Ukrajinski dronovi pogodili su rusko naftno postrojenje oko 1.500 kilometara od ukrajinske granice, saopštili su zvaničnici, u najnovijem nizu dalekometnih napada usmjerenih na rusku energetsku infrastrukturu. Napad je uslijedio svega nekoliko sati nakon što su američki predsjednik Donald Tramp (Trump) i njegov ruski kolega Vladimir Putin telefonom razgovarali o mogućem prekidu vatre, kojim bi se privremeno zaustavio četverogodišnji, sveobuhvatni rat Rusije protiv Ukrajine. Regionalni guverner Dmitrij Mahonin (Dmitry Makhonin) saopštio je 30. aprila da je ukrajinski borbeni dron pogodio naftno postrojenje i industrijski kompleks u ruskoj Permskoj oblasti, dodajući da nije bilo poginulih niti značajne materijalne štete. Ukrajinska Služba bezbjednosti (SBU) potvrdila je da je dan ranije izveden sličan napad dronom na rusku naftnu pumpnu stanicu u blizini grada Perma. Ukrajinska Služba bezbjednosti (SBU) saopštila je 29. aprila na Telegramu da je na tom postrojenju izbio veliki požar, dodavši da su, prema preliminarnim izvještajima, gotovo svi rezervoari za skladištenje nafte bili zahvaćeni vatrom. Nakon napada dronom u Permu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) rekao je da će snage Kijeva nastaviti da proširuju domet svojih udara unutar Rusije. "Nastavićemo da širimo domet tih udara, a to su u potpunosti opravdani ukrajinski odgovori na ruski teror", napisao je Zelenski u objavi na mreži X. Dana 28. aprila, ukrajinski napad dronom izazvao je veliki požar u ruskoj rafineriji nafte u crnomorskoj luci Tuapse, što je bio treći napad na naftna postrojenja u manje od dvije sedmice. Požar je ponovo zahvatio objekat velikim plamenovima i doveo do evakuacija. Ruski predsjednik Vladimir Putin opisao je taj napad kao dokaz pojačanih ukrajinskih napada na civilne ciljeve. Ukrajina je posljednjih mjeseci pojačala napade dronovima na ruska naftna postrojenja, čime je ograničila izvoz i umanjila sposobnost Moskve da iskoristi skok globalnih cijena energenata, izazvan ratom s Iranom i efektivnim zatvaranjem Hormuškog moreuza od strane Teherana. U međuvremenu, ukrajinski zvaničnici saopštili su da je u ruskom napadu dronom na ukrajinski veliki lučki grad Odesu, tokom noći 30. aprila, povrijeđeno najmanje 20 ljudi. Kako je saopštio Serhij Lisak (Serhiy Lysak), šef vojne administracije Odese, troje povrijeđenih nalazi se u kritičnom stanju. Dodao je da je napad prouzrokovao veliku štetu širom Odese, uključujući stambene zgrade, jedan vrtić, hotel, tržni centar i objekte infrastrukturnog značaja. Prema podacima ukrajinske vojske, ruske snage su tokom noći 30. aprila ispalile jednu balističku raketu Iskander‑M i 206 dronova. Tramp i Putin razgovarali o privremenom prekidu vatreTramp i Putin održali su telefonski razgovor tokom kojeg su razmatrali mogućnost privremenog prekida vatre s ciljem zaustavljanja borbi u ratu u Ukrajini. Tramp je 29. aprila rekao novinarima u Bijeloj kući da je tokom 90‑minutnog razgovora s Putinom otvorena tema prekida vatre narednog mjeseca, povodom godišnjice završetka Drugog svjetskog rata u Evropi. Tramp je naveo da je predložio "malo" primirja i da misli da bi Putin "mogao pristati na to". Putinov savjetnik za spoljnu politiku Juri Ušakov (Yury Ushakov) rekao je ruskim medijima da je Putin poručio kako je spreman na prekid vatre tokom ili oko 9. maja, kada Rusija obilježava poraz nacističke Njemačke. Ušakov je dodao da je telefonski razgovor inicirala ruska strana. Ove izjave uslijedile su nakon što je rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da će ovogodišnja parada povodom Dana pobjede na Crvenom trgu – centralni kremaljski događaj kojim se obilježava sovjetska uloga u Drugom svjetskom ratu i današnja vojna moć Rusije – biti znatno smanjena. Po prvi put u gotovo dvije decenije, na paradi neće biti prikazana vojna vozila ni teško naoružanje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je, reagujući na telefonski razgovor između Donalda Trampa i Vladimira Putina, da je naložio svom timu da stupi u kontakt s američkom administracijom kako bi razjasnio ruski prijedlog o privremenom prekidu vatre. "Razjasnićemo o čemu se tačno radi – da li je to nekoliko sati bezbjednosti za paradu u Moskvi ili nešto više", napisao je Zelenski u objavi na mreži X. On je naglasio da je cilj Ukrajine dugoročni prekid vatre, kao i pouzdane i garantovane bezbjednosne garancije za građane.

Evropska unija (EU) izrazila je žaljenje zbog nastale političke situacije na Kosovu, nakon neuspeha u izboru predsednika države, čime je izazvana još jedna runda vanrednih izbora u zemlji. "EU je više puta pozivala sve političke aktere da obezbede institucionalnu stabilnost. Žalimo što političke stranke nisu identifikovale ujedinjujuću figuru kao kandidata za predsednika, što znači da se Kosovo sada kreće ka svojim trećim opštim izborima za manje od 18 meseci", navodi se u pisanoj izjavi iz pres službe EU. Kosovo se poziva da "hitno ojača međustranački dijalog" kako bi se obezbedilo efikasno funkcionisanje institucija kako bi mogle da iskoriste prilike koje donose korist građanima, uključujući i one u okviru Plana rasta. Građani Kosova će ponovo izaći na parlamentarne izbore, najkasnije 7. juna ove godine. Ovaj proces postao je neizbežan 28. aprila, samo četiri meseca nakon izbora održanih 28. decembra, kada poslanici nisu uspeli da izaberu predsednika, čime je automatski aktiviran ustavni rok koji zemlju vodi na izbore u roku od 45 dana. Kosovo ulazi u ciklus ponovljenih izbora, što otvara paralele sa bugarskim iskustvom političkih blokada. Analitičari upozoravaju da kriza usporava ključne reforme i stvara trajni finansijski trošak za državni budžet, bez jasne garancije da će novi izbori doneti političku stabilnost. Tokom 2025. godine izbori su održani u februaru i decembru. Nakon izbora održanih 9. februara 2025, Skupština Kosova je mesecima ostala nekonstituisana, a na kraju je propalo i formiranje Vlade. Vlada je izabrana nakon decembarskih izbora, međutim, neizbor predsednika doveo je do raspuštanja Skupštine.

