"I dalje kad zatvorim oči čujem šum mora i zrikavce ispred palate. Vidim svice u travi, sjetim se vrućina, lepeza i popodnevnih odmora. Kao da tamo i dalje sve živi", kaže Mirjana Tripković-Pantar, potomkinja stare pomorske porodice iz Dobrote kod Kotora. Danas živi u Rijeci. Za nju je porodična palata Tripković, u koju je ljeti dolazila kod babe i djeda, mnogo više od građevine. "Ona je uspomena na generacije predaka koji su plovili morima i sticali imovinu. Simbol dostojanstva ali i nepravde koja traje desetinama godina", kaže za Radio Slobodnu Evropu (RSE). Naime, Tripkovići su jedna od 51 hrvatske porodice u Boki koje decenijama pokušavaju da povrate imovinu oduzetu poslije Drugog svjetskog rata i tokom ratnih devedesetih. Njima je od nekadašnjih 500.000 kvadratnih metara zemljišta u kotorskim naseljima Škaljari, Dobrota i Kavač, kao i od raskošne barokne palate, uknjižene još u 18. vijeku, ostalo tek nekoliko parcela. Zbog ovog i desetina drugih slučajeva hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova uputilo je u oktobru Crnoj Gori diplomatsku notu, tražeći hitno rješavanje pitanja oduzete imovine. Crnogorsko Ministarstvo je za RSE navelo da će, nakon dobijanja informacija od nadležnih, preduzeti korake i obavijestiti hrvatsku stranu o konkretnom upitu. Iako je Crna Gora najdalje odmakla na putu ka Evropskoj uniji, pitanje restitucije jedno je od ključnih u pregovorima s Briselom. Mirjanina sjećanja na palatuPalata Tripković, u kojoj je Mirjana provela djetinjstvo, bila je simbol zlatnog doba bokeljskih Hrvata – pomoraca, brodovlasnika i kapetana. Mirjana je, kaže, često oživljava kroz sjećanja. "Ispred je bio vrt sa palmama, orahom, lozom, ukrasnim biljem i cvijećem, a iza palate stjenovito brdo. Unutra – venecijanska ogledala, slike jedrenjaka, stari časopisi i knjige, oružje, škrinje sa odjećom: svilene, čipkane haljine, duge bijele rukavice, šeširi…". Posebno joj se, kaže, urezalo sjećanje na dvije sobe. "Jedna je bila na samom ulazu u palatu, s malim prozorčićem na vratima. Pričalo se da je nekada služila kao zatvor. Druga, na spratu, bila je poput tajne sobe: nije imala prava drvena vrata, već su bila obojana kao ostatak zida i imala malu, neprimjetnu kvaku". U Boku im je, prisjeća se, često dolazila i rodbina iz Italije. "Mnogo smo se družili. Ujutro smo radili, popodne odmarali, a uveče šetali uz more. Vozili se barkama, sjedjeli na pontama, išli ili primali posjete. Dani su prolazili mirno, polako, u ritmu ljeta i mora. Sjetim se moje omiljene pjesme 'Summertime' i filma 'Prohujalo s vihorom'". Za nju je palata ujedno i veza s ljudima koji su je stvarali. "Povezujem je sa životom koji smo u njoj vodili, s dragim ljudima, njihovim načinom ophođenja i onom uljudnošću koja je danas rijetka, a koja život čini mnogo ljepšim". Mirjana naglašava da gubitak ne doživljava kao lični, već i kao nepravdu prema generacijama predaka koji su vjekovima gradili porodičnu imovinu. "Moji su preci išli da plove na jedrenjake već sa 12 godina, godinama bili odsutni od domova. Sve što su imali stekli su trudom i napornim radom. A onda se, jednim potezom pera katastarskih službenika, ostalo gotovo bez ičega". Zašto im je oduzeta imovina?Od konfiskacije 1945. pa do danas, navodi, postepeno su im oduzimali sve. Prvo je, kaže, bila nacionalizacija, potom eksproprijacija, a od 1991. od 2000. nezakoniti upisi. "Tim upisima oteto nam je više od 90 odsto imovine koja nam je ostala poslije nacionalizacije i eksproprijacije". Kaže da devedesetih članovi njene porodice nisu dolazili u Boku, i da je tada došlo do "modernizacije Katastra", tokom koje su se, kaže, mijenjali brojevi parcela i parcele su se prekrajale, od jedne bi nastajale dvije ili tri, dio jedne bi se dodavao drugoj parceli i tako dalje. "Kada smo 2003. god. došli u Boku vidjeli smo da smo opljačkani, preko 90 odsto imovine više nije bilo upisano na našu porodicu, nego na treća lica (ljudi s imenom i prezimenom, nepoznate osobe, razne firme, Opština...)". Konkretno, Palata Tripković danas je vlasništvo Branka Ćupića. Obnovljena je i, kako kaže Mirjana, čuva je domar. Uzaludna borbaPokrenuli su upravne postupke pred Katastrom i Komisijom za restituciju i obeštećenje 2005. i 2006. godine. "Obratili smo se i Ustavnom i Vrhovnom sudu Crne Gore. Od Ustavnog suda nismo dobili nikakav odgovor, iako nam povrijeđeno pravo na svojinu". Dodaje da su u tim postupcima trošili vrijeme, živce i novac, ali nisu odustali. "Ponekad smo mislili da se više ne borimo. Ali osjećaj pravde i poštenja nas je vraćao. Zašto bi pljačka bila legalizovana? Zašto bi nepravda pobijedila pravdu?", pita se Mirjana. Ne gubi nadu da će se situacija promijeniti. "Vjerujem da će bilateralni razgovori i dogovori između Crne Gore i Hrvatske pokrenuti stvari s mrtve tačke. Pravi vlasnici nekretnina treba da budu obeštećeni ili bi se morali poništiti nezakoniti upisi i imovina vratiti onima kojima pripada", kaže ona. Niz otvorenih pitanjaOsim hrvatskih porodica, imovinu potražuje Kotorska biskupija kojoj su oduzete crkve, samostani i vinogradi. Povrat crkvene imovine rješavaće se bilateralnim putem između Vatikana i Crne Gore. Ovo je posljednje ali ne i jedino otvoreno pitanje između Podgorice i Zagreba. Odnosi dvije države narušeni su usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u Skupštini juna 2024, zbog čega su trojica crnogorskih zvaničnika proglašeni nepoželjnim u Hrvatskoj. Decembra prošle godine Hrvatska je blokirala Crnu Goru u zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31 - vanjska i bezbjednosna politika. Ujedno, Hrvatska zahtjeva odštetu za logoraše koji su 1991. bili zatočeni u logoru Morinj u Kotoru i promjenu naziva bazena koji nosi ime nekadašnjeg vaterpoliste koji je bio stražar u tom logoru. Neriješeno je i vlasništvo nad vojnim školskim brodom "Jadran" koji je više od tri decenije u Crnoj Gori, kao i pitanje granice na Prevlaci. U Crnoj Gori živi jedan odsto Hrvata. Najviše ih je u Tivtu, gradu u kom čine 20 odsto stanovništva.

Zakonom propisan način markiranja goriva u Crnoj Gori suprotan propisima Evropske unije (EU) usvojen je marta ove godine. Krajem septembra Vlada je ušla u proceduru izbora preduzeća, koje će taj posao obavljati narednih pet godina, iako tvrdi da će Crna Gora ući u EU 2028. do kada treba propise da prilagodi evropskim. Markiranjem se gorivu dodaje poseban prah, kojim se obilježava. U državama EU markira se samo gorivo oslobođeno akciza dok je u Crnoj Gori, zakonom iz marta, predviđeno obavezno markiranje svih vrsta goriva uključujući i ono za koje su pri uvozu plaćene akcize. "Direktiva 95/60/EC obavezuje države članice da primjenjuju fiskalni marker na gasno ulje ili kerozin koji su oslobođeni akcize", naveli su iz Delegacije EU u Podgorici za Radio Slobodna Evropa (RSE). Primjenu propisa EU su tražili su i crnogorski privrednici koji se protive planiranom markiranju svih vrsta goriva koje je Vlada uvela izmjenama Zakona o energetici, marta ove godine. Markiranje i nacionalna bezbjednost?Uz ekonomske posljedice po građane, koji će skuplje plaćati gorivo, Mirko Stanić iz opozicionog Evropskog saveza problematizuje i pitanje nacionalne bezbjedosti. "Posebno je opasno što se taj posao planira namjestiti kompaniji u stranom vlasništvu, koja je povezana sa obavještajnom službom zemlje koja nije članica EU i NATO-a", kazao je Stanić za RSE. O tome je izvijestio ambasade država EU i NATO u Crnoj Gori i pozvao Specijalno državno tužilaštvo da reaguje. "Ta kompanija bi za potrebe markiranja izgradila sisteme za nadzor kopnenih granica i granica u lukama Bar i Zelenika. Tako bi mogla da napravi paralelni sistem nadgledanja državnih granica Crne Gore što je ozbiljna opasnost po nacionalnu bezbjednost", kaže Stanić. Na pitanje RSE, koja kompanija je u pitanju Stanić nije želio da odgovori. "Neću vam otkriti identitet te komapanije. To ću saopštiti SDT kada me pozove", kazao je Stanić za RSE. Dodaje da će firma koja dobije taj posao u Crnoj Gori godišnje imati prihod od 4 miliona eura. Ko markira gorivo u regionu ?Od država regiona markiranje goriva na način koji je predvidjela crnogorska Vlada se vrši u Srbiji dok Bosna i Hercegovina pokušava da uvede taj proces. Tako je Vijeće ministara BiH 30. oktobra 2024. usaglasilo pravilnik o markiranju. Da bi stupio na snagu treba da ga usvoji to Vijeće koje to nije učinilo u avgustu ove godine jer nije imalo saglasnost Vlade. U Srbiji od 2014. markiranje goriva sprovodi kompanija Nanoinspekt, koja je zvanični zastupnik američkog Autxentiksa, proizvođača nano markera. Kontrolu procesa vrši preduzeće SGS Beograd, vlasništvo istoimene švajcarske kompanije. To preduzeće ima filijalu u Baru. Aktuelni vlasnik Nanoinspecta je Filip Mitrović. Kompanija je 2024. ostvarila prihode veće od šest miliona eura. Da li su se Nanoinspekt i SGS prijavile na javni poziv za markiranja goriva u Crnoj Gori, RSE nije dobio odgovor iz tih kompanija. U Sjevernoj Makedoniji se ne vrši markiranje goriva, potvrđeno je RSE u Regulatornoj agenciji za energetiku. Markiranje se ne vrši ni na Kosovu, dok su Hrvatska i Slovenije, kao države članice uskladile propise sa EU. Ministar finansija Albanije Ervin Meta je u julu 2024. najavio da će markiranje od 1. januara 2025. sprovoditi država, nakon što je istekao desetogodišnji ugovor o koncesiji sa privatnom kompanijom a GFI Albania. Markiranje za punjenje budžetaU Crnoj Gori se do sada nije markiralo gorivo, a nova praksa je predviđena fiskalnom strategijom Vlade u cilju punjenja budžeta i smanjenja šverca. Trgovci naftom su tražili da se markiranje sprovodi po standardima EU, odnosno da se markira gorivo za jahte koje je oslobođeno akciza. Odbijajući taj prijedlog ministar energetike Admir Šahmanović je u martu kazao da markiranje nije dodatno opterećenje već način da se uredi sistem u interesu države, privrede i građana. "Ova mjera štiti one koji posluju po pravilima – a šalje jasnu poruku da nepoštena praksa neće proći nekažnjeno", kazao je tada Šahmanović. Iz njegovog Ministarstva za RSE navode da nakon usvajanja tog Zakona nijesu imali zvanične primjedbe iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Navode i da su neutemeljene ocjene da je planirano markiranje goriva suprotno standardima EU. Kako Ministarstvo tumači propise EUMeđutim, iz odgovora Delegacije EU u Podgorici na upit RSE proizilazi da će Crna Gora nakon ulaska EU morati da prestane markiranjem na način koji sada uvodi. "Zemlje kandidatkinje dužne su da postepeno usklađuju svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, uključujući i oblast akciznih dažbina, i moraju postići punu usklađenost do trenutka pristupanja", navode u odgovoru za RSE. To je nedavno potvrdila i generalna direktorica Ministarstva energetike Zorana Sekulić koja je kazala da će ovakvo markiranje vjerovatno morati prekinuti kada Crna Gora uđe u EU. Iz Ministarstva za RSE tvrde da je Sekretarijat Energetske zajednice, koji prati usklađenost crnogorskog zakonodavstva sa pravom EU dao pozitivno mišljenje na novi Zakon o energetici: "Dakle, nema govora o nesaglasnosti sa evropskim propisima." Zašto se uvodi markiranje?Kažu da je planirano markiranje nacionalna mjera fiskalne kontrole. Ministarstvo tvrdi i da građani neće plaćati trošak markiranja. "Cijena markiranja iznosi maksimalno 0,8 centi po litru, što je ispod granice koja može uticati na maloprodajnu cijenu. Trošak snose distributeri, a ne građani", naveli su iz Ministarstva za RSE. Dodaju da će markiranje biti precizno definisano kroz transparentnu tendersku proceduru u kojoj će biti izabran najpovoljniji ponuđač - sa najnižom cijenom", naveli su iz Ministarstva. Tender Vlade za izbor kompanije koja će vršiti markiranje je završen 31. oktobra. Crna Gora je u potpunosti zavisna od uvoza goriva a prošle godine je uvezla više od 450.000 tona naftnih derivata, podaci su državne Uprave za statistiku, Monstat. Licencu za trgovinu na veliko ima preko 30 kompanija. Najveća u sektoru naftnih derivata u Crnoj Gori je Jugopetrol, zatim Petrol, Ina Lukoil i Montenegro Bonus. Promet deset najvećih je prošle godine premašio 583 miliona eura, prema podacima Ministarstva energetike.

