Sudski panel Specijaliziranih vijeća Kosova u Hagu odgodio je za još najmanje dva mjeseca izricanje presude bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) u suđenju za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, potvrdila je glasnogovornica suda za Radio Slobodna Evropa. Suđenje Hashimu Thaçiju, bivšem predsjedniku, Kadriju Veseliju i Jakupu Krasniqiju, bivšim predsjednicima Skupštine, te Rexhepu Selimiju, bivšem poslaniku, završeno je u februaru, a presuda se očekivala ovog mjeseca. Međutim, glasnogovornica Specijaliziranih vijeća Angela Griep rekla je u srijedu za Radio Slobodna Evropa da je sudski panel odlučio odgoditi izricanje presude do 20. jula "zbog složenosti slučaja". Ona je takođe pojasnila da 20. juli ne znači da će presuda tada biti izrečena i upozorila da je moguće novo odgađanje. "Ovaj datum nije datum izricanja presude, već samo rok produženja. Panel je dodao da će, ukoliko dodatno produženje bude apsolutno neophodno, izdati nalog u tu svrhu u odgovarajuće vrijeme", rekla je Griep za Radio Slobodna Evropa. Sva četvorica su kontinuirano negirala optužbe i ponovo se izjasnila da nisu krivi u završnim riječima u februaru. Tužioci su, u međuvremenu, zatražili da budu proglašeni krivima i osuđeni na po 45 godina zatvora, dok su timovi odbrane tražili njihovo oslobađanje, tvrdeći da nema dokaza za navodne zločine. Suđenje Thaçiju, Veseliju, Krasniqiju i Selimiju počelo je 2023. godine, a oni se u pritvoru u Hagu nalaze od 2020. Specijalizirana vijeća Kosova imaju sjedište u Hagu u Nizozemskoj i čine ih međunarodne sudije i advokati. Osnovana su odlukom Skupštine Kosova 2015. godine kako bi sudila u predmetima protiv bivših pripadnika OVK prema kosovskom zakonodavstvu. Thaçi je bio politički vođa OVK prije i tokom rata 1998–1999, Veseli je bio na čelu obavještajne službe, Krasniqi portparol, a Selimi član Glavnog štaba. Optužnica protiv njih uključuje optužbe za nezakonito pritvaranje, torturu, ubistva, zločine protiv čovječnosti, prisilne nestanke i progon stotina civila i osoba koje nisu učestvovale u borbama. Za ove zločine se sumnja da su počinjeni između marta 1998. i septembra 1999. na različitim lokacijama na Kosovu, ali i na sjeveru Albanije. Prema Specijaliziranim vijećima, Thaçi, Veseli, Krasniqi i Selimi snose ličnu krivičnu odgovornost za ove zločine, ali svi oni negiraju krivicu.

Predsjednik SAD-a Donald Trump upozorio je Iran da će se suočiti s "mnogo većim nivoom i intenzitetom" napada ukoliko ne pristane na mirovni sporazum za koji su, prema izvještajima, dvije strane blizu dogovora. Američki mediji, predvođeni Axiosom, objavili su 6. maja da su Teheran i Washington blizu sporazuma o jednoj stranici memoranduma koji bi okončao rat u Zalivu. Axios je naveo da bi sporazum uključivao obavezu Irana na moratorij na obogaćivanje uranijuma, saglasnost Sjedinjenih Država da ukinu sankcije i oslobode milijarde dolara zamrznutih iranskih sredstava, kao i da obje strane ukinu ograničenja za brodove koji plove kroz Hormuški moreuz. Trump je, čini se, potvrdio da je sporazum blizu u objavi na društvenim mrežama, iako nije iznio detalje. "Pod pretpostavkom da Iran pristane na ono što je dogovoreno, što je možda velika pretpostavka, već legendarna operacija Epski bijes biće završena, a veoma efikasna blokada omogućiće da Hormuški moreuz bude OTVOREN ZA SVE, uključujući Iran", napisao je. "Ako ne pristanu, bombardovanje počinje i, nažalost, biće na mnogo većem nivou i intenzitetu nego ranije." Operacija Projekat SlobodaTrumpovi komentari uslijedili su nekoliko sati nakon što je objavio da će operacija nazvana "Projekat Sloboda", za navođenje brodova kroz Hormuški moreuz, biti "pauzirana na kratko vrijeme" nakon postizanja "velikog napretka... ka potpunom i konačnom sporazumu s predstavnicima Irana". Sjedinjene Države pokrenule su Projekat Sloboda kako bi obnovile komercijalni saobraćaj kroz Hormuški moreuz koji je Iran obustavio, ostavljajući hiljade brodova blokiranim na obje strane moreuza sedmicama i utičući na globalnu ekonomiju. Iran je blokirao tranzit kroz ovaj ključni plovni put, prijeteći da će gađati svaki brod koji pokuša proći bez njegove saglasnosti, kao odgovor na američko-izraelsku vojnu kampanju protiv njega, pokrenutu 28. februara. Povećani su strahovi da je primirje uspostavljeno prije gotovo mjesec dana narušeno nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati - ključni saveznik SAD-a u Zalivu - prijavili dolazne salve iranskih projektila, dok je najmanje jedan brod u Perzijskom zalivu bio meta napada dronovima. Među najvećim preprekama za postizanje mira navodi se sudbina iranskih nuklearnih ambicija. Washington želi da Teheran odustane od uranijuma, uključujući visoko obogaćeni uranijum, koji se može koristiti za izradu oružja. Peking je 6. maja ponovio poziv na "sveobuhvatno primirje" u sukobu i na povratak normalnog prolaza kroz Hormuški moreuz, dok je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi započeo svoju prvu posjetu Kini od izbijanja sukoba. Ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je nakon sastanka s Araqchijem u kineskoj prijestolnici da će Kina "intenzivnije" raditi kako bi pomogla okončanje borbi i odigrala "veću ulogu u uspostavljanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku". "Kina smatra da je potpuni prekid neprijateljstava neophodan, ponovno pokretanje sukoba je neprihvatljivo, a nastavak pregovora je posebno važan", rekao je Wang, prema saopštenju njegovog ministarstva nakon razgovora, koji dolaze sedmicu prije planiranog sastanka Trumpa s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Kina u velikoj mjeri zavisi od nafte s Bliskog istoka koja se izvozi i transportuje kroz Hormuški moreuz, a kineski zvaničnici su neupadljivo uključeni u pokušaje da pomognu postizanje sporazuma i pokretanje brodskog saobraćaja.

