Kao da je sav teret izraelskog rata u Pojasu Gazi pao na Amra. Trogodišnji dječak ima gelere u mozgu nakon izraelskog napada na obiteljski šator. Njegova trudna majka je ubijena. Otac je paraliziran od tuge zbog gubitka životne partnerice. Dječak sada leži u bolničkom krevetu, ne može govoriti ni pomicati se, gubi na težini, a liječnici nemaju potrebne zalihe za liječenje oštećenja mozga niti za njegovu rehabilitaciju nakon višetjedne blokade i neprekidnog bombardiranja.

Organizacije za ljudska prava kažu da Moskva nastoji izbrisati ukrajinski identitet i rusificirati dijelove Ukrajine koje drži pod svojom kontrolom. Kremlj planira napraviti korak u tom pravcu u septembru: prema nacrtu direktive, ukrajinski jezik će biti uklonjen iz nastavnog plana u školama pod ruskom kontrolom.

Stručnjaci upozoravaju da bi Kabul mogao potpuno ostati bez vode u roku od pet godina, kriveći za krizu brzi rast stanovništva, klimatske promjene i loše upravljanje.

U Atacami u Čileu, najsušoj pustinji na planeti, uzgajivači i istraživači nastoje iskoristiti vodu iz same atmosfere za uzgoj salate i limuna, koristeći mrežu za hvatanje kapljica vlage iz magle. Cilj je pružiti odgovore kako i u sušnim područjima uzgajati voće i povrće.

Stotine hiljada Avganistanaca napustilo je Iran tokom proteklih nedelja otkako je Teheran dao milionima avganistanskih migranata rok do 6. jula da napuste zemlju, saopštile su Ujedinjene nacije. Više od 256.000 Avganistanaca vratilo se u svoju zemlju iz Irana samo u junu, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Agencija je saopštila da neviđeni porast repatrijacija ometa mogućnosti ove organizacije i partnera da pruže pomoć dosežući samo do oko 10 procenata onih kojima je potrebna. Iran navodi da je domaćin više od šest miliona Avganistanaca, od kojih mnogi tamo žive bez legalnog statusa. Mnogi avganistanski migranti tvrde da se suočavaju sa redovnom diskriminacijom u Iranu. Neki izveštaji iranskih medija ukazuju na to da su čak i Avganistanci sa važećim vizama nasilno proterani tokom najnovijeg talasa deportacija. Dvanaestodnevni rat Irana sa Izraelom sredinom juna navodno je doprineo odlascima, a iranski državni mediji i korisnici društvenih mreža tvrde da je jedan broj avganistanskih državljana uhapšen zbog sumnje da su špijunirali za Izrael. Avganistanci pritvoreni zbog optužbi za špijunažuRičard Benet, specijalni izvestilac UN za ljudska prava u Avganistanu, rekao je 5. jula u emisiji X da su "stotine" Avganistanaca i pripadnika drugih etničkih i verskih manjina pritvorene i "optužene za špijunažu". Benet je takođe izrazio zabrinutost zbog onoga što je opisao kao "etiketiranje Avganistanaca (i) manjinskih zajednica kao izdajnika" od strane iranskih medija. Nekoliko migranata koji žive u Iranu reklo je za RSE da su avganistanski državljani koji su pritvoreni zbog optužbi za špijunažu bili zlostavljani u pritvoru i potom deportovani u Avganistan uprkos tome što su imali važeće dozvole boravka i dokumentaciju. Mladi avganistanski migrant koji živi u Teheranu rekao je za RSE pod uslovom anonimnosti da je njegov otac nedavno pritvoren i zlostavljan od strane iranske policije zbog lažne optužbe za špijunažu. "Moj otac je uhapšen i mučen pod optužbom za špijunažu", rekao je migrant pod uslovom anonimnosti. "Noge su mu bile vezane lancima i nije mu data hrana ni voda. Iranska policija ga je zadržala nekoliko dana, a kasnije deportovala u Avganistan. Situacija ovde za avganistanske izbeglice je veoma loša", dodao je. Migrant je rekao da mu je viza nedavno istekla i da ne izlazi iz kuće plašeći se da će i on biti uhapšen i deportovan. Drugi avganistanski migrant deli slična iskustva rekavši da se "situacija avganistanskih izbeglica dodatno pogoršala u poslednjih nedelju ili dve". "Čak i oni koji imaju legalan status i rade, žive u strahu. Većina naših prijatelja je proterana. Situacija je veoma zabrinjavajuća", rekao je za RSE 6. jula. IOM i druge međunarodne organizacije, poput Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca (IFRC) koje pružaju pomoć povratnicima, rekle su da mnogi Avganistanci stižu "samo sa odećom (spakovanom) na leđima" i "hitno im je potrebna hrana, medicinska nega i podrška". IFRC je 5. jula saopštio da velike grupe Avganistanaca, uključujući mnogo dece, stižu preko graničnog prelaza Islam Kala, nakon što su na putu kući izdržali "iscrpljenost, glad i neizvesnost", dok su temperature prelazile 43 stepena Celzijusa. Ta organizacija je saopštila da se više od 800.000 Avganistanaca vratilo iz Irana od januara. U međuvremenu, stotine hiljada ljudi je stiglo iz Pakistana, još jedne glavne zemlje domaćina avganistanskih izbeglica. Pakistan planira da ove godine protera tri miliona Avganistanaca. Ujedinjene nacije su prošlog meseca saopštile da je najmanje 1,2 miliona Avganistanaca bilo primorano da se vrati iz Irana i Pakistana do sada ove godine, što je izazvalo krizu koja bi potencijalno mogla da destabilizuje krhku situaciju u Avganistanu. Izvor: RSE Radio Azadi

Spasioci su rano 6. jula tragali za 27 devojčica koje su nestale iz letnjeg kampa pored reke u Teksasu, nakon što su bujne kiše izazvale razorne poplave u kojima je poginulo najmanje 70 ljudi u toj američkoj državi. Višestruka upozorenja na poplave ostala su na snazi širom centralnog Teksasa nakon što je voda prodrla u naselja, a reka Gvadalupe je porasla za osam metara za samo 45 minuta. Letnji kamp okruga Ker, gde su stotine ljudi boravile, bio je u neredu, sa ćebadima, plišanim medvedićima i drugim stvarima prekrivenim blatom. "Pronašli smo 43 preminule osobe u okrugu Ker. Među preminulima ima 28 odraslih i 15 dece", rekao je Lari Leita, šerif regiona pogođenog poplavama. Šefica Ministarstva za unutrašnju bezbednost Kristi Noem rekla je da se američka obalska straža "probija kroz oluje" kako bi evakuisala ljude. Šef Odeljenja za vanredne situacije Teksasa Nim Kid rekao je da ekipe iz vazduha, zemlje i vode pretražuju duž reke Gvadalupe tražeći preživele i tela poginulih. Guverner Teksasa Greg Abot rekao je da je nastavak potrage tokom cele noći neophodan jer se "svaki sat računa". Poplave su počele 4. jula. Nacionalna meteorološka služba (NWS) upozorila je da se prognozira još kiše i da "prekomerno oticanje može dovesti do poplava reka, potoka, reka i drugih niskih i poplavama sklonih lokacija". Bujične poplave, koje se javljaju kada tlo nije u stanju da apsorbuje bujne padavine, nisu neuobičajene. Ali brojni naučnici kažu da su poslednjih godina klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem uticale da ekstremne vremenske prilike poput poplava, suša i toplotnih talasa budu češće i intenzivnije.

