Netransparentan rad tužilaštva, ograničena ili nepostojeća regionalna saradnja, blage kazne zatvora za ratne zločine, neke su od ocena izveštaja Fonda za humanitarno pravo (FHP) o procesuiranju ratnih zločina u Srbiji u 2025. godini.
U izveštaju, koji je predstavljen 30. aprila, navodi se da se suđenja za ratne zločine i dalje odvijaju u atmosferi poricanja i relativizacije zločina počinjenih tokom ratova devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije.
"Državni funkcioneri, političari i režimu bliski novinari aktivno učestvuju u oblikovanju narativa koji podriva sudski utvrđene činjenice i marginalizuje žrtve", navodi se u izveštaju.
Potez gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapić, koji je na društvenim mrežama 18. aprila objavio sliku Ratka Mladića uz poruku "srpski heroj", poslednji je u nizu primera veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić prethodno je u objavi na Instagramu trojicu osuđenih ratnih zločinaca - Mladića, Jovicu Stanišića i Frenka Simatovića - nazvao "svojim prijateljima i saradnicima koji su bili značajni za naš narod i državu".
Advokat Sead Spahović ocenio je na predstavljanju izveštaja da zvaničnici Srbije godinama unazad "stoje iza ratnih zločina".
"Zato Tužilaštvo za ratne zločine ne može da funkcioniše i nije nikad funkcionisalo", rekao je on.
Bez glavnog tužioca za ratne zločineFHP u izveštaju navodi da postupak za izbor glavnog tužioca za ratne zločine nije okončan, iako je konkurs otvoren pre dve godine.
"Proteklu godinu obeležili su sve izraženiji politički pritisak na pravosuđe, kao i sužavanje prostora za javne rasprave i stručne debate o izmenama i dopunama zakonskih rešenja", saopštio je Fond u izveštaju.
Sredinom maja 2025. godine vršiocu funkcije glavnog tužioca istekao je jednogodišnji mandat, nakon čega je postoji samo rukovodilac odeljenja.
"Izbor glavnog javnog tužioca za ratne zločine ostao je u senci političke borbe za prevlast u Visokom savetu tužilaštva i nije okončan ni u 2025. Odsustvo nosioca rukovodeće funkcije u Javnom tužilaštvu za ratne zločine dodatno je umanjilo efikasnost i transparentnost njegovog rada", ocenio je Fond.
Saradnja sa tužilaštvima iz regionaMarijana Čestić Jelovac, pravna analitičarka Fonda za humanitarno pravo, navodi da je regionalna saradnja stagnirala, a da je sa Hrvatskom i Kosovom saradnja tužilaštava "nepostojeća".
"Sa tužilaštvom BiH se saradnja svodi na ustupanje optužnica", navodi ona. U izveštaju se navodi da tužilaštva dve zemlje nisu sprovodila zajedničke istrage u prethodnoj godini.
U izveštaju se navodi i da zahtevi koji dolaze iz Hrvatske često ostaju u fazi obrade ili se na njih odgovara u ograničenom obimu.
Kada je reč o saradnji sa Kosovom, koja se odvija posredstvom misije EULEX, u prvih devet meseci 2025. godine Tužilaštvo u Beogradu je uputilo devet zahteva za pravnu pomoć. Prema dostupnim podacima, ni na jedan zahtev nije dostavljen odgovor.
Istovremeno, srpskom pravosuđu nije upućen nijedan zahtev za pravnu pomoć putem EULEX-a.
"Navedeni podaci ukazuju na veoma ograničen nivo praktične saradnje u procesuiranju ratnih zločina, što kao posledicu ima sve veći broj suđenja u odsustvu", navodi se u izveštaju.
Fond ukazuje i na to da se prioritizuju predmeti koji se odnose na ratne zločine protiv srpskog stanovništva.
'Blage kazne zatvora'Marijana Čestić Jelovac ukazala je i na to da su sudovi dosuđivali niske kazne zatvora i da je dat "preveliki značaj olakšavajućim okolnostima".
Prema njenim rečima, naročito su problematične kazne zatvora za seksualno nasilje u oružanom sukobu.
"U 2025. su donete tri presude, dve su se odnosile na silovanje i sudovi su dosudili kaznu zatvora od sedam godina u oba predmeta, što je bliže zakonskom minimumu (od pet godina zatvora)", istakla je.
Saradnja sa Mehanizmom u HaguFond za humanitarno pravo ukazao je da Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu nije pokazalo efikasnost u predmetu protiv haškog osuđenika Vojislava Šešelja i četvoro njegovih saradnika.
Ovaj predmet je Mehanizam u Hagu ustupio Srbiji početkom 2024. godine i odnosi se na optužnicu koja Šešelja tereti za nepoštovanje suda, odnosno kršenje pravilnika Tribunala o zaštiti identiteta svedoka i poverljive dokumentacije.
"Optužnica nije podignuta ni dve godine kasnije i predmet se i dalje nalazi u ranoj fazi postupka", navodi Fond.
U izveštaju se navodi da se Tužilaštvo u Beogradu nikada nije javno oglasilo o ustupljenom predmetu, te da posmatrači haškog Mehanizma ukazuju da su tokom 2025. godine imali "ograničenu komunikaciju " sa Tužilaštvom.
Politička borba pristalica i protivnika vlasti u Srbiji vodi se i za prevlast u nezavisnim telima i organizacijama.
Izbore za studentske parlamente i različita strukovna udruženja prate tenzije, incidenti i sumnje u neregularnosti, a neki slučajevi stigli su i do suda.
Na glasanju za predstavničko telo studenata na Medicinskom fakultetu u Beogradu intervenisala je i policija.
Napetosti rastu od početka antivladinih protesta u novembru 2024. sa kojih demonstranti predvođeni studentima traže vanredne parlamentarne izbore.
"Vidimo napor (vlasti) da se kompletno drži čitava vetrikala i horizontala vlasti u sopstvenim rukama. U tom smislu, svaka vrsta erozije može da dovede vlast u pitanje", ocenjuje profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Zoran Stojiljković.
Srpska napredna stranka (SNS), sa koalicionim partnerima, na vlasti je na svim nivoima.
Iako su njeni predstavnici najavili da će parlamentarnih izbora biti, još nisu saopštili kada bi mogli biti održani.
Kako su izgledali izbori na Medicinskom fakultetu?Optužbe za falsifikovanje izbornih listića. Protest ispred fakulteta. Članovi izborne komisije koji napuštaju dekanat kroz razbijene prozore u pratnji policije. Navodi o povređenim studentima i policajcima.
U takvoj atmosferi su 16. aprila protekli izbori za Studentski parlament Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Studenti okupljeni oko liste "Sinapsa", koji su učestvovali u ranijoj u blokadi fakulteta i antivladinim protestima, tvrde da je pobeda suprotstavljene liste "Medicinski krug", proglašena uz 200 falsifikovanih listića.
"U ovom sistemu ništa ne sme da bude nezavisno, pa čak ni studentski parlament jednog fakulteta", smatra Sofija, studentkinja tog fakulteta.
"Mislim da se vlast meša u rad našeg fakulteta", kazala je.
Listu "Medicinski krug" čine članovi dosadašnjeg parlamenta koje su studenti u blokadi optužili za saradnju sa vlastima.
Iz vladajuće SNS nisu odgovorili na pitanja RSE u vezi sa ovim optužbama.
Fakultet je saopštio da su "izbori bili regularni".
Okupljene, koji su tokom prebrojavanja glasova došli ispred fakulteta da podrže studentsku grupu "Sinapsa", optužili su da su se "neprimereno i neakademski" ponašali, "direktno ugrožavajući živote članova Izborne komisije među kojima su bili uvaženi svetski stručnjaci, profesori i kolege studenti".
To saopštenje kasnije je povučeno sa sajta.
Među onima koji sumnjaju u regularnost izbora za studentski parlament je i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu Oliver Stojković.
"Izborna komisija koja je brojala glasove je i, očigledno, manipulisala glasačkim materijalom", rekao je Stojković za RSE.
Medicinski fakultet nije odgovorio na upit RSE u vezi sa navodima o izbornim nepravilnostima, a Ministarstvo prosvete je na taj fakultet poslalo inspekciju radi vanrednog nadzora zakonitosti rada, sa akcentom na raspisivanje i sprovođenje izbora za studentski parlament.
Izbori na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu stigli do sudaI pre glasanja izbori za studentski parlament na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu stigli su do suda.
Uprava fakulteta odbila je kandidaturu jedine kandidovane liste udruženja "UM", iza kojeg stoje studenti u blokadi.
Odluku su obrazložili pojedinostima u vezi sa registracijom samog udruženja.
Nakon što protesti ispred fakulteta nisu rezultirali promenom te odluke, akademci su žalili sudu.
Viši sud u Novom Sadu je Fakultetu i novosadskom Univerzitetu naložio da udruženju "UM" po hitnom postupku omoguće učešće na izborima 30. aprila.
U presudi u koju je RSE imao uvid, navodi se da će ukoliko izbori za Studentski parlament ne budu održani "nastupiti veća nenadoknadiva šteta", odnosno da bi "studentska prava ostala nedovoljno zaštićena".
Zašto su važni izbori za studentski parlament?Studentski parlament je telo koje zastupa interese akademaca i ima svoje predstavnike u organima fakulteta.
Profesor Medicinskog fakulteta u penziji Zoran Radovanović ukazuje da Studentski parlament, pored ostalog, ima značajnu ulogu u izboru dekana.
Dekana bira i razrešava Savet fakulteta. Savet ima 23 člana od kojih četiri delegira Studentski parlament.
"Kada postoji grupa od četiri studenta koji rade po instrukcijama, lako je da se utiče na izbor dekana. To se i dešavalo", rekao je Radovanović za RSE.
Većina dekana državnih fakulteta podržala je u novembru 2024. zahteve studentskih blokada zbog čega su bili pod pritiscima vlasti.
Napadima je izložen i rektor beogradskog Univerziteta Vladan Đokić koji nije isključio mogućnost da, ukoliko to od njega budu tražili, predstavlja studente na izborima koje vlast u Srbiji još nije raspisala.
Napetosti na izborima za strukovna udruženjaIzbori za skupštinu Lekarske komore Srbije i regionalnih komora, održani 19. aprila, takođe su protekli uz napetosti.
U Novom Sadu, ispred mesta gde su se glasovi brojali, bila je prisutna i policija. U pojedinim gradovima brojanje je trajalo do pet ujutru.
Optužbe za pritiske na kandidate i niz neregularnosti iznela je grupa lekara koja je imala podršku studenata u blokadi.
Iz nevladinog Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), čija posmatračka misija od ranije prati te izbore, potvrdili su neažurnost biračkog spiska, te da su "imali naznake o velikom broju lekara" koji zbog toga sprečeni da glasaju.
Konačni rezultati izbora biće poznati do 4. maja.
Ni izbori za Advokatsku komoru Beograda, najveću u Srbiji, nisu protekli bez napetosti. Deo advokata optužio je aktuelnu vlast da je "strašnim pritiscima" pokušala da utiče na njihov ishod.
Iz vlasti se nisu oglašavali povodom tih optužbi.
Na kraju je za predsednika Komore izabran advokat Vladimir Prijović, koji je javno podržao studente u njihovim protestima, što je ocenjeno kao "udarac SNS režimu".
Izbori za Visoki savet tužilaštvaU znaku optužbi da se vlast "umešala" protekli su i izbori za članove Visokog saveta tužilaštva, najviše tužilačke institucije u Srbiji.
Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac izjavila je da joj je potvrđeno da su, uoči izbora, pojedini tužioci imali sastanak u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA) na kojem je traženo da glasaju za određene kandidate.
Iz BIA nisu odgovorili na upit RSE, a Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je da ispituje ove navode.
Izborni proces trajao je mesecima, uz ponavljanje izbora na nekoliko biračkih mesta zbog prigovora.
'Pokušaj apsolutne kontrole izaziva otpor'Profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković kaže da "kontrola koju vlast pokušava da uspostavi na svim nivoima dugoročno nije održiva".
"Ta apsolutna kontrola ne može da traje dugo jer je izazvala veliki mentalni otpor", ocenjuje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 20. aprila da će datum raspisivanja parlamentarnih izbora, koje traže studentski pokret i antivladini demonstranti, biti poznat do 6. maja, ili koji dan posle.
Poslednji parlamentarni izbori održani su u decembru 2023, a većinu je osvojila Vučićeva Srpska napredna stranka sa koalicionim partnerima.
Saradnja na tekstu Dušan Komarčević.
Sloboda medija na Zapadnom Balkanu se generalno pogoršava, ocenili su Reporteri bez granica na čijoj su ovogodišnjoj listi indeksa medijskih sloboda u svetu Srbija i Bosna i Hercegovina među najgore plasiranim evropskim državama.
Organizacija za zaštitu slobode medija i prava novinara sa sedištem u Parizu u izveštaju Indeks slobode medija u svetu za 2026. objavljenom u četvrtak ocenjuje da je sloboda medija globalno na najnižem nivou u poslednjih 25 godina, dok manje od jedan odsto svetske populacije živi u zemljama u kojima je situacija s medijima "dobra".
Srbija se nalazi na 104. mestu, a Bosna i Hercegovina na 90 mestu na listi sa 180 zemalja, pri čemu su obe zemlje u kategoriji "Teška situacija" po pitanju slobode medija.
"S izuzetkom Kosova (84. od 180 zemalja i teritorija u Indeksu, +15 mesta od 2025. godine), koje je zabeležilo poboljšanje uprkos tome što je ostalo jedna od najslabije rangiranih zemalja u Evropi, sloboda medija na Zapadnom Balkanu se generalno pogoršava", naveli su Reporteri bez granica.
S druge strane, ističu se u izveštaju, iako su Albanija (83. na listi), Bosna i Hercegovina i Srbija kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, sve tri zemlje su neprijateljski nastrojene prema novinarstvu i ranjive na propagandu,
Od država Zapadnog Balkana najbolje su plasirane Crna Gora (41. mesto) i Severna Makedonija (45. mesto).
Crna Gora je zahvaljući indeksu 71 svrstana u kategoriju "Zadovoljavajuća" po pitanju medijskih sloboda, dok je Severna Makedonija s indeksom 69 u kategoriji "Problematična situacija". U toj kategoriji su i Albanija s indeksom 56 i Kosovo s indeksom 55.
