Zvanični srednji kurs biće sutra 117,2781 dinar za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije.Danas je zvanični srednji kurs 117,2771 dinar za evro.Dinar će sutra vredeti jednako kao pre mesec dana, 0,2 odsto više nego godinu dana ranije i isto kao na početku ove godine.Ove godine najslabija vrednost dinara prema evropskoj valuti bila je 117,3794 dinara za evro, a najjača 117,2687 dinara.

Prvi veliki putnički avion koji je Kina sama razvila, C919, zvanično je ušao na tržište civilnog vazduhoplovstva, pošto je 28. maja obavio prvi komercijalni let od Šangaja do Pekinga, objavila je Sinhua.Avion na letu kompanije Čajna istern erlajnz (China Eastern Airlines), pod oznakom MU9191 poleteo je u 10:32 sa međunarodnog aerodroma u Šangaju Hongćao sa 128 putnika.Avion je dočekan tradicionalnim "vodenim pozdravom" po sletanju na međunarodni aerodrom u Pekingu u 12:31.C919 je prvi mlazni avion razvijen samostalno u Kini u skladu sa međunarodnim standardima vazdušne plovidbe s nezavisnim pravima intelektualne svojine.Projekat C919 pokrenut je 2007, a razvila ga je komercijalna aviokompanija Kine (COMAC). Prvi avion C919 sišao je sa proizvodne linije u Šangaju u novembru 2015. godine.Prvi let obavio je 2017. godine."Prvi komercijalni let je ceremonija punoletstva za novi avion, a C919 će biti sve bolji i bolji ako izdrži test tržišta“, rekao je Džang Siaoguang, direktor odeljenja za marketing i prodaju kompanije COMAC.

Predsednik SAD Džozef Bajden i lider republikanaca u Kongresu Kevin Makarti postigli su privremeni sporazum o podizanju gornje granice državnog duga.Kongres sada mora u roku od nekoliko dana da odobri paket smanjenja potrošnje kako bi sprečio potencijalno katastrofalne posledice za SAD, piše Asošiejted pres.Dogovoreno je da gornja granica javnog duga ne sme biti veća od 31,4 biliona dolara za troškove koji se ne odnose na sistem nacionalne odbrane.Predsednik Demokratske stranke i predsednik republikanaca postigli su dogovor nakon što su sinoć razgovarali telefonom.Zemlja i svet su gledali i čekali rešenje za politički sukob koji je pretio američkoj i globalnoj ekonomiji jer su SAD ostajale bez novca za plaćanje dugova početkom juna."Sporazum predstavlja kompromis, što znači da ne dobijaju svi ono što žele. To je odgovornost upravljanja", rekao je Bajden sinoć. On je rekao da je sporazum dobra vest za američki narod jer sprečava katastrofalni razvoj događaja koji je mogao uticati na ekonomsku recesiju, ugroziti penzione fondove i doprineti gašenju miliona radnih mesta."Upravo sam malo pre razgovarao sa predsednikom. Nakon što je gubio vreme i mesecima odbijao da pregovara, došli smo do načelnog dogovora koji je dostojan američkog naroda“, napisao je Makarti na Tviteru.Centralni deo paketa je dvogodišnji sporazum o budžetu koji ...

Dinar će sutra neznatno promeniti vrednost i zvanični srednji kurs biće 117,2771 dinar za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije.Dinar će sutra vredeti jednako kao pre mesec dana, 0,2 odsto više nego godinu dana ranije i isto kao na početku ove godine.Ove godine najslabija vrednost dinara prema evropskoj valuti bila je 117,3794 dinara za evro, a najjača 117,2687 dinara.

Javno preduzeće "Pošta Srbije" saopštilo je danas da će prijava za novih 100.000 vaučera za odmor u Srbiji u vrednosti od 5.000 dinara početi od utorka 30. maja, na šalterima svih korporativnih pošta."Građani koji ispunjavaju uslove, mogu se prijaviti i kompletnu proceduru obaviti brzo, lako i bez čekanja, a postupak je još efikasniji ukoliko obrazac prijave prethodno preuzmu, odštampaju, popune i sa pratećom dokumentacijom predaju u najbližoj korporativnoj pošti", navela je Pošta.Obrazac prijave dostupan je na sajtu Pošte Srbije i sajtu Ministarstva turizma i omladine.Pored evidentiranja prijava, Pošta Srbije je zadužena i za dostavu vaučera u vidu vrednosnih pisama na kućne adrese korisnika. Pozivanjem Kontakt centra Pošte Srbije – 0700 100 300, korisnici se mogu informisati o statusu svojih prijava i uslovima korišćenja vaučera.Kako je navedeno, u prvom ovogodišnjem ciklusu u januaru, podela vaučera trajala je najkraće u poređenju sa svim prethodnim godinama ove akcije Vlade Srbije za promociju domaćeg turizma jer je kvota od 100.000 vaučera utrošena za manje od dva dana.