Kina je 6. jula uvela recipročne mere kompanijama iz Evropske unije (EU) na prethodnu zabranu kineskim firmama da u EU učestvuju na velikim javnim tenderima za medicinsku opremu. Kinesko ministarstvo finansija je u saopštenju navelo da će kompanije iz Evropske unije, sa izuzetkom "onih sa evropskim kapitalom sa sedištem u Kini, morati biti isključene" iz porudžbina vrednih preko 45 miliona juana (6,3 miliona dolara). Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji je prošle nedelje posetio sedište EU, kao i Francusku i Nemačku, u pokušaju da poboljša odnose sa blokom od 27 članica. Međutim, duboki problemi ostaju oko ekonomskih veza uključujući ogroman trgovinski deficit od 357,1 milijardi dolara između Kine i EU. Kineska zabrana, koja stupa na snagu 6. jula, pokriva širok spektar proizvoda, od protetskih sredstava i delova do medicinskih mašina i hirurških instrumenata. Pekinško ministarstvo finansija je takođe preciziralo da udeo proizvoda iz EU ne može biti veći od 50 procenata u ponudama neevropskih kompanija. Evropska komisija je u junu odlučila da isključi kineske kompanije iz ugovora o javnim nabavkama EU za medicinske uređaje vredne preko pet miliona evra (5.8 miliona dolara). Evropska komisija je tada saopštila da je zabrana reakcija na "dugogodišnje isključivanje medicinskih uređaja proizvedenih u EU od strane Kine iz kineskih vladinih ugovora". Prema navodima Brisela, nešto manje od 90 procenata ugovora o javnim nabavkama medicinskih uređaja u Kini "bilo je predmet mera isključivanja i diskriminacije" protiv firmi iz EU. "Kina je više puta, kroz bilateralni dijalog, izrazila spremnost da reši ove sporove na odgovarajući način kroz konsultacije, dijalog i bilateralne aranžmane u oblasti javnih nabavki", saopštilo je kinesko ministarstvo trgovine u posebnom saopštenju. Tokom poslednje tri godine, Brisel i Peking su se sukobili u nizu ekonomskih sektora, uključujući električne automobile, železničku industriju, solarne panele i vetroturbine. Izvor: AFP

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, pojavio se prvi put u javnosti od početka 12-dnevnog rata sa Izraelom, u kojem je izraelska vojska ubila nekoliko vodećih iranskih političkih, vojnih i naučnih lidera. Iranska državna televizija je 5. jula prikazala Hamneija kako maše masi koja skandira dok je ulazio u džamiju koja se nalazi pored njegove rezidencije u Teheranu. Hamnei je prisustvovao ceremonijama povodom obeležavanja Ašure, važnog islamskog dana sećanja, a državni mediji su naveli da nije održao govor na događaju. Drugi prisutni su govorili o "otporu" napadima i da se Iran "nikada neće predati", što je navodio Hamnei u ranijim izjavama, javili su državni mediji. Hamnei (86), nekada sveprisutno lice Islamske republike, povukao se u gotovo potpunu izolaciju tokom rata koji je Izrael pokrenuo 13. juna usred izveštaja da je na izraelskoj listi za odstrel. Njegova jedina pojavljivanja - nekoliko video izjava, od kojih je druga očigledno snimljena u bunkeru sa smanjenim kvalitetom produkcije, slabo su uverila naciju. Predsednik SAD Donald Tramp rekao je da je najmanje dva puta sprečio napade Izraelaca na Hamneija. Tramp je jednom naglasio u poruci usred oštrih izraelskih napada da su Sjedinjene Države bile informisane o tome gde se nalazi, ali da nemaju nameru da ga ubiju. Američka vojska je takođe izvela vazdušne napade na iranske nuklearne objekte tvrdeći da ih je uništila, iako je detalje teško potvrditi. Odsustvo vrhovnog vođe bilo je predmet spekulacija na društvenim mrežama u Iranu, a povremeno i meta šala. Uprkos gubicima koje je Iran pretrpeo, posebno u svom nuklearnom programu i vojnom rukovodstvu, Hamnei je u snimljenoj poruci od 26. juna tvrdio da je Iran pobedio u sukobu protiv Izraela i Sjedinjenih Država, što su ponovili i drugi državni zvaničnici i mediji. U međuvremenu, Taker Karlson, bivši voditelj Foks njuza i medijska ličnost desne orijentacije u Sjedinjenim Državama, 5. jula je rekao da je obavio intervju sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom koji će biti objavljen "za dan ili dva". U video poruci na X, Karlson je rekao da je intervju obavljen na daljinu i preko prevodioca. Karlson je rekao da je takođe ponudio da intervjuiše izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua, ali da još nije dobio odgovor. Netanjahu bi trebalo da se sastane sa Trampom u Vašingtonu 7. jula. Izvor: Radio Farda, AP

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozdravio je nove sporazume sa saveznicima za koje je rekao da će obezbediti "stotine hiljada" novih dronova za borbu protiv Rusije, dok je američki predsednik Donald Tramp nagovestio moguće dodatne sankcije protiv Moskve zbog odbijanja sporazuma o prekidu vatre. U video obraćanju, Zelenski je 5. jula rekao da će odvojeni sporazumi sa kompanijom iz SAD-a i evropskim saveznicima, uključujući Dansku i Švedsku, omogućiti Ukrajini da pogodi važne ciljeve unutar Rusije, uključujući objekte odbrambene industrije, vazduhoplovne baze i rafinerije nafte. Ukrajina "priprema nove korake koji će Rusiji zaista pružiti osećaj da će platiti za ovaj rat. Mora postojati odgovornost za agresora. I biće – potpuno pravedno i oštro". Ove izjave dolaze u neizvesnim vremenima za Kijev u vezi sa snabdevanjem oružjem od njegovog najvažnijeg saveznika. Ukrajinski zvaničnici su 2. jula reagovali šokirano kada su Sjedinjene Države objavile planove da obustave