Iako je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen 14. oktobra pozvala Crnu Goru da imenuje nedostajuće sudije Ustavnog suda, Skupština koja je o tome odlučivala istog dana, nije izabrala nijednog. Naime nijedan od tri predložena kandidata nije dobio dovoljan broj glasova. Poslanici su glasali o Mirjani Radović, Jovanu Jovanoviću, i Mirjani Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Za izbor u prvom krugu je bila potrebna podrška 54 poslanika odnosno dvije trećine od ukupno 81 poslanika u parlamentu. Parlamentarna većina ima 52 poslanika što znači da su im za izbor trebala i dva opoziciona glasa. Međutim ni svi poslanici vlasti, uključujući šest poslanika Bošnjačke stranke, nijesu podržali predložene kandidate. U drugom krugu biće dovoljna podrška 49 poslanika a glasanje će biti ponovljeno najranije za mjesec dana. Većinu u Skupštini čine Pokret Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića, partije nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, albanske partije i Bošnjačka stranka. Premijer Spajić je podržao stav fon der Lajen da će "postavljanje svih sudija Ustavnog suda ojačati demokratiju u Crnoj Gori", naglasivši da očekuje brz izbor nedostajućih sudija. Ustavni sud je na ivici kvoruma jer od predviđenih sedam trenutno ima četiri sudije. Uz to, krajem godine jednom sudiji ističe mandat, pa će Sud ostati bez kvoruma za odlučivanje. Zašto Bošnjačka stranka nije podržala kandidateBošnjačka stranka nije podržala predložene kandidate jer njen kandidat nije izabran na Ustavnom odboru, što je uslov da bude kandidat o kome se izjašnjava Skupština. "Kandidat kog je predložila BS na Ustavnom odboru je imao najbolje reference. Uz to, taj kandidat je i pripadnik manje brojnog, bošnjačkog naroda. Ja postavljam pitanje da li je to što je pripadnik bošnjačkog naroda uticalo na to da ne bude izabran", kazao je poslanik Jasmin Ćorović. Poslanik Spajićevog Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da se mora imati u vidu da je Crna Gora građanska država. "Kada glasamo, treba da se vodimo državnim interesima, i interesima svih građana Crne Gore, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost", rekao je Čarapić. Iz Bošnjačke stranke su Čarapiću poručili da nijesu predloženi najbolji kandidati. "Nijesu predloženi najbolji. I manje brojni narodi su građani ove države. Mi imamo prava. I mi sa našim pravima sigurno nećemo trgovati", kazao je Ćorović. Iz najjače opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) koji u parlamentu imaju 17 poslanika su poslanicima većine zamjerili što se nijesu konsultovali sa opozicijom. "Da ste htjeli da razgovarate, pozvali biste nas i rekli izvolite ovo je naša ponuda, da dođemo do 54 poslanika, ili više za izbor sudija. Pošto vam to nije bitno i pošto ste odlučili da izolujete iz tog procesa 100.000 građana koji nas glasaju, srećno Vam bilo", rekao je poslanik DPS Danijel Živković. Njegov partijski kolega Andrija Nikolić je kazao da se Crna Gora nalazi u krizi i da je za neizbor sudija odgovorna parlamentarna većina. "Nema dogovora u vladajućoj većini. Ulazimo u anarhiju, jer nema više pritužbe građana koja se može ispitati na Ustavnom sudu", rekao je Nikolić. Milatović tvrdi da većina nastavlja DPS politikuI predsjednik države Jakov Milatović je kritikovao parlamentarnu većinu. On je kazao da je očigledna želja da Ustavni sud bude zarobljen kako ne bi donosio odluke "o totalnoj rasprodaji koju sprovodi parlamentarna većina" nastavljajući politiku Demokratske partije socijalista (DPS) iz prošlosti. Milatović smatra da se država mjesecima suočava sa tihim urušavanjem institucija, ocjenivši da je na sceni namirivanje interesa pojedinaca i partija. "Da li biramo po znanju, ili po poslušnosti? Da li želimo Ustavni sud koji brani Ustav, ili sud koji brani interese pojedinaca i njihovih partija", rekao je Milatović. Milatović već duže kritikuje poteze Vlade i stranka parlamentarne većine. On i premijer Spajić su skoro dvije godine u političkom konfliktu zbog čega je Milatović 2024. napustio pokret Evropa sad koji su zajedno osnovali, dvije godine ranije. Obojica su karijeru počeli su kao ministri u prvoj Vladi formiranoj nakon smjene trodecenijske vladavine Mila Đukanovića, avgusta 2020. 'Svak hoće svog kandidata'Nekadašnji predsjednik Ustavnog Suda Blagota Mitrić ocjenjuje da sudije nijesu izbarane zbog sukoba političkih interesa vladajućih partija. "Svak hoće svog kandidata da ima za sudija u Ustavnom sudu", kazao je Mitrić za Radio Slobodna Evropa. "Politika bira a oni samo izvršavaju", kazao je Mitrić, koji dodaje da nije lako obezbijediti dvotrećinsku podršku parlamenta za izbor sudija. On smatra i da nijedan od predloženih kandidata kao ni aktuelne sudije u ovom i prethodnim mandatima nemaju legitimitet za tu funkciju. "Niko od njih pored stručnih referenci nema naučni legitimitet. Zato što niko od tih kandidata i sudija, već skoro dvadeset godina, ne ispunjava osnovni ustavni uslov. A to je da, pored opštih uslova, mora da bude istaknuti i ugledni pravnik i da ima naučni legitimitet". Mitrić smatra da na Pravnom fakultetu državnog Univerziteta postoji nekoliko mladih profesora, koji zadovoljavaju sve kriterijume da budu sudije Ustavnog suda: "Ali džaba - ti kandidati nijesu ni predloženi zbog zbog političke trgovine". Druga ustavna krizaOvo je je druga ustavna kriza u Crnoj Gori od sredine 2022. godine. Tada je Ustavni sud bio u blokadi jer je imao troje od predviđenih sedam sudija. Zbog toga su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države apelovale da se deblokira Ustavni suda, bez koga se nijesu mogli održati izbori. Do političkog dogovora za izbor sudija je došlo 2023. nakon što je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanje Fajon upozorila na mogućnost prekida pristupnih pregovora sa EU.

Novinarka Radija Slobodna Evropa (RSE) Aneta Durović osvojila je prvu nagradu na konkursu Građanske alijanse za priče na temu izazova i problema sa kojima se suočavaju pripadnici romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori. Ona je nagrađena za priču "Bila sam na probi za brak: Izbor između bjekstva i ugovorenog braka u Crnoj Gori", koja je objavljena na portalu RSE 25. septembra ove godine. Priča Durović je pobijedila u konkurenciji 15 pristiglih radova koji, kako je navedeno u Građanskoj alijansi, svjedoče o visokom stepenu posvećenosti medija istraživanju problema i izazova sa kojima se suočavaju RE populacija Konkurs je realizovan u okviru projekta "REalna inkluzija: Edukacijom i razumijevanjem do vidljivosti, ostvarivanja prava i učešća ove zajednice u javnom životu", koji Građanska alijansa sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Durović je krajem 2023. nagrađena za tekst posvećen istopolnim brakovima od strane LGBTIQ asocijacije Kvir Montenegro.

Kakva je uloga organizovanih kriminalnih grupa sa Zapadnog Balkana u krijumčarenju kokaina iz Latinske Amerike do Evrope preko država Zapadne Afrike?

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) ocijenila je da je Crna Gora na dobrom putu ka članstvu u EU. Ona je na investicionoj konferenciji u Tivtu pozvala Evropljane da ulažu u Crnu Goru i prije nego što postane članica EU. Premijer Milojko Spajić ponovio je da očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja sljedeće godine i najavio dinamičan investicioni ciklus.

"Cilj da Crna Gora uđe u Evropski uniju je zaista nadohvat ruke", poručila je u utorak predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen), otvarajući prvu investicionu konferenciju Crne Gore i EU u turističkom mjestu Luštica, nadomak Tivta. Ona je kazala je da su napravljeni pozitivni koraci i da je vrijeme da se investira u Crnu Goru. "Veoma ste ambiciozni, a mi to volimo", kazala je Fon der Lajen. Kako je naglasila, treba ubrzati reforme u oblasti vladavine prava, transparentnost u javnim nabavkama i tako poslati signal da je Crna Gora kredibilno mjesto za razvoj biznisa. Premijer Crne Gore Milojko Spajić ocijenio je kako je EU najznačajniji strateški partner i najveći investitor u Crnoj Gori. On je najavio investicioni ciklus koji očekuje Crnu Goru u narednih par godina: "Ciklusa koji će privući preko tri milijarde eura.To je glavna poruka od danas, da je Crna Gora otvorena za biznis i da je sada vrijeme za investiranje ". Ponovio je i da je Crna Gora na pragu ulaska u EU. " Do kraja 2026. zatvorićemo sva pregovaračka poglavlja, da bismo članica Unije postali do kraja 2028", kazao je Spajić. On je naglasio i da je to prilika i za EU da pokaže da je politika proširenja "živa i aktuelna". Na konferenciji, koja je posvećena održivom razvoju, biće predstavljena četiri projekta evropskih ulaganja u crnogorsku ekonomiju i deset memoranduma o razumijevanju u raznim oblastima. Brisel cijeni spoljnu politiku zvanične Podgorice Na konferenciji za medije nakon otvaranja konferencije, Fon der Lajn je istakla je da Unija veoma cijeni crnogorsko usaglašavanje sa spoljnom i bezbjednosnim politikom Brisela, posebno u odnosima prema Rusiji. "Ruska agresija protiv Ukrajine je preoblikovala naš kontinent. Svaka evropska nacija mora da izabere svoje mjesto i stranu, a Crna Gora je već napravila izbor, veoma jasno. Potpuno ste usklađeni sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Duboko cijenimo odluku da pošaljete crnogorske vojnike da podrže našu trening misiju za Ukrajinu." Ohrabrila je Crnu Goru da iskoristi 380 miliona eura kroz Plan rasta za Zapadni Balkan i najavila ukidanje rominga između Crne Gore i EU naredne godine. "Crna Gora će sada dobiti osam miliona eura, jer je ispunila uslove za to, ali treba nastaviti sa reformama, da bi se postigli uslovi za iskorištavanje kompletnog fonda od 380 miliona koji je predviđen za Crnu Goru", kazala je Fon der Lajen. Novi izvještaj EU o napretku 4. novembraPremijer je kazao da se izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore očekuje 4. novembra: "On je realan presjek stanja, oslikaće velike rezultate koji su ostvareni u prethodnom periodu, ali će pokazati i izazove, zadatke koje moramo da ispunimo u narednom periodu". U tom izvještaju će biti ocijenjeno ispunjavanje kriterijuma za članstvo, sa fokusom na oblast vladavine prava i borbe protiv korupcije, demokratije i usklađivanja s pravnom tekovinom EU. Od prošlogodišnjeg Izvještaja, Crna Gora je zatvorila četiri pregovaračka poglavlja a poslednje u junu, koje se tiče javnih nabavki. Prethodno je u decembru 2024. zatvorila tri - poglavlje 7 - Pravo i intelektualna svojina, 10 - Informatičko društvo i mediji i 20 - Preduzetništvo i industrijska politika. Crna Gora je pregovore o članstvu sa EU počela prije 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja od ukupno 33.

