U Podgorici je održan mirni protest podrške palestinskom narodu. Nevladini aktivisti pozvali su državu da prekine sve oblike saradnje s Izraelom zbog rata u palestinskoj enklavi i da organizuje slanje humanitarne pomoći za Gazu.

Crna Gora treba da prekine svaku saradnju sa Izraelom, poručeno je 14. septembra u Podgorici, sa protesta koji je održan u znak solidarnosti sa palestinskim narodom u Gazi. Nekoliko stotina građana učestvovalo je u mirnom maršu kroz Podgoricu, pozivajući crnogorske vlasti da organizuju hitnu humanitarnu pomoć za Gazu. Protestanti su se okupli ispred murala posvećenom palestinskoj djeci a zatim su obišli sjedišta Vlade i parlamenta. Skup ispred Skupštine Crne Gore je počeo je minutom ćutanja za ubijene u Gazi. Okupljeni su nosili palestinske i crnogorske zastave, kao i transparente sa natpisima "Crna Gora je uz Palestinu", "Viva Palestina", "Pravda, mir i sloboda Palestini", "Solidarnost nije zločin, šutnja jeste". Protest je organizovao nevladin "Pokret solidarnosti s Palestinom". Zbog aktuelne situacije u Gazi zahtijevaju i da crnogorske institucije uvedu embargo na oružje, a u Skupštini usvoje rezoluciju o "osudi izraelskog genocida nad palestinskim narodom i organizuju prikupljanje humanitarne pomoći za stanovništvo u Gazi". Skup je protekao bez incidenata. Ujedinjene nacije su 22. avgusta zvanično proglasile da vlada glad u gradu Gaza i upozorile da se 500.000 ljudi nalazi u katastrofalnom stanju, prenio je AFP. Izrael je pokrenuo rat u Gazi 7. oktobra 2023. Povod je bio napad, koji je iz pojasa Gaze na jug Izraela izveo Hamas, koga su SAD i EU označile za terorističku organizaciju, a u kome je tada ubijeno 1.200 osoba a 251 odvedena kao taoci. Hamas odbija da vrati sve taoce ili da njihova tijela preda Izraelu. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je 10. septembra kazala da će tražiti sankcije i djelimičnu obustavu trgovine s Izraelom zbog rata u Pojasu Gaze. "Glad izazvana ljudskom rukom nikada ne može biti oružje rata. Zbog djece, zbog čovječnosti. To mora prestati", kazala je von der Lajen u Evropskom parlamentu u Strazburu. Organizatori današnjeg protesta su u saradnji sa dijelom civilnog sektora, građanskim aktivistima i predstavnicima Islamske zajednice organizovali 15. avgusta u desetak crnogorskih gradova skupove solidarnosti sa palestinskim narodom u Gazi. Krajem jula je švedska aktivistkinja Greta Tunberg , tokom posjete Crnoj Gori, pozvala na solidarnost sa palestinskim narodom. Tunberg je 30. jula optužila izraelske vlasti za genocid nad Palestincima i ocijenila da je međunarodna zajednica saučesnik zbog ćutanja na postupanje Izraela.

Sezonski radnici koji beru grožđe u vinogradima crnogorske kompanije "13. Jul – Plantaže" kažu da posao nije težak i da se može zaraditi solidna plata. Uglavnom su to radnici iz Sjeverne Makedonije, Srbije i Albanije, dok su domaći rijetki. Istovremeno, 27.000 građana Crne Gore je nezaposleno.

Republikanski i demokratski kongresmeni podnijeli su rezoluciju kojom od američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i državnog sekretara Marka Rubija (Marco) traže zalaganje za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. "Pozivamo predsjednika i državnog sekretara da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore", navodi se u predlogu rezolucije u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid. Rezoluciju su pripremili kongresmeni, republikanac Majk Tarner (Mike Turner) i demokrata Šeli Pingri (Chellie Pingree). Sredinom jula proslijeđena je na razmatranje Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma. Bivši crnogorski šef diplomatije i ambasador u Vašingtonu Srđan Darmanović za RSE ocjenjuje da bi podrška rezoluciji bila logična iz dva razloga - jer je Crna Gora saveznica u NATO i što Sjedinjene Države podržavaju politiku proširenja. "Sve što dolazi iz Vašingtona – bez obzira koja je administracija u pitanju – je uvijek važno za evropske poslove. Iako SAD nemaju direktni glas u pitanjima proširenja EU, ta politika se nije mijenjala", ističe. Ko su predlagači?Darmanović ističe da su dvoje predlagača "osvjedočeni prijatelji Crne Gore". On je kao tadašnji šef diplomatije 2018. uručio republikanskom kongresmu Tarneru predsjednički Orden crnogorske zastave zbog njegove podrške prijemu u NATO. Orden je dodijeljen godinu nakon što je Crna Gora postala članica saveza. Odluka o članstvu donijeta je u prvom mandatu predsjednika Donalda Trampa. "Tarner je bio predsjedavajući Parlamentarnom skupštinom NATO u vrijeme kada sam bio ambasador u Vašingtonu (2010-2016.). Jedan je od najzaslužnijih ljudi u američkom političkom životu za ulazak Crne Gore u NATO", ističe Darmanović. Demokratska kongresmenka Šeli Pingri predvodi crnogorski kokus u Predstavničkom domu. Ona je u Domu predstavnica američke države Mejn. Crna Gora sa ovom američkom državom od obnove nezavisnosti 2006. ima strateško partnerstvo, posebno u prilagođavanju crnogorske vojske NATO stadardima. "Tradicionalno kongresmeni i senatori iz te države nastoje da koliko mogu i kad mogu podrže nešto što je vezano za Crnu Goru", pojašnjava Darmanović. Uz opasku sa Trampova administracija "ne pokazuje poseban interes za zapadni Balkan", Darmanović ističe da podnijeta rezolucija "asocira na bipartizam", imajući u vidu da su je predložili kongresmeni iz obje partije. No, naglašava da Tarner ne spada "u dio koji čine podržavaoci Trampovog pokreta MAGA (Make America Great Again - Učinimo Ameriku ponovno velikom)". "Bez obzira na unutrašnje podjele i ko gdje pripada u Republikanskoj partiji, ovo je jedan dosta nesporni predlog, koji ni na koji način ne dovodi u pitanje interese SAD. Naprotiv... Mislim da sa demokratske strane tu svakako neće biti problema". Specijalni izaslanik predsjednika Trampa Ričard Grenel kazao je na sastanku sa crnogorskim ministrom odbrane Draganom Krapovićem 11. septembra da "SAD cijene Crnu Goru kao pouzdanu NATO članicu". Kako je saopšteno iz Ministarstva, Grenel je takođe pozdravio rezultate koje Vlada ostvaruje na putu evropskih integracija. Šta još piše u predloženoj rezolucijiU predlogu rezolucije o potvrđivanju podrške se ističe da Podgorica "igra stratešku ulogu u balkanskoj misiji Alijanse, uprkos naporima Rusije da drži Crnu Goru podalje od NATO". U tekstu rezolucije se ističe i podrška crnogorskih vlasti Ukrajini u ratu protiv Rusije, započet prije tri i po godine. Crna Gora je od početka ruske invazije pružila vojnu pomoć Ukrajini od preko 11 miliona eura, primila procentualno najveći broj ukrajinskih državljana, usaglasila se sa evropskim sankcijama Moskvi... U tekstu rezolucije se ističe i da je Crna Gora uz pomoć američkih institucija ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, transnacionalnog organizovanog kriminala ali i suprotstavljanju hibridnim prijetnjama. Kongresmeni su pozvali američke vlasti da tijesno sarađuju sa Vladom Crne Gore na Okviru za suprotstavljanje manipulaciji informacijama stranih zemalja (Framework to Counter Foreign State Information Manipulation). Okvir je mehanizam Stejt departmenta za suprotstavljanje problemu manipulacija i stranog miješanja, koji, ističu u Vašingtonu, predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost SAD i partnerskih zemalja. Poseban naglasak je, međutim, na procesu evropskih integracija Crne Gore. "SAD podstiču Vladu Crne Gore i crnogorske institucije da daju prioritet neophodnim reformama i mjerama za članstvo u EU, kao i naporima za unapređenje mira i prosperiteta na Zapadnom Balkanu", piše u predlogu Crna Gora u ovom trenutku ima otvorena sva pregovaračka poglavlja. Vlada planira da ih sve zatvori do kraja sljedeće godine i 2028. postane članica EU. U ovom trenutku ima zatvoreno malo više od 20 odsto poglavlja. Godinama bez ambasadora i lobista u SADCrna Gora, inače, nije imala ambasadora u Vašingtonu tri i po godine. Nakon što je tadašnjem ambasadoru istekao mandat 2021, crnogorske vlasti su njegovog nasljednika izabrale tek prošle godine. U ovom trenutku nema ni lobiste, koji zastupaju interese stranih zemalja u SAD. Crna Gora, na primjer, bez prestanka imala lobiste u Americi pune dvije decenije, od 1995. do 2015. godine. Poslije toga je uslijedio je samo jedan polugodišnji angažman, koji je završen maja 2023.

