Autoprevoznik Milomir Jaćimović prekinuo je 18. novembra uveče štrajk glađu nakon devet dana i najavio da će do 21. novembra ostati pred zgradom Pokrajinske vlade u Novom Sadu. Kako je naveo u obraćanju okupljenima, tu će biti do petka u očekivanju da mu se obrate nadležni u vezi sa njegovim zahtevima da mu se vrate autobusi koji su mu oduzeti i ponište saobraćajne kazne za koje tvrdi da su nezakonite. Vlasnik firme za prevoz putnika Milomir Jaćimović u proteklih godinu dana prevozio je studente i građane koji su išli na proteste u Beogradu i Novom Sadu sa kojih se traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice novosadske Železničke stanice 1. novembra 2024. Jaćimović je rekao da će, ako mu se u Novom Sadu nadležni ne obrate, pozvati na protest u Beogradu. "Ne pozivam na nasilje i neće biti nasilja ali ćemo Skupštinu opsesti i zatvoriti", rekao je Jaćimović. Građani su na poziv studenata, koji vode proteste proteklih godinu dana, od prvog dana štrajka 10. novembra podržali Jaćimovića i blokirali novosadski Bulevar Mihajla Pupina ispred Banovine. Dan pre nego što je prekinuo štrajk glađu, 17. novembra, policija je odgurala okupljene kod zgrade Pokrajinske vlade u pokušaju da odatle odveze Jaćimovićev autobus. U toku večeri vozilo je odšlepano uz podršku kordona Žandarmerije koja je primenom sile intervenisala prema demonstrantima. U medijima su se pojavili video snimci sa te intervencije na kojima policajac u opremi za razbijanje demonstracija udara pesnicama i čupa za kosu mlađu ženu. Jedan od studenata izjavio je da mu je policajac bez razloga štitom razbio nos, kao i da su policajci u civilu koji su stajali iza kordona bez povoda pendrecima batinali građane. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je polcija postupila po pravilima službe i zakonu. Više od godinu dana u Srbiji traju protesti sa kojih se traži krivična odgovornosti vlasti predvođene Srpskom naprednom strankom (SNS) zbog pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu. U tom slučaju podignuta je optužnica i vodi se istraga o potencijalnoj korupciji. Među osumnjičenima su bivši ministri u Vladi Srbije Goran Vesić i Tomislav Momirović.

Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev naveo je u pismu zaposlenima da je 13. februar rok za rešavanje situacije u toj kompaniji, prenela je 18. novembra Radio-televizija Srbije (RTS). Navodi se da je potvrdio da je NIS 14. novembra dobio zvanično odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine OFAC (Office of Foreign Assets Control) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za otvaranje pregovora akcionara i drugih zainteresovanih strana. "Očekuje se da će na osnovu tih razgovora u narednim danima biti upućen argumentovan zahtev SAD za dobijanje nove licence", dodaje se u internom pismu u koje je RTS imao uvid. Licenca bi omogućila da NIS nastavi normalno da posluje dok traju razgovori o trajnom i održivom rešenju za ovu kompaniju sa većinskim ruskim vlasništvom. U praksi bi to značilo da NIS do 13. februara treba da nađe validnog kupca. U obraćanju zaposlenima naglašeno je da je NIS uprkos embargu uspeo da očuva sigurnost snabdevanja domaćeg tržišta naftnim derivatima i pritom ostvari solidne poslovne rezultate. SAD su 9. oktobra uvele sankcije NIS-u u u cilju, kako je saopštio Vašington, "sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini". Kao opcija za dalje poslovanje od tada se pominjala da NIS kupi neka naftna kompanija čije poslovanje bi Vašington odobrio. Imena zvanično nisu saopštena, osim što je ministar trgovine i spoljnih poslova Mađarske 17. novembra rekao da bi "teoretski, mađarski MOL mogao da odigra ulogu u tome". Kao prihvatljivo rešenje za američku stranu nezvanično je pominjana mogućnost da kupac bude neka od kompanija sa Bliskog istoka ali to nije potvrđeno. Rešenje bi moglo da bude i da ga Srbija kupi, kao i nacionalizacija ali je zvanični Beograd saopštio da nije za tu opciju. Gasprom njeft (Gazprom Neft) u NIS-u ima 44,85 odsto akcija, JSC Intelligence iz Sankt Peterburga 11,3 odsto, Republika Srbija 29,87, OTP banka Srbija 1,68, dok ostalo pripada malim akcionarima. Prema podacima Agencije za energetiku, Srbija uvozi 80 odsto potrebnih količina sirove nafte, a NIS je pre američkih sankcija snabdevao 80 odsto domaćeg tržišta. Ova ruska firma ima benzinske stanice i u Bosni i Hercegovini, Rumuniji, Bugarskoj. Poslednjih godinu dana SAD su osam puta odlagale embargo NIS-u, dajući mu kratkoročne licence do eventualnog izlaska iz vlasništva u toj kompaniji. Rukovodstvo Srbije saopštilo je 17. novembra da se u narednih sedam dana mora pronaći rešenje za NIS kako bi ta firma od strateške važnosti nastavila da radi.

