Crnogorska opozicija zatražila je smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ocijenivši da namjerno urušava integritet parlamenta s ciljem da zaustavi put Crne Gore u Evropsku uniju (EU). Smjenu su inicirale Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate, koje u parlamentu imaju četvrtinu poslanika - 20 od 81. "Ovo je prilika da i oni koji su mu prethodno dali podršku još jednom očituju svoje stavove, da više nemamo dilema ko pripada kojim vrijednostima. Jer ovo nijesu evropske vrijednosti. Ovako se ne dolazi do EU", kazao je šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić. Inače, vlasti navode da im je cilj da do kraja sljedeće godine zatvore sva pregovaračka poglavlja i da Crna Gora 2028. postane članica EU. U ovom trenutku ima zatvoreno manje od 20 odsto poglavlja. Reagujući na inicijativu, Mandić je kazao kako pokušavaju da od njega naprave "dežurnog krivca" i "osobu koja je izvor svega lošeg u zemlji". "Volio da se ova inicijativa pretvori u svojevrsnu tradiciju... ne bi li svakoga puta dobili jasan odgovor predstavnika narodne većine". Deset razloga za smjenuInicijatori su naveli deset razloga za smjenu predsjednika parlamenta. Dio se direktno tiče odnosa sa EU. Poslanik DPS-a je na konferenciji poručio da on opstruira obaveze Skupštine neophodne za ispunjavanje završnih mjerila za poglavlja o vladavini prava. To se odnosi na proces imenovanja članova dva savjeta - Radio Televizije Crne Gore i Agencije za audiovizuelne medijske usluge. Naime, Delegacija EU u Crnoj Gori je prošlog mjeseca pozvala da se hitno imenuju dva člana Savjeta Agencije kako bi se "osiguralo njeno funkcionisanje i nezavisnost". Jedan od razloga je i to što Mandić, kako su naveli iz DPS-a i SD-a, osam mjeseci "u fioci" drži predlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći EU za podršku Ukrajini (EUMAM). U međuvremenu je stigao i predlog odluke o učešću u još jednoj aktivnosti podrške Ukrajini, ali koju organizuje NATO. Partija Andrije Mandića je protivnik sankcijama Rusiji i članstva u NATO. Kao još jedan od razloga za smjenu je i ćutanje Skupštine i Mandića o slučaju u kojem je njegov bratanić i tjelohranitelj pritvoren zbog sumnje da je - koristeći službeni automobil parlamenta - pokušao da ubije dvije osobe. Uz to se navodi i da predsjednik Skupštine već osam mjeseci ne procesuira zahtjev Višeg tužilaštva za skidanje imuniteta poslaniku njegove partije Marku Kovačeviću zbog govora u kome je poručio da će se "s onima koji neće kao braća, postupati kao prema Turcima". Mandiću zamjeraju i što je otišao u Banja Luku da podrži predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku nekoliko dana nakon što ga je Sud Bosne i Hercegovine osudiona godinu zatvora uz zabranu političkog djelovanja od šest godina. Smatraju da to predstavlja flagrantno miješanje u unutrašnje stvari druge države. "Takvo djelovanje Andrije Mandića prepoznajemo i kao opstrukciju evropskog puta Crne Gore, za račun međunarodnih sponzora Dodika." Mandić je u bliskim odnosima sa Dodikom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Druga inicijativa opozicijeOvo je inače druga inicijativa za smjenu predsjednika Skupštine, od kako je na tu poziciju imenovan oktobra 2023. Opoziciona inicijativa na njegovu smjenu nije dobila podršku većine poslanika marta 2024. Tajnim glasanjem, za Mandićev ostanak na čelu parlamenta glasalo je 44 poslanika, dok je za njegovo razrješenje glasalo 27. U crnogorskom parlamentu ima 81 poslanik. Mandić ima podršku koalicionih partnera Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata vicepremijera Alekse Bečića i prosrpskih partija.

Podgorica se suočava se s ozbiljnim rizicima gubitka grantova Evropske unije, povoljnih kredita i potencijalnih odšteta izvođačima radova zbog zastoja u izgradnji Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Iako su sredstva, oko 50 miliona eura, obezbjeđena, projekat definisan, a izvođači izabrani na tenderu, radovi nisu počeli zbog protivljenja mještana sela Botun, gdje je planirana izgradnja. Selo je između opština Podgorice i susjedne Zete. "Konačan stav je da nema gradnje kolektora u Zeti. Nije bilo novih pregovora sa Podgoricom i gradnja neće biti dopuštena", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mihailo Asanović predsjednik Opštine Zeta. Ova situacija ugrožava ekološku i finansijsku stabilnost grada i evropski put. Izgradnja ovog Postrojenja je jedan od uslova za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 – zaštita životne sredine u procesu evropskih integracija Crne Gore. EU za RSE: Svakim danom šteta se uvećavaSvaki dan kašnjenja znači više zagađenja rijeke Morače i Skadarskog jezera u koje se direktno ispušta neprečišćena voda a što pogoršava ekološku štetu i rizike po javno zdravlje, saopšteno je iz Delegacije EU u Crnoj Gori za RSE. Navode da nadležni moraju brzo rješavati preostala sporna pitanja. Potvrđuju da je EU obezbijedila 33 miliona eura bespovratnih sredstava čime je pokrila preko 40 posto investicije za novi kanalizacioni sistem. Kažu da su svjesni zabrinutosti dijela mještana u vezi sa lokacijom. "Međutim, projekat koji je spreman za realizaciju je već prošao sveobuhvatna istraživanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje nije prijetnja za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu", navode iz Delegacije EU. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU podržala u Crnoj Gori, zaključuju iz EU. Rizik od gubitka sredstavaOpozicija upozorava da je država u riziku da ostanu bez obezbjeđenih sredstava, ukoliko gradnja ne počne ove godine kako je planirano. "Ukoliko bi se raskinuo ugovor sa izvođačem, glavni grad bi izgubio grant EU, kredit a plaćaće i odštetu od 100 miliona eura. I za to će biti odgovoran gradonačelnik", rekao je za RSE odbornik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac. Na upit RSE kada će početi gradnja postrojenja i kolika je odšteta ukoliko ne počne, iz kabineta gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića nisu odgovarali. Podgorica je grad sa blizu 200.000 stanovnika, a postojeći kolektor za otpadne vode je izgrađen u drugoj polovini prošlog vijeka kada je glavni grad brojao 50.000 stanovnika. Planiranje gradnje novog kolektoraPrva studija za izgradnju novog kolektora je izrađena 2004. Evropska unija je 2016. i 2021. bespovratno dodijelila 33 miliona eura za izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacionu mrežu Podgorice. Takođe, 2017. je obezbjeđen kredit Njemačke razvojne banke (KfW) od 30 miliona eura. Ostatak novca je obezbijedio Glavni grad. Tokom 2022. godine dvije turske kompanije su na tenderu dobile posao izgradnje Postrojenja i dostavile završni nacrt glavnog projekta čija izgradnja bi trebalo da traje tri godine. Mještani Botuna protivVišegodišnji protesti mještana sela Botun, gdje je planirana gradnja u potpunosti su zaustavili početak radova. Selo je u blizini Kombinata aluminijuma na samom izlazu iz Podgorice prema Opštini Zeta. Četrdesetak porodica Botuna tvrde da 'po cijenu života' neće dozvoliti da se na tom području ispuštaju otpadne vode. Mještanin Vesko Kažić, kaže da su vlasti planirale zastarelu tehnologiju prečišćavanja otpadnih voda koja će uticati na taj kraj i podstaći selidbu lokalnog stanovništva. "To je loš i koruptivni projekat. Ta tehnologija je jako opasna. Što je najgore elaborat predviđa da kolektor bude zatvoren 2045. Znači radiće svega 17 godina", navodi Kažić. Predviđeno je da se uz glavni kolektor izgradi spalionica mulja, što je Botunjanima najspornije tvrdi Kažić. "Tu će se spaljivati kompletan mulj Crne Gore, jer nema druge adekvatne spalionice. To su kancerogene nano čestice, za koje je prečišćivač veoma skup i čiju nabavku nadležni nisu ni razmatrali", ističe Kažić. Kažić naglašava da je Botun poljoprivredna sredina koja bi prestala da postoji ukoliko bi se izgradio kolektor. "Ja gradim veliki objekat za proizvodnju hrane sa najmodernijom tehnologijom. I da li ćete vi od mene kupiti proizvod ako znate su fekalije u blizini?", pita Kažić. Ni promjena lokacije nije rešenje ukoliko tehnologija ostane ista, zaključuje on. Vlasti tvrde da će izgradnja Postrojenja uticati na smanjenje zagađenja rijeke Morače, podzemnih voda zetske ravnice i zaštititi Skadarsko jezero kao najveću akumulaciju vode za piće. Upozorenja kreditoraNa pitanja više medija, gradonačelnik Mujović je rekao da su do sada analizirali nekoliko opcija za "preseljenje" sistema ali da nijedno rješenje nije bilo dobro. Dodaje i da ima još jednu ideju o novoj lokaciji koju neće da otkriva. A u slučaju da ni ta lokacija ne zadovolji kriterijume, a Botunjani ostanu pri stavu da ne dozvoljavaju gradnju, Mujović kaže da će problem prepustiti Vladi Crne Gore. Upozorenje na pravne i finansijske posljedice u slučaju da gradnja uskoro ne počne Mujović je dobio u februaru ove godine od predstavnika njemačke KfW banke. Oni su tada upozorili na potencijalne izazove u vezi sa promjenom lokacije kašnjenje u realizaciji i na 'aktiviranje određenih klauzula'. "Svaka promjena može donijeti dodatne finansijske obaveze u milionskim vrijednostima, a izmjena lokacije dovodi do dužih administrativnih i tehničkih procedura i povlači višestruke penale na teret Glavnog grada", navedeno je u saopštenju. Klikovac: Lokacija može biti samo jedna - BotunKlikovac, čija je partija, DPS, bila na vlasti u Podgorici do 2022, koja je obavila pripreme za gradnju Postrojenja, tvrdi da nema pravnog osnova za odlaganje realizacija projekta u Botunu: "Glavni grad prije više od deset godina otkupio dio parcela od mještana Botuna kako bi na svom vlasništvu izvodio radove", navodi on. Kaže da je nekoliko studija pokazalo da je to jedina optimalna lokacija. "Studije lokacije su radili instituti iz Londona, Francuske i Njemačke. Sve su pokazale isto. Čak je i vladina komisija prije četiri godine utvrdila da je Botun optimalna lokacija, a da alternativne lokacije nisu izvodljive", kaže Klikovac. Smatra da gradonačelnik Mujović može odustati izgradnje na toj lokaciji samo zbog političkog pritiska koalicionih partnera, ali da bi time šteta po Podgoricu bila oko 100 miliona eura. Gradonačelnik Mujović pripada Pokretu Evropa sad premijera Milojka Spajića, koji je na državnom nivou u koaliciji za Demokratskom narodnom partijom, a koja kontroliše vlast u Zeti i koja ne dozvoljava gradnju na obodu te opštine. Moderan tretman otpadnih voda značio bi trajno uklanjanje septičkih jama sa teritorije glavnog grada.

