Hidrometeorološki institut Kosova (HMIK) saopštio je da su padavine izazvale poplave u nekoliko gradova, uglavnom u zapadnom delu zemlje. HMIK je naglasio da su kontinuirane padavine tokom nekoliko dana na mestima kao što su Đakovica, Junik, Dečani, Mališevo, Orahovac i Klina prouzrokovale izlivanje reka i potoka iz korita. "Očekuje se da će se ove padavine, sa različitim intervalima i intenzitetom, nastaviti u narednim danima, što će dovesti do lokalnih poplava, problema u komunikaciji, u kanalizacionim sistemima, kao i poteškoća u saobraćaju", navodi se u saopštenju HMIK-a. Prema ovom institutu, glavne reke na Kosovu – kao što su Ibar, Sitnica, Lepenac i Binačka Morava – imaju "blagi" porast vodostaja. Regionalna kompanija za vodosnabdevanje Mitrovica saopštila je da je privremeno prekinula snabdevanje vodom zbog "visokog nivoa zamućenosti u kanalu Ibar-Lepenac". "Ova mera se preduzima kako bi se garantovala bezbednost i kvalitet vode za piće, u skladu s važećim tehničkim i zdravstvenim standardima", navodi se u saopštenju te kompanije. Na društvenim mrežama, stanovnici, opštinski zvaničnici i lokalni mediji iz raznih gradova objavili su fotografije i video zapise koji prikazuju poplave. Gradonačelnik opštine Skenderaj Sami Luštaku (Lushtaku) objavio je nekoliko fotografija svojih poseta poplavljenim naseljima i rekao da su ekipe za vanredne situacije angažovane na terenu od ponoći. U Mališevu, štab za vanredne situacije apelovao je na građane da izbegavaju "nepotrebna kretanja" zbog poplava. "Mnogi putevi su blokirani vodom kao rezultat porasta nivoa reka i potoka, što otežava saobraćaj. Stoga molimo građane da se ne kreću bez potrebe i da, u slučajevima kada je kretanje neophodno, koriste alternativne pravce", navodi se u saopštenju opštine Mališeva. Nekoliko drugih opština, poput Đakovice i Kline, izdalo je slična saopštenja. Kosovo se poslednjih godina suočilo s poplavama, koje su uglavnom prouzrokovale materijalnu štetu. Procenjuje se da oštećenja na rečnim koritima, kao posledica ilegalnog vađenja šljunka, u velikoj meri doprinosi poplavama.

Zvaničnici iz više od 30 zapadnih zemalja takozvane "Koalicije voljnih" koje podržavaju Kijev u ratu s Rusijom sastaće se u utorak s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim dok nastavljaju da dorađuju mirovni predlog usmeren na okončanje najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata. Na sastanku u Parizu biće prisutne i SAD, preko glavnih pregovarača predsednika Donalda Trampa (Trump) – Stiva Vitkofa (Steve Witkoff) i Džareda Kušnera (Jared Kushner) – mada je malo verovatno da će doći i državni sekretar Marko Rubio (Marco) uprkos nadama u nekim evropskim prestonicama da će i on prisustvovati. Evropski zvaničnici rekli su za RSE da postoji "obnovljeni osećaj urgentnosti" posle sastanka savetnika za nacionalnu bezbednost tokom vikenda i sastanka vojnih planera 5. januara. Oni se nadaju se da će pariski skup osigurati da SAD, Ukrajina i druge evropske zemlje "budu na istoj strani". Francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao je da se nada da će posle razgovora predstaviti "konkretne obaveze" u pogledu bezbednosti Ukrajine. Ideja je da treba da postoji jasnoća o sastavu i raspoređivanju mirovnih snaga u slučaju prekida vatre. Neki zvaničnici kažu da se u raznim evropskim prestonicama pominje brojka od 15.000 do 20.000 vojnika, mada se neki nadaju da će taj broj biti bliži 30.000 vojnika, koji će delovati pod motom "bezbedno more, nebo i kopno". Zasad nisu otkriveni vojni planovi, ali većina trupa bi došla iz Francuske i Velike Britanije, koje bi predvodile kopnenu i vazdušnu komponentu, dok je Turska naznačila da bi bile zadužene za obezbeđivanje transportnih puteva u Crnom moru. Ipak, još nije jasno koliko bi potencijalna Koalicija voljnih snaga bila blizu tački kontakta. Većina evropskih zvaničnika s kojima je RSE bio u kontaktu veruje da bi mirovne snage verovatno bile raspoređene na zapadu Ukrajine radi podrške i obuke ukrajinskih trupa. Nerešena pitanjaDok se uobličavaju obrisi zapadnog prisustva u Ukrajini, još uvek postoji nekoliko pitanja koja treba rešiti, uključujući pravila angažovanja i američke bezbednosne garancije. Jedan evropski diplomata priznao je da jedno pitanje koje još nije rešeno jeste kako odgovoriti na potencijalni ruski napad. "U suštini još razgovaramo o tome da li ćemo uzvratiti vatru ili bežati", rekao je on. Kada je reč o američkim bezbednosnim garancijama, i Brisel i Kijev su sve optimističniji da će Vašington pružiti "čvrstu podršku", iako još nije jasno u kakvom tačno obliku. Evropski zvaničnici su za RSE, pod uslovom da im se ne navode imena, rekli da bi američke trupe mogle biti na terenu u neborbenoj ulozi posmatranja primirja. Ipak, koalicija se takođe nada da će Vašington i dalje pružati "pozadinsku podršku", kao što su logistika i obaveštajni podaci. Tramp je u novembru pritiskao Zelenskog da prihvati mirovni predlog od 28 tačaka za koji su mnogi smatrali da u velikoj meri favorizuje Rusiju. Ukrajina i njeni evropski saveznici – predvođeni Velikom Britanijom, Francuskom i Nemačkom – nastojali su da sastave kontrapredlog, na kraju iznevši plan od 20 tačaka koji je više uzeo u obzir interesa Kijeva, posebno u pogledu bezbednosnih garancija i teritorijalnog integriteta. Na sastancima s Evropljanima, Zelenski će verovatno insistirati na potrebi za bezbednosnim garancijama – od Evrope, ali i u kombinaciji sa željenim čvrstim uveravanjima i od SAD. Sporna pitanjaGlavni pregovarač Ukrajine Ruslan Umerov nedavno je rekao da je "većina stavova – 90 odsto mirovnog plana – već dogovorena, rad na detaljima se nastavlja". Očekuje se da će se ti detalji razmatrati u Parizu, uključujući i sporno pitanje teritorijalnih ustupaka, gde Ukrajina insistira na zamrzavanju linije kontakta ili na tome da ceo region Donbasa postane demilitarizovana zona. Još jedno pitanje je vlasništvo nad nuklearnom elektranom Zaporožje, pri čemu Kijev odbacuje ideju da Ukrajina i Rusija zajedno upravljaju njome, preferirajući da se umesto toga uključe SAD i prodaju struju Moskvi. Međutim, malo ko u Briselu misli da bi se Rusija saglasila s bilo čim od toga, uz procenu da Kremlj i dalje smatra da pobeđuje na bojnom polju. Ruski predsednik Vladimir Putin je nekoliko puta poslednjih nedelja rekao da će Moskva ostvariti ciljeve svoje "specijalne vojne operacije" ili sporazumom ili silom. Imajući to u vidu, EU posebno priprema novu rundu sankcija, dvadesetu od početka velike invazije pre skoro četiri godine, koja će verovatno biti predstavljena članicama na odobrenje kasnije u januaru.

