovni partner Milana Radoičića, organizatora oružanog napada na kosovsku policiju u Banjskoj.
Obojica su skoro pet godina pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju.
Dosadašnje vlasti u Srbiji se, međutim, na "crnu listu" SAD nisu obazirale, a Veselinovićevim firmama, koje su takođe pod sankcijama, nastavile su da dodeljuju unosne poslove – poput učešća u izgradnji puteva.
Za šta se optužuje Zvonko Veselinović?U izveštaju Sjedinjenih Američkih Država, kojim su 2021. obrazložene sankcije, navodi se da je Zvonko Veselinović lider organizovane kriminalne grupe, da je Milan Radoičić njegov zamenik, te da su umešani u šemu podmićivanja širokog spektra.
Kriminalna grupa je, kako stoji u tom izveštaju, umešana u šverc narkotika, oružja i robe između Kosova i Srbije.
U koruptivnoj šemi pominju se i političari, kojima je Veselinović, kako se navodi, pomagao u izbornoj kampanji, a zauzvrat bi ga oni "nagrađivali najboljim infrastrukturnim ugovorima".
Nije precizirano o kojim je političarima reč.
Pored SAD, Radoičić i Veselinović su zbog sumnji na korupciju od 2022. pod sankcijama i Velike Britanije.
Dok u Srbiji posledica nema, sankcije su pravno obavezujuće za američke i britanske firme i građane, kojima je zabranjeno da posluju sa licima sa crne liste.
A kosovske vlasti dovodile su Radoičića i Veselinovića u vezu sa teškim krivičnim delima, među kojima je i ubistvo političara sa severa Kosova Olivera Ivanovića.
Vlasti u Prištini su Veselinovića povezivale i sa organizacijom barikada i nereda na severu Kosova, švercom nafte, droge i oružja. Beograd, međutim, te optužbe nije ispitivao.
U Srbiji mu se sudilo dva puta zbog malverzacija i zloupotrebe položaja i oba puta je oslobođen.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da su netačne informacije da su osumnjičena odgovorna lica "Millennium Team" Stojan Vujko i Ivan Bošnjak, kao i Andreja Đulić iz ćerke firme "Danube Riverside" dala izjave u policiji, nakon čega su puštena na slobodu.
Tužilaštvo je navelo da je 10. novembra izdalo izričite pisane naloge za njihovo pronalaženje i hapšenje zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo građenje bez građevinske dozvole.
Reč je o građevinskim radovima na mestu nekadašnjeg hotela "Jugoslavija" u Beogradu, gde je predviđena izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa.
U saopštenju se navodi da su u trenutku kada je policija privela osumnjičena lica u policijsku stanicu radi uručenja rešenja o zadržavanju, branioci obavestili da su tražili izuzeće postupajućeg tužioca i veštaka, kao i glavnog tužioca Trećeg osnovnog tužilaštva.
Zbog zahteva o izuzeću javni tužilac je morao da se uzdrži od daljeg postupanja do odlučivanja o tim zahtevima, a u Trećem javnom tužilaštvu kažu da nisu bili obavešteni o zahtevu za izuzeća.
To tužilaštvo je navelo da su pripremili za dostavljanje kompletne spise predmeta sa izjašnjenjima svih lica čije se izuzeće traži, ali da im je u Višem tužilaštvu rečeno da će biti primljeni u četvrtak, 12. novembra.
U Trećem osnovnom tužilaštvu smatraju da državni praznik ne može biti razlog za odlaganje postupanja u hitnom predmetu kada su već izdati nalozi za hapšenje.
Tužilaštvo je pozdravilo izjavu "Millenium Teama" da su njegova odgovorna lica spremna da sarađuju sa nadležnim državnim organima.
VJT: Odlučićemo o zahtevu 'Millenium Teama' u najkraćem rokuViše javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu saopštilo je da će odlučiti u najkraćem roku o zahtevu vlasnika "Millennium teama" za izuzećem tužioca Trećeg osnovnog tužilaštva i veštaka.
Saopšteno je da će tu odluku doneti nakon što prouči navedene razloge za izuzeće, izjašnjenje glavnog javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, čije je izuzeće zatraženo, i spise predmeta.
U saopštenju se navodi da je zahtev Stojana Vujka, jednog od vlasnika "Millennium Teama", stigao u VJT 10. novembra pred kraj radnog vremena.
VJT je navelo da je od Trećeg osnovnog tužilašta zatražilo spise predmeta, kao i izjašnjenje glavnog javnog tužioca povodom zahteva za njegovo izuzeće.
Milenijum tim: Nema zakonskih razloga za privođenjeKompanija Milenijum tim saopštila je da ne postoji nijedan zakonski razlog za lišavanje slobode njenih suvlasnika Stojana Vujka i Ivana Bošnjaka, kao ni direktora njene kompanije Danube Riverside Andreje Đulića.
U saopštenju koje prenose mediji, kompanija je navela da je nadležnim organima, uključujući i tužilaštvo, pružila svu traženu dokumentaciju koja se odnosi na predmet postupanja.
"Pružili smo i svu potrebnu podršku tokom provera na gradilištu. Zakonski zastupnici kompanija sve vreme su na raspolaganju nadležnim organima, zbog čega nema opravdanja da se prema njima postupa kao prema licima čije je prisustvo neophodno obezbeđivati lišavanjem slobode", navodi se u saopštenju.
Milenijum tim je ocenio da Treće osnovno javno tužilaštvo nije navelo okolnosti koje bi opravdavale lišavanje slobode.
"Način na koji se ovaj predmet predstavlja javnosti ostavlja utisak samopromocije i otvara pitanje da li se kroz postupanje prema predstavnicima ovih kompanija pokušava zadobiti naklonost vlasti ili pojedinih političkih krugova", navedeno je u saopštenju Milenijum tima.
Vučić: Hapšenje zbog jednog dokumentaNosilac opozicione liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić ocenio je da se privođenjem rukovodilaca kompanije "Millennium Tim" Stojana Vujka i Ivana Bošnjaka želi "uništavanje jedne od najvećih građevinskih firmi."
"Jeste čuli da je neko zbog jednog dokumenta hapšen, kao što su Vujko i Bošnjak? Rekli su da su radili bez građevinske dozvole", naveo je Vučić.
On je optužio pobednika nedavnih parlamentarnih izbora, Studentsku listu, za nasilje i progon svih koji drugačije misle.
Predstavnici Studentske liste još nisu preuzeli vlast jer nakon izbora 25. oktobra još nisu konstituisani ni parlament ni Vlada Srbije.
Za Ministarstvo zahtev za dozvolu nepotpunMinistarstvo građevinarstva Srbije odbacilo je kao nepotpun zahtev ćerke firme Milenijum tima - Danube Riverside za izdavanjem građevinske dozvole za izgradnju kompleksa na mestu bivšeg Hotela "Jugoslavija" u Beogradu.
Kako se navodi u javnom obrazloženju Ministarstva, uz zahtev nisu priloženi izveštaj o tehničkoj kontroli projekta, studija o uticaju na životnu sredinu, kao ni plan upravljanja otpadom od građenja i rušenja.
Prema podacima iz katastra koje navodi Ministarstvo, na parceli predviđenoj za gradnju je upisana hipoteka i vodi se upravni spor.
Milenijum tim, odnosno njihova kompanija Danube Riverside, 15. oktobra je podnela zahtev za izdavanjem građevisnke dozvole za izgradnju novog hotela, stambene i poslovne kule, kao i podzemne garaže.