Crna Gora je zemlja porijekla, odredišta i tranzita za žrtve trgovine ljudima, piše u Izvještaju eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA), objavljenom 3. novembra. U periodu od 2021. do 2024. identifikovano je ukupno 67 žrtava, od kojih su većina, 79 odsto, bila djeca. Broj se povećavao tokom godina - 2021. ih je bilo pet, a 2024. - 28, navodi se u izvještaju. Glavni oblik eksploatacije bilo je prisilno prosjačenje, zatim prisilni brak i seksualna eksploatacija. U poslednjoj godini koju izvještaj obuhvata djeca su činila većinu identifikovanih žrtava prinudnog prosjačenja, dok su tri dječaka iste godine identifikovana kao žrtve radne eksploatacije uz prinudno prosjačenje. Te godine identifikovani su i slučajevi radne eksploatacije osam osoba. U dokumentu se navodi da je u istom periodu evidentirano 11 istraga i 14 krivičnih postupaka, a da su izrečene tri zatvorske kazne koje su bile blizu ili ispod zakonskog minimuma. U izvještaju se navodi da su pripadnici romske i egipatske zajednice, posebno žene i deca, lica bez državljanstva, migrantski radnici i tražioci azila, posebno ranjivi na trgovinu ljudima u Crnoj Gori. Broj migrantskih radnika iz trećih zemalja u Crnoj Gori je porastao zbog nedostatka domaće radne snage. GRETA smatra da bi vlasti trebalo da smanje zavisnost migrantskih radnika od svojih poslodavaca izdavanjem radnih dozvola koje im omogućavaju da promene poslodavce. Smatraju da vlasti treba da preduzmu korake kako bi spriječili tražioce azila i izbjeglice da postanu žrtve trgovine ljudima, poboljšanjem njihovog pristupa tržištu rada i zdravstvenoj zaštiti, te da se uspostavi procedura za identifikaciju žrtava trgovine ljudima među njima, uključujući djecu bez pratnje i razdvojenu djecu. U izvještaju se naglašava da se na primorju bilježi rizik od seksualne eksploatacije žena i djevojaka u okviru tzv. "elitne prostitucije, posebno u luksuznim hotelima i na jahtama". GRETA ističe da su zabilježeni slučajevi žena koje su "dovedene na primorje pod lažnim obećanjem zaposlenja, najčešće kao hostese, a zatim prisiljene na prostituciju". U izvještaju se navodi slučaj iz oktobra 2023. kada je 15 žena iz Ukrajine, Bjelorusije, Izraela i drugih zemalja identifikovano kao žrtve trgovine ljudima. Žene su, kako piše, regrutovane putem interneta od članova međunarodne kriminalne grupe, a jedan od osumnjičenih bio je fotograf koji je fotografije koristio za ucjene, prisiljavajući ih da eksplicitne sadržaje objavljuju na internetu. Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu u aprilu 2024. protiv četiri osobe zbog organizovane trgovine ljudima, navodi se u izvještaju. Navodi se i da nadležni organizuju obuke za hotelsko osoblje kako bi se prepoznali indikatori trgovine ljudima ali da nijesu preduzete mjere za suzbijanje seksualne eksploatacije i da vlasti "nijesu svjesne obima problema ili nijesu spremne da ga dovoljno ozbiljno tretiraju". Crnogorske vlasti su naglasile sve veću ulogu interneta u regrutovanju i eksploataciji žrtava. GRETA je pozvala vlasti da razviju mjere za sprečavanje trgovine ljudima putem interneta uključujući digitalne alate za sprovođenje istraga, i da unaprijede saradnju sa dobavljačima internet usluga. Ponavljaju određeni broj preporuka iz prethodnih izvještaja, a koje nisu sprovedene i kojima bi trebalo pristupiti prioritetno. One uključuju efikasan pristup nadoknadi štete za žrtve trgovine ljudima; sistematsko davanje perioda za oporavak i razmišljanje stranim žrtvama trgovine ljudima, i proaktivnu istragu slučajeva trgovine ljudima, obezbeđujući resurse za policiju.

Najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora, ocenjeno je u nacrtu redovnog godišnjeg izveštaja Evropske komisije o napretku država kandidata za članstvu u Evropskoj uniji (EU), koji bi sutra trebalo da bude usvojen. Za Srbiju i Kosovo je i dalje ključan dijalog o normalizaciji odnosa, koji je i deo pristupnih pregovora za obe države, navodi se u dokumentu kojim su obuhvaćene države Zapadnog Balkana. Srbija i dalje zaostaje kada je reč o usklađenosti sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU jer nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Još je ukazano i na sve veću polarizaciju u toj zemlji usled talasa masovnih protesta koji traju već godinu dana. Bosna i Hercegovina (BiH), kako se ocenjuje, zaostaje u reformama usled "političkih tenzija", kao i problema sa usvajanjem neustavnih zakona u bh entitetu Republika Srpska. Inače, koalicija na državnom nivou u toj zemlji se raspala još u januaru, kada poslanici stranke bivšeg predsednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika nisu glasali za dva reformska zakona koji su trebalo da zemlju približe EU. U Srbiji i Bosni i Hercegovini, kako se navodi u izveštaju, postoje različiti rizici "zarobljavanja države" u kontekstu borbe protiv korupcije. "Korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu proširenja moraju prioritetno da reše", navodi se u nacrtu. U izveštaju se navodi i generalna ocena za sve države kandidate da "proces proširenja sada ide brže nego u poslednjih 15 godina". Pohvale Crnoj GoriCrna Gora je, prema izveštaju Evropske komisije, najnaprednija u procesu pristupanja EU jer je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja. Ta zemlja je pregovore o članstvu sa EU počela pre 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja. "Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka pristupanju EU", piše u nacrtu izveštaja Evropske komisije. Evropska komisija pohvalila je u izveštaju napredak Crne Gore u oblasti pravosuđa gde su, kako se navodi, sprovedene "intenzivne faze reformi 2024. godine" na pravnom okviru koji treba da garantuju nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa. Ove reforme, prema oceni EU, dale su "inicijalne pozitivne rezultate". Crna Gora je preduzela prošle godine korake ka poboljšanju pravnog i institucionalnog okvira u oblasti borbe protiv korupcije, a takođe je jedna od zemalja kandidata u kojoj je zabeležen napredak u slobodi izražavanja, slobodi medija i pluralizmu. Spomenut je i napredak u sprovođenju akcionih planova za Šengen, kao i u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Crnoj Gori su takođe odobrena sredstva u okviru Plana rasta, u okviru druge runde uslova plaćanja, kao priznanje za značajan napredak u reformama i ispunjenje 30 uslova iz Reformske agende. Evropska unija ponudila je 2024. šest milijardi evra zemljama regiona u okviru takozvanog Plana rasta, kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju. Crna Gora je jedna od zemalja koja je uključena u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA). To, kako se navodi, omogućava njihovim finansijskim institucijama da učestvuju u SEPA šemama plaćanja, što olakšava transfere u evrima i otvara put smanjenju troškova i vremenu obrade. Primena SEPA-e u Crnoj Gori počela je u oktobru, odnosno stupilo je na snagu jeftinije slanje i primanje novca iz i u Crnu Goru iz 40 država Evrope. Crna Gora je takođe pozvana da se pridruži Konvenciji o zajedničkom tranzitu 1. novembra, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe. 'Spor tempo sprovođenja reformi' u SrbijiSrbija je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Evropska komisija je ocenila da su vlasti u Srbiji "nastavile da proglašavaju članstvo u EU svojim strateškim ciljem, ali je stvarni tempo sprovođenja reformi značajno usporen". EU ukazuje da "Srbija treba da sprovede kredibilne reforme u svim oblastima", a posebno na polju usklađivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. "Srbija takođe treba da preuzme mnogo veću odgovornost za proaktivnu i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije EU i treba da izbegava anti-EU retoriku", precizira se. Iz EU je u više navrata do sada poručeno da se očekuje veći stepen usklađivanja Srbije sa spoljnom politikom Unije, uključujući sankcije protiv Rusije. Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi (uz Tursku i Belorusije) koja se nije priključila sankcijama Evropske unije protiv Ruske Federacije, nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. godine. "Stopa usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU ostaje niska", kaže se i dodaje da Srbija treba značajno da poboljša stopu usklađenosti kako bi napredovala na svom putu ka EU. U nacrtu se navodi i da za EU predstavlja bezbednosni rizik to što državljani Rusije u Srbiji ubrzano stiču pravo "na putovanje bez viza u EU" dodeljivanjem srpskog državljanstva. Nacrt ukazuje na to i da je došlo do produbljivanja "polarizacije u srpskom društvu" usled "masovnih studentskih i građanskih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine". "(To) odražava razočaranje građana zbog korupcije i uočeni nedostatak odgovornosti i transparentnosti, zajedno sa slučajevima prekomerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritiska na civilno društvo", naznačeno je. U Srbiji godinu dana traju masovni antivladini protesti na kojima se traži odgovornost vlasti za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi. Apostrofira se i to da se u Srbiji, tokom demonstracija, primenjuju hapšenja i druge prisilne mere koje "imaju zastrašujući efekat na civilno društvo". To je, kako se ističe, pogoršano "verbalnim napadima i kampanjama blaćenja, uključujući i one od strane visokih zvaničnika". Kada je reč o nezavisnosti pravosuđa, u doukumentu se navodi da su u određenoj meri "neprimerni uticaj (vlasti) i pokušaji ograničavanja nezavisnosti pravosuđa potkopali vladavinu prava i demokratiju u Srbiji". Srbija je, pored Turske i Gruzije, jedna od zemalja u kojima je došlo do pogoršanja "slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja". Kada je reč o dijalogu Srbije i Kosova, podvlači se i da se očekuje da i Srbija i Kosovo ispune sve svoje obaveze koje proizilaze iz sporazuma. Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine, ali ga zvanični Beograd ne priznaje. Dve strane od 2011. godine posredstvom EU vode razgovore o normalizaciji odnosa: "I za Kosovo i za Srbiju, napredak na njihovom putu ka EU i dalje zavisi od značajnog napretka u normalizaciji njihovih odnosa.. U odsustvu konstruktivnog angažovanja, obe strane rizikuju da propuste velike prilike". Srbija je, kako se navodi, jedna od zemalja koja je iskoristila deo novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan. 'Zastoj u reformama' u Bosni i HercegoviniU dokumentu Evropske komisije se navodi da se Bosna i Hercegovina (BIH) suočila sa "političkim tenzijama" i "zastojem u reformama". "Entitet Republika Srpska usvojio je zakone kojima se podriva ustavni i pravni poredak i funkcionalnost državnih institucija. Ove zakone je ukinuo Ustavni sud. Nakon krivične osude potvrđene u žalbi, predsednik entiteta Republika Srpska je smenjen sa funkcije, a prevremeni izbori su zakazani za 23. novembar", navodi se. Inače, bh entitet Republika Srpska nema predsednika od avgusta, kada je potvrđena presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsedniku tog entiteta, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Osuđen je na godinu zatvora, a taj deo kazne je otkupio za oko 18.000 evra, kao i na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija: "Reforma državnih institucija radi obezbeđivanja funkcionalnosti i nediskriminacije moraće da se odvija u kontekstu predstojećih pregovora o pristupanju". Ukazuje se i na kašnjenje BiH u usvajanju Reformske agende kako bi ta zemlja dobila novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan. "Komisija je morala da smanji predloženu alokaciju (sredstava) za Bosnu i Hercegovinu u okviru Instrumenta za reforme i rast za 10 odsto", piše u nacrtu. Vlasti u BiH su krajem septembra, pred istek roka, usvojile Reformsku agendu, spisak društvenih i ekonomskih reformi koje EU traži, da bi se dobila sredstva iz Plana rasta. Bosna i Hercegovina je, uz Albaniju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju, postigla punu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Ipak, u ovom dokumentu BiH je među državama u kojima je, kako se navodi, postignut ograničen napredak na polju nezavisnosti pravosuđa, a EU ističe i da je BiH među državama u kojima treba ojačati mehanizme i saradnju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala. Takođe, navodi se i da BiH još uvek radi na svojoj aplikaciji za pristup Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), kao i da ubrzava pripreme za pristup Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe. 'Podele na političkoj sceni' otežavaju napredak KosovaNapredak Kosova otežan je podelama na domaćoj političkoj sceni i političkim zastojem nakon parlamentarnih izbora 9. februara, uprkos posvećenosti Kosova evropskom putu, uz visok nivo podrške javnosti, navodi se u nacrtu. Kosovo, za razliku od drugih zemalja Zapadnog Balkana, nema status zemlje kandidata, iako je podnelo zahtev za članstvo u decembru 2022. godine. U dokumentu se spominje da je Kosovo dobrovoljno uskladilo svoju spoljnu politiku sa politikom Evropske unije, što signalizira jasnu posvećenost vrednostima EU. Između ostalog, u nacrtu izveštaja se pominje da je Evropska komisija preduzela prve korake ka postepenom ukidanju kaznenih mera toj zemlji. Kosovo je kažnjeno merama EU leta 2023. godine jer je blok procenio da kosovske vlasti nisu učinile dovoljno da spreče nemire koji su izbili na severu, gde žive većinsko srpsko stanovništvo. "Sledeći koraci će zavisiti od kontinuirane deeskalacije na severu. Komisija ima za cilj da ukine finansijske mere kada se izvrši uredan prelaz lokalne samouprave na severu, nakon održavanja izbora". Na lokalnim izborima održanim 12. oktobra, u četiri opštine sa većinskom srpskom populacijom na severu – Severnoj Mitrovici, Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku – pobedila je Srpska lista, najveća srpska stranka na Kosovu, koja uživa podršku zvaničnog Beograda. Ovim opštinama upravljaju Albanci od 2022. godine, kada su srpski gradonačelnici podneli ostavke u kosovskim institucijama u znak protesta zbog nekoliko odluka koje je donela kosovska vlada. Od Kosova se zahteva da se angažuje u pronalaženju dugoročnih rešenja kako bi sve zajednice imale pristup osnovnim javnim uslugama, u skladu sa obavezama iz dijaloga sa Srbijom koji je počeo 2011. godine. Dijalog na visokom nivou između Srbije i Kosova poslednji put je održan u septembru 2023. godine, dok su se na tehničkom nivou strane sastale nekoliko puta, ali bez postizanja bilo kakvog dogovora. Očekivan dalji rad na reformama u Severnoj MakedonijiEvropska komisija je ocenila da Severna Makedonija još uvek nije usvojila neophodne ustavne izmene sa ciljem uključivanja u Ustav građana koji nisu deo većinskog naroda, kao što su Bugari, na šta se ta zemlja obavezala: "Vlasti su nastavile da rade na mapama puta o vladavini prava, reformi javne uprave i funkcionisanju demokratskih institucija, kao i na akcionom planu o zaštiti manjina". Severna Makedonija, kako se navodi, treba da intenzivira napore za očuvanje vladavine prava, posebno zaštitu nezavisnosti i integriteta pravosuđa i pojača borbu protiv korupcije. Još se dodaje da je Severna Makedonija među zemljama u kojima je ostvaren "ograničeni napredak" na polju pravosuđa. Ova zemlja se, prema oceni Evropske komisije, u potpunosti uskladila sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Takođe, jedna je od država koja se prodružila Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe. Evropska komisija je kao pozitivan pomak spomenula aktiviranje Saveta za saradnju između vlade i civilnog društva u Severnoj Makedoniji i ocenila da je ta zemlja postigla manji napredak na planu pluralizma, medijskih sloboda i slobode izražavanja. Severna Makedonija je jedna od država kojoj je Komisija odobrila dodatna sredstva u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan "kao priznanje za značajan napredak u reformama". Naloženo je da postojeći bilateralni sporazumi, uključujući Prespanski sporazum između Grčke i Severne Makedonije i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusedstvu i saradnji između Bugarske i Severne Makedonije "moraju se sprovoditi u dobroj veri od strane svih strana". Napredak u reformama u AlbanijiPregovori o pristupanju sa Albanijom dobile su, prema nacrtu, zamah sa više međuvladinih konferencija koja su dovele do otvaranja pregovora o pet klastera. "Ovo jasno odražava čvrstu političku posvećenost Albanije", piše u nacrtu konačnog izveštaja. Albanija je, prema tom dokumentu, nastavila da napreduje u reformama, posebno pravosuđa i istakla se dobrim rezultatima Specijalne strukture za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) u slučajevima borbe protiv korupcije, aktivnom međunarodnom saradnjom protiv organizovanog kriminala i razvojem kapaciteta za finansijske istrage. "Usvojeno je ključno zakonodavstvo o nacionalnim manjinama i zaštiti ličnih podataka. Zamah u procesu pregovora o pristupanju mora dovesti do daljeg ubrzanja reformi vezanih za EU, posebno u pogledu slobode medija, daljih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno na visokom nivou, i promocije osnovnih prava, uključujući rodna pitanja, prava deteta i pravo na imovinu". Albanija je u potpunosti uskladila svoju spoljnu politiku sa EU, a među državama je koje su napredovale "u dizajniranju ili sprovođenju Šengenskih akcionih planova". Ova zemlja je takođe iskoristila sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Albanija je, pored Crne Gore, izrazila nameru da završi pregovore o pristupanju do 2026, odnosno 2027. godine.

"Suludo je slati poruke bilo kom stranom državljaninu da nije dobrodošao u našu zemlju. To je ekonomsko samoubistvo", poručio je u četvrtak premijer Milojko Spajić u parlamentu usljed antiturske histerije koja trese Crnu Goru. Njegova Vlada je prethodno po hitnom postupku uvela vize za turske državljane. Odluci je prethodila masovna tuča u kojoj su, kako se sumnja, jedan turski i jedan azerbejdžanski državljanin nanijeli lakše povrede 25-godišnjem Podgoričaninu. Tuča je pokrenula talas napada na turske državljane i njihovu imovinu, uključujući i seriju protesta sa kojih je poručeno "Turci napolje". Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda zatražila je zaustavljanje "rasističke histerije" u zemlji. Ova situacija stavila je u fokus odnose Crne Gore i Turske. Prvi po investicijamaTurska je prva po prilivu direktnih stranih investicija u Crnu Goru - sa više od 92 miliona eura, podaci su za prvih osam mjeseci ove godine. Prestigla je Srbiju i Rusiju, koje su se godinama "mijenjale" na vrhu ove liste. Podaci Centralne banke Crne Gore pokazuju da su se turske investicije upetostručile od 2020. godine. Kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena, Crna Gora mnogo više uvozi nego što izvozi u Tursku. Prošle godine je uvoz bio gotovo 15 puta veći od izvoza. Drugi po broju putnikaOd više desetina aviodestinacija, Istanbul posljednjih godina najpopularnija poslije Beograda. Udio putnika iz Turske je sa pet odsto 2019. premašio 22 odsto prošle godine. Prema Istanbulu i drugim turskim gradovima saobraćale su prošle godine četiri kompanije. Iz Aerodroma su za RSE kazali da se očekuje nastavak letova turskog nacionalnog avioprevoznika "Turkish Airlinesa" iz Istanbula ali da je red letenja - obzirom na uvođenje viza državljanima Turske - podložan promjenama. Ova kompanija ima više letova dnevno a Istanbul je jedna od glavnih tranzitnih tačaka za daleke destinacije, poput Sjedinjenih Američkih Država i Azije. Četvrti po broju turista i noćenjaVeliki broj letova se odrazio i na strukturu gostiju u Crnoj Gori. Turska se prošle godine našla na četvrtom mjestu – poslije Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije – po broju turista i noćenja koji su ostvarili njihovi državljani. Pet godina prije toga bili su 13. mjestu po broju turista a 17. po broju noćenja. Treći među strancima u Crnoj GoriU međuvremenu se veliki broj njih i doselio u Crnu Goru. Naime, u Crnoj Gori, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, ima oko 100.000 stranaca sa privremenim ili stalnim boravkom. Od toga najviše državljana Srbije i Rusije, a potom Turske – oko 13.400. Prije pet godina njihov broj je znatno manji - 4.600. Prvi po broju kompanijaDoseljavanje je uticalo i na privrednu djelatnost. U Crnoj Gori je na kraju prošle godine bilo registrovano 30.000 kompanija u vlasništvu stranih državljana. Od toga su turski vlasnici gotovo trećine tih kompanija – 32,8 odsto. Njihovo pojačano prisustvo u Crnoj Gori "nije od juče". Turski državljani su još 2018. godine "pretekli" srpske i ruske po broju kompanija u Crnoj Gori. Šesti po broju procesuiranja za krivična djelaPodaci policije za posljednjih pet godina pokazuju da su među strancima koji su procesuiranih za razna krivična djela, turski državljani tek na šestom mjestu. Ispred njih su državljani Srbije, Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine i Rusije. Turska banka od 2015.U Crnoj Gori posluje 11 banaka, koje su uglavnom u stranom vlasništvu. Jedna od njih je turska državna Ziraat banka, koja je počela sa radom prije deceniju. Prošle godine je ostvarila profit od oko 1,1 milion eura. Ova banka i "Turskih airlines" su među osnivačima Turske privredne komore u Crnoj Gori, koja je počela sa radom prije dvije godine. Donirano 20 miliona, 100.000 vakcina...Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) je od 2007. do danas realizovala oko 500 projekata čija vrijednost premašuje 20 miliona eura, saopšteno je u martu iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore. Turska je 2021. godine Crnoj Gori donirala 100.000 vakcina za COVID-19. Vlada Turske je takođe Ministarstvu odbrane donirala teretna vozila. Turska je, poput Crne Gore, članica NATO. Iz Ministarstva dijaspore nisu odgovorili na upit RSE koliko crnogorskih državljana živi, studira i radi u Turskoj. Ambasador Tuske Bariš Kalkavan je nedavno kazao da oko 250.000 turskih građana ima crnogorsko porijeklo te da su "most prijateljstva između naših naroda". Crna Gora i Turska ove godine obilježavaju 146 godina diplomatskih odnosa.

Ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan izjavio je da očekuje da Vlada uskoro ukine vize za turske državljane te da je veza između dva naroda dovoljno snažna da prevaziđe sve teškoće i osujeti pokušaje određenih krugova da ih naruše. U Crnoj Gori je od prošlog vikenda zabilježena serija incidenata usmjerenih protiv turskih imigranata, uključujući demoliranje njihovih lokala, fizičke napade i prijetnje linčom. Incidenti su počeli 26. oktobra, nakon tuče u kojoj su strani državljani nanijeli povrede Podgoričaninu. Uslijedili su protesti ulicama Podgorice sa porukom da "Turke treba protjerati iz Crne Gore". Gotovo sve radnje u Podgorici čiji su vlasnici turski državljani su zatvorene. Vlada je reagovala uvođenjem viza za turske državljane. Hronologija nasilja prema državljanima Turske u Crnoj GoriKo su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?Iz Ambasade Turske u Crnoj Gori je saopšteno da je ambasador te države Bariš Kalkavan 1. novembra, posjetio turskog državljanina u Baru čiji je lokal oštećen usled nedavnih događaja i sastao se s turskim državljanima. Sa ambasadorom su, kako je objavljeno iz Ambasade Turske, bili i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, počasni konzul Turske u Crnoj Gori Sahret Hajdarpašić, vlasnik kompanije "Cerovo" Goran Đurović i izvršni menadžer kompanije "Cerovo" Emin Duraković. U saopštenju se navodi da je Kalkavan rekao medijima da su pokrenuti radovi na sanaciji oštećenih ranih mjesta tokom incidenata, te da su crnogorski i turski biznismeni takođe pokrenuli kampanju pomoći. "Crnu Goru svake godine posjeti skoro 200.000 turskih turista, očekujemo da će se vizni režim uskoro ukinuti i da će turski turisti moći doći u ovu prelijepu zemlju sa mirom uma. Suočeni s nedavnim dezinformacijama, ksenofobijom, strahom i mržnjom, povjerenje u institucije i vladavinu prava bio bi najprikladniji odgovor", rekao je ambasaodr Turske. On je naveo da su nedavni događaji "dodatno ojačali već odlične veze između turskog i crnogorskog naroda". "Zaista, veza između naših naroda je dovoljno jaka da prevaziđe sve teškoće i osujeti igre određenih krugova. Što se tiče praćenja nedavnih događaja, kontakti na visokom nivou između naših zemalja će se nastaviti, a predviđa se da će se bilateralne konzularne konsultacije između dvije zemlje održati u bliskoj budućnosti", rekao je Kalkavan. U međuvremenu, Viši sud u Podgorici ukinuo je 31. oktobra pritvor državljanima Turske i Azerbejdžana koji su bili uhapšeni zbog sumnje da su u tuči nožem povrijedili Podgoričanina M. J. 26. oktobra. Pritvor im je ukinut jer je istragom utvrđeno da uhapšeni nisu učestvovali u sukobu niti bili blizu mjesta gdje je došlo do tuče. Ukidajući pritvor osumnjičenima, koje je policija uhapsila 26. oktobra, Viši sud je saopštio da je naknadno, pregledom kamera utvrđeno, da uhapšeni strani državljani nisu ni bili na mjestu tuče već da su bili u svom smještaju. Turski i i azerbejdžanski državljanin su četiri dana proveli u istražnom zatvoru tokom kojeg su tužilac i istražni sudija odlučivali da li će ih optužiti za nasilničko ponašanje ili pokušaj ubistva. Pritvor im je bio određen na osnovu "iskaza svjedoka oštećenog (Podgoričanina M. J.) i zapisnika o prepoznavanju". Sud je na kraju zaključio da ne postoji osnovana sumnja da su oni pokušali da ubiju M. J. Zbog ovog događaja Vlada Crne Gore je donijela odluku da uvede vizni režim za državljane Turske, a policija je pojačala represivne mjere protiv stranih državljana. Samo 30. oktobra su realizovane 143 kontrole stranih državljana. Po raznim osnovama je otkazan boravak ili je protjerano više od 50 stranih državljana i podnijeto 90 prekršajnih prijava.

Viši sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljanima Turske i Azerbejdžana koji su bili uhapšeni zbog sumnje da su u tuči nožem povrijedili Podgoričanina M. J. 26. oktobra. Pritvor im je ukinut jer je istragom utvrđeno da uhapšeni nisu učestvovali u sukobu niti bili blizu mjesta gdje je došlo do tuče. Ranjavanje Podgoričanina je izazvalo seriju uličnih protesta u Podgorici sa porukom da "Turke treba protjerati iz Crne Gore". Uslijedila je serija incidenata protiv turskih imigranata, uključujući noćno demoliranje njihovih lokala, paljenje automobila, fizičke napade i prijetnje linčom. Ukidajući pritvor osumnjičenima, koje je policija uhapsila 26. oktobra, Viši sud je saopštio da je naknadno, pregledom kamera utvrđeno, da uhapšeni strani državljani nisu ni bili na mjestu tuče već da su bili u svom smještaju. Turski i i azerbejdžanski državljanin su četiri dana proveli u istražnom zatvoru tokom kojeg su tužilac i istražni sudija odlučivali da li će ih optužiti za nasilničko ponašanje ili pokušaj ubistva. Pritvor im je bio određen na osnovu "iskaza svjedoka oštećenog (Podgoričanina M. J.) i zapisnika o prepoznavanju". Sud je na kraju zaključio da ne postoji osnovana sumnja da su oni pokušali da ubiju M. J. Zbog ovog događaja Vlada Crne Gore je donijela odluku da uvede vizni režim za državljane Turske, a policija je pojačala represivne mjere protiv stranih državljana. Samo 30. oktobra su realizovane 143 kontrole stranih državljana. Po raznim osnovama je otkazan boravak ili je protjerano više od 50 stranih državljana i podnijeto 90 prekršajnih prijava.