Bosna i Hercegovina (indeks 54) i Srbija (indeks 50) su u kategoriji "Teška situacija". U toj grupi od evropskih zemalja je jedino još Gruzija (na 135. mestu), dok su Kazahstan, Turska, Belorusija, Azerbejdžani i Rusija u najlošijoj kategoriji "Veoma ozbiljna situacija".
Na vrhu liste Reportera bez granica su Norveška, Holandija, Estonija, Danska, Švedska, Finska i Irska, i to su jedine zemlje svrstane u kategoriju "Dobra situacija". Na dnu liste su Saudijska Arabija, Iran, Kina, Severna Koreja i Eritreja.
Reporteri bez granice ukazuju da se u Belorusiji i Rusiji zakoni a borbu protiv terorizma i ekstremizma "redovno koriste za kriminalizaciju rada novinara".
S druge strane, za Ukrajinu se navodi da je relativan izuzetak u istočnoj Evropi usled blagog poboljšanja uprkos ruskoj invaziji. "Taj napredak je prvenstveno postignut zahvaljujući dinamičnom medijskom sektoru u zemlji i istraživačkom radu ukrajinskih medija za jačanje transparentnosti u političkom životu države", navode Reporteri bez granica.
Najveći skok je zabeležila Sirija posle pada režima Bašara al Asada koja je na listi u 2026. napredovala Sirija za 36 mesta 141. poziciju.
Manje od jedan odstoPrvi put u istoriji Svetskog indeksa slobode medija, više od polovine zemalja sveta nalazi se u situaciji koja je ocenjena kao "teška" ili "veoma ozbiljna", navode Reporteri bez granica i ukazuju da u poslednjih 25 godina prosečna ocena svih ispitanih zemalja nikada nije bila tako niska.
Pre 25 godina petina svetske populacije je živelo u zemljama u kojima je situacija u medijima smatrana "dobrom", dok sada manje od jedan odsto svetske populacije uživa u takvim uslovima.
Usvajanje sve restriktivnijih zakona, posebno povezanih s pitanjima nacionalne bezbednosti, još od 2001. nagriza pravo na informisanje, čak i u demokratskim državama, navodi se u izveštaju.
Problem s restriktivnim zakonima je sveprisutan, pošto je, kako ističu Reporteri bez granica, od pet indikatora kojima mere stanje slobode medija (ekonomski, pravni, bezbednosni, politički i društveni), indikator pravnog okvira zabeležio najveći pad ove godine.
Problemi i u Evropskoj unijiOrganizacija sa sedištem u Parizu navodi da mnoge članice Evropske unije i kandidati za članstvo krše Evropski zakon o slobodi medija (EMFA), koji je stupio na snagu u avgustu 2025.
U Nemačkoj, koja je 14. na listi, zakoni o nacionalnoj bezbednosti ne ispunjavaju stroge zahteve zakona u vezi sa zaštitom novinara i njihovih izvora, navode Reporteri bez granica.
U više zemalja su podrivene odredbe EMFA koje garantuju nezavisnost javnih servisa, posebno u Bugarskoj (71. mesto), Malti (67.), Italiji (56.), Slovačkoj (37.), Francuskoj (25.), Litvaniji (15.) i Češkoj (11.). Estonija (3.), čiji javni servis nije izbegao pritiske, izgubila je svoju poziciju unutar EU u korist Holandije.
Reporteri bez granica navode da je u Mađarskoj odlazeća vlada Viktora Orbana odbila da sprovede EMFA i kršila slobodu medija, pa je na 74. mestu i nalazi se među tri najniže rangirane članice EU s Kiprom (80. mesto) i Grčkom (86. mesto), gde, kako se navodi u izveštaju, evropski zakoni nisu uspeli da reše problem "oligarhizacije" medijskog pejzaža i pretnji po bezbednost novinara.
Filozofski fakultet u Nišu, na jugu Srbije, pokrenuo je spor pred Upravnim sudom protiv rešenja o oduzimanju dela studijskih programa toj visokoškolskoj ustanovi i izdavanju radne dozvole Fakultetu srpskih studija.
To je saopštio dekan Filozofskog Vladimir Jovanović na konferenciji za medije, 29. aprila.
Vlada Srbije je u novembru 2025. donela odluku o osnivanju Fakulteta srpskih studija Univerziteta u Nišu.
Istom odlukom predviđeno da se departmani za istoriju, srbistiku i ruski jezik sa Filozofskog prebace na novoosnovani fakultet.
"Ono što smo mi stvarali, ne bismo želeli da prepustimo drugome", rekao je dekan Vladimir Jovanović.
"Prostom odlukom pera, četvrtina Filozofskog fakulteta treba da se oduzme i da se od nje napravi nova institucija koja se zove Fakultet srpskih studija", dodao je.
Kako prenosi agencija Beta, Jovanović je istakao i da Filozofski fakultet nema ništa protiv "imena i suštine Fakulteta srpskih studija".
"Ne możemo da se protivimo odluci vlade Srbije da formira nove fakultete. Međutim, smatramo da to nije urađeno u skladu sa propisima i pravnim procedurama", rekao je Jovanović.
Advokat: Odluka preti da postane pravni presedanAdvokat Jovan Rajić, čija advokatska kancelarija zastupa Filozofski fakultet u sporu pred Upravnim sudom, kazao je da ova situacija "preti da postane opasan pravni presedan".
"Ukoliko ovo prođe na ovaj način otvara se mogućnost da se slična priča ponavlja i sa drugim fakultetima na državnim univerzitetima širom Srbije. Ovo je probni balon za naše društvo i pravosuđe", kazao je Rajić.
On je kazao da je od Upravnog suda zatraženo da poništi dozvolu za rad koja je izdata novom fakultetu i izmenjenu dozvolu za rad Filozofskog fakulteta.
"S obzirom da Upravni sud u proseku odlučuje u roku od pet do šest godina mi smo tražili takozvanu privremenu meru koja se u Zakonu o upravnim sporovima zove odlaganje izvršenja rešenja", objasnio je Rajić.
Odlukom Ministarstva prosvete nalaženo je da novi fakultet preuzme imovinu, prava, obaveze i matične knjige studenata prisvojenih departmana.
Na Filozofskom fakultetu kažu da se protiv takve odluke jednoglasno izjasnilo Nastavno-naučno veće fakulteta, kao i Savet.
Zbog oduzimanje departmana Filozofskom fakultetu u Nišu je organizovano više protesta studenata i drugih građana.
Poništavanje takve odluke zatražio je i Slobodni univerzitet u Nišu, neformalna grupa profesora.
Niški Filozofski fakultet je prvi fakultet u tom gradu koji je podržao studentske proteste i blokade zbog stradanja 16 ljudi u Novom Sadu.
Sestrić predsednika Čečenije Ramzana Kadirova, Jakub Zakrijev, bio je državljanin Srbije svega četiri dana.
Vlada Srbije ne odgovara na pitanja RSE zašto je državljanstvo dodeljeno pa oduzeto sestriću lidera ruske republike i bliskog saradnika predsednika Rusije Vladimira Putina.
Zakrijev je na listi sankcija SAD-a i Velike Britanije zbog uključenosti u institucije Rusije. Pod sankcijama SAD-a i Evropske unije je i lider Čečenije Ramzan Kadirov, koga godinama unazad prate optužbe za ignorisanje teških kršenja ljudskih prava, uključujući otmice, mučenja, ubistva i progon pripadnika LGBT populacije.
Odluku o dodeli državljanstva njegovom sestriću potpisao je 24. aprila premijer Srbije Đuro Macut.
"To ne može da se objasni racionalnom politikom", kaže bivši diplomata Srećko Đukić.
"To je lični interes, oduživanje duga Rusiji i Kadirovu", dodaje Đukić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Macut je četiri dana posle odluke o dodeljivanju državljanstva potpisao rešenje o ukidanju.
Vlada se, prilikom oduzimanja državljanstva, pozvala na Zakon o opštem upravnom postupku.
U tom zakonu navodi se da se rešenje može ukinuti "radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi, javnu bezbednost, javni mir i javni poredak ili radi otklanjanja poremećaja u privredi".
Srećko Đukić ocenjuje da je Srbija povukla odluku o državljanstvu zbog upozorenja Evropske unije.
"Očito je da se traži da Srbija prekine sa praksom davanja državljanstava da Evropska unija ne bi uvodila neke mere", ocenjuje Đukić.
Iz Brisela za RSE nisu komentarisali odluku o dodeli, pa oduzimanju državljanstva sestriću čečenskog lidera.
Srbija je i prethodnih godina dodeljivala državljanstva po posebnoj proceduri, po kojoj ga mogu dobiti državljani drugih zemalja, u slučaju da to predstavlja "interes za Srbiju".
Više od 150 Rusa je nakon invazije na Ukrajinu dobilo državljanstvo Srbije.
Evropska unija je u izveštaju za 2025. upozorila Beograd da to predstavlja potencijalne bezbednosne rizike za EU budući da ruski državljani na ovaj način stiču pravo na putovanje bez viza u EU.
Iako je kandidat za članstvo u EU, Srbija održava bliske odnose sa Rusijom i ne pridružuje se sankcijama protiv ove zemlje.
Ko je Jakub Zakrijev?Ibrahim Zakrijev, takođe poznat kao Jakub, sa 27 godina postao je jedan od najmlađih gradonačelnika u Rusiji.
On je 2018. imenovan za gradonačelnika Groznog.
U februaru 2020. postavljen je na funkciju šefa administracije predsednika i vlade republike Čečenije. Zatim je postao zamenik predsednika vlade i ministar poljoprivrede.
Zakrijev je imenovan i za direktora ogranka francuske kompanije "Danone", proizvođača prehrambenih proizvoda, nakon što je Rusija konfiskovala tu kompaniju.
Ubrzo nakon prenosa vlasništva, ruski "Danone" je preimenovan u akcionarsko društvo "H&N" (Health & Nutrition).
U martu 2024. godine Putin je poništio nacionalizaciju "Danonea", a ruski mediji su objavili da je njegova prodaja privatnim licima dogovorena.
Prema pisanju medija, imovinu je u odnosu 50:50 trebalo da kupe Kadirovljev nećak i holding "Vamin" iz Tatarstana. U maju 2024. godine prodaja ruskog ogranka "Danonea" je završena i prodata kompaniji "Vamin".
U saopštenju Stejt dipartmenta iz 2023, navodi se da se Jakub Zakrijev nalazi na listi sankcija zbog povezanosti sa porodicom Ramzana Kadirova, kao i da je bio "šef ruske podružnice evropske kompanije nakon što je Ruska Federacija zaplenila imovinu".
'Netransparentno' dodeljivanje državljanstavaZa bivšeg diplomatu Srećka Đukića, dodeljivanje državljanstava u Srbiji je netransparentno i izaziva "mnoga pitanja i sumnje".
Đukić ističe da je u većini slučajeva nejasno koji interes Srbija ima da dodeli državljanstvo ruskim državljanima, niti vlast takve odluke javno obrazlaže.
U konkretnom slučaju, on smatra da Srbija "principijelno" nije imala nikakav interes da dodeli državljanstvo Zakrijevu.
Dodaje i da nije prvi put da Srbija dodeljuje državljanstvo "državljaninu Rusije pod sankcijama ili nekome iz njihovog najbližeg okruženja pod sankcijama".
Ko je sve dobio srpsko državljanstvo?Najmanje četvoro ruskih državljana dobilo je srpsko državljanstvo iako su u tom trenutku bili pod sankcijama Velike Britanije i Kanade, objavila je 2025. istraživačka mreža BIRN.
RSE je te godine pisao i da je državljanstvo Srbije dobila Iman Sumajdovna Halidova, koja je, po svemu sudeći, ćerka Sumajda Halidova, preduzetnika i sportiste iz Čečenije.
U maju 2023. godine, i Halidov je sam dobio srpsko državljanstvo u posebnom postupku.
Pasoš Srbije je početkom avgusta 2022. godine dobio ruski biznismen Oleg Čerepanov, a krajem jula i Arkadij Mutavči, bivši izvršni direktor dobavljača za Odeljenje za upravljanje imovinom Kremlja.
Broj državljanstava koje dodeljuje Vlada Srbije drastično je porastao od početka ruske invazije na Ukrajinu i uvođenja sankcija Rusiji i ljudima bliskim Kremlju.
Od 2010. do 2015, između pet i 13 osoba je godišnje ovako dobijalo državljanstvo, a prva godina rata u Ukrajini donela je do tada rekordan broj rešenja o dodeli državljanstva – 64.
Od tada je samo državljanima Rusije dodeljeno više od 150 državljanstava.
Upozorenja iz BriselaEvropska unija godinama upozorava na praksu dodele pasoša ruskim državljanima.
U poslednjem izveštaju o proširenju iz 2025. se navodi da vizna politika Srbije nije u potpunosti usklađena sa Evropskom unijom, a da je dodeljivanje pasoša ruskim državljanima "razlog za zabrinutost".
"Rigorozne bezbednosne provere bi trebalo da se primene prilikom dodele srpskog državljanstva ruskim državljanima jer nosioci srpskog pasoša imaju koristi od bezviznog putovanja u EU", navodi se.
U tom smislu, EU je dala preporuke Srbiji da se dodatno uskladi sa viznom politikom EU.
Vlada Srbije odustala je 2023. od izmena Zakona o državljanstvu koje bi omogućile da strani državljani mogu doći do srpskog pasoša nakon tri godine stalnog boravka.
Brisel je prethodno upozorio da bi to moglo ugroziti bezvizni režim Srbije sa EU.
Veze Čečenije i SrbijeČečenski zvaničnici su prethodnih godina u više navrata posetili Srbiju.
Džambulat Umarov, nekadašnji vicepremijer ruske republike Čečenije i ministar informisanja, predstavio je 2023. svoju knjigu u Ruskom domu, ruskom centru za nauku i kulturu u Beogradu.
Umarov je inače blizak saradnik čečenskog lidera Ramzana Kadirova.
U novembru 2022. godine predstavnik šefa Čečenije u arapskim i muslimanskim zemljama Turko Daudov posetio je Srbiju, gde se sastao sa predsednikom Aleksandrom Vučićem.
Daudov je tada na Instagram stranici objavio da je Vučiću i celom srpskom narodu preneo pozdrave Ramzana Kadirova i naglasio da su "vekovni bratski odnosi između Rusije i Srbije još jednom pokazali svoju snagu". Kao odgovor, Vučić je naveo da je ruski narod bratski nastrojen prema Srbima i da se ti odnosi "ne mogu uništiti ni pod kakvim pritiskom".