Iranska valuta pala je na rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar, dok dvomjesečni sukob potresa ekonomiju zemlje već pogođenu sankcijama. Zračni udari Sjedinjenih Država i Izraela, pokrenuti protiv Irana 28. februara, zajedno s američkom pomorskom blokadom iranskih luka i brodova, poremetili su ključni izvoz nafte Teherana, usporili domaću proizvodnju i dodatno podstakli inflaciju. Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je 29. aprila na novi minimum od 1,81 milion za jedan američki dolar, prije nego što se narednog dana djelimično oporavila. Prema navodima iranskih medija, vrijednost rijala u posljednjih nekoliko dana pala je za gotovo 15 posto. Iran i Sjedinjene Države postigli su dogovor o prekidu vatre 8. aprila, iako je Washington potom dodatno pojačao ekonomski pritisak uvođenjem blokade 13. aprila, potezom koji je Iranu dodatno otežao pristup devizama kroz izvoz. Prema podacima Centralne banke Irana, godišnja inflacija, koja je prije početka rata iznosila više od 40 posto, porasla je na 50 posto zaključno s 4. aprilom. Građani Irana navode da su cijene osnovnih namirnica poput riže, jaja i piletine značajno porasle od početka sukoba. Rastuća inflacija bila je okidač za proteste širom zemlje koji su izbili u januaru i predstavljali jednu od najvećih prijetnji vjerskim vlastima u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine. Vlasti su na demonstracije odgovorile neviđenom silom, pri čemu su, prema navodima organizacija za ljudska prava, hiljade ljudi poginule. Iran je, s druge strane, nastojao da nanese ozbiljnu ekonomsku štetu Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima. Kao odgovor na američko-izraelske zračne udare, Teheran je praktično zatvorio Hormuški moreuz, ključnu saobraćajnicu za globalne isporuke nafte i gasa, za međunarodni pomorski saobraćaj. Taj potez uzdrmao je međunarodna energetska tržišta i poremetio globalnu ekonomiju. Dana 29. aprila, cijena nafte Brent porasla je za skoro sedam posto, na više od 126 dolara po barelu, što je najviši nivo od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Komandant misije NATO na Kosovu (KFOR), turski general-major Ozkan (Ulutash)Ulutaš, izjavio je da je od oktobra 2025. godine bezbednosna situacija na Kosovu generalno mirna, ali da postoji mogućnost za nove tenzije. "Nismo videli ponavljanje nasilja kakvo smo imali 2023. godine. Međutim, situacija ostaje krhka, sa potencijalom za nove tenzije, posebno na severu Kosova", rekao je Ulutaš na sastanku sa ambasadorima zemalja članica NATO-a i partnerskih država koje učestvuju u misiji, održanog 29. aprila u Briselu. Tenzije na severu Kosova porasle su maja 2023. godine, kada su u četiri opštine sa većinskim srpskim stanovništvom na vlast došli albanski gradonačelnici nakon što je Srpska lista pozvala na bojkot izbora. Situacija je kulminirala septembra iste godine, kada je naoružana grupa Srba napala policiju Kosova u Banjskoj kod Zvečana. Tada je ubijen jedan kosovski policajac, dok su u razmeni vatre potom stradala i trojica srpskih napadača. Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste – vodeće srpske stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda. Kosovo za napad optužuje Srbiju, dok Beograd to odlučno negira. Ranije ove godine, generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da se od Srbije očekuje da utvrdi odgovornost za događaje u Banjskoj. Dvojica od 45 optuženih na Kosovu - Blagoje Spasojević i Vladimir Tolić - osuđeni su na doživotni zatvor, dok je Dušan Maksimović osuđen na 30 godina zatvora zbog događaja u Banjskoj. Ostali optuženi se nalaze u bekstvu. Tokom sastanka u Briselu, Ulutaš je takođe naglasio da postoji "hitna potreba za dugoročnim političkim rešenjem". "NATO i dalje u potpunosti podržava dijalog o normalizaciji odnosa koji vodi posredstvom Evropske unije. Na kraju, stabilnost zavisi od toga da sve strane izaberu diplomatiju umesto nasilja. Put ka trajnom miru je politički, a ne vojni. KFOR će nastaviti da podržava ovaj proces", rekao je Ulutaš. Kosovo i Srbija vode dijalog uz posredovanje EU od 2011. godine u okviru kog je postignuto niz sporazuma, ali se mnogi ne sprovode na terenu. Dijalog na visokom političkom nivou je u blokadi od septembra 2023. jer njegov nastavak premijer Kosova Aljbin Kurti uslovljava izručenjem Milana Radoičića, što Srbija odbija da uradi.

Sloboda medija na Zapadnom Balkanu se generalno pogoršava, ocenili su Reporteri bez granica na čijoj su ovogodišnjoj listi indeksa medijskih sloboda u svetu Srbija i Bosna i Hercegovina među najgore plasiranim evropskim državama. Organizacija za zaštitu slobode medija i prava novinara sa sedištem u Parizu u izveštaju Indeks slobode medija u svetu za 2026. objavljenom u četvrtak ocenjuje da je sloboda medija globalno na najnižem nivou u poslednjih 25 godina, dok manje od jedan odsto svetske populacije živi u zemljama u kojima je situacija s medijima "dobra". Srbija se nalazi na 104. mestu, a Bosna i Hercegovina na 90 mestu na listi sa 180 zemalja, pri čemu su obe zemlje u kategoriji "Teška situacija" po pitanju slobode medija. "S izuzetkom Kosova (84. od 180 zemalja i teritorija u Indeksu, +15 mesta od 2025. godine), koje je zabeležilo poboljšanje uprkos tome što je ostalo jedna od najslabije rangiranih zemalja u Evropi, sloboda medija na Zapadnom Balkanu se generalno pogoršava", naveli su Reporteri bez granica. S druge strane, ističu se u izveštaju, iako su Albanija (83. na listi), Bosna i Hercegovina i Srbija kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, sve tri zemlje su neprijateljski nastrojene prema novinarstvu i ranjive na propagandu, Od država Zapadnog Balkana najbolje su plasirane Crna Gora (41. mesto) i Severna Makedonija (45. mesto). Crna Gora je zahvaljući indeksu 71 svrstana u kategoriju "Zadovoljavajuća" po pitanju medijskih sloboda, dok je Severna Makedonija s indeksom 69 u kategoriji "Problematična situacija". U toj kategoriji su i Albanija s indeksom 56 i Kosovo s indeksom 55. Bosna i Hercegovina (indeks 54) i Srbija (indeks 50) su u kategoriji "Teška situacija". U toj grupi od evropskih zemalja je jedino još Gruzija (na 135. mestu), dok su Kazahstan, Turska, Belorusija, Azerbejdžani i Rusija u najlošijoj kategoriji "Veoma ozbiljna situacija". Na vrhu liste Reportera bez granica su Norveška, Holandija, Estonija, Danska, Švedska, Finska i Irska, i to su jedine zemlje svrstane u kategoriju "Dobra situacija". Na dnu liste su Saudijska Arabija, Iran, Kina, Severna Koreja i Eritreja. Reporteri bez granice ukazuju da se u Belorusiji i Rusiji zakoni a borbu protiv terorizma i ekstremizma "redovno koriste za kriminalizaciju rada novinara". S druge strane, za Ukrajinu se navodi da je relativan izuzetak u istočnoj Evropi usled blagog poboljšanja uprkos ruskoj invaziji. "Taj napredak je prvenstveno postignut zahvaljujući dinamičnom medijskom sektoru u zemlji i istraživačkom radu ukrajinskih medija za jačanje transparentnosti u političkom životu države", navode Reporteri bez granica. Najveći skok je zabeležila Sirija posle pada režima Bašara al Asada koja je na listi u 2026. napredovala Sirija za 36 mesta 141. poziciju. Manje od jedan odstoPrvi put u istoriji Svetskog indeksa slobode medija, više od polovine zemalja sveta nalazi se u situaciji koja je ocenjena kao "teška" ili "veoma ozbiljna", navode Reporteri bez granica i ukazuju da u poslednjih 25 godina prosečna ocena svih ispitanih zemalja nikada nije bila tako niska. Pre 25 godina petina svetske populacije je živelo u zemljama u kojima je situacija u medijima smatrana "dobrom", dok sada manje od jedan odsto svetske populacije uživa u takvim uslovima. Usvajanje sve restriktivnijih zakona, posebno povezanih s pitanjima nacionalne bezbednosti, još od 2001. nagriza pravo na informisanje, čak i u demokratskim državama, navodi se u izveštaju. Problem s restriktivnim zakonima je sveprisutan, pošto je, kako ističu Reporteri bez granica, od pet indikatora kojima mere stanje slobode medija (ekonomski, pravni, bezbednosni, politički i društveni), indikator pravnog okvira zabeležio najveći pad ove godine. Problemi i u Evropskoj unijiOrganizacija sa sedištem u Parizu navodi da mnoge članice Evropske unije i kandidati za članstvo krše Evropski zakon o slobodi medija (EMFA), koji je stupio na snagu u avgustu 2025. U Nemačkoj, koja je 14. na listi, zakoni o nacionalnoj bezbednosti ne ispunjavaju stroge zahteve zakona u vezi sa zaštitom novinara i njihovih izvora, navode Reporteri bez granica. U više zemalja su podrivene odredbe EMFA koje garantuju nezavisnost javnih servisa, posebno u Bugarskoj (71. mesto), Malti (67.), Italiji (56.), Slovačkoj (37.), Francuskoj (25.), Litvaniji (15.) i Češkoj (11.). Estonija (3.), čiji javni servis nije izbegao pritiske, izgubila je svoju poziciju unutar EU u korist Holandije. Reporteri bez granica navode da je u Mađarskoj odlazeća vlada Viktora Orbana odbila da sprovede EMFA i kršila slobodu medija, pa je na 74. mestu i nalazi se među tri najniže rangirane članice EU s Kiprom (80. mesto) i Grčkom (86. mesto), gde, kako se navodi u izveštaju, evropski zakoni nisu uspeli da reše problem "oligarhizacije" medijskog pejzaža i pretnji po bezbednost novinara.