Prema Zakonu o planiranju i izgradnji, kompanija može u roku od 30 dana da ispravi nedostatke i dopuni zahtev za izdavanjem građevinske dozvole.
Danube Riverside je do sada radove na ovom kompleksu izvodio samo na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja pripremnih radova, koje im je izdato u aprilu 2025.
Građevinska dozvola firmi, koja je tokom vlasti Srpske napredne stranke angažovana na ključnim infrastrukturnim projektima u zemlji, odbijena je dve nedelje nakon izbora na kojima je pobedu odnela Studentska lista.
Rušenje hotela Jugoslavija krajem 2024. pratili su višenedeljni protesti građana i nevladinih organizacija koji su tvrdili da se uklanja vredan primer modernističke arhitekture i simbol grada.
Primedbe su se odnosile i na plan da se na obali Dunava izgrade dve kule od oko 155 metara, uz upozorenje da bi zelene površine uz kompleks praktično postale privatne.
Samo rušenje nekadašnjeg hotela izazvalo je i zabrinutost građana zbog navoda da se rušenjem oslobađa azbest iz šuta, što je Milenijum tim demantovao. Beogradski Institut IMS saopštio je da u građevinskom materijalu sa gradilišta nije pronađen azbest.
Ipak dokumentacija koja se odnosi na projekat rušenja sa tehničkom kontrolom, a koja bi trebalo da sadrži opis stanja objekta, analizu materijala i eventualnih rizika, do danas nije objavljena.
Šta je Milenijum tim?Milenijum tim je jedan od većih igrača na ključnim infrastrukturnim projektima u Srbiji.
U poslovima, koje ugovara i sa državom, zarađuje milione.
Ova privatna srpska firma je jedan od graditelja Beograda na vodi – luksuznog naselja, čija je gradnja počela nakon nelegalnog rušenja na obali Save 2016. godine.
Jedan od najvećih projekata na kojima je Milenijum tim trenutno angažovan je izgradnja objekata za međunarodnu izložbu EXPO, čiji će Beograd biti domaćin 2027. godine.
Vlasinici firme su Stojan Vujko i Ivan Bošnjak.
Njihova imena našla su se među četvoricom biznismena, bliskih doskorašnjim vlastima u Srbiji, za koje je republikanski kongresmen Džo Vilson (Joe Wilson) zatražio američke sankcije.
U tom zahtevu su četvorica biznismena označena kao saradnici doskorašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji koriste javne resurse za lično bogaćenje.
Milenijum tim je navode iz zahteva Džoa Vilsona odbacio kao neistinite.
Vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, ključna su obećanja sa kojima je Studentska lista pobedila na parlamentarnim izborima u Srbiji, održanim 25. oktobra. Sa vlasti su svrgli snage predvođene Aleksandrom Vučićem, koje odlaze u opoziciju sa imidžem korumpiranih i onih koji su zarobili institucije. Ipak, Vučićeva Srpska napredna stranka ne pokazuje znake odustajanja, a izborne pobednike optužuje za progon i teror, te ponavlja da će se vratiti na vlast. Ako se to dogodi, bilo bi to ponavljanje scenarija "5. oktobra", kada je ushićenje rušenjem Slobodana Miloševića, preraslo u razočaranje, koje je 2012. godine za posledicu imalo povratak na vlast onih koji su bili u Miloševićevom krugu. O tome u "Uvidu" govori nekadašnja potpredsednica Vlade Srbije, bliska Vučiću, Zorana Mihajlović. Razgovarali smo i sa Nemanjom Nenadićem, programskim direktorom organizacije Transparentnost Srbija, i Dubravkom Stojanović, profesorkom Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Bivši direktor "Beogradskih toplana" i bivši ministar privrede Rade Basta uhapšen je zbog postojanja osnova sumnje da je oštetio "Beogradske toplane"neosnovano dodeljenim donacijama za oko 14 miliona dinara (oko 119 hiljada evra).
Basta se tereti da je kao direktor "Beogradskih elektrana" dodeljivao donacije različitim udruženjima i drugim organizacijama i društvima.
On se sumnjiči da je izvršio krivično delo zlouotreba službenog položaja, a pored njega je uhapšeno i više drugih lica.
Tužilaštvo je navelo da postoje osnovi sumnje da je Basta doneo 10 odluka o dodeli novačnih donacija suprotno Odluci o pomoći registrovanim udruženjima, organizacijama i licima koja nisu zaposlena u JKP „Beogdradke elektrane“.
Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati, a u tom roku biće privedeni na saslušanje u Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Nekadašnji ministar i bivši direktor "Beogradskih elektrana" Rade Basta uhapšen je rano 11. novembra na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla", kako se navodi.
Rade Basta obavljao je funkciju ministra privrede od oktobra 2022. do 2023. godine, kada je razrešen dužnosti.
Basta se kao ministar u Vladi Srbije zalagao za uvođenje sankcija Rusiji navodeći da Srbija plaća veliku cenu zbog njihovog neuvođenja.
Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Kako RTS nezvanično saznaje, u toku je i privođenje još nekoliko osoba koje se dovode u vezu s Bastom.
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) izrekao je u utorak više mera televiziji Informer, koje podrazumevaju petodnevnu zabranu oglašavanja, kao i dve zabrane emitovanja emisije "Kolegijum" u trajanju od 10 i 15 dana.
Za emitovanje dokumentarnog filma "Državnik", Informeru je određena petodnevna zabrana emitovanja reklama od 18 do 21 čas, dok je zbog emitovanja neobeleženog izbornog programa tokom predizbornog skupa Srpske napredne stranke izrečeno upozorenje.
Zabrana emitovanja emisije "Kolegijum" u trajanju od 10 dana izrečena je zbog uvreda koje su u njoj upućene članu Saveta REM-a Rodoljubu Šabiću i direktoru Biroa za društvena istraživanja Zoranu Gavriloviću, a druga od 15 dana zbog više povreda pravilnika o izveštavanju tokom izborne kampanje.
Tokom višečasovne sednice, Savet REM-a kaznio je i televizije Kurir i Prva.
Televizija Kurir neće moći da emituje informativnu emisiju Dnevnik jedan dan, a emisiju Vesti dva dana. TV Prva kažnjena je jednodnevnom zabranom oglašavanja reklama.
Najdužu raspravu o primedbama na račun sadržaja programa, članovi REM-a vodili su sa vlasnikom Informera Draganom Vučićevićem i njegovim pravnim timom.
Ovu televiziju REM je već kaznio sedmodnevnom zabranom zbog koje Informer 10. novembra ujutru nije emitovao emisiju "Prve info".
Regulatorno telo donelo je ovu meru zbog, kako je navedeno, teške povrede zakona tokom predizborne kampanje u Srbiji, dok je Informer najavio žalbu.
Nakon parlamentarnih izbora 25. oktobra na kojima je Srpska napredna stranka izgubila vlast, Savet REM-a počeo je da razmatra postupke protiv više televizija zbog navoda o kršenju medijskih zakona u predizbornoj kampanji.
Najviše prijava do sada bilo je na račun programskih sadržaja TV Informer, bliske Srpskoj naprednoj stranci koja je bila na vlasti 14 godina.
Tokom sednice Saveta, ispred sedišta REM-a okupile su se pristalice Informera kao i naprednjaci na čelu sa liderom stranke Milošem Vučevićem.
Na račun sadržaja programa ove televizije godinama unazad REM-u su stizale prijave, a nakon izbora, 27. oktobra, Regulatornom telu predata je inicijativa o pokretanju postupka za oduzimanje dozvole emitovanja TV Informer.