Nije tada bilo poznato koji je glavni cilj sastanka i tema razgovora dvojice političara.
U januaru te godine, delegacija iz Srbije posetila je Čečeniju, a zemlje su odlučile da sarađuju u boksu.
Prema saopštenju Srpskog bokserskog saveza, Kadirov je nameravao da organizuje trening za srpsku i rusku reprezentaciju u Groznom i dalje razvija odnose sa Beogradom "za dobrobit obe zemlje".
Prethodne 2021. u javnosti je spominjana inicijativa za osnivanje verske škole u Novom Pazaru, na jugozapadu Srbije, koja će biti nazvana po Ahmadu Kadirovu, pokojnom ocu čečenskog lidera.
Međutim, zvaničnih informacija o realizaciji ove inicijative nema.
Kineska kompanija Ziđin (Zijin Copper) je utvrdila povećane vrednosti teških metala u Topionici a nije preduzela mere za zaštitu zaposlenih na tom radnom mestu, zaključak je nadležne inspekcije.
"Nije izvršena procena rizika od oštećenja zdravlja radnika, nisu predviđene mere za otklanjanje ili smanjenje rizika ", navodi se u rešenju inspekcije rada iz decembra 2025. godine.
Inspekcijski nadzor postrojenja Rudarskog basena Bor na istoku Srbije, koji je u većinskom vlasništvu kineske kompanije Ziđin, zatražen je po prijavi radnika.
Inspekcija rada je konstatovala da mere za smanjenje rizika po zdravlje zaposlenih nisu predviđene iako je punih godinu dana ranije kompanija Ziđin utvrdila da koncentracije pojedinih teških metala u radnoj okolini topionice "prekoračuju vrednosti utvrđene standardom".
Radnici u topionici koja je deo proizvodnog rudarskog kompleksa u Boru tvrde da ih o ovome niko zvanično nije obavestio.
"Poslodavac nije upozorio ni zaposlene ni sindikalne organizacije. Bilo je nekih kozmetičkih promena i instrukcija da se nose maske i manje boravi u određenim delovima pogona, ali nam nalazi ispitivanja nikada nisu saopšteni", kaže za RSE Slađan Ilić, predsednik Sindikalne organizacije Topionica Bor.
Prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu, poslodavac je dužan da izmeni Akt o proceni rizika i preduzme mere u slučaju promene uslova rada, što uključuje i situacije kada se na radnom mestu utvrde povišene koncentracije opasnih materija.
U slučaju kineske kompanije u Boru to je učinjeno tek po nalogu Inspekcije rada, godinu dana nakon izmerenih povišenih koncentracija teških metala u topionici.
Ni Inspekcija rada, ni Ministarstvo za rad nisu odgovorili na upite RSE o tome kako su merenja o koncentraciji metala u Boru godinu dana ostala nepoznata i da li se zbog toga protiv Ziđina vodi postupak.
Odgovori na više upita RSE nisu stigli ni iz kompanije Ziđin.
Šta su radnici utvrdili testiranjem?Nadzor i provera stanja u proizvodnim pogonima rudarskog kompleksa u Boru počeo je na inicijativu radnika, nakon što je grupa njih zbog zdravstvenih problema koje su imali, posumnjala da nešto nije u redu.
"Nakon preporuke lekara da urade dodatne analize, otkriveno je da imaju povišen nivo olova u krvi", kaže za RSE predsednik sindikata Slađan Ilić.
Topionica u Boru je ključni industrijski pogon za preradu bakarnog koncentrata, a kompanija Ziđin je od ulaska na tržište Srbije 2018. godine višestruko uvećala obim prerade, sa 80 na 200 hiljada tona godišnje.
Sindikati radnika i ekološke organizacije su u novembru 2025. na društvenim mrežama objavili rezultate laboratorijskih analiza zaposlenih u topionici kojima su utvrđene koncentracije olova u krvi i po nekoliko puta iznad dozvoljenih.
Kineski vlasnik odbacio optužbeKineski Ziđin je tada negirao validnost nalaza.
"Radnici koji su samoinicijativno i samostalno radili analize krvi na teške metale u privatnim laboratorijama treba da znaju da se referentne vrednosti predstavljaju u dva oblika – za opštu populaciju i za profesionalnu izloženost i te referentne vrednosti se razlikuju", naveli su predstavnici kompanije u saopštenju iz novembra 2025.
Oni su dodali da je sve detaljno objašnjeno u "Pravilniku o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju hemijskim materijama".
Taj pravilnik propisuje granične vrednosti za olovo u krvi kod profesionalno izloženih radnika, koje su znatno više od referentnih vrednosti za opštu populaciju.
Ipak, u istom saopštenju u kojem navode da za njihove radnike važe referentne vrednosti predviđene za profesionalnu izloženost, Ziđin je naveo da "ni na jednom radnom mestu u ogranku Topionice nije detektovana opasnost od profesionalne izloženosti olovu."
Dokumentacija, koju je redakciji RSE dostavio sindikat, pokazuje međutim da su u to vreme u topionici već utvrđene povećane vrednosti olova i drugih teših metala.
Ovaj dokument koji se odnosi na ispitivanje sprovedeno 6. novembra 2024. a koji je uradila specijalizovana eksterna firma "DOO Institut za preventivu, zaštitu na radu, protivpožarnu zaštitu i razvoj"navodi se da rezultati ispitivanja hemijskih štetnosti- teških metala u radnoj okolini Topionice "prekoračuju vrednosti utvrđene standardom".
Merenja su kako pokazuje dokument, izvršena godinu dana pre nego što su radnici uradili analize na prisutvo olova u krvi.
U izveštaju se navodi da prisutnost teških metala iznad dozvoljene vrednosti mogu dovesti do iritacije organa za disanje, jakih glavobolja, hroničnog bronhitisa.
Navodi se da je potrebno izvesti sistem za ventilaciju, obezbediti zaštitnu opremu, smanjiti izloženost zaposlenih.
Prema pravilnicima Srbije, obaveza poslodavca je da zaposlene informiše o opasnim hemijskim materijama koje se javljaju na radnom mestu kao i da predvidi odgovarajuće mere zaštite.
Ziđin je to uradio po rešenju Inspekcije rada, godinu dana nakon što je kompanija utvrdila prekoračene vrednosti pojedinih teških metala u topionici.
"Trenutno se vrše obuke gde se radnici upoznaju sa opasnostima i njihovim dužnostima pre svega u pogledu nošenja zaštitne opreme", navodi Slađan Ilić iz sindikata radnika topionice.
On dodaje da radnici nisu upoznati sa tim da li je Ziđin preduzeo korake da se opasnost ukloni, niti su informisani o uzroku povećanih koncentracija olova.
Ilić kaže i da su radnici obavešteni da će se vršiti merenja količine olova u krvi na redovnim sistematskim pregledema, što do sada, kako dodaje, nije rađeno.
Kakvo je mišljenje veštaka medicine rada?Zbog zakasnele reakcije kompanije na potencijalno izlaganje radnika zdravstvenim opasnostima, Sindikalna organizacija topionice u Boru je prethodno, u novembru prošle godine, zatražila i mišljenje veštaka medicine rada.
U mišljenju dr Jovice Jovanovića, specijaliste medicine rada koje je dostavljeno sindikatu navodi se da Ziđin nije mogao da se poziva na dozvoljene vrednosti olova u krvi u slučaju profesionalne izloženosti, ukoliko Aktom o proceni rizika nije bio utvrđen povećan rizik na radnom mestu.
"Na osnovu sopstvenog iskustva i pregleda dostupne literature smatram da se kod velike većine radnika Topionice bakra kompanije 'Serbia Zijin Copper DOO' u Boru prilikom analize biološkog materijala treba primenjivati referentne vrednosti koje važe za opštu populaciju", navodi se u mišljenju dr Jovanovića.
Granična vrednost olova u krvi za opštu populaciju je ispod 50 ug/L u krvi, a predstavnici sindikata navode da su pojedini radnici topionice imali iznad 200 ug/L.
"Nezavisno od posla, gornja granica preko 100 ug/L krvi štetna je po zdravlje", navodi Jovanović u dopisu upućenom sindikatu topionice.
Kao argument za primenu vrednosti koja važi za opštu populaciju, Jovanović ističe i da "olovo u vazduhu ne bi trebalo da predstavlja značajan profesionalni rizik ukoliko se koriste standardni koncentrati bakra".
"Mi sumnjamo na loše sirovine i neadekvatno postupanje sa otpadnom prašinom, ali pravi uzrok zna jedino kompanija", kaže predstavnik sindikata Slađan Ilić.
Kako je RSE već pisao, izveštaji Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor, pokazali su da Ziđin prerađuje koncentrat sa povećanim sadržajem teških metala, što je u februaru potvrdio i predsednik Srbije najavljujući da će "zamoliti kompaniju da se to ne dešava".
Povišen nivo olova u krvi može izazvati oštećenja nervnog sistema, anemiju, bubrežne i kardiovaskularne poremećaje, kao i reproduktivne probleme, pri čemu dugotrajna izloženost može ostaviti trajne posledice.
Podneta prijava tužilaštvuSindikalna organizacija Topionica Bor kao i nevladina organizacija RERI (Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu) podneli su u martu ove godine krivičnu prijavu protiv kompanije Ziđin zbog nepreduzimanje mera zaštite na radu, izazivanja opasnosti i povrede prava na informisanje o stanju životne sredine.
"Suština je da je poslodavac Ziđin ćutao i da su izveštaji o merenjima vrednosti teških metala u topionici skrivani sve dok radnici nisu podneli prijavu inspekciji rada" objašnjava za RSE Marko Pavlović iz organizacije RERI.
On ističe i da krivični zakonik propisuje sankcije u slučaju da poslodavac ne obezbedi adekvatne mere zaštite zdravlja na radu.
"Slučaj je sada u osnovnom javnom tužilaštvu u Boru. Prema informacijama koje smo nedavno dobili, u toku je istraga a tužilaštvo je naložilo prikupljanje neophodnih obaveštenja", kaže advokat Pavlović za RSE.
Iz Osnovnog javnog tužilaštva u Boru za RSE su odbili da dostave informacije o krivičnim prijavama po kojima postupaju uz obrazloženje da bi to moglo ugroziti vođenje predistražnog i krivičnog postupka.
Kompanija Adria News Network i doskorašnji direktor vesti televizije N1 Igor Božić saglasili su se da okončaju profesionalnu saradnju, objavila je ta kompanija.
U saopštenju je navedeno da je u prethodnih 12 godina Božić imao "ključnu ulogu u izgradnji televizije N1 u jednu od najpouzdanijih i najuticajnijih informativnih redakcija u regionu".
Božić je naveo da je ponosan na "sve što smo zajedno izgradili i na standarde koje smo postavili."
"Nakon 12 godina intenzivnog i posvećenog rada, moje profesionalno poglavlje na N1 je završeno, budući da više ne uređujem program, niti vodim redakciju. Uveren sam da će redakcija nastaviti da radi profesionalno, hrabro i odgovorno i da čuva integritet koji je godinama bio zaštitni znak N1", rekao je Božić.
Direktor informativnog programa Adria News Network Brent Sadler ocenio je da je Božić "tokom dugog niza godina dao značajan doprinos N1 i imao važnu ulogu u njenom razvoju u jednu od najpouzdanijih i najuticajnijih informativnih kuća u regionu".
"Adria News Network će nastaviti da podržava redakciju N1 i obezbedi liderstvo, strukturu i podršku potrebne za očuvanje profesionalnih standarda, uredničkog integriteta i nezavisnosti koji su temelj njenog novinarstva", naveo je Sadler.
Novinarska i medijska udruženja i sindikati ocenili su da je odluka o smeni Igora Božića pokušaj "potpunog preuzimanja nezavisnih medija u Srbiji".
Sindikat Nezavisnost na N1 i Forbes Srbija upozorio je 28. aprila da i dalje ne postoji zvanična komunikacija sa menadžmentom o razlozima i okolnostima smene Božića.
"Iako je novi rukovodilac redakcije, Branislav Šovljanski, čovek koji potiče iz kolektiva i uživa poverenje zaposlenih, u redakciji i dalje postoji potreba za jasnim i zvaničnim objašnjenjem razloga za promene u uređivačkom i upravljačkom vrhu“, navedeno je.
Građani, studenti i novinari održali su dva protesta ispred televizije N1, tokom aprila, na poziv medijskih udruženja.
Protesti su održani u znak podrške nakon smene direktora te televizije Igora Božića i zbog zabrinutosti da bi to mogla značiti promenu uređivačke politike te kuće.
Na skupu 14. aprila pročitano je otvoreno pismo zaposlenih na N1, koji su upitali kakav zaključak treba da izvedu posle prvog poteza novog rukovodstva.
"Zašto je smenjen direktor koji je upravljao redakcijom koja je program učinila gledanim, poverenje javnosti učvrstila, koja je radila profesionalno i vredno uprkos bezbednosnim, psihološkim pritiscima i pretnjama i pod konstatnom baražnom paljbom moćnika“, navedeno je u tom pismu.
Božića je novi menadžment 3. aprila obavestio da je razrešen sa funkcije direktora, a kasnije je informisan da je "neraspoređen".
Prethodno je 19. februara osnovano preduzeće Adria News Network (ANN) kao deo restrukturiranja medijske kompanije United Group. Tada je deo medija, među kojima i N1, prebačen "pod kapu" tog novoosnovanog preduzeća.
Novi direktor N1 televizije je izvršni direktor za informativni program ANN Brent Sadler. On je 3. aprila naveo da kadrovske promene neće uticati na uredničku strukturu.
Urednici i novinari N1 i ranije su izrazili bojazan da je to uvod u promenu uređivačke politike, što su iz United Group-a odbacili.
Na takvu mogućnost ukazivali su i sredinom prošle godine kada je došlo do smene čelnih ljudi u United Group-a.
Priča o tome otvorena je i nakon što je Projekat za istraživanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) objavio u avgustu 2025. audio snimak telefonskog razgovora direktora United Grupe (UG) Stena Milera i direktora Telekoma Srbije Vladimira Lučića.
Miler i Lučić razgovarali su, prema onome što je objavljeno, o strategiji da se umanji uticaj medija koji kritički izveštavaju o vlasti Aleksandra Vučića.
