Muškarac je napao ekipu Televizije N1 koja je snimala prostor nedaleko od Skupštine Srbije i šatorskog naselja u kom se nalaze pristalice vlasti, saopštio je 20. novembra taj regionalni medij. "Prišao je našoj ekipi i tražio da ne snimaju. Nakon toga uzeo je kameru i više puta je bacio na asfalt", objavio je portal N1. Ta televizija saopštila je da pripadnici policije koji su stajali u blizini nisu reagovali na incident, već da su prišli tek na poziv novinarke N1. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije (MUP) za sada se nije oglasilo povodom ovog napada. Iz i u blizini šatorskog naselja proteklih desetak meseci dogodilo se, po podacima novinarskih udruženja, dvadesetak ozbiljnih napada na predstavnike medija. U njoj se od 12. marta okupljaju pristalice predsednika Srbije Aleksandra Vučića i vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) na čijem čelu je aktuelni šef države bio do polovinje 2023. To neformalno šatorsko naselje postavljeno je tri dana uoči velikog studentskog protesta u Beogradu koji je održan 15. marta na Trgu Slavija. Studenti u blokadi nazvali su ga "Ćacilend". Od tada je proširivano više puta i zauzeta je i ulica ispred Skupštine Srbije. Parkovski prostor na Andrićevom Vencu od tada je nedostupan za javnu upotrebu, ograđen je metalnom ogradom i neprestano ga čuva policija. Od 12. avgusta na ova šatorska naseobina ograđena je betonskim preprekama, čijem postavljanju su asistirali policija i beogradska komunalna služba Beli. Saobraćaj u tom delu grada blokiran je od postavljanja Ćacilenda. Građanima koji nisu pristalice SNS-a zabranjen je ulaz u ovo šatorsko naselje. Nedavno su na ulazima u tu naseobinu pristalica vlasti postavljene "portirnice" na kojima moraju da se legitimišu i poslanici koji idu na posao u Skupštinu Srbije. Uklanjanje "Ćacilenda" jedan je od zahteva studenata koji u Srbiji više od godinu dana vode masovne građanske proteste sa kojih se traži krivična odgovornost funkcionera vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice glavne železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.

Njemačka ambasada u Bosni i Hercegovini saopćila je da je "duboko šokirana" pismom i paketom koje je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, uputio visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Christianu Schmidtu. Košarac je na društvenim mrežama objavio da je na adresu visokog predstavnika poslao "Pismo okupatoru", s vrećom u koju je stavio šljem njemačke vojske iz Drugoga svjetskog rata s oznakom zloglasne organizacije SS. Schmidta je, pored ostalog, nazvao "poštovaocem tradicije nacističke vojske". "Poređenja, formulacije i postupci koji su sadržani u ovom pismu su neprihvatljivi i potkopavaju dostojanstvo političkog dijaloga. Izjednačavanje Christiana Schmidta sa nacional-socijalističkim režimom predstavlja ozbiljno minimiziranje zločina nacional-socijalizma i u krajnjoj mjeri je neprimjereno", navela je njemačka ambasada u BiH, izrazivši podršku visokom predstavniku. Vlasti u entitetu Republika Srpska ne priznaju bivšeg njemačkog ministra Christiana Schmidta za visokog predstavnika međunarodne zajednice. Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) čiji je kadar državni ministar Staša Košarac, osuđen je pred Sudom BiH za nepoštivanje Schmidtovih odluka. Visoko predstavnik je, koristeći tzv. Bonnska ovlaštenja koja mu omogućuju izmjene zakona, tim odlukama poništio niz zakona koje je izglasala SNSD-ova većina u Republici Srpskoj, od kojih je neke i Ustavni sud BiH proglasio nevažećim. Dodiku je nakon presude oduzet mandat entitetskog predsjednika.

Članovi Tužilačkog saveta Kosova, koji nisu učestvovali na sednici Tužilačkog saveta Kosova, osporili su odluku tog organa o razrešenju Besima Keljmendija (Besim Kelmendi) sa pozicije vršioca dužnosti glavnog državnog tužioca. Keljmendi i nekoliko članova Tužilačkog saveta su na konferenciji za medije naveli da na sednici održanoj u četvrtak nije bilo kvoruma. Saopšteno je da je glavni državni tužilac razrešen sa pet glasova za, te da je na njegovo mesto kao vršilac dužnosti imanovan Agron Ćalaj (Qalaj). Član Tužilačkog saveta Visar Krasnići (Krasniqi) je na konferenciji za novinare osporio tu odluku, te ocenio kako je razrešenje Keljmendija protivzakonito jer na sastanku nije bilo kvoruma. Podvukao je da sastanku nije prisustvovalo više od polovine članova Tužilačkog saveta, odnosno šest članova. Krasnići je ustvrdio kako iza cele situacije stoji glavni tužilac Specijalnog tužilaštva Bljerim Isufaj (Blerim), te je pozvao Kosovsku obaveštajnu agenciju da proceni situaciju i zaštiti pravnu sigurnost u zemlji. Krasnići je naveo da će Keljmendi nastaviti da obavlja dužnost jer, kako je rekao, ne postoji zakonita odluka o njegovom razrešenju. Keljmendi je rekao da još nije dobio nikakvu odluku o svom razrešenju sa funkcije vršioca dužnosti glavnog tužioca. "U trenutku kada dobijem odluku, preostaje mi moje zakonsko pravo da se obratim nadležnim sudskim organima i oni imaju pravo da ovu odluku obustave ili razmotre. U zavisnosti od odluke suda, tako ću i postupiti. Uvek poštujem odluke suda i nadležnih organa", rekao je on. Predlog za razrešenje Keljmendija podnela je članica Tužilačkog saveta Jehona Grantoli, dok je predsedavajući Ardijan Hajdaraj konstatovao da postoji kvorum, te da prisustvo glavnog tužioca nije neophodno, imajući u vidu da se o njemu raspravljalo. Keljmendi je napustio salu nekoliko minuta pre glasanja, nakon što je tokom rasprave sa drugim članovima Saveta ocenio da je predlog za njegovo razrešenje pokušaj rušenja sistema. Organizacije civilnog društva koje se bave pravosuđem ocenile su da je odluka Tužilačkog saveta "nezakonita". Kosovski institut za pravdu je ocenio da se radi o zloupotrebi jer na sastanku nije bilo kvoruma. I Grupa za pravne i političke studije je izrazila je zabrinutost zbog dešavanja u Tužilačkom savetu Kosova, te njegovu odluku ocenili takođe kao nezakonitu. Prema toj organizaciji, poslednja dešavanja otkrivaju "krhko stanje unutrašnjeg upravljanja" unutar Tužilačkog saveta, dodajući da su "hitno potrebne suštinske reforme funkcionisanja tužilačkog sistema na Kosovu".