Predsednik SAD Donald Tramp (Trump) izjavio je u redu da je u telefonskom razgovoru s ruskim kolegom Vladimirom Putinom razgovarao o mogućem privremenom prekidu vatre kako bi se zaustavile borbe u četvorogodišnjem ratu u Ukrajini. Tramp je rekao novinarima u Beloj kući da je tokom 90-minutnog razgovora s Putinom pokrenut razgovor o prekidu vatre povodom godišnjice završetka Drugog svetskog rata sledećeg meseca. Tramp je rekao da je predložio "malo" prekida vatre. "I mislim da bi on (Putin) to mogao da učini", rekao je predsednik SAD. Putinov savetnik za spoljnu politiku Jurij Ušakov izneo je ruskim medijima dodatne detalje telefonskog razgovora, navodeći da je Putin rekao da je spreman na prekid vatre do ili oko 9. maja, kada Rusija obeležava poraz nacističke Nemačke. Moskva je pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, zauzevši teritoriju u istočnom delu svog suseda. Borbe na kopnu su poslednjih meseci praktično u pat poziciji. Međutim, tokom prošle godine, Ukrajina je pojačala svoju kampanju napada dronovima, gađajući rusku energetsku infrastrukturu, vazduhoplovne baze i druge mete. Moskva se muči u nastojanju da održi odbranu od dronova. Ruske vlasti su najavile da će tradicionalne vojne parade u Moskvi i Sankt Peterburgu 9. maja ove godine biti manje, što se smatra merom za izbegavanje mogućih ukrajinskih napada dronova koji dosežu sve dublje u rusku teritoriju. Tramp i Putin su takođe razgovarali o ratu SAD sa Iranom. Tramp je naveo da je rekao Putinu da "pre nego što mi pomognete (s Iranom), želim da okončam vaš rat". Na pitanje koji će rat – u Ukrajini ili Iranu – prvi završiti, Tramp je rekao da bi mogli biti na istom "rasporedu".

Američki ministar energetike Chris Wright u srijedu je u Dubrovniku rekao da bi bio šokiran ako Europska unija ne podrži projekat Južne plinske interkonekcije koji će BiH priključiti na terminal za ukapljeni plin na hrvatskom otoku Krk i osloboditi je ovisnosti od ruskog plina. Wright je rekao da je ponosan na odluke vlada BiH i Hrvatske da se odluče na taj projekt i izrazio nadu da će on što prije biti realiziran. BiH i Hrvatska u utorak su u Dubrovniku – gdje se održava forum Inicijative triju mora koja okuplja zemlje između Baltika, Jadrana i Crnog mora – potpisale sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, koji bi trebao omogućiti BiH pristup novim izvorima opskrbe ukapljenim plinom (LNG) preko terminala na Krku, čime treba da se prekine potpuna ovisnost BiH o ruskom plinu. Europska unija ranije je, međutim, upozorila da bi zakonski okvir, kojim se privatna američka tvrtka postavlja kao glavni investitor, mogao utjecati na europski put BiH te na pristup za oko milijardu eura namijenjenih za infrastrukturne projekte u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan. Iako je prvotno planirano da projekt u BiH vodi javna kompanija BH-Gas koja je u vlasništvu Vlade entiteta Federacije BiH, u provedbu je posebnim zakonom (lex specialis) uključena američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, osnovana krajem prošle godine. Prema dostupnim podacima, direktor AAFS Infrastructure and Energy je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima američkog predsjednika Donalda Trumpa, dok je potpredsjednik Joseph Flynn, brat bivšeg američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna. Wright nije htio komentirati američku privatnu tvrtku AAFS koja će graditi taj plinovod na bosanskohercegovačkom teritoriju, a povezana je s Trumpovim suradnicima. On je dodao da bi "bio šokiran" da Europska unija, koja je ranije imala rezerve prema načinu provedbe projekta Južna interkonekcija, u konačnici "ne podrži" taj plinovod. Prema pravnoj stečevini Europske energetske zajednice, nije sporno da operator plinovoda bude privatna kompanija, ali bi problematičan mogao biti model prema kojem se posebnim zakonom tvrtka AAFS izdvaja iz općeg pravnog okvira i određuje kao investitor, operator i upravljač strateške infrastrukture, bez prethodno provedenog javnog natjecanja. Pravna stečevina (Aquis) Europske energetske zajednice (EEZ), zahtijeva neovisne regulatore, certificirane operatore, otvoren pristup transportnoj mreži za sve zainteresirane i tržišnu konkurenciju. BiH je potpisnik Ugovora o EEZ od 2006. godine i kandidat za punopravno članstvo u Europskoj uniji, i potpisivanjem više sporazuma se obvezala primjenjivati europsko energetsko zakonodavstvo. Sekretarijat Energetske zajednice mogao bi pokrenuti postupak utvrđivanja povrede obveza koji može rezultirati formalnom odlukom o neusklađenosti i zahtjevom za izmjenu zakonodavstva, što bi moglo usporiti realizaciju projekta ili ga odgoditi dok se približava januar 2028. godine kad bi ruski plin trebao prestati teći preko zemalja EU.