Predstavnici vlasti u Srbiji, na čelu sa Vučićem, godinama bez dokaza iznose najrazličitije optužbe na račun N1.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu zatražio je novu neovisnu medicinsku procjenu zdravstvenog stanja ratnog zločinca Ratka Mladića, nakon što je njegova odbrana podnijela zahtjev za privremeno ili prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga.
U odluci objavljenoj 28. aprila predsjednica Mehanizma Graciela Gatti Santana navela je da prije donošenja odluke o zahtjevu odbrane želi dodatna stručna mišljenja o Mladićevom trenutnom zdravstvenom stanju, prognozi bolesti i uvjetima liječenja.
Mladićevi advokati podnijeli su zahtjev 23. aprila, tvrdeći da se ratni zločinac Mladić nalazi u stanju "uznapredovalog i nepovratnog zdravstvenog propadanja nakon nedavnog medicinskog incidenta".
Odbrana je sudu dostavila i dva medicinska izvještaja stručnjaka koji su ga posjetili 22. aprila, a u kojima se, prema njihovim navodima, ukazuje da mu se ne može pružiti adekvatna njega u pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda u Hagu niti u zatvorskoj bolnici.
S druge strane, u sudskom dokumentu se navodi da je medicinski službenik pritvorske jedinice 17. aprila izvijestio da je Mladić prevezen u hitnu službu civilne bolnice, odakle je istog dana otpušten u stabilnom stanju.
Nakon toga su, kako se navodi, poduzeti koraci u liječenju potencijalno reverzibilnog uzroka zdravstvenog problema.
Predsjednica Mehanizma Sanatana naredila je da se najkasnije do 1. maja dostave nova mišljenja neovisnih medicinskih stručnjaka o Mladićevom zdravstvenom stanju, relevantnim dijagnozama, mogućnostima liječenja, procjeni očekivanog životnog vijeka, kao i o tome da li mu se pruža adekvatna medicinska njega u pritvoru.
"U ovim okolnostima primjereno je zatražiti dodatnu medicinsku ekspertizu kako bi mi pomogla u utvrđivanju postoje li uvjerljivi humanitarni razlozi koji bi mogli opravdati odobrenje puštanja Mladića na slobodu", napisala je predsjednica Mehanizma u odluci.
U odluci se dodaje da bi, ako postojeći stručnjaci ne budu mogli odgovoriti na sva pitanja, mogao biti imenovan i dodatni stručnjak odgovarajuće specijalnosti.
Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Vlasti u Srbiji dodelile su krajem aprila, pa četiri dana kasnije oduzele državljanstvo Jakubu Zakrievu, nećaku predsednika Čečenije Ramzana Kadirova.
Odluku o dodeli državljanstva donela je Vlada Srbije, a dokument je potpisao premijer Đuro Macut, objavljeno je u Službenom glasniku 24. aprila. Međutim, 28. aprila rešenje o dodeli državljanstva je ukinuto, ponovo potpisom Macuta.
U dokumentu o ukidanju državljanstva Vlada se poziva na član Zakona o opštem upravnom postupku u kom se, između ostalog, navodi da se rešenje može ukinuti "radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi, javnu bezbednost, javni mir i javni poredak ili radi otklanjanja poremećaja u privredi".
Vlada Srbije prvobitno nije odgovorila na upit RSE zbog čega je dala državljanstvo Zakrievu, koji je na listama sankcija SAD-a i Velike Britanije.
Jakub Zakriev je sin starije sestre Ramzana Kadirova. Sa 27 godina, 2018. godine, imenovan je za gradonačelnika Groznog, čime je postao jedan od najmlađih gradonačelnika u Rusiji. U februaru 2020. godine postavljen je na funkciju šefa administracije predsednika i vlade republike. Zatim je postao zamenik predsednika vlade i ministar poljoprivrede Čečenije.
U julu 2023. godine objavljeno je da je Zakriev imenovan za direktora ruskog ogranka kompanije "Danone" nakon što je Rusija konfiskovala tu kompaniju.
Njegovo imenovanje usledilo je nakon što je predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao ukaz o prenosu akcija francuskog koncerna "Danone" u Rusiji na privremeno upravljanje državnom organu u okviru Ministarstva finansija.
Ubrzo nakon prenosa vlasništva, ruski Danone je preimenovan u akcionarsko društvo "H&N" (Health & Nutrition). U martu 2024. godine Putin je poništio nacionalizaciju ruskog Danonea, a ruski mediji su objavili da je njegova prodaja privatnim licima dogovorena.
Prema pisanju medija, imovinu su u odnosu 50:50 trebalo da kupe Kadirovljev nećak i holding "Vamin" iz Tatarstana. U maju 2024. godine transakcija prodaje ruskog ogranka Danonea je završena.
U decembru 2024. godine vlasnik kompanije "Vamin" postao je bivši zamenik ministra poljoprivrede Čečenije Ruslan Alisultanov, koji je, prema pisanju medija, ranije takođe dobio državljanstvo Srbije.
Srbija i Čečenija nemaju bliske ekonomske i političke odnose, ali Beograd i Kremlj ih takođe karakterišu kao "bratske". Srbija, uprkos pozivima Zapada, nije uvela sankcije Rusiji i neguje bliske odnose sa Rusijom i nakon njene invazije na Ukrajinu.
Čečenski lider Kadirov, inače, uživa podršku Kremlja.
Srbija je i prethodnih godina dodeljivala državljanstva po posebnoj proceduri, po kojoj ga mogu dobiti državljani drugih zemalja, u slučaju da to predstavlja "interes za Srbiju".
Broj državljanstava koje dodeljuje Vlada Srbije drastično je porastao od početka ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu i uvođenja sankcija Rusiji i ljudima bliskim Kremlju, pokazuju podaci RSE.
Arsen, teški kancerogeni metal, identifikovan je tokom 2025. godine u vazduhu u Boru, rudarskom gradu na istoku Srbije, u količinama koje su dnevnim merenjima dostizale i do 95 puta veće vrednosti od onih koje predviđaju propisi o kvalitetu vazduha. Prosečna godišnja koncentracija arsena na pojedinim lokacijama u Boru bila je pet puta veća od dozvoljene, pokazuje istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE).
Glavni zagađivač u Boru, gradu u kojem je najvažnija industrija rudarenje i prerada bakra, jeste Rudarsko-topioničarski basen Bor, čiji je većinski vlasnik od 2018. godine, kineska kompanija Ziđin (Zijin).
Stručnjaci Instituta za rudarstvo i metalurgiju iz Bora u naučnim radovima u koje je RSE imao uvid, tvrde da povećana koncentracija arsena u vazduhu nastaje zbog prerade koncentrata bakra sa viškom arsena.
Da je u pitanju koncentrat koji kompanija Ziđin uvozi, precizirao je krajem februara predsednik Srbije, najavljujući da će kineske partnere "zamoliti da se to ne dešava".
Iz kompanije Ziđin nisu odgovorili na pitanja RSE da li i u kojoj meri uvoze koncentrat sa povišenim sadržajem toksičnih metala, koje je poreklo koncentrata koji se prerađuje u Boru i šta preduzimaju povodom povećane emisije arsena.
Na pitanja nisu odgovorile ni instutucije Srbije zadužene za kontrolu bezbednosti rudarskih aktivnosti i zaštitu životne sredine.
Arsen se u atmosferi vezuje za sitne čestice, lako prodire u pluća i krvotok, a Svetska zdravstvena organizacija ga klasifikuje kao kancerogen prve grupe. Dugotrajna izloženost povezuje se sa povećanim rizikom od karcinoma pluća, kao i kožnih i kardiovaskularnih oboljenja.
'Nešto nevidljivo'U Boru, koji je RSE posetio početkom aprila, na centralnoj raskrsnici tik uz spomenik osnivaču rudarstva u Srbiji Đorđu Vajfertu stoji bilbord na kojem se neprestano smenjuju podaci o kvalitetu vazduha.
Na prvi pogled slika je umirujuća. Na osam stanica u tom trenutku uz zeleni znak stoji i natpis "kvaltitet vazduha: dobar".
Samo pola minuta kasnije na bilbordu se prikazuju i podaci o godišnjim analizama merenja kvaliteta vazduha. Pojavljuju se hemijske oznake kancerogenih elemenata, a pojedina polja u kojima je prikazana koncentracija ovih elemenata, obeležena su crvenom bojom. Od osam mernih stanica, na četiri je koncentracija arsena veća od preporučenog nivoa.
Retko ko od prolaznika zastaje da pročita podatke sa bilborda koji je postavila gradska vlast.
"Ranije je bilo i dima i svega, sad možda ima nešto nevidljivo, ali ja ne osećam ništa", kaže za RSE stanovnik Bora Vanucić Iserija.
Njegov sugrađanin Ljuba navodi da ne veruje merenjima.
"Ne znam kako se to zove, nisam hemičar, ali nema tih kompetentnih ljudi koji će da upozore (na zagađenje), tog stručnog kadra nema više".
Problemi nisu nestali, samo su promenili oblikBor decenijama važi za ključnu lokaciju za vađenje bakra i drugih metala.
Kineska kompanija Ziđin Majning (Zijin Mining Group) preuzela je 2018. godine lokalne rudnike, najavljujući modernizaciju i mere za smanjenje zagađenja i poboljšanje zaštite životne sredine.
Osam godina kasnije, podaci i merenja pokazuju da problem sa zagađenjem nije nestao.
"Otkad postoji metalurgija u Boru imali smo visoke koncentracije sumpor-dioksida što su ljudi mogli i da osete u vazduhu", objašnjava za RSE Toplica Marjanović, inženjer zaštite životne sredine iz Bora.
Kroz rekonstrukciju topionice, gde se koncentrat bakra prerađuje u bakarne katode, rešen je višegodišnji problem sa sumpor-dioksidom u vazduhu, dodaje on.
"Sada su prisutne povećane koncentracije teških metala, što se ne oseća i onda građani misle da je stanje kvaliteta vazduha dobro. Međutim, sa povećanjem kapaciteta topionice i preradom i domaćih i uvoznih koncentrata, sada imamo još veće koncentracije arsena, a sve su učestalije i visoke koncentracije kadmijuma i olova", navodi Marjanović.
On objašnjava da automatske merne stanice koje mere sumpor-dioksid i čestice prašine i na osnovu toga klasifikuju vazduh u kategorijama od "dobar" do "opasan", a koji se mogu videti na bilbordima u Boru, ne uključuju merenja sadržaja arsena, kadmijuma i olova u tim česticama.
Podaci o koncentraciji teških metala dobijaju se tek naknadnim analizama Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor koji ih predstavlja kroz mesečne i godišnje izveštaje.
Ti izveštaji pokazuju da su u pojedinim delovima grada količine arsena u vazduhu na višestruko većem nivou od dozvoljenog.
Tokom 2025. na svim mernim mestima u Boru beležena su dnevna prekoračenja dok je srednji godišnji prosek bio iznad dozvoljenog na polovini lokacija na kojima su se vršila merenja.
Gotovo identični rezultati dobijeni su monitoringom kvaliteta vazduha tokom 2024.
Te godine na mernom mestu najdirektnije izloženom gasovima iz topionice godišnje koncentracije arsena u vazduhu bile su sedam puta veće od propisanih. Najveća izmerena vrednost bila je za 78 puta veća od utvrđene granice.
Šta je uzrok?Podaci Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor pokazuju da su tokom 2021. i 2022, kada topionica nije radila, prekoračenja koncentracija teških metala u vazduhu, izostala.
Taj podatak, kao i višestruka prekoračenja emisije arsena koja se beleže na mernim stanicama koje su zbog pravca vetra najdirektnije izložene izduvnim gasovima iz topionice, ukazuju na to da kompanija Ziđin prerađuje koncentrat bakra sa povećanim sadržajem toksičnih metala.
"Vrednosti kancerogenih elemenata u koncentratu bakra u pojedinim periodima bile su više od predviđenih", navodi se u dokumentu "Stanje kvaliteta vazduha u gradu Boru 2024. godine" koji potpisuje pet hemijskih inženjera i istraživača sa Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor.
U dokumentu se kompaniji Ziđin preporučuje da "sprovede mere za redovnu kontrolu sastava koncentrata koji se prerađuju u topionici bakra u Boru, kako bi se sadržaj kancerogenih elemenata doveo na zakonom propisane vrednosti".
Koje mere kontrole su sprovedene, da li je rudarska inspekcija proveravala sadržaj koncentrata koji se prerađuje u pogonima kompanije Ziđin i šta je utvrđeno, pitanja su na koja RSE nije dobio odgovor iz nadležnog Ministarstva rudarstva i energetike Srbije.
Iako Republika Srbija ima manjinski vlasnički udeo u Rudarsko-topioničarskom basenu (RTB) Bor, Toplica Marjanović kaže da su podaci o hemijskom sastavu koncentrata bakra koji ulazi u topionicu u Boru poznati isključivo kineskom vlasniku.
Marjanović, koji je i član Radnog tela za praćenje kvaliteta vazduha pri gradskoj upravi, nekada je i sam radio u RTB Bor na poslovima zaštite životne sredine.
Tada su rudnici bili u državnom vlasništvu, a Marjanović navodi da se kvalitet koncentrata strogo kontrolisao.
"Mi smo imali i slučaj da smo 2005, tokom dva dana beležili visoke koncentracije kadmijuma na jednom mernom mestu. Tada je odmah obustavljen rad topionice dok se ne utvrde uzroci i dok se ne preduzmu mere", objašnjava Marjanović i dodaje da je zbog problema sa visokim emisijima kadmijuma doneto obavezujuće uputstvo o ekološkoj kontroli uvoznog koncentrata.
Prema tom dokumentu, kontrola je imala nekoliko nivoa. Od prodavca je zahtevan izveštaj o hemijskom sastavu prilikom ugovaranja kupovine, nakon čega je RTB Bor i ekološki inspektorat proveravao sve uzorke pre ulaska u Topionicu i dalje prerade.
Predsednik Srbije potvrdio problem"Kažu ljudi - uvoze koncentrat sa viškom arsena. To je ono što nam pravi problem ovde u Boru", rekao je krajem februara predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom kampanje uoči lokalnih izbora u ovom gradu.
Vučić se pozvao na podatke koji, kako je naveo, potiču iz Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor i odnose se na način rada kineskog Ziđina, većinskog vlasnika borskog rudnika bakra.