Stavom Evropske unije o Sporazumu Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata zadovoljni su i protivnici i potpisnici ovog dokumenta iako o njemu imaju suprotstavljene stavove. Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa Emiratima potpisao je premijer Milojko Spajić krajem marta, a 23. aprila ga je na njegov zahtjev, i po hitnom postupku, usvojila Skupština. No moraće ponovo o njemu da glasaju jer ga je 29. aprila šef države Jakov Milatović "vratio parlamentu" na ponovno odlučivanje. On, dio nevladinog sektora i opozicije smatraju da je Sporazum u suprotnosti sa crnogorskim Ustavom i pravnim poretkom EU koji se tiče javnih nabavki, tendera i konkurencije... Milatović je zbog toga od evropske komesarke Marte Kos tražio stav o njegovoj usklađenosti sa evropskom regulativom budući da je Crna Gora kandidat za članstvo u EU. "Sporazum prima facie (na prvi pogled) ne sadrži dovoljno detaljne odredbe, koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa pravom EU", navela je Kos u odgovoru. Milatović kaže da je ovaj stav potvrdio njegove nedoumice, pa je pozvao Vladu da uskladi Sporazum sa pravnim poretkom Crne Gore i EU. Odgovorom je "prezadovoljan" i premijer Spajić koji smatra da u Sporazumu nema ništa sporno. Inače Sporazum je osnova za najavljena ulaganja arapskog biznismena Mohameda Alabara koji je zainteresovan da na 99 godina zakupi dio ulcinjske Velike plaže i njenog zaleđa, kako bi gradio turističke i objekte za stanovanje. Tome se protive vlasti Ulcinja, parlamentarna opozicija i dio nevladinog sektora. Uz to Sporazum obavezuje Crnu Goru da izgradi infrastrukturu, preuzme troškove eksproprijacije i pripremi planove shodno željama arapskih investitora. Još uvijek nije zakazana sjednica parlamenta na kojoj će se po drugi put odlučivati o Zakonu kojim se potvrđuje Sporazum sa Emiratima. Šta je napisala Marta KosKomesarka za proširenje EU Marta Kos u pismu Milatoviću navodi da Sporazum "ne sadrži odredbe koje bi same po sebi bile u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju". Ocjenjuje da je ključna primjena normi iz Sporazuma i da to treba "pažljivo pratiti". "Određene odredbe će morati pažljivo da se implementiraju kako bi se izbjeglo moguće kršenje principa javnih nabavki iz pravne tekovine EU", navela je Kos. Konkretno ukazuje na odredbe Sporazumu da su ugovori, programi i dalji sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti iz zakonodavstva obje zemlje o javnim nabavkama, tenderima i procedurama konkurentskog nadmetanja. "Stoga se može zaključiti da bi budući ugovori mogu imati korist od direktne dodjele, što bi moglo predstavljati kršenje pravila EU o javnim nabavkama", navodi. Ona kaže da je od suštinske važnosti da se tokom implementacije obezbijedi usklađenost u javnim nabavkama sa zakonodavstvom EU. "Zasnovanom na principima nediskriminacije, jednakog tretmana kompanija i transparentnosti procedura javnih nabavki", navela je. Prema njenim riječima nepravilnom primjenom Sporazum bi mogao da oslabi položaj domaćih i evropskih kompanija, ukoliko bi arapske firme bile povlašćene: "Načinom na koji će se Sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi moraće se pažljivo upravljati, da bi izbjegli bilo kakve zabrinutosti u vezi s tim". Navela je i da je EK spremna da pomogne Crnoj Gori u primjeni Sporazuma. Spajić prezadovoljan odgovorom Kos"Budući da je Kos navela da se Sporazum "na prvi pogled" ne čini u suprotnosti sa evropskim zakonodavstvom, čekaćemo i drugi i treći i 105. pogled", kazao je Spajić 6. maja u Baru. Rekao je i da nakon mišljenja Kos očekuje još veću podršku za Sporazum u parlamentu. "Pokazuje se da je Vlada bila u potpunosti u pravu kada je rekla da je Sporazum u skladu sa evropskim zakonodavstvom", kazao je Spajić. Zbog toga, smatra, nema prepreka da se ponovo usvoji u parlamentu. On očekuje da podrška poslanika bude veća nego prilikom prvog glasanja kad je Sporazum podržalo 46 poslanika od 81 koliko ih ima u Skupštini. Za Sporazum su prvi put glasali - Spajićev Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija šefa parlamenta Andrije Mandića, Demokrate, Bošnjačka stranka. Reakcije lokalne zajednice i dijela opozicijeI Genci Nimanbegu, predsjednik Opštine Ulcinj, koja se protivi aktuelnom Sporazumu sa Emiratima, pozdravio je stav evropske komesarke. Smatra da je Kos ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma. "Njena spremnost da stane u zaštitu principa transparentnosti, zakonitosti i javnog interesa važna je poruka svim građanima Crne Gore, a posebno nama u Ulcinju, koji smo u središtu ovog spornog procesa", naveo je 6.maja u saopštenju. Iz opozicionog Pokreta URA, koji se takođe protivi Sporazumu, nijesu se oglasili povodom pisma evropske komesarke. Oni su se obratili evropskim parlamentarcima navodeći da bi usvajanje Sporazuma u ovom obliku moglo imati "ozbiljne posljedice" po pravni poredak, ekološke standarde i evropski put. "Crna Gora ne smije biti eksperiment za privatne interese. Svaki dogovor koji direktno utiče na prirodna bogatstva mora biti rezultat javnog i demokratskog procesa, a ne tajnog dogovora iza zatvorenih vrata", poručili su iz URE. MANS poziva poslanike da ne podrže SporazumZa MANS koji je od početka kritikovao odredbe Sporazuma koje se tiču tendera, nabavki i konkurencije stav Marte Kos potvrđuje da on ima veliki potencijal da ugrozi evropski put Crne Gore. Ukazuju da bi njegova implementacija mogla dovesti do kršenja pravila EU u oblasti javnih nabavki i nadmetanja, a da bi favorizovanje investitora iz UAE na štetu crnogorskih i evropskih bilo kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Pored kršenja evropskih propisa MANS smatra da se Sporazumom suspenduje i crnogorski Ustav i dio zakona. Njime nije predviđeno poštovanje domaćih propisa o javnim nabavkama i tenderima iako Ustav propisuje slobodno tržište i zabranjuje narušavanje konkurencije i podsticanje monopola. Uz to, u slučaju bilo kojeg spora izglasani međudržavni sporazumi imaju primat nad domaćim zakonodavstvom. Ukoliko Skupština ponovo izglasa Sporazum on se ponovo šalje Milatoviću na potpisivanje. Po Ustavu on mora da ga potpiše, čime Sporazum stupa na snagu.

Akademska grafičarka i slikar iz Podgorice prave papir na kojem štampaju grafike. Ovaj umjetnički par živi na porodičnom imanju s dovoljno 'resursa' za stvaranje. Njihov atelje je na otvorenom, a djela koja stvaraju su razgradiva. Rad, inspiraciju, pa i način života, kažu, diktira im priroda.

Švajcarska kompanija "8B Capital" prekršila je Ugovor o zakupu nikšićke Željezare jer pola godine ne plaća zakupninu od 31.000 eura, mjesečno. Uz to, u istom periodu nije preuzela ni 150 radnika, što je bila u obavezi. Željezara je kćerka državne Elektroprivrede koja je jula 2024. sklopila ugovor o zakupu sa ruskim biznismenom, sa izraelskim pasošem, Igorom Shamisom vlasnikom "8B Capital". Ugovor o zakupu na 50 godina odnosi se na dva Željezarina pogona, za proizvodnju i preradu čelika. Shamis se obavezao da u prvoj godini pokrene proizvodnju i investira oko sedam miliona eura, odnosno 37 u prvih pet godina. Od toga ništa nije urađeno, kaže Ivan Vujović predsjednik Sindikata Željezare za Radio Slobodna Evropa (RSE). "Mi njega više ne smatramo zakupcem, od novembra ne plaća zakup", kaže Vujović. Sindikat o situaciji u ŽeljezariOn kaže da Shamis povremeno dolazi u fabriku, ali da nije u kontaktu sa radnicima. "Iako i dalje nije raskinut ugovor o zakupu, Shamis apsolutno nijednim svojim gestom nije pokazao da je sposoban da pokrene proizvodnju", kaže Vujović. Smatra da je pitanje za Elektroprivredu zbog čega nije raskinut ugovor sa njim. Da li će pokrenuti raskid ugovora zbog neplaćanja zakupnine, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz Elektroprivrede. "Ako on nije u stanju da plati mjesečni zakup 31.000 eura za ogromnu imovinu kojem raspolaže Željezara, kako je onda u stanju da realizuje investicije." Vujović kaže da fabrički sindikat interesuje samo status radnika i dodaje da su svi uposleni preko Elektroprivrede. "Ako se zakupac pojavi radnici mogu ostati u matičnoj kompaniji (Elektroprivredi) jer je potrebana njihova pisana saglasnost da bi prešli kod zakupca ." "Nadamo se da će država, to jest Elektroprivreda, stati na kraj ovom zakupcu i početi raskidanje ugovora jer radnici smatraju da nije sposoban da pokrene proizvodnju", kaže Vujović. U Vladi zabrinuti ali ne reaguju ?Da Shamis od starta ne poštuje ugovor potvrdio je crnogorski premijer Milojko Spajić prilikom posjete nikšićkoj fabrici, 9. aprila. "To je zabrinjavajuće. Ali postoji ugovor koji tačno određuje šta može da se desi u takvim slučajevima", kazao je Spajić. Istovremeno je poručio da će država iskoristiti sva pravna sredstva da osigura da se obaveze ispunjavaju. A da li su i koja pravna sredstva do sada upotrijebili, RSE nije dobio odgovor iz Spajićevog kabineta. Shamis takođe, nije odgovarao na upit RSE zašto ne poštuje ugovor o zakupu. Shamisovi posloviShamis je, prvi put prije 20 godina bio jedan od vlasnika Željezare, preko internacionalne "Midland grupe". Ta kompanija se povezuje sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Naime, 2004. "Midland grupa" je za 1.000 eura kupila većinski dio u Željezari od Vlade Mila Đukanovića, uz obavezne investicije od 30 miliona eura za pet godina. Nakon dvije godine, novembra 2006. napustili su Željezaru, a Vlada je saopštila da su ostavili poreski dug oko 2,7 miliona eura i uvećali gubitke fabrike na preko 12 miliona eura. Uoči potpisivanja aktuelnog Ugovora o zakupu Željezare, jula prošle godine, Shamis je za RSE potvrdio da je u "Midland grupi" imao 33 odsto vlasništva. Istovremeno je negirao veze sa Putinom, ali nije rekao je li napustio "Midland". "Moj povratak u fabriku u Nikšiću motivisan je mojim poznavanjem njenog investicionog potencijala", kazao je Shamis za RSE. Shamis tada nije odgovorio na pitanje RSE da li je bio privođen u Hrvatskoj zbog načina poslovanja u šibenskoj Tvornici lakih metala. Nije odgovorio ni da li je tokom njegovog poslovanja u češkom gradu Plzenu navodno bilo koruptivnih radnji i pranja novca. Iz Elektroprivrede su, uoči potpisivanja ugovora o zakupu, za RSE kazali da su provjerili kredibilitet zakupca. "Shamis je dostavio dokaze da nikada nije osuđivan u Hrvatskoj niti u Francuskoj, što potvrđuju izvodi iz kaznene evidencije ovih država. Dostavio je i dokumentaciju da nema poreskih dugovanja u Rusiji", naveli su tada iz Elektroprivrede. Iz kabineta premijera Spajića nijesu odgovorili na upit RSE da li će tražiti odgovornost menadžmenta Elektroprivrede, budući da je Shamisovo poslovanje u Hrvatskoj i Češkoj upućivalo da neće poštovati ugovor o Željezari. Na čelu Odbora direktora Elektroprivrede je Milutin Đukanović iz proruske Nove srpske demokratije, članice bivšeg Demokratskog fronta. Vladi, Shamisu i Elektroprivredi je RSE poslao upite prije deset dana, 25. aprila. Državna Elektroprivreda je vlasnik Željezare Nikšić od kraja 2022. kada je za 20 miliona kupila od turske Tosjali grupe.