Katastar je ukinuo svojstvo zaštićenog kulturnog dobra za oštećene zgrade Generalštaba, Starog Generalštaba i obližnje kasarne u Beogradu gde bi zet američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) trebalo da gradi stambeno-poslovni kompleks, prenela je 18. novembra agencija Beta. Republički geodetski zavod - Služba za katastar nepokretnosti Savski Venac 14. novembra je doneo rešenje u kom se navodi da se "na osnovu Pravilnika o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Republičkom geodetskom zavodu, rešavajući po zahtevu za provođenje promena u katastru nepokretnosti koji je podnelo Ministarstvo odbrane, dozvolio ispis zabeležbe o svojstvu kulturnog dobra". Pomenuti objekti nalaze se na teritoriji beogradske opštine Savski Venac. Realizaciju tog projekta na mestu istorijskih građevina koje su srušene u NATO bombardovanju SR Jugoslavije 1999. godine u maju je zaustavila istraga Tužilaštva Srbije za organizovani kriminal o falsifikovanju dokumenata na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra zgradama Generalštaba. Tužilaštvo za organizovani kriminal tada je saopštilo da je direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić priznao falsifikovanje dokumentacije. Na osnovu nje je Ministarstvu kulture podneta inicijativa za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za Generalštab, koju je Vlada Srbije usvojila u novembru 2024. U cilju izgradnje na mestu Generalštaba, poslanici vladajuće većine koju predvodi Srpska napredna stranka (SNS), čiji predsednik je do polovine 2023. bio aktuelni šef države Vučić, usvojili su 7. novembra leks specijalis, poseban zakon kojim se propisuje se da su postupci za realizaciju projekta hitni i da su državni organi dužni da odmah izdaju akte iz svoje nadležnosti. Vlada Srbije 15. maja 2024. potpisala je ugovor o "revitalizaciji kompleksa Generalštaba" sa kompanijom Džareda Kušnera (Jared Kushner) kojim mu se zemljište na tom mestu iznajmljuje na 99 godina. Zgrada Starog Generalštaba u Beogradu, arhitekte Vasilija Vilhelma Baumgartena koja je sagrađena između 1924. i 1928. godine, proglašena je za kulturno dobro 1984. i predstavlja spomenik kulture od velikog značaja. Služila je kao sedište Generalštaba Vojske Kraljevine Jugoslavije i nakon Drugog svetskog rata kao sedište Generalštaba Jugoslovenske narodne armije (JNA). Nova zgrada Generalštaba arhitekte Nikole Dobrovića, građena od 1955. do 1965, bila je simbol tadašnje Jugoslavije, potom sedište Vojske Srbije, a status kulturnog dobra dodeljen joj je 2005. Kompleks arhitekte Nikole Dobrovića bio je jedan od najznamenitijih objekata jugoslovenske i srpske arhitekture u modernističkom stilu.

Poljska sumnja da ruske obaveštajne službe stoje iza eksplozije na železničkoj pruzi u toj zemlji koja se koristi za transport vojne robe i pomoći Ukrajini, i za šta je premijer Donald Tusk rekao da je "neviđen čin sabotaže". U prvim komentarima u kojima je poljski zvaničnik sugerisao da Moskva stoji iza napada tokom vikenda, portparol poljskog ministra za specijalne službe Jacek Dobržinski (Dobrzynski) rekao je u utorak da je eksplozija pokušaj "destabilizacije" i "širenja straha". U obraćanju poljskim poslanicima, Tusk je rekao da je Poljska identifikovala dve osobe odgovorne za sabotažu na železničkoj pruzi. On je dodao da su osumnjičeni ukrajinski državljani koji su sarađivali s ruskim obaveštajnim službama i koji su pobegli u Belorusiju. "Najvažnija informacija je da... smo identifikovali ljude odgovorne za sabotažu", rekao je Tusk poslanicima u Varšavi. "U oba slučaja smo sigurni da su pokušaj dizanja šina u vazduh i narušavanje železničke infrastrukture bili namerni i da im je cilj bio da izazovu katastrofu u železničkom saobraćaju", rekao je on. Tusk je dodao da Poljska podiže nivo bezbednosne uzbune u nekim delovima zemlje, kao i da radi na planovima da vojska štiti ključnu infrastrukturu, uključujući železnicu. Eksplozija u ponedeljak dogodila se na pruzi koja ide od Varšave do grada Lublina na istoku Poljske, oko 100 kilometara od granice s Ukrajinom. Poljski tužioci su kvalifikovali sabotažu kao terorizam, navodeći da je mogla biti izvršena po nalogu strane sile. Kremlj je u utorak saopštio da Poljska zahvata talas "rusofobije" koja "buja" širom Evrope. "Rusija je optužena za sve manifestacije hibridnog i direktnog rata koji se vodi", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za rusku državnu televiziju. "U Poljskoj, recimo, svi pokušavaju da budu ispred evropske lokomotive u tom pogledu. I rusofobija, naravno, tamo buja", dodao je on. Poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš (Wladyslaw Kosiniak-Kamiysz) objavio je da bezbednosne snage pojačavaju patrole kako bi nadgledale kritična područja železničke mreže na istoku zemlje, kao što su mostovi, vijadukti, tuneli, stanice i kontrolni sistemi. Zvaničnici u Poljskoj i drugim evropskim zemljama dugo optužuju Moskvu da vodi "hibridnu" kampanju sabotaže i špijuniranja protiv država koje pomažu Ukrajinu otkako je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. godine. Prošlog meseca, poljske vlasti su uhapsile osam osoba osumnjičenih da špijuniraju ili planiraju napade u ime Rusije. U januaru je Tusk optužio Rusiju da je planirala terorističke napade na neodređene mete koristeći avione, pošto je povećan broj sumnjivih, alarmantnih i neobjašnjenih incidenata. Neki su uključivali međunarodne avio-kompanije i navode da je Rusija pokušavala da postavi eksploziv na letove teretnih aviona, dok su drugi uključivali brodove koji su poremetili podmorske kablove. Moskva je negira zapadne optužbe o terorističkim napadima, uključujući podmetanje požara, provale, trovanje i napade na pojedince na Zapadu.

"Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru", rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos na Forumu o proširenju u Briselu ocjenjujući da prijem Crne Gore ne bi zahtijevao velike reforme unutar Evropske unije. Podsjetila je da je proširenjem iz 2004. godine u EU ušlo 70 miliona stanovnika koje je Unija, kako je navela, uspjela da integriše. Kos je naglasila da ne može biti prečica u procesu pristupanja bilo koje zemlje, ali da je na Briselu da podrži najnaprednije. Ponovila je raniju ocjenu da je ove godine Crna Gora ostvarila značajan napredak ka EU. Na istom Forumu, premijer Milojko Spajić je rekao da je sada "pravi momenat" za proširenje EU i da Podgorica želi da to iskoristi. Od 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je zatvorila sedam. Spajić je rekao da će sva pregovaračka poglavlja biti zatvorena do kraja naredne godine, a da kvalitet reformi neće biti upitan. "Nećemo dozvoliti da zbog brzine kojom napredujemo podbacimo u kvalitetu reformi. Želimo da zatvorimo sva poglavlja u rekordnom roku. I to ne bi bio presedan, jer su i druge države to radile i sada su članice". Spajić je zaključio da politika proširenja Uniju čini uticajnijim globalnim akterom. Na Forumu u Briselu učestvovali su, između ostalog, komesar za odbranu Andrijus Kubilijus, šefica evropske diplomatije Kaja Kalas i premijer Moldavije Aleksandru Munteanu. Evropska komisija je 4. novembra usvojila paket proširenja za 2025. godinu, koji potvrđuje da je zamah za proširenje visoko na listi prioriteta EU. Među naprednijim kandidatima, pored Crne Gore je i Albanija. Moldavija i Ukrajina koje imaju cilj da do kraja 2028. zatvore pregovore, od strane Brisela su pohvaljene za napredak u procesu integracija. Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije, iako je pokazao da je Crna Gora najbolji kandidat, ukazao je i na više oblasti u kojima su postignuti ograničeni rezultati, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, sloboda medija i efikasnost pravosuđa.