neke isporuke oružja koje su ranije isporučile Ukrajini pravdajući se da su sopstvene zalihe smanjene. Izjave su usledile nakon što je Tramp rekao da njegov ruski kolega Vladimir Putin razume da bi moglo doći do novih sankcija jer Moskva nastavlja da odbacuje insistiranje Vašingtona na prekidu vatre u Ukrajini. Govoreći u emisiji "Air Force One" 4. jula, Tramp je rekao: "Znate, mnogo pričamo o sankcijama i on razume da bi do njih moglo doći". On je rekao i da je "razočaran" telefonskim razgovorom sa Putinom 3. jula. Mnogi posmatrači kažu da Putin ne žuri da pristane na sporazum o prekidu vatre verujući da dobija rat na terenu i da je vreme na njegovoj strani. Rusija je, međutim, pretrpela ogromne gubitke u ljudstvu, a njena ekonomija je pretrpela veliki udarac zbog rasta potrošnje na odbranu. "On želi da ide do kraja, da nastavi da ubija ljude, to ne ide dobro", rekao je Tramp dodajući da je "veoma nezadovoljan" liderom Kremlja. Nekoliko sati ranije, Tramp je imao, kako je rekao, "dobar razgovor" sa Zelenskim. Zelenski je više puta pozivao Sjedinjene Države da uvedu jače sankcije Rusiji kako bi dovele Moskvu za pregovarački sto. Od stupanja na dužnost u januaru, Tramp nije uveo nikakve nove sankcije Rusiji. Njegova administracija je takođe ublažila njeno sprovođenje, kažu stručnjaci. Tramp je rekao da bi uvođenje sankcija Rusiji naštetilo mirovnim pregovorima. Zelenski je 5. jula ponovo pozdravio razgovor sa Trampom ocenjujući ga kao "najproduktivniji" koji je ikada vodio sa američkim liderom. "Što se tiče razgovora sa predsednikom Sjedinjenih Država, koji se održao dan ranije, to je verovatno bio najbolji razgovor koji smo vodili tokom celog ovog vremena, najproduktivniji", rekao je Zelenski u svom večernjem video obraćanju. "Razgovarali smo o pitanjima protivvazdušne odbrane i zahvalan sam na spremnosti da pomogne. Raketni sistem Patriot je upravo ključ za zaštitu od balističkih pretnji". Zelenski je rekao da su dvojica lidera razgovarali o "nekoliko drugih važnih pitanja" koja će zvaničnici dve strane razmatrati na predstojećim sastancima. Međutim, nije bilo odmah jasno kakvi su, ako ih uopšte ima, konkretni rezultati koje su doneli razgovori Trampa i Zelenskog. Na pitanje novinara da li se Vašington složio da Kijevu obezbedi dodatne rakete protivvazdušne odbrane Patriot, Tramp je odgovorio: "Trebaće im za odbranu... Trebaće im nešto jer su prilično jako pogođeni". Takođe 4. jula, Tramp je razgovarao o raketama Patriot u telefonskom razgovoru sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, jednom od niza razgovora koje je vodio sa zapadnim liderima na Dan nezavisnosti SAD. Berlin je otvorio mogućnost da kupi Patriot od Vašingtona, a zatim ih obezbedi Kijevu. Zelenski je ranije rekao da je Ukrajina postigla "sporazum sa jednom od vodećih američkih kompanija o značajnom povećanju zajedničkih napora" u vezi sa dronovima, uključujući presretače, koji su postali ključni za ukrajinske odbrambene napore protiv Rusije od potpune invazije Moskve 2022. godine. "Potpisan je sporazum sa jakom američkom kompanijom Svift Bit (Swift Beat)", objavio je Zelenski na svom zvaničnom Telegram kanalu dok je započinjao posetu Danskoj 3. jula. "Govorimo o stotinama hiljada dronova već ove godine i mogućnosti značajnog povećanja proizvodnje sledeće godine". Svift Bit je osnovao bivši izvršni direktor kompanije Gugl Erik Šmit koji se pridružio ceremoniji potpisivanja sa Zelenskim i ministrom odbrane Rustemom Umerovim. Kompanija, za koju je kabinet Zelenskog saopštio da već ima značajno prisustvo u Ukrajini, specijalizovana je za dronove pokretane veštačkom inteligencijom i već je sarađivala sa ukrajinskim inženjerima i vojnim zvaničnicima. Kompanija nije bila odmah dostupna za komentar. Zelenski je takođe pozdravio sporazum sa evropskim saveznicima dok nastoji da učvrsti podršku usred neizvesnosti u vezi sa dugoročnom podrškom SAD. Izdvojio je sporazum sa Danskom o koproizvodnji oružja u toj zemlji. "Sa Danskom sada imamo nove sporazume o koproizvodnji oružja. Sporazum je... potpisan juče", rekao je. "Radićemo na danskoj teritoriji", rekao je dodajući da je to prvi značajan napor da se iskoriste ukrajinski proizvodni kapaciteti u inostranstvu. Zelenski je obećao da će slični "sporazumi uslediti". "Zajednički rad na teritoriji Danske, a uskoro i u drugim ključnim zemljama partnerima, omogućava nam da se još više proširimo", rekao je Zelenski. "Ovo se odnosi na dronove i mnoge druge vrste hitno potrebnog oružja". Takođe je rekao da su se Švedska i Letonija dogovorile o "novim paketima odbrambene podrške". Rusija je poslednjih nedelja intenzivirala vazdušne napade na Kijev i druge gradove. Moskovske snage su pokrenule najveći napad dronovima u 40-mesečnom ratu u noći između 3. i 4. jula. Dok je Zelenski slavio potencijalni priliv zaliha dronova, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin je rekao da je ruska protivvazdušna odbrana oborila četiri ukrajinska drona koja su se kretala ka prestonici primoravajući jedan od glavnih aerodroma u prestonici da privremeno obustavi odlazne letove. Lokalni Telegram kanali su izvestili da je više od 170 letova odloženo, a oko 50 otkazano na moskovskom aerodromu Šeremetjevo. Rusko Ministarstvo odbrane je posebno saopštilo da su jedinice protivvazdušne odbrane uništile 48 ukrajinskih dronova za nešto više od pet sati uveče 5. jula. Izvor: Ukrajinski servis RSE, dpa