Dok se iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi nalazi u prvoj posjeti Kini od izbijanja sukoba u februaru, Peking ponavlja poziv na "sveobuhvatno primirje" u sukobu između Irana i SAD-a, kao i na povratak normalnog prolaza kroz Hormuški moreuz. Ministar vanjskih poslova Wang Yi izjavio je nakon sastanka s Araqchijem da će Kina "uložiti dodatne napore" kako bi pomogla okončanju borbi i odigrala "veću ulogu u obnovi mira i stabilnosti na Bliskom istoku". "Kina smatra da je potpuni prekid neprijateljstava imperativ, ponovno pokretanje sukoba je neprihvatljivo, a nastavak pregovora posebno važan", rekao je Wang, prema saopćenju njegovog ministarstva nakon razgovora koji dolaze sedmicu prije planiranog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa s kineskim kolegom Xi Jinpingom. Sastanak Araqchija i Wanga održan je usred medijskih izvještaja da su Teheran i Washington blizu dogovora o okončanju rata u Zaljevu. Američki medij Axios prvi je izvijestio o predloženom memorandumu, dok još uvijek nema komentara iz Washingtona. Axios navodi da bi sporazum, između ostalog, uključivao obavezu Irana na moratorij na obogaćivanje uranija, saglasnost Sjedinjenih Država da ukinu sankcije i oslobode milijarde dolara zamrznutih iranskih sredstava, te ukidanje ograničenja s obje strane u vezi s plovidbom brodova kroz Hormuški moreuz. Politički komentatori u Iranu uglavnom su pozdravili Araqchijevu posjetu Pekingu, opisujući je kao ključni kontra-potez uoči sastanka Trumpa i Xija. Analitičar Mostafa Najafi napisao je na platformi X da je tajming posjete presudan, upozoravajući da bi "pasivnost i nedostatak inicijative" do Trumpovog dolaska u Peking "mogli biti opasni". Najafi je ukazao na tekuće napore SAD-a da izrade novu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a usmjerenu na Iran zbog Hormuškog moreuza, predstavljajući Araqchijevo putovanje kao nužan preventivni potez protiv američkih pokušaja da oblikuju kinesku politiku prema Iranu prije razgovora Trump–Xi. Strateg Mostafa Kharratian ocijenio je da posjeta mora poslužiti kao odskočna daska za sveobuhvatan bilateralni i trilateralni strateški dijalog između Teherana, Pekinga i Moskve. On tvrdi da se ključna pretpostavka Washingtona da će Iran prvi kapitulirati u ekonomskom ratu iscrpljivanja može razbiti ako Teheran osigura kinesko finansiranje od oko 20 milijardi dolara kako bi ublažio posljedice američke pomorske blokade. Kharratian je također ukazao na nedavne signale iz Moskve i Pekinga, uključujući prijem Araqchija na visokom nivou u Rusiji i dosad neviđenu aktivaciju kineskog zakona za blokiranje sankcija, kao dokaz da postoje uslovi za koordinirani odgovor na američki pritisak. Komentator Erfan Ebrahimi povukao je paralelu s posredničkom ulogom Pakistana, tvrdeći da Peking, za razliku od Islamabada, ima dovoljno političke težine da djeluje i kao "inicijator" i kao "garant" eventualnog sporazuma između Irana i Sjedinjenih Država o okončanju rata. Izvor: Uz izvještaje Kiana Sharifija i Reutersa

Tri osobe iz Holandije, Velike Britanije i Njemačke su evakuirane s luksuznog kruzera pogođenog smrtonosnim hantavirusom, dok se u međuvremenu predsjednik Kanarskih ostrva protivi tome da brod pristane na njihove obale. Dvije osobe su bolesne, a jedna je potencijalno zaražena, prenosi Reuters. Svi će biti prevezeni u specijalizirane bolnice u Evropi. Njemačka državljanka koja se nalazila na luksuznom kruzeru bit će prevezena u bolnicu u Duesseldorfu na testiranje, izvijestio je Bild, dodajući da žena nije pokazivala simptome. Putnica je bila u kontaktu sa drugom Njemicom koja je umrla na brodu, navodi njemački medij. Holandski par je također preminuo zbog zaraze na kruzeru, dok je britanski državljanin evakuiran s broda i nalazi se na intenzivnoj njezi u Južnoafričkoj Republici. Potvrda da se izbijanje hantavirusa s kruzera može širiti s čovjeka na čovjeka ne mijenja procjenu rizika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja ostaje na niskom riziku, rekao je predstavnik te organizacije. Jedan od putnika sa kruzera koji se vratio u Švicarsku također je zaražen i trenutno se nalazi na lječenju u Cirihu. Švicarska vlada kaže da nema opasnosti za širu populaciju. Sa druge strane, predsjednik Kanarskih ostrva kaže da se protivi planu španske vlade da dozvoli brodu pogođenom virusom da pristane na njihove obale. Brod MV Hondius koji je isplovio iz Argentine 1. aprila trebao je stići na Kanarska ostrva u narednih nekoliko dana. Na brodu se nalazi skoro 150 putnika. "Ne mogu dozvoliti brodu da uđe," rekao je Fernando Clavijo. Dodao je i da ne znaju kakvo je stanje ostalih putnika niti koliko bi ih moglo biti zaraženo. Kako navodi BBC pristanak kruzera je sada postalo političko pitanje za špansku vladu premijera Pedra Sancheza. Na brodu se nalazi 13 španskih državljana i kako je za BBC rekao ministar Angel Victor Torres da razumiju “brigu i nervozu lokalaca” sa otoka, ali je upozorio da su obavezni da dopuste brodu da pristane pod međunarodnim zdravstvenim pravilima. Hantavirus prvenstveno šire glodavci, ali se u rijetkim slučajevima može prenijeti i među ljudima rekli su iz Svjetske zdravstvene organizacije. WHO je potvrdio da se virus sa kruzera može širiti među ljudima. Ljudi se najčešće zaraze kada virus iz izmeta, pljuvačke i urina glodavaca postane prisutan u zraku, na primjer kada se čiste prostori u kojima su se gnijezdili pacovi i miševi. Hantavirus obično počinje simptomima sličnim gripi, kao što su umor i povišena temperatura, jednu do osam sedmica nakon izlaganja kažu iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Četiri do deset dana kasnije pojavljuju se kašalj, otežano disanje i tečnost u plućima. Izvor: Reuters, BBC

Zamjenica generalnog sekretara NATO-a, Radmila Šekerinska, poručila je rukovodstvu Bosne i Hercegovine da su sveobuhvatne reforme koje sprovode vlasti zemlje ključne za uspostavljanje povoljnog okvira u kojem NATO može efikasnije nastaviti da pruža svoju prilagođenu podršku. "NATO već pruža snažne mehanizme za reforme, ali njihov puni potencijal može se ostvariti samo ako su praćeni kredibilnim nacionalnim naporima, uključujući i izdvajanje većeg budžeta za podršku Oružanim snagama Bosne i Hercegovine", navela je Šekerinska. "U današnjem opasnijem svetu svi moramo više ulagati u sopstvenu odbranu i otpornost – i saveznici i partneri NATO-a", dodala je ona. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić posjetili su sjedište Alijanse na poziv generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, gdje su, osim susreta sa Šekerinskom, učestvovali i na sastanku Severnoatlantskog saveta. Tokom sastanka prezentirani su ostvareni rezultati Bosne i Hercegovine u procesu evroatlantskih integracija, uključujući usvajanje i implementaciju Programa reformi BiH, provođenje Individualno prilagođenog partnerskog programa za period 2025-2028, kao i kontinuirana ulaganja u modernizaciju i jačanje operativnih sposobnosti Oružanih snaga BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH naglasio je da Bosna i Hercegovina ostvaruje kontinuiran napredak na NATO putu, te istakao da su ispunjeni i formalni i suštinski uslovi za upućivanje poziva za članstvo. Komšić izjavio je da je NATO posvećen saradnji sa BiH i da želi da ona dobije nove oblike, ističući da se, uz ostalo, očekuje povećanje izdvajanja za odbranu. "Na tehničkom nivou stvari funkcionišu solidno, mislim prvenstveno na saradnju sa OS BiH. Od nas se očekuje da se ispune neki politički uvjeti. Prvi je povećanje izdvajanja za Oružane snage BiH, odnosno sektor odbrane sa 0,9 posto BDP-a na 1,8 posto. To će biti zahtjevi i očekivanje u narednom periodu", kazao je Komšić nakon sastanka sa Šekerinskom. Komšić je naglasio i da je neupitna podrška stabilnosti BiH od zemalja članica NATO-a. Kako se navodi u saopštenju iz sedišta Severnoatlantskog saveza, zamenica generalnog sekretara NATO-a naglasila je nepokolebljivu posvećenost NATO-a Bosni i Hercegovini, kao i značaj trajnog mira i bezbednosti u zemlji i stabilnosti na celom Zapadnom Balkanu za sigurnost u evroatlantskom regionu. Dodaje se da je pozdravila i važna dostignuća ostvarena tokom dugogodišnjeg partnerstva NATO-a sa Bosnom i Hercegovinom, zasnovanog na političkom dijalogu i praktičnoj saradnji, uz podršku pojačanog prisustva NATO-a u Sarajevu. Ona je naglasila spremnost NATO-a da dodatno ojača saradnju, nadovezujući se na prvi individualno prilagođeni program partnerstva Bosne i Hercegovine usvojen prošle godine, unapređenu implementaciju Programa reformi zemlje i pojačanu podršku NATO-a kroz Program izgradnje odbrambenih kapaciteta. "Šekerinska je takođe ponovila da NATO čvrsto stoji iza teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i da nastavlja da podržava evropski i evroatlantski put zemlje“, navodi se u saopštenju NATO-a. BiH se još 2005. formalno opredijelila za članstvo u NATO-u, ali je posljednjih godina put prema Alijansi bio blokiran političkim neslaganjima, naročito predstavnika iz Republike Srpske, koji zagovaraju vojnu neutralnost po uzoru na Srbiju. Uprkos protivljenju, reforme sektora odbrane se sprovode. BiH ima svog vojnog i političkog predstavnika u misiji pri NATO-u u Briselu, a NATO u BiH ima svoj štab od 2004. godine sa mandatom Ujedinjenih nacija da pomaže reformu Oružanih snaga koja se provodi prema NATO-ovim standardima. Vojne jedinice iz BiH bile su dio NATO-ovih jedinica u misijama u Afganistanu, Iraku, Maliju, Kongu i drugim zemljama. Iz NATO-a su više puta naglašavali da članstvo zavisi od unutrašnje političke volje i ispunjenja reformi.

