Civilna zaštita Pojasa Gaze je objavila da je 52 ljudi poginulo, od kojih osmoro djece, u napadima izraelske vojske u četvrtak, dok je ranije bilo objavljeno da su poginule 23 osobe, prenio je AFP. Prema navodima Civilne zaštite, 17 ljudi je poginulo u napadima iz vazduha na građane ispred medicinskog centra u gradu Deir al Balahu u centru Gaze. Drugi napadi dogodili su se u centru i na jugu palestinske teritorije. Izraelska vojska saopštila je da je u Deir al Balahu ciljala jednog pripadnika Nukbe - elitne jedinice palestinskog pokreta Hamas, koji je učestvovao u "masakru 7. oktobra 2023." u Izraelu zbog čega je i počeo rat. Izraelska vojska je izvijestila da je jedan izraelski vojnik poginuo u srijedu u gradu Kan Junisu u Pojasu Gaze kada su palestinski borci istrčali iz tunela i pokušali da ga otmu. Vojska je dodala da nastoji da u Kan Junisu uništi više od 130 infrastrukturnih objekata Hamasa, uključujući tunel od 500 metara, lokacije za lansiranje raketa, i objekte za skladištenje oružja. U Kataru Izrael i Hamas od početka ove sedmice pregovaraju o postizanja primirja i oslobađanja talaca iz Gaze, ali slabi nada da će se to uskoro postići, ocjenjuje AFP. Od početka izraelske vojne kampanje u oktobru 2023. ubijeno je više od 57.500 Palestinaca, od kojih je više od polovine žena i djece, navodi Ministarstvo zdravlja Gaze. Izrael je ofanzivu pokrenuo nakon napada Hamasa 7. oktobra u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba oteta. Prema izraelskim podacima, 53 taoca su još uvijek u Gazi.

U noći između 9 i 10. jula u ruskom napadu dronovima i raketama stradale su dve žene. Stanari su pobegli iz pogođene zgrade u kojoj su stanovi nestali u požaru.

Dvostruka olimpijska atletska šampionka na 800 metara Kaster Semenja (Caster Semenya) iz Južne Afrike nije imala pravično saslušanje pred sudom u Švajcarskoj tokom pravne borbe protiv pravila o podobnosti polova u atletici, saopštio je u četvrtak Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. Najviše veće suda, od 17 sudija, saopštilo je glasanjem 15-2, da su Semenjina prava na pravično saslušanje prekršena na Vrhovnom sudu Švajcarske, gde se žalila na presudu Suda za sportsku arbitražu (CAS) u korist Svetske atletike o tome da atletičarke kojima je prirodno povećan nivo testosterona ne mogu da se takmiče u ženskoj konkurenciji, piše AP. Semenja je rođena s razlikom u razvoju pola (DSD) i ne može da se takmiči u ženskoj konkurenciji od 400 metara do jedne milje bez uzimanja lekova za smanjivanje nivoa testosterona. Njen slučaj bi sada trebalo da bude vraćen pred Federalni švajcarski sud u Lozani. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbacio je ostale aspekte žalbe koju je podnela Semenja, koja je bila prisutna na predstavljanju presude. Sud joj je dosudio 80.000 evra na ime troškova i izdataka. Presuda Evropskog suda ne poništava pravilo Svetske atletike, zbog kojeg je Semenja završila karijeru na 800 metara, disciplini u kojoj je osvojila dve zlatne olimpijske medalje i tri titule svetskog šampiona. Ključna pravna tačka u Semenjinoj pobedi bila je da švajcarski Federalni sud nije sproveo "rigoroznu sudijsku reviziju" koja je bila potrebna jer Semenja nije imala drugi izbor nego da nastavi svoj slučaj kroz "obaveznu i isključivu nadležnost CAS". Upravna tela olimpijskih sportova obavezuju sportiste i nacionalne federacije da njihove sporove iznesu pred sportski sud u Lozani, sedištu Međunarodnog olimpijskog komiteta. "Sud, međutim, smatra da preispitivanje Federalnog vrhovnog suda nije ispunilo taj zahtev", navodi se u saopštenju Evropskog suda. Svetska atletika je tokom spora sa Semenjom saopštila da su njena pravila pravedna jer ta atletičarka ima "nepravednu, mušku atletsku prednost zbog višeg nivoa testosterona". Semenja tvrdi da je njen nivo testosterona "genetski dar". Hiperandrogenizam je medicinsko stanje koje karakteriše viši nivo testosterona od uobičajenog, hormona koji uvećava mišićnu masu i snagu. Evropski sud je pre dve godine presudio u njenu korist u postupku protiv švajcarskog suda, utvrdivši da je ona žrtva diskriminacije i kršenja privatnosti.

Evropski parlament u četvrtak je očekivano glasao protiv izglasavanja nepovjerenja šefici Evropske komisije Ursule von der Leyen koje je inicirao konzervativni poslanik Rumunije. Za nepovjerenje Von der Leyen je glasalo 175 poslanika, a usprotivilo mu se njih 360, dok je 18 bilo uzdržano. Potpisnici prijedloga o nepovjerenju predsjednici Evropske komisije zamjeraju i navodnu centralizaciju moći, "odvajanje" od evropskih građana i uticaj na nacionalne izbore. Ursula von der Leyen je pokretače inicijative nazvala "ekstremistima" , "antivakserima" i "obožavaocima Putina" i pokušala je ponovo da mobiliše "proevropsku" većinu. Njemačka liderka ipak nije izbjegla kritikama od strane ljevice i centra koji joj zamjeraju suviše vertikalno upravljanje i optužuju grupu EPP u Evropskom parlamentu da njeguje nejasan odnos sa ekstremnom desnicom da bi bolje dovela u pitanje ekološke zakone. "Ko su vaši saveznici u ovom Parlamentu. Evropska agenda tapka u mjestu", Komisija je "suviše centralizovana i neprilagodljiva", rekla je šefica centrista Valerie Hayer. Ekstremno desničarski rumunski poslanik u Evropskom parlamentu Gheorghe Piperea je pokrenuo prijedlog kako bi kritikovao nedostatak transparentnosti Von der Leyen u aferi Pfizergate. Ursula von der Leyen nikada nije objavila razmjenu tekstualnih poruka sa generalnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom tokom pandemije COVID-a 19, kada je Evropska unija pregovarala o kupovini vakcina od američke laboratorije. Afera je izazvala kritike Komisije raznih udruženja koji se protive vakcinaciji i ličnosti, kao i list New York Times, koji je bezuspješno tražio pristup spornim porukama.

Vlasti Grčke saopćile su u četvrtak da su deseci šumskih požara izbili širom Grčke u prethodna 24 sata, pošto su vatrogasci stavili pod kontrolu veliki požar sjeverno od Atene nakon što su se s njim borili cijelu noć. Požar, koji je izbio u regiji Oropos oko 60 kilometara od glavnoga grada, stavljen je pod kontrolu nakon nekoliko sati gašenja. Tokom 24 sata širom zemlje izbilo je dodatnih 55 šumskih požara, prema navodima glasnogovornika sindikata vatrogasaca Kostasa Cigasa. "Uz dnevno svjetlo i uz pomoć vatrogasnih helikoptera, moramo brzo ugasiti preostala žarišta prije nego što se kasnije danas pojačaju jaki vjetrovi", rekao je Cigas za grčki državni radio, piše DPA. Još jedan požar izbio je na turističkom otoku Tasosu, gdje je hotel evakuiran iz opreza zbog gustog dima. Dijelovi otoka također su doživjeli nestanke struje, iako je požar kasnije stavljen pod kontrolu, izvijestila je vatrogasna služba. U susjednoj Sjevernoj Makedoniji također je prijavljeno više šumskih požara. Grčka je poslala dva vatrogasna zrakoplova i osoblje kako bi pomogla svom sjevernom susjedu. Civilna zaštita objavila je nova upozorenja, navodeći da jaki vjetrovi i dugotrajna suša znače da se čak i mali požari mogu brzo proširiti izvan kontrole. Veliki dijelovi Grčke i dalje su pod drugom najvišom razinom rizika od požara, prema najnovijoj karti opasnosti od požara.

