Evropski parlament će glasati o rezoluciji o Vukovaru kojom se poziva Srbija da omogući pristup relevantnim ratnim arhivima i objavi sve dostupne informacije o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.
Srbija se poziva i da se bori protiv nekažnjivosti ratnih zločina i olakša pronalaženje, identifikaciju i dostojanstvenu predaju posmrtnih ostataka žrtava njihovim porodicama. Od zvaničnog Beograda dokumentom se traži i da konačno usvoji dugo najavljivani zakon o nestalim licima "na istinski inkluzivan i transparentan način".
Nacrt rezolucije povodom godišnjice pada Vukovara izradili su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu iz raznih političkih grupa. O njoj će se glasati naredne nedelje.
Predloženi tekst rezolucije oštro osuđuje sve oblike negiranja, umanjivanja ili veličanja ratnih zločina, uključujući javno slavljenje ili rehabilitaciju osuđenih ratnih zločinaca u regionu.
"Evropski parlament osuđuje javne počasti koje su ukazane Ratku Mladiću prilikom njegove sahrane u Beogradu 7. septembra 2026, nakon njegove pravosnažne osude za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine; naglašava da takve prakse podrivaju pomirenje, ponižavaju žrtve i narušavaju poštovanje činjenica koje su utvrdili sudovi", navodi se u nacrtu.
U istom dokumentu dodaje se da je ozbiljno rešavanje otvorenih pitanja nasleđenih iz rata "civilizacijski imperativ čvrsto ukorenjen u temeljnim vrednostima i načelima evropskog pravnog poretka, koji se moraju poštovati".
Kao takva pitanja navode se puna saradnja u slučajevima nestalih lica, odgovornost za ratne zločine i obeštećenje žrtava.
Trideset peta godišnjica pada Vukovara obeležena je 18. novembra.
Na taj dan je 1991. nakon 87 dana teških borbi i razaranja ovog grada slomljena odbrana hrvatskih snaga.
Kontrolu nad Vukovarom preuzele su tadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA) i paravojne jedinice. Nakon ulaska u gotovo potpuno razoren grad usledili su progon stanovništva, odvođenje zarobljenika u logore i teški ratni zločini.
Među njima je i masakr na Ovčari, gde je ubijeno oko 260 ljudi, uglavnom ranjenika, bolesnika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice.
Radio Slobodna Evropa (RSE) imao je uvid u nacrt rezolucije. U njemu se odbrana Vukovara opisuje kao središnje mesto hrvatskog nacionalnog sećanja i simbol otpora "Miloševićevoj velikosrpskoj agresiji".
Podvlači se i da je Vukovar bio prvi evropski grad posle Drugog svetskog rata koji je gotovo potpuno razoren. Razoren je u skoro tromesečnoj vojnoj opsadi i bombardovanju "razmera za koje se smatralo da pripadaju prošlosti".
Tekst podseća da je Vukovar ozbiljna opomena da se obećanje "nikad više" nikada "ne sme uzimati zdravo za gotovo". To obećanje rođeno je iz razaranja u Drugom svetskom ratu i središnje je za evropski projekat, kaže se u nacrtu Rezolucije. Vukovarska tragedija, dodaje se, razotkrila je krhkost mira u Evropi i posledice propusta da se on blagovremeno odbrani.
Sećanje na Vukovar ne pripada samo Hrvatskoj nego celoj Evropi, navode evropski poslanici u tekstu rezolucije. Ono je i trajni podsetnik da odbrana mira, ljudskih prava i temeljnih evropskih vrednosti zahteva budnost, žrtvu, političku hrabrost i dijalog.
Dokument prepoznaje važan rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju na utvrđivanju činjenica. Prepoznaje i istragu i krivično gonjenje teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući zločine počinjene u Vukovaru.
Ipak, u tekstu se izražava žaljenje što nisu svi odgovorni za zločine počinjene tokom i posle opsade i razaranja grada privedeni pravdi. Zato se poziva na nastavak napora da se preostali počinioci izvedu pred lice pravde i na jačanje pravosudne saradnje.
Rezolucija između ostalog ističe temeljno pravo porodica da saznaju sudbinu svojih najbližih i mesto gde se nalaze. Naglašava se potreba da se nastavi potraga za nestalima. Isto važi i za pronalaženje i identifikaciju posmrtnih ostataka i njihovu predaju porodicama radi dostojanstvene sahrane. Nadležni organi pozivaju se na saradnju u utvrđivanju sudbine onih koji se još vode kao nestali.
Rasprava o Vukovaru na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta zakazana je za ponedeljak, 23. novembra. Glasanje o rezoluciji zakazano je za četvrtak, 26. novembra.
Nenad Popović, ministar bez portfelja u tehničkoj vladi Srbije i političar pod američkim sankcijama zbog veza s Rusijom, imenovan je za koordinatora borbe protiv "stranog mešanja u izbore" u međunarodnom pokretu koji je osnovala vladajuća Jedinstvena Rusija.
Predsednik Jedinstvene Rusije Dmitrij Medvedev dodelio je Popoviću tu funkciju na sednici Pokreta "Za slobodu nacija!" 16. novembra navodeći da se "mnoge zapadne zemlje bez zazora mešaju u izborne procese ".
"Ovde će biti korisno iskustvo naših kolega koji su se takođe suočavali sa takvim pojavama", rekao je Medvedev, navodi se na sajtu Jedinstvene Rusije.
Medvedev je u oktobru eksplicitno rekao da Zapad pokušava "da se umeša u izborne procese u Srbiji u okviru vanrednih parlamentarnih izbora i destabilizuje situaciju", preneo je ruski Interfax.
Tu tezu o mešanju stranih obaveštajnih službi zastupala je i bivša vlast Aleksandra Vučića, čiji je deo i Nenad Popović.
Popović je proruski ministar zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i društveni položaj crkve, a pod sankcijama je SAD-a od 2023. zbog političkih i poslovnih veza sa Moskvom.
Vuk Vuksanović, predavač iz spoljne politike i velike strategije na Odeljenju za ratne studije londonskog King's Collegea, za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocenjuje da nova Popovićeva funkcija u Pokretu nije strateški potez Rusije, već više inicijativa samog Popovića.
"To je najverovatnije pokušaj prvenstveno samog Popovića, kao predstavnika stare klike koja je doživela poraz, da iskoristi svoje stare veze sa Rusijom i da time malo pokuša da ovaj ispali par propagandističkih strelica u pravcu nove vlasti tako što će nastaviti narativ o stranom mešanju", smatra Vuksanović.
RSE nije dobio odgovor do kraja rada na ovom članku od Nenada Popovića, ni predstavnika Pokreta "Za slobodu nacija!" o tome koje korake će dalje preduzeti na planu "borbe protiv stranog mešanja u izbore".
Na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra pobedu je odnela opoziciona "Studentska lista". Kremlj je nakon toga saopštio da želi nastavak saradnje sa Srbijom iako je stranka njihovog saveznika Vučića izgubila izbore.
Teze o 'izbornom neokolonijalizmu'Tema uplitanja Zapada u izbore više puta bila je tema od osnivanja Pokreta "Za slobodu nacija!" u Rusiji.
Vladajuća Jedinstvena Rusija je u februaru 2024. godine osnovala taj Pokret, čije je formiranje podržao predsednik Rusije Vladimir Putin. Njen pun naziv je "Forum pristalica borbe protiv savremenih praksi neokolonijalizma – Za slobodu nacija!".
Pokret, kako se navodi na sajtu Jedinstvene Rusije, za cilj ima okupljanje zemalja "globalne većine radi izgradnje pravednog i ravnopravnog multipolarnog svetskog poretka".
Na osnivačkom skupu učestvovalo je 50 političkih pokreta: šest evropskih, sedam latinoameričkih, 14 afričkih i 23 azijska.
Pokret ima i druge organe, kao što je Stalni komitet, čiji su članovi predstavnici političkih partija iz više država, a predstavnik iz Srbije je Nenad Popović ispred Srpske narodne partije.
Medvedev je u julu 2025. na sastanku Stalnog komiteta Pokreta predložio članicama da zaključe sporazume "radi zaštite izbornih procesa".
"Potrebno je pružati partnerima metodološku pomoć u suprotstavljanju spoljnom uticaju na naše unutrašnje, izborne procese", rekao je tada, navodi se na zvaničnom sajtu Dmitrija Medvedeva.
Medvedev je tada rekao i da su izborni procesi "omiljena meta mešanja SAD i njihovih saveznika iz NATO-a".
Medvedev je dodao da je primer Venecuela, koja je, kako kaže, bila izložena "neviđenom pritisku" sa Zapada tokom pripreme i održavanja predsedničkih i parlamentarnih izbora.
Nacionalno izborno veće Venecuele proglasilo je Nikolasa Madura pobednikom predsedničkih izbora 2024, a da nije navelo detalje o glasanju tvrdeći da je bilo žrtva kompjuterskog hakovanja koje mnogi stručnjaci smatraju neverodostojim.
Opozicija je tada proglasila pobedu i optužila vladu za prevaru.
Vašington je takođe osporavao Madurovu legitimnost kao predsednika otkako je nasledio Huga Čaveza 2013. godine. Američke vlasti uhapsile su Madura početkom januara 2026. zbog optužbi za narko-terorizam.
Medvedev je na sastanku Pokreta u novembru 2025. "mešanje Zapada" u izborni proces nazvao "izbornim neokolonijalizmom".
On je tada precizirao da države treba da postignu dogovore o pružanju pomoći u oblasti posmatranja izbora "kako se kasnije ne bi pokušavalo da se oni delegitimizuju pozivanjem na kršenje nekakvih standarda koje su zapadne države same izmislile".
I izbore u Rusiji 2026. Evropska unija je odbacila kao "lažne izbore".
Na parlamentarnim izborima u septembru Ujedinjena Rusija osvojila je gotovo 58 posto glasova, a jedina stranka koja se protivila ratu u Ukrajini Jabloko bila je isključena iz izbornog procesa.