Naftne kompanije tri puta su u prethodnom periodu povećale uvoz naftnih derivata kako bi tržište Srbije bilo snabdeveno u uslovima smanjene proizvodnje u Rafineriji Pančevo, saopštila je 18. novembra ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović. Sjedinjene Američke Države (SAD) 9. oktobra su uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) u u cilju, kako je saopštio Vašington, "sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini". "Država radi na dopremanju 38.000 tona benzina, 66.000 tona dizela i 86.000 tona sirove nafte za potrebe državnih rezervi", saopštila je Vlada Srbije nakon sastanka Đedović Handanović i premijera Đura Macuta. Navodi se da nadležni analiziraju dostupnost logističkih kapaciteta i mogućnosti za dodatni uvoz. Kako su saopštili zvaničnici u Beogradu, Rafinerija u Pančevu prestaće sa radom 25. novembra jer je zbog embarga onemogućen transport sirove nafte za to postrojenje Jadranskim naftovodom (Janaf) koji do Srbije vodi iz mesta Omišalj u Hrvatskoj. Pančevačka rafinerija jedina je u zemlji i posluje u okviru Naftne industrije Srbije (NIS) koja je u većinskom vlasništvu ruske državne firme Gazprom (Gasprom). Gasprom njeft u NIS-u ima 44,85 odsto akcija, JSC Intelligence iz Sankt Peterburga 11,3 odsto, Republika Srbija 29,87, OTP banka Srbija 1,68, dok ostalo pripada malim akcionarima. Prema podacima Agencije za energetiku, Srbija uvozi 80 odsto potrebnih količina sirove nafte, a NIS je pre američkih sankcija snabdevao 80 odsto domaćeg tržišta. Ova ruska firma ima benzinske stanice i u Bosni i Hercegovini, Rumuniji, Bugarskoj. Poslednjih godinu dana SAD su osam puta odlagale embargo NIS-u dajući mu kratkoročne licence do eventualnog izlaska iz vlasništva u toj kompaniji. Rukovodstvo Srbije saopštilo je 17. novembra da se u narednih sedam dana mora pronaći rešenje za NIS kako bi ta firma od strateške važnosti nastavila da radi. Saopšteno je da su njene trenutne operativne rezerve 7.200 tona benzina, 33.000 tona dizela i 3.800 tona kerozina; vanoperativne rezerve 50.340 tona benzina, 92.654 tone dizela i 84.000 tona sirove nafte. Navedeno je da je u robnim rezervama Srbije 19.145 tona benzina, 188.000 tona dizela, 68.000 tona mazuta, kao i da Vojska Srbije ima 25.000 tona dizela i 15.000 tona kerozina.

Evropski sud za ljudska prava presudio je da je država Srbija nezakonito oduzela i srušila imovinu kompanije "Iskra" u maju 2015. godine prilikom raščišćavanja terena za projekat "Beograd na vodi". Advokatica kompanije "Iskra" Ana Matić objašnjava da su kompanije "Milenijum tim" i "Beograd na vodi" prvo porušili ogradu u maju 2015. godine, a u junu 2015. godine su zauzeli slobodan deo parcele i da je zbog toga podneta tužba sudu. Ovaj slučaj tiče se i jednog dela imovine kompanije "Iskra" na zemljištu na kom je nepunih godinu dana kasnije, u aprilu 2016, došlo do rušenja objekata. "Sud je protivno odredbama Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa zaključio da 'Milenijum tim' i 'Beograd na vodi' ne treba da vrate oduzete posede slobodnog dela parcele i da ponovo izgrade ogradu", dodaje ona. Evropski sud za ljudska prava je zaključio da je došlo do povrede prava na imovinu. U presudi se naglašava da se radi o projektu "Beograd na vodi", koji je proglašen projektom "od posebnog značaja", da je država osnovala "Beograd na vodi" i imala punu kontrolu nad njim. Sud je zaključio da se ono što je radio "Beograd na vodi" pripisuje državi. Takođe, da je za rušenje po zakonu potrebna upravna odluka, da se rušenje odvija kroz propisani upravni postupak koji podrazumeva donošenje rešenja, žalba, upravni spor, izvršenje, a da uovom slučaju ništa od toga nije postojalo, te da je sve urađeno mimo zakona. Matić napominje da je ovo prva reakcija suda u Strazburu na događaje koji su direktno povezani za rušenjem u Savamali, što sada i za domaće sudove mora predstavljati putokaz da se "ne mogu bezrezervno stavljati u zaštitu svakog nezakonitog postupanja države, nego da se još uvek mora suditi po Ustavu, zakonu i potvrđenim međunarodnim konvencijama". Sud je dosudio naknadu štete od 3.000 evra, kao i iznos od 3.000 eura za troškove postupka. Iz kompanije "Beograd na vodi" i Vlade Srbije nisu odmah odgovorili na upit za komentar RSE o ovoj presudi. Stambeno-poslovni kompleks "Beograd na vodi" nalazi se na desnoj obali Save, u centru glavnog grada Srbije.