Filozofski fakultet u Nišu, na jugu Srbije, pokrenuo je spor pred Upravnim sudom protiv rešenja o oduzimanju dela studijskih programa toj visokoškolskoj ustanovi i izdavanju radne dozvole Fakultetu srpskih studija. To je saopštio dekan Filozofskog Vladimir Jovanović na konferenciji za medije, 29. aprila. Vlada Srbije je u novembru 2025. donela odluku o osnivanju Fakulteta srpskih studija Univerziteta u Nišu. Istom odlukom predviđeno da se departmani za istoriju, srbistiku i ruski jezik sa Filozofskog prebace na novoosnovani fakultet. "Ono što smo mi stvarali, ne bismo želeli da prepustimo drugome", rekao je dekan Vladimir Jovanović. "Prostom odlukom pera, četvrtina Filozofskog fakulteta treba da se oduzme i da se od nje napravi nova institucija koja se zove Fakultet srpskih studija", dodao je. Kako prenosi agencija Beta, Jovanović je istakao i da Filozofski fakultet nema ništa protiv "imena i suštine Fakulteta srpskih studija". "Ne możemo da se protivimo odluci vlade Srbije da formira nove fakultete. Međutim, smatramo da to nije urađeno u skladu sa propisima i pravnim procedurama", rekao je Jovanović. Advokat: Odluka preti da postane pravni presedanAdvokat Jovan Rajić, čija advokatska kancelarija zastupa Filozofski fakultet u sporu pred Upravnim sudom, kazao je da ova situacija "preti da postane opasan pravni presedan". "Ukoliko ovo prođe na ovaj način otvara se mogućnost da se slična priča ponavlja i sa drugim fakultetima na državnim univerzitetima širom Srbije. Ovo je probni balon za naše društvo i pravosuđe", kazao je Rajić. On je kazao da je od Upravnog suda zatraženo da poništi dozvolu za rad koja je izdata novom fakultetu i izmenjenu dozvolu za rad Filozofskog fakulteta. "S obzirom da Upravni sud u proseku odlučuje u roku od pet do šest godina mi smo tražili takozvanu privremenu meru koja se u Zakonu o upravnim sporovima zove odlaganje izvršenja rešenja", objasnio je Rajić. Odlukom Ministarstva prosvete nalaženo je da novi fakultet preuzme imovinu, prava, obaveze i matične knjige studenata prisvojenih departmana. Na Filozofskom fakultetu kažu da se protiv takve odluke jednoglasno izjasnilo Nastavno-naučno veće fakulteta, kao i Savet. Zbog oduzimanje departmana Filozofskom fakultetu u Nišu je organizovano više protesta studenata i drugih građana. Poništavanje takve odluke zatražio je i Slobodni univerzitet u Nišu, neformalna grupa profesora. Niški Filozofski fakultet je prvi fakultet u tom gradu koji je podržao studentske proteste i blokade zbog stradanja 16 ljudi u Novom Sadu.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da će parada za Dan pobede na Crvenom trgu – godišnji spektakl u Kremlju kojim se slavi sovjetska uloga u Drugom svetskom ratu i današnja ruska vojska – biti drastično manja ove godine, bez vojnih vozila ili teškog naoružanja prvi put posle skoro dve decenije. Dan pošto je Ministarstvo kasno u sredu uveče potvrdilo glasine da će ovogodišnja parada za 9. maj biti mnogo skromnija, portparol predsednika Vladimira Putina sugerisao je da je glavni razlog ukrajinska "teroristička aktivnost", jasno referišući napade dronovima koje je Kijev pokrenuo dok se bori protiv ruske invazije. "U kontekstu ove terorističke pretnje, naravno da se preduzimaju sve mere da se opasnost minimizira", rekao je novinarima portparol Dmitrij Peskov. U saopštenju Ministarstva odbrane navodi se da će na paradi marširati vojnici i drugo osoblje, ali ne i kadeti iz najprestižnijih ruskih vojnih akademija, niti će biti "kolona vojne opreme" – što je referenca tenkove, oklopna vozila, interkontinentalne balističke rakete i još mnogo toga što je proteklih godina često prikazivano. Manifestacija koja se održava svake godine ispred zidina Kremlja tradicionalno služi kao slavljenje ruske istorije i obeležavanje poraza nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu, s veteranima na počasnim mestima. Poslednji put na paradi nije bilo vojnih vozila 2007. godine, tokom predsedničkog mandata Dmitrija Medvedeva. Parada je takođe bila skromnija 2023, sa samo nekoliko desetina vozila, raketnim lanserima i oklopnim pešadijskim vozilima, i kolonom koju je predvodio jedan tenk iz Drugog svetskog rata. Međutim, tokom četvrt veka vlasti Putina, Kremlj je takođe koristio paradu da predstavi vojnu opremu sa stotinama tenkova, vozila, aviona i raketnih lansera kao demonstraciju spoljnom svetu. Od početka invazije na Ukrajinu 2022, parada je takođe podsetnik na ruske ratne napore u invaziji, uz malo pominjanja izuzetno velikog broja žrtava koje Rusija ima. Tokom prošle godine, Ukrajina je pojačala svoju kampanju dronova, gađajući rusku energetsku infrastrukturu, vazduhoplovne baze i druge mete. Moskva se nosi s u naporima za obaranje dronova. Pre nego što je Peskov dao izjavu, neki posmatrači su spekulisali da je potez ka smanjenju razmera parade izazvan strahom od napada ukrajinskog drona. Ukrajina je 2023. uspela da dronom pogodi u zgradu unutar kompleksa Kremlja, iznenadivši vojne komandante. "Mogućnost Ukrajine da udari duboko na rusku teritoriju zaista je porasla poslednjih godina", rekao je glavni urednik Nove gazete Evropa Kiril Martinov, pre saopštenja Ministarstva odbrane. "I generalno govoreći, proboj protivvazdušne odbrane tokom ove parade, uz prisustvo svih uvaženih gostiju, apsolutno je veoma realna pretnja." On je takođe ukazao da je rusko društvo sve više umorno od rata, kao i od načina na koji Kremlj vodi ekonomiju koja je sve više pod pritiskom, i drakonskih ograničenja interneta, za koje vlasti kažu da imaju za cilj smanjenje pretnje od ukrajinskih napada dronovima. "Niko ne razume kada će se rat završiti ili pod kojim okolnostima. Sve više ljudi, čak i među onima koji su podržavali rat, oseća izvesno razočaranje zbog toga", rekao je za on za Karent tajm (Current Time – televizijska i digitalna mreža na ruskom jeziku kojom upravlja RSE).

Osnovni sud u Prištini osudio je Slobodana Radenkovića na dve godine zatvora zbog napada na pripadnike misije NATO (KFOR) i Policije Kosova u Zvečanu na severu zemlje maja 2023. godine. Pored jedinstvene kazne od dve godine zatvora, izrečena mu je i novčana kazna od 15.000 eura. Presuda je doneta nakon što je Radenković postigao sporazum o priznanju krivice sa Specijalnim tužilaštvom Kosova. Na teret mu se stavljalo učešće u masi koja je počinila krivično delo i huliganizam, te napad na službeno lice. U pritvoru se nalazi od 14. januara ove godine, a vreme provedeno u pritvoru biće uračunato u izdržavanje kazne. Optužnicu protiv Radenkovića Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je 16. aprila, prema kojoj je 29. maja 2023. godine ispred zgrade opštine u Zvečanu, učestvovao u izvršenju krivičnih dela u koordinaciji sa drugim osumnjičenima. Navodi se i da je optuženi, zajedno sa drugim osumnjičenima, pokušao da nasiljem spreči uspostavljanje ustavnog poretka u opštinama sa srpskom većinom na severu Kosova. Malo pre ovog sukoba u četiri opštine na severu Kosova na vlast su došli albanski gradonačelnici jer su Srbi bojkotovali lokalne izbore na predlog Srpske liste, najveće partije kosovskih Srba koja ima podršku Beograda. U sukobu između Srba i vojnika misije KFOR teže i lakše je povređeno 93 vojnika KFOR. S druge strane, povređeno je i oko 50 Srba koji su učestvovali u ovom nasilju, od kojih su mnogi potom otišli u Srbiju i nisu dostupni kosovskim pravosudnim organima. Kosovske vlasti su uhapsile i optužile desetine osumnjičenih zbog od kojih je nekoliko osuđeno na zatvorske kazne nakon sporazuma o priznanju krivice sa tužilaštvom u vezi sa nasiljem u Zvečanu. Kosovo je okrivilo Srbiju za nasilje uz ocenu da iza njega stoje "kriminalne grupe bliske predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću". Međutim, Beograd je odbacio ovu optužbu, rekavši da je kosovska vlada ciljala da gurne Srbe "ka novom sukobu sa NATO-om". NATO je, u međuvremenu, više puta zahtevao da počinioci nasilja budu pozvani na odgovornost.