Svrgnuti lider Venecuele Nikolas Maduro (Nicols) izjasnio se u ponedeljak na sudu u Njuroku da nije kriv po optužbama za narkoterorizam, pošto je uhapšen pre dva dana u američkoj akciji, dok je u Venecueli kao privremena predsednica zakletvu položila Delsi Rodrigez (Delcy Rodriguez). Maduro (63) se na saveznom sudu u Njujorku izjasnio da nije kriv po četiri krivične tačke optužnice koje uključuju narkoterorizam, planiranje uvoza kokaina i posedovanje mitraljeza i razornih naprava. "Nevin sam. Nisam kriv. Ja sam pristojan čovek. Još uvek sam predsednik svoje zemlje", rekao je Maduro preko prevodioca, pre nego što ga je prekinuo američki okružni sudija. Njegova supruga Silija Flores (Cilia) takođe se izjasnila da nije kriva. Sledeće ročište zakazano je za 17. mart. Maduro je optužen da je nadgledao mrežu trgovine kokainom koja je sarađivala sa nasilnim grupama, uključujući meksičke kartele Sinaloa i Zetas, kolumbijske levičarske pobunjenike FARK-a i venecuelansku bandu Tren de Aragua. On dugo već negira američke optužbe, navodeći da su one maska za imperijalističke planove u vezi s bogatim rezervama nafte u Venecueli. Dok se svetski lideri i američki političari suočavaju s hapšenjem šefa jedne države, naređenje u Venecueli objavljeno u celosti u ponedeljak, nalaže policiji da pretraži i uhapsi svakoga ko je podržao subotnji napad SAD. Takođe u ponedeljak, Savet bezbednosti UN raspravlja o legalnosti i implikacijama američke akcije. Rusija, Kina i levičarski saveznici Venecuele osudili su napad. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Guterres) izrazio je zabrinutost zbog nestabilnosti u Venecueli i legalnosti Trampovog udara, najdramatičnije američke intervencije u Latinskoj Americi od invazije na Panamu 1989. Američke specijalne snage su u subotu helikopterom uletele u Karakas, probile njegov zaštitni obruč i odvukle ga s praga sigurne sobe. U ponedeljak ujutru, Madura – vezanih ruku – i njegovu suprugu Siliju Flores su naoružani stražari ispratili iz pritvorskog centra u Bruklinu do helikoptera koji je krenuo ka sudu. Tužioci kažu da je Maduro bio umešan u trgovinu drogom od trenutka kada je počeo da služi u skupštini Venecuele 2000, do vremena dok je bio ministar spoljnih poslova i kasnijeg izbora 2013. za naslednika pokojnog predsednika Uga Čaveza (Hugo Chavez). Savezni tužioci u Njujorku su prvi put podigli optužnicu protiv njega 2020. u okviru dugotrajnog slučaja trgovine narkoticima protiv sadašnjih i bivših venecuelanskih zvaničnika i kolumbijskih gerilaca. Ažurirana optužnica objavljena u subotu dodala je neke nove detalje i saoptužene, uključujući Siliju Flores. SAD smatraju Madura nelegitimnim diktatorom otkako je proglasio pobedu na izborima 2018. godine, koje su obeležile optužbe za masovne nepravilnosti. Stručnjaci za međunarodno pravo doveli su u pitanje legalnost akcije, a neki su osuđivali Trampove postupke kao odbacivanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Nova predsednicaPotpredsednica Venecuele i ministarka za naftu Delsi Rodrigez formalno je položila zakletvu u ponedeljak kao privremena predsednica zemlje. Rodrigez, 56-godišnja pravnica poznata po bliskim vezama s privatnim sektorom i svojoj odanosti vladajućoj stranci, položila je zakletvu pred svojim bratom Horheom (Jorge), koji je predsednik Nacionalne skupštine. Ona je rekla da to čini "u ime svih Venecuelanaca", dodajući da je "u bolu zbog otmice naših heroja, talaca u Sjedinjenim Državama", misleći na Madura i njegovu suprugu. U ponedeljak je zakletvu položilo i 283 poslanika izabranih prošlog maja. Samo mali broj njih je iz redova opozicija, pošto je veći deo opozicionih stranaka, posebno frakcija koju predvodi dobitnica Nobelove nagrade Marija Končita Mačado (Maria Conchita Machado), bojkotovala izbore. Jedini član parlamenta koji nije prisustvovao sednici bila je Madurova supruga Silija Flores. Rodrigez, koja ima podrpku vojske Venecuele, neposredno posle američkog napada je delovala prkosno i Madura je nazivala "jedinim predsednikom" zemlje. Nakon što je predsednik SAD Donald Tramp (Trump) naznačio da je spreman da, ako bude potrebno, sprovede drugi talas vojnih akcija u Venecueli, Rodrigez je zvučala pomirljivijije. Na društvenim mrežama je napisala da Karakas s Vašingtonom želi odnos koji će biti "uravnotežen i pun poštovanja". "Upućujemo poziv vladi SAD da zajedno radimo na agendi saradnje koja je usmjerena ka zajedničkom razvoju", napisala je ona. Izvor: Reuters, AFP

Predstavnici mađarske MOL Grupe započeli su 5. januara obilazak Rafinerije u Pančevu i ostalih glavnih postrojenja Naftne industrije Srbije (NIS), saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE). Njihov dolazak u pančevačku Rafineriju prvi je od objave pre par meseci da se NIS prodaje. Kako je ranije saopštilo političko rukovodstvo u Beogradu, MOL je zainteresovan za kupovinu ruskog vlasništva u NIS-u koji je pod američkim sankcijama od početka oktobra prošle godine. Predstavnici MOL-a u ponedeljak od jutarnjih sati obilaze benzinske stanice NIS-a širom Srbije, dok mađarska delegacija u pančevačkoj Rafineriji ima sastanke sa rukovodstvom tog naftnog kompleksa i predstavnicima NIS-a. Poseta mađarskih stručnjaka najavljena je pre desetak dana, u sklopu interesovanja MOL-a da uradi temeljno istraživanje poslovanja, sistema i objekata NIS-a pred potencijalnu odluku o akviziciji. Takav proces provere obuhvata pravne, finansijske i tehničke aspekte poslovanja. U pančevačkoj Rafineriji traju stručni sastanci dve strane, na kojima se potencijalnom kupcu predstavljaju podaci o opremi postrojenja i funkcionisanju proizvodnje. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je 2. januara očekivanje da glavne tačke ugovora između Naftne industrije Srbije i mađarske kompanije MOL budu završene do 23. januara. Kancelarija američkog Ministarstva finansija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) 9. oktobra počela je primenu sankcija prema NIS-u zbog udela koji u vlasništvu ima ruska državna kompanija Gasprom njeft u cilju, kako je saopštio Vašington, sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Uslov Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da se NIS skine sa liste američkih sankcija je da se oslobodi ruskog vlasništva. NIS je u vlasništvu Rusije; državna kompanija Gasprom, njena ćerka-firma Gasprom njeft i akcionarsko društvo Intelligence iz Sankt Peterburga, imaju 56,15 odsto akcija, Srbija 29,87, dok je nešto manje od 14 odsto kod malih akcionara. Zbog embarga i nemogućnosti da uveze sirovu naftu 2. decembra je zatvorena Rafinerija Pančevo, jedina u državi, koja je najznačajnije postrojenje u vlasništvu NIS-a. NIS je 1. januara saopštio da je Ministarstvo finansija SAD toj kompaniji izdalo posebnu licencu kojom joj se kompaniji ponovo omogućavaju operativne aktivnosti zaključno sa 23. januarom. Naftna industrija Srbije prodata je Gaspromu u januaru 2008, u okviru rusko-srpskog međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, za 400 miliona evra. Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrednosti ruskog dela NIS-a za sada nije bilo.

Jedna osoba je smrtno stradala nakon što je na nju palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica u ponedjeljak, 5. januara. Iz sarajevske Hitne pomoći potvrdili su da se stablo srušilo na ženu, koja je zadobila povrede glave opasne po život, nakon čega je preminula na Kliničkom centru u Sarajevu. Stablo je palo zbog težine sniježnog pokrivača. Snijeg, koji je pao u posljednja sata širom Bosne i Hercegovine, izazvao je probleme. Iz Elektroprivrede BiH su saopštili da su zbog snijega zabilježeni brojni kvarovi na elektroenergetskom sektoru. Najteža situacija je u Tuzlanskom kantonu gdje je bez električne energije više od 29 hiljada potrošača. Slična situacija je i u na istoku Bosne i Hercegovine, u Goraždu, a veći dio opštine Gornji Vakuf-Uskoplje bio je bez električne energije. Na području opštiine Travnik, u srednoj Bosni, zabilježeni su prekidi električne energije u više naselja. Iz Federalne civilne zaštite su saopštili i da je na području Unsko-sanskog kantona, u dijelovima Ključa i Sanskog mosta, prekinuto snabdijevanje elektičnom energijom. Snijeg je uzrokovao probleme i u saobraćaju, gdje je zabilježen veliki broj saobraćajnih nesreća, kao i obustava javnog prevoza. Federalna Uprava civilne zaštite saopštila je kako se u Tuzlanskom kantonu zbog velikih sniježnih padavina saobraćaj odvija otežano na svim putnim pravcima. Usporeno se i otežano saobraća i u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje su putne komunikacije blokirane zbog stabala koja su pala pod teretom snijega. Kako javlja Bosanskohercegovački auto-moto klub, formirane su kolone putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Izačić, Hadžin Potok, Velika Kladuša, Gradina, Gradiška, Brod, Kostajnica, Kozarska Dubica i Orašje. Zbog očekivanih padavina i jakog vjetra za regije Mostara, Trebinja i Foče na snazi je narandžasti meteoalarm, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod. Stanovništvu na ovim područjima savjetuje se oprez.

Američki predsjednik Donald Trump upozorio je autoritarne vladare Venecuele da će "platiti veoma visoku cijenu" ako ne budu "sarađivali" sa Washingtonom. On je, u intervjuu objavljenom 4. januara u magazinu The Atlantic, upozorio vršiteljicu dužnosti predsjednice Venecuele Delcy Rodriguez da će, "ako ne učini ono što je ispravno, platiti veoma visoku cijenu, vjerovatno veću nego Maduro". Vrhovni sud Venecuele naredio je da Rodriguez preuzme ulogu vršiteljice dužnosti predsjednice ljevičarske vlade. Rodriguez, koja je bila Madurova potpredsjednica, nazvala je potez SAD-a kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija i poručila da se "nikada više nećemo vratiti u ropstvo". Trump je inicijalno izrazio podršku Rodriguez, rekavši da je "ona u suštini spremna da učini ono što mi smatramo neophodnim da bi Venecuela ponovo bila velika". Rodriguez, koju podržava vojska Venecuele, u početku je djelovala prkosno, Madura je nazivala "jedinim predsjednikom" zemlje, a američki napad kao "užasnu mrlju" u odnosima. Nakon što je Trump signalizirao da je spreman da, ukoliko bude potrebno, sprovede drugi talas vojnih akcija u Venecueli, Rodriguez je postala pomirljivija. Na društvenim mrežama je 5. januara napisala da Karakas sa Washingtonom želi odnos koji će biti "uravnotežen i pun poštovanja." "Upućujemo poziv vladi SAD-a da zajedno radimo na agendi saradnje koja je usmjerena ka zajedničkom razvoju", napisala je. Svrgnuti venecuelanski lider Nicolas Maduro se nalazi američkom zatvoru nakon što je prebačen u New York poslije hapšenja američkih snaga u napadu kojeg su osudili Iran, Rusija i drugi saveznici južnoameričke zemlje, ali su ga pozdravili Venecuelanci koji žive u egzilu. Video koji je Fox News objavio na društvenim mrežama prikazivao je 63-godišnjeg Madura kako ga sprovode savezni agenti i kako novinarima govori: "Laku noć, Sretna nova godina." On i njegova supruga, koja je također uhapšena u raciji, trebali bi se pojaviti pred sudom 5. januara kako bi se suočili s optužbama za trgovinu drogom. Na konferenciji za novinare, Trump je pohvalio vojnu operaciju u Venecueli, ali nije iznio detalje o akciji. Jedan visoki američki general rekao je da je, nakon višemjesečnih priprema, u napadu učestvovalo 150 američkih aviona. Podaci o žrtvama nisu objavljeni. Trump je rekao da je dio američkog osoblja povrijeđen, ali da su dobro. Američke udare u Venecueli i hapšenje Madura osudili su neki saveznici Caracasa, kao i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, koji je rekao da američka vojna akcija predstavlja "opasan presedan". Brojni saveznici Washingtona, iako su izrazili da nemaju naklonost prema Maduru ili njegovom režimu, upozorili su na potrebu poštivanja međunarodnog prava. Moskva, koja održava bliske veze s Venecuelom, saopćila je da su izuzetno zabrinuti zbog izvještaja da su Maduro i njegova supruga prisilno uklonjeni iz zemlje te su pozvali Sjedinjene Države da ih oslobode. U međuvremenu, povodom hapšenja Madura održane su, širom gradova Latinske Amerike, Španije i drugih mjesta, proslave Venecuelanaca koji žive u inostranstvu. Izvor: Reuters, AFP