"Razgovaraću sa njima, moliću ih da se to ne dešava i verujem da će mi izaći u susret", rekao je predsednik Srbije.
Kompanija Ziđin do danas nije demantovala Vučićeve navode da uvoze koncentrat sa povišenim sadržajem arsena.
Inženjer zaštite životne sredine Toplica Marjanović naglašava da u ovom slučaju treba samo poštovati zakon.
"Ne treba niko nikoga da moli da se smanji uvoz koncentrata, treba jednostavno da se sprovodi ono što zakoni Srbije predviđaju".
Zakon o zaštiti vazduha, u slučajevima prekoračenja dozvoljenih koncentracija teških metala, propisuje obavezu smanjenja emisija, kao i sankcije u rasponu od novčanih kazni do zabrane rada.
Ministarstvo ekologije nadležno za primenu tog zakona, do objavljivanja teksta nije odgovorilo na pitanja RSE.
Odakle dolazi koncentrat?Kineska kompanija Ziđin povećala je kapacitete topionice za preradu rude sa 80 na 200 hiljada tona godišnje. Ti kapaciteti sada premašuju proizvodnju u Boru zbog čega se uvozi koncentrat bakra.
Podaci o uvozu, koje je RSE analizirao, pokazuju da se od dolaska Ziđina koncentrati bakra u Srbiju kontinuirano uvoze u količinama između 36 i 200 hiljada tona godišnje.
Izuzetak je 2022. godina kada zbog rekonstrukcije topionica nije radila pa je i uvoz bio značajno manji.
Prema podacima Zavoda za statistiku, u poslednjih pet godina u Srbiju su najveće količine koncentrata bakra uvezene iz Rumunije, Bugarske i Konga.
U tom periodu najveći rast u uvozu koncentrata bakra beleži se tokom 2024. kada je u Srbiju uvezeno 91,7 hiljada tona od čega je više od 70 odsto uvezeno iz Konga.
Ziđin Koper (Zijin Copper) iz Bora deo je Ziđin Majning Grupe, kineske multinacionalne rudarske kompanije koja se bavi eksploatacijom zlata, bakra i drugih metala i posluje širom sveta.
Osim u Srbiji, rudnike bakra imaju u Kini i Africi – Eritreji i Kongu.
U Kongu, odakle je uvezeno najviše koncentrata bakra tokom 2024, Ziđin Majning ima vlasnički udeo u dva rudnika – Kamoa Copper i Kolwezi Copper.
Izveštaj britanske organizacije RAID, koja se bavi istraživanjem rada multinacionalnih kompanija u pogledu ekološke štete i kršenja ljudskih prava, navodi da su rudnici bakra i kobalta u Kongu, među kojima su i rudnici Ziđina, povezani sa ozbiljnim zagađenjem voda i zemljišta teškim metalima poput arsena, olova i kadmijuma.
U sredu, 29. aprila objavljujemo tekst o zaključcima inspekcije sprovedene nakon što su kod pojedinih radnika kompanije Zijin izmerene povećane vrednosti olova u krvi.
Kosovsko pravosuđe je izreklo presudu za napad u kom je ubijen kosovski policajac septembra 2023. godine, u mestu Banjska. Istovremeno Milan Radoičić, bivši funkcioner Srpske liste, koji je priznao odgovornost za organizovanje napada u kom su stradala i trojica iz njegove grupe, van domašaja je kosovskih pravosudnih organa, dok nema znakova da će srpski pokrenuti krivično gonjenje. Isto važi i za ostalih četrdeset učesnika u napadu navednih u kosovskoj optužnici. Šta govore sve, kako se jedan sagovornik izrazio, "misterije" slučaja Banjska, u "Uvidu" RSE, razgovarali Iljir (Ilir) Deda, viši saradnik Instituta KIPRED iz Prištine, i Dragiša Mijačić, koordinator Radne grupe za poglavlje 35 Nacionalnog konventa EU iz Beograda.
Evropska unija (EU) traži od Srbije da u potpunosti primeni sve preporuke Venecijanske komisije u vezi sa pravosudnim zakonima, i istovremeno obustavi primenu ovih zakona do njihove izmene.
Portparol Evropske komisije (EK) Gijom Mersije (Guillaume Mercier) izjavio je da je mišljenje Venecijanske komisije u potpunom skladu sa stavom EK.
"Sada očekujemo da će Srbija u potpunosti sprovesti sve preporuke Venecijanske komisije što je pre moguće. Pri tome se mora poštovati transparentan i inkluzivan proces konsultacija sa svim relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući Evropsku komisiju i Venecijansku komisiju", izjavio je portparol Mersije.
Izmene pravosudnih zakona u Srbiji usvojene su u januaru ove godine. EU je ocenila da se radi o ozbiljnom koraku unazad za Srbiju na putu ka EU, jer izmene ograničavaju nezavisnost tužilaštva.
Venecijanska komisija je 24. aprila ocenila da se nedavnim izmenama seta pravosudnih zakona u Srbiji uklanjaju prethodno postojeće zaštite autonomije tužilaštva.
Ovo ekspertsko telo Saveta Evrope izdalo je Srbiji devet preporuka kako da otkloni nedostatke:
Vratiti se na nehijerarhijski sistem odlučivanja o prigovorima na obavezna uputstva, kao i o odlukama o prenosu nadležnosti i supstituciji.Odlučivanje o prigovorima na godišnji program rada javnog tužilaštva treba da ostane u nadležnosti Visokog saveta tužilaštva. Umesto obavezne prethodne saglasnosti, zakon treba da precizira u kojim slučajevima Vrhovno javno tužilaštvo ima obavezu da obavesti Ministarstvo pravde o međunarodnim sporazumima o saradnji. Privremena imenovanja glavnih javnih tužilaca treba ograničiti na jednu godinu, bez mogućnosti ponovnog imenovanja. Isključiti mogućnost ponovnog izbora glavnih javnih tužilaca na isto mesto po isteku mandata. Ukinuti mogućnost ponavljanja privremenih upućivanja i ograničiti ih na iste hijerarhijske nivoe. Privremena upućivanja treba da ostanu izuzetna. Tužioce čija su privremena upućivanja prerano okončana treba vratiti na funkcije u Tužilaštvu za organizovani kriminal, uz uvođenje mehanizma za njihovu postepenu zamenu kroz redovna imenovanja. Obezbediti veću strukturnu i operativnu autonomiju Posebnom odeljenju za visokotehnološki kriminal. Mandati predsednika sudova treba da budu po pravilu neobnovljivi, uz izuzetke u ograničenim slučajevima i izuzetnim okolnostima.Prema rečima briselskog portparola, EU prima k znanju sadržaj mišljenja Venecijanske komisije i poziva Srbiju da, u međuvremenu, odloži primenu usvojenih zakona.
Bez izmena ovih zakona, Srbija rizikuje da joj se obustave isplate evropskih finansijskih sredstava.
"Nakon prošlonedeljne presude o napadu u Banjskoj, EU žali što Srbija još uvek nije preduzela potrebne korake da privede pravdi odgovorne za napade na severu Kosova 2023. godine", kazao je portparol Evropske komisije, komentarišući odluku Osnovnog suda u Prištini, koji je 24. aprila osudio trojicu optuženih za ovaj napad.
Blagoje Spasojević i Vladimir Tolić osuđeni su na doživotni zatvor, dok je Dušan Maksimović osuđen na 30 godina.
Napad u Banjskoj desio se 24. septembra 2023. godine. Tokom napada ubijen je Afrim Bunjaku, kosovski policajac i trojica srpskih napadača. Odgovornost za ovaj napad preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste – najveće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda.
Trojica optuženih bili su deo grupe od 45 osoba protiv kojih je podignuta optužnica oko godinu dana nakon napada na severu Kosova. Među njima je i Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste, najveće stranke kosovskih Srba, koji je u optužnici označen kao "vođa terorističke grupe".
Sud je odlučio da razdvoji krivični postupak protiv Spasojevića, Tolića i Maksimovića, koji se nalaze u pritvoru od septembra 2023. godine, dok je za preostalih 42 optužena odbio zahtev Specijalnog tužilaštva Kosova za suđenje u odsustvu.
Institucije sa sedištem u Briselu redovno su pozivale beogradske vlasti da utvrde odgovornost za ovaj napad i odgovorne privedu pravdi. Međutim, u Srbiji još nije podignuta ni optužnica, uprkos pozivima EU, SAD i NATO-a, ali i obećanjima predsednika Srbije da će krivci biti procesuirani.
Za oružani napad na kosovsku policiju na severu zemlje, ni posle skoro tri godine nema optužnice protiv organizatora Milana Radoičića, koji se nalazi u Beogradu.
Radoičić i dalje ima zabranu napuštanja boravišta i obavezu javljanja policiji, kažu za RSE u Višem sudu, dok Tužilaštvo ćuti o optužnici.
Prve dve i po godine poslovanja, srpsko-mađarska kompanija za trgovinu gasom beležila je minus na računu.
Osnovana 2023. godine, firma je u vlasništvo mađarske državne kompanije MVM ONEnergy i javnog preduzeća Srbijagas.
Kada je osnovana, Ministarstvo rudarstva i energetike je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštilo da će se zajednička kompanija Serbhungas "baviti trgovinom prirodnim gasom u Srbiji i regionu".
Međutim, do sada je to preduzeće poslovalo samo na domaćem tržištu, a iz javno dostupnih dokumenata ne može se videti ko su bili ključni kupci.
Gas koji su prodavali nabavljali su samo od Srbijagasa, pokazuje analiza RSE na osnovu finansijskih izveštaja ove kompanije.
"Te firme rade na istom tržištu. Ne vidim koji je rezon. Neko treba da kaže šta Srbijagas sprečava da radi taj isti posao i bez ćerke firme", kaže za RSE stručnjak za energetiku Dragan Vlaisavljević.
Na pitanja RSE o poslovanju nije odgovorilo ni preduzeće Serbhungas, ni njegovi vlasnici mađarski MVM i srpski Srbijagas.
I mađarska i srpska strana do sada su u zajedničku kompaniju uložile po oko milion evra.
Njeno osnivanje jedan je od projekata koje su dogovarali predsednik Srbije Aleksandar Vučić i odlazeći mađarski premijer Viktor Orban.
Budući premijer Mađarske Peter Mađar (Magyar) najavio je da će preispitati ugovore i sporazume koje je sklapala Vlada njegovog prethodnika Viktora Orbana.
Partija Tisa (Tisza) Petera Mađara nije odgovorila na upit RSE da li će se i ovaj projekat preispitivati.
Srbijagas do sada uložio oko milion evraSporazum o osnivanju Serbhungasa je potpisan na zajedničkoj sednici Vlada Srbije i Mađarske na Paliću, na severu Srbije u junu 2023. Potpisivanju su prisustvovali Vučić i Orban.
Prema podacima Agencije za privredne registre Srbije, kompanija je registrovana posle manje od dve nedelje u Novom Sadu, na istoj adresi na kojoj se nalazi i sedište Srbijagasa.
Mađarska kompanija ima 51 odsto vlasništva, Srbijagas 49 odsto.
Zajedno su kao osnovni kapital uložili 200.000 evra.
Međutim, nekoliko meseci kasnije, novim ulaganjima MVM i Srbijagasa, osnovni kapital uvećan je na oko dva miliona evra.
Tako je državno preduzeće Srbijagas, uz saglasnost Vlade Srbije, dalo još 882.000 evra za ovu kompaniju, vidi se iz finansijskog izveštaja.
Mađarski MVM je i nakon dokapitalizacije ostao većinski vlasnik sa 51 odsto, što znači da je uložio još oko 918.000.
Ministarstvo energetike Srbije je 2023. najavilo da će Srbijagas sa MVM-om osnovati zajedničku kompaniju i u Mađarskoj, čime će "polako početi da gradi svoj položaj na regionalnom tržištu".
Ni iz Srbijagasa, ni iz Ministarstva energetike nisu odgovorili na pitanja RSE da li je ta kompanija osnovana.
Kako je do sada poslovao Serbhungas?Prihodi kompanije Serbhungas od prodaje gasa uvećavali su se svake godine. U 2025. kompanija je pihodovala je oko 42,4 miliona evra.
Međutim, svaku godinu završila je sa gubitkom. Na kraju 2025. firma je bila u minusu oko 627.000 evra.
Stručnjak za energetiku Dragan Vlaisavljević objašnjava da je reč o trgovačkoj firmi, koja ne bi trebalo da ima velike troškove.
"Ako je otkupljivala gas od Srbijagasa ona je trebalo da napravi pozitivno poslovanje, što znači ako kupujete gas od svoje majke firme vi treba da ga prodate po skupljoj ceni i da napravite pozitivan rezultat", objašnjava.
Iz finansijskih izveštaja se vidi da Serbhungas ima minimalan broj zaposlenih, uz natprosečno visoke plate za Srbiju.
U prve dve godine Serbhungas je imao jednog zaposlenog. Tokom 2024. na njegovu mesečnu platu odlazilo je u proseku 11.500 evra.
Prosečna plаta, sa porezima i doprinosima, u Srbiji u 2024. godini bila je oko deset puta manja.
U 2025. kompanija je dobila još jednog zaposlenog. Na njihove plate potrošeno je oko 109.000 evra.
Deo troškova, kako se vidi iz finansijskih izveštaja, odlazi i na "ostale lične rashode".
Tu, pored ostalog spadaju, troškovi za angažovanje osoba koje nisu stalno zaposlene, naknade za direktore, članove upravnog i nadzornog odbora, službeni put i prevoz.
Tokom 2025. godine na to je potrošeno oko 325.000 evra.
Poslovanje Srbijagasa kritikuju nezavisna državna tela zadužena za kontrolu finansija, kao što su Državna revizorska institucija i Fiskalni savet.
Koji je interes mađarske strane?MVM ONEnergy deo je mađarske državne elektroprivredne grupacije MVM.
MVM se bavi proizvodnjom, distribucijom i trgovinom električnom energijom, ali je prisutan i u sektoru gasa.
Iz mađarske kompanije RSE nije dobio odgovore na pitanja koja je njihova uloga i poslovni interes u funkcionisanju kompanije u koju su uložili preko milion evra, a koja do sada beleži gubitke.
Prema mišljenju Dragana Vlaisavljevića, u slučaju da firma beleži profit, od takvog aranžmana koristi ima jedino mađarska strana.