Podnosioci inicijative su 33 medijska udruženja, organizacije civilnog društva, profesori i istraživači novinarstva i društvenih nauka sa univerziteta u Beogradu, Novom Sadu i Nišu.
Kao razlog navedeno je višegodišnje "nepoštovanje propisa i profesionalnih i etičkih medijskih standarda".
Šta kaže Zakon?Zakon o elektronskim medijima predviđa mogućnost privremenog i trajnog oduzimanja dozvole, ali nakon što televizija ponovi prekršaje za prethodno izrečene kazne.
Član 42. Zakona predviđa korake koji vode do privremenog ili trajnog oduzimanja dozvole za rad.
Televizija najpre mora da je dva puta kažnjena privremenom zabranom objavljivanja programskog sadržaja ili oglasnih poruka zbog povrede zakona.
Ukoliko ponovo prekrši Zakon iste vrste, REM može da donese odluku o privremenom oduzimanju dozvole najduže do sedam dana.
Trajno oduzimanje dozvole je poslednji korak, u slučaju da televizija ponovi povrede zakona zbog kojih je prethodno kažnjena.
Ministarstvo građevinarstva Srbije odbacilo je kao nepotpun zahtev ćerke firme Milenijum tima - Danube Riverside za izdavanjem građevinske dozvole za izgradnju kompleksa na mestu bivšeg Hotela "Jugoslavija" u Beogradu.
Na ovom mestu predviđena je izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa.
Kako se navodi u javnom obrazloženju Ministarstva, uz zahtev nisu priloženi izveštaj o tehničkoj kontroli projekta, studija o uticaju na životnu sredinu, kao ni plan upravljanja otpadom od građenja i rušenja.
Prema podacima iz katastra koje navodi Ministarstvo, na parceli predviđenoj za gradnju je upisana hipoteka i vodi se upravni spor.
Milenijum tim, odnosno njihova kompanija Danube Riverside, 15. oktobra je podnela zahtev za izdavanjem građevisnke dozvole za izgradnju novog hotela, stambene i poslovne kule, kao i podzemne garaže.
Prema Zakonu o planiranju i izgradnji, kompanija može u roku od 30 dana da ispravi nedostatke i dopuni zahtev za izdavanjem građevinske dozvole.
Danube Riverside je do sada radove na ovom kompleksu izvodio samo na osnovu rešenja o odobrenju izvođenja pripremnih radova, koje im je izdato u aprilu 2025.
Građevinska dozvola firmi, koja je tokom vlasti Srpske napredne stranke angažovana na ključnim infrastrukturnim projektima u zemlji, odbijena je dve nedelje nakon izbora na kojima je pobedu odnela Studentska lista.
Odvoženje mehanizacijePrethodnih dana na društvenim mrežama pojavili su se snimci na kojima se vidi kako građevinske mašine napuštaju gradilište na lokaciji nekadašnjeg hotela Jugoslavija.
Iz kompanije Milenijum tim za Radio Slobodna Evropa su naveli da je "pomeranje mehanizacije sa jednog na drugo gradilište deo uobičajenih aktivnosti jedne građevinske kompanije".
Samo nekoliko sati pre nego što je u bazi građevinskih dozvola objavljeno rešenje o odbijanju njihovog zahteva za izdavanjem građevinske dozvole, kompanija je za RSE navela da očekuje da će im dozvola biti izdata "u kratkom roku".
"Na gradilištu trenutno se ne realizuju obimni građevinski radovi, jer je u toku ishodovanje dozvole za izgradnju objekta", rekli su za RSE u Milenijum timu i dodali da je projekat planiran na lokaciji hotela Jugoslavija dobio saglasnost Revizione komisije Ministarstva građevinarstva.
'Ne planiramo da koristimo subvencije države'Milenijum tim je hotel Jugoslavija kupio u martu 2024. kao jedini učesnik licitacije.
Objekat starog hotela su platili 27 miliona evra, a Ministarstvo privrede im je u decembru 2025. odobrilo državne subvencije u iznosu od 30,1 milion evra za izgradnju novog hotela pod brendom Ritz-Carlton.
Ugovor o dodeli subvencija predviđa da se Milenijum timu do kraja 2026. godine isplati 15,5 miliona evra nakon što kompanija dostavi dokaze da je sama investirala 77,5 miliona evra.
Na pitanje RSE da li je Milenijum tim dostavio Ministarstvu privrede zahtev za isplatu ugovorenih sredstava, iz kompanije tvrde da su Ministarstvo obavestili da ta sredstva neće koristiti.
"Nažalost, procedura oko prikupljanja dokumentacije i ishodovanje dozvola trajala je duže nego što je planirano, što je uticalo na to da dinamika radova odstupa od prvobitno planirane. Kompanija je obavestila Ministarstvo privrede da ne planira da koristi sredstva iz ovog programa", naveli su iz Milinijum tima.
Rušenje hotela Jugoslavija krajem 2024. pratili su višenedeljni protesti građana i nevladinih organizacija koji su tvrdili da se uklanja vredan primer modernističke arhitekture i simbol grada.
Primedbe su se odnosile i na plan da se na obali Dunava izgrade dve kule od oko 155 metara, uz upozorenje da bi zelene površine uz kompleks praktično postale privatne.
Samo rušenje nekadašnjeg hotela izazvalo je i zabrinutost građana zbog navoda da se rušenjem oslobađa azbest iz šuta, što je Milenijum tim demantovao. Beogradski Institut IMS saopštio je da u građevinskom materijalu sa gradilišta nije pronađen azbest.
Ipak dokumentacija koja se odnosi na projekat rušenja sa tehničkom kontrolom, a koja bi trebalo da sadrži opis stanja objekta, analizu materijala i eventualnih rizika, do danas nije objavljena.
Šta je Milenijum tim?Milenijum tim je jedan od većih igrača na ključnim infrastrukturnim projektima u Srbiji.
U poslovima, koje ugovara i sa državom, zarađuje milione.
Ova privatna srpska firma je jedan od graditelja Beograda na vodi – luksuznog naselja, čija je gradnja počela nakon nelegalnog rušenja na obali Save 2016. godine.
Jedan od najvećih projekata na kojima je Milenijum tim trenutno angažovan je izgradnja objekata za međunarodnu izložbu EXPO, čiji će Beograd biti domaćin 2027. godine.
Vlasinici firme su Stojan Vujko i Ivan Bošnjak.
Njihova imena našla su se među četvoricom biznismena, bliskih doskorašnjim vlastima u Srbiji, za koje je republikanski kongresmen Džo Vilson (Joe Wilson) zatražio američke sankcije.
U tom zahtevu su četvorica biznismena označena kao saradnici doskorašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji koriste javne resurse za lično bogaćenje.
Milenijum tim je navode iz zahteva Džoa Vilsona odbacio kao neistinite.
Srpska kompanija "Grindex" u godinama nakon invazije na Ukrajinu isporučuje mašine ruskim kompanijama koje ih dalje šalju sankcionisanim vojnim preduzećima Rusije, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE).
Podaci do kojih je došao RSE pokazuju da je proizvođač mašina za obradu metala iz Kikinde, na severu Srbije, nakon 2022. nastavio izvoz opreme u Rusiju preko posredničkih kompanija, od kojih su neke pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije.
Od marta 2022. do marta 2025. u Rusiju je uvezena oprema proizvođača "Grindex" vredna oko 27,5 miliona evra, pokazali su podaci Ukrajinske vojne obaveštajne službe (HUR), do kojih je došao istraživački projekat Ukrajinskog servisa RSE Šeme.
