Svjetski lideri čestitaju novoizabranom poglavaru Katoličke Crkve Lavu XIV. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Donald Trump čestitao je papi Lavu XIV., pravim imenom kardinalu Robertu Francisu Prevostu, putem svoje platforme Truth Social. "Čestitke kardinalu Robertu Francisu Prevostu, koji je upravo imenovan papom", napisao je Trump. "Velika je čast shvatiti da je on prvi američki papa. Kakvo uzbuđenje i kakva Velika Čast za našu zemlju. Radujem se susretu s papom Lavom XIV. Bit će to vrlo značajan trenutak!", poručio je američki predsjednik. "Čestitke Njegovoj Svetosti papi Lavu XIV. na izboru za Petrovu stolicu i početku njegova pontifikata", objavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. "Ukrajina duboko cijeni dosljedan stav Svete Stolice u odbrani međunarodnog prava, osudi vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu te zaštiti prava nevinih civila. U ovom presudnom trenutku za našu zemlju, nadamo se daljnjoj moralnoj i duhovnoj potpori Vatikana u nastojanjima Ukrajine da obnovi pravdu i postigne trajan mir. Njegovoj Svetosti Lavu XIV. želim mudrost, nadahnuće i snagu, duhovnu i tjelesnu, u obnašanju njegove plemenite misije. Ad multos annos! (Na mnogo godina!)", napisao je ukrajinski predsjednik. Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je Lavu XIV., prvom papi američkog porijetla te je izrazio uvjerenje da će se između Moskve i Vatikana nastaviti konstruktivna saradnja. "Uvjeren sam da će se konstruktivan dijalog i interakcija, koji su uspostavljeni između Rusije i Vatikana, nastaviti razvijati na temelju kršćanskih vrijednosti koje nas ujedinjuju", napisao je Putin u čestitki koju je objavio Kremlj. Izraelski predsjednik Isaac Herzog izrazio je nadu u snažnije veze između svoje zemlje i Svete Stolice nakon izbora novog pape. "Težimo jačanju odnosa između Izraela i Svete Stolice, kao i prijateljstva između židova i kršćana u Svetoj Zemlji i širom svijeta", stoji u poruci. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je da novi pontifikat donese mir i nadu, istodobno dok se u Evropi obilježava 80. obljetnica završetka Drugoga svjetskog rata te je na platformi X Lavu XIV. i svim katolicima u Francuskoj i u svijetu poslao bratsku poruku. Macron je u poruci pozdravio povijesni trenutak za Katoličku Crkvu i milione njenih vjernika nakon izbora Roberta Francisa Prevosta, prvog pape iz SAD-a u povijesti. Novi njemački kancelar Friedrich Merz čestitao je papi Lavu XIV. vrlo brzo nakon izbora. "Stupanjem na svoju novu dužnost pružate nadu i dajete smjernice milionima vjernika širom svijeta u ovim teškim vremenima", stoji u priopćenju za javnost. Britanski premijer Keir Starmer rekao je da je nestrpljiv sarađivati s novim poglavarom Katoličke Crkve. "Izbor pape Lava XIV. je trenutak duboke radosti za katolike u Britaniji i čitavom svijetu", kazao je. Talijanska premijerka Georgia Meloni pozdravila je govor pape Lava XIV. rekavši da je on moćan poziv na mir, bratstvo i odgovornost. Španjolski premijer, socijalist Pedro Sánchez izrazio je nadu da će novoizabrani papa Lav XIV., uspjeti pridonijeti jačanju odbrane ljudskih prava. "Neka njegov pontifikat doprinese jačanju dijaloga i odbrani ljudskih prava u svijetu kojemu su potrebni i nada i jedinstvo", napisao je Sánchez na X-u. Nedugo nakon izbora novom papi čestitku je uputio i poljski predsjednik Andrzej Duda, poručivši mu da je njegova tradicionalno katolička zemlja spremna ojačati svoje jedinstvene veze s Crkvom. "Republika Poljska spremna je dodatno ojačati ove jedinstvene veze, u ime zajedničkih vrijednosti, u ime odgovornosti za opće dobro i u ime jačanja svjetskog mira", napisao je Duda. Kardinal Robert Francis Prevost, iz Sjedinjenih Američkih Država, izabran je u četvrtak za novog papu. Bijeli dim pojavio se nešto nakon 18 sati iznad krova Sikstinske kapele u Vatikanu, a oglasila su se i zvona Bazilike Svetog Petra - potvrdivši da su kardinali izabrali novog papu.

"Putin je samo rekao, stigao si! Moj odgovor je bio, hvala na gostoprimstvu i srećan praznik." Ovo je na Instagramu napisao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i podelio snimak susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Podsetimo, u Kremlju se održava svečana večera koju je u čast šefova stranih delegacija koje prisustvuju obeležavanju 80. godišnjice pobede nad fašizmom priredio predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, a prisustvuje i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Pre toga Vučić je novinarima u Moskvi 8. maja izjavio da će Srbija nastaviti da se kreće evropskim putem i ponovio da će, ukoliko neko treba da "plati cenu" posete Moskvi, to biti on, a ne država. Rekao je i očekuje "mnogo teške reakcije" Evropske unije zbog posete Rusiji, ali da će njegov odgovor na to biti "ozbiljan". Prema rečima Vučića, tokom bilateralnog susreta sa Putinom 9. maja će, pored ostalog, razgovarati o gasnom sporazumu i Naftnoj industriji Srbije, u većinski ruskom vlasništvu, koja je pod američkim sankcijama. Više puta najavljivana poseta Moskvi predsednika Srbije Aleksandra Vučića pod lupom je zbog mogućih posledica po evropski put Srbije. Evropska unija duboko žali zbog putovanja srpskog rukovodstva u Moskvu i učešća u obeležavanju Dana pobede u Drugom svetskom ratu, koje Rusija koristi za propagandu - reakcija je Brisela nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić otišao u Rusiju na susret sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. "Srbija mora da nas uveri u svoju stratešku orijentaciju ka Evropskoj uniji i pokaže verodostojnu posvećenost evropskim vrednostima", navodi se u pisanom odgovoru portparola Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE). Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, je krajem aprila, tokom posete Beogradu, izjavila da je "na predsedniku Srbije odluka o odlasku u Moskvu", ali i da će ako Vučić zaista ode tamo, ona imati "mnogo teži zadatak da pomogne Srbiji da ostane snažno usmerena na evropskom putu". Srbija je u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji od 2014. Kao kandidat za članstvo u EU, Srbija od decembra 2021. nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje. U zastoju je zbog odbijanja da uskladi spoljnu politiku sa politikom Unije i uvede sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Vlasti u Beogradu nastavile su da neguju odnose sa Moskvom, uprkos upozorenjima iz Brisela.