Ruski dronovi napali su Kijev u četvrtak rano ujutro po drugi uzastopni dan, ubivši dvije osobe i izazvavši požare, rekli su zvaničnici, dok su se sirene za vazdušnu opasnost mogle čuti širom zemlje. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su dvije stambene jedinice u centralnom dijelu grada zahvaćene požarom, a hitne službe su upućene na različite lokacije u gradu. Timur Tkačenko, šef vojne administracije Kijeva, izjavio je da su krovovi dvije zgrade bili u plamenu. Pogođeno je šest od deset gradskih okruga, a požari su izbili u više objekata, skladištima i vozilima, dok su dijelovi dronova padali na tlo, dodao je. Ukrajinska vojska saopštila je da su dvije osobe poginule, a najmanje 12 ih je povrijeđeno. U ruskom vazdušnom napadu u srijedu ubijene su tri osobe i ranjena jedna u gradu Kostjantinivka na istočnom frontu Ukrajine, navela je Služba za vanredne situacije na Telegramu. U napadu je uništena jednospratna administrativna zgrada, a spasioci su kasnije iz ruševina izvukli tijela dvije poginule osobe. Vatrogasci su ugasili požare na četiri objekta. Napadi su uslijedili nakon što je Rusija rano u srijedu lansirala 728 dronova i 13 hipersoničnih raketa Kinzhal i balističkih raketa Iskander-K na Ukrajinu. "Bio je to najveći broj vazdušnih meta u jednom danu", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na mreži X. Skoro polovina dronova bili su iranske proizvodnje – tipa Šahed, naveo je Zelenski. Napad je potakao novi poziv Zelenskog za "oštre" sankcije protiv ruske nafte i druge mjere s ciljem da se Moskva pritisne da pristupi pregovorima o miru. Zelenski se ranije u srijedu u Rimu sastao sa specijalnim američkim izaslanikom za Ukrajinu Keithom Kelloggom i izrazio punu podršku Ukrajine mirovnoj inicijativi američkog predsjednika Donalda Trumpa. "Neophodni su bezuslovni, sveobuhvatni prekid vatre i sastanak na nivou lidera kako bi mirovni pregovori bili istinski i efikasni", navodi se u saopštenju ukrajinske predsjedničke kancelarije. Jedna od tema sastanka Zelenskog i Kellogga bila je jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane u svjetlu nedavnih velikih napada na ukrajinske gradove. Zelenski je takođe naglasio "važnost signala iz Washingtona o nastavku isporuke vojne pomoći Ukrajini", saopšteno je. Pentagon je prošle sedmice najavio da će obustaviti isporuke određenog naoružanja zbog zabrinutosti da bi američke zalihe mogle postati preniske. Međutim, Trump je od tada izjavio da će Ukrajini biti poslano više oružja kako bi se mogla braniti. "Oni se moraju moći braniti", rekao je Trump u utorak. "Sada su pod teškim udarima." Trump je ranije ove sedmice izrazio frustraciju zbog ruskog predsjednika Vladimira Putina i rata koji je Moskva započela početkom 2022. godine, nakon što je s njim razgovarao telefonom. Zelenski je rekao da je s Kelloggom razgovarao o prijedlozima za uvođenje strožih sankcija Moskvi, kako bi se povećao pritisak na Putina da pristane na prekid vatre. "Razumijemo potrebu za strožim nograničenjima na rusku energetiku, posebno sekundarnim sankcijama usmjerenim na kupce ruske nafte", rekao je Zelenski na mreži X. Izrazio je nadu u napredak po pitanju zakona koji je predstavljen u američkom Kongresu, a koji poziva na strože sankcije. Zelenski je rekao da bi taj zakon "sigurno mogao natjerati Rusiju da ozbiljnije razmisli o miru". Zakon, čiji su autori senator Lindsey Graham (republikanac iz Južne Karoline) i senator Richard Blumenthal (demokrata iz Connecticuta), a koji podržavaju desetine članova Kongresa, dao bi predsjedniku ovlaštenja da uvede dodatne sankcije Rusiji i nove kaznene carine zemljama koje podržavaju ruski ratni napor. Zelenski i Kellogg nalaze se u Rimu radi učešća na konferenciji koja je primarno usmjerena na mobilizaciju međunarodne podrške Ukrajini. Sastanak će takođe obuhvatiti jačanje ukrajinske odbrane, mogućnosti za kupovinu američkog oružja, zajedničku proizvodnju u oblasti odbrambene industrije SAD-a i Ukrajine, uključujući projekte zajedničke proizvodnje dronova, kao i lokalizaciju proizvodnje u Ukrajini. Američki državni sekretar Marco Rubio sastat će se u četvrtak u Kuala Lumpuru sa svojim ruskim kolegom, prema izjavama zvaničnika State Departmenta koje prenose američki mediji. Rubio bi se trebao sastati sa Sergejem Lavrovom na marginama sastanka ministara spoljnih poslova zemalja članica ASEAN-a (Asocijacije zemalja jugoistočne Azije). To će biti njihov drugi susret licem u lice.

Sjedinjene Američke Države uvode sankcije Francesci Albanese, specijalnoj izvjestiteljki UN-a za ljudska prava na okupiranim palestinskim teritorijima, zbog njenih napora da Međunarodni krivični sud (ICC) preduzme mjere protiv američkih i izraelskih zvaničnika, kompanija i njihovih čelnih ljudi, naveo je američki državni sekretar. Optuživši Albanese za pristrasnost u njenom izvještaju, Marc Rubio je poručio da njena ustrajnost da ICC "istraži, uhapsi, pritvori ili krivično goni" američke i izraelske građane predstavlja izravno kršenje suvereniteta dviju zemalja, prenosi Reuters. "Nećemo dozvoliti takve kampanje političkog i ekonomskog rata koje ugrožavaju naše nacionalne interese i suverenitet", rekao je Rubio. Albanese je u objavi na mreži X u srijedu napisala da "čvrsto i uvjerljivo stoji na strani pravde, kao što je to uvijek činila", ne spominjući direktno američke sankcije. U poruci koju je poslala televiziji Al Jazeera, citirana je kako odbacuje američki potez kao "mafijaške tehnike zastrašivanja", javio je Reuters. Albanese je u svom izvještaju pozvala Vijeće UN-a za ljudska prava da uvede embargo na oružje i prekine sve trgovinske i finansijske veze s Izraelom, tvrdeći da ta zemlja provodi "genocidnu kampanju" u Pojasu Gaze. Izvještaj je naišao na podršku Irana, Venecuele, Katara i nekih drugih arapskih zemalja. Albanese je u izvještaju optužila 60 kompanija, uključujući velike proizvođače oružja i tehnološke kompanije za podršku izraelskim naseljima i vojnim operacijama u Pojasu Gaze. Pozvala je kompanije da prekinu saradnju s Izraelom i zatražila pravnu odgovornost direktora upletenih u navodna kršenja međunarodnog prava. Ona je jedna od nezavisnih stručnjaka za ljudska prava koje je UN ovlastio da izvještavaju o određenim temama i kriznim žarištima. Stajališta specijalnih izvjestilaca ne odražavaju stajališta te globalne organizacije u cjelini, podsjeća Reuters. Od povratka u Bijelu kuću 20. januara, predsjednik Donald Trump prekinuo je učešće SAD-a u radu Vijeća UN-a za ljudska prava, produžio zabranu finansiranja agencije UNRWA za pomoć Palestincima te naredio reviziju članstva u UNESCO-u. Njegova je administracija uvela i sankcije za četvero sudija ICC-a kao odgovor na izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ranije odluke o pokretanju sudskog postupka zbog navodnih ratnih zločina američkih trupa u Afganistanu.