RSE je dobio ove informacije od HUR-a, nakon što je Grindex naveden u njihovoj javnoj bazi podataka kompanija koje isporučuju opremu ruskoj vojnoj industriji.
To potvrđuje i analiza finansijskih izveštaja i baza podataka koju je uradila Systema, istraživačka jedinica Radija Slobodna Evropa na ruskom jeziku.
Iz kompanije "Grindex" nisu odgovorili na upit RSE o izvozu mašina u Rusiju, niti su odgovore dostavile ruske kompanije koje su ih kupovale.
Prema navodima HUR-a, trenutno su nepoznate rute kojim su isporučivane mašine iz "Grindexa" koji nije pod sankcijama SAD i EU.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, SAD i EU uvele su sankcije stotinama kompanija iz ruskog vojno-industrijskog kompleksa.
Srbija je jedna od retkih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU koja se nije pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije.
To olakšava trgovinu sa ruskim kompanijama, smatra Ela Skajbenko (Ella Skybenko), viša istraživačica za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju pri međunarodnom Centru za biznis i ljudska prava.
"Međutim, Srbija i dalje ima zakone o kontroli izvoza, uključujući kontrolu robe dvostruke namene. Dakle, to ne znači da je sav izvoz u Rusiju dozvoljen", kaže Skajbenko za RSE.
Srbija je 2025. donela novi zakon kojim se ograničava izvoz "robe dvostruke namene", opremi koja se može koristiti i za civilne i vojne svrhe.
Ipak, Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine Srbije, koje je izdaje dozvole za izvoz robe dvostruke namene, odgovorilo je RSE da nije izdalo takvu dozvolu kompaniji "Grindex".
"Ministarstvo nije upoznato sa proizvodnim programom i karakteristikama proizvoda privrednog društva Grindex", naveli su u odgovoru.
Dodali su da Ministarstvo "ne poseduje podatke na osnovu kojih bi se utvrdilo da li su mašine predmet kontrole i da li za njih postoji ograničenje izvoza".
Iz Uprave carina odgovoreno je RSE da nisu vršene nikakve "naknadne kontrole" izvoza kompanije Grindex.
Od severa Srbije do ruske vojne industrijeJedna od posredničkih kompanija kojoj je "Grindex" isporučivao mašine je "AMG", ruska kompanija koja se bavi snabdevanjem opremom i mašinama za obradu metala.
Ova kompanija, poznata i pod imenom "Alfa Machinery Group", našla se na listi američkih sankcija 2023. zbog opremanja ruske odbrambene industrije.
Na listi sankcija EU je od decembra 2024. zbog podrške ruskom vojno-industrijskom kompleksu u ratu protiv Ukrajine.
Ukrajinska obaveštajna služba ističe da je "Grindex" ugovor sa "AMG" za isporuku CNC brusilice zaključio u decembru 2022, a da je konačna isporuka mašine izvršena u trenutku kada je "AMG" već bila pod sankcijama SAD.
CNC brusilica je mašina za brušenje kojom se upravlja kompjuterski. Vrednost ove isporučene mašine, kako navode iz carinske deklaracije, iznosi oko 778 hiljada evra.
Prema informacijama ukrajinske službe, mašinu je "AMG" kasnije isporučio dalje, i to Mašinsko-proizvodnom udruženju "I. Rumjancev", preduzeću koje proizvodi komponente za avione.
Preduzeće je deo ruskog državnog industrijskog sistema Rostec koji proizvodi opremu namenjenu vojnoj i civilnoj avijaciji. Rostec je pod američkim sankcijama od 2014. godine zbog onoga što je američka vlada opisala kao "kontinuirane napore Rusije da destabilizuje istočnu Ukrajinu". Kompanija je ponovo sankcionisana 2022. godine, a iste godine našla se i pod sankcijama Evropske unije.
U dokumentu američkog OFAC-a Rostec je označen kao "kamen temeljac ruskog odbrambenog, industrijskog, tehnološkog i proizvodnog sektora".
Ukrajinska služba beleži još jedan ugovor "Grindexa" i firme "AMG" iz 2023. za isporuku CNC brusilice, a koja je kasnije takođe završila u rukama Rosteca.
"Vrednost (mašine) je veća od 384 hiljade američkih dolara (342 hiljade evra). Mesto otpreme opreme bio je grad Kikinda (Srbija)", navode u dokumentu dostavljenom RSE.
Mašina je, kako dalje navode, uvezena u februaru 2025, a samo dva meseca kasnije "AMG" je isporučila Ufimskom agregatnom preduzeću "Hidraulika" ("Gidravlika"), koje je takođe deo sankcionisanog Rosteca, i proizvodi komponente za avijaciju.
"Hidraulika" je i sama na listi sankcija EU od 2025. U obrazloženju se, između ostalog, navodi da pruža materijalnu podršku ruskim vojnicima na frontu u Ukrajini, između ostalog, da radnici kompanije izrađuju kamuflažne mreže za rusku vojsku.
"Osnovni zadatak (isporučene Grindex) mašine je proizvodnja delova tipa 'klip' – ključnih pokretnih elemenata visokopreciznih hidrauličnih i gorivnih sistema", navode iz ukrajinske službe.
Na saradnju firme "AMG" i Grindex ukazuju i finansijski izveštaji pribavljeni iz ruske baze podataka o privrednim subjektima, a na veze "AMG" i Rosteca i moguća vlasnička povezanost.
"AMG" je među svojim dobavljačima u finansijskom izveštaju za 2023. navela "Grindex", a među njenim kupcima bilo je nekoliko kompanija u sastavu Rosteca.
Na kraju 2023. godine krajnji vlasnik AMG-a bio je Jevgenij Karpov, bivši zaposleni u jednoj od Rostekovih kompanija, fabrici motora Saljut.
Od 2023. godine, AMG svake godine podnosi uvozne deklaracije za Grindex mašine. Poslednja deklaracija je podneta u maju 2026. godine. Međutim, RSE nema informacije o tome da li je mašina zaista uvezena.
Višegodišnja saradnja i firme pod sankcijamaProizvode "Grindex" iz Srbije uvezle su još dve firme pod sankcijama SAD-a, navodi se u dokumentu ukrajinske službe.
Jedna od njih je "Finval Energo" koja se bavi veleprodajom industrijskih mašina. Na listi sankcija SAD je od 2024. zbog poslovanja u ruskom proizvodnom sektoru. U saopštenju američkog Ministarstva finansija navodi se da "Finval" sarađuje sa ruskim proizvođačima oružja.
Ova firma uvezla je u periodu od 2022-2025. mašine "Grindex" u vrednosti od oko 12 miliona evra, navode iz ukrajinske službe, ali nije navedeno o kojim mašinama je reč, ni kome su mašine dalje isporučene. RSE nema nezavisne informacije koje potvrđuju da je Grindeks nastavio saradnju sa "Finval Energo" nakon što su uvedene sankcije.
Od 2016. godine, Finval Energo svake godine podnosi uvozne deklaracije za Grindeks mašine. Najnovije su podnete u period od 2023 do 2024. godine.
"Finval Energo" je deo Finval grupe, osnovane 1991. godine. Među njenim klijentima nalaze se i kompanije iz odbrambene industrije, uključujući proizvođače avionskih motora koji posluju u sastavu Rosteca, ukazuju javno dostupni izveštaji.
Saradnja "Grindexa" sa ovom kompanijom traje dugi niz godina. Stručnjaci kompanije "Finval" posetili su 2018. godine fabriku "Grindex" u Srbiji, objavljeno je na sajtu "Finvala".