Vuk Vuksanović sa londonskog King's Collegea kaže za RSE da Rusija zajedno sa Kinom, koja takođe učestvuje u ovom Pokretu, pokušava da se nametne kao sila koja insistira na "principu suvereniteta".
"Rusija se uvek se plaši bilo kakvog nagoveštaja da bi NATO mogao da podrži bilo koje snage unutar Rusije, bilo one liberalne ili neliberalne, sa ciljem svrgavanja režima", kaže on.
Srbija i 'obojena revolucija'Pitanje "izbornog neokolonijalizma" pokrenuo je u Pokretu sam Nenad Popović na sastanku Stalnog komiteta u junu.
Rekao je tada da će se u naredne dve godine izbori održati u Srbiji, Rusiji i drugim državama članicama Stalnog komiteta i predložio "intenziviranje zajedničkog rada u tom pravcu".
Bivša vlast u Srbiji insistirala je na tezi da su studentski protesti koji su doveli do pada njene vlasti na izborima 25. oktobra "obojena revolucija", što bi značilo da su strane obaveštajne službe umešane u proteste. Zvaničnici Rusije podržavali su taj narativ.
Te poruke stizale su i uoči izbora. Ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko rekao je sredinom avgusta da rukovodstvo Srbije ne može da eliminiše rizik da nakon glasanja, bez obzira na rezultate, "može biti pokrenut dobro poznati scenario 'obojene revolucije'".
Odupiranje navodnim "obojenim revolucijama" Srbije i Rusije se najavljuje još od decembra 2021. kada su se u Moskvi sreli tadašnji ministar policije Srbije Aleksandar Vulin i sekretar Saveta bezbednosti Ruske Federacije Nikolaj Patrušev.
Oni su tada ocenili da su "obojene revolucije" postale tradicionalni instrument politike određenih centara moći.
Saradnja sa novom vlašću u SrbijiIpak, nakon pobede "Studentske liste" na izborima u Srbiji, Kremlj je saopštio da žele da nastave da razvijaju odnose sa Srbijom uprkos Vučićevom porazu, uz nadu da će novi lideri shvatiti da je "saradnja sa Rusijom u interesu njihove zemlje."
Uoči izbora, jedan od predstavnika "Studentske liste" Radomir Saičić rekao je za Radio Televiziju Srbije da će se negovati "produktivni odnosi sa Rusijom".
Ilija Srdanović, prvi na listi koja je pobedila na vanrednim parlamentarnim izborima, rekao je za RSE nakon izbora da će o odnosima sa Rusijom odlučivati građani.
Vuk Vuksanović smatra da će ruske vlasti pragmatično sarađivati sa novim vlastima u Beogradu i pored sporadičnih tvrdnji o mešanju Zapada.
Ruska Spoljna obaveštajna služba saopštila je u novembru da su Brisel i vodeće evropske prestonice "rešeni da lidere Studentske liste dovedu u red" i da su spremni su da "upotrebe ceo arsenal obaveštajnih i diplomatskih instrumenata uticaja".
Prema rečima Vuksanovića, pitanje Kosova i cene gasa će biti relevantna pitanja saradnje Srbije i Rusije u budućnosti.
Rusija je do sada davala podršku Srbiji u pregovorima o Kosovu, njene nekadašnje južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.
Takođe, Srbija je energetski zavisna od ruskog gasa, iz Rusije dolazi preko 80 odsto tog energenta.
Vlasti u Srbiji do sada nisu uvodile sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Kineskoj kompaniji China Civil Engineering Construction Corporation Balkan (CCECC), podizvođaču na pruzi od Novog Sada do granice sa Mađarskom, blokirani su bankovni računi u Srbiji od 17. novembra.
Narodna banka Srbije (NBS) potvrdila je za RSE da je CCECC u sistemu prinudne naplate na osnovu rešenja Poreske uprave.
Reč je o privremenoj meri obezbeđenja naplate poreskog potraživanja – zabranom prenosa novčanih sredstava preko računa poreskog obveznika.
U Narodnoj banci navode da NBS ne blokira direktno račune pravnih lica, već da je ovlašćena da vrši prinudnu naplatu na novčanim sredstvima izvršnih dužnika.
Prinudna naplata vrši se na osnovu izvršnih rešenja poreskih, carinskih i drugih nadležnih organa, izvršnih sudskih rešenja, drugih izvršnih naslova i zakonskih ovlašćenja.
Poreska uprava nije odgovorila na upit RSE o razlozima blokade računa.
Na pitanja nije odgovorila ni kineska kompanija CCECC.
Najmanje 19 privatnih firmi su, kao podizvođači, gradile brzu prugu od Novog Sada do granice sa Mađarskom, proizilazi iz dokumentacije sa sajta Vlade Srbije - objavljene nakon zahteva dela javnosti posle nesreće na novosadskoj železničkoj stanici.
Brzu prugu gradi konzorcijum kineskih firmi CRIC&CCCC (China Railway International Co. Ltd i China Communications Construction Company Ltd).
Predstavnici vlasti u Srbiji sa njima su sklopili ugovor na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine, bez raspisivanja tendera.
Poslovi na rekonstrukciji železničke pruge došli su u žižu javnosti nakon što se 1. novembra 2024. obrušila betonska nadstrešnica rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu usmrtivši 16 osoba.
Uprava Granične policije Srbije saopštila je povodom navoda da je bivši potpredsednik Srpske liste sa Kosova Milan Radoičić napustio Srbiju, da osoba kojoj je izrečena zabrana prelaska granice ili je raspisana potraga za njom ne može zakonito da pređe granicu.
Radoičić, koji je pod istragom zbog oružanog napada u Banjskoj na Kosovu, nije se javio 15. novembra u policiju što mu je bila mera koju mu je sud izrekao.
U saopštenju se navodi da Uprava granične policije nije nadležna da ograniči slobodu kretanja nijednom licu ukoliko ona nije ograničena zakonom, odnosno odlukom pravosudnog organa.
"Ukoliko je u određenom postupku pred sudom doneta odluka koju MUP treba da izvrši, takve odluke sud dostavlja službenim putem policijskoj upravi po mestu prebivališta stranke, radi evidentiranja i eventualnog postupanja granične policije", navedeno je.
Međutim, u saopštenju nije precizirano da li je policija dobila od suda odluku u vezi sa Radoičićem.
Viši sud u Beogradu je 17. novembra doneo rešenje o pritvoru i raspisivanju poternice za Milanom Radoičićem, nakon što je utvrđeno da se dva dana ranije nije javio u policijsku stanicu.
Tada su se u javnosti pojavile informacije da je Radoičić već napustio zemlju.
Sud je 4. oktobra 2023. odbio zahtev tužilaštva da se Radoičiću odredi pritvor, te mu je odredio mere da ne sme napustiti boravište bez odobrenja, oduzet mu je pasoš i izdata zabrana odlaska na teritoriju Kosova.
Slučaj Vulinovog odlaska u MoskvuUprava granične policije je povodom odlaska bivšeg državnog zvaničnika i proruskog političara Aleksandra Vulina 3. novembra u Moskvu navela da sve osobe koje poseduju važeću putnu ispravu, nemaju evidentiranu zabranu nadležnih organa kao ni druge pravne smetnje, mogu slobodno da prelaze granicu.
Povodom vraćanja aviona relaciji Beograd – Moskva, Uprava granične policije tvrdi da je svoj deo posla odradila u skladu sa zakonom.
"Vulin je prošao obaveznu graničnu kontrolu, koju su prošli i ostali putnici na letu za Moskvu. Ostale provere, odnosno pregled putnika i prtljaga pre ukrcavanja u vazduhoplov nije u nadležnosti granične policije", navedeno je.
Avion Air Serbia vraćen je 3. novembra sa leta ka Moskvi u Beograd zbog ponovne bezbednosne provere jednog putnika.
Nakon što je ta provera izvršena avion je ponovo poleteo.
Pored Vulina, u njemu su bili i Nenad Popović, ministar u Vladi Srbije bez portfelja, biznismen i proruski političar, kao i Dušan Bajatavić, direktor Srbijagasa.
Dok Studentska lista najavljuje procenu ustavnosti sporazuma postignutih u Briselskom dijalogu, iz Prištine poručuju da normalizacija odnosa počinje prihvatanjem realnosti.
"Kosovo je nezavisna i suverena država, a njena nezavisnost je nepovratna", navodi Ministarstvo spoljnih poslova Kosova i dijaspore u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Studentska lista je na izborima u Srbiji pobedila Srpsku naprednu stranku, koja je na vlasti bila 14 godina.
U delu programa o nacionalnim interesima, Studentska lista navodi da će se protiviti nezavisnosti Kosova i da neće dozvoliti njegovo učlanjivanje u međunarodne organizacije.
Upravo suprotno ovom stavu, odnosno da se neće protiviti učlanjenju Kosova u međunarodne organizacije, Srbija se obavezala prihvatanjem Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa 2023. godine.
Istim Sporazumom, za koji su strane usaglasile i plan implementacije, predviđeno je da će Kosovo i Srbija poštovati međusobni teritorijalni integritet, te da će priznati nacionalne simbole.
Međutim, Studentska lista sada najavljuje da će procesuirati sve "odgovorne predstavnike režima za sva potencijalna krivična dela u vezi sa sklapanjem i sprovođenjem neustavnih sporazuma na štetu Srbije".
Šta kažu iz EU?Iz Evropske unije, koja posreduje dijalogom Prištine i Beograda, kažu da promena vlasti u Srbiji ne menja obaveze koje ta zemlja ima u procesu normalizacije odnosa sa Kosovom.
EU očekuje i da Srbija nastavi da se konstruktivno angažuje, da poštuje postojeće obaveze i da doprinese napretku ka normalizaciji.
Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine, koju zvanični Beograd ne priznaje. Dijalog o normalizaciji odnosa posredstvom EU počeo je 2011. godine, u okviru kog je dogovoreno na desetine sporazuma – od integracije pravosuđa i policije, do slobode kretanja, električne energije, telekomunikacija, priznavanja diploma, regulisanja položaja srpske zajednice i tako dalje.
"Rezultati parlamentarnih izbora u Srbiji ne menjaju osnove dijaloga uz posredovanje EU niti obaveze koje su strane preuzele", rekao je portparol EU u izjavi za RSE nakon pobede Studentske liste.
Šta još stoji u planu Studentske liste?U programu Studentske liste za Kosovo navodi se još da će uložiti napore ka unapređenju položaja Srba u svim sredinama na Kosovu gde oni žive, te da će tražiti da se ovakva mesta administrativno povežu.
Cilj ovakvog povezivanja je, kako se navodi, postizanje veće autonomije u odnosu na kosovske institucije.
"Čuvaćemo naše obrazovne, zdravstvene, socijalne i kulturne ustanove na Kosovu i Metohiji, sa posebnim akcentom na Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici i štititi našu kulturnu i versku baštinu, kao i svojina Srpske pravoslavne crkve", stoji pored ostalog u program.
Kosovo je, inače, Sporazumima u okviru dijaloga prihvatilo da formira Zajednicu opština sa srpskom većinom na Kosovu, ali to do sada nije urađeno uz obrazloženje da nije u skladu sa Ustavom Kosova.
Ova Zajednica je, pored ostalog, trebalo da reguliše funkcionisanje institucija Srbije, koje su kosovske vlasti u prethodne dve godine ugasile uz obrazloženje da su paralelne i ilegalne.
Trenutno u sistemu Srbije u srpskim sredinama na Kosovu funkcionišu još obrazovne i zdravstvene institucije.
Šta kaže Kosovo?Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore Kosova podvlači da se puna normalizacija odnosa sa Srbijom može postići jedino ako u njenom središtu bude uzajamno priznanje.
"Samo na toj osnovi mogu se uspostaviti evropski dobrosusedski odnosi. Ostajemo posvećeni dijalogu koji doprinosi ostvarenju tog cilja i omogućava regionu da prevaziđe ponavljajuće tenzije i krene ka trajnom miru i kontinuiranoj saradnji".
Dodaju da svaka politička agenda zasnovana na negiranju stvarnosti može da produži podele koje normalizacija treba da prevaziđe.
"Obećanje Studentske liste o političkoj obnovi Srbije zvuči neubedljivo kada njen program formalno izražava iste teritorijalne ambicije koje su obeležile politiku prethodne vlade prema Republici Kosovo. Oni našu zemlju smatraju delom Srbije, ostvarivanje tog cilja izričito postavljaju kao politički cilj i obećavaju da će blokirati naše članstvo u međunarodnim organizacijama", ukazuju iz Ministarstva spoljnih poslova Kosova.
Petrov: Gotovo nemoguće poništiti sporazume koje je Srbija sprovelaPredsednik Ustavnog suda Srbije, Vladan Petrov, u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa, iznosi lično mišljenje da je gotovo nemoguće vratiti pređašnje stanje nakon sporazuma koje je Srbija dogovorila i implementirala.
Uz dodatnu napomenu da ne iznosi stav Ustavnog suda, već isključivo lični, Petrov kaže i da formalno ustavni osnov da se Srbija jednostrano povuče iz dijaloga postoji ukoliko bi Ustavni sud najpre promenio stav iz 2014. godine, zauzimajući novi stav da su u pitanju međunarodni pravni ugovori.
Naime, Ustavni sud Srbije je 2014. godine odbacio predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti Prvog briselskog sporazuma uz obrazloženje da se ne radi o međunarodnom sporazumu, već političkom.
"Ali, ponavljam, kakva god da je njihova priroda, oni su od strane Republike Srbije odavno u potpunosti izvršeni, pa se logično postavlja pitanje kakve bi faktičke posledice jedna takva eventualno i hipotetički zamišljena odluka mogla da proizvede", smatra Petrov.
Predstavnici Studentske liste su, inače, nakon pobede na izborima zatražili ostavke rukovodilaca u brojnim institucijama, uključujući i ostavku predsednika Ustavnog suda Vladana Petrova.
Zašto Ustavni sud nije ocenjivao ustavnost Briselskog sporazuma?Iz Ustavnog suda Srbije u odgovoru za Radio Slobodna Evropa navode da je na sednici 10. decembra 2014. godine odbačen predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti parafiranog "Prvog sporazuma o principima koji regulišu normalizaciju odnosa između Vlade Republike Srbije i Privremenih institucija samouprave u Prištini", jer se ne radi o međunarodnom sporazumu.
Prvi briselski sporazum su 2013. godine potpisali tadašnji premijeri Kosova i Srbije, Hašim Tači i Ivica Dačić.
Ustavni sud Srbije, međutim, objašnjava da osporeni akt ne predstavlja opšti pravni akt unutrašnjeg prava, već samo političku "podlogu" za donošenje odgovarajućih opštih pravnih akata od strane nadležnih organa i u propisanoj proceduri.
"Akti Vlade – Zaključak o prihvatanju 'Prvog sporazuma' i Izveštaj u Narodnoj skupštini i Odluka Narodne skupštine o prihvatanju Izveštaja, po svojoj prirodi nisu opšti pravni akti, te zato nisu ni mogli biti osnov da se osporeni 'Prvi sporazum' njihovim donošenjem 'uvede' u pravni poredak kao opšti pravni akt", navedeno je u odgovoru predsednika Ustavnog suda Vladana Petrova.
Dodaje se da je Ustavni sud tada prihvatio ekspertska mišljenja prema kojima je Prvi briselski sporazum po svojoj prirodi najbliži političkom modus vivendi, odnosno prelaznom političkom rešenju koje stvara političku, ali ne i pravnu obavezu u smislu međunarodnog ugovora.
Prema tom tumačenju, sporazum ne prejudicira konačni status Kosova, već to pitanje ostavlja za buduću političku odluku.
Prvi briselski sporazum ponovo je pokušala da ospori poslanička grupa "Mi snaga naroda" 24. juna 2024. godine, ali iz Ustavnog suda Srbije se ukazuju da je sud 2014. godine već odbio da ocenjuje njegovu ustavnost.
Dušan Janjić iz Beogradskog foruma za etničke odnose ocenjuje da je ovim izjašnjavanjem Ustavnog suda Srbije 2014. bila zadovoljna Evropska komisija, ali da ga on, kao pravnik, smatra početnom greškom u procesu Briselskog dijaloga o normalizaciji odnosa.
"Koliko ja znam, ključno pravilo vladavine prava je da se u jednoj zemlji poštuje Ustav. I poglavlje 35 (koje se u pregovorima Srbije o članstvu u EU tiče normalizacije odnosa sa Kosovom) takođe nije poštovano", smatra on.
Šta je cilj preispitivanja sporazuma?Profesor ustavnog prava u Srbiji, Bogoljub Milosavljević, kaže da je u ovom trenutku nejasno na koji način Studentska lista planira da preispita sporazume postignute u okviru dijaloga, odnosno šta je ideja i cilj.
"Ja ne verujem da bi se napravio neki korak suprotan težnjama i planovima Studentske liste da se približavamo Evropskoj uniji. Preispitivanje (sporazuma u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa sa Kosovom) treba da ima neku svrhu, jer je prethodna vlast svašta radila", rekao je on za RSE.
Međutim, Dušan Janjić najavu Studentske liste da će preispitati ustavnost svih sporazuma ne vidi kao najavu obraćanja Ustavnom sudu Srbije, već kao poziv na partnerstvo sa EU i minimum uvažavanja.
Iz ugla ustavnog prava, kako kaže Janjić, i za Srbiju i za Kosovo je dobro da se zastane kako bi se stvorili osnovi partnerstva i novi temelji dijaloga.
"Hajmo da ne žurimo, hajmo da postavimo temelje nastavka dijaloga", kaže Janjić, uz napomenu da odluka Ustavnog suda iz 2014. godine ostaje na snazi, jer niko ne može da je preispituje.
Nakon konstituisanja Skupštine, u Srbiji sledi i formiranje Vlade.
Muhadžiri: Nastavak dijaloga nemoguć bez promene pristupaPolitički analitičar iz Prištine, Artan Muhadžiri (Muhaxhiri), izražava sumnju da Evropska unija sklapa sporazume sa državama, a da se prethodno ne uveri da ti sporazumi ne krše njihove ustavne okvire.
Zato veruje da je program Studentske liste koji se tiče Kosova "populistički narativ" koji je u suprotnosti sa evropskom budućnošću.
U tom kontekstu ocenjuje da Studentska lista ima velike šanse za "fundamentalne pozitivne promene u srpskom društvu", ali da toga neće biti ukoliko izaberu da "uđu u iracionalnu i unapred izgubljenu bitku za promenu istorije u kontekstu Kosova".
"Uspeh njihovih progresivnih ideja za emancipatorsku političku i sociokulturnu transformaciju Srbije biće uslovljen nivoom realističnog pristupa najzahtevnijim i najdelikatnijim procesima. A odnosi sa Kosovom trebalo bi da budu jedan od glavnih prioriteta", kaže on za RSE.
Prema Muhadžiriju, jedini izgovor za dosadašnji stav Studentske liste o Kosovu je održavanje predsedničkih izbora, koji moraju biti održani do kraja godine.
Ukoliko se ovakav pristup ne promeni, nastavak dijaloga je nemoguć, zaključuje Muhadžiri.
Trećeg dana konstitutivne sednice, poslanici novog saziva Skupštine Srbije izabrali su Aleksandra Čupića, poslanika Studentske liste, za predsednika parlamenta. Glasanju je prethodila višesatna rasprava koju su poslanici Studentske liste ocenili kao opstrukciju opozicione Srpske napredne stranke. Kako je izgledala rasprava, šta nalaže poslovnik o radu parlamenta i da li je bilo kršenja pravila?