U Bosni i Hercegovini je zabilježen značajan rast broja žalbi građana Ombudsmanu za ljudska prava, porast diskriminacije, koje prate sistemske slabosti u funkcionisanju nadležnih institucija. Prema podacima izvještaja za 2025. godinu, zabilježen je rast obraćanja građana do 35 posto. Institucija ombudsmana je zaprimila 3.759 žalbi i više od 9.000 različitih obraćanja. "Mi postajemo sve više opterećena institucija i činjenica da imamo povećanje broja žalbi je indikator koji ukazuje na nekoliko stvari. Prva, da je zaista došlo do povećanja kršenja ljudskih prava. Druga, da je veće povjerenje građana u instituciju ombudsmana", navodi ombudsmanka Jasminka Džumhur. Institucija je u izvještajnom periodu uputila više od 600 preporuka nadležnim organima, ali kažu da zabrinjava nizak stepen njihove realizacije. Broj žalbi na diskriminaciju povećan je za 60 posto, pri čemu dominiraju slučajevi mobinga i diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti, pola i vjerskih uvjerenja. Istovremeno, zabilježen je rast predmeta u oblasti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava za 46 posto, kao i povećanje od 30 posto u oblasti pristupa informacijama. Ombudsmanka Nives Jukić govoreći o strukturi žalbi kaže da i dalje dominiraju predmeti iz oblasti građanskih i političkih prava, nakon čega slijede ekonomska, socijalna i kulturna prava, pravosuđe i uprava, prava djece, diskriminacija, te povreda prava osoba lišenih slobode i osoba sa invaliditetom. U segmentu prava djece evidentiran je rast od 35 posto, a problemi se najčešće odnose na obrazovanje, dostupnost vrtića, zdravstvenu zaštitu i posljedice konfliktnih razvoda, u kojima djeca često postaju žrtve, istaknuto je na konferenciji. Primjetan je rast pritužbi na rad policijskih organa za 47 posto, uz navode građana o neprofesionalnom postupanju i nedostatku adekvatnih odgovora institucija. Ombudsman Nevenko Vranješ istaknuo je da je izvršenje preporuka i dalje ispod 50 posto, što je znatno ispod regionalnog prosjeka od oko 70 i evropskog od 80 posto, "što ukazuje na ozbiljan problem odnosa institucija prema preporukama ombudsmana i potrebu za većom odgovornošću". Vranješ je upozorio i na pogoršanje položaja povratničke populacije, navodeći da oko 100.000 ljudi i dalje čeka rješavanje stambenog pitanja, dok su zabilježeni i slučajevi napada na povratnike i njihovu imovinu. Govoreći o sistemskim problemima, ombudsmanka Jasminka Džumhur naglasila je da se građanin kao individua sve više gubi iz fokusa institucija, uprkos činjenici da bi upravo on trebao biti u središtu njihovog djelovanja. Ukazala je i na nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti, posebno u Federaciji BiH, što dovodi do neujednačene primjene prava i pravne nesigurnosti građana, uključujući i diskriminaciju po osnovu mjesta stanovanja.

Sporazum vrijedan šest milijardi dolara u oblasti energetske bezbjednosti potpisan je u Tirani, u prisustvu premijera Albanije Edija Rame i ambasadorice Sjedinjenih Američkih Država u Grčkoj Kimberly Guilfoyle. Sporazum je potpisan između albanske kompanije Albgaz i dvije velike međunarodne kompanije - jedne američke i jedne grčke. Dokument predviđa razvoj Energetskog centra u Vlori, kao i okvirni sporazum o snabdijevanju tečnim prirodnim gasom, kao važne korake ka diversifikaciji izvora energije i jačanju energetske nezavisnosti Albanije, u bliskoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama i partnerstvu s Grčkom. Potpisivanju sporazuma prethodila je objava ambasadorice SAD u Grčkoj, Kimberly Guilfoyle, na društvenoj mreži X. "U Tirani sam kako bih unaprijedila energetsku agendu predsjednika SAD i pridružila se premijeru Ediju Rami na ceremoniji potpisivanja istorijskog sporazuma između Albanije, kompanije Venture Global i Aktor LNG USA, kojim se predviđa dvadesetogodišnji ugovor o snabdijevanju američkim tečnim prirodnim gasom", istakla je Guilfoyle. Ona je kazala da investicija vrijedna šest milijardi dolara jača energetsku bezbjednost i nacionalnu sigurnost u cijelom regionu. "Kada Sjedinjene Države, Albanija i Grčka rade zajedno, ovaj region je povezaniji, bezbjedniji i prosperitetniji", izjavila je Guilfoyle. Sporazum predviđa izgradnju infrastrukture u Vlori za uvoz američkog tečnog prirodnog gasa, kao i njegovu regasifikaciju radi snabdijevanja južne Evrope. Ministar energetike i infrastrukture Albanije Enea Kakaraçi rekao je tokom ceremonije potpisivanja da partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama odražava zajedničku viziju izgradnje sigurne i održive energetske budućnosti. "Centralni stub te vizije je razvoj Energetskog centra u Vlori, višekomponentnog projekta koji će redefinisati ulogu Albanije na energetskoj mapi regiona", naglasio je Kakaraçi. Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u Atini ocijenila je Albaniju kao nepokolebljivog partnera SAD-a i zemlju od izuzetnog strateškog značaja za Balkan i Evropu. "Predsjednik Trump bio je snažan zagovornik energetske bezbjednosti. Njegova vizija i djelovanje dodatno su potvrdili da obezbjeđivanje pouzdane energije jača Sjedinjene Države i naše strateške saveznike. Administracija Trumpa podigla je energetsku saradnju u sam vrh prioriteta širom svijeta, a današnje potpisivanje sporazuma predstavlja opipljiv dokaz tih napora", izjavila je Guilfoyle. Ambasadorica je takođe istakla da Sjedinjene Države podržavaju Balkan koji je povezaniji, energetski bezbjedniji i prosperitetniji, naglašavajući da je Albanija, kako je rekla, ključna za ostvarenje te vizije. I premijer Albanije Edi Rama ocijenio je ovaj sporazum kao izuzetno važan. "Vlora će se pretvoriti u kritičnu energetsku tačku u jugoistočnoj Evropi. Želim da naglasim značaj potrebe Albanije i Grčke da dodatno ojačaju naše veze i saradnju na više načina, a posebno kada je riječ o snabdijevanju energijom, energetskoj proizvodnji i jačanju energetske nezavisnosti. Pozicioniranjem Albanije kao povezujuće zemlje, energetski tokovi prolaze kroz Zapadni Balkan, doprinose stabilnosti regiona i utiču na energetsku sigurnost susjednih država", rekao je Rama. Albanski premijer je dodao da partnerstvo između Albanije i Sjedinjenih Američkih Država šalje vrlo jasnu poruku da i male zemlje mogu postati dio rješenja za najhitnije globalne izazove, poput potrebe za sigurnim snabdijevanjem energijom. Kosovo, u međuvremenu, nema mrežu gasovoda za distribuciju prirodnog gasa, niti izgrađen institucionalni sistem za upravljanje ovim sektorom. Međutim, Strategija energetike Kosova za period 2022–2031. godine predviđa mogućnost da se zemlja u budućnosti poveže s regionalnim gasnim mrežama.

Veteran Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) vratio se na Kosovo nakon što je pušten iz pritvora u Srbiji, gde je bio oko tri meseca zbog navodnih ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, saopštio je njegov advokat Arianit Koci. "Mithat (Llozhani) Ložani stigao je na Kosovo oko 5 časova u sredu ujutru", napisao je Koci na svom Facebook nalogu. On je naveo da je Ložani "prošao kroz težak period", te dodao da će "više detalja, zajedno sa Mithatom, pružiti u narednim danima". Ložani je uhapšen 5. februara kada je ušao u Srbiju iz Hrvatske preko graničnog prelaza Batrovci. Prema navodima Srbije, Ložani je uhapšen pod sumnjom da je prošao obuku kao pripadnik OVK operativne zone Dukađini 1998. i 1999. godine "nakon čega je učestvovao u terorističkim napadima na pripadnike MUP-a Srbije i vojske Jugoslavije". Srbija je tvrdila da je "kao član grupe kojom je komandovao Ramuš Haradinaj, učestvovao u otmici i masakru policajaca". Međutim, Organizacija ratnih veterana OVK je za Radio Slobodna Evropa saopštila da je uhapšeni muškarac učestvovao u nekoliko vežbi u Albaniji, ali da nema informacija da je bio na frontu na Kosovu. Ministarstvo spoljnih poslova Kosova ranije je zatražilo i od međunarodne zajednice da se angažuje oko oslobađanja Ložanija. Srbija je više puta hapsila državljane Kosova pod optužbama za ratne zločine na Kosovu 1998-99, a samo 2025. godine zabeleženo je nekoliko takvih hapšenja. Tokom 1990-ih, Srbija je OVK okarakterisala kao terorističku organizaciju, dok je za Kosovo OVK organizacija koja je štitila lokalno stanovništvo od represije jugoslovenskih oružanih snaga.

