Kosovske institucije ponovo su pokrenule pretragu na lokalitetu Kožlja, na području Novog Pazara u Srbiji, gdje se sumnja da se nalaze posmrtni ostaci osoba nestalih tokom posljednjeg rata na Kosovu. To je već treća godina zaredom da se ovaj lokalitet, za koji se vjeruje da krije posmrtne ostatke na dubini od oko 15 metara u nekadašnjoj deponiji otpada, nalazi na listi mjesta za pretragu, kaže Kushtrim Gara iz Vladine komisije za nestale osobe Kosova. "Iskopavanja će biti nastavljena, iako nemamo precizne informacije o tačnoj lokaciji. Kao institucija i delegacija ne možemo odbiti nijedno iskopavanje na teritoriji Srbije, ali ćemo biti veoma oprezni kada je riječ o očekivanjima", rekao je Gara u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE). Trenutno su identifikovane tri tačke za terensku procjenu, dijelom na osnovu satelitskih snimaka. Međutim, Gara ističe da ti snimci ne obuhvataju najvažniji period. "Ne znamo kakvo je stanje bilo u aprilu i maju 1999. godine, kada je provođena zvanična beogradska strategija 'Nema tijela, nema zločina', odnosno kada su tijela premještana s mjesta masakra na različite lokacije u Srbiji", kazao je. Identifikacija žrtava iz masovnih grobnica u Zubinom PotokuNa Kosovu se istovremeno nastavlja proces identifikacije posmrtnih ostataka pronađenih ovog ljeta u tri masovne grobnice u selima Mala Kaludra i Jabuka, u opštini Zubin Potok. Nakon potvrde identiteta prve tri žrtve, Idriza Rrecaja, Adema Beqirija i Saliha Meziua, nastavlja se rad na identifikaciji još dvadeset osoba. Prema Garinim riječima, rezultati za preostale ostatke zavisit će od laboratorijskih analiza i mogli bi zahtijevati više vremena. "Procijenili smo da bi rezultati mogli stići četiri do šest sedmica nakon slanja uzoraka, ali iskustvo pokazuje da je često potrebno i više vremena", naveo je. Proces identifikacije sada je u rukama laboratorije za DNK analize pri Međunarodnoj komisiji za nestale osobe u Hagu. Uzorci su poslani početkom septembra nakon završetka svih potrebnih forenzičkih pregleda. Nakon dobijanja DNK rezultata, kosovski Institut za sudsku medicinu mora završiti postupak potvrđivanja identiteta i pripadajuću dokumentaciju. 'Najmanje 11 masovnih grobnica na teritoriji Srbije'Gara navodi da područje Raške ostaje jedno od ključnih mjesta za buduće pretrage. Kosovske institucije od Srbije traže pristup listi od 16 masovnih grobnica koja je objavljena još 2001. godine. "Do sada je potvrđeno pet masovnih grobnica: Batajnica, Petrovo Selo, Perućac, Rudnica i Kiževak", rekao je Gara. Prema njegovim riječima, na tih pet lokacija pronađeno je više od 950 žrtava rata na Kosovu. "Ako je tih pet grobnica dio liste od 16 lokacija, to znači da se na teritoriji Srbije nalazi najmanje još 11 masovnih grobnica", istakao je. Među lokacijama za koje Kosovo traži pristup ili nastavak iskopavanja nalaze se Batajnica, Perućac i područje Štavalja. Gara smatra da su međunarodni pritisak i podrška partnera imali ključnu ulogu u identifikaciji i otvaranju lokacija za pretragu u Srbiji, uključujući i satelitske snimke dostavljene kroz međunarodnu saradnju. Kosovske institucije nastavljaju zahtijevati od Srbije pristup arhivama i dozvole za iskopavanja na njenoj teritoriji. Potrage i na KosovuNa teritoriji Kosova trenutno se vrše iskopavanja u potrazi za jednom nestalom osobom u opštini Srbica (Skenderaj). U narednim danima planirana su i iskopavanja na gradskom groblju u Sjevernoj Mitrovici, kao i na području Prizrena, Đakovice i Peći. Gara ističe da su gradska groblja posebno zahtjevna za istraživanje, jer postoji sumnja da su tokom i nakon rata korištena za prikrivanje tijela žrtava. "Svako iskopavanje može dovesti do pronalaska kostiju, ali to ne znači nužno da su povezane sa žrtvama rata", zaključio je.

Izborna jesen mogla bi biti prvi ozbiljniji test dugogodišnje političke dominacije Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), najveće partije ove nacionalne manjine u Srbiji. SVM će na predstojeće parlamentarne izbore izaći samostalno, ali je najavio nastavak saradnje sa Srpskom naprednom strankom, sa kojom je politički partner od dolaska SNS-a na vlast 2012. godine. Za SVM će to biti prvi izbori i od političkog preokreta u Mađarskoj u aprilu, kada su saveznik SVM-a Viktor Orban i njegov Fides (Fidesz) izgubili vlast posle 16 godina. Ta stranka godinama je uživala finansijsku i logističku podršku Orbanove Vlade. Po dolasku na vlast, novi mađarski premijer Peter Mađar najavio je promene na tom planu i poručio se javni novac za dijasporu više neće raspoređivati po stranačkim vezama. U međuvremenu, nekoliko novih političkih organizacija formirali su i vojvođanski Mađari, što je otvorilo pitanje da li se stvara opoziciona alternativa SVM-u, koji duže od decenije ima dominantnu poziciju u mađarskoj zajednici. Na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji, međutim, gotovo sve mađarske stranke i pokreti koji su opozicija SVM-u, odlučile su da ne učestvuju, nego da podrže Studentsku listu, novoformiranu opozicionu organizaciju koju predvodi studentski pokret. Direktan politički okršaj sa SVM-om planiraju na izborima za Nacionalne savete nacionalnih manjina, koji su zakazani dve nedelje nakon parlamentarnih. "Ja mislim da će sigurno nešto promeniti na ovim izborima, ali za velike promene treba jako puno vremena", rekao je za Radio Slobodna Evropa urednik portala Slobodni Mađar So (Szabad Magyar Szó) Janoš Teke. Osim partnerstva sa vladajućim SNS-om, prednost u političkoj utakmici SVM-u daje i dugogodišnja prisutnost u institucijama. SVM ima apsolutnu većinu u Mađarskom nacionalnom savetu (MNS), telu koje odlučuje o pitanjima koja se tiču mađarske zajednice u oblastima poput obrazovanja, kulture i informisanja. Istovremeno, najveća su manjinska partija u Skupštini Srbije. U dosadašnjem sazivu imali su šest od ukupno 250 poslaničkih mesta u republičkom parlamentu. U parlamentu pokrajine Vojvodine imaju sedam od ukupno 120 mandata, a iz njihovih redova dolazi i predsednik vojvođanske Skupštine Balint Juhas. Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi preko 184 hiljade Mađara i najbrojnija su nacionalna manjina u državi. Plan za parlamentarne izboreStudenti sa svojom listom prvi put izlaze na parlamentarne izbore. Njihov pokret nasto je iz višemesečnih antivladinih protesta zbog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu u kojem je poginulo 16 osoba. "Uvideli smo da je u ovom momentu veoma bitno da se podrži studentska lista bezrezervno", kaže za RSE Aron Čonka, predsednik opozicione Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara (DZVM). Slično misli i Peter Červenak, osnivač i član Vojvođanskog plenuma vojvođanskih Mađara koji je formiran na talasu studentskih protesta. "Mi smo odlučili da osnujemo jednu civilnu organizaciju koja bi ovdašnjim Mađarima ukazala na to šta se dešava u Srbiji. Tri predstavnika mađarske zajednice na listi studenata", dodaje. Na ovim izborima, studenti će imati podršku i Vojvođanskog mađarskog novog početka, političke organizacije koja je osnovana u aprilu. "Osnovali smo je sa ciljem da podržimo reforme u Srbiji. Od samog početka smo u kontaktu sa studentima", rekao je jedan od osnivača Žombor Roža. Međutim, ima i onih koji ne misle da je podrška studentima umesto izlaska na izbore dobro rešenje. "Iako mi mislimo da je studentska lista za nas bolja nego SNS u ovom trenutku, mi svakako treba da gledamo naše stvari", kaže Laslo Rac Sabo, predsednik Gađanskog saveza Mađara. "Sasvim nam je jasno da mi ne možemo da promenimo sistem u Srbiji, ali moramo da za sebe da se izborimo", rekao je. Na izborima će nastupiti u koaliciji manjinskih stranaka "381", koju čine i Bošnjačka građanska stranka, Stranka Crnogoraca, Vlaška narodna stranka. SVM: Interese Mađara može da zastupa samo mađarska strankaSavez vojvođanskih Mađara nije odgovorio na pitanja RSE u vezi sa svojim nastupom i očekivanjima od ovih izbora. Predsednik SVM-a Balint Pastor izjavio je u razgovoru za Panon RTV da će u fokusu njihove kampanje biti "mađarsko zajedništvo", što je i njihov predizborni slogan. "Kada je reč o suštinskim stvarima, ukoliko želimo da naša nacionalna zajednica bude snažna, moramo pokušati da pronađemo zajednički jezik", naveo je Pastor. Na pitanje da prokomentariše to što je deo mađarskih stranaka i pokreta dao podršku Studentskoj listi, rekao je da interese Mađara može da zastupa samo mađarska stranka. U poslednjih desetak godina, SVM je na parlamentarnim izborima samostalno osvajao od 56 hiljada (1,54%), pa do nešto preko 75 hiljada (2,17%) glasova birača. "Ako SVM sada bude ispod 50 hiljada glasova, to će sigurno biti veliki udarac za njih", ukazuje urednik portala Slobodni Mađar So Janoš Teke. A neizvesno je i finansiranje iz Mađarske. "SVM je uvek dobijao pare od Orbana, odnosno od mađarske vlade za svaku kampanju. Ja sam siguran da sad više od kad je Petar Mađar na vlasti to nije tako. Verujem da će sada morati da žive od toga što su ranije dobili", kaže Teke. Vlada bivšeg premijera Viktora Orbana je od dolaska na vlast 2010. godine pokrenula nekoliko privrednih programa u Vojvodini, ali i u centralnom delu Srbije, u saradnji sa Savezom vojvođanskih Mađara. Programi su sprovođeni kroz fondaciju Prosperitati koju vodi SVM. Prosperitati je osnovan 2016. godine, kao regionalna neprofitna fondacija koju je Vlada Mađarske imenovala da "sprovodi strategiju ekonomskog i regionalnog razvoja" mađarske zajednice. Za deset godina rada, kako se navodi na sajtu Prosperitati fondacije, podržala je više od 16.000 projekata, vrednih oko 500 miliona evra. Kritike da novac dobijaju samo ljudi bliski SVM, stranka je u više navrata odbacivala. Kakva je uloga Petera Mađara?Po dolasku na vlast, novi premijer Peter Mađar i njegova stranka Tisa (Tisza) najavili su transparentnost u korišćenju sredstava koje Mađari u Srbiji dobijaju iz matične države. Poručili su i da će ispitati kako su te pare korišćene u poslednjih deset godina. Šta je od toga do sada urađeno, nisu odgovorili ni iz Tise, ni iz mađarske Vlade. Na terenu za sada nema promena, kaže Janoš Teke. "Svi oni subjekti koji su vezani za SVM, poput medija i civilnih organizacija, već su dobili za celu godinu pare od mađarske vlade. Međutim, bliži se kraj godine i moramo da sačekamo da vidimo kako će Petar Mađar sad organizovati to finansiranje", objašnjava. Mađar je, pored ostalog, ranije poručio da njegova Vlada neće favorizovati nijednu političku opciju u dijaspori. Od kako je stupio na vlast, Peter Mađar je na konsultacije najpre pozvao Savez vojvođanskih Mađara, kako bi ih "lično obavestio o planovima vlade Tise u vezi sa nacionalnom politikom". "Čim je postavljena nova vlada Petera Mađara, ponovo su SVM pozvali prvom prilikom. Inače bi ta stranka bila u mnogo nezavidnijem položaju, ali sama mađarska Vlada ih je 'izvukla' sa tim", kritikuje takav potez predsednik Građanskog saveza Mađara Laslo Rac Sabo. U Budimpešti je na razgovoru od tada bila još samo jedna politička organizacija – Vojvođanski mađarski novi početak. "Prethodna Vlada je izgradila jedan autoritarni režim nad mađarskim manjinama van granice Mađarske i uključila samo jednu stranku sa kojom je htela da sarađuje", kazao je Žombor Roža na pitanje o tom sastanku. "Nova mađarska Vlada želi mnogo otvorenije da sarađuje, uglavnom sa civilnim sektorom, tako da tu će doći do nekih promena", dodao je. To što na njihovu adresu do sada nije stigao poziv iz Budimpešte, nije naišlo na odobravanje dela političkih predstavnika Mađara u Vojvodini. "Mislim da je to napravilo jedan mali haos unutar opozicije i pokvarilo potencijalno jedinstvo među njima", komentariše Janoš Teke iz Slobodnog Mađar So-a. Bitka za Nacionalni savetIzbori za Nacionalne savete nacionalnih manjina zakazani su za 8. novembar. Na prethodnim je učestvovao samo Savez vojvođanskih Mađara kojem je pripalo svih 35 mandata u savetu. Ovog puta imaće oponente koji su, kažu, svesni da to neće biti lak zadatak. "Mi se sada spremamo za to, ali nemamo ni infrastrukturu, nemamo ništa", kazao je Peter Červenak iz Vojvođanskog plenuma vojvođanskih Mađara. "Mnogo će biti teško njih pobediti. Imaju para i infrastrukturu. Pomoć (Orbanove vlade) godinama je dobijao samo SVM, a nikog drugog nisu puštali ni u medije", dodaje Rac Sabo iz Građanskog saveza Mađara. Aron Čonka iz DZVM-a objašnjava da je tokom godina političke dominacije SVM-a, strukturalni ili organizacioni kapacitet drugih stranaka dosta opao. "Nadamo se da ćemo za ove izbore uspeti da okupimo opozicione pokrete i organizacije i da time napravimo prvi korak ka jačanju opozicionog pokreta unutar mađarske zajednice", dodaje. S druge strane, za Vojvođanski mađarski novi početak, ujedinjenje sa ostalim strankama nije opcija. "Kada smo osnovali našu organizaciju, ideja je bila da će to biti prvi izbori gde ćemo i mi da se pokažemo i da predstavimo svoju listu. Nadamo tome da ćemo ostvariti neki takav broj kandidata koji će već moći da utiču na rad tog veća", kazao je Žombor Roža. U Poseban birački spisak mađarske nacionalne manjine je na poslednjim izborima za savete 2022. godine bilo upisano oko 116 hiljada birača. Za ovu godinu spisak još nije objavljen.