Značajno više upisanih učenika od dozvoljenog i pet do sedam puta veća školarina od prijavljene Ministarstvu prosvjete, razlozi su zbog kojih je privatnoj britanskoj školi u Podgorici 5. septembra bio zabranjen rad. Pet dana kasnije, u interesu 200 učenika škole, Britanskoj akademiji (The British academy) je dozvoljen nastavak rada uz uslov da otkloni nepravilnosti, potvrđeno iz Ministarstva Radiju Slobodna Evropa (RSE). "Ustanova je podnijela Ministarstvu zahtjev za proširenje licence prije početka ove školske godine, u skladu sa zakonom", navode u odgovoru. I iz Britanske akademije su za RSE potvrdili da su u postupku proširenja licence i da im je Ministarstvo dozvolilo nastavak rada. Zašto je škola bila zatvorenaBritanskoj akademiji je privremeno bio zabranjen rad jer je prošle godine upisala 150 đaka, iako je imala licencu za upis 30 učenika, nalaz je prosvjetne inspekcije koji su objavile Vijesti. Škola je Ministarstvu prijavila i da će školarine za nastavnu 2024/2025. godinu biti 1.000 eura za osnovce i 1.100 za srednjoškolce, a naplaćivala je skoro 5.000 eura za učenike osnovne i sedam za srednjoškolce. Iz te škole na pitanja RSE o školarini i o većem broju upisanih đaka od dozvoljenog nijesu odgovorili. Na sajtu Britanske Akademije nema podataka o programu po kome se izvodi nastava u toj školi, ni o broju učenika, nastavnika i visini školarine. U školi se obrazuju djeca različitih uzrasta, od tri do 18 godina života. Inspektori su utvrdii i da Nemanja Kalezić koji je do juna bio direktor te škole nije za tu funkciju ispunjavao zakonske uslove jer nije imao "pet godina iskustva u nastavi". Britanska akademija je počela sa radom avgusta 2024. Tada je saopšteno da posluju u partnerstvu sa jednom od najstarijih škola u Velikoj Britaniji, Ozvestri (Oswestry school), koja je osnovana 1407. godine. Na pitanje RSE da li nezakonit rad poslovnog partnera u Podgorici šteti ugledu škole, iz Ozvestri škole nijesu željeli komentarišu. "Koliko znamo, Britanska akademija je u potpunosti sarađivala sa Ministarstvom prosvete te je, nakon privremenog prekida, ponovo otvorena nakon odobrenja Ministarstva", naveli su u odgovoru za RSE. Roditelji zadovoljniNa privremenu zabranu rada roditelji učenika su od Zaštitnika ljudskih prava otvorenim pismom zatražili "da reaguje kako bi škola nastavila sa radom". Među potpisnicima je i majka učenika te škole, koja je za RSE govorila pod uslovom anonimnosti. Kaže da je zadovoljna kvalitetom rada u školi i uspjehom njenog djeteta. "Moje dijete je prezadovoljno i druženjem i nastavom koja se razlikuje od one u državnim školama. To što je primila više đaka ne smatram problemom jer to djeca nijesu osjetila", smatra ona. Objašnjava da su skoro svi predavači stranci i da se "zaista trude da djeci pojedinačno sve objasne". Prema njenim riječima roditelji su prije upisa znali iznos godišnje školarine. "Naravno da ću da platim školovanje za svoje dijete jer je bolje od državne škole. Za mene je dobro što škola postoji u Podgorici, da ne šaljem sina u inostranstvo i budem odvojena od njega". Podsjeća na decenijski problem obrazovanja u državnim školama gdje su roditelji prinuđen da plaćaju privatne časove kako bi djeca savladala gradivo. "Sada ga ne šaljem na private časove i ne tragam za profesorima koji će mu nešto objasniti", kazala je majka učenika te škole. Ko je vlasnik podgoričke privatne školeVlasnik Britanske akademije je podgorička kompanija Global education, koja je osnovana u martu 2024. Registrovana na istoj adresi gdje je sjedište škole. Direktor te firme, koja ima jednog zaposlenog, je Miloš Babić sa prosječnom platom 8.841 eura. Po 33 odsto vlasništva u Global education imaju tri preduzeća, od kojih su dva iz Podgorice: Škola za međunarodne jezike Cambridž Centar i International student exchange Montenegro. Njihovi vlasnici i osnivači su Marko Lopičić i Milka Babić, odnosno Radosav Babić. Radosav Babić je tokom vlasti Demokratske partije socijalista, od 2017. do 2020. bio direktor Direktorata za investicije i upravljanje fondovima EU u Ministarstvu ekonomije. Treći vlasnik Global education je je tivatsko preduzeće Prime consult, sa sjedištem u Porto Montenegru, čiji su vlasnici Vladimir i Marijana Perunović. Vladimir Perunović je i vlasnik firme Kodio u kojoj mu je partner sin Mila Đukanovića, Blažo koji ima skoro 50 odsto vlasništva u toj firmi. Britanska akademija je prošlu poslovnu godinu završila sa minusom od 38.000 eura, iako je prijavila prihode veće od 310.000 eura, podaci su Poreske uprave. Navedeno je i da škola ima ukupno 13 zaposlenih. Nastava u školi se obavlja u kući koja je izgrađena bez građevinske dozvole. Novi Zakon o legalizaciji zabranjuje obavljanje djelatnosti u takvim objektima. Škola se tim povodom 3. septembra obratila Ministarstvu prostornog planiranja, koje navelo da se shodno pokrenutom postupku za legalizaciju u njoj može izvoditi nastava. U Crnoj Gori licencu za rad imaju najmanje četiri privatne srednje škole i pet osnovnih od kojih je dio međunarodnih škola.

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica i nekadašnji poslanik i čelnik Opštine Budva Milo Božović stavljeni su pod američke sankcije, zbog značajne korupcije koja je omogućila krijumčarenje narkotika, saopšteno je 10. septembra iz američkog Stejt departmenta. Sankcije podrazumijevaju zabranu ulaska u Sjedinjene Američke Države (SAD). U saopštenju se navodi da je Božović zloupotrebljavao javne funkcije za podršku organizovanom kriminalu i međunarodnoj trgovini drogom, dok je Medenica posredovala u sudskim odlukama i primala mito kako bi podržala kriminalnu organizaciju. Zabrana ulaska u SAD se odnosi i na članove njihovih porodica, Božovićeve – suprugu Draganu, i sinove Balšu i Pavla, kao i Medenicine - djecu Miloša i Mariju. Iz Stejt departmenta navode da ovakve mjere potvrđuju posvećenost SAD borbi protiv transnacionalnog kriminala i odgovornosti pojedinaca uključenih u krijumčarenje droge. Šta se zna o njima?Vesna Medenica bila je jedna od najuticajnijih ličnosti crnogorskog pravosuđa u posljednje dvije decenije. Na sudijskim funkcijama provela je 17 godina, a tri puta je birana za predsjednicu Vrhovnog suda, iako Ustav Crne Gore dozvoljava najviše dva mandata. Prije toga obavljala je i funkciju vrhovne državne tužiteljke. Medenica je uhapšena aprila 2022. nakon objave transkripta Europola, presretnutih telefonskih razgovora sa aplikacije Skaj njenog sina Miloša i tjelohranitelja, policajca Darka Lalovića, u kojima su dogovarali krijumčarenje droge i šverc cigareta Iz transkripata je proizašlo da je Medenica bila upoznata sa njihovim kriminalnim aktivnostima i navodno spremna da ih štiti. Specijalno tužilaštvo je tereti da je, koristeći položaj u periodu od 2019. do 2021. godine, posredovala u rješavanju sudskih predmeta u korist određenih privrednih društava uz primanje mita. Takođe, optužena je da je vršila pritisak na sudije da donesu presude suprotne zakonu. Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva iz oktobra 2022. godine, Miloš Medenica se, između stalog, tereti da je 2019. godine stvorio kriminalnu organizaciju u cilju krijumčarenja cigareta i protivzakonitog uticaja na sudsku vlast. Na suđenju pred Višim sudom u Podgorici, Medenica je negirala sve optužbe, tvrdeći da je žrtva političke odmazde. Naime, Vesna Medenica je dugo važila za ključnu figuru pravosudnog sistema pod uticajem tadašnje vlasti, predvođene Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Njen rad na čelu Vrhovnog suda izazivao je kritike domaće i međunarodne zajednice zbog problema u vladavini prava i korupciji. Nalazi se u kućnom pritvoru. S druge strane, Milo Božović, bivši gradonačelnik Budve, uhapšen je u aprilu 2023. godine pod sumnjom za stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju i promet opojnih droga. Protiv Božovića je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu zbog krivičnih djela koja se odnose na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje kokaina. U februaru ove godine za novog predsjednika Opštine Budva izabran je Nikola Jovanović. Time je okončan mandat dotadašnjeg predsjednika Mila Božovića koji je 22 mjeseca iz zatvora upravljao gradom, potpisivao plate zaposlenima, odlučivao o investicijama, javnim nabavkama... Božović je kadar jedne od stranaka rasformiranog proruskog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića. Nalazi se u istražnom zatvoru u Spužu, nadomak Podgorice. Od ranije na listama nekoliko crnogorskih građanaRanije, 2023. Američka Agencija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija je na listu sankcionisanih kompanija i pojedinaca iz Crne Gore stavila i Branislava- Brana Mićunovića i Miodraga- Daku Davidovića, zbog korupcije i zlonamjernih aktivnosti u korist Rusije. Mićunovića, koji je u međuvremenu preminuo, američki Stejt Dipartment je označio vodećom ličnošću u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori još iz perioda bivše Jugoslavije. "Najpoznatiji je po ilegalnom švercu cigareta, te je korumpirao i podrio nezavisnost crnogorskih nezavisnih institucija", navodi se u dokumentu. Za Miodraga Davidovića se, u odluci američkih vlasti, navodi, da je decenijama prao novac za kriminalne organizacije, jačajući svoj uticaj i učestvujući u švercu cigareta, nafte i oružja u Crnoj Gori: "Njegove koruptivne aktivnosti omogućile su napore Rusije da ugrozi nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa u zemlji, uključujući napore da utiče na izborne rezultate." Američko Ministarstvo finansija objavilo je 11. aprila 2022. listu sankcija za djela korupcije među kojima je i Svetozar Marović nekadašnji visoki funkcioner Demokratske partije socijalist Mila Đukanovića i posljednji predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore. Svetozar Marović osuđen je 2016. godine zbog višemilionskih malverzacija u Budvi, dok je ta partija bila na vlasti. Marović je uhapšen u decembru 2015. godine. U maju sljedeće je pušten iz pritvora nakon što je priznao krivicu. Nakon toga, otišao je u Beograd, a Crnoj Gori do danas nije izručen i pored raspisane potjernice. Apsolutna zastara kazne na koju je osuđen Marović, od tri i po godine zatvora, nastupa u oktobru 2026. godine.