Evropska unija duboko žali zbog putovanja srpskog rukovodstva u Moskvu i učešća u obeležavanju Dana pobede u Drugom svetskom ratu, koje Rusija koristi za propagandu - reakcija je Brisela nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić otišao u Rusiju na susret sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. "Srbija mora da nas uveri u svoju stratešku orijentaciju ka Evropskoj uniji i pokaže verodostojnu posvećenost evropskim vrednostima", navodi se u pisanom odgovoru portparola Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE). Evropska komisija u odgovoru ističe da bi svi trebalo da se uzdrže od davanja legitimiteta Putinovoj agresiji na Ukrajinu. "Da bi se pokazala podrška miru, pravo mesto 9. maja je Kijev, a ne Moskva", dodaje se u odgovoru. Ponavljaju da je Evropska unija bila "potpuno jasna" prema partnerima, uključujući i zemlje kandidate kao što je Srbija. "Odnosi sa Rusijom ne mogu se odvijati po principu 'uobičajenog poslovanja' (business as usual) sa režimom Vladimira Putina i u senci ničim izazvane i neopravdane agresije na Ukrajinu", zaključuje se u odgovoru Evropske komisije. Vučić je u glavni grad Rusije stigao uoči obeležavanja Dana pobede u Drugom svetskom ratu 9. maja, a bilateralni susret sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom biće njihov prvi zvanični sastanak od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. U Kremlju je 8. maja Putin priredio večeru za svetske lidere koji su došli na obeležavanje Dana pobede. Vučić je na Instagramu objavio video u kojem se pozdravlja sa Putinom, prilikom dočeka u Kremlju. "Putin je samo rekao, stigao si! Moj odgovor je bio, hvala na gostoprimstvu i srećan praznik", napisao je Vučić u Instagram objavi. Pre toga je Vučić novinarima u Moskvi 8. maja izjavio da će Srbija nastaviti da se kreće evropskim putem i ponovio da će, ukoliko neko treba da "plati cenu" posete Moskvi, to biti on, a ne država. Rekao je i očekuje "mnogo teške reakcije" Evropske unije zbog posete Rusiji, ali da će njegov odgovor na to biti "ozbiljan". Prema rečima Vučića, tokom bilateralnog susreta sa Putinom 9. maja će, pored ostalog, razgovarati o gasnom sporazumu i Naftnoj industriji Srbije, u većinski ruskom vlasništvu, koja je pod američkim sankcijama. Na najave Vučićevog putovanja u Moskvu i ranije su reagovale evropske institucije. Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, je krajem aprila, tokom posete Beogradu, izjavila da je "na predsedniku Srbije odluka o odlasku u Moskvu", ali i da će ako Vučić zaista ode tamo, ona imati "mnogo teži zadatak da pomogne Srbiji da ostane snažno usmerena na evropskom putu". Srbija je u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji od 2014. Kao kandidat za članstvo u EU, Srbija od decembra 2021. nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje. U zastoju je zbog odbijanja da uskladi spoljnu politiku sa politikom Unije i uvede sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Vlasti u Beogradu nastavile su da neguju odnose sa Moskvom, uprkos upozorenjima iz Brisela.

Bill Gates je u četvrtak obećao da će donirati gotovo cjelokupno svoje lično bogatstvo tokom naredne dvije decenije. Kako je rekao, oko 200 milijardi dolara će otići najsiromašnijima u svijetu preko njegovog fonda. Filantrop i 69-godišnji suosnivač Microsoft-a rekao je da ubrzava planove za raspodjelu bogatstva i zatvaranje Fondacije Gates do 31. decembra 2045. godine. "Ljudi će reći mnogo toga o meni kada umrem, ali odlučan sam da 'umro je bogat' ne bude jedna od tih stvari", napisao je Gates u objavi na svojoj internet stranici. "Postoji mnogo hitnih problema koje treba riješiti kako bi se sačuvali resursi koji mogu pomoći ljudima", istakao je on. U indirektnoj kritici američkog predsjednika Donalda Trampa zbog smanjenja američke spoljne pomoći – najvećeg donatora na svijetu – Gates je rekao da želi da pomogne u sprječavanju smrti beba, djece i majki od uzroka koji se mogu izbjeći, boriti se protiv bolesti poput dječje paralize, malarije i ospica te smanjiti siromaštvo. "Nije jasno da li će najbogatije zemlje svijeta nastaviti da štite najsiromašnije", dodao je, pominjući smanjenje pomoći i od strane Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. Gates je naglasio da, uprkos velikom budžetu fondacije, napredak ne bi bio moguć bez podrške vlada. Pohvalio je reakciju nekih afričkih zemalja na smanjenje pomoći, koje su preraspodijelile svoje proračune, ali je naglasio da se, primjerice, dječja paraliza ne može iskorijeniti bez financiranja SAD-a. Gates je ovo saopštenje dao povodom 25-godišnjice osnivanja fondacije, koju je osnovao 2000. godine sa svojom bivšom suprugom Melindom French Gates, a kasnije im se pridružio investitor Warren Buffett. "Prešao sam dug put od vremena kada sam bio dječak koji je pokretao softversku kompaniju sa svojim drugom iz srednje škole", rekao je. Od osnivanja, fondacija je donirala 100 milijardi dolara, pomažući u spašavanju miliona života i podržavajući inicijative kao što su grupa za vakcinaciju Gavi i Globalni fond za borbu protiv HIV/AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Prema Gatesu, fondacija će se zatvoriti nakon što potroši oko 99 posto njegovog ličnog bogatstva. Gates, čije se bogatstvo procenjuje na oko 108 milijardi dolara, očekuje da će fondacija potrošiti oko 200 milijardi dolara do 2045. godine, s konačnom cifrom koja će zavisiti od tržišta i inflacije. Fondacija je već jedan od najvećih aktera u oblasti globalnog zdravlja, s godišnjim budžetom koji se očekuje da dostigne 9 milijardi dolara do 2026. godine. Suočila se s kritikama zbog prevelike moći i uticaja u ovoj oblasti, bez dovoljno odgovornosti – uključujući i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Gates je takođe bio meta teorija zavjere, posebno tokom pandemije COVID-19. On je poslednjih mjeseci vodio nekoliko razgovora s predsjednikom Trampom o važnosti nastavka ulaganja u globalno zdravlje. "Nadam se da će i drugi bogati ljudi razmisliti o tome koliko mogu ubrzati napredak za najsiromašnije u svijetu, ako povećaju tempo i obim svojih donacija, jer je to izuzetno moćan način da se nešto vrati društvu", napisao je Gates.

