Sam telegram saučešća Mandića neće zaustaviti put ka članstvu, ali kumulativni efekat ovakvih poteza može ga ozbiljno usporiti. Do 2028. Crnoj Gori je potrebna jednoglasna podrška svih 27 država, prvo za zatvaranje preostalih poglavlja, a zatim i za ratifikaciju ugovora o pristupanju u nacionalnim parlamentima. Svaki ovakav incident daje argument onima koji već sumnjaju, a u parlamentima koji ratifikuju ugovor ti argumenti se čuju glasnije nego u Briselu. Crna Gora može ograničiti štetu samo ako njene institucije jasno pokažu da takav stav ne predstavlja državu. Dok se to ne desi, partneri će ga čitati upravo tako - kaže Vuković

U Crnoj Gori identitet je veoma moćno političko sredstvo i bojim se da će tako ostati. Na njemu će i dalje profitirati političari, a društvo će nastaviti da žudi za emancipacijom koja bi pluralizam i multietničnost u Crnoj Gori pretvorila u bogatstvo, a ne primitivno sredstvo za manipulaciju. Mene primarno interesuje posvećenost revitalizaciji crnogorskog identiteskog nasljeđa. Jer mi u našoj riznici imamo sve što nam je potrebno da budemo dio emancipovane Evrope - kaže Čavor

Mi smo državi ostavili trideset godina da razmisli. Mislim da je to više nego korektno. Trideset godina da odluči jesu li pluća djece, trudnica i starih ljudi dovoljno važna da bi se zbog njih izašlo na teren i ugasila vatra. Izgleda da odluka još nije donesena. Pa smo, iz čiste nepristojnosti, prestali da čekamo. I počeli da snimamo. I da riješimo taj problem. Hvala Vladi Crne Gore - istakao je Mladen Ivanović

U sjevernim opštinama biće realizovano 20 projekata, čija je ukupna vrijednost 56,39 miliona eura, dok je za centralni i južni planirano po četiri projekta, vrijedna 8,54 miliona, odnosno 10,25 miliona eura. Pojedinačno je najskuplja investicija jeste izgradnja gradskog trga i javne garaže na Žabljaku (20 miliona eura), koju je kandidovalo Ministarstvo javnih radova

- Na ovim prostorima užasi se sabiraju decenijama, pa i vjekovima. Da ne idem predaleko - od raspada Jugoslavije i ratova koji su iznjedrili garnituru profitera, pa kroz tranziciju koja je ljude ostavila u nemaštini, sa duboko usađenim traumama i podjelama. Ali u najmračnijim vremenima u ovom društvu je uvijek postojao onaj dio koji je, uprkos svemu, uspijevao da živi za ideju mira, slobode i zajedništva – kazala je direktorka organizacije „Kvir Montenegro“ Staša Baštrica

Erozija povjerenja rijetko izgleda kao revolucija, više liči na sporo odlivanje. Malo manje povjerenja u parlament, manje vjere u pravosuđe, a više sumnje u medije. Malo više prihvatanja političkih manipulacija, a više tolerisanja korupcije kada je u „našu korist“. Na kraju, akumulirana šteta postaje nenadoknadiva. Ironija je u tome, što građani često prepoznaju institucionalni raspad tek pošto postanu zavisni od institucija kojima više ne vjeruju

Istorija se pretvara u priručnik za postupanje sa onim što je već bilo, a ne sredstvo da se bolje razumije sadašnjost. Zato je „end times fascism“ više naziv za strah od sadašnjosti nego pojam kojim je možemo objasniti. U praksi, takav pristup – zamjenjivanje konkretne analize analogijom i performativnim nastupom – udaljava od ljevice upravo one slojeve koji danas postaju plijen desnice, koju one nazivaju fašističkom

U junu je hrvatski premijer Plenković upravo tokom Samita EU - Zapadni Balkan u Tivtu otvorio gotovo čitav katalog bilateralnih pitanja sa Crnom Gorom. Četiri mjeseca kasnije, u danu kada su komesarka Kos i predsjednica EK Fon der Lajen iz naše zemlje slale snažne poruke o evropskoj perspektivi Crne Gore, hrvatski ministar Grlić Radman govorio je o imovini vrijednoj 2,7 milijardi dolara, „prebrzom“ zatvaranju poglavlja i osjećaju da se u Crnoj Gori „zatire hrvatski identitet“. Da li je riječ samo o podudarnosti u tajmingu ili o načinu na koji Zagreb koristi trenutke najveće evropske pažnje prema Crnoj Gori