"Mama, Jeleni je sastav napisao 'čatđipi'. Rekla je da će i meni pjesmicu tako za sjutra, na temu 'moja mama'". "Šta joj je rekla učiteljica?". "Ništa, dopalo joj se". "Nije primijetila da sastav nije iz njene glave?" "Ne znam… Ne". Da će se ovo dešavati predvidio je prije dvije godine Elon Mask, vlasnik Tesle, SpaceX-a, platforme X i kompanije xAI za vještačku inteligenciju. "To je novi svijet. Doviđenja, domaći", napisao je na mreži X. ChatGPT je program zasnovan na vještačkoj inteligenciji. Može da piše tekstove, odgovara na pitanja, rješava zadatke iz matematike. Sve više se koristi za školske zadatke pa učenici ne moraju da čitaju lektire - mogu ih naći prepričane, ne moraju da prevode tekstove - ChatGPT će to uraditi umjesto njih, ima jasna uputstva za crtanje, slikanje... A piše i pjesme. Nastavnici upozoravaju na rizike oslanjanja na gotove odgovore koje djeca preuzimaju bez kritike, dok stručnjaci i roditelji razmišljaju kako postići balans između tehnologija i intelektualnog razvoja djece. Iz Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo nisu odgovorili na upit Radio Slobodne Evrope (RSE) da li postoje smjernice o korišćenju vještačke inteligencije u obrazovnom sistemu. "Samo ukucate neku temu i on vam da sastav""Samo ukucate: napiši sastav na temu, na primjer, "kako sam provela raspust" i kažem da sam bila na moru i na planini i on mi da verzija koliko hoću", priča za RSE Lara, djevojčica iz sedmog razreda. Kaže da ponešto izmijeni "da nastavnica ne posumnja". Za razliku od nje, gimnazijalka Tara Popović kaže da ne koristi ChatGPT. "Mislim da je nepouzdan. Čula sam da često daje pogrešne odgovore. Moja generacija ga koristi za rješavanje zadataka ili pisanje sastava, kao i za svakodnevne stvari - broj taksija, lokaciju...". Za RSE dodaje da oni koji ga koriste za školu često ne provjere informacije. "Mislim da ga ne bi trebalo koristiti za pisanje sastava. Time slabi već opala kreativnost i stvaraju se pogrešne navike za budućnost." Imaju li nastavnici dileme ko je autorNastavnica crnogorskog jezika književnosti Sara Šćepanović kaže da u radu sa djecom od 11 do 14 godina često primjećuje upotrebu ChatGPT-a. "Vidim kada dijete donese rad koji stilski i gramatički značajno odskače od njegovog uobičajenog izražavanja, kada nije u skladu s prethodnim nivoom pismenosti. Primijetim upotrebu ekavice, koju dijete inače ne koristi, kroatizam i slično." Smatra da ovakva praksa može biti štetna ako zamijeni dječji trud i kreativnost. "Ako dijete preskoči procese samostalnog razmišljanja i pisanja, gubi priliku da razvija kritičko mišljenje i donosi sopstvene zaključke", kaže za RSE. Audio-knjige su, prema mišljenju Šćepanović, korisne jer djeca na taj način uče da slušaju, bolje razumiju tekst i vremenom postaju sigurniji govornici. "Problem nastaje kada posegnu za gotovim rješenjima – kao što su prepričana djela na internetu i slično. Preveliko oslanjanje na takve izvore smanjuje njihovu motivaciju za samostalni rad i razvoj kreativnosti." Ako alati stalno "odrade posao umjesto njih", dolazi do usporavanja kognitivnog razvoja, upozorava. "Djeca mogu da izgube sposobnost izražavanja – i pisanjem i govorom." Zato je, smatra, bitno djeci ukazati na dobre ali i na loše strane tehnologije. "Problem nije ako djeca iskoriste ChatGPT za dobijanje neke ideje, problem je kada se koristi kao zamjena za sopstveno stvaralaštvo." Izazov i za roditeljeRoditelji su, ipak, po pitanju upotrebe vještačke inteligencije, u dilemi - između podrške tehnologiji i straha od uticaja na razvoj djece. Ivana je majka djece u petom i drugom razredu i, kako navodi za RSE, zabrinuta je zbog svega što online svijet nudi mladima. "Ovaj napredak ne može zaobići djecu. Ali, iako novi alati mogu biti korisni za proširivanje znanja strahujem da nekontrolisana upotreba može dovesti do toga da djeca izgube naviku da razmišljaju, zaključuju, primjene prethodna znanja... pa na kraju i da izgube i maštu i kreativnost". Njena starija ćerka, kaže, zna da koristi GPT. "Ne koristi ga za rješavanje školskih zadataka i kao roditelj ću se truditi da to održimo što duže", kaže Ivana. IT stručnjak: "Ne ograničavati - ta bitka je unaprijed izgubljena"Mihailo Backović, koji je godinama u IT sektoru, kaže da nije jednostavno prepoznati da li je neki tekst napisala vještačka inteligencija (AI) ili dijete. "Algoritmi su napravljeni da oponašaju ljudsko izražavanje, pa možemo samo govoriti o vjerovatnoći, ne o sigurnom zaključku." Naša djeca će živjeti i raditi u svijetu u kojem će sarađivati sa AI tehnologijama – i dužnost društva je da ih za to pripremimo, kaže za RSE stručnjak Backović. Smatra da škole ne treba da ograniče upotrebu AI jer je to bitka koja je već izgubljena. "AI je već tu i to je stvarnost na koju se moramo navići." Upozorava da ni crnogorski, a ni globalni obrazovni sistem nije spreman za tu budućnost. "Moramo hitno shvatiti da budućnost nije u gomilanju znanja i memorisanja činjenica, već u razvoju ključnih sposobnosti: brzog učenja, izražavanja, kritičkog mišljenja, kreativnosti i liderstva." Predlaže praktične načine integracije vještačke inteligencije. "Na primjer, umjesto da insistiramo da djeca pišu sastave, mogli bismo dati temu ChatGPT-ju da napiše sastav, a onda učenicima zadati da pronađu logičke ili činjenične greške u tom tekstu. Time ih učimo da analiziraju, kritički misle i razvijaju medijsku pismenost." Backović ističe dvije ključne opasnosti: pretjerano povjerenje u algoritme i nepripremljeni obrazovni sistem. "Već sada se javlja tendencija da AI posmatramo kao autoritet. To je opasno jer i algoritmi griješe." Naglašava da se mora zadržati kritički odnos prema sadržaju koji dobijemo AI alatima. "Ako uvedemo AI u škole, a ne transformišemo ciljeve obrazovanja, rizikujemo da djecu učimo onome u čemu će ih algoritmi brzo nadmašiti – ako već nisu." Je li AI pogubna za kreativnost poput poezije?Pjesnikinja Tijana Radulović za RSE kaže da se u poeziji, osjeća ono što dolazi iz suštine, a ne iz forme. "Djeca su najkreativniji ljudi zato vjerujem da vještačka inteligencija, bez obzira na broj apdejta, nikad neće moći da im parira." Kako kaže, djeca kreativnost crpe iz nečeg dubljeg, iznutra – a to nadilazi svaki algoritam. "Zato je bitno da ih zaštitimo od prečica koje, ako se predugo koriste, mogu negativno uticati – ne samo na kognitivni, već i na emocionalni razvoj." Ipak izražava sumnju da će obrazovni sistem to prepoznati. "Ne znam možemo li to očekivati od sistema u kojem se, i prije ChatGPT-a, dešavalo da roditelji djeci pišu pjesme i domaće zadatke." Dio pjesmice, s početka priče, koju je ChatGPT napisao na temu "Moja mama": I kad sam tužna ili me boli, njeno "dođi" najviše mi godi. Nekad se ljuti, al’ nikad za dugo, zagrli čvrsto i zaboravim tugu. Moja mama ne piše pjesme kao ja, ali svaka njena riječ – pjesma je sva.

Mještani Botuna, sela koje pripada Opštini Zeta, poručuju da neće "u svom dvorištu" dopustiti gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice, jer strahuju za zdravlje i okolinu. U protestu imaju podršku lokalne uprave. Podgorička administracija tvrdi da nema opasnosti. Gradnju finansijski pomaže EU, a ekološku suglasnost je dala državna Agencija za zaštitu životne.