Zloupotreba položaja, odavanje tajnih podataka, politički uticaj ključne su optužbe koje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) povezuje sa kriminalnom mrežom na čijem je čelu, navodno, uhapšeni crnogorski biznismen Aleksandar Mijajlović. Među osumnjičenima su bivši ministar odbrane Predrag Bošković iz Demokratske partije socijalista (DPS) i viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, Mijajlovićeva sestra od strica. Terete se i nekadašnji visoki funkcioneri policije i bezbjednosnih službi Drago Spičanović i Milovan Pavićević i policajac Vladan Lazović. Prema navodima SDT-a, grupa je djelovala između 2018. i 2024. godine, u korist bivše vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koristeći "široku mrežu uticaja" unutar državnih institucija, medija i bezbjednosnih struktura. DPS je bio na vlasti do avgusta 2020. Mijajlović i njegovi saradnici uhapšeni su 3. oktobra, dok je Bošković priveden tri dana kasnije. Bošković i tužiteljka Nastić pušteni su da se brane sa slobode. Svi oni su negirali krivicu. Materijalne dokaze o djelovanju organizacije Mijajlovića, SDT temelji na podacima prikupljenim nakon vještačenja njegovog telefona koji mu je oduzet u februaru prošle godine, kada je bio uhapšen zbog navodnog šverca cigareta. Za šta se terete?Prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, riječ je o organizovanoj kriminalnoj strukturi čiji su članovi imali jasno podijeljene zadatke. Tužilaštvo tvrdi da su članovi grupe, koristeći svoj položaj, dolazili do tajnih informacija, uključujući podatke iz nadzora i prisluškivanja, koje su koristili za političke i privatne interese. Konkretno, tužiteljka Nastić sumnjiči se, između ostalog, za odavanje podataka dobijenih mjerama tajnog nadzora i dostavljanje informacijama o predmetima koje istražuje tužilaštvo. Prepiske na koje se poziva Specijalno tužilaštvo odnose se na period dok je bila u Osnovnom, a potom u Višem tužilaštvu. "Pustiće ih. Ali to je baš povjerljivo... I nije od ove tužiteljke, nego operativno znam. Ali ne smiju znati oni, jer, ne daj Bože, bilo bi 'imaju dojave iz Tužilaštva'", jedna je od poruka koju je 2020. poslala Mijajloviću. 'Blokirana su sva sredstva kod banaka'Vladan Lazović, koji je bio jedan od glavnih inspektora u Specijalnom policijskom odjeljenju, tereti se za odavanje tajnih podataka. U spisima tužilaštva se ističe da je 2018. godine Mijajlovića informisao da se vrše mjere tajnog nadzora nad više osoba u vezi sa krijumčaranjem cigareta u Slobodnoj zoni Luke Bar. Dvije godine kasnije, 2020, Mijalovića je informisao o novim mjerama tajnog nadzora i prenio mu dio sadržine dokaza prikupljenih na taj način. "Našao sam ga, bratano", "Blokirana su sva sredstva kod banaka" i "Njega pratimo, jer on sjutra u 10h treba da preda u Privredni sud...", dio je poruka na koje se poziva tužilaštvo. Kako su uticali na biračko pravo?Prema SDT-u, Mijajlović i njegovi saradnici su od 2018. do 2024. uticali na izborni proces. Politička opredijeljenost uoči izbora 2020. bila je u središtu Mijajlovićeve prepiske sa tadašnjim ministrom odbrane Predragom Boškovićem. Bošković je ispred DPS Mila Đukanovića bio zadužen za Berane, grad na sjeveru, blizu granice sa Srbijom i Kosovom. Prema spisima Specijalnog tužilaštva, imao je ulogu da prikuplja informacije o političkoj opredijeljenosti porodica koje glasaju u tom gradu a čiji su članovi zaposleni u Bemaxu i Genexu. Tako se, imeđu ostalog, navodi primjer jedne zaposlene u Bemaxu: "Njihova porodica je ekstremna i moji kažu da ne postoji ni promil šanse da ona i njena porodica glasaju nas. Štaviše, rade sve protiv nas. Jedino što može da se uradi neka sva porodica 30. avgusta ostane doma. Jedino tako da im vjerujemo. I njoj istoj", piše Bošković Mijajloviću, prema spisima Tužilaštva. Dogovaraju se da ona, u slučaju izlaska na izbore 2020, treba da fotografiše glasački listić. Ujedno, među prepiskama, Bošković od Mijailovića traži "100" (ne precizira se čega) koje mu ovaj potom dostavlja. Naknadno mu traži još 140 "do utorka" na šta Mijailović potvrdno odgovara. DPS je te izbore izgubio. Na vlast je došla koalicija, predvođena prosrpskim i proruskim Demokratskim frontom. Podizanje međvjerske i nacionalne mržnjeTužilaštvo je zabilježilo i da dva dana nakon izbora, Spičanović, koji je bio na visokim pozicijma u crnogorskoj policiji i tajnoj službi, najavljuje Mijajloviću aktivnosti u cilju podizanja međuvjerskih tenzija. "Biće malo pisanja u Rožaje noćas.. bježite Turci.. Selite se.. i neizbježne 4S". Na sjeveru zemlje u tom periodu je zabilježeno više primjera podizanja tenzija, uglavnom usmjerene na pripadnike muslimanske vjeroispovijesti. Uticaj na uređivačku politiku medijaJedna od ključnih tačaka naredbe o istrazi odnosi se na uticaj na uređivačku politiku više medija u političke svrhe. Prema tvrdnjama tužilaštva, Mijajlović je imao pristup tajnim informacijama koje su potom, putem medija, korišćene za političku borbu u korist DPS-a. Specijalni tužioci naveli su primjere razmijenjenih poruka novinara i Mijajlovića, u kojima dogovaraju o objavljivanju određenih informacija. Među medijima koji se pominju u spisima SDT-a su urednici Pobjede, Standarda, CDM-a, Portala Analitika, Antene M, Mportala i ETV. Urednici ovih portala su odbacili navode SDT-a, ocjenjujući ih kao napad na slobodu govora i profesionalni integritet novinara. Razlozi za određivanje pritvoraMeđu razlozima da se Mijajloviću odredi pritvor je podatak da je u posljednjih pet godina imao 124 prelaska granice, da posjeduje stan u Dubaiju i da je početkom 2024. planirao kupovinu nekretnine u vrijednosti do četiri miliona eura. Njegova adresa u Dubaiju pominju se u istraživanju o širenu kompanije Bemax van Crne Gore koju je 2024. objavio MANS, nevladina organizacija koja se bavi borbom protiv korupcije. Bemax u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je osnovan početkom 2023, a ta kompanija je potom postala većinski vlasnik ćerke kompanije na Karibima.

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen (von der Leyen) na početku posjete Crnoj Gori sastala se u ponedjeljak na Lovćenu sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem. "Teme razgovarala bile su reforme koje Crnu Goru približavaju članstvu u Evropskoj uniji (EU), jačanje institucija, vladavina prava, borba protiv korupcije, razvoj stabilne ekonomije i zaštita ljudskih prava", navodi se u saopštenju iz Milatovićevog kabineta. On je podsjetio da je na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu pokrenuo inicijativu za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU, kao dokaz spremnosti da se završi započeti posao. Milatović je izrazio i zadovoljstvo što će Crna Gora 2026. biti domaćin Samita EU – Zapadni Balkan, upravo u godini kada obilježava 20 godina obnove nezavisnosti. Predsjednica Evropske komisije je u Crnu Goru doputovala iz Albanije, gdje je počela posjetu zemljama Zapadnog Balkana. Ona će se u utorak sastati sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, na Luštici, u Tivtu, gdje će, kako je najavljeno, otvoriti investicionu konferenciju. Fon der Lajen je ovo druga posjeta Crnoj Gori za manje od godinu dana, do koje dolazi uoči predstavljanja godišnjeg Izvještaja EK o napretku Crne Gore za 2025. godinu. U tom Izvještaju će biti ocijenjeno ispunjavanje kriterijuma za članstvo, sa fokusom na oblast vladavine prava i borbe protiv korupcije, demokratije i usklađivanja s pravnom tekovinom EU. Od prošlogodišnjeg Izvještaja, Crna Gora je zatvorila četiri pregovaračka poglavlja a poslednje u junu, koje se tiče javnih nabavki. Prethodno je u decembru 2024. zatvorila tri: poglavlje 7 - Pravo i intelektualna svojina, 10 - Informatičko društvo i mediji i 20 - Preduzetništvo i industrijska politika. Crna Gora je pregovore o članstvu sa EU počela prije 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja od ukupno 33. Prva tri su zatvorena od 2012. do 2017, koja se odnose na: nauku i istraživanje, obrazovanje i vanjske odnose. Iz Brisela je uoči posjete Fon der Lajen, saopšteno i da će jedna od tema biti i Plan rasta za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura za države regiona za period od 2024. do 2027. godine. Od toga je za Crnu Goru predviđeno 383 miliona eura, kroz bespovratna sredstva i povoljne kredite. Ali je isplata ulovljena sprovođenjem Reformske agende, koju je Spajićeva Vlada usvojila, u septembru 2024. Brisel je u avgustu odobrio Crnoj Gori prvu tranšu od 10, 2 miliona eura, nakon što je umjesto 14 zadatih kriterijuma do februara- Vlada ispunila sedam, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa u Ministarstvu evropskih poslova. Prethodno je 15. maja ove godine iz predfinansiranja tog Plana Crna Gora dobila 27 miliona. Vlada je više puta izrazila namjeru da do kraja 2026. zatvori sva poglavlja, kako bi Crna Gora bila primljena u članstvo EU 2028.