Izjava mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija da je Pavle Đurišić bio "veliki junak nepobjedivog karaktera" izazvala je burne reakcije nevladinog sektora, opozicije i organizacija koje okupljaju Bošnjake. Pavle Đurišić predvodio je četničke jedinice odgovorne za masakar muslimana na sjeveru Crne Gore, Sandžaku i u istočnoj Bosni, tokom Drugog svjetskog rata. Odlikovan je Hitlerovim gvozdenim krstom. O Đurišiću kao junaku Joanikije je govorio 3. maja na liturgiji u selu Razboj kod Srpca, u bh. entitetu Republika Srpska. Na kraju govora se "od sveg srca" zahvalio i potpredsjedniku Vlade Crne Gore Budimiru Aleksiću. U Crnoj Gori, zemlji kandidatu za priključenje Evropskoj uniji, od avgusta 2020. na vlasti je koalicija partija bliska Srpskoj pravoslavnoj Crkvi. Vlast čine članice bivšeg prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Spajićev Pokret Evropa sad, Demokrate i stranke manjinskih naroda. Na ovu izjavu niko iz vlasti nije reagovao, izuzev Bošnjačke stranke. Za Joanikija Đurišića junak i oslobodilacJoanikije je o Đurišiću kao "velikom junaku nepobjedivog karaktera" govorio na održavanju "pomena postradalima u Drugome svjetskom ratu od strane združenih neprijateljskih snaga". U govoru ga je opisao kao velikog junaka koji je pokušavao da zaštiti svoj srpski narod. Desetak dana ranije, 22. aprila na crkvenom skupu u Doljanima nadomak Podgorice gdje je "obilježena osamdesetogodišnjica proboja jasenovačkih logoraša" Joanikije je pominjao Pavla Đurišića kao oslobodioca. U prisustvu šefa crnogorske Skupštine Andrije Mandića i ambasadora Srbije Nebojše Rodića , Joanikije je Đurišića nazvao oslobodiocem : "I onaj koga optužuju da je bio saradnik okupatora, iako je oslobodio Berane i cio severni kraj i zaštitio nejač srpsku od saradnika okupatora da ih ne pokolju, Pavle Đurišić, komandant četnički, komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini ..." Ko je bio Pavle Đurišić?Đurišić (1909–1945) je bio vojni oficir i četnički komandant koji je sarađivao sa njemačkim i italijanskim nacistima tokom Drugog svjetskog rata. Njegove četničke jedinice odgovorne za masakre nad muslimanskim civilima u Sandžaku i istočnoj Bosni, a njegova uloga potvrđena je brojnim dokumentima i izvještajima iz tog vremena. U izvještaju Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini, od 13. februara 1943. Đurišić navodi: "akcija protiv Muslimana u Pivi i Gornjem Polimlju potpuno je uspela... uništeno je: "kod Muslimana oko 1.200 boraca i do 8.000ostalih žrtava, žena, starica i dece". U istom dokumentu Đurišić navodi da su sva muslimanska sela potpuno spaljena, a imovina je odnesena. Etničko čišćenje muslimana sa sjevera Crne Gore počelo je novembra 1942. u Bukovici kod Pljevalja, potom u Sjenici, Peći i Kolašinu. Prema njegovom izvještaju, od 4. do 10. januara 1943. ubijeno je 400 muškaraca i 1000 žena i djece, a spaljena su 33 sela. Za svoj rad Đurišić je bio odlikovan od strane nacista, odnosno Hitlera, ordenom Željeznog krsta. Odluka o odlikovanju za "vojničke vrline" je objavljena oktobra 1944, uz naznaku da je "odlikovan od firera". U aprilu 1945. uhvaćen je i ubijen u Jasenovcu, od strane, snaga koje su sa takođe sa fašistima sarađivale u Hrvatskoj. Osude: Bošnjački savjet i reisOvakav narativ SPC naišao je na oštre osude dijela javnosti, uključujući građanske organizacije, političke subjekte i vjerske poglavare. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić reagovao je rekavši da "četnik Pavle Đurišić nije nikakav heroj niti čovjek, već obična kukavica i zločinac". Osvjedočeni kolaboracionista, nosilac visokih Hitlerovih odlikovanja, ratni zločinac, o čemu postoji ogromna istorijska građa i dokumentacija, ne može biti ni junak ni heroj, saopštili su iz Bošnjačkog vijeća Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore izrazio je duboku zabrinutost povodom izjave poglavara SPC Joanikija u kojoj se veliča Đurišić koji je odgovoran za masakre nad Muslimanima. Oni su ocijenili da veličanje njegovog lika, posebno od strane jednog crkvenog velikodostojnika, predstavlja moralno posrnuće. "Crna Gora je građansko društvo svih njenih naroda, i svaki pokušaj istorijskog revizionizma koji veliča zločince i negira patnju drugih, direktan je napad na to zajedništvo", ocjenjuju iz Savjeta. NVO sektor: Revizionizam nije vjeraNekoliko nevladinih organizacije, među kojima i Centar za građansko obrazovanje (CGO), i građanskih aktivistkinja oštro su osudili izjave mitropolita SPC Joanikija. Ocjenjuju to pokušajem da se rehabilituju odgovorni za ratne zločine. Uz to produbljuju podjele, vrijeđaju sjećanje na žrtve i opasan su pokušaj istorijskog revizionizma u funkciji savremenih političkih i identitetskih manipulacija, navode u zajedničkom saopštenju. Konstatuju da bi u civilizovanom društvu, crkveni velikodostojnici morali nositi odgovornost za izgovorenu riječ. Pozvali su ih da se uzdrže od prekrajanja istorije zarad partikularnih ciljeva, da osude ratne zločine i počinioce, i da se zalažu za kulturu sjećanja koja poštuje činjenice i univerzalne vrijednosti humanosti. Reagovale opozicione partije i jedna vladajućaPoslanica vladajuće Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić ukazala je da postupanje Đurišića predstavlja "udžbenički primjer zločina protiv čovječnosti": "Spiskovi žrtava pokazuju da su više od 50 odsto ubijenih u Pljevaljskom srezu bila djeca mlađa od 14 godina. Ubijana su iz naručja majki, živa spaljivana u kućama, klana na kućnom pragu – samo zato što su bila islamske vjere". Iz opozicione Demokratske partije socijalista su ocijenili da ovo nije prvi put da Joanikije koristi vjersku službu za iznošenje političkih i revizionističkih stavova. Ocjenjuju da ovakvi stavovi vrijeđaju antifašističko nasljeđe Crne Gore i rehabilituju ideologije zasnovane na mržnji, zločinima i saradnji sa okupatorima. I opozicioni pokret URA saopštio je da je veličanje Pavla Đurišića pokušaj revizije istorije i negacije antifašističke borbe. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori promoviše četnički narativ, kroz promociju knjiga, romana o četnicima, postavljanje spomen-ploča poput one mitropolitu Joanikiju Lipovcu koji je otvoreno sarađivao s fašistima, organizovanjem parastosa... Takođe, u nekim hramovima i manastirima SPC u Crnoj Gori mogu se naći ikone i murali koji prikazuju četničke vođe kao mučenike i svetitelje. Milorad Vukojičić, poznat kao pop Maca i Slobodan Šiljak, sveštenici SPC iz Pljevalja koji su nakon rata osuđeni na smrt zbog ubistva na desetine civila, proglašeni su za svece 2005. godine. Slični procesi revizije istorije već godinama su prisutni u Srbiji, gdje su sudskim putem rehabilitovani Draža Mihailović i brojni drugi saradnici okupatora. U Crnoj Gori Vlada i relevantne institucije uglavnom ćute.

Na samitu Inicijative tri mora (Three Seas Initiative – 3SI) održanom 29. aprila u glavnom gradu Poljske, Crna Gora i Albanija postale su pridružene članice ove regionalne političko-ekonomske platforme. Inicijativa okuplja države smještene između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, u cilju jačanja saradnje u oblasti energetike, saobraćaja i digitalne povezanosti. Fokusirana je na ulaganja, ekonomski rast i bezbjednost. Ko su članice Inicijative?Punopravne članice su Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Grčka, Letonija, Litvanija, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija. Inicijativa ima i četiri pridružene članice - od ranije Ukrajinu i Moldaviju, a od kraja aprila i Crnu Goru i Albaniju. One će postati punopravne članice kada postanu dio Evropske unije. Turska i Španija su kandidati za strateške partnere. Kako je osnovana inicijativa Tri mora?Inicijativa je osnovana 2015. godine na inicijativu Poljske i Hrvatske, a prvi samit održan je godinu kasnije u Dubrovniku. Poljski predsjednik Duda i tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović su najavili "rađenje nove inicijative", koja je zamišljena kao projekat koji je trebalo da ojača saradnju zemlja istočne i centralne Evrope. Već 2017. godine u Varšavi Sjedinjene Američke Države su objavile da žele bliskiju saradnju s Inicijativom. Tom sastanku prisustvovao je predsjednik SAD-a Donald Tramp. Na sastanku u Bukureštu 2018. i Njemačka je iskazala interes za jačim angažmanom unutar Inicijative. Koji su njeni ciljevi?Glavni cilj Inicijative tri mora je jačanje regionalne povezanosti sjever-jug, unutar Evropske unije. Fokus je na unaprjeđenju saradnje u tri ključna sektora – energetici, transportu i digitalizaciji. Cilj saradnje u oblasti energetike je smanjenje zavisnosti od ruskih energenata i diversifikacija izvora energije. U okviru Inicijative se radi na razvoju moderne saobraćajne infrastrukture koja povezuje zemlje regiona, dok je poboljšanje digitalne povezanosti i razvoja IT sektora cilj saradnje u oblasti digitalizacije. Geopolitički značajNakon ruske invazije na Ukrajinu 2022, Inicijativa tri mora dobila je i bezbjednosnu dimenziju. "Pet zemalja članica Inicijative tri mora dijeli granicu sa Ukrajinom. U našem neposrednom susjedstvu vodi se rat punih razmjera", upozorio je domaćin posljednjeg samita, poljski predsjednik Andžej Duda. Dodao je da "nova bezbjednosna arhitektura pred našim očima" zahtijeva veći fokus na projekte koji omogućavaju vojnu mobilnost, zaštitu kritične infrastrukture i sajber bezbjednost. Duda je pozdravio pristupanje Crne Gore i Albanije, ističući da dolaze u osjetljivom geopolitičkom trenutku i da će doprinijeti plodnijoj saradnji u regionu. Investicioni fond i investicijeInicijativa ima podršku SAD a strateški partneri su Njemačka, Japan i Evropska komisija. U okviru Inicijative funkcioniše Investicioni fond Tri mora, koji finansira projekte u oblasti energije,saobraćaja i digitalizacije. U fondu ne učestvuju direktno države, već njihove razvojne banke. Od februara 2020. godine, fond je započeo sa punim operativnim radom. Trenutno Inicijativa tri mora ima 143 projekta saobraćajne, energetske i digitalne infrastrukture. Između ostalog, uložili su u Cargounita, najveću privatnu kompaniju za iznajmljivanje lokomotiva u Poljskoj. Kompanija poslije već 17 godina i raspolaže flotom od 175 lokomotiva, uključujući 96 električnih. Uložili su i u Greenergy Data centar, koji će razviti mrežu zelenih centara za podatke u centralnoj i istočnoj Evropi. Jedan takav objekat trenutno je u izgradnji u Estoniji. Uloženo je i u Enery, operatera solarnih elektrana u Bugarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Odluke o izboru projekata donosi investicioni komitet nezavisan od investitora. Sljedeće godine ovom Inicijativom predsjedavaće Hrvatska.

Rusija i Kina imaju najnegativniji uticaj na Zapadni Balkan, upozorava za Radio Slobodna Evropa direktor češkog Centra evropskih vrijednosti za sigurnosne politike Jakub Janda. Janda je stručnjak za evropsku politiku prema Rusiji i Kini. Interes je Evropske unije da prati operacije uticaja ove dvije zemlje na Balkanu, koje su, naglašava, veoma neprijateljski raspoložene prema demokratijama. "Moskva bi mogla da izazove etnički sukob na Zapadnom Balkanu kada bi željela da ugrozi evropske interese u slučaju, na primijer, ruske eskalacije u baltičkim državama. To bi bio najgori scenario, ali je, nažalost, sasvim moguć." U intervjuu za RSE govorI zbog čega treba više ulagati u odbranu, da li vidi razlike u pristupu bezbjednosti EU i NATO i kako vidi šanse za mir između Rusije i Ukrajine. RSE: Evropska komisija je prošlog meseca predstavila Bijeli papir o odbrambenoj spremnosti do 2030, sa prioritetima od vazdušne i protivraketne odbrane do vještačke inteligencije i sajber ratovanja. Petogodišnji plan vrijedan je oko 800 milijardi eura. Da li, po Vama, postoji preklapanje odbrambenih politika EU i NATO? Janda: NATO je u suštini veoma praktičan vojni savez sa svim komandnim strukturama, procedurama. To je uglavnom način na koji funkcioniše punopravni vojni savez. Čak i ukoliko bi Sjedinjene Američke Države eventualno napustile NATO, stvari koje su već uspostavljene su zapravo najbliže punopravnom vojnom savezu u Evropi. I ne može se (NATO) porediti ni sa čim na svijetu. Niko drugi nema tako dubok nivo integracije u svaki nivo vojnog uma. Dakle, to je nešto zbog čega je relevantan. Kada je u pitanju EU, ono o čemu možemo razgovarati je finansiranje odbrane. Postoje prilično dobri istraživački projekti kojima upravlja i obično ih finansira Evropska odbrambena agencija, koji više služe kao podrška evropskoj odbrani. To je veoma dobro, ali ne zamjenjuju ništa ono što radi NATO i njene članice. Dakle, nema mnogo onoga što bi se moglo preklapati u ovom trenutku. Ne gledaju samo SAD ko (ne) troši na odbranuRSE: Kakva je budućnost NATO-a s aspekta odnosa između Sjedinjenih Država i evropskih zemalja, naročito nakon komentara ministra odbrane Pita Hegseta da evropske zemlje iskorišćavaju SAD? Janda: Očekuje se da će na Samitu NATO-a u junu u Hagu doći do dogovora zemalja članica oko novog praga izdvajanja za odbranu. To bi moglo biti negdje između tri i četiri odsto BDP-a. U budućnosti i do pet odsto. Veliko je pitanje koji će biti konkretan procenat i šta će tačno reći SAD. Odnosno da li će, na primer, predsjednik Donald Tramp reći: "Braniću samo one zemlje koje ispunjavaju svoje finansijske obaveze u NATO." To je nešto o čemu se govorilo i ranije a moguće je da bi to sada mogla de facto postati politika američke vlade i u praksi. Druga stvar koja neće biti toliko vidljiva je set ciljeva sposobnosti (capability targets), što je srž odbrambenog planiranja Alijanse. Za to su se članice pripremale duže od godinu. Mi znamo uopšteno što su ti ciljevi sposobnosti, jer je njihov sažetak obično javan, ali većina toga je klasifikovano (tajno). Na primjer, koliko bi NATO trupa bilo neophodno da odbrani baltičke zemlje u slučaju da Rusija izvrši invaziju, bilo da je riječ o 100.000 vojnika u roku od 10 dana ili 300.000 vojnika u roku od 30 dana. RSE: Od 32 članice NATO-a, 22 su prošle godine potrošile najmanje dva odsto BDP-a na odbranu. Neke, poput Crne Gore, su obećavale da će potrošiti dva odsto ali – prema podacima NATO-a – na kraju nisu. Šta nam to pokazuje, s obzirom da je taj cilj postavljen 2014? Janda: Prag od dva odsto BDP-a je bio minimum 90-ih, kada za NATO nije bilo strateškog neprijatelja. Sada smo u situaciji da je u Evropi otvoren rat koji je pokrenula Rusija, sa, prema procenama NATO-a, više od milion žrtava. Tako da smo definitivno u situaciji da je dva odsto nedovoljno. Zato će mnoge saveznice veoma uskoro "krenuti" na izdvajanja od barem 3,5 odsto. A ako Crna Gora odluči da ne bude dobar saveznik i da to ne troši na svoju odbranu, onda mislim da će sve ostale saveznice to vidjeti, ne samo SAD. I u suštini pitaće se: "Zašto bismo došli da vas branimo ako se ponašate kao saputnik, koji jeste u alijansi, ali se nada da će joj drugi pomagati, a to sami na činite". Dakle, tako će tretirati Crnu Goru ako ne bude ulagala više u svoju odbranu. Prihvatanje ruskih uslova bilo bi loše za EvropuRSE: Kako "čitate"nedavne komentare šefa spoljne obavještajne službe Rusije (SVR) Sergeja Nariškina, koji je zaprijetio da će Poljska i baltičke države biti prva meta u slučaju NATO "agresije"? Janda: U njegovim izjavama nema ništa iznenađujuće - to je upravo ono što bi jedan direktor SVR rekao. Rusija u suštini stvara jedan narativ, koji pokazuje da na baltičke nacije gleda kao na de facto nešto što bi se moglo nazvati ruskim carstvom. Na baltičke narode gleda kao na izdajnike koji su pobjegli od Sovjetskog Saveza i koji bi trebalo da pripadaju širem ruskom carstvu. Tako misli Rusija. Zbog toga je veći dio ruskog vojnog planiranja odbrane ili, da kažemo, eventualne ofanzive zapravo fokusiran na baltičke države. Zato Nariškin i drugi ruski lideri govore u ovoj vrsti narativa, koji se priprema kao javna formulacija planova ruskog vojnog napada za baltički region. RSE: Pitanje odbrane i mira u Ukrajini djeluje i dalje neizvjesno. Kako vidite šanse za mir u kontekstu evropsko-američkih odnosa i približavanja Vašingtona Moskvi? Janda: Rusija nema razloga da se složi o bilo kakvom sporazumu o prekidu vatre. Ono što Rusija radi je da na sto postavlja maksimalne zahtjeve svoje strane, nadajući se da će SAD to prihvatiti i praktično prisiliti Ukrajinu na prihvatanje ovih veoma nepovoljnih uslova. Uslova koji bi za Ukrajinu de facto značili kapitulaciju i vrlo moguće buduću društvenu i političku imploziju ukrajinske države. Zbog toga je Ukrajini izuzetno teško da manevriše na ovom prostoru. I zato Rusija pokušava da igra na vrijeme, jer zna da predsjednik Donald Tramp očekuje ili stvara očekivanja da će on isporučiti sporazum o prekidu vatre. Ali Rusija nema razloga da to ubrzava, jer ona de facto pobjeđuje na strateškom i spoljnopolitičkom planu, a na mnogo načina, nažalost, i na vojnom. Zato se bojim da nećemo uskoro vidjeti sporazum o prekidu vatre. Osim ako se SAD ne okrenu protiv Rusije i ne počnu da na nju gledaju kao na aktera sa lošom namjerom, što ona i jeste. Ili ako bi SAD u osnovi prihvatile ruske uslove i primorale Ukrajinu da ih prihvati. To bi bilo najgori scenario ne samo za Ukrajinu, već i za regionalnu stabilnost centralne, istočne i sjeverne Evrope. To bi stvorilo ogromne sekundarne efekte da bismo bili veoma blizu otvorenoj vojnoj konfrontaciji Rusije sa istočnim krilom NATO-a. Tako da se stvarno nadam da se to neće dogoditi. Kina koristi Rusiju za vlastite intereseRSE: Gdje je tu u "igri velikih" Zapadni Balkan? Kako biste ocijenili uticaj trećih strana na taj region? Janda: U smislu veoma neprijateljskog uticaja, na prvom mjestu je Rusija a na drugom Kina. Postoje i igrači koji imaju različite interese, nisu otvoreno neprijateljski raspoloženi, ali nisu ni uvijek prijateljski nastrojeni... poput Turske i nekih bliskoistočnih, arapskih zemalja. Ali definitivno u interesu Evropske unije je da prati operacije uticaja Rusije i Kine na Balkanu, koje su veoma neprijateljski raspoložene prema liberalnim demokratijama. Moskva bi mogla da izazove etnički sukob na Zapadnom Balkanu kada bi željela da ugrozi evropske interese u slučaju, na primijer, ruske eskalacije u baltičkim državama. To bi bio najgori scenario, ali je, nažalost, sasvim moguć To bi bio najgori scenario, ali je, nažalost, sasvim moguć. RSE: Pomenuli ste Kinu. Gdje vidite njen položaj u mogućem oblikovanju novog svjetskog poretka? Janda: Kina pokušava da dominira većim dijelom svjetske ekonomije i procesa odlučivanja. Koristi Rusiju kao regionalnog posrednika za postizanje svojih interesa. U slučaju Evrope, Kina se ponaša kao neprijatelj mada ne nastupa otvoreno u vojnim operacijama protiv Evrope. To radi Rusija, što Kina otvoreno i direktno podržava. Naime, Kina je otvoreni i strateški saveznik i podržavalac Rusije, uključujući i podršku ratu u Ukrajini. Peking preko Moskve otvoreno podržava uništenje Ukrajine. To je veoma negativno za evropske interese.