"Mađarska kompanija time širi tržište i dobija nove kupce", objašnjava.
Osim ove zajedničke firme, MVM ONEnergy u Srbiji ima i kompaniju za trgovinu električnom energijom.
Mađarski MVM postao je 2025. većinski vlasnik i dve privatne srpske firme.
Gasna saradnja Srbije i MađarskeMađarska i Srbija imaju razvijenu saradnju i u skladištenju gasa od 2022. godine.
Na iznajmljivanje skladišta u susednoj Mađarskoj, Srbija je primorana jer nema dovoljno prostora na svojoj teritoriji.
Srbija zavisi od uvoza ruskog gasa, odakle podmiruje više od 80 odsto potreba za ovim energentom.
Isti slučaj je i sa Mađarskom. Podaci iz oktobra 2025, pokazuju da ova zemlja uvozi oko 95 odsto svog prirodnog gasa iz Rusije.
I Evropska unija i SAD pozivaju partnerske zemlje da ograniče uvoz energenata iz Rusije, kako bi se uticalo na smanjenje prihoda kojima Moskva finansira invaziju na Ukrajinu.
Vojna saradnja među državama predstavlja normu u modernoj bezbjednosnoj arhitekturi, ali se na Balkanu i dalje doživljava kao problem – barem iz perspektive Srbije, kada uključuje Kosovo i dvije NATO saveznice, Albaniju i Hrvatsku.
Narativ ide sve do percepcije prijetnje, koja ne mora nužno odražavati stvarno stanje bezbjednosti na terenu.
Polazna tačka ove dinamike bila je izjava o saradnji u oblasti odbrane i bezbjednosti između Prištine, Tirane i Zagreba, potpisana prije više od godinu dana.
Potpisnici su je predstavili kao opredjeljenje za jačanje saradnje, zaštitu teritorija i doprinos međunarodnom miru i bezbjednosti, naglašavajući da nije usmjerena protiv bilo koga.
Međutim, Srbija ju je protumačila kao otvorenu provokaciju koja ugrožava njen teritorijalni integritet i bezbjednost građana – do te mjere da je predsjednik Aleksandar Vučić prošlog mjeseca izjavio da se te zemlje pripremaju za napad.
"Usred ničega pojavljuje se vojna alijansa između Prištine, Tirane i Zagreba. Ne vojno-tehnička saradnja, ne vojno-ekonomska saradnja, već vojna alijansa. I, naravno, zabrinut sam za svakog građanina ove zemlje", rekao je Vučić za Radio-televiziju Srbije.
Kako bi ojačao taj narativ, on je prošle sedmice najavio nova ulaganja u vojsku i dodatno jačanje odbrambenih kapaciteta, ističući da Srbija mora biti spremna za svaki razvoj događaja u "kompleksnoj" bezbjednosnoj situaciji, izazvanoj aktivnostima Prištine, Tirane i Zagreba.
"U narednim danima potpisaćemo veoma važne ugovore o nabavci oružja i vojne opreme. Očekujemo značajne posjete i nove ugovore sa drugim državama, s ciljem velikih narudžbi za našu vojsku", napisao je Vučić na Facebooku.
U regionu u kojem sjećanja na sukobe iz 1990-ih i dalje utiču na način na koji se bezbjednost tumači, čak i razvoj događaja koji su u osnovi saradničke prirode često dobijaju politička značenja.
Radio Slobodna Evropa obratio se NATO-u za komentar u vezi sa izjavom o saradnji u oblasti odbrane između Kosova, Albanije i Hrvatske, kao i reakcijama koje ona izaziva u Srbiji.
Zvaničnik Alijanse rekao je da je riječ o trilateralnom sporazumu između tih zemalja i institucija na Kosovu, o kojem NATO ima saznanja, ali u kojem ne učestvuje.
Prema njegovim riječima, članstvo u NATO-u "ne predstavlja prepreku" saveznicima da razvijaju dodatne oblike saradnje u oblasti odbrane.
Srbija se predstavlja kao vojno neutralna država, ima najveći budžet za odbranu u regionu i paralelno sarađuje sa NATO-om, Rusijom i Kinom.
Zašto onda jedan sporazum između tri zemlje, koje nemaju ni teritorijalne pretenzije niti su uputile prijetnje Srbiji, izaziva snažne reakcije u Beogradu? Prema mišljenju stručnjaka za bezbjednosna pitanja, odgovor se prije svega nalazi u političkoj interpretaciji, a ne u stvarnoj prijetnji.
Aleksandar Radić, vojni analitičar i publicista, kaže da dio društva u Srbiji regionalna zbivanja posmatra kroz prizmu spoljašnjih prijetnji – što Vučiću olakšava da gradi sliku zemlje "pod opsadom" i mobiliše podršku putem bezbjednosne retorike.
U uslovima antivladinih protesta koji traju duže od godinu dana, Radić ocjenjuje da tvrdnje o spoljnim prijetnjama služe i preusmjeravanju pažnje sa unutrašnjih kriza.
"Kada se analizira način razmišljanja ljudi koji podržavaju Vučića, vidi se da su skloni vjerovanju da spoljašnji faktori imaju negativan uticaj na Srbiju. Smatraju da strane obavještajne službe narušavaju poredak i djeluju protiv srpskih interesa. U tom kontekstu, sporazum između Zagreba, Tirane i Prištine Vučiću služi kao koristan instrument za jačanje narativa da on 'brani Srbiju' i 'jača vojsku', jer je to, navodno, neophodno", rekao je srpski analitičar za Expose Radija Slobodna Evropa.
U tom zamagljivanju javnog mnjenja zanemaruje se činjenica da i sama Srbija ima sporazum o saradnji u oblasti odbrane s Hrvatskom. Taj sporazum potpisan je 2010. godine, od strane tadašnjih ministara odbrane Dragana Šutanovca i Branka Vukelića, i i dalje je na snazi.
Hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je govorio o tom sporazumu, kritikujući Vučićev narativ kao jasno konstruisan u svrhu unutrašnjih političkih potreba.
"Kada se pogleda sadržaj, sporazum koji postoji između Hrvatske i Srbije sličan je, a u nekim segmentima čak i sveobuhvatniji od onoga koji Hrvatska ima s Kosovom i Albanijom", rekao je Plenković novinarima.
Hrvatski vojni analitičar Marinko Ogorec kazao je za Expose da je za žaljenje što Vučić na takav način tumači saradnju čiji je cilj jačanje regionalne bezbjednosti i stabilnosti, kroz obrazovanje, obuku i zajedničke vježbe.
Prema njegovim riječima, takva retorika nosi rizik podsticanja nepotrebnih tenzija i može dovesti do trke u naoružanju.
"To se u političkoj teoriji naziva 'bezbjednosna dilema'. Ako vidite da se vaš susjed intenzivno naoružava, prirodno je da i vi počnete da reagujete na isti način. To vodi ka trci u naoružanju. Vidimo da se Srbija realno naoružava i nabavlja oružane sisteme koji prevazilaze razumno potrebne kapacitete", rekao je Ogorec.
Srbija u svom arsenalu ima oružje i sa Zapada, ali i iz Rusije i Kine. Prošlog mjeseca objavljeno je da je iz Kine kupila i supersonične balističke rakete CM‑400, velike razorne moći.
Za bezbjednosnog stručnjaka iz Albanije, Xhavita Shalu, to ukazuje na asimetriju u naoružanju u regionu.
"Srbija je nedavno dobila najnovije kineske hipersonične rakete. Šta je dobilo Kosovo? Kosovo je od SAD-a dobilo protivtenkovske rakete. One su namijenjene odbrani, dok hipersonične rakete to nisu – one služe za napad, za ugrožavanje drugih. Imaju domet koji obuhvata teritorije drugih država, uključujući i članice NATO-a", rekao je Shala za Expose.
On ocjenjuje da se Vučićeva retorika o prijetnjama Srbiji pretvorila u "dnevni refren", namijenjen prije svega polarizovanoj domaćoj javnosti, ali i kao politička poruka Zapadu.
"Predstavljajući ovo kao opasnu alijansu za Srbiju, on pokušava da opravda nastavak odnosa s Rusijom i Kinom, kao i kupovinu oružja od tih zemalja. Dakle, navodno, zbog prijetnji, primorani smo da tako postupamo", kaže Shala.
Bezbjednosni stručnjak s Kosova, Burim Ramadani, slaže se da Vučićevi argumenti o prijetnjama iz susjedstva nisu održivi, odnosno da predstavljaju, kako ih on naziva, kamuflažu za druge političke i geostrateške ciljeve.
"Jasno je da propaganda Srbije ima svoju pozadinu, a ona se odnosi na jačanje veza s Rusijom i Kinom, koje, takođe, imaju interes da Zapadni Balkan bude destabilizovan, da njegove države budu pod prijetnjom i pritiskom, te da se NATO nađe u osjetljivijoj poziciji", rekao je Ramadani za Expose.
Srbija je od 2006. godine dio NATO programa "Partnerstvo za mir" i za naredni mjesec je planirala zajedničke vojne vježbe s Alijansom.
Jedan zvaničnik NATO-a potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da Alijansa poštuje vojnu neutralnost Srbije, naglašavajući potrebu za povjerenjem i posvećenošću regionalnoj stabilnosti.
"Da bi se napredovalo, partnerstvo NATO–Srbija mora biti dvosmjerna ulica, zasnovana na povjerenju i međusobnom poštovanju, kao i na iskrenoj posvećenosti regionalnoj stabilnosti. Nastavljamo da pozivamo Srbiju da se prema NATO-u i svojim susjedima odnosi odgovorno i konstruktivno", rekao je zvaničnik NATO-a.
Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker, tokom ovosedmične posjete Srbiji, takođe je pozvao Beograd da produbi saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i NATO-om u oblasti bezbjednosti.
U tekstu objavljenom u srpskom listu Politika, Whitaker je naveo da "nabavka odbrambene tehnologije koja nije operativno kompatibilna s evropskim ili američkim sistemima komplikuje buduću saradnju i stvara nepotrebne prepreke".
Shala, s druge strane, smatra da sam prijedlog Bijele kuće da se za ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Albaniji imenuje vojno lice pokazuje da SAD pitanje bezbjednosti na Balkanu shvata vrlo ozbiljno i da region vidi kao važan dio svojih strateških interesa.
Za Radića, sada je trenutak da Srbija definiše svoju poziciju jer "vojna neutralnost nije ni međunarodno prepoznata, niti funkcionalna".
"Srbija mora drugačije da se pozicionira prema NATO-u – ili da postane punopravna članica, ili da drugačije definiše neutralnost i krene naprijed. Ne da se stvara utisak da su svi oko nas neprijatelji. Nažalost, to vodi Srbiju u situaciju sličnu onoj iz 1999. godine, kada su svi bili protiv nje."
"Tada je NATO bombardovao Srbiju, a vazdušni prostori svih okolnih zemalja korišteni su za operacije NATO snaga. To je trebalo da bude istorijska poruka da nijedna država ne treba da stvara okruženje u kojem nema saveznike. Nažalost, istorija se, na neki način, ponavlja", kaže Radić.
Srbija, prema svemu sudeći, ima sve manje kontrole nad dinamikom koja se oblikuje u regionu.
Prema Ogorcu, Hrvatska i Albanija, kao članice NATO-a, te Kosovo kao država koja teži članstvu, prilagođavaju svoje vojne kapacitete standardima Alijanse - proces koji on opisuje kao skup, ali potpuno prirodan za države članice.
Ako se to u Srbiji doživljava kao trka u naoružanju ili prijetnja, onda je riječ o načinu percepcije stvarnosti, a ne o stvarnosti samoj, zaključuje Ogorec.
"Bolje je ovde nego na ulici", kaže 15-ogodišnja Zenepa za Radio Slobodna Evropa.
Ona deset godina koristi usluge Svratišta, licencirane usluge socijalne zaštite za zbrinjavanje dece iz siromašnih porodica koje žive u neformalnim naseljima Beograda, najčešće u kućama od lima i kartona.
Jedna je od 400 dece koja svake godine prođu kroz Svratište.
Tu radnim danima od devet do pet mogu da dođu na hranu, higijenu, odeću, psihološku podršku i obrazovanje.
I njen stariji brat i dve sestre, kaže Zenepa, dugo su dolazili, od svojih pet do navršenih 15 godina.
Posle dve decenije rada, od marta zbog manjka sredstava Svratište ne radi vikendom.
"Da li ćemo biti prinuđeni da ga potpuno zatvorimo, ne znam. Ovo je svakako najgori problem sa kojim se do sada susrećemo", rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dragana Vučković, koordinatorka Svratišta.
Svratište, koje vodi nevladin Centar za integraciju mladih (CIM), finansiralo se donacijama.
Zbog manjka novca sada su zatražili pomoć Grada.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić odgovorio je da je spreman da finansijski podrži tu ustanovu, da bi potom izjavio da će je kontrolisati inspekcija jer nije dostavila tražene podatke.
Svratište je saopštilo da je poslalo sve potrebne informacije propisane zakonom, dok je Zaštitnik građana pozvao strane da pronađu rešenje kako deca koja dolaze u Svratište ne bi bila ugrožena.
Na dve lokacije po 80 najmlađihVećina korisnika Svratišta život provodi na ulici, sakupljaju karton, hranu po kontejnerima, prose ili za novac na semaforima peru automobilska stakla.
Zimi je puno, jer dolaze da se ogreju i prehrane.
Na dva mesta, na Zvezdari i u Novom Beogradu, na raspolaganju su im kuhinje, kupatila, radni prostor i stručno osoblje. Svakog dana na ovim lokacijama je 70 do 80 dece, kažu u Svratištu.
Centar za integraciju mladih, koji vodi Svratište, trenutno brine o 297 korisnika.
Sa njima radi ukupno osmoro ljudi, kojima pomaže jedan broj volontera.
Ova nevladina organizacija procenjuje da je na teritoriji Beograda više hiljada najmlađih koji imaju potrebu za takvom pomoći.
Zvaničnih podataka o tome koliko dece iz ekstremno siromašnih porodica radi na ulici, i kojima je potrebno zbrinjavanje u svratištima, nema.
Anči, petnaestogodišnja učenica srednje škole, dolazi u Svratište od svoje osme godine.
"Ovde možemo da jedemo, da se okupamo, dobijemo čistu garderobu, pomažu nam oko škole. Radimo domaći, imamo razne radionice, naučimo puno toga. Mnogo mi znači".