"Bio sam uplašen jer me osoblje restorana izvelo napolje i gurali su me i psovali", kazao je tridesetogodišnji državljanin Turske zaposlen kao dostavljač Glova u Podgorici. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) govorio je uz uslov anonimnosti. Ne radi zbog neprijatnosti, ali i incidenata koji su doživjeli njegovi sunarodnici. Tri noći zaredom sa protesta u Podgorici pozivano je na linč i protjerivanje državljana Turske. Okidač je bila tuča 26. oktobra u kojoj su Podgoričaninu, kako je navelo tužilaštvo, lakše povrede nanijeli državljani Turske i Azerbejdžana. Zbog incidenta Vlada je uvela vize državljanima Turske. "Glovo najoštrije osuđuje svaki vid nasilja i izražava žaljenje zbog događaja prethodnih dana", naveli su iz te kompanije za RSE. A s tom kompanijom su u "znak revolta nakon tuče" pojedini podgorički restorani prekinuli saradnju, jer su im dostavljači turski državljani. Iz Glova nijesu potvrdili prekid saradnje, ali su u odgovorima za RSE naveli da je njihov "apsolutini prioritet" bezbjednost svih korisnika i dostavljača. Iskustva kurira Glovo u PodgoriciDostavljač s početka priče, kaže da je odmah saznao za incident u podgoričkom naselju Zabjelu i da je očekivao manje neprijatnosti na terenu. "Ali nijesam ih očekivao od ugostitelja i vlasnika restorana." A kaže da su ga upravo ugostitelji vrijeđali: "Radnik u tom restoranu mi je bezobraznim tonom izdavao naređenja. Nakon što su me sa porudžbom izgurali iz restorana počeli su da psuju. Iako ne razumijem crnogorski te psovke sam naučio", ispričao je za RSE. I njegov kolega, koji sam živi u Podgorici, prekinuo je sa radom nakon incidenta od prije dvije noći kada je, kako kaže, "dobro prošao". "Kada sam došao na adresu četiri mlađe osobe su mi uzele paket, ali nijesu htjele da plate. Nešto su mi ljutito rekli i samo se okrenuli i otišli. Pomislio sam da sam dobro prošao. Tog dana više nijesam radio", ispričao je za RSE. Turski državljanin kome su nepoznate osobe polomile motor sa kojim radi za Glovo štetu nije želio da prijavi policiji. On za RSE priča da u Podgorici živi sa tročlanom porodicom i da sebi ne može da priušti da ne radi. "Kao i svake večeri motor sam ostavio na parkingu ispred zgrade, u kojoj živim. Ujutru sam krenuo da radim i zatekao motor u veoma lošem stanju. Retrovizori i mnogi djelovi motora su bili polomljeni i izgrebani", kazao je za RSE. Prema njegovim riječima stradala je i Glovo torba, koju je ostavio na motoru. "Bila je iscijepana i ostavljena na zemlji." Kaže da je motor popravio ali da neće raditi dok se ne smiri situacija. Više lokala i automobila turskih državljana demolirano je i zapaljeno proteklih dana. Policija još nije pronašla počinioce. Restorani privremeno bojkotuju GlovoNakon što je policija saopštila da su vinovnici tuče na Zabjelu turski državljani, pojedini podgorički restorani i objekti brze hrane su odlučili da bojkotuju Glovo, koji angažuje dostavljače "migrante". Među njima je podgorički restoran Mayka koji je prvi na Instagramu objavio da "povodom nemilog događaja na Zabjelu, aparat za Glovo neće raditi sedam dana". To su za RSE dva dana kasnije, 29. oktobra potvrdili i zaposleni u tom restoranu. "A ukoliko nam Glovo i dalje bude slao migrante da nose našu hranu nastavićemo sa bojkotom", navedeno je na Instagram stranici restorana. RSE od vlasnika restorana, koji posluje u okviru Etno sela Montenegro, Milonje Mića Blagojevića nije dobio komentar. Da je prekinuo saradnju sa Glovom za RSE je potvrdio Darko Jokić, vlasnik podgoričkog restorana i objekata brze hrane Kod Jokića. "Tako je, zbog dešavanja na Zabijelu od te noći. To nam je komšija i prijatelj, to je jedan vid revolta i znak solidarnosti." Ali Jokić naglašava da je protiv dešavanja koja su uslijedila nakon te noći: "Ne podržavam ni ovo sad navijače i ovo skandiranje. Jer ne treba nikoga osuđivati, paliti lokale ljudima i slično." Jokić objašnjava da je inače htio da raskine ugovor sa kompanijom Glovo zbog žalbi mušterija koja se odnosila na neprofesionalnost dostavljača, koji su "uglavnom" državljani Turske. "U zadnje vrijeme su mi se žalile mušterije da je stiglo pola pizze, da nije stigla Coca-Cola, i zbog toga sam već neko vrijeme htio da raskinem ugovor, da ne bih kvario reputaciju lokala. A i sam sam vidio da su se ti dostavljači ponašali i malo bahato", kazao je Jokić. Glovo: Osuđujemo nasiljeIz kompanije Glovo za RSE su objasnili da su dostavljači sa kojima sarađuju angažovani posredstvom eksternih kompanija, a ne njihovi zaposleni: "Sa tim kompanijama smo prethodnih dana radili da dostavljačima, u okviru mogućnosti, obezbijedimo maksimalnu sigurnost. To je podrazumijevalo i privremenu obustavu usluga u drugom dijelu dana." Glovo u Crnoj Gori posluje od 2021. kao dio međunarodne platforme za dostavu. Kompanija je prema zvaničnim podacima prošle godine imala 23 zaposlena. "Naš fokus ostaje na podršci ljudima koji rade uz pomoć Glovo platforme, na obezbjeđivanju kontinuiteta usluge u bezbjednim uslovima i na očuvanju povjerenja lokalnih partnera i korisnika." Navode i da svakodnevno donose benefite široj zajednici u Crnoj Gori, kroz povezivanje lokalnih restorana, prodavnica, dostavljača i korisnika. "Ostajemo posvećeni viziji i pružanju kvalitetne usluge svim ljudima koji žive u Crnoj Gori." Glovo je međunarodna kompanija koja posluje u više od 20 država svijeta, a osnovana je u Barseloni, u Španiji , 2015. godine.

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz "Ujedinjene Crne Gore" konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. Kako se stiglo dovde?Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Usledili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gde se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima. Koju poruku šalju političari?Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često deli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao deo vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze: "Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi", kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svestan da je širenje nacionalne verske i rasne mržnje krivično delo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se videti podeljene poruke predsednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je delio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje poslednjih meseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima. Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića , RSE nije uspeo da kontaktira. Srpsko-crnogorski unionizam na protestuMilivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao . Odbornik je "Ujedinjene Crne Gore" konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. "Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori", kaže Brković za RSE. Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. "'Srpska nit' nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta", navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. Udruženje pozdravljaju poruku 'Turci napolje'U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. "Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak", kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje". Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti. Lazarević na svom Facebook profilu deli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivostiKandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni . Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". "Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa 'Turci napolju'", kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nisu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". "Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tela i imovine drugih lica", navodi Joksimović.

Premijer Milojko Spajić se izvinio poslanicima u Skupštini Crne Gore zato što nije reagovao da se smire tenzije tokom serije incidenata, od nedelje 26.oktobra koji su bili usmjereni protiv turskih imigranata. Tokom premijerskog sata u državnom parlamentu, opozicioni poslanik Pokreta Ura Miloš Konatar je zamjerio premijeru što se nije obratio javnosti i pozvao na toleranciju kada je dio građana uzeo pravdu u svoje ruke. "Kao premijer imate najveću odgovornost da budete glas razuma. Morali ste da zaštitite i građane Crne Gore, ali i sve one dobre ljude koji su naši gosti u Crnoj Gori. Nažalost niste to uradili i pali ste na ispitu", rekao je Konatar. Odgovarajući na ovu primjedbu premijer Spajić je priznao da se nije oglašavao tokom tenzija: "Mi kao političari treba uvijek da šaljemo apele. Ako sam pogriješio što nisam poslao apel, izvinjavam se. Nikakav problem, poslaću i apel." Nakon povrjeđivanja Podgoričanina u tuči sa stranim državljanima 26. oktobra uslijedili su protesti na ulicama Podgorice sa povicima da "Turke treba protjerati iz Crne Gore". Uglavnom maskirane mlađe osobe su "patrolirale" Podgoricom u pratnji policije i skandirali "Ubij Turčina". Uslijedila je serija incidenata protiv turskih imigranata, uključujući demoliranje njihovih lokala, paljenje automobila, fizičke napade i prijetnje linčom. Premijer Spajić je, odgovarajući na pitanja poslanika, rekao da se treba suzdržati od "izliva emocija" kojima se strani državljani označavaju nepoželjnim. "Mi smo turistička zemlja. Suludo je slati poruke bilo kom stranom državljaninu da nije dobrodošao u našu zemlju. To je ekonomsko samoubistvo", rekao je Spajić. Dodao je da sa druge strane, ni po koju cijenu neće dozvoliti zloupotrebu gostoprimstva Crne Gore. Premijer je najavio donošenje novog Zakona o strancima koji će definisati imigracionu politiku. Paralelno, Vlada je donijela odluku da ponovo uvede vize državljanima Turske. Bezbjednosne službe pokrenule su restriktivne mjere i oštrije kontrole boravka i kretanja stranih državljana u Crnoj Gori. Policija je uhapsila državljane Turske i Azerbejdžana koji su učestvovali u incidentu u kome je povrijeđen Podgoričanin, a tužilaštvo ih tereti za nasilničko ponašanje i nanošenje lakih tjelesnih povreda, dok im je Viši sud odredio pritvor od 30 dana. Takođe je policija privela više osoba koji su fizički napadali državljane Turske i Azerbejdžana na ulicama Podgorice, kao i osobu za koju se sumnja da je zapalio vozila stranog državljanina. Osim Spajića, o incidentima se nije oglašavao ni predsjednik Skupštine Andrija Mandić. A Ombudsman i nevladine organizacije su ocijenile da se kroz Podgoricu sprovodila "rasistička histerija" i "nacional-fašističko divljanje", te pozvali vlasti da to zaustave.

Više državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet nakon što je Islamska zajednica u Crnoj Gori policiji prijavila da su reisu Rifatu Fejziću preko društvenih mreža upućene "brojne prijetnje po život, uvrede i poruke mržnje", potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u tom tužilaštvu. "Imajući u vidu podgrijanu atmosferu linča, ksenofobije i islamofobije koja se širi, Islamska zajednica izražava zabrinutost jer upućene prijetnje smatra stvarnim i ozbiljnim", piše u saopštenju koje potpisuje sekretar Islamske zajednice Fuad Čekić. Pozvali su nadležne da procesuiraju sve koji su uputili prijetnje. Prethodno su tri noći zaredom grupe građana u Podgorici pozivale na linč i protjerivanje državljana Turske, nakon što su u tuči 26. oktobra Podgoričaninu, navelo je tužilaštvo, lakše povrede nanijeli državljanin Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Vlada je uvela vize državljanima Turske. Fejzić je reagovao prve noći dovodeći ta dešavanja u vezu sa zahlađenjem odnosa Beograda i Ankare, nakon što je početkom oktobra Turska isporučila naoružanje Kosovu, sa čime je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio "zgrožen", uz ocijene da ta članica NATO-a ne želi stabilnost Balkana. "Nakon manje od 20 dana. Da li Beograd kažnjava Tursku preko Crne Gore?", napisao je Fejzić na mreži X gdje je objavio fotografiju teksta sa naslovom "Vučić napao Tursku: Znamo što planirate...". Fejzić se na istoj mreži oglasio i 30. oktobra nakon dobijenih prijetnji navodeći da "strah ne stanuje" na njegovoj adresi. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori je uz osudu prijetnji pozvalo institucije, političare i medije da "hitno stanu na put širenju mržnje, ksenofobije i vandalizma". "U protivnom, bićete saučesnici svega što prijeti građanskom miru i slobodi u našoj državi", navelo je Bošnjačko vijeće. Iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića su saopštili da prijetnje upućene reisu Rifatu Fejziću uz dešavanja posljednjih dana potkopavaju vrijednosti crnogorskog društva. I potpredsjednik Vlade, ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović osudio je prijetnje i na mreži X poručio da je to napad na cijelu muslimansku zajednicu u Crnoj Gori. "One, u svjetlu sve izraženije ksenofobije, islamofobije, nacionalne i vjerske mržnje, te atmosfere linča posljednjih dana, predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru, stabilnosti i temeljnim vrijednostima Crne Gore", napisao je Ibrahimović. Prijetnje je na istoj mreži oštro osudio i ministar javne uprave Maraš Dukaj. Vladu premijera Milojka Spajića čine njegov Pokret Evropa sad, partije prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, Bošnjačka stranka i albanske nacionalne partije. Opozicione Demokratska partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrate su od policije zatražile da zaštiti reisa Fejzića, obezbijede mu sigurnost i otkriju počinioce. Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč je oštro osudila prijetnje Fejziću, navodeći da je to prijetnja svima koji se bore za multietnička i viševjerska društva. "Reisu poručujem da nije i da nikad neće biti sam, dok god je nas koji dijelimo viziju građanske Crne Gore svih nas koji u njoj živimo", naveo je Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata, osuđujući prijetnje. Fejzić je na čelu Islamske zajednice u Crnoj Gori više od 20 godina. Prvi put je za reisa izabran 2003.