Demokratski savez Kosova (LDK) podneo je 17 krivičnih prijava protiv premijera u ostavci, ministara i jedne zamenice ministra u ostavci, koji su izabrani za poslanike, optužujući ih za kršenje Zakona o Vladi. Poslanica LDK-a, Hikmete Bajrami, koja je zajedno sa poslanicom Doarsom Kiča-Dželili, podnela krivične prijave Specijalnom tužilaštvu, rekla je da su premijer u ostavci, Albin Kurti, i njegovi saradnici, izabrani za poslanike na izborima 9. februara, prekršili član 26 Zakona o Vladi. Ona je izjavila da LDK smatra da od 27. marta – kada je Centralna izborna komisija potvrdila izborni rezultat – članovi Vlade u ostavci, koji su izabrani za poslanike, krše ovaj zakon. "S obzirom na to da od datuma potvrde pa do danas nastavljaju da ostaju u kancelarijama ministarstava, koristeći resurse, donoseći odluke koje imaju finansijske posledice i druge posledice, i koristeći resurse institucija Republike Kosovo, ovi poslanici su počinili krivično delo", rekla je Bajrami. Dodala je da su za izradu krivičnih prijava pravnici LDK-a tražili pristup dokumentima iz relevantnih ministarstava. "Od nekih smo dobili [pristup dokumentima], dok nam drugi nisu dali pristup, i te informacije koje smo imali danas smo uputili Specijalnom tužilaštvu. Sada je na Tužilaštvu da traži pristup drugim odlukama", rekla je Bajrami. U članu 26 Zakona o Vladi, na koji se LDK pozvao za krivične prijave, stoji: U slučaju da član Vlade u ostavci bude izabran za poslanika Skupštine Republike Kosovo, isti mora podneti ostavku na funkciju člana Vlade pre dana potvrde rezultata izbora. Premijer u ostavci, Albin Kurti, koji je takođe položio zakletvu kao poslanik devetog saziva, ranije je tvrdio da je njegova vlada u ostavci od 23. marta, kada mu je istekao redovni četvorogodišnji mandat. Pitanje ostavke Kurtija i ministara u ostavci postalo je aktuelno i na početku konstitutivne sednice 15. aprila, kada su poslanici, koji su u prethodnom mandatu bili u opoziciji, glasali protiv verifikacije mandata, tražeći podnošenje zvaničnih ostavki vladinog kabineta Skupštini. Kurti je, s druge strane, obavestio Skupštinu da je njegova Vlada u ostavci od 23. marta, dok su kasnije njegovi ministri izjavili da su svoje ostavke predali Kurtiju. Međutim, nesuglasice u vezi sa Kurtijevom ostavkom prevaziđene su u Skupštini, čime je otvoren put za polaganje zakletve poslanika devetog saziva. Krivične prijave dolaze u vreme kada, ni tri meseca nakon održavanja redovnih parlamentarnih izbora, Kosovo nije formiralo nove institucije. Od 15. aprila, poslanici još nisu završili konstituisanje Skupštine, a pitanje je zapelo kod izbora predsednika Skupštine. Tek izborom predsednika i potpredsednika Skupština će se smatrati konstituisanom. To bi otvorilo put za formiranje nove Vlade Kosova.

Crnogorska opozicija zatražila je smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ocijenivši da namjerno urušava integritet parlamenta s ciljem da zaustavi put Crne Gore u Evropsku uniju (EU). Smjenu su inicirale Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate, koje u parlamentu imaju četvrtinu poslanika - 20 od 81. "Ovo je prilika da i oni koji su mu prethodno dali podršku još jednom očituju svoje stavove, da više nemamo dilema ko pripada kojim vrijednostima. Jer ovo nijesu evropske vrijednosti. Ovako se ne dolazi do EU", kazao je šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić. Inače, vlasti navode da im je cilj da do kraja sljedeće godine zatvore sva pregovaračka poglavlja i da Crna Gora 2028. postane članica EU. U ovom trenutku ima zatvoreno manje od 20 odsto poglavlja. Reagujući na inicijativu, Mandić je kazao kako pokušavaju da od njega naprave "dežurnog krivca" i "osobu koja je izvor svega lošeg u zemlji". "Volio da se ova inicijativa pretvori u svojevrsnu tradiciju... ne bi li svakoga puta dobili jasan odgovor predstavnika narodne većine". Deset razloga za smjenuInicijatori su naveli deset razloga za smjenu predsjednika parlamenta. Dio se direktno tiče odnosa sa EU. Poslanik DPS-a je na konferenciji poručio da on opstruira obaveze Skupštine neophodne za ispunjavanje završnih mjerila za poglavlja o vladavini prava. To se odnosi na proces imenovanja članova dva savjeta - Radio Televizije Crne Gore i Agencije za audiovizuelne medijske usluge. Naime, Delegacija EU u Crnoj Gori je prošlog mjeseca pozvala da se hitno imenuju dva člana Savjeta Agencije kako bi se "osiguralo njeno funkcionisanje i nezavisnost". Jedan od razloga je i to što Mandić, kako su naveli iz DPS-a i SD-a, osam mjeseci "u fioci" drži predlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći EU za podršku Ukrajini (EUMAM). U međuvremenu je stigao i predlog odluke o učešću u još jednoj aktivnosti podrške Ukrajini, ali koju organizuje NATO. Partija Andrije Mandića je protivnik sankcijama Rusiji i članstva u NATO. Kao još jedan od razloga za smjenu je i ćutanje Skupštine i Mandića o slučaju u kojem je njegov bratanić i tjelohranitelj pritvoren zbog sumnje da je - koristeći službeni automobil parlamenta - pokušao da ubije dvije osobe. Uz to se navodi i da predsjednik Skupštine već osam mjeseci ne procesuira zahtjev Višeg tužilaštva za skidanje imuniteta poslaniku njegove partije Marku Kovačeviću zbog govora u kome je poručio da će se "s onima koji neće kao braća, postupati kao prema Turcima". Mandiću zamjeraju i što je otišao u Banja Luku da podrži predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku nekoliko dana nakon što ga je Sud Bosne i Hercegovine osudiona godinu zatvora uz zabranu političkog djelovanja od šest godina. Smatraju da to predstavlja flagrantno miješanje u unutrašnje stvari druge države. "Takvo djelovanje Andrije Mandića prepoznajemo i kao opstrukciju evropskog puta Crne Gore, za račun međunarodnih sponzora Dodika." Mandić je u bliskim odnosima sa Dodikom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Druga inicijativa opozicijeOvo je inače druga inicijativa za smjenu predsjednika Skupštine, od kako je na tu poziciju imenovan oktobra 2023. Opoziciona inicijativa na njegovu smjenu nije dobila podršku većine poslanika marta 2024. Tajnim glasanjem, za Mandićev ostanak na čelu parlamenta glasalo je 44 poslanika, dok je za njegovo razrješenje glasalo 27. U crnogorskom parlamentu ima 81 poslanik. Mandić ima podršku koalicionih partnera Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata vicepremijera Alekse Bečića i prosrpskih partija.

Ukrajinski parlament jednoglasno je u četvrtak ratifikovao sporazum o mineralima sa Sjedinjenim Državama. Ratifikacija je ključni korak u pokretanju tog sporazuma, koji predviđa formiranje zajedničkog investicionog fonda sa SAD, piše AP. "Parlament je odobrio sporazum, za njega je glasalo 338 poslanika. Za ratifikaciju je bilo potrebno 226 glasova", napisao je ukrajinski poslanik Jaroslav Železnjak na svom Telegram nalogu. Nijedan poslanik nije glasao protiv, niti je bio uzdržan. "Ukrajinski parlament ratifikovao je sporazum o istorijskom ekonomskom partnerstvu između Ukrajine i SAD", napisala je na mreži X ukrajinska ministrica ekonomije Julija Sviridenko, prenosi AFP. Dokument se odnosi na vađenje minerala, nafte i gasa u Ukrajini, koja je posljednje više od tri godine pod ruskom invazijom. On, međutim, ne sadrži bezbjednosne garancije za Kijev koji je prethodno insistirao na tome. Ranije u četvrtak ministrica Sviridenko je rekla kako se nada da će sporazum dozvoliti Ukrajini da dobije novu vojnu pomoć od administracije predsjednika Donalda Trumpa koja nastoji da okonča rat u Ukrajini. Ministarstvo finansija SAD je 30. juna saopštilo da su Vašington i Kijev, poslije više sedmica teških pregovora, potpisali sporazum o uspostavljanju "investicionog fonda za rekonstrukciju" Ukrajine, koji omogućuje Americi pristup ukrajinskim prirodnim resursima. Potpisan je nakon više sedmica tenzija između Kijeva i Vašingtona koji su kulminirali u verbalnom okršaju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Ovalnoj kancelariji krajem februara.