Svratište se od osnivanja 2006. finansira iz projekata i donacija.
Za njegovo funkcionisanje, kako kažu, godišnje je potrebno oko 300.000 evra.
Dotok finansija u poslednje vreme skoro da je prestao jer su veliki inostrani donatori zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku humanitarne delatnosti preusmerili na ta područja.
Zato Svratište sada uglavnom opstaje uz pomoć građana koji donose odeću, hranu i druge potrepštine.
'Bez podrške gradske vlasti'Iz Svratišta napominju da su od 2011. godine u sistemu socijalne zaštite, u koji su tada uvršteni po republičkom zakonu, ali da nisu na gradskom budžetu.
"Da bi dete provelo jedan dan u Svratištu to košta oko 500 dinara, znači oko četiri evra. Umesto da nam opredeli sredstva, Grad je odlučio da nam pošalje inspekciju", kaže Dragana Vučković, koordinatorka Svratišta.
Posle više prepiski i apela gradskoj vlasti da pomogne, situacija se usložila porukom gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića da će nadležne službe proveriti poslovanje Svratišta.
"Nisu hteli da daju nijedan podatak o tome kako funkcionišu. Što se nas tiče, mi ćemo nastaviti da pružamo tu vrstu pomoći kroz naše institucije”, rekao je između ostalog Šapić na konferenciji za novinare 21. aprila.
Grad otvorio PrihvatilišteGrad je u februaru 2019. otvorio Prihvatilište za decu od sedam do 18 godina koje je u nadležnosti gradskog Sekretarijata za socijalnu zaštitu. Zbrinjava decu uzrasta od sedam do 18 godina, uključujući žrtve nasilja, trgovine ljudima i decu bez roditeljskog staranja. Finansira se iz budžeta i u okviru njega postoji svratište.
Centar za integraciju mladih demantovao je Šapićeve navode i naveo da je poslao traženu dokumentaciju, sem ličnih podataka, imena i matičnih brojeva dece, roditelja ili staratelja.
"Da smo to uradili, prekršili bismo zakon", rekla je Dragana Vučković.
Do otvaranja gradskog Prihvatilišta, Svratište je bila jedina licencirana ustanova u sistemu socijalne zaštite za pomoć deci sa ulice.
"Ukoliko je sada namera Grada da preuzme našu uslugu, o tome apsolutno ne želimo da razgovaramo. Nećemo dozvoliti da se pogaze principi i vrednosti Svratišta", kaže Dragana Vučković, iz Centra za integraciju mladih.
Grad Beograd nije odgovorio na pitanja RSE o tome da li namerava da preuzme rukovođenje Svratištem Centra za integraciju mladih, zbog čega šalje inspekciju, i zašto ne izdvoji sredstva.
Centar za integraciju mladih više puta je tražio da Grad raspiše tender za tu vrstu usluge socijalne zaštite kako bi joj bio omogućen pristup budžetskim sredstvima. To se za sada nije dogodilo.
Reagovao Zaštitnik građanaZaštitnik građana Zoran Pašalić pozvao je Grad i Centar za integraciju mladih da nađu rešenje koje neće dovesti u pitanje rad Svratišta.
"Administrativna pitanja ne smeju da ugroze prava i interese korisnika", saopštio je Pašalić 23. aprila.
Naveo je da je institucionalni nadzor legitiman ali da "ne sme da postane prepreka za pružanje vitalnih usluga socijalne zaštite, niti sme da unosi nesigurnost i ugrožava poverenje koje deca imaju prema Svratištu".
'Zajedno odrastamo ovde'Do razrešenja situacije, vrata Svratišta subotom i nedeljom su zatvorena.
"Stalno sam bila i vikendom, najviše zbog drugara. Čudno mi je sada da ne radi, mi bukvalno odrastamo ovde", kaže petnaestogodišnja Jeca koja dolazi od svoje devete godine.
Radnim danima je živo, deca dolaze na doručak i ručak, završavaju školske obaveze i pohađaju umetničke i druge kurseve, na primer vezenje, crtanje i ugostiteljstvo. Tako po navršenoj 16. godini, do kada koriste Svratište, mogu da dobiju zanatsku diplomu i zaposle se.
"Kada prvi put dođu učimo ih kako da koriste toalet, šta je fen za kosu, jer to kod kuće nemaju. Ovde im je sigurno mesto, nauče prva slova, opismene se, i kasnije idu dalje u život. Vidite i koliko građana nam dolazi i pomaže. To su stvari na koje smo najviše ponosni", kaže Vučković.
Svratište Centra za integraciju mladih ima licence za rad do 2030.
Nadležni su ih izdali pre dve godine.
U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo o tome kakve pouke studenti i opozicija u Srbiji mogu da izvuku iz nedavnih izbora u Mađarskoj na kojima je premijer Viktor Orban posle 16 godina autoritarne vladavine izgubio vlast.
Sagovornici su bili Jelena Đorđević, dugogodišnja profesorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu, i Marko Vujić, docent na tom fakultetu.
Bilo je reči o tome da li je pad Orbana uzdrmao predsednika Srbije Aleksandra Vučića s obzirom da su njih dvojica godinama blisko sarađivali i međusobno se pomagali, da li je Vučića teže poraziti na izborima nego Orbana s obzirom da apsolutno kontroliše sve institucije u Srbiji, da li je jedini recept za poraz Vučića da sve opozicione stanke u Srbiji na izborima stanu iza studentske liste kao što je kompletna opozicija u Mađarskoj stala iza najveće opozicione stranke Tisa i njenog lidera Petera Magyara.
Razgovaralo se i o tome da li bi antirežimska opozicija u Srbiji imala najviše šanse da na izborima pobedi Vučića i Srpsku naprednu stranku ako bi na čelu studentske liste bio rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić, da li bi Vučić mogao da raspiše izbore tokom leta kada je deo građana na godišnjim odmorima, kao i o tome da li bi Aleksandar Vučić u slučaju da izgubi izbore priznao poraz i otišao u opoziciju kao što je to uradio Viktor Orban.
Omer Karabeg: Viktor Orban, sada već bivši premijer Mađarske, i Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, bili su bliski saradnici i prijatelji. Da li je pad Orbana uzdrmao Vučića s obzirom da su obojica autoritarni lideri koji su dugo na vlasti?
Jelena Đorđević: Vučić je svakako jako uzdrman pre svega zbog toga što mađarski primer pokazuje da postoji mogućnost da se autoritarni političari i šefovi država posle izvesnog vremena sklone sa političke scene.
Međutim, postoje velika razlike između Mađarske i Srbije uprkos činjenici da se radi o podjednako snažnim autoritarnim sistemima. Brutalnost i krvoločnost naše vlasti je mnogo veća nego što je to bio slučaj sa Mađarskom.
Znam da je Orban preuzeo sve državne institucije i poistovetio svoju partiju, odnosno sebe, sa državom, ali ne znam da li je imao falange crnokošuljaša, da li je mlatio svoje građane po ulicama, upadao ljudima u stanove, smenjivao profesore u školama da bi ih zamenio nepismenim ljudima i izbacivao sa posla najbolje lekare da bi zapošljavao one koji su podobni kao što to radi vlast u Srbiji.
Ona je do te mere uticala na degradaciju moralnosti da će posledice biti dugoročne. Mada je autoritarnost i u Mađarskoj i u Srbiji ista, mada su metodi slični, čini mi se da je naša situacija mnogo gora.
Marko Vujić: Sasvim je sigurno da je Orbanov pad uzdrmao Vučića jer je Viktor Orban bio najznačajniji partner Aleksandra Vučića ako govorimo o liderima zemalja Evropske unije.
Njegov pad sa vlasti znači da Vučić u ovom trenutku više nema nijednog značajnog saveznika u Evropskoj uniji koji može da mu pomogne da sačuva vlast. I Orban i Vučić vodili su politiku čiji je jedini cilj da što duže ostanu na vlasti.
Odnosi između Srbije i Mađarske sveli su se na odnose ta dva čoveka. Saradnja dve države uglavnom je bila bazirana na interesima ta dva lidera. Dva dana uoči mađarskih izbora videli smo onaj fingirani događaj sa eksplozivom u blizini gasovoda kod Kanjiže. Plan nije uspeo i to je bio poslednji pokušaj duplog pasa između Viktora Orbana i Aleksandra Vučića.
Međutim, Orbanov pad nije samo uzdrmao Vučića i njegovu nomenklaturu, on je, što je još bitnije, dao jednu vrstu poletnosti protivnicima režima u Srbiji jer su videli da postoji mogućnost da se autoritarni režimi sruše kada postoji jaka volja i odlučnost građana da raskrste s takvim režimom.
Izlaznost na izborima u Mađarskoj bila je gotovo 80 posto, najveća otkako postoji višestranački sistem u toj zemlji. To najbolje pokazuje koliko su građani Mađarske bili rešeni da se oslobode jednog nakaradnog režima.
Da je pameti...Omer Karabeg: Orban je pao tako što su sve opozicione stranke stale iza Petera Magyara i njegove stranke Tisa, pa su se izbori pretvorili u referendum za i protiv Orbana. Da li to znači da bi i opozicija u Srbiji trebalo da stane iza studentske liste koja uživa najveću popularnost?
Jelena Đorđević: Jasno je da bi to bilo najbolje rešenje. Vidimo, međutim, da tu postoje problemi i ja ne bih toliko insistirala na tome mada postoje neki dobri i pozitivni znaci da jedan broj opozicionih stranaka ima nameru da napravi zaokret i pridruži se studentima.
Videćemo kako će to biti. Ali ukoliko do toga ne dođe, treba prihvati situaciju onakvom kakva jeste. Ali na koji način?
Moramo da napravimo referendumsku atmosferu agresivnom kampanjom svih zainteresovanih za promenu vlasti - od mene i moje dece do studenata, članova opozicionih stranaka, građana do poslednjeg čoveka u Srbiji koji želi da se ova strašna vlast najzad promeni. Ne vredi da ih stalno pozivamo - ujedinite se, ujedinite se.
Moramo biti spremni ako se to ne dogodi. A bićemo spremni jedino ako budemo nesebični i ukoliko pred sobom imamo jedan jedini cilj, a to je da se oslobodimo ovog najstrašnijeg jarma koji je doveo Srbiju do apsolutne propasti - do propasti naših ličnih života, do propasti države, do propasti čitavog društva koje je postalo zavađeno do te mere da je situacija zaista postala vrlo opasna.
Marko Vujić: Da je pameti i da je zrelosti pre svega stranačkih lidera, mislim na tradicionalne partije, dogovor bi već bio postignut. Međutim, s obzirom na egocentrizam lidera naših tradicionalnih političkih stranaka i neku vrstu narcisoidnosti malih razlika koju gaje između sebe, do jedinstvene liste će, nažalost, teško doći.
Naravno, od nje ne treba odustati, do poslednjeg trenutka treba insistirati na toj jednoj listi. Jer upravo je iskustvo Mađarske pokazalo šta znači jedna lista. Ali ne moramo se pozivati na iskustvo Mađarske, dovoljno je da pogledamo rezultate lokalnih izbora u Srbiji a, ako se ne varam, bilo ih je petnaestak u poslednje dve godine.
Pokazalo se da su najbolji rezultati postignuti tamo gde je stvorena referendumska atmosfera jer se išlo s jednom listom. Tamo su studenti i opozicija osvajali i do 50 posto glasova. Tako da bi se trebalo zalagati za jedinstvenu listu dok god postoji mogućnost i prostor za pregovaranje.
Ali poznavajući naše opozicione stranačke lidere rekao bih da je izvesnija varijanta sa tri izborne liste gde bi jedna lista bila studentska, druga građanske opozicije, a treća desne opozicije nacionalne orijentacije.
Međutim, kako vidimo, ovi sa desnog krila ne mogu da se dogovore da budu na jednoj listi, pa bi postojala mogućnost da antirežimski blok ide na izbore sa četiri liste. To bi dovelo do disperziju glasova koja bi pogodovala Srpskoj naprednoj stranci i to nikako ne bi smelo da se dogodi.
Ponavljam, idealno bi bilo da bude jedna lista, a ako ne, onda maksimalno tri liste. Slušam ove režimske analitičare koji govore - ne može se povlačiti paralela između Srbije i Mađarske jer studentski pokret nema lidera kao što je Peter Magyar. Ali to nije tako. Magyarova pobeda je bazirana upravo na onome što ističe i studentski pokret.
Prve dve tačke i njegovog i studentskog programa su borba protiv korupcije i ispitivanje porekla imovine, odnosno silnog bogatstva koje je stekao veliki broj pojedinaca tokom Orbanovog i Vučićevog režima. Te dve tačke programa su maltene identične kod oba pokreta i to je ono što zanima i građane Mađarske i građane Srbije.
RektorOmer Karabeg: Mnogi smatraju da je hendikep Srbije što nema jednog lidera iza koga bi svi stali kao što je to Peter Magyar u Mađarskoj. Ima mišljenja da bi rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić, koji je podrškom studentima i čvrstim stavom prema režimu stekao veliku popularnost, mogao biti srpski Peter Magyar. Reklo bi se da i Evropska komisija pozitivno gleda na Đokića. Da li bi lista koju bi on predvodio na izborima imala najviše šanse protiv Aleksandra Vučića?
Jelena Đorđević: Đokić svakako ne liči na Magyara. On je akademska ličnost, nije političar, ali je čovek koji je pokazao dostojanstvo u svim ovim događajima kod nas. On nije ni na koji način uprljan čovek. Ja nisam sigurna da bi mogao da poseti 16 gradova nedeljno kao što je to, kako kažu, radio Magyar.
Ali to uopšte nije bitno s obzirom da Đokić zaista ima ugled i malo je onih koji mogu nešto da mu zamere. Kad bi on predvodio studentsku listu, mislim da bi zaista mogao da zadovolji tako raznoliko biračko telo kao što je naše.
Srbija se, nažalost, do sada vezivala za destruktivne ličnosti kao što su Milošević i Vučić. Ljudi se sa njih vezuju zato što se plaše. "Bezgranična ljubav" prema Vučiću pre svega je rezultat činjenice što je bar polovina ljudi, koji glasaju za njega, uplašeno.
Srbija je siromašna zemlja koja je trenutno u mnogo goroj ekonomskoj situaciji, nego pre sedam, osam, deset godina. Ljudi se plaše za svoju egzistenciju, a danas su plaše i za svoj život. Vidimo da se pale radnje, da se pale autobusi, da se upada u stanove, da se mlati.
