Nekoliko srpskih političkih stranka na Kosovu, koje su na oktobarskim izborima dobile odbornička mesta u pojedinim opštinama sa srpskom većinom, reagovalo je na odluku Ministarstva zdravlja Srbije da do 15. januara naredne godine produži rok za izbor novih radnika u svojim institucijama koje funkcionišu u srpskim sredinama. Radi se o konkursu za nekoliko stotina novih radnih mesta, koje je pre svih, a uoči lokalnih izbora na Kosovu 12. oktobra, najavio sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić, navodeći da država Srbija brine o srpskoj zajednici na Kosovu. Sada se produžetak roka za izbor novih radnika obrazlaže velikim brojem prijavljenih kandidata. Inače, podršku zvaničnog Beograda ima samo Srpska lista, koja je na lokalnim izborima pobedila u svih deset opština sa srpskom većinom, dok je na februarskim parlamentarnim izborima dobila devet od deset poslaničkih mandata rezervisanih za srpsku zajednicu. Novi vanredni parlamentarni izbori održavaju se 28. decembra jer Samoopredeljenje, stranka koja je osvojila najviše glasova na februarskim izborima ali nedovoljno da samostalno formira Vladu, nije dobilo podršku drugih partija da formira nove institucije. Tako će se produžetak roka za izbor radnika u zdravstvenim institucijama Srbije na Kosovu poklopiti sa predizbornom kampanjom. Zbog toga je Srpska demokratija Aleksandra Arsenijevića osudila tu odluku, pozivajući rukovodioce zdravstvenih institucija da prestanu da se ponašaju prema partijskim nalozima i predizbornim kalkulacijama, već da rade u interesu svoje zajednice. Inače, direktor Kliničko bolničkog centra u Severnoj Mitrovici je predsednik Srpske liste Zlatan Elek, ali su članovi Srpske liste na rukovodećim pozicijama i u drugim zdravstvenim institucijama. Primera radi, direktorka Doma zdravlja u Gračanici, Mirjana Dimitrijević, je bila kandidatkinja za poslanicu na februarskim izborima ispred Srpske liste. Srpska demokratija je u svom saopštenju podsetila da ovo nije prvi put da su građani "izigrani kako bi podržali čelnike Srpske liste". "Godinama se ponavlja isti scenario — obećanja, manipulacije, pritisci — a rezultat je nastavak agonije", navedeno je u saopštenju. Uoči parlamentarnih izbora februara ove godine Srbija je takođe imala otvoren konkurs za zdravstvene institucije na Kosovu ali je on poništen nakon protesta zbog "netransparentnog" i "stranačkog zapošljavanja podobnih ljudi". Isti scenario se inače ponavlja gotovo tokom svake predizborne kampanje na Kosovu, kada Srpska lista obećava radna mesta, stanove ili druge beneficije iz budžeta Srbije. Milija Biševac, lider Srpskog narodnog pokreta je takođe kritikovao odluku o produženju roka za izbor radnika u srpskim zdravstvenim institucijama, navodeći da se radna mesta čuvaju kao "ulog za ucenu građana na predstojećim izborima", te da na kraju posao dobiju rođaci ili "lojalisti" Srpske liste. Reagovao je i Kosovski savez Gorana Marinkovića uz ocenu da se radi o "zloupotrebi naroda". Eugen Cakoli iz nevladinog Kosovskog demokratskog instituta ranije je za RSE rekao da "nezakonite aktivnosti institucija Srbije na Kosovu imaju jasne političke implikacije tokom predizborne kampanje". Prema njegovoj oceni, tajming i poruka koja se šalje ostavljaju sumnju da je u pitanju pokušaj "koordinisanog uticaja na birače". Premijer Kosova na dužnosti Aljbin (Albin) Kurti optužio je u oktobru Srbiju da se meša u lokalne izbore na Kosovu tako što obećava radna mesta i finansijske beneficije. Pozvao je Evropsku uniju da osudi mešanje Beograda u izbore na Kosovu i da sankcioniše Srbiju zbog toga. Iz Evropske unije nisu odgovorili konkretno na ove optužbe Kosova ali su naveli da svi građani moraju biti u mogućnosti da ostvare svoje pravo da slobodno glasaju, bez spoljnog mešanja i manipulacija".

Osnovni sud u Banjaluci odbacio je prijedlog Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) da se po službenoj dužnosti pokrene postupak za brisanje Milorada Dodika kao ovlaštenog lica za zastupanje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz registra političkih organizacija. U odgovoru dostavljenom Radiju Slobodna Evropa u četrvrtak, 27. novembra, u banjalučkom Osnovnom sudu ističu da je odluku o tome tročlano sudsko vijeće donijelo tri dana ranije, zaključujući da nemaju zakonski osnov za brisanje Dodika iz evidencije. "Ni Zakonom o vanparničnom postupku, ni Zakonom o političkim organizacijama, niti bilo kojim drugim zakonom nije određeno da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje lica ovlaštenog za zastupanje političke organizacije iz registra", stoji u odgovoru na upit RSE. Ova odluka dolazi nakon višesedmičnog dopisivanja Suda BiH i Osnovnog suda u Banjaluci preko Centralne izborne komisije BiH, koja također tvrdi da nije nadležna za provođenje presude. Sud BiH 16. oktobra poslao je dopis CIK-u u kojem obrazlaže presudu Miloradu Dodiku i traži da je CIK sprovede u potpunosti. U dopisu je navedeno da Dodik ne može obavljati nijednu dužnost u organima koji se finansiraju iz javnih sredstava. Iako Sud BiH citira zakone i Statut SNSD-a, ne navodi izričito zabranu vođenja stranke, već traži od nadležnih organa da sprovedu zakon. CIK BiH je u saopštenju 7. novembra naveo da je Osnovni sud u Banjaluci od Izborne komisije zatražio da pojasni raniji podnesak i navede da li se radi o prijedlogu za pokretanje vanparničnog postupka u vezi promjene podataka SNSD-a u registru političkih organizacija. CIK je taj zahtjev proslijedio Sudu BiH, koji je potom tražio da ih CIK obavijesti da je u ostavljenom roku dostavio traženi prijedlog Osnovnom sudu. Sud BiH je ponovo istakao da se pravne posljedice presude Miloradu Dodiku provode po sili zakona i da ih može sprovesti Osnovni sud na službenoj dužnosti. U Centralnoj izbornoj komisiji su potom podsjetili da prema Zakonu o političkim organizacijama nema ovlaštenja da pokreću postupak zabrane rada političke stranke, jer to radi sud sam ili na prijedlog tužilaštva. Poručili su i da prebacivanje obaveza između pravosudnih institucija preko CIK-a narušava povjerenje javnosti i da će o svemu obavijestiti Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH. CIK je ranije oduzeo Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske, ali je on ostao na čelu SNSD-a. Prijevremeni izbori za predsjednika RS održani su 23. novembra, a Dodik je, u ime stranke, potpisao kandidaturu Siniše Karana za tu funkciju koji je, po do sada objavljenim preliminarnim rezultatima, pobjednik izbora. Centralna izborna komisija BiH odbila je 23. oktobra zahtjev da se poništi kandidatura SNSD-a za prijevremene izbore u RS.

Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je četvrtak da je podiglo optužnicu protiv jedne osobe za koju se sumnja da je počinila krivično delo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva" u opštini Istok. Prema optužnici, tokom rata na Kosovu u selu Crnice i okolnim selima u opštini Istok, on je zajedno s drugim pripadnicima srpskih snaga, "počinio ubistvo, pljačku i uništavanje imovine albanskih civila". T.P., srpske nacionalnosti, uhapšen je 12. septembra 2024. godine. On je optužen da je učestvovao u ubistvu pet članova jedne porodice u aprilu 1999. godine. "Žrtve K.R., Z.R., R.R., I.R. i Š.R., pod pretnjom oružja, bile su primorane da napuste svoj dom i presele se u drugu kuću, gde su kasnije ubijene. Prema optužnici, kuća je, zajedno sa telima žrtava, spaljena", navodi se u saopštenju Tužilaštva. Pored ubistva, T.P. je optužen za krađu pokretne imovine, a zatim paljenje kuća u selima ove opštine. Specijalno tužilaštvo je nedavno podnelo nekoliko optužnica za zločine počinjene tokom rata 1998-99. godine. U avgustu je podnelo optužnicu u odsustvu protiv 21 osumnjičenog za prisilno proterivanje više od 800.000 albanskih civila sa Kosova tokom rata. Od kraja rata, desetine ljudi su osuđene za ratne zločine pred lokalnim i međunarodnim institucijama. Od 2000. do 2008. godine, ratne zločine na Kosovu istraživala je Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), a od 2008. godine Misija Evropske unije za vladavinu prava (EULEKS). EULEKS je 2018. godine predao slučajeve kosovskom tužilaštvu i lokalnim sudovima. Tokom rata na Kosovu 1998-1999. godine, ubijeno je više od 13.000 civila, dok su hiljade nestale. Skoro 1.600 ljudi se i dalje vodi kao nestalo, većina njih su Albanci.

Mađarska kompanija MOL mogla bi da kupi udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS) i razgovori o toj mogućnosti su u toku, rekao je u 27. novembra Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Mađarske Viktora Orbana, prenosi agencija Rojters (Reuters). Guljaš je izjavio da bi, ukoliko se postigne dogovor, transakcija bila "normalna tržišna operacija", ali je naglasio da su razgovori u ranoj fazi. "Možda postoji mogućnost za normalnu tržišnu transakciju, ali ovi razgovori su trenutno u toku. Dozvolite mi da ponovo kažem, u interesu je NIS-a da rusko vlasništvo prestane", rekao je Guljaš. Do ove izjave dolazi u danu sastanka mađarskog premijera Viktora Orbana i predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Subotici, na severu Srbije i dan pošto je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Srbije najavio podršku Mađarske Srbiji u vidu povećanog izvoza nafte i naftnih derivata u Srbiju. Orban je uoči posete Srbiji naveo u objavi na Fejsbuku (Facebook) da će "Mađarska učiniti sve da pomogne snabdevanju Srbije gorivom", ne navodeći detalje. Primena sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prema NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva, počela je, nakon višemesečnog odlaganja, 9. oktobra. NIS je 19. novembra saopštio da je kompanija tražila od Sjedinjenih Država novu licencu za rad dok traju pregovori između akcionara i zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukture. Vučić je u Subotici, gde se sastaje sa Orbanom, izjavio da se i dalje očekuje konačna odluka Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) Ministarstva finansija SAD o radu Naftne industrije Srbije i da će sa Orbanom razgovarati o osiguravanje energetske bezbednosti Srbije. Kompanija se već suočila sa nedostatkom sirove nafte za preradu zbog čega je NIS-ova Rafinerija u Pančevu, nadomak Beograda, počela pripreme za obustavu rada. To bi, prema najavama zvaničnika, za posledicu moglo imati nestašice i neminovno povećanje cene goriva. Vučić je 25. novembra izjavio da će Beograd dati ruskim vlasnicima NIS-a rok od 50 dana da prodaju svoj udeo u NIS-u ili će Vlada Srbije preuzeti poslovanje i ponuditi otkup ruskog udela "po najvišoj mogućoj ceni". Cilj sankcija SAD usmerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji je da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju Ukrajine. Za stav da se ne pridruže sankcijama Zapada protiv Rusije, vlasti u Beogradu koristile su kao argument, između ostalog, i zavisnost Srbije od ruskih energenata.

Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin (Albin) Kurti izjavio je da će prva municija iz fabrike koja će biti izgrađena u Đakovici, biti proizvedena krajem 2026. godine. Vlada Kosova u tehničkom mandatu je u petak odobrila zahtev za eksproprijaciju zemljišta bivšeg poljoprivrednog kombinata Ereniku kod Đakovice, radi izgradnje industrijske zone gde će biti podignuta fabrika municije. "Time otvaramo put na terenu za izgradnju fabrike municije, prve takve vrste na Kosovu, koja će služiti našoj vojsci, povećati našu bezbednost i dodatno unaprediti naše odbrambene kapacitete", rekao je Kurti na početku sednice Vlade. U novembru prošle godine, Vlada je najavila pokretanje procesa otvaranja fabrike za proizvodnju municije i laboratorije za dizajniranje dronova. Potom je u decembru 2024. Vlada Kosova potpisala sporazum sa turskim proizvođačem industrije "Makine ve Kimya Endüstrisi" o osnivanju fabrike municije na Kosovu. "Izgradnja ove fabrike, za koju imamo potpisan ugovor sa turskim proizvođačem, biće završena tokom naredne godine. Prva municija iz ove fabrike biće proizvedena krajem 2026. godine. Pored fabrike municije, ova industrijska zona će služiti i drugim investitorima sa kojima smo u kontaktu, i proizvodićemo različite vrste vojnih proizvoda, vojne i civilne dronove 'Made in Kosovo'", rekao je Kurti. On je naveo da su Kosovske bezbednosne snage, koje danas obeležavaju svoj dan, opremljene modernom opremom. U periodu od četiri godine, uloženo je više od 430 miliona evra u nabavku naoružanja za KBS, rekao je Kurti. Poslednjih godina, Kosovo je povećalo budžet za odbranu i nedavno je dobilo dronove, oklopna vozila i drugu opremu kupljenu od različitih američkih proizvođača. KBS je trenutno u procesu transformacije u vojsku. Do završetka ovog procesa, 2028. godine, očekuje se da ove snage imaju preko 7.500 aktivnih pripadnika i rezervista, u odnosu na nešto više od 4.000 koliko ih ima trenutno.

Centralna izborna komisija Kosova (CIK) potvrdila je rezultate drugog kruga lokalnih izbora održanih u 18 opština 9. novembra, čime je otvoren put da novi gradonačelnici preuzmu dužnost u svih 38 opština na Kosovu. U prvom krugu, koji je održan 12. oktobra, građani su izabrali gradonačelnike u 20 opština. Članovi CIK-a iz Pokreta Samoopredeljenje na sednici bili su protiv potvrđivanje rezultata za gradonačelnika Klokota, opštine sa srpskom većinom na jugu Kosova u kojoj je pobedila Srpska lista. Samoopredeljenje je i ranije osporavalo rezultate izbora u opštinama sa srpskom većinom u kojima je pobedila Srpska lista a bili su i protiv sertifikacije ove najveće partije Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, da uopšte učestvuje na izborima. Na osnovu dva kruga glasanja, Pokret Samoopredeljenje i Demokratski savez Kosova osvojili su vlast u po sedam opština, Demokratska partija Kosova u šest, Alijansa za budućnost Kosova u pet, a Srpska lista u deset opština. Pokret Samoopredeljenje, čiji je lider Aljbin Kurti, u naredne četiri godine će voditi Južnu Mitrovicu, Kosovo Polje, Gnjilane, Obilić, Kamenicu, Podujevo i Štimlje. Demokratski savez Kosova će biti na čelu opštine Priština, Peć, Dragaš, Vitina, Junik, Istok i Lipljan; Demokratska partija Kosova će voditi Prizrene, Vučitrn, Kačanik, Srbicu, Uroševac i Elez Han; Alijansa za budućnost Kosova će vlast držati u Đakovici, Suvoj Reci, Klini, Orahovcu i Dečanima, a Srpska lista u svih deset opština sa srpskom većinom na Kosovu – Leposaviću, Novom Brdu, Štrpcu, Zubinom Potoku, Zvečanu, Gračanici, Ranilugu, Partešu, Severnoj Mitrovici i Klokotu. Nakon potvrđivanja konačnih rezultata, Srpska lista se i zvanično vraća u četiri opštine na severu Kosova, gde su na čelu bili albanski gradonačelnici jer je ova stranka napustila institucije novembra 2022. što je uzrokovalo brojne tenzije. Turska stranka, KDTP, na vlasti će biti u opštini Mamuša. Socijaldemokratska inicijativa je pak pobedila u Mališevu, dok je inicijativa Ramiza Ladrovcija pobedila u Glogovcu. Izlaznost u prvom krugu lokalnih izbora bila je preko 40 odsto, dok je u drugom krugu bila preko 32 odsto. Dva kruga glasanja održana su bez većih incidenata.