Kao i ostali poslanici Studentske liste i Aleksandar Čupić nema političko iskustvo. Čupić dolazi iz akademske zajednice i docent je na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu. Paralelno s tim bavi se i poljoprivredom, kroz gazdinstvo koje ima nedaleko od Beograda gde živi sa porodicom. Tokom studentskih protesta pružao je podršku akademcima i na kraju prihvatio da bude među 250 kandinata za poslanike na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra.
Skupština Srbije izglasala je većinom glasova kandidata Studentske liste Aleksandra Čupića za predsednika. Na javnom glasanju prozivkom za Čupića je glasalo 140 poslanika, a za kandidata opozicije Stojana Radenovića 97.
Milanu Radoičiću, osumnjičenom za organiziranje napada u Banjskoj na sjeveru Kosova, zabranjen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu nakon što je proglašen prijetnjom po nacionalnu sigurnost, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa iz sigurnosnih izvora.
Prema istim izvorima, odluka kojom se Radoičiću zabranjuje ulazak u Bosnu i Hercegovinu donesena je 13. novembra, četiri dana prije nego je Viši sud u Beogradu donio rješenje o pritvoru i raspisivanju potjernice za njim, jer se 15. novembra nije javio policiji.
Obavezno javljanje bila je jedna od mjera nadzora izrečenih u postupku koji se protiv njega vodi zbog slučaja Banjska.
Nadležne institucije BiH nisu javno objavile detalje odluke niti obrazloženje zbog kojeg je Radoičić označen kao sigurnosna prijetnja.
Zabrana ulaska Radoičiću znači da će, ako pokuša ući u BiH, biti odbijen, odnosno zadržan, na graničnom prijelazu ili drugom mjestu ulaska u zemlju.
Ova odluka dolazi u trenutku kada je nepoznato gdje se nalazi Radoičić, koji je posljednjih dana nedostupan pravosudnim organima Srbije.
Radoičiću je ranije bio oduzet pasoš, imao je zabranu napuštanja boravišta bez odobrenja nadležnih organa, te zabranu odlaska na Kosovo.
Njegov nestanak uslijedio je nakon poraza Srpske napredne stranke (SNS) na izborima u Srbiji krajem oktobra, a nekoliko dana prije raspisivanja potjernice pojavile su se nepotvrđene informacije da je napustio Srbiju i otišao u Rusiju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) i ruska ambasada u Beogradu do sada nisu potvrdili takve navode.
MUP RS: Nemamo saznanja da je Radoičić boravio u Republici SrpskojNa upit Radija Slobodna Evropa o navodima koji su se pojavili u pojedinim medijima da se Milan Radoičić nalazi u Republici Srpskoj i da uživa zaštitu pojedinih struktura vlasti, iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske odgovorili su da nemaju saznanja da je boravio ili boravi na teritoriji tog entiteta.
"Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nema saznanja da je navedeno lice boravilo ili boravi na području Republike, a posebno odbacujemo kao neistinite i zlonamjerne navode da istog štite pripadnici MUP-a Republike Srpske", naveli su iz MUP-a RS.
Dodali su da je za kontrolu prelaska državne granice nadležna Granična policija Bosne i Hercegovine, koja raspolaže podacima o ulascima i izlascima iz zemlje.
Iz MUP-a RS su istakli i da postupaju po svim međunarodnim potjernicama te da imaju "dobru i profesionalnu saradnju sa svim policijama u regiji i šire".
Radoičić je preuzeo odgovornost za organiziranje naoružane grupe koja je 24. septembra 2023. godine izvela napad u Banjskoj na sjeveru Kosova.
U sukobu je ubijen jedan kosovski policajac, dok su poginula i trojica napadača.
Iako je protiv njega u Srbiji pokrenuta istraga zbog više krivičnih djela povezanih s nabavkom oružja i izazivanjem opće opasnosti, optužnica ni nakon tri godine nije podignuta.
Kosovske vlasti, koje za napad terete ukupno 45 osoba, raspisale su međunarodnu potjernicu za Radoičićem preko misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), dok se on i dalje nalazi među optuženima u odsustvu.
Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija ranije su uvele sankcije Radoičiću zbog navodne umiješanosti u organizirani kriminal i korupciju.
Odluka Bosne i Hercegovine donesena je svega nekoliko dana nakon što je zemlju napustio i Zvonko Veselinović, dugogodišnji poslovni partner Radoičića.
Sigurnosni izvori u BiH ranije su za Radio Slobodna Evropa potvrdili da je Veselinović 11. novembra preko Sarajeva otputovao u Tursku koristeći pasoš Srbije.
Već skoro šest mjeseci, demonstranti u Tirani traže ostavku premijera Edija Rame. Prema riječima aktivista i analitičara, dugotrajnost protesta izvršila je pritisak kako na vlast, tako i na opoziciju.
Protesti su počeli u maju kao građanski pokret poznat pod nazivom "Revolucija flamingosa".
Građani su prvobitno izašli na ulice protiveći se turističkom projektu u Zvernecu, kod Valone, koji se dovodi u vezu sa Jaredom Kushnerom.
Početkom oktobra, pokretu su se pridružili studenti, a zatim i univerzitetski profesori. Kako su se protesti širili, različite građanske grupe iznosile su nezadovoljstvo koje se tokom godina nagomilalo u vezi sa vladavinom premijera Rame.
Od samih početaka protesta, govori se o mogućnosti da iz njih proistekne nova politička alternativa. Međutim, do sada nisu preduzeti nikakvi konkretni koraci u tom pravcu.
Demonstranti navode da su pažljivo pratili slične pokrete u Srbiji i drugim zemljama.
Oni ukazuju kako na sličnosti, tako i na razlike između tih pokreta, kao i na izazove koji bi mogli uticati na nastavak protesta u Albaniji i na njihov konačni ishod.
Šta demonstranti u Tirani vide u srpskom iskustvu?Zhakline Lekatari, aktivistkinja za ljudska prava, učestvuje na protestima od samog početka.
Ona za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su demonstranti pomno pratili kako su u Srbiji organizovane studentske demonstracije, uključujući taktike poput blokiranja puteva, metode samoodbrane, načine prenošenja poruka i strategije za podsticanje šireg učešća.
Međutim, prema njenim riječima, interesovanje za srpski model poraslo je nakon političkog organizovanja studenata u Srbiji u "Studentsku listu" i njihovih napora da izgrade novu političku alternativu.
"Studentska lista" je pobijedila na parlamentarnim izborima 25. oktobra, okončavši četrnaestogodišnju vladavinu Srpske napredne stranke (SNS), koju predvodi Aleksandar Vučić.
"Postojalo je sve veće interesovanje za usvajanje ovog novog tipa političkog modela", kaže Lekatari, ističući da je za grupu srpskih studenata zajednički imenitelj bio protest protiv korupcije.
"Isto važi i za Albaniju; i ovdje je korupcija zajednički imenitelj koji je okupio različite interesne grupe – grupe koje su ideološki suprotstavljene i nalaze se na suprotnim stranama – da zajedno ostanu na javnom prostoru skoro šest mjeseci", kaže Lekatari za RSE.
Ona dodaje da se sa jednakim interesovanjem prati i razvoj situacije u Srbiji nakon protesta, uključujući istrage i hapšenja zvaničnika.
Prema riječima ove aktivistkinje, iskustvo iz Srbije takođe bi moglo poslužiti kao referentna tačka za organizovanje foruma i izgradnju horizontalne političke strukture, za razliku od vertikalne organizacije u kojoj je donošenje odluka koncentrisano u rukama lidera.
Ona posebno cijeni uključivanje univerzitetskih fakulteta, predavača i intelektualaca u proces artikulisanja nove političke alternative.
Analitičar Ben Andoni takođe ističe sličnosti između političke situacije i protesta u Albaniji i Srbiji.
"Ono što je zajedničko političkim situacijama u Albaniji i Srbiji jeste ogromna moć koju je Vučić izgradio sa svojim saradnicima; s druge strane, u Albaniji je Rama uspostavio klijentelistički sistem – pružajući usluge određenim pojedincima, dok je srednju klasu i siromašne ostavio bez nade", kaže Andoni.
On takođe ukazuje na podatke Zavoda za statistiku, prema kojima je oko 40 posto stanovništva Albanije u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što je brojka koja, prema njegovim riječima, naglašava ozbiljnost društvenih i ekonomskih problema u toj zemlji.
Ko može da pokrene protestni pokret u Albaniji?Uprkos ovim sličnostima, demonstranti i analitičari ukazuju i na razlike i izazove koji bi mogli uticati na održivost i ishode protesta u Albaniji.
Lekatari smatra da protestnom pokretu u Albaniji nedostaje politička vizija, ona koja bi morala biti formulisana tako da prevazilazi puki zahtjev za smjenom Ramine vlade.
"U nama se nagomilalo mnogo bijesa i frustracije, koje smo konačno uspjeli da usmjerimo ka političkom djelovanju ili pokretu. Međutim, nakon kritikovanja vlade, koju želite da smijenite, nužno mora uslijediti druga faza protesta: formulisanje političke vizije, odnosno artikulacija 'nove Albanije'", kaže ona za RSE.
Andoni kao ključnu razliku navodi nivo organizovanosti i zrelost protesta.
"U Beogradu i Novom Sadu, pokret je prerastao u formalnu strukturu, 'listu', koja je na kraju pobijedila vladajuću stranku, SNS, u Srbiji. Međutim, u Albaniji je pokret još uvijek u povoju; iako je izazov održati ga, trenutno nema naznaka da će se razviti u potpuno formiran pokret", navodi Andoni.
Prema njegovim riječima, dok su u Srbiji politički pokret koji je proizašao iz protesta koji su predvodili plenumi (unutrašnje organizacije na fakultetima), "u Albaniji su studenti svedeni na puku pozadinu, jer glavni teret situacije preuzimaju anarhija i opozicija", kaže Andoni za RSE.