Četiri su godine otkako je u Cetinjskom manastiru, septembra 2021. godine, Joanikije ustoličen za mitropolita Crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori. Ustoličenje, koje je obavio patrijarh srpski Porfirije, izazvalo je masovne proteste koje je vlast ugušila jakom policijskom intervencijom. Porfirije i Joanikije u manastir su doveženi helikopterom Vojske Crne Gore, dok su demonstranti poručivali da Cetinje - kao istorijska prijestonica i simbol državnosti - nije mjesto za inauguraciju mitropolita srpske crkve. Godinu ranije, na vlast u Crnoj Gori došla je prosrpska koalicija bliska SPC-u, a tadašnji premijer Zdravko Krivokapić je ustoličenje opisao kao odbranu države. SPC, koja je bila u sukobu sa bivšom vlašću Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, presudno je uticala na rezultat izbora i tijesnu pobjedu proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i URA. U njenoj režiji je dogovarana prva Vlada nakon izbora 2020. Njen ogroman uticaj doveo je do klerikalizacije društva i države, koja je po Ustavu sekularna. Joanikije je na to mjesto izabran nakon smrti mitropolita Amfilohija, koji je preminuo oktobra 2020. Šta je obilježilo Joanikijevu službu u Crnoj Gori protekle četiri godine ? Spoljna politika sa oltara – o Ukrajini i RusijiMjesec dana nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuo vojnu invaziju na Ukrajinu, Joanikije je marta 2022. izjavio da su "događaji u Ukrajini posledice bezbožništva koje se bilo ukorijenilo" kao i da je i Crna Gora projektovana da bude "mala Ukrajina." Opasne paralele Crne Gore i UkrajineSa druge strane, za Rusiju je imao riječi hvale. "Crna Gora i Mitropolija opstale su zahvaljujući vezama s Rusijom… zahvalio sam se ruskom narodu za ljubav i otvoreno srce koje su nam pokazali…", poručio je Joanikija iz Moskve, oktobra 2022. Tada je rekao da se moli "za mir i pravedno rešenje u iskušenjima kojima je zahvaćena Ruska pravoslavna crkva i ruski narod i ruska država". Poručivao je da se SPC moli za "kanonsku crkvu" u Ukrajini, koja je pod kontrolom Kremlja. Moskva je uputila čestitku povodom njegovog ustoličenja. Joanikije je protivnik i NATO članstva Crne Gore, koje je formalizovano 2017. Godinu prije prijema on je ocijenio da je Crnoj Gori "data sramna uloga da postane antisrpska i antiruska država" , da NATO nije dobrodošao i da "može doći samo kao okupator". "Ali su zato protiv narodne volje priznali Kosovo i Srbiji zadali duboku ranu", kazao je Joanikije 2016. godine o odluci vlasti Mila Đukanovića da 2008. prizna nezavisnost Kosova. Unutrašnja politika– od zločinaca do kapele na Lovćenu"Pavle Đurišić je bio veliki junak nepobjedivog karaktera", kazao je Joanikije 3. maja 2025. na liturgiji u selu Razboj kod Srpca, u Bosni i Hercegovini. Pavle Đurišić je zločinac iz Drugog svjetskog rata, čije su jedinice ubile 8.000 muslimana. Sarađivao je i sa nacistima, za šta je nagrađen Hitlerovim gvozdenim krstom. Statua u prirodnoj veličini Đurišića čuva se u manastiru Đurđevi stupovi u Beranama, na sjeveru Crne Gore. Joanikije u besjedama često govori i o daljoj prošlosti. Tako je u manastiru Ćelija piperska jula 2023. kazao da su Crnogorci bili "lakomi na sječenje turskih glava" i da je "to negdje i danas prisutno u nama". Često pokreće još jednu temu koja duboko dijeli crnogorsko društvo. SPC se, naime, zalaže da se na mjesto Njegoševog mauzoleja na Lovćenu kod Cetinja podigne - obnovi kapela koju je 1925. izgradio srpski kralj Aleksandar Karađorđević. Za suveriniste je kapela simbol okupacije Crne Gore iz 1918. Poručuju da će Lovćen braniti životima. Prognozirajući kada će se to desiti, Joanikije je rekao je da će se kapela obnoviti tek kada dođe do "opšeg pokajanja" i čišćenja od "ustašluka" i komunističkog kulta ličnosti. Joanikije je izjavio da je "srpski jezik treba da bude službeni". Po njemu moguć je dualni identitet - može biti i Crnogorac i Srbin istovremeno, kao što se, kako kaže, može biti stric i ujak. Uz to smatra da mladi treba da se vaspitavaju u duhu srpske kulture. Joanikije je u obračunu sa neistomišljenicima koristio i kletve. Uoči usvajanja za SPC spornog Zakona o slobodi vjeroispovjesti, Joanikije je upozorio donosioce Zakona da će kletva Svetog Vasilija Ostroškog stići svakoga ko "udari na hramove". "Upozoravamo ih da to zlo ne čine, da ne navlače prokletstvo na svoje domove, porodice i na svoje potomstvo", poručio je Joanikije ispred Sabornog hrama u Nikšiću decembra 2019. Ugovor koji je temeljno potresao Crnu GoruJoanikije je nedavno odlikovao Milorada Gogića, nekadašnjeg predsjednika i sudiju Ustavnog suda, a sada savjetnika predsjednika Skupštine Andriju Mandića, najvećim crkvenim Ordenom- Svetog Petra Drugog. Gogić je bio na čelu Ustavnog suda kada se odlučivalo o žalbama na Temeljni ugovor potpisan između Crne Gore i SPC-a. Sve žalbe su odbačene, što je išlo u korist SPC-a. Temeljni ugovor, kojim se regulišu odnosi Crne Gore i SPC-a, potpisali su avgusta 2022. - uz prisustvo Joanikija - tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović i patrijarh SPC-a Porfirije. Ugovor, između ostalog, SPC-u priznaje pravni subjektivitet šest vjekova duži nego što ga ima u matičnoj Srbiji, obavezuje državu da uknjiži nepokretnosti na eparhije SPC-a bez dokaza o vlasništvu, zabranjuje državnim organima preduzimanje bezbjednosnih mjera u crkvenim objektima bez prethodnog odobrenja crkvenih organa. Ugovor je urađen bez stručne rasprave a potpisan bez najave. Abazovićevoj Vladi je zbog njega izglasano nepovjerenje. Optužbe za zataškavanje pedofilijeKao episkop, Joanikije je bio na čelu komisije SPC koja je 2012. godine razmatrala navode o pedofiliji među sveštenstvom. Prema tvrdnjama bivšeg đakona Bojana Jovanovića, koji je napisao knjigu o tim dešavanjima, i nevladinih organizacija, istraga nije dala rezultate. Poznato i nepoznato o navodima o pedofiliji u SPCNa osnovu prijave da je Mitropolija prikrivala slučajeve seksualnog zlostavljanja, crnogorsko tužilaštvo je 2022. otvorilo izviđaj Advokat Aleksandar Olenik, koji zastupa monaha Jovanovića, potvrdio je da je tužilaštvu dostavio dokaze za navodnu pedofiliju u SPC (od 1978. do 2015.) Joanikije je pred tužilaštvom, negirao odgovornost. Postupak još uvijek nije okončan. Veza sa Beogradom: KomplikovanaMitropolija u Crnoj Gori je dio SPC sa sjedištem u Beogradu. Iako ga je Sabor SPC prije četiri godine izabrao za mitropolita a patrijah Porfirije bio čest gost ovdašnje mitropolije, stvari su se zakomplikovale zbog studentskih protesta u Srbiji. U martu 2025. Joanikije je sa grupom mitropolita SPC potpisao pismo u kojem se odbacuju parole o studentima koji protestuju kao o "srpskim ustašama". Mediji bliski vlastima u Beogradu protumačili su ga kao udar na jedinstvo SPC, napad na patrijarha Porfirija i otklon od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Gotovo svi srbijanski mediji bliski Vučiću, prenijeli su tekst malo poznatog portala Sunčanik, bliskog SPC-u, u kojem se tvrdi da se Joanikije priključio "onima koji ne žele dobro srpskom narodu i Srbiji". U tekstu Joanikija podsjećaju i na Porfirijeve zasluge u dva slučaja - da se njegova inauguracija obavi na Cetinju i doprinos potpisivanju Temeljnog ugovora. Ko je vjerski vladar u Crnoj GoriReakcija crkve uslijedila je dva mjeseca kasnije. Sabor SPC u maju 2025. unaprijedio je episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija u rang mitropolita, iako njegova eparhija nije formalno uzdignuta na taj nivo. Time je Crna Gora prvi put u istoriji dobila dva mitropolita SPC. Zvanično objašnjenje glasi da je riječ o ličnom unapređenju. Jula ove godine Metodije je odlikovao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića a priznanje je u njegovo ime primio njegov specijalni izaslanik, bivši premijer Miloš Vučević. I dok Metodije trenutno ima bolji odnos sa zvaničnim Beogradom, Janikije je blizak sa funkcionerima dijela crnogorskih vlasti – posebno sa Andrijom Mandićem, predsjednikom Skupštine, koji je više puta primao u parlamentu i darivao simboličnim poklonima. Koliko je 'osvježilo'- peta godišnjica promjene vlasti u Crnoj Gori