Ukrajinski predsjednik je rekao da će otputovati u Tursku na moguće razgovore s glavnim izaslanikom Bijele kuće koji je uključen u pregovore o okončanju skoro četverogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine. Posjeta Volodimira Zelenskog, planirana za 19. novembar, dolazi usred niza međunarodnih putovanja, uključujući Francusku, gdje je osigurao usmeni sporazum o nabavci desetina francuskih borbenih aviona Rafale. Bio je u Španiji 18. novembra, a prije toga u Grčkoj, gdje je potpisan sporazum o isporuci plina. "Spremamo se intenzivirati pregovore i razradili smo rješenja koja ćemo ponuditi partnerima. Približavanje kraja rata svim snagama je prvi prioritet Ukrajine", rekao je Zelenski u objavi na Telegramu. U vijestima se navodi da će se Zelenski sastati sa Steveom Witkoffom, glavnim izaslanikom Bijele kuće za pregovore o pokušaju okončanja rata u Ukrajini. Kremlj je saopštio da neće biti prisutan nijedan ruski zvaničnik. Direktni razgovori između Kijeva i Moskve nisu održani otkako su se dvije strane sastale u Istanbulu u julu. Dalekosežni korupcijski skandalPutovanja Zelenskog dolaze u vrijeme rastuće korupcijske afere, koja se oblikuje u najgoru političku krizu s kojom se suočio od izbora 2019. godine. Skandal se odnosi na tvrdnje da su sredstva namijenjena izgradnji odbrane za zaštitu ranjive energetske infrastrukture Ukrajine od ruskih zračnih napada uzimana i davana u obliku mita političkim insajderima. Optužbe su izašle u javnost prošle sedmice kada su dvije vodeće ukrajinske agencije za borbu protiv korupcije objavile dokaze s detaljima o svojim nalazima. Među umiješanima bio je Timur Mindič, stari prijatelj i bivši poslovni partner Zelenskog. Mindič je pobjegao iz Ukrajine u Poljsku 10. novembra, satima prije nego što su vlasti pokrenule racije u vezi s njihovom istragom, rekli su službenici za provođenje zakona za Schemes, istražnu jedinicu Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE). To je navelo kritičare da tvrde da je bio upozoren prije akcije. Otkrića su već rezultirala ostavkama ministra energetike i ministra pravde. Prošle sedmice, istražne agencije su objavile hapšenje visokog zvaničnika podružnice Energoatoma, državne nuklearne kompanije, zbog optužbi za mito. A u junu je zamjenik premijera Oleksij Černišov, optužen za korupciju. Zelenski nije umiješan u ovaj slučaj. Energoatom je saopštio da u potpunosti sarađuje u istrazi. Protesti protiv korupcije u UkrajiniTokom ljeta, Zelenski je izazvao buru kada je podržao mjeru koja bi značajno smanjila nezavisnost dvije istražne agencije: Specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije i Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine. Nakon rijetkih ratnih uličnih protesta, Zelenski je odustao. Ukrajinski poslanik je Jaroslav Železnjak je 18. novembra izjavio da istražni zapisi uključuju osobu pod kodnim imenom koja je šef predsjedničkog ureda Volodimira Zelenskog. Poslanik je ustvrdio da zapisi pokazuju da je Andrij Jermak navodno uputio neimenovane zvaničnike da istraže zvaničnike Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine. Jermak nije odmah odgovorio na zahtjeve za komentar Ukrajinskog servisa RSE. Ukrajinski zvaničnici su se trudili da se ojača odbrana energetske infrastrukture zemlje, kako bi spriječili da se stanovništvo smrzava ili sjedi u mraku tokom hladnih zimskih mjeseci.

Rumunske vlasti saopštile su da je požar na tankeru za tečni naftni gas (LPG) na rijeci Dunav, koja označava granicu s Ukrajinom, ugašen nakon što je ruski napad na plovilo izazvao požar i prisilio na evakuaciju nekoliko gradova u tom području. Pukovnik Daniel Petrov iz Inspektorata za vanredne situacije u regiji Tulcea izjavio je 18. novembra da je nekim stanovnicima dozvoljeno da se vrate kućama nakon što su evakuisani tokom vikenda, iako su neki i dalje držani podalje jer i dalje postoji rizik od eksplozije na brodu natovarenom gorivom. "Samo je selo Plauru, koje se nalazi oko 200 metara od mjesta događaja, i dalje pod utjecajem plana evakuacije", rekao je Petrov. Tanker za tečni naftni gas, nazvan Ordina, zapalio se nakon prijavljenog ruskog napada dronom na luku na ukrajinskoj strani rijeke Dunav rano 17. novembra. Napad je izazvao evakuacije na rumunskoj strani rijeke usred straha od eksplozija ili daljnjih napada u tom području. Rumunsko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njihovi radarski sistemi za praćenje i nadzor otkrili i pratili ciljeve u ukrajinskom vazdušnom prostoru u blizini okruga Tulcea gdje se nalazi Plauru. Dok je Ministarstvo saopštilo da nije bilo neovlaštenih upada aviona u rumunski zračni prostor, ruski napadi na ukrajinske luke u dunavskoj regiji izazvali su nekoliko upozorenja u toj članici NATO-a. Upadi ruskih dronova iznad Rumunije i Poljske, zajedno s ulaskom ruskih vojnih aviona u estonski zračni prostor, naveli su NATO da pokrene svoju inicijativu Istočna straža kako bi se ojačala protivzračna odbrana. Izvršno tijelo Evropske unije, u međuvremenu, prošlog mjeseca odobrilo je petogodišnju mapu puta odbrane koja sadrži planove za "zid dronova" koji će biti u potpunosti funkcionalan do kraja 2027. godine. Plan Evropske komisije navodi da Rusija i Bjelorusija predstavljaju "najveću prijetnju", navodeći ponovljena kršenja prava država članica EU bespilotnim letjelicama (UAV). Ordina je plovila pod turskom zastavom i imala je posadu od 16 članova. Svi su sigurno evakuisani. Brod je bio usidren u ukrajinskoj luci Ismail od 12. novembra, prema podacima marinetraffic.com.

Nekoliko stotina građana i građanki se okupilo na protestnoj šetnji u Mostaru, da skrenu pažnju na problem femicida i nasilja nad ženama, nakon ubistva Aldine Jahić u ovom gradu. Okupljanje u utorak, 18. novembra, organizovala je Inicijativa građanki/na Mostar. Mostarci i Mostarke su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo da "Žena nije meta", i da "Šutnja štiti nasilnika, a ne žrtvu". Organizatori su poručili da je ubistvo Aldine Jahić poraz cjelokupnog društva, da predstavlja posljednji alarm, te da ne smije ostati nekažnjeno. U Mostaru su se mogli vidjeti i transparenti sa imenima žena ubijenih u Bosni i Hercegovini u prethodnim godinama. Iz kantonalnog MUP-a je saopšteno da je policija podnijela izvještaj Kantonalnom tužilaštvu Mostar protiv Anisa Kalajdžića, u kojem ga sumnjiči za ubistvo bivše djevojke Aldine Jahić iz vatrenog oružja, kao i neovlašteno posjedovanje oružja. Ubistvu 32-godišnje Jahić su prethodile Kalajdžićeve prijetnje. Kada je 16. novembra naveče krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, navedeno je iz Tužilaštva nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je dežurna tužiteljka Vesna Pranjić novinarima nakon završenog uviđaja 17. novembra. Navodi se takođe da je Kalajdžić početkom godine bio prijavljen zbog prijetnji, ali po prijavi druge ženske osobe, te je protiv njega već bila podignuta optužnica i čekalo se ročište pred mostarskim Opštinskim sudom. To je posljednji u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini posljednjih godina, za koje nema preciznih zvaničnih podataka. Organizacije civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Radi se o prvom femicidu nakon usvajanja izmjena Krivičnog zakona u Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije. Nakon što je u avgustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na građanskim protestima širom zemlje zatraženo je efikasnije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje. Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza. Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su vlasti u ovom bh. entitetu, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.