Policija u Podgorici uhapsila je dvije osobe zbog sumnje da su pomogle osuđenom Milošu Medenici da se krije i izbjegne organe za sprovođenje zakona, saopštila je Uprava policije Crne Gore. Kako je navedeno, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, lišili slobode S.L. (36) i N.M. (36) iz Podgorice, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo omogućavanje bjekstva licu lišenom slobode. Policija sumnja da su osumnjičeni Milošu Medenici pružili pomoć i logistiku u skrivanju kako bi bio nedostupan nadležnim organima, nakon što je prekršio mjeru nadzora i nakon što mu je postupajuća sutkinja 28. januara 2026. godine odredila pritvor. "U policijsko–tužilačkim aktivnostima koje su sprovedene sinhronizovano i koordinisano, na osnovu do sada prikupljenih činjenica egzistiraju dokazi koji ukazuju na osnove sumnje da su ova dva lica izvršila krivično djelo koje im se krivičnom prijavom stavlja na teret", saopšteno je. Osumnjičeni S.L. i N.M. biće, uz krivičnu prijavu, privedeni državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Policija je navela da nastavlja aktivnosti na pronalasku, lociranju i lišenju slobode odbjeglog Miloša Medenice, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Nacionalni centralni biro Interpola u Podgorici je 29. januara 2026. godine raspisao međunarodnu potjernicu za Medenicom. Miloš Medenica osuđen je 28. januara na više od deset godina zatvora za organizovani kriminal, krijumčarenje i protivzakonit uticaj. Njegova majka Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, takođe je osuđena na deset godina zatvora. Dok je Vesni Medenici nakon objavljivanja presude oduzet pasoš i produžena mjera zabrane napuštanja boravišta, Milošu Medenici, koji je bio pod mjerom zabrane napuštanja stana, određen je pritvor zbog opasnosti od bijega. Ubrzo je, međutim, pobjegao iz kućnog pritvora. Za njim je raspisana međunarodna Interpolova potjernica, a Vesni Medenici određen je pritvor, što je Apelacioni sud 23. marta potvrdio odbijanjem žalbe uložene na odluku o pritvoru.

Kompanija Adria News Network i doskorašnji direktor vesti televizije N1 Igor Božić saglasili su se da okončaju profesionalnu saradnju, objavila je ta kompanija. U saopštenju je navedeno da je u prethodnih 12 godina Božić imao "ključnu ulogu u izgradnji televizije N1 u jednu od najpouzdanijih i najuticajnijih informativnih redakcija u regionu". Božić je naveo da je ponosan na "sve što smo zajedno izgradili i na standarde koje smo postavili." "Nakon 12 godina intenzivnog i posvećenog rada, moje profesionalno poglavlje na N1 je završeno, budući da više ne uređujem program, niti vodim redakciju. Uveren sam da će redakcija nastaviti da radi profesionalno, hrabro i odgovorno i da čuva integritet koji je godinama bio zaštitni znak N1", rekao je Božić. Direktor informativnog programa Adria News Network Brent Sadler ocenio je da je Božić "tokom dugog niza godina dao značajan doprinos N1 i imao važnu ulogu u njenom razvoju u jednu od najpouzdanijih i najuticajnijih informativnih kuća u regionu". "Adria News Network će nastaviti da podržava redakciju N1 i obezbedi liderstvo, strukturu i podršku potrebne za očuvanje profesionalnih standarda, uredničkog integriteta i nezavisnosti koji su temelj njenog novinarstva", naveo je Sadler. Novinarska i medijska udruženja i sindikati ocenili su da je odluka o smeni Igora Božića pokušaj "potpunog preuzimanja nezavisnih medija u Srbiji". Sindikat Nezavisnost na N1 i Forbes Srbija upozorio je 28. aprila da i dalje ne postoji zvanična komunikacija sa menadžmentom o razlozima i okolnostima smene Božića. "Iako je novi rukovodilac redakcije, Branislav Šovljanski, čovek koji potiče iz kolektiva i uživa poverenje zaposlenih, u redakciji i dalje postoji potreba za jasnim i zvaničnim objašnjenjem razloga za promene u uređivačkom i upravljačkom vrhu“, navedeno je. Građani, studenti i novinari održali su dva protesta ispred televizije N1, tokom aprila, na poziv medijskih udruženja. Protesti su održani u znak podrške nakon smene direktora te televizije Igora Božića i zbog zabrinutosti da bi to mogla značiti promenu uređivačke politike te kuće. Na skupu 14. aprila pročitano je otvoreno pismo zaposlenih na N1, koji su upitali kakav zaključak treba da izvedu posle prvog poteza novog rukovodstva. "Zašto je smenjen direktor koji je upravljao redakcijom koja je program učinila gledanim, poverenje javnosti učvrstila, koja je radila profesionalno i vredno uprkos bezbednosnim, psihološkim pritiscima i pretnjama i pod konstatnom baražnom paljbom moćnika“, navedeno je u tom pismu. Božića je novi menadžment 3. aprila obavestio da je razrešen sa funkcije direktora, a kasnije je informisan da je "neraspoređen". Prethodno je 19. februara osnovano preduzeće Adria News Network (ANN) kao deo restrukturiranja medijske kompanije United Group. Tada je deo medija, među kojima i N1, prebačen "pod kapu" tog novoosnovanog preduzeća. Novi direktor N1 televizije je izvršni direktor za informativni program ANN Brent Sadler. On je 3. aprila naveo da kadrovske promene neće uticati na uredničku strukturu. Urednici i novinari N1 i ranije su izrazili bojazan da je to uvod u promenu uređivačke politike, što su iz United Group-a odbacili. Na takvu mogućnost ukazivali su i sredinom prošle godine kada je došlo do smene čelnih ljudi u United Group-a. Priča o tome otvorena je i nakon što je Projekat za istraživanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) objavio u avgustu 2025. audio snimak telefonskog razgovora direktora United Grupe (UG) Stena Milera i direktora Telekoma Srbije Vladimira Lučića. Miler i Lučić razgovarali su, prema onome što je objavljeno, o strategiji da se umanji uticaj medija koji kritički izveštavaju o vlasti Aleksandra Vučića. Predstavnici vlasti u Srbiji, na čelu sa Vučićem, godinama bez dokaza iznose najrazličitije optužbe na račun N1.