Dok među najvišim crnogorskim zvaničnicima vlada muk povodom antiturskih demonstracija u Podgorici, kancelarija Zaštitnika ljudskih prava poručuje da se poslušaju apeli i "zaustavi rasistička histerija". Tri večeri zaredom grupe građana u Podgorici pozivaju na linč i protjerivanje državljana Turske. Zabilježeni su i fizički napadi na njih i demoliranje turskih lokala. Okidač je bila tuča u kojoj su Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Ombudsman: Protesti rasističkiEvidentno je da su sinoćni protesti u najboljem slučaju mogu definisati kao rasizam, stoji u saopštenju ombudsmana koji smatra nedopustivim da se pozivi na nasilje i protjerivanje odnose na sve državljane Turske : "Iz najmanje dva razloga: prvo, zbog rasnog profilisanja cijele nacije kao kriminogene, i drugo, što će ove pojave imati nesagledive posljedice na Crnu Goru kao društvo i državu, koja može biti okarakterisana kao ksenofobna i rizična za strance". Centar za građansko obrazovanje ocijenio je da "nacional-fašističko divljanje" u Podgorici ne bi bilo toliko porazno da nije praćeno institucionalnim mukom. "Sramno jedinstvo u ćutanju pokazali su čelnici Skupštine, Vlade, uprave Podgorice - onda kad su morali demonstrirati odgovornost i glas razuma. Mržnja se ne gasi ćutanjem – njome se samo hrani". O nasilju nad turskim državljanima i njihovom imovinom i pozivima učesnika protesta da napuste Crnu Goru nisu se oglašavali predsjednici Vlade, Skupštine i države - Milojko Spajić, Andrija Mandić i Jakov Milatović. Ćutanje zvaničnikaPremijer Spajić se oglasio samo u nedjelju, kada je putem društvenih mreža najavio ukidanje bezviznog režima za turske državljane. Mandić nije uopšte komentarisao situaciju, ali je njegova partija Nova srpska demokratija u saopštenju osudila napad na Podgoričanina ne i nasilje nad turskom zajednicom. Predsjednik države Jakov Milatović osudio je u nedjelju veče ranjavanje Podgoričanina, poručujući da ne smije biti mjesta stigmatizaciji cijelog naroda i pozvajući na uzdržanost. Od tada se nije oglašavao. Osuda preko 100 intelektualacaGrupa od 106 intelektualaca najoštrije je osudila sve oblike nasilja, diskriminacije i širenja mržnje. Kako su naveli fizički napadi, nacionalna i vjerska netrpeljivost, demoliranje poslovnih prostora, paljenje automobila – nisu samo pojedinačni prekršaji, već zločini motivisani mržnjom po nacionalnoj osnovi, koji su prerasli u progon turskih državljana. Posebnu zabrinutost izrazili su zbog organizovanog protesta u Podgorici, koji je obezbjeđivala policija, a koji je "rezultirao vrlo prijetećom atmosferom u kvartovima sa velikim brojem turskih stanovnika". Zahtijevaju hitno i jednako procesuiranje svih učesnika ovih incidenata "za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje", za koje su Krivičnim zakonikom predviđene kazne zatvora od šest mjeseci do deset godina. Kako zaključuju, svako odlaganje ili selektivnost u primjeni zakona će produbiti podjele i podstaknuti nove cikluse nasilja. Nastavljena demoliranja turskih lokalaVeliki broj lokala turskih državljana - koji imaju blizu 10 hiljada registrovanih firmi - zatvoreni su od utorka. Tome je prethodila serija demoliranja njihove imovine, od paljenja auta preko najmanje četiri slučaja demoliranja radnji u Podgorici, Baru i Herceg Novom. U Baru je demolirana radnja turske porodice koja u tom gradu živi četiri godine. Počinioci još nisu nađeni. "Po pitanju delikta počinjenih na štetu imovine stranih državljana, policija preduzima intenzivne mjere na rasvjetljavanju ovih događaja i procesuiranju odgovornih lica", kazali su iz Uprave policije na upit RSE-a . Policija je do sada privela osam osoba zbog govora mržnje i prijetnji fizičkim nasiljem prema turskim državljanima. Iz Ministarstva prosvjete nisu odgovorili na upit RSE da li djeca turskih držaljana posljednjih dana pohađaju nastavu u osnovnim i srednjim školama. Pozivajući na poštovanje različitosti i vladavinu prava, iz UNICEF su podsjetili da je obaveza države da štiti svako dijete od diskriminacije, bez obzira na njihovu nacionalnost, religiju ili porijeklo. Crna Gora uglavnom zemlja tranzitaTurci čine oko 13 odsto stranih državljana koji žive u Crnoj Gori. Sa nekom vrstom boravka ih ima 13.400, a svega 86 ima stalan boravak. Do sada su u Crnu Goru ulazili bez vize, ali su crnogorske vlasti, zbog incidenta 27. oktobra, suspendovale taj režim i uvele vize. Vizni režim stupa na snagu u četvrtak 30. oktobra. Crna Gоra je tranzitna zemlja na balkanskоj migraciоnоj ruti. Većina neregularnih migranata samо prоlazi krоz Crnu Goru na svom putu ka Zapadnоj Evrоpi stoji u izvještaju Komisije Savjeta Evrope za borbu protiv rasizma i netrpeljivosti koji je objavljen 28. oktobra 2025.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić negirao je u sredu da stoji iza incidenata usmerenih protiv turskih imigranata u Crnoj i dodao da "nije imao ni pojma da se to dešava". Odgovarajući na optužbe iz Podgorice da se preko Crne Gore obračunava sa Turskom jer je Ankara isporučila dronove Kosovu, Vučić je u rekao da "mu tako nešto nije ni palo na pamet". "Moraju da generišu novu agendu jer ne znaju šta će da ponude nego mržnju prema svemu srpskom", rekao je predsednik Srbije. Incidenti u Crnoj Gori su počeli 26. oktobra, nakon tuče u kojoj je povređen Podgoričanin, a za šta su osumnjičeni dvojica stranih državljana. Usledili su protesti ulicama Podgorice sa porukom da "Turke treba protjerati iz Crne Gore", a od vikenda je zabeležena demoliranje lokala čiji su vlasnici turski državljani, fizički napadi i pretnje linčom. Vlada Crne Gore, koju čine i stranke bliske Vučiću, reagovala je uvođenjem viza za turske državljane. Predsednik Socijaldemokratske partije Crne Gore Ivan Vujović ocenio je na društvenim mrežama da se Vučić preko Crne Gore obračunava sa Turskom, jer je Ankara isporučila dronove Kosovu. Vučić je izjavio da je Vujović "potrčko (nekadašnjeg crnogorskog predsednika) Mila Đukanovića", i da isto važi i za pisca Andreja Nikolaidisa koji je rekao da neredi u toj zemlji "nose jasan autorski potpis" Aleksandra Vučića. 'Sve se dešava na mig gazde u Beogradu'Optužbe na račun vlasti u Beogradu nisu izneli samo Vujović i Nikolaidis. Reagujući na odluku Vlade Crne Gore da ukine bezvizni režim turskim državljanima, iz opozicionog Evropskog saveza ocenili su da je to ksenofobičan i opasan čin Vlade, te da se sve to "dešava na mig gazde kojem služe u Beogradu". "Odmah nakon vijesti da je Turska isporučila dronove Kosovu. To je bio dovoljan povod da Spajićeva vlada i njeni ekstremni partneri otpočnu novi talas histerije prema cijelom turskom narodu." , naveli su 28. oktobra. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je 27. oktobra, kada su počeli antiturska okupljanja, taj događaj komentarisao u kontekstu zahlađenja odnosa Beograda i Ankare. "Nakon manje od 20 dana. Da li Beograd kažnjava Tursku preko CG ?", napisao je Fejzić na mreži X, objavivši fotografiju teksta sa naslovom "Vučić napao Tursku: Znamo što planirate...". Deo vladajuće koalicije u Crnoj Gori, pre svega stranke Demokratskog fronta, imaju bliske veze sa Beogradom i predsednikom Srbije Vučićem.

U Crnoj Gori je od vikenda zabilježena serija incidenata usmjerenih protiv turskih imigranata, uključujući demoliranje njihovih lokala, fizičke napade i prijetnje linčom. Incidenti su počeli 26. oktobra, nakon tuče u kojoj je povrijeđen Podgoričanin, od strane stranih državljana. Uslijedili su protesti ulicama Podgorice sa porukom da "Turke treba protjerati iz Crne Gore". Gotovo sve radnje u Podgorici čiji su vlasnici turski državljani su zatvorene. Vlada je reagovala uvođenjem viza za turske državljane. 26. oktobarPola sata nakon ponoći u podgoričkom naselju Zabjelo došlo je do tuče između stranih državljana i Podgoričana, pri čemu je korišten nož. Ispred lokalne kafane dvadesetpetogodišnji M. J. je zadobio posjekotine u predjelu grudi i ruku. Prevezen je u Klinički centar. Policija o ovom incidentu ne obavještava javnost. 18.00. - Crnogorski portali objavljuju informaciju da policija traga za trojicom napadača koji su povrijedili mladića. Portal "Vijesti" prenosi izjavu povrijeđenog M. J. koji je nakon pružene medicinske pomoći rekao da su ga napali "turski državljani" koji su mu zadali više udaraca i uboda nožem. Tu informaciju prenose svi mediji. Policija se i dalje ne oglašava. 20.00. - Javnosti se obraća odbornik vladajuće prosrpske stranke u podgoričkom parlamentu Milivoje Brković, koji turske državljane naziva "gospodarima života i smrti", navodeći da stranci potiskuju domicilno stanovništvo i najavljuje samoorganizovanje: "Ukoliko se nastavi nesavjestan rad nadležnih na procesuiranju oholih doseljenika, građani će u revoltu biti prinuđeni da radikalnim mjerama zaštite sopstvenu sigurnost." 20.30. - U naselju Zabjelo okupljaju se mještani, turski državljani koji su prethodne večeri ranili M.J. zatvaraju se u obližnju kladionicu. Jake policijske snage spriječile su mještane da priđu kladionici. Okupljani skandiraju "Ubij Turčina". Policija izvodi dvije osobe, za koje se sumnja da su bili počinioci napada. Na lice mjesta dolazi i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji ubjeđuje okupljene građane da policija ima kontrolu nad situacijom. On demantuje informaciju da se u Crnoj Gori nalazi "više od sto hiljada turskih državljana", navodeći da ih je sa privremenim ili stalnim boravkom oko 13.000. 22.15. - Premijer Milojko Spajić objavljuje na X nalogu da će Vlada narednog dana po hitnoj proceduri privremeno ukinuti bezvizni režim za državljane Turske. 22.23. - Policija se prvi put oglašava saopštenjem da se dogodio incident na Zabjelu u kojem je korišćeno hladno oružje, a čiji su vinovnici državljani Turske. Objavljuju da je sprovedena racija i da je privedeno 45 stranih državljana. 22.53. - Na društvenoj mreži X oglašava se Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić sa pitanjem "da li Beograd kažnjava Tursku preko Crne Gore?" Uz to je objavio fotografiju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji oštro kritikuje Tursku zbog naoružavanja Kosova. 23.51. - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži X, osudio je napad na mladića i poziva građane na smirenost i uzdržanost: "Ne smije biti mjesta kolektivnoj krivici niti stigmatizaciji cijelog naroda." U noćnim satima zapaljen automobil u okviru auto-placa Zeren motors u naselju Zabjelo, čiji je vlasnik državljanin Turske. U centru Podgorice demoliran je lokal čiji je zakupac turski državljanin. 27. oktobar11.47. - Više državno tužilaštvo u Podgorici saopštava da je formiralo predmet povodom skandiranja grupe građana "Ubij Turčina" i oštećenja vozila i objekta čiji su vlasnici turski državljani. Provjeravaju da li je bilo elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. 12.00. - Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović pozvao građane na suzdržanost i razboritost: "U evropskoj Crnoj Gori nema mjesta nasilju, nema mjesta samovlašću i nema mjesta pokličima 'Ubij Turčina!'" 13.00 - Ministarstvo vanjskih poslova Turske objavljuje da je od crnogorskih vlasti zatraženo preduzimanje mjera u cilju zaštite bezbjednosti građana te države. 15.06. - Sa kolegijuma čelnika bezbjednosnih službi je saopšteno da će primjenjivati restriktivnije mjere prema strancima u Crnoj Gori, uključujući dozvole za boravak i rad. 18.48. - Policija saopštava da je privela više državljana Crne Gore zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. U blizini jedne zgrade na Zabjelu policija je pronašla više drvenih palica pripremljenih za napad. 20.24. - Ministarka kulture Tamara Vujović najoštrije osudila nasilje, govor mržnje i poruke koje podstiču netrpeljivost, dodajući da krivica za ranjavanje mladića na Zabjelu mora biti individualna. U večernjim i noćnim satima nastavljeni fizički napadi na turske državljane i njihovu imovinu. U naselju Zabjelo, tri osobe su napale trojicu turskih državljana, šakama, nogama i palicama. U vozilu napadača su pronađene i oduzete baklje i fantomke, saopštila policija 28. oktobra. Iste večeri tri osobe su napale jednog turskog državljanina, dok je jedan Podgoričanin napao dvojicu državljana Azerbejdžana. 18.30 - Kolone muškaraca sa tamnim kapuljačama "patroliraju" kroz stambeni blok City kvart u kome živi i radi veliki broj turskih državljana uz povike "Turci napolje". Policija je pratila ovu kolonu. 20.43 - Navijačka grupa fudbalskog kluba Budućnost "Varvari" saopštava da su sa stanovnicima Zabjela obišli cijeli grad, poručivši da neće dozvoliti da "naoružani migranti zavode red po podgoričkim ulicama". "Ako država nije sposobna da nas zaštiti, mi ćemo zaštititi naše majke, sestre i nas same." Naveli su i da migranti siluju, pljačkaju i otimaju. Tokom noći, u Baru su demolirana dva lokala čiji su zakupci ili vlasnici državljani Turske. Jedan od lokala su pokušali da zapale. Vlasnik sa porodicom već četiri godine živi u tom gradu. 22.30. - Oglašava se Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici. Navode da dvojicu državljana Turske i Azerbejdžana, zbog sukoba na Zabjelu, terete za nasilničko ponašanje, u kome je M.J. zadobio lake tjelesne povrede. 28. oktobar9.55. - Uprava policije saopštila da je uhapšeno sedam lica zbog fizičkog nasilja prethodne noći nad stranim državljanima. Jedno lice je uhapšeno zbog prijetećih i uvredljivih poruka na društvenim mrežama. Policija je navela da će svako javno okupljanje i kretanje građana u grupama, koje je motivisano izazivanjem nasilja, biti snimano. Kontrolisala je i strane državljane - dvadesetak njih je po raznim osnovama vraćeno ili je u postupku otkazivanja boravka, dok je za 30-tak izdat prekršajni nalog. 17.00. - MUP objavljuje da se ministar Šaranović sastao sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom i da je naglašena važnost očuvanja stabilnosti, međuinstitucionalne saradnje i poštovanja zakona. "Ambasador je istakao da dvije zemlje, prave razliku između turskih državljana koji boraveći u Crnoj Gori poštuju njene zakone od onih koji se ponašaju suprotno", navedeno je u saopštenju. 19.30. - Održan protest ispred Vlade kome je prisustvovalo nekoliko stotina mlađih osoba, Uz pirotehniku, skandirali su uvredljive parole protiv državljana Turske. Uzvikivalo se "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante".