Više državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je nakon saslušanja Danku Saviću (61) iz Danilovgrada zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je učestvovao u oružanoj stranoj formaciji Rusije u ratu protiv Ukrajine. Savić je uhapšen 27. novembra a, kako je saopštila policija, sumnja se da je učestvovao u ratu protiv Ukrajine, od početka 2023. do početka 2025. godine. Na njegovom računu pronađeno je milion i po eura. "Materijalni dokazi ukazuju na sumnju da je D.S. protivno zakonu i pravilima međunarodnog prava, učestvovao u stranoj oružanoj formaciji Ruske federacije, u Lugansku, u ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine (od februara 2022.) na ukrajinskoj teritoriji te da je na osnovu toga pribavljao i posjedovao ogromna novčana sredstva, od čega je 1.500.000 eura bilo na tekućem računu", kazali su iz policije. U okviru operacije "Lugansk", nazvanoj po istoimenoj ukrajinskoj oblasti pod okupacijom Rusije, policija je pretresla još 11 osoba kod kojih je pronađeno 24 komada vatrenog oružja, preko hiljadu metaka, hladno oružje, obilježja stranih formacija sa inostranim dokumentima... Savić već hapšenSavić je ranije uhapšen u junu ove godine zbog nedozvoljenog držanja oružja. Prema podacima Radija Slobodna Evropa, Savić je državljanin Bosne i Hercegovine sa prebivalištem u Danilovgradu. Bivši je pripadnik Vojske Jugoslavije, a deklarisao se kao "kozački vojni zapovjednik" u Balkanskoj kozačkoj vojsci, koja navodno djeluje kao ogranak Centralne kozačke vojske Rusije, bliske predsjedniku Vladimiru Putinu. Nakon njegovog hapšenja, policija navodi da je realizovana višemjesečna operacija "Lugansk" usmjerena na dokazivanje učešća lica u stranim oružanim formacijama. "Pretresom stambenih i drugih prostorija koje koristi Savić, policija je pronašla i oduzela: vojne uniforme, pancire, šlemove, uniforme Kozačkog bratstva, uređaje za komunikaciju, uvjerenja o državljanstvima, inostrane pasoše i knjižicu za učešće na frontu", navodi policija. Još jedno hapšenje, oružje i oprema kod 11 osobaPolicija je privela i D.B. (74) iz Danilovgrada zbog nedozvoljenog držanja oružja, kod kojeg je pronađena lovačka puška i 18 komada municije. Kod ostalih lica pronađeni su različiti tipovi oružja, municija, uniforme, zastave, komunikaciona oprema i drugi predmeti. Pretresena je i jedna advokatska kancelarija, dok se za jednim licem traga, navodi policija. "U cilju sprovođenja daljih dokaznih radnji za izvršenje krivičnog djela učestvovanje u stranim oružanim formacijama, spisi predmeta i predmeti će biti dostavljeni Višem državnom tužilaštvu u Podgorici." Policija je sprovela akciju u koordinaciji sa Višim tužilaštvom u Podgorici i službenicima Obavještajno – bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane. U saopštenju navode da je crnogorska policija odlučna da se suprotstavi "savremenim visokorangiranim bezbjednosnim prijetnjama otkrivanjem malignog i hibridnog djelovanja, koje dolazi iznutra i inostranstva.

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) zatražio je u četvrtak, 27. novembra, od Centralne izborne komisije (CIK) BiH da ispita sumnje o izbornim prevarama na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske TI BiH tvrdi da podaci podaci s brojnih biračkih mjesta dovode u pitanje integritet čitavog izbornog procesa, jer "postoji oko 40 biračkih mjesta čiji rezultati izazivaju posebnu sumnju, ukupno praveći razliku veću od 8.500 glasova". To je, naglašavaju, dovoljno da utiče na konačan ishod izbora. Na prijevremenim izborima za predsjednika RS, održanim 23. novembra, nakon što je Miloradu Dodiku zbog pravosnažne presude oduzet mandat, pobijedio je kandidat Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), entitetski ministar visokog obrazovanja Siniša Karan, sa razlikom od oko dva posto u odnosu na kandidata opozicije Branka Blanuše. Ukupna razlika u glasovima je nešto više od 8.000 u korist Karana. Transparency BiH navodi da se biračka mjesta sa spornim rezultatima glasanja uglavnom nalaze u Doboju, Laktašima i Zvorniku i prijavila su neuobičajeno visoku izlaznost u odnosu na prosjek, u pojedinim slučajevima i preko 80 ili čak 90 posto. "Na većini spornih lokacija kandidat vladajuće koalicije osvojio je više od 80 posto, a pojedinim i preko 97 posto. Posebno se izdvajaju biračka mjesta Doboj – Opsine, gdje je izlaznost premašila 90 posto, te Doboj – Majevac sa 80 posto – u oba slučaja kandidat opozicije dobio je samo pet glasova", naveli su u TI BiH. Transparency naglašava da je na devet od 40 spornih biračkih mjesta zabilježena takva izlaznost da bi, prema matematici, u prosjeku jedan glasač morao glasati svakog minuta tokom cijelog dana. "U to je teško povjerovati", navode iz organizacije, zbog čega su od CIK-a zatražili zvanične podatke o izlaznosti u 11 i 15 sati na tim mjestima. Upravo su ti intervalni podaci, podsjećaju u TI BIH, bili ključni dokazi za poništavanje lokalnih izbora u Doboju 2020. godine. "U tadašnjoj odluci CIK-a BiH navedeno je da je prijavljena izlaznost u pojedinim intervalima bila toliko da je 'svakih 50 sekundi glasao jedan birač', a kasnije je grafološko vještačenje pokazalo da je 10 do 20 posto potpisa bilo krivotvoreno. Sudski postupci koji su uslijedili potvrdili su masovnu krađu glasova birača u dijasporima i glasova preminulih osoba koje nisu bile izbrisane iz dokaza", istakli su u Transparency-ju u BiH. Iz ove organizacije podsjećaju da su sudovi u BiH prethodnih godina pravosnažno utvrdili rasprostranjenu pojavu krađeg identiteta i dopisivanja glasova birača koji nisu izašli na izbore – uključujući i glasove preminulih i građana u inostranstvu. Slične nepravilnosti, kažu, evidentirane su i tokom samog izbornog dana, o čemu su pojedini birači javno svjedočili. I u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS), čiji je Blanuša kandidat, te drugim opozicim partijama koje su ga podržale, tvrde da je Blanuša "oštećen" za najmanje 15.000 glasova i najavljuju žalbu, tražeći ponavljanje izbora u Doboju, Laktašima i Zvorniku zbog, kako navode, pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima. TI BiH poručuje da bi CIK, s obzirom na ranije iskustvo i obim prijavljenih nepravilnosti, morao hitno reagovati kako bi se zaštitio kredibilitet izbornog procesa.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez rekao je da su u toku razgovori o sudjelovanju Oružanih snaga BiH u mirovnoj misiji u Pojasu Gaze. "Želim da podijelim jednu vijest koju dosad nismo iznosili u javnosti, a to je da razgovaramo, dogovaramo i mislim da će to biti uspješno da naše mirovne snage sudjeluju u mirovnoj misiji u Gazi koje će predvoditi Sjedinjene Američke Države", rekao je Helez 26. novembra. Više detalja zasad nije poznato. Informacije o mogućem sudjelovanju BiH u mirovnom planu američkog predsjednika stižu nakon što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 17. novembra odobrilo rezoluciju koju je sastavio SAD, a koja podržava plan predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Pojasu Gaze. Rezolucija također odobrava međunarodne stabilizacijske snage u palestinskoj enklavi. Izrael i palestinska grupa Hamas, koju su SAD i druge sile označile kao terorističku, prošlog su mjeseca pristali na prvu fazu Trumpovog plana od 20 tačaka za Gazu, prekid vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazum o oslobađanju talaca. Međutim, rezolucija UN-a smatra se ključnom za legitimizaciju privremenog upravnog tijela i za ponudu garancija zemljama koje razmatraju slanje trupa u Gazu. U tekstu rezolucije se navodi da države članice mogu sudjelovati u Mirovnom odboru kojim predsjedava Trump, zamišljenom kao prelazni organ koji bi nadgledao obnovu i ekonomski oporavak Gaze. Također ovlašćuje međunarodne stabilizacijske snage, koje bi osigurale proces demilitarizacije Gaze, uključujući uništavanje oružja i vojne infrastrukture. Rezolucija je dio druge faze mirovnog plana administracije Donalda Trumpa za Gazu, nakon što je prije mjesec postignut dogovor o prvoj fazi, odnosno prekidu vatre i razmjeni talaca između Izraela i Hamasa. Druga faza predviđa uspostavu prelazne uprave (Odbora za mir), kraj vlasti Hamasa u Gazi i potpunu demilitarizaciju enklave, što Hamas zasad nije prihvatio. Međunarodne sigurnosne snage (ISF) bile bi raspoređene uz dogovor s Izraelom i Egiptom, a SAD razgovara s više država o učešću u misiji, bez slanja američkih vojnika. Države koje su se dosad pominjale su Indonezija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Katar, Turska i Azerbejdžan. Rezolucija također predviđa financijsku podršku obnovi Gaze putem Svjetske banke i posebnog fonda. Oružane snage BiH su i ranije sudjelovale u mirovnim misijama u svijetu, a trenutno su tri pripadnika u Centralnoafričkoj Republici.