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će se Kijev tokom ove sedmice fokusirati na dva sastanka sa evropskim saveznicima sa nadom da će se "ubrzati kraj" ruskog rata u Ukrajini. Sastanci dolaze nakon nekoliko mjeseci neizvjesnog mirovnog procesa. Uoči sastanaka dvije osobe su poginule, a nekoliko je ranjeno u ruskom zračnom napadu na Kijev i okolicu. Ukrajinska služba za vanredne situacije saopćila je da je napad izazvao požar u medicinskoj ustanovi u kojoj se nalazila operaciona sala. Dodali su i da je nakon što je požar ugašen u zgradi pronađeno tijelo. Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je tokom noći izvela napade sa devet projektila, uključujući balističke rakete i 165 jurišnih dronova. Ukrajina će 5. januara biti domaćin sastanka načelnika generalštabova evropskih zemalja, uključujući ključne saveznike Kijeva – Britaniju, Francusku i Njemačku. Dan kasnije francuski predsjednik Emmanuel Macron bit će domaćin pariškog okupljanja evropskih lidera. Očekuje se da će ova sjednica biti još više ključna jer je francuski lider obećao da će saveznici Kijeva dati "konkretne“ obaveze za sigurnost Ukrajine. Uoči razgovora, Zelenski je poručio da je njegova zemlja spremna na sve mogućnosti. "U Evropi će biti održani sastanci koji moraju postati još jedan doprinos našoj odbrani i ubrzavanju kraja rata“, rekao je Zelenski 4. januara. "Ukrajina će biti spremna za oba moguća puta pred nama – diplomatiju, koju vodimo, ili nastavak aktivne odbrane ako se pritisak naših partnera na Rusiju pokaže nedovoljnim." "Ukrajina traži mir. Ali Ukrajina nikome neće predati svoju snagu", dodao je. Dan ranije, Zelenski je insistirao da će, ako se diplomatski kraj rata ne može postići tokom mirovnih pregovora, njegova zemlja nastaviti da se brani od ruske invazije. "Ako Rusija sve ovo blokira – i kao što sam rekao, to zavisi od naših partnera – ako naši partneri ne primoraju Rusiju da zaustavi rat, ima drugi pravac: da se branimo", rekao je 3. januara. Trump je u novembru 2025. tražio od Zelenskog da prihvati mirovni prijedlog od 28 tačaka, za koji su mnogi smatrali da snažno ide u korist Rusije. Ukrajina i evropski saveznici – predvođeni Britanijom, Francuskom i Njemačkom – užurbano su radili na izradi kontraprijedloga, na kraju iznoseći plan od 20 tačaka koji je u većoj mjeri uvažavao interese Kijeva, posebno u pogledu sigurnosnih garancija i teritorijalnog integriteta. Na sastancima s Evropljanima, Zelenski će vjerovatno insistirati na potrebi za sigurnosnim garancijama iz Evrope, ali i u kombinaciji sa željenim čvrstim uvjeravanjima iz Sjedinjenih Američkih Država. Macron je govorio o takozvanoj Koaliciji voljnih, neformalnoj grupi od više od 20 zapadnih zemalja koje su izrazile podršku Ukrajini, te je sugerirao da bi konkretni prijedlozi mogli biti predstavljeni na pariškom okupljanju. Trump odbacuje tvrdnju KremljaUkrajinski predsjednik je izrazio skepticizam u pogledu stvarnog interesa ruskog predsjednika Vladimira Putina za postizanje mirovnog dogovora. Iz Rusije su 29. decembra tvrdili da je Ukrajina ciljala jednu od Putinovih rezidencija, te su saopštili da će Moskva uzvratiti i preispitati svoj stav u pregovorima. Kijev je odlučno negirao da je ciljao Putina ili bilo koju od njegovih rezidencija, optužujući Kremlj da to koristi kao izgovor za napade na civilna područja. Trump je prvobitno naznačavao da bi mogao prihvatiti ruske tvrdnje, no nakon što je CIA zaključila da se napad nikada nije desio, izgleda da je stao na stranu Kijeva i ponovio taj stav. "Ne vjerujem da se taj napad dogodio", rekao je Trump novinarima. "Nešto se dogodilo prilično blizu, ali nije imalo nikakve veze s ovim." Zelenski je 4. januara rekao da je Rusija tokom protekle sedmice izvela više od 2.000 zračnih napada na Ukrajinu i ponovio poziv Zapadu za dodatnu pomoć. Izvor: ukrajinski servis RSE, Reuters, dpa

Saobraćaj ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama u centru Beograda ponovo je uspostavljen 4. januara uveče, nakon što su sa tog mesta uklonjeni šatori pristalica vlasti. Šatorsko naselje, poznatije kao "Ćacilend", postavljeno je u aprilu 2025. godine kao odgovor na antivladine proteste sa kojih se traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice novosadske Železničke stanice. Šatori su uklonjeni u noći između 28. i 29. decembra nakon najave predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji se zahvalio prisutnima što su "čuvali Srbiju i odbranili državu". "Ćacilend" se prvo pojavio u martu kao šatorsko naselje u Pionirskom parku između Predsedništva i Skupštine. Kasnije je proširen na široku ulicu ispred parlamenta čime je onemogućen prolazak vozila, uključujući i gradski prevoz. Prostor je bio ograđen betonskim barijerama i metalnim ogradama, a obezbeđivali su ga policija i maskirani civili, koji nisu dozvoljavali prolaz građanima. Kako je RSE ranije pisao, u ograđenom prostoru ispred najvažnijih državnih institucija boravile su i osobe sa kriminalnim dosijeima, bivši pripadnici paravojnih formacija i članovi ultradesničarskih grupa. Nakon brojnih incidenata koji su se desili u šatorskom naselju, predsednik Srbije najavio je da će šatori biti uklonjeni početkom 2026. godine. On je rekao da će jedan broj ljudi koji su boravili u kampu još neko vreme ostati ispred zgrade Predsedništva u Pionirskom parku.