Među državama Balkana dvije su najlošije rangirane na listi Reportera bez granica (RSF). Riječ je o Kosovu i Srbiji. Reporteri bez granica su međunarodna nevladina organizacija koja se bavi zaštitom slobode medija i prava novinara. U svom redovnom godišnjem izvještaju Indeksa slobode medija za 2025, koncentrisali su se na pitanje posljedica ekonomskih pritisaka na sedmu silu. Prema prikupljenim podacima za 2025. godinu, u 160 od 180 ocijenjenih zemalja mediji postižu finansijsku stabilnost "s poteškoćama" - ili "nikako". Štaviše, mediji se gase zbog ekonomskih poteškoća u gotovo trećini zemalja širom svijeta. Navode da je ekonomska kriza medija vidljiva unutar Evropske unije (EU) i Balkana, gdje je implementacija Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA) još uvijek na čekanju. U izvještaju za 2025. stoji da je Bosna i Hercegovina zauzela 89. mjesto, Srbija 96, Slovačka 38, Sjeverna Makedonija 42, Crna Gora 37, Albanija 80, a Kosovo 99. mjesto što je najlošije rangirana zemlja na području EU-Balkana. Oni navode da se u BiH, Srbiji i Kosovu javne medijske usluge suočavaju se egzistencijalnom krizom zbog smanjenja budžeta i političke kontrole. Medijski pejzaž u Albaniji i Grčkoj (89. mjesto) obilježen je sukobima interesa. Štaviše, kada mediji u ovom regionu odolijevaju pritiscima, suočavaju se s strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) koje iscrpljuju njihove finansije – što je vidljivo u Hrvatskoj (60. mjesto) i Bugarskoj (70. mjesto). Unutar EU, opasna bliskost između medija i onih na vlasti očituje se u Mađarskoj (68. mjesto) i Cipru (77. mjesto) kroz netransparentnu, nejednaku distribuciju državnih oglasa. U Ukrajini, 62. mjesto, gdje je ruska invazija učinila pristup pouzdanim informacijama važnijim nego ikad, oko 90 posto redakcija preživljavalo je zahvaljujući subvencijama, uglavnom iz SAD-a. Povlačenje ove pomoći ugrozilo je pouzdano izvještavanje o ruskim ratnim zločinima i korupciji, dok Kremlj raspolaže značajnim sredstvima za širenje svoje propagande. U Moldaviji (35. mjesto), političari diskredituju istraživačke novinare na društvenim mrežama. U Kirgistanu (144. mjesto), bivši glasnogovornik predsjednika preuzeo je nezavisni medij 24.kg što ukazuje da pouzdani izvori informacija postaju alati propagande. Turska (160. mjesto) stagnira na dnu četvrtine RSF indeksa zbog nastavka represije nad novinarima. Lišene lokalnih prihoda i američke potpore, redakcije u egzilu provode masovne otkaze, što dodatno slabi pristup nezavisnim informacijama, posebno u Rusiji (171. mjesto) i Bjelorusiji (166. mjesto). U Gruziji (114. mjesto), oglašivačko tržište kontrolira oligarh Bidžina Ivanišvili, osnivač vladajuće stranke – koja je suočena s masovnim protestima– a zakon o "stranom utjecaju" blokira druge izvore finansiranja. U Azerbejdžanu (167. mjesto), nedostatak mogućnosti za finansiranje natjerao je nezavisne novine na šutnju ili egzil. Prvo mjesto u Indeksu slobode medija zauzela je Norveška, drugo mjesto Estonija, a treće Nizozemska. 'Finansijska nezavisnost medija je nužna'"Garancija slobode, nezavisnosti i pluralizma u današnjem medijskom pejzažu zahtijeva stabilne i transparentne finansijske uvjete. Bez ekonomske nezavisnosti, ne može biti slobodnih medija", poručila je Anne Bocandé, urednica RSF-a. Ona je poručila da medijska ekonomija mora hitno biti vraćena u stanje koje pogoduje novinarstvu i osigurava proizvodnju pouzdanih informacija, što je inherentno skupo. "Rješenja postoje i moraju se implementirati na velikoj skali. Finansijska nezavisnost medija je nužan uvjet za osiguranje slobodnih, pouzdanih informacija koje služe javnom interesu", ističe Bocandé. Koncentracija medija i dominacija online platformiOvi ozbiljni rezovi u finansiranju dodatni su udarac medijskoj ekonomiji koja je već oslabljena dominacijom tehnoloških divova poput Google-a, Apple-a, Facebook-a, Amazona i Microsoft-a u distribuciji informacija. Ove platforme, koje su uglavnom neregulisane, upijaju sve veći udio prihoda od oglašavanja koji bi inače podržao novinarstvo. Ukupna potrošnja na oglašavanje putem društvenih mreža dostigla je 247,3 milijarde američkih dolara u 2024. godini, što je porast od 14 posto u odnosu na 2023. godinu. Ove online platforme dodatno otežavaju informativni prostor doprinoseći širenju manipulirajućih i obmanjujućih sadržaja, pojačavajući dezinformacije. Osim gubitka prihoda od oglašavanja, što je ozbiljno poremetilo i ograničilo medijsku ekonomiju, koncentracija vlasništva medija je drugi ključni faktor pogoršanja ekonomskog indikatora Indeksa i predstavlja ozbiljnu prijetnju medijskom pluralizmu. Podaci iz Indeksa pokazuju da je vlasništvo medija visoko koncentrisano u 46 zemalja, a u nekim slučajevima potpuno kontrolisano od strane države. Globalna situacija slobode medija je "teška", po prvi put u historijiVeć više od deset godina rezultati Indeksa upozoravaju na globalni pad slobode medija. U 2025. godini pojavila se nova niska tačka: prosječan rezultat svih ocijenjenih zemalja pao je ispod 55 poena, što je klasifikovano kao "teška situacija". Više od šest do deset zemalja (112 ukupno) doživjelo je pad ukupnog rezultata u Indeksu. Po prvi put u historiji Indeksa, uvjeti za bavljenjem novinarstvom su loši u polovini zemalja svijeta, dok su zadovoljavajući u manje od jedne četvrtine.

Najava dugoročnog zakupa ulcinjske plaže radi gradnje stambeno-turističkog kompleksa sedmicama je u fokusu crnogorske javnosti. Dok premijer Milojko Spajić i skupštinska većina promovišu potencijalnu arapsku investiciju od više milijardi eura, lokalna samouprava, opozicija i ekolozi se oštro protive. Mještani Ulcinja i naselja u zaleđu Velike plaže uglavnom su skeptični prema 'megaprojektu'.