Ambasada Kine u Beogradu odbacila je kao netačne navode da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić ambasadoru Kine obećao da kineski konzorcijum, glavni izvođač radova, neće odgovarati za pad nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. "Nedavno je jedna televizija u Srbiji emitovala intervju sa pojedinim licima, u kojem su iznete neosnovane tvrdnje u vezi sa istragom o bezbednosnoj nesreći na železničkoj stanici u Novom Sadu, navodeći da je rukovodstvo Srbije dalo relevantne poruke našoj ambasadi", navela je Ambsada na društvenoj mreži X. Profesor beogradskog Fakulteta organizacionih nauka i član neformalne Anketne komisije za ispitivanje odgovornosti za pad nadstrešnice Vladimir Obradović izjavio je 3. maja da je Vučić u razgovoru sa ambasadorom Kine nakon nesreće poručio da neće dozvoliti procesuiranje kineskog konzorcijuma koji je bio angažovan na rekonstrukciji. Obradović je dodao i da je konzorcijum CRIC&CCCC (China Railway International i China Communications Construction Company) bio "protočni bojler za korupciju". Ambasada Kine je "snažno osudila" Obradovićeve navode i pozvala "medije i pojedince u Srbiji da prestanu sa širenjem netačnih informacija". "Apelujemo na građane Srbije da ostanu budni i oprezni prema delovanjima i izjavama sa ciljem unošenja razdora u odnose Kine i Srbije i ometanja saradnje naše dve zemlje, te da zajednički čuvaju čelično prijateljstvo Kine i Srbije", dodaje se u objavi. I predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je 5. maja navode da je ambasadoru Kine obećao da kineski konzorcijum neće odgovarati za pad nadstrešnice. Betonska nadsrešnica rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu obrušila se 1. novembra 2024. godine. Poginulo je 16 osoba, a jedna mlada žena je teško povređena. Tragedija se dogodila četiri meseca nakon svečanog otvaranja rekonstruisane stanične zgrade. Rekonstrukcija je urađena u okviru izgradnje brze pruge Beograd – Subotica, koja treba da bude deo međunarodne pruge do Budimpešte, kao deo kineske inicijative "Jedan pojas, jedan put". Ovaj događaj je pokrenuo talas masovnih protesta i blokada širom zemlje za zahtevima za krivičnu i političku odgovornost. Ni godinu i po dana od nesreće nije utvrđena odgovornost, a o njoj se vode tri paralelna postupka.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će operacija nazvana "Projekat sloboda" za provođenje brodova kroz Hormuški moreuz biti "na kratko pauzirana" nakon što je postignut "veliki napredak ka potpunom i konačnom sporazumu s predstavnicima Irana." U objavi na Truth Socialu 6. maja, Trump je rekao da je odluka donesena na zahtjev Pakistana, koji posreduje u pregovorima između SAD-a i Irana, "kako bi se vidjelo može li sporazum biti finaliziran i potpisan." SAD su pokrenule takozvani "Projekat Sloboda" kako bi obnovile komercijalni saobraćaj kroz Hormuški moreuz koji je Iran obustavio. Na hiljade brodova sedmicama je zaglavljeno sa obje strane moreuza što utiče na globalnu ekonomiju. Iran je blokirao tranzit kroz ovaj ključni plovni put, prijeteći da će gađati sve brodove koji pokušaju proći kroz moreuz bez njihovog pristanka, kao odgovor na američku i izraelsku vojnu kampanju koja je pokrenuta 28. februara. Trumpova objava uslijedila je nakon što je na konferenciji državni sekretar SAD Marco Rubio objavio da je američka vojna kampanja protiv Irana, nazvana "Epski bijes" završena. Nekoliko sati ranije, ministar odbrane Pete Hegseth rekao je da primirje SAD-a s Iranom ostaje na snazi, iako je Iran lansirao projektile na Ujedinjene Arapske Emirate, a američka vojska potopila šest malih iranskih čamaca 4. maja. Nedugo nakon što je Hegseth govorio na konferenciji za novinare u Pentagonu 5. maja, Ujedinjeni Arapski Emirati, ključni američki saveznik u regiji Zaljeva, prijavili su još jedan talas iranskih projektila. Nije bilo neposrednih izvještaja o šteti ili povrijeđenima. Razmjena vatre podstakla je strahove da je primirje najavljeno prije gotovo mjesec dana propalo, te da bi se potpune borbe iz Teherana, kao i američkih i izraelskih snaga, mogle nastaviti. Američke pomorske snage počele su pratiti neke od komercijalnih brodova koji su bili blokirani u Perzijskom zaljevu kao rezultat iranskog zatvaranja Hormuškog moreuza, ključne pomorske tačke. Obraćajući se novinarima u Pentagonu, Hegseth je rekao da je ta operacija samo "privremeno rješenje", te je ponovo zatražio od Irana da prekine blokadu. Američki ratni brodovi također blokiraju iranske luke kao dio zastoja. "Iranu se ne može dozvoliti da blokira nevine zemlje i njihovu robu iz međunarodnog plovnog puta," rekao je Hegseth novinarima. Iranci su "rekli da kontrolišu moreuz. Ne kontrolišu," dodao je. 'Primirje nije završeno'Upitan o primirju, Hegseth je rekao: "Primirje nije završeno." "Rekli smo da ćemo se braniti i braniti agresivno, i to apsolutno i činimo. Iran to zna, a na kraju predsjednik može donijeti odluku hoće li bilo šta eskalirati u kršenje primirja," rekao je. General Dan Caine, predsjedavajući Združenog generalštaba SAD-a, rekao je da je Iran napao američke snage "više od deset puta" od primirja 8. aprila. Međutim, rekao je da je to "nedovoljno za ponovno pokretanje velikih borbenih operacija." Procjenjuje se da je 22.500 mornara i članova posade na više od 1.550 komercijalnih brodova zaglavljeno u Perzijskom zaljevu, bez mogućnosti da prođe kroz moreuz, rekao je Caine. Govoreći za Fox News 4. maja, američki predsjednik Donald Trump ponovo je upozorio Iran da ne cilja američke brodove, rekavši da bi bili "zbrisani s lica zemlje" ako to učine. Američki državni sekretar Marco Rubio, u međuvremenu, rekao je da je početna vojna operacija završena, te je insistirao da je američka blokada iranskih luka strogo odbrambena. "Mi samo ‌odgovaramo ako smo prvi napadnuti. Ovo je odbrambena operacija," rekao je Rubio novinarima. "Ako se ne puca na ove brodove i ako se ne puca na nas, mi ne pucamo, ali ako se puca na nas, odgovorit ćemo." Novi projektili prema UAEOtprilike dva sata nakon što je završeno Hegsethovo obraćanje u Pentagonu, Ministarstvo odbrane UAE objavilo je da su otkrili iranske projektile i dronove. "Protivzračna odbrana UAE aktivno djeluje protiv prijetnji projektila i dronova," navelo je ministarstvo u objavi na platformi X. "Porijeklo ovih prijetnji je Iran." Dan ranije, UAE su reagovali ljutito, prijeteći odmazdom nakon što su na njih lansirana četiri iranska projektila. Tri su presretnuta protivzračnom odbranom, dok je četvrti pao u more. Iranski dron je također pogodio luku Fujairah u UAE 4. maja, izazvavši požar i ranivši tri indijska državljana koji su tamo radili, saopćile su vlasti. Smještena na Omanskom zaljevu, luka je postala još važnija nakon što je Teheran zatvorio Hormuški moreuz. Usred krhkog primirja, Teheran i Washington razmijenili su prijedloge za mirovni sporazum. Među najvećim preprekama je sudbina iranskih nuklearnih ambicija. Washington želi da Teheran odustane od uranija, uključujući i visoko obogaćeni uranij, koji se može koristiti za izradu oružja. Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baqaei rekao je da u ovoj fazi nema razgovora o iranskim nuklearnim kapacitetima. Govoreći u State Departmentu, Rubio je rekao da je vrijeme da Teheran "prihvati realnost situacije", te da diplomatsko rješenje mora obuhvatiti sav nuklearni materijal koji Iran još uvijek ima zakopan. "Predsjednik je bio jasan da dio pregovaračkog procesa mora biti ne samo obogaćivanje, nego i šta se dešava s tim materijalom koji je duboko zakopan negdje i kojem oni i dalje ⁠imaju pristup ako ga ikada požele iskopati," rekao je Rubio novinarima. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi u međuvremenu je otputovao u Peking na razgovore. Kina se u velikoj mjeri oslanja na naftu s Bliskog istoka koja se izvozi i transportuje kroz Hormuški moreuz, a kineski zvaničnici su tiho uključeni u pokušaje da pomognu postizanju sporazuma i ponovnom pokretanju brodskog saobraćaja. Uz izvještaje Reutersa