Balkan je pokazao da nacionalizam nije samo retorika, već često preteča rata. Devedesetih godina prošlog veka, ideologija Slobodana Miloševića rasplamsala je sukobe koji su ostavili duboke rane u regionu. Danas se slične senke vraćaju kroz aktuelne lidere. U njihov centar, mnogi posmatrači stavljaju srpskog Aleksandra Vučića. Na vlasti od 2014. godine, prvo kao premijer, a zatim kao predsednik, on je sprovodio strategiju koja kombinuje nacionalizam s političkim pragmatizmom, i koja se proteže van granica Srbije: na Kosovu kroz osporavanje državne vlasti; u Bosni i Hercegovini, kroz otvorenu podršku separatizmu lidera u entitetu Republika Srpska Milorada Dodika; i u Crnoj Gori kroz uticaj na prosrpske grupe. U takvoj kritičnoj situaciji, Ivana Stradner iz Fondacije za odbranu demokratija u Vašingtonu primećuje da Vučić sam eskalira ili smiruje krize – ne zarad stabilnosti regiona, već zbog sopstvene moći, pri čemu, prema njenim rečima, ugrožava ravnotežu širom Balkana. "Ništa nije izolovano, sve je međusobno povezano. Sve što se dešava u Srbiji upravo sada je veoma povezano s onim što se dešava u Bosni, s Dodikom, sa situacijom na Kosovu i s polarizacijom u Crnoj Gori. Jer, nažalost, ono što se dešava u Beogradu određuje pravac celog regiona", kaže Stradner za RSE. I region izgleda kao da je zaglavljen u ciklusu kriza koje se produbljuju. Na Kosovu je prošlo više od 200 dana od izbora, a institucije nisu konstituisane. Zbog političkih sukoba Skupština nema potpredsednika iz redova srpske zajednice, dok je zemlja godinama pod kaznenim merama EU, blokirana u procesu pridruživanja međunarodnim organizacijama i često u centru kritika zbog pristupa koji se percipira kao da nije koordinisan s mežđunarodnim partnerima. U Crnoj Gori, prosrpske i proruske stranke su na vlasti. Zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom, one podstiču etničke podele i traže bliže veze sa Srbijom. Situacija je još napetija u Bosni i Hercegovini, gde srpski lider Milorad Dodik otvoreno osporava autoritet države, ignorišući sudsku odluku kojom mu je oduzet mandat predsednika entiteta Republike Srpske. On širi etničku mržnju, veliča ratne zločince, poriče genocid u Srebrenici i otvoreno lobira za otcepljenje Republike Srpske od ostatka BiH i njeno ujedinjenje sa Srbijom. Uz sebe Dodik ima Vučića, iako je on suočen sa studentskim protestima – jednog od najvećih u istoriji Srbije. Iskra koja je zapalila njihov gnev pre deset meseci bilo je urušavanje nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, gde je 16 ljudi izgubilo život. Katastrofa je pripisana korupciji u vlasti i podstakla je pozive na prevremene izbore. Kako je gnev na ulicama rastao, odgovor Vučićevog režima bio je sve drastičniji. Bez ikakvih dokaza, on je optužio "strane agitatore" za pokušaj revolucije. "Sprečićemo svaku njihovu želju da nas dovedu do građanskih sukoba i do ugrožavanja bezbednosti i mira u našoj zemlji. A znaćemo da kažemo i onima spolja koji su to sve organizovali i pomagali da u tome nisu uspeli, da u tome nikada neće uspeti", izjavio je Vučić posle nasilnog protesta u avgustu. Vučića je 1998. za ministra informisanja postavio jugoslovenski autokrata Slobodan Milošević. U toj ulozi, Vučić je sprovodio neke od najrestriktivnijih zakona u Evropi protiv slobode izražavanja. Skoro tri decenije kasnije, Vučić kontroliše sve u Srbiji – od medija do pravosuđa, od infrastrukturnih poslova do poslova s oružjem – i njegov cilj je da ućutka demonstrante svim potrebnim sredstvima, kaže Maja Bjeloš iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. "Ljudi znaju da svaki izlazak na ulice može rezultirati brutalnim policijskim nasiljem, ali ipak izlaze i suočavaju se s režimom i policijom. Smatraju da je njihova borba za bolje društvo legitimna", kaže Bjeloš za RSE. Stradner povlači snažnu paralelu između trenutne situacije na Balkanu i haosa devedesetih koji je doveo do raspada tadašnje Jugoslavije. "Zapanjujuće je da u 2025. govorimo o još jednom autoritarnom režimu – gotovo 25 godina nakon pada Miloševićevog režima. Srbija nije doživela ovakve proteste još od tog vremena... Ono što se dešava u Crnoj Gori s etnonacionalističkom polarizacijom, na Kosovu s mogućim eskalacijama, u Bosni i Hercegovini s potencijalnim separatističkim pokretima, navodi me da shvatim da se, nažalost, povratak devedesetih može nazreti na horizontu", ističe Stradner. Ona kaže da ne predviđa rat kao u 90-im, ali upozorava da se kroz moderne oblike hibridnog ratovanja mogu postići destabilizujući ciljevi. Dejvid Kanin (David), profesor evropskih studija na Univerzitetu Džons Hopkins, slaže se, ali takođe napominje da je jedan aspekt drugačiji od 90-ih. Tada, kaže, SAD su bile veoma moćne i da je Rusija sarađivala s njima, dok su danas – suočene s ratom u Ukrajini, sukobom u Gazi, rastom pretne od Kine – mnogo manje angažovane na Balkanu. "To za neke može biti dobra vest, jer velike sile više nisu toliko dominantne i region može više da deluje samostalno. Ali, loša vest je da, delujući samostalno, region preuzima punu odgovornost za svoju budućnost i više ne može da se oslanja na spoljne intervencije", kaže Kanin za RSE. Loše vesti se tu, međutim, ne završavaju, kažu analitičari, jer Rusija, koristeći slabosti regiona i nedostatak angažovanja Zapada, interveniše sofisticiranim političkim i ekonomskim strategijama kako bi proširila svoj uticaj. Od podrške srpskim i prosrpskim liderima pa do korišćenja energetike i strateških investicija kao sredstva pritiska, Moskvi je dovoljno da izazove postepenu destabilizaciju bez upotrebe vojnika i tenkova, kaže Stradner. Ona podseća da se samo ove godine Vučić dva puta sastao s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, kao i Dodik, koji je rekao da očekuje da će se ponovo sastati s njim u oktobru. "Putin traži nove prilike da izazove Zapad i stvori haos u tom delu sveta. Tako bi mogao da se predstavi kao posrednik, a zatim da ucenjuje Zapad govoreći: ako ne želite da situacija izmakne kontroli, moraćete da pregovarate sa mnom", kaže Stradner. U anketi koju je prošle godine sproveo Međunarodni republikanski institut (IRI), 43 odsto ispitanika u Srbiji smatralo je Zapad odgovornim za "vojni sukob između Rusije i Ukrajine", a samo šest odsto Rusiju odgovornom. Poređenja radi, 73 odsto ispitanika na Kosovu smatralo je Rusiju odgovornom, a samo osam odsto Zapad. SAD, preko svog ambasadora u NATO-u, Metjua Vitakera (Matthew Whitaker), jasno su stavile do znanja da žele stabilnost na Zapadnom Balkanu. "Veoma pažljivo pratimo sve što se dešava i u Republici Srpskoj i u Srbiji. Trenutno smo fokusirani na sprečavanje da se situacija pretvori u potencijalni regionalni sukob", rekao je on. Na pitanje da li bi NATO intervenisao u slučaju oružanog sukoba, posebno u BiH ili Srbiji, Vitaker je odgovorio da savez deluje jednoglasno, dodajući da "smo daleko od takvog scenarija". A da bi se ta pretnja držala na distanci, Kanin ističe da Zapad – posebno Evropska unija – mora da zadrži fokus na regionu i da ispuni data obećanja. "Podeljen je, previše birokratski i spor u delovanju, dok je njegova politika proširenja izgubila kredibilitet kod balkanskih zemalja koje još nisu deo njega. Važno je da EU pridruži Crnu Goru do 2030. godine. Ako se ovaj rok produži i nijedna druga zemlja ne bude primljena, onda će reputacija EU - ono što je od nje ostalo - biti uništena“, kaže Kanin. "On je razjedinjen, previše birokratski i spor u delovanju, dok je njegova politika proširenja izgubila kredibilitet kod zemalja Balkana koje još nisu članice. Važno je da EU do 2030. primi Crnu Goru. Ako se taj rok pomeri i nijedna druga zemlja ne bude primljena, reputacija EU – šta god da je ostalo od nje – biće uništena", kaže Kanin. U Srbiji, na primer, Evropska unija ima snažan uticaj, jer više od 60 odsto stranih investicija dolazi iz nje. EU je pozvala na uzdržanost svih strana u zemlji, ali strahovi da bi se Beograd mogao približiti Rusiji izgleda da su ublažili njene kritike Vučića, koji je ove nedelje najavio nove gasne sporazume s Moskvom. Stradner kaže da je sada vreme za štap, a ne za šargarepu. Posle raspada Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, kaže ona, Zapad je verovao da će snažne ekonomije i otvorena tržišta sprečiti nove ratove u regionu, ali taj pristup nije uspeo. Prema njenim rečima, Srbija jeste postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali njen ideološki pravac ostaje vezan za Rusiju i Kinu. Stoga bi EU trebalo da govori jezikom sankcija svakome ko ugrožava regionalnu stabilnost, kaže Stradner. "Vučić se plaši zapadnih sankcija, ali i nedostatka zapadnog novca, jer su upravo ti faktori jedini razlog zbog kojeg se nalazi na takozvanoj putanji ka EU", dodaje ona. Prema Bjeloš u Beogradu, Vučić mora da ode. "Pitanje je vremena kada će se to dogoditi. Ono što je on stvorio, ovo nenormalno stanje u kojem živimo, više nije ni prihvatljivo ni podnošljivo za značajan broj građana", kaže ona. Prema rečima profesora Kanina, ideja o povratku mira na Balkanu je obmanjujuća, jer je nesigurnost vekovima bila norma u ovom regionu. Rešenje, kaže on, ne leži u nepokolebljivoj stabilnosti, već u kretanju napred ka nečemu boljem. Uklanjanje Dodika s vlasti i organizovanje slobodnih izbora mogli bi biti skroman korak napred – pod uslovom da region ostane pod zapadnim okriljem, zaključuje poznavalac Balkana.

Vlada Crne Gore je odlučila da privremeno obustavi priznavanje diploma stečenih na Visokoj školi za uslužni biznis istočno Sarajevo – Sokolac u Bosni i Hercegovini(BiH) zbog, kako je rečeno, zaštite javnog interesa. Ovo je osma visoko obrazovna ustanova iz država regiona čije diplome ubuduće neće biti nostrifikovane u Crnoj Gori. Ministarstvo prosvjete je obrazložilo da će nostrifikacija diploma iz te obrazovne ustanove biti obustavljena do "pribavljanja informacija o uslovima upisa, prepisa i načinu sticanja obrazovnih isprava". "Time se želi obezbijediti pouzdanost procesa priznavanja i zaštititi standardi kvaliteta u visokom obrazovanju", saopštilo je Ministarstvo prosvjete Crne Gore. Direktor Visoke škole iz Sokoca Ognjen Bakmaz, za Radio Slobodna Evropa odluku crnogorskih vlasti smatra "stavom koji nosi pravno-politički pečat izvršne vlasti". "Privremenost ove odluke, nije utemeljena u povredi zakonom propisanih standarda kvaliteta na kojima Visoka škola gradi svoju reputaciju već 18 godina, kako u Republici Srpskoj i BiH, tako i u zemljama regiona", navodi Bakmaz. Na čemu se temelje sumnje Ministarstva prosvjete Crne Gore?Ministarstvo prosvjete je saopštilo da su do septembra ove godine podnijeta 33 zahtjeva za priznavanje diploma Visoke škole u Istočnom Sarajevu, od čega su 23 u postupku rješavanja. Najstarije lice koje je podnijelo zahtjev za nostrifikaciju ima 47 godina, najmlađe 22, dok je 15 osoba staro preko 30 godina. Ministarstvo kaže da ovo navodi na zaključak da su podnosioci zahtjeva sticali visoko obrazovanje uglavnom iz radnog odnosa. "To dalje navodi na sumnju u način sticanja obrazovnih isprava. 27 lica je steklo kvalifikaciju iz oblasti bezbjednosti, dok je šest lica steklo kvalifikacije iz oblasti prava i ekonomije", navodi Ministarstvo. Takođe se kaže da su 22 osobe visoko obrazovanje u BiH stekle prepisom - obrazovanje koje su počeli u Crnoj Gori ili inostranstvu, završili su polaganjem minimalne razlike ispita u Visokoj školi u Istočnom Sarajevu. "Zbog ovih sumnji, Vlada je zadužila Ministarstvo da privremeno obustavi priznanje diploma te ustanove, do pribavljanja informacija o upisu, prepisu i načinu sticanja diploma", rečeno je u saopštenju. Te informacije će crnogorsko Ministarstvo pribaviti od nadležnog Ministarstva obrazovanja i Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH. Direktor škole Bakmaz navodi da će sva pitanja, koja mogu izazvati nedoumice u dijelu upisa, prepisa i načina sticanja isprava na Visokoj školi, rješavati u saradnji sa Agencijom za akreditaciju Republike Srpske i BiH, kao i nadležnog ministarstva. Kaže da je Visoka škola privržena evropskom sistemu kvaliteta visokog obrazovanja i ljudskih sloboda: "Ostajemo privrženi osnovnim vrijednostima slobode kretanja ljudi i usaglašenosti kvaliteta visokoškolskih institucija u sistemu Evropske asocijacije za obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju." Na web stranici Visoke škole objavljena su rješenja o akreditaciji Visoke škole za uslužni biznis koja važi do 2027. koju je izdala Agencija za razvoj visokog obrazovanja BiH. Takođe je objavljena i akreditacija dodijeljena od Agencije entiteta Republika Srpska. Čije još diplome ne važe u Crnoj GoriCrna Gora se godinama suočava sa uplivom obrazovnih isprava sumnjivog kvaliteta, kao i falsifikovanih diploma. Prije tri godine su pokrenute konkretne istrage o kvalitetu i validnosti diploma zaposlenih u javnom sektoru, najviše u zdravstvu, obrazovanju i policiji. U novembru prošle godine, Ministarstvo prosvjete je privremeno obustavilo priznavanje diploma stečenih na privatnim fakultetima koji su obuhvaćeni istragom nadležnih u Bosni i Hercegovini. Obustavljeno je priznavanje diploma: tri fakulteta u Banja Luci - Nezavisnog univerziteta za političke nauke, Visoke škole "Prometej" i Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment, zatim dvije visoke škole iz Mostara - Univerzitet "Victoria…"i Visoka škola "Union" i Internacionalnog univerziteta Brčko. Pored toga prekinut je postupak priznavanja za preko 120 diploma stečenih na Visokoj medicinskoj školi "Milutin Milanković" iz Srbije, kao i za oko 60 diploma Srednje škole "Tutin". Ministarstvo prosvjete otkriva i falsifikovane diplome tokom postupka priznavanja inostrane obrazovne isprave. Ministarstvo je u posljednje tri godine podnijelo tužilaštvu 90 krivičnih prijava protiv lica za koja se sumnja da su izvršili krivično djelo falsifikovanje isprave. Trideset prijava je podnijeto samo u posljednjih godinu dana.