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ruski vlasnici pregovaraju o prodaji svog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) sa tri partnera. Američke sankcije NIS-u stupile su na snagu 9. oktobra u pokušaju američke administracije da onemogući Rusiju da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Vučić je naveo da će ovih dana razgovarati sa predstavnicima američke administracije kako bi se izdejstvovala licenca za nastavak rada NIS-a i rafinerije u Pančevu dok se prodaja naftne kompanije ne okonča. Odbacio je navode da će pare za kupovinu NIS-a dati Srbija a da vlasnik bude neko drugi. "Mi ne možemo čak ni da insistiramo na pravu preče kupovine, što kao manjinski partner imamo pravo, jer će nam Rusi reći da to nije dobrovoljna, već prinudna prodaja", rekao je Vučić. Dodao je da bi Srbija imala novca da plati ruski udeo u NIS-u, ali da su Rusi odlučili da pregovaraju sa drugima. NIS je 18. novembra tražio od Sjedinjenih Država posebnu licencu za rad dok traju pregovori između akcionara i zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukture. Država Srbija je 2008. godine prodala udeo od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po ceni od 400 miliona evra, bez tendera. U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta menjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija, dok Srbija ima 29,87 posto udela. NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa. Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Belorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susednu Ukrajinu.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je u četvrtak da je odlučila da se prijevremeni parlamentarni izbori održe 28. decembra, nakon što je raspustila Skupštinu Kosova, koja nije uspjela izabrati novu vladu nakon parlamentarnih izbora 9. februara. Osmani je na konferenciji za novinare nakon sastanka koji je ranije održala s predstavnicima političkih partija, rekla da je osam partija bilo za datum 28. decembar, pet za 21. decembar, a tri partije su navele da im odgovara bilo koji datum. "Lokalni izbori još nisu završeni u pogledu procedure sertifikacije. Prije početka kampanje postoji niz koraka, kao što su registracija subjekata i koalicija, sertifikacija kandidata, izvlačenje žrijeba i druge radnje. Osim toga, potrebno je najmanje dvije sedmice da se omogući glasanje izvan zemlje, a prema zakonu, građanima koji žive van Kosova mora se dati najmanje 15 dana roka za prijavu i registraciju za glasanje", rekla je Osmani. "Među tim koracima su i tenderske procedure i druge obaveze. Sve to praktično čini nemogućim datum 21. decembar, pa sam procijenila da 28. decembar ostaje jedini mogući datum, iako i taj datum predstavlja određene izazove za Centralnu izbornu komisiju", dodala je Osmani obrazlažući svoju odluku. Osmani je naglasila da kao predsjednica Kosova "imam obavezu da odredim najduži, a ne najkraći rok kako bismo otklonili neke od izazova brzog organizovanja izbora", ocijenivši kao "nesreću" što zemlja ponovo ide na parlamentarne izbore. Na pitanje da li "pogoduje Pokretu Samoopredjeljenje" jer je izabrala 28. decembar, datum koji preferira Samoopredeljenje, Osmani je odgovorila da je to "uvredljivo pitanje" i dodala: "Želim uvjeriti građane da nijednu odluku ne donosim nesvjesno", naglasivši da vjeruje kako je ova odluka isključivo u interesu Kosova. "Sve partije su se izjasnile da nisu protiv dijaspore. Zašto pretpostavljate da je dijaspora za jednu partiju? Imam obavezu da izaberem datum kada ćemo imati što veću, a ne manju izlaznost", rekla je Osmani. Lider Pokreta Samoopredeljenje Albin Kurti pozdravio je određivanje 28. decembra kao datuma za održavanje izbora, nazivajući ga "najprikladnijim datumom". "Istovremeno, moramo osigurati da državne institucije imaju dovoljno vremena da izvrše sve neophodne pripreme kako bi izborni proces bio uredan, fer i demokratski", rekao je u objavi na Fejsbuku nakon što je Osmani odredila datum izbora. Vođa Demokratske partije Kosova (DPK) Bedri Hamza rekao je da je da ta partija spremna za izbore, uprkos tome što datum nije onakav kakav je tražila. "Iako smo u našim konsultacijama iznijeli argumente zašto bi 21. decembar bio pravedniji, odluka je donesena, datum je određen. Sada je vrijeme da gledamo unaprijed. DPK je spreman, sa timom, programom i vizijom", naveo je Hamza u video poruci objavljenoj na društvenim mrežama. Osmani je prethodno potpisala odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što poslanici nisu uspjeli dan ranije izabrati novu Vladu. Potpisivanje dekreta o raspuštanju Skupštine uslijedilo je i nakon što politički lideri nisu postigli dogovor da poslanici danas pokušaju glasati o nekoliko važnih sporazuma za zemlju. "U skladu s Ustavom Kosova i važećim zakonodavstvom, kao i nakon današnjeg prihvatanja odluke Skupštine Kosova u vezi s neuspjehom drugog mandatara u formiranju Vlade, predsjednica Republike Kosovo danas je raspustila deveti saziv Skupštine Republike Kosovo", navodi se u saopštenju Predsjedništva. Šta su rekli lideri stranaka nakon sastanka s predsjednicom Osmani?Nakon sastanka s Osmani, lider DPK Hamza izjavio je da je tokom sastanka tražio da se izbori održe 21. decembra, uz obrazloženje da zemlji "što prije trebaju institucije". Dodao je da je druga spomenuta opcija za održavanje vanrednih izbora bila 28. decembar. I predsjednik Alijanse za budućnost Kosova Ramush Haradinaj rekao je da traži da se izbori održe 21. decembra i da njegova stranka ide samostalno na nove izbore. S druge strane, lider stranke Usudi se (Guxo) Faton Peci izjavio je da njegova partija traži da se izbori održe 28. decembra, kako bi Centralna izborna komisija (CIK) imala dovoljno vremena da se pripremi za izborni proces. Vođa Socijaldemokratske inicijative Fatmir Limaj opisao je održavanje vanrednih izbora kao "lošu vijest". Rekao je da stranke devet mjeseci nisu uspjele izgraditi saradnju, dodajući da to pokazuje "nekompetentnost i nezrelost u načinu izgradnje države". U vezi s datumom održavanja izbora, rekao je da je 21. decembar najpoželjniji. Sastanak je održan dan nakon što potpredsjednik Pokreta Samoopredjeljenje Glauk Konjufca nije uspio obezbijediti potrebne glasove za formiranje nove Vlade 19. novembra. Isto kao Konjufca, ni lider Pokreta Samoopredjeljenje Kurti nije uspio formirati novu Vladu 26. oktobra. Zbog toga Kosovo i dalje ima Vladu u tehničkom mandatu od parlamentarnih izbora održanih 9. februara 2025. Najveće političke stranke kosovskih Albanaca nisu postigle konsenzus o nizu pitanja, uključujući održavanje izbornog procesa, pa su procesi do sada bili odgađani. Zemlja sada može ići na nove izbore bez usvojenih međunarodnih sporazuma u vrijednosti od oko 200 miliona eura, budžeta države za narednu godinu, budžeta za Radioteleviziju Kosova (RTK) i budžeta za tri opštine – Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok.

Ukrajinske vlasti sastale su se s visokim zvaničnicima Pentagona usred izvještaja da su Moskva i Vašington izradili mirovni plan – bez konsultacija s Kijevom ili Briselom – koji predviđa da Ukrajina napravi velike ustupke. Uslovi predloženog sporazuma, koji se čine usklađeni sa strogim zahtjevima Rusije od početka njene sveobuhvatne invazije 2022. godine, očekivalo se da će dominirati razgovorima 20. novembra u Kijevu, na kojima učestvuju sekretar američke vojske Dan Driscoll i nekoliko visokih američkih vojnih oficira. Prije sastanaka koji će uključivati predsjednika Volodimira Zelenskog, premijerka Julija Sviridenko rekla je da je tema bilateralnog fonda za obnovu – o kojem su se Kijev i Vašington dogovorili u aprilu – na dnevnom redu. Tačni uslovi prijedloga koji je izradila SAD nisu jasni, iako su izvještaji Financial Timesa, Reutersa i Axiosa naveli da se traži da Kijev ustupi dio teritorije i naoružanja, smanji veličinu svojih oružanih snaga i prihvati smanjenje američke vojne pomoći koja je bila ključna u borbi protiv ruskih snaga. Osim toga, nijednim stranim trupama ne bi bilo dozvoljeno da borave na ukrajinskoj teritoriji, a Kijev više ne bi dobijao oružje dugog dometa. Ukrajinski zvaničnici nisu dali javni odgovor na navodni sporazum. Jedan ukrajinski zvaničnik, koji ima direktan uvid u prijedlog, potvrdio je njegov sadržaj, ali nije dao dodatne komentare. Zelenski je odbio prethodne zahtjeve Moskve da Ukrajina odstupi od teritorije ili smanji broj oružanih snaga, rekavši da bi to samo oslabilo Ukrajinu i učinilo je ranjivom na buduću novu invaziju. Analitičari su rekli da je malo vjerovatno da će prijedlog od 28 tačaka naići na podršku u Kijevu. Američki državni sekretar Marco Rubio opisao je predložene planove kao "listu potencijalnih ideja za okončanje rata", sugerirajući da bi moglo biti prostora za pregovore. "Nadam se da izvještavanje u ovoj priči nije tačno, jer ono što je ovdje navedeno je zaista loš dogovor za ukrajinske, evropske i američke nacionalne interese", rekao je Michael McFaul, bivši američki ambasador u Rusiji, u objavi za X. "Iskreno, šokiran sam." Boris Bondarev, bivši ruski diplomata koji je podnio ostavku u znak protesta zbog invazije na Ukrajinu, doveo je u pitanje da li je Kremlj zaista spreman na pregovore, s obzirom na uslove navodnog sporazuma. "Moskva je spremna na pregovore od prvog dana rata. To stalno govore, svaki dan. Tu nema ništa novo. Ali kakve pregovore su spremni voditi?" upitao je Bondarev. "Pregovore ovakve vrste: rasprava o kapitulaciji Ukrajine." "O čemu da razgovaramo kada vam se nudi isto ono što Putin govori od početka rata: demilitarizacija Ukrajine, denacifikacija i tako dalje", dodao je u intervjuu za Current Time. Ubrzo nakon što su se vijesti o prijedlozima proširile, Zelenski, koji je bio u posjeti Ankari, objavio je poruku na Telegramu u kojoj je zahvalio turskom predsjedniku što je bio domaćin najnovijih razgovora. Također je pohvalio "odlučne korake i liderstvo predsjednika Trumpa [i] svaki snažan i pravedan prijedlog za okončanje ovog rata. I samo predsjednik Trump i Sjedinjene Američke Države imaju dovoljno snage da se rat konačno završi". Prijedlozi potencijalno stavljaju Zelenskog u težak položaj. Na bojnom polju, ukrajinske snage se bore da zadrže veću, bolje opremljenu rusku vojsku, čak i dok moskovske snage trpe vanredne gubitke. Rusija se približava ključnom gradu Pokrovsku u sklopu Putinovog javno deklarisanog cilja da kontroliše cijelu istočnu ukrajinsku regiju Donbas. Rusija također ponovo napada ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu pred još jednu zimu, nastojeći demoralizirati već iscrpljene Ukrajince. Dan Fried, saradnik u istraživačkom centru Atlantic Council i arhitekta američkih sankcija protiv Rusije nakon što je zauzela Krim 2014. godine, rekao je da se navodno sporazum čini kao "strašan plan". "Sudeći po dosadašnjim obrascima, to bi mogao biti trik bez osnove. Uskoro ćemo znati više. Politika administracije prema Ukrajini rijetko su toliko loši koliko se bojimo, ali nisu ni toliko dobri koliko se nadamo." Izvještaji o prijedlogu pojavili su se manje od 24 sata nakon što je ruski napad krstarećom raketom pogodio dvije stambene zgrade u zapadnom gradu Ternopil, usmrtivši najmanje 26 osoba i ranivši desetine. Kod kuće, Zelenski je politički oslabljen velikim korupcijskim skandalom koji je zahvatio neke njegove ministre i dugogodišnje poslovne partnere. Ukrajinski zastupnici pozvali su Zelenskog da smijeni svog šefa kabineta, Andrija Jermaka. Istraga o korupciji odnosi se na navode da su sredstva namijenjena za izgradnju odbrambenih sistema radi zaštite energetske infrastrukture Ukrajine od ruskih zračnih napada iskorištena za isplatu mita političkim insajderima.