Zemlje Zapadnog Balkana izrazile su različite reakcije na napad Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli u subotu, koji je prethodio hapšenju lidera Venecuele Nicolasa Madura i njegovom sprovođenju u pritvor u Njujorku. Američki predsjednik Donald Trump najavio je da će Sjedinjene Američke Države "upravljati" Venecuelom do "odgovarajućeg prenosa vlasti" i iskoristiti njene velike rezerve nafte, nakon svrgavanja Madura. Maduro je u nedjelju prebačen u pritvorski centar u Njujorku, a očekuje se da će tokom sedmice izaći pred sud kako bi se suočio s optužbama za krivična djela povezana s drogom i oružjem. Prije napada, Sjedinjene Američke Države su ga kontinuirano optuživale da vodi "narko-državu" i da je manipulisao izbornim procesom. U nastavku donosimo reakcije zemalja Zapadnog Balkana: KosovoPredsjednica Kosova Vjosa Osmani napisala je na mreži X da Kosovo snažno stoji uz Sjedinjene Američke Države i predsjednika Trumpa u podršci njegovim potezima protiv "narko-terorističkog režima" Venecuele. "Predsjednik Trump stao je uz narod Venezuele i suprotstavio se Madurovoj narko-državi, štiteći Ameriku i ostatak svijeta od kartela i organizovanog kriminala", napisala je Osmani u subotu. U međuvremenu, kosovski premijer u tehničkom mandatu Albin Kurti izjavio je da Kosovo podržava operaciju Sjedinjenih Američkih Država protiv narkotika u Venecueli. "Držanje odgovornim državnih aktera uključenih u trgovinu drogom ključno je za uspjeh u borbi protiv ove pojave", napisao je Kurti na Facebooku u subotu. AlbanijaMinistrica za evropska pitanja Albanije, Elisa Spiropali, napisala je na mreži X u subotu da Albanija bez oklijevanja stoji uz Sjedinjene Američke Države i Trumpa u njihovim "odlučnim potezima protiv narko-terorističkog režima Venecuele". "Podržavamo snažno vođstvo državnog sekretara Marca Rubija u suočavanju s autoritarizmom, korupcijom i transnacionalnim kriminalnim mrežama. Narod Venecuele ima neosporno pravo na slobodu, demokratiju i vladavinu prava, a međunarodna zajednica ne smije ostati nijema pred represijom i strahom", dodala je ona. Sjeverna MakedonijaTimčo Mucunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, rekao je da Skoplje "pozdravlja" objavu Trumpa da je Maduro uhapšen i da će se suočiti s pravdom. "Također čestitam državnom sekretaru [Marco] Rubiju na njegovom vođstvu u borbi protiv narko-kriminalnih mreža Madurovog režima. Odgovornost je važna. Stojimo uz Sjedinjene Američke Države i narod Venecuele za slobodu i demokratiju", napisao je Mucunski na mreži X u subotu. SrbijaPredsjednik Srbije Aleksandar Vučić kritikovao je hapšenje svog saveznika Madura, rekavši da je "jasno" da međunarodni pravni poredak i Povelja UN-a "ne funkcionišu". Vučić je rekao da Srbija "želi prijateljstvo sa SAD-om, ali je naša dužnost da kažemo kada dolazi do kršenja međunarodnog prava". "U svetu danas vlada zakon sile, zakon jačeg. To je jedini princip savremene politike koji danas postoji u svetu", rekao je Vučić za medije u nedjelju u Beogradu, nakon sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije. Bosna i HercegovinaMinistarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u nedjelju je pozvalo "sve aktere da djeluju racionalno, odgovorno i uzdržano, kako bi se spriječila dalja eskalacija i patnja". "Izražavamo podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu", objavilo je Ministarstvo na mreži X. "Nicolas Maduro je diktator koji je vladao kroz strah, upotrebu sile, vojsku i policiju, potpunu kontrolu medija i druge represivne instrumente. Njegovo zadržavanje na vlasti nije zasnovano na slobodnim i poštenim izborima, već na izbornim prevarama i manipulacijama, kao i na sistematskoj represiji političkih protivnika i studentskog aktivizma putem hapšenja, zastrašivanja i prijetnji." "Svi politički diktatori ponašaju se na sličan način i koriste iste represivne metode, uključujući i one iz naše političke stvarnosti u ovom dijelu svijeta. Sjedinjene Američke Države su najvažniji strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine." HrvatskaMinistarstvo vanjskih poslova Hrvatske saopštilo je u subotu da pomno prati situaciju u Venecueli u koordinaciji s partnerima iz Evropske unije. "Zalagaćemo se da se borba protiv međunarodnih nezakonitih aktivnosti vodi u skladu s međunarodnim pravilima i temeljnim principima, kao i uz zaštitu civilnog stanovništva. Posebnu pažnju posvećujemo sigurnosti i dobrobiti hrvatskih državljana koji žive u Venecueli, kao i hrvatskih iseljenika u toj zemlji", navelo je Ministarstvo. "Režim Nicolasa Madura nema legitimitet koji proizlazi iz demokratski održanih izbora. Duboke unutrašnje političke podjele, kao i različiti pristupi međunarodne zajednice prema vlastima u Karakasu, dodatno su zakomplikovali već složenu situaciju u zemlji." "Situacija u Venecueli već godinama je obilježena dubokom političkom, ekonomskom i institucionalnom krizom, koja se ogleda kroz ozbiljno narušeno funkcionisanje državnih institucija, ekonomski pad, kršenja ljudskih prava i tešku humanitarnu krizu koja je potaknula masovne migracije stanovništva." Crna GoraCrna Gora do sada nije reagovala.

Ambasador Srbije u Švajcarskoj Ivan Trifunović izjavio je 4. januara za N1 da je porodica potvrdila da je jedan srpski državljanin među poginulima u požaru u diskoteci u Kran-Montani. "Imamo potvrdu od porodice. Nemamo još zvaničnu potvrdu policije, ali porodica je sigurna. Zvanično, četiri povređena su srpski državljani - dvojica su prebačena u Nemačku, jednoj porodici smo pružili logističku pomoć", naveo je Trifunović. On je ukazao da svi pogođeni mogu da se obrate Ambasadi za informacije i kontakt lokalnih švajcarskih vlasti. U Švajcarskoj je u toku petodnevna žalost nakon što je u Novogodišnjoj noći u požaru u diskoteci u alpskom skijalištu Kran-Montana poginulo 40 ljudi, dok je više od stotinu povređeno. Istraga švajcarskih vlasti i identifikacija stradalih je i dalje u toku. Beatrisa Pijud, glavna tužiteljka kantona Vale, izjavila je 2. januara da sve ukazuje na to da je požar izbio zbog prskalica postavljenih na boce šampanjca, koje su bile pomerene previše blizu drvenog plafona. Navela je da su pribavljeni i analizirani video-snimci i obavljeni razgovori sa svedocima.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine(BiH) izrazilo je podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu, istovremeno oštro osuđujući vladavinu Nicolasa Madura kao represivnu i nedemokratsku te naglašavajući strateško partnerstvo BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama(SAD). "Izražavamo podršku narodu Venecuele i stabilnosti u zemlji i širem regionu", objavili su iz MVP BiH na društvenoj mreži X, pozivajući sve aktere da se ponašaju racionalno, odgovorno i uzdržano, kako bi spriječili dalju eskalaciju i patnju. SAD su 3. januara izvele vojni napad na Venecuele i uhapsile predsjednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu. Oni su zatim sprovedeni u Njujork, gdje bi trebalo da se suoče sa optužbama povezanim sa trgovinom drogom. "Nicolas Maduro je diktator koji je vladao kroz strah, upotrebu sile, vojsku i policiju, punu kontrolu medija i druge represivne instrumente", poručeno je iz Ministarstva. U saopštenju je navedeno da "njegovo držanje na vlasti nije zasnovano na slobodnim i poštenim izborima, već na izbornim prevarama i manipulacijama, kao i na sistematskoj represiji političkih protivnika i studentskom aktivizmu kroz hapšenja, zastrašivanja i prijetnje". "Svijet bi bio bolje mjesto bez vladara poput Nicolasa Madura", naglašeno je i istaknuto da je "tokom njegove vladavine, više od osam miliona ljudi bilo primorano da napusti zemlju". "Danas, više od 90 posto stanovništva živi u siromaštvu, a 70 posto živi u ekstremnom siromaštvu. Ove brojke predstavljaju duboki politički, društveni i humanitarni neuspjeh", saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH. Poručili su da se "svi politički diktatori ponašaju na sličan način i koriste iste represivne metode, uključujući i one iz naše vlastite političke realnosti u ovom dijelu svijeta". "Sjedinjene Države su najvažniji strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine", dodali su iz Ministarstva.