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić sastao se 8. maja po treći put sa predsednikom Vlade Srbije Đurom Macutom. Posle sastanka Đokić je izjavio da nisu doneti nikakvi zaključci i ocenio da posle tri razgovora s premijerom o normalizaciji rada fakulteta u Srbiji, ne vidi "neki veliki pomak". Đokić je rekao da je delegacija u kojoj su bili i rektori univerziteta u Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu, Novom Pazaru i Univerziteta umetnosti, tražila da se propisi i uredbe prethodne Vlade koje dovode do finansijske nestabilnosti visokoškolskih ustanova anuliraju "ali da od toga za sada nema ništa". Uredbom Vlade promenjena je struktura radnog vremena nastavnika i saradnika. Prema prethodnim propisima, bilo je predviđeno da se 20 sati nedeljno bave nastavom i povezanim aktivnostima, a drugih 20 sati je bilo posvećeno naučnoistraživačkom, odnosno umetničkom radu. Nova Uredba taj odnos značajno menja, te se za nastavu odvaja 35 sati nedeljno, a za naučnoistraživački ili umetnički rad pet sati. "Na sastanku smo uručili predstavnicima Vlade Srbije jednu platformu za rešenje tih problema. O toj platformi danas nije bilo mnogo reči, ali ja moram da kažem nekoliko segmenata iz te platforme koje smo i danas apostrofirali na sastanku, a koji su veoma bitni. Jedan od tih jeste zapravo jedno urušavanje univerziteta, pre svega na finansijskom planu, a koji se tiče zapravo autonomije univerziteta. To nije samo činjenica da profesori i asistenti ne dobijaju plate, oni dobijaju 12 odsto od svojih plata, već je to i određeni inspekcijski nadzori kojima se zapravo nameću određene kazne visokoškolskim jedinicama koje treba da plate i to u velikoj meri dovodi do finansijske nestabilnosti mnogih visokoškolskih ustanova", naveo je rektor. Odluka na studentimaOn je kazao da su predstavnici Vlade tokom razgovora insistirali na nastavku i realizaciji nastave. "Mi smo stava da o tome mogu da odlučuju samo studenti koji su u blokadi i da je to zapravo pitanje za njih i da oni treba da se uključuju u razgovore i da na neki način daju svoje viđenje situacije i svoje viđenje doprinosa", naveo je Đokić. Dodao je da je dogovoren nastavak razgovora "u narednom periodu". Raniji sastanciPrethodni sastanak premijera Srbije i rektora Đokića bio je u sredu 30. aprila, ali posle sastanka nisu saopšteni detalji razgovora. Ovo je treći sastanak njih dvojice. Prvi se održao 22. aprila, nakon čega je saopšteno da je zaključeno da će se razgovori nastaviti u konstruktivnoj atmosferi, a u cilju potpune normalizacije rada Beogradskoj univerziteta. Ovaj sastanak održan je u jeku studentskih protesta i višemesečnih blokada fakulteta zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Takođe, sastanak je održan i svega nekoliko dana nakon što je, 18. aprila, Rektor Vladan Đokić saslušan u okviru predistražnog postupka zbog krivičnog dela zloupotreba službenog položaja. On je jedan od rektora koji je podržao zahteve studenata koji blokadama fakulteta i protestima širom Srbije traže odgovornost za nesreću Novom Sadu. Đuro Macut izabran je za predsednika Vlade Srbije 16. aprila.

Izrael je u četvrtak trajno zatvorio šest škola Ujedinjenih nacija (UN) u istočnom Jerusalemu, primoravajući palestinske učenike da ih prijevremeno napuste i dovodeći u pitanje obrazovanje još više od 800 učenika. Prošlog mjeseca, naoružana izraelska policija i zvaničnici Ministarstva prosvjete naredili su zatvaranje šest škola u istočnom Jerusalemu u roku od 30 dana, što je isteklo u srijedu. Agencija Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) vodi tih šest škola, kao i škole na okupiranoj Zapadnoj obali, ali one nastavljaju da rade, piše AP. Naredbe o zatvaranju škola su donesene nakon što je Izrael zabranio UNRWA-i da djeluje na njegovoj teritoriji, kao kulminacija duge kampanje protiv ove agencije koja se intenzivirala nakon napada Hamasa – palestinskog militantnog pokreta kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija označili kao terorističku organizaciju – na Izrael 7. oktobra 2023. što je pokrenulo rat u Gazi. Izrael tvrdi da ove škole podučavaju antisemitski sadržaj i antiizraelsko raspoloženje, što UNRWA poriče. UNRWA je glavni pružalac obrazovanja i zdravstvene zaštite palestinskim izbjeglicama širom istočnog Jerusalema. Izrael je anektirao istočni Jerusalem i cijeli grad smatra svojom prijestonicom. Izraelsko ministarstvo prosvjete kaže da će učenike smjestiti u druge jerusalemske škole. Roditelji, nastavnici i uprava upozoravaju da će zatvaranje glavnih škola u istočnom Jerusalemu primorati njihovu djecu da svakodnevno prolaze kroz pretrpane i opasne kontrolne punktove, a neki nemaju ispravne dozvole za prolaz. U prethodnoj izjavi za AP, Ministarstvo prosvjete Izraela je navelo da zatvara škole jer rade bez dozvole. Agencija Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice je obećala da će škole ostati otvorene što je duže moguće.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je iz Moskve poručio da očekuje "mnogo teške reakcije" Evropske unije zbog posete Rusiji, ali da će njegov odgovor na to biti "ozbiljan". "Znam ja kako to ide: kada se pojavi prvo njih dvoje, pa onda još jedan koji će izaći sa inicijativom protiv mene. Ali, ako su mislili da ću da ćutim, kao što su im neki ćutali, ja neću. Moj odgovor će biti ozbiljan, odgovoran i unapred pripremljen", izjavio je Vučić, obraćajući se novinarima 8. maja. Vučić je u glavni grad Rusije stigao uoči obeležavanja Dana pobede u Drugom svetskom ratu 9. maja, a najavljen je i bilateralni susret sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom - prvi od početka ruske invazije na Ukrajinu. On je rekao da će Srbija nastaviti da se kreće evropskim putem i ponovio da će, ukoliko neko treba da "plati cenu" posete Moskvi, to biti on, a ne država. Vučić je rekao da nikoga nije lagao i da je još pre osam ili devet meseci, kada je razgovarao telefonom sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, obećao da će prisustvovati paradi povodom Dana pobede. "Obećanje je nešto što mora da se ispuni kada je teško. Čovek se drži za reč, a vo za rogove. I ako ste dali reč, onda je vaše i da date sve da je ispunite", rekao je Vučić. Kako je rekao, sa Putinom će, pored ostalog, razgovarati o gasnom sporazumu i Naftnoj industriji Srbije, u većinski ruskom vlasništvu, koja je pod američkim sankcijama. Na najave Vučićevog putovanja u Moskvu reagovale su i evropske institucije. Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, je krajem aprila, tokom posete Beogradu, izjavila da je "na predsedniku Srbije odluka o odlasku u Moskvu", ali i da će ako Vučić zaista ode tamo, ona imati "mnogo teži zadatak da pomogne Srbiji da ostane snažno usmerena na evropskom putu". Srbija je u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji od 2014. Nije se usaglasila sa sankcijama EU Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu, a vlasti u Beogradu nastavile su da neguju odnose sa Moskvom i nakon 2022. godine i upozorenja iz Brisela. Vučić je u Moskvi uručio odlikovanje patrijarhu Ruske pravoslavne crkve Kirilu. Vučić je Kirila odlikovao "za istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju prijateljskih odnosa i saradnje" između Srbije i pravoslavne patrijaršije Moskovske i sve Rusije. "To je još jedna važna stvar u daljem razvoju srpsko-ruskih odnosa", ocenio je on. Rekao je da je Kirila odlikovao ordenom Republike Srbije prvog stepena "ne samo za sve što je učinio na jedinstvu dva naroda i zajedništvu dveju crkava, već i na podršci koju je pružio Srbiji u ne lakim trenucima". "Imao sam ogromnu čast da mnogo toga naučim od patrijarha Kirila o položaju Ruske pravoslavne crkve, kao i da čujem lepe reči o saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom i srpskom državom", napisao je Vučić na svom Instagram nalogu. U pratnji patrijarha Kirila posetio je Danilovski manastir - duhovni i administrativni centar Ruske pravoslavne crkve. "Manastir je živi svedok i riznica teške istorije ruskog naroda. U najtežim vremenima, bio je utočište prognanih i beznadežnih, svetlo u tami i izvor duhovne sile koja je davala snagu za borbu protiv velikih izazova i iskušenja", naveo je Vučić na Instagramu. On je istakao da je taj manastir "veličanstveno zdanje" koje "podseća da nikada ne zaboravimo zajednički duhovni koren srpskog i ruskog naroda i poruku nade koja nas zauvek povezuje". Vučić se u Moskvi sreo sa predsednikom Kazahstana Kasimom Žomartom Tokajevom. Kako je rekao, tema razgovora bio je razvoj bilateralnih odnosa i jačanje političkog dijaloga, kao i aktuelna geopolitička situacija i "globalni izazovi koji utiču na stabilnost i bezbednost sveta". "Poseban akcenat smo stavili i na dodatni ekonomski razvoj i iskorišćavanje potencijala koje pruža Sporazum o slobodnoj trgovini...Tema sastanka bio je i nastavak zajedničkih aktivnosti u oblasti odbrane, kulture, turizma i obrazovanja", naveo je Vučić na Instagramu. "Istakao sam da izuzetno cenimo doslednu podršku Kazahstana teritorijalnom integritetu i suverenitetu Republike Srbije i verujem da ćemo i u budućnosti, kao i do sada, imati razumevanje i podršku naših kazahstanskih prijatelja", dodao je. Rusija 9. maja obeležava 80 godina od pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu paradom na Crvenom trgu u Moskvi i nizom drugih manifestacija. Od evropskih lidera, svoje prisustvo je pored Vučića, najavio i slovački premijer Robert Fico, blizak Kremlju. U Rusiju je stigao predsednik Kine Si Đinping (Xi Jinping), sa kojim je Putin imao bilateralne sastanke.