Učenici Pete beogradske gimnazije saopštili su 19. novembra da su izglasali povratak na nastavu. Oni su na društvenoj mreži Instagram naveli da im je obećano da će konkurs za novog direktora jedne od najprestižnijih škola u Beogradu biti raspisan kada blokada bude završena. Učenici Pete beogradske gimnazije blokirali su nastavu u toj srednjoj školi od 13. oktobra, tražeći smenu vršiteljke dužnosti direktorke Danke Nešović, izbor novog direktora, kao i vraćanje na posao profesora kojima nisu produženi ugovori na početku školske godine. Nešović je na tu funkciju postavljena u februaru 2025. godine, u jeku antivladinih protesta i blokada fakulteta i škola nakon pada nadstrešnice sa Železničke stanice u Novom Sadu. Blokadama su se tada priključili i učenici Pete beogradske. U mesecima nakon što je Danka Nešović postavljena na čelo škole, jedan broj nastavnika je morao da napusti Petu beogradsku gimnaziju, jer im nije produžen ugovor na određeno vreme, a neki su suspendovani uz disciplinski postupak. Zbog toga su ispred škole organizovani su protesti učenika, roditelja i profesora Pete gimnazije. Danka Nešović je u ranije za Radio Slobodna Evropa rekla da je blokada nastave nedopustiva, te da ne mogu nastavnici, roditelji i učenici da odlučuju ko će voditi školu. Zbog velikog broja pritužbi koji je stigao na rad v. d. direktorke Zaštitnik građana pokrenuo je postupak ocene zakonitosti i pravilnosti rada Ministarstva prosvete.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Nik Đeljošaj saopštio je u srijedu da će predložiti Vladi da obaveže telekomunikacionu kompaniju One da ukloni iz upotrebe opremu Huawei i ZTE. Poručio je i da novi državni Data centar ne smje biti opremljen tehnologijom ova dva kineska proizvođača. "U potpunosti podržavam stav Sjedinjenih Američkih Država o ozbiljnim bezbjednosnim rizicima koje predstavlja oprema kineskih proizvođača u ključnim komunikacionim sistemima. Kao NATO saveznik, Crna Gora mora slijediti najviše evroatlantske bezbjednosne standarde", naveo je Đeljošaj. Radio Slobodna Evropa prethodno je u utorak objavio – pozivajući se na studiju Digitalnog forenzičkog centra – da jedna od tri telekomunikacione kompanije u Crnoj Gori koristi bazne stanice za 5G kineske kompanije Huawei. Iz Stejt departmenta su potom za RSE kazali da prisustvo opreme nepouzdanih dobavljača u kritičnoj infrastrukturi širom svijeta predstavlja ozbiljan rizik za bezbjednost Crne Gore, SAD i NATO-a. "I dalje smo veoma zabrinuti zbog ranjivosti u našoj kolektivnoj bezbjednosti kada NATO saveznici povjeravaju kritičnu infrastrukturu nepouzdanim dobavljačima usluga - time rizikujući naše interese, bezbjednost i vrijednosti." Iz Stejt departmena su pozvali zemlje da daju prioritet nacionalnoj bezbjednosti i privatnosti u odnosu na "jeftiniju opremu i usluge" u svim nabavkama kritične infrastrukture. Oni su naveli i da su sajber akteri sa sjedištem u Kini više puta kompromitovali mreže glavnih američkih i globalnih telekomunikacionih provajdera kako bi sprovodili široke kampanje sajber špijunaže. A iz Evropske komisije su za RSE kazali da Huawei predstavlja "značajno veći rizik" od drugih dobavljača 5G tehnologije. Zabrinutost zbog moguće špijunaže i sabotažeDa Crna Gora - kao članica NATO i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji - mora biti oprezna u korišćenju kineskih tehnologija, upozorio je DFC, osnovan od strane Atlantskog saveza Crne Gore. "Iako su rješenja kineskih kompanija tehnološki napredna i cjenovno konkurentna, njihove veze sa kineskim državnim i obavještajnim strukturama izazivaju zabrinutost u pogledu bezbjednosti, uključujući mogućnosti špijunaže, sabotaže i kontrole ključne infrastrukture." Iz DFC-a ističu da su zabrinutost i strahovi zapadnih zemalja pojačani zbog kineskog zakona o nacionalnoj bezbjednosti, koji njihove kompanije obavezuje da sarađuju sa državnim obavještajnim službama. SAD predvode globalnu kampanju protiv korišćenja kineske 5G opreme, posebno kompanija Huawei i ZTE. Tako iz DFC-a navode da je istraga Federalnog istražnog biroa (FBI) iz 2022. otkrila da se oprema Huaweija može koristiti za ometanje vojnih komunikacija SAD, uključujući one koje se odnose na njen nuklearni arsenal. Više zemalja se u međuvremenu pridružilo SAD u zabrani korištenja 5G opreme određenih kineskih kompanija. One: Institucije nisu izražavale zabrinutostCrna Gora je prošle godine donijela novi Zakon o elektronskim komunikacijama, koji omogućava Vladi da ograničava nabavke i upotrebu opreme određenog proizvođača, ukoliko procijeni da bi ona mogla imati štetne posljedice po nacionalnu bezbjednost. U tom duhu, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja je kazao da će predložiti Vladi da obaveže kompaniju One da ukloni Huawei i ZTE opremu iz upotrebe. "Kao i da novi državni Data centar ne smije biti opremljen tehnologijom navedenih proizvođača ili drugih dobavljača visokog rizika. Crna Gora mora graditi sigurne, moderne i pouzdane digitalne sisteme u potpunoj saradnji sa svojim ključnim partnerima - SAD i NATO savezom", zaključo je Đeljošaj. Kompanija One je za RSE kazala da do sada nijedna nadležna institucija nije izrazila zabrinutost u vezi sa tehnologijama koje se koriste u njihovoj mreži. Iz kompanije dodaju da sprovode redovne tehničke i bezbjednosne provjere, kako bi se obezbijedilo da se mreža ne zloupotrijebi na bilo koji način koji bi ugrozio korisnike ili bezbjednost države. Predlogom budžeta Vlade za 2026. predviđeno je zaduženje od 300 miliona eura za izgradnju Administrativnog i državnog Data centra u Podgorici. U Predlogu se navodi da se ulaganje u ovakve projekte direktno uklapa u strateške obaveze Crne Gore kao članice NATO-a. "Projekat izgradnje Državnog Data Centra i podmorskog internet kabla predstavlja konkretan doprinos kolektivnoj bezbjednosti, u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora, koji obavezuje članice da razvijaju vlastite kapacitete za odbranu i otpornost", piše u dokumentu. Crna Gora je članica NATO od 2017. a plan Vlade je da 2028. uvede zemlju i u Evropsku uniju.