Sjedinjene Američke Države će odmah obustaviti obradu zahteva za imigraciju u vezi s Avganistanom pošto je avganistanski državljanin u sredu pucao i teško ranio dva pripadnika Nacionalne garde nedaleko od Bele kuće u Vašingtonu. Osumnjičenog, koji je ranjen u razmeni vatre pre hapšenja, identifikovalo je Ministarstvo za unutrašnju bezbednost kao avganistanskog državljanina Rahmanulaha Lakanvala. Tramp, koji se u vreme napada nalazio u svojoj rezidenciji na Floridi, na društvenim mrežama je objavio snimljenu video izjavu u kojoj je pucnjavu nazvao "činom zla, činom mržnje i činom terora". On je naveo da je osumnjičeni stigao u SAD u septembru 2021. godine jednim od "onih zloglasnih letova", što se odnosi na evakuaciju Avganistanaca pošto su talibani povratili kontrolu nad tom zemljom posle povlačenja SAD. Tramp je dodao da će njegova administracija "ponovo ispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom mandata Džoa Bajdena (Joe Biden). Američka agencija za državljanstvo i imigraciju potom je na X potvrdila da se "s trenutnim dejstvom, obrada svih imigracionih zahteva koji se odnose na avganistanske državljane obustavlja na neodređeno vreme, dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbednost i provere". "Zaštita i sigurnost naše domovine i američkog naroda ostaju naš jedini fokus i misija", dodala je ta agencija. Nekoliko američkih medija je izvestilo da je Lakanval služio u avganistanskoj vojsci deceniju, podržavajući američke specijalne snage u ratom razorenoj zemlji tokom tog vremena. Očekuje se da će napad, koji se dogodio blizu metro stanice nekoliko blokova od Bele kuće, takođe ponovo staviti u fokus Trampov kontroverzni potez da rasporedi Nacionalnu gardu u nekoliko velikih američkih gradova u proklamovanom cilju da se smanji stopa kriminala širom zemlje. Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) je rekao da će 500 vojnika Nacionalne garde biti dodato na više od 2.000 pripadnika te Garde koji su već stacionirani u glavnom gradu. Potpredsednik SAD Džej Di Vens (J. D. Vance), koji je u sredu bio u Kentakiju, naveo je na X da je pucnjava dokazala da je imigraciona politika Trampove administracije bila opravdana. "Moramo udvostručiti napore da deportujemo ljude koji nemaju pravo da budu u našoj zemlji", rekao je on. Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer, koja se otvoreno sukobila sa predsedničkom administracijom oko raspoređivanja Nacionalne garde u prestonici, opisala je napad kao "užasan i beskrupulozan" i dodala da je "osumnjičeni u pritvoru zbog ove ciljane pucnjave i da će biti krivično gonjen u punoj meri zakona". Dotle istražitelji, predvođeni zajedničkom operativnom grupom Federalnog istražnog biroa (FBI) za borbu protiv terorizma, traže razloge koji su naveli avganistanskog imigranta da puca na dva vojnika Nacionalne garde. Izvršni pomoćnik načelnika Vašingtonske metropolitanske policijske uprave Džef Kerol (Jeff Carroll) rekao je da su dva vojnika Garde bila napadnuta iz "zasede" i da je napadač izgleda delovao sam. Dva vojnika, pripadnici Nacionalne garde Zapadne Virdžinije, bili su u "patroli visoke vidljivosti" ispred ulaza u stanicu metroa kada je osumnjičeni "došao iza ugla", izvukao oružje i odmah pucao na njih dvojicu, rekao je Kerol. Posle razmene vatre, drugi pripadnici Nacionalne garde savladali su osumnjičenog, rekao je on. Izvor: Reuters