Policija je zvanično podnijela izvještaj Tužilaštvu protiv Anisa Kalajdžića u kojem ga sumnjiči za ubistvo iz vatrenog oružja bivše djevojke Aldine Jahić i neovlašteno posjedovanje oružja, saopšteno je 18. novembra iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). U policijskoj objavi navodi se da je 17. novembra ponesen izvještaj Kantonalnom tužilaštvu Mostar protiv K.A. (1992) iz Mostara, zbog počinjenog krivičnog djela 'Teško ubistvo ženske osobe' i krivičnog djela 'Neovlaštena nabavka, držanje ili prodaja oružja ili bitnih dijelova za oružje Zakona o oružju i municiji HNK, na štetu A.J. (1993) iz Kalesije", naveli su u saopštenju. U toku dana se očekuje i da će Tužilaštvo HNK zvanično zatražiti određivanje pritvora Kalajdžiću koji je predat u njihovu nadležnost 17. novembra. Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka. Kada je tog dana krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, iznijeli detalje iz Tužilaštva nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je dežurna tužiteljica Vesna Pranjić novinarima po završenom uviđaju 17. novembra. To je još jedan u nizu slučajeva femicida u BiH posljednjih nekoliko godina, za šta nema zvaničnih i tačnih podataka dok iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmjene Krivičnog zakona Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije. Kako je kazao načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a HNK Mirza Rožajac, Kalajdžić je početkom ove godine bio prijavljen zbog prijetnji ne u slučaju Aldine Jahić nego po prijavi druge ženske osobe. "U januaru ove godine jedna ženska osoba je prijavila osumnjičenog za slične stvari, te je za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, protiv njega je podnesen izvještaj nadležnom tužilaštvu, a podnijela ga je nadležna policijska uprava Mostar", naveo je Ružajac na konferenciji za novinare 18. novembra 2025. U tom slučaju, kako je kazao Rožajac, protiv Kalajdžića je podignuta optužnica protiv kod Općinskog suda u Mostaru i ročište je bilo zakazano u narednom periodu. Kako prijaviti nasilje? (U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.Gender centar Federacije BiH uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji ovog entiteta.SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.Nasilje se može prijaviti i na broj 033 222 000.Na području BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja. Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banjaluci i Bijeljini.Fondacija lokalne demokratijenudi besplatnu pravnu pomoć na brojeve telefona 033 570 560 i 033 570 561.Psihološko, kao i pravno savjetovalište, nudi organizacijaMedica Zenica. Oni imaju i centralu na koju se može prijaviti nasilje na broj 032 463 920.U udruženju Udružene žene Banjaluka postoji besplatno pravno savjetovalište, a termin se može dobiti pozivom na brojeve 051 463 143 i 051 462 146.Broj policije je 122.BiH je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje.) Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donijela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja, ali planirane mjere nisu "zaživjele" zbog neusvajanja neophodnih pravilnika. Nakon što je u augustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na protestima građana širom zemlje zatraženo je učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje. RSE Specijal: Šta se desilo nakon ubistva Nizame Hećimović?Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza. Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.

Vijeće sigurnosti UN-a kasno u ponedjeljak, 17. novembra, odobrilo je rezoluciju koju su sastavile SAD, a koja podržava plan predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Pojasu Gaze. Rezolucija takođe odobrava međunarodne stabilizacijske snage u palestinskoj enklavi. Izrael i palestinska grupa koju su SAD i druge sile označile kao terorističku, Hamas, prošlog su mjeseca pristali na prvu fazu Trumpovog plana od 20 tačaka za Gazu - prekid vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazum o oslobađanju talaca. Međutim, rezolucija UN-a smatra se ključnom za legitimizaciju privremenog upravnog tijela i za ponudu garancija zemljama koje razmatraju slanje trupa u Gazu. Šta piše u rezoluciji?U tekstu rezolucije se navodi da države članice mogu učestvovati u Mirovnom odboru kojim predsjedava Trump, zamišljenom kao prelazni organ koji bi nadgledao obnovu i ekonomski oporavak Gaze. Takođe ovlašćuje međunarodne stabilizacijske snage, koje bi osigurale proces demilitarizacije Gaze, uključujući uništavanje oružja i vojne infrastrukture. Hamas je u saopštenju ponovio da se neće razoružavati i tvrdio da je njegova borba protiv Izraela legitimni otpor. "Rezolucija uspostavlja međunarodni mehanizam starateljstva nad Pojasom Gaze, kojem se naš narod i naše frakcije protive", rekao je Hamas u saopštenju izdatom nakon što je rezolucija usvojena. Put ka samoopredjeljenju Palestinaca, kaže američki ambasadorMike Waltz, američki ambasador pri UN-u, rekao je da rezolucija, koja uključuje Trumpov plan od 20 tačaka kao aneks, "otvara mogući put ka samoopredjeljenju za Palestince... gdje će umjesto raketa biti maslinove grančice i gdje postoji mogućnost dogovora o političkom horizontu". Rusija, koja ima pravo veta u Vijeću sigurnosti, ranije je ostavila otvorenu mogućnost protivljenja, ali se suzdržala od glasanja, omogućivši da rezolucija bude usvojena. Ambasadori Rusije i Kine pri UN-u, koji su takođe bili suzdržani, žalili su se da rezolucija ne daje UN-u jasnu ulogu u budućnosti Gaze. "U suštini, Vijeće daje svoj blagoslov američkoj inicijativi zasnovanoj na obećanjima Washingtona, dajući punu kontrolu nad Pojasom Gaze Mirovnom odboru i ISF-u (međunarodnim stabilizacijskim snagama), čiji modaliteti još ne znamo", rekao je ruski ambasador Vasilij Nebenzja nakon glasanja. Podrška Palestinske upravePalestinska uprava pozdravila je rezoluciju i izjavila da je spremna učestvovati u njenoj provedbi. Diplomate su rekle da je podrška vlasti rezoluciji prošle sedmice bila ključna za sprječavanje ruskog veta. Američki predsjednik Donald Trump je u objavi na društvenim mrežama proslavio glasanje kao "trenutak zaista historijskih razmjera". "Članovi odbora i mnoge druge uzbudljive najave biće objavljene u narednim sedmicama", napisao je. Rezolucija je postala kontroverzna u Izraelu jer spominje mogućnost palestinske državnosti u budućnosti. U tekstu rezolucije navodi se da su "uslovi za kredibilan put ka palestinskom samoopredjeljenju i državnosti možda konačno stvoreni", kada Palestinska uprava provede program reformi i kada obnova Gaze ostvari napredak. "Sjedinjene Američke Države će podsticati dijalog između Izraela i Palestinaca kako bi se postigao dogovor o političkom horizontu za miran i prosperitetan suživot", navodi se u dokumentu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, pod pritiskom desničarskih članova svoje vlade, izjavio je u nedjelju da se Izrael i dalje protivi palestinskoj državi i obećao demilitarizaciju Gaze "lakšim ili težim putem".