Odbor Skupštine Srbije objavio je 8. maja u Službenom glasniku i na sajtu Skupštine javni poziv za predlaganje kandidata za Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM). Rok za predlaganje kandidata od 15 dana počinje da teče od 9. maja. Prethodno je Skupštinski odbor na sednici 28. aprila doneo Odluku o pokretanju postupka za predlaganje kandidata za izbor članova Saveta REM na zahtev opozicije, što je bio i uslov studenata da okončaju dvonedeljnu blokadu zgrada Radio-televizije Srbije (RTS) u Takovskoj i na Košutnjaku. Savet REM-а ima devet članova koje bira Narodna skupština, na predlog ovlašćenih predlagača, pri čemu se tri člana biraju na dve, tri člana na četiri, a tri člana na šest godina. U javnom pozivu se navodi da članovi Saveta REM "ne zastupaju stavove ili interese organizacije koje su ih predložile, već dužnost obavljaju samostalno, po sopstvenom znanju i savesti, u opštem interesu i u skladu sa Zakonom". Takođe, u pozivu se navodi da niko nema pravo da na bilo koji način utiče na rad članova Saveta, niti su oni dužni da poštuju bilo čije instrukcije u vezi sa svojim radom, izuzev odluka nadležnog suda donetih u postupku sudske kontrole rada Saveta. Izbor novog Saveta REM-a bio je jedna od tema razgovora evropske komesarke Marte Kos sa predsednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić u Beogradu krajem aprila. Procedura za izborZakon o elektronskim medijima reguliše izbor članova Regulatornog tela za elektronske medije. Prema Zakonu, članove Saveta predlažu ovlašćeni predlagači. Prema zakonu to su Zaštitnik građana, poverenik za ravnopravnost, poverenik za zaštitu informacija od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti; Univerziteti akreditovani u Republici Srbiji; Udruženja izdavača elektronskih medija; Udruženja novinara u Republici Srbiji; Udruženja filmskih, scenskih i dramskih umetnika i udruženja kompozitora; Udruženja čiji su ciljevi ostvarivanje slobode izražavanja; Udruženja čiji su ciljevi zaštita dece; Nacionalni saveti nacionalnih manjina, Crkve i verske zajednice. Svako od njih predlaže po dva kandidata Odboru skupštine koji je nadležan za informisanje. Za to imaju 15 dana od raspisivanja konkursa. Posle toga počinje rok od sedam dana u kom Odbor objavljuje listu kandidata, a u roku od dve nedelje nakon objavljivanja liste organizuju se javni razgovori sa kandidatima. Nakon toga, Narodna skupština bira članove Saveta REM-a većinom glasova ukupnog broja narodnih poslanika.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, doputovao je u Moskvu, gdje će, na poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, 9. maja prisustvovati svečanosti povodom 80 godina od pobjede nad fašizmom. Dodika je na aerodromu "Šeremetjevo" dočekao zamjenik direktora Departmana za državni protokol Ministarstva inostranih poslova Rusije Andrej Miljajev, prenosi agencija SRNA. Milorad Dodik, predsjednik RS večeras će u Kremlju prisustvovati večeri koju će Putin upriličiti za svjetske zvaničnike koji su doputovali u Moskvu kako bi prisustvovali proslavi Dana pobjede. Dan ranije, u Moskvu je stigao i predsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić, koji se danas sastaje sa zamjenikom predsjednika Savjeta Federacije Rusije (gornjeg doma parlamenta) Konstantinom Kosačovim. Dodik i Stevandić, zajedno sa entitetskim premijerom Radovanom Viškovićem, nalaze se na centralnoj potjernici Suda Bosne i Hercegovine. Ipak, ova dvojica zvaničnika su već ranije putovali preko granice, a Dodik je od raspisivanja potjernice već jednom posjetio Moskvu i sastao se sa Putinom. U Moskvu je 7. maja doputovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te je predviđeno da 9. maja ima bilateralni susret sa Vladimirom Putinom, najavio je Kremlj, a prenijela Radio-televizija Srbije. Odluku da će prisustvovati paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom 9. maja, Vučić je saopštio početkom marta, nakon telefonskog razgovora sa Putinom. Na najave da bi predsjednik Srbije mogao da putuje u Rusiju reagovale su i evropske institucije. Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, je na konferenciji za medije 29. aprila rekla da je "na predsjedniku Srbije odluka o odlasku u Moskvu", ali i da će ako Vučić zaista ode tamo, ona imati "mnogo teži zadatak da pomogne Srbiji da ostane snažno usmjerena na evropskom putu". Od evropskih lidera svoje prisustvo najavili su osim Vučića i slovački premijer Robert Fico, blizak Kremlju. U Rusiju je stigao predsjednik Kine Si Đinping (Xi Jinping).

Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo postigli su u četvrtak dogovor o trgovinskom sporazumu. U direktnom obraćanju iz Ovalnog ureda, američki predsjednik Donald Trump je naglasio kako je riječ o prvom "poštenom, otvorenom i recipročno orijentiranom trgovinskom sporazumu" koji će koristiti američkim proizvođačima mesa, etanola i drugim izvoznicima. Dodao je kako je Britanija jedan od najcjenjenijih američkih saveznika i da sporazum nije samo velik po vrijednosti, nego će se "sam po sebi širiti". Britanski premijer Keir Starmer je ovaj dan nazvao fantastičnim i historijskim. "Ovo je sporazum koji će zaštititi britanska preduzeća i spasiti hiljade radnih mjesta u Velikoj Britaniji, zaista važnih, kvalifikovanih i dobro plaćenih radnih mjesta. Ukinut će carine na britanski čelik i aluminij, svodeći ih na nulu. Pružit će vitalne garancije našem sektoru prirodnih nauka, koji je toliko važan za našu ekonomiju, i omogućiti britanskim poljoprivrednicima neviđen pristup tržištu bez ugrožavanja naših visokih standarda", naveo je Starmer. Naglasio je kako će dogovor potaknuti zapošljavanje i trgovinu na obje strane Atlantika: "Na Dan pobjede u Evropi, kad smo stajali rame uz rame kao saveznici, sada taj popis proširujemo i na trgovinu", rekao je Starmer. Ranije je u četvrtak Trump objavio na svojoj platformi Truth Social da bi "ovo trebao biti jako velik i uzbudljiv dan" za SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo. "Cjelovit i sveobuhvatan" trgovinski sporazum "zacementirat će odnose" između dvije zemlje "za mnogo godina", naglasio je. To je prvi ovakav sporazum postignut od kada je Trump cijelom svijetu uveo velike carine na robu uvezenu u SAD, prije nego što je malo zakočio njihovo provođenje poslije poremećaja koji je to izazvalo u svjetskom ekonomskom poretku, podsjeća AFP. Trump je potvrdio da konačni detalji sporazuma još nisu u potpunosti napisani, ali je dodao da je riječ o "zaključenom dogovoru". Iako javnost još ne zna sve tehničke detalje, Bijela kuća je jasno pozicionirala ovaj dogovor kao primjer koji bi mogli slijediti i brojni drugi – kako je Trump rekao, više od 80 zemalja već pokazuje interes za slične pregovore. U sporazumu je navedeno da nema carina za motore i dijelove Rolls-Roycea namijenjene avionima. Osim toga, 100.000 britanskih automobila godišnje biće izvezeno u SAD uz zadržavanje 10 posto početne carine. Biće omogućena i brza carinska procedura za američke izvoznike, bez birokratskih prepreka. Dogovoren je i otvoreni pristup za američke poljoprivredne proizvode, uključujući govedinu i etanol. Sporazum uključuje i američke hemijske proizvode. Procjena je da će američki izvoznici dobiti dodatnih pet milijardi dolara, dok će postojećih 10 posto carine generirati još 6 milijardi dolara prihoda za SAD, rekao je američki ministar trgovine Howard Lutnick.

Najmanje pet osoba je ubijeno u četvrtak ujutro u izraelskom napadu na sjeveru Pojasa Gaze, izvijestila je palestinska Civilna odbrana. "Pet osoba je poginulo, a nekoliko ih je povrijeđeno u izraelskom vazdušnom napadu u zoru na kuću jedne porodice u gradu Bejt Lahija", rekao je portparol Civilne odbrane Mahmud Basal, javio je AFP. Izraelska vojska nije izdala saopštenje u vezi sa napadom. Nakon dvomjesečnog primirja, Izrael je nastavio ofanzivu 18. marta, tvrdeći da želi da primora palestinski militantni pokret Hamas - kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija označili kao terorističku organizaciju - da oslobodi taoce koje drži od oktobra 2023. Od tada je više od 1.500 Palestinca ubijeno, čime je broj poginulih na toj teritoriji povećan na više od 52.500 od početka izraelske ofanzive pokrenute kao odmazdu za napad Hamasa iz Gaze 7. oktobra 2023. godine. U tom napadu tog dana stradalo je 1.218 ljudi na izraelskoj strani, uglavnom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim podacima. Od 251 kidnapovane osobe, 58 se i dalje nalazi u Gazi, uključujući 34 koje su preminule prema izraelskoj vojsci.

Najmanje 13 civila poginulo i 59 ih je ranjeno u pakistanskim napadima na indijskoj strani spornog regiona Kašmira, saopštila je u četvrtak indijska vlada novi bilans sukoba. Većina civila stradala je u selu na sjeverozapadu, duž "linije kontrole" koja razdvaja sporni region Kašmira između dvije zemlje, navelo je Ministarstvo spoljnih poslova. Prema posljednjim podacima, najmanje 31 osoba je stradala na pakistanskoj strani. Pakistan je pokrenuo artiljerijske napade na indijsku teritoriju kao odgovor na udare indijskih snaga koje su prethodno gađale pakistansko tlo u znak odmazde za smrtonosni napad od 22. aprila.