Novi predlog koji su sastavile SAD za zaustavljanje rata u Ukrajini poziva Kijev da se odrekne dela svoje teritorije i dela svog oružja, navode medijski izveštaji, dok je predsednik Volodimir Zelenski boravio u Tursku u nastojanju da podstakne zastale mirovne pregovore. Američki predlog takođe navodno uključuje smanjenje veličine ukrajinskih oružanih snaga i prihvatanje smanjenja američke vojne pomoći koja je bila neophodna za borbu Ukrajine protiv ruskih snaga. Pored toga, nijednoj strani vojsci ne bi bilo dozvoljeno da uđe na ukrajinsko tlo i Kijev više ne bi dobijao oružje dugog dometa. Predlog, čije su detalje izneli Fajnenšel tajms (The Financial Times) i Rojters (Reuters), uglavnom prati tvrde zahteve koje je Rusija postavila početkom godine, kada je predsednik Donald Tramp (Trump) pokušao da otvori direktne pregovore s Moskvom o ratu u Ukrajini. Zasad nije bilo javnog odgovora ukrajinskih zvaničnika na izveštaje. Ukrajinski zvaničnik koji je direktno upoznat s predlogom potvrdio je njegov sadržaj, ali nije imao daljih komentara. Ubrzo pošto se pojavila vest o predlogu, Zelenski je objavio poruku na Telegramu u kojoj je zahvalio turskom predsedniku na njihovim razgovorima. Takođe je pohvalio "odlučne korake i vođstvo predsednika Trampa i svaki snažan i pravedan predlog za okončanje ovog rata". "I samo predsednik Tramp i Sjedinjene Američke Države imaju dovoljno snage da se rat konačno završi", naveo je Zelenski. Ukrajinski predsednik bi u četvrtak trebalo da se sastane s visokim zvaničnicima Ministarstva odbrane SAD u Kijevu. Američki predlog bi mogao da stavi Zelenskog u težak položaj. Ukrajinske snage se na bojnom polju muče da zadrže veću i bolje opremljenu rusku vojsku, čak i dok snage Moskve trpe izuzetne gubitke. Rusija se približava ključnom gradu Pokrovsku ka ostvarivanju proklamovanog cilja ruskog predsednika Vladimira Putina cilja da kontroliše ceo istočni region Donbasa u Ukrajini. Rusija takođe napada ukrajinske gradove i njenu energetsku infrastrukturu pred zimu, nastojeći da demoralizuje već iscrpljene Ukrajince. Tokom noći, ruski napad krstarećim raketama pogodio je dve stambene zgrade u zapadnom gradu Ternopolu, usmrtivši najmanje 25 ljudi i ranivši desetine. Zelenski je odbio prethodne zahteve Moskve da Ukrajina ustupi teritoriju ili smanji svoje oružane snage, navodeći da bi to samo oslabilo Ukrajinu i izložilo je potencijalnoj novoj invaziji. Na unutrašnjem planu, Zelenski je politički oslabljen velikim korupcijskim skandalom koji je dotakao neke od njegovih ministara i dugogodišnje poslovne partnere. Ukrajinski poslanici su pozvali Zelenskog da otpusti šefa svog kabineta Andrija Jermaka. Jermak, koji putuje sa Zelenskim, objavio je na društvenim mrežama da se "svi planirani sastanci održavaju po planu" i da je "u stalnom kontaktu s predstavnicima administracije Donalda Trampa". Istraga o korupciji odnosi se na navode da su sredstva namenjena izgradnji odbrambenih sistema za zaštitu ranjive energetske infrastrukture Ukrajine od ruskih vazdušnih napada preusmerena preko provizija političkim insajderima. Najbliži saveznik ZelenskogJermak je imao istaknutu ulogu u prethodnim diplomatskim sastancima usmerenim na pronalaženje puta ka prekidu vatre ili mirovnom sporazumu usred ruske invazije na Ukrajinu, koja traje skoro četiri godine. Jermak je možda osoba koja uživa najveće poverenje ukrajinskog predsednika. Njihovo poznanstvo je počelo oko 2010. godine i učvršćeno je bliskim poslovnim odnosom pre nego što je Zelenski ušao u politiku. Poslednjih godina, Jermak je akumulirao značajan politički uticaj iza kulisa. "Jermak je njegov glavni pomoćnik, njegov glavni administrator, glavno dugme na kontrolnom panelu Zelenskog. Stopili su se kao sijamski blizanci", rekao je u sredu za RSE Volodimir Fesenko, šef Centra za političke studije Penta u Kijevu. On se sada suočava sa sve većim pritiskom da bude smenjen ili da podnese ostavku, dok istraga o korupciji na visokom nivou dobija na zamahu. "Ako Jermak ne bude smenjen u narednih nekoliko dana, bojim se da bismo mogli ući u punu političku krizu unutar zemlje", rekla je za RSE Olena Prokopenko, viša saradnica Nemačkog Maršalovog fonda. "Parlament će postati nefunkcionalan; ministri neće biti operativni. A to je vrsta krize koju Ukrajina ne može sebi da priušti usred sveobuhvatnog rata i napredovanja Rusije na frontu", dodala je ona. Optužbe o korupciji su proključale prošle nedelje kada su dve vodeće ukrajinske agencije za borbu protiv korupcije objavile dokaze s detaljima o svojim nalazima. To pitanje je dodatno problematično pošto je Zelenski tokom leta pokušao da ukine autonomiju agencija, da bi odustao od toga nakon što su izbili najveći ulični proteste od početka napada Rusije u februaru 2022. godine. Otkrića su već dovela do ostavki ministra energetike i ministra pravde, dok je bliski saradnik Zelenskog, Timur Mindič, pobegao iz zemlje. Ali BabaTajni snimci koje su objavili istražitelji pokazali su da su osumnjičeni delovali pod kodnim imenima. Ukrajinski poslanik Jaroslav Železnjak u utorak je izneo tvrdnju da je jedno od tih imena, Ali Baba, zapravo Jermak. Železnjak je rekao da snimci pokazuju da je Jermak navodno usmeravao neimenovane zvaničnike da istraže zvaničnike Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU). Jermak, koji 21. novembra puni 54 godine, nije odgovorio na upit Ukrajinskog servisa RSE za komentar. Zelenski je najavio da će se u četvrtak sastati s poslanicima svoje partije Sluga naroda, što je izazvalo spekulacije da li će Jermak biti smenjen. Jedan od poslanika stranke Fedir Venislavski rekao je u utorak za Ukrajinski servis RSE da bi Jermak trebalo da podnese ostavku. "Jermakova ostavka u ovom slučaju bi definitivno ublažila ovo uzbuđenje oko vlade", rekao je on, dodajući da je među njegovim stranačkim kolegama "danas bilo mnogo razgovora da gospodin Jermak treba da ode". Porastu političke temperature u Kijevu doprinosi to što su poslanici pozvali ukrajinsku premijerku Juliju Sviridenko u parlament. Dve opozicione partije su tražile ostavku celog kabineta. "Zasad se čini da Zelenski propušta priliku da pruži snažan i odlučan odgovor na događaje od prošle nedelje i na obim istrage koju smo videli i na to kako se smatra da je njegovo uže okruženje umešano", rekla je Prokopenko. Ona je dodala da bi mogao biti potreban pritisak iz inostranstva da bi se Zelenski naterao da otpusti svog saveznika. "Izgleda da administracija, vlada, i dalje pokušava da preduzme postepene mere za kontrolu štete." Fesenko je rekao da bi za Zelenskog otpuštanje Jermaka bilo "kao odsecanje sopstvene desne ruke" i sugerisao da to neće odmah desiti. On je, međutim, dodao da bi "Jermakova ostavka takođe mogla postati neizbežna u slučaju masovnih protesta".

Kantonalni sud u Mostaru odredio je jednomjesečni pritvor Anisu Kalajdžiću koji se sumnjiči da je počinio krivično djelo "Teško ubistvo ženske osobe" i "Neovlašteno posjedovanje oružja, saopšteno je 19. novembra iz ove pravosudne institucije. Kalajdžić je 16. novembra ubio bivšu djevojku Aldinu Jahić iz vatrenog oružja. "Osumnjičenom je pritvor određen zbog opasnosti da bi mogao ponovo izvršiti krivično djelo, izvršiti krivično djelo kojim prijeti i što se radi o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora 10 godina ili teža", navodi se u saopštenju suda. Ubistvu 32-godišnje Jahić su prethodile Kalajdžićeve prijetnje. Kada je 16. novembra naveče krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, navedeno je iz Tužilaštva nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je dežurna tužiteljka Vesna Pranjić novinarima nakon završenog uviđaja 17. novembra. Navodi se, takođe, da je Kalajdžić početkom godine bio prijavljen zbog prijetnji, ali po prijavi druge ženske osobe, te je protiv njega već bila podignuta optužnica i čekalo se ročište pred mostarskim Opštinskim sudom. To je posljednji u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini posljednjih godina, za koje nema preciznih zvaničnih podataka. Organizacije civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje.