Sudije Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) presudile su da je Rusija odgovorna za više kršenja međunarodnog prava tokom rata u Ukrajini, uključujući i obaranje aviona Malaysia Airlinesa, leta MH17 iz 2014. godine, kada je poginulo 298 putnika i članova posade. Najviši evropski sud za ljudska prava donio je ovu presudu 9. jula u predmetu koji su pokrenule Holandija – jer je 196 državljana ove zemlje bilo u avionu koji je oboren iznad ukrajinskog vazdušnog prostora – i Ukrajina, koja je optužila Rusiju za ubistva, mučenja, silovanja, uništavanje civilne infrastrukture i otmice ukrajinske djece od početka invazije u februaru 2022. godine. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će Moskva ignorisati ovu, kako je nazvao, "simboličnu" presudu, jer je "smatra ništavnom". Rusija više nije potpisnica Evropskog suda za ljudska prava. Iako je prethodno bila članica Evropske konvencije o ljudskim pravima, izbačena je iz Vijeća Evrope u septembru 2022. zbog agresije na Ukrajinu. Predsjednik suda Mattias Guyomar rekao je prilikom objave presuda, koje su sažete na oko 500 stranici, da su ruska kršenja ljudskih prava u Ukrajini išla "daleko izvan bilo kakvih vojnih ciljeva". Ruske snage prekršile su međunarodno humanitarno pravo ubijajući i ranjavajući "hiljade civila" u napadima koji su "stvarali strah i teror", kazao je Guyomar. Istakao je i da Rusija koristi seksualno nasilje kao strategiju za slamanje morala Ukrajinaca. "Korištenje silovanja kao oružja rata predstavlja čin ekstremne brutalnosti koji se može smatrati mučenjem", dodao je. Evropski sud je posebno proglasio Rusiju odgovornom za obaranje aviona leta MH17 17. jula 2014. godine, kada je Boeing 777 na letu iz Amsterdama za Kuala Lumpur pogođen ruskom raketom tipa Buk ispaljenom s teritorije pod kontrolom proruskih separatista u istočnoj Ukrajini. "Rusija je odgovorna za obaranje leta MH17 i za smrt svih osoba koje su bile u avionu", saopštio je sud. Dodaje se da je Rusija odgovorna i za dodatnu patnju porodica žrtava zbog njenog "negiranja učešća i opstrukcije istraga" o incidentu. "Ova presuda potvrđuje ono što smo oduvijek znali i osjećali", izjavio je šef diplomatije Holandije Caspar Veldkamp, pozdravljajući presudu u objavi na X-u.

Rusija je tokom noći i u ranim jutarnjim časovima 9. jula izvela rekordan broj vazdušnih napada na Ukrajinu, što je potaknulo novi poziv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na "oštre" sankcije prema ruskoj nafti i druge mjere s ciljem da se Moskva primora na pregovarački sto i mirovne pregovore. "Bio je to najveći broj vazdušnih meta u jednom danu", izjavio je Zelenski na X-u, dodajući da je u napadu učestvovalo 728 dronova i 13 hipersoničnih raketa Kinzhal i balističkih projektila Iskander-K. Prema njegovim riječima, više od 300 dronova lansiranih na Ukrajinu tokom noći bili su iranske proizvodnje, tipa Shahed. Ukrajinska vojska navela je da su ruski napadi uglavnom bili usmjereni na zapadni grad Luck. Gradonačelnik Ihor Pališčuk rekao je da su napadi tokom noći bili najveći koje je grad ikada doživio. Šteta je prijavljena i u još deset ukrajinskih oblasti, uključujući Kijevsku, Harkivsku i Dnjipropetrovsku. "Ovo je snažna poruka i dolazi upravo u trenutku kada se ulažu brojni napori da se postigne mir", rekao je Zelenski, dodajući da napad predstavlja dodatni dokaz potrebe za uvođenjem "oštrih sekundarnih sankcija protiv onih koji kupuju ovu [rusku] naftu i time sponzorišu ubijanja". Kada su prvi ruski dronovi ušli u ukrajinski vazdušni prostor kasno 8. jula, američki predsjednik Donald Trump izrazio je sve veće nezadovoljstvo ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Trump je, govoreći u Bijeloj kući, rekao da razmatra uvođenje novih sankcija Moskvi i da će Sjedinjene Države Ukrajini isporučiti dodatno defanzivno oružje "jer Putin ne postupa ispravno prema ljudima". Nekoliko sati nakon Trumpovog obraćanja, deseci ljudi širom Ukrajine su ranjeni, a četiri osobe su poginule u ruskom napadu. Kiril Martinov, glavni urednik prognanog ruskog lista Novaya Gazeta Europa, izjavio je za program Current Time Radija Slobodna Evropa da vjeruje kako Kremlj i dalje gaji nade da može "odigrati igru" s Trumpom kako bi ostvario vojne i političke ciljeve. Međutim, Martinov dodaje da bi Trumpova najnovija kritika svog ruskog kolege mogla učiniti da oba ta cilja postanu "nedostižna". U Kupjansku, gradu u Harkivskoj oblasti, u napadima je poginuo 68-godišnji muškarac, a dvije starije žene su povrijeđene. Još tri osobe poginule su u Donjeckoj oblasti. "Ruske trupe granatirale su 16 naseljenih mjesta. Ukupno je oštećeno 59 civilnih objekata, uključujući 43 stambene zgrade", navela je policija Donjecke oblasti. U odvojenom napadu na južni grad Herson, koji se nalazi manje od deset kilometara od ruskih trupa, 73-godišnji muškarac zadobio je rane od gelera na licu, stomaku, nogama i rukama, izvijestile su lokalne vlasti. "Značajno je to što je Rusija izvela ovaj napad upravo u trenutku kada su Sjedinjene Države javno objavile da će nam isporučiti oružje", napisao je Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, na svom Telegram kanalu. Moskva je saopštila da je napad bio usmjeren na ukrajinske vojne aerodrome. Ruski zvaničnici su takođe naveli da je Ukrajina izvela napad dronom u kojem su tri osobe poginule, a šest ranjeno u Kurskoj oblasti. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izjavio je da je još jedan dron oboren dok se približavao ruskoj prijestolnici, što je dovelo do privremene obustave letova na glavnom gradskom aerodromu Šeremetjevo.