Javni diskurs, pa čak i onaj sa skupštinskih govornica, može da izazove zaista tragične posledice. Ljudi od ugleda koji pripadaju intelektualnoj eliti do sada nisu dobro prolazili u našem narodu. Moguće je da Đokić bude izuzetak zbog svog karaktera, odmerenosti i stručnosti.
On je čovek koga ljudi poštuju i zaista zaslužuje da bude na čelu liste. Ali da bi antirežimski blok pobedio, moramo biti uključeni svi mi sa velikim M. Celokupno društvo mora biti u kampanji od najmlađeg do najstarijeg.
Marko Vujić: Ni bih pravio paralelu između Đokića i Magyara. Profesorka Đorđević je lepo rekla da ne vidi rektora kao nekoga ko u političkoj kampanji obiđe 16 gradova nedeljno.
U poslednje dve godine, otkako je formirao Tisu kao svoju političku partiju, Peter Magyar je obišao svaki kutak Mađarske. Rektor Đokić je čovek iz akademske sfere, profesor univerziteta, među njima je razlika u godinama, ali, rekao bih, i u temperamentu.
Đokić je novo lice koje nema nikakve repove, posebno ne političke. Premda ne treba sumnjati da će mu, ako bude nosilac studentske ili antirežimske liste ukoliko bude jedna kolona, iznaći barem pet, šest lažnih neuralgičnih tačaka kao što pronađu svakom kritičaru režima.
Ali na to se ne treba obazirati. Njegov veliki kvalitet je neverovatna smirenost u donošenju odluka i blaga, pomirljiva retorika, ali vrlo jasna i dosledna. On je, rekao bih, startovao sa jedne minus situacije. Kada je postao rektor, njegova pozicija uopšte nije bila tako sjajna budući da su neki mediji proglasili da je rektor po ukusu Aleksandra Vučića, ali je on svojim radom pokazao da je pre svega profesionalac i da s pravom zaslužuje da bude na čelu takve institucije kao što je Univerzitet u Beogradu.
Pokazao je kako se prilježnim radom, zasnovanim na kompetentnosti i profesionalnosti, mogu da ostvare sjajni rezultati. U komplikovanoj situaciji, u kojoj se univerzitet našao, delovao je odlučno i smireno. On nije čovek zapaljivog karaktera.
Mi u Srbiji volimo takve lidere, tražimo ljude koji treba da nas vode. Rekao bih da od Karađorđa do danas nekako kontinuirano imamo želju za čobaninom našeg stada, pitamo se ko je taj koji će da nas vodi. Nikako da shvatimo da moramo izgraditi institucije koje će funkcionisati po zakonu, da te institucije treba da nose sistem, a ne moćni pojedinci.
Datum izboraOmer Karabeg: Vučić je ovih dana izjavio da će se do Đurđevdana, znači do 6. maja, ili neki dan kasnije, znati kada će biti raspisani izbori. Pre toga je najavio da bi izbori mogli da budu do 10. jula ili od septembra do kraja godine. Dosada je otezao, a sada mu se, izgleda, žuri. Da li želi da studente i opoziciju uhvati na spavanju pošto još nema dogovora kako će izaći na izbore?
Jelena Đorđević: Postoje dva odgovora na ovo pitanje. Prvi je - Vučiću ne možemo ništa verovati. To što je on obećao da će 6. maja reći kada će biti izbori ne znači da će to stvarno i da se dogodi. To je prvi odgovor, a drugi je da verovatno hoće da uhvati studente na spavanju, mada mi u stvari ne znamo do koje mere su oni uspavani, i da zakaže izbore usred ispitnog roka i usred leta kada uglavnom populacija, koja bi glasala protiv njega, ide na godišnji odmor.
Apsolutno me ne bi čudilo da mu njegove mračne kalkulacije govore da bi to bio najbolji momenat za izbore. I bojim se da će možda zaista tako i da bude zbog toga što se njegova cela politika svodi na blef, kalkulacije i laži. Ne znam da li to može jer mislim da po zakonu mora da postoje bar tri meseca da se pripremi kampanja.
Ali s obzirom da oni menjaju i pravila, i zakone, i Ustav po sopstvenoj želji, to me ne bi začudilo. Možemo, dakle, očekivati sve najgore, ali isto tako možemo očekivati da se 6. maja ništa neće ništa dogoditi i da će on i dalje odlagati izbore.
Marko Vujić: Mislim da Vučić bira najmanje loše rešenje po sebe. Ne najbolje, jer ne vidim bilo koji trenutak koji je dobar za raspisivanje izbora za Srpsku naprednu stranku i njega lično. Njihov rejting je u ovom trenutku toliko nizak da ne znam koji bi datum izbora za njih mogao biti povoljan. Da li je možda najmanje loše rešenje da izbore raspiše u periodu godišnjih odmora? Ali onda bi trebao imati podatke koliko bi njegovih glasača, a koliko antirežimskih bilo na godišnjem odmoru.
Što se tiče studenata, oni su pokazali da su spremni da izgube i semestar, pa i celu školsku godinu da bi se izborili za bolje društvo u koje veruju. Ja, međutim, ne verujem da će Vučić raspisati izbore u ovoj godini. On ih može odugovlačiti sve do kraja 2027. Mislim da će tako i biti ukoliko se nešto krupno geopolitički ne promeni. Jer na unutrašnjoj političkoj sceni ne vidim nikakav faktor koji može da promeni odnos snaga kad je reč o podršci Srpskoj naprednoj stranci i antirežimskom bloku.
Da zaključim, verovatno je najmanje loše rešenje za Aleksandra Vučića i njegovu stranku da izbori budu u periodu godišnjih odmora. Ukoliko ih tada ne bude, ne verujem da ćemo ih uopšte imati u ovoj kalendarskoj godini.
'Doviđenja, vidimo se u nekom drugom filmu'Omer Karabeg: Kakav god bio, Orban se gospodski poneo prilikom poraza. Čim su stigli rezultati, odmah je priznao poraz i čestitao pobedniku. Nije bilo nikakvog odugovlačenja, niti pokušaja manipulisanja. Kako bi se Vučić ponašao kada bi izgubio izbore? Da li bi priznao poraz?
Jelena Đorđević: Ne. On ne bi priznao poraz. Obojica su autokrate, korumpirani, sebe su identifikovali sa državom. Sve to stoji. Međutim, u pitanju su dve različite ličnosti. Vučićev mentalni sklop je drugačiji. Njime vladaju ne samo volja za moć i želja za vlašću, već i osvetoljubivost i bolesna narcisoidnost.
Pošto ima falange crnokošuljaša, pošto je policiju potpuno pretvorio u svoju ličnu vojsku, on može da se na najagresivniji nasilnički način suprotstavi izbornim rezultatima. On bi učinio sve što je u njegovoj moći da stane na put pobednicima izbora ukoliko bi to bio antirežimski blok. Nemam ni trunčice poverenja da bi on kao gospodin čovek mogao da kaže - čestitam vam.
Marko Vujić: Ukoliko bi Vučićev poraz bi tako ubedljiv kao što je bio Orbanov. mislim da postoji šansa da bi mogao da džentlmenski prihvati poraz. Orban je priznao i uputio čestitke dva sata nakon zatvaranja birališta kada su stigli rezultati iz onih uporišta gde je očekivao pobedu i kada je video da apsolutno gubi na svim frontovima.
Nisam siguran da li bi tako postupio da je rezultat bio, recimo, 54:46 i da u tom slučaju ne bi išao na marifetluke raznih vrsta. Ali kada je rezultat 60 prema 30 posto i kada je razlika u korist Magyara bila nekih milion glasova, šta mu je drugo preostalo? Nije mogao govoriti ni o kakvoj izbornoj krađi jer je on napravio izborni sistem koji mu odgovara, naprosto nije imao bilo kakav manevarski prostor da ospori izborne rezultate.
Ukoliko u Srbiji budu neizvesni rezultati, nisam siguran da ćemo imati miran kraj izbora. Kad to kažem, ne priželjkujem nikakvo nasilje iako ga već godinu dana imamo na ulicama gde tokom protesta policija prekoračuje ovlašćenja, pa građani imaju utisak da su protiv njih kriminalci, a ne policajci.
Omer Karabeg: Vi mislite da bi Vučić priznao poraz ako bi bila ogromna razlika kao u Orbanovom slučaju, a ne bi ako bi rezultat bio tesan.
Marko Vujić: To mogu da zamislim, ali u svakom slučaju ne mogu da zamislim da bi Vučić postupio kao Boris Tadić koji je, kada 2012. godine izgubio izbore od Tomislava Nikolića rezultatom 51:49, čestitao svom rivalu, a građanima se obratio rečima: “Doviđenja, ljudi, vidimo se u nekom drugom filmu“.
Jelena Đorđević: Milo mi je što mladi kolega uzima u obzir mogućnost da Vučić izgubi sa tako velikom razlikom kao Orban.
Marko Vujić: Nada umire poslednja. A mislim da nas naši studenti motivišu da verujemo u nešto takvo.
Studenti i građani Niša, na jugu Srbije, protestovali su zbog odluke Ministarstva prosvete Srbije da departmanima Filozofskog fakulteta za srpski jezik, istoriju i ruski jezik oduzme dozvole za rad radi osnivanja Fakulteta srpskih studija.
Protest je održan pod parolom "Ne lomite nam bagrenje", javila je Beta.
Studenti su poručili da je odluka Ministarstva "napad na jezik, kulturu, istoriju, pamćenje i na pravo da sami odlučujemo šta će ostati posle nas".
Studentkinja završne godine Filozofskog fakulteta, na Departmana za srbistiku, Mina Komadina rekla je na protestu da priroda humanističkih nauka obavezuje da "pružimo oštar otpor devastaciji departmana Filozofskog fakulteta.“
"Ali postupanjem koje neće narušiti ni dostojanstvo, ni integritet, ni zakonske okvire jer zakoni i pravda biće na strani onih koji se pridržavaju njihovih postulata", dodala je.
Redovni profesor Filozofskog fakulteta na Departmanu za srbistiku u Nišu Dejan Milutinović ocenio je da ako se dopusti osnivanje Fakulteta srpskih studija, ubrzo će biti i fakulteta srpske medicine, srpske elektronike, srpskog mašinstva.
"Odnosno dobićemo srpski univerzitet, a svi znamo šta to znači", rekao je, kako je preneo N1.
Ministarstvo prosvete oduzelo je 8. aprila dozvolu za rad Filozofskom fakultetu u Nišu za istoriju, srbistiku i ruski.
Istom odlukom odobrilo je Fakultetu srpskih studija da nastavi izvođenje tih studijskih programa.
Nalaženo je da novi fakultet preuzme imovinu, prava, obaveze i matične knjige studenata tih departmana.
Vlada Srbije u novembru 2025. donela odluku o osnivanju Fakulteta srpskih studija Univerziteta u Nišu.
Tom odlukom predviđeno je izdvajanje departmana za istoriju, srbistiku i ruski jezik sa Filozofskog fakulteta.
Na Filozofskom fakultetu kažu da se protiv takve odluke jednoglasno izjasnilo Nastavno-naučno veće fakulteta, kao i Savet.
Filozofski fakultet saopštio je 8. aprila da se izmena ili oduzimanje dozvole za rad može vršiti isključivo u zakonom propisanom postupku, a da to u ovom slučaju nije sprovedeno.
Budući mađarski premijer Peter Mađar izjavio je nakon sastanka sa liderom Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Balintom Pastorom, da će vojvođanski Mađari i dalje moći da računaju da podršku Budimpešte.
"Pod vladom Tise, stečena prava će ostati netaknuta, a u toku daljeg jačanja mađarsko-srpskih odnosa, primarna briga će uvek biti dalje olakšavanje položaja Mađara koji žive u Srbiji", napisao je Mađar na Tviteru.
Ali je naveo i da je istovremeno, Pastoru jasno stavio do znanja da se očekuju fundamentalne promene u transparentnosti i efikasnosti korišćenja resursa iz matice.
"I nećemo prihvatiti da vojvođanski mađarski mediji, koji dobijaju podršku iz matice i koje kontroliše SVM, služe kao direktan kanal za propagandu Fidesa", pručio je Mađar.
Dodao je da je Pastoru rekao i da će vlada Tise istražiti korišćenje podrške iz matice unazad deset godina, ali ispitati i izborne zloupotrebe koje su se dogodile u vezi sa glasanjem putem pošte.
Mađar je naveo i da je rado prihvatio poziv Pastora da poseti sunarodnike u Vojvodini.
"Prema mojim planovima, posetiću našu mađarsku braću i sestre u Vojvodini u nekom trenutku tokom leta", najavio je Mađar.
Šta je rekao Pastor?Balint Pastor, lider SVM-a i dugodidišnji saveznik odlazećeg mađarskog premijera Viktora Orbana naveo je da će nastaviti saradnju i sa novom vladom Mađarske u interesu mađarske zajednice.
Pastor je na Instagramu napisao da je razgovor bio otvoren, iskren i da daje razlog za optimizam.
"Saglasili smo se da cilj nacionalne politike i ubuduće treba da bude da pripadnici naše zajednice mogu da napreduju u svom rodnom kraju, da ostvaruju svoja prava, a da naše institucije funkcionišu uspešno i efikasno", naveo je Pastor.
Dodao je i da su razgovarali o glasanju putem pošte.
"Istakao sam da je ceo proces podložan proveri, da nemamo šta da krijemo i da je sve sprovedeno u skladu sa važećim propisima Mađarske i Srbije", rekao je.
Pastor je napisao i da se trošenje sredstava i do sada proveravalo i da će se proveravati i ubuduće.
Peter Mađar i njegova stranka Tisa ubedljivo su pobedili dosadašnjeg mađarskog premijera Viktora Orbana i njegov Fides na parlamentarnim izborima 12. aprila.
SVM i Pastor su dugogodišnji saveznici Orbana i pred mađarske izbore lobirali su kod građana sa dvojnim državljanstvom u Srbiji da glasaju za Fides.
Srbija planira početne radove na priključivanju ruskom naftovodu "Družba" preko Mađarske, u trenutku kada se države Evropske unije sve manje oslanjaju na rusku naftu. Zbog toga ovaj nekada ključan naftovod ubrzano gubi značaj u Evropi. (Montaža: Ana Toader)