Jurgen Shperdhea, student druge godine master studija, smatra da bi demonstranti u Albaniji trebalo da slijede sličan model, budući da su upravo studentski pokreti ti koji bi trebalo da usmjere energiju protesta i rade na stvaranju nove političke snage.
Prema njegovim riječima, sljedeći korak trebalo bi da bude mobilizacija na fakultetima – predlaganje stručnjaka i pojedinaca koji nisu bili dio "stare politike" i koje bi studenti željeli da vide kao svoje predstavnike.
"Biće teško. To je proces koji mora doprijeti do svakog fakulteta i podrazumijeva razgovore sa studentima kako bi se identifikovali potencijalni kandidati", kaže on za RSE.
On se protivi praksi iznošenja potencijalnih imena na društvenim mrežama, gdje su se posljednjih dana pojavile liste i ankete sa imenima pojedinaca koji bi mogli da predstavljaju novu političku alternativu.
"Imena nikako ne bi trebalo da se objavljuju na društvenim mrežama; o njima treba razgovarati u amfiteatrima. Tu treba predložiti ljude koji nisu ukaljani 'starom politikom'", ističe on.
S druge strane, Lekatari napominje da je protestu od samog početka nedostajala dovoljna podrška nezavisnih intelektualaca, onih koji nisu povezani sa dvije glavne stranke: Socijalističkom partijom Edija Rame i Demokratskom partijom Salija Berishe.
"To je bio najveći problem, uz nedostatak institucionalne studentske strukture, one koju nisu organizovali studenti 'izvana', već oni iznutra, uz učešće predavača koji su istinski intelektualci, spremni da se suprotstave onima na vlasti i da to javno iskažu", kaže Lekatari.
Protestu u Tirani 20. oktobra pridružili su se i predavači. Međutim, taj događaj pratile su rasprave i međusobne optužbe različitih grupa koje učestvuju u protestu.
Njihovo učešće dovedeno je u pitanje zbog političkih veza ili pripadnosti koje se pripisuju pojedinim predavačima, što je izazvalo sumnju u nepristrasnost njihovog angažmana.
Neki demonstranti su izrazili zabrinutost da bi to moglo dovesti do podjela i skrenuti fokus sa zajedničkih građanskih zahtjeva ka specifičnim interesima i agendama određenih grupa.
Lekatari napominje da je ovaj razvoj događaja takođe uticao na nivo povjerenja unutar protestnog pokreta.
"Dolaskom predavača, eskalacija protesta, kao i nasilje, je splasnula, ali isto tako i povjerenje. Vjerujem da je jedan od najvrednijih resursa u današnjem svijetu, zapravo, povjerenje", kaže ona.
U međuvremenu, posljednjih dana, Demokratska stranka organizovala je zasebne skupove, da bi se potom priključila studentskom protestu.
Pojedini studenti su insistirali na očuvanju nezavisnog karaktera svog protesta, protiveći se njegovom povezivanju i poistovećivanju sa političkim djelovanjem demokrata.
Izborni zakonik: 'Začarani krug protesta'Od samog svog početka, protest je formulisao pet zahtjeva. Prvi i najvažniji je ostavka premijera Rame.
Ostali zahtjevi uključuju formiranje prelazne, nestranačke tehničke vlade; ustavne amandmane – koji bi se takođe odnosili na Izborni zakonik; ukidanje određenih zakona, uključujući i onaj koji se tiče zaštićenih područja; kao i novi društveni ugovor između građana i države.
Andoni navodi da predložene promjene nužno moraju proći kroz parlament te da, u suštini, zavise od dvije glavne političke stranke.
"Upravo one moraju promijeniti izborni sistem pokretanjem suštinskih reformi. Čak se ni predložena tehnička vlada ne može uspostaviti bez parlamentarne deklaracije", kaže Andoni, dodajući da je Ahilova peta sporazum iz 2008. godine o ustavnim i izbornim izmjenama.
Godine 2008. provedena je ustavna i izborna reforma na temelju političkog sporazuma postignutog između tadašnjeg premijera Salija Berishe i tadašnjeg vođe opozicije Edija Rame.
Glavna promjena bio je prelaz s mješovitog izbornog sistema na regionalni proporcionalni sistem, pri čemu su liste kandidata određivale političke stranke.
Reforma je stranačkim liderima omogućila veću kontrolu nad odabirom zastupnika u parlamentu te je išla na ruku velikim strankama na štetu manjih političkih snaga.
Manje stranke usprotivile su se tom sporazumu, tvrdeći da su bile isključene iz pregovaračkog procesa te da promjene narušavaju politički pluralizam.
"Upravo to stvara 'začarani krug' u zemlji", kaže Andoni.
Shperdhea takođe smatra Izborni zakon jednim od ključnih pitanja koje treba riješiti ako je cilj stvoriti uslove za ravnopravnu političku utakmicu.
"Prema ovom zakonu, sigurno je da će vladajuća stranka pobijediti na izborima, bez obzira na to ko je nasuprot nje. Zato ne tražimo samo ostavku Rame i njegove vlade, već i tehničku vladu, onu koja može da garantuje te promjene i osigura jednake uslove za poštenu političku borbu", kaže on.
Andoni smatra da bi energiju protesta trebalo usmjeriti prema ostvarivim ciljevima, kako se ne bi uzalud trošila na zahtjeve za koje ne postoji jasan put do realizacije, poput zahtjeva za Raminom ostavkom.
Prema njegovu mišljenju, demonstranti moraju međusobno razjasniti svoje ciljeve i strategiju te postepeno preći s horizontalnog modela organizovanja na strukturu s jasnije definisanom zastupljenošću.
Tvrdi da bi to pokret učinilo organizovanijim, institucionalnijim i spremnijim za politički sukob s Raminom vladom.
Međutim, prema Shperdheinu mišljenju, izostanak imenovanih predstavnika jedna je od najznačajnijih odluka koje je protestni pokret dosad donio.
On tvrdi da bi, u slučaju da je protest imao zvanične predstavnike, poziv premijera Rame na dijalog mogao dovesti do pregovora, a time i do okončanja protesta, te da pritom ne budu ostvarene zahtijevane promjene.
Dok se protest nastavlja, a zahtjevi za njegovu ostavku ostaju nepromijenjeni, premijer Rama ne pokazuje nikakve znake popuštanja.
U govoru održanom 14. novembra na Nacionalnoj skupštini Socijalističke partije, odbacio je ideju o svom prinudnom uklanjanju sa vlasti, nazvavši je iluzijom.
Rama je izjavio da je vlada saslušala demonstrante, ali je naglasio da je sada red na socijaliste da stupe u kontakt sa građanima u svakom naselju i selu.
Priznao je da pojedini demonstranti imaju opravdane razloge za zabrinutost, ali je istovremeno ukazao na prisustvo drugih elemenata, koje je nazvao "stranim rukama".
Protesti koji se odvijaju u Tirani u više navrata su bili obilježeni tenzijama i nasilnim sukobima sa policijom, naročito početkom oktobra.
Policija je upotrijebila suzavac i vodene topove, a stotine ljudi odvela u policijsku stanicu. Pojedini demonstranti bacali su kamenje i Molotovljeve koktele. Tokom sukoba povrijeđeni su demonstranti i policajci, dok je javna i privatna imovina oštećena.
Predsedništvo Evropske narodne partije (EPP) predložiće privremenu suspenziju Srpske napredne stranke (SNS) iz ove političke porodice, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz izvora u ovoj partiji.
Reč je o predlogu suspenzije na godinu dana. U tom periodu stranka će morati da ispuni određene uslove, nakon čega će se ponovo razmatrati njeno članstvo. Za sada nije poznato o kojim je uslovima reč, a prema izvorima RSE, detalji bi mogli biti utvrđeni tokom zasedanja Političke skupštine.
O predlogu za suspenziju SNS-a glasaće se na predstojećoj Političkoj skupštini EPP-a, koja će biti održana početkom decembra.
Odluke se donose prostom većinom glasova prisutnih članova, a kada su glasovi izjednačeni, odlučuje glas predsednika. Uzdržani i prazni listići ne računaju se kao važeći glasovi. Kvorum postoji kada je prisutna prosta većina članova.
Politička skupština je ključno političko telo EPP-a, koje između kongresa utvrđuje političke stavove i smernice ove evropske političke porodice. Sastaje se četiri puta godišnje, odobrava mandate radnih grupa, a priprema i usvaja političke dokumente i stavove EPP-a o važnim evropskim i međunarodnim pitanjima. Izjave ovog partijskog organa predstavljaju zvanične političke stavove EPP-a.
EPP je najveća evropska politička porodica desnog centra i okuplja nacionalne stranke iz država članica EU i drugih evropskih zemalja. Iz nje dolazi i najveći broj evropskih lidera.
SNS je postala pridružena članica EPP-a u novembru 2016. godine.
U septembru 2025. EPP je pokrenuo proces preispitivanja statusa SNS-a, zbog zabrinutosti za političku situaciju u Srbiji. Ta zabrinutost odnosi se na proteste nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, navode o pritiscima na demonstrante, stanje demokratije i vladavine prava, kao i na odnos Srbije prema Rusiji.
U septembru ove godine evropski narodnjaci osudili su glorifikaciju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je preminuo u Hagu 29. avgusta, a sahranjen uz državne počasti 7. septembra u Beogradu.
Politička skupština EPP-a zaključila je da bi ovi događaji mogli biti uzeti u obzir u procesu preispitivanja članstva SNS-a. Članovi su ocenili da su scene sa Mladićeve sahrane bile duboko uznemirujuće, navode u EPP-u.
"Umesto suočavanja s tim mračnim nasleđem, bili smo svedoci javnih i državnih počasti na njegovoj sahrani, učešća visokih srpskih zvaničnika, kao i otvorenog iskazivanja podrške na javnim mestima. Takvi postupci su duboko zabrinjavajući i u očiglednoj su suprotnosti s vrednostima pomirenja, poštovanja žrtava i odgovornosti na kojima počiva evropski projekat", navodi se u deklaraciji koju je usvojila Politička skupština EPP-a.