Sa "Grindexom" sarađuje i sankcionisana firma "Unimatik MSK", takođe dobavljač industrijskih mašina. Na listi je sankcija SAD-a od 2024. zbog saradnje sa ruskim vojno-industrijskim sektorom.
Njen većinski vlasnik, firma "Unimatic", od 2026. je na listi sankcija EU zbog "materijalne podrške ruskom vojno-industrijskom kompleksu".
U dokumentu EU navodi se da ruskim odbrambenim kompanijama isporučuje proizvode i preko podružnice "Unimatik MSK".
Prema podacima ukrajinske službe, "Unimatik MSK" uvezao je od 2022. do 2024. "Grindex" mašine u vrednosti od oko 980 hiljada evra, ali nije navedeno kome su dalje isporučene i o kakvim mašinama se radi.
RSE nema nezavisne informacije koje potvrđuju da je Grindeks nastavio saradnju sa subjektima povezanim sa "Unimatikom" nakon što su sankcije uvedene.
Prema zvaničnom ruskom veb-sajtu za javne nabavke, među državnim kupcima mašina kompanije "Unimatic" nalazile su se i ruske kompanije iz odbrambene industrije, uključujući preduzeća iz sastava Rosteca.
Arhivirana verzija sajta "Unimatic" pokazuje da je u septembru 2023. godine Grindex bio naveden među partnerima te kompanije, ali je kasnije spisak partnera izmenjen, a Grindex je među kompanijama koje su uklonjene sa liste.
I sa ovom firmom "Grindex" dugo sarađuje. Od 2019. godine "Unimatic" podnosi uvozne deklaracije za njihove proizvode, pokazuju javni podaci.
Mašine 'Grindex' u Rusiji preko nesankcionisanih firmi i preduzetnikaMašine srpske firme "Grindex" nalazile su i drugačije puteve do ruske vojne industrije.
Iz ukrajinske službe navode da je "Grindex" isporučivao mašine ruskim firmama koje nisu pod zapadnim sankcijama, ali da su te mašine na kraju opet završile u sankcionisanim ruskim preduzećima u oblasti odbrane.
Jedna od tih firmi je "Krona", većinski vlasnik firme "Krona oprema" ("Крона Оборудование“), dobavljača industrijskih mašina za ruske fabrike. Ova firma nije pod sankcijama.
Tako je "Krona" mašinu za brušenje koju je proizveo "Grindex" 2024. isporučila Naučno-proizvodnoj korporaciji "Projektantski biro mašinskog inženjerstva", preduzeću koje je takođe deo sankcionisanog Rosteca, prema podacima ukrajinske službe.
I sama firma je pod sankcijama SAD i EU, proizvodi raketne sisteme i drugo naoružanje, između ostalog, Iskander-M, balističku raketu kratkog dometa.
Prema istrazi ruskog medija The Insider, objavljenoj u decembru 2023. godine, Krona je kupovala mašine kompanije Grindex. Kompanija tu saradnju ne krije i izričito navodi opremu kompanije Grindex u svom katalogu.
Jedna "Grindex" mašina uvezena je, prema podacima ukrajinske službe, preko preduzetnika Babičev Denis Sergejeviča iz Moskve.
Prema procurelim dokumentima iz ruskih vladinih agencija, uključujući poreske vlasti i Ministarstvo zdravlja Moskve, ovaj tridesetogodišnji Moskovljanin radio je kao pomoćnik montažera 2017. godine, a kao kurir od 2021. do 2023. godine.
Kao samostalni preduzetnik registrovao se 2020, a tokom 2023. počeo je da podnosi uvozne deklaracije za odeću i kozmetiku. Naredne godine asortiman robe značajno je proširen i počeo je da obuhvata mašine i opremu.
Do danas je na njegovo ime prijavljeno gotovo 2.000 različitih vrsta proizvoda, od duvana za nargile do bagera.
Prema podacima ukrajinske službe, uvezao je "Grindex" brusilicu koja je kasnije 2025. data u zakup kompaniji "Permska naučno-proizvodna kompanija za izradu mernih i navigacionih uređaja", koja proizvodi navigacione, upravljačke i sisteme za stabilizaciju za vazduhoplove u Rusiji.
Kompanija je pod američkim sankcijama od 2016. godine, a ponovo je sankcionisana 2024. godine. Kao razlog za uvođenje sankcija američke vlasti navele su 2024. da proizvodi sisteme za vojne letelice, uključujući avione MiG-29 i Suhoj-27.
U javno dostupnim bazama takođe se vidi da je Babičev u aprilu 2025. godine podneo uvoznu deklaraciju za mašine kompanije "Grindex".
Šta se zna o firmi 'Grindex'?Kompanija "Grindex" iz Kikinde, na severu Srbije, nastala je 2003. godine izdvajanjem iz holdinga Livnica Kikinda. Ima oko 250 zaposlenih.
Proizvodi mašine za obradu metala, konkretno – brusilice sa kompjuterskim upravljanjem, koje se koriste u različitim segmentima mašinske industrije.
Firma je 2021. i 2022. bila u gubicima, da bi od 2023 ostvarila dobitak. Iz godine u godinu, od 2023, profit kompanije raste, pokazuju podaci Agencije za privredne registre Srbije.
Gotovo celokupne prihode firma ostvaruje od prodaje inostranstvu, pokazuje njen finansijski izveštaj. Tako je u 2025. godini prihod od prodaje na domaćem tržištu iznosio samo jedan odsto od prodaje na inostranom tržištu. Ipak, u finansijskom izveštaju se ne navodi kojim kompanijama prodaje svoje proizvode.
U izveštaju Radio-televizije Srbije o "Grindexu", koji je emitovan 2015. godine, navodi se da se kompletna proizvodnja izvozi u Rusku Federaciju.
Privredna komora Srbije je 2022. dodelila plaketu za privredni uspeh vlasniku "Grindexa" Jovanu Bulatoviću. Tim povodom, Bulatović je u izjavi za kikindski portal Gradski.online izjavio da je poslovanje firme bilo otežano tokom pandemije korona virusa 2020, a da je situaciju dodatno otežao rat u Ukrajini.
"Ima problema i sa isporukom naših finalnih proizvoda", rekao je Bulatović.
'Zaobilaženje sankcija' preko SrbijeRSE nije dobio odgovore Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine Srbije da li je i na koji način izvoz namenjen ruskom odbrambenom sektoru ograničen.
Više firmi iz Srbije stavljeno je nakon invazije na Ukrajinu na listu sankcija zbog toga što omogućavaju isporuku opreme ruskoj vojnoj industriji.
Ranije istraživanje RSE iz 2023. je pokazalo da je od početka invazije preko srpskih kompanija u Rusiju isporučena takozvana roba dvostruke namene vrednosti od najmanje 71,1 milion dolara (63,5 miliona evra).
Radi se o robi koja je stavljena na listu visoko rizičnih proizvoda i nalaze se na sankcijama koje su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države uvele Rusiji.
Tihomira Kostova, istraživačica bugarskog Centra za proučavanje demokratije (Center for the Study of Democracy), kaže za RSE da se, prema nalazima te organizacije, srpski izvoz robe dvostruke namene u Rusiju povećao za 220 odsto u 2022. godini u poređenju sa nivoom pre rata.
Ipak, vlasti u Srbiji su ranije u više navrata tvrdili da Srbija neće biti platforma za zaobilaženje sankcija.
Srbija je 2025. donela Zakon o izvozu i uvozu robe dvostruke namene, kojim je uvedena stroža kontrola prometa ovih proizvoda. Srbija je i ranije imala propise u ovoj oblasti, ali se ovim zakonom uskladila sa regulativom EU.