U velikom požaru u Vjesnikovom neboderu u Zagrebu koji je trajao satima izgorio je ovaj objekat, jedan od urbanih simbola glavnog grada Hrvatske. Za sada nije poznat uzrok požara u kojem nije bilo žrtava, a pričinjena je ogromna materijalna šteta, objavile su nadležne hrvatske vlasti. U trenutku izbijanja požara 17. novembra uveče oko 23 sata u Vjesnikovom neboderu na Slavonskoj aveniji i nije bilo nikoga. Po izbijanju požara vatra se širila vertikalno i zahvatila je više spratova i krov nebodera. Skoro 100 vatrogasaca bilo je angažirano na gašenju. Iz zagrebačke vatrogasne jedinice saopštili su da je bila samo jedna dojava građana o požaru, iako ih kod velikih požara uvijek dobiju puno. Republika Hrvatska suvlasnik je Poslovnog kompleksa Vjesnik, a dio koji je bio zahvaćen požarom koristio se za smještaj arhive, dok bočni dio Vjesnika (tzv. aneks) koji Ministarstvo prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine koristi za rad službenika nije zahvaćen požarom, objavilo je Ministarstvo. Šteta velika, kaže premijerPredsjednik VladeHrvatske Andrej Plenković rekao je kako je šteta na zgradi Vjesnika u Zagrebu velika, ali da je najvažnije da nema nikakvih žrtava, te je obećao obnovu zgrade, prenijela je Hrvatska radio-televizija (HRT). "Ne znamo kako je do požara došlo. Država je suvlasnik nebodera s 60 i nešto posto, a tu su i druge pravne osobe koje su također suvlasnici. No, bitno je da nema nikakvih žrtava. Šteta je velika, to je golim okom vidljivo, kazao je Plenković u Vukovaru gdje sudjeluje na obilježavanju Dana sjećanje na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje", kazao je Plenković. Više informacija, prema njegovim riječima, biće poznato kada završe posao vatrogasci, policija i druge službe koje su sudjelovale u osiguranju i gašenju požara. U prostorima Vjesnika nalazio se i dio namještaja, lustera i umjetnina iz stare zgrade Hrvatskog sabora na Markovom trgu, ali ne u dijelu koji je gorio, te su sačuvani, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Jedan od urbanih simbola ZagrebaNeboder Vjesnika nalazi se na raskršću Savske ceste i Slavonske avenije u širem centru Zagreba i jedan je od urbanih simbola glavnog grada Hrvatske. Neboder je nekad bio sjedište dnevnog lista Vjesnik, čiji je posljednji broj izašao 20. aprila 2012. a štamparija Vjesnika ne radi od 2022. godine. Ipak se zgrada i dalje tako zove, kao i tramvajsko i autobusno stajalište "kod Vjesnika". Nekada je u neboderu Vjesnika i oko njega bilo smješteno dvadesetak novinskih redakcija. Bio je to najveći novinski izdavač u nekadašnjoj Jugoslaviji, čija je propast započela već 1990. godine kada su omogućene prve privatizacije dotadašnjih društvenih radnih organizacija, prenosi Indeks.hr. Danas je država najveći vlasnik cijelog kompleksa Vjesnik, koji obuhvaća i velik prostor bivše štamparije Vjesnik d.d. u likvidaciji, dio "položenog nebodera" izgrađenog kao press centar Univerzijade 1987. godine te prateće objekte i parkirališta. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine raspolaže s oko 61 posto vlasništva nad Vjesnikom, dok su ostali suvlasnici privatne tvrtke. Nakon što je štamparija prestala s radom – dnevnici i drugi časopisi koji još izlaze štampaju se u vlastitim štamparijama ili na drugim lokacijama dok je kompleks prazan, osim radija Laganini FM na petnaestom spratu.

Još dvije osobe, koje su povrijeđene u požaru u Domu penzionera u Tuzli 4. novembra, su preminule, prema navodima iz izvještaja Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla (UKCT) od 17. novembra ujutro. Broj poginulih ovim je porastao na 17. "U protekla 24 sata u UKCT preminule su dvije korisnice Doma penzionera koje su nakon požara bile hospitalizirane na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju. Trenutno u UKCT na hospitalizaciji su dva pacijenta koja su hospitalizirana na Klinici za interne bolesti", navodi se u saopštenju iz ovog bolničkog centra. Osim do sada preminulih 17 štićenika Doma penzionera, u požaru je povrijeđeno više od 30 osoba. Uzrok požara bio je kratak spoj na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika u sobi jednog od štićenika Doma, pokazala je istraga Kantonalnog tužilaštva Tuzla na osnovu nalaza vještaka elektro struke i protivpožarne zaštite. Uz Kantonalnog tužilaštva su 14. novembra objavili da je istraga "usmjerena na utvrđivanja krivične odgovornosti, odnosno elemenata za postojanje osnovane sumnje da su službene ili odgovorne osobe (ili neke druge osobe) počinili krivična djela". "Istraga je na početku utemeljena i vezuje se za krivično djelo teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opće opasnosti, s posljedicom smrti više osoba, kao i za krivično djelo nesavjestan rad u službi", naveli su iz Kantonalnog tužilaštva. "U toku su i saslušanja svjedoka. Biće izuzeta sva relevantna materijalna dokumentacija koja će pomoći da se sagleda šira slika tokom provođenja istražnih radnji", saoptilo je Kantonalno tužilaštvo 14. novembra. Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je 5. novembra ostavku. Ova ustanova se sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu. Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta.