Vlasniku građevinske kompanije "Master inženjering" Vladanu Ivanoviću, uhapšenom po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje za pranje para, 12. oktobra određen je pritvor do 30 dana. Tužilaštvo sumnja da je navodni šef Kavačkog klana Radoje Zvicer vlasnik pet stanova koje je gradila Ivanovićeva kompanija i koji su formalno upisani na njegov "Master inženjering". Stanovi se nalaze u podgoričkom Master kvartu. SDT je ranije otvorilo je istragu protv Zvicera i još 12 pripadnika kavačkog klana. Zvicer se, inače, nalazi na listi 50 najtražnijih bjegunaca u Evropi. Dva moćna kriminalna klana iz okoline Kotora, "Kavački" i "Škaljarski", bave se međunarodnim krijumčarenjem kokaina a u njihovim sukobima od 2014. godine ubijeno je više 60 osoba. Sporni stanovi u Master kvartuSpecijalno tužilaštvo je istragom 2023. utvrdilo da se u kompleksu Master kvart nalazi pet stanova različitih kvadratura, ukupne površine 363 kvadrata, za koje osnovano sumnja da ih je kupio Radoje Zvicer. Na zahtjev tužilaštva - zbog sumnje da su stečeni kriminalnom djelatnošću - istražni sudija je donio odluku o privremenoj zabrani raspolaganja tim stanovima. Nakon toga je "Master inženjering" uložio žalbu, koji je prihvatio Viši sud i ukinuo odluku o zabrani raspolaganja. Na predlog vrhovnog tužioca, Vrhovni sud je odluku Višeg suda proglasio nezakonitim. Iz Vrhovnog suda su tada naveli da se supruga Radoja Zvicera, Tamara, bavila opremanjem tih stanova o čemu, kako su naveli, svjedoči njena komunukacija sa angažovanim radnicima od novembra 2020. do novembra 2022. Sudije navode njihovu komunikaciju, uključujući i onu vođenu nakon što su policijiski inspektori oktobra 2022. došli u stanove a kada Tamara, kako su naveli, upozorava radnika "da slučajno ne kaže za koga rade i čiji su stanovi". Ivanović je u tužilaštvu izjavio da su stan namjeravali da kupe Tamara Zvicer i njen otac, te da je opremanje platila njegova kompanija "Master inžinjering". Kako je naveo, Zvicer je kasnije odustala od kupovine. U Upravi za nekretnine, na Zvicera je upisano samo 3.000 kvadrata šume u kotorskom naselju Kavač, za koje je donesena mjera privremene zabrane raspolaganja. I dalje istraga o luksuznoj viliVladan Ivanović u središtu je i istrage SDT u predmetu luksuzne vile koja se nalazi pored državne Vile Gorica, u elitnom dijelu Podgorice. Iako je kuća upisana na Ivanovića, uhapšeni biznismen Duško Knežević je prije šest godina ustvrdio da se ona gradi za bivšeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. I da joj je vrijednost 10 miliona eura. "Đukanović mi je ponudio da se na mene vodi kuća koja je na Gorici, kada je trebalo da se gradi. Međutim ja sam to odbio i kuća se vodi na Vlada Ivanovića – njegovog druga". Đukanović je negirao da je skriveni vlasnik vile, rekavši da mu je nuđeno da je kupi, za šta u tom momentu nije bio zainteresovan: "Ipak ne isključujem mogućnost da je nekad kupim", rekao je Đukanović na konferenciji za novinare 21. januara 2019. Knežević je godinama važio za čovjeka bliskog Đukanoviću i njegovoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS), tokom čije vladavine je stekao finansijsku imperiju. Đukanovićeva partija je izgubila vlast 2020. godine. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je 6. juna 2024. saopštio da je formiran predmet u vezi sa kućom. Sedmicu kasnije pretresli su je pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Pretresu je prisustvovao i Ivanović sa advokatima, koji je rekao da je vila njegova i da ju je gradio radi prodaje. "Ne radi se o ničijoj kući, radi se o kući u vlasništvu Vladana Ivanovića. SPO akciju naziva pretresom, mi branioci bi akciju nazvali popisom ...Danas je na redu keramika, wc šolje, vodokotlići, parketi, sijalice smo juče popisali", kazao je tada jedan od advokata Marko Milošević. Kuća je izgrađena na 1.579 kvadrata nekadašnjeg gradskog zemljišta, koje je podgorička uprava, predvođena Đukanovićevom DPS, ustupila Ivanoviću 2014. uz naknadu od 702 eura po kvadratu. Duška Kneževića SDT od 2019, kroz više optužnica, tereti za krivična djela u finansijskom poslovanju, stvaranje organizovane kriminalne grupe i pranje para. Od izručenja iz Velike Britanije 30. aprila prošle godine nalazi u pritvoru. Više puta je ustvrdio da je spreman pod određenim uslovima da svjedoči protiv Đukanovića. Poslovovanje Master inženjeringa"Master Inženjering" je građevinska firma iz Podgorice, osnovana 1992. godine, piše na zvaničnom sajtu. Prema podacima Centralnog privrednog regista, preduzeće "Master inženjering" je registrovano jula 2002. Firma se bavi izgradnjom i nadzorom građevinskih objekata, uključujući stambene zgrade, poslovne prostore i hotele, među kojima je i elitni kompleks Master kvart. Ivanović je jedini vlasnik "Master inženjeringa". Prema zvaničnim podacima, kompanija je prošle godine imala stalnu imovinu od skoro 10 miliona eura i osam zaposlenih, sa prosječnom platom od preko 3.000 eura. Poslovni prihodi kompanije padali su posljednjih godina. Prije tri godine, 2022, prihod kompanije je bio 50 miliona eura, godinu kasnije 18 a prošle 5,8 miliona. Ivanovićeva kompanije je u prošloj godini prijavila dobit manju od 850 hiljada eura, dok je prethodne dvije bila blizu 2,5 miliona eura. U većini projekata Master Inženjeringa, izvođač radova je Bemax, u kojoj je do početka 2023. jedan od suvlasnika bio Aleksandr Mijajlović koji je takođe uhapšen 3. oktobra ove godine. Uhapšen je sa još dva bivša visoka policijska funkcionera, višom državnom tužiteljkom i funkcionerom DPS Predragom Boškovićem. Osumnjičeni su za stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja i odavanja službene tajne. Bemax, osnovan 2007. čija se imovina procjenjuje na preko 150 miliona eura kapital je uglavnom stekao tokom vlasti DPS Mila Đukanovića.