Izvoznik ovakve robe dužan je, prema zakonu, da dobije dozvolu Ministarstava spoljne trgovine uz saglasnost više ministarstava, između ostalog Ministarstva odbrane i spoljnih poslova, navodi se u ranijem odgovoru Uprave carina RSE.
Ela Skajbenko, više istraživačica Centra za biznis i ljudska prava, za RSE kaže da propisi koje je uvela Srbija mogu ograničiti isporuku mašina Rusiji.
"Ali, njihova efikasnost u velikoj meri zavisi od sprovođenja i nadzora, koji su se često pokazivali nedovoljnim", kaže ona za RSE.
Tihomira Kostova ističe da se kompanije koje isporučuju robu ruskoj vojnoj industriji i same mogu naći pod sankcijama.
"Kompanijama iz trećih zemalja koje učestvuju u snabdevanju ruskog vojno-industrijskog kompleksa prete sekundarne sankcije SAD koje uvodi Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC)", navodi ona.
Ipak, ona ističe da je kontrola izvoza u Rusiju i dalje izazov jer oprema za vojnu industriju često stiže "alternativnim trgovinskim rutama i preko posrednika".
Saradnja na tekstu: Dušan Komarčević
U izgradnju hidroelektrana u Bistrici na istoku Bosne i Hercegovine biće uloženo dodatnih oko 11 miliona eura.
Hidroelektrane od 2021. gradi kineska kompanija China National Aero-Technology International Engineering Corporation (AVIC), a kompanija "HE Bistrica" dokapitalizovana je od strane matičnog preduzeća "HE na Drini", koje je u vlasništvu bh. entiteta Republika Srpska (RS).
Odluka o dodatnim ulaganjima usvojena je na skupštini dioničara "HE na Drini" u oktobru, čime se cijena hidroelektrane sa početnih 103 miliona popela na više od 170 miliona evra.
Iz Elektroprivrede RS, javnog preduzeća u čijem je vlasništvu HE na Drini, nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) o razlozima dodatnih ulaganja.
Ovo je samo jedan u nizu kineskih projekata na Zapadnom Balkanu, čija cijena raste iz godine u godinu.
Iz nevladine organizacije Transparency International BiH za RSE ocijenjuju da kašnjenje projekata, netransparentnost, slab institucionalni nadzor – a ponekad i greške u samim projektima – neminovno dovode do njihovog višestrukog poskupljenja koje plaćaju građani.
Kojim projektima u BiH je cijena najviše rasla?Sporazum o izgradnji hidroelekrana Bistrica kineska kompanija AVIC i Vlada RS potpisali su u decembru 2019. godine.
Izgradnja sistema od tri hidroelektrane je počela 2021. godine, uz cijenu od 103 miliona evra.
Hidroelektranu su pratili brojni problemi u izgradnji, uključujući klizište na magistralnom putu Sarajevo-Foča zbog čega je došlo do prekida radova.
Cijena je narasla za skoro 70 miliona evra, a prvobitni rok za njen završetak, decembar 2026. godine, će biti premašen.
Autoput Banja Luka – Prijedor gradi kineska kompanija China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group, koja je bila angažovana i na izgradnji saobraćajnica u Srbiji.
Od 2018. godine, projekat je poskupio sa 297 miliona na 388 miliona evra, a rokovi završetka su konstantno pomjerani.
Kina u potpunosti finansira ovaj projekat i ima pravo na 30-godišnju koncesiju za naplatu putarine. U slučaju da godišnji prihodi od putarine budu manji od 32,5 miliona evra, razlika će se nadoknaditi iz entitetskog budžeta.
Ugovor između Vlade RS i kineske kompanije je od početka bio tajna.
Vlasti su nakon niza tužbi objavile ugovor, ali ne i njegove finansijske detalje.
Bolnica u Doboju je svečano otvorena krajem 2024. godine, sa zakašnjenjem od oko godinu dana.
Od prvobitnih 53 miliona evra iz budžeta RS, cijena je narasla na više od 60 miliona evra, zbog dodatnih troškova opremanja bolnice, dok je izvođač, China Sinopharm International Corporation, pravdao ukupni rast cijena inflacijom izazvanom pandemijom i ratom u Ukrajini.
Iz Vlade RS su na upit RSE o poskupljenjima naveli da su upit proslijedili Ministarstvu saobraćaja i veza, odnosno Ministarstvu zdravlja. Do zaključenja teksta, još nismo dobili odgovore.
Odgovornost vlasti za poskupljenjaPosljednjih godina, infrastrukturni projekti su sve skuplji zbog cijena energenata, ali su i vlasti odgovorne, ocjenjuje za RSE Damjan Ožegović iz Transparency International BiH.
"Ovde bilo koji strani investitori imaju povlašten položaj čak i u odnosu na domaće investitore. Naši donosioci odluka se njima prilagođavaju umjesto da se ti koji dolaze prilagode domaćim pravilima", rekao je Ožegović.
Dodao je da je BiH plodno tle za odobravanje poskupljenja investitorima za velike infrastrukturne i energetske projekte zbog moguće finansijske i političke koristi, ali i zbog nesposobnosti.
"Moguće je da do poskupljenja ne dolazi namjerno, već zbog nesposobnosti da se pravilno odredi cijena, što takođe nije neuobičajeno kod nas", ocijenio je Ožegović.
Pojašnjava da se ovo dešava u situacijama gdje se u startu ne odredi kompletan obim projekta. Dobojska bolnica je takav slučaj, jer je imala dodatne troškove koji su u početku trebali biti uplanirani.
Kina i državne garancijeU organizaciji Bankwatch International, koja prati kineske investicije u energetskom sektoru na Zapadnom Balkanu, kažu da kašnjenja u rokovima i prekoračenja troškova nisu rijetkost kada se govori o velikim projektima.
Ipak, ističe Pipa Galop iz ove organizacije za RSE, postoji razlog zašto su projekti koje finansira Kina na Zapadnom Balkanu skloni poskupljenjima i kašnjenjima.
"Kada evropske banke razmatraju odobravanje kredita, žele biti sigurne da će dobiti svoj novac natrag. Stoga provode dubinsku analizu kako bi osigurale da su projekti ekonomski isplativi i dobro isplanirani. S druge strane, kineske banke gotovo uvijek traže državna ili entitetska jamstva za svoje kredite", pojašnjava Galop.
Ona dodaje da ovo znači da i ako projekti propadnu - Kina dobija svoj novac natrag.
"Stoga im nije toliko važno osigurati da su sami projekti ekonomski isplativi i dobro isplanirani. Ne želim reći da oni uopšte ne provode provjere, no budući da nemaju tradiciju saradnje s civilnim društvom, skloni su povjerovati svemu što im vlade kažu", rekla je ona.
Kako je Kina uključena u projekte?Kina na Zapadnom Balkanu gradi i finansira projekte pomoću tri različita modela, a svima je zajedničko - tajnost ugovora, korištenje kineske opreme, a nerijetko i radne snage.
Jedan od njih je EPC model (engineering, procurement, and construction – projektovanje, nabavka i izgradnja) tzv. "ključ u ruke".
To znači da domaće javno preduzeće potpisuje ugovor sa kineskim konzorcijumom koji preuzima odgovornost za projektovanje, nabavku materijala i izvođenje radova.
U ovakvim projektima, kreditor je često kineska Exim banka.
Specijal RSE: Kina na BalkanuDrugi model koji Kina na Zapadnom Balkanu često koristi je da ona finansira projekat, koji naručilac plaća kada bude završen, obično iz prihoda od prodaje električne energije ili iz putarina.