Vatrogasci u Hongkongu u četvrtak pretražuju stambeni kompleks u potrazi za 250 osoba koje se vode kao nestale, dan pošto je požar progutao nebodere, usmrtivši najmanje 55 ljudi. Požar – najgori u azijskom finansijskom centru u poslednjih nekoliko decenija – zahvatio je u sredu popodne stambeni kompleks s osam zgrada i 2.000 stanova u gradu koji ima neke od najgušće naseljenih i najviših stambenih blokova na svetu. Skoro ceo dan pošto je požar počeo, vatrogasci su se mučili da dođu do stanovnika koji su potencijalno zarobljeni na gornjim spratovima stambenog kompleksa Vang Fuk Kort zbog intenzivne vrućine i gustog dima, dok se plamen još video na nekim prozorima. Gomile ljudi su se okupile u obližnjim ulicama i javnim prostorima kako bi organizovale pomoć za raseljene stanovnike i vatrogasce, u okviru spontanog napora koji je privukao ljude iz celog grada. Ogroman požar u stambenom kompleksu u Hongkongu možda je izazvan "krajnje nemarnom" građevinskom kompanijom koja je koristila nebezbedne materijale, saopštila je policija. Policija je saopštila da je, pored toga što su zgrade bile prekrivene zaštitnim mrežama i plastikom koje možda ne ispunjavaju protivpožarne standarde, otkrila da su neki prozori na jednoj zgradi koja nije zahvaćena požarom bili zapečaćeni penastim materijalom, koji je postavila građevinska kompanija koja je obavljala radove na održavanju. "Imamo razloga da verujemo da su odgovorne stranke kompanije bile krajnje nemarne, što je dovelo do ove nesreće i prouzrokovalo nekontrolisano širenje požara, što je rezultiralo velikim žrtvama", rekla je Ajlin Čung, nadzornica policije Hongkonga. Tri muškarca iz građevinske kompanije, dva direktora i jedan inženjerski konsultant, uhapšeni su zbog sumnje na ubistvo iz nehata u vezi s požarom, dodala je ona. Policijski službenici su u četvrtak ujutru pretražili kompaniju za održavanje zgrada stambenog kompleksa, zaplenivši dokumenta koja pominju Vang Fuk Kort, objavili su lokalni mediji. Vlasti Hong Konga će odmah pregledati sva stambena naselja u kojima se izvode veći radovi, rekao je gradski lider Džon Li posle katastrofe. Do četvrtka ujutru, vlasti su saopštile da su stavile požar pod kontrolu u četiri od sedam blokova, a operacije su nastavljene u tri bloka. Jedan vatrogasac je među 44 poginula, a 45 ljudi je u bolnici u kritičnom stanju, saopštila je policija Hongkonga na konferenciji za novinare pre zore u četvrtak. "Prioritet je gašenje požara i spasavanje stanovnika koji su zarobljeni", rekao je novinarima lider Hong Konga Džon Li. "Drugi je pružiti podršku povređenima. Treći je pružiti podršku i oporavak. Zatim ćemo pokrenuti temeljnu istragu." Oko 279 ljudi je bilo nemoguće kontaktirati, a 900 je u osam skloništa, dodao je on. Požar koji je izbio u sredu je imao najveći broj žrtava u Hongkongu od 1948. godine, kada je 176 ljudi poginulo u požaru u skladištu. Kineski predsednik Si Đinping pozvao je na "sveopšte napore" da se ugasi požar i da se minimiziraju žrtve i gubici, prenela je kineska državna televizija CCTV. Poslednji požar je doveo do poređenja s požarom u Grenfel kuli u Londonu u kojem su 2017. poginule 72 osobe. Za taj požar okrivljene su firme koje su spoljašnjost oblagale zapaljivom oblogom, kao i propusti vlade i građevinske industrije. Mnogi stanovnici su na društvenim mrežama kritikovali, kako smatraju, nemar i smanjivanje troškova kao uzrok požara. Jedan video snimak prikazuje nekoliko građevinskih radnika kako puše na bambusovim skelama koje okružuju jedan od blokova kompleksa tokom procesa renoviranja. Odeljenje za saobraćaj Hongkonga saopštilo je da će u četvrtak ujutru brojni putni pravci ostati zatvoreni u tom području i da je 39 autobuskih linija preusmereno, dok su obližnje škole zatvorene. Bambusove skele su glavni oslonac tradicionalne kineske arhitekture, ali su u Hongkongu od marta predmet postepenog ukidanja iz bezbednosnih razloga. Vlada Hongkonga počela je postepeno ukidanje bambusovih skela u martu, navodeći bezbednost radnika posle 22 smrtna slučaja koji su uključivali bambusove skele između 2019. i 2024. godine. Najavljeno je da će 50 odsto javnih građevinskih radova morati da koristi metalne okvire. Visoke cene nekretnina u Hong Kongu dugo su izazivale nezadovoljstvo u gradu, a tragedija s požarom mogla bi dodatno da podstakne negodovanje prema vlastima uoči gradskih izbora početkom decembra. Izvori: AFP, Reuters

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović optužio je 26. novembra Agenciju za sprječavanje korupcije (ASK) za zlonamjernost, falsifikovanje, pravni diletantizam i zloupotrebu službenog položaja, reagujući na odluku te institucije prema kojoj nije prijavio kolekciju satova vrijednih oko 200.000 eura. "ASK providno podlo falsifikuje nalaze vještaka i tendencioznom interpretacijom njihovih izvještaja pokušava opravdati očigledno zlu namjeru", naveo je Đukanović. Optužujući ASK za političku zloupotrebu tog državnog organa, Đukanović je naveo djelove iz izvještaja vještaka koje Agencija nije objavila, a u kojima se konstatuje da dio fotografija sa satovima predstavlja fotomontažu. Da bi dokazala da Đukanović nije prijavio vrijedne satove Agencija je vještačila fotografije, nastale tokom njegovih višegodišnjih javnih nastupa dok je bio javni funkcioner, koje su dostavila dva crnogorska dnevna lista. Radi se o fotografijama na kojima Đukanović nosi sedam ručnih satova: "Franck Muller", "Cartier Pasha", "Brequet Tourbilion", "Roger Dubius Excalibur", "Rolex", "Patek Philippe" i "Cartier Moonphase". Pojedinačna procjenjena vrijednost svakog od tih satova iznosi od osam do 59.000 eura objavio je ASK . Javni funkcioneri imaju obavezu da jednom godišnje prijave Agenciji svaku promjenu vrijednosti imovine. Citirajući izvještaj vještaka za satove "Patek Philippe" i "...Tourbillon" Đukanović kaže da vještak navodi da je "vizuelnom analizom utvrđeno da se radi o izmontiranoj fotografiji gdje su spojene dvije različite slike radi stvaranja određenog efekta". "O tom, krucijalnom dijelu nalaza vještaka u odluci ASK-a nema ni pomena. Ako ovo nije diletantska pravna montaža odluke ASK-a ne znam šta bi moglo biti. Vjerujem da smo, istražujući jedan otkrili mnogo veći problem: brutalno falsifikovanje činjenica i političku zloupotrebu veoma važnog državnog organa. Nadam se da će to zainteresovati i nadležno tužilaštvo", navodi bivši predsjednik. Na drugoj strani Agencija je objavila da je u dokaznom postupku ustanovila da su fotografije autentične, te da satovi nijesu prijavljeni ni u jednom od izvještaja o prihodima i imovini. U odgovoru Đukanović je kazao da posjeduje jedan od navedenih satova dobijen kao poklon još devedesetih godina, odnosno prije donošenja Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji obavezuje javne funkcionere da prijavljuju imovinu. I da je tu činjenicu saopštio Agenciji još 2021. Đukanović je zaključio da duže od dvije godine nije javni funkcioner i da zato ASK nema ovlašćenje da pokreće nove postupke protiv njega niti da sam ima obavezu da komunicira sa Agencijom. On je napustio sve državne funkcije nakon predsjedničkih izbora održanih 2023, a njegova Demokratska partija socijalista je u opoziciji od parlamentarnih izbora 2020. godine.