U jednom trenutku tokom iscrpljujuće 110-dnevne misije u uništenom ukrajinskom gradu Toretsku, Dmitro, vojnik 100. odvojene mehanizirane brigade Ukrajine, prisluškivao je radio razgovore među ruskim vojnicima. "Više puta smo čuli naredbe komandanata jurišnicima: 'Ne uzimajte nikoga živog'" rekao je u intervjuu prošlog mjeseca u Kramatorsku, oko sat vremena vožnje sjeverozapadno. Govorio je pod uslovom da se koristi samo njegovo ime. "Borbe ovdje su bile žestoke, kao što razumijete." Dok ruska sveopšta invazija ulazi u četvrto ljeto, ukrajinske jedinice koje su pod opsadom i iscrpljene, poput 100. brigade, nastavljaju polako bivati savladavane od veće vojske, s više ljudi, više oružja, više municije i Kremlja odlučnog da prisili Kijev na kapitulaciju. Rusija je posljednjih sedmica ubrzala tempo operacija na ratištu. Da li se radi o njenoj očekivanoj ljetnoj ofanzivi ili će taj napor tek uslijediti, otvoreno je pitanje. U svakom slučaju, očekuje se da će Moskva u narednim mjesecima dostići stravičnu prekretnicu: milion vlastitih vojnika ubijenih ili ranjenih. To je znatno više od svih žrtava koje su Rusija i Sovjetski Savez pretrpjeli u svim sukobima od Drugog svjetskog rata zajedno. Ljetna ofanziva još nije u toku, rekao je Ivan Torres, penzionisani major američke vojske koji je sada viši analitičar ruskih oružanih snaga za Rochan Consulting, poljsku istraživačku grupu. "Rusi trenutno prelaze na ljetnu kampanju, konsolidujući nedavne dobitke, rekonstituirajući svoje snage i dovodeći rezervne snage i opremu, a sve to uz održavanje pritiska i ofanzivnog zamaha", rekao je. "Ono što (Rusi) žele do kraja ljetne ofanzive jeste da zauzmu cijelu Donjecku (regiju). Ostvarili su spor postepeni napredak, ali uz vrlo, vrlo visoku stopu žrtava", rekao je Rajan Menon, direktor Programa velike strategije u Defense Priorities, washingtonskom think tanku. Evo pregleda stanja nakon više od 40 mjeseci najvećeg kopnenog rata u Evropi od 1945. godine. SumiLinija fronta duga 1.100 kilometara, gdje se Ukrajina bori da zadrži ruske snage, proteže se otprilike od donjeg toka rijeke Dnjepar u blizini južnog grada Hersona do sjeveroistoka u blizini gradova Pokrovsk i Toretsk, a zatim sjeverno do Časiv Jara i Kupjanska u blizini ruske pogranične regije Belgorod. Ali 300 kilometara sjeverozapadno od Kupjanska ruske trupe pritiskaju Sumi, grad s prijeratnim stanovništvom od 255.000 stanovnika. Sumi se nalazi na glavnom autoputu koji vodi sjeverno do ruske granice i Kurske regije, koju je Ukrajina napala prošlog avgusta, posramivši Kremlj. Krajem aprila, ruske trupe, pojačane s oko 11.000 Sjevernokorejaca, konačno su potisnule posljednje ukrajinske jedinice iz Kurska. Posljednjih sedmica ruski komandanti su pokrenuli fokusiranu ofanzivu malih razmjera sa sjevera ciljajući Sumi. Od 3. jula, ruske snage su bile oko 20 kilometara izvan grada. Ruski zvaničnici su opravdali prodor prema Sumiju kao pokušaj stvaranja "duboke tampon zone" duž granice. Upitan o ofanzivi tokom investicione konferencije u Sankt Peterburgu sredinom juna, predsjednik Vladimir Putin je iznio jedva prikrivenu prijetnju da će zauzeti grad. "Nemamo cilj zauzeti Sumi. Ali u principu, ne isključujem to", rekao je. Nekoliko dana kasnije, 26. juna, vrhovni komandant Ukrajine tvrdio je da je rusko napredovanje na Sumi zaustavljeno. "Na osnovu rezultata iz maja i juna, možemo reći da je talas pokušaja 'ljetne ofanzive' koju je neprijatelj pokrenuo sa ruske teritorije ugušen", rekao je general Oleksandr Sirski. "Od ove sedmice, napredovanje ruskih trupa u pograničnom području Sumske regije je zaustavljeno, a linija borbenog kontakta je stabilizovana." Sumi "je podrška, iako važna", rekao je Torres. "Ona drži značajne ukrajinske snage vezane u nekritičnom operativnom pravcu, a istovremeno omogućava Rusima da steknu kontrolu nad bitnim dijelom terena." Časiv JarRuske trupe prodiru u grad Časiv Jar u Donjeckoj regiji od proljeća 2024. godine, nakon što su u februaru iste godine zauzele veći grad Avdijivku. Ukrajinske snage su veći dio 2024. godine držale ruske vojnike na distanci, oslanjajući se na kanal za navodnjavanje kao prirodnu odbranu. Međutim, od ove sedmice ruske jedinice su okupirale oko 90 posto grada, prema podacima analitičke grupe DeepState. Posljednjih dana, ruske snage su takođe napredovale prema Kostantinovki s juga, rekao je Viktor Kevljuk, rezervni pukovnik ukrajinske vojske i analitičar u Centru za odbrambene strategije, kijevskom think tanku. "Situacija je teška, neprijatelj ima minimalan napredak, ne može čak ni postići taktički uspjeh u području Časiv Jar, što bi doprinijelo proboju", naveo je u e-mail poruci. Ako bi Ukrajina u potpunosti izgubila Časiv Jar, to bi ruskim snagama dalo prednost u visini s koje bi mogle prijetiti i bombardirati Kostantinivku, grad na jugozapadu koji se nalazi na raskrsnici željezničkih i autoputeva. To bi ugrozilo i ukrajinske linije snabdijevanja i gradove Slavjansk i Kramatorsk, koji su glavna mjesta za prikupljanje ukrajinskih snaga. "Ukrajinski problem je problem da ne mogu biti svugdje u isto vrijeme, a Rusi su masovno povećali napade dronovima po cijelom istočnom frontu", rekao je Menon. "Aktivni su u toliko područja da Ukrajinci jednostavno ne mogu sve pokriti." PokrovskOko 55 kilometara jugozapadno od Časiv Jara nalazi se Pokrovsk, još jedan veći grad gdje su Ukrajinci izgradili moćne odbrambene položaje. To je prisililo ruske trupe da prodiru na jug i zapad, zauzimajući jedan sporedni put kod sela Kotilne. Veći autoput, E50, ide zapadno od Pokrovska prema glavnom gradu Dnjepru. Gubitak tog puta bi ugrozio Pokrovsk. A gubitak Pokrovska bi doveo u opasnost cijeli pojas prve linije za Ukrajinu, niz industrijskih gradova i rudnika koje stručnjaci nazivaju "aglomeracijom". "Glavni cilj ljetne ofanzive je potpuna okupacija Donjecke regije, odnosno zauzimanje aglomeracije Slavjansk-Kramatorsk", rekao je Kevljuk. "Ako bih morao imenovati dva mjesta koja su pod napadom i koja bi, ako bi ih Rusi zauzeli, bila napadnuta, ne znam da li bi to promijenilo pravila igre, ali bi zaista bio ozbiljan udarac, to bi bili Pokrovsk i Kostjantinivka jer Kostjantinivka ostavlja otkrivenim tu veliku, urbanu površinu, od Izjuma sve do Kramatorska", rekao je Menon. "Rusi su daleko od toga da ih mogu osvojiti", rekao je. "Pitanje je: koliko dugo? Imamo mnogo vremena prije nego što ljetna ofanziva propadne." U izjavama od 28. juna, Sirski, ukrajinski vrhovni komandant, takođe je upozorio na ruske napore da prodru sjeveroistočno od Pokrovska, prema gradu Dobropilja. Više od četiri julaKako se sukob razvijao u rat iscrpljivanja, i Ukrajina i Rusija su požurile da uvedu novu tehnologiju i nove taktike. Dok su se ruske snage uveliko oslanjale na samu masu i vatrenu moć kako bi iscrpile Ukrajince, Kijev su mnogi stručnjaci smatrali okretnijim i inovativnijim, posebno kada su u pitanju dronovi. U međuvremenu, širenje dronova pomaklo je taktike od teških oklopnih vozila ka brzim motociklističkim jedinicama kako bi se savladala odbrana. Za Rusiju je ovo pokazatelj njenih vlastitih velikih neuspjeha, rekao je Menon: "Izgubili su toliko tenkova i oklopnih transportera zbog ukrajinskih dronova i artiljerije da su odustali od velikih oklopnih napada i okrenuli se motociklima, pa čak i neoklopnim putničkim kombijima". Sa većom populacijom i unosnijim taktikama regrutacije, ruski komandanti su se mogli osloniti na taktike "mljevenje mesa": krvave, frontalne, pješadijske napade koji rezultiraju ogromnim žrtvama, ali savladavaju ukrajinsku odbranu. "Govorimo o dronovima, napadima motociklima, novim sistemima (elektronskog ratovanja), poboljšanoj (vještačkoj inteligenciji) sistema komandovanja i komunikacije na bojnom polju i dronovima, ali svi su oni dio većeg organskog sistema, kompleksa za izviđanje i vatrene napade", rekao je Torres. "Upravo ti pristupi dominiranju ratištem kroz brzi lanac ubijanja povezan sa poboljšanim senzorima za sisteme pucanja, analizom obavještajnih podataka i izvršavanjem komandi učinili ukrajinsko ratište tako smrtonosnim", rekao je. "Zato se ratište pretvorilo u iscrpljujuću muku." "Ipak, Rusija ima prednost u ljudstvu i opremi i može zadržati inicijativu i ostvariti napredak", dodao je. I dok su ukrajinske inovacije u ratovanju dronovima izazvale pohvale, njene borbe s ljudstvom i regrutovanjem nisu. Uprkos reviziji zakona o mobilizaciji i propisa o vojnoj službi, ukrajinski komandanti se i dalje bore da mnoge jedinice budu u potpunosti popunjene, a da ne spominjemo da su dobro odmorne i snabdijene. "Postoji značajna kriza u regrutovanju, mobilizaciji, obuci i raspodjeli opreme u ukrajinskim oružanim snagama", rekao je Torres. "Međutim, čak i ako bi se sva ova pitanja riješila, to ne bi riješilo veći problem lošeg upravljanja ratištem, loše komande i kontrole, neefikasnog rukovodstva i krajnje neadekvatne organizacijske strukture za Ukrajince." "Vrijeme radi protiv Ukrajinaca", rekao je. Prošle jeseni, ukrajinski komandanti su predstavili velike planove restrukturiranja organizacije svoje vojske, prelazeći sa strukture brigade na veću strukturu korpusa. "Imaju vrlo značajne probleme, ali za mene je ono što je izvanredno to što su uspjeli ostati u igri", rekao je Menon. Yehor Lohinov izvještava iz Kramatorska, a Mike Eckel iz Praga