Srpske vlasti povukle su naredbu izdatu 4. septembra, kojom je dopisniku Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT) iz Beograda, Masimu Moratiju, naloženo da napusti zemlju u roku od 15 dana zbog sigurnosnih pitanja, saopšteno je iz ovog media. Sada više nema nikakvih prepreka za dobijanje nove boravišne dozvole, navodi se iz OBCT. Morrati u Beogradu živi od 2022. godine. Početkom septembra dobio je rješenje o protjerivanju nakon što mu je odbijen zahtjev za privremeni boravak. Njegove kolege iz OBCT-a, Evropske federacije novinara i Mreže za brzi odgovor za slobodu medija (MFRR) tvrde da vlasti nisu pružile konkretne razloge za odluku. Smatraju da bi slučaj mogao biti povezan s njegovim radom na pitanjima ljudskih prava, slobode medija i izvještavanjem o društveno-političkim prilikama u Srbiji. I Evropska komisija je ranije izrazila zabrinutost zbog odluke Srbije da italijanskom novinaru i istraživaču slobode medija odbije boravišnu dozvolu. Prema posljednjem izvještaju Freedom Housea Srbija je zemlja sa najvećim padom slobode tokom 2025. godine. Zemlja je te godine izgubila tri poena "nakon što su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u široko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", navodi se u izvještaju.

Ministarstvo pravde Srbije nije odgovorilo na brojne upite predstavnika Međunarodnog rezidualnog mehanizma u Hagu u vezi sa statusom postupka koji se pred sudom u Beogradu vodi protiv lidera ultradesničarske Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja i četvoro njegovih saradnika. To se navodi u 12. izveštaju o praćenju ovog slučaja, objavljenom 21. septembra, koji potpisuje posmatračica Dagmara Albreht (Albrecht). Izveštaj obuhvata period od 21. jula do 18. septembra. "Od podnošenja Jedanaestog izveštaja o praćenju nisam primila nikakav odgovor na brojne upite koje sam uputio Ministarstvu pravde Republike Srbije", navodi Albreht. Ona navodi da se 9. septembra ponovo obratila pomoćniku ministra u Sektoru za međunarodnu saradnju i strateško planiranje sa zahtevom za informacije o statusu predmeta, kao i sa predlogom za video-razgovor. Zahtev je, kaže, ponovila i 16. septembra, ali do dana podnošenja izveštaja nije stigao odgovor. "Prema informacijama koje sam ranije primila, predmet 'Šešelj i drugi' i dalje čeka preliminarno mišljenje Ministarstva pravde", navodi Dagmara Albreht. Mehanizam u Hagu je u aprilu 2024. godine predmet protiv lidera radikala Šešelja i još četvoro njegovih saradnika prepustio pravosuđu u Srbiji. Vojislav Šešelj, osuđen za podsticanje progona hrvatskog stanovništva iz Vojvodine, i četvoro članova njegove Srpske radikalne stranke – Ljiljana Mihajlović, Ognjen Mihajlović, Miroljub Ignjatović i Miljan Damnjanović – terete za nepoštovanje Međunarodnog tribunala u Hagu, odnosno kršenje pravilnika o zaštiti identiteta svedoka i poverljive dokumentacije. Reč je o dokumentima iz procesa u kojem je Šešelj 2018. godine u Hagu osuđen na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim stanovništvom u vojvođanskom selu Hrtkovci. Šešelj ne krije da je u 56 knjiga objavljivao dokumente sa svog suđenja u Hagu, među kojima su i izjave zaštićenih svedoka. Sudija Mehanizma Liu Dakun (Daqun) je u odluci od 29. Februara 2024, koja je objavljena i na sajtu suda, naveo da je prosleđivanje ovog predmeta Srbiji "u interesu celishodnosti". U obrazloženju se navodi da su zločini navedeni u optužnici počinjeni na teritoriji Srbije i da su optuženi, koji borave u Srbiji, voljni da im se tamo sudi, te da su potvrdili da će se odazvati pozivu srpskih vlasti." Paralelno sa ovim postupkom, Mehanizam već duže od jedne decenije traži izučenje dvoje radikala - Vjerice Radete i Petra Jojića - u odvojenom postupku za nepoštovanje suda. Srbija odbija da ih izruči, uz obrazloženje da za to "nema osnova", pošto Zakon o saradnji Srbije s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda. Inače, Šešeljeva Srpska radikalna stranka je na parlamentarnim izborima, koji će biti održani 25. oktobra, izašla na zajedničkoj listi sa vladajućom Srpskom naprednom strankom, a među kandidatima za parlamentarce je i Vjerica Radeta.

U svetu se 21. septembra obeležava Međunarodni dan mira. Pitali smo mlade u Beogradu i Sarajevu šta za njih znači mir i može li se on graditi bez suočavanja sa ratnom prošlošću.

Parlamentarni izbori u Rusiji organizovani su i u Srbiji u školi pri Ambasadi Rusije u Beogradu. Ispred glasačkog mesta Ana za RSE kaže da izlazi na glasanje jer je "važno glasati". "To je jedino što možemo i da pokažemo da imamo stav", kaže. "Ovo je protestno glasanje jer nažalost nemamo mnogo opcija. Neki kandidati nisu na listi", kaže Maria za RSE. Ispred glasačkog mesta, grupa Rusa, okupljenih u neformalnu organizaciju "Antiratna Srbija", postavila je štand kako bi skrenula pažnju na to da se na izbornom listiću nije našla partija Jabloko. Jevgenija iz ove organizacije kaže za RSE da je danas kod biračkog mesta organizovan piknik sa jabukama, kao simbolom te partije, i akcija solidarnosti. "Organizovali smo slanje pisama političkim zatvorenicima u Rusiji jer je strašna situacija. Svi protivnici rata su u zatvoru u Rusiji", kaže ona. Navodi da je policija dozvolila njihovu akciju i obezbeđivala skup. Kaže da je glasala na izborima. "Ovi izbori nisu važni i neće promeniti ništa. Ne možemo da glasamo za partiju za koju želimo, ali možemo malo da upropastimo rezultat vlasti", kaže ona. Prema poslednjim dostupnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije koje je RSE dobio na zahtev o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja iz januara 2025, privremeni boravak u Srbiji imalo je nešto više od 48.000 državljana Rusije. U Rusiji se od 18. do 20. septembra održavaju parlamentarni izbori za svih 450 mjesta u Državnoj dumi, donjem domu parlamenta, prvi put otkako je Moskva pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Očekuje se da će vladajuća stranka Jedinstvena Rusija, koju podržava predsjednik Vladimir Putin, zadržati dominaciju u parlamentu. Građani biraju zastupnike na petogodišnji mandat. Izbori se održavaju u trenutku kada kritičari Kremlja upozoravaju na sve manji prostor za političku opoziciju. Četiri parlamentarne stranke kojima se predviđa ulazak u Dumu, uključujući Komunističku partiju i Liberalno-demokratsku partiju Rusije, uglavnom podržavaju rat u Ukrajini i ključne politike Kremlja. Posebnu pažnju privuklo je isključenje liberalne i antiratne stranke Jabloko, jedine registrovane političke partije u Rusiji koja se otvoreno protivi ratu u Ukrajini. Stranka je u julu dobila dozvolu Centralne izborne komisije za učešće na izborima, ali je potom nacionalistička stranka Rodina pred Vrhovnim sudom zatražila njenu diskvalifikaciju. Tokom višesatnog sudskog postupka podnosioci zahtjeva tvrdili su da je Jabloko u kampanji nezakonito koristio materijale zaštićene autorskim pravima, uključujući fotografije, simbole i stihove poznate sovjetske dječije pjesme "Neka uvijek bude sunca". Stranka je odbacila optužbe, navodeći da su fotografije pravilno pripisane, da su pojedini sadržaji u javnom vlasništvu te da se radi o pokušaju uklanjanja političkog protivnika iz izborne utrke. Vrhovni sud je 10. augusta prihvatio tužbu i poništio registraciju stranke za proporcionalni dio izbora. Time je Jabloko praktično uklonjen iz glavne izborne utakmice, iako pojedini njegovi kandidati i dalje mogu nastupiti u jednomandatnim izbornim jedinicama. Lider stranke Nikolaj Ribalov odluku je opisao kao pokušaj uklanjanja posljednjeg legalnog političkog glasa koji se protivi ratu u Ukrajini. Kritičari Kremlja smatraju da je stvarni razlog isključenja politička poruka stranke, koja je kampanju vodila pod sloganom "Za mir i slobodu". Analitičari navode da je odluka dodatno suzila prostor za opoziciju u Rusiji, gdje su mnogi protivnici rata u prethodnim godinama proglašeni "stranim agentima", onemogućeni da učestvuju na izborima ili su napustili zemlju. Ruske vlasti odbacuju takve ocene i tvrde da se izbori održavaju u skladu sa zakonom, optužujući zapadne zemlje da pokušavaju potkopati i destabilizirati izborni proces. Glasanje se održava i na Krimu, koji je Rusija anektirala 2014. godine, kao i u dijelovima ukrajinskih oblasti Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson pod kontrolom ruskih snaga. Vlasti su u pojedinim područjima počele s glasanjem ranije, navodeći sigurnosne razloge.