Više od 40 ljudi je poginulo, a 279 se vodi kao nestalo nakon što je najsmrtonosniji požar u Hong Kongu u posljednje tri decenije 26. novembra zahvatio visoke stambene tornjeve obložene zapaljivim bambusovim skelama, saopštile su vlasti. Satima nakon što je požar izbio u sjevernom okrugu Tai Po, plamen i gust dim i dalje su zahvatali 32-spratne tornjeve u kojima se vjeruje da je mnogo ljudi zarobljeno. Spasioci su preplavili mjesto događaja dok su šokirani stanovnici posmatrali. Uzrok požara nije odmah poznat, ali su ga rasplamsali zelena građevinska mreža i bambusove skele - glavni oslonac tradicionalne kineske arhitekture, ali koji je u Hong Kongu od marta podložan postepenom ukidanju iz sigurnosnih razloga. Policija je uhapsila dva direktora i jednog konsultanta građevinske kompanije zbog sumnje na ubistvo iz nehata. Policija je saopštila da je na lokaciji pronašla polistirenske ploče koje su blokirale prozore i sumnja da su one, zajedno s nekvalitetnim građevinskim materijalima, možda dovele do tako brzog širenja požara. Radeći tokom cijele noći, vatrogasci su se mučili da dođu do gornjih spratova stambenog kompleksa Wang Fuk Court, koji ima 2.000 stanova u osam blokova, zbog intenzivne vrućine. Vatrogasac je među 44 poginulih, a 45 ljudi je u kritičnom stanju, podaci su lokalnih vlasti od 26. novembra u 23 sata po srednjeevropskom vremenu. Oko 900 ljudi je u osam skloništa. "Prioritet je ugasiti požar i spasiti zarobljene stanovnike. Drugi je pružiti podršku povrijeđenima. Treći je pružiti podršku i oporavak. Zatim ćemo pokrenuti temeljitu istragu", rekao je novinarima čelnik Hong Konga John Lee. Na pitanje novinara zbog čega gašenje požara traje toliko dugo, iz vatrogasne službe kazali su kako rad noću predstavlja dodatnu opasnost za vatrogasce, te da su temperature unutar zgrada takođe ostale vrlo visoke, što otežava rad na gornjim spratovima. Skele se rušile, požari bili van kontroleOkviri skela su se rušili na tlo dok su se vatrogasci borili s požarom, dok su desetine vatrogasnih vozila i kola hitne pomoći bile postavljene duž ceste ispod kompleksa. Odjel za promet Hong Konga saopštio je da je zbog požara zatvoren cijeli dio ceste Tai Po, jedne od dvije glavne autoceste u Hong Kongu, te da su autobusi preusmjereni. Gradski Zavod za obrazovanje saopštio je da će najmanje šest škola biti zatvoreno u četvrtak zbog požara i gužve u saobraćaju. Vrlo visoke cijene nekretnina u Hong Kongu dugo su bile okidač za društveno nezadovoljstvo u gradu, a tragedija s požarom mogla bi dodatno podstaći ogorčenje prema vlastima uoči izbora za zakonodavno tijelo u cijelom gradu početkom decembra. Ovo je najgori požar u Hong Kongu od novembra 1996. godine, kada je 41 osoba poginula u poslovnoj zgradi u okrugu Kowloon. Taj požar je uzrokovan zavarivanjem tokom unutrašnjih renoviranja. Javna istraga donijela je sveobuhvatna ažuriranja građevinskih standarda i propisa o zaštiti od požara u visokim kancelarijama, prodavnicama i domovima. Bambusove skele se postepeno ukidajuHong Kong je jedno od posljednjih mjesta na svijetu gdje se bambus još uvijek široko koristi za skele u građevinarstvu. U kontinentalnoj Kini, gdje upotreba bambusa u građevinarstvu potiče iz davnina, skele su sada uglavnom metalne. Vlada Hong Konga je u martu krenula s postepenim ukidanjem bambusovih skela, navodeći kao razlog sigurnost radnika nakon 22 smrtna slučaja u kojima su učestvovali montažeri bambusovih skela između 2019. i 2024. godine. Najavljeno je da će 50 posto javnih građevinskih radova morati koristiti metalne okvire. Iako opasnost od požara nije navedena kao razlog za postepeno ukidanje, ove godine su se dogodila najmanje tri požara u kojima su bile uključene bambusove skele, prema podacima Udruženja za prava žrtava industrijskih nesreća u Hong Kongu. Wang Fuk Court je jedan od mnogih kompleksa visokih stambenih zgrada u Hong Kongu, jednom od najgušće naseljenih područja na svijetu. Tai Po, smješten blizu granice s kontinentalnom Kinom, je etablirani prigradski okrug s oko 300.000 stanovnika. Prema web stranicama agencija za nekretnine, kompleks, koji je naseljen od 1983. godine, nalazi se u okviru vladinog programa subvencioniranog vlasništva nad kućama. Prema online objavama, renoviranje se vrši već godinu dana, a cijena je iznosila 330 miliona hongkonških dolara (42,43 miliona američkih dolara), pri čemu svaka jedinica plaća između 160.000 i 180.000 hongkonških dolara. Posjedovanje doma je daleki san za mnoge u Hong Kongu, jednom od najskupljih tržišta nekretnina na svijetu i gdje se stambene rente kreću oko rekordno visokih nivoa. Izvor: Reuters, BBC i SkyNews

Dvojica pripadnika Nacionalne garde upucani su 26. novembra u Vašingtonu u blizini Bijele kuće, saopštili su zvaničnici, nakon čega je predsjednik Donald Trump koji je na Floridi, naredio raspoređivanje još 500 vojnika u Vašington. Guverner Zapadne Virdžinije Patrick Morrisey rekao je u objavi na X prvo da su pripadnici Nacionalne garde preminuli od zadobijenih povreda. Bijela kuća je takođe prenijela njegovu izjavu. Nedugo nakon toga objavio je da su informacije ipak kontradiktorne i da stanje pripadnika Nacionalne garde nije jasno, nakon što je ranije rečeno da su preminuli. "Sada primamo oprečne izvještaje o stanju naša dva pripadnika Garde i pružićemo dodatna ažuriranja kada dobijemo potpunije informacije", objavio je Morrisey. Gradonačelnica Vašingtona Muriel Bowser izjavila je novinarima da se radilo o "ciljanoj pucnjavi". Šef gradske policijske uprave u tom području Jeff Carroll na konferenciji za novinare je rekao da za sada nema poznatog motiva. Dodaje da vlasti još ne znaju koje je oružje korišteno. Iz njujorške policijske uprave novinarima je rečeno da je osumnjičeni došao iza ugla, podigao vatreno oružje i pucao na dva pripadnika Nacionalne garde. Drugi pripadnici Nacionalne garde u tom području čuli su pucnjavu i nakon "razmjene" s napadačem, uspjeli su ga prikovati za tlo i privesti. Carroll je naveo da je osumnjičeni koji je upucan tokom incidenta prevezen u bolnicu. Nema naznaka da je postojao još jedan osumnjičeni, kazao je. On je otkrio detalje napada i kako se odvijao. Kaže da se dogodio u 14.15 sati po lokalnom vremenu (večernji sati po srednjeevropskom vremenu), dok su pripadnici Nacionalne garde bili na "patrolama visoke vidljivosti u tom području". "Osumnjičeni je došao iza ugla, podigao ruku s vatrenim oružjem i ispalio je prema Nacionalnoj gardi. Pripadnici Nacionalne garde su... uspjeli - nakon razmjene vatre - savladati osobu i privesti je." Odgovarajući na pitanja novinara, Carroll je rekao da nema naznaka da postoje drugi osumnjičeni. Direktor FBI-a rekao je na konferenciji za novinare da će "počinitelji odgovorni za ovaj drzak i gnusni čin biti privedeni pravdi' "Okupili smo punu snagu saveznih, državnih i lokalnih agencija za provođenje zakona kako bismo upotrijebili sve naše resurse, kako bismo osigurali da pronađemo počinitelje odgovorne za ovaj gnusni čin i da, ne budemo zavarani, bit će privedeni pravdi", kazao je. Američki predsjednik Donald Trump nalazi se u svom odmaralištu u Palm Beachu uoči Dana zahvalnosti u četvrtak, dok je potpredsjednik SAD-a JD Vance u Kentuckyju. "Predsjednik je obaviješten", rekla je portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt. Šef Pentagona Pete Hegseth izjavio je da je predsjednik Donald Trump zatražio slanje 500 dodatnih vojnika u Vašington. "Ovo se dogodilo samo nekoliko koraka od Bijele kuće i to neće proći, i zato me je predsjednik Trump zamolio - a ja ću zamoliti sekretara vojske Nacionalne garde - da dodam 500 dodatnih vojnika, pripadnika Nacionalne garde, u Vašington", rekao je Hegseth. Direktor FBI-a Kash Patel objavio je da je FBI "angažiran i pomaže u istrazi u Vašingtonu nakon što su pripadnici Nacionalne garde upucani danas poslijepodne." Američka državna tužiteljica Pam Bondi takođe je objavila na mreži X da su federalni agenti angažirani. Američka Federalna uprava za avijaciju (FAA) saopštila je da su letovi za Nacionalni aerodrom Ronald Reagan u Washingtonu nakratko obustavljeni nakon pucnjave na dva pripadnika Nacionalne garde u blizini Bijele kuće, ali je zračni promet nakon toga nastavljen. Kratki prekid dogodio se dan prije Dana zahvalnosti, koji je među najprometnijim periodima u godini za zračni promet u Sjedinjenim Državama.