Gorivo u Srbiji će od danas u 15 sati do sledećeg petka u isto vreme biti skuplje, evrodizel dva dinara po litru, a benzin tri dinara.Benzin evropremijum BMB 95 koštaće maksimalno na pumpama 176 dinara po litru, umesto 173 dinara po litru. Litar evrodizela će, umesto 180 dinara, koštati 182 dinara.Cena evrodizela za poljoprivrednike ostala je ista, 179 dinara za litar.Uredba o ograničenju visine cene derivata nafte važiće do kraja maja ove godine.

GUANGDŽOU - Region Latinske Amerike i Kariba (LAC) postao je druga najveća destinacija za kineska prekomorska ulaganja, rečeno je na forumu privatnog sektora Kina-CELAC održanom 24. maja u Dongguanu, u južnoj kineskoj provinciji Guangdong, piše Sinhua.U 2022. trgovina Kina-LAC dostigla je 485,7 milijardi američkih dolara, što je povećanje od 7,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Više od 3.000 kineskih preduzeća posluje u regionu LAC-a, uključujući mnoga privatna.Su Leđiang, izvršni potpredsednik Svekineske federacije industrije i trgovine (ACFIC), rekao je da Kina teži visokokvalitetnom razvoju i otvaranju na visokom nivou, što će sigurno doneti više mogućnosti zemljama LAC i ostatku sveta.Su je rekao da kineska privatna preduzeća, kada sprovode ekonomsku, trgovinsku i investicionu saradnju sa zemljama LAC, treba da aktivno preuzmu društvenu odgovornost i doprinesu stalnom i dugoročnom razvoju prijateljske saradnje Kine i LAC.Domaćini foruma su bili Svekineska federacija industrije i trgovine i vlada provincije Guangdong.

Zvanični srednji kurs biće sutra 117,2767 dinara za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije.Danas je zvanični srednji kurs 117,2797 dinara za evro.Dinar će sutra vredeti jednako kao pre mesec dana, 0,2 odsto više nego godinu dana ranije i isto kao na početku ove godine.Ove godine najslabija vrednost dinara prema evropskoj valuti bila je 117,3794 dinara za evro, a najjača 117,2687 dinara.

Šef delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Emaunele Žofre izjavio je danas da će, nakon devet godine podrške reformi javne uprave u Srbiji u vrednosti od 214 miliona evra, do 2025. biti uloženo još 30 miliona evra za sprovođenje dodatnih mera za poboljšanje administracije."EU će nastaviti da pruža stručnu i finansijsku podršku u procesu uspostavljanja inkluzivne, transparentne, otvorene, profesionalne, javne uprave u Srbiji orijentisane ka građanima. Najznačajnija pomoć reformi javne uprave u narednom periodu je sektorska budžetska podrška od 30 miliona evra, čiji cilj je da dodatno podrži sprovođenje konkretnih mera reforme u period 2023-2025", kazao je Žofre agenciji Beta.Istakao je da se od početka reforme javne uprave u Srbiji može uočiti niz pomaka, na primer u pružanju usluga, posebno u e-uslugama za građane i privredu."Međutim, mora se reći da još treba preduzeti niz aktivnosti i da je neophodan dalji napredak u ovoj oblasti, kao što su planiranje i upravljanje kapitalnim investicijama ili depolitizacija visoke državne službe. Stoga je od velikog značaja da se ovaj process reformi nastavi", rekao je Žofre.Podsetio je da je dosadašnja podrška EU reformi javne uprave u Srbiji pokrivala različite segmente, od upravljanja javnim finansijama, carine, poreske uprave do digitalizacije javne uprave, takozvane e- uprave, ...

Prihodi Rusije od izvoza nafte u aprilu su ponovo porasli, što je razotkrilo sve slabosti u sprovođenju politike limitiranja cene ruske nafte koju je Zapad uveo da bi Moskvi oduzeo finansijske potencijale za rat u Ukrajini, pokazala je analiza Centra za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA).U analizi, stručnjaci CREA čije je sedište u Helsinkiju, u Fiinskoj, navode da su ruski prihodi od izvoza nafte u periodu od marta do aprila dostigli najviši nivo od novembra prošle godine, iako su lideri grupe industrijski najrazvijenijih demokratija G7 na samitu u Hirošimi zaključili da "plafon cene nafte" funkcioniše.Odluku o gornjoj granici cene ruske nafte, koja bi važila i za treće zemlje, doneli su lderi G7 i Evropske unije, i ona je bila deo osmog paketa sankcija EU, a stupila je na snagu od decembra.Prema oceni CREA, politika limitiranja cene ruske nafte je u početku dobro funkcionisala, ali je postepeno slabila zato što oni koji su je uveli nisu pratili kretanje cena nafte, ili su je sami kršili.EU, prema rečima jednog od autora analize, nije ispunila ono na šta se obavezala, a to je da svaka dva meseca preispita limit cene ruske nafte i obezbedi da on bude ispod prosečne tržišne cene.Uz to, ...