Na gruzijsko-ruskoj granici mnogi Ukrajinci koje su deportirale ruske vlasti nalaze se u teškim uvjetima. Čak se i oni s važećim dokumentima suočavaju s preprekama, budući da sve češće deportacije i nadolazeće promjene gruzijskih zakona o migraciji dodatno otežavaju njihov povratak kući. Većinom se radi o bivšim zatvorenicima iz kaznenih ustanova na ukrajinskom teritoriju koji je Moskva nasilno zauzela, a koji se sada deportiraju preko Gruzije.

Dok višemjesečni pregovori predvođeni Sjedinjenim Američkim Državama propadaju u pokušaju postizanja primirja između Rusije i Ukrajine, Kremlj je iskoristio to vrijeme da značajno poveća zračne napade na Kijev i druge ukrajinske gradove. Prema podacima koje je prikupio Projekat za evidenciju lokacija i događaja oružanih sukoba (ACLED), Rusija je gotovo udvostručila mjesečni broj ispaljenih raketa i dronova na Ukrajinu između decembra 2024. i maja 2025. Brojevi su rasli svakog mjeseca – sa 1.269 u decembru na 2.436 u maju. Američki ACLED je zabilježio 2.110 napada između 1. i 27. juna, ali taj broj ne uključuje zračne udare tokom prošlog vikenda, za koje je Kijev rekao da su bili najveći od početka rata. Zvanični podaci koje je dostavilo Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo pokazuju još veće brojke. Navode da je Rusija u junu ispalila rekordnih 5.438 dronova. Šesnaesterostruko povećanje napada dronovimaTo predstavlja otprilike 25 posto više u odnosu na maj 2024. godine i čak 16 puta više u odnosu na juni 2024. Podaci također pokazuju da su se i raketni napadi gotovo udvostručili u istom periodu. Trenutni ruski zračni napadi uzrokuju stotine smrtnih slučajeva svakog mjeseca, uključujući i veliki broj civilnih žrtava. Jedan od razloga za ovako nagli porast napada jeste to što je Rusija značajno povećala proizvodnju dronova. Ukrajinska vlada procjenjuje da Rusija sada može proizvesti oko 5.000 dronova mjesečno. To uključuje modernizirane verzije iranskih dronova Šahed, koji su efikasniji u izbjegavanju ukrajinske protuzračne odbrane. "[Ruski dronovi] sada koriste snažniju bojevu glavu. Vidimo da su promijenili dizajn i određenu elektroniku zbog nove vrste bojeve glave", ističe Oleksandr Visikan iz Kijevskog instituta za forenzička ispitivanja. Sve više napada prolazi kroz protuzračnu odbranuKako se povećao broj ruskih dronova i raketa, tako je opao postotak uspješnog presretanja u Ukrajini. Prema podacima koje je objavilo Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo, koje je zaduženo za protuzračnu odbranu, stopa presretanja pala je sa 95 posto u junu 2024. na 79 posto u junu ove godine za dronove, te sa 74 posto na 50 posto za rakete. Veliki rojevi dronova, uključujući mamce bez bojevih glava, dodatno opterećuju ukrajinske odbrambene kapacitete. Ukrajinski vojni analitičar Vladislav Seleznjov izjavio je za Ruski servis Radija Slobodna Evropa da se protuzračna odbrana u Kijevu ne može nositi s napadima u kojima sudjeluje 300 ili više dronova. Seleznjov smatra da najbolja odbrana za Ukrajinu može biti napad, pozivajući se na nedavne ukrajinske udare dronovima duboko unutar Rusije. "Prema mom mišljenju, napadi na ruski vojno-industrijski kompleks mogu imati najveći učinak", rekao je. "To već daje dobre rezultate. Ali ti udari moraju biti pojačani", dodao je Seleznjov, bivši portparol ukrajinske vojske. Loš trenutak za Washington da obustavi isporuku PatriotaZabrinutost zbog porasta napada dodatno je pojačana nakon što je Washington objavio da obustavlja dio isporuka oružja Kijevu. To uključuje i rakete za protuzračni sistem Patriot, prema izvještajima američkih medija. Administracija Donalda Trumpa navela je da je revizija Pentagona o američkoj vojnoj pomoći drugim zemljama pokazala da su zalihe određenog naoružanja u SAD-u previše smanjene. Nakon te revizije, donesena je odluka da se "američki interesi stave na prvo mjesto", saopćila je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je ovo pitanje pokrenuo tokom telefonskog razgovora s Trumpom 4. jula. "Razgovarali smo o mogućnostima protuzračne odbrane i dogovorili se da ćemo raditi na jačanju zaštite neba", napisao je na Telegramu. "Dogovorili smo i sastanak naših timova", dodao je. Iz Washingtona komentar nije odmah uslijedio. Dan ranije, Zelenski je najavio dogovor o zajedničkoj proizvodnji dronova, uključujući i presretače, s jednom američkom kompanijom. Nekoliko evropskih zemalja također je isporučilo sisteme protuzračne odbrane, uključujući njemačke sisteme IRIS-T i Gepard. Veliki dio ukrajinske odbrane od dronova ne oslanja se na sofisticirane raketne sisteme, već na vojnike koji koriste mitraljeze montirane na vozilima. Njihovo oružje može pogoditi ciljeve na udaljenosti od oko 2.500 metara, dok ruski dronovi sada često lete na visini od 3.000 metara ili više. Još jedan element ukrajinske protuzračne odbrane su borbeni avioni. Vjeruje se da Ukrajina raspolaže s oko 85 američkih F-16 aviona, kao i sovjetskim avionima tipa Suhoj. Tokom velikog napada 29. juna, Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo je saopćilo da su američki F-16 oborili "desetke" dolazećih ciljeva. Jedan pilot, Maksim Ustimenko, navodno je oborio sedam ciljeva prije nego što je njegov avion oštećen. Ustimenko je poginuo kada se avion srušio jer nije imao vremena da se katapultira.

Evropska komisija i Kijev su postigli preliminarni sporazum koji bi trebao omogućiti veći izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda u Evropsku uniju (EU). Sporazum predstavlja kompromis između dva trgovinska režima. Jedna od njih je potpuna liberalizacija trgovine poznata kao Autonomne trgovinske mjere (ATM), koje je Brisel odobrio Ukrajini nakon potpune ruske invazije 2022. godine. Druga je redovni tarifni sistem slobodne trgovine koji je ponovo stupio na snagu 5. juna nakon isteka bankomata. Taj redovni tarifni sistem - dio sporazuma o pridruživanju EU-Ukrajina koji je na snazi od 2016. godine - nije bio toliko unosan za Ukrajinu kao što su bili privremeni bankomati. Kijev tvrdi da bi potpuni povratak sporazumu o pridruživanju mogao koštati zemlju 3 milijarde eura (3,4 milijarde dolara) godišnje i potencijalno smanjiti njen bruto domaći proizvod za 1 posto, osim ako se ne ponude povlašteniji uslovi. Detalji preliminarnog sporazuma koji je Kijev i Brisel postigli 30. juna još uvijek trebaju biti razrađeni i još nisu objavljeni svi brojevi, tako da je teško izračunati koliko je to bolje za ukrajinski poljoprivredni sektor. Države 'na prvoj liniji fronta'Međutim, ono što je potpuno očigledno jeste da je Brisel pregovarao o novom dokumentu imajući na umu poljoprivrednike EU - posebno one u takozvanim državama na prvoj liniji fronta blizu Ukrajine, kao što su Bugarska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Slovačka. Poljoprivrednici u ovim zemljama su u različitim periodima 2023. i 2024. godine blokirali granice s Ukrajinom u znak protesta, tvrdeći da jeftiniji ukrajinski poljoprivredni proizvodi preplavljuju lokalna tržišta i stvaraju nelojalnu konkurenciju. Kao odgovor na proteste, Evropska komisija je uvela zaštitne mjere kako bi ograničila uvoz određenih proizvoda nakon što dostignu određene pragove – kočnica koja je u posljednje vrijeme više puta povučena. Zaštitne mjere će takođe biti dio novog sporazuma – i, prema revidiranim pravilima, pojedinačne države članice EU sada mogu izraziti zabrinutost zbog nacionalnih trgovinskih nepravilnosti. Prethodni sporazum od njih je zahtijevao da djeluju kao regionalna grupa. Još jedan ključni zahtjev država članica na prvoj liniji, koji je komisija takođe prihvatila, jeste da se Ukrajina postepeno uskladi s relevantnim standardima EU o sanitarnim mjerama, dobrobiti životinja i upotrebi pesticida do 2028. godine. Ovaj zahtjev je povezan s nastojanjima Ukrajine da se pridruži Evropskoj uniji, jer je potpuno poštivanje pravila EU ključno za članstvo. Potencijalni problem ovdje je što je malo vjerovatno da će Ukrajina tako brzo postati članica i da će troškove prolaska kroz ove promjene na kraju snositi ukrajinski poljoprivrednici. U tom smislu, njihovi proizvodi rizikuju da postanu skuplji i moguće manje atraktivni na globalnim tržištima, koja su glavni izvor prihoda za zemlju. EU se obavezala da će pomoći ukrajinskim izvoznicima da dođu do svojih tradicionalnih tržišta izvan Evrope, s ciljem da omogući tranzit ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda kroz njenu teritoriju bez da završe u lokalnoj prodaji. Međutim, bez konkretnih obaveza iz Brisela do sada, nije jasno kako će se to postići. Koncesije za KijevDakle, šta je Ukrajina dobila ovim sporazumom? Za neke proizvode koji su osjetljivo pitanje za poljoprivrednike EU - kao što su šećer, perad, jaja, pšenica, kukuruz i med - Kijev je osigurao veće izvozne kvote od onih prema prvobitnom sporazumu o pridruživanju. Posebno je važno napomenuti da su kvote za jaja, šećer i med povećane skoro pet puta, dok su se kvote za ključne artikle poput peradi i kukuruza skoro udvostručile. Iako ovo ne znači potpuni slobodan protok robe, Ukrajina će barem moći izvoziti više na tržište EU nego što je to činila 2021. godine. Osim toga, Ukrajina je osigurala potpunu slobodnu trgovinu određenim proizvodima, uključujući gljive, sok od grožđa, prerađene mliječne proizvode, jogurte i kefire. S druge strane, kvote za većinu mesnih proizvoda - uključujući govedinu, svinjetinu i janjetinu - ostaju nepromijenjene u odnosu na sporazum o pridruživanju iz 2016. godine, što odražava još jednu pobjedu za poljoprivrednike EU koji su oprezni zbog prevelike konkurencije u ovom sektoru. Konačni sporazum, koji bi trebao biti predstavljen državama članicama EU u narednim sedmicama, moraće odobriti kvalificirana većina - što znači 55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU. Dok većina u Briselu vjeruje da je to ostvarivo, lobističke grupe poljoprivrednika i dalje bi mogle vršiti pritisak na neke države članice da se zalažu za sporazum povoljniji za poljoprivredne proizvođače EU. Ukrajini će biti lakše što će mjere sporazuma o pridruživanju koje su trenutno na snazi izgleda biti ukinute, ali je jasno da ovi pregovori u velikoj mjeri odražavaju tvrđi stav EU prema Kijevu. Pregovori o ovom sporazumu stavljeni su u drugi plan tokom mađarskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije u drugoj polovini 2024. godine zbog nevoljkosti Budimpešte da se smatra da pomaže Ukrajini. U međuvremenu, poljsko predsjedništvo Unijom tokom prvih šest mjeseci ove godine takođe je vršilo pritisak na Evropsku komisiju da pauzira pregovore do iza predsjedničkih izbora u Poljskoj 1. juna. Oba glavna kandidata obećala su da će zaštititi domaće poljoprivrednike u svojim kampanjama.