Najviši ukrajinski diplomata odbacio je primirje koje je Rusija proglasila kao "farsu", optužujući moskovske snage da su prvog dana 72-satnog prekida vatre, 8. maja, počinile stotine kršenja duž cijele linije fronta. Istovremeno, ukrajinski parlamentu ratifikovao je 8. maja sporazum kojim se Sjedinjenim Državama daje povlašten pristup mineralnom bogatstvu zemlje, učvrstivši dogovor koji je američki predsjednik Donald Trump označio kao ključni element svojih nastojanja da posreduje u okončanju ruskog rata protiv Ukrajine. Međutim, optužbe da Rusija krši svoje obećanje da će obustaviti vatru na tri dana – osim u slučaju da bude napadnuta – naglašavaju složenost napora za postizanje mira. Potpredsjednik SAD-a J.D. Vance izjavio je dan ranije da je "jaz ogroman" između stavova Moskve i Kijeva. U Kijevu i drugim većim ukrajinskim gradovima ujutro 8. maja bilo je tiho nakon što je stupilo na snagu trodnevno primirje koje je jednostrano proglasila Rusija, bez izvještaja o napadima dronovima dugog dometa ili raketnim lansiranjima nakon nekoliko noći neprekidnog bombardovanja. Ali situacija na frontu, koji se proteže oko 1.200 kilometara od ruske granice na istoku do Crnog mora na jugu, bila je sasvim drugačija, napisao je ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na mreži X. "Prema podacima naše vojske... ruske snage nastavljaju napade duž cijele linije fronta. Od ponoći do podneva Rusija je počinila 734 kršenja primirja i izvela 63 jurišne operacije, od kojih 23 još traju", napisao je Sibiha. Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošlog mjeseca najavio da će Rusija obustaviti vatru od 8. do 10. maja – period koji se poklapa s vojnim paradama 9. maja na Crvenom trgu i drugim svečanostima povodom 80. godišnjice poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu – i pozvao Ukrajinu da učini isto. Sibiha je napisao da je bilo "586 napada na položaje naših trupa, od čega je 464 izvedeno teškim naoružanjem; 176 napada dronovima; i 10 zračnih napada s 16 vođenih avionskih bombi". "Očekivano, Putinovo 'paradno primirje' pokazalo se kao farsa", dodao je. Ukrajinske vazdušne snage ranije su saopštile da su ruski avioni dvaput bacili vođene bombe na Sumsku oblast na sjeveroistoku Ukrajine u ranim satima 8. maja, dok je jedan vojnik iz Donjecke oblasti rekao da su ruske snage koristile dronove i bombe u jutarnjim napadima. Vazdušne snage su navele da su prve bombe u Sumoj oblasti bačene skoro tri sata nakon što je primirje stupilo na snagu u ponoć. Drugi napad izveden je unutar dva sata nakon toga. Nema informacija o šteti. Susret Putina i XijaRuski predsjednik Vladimir Putin proglasio je 72-satno primirje koje će se poklopiti s trodnevnim obilježavanjem 80. godišnjice poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Putin se u četvrtak u Kremlju sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, jednim od nekoliko čelnika zemalja koji su doputovali u Moskvu na proslavu Dana pobjede, čiji je centralni događaj vojna parada na Crvenom trgu 9. maja. Uprkos sankcijama Zapada, Kina pomaže da ruska ekonomija ostane stabilna i finansira rat protiv Ukrajine, koji ulazi u četvrtu godinu od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, između ostalog kupovinom ruske nafte i gasa, bez javne osude Kremlja zbog krvoprolića. Putin koristi lažne tvrdnje da je ukrajinska vlada "neonacistička" kao jedan od izgovora za ničim izazvanu invaziju. "Zajedno s našim kineskim prijateljima čvrsto stojimo u odbrani historijske istine, čuvamo sjećanje na ratne događaje i suprotstavljamo se savremenim oblicima neonacizma i militarizma", rekao je Putin u javnom dijelu sastanka s Xijem. Xi je Putinu rekao da Kina stoji uz Rusiju u borbi protiv "unilateralizma i hegemonističkog zastrašivanja", aludirajući na zajednički antiamerički stav. Dodao je da će "Kina sarađivati s Rusijom u preuzimanju posebne odgovornosti velikih svjetskih sila". Xi je nazvao Putina svojim "starim prijateljem", dok je Putin Xija oslovio s "dragi prijatelju". Među gostima u Moskvi su i slovački premijer Robert Fico, koji otvoreno osporava podršku Evropske unije Ukrajini, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je uprkos pritiscima EU otputovao u Moskvu, iako bi posjeta mogla ugroziti evropske integracije Srbije. Ukrajina se nije obavezala da će poštivati primirje, navodeći da ga je Putin proglasio samo kako bi stvorio privid da želi okončati rat. 'Stvarna šansa za diplomatiju'Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kasno u srijedu da su sirene za uzbunu odzvanjale širom Ukrajine nakon smrtonosnih noćnih napada. "Tokom noći desio se još jedan ruski napad raketama i dronovima, balistički udari i više od 140 borbenih dronova u jednoj noći", rekao je Zelenski. "Bilo je glasno u Kijevu i drugim gradovima. Nažalost, ima ranjenih. Nažalost, ima i poginulih." Dodao je da Ukrajina i dalje stoji iza svoje ponude o uspostavi primirja od 30 dana u ratu koji je počeo ruskom invazijom u februaru 2022. "Naša ponuda za obustavu napada, za primirje u trajanju od najmanje 30 dana, još stoji — nismo je povukli jer predstavlja stvarnu šansu za diplomatiju", izjavio je. Rusija nije odgovorila na prijedlog o 30-dnevnom primirju osim nastavkom novih napada, rekao je Zelenski. "To jasno i očigledno pokazuje svima ko je izvor rata", dodao je. Zelenski je spomenuo i brojne napade dronovima koji su ove sedmice gađali ruske ciljeve uoči obilježavanja Dana pobjede. Ti napadi doveli su do zatvaranja aerodroma u Moskvi i prizemljenja letova. "I potpuno je pravedno da rusko nebo, nebo agresora, danas takođe nije mirno", rekao je Zelenski. Sjedinjene Države su predložile 30-dnevno primirje još u martu, a Ukrajina je pristala. Rusija je izjavila da se takva mjera može uvesti tek nakon što se uspostave mehanizmi za njeno provođenje i nadgledanje. Obje zemlje su pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da brzo okončaju rat, najveći sukob u Evropi još od Drugog svjetskog rata. Putin je izjavio da je posvećen postizanju mira, ali je potpredsjednik SAD-a J.D. Vance rekao da "Rusi traže previše" dok Washington pokušava dovesti dvije strane za pregovarački sto. "Korak koji sada moramo preduzeti jeste da Rusija i Ukrajina počnu međusobno razgovarati", rekao je Vance. "Smatramo da je vjerovatno nemoguće da mi u potpunosti posredujemo u cijelom procesu bez barem nekih direktnih pregovora."

Sjeverna Koreja je u četvrtak ujutro ispalila nekoliko balističkih projektila kratkog dometa ka Japanskom moru, saopštila je južnokorejska vojska. Južnokorejska vojska je primijetila nekoliko projektila za koje se vjeruje da su balističke rakete kratkog dometa, navodi se u saopštenju, piše AFP. Lansiranje je sprovedeno iz regiona Vonsan u Sjevernoj Koreji, oko 8.10 po lokalnom vremenu. Posljednji put Sjeverna Koreja je lansirala balističke projektile 10. marta, kada su Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države izvodile vojne vježbe u regionu.