Dve nedelje nakon što je Srbija otvorila fabriku za proizvodnju kineskih robota, Vojska Srbije prikazala je tokom svoje vežbe naoružane četvoronožne robote. Da će iz pogona fabrike u Šapcu robotske pse koristiti vojska, najavio je prilikom njenog otvaranja predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Međusobno ispomaganje. Tako političke veze između Milorada Dodika i Aleksandra Vučića, pred izbore koji se u Bosni i Hercegovini (BiH) i Srbiji održavaju u oktobru 2026. godine, vidi Dušan Spasojević, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Dodik, nekadašnji predsednik bh. entiteta Republike Srpske (RS), pod zabranom je kandidovanja za javne funkcije, dok Aleksandar Vučić najavljuje povlačenje sa mesta predsednika Srbije osam meseci pre isteka mandata, kako bi se mogao kandidovati za premijera. "Mislim da će za ove izbore iz perspektive Srpske napredne stranke (SNS) biti dosta važno ono što Dodik može da mu (Vučiću) isporuči. I kroz određeni broj glasova koji će stići iz Republike Srpske od građana koji imaju srpsko državljanstvo i pravo da glasaju, ali pretpostavljam i kroz insistiranje na nacionalnim temama koje bi možda mogle da budu važne Vučiću kao vrsta dodatnog argumenta, neka vrsta izazova za druge aktere", navodi Spasojević u razgovoru za "Uvid" Radija Slobodna Evropa (RSE). Može li se Vučić osloniti samo na Dodika?Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, dodaje da Vučić u BiH igra na "sigurnu kartu". Objašnjava da je pogrešno pažnju usmeriti samo ka Dodiku, koji je avgusta 2025. godine odlukom suda smenjen sa čelne entitetske pozicije, a uz to mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija na šest godina, pri čemu je prva istekla. Ipak je ostao je vodeća politička ličnost u RS kao lider tamo vladajućeg SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata). No, otkako je pre dve godine tadašnji opozicionar Draško Stanivuković postao gradonačelnik Banjaluke, Dodik mora računati i na tu konkurenciju. "Zbog toga Vučić ne igra samo na jednog igrača, već je vrlo primjetna bliža veza sa Draškom Stanivukovićem, koga smo vidjeli i na sahrani Ratka Mladića. Tu je na drugačiji način veličao Mladića, činio krivično djelo prema bh. zakonu, dok su drugi poput SDS-a (Srpska demokratska stranka) bili mnogo oprezniji", kaže Marić, uz zaključak da je Stanivuković "pošao stopama" Dodika, koji je takođe svoju karijeru započeo pozivima na pomirenje. Što se SDS-a tiče, kandidat partije Branko Blanuša na vanrednim izborima za predsednika RS poražen je za oko 11.000 glasova, odnosno za oko 2,75 odsto. Reč je o partiji u čijem je osnivanju jednu od ključnih uloga igrao osuđenik za ratne zločine Radovan Karadžić, ali koja oponira Dodikovim snagama odmerenijim nastupom prema pitanjima nacije. U Srbiji će Aleksandar Vučić odmeriti snage sa političkim protivnikom koji je svoj imidž manje ili više uspešno gradio na otklonu od tema prošlosti i s tim neizbežno povezanog pitanja odgovornosti Srbije za rat u BiH. Zaobilaženjem tih tema, a insistiranjem na onima vezanim za korupciju u zemlji, studentski pokret izrastao je u snagu koja parira vlasti. Zašto studentski pokret zazire od prošlosti i od lidera?Studentska izborna lista objavljena je skoro istovremeno sa raspisivanjem izbora, odnosno šesnaest meseci nakon što su studenti u protestu svojim zahtevima za rasvetljavanje okolnosti pogibije šesnaestoro ljudi usled obrušavanja dela krova na Železničkoj stanici u Novom Sadu dodali i onaj za raspisivanje vanrednih izbora. Na njihovoj listi nisu neka od imena koja su u bloku suprotnom od vlasti budila kontroverze, ali i nade, tokom proteklih godinu i po dana obeleženih talasom protesta. U prve se može svrstati profesor Milo Lompar, čiji je govor na velikom protestu juna 2025. u Beogradu rasplamsao diskusije o tome da li je studentski pokret otišao udesno. Ali nema ni rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, istaknutog lica u otporu potezima koje je vlast preduzela prema pobunjenom univerzitetu, takođe žestoko osporavanog i targetiranog u vlasti naklonjenim medijima. Nosilac studentske liste je Ilija Srdović, kardiolog iz Novog Sada, do sada manje poznato lice protesta, baš kao što ni na samoj listi nema previše poznatih imena. Kao što je bio slučaj i tokom protesta, na izbore idu, zapravo, bez lidera. "Čini se da će studenti pokušati da od toga naprave neku vrstu svoje prednosti i da će u odsustvu jakih ličnosti koje bi bile javno prepoznate ponuditi koncept, ideju i ono što im je do sada donelo podršku građana", ocenjuje Spasojević, dodajući da su pred Srbijom, po prvi put posle duže vremena, zaista kompetitivni izbori. Zašto studenti više ne mogu birati o čemu će govoriti?Pokret stasao na zahtevima za vladavinu prava i borbu protiv korupcije uglavnom je ostavio izvan svog fokusa teška pitanja srpske politike: odnos prema Kosovu, prošlosti, genocidu u Srebrenici, te ratnim zločincima. "Sada će tokom kampanje verovatno morati da jasnije odgovaraju i na zamke i na teška pitanja, u šta spada i odnos prema Kosovu i odnos prema Evropskoj uniji. Dakle, studenti su, recimo, vrlo jasno obeležili sve datume stradanja srpskog naroda, recimo, godišnjicu 'Oluje' (hrvatska vojna operacija iz 1995. godine) ili slično, ali su u načelu prećutali Srebrenicu, kao što su prećutali i sahranu Ratka Mladića. To sada možete da interpretirate na milion načina. Ja mislim da je pitanje sahrane Ratka Mladića, na primer, jednostavno bežanje od osetljive teme u jednoj kontrolisanoj situaciji kada znamo da će biti izbori", navodi Spasojević. Sahrana Ratka Mladića, te državne i vojne počasti koje su odate tom osuđeniku za ratne zločine počinjene tokom rata u BiH, u vreme kada je vodio Vojsku Republike Srpske, nametnula se kao noseća tema baš u trenutku kada su u obe države raspisivani izbori. Ratko Mladić i izbori u BiH"Na neki način Mladićeva sahrana za neke kandidate nije mogla da dođe u boljem trenutku, da se profilišu, pozicioniraju i da pokažu svoje reakcije", kaže Kurt Basener (Kurt Bassuener), iz nezavisne think-tank organizacije Savet za politiku demokratizacije. "Tako, na primer, imate ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je preduzeo niz mera. I naravno, Milorad Dodik je bio na sahrani, ali i većina predstavnika opozicije iz RS. Dakle, neizbežno je da će to biti tema tokom čitave kampanje, naročito u okruženju u kojem postoji transatlantska podela koja se, između ostalog, ogleda i u sporu oko naslednika visokog predstavnika. To bi bila tema i u normalnim okolnostima, ali okolnosti su sve samo ne normalne", kaže Basener. "Ta vrsta retorike je kod nas standardna. Naravno da se osjeti da se linija razgraničenja između Republike Srpske i Federacije BiH produbila, da je to unijelo određeni dodatni razdor među narodima", smatra Ivana Marić. "Međutim, ovog puta nije napravljena ta atmosfera rata, potencijalnog sukoba, već samo razmimoilaženje u stavovima – ko je za to da se podržavaju osuđeni ratni zločinci, a ko ne. To je nešto na šta smo navikli, a što je mnogo blaže od onoga što smo imali pred prošle izbore, kada su ljudi masovno pitali da li će biti rata, da li treba da ulažu, da li treba da podižu pare sa računa", podvlači ova sagovornica. Da li je klima u BiH "zdravija" nego u Srbiji?Bez obzira na težinu tema koje dominiraju u BiH, Marić veruje da jeste. Vidi to u otvorenim političkim kritikama i pluralnijem političkom životu nego što je to slučaj u susednoj državi, gde se, navodi, sa pojavom studentskog pokreta kristališe jaka opozicija, nasuprot partijskoj opoziciji koja je pod vlašću snaga Aleksandra Vučića išla ka punoj marginalizaciji. "Da me ne razumijete pogrešno, ne mislim da je u BiH sjajna situacija. Mi smo daleko od razvijenog demokratskog društva, ali nemamo situaciju dominacije jedne snage, jednog lidera. Možda je najsličnija situacija Srbiji u hrvatskom biračkom tijelu, gdje je uz pomoć Željka Komšića, kandidata za člana Predsjedništva, HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) BiH uspio da homogenizuje hrvatsko biračko tijelo, tako da skoro da i nemamo neku opoziciju. I to je možda najsličnija situacija onoj u Srbiji", zaključuje Marić. Željko Komšić je četiri puta pobeđivao na izborima za hrvatskog člana Predsedništva BiH. U entitetu Federacija BiH svaki birač može glasati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana Predsedništva, bez obzira na vlastitu nacionalnost. Pobedu su mu većinom doneli glasovi iz sredina u kojima su Bošnjaci većinsko stanovništvo. Šta je promenjeno sa Željkom Komšićem?Ostao je izolovan primer u BiH. Na oktobarskim izborima, zbog ustavnog ograničenja na dva uzastopna mandata ne može da se kandiduje. Njegov primer imao je i kontraefekat u vidu homogenizacije hrvatskog biračkog tela, podvlači Marić: "Njegovo biračko tijelo su Bošnjaci, ne zato što je on kao građanin, kao neko koga vide kao osobu koja će dobro zastupati interese građana, već da bi oduzeli to pravo Hrvatima. I to je ono što je pomoglo Draganu Čoviću i HDZ-u da homogenizuje hrvatsko biračko tijelo na priči da im drugi biraju predstavnike i da zbog toga moraju svi da se drže zajedno, inače će ih preglasati. I tako, evo, dvadeset godina već. Željko Komšić je trebalo da bude primjer nekoga ko će zastupati interese svih građana, ali on nije zastupao interese nikoga", zaključuje Marić. Nacionalizam kao sudbinaU BiH "nacionalizam je ugrađen u sam sistem", navodi Kurt Basener, dodajući da u tome treba tražiti objašnjenje zbog čega su promene teško ostvarive: "Teoretski je moguće, ali bi verovatno bilo potrebno da neke od tih ličnosti praktično dožive transplantaciju ličnosti da bi se tako nešto dogodilo. Rekao bih da je ekstremni nacionalizam od samog početka ugrađen u sistem." "Ako dođe do promjene vlasti u Srbiji, nama će (u BiH) biti mnogo lakše, jer smo, nažalost, pod velikim uticajem i Srbije i Hrvatske. U Hrvatskoj se situacija dosta smirila nakon nekih kadrovskih promjena, tako da nemamo više tolike zloupotrebe BiH. Međutim, sa strane Srbije još imamo", smatra Ivana Marić, ne krijući ličnu nadu da vodeći politički akteri u obe države pređu u opoziciju. Ne izuzima ni Aleksandra Vučića u Srbiji. "Ja to ne mogu da zamislim, zaista", zaključuje Spasojević. "Mislim da ako izgubi vlast, da ga nećemo gledati, a verovatno ni njegovu stranku, ali hajde da sačekamo još malo", kaže ovaj sagovornik. "Uvid" pogledajte na YouTube kanalu Radija Slobodna Evropa.