Morsal i njeno troje maloljetne djece žive u trošnom pomoćnom objektu u okviru kuće roditelja njenog supruga u istočnom Afganistanu. S obzirom na to da de facto talibanski vladari zemlje gotovo potpuno onemogućavaju pristup poslovima za žene i da ne postoji sistem socijalne zaštite u zemlji koji bi podržao porodice u potrebi, 40-godišnja udovica i njena djeca - uključujući sina s invaliditetom - imaju malo zaštite ili podrške. Bilo je vrijeme kada se Morsal, čije je ime promijenjeno radi zaštite njenog identiteta, mogla obratiti jednom od nekoliko skloništa za žene u Afganistanu. Ali otkako su talibani preuzeli vlast u augustu 2021. godine, nakon dvije decenije relativnog reda pod nadzorom međunarodnih mirovnih snaga, gotovo svih 26 skloništa za žene koja su radila tokom prethodne vlade podržane od Zapada su zatvorena, izlažući žene poput Morsal zlostavljanju. "Moj pokojni muž je ubijen dok je služio u [prethodnoj vladinoj] nacionalnoj vojsci i nije posjedovao kuću", rekla je Morsal za RSE, dodajući da nije imala kome da se obrati osim roditeljima svog supruga, mjesto koje opisuje kao "kuću nasilja". "Moj šogor me vrijeđa i nasilan je prema meni. Otišla sam kod svoje sestre, ali njen muž nije želio da živim s njima, pa sam se morala vratiti roditeljima mog supruga." Tokom munjevitog zauzimanja afganistanskih gradova od strane talibana tokom ljeta 2021. godine, mnoga skloništa za žene počela su zatvarati svoja vrata zbog straha od odmazde. U mnogim slučajevima, zaposlenici skloništa su spalili povjerljive dokumente i pobjegli zajedno sa ženama koje su sklanjali. Čak i prije nego što su se talibani vratili na vlast u Afganistanu, skloništa za žene suočila su se sa žestokim kritikama u duboko konzervativnoj i patrijarhalnoj zemlji. Porodično nasilje je rutina. Prisilni brakovi su norma, a stopa samoubistava žena u Afganistanu ostaje među najvišima u svijetu. Zvaničnici skloništa - od kojih su neka radila bez pristupa internetu kako bi izbjegli pažnju javnosti- rekli su da se suočavaju s mučnim izborom da ostanu otvoreni i izlože zaposlenike i klijente mogućim talibanskim odmazdama ili da zatvore i pošalju žene natrag njihovim nasilnim porodicama. Morsal i nekoliko drugih žena koje su razgovarale za RSE iz različitih dijelova Afganistana rekle su da skloništa pružaju sigurno mjesto, kao i savjetovanje i pravnu podršku, između ostalih usluga, ženama koje pokušavaju pobjeći od nasilnih muževa i rodbine supružnika ili prisilnih brakova. Bez skloništa kažu da nemaju drugog izbora nego da ostanu sa svojim zlostavljačima jer "jednostavno nema života za njih vani" u ultrakonzervativnom društvu koje izbjegava razvod i očekuje od žena da ostanu sa svojim muževima bez obzira na zlostavljanje. Ujedinjene nacije tvrde da "teška diskriminacija" talibanskih vlasti nad ženama "može predstavljati progon na osnovu spola - zločin protiv čovječnosti - i biti okarakterizirana kao rodni aparthejd." Još gore, u izvještaju od 3. jula, UN je naveo da milioni afganistanskih izbjeglica koje se vraćaju kući iz zemalja u koje su pobjegle od talibana vrše dodatni pritisak na sistem. Od septembra 2023. godine, više od 2,43 miliona nedokumentovanih afganistanskih migranata - više od jedne trećine žena i djevojčica - vratilo se iz Irana i Pakistana. "Sve veći tempo povratka opterećuje preopterećeni humanitarni sistem Afganistana, a žene i djevojčice snose najveći teret udara", saopštile su UN. "Povratnici se suočavaju sa sve većom izloženošću nasilju zasnovanom na spolu, ranim i prisilnim brakovima, trgovini ljudima i transakcijskom seksu - što pogoršava nedostatak osnovnih resursa." U međuvremenu, Međunarodni krivični sud je 8. jula izdao naloge za hapšenje visokih talibanskih lidera u Afganistanu, navodeći da postoje "razumni razlozi" za sumnju da su vrhovni vođa Haibatullah Akhundzada i glavni sudija Abdul Hakim Haqqani počinili "zločin protiv čovječnosti zbog progona... na osnovu spola." Ministarstvo za ženska pitanja zatvorenoU sjevernoj provinciji Kunduz, 26-godišnja domaćica rekla je za RSE pod uslovom anonimnosti da je zlostavljanje koje trpi kod kuće -- zajedno sa siromaštvom i nedostatkom prilika -- ostavilo zarobljenu u začaranom krugu. Majka dvoje djece živi u istoj kući sa svojim mužem, njegovim roditeljima i braćom i sestrama. Nedavno se njen muž, nakon sedam godina braka, oženio drugom ženom. "Ova porodica je izuzetno restriktivna, nasilna i bez saosjećanja. Njihovo okrutno ponašanje, zlostavljanje, ostavilo me s upornim glavoboljama i depresijom, ali ne mogu se žaliti vladi zbog toga", rekla je žena. "Na sve to, živim u ekstremnom siromaštvu, nemam ni pravi pokrivač i jastuke, nema posla, nema prilika", rekla je kroz suze. Žena nije objasnila zašto vjeruje da se ne može žaliti vlastima, ali talibani su zatvorili bivše vladino Ministarstvo za ženska pitanja i zamijenili ga Ministarstvom za poticanje vrline i sprječavanje poroka koje provodi strogi "moralni" kodeks ove tvrdokorne grupe. "Trenutno, Afganistan nema nijednu agenciju ili instituciju kojoj bi se žene žrtve nasilja mogle obratiti kako bi razgovarale o problemima s kojima se suočavaju i tražile zaštitu", rekla je Roya Dadras, koja je bila portparol bivšeg Ministarstva za ženska pitanja. "Zbog toga su prisilni i rani brakovi, porodično nasilje i samoubistva žena dostigli vrhunac", rekla je Dadras za RSE, ali nije navela statističke podatke. RSE je kontaktirao talibanske zvaničnike u Kabulu za komentar, ali nije dobio odgovor. Ministarstvo za poticanje vrline i sprječavanje poroka objavilo je da je "spasilo" 17 žena od porodičnog nasilja u posljednjih nekoliko dana. Nije pružilo detalje. U junu, ministarstvo je saopštilo da je riješilo ženska pitanja u 85 slučajeva sporova oko nasljedstva, 101 slučaj "okrutnog postupanja" i 68 slučajeva prisilnih brakova u protekla tri mjeseca. Vlasti nisu dale detalje. Posljednja preostala skloništaAktivistkinja Mary Akrami otvorila je prvo sklonište za žene u Afganistanu -- Centar za razvoj vještina afganistanskih žena -- 2003. godine. Akrami je rekla za RSE da je centar pružio utočište za oko 80 žrtava porodičnog nasilja u glavnom gradu Kabulu, pružajući im savjetovanje i pravne savjete te organizujući časove pismenosti za svoje stanovnike, od kojih većina nikada nije išla u školu. Također je nudio obuku osnovnih vještina, kao što su krojenje i časovi kuhanja. Zbog prijetnji koje je dobijala zbog svog rada, Akrami je napustila Afganistan. Centar je jedno od rijetkih skloništa za žene koje je ostalo otvoreno, ali Akrami je rekla da su talibani promijenili način rada sigurne kuće. Nije mogla dati više detalja. RSE je kontaktirao trenutnu voditeljicu centra - istaknutu aktivisticu za ženska prava Mahboubu Seraj - ali nije dobio odgovor. Napisao Farangis Najibullah, a izvještava dopisnica RSE Radija Azadi Firuza Azizi. Dopisnica Radija Azadi Sahar Lewal doprinijela je ovom izvještaju

Kao da je sav teret izraelskog rata u Pojasu Gazi pao na Amra. Trogodišnji dječak ima gelere u mozgu nakon izraelskog napada na obiteljski šator. Njegova trudna majka je ubijena. Otac je paraliziran od tuge zbog gubitka životne partnerice. Dječak sada leži u bolničkom krevetu, ne može govoriti ni pomicati se, gubi na težini, a liječnici nemaju potrebne zalihe za liječenje oštećenja mozga niti za njegovu rehabilitaciju nakon višetjedne blokade i neprekidnog bombardiranja.