Odluka Vlade Crne Gore o dodjeli novčane pomoći porodicama civilnih žrtava ratova devedesetih godina je istorijska i od velikog značaja za suočavanje sa prošlošću, ali njome nisu obeštećene porodice svih žrtava. To je zajednička ocjena Akcije za ljudska prava (HRA), Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava i Udruženja "Štrpci – Protiv zaborava". Vlada je odlučila da se pomoć dodijeli za ukupno 16 porodica žrtava iz slučajeva deportacije bosankohercegovačkih izbjeglica iz 1992, stradalih u otmici u Štrpcima 1993, te NATO bombardovanja u Murinu i Tuzima 1999. godine. Porodicama će biti dodijeljeno po 100.000 eura, čime se ispravlja višedecenijska nepravda, a Crna Gora potvrđuje posvećenost priznavanju prava svih žrtava rata, navodi se u odluci Vlade. Obeštetiti sve civilne žrtve rataMeđutim, nije jasno zašto je Vlada izostavila porodice drugih civilnih žrtava rata, kažu u nevladinom sektoru. Treba obeštetiti i žrtve prinudnih nestanaka na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, kao i ubistava i progona iz Bukovice, smatra Tea Gorjanc Prelević iz HRA. "To su takođe porodice civilnih žrtava rata, kojima je taj status priznat nedavnim izmjenama zakona, a koji imaju ili su do nedavno imali crnogorsko državljanstvo", kaže Gorjanc Prelević za Radio Slobodna Evropa. Usvajanje izmjena Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti u februaru ove godine je omogućilo da porodice civilnih žrtava rata dobiju obeštećenje. Prema Zakonu, civilna žrtva rata je civilno lice, poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) poslije 17. avgusta 1990. godine, koja su imala državljanstvo SFRJ. Obeštećenja su predviđena za članove porodica žrtava koje imaju crnogorsko državljanstvo. Prema evidenciji HRA, Crna Gora bi trebala obeštetiti još najmanje devet porodica. Gorjanc Prelević dodaje i da država ima moralnu obavezu prema žrtvama ratnog zločina u Kaluđerskom lazu, gdje je Vojska Savezne Republike Jugoslavije pucala na izbjegličku kolonu sa Kosova i ubila 21 osobu. Zbog propusta u istrazi i krivičnom postupku, u kojem nije utvrđena krivica bilo kog počinioca za taj zločin, sudovi su kao zastarjele odbili sve zahtjeve za obeštećenjem žrtava. I u evidenciji Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava je još nekoliko porodica koje treba obeštetiti, kaže njegov predsjednik Velija Murić. Među njima navodi porodicu Ibrahimaj iz Peći, koja posljednjih godina živi u Rožajama. U Kaluđerskom lazu su nastradala njihova četiri člana, a svi su imali u vrijeme tog zločina državljanstvo Srbije i Crne Gore, kaže Murić za Radio Slobodna Evropa. On podsjeća i na dječaka Senada Dacića, stradalog od eksplozije kasetnih bombi u selu Besnik kod Rožaja, koje su u aprilu 1999. godine bacili avioni vojske Srbije i Crne Gore. "Ta porodica se po ničemu ne razlikuje od žrtava u Murinu. Razlika je jedino što su murinske žrtve posljedica djelovanja NATO aviona, a ovdje je riječ o djelovanju Vojske Srbije i Crne Gore", kaže Murić. U Murinu je stradalo šestoro civila, od kojih troje djece, dok je četvoro ljudi bilo povrijeđeno. Njihove porodice su predviđene za obeštećenje. 'I pozitivna i negativna odluka Vlade'Radio Slobodna Evropa je kontaktirao i neke od porodica žrtava koje nisu obuhvaćene odlukom Vlade. Elsana Nurković, čiji je otac nestao na Kosovu, kaže da tu odluku istovremeno doživljava pozitivno i negativno. "Zakon kojim neki ljudi dobijaju priznanje države kao žrtve rata je ogroman i jako pozitivan korak. Ali, sa druge strane, to što nije svako u to uključen, i sad neko treba treba da dokazuje da jeste žrtva ili nije - je tako ponižavajuće i degradirajuće", kaže Elsana za Radio Slobodna Evropa. Ona je jedna od šest kćerki Halita Nurkovića iz Rožaja, koji je kao taksista u julu 1999, nakon završetka NATO bombardovanja, krenuo sa kolegom Dervišem Murićem da preveze jednu putnicu na Kosovo. Viđen je posljednji put blizu Peći, nakon čega se obojici gubi svaki trag. Dvije i po decenije kasnije, njegova porodica ne zna za Halitovu sudbinu. Pokušaji da saznaju istinu pomoću crnogorskih, kosovskih i međunarodnih institucija, ostajali su uglavnom bez povratnih informacije. "I sada treba da se neko bori kako bi dokazao da pripada tom krugu (obeštećenih) i zato mi je tijesno u svemu tome", kaže Elsana. Slavica Siljanoska, čiji je suprug otet na Kosovu, vjeruje da je odlukom Vlade nadoknada prvo dodijeljena porodicama žrtava nastradalim na području Crne Gore. "Vjerujem da će biti obeštećenja za sve žrtve, da ćemo i mi doći na red, jer ako počnu da dijele žrtve, to nema smisla, onda je sve to besmisleno", kaže Siljanoska za Radio Slobodna Evropa. Njen suprug Slavoljub Ristić, Srbin sa Kosova, otet je u Gnjilanu jula 1999. godine. Nakon što su izbjegli u Crnu Goru, on se vratio na Kosovo da bi aplicirao za posao. Šest godina se čekalo da se sazna njegova sudbina, da bi 2005. bila potvrđena Ristićeva smrt, a godinu kasnije je sahranjen u Vranju, kaže Sijanoska. Ona i njihov sin, koji je rođen u Kotoru 1997, žive u Crnoj Gori i imaju crnogorsko državljanstvo. Iz civilnog sektora su najavili da će tražiti od resornog ministarstva obeštećenje i za izostavljene porodice civilnih žrtava rata. Nadamo se da će poštovanje prava svih njih u Crnoj Gori biti primjer u regionu za slične odluke koje bi obuhvatale sve porodice žrtava ratnih zločina, poručuju iz HRA, Crnogorskog komiteta pravnika i Udruženja Štrpci.

"Borim se za njegovu slobodu i to je ujedno i moj spas", kaže za Radio Slobodnu Evropu Ksenija, ćerka poznatog ruskog političkog zatvorenika Borisa Kagarlitskog. Već tri godine živi u jednom primorskom mjestu u Crnoj Gori, gdje ju je i zatekla vijest da joj je otac uhapšen. Naime, nakon što je počeo rat u Ukrajini, napustila je Moskvu kako bi njen suprug izbjegao mobilizaciju. Prvo su otišli u Kazahstan, a zatim, prema preporuci prijatelja, preselili su se u Crnu Goru. Danas vodi široku mrežu aktivista. Organizuje međunarodne kampanje za oslobađanje Kagarlitskog ali i drugih političkih zatvorenika. "Da ne radim ništa, bila bih depresivna. Ovako pokušavam da pomognem, ne samo njemu, već svima koji su nepravedno zatvoreni". Priznaje da joj otac mnogo nedostaje. "Kada pijem vino. Kada mi treba savjet. Ili kada gledam stare intervjue s njim". Hapšenje Borisa KagarlitskogOvaj dugogodišnji antiratni aktivista uhapšen je u julu 2023. godine pod optužbom za opravdavanje terorizma. Prema Ksenijinim riječima, optužbe su bile zasnovane na njegovoj analizi o napadu na Krimski most. "Sam sadržaj videa nije bio problem već naslov 'Eksplozivne čestitke za Mačka Mostika'. Ali to je bio izgovor. Tražili su način da ga uhapse i našli su ga deset mjeseci nakon objave". Prvobitno je bio kažnjen novčanom kaznom, koju je platio nakon čega je pušten. Međutim, Tužilaštvo je smatralo da je ta kazna blaga i tražilo strožu presudu. U februaru 2024. presuda je preinačena i on je osuđen na pet godina zatvora. "Hapšenje je politički motivisano i dio široke represije nad ljevicom i protivnicima rata u Ukrajini", kaže Ksenija. Prema podacima organizacije Amnesty International, do trenutka njegovog hapšenja, više od 21.000 ljudi u Rusiji je bilo izloženo represiji zbog antiratnih stavova, uključujući preko 2.000 zatvorenih. "On je moj otac, učitelj, najveći prijatelj"Ksenija se prisjeća odrastanja sa ocem. "To je najbolji tata na svijetu. Iako je uvijek bio zauzet, imao razne konferencije, učestvovao na debatama, protestima, uvijek je nalazio vrijeme za mene. Putovali smo, razgovarali, učio me svemu. 80 odsto mog obrazovanja je od njega, a samo 20 procenata iz škole i univerziteta". Kaže da je cijelog života imala njegovu podršku. "Zato moram da se borim za njegovu slobodu i da ga podržavam, kao što je i on mene". On je, objašnjava, kao živi Chat GPT. "To je osoba koja zna odgovore na sve, sa datumima, činjenicama, ali na zanimljiv i razumljiv način. Nije dosadan nikad bio." Boris za nju, navodi, nije samo otac, već i simbol dosljednosti. "Tri puta je zatvaran – u Sovjetskom Savezu, za vrijeme Jeljcina, i sada pod Putinovim režimom. Vlasti su se mijenjale i on nijednoj nije bio po volji jer nije mijenjao uvjerenja". On je, dodaje, glasno govorio protiv rata u Ukrajini, što je u Rusiji zabranjeno. Nakon što je uhapšen u julu 2023. godine, nije se znalo u kom je zatvoru. "Sjutradan smo saznali da je prebačen u Siktivkar, hiljadu kilometara od Moskve. Tu je imao suđenje bez advokata". A onda je krenula medijska kampanja koju je pokrenula Ksenija. Novinari su na dvije konferencije uspjeli da postave pitanja Putinu o slučaju Kagarlitskog. Oba puta Putin je, kaže Ksenija, odgovorio da "ne zna ko je to, ali da će provjeriti". Svakodnevni kontakt sa ocem"Zove me svakog dana kratko. Ima pravo da pozove dva broja – moj i moje majke". Kaže da razgovaraju o svemu. "Čak uspijem da mu pročitam sadržaje sa mreže X, da ostane u toku. On zna više o tome što se dešava nego ja". Iako je zatvoren, kaže da je jak. "Ipak, ima 66 godina i svjesna sam da u zatvoru niko ne može biti zdraviji nego što je bio". Kaže i da je u jednoj poruci preko Telegram kanala, onima koji ga podržavaju, poručio: "Siguran sam da će sve biti dobro i da ćemo se opet vidjeti - i na kanalu i na slobodi. Samo moramo još malo izdržati". Njen pogled na Rusiju iz Crne GoreOna lično, kako kaže, do sada nije imala problema sa ruskim vlastima. "Ali to je samo zato što živim van Rusije. Ako se vratim imaću i to velikih. Otvoreno govorim protiv rata a to je zabranjeno". Svakog petka se, kako kaže, objavljuju spiskovi novih "stranih agenata". "Svakog petka strepim jesam li sledeća. Danas je petak (dan kada je vođen intervju) pa evo, vidjećemo, hoće li moje ime biti na spisku..." Ksenijin život u Crnoj Gori i konstantna borbaU sklopu borbe za prava političkih zatvorenika u Rusiji, pokrenula je i festival "Zona slobode", koji povezuje porodice drugih političkih zatvorenika. Od početka ruske invazije, kaže, život joj se promijenio dramatično. "Ranije sam kreirala dječji sadržaj na YouTube, crtane filmove i slično. Sad sam u politici. Nisam imala izbora. Niko drugi nije mogao voditi kampanju za njega". Podrška su joj , navodi, prijatelji. "Moj tim, donatori, porodica. Bez njih ništa ne bi bilo moguće", zaključuje Ksenija. U Crnoj Gori je, kaže, pronašla djelić mira. "Crna Gora je divna i prijateljska zemlja. Nikada nisam zažalila zbog dolaska".

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje jedan od dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. On je proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji dok je Zakon kojim se potvrđuje Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje. Kako bi Sporazumi koje je premijer Milojko Spajić potpisao krajem marta sa zvaničnicima Emirata stupili na snagu, Skupština Crne Gore je dva zakona, na predlog Vlade, usvojila po hitnom postupku 23. aprila. Podržali su ih poslanici parlamentarne većine - Spajićev Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija šefa parlamenta Andrije Mandića, Demokrate i Bošnjačka stranka. Danima uoči usvajanja Milatović i dio nevladinog sektora ukazivali su da se usvajanjem Sporazuma o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina suspenduje Ustav i dio crnogorskih zakona. Milatovićevo vraćanje ovog zakona Skupštini obavezuje poslanike da ponovo o njima glasaju. Ukoliko ih ponovo usvoje, oni bi ponovo bili poslati Milatoviću na potpisivanje. Po Ustavu, u tom slučaju on mora da ih potpiše, čime stupaju na snagu. Milatovićevo obrazloženje odbijanjaIz kabineta crnogorskog predsjednika je navedeno da su razlozi nepotpisivanja brojna otvorena pitanja iz tog Sporazuma, a na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od Vlade Crne Gore. Glavne primjedbe su da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu, da suspenduje domaće zakonodavstvo o javnim nabavkama, tenderima i državnoj imovini, da ne nema pravnih i finansijskih analiza o brojnim obavezama koje je, tim dokumentom, na sebe preuzela Vlada ... "Sporazum praktično predstavlja jednostrano obavezujući akt kojim se predviđa niz obaveza za Crnu Goru, dok isti ne sadrži nijednu konkretnu obavezu druge strane (UAE ) koja bi osigurala zaštitu interesa države u ovom pravnom poslu", ocjenjuje se u obrazloženju Milatovića. Ovakvim pristupom, kako tvrde, Vlada je državu Crnu Goru dovela u neravnopravan položaj u odnosu na drugu ugovornu stranu. Predsjednik Milatović na kraju poziva poslanike da, pri ponovnom odlučivanju, imaju u vidu sve primjedbe na Sporazum dijela državnih organa, lokalnih zajednica, NVO sektora i evropskih zvaničnika, kako bi se, kako navodi, preduprijedile štetne posljedice po državne interesa. O razlozima vraćanja Skupštini Sporazuma Milatović telefonski je upoznao ministra vanjskih poslova UAE šeika Abdulaha bin Zajeda Al Nahjana . Ulcinj - glavni razlog Sporazuma ?Iako se u Sporazumima ne navodi lokacija investicija, Vlada je ranije najavila da se oni odnose na ulaganja arapskog biznismena Mohameda Alabara u ulcinjsku Veliku plažu, čemu se oštro protive lokalne vlasti, opozicija iekolozi. U pitanju je zakup na 99 godina dijela Velike plaže, koja sa zaleđem obuhvata oko 20 miliona kvadrata, a na kojoj bi se gradili turistički i stambeni kompleksi, saopštio je u više navrata premijer Spajić. On je početkom aprila u Skupštini tvrdio da je Alabar spreman da investira oko 35 milijardi eura. Kasnije je izjavu relativizovao, rekavši da je u pitanju potencijal za privlačenje inveticije u tom iznosu. Sporazum Vladu pak obavezuje da pripremi plansku dokumentaciju u skladu sa željama arapskih investitora, izgradi infrastrukturu za projekte, preuzme troškove eksproprijacije ... Nema jasne procjene koliko bi to moglo koštati Crnu Goru. Alabar je bio uključen u izgradnju projekata Beograd na vodi. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora - MANS, koja se decenijama bori proiv korupcije, ukazala je na visok rizik od pranja novca, budući da podaci o stvarnim vlasnicima kompanija registrovanih u Emiratima nijesu javno dostupni. Vlada neće moći da provjeri kome je ustupila državnu imovinu, tvrde u MANS-u. Iz nevladinog sektora ocjenjuju da je sporazum u suprotnosti sa pravnim tekovinama Evropske unije u oblastima nabavki, konkurencije, ekologije. A upravo ta pitanja se tretiraju poglavljima : 4- Sloboda kretanja kapitala, 5- javne nabavke, 8- konkurencija i 27- zaštita životne sredine, koje Vlada planira da zatvori u pregovorima sa EK do kraja godine. Cilj Vlade je da do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja, da bi dvije godine kasnije Crna Gora bila primljena u članstvo u EU.