Srbija se pridružila šemi jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), saopštila je Evropska komisija (EK). Radi se o sistemu koji omogućava da bankovne transakcije u evrima funkcionišu isto kao domaće uplate, bez obzira da li se novac šalje unutar iste države ili u drugu evropsku zemlju. Odluku je donelo Evropsko veće za plaćanja. Srbija je ušla u geografski opseg SEPA u maju 2025. godine. Srbija je sada peta zemlja iz grupe država u procesu proširenja Evropske unije koja se pridružila SEPA sistemu. Od država regiona, u ovaj sistem su već uključene Albanija, Crna Gora i Severna Makedonija. Iz država Istočnog partnerstva, Moldavija je takođe deo SEPA sistema. "Ovo će učiniti transakcije u evrima između ovih banaka i Evropske unije pouzdanijim, bržim i jeftinijim, potencijalno uštedivši do 400 miliona evra za pojedince i preduzeća. Za mala i srednja preduzeća, to će takođe pojednostaviti međunarodne transakcije i olakšati veću prekograničnu trgovinu", navodi se u saopštenju EK. SEPA je uvedena za kreditne transfere 2008. godine, praćena direktnim zaduživanjem 2009. godine, a u potpunosti je implementirana do 2014. godine u eurozoni. Zahvaljujući Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), korisnici mogu vršiti bezgotovinska plaćanja u evrima bilo gde u Evropskoj uniji – i u brojnim zemljama izvan EU – na brz, siguran i efikasan način, isto kao u okviru sopstvene zemlje. Usklađeni standardi u svim SEPA zemljama eliminisali su razlike između domaćih i prekograničnih plaćanja. SEPA omogućava brze i standardizovane transfere u evrima i koristi se za obične uplate, za gotovo trenutno slanje novca, kao i za automatsko zaduživanje računa.

Ruske snage pogodile su najmanje tri grada širom Ukrajine, koristeći "klizne bombe" i dronove, pri čemu je ubijeno više od 20 osoba, a ranjene desetine drugih, što predstavlja jedan od najsmrtonosnijih napada na Ukrajinu u posljednjim mjesecima. Ukrajina je, u međuvremenu, lansirala svoju najnoviju krstareću raketu dugog dometa, zajedno s nizom dronova, na regiju udaljenu gotovo 1.200 kilometara od ukrajinske granice. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su rakete Flamingo bile usmjerene na rusko postrojenje za proizvodnju oružja. Razmjena napada dolazi nekoliko dana prije nego što će Rusija i Ukrajina obilježiti godišnjicu poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Ukrajinske ceremonije - poznate od 2023. kao Dan sjećanja i pobjede nad nacizmom - održavaju se 8. maja i tradicionalno su uglavnom posvećene ratnim veteranima. Rusija je, s druge strane, svoj Dan pobjede 9. maja pretvorila u grandioznu manifestaciju sovjetske vojne istorije, ali i promociju aktuelnog rata protiv Ukrajine, koji je sada ušao u petu godinu. Godišnja ruska vojna parada, koja se održava na Crvenom trgu pored Kremlja, ove godine je smanjena, pri čemu su zvaničnici Kremlja kao razlog naveli opasnost od ukrajinskih dronova. Ranije ove sedmice, dron za koji se sumnja da je ukrajinski udario je u luksuznu stambenu zgradu u Moskvi, svega nekoliko kilometara od Kremlja. Dron je uspio da izbjegne brojne moskovske protivvazdušne sisteme. Predsjednik Rusije Vladimir Putin proglasio je primirje koje se poklapa s obilježavanjem 9. maja, a Ministarstvo odbrane upozorilo je Ukrajinu da ne izvodi napade tokom tog perioda, zaprijetivši da će, u slučaju kršenja, uzvratiti udarom na centralni dio Kijeva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je Putinov prijedlog i umjesto toga saopštio da primirje stupa na snagu 5. maja. U Zaporožju su pripadnici hitnih službi gasili požare i zbrinjavali žrtve napada, u kojem su, prema navodima vlasti, korištene i "klizne bombe" - avionsko oružje velike razorne moći koje se ispušta s velike udaljenosti i obrušava na cilj. Najmanje 10 ljudi je poginulo, a gotovo desetak je ranjeno. Ruski dronovi su, u međuvremenu, pogodili stambene zgrade u sjevernom gradu Černjigovu, pri čemu je ranjeno najmanje 17 osoba. Zvaničnici su saopštili da je meta napada, po svemu sudeći, bila glavna administrativna zgrada u gradu. Državna gasna kompanija Naftogaz saopštila je da su tri njena radnika poginula u ruskom napadu na gasno postrojenje u blizini Poltave. U takozvanom "dvostrukom udaru" - kada drugi napad uslijedi dok vatrogasci ili spasioci zbrinjavaju žrtve - poginula su i dva pripadnika hitnih službi. U Kramatorsku, gradu u donjeckoj oblasti nadomak linije fronta, najmanje pet osoba je poginulo, a devet je ranjeno u ruskom vazdušnom napadu, saopštio je regionalni vojni čelnik Vadim Filaškin. Ukrajina je posljednjih godina značajno proširila svoje arsenale dronova i raketa, koristeći ih sve češće i na većim udaljenostima unutar Rusije. Tokom proteklih sedmica, ukrajinski dronovi su pogodili i naftna izvozna postrojenja na Baltičkom moru. Petog maja, ukrajinske rakete i veći broj dronova pogodili su ciljeve u Čeboksarima, saopštili su ruski i ukrajinski zvaničnici. Zelenski je rekao da je u napadu korišteno više krstarećih raketa Flamingo - domaće proizvodnje, koje je Ukrajina ubrzano razvila - te da je meta bila fabrika koja je snabdijevala rusku vojsku navigacionim komponentama. Lokalni mediji navode da su najmanje dvije osobe poginule, a više od 30 ranjeno. Na ratištu su ukrajinske snage u sukobima s ruskim trupama dovele situaciju gotovo do pat-pozicije, dok ruske jedinice napreduju izuzetno sporo, uz ogromne gubitke. U pojedinim područjima, ruske snage su čak bile primorane na povlačenje.