Parlamentarna skupština Saveta Evrope (PACE), koja je pokrenula inicijativu za uspostavljanje dijaloga sa ruskim demokratskim snagama u egzilu, po svemu sudeći neće imati sagovornika među ruskim državljanima u Srbiji i Bosni i Hercegovini. U Crnoj Gori, međutim, ima aktivista zainteresovanih za saradnju. Savet Evrope je 2. oktobra saopštio da je Skupština ove organizacije odlučila da uspostavi platformu za dijalog između Skupštine i ruskih aktera koji su opoziciono nastrojeni prema Kremlju i deluju u egzilu. Glavni kriterijum je da priznaju suverenitet Ukrajine i rade na "promeni režima u Rusiji. Kako su aktivisti u Srbiji 'pasivizirani'?Ruski antiratni aktivisti su od početka ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine organizovali više antiratnih protesta u Beogradu, kao i prikupljanje humanitarne pomoći za žrtve rata u Ukrajini. Zbog toga su bili izloženi brojnim pritiscima, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Pjotr Nikitin, osnivač udruženja Rusko demokratsko društvo, koje je u međuvremenu prestalo sa radom. "Naše udruženje Rusko demokratsko društvo, u okviru kojeg smo protestovali i bavili se različitim aktivnostima, je u Rusiji 2024. proglašeno nepoželjnom organizacijom. Tako da se bilo koja saradnja sa nama smatra krivičnim delom u Rusiji, a mnogi ljudi iz dijaspore moraju povremeno da odu u Rusiju zbog porodice ili posla", kaže Nikitin. On podseća da su nadležni organi u Srbiji takođe vršili pritiske, tako što su uskraćivali boravak ljudima koji su se javno izjasnili protiv ruske invazije. "Imamo dva slučaja oduzimanja dozvole za boravak ljudima koji su potpisali antiratno pismo koje smo objavili u listu 'Danas' u martu 2022. godine. Proteran je čovek koji je u Pančevu organizovao skup podrške Alekseju Navaljnom (ruskom opozicionaru i kritičaru Kremlja, prim. RSE) dok je on još bio živ. Njemu je oduzet boravak i naloženo da napusti zemlju", podseća Nikitin. Još jedan problem je, kaže, što aktivisti više nemaju resurse. "S obzirom na to da se rat produžio, mnogi su 'sagoreli', a neki su našli način da se presele u Evropsku uniju, gde je bezbednije po njih", kaže Nikitin. Niktin kaže da inicijativa Parlamentarne skupštine Saveta Evrope u načelu dobra, ali smatra da ona neće ohrabriti ruske aktiviste u Srbiji da se ponovo aktiviraju. "Mi smo se žalili i Evropskom parlamentu i Savetu Evrope, bili smo u kontaktu sa evropskim diplomatama oko situacije sa proterivanjem aktivista. Najviše što smo dobili je neka vrsta moralne podrške", kaže Nikitin. Talas proterivanja Rusa iz SrbijePodaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije pokazuju da svaki drugi stranac koji ima dozvolu za boravak dolazi iz Rusije. Od oko 100.000 stranaca koji legalno borave u Srbiji, više od 53.000 su Rusi i Ruskinje. Neki od njih priključili su se antiratnim akcijama, koje su organizovane uglavnom u Beogradu. Međutim, tokom leta 2023. Srbija je počela da uvodi zabrane boravka ruskim državljanima koji se protive ratu u Ukrajini. U leto 2023. godine ruski antiratni aktivisti Vladimir Volohonski i Jevgenij Iržanski morali su da odu iz Srbije pošto im nije produžen privremeni boravak, pod obrazloženjem da postoje "bezbednosne smetnje". Nekoliko meseci kasnije granična policija nije dozvolila antiratnom aktivisti Ilji Zernovu da uđe u Srbiju. Zernov je u Beograd došao iz Nemačke kako bi prisustvovao suđenju povodom napada na njega koji se dogodio početkom godine u glavnom gradu Srbije. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je do sada dva puta odbio zahtev za stalno nastanjenje Eleni Koposovoj, državljanki Rusije koja sa mužem i decom poslednjih pet godina živi u Srbiji. U obrazloženju je navedeno da postoje bezbednosne smetnje, a Koposova smatra da je razlog za tu odluku to što je potpisala javno pismo protiv agresije Rusije na Ukrajinu. U martu 2024. godine, MUP je odbio da izda dozvolu za stalno nastanjenje tročlanoj ruskoj porodici Tereh. Irina, Sergej i njihov desetogodišnji sin Mark su se 2019. doselili iz Rusije u Banju Koviljaču na zapadu Srbije. Obrazloženje o odbijanju stalnog nastanjenja se svelo na formulaciju da postoji bezbednosna smetnja. U oktobru 2024. nadležni su uskratili boravak ruskom državljaninu, antiratnom aktivisti Antonu Bobriševu, pod obrazloženjem po osnovu vlasništva nad nepokretnošću. Mere otkazivanja gostoprimstva ili proterivanja donete su nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije tadašnjem direktoru Bezbednosno-informativne agencije Srbije (BIA) Aleksandru Vulinu i zbog njegovih veza sa Rusijom. Srbija već dve i po godine odbija da se priključi zapadnim sankcijama protiv Rusije, a srpski zvaničnici su među retkima u Evropi koji se susreću sa zvaničnicima Kremlja. Glas iz Crne GoreNovinarka i aktivistkinja Natalija Sevjec-Ermolina, koja poslednje tri godine živi u Crnoj Gori, za RSE kaže da je inicijativa Saveta Evrope dobra i da bi želela da učestvuje u njoj. "Vrlo je značajna inicijativa. Izuzetno bih volela da se glas antiratnih Rusa, koji su napustili zemlju zbog progona, čuje. Značilo bi mi da saznam više o alatima za integraciju i bezbjednu saradnju u Evropi", kaže. Natalija Sevjec-Ermolina je od 2023. koordinatorka Reforum Space Budva – resursnog centra za progonjene aktiviste iz Rusije i regiona. Trenutno je članica tima humanitarnog fonda Pristanište, koji pruža pomoć žrtvama rata iz Ukrajine, kao i antiratnim Rusima i Belorusima. Rusiju je napustila u novembru 2022. godine, kako kaže, zbog pritisaka i progona. U aprilu 2023. Ministarstvo pravde Rusije proglasilo ju je "stranim agentom", a zatim je automatski isključena iz Saveza novinara Rusije. Organizacija koju je vodila u matičnoj zemlji, "Rasadnik kulture", je zatvorena. U jesen 2024. godine protiv nje je pokrenut krivični postupak, a zatim je stavljena na poternicu. Ruska udruženja u BiH na liniji sa KremljomU Bosni i Hercegovini deluju tri udruženja Rusa i nijedno od njih nije poznato po kritikovanju politike Kremlja. Sva tri deluju iz Banjaluke, najvećem gradu entieteta Repuclika Srpska (RS), na čijem čelu je donedavno bio proruski političar Milorad Dodik. Udruženje Rusa "Romanovi" iz Banjaluke, osnovano krajem 2021. godine, deluje u okviru Saveza nacionalnih manjina bh. entiteta Republike Srpske. Učestvuju u obeležavanju Dana Rusije i drugih značajnih datuma, a navode da im je cilj "promocija ruske kulture, jezika, tradicije i očuvanje rusko-srpskih odnosa". U ovom udruženju su za RSE rekli da inicijativu Parlamentarne skupštine Saveta Evrope vide kao "podmuklu" i smatraju da je ona "osuđena na propast". "Nakon što je su evropske vlade izgubile podršku među svojim građanima pokušavaju slamku spasa da nađu u ruskim sunarodnicima koji žive u Evropi", naveo je predstavnik ovog udruženja Igor Kotjelnikov u pisanom odgovoru za RSE. Udruženje koje takođe deluje u BiH je i Ruski kulturni centar "Ruski mir" iz Banjaluke, koji radi od 2012. godine. Među aktivnostima kojima se ovo udruženje bavi je "promovisanje ruskog jezika, kulture i obrazovanja kroz kurseve, izložbe i kulturne događaje". Društvo srpsko-ruskog prijateljstva "Bratstvo" sa sedištem u Banjaluci takođe navodi da organizuje kurseve ruskog jezika, kulturne manifestacije, te "poklonička putovanja" i stipendije za studije u Rusiji. RSE je kontaktirao udruženja "Ruski mir" i "Bratstvo", s pitanjem da li bi učestvovali u dijalogu sa Parlamentarnom skupštinom Saveta Evrope, pod uslovima koje ova međunarodna organizacija propisuje, ali do zaključenja teksta odgovori nisu stigli. Tenzije među ruskim strujama u egziluOdluka Parlamentarne skupštine SE je izazvala tenzije među ruskim opozicionarima u inostranstvu, odlukom da u demokratske snage Rusije ne uključi Fondaciju za borbu protiv korupcije koju je vodio ruski opozicionar Aleksej Navaljni. U memorandumu koji je objavljen uz rezoluciju Saveta Evrope, se navodi da je, pored svojih dostignuća, FBK "privukao pažnju i kroz akcije koje su izazvale kritike i kontroverze unutar ruske opozicije" i da nije potpisao "Deklaraciju Ruskih demokratskih snaga" objavljenu u Berlinu 2023. godine. Sa druge strane, ruski opozicioni političar Vladimir Kara-Murza založio se za raznoliku delegaciju koja bi predstavljala protivnike Kremlja u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope kako bi se osigurao legitimitet.

Od 12. oktobra počinju da se preminjuju nova pravila ulaska/izlaska (EES) u države članice Evropske unije (EU). Šta je novo?Novi je sistem na kom EU radi godinama, a čiji je cilj da digitalno beleži ulaske i izlaske preko granica Unije, uključujući podatke iz pasoša, otiske prstiju i slike lica državljana zemalja van EU koji putuju u zemlje članice EU na kratke boravke. Ideja je da EES ukine ručno pečatiranje pasoša na svim međunarodnim aerodromima i lukama u EU, kao i na kopnenim prelazima između zemalja EU i onih van nje. Da li će se primenjivati u celoj EU? Primeniće se u 25 zemalja članica EU, dakle u svim osim Kipra i Irske. Četiri evropske zemlje koje nisu članice EU takođe su deo ovog sistema: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska. Dakle, ukupno 29 zemalja biće deo EES-a. Koga se to tiče?EES se odnosi na sve putnike koji nisu državljani nijedne zemlje EU, niti Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švajcarske, kao ni mikrodržava poput Andore, Monaka, San Marina i Vatikana. Nosioce boravišnih dozvola i dugoročnih viza u ovim zemljama sistem takođe ne obuhvata, kao ni akreditovane diplomate, registrovane prekogranične radnike i državljane zemalja van EU koji putuju u zemlje EES-a u svrhe istraživanja, studiranja, obuke, volonterskog rada ili rada kao au-pair. Zašto postepeno?Sistem je prvobitno trebalo da bude uveden 2023. i 2024. godine, ali su se neke veće članice EU, u kojima se nalaze najveći saobraćajni čvorovi, zabrinule zbog istovremenog pokretanja jedinstvenog informacionog sistema koji bi u realnom vremenu obrađivao veliki broj podataka, uključujući i one o poštovanju dozvoljenog perioda boravka. Sistem jednostavno nije bio spreman, pa će sada postepeno početi sa radom i biće u potpunosti operativan do 10. aprila 2026. godine. To znači da se biometrijski podaci putnika, kao što su slika lica i otisci prstiju, možda neće odmah prikupljati na svakom graničnom prelazu. Tokom ovog prelaznog šestomesečnog perioda, pasoši će se i dalje pečatirati kao i do sada. Da li će u budućnosti biti potreban biometrijski pasoš za putovanje u EU?Ne. Za putovanja u zemlje koje koriste EES prihvataju se i biometrijski i nebiometrijski pasoši. Međutim, bez biometrijskog pasoša nećete moći da koristite samouslužne terminale. Umesto toga, svi podaci moraće da budu uneti ručno, što znači da će putnici sa takvim pasošima morati da odu do šaltera gde će granični policajac slikati lice, skenirati otiske prstiju i uneti podatke iz pasoša. Dakle, može se reći da posedovanje biometrijskog putnog dokumenta štedi vreme. A šta je sa ETIAS-om?Ako EES počne da se u potpunosti primenjuje u aprilu 2026, može se očekivati da će i ETIAS (Evropski sistem za putne informacije i odobrenje) biti uveden kasnije iste godine, jer su ova dva sistema povezana. ETIAS je evropski ekvivalent američkom sistemu ESTA (Electronic System for Travel Authorization) i imaće veliki uticaj na sve putnike koji u EU dolaze bez viza. Procene su da će oko 1,4 milijarde ljudi - uključujući državljane Velike Britanije, Gruzije, Moldavije, Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Zapadnog Balkana koje nisu članice EU - morati da pribave ovo odobrenje pre nego što prvi put uđu u Uniju. Ono će važiti tri godine, koštaće 7 evra i moraće da se pribavi pre dolaska.

Crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova zvanični Zagreb je uputio diplomatsku notu, sa zahtjevom da se pripadnicima hrvatske nacionalne manjine povrati imovina u Crnoj Gori, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa. "Ministarstvo je 8. oktobra primilo verbalnu notu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske koja se odnosi na pitanje povrata imovine pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori", saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE). Uz to se navodi, da se za ovaj slučaj ranije interesovalo hrvatsko Ministarstvo, kada im je predočen stav da su ova pitanja u Crnoj Gori regulisana Zakonom o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Crnogorsko Ministarstvo ukazuje da se taj Zakon jednako primjenjuje na sve građane Crne Gore, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost: "Ministarstvo će, nakon dobijanja relevantnih informacija od nadležnih organa, preduzeti korake i obavijestiti hrvatsku stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije." Prethodno su hrvatski mediji objavili da je krajem pedesetih godina prošlog vijeka 51 hrvatskoj porodici iz Tivta oduzeta imovina na koju se i pored sudskih presuda ne mogu uknjižiti, odnosno upisati u katastar kao njeni vlasnici. Kako se dodaje na tu imovinu, su se devedesetih godina nezakonito uknjižila treća lica. O tome je, kao o još jednom problemu između dvije zemlje, početkom oktobra, na 2BS forumu u Budvi, govorio i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman. On je naveo da je o otetoj imovini Hrvata na primorju čuo tek prije mjesec dana. "Bio sam zgrožen. Nisam znao da je 90 posto tih parcela u Dobroti ili Tivtu, jednostavno oteto. Da se neko drugi uknjižio na posjede, a imovina je po međunarodnom pravu neotuđiva. To se mora ispraviti, ako želimo biti zajedno u EU", rekao je Grlić Radman. Jedan od objekata za koji postoji zahtjev za povraćaj ranijim vlasnicima je Palata Dabinović – 'Kokotova kula' u Dobroti sa kraja 17 vijeka, objavio je hrvatski 'Jutarnji list'. Od palate rađene u u baroknom stilu su opstali samo zidovi od klesanog kamena. Ministarstvo navodi da je i u dosadašnjoj komunikaciji i pregovorima sa hrvatskom stranom pokazalo konstruktivan i otvoren pristup rješavanju svih pitanja koja opterećuju odnose dvije zemlje: "Uključujući i ona koja se odnose na hrvatsku manjinu u Crnoj Gori, vodeći pri tome jednako računa da budu ostvarena njihova ustavna prava i zaštićen državni interes." Niz otvorenih pitanjaCrna Gora i Hrvatska imaju narušene odnose od ljeta prošle godine . Neposredan povod bilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu juna 2024. u Skupštini Crne Gore koju je podržala parlamentarna većina na čelu sa Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića i prosrpskim strankama koje predvodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Mandić, poslanik Milan Knežević i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić proglašeni su nepoželjnim u Hrvatskoj Potom je Hrvatska decembra prošle godine blokirala Crnu Goru u zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31 - vanjska i bezbjednosna politika. Još je nekoliko je otvorenih pitanja u odnosima dvije zemlje. Hrvatska od Crne Gore zahtjeva odštetu za bivše hrvatske logoraše koji su 1991. bili zatočeni u logoru Morinju u Kotoru. Traže i da se promijeni ime bazena koji nosi ime nekadašnjeg vaterpoliste Zorana Gopčevića koji je bio stražar u logoru Morinj. Pored toga Hrvatska traži da joj se vrati u vlasništvo vojni školski brod 'Jadran' koji je više od tri decenije dio crnogorske vojne flote. Neriješeno je i pitanje granice dvije države na Prevlaci.

U Crnoj Gori je aktuelizovan spor star nekoliko godina oko deponije za čvrsti otpad, koja se nalazi na teritoriji dvije opštine - Tuzi i Podgorice, među kojima još nije utvrđena granica. Tuzi su bile dio Podgorice do 2018. godine, od kada imaju status samostalne opštine. Dvije godine kasnije, prvi predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj je kazao da će od Podgorice preuzeti vlasništvo nad Deponijom. To je ponovio i 2023. Deponija, kojom gazduje istoimeno preduzeće, se nalazi na državnom zemljištu koje je ustupljeno glavnom gradu - Podgorici. Preduzeće Deponija, sa 200 zaposlenih, godinama posluje pozitivno. U prošloj godini prihodovala je 7,9 miliona i imala dobit preko 1,4 miliona eura, a prosječna plata veća od 1,2 hiljade eura. Blokada ulaza u deponijuMještani Tuzi u više navrata protestovali su protiv izgradnje novih kapaciteta na deponiji zbog zagađenja životne sredine. Posljednji put u septembru ove godine, kada su blokirali ulaz u deponiju i poručili da na njoj neće dozvoliti izgradnju pete sanitarne kade. Na protestu je bio predsjednik lokalnog parlamenta u Tuzima, Bećir Kajošević i Nik Đeljošaj, koji je od prije dvije godine ministar ekonomije i potpredsjednik Vlade. Đeljošaj je pozvao institucije da reaguju: "Mislim da je za Tuzi, Podgoricu i Zetu dovoljno mjesta u četvrtoj kadi za dugi niz godina. Ovo nije regionalna, niti državna deponija". Nakon protesta se oglasio i predsjednik Opštine Tuzi, Lindon Đeljaj. "Deponija se nalazi na teritoriji naše opštine i svako postupanje koje ugrožava stanovnike Tuzi, njihovo zdravlje i životnu sredinu, predstavlja direktan napad na našu zajednicu", naveo je Đeljaj. Deponija se nalazi na oko pet kilometara od centra Podgorice, i na njoj se odlaže otpad iz devet crnogorskih opština. Kako je odabrana lokacija za deponijuDo izgradnje deponije 2006. godine Podgorica, u čijem sastavu su bile i Tuzi, je skoro 50 godina otpad odlagala na divljem smetlištu na toj istoj lokaciji. Ono je zauzimalo više od pola miliona kvadrata državnog zemljišta. U njegovo rješavanje gradske vlasti su krenule 2004. kada je Hidrometeorološki zavod Crne Gore, od pet mogućih lokacija, izabrao postojeće divlje smetlište za buduću deponiju. Ministarstvo životne sredine je 2005. izdalo potrebne dozvole a Prostorni plan je na toj lokaciji predvidio gradnju šest sanitarnih kada, od po 20 hiljada kvadrata. Prve dvije kade su izgrađene 2006. po tehnologiji i direktivama koju primjenjuju članice Evropske unije. Nakon što su napunjene, 2016. izgrađena je treća a 2022. i četvrta, koja je i dalje aktivna. Prve tri su zatvorene. Planovi za izgradnju pete kadeU aprilu ove godine preduzeće Deponija je raspisalo tender za izgradnju pete sanitarne kade i izradu glavnog projekta za šestu, nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja izdalo urbanističke uslove za obje. U toku je procjena uticaja pete kade na životnu sredinu kod nadležne Agencije. Početak njene izgradnje planiran je za decembar. Predsjednik Tuzi Lindon Đeljaj, koji je kazao da ta Opština neće dati dozvolu za izgradnju, nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa. Direktor preduzeća Deponija Aleksandar Božović za RSE tvrdi da Opština Tuzi ne odlučuje o gradnji, već da dozvolu daje Ministarstvo prostornog planiranja. Tvrdi i da motivi mještana koji su protestovali nijesu zaštita životne sredine već da deponija bude vlasništvo Tuzi: "Tim prije što je taj prostor trajno devastiran još od vremena divljeg odlagališta i to zemljište nije moguće upotrijebiti za bilo što drugo. A sami su rekli da žele da preduzeće Deponija bude pod njihovom kontrolom". On kao glavni motiv spora navodi činjenicu da Tuzi i Podgorica ne uspijevaju da se međusobno razgraniče već sedam godina. "Smatram da je najveći motiv pritisak na Podgoricu i na državu Crnu Goru da dođe do razgraničenja. Arbitraža će reći da li se teritorija deponije nalazi na teritoriji Podgorice ili Tuzi", kazao je Božović. Podsjeća da je do okončanja tog procesa važeći sporazum dvije opštine iz 2021. po kome deponijom upravlja Podgorica jer je ona i osnovala. Božović kaže i da se deponija nalazi na državnom zemljištu, koje je za te svrhe ustupljeno Podgorici i lokalnom preduzeću kojim upravlja. On smatra da vicepremijer Đeljošaj ima pravo da se bori za interes lokalne zajednice u kojoj živi: "Ali ne možemo kršenjem zakona da radimo za korist bilo koga. Znaju se procedure i prava. Podgorica je u deponiju uložila preko 30 miliona eura, tako da je nije baš lako preuzeti ili uzeti na bilo koji način". Ukazuje da su ova pitanja u ingerenciji Vlade. Pepić: Igre vlasti koje traju, podržavam građaneGrađanski aktivista koji živi u Tuzima, Dževdet Pepić, za RSE kaže da razumije mještane koji protestuju. "Zbog nesnosnog smrada sa deponije. I širenje deponije van kada. I u potpunosti prihvatam njihove stavove. Treba uraditi nešto da uslovi oko deponije budu puno bolji". Stavove čelnika Tuzi Pepić ocjenjuje kao 'naknadnu pamet', jer njihova saglasnost oko davanja deponije postoji godinama. "A često se pominjalo i vlasništvo nad deponijom kako bi se na razne načine sticali benefiti. Ovdje je po meni riječ o igri, jer se buni rukovodstvo Tuzi, a samo je doprinijelo stvaranju ovakve situacije". Iako je za lokalno rukovodstvo vlasništvo bilo prioritet, sada se u želji da udovolje građanima navodno protive daljoj gradnji, po principu "ako se bune- hajde da se i mi pokažemo", zaključio je Pepić. Crna Gora ima najmanje 326 nelegalnih odlagališta otpada, podaci su Ministarstva ekologije. U pristupnim pregovorima sa EU, Podgorica je 2018. otvorila Poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. Procjene su da će usklađivanje sa evropskim standardima u ovom poglavlju koštati preko milijardu eura.