Pred Višim sudom u Beogradu 19. novembra je nastavljeno suđenje Krunoslavu Fehiru, bivšem pripadniku jedinice Branimira Glavaša i ključnom svedoku u postupku koji se pred hrvatskim pravosuđem vodi protiv Glavaša za ratne zločine u Osijeku 1991. godine. Tužilaštvo za ratne zločine je prethodno prošle sedmice izmenilo optužnicu protiv Fehira, koga sada tereti za pripadništvo oružanoj formaciji "Branimirova osječka bojna" (BOB), koja je protivpravno lišavala slobode, zastrašivala, ubijala i zlostavljala civile srpske nacionalnosti. U prvobitnoj optužnici tužilaštvo je fokus stavilo na ubistvo srpskog civila Čedomira Vučkovića u slučaju poznatom kao "Garaža", ali je na prethodnom ročištu 12. novembra odbrana dostavila spise od pravosudnih organa Hrvatske koji pokazuju da je protiv Krunoslava Fehira u Hrvatskoj vođen i obustavljen postupak za isto krivično delo. Ta optužnica je izmenjena, s obzirom da se osobi ne može dva puta suditi za isto krivično delo. Za šta je optužen?U izmenjenoj optužnici tužilaštvo navodi da je Fehir kao član BOB-a, koja je brojala oko 60 pripadnika, kršio pravila međunarodnog prava Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vreme rata. Tu grupu je, prema optužnici, organizovao Branimir Glavaš – jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice – "radi počinjenja krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Osijeka". Među onima koji su bili žrtve delovanja "Branimirove osječke bojne", prema navodima tužilaštva, bili su Čedomir Vučković i Đorđe Petković, civili srpske nacionalnosti, koji su prethodno protivpravno lišeni slobode, te su zatim bili mučeni i do smrti zlostavljani. Šta je rekao Fehir?Krunoslav Fehir je na suđenju u sredu odbacio optužbe koje mu se stavljaju na teret. On je rekao da ga je otac Josip Fehir u junu 1991. godine mimo njegove volje odveo u Osnovnu školu "Ivan Goran Kovačić" u Osijeku, gde je kao 16-godišnji mladić postao deo Glavaševe grupe. "Ja sam u to vreme bio drugi razred srednje škole. Moj razred je nastavio školovanje u Mađarskoj. To je bila i moja želja, ali moj otac Josip Fehir me je odveo u BOB. Ja sam tamo prisilno doveden", rekao je Fehir. On je kazao da je član BOB bio do kraja avgusta 1992. godine. "Bio sam zadužen za logističku podršku i zaštitu štićenih objekata. Kada sam došao, struktura zapovednog lanca je već bila formirana", rekao je Fehir. On je rekao da su u to vreme sve strukture u Osijeku su bile pod Glavaševom kontrolom, te da je to došlo do izražaja naročito nakon ubistva načelnika osječke policije Josipa Rajl-Kira početkom jula 1991. godine, čija pozadina je ostala nerasvetljena do danas. "Branimir Glavaš je više puta izjavljivao u to vreme da je u Osijeku on zakonodavna, izvršna i sudska vlast. On je zagovarao kontrapolitiku u odnosu na Rajl Kira koji je zagovarao mir i dijalog", kazao je Fehir. Govoreći o ubistvu Čedomira Vučkovića i Đorđa Petrovića – čije telo nikada nije pronađeno – u garaži Saveznog sekretarijata za odbranu Osijeka, Fehir je rekao da je tog 31. avgusta 1991. video kako u prepodnevnim časovima pripadnici BOB dovoze dvojicu civila, te da mu je član BOB Zoran Brekalo rekao da "se radi o ljudima koji se protive nezavisnoj Hrvatskoj". Istog dana u večernjim satima Fehir je, kako kaže, zamenio na straži kolegu kojem je pozlilo. Fehir kaže da je u jednom trenutku Brekalo izašao iz garaže, a posle nekog vremena je Čedomir Vučković razvalio vrata garaže i istrčao. "Ja sam pucao u vazduh, on je brzo otrčao iz mog vidokruga, a potom sam čuo pucnje", rekao je Fehir. Iskaz koji je dao odstupa od izjava koje je optuženi iznosio u medijima u Hrvatskoj, da je on pucao u Vučkovića, a Krunoslav Fehir je kazao da on nije autorizovao te intervjue. U zvaničnim sudskim spisima hrvatskih pravosudnih organa se navodi da je obdukcija Čedomira Vučkovića, koja je urađena dan nakon njegovog ubistva utvrdila da je uzrok smrti trovanje sumpornom kiselinom, koju su Vučkovića pripadnici BOB primoravali da pije u garaži. "O tome gde je telo Đorđa Petrovića saznanja imaju moj otac Josip Fehir i Branimir Glavaš. Ja o tome ne znam ništa", rekao je Fehir. Saslušan sin Čedomira VučkovićaNa ročištu 19. novembra saslušan je Bogdan Vučković, sin Čedomira Vučkovića. On je kazao da je u vreme kada je njegov otac ubijen bio u Beogradu, te da je o okolnostima njegove smrti saznao 2005. godine, kada je splitski nedeljnik "Feral tribjun" objavio tekst u kojem je govorio Krunoslav Fehir. Bogdan Vučković se pridružio krivičnom gonjenju Fehira i istakao je imovinsko-pravni zahtev. "Moj otac je kidnapovan i odveden u zgradu opštine, gde je ubijen. Postoje različiti stavovi o uzroku njegove smrti, ali on je odveden tamo da ne izađe živ", rekao je Vučković. Optuženi ostaje u pritvoruSudsko veće odbilo je predlog odbrane da se Krunoslavu Fehiru ukine pritvor, u kojem se nalazi od polovine juna, kada je uhapšen na granici Hrvatske i Srbije. Sud nije uvažio argumente odbrane da je Fehir slabog zdravstvenog stanja, te da je izneo odbranu i da neće biti izvođenja novih dokaza, te da prestaje potreba za merom pritvora. Advokat Krunoslava Fehira Bojan Stanojlović rekao je novinarima nakon ročišta da je tužilaštvo izmenilo optužnicu, jer je ona bila zasnovana na ranijim napisima u hrvatskoj novinskoj štampi i delovima presuda koje su bile dostupne na internetu. "Ali tužilaštvo zvanično nije dobilo nijedan dokaz, jer to nije bilo dostavljeno posredstvom međunarodne pravne pomoći. Kada su stigli dokazi koji se odnose na obustavljanje postupka protiv Krunoslava Fehira, on više ne može biti terećen za isti događaj. Čak se i u novoj optužnici navodi kršenje Ženevske konvencije, a on je za to već pravosnažno oslobođen", rekao je Stanojlović. Naredno ročište zakazano je za 2. decembar, kada bi trebalo da bude pročitan iskaz svedoka i iznesene završne reči. Krunoslav Fehir je početkom 2000-ih godina prvi javno i detaljno govorio o slučaju "Garaža". Iskaz koji je dao medijima pokrenuo je sudski postupak protiv Branimira Glavaša, koji nije završen ni posle dve decenije.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je apelaciju zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojše Vukanovića, koji je tražio zabranu Miloradu Dodiku da obavlja funkciju predsjednika vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). "Ustavni sud je odbacio kao nedopuštenu apelaciju političke organizacije 'Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića' podnesenu protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine od 10. oktobra 2025. godine", saopćio je Ustavni sud BiH. Ustavni sud BiH je u odluci naglasio da apelant nije naveo niti pružio dokaze kako su povrijeđeni neko njegovo pravo ili sloboda, zagarantirani Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Lider opozicijske Liste za pravdu i red" Vukanović obratio se Ustavnom sudu BiH što je Sud BiH naložio Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da provede presudu kojom je Dodiku "zabranjeno obavljanje javnih funkcija". Vukanović se žalio na odluku Suda BiH kojom je odbijena njegova žalba nakon što je CIK BiH ovjerio kandidaturu SNSD-a za prijevremene izbore za predsjednika RS-a koju je potpisao Dodik. Vukanović je naveo da Dodik, zbog kazne izrečene zbog nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, ne može biti ni predsjednik SNSD-a. Sud BiH je 16. oktobra uputio dopis CIK-u, obrazlažući da Dodik ne može obavljati nijednu dužnost u "organima koji se financiraju iz javnih sredstava". U dopisu se citiraju relevantni zakoni i Statut SNSD-a, ali se ne navodi izričita zabrana vođenja političke stranke. CIK je potvrdio da je primio dopis, ali je poručio da nije nadležan za pitanje upisa i vođenja političkih subjekata te je dokumentaciju proslijedio Osnovnom sudu u Banjoj Luci, koji vodi upis političkih subjekata u sudski registar. Banjalučki sud je potom od CIK-u BiH CIK tražio da precizira da li predlaže upis promjene podataka u registru političkih organizacija koji se odnose na SNSD-a s rokom od osam dana uz napomenu da, ako zahtjev ne bude vraćen ili bude nepotpun, da će biti odbačen. CIK BiH je taj zahtjev proslijedio Sudu BiH 5. novembra da bi Sud BiH istog dana odgovorio CIK-u da Sud BiH ne provodi takvu vrstu sankcije, ali da "postoji osnov da Osnovni sud u Banja Luci to može uraditi po službenoj dužnosti". CIK BiH je dopis Suda BiH proslijedio banjalučkom sudu. Dodik je u augustu ostao bez mandata predsjednika RS nakon pravosnažne presude Suda BiH, ali je zadržao poziciju predsjednika SNSD-a. Visoki predstavnik ranije je zabranio financiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz svih budžeta u BiH. Prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani su za 23. novembra, a Dodik je, uime stranke, potpisao kandidaturu Siniše Karana za tu funkciju. Ustavni sud BiH 4. novembra odbio je Dodikovu apelaciju protiv presude kojom je 1. augusta osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Njegov advokat Goran Bubić izjavio je da je apelacija Ustavnom sudu formalni korak ka podnošenju predstavke Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da je centralna banka Srbije dobila upozorenje o mogućnosti uvođenja tzv. sekundarnih sankcija, zbog Naftne industrije Srbije (NIS) i naglasila da je to upozorenje ozbiljno shvaćeno, prenela je Radio-televizija Srbije (RTS). "Dobili smo upozorenje kao entitet koji sarađuje sa poslovnim entitetom koji je pod sankcijama. To za nas jeste ozbiljno upozorenje", rekla je Tabaković na predstavljanju izveštaja o inflaciji 19. novembra. Dodala je da centralna banka Srbije nije dobila preciznije objašnjenje šta bi te sekundarne sankcije tačno značile. "Sam pojam sankcija ne zvuči dobro. Nadam se da tih sankcija neće biti jer bi to značilo blokadu svih plaćanja", navela je guvernerka. Američki Stejt department nije potvrdio ni demantovao ove informacije. U kratkom odgovoru na upit RSE naveli su da "generalno, ne komentarišu sankcije unapred". Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je pre mesec dana rekao da je iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stiglo upozorenje Narodnoj banci Srbije zbog korišćenja "dina“ kartice za plaćanje na pumpama NIS-a, koji se od 10. januara nalazi na listi sankcija SAD-a zbog većinskog ruskog vlasništva. Primena sankcija prema NIS-u je, nakon višemesečnog odlaganja, počela 9. oktobra. Sankcije SAD za cilj imaju da onemoguće Rusiji da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. U međuvremenu, Vlada Srbije pregovara sa ruskom i američkom stranom oko rešavanja sudbine NIS-a. U saopštenju 19. novembra u NIS-u su naveli da su tražili od Sjedinjenih Država novu licencu za rad dok traju pregovori između akcionara i zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukture. Vlasti Srbije saopštile su 16. novembra da ruski vlasnici pregovaraju sa azijskim i evropskim partnerima o vlasništvu, bez navođenja detalja o kojim partnerima je reč. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 16. novembra na sednici Vlade da želi po svaku cenu da izbegne nacionalizaciju NIS-a i da želi da prvo budu iscrpljene sve mogućnosti.