Crnogorske nacionalne i građanske organizacije održale su skup na Cetinju 7. septembra kojim su obilježili četvrtu godinu od masovnog protesta protiv ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija. Protestom, održanim 5. seprembra 2021, građani predvođeni procrnogorskim organizacijama pokušali su blokadom svih prilaza Cetinju da spriječe ceremoniju ustoličenja mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. Blokada je okončana intervencijom jakih policijskih snaga, upotrebom ogromnih količina hemijskih sredstava, uz desetine povrijeđenih. Mitropolit Joanikije je ipak ustoličen tog dana u Cetinjskom manastiru gdje je zajedno sa Patrijarhom SPC Porfirijem dovezen helikopterom. Podsjećajući na taj događaj, organizatori skupa iz NVO Centar za građanska prava, pozvali su na nacionalno jedinstvo, a SPC okarakterisali kao "parapolitičku i paravojnu' organizaciju". Skup je počeo intoniranjem državne himne, a zatim je minutom ćutanja odata počast žrtvama u dva masovna zločina koja su se dogodila na Cetinju i vojniku Dejanu Božoviću koji je izgubio život tokom intervencije u borbi sa požarima ove godine. Policija je obezbjeđivala skup pred Cetinjskim manastirom pod nazivom "Cetinje pamti, Crna Gora pamti" i okončan je bez incidenata. U Cetinskom manastiru je sjedište mitropolije SPC u Crnoj Gori. Pobuna protiv 'srpskog sveta' 2021.Demonstranti su 5. septembra 2021. smatrali da je ustoličenje Joanikija u crnogorskoj prijestonici Cetinje provokacija ideologa takozvanog srpskog sveta, uz uvjerenje da je SPC jedna od poluga velikosrpskog nacionalizma i vjerska institucija koja ne priznaje crnogorsku naciju. Zato su pokušali da blokiraju sve putne pravce ka Cetinju kako bi spriječili dolazak crkvene i državne delegacije na ustoličenje novog mitropolita SPC. Došlo je do sukoba policije i demonstranata u samom Cetinju kada su ispaljene velike količine suzavca, a očevici tvrdli da su korišćeni gumeni meci. Mitropolit Joanikije i patrijarh Porfirije su, u vrijeme sukoba, uz oružanu pratnju pripadnika specijalnih jedinica dovezeni u Cetinjski manastir gdje je održano ustoličenje. Nadležni državni organi do sada nisu dali odgovor na pitanje da li su demonstranti bili nasilni i izazvali reakciju policije, ili je policija prekoračila ovlašćenja prilikom intervencije. U to vrijeme Vladu Zdravka Krivokapića je podržavala parlamentarna većina predvođena proruskim i prosrpskim Demokratskim frontom. Krivokapićeva Vlada se raspala četiri mjeseca kasnije. 'Belvederski događaji', kako se najčešće nazivaju demonstracije iz 2021, obilježavaju se svake godine na Cetinju.

Broš od dobrotske čipke kotorskih Muzeja zvanično je najbolji muzejski suvenir Balkana, odlučio je žiri Balkanske muzejske mreže 18. avgusta. Dobrotska čipka je po predanju stara više vjekova, a ime je dobila po kotorskom naselju Dobrota.

Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zatražio je da se film "Roda", kosovskog reditelja Isa Ćosje ponovo javno prikaže, nakon što je njegova projekcija nasilno prekinuta 3. septembra zbog negodovanja grupe građana kojima je zasmetalo što je film na albanskom jeziku. "Očekujemo od policije i tužilaštva da identifikuju počinioce i procesuiraju ih. Važno je omogućiti ponovnu javnu projekciju filma", navodi se u saopštenju koje potpisuje Milatovićeva savjetnica za kulturu Milena Pejović Eraković. Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ispričao Jasmin Murić, jedan od gledalaca, grupa nepoznatih osoba je uzvikivala uvrede i zahtijevala prekid projekcije u okviru Džada Film festivala u podgoričkom naselju Zabjelo. Uprava policije se nije zvanično oglasila, ali je za RSE nezvanično rečeno da i dalje "prikupljaju obavještenja i postupaju po nalogu tužioca". Organizatori festivala potvrdili su da je došlo do "neprijatne situacije" i da je projekcija prekinuta iz bezbjednosnih razloga. Nisu željeli da dodatno komentarišu slučaj za RSE. Dio političkih stranaka i civilnog društva pozvao je nadležne da hitno sankcionišu ovakvo nasilničko ponašanje i zaštite dostojanstvo umjetnika, građana i javnog prostora. Šta je ispričao jedan od očevidaca?Jasmin Murić, koji je bio dio publike, za RSE opisuje tok događaja: "Nakon uvodnih scena i prvih izgovorenih riječi na albanskom, desetak ljudi je napustilo projekciju uz ružne komentare. Nakon 20 minuta, grupa ljudi koja je stajala u blizini počela je glasno dobacivati tražeći da se projekcija prekine." Kako dodaje, osoba iz organizacije ih je zamolila za tišinu i da dozvole nastavak projekcije, ali je naišao na ozbiljne prijetnje i uvrede, pa čak i naznake fizičkog nasrtaja. Situacija se, dodaje Murić, malo smirila, ali oko 15 minuta kasnije pojavila se druga grupa od sedam-osam osoba, starosti između 20 i 40 godina. "Oni su agresivno i glasno tražili da se projekcija odmah prekine. Uzvikivali su: 'Ugasite ovo odmah', 'ne može šiptarski film na Zabjelo', 'ovo vas je platila njihova ambasada'… Živim ovdje i ne možete mi puštati šiptarski film…", prepričava Jasmin. Kaže da grupu nisu interesovala objašnjenja organizatora da je film koprodukcija Crne Gore, već su insistirali da se prekine sa projekcijom. "Organizatori su odmah postupili po 'naređenju'. Policija koja je bila u blizini, dva automobila na početku i kraju ulice, nije reagovala dok sam ja bio tamo", navodi Murić. Dodaje da ni nakon toga nije vidio policiju a ostao je još desetak minuta nakon kraja. "Ni zaštitar nije reagovao. Jedna gospođa iz organizacije se na mikrofonu izvinila što je film pušten, objašnjavajući da nije bila namjera da nekog uvrijede", ističe on. 'Ovo nije počelo juče'Jedan od producenata filma "Roda" Ivan Đurović za RSE kaže da ga niko iz nadležnih Vladinih institucija nije kontaktirao nakon prekida projekcije, niti bilo koga iz filmske ekipe. Ističe da je iznenađen, ali da za incident ne krivi one koji su ga izazvali. "Ne krivim te osobe. Društvo je zatrovano. Sa svim tim informacijama kojima su izloženi, s tom vrstom indoktrinacije, trovanjem ništa nije iznenađenje". Đurović naglašava da je "Roda" priča o položaju žena u ruralnim krajevima Crne Gore, ali i cijelog okruzenja. "Na filmu su radili ljudi, osim većeg dijela autora i ekipe iz Crne Gore, još pet država iz okruženja, kao i iz Turske. Režiser Isa Ćosja je rođen upravo u selu Vusanje, u Gusinju, na granici sa Albanijom. Logično je da je film na albanskom jeziku", navodi Đurović. Sve vidi kao dublji i sistemski problem "jer država i društvo su imali dovoljno vremena, ali se nisu suštinski posvetili emancipaciji društva". Zaključuje da se društvo nalazi na ivici ozbiljne krize. "To nije počelo juče. Društvo je odavno zapušteno. Dozvoljeno je da svako rovari, a niko se ozbiljno ne bavi borbom protiv ovih poremećaja", navodi on. Upozorava da su ovakvi incidenti simptom mnogo ozbiljnijeg problema. "Ovo što se dešava je društveni rak koji nas sve zajedno nagriza", ističe. Pozivi nadležnima da otkriju počinioceNasilni prekid projekcije izazvao je osude dijela javnosti, nevladinog sektora, kao i predstavnika političkog i vjerskog života. Osim što je traženo da se projekcija filma ponovi i identifikuju počinioci, iz kabineta predsjednika Crne Gore je poručeno da nasilni prekid projekcije filma predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film snimljen na albanskom jeziku. "To je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar", naveo je kabinet predsjednika Crne Gore. Ministarstvo kulture i medija saopštilo je da su iznenađeni i zabrinuti, ocijenivši da je riječ o činu netolerancije koji nema mjesta u Crnoj Gori. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da je prekid filma "napad na kulturnu raznolikost" Crne Gore. "Neke rode su donijele (ne)kulturu na crnogorskim i podgoričkim džadama. Albanski jezik je bogatstvo naše kulture", napisao je Fejzić na mreži X. Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da nasilno prekidanje projekcije filma na albanskom jeziku nije samo pitanje albanske zajednice već pitanje Crne Gore. "Najodgovorniji da reaguju i obezbijede prikazivanje filma jesu predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine. Nažalost, njihova reakcija izostaje", istakao je Đeljošaj. Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj očekuje odlučnu reakciju institucija i najavio da će se "lično založiti da nadležni pronađu organizatore i počinioce gnusnog događaja". Na vlasti u Crnoj Gori je koalicija koju čine Pokret Evropa sad, stranke rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka. Šta je poručeno iz EU?Nevladine organizacije upozorile su da ovakav incident predstavlja opasan napad na slobodu umjetničkog izražavanja i otvoreni izliv netrpeljivosti zbog jezika i nacionalne pripadnosti. "Grupa nasilnika je prekinula projekciju samo zato što je film na albanskom jeziku. Ovakav napad u državi koja se ustavno definiše kao građanska i multietnička je posebno zabrinjavajući", navodi se u zajedničkom saopštenju više NVO. Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, koja je finansijski podržala festival, oglasila se kratkim saopštenjem na mreži X. "Sloboda umjetničkog izražavanja predstavlja sastavni dio slobode govora i jednu od suštinskih demokratskih vrijednosti", poručili su iz Delegacije. O filmu i festivaluFilm "Roda" je dugometražni igrani film crnogorskog reditelja Isa Ćosje, porijeklom iz Gusinja, a premijerno je prikazan 2024. godine na festivalu PriFest u Prištini. Radnja filma smještena je u napušteno selo Vusanje, na crnogorsko-albanskoj granici, a kroz priču o tri generacije žena tematizuje pitanje emigracije. U pitanju je prvi crnogorski filmski projekat koji je podržao evropski fond Eurimages, uz podršku od 80.000 eura. Festival Džada Film, koji se održava već deset godina, međunarodni je festival debitantskog filma, sa projekcijama na otvorenom širom Podgorice. Organizatori ističu da festival promoviše multikulturalnost i slobodu umjetničkog izraza. Albanski u Crnoj Gori ima status jezika u službenoj upotrebi, a Albanci čine oko pet odsto stanovništva.