Novi papa je Robert Francis Prevost, dosadašnji američki kardinal. Papinsko ime mu je Lav XIV. Kardinal je u 19:13 na balkonu bazilike svetog Petra pred desetinama hiljada okupljenih vjernika objavio: "Habemus papa". Svoje prvo obraćanje vjernicima papa Lav započeo je riječima: "Mir s vama svima. Braćo i sestre, ovo je prvi pozdrav uskrslog Krista. Želio bih uputiti pozdrav mira koji dopire do vaših porodica, do svih vas, gdje god bili. Neka mir bude s vama." Papa je potom nastavio s porukom ljubavi i zajedništva, poručivši kako "Bog ljubi sve nas, bezuslovno". Zahvalio je svom prethodniku, papi Franji, i izrazio želju da kao i on udijeli vlastiti blagoslov vjernicima s Trga svetog Petra. "Čovječanstvu je potreban Krist kao most preko kojeg se dolazi do Boga i njegove ljubavi. Pomozite nam, i pomozimo jedni drugima, graditi mostove", rekao je novi papa. Bijelim dimom iznad Sikstinske kapele i zvonjavom zvona bazilike svetog Petra u četvrtak popodne građani Rima i svijeta obaviješteni su da je izabran 267. poglavar Rimokatoličke Crkve, nasljednik popularnog pape Franje. Nakon što je pušten bijeli dim, krenulo je veliko oduševljenje na Trgu svetog Petra u Vatikanu. Čula su se i zvona. Ko je novi papa?Novi papa je Robert Prevost. Uzeo je ime Lav XIV. Robert Francis Prevost je američki kardinal i član Reda svetog Augustina (O.S.A.), rođen 14. septembra 1955. u Chicagu. Diplomirao je matematiku na Univerzitetu Villanova, a zatim je stekao magisterij iz teologije na Catholic Theological Union u Chicagu. Nakon toga, u Rimu je završio licencijat i doktorat iz kanonskog prava na Papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog (Angelicum). Zaređen je za svećenika 1982. godine, a već 1985. poslan je kao misionar u Peru, gdje je proveo gotovo dva desetljeća. Tamo je obnašao različite pastoralne i obrazovne dužnosti, uključujući službu priora, profesora i sudskog vikara. Godine 1999. izabran je za provincijala augustinaca u SAD-u, a 2001. postao je generalni prior cijelog reda, što je dužnost koju je obnašao do 2013. Papa Franjo imenovao ga je 2014. apostolskim administratorom biskupije Chiclayo u Peruu, a 2015. i službenim biskupom te biskupije. U januaru 2023. imenovan je prefektom Dikasterija za biskupe, tijela odgovornog za imenovanje biskupa širom svijeta, te predsjednikom Papinske komisije za Latinsku Ameriku. U septembru iste godine, papa Franjo ga je imenovao kardinalom. Ime Lav (latinski: Leo, što znači "lav") ima dugu tradiciju u papinstvu, simbolizirajući snagu, hrabrost i kraljevski autoritet, kvalitete povezane s lavom u kršćanskoj i svjetovnoj simbolici. Lav je također povezan s Evanđelistom sv. Markom, čiji je simbol lav, te s Isusom Kristom kao "Lavom iz plemena Judina" (Otkrivenje 5:5). Ime Leo potiče iz latinskog jezika, a koristilo se u starom Rimu prije kršćanstva. U kršćanskom kontekstu, postalo je popularno zbog svoje simbolike i povezanosti s duhovnim autoritetom. Prije Lava XIII., bilo je 12 papa s imenom Lav, počevši s Lavom I. Velikim (440.–461.), koji je poznat po svom teološkom doprinosu i susretu s Atilom Hunom. Ime je ostalo popularno zbog svoje simbolike i povijesnog značaja. Lav XIII. bio je posljednji papa koji je uzeo ovo ime (do 2025.). Ime Lav bilo je uobičajeno u Evropi tokom srednjeg vijeka i renesanse, a u 19. stoljeću ostalo je simbol autoriteta. Novog papu izabrala su 133 kardinala izbornika mlađih od 80 godina. Papa Franjo umro je 21. aprila nakon što je 12 godina vladao Crkvom od 1,4 milijarde članova. Tokom svoje vladavine nastojao je otvoriti ozbiljnu instituciju modernom svijetu, donijevši niz reformi i omogućivši raspravu o kontroverznim pitanjima poput ređenja žena i boljeg uključivanja LGBT katolika. Kardinali su u srijedu navečer održali početno glasanje bez konačnog rezultata, a u četvrtak ujutro uslijedila su još dva. Vratili su se u Sikstinsku kapelu u 16 sati, a oko 18:08 sati pojavio se bijeli dim. Tokom konklave, kardinali su bili odvojeni od svijeta i zakleli se na tajnost, njihovi telefoni i kompjuteri su oduzeti, dok su ih prebacivali između Sikstinske kapele za glasanje i dva vatikanska pansiona za spavanje i večeru. Tokom konklave njihova jedina komunikacija s vanjskim svijetom bila je kroz dim koji je izlazio iz dimnjaka – crni da papa nije izabran, a bijeli za novog papu izabranog većinom od najmanje dvije trećine.

Grupa studenata u blokadi koji 13. dan trče od Novog Sada do sedišta Evropske unije, stigla je u Strazbur, u Francuskoj, gde im je priređen doček. Na put dug gotovo dve hiljade kilometara, studenti su krenuli 25. aprila od Železničke stanice u Novom Sadu, gde je u padu nadstrešnice 1. novembra 2024. poginulo 16 ljudi. Njihov plan je da 12. maja stignu u Brisel kada je zakazana sednica Evropskog parlamenta na kojoj bi trebalo da bude održana rasprava o situaciji u Srbiji. Trče po grupama koje se menjaju nakon određenog broja pređenih kilometara. Studenti maratonci nastavljaju put svojih kolega koji su sredinom aprila biciklima prešli 1.400 kilometara do evropskih institucija u Strazburu. U fokusu zahteva studenata koji više od pet meseci blokiraju fakultete u gradovima širom Srbije je utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za nesreću u Novom Sadu. Takođe zahtevaju procesuiranje napadača na njih i građane tokom protesta i blokada. Vlast u Srbiji osuđuje blokade i proteste. Iza zahteva studenata su, pored stotina hiljada građana koje mesecima okupljaju na protestima, stali i brojni profesori univerziteta, prosvetni radnici, poljoprivrednici, advokati, glumci. U međuvremenu, studenti su 5. maja izašli sa zahtevom da se raspišu vanredni parlamentarni izbori. Na taj potez su se odlučili, zbog toga što, kako su naveli, "vlast ne pokazuje ni najmanju inicijativu" da dođe do ispunjenja njihovih zahteva.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 7. maja da studenti u blokadi "neće dugo čekati" na raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, ali nije precizirao kada bi to moglo da se dogodi. "Neka se pripremaju. Kad će da budu, onda kad nenadležna predmetna institucija to bude potpisala", rekao je Vučić za Radio-televiziju Srbije (RTS) komentarišući zahtev studenata za raspuštanje Skupštine Srbije i raspisivanje vanrednih izbora. On je rekao da je izbore "nudio" prošlog decembra ali da su studenti u blokadi tada odbili taj predlog, navodeći da se ne bave politikom. Ocenio je da u Srbiji "više nema velike političke krize". "Ona je bila nametnuta i plaćena spolja pa sad pomalo nestaje finansijskih sredstava", rekao je Vučić, koji inače boravi u Moskvi kako bi prisustvovao paradi povodom Dana pobede nad fašizmom. Studenti koji više od pet meseci blokiraju fakultete insistirajući na odgovornosti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice, izneli su 5. maja zahtev za raspuštanjem Skupštine i raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora. Kako su naveli, na taj potez su se odlučili jer "vlast ne pokazuje ni najmanju inicijativu" da dođe do ispunjenja njihovih zahteva. Ukoliko izbori budu raspisani, studenti u blokadi neće imati listu kandidata za poslanike, već će svoju podršku na izborima dati onim strankama i listama, za koje veruju da mogu formirati vlast koja će ispuniti njihove zahteve. Većina opozicionih stranaka stala je uz studente u blokadi i podržale njihov zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.