Mogućnost suspenzije prva je informacija o ishodu preispitivanja statusa SNS-a otkako je taj proces počeo. EPP se do sada nije oglašavao o tome dokle je proces stigao.
SNS je izgubila parlamentarne izbore održane u Srbiji 25. oktobra i posle 14 godina na vlasti prelazi u opoziciju.
Da li je Milan Radoičić napustio Srbiju i ako jeste, kako je mogao da ode bez pasoša – pitanja su na koja nadležne institucije ne daju odgovor.
Blizak odlazećoj vlasti Srpske napredne stranke (SNS), Radoičić je pod istragom zbog oružanog napada u Banjskoj, na severu Kosova, u septembru 2023.
Do njegovog nestanka došlo je u vreme očekivane promene vlasti nakon poraza SNS-a na oktobarskim izborima.
Bojana Zorić iz Instituta Evropske unije za bezbednosne studije (EUISS) kaže za RSE da se ne može isključiti da su te okolnosti bile signal Radoičiću.
"Signal da dosadašnji mehanizmi političke i institucionalne zaštite više neće biti održivi", navela je.
Naime, ni posle tri godine protiv Radoičića nije podignuta optužnica za oružani napad u kojem su stradali jedan kosovski policajac i tri napadača.
Viši sud u Beogradu saopštio je 17. novembra da je doneo rešenje o pritvoru i raspisivanju poternice za Radoičićem zato što se 15. novembra nije javio policiji.
To je bila mera koju mu je sud izrekao, da se 1. i 15. u mesecu javlja u policiji.
"Apsolutno je jasno da je Radoičić pobegao tako što je pušten da ode i upozoren", smatra beogradski advokat Aleksandar Olenik.
On navodi da trenutno, dok se čeka formiranje nove vlasti, "policija, uglavnom, ne sluša tužilaštvo, uglavnom, neće da zaštiti javni interes".
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije nije odgovorilo na upit RSE da li tragaju za Radoičićem.
Nije odgovoreno ni na pitanje da li je napustio Srbiju i ukoliko jeste, kako je to mogao bez pasoša i uz izrečene sudske mere.
Radoičić nije smeo da napusti boravište bez odobrenja, imao je zabranu odlaska na Kosovo i oduzet mu je pasoš.
Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči ga za nekoliko krivičnih dela u vezi sa ilegalnom nabavkom oružja i "izazivanjem opšte opasnosti".
Po sopstvenom priznanju, Radoičić je predvodio naoružanu grupu koja je 24. septembra 2023. izvršila napad u selu Banjska kod Zvečana.
U to vreme bio je potpredsednik Srpske liste, vodeće stranke Srba na Kosovu, koja je do sada delovala uz podršku Srpske napredne stranke i doskorašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Čija je odgovornost nestanak Radoičića?Srpske vlasti, predvođene SNS-om, godinama unazad su Milana Radoičića opisivale kao "srpskog heroja", koji navodni štiti srpski narod na Kosovu čiju nezavisnost Beograd ne priznaje.
Radoičić je poslednji put u javnosti viđen uoči izbora u Srbiji, kada je 9. oktobra prisustvovao predizbornom mitingu Srpske napredne stranke u Kragujevcu.
Naprednjaci su na izborima 25. oktobra doživeli poraz nakon 14 godina vlasti.
Iako nova vlast, koju će predvoditi Studentska lista, još nije konstituisana, policija i tužilaštva su započeli brojna hapšenja zbog raznih krivičnih dela.
Bojana Zorić kaže da nezavisno od tranzicijskog perioda u kojem se menja vlast, odgovornost za sprovođenje mera nadzora ostaje na nadležnim institucijama.
"Politička tranzicija može objasniti zašto je eventualno odlučio otići baš sada, ali ne i kako je mogao izbjeći mjere nadzora koje su već bile na snazi", ocenjuje ona.
Par dana pre nego što je Viši sud raspisao poternicu za Radoičićem pojavili su se u javnosti nezvanični navodi, koji nisu potvrđeni, da je pobegao u Rusiju.
MUP i Bezbednosno-informativna agencija nisu odgovorili na upite RSE da li je imaju saznanja o tome da li se Radoičić eventualno nalazi u Rusiji.
Advokat Aleksandar Olenik podseća da postoje primeri kada su pripadnici nekadašnjeg režima Slobodana Miloševića bežali iz Srbije u Moskvu.
"Ne bih se iznenadio da je Moskva, odnosno Rusija novo odredište (Radoičića)", kaže Olenik.
Ali, dodaje, da postoji i veliki broj drugih država, gde "čak i sa ne tako velikim novčanim iznosima možete da živite sasvim pristojno bez straha od izručenja."
Ambasada Rusije u Beogradu do objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na upit RSE da li se Milan Radoičić nalazi u Rusiji.
Rusija je pod zapadnim sankcijama i izolacijom od 2022. zbog invazije na Ukrajinu.
Srbiju je u sedmicama nakon izbora napustio Zvonko Veselinović, biznismen sa severa Kosova i Radoičićev doskorašnji partner.
On je, kako je za RSE potvrđeno iz bezbednosnih izvora u Bosni i Hercegovini, preko Sarajeva odleteo u Tursku 11. novembra, koristeći srpski pasoš. Sa njim je bio i njegov brat Žarko Veselinović.
Šta je sa procesom protiv Radoičića?Glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović rekao je 16. novembra, odgovarajući na pitanje zašto optužnica u slučaju Banjska nije podignuta, da im nisu dostavljeni dokazi sa Kosova.
Međutim, Kosovo je nakon oružanog napada u Banjskoj preko UNMIKA-a raspisalo poternicu za Radoičićem na koju se Srbija nije osvrtala.
Kosovsko tužilaštvo tereti 45 osoba za ovaj napad, od kojih su trojica osuđena, dok su ostali, uključujući Radoičića, u bekstvu.
I Evropska unija i Sjedinjene Države su u više navrata insistirale na procesuiranju odgovornih za Banjsku.
Takvi zahtevi stizali su na adrese u Beogradu.
Iako je Aleksandar Vučić u vreme predsedničkog mandata više puta obećavao da će Radoičić biti procesuiran, to se za tri godine nije dogodilo.
Radoičić se nalazi i pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju.
Pripreme za transakciju u vezi sa Naftnom industrijom Srbije (NIS) ušle su u novu fazu, rekao je Đerđ Bača (György Bacsa), direktor za strategiju MOL Grupe u najnovijoj epizodi emisije MOL Talks.
Prema njegovim riječima, zahvaljujući licencama koje je izdala Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC), MOL sada može da pokrene povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja, kao i da započne kupovinu hartija od vrijednosti koje su potrebne za izmirenje kupoprodajne cijene.
"Ipak, za zaključenje transakcije neophodna su i dodatna odobrenja, uključujući saglasnost nadležnih organa za zaštitu konkurencije, dodatnu licencu OFAC-a, kao i odobrenje ruske države na strani prodavca. Ovi postupci za dobijanje odobrenja odvijaće se paralelno", kazao je on.
Inače, početkom oktobra je iz MOL-a za Radio Slobodna Evropa rečeno da je nastavljen proces o kupovini većinskog ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) između mađarskog MOL-a i ruskog Gaspromnjefta.
NIS je jedina kompanija u Srbiji koja eksploatiše i prerađuje naftu, od čega zavisi i rad NIS-ove rafinerije.
Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva, kako bi spriječila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini.
Dok traju pregovori sa MOL-om, OFAC produžava licence za rad NIS-a, kao i za pregovore o promjeni vlasništva.
Ruski vlasnici imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu.
MOL i Gaspromnjeft su sredinom januara potpisali glavne odredbe okvirnog sporazuma.
MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije.
Tim dokumentom uređuju se struktura i način odlučivanja upravljačkih tijela, kao i strateški ciljevi kompanije.
Ugovor će, međutim, početi da se primjenjuje samo ako se MOL i Gazpromnjeft dogovore oko prodaje NIS-a, a OFAC takav aranžman odobri.
MOL računa i na novu Vladu SrbijeGovoreći o političkim promjenama u Srbiji, Đerđ Bača istakao je značaj kontinuiteta u saradnji.
"Nastojimo da održavamo dobre, pragmatične odnose sa svim vladama u regionu", rekao je on.
MOL smatra da i nova Vlada Srbije može da računa na kompaniju kao strateškog partnera u obezbjeđivanju dugoročnog poslovanja NIS-a.
Podsjetio je da je MOL tokom protekle decenije kontinuirano prisutan na srpskom tržištu nafte i naftnih derivata, kao i da je u periodima otežanog snabdijevanja, kroz uvoz, pomagao u sprječavanju nestašica goriva.
"Mislim da će fokus Brisela, kada je reč o radu buduće vlade, pre svega biti na reformama, borbi protiv korupcije i unapređenju slobode medija, gde Studentska lista ima veoma snažnu platformu i jasnu želju da ostvari pomake, a isto tako i Evropska unija."
Ovo u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Fredrik Veslau (Frederic Wesslau), viši saradnik za politiku u okviru programa za evropsku bezbednost pri Evropskom savetu za spoljne odnose, međunarodne think thank organizacije.
Veslau je bio jedan od učesnika panela "Provera kredibiliteta proširenja EU", koji je održan u utorak u okviru "Beogradske bezbednosne konferencije", događaja koji u glavnom gradu Srbije organizuje nevladin Beogradski centar za bezbednosnu politiku.
Konferencija se održava manje od mesec dana nakon parlamentarnih izbora u Srbiji na kojima je posle 14 godina vlast izgubila Srpska napredna stranka (SNS), a većinu u parlamentu dobila Studentska lista, pokret nastao tokom dve godine masovnih antivladinih protesta u Srbiji.
U međuvremenu, predstavnici vladajuće većine u javnim nastupima ističu da će fokus buduće vlade biti na vladavini prava i borbi protiv korupcije, dok na spoljnopolitičkom planu ne najavljuju promene.