Normalizacija odnosa Kosova sa Srbijom preduslov je da Kosovo dobije status kandidata i započne proces članstva u Evropsku uniju (EU), izjavila je Marta Kos, komesarka Evropske unije za proširenje. Kosovo je podnelo zahtev za članstvo u EU 15. decembra 2022. godine i sada ostaje jedina zemlja u regionu koja još nema status zemlje kandidata. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), vođenom u Pragu, Marta Kos iznosi očekivanja da bi do kraja njenog mandata na mestu komesarke u Evropskoj komisiji, funkcija na koju je stupila pre sedam meseci, Crna Gora i Albanija mogle postati članice Evropske unije. Govoreći o mogućnosti razgovara sa Miloradom Dodikom, pro-ruskim predsednikom bh. entiteta Republika Srpska, Kos navodi da je "teško razgovarati sa nekim ko radi protiv interesa svoje zemlje". Sa ovom političarkom iz Slovenije RSE je razgovarao uoči njene posete Srbiji. U tu državu dolazi u trenutku političke krize pokrenute pre šest meseci nakon obrušavanja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i pogibije 16 ljudi, te protesta protiv korupcije koji su usledili, najpre studentskih, a potom i masovnih protesta građana. RSE: Idete za Srbiju. Plašite li se da će vaša poseta biti shvaćena neka vrsta podrške predsedniku Aleksandru Vučiću koji je sada u velikim problemima s obzirom sve one koji protestuju širom zemlje? Kos: Srbija sada ima novu vladu i prvo ću se sastati sa novim premijerom, jer Srbija zaista mora da ispuni obećanja. Reči nisu dovoljne. Zato svoju misiju ili posetu tamo vidim kao zaista značajan napor da se Srbija vrati na evropski put. I neću se sastati samo sa predstavnicima Vlade, ne samo sa predsednikom. Sastaću se sa predstavnicima organizacija civilnog društva, sa kojima sam stalno u kontaktu. Sastaću se sa studentima. Dakle, nije laka situacija, ali zapravo ono što demonstranti zahtevaju od srpske vlade je isto što Evropska komisija zahteva od Srbije da ispuni u procesu pregovora. To su vladavina prava, borba protiv korupcije, javne nabavke, medijsko zakonodavstvo, izborno zakonodavstvo. Dakle, Srbija je mnogo obećala u decembru u takozvanom nezvaničnom dokumentu (non-paper), tako da ćemo sada morati da proverimo da li ispunjavaju ono što su obećali. I zapravo, volim da kažem da sam najveći pristalica demonstranata, jer ako je Srbija ozbiljna u vezi sa putem ka EU, a oni mi kažu da jeste, moraće da ispuni obećanja. RSE: Ali demonstranti su istovremeno bili veoma kritični prema Briselu, smatrajući da je Brisel bio previše slab, previše krotak kada je u pitanju kritika Vlade. Šta kažete na to? Kos: Već pet meseci sam komesarka, tako da jesam bila kritičar, ali sam se sastala i sa gospodinom Vučićem, jer mislim da dijalog mora da postoji. A biti zemlja kandidat ili se pretvarati, podneti zahtev za članstvo, znate, to je izbor. I oni su izabrali, Srbija je izabrala ovaj put. Ali ovaj izbor EU ili postajanje članom EU, dolazi sa odgovornošću, dolazi sa obavezama. A onda moramo biti u kontaktu. I nadam se da će nova vlada ispuniti očekivanja. U poslednjih nekoliko meseci ili godinu dana ispunjenje obaveza nije bilo dobro. O političkoj paralizi na KosovuRSE: Na Kosovu je trenutno politička paraliza. Koja je Vaša poruka Prištini? Kos: Čekamo novu Vladu. U kontaktu sam sa političarima tamo i oni tvrde da su za normalizaciju odnosa sa Srbijom, što je zapravo preduslov da bismo mogli da započnemo proces pregovora ili davanje statusa kandidata. Dakle, postoje neki preduslovi koje moraju da ispune i nadamo se da će nova vlada to učiniti. Ovo će biti veoma, veoma važno. Znate, dolazim iz Slovenije, koja je ranije bila deo ove teritorije u širem smislu. Dakle, region je u nekim aspektima bio bolji pre 20 godina nego što je danas. I postoje dve veoma tužne priče, ili tri. Jedna od njih je da Kosovo ne može da krene dalje. Još jedna tužna priča je Severna Makedonija. Znate, kada bismo sa Ukrajinom čekali onoliko koliko Severna Makedonija čeka na početak pregovora, Ukrajina bi počela pregovore 2045. godine. I, naravno tu je Bosna i Hercegovina. RSE: Što se tiče Kosova, postoje, u stvari, dve stvari koje EU može da uradi. Jedna je da Komisija izda mišljenje. I, naravno, znam da su države članice koje treba da pošalju mišljenje Evropskoj komisiji. Kos: Poznajete sistem veoma dobro. RSE: Da li milsite da do toga može doći za vreme danskog predsedavanja, dakle u drugoj polovini 2025? Kos: Ne bih znala. Nisam dobila nikakve signale od zemalja članica ili od danskog predsedništva da bi se to moglo dogoditi. Ali, računam na to. Mislim da bi bilo zaista dobro da počnemo, onda je lakše uključiti ih u ceo proces pregovora, gde onda zapravo moraju da donesu rezultate, ali mi moramo da počnemo. RSE: A druga stvar su, naravno, mere koje su nametnute Kosovu. Ministri spoljnih poslova EU su pre nekoliko nedelja nagovestili Evropskoj komisiji da je vreme da se one postepeno ukinu. Šta će prvo biti ukinuto? Kada bi to moglo da počne? Kos: Još ne znamo. Razgovaramo o tome. Ako države članice budu za ukidanje, naravno da ćemo to učiniti. Ali nisu sve države članice za sada za ukidanje mera. RSE: Dakle, mere će ostati još neko vreme? Kos: Ne znam. To je stvar država članica, kako će one želeti da urade to. (EU je Kosovu suspendovala radne grupe za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, bilateralne posete i pozive na sastanke na visokom nivou, zbog ignorisanja zahteva na deeskalaciji krize na severu zemlje sa većinskim srpskim stanovništvom) Može li se razgovarati sa Miloradom Dodikom?RSE: Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, da li vidite gospodina Milorada Dodika (predsednik bh. entiteta Republika Srpska) kao nekoga sa kim i dalje možete da razgovarate o procesu pristupanja EU? Kos: Teško je imati posla sa nekim ko ne radi najbolje u interesu svoje zemlje, Bosne i Hercegovine. I teško je imati posla sa nekim ko ide protiv teritorijalnog integriteta, suvereniteta i ustavnog poretka. I to je jedan od razloga zašto još nismo bili u mogućnosti da otvorimo pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, iako Bosna i Hercegovina ima status kandidata, ali zbog unutrašnje političke situacije, ne mogu čak ni da imenuju glavnog pregovarača. Nisu u stanju da stave na papir agendu reformi koja će im omogućiti da dobiju milijardu evra iz EU Plana rasta. Dakle, sada zaista radimo na tome. I za sada postoje neke svetle tačke, a to je da postoji i opozicija u Republici Srpskoj koja postaje konstruktivnija, i to bi onda mogao biti proboj za pregovarački proces. RSE: Da se vratimo na Dodika. Znam, naravno, da je veoma teško nametnuti mu sankcije iz istog razloga zašto je teško uvesti sankcije Gruzinima. Ali, u Gruziji ste iznašli razne druge mere kojima možete da pogodite Vladu. Zašto ne bi isto bilo i sa Bosnom i Hercegovinom i Dodikom? Kos: Zato što države članice nisu ujedinjene po pitanju sankcija protiv Dodika. RSE: Tako jednostavno? Kos: Da. Koji su izazovi za proširenje EU?RSE: Proširenje Evropske unije verovatno nikada nije bilo toliko geopolitičko pitanje, kao što je to slučaj sada. Kakva je vaša vizija proširenja EU, tokom mandata koji vam se proteže do 2029. godine? Kos: U potpunosti se slažem. Kada sam još bila kandidatkinja za komesarku, govorila sam da je proširenje danas drugačije nego što je bilo pre pet godina. Međutim, danas kažem da je proces proširenja drugačiji nego što je bio u januaru, jer se toliko toga promenilo, uključujući i novu Vladu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Geopolitika se promenila u smislu da je bila prioritet pre proširenja, ali nije bila toliko uvezana sa delom koji se odnosi na bezbednost i mir. I opet, nekako sa proširenjem danas, vraćamo se osnovama zbog čega je EU uspostavljena. To je bilo zbog osiguravanja mira, slobode, prosperiteta i danas bismo mogli dodati – zbog bezbednosti. To je ono što mi, u stvari, i radimo u celokupnom procesu. Naravno, i dalje je reč o poglavljima i klasterima i referentnim vrednostima, ali ovo je daleko važnije u smislu da, ako ne uspemo u ovome, u stvari, reći ću ovako, ne smemo podbaciti. Tako da je danas mnogo važno da ne smemo podbaciti u procesu proširenja, koji je najuspešnija spoljna politika EU. Dobri izgledi za Albaniju i Crnu GoruRSE: Šta bi bio neuspeh? Kos: Neuspeh bi bio ukoliko ne bismo uveli nijednu novu članicu u EU u vreme aktuelne Evropske komisije, a sigurna sam da to možemo da uradimo. Mogli bismo to da uradimo sa Crnom Gorom. Sva poglavlja su otvorena, tako da ih zatvaramo kako bismo mogli da završimo proces krajem 2026. sa tehničke tačke gledišta. Crna Gora bi mogla završiti pregovore sa EU do 2026. a Albanija godinu kasnije, kaže Kos Sa Albanijom bismo mogli da završimo proces sa tehničke tačke gledišta do kraja 2027. Zašto kažem sa tehničke tačke gledišta? Zato što je to procedura pregovora, [države kandidati] moraju da sprovedu reforme, ali onda je na državama članicama da odluče da li će one postati članica ili ne. O specifičnostima Moldavije i UkrajineRSE: Znam da nijedan komesar za proširenje ne voli da se obavezuje vremenskim rokovima, ali pomenuli ste Crnu Goru, pomenuli ste Albaniju. Da li su one države članice EU broj 28 i 29 kada napustite položaj 2029. godine? Ijedna druga država, osim ove dve? Kos: Moguće je. Moldavija je zaista dobar učenik u celoj grupi. Oni zaista osećaju ovaj istorijski trenutak. I ovo je nešto što verovatno nismo videli ranije, jer žele da pripadaju zajednici vrednosti i demokratije. Spremni su da urade sve što je moguće. Čak i Ukrajina. Po prvi put u istoriji pregovaramo sa zemljom u ratu. Nikada, nikada pre nismo ovo uradili. Tako da sam sigurna da bismo mogli imati više od samo dve nove članice. RSE:Da li je vreme da se procesi sa Moldavijom i Ukrajinom razdvoje kao što ste uradili, odnosno ne Vi lično, ali EU jeste to uradila sa Albanijom i Severnom Makedonijom? Kos: Već razgovaramo sa državama članicama šta da radimo, jer nijedna država članica nije protiv otvaranja prvog klastera sa Moldavijom. Zato se nadam da ćemo uskoro pronaći rešenje i da ćemo moći da otvorimo ne samo prvi klaster, već i sve ostale ove godine. RSE: Dakle, ne možete isključiti mogućnost razdvajanja već sada, u junu, na primer? Kos: Ne. Kako ubediti Mađarsku?RSE: Kada je reč o Ukrajini, očigledno je da postoji pitanje nacionalnih manjina, nešto što je Mađarska pokrenula. Da li vidite prostor za dogovor ovde? Da li je, na primer, Ukrajina učinila dovoljno kada je u pitanju njihovo zakonodavstvo o nacionalnim manjinama? Ili smatrate da Budimpešta traži još više? Kos: Ukrajina je učinila dovoljno, mogu vam reći iz ličnog iskustva, jer sam posredovala u dijalogu između Mađarske i Ukrajine. Bilo je mnogo tačaka i Ukrajina je spremna da ih sve ispuni. Ali, to nije dovoljno za Mađarsku. I moramo videti kako da ubedimo Mađarsku da dozvoli otvaranje prvog klastera. Ukrajinci znaju da se ovo ne odnosi samo na mađarsku manjinu. Zaštita manjina je jedan od najvažnijih delova ili zadataka koje jedna država članica ili zemlja kandidat mora da uradi. I za sve manjine, ne samo za mađarsku manjinu. Dakle, videćemo šta će doneti takozvane javne konsultacije u Mađarskoj. To je jedan deo. Drugi deo je kako će države članice reagovati na činjenicu da ovo ne može biti "posao kao inače" sa proširenjem uz geopolitičke promene koje imamo danas. Nekako smo uvučeni u tenzije između geopolitičkih i bezbednosnih potreba s jedne strane i, s druge strane, metodologije koja je, recimo, stara otprilike 30 godina sa malim izmenama. RSE: Ali, kakav je vaš plan za zaobilaženje mađarskog veta? Kos: To je razgovor sa Mađarima, znate, dijalog uvek, uvek pomaže. Mađarska nije bila protiv kada je dvadeset sedam članica EU donelo odluku da Ukrajini damo status kandidata, tako da dalje radimo na tome.