Uz skandiranje antiturskih parola, baklje i petarde ispred Vlade u Podgorici, demonstranti su protestovali protiv imigranata. Povod je incident u kojem su prije tri dana Podgoričanina, prema navodima tužilaštva, lakše povrijedila dvojica državljana Turske i Azerbejdžana.

Zapaljeni automobili, demolirani lokali, fizički napadi i poruke "Turci napolje" slike su ovih dana Crne Gore. Spirala nasilja prema turskim državljanima počela je nakon tuče u kojoj su, kako sumnja tužilaštvo, turski i azerbejdžanski državljani lakše ranili jednog Podgoričanina. Uslijedili su napadi na turske državljane i njihovu imovinu, te organizovani protesti sa kojim su im upućivane prijeteće poruke. Vlada je po hitnom postupku uvela vize turskim državljanima. Za građansku aktivistkinju Dinu Bajramspahić, ovakvoj atmosferi doprinijele su upravo vladajuće partije i desničarski mediji. "Oni su doprinijeli paranoji i širenju teorija zavjere da Turci rade na 'invaziji' Crne Gore. Zabrinjavajuće je koliko je to uspješno urađeno i koliko su se potpuno neutemeljeni narativi primili u dijelu društva". Civilni sektor, građanski aktivisti i dio partija osudili su i napad na Podgoričanina i nasilje usmjereno prema stranim državljanima, ističući da se zbog individualne krivice ne smije stigmatizovati čitava zajednica. Iz Evropske komisije su za Radio Slobodna Evropa kazali da prate situaciju u Crnoj Gori, ali da ne komentarišu pojedinačne slučajeve. A kako je formiran antiturski narativ?Jedna od tih narativa je da se u Crnu Goru - od 620.000 stanovnika - doselilo 100.000 turskih državljana. Podaci policije dostavljeni Radiju Slobodna Evropa pokazuju da ih je sedam puta manje - oko 13.400, a da je ukupan broj stranaca 100.000. Navode o 100.000 turskih državljana plasirao je 20. oktobra prosrpski portal Borba, uz komentar da bi njihovo političko djelovanje moglo uticati na očuvanje "nacionalne ravnoteže" u Crnoj Gori, objavio je portal Raskrinkavanje.me. Tekst nosi naziv "Turci 'okupiraju' Crnu Goru?", uz ilustraciju napravljenu uz pomoć vještačke inteligencije na kojoj su prikazane žene sa maramama na glavama i porukama dobrodošlice na crnogorskom i turskom jeziku. Poslanik vladajućeg prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević je pet dana kasnije, 25. oktobra, naveo da je njihov broj još veći - oko 110.000. Zatim je taj broj doveo u kontekst odluke o isporuci hiljada turskih dronova Kosovu, državi čiju nezavisnost njegova partija ne priznaje. "Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je rekao da ako Srbija pokuša nešto po pitanju Kosova i Bosne i Hercegovine, imaće posla sa 100 miliona Turaka. Jel' mislite da će ovih 100.000 Turaka iz Crne Gore, ako dobiju komandu, to mirno posmatrati". Nekoliko dana kasnije - kada je eskaliralo nasilje prema turskim državljanima, Knežević je pozivao na mir. Portal Raskrinkavanje.me ukazao je na ulogu društvenih mreža, bot i mim profila bliskim partijama DF-a na formiranje ovih narativa. "Upravo partijski botovi pozivaju na skupljanje i 'šetnje' kroz mjesta 'gdje migranti vrebaju našu djecu'", navodi portal. Oni podsjećaju i na objavu da su turski državljani oteli dijete u jednom podgoričkom tržnom centru, što je podijeljeno na Istagram profilima koje prati i po 100.000 ljudi i roditeljskim Viber grupama. Međutim, ispostavilo se da je priča bila izmišljena. Podaci policije za posljednjih pet godina pokazuju da su među strancima koji su procesuiranih za razna krivična djela, turski državljani tek na šestom mjestu. Ispred njih su državljani Srbije, Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine i Rusije. Bajramspahić za RSE navodi da je kampanja dezinformacija trajala mjesecima i da je njen rezultat spirala nasilja koja traje i nastavlja se. "Svjedočimo organizovanom nasilju, masovnim kršenjima ljudskih prava, diskriminaciji i zastrašivanju jedne nacionalne grupe koja je tek na šestom mjestu po broju krvičnih djela, dok preostalih pet nisu tema niti iko pomišlja da uvede vize za državljane tih zemalja". Kako su reagovale policija i tužilaštvoPolicija je 26. oktobra u podgoričkom naselju Zabjelo uhapsila turskog i azerbjedžanskog državljanina, osumnjičene za ranjavanje nožem Podgoričanina, kome su, prema ocjeni tužilaštva, nanijete lakše povrede. Iste večeri je privela 45 državljana ove dvije zemlje, u cilju provjere zakonitosti njihovog boravka. Njeni pripadnici spriječili su okupljene građane da se "obračunaju" sa strancima, pozvajući ih "da ne podliježu emocijama i pozivima na linč". Uslijedili su, međutim, fizički napadi i demoliranje imovine turskih državljana. Zbog govora mržnje, fizičkih napada i vrijeđanja više turskih i azerbejdžanskih državljana, policija je 27. oktobra uhapsila osam osoba iz Podgorice. Zaplijenila je i "više bejzbol palica pripremljenih za napad" na strance. Kontrolisala je i strane državljane - oko 20 njih je po raznim osnovama vraćeno ili je u postupku otkazivanja boravka, dok je za 30-tak izdat prekršajni nalog. Tužilaštvo je reagovalo na skandiranje "Ubij, ubij, ubij Turčina" u naselju Zabjelo tokom policijske akcije privođenja od 26. oktobra. Više tužilaštvo je tim povodom formiralo predmet. Stotinjak muškaraca u tamoj odjeći i kapuljačama 27. oktobra su ulicama stambenog kompleksa Siti kvart uzvikivali "Turci napolje" i "Ubij Turčina". Policija je pratila njihovo kretanje i povratak na Zabjelo, gdje su radikalizovali poruke usmjerene protiv turskih državljana. Tužilaštvo nije zvanično reagovalo povodom ovog slučaja. Vlada posegnula za ukidanjem bezviznog režimaNa incidente je Vlada reagovala ukidanjem po hitnom postupku bezviznog režima za državljane Turske, čija primjena stupa na snagu 30. oktobra. Ova odluka je politički nepromišljena i populistička, ocijenio je Miloš Knežević iz Centra za građansko obrazovanje. "Selektivno i ad hoc djelovanje može ukazati da se odluke donose pod pritiskom javnosti, a i nekih eksternih aktera, a ne na osnovu činjenica i interesa države. Šalje se i loša poruka da se cijela nacija može kolektivno kazniti zbog postupaka pojedinaca, što je neprihvatljivo i opasno". Iz opozicionog Evropskog saveza su ocijenili da odluka predstavlja ksenofobičan, neodgovoran i opasan čin Vlade i da nije slučajno donesena upravo sad. "Sve se to dešava na mig gazde kojem služe u Beogradu, odmah nakon vijesti da je Turska isporučila dronove Kosovu. To je bio dovoljan povod da Spajićeva vlada i njeni ekstremni partneri otpočnu novi talas histerije prema cijelom turskom narodu." Bajramspahić smatra da je problem u kontinuiranom odbijanju Vlade da se bavi učestalim nacionalističkim ispadima: "Vlada odbija da se bavi problemom govora mržnje i širenja vjerske i nacionalne netrpeljivosti što je doprinijelo eskalaciji nasilja. Nacionalistički ispadi su gotovo normalizovani." Sadašnja dešavanja su potpuno "prirodan" nastavak vrijednosti koje vladajuće partije promovišu, zaključuje Bajramspahić. Na vlasti u Crnoj Gori je koalicija okupljena oko Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, prosrpskog i proruskog DF-a predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića. DF je blizak vlastima u Beogradu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Dvije večeri zaredom grupe građana u Podgorici pozivaju na linč i protjerivanje državljana Turske. Zabilježeni su i fizički napadi i demoliranje turskih lokala. Okidač je bila tuča u kojoj su 25-godišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane dvojice državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni.