Primirje između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana i dalje je na snazi, izjavio je američki sekretar za odbranu Pete Hegseth, dan nakon što je Iran lansirao rakete prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), a američka vojska potopila šest malih iranskih čamaca. Razmjena vatre 4. maja pojačala je strahove da je prekid neprijateljstava, proglašen prije gotovo mjesec dana, doveden u pitanje te da bi moglo doći do nastavka otvorenih borbi Irana, kao i američkih i izraelskih snaga. Američke pomorske snage započele su pratnju dijela trgovačkih brodova koji su bili blokirani u Persijskom zalivu, nakon što je Iran zatvorio ovaj strateški plovni prolaz. Govoreći na konferenciji za novinare u Pentagonu, Hegseth je rekao da je ta operacija samo "privremeno rješenje" i ponovo je zatražio od Irana da okonča blokadu. Američki ratni brodovi, takođe, blokiraju iranske luke u okviru tenzija između dvije strane. "Iranu se ne može dozvoliti da blokira nevine zemlje i njihovu robu na međunarodnom plovnom putu", rekao je Hegseth novinarima. Iranci su "rekli da kontrolišu moreuz. Ne kontrolišu ga", dodao je. "Primirje nije završeno"Upitan o primirju, Hegseth je rekao: "Primirje nije završeno." "Rekli smo da ćemo se braniti i braniti agresivno, i to smo apsolutno i učinili. Iran to zna i, na kraju, predsjednik može donijeti odluku o tome da li bi moglo doći do eskalacije koja bi predstavljala kršenje primirja", rekao je. General Dan Caine, predsjedavajući Združenog generalštaba Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da je Iran napao američke snage "više od 10 puta" od primirja 8. aprila. Ipak, rekao je da je to "ostalo ispod praga ponovnog pokretanja velikih borbenih operacija". Procjenjuje se da je oko 22.500 mornara i članova posade na više od 1.550 komercijalnih brodova zaglavljeno u Zalivu, nesposobno da prođe kroz moreuz, rekao je Caine. Govoreći za Fox News 4. maja, američki predsjednik Donald Trump ponovo je upozorio Iran da ne gađa američka plovila, rekavši da bi bio "zbrisan s lica Zemlje" ako bi to učinio. Lansiranje četiri iranska projektila prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima izazvalo je oštru reakciju američkog saveznika, koji je zaprijetio odmazdom. Tri projektila su presretnuta protivvazdušnim sistemima, saopštila je vojska UAE, dok je četvrti pao u more. Iranski dron pogodio je i luku Fujairah u UAE, izazvavši požar i povrijedivši tri indijska državljanina koja su tamo radila, saopštile su vlasti. Smještena u Omanskom zalivu, ta luka je postala još značajnija nakon što je Teheran faktički zatvorio Hormuški moreuz. Usred krhkog primirja, Teheran i Vašington razmijenili su prijedloge za mirovno rješenje. Među najvećim preprekama je pitanje iranskih nuklearnih ambicija. Vašington želi da Teheran odustane od svog uranijuma, uključujući visoko obogaćeni uranijum, koji se može koristiti za izradu oružja. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Baqaei citiran je kako kaže da u ovoj fazi nema razgovora o iranskim nuklearnim kapacitetima. Iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araqchi, u međuvremenu, otputovao je u Peking na razgovore. Kina se u velikoj mjeri oslanja na naftu s Bliskog istoka koja se izvozi i transportuje kroz Hormuški moreuz, a kineski zvaničnici su, kako se navodi, tiho uključeni u pokušaje da pomognu u posredovanju rješenja i ponovnom pokretanju brodskog saobraćaja. Uz izvještavanje Reutersa

Spoljnopolitički komitet Evropskog parlamenta izglasao je godišnji izveštaj o Crnoj Gori, u kojem se zemlja prepoznaje kao najnaprednija država u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU). Izveštaj poziva na dalje jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, kao i na održive rezultate u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala. Naglašava se potreba za smanjenjem zaostalih sudskih predmeta i obezbeđivanjem potpune usklađenosti vizne politike sa politikom EU. Autor izveštaja, evropski zastupnik Marijan Šarec, upozorio je da se Crna Gora suočava sa izuzetno zahtevnom godinom. "Vremena je malo, a posla još mnogo. Ovaj izveštaj treba da posluži i kao priznanje dosadašnjeg napretka i kao ohrabrenje za naredni period. Pre svega, treba ga shvatiti kao poziv svim zainteresovanim stranama da pokažu mudrost i odgovornost, kako bi se osiguralo da manji sporovi ne zasene – ili izbace iz koloseka – šire strateške ciljeve", izjavio je nakon glasanja Šarec. Izveštaj poziva sve državne institucije da obezbede da političke razlike ne odlažu usvajanje i sprovođenje reformi povezanih sa Evropskom unijom. Naglašava se da očuvanje strateškog cilja članstva u EU mora ostati zajednički nacionalni prioritet, iznad "partijskog interesa", uz poziv parlamentu i vladi Crne Gore da spreče da identitetska pitanja skrenu pažnju sa evropske agende. U dokumentu se navodi da, iako je Crna Gora lider u procesu pristupanja i blizu zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, dalji napredak ne zavisi samo od sprovođenja tehničkih reformi, već i od svakodnevne politike i unutrašnjih tenzija koje ponekad usporavaju projekte od ključnog značaja za usklađivanje sa evropskim standardima. Inače, Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 14 pregovaračkih poglavlja od ukupno 33, koliko ih ima u procesu pregovora o članstvu sa Evropskom unijom. Crna Gora ima ambiciju da sva poglavlja zatvori do kraja ove godine, kako bi se omogućilo moguće članstvo do kraja 2028. godine. Za uspešno okončanje pregovora, kako se navodi, ključno je očuvati politički konsenzus o evropskom putu i obezbediti konstruktivnu saradnju između vlasti i opozicije. Trajni rezultati u oblasti vladavine prava i efikasna primena reformi označeni su kao glavni uslov za zatvaranje poglavlja 23 i 24. Prošlog meseca EU je donela odluku o formiranju radne grupe koja će raditi na izradi nacrta teksta Sporazuma o pristupanju sa Crnom Gorom. Od Crne Gore se očekuju brža i transparentnija imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, uključujući sudije Ustavnog suda i članove sudskih i tužilačkih saveta. Naglašava se potreba daljeg usklađivanja zakonodavstva sa standardima EU u pogledu nezavisnosti i profesionalnosti pravosuđa, kao i smanjenje sudskih zaostataka – naročito u predmetima korupcije i organizovanog kriminala. U izveštaju se izražava zabrinutost zbog stranog mešanja, dezinformacija i hibridnih pretnji, uz poziv da Crna Gora dodatno ojača otpornost svojih institucija. Dokument pohvaljuje usklađenost crnogorske spoljne i bezbednosne politike sa EU. Nakon glasanja na Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta, ovaj izveštaj će biti izglasan tokom juna na plenarnoj sednici, kada će dobiti formu rezolucije ove institucije.