Peking je kritikovao odluku SAD o sankcijama naftnoj rafineriji Hengli, odbacujući optužbe Vašingtona da ta kompanija ima "preveliku ulogu" u kupovini iranske nafte. Ministarstvo finansija SAD je prošle nedelje sankcionisalo rafineriju Hengli petrokemikal, sa sedištem u severoistočnoj kineskoj provinciji Liaoning, zbog "kupovine milijardi dolara" vredne iranske nafte. Vašington optužuje Hengli da je imao ključnu ulogu u održavanju iranske naftne ekonomije otkako su američki i izraelski vazdušni napadi na Iran izazvali rat koji se proširio Bliskim istokom. Hengli je druga po veličini nezavisna kineska rafinerija – nazvane "čajnici" (teapot) – i, prema američkom Ministarstvu finansija, ima "preveliku ulogu u kupovini sirove nafte od iranskih oružanih snaga". Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Đian odbacio je na konferenciji za novinare odluku SAD o sankcijama Hengliju, rekavši da se Peking "oduvek protivio nezakonitim jednostranim sankcijama koje nisu zasnovane na međunarodnom pravu". Lin je pozvao Vašington da "prekine neselektivnu primenu sankcija". Hengli je takođe odbacio optužbe, navodeći da "nikada nije učestvovao u trgovini s Iranom", navodi se u saopštenju kompanije objavljenom na kineskom portalu za poslovne vesti Yicai Global. U saopštenju se dodaje da su "svi njegovi dobavljači garantovali da njihova sirova nafta ne potiče iz regiona koji su podložni sankcijama SAD". Mere protiv iranske flote u senciVašington uvodi mere protiv oko 40 brodarskih firmi i brodova koje optužuje da su deo iranske flote u senci, brodova koji nastavljaju da transportuju naftu u savezničke Teherana uprkos međunarodnim sankcijama. Pomorski brodski saobraćaj našao se u fokusu rata i Ormuski moreuz je praktično blokiran merama koje preduzimaju i Vašington i Teheran. Dvadeset odsto svetske nafte i tečnog prirodnog gasa (TPG) prolazi kroz tu ključnu pomorsku tačku. Kineske male rafinerije, tzv. "čajnici" su na meti američkih sankcija poslednjih godina zbog njihovih veza s iranskim režimom. Administracija predsednika Donalda Trampa (Trump) je prethodno sankcionisala četiri takve rafinerije, uključujući Šandong šengksing kemikal u aprilu 2025. godine, zbog kupovine iranske sirove nafte. U to vreme, ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) je rekao da su SAD "posvećene ometanju svih aktera koji pružaju podršku iranskom lancu snabdevanja naftom, koji režim koristi za podršku svojim terorističkim proksijima i partnerima". Evropska unija je 23. aprila uključila kineske entitete u svoj 20. paket sankcija protiv Rusije. Novi paket, koji se fokusira na mere za sprečavanje Rusije da zaobiđe ranije sankcije preko trećih zemalja, uvodi sankcije za šest kineskih kompanija i jednu osobu, kao i stroža ograničenja izvoza robe dvostruke namene za još 21 entitet. Roba dvostruke namere odnosi se na predmete koji mogu imati i civilnu i vojnu primenu. Kao odgovor, Peking je 25. aprila upozorio da će "preduzeti neophodne mere kako bi odlučno zaštitio legitimna prava i interese svojih kompanija i da će EU snositi sve posledice". Kinesko Ministarstvo trgovine je takođe stavilo sedam kompanija sa sedištem u EU na listu ograničenog izvoza robe dvostruke namene iz Kine zbog navodnog "dosluha" s tajvanskim vlastima.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu zatražio je novu neovisnu medicinsku procjenu zdravstvenog stanja ratnog zločinca Ratka Mladića, nakon što je njegova odbrana podnijela zahtjev za privremeno ili prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga. U odluci objavljenoj 28. aprila predsjednica Mehanizma Graciela Gatti Santana navela je da prije donošenja odluke o zahtjevu odbrane želi dodatna stručna mišljenja o Mladićevom trenutnom zdravstvenom stanju, prognozi bolesti i uvjetima liječenja. Mladićevi advokati podnijeli su zahtjev 23. aprila, tvrdeći da se ratni zločinac Mladić nalazi u stanju "uznapredovalog i nepovratnog zdravstvenog propadanja nakon nedavnog medicinskog incidenta". Odbrana je sudu dostavila i dva medicinska izvještaja stručnjaka koji su ga posjetili 22. aprila, a u kojima se, prema njihovim navodima, ukazuje da mu se ne može pružiti adekvatna njega u pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda u Hagu niti u zatvorskoj bolnici. S druge strane, u sudskom dokumentu se navodi da je medicinski službenik pritvorske jedinice 17. aprila izvijestio da je Mladić prevezen u hitnu službu civilne bolnice, odakle je istog dana otpušten u stabilnom stanju. Nakon toga su, kako se navodi, poduzeti koraci u liječenju potencijalno reverzibilnog uzroka zdravstvenog problema. Predsjednica Mehanizma Sanatana naredila je da se najkasnije do 1. maja dostave nova mišljenja neovisnih medicinskih stručnjaka o Mladićevom zdravstvenom stanju, relevantnim dijagnozama, mogućnostima liječenja, procjeni očekivanog životnog vijeka, kao i o tome da li mu se pruža adekvatna medicinska njega u pritvoru. "U ovim okolnostima primjereno je zatražiti dodatnu medicinsku ekspertizu kako bi mi pomogla u utvrđivanju postoje li uvjerljivi humanitarni razlozi koji bi mogli opravdati odobrenje puštanja Mladića na slobodu", napisala je predsjednica Mehanizma u odluci. U odluci se dodaje da bi, ako postojeći stručnjaci ne budu mogli odgovoriti na sva pitanja, mogao biti imenovan i dodatni stručnjak odgovarajuće specijalnosti. Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet zbog zaštite državne imovine u Podnovlju kod Doboja, gdje se na više od 180 hektara plodnog zemljišta gradi kompleks od preko 100 solarnih elektrana, navedeno je iz te institucije za Radio Slobodna Evropa 27. aprila. Istovremeno, u odgovoru se navodi i kako iz entiteta Republika Srpska i dalje nisu dostavili "većinu traženih podataka", iako je predmet formiran nakon prijave koju je 5. marta podnijela Mreža Aarhus centra za zelenu agendu i zaštitu okoliša. Projekat, koji provodi banjalučka firma "Etmax", izazvao je više protesta mještana koji tvrde da je zemljište nezakonito oduzeto od Poljoprivredne zadruge Podnovlje i prodato privatnom investitoru. Stanovnici upozoravaju da je ugroženo i snabdijevanje vodom za oko 140 domaćinstava, te da solarne elektrane predstavljaju i opasnost po zdravlje ljudi i životinja. Iz Pravobranilaštva BiH su za RSE istakli da će "nakon analize dokumentacije preduzeti sve potrebne mjere radi zaštite imovine i imovinskih interesa Bosne i Hercegovine, uključujući pokretanje sudskih i drugih postupaka". "Konkretno, podneseni su zahtjevi nadležnim entitetskim institucijama u Republici Srpskoj radi pribavljanja službenih dokumenata i ugovora koji se odnose na podatke o nekretninama iz zahtjeva Mreže Aarhus centara. Do danas većina traženih podataka nije dostavljena", stoji u odgovoru Pravobranilaštva BiH. Prethodno je i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine za RSE saopštilo da je formiralo predmet zbog optužbi o uzurpaciji državnog zemljišta, te "da se nalazi u fazi analize". Grad Doboj nije odgovorio na pitanja Radio Slobodna Evropa na koji način je zemljište prešlo u vlasništvo grada, a zatim prodato privatnom investitoru. Odgovor nije stigao ni iz kompanije Etmax o uslovima pod kojima su stekli pravo korištenja zemljišta. Dodatne kontroverze izazvala je informacija da investitor nema ekološku dozvolu, iako su radovi već započeti. Prema važećem zakonodavstvu i odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, poljoprivredno zemljište smatra se državnom imovinom, kojom gradovi i entiteti ne mogu raspolagati bez odluke države. Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH prethodno su za RSE upozorili da slučaj u Podnovlju "izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine". Aarhus centar iz Sarajeva u međuvremenu je tužio lokalne vlasti u Doboju zbog, kako navode, netransparentnosti cijelog projekta. Njihovi predstavnici upozoravaju da se projekti obnovljivih izvora energije ne mogu graditi bez jasnog zakonskog okvira, u naseljenim mjestima i na spornom zemljištu.