Šta su slabosti i prednosti turističke ponude Crne Gore, zašto su ocjene, pa i brojke kontroverzne? To su pitanja na kraju ove ljetnje sezone u kojoj ima više gostiju, a manje noćenja nego prethodne. Vlasti tvrde da je sezona najbolja, dok eksperti upozoravaju na višegodišnji pad crnogorskog turizma. Trend koji se ističe ove godine je rast broj posjeta nacionalnim parkovima.

Projekcija filma "Roda" reditelja Isa Ćosje, prekinuta je u četvrtak, 3. septembra u podgoričkom naselju Zabjelo, gdje je emitovan na otvorenom u okviru Džada film festivala. Do prekida projekcije je došlo nakon glasnog negodovanja zasad nepoznate grupe osoba, kojima je navodno smetalo što je film na albanskom jeziku. Organizatori su potvrdili da je došlo do "neprijatne" situacije i da je projekcija prekinuta. "Nakon što je grupa pojedinaca negodovala zbog projekcije filma, odlučili smo da iz predostrožnosti prekinemo projekciju. Po službenoj dužnosti, policija je sinoć izašla na lice mjesta", saopštili su organizatori Džada filma. Policija nije saopštila rezultate istrage. Radio Slobodna Evropa (RSE) je uputio pitanja koja se odnose na epilog istrage. Nasilni prekid projekcije filma "Roda" najoštrije su osudile nevladine organizacije koje su konstatovale da to predstavlja opasan napad na slobodu umjetničkog i kulturnog izražavanja i otvoreni izliv mržnje zbog nacionalne pripadnosti i jezika. "Grupa nasilnika je upala na projekciju i prekinula je samo zbog toga što je film na albanskom jeziku. Zabrinjavajuće je što se ovakav napad dešava u multietničkoj državi gdje je albanski jezik prema Ustavu u službenoj upotrebi...", navode crnogorske NVO. Očekuju od policije i tužilaštva da otkriju počinioce a vladajuće partije pozivaju da takođe reaguju: "Partije na vlasti snose odgovornost za čitav niz nacionalističkih provokacija koje su prethodile ovom događaju, pa samim tim i za destabilizaciju Crne Gore kao građanske države. Pozivamo najviše predstavnike vlasti da spriječe dalje incidente i narušavanje multietničkog sklada." Zabrinutost zbog nasilnog prekida projekcije izrazila je i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori koja je finansirala "Džada film" festival. "Sloboda umjetničkog izražavanja predstavlja sastavni dio slobode govora i jednu od suštinskih demokratskih vrijednosti", navela je Delegacija na mreži X. "Džada film" se održava već deset godina i predstavlja Međunarodni festival debitantskog filma. Sva filmska i dokumentarna ostvarenja se emituju uglavnom na otvorenom prostoru u Podgorici. Crnogorski dugometražni igrani film "Roda", koji je režirao kosovski reditelj porijeklom iz Gusinja Isa Ćosja premijerno je prikazan septembra 2024, na Međunarodnom filmskom festivalu u Pri-Fest u Prištini. Radnja je smještena u napušteno selo Vusanja naseljenom albanskim stanovništvom, na crnogorsko -albanskoj granici. Tema emigracije ispričana je kroz priču o tri generacije unesrećenih žena. U pitanju je prvi crnogorski projekat koji je podržao evropski filmski fond Eurimaž, sa 80.000 eura. Film je nastao u produkciji "Artikulacije" iz Podgorice, u partnerstvu sa ABHO Filmom i ABA Filmom iz Crne Gore, kao i sa drugim producentskim kućama iz Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije.

Ukoliko bi na infrastrukturu Vlade Crne Gore danas bio izvršen sajber napad kao u avgustu 2022. sigurno bi se odbranila, tvrdi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dušan Polović iz vladinog Direktorata za informacionu bezbjednost. On kaže da nije siguran u posljedice ukoliko bi došlo do sličnih napada na kritičnu infrastrukturu aerodroma, Luke Bar ili vodovoda, jer su one u nadležnosti Agencije za sajber bezbjednost koja još nije formirana. Serveri Vlade Crne Gore i skoro svih crnogorskih institucija bili su danima na udaru najsnažnijih sajber napada u istoriji u avgustu 2022. a na otklanjaju posljedica tih napada su pomagali stručnjaci američkog FBI. I bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Savo Kentera za RSE navodi da tri godine nakon sajber napada nema formiranu Agenciju, što Crnu Goru i dalje čini ranjivom. Ne zna da li razlog za neformiranje leži u političkoj volji: "Ipak, Crna Gora bi se danas mnogo bolje odbranila od napada nego 2022, nijesmo više tako ranjivi jer smo naučili neke lekcije. Ali i dalje prijeti opasnost od svih država koje ne dijele vrijednosti NATO saveza i Evropske unije." Crna Gora je članica NATO od 2017. Lekcije iz sajber napada 2022. godinePrije tri godine napadnuti su vladini i serveri skoro svih državnih institucija. Sedmicama su van internet mreže bili sajtovi i mejlovi Vlade i Skupštine, kao i tužilaštava, sudova, katastra, Uprava prihoda i carina. Tada je ANB saopštila da iza tih sajber napada stoji Rusija i da je Crna Gora pod "hibridnim ratom". Savo Kentera, koji je u vrijeme tih napada bio na čelu ANB, danas za RSE ponavlja da su iza napada stajali Rusi: "O tome je prošle godine govorio i predsjedavajući NATO komiteta general Endrju Roling, pa mogu i ja da ponovim tadašnja saznanja da je Rusija stajala iza napada. Neke stvari moramo jasno reći, ko radi protiv interesa ove države." Nakon sajber napada 2022.Vlada je formirala više institucija koje se bave zaštitom sajber prostora i kritične infrastrukture i razvila kapacitete za rano otkrivanje i sprječavanje napada, navodi Dušan Polović: "Sve više i više je napada, mi to jasno vidimo. Rezultat je da smo uspjeli da preveniramo brojne napade na vladinu infrastrukturu i spriječimo posljedice." Da je složena geopolitička situacija uzrok hibridnih prijetnji i u Evropi potvrđuje Saša Šćekić direktor IT sektora Centralne banke Crne Gore koji navodi da su targetirani zdravstveni sistemi, banke i energetske mreže. Kaže da je u posljednjih nekoliko godina više evropskih zemalja prijavilo pokušaje napada. "Jedno istraživanje pokazuje da je samo u prvoj polovini ove godine bilo osam miliona sajber napada na državne infrastrukture." Šta kaže Zakon o kritičnoj infrastrukturi?Kritična infrastruktura obuhvata sisteme o objekte u Crnoj Gori čiji prekid funkcionisanja može imati ozbiljne posljedice po nacionalnu bezbjednost, zdravlje i život ljudi, imovinu, životnu sredinu, bezbjednost građana i ekonomsku stabilnost. Zaštita kritične infrastrukture treba da spriječi poremećaj ili njeno uništenje, a u slučaju prijetnje da se obezbijedi funkcionisanje sistema. Ključnu infrastrukturu mora da kontroliše državaKentera, koji je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, kaže da je kritična infrastruktura koju treba zaštititi energetska kompanija, telekomunikacije, luke, izvorišta vode. "Nova je realnost da ko kontroliše infrastrukturu, kontroliše i budućnost i bezbjednost zemlje. Danas neprijatelj ne mora da šalje vojsku, dovoljno je da zavrne ventil, da isključi mrežu ili presječe tok informacija i društvo postaje paralizovano." Prema njegovim riječima, Crna Gora mora imati energetsku nezavisnost, digitalni suverenitet i zaštitu strateških resursa, jer u suprotnom će država biti pod uticajem takozvane meke moći: "Elektroprivreda Crne Gore je krvotok naše privrede. Ako ikada dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili smo sposobnost da sami odlučujemo o svojoj budućnosti." Kako je Poljska prekinula 'meku moć' RusijePrimjer sprovođenja 'meke moći' kroz energetsku zavisnost dao je otpravnik poslova ambasade Poljske u Crnoj Gori Bartoš Marčinovski (Bartosz Marcinkowski). On je na skupu Atlantskog saveza Crne Gore saopštio da energetska zavisnost dovodi do rizika u bezbjednosnom sektoru, kao u slučaju Poljske koja je godinama bila zavisna od uvoza gasa iz Rusije. "Poljska je prije 25 godina bila potpuno zavisna od uvoza gasa iz Rusije. Sada je situacija potpuno drugačija. Možda danas gas plaćamo više, ali sto posto smo nezavisni i pritisak neprijateljskih država se smanjio. Moramo znati šta je naš nacionalni interes", rekao je Marčinovski. Da je energetski sektor države prvi na udaru prilikom neprijateljskih dejstava, pokazuje primjer invazije Rusije na Ukrajinu koja je počela 2022. Profesor bezbjednosti na beogradskom Univerzitetu Zoran Keković navodi da se najveća šteta nanosi napadima na infrastrukturu koja je ranjiva: "U Ukrajini je sve vrijeme i uporno uništavan energetski sektor vazdušnim udarima. Ako želite da nanesete najveću štetu protivniku, nećete uništavati živu silu. Poenta je da se parališu njegovi kritični infrastrukturni objekti." U poslednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku piše da je Vlada Crne Gore napredovala u oblasti sajber bezbjednosti od napada 2022. Navedeno je i da su sprovedene reforme digitalne transformacije, ojačana sajber infrastruktura i uspostavljen portal kojim se podiže svijest o pitanjima sajber bezbjednosti.