Vlada Crne Gore donijela je u ponedjeljak odluku o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Republike Turske. Odluka je donijeta na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova. Ova privremena mjera donosi se sa ciljem da se preispitaju i unaprijede mehanizmi kontrole kretanja i boravka turskih državljana. Ukidanje bezviznog režima najavio je u nedjelju veče premijer Milojko Spajić, nakon što je u Podgorici privedeno gotovo 50 turskih i azerbejdžanskih državljana u cilju provjere zakonitosti njihovog boravka. U istoj akciji, uhapšeni su jedan turski i jedan azerbejdžanski državljanin koji se sumnjiče da su u noći između subote i nedjelje ranili nožem 25-godišnjeg Podgoričanina. Ističući da su u prethodnom periodu zabilježeni bezbjednosni incidenti, iz Vlade poručuju da ova odluka, kao mjera institucionalnog odgovora, predstavlja jasnu poruku vlasti da se zakoni moraju poštovati. Dodali su i da vode računa o interesima oko 14.000 turskih državljana koji se nalaze u Crnoj Gori i da će preduzeti korake za njihov nesmetan i zakonit boravak. Uz isticanje prijateljskih odnosa sa zvaničnom Ankarom, iz Vlade navode da će dvije države u najkraćem roku razmijeniti podatke koji će doprinijeti boljem upravljanju migracionim tokovima. Istakli su da Crna Gora ostaje posvećena razvoju bilateralnih odnosa sa Turskom, na koje ova mjera neće uticati. "Namjera je da se zajednički prevaziđu postojeći izazovi i obezbijedi dugoročno održiv okvir saradnje u oblasti slobodnog kretanja lica". Odluka o obustavi bezviznog režima stupa na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom listu. "Državljanima Turske koji su planirali dolazak, boravak ili tranzit kroz Crnu Goru biće obezbijeđena ubrzana procedura izdavanja viza, kako bi se negativni efekti prelaznog perioda sveli na minimum", navodi se u saopštenju. Turska je bila među zemljama kojima je Crna Gora ukinula vize, zbog čega su je iz Evropske komisije pozivali na usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom. Državljanima Turske neophodna je viza za ulazak u zemlje EU.

Policija je po nalogu Osnovnog tužilaštva uhapsila državljane, Azerbejdžana Y. G. (31) i Turske N. D. (54), koje sumnjiči da su prije dvije noći u naselju Zabjelo, nanijeli povrede Podgoričaninu M. J. (25), saopšteno je 27. oktobra iz Uprave policije Crne Gore. Oni se sumnjiče za krivično djelo nasilničko ponašanje. Policija je u nedelju 26. oktobra u večernjim satima u podgoričkom naselju Zabjelo, osim osumnjičenih, privela 45 turskih i azejberdžanskih državljana, čiju je zakonitost boravka provjeravala tokom noći. Za osam lica je naloženo napuštanje Crne Gore, izdato je sedam prekršajnih prijava zbog kršenja Zakona o strancima, dok je za dva lica izrečena mjera obaveznog boravka na određenoj adresi i javljanja policiji do okončanja postupaka, saopštila je policija. Oni su apelovali na građane "da ostanu dostojanstveni, da ne podliježu emocijama niti pozivima na linč". Naime, tokom privođenja stranih državljana u nedelju veče, na Zabjelu se okupila veća grupa građana, koja je skandirala neprimjerene poruke s pozivom na nasilje prema Turcima. Policija je sprečila dio okupljenih da priđu objektima u kojima su bili turski državljani. Tom prilikom oštećena su dva vozila, kao i objekat koji je vlasništvo turskih državljana, saopštilo je Više tužilaštvo u Podgorici, 27. oktobra. U toku noći je u ulici Ivana Crnojevića u centru Podgorice, demoliran i zapaljen lokal koji je iznajmljivao turski državljanin. Kako navode, to Tužilaštvo je formiralo predmet "povodom jučerašnjeg događaja, kada je grupa građana u naselju Zabjelo u Podgorici skandirala: "Ubij, ubij, ubij Turčina". Predmet je formiran radi procjene da li u radnjama bilo kojeg lica ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Navode i da je policiji dat nalog da prikupi dokaze i identifikuje lica za koja postoji sumnja da su izvršila to, ili druga krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti. Više policijskih vozila je u nedjelju veče bilo stacionirano ispred Ambasade Turske u Podgorici. Sliku sa lica mjesta, tokom privođenja turskih državljana objavio je poslanik vladajućih Demokrata Boris Bogdanović, uz poruku: "Štitimo našu zemlju. Štitimo svaki dom." Policija je navela da su privođenja povezana sa, incidentima sa nasiljem, u kojima su učestvovali turski državljani koji privremeno borave u Podgorici. U nedelju veče je i premijer Milojko Spajić saopštio da će Vlada Crne Gore u ponedjeljak - po hitnoj proceduri ukinuti bezvizni režim za državljane Turske. Inače, Turska je među zemljama kojima je Crna Gora ukinula vize, zbog čega je iz Evropske komisije poručeno da Podgorica mora uskladiti viznu politiku sa Evropskom unijom. Državljanima Turske neophodna je viza za ulazak u zemlje EU. Od ukupno oko 100.000 stranaca u Crnoj Gori, 13.400 je turskih državljana, od kojih 86 ima stalan boravak, zvanični su podaci policije. Najviše je državljana Srbije i Rusije, ukupno oko 50.000.

Vlada Crne Gore ukinuće u ponedjeljak, po hitnoj proceduri, bezvizni režim za državljane Turske, najavio je premijer Milojko Spajić u nedjelju kasno uveče na društvenoj mreži X. Iniciraćemo intenzivne razgovore sa Turskom kako bismo, u duhu dobre saradnje i savezništva, pronašli najbolji model u obostranom interesu, naveo je premijer. Nije obrazložio razloge za ukidanje bezviznog režima. Policijska racija i antitursko skandiranjeIstovremeno policija je u raciji u podgoričkom naselju Zabjelo privela oko 50 turskih državljana, uključujući dvojicu za koje se sumnja da su učestvovala u tuči u kojoj je Podgoričanin M.J ranjen nožem, saopštila je policija u nedjelju, iza 22 sata. Tuča se dogodila u noći između subote i nedjelje u jednom zabjelskom kafiću. Tokom privođenja okupila se veća grupa građana koja je skandirala neprimjerene poruke s pozivom na nasilje prema Turcima. Brojni pripadnici policije spriječili su dio okupljenih da priđu objektima u kojima su bili turski državljani. Građanima se obratio i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji je rekao da je manipulacija da je u Crnoj Gori boravak ima 100 hiljada turskih državljana i pojasnio da ih je 13 hiljada, od kojih 80 ima stalni boravak. Više policijskih vozila je u nedjelju veče bilo stacionirano ispred Ambasade Turske u Podgorici. Poslanik Boris Bogdanović iz vladajućih Demokrata, stranke ministra Šaranovića, je uz fotografiju privođenja napisao "Štitimo našu zemlju. Štitimo svaki dom" Policija je privođenja povezala sa, kako su naveli incidentima sa elementima nasilja , tokom poslednja 24 sata, u kojima su učestvovali turski državljani koji privremeno borave u Podgorici. Iz policije su naveli da će ispitati zakonitost njihovog boravka, da li je tokom njihovog boravka bilo nasilja, nakon čega bi, upozorava se u saopštenju, moglo uslijediti otkazivanje boravka ili protjerivanje iz zemlje. Od ukupno oko 100.000 stranaca u Crnoj Gori, 13.400 je turskih državljana, zvanični su podaci policije. Najviše je državljana Srbije i Rusije, ukupno oko 50 hiljada. Inače, Turska je među zemljama kojima je Crna Gora ukinula vize, zbog čega je iz Evropske komisije poručeno da Podgorica mora uskladiti viznu politiku sa Evropskom unijom. Državljanima Turske neophodna je viza za ulazak u zemlje EU. Reakcije osude napada i pozivi na mirOštro osuđujem napad, napisao je na mreži X predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvavši nadležne da efikasno riješe slučaj. "Istovremeno, pozivam sve građanke i građane na smirenost i uzdržanost. Ne smije biti mjesta kolektivnoj krivici niti stigmatizaciji cijelog naroda". Dodao je da svi moraju voditi računa da svojim porukama ne podižu tenzije. "Policija i tužilaštvo dužni su odlučno suzbijati govor mržnje i svaki vid prijetnji. Crnoj Gori je potrebna odgovornija imigraciona politika: čvrsta prema zloupotrebama i kriminalu, pravedna prema svima koji poštuju naše zakone", naveo je Milatović. I potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović je najoštrije osudio napad. On je pozvao "sve u Crnoj Gori na suzdržanost i razboritost" navodeći da je krivica individualna. U evropskoj Crnoj Gori, kako je rekao, nema mjesta nasilju, samovlasti i pokličima "Ubij Turčina!" koji su se mogli čuti u Podgorici, te je pozivao nadležne na promptnu reakciju. I vladajuća Bošnjačka stranka, kako je navela, očekuje rasvjetljavanje slučaja i sankcionisanje počinioca "bez obzira na njihovu nacionalnu ili državnu pripadnost". "Istovremeno, s dubokom zabrinutošću osuđujemo pojave govora mržnje i skandiranja poput 'Ubij Turčina'... Crna Gora mora ostati zemlja u kojoj se na nasilje ne odgovara mržnjom, već pravdom. I u kojoj institucije, a ne ulice, odlučuju o krivici". Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je događaj komentarisao u kontekstu zahlađenja odnosa Beograda i Ankare, nakon što je početkom oktobra Turska isporučila naoružanje Kosovu, sa čime je srpski predsjednik Aleksandar Vučić bio "zgrožen" i ocijenio da ta članica NATO ne želi stabilnost Balkana. "Nakon manje od 20 dana. Da li Beograd kažnjava Tursku preko CG ?", napisao je Fejzić na mreži X, objavivši fotografiju teksta sa naslovom "Vučić napao Tursku: Znamo što planirate...". Dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, prije svega stranke Demokratskog fronta, imaju bliske veze sa Beogradom i predsjednikom Srbije Vučićem. Djelovanje kriminalnih grupa u Crnoj GoriU Crnoj Gori su posljednjih godina sve prisutnije strane kriminalne grupe, posebno turske, gruzijske i ruske, upozorava se u prošlogodišnjoj Vladinoj Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA). U dokumentu nema detalja o djelovanju konkretno ruskih i gruzijskih kriminalaca, a turski se pominju u "poslovima" sa heroinom, trgovinom ljudima i pranjem para. U posljednja tri mjeseca eskalirali su sukobi dva crnogorska kriminalna klana koji se bave međunarodnim krijumčarenjem narkotika. U Crnoj Gori registrovano je 11 visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa od kojih najveći broj ima preko 30 članova, navodi se u posljednjem izvještaju SOCTA.