U Kantonu Sarajevo je 5. maja Dan žalosti u znak sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva tokom rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka. Prema zvaničnim podacima 1.601 dijete je stradalo tokom četiri godine opsade Sarajeva (1992-1995.), glavnog grada BiH. Prema sudskim presudama na međunarodnim i domaćim sudovima, najmanje 53 djece u Sarajevu je ubijeno snajperom, a više od 14 hiljada ih je ranjeno. Najviše su ubijana na igralištima ispred zgrada, gdje im je najčešće geler zauvijek prekinuo djetinjstvo. Za zločine nad djecom počinjene tokom opsade Sarajeva, za sada niko nije odgovarao. Vlada Kantona Sarajevo je 2019. godine donijela odluku da će se 5. maj obilježavati kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva. Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva, koji su izloženi u postavci memorijalne 'Bijele sobe'. Opsada SarajevaTeror nad građanima Sarajeva trajao je 1.425 dana. Napadi na civile s položaja Vojske Republike Srpske (VRS), prema presudama Suda u Hagu, odvijali su se svugdje i u svako doba dana ili noći. Pravosnažno, za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na doživotnu robiju osuđen je Stanislav Galić, dok je 29 godina zatvora dobio Dragomir Milošević, obojica nekadašnji komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa koji su držali pod opsadom Sarajevo 44 mjeseca. Dio doživotnih presuda Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku Republike Srpske (RS), te Ratku Mladiću, ratnom komandandu Vojske RS, odnosi se upravo na terorisanje civilnog stanovništva Sarajeva. Pred domaćim pravosuđem za zločine u opkoljenim dijelovima grada, do sada je procesuirano 12 osoba. Pred Haškim tribunalom za zločine počinjene u Sarajevu bio je optužen i nekadašnji predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević, ali je umro tokom suđenja u martu 2006. godine, nakon čega je proces obustavljen. Biljana Plavišić, bivša predsjednica Republike Srspke, priznala je krivicu za učešće, između ostalog, u zločinima u Sarajevu, nakon čega je, pred sudijama Haškog tribunala osuđena na 11 godina zatvora.

Ustavni sud Republike Srpske odbio je zahtjev Kluba Bošnjaka i Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS-a kojim su tražili da se utvrdi povreda vitalnog nacionalnog interesa u vezi s Rezolucijom o osudi i zabrani veličanja ideologije i simbola NDH, te ustaške, nacističke i fašističke ideologije. Radi se o rezoluciji koju je entitetska Narodna skupština usvojila polovinom marta, kao reakciju na najavljeno okupljanje bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, jedne od tri vojske u ratu 90-ih godina prošlog vijeka, u Modranu kod Dervente, 21. marta, gdje se svake godine obilježava godišnjica te jedinice, kao i pomen stradalima u Bosanskoj Posavini. Na katoličkom groblju u tom selu, na sjeveru Bosne i Hercegovine, nalazi se i spomenik u obliku slova "U" i s hrvatskom šahovnicom sa početnim bijelim poljem, za kojeg u RS tvrde da "nedvosmisleno" predstavlja ustaško obilježje. Iz Ustavnog suda RS saopšteno je 4. maja da je Vijeće tog Suda za zaštitu vitalnog interesa zaključilo da zahtjevi kojim se spori usvojena Rezolucija i zaključci nisu prihvatljivi, jer "ni po sadržini, ni po formi, nemaju karakter opštih pravnih akata". Kako se dodaje, osporenim aktima ukazuje se na konkretno stanje i probleme u društvu, utvrđuje se politika koja se treba sprovoditi u određenoj oblasti, daju se smjernice i predviđaju mjere za njihovu realizaciju. "Zbog toga je zaključeno da Ustavni sud nije nadležan da ocjenjuje njihovu saglasnost s ustavnim odredbama koje se odnose na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj", istakli su u Ustavnom sudu RS. Uz Rezoluciju, koja je usvojena na prijedlog vladajuće koalicije RS predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata na čelu s Miloradom Dodikom, usvojeni su i zaključci svih parlamentarnih stranaka u tom entitetu, koje predviđaju i izmjene pojedinih entitetskih zakona. U rezoluciji se osuđuje veličanje zločinačkih ideja iz Drugog svjetskog rata, genocida počinjenog nad Srbima u NDH, te Holokausta. Pozivaju se nadležne institucije da preduzmu mjere protiv finansiranja organizacija koje promovišu sporne ideologije, te da sankcionišu javno podsticanje na rasnu, etničku i vjersku mržnju. Istovremeno, tada su odbijeni amandmani da se u Rezoluciju uvrste i zločini četničkih jedinica, te četnička ideologija. Rezolucijom nisu obuhvaćeni ni zločini iz rata u Bosni i Hercegovini 90-ih godina prošlog vijeka. Bosna i Hercegovina do sada nije uspjela usvojiti zakon o zabrani fašističkih i nacističkih ideologija na državnom nivou, iako su takve inicijative više puta bile u proceduri Parlamentarne skupštine BiH.