Fond za borbu protiv korupcije, pokojnog ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog traži od crnogorskih vlasti da oduzmu počasno državljanstvo ruskoj novinarki Prvog kanala Ekaterini Andrejevoj. Aktivisti Fonda ističu da je Andrejeva jedna od ključnih figura ruske ratne propagande.

Crnogorski premijer Milojko Spajić zatražio je od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da hitno pokrene postupak oduzimanja državljanstva biznismenu sa Kosova Naseru Ramaju, optuženom za učešće u utaji više od 2,2 miliona eura. To je Radiju Slobodna Evropa potvrđeno iz Vlade. Vlada prethodnog premijera Dritana Abazovića dodijelila je 2023. počasno državljanstvo Ramaju, pod obrazloženjem da je jedan od investitora kompleksa "Porto Budva" vrijednog 80 miliona eura. Tužilaštvo tereti njega i Valentinu Grubović da, kao odgovorni u kompaniji "Alart Centar Budva", nisu prijavljivali prihode od prodatih stambenih i poslovnih prostora upravo u tom kompleksu. Iz tužilaštva je prije tri dana saopšteno da je Osnovni sud u Kotoru potvrdio optužnicu. "Dodjeljivanje državljanstva osobi pod istragom za utaju poreza i finansijske prevare može narušiti međunarodni ugled Crne Gore, posebno u očima partnera iz Evropske unije, što može negativno uticati na buduće investicije i pregovaračku poziciju u evropskim integracijama", poručio je Spajić u dopisu ministru policije. Za dva mjeseca do državljanstvaPočasno državljanstvo Crne Gore dodjeljuje se isključivo na osnovu predloga najviših državnih zvaničnika. U slučaju Ramaja predlog je stigao 2023. od tadašnjeg premijera Dritana Abazovića. Zakon o crnogorskom državljanstvu predviđa da ga osoba može steći ukoliko je njen prijem "od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore". Za Ramaja, obrazloženje je bilo da će njegove investicije doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i uticati na "ekonomski, finansijski i privredni napredak Crne Gore". Odluku je pratilo pozitivno mišljenje Ministarstva finansija. Kompletna procedura je završena za dva mjeseca. Međutim, sadašnji premijer je izrazio "ozbiljne sumnje" u zakonitost sticanja počasnog državljanstva, ističući da pozitivno mišljenje Ministarstva finansija nije pratila analize njegovog poslovanja u Crnoj Gori. "Smatram da slučaj Nasera Ramaja može štetiti i vitalnim interesima Crne Gore na više nivoa, naročito ako se potvrdi da je počasno državljanstvo dodijeljeno bez adekvatne provjere ili na osnovu netačnih informacija", napisao je Spajić. Revizija svih počasnih državljanstavaPremijer Spajić je najavio i da će narednih dana inicirati revizije dodijeljenih počasnih državljanstava, odnosno da li su doprinijeli otvaranju radnih mjesta, podsticanju proizvodnje i promociji Crne Gore... "Ako se pokaže da su počasna državljanstva dodjeljivana kao 'lične usluge' ili bez jasnih kriterijuma, to podriva vjeru građana u vladavinu prava i otvara prostor za klijentelizam i političku korupciju", naveo je on. U Crnoj Gori je, prema podacima Centra za građansko obrazovanje, do kraja novembra 2022. dodijeljeno više od hiljadu počasnih državljanstava. Crna Gora je krajem iste godine - pod pritiskom Evropske komisije - zvanično ukinula i program dodjele ekonomskih državljanstava. Vlasti su nakon toga nastavile da obrađuju stotine zaostalih prijava. EK je konstatovala da ova šema predstavlja rizik koji se tiče bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, korupcije i organizovanog kriminala, te da nije u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije. Crna Gora planira da zatvori sva pregovaračka poglavlja sa EU do kraja sljedeće godine i postane članica 2028. U ovom trenutku ima zatvoreno manje od 20 odsto poglavlja.

Fond za borbu protiv korupcije (FBK), koju je osnovao preminuli ruski opozicionar Aleksej Navaljni, zatražio je od crnogorskih vlasti da oduzimu počasno državljanstvo ruskoj novinarki Prvog kanala Ekaterini Andrejevoj. Oni su Ministarstvu unutrašnjih poslova podnijeli zahtjev, navodeći da je Andrejeva jedna od ključnih figura ruske ratne propagande. Ovaj zahtjev ponoviće na protestu ispred Vlade Crne Gore 28. aprila. Andrejeva je dobila crnogorsko državljanstvo 2011. godine prema privilegovanoj proceduri u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. Prema navodima FBK, njen suprug je dugogodišnji šef predstavništva bh. entiteta Republika Srpska u Moskvi Duško Perović, koji se nalazi pod američki sankcijama od novembra 2023. Ćutanje zvaničnika o državljanstvu AndrejevojIako je za počasna državljanstva potrebna posebna državna procjena, u slučaju Andrejeve nije naveden konkretan državni interes. Radio Slobodna Evropa je uputio pitanja Ministarsrtvu unutrašnjih poslova (MUP) da li su razmatrali zahtjev FBK ali odgovor nije stigao. Na pitanja koji razlozi za dodjelu državljanstva Andrejevoj i da li je tadašnja Vlada dostavila procjenu državnog interesa prilikom predlaganja odgovor nije stigao ni od Ivana Brajovića, koji je u tom momentu bio ministar unutrašnjih poslova. Ni novinarka Andrejeva nije odgovorila na pitanja za komentar navoda FBK-a niti na pitanje koji su razlozi za dobijanje pasoša. Ranije je predsjednica borda FBK Marija Pevčih naglasila da počasno državljanstvo može biti ukinuto ako ponašanje tog državljanina nanosi ozbiljnu štetu vitalnim interesima države. "Zar mir u Evropi nije vitalni interes za članicu NATO-a i Savjeta Evrope? Vjerujem da jeste", poručila je Pevčih na mreži X. Crna Gora se pridružila sankcijama Evropske unije protiv Rusije zbog vojne agresije na Ukrajinu, februara 2022. Ko je Ekatarina Andrejeva?FBK je objavio detaljnu analizu karijere Andrejeve, koja je počela 1995. na Prvom ruskom kanalu i postala jedna od najistaknutijih televizijskih ličnosti. Tvrde da isključivo širi narativ koji opravdava vlast ruskog predsjednika Vladimira Putina, predstavljajući ga kao demokratski izabranog i 'voljenog lidera'. "Ratove i agresiju Rusije predstavlja kao oslobodilačke misije, a ekonomsku situaciju u zemlji kao stabilnu i naprednu", piše u analizi. "Nikada nisam bila primorana da kažem bilo šta što protivrječi mojim uvjerenjima. Radim na državnoj televiziji i podržavamo državnu politiku", citirali su je u analizi. Izvještavala je Putinovih inauguracija 2004, 2012. i 2018. godine. Svjetskoj javnosti postala je poznata nakon što je marta 2022. tokom vođenja emisije "Vremja" iza nje uživo u programu stala novinarka Marina Ovsjanikova sa transparentom protiv rata u Ukrajini. Ovsjanikova je godinu i po kasnije u odsustvu osuđena na osam i po godina zatvora. Kako navode, uprkos tome što podržava vlast u Moskvi a kritikuje Zapad i Evropu za koju navodi da je "rusofobna", Andrejeva često boravi u inostranstvu, dok su članovi njene porodice u državama NATO-a. Putovanja izvan Rusije omogućava joj i crnogorski pasoš. Posjeduje i državljanstvo Hondurasa. U analizi FKB-a se navodi da emisije vodi najčešće svake druge sedmice a slobodno vrijeme koristi za putovanja van Rusije. U analizi se komentariše i njen životni stil, skupocjena gardaroba, nakit i visoka primanja... Ko je suprug Ekaterine Andrejeve?FBK navodi da je Ekaterina Andrejeva u prvoj polovini 2023. godine više puta boravila u Crnoj Gori, gdje njen suprug Duško Perović, kako tvrde, posjeduje luksuznu vilu procijenjenu na oko 10 miliona eura. Perović je od otvaranja 2010. šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi. Označen je kao osoba bliska ruskom predsjedniku Putinu. Sjedinjene Američke Države su mu novembra 2023. uvele sankcije zbog djelovanja u ime Milorada Dodika, predsjednika RS, kojem je redovno organizovao sastanke sa ruskim zvaničnicima. "Perović je ključna figura za dogovaranje saradnje između predsjednika RS Milorada Dodika i njegove stranke sa ruskim zvaničnicima. Konkretno, redovno je lobirao za sastanke između Dodika i Putina", navodi se u obrazloženju Ministarstva finansija SAD. Dodik se od početka ruske invazije na Ukrajinu šest puta susreo sa Putinom. Navode da je Perović bio posrednik između Vlade RS i neimenovanog ruskog milijardera. "Iako je zaposlen u Vladi RS, Perović je radio za dvije firme tog milijardera tokom vremena dok je on sklapao profitabilan ugovor sa Vladom". Perović je, dodatno, navodi FBK, vlasnik dionica u bar jednoj od off-shore kompanija tog milijardera. Perović je sankcionisan prema američkoj Izvršnoj uredbi koja se odnosi na osobe uključene u destabilizaciju Zapadnog Balkana. Sjedinjene Države su Dodika stavile pod sankcije januara 2022. zbog njegove odgovornosti ili saučesništva u kršenju ili opstrukciji sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i zbog umešanosti u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom. SAD su takođe prethodno uvele sankcije Dodiku 17. jula 2017. godine zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Skupština Crne Gore i njen predsjednik Andrija Mandić duže od nedjelju dana "ćute" o hapšenju njegovog bratanića i telohranitelja zbog sumnje da je - koristeći službeni automobil parlamenta - pokušao da ubije dvije osobe. Brataniću Danilu Mandiću određen je jednomjesečni pritvor zbog sumnje da je u noći između 19. i 20. aprila u centru Podgorice počinio krivična djela teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno nošenje oružja. To proizilazi iz saopštenja policije i tužilaštva. Da li je ovaj 35-godišnjak imao radni status u crnogorskom parlamentu i kako je dobio pristup službenom vozilu? Da li je obavljen uviđaj nakon dvostrukog ranjavanja? Ovo je samo dio nepoznanica u ovom slučaju. Zbog težine krivičnog djela i veza osumnjičenog sa političkim vrhom, slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti. Mandić Mandiću jedan od "najbližih saradnika"Ovo nije prvi put da se Danilo Mandić nalazi pod lupom institucija. Naime, crnogorskoj javnosti poznat je duže od deceniju zbog problema sa zakonom - od napada na policijskog službenika do nedozvoljenog držanja oružja. Važi za bezbjednosno interesantno lice. U medijima se navodi da je više puta osuđivan. Iz Ministarstva pravde su za Radio Slobodna Evropa(RSE) kazali da ne mogu saopštiti podatke iz njegove kaznene evidencije jer oni spadaju u kategoriju zaštićenih podataka. Sa stricem, koji je u međuvremenu oktobra 2023. izabran za predsjednika Skupštine, ide i na službena putovanja. Iz dokumenata Vlade o korištenju državnog aviona može se vidjeti da je u svojstvu ličnog obezbjeđenja pratio šefa parlamenta marta prošle godine na putovanju u Srbiju. Predsjednik Skupštine ima stalno policijsko obezbjeđenje kao štićena ličnost. Da je Danilo Mandić jedan od "dugogodišnjih najbližih saradnika" Andrije Mandića, kazali su iz kabineta predsjednika Skupštine "Vijestima" avgusta 2024. Hronologija događajaPolicija je saopštila da je 20. aprila u 03:40 dobila inforormaciju od građana da je u centru Podgorice došlo do sukoba više osoba, od kojih je jedna upotrijebila vatreno oružje. Tom prilikom je pronašla jednog od ranjenih, koji je, prema saopštenju, pokušao da napusti mjesto zločina ali je - pod uticajajem alkohola i kokaina - automobilom izazvao saobraćajnu nezgodu. Gotovo sat i po kasnije - u 05:00 - policija je o tome obavijestila dežurnu tužiteljku Osnovnog tužilaštva, koja je u komunikaciji sa policijom "koordinirala aktivnostima a koju su blagovremeno obavještavali o novim okolnostima". Policija je četiri sata od dobijanja prve informacije sa slučajem upoznala i dežurnu tužiteljku Višeg tužilaštva, koja se, prema saopštenju policije, izjasnila da postupanje nastavi niže Osnovno tužilaštvo. "Policajci su u ranim jutarnjim i, kasnije, u dnevnim časovima tri puta izvršili pregled i pretragu užeg i šireg lica mjesta u cilju pronalaska predmeta i tragova o čemu su sačinjeni spisi sa foto dokumentacijom", navodi se saopštenju policije. Dodaje se da je izuzet i veći broj nadzornih kamera. Drugog ranjenog muškarca su identifikovali i našli kod kuće. Iz policije dodaju da su tragali za Mandićem, ali da se onda - gotovo 20 sati kasnije - sam pojavio u policiji. Predato je i vozilo Skupštine - range rover. "I tom prilikom je izvršena kriminalistička obrada lica, izuzimanje i uzorkovanje tragova." Policija je sjutradan ujutro izvršila pretres njegovog doma ali i doma osobe sa kojom je sporne noći bio u jednom ugostiteljskom objektu. Dvoje ranjenih su nekoliko dana kasnije negirali da je Mandić odgovoran za napad. I Mandićev advokat je negirao da je on počinio ranjavanje. Iz Višeg tužilaštva su za RSE kazali da je do sada saslušano više osoba u svojstvu svjedoka, kao i da su date naredbe za vještačenja. Iz Osnovnog su kazali da su formirali predmet koji se tiče sumnje u zloupotrebu službenog automobila. Šta se ne znaJedna od glavnih nepoznanica je da li i kakav radni status, član obezbjeđenja Andrije Mandića Danilo Mandić, ima u Skupštini Crne Gore. Na ova pitanja danima ne odgovaraju i pored upita medija, uključujući i RSE. Iz Uprave policije poručuju da nemaju "saznanja o radno-pravnom statusu niti o njegovom radnom angažovanju u javnom ili privatnom sektoru". Dodaju da ga oni nisu angažovali kao obezbjeđenje šefu Skupštine. Na značaju dobija pitanje kako je policija zadužena za obezbjeđenje Andrije Mandića kao štićene ličnosti, dozvolila da sa njenim službenicima šefa palamenta čuva i bezbjednosno interesantno lice. Nepoznanica je i da li je Danilo Mandić imao službeni pištolj. Takođe se ne zna ko je naložio da se brataniću Mandića odobri korištenje službenog automobila parlamenta. Ostaje nepoznanica zašto je policija jedno tužilaštvo o slučaju obavijestila sat i po, a drugo četiri sata od dobijanja informacije o slučaju. Pitanje je zbog čega nije urađen uviđaj nakon dvostrukog ranjavanja, kako to ističe advokat osumnjičenog Mandića, Miroje Jovanović. Političke posljedice i institucionalni propusti?Zbog sumnji u postupanje policije i tužilaštva u ovom slučaju, opozicija je zatražila da se pred skupštinskim Odborom za bezbjednost saslušaju ključni ljudi ovih institucija. "Postoji ozbiljna sprega državnih organa da zataškaju cijeli slučaj", tvrdi predsjednik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković. A zbog kontradiktornih informacija iz dva tužilaštva - Osnovnog i Višeg, Centar za demokratsku tranziciju zatražio je od Tužilačkog savjeta da se što prije preispita njihovo postupanje u ovom slučaju. "U kontekstu izraženog nepovjerenja javnosti u postupanje pravosudnih organa i ozbiljnosti optužbi – uključujući i sumnje da se favorizuje osumnjičeni zbog njegovih političkih veza – smatramo da je hitna i transparentna reakcija Tužilačkog savjeta neophodna", poručio je direktor Centra Dragan Koprivica. Tužilački savjet - 11-člano tijelo koje čine tužioci i ugledni pravnici - između ostalog odlučuje o odgovornosti tužilaca. Iz Vrhovnog tužilaštva - koje je nadređeno Višem i Osnovnom - su za RSE kazali da prate postupanje tužilaštava koja se bave ovim slučajem. Komentarišući slučaj Mandića, i predsjednik države Jakov Milatović kazao je da ima utisak da institucije daju oprečne informacije i da to nije dobro u kontekstu povjerenja građana u njih. Pozvao je nadležne da daju jasne odgovore na pitanja koja postoje u datom slučaju. Poslanici opozicije najavili su da će zbog ovog slučaja inicirati smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Mandić je ispred vladajuće većine krajem oktoba 2023. izabran za šefa parlamenta. Ko 'zabija klipove u točkove' evropskom putu Crne Gore?Narušavanje odnosa sa susjedima prijetnja za EU integracije Crne GorePo ugledu na Rusiju dio vlasti u Crnoj Gori najavljuje zakon o stranim agentima