Velika Britanija najavila je 9. oktobra da će mobilisati sredstva za borbu protiv mreža ilegalne imigracije i rizika od ruskog mešanja na Zapadnom Balkanu. To je saopšteno tokom sastanka ministara spoljnih poslova tog regiona i ostatka Evrope u Severnoj Irskoj. Sastanak šefova diplomatija Zapadnog Balkana održava se u zamku Hilsboro kod Belfasta. Na njemu učestvuju ministri spoljnih poslova Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije i Crne Gore. Dvodnevni ministarski sastanak - koji se održava u okviru Berlinskog procesa, i koji treba da predstavlja pripremu za samit koji treba da se održi 22. oktobra u Londonu - počeo je u sredu uveče prijemom koji je kao domaćin organizovala britanska ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper. Ivet Kuper objavila je 9. oktobra da će njena zemlja mobilisati 10 miliona funti (11,5 miliona evra) za "inovativne programe", čiji je cilj borba protiv mreža krijumčara koji deluju na Balkanu, oblastima kroz koje prolaze brojni migranti. Među tim programima je obuka za snage reda na Kosovu i borba protiv trgovine ljudima u Srbiji, piše Frans pres. Velika Britanija takođe će mobilisati četiri miliona funti da ojača kapacitete sajber odbrane zemalja tog regiona od ruskog mešanja, objavila je britanska ministarka. "Znamo da bezbednost Zapadnog Balkana utiče na bezbednost cele Evrope i na našu bezbednost ovde u Velikoj Britaniji", rekla je Ivet Kuper na sastanku. Briselski portal Politiko objavio je uoči sastanka u četvrtak da je premijer Velike Britanije Kir Starmer "sve bliži potpisivanju sporazuma o centru za povratak migranata na Zapadnom Balkanu", a da će "cena toga biti nova konfrontacija sa Rusijom". Kako se navodi u tekstu, Britanija vidi Kosovo "kao mesto za prebacivanje zahteva za azil iz Velike Britanije u inostranstvo nakon neuspelog pokušaja Starmera da privuče Albaniju tokom posete ranije ove godine". Tokom posete Albaniji u maju, Starmer je rekao da razgovarao sa više zemalja da tamo formira "centre za povratak" za osobe čiji su zahtevi za azil odbijeni u Velikoj Britaniji. Pored šefova diplomatija zapadnobalkanske šestorke, na sastanku učestvuju i ministri ili visoki zvaničnici iz Nemačke, Francuske, Italije, Austrije, Slovenije, Grčke, Bugarske i drugih zemalja. Berlinski proces je diplomatska inicijativa pokrenuta 2014. sa ciljem ubrzanja procesa pristupanja zapadnobalkanske šestorke Evropskoj uniji (Albanija, BiH, Kosovo, Severna Makedonija, Crna Gora, Srbija). Samit lidera zemalja koje učestvuju u toj inicijativi treba da se održi 22. oktobra u Londonu. Šta kaže šef diplomatije Srbije?Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je nakon sastanka kod Belfasta da je na skupu bilo reči o konkretnim načinima da se ubrza proces integracija, naročito uoči predstojeće posete predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Beogradu. On je naveo da je na sastanku bilo reči i o aktuelnim regionalnim pitanjima, uključujući situaciju u Bosni i Hercegovini i odnose Beograda i Prištine. Đurić je poručio da Srbija uvek koristi svaku priliku da iznese činjenice i argumentovano zastupa svoje stavove. "Osim toga, imamo u vidu našu odgovornost da doprinesemo očuvanju stabilnosti u regionu kao ključnog preduslova za ekonomski razvoj i za očuvanje mlade generacije", rekao je Đurić. Đurić u saopštenju nije pominjao temu ilegalnih migracija niti britanske inicijative za izmeštanje centara za povratak migranata iz Velike Britanije na Zapadni Balkan. Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu spoljnih poslova Srbije poslao upit u vezi sa tom temom i pozicijom Srbije u odnosu na predlog Velike Britanije, ali do zaključenja teksta odgovor nije stigao.

Na putu ka Evropskoj uniji, mnogi migranti iz Azije i Afrike, bježeći od ratova i siromaštva, 'zaglave' u regionu Balkana. Crna Gora je za njih pretežno tranzitna zemlja, u kojoj se najčešće zadržavaju svega nekoliko dana. Nedavno je u Podgoricu stigao i Palestinac, koji je iz Pojasa Gaze krenuo prije sedam godina, pokušavajući da nađe mjesto za sebe i porodicu.

Državljani Kuvajta, Egipta, Jermenije i Uzbekistana uskoro više neće moći da putuju u Crnu Goru bez vize, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Ministarstvu vanjskih poslova. Na listu zemalja kojima nije potrebna viza za ulazak u Crnu Goru dodata je Nauru, mala ostrvska država u Tihom okeanu, između Australije i Havaja. Ove izmjene dio su nastavka procesa usklađivanja vizne politike Crne Gore sa Evropskom unijom (EU), što je jedan od ključnih uslova u okviru pregovora o članstvu. "Shodno obavezama preuzetim Reformskom agendom 2024-2027 i završnim mjerilima pristupnog poglavlja 24, neophodno je do kraja sljedeće godine u potpunosti harmonizovati viznu politiku Crne Gore sa viznom politikom EU". Kako navode iz Ministarstva vanjskih poslova, taj proces se sprovodi postepeno i uz pažljivo uvažavanje nacionalnih ekonomskih i drugih interesa, koji su od značaja za očuvanje stabilnosti i dugoročni razvoj. Zvanični Brisel je u više navrata upozoravao Podgoricu da mora uskladiti viznu politiku sa Unijom kako bi napredovala u pristupnim pregovorima i imala pristup sredstvima iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan. Odluka je donijeta uoči dolaska predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u Crnu Goru, planiranog za narednu sedmicu. "Ovim se nastoji poslati jasan signal čvrste opredjeljenosti Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU", zaključuje se u odgovorima RSE-u. Ko ostaje na listi?Crna Gora, koja je najozbiljniji kandidat za članstvo u EU, obavezala se da će postepeno uvesti vize svim zemljama kojima ih je uvela Unija. Do kraja prošle godine tih zemalja bilo je 11. U međuvremenu je broj porastao. Bezvizni ulazak u Crnu Goru biće i dalje omogućen državljanima Kine, Rusije, Turske, Katara, Saudijske Arabije, Bahreina i Azerbejdžana. Neusklađivanje sa viznom politikom EU, Vlada je ranije opravdavala ekonomskim interesima u turizmu, koji čine 26 odsto crnogorskog BDP-a. U tu svrhu naveli su broj turista koji posjećuju Crnu Goru iz zemalja za koje se traži uvođenje viza. Kako su saopštili 19. februara, Crnu Goru godišnje posjeti 230.000 ruskih a 320.000 turskih posjetilaca, kao i 15.000 ljudi iz Azerbejdžana. Za Kinu su naveli da učestvuje u infrastrukturnim projektima a za četiri bliskoistočne zemlje sve veće investicije u Crnu Goru. Kao dokaz posvećenoti evropskim integracijama navode da su se uskladili sa spoljnom politikom EU uvodeći sankcije Rusiji 2022. Ipak, EU je više puta naglasila da ekonomski interesi ne mogu imati prednost nad evropskim pravilima i obavezama iz pristupnog procesa. Crnogorske vlasti očekuju da će potpuna harmonizacija viznog režima s pravilima EU biti završena do kraja 2027. godine.

Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču. Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica. Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija. Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču. Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu? 'Nije to moj posao'Mišljenja tinejdžera, sa kojima smo razgovarali o tome zašto ne reaguju na nasilje i zašto ga snimaju, podijeljena su - od ravnodušnosti do opravdavanja. "Ne bih krivio one koji ne pomažu. Mislim da ne pomažu prvenstveno zbog manjka hrabrosti", kaže za RSE Mihailo iz Srednje stručne škole "Sergej Stanić u Podgorici. Smatra da motiv za snimanje nije nužno broj lajkova. "Ali jeste zbog neke reakcije koju će njihov video izazvati. Vole da objave takve stvari kako bi bili interesantni i da time privuku pažnju". Na pitanje kako bi on reagovao da vidi sličnu tuču kaže: "Ako je neko znatno slabiji, pomogao bih. Inače nije to moj posao". Luka iz turističke srednje škole u Podgorici kaže da ga je snimak iz Bara zgrozio jer se tuku djevojčice. "Navikao sam da gledam muške tuče, ali ovo čupanje ne. Ne bih uskočio ni za koga. Samo za najboljeg druga, brata ili sestru. Nisu uskakali ni zbog mene kad sam se tukao". I sam priznaje da je snimak poslao dalje. "I ne znam je li više smiješan ili tužan". Jelica, podgorička gimnazijalka, nije iznenađena što niko ne pomaže u sličnim situacijama. "Posebno ne u srednjoj školi. Kad si u većoj grupi i niko ne reaguje, sigurno da nećeš ni ti. Ili misle da će neko drugi pomoći, ili se ne žele isticati. To je opšta pojava". Ističe da se mnogo toga svodi na društveni pritisak: "Da bi pomogao moraš se odvojiti od mase. A ljudima je teško da idu protiv grupe. Taj pritisak je glavni faktor". 'Moraš ovo da vidiš, predobro je'Baranki Milici Pešić, snimak tuče sugrađanki je, kaže, slučajno "dospio u ruke". "Srela sam komšinicu, srednjoškolku, koja mi je ushićeno rekla 'moram ti nešto poslati, oduševićeš se'. Potukle su se, rekla je imena djevojčica. A to je već hit na mrežama", kaže za RSE. Kao majka tri dječaka, kaže da ne može sa sigurnošću reći kako bi njena djeca reagovala. "Nadam se da bi ustali i pomogli, jer ih tome učim - da nije dovoljno samo ne činiti zlo, već stati u odbranu". Navodi da je i za nju izazovno doprijeti do djece. "Telefoni su im stalno u rukama. Kada vidim koliko djece radije snima nego da pomogne zaista me obuzme strah. Mislim da to rade iz potrebe da budu važni na mrežama, da imaju dokaz, da se pohvale… a zaborave da je na snimku dijete koje stvarno pati". Dodaje da je za razvoj empatije potrebna šira podrška. "Škola i roditelji bi mogli mnogo više ako bi sarađivali. Nije dovoljno da samo mi kući pričamo, a škola da ćuti. Na kraju, svi želimo da nam djeca odrastu u ljude koji će stati jedni za druge, a ne okrenuti kameru". 'Djeca su ogledalo odraslih'A jedan od onih koji "ne okreće glavu" od nasilja među mladima je Sava Kovačević, učitelj Osnovne škole "Oktoih" u Podgorici. Dobitnik je svjetske nagrade Global Teacher Award 2020. Osim matematike, jezika... đake uči i empatiji. "Djeca su ogledalo odraslih. Ako želimo da ona budu bolja, prvo mi moramo da budemo bolji." Kaže da nasilje nije nova pojava ali da je danas vidljivije zahvaljujući društvenim mrežama i medijima. Za slučajeve u kojem djeca prije potegnu za snimanjem a ne pomoći, kaže da su posledica otuđenost i sve veće dehumanizacije društva. "Porodica je u krizi. Roditelji su fizički prisutni, ali često suštinski odsutni iz života djece. Nedostaje zajedničkog vremena, razgovora..." Ekrani su, dodaje, preuzeli ulogu čuvara djece, a virtuelna komunikacija ne može zamijeniti emocionalnu povezanost. "Sve to doprinosi nedostatku socio-emocionalnih vještina i empatije kod mladih". On kaže da je ključ uspjeha u razgovoru bez osude, sa puno povjerenja. "Tako dijete razvija povjerenje i osjećaj sigurnosti da uvijek može doći kod roditelja što je najbolja prevencija nasilja". Naglašava i da je potrebna podrška države, a ne samo reakcija na incidente. "Uvođenje društveno korisnog rada kao mjere odgovornosti kod učenika koji su učestvovali u nasilju, jačanje timova za podršku u školama. Edukacija za nastavnike i roditelje o prepoznavanju i reagovanju na nasilje, kreiranje radionica o empatiji". Jedan od načina je, smatra, pozivanje roditelja na odgovornost i usmjeravanje na porodičnu terapiju. Kovačević ističe da sa učenicima razgovara o svim slučajevima nasilja, analizirajući razloge, posljedice i načine reagovanja. Metode koje koristi za razvoj "boljeg čovjeka u djetetu" su i vršnjačka edukacija, radionice samospoznaje, učenje nenasilne komunikacije, humanitarne akcije… "Važno je reagovati odmah jer ga ignorisanje produbljuje i daje mu snagu". Statistika pokazuje da je broj počinilaca krivičnih djela među maloljetnicima u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije.

Medijski savjet za samoregulaciju ocijenio je udarom na slobodu medija to što je Specijalno državno tužilaštvo označilo grupu crnogorskih medija kao saradnike uhapšenog biznismena Aleksandra Mijajlovića. SDT sumnjiči Mijajlovića da je medijima dostavljao podatke prikupljane policijskim sredstvima, koje je dobijao od dva policajca i jedne tužiteljke, u cilju diskreditacije vlasti i crkve. Njih četvoro su uhapšeni 3. oktobra pod sumnjom da su djelovali kao organizovana kriminalna grupa. U spisima tužilaštva, koje su objavile podgoričke Vijesti, navodi se da je on od 2018. do 2024. uređivao dio portala, kreirao mrežu bot profila i mim stranica. Konkretno se pominju M portal, Standard, Pobjeda, CDM, Portal ETV, Analitika i Antena M. Navodno im je davao i uputstva o sadržaju tekstova i koliko da se "drže na naslovnim stranama"… Urednici ovih portala kategorično su odbacili ove navode, nazivajući ih udarom na slobodu medija i profesionalni integritet novinara. Oni su pozvali šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da reaguje na ovakvu, kako su kazali, "grubu i neviđenu zloupotrebu moći kojom se pokušava ućutkati svaki kritički glas". SDT nije odgovorio na pitanja RSE za komentar. Oglasili su se saopštenjem u kome navode da procesuiranjem ovog slučaja nije izvršen "brutalan atak" na slobodu medija i izražavanja. Kako su naveli "jedan od fakultativnih uslova za postojanje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije" je da postoji njen uticaj na sredstva javnog informisanja. Ni iz Ministarstva kulture i medija nisu odgovorili RSE. Šta je objavljeno?U središtu navoda je tvrdnja da je Mijajlović imao pristup tajnim podacima, koje je navodno prosleđivao medijima kako bi diskreditovao neistomišljenike iz redova politike i crkve i "rušio sistem bezbjednosti". SDT sumnja da su mu obavještajne i podatke označene stepenom tajnosti dostavljali funkcioneri policije i tajne službe Drago Spičanović, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, kao i Mijailovićeva sestra od strica, tužiteljka Andrijana Nastić. Dokazi SDT-a navodno ukazuju i na to da je u više navrata Mijajlović slao podatke, fotografije, dijelio teme, ali i predloge za sagovornike za tekstove, i naređivao Pavićeviću, dok je bio šef policije u Podgorici, kada i kako da šalje policijska saopštenja. Urednici portala negiraju 'optužbe'"Niko nikad izvan Antene M, pa ni Mijajlović, nije kreirao uređivačku politiku Antene M. I to ćemo utvrditi na sudu", poručio je njen urednik Darko Šuković. Smatra da je cilj spisa SDT-a da se naruši integritet te medijske kuće, koja ima kritički odnos prema potezima vlasti. "Svakodnevno komuniciramo sa desetinama i stotinama osoba: političarima, analitičarima, biznismenima, državnim službenicima, običnim ljudima. Nekima tražimo informacije, neki nam ih nude, neke objavimo, neke ne. Tako se radi ovaj posao". Vlasnica u i urednica portala Standard, Jasmina Muminović, kaže da joj nije jasno "kako se neko usuđuje da napada čitavu mrežu slobodnih medija bez ikakve argumentacije". Kazala je se posljednjih godina svjedoči stvaranju "atmosfere linča" prema slobodnim i kritički orjentisanim medijima. 'Progon neistomišljenika'Od partija se oglasila opoziciona Demokratska partija socijalista, čiji je poslanik Andrija Nikolić rekao da je Crna Gora ušla u "novu fazu otvorenog progona političkih neistomišljenika". "A političke neistomišljenike ćete naći u redovima kritičkog nevladinog sektora, kritičkih medija, mimera i partija". Dodao je i da će, prema saznanjima partije, doći do saslušavanja ili hapšenja određenih opozicionih lidera, urendika medija i NVO. Nije iznio više detalja. 'Koktel' kriminalaca, novinara i kritičaraDušan Pajović, kolumnista CDM-a, jednog od "prozvanih" portala, kazao je da je cilj ovih spisa da se "ukaljaju i neukaljani". "Red krimosa, red političara, red partije, red medija, red građanskih aktivista, red mimera. Ubaciš sve u isti koktel da bi mogao da kreiraš priču po principu 'Svi u službi mafije?'", navodi Pajović. Jedan od onih koji su saslušani u akciji SDT je i "mimer" nadimka Radosav Vrbica. "Bio sam da dam izjavu u svojstvu građanina. Uzeli su mi telefon, pišem sa nekakvog tetrisa od telefona. Još mi niko nije rekao zašto" , napisao je Vrbica. Pajović tvrdi da je ideja ovakvog pristupa da se svaka opoziciona ili kritička riječ izjednači sa kriminalnim djelovanjem. "Time se ne samo pokušava zastrašiti opozicionare i kritičare, već i sistematski uništiti nada za bilo kakvom promjenom. Jačanje policijske države i uvođenje autokratskih mjera se uvijek sprovodi pod krinkom 'borbe protiv kriminala'". Njegov kolega, kolumnista portala CDM Ljubomir Filipović, je nakon objave na mreži X, u kojoj je doveo u pitanje osnov za optužnice, dobio prijeteći komentar. "Ako je razlog podizanja optužnice to što je Mijajlović medijima dostavljao informacije, komunicirao s mimerima i targetirao crkvene velikodostojnike onda sam i ja zreo za hapšenje", napisao je Filipović. U komentaru jedan korisnik mreže mu je napisao "Ti si za metak". MSS: Neprihvatljiv pokušaj stigmatizacijeMedijski savjet za samoregulaciju (MSS), tijelo koje nadgleda rad najvećeg broja crnogorskih medija, osudio je, kako navodi, opasne pokušaje kriminalizacije novinarskog rada. Izvršni sekretar MSS-a Ranko Vujović ocijenio je da povezivanje novinara i medija sa navodnim kriminalnim strukturama, bez ikakvih dokaza, predstavlja direktan napad na slobodu medija, izražavanja i pravo javnosti da zna. "Takve konstrukcije stvaraju sliku da su slobodni mediji neprijatelji države, a novinari saučesnici u kriminalu". Napominje i da novinari nisu dužni da otkrivaju izvore, a komunikacija sa njima "ne može biti dokaz bilo kakvog učešća u krivičnim djelima". Inače, u posljednjem Izvještaju o napretku, Evropska komisija je ocijenila da su mediji u Crnoj Gori podijeljeni "duž političkih linija".