Pokret Samoopredeljenja (LVV) je 26. novembra nominovao lidera te stranke Aljbina Kurtija (Albin Kurti), za kandidata za premijera Kosova na prevremenim izborima 28. decembra. Kurti je uložio nekoliko meseci napora da obezbedi treći mandat na čelu zemlje, ali ni on ni njegov partijski kolega Glauk Konjufca nisu dobili podršku Skupštine za formiranje nove vlade poslednjih meseci. Kurti je, kako se i očekivalo, tokom sastanka Generalnog saveta stranke u Prištini dobio poverenje svih delegata. "Stoga zaključujem da glasovima svih delegata Pokreta, odnosno jednoglasno, odobravamo predlog da Albin Kurti bude naš kandidat za premijera Kosova", rekla je Arberie Nagavci, predsednica Generalnog saveta stranke. Govoreći nakon nominacije, Kurti je kritikovao druge stranke u zemlji zbog nedostatka spremnosti da sarađuju sa njegovom strankom nakon redovnih izbora 9. februara. "Suočavamo se sa novim izborima bez naše volje i želje, već kao rezultat odbijanja drugih subjekata da imaju bilo kakvu saradnju sa nama. Prvo su odbili mene, a zatim i Glauka Konjufcu" rekao je Kurti. Pokret Samoopredeljene je pobedio na izborima 9. februara, ali 48 mesta u Skupštini nije bilo dovoljno i Kurti nije uspeo da pronađe koalicionog partnera, čak ni da bi postigao minimum potrebnih 61 mesta za manjinsku vladu. Demokratski savez Kosova, koji je nekoliko dana ranije nominovao svog lidera Ljumira Abdidžikua (Lumir Abdixhiku) za premijera na izborima sledećeg meseca, imao je ponude od Kurtija za zajedničko upravljanje, ali ih je više puta odbijao. Nakon što Skupština nije glasala o novoj vladi, predsednica Kosova Vjosa Osmani je prošle nedelje raspustila Skupštinu i raspisala prevremene izbore za 28. decembar. Zbog nedostatka saradnje i političkih kompromisa, Kosovo je bez nove vlasti od februara ove godine. Zemlja sada ide ka novim izborima bez usvajanja međunarodnih sporazuma vrednih oko 200 miliona evra, državnog budžeta za sledeću godinu, budžeta za Radio-televiziju Kosova (RTK) i budžeta za tri opštine - Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok.

Novinarke Radija Slobodna Evropa (RSE) Sandra Cvektović i Doruntina Baliu primile su nagradu Evropske unije (EU) na Kosovu za istraživačko novinarstvo, koju im je 26. novembra uručio specijalni izaslanik EU na Kosovu Avio Orav. Novinarke RSE osvojile su treće mjesto za istraživačko novinarstvo za 2025. godinu, koje su podijelile sa Sarandom Ramaj iz Koha.net. Cvektović i Baliu nagrađene su za svoj članak pod naslovom "Sumnjive prodaje i uzurpacije - Neuspješna borba za povrat imovine na Kosovu", objavljen u aprilu 2024. godine. U svom istraživanju donose priče kosovskih Srba i Albanaca o neuspješnoj borbi za povrat izgubljene imovine odmah nakon rata 1998-99. godine u zemlji: U međuvremenu, glavnu nagradu za istraživačko novinarstvo za 2025. godinu osvojila je Ardiana Tači (Ardiana Thaçi) iz medija Klan Kosova. Besian Beha s portala Nacionale zauzeo je drugo mjesto. Nagrade EU za istraživačko novinarstvo 2025. bile su dio projekta "ačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj II" i označile su posljednju godinu inicijative.

Svaki građanin ima pravo glasati na izborima bez pritisaka ili negativnih karakterizacija na osnovu nacionalnosti ili drugog, navode iz Misije OSCE-a u BiH nakon što je Milorad Dodik, lider vladajuće partije u Republici Srpskoj (RS), optužio Bošnjake da su na prijevremenim predsjedničkim izborima u tom bh. entitetu glasali za kandidata opozicije. Na prijevremenim izborima za predsjednika RS, raspisanim nakon što je Dodiku zbog pravosnažne presude oduzet mandat, pobijedio je kandidat Dodikove stranke, entitetski ministar visokog obrazovanja Siniša Karan, sa razlikom od oko dva odsto u odnosu na kandidata opozicije, Branka Blanušu. Dodik je zatim optužio Bošnjake da su na prijevremenim predsjedničkim izborima u RS glasali za kandidata opozicije da bi "usložnili" situaciju u ovom bh. entitetu. "To je isto kako kada Hrvatska demokratska zajednica konstantno konstruiše, ko je izabrao člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Hrvata. Njega, recimo, biraju građani Federacije BiH, znači on predstavlja građane i entitet u tom slučaju. Isto kao i za RS", smatra Trlin. U komentaru za Radio Slobodna Evropa, Misija OCE u BiH ističe da, "u skladu sa demokratskim principima sadržanim u Ustavu Bosne i Hercegovine, svaki građanin ima temeljno pravo da učestvuje u izbornom procesu i glasa za kandidata po svom izboru, bez zastrašivanja, pritisaka i negativnih karakterizacija na osnovu nacionalne ili političke pripadnosti, ili bilo kojeg drugog ličnog svojstva". Dan nakon izbora u RS: Opozicija optužuje vlast za krađu 15.000 glasovaVažeći zakoni daju svim građanima isto pravo glasa na izborima za predsjednika RS. Obzirom da je glasanje tajno, u praksi je vrlo teško zaključiti koji narod je glasao za kojeg kandidata. Prema popisu iz 2013. godine, u RS je nešto više od 170 hiljada Bošnjaka, odnosno 14 odsto ukupnog stanovništva entiteta. Nakon njega su rađene samo procjene broja ukupnog broja stanovnika, starosne i polne strukture. Nisu procjenjivane brojke po etničkim grupama. Prema procjenama Republičkog zavoda za statistiku iz 2023. godine, broj stanovnika u RS se za deceniju smanjio za oko 60 hiljada, na oko 1,11 miliona. Nakon sjednice Glavnog odbora SNSD-a, održane u Banjaluci 24. novembra dan nakon izbora, Dodik je kazao da je među više od 200 hiljada glasova za kandidata opozicije, jedna desetina bošnjačkih glasova. "Tu uračunavam oko 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za kandidata, i to možemo da vam pokažemo, krvnu sliku glasačkih mjesta i da vidite kako to izgleda", rekao je Dodik. Ni Ustav RS, ni zakoni BiH, ne predviđaju da Srbin mora biti predsjednik ovog bh. entiteta, iako je to u praksi teško izbjeći. Prema Ustavu RS, "predsjednika i potpredsjednike Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vrijeme od četiri godine". Tri kandidata iz svakog konstitutivnog naroda koji dobiju najviše glasova, biraju se na funkcije predsjednika i potpredsjednika RS. Među njima, predsjednik postaje onaj koji ima najveću podršku glasača. Tehnički, ovo znači da Bošnjak ili Hrvat mogu postati predsjednik RS, ali je to malo vjerovatno obzirom da se u BiH tradicionalno glasa po etničkim linijama, a više od 80 odsto stanovnika RS se izjašnjavaju kao Srbi. Izborni zakon BiH navodi slična pravila – predsjednik i potpredsjednici se biraju sa teritorije RS, a biraju ih birači registrovani u ovom bh. entitetu, bez podjele na konstitutivne narode. Na ovim izborima se birao samo predsjednik RS, a dvojici potpredsjednika izabranih 2022. godine – Ćamilu Durakoviću i Davoru Pranjiću – mandat traje do idućih opštih izbora, koji bi trebalo da budu održani u oktobru iduće godine.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez saopštio je 26. novembra da je odbio dati saglasnost za slijetanje vojnog aviona Mađarske na Aerodrom Banjaluka, kojim je u BiH trebao doputovati mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. Helez je u objavi na društvenim mrežama naveo da je odluka donesena i zbog "izostanka jasnog obrazloženja zašto bi šef mađarske diplomatije u BiH dolazio vojnim, a ne civilnim avionom". Ministar odbrane BiH, prema ovlaštenjima, odobrava prelete i dolete vojnih aviona preko i unutar teritorije BiH. Naglasio je i da je Mađarska u kontinuitetu pružala otvorenu političku podršku Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta Republike Srpske i njegovim potezima koje je Helez ocijenio štetnim po suverenitet i teritorijalni integritet BiH. "Godinama unazad, mađarski premijer Viktor Orbán i ministar Szijjártó pružaju otvorenu podršku Miloradu Dodiku u njegovim djelima koja potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine", naveo je Helez. Istakao je da je njegova obaveza kao ministra odbrane da štiti ustavni poredak i zakone države. "Moja dužnost je da štitim ustavni poredak, zakone i interese Bosne i Hercegovine. Zbog toga sam donio odluku da ne odobrim ovaj let, sve dok se ne osigura potpuna transparentnost i poštovanje naše države", poručio je Helez. Mađarska je ranije izjavljivala da ne priznaje presudu Suda BiH kojom je u augustu Milorad Dodik osuđen na kaznu zatvora od godinu dana koju je novčano otkupio i zabranu obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina. U danu kada je Helez odbio dati saglasnost mađarskom šefu diplomatije za dolazak u BiH vojnim avionom, Dodik se u Budimpešti sastao sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Szijjártóv dolazak je prije nekoliko dana najavio Dodik. Mađarske vlasti od ranije gaje dobre odnose sa Dodikom, a zvanična Budimpešta blokirala je pokušaje Evropske unije da ga sankcioniše. Prema podacima Ministarstva finansija BiH, Republika Srpska se 2022. godine zadužila kod mađarske EXIM Banke za 215,5 miliona eura, a krajem aprila 2025. dug entiteta prema toj banci iznosio je oko 112 miliona eura. Dodik je u više navrata, nakon razgovora sa Orbanom, najavio kako će Mađarska preuzeti i projekte od čijeg finansiranja je odustala Njemačka zbog secesionističkih poteza vlasti u RS, no do toga nikada nije došlo.