Dan nakon što su snage Sjedinjenih Američkih Država (SAD) uhapsile i sprovele predsednika Venecuele Nikolasa Madura u Njujork, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je "jasno da međunarodni pravni poredak i Povelja Ujedinjenih nacija (UN) ne funkcionišu. "U svetu dominira pravo sile, pravo jačeg i to je jedini princip savremene politike koji danas u svetu postoji", izjavio je Vučić u obraćanju medijima 4. januara u Beogradu nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost. SAD su 3. januara izvele vojni napad na Venecuele i uhapsile predsednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu. Oni su zatim sprovedeni u Njujork, gde bi trebalo da se suoče sa optužbama povezanim sa trgovinom drogom. Zvaničnici Srbije održavaju bliske veze sa Madurom, za koga Evropska Unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) smatraju da nema legitimitet demokratski izabranog predsednika zbog izbornih neregularnosti. "Želimo prijateljstvo sa SAD ali je naše da kažemo kada postoji kršenje međunarodnnog prava", naveo je Vučić komentarišući akciju SAD. Vučić se sa Madurom poslednji put čuo telefonski 21. avgusta 2025. U objavi na svom Instagram nalogu, Vučić je tada Madura nazvao "velikim prijateljem" Srbije i i naveo da su razgovarali o jačanju bilateralnih odnosa dve zemlje. Jedan od ključnih argumenata za jačanje saradnje sa Venecuelom koji su iznosili zvaničnici Srbije jeste to da Venecuela ne priznaje nezavisnost Kosova proglašenu 2008. godine. Inauguraciji Madura za predsednika u januaru prošle godine je prisustvovala predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, nakon čega su usledile kritike iz Brisela. Srbija i Venecuela su 2023. potpisale sporazum o ukidanju viza i najavile otvaranje srpske ambasade u ovoj zemlji koja se graniči sa Kolumbijom, Brazilom i Gvajanom. Venecuelanski režim je pod sankcijama Evropske unije (EU) čijem članstvu Srbija teži, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije i Kanade. Nastavak ulaganja u vojskuTeme sednice Saveta za nacionalnu bezbednost Srbije održane 4. januara, prema Vučićevim rečima, bile su, osim američke akcije u Venecueli, regionalna, vojna i politička bezbednost i energetska bezbednost. Vučić je najavio da će Srbija u narednih i po dana udvostručiti vojne kapacitete. "Osim ljudskih resursa, koje ćemo uvećati za 30 odsto, sve ostalo uvećaćemo za 100 odsto. Jedan deo sredstava je iz zemlje, a jedan deo nabavljamo u inostranstvu. To je jedini odvraćajući faktor. Moramo da se uzdamo u sebe", rekao je Vučić. On nije precizirao šta će od vojnih sredstava Srbija nabaviti i kupiti iz inostranstva. Vučić je izjavio da trenutno "ne postoji opasnost od potencijalnog agresora, što ne znači da neće postojati za nekoliko meseci". "Naša vojska ima snažan odvraćajući faktor. U ovom trenutku ne postoji opasnost od potencijalnog agresora, što ne znači da neće postojati za tri meseca ili godinu dana. Naša snaga je nedvosmisleno veća i snažnija od potencijalnih agresora i sigurno je da u takvu avanturu ne bi ulazili", kaže Vučić. U republičkom budžetu za odbranu je u 2026. predviđeno 945 miliona evra. To je u odnosu na 2025. godinu rast od gotovo 60 odsto. Najveći deo tih rashoda, 767 miliona evra, predviđen je za otplatu jednog dela ukupnih troškova nabavke francuskih borbenih aviona Rafal. Nabavka dogovorena u avgustu 2024. vredna je ukupno 2,7 milijarde evra. Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), Srbija od svih država Zapadnog Balkana najviše izdvaja za odbranu. Deklariše se kao vojno neutralna, što je uneto u Strategiju odbrane. Dok redovno održava vežbe sa NATO državama, shodno članstvu u programu Alijanse "Partnerstvo za mir" u kojem je od 2006. godine, Srbija unapređuje i vojnu saradnju sa Kinom, dok je saradnja sa Rusijom manjeg obima nakon ruske invazije na Ukrajinu. Osnov za saradnju sa svima, zacrtan je odlukom o vojnoj neutralnosti koju je Skupština Srbije usvojila 2007. godine. O pregovorima o prodaji ruskog udela u Naftnoj industriji SrbijeEnergetska bezbednost Srbije i pregovori oko prodaje ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) takođe su bili jedna od tema sednice Saveta za nacionalnu bezbednost. Vučić je pozvao na što hitnije završavanje ugovora o kupoprodaji, kako bi se stvorili uslovi da NIS bude skinut sa liste sankcija SAD. Mediji su ranije preneli da će ruski "Gasprom" svoj udeo u "NIS-u" prodati mađarskoj naftnoj kompaniji "MOL". "Sada je jasno da sa njima (Mađarima) pregovaraju. Pozivam ih da završe ugovor o kupoprodaji što je moguće pre, da bismo mogli da izađemo iz režima sankcija i da bi Srbija mogla da nastavi da raste", rekao je Vučić. On je naveo da Srbija očekuje da do 13. ili 15. januara stigne prvih 85.000 tona nafte. Primena američkih sankcija zbog ruskog udela u najvećoj naftnoj kompaniji Srbije otpočela je 9. oktobra. Od tada Srbija ne može da uvozi sirovu naftu, usled čega je početkom decembra sa radom prestala jedina rafinerija nafte u Pančevu. NIS je 1. januara saopštio da je Ministarstvo finansija SAD toj kompaniji izdalo posebnu licencu kojom joj se kompaniji ponovo omogućavaju operativne aktivnosti zaključno sa 23. januarom. To će omogućiti da rafinerija ponovo počne sa radom. Prema Vučićevim rečima, rafinerija sa radom kreće 17. ili 18. januara. On je naveo da Srbija sada puni svoje rezerve i da će imati dovoljno struje, gasa i naftnih derivata, "uprkos svim problemima". Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrednosti ruskog dela NIS-a za sada nije bilo. NIS snabdeva 80 odsto domaćeg tržišta naftnim derivatima. Kancelarija američkog Ministarstva finansija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) 9. oktobra počela je primenu sankcija prema NIS-u zbog udela koji u vlasništvu ima ruska državna kompanija Gasprom njeft u cilju, kako je saopštio Vašington, sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Uslov SAD-a da se NIS skine sa liste američkih sankcija je da se oslobodi ruskog vlasništva.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistirao je da će njegova zemlja nastaviti da se brani od ruske invazije punog obima ako se tokom trenutnih mirovnih pregovora ne postigne diplomatski kraj rata. "Ako Rusija sve ovo blokira – i kao što sam rekao, to zavisi od naših partnera – ako naši partneri ne prisile Rusiju da zaustavi rat, postoji drugi put: da se branimo", rekao je 3. januara uoči još jedne sedmice pune diplomatskih aktivnosti. Komentari odražavaju stav koji je ukrajinski lider iznio u obraćanju na Novu godinu, kada je naglasio da mirovni sporazum s Rusijom ne može doći "po svaku cijenu". "Šta Ukrajina želi? Mir? Da. Po svaku cijenu? Ne. Želimo kraj rata, ali ne kraj Ukrajine", rekao je Zelenski u televizijskom obraćanju. Američki predsjednik Donald Trump je u novembru 2025. vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mirovni prijedlog od 28 tačaka, za koji su mnogi smatrali da u velikoj mjeri ide u korist Rusiji. Ukrajina i njeni evropski saveznici – predvođeni Britanijom, Francuskom i Njemačkom – požurili su da razviju kontraprijedlog, te su na kraju iznijeli plan od 20 tačaka koji je uključivao više interesa Kijeva, posebno u vezi sa sigurnosnim garancijama i teritorijalnim integritetom. Sigurnosne garancije, ekonomski oporavakZelenski je govorio dok su se sigurnosni savjetnici iz 15 saveznika sastali u ukrajinskoj prijestolnici, raspravljajući o detaljima razvijajućeg mirovnog plana, uključujući moguće sigurnosne garancije za Ukrajinu. Iz sesije je procurilo malo detalja, ali ukrajinski pregovarač Rustem Umerov rekao je da su učesnici "raspravljali o sigurnosnim garancijama, tačkama mirovnog plana, ekonomskom oporavku i vojno-političkim pitanjima". Umerov je naglasio da je "već dogovoreno 90 posto pozicija – 90 posto mirovnog plana – a rad na detaljima se nastavlja". Zelenski je u svom govoru 31. decembra također rekao da je dogovor "90 posto završen", ali je upozorio da će preostalih 10 posto biti teško finalizirati. Trumpov specijalni izaslanik, Steve Witkoff, pridružio se sastanku putem video veze, dok su predstavnici NATO-a i Evropske unije učestvovali lično. Nakon sastanka uslijedit će najmanje još dva važna okupljanja u narednoj sedmici. Macron obećava "konkretne" obavezeUkrajina će 5. januara ubiti domaćin sastanka načelnika generalštabova evropskih zemalja i drugih, "osmišljen da osigura dodatnu koordinaciju akcija sa saveznicima u sigurnosnoj dimenziji", rekao je Umerov. Sljedećeg dana u Parizu, francuski predsjednik Emmanuel Macron ugostit će okupljanje evropskih lidera. Macron je u svom novogodišnjem govoru rekao da će evropske države i drugi saveznici dati "konkretne" obaveze za sigurnost Ukrajine tokom pregovora. Zelenski je izrazio nadu u održavanje samita svjetskih lidera u Sjedinjenim Državama do kraja januara radi rasprave o mirovnim prijedlozima. "Pripremat ćemo se za sastanak u Sjedinjenim Državama na nivou lidera. Voljeli bismo da se sve ovo dogodi u januaru, do kraja januara", rekao je Zelenski. "Krećemo se u tri ključna pravca: sigurnosne garancije, rekonstrukcija i osnovni okvir za pravi mir", napisao je Zelenski na Telegramu. "Pripremamo sastanke u Evropi koji će se održati sljedeće sedmice. Također se pripremamo za sastanke u Sjedinjenim Državama", dodao je. Trump "nije oduševljen" ruskim lideromU međuvremenu, Trump je 3. januara izrazio frustraciju zbog ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog nastavka rata u Ukrajini. "Nisam oduševljen Putinom. Ubija previše ljudi", rekao je Trump novinarima u svom odmaralištu u Palm Beachu na Floridi. Trump je često hvalio Putina i rekao da vjeruje kako je ruski lider zainteresovan za mirovni sporazum. Mnogi posmatrači kažu da je Zelenski pod pojačanim pritiskom zbog ruskih uspjeha na bojnom polju, posebno na istoku Ukrajine. Iako su ti pomaci ograničeni i teško izboreni još od prve godine rata punog obima u Ukrajini, analiza Instituta za proučavanje rata, think tanka sa sjedištem u Washingtonu, objavljena 2. januara pokazala je da su ruski uspjesi na bojnom polju u 2025. bili najveći od 2022. godine. Ukrajinski komandant Oleksandr Sirski rekao je da su ti uspjesi rezultirali sa gotovo 420.000 poginulih i ranjenih Rusa u 2025. godini, prema ukrajinskim procjenama. Obje strane uglavnom ne objavljuju podatke o žrtvama. Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a

Venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro nalazi se u američkom zatvoru nakon što je prebačen u New York, poslije hapšenja od strane američkih snaga u akciji koju su osudili Iran, Rusija i drugi saveznici južnoameričke zemlje, ali su je pozdravili Venecuelanci koji žive u egzilu. Maduro, prikazan u lisicama, prvo je sproveden od strane federalnih agenata kroz objekat američke Agencije za borbu protiv narkotika (DEA) u New Yorku radi obrade, prije nego što je prebačen u pritvorski centar visokog osiguranja u Brooklynu. Video koji je Fox News objavio na društvenim mrežama prikazuje Madura (63) kako ga prate federalni agenti, dok novinarima govori: "Laku noć, Sretna Nova godina." Nepotvrđeni izvještaji navode da je nakon hapšenja Maduro odveden u američku bazu u zalivu Guantanamo na Kubi, prije nego što je prebačen u bazu Stewart Air National Guard u okrugu Orange, New York. Na konferenciji za novinare, američki predsjednik Donald Trump opisao je vojnu operaciju u Venecueli koja je izvedena radi hapšenja Madura, dodajući da će Sjedinjene Američke Države privremeno "upravljati" južnoameričkom zemljom "dok ne budemo mogli obaviti sigurnu, pravilnu i razumnu tranziciju". Nije odmah bilo jasno šta Trump podrazumijeva pod time da SAD "upravljaju" zemljom. Trump je rekao novinarima da "određuje ljude" iz svog kabineta koji će biti zaduženi za Venecuelu, ne navodeći detalje. Visoki američki general izjavio je da je u napadu učestvovalo 150 američkih aviona nakon višemjesečnih priprema. Izgleda da potpredsjednica preuzima vodeću uloguNajviši Madurovi zvaničnici izgleda da su i dalje na vlasti, uključujući potpredsjednicu Delcy Rodriguez. Trump je izrazio podršku Rodriguez, rekavši da je "ona u suštini spremna učiniti ono što smatramo potrebnim da Venecuela ponovo postane velika". Međutim, Rodriguez je nazvala Madura "jedinim predsjednikom" Venecuele i američki napad "užasnom mrljom" u odnosima između država. Također je upitno kakav je status venecuelanske opozicije koju predvodi Maria Corina Machado, koju podržavaju SAD, a koja je prošle godine osvojila Nobelovu nagradu za mir. Ona je na društvenim mrežama napisala: "Došao je čas slobode." Američka državna tužiteljica Pam Bondi izjavila je da se Maduro i njegova supruga – koja je također uhapšena – suočavaju s krivičnim optužnicama u New Yorku, optuženi za zločine povezane s trgovinom drogom. Američki napadi u Venecueli i hapšenje Madura naišli su na oštre osude nekih saveznika Karakasa, kao i generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa, koji je rekao da američka vojna akcija postavlja "opasan presedan". Novinske agencije, pozivajući se na izvore, navode da će se Vijeće sigurnosti UN-a sastati 5. januara u 10 sati kako bi raspravljalo o američkoj operaciji. Kolumbija je, uz podršku Rusije i Kine, zatražila sjednicu, rekli su diplomati. Saveznici Rusija i Iran osuđuju akcijuMoskva, koja održava bliske veze s Venecuelom, saopštila je da je izuzetno zabrinuta zbog izvještaja da su Maduro i njegova supruga nasilno uklonjeni iz zemlje te je pozvala Sjedinjene Države da ih oslobode. Iran, još jedan ključni saveznik Venecuele, osudio je američki vojni napad, prema izvještaju iranskog državnog medija Press TV, navodeći da je akcija prekršila suverenitet i teritorijalni integritet Venecuele, kao i Povelju UN-a. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "šok i nevjericu" zbog napada, navodeći u saopštenju da osuđuje "očiglednu upotrebu sile Sjedinjenih Država protiv suverene države i djelovanje protiv njenog predsjednika" te poziva na trenutno oslobađanje venecuelanskog lidera. U međuvremenu, širom gradova Latinske Amerike i Španije održana su slavlja povodom Madurovog hapšenja, dok su se Venezuelanci okupljali da proslave. "Slobodni smo. Svi smo sretni što je diktatura pala i što imamo slobodnu zemlju", citira Reuters Khaty Yanez, Venezuelanku u Santiagu koja je sedam godina provela u Čileu. U glavnom gradu Perua, Limi, migrantkinja Milagros Ortega, čiji roditelji i dalje žive u Venezueli, rekla je da se nada povratku. "Znati da je moj otac živ da vidi pad Nicolasa Madura je veoma emotivno. Voljela bih da vidim njegovo lice", kazala je ona. Neki zapadni saveznici oprezniMnogi saveznici Washingtona, iako nisu izrazili naklonost prema Maduru ili njegovom režimu, upozorili su na potrebu poštivanja međunarodnog prava. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je: "Smatramo Madura nelegitimnim predsjednikom i ne žalimo zbog kraja njegovog režima", dodajući: "Jutros sam ponovio svoju podršku međunarodnom pravu." Francuska je poručila da američki napad potkopava međunarodno pravo i naglasila da se kriza u Venezueli ne može riješiti vanjskim akterima. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da je Maduro "doveo svoju zemlju do propasti", ali je američku akciju nazvao pravno "kompleksnom". Međutim, krajnje desničarska premijerka Italije Giorgia Meloni – saveznik Trumpa – nazvala je američku akciju "legitimnom" i "odbrambenom". Druge zemlje, poput Ukrajine, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, saopštile su nakon napada da čvrsto stoje uz Washington i njegovu najdirektniju intervenciju u Latinskoj Americi od invazije na Panamu 1989. godine. "Pozdravljam [Trumpovu] objavu da je Nicolas Maduro uhapšen i da će se suočiti s pravdom. Stojimo uz Sjedinjene Države i venecuelanski narod za slobodu i demokratiju", napisao je ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timco Mucunski na društvenim mrežama. Američka vojna akcija dolazi nakon mjeseci rastućeg ekonomskog i vojnog pritiska Washingtona na južnoameričku zemlju, uključujući presretanje venecuelanskih tankera s naftom i ubistvo desetina ljudi u napadima na čamce blizu njenih voda, za koje se tvrdilo da prevoze drogu. Washington također osporava Madurovu legitimnost kao predsjednika još od 2013. godine, kada je bio izabran kao nasljednik Huga Chaveza, ukazujući na uzastopne izbore za koje opozicija i drugi tvrde da su bili namješteni u njegovu korist. Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a

Kako protesti zbog ekonomske krize u Iranu ulaze u drugu sedmicu, najviši iranski zvaničnici i američki predsjednik Donald Trump razmijenili su prijetnje dok demonstracije postaju smrtonosne i nastavljaju da eskaliraju. Dan nakon što je Trump 2. januara na Truth Socialu napisao da je Washington "spreman i naoružan" da reaguje ako iranske sigurnosne snage ubiju još demonstranata, vrhovni lider Irana ajatolah Ali Hamenei poslao je prkosan odgovor. "Važno je da, kada shvatimo da neprijatelj arogantno pokušava nametnuti nešto zemlji, vlastima i narodu, moramo mu se odlučno suprotstaviti i pružiti otpor", rekao je Hamenei 3. januara. "Nećemo popustiti neprijatelju." Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, Amir Saeed Iravani, također je 2. januara pozvao UN da osudi ono što je nazvao "nezakonitim prijetnjama" američkog predsjednika. Iravani je pozvao generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa i članove Vijeća sigurnosti UN-a da "nedvosmisleno i odlučno osude" Trumpove "nepromišljene i provokativne izjave", opisujući ih kao "ozbiljno kršenje" Povelje UN-a i međunarodnog prava. Iransko rukovodstvo je ranije 2. januara također upozorilo da bi američke trupe u regionu mogle biti meta ako Washington interveniše usred smrtonosnih protesta, koji su počeli 28. decembra i predstavljaju jedan od najvećih izazova Islamske republike u posljednjih nekoliko godina. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da su oružane snage zemlje u pripravnosti i da "tačno znaju gdje treba gađati" u slučaju napada. Vođeni bijesom zbog rastućih cijena, inflacije i pada vrijednosti valute, demonstracije su zahvatile Iran nakon što su trgovci u Teheranu stupili u štrajk zbog visokih cijena i ekonomske stagnacije. Prema izvještajima, najmanje devet osoba je poginulo, a 44 uhapšene tokom sedmice nemira. Državni mediji i međunarodne organizacije za ljudska prava izvještavaju o nekoliko smrtnih slučajeva i desetinama povrijeđenih u sukobima demonstranata i sigurnosnih snaga, iako agencije povezane s vladom krivicu za nasilje pripisuju onima koje nazivaju "izgrednicima". Iranske vlasti još nisu potvrdile ove izvještaje, a Radio Farda Radija SLobodna Evropa ih nije mogao nezavisno provjeriti. Protesti se šire IranomProteste je izazvao kolaps kursa iranske valute u odnosu na američki dolar i inflacija koja je dostigla 52 posto. Iranski predsjednik Masud Pezeshkian ranije je pokušao smiriti proteste obećavajući "nove odluke" za poboljšanje ekonomske situacije. To nije mnogo ublažilo bijes Iranaca pogođenih kolapsom valute rial, koja se na crnom tržištu sada mijenja za oko 1,4 miliona za jedan dolar, u poređenju s oko 800.000 prije godinu dana. Ekonomske teškoće dodatno pogoršavaju višegodišnje ekonomske i političke krize u Iranu, uključujući i ozbiljnu sušu u Teheranu, gradu s oko 10 miliona stanovnika. Odgovor Teherana Trumpu, koji je u svojoj izjavi rekao da će "Sjedinjene Američke Države priskočiti u pomoć ako iranske vlasti ubiju mirne demonstrante, što im je običaj", bio je posebno oštar. "Trump treba znati da bi američko miješanje u ovo unutrašnje pitanje značilo destabilizaciju cijelog regiona i uništavanje američkih interesa", napisao je Ali Larijani, sekretar Vrhovnog nacionalnog savjeta sigurnosti Irana, na X-u. "Američki narod treba znati – Trump je započeo ovu avanturu. Trebali bi voditi računa o sigurnosti svojih vojnika", dodao je. Nakon njegovih komentara uslijedila je objava Alija Shamkhanija, višeg savjetnika vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hameneija, koji je napisao: "Iranci dobro poznaju američki 'spasilački' dosije – od Iraka i Afganistana do Gaze. Svaka ruka koja interveniše… biće odsječena." Saeed Bashirtash, iranski aktivista u egzilu, rekao je za Radio Farda (RSE) da su takve "prijetnje više blef nego stvarna namjera". "Iranski narod pozdravlja Trumpovo upozorenje, jer će se osjećati manje ugroženo kada izađu na ulice. To je vrlo pozitivno [jer] islamska republika će biti mnogo opreznija u ubijanju ljudi", rekao je. Još jedan iranski disident u egzilu, veteran Mehran Barati, rekao je za Radio Farda da, uprkos prkosnom jeziku, postoje "pukotine unutar režima, uključujući Revolucionarnu gardu (IRGC), vojsku i političko rukovodstvo. Ako SAD planira nešto, mogli bi smatrati da je sada najbolji trenutak". Ova oštra retorika dolazi samo šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata u junu, kada su izraelski i američki avioni bombardovali iranska nuklearna i vojna postrojenja. Trump je ugostio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi 29. decembra, kada je nagovijestio da bi podržao nove izraelske napade na iranski program balističkih raketa. U komentarima poslanim Radiju Farda 2. januara, portparol State Departmenta rekao je da će Washington "nastaviti vršiti maksimalni pritisak na režim". Bijes na sahranamaUsred tekućih nemira, na internetu su se 2. januara pojavili video snimci koji navodno prikazuju prve sahrane ljudi ubijenih u sukobima sa sigurnosnim snagama. Na jednom takvom snimku iz pustinjske oblasti koja odgovara terenu u Kuhdashtu, u zapadnoj provinciji Lorestan, vide se nemiri i sukobi za koje se tvrdi da su povezani s pokušajima ožalošćenih da otjeraju sigurnosne snage. Drugi video prikazuje navodnu sahranu u Marvdashtu, provincija Fars, gdje okupljeni uzvikuju "Ubiću onoga ko je ubio mog brata" i "Smrt Hameneiju". U saopštenju 3. januara, State Department je osudio represiju na sahranama demonstranata. "Ova okrutnost prevazilazi represiju; to je namjerni napad na osnovno ljudsko dostojanstvo. Svijet gleda. Pustite ih da tuguju", navodi se u saopštenju State Departmenta na farsiju objavljenom na X-u. Novinska agencija Fars, bliska IRGC-u, izvijestila je da su dvije osobe ubijene na protestima u gradu Lordegan na jugozapadu, uz napomenu da je došlo do sukoba sa sigurnosnim snagama na sahrani. Također je izvijestila da su tri osobe ubijene, a 17 povrijeđeno u Azni, gradu od 48.000 stanovnika u provinciji Lorestan. Norveška organizacija za ljudska prava Hengaw također je izvijestila o smrtnim slučajevima u Lordeganu, navodeći da su sigurnosne snage otvorile vatru na demonstrante, ubivši dvoje i ranivši nekoliko. Grupa je također rekla da je jedan demonstrant ubijen u provinciji Isfahan u centralnom Iranu 31. decembra. "Protesti su se odvijali na nekoliko lokacija u Lordeganu, uključujući Trg opštine i ispred zgrade vlade. Demonstracije su naišle na nasilnu represiju, uključujući upotrebu suzavca i bojeve municije od strane snaga reda", navela je grupa. Hengaw je kasnije dodao da je potvrdio identitet najmanje 10 osoba koje su ubijene na protestima i da zna za još 80 uhapšenih u Iranu tokom proteklih šest dana. Novinska agencija Tasnim, koja je povezana s IRGC-om, navela je da je najmanje 30 osoba uhapšeno u Teheranu zbog "narušavanja javnog reda". Hapšenja su prijavljena i u drugim provincijama. Nemiri se čine kao najozbiljniji izazov teokratskoj vlasti Irana od protesta "Žena, život, sloboda" koji su izbili nakon smrti 22-godišnje iransko-kurdske studentice Mahse Amini u septembru 2022. dok je bila u policijskom pritvoru zbog kršenja pravila odijevanja.