"Još uvek je mnogo nepoznanica, ali ovo vidim kao optimističan trenutak za Srbiju i generalno Evropu", kaže Frederik Veslau.
RSE: Danas je konstituisana Skupština Srbije, prva posle 14 godina u kojoj većinu neće imati SNS. Ne znamo u kom tačno pravcu će ići nova vladajuća većina, ali kakva su vaša očekivanja u tom smislu?
Veslau: Mislim da pre svega treba da prepoznamo da je ovo zaista istorijski trenutak i da su izbori ponudili istorijsku priliku Srbiji da promeni svoj pravac i izvrši korekciju kursa nakon mnogo godina Vučićeve vladavine.
Dakle, sada je zaista na Studentskoj listi da se ujedini, konsoliduje, da predloži kredibilnog premijera, ministre i vladu, kao i da se fokusira na ispunjavanje svojih obećanja, jer mislim da su očekivanja u društvu veoma velika. Sada je reč o prelasku sa izborne pobede na sprovođenje politike u praksi, na neki način.
RSE: Šta je sa spoljnom politikom? Ono što znamo jeste da ne možemo očekivati promenu odnosa sa Rusijom. Da li će to biti prepreka integraciji Srbije u Evropsku uniju?
Veslau: Mislim da u Briselu i u mnogim prestonicama država članica postoji osećaj da je Studentskoj listi potrebno vreme da se konsoliduje, da zaista pronađe svoje uporište i poziciju. Zato ne očekujem da će u ovoj fazi biti mnogo pritiska na buduću vladu da uvede sankcije Rusiji ili da prizna Kosovo. Ali, naravno, to su važna pitanja za mnoge države članice i za sam Brisel.
Ipak, u ovom trenutku ne vidim da postoji zaista veliki pritisak na Beograd da napravi pomake po tim pitanjima.
RSE: Jedna od stvari na koju nova većina stavlja akcenat jesu reforme u oblasti vladavine prava. Da li je to nešto što bi moglo da ubrza evropski put Srbije, uprkos eventualnim neslaganjima o pitanjima spoljne politike sa Briselom?
Veslau: Apsolutno. Mislim da je to svojevrsna objedinujuća platforma unutar Studentske liste i da je veoma usklađena sa napretkom u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Mislim da sa strane Brisela postoji očekivanje da će nova vlada ojačati vladavinu prava, preduzeti korake u borbi protiv korupcije, sprovesti reformu sektora bezbednosti i slično, što je, naravno, u potpunosti u skladu sa procesom pristupanja EU i napretkom na tom putu.
Dakle, mislim da bi EU po tom pitanju bila veoma podržavajuća i spremna da ponudi različite vidove pomoći novoj vladi.
RSE: Pre gotovo 20 godina bili ste savetnik tadašnjeg šefa Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) Joahima Rikera. Sada, sa promenom vlasti u Srbiji, kakva su vaša očekivanja kada je reč o odnosima Beograda i Prištine?
Veslau: Postoji proces u kojem Evropska unija posreduje. Mislim da bi bilo mudro da se nova vlada u taj proces uključi na konstruktivan način. Ponovo, sa strane Brisela postoji osećaj da nova vlada najpre treba da bude formirana i da pronađe svoje uporište. Ali, naravno, ovo je važno pitanje i za Brisel i za mnoge države članice.
Tako da se nadam da će u jednom trenutku doći do nekakvog rešenja koje bi služilo interesima i Srbije i Kosova, kao i celog regiona.
RSE: Pomenuli ste da postoji proces, međutim on je već dugo u zastoju. Da li sada, uz nešto opušteniju situaciju i, nadamo se, manje tenzija u Srbiji, očekujete da bi to moglo da bude podsticaj za promene?
Veslau: Da, mislim da je to moguće. Ponovo, ne mislim da će Brisel postavljati vrlo čvrste zahteve novoj vladi da odmah ostvaruje rezultate kada je reč o Kosovu, sankcijama Rusiji i sličnim pitanjima. Mislim da će fokus pre svega biti na reformama, borbi protiv korupcije i unapređenju slobode medija, gde Studentska lista ima veoma snažnu platformu i jasnu želju da ostvari pomake, a isto tako i Evropska unija.
Mislim da bi to mnogo doprinelo popravljanju odnosa između EU i Srbije i postavljanju tih odnosa na zdravije temelje.
Ali, u nekoj fazi će takođe biti neophodno da dođe do revitalizacije procesa između Kosova i Srbije i, nadamo se, konstruktivnog pristupa sa obe strane.
RSE: Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, da li očekujete promene u odnosima Beograda i Sarajeva, imajući u vidu da su Srpska napredna stranka i Aleksandar Vučić imali saveznika u Miloradu Dodiku?
Veslau: Nadam se. Videćemo kako će se stvari razvijati. Mislim da bi to koristilo regionu, koristilo bi Bosni i Hercegovini i doprinelo stabilnosti u regionu. Ali sačekajmo da vidimo. Mislim da mnoga od ovih pitanja još uvek nemaju odgovor i da će biti potrebno vreme da se neki od tih stavova zaista učvrste i definišu.
Ali mislim da je važno dati Studentskoj listi vremena da se organizuje, pronađe dobar način rada, formira vladu, usvoji kvalitetnu platformu za rad vlade i počne da je sprovodi. I ponovo, mislim da su fokus na reformama u oblasti vladavine prava i reforma sektora bezbednosti veoma dobro mesto za početak.
Duga rasprava, malo usvojenih tačaka dnevnog reda. Ovako je ukratko izgledala konstitutivna sednica novog saziva Skupštine Srbije. Nakon vanrednih izbora Studentska lista postala je najbrojnija parlamentarna većina, dok je do sada vladajuća Srpska napredna stranka otišla u opoziciju. Poslanici su verifikovali mandate i položili zakletvu, dok će se na izbor predsednika i potpredsednika Skupštine čekati naredni dan. Zasedanje se nastavlja u sredu.
Pad vojnog aviona "Mig-29" 17. novembra kod Stare Pazove, u kom je poginuo pilot, samo je jedna u nizu nesreća u vojnom vazduhoplovstvu u Srbiji u prethodnih šesnaest godina.
Kao i kod pada "Mig-29", u većini slučajeva Ministarstvo odbrane Srbije formiralo je dve komisije za ispitivanje nesreće. Ipak, javnosti u većini slučajeva nije prezentovan konačan izveštaj o rezultatima istrage.
U nekim slučajevima, uzroci su pripisani tehničkim kvarovima ili ljudskim faktorima.
Slučaj pada helikoptera 2015, koji je prevozio bolesnu bebu, nesreća je sa najviše ljudskih žrtava.
U ovom slučaju u kratkom roku je objavljen izveštaj komisija o nesreći u kom su piloti označeni odgovornim za pad helikoptera, ali se nije pokretalo pitanje političke odgovornosti koju je tražio deo javnosti.
Pad 'Mig-21' 2020. godineDva pilota Ratnog vazduhoplovstva i PVO Vojske Srbije poginula su u septembru 2020. prilikom pada aviona "Mig-21" kod Malog Zvornika, na zapadu Srbije.
Tadašnji portparol Ministarstva odbrane i Vojske Milan Gujanica je nakon nesreće rekao da je avion "neposredno pre poletanja kompletno pregledan u skladu sa procedurama, kada je utvrđeno da je spreman i ispravan za izvršenje zadatka".
Povodom ovog slučaja formirane su komisije za ispitivanje nesreće.
Tadašnji predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da, prema nezvaničnim saznanjima koje ima, uzrok pada vojnog aviona nije neispravnost letelice.
Tadašnji ministar odbrane Aleksandar Vulin rekao je dva dana kasnije na TV Prva da komisije proučavaju materijalne dokaze i da će izaći sa zaključcima, koji će biti dostavljeni tužilaštvu.
Međutim, Ministarstvo odbrane nije javno objavilo izveštaje komisija o ovom slučaju, niti se Više javno tužilaštvo u Šapcu, nadležno za ovaj slučaj, javno oglasilo povodom rezultata istrage.
Pad dva školsko-borbena avionaVojni avion srušio se i 2018. godine kod Kovačice, severno od Beograda.
U toj nesreći školsko-borbenog aviona "Super galeb G-4" poginuo je jedan pilot Centra za letna ispitivanja Tehničko-opitnog centra Vojske Srbije, dok je drugi povređen.
Ministarstvo odbrane je saopštilo da je istraga u toku, ali konačan izveštaj o istrazi nije javno objavljen.
Dva vojna pilota su poginula u aprilu 2017. usled pada još jednog školsko-borbenog aviona "Super galeb G-4" kod Šapca, na severozapadu Srbije.
Avion se srušio tokom izvođenja redovne letačke obuke.
Ministarstvo odbrane objavilo je oko mesec dana kasnije da su izveštaji komisija vojske za utvrđivanje okolnosti nesreća predstavljeni tadašnjem ministru odbrane.
Tadašnji ministar odbrane Zoran Đorđević je tada rekao da će Ministarstvo odbrane, po nalogu tužilaštva, izveštaje predati nadležnom tužiocu.
Izveštaj tužilaštva o istrazi nije objavljen.
Slučaj pada helikoptera i 'politička odgovornost'Veliku pažnju javnosti privukao je slučaj pada helikoptera "Mi-17" kod Surčina, u martu 2015. koji je prevozio bolesnu bebu i još šest članova spasilačke posade.
U ovoj nesreći stradalo je sedam osoba, uključujući i bebu.
Beba sa respiratornim problemima nalazila se prvobitno u sanitetskom vozilu koje je bilo zaglavljeno zbog odrona na putu između Novog Pazara i Kraljeva.
Upućen je helikopter koji je trebalo da sleti u Beograd i da beba bude prevezena na Institut za majku i dete u prestonici Srbije, međutim, došlo je do pogoršanja vremena i helikopter nije uspeo da se prizemlji.
Formirane su dve komisije za utvrđivanje uzroka nesreće.