Kosovska policija je saopštila da su nepoznate osobe "snažnim sredstvima" oštetile deo kanala Ibar-Lepenac u Zubinom Potoku, gotovo godinu dana pošto je na tom kanalu došlo do eksplozije za koju je Kosovo optužilo Srbiju. Petrit Fejza iz Kosovske policije rekao je za RSE da je izvođač radova na kanalu prijavio štetu u utorak i da istražitelji sada rade na rešavanju slučaja. Fejza je rekao da je "vrednost štete, prema navodima podnosioca prijave, oko 3.000-4.000 evra". "Juče je izvođač radova prijavio da je najlon, na kojem se radi, oštećen. Radi se o delu najlona kojim je obložen kanal i koji je oštećen. Nadležne jedinice su izašle na lice mesta i izvršile uviđaj. Slučaj je otvoren i istražitelji rade na njegovom rasvetljavanju", rekao je on. Na pitanje kojim sredstvima je izazvana šteta, Fejza je rekao da Kosovska policija ne raspolaže s više informacija. Štete na kanalu je prijavljena gotovo godinu dana pošto je na istom kanalu, u selu Varrage, došlo do eksplozije. Za eksploziju 29. novembra 2024. godine, Kosovo je optužilo Srbiju, ali je Beograd odbacio te optužbe. Kosovo smatra eksploziju u kanalu Ibar–Lepenac terorističkim aktom. Sjedinjene Američke Države su posle eksplozije saopštile da nema dokaza koji direktno povezuju Beograd s eksplozijom, ali da je prerano za izvođenje zaključaka. Agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) takođe su bili uključeni u istragu o eksploziji. Specijalno tužilaštvo istražuje eksploziju koja se desila pre skoro godinu dana, ali dosad nije podignuta optužnica. Desetak osumnjičenih je uhapšeno u ovom slučaju, a takođe su zaplenjeni oružje i eksploziv. Međutim, samo su Dragiša i Jovan Vićentijević zadržani u pritvoru. Kosovske vlasti i policija su ranije naveli da je oko 20 kilograma eksploziva korišćeno za dizanje kanala u vazduh i da je to bio najozbiljniji napad na kritičnu infrastrukturu zemlje u posleratnom periodu. Pričinjena šteta procenjuje se na oko 400.000 evra.

Na prostoru šatorskog naselja ispred Narodne skupštine u Beogradu ponovo je došlo do incidenta u sredu popodne, kada su pristalice vladajuće Srpske napredne stranke verbalno napale poslanike opozicije. Sličan incident dogodio se i tokom prepodneva, kada su opozicioni poslanici uklonili zaštitnu ogradu šatorskog naselja, poznatog kao "Ćacilend", kako bi ušli na glavni ulaz skupštine. Na snimcima koje su poslanici objavili na društvenim mrežama, vidi se kako maskirani muškarci dobacuju uvrede parlamentarcima u trenutku dok su napuštali zgradu parlamenta. Ljudi u žutim prslucima sprečavali su pristalice SNS-a da priđu poslanicima. Đorđe Stanković iz Narodnog pokreta Srbije napisao je na mreži X da su napadnute opozicione poslanice Ana Jakovljević i Ana Eraković. Prethodno je u sredu prepodne grupa pristalica vlasti koja boravi u šatorskom naselju ispred Skupštine Srbije nasrnula na poslanike opozicije kod glavnog ulaza u parlament. Opozicioni poslanici su najpre uklonili ogradu koja je postavljena oko šatorskog naselja i uputili se ka ulazu u Skupštinu gde su sa stepeništa sklonili i šator u kojem je ranije boravio poslanik vladajuće Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić. Nakon toga, nekoliko desetina ljudi okupljenih u šatorima zaletelo se na njih, uz povike i uvrede. Sukob su sprečili policija i osobe obučene u fluorescentne prsluke. Poslanici opozicije su nakon incidenta ušli na sednicu Skupštine na glavni ulaz. 'Ne postoji drugi način da uđemo'Poslanici opozicije, koji su do glavnog ulaza došli tako što su uklanjali metalne veze na ogradi oko šatorskog naselja, najavili su da će od sada svi tako ulaziti u parlament "jer nema drugog načina". Poslanik stranke Srbija centar Stefan Janjić rekao je novinarima u parlamentu da im je predsednica Skupštine Ana Brnabić dan ranije obećala da će ograde biti uklonjene i da će poslanici moći da uđu na glavni ulaz kako bi prisustvovali sednici. "To se nije desilo, pa smo mi presekli žicu. Žao mi je što na posao moram da dolazim sa makazama za armaturu", rekao je Janjić. I poslanica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić navela je da Brnabić nije ispunila obećanje o uklanjanju ograde i dodala da je ona tokom noći ojačana debelom armaturnom žicom. Poslanik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić kazao je da su okupljeni u šatorskom naselju vređali poslanike, polivali ih vodom i sokovima, a da su neki od poslanika dobili i udarce. "Vratite centar Beograda svim građanima, omogućite dostojanstvo narodne skupštine. Ako vi nećete, to ćemo učiniti mi", rekla je u obraćanju novinarima u parlamentu poslanica Zeleno-levog fronta Biljana Đorđević. Predsednica Skupštine optužila opoziciju za nasiljePredsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić optužila je poslanike opozicije da su krivi za izazivanje incidenta ispred parlamenta i dodala da su ljudi iz šatorskog naselja "samo branili šatore". Ona je na konferenciji za novinare u Skupštini rekla da će poslanici od sutra (27. novembra) moći da uđu na ulaz koji žele, ali im je poručila da dođu na svoje radno mesto, "a ne da napadaju". "Oni se nisu uputili da uđu (u Skupštinu), njihov cilj je bio da sklanjaju šator", rekla je Brnabić i dodala da poslanike niko nije napao. Ljudi su, kako je navela, pritrčali kad su videli da je namera da se ruše šatori. "Njihova intencija je bila ponovo da ruše, da ruše šatore koji im se ne sviđaju", rekla je Brnabić. Od blokade platoa ispred parlamenta šatorima i ogradama, poslanici opozicije u Skupštinu ulaze na sporedni ulaz. Šatorsko naselje, u javnosti poznato kao "Ćacilend", odgovor je vlasti na antivladine proteste i blokade sa kojih demonstranti predvođeni studentima traže odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnce Železničke stanice u Novom Sadu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ga je više puta nazvao "simbolom slobode". Naselje, koje duže od pola godine blokira centar Beograda, obezbeđuje policija, koja nije reagovala na brojne incidente i napade na antivladine demonstrante i novinarske ekipe.