Udruženja novinara zatražila su u subotu od nadležnih organa Srbije da pronađu i sankcionišu osobu koja je uputila pretnje redakciji beogradskog dnevnog lista "Danas". Redakcija dnevnog lista i portala "Danas" dobila je u komentarima pretnju paljenjem redakcije, koju je Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal prijavio član Stalne radne grupe za bezbednost novinara i predsednik Upravnog odbora Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) Veran Matić. U prijavi Matić je napomenuo da su redakcija Danas-a i njeni novinari "česta meta pretnji i fizičkih napada, uključujući i pretnju masovnim ubistvima u terorističkom napadu kao što se to dogodilo redakciji Šarli Ebdo, koja nije razotkrivena i pored velike međunarodne akcije". "Zbog gotovo stopostotne nekažnjivosti, novinarke i novinari ove redakcije rade u uslovima stalnog straha od mogućih napada. Zbog toga vas molimo da ovu prijavu uzmete urgentno u razmatranje", istakao je Matić, preneo je ANEM. Pretnja je upućena u komentarima na vest pod naslovom "Rešenje za NIS je samo privremeno: Ako na kraju kupac bude MOL, Srbiji preti 'hrvatski scenario'". Osoba koja se potpisala pseudonimom "Brine" napisala je, između ostalog, da "treba baciti eksploziv na Danas". Glavni urednik lista "Danas" Dragoljub Petrović kazao je za portal Udruženja novinara Srbije da ovo nije prvi put da njegovoj redakciji stižu komentari "koji su uvredljivi i na ivici pretnji". "Ali ovaj komentar jeste pretnja i procenili smo da je treba prijaviti", rekao je Petrović. Udruženje novinara Srbije (UNS) osudilo je pretnje redakciji lista "Danas" i zatražilo od nadležnih da hitno otkriju i kazne odgovorne. "Nekažnjivost dovodi do toga da se nasilnici osećaju slobodno da prete i napadaju znajući da neće odgovarati i podseća da je u prošloj godini više puta prećeno redakciji i novinarima lista 'Danas-a", piše u saopštenju UNS. U novembru 2022. redakciji lista "Danas" stigao je e-mail sa pretnjom "salvama metaka" zbog, kako je navedeno, uređivačke politike. Platforma Saveta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbednosti novinara saopštila je krajem decembra 2025. da je u toj godini zabeležila niz incidenata na Zapadnom Balkanu, od kojih je ubedljivo najveći broj iz Srbije.

Nakon što je završeno brojanje glasova, gotovo sedmicu dana poslije vanrednih parlamentarnih izbora održanih u nedjelju na Kosovu, postalo je jasno ko će biti 120 novih članova Skupštine Kosova. Centralna izborna komisija (CIK) je u subotu okončala brojanje glasova za kandidate za poslanike. Na izborima je učestvovalo oko 45 posto od gotovo 2 miliona građana s pravom glasa. Izbore je ubjedljivo dobio Pokret Samoopredjeljenje na čelu s premijerom u tehničkom mandatu, Albinom Kurtijem. Kurti je, u međuvremenu, oborio vlastiti rekord kao osoba s najviše glasova na Kosovu. U nastavku možete vidjeti ko su pet kandidata s najviše glasova u svakoj stranci nakon brojanja svih glasova za poslanike. Pokret Samoopredjeljenje: Albin Kurti – 355.248 glasova Glauk Konjufca – 275.664 glasova Albulena Haxhiu – 145.340 glasova Hekuran Murati – 145.109 glasova Donika Gërvalla – 129.227 glasova Demokratska partija Kosova: Bedri Hamza – 155.244 glasova Arian Tahiri – 68.122 glasova Përparim Gruda – 62.532 glasova Uran Ismaili – 54.080 glasova Sala Jashari – 45.349 glasova Demokratski savez Kosova: Lumir Abdixhiku – 83.527 glasova Hykmete Bajrami – 52.968 glasova Ukë Rugova – 45.887 glasova Avdullah Hoti – 41.388 glasova Doarsa Kica Xhelili – 41.049 glasova Srpska lista: Slavko Simić – 22.282 glasova Igor Simić – 21.135 glasova Ljiljana Stefanović – 20.529 glasova Milan Kostić – 17.250 glasova Nemanja Biševac – 16.950 glasova Alijansa za budućnost Kosova: Ramush Haradinaj – 41.470 glasova Daut Haradinaj – 24.740 glasova Besnik Tahiri – 24.649 glasova Bekë Berisha – 18.392 glasova Agim Čeku – 17.039 glasova Prema preliminarnim podacima, Samoopredjeljenje će imati 56 mjesta u Skupštini, slijedi PDK sa 23, LDK sa 15, Srpska lista devet i AAK šest. Najviše glasova na Kosovu osvojio je Albin Kurti – 355.248 glasova – čime je oborio vlastiti rekord iz redovnih izbora 9. februara, kada je imao 337.791 glas. Prethodni rekord držala je predsjednica Vjosa Osmani (300.756 glasova).

Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za zajedničku spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas (Kallas) naglasila je da su evropske institucije više puta ponovile da predsednik Venecuele Nikolas Maduro nema legitimitet, ističući da Brisel štiti principe mirne tranzicije. "U svim okolnostima, principi međunarodnog prava i Povelja Ujedinjenih nacija moraju se poštovati. Pozivamo na suzdržanost", poručila je šefica evropske diplomatije putem društvenih mreža. Ona je potvrdila da je razgovarala sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom (Marco Rubio), kao i sa ambasadorom EU u Venecueli. Naglasila je da EU pažljivo prati situaciju u ovoj zemlji te da je sigurnost građana EU glavni prioritet briselskih institucija. Predsednik evropskog saveta Antonio Košta (Costa) je naglasio da "sa velikom zabrinutošću" prati situaciju u Venecueli. "Evropska unija poziva na deeskalaciju i rešenje uz puno poštovanje međunarodnog prava i principa utvrđenih Poveljom Ujedinjenih nacija", napisao je Košta na mreži X. Potvrdio je da će Evropska unija nastaviti podržavati mirno, demokratsko i inkluzivno rješenje u Venecueli. Dodao je da podržava napore evropske šefice diplomatije Kaje Kalas, u koordinaciji sa državama članicama, da se osigura sigurnost evropskih građana u Venecueli. Oglasila se i predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen, koja je izrazila podršku narodu Venecuele i mirnoj i demokratskoj tranziciji. I ona je pozvala na poštovanje međunarodnog prava i Povelje UN-a. Istakla je da EU garantuje podršku i pomoć svojim građanima u Venecueli. Rano 3. januara 2026. godine, eksplozije su potresale glavni grad Venecuele, Karakas, nakon višemesečnih pretnji američkog predsednika Donalda Trumpa protiv predsednika Venecuele Nikolasa Madura. Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social da su Sjedinjene Države izvele "veliki vojni napad protiv Venecuele", te da su "uhvatile njenog vođu, predsednika Nicolasa Madura, i njegovu suprugu". "Sjedinjene Američke Države uspešno su izvele veliki napad protiv Venecuele i njenog vođe, predsednika Nicolasa Madura, koji je zajedno sa svojom suprugom zarobljen i izvučen iz zemlje. Ova operacija provedena je u saradnji s američkim telima za sprovođenje zakona", napisao je Trump. Nikolas Maduro izabran je treći put za predsednika Venecuele 28. jula 2024. godine. Međutim, Evropska unija ne priznaje legitimitet ovih izbora, jer smatra da su rezultati neprovereni zbog odbijanja vlasti da objave zvanične glasačke zapise. EU je u više navrata produžila paket sankcija protiv Venecuele, uključujući embargo na oružje i opremu koja se može koristiti za unutrašnju represiju, kao i zamrzavanje imovine i zabranu putovanja za pojedince povezane sa režimom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održava sigurnosne razgovore u Kijevu 3. januara sa zapadnim partnerima, dok Moskva nastavlja zračne napade na Ukrajinu, uključujući 95 napada dronovima tokom noći. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopštilo je da je presrelo 80 dronova i da nije bilo žrtava, ali je raniji napad 2. januara na stambeno područje u sjeveroistočnom gradu Harkivu povrijedio više od 31 osobu i usmrtio dvoje ljudi, uključujući trogodišnje dijete. Napadi i sigurnosni razgovori dolaze usred intenzivnih napora koje podržavaju Sjedinjene Američke Države(SAD) kako bi se okončao gotovo četverogodišnji rat u Ukrajini. Zelenski će se pridružiti predstavnicima iz 15 zemalja Evropske unije i NATO-a na razgovorima u Kijevu, uključujući američku delegaciju koja će učestvovati putem video veze. Diskusije dolaze nakon sedmica intenzivnih inicijativa i pritisaka iz Washingtona da se postigne mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je postignut značajan napredak, ali da "jedno ili dva vrlo osjetljiva, teška pitanja" ostaju neriješena prije nego što obje strane pristanu na plan od 20 tačaka koji zagovara Washington. Dva ključna pitanja odnose se na raspodjelu teritorije u istočnoj Ukrajini i sudbinu najveće evropske nuklearne elektrane u Zaporožju, koja je trenutno pod ruskom okupacijom. Zelenski bi trebao 6. januara u Francuskoj održati sastanak s evropskim liderima kako bi razgovarali o mogućem mirovnom sporazumu i najnovijim dešavanjima na frontu u Ukrajini. Zelenski mijenja ključne zvaničnike uoči važnih pregovoraU tom kontekstu, ukrajinski predsjednik je 2. januara imenovao šefa vojne obavještajne službe Kirila Budanova za svog novog glavnog savjetnika. Nakon formalnog imenovanja, Budanov će zamijeniti Andrija Jermaka, bliskog saradnika Zelenskog i uticajnog političkog posrednika, koji je podnio ostavku u novembru nakon što su istražitelji pretresli njegovu kuću u sklopu opsežne istrage korupcije. Budanov je stekao snažnu reputaciju u Ukrajini, zaslužan za niz smjelih operacija protiv Rusije. Analitičari smatraju da Zelenski ovom odlukom želi obnoviti povjerenje u svoje liderstvo i državne institucije te ojačati odbranu Ukrajine i svoju poziciju u mirovnim pregovorima koje podržavaju SAD. "Kirilo ima specijalizirano iskustvo u ovim oblastima i dovoljno snage da postigne rezultate", napisao je Zelenski na mreži X. U izjavi, Budanov je rekao da je prihvatio ponudu i da će se fokusirati na "stratešku sigurnost naše države". Zelenski je također najavio da namjerava zamijeniti ministra odbrane Denisa Šmihala s Mihailom Fedorovim, koji je trenutno ministar digitalne transformacije. "Mihailo je duboko uključen u pitanja vezana za dronove i vrlo je efikasan u digitalizaciji državnih usluga i procesa", rekao je ukrajinski predsjednik. Iako je ruski napredak na bojištu ograničen i teško izboren od prve godine rata, analiza Instituta za proučavanje rata (ISW) iz Washingtona, objavljena 2. januara, pokazala je da su ruski teritorijalni dobitci u 2025. godini najveći od 2022. Ruska vojska zauzela je više od 5.600 kvadratnih kilometara, što je više nego u prethodne dvije godine zajedno. Ipak, ta površina je daleko manja od više od 60.000 kvadratnih kilometara koje je Rusija osvojila 2022. nakon početka invazije. Ukrajinski komandant Oleksandar Sirski izjavio je da su ti dobici koštali Rusiju gotovo 420.000 mrtvih i ranjenih vojnika u 2025. godini, prema ukrajinskim procjenama.

Bio je desničarski ruski komandant ozloglašene paravojne grupe koju je podržavala Ukrajina, a čiji su prekogranični upadi 2023. uzdrmali ruske zvaničnike. Liderstvo Denisa Nikitina u Ruskom dobrovoljačkom korpusu stavilo ga je na nišan ruskih vlasti. Zato su, kad su prošle sedmice stigle vijesti da je ubijen u napadu dronom na istoku Ukrajine, ruski vojni blogeri i nacionalisti likovali nad njegovom smrću. Ne tako brzo, tvrdi enigmatični šef ukrajinske vojne obavještajne službe: Nikitin, koji koristi i imena Kapustin ili White Rex, zapravo je živ. A nagrada od 500.000 dolara koju je Rusija raspisala za njegovu glavu navodno su preuzeli sami Ukrajinci. Zaplet oko Nikitina mali je uvid u psihološki rat i obmanjujuće taktike poznate kao maskiranje, koje su ukrajinske – a i ruske – snage koristile tokom gotovo četverogodišnjeg rata Moskve protiv Ukrajine. Prije početka invazije, Nikitin, bivši MMA borac, nije bio poznat izvan krugova neonacističkih grupa i "ultra" fudbalskih huligana u Rusiji i drugdje. Pokrenuo je liniju odjeće pod nazivom White Rex, što je referenca na njegovu ideologiju bijelog nacionalizma. Njegove aktivnosti u desničarskoj subkulturi u Njemačkoj privukle su pažnju policije u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija, koja ga je nazvala "jednim od najuticajnijih neonacističkih aktivista i tvorcem profesionalne borilačke subkulture". Otprilike godinu nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju u februaru 2022, grupa militanata sastavljena uglavnom od Rusa počela je izvoditi upade iz Ukrajine u Rusiju. U to vrijeme ruska invazija je zapala u probleme, a ukrajinski zvaničnici nastojali su dodatno promijeniti narativ rata – kako bi podigli domaći moral, ali i pokazali zapadnim saveznicima sposobnost Kijeva za inovativno i smjelo djelovanje. U maju 2023. borci iz Ruskog dobrovoljačkog korpusa izveli su prvi u nizu napada na Belgorodsku oblast. Rusija je tvrdila da je napad odbijen i objavila fotografije američkih vojnih vozila – uključujući Humvee – za koja je rekla da su uništena. Iako su ukrajinski zvaničnici negirali umiješanost, prisustvo američke vojne opreme u rukama sumnjive paravojne grupe izazvalo je zabrinutost američke administracije, koja je u to vrijeme još pozivala Ukrajinu na uzdržanost. Slične grupe uključuju Legiju slobodne Rusije. Kako je Ukrajina jačala samopouzdanje i kapacitete, početkom prošle godine počela je slati i svoje regularne snage u prekogranične napade. Rusija je, u međuvremenu, proglasila Dobrovoljački korpus terorističkom organizacijom i sudila Nikitinu u odsustvu, osudivši ga na doživotni zatvor. Također je ponudila nagradu od 500.000 dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja. Dana 27. decembra Ruski dobrovoljački korpus objavio je da je Nikitin ubijen ruskim dronom negdje u Zaporoškoj oblasti u Ukrajini. U Ukrajini su ga neki oplakivali kao mučenika i heroja, dok su se u Rusiji pojedini blogeri radovali njegovoj smrti. Pet dana kasnije, šef ukrajinske vojno-obavještajne službe (HUR) objavio je video u kojem tvrdi da su izvještaji o Nikitinovoj smrti bili obmana. Cilj tog poteza, rekao je general-pukovnik Kirilo Budanov, bio je identifikacija Rusa koji su pokušavali da ubiju Nikitina. Budanov, koji je u međuvremenu imenovan na funkciju šefa kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog, također je tvrdio da je nagrada koju je ponudila Rusija navodno preuzeta, očito od strane ukrajinskih izvora. "Čestitam ti na povratku u život. Uvijek je prijatno", rekao je Budanov u videu. "Drago mi je što su sredstva namijenjena za tvoju likvidaciju iskorištena za našu borbu." Nikitin se pojavio i u Budanovljevom videu, iako nije bilo moguće potvrditi kada i gdje je snimljen. Dan kasnije, HUR je objavio još jedan video: snimak iz drona iz perspektive pilota koji navodno prikazuje direktan pogodak na Kapustina, dok stoji pored bijelog kombija. Zapravo, agencija je rekla da je video montiran i da je prikazan neimenovanim zvaničnicima kako bi se preuzela nagrada. Podrška HUR-a poznatom neonacisti također je izazvala čuđenje. Jedan od razloga koje je Rusija navela za pokretanje invazije jeste tvrdnja da ukrajinsku vladu vode nacisti – tvrdnja koja ima duboke istorijske korijene još iz sovjetskog doba. Jedna od najjačih ukrajinskih jedinica, brigada Azov, pokušava da se oslobodi reputacije utočišta za ekstremnu desnicu i sada je formalni dio ukrajinskih oružanih snaga.