Organizacije za ljudska prava kažu da Moskva nastoji izbrisati ukrajinski identitet i rusificirati dijelove Ukrajine koje drži pod svojom kontrolom. Kremlj planira napraviti korak u tom pravcu u septembru: prema nacrtu direktive, ukrajinski jezik će biti uklonjen iz nastavnog plana u školama pod ruskom kontrolom.

Stručnjaci upozoravaju da bi Kabul mogao potpuno ostati bez vode u roku od pet godina, kriveći za krizu brzi rast stanovništva, klimatske promjene i loše upravljanje.

U Atacami u Čileu, najsušoj pustinji na planeti, uzgajivači i istraživači nastoje iskoristiti vodu iz same atmosfere za uzgoj salate i limuna, koristeći mrežu za hvatanje kapljica vlage iz magle. Cilj je pružiti odgovore kako i u sušnim područjima uzgajati voće i povrće.

Stotine hiljada Avganistanaca napustilo je Iran tokom proteklih nedelja otkako je Teheran dao milionima avganistanskih migranata rok do 6. jula da napuste zemlju, saopštile su Ujedinjene nacije. Više od 256.000 Avganistanaca vratilo se u svoju zemlju iz Irana samo u junu, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Agencija je saopštila da neviđeni porast repatrijacija ometa mogućnosti ove organizacije i partnera da pruže pomoć dosežući samo do oko 10 procenata onih kojima je potrebna. Iran navodi da je domaćin više od šest miliona Avganistanaca, od kojih mnogi tamo žive bez legalnog statusa. Mnogi avganistanski migranti tvrde da se suočavaju sa redovnom diskriminacijom u Iranu. Neki izveštaji iranskih medija ukazuju na to da su čak i Avganistanci sa važećim vizama nasilno proterani tokom najnovijeg talasa deportacija. Dvanaestodnevni rat Irana sa Izraelom sredinom juna navodno je doprineo odlascima, a iranski državni mediji i korisnici društvenih mreža tvrde da je jedan broj avganistanskih državljana uhapšen zbog sumnje da su špijunirali za Izrael. Avganistanci pritvoreni zbog optužbi za špijunažuRičard Benet, specijalni izvestilac UN za ljudska prava u Avganistanu, rekao je 5. jula u emisiji X da su "stotine" Avganistanaca i pripadnika drugih etničkih i verskih manjina pritvorene i "optužene za špijunažu". Benet je takođe izrazio zabrinutost zbog onoga što je opisao kao "etiketiranje Avganistanaca (i) manjinskih zajednica kao izdajnika" od strane iranskih medija. Nekoliko migranata koji žive u Iranu reklo je za RSE da su avganistanski državljani koji su pritvoreni zbog optužbi za špijunažu bili zlostavljani u pritvoru i potom deportovani u Avganistan uprkos tome što su imali važeće dozvole boravka i dokumentaciju. Mladi avganistanski migrant koji živi u Teheranu rekao je za RSE pod uslovom anonimnosti da je njegov otac nedavno pritvoren i zlostavljan od strane iranske policije zbog lažne optužbe za špijunažu. "Moj otac je uhapšen i mučen pod optužbom za špijunažu", rekao je migrant pod uslovom anonimnosti. "Noge su mu bile vezane lancima i nije mu data hrana ni voda. Iranska policija ga je zadržala nekoliko dana, a kasnije deportovala u Avganistan. Situacija ovde za avganistanske izbeglice je veoma loša", dodao je. Migrant je rekao da mu je viza nedavno istekla i da ne izlazi iz kuće plašeći se da će i on biti uhapšen i deportovan. Drugi avganistanski migrant deli slična iskustva rekavši da se "situacija avganistanskih izbeglica dodatno pogoršala u poslednjih nedelju ili dve". "Čak i oni koji imaju legalan status i rade, žive u strahu. Većina naših prijatelja je proterana. Situacija je veoma zabrinjavajuća", rekao je za RSE 6. jula. IOM i druge međunarodne organizacije, poput Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca (IFRC) koje pružaju pomoć povratnicima, rekle su da mnogi Avganistanci stižu "samo sa odećom (spakovanom) na leđima" i "hitno im je potrebna hrana, medicinska nega i podrška". IFRC je 5. jula saopštio da velike grupe Avganistanaca, uključujući mnogo dece, stižu preko graničnog prelaza Islam Kala, nakon što su na putu kući izdržali "iscrpljenost, glad i neizvesnost", dok su temperature prelazile 43 stepena Celzijusa. Ta organizacija je saopštila da se više od 800.000 Avganistanaca vratilo iz Irana od januara. U međuvremenu, stotine hiljada ljudi je stiglo iz Pakistana, još jedne glavne zemlje domaćina avganistanskih izbeglica. Pakistan planira da ove godine protera tri miliona Avganistanaca. Ujedinjene nacije su prošlog meseca saopštile da je najmanje 1,2 miliona Avganistanaca bilo primorano da se vrati iz Irana i Pakistana do sada ove godine, što je izazvalo krizu koja bi potencijalno mogla da destabilizuje krhku situaciju u Avganistanu. Izvor: RSE Radio Azadi

Spasioci su rano 6. jula tragali za 27 devojčica koje su nestale iz letnjeg kampa pored reke u Teksasu, nakon što su bujne kiše izazvale razorne poplave u kojima je poginulo najmanje 70 ljudi u toj američkoj državi. Višestruka upozorenja na poplave ostala su na snazi širom centralnog Teksasa nakon što je voda prodrla u naselja, a reka Gvadalupe je porasla za osam metara za samo 45 minuta. Letnji kamp okruga Ker, gde su stotine ljudi boravile, bio je u neredu, sa ćebadima, plišanim medvedićima i drugim stvarima prekrivenim blatom. "Pronašli smo 43 preminule osobe u okrugu Ker. Među preminulima ima 28 odraslih i 15 dece", rekao je Lari Leita, šerif regiona pogođenog poplavama. Šefica Ministarstva za unutrašnju bezbednost Kristi Noem rekla je da se američka obalska straža "probija kroz oluje" kako bi evakuisala ljude. Šef Odeljenja za vanredne situacije Teksasa Nim Kid rekao je da ekipe iz vazduha, zemlje i vode pretražuju duž reke Gvadalupe tražeći preživele i tela poginulih. Guverner Teksasa Greg Abot rekao je da je nastavak potrage tokom cele noći neophodan jer se "svaki sat računa". Poplave su počele 4. jula. Nacionalna meteorološka služba (NWS) upozorila je da se prognozira još kiše i da "prekomerno oticanje može dovesti do poplava reka, potoka, reka i drugih niskih i poplavama sklonih lokacija". Bujične poplave, koje se javljaju kada tlo nije u stanju da apsorbuje bujne padavine, nisu neuobičajene. Ali brojni naučnici kažu da su poslednjih godina klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem uticale da ekstremne vremenske prilike poput poplava, suša i toplotnih talasa budu češće i intenzivnije.