Policija je saslušala Vladu Đajića u vezi sa spornim snimkom objavljenim na društvenim mrežama, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Prethodno je Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci formiralo predmet po službenoj dužnosti nakon što je 19. novembra na društvenim mrežama objavljen snimak u kojem se vidi direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić u razgovoru sa nepoznatim muškarcem uz kesu bijele praškaste materije. "Utvrdiće se sve okolnosti vezano za objavljeni snimak", naveli su za Radio Slobodna Evropa u banjalučkom Tužilaštvu . Snimak, koji se od srijede širi internetom, prikazuje Đajića i drugog muškarca dok spominju iznose od 30.000 i 40.000 evra, interventnu policiju i osobu označenu kao „mala“. Video je izazvao burne reakcije u javnosti i političkim krugovima. Đajić je nedugo nakon objave snimka hitno smijenjen na sjednici Vlade RS održanoj u srijedu, 19. novembra. Na njegovo mjesto je, prema saopštenju iz Vlade RS, imenovan Nikola Šobot, dosadašnji načelnik Klinike za kardiohirurgiju UKC-a RS. Đajić je smijenjen i sa mjesta šefa banjalučkog ogranka Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) čiji je lider Milorad Dodik. Inače je i poslanik te stranke u Narodnoj skupštini RS. Lider SNSD-a Milorad Dodik je izjavio da je upoznat sa snimkom nakon čega je donio odluku o razrješenju Vlade Đajića sa dužnosti predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka zbog narušavanja ugleda stranke, te za privremenog predsjednika ovog odbora imenovao Gorana Maričića. "Takvo ponašanje je apsolutno neprihvatljivo za mene kao predsjednika SNSD-a. SNSD ne može i neće tolerisati bilo kakvu povezanost s kriminalom, a posebno ne sa narkoticima", istakao je Dodik. Đajić je izjavio da je montiran video-snimak koji ga dovodi u situaciju u kojoj su uključeni narkotici. "Želim da se uradi poligraf i druga testiranja da nikada nisam vidio niti koristio kokain, da nikada nisam učestvovao u dijeljenju kokaina. To odgovorno tvrdim", rekao je Đajić novinarima u Banjaluci. Za sada nema zvaničnih informacija o tome da li je snimak predmet istrage nadležnih organa.

Mandatar Glauk Konjufca nije uspio formirati novu vladu Kosova, jer je izvršna vlast koju je on predstavio dobila samo 56 glasova za, 53 glasa protiv i četiri suzdržana. S drugim neuspjehom u formiranju izvršne vlasti, otvoren je put za raspuštanje Skupštine i raspisivanje novih izbora, kako predviđa Ustav. Nova Vlada nije izabrana jer nije dobila potrebnu podršku od najmanje 61 poslanika. Poslanik Demokratske partije Kosova, Memlji Krasnići (Memli Krasniqi) zatražio je od predsednice Kosova Vjose Osmani da što pre raspiše nove izbore kako se ne bi "gubilo dragoceno vreme". RSE se obratio Predsedništvu sa upitom oko datuma novih izbora i čeka na odgovor. Do sada se u javnosti pominjao 28. decembar zbog prisustva dijaspore na Kosovu. Međutim, postoji bojazan da u tom periodu međunarodna zajednica zbog novogodišnjih praznika neće moći da prati izborni proces. Konjufca je za novog mandatara imenovan nakon što Vlada na čelu sa liderom Samoopredeljenja, Aljbinom Kurtijem, nije izabrana. Konjufca je predstavio sastav Vlade a, pored ostalih, Aljbina Kurtija je predložio za prvog zamenika premijera i ministra spoljnih poslova, Dželjalja Svečlju (Xhelal Svecla) za ministra unutrašnjih poslova, za ministarku pravde Doniku Grvalu (Donika Gervala), a za ministra finansija Hekurana Muratija. Predstavljajući program, Konjufca je rekao da će se kriza produbiti ukoliko se ne izabere nova Vlada. Ocenio je da bi u suprotnom, Kosovo dva puta moglo da ide na izbore, sada i u martu uoči isteka mandata predsednici Kosova. Lider Demokratskog saveza Kosova Ljumir Abdižiku (Lumir Abdixhiku) je rekao da je sednica za izbor nove Vlade "pozorišna predstava", te da je Samoopredeljenje uzaludno potrošilo 15 dana jer nema neophodne glasove. Poslanik Srpske liste, Igor Simić, rekao je kako je predloženi sastav Vlade gotovo identičan kao aktuelna Vlada na dužnosti, te da neće glasati za njen izbor jer ova najveća stranka Srba na Kosovu smatra Kurtija odgovornim za loš položaj srpske zajednice. Uoči početka sednice za izbor nove Vlade, zamenica predsednika Skupštine Kosova Aljbulena Hadžiu (Albulena Haxhiu) iz Pokreta Samoopredeljenje, pozvala je parlamentrane stranke da glasaju za Vladu Gljauka Konjufce. Ona je ukazala da je bivša opozicija Konjufcu uvek smatrala figurom koja može sve da ujedini, te da je danas "vreme da mu se pruži podrška". Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš (Ramush) Haradinaj rekao je da je njegova stranka protiv izbora Vlade na čelu sa Konjufcom, te istakao da su novi izbori rešenje. Lider Socijaldemokratske inicijative, Fatmir Ljimaj (Limaj) je rekao da je današnja sednica o izboru Vlade "izborna računica", te da Samoopredeljenje ne brine o potrebama Kosova. Na izborima 9. februara, Pokret Samoopredeljenje je pobedio ali nije osvojio dovoljan broj poslaničkih mesta da bi samostalno formirao Vladu. Na tim izborima Demokratska partija Kosova je osvojila 24 mesta, Demokratski savez Kosova 20, Alijansa za budućnost Kosova pet, a Socijaldemokratska incijativa tri poslanika. Srpska lista ima devet od deset mesta zagarantovanih za srpsku manjinu, stranka Nenada Rašića ima jedno, a ostalih deset mesta osvojili su predstavnici drugih manjina. Kosovo ima tehničku Vladu od marta, dok se proces konstituisanja Skupštine odugovlačio oko šest meseci, završavajući više puta na Ustavnom sudu. Evropska unija je izrazila nadu da će Kosovo što pre formirati funkcionalnu Vladu, kako bi počela sprovođenje preporuka iz Izveštaja Evropske komisije o napretku kandidata za članstvo, u kojem je ocenjeno da je Kosovo ostvarilo ograničen napredak zbog političke blokade. Skupština Kosova i o drugim pitanjimaSkupština Kosova je u sredu najpre održala sednicu sa nekoliko tačaka dnevnog reda, kao što su formiranje skupštinskih odbora, razmatranje nacrta zakona o budžetskim izdvajanjima, usvajanje budžeta za tri opštine na Kosovu — Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok — pitanje finansiranja Radio Televizije Kosova i ratifikaciji nekoliko međunarodnih sporazuma. Međutim, neke od najvećih partija - Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova, kao i Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa – su je bojkotovale. Na sednici su prisutni samo poslanici Pokreta Samoopredeljenje, kao i neki od nesrpskih manjina, zbog čega je prva sednica bila neuspešna. Predsednik Skupštine Kosova, Dimalj Baša (Dimal Basha), rekao je da je spreman da što pre sazove sastanak Predsedništva Skupštine sa predstavnicima svih političkih subjekata. "Hajde da nastavimo sa formiranjem najmanje četiri stalna odbora i na taj način omogućimo glasanje o međunarodnim sporazumima, godišnjem budžetu, budžetu tri opštine i izveštaju RTK-a za raspodelu sredstava javnom servisu", rekao je Baša. On je insistirao na stavu da tačke dnevnog reda ove sednice "nemaju nikakve veze sa političkim delovanjem". U međuvremenu, poslanica Mimoza Kusari-Ljila je rekla da će Kosovo "zauvek izgubiti 10 odsto" iz Plana rasta Evropske unije ukoliko sporazum ne bude odobren do decembra 2025. godine. "Deset odsto od 880 miliona evra biće izgubljeno. Oni su nepovratni, ne mogu se vratiti čak ni ako se izbori održe u decembru", rekla je Kusari. Premijer na dužnosti Aljbin Kurti pozvao je poslanike svih stranaka da prisustvuju sednici kako bi glasali o međunarodnim sporazumima i godišnjem budžetu. Prethodno je u supštinsku salu ušao poslanik Demokratske partije Kosova, Prparim Gruda, kako bi rekao da je za tu partiju ova sednica neustavna. "Nigde Skupština ne može da održi sednicu, a da ne izabere Vladu", dodao je. Predsednik Skupštine Baša, zatvorio je raspravu o tačkama dnevnog reda za prvu sednicu u sredu, ali nije zaključio samu sednicu. "U slučaju da dođe do promene stava, pozivam sve političke subjekte i poslanike da se udruže i usvoje ove zakone koji su od vitalnog značaja za Kosovo", rekao je.