Ovo pogoduje javnim preduzećima u BiH koja često nemaju dovoljno kapitala za velike investicije, dok kineskim kompanijama ovo problem jer obično iza njih stoji državni kapital.
U praksi su ovi projekti znatno skuplji, obzirom da izvođači na sebe preuzimaju rizik i obaveze, od pronalaženja banaka do izdavanja garancija.
Koncesioni model je treći model koji kineske kompanije koriste na Zapadnom Balkanu, a on se u BiH do sada primjenjivao samo za infrastrukturne projekte.
Prema njemu, kineska kompanija osniva svoje predstavništvo u BiH, uloži sopstveni novac ili kreditna sredstva, te gradi projekat – konkretno autoput od Banjaluke do Prijedora – i onda naplaćuje njegovo korištenje u određenom vremenskom periodu.
Iako u startu djeluje da projekat ništa ne košta vlasti u RS, Vlada je dužna da nadomjesti novac ako putarine na godišnjem nivou ne pređu ugovoreni prag.
Nakon određenog vremenskog perioda, objekat prelazi u javno vlasništvo.
Situacija u regionuViše velikih infrastrukturnih i energetskih projekata koje su u regionu realizovale kineske kompanije pratila su značajna povećanja troškova, višegodišnja kašnjenja ili naknadni finansijski zahtjevi.
Kineska firma "Šandong" (Shandong) je zadužena za izgradnju brze saobraćajnice od Požarevca do Golupca na istoku Srbije, zvane Dunavski koridor.
Sa početnih 337 miliona evra, cijena radova na Dunavskom koridoru je porasla na oko 524 miliona evra, a pomjeran je i rok za otvaranje saobraćajnice.
Šandongovoj firmi je povjerena i izgradnja autoputa od Beograda, preko Zrenjanina, do Novog Sada.
Cijena ove trase, sa čijom se izgradnjom počelo 2023, drastično je skočila.
Sa prvobitnih 600 miliona evra, procjene su sada gotovo tri puta više - jer država Srbija ostavlja prostor da se zaduži do 1,7 milijardi evra za njenu izgradnju.
Aneksima je rasla i cijena brze pruge od Novog Sada do granice sa Mađarskom, koju je radio konzorcijum dvije kineske kompanije. Na kraju je plaćena oko 1,2 milijarde evra.
Ovi radovi su pod istragom Tužilaštva za organizovani kriminal, koje, pored ostalog, sumnjiči dvojicu bivših ministara za pronevjeru više od 115 miliona dolara.
Postupci su pokrenuti nakon pogibije 16 ljudi u padu betonske nadstrešnice na rekonstruisanoj železničkoj stanici u Novom Sadu. Nesreća je dovela do masovnih protesta i smjene vlasti u Srbiji.
Značajan rast vrijednosti zabilježen je na autoputu Kičevo-Ohrid u Sjevernoj Makedoniji, koji gradi kineski Sinohydro.
Kada je ugovor dodijeljen, vrijednost projekta iznosila je 411 miliona evra, a ukupna cijena je na kraju dostigla približno 600 miliona eura.
Kao razlozi su navedeni nepredviđeni geološki uslovi, dodatna eksproprijacija zemljišta, izmjene projekta i potreba za izgradnjom prateće infrastrukture.
Sličan obrazac vidljiv je i kod projekta rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja u Crnoj Gori, koji realizuje konzorcijum predvođen kineskom kompanijom Dongfang Electric International.
Osnovni ugovor iz 2020. godine bio je vrijedan 54,5 miliona evra, dok je do sredine 2026. isplaćeno 65,5 miliona evra.
Iz crnogorske Elektroprivrede poskupljenje su pravdali naknadnim radovima koji nisu bili dio osnovnog ugovora.
Dionica autoputa od Smokovca kod Podgorice do Mateševa na sjeveru zemlje, koju je gradio kineski CRBC, po ugovoru iz 2014. koštala je 809 miliona evra.
Crnogorska Vlada je morala da se zaduži još 90 miliona evra, za dodatne troškove, a autoput je pušten u rad osam godina nakon potpisivnja ugovora.
Hapšenje za hapšenjem, slika je prve dve nedelje nakon izbora u Srbiji.
Hapsi se zbog korupcije, nasilja prema studentima, izbornih mahinacija, zloupotrebe službenog položaja.
I pre nego što je preuzela vlast Studentska lista, pobednik na izborima, otvaraju se nerešeni predmeti i pokreću novi.
Lišeno je slobode i oko 20 policajaca, uključujući i neke od visokih policijskih rukovodilaca.
Među njima su i oni koji se sumnjiče za zlostavljanje studenata nakon protesta pre nešto više od godinu dana.
"Mirno spavam napokon", kaže za RSE studentkinja Fakulteta političkih nauka Nikolina Sinđelić.
Ona je optužila visokog policijskog zvaničnika Marka Krička za pretnje silovanjem i policijsku brutalnost nakon jednog antivladinog protesta.
Kričak i još devetorica bivših i sadašnjih pripadnika Jedinice za obezbeđivanje određenih ličnosti i objekata (JZO) u pritvoru su do 30 dana.
Na parlamentarnim izborima 25. oktobra Srpska napredna stranka i doskorašnji predsednik Srbije Aleksandar Vučić poraženi su posle 14-godišnje autokratske vlasti.
Studentska lista, izrasla iz dvogodišnjih antivladinih protesta, osvojila je 140 mandata u Skupštini Srbije, dok je Vučićeva lista dobila 103 mandata.
Među ključnim zahtevima Studentske liste bili su borba protiv kriminala i korupcije i da institucije rade svoj posao.
Zašto su neki predmeti držani u fiokama?Dok se slavlje na ulicama još nije stišalo počelo je otvaranje postojećih, ali i pokretanje novih predmeta.
Dva dana nakon izbora Vrhovno javno tužilaštvo formiralo je petočlanu Komisiju za kontrolu rada svih 87 tužilaštava u Srbiji.
U kooridnaciji sa tom Komisijom započeto je nekoliko veoma važnih postupaka, uključujući za policijsku brutalnost nad studentima nakon protesta u avgustu 2025.
To je za RSE rekao vrhovni javni tužilac Goran Ilić, koji se nalazi na čelu te Komisije.
Kako objašnjava, postupke vode nadležna tužilaštva.
Na pitanje zašto do sada nije bilo tih postupaka, on kaže da je bilo opstrukcije na svim nivoima.
"Bilo je prilično opstrukcije policije, bilo je dosta opstrukcije od samih javnih tužilaca koji su držali neke predmete u fiokama, a koji su kao što vidite mogli da se procesuiraju, a bogami bilo je opstrukcije i od strane sudova", naveo je tužilac Ilić.
"To je ono što sam ja video", dodao je, "na osnovu ovog broja predmeta koje smo uspeli da pregledamo."
Proteklih godina je civilni sektor u više navrata upozoravao da javna tužilaštva krše ljudska prava građana neprimenjivanjem ili zloupotrebom svojih ovlašćenja.
Govoreći o radu Komisije, tužilac Ilić ocenjuje da su sada uspeli da stvore "pozitivnu atmosferu u tužilaštvima".
"Da nema prepreka da se gone ljudi koji su činili krivična dela bez obzira na to na kakvim se pozicijama nalaze, da li su bili bliski ili nisu prethodnoj vlasti", naveo je.
"Naša je ideja da se takav trend održi i nakon stupanja na scenu nove vlasti i nadamo se da ćemo uspeti".