Kina je 6. jula uvela recipročne mere kompanijama iz Evropske unije (EU) na prethodnu zabranu kineskim firmama da u EU učestvuju na velikim javnim tenderima za medicinsku opremu. Kinesko ministarstvo finansija je u saopštenju navelo da će kompanije iz Evropske unije, sa izuzetkom "onih sa evropskim kapitalom sa sedištem u Kini, morati biti isključene" iz porudžbina vrednih preko 45 miliona juana (6,3 miliona dolara). Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji je prošle nedelje posetio sedište EU, kao i Francusku i Nemačku, u pokušaju da poboljša odnose sa blokom od 27 članica. Međutim, duboki problemi ostaju oko ekonomskih veza uključujući ogroman trgovinski deficit od 357,1 milijardi dolara između Kine i EU. Kineska zabrana, koja stupa na snagu 6. jula, pokriva širok spektar proizvoda, od protetskih sredstava i delova do medicinskih mašina i hirurških instrumenata. Pekinško ministarstvo finansija je takođe preciziralo da udeo proizvoda iz EU ne može biti veći od 50 procenata u ponudama neevropskih kompanija. Evropska komisija je u junu odlučila da isključi kineske kompanije iz ugovora o javnim nabavkama EU za medicinske uređaje vredne preko pet miliona evra (5.8 miliona dolara). Evropska komisija je tada saopštila da je zabrana reakcija na "dugogodišnje isključivanje medicinskih uređaja proizvedenih u EU od strane Kine iz kineskih vladinih ugovora". Prema navodima Brisela, nešto manje od 90 procenata ugovora o javnim nabavkama medicinskih uređaja u Kini "bilo je predmet mera isključivanja i diskriminacije" protiv firmi iz EU. "Kina je više puta, kroz bilateralni dijalog, izrazila spremnost da reši ove sporove na odgovarajući način kroz konsultacije, dijalog i bilateralne aranžmane u oblasti javnih nabavki", saopštilo je kinesko ministarstvo trgovine u posebnom saopštenju. Tokom poslednje tri godine, Brisel i Peking su se sukobili u nizu ekonomskih sektora, uključujući električne automobile, železničku industriju, solarne panele i vetroturbine. Izvor: AFP

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, pojavio se prvi put u javnosti od početka 12-dnevnog rata sa Izraelom, u kojem je izraelska vojska ubila nekoliko vodećih iranskih političkih, vojnih i naučnih lidera. Iranska državna televizija je 5. jula prikazala Hamneija kako maše masi koja skandira dok je ulazio u džamiju koja se nalazi pored njegove rezidencije u Teheranu. Hamnei je prisustvovao ceremonijama povodom obeležavanja Ašure, važnog islamskog dana sećanja, a državni mediji su naveli da nije održao govor na događaju. Drugi prisutni su govorili o "otporu" napadima i da se Iran "nikada neće predati", što je navodio Hamnei u ranijim izjavama, javili su državni mediji. Hamnei (86), nekada sveprisutno lice Islamske republike, povukao se u gotovo potpunu izolaciju tokom rata koji je Izrael pokrenuo 13. juna usred izveštaja da je na izraelskoj listi za odstrel. Njegova jedina pojavljivanja - nekoliko video izjava, od kojih je druga očigledno snimljena u bunkeru sa smanjenim kvalitetom produkcije, slabo su uverila naciju. Predsednik SAD Donald Tramp rekao je da je najmanje dva puta sprečio napade Izraelaca na Hamneija. Tramp je jednom naglasio u poruci usred oštrih izraelskih napada da su Sjedinjene Države bile informisane o tome gde se nalazi, ali da nemaju nameru da ga ubiju. Američka vojska je takođe izvela vazdušne napade na iranske nuklearne objekte tvrdeći da ih je uništila, iako je detalje teško potvrditi. Odsustvo vrhovnog vođe bilo je predmet spekulacija na društvenim mrežama u Iranu, a povremeno i meta šala. Uprkos gubicima koje je Iran pretrpeo, posebno u svom nuklearnom programu i vojnom rukovodstvu, Hamnei je u snimljenoj poruci od 26. juna tvrdio da je Iran pobedio u sukobu protiv Izraela i Sjedinjenih Država, što su ponovili i drugi državni zvaničnici i mediji. U međuvremenu, Taker Karlson, bivši voditelj Foks njuza i medijska ličnost desne orijentacije u Sjedinjenim Državama, 5. jula je rekao da je obavio intervju sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom koji će biti objavljen "za dan ili dva". U video poruci na X, Karlson je rekao da je intervju obavljen na daljinu i preko prevodioca. Karlson je rekao da je takođe ponudio da intervjuiše izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua, ali da još nije dobio odgovor. Netanjahu bi trebalo da se sastane sa Trampom u Vašingtonu 7. jula. Izvor: Radio Farda, AP