"Nestanak" lidera pokreta, tvrdnje o dogovorima u Moskvi, izbacivanje članova predsedništva, "procureli" video snimak. Sve se to dogodilo za nekoliko dana, uoči parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra, u proruskom pokretu "Mi-snaga naroda". U nizu događaja, najveću pažnju javnosti privukla je izjava predsednika tog pokreta Branimira Nestorovića da je krajem avgusta u Moskvi "bio primljen na najvišem nivou" i da je dobio "zahtev od Ruske Federacije" da okupi "sve rusofilske stranke i pokrete koji postoje u Srbiji". Bivši srpski diplomata Srećko Đukić ovaj slučaj vidi kao "ogoljeno priznavanje ruskog uticaja na srpsku unutrašnju politiku" i smatra da to treba da bude predmet istrage. Radio Slobodna Evropa (RSE) do kraja rada na ovom tekstu nije dobio odgovor Višeg javnog tužilaštva u Beogradu o tome da li ispituje Nestorovićeve navode. Odgovor na upit RSE o ovom slučaju nije stigao od Branimira Nestorovića, ali jeste od bivših potpredsednika pokreta Borislava Antonijevića i Dušana Komazeca. Dok Dušan Komazec, potpredsednik pokreta do aprila, tvrdi da je stranka imala kontakte sa ruskim zvaničnicima visokog nivoa, doskorašnji potpredsednik Borislav Antonijević to negira. "Ja mislim da je to sve fantazija profesora Nestorovića, njegova velika želja", rekao je Antonijević na pitanje o vezama "visokog nivoa" sa ruskom državom. Ipak, Nestorovićeva stranka imala je prethodnih godina više kontakata sa ruskom državom, što oni potvrđuju, ali tvrde da pokret nikada nije imao finansijsku podršku iz Rusije, niti da se Rusija meša u izbore u Srbiji. Sam Nestorović, koji je svoj uspon u javnosti započeo kada je na samom početku pandemije savetovao žene da putuju u Italiju, koja je u tom trenutku bila žarište, u javnosti je poznat po iznošenju teorija zavere, kao i antivakserskih stavova. Kako je Nestorović 'nestao'?Da je predsednik pokreta Branimir Nestorović "nestao", javnost je saznala od predstavnika poslaničke grupe "Mi-snaga naroda" na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije 14. septembra. Tada potpredsednik pokreta Borislav Antonijević izjavio je tada da niko iz stranke "ne može da nađe nigde" Nestorovića, a nakon sastanka predsedništva prethodne nedelje kada je, kako tvrdi, odlučeno da Pokret neće ulaziti u koaliciju sa Pokretom socijalista Aleksandra Vulina. Prema pisanju medija, Nestorović se pojavio iste večeri i zakazao sednicu na kojoj su smenjeni pojedini članovi predsedništva, među kojima je i Antonijević. Nestorović je narednog dana na konferenciji za novinare rekao da nije nestao i da su njegovi bivši saborci pokušali da preuzmu pokret. Problemi su, kako kaže, nastali nakon što je u avgustu u Moskvi "primljen na najvišem nivou i gde je naša partija dobila status strateškog partnera". Nestorović nije naveo sa kim se sastao, ali da je jedan od zahteva ruske strane bio da njegov pokret uđe u koaliciju sa Pokretom socijalista Aleksandra Vulina, nekadašnjeg potpredsednika vlade i šefa obaveštajne službe Srbije. Vulin je, inače, pod sankcijama SAD-a, između ostalog, zbog širenja ruskog malignog uticaja u Srbiji. "Tu je bilo malo natezanja jer sam ja to lično smatrao da nam smanjuje rejting. Imali smo buran sastanak koji se završio ničim, dogovor je bio da ću ja doneti odluku koju ću predložiti predsedništvu", rekao je on. Odluka o koaliciji sa Vulinom, kako navodi, nije doneta. Dan kasnije u medijima je procureo video snimak sa sastanka pokreta gde se govori o koaliciji sa Vulinovom strankom, a gde se moglo čuti da će Vulinu dati nakon izbora "šta Rusi budu tražili". Iz Ambasade Rusije u Srbiji, ni Pokreta socijalista, nisu odgovorili na upit RSE o ovim navodima. Srpske vlasti sarađuju sa Rusijom i nakon njene invazije na Ukrajinu i nisu se priključile zapadnim sankcijama protiv te zemlje uprkos pozivima Zapada. 'Upitni' ruski kontakti visokog rangaBivši potpredsednik pokreta Borislav Antonijević za RSE kaže da on, kao ni drugi članovi pokreta, nisu bili upoznati sa Nestorovićevim kontaktima u Rusiji. Kako kaže, znali su samo da je Nestorović bio u Rusiji, ali sumnja u njegove tvrdnje o kontaktima najvišeg ranga. "Potpuno vam je jasno da strateški partner Ruske Federacije može da bude samo država. Nikako ne može da bude ni pojedinac, ni politička partija", kaže on. Antonijević navodi da su predstavnici partija dva puta bili u Kazanju, u ruskoj Republici Tatarstan, gde su razgovarali sa parlamentarcima u Rusiji. "Videli smo se sa nekim industrijalcima koji su nam predlagali potencijalnu saradnju naših i njihovih poslovnih ljudi. Ali što se tiče kontakata na nivou države, to ne", kaže on. O ruskim kontaktima pokreta nešto drugačije govori Dušan Komazec, koji je ostavku na mesto potpredsednika pokreta dao u aprilu. U ostavci je, između ostalog naveo, da je tokom prethodne dve godine "predstavljao pokret i sprovodio poslove saradnje sa Ruskom Federacijom". Komazec tvrdi da partija jeste imala kontakte visokog ranga koji su sezali do kabineta predsednika Rusije kao pokret "koja gaji tradicionalne odnose sa Rusijom i koja je protiv ulaska u NATO i protiv evrointegracija". "Ali nikada nije postojala finansijska podrška. Sve (odlaske u Rusiju) smo sami platili, od hotela pa nadalje", kaže on. Komazec je u maju, nakon ostavke, osnovao svoj pokret "Jedina Srbija". 'Nesumnjiv ruski uticaj'Za bivšeg diplomatu Srećka Đukića ovaj slučaj pokazuje nesumnjiv uticaj Rusije na izbore u Srbiji i da je to Nestorović izneo "svesno ili nesvesno". "Oni (pokret) sada prave jednu buku koja je potrebna njima, a potrebna je i Rusiji jer Rusija preko toga hoće da pokaže da je ona u Srbiji prisutna", kaže Đukić. Đukić smatra da je indikativno to što zvanična Rusija nije demantovala Nestorovićeve navode. Đukić takođe smatra neozbiljnim navode da su ovi kontakti sa Rusijom samo "politički marketing". "Takav marketing je protivzakonit, on je kažnjiv. Ako bi postojale institucije koje u Srbiji prate izbore nezavisno, imale bi mnogo posla", kaže on i dodaje da stranke svakako ne bi priznale da imaju finansiranje spolja. Zakonom o finansiranju političkih aktivnosti u Srbiji zabranjeno je finansiranje političkog subjekta od strane stranih država. Teorije zavere i uspeh na parlamentarnim izborimaNestorovićev pokret je pre tri godine osvojio 13 od 250 mesta u srpskom parlamentu, što je predstavljalo značajan izborni uspeh za političara poznatog po antivakcinalnim stavovima i teorijama zavere. Pokret je u međuvremenu pretpeo podele i sada ima pet poslanika u skupštini. Nestorović je kao nekadašnji načelnik pulmologije u Univerzitetskoj dečijoj klinici Tiršova i profesor Medicinskog fakulteta u penziji postao član Kriznog štaba, formiranog za suzbijanje zarazne bolesti COVID-19 2020. godine. Široj javnosti je postao poznat kada je korona virus nazivao "najsmešnijim virusom u istoriji čovečanstva, koji postoji na Fejsbuku". Tada je poručio ženama da mogu slobodno da idu u Milano u šoping. Poznat je i kao ljubitelj teorija zavere. Između ostalog, u aprilu 2023. rekao je za K1 televiziju da medicina koju je studirao laže. "90 posto onoga što sam učio na fakultetu je potpuna besmislica", rekao je tada. Saradnja na tekstu: Dušan Komarčević

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski na svom X profilu objavio je da se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na prvom samitu 'Karpatske osmorke'. Izrazio je zahvalnost što se Srbija pridružila ovom novom formatu sastanaka. "Važno je razvijati (novi format sastanaka) tako da svaka zemlja u regionu pronađe ekonomske i bezbjednosne prilike koje su joj potrebne. Činimo sve što možemo da to ostvarimo, a danas ću, zajedno sa drugim liderima, učestvovati i na prvom Karpatskom poslovnom forumu", napisao je Zelenski. Naveo je kako je sa predsjednikom Vučićem razgovarao o sporazumima postignutim tokom posjete Beogradu. "Detaljno smo razgovarali o evropskim integracijama Ukrajine i Srbije, kao i o situaciji u vezi sa ruskim napadima. Nastavićemo naš bilateralni dijalog", istakao je Zelenski koji je u prvu zvaničnu posjetu Srbiji došao početkom avgusta. Tada je u razgovoru sa Vučićem dobio obećanje da će Srbija nastaviti da pomaže toj, ratom zahvaćenoj, državi slanjem humanitarne pomoći. Posjeta Zelenskog Beogradu bila je u centru međunarodne javnosti jer je Srbija jedna od rijetkih država Evrope koja odbija da uvede sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik je u Ukrajini pokrenuo novu regionalnu inicijativu sastanaka na vrhu koja okuplja osam država srednje i istočne Evrope kroz koje prolazi Karpati. Cilj inicijative je da promoviše trgovačku i sigurnosnu saradnju. Na sastanku u zapadnoj Ukrajini, Zelenski je zahvalio regionalnim saveznicima što su zadržali trgovačke i saobraćajne veze otvorene nakon ruske invazije 2022. Nova grupacija okuplja Rumuniju, Srbiju, Poljsku, Slovačku, Češku, Austriju, Mađarsku i Evropsku uniju.