Slučaj studenata u garaži Vlade SrbijePrivedeni policajci se sumnjiče da su zlostavljali i mučili više osoba u garaži Vlade Srbije 14. avgusta 2025, nakon antivladinog protesta.
Navodi se da su primenom sile i pretnje, naneli veliki bol i teške patnje oštećenim studentima i građanima, sa ciljem da od njih dobiju obaveštenje i da se isti zastraše i nezakonito kazne.
Među devet osumnjičenih je komandant Specijalne antiterorističke jedinice Igor Žmirić, koji je u vreme događaja bio pomoćnik komandanta JZO.
Prvookrivljenom Marku Kričku, nekadašnjem načelniku JZO, a sada načelniku Uprave kriminalističke policije, već je prethodno određen pritvor u drugom slučaju.
Kričku i načelniku Službe za suzbijanje kriminala Bošku Sekuloviću određen je pritor po prijavi bivšeg šefa beogradske policije Veselina Milića zbog postupanja u slučaju ubistva u jednom beogradskom restoranu.
"Posle svega što se događalo dve godine u državi, pa i duže, nekako je nestvarno da su uhapšeni", kaže studentkinja Nikolina Sinđelić.
Ali, navodi da se nada da su institucije počele da rade svoj posao.
Te noći 14. avgusta 2025. u garažu Vlade Srbije odveden je i student fizike Dušan Cvetković, koji kaže da su ga policajci tukli i u garaži i pre toga na ulici.
"Sada su hapšenja dokaz da sistem može da funkcioniše, čak se ni vlast nije promenila još", rekao je za RSE.
"Sve što im je trebalo jeste da je SNS izgubio na izborima, da nemaju više pritiska u njihovim glavama i da se sve to pokrene i da neka pravda dođe napokon", smatra ovaj student.
U Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu kažu za RSE da su u radu na ovom predmetu imali opstrukcije Sektora unutrašnje kontrole MUP-a i drugih institucija.
Navedeno je da im Generalni sekretarijat Vlade Srbije i Uprava za zajedničke poslove republičkih organa nisu dostavili snimke nadzornih kamera iz garaže.
Naime, Tužilaštvo je 1. oktobra 2025. obavešteno da ne mogu da im se dostave snimci jer se brišu nakon 30 dana.
"Kako je pribavljanje snimaka traženo već šestog dana od događaja, očigledno je da su nadležni organi svesno sačekali da prođe rok čuvanja snimaka, te nam nakon njegovog proteka dostavili odgovor", stoji u odgovoru.
Tužilaštvo je navelo da je tek nakon više upućenih zahteva i urgencije, Sektor unutršanje kontrole 23. jula 2026. dostavio izveštaj sa izjavama prijavljenih policijskih službenika.
Ali je, kako je navedeno, izostao odgovor po čijem nalogu je jedinica postupala i da li su policijski službenici nakon intervencije dostavili izveštaj o upotrebi sile.
Tužilaštvo je navelo i da je u formi službene beleške uzelo izjave od desetoro oštećenih.
Ko je još uhapšen?Posle dve godine uhapšeno je i osam policijskih službenika Uprave kriminalističke policije zbog sumnje da su zlostavljali i mučili Dalibora Dragijevića zbog čega je preminuo 7. aprila 2024. u policiji u Boru, na istoku Srbije.
MUP je tada saopštio da je Dragijević preminuo u službenim prostorijama, a da je lekar mrtvozornik konstaovao prirodnu smrt.
Više javno tužilaštvo u Nišu je i ranije izdavalo naloge za hapšenje osumnjičenih za smrt Dragijevića, ali Sektor unutrašnje kontrole MUP-a nije postupao po tim nalozima.
MUP nije odgovorio na upit RSE zbog čega do sada nisu postupali u ovom slučaju.
Dalibor Dragijević je uhapšen zbog sumnje da je pomogao svom bratu Dejanu Dragijeviću da premesti telo dvogodišnje Danke Ilić, za čije ubistvo su optuženi Dejan Dragijević i Srđan Janković.
Telo nestale devojčice nikada nije pronađeno, a slučaj do danas nije imao sudski epilog.
Slobode je lišen i upravnik Kazneno popravne ustanove Zabela zbog sumnje za davanje i primanje mita u vezi sa glasanjem.
Pritvor je određen i direktoru Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
On je osumnjičen da je sa još dva lica izvršio prenos i konverziju imovine od najmanje 650.000 evra sa znanjem da ona potiče od kriminalne delatnosti.
Među osobama kojima je određen pritvor do 30 dana je i vlasnik Alta banke Davor Macura.
Macura, koji je blizak odlazećoj vlasti, tereti se za iznošenje više od 380 miliona evra iz trezora banke.
Alta banci je oduzeta dozvola za rad, a ubrzo je proglašen i stačajni postupak.
Zbog sumnje na zloupotrebu služebnog položaja u pritvoru su i pokrajinski sekretar za socijalnu politiku, kao i načelnik Gradske uprave za privredu Grada Novog Sada zbog nestavesnog rada u službi.
Spisak onih koji su lišeni slobode širi se iz dana u dan.
Izvršna vlast bez poluge pritiskaKatarina Golubović, predsednica nevladinog Komiteta pravnika za ljudska prava (YUKOM) kaže za RSE da su intenzivna hapšenja rezultat uverenja ljudi unutar institucija da je hitno potrebno odgovoriti na studentske zahteve.
Ali, kako dodaje i potrebe da se ljudi iz određenih struktura svrstaju u grupu koja je zahtevala odgovor institucija na nezakonitosti.
Dan nakon izbora predstavnici Studentske liste zatražili su od vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac da tužilaštva hitno, nepristrasno i zakonito postupaju u predmetima od javnog interesa.
Zatražili su ostavke glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenada Stefanovića i njegovog zamenika Miodraga Markovića, navodeći da su selektivnim postupanjem ugrozili poverenje građana u javno tužilaštvo.
Zatraženo je i da se preduzmu mere radi utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti nosilaca javno-tužiocačke funkcije, a pre svih Stefanovića i Markovića.
Više javno tužilaštvo u Beogradu, na čijem je čelu Stefanović, nije odgovorilo na upit RSE povodom kritika da nisu postupali u određenim predmetima zbog političkog pritiska.
Nakon izbora je, kako smatra vrhovna tužiteljka Zagorka Dolovac, otklonjena politička i institucionalna opstrukcija za rad javnih tužilaštava.
To je navedeno u saopštenju posle susreta Dolovac sa generalnom tužiteljkom Holandije Sju Prener 5. novembra.
Katarina Golubović iz YUKOM-a kaže da je rad pojedinih tužilaca bio opstruiran od strane izvršne vlasti, koja je sada izgubila poluge pritiska.
"Iako vlast nije formirana, zahtevi su poznati, mnogi od njih su i dobili formu, odnosno bile su podnete krivične prijave sa dokazima koji se sada i obrađuju", navela je.
Golubović ocenjuje da će postupanje nekih tužilaca morati da bude preispitano u disciplinskom postupku od strane organa Visokog saveta tuzilaštva.
"Rad mora da bude ispraćen, a javnost i stručna javnost uverena da se ne sprovodi nikakva revolucionalrna pravda, vec pravda na koju svi građani čekaju", navela je.
Iz kabineta vrhovne tužiteljke nije odgovoreno na upit RSE zbog čega je Komisija za ispitivanje rada tužilaštava formirana tek nakon izbora.
I Zagorka Dolovac je bila predmet kritika zbog ćutanja i nepostupanja.
Ali se u međuvremenu i sama našla na tapetu vlasti.