Nema formalne odluke o zamrzavanju evropskih finansijskih sredstava Srbiji potvrdila je Evropska komisija. "Nije bilo odluke o zamrzavanju sredstava ili nečeg sličnog", potvrdio je portparol Komisije Markus Lamer. "Evropska komisija kontinuirano procenjuje da li su ispunjeni relevantni uslovi za podršku u okviru finansijskih instrumenata EU. Ovo je deo uobičajene implementacije ovih instrumenata i primenjuje se tokom celog procesa, uključujući i kada je u pitanju Plan rasta u fazi svakog zahteva za plaćanje", dodao je briselski portparol. On je ponovio zabrinutost evropskih institucija zbog usvajanja pravosudnih zakona, te je naveo da se očekuje od Srbije da u potpunosti primeni mišljenje Venecijanske komisije o ovom zakonodavstvu. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je 30. aprila izjavila da je Komisija stopirala isplatu finansijskih sredstava zbog spornih pravosudnih zakona. "Za sada smo zaustavili sve isplate iz Plana rasta zato što je Srbija nazadovala u oblasti pravosuđa i dokle god to ne popravi, neće moći da dobije finansijsku podršku EU", izjavila je komesarka Kos govoreći na Univerzitetu u Friburu u Švajcarskoj. Sporni, takozvani "Mrdićevi zakoni", usvojeni u januaru ove godine, za Evropsku uniju predstavljaju korak unazad u procesu integracija Srbije ka EU. Komesarka Kos je i ranije u više navrata upozoravala da ovi zakoni ograničavaju nezavisnost pravosuđa. Venecijanska komisija je 24. aprila ocenila da se nedavnim izmenama seta pravosudnih zakona u Srbiji uklanjaju prethodno postojeće zaštite autonomije tužilaštva. Ovo ekspertsko telo Saveta Evrope izdalo je Srbiji devet preporuka kako da otkloni nedostatke. Evropska unija traži od Srbije da u potpunosti primeni sve preporuke Venecijanske komisije u vezi sa pravosudnim zakonima i da istovremeno obustavi primenu ovih zakona do njihove izmene. Iz sredstava Plana rasta Srbija ima pravo na ukupno 1,588 milijardi evra za period između 2024. i 2027. godine. To uključuje i grantove i kredite namenjene podršci reformama, a sredstva se isplaćuju dva puta godišnje na osnovu ostvarenog napretka. Srbija je iz prve tranše isplate iz evropskog Plana rasta u januaru dobila nešto više od polovine namenjenih sredstava, jer je konstatovano da je od sedam planiranih reformi ispunila samo tri. Umesto predviđenih 112 miliona, zemlja je dobila 61,1 milion evra. Zajedno sa sredstvima iz predfinansiranja (sedam odsto od celokupne dodeljene sume), ukupna suma koju je Srbija do sada dobila iz Plana rasta iznosi 167,59 miliona evra.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je na sjednici 4. maja Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom, s ciljem sprečavanja terorizma, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje. Ovaj zakon je jedan od uvjeta koje BiH treba ispuniti da izbjegne moguće stavljanje na "sivu listu" međunarodnih financijskih nadzornih tijela. Usvajanje zakona dio je šireg paketa mjera kojima vlasti u Bosni i Hercegovini nastoje izbjeći negativnu ocjenu Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (Moneyval) i Radne grupe za financijsku akciju (FATF) koju je uspostavilo sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7). Osim zakona koji je usvojen 4. maja, BiH mora usvojiti i zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, te zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom. Ove zakone treba usuglasiti i predložiti Vijeće ministara BiH, a potom usvojiti dvodomna Parlamentarna skupština BiH. Konačna odluka hoće li BiH biti na "sivoj listi" očekuje se 5. maja na sastanku FATF-a u Helsinkiju. Stavljanje na tu listu značilo bi pojačan nadzor nad novčanim transakcijama iz Bosne i Hercegovine i prema njoj, što bi moglo usporiti međunarodna plaćanja i povećati administrativno opterećenje za banke i druge financijske institucije. Osim što bi to moglo dovesti do duljeg trajanja slanja novca za građane i poduzeća u BiH, može utjecati i na uvjete financiranja, uključujući više kamatne stope na kredite. Bosna i Hercegovina je u februaru 2025. ušla u jednogodišnje razdoblje pojačanog praćenja FATF-a. Europska unija od tad je više puta upozoravala da bi to imalo šire ekonomske posljedice, uključujući otežan pristup međunarodnim financijskim tržištima i moguće usporavanje investicija, kao i na pristupanje zemlje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) kojem su pristupile sve zemlje Zapadnog Balkana, osim BiH i Kosova.

Dron je pogodio neboder nekoliko kilometara od Kremlja rekao je gradonačelnik Moskve, dok je guverner ukrajinske oblasti Harkiv izjavio da je ruski raketni napad ubio tri osobe i ranio još osam. Napadi su uslijedili dan nakon što je Kijev objavio da su pogodili ključni izvozni naftni čvor na Baltičkom moru i dva plovila za koja je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da su dio ruske "flote iz sjene" tankera za naftu koji izbjegavaju sankcije. Niko nije povrijeđen u napadu dronom na moskovski toranj 4. maja, rekao je gradonačelnik Sergej Sobjanin. Na snimcima se vide jedan ili dva uništena stana na visokom spratu, te krhotine na tlu ispred zgrade. Još uvijek nema komentara iz Ukrajine o pogotku zgrade koja se nalazi oko šest kilometara od Kremlja. Ovo je bio najbliži udar sjedištu ruske vlasti otkako je u napadu dronom zapaljen krov zgrade unutar Kremlja prije tačno tri godine. Moskva je tada rekla da se radi o ukrajinskom napadu. Incident se dogodio pet dana prije nego što ruski predsjednik Vladimir Putin treba da bude domaćin godišnje vojne parade povodom Dana pobjede, kojom se na Crvenom trgu ispred Kremlja obilježava poraz Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Obim ceremonije je smanjen ove godine, navodeći ukrajinske napade, a nije planirano ni prikazivanje teškog naoružanja. Moskva je snažno zaštićena sistemima protivzračne odbrane. Sobjanin je rekao da su odbijena još dva drona koja su ciljala prijestonicu. Većina ukrajinskih napada dronovima bila je usmjerena na energetsku infrastrukturu i u nekim slučajevima na vojne ciljeve. Zelenski je 3. maja rekao da su udari Kijeva prouzrokovali značajnu štetu u baltičkoj luci Primorsk te da su pogodili i naftni tanker, mali ruski raketni brod i patrolni čamac u Baltičkom moru. U istočnoj Ukrajini, ruski raketni napad ubio je tri osobe i ranio osam u gradu Merefa u Harkivskoj oblasti rekao je regionalni guverner Oleh Sinjehubov. Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, osam godina nakon što je zauzela Krimsko poluostrvo i podstakla rat u istočnom području poznatom kao Donbas, i sada kontroliše gotovo petinu Ukrajine. Ali snage Moskve ostvarile su samo ograničene dobitke tokom protekle godine uz velike gubitke. Nekoliko rundi razgovora u posljednjim mjesecima ostavilo je Kijev i Moskvu duboko podijeljene oko ključnih pitanja, uključujući teritoriju i sigurnost, a mirovni napori predvođeni SAD-om su zastali usljed američko-izraelskog sukoba s Iranom, pri čemu je susret uživo u februaru završen bez napretka.

Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini upozorile su da je nužno hitno djelovanje na zaštititi žena i djece te sprječavanju nasilja, nakon što je u Sarajevu ubijena 41-godišnja žena. Elma Godinjak-Prusac ubijena je 1. maja hicem iz pištolja u sarajevskom naselju Dobrinja, zbog čega je uhapšen njen bivši partner, 49-godišnji Tarik Prusac. U BiH nema zvaničnih podataka o broju žrtava femicida u posljednjih nekoliko godina. Organizacije civilnog društva procjenjuju da godišnje u prosjeku bude ubijeno oko 11 žena, najčešće od partnera ili drugih muških članova porodice. UN naglašava važnost brze, temeljite i nepristrasne istrage, kao i pune odgovornosti u skladu sa zakonom, kao i potrebe sveobuhvatne zaštite i podrške članovima porodice ubijene žene. Ističu i da je ovaj slučaj podsjetnik da nasilje nad ženama i dalje predstavlja ozbiljno i trajno kršenje ljudskih prava u BiH. "Femicidi nisu izolirani činovi, već najekstremniji oblik kontinuiranog i često eskalirajućeg rodno zasnovanog nasilja, s razornim posljedicama po porodice, zajednice i djecu. Izloženost takvom nasilju, bilo direktna ili indirektna, može imati duboke i dugoročne posljedice po sigurnost, dobrobit i razvoj djece", naveo je UN. Istaknuto je da i posljednji slučaj femicida naglašava potrebu za punom primjenom postojećih zakona i politika usmjerenih na prevenciju i odgovor na nasilje nad ženama, kao i na osiguravanje zaštite žena izloženih riziku. To uključuje i nedavne izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Federaciji BiH, kao i djelotvornu primjenu relevantnih odredbi Krivičnog zakona BiH, radi osiguranja pravovremenog procesuiranja i odgovornosti počinilaca. "Prevencija mora ići dalje od institucionalnih odgovora i uključivati ranu intervenciju, djelotvornu procjenu rizika te dostupne i kvalitetne usluge podrške", naveli su iz UN-a. Suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, vlast u Federaciji BiH donijela je prošle goidne zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja. Izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici stupio je na snagu u martu prošle godine, a uslijedile su izmjene Krivičnog zakona u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo. Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, uz ostalo, proširile su ovlasti policije, koja ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja. RSE Specijal: Šta se desilo nakon ubistva Nizame Hećimović?Učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje zatraženo je na protestima građana širom zemlje, nakon što je u augustu 2023. bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca. Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.