Sve do zadnjeg momenta, saradnik Massima Morattija mislio je da će država Srbija povući odluku da ovog medijskog istraživača izbaci iz države. "Ali, ne," kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Luka Zanoni, glavni i odgovorni urednik Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT). Moratti je početkom septembra dobio naredbu o protjerivanju iz Srbije nakon što je mjesecima ranije, u januaru, podnio zahtjev za dozvolu za privremeni boravak. "On je imao 15 dana da napusti zemlju. I sada je istekao rok", pojašnjava Zanoni, dugogodišnji urednik OBCT. "I to je nerazumljivo, jer se ne razumije zašto su odbili", kaže Zanoni. Jedini naveden razlog jeste da Moratti predstavlja "opasni rizik za Srbiju", kako je navedeno u zahtjevu za dozvolu za oduzimanje privremenog boravka. "Osim toga, niko ne zna ništa. Nije jasno zašto su to uradili", navodi. Misli da je Morattijev rad jedini razlog zbog kojeg mu je odbijena dozvola. "Ne vidim drugi razlog. Nije tajni agent koji radi za neke službene tajne, običan je čovjek koji je profesionalno radi." Kao dopisnik pisao je i o protestima, stručnjak je za ratne zločine, naglašava Zanoni. "Možda i zbog toga, ali ja ne mogu da potvrdim." OBCT je think tank koji se bavi jugoistočnom Evropom, Turskom i Kavkazom, istražujući društvene, političke i kulturne transformacije šest država članica Evropske unije, zemalja uključenih u proces proširenja EU i većeg dijela postsovjetske Evrope obuhvaćene evropskom politikom susjedstva. Sastanak u BIADa ništa više od toga ne znaju, kaže i Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara. U razgovoru za RSE ističe da je već nekoliko dana "u ozbiljnom šoku", zbog toga šta se desilo Morattiju sa kojim godinama sarađuje. "U nekoliko misija smo bili zajedno i zaista jedan miran, pošten i profesionalan kolega", kaže Sever. "A ništa više od toga mi zapravo ne znamo, osim što je i odbijena žalba i Massimo koji je deset godina proveo na ovom području, čija žena radi u Srbiji, mora sa malim sa sa djetetom i sa ženom evo ovih dana seliti iz grada u kojem živi i u kojem je odlučio živjeti." Dodaje i da žalba i zahtjevi Evropske federacije novinara da se poništi odluka nisu prihvaćeni, kao i zahtjevi njegovog advokata. Postupak izvršenja nije obustavljen, dodaje Sever. "Iako i dalje nije pruženo konkretno objašnjenje od srpskih vlasti." Zbog čega se protjeruje medijski istraživač, Radiju Slobodna Evropa nisu odgovorili iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Massimo Moratti je talijanski državljanin i dugogodišnji borac za ljudska prava. U Srbiji živi od 2022. godine kada se preselio u Beograd nakon što je njegova partnerka dobila tamo posao. "Oni su živjeli u Beogradu zadnjih godina. Massimo je uvijek radio u regionu, u Sarajevu, na Kosovu, dosta je radio u tom području, od rata u Bosni i Hercegovini", prisjeća se njegov saradnik Zanoni. Njegovoj partnerki je u maju odobren privremeni boravak. U junu Moratti je dobio poziv na formalni sastanak u Bezbedonosno-informativnoj agenciji Srbije (BIA), koja ga je ispitivala o njegovim profesionalnim aktivnostima u zemlji. Zanoni kaže da ih je Moratti obavijestio nakon tog sastanka i da nije znao "šta hoće". BIA nije odgovorila na upit RSE o prirodi tog sastanka. Po povratku u Beograd, počeo je da sarađuje sa "Mrežom brzi odgovor za slobodu medija" (MFRR), mehanizma koji prati kršenja medijskih sloboda u Evropi i podržava novinare koji su pod prijetnjama. Dio mreže su i Evropska federacija novinara, OBCT, ali i Evropski centar za medijske slobode, kao i Article 19. Iz ovog konzorcijuma kažu da, iako vlasti Srbije nisu pružile konkretno objašnjenje za svoju odluku, "postoje osnove za sumnju da je nalog za protjerivanje povezan sa Moratijevim aktivnostima u oblasti zagovaranja ljudskih prava i slobode medija, sa njegovim izvještavanjem za OBCT o rastućim društvenim i političkim napetostima u Srbiji posljednjih godina ili sa njegovim radom u okviru konzorcijuma MFRR". Upravo je u julu mjesecu ovaj konzorcij objavio izvještaj zajedno sa Safety Journalists platformom Vijeća Evrope o stanju medija u Srbiji. U toj misiji učestvovao je i Moratti. Neke od preporuka koje su u tom izvještaju namjenjene vladi Srbije jesu, između ostalog, da "moraju prestati sa pozivima na nasilje nad medijskim radnicima i istražiti te slučajeve", zatim "suzdržavanje od opasne retorike, verbalnih prtisaka i javnog omalovažavanja medija i medijskih kuća". Iz MFRR podsjećaju da su oni kao i OBCT "dokumentovali produbljivanje krize slobode medija u Srbiji, uključujući eskalaciju fizičkog nasilja nad novinarima i pokušaje srpskih vlasti da cenzurišu i ućutkaju nezavisno novinarstvo i kritičke glasove". U tom kontekstu Srbiju su posjetili u martu 2026. sprovodeći misiju zagovaranja kojoj se ispred OBCT pridružio i Moratti. "Naše organizacije smatraju da odbijanje njegove boravišne dozvole i naknadna naredba o protjerivanju predstavljaju oblik administrativnog uznemiravanja u cilju zastrašivanja kao odmazde za njegov rad i podršku novinarima u zemlji i širem regionu", navodi se u zajedničkom saopštenju organizacija konzorcija i drugih uključujući i Reportere bez granica. Maja Sever iz Evropske federacije novinara kaže da je Moratti radio ono što ona i svako ko se bori za slobodne medije "radi svakodnevno". "Sudjelovao je u našim misijama i razgovorima i sa donositeljima odluka i sa predstavnicima novinarskog sektora u Srbiji i u Bosni i Hercegovini i u svim susjednim zemljama". kaže Sever i dodaje: "Ne znam što bi u svemu tome bio razlog za protjerivanje." Ističe rokPrema posljednjem izvještaju Freedom House-a Srbija je zemlja sa najvećim padom slobode tokom 2025. godine. Zemlja je te godine izgubila tri poena "nakon što su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u široko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", piše u izvještaju. Izvještaj navodi da se Srbija suočava sa demokratskim nazadovanjem pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom, a da su policija i obavještajne službe koristile špijunske softvere za nadzor novinara, aktivista i organizatora protesta. Srbija je prema Indeksu slobode medija za 2026. godinu Reportera bez granica rangirana na 104. mesto, od ukupno 180, u grupu zemalja gdje je situacija opisana kao "teška". Sever naglašava da je do momenta protjerivanja Morattija šest novinara iz Srbije moralo otići iz zemlje zbog svoje sigurnosti. "To najbolje pokazuje kakva je situacija s novinarima u Srbiji", dodaje Sever i kaže da svakodevno na platformi Safe Europe objavljuju prijetnje, targetiranja i napade na novinare. "Kada bi zaista i govorili o brojkama i kada bi govorili o aktuelnoj situaciji, Srbija je jako opasno mjesto za novinare i novinarke u ovom trenutku u cijeloj Evropi i u ovom i šire." Nemoć da se situacija promijeni je, dodaje, bolna. "Cijela Evropa žmiri na na to što se događa u Srbiji". "Čak je frustrirajuće da sva pisma, zahtjevi zapravo ostanu bez rezultata, što više ljudi koji se zalažu za slobodu medija bivaju protjerani iz Srbije, poput Massima Morattija." Luka Zanoni kaže da nisu mogli ni pomisliti da će njihov kolega biti jedan od slučajeva o kojem će izvještavati. Kada je ranije razgovarao sa Massimom, on mu je rekao da nema razloga da se plaši. Ali. Zanoni dodaje da imajući u vidu da mu je i porodica uključena u cijeli slučaj, "jeste zabrinut". Rok za Massima Morattija da napusti zemlju ističe u subotu, 19. septembra. Jednom kada izađe, u Srbiju, zemlju koju je odabrao za život, neće se moći vratiti godinu dana. Iz Ambasade Italije u Srbiji do zaključenja teksta nisu odgovorili na upit RSE da li su upoznati sa slučajem protjerivanja svog državljanina, kao ni da li su se tim povodom obraćali vlastima u Srbiji.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) preskočiće Srbiju i Bosnu i Hercegovinu tokom svoje balkanske turneje, saopštila je u petak Evropska komisija. "Tokom turneje predsednica Fon der Lajen posetiće Tiranu, Prištinu, Podgoricu i Skoplje. Tamo će se sastati sa predsednicima i premijerima, kao i posetiti projekte koje finansira Evropska unija", izjavila je portparolka Evropske komisije Arijana Podesta. Poseta četiri zemlje regiona predviđena je između 30. septembra i 2. oktobra. Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije je najavio mogućnost da Fon der Lajen, ukoliko ne poseti Srbiju, izbegne i Bosnu i Hercegovinu. Spekulisalo se da Fon der Lejen neće posetiti Srbiju u okviru balkanske turneje zbog političkih i društvenih tenzija, dok je sahrana Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid, izazvalo oštre reakcije iz EU. I poslanici Evropskog parlamenta su pozvali šeficu Evropske komisije da ne odlazi u Beograd. U svetlu predstojećih parlamentarnih i opštih izbora u Srbiji i BiH, predsednica Evropske komsije planira da ove zemlje poseti kasnije, rekla je Podesta. Biće ovo šesta turneja po regionu koja je postala tradicija predsednice Evropske komisije uoči objavljivanja godišnjeg paketa izveštaja o napretku zemalja kandidata. "Kao što je predsednica rekla na samitu u junu, naša Unija neće biti kompletna bez Zapadnog Balkana. Tokom razgovora ona će sa partnerima razgovarati o neophodnim koracima na putu ovih zemalja ka Evropskoj uniji, kao i o procesu postepene integracije koji podržava Plan rasta za Zapadni Balkan", rekla je portparolka Podesta. Iako se javno predizborna kampanja navodi kao razlog za zaobilaženje Srbije i Bosne i Hercegovine, nezvanični izvori unutar Evropske komisije potvrdili su za RSE da je veličanje i glorifikacija Ratka Mladića imala važan uticaj na odluku predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da ne poseti Srbiju. Isti izvori napominju da već postoji presedan za posete zemljama tokom predizborne kampanje. Prošlog oktobra, na primer, predsednica Evropske komisije posetila je sve države Zapadnog Balkana, iako je na Kosovu i u Severnoj Makedoniji tada bila u toku predizborna kampanja. Jedina razlika u odnosu na ostale posete bila je ta što je u Skoplju i Prištini imala sastanke sa zvaničnicima, ali nije održala konferencije za novinare.