Južno od grada Gaze, uz cestu Sea Road koja se proteže uz obalu Mediterana, palestinska mladež proizvodi gorivo taljenjem plastike u improviziranim pećima. Zbog ograničenog pristupa komercijalnim gorivima, prikupljaju plastični otpad, obrađuju ga u metalnim bačvama kako bi izvukli sirovo gorivo, koje zatim flaširaju i prodaju prolaznicima.

Danska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje Vijećem Evropske unije (EU) dok se pitanja vrte oko sigurnosti i trgovine Evrope, a rat i dalje bjesni na njenom istočnom krilu. "Evropa se nalazi u odlučujućem trenutku", rekla je danska premijerka Mette Frederiksen u svojoj pozdravnoj poruci dok je zemlja preuzela vodstvo Evrope od 1. jula. "Svijet koji nam je osigurao slobodu i donio nam prosperitet više se ne može uzimati zdravo za gotovo." Iako Kopenhagen ne može mnogo učiniti po pitanju nekih problema s kojima će se suočiti blok od 27 zemalja s obzirom na pravo veta koje neke prijestolnice imaju, očekuje se da će Danska vršiti pritisak da EU kompenzira smanjenje pomoći koja dolazi iz Washingtona. Ruski i ukrajinski zvaničnici sastali su se u Istanbulu 16. maja i 2. juna, što su bili prvi direktni mirovni pregovori od prvih sedmica ruske invazije na Ukrajinu, koju je Moskva pokrenula 24. februara 2022. godine. Pregovori su rezultirali sporazumima o razmjeni zarobljenika i razmjeni tijela vojnika poginulih u ratu, ali nisu doveli do napretka ka prekidu vatre, a kamoli mirovnom sporazumu. Mjesec dana kasnije, čini se da mirovni sporazum nije bliže. Tu je i transatlantski trgovinski spor koji rizikuje da ponovo izbije sljedeće sedmice oko roka 9. jula koji je postavila Trumpova administracija za sporazum o tarifama. Ako se ne postigne dogovor, roba iz EU koja ide u SAD mogla bi se suočiti s tarifama od 50 posto. Evropska komisija je zadužena za ono što su do sada bili intenzivni pregovori Washingtona i Brisela o novom dugoročnom sporazumu. Uloga Danske biće u drugom planu, pokušavajući pridobiti sve države članice za sve kompromise oko kojih Komisija napravi, što može biti teško jer su neke zemlje više ovisne o trgovini od drugih. Isto važi i za potencijalne trgovinske sporazume koje Komisija može sklopiti kasnije ove godine sa zemljama poput Australije i Indije. Zemlje EU moraju potpisati ove sporazume, ali očekuju veliki otpor jer protekcionizam raste među nekim članicama s glavnim poljoprivrednim sektorima. A onda je tu veliko pitanje kojeg su svi svjesni ali ga ignorišu - najveće ostrvo na svijetu - Grenland. Danska želi izbjeći bilo kakve transatlantske dogovore u narednim mjesecima oko ostrva, koje je pod danskom kontrolom, ali koje priželjkuje američki predsjednik Donald Trump. Navodno, ta tema nije pokrenuta na nedavnom samitu NATO-a u Hagu kojem je prisustvovao Trump, a danski zvaničnici se nadaju da će tako ostati i tokom predsjedavanja. Nedavni izborni rezultati na Grenlandu takođe su ojačali poziciju Kopenhagena i mogli bi se čak i obnoviti pozivi da se teritorija, koja se povukla iz EU još 1985. godine, ponovo pridruži bloku. Za sada, Danska barem ima podršku svih ostalih država članica kada je u pitanju njen teritorijalni integritet, ali ovo pitanje se može ponovo pojaviti u bilo kojem trenutku, postavljajući brojna neugodna pitanja u Briselu i šire. Još jedno pitanje koje će dominirati danskom jeseni je novi dugoročni budžet EU koji počinje 2028. godine. Evropska komisija će sredinom jula predstaviti osnovni okvira za petogodišnji period, a zatim će se u septembru vratiti sa razvijenijim konceptom. Ne očekujte dogovor u skorije vrijeme. Dugoročni budžet EU, koji će biti novčani fond znatno veći od milijardu eura, najspornije je pitanje u Briselu. To će izjedati Brisel i suprotstavljati institucije i države članice jedne protiv drugih mjesecima, čak i u godinama koje dolaze. Danska će se samo pobrinuti da pregovori ne proključaju od samog početka. Šta je onda sa vanjskom politikom EU i proširenjem? Što se tiče vanjske politike, najviši diplomata bloka pomoći će u usmjeravanju potencijalnih sankcija Gruziji, koja je kritikovana zbog nazadovanja u demokratskim reformama i udaljavanja od Brisela prema Moskvi. Ali s obzirom na to da se očekuje da će Mađarska i Slovačka staviti veto na bilo kakve oštre mjere, šefica vanjske politike EU Kaja Kallas imaće poteškoća u postizanju dogovora. Isto će vjerovatno važiti i za buduće sankcije Rusiji, iako se očekuje da će 18. runda pregovora kluba biti dogovorena u narednim danima, iako vjerovatno bez značajnog poteza o smanjenju gornje granice cijene ruske nafte sa trenutnih 60 dolara po barelu na 45 dolara nakon što ta ideja nije dobila podršku Washingtona. Dok Danska želi ubrzati proširenje EU i to je postavila kao prioritet tokom narednih šest mjeseci, razna nacionalna veta vjerovatno će donijeti minimalan napredak. Poljska, koja je predsjedavala prije Danske, imala je velike nade u vezi s tim, ali je na kraju Albanija otvorila neka pregovaračka poglavlja, a Crna Gora zatvorila jedno. Očekuje se da će ove dvije države Zapadnog Balkana nastaviti svoj stalan put ka članstvu u narednoj polovini godine, ali u suprotnom će se Danska vjerovatno suočiti s istim frustracijama kao i Varšava. Mađarska i dalje blokira Ukrajinu u otvaranju pristupnih pregovora i među zvaničnicima EU postoji stvaran strah da će Budimpešta to nastaviti činiti do parlamentarnih izbora u aprilu 2026. godine. Nezgodno pitanje za Dansku biće hoće li pokušati odvojiti pitanje prijema Moldavije od Ukrajine, dvije države koje su do sada napredovale ka Uniji ruku pod ruku. Ako se to dogodi, to će vjerovatno biti u septembru, neposredno prije ključnih parlamentarnih izbora u Moldaviji kasnije tog mjeseca. Ponašanje Mađarske će pojačati pozive da se toj državi oduzme pravo glasa, ali da bi se to učinilo, potrebna je jednoglasnost, a Slovačka - a moguće i druge - vjerovatno neće dati zeleno svjetlo za to. Negativne reakcije na to mogle bi doći iz drugih zemalja u obliku nevoljkosti da se da zeleno svjetlo za otvaranje i zatvaranje pristupnih poglavlja s "mađarskim favoritima" poput Bosne i Hercegovine i Srbije, dok će se Sjeverna Makedonija, koju već dvije godine blokira bugarski veto, pitati zašto niko ne vrši pritisak na Sofiju. Kosovo, koje je poslalo zahtjev za članstvo u EU 2022. godine, vjerovatno će takođe gledati kako njegova kandidatura za pridruživanje klubu nastavlja stagnirati u Vijeću. Danska bi željela poslatikosovski zahtjev na procjenu Evropskoj komisiji, ali ne postoji konsenzus među državama članicama, a u prilog Kopenhagena ne ide činjenica da Priština ne uspijeva formirati vladu mjesecima nakon opštih izbora.