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska potpisale su u utorak u Dubrovniku međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, projekta koji bi trebao povezati dvije zemlje i omogućiti BiH pristup novim izvorima opskrbe ukapljenim plinom preko terminala na otoku Krku, javio je HRT. Sporazum su 28. travnja potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković u sklopu foruma Inicijative triju mora, platforme koja okuplja zemlje između Baltika, Jadrana i Crnog mora. Inicijativu podržavaju Sjedinjene Američke Države s ciljem jačanja energetske, prometne i digitalne povezanosti u toj regiji. Američko izaslanstvo u Dubrovniku predvodi ministar energetike Chris Wright. Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda (Splita) u Hrvatskoj, preko Posušja u Hercegovini, do Travnika u središnjoj Bosni, s odvojkom prema Mostaru. Ovim dokumentom BiH i Hrvatska uređuju pitanja poput spajanja plinovoda na granici, ali i prava i obveze kako tijekom gradnje tako i u slučaju da jedna strana odustane od dogovora Hrvatska bi trebala izgraditi dio trase dug koje je dug oko 60 kilometara, dok bi BiH izgradila oko 120 kilometara cjevovoda. Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura. Plinovod bi se integrirao u hrvatski sustav koji je povezan s terminalom ukapljenog prirodnog plina (LNG) na otoku Krku, ključnom infrastrukturom za diversifikaciju opskrbe plinom, koji je izgrađen uz potporu Europske unije. Sporazum BiH i Hrvatske je dodatno usuglašen 27. travnja, a nekoliko sati prije potpisivanja u Dubrovniku odobrili su ga Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH. Nakon potpisivanja, dokument mora biti ratificiran u Parlamentarnoj skupštini BiH i Hrvatskom saboru. Projekt se razvija u okviru šireg cilja smanjenja potpune ovisnosti Bosne i Hercegovine o ruskom plinu, koji se u zemlju isporučuje preko Srbije putem Turskog toka. BiH kupuje ruski plin od 1979. godine, kada je izgrađen jedini postojeći plinovod od Beograda do Sarajeva. Iako je prvotno planirano da projekt u BiH vodi javna kompanija BH-Gas koja je u vlasništvu Vlade entiteta Federacije BiH, u provedbu je posebnim zakonom (lex specialis) uključena američka privatna kompanija AAFS Infrastructure and Energy, osnovana krajem prošle godine. Prema dostupnim podacima, direktor AAFS Infrastructure and Energy je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima američkog predsjednika Donalda Trumpa, dok je potpredsjednik Joseph Flynn, brat bivšeg američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna. Američka tvrtka bi trebala preuzeti financiranje i izradu glavnog projekta i pribavljanje dozvola te bi bila operater plinovoda, dok je BH-Gas zakonom obvezan predati svoju postojeću dokumentaciju. Zakonom je projekt proglašen strateškim i od javnog interesa, čime su jedinice lokalne samouprave obvezane ustupiti svoje zemljište bez naknade. Američka ambasada u Sarajevu javno je podržala projekt i sudjelovala je u povezivanju domaćih dužnosnika s predstavnicima američke kompanije. Europska unija ranije je upozorila da bi zakonski okvir, kojim se privatna američka tvrtka postavlja kao glavni investitor, mogao utjecati na europski put Bosne i Hercegovine te na pristup za oko milijardu eura namijenjenih za infrastrukturne projekte u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina trenutačno nema vlastitu proizvodnju plina i u potpunosti ovisi o uvozu iz Rusije, s godišnjim volumenom od oko 225 milijuna kubičnih metara, prema podacima državne statističke agencije. Plaćanja Gazpromu procjenjuju se na oko 75 milijuna eura godišnje. Kako bi plinovod bio isplativ, planira se i izgradnja tri plinske termoelektrane. Europska unija planira postupno obustaviti uvoz ruskog plina do 2028. godine, ali i postupno izbacivanje fosilnih goriva i proizvodnju električne energije u vjetroparkovima i solarnim elektranama, pri čemu je plin određen kao prijelazno rješenje. Ugalj, iz kojeg BiH dobiva oko 80 posto struje, trebao bi se prestati koristiti do 2050. godine, na što su se obvezale i zemlje Zapadnog Balkana koje teže članstvu u EU. Ukupna plinska mreža u BiH duga je oko 240 kilometara i smatra se nerazvijenom. Ograničena je uglavnom na glavni grad Sarajevo gdje se plin koristi za grijanje tijekom zime, uz nekoliko industrijskih potrošača, dok susjedne Hrvatska i Srbija imaju po 2.500 kilometara plinovoda.

Vlasti u Srbiji dodelile su krajem aprila, pa četiri dana kasnije oduzele državljanstvo Jakubu Zakrievu, nećaku predsednika Čečenije Ramzana Kadirova. Odluku o dodeli državljanstva donela je Vlada Srbije, a dokument je potpisao premijer Đuro Macut, objavljeno je u Službenom glasniku 24. aprila. Međutim, 28. aprila rešenje o dodeli državljanstva je ukinuto, ponovo potpisom Macuta. U dokumentu o ukidanju državljanstva Vlada se poziva na član Zakona o opštem upravnom postupku u kom se, između ostalog, navodi da se rešenje može ukinuti "radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi, javnu bezbednost, javni mir i javni poredak ili radi otklanjanja poremećaja u privredi". Vlada Srbije prvobitno nije odgovorila na upit RSE zbog čega je dala državljanstvo Zakrievu, koji je na listama sankcija SAD-a i Velike Britanije. Jakub Zakriev je sin starije sestre Ramzana Kadirova. Sa 27 godina, 2018. godine, imenovan je za gradonačelnika Groznog, čime je postao jedan od najmlađih gradonačelnika u Rusiji. U februaru 2020. godine postavljen je na funkciju šefa administracije predsednika i vlade republike. Zatim je postao zamenik predsednika vlade i ministar poljoprivrede Čečenije. U julu 2023. godine objavljeno je da je Zakriev imenovan za direktora ruskog ogranka kompanije "Danone" nakon što je Rusija konfiskovala tu kompaniju. Njegovo imenovanje usledilo je nakon što je predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao ukaz o prenosu akcija francuskog koncerna "Danone" u Rusiji na privremeno upravljanje državnom organu u okviru Ministarstva finansija. Ubrzo nakon prenosa vlasništva, ruski Danone je preimenovan u akcionarsko društvo "H&N" (Health & Nutrition). U martu 2024. godine Putin je poništio nacionalizaciju ruskog Danonea, a ruski mediji su objavili da je njegova prodaja privatnim licima dogovorena. Prema pisanju medija, imovinu su u odnosu 50:50 trebalo da kupe Kadirovljev nećak i holding "Vamin" iz Tatarstana. U maju 2024. godine transakcija prodaje ruskog ogranka Danonea je završena. U decembru 2024. godine vlasnik kompanije "Vamin" postao je bivši zamenik ministra poljoprivrede Čečenije Ruslan Alisultanov, koji je, prema pisanju medija, ranije takođe dobio državljanstvo Srbije. Srbija i Čečenija nemaju bliske ekonomske i političke odnose, ali Beograd i Kremlj ih takođe karakterišu kao "bratske". Srbija, uprkos pozivima Zapada, nije uvela sankcije Rusiji i neguje bliske odnose sa Rusijom i nakon njene invazije na Ukrajinu. Čečenski lider Kadirov, inače, uživa podršku Kremlja. Srbija je i prethodnih godina dodeljivala državljanstva po posebnoj proceduri, po kojoj ga mogu dobiti državljani drugih zemalja, u slučaju da to predstavlja "interes za Srbiju". Broj državljanstava koje dodeljuje Vlada Srbije drastično je porastao od početka ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu i uvođenja sankcija Rusiji i ljudima bliskim Kremlju, pokazuju podaci RSE.