Istaknuta američka senatorka iz redova demokrata Džin Šahin (Jeanne Shaheen) izjavila je da Rusija ima interes za destabilizaciju regiona Zapadnog Balkana koji Moskva vidi kao "potencijalni drugi front". U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, Šahin je rekla da je naročito zabrinjavaju veze koje Srbija i Srbi u Republici Srpskoj imaju sa Rusijom.

Istaknuta američka senatorka iz redova demokrata Džin Šahin (Jeanne Shaheen) izjavila je da Rusija ima interes za destabilizaciju regiona Zapadnog Balkana koji Moskva vidi kao "potencijalni drugi front". Šahin je u intervjuu za RSE u četvrtak rekla da SAD moraju osigurati da Rusija zna da su američke snage u regionu "u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". Povodom zabrinutosti zbog mogućnosti nestabilnosti koja uključuje Kosovo, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, vodeća demokratkinja u Odboru za spoljne odnose Senata rekla je da je "reč o povezanosti Srbije i Srba u (bh. entitetu) Republici Srpskoj s Rusijom te o ruskom interesu za destabilizaciju regiona". "Rusija to vidi kao potencijalni drugi front, a mi moramo učiniti sve što možemo kako bismo očuvali stabilnost u regionu. Takođe moramo jasno dati do znanja da i naša vojska vrlo pažljivo prati situaciju", rekla je Šahin, koja je i kopredsednica Senatske grupe za posmatranje NATO. Navodeći da NATO ima snage na Kosovu i misiju EUFOR-a u BiH ona je istakla: "Moramo osigurati da Rusi znaju kako su te snage u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". 'Srbija usputna stanica Rusima'Šahin je rekla da se SAD moraju da osiguraju suzbijanje ruskog hibridnog ratovanja gde god je to moguće. "To nije samo u interesu Amerike, već i u interesu naših evropskih saveznika", dodala je ona. Na pitanje zabrinutost zbog aktivnosti Rusije duž istočnog krila NATO saveza, Šahin je rekla da Rusija ne sprovodi hibridno ratovanje samo u toj oblasti, a da Srbiju koristi kao "usputnu stanicu". "Upravo smo danas imali saslušanje u Odboru za spoljne poslove, a jedna od tema bila je činjenica da je Srbija poslužila kao usputna stanica Rusima prilikom izvođenja napada u Lajpcigu. Nakon toga su se vratili u Srbiju", rekla je ona. Nemačka je početkom septembra optužila Rusiju da je izvela, kako je rekao vodeći nemački policijski zvaničnik, "hibridni napad" koji je uključivao dron natovaren eksplozivom i koji je početkom avgusta poremetio letove na aerodromu u Lajpcigu. Zbog uticaja Rusije, ali i Kina na Zapadnom Balkanu, ranije ove nedelje je takođe izražena zabrinutost u američkom Kongresu.

Sjedinjene Američke Države ostaju predane suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine (BiH), kao i miru koji je donio Dejtonski mirovni sporazum. Ovo je izjavio Ronald Johnson, kandidat za ambasadora u BiH tokom saslušanja pred Odborom za vanjske poslove Senata SAD, 17. septembra Washingtonu. Odgovarajući na pitanja koja su mu postavljali senatori naveo je da je u Srebrenici 1995. godine nesumnjivo počinjen genocid, kao i da neće ostajati slijep na destabilizirajuće aktivnosti koje bi mogle doći od strane nekadašnjeg predsjednika bh. entiteta Republike Srpske (RS) Milorada Dodika. Na istom slušanju na pitanja je odgovarao i Michael Young, kandidat za ambasador SAD u Srbiji. Kao svoje prioritete naveo je rad na smanjenju uticaja Rusije i Kine u Srbiji, te na podsticanju interesa za američke privredne investicije u toj balkanskoj državi. Takođe, kazao je i da će se zalagati za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova. Obojica ambasadora pitana su i o poslovnim interesima za BiH i Srbiju koje su pokazali neki od članova porodice američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kako Johnson vidi BiH?U svom uvodnom govoru, ovaj penzionisani brigadni general američkih marinaca, podvukao je da SAD teže stabilnoj, sigurnoj i prosperitetnoj BiH. To je posebno važno, naglasio je, u kontekstu opštih izbora koji se održavaju kroz dvije sedmice, 4. oktobra. "S obzirom na to da se izbori brzo približavaju, važno je da se politički čelnici usredotoče na odgovorno upravljanje i ostvare konkretne rezultate za građane Bosne i Hercegovine", naveo je Johnson. Kazao je i kako bi 30 godina nakon Dejtona, "budućnost Bosne i Hercegovine trebala sve više ovisiti o njezinim vlastitim čelnicima i institucijama". "Sjedinjene Američke Države mogu odigrati važnu ulogu kao partner i posrednik, pomažući u stvaranju uslova za dugoročni mir i prosperitet, istovremeno osnažujući lokalne čelnike da preuzmu veću odgovornost za budućnost svoje zemlje", napomenuo je Johnson. Istakao je i da će, ukoliko bude potvrđen na dužnost, dati prioritet širenju privredne i trgovinske saradnje. "Radiću na jačanju energetske sigurnosti, povećanju američkog izvoza i promicanju poslovnog okruženja koje potiče američka ulaganja u ključne sektore", kazao je Johnson. Takođe, je naveo da mu je na listi prioriteta pitanje uticaja Rusije i Kine. "Sarađivaću s Bosnom i Hercegovinom i našim partnerima na suzbijanju mogućnosti za štetan uticaj Rusije i Kine. Sarađivaću s kolegama na slabljenju transnacionalnih kriminalnih organizacija i drugih aktera koji djeluju na štetan način iskorištavajući političke, privredne i sigurnosne ranjivosti", rekao je Johnson. Odgovori na pitanje o Srebrenici i DodikuOdgovarajući na pitanje koje mu je postavila senatorka iz redova demokrata Jeanne Shaheen da li je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid, Johnson je odborio potvrdno: "Mislim da bih vam nedvosmisleno mogao reći 'da', Srebrenica je bila genocid, kao što su bile i presude koje su donesene kroz sudske sisteme. Apsolutno." Odgovarajući na pitanje o tenzijama koje podiže, kako je navela senatorka Shaheen Milorad Dodik, lider vodeće partije u Republici Srpskoj, Johnson je kazao: "Možete biti sigurni da ću, kada budem na funkciji, biti veoma odlučan u preporučivanju tih pravaca djelovanja." Johnson je ranije dobio agreman Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Agreman predstavlja prethodnu saglasnost države prijema da određena osoba može biti imenovana za šefa diplomatske misije. Ukoliko bude potvrđen, Johnson će postati 11. američki ambasador u BiH od 1995. godine. Kandidat za ambasadora SAD u Srbiji o Kosovu i BiHProdubljivanje odbrambene i sigurnosne saradnje sa Srbijom. To je ono što je u svom govoru kandidat za ambasadora SAD-a u Srbiji Michael Young naveo kao jedan od svojih prioriteta. "Poticaću Srbiju da promiče sigurnost, stabilnost i prosperitet na cijelom području Zapadnog Balkana, uključujući i proces normalizacije odnosa s Kosovom", rekao je Young, nekadašnji službenik State departmenta u vreme administracije predsjednika Georgea Busha. Nastavio je da će podsticati Srbiju da iskoristi svoj uticaj u pravcu održavanja stabilnosti u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini. Young o odnosima Srbije sa Rusijom i Kinom"Poticaću Srbiju da prihvati političku i privrednu budućnost koja donosi korist Sjedinjenim Državama, a ne konkurentima poput Rusije i Kine", kazao Young, precizirajući da će raditi i na smanjenju ruskog uticaja, uključujući i energetsku zavisnost Srbije od Rusije. SAD su uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), vodećem snabdjevaču u zemlji koji je u većinskom ruskom vlasništvu još od januara 2025. godine. Primjena sankcija odlagana je osam puta u iščekivanju promjene vlasništva nad NIS-om. Posljednji rok za primjenu sankcija ističe za nešto više od dvije sedmice. Young je kazao da za američke kompanije u Srbiji postoji velik potencijal. "Osiguraću da američka industrija bude u dobrom položaju za zadovoljavanje rastućeg interesa Srbije za ispunjavanje odbrambenih potreba korištenjem američke opreme i saradnjom s američkom odbrambenom industrijom." SAD nemaju ambasadora u Srbiji od januara 2025. kada je tu poziciju napustio Christopher Hill. O poslovnim interesima porodice TrumpYoung i Johnson upitani su i da li bi preko ambasada SAD u Srbiji i BiH bili spremni da pomognu poslove američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove porodice. Pitanje je postavio demokrata Chris Murphy podsjećajući na posjete Srbiji Trumpovog sina, Donalda Trumpa Jr., kao i njegovu posjetu Banjaluci u Republici Srpskoj koju je opisao kao "vrlo bliskog saveznika Rusije". "Ne vjerujem, prije svega, da bi mi predsjednik Trump uputio takvu molbu. I ako bi mi se obratio sa takvom molbom obratio bih se State departmantu", odgovorio je Johnson. Na izjavu Younga da je "obaveza ambasadora da podstaknu sve poslovne mogućnosti", senator Murphy ga je preknuo u pola rečenice konstatacijom da bi na pitanje o tome da li bi se založio za poslove koje bi mogla pokrenuti predsjednikova porodica, trebalo dati jednostavan odgovor "Ne". Trump Jr. je posjetio Beograd više puta, a marta 2025. godine sastao se i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu. Na poziv sina Milorada Dodika, Igora, Banjaluku je posjetio aprila 2026. godine gostujući na jednom poslovnom forumu. Young je tokom slušanja izjavio da je o posjetama Trumpa mlađeg BiH i Srbiji saznao iz medija, te da je tražio informacije od State deparmenta. "Postavio sam ta pitanja, ali nisam dobio pristup povjerljivim informacija, tako da ono što o tome znam dolazi iz medija", kazao je Yung. Procedura imenovanja ambasadora SADProcedura imenovanja ambasadora SAD bazira se na ustavnom principu "savjeta i saglasnosti" Senata. Predsjednik prvo nominuje kandidata za ambasadora, koji može biti karijerni diplomata ili politički imenovana osoba. Nakon toga nominacija ide u Senatski odbor za vanjske poslove, koji razmatra kandidata. Odbor često organizuje saslušanje na kojem kandidat odgovara na pitanja senatora o politici SAD, zemlji u koju ide kao ambasador i drugim relevantnim temama. Odbor glasa o nominaciji i šalje preporuku punom sastavu Senata. Ako se nominacija odobri bude upućena na glasanje u Senatu. Tek nakon što Senat potvrdi kandidata većinom glasova, predsjednik formalno imenuje ambasadora. Novi ambasador potom odlazi u zemlju domaćina i predaje akreditive šefu države, čime službeno preuzima dužnost. Za razliku od mnogih država, ambasadori SAD ne stupaju na funkciju odmah nakon predsjedničke nominacije. Potvrda Senata predstavlja mehanizam kontrole izvršne vlasti i često može potrajati sedmicama ili mjesecima, posebno ako postoje političke kontroverze oko kandidata.