U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku 17. novembra je otkriven Cvijet Srebrenice u čast sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Autor spomen-obilježja je bh. umjetnik Adin Hebib. Ceremoniji su prisustvovali predsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić, članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, te ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Snage Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku Bosne i Hercegovine (BiH) ubile su 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih. U Potočarima kod Srebrenice su do sada ukopane 6.772 osobe. Pred sudovima u Hagu i regiji, za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno je više od 50 osoba, na oko 780 godina zatvora. Među osuđenima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, bivši predsjednik entiteta RS i nekadašnji komandant Vojske RS, koji su osuđeni na doživotni zatvor. Generalna skupština UN je prošle godine usvojila rezoluciju o proglašavanju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je na hitnoj sjednici 17. novembra budžet za ovu godinu. Predloženi budžet iznosi 1,5 milijardi maraka i u okviru njega nema finansiranja institucija kulture od državnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a. Uključuje sredstva za Centralnu izbornu komisiju BiH koja su namijenjena za nabavku novih tehnologija za provođenje izbora. Nakon usvajanja u Zastupničkom domu, budžet treba biti potvrđen i u Domu naroda BiH. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine podržalo je 11. novembra budžet institucija za ovu godinu. Odluka je donesena jednoglasno, saopšteno je iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prema proceduri, nakon toga dokument odobrava Parlamentarna skupština BiH. Inače, budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i na snazi od 1. januara. No, zbog višemjesečnih političkih blokada i raspada državne koalicije, država se već 11 mjeseci nalazi na privremenom finansiranju. Novac se troši u skladu s budžetom iz 2024. godine samo na tekuće rashode poput plata, a novi projekti su blokirani. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici 4. novembra usvojilo je nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Ministarstvo finansija i trezora pripremilo je novi tekst Nacrta zakona o budžetu, nakon što prijedlog ovog zakona nije usvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj Dom 30. oktobra nije, na hitnoj sjednici, usvojio budžet institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu u drugom čitanju. Na sjednici isti dan ranije, budžet je usvojen u prvom čitanju. Zakonska procedura podrazumijeva usvajanje u prvom i drugom čitanju, kada se ulažu amandmani. Za budžet u drugom čitanju nije bilo entitetske većine prilikom glasanja, jer poslanici iz bh. entiteta Republika Srpska nisu željeli podržati izdvajanje novca za institucije kulture od državnog značaja, povećanje izdvajanja za Ministarstvo odbrane BiH i sredstva za isplaćivanje dugova BHRT-a. Budžet je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u iznosu od 1,5 milijardi maraka (805,3 miliona evra).

Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je u 17. novembra da je djelovanje ambasadora Rusije Aleksandra Lukašika "apsolutno neprihvatljivo" i da predstavlja miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore. Ruski ambasador je pozvan na razgovor u Ministarstvo, nakon što je kritikovao crnogorske institucija. "Ruskom ambasadoru je jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slične poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagovati u skladu sa međunarodnim normama", navodi se u saopštenju resora vanjskih poslova. Povod za reagovanje su Lukašikove nedavne izjave povodom odluke Skupštine o priključivanju Vojske Crne Gore mehanizmu NATO za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU) i njegovo negativno komentarisanje intervjua predsjednika Jakova Milatovića. Lukašik je optužio crnogorsko rukovodstvo za "demonizaciju Rusije" i da "učvršćuje svoj status neprijateljske države prema Moskvi prateći Zapad u povećanju tenzija sa Rusijom". Komentarišuči izjavu predsjednika Milatovića datu francuskom listu da je pristupanje Crne Gore EU najbolja strategija u borbi protiv uticaja trećih zemalja uključujući Rusiju, Lukašik je rekao da je Crna Gora uključena u sprovođenje "hibridnog rata NATO" protiv Moskve. Ocjenjujući da Crna Gora neće dozvoliti da bilo ko ugrožava dignitet njenih institucija, iz Ministarstva vanjskih poslova ambasadoru Lukašiku je poručeno da se od Ambasade Rusije očekuje puno poštovanje crnogorskih institucija i zvaničnika: "U vođenju vanjske politike Crna Gora ne postupa po instrukcijama bilo koje strane, već dosljedno slijedi sopstvene nacionalne i strateške interese, definisane vanjsko političkim prioritetima - članstvom u NATO i procesu pristupanja EU." Crnogorski parlament je 12. novembra usvojio odluku o učešću u NSATU, na osnovu koje će do dva pripadnika Vojske biti upućeni u Visbaden, u Njemačku, gdje će se održavati obuka ukrajinskih vojnika. Odluku su parlamentu na usvajanje poslali članovi Savjeta za bezbjednost i odbranu - predsjednici države, parlamenta i Vlade, Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić. U njoj se navodi da će NSATU imati logističke centre za podršku u zemljama Alijanse ida će brojati oko 700 pripadnika iz zemalja članica NATO za pružanje bezbjednosne pomoći Ukrajini. Od 81 poslanika, za odluku je glasalo 44, dok je pet bilo protiv i dva uzdržana. Osim poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Spajića, Demokrata, manjinskih stranaka i dijela opozicije, za priključenje crnogorskih vojnika u misiju NSATU je glasao i dio poslanika vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) koja je pripadala nekadašnjem proruskom Demokratskom frontu na čijem je čelu aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić. Poslanički klub NSD ima devet poslanika, od kojih je četvoro podržalo upućivanje crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini, a ostali nisu prisustvovali sjednici. Njihovi dugogodišnji partneri iz Demokratske narodne partije poslanika Milana Kneževića glasali su protiv. Stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta su se godinama protivile priključenju Crne Gore u NATO, zalagali su se za ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova. Ambasador Lukašik je 9. juna ove godine predao akreditivna pisma predsjedniku Milatoviću.