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozdravio je nove sporazume sa saveznicima za koje je rekao da će obezbediti "stotine hiljada" novih dronova za borbu protiv Rusije, dok je američki predsednik Donald Tramp nagovestio moguće dodatne sankcije protiv Moskve zbog odbijanja sporazuma o prekidu vatre. U video obraćanju, Zelenski je 5. jula rekao da će odvojeni sporazumi sa kompanijom iz SAD-a i evropskim saveznicima, uključujući Dansku i Švedsku, omogućiti Ukrajini da pogodi važne ciljeve unutar Rusije, uključujući objekte odbrambene industrije, vazduhoplovne baze i rafinerije nafte. Ukrajina "priprema nove korake koji će Rusiji zaista pružiti osećaj da će platiti za ovaj rat. Mora postojati odgovornost za agresora. I biće – potpuno pravedno i oštro". Ove izjave dolaze u neizvesnim vremenima za Kijev u vezi sa snabdevanjem oružjem od njegovog najvažnijeg saveznika. Ukrajinski zvaničnici su 2. jula reagovali šokirano kada su Sjedinjene Države objavile planove da obustave neke isporuke oružja koje su ranije isporučile Ukrajini pravdajući se da su sopstvene zalihe smanjene. Izjave su usledile nakon što je Tramp rekao da njegov ruski kolega Vladimir Putin razume da bi moglo doći do novih sankcija jer Moskva nastavlja da odbacuje insistiranje Vašingtona na prekidu vatre u Ukrajini. Govoreći u emisiji "Air Force One" 4. jula, Tramp je rekao: "Znate, mnogo pričamo o sankcijama i on razume da bi do njih moglo doći". On je rekao i da je "razočaran" telefonskim razgovorom sa Putinom 3. jula. Mnogi posmatrači kažu da Putin ne žuri da pristane na sporazum o prekidu vatre verujući da dobija rat na terenu i da je vreme na njegovoj strani. Rusija je, međutim, pretrpela ogromne gubitke u ljudstvu, a njena ekonomija je pretrpela veliki udarac zbog rasta potrošnje na odbranu. "On želi da ide do kraja, da nastavi da ubija ljude, to ne ide dobro", rekao je Tramp dodajući da je "veoma nezadovoljan" liderom Kremlja. Nekoliko sati ranije, Tramp je imao, kako je rekao, "dobar razgovor" sa Zelenskim. Zelenski je više puta pozivao Sjedinjene Države da uvedu jače sankcije Rusiji kako bi dovele Moskvu za pregovarački sto. Od stupanja na dužnost u januaru, Tramp nije uveo nikakve nove sankcije Rusiji. Njegova administracija je takođe ublažila njeno sprovođenje, kažu stručnjaci. Tramp je rekao da bi uvođenje sankcija Rusiji naštetilo mirovnim pregovorima. Zelenski je 5. jula ponovo pozdravio razgovor sa Trampom ocenjujući ga kao "najproduktivniji" koji je ikada vodio sa američkim liderom. "Što se tiče razgovora sa predsednikom Sjedinjenih Država, koji se održao dan ranije, to je verovatno bio najbolji razgovor koji smo vodili tokom celog ovog vremena, najproduktivniji", rekao je Zelenski u svom večernjem video obraćanju. "Razgovarali smo o pitanjima protivvazdušne odbrane i zahvalan sam na spremnosti da pomogne. Raketni sistem Patriot je upravo ključ za zaštitu od balističkih pretnji". Zelenski je rekao da su dvojica lidera razgovarali o "nekoliko drugih važnih pitanja" koja će zvaničnici dve strane razmatrati na predstojećim sastancima. Međutim, nije bilo odmah jasno kakvi su, ako ih uopšte ima, konkretni rezultati koje su doneli razgovori Trampa i Zelenskog. Na pitanje novinara da li se Vašington složio da Kijevu obezbedi dodatne rakete protivvazdušne odbrane Patriot, Tramp je odgovorio: "Trebaće im za odbranu... Trebaće im nešto jer su prilično jako pogođeni". Takođe 4. jula, Tramp je razgovarao o raketama Patriot u telefonskom razgovoru sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, jednom od niza razgovora koje je vodio sa zapadnim liderima na Dan nezavisnosti SAD. Berlin je otvorio mogućnost da kupi Patriot od Vašingtona, a zatim ih obezbedi Kijevu. Zelenski je ranije rekao da je Ukrajina postigla "sporazum sa jednom od vodećih američkih kompanija o značajnom povećanju zajedničkih napora" u vezi sa dronovima, uključujući presretače, koji su postali ključni za ukrajinske odbrambene napore protiv Rusije od potpune invazije Moskve 2022. godine. "Potpisan je sporazum sa jakom američkom kompanijom Svift Bit (Swift Beat)", objavio je Zelenski na svom zvaničnom Telegram kanalu dok je započinjao posetu Danskoj 3. jula. "Govorimo o stotinama hiljada dronova već ove godine i mogućnosti značajnog povećanja proizvodnje sledeće godine". Svift Bit je osnovao bivši izvršni direktor kompanije Gugl Erik Šmit koji se pridružio ceremoniji potpisivanja sa Zelenskim i ministrom odbrane Rustemom Umerovim. Kompanija, za koju je kabinet Zelenskog saopštio da već ima značajno prisustvo u Ukrajini, specijalizovana je za dronove pokretane veštačkom inteligencijom i već je sarađivala sa ukrajinskim inženjerima i vojnim zvaničnicima. Kompanija nije bila odmah dostupna za komentar. Zelenski je takođe pozdravio sporazum sa evropskim saveznicima dok nastoji da učvrsti podršku usred neizvesnosti u vezi sa dugoročnom podrškom SAD. Izdvojio je sporazum sa Danskom o koproizvodnji oružja u toj zemlji. "Sa Danskom sada imamo nove sporazume o koproizvodnji oružja. Sporazum je... potpisan juče", rekao je. "Radićemo na danskoj teritoriji", rekao je dodajući da je to prvi značajan napor da se iskoriste ukrajinski proizvodni kapaciteti u inostranstvu. Zelenski je obećao da će slični "sporazumi uslediti". "Zajednički rad na teritoriji Danske, a uskoro i u drugim ključnim zemljama partnerima, omogućava nam da se još više proširimo", rekao je Zelenski. "Ovo se odnosi na dronove i mnoge druge vrste hitno potrebnog oružja". Takođe je rekao da su se Švedska i Letonija dogovorile o "novim paketima odbrambene podrške". Rusija je poslednjih nedelja intenzivirala vazdušne napade na Kijev i druge gradove. Moskovske snage su pokrenule najveći napad dronovima u 40-mesečnom ratu u noći između 3. i 4. jula. Dok je Zelenski slavio potencijalni priliv zaliha dronova, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin je rekao da je ruska protivvazdušna odbrana oborila četiri ukrajinska drona koja su se kretala ka prestonici primoravajući jedan od glavnih aerodroma u prestonici da privremeno obustavi odlazne letove. Lokalni Telegram kanali su izvestili da je više od 170 letova odloženo, a oko 50 otkazano na moskovskom aerodromu Šeremetjevo. Rusko Ministarstvo odbrane je posebno saopštilo da su jedinice protivvazdušne odbrane uništile 48 ukrajinskih dronova za nešto više od pet sati uveče 5. jula. Izvor: Ukrajinski servis RSE, dpa