Novinar Ihar Karnei bio je dobro raspoložen kada je jednog ponedjeljka ujutro prije dvije godine krenuo u trgovinu nakon "sretnog" ljetnog vikenda provedenog na selu u posjeti prijateljima sa suprugom Inom. Nije stigao daleko. Nekoliko sekundi nakon što je izašao iz stana, ugledao je sjenu na odmorištu -- i prišao mu je oficir KGB-a, kako se glavna domaća sigurnosna agencija još uvijek naziva u Bjelorusiji gotovo 35 godina nakon raspada Sovjetskog Saveza. "Ispostavilo se da je bila zasjeda kod odvoda za smeće", kaže Karnei u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE). "I on mi je samo pokazao ovaj mali komad papira, gurnuo mi ga pod nos [i rekao] 'hajde da se vratimo unutra. Imam pitanja za vas i izvršićemo pretres.'" Nakon invazivnog pretresa njegovog stana od nekoliko KGB-ovaca, Karnei je odveden. "Čak se sjećam i koju je košulju nosio", kaže Ina. "I razmišljala sam da moramo zadržati ovaj trenutak u glavi, jer nismo znali koliko će dugo [Ihar biti odsutan]. Kasnije je istražitelj nazvao i rekao da je pritvoren na 10 dana." U stvari, Karnei je bio odsutan skoro dvije godine, držan u zatvorima i kaznionicama širom Bjelorusije - većinom vremena u prepunim ćelijama ili iscrpljujućoj samoći - prije nego što je prošlog mjeseca oslobođen i odveden u Litvaniju u sklopu oslobađanja 14 zatvorenika iz opresivne države autoritarnog vođe Aleksandra Lukašenka, uz posredovanje SAD-a. Karnei, koji je radio za RSE više od 20 godina, jedan je od hiljada Bjelorusa zatvorenih po onome što grupe za ljudska prava nazivaju politički motiviranim optužbama, otkako je Lukašenko, koji nije tolerisao neslaganja tokom svoje 31-godišnje vladavine, pojačao već uporno gušenje osnovnih sloboda nakon izbora 2020. godine za koje milioni kažu da ih je ukrao. 'Nehumani uslovi'Karneijeva patnja naglašava atmosferu ugnjetavanja i nepravde za koju protivnici i aktivisti kažu da prožima Bjelorusiju. Počelo je boravkom u Akrestsini, ozloglašenom pritvoru u Minsku gdje su "uslovi... jednostavno nehumani", rekao je Karnei. Smješten je u ćeliju manju od 6 kvadratnih metara, i "tamo strpaju 10 ljudi. U prosjeku smo imali 10, a momci su rekli da su neki imali i više", rekao je. "Samo stojiš u tom prepunom autobusu. I tako to traje pet, 10, 12 dana -- sve se to nastavlja beskrajno." Stražari su budili zatvorenike dva puta noću radi prozivke, u 2 i 4 sata ujutro, rekao je, dodajući da je "fizički teško ustati jer su ljudi nagurani kao pazle i teško se raspetljati." Zatvorenici su stajali u redu da bi obavili nuždu pred očima svojih cimera, rekao je Karnei. Obroci su bili užurbani i stresni, a 1.500 ljudi je prolazilo kroz kantinu za manje od sat vremena usred "ogromne gužve", rekao je. "Ovo je glavno oružje svakog zatvorenika", rekao je, držeći grubu aluminijsku kašiku koju je sačuvao iz vremena provedenog iza rešetaka. "Ako je izgubite, bit ćete gladni. Nosite je u džepu danju i noću -- nešto što vam pomaže da preživite." U avgustu 2023. godine, mjesec dana nakon hapšenja, Karnei je saznao da je slučaj protiv njega povezan s njegovom konekcijom s Bjeloruskim udruženjem novinara, koje je KGB ranije te godine označio kao ekstremističku grupu. Osudjen je za učešće u ekstremističkoj grupi na tri godine zatvora u martu 2024. godine, a kazna mu je produžena za 10 mjeseci u decembru. Jedan od glavnih dokaza protiv njega bila je izjava koju je napisao 1997. godine, u kojoj je tražio od nedavno formiranog Bjeloruskog udruženja novinara da ga prime kao člana, rekao je. To je detalj koji je smatrao pomalo apsurdnim. "Gospodo, prošlo je četvrt vijeka, sve je bilo u redu dugi niz godina: Udruženje novinara je bilo registrovano, djelovalo je, nije se miješalo ni u koga... Niko se prije nije ni zanimao za to", kaže pedesetsedmogodišnji Karnei. U svakom slučaju, rekao je, tokom suđenja i boravka u zatvoru, tužioci i zatvorski čuvari nisu se fokusirali na novinarsku grupu, već na njegov rad za RSE, čiji je Bjeloruski servis lokalno poznat kao Svaboda - bjeloruska riječ za slobodu. "Svaboda se uvijek spominjala i to je bila teška činjenica po mene ", kaže, navodeći da je bio izdvojen zbog lažne tvrdnje države - "da to znači da sam se odavno prodao, da ne slijedim svoju volju, već volju koja mi je nametnuta." Nakon Akrestsine, Karnei je poslan u zatvor u istočnom gradu Šklou. U fenomenu koji traje još od sovjetskog doba, zatvorenicima osuđenim za "političke" zločine, za razliku od nasilnih ili finansijskih zločina, često su uskraćivane osnovne privilegije poput sastanaka ili čak kontakta s rodbinom, korištenja zatvorske biblioteke, sportskih terena ili sprava za vježbanje. "Ako ste vjernik, ne možete ići u crkvu", kaže, Karnei, dok osuđeni "ubice, izgrednici i prevaranti" imaju pristup ovim aktivnostima. Takođe, zatvorenici koji se protive vladi stavljeni su u kompromitirajući položaj kada se himna svirala na početku i kraju dana. Prijećeno im je kaznom ili nastavkom samice ako ne bi držali ruku na srcu dok je svirala. 'Izuzetno teška' atmosferaKarnei je kasnije premješten u zatvor strogog režima u jugoistočnom gradu Maziru. Zbog oronule infrastrukture, zatvor u Šklouu izgledao je "kao Las Vegas" u poređenju s tim, ali atmosfera u Šklouu je bila izuzetno teška, rekao je. Manji slučajevi uočene neposlušnosti kažnjavani su samicama ili ćelijom u kojoj je moglo biti više zatvorenika i strožim ograničenjima od uobičajenih. Karnei se suočio s posebno teškim tretmanom zamjenika upravnika, kojeg je prepoznao sa suđenja, gdje je zatvorski čuvar bio jedan od 22 svjedoka optužbe, rekao je. Ihar i Ina Karnei i njihove četiri kćerke su među mnogim Bjelorusima koji su napustili zemlju od izbora 2020. godine, uključujući mnoge koji su pobjegli iz straha od krivičnog gonjenja ili nečeg goreg. Više od 65.000 ljudi je uhapšeno od tih izbora, a mnogi su prijavili da su ih zlostavljali ili mučili državni službenici. U januaru, mjesecima prije puštanja na slobodu, Karnei je postao treći zatvoreni sadašnji ili bivši novinar RSE koji je bio prisiljen da se pojavi pred kamerom državne televizije u onome što je nazvao "propagandnim filmom za KGB". Filmovi, u kojima su novinari optuženi za pokušaj da "zapale Bjelorusiju", emitovani su na državnoj televiziji uoči predsjedničkih izbora u januaru 2025. godine. "Nos mi se skoro smrznuo" tokom snimanja programa, koje je "trajalo dugo" po vlažnom i hladnom vremenu, rekao je Karnei, koji je doveo u pitanje propagandnu vrijednost videa. "Svakom idiotu bi trebalo biti jasno da su ovi ljudi pod prisilom - da ovo nije stvarno", rekao je. Lukašenko je osvojio sedmi mandat na januarskim izborima, koje su njegovi protivnici u inostranstvu i mnoge zapadne vlade okarakterisali kao prevaru. Uprkos nizu slučajeva puštanja na slobodu posljednjih mjeseci, ukupno 1.175 ljudi koje grupa za ljudska prava Vjasna smatra političkim zatvorenicima bilo je iza rešetaka u Bjelorusiji prema podacima od 1. jula. Jedan od njih je Ihar Losik, novinar RSE koji je uhapšen prije nešto više od pet godina. Osim što se u januaru pojavio pred kamerama za jednu od propagandnih emisija, o Losiku se nije čulo oko dvije godine. Napisao Steve Gutterman na osnovu razgovora koji je obavio Bjeloruski servis RSE