U selima kod Mladenovca u blizini Beograda obeležava se tri godine od ubistva devetoro i ranjavanja 12 ljudi. U školskom dvorištu u Duboni, vence i cveće polažili su članovi porodica stradalih, meštani i potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović. Na maksimalnu kaznu zatvora od 20 godina osuđen je tada dvadesetjedogodišnji meštanin Uroš Blažić koji je, prema presudi, 4. maja pucao iz automatskog oružja na tri različite lokacije u selima Malo Orašje i Dubona. Na kaznu od 20 godina osuđen je i njegov otac Radiša Blažić zbog posedovanja nelegalnog oružja koje je njegov sin koristio za izvršenje zločina. U Malom Orašju ubijeni su Nikola Milić (14), Aleksandar Milovanović (17), Marko Mitrović (18), Lazar Milovanović (19), Nemanja Stevanović (21) i Petar Mitrović (25) koji je preminuo u bolnici skoro dva meseca nakon zločina. U Duboni su ubijeni brat i sestra Milan (22) i Kristina Panić (19) i Dalibor Todorović (24). Zločin je počinjen dan nakon masovnog ubistva u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar u centru Beograda kada je maloletni učenik očevim pištoljem ubio devetoro vršnjaka i školskog čuvara. Vlast je nakon masovnih ubistava pojačala prisustvo policije u školama i pozvala građane da predaju oružje. Na poziv dela opozicionih stranaka, širom zemlje održavani su protesti pod nazivom "Srbija protiv nasilja", zbog nezadovoljstva reakcijom države nakon dva masovna ubistva.

Ruski dron je udario blizu autobusa s 40 dece u Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, dok su deca išla ka odmaralištu na zapadu Ukrajine u jeku vazdušnih napada između Moskve i Kijeva. Guverner Aleksandar Hanža rekao je u nedelju da je jutarnji napad bio usmeren na benzinsku pumpu blizu mesta gde je autobus bio parkiran. Većina dece evakuisana je iz vozila pre napada, ali jedan desetogodišnji dečak nije izašao na vreme i povređen je. Stojeći ispred autobusa s razbijenim prozorima, vozač Serhij je rekao za Ukrajinski servis RSE da je komad stakla "probio pravo kroz" ruku dečaka. "(Deca) su bila tako srećna što imaju odmor i što će pobeći od svega ovoga. Ali nismo uspeli", rekao je on. "(Jedan dečak) nije uspeo da izađe na vreme. Njegovu ruku je pogodio šrapnel i probio je pravo kroz nju." Serhij je dodao da je vozio grupu dece iz grada Zaporožja koji je redovno pod granatama do popularnog karpatskog odmarališta Bukovel u zapadnoj ukrajinskoj Ivano-Frankivskoj oblasti, daleko od linije fronta. Hanža je na Telegramu naveo da je u napadu povređeno i najmanje pet odraslih, uključujući 21-godišnju trudnicu. On je kasnije dodao da je u još jednom napadu na regionalnu prestonicu, Dnjepar, pogođen internat, gde je ubijena najmanje jedna osoba, a ranjeno 11 ljudi. Fotografije koje je Hanža objavio na mreži pokazuju da je krov zgrade srušen posle napada. Na drugim mestima u Ukrajini, lokalne vlasti su izvestile o smrtonosnim napadima u Odeskoj i Hersonskoj oblasti na jugu zemlje. Više od deset ljudi je povređeno u najmanje tri druga regiona. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, koji je stigao u Jerevan na samit Evropske političke zajednice, rekao je da je Kijev gađao dva broda ruske flote u blizini glavnog lučkog grada Novorosijska. "Ti tankeri su aktivno korišćeni za transport nafte – više ne", napisao je na X. "Ukrajinski dugometni kapaciteti nastaviće da se sveobuhvatno razvijaju – na moru, u vazduhu i na kopnu". U kasnijoj objavi, Zelenski je naveo da su ukrajinske snage takođe pogodile ruski nosač raketa, "zajedno s patrolnim čamcem i još jednim tankerom iz naftne flote u senci", u ruskom lučkom gradu Primorsku – oko 1.000 kilometara od linije fronta. Iako Moskva zasad nije komentarisala nijedan od napada, ukrajinski i ruski Telegram kanali objavili su snimke koje su napravili korisnici, a koji izgleda prikazuju poslednji napad Kijeva na Primorsk. Kako rat, koji je sada u petoj godini, ne pokazuje znake popuštanja, Ukrajina je poslednjih meseci pojačala napade dronovima na ruska energetska postrojenja. Ukrajinska vojska je nastojala da ograniči izvoz Rusije i omete njenu sposobnost da iskoristi skok globalnih cena energije izazvan ratom u Iranu i praktičnim iranskim zatvaranjem Ormuskog moreuza.

Koalicija za slobodu medija u Srbiji, koju čini više novinarskih udruženja, pozvala je nadležne institucije da hitno i efikasno istraže sve napade, pretnje i pritiske na novinare. Zahtev je upućen 3. maja, na Međunarodni dan slobode medija. Koalicija u saopštenju ocenjuje da Srbija ovaj dan dočekuje kao zemlja u kojoj je bavljenje novinarstvom sve opasnije, a institucije sve pasivnije. Ukazuju da posebno zabrinjava odnos policije prema novinarima i novinarkama. Koalicija podseća da je, od marta do kraja decembra 2025. godine, Nezavisno udruženje novinara Srbije zabeležilo 77 slučajeva napada od strane policije, neosnovanog privođenja i legitimisanja, kao i nereagovanja policije kada se nađe na licu mesta. "Od tog broja, 26 slučajeva odnosilo se na novinarke. U više od 30 fizičkih napada bilo je uključeno postupanje policijskih službenika", navela je Koalicija. Ocenjuju i da su pretnje i nasilje prema novinarima postali gotovo svakodnevica. "Verbalni napadi visokih državnih funkcionera i poslanika vladajuće stranke na novinare i medije stvaraju atmosferu linča i podstiču nasilje kroz narative koji ih kriminalizuju", upozorava se u saopštenju. Na ovogodišnjoj listi indeksa medijskih sloboda u svetu, koju objavljuju Reporteri bez granica, Srbija se nalazi na 104. mestu - među najgore plasiranim evropskim državama. "Zahtevamo od nadležnih institucija da hitno i efikasno istraže sve napade, pretnje i pritiske na novinare i medijske radnike, obezbede odgovornost policijskih službenika koji su napadali, privodili, legitimisali ili nisu zaštitili novinare na zadatku, da prestanu sa praksom targetiranja kritičkih medija i novinara, da obezbede transparentno postupanje tužilaštava i sudova u slučajevima napada", saopštila je Koalicija za slobodu novinara. Traže i da se hitno usvoje i sprovedu mere za poboljšanje ekonomskog položaja novinara, zaštitu radnih prava i jačanje lokalnih medija. "Niske zarade, izostanak naknade za prekovremeni rad, nepoštovanje radnog vremena, nesigurni ugovori i stalna neizvesnost u pogledu opstanka medijskih kuća dovode do iscrpljivanja profesije i odlaska sve većeg broja ljudi iz novinarstva", ocenjuju. Koalicija je ukazala da sloboda medija ne može postojati tamo gde su novinari fizički ugroženi, ekonomski iscrpljeni, institucionalno nezaštićeni i stalno izloženi pritiscima, kao i da napadi na novinare nisu samo napadi na pojedince i redakcije, već napadi na pravo građana da znaju. Koaliciju za slobodu medija čine Asocijacija medija, Asocijacija onlajn medija (AOM), Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV), NUNS, Poslovno udruženje Asocijacija lokalnih i nezavisnih medija "Lokal Pres", Slavko Ćuruvija fondacija i Granski sindikat kulture, umetnosti i medija "Nezavisnost".