Crnogorski građani i privreda od utorka će jeftinije slati i primati novac u oko 40 evropskih država među kojima su sve članice Evropske unije jer je Crna Gora i operativno dio SEPA platnog prometa. Single Euro Payments Area (SEPA) je jedinstveno područje za plaćanja u eurima, koje omogućava da građani u 40 evropskih država vrše bezgotovinske transakcije u eurima kao što to čine unutar svojih država. To u praksi znači da je besplatan prvi dnevni transfer do 200 eura u bilo koju državu SEPA zone. Naknada za elektronske transfere do 20 hiljada eura je 1,99 eura, a 25 eura za transfere preko 20 hiljada eura, saopštila je Centralna banka. Banka je građanima poslala sms poruke o visini naknada. Na šalterima banaka naknade za slanje novca će biti nešto veće. "Na šalteru će građani koji vrše transfer do 20 hiljada eura platiti 3,99 eura a za slanje preko 20 hiljada 50 eura", piše u poruci. Do sada su građani plaćali višestruko veće naknade za transfere sa inostranstvom. Tako je u septembru 2023. naknada za slanje 25 hiljada eura u Holandiju bila 250 eura, piše u dokumentima jedne poslovne banke, u koji je RSE imala uvid. Crna Gora je uvela euro kao jedino zvanično platežno sredstvo u martu 2002, iako nije bila samostalna država niti članica eurozone. A od novembra prošle godine članica je SEPA geografskog područja, nakon što je uskladila nacionalni platni promet i regulative sa standardima EU. Šta članstvo u SEPA znači za građane i privreduGuvernerka Centralne banke Irena Radović je kazala da je ovo istorijski dan za evropske integracije Crne Gore jer će građani i privreda u plaćanjima imati ista prava i pogodnosti kao i građani Evropske unije. "Ako su 2009. viznom liberalizacijom za crnogorske građane ukinute granice, sada smo ukinuli granice za kretanje novca", rekla je Radović. Ona je na svečanom panelu u Podgorici kazala da su procjene da će godišnje uštede za crnogorsku ekonomiju od članstva biti skoro 14 miliona eura. "To je novac koji se vraća u privredu i džepove građana", rekla je Radović. Kazala je da je u 2024. prosječna naknada bila oko 73 eura za platne transakcije između Crne Gore i EU. Radović je kazala da će nakon članstva u SEPA domaći izvoznici i privrednici imati značajno niže troškove platnog promet. Čestitke Centralnoj banci Crne Gore stigle su i od predsjednice Evropske centralne banke Kristine Lagard. Ona je putem video linka Crnoj Gori poželjela dobrodošlicu u evropsku platnu porodicu. Crnogorski premijer Milojko Spajić je kazao da je članstvo u SEPA veliki korak za Crnu Goru i uključenje u tržište od 500 miliona ljudi: "Mislim da su prve transakcije pokazatelj da je evropska priča, realna priča", kazao je Spajić. On je rekao da je to samo jedan od prvih koraka ka članstvu u Evropsku uniju, najavljujući da bi Crna Gora naredne godine mogla biti i dio evropskog rominga. Ministar finansija Novica Vuković je provjeravajući funkcionisanje plaćanja u praksi kazao da je izvršio prvu transakciju i uplatio novac prijateljici iz Austrije. "Bio sam vrlo nestrpljiv i mogu reći građanima Crne Gore da je prva transakcija izvršena", ispričao je Vuković. Prema njegovim riječima, Crna Gora je dvije godine ispunjavala propise i standarde iz Poglavlja četiri (sloboda kapitala) u pristupnim pregovorima o članstvu u EU, kako bi ušla u SEPA. Za Televiziju Crne Gore je najavio i zatvaranje tog poglavlja do kraja godine. Centralna banka smatra da je operativno članstvo u SEPA istorijski iskorakak. Kako je saopštila ono je rezultat zajedničkog rada Vlade, Skupštine i te Banke: "Članstvo u SEPA potvrđuje da reforme i integracije donose opipljive i konkretne koristi građanima i privredi već sada, prije pristupanja EU". Prethodno je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala da od danas građani koriste jedan od najvažnijih finansijskih mehanizama koje imaju građani EU, iako Crna Gora još nije punopravna članica. "Brža, jednostavnija i povoljnija plaćanja u Evropi. Time godišnje štedimo milione i jačamo konkurentnost naše ekonomije", kazala je ona. U sistemu SEPA od danas su Albanija, Moldavija i Sjeverna Makedonija. Kako je ranije najavljeno očekuje se da će Srbija postati punopravna članica krajem maja naredne godine, dok će Bosna i Hercegovina i Kosovo i dalje biti van sistema.

Crnogorska policija je podnijela krivične prijave protiv trojice maloljetnika zbog sumnje da su 4. oktobra pretukli petnaestogodišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine u jednom parku u Podgorici. "Trojica osumnjičenih su oštećenom maloljetnom licu zadala više udaraca u predjelu glave i tijela, od kojih je oštećeni zadobio lakše tjelesne povrede", saopštila je policija. Državna tužiteljka za maloljetnike se izjasnila da se u radnjama tri napadača starih 14 i 15 godina, stiču "bitni elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje". Ovo je drugi slučaj u posljednje dvije godine da su žrtve napada u Crnoj Gori maloljetnici koji dolaze iz BiH. Slučaj iz 2023. kada su u Baru pretučeni tinejdžeri iz BIH, dvije godine kasnije nije dobio konačan sudski epilog. Advokatica Snežana Mićanović Nikčević za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da je situacija sa vršnjačkim nasiljem alarmantna jer je kaznena politika preblaga: "Odnosno postoji potpuno odsustvo sankcionisanja počinilaca vršnjačkog nasilja koje uglavnom završava u prekršajnim postupcima." Statistika pokazuju da je broj maloljetnika počinilaca krivičnih djela u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije. Poslednji napad na maloljetnika iz BIHReprezentativaca BiH u vaterpolu, starog 15 godina, grupa vršnjaka, 4. oktobra, nakon psovanja oborila je na zemlju i izudarala rukama i nogama. Sve se desilo u parku u podgoričkom naselju Blok 5 gdje je izašao sa drugom i dvije drugarice, kad im je prišla grupa od dvadesetak maloljetnika. Kako je saopštila majka žrtve za portal roditelji.me, napad je počinjen kada je tinejdžer saopštio da je iz Sarajeva, a uz udarce su ga vrijeđali i psovali majku "balijsku". Napad je prekinula ženska osoba koja se našla na mjestu događaja i zaprijetila da će zvati policiju. Radio Slobodna Evropa je pokušao da stupi u kontakt sa majkom tinejdžera, međutim ona nije željela da govori za medije. Prema svjedočenju majke, njen sin je zbrinut u bolnici u Podgorici, gdje su se sreli sa porodicom napadača koja je bila agresivna prema njima. "Porodica napadača je nastavila da prijeti i upućuje slične psovke majci povrijeđenog tinejdžera. Prema njenim riječima, otišli su i korak dalje, nudeći da se stvar izgladi na drugi način i da porodica, ne tražeći pravdu, napusti Crnu Goru", navedeno je na portalu roditelji.me. Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) je saopštila da se ovaj slučaj ne smije tretirati kao obično nasilje jer, medijski izvještaji upućuju, da je motiv napada nacionalna ili vjerska mržnja. "Ako se ispostavi da su tačni navodi da su roditelji napadača nastavili s vrijeđanjem na nacionalnoj osnovi i nakon napada, očekujemo da tužilaštvo ispita i odgovornost roditelja", navodi HRA. Bez konačne presude za napad na tinejdžere iz BIH u Baru 2023.Sličan napad na maloljetne goste iz BIH dogodio se u aprilu 2023. Žrtve su bili atletičari iz Sarajeva koji su boravili na pripremama u Baru. Grupa maloljetnika iz tog grada ih je fizički napala, pri čemu je jednom od Sarajlija slomljen nos i vilična kost. Pet napadača je optuženo za nasilničko ponašanje. Nakon više odlaganja suđenja, promjene sudije, tek u novembru prošle godine je Sud u Baru izrekao prvostepenu presudu. Jedan od optuženih, koji je bio punoljetan, osuđen je na šest mjeseci zatvora, dok su ostalima izrečene mjere društveno korisnog rada i pojačan nadzor staratelja. Predmet je na Višem sudu, po žalbi tužioca. Jedan od optuženih maloljetnika iz tog slučaja je u oktobru prošle godine, ispred gimnazije u Baru, izbo nožem učenika Darisa Mujića. Mujić je tek poslije dvadeset dana borbe za život izašao iz bolnice. A maloljetni napadač je pušten iz pritvora poslije devet dana. Ovaj slučaj je izazvao proteste u Baru sa kojih je poručeno da je potrebna izmjena zakona o maloljetničkoj delikvenciji, kako bi se "pravednije sankcionisalo i preveniralo nasilništvo" među mladima. Jesu li roditelji odgovorni?Advokatica Mićanović Nikčević kaže da ne postoji posebno krivično djelo "vršnjačko nasilje", te smatra da bi i to krivično djelo trebalo da bude uvršteno u Krivični zakonik Crne Gore. "Trebalo bi da bude posebno krivično djelo, u smislu pozivanja na odgovornost i roditelja maloljetnika koji počini to djelo. Smatram da su roditelji prvi odgovorni kod ovakvih situacija i takvog oblika nasilja." Porast maloljetničkog nasilja u Crnoj GoriPrema podacima Zavoda za statistiku, tokom 2024. prijavljeno je 260 maloljetnih učinilaca krivičnih djela, dok ih je godinu ranije bilo 196. Prema podacima Centara za građansko obrazovanje, 2024. je 97 slučajeva završeno osuđujućim presudama, manje nego 2023. kad ih je bilo 123. Ista analiza pokazuje da se oko jedne petine krivičnih djela maloljetnika odnosi na napade na život i tijelo, dok su više od trećine imovinski delikti.