"Nikom pare nisu višak", kaže Vesna, jedna od penzionerki iz Beograda koja je ovih dana dobila pismo-obaveštenje potpisano od predsednika države Aleksandra Vučića, a o isplati jednokratke novčane pomoći. Ubrzo je predsednik najavio i povećanje penzija od 1. decembra. Najave stižu nekoliko dana nakon što su za 25. oktobar raspisani vanredni parlementarni izbori u Srbiji. "Ima verovatno neke veze sa izborima, ali okej, kad god dođe – dobrodošlo", kaže penzionerka Vesna za Radio Slobodna Evropa (RSE). Dok je još na funkciji predsednika Srbije, Aleksandar Vučić, uoči vanrednih parlamentarnih izbora, najavio je povećanje penzija i plata. Istovremeno je prihvatio da bude nosilac liste koju predvodi vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), čiji je član, i najavio da će podneti ostavku na mesto predsednika i učestvovati u trci za premijera. Ovakvo povezivanje državne funkcije, odluka vlasti i predizborne kampanje ponovo je otvorilo pitanje funkcionerske kampanje u Srbiji. Uoči izbora zakazanih za 25. oktobar, penzioneri su tako dobili najavu povećanja penzija od 7,5 odsto, prethodno su pojedine kategorije dobile jednokratnu pomoć, a na kućne adrese stiglo im je i pismo koje potpisuje predsednik Srbije. Šta je najavio Vučić?Predsednik Srbije predstavio je takozvane mere za poboljšanje životnog standarda građana 11. septembra, dva dana nakon što je raspisao vanredne parlamentarne izbore. Vučić je najavio povećanje penzija od 1. decembra 2026. godine, dok će plate u javnom sektoru biti povećane za osam odsto. Objašnjeno je da će povećanje penzija biti procentualno, što znači da će penzioneri sa većim primanjima dobiti i veći iznos povišice. Prosečna penzija u Srbiji trenutno iznosi oko 485 evra, prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Nakon povećanja od 7,5 odsto trebalo bi da dostigne približno 520 evra. Novac pre izboraRebalans budžeta usvojen je 31. avgusta 2026. godine u Skupštini Srbije. Usvojen je i zakon kojim se predviđa jednokratna finansijska podrška pojedinim kategorijama građana. Penzionerima je, u zavisnosti od visine penzije, isplaćeno 35.000 (približno 300 evra), 27.500 (oko 234 evra) ili 20.000 dinara(oko 170 evra), dok su korisnici dečjeg dodatka, novčane socijalne pomoći i boračkog dodatka dobili po 25.000 dinara (oko 210 evra). Zakon predviđa i jednokratnu novčanu naknadu od 6.000 dinara (oko 50 evra) za sve punoletne građane Srbije. Potrebno je da se građani prijave za ovu pomoć kako bi primili novac. Nedelju dana nakon rebalansa budžeta, raspisani su vanredni izbori. Milan Ćulibrk, urednik ekonomske rubrike u nedeljniku "Radar", kaže da je praksa davanja takozvanog novca iz helikoptera postala uobičajena u Srbiji. "Ono što je naš problem jeste što tog novca zapravo nema, što država za taj novac mora da se zaduži i onda taj dug plaćaju svi građani ove zemlje, oni koji dobiju te pare. Tako da svako ko dobije 100 evra na kraju vrati 110 ili 115 evra u zavisnosti od kamate po kojoj se država zadužila i od roka otplate tih kredita", objašnjava Ćulibrk. Sa njim je saglasan i profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić navodeći da te mere ne donose dugoročnu korist, ali da kao "trajna posledica ostaje dodatno zaduživanje države". "Taj privremeni fiskalni stimulans dovodi do poboljšanja životnog standarda građana koji nije dugoročno održiv, utiče privremeno i na povećanje privredne aktivnosti, ali istovremeno može da utiče na povećanje inflacije i produbljivanje spoljnotrgovinskog deficita", navodi Arsić. Pismo od predsednikaU prve dve nedelje septembra, penzionerima su na kućne adrese počela da stižu i pisma u kovertama Republičkog fonda za penziono i invalidsko osiguranje (PIO Fond). U njima se nalazi na dve strane otkucano pismo koje potpisuje predsednik Srbije Aleksandar Vučić, obraćajući se penzionerima. U pismu Vučić izražava svoju zahvalnost najstarijima koji su, kako navodi, "izgradili našu Srbiju". "Oni koji brigu o Vama izjednačavaju sa kupovinom glasova očigledno smatraju da ste pohlepni. Želim da Vam poručim da svaki čovek, svaki penzioner, svako od Vas ima i imaće ista prava kao i svaki drugi građanin da odluči kome će dati svoj glas", piše u pismu. Pavle Dimitrijević iz posmatračke misije Crta navodi da je pismo "još jedan u nizu primera da se institucije stavljaju u funkciju izborne kampanje". "Jer prosto nemamo nikakav logičan odgovor na pitanje zašto bi PIO Fond slao takvo pismo čiji je sadržaj isključivo u svrhu promocije predsednika Republike, politike koju on zastupa, odnosno stranke čiji je član", objašnjava Dimitrijević. Dodaje da je javnost ostala uskraćena i za odgovor na pitanje ko je platio za štampanje i slanje tih pisama. Povećanje penzijaPrema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, penzije se jednom godišnje usklađuju sa promenama zarada i cena. Način usklađivanja zavisi od toga koliki je udeo penzija u bruto domaćem proizvodu (BDP). Milan Ćulibrk objašnjava za RSE da povećanje penzija svakako proizilazi iz zakona, ali je predsednik Srbije, kako kaže, iskoristio svoju poziciju da saopšti penzionerima o kom se procentu povećanja zapravo radi. "Verovatno su dojavili njemu i ministru finansija Siniši Malom i onda su oni izračunali da će penzije od prvog decembra porasti 7,5%. I to je klasična zloupotreba. To ispada kao da je njegova dobra volja što će penzije biti povećane za 7,5%, a ne stvar zakona kojim je to sve definisano", navodi Ćulibrk. Pavle Dimitrijević iz Posmatračke misije Crta, navodi da je donošenje ovakvih odluka primer "brisanja granice između države i partije". "Zapravo se dešava da niko takve odluke ne može ni da kritikuje, jer onda ispada da su svi oni koji kritikuju takve odluke i protiv boljeg životnog standarda", objašnjava Dimitrijević. On dodaje da je organizacija Crta zabeležila slične poteze vlasti i u prethodnim izbornim ciklusima, ali da su se u ovom izbornom procesu obim i količina tih mera povećani. Šta kažu penzioneri?Penzioner iz Beograda Dositej kaže da je već primio jednokratnu pomoć, ali on smatra da to nema nikakve veze sa izborima. Njegova sugrađanka Milica kaže da će joj to povećanje "pojesti" rast cene struje i namirnica. "Znači, nominalno to je znatno povećanje, ali realno ja mislim da će posle mesec dana da bude gubitak", kaže ona. Vladanka, penzionerka iz Niša, za RSE kaže da penzije i plate generalno treba da budu veće, a ne samo da se povećavaju pred izbore. "Oni nam dali to povećanje, ali zato su cene otišle. I šta smo dobili? Ništa." Vladimir iz Beograda smatra da je to što se na ovaj način najavljuje povećanje penzija deo izborne kampanje. Smatra da to nije u redu, ali da je "deo savremene političke prakse". Kritike zbog funkcionerske kampanjeI prethodne izborne cikluse u Srbiji pratile su kritike domaćih i stranih posmatračkih misija o neravnopravnim uslovima za izbornu trku i takozvanoj funkcionerskoj kampanji. Misija OEBS-a otvorila je 16. septembra posmatračku misiju izbora u Srbiji, zbog navoda o pritiscima na birače, neravnopravnih uslova za učesnike izbora, stanja u medijima i bezbednosti novinara. Republička izborna komisija (RIK) odbila je 16. septembra kao neosnovane prigovore građana o tome da li postoji sukob interesa u vezi sa izbornom listom "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", čiji je nosilac predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji i dalje obavlja tu funkciju. Izbori su u Srbiji zakazani za 25. oktobar. Vanredne izbore tražili su studenti u blokadi u maju 2025. godine, nakon višemesečnih protesta na kojima su zahtevali odgovornost za smrt 16 ljudi prilikom urušavanja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.

Dve nedelje nakon što je Srbija otvorila fabriku za proizvodnju robota kineskog proizvođača, Vojska Srbije prikazala je na velikoj vojnoj vežbi naoružane četvoronožne robote koji su delovali zajedno sa vojnicima. Upotreba robota pokazana je tokom vojne vežbe održane 13. septembra, na poligonu "Pešter" oko 280 kilometara južno od Beograda. Usledila je nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić 29. avgusta, prilikom otvaranja fabrike robota u Šapcu na zapadu Srbije, najavio da će se kineski naoružani roboti u službi Vojske Srbije moći videti "u roku od 15 dana". Sa planom, kako je rečeno, proizvodnje više hiljadu robota godišnje fabrika je otvorena kroz strateško partnerstvo dve kompanije Minth i AGIBOT, te Vlade Srbije. Naoružani četvoronožni roboti prikazani na "Pešteru", podsećaju na D1 Max Pro, industrijskog robota kompanije AgiBot. Međutim, i dalje nije jasno da li su roboti prikazani na vojnoj vežbi sastavljeni u Srbiji. Vojska Srbije nije odgovorila na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) gde su robotski psi proizvedeni. Četvoronožni roboti korišćeni na vojnoj vežbi "Pobednik 2026" na jugozapadu Srbije bili su, prema zvaničnim navodima, naoružani protivoklopnim raketama "Osa", automatskim puškama i bacačima granata kalibra 40 mm. Na snimcima se vidi kako četvoronožni roboti pucaju iz automatskog oružja i ulaze u improvizovani objekat dok se vojnici kreću uz njih. S obzirom na to da fabrika robotike u Šapcu ima za cilj proizvodnju hiljadu do dve robota humanoidnih robota godišnje, snimci sa vojne vežbe podstakli su bojazni da bi se sa Balkana mogle pojaviti čitave armije robotskih pasa-ubica. Međutim, prema mišljenju posmatrača, malo je verovatno da će se to dogoditi u skorije vreme. "Srbija će se verovatno suočiti sa istim problemima zbog kojih su vojske počele da preispituju uvođenje robotskih pasa u upotrebu", rekao je za RSE Džerad Keler (Jared Keller), američki stručnjak za tehnologiju naoružanja. "U poređenju sa drugim bespilotnim platformama, četvoronožni roboti i dalje zahtevaju značajan razvoj kako bi se prevazišli problemi u vezi sa pouzdanošću i dometom", dodao je Keler. Ukrajinska vojska privukla je veliku pažnju javnosti nakon što je u avgustu 2024. godine objavila informacije o tome da njeni vojnici koriste pse robote. Međutim, tokom dve godine koje su usledile, ovi roboti su se retko mogli videti na bojnom polju. U istom periodu, kopneni dronovi na točkovima našli su široku primenu među jedinicama na prvoj liniji fronta. Predstavnik Brave1, ukrajinske inicijative koja stoji iza mnogih inovacija koje ta zemlja koristi u ratnoj zoni, saopštio je za RSE da dronovi na točkovima "mogu biti pogodniji (od četvoronožnih robota) za određene zadatke zbog nosivosti, izdržljivosti i mogućnosti korišćenja u misijama na velikim udaljenostima". Brave1 nije direktno odgovorio na pitanje da li su četvoronožni roboti postepeno izbačeni iz ukrajinskih ratnih operacija, ali je naveo da "platforme na nogama mogu da imaju prednosti na teškom terenu ili prilikom savladavanja prepreka". Ukrajinski kopneni dron na točkovima Spajder (Spider), koji koristi vojska te zemlje, težak je 50 kilograma, ali može da nosi teret težine do 100 kilograma. Poređenja radi, napredni četvoronožni robot iste težine kao Spajder može da ponese svega deset kilograma tereta. Beograd, pak, tvrdi da njihov "pas robot" ima maksimalnu nosivost od 50 kilograma. Robotski psi su mehanički daleko složeniji od dronova na točkovima. Svakom četvoronožnom robotu potrebno je oko dvanaest zasebnih morotra, uz složen sistem senzora. Takva mehanička složenost povećava potrošnju baterije i verovatnoću kvarova, a istovremeno podiže cenu tehnologije. Srpsko predstavljanje četvoronožne tehnologije namenjene za borbenu upotrebu dolazi u trenutku kada Beograd u svoj arsenal sve više uvodi napredne kineske sisteme naoružanja, uključujući raketne sisteme i bespilotne letelice. Gotovo šezdeset odsto srpskog uvoza naoružanja u periodu od 2020. do 2024. godine, po carinskim podacima u koje je RSE imao uvid, poticalo je iz Kine. I Evropska unija i Sjedinjene Države nagovestile su sve veću zabrinutost zbog odnosa koji Peking i Beograd nazivaju svojim "čeličnim prijateljstvom". Portparol američkog Stejt departmenta rekao je za Balkanski servis RSE da će "buduće ekonomske mogućnosti Srbije u velikoj meri zavisiti od investicija, političkih odluka i izbora partnerstava koje danas pravi". Beograd je takođe pozvan da bira "pouzdane izvore i dobavljače opreme i tehnologije veštačke inteligencije", kao i "pouzdane partnere poput Sjedinjenih Država". Keler kaže da bi javno predstavljanje naoružanih četvoronožnih robota u Srbiji moglo imati više veze sa geopolitičkom slikom koju zemlja želi da pošalje nego sa stvarnom strategijom na bojnom polju. "Lideri srednje rangiranih sila često javno predstavljaju napredno naoružanje kako bi demonstrirali tehnološku moć, čak i kada iza tih sistema često ne stoje jasno definisane taktike i doktrina koje predstavljaju osnovu za stvarne borbene operacije", rekao je.