Sajber akteri sa sjedištem u Kini su više puta kompromitovali mreže glavnih američkih i globalnih telekomunikacionih provajdera kako bi sprovodili široke kampanje sajber špijunaže, kazali su iz američkog Stejt departmenta za Radio Slobodna Evropa. "S obzirom na značajnu veličinu i obim zlonamjernih sajber aktivnosti Kine, Vlada Sjedinjenih Američkih Država sarađuje sa saveznicima i drugima na proširenju kapaciteta za sajber bezbjednost kako bi se suprotstavila prijetnjama koje predstavljaju zlonamjerni sajber akteri koje sponzoriše Komunistička partija Kine", piše u odgovoru koji je RSE dobio od Ambasade SAD u Podgorici. Jedna od tri telekomunikacione kompanije u Crnoj Gori koristi bazne stanice 5G kineske kompanije Huawei. A da upravo Huawei predstavlja "značajno veći rizik" od drugih dobavljača 5G tehnologije, saopštio je zvaničnik Evropske komisije za RSE. A zvaničnik NATO je za RSE kazao da su njene članice "dužne da sprovedu temeljne procjene rizika i ranjivosti" u ovoj oblasti. Prisustvo opreme nepouzdanih dobavljača u kritičnoj infrastrukturi širom svijeta predstavlja ozbiljan rizik za bezbjednost Crne Gore, SAD i NATO-a, saopšteno je iz američkog Stejt departmenta RSE-u. "I dalje smo veoma zabrinuti zbog ranjivosti u našoj kolektivnoj bezbjednosti kada NATO saveznici povjeravaju kritičnu infrastrukturu nepouzdanim dobavljačima usluga - time rizikujući naše interese, bezbjednost i vrijednosti." Iz Stejt departmena su pozvali zemlje da daju prioritet nacionalnoj bezbjednosti i privatnosti u odnosu na "jeftiniju opremu i usluge" u svim nabavkama kritične infrastrukture. Iz Vlade nisu odgovorili na upit RSE šta preduzimaju u cilju zaštite crnogorskih interesa na ovom polju. Crna Gora je prošle godine donijela novi Zakon o elektronskim komunikacijama. On propisuje da Vlada može ograničiti nabavke i upotrebu opreme određenog proizvođača, ukoliko procijeni da bi ona mogla imati štetne posljedice po nacionalnu bezbjednost. Iz Huaweija nisu odgovorili na upit RSE. Iz Ambasade Kine su za RSE kazali da "politizacija trgovinskih pitanja samo će poremetiti normalnu tehnološku razmjenu i saradnju i ne služi interesima nijedne strane". Zabrinutost zbog moguće špijunaže i sabotažeDa Crna Gora - kao članica NATO i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji - mora biti oprezna u korišćenju kineskih tehnologija, upozorio je i Digitalni forenzički centar (DFC), osnovan od strane Atlantskog saveza Crne Gore. Oni ističu da su zabrinutost i strahovi zapadnih zemalja pojačani zbog kineskog zakona o nacionalnoj bezbjednosti, koji njihove kompanije obavezuje da sarađuju sa državnim obavještajnim službama. "Iako su rješenja kineskih kompanija tehnološki napredna i cjenovno konkurentna, njihove veze sa kineskim državnim i obavještajnim strukturama izazivaju zabrinutost u pogledu bezbjednosti, uključujući mogućnosti špijunaže, sabotaže i kontrole ključne infrastrukture", upozorava se u studiji DFC-a. SAD predvode globalnu kampanju protiv korišćenja kineske 5G opreme, posebno kompanija Huawei i ZTE. Tako iz DFC-a navode da je istraga Federalnog istražnog biroa (FBI) iz 2022. otkrila da se oprema Huaweija može koristiti za ometanje vojnih komunikacija SAD, uključujući one koje se odnose na njen nuklearni arsenal. Više zemalja se u međuvremenu pridružilo SAD u zabrani korištenja 5G opreme određenih kineskih kompanija.

Naftna industrija Srbije (NIS) saopštila je da je tražila od Sjedinjenih Država novu licencu za rad NIS-a dok traju pregovori između akcionara i zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukture. NIS je pod američkim sankcijama zbog ruskog udela u vlasništvu, dok Sjedinjene Države žele da onemoguće Rusiji da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Kompanija je saopštila da je poslala zahtev Kancelariji za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD za dobijanje nove licence koja bi omogućila poslovanje dok traju pregovori o održivom rešenju za NIS. "U skladu sa statusom pregovora između akcionara i zainteresovanih strana, poslat je zahtev OFAC za dobijanje nove licence koja bi omogućila poslovanje dok traju pregovori o održivom rešenju za NIS", navedeno je. Kako je saopšteno prethodnom licencom od 14. novembra sa rokom važenja do 13. februara odobreni su pregovori akcionara i drugih zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukture NIS-a. Ministarstvo finansija SAD stavilo je NIS na spisak kompanija pod sankcijama u januaru, a nakon više odlaganja sankcije su stupile na snagu 9. oktobra. Vlasti Srbije saopštile su 16. novembra da ruski vlasnici pregovaraju sa azijskim i evropskim partnerima o vlasništvu, bez navođenja detalja o kojim partnerima je reč. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 16. novembra na sednici Vlade da želi po svaku cenu da izbegne nacionalizaciju NIS-a i da želi da prvo budu iscrpljene sve mogućnosti. Država Srbija je 2008. godine prodala udeo od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po ceni od 400 miliona evra, bez tendera. U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta menjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija, dok Srbija ima 29,87 posto udela. NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa. Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Belorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susednu Ukrajinu.

Katastrofu koja se dogodila u diskoteci Pulse, u kojoj je poginulo 63 ljudi, a preko 200 ozlijeđeno, nije uzrokovala samo jedna ljudska ruka, već cijeli sistem, splet niza propusta i zatvaranja očiju, rekao je tužitelj Borče Janev u uvodnoj riječi na prvom ročištu suđenja za tragediju u Kočanima. Diskoteka je, kako je rekao, oduvijek bila smrtonosna zamka i bure baruta. Vlasnik Pulsa, koji je među optuženicima, prema riječima tužitelja, nikada nije bio zainteresiran za sigurnost i godinama je zaobilazio institucionalne prepreke. "Sjeme ove neviđene katastrofe odavno je proklijalo. Nitko od optuženika nije vidio opasnost koja je vrebala godinama, a trebali su je spriječiti", rekao je, između ostalog, tužitelj Janev. Suđenje će se nastaviti u utorak, 25. novembra, izjašnjavanjem o krivici optuženih i uvodnim riječima odbrane. Optuženi, advokati, tužioci, rodbina preminulih i novinari ispunili su sudnicu u Idrizovu ujutro 19. novembra na prvom ročištu suđenja za požar u diskoteci Puls u Kočanima. Nakon što je prošlo više od sat vremena da sud zabilježi i potpiše punomoć svih prisutnih u sudnici u Idrizovu, gotovo svi advokati optuženih zatražili su odgodu današnjeg ročišta. Kao razlog naveli su spajanje dva sudska postupka, odnosno činjenicu da je slučaj koji uključuje agenciju Rubicon, odgovornu za sigurnost Pulsa, dodat prvobitnom slučaju koji uključuje 34 optužena i tri osobe. Time se ukupan broj optuženih u ovom slučaju povećava na 35 osoba i tri kompanije. Kao drugi argument, advokati su naveli činjenicu da su tužioci isključili neke od svjedoka koje su prvobitno predstavili. Tužioci su se, s druge strane, protivili odgodi jer su tvrdili da nije došlo do suštinske promjene. Takvi zahtjevi, pak, izazvali su skepticizam među roditeljima preminulih. "Na samom početku sudskog ročišta nailazimo na veliki skepticizam i vidimo razrađenu igru, šemu predstavnika advokata i optuženih koji manipulišu na razne moguće načine kako bi produbili našu bol", rekao je Toma Stojanov, otac preminulog Andreja Stojanova. Dodao je da se osjećaju manipulisano i da se boje da će doživjeti istu sudbinu kao i porodice u drugim sudskim slučajevima, ukazujući na slučajeve nesreća autobusa Durmo Tursa u blizini Laskarca i Besa Transa u Bugarskoj, kao i požar u modularnoj bolnici u Tetovu. Ovo je veliki slučaj, ne samo po broju optuženih, već i po vremenskom periodu koji obuhvata – posljednjih 13 godina. Na početku suđenja, sutkinja Gruevska-Ilievska, koja će voditi proces, rekla je da sudsko vijeće može garantirati transparentnost i profesionalnost. "Znam za bol, svi smo mi ovdje roditelji, imaćemo poštovanja prema boli i tuzi, ali mi smo profesionalci i moramo poštovati prava svih", rekla je sutkinja obraćajući se prisutnim strankama i roditeljima. Od 15 tužitelja koji su najavljeni da će zastupati optužbu i koji će se izmjenjivati tijekom suđenja, na današnjem prvom ročištu pojavilo se njih 10. Sudski proces počeo je oko osam mjeseci nakon tragedije u kojoj je poginulo 63 ljudi, a preko 200 je povrijeđeno. Porodice žrtava su svake subote kroz Kočane organizovale "Marš za anđele" zahtijevajući pravdu. Uoči suđenja, marširali su i u Skoplju, gdje su dobili podršku hiljada građana. Tragedija u Kočanima dogodila se u noći između 15. i 16. marta, tokom nastupa muzičke grupe DNA - iskre od pirotehnike zapalile su plafon diskoteke, požar se brzo proširio, a panika i uzak izlaz iz objekta izazvali su stampedo. Prema optužbi, objekat nije ispunjavao ni minimalne tehničke uslove za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, nije imao odobrenje za rekonstrukciju, nije imao osnovni projekat za rekonstrukciju i elaborat kao ni poseban elaborat za zaštitu od požara, eksplozija i opasnih materija, te nije izradio plan i procjenu zaštite i spašavanja. Među 34 optuženih, troje su odgovorne osobe, vlasnici i menadžeri firme "Klasik DM" - Kočani sa podružnicom Kabare Puls i firme MMM Kafe – Kočani, koje su obavljale ugostiteljsku djelatnost u kobnom objektu od decembra 2012. godine. Među optuženima je i brat vlasnika diskoteke, koji je, prema navodima tužilaštva, bio odgovoran za prodaju karata i kontrolu broja gostiju i njihove dobi. Prema navodima tužilaštva, u "Pulsu" je u noći požara bilo više od 500 ljudi. Optužena su i tri bivša gradonačelnika Kočana. Ljupčo Papazov (VMRO-DPMNE), koji je bio na funkciji u vrijeme tragedije, kao i njegovi prethodnici Nikolčo Iliev (SDSM) i Ratko Dimitrovski (VMRO-DPMNE). Prema navodima tužilaštva, oni su znali da u gradu postoji noćni klub "Puls", ali nisu ništa poduzeli, odnosno da lokal nije bio registrovan u registru općine u skladu sa Zakonom o ugostiteljskim djelatnostima. Oni su, kako tvrdi tužilaštvo, omogućili rad lokala i plaćanje naknade vlasniku za obavljanje ugostiteljske djelatnosti - kabarea. Krešnik Bekteši i Valjon Saračini, kao bivši ministri ekonomije, takođe su obuhvaćeni optužnicom. Na listi se nalaze i državni sekretar i pet službenika Ministarstva ekonomije, koje je nadležno za izdavanje dozvola za noćne klubove. Optužen je i sadašnji ministar bez portfelja u Vladi Šaban Saliu, koji se procesuira kao bivši direktor Direkcije za zaštitu i spašavanje, zajedno s još trojicom bivših direktora, kao i generalnim inspektorom koji je bio šef inspekcijske službe u Službi državne sigurnosti. Sudski se gone i lokalni inspektori, poput tri građevinska inspektora iz Općine Kočani, te pripadnici osiguranja. Suđenje u slučaju Kočani vodi sutkinja Dijana Gruevska-Ilievska iz Krivičnog suda u Skoplju, koja je među svojim posljednjim poznatim slučajevima imala slučaj nesreće autobusa Durmo Tursa u Laskarcima 2019. godine, kada je poginulo 16 osoba. Slučaj je, prema odluci Vrhovnog suda, dodijeljen Osnovnom krivičnom sudu u Skoplju jer sudovi u Štipu i Strumici nemaju dovoljan broj sudija u krivičnim stvarima. Ali i zato što je Vrhovni sud smatrao da bi slučaj trebali rješavati "sudije sa stečenim iskustvom i znanjem o krivičnim stvarima koje će omogućiti efikasan, profesionalan i zakonit postupak, a istovremeno doprinijeti podizanju javne svijesti".