Ministarstvo odbrane je već u aprilu objavilo izveštaj obe komisije.
U izveštaju je navedeno da je osnovni uzrok pada vojnog helikoptera ljudski faktor, odnosno "neadekvatno upravljanje letelicom u složenim vremenskim uslovima noću".
Navedeno je da odgovornost za nesreću snosi vođa posade helikoptera, a da deo odgovornosti snose i drugi pilot i letač tehničar u pilotskoj kabini.
Deo javnosti tada je tražio ispitivanje političke odgovornosti koja stoji iza tragedije tvrdeći da je na posadu vršen pritisak da se uprkos lošim vremenskim uslovima prizemlji na beogradski aerodrom.
U jednom od transkripata objavljenih na sajtu Ministarstva odbrane, navodi se da se na aerodromu očekivalo prisustvo tadašnjeg ministra zdravlja Zlatibora Lončara, a u drugom da je moguće prisustvo i ministra odbrane Bratislava Gašića.
Pilot preživeo pad aviona 2013.Prilikom probnog leta-tehničke probe srušio se avion Vojske Srbije tipa J-22 ''Orao'' u novembru 2013. godine kod Mrčajevaca, u zapadnoj Srbiji.
Pilot aviona iz 98. vazduhoplovne brigade iz Kraljeva tom prilikom se katapultirao iz aviona i preživeo.
Vojska Srbije je tada saopštila da je avion pao na livadu "ne oštetivši objekte i ljudstvo". Ipak, RSE je tada izvestio da se avion, nakon što se survao u livadu, zapalio, a krhotine letelice raspršile po čitavom zaseoku i oštetile nekoliko najbližih kuća i pomoćnih objekata.
I povodom ovog slučaja formirana je komisija, ali nema konačnog zvaničnog saopštenja o uzrocima nesreće.
Avion pao 2012. zbog 'tehničkog kvara'Pilot je poginuo od zadobijenih povreda prilikom pada aviona na redovnom zadatku tehničke probe vazduhoplova Lasta u Novoj Pazovi u septembru 2012. godine. Drugi pilot je povređen.
Pilot je iskočio iz aviona "Lasta" (V-54) koji se srušio u Novoj Pazovi, ali je kasnije umro je na Vojno-medicinskoj akademiji od zadobijenih povreda, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Taj avion domaće proizvodnje bio je, prema saopštenju Vojske Srbije, u vojsci tek nekoliko meseci, od juna 2012. godine.
Radio-televizija Srbije objavila je u maju naredne godine da je uzrok nesreće utvrđen i da se avion srušio zbog zaglavljivanja komandi. Komsija je tada predložila preduzimanje mera na otklanjanju uzroka nastanka udesa.
Pad aviona 2010. 'klasičan primer vanrednog događaja'Vojni avion se srušio i u junu 2010. u Gružansko jezero u blizini Kragujevca, a pilot je preživeo.
Iz Ministarstva odbrane je saopšteno da je uzrok pada aviona je to što se "levi stajni trap Orla nije spustio kada je avion trebalo da sleti".
Budući da letelica nije mogla da se bezbedno prizemlji, pilot je usmerio letelicu za pad u jezero i bezbedno se katapultirao.
Iz Ministarstva odbrane je saopšteno da je pad ovog aviona "klasičan primer vanrednog događaja koji se dešava u letačkoj obuci svih vazduhoplovstava sveta".
Viši sud u Beogradu doneo je rešenje o pritvoru i raspisivanju poternice za Milanom Radoičićem, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa u tom sudu.
Poternica je raspisana zato što se Radoičić 15. novembra nije javio policiji u skladu sa merom koju mu je sud izrekao.
Prema Zakoniku o krivičnom postupku Srbije poternica može biti raspisana ukoliko se okrivljeni nalazi u bekstvu, a postoji naredba za njegovo dovođenje ili rešenje o određivanju pritvora.
Izdavanje poternice naređuje sud pred kojim se vodi krivični postupak.
Sud je 4. oktobra 2023. odbio zahtev tužilaštva da se Radoičiću odredi pritvor, te mu je odredio mere da ne sme napustiti boravište bez odobrenja, oduzet mu je pasoš i izdata zabrana odlaska na teritoriju Kosova.
Više javno tužilaštvo u Beogradu Radoičića sumnjiči za nekoliko krivičnih dela u vezi sa ilegalnom nabavkom oružja i "izazivanjem opšte opasnosti".
Glavni tužilac Nenad Stefanović je 16. novembra, odgovarajući na pitanje zašto optužnica u slučaju Banjska nije podignuta, rekao da im nisu dostavljeni dokazi koji su od Kosova traženi preko Misije EU za vladavinu prava (EULEX).
Za Radoičićem već postoji poternica koju je raspisao UNMIK nakon oružanog napada u mestu Banjska kod Zvečana, jer Kosovo nije članica Interpola.
Kosovsko tužilaštvo tereti 45 osoba za ovaj napad, od kojih su trojica osuđena, dok su ostali, uključujući Radoičića, u bekstvu.
Radoičić je u Srbiji zbog Banjske pod istragom Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
U vreme napada u Banjskoj bio je potpredsednik Srpske liste, vodeće stranke Srba na Kosovu koja je do sada delovala uz podršku Srpske napredne stranke i bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Od oktobra 2023. godine ima obavezu da se javlja u policijsku stanicu 1. i 15. u mesecu, a pasoš mu je oduzet. Mere je, kako je ranije navodio Viši sud, do sada poštovao.
Međutim, u javnosti su se 13. novembra pojavili nezvanični navodi da je Radoičić pobegao u Rusiju.
Radoičić se nalazi i pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju.
Poslednji put je u javnosti viđen uoči izbora u Srbiji, kada je prisustvovao predizbornom mitingu Srpske napredne stranke u Kragujevcu.
Prethodno je Srbiju napustio i Zvonko Veselinović, biznismen sa severa Kosova i Radoičićev doskorašnji partner.
On je, kako je za RSE potvrđeno iz bezbednosnih izvora u Bosni i Hercegovini, preko Sarajeva odleteo u Tursku 11. novembra, koristeći srpski pasoš. Sa njim je bio i njegov brat Žarko Veselinović.
Obojica su, uz Radoičića, takođe pod američkim sankcijama zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju.
Avion Vojske Srbije srušio se jutros oko 08.45 časova u okolini Stare Pazove, a u udesu je stradao pilot aviona Goran Bulajić, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije.
Na lice mesta izašli su organi vojne policije i obavešten je nadležni tužilac.
U saopštenju se navodi i da je formirana komisija za ispitivanje vanrednog događaja, koja ima zadatak da utvrdi okolnosti događaja i eventualnu odgovornost vojne organizacije.
Formirana je i stručna komisija Ratnog vazduhoplovstva koja treba da utvrdi uzroke udesa vazduhoplova.
Zastupnik načelnika Generalštaba uputio se na mesto udesa.
Major Goran Bulajić je rođen 25. marta 1973. godine u Beogradu. U Vojsci Srbije je bio od 1996. godine. Iza sebe je ostavio dvoje dece, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Upravljao je avionom "mig 29" iz sastava 204. vazduhoplovne brigade.
Kandidat sa Studentske liste Aleksandar Baucal potvrdio je u ponedeljak u Briselu posvećenost pokreta vladavini prava i evropskim vrednostima.
Baucal je u poslednjem trenutku uvršten među glavne govornike na godišnjem Forumu o proširenju, koji Evropska komisija organizuje drugu godinu zaredom.
Predstavnik Studentske liste koja je pobedila na parlamentarnim izborima u Srbiji, tokom govora je naglasio da su u srcu studentskih zahteva vladavina prava, borba protiv korupcije, transparentnost i odgovornost vlasti.
Kako je naveo, to su suštinska načela demokratske države, kao što su nezavisno pravosuđe, sloboda medija i jednake mogućnosti za sve građane, ali i temelji evropskih vrednosti.
"Za nas je evropski put put reformi. To znači jačanje evropskih vrednosti, izgradnju funkcionalnih institucija i istinskog sistema vladavine prava i razvoj održive ekonomije integrisane u evropsko tržište", rekao je Baucal.
On je rekao da će jedan od strateških ciljeva Srbije biti da ubrza ispunjavanje privremenih merila u poglavljima 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbednost).
"To je preduslov za pozitivan Izveštaj o proceni ispunjenosti privremenih merila (IBAR)", dodao je on.
Baucal je najavio i da će Studentska lista spoljnoj politici Srbije vratiti "kredibilitet, odgovornost i predvidljivost", s posebnim naglaskom na obnovu poverenja sa susedima.
Kako je rekao, u izgradnji institucija Srbija traži blisku saradnju s Evropskom unijom i susedima, "jer zajedno možemo delotvornije da štitimo demokratiju".
U govoru, koji su učesnici skupa propratili ovacijama, naveo je da Studentska lista želi da Srbija bude pouzdan i kredibilan partner Evropskoj uniji i susedima.
"Želimo zemlju koja poštuje svoje obaveze, ostaje otvorena za dijalog i rešava konkretne probleme umesto da stvara nove sukobe. Ne radi se samo o tome da Evropska unija pomogne Srbiji da zaštiti svoju demokratiju. Radi se i o tome da demokratska Srbija doprinese jačoj i otpornijoj Evropi", poručio je on.
Na marginama foruma predstavnici Studentske liste sastali su se sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos.
Forum o proširenju je godišnji skup Evropske komisije posvećen budućnosti proširenja Evropske unije (EU). Domaćin je komesarka za proširenje Marta Kos. Forum okuplja visoke zvaničnike EU, političke lidere zemalja kandidata, kao i predstavnike civilnog društva, privrede i akademske zajednice. Teme razgovora uključuju proširenje, reforme, bezbednost, ekonomski rast i dobrosusedske odnose.
Među govornicima ovogodišnjeg foruma su i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen), predsednik Evropskog Saveta Antonio Košta (Costa), kao i brojni evropski i regionalni lideri i zvaničnici.