Nakon iznošenja presude pred Specijalizovanim vijećima u Hagu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da presudom četvorici bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) nisu obuhvaćeni svi zločini nad Srbima i da će konačnu presudu da donese Kosovo. "Čak i da bude potvrđena presuda, u šta mi je teško da poverujem, imate treći stepen Ustavni sud takozvanog Kosova, koji može da vrati na prvobitno odlučivanje ako nađe za shodno da je neko pravo Hašimu Tačiju ili bilo kojem od osuđenih u prvostepenom ili drugostepenom postupku provedeno," rekao je Vučić. Bivši predsjednik Kosova Hašim Tači osuđen je na 25 godina zatvora po četiri tačke optužnice za ratne zločine, bivši predsjednik Skupštine Kosova Jakup Krasnići je također osuđen na 25 godina zatvora, dok je također bivši predsjednik Skupštine Kosova Kadri Veseli osuđen na 18, a bivši poslanik Redžep Selimi na 13 godina zatvora. Četvorica bivših komandanata OVK proglašena su krivično odgovornim za ratne zločine koji uključuju nezakonito ili proizvoljno pritvaranje, okrutno postupanje, mučenje i nezakonito ubistvo. Tokom izricanja presude u Hagu, pretresno vijeće je odbacilo optužbe Specijalizovanog tužilaštva za zločine protiv čovječnosti. Vučić je ocijenio da sud, Specijalizovana vijeća Kosova u Hagu koja čine međunarodne sudije, nije utvrdio sumnje o postojanju široko rasprostranjenog ili sistematskog napada na civilno stanovništvo, jer nije "hteo da uruši kredibilitet Oslobodilačke vojske Kosova." "Sud se nije bavio legitimitetom tzv. OVK i njenim ciljem da se izbori za nezavisno Kosovo što je samo po sebi zločin bez presedana," rekao je Vučić i dodao da nisu "obuhvaćeni zločini protiv srpskog i nealbanskog stanovništva." Rekao je i da ne treba da bude euforije zbog izricanje prvostepenih osuđujućih presuda. Timovi odbrane bivših komandanata OVK najavili su da će uložiti žalbu na osuđujuće presude koje je izreklo pretresno vijeće Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu. Naredni korak je Apelacioni sud, a nakon toga treća instanca je Ustavni sud. Svi sudovi se nalaze u Hagu i imaju međunarodne sudije. Prema Pravilniku o postupku i dokazima, strane koje se žale na odluku suda ili kaznu, ili na oboje, moraju podnijeti ono što se naziva podnesak o najavi žalbe, u kojem se navode razlozi za žalbu, u roku od 30 dana od izricanja presude. U obraćanju medijima Vučić je rekao i da je sa razlogom zakazao konferenciju navečer da bi sačekao izjašnjavanja "svih" i da se vidi sa koliko se "licemjerja Srbija suočava." Zatim je pročitao reakcije drugih na odluku sudskog vijeća, koja su uključivala i predsjednika vlade Albanije Edija Ramu koji je, kako Vučić rekao presudu nazvao sramnom." "Zamislite da sam to ja uradio?", rekao je Vučić i dodao "zamislite koliko bi rasprava bilo u Evropskom parlamentu ili hrvatskom ili bosanskohercegovačkom?" Čitajući komentare drugih državnika u kojima kritikuju presudu, između ostalog i premijera Kosova Albina Kurtija, Vučić je pitao da li će sada njima "zaustaviti evropske integracije pošto psuju po presudi." Njegovi komentari dolaze nekoliko dana nakon rasprave u Evropskom parlamentu u kojem je bilo govora o sahrani osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Beogradu i pozivima da EU zauzme oštriji stav prema Srbiji i da se razmotri da treba nastaviti pristupne pregovore s tom zemljom. Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, preminuo u Hagu 27. avgusta, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne. Sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Učešće predstavnika Vlade Srbije na sahrani osudio je najviši vrh EU, izrazivši šokiranost prizorima iz Beograda na dan sahrane.

Novi izbori, stare teme, one od kojih ni BiH ni Srbija već tri decenije ne uspevaju da se odmaknu. Redovni opšti izbori u BiH zakazani su za 4. oktobar, dok će vanredni parlamentarni izbori u Srbiji biti održani 25. oktobra. Ipak, nije sve isto, ocenjuju sagovornici u poslednjem izdanju "Uvida" RSE. U Srbiji je ključno to što naspram Aleksandra Vučića, predsednika države, stoji Studentska lista, na kojoj su većinom manje poznata imena, koja sada teško mogu izbeći teme koje je studentski pokret uglavnom zaobilazio, kao što su evrointegracije, Kosovo i teret prošlosti. U BiH se kao kvalitativna razlika može uzeti to što se kampanja ne odvija u "ratnoj atmosferi", kako kaže Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva. Osim nje, u ovoj emisiji govore i Dušan Spasojević, profesor Fakulteta političkih nauka iz Beograda, i Kurt Bassuener iz Saveta za politiku demokratizacije.

Američki kongresmeni i vanjskopolitički analitičari izrazili su zabrinutost zbog predstojećih parlamentarnih izbora u Srbiji tokom briefinga održanog 16. septembra u američkom Kongresu, upozoravajući na rizike po integritet izbornog procesa i rastući utjecaj Rusije, Kine i Irana u zemlji. Skup je organizirao Kongresni kokus za borbu protiv kleptokratije, kojim predsjedava kongresmen Joe Wilson, povodom izbora raspisanih za 25. oktobar. Sudjelovali su analitičari Ivana Stradner iz Foundation for Defense of Democracies, Reuf Bajrović iz U.S.-Europe Alliance i Luke Coffey iz Hudson Institute. Otvarajući briefing, Wilson je rekao da je zabrinut da predstojeći izbori neće biti slobodni i pošteni. "Postoje snažne naznake da Rusija i sigurnosni aparat pod kontrolom Aleksandra Vučića koriste sve trikove kako bi namjestili ove izbore", rekao je Wilson, navodeći manipulacije biračkim spiskovima, propagandu i korištenje državnih resursa za političke svrhe. Govoreći o stanju demokratije u Srbiji, Ivana Stradner ocijenila je da će izbori predstavljati test sposobnosti građana da slobodno odlučuju o svojoj budućnosti. "Integritet ovih izbora bit će test da li srpski narod može slobodno odrediti svoju budućnost bez pritisaka, zastrašivanja ili stranog miješanja", rekla je Stradner. Ona je optužila vlast predsjednika Aleksandra Vučića za sistematsko slabljenje demokratskih institucija, kontrolu medija i korištenje nadzornih tehnologija protiv političkih protivnika, navodeći da Srbija istovremeno produbljuje veze s Rusijom, Kinom i Iranom. Stradner je pozvala Washington da uvede sankcije i vizna ograničenja prema osobama koje su odgovorne za korupciju, političko nasilje i podrivanje demokratskih institucija te da pojača pritisak na Srbiju zbog saradnje sa američkim geopolitičkim protivnicima. Reuf Bajrović kritizirao je dugogodišnju zapadnu politiku prema Zapadnom Balkanu, tvrdeći da je favoriziranje većih država regiona nauštrb susjeda proizvelo dodatnu nestabilnost. "Moj osnovni argument je jednostavan: popuštanje regionalnim teškašima na račun susjednih demokratija ne obuzdava nestabilnost, nego je subvencionira", rekao je Bajrović. Govoreći o BiH, kazao je da su lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović sarađivali u pokušajima blokiranja uvođenja tehnologija za zaštitu integriteta izbora. "Vrlo su uspješni u zajedničkom djelovanju kada je riječ o blokiranju osnovnih tehnologija za integritet izbora", rekao je Bajrović. Pozvao je američke vlasti da odbace praksu donošenja odluka o BiH, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji bez punog uključivanja tih država. Luke Coffey iz Hudson Institute izjavio je da je stabilnost Zapadnog Balkana važna za američke interese jer je povezana sa sigurnošću i ekonomskim prosperitetom Europe, najvećeg trgovinskog i investicijskog partnera Sjedinjenih Država. On je ocijenio da Srbija ostaje "glavno rusko uporište na Balkanu" te da je Beograd i dalje čvrsto vezan za Moskvu. "Predsjednik Vučić mora se posmatrati onakav kakav jeste, a ne onakav kakvim bismo željeli da bude", rekao je Coffey, upozoravajući da Zapad mora imati realističan pristup Srbiji. U najavi događaja organizatori su naveli da će briefing razmatrati mogućnost manipulacije predstojećim izborima u Srbiji, djelovanje studentskog pokreta protiv korupcije te posljedice izbora po utjecaj Rusije, Kine i Irana u regionu. Vanredni izbori u Srbiji zakazani su za 25. oktobar. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je 9. septembra ukaze o raspuštanju Narodne skupštine i raspisivanju vanrednih izbora. To će biti 15. po redu od uvođenja višestranačja, a 11. vanredni.