Obraćanje patrijaha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, prilikom posjete Moskvi, otvorilo je dva pitanja u Crnoj Gori - miješa li se crkva u državnu politiku i je li on crkveni poglavar i u Crnoj Gori. "Naš stav u vezi s Kosovom, Republikom Srpskom i Crnom Gorom, smatram da zavisi i od stava Ruske Federacije na globalnom nivou. Moja, i želja većine u našoj Crkvi, je da u budućnosti, ako dođe do novog geopolitičkog pregrupisavanja, budemo bliski tom ruskom okruženju, u ruskom svetu", rekao je Porfirije Putinu. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore ocijenilo je Porfirijeve izjave neprimjerenim i nedopustivim miješanjem u unutrašnje stvari Crne Gore. Drugu temu pokrenuo je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović koji je u Evropskom parlamentu rekao da je na čelu SPC u Crnoj Gori mitropolit Joanikije, a ne patrijarh Porfirije. Ko je crkveni poglavar u Crnoj GoriIvanović je na Odboru za spoljne poslove Evropskog parlamenta u Briselu na konstataciju hrvatskog poslanika Tomislava Sokola da se "poglavar najveće religijske organizacije u Crnoj Gori" sastao sa Putinom rekao da to nije tačno. Kako je rekao, na čelu SPC u Crnoj Gori je mitropolit Joanikije, a ne patrijarh Porfirije, jer eparhije u osnovi funkcionišu nezavisno. "Dakle, kada kažete da je poglavar najveće vjerske zajednice u Crnoj Gori otišao kod Putina, to nije tačno. Patrijarh SPC je otišao kod Putina. Arhiepiskop SPC u Crnoj Gori je arhiepiskop Joanikije, i on nije prisustvovao ovom sastanku." Oni koji kažu da je poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori posjetio Putina, što danas nije baš politički popularno, u pravu su, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) vjerski analitičar iz Beograda Draško Đenović. "Jer se na čelu Srpske pravoslavne crkve nalazi patrijarh pećki, Porfirije Perić". SPC se za sada nije oglasila povodom Ivanovićeve izjave. Iz njenog sjedišta u Beogradu, kao ni iz mitropolije u Crnoj Gori, nije odgovoreno na pitanja RSE kako tumače izjavu Ivanovića. Porfirije poglavar SPC i u Crnoj GoriAdvokat Dalibor Kavarić, pravni zastupnik SPC, kaže da ministar Ivanović nema nadležnosti da preispituje misiju i propovijed Crkve i pastirsku ulogu Patrijarha. U izjavi za RSE, za koju naglašava da je u lično ime, Kavarić kaže da je SPC jedna, sveta, saborna i apostolska crkva na čelu sa patrijarhom srpskim Porfirijem: "A mitropolije i mitropoliti su isključivo pravna lica u okviru jedinstvene srpske crkve kao glavnog, jedinstvenog i nedjeljivog pravnog lica." On to ilustruje primjerom opština koje jesu samostalna pravna lica ali u okviru države i ne mogu biti nezavisne od države samo zbog tog statusa. Đenović kaže da su, iako sa visokim stepenom autonomije, sve eparhije i mitropolija koje u nazivu imaju Srpska pravoslavna crkva dio Sabora Srpske patrijaršije i da se "samim tim ne može reći da patrijarh nije na njihovom čelu". "Ja se ne bih složio sa Ivanovićem da je u pitanju religiozna organizacija. Crkva to nije, ona je dio tijela Hristovog i samim tim su svi vjernici pozvani da se mole za vlasti, ali ukoliko je vlast obezbožena, onda im je teško da se mole za takvu vlast." Mitropolit Jonikije predstavlja Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori ali nije na njenom čelu za razliku od Patrijarha Porfirija, zaključuje Đenović. Stavovi Porfirija neprihvatljivi, kažu iz Ministarstva vanjskih poslova Crne GoreStavovi patrijaha Srpske pravoslavne crkve saopšteni tokom susreta sa Putinom 22. aprila u Moskvi, a koji se tiču Crne Gore, naišli su na osudu dijela opozicije i reakciju Ministarstva inostranih poslova. Osim što je Crnu Goru stavio u kontekst zemalja koje zavise od globalnog pozicioniranja Rusije uz želju da "ako dođe do novog geopolitičkog pregrupisavanja, budemo bliski ruskom svetu", Porfirije je Putinu zahvalio na podršci u vezi s Kosovom, Republikom Srpskom i Crnom Gorom "jer je i tamo naš narod, naša crkva". Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su poručili da su državna pitanja isključiva nadležnost institucija Crne Gore, koja je sekularna država, članica NATO i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU). "Izjave vjerskih poglavara, uključujući i patrijarha SPC, koje se odnose na unutrašnju ili vanjsku politiku, pored toga što nijesu relevantne, neprimjerene su i nedopustive", naveli su u saopštenju. Dodali su da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena članstvu u EU, principima sekularnosti i jačanju stabilnosti u regionu. "Očekujemo da takvo opredjeljenje poštuju svi akteri, uključujući i vjerske poglavare", zaključili su iz MVP-a. Partije odćutale poruke iz MoskvePorfirijevu izjavu osudili su samo iz opozicionog Evropskog saveza. Kako je saopštio jedan od lidera Saveza Ivan Vujović, "SPC se dobrovoljno predaje Putinu, a naša ‘evropska vlast’ se već predala SPC". Predsjednik Liberalne partije, članice Saveza, Vatroslav Belan, obratio se Vladi koja se u poslednje vrijeme dominantno bavila sporazumom sa Emiratima o zakupu plaže u Ulcinju: "Dok ste raspoređivali 20 miliona kvadrata na Velikoj plaži, poglavar SPC je s Putinom raspoređivao Crnu Goru u 'ruski svet'". Nijedna od partija vladajuće većine, koje su dominantno bliske SPC, nije reagovala na stavove Porfirija. Ni Mitropolija crnogorsko-primorska SPC. Nije reagovala ni najjača opoziciona Demokratska partija socijalista koja je u lošim odnosima sa Mitropolijom. Nije se oglasio ni pokret URA čiji je predsjednik Dritan Abazović, dok je bio premijer, avgusta 2022. sa Porfirijem potpisao Temeljni ugovor. Taj ugovor koji uređuje odnose SPC i države Crne Gore u ime crkve potpisao je Porfirije a ne Joanikije koji je bio mitropolit u Crnoj Gori. U Ustavu SPC piše da je ta crkva jedna, nedjeljiva i autokefalna, a Mitropolija crnogorsko-primorska sa sjedištem na Cetinju se navodi kao jedna od eparhija. Bavio se i popisom u Crnoj GoriPrije dvije godine patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije uključio se u kampanju popisa stanovništva u Crnoj Gori On je je 14. oktobra, u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, dvije sedmice pred početak popisa, pozvao građane da se identifikuju kao pripadnici srpskog naroda, vjernici SPC, koji govore srpskim jezikom. "To je pravo, odgovornost, obaveza i dužnost svakog od nas", rekao je tada Porfirije. Porfirije ustoličio JoanikijaSabor SPC kojim je predsjedavao patrijarh Porfirije izabrao je Joanikija za mitropolita SPC u Crnoj Gori nakon što je preminuo njegov prethodnik, mitropolit Amfilohije, 30. oktobra 2020.godine. On je i ustoličio Joanikija početkom oktobra naredne godine uz angažovanje specijalnih jedinica i vojnog helikoptera. Ustoličenje su pratile visoke etničke tenzije između građana srpskog i crnogorskog nacionalnog korpusa, te protesti i incidenti na Cetinju. Dolaskom Joanikija na čelo Mitropolije je počela razgradnja njene autonomije u odnosu na Patrijaršiju u Beogradu koju je imala u vrijeme mitropolita Amfilohija. Ukinut je Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, osnovan nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, a koji su činili čelnici eparhija koje djeluju na njenoj teritoriji. Do smrti njime je predsjedavao Amfilohije. Joanikije je ostao bez titula arhiepiskop cetinjski i egzarh Pećkog trona, koje je imao prethodni mitropolit Amfilohije.

Vlada Crne Gore će isplatiti 1,6 miliona eura na ime obeštećenja porodicama civilnih žrtava ratova devedesetih godina. Ovom odlukom Crna Gora "ispravlja višedecenijsku nepravdu", poručio je premijer Milojko Spajić poslije sjednice Vlade 25. aprila. Odluka je uslijedila dva mjeseca nakon što je Skupština Crne Gore izglasala izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koje porodicama civilnih žrtava rata omogućavaju obeštećenje ili socijalne naknade. Zakon se odnosi na državljane Crne Gore koji su - kao civilna lica - poginuli ili nestali tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od avgusta 1990. Odlukom Vlade će sa po sto hiljada eura biti obeštećeno 16 porodica. Slučajevi na koje se odnosi obeštećenje su deportacija bosanskohercegovačkih izbjeglica iz 1992, otmicu Bošnjaka iz voza Beograd - Bar u Štrpcima iz 1993. i NATO intervenciju iz 1999. Crnogorska policija je 1992. isporučila desetine bosanskohercegovačkih izbjeglica vojsci Republike Srpske Radovana Karadžića, od kojih je većina odmah ubijena. U ovom slučaju obeštećenje se odnosi na porodicu Osma Bajrovića. Pripadnici Vojske Republike Srpske su godinu kasnije, 1993, ubili i 20 osoba koje su putovale vozom na liniji Beograd - Bar. Među njima je bilo i osmoro iz Crne Gore. Posljednji slučaj odnosi se žrtve NATO bombardovanja na Jugoslaviju, koje je počelo nakon neuspješnih pregovora o rješenju krize na Kosovu 1999. godine. U Crnoj Gori je tada stradalo sedmoro civila. Iz Vlade su 25. aprila poručili da obeštećenje porodicama predstavlja korak ka suočavanju sa prošlošću i ima važan simbolički i praktični značaj za obnovu povjerenja u državne institucije i izgradnju međuljudske solidarnosti.