Najmanje 25 ljudi je poginulo, a deseci su ozlijeđeni u Ukrajini u masovnom valu ruskih napada dronovima i raketama koje je predsjednik Volodimir Zelenski nazvao "drskim napadom na običan život". Ukrajinski mediji izvijestili su da su se eksplozije čule rano 19. studenog u regijama Ternopil, Hmeljnic, Ivano-Frankivsk, Rivne, Lviv i Dnjepropetrovsk, a napadi su bili usmjereni na istočnu i zapadnu Ukrajinu. Najnoviji napadi dogodili su se usred niza napora za ponovno pokretanje zaustavljenih mirovnih pregovora. Ukrajinski predsjednik trebao se sastati u Ankari s turskim liderom i američkim zvaničnicima. Visoki zvaničnik Pentagona i dva generala također su navodno otputovali u Kijev na razgovore o toj temi. Ukrajinske hitne službe izjavile su da su u gradu Ternopilu pogođene dvije visoke stambene zgrade, pri čemu je najmanje 25 mrtvih i 73 ozlijeđenih - uključujući 15 djece. "Svaki drzak napad na običan život dokazuje da pritisak na Rusiju još uvijek nije dovoljan", rekao je Zelenski u objavi na mreži X. "Efikasne sankcije i pomoć Ukrajini mogu to promijeniti. Glavni prioritet su rakete protuzračne odbrane, dodatni sustavi, proširene mogućnosti našeg borbenog zrakoplovstva i proizvodnja dronova za zaštitu života. Rusija mora biti odgovorna za svoje postupke, a mi moramo ostati usredotočeni na sve što nas jača i omogućuje nam da oborimo ruske rakete, neutraliziramo ruske dronove i zaustavimo napade", napisao je. Gradonačelnik zapadnoukrajinskog grada Lviva Andrij Sadovij pozvao je stanovnike da potraže sklonište u svojoj objavi na Telegramu, upozoravajući: "Neprijatelj napada zapadnu Ukrajinu dronovima. Ne ignorišite upozorenje!" Ukrajinsko Ministarstvo energetike saopštilo je da su napadi izazvali hitne nestanke struje u nekoliko regija, a ekipe za popravke rade na obnavljanju električne energije gdje je to moguće. Rusija je intenzivirala svoje napade na ukrajinske energetske objekte kako se približavaju zimski mjeseci, što je dovelo do straha od nestašice struje usred vjerovatnog ledenog vremena. Moskva je takođe redovno napadala ukrajinska civilna područja, iako poriče da cilja takva mjesta. Protuzračna odbrana aktivirana u Poljskoj i RumunijiRuski napad na zapadne regije Ukrajine izazvao je brz odgovor susjedne Poljske. Operativna komanda Poljskih oružanih snaga potvrdila je da su borbeni avioni i avioni za rano upozoravanje podignuti zbog ruskih napada u blizini poljske granice. Poljska agencija za usluge zračne navigacije izvijestila je o kratkom zatvaranju aerodroma u Rzeszowu i Lublinu na jugoistoku Poljske "kako bi se osigurala sloboda operacija vojnog zrakoplovstva". Rumunija je takođe nakratko pojačala svoju protivvazdušnu odbranu nakon što je radar detektovao dron koji je prodro oko 8 kilometara u nacionalni zračni prostor, što je izazvalo javne uzbune u okruzima Tulcea i Galati u istočnom dijelu zemlje. Avioni Eurofighter i F-16 su podignuti, iako nisu pronađeni ostaci ili mjesta udara, prema saopštenju rumunskog Ministarstva odbrane. Ruski dronovi napali HarkivU ukrajinskoj regiji Harkiv, desetine ljudi je ranjeno tokom noći kada su ruski dronovi napali treći put u tri dana, saopštili su zvaničnici 19. novembra. Harkivska policija saopštila je da je najmanje 36 ljudi povrijeđeno u posljednjem noćnom napadu, u kojem je oštećeno više od 10 stambenih zgrada, škola, supermarket i stanica hitne pomoći. Među povrijeđenima je dvoje djece uzrasta devet i 13 godina, saopštila je policija, dodajući da su "doktori dijagnosticirali djeci akutne reakcije na stres". Generalni štab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je 18. novembra da je izveo napade dugog dometa unutar Rusije, koristeći rakete kratkog dometa ATACMS. Ukrajinska vojska opisala je akciju kao "značajan razvoj događaja" i saopštila da će se operacije udara dugog dometa nastaviti. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ukrajinske snage ispalile četiri rakete ATACMS na grad Voronjež, koji se nalazi na jugu Rusije.

U općini Kalesija, u kojoj je rođena i živjela Aldina Jahić ubijena u Mostaru, 19. novembar je dan žalosti, na dan kada će djevojka biti sahranjena. Dženaza, odnosno ukop tijela i vjerska molitva, biće održana u Miljanovcima, naselju u općini Kalesija odakle je porijeklom ova djevojka koju je u Mostaru, gdje je živjela, ubio njen bivši momak. Načelnik Općine Kalesija Nermin Mujkanović proglasio je 19. novembar Danom žalosti na području te općine zbog dženaze Aldine Jahić iz Miljanovaca, koja je ubijena 16. novembra u Mostaru. Dan žalosti biće obilježen spuštanjem zastave na pola koplja na općinskim institucijama, te zabranom programa javnog, kulturnog i zabavnog karaktera i emitovanja muzike u ugostiteljskim objektima, dok će elektronski mediji prilagoditi program Danu žalosti. Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka Anisa Kalajdžića. Kada je tog dana krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, iznijeli detalje iz Tužilaštva nakon uviđaja. "Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je dežurna tužiteljica Vesna Pranjić novinarima po završenom uviđaju 17. novembra. Dan nakon ubistva Anis Kalajdžić je osumnjičen za teško ubistvo žene i nedozvoljeno držanje oružja. Načelnik Kalesije Nermin Mujkanović ukazao je da ubistvo Aldine Jahić "još jednom suočava s bolnom činjenicom da se femicidi ponavljaju, uprkos brojnim apelima, upozorenjima i obećanjima". "Kao društvo, moramo zahtijevati sistemske promjene i stvarnu zaštitu žena, a ne samo deklarativne istupe nakon što je već prekasno", napisao je Mujkanović na Facebooku, jutro nakon ubistva Aldine Jahić. Ovo je još jedan u nizu slučajeva femicida u BiH posljednjih nekoliko godina, za šta nema zvaničnih i tačnih podataka dok iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje. Ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmjene Krivičnog zakona Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije. Nakon ubistva Aldine Jahić u Mostaru se nekoliko stotina građana i građanki 18. novembra okupilo na protestnoj šetnji, da skrenu pažnju na problem femicida i nasilja nad ženama. Mostarci i Mostarke su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo da "Žena nije meta", i da "Šutnja štiti nasilnika, a ne žrtvu". Organizatori su poručili da je ubistvo Aldine Jahić poraz cjelokupnog društva, da predstavlja posljednji alarm, te da ne smije ostati nekažnjeno. U Mostaru su se mogli vidjeti i transparenti sa imenima žena ubijenih u Bosni i Hercegovini u prethodnim godinama.