Pripadnici policije za razbijanje demonstracija su 17. novembra odgurali građane kod zgrade Pokrajinske vlade u Novom Sadu, koji su se okupili u znak podrške prevozniku Milomiru Jaćimoviću, koji osmi dan štrajkuje glađu u tom gradu. Jaćimović, koji je prevozio svojim autobusima studente na antivladine proteste, traži da mu oni budu vraćeni tvrdeći da su neosnovano oduzeti, kao i da se ponište višemilionske kazne koje su mu izrečene. Njemu je jutros vraćen jedan od autobusa, koji je on dovezao kod zgrade Pokrajinske vlade. Međutim, kasnije u toku večeri njegov autobus je odšlepan uz podršku kordona policije i Žandarmerije, dok su građani sve vreme pokušavali da to spreče, prenela je Beta. Policija je prethodno opkolila autobus sa namerom da ga odveze specijalnim vozilom. N1 prenosi da s građani jajima gađali specijalno vozilo koje obezbeđuju pripadnici Interventne jedinice, nakon čega su policajci u opremi za razbijanje demonstracija odgurnuli okupljene građane. Jaćimović je ranije tokom dana za N1 rekao da su mu iz policije rekli da je njegovo vozilo prošlo Interpolovu proveru, nakon čega mu je vraćeno. "Ovo je kraj, ovo je dno dna", rekao je Jaćimović. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije saopštilo je da su pripadnici policije postupali "isključivo u skladu sa zakonom i ovlašćenjima, sa jedinim ciljem očuvanja javnog reda, mira i bezbednosti svih građana". U saopštenju su dodali da je policija po nalogu nadležnog tužilaštva preduzela mere uklanjanja autobusa u vlasništvu Jaćimovića nakon što je utvrđeno da je "nepropisno parkiran, bez registarskih tablica" i da je iz rezervoara curilo pogonsko gorivo. Zbog narušavanja javnog reda i mira u Novom Sadu su privedene dve osobe, saopštio je MUP. U Srbiji duže od godinu dana traju antivladini protesti sa kojih se insistira na krivičnoj i političkoj odgovornosti zbog pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu i na raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora. Vlast u Beogradu odbacuje odgovornost za pad rekonstruisane nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 2. novembra da će "izaći u susret studentima u blokadi" tako da će parlamentarni izbori biti pre roka. On nije precizirao kada bi oni mogli biti raspisani.

Dijana Hrka, majka mladića poginulog u padu nadstrešnice u Novom Sadu najavila je 17. novembra da prekida štrajk glađu, 16. dan nakon što je započela taj vid protesta nadomak Skupštine Srbije. Ona je u štrajk glađu stupila 2. novembra sa zahtevom da se utvrdi istina o smrti njenog sina Stefana Hrke i još 15 ljudi, puštanje studenata iz pritvora i raspisivanje vanrednih izbora u Srbiji. Hrka je u izjavi medijima izjavila da prekida štrajk glađu, ali da će ostati kod Skupštine Srbije. "Pozvaću na razgovor studente i građane da se dogovorimo, dobila sam blagoslov dva sveštenika da prekinem sa štrajkom, od medicinskih radnika, od dece poziv da prekinem štrajk glađu. I ja ću danas prekinuti štrajk", rekla je Hrka. Ona je dodala da neće izneveriti svoj narod i poručila da "mnogo više može da uradi kad je živa". Godinu dana posle pogibije 16 osoba i teškog povređivanja jedne niko nije proglašen krivim. Iako je štrajk planirala pred ulazom u Skupštinu Srbije, to joj vlasti nisu dozvolile jer se na tom prostoru od marta ove godine nalazi šatorsko naselje pristalica vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i njenog donedavnog predsednika i aktuelnog šefa države Aleksandra Vučića. Tragedija u Novom Sadu dogodila se 1. novembra 2024, četiri meseca nakon što je stanična zgrada svečano otvorena posle trogodišnje rekonstrukcije. Od tada u Srbiji traju kontinuirani protesti predvođeni studentima u blokadi sa kojih se traži odgovornost vlasti predvođene SNS-om.

Ukrajina je postigla desetogodišnji sporazum s Francuskom o isporuci 100 borbenih aviona Rafal (Rafale) radi jačanja odbrane, dok je Kremlj saopštio da se nada novom samitu sa SAD kako bi se razgovaralo o mogućem rešenju za okončanje rata u Ukrajini. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastao se u ponedeljak s francuskim predsednikom Emanuelom Makronom (Emmaanuel Macron) u Parizu, gde su se saglasili o sporazumu dok ruske snage intenziviraju vazdušne napade širom Ukrajine i napreduju na istoku te zemlje. "To će biti najveća protivvazdušna odbrana, jedna od najvećih na svetu", rekao je Zelenski pošto je dogovorio sporazum o avionima. Jelisejska palata je saopštila da sporazum takođe uključuje sisteme protivvazdušne odbrane, bombe i dronove – novu opremu koja ne dolazi iz trenutnih zaliha francuskih oružanih snaga. Sporazum je postignut pošto je početkom meseca objavljeno da su Švedska i Ukrajina blizu osiguranja finansiranja za sporazum koji bi Kijevu mogao da omogući kupovinu do 150 borbenih aviona Gripen četvrte generacije. Ukrajina dugo nastoji da ojača svoje odbrambene sisteme u vazduhu kako bi ublažila rusku nadmoć u najvećem i najsmrtonosnijem sukobu u Evropi od kraja Drugog svetskog rata. Dok je Zelenski bio u Parizu i potpisivao sporazum – on zatim odlazi u Španiju u utorak – Kremlj je još jednom saopštio da se nada da će biti organizovan drugi samit predsednika Vladimira Putina i američkog lidera Donalda Trampa (Trump). Njih dvojica su se sastali na Aljasci u avgustu u pokušaju da pokrenu zastale mirovne pregovore o okončanju rata. Međutim, ti razgovori nisu doveli do proboja. Sankcije SAD ruskim energetskim gigantima usledile su posle nekoliko neuspešnih rundi pregovora SAD i Rusije, tokom kojih je u jednom trenutku predložen samit u Budimpešti. Ubrzo posle razgovora američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marca) i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, Tramp je rekao da neće "gubiti vreme" na sastanak s Putinom ako lider Kremlja nije spreman da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedeljak novinarima u Moskvi da bi se samit mogao održati čim se završe neophodne pripreme, što je nedavno nekoliko puta ponovio. "Teško možemo sada predvideti kada će se ovi uslovi pojaviti. Iako smo, naravno, svi zainteresovani da se ovi uslovi dogode pre nego kasnije", rekao je on. "Stoga, čim se ove pripreme završe i uslovi za održavanje samita budu ispunjeni, nadamo se da će se on održati", dodao je Peskov. Zapadni mediji uglavnom izveštavaju da je došlo do malih promena u stavu Rusije o okončanju sukoba od Trampovog sastanka s Putinom na Aljasci u avgustu, koji nije rezultirao prekidom vatre. Tramp je početkom novembra rekao da i dalje ne vidi da je Rusija spremna da prekine borbe, iako i dalje preferira Budimpeštu kao mesto održavanja mirovnog samita kada se ispune uslovi za takav sastanak. Tramp je u nedelju rekao da je otvoren za nove sankcije Kongresa SAD koje bi bile usmerene na "svaku zemlju koja posluje s Rusijom". On nije dao dalje detalje.