Grupa nevladinih organizacija izrazila je snažno protivljenje predlogu da ulica u Podgorici nosi ime Darka Vlahovića, koji je kao pripadnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) poginuo krajem 1991. u Hrvatskoj. Ovo je osma inicijativa u posljednje četiri godine da se ulice ili objekti u Crnoj Gori nazovu po učesnicima ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije. Udruženje boraca ratova devedesetih predložilo je Skupštini Podgorice da se Vlahoviću dodijeli ulica kao "istaknutoj ličnosti" za "ispoljeni patriotizam u odbrani otadžbine". Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kaže za Radio Slobodna Evropa da je pojam "otadžbina" u ovom slučaju zloupotrijebljen, jer je JNA u tom periodu djelovala kao agresor na teritoriji suverene države Hrvatske. Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju. "Riječ je o još jednom aktu institucionalnog revizionizma... Ovakvim predlozima pravda se i relativizuje zločinačka politika rukovodstva tadašnje države, ali se i pokušavaju prepraviti činjenice", ističe Čabarpkapa. Ovaj predlog tek treba da se razmatra na Skupštini Podgorice. Ovo nije jedini predlog koji bi se mogao naći pred podgoričkim poslanicima. Naime, vladajuće Demokrate predložile su da jedna od ulica nosi naziv nekadašnjeg ministra Pavla Bulatovića, koji je, po sudskim spisima, odgovoran za deportaciju muslimanskih izbjeglica 1992. Na osnovu iskaza svjedoka i optuženih, po Bulatovićevom naređenju, crnogorska policija je uhapsila više od 150 izbjeglica, uglavnom Bošnjaka i predala ih Vojsci Republike Srpske Radovana Karadžića. Preko 80 ih je ubijeno. Vladajuće Demokrate su nastale iz Socijalističke narodne partije Momira Bulatovića, nekadašnjeg predsjednika Crne Gore i bliskog saradnika Slobodana Miloševića. Vlast u Podgorici i Crnoj Gori čini koalicija oko Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata vicepremijera Alekse Bečića i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. "Pljevlja kao pokazna vježba"Davanje imena ulicama po borcima poginulim ratnih 1990-ih "krenulo" je iz Pljevalja, grada na sjeveru zemlje. Vlast u gradu u blizini granice Srbije čini koalicija predvođena predsjednikom Opštine Dariom Vranešom iz prosrpskog DF. Samo prošle godine preimenovala je četiri ulice. Bez saglasnosti Ministarstva kulture, ulice su dobili pripadnici JNA ili Vojske Jugoslavije koji su stradali u ratnim sukobima u Sloveniji, Hrvatskoj i Kosovu. "Sada je očito da je sve što se dešavalo u Pljevljima bila pokazna vježba i da je izostanak reakcije institucija podstrek da se ova opasna praksa prenese dalje. I sada je stigla u glavni grad države koja pretenduje da bude sljedeća članica EU", upozorava za RSE Sara Čabarkapa iz CGO-a. U ovom gradu je prošle godine otkriven i spomenik pripadniku Vojske Jugoslavije Predragu Leovcu, koji je stradao u sukobima na Košarama, na Kosovu 1999. Otvaranju spomenika prisustvovao je i tadašnji premijer Srbije Miloš Vučević. "Ministarstvo kulture je ljetos – kada je bio aktuelan spomenik ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću - navelo da će sve nezakonite spomenike ukloniti, ali ovaj spomenik u Pljevljima nije ni spomenut", ističe Čabarkapa. Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE o sudbini spomenika u Pljevljima. Prema NVO koje se bave ljudskim pravima i ratnim zločinima, oni nisu ispunjavali zakonske uslove da kao 'istaknute ličnosti' dobiju ulice i spomenike. Naime, Zakon o spomen obilježjima propisuje da ga nije dozvoljeno podizati licima koja su u istoriji Crne Gore ili šire imale negativnu ulogu. Da li i šta Crna Gora dobija od ovakvih poteza?"Ovakvim potezima se narušavaju i dobrosusjedski odnosi i sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, jer su vojnici iz Crne Gore koji su stradali u tim državama dobili svoje ulice", ističe Čabarkapa za RSE. Crna Gora već ima "iskustvo" s narušavanjem odnosa sa susjedima zbog naziva. Naime, odluka kotorskih vlasti da glavni gradski bazen nosi ime po Zoranu Džimiju Gopčeviću izazvala je prije četiri godine osude Hrvatske. Gopčević je jedan od najuspješnijih crnogorskih vaterpolista koji je ratnih devedesetih bio čuvar u bokokotorskom logoru Morinj u kome su mučeni ratni zarobljenici iz Hrvatske. Međutim, nije procesuiran. Preminuo je 2000, sedam godina prije nego što je hrvatsko tužilaštvo dostavilo crnogorskim kolegama materijal o osumnjičenima za zločine u Morinju. Ovo je sada jedno u seriji otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske. Odnosi dvije države su pogoršani 2024. nakon što je Skupština Crne Gore - na predlog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića - izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Zagreb je potom proglasio lidere ovih partija za nepoželjne osobe i kao član EU spriječio Crnu Goru da zatvori pregovaračko poglavlje o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. Crna Gora ima svoje heroje iz 90-ihSagovornica RSE-a naglašava da Crna Gora ima svoje heroje iz vremena ratnih devedesetih. "To su ljudi poput kontraadmirala Krsta Đurovića i Vladimira Barovića, koji su branili crnogorsko čojstvo i junaštvo. Oni su se snažno protivili napadu na Hrvatsku, dok je crnogorski državni vrh slao mlade momke da ginu u ime osvajačke politike tadašnje države." Dvojica kontraadmirala nisu pristala da, po komandi tadašnje JNA, napadnu Hrvatsku 1991. Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima, dok je Barović izvršio samoubistvo. Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju na Dubrovnik, grad pod zaštitom UNESCO-a. Agresija na Dubrovnik - u kojoj su učestvovali pretežno građani Crne Gore - najveća je sramota njenoj novijoj istoriji, ocijenile su nevladine organizacije HRA i CGO. Skupština Cetinja donijela je ove godine odluku da jedna ulica u tom gradu dobije ime po Krstu Đuroviću.

Pripadnici crnogorskog Interpola su u Bernu odbili da preuzmu od švajcarske policije uhapšenog i spremnog za izručenje, jer su na licu mjesta utvrdili da se ne radi osobi za kojim je Crna Gora raspisala potjernicu. Prethodno su švajcarske vlasti tvrdile, a crnogorska policija sredinom avgusta objavila, da je 14. avgusta uhapšen pripadnik visokorizične organizovane kriminalne grupe Krsto Vujić. Međutim, prilikom primopredaje osumnjičenog u Bernu 29. avgusta su crnogorski inspektori ustanovili da se ne radi o Vujiću, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Uprave policije. "Službenici Interpol-a Podgorica su, nakon detaljno sprovedene vizuelne identifikacije, odbili da preuzmu lice budući da su utvrdili da se ne radi o licu za koje su u prethodnoj korespodenciji organi Švajcarske tvrdili da je K.V. za kojim traga NCB Interpol-a Podgorica", navedeno je u odgovoru RSE iz policije. Kako su ranije objavile podgoričke Vijesti, crnogorska policija je o ovom slučaju obavijestila Interpol i Europol i zatražila da se u Švajcarskoj sprovede međunarodna istraga. "Imajući u vidu da su u komunikaciji sa našim Interpolom, više puta dostavljene potvrde da otisci lica lišenog slobode odgovaraju međunarodno traženom licu K.V. o svemu je obaviješten i Generalni sekretarijat Interpola u Lionu." Crna Gora potražuje Vujića, po nalogu podgoričkog Višeg suda, zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo. Vujića i još osam lica tereti Specijalno tužilašto, optužnicama iz 2020. i 2023, za ubistvo Šćepana Roganovića iz Herceg Novog u februaru 2020. Ubijenog Roganovića je crnogorska policija označavala kao člana Kavačkog kriminalnog klana. Suđenje za ubistvo Roganovića je u toku u podgoričkom Višem sudu, a Vujiću se sudi u odsustvu. "Škaljarski" i "Kavački" su dva crnogorska kriminalna klana koji su dobili nazive po predgrađima grada Kotora, na ulasku u Bokokotorski zaliv u Crnoj Gori. U sukobu ta dva klana od 2014. godine do danas ubijeno je najmanje 50 lica. Do sukoba klanova došlo je posle nestanka 300 kilograma kokaina u španskoj Valensiji 2014. nakon čega se do tada jedinstveni kotorski kriminalni klan podijelio na dva.