U jednom trenutku tokom iscrpljujuće 110-dnevne misije u uništenom ukrajinskom gradu Toretsku, Dmitro, vojnik 100. odvojene mehanizirane brigade Ukrajine, prisluškivao je radio razgovore među ruskim vojnicima. "Više puta smo čuli naredbe komandanata jurišnicima: 'Ne uzimajte nikoga živog'" rekao je u intervjuu prošlog mjeseca u Kramatorsku, oko sat vremena vožnje sjeverozapadno. Govorio je pod uslovom da se koristi samo njegovo ime. "Borbe ovdje su bile žestoke, kao što razumijete." Dok ruska sveopšta invazija ulazi u četvrto ljeto, ukrajinske jedinice koje su pod opsadom i iscrpljene, poput 100. brigade, nastavljaju polako bivati savladavane od veće vojske, s više ljudi, više oružja, više municije i Kremlja odlučnog da prisili Kijev na kapitulaciju. Rusija je posljednjih sedmica ubrzala tempo operacija na ratištu. Da li se radi o njenoj očekivanoj ljetnoj ofanzivi ili će taj napor tek uslijediti, otvoreno je pitanje. U svakom slučaju, očekuje se da će Moskva u narednim mjesecima dostići stravičnu prekretnicu: milion vlastitih vojnika ubijenih ili ranjenih. To je znatno više od svih žrtava koje su Rusija i Sovjetski Savez pretrpjeli u svim sukobima od Drugog svjetskog rata zajedno. Ljetna ofanziva još nije u toku, rekao je Ivan Torres, penzionisani major američke vojske koji je sada viši analitičar ruskih oružanih snaga za Rochan Consulting, poljsku istraživačku grupu. "Rusi trenutno prelaze na ljetnu kampanju, konsolidujući nedavne dobitke, rekonstituirajući svoje snage i dovodeći rezervne snage i opremu, a sve to uz održavanje pritiska i ofanzivnog zamaha", rekao je. "Ono što (Rusi) žele do kraja ljetne ofanzive jeste da zauzmu cijelu Donjecku (regiju). Ostvarili su spor postepeni napredak, ali uz vrlo, vrlo visoku stopu žrtava", rekao je Rajan Menon, direktor Programa velike strategije u Defense Priorities, washingtonskom think tanku. Evo pregleda stanja nakon više od 40 mjeseci najvećeg kopnenog rata u Evropi od 1945. godine. SumiLinija fronta duga 1.100 kilometara, gdje se Ukrajina bori da zadrži ruske snage, proteže se otprilike od donjeg toka rijeke Dnjepar u blizini južnog grada Hersona do sjeveroistoka u blizini gradova Pokrovsk i Toretsk, a zatim sjeverno do Časiv Jara i Kupjanska u blizini ruske pogranične regije Belgorod. Ali 300 kilometara sjeverozapadno od Kupjanska ruske trupe pritiskaju Sumi, grad s prijeratnim stanovništvom od 255.000 stanovnika. Sumi se nalazi na glavnom autoputu koji vodi sjeverno do ruske granice i Kurske regije, koju je Ukrajina napala prošlog avgusta, posramivši Kremlj. Krajem aprila, ruske trupe, pojačane s oko 11.000 Sjevernokorejaca, konačno su potisnule posljednje ukrajinske jedinice iz Kurska. Posljednjih sedmica ruski komandanti su pokrenuli fokusiranu ofanzivu malih razmjera sa sjevera ciljajući Sumi. Od 3. jula, ruske snage su bile oko 20 kilometara izvan grada. Ruski zvaničnici su opravdali prodor prema Sumiju kao pokušaj stvaranja "duboke tampon zone" duž granice. Upitan o ofanzivi tokom investicione konferencije u Sankt Peterburgu sredinom juna, predsjednik Vladimir Putin je iznio jedva prikrivenu prijetnju da će zauzeti grad. "Nemamo cilj zauzeti Sumi. Ali u principu, ne isključujem to", rekao je. Nekoliko dana kasnije, 26. juna, vrhovni komandant Ukrajine tvrdio je da je rusko napredovanje na Sumi zaustavljeno. "Na osnovu rezultata iz maja i juna, možemo reći da je talas pokušaja 'ljetne ofanzive' koju je neprijatelj pokrenuo sa ruske teritorije ugušen", rekao je general Oleksandr Sirski. "Od ove sedmice, napredovanje ruskih trupa u pograničnom području Sumske regije je zaustavljeno, a linija borbenog kontakta je stabilizovana." Sumi "je podrška, iako važna", rekao je Torres. "Ona drži značajne ukrajinske snage vezane u nekritičnom operativnom pravcu, a istovremeno omogućava Rusima da steknu kontrolu nad bitnim dijelom terena." Časiv JarRuske trupe prodiru u grad Časiv Jar u Donjeckoj regiji od proljeća 2024. godine, nakon što su u februaru iste godine zauzele veći grad Avdijivku. Ukrajinske snage su veći dio 2024. godine držale ruske vojnike na distanci, oslanjajući se na kanal za navodnjavanje kao prirodnu odbranu. Međutim, od ove sedmice ruske jedinice su okupirale oko 90 posto grada, prema podacima analitičke grupe DeepState. Posljednjih dana, ruske snage su takođe napredovale prema Kostantinovki s juga, rekao je Viktor Kevljuk, rezervni pukovnik ukrajinske vojske i analitičar u Centru za odbrambene strategije, kijevskom think tanku. "Situacija je teška, neprijatelj ima minimalan napredak, ne može čak ni postići taktički uspjeh u području Časiv Jar, što bi doprinijelo proboju", naveo je u e-mail poruci. Ako bi Ukrajina u potpunosti izgubila Časiv Jar, to bi ruskim snagama dalo prednost u visini s koje bi mogle prijetiti i bombardirati Kostantinivku, grad na jugozapadu koji se nalazi na raskrsnici željezničkih i autoputeva. To bi ugrozilo i ukrajinske linije snabdijevanja i gradove Slavjansk i Kramatorsk, koji su glavna mjesta za prikupljanje ukrajinskih snaga. "Ukrajinski problem je problem da ne mogu biti svugdje u isto vrijeme, a Rusi su masovno povećali napade dronovima po cijelom istočnom frontu", rekao je Menon. "Aktivni su u toliko područja da Ukrajinci jednostavno ne mogu sve pokriti." PokrovskOko 55 kilometara jugozapadno od Časiv Jara nalazi se Pokrovsk, još jedan veći grad gdje su Ukrajinci izgradili moćne odbrambene položaje. To je prisililo ruske trupe da prodiru na jug i zapad, zauzimajući jedan sporedni put kod sela Kotilne. Veći autoput, E50, ide zapadno od Pokrovska prema glavnom gradu Dnjepru. Gubitak tog puta bi ugrozio Pokrovsk. A gubitak Pokrovska bi doveo u opasnost cijeli pojas prve linije za Ukrajinu, niz industrijskih gradova i rudnika koje stručnjaci nazivaju "aglomeracijom". "Glavni cilj ljetne ofanzive je potpuna okupacija Donjecke regije, odnosno zauzimanje aglomeracije Slavjansk-Kramatorsk", rekao je Kevljuk. "Ako bih morao imenovati dva mjesta koja su pod napadom i koja bi, ako bi ih Rusi zauzeli, bila napadnuta, ne znam da li bi to promijenilo pravila igre, ali bi zaista bio ozbiljan udarac, to bi bili Pokrovsk i Kostjantinivka jer Kostjantinivka ostavlja otkrivenim tu veliku, urbanu površinu, od Izjuma sve do Kramatorska", rekao je Menon. "Rusi su daleko od toga da ih mogu osvojiti", rekao je. "Pitanje je: koliko dugo? Imamo mnogo vremena prije nego što ljetna ofanziva propadne." U izjavama od 28. juna, Sirski, ukrajinski vrhovni komandant, takođe je upozorio na ruske napore da prodru sjeveroistočno od Pokrovska, prema gradu Dobropilja. Više od četiri julaKako se sukob razvijao u rat iscrpljivanja, i Ukrajina i Rusija su požurile da uvedu novu tehnologiju i nove taktike. Dok su se ruske snage uveliko oslanjale na samu masu i vatrenu moć kako bi iscrpile Ukrajince, Kijev su mnogi stručnjaci smatrali okretnijim i inovativnijim, posebno kada su u pitanju dronovi. U međuvremenu, širenje dronova pomaklo je taktike od teških oklopnih vozila ka brzim motociklističkim jedinicama kako bi se savladala odbrana. Za Rusiju je ovo pokazatelj njenih vlastitih velikih neuspjeha, rekao je Menon: "Izgubili su toliko tenkova i oklopnih transportera zbog ukrajinskih dronova i artiljerije da su odustali od velikih oklopnih napada i okrenuli se motociklima, pa čak i neoklopnim putničkim kombijima". Sa većom populacijom i unosnijim taktikama regrutacije, ruski komandanti su se mogli osloniti na taktike "mljevenje mesa": krvave, frontalne, pješadijske napade koji rezultiraju ogromnim žrtvama, ali savladavaju ukrajinsku odbranu. "Govorimo o dronovima, napadima motociklima, novim sistemima (elektronskog ratovanja), poboljšanoj (vještačkoj inteligenciji) sistema komandovanja i komunikacije na bojnom polju i dronovima, ali svi su oni dio većeg organskog sistema, kompleksa za izviđanje i vatrene napade", rekao je Torres. "Upravo ti pristupi dominiranju ratištem kroz brzi lanac ubijanja povezan sa poboljšanim senzorima za sisteme pucanja, analizom obavještajnih podataka i izvršavanjem komandi učinili ukrajinsko ratište tako smrtonosnim", rekao je. "Zato se ratište pretvorilo u iscrpljujuću muku." "Ipak, Rusija ima prednost u ljudstvu i opremi i može zadržati inicijativu i ostvariti napredak", dodao je. I dok su ukrajinske inovacije u ratovanju dronovima izazvale pohvale, njene borbe s ljudstvom i regrutovanjem nisu. Uprkos reviziji zakona o mobilizaciji i propisa o vojnoj službi, ukrajinski komandanti se i dalje bore da mnoge jedinice budu u potpunosti popunjene, a da ne spominjemo da su dobro odmorne i snabdijene. "Postoji značajna kriza u regrutovanju, mobilizaciji, obuci i raspodjeli opreme u ukrajinskim oružanim snagama", rekao je Torres. "Međutim, čak i ako bi se sva ova pitanja riješila, to ne bi riješilo veći problem lošeg upravljanja ratištem, loše komande i kontrole, neefikasnog rukovodstva i krajnje neadekvatne organizacijske strukture za Ukrajince." "Vrijeme radi protiv Ukrajinaca", rekao je. Prošle jeseni, ukrajinski komandanti su predstavili velike planove restrukturiranja organizacije svoje vojske, prelazeći sa strukture brigade na veću strukturu korpusa. "Imaju vrlo značajne probleme, ali za mene je ono što je izvanredno to što su uspjeli ostati u igri", rekao je Menon. Yehor Lohinov izvještava iz Kramatorska, a Mike Eckel iz Praga