Na godišnjem ruskom događaju posvećenom poslovnim investicijama, proslavi obećanja i prilika koju finansira Kremlj, glavni ministar ekonomije zemlje iznio je "hladni rat na zabavi". "Prema brojkama, da, sada imamo zahlađenje", rekao je Maksim Rešetnikov na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. "Na osnovu trenutnog poslovnog raspoloženja, čini mi se da smo na ivici prelaska u recesiju." Kao da to nije bilo dovoljno poražavajuće, šefica Ruske centralne banke podržala je pesimizam. "Rasli smo dvije godine prilično visokom stopom zbog činjenice da su korišteni besplatni radni resursi", rekla je Elvira Nabiullina tokom iste panel diskusije 19. juna. "Ali moramo shvatiti da su mnogi od tih resursa zaista iscrpljeni. Moramo razmisliti o novom modelu rasta." A tu je ono što je rekao German Gref, šef državnog bankarskog giganta Sberbanke, na marginama foruma: "Suočavamo se s velikim brojem problema, koje danas možemo nazvati savršenom olujom." Već više od 40 mjeseci, od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, ruska ekonomija je u ratnom stanju, raste snažnom - ponekad žestokom - stopom i pokazuje otpornost - neočekivanu za mnoge zapadne stručnjake - suočena s kažnjavajućim sankcijama. Kremlj je preuredio ekonomiju kako bi osigurao snagu za svoj rat, ulažući novac u odbrambenu industriju za proizvodnju oružja, tenkova, dronova i uniformi. Uložio je novac u plate radnika odbrambene industrije i vojnicima isplaćivao visoke plate i beneficije kako bi ih privukao da se bore u Ukrajini. To je transformiralo lokalne ekonomije u mnogim siromašnijim i udaljenijim regijama zemlje, a takođe je kupilo podršku za sukob. Ali visoke plate su podstakle inflaciju, a Nabiulina je u oktobru povećala ključnu kamatnu stopu na 21 posto kako bi pokušala da je obuzda. Uprkos javnim pritužbama industrijskog lobija zemlje, ona je ostala čvrsta, posvećena usporavanju inflacije i smanjenju obima ekonomije. To funkcioniše, i sada se Rusija suočava sa prvim značajnim ekonomskim usporavanjem od početka rata velikih razmjera. "Mislim da mnogi pokazatelji ukazuju na zaustavljanje rasta ili na njegovo približavanje", rekao je Iikka Korhonen, šef istraživanja u Institutu za zemlje u razvoju pri Banki Finske. "Proizvodnja i dalje raste, ali većina drugih stvari ne." "Dvije godine ruska ekonomija je bila pregrijana i rasla je tempom daleko iznad svoje normalne stope rasta", rekao je Aleksander Koljandr, ekonomski stručnjak Centra za analizu evropske politike u Washingtonu. "Dakle, ono što se sada dešava je da se ekonomija vraća tamo gdje bi trebala biti. Za sada se radi o korekciji, povratku na dugoročnu stopu rasta. Glavni izazov za vladu u ovom trenutku je da ovo bude 'meko slijetanje', a ne potpuni kolaps", rekao je. Šta slijedi?Prema vladinim statistikama, bruto domaći proizvod Rusije porastao je za 1,4 posto u prva tri mjeseca godine, u poređenju s istim periodom 2024. godine. Međutim, u posljednjih šest mjeseci 2024. godine ekonomija je bila sa prosječnim rastom od oko 4,4 posto. Zvanične procjene sada predviđaju rast BDP-a od oko 2 posto u 2025. godini. Međunarodni monetarni fond predviđa još niži rast - 1,5 posto. Stopa nezaposlenosti je na historijski niskom nivou od oko 2,3 posto, što naglašava koliko je tržište rada izmijenjeno jer se muškarci odvlače s civilnih poslova kako bi se borili u Ukrajini. Suočena s inflacijom koja je u prvoj polovini 2025. godine iznosila preko 10 posto, Nabiulina je više puta upozoravala na "pregrijanu ekonomiju". Početkom juna, ona je inicirala malo smanjenje stope, na 20 posto, što su stručnjaci nazvali uglavnom simboličnim. Ali uticaj visoke kamatne stope se pokazuje u zvaničnoj statistici, prema podacima i prognozama Centra za makroekonomsku analizu i kratkoročno prognoziranje, istraživačke grupe povezane s vladom. Za neke u Kremlju, "meko slijetanje" bi bila dobrodošla korekcija u odnosu na dvije burne prethodne godine. Opasnost je ako se pretvori u "tvrdo slijetanje". "Održavanjem ključne kamatne stope vrlo visokom, uprkos tome što država kontinuirano ulaže novac u ekonomiju, uspjeli su postići usporavanje ekonomije", rekla je Marija Snegovaja, viša saradnica u programu za Rusiju u Centru za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu. "Nije jasno koliko je situacija održiva za Kremlj ako ekonomija zaista opada. To nije nešto što ni oni žele", rekla je tokom online diskusije 17. juna. "Generalno, ruski makroekonomski tim izgleda prilično zabrinut." Teže je predvidjeti šta ovo politički znači. Do sada je predsjednik Vladimir Putin dao Nabiulini i drugim visokim ekonomskim zvaničnicima svoj blagoslov za njihovo vođenje ekonomije. Dan nakon panel diskusije na forumu u Sankt Peterburgu, Putin se oglasio, uz upozorenje u govoru na poslovnom forumu: "Neki stručnjaci ukazuju na rizike stagnacije, pa čak i recesije", rekao je. "Naravno, to se ni pod kojim okolnostima ne smije dozvoliti." "Naš najvažniji zadatak ove godine je prelazak ekonomije na uravnoteženi rast", rekao je Putin. S obzirom na to da su drugi dijelovi ekonomije pogođeni sankcijama, kremaljska blagajna je još više ovisna o prihodima od nafte i plina nego što je to bio slučaj u prošlosti. Međutim, cijene nafte su pale od početka godine, a Ministarstvo finansija je snizilo svoju prognozu prihoda povezanih s naftom za 2025. godinu. "Ukoliko ne vidimo pad cijena nafte, [ili] neko značajno povećanje provođenja sankcija i ukupni pad civilne proizvodnje, mislim da će doći do 'blagog slijetanja'", rekao je Koljandr. Uravnotežen ili sporiji rast će se proširiti ekonomijom, usporavajući rast plata. Takođe će opteretiti kućne budžete u vrijeme kada su Rusi navikli na deblje novčanike, što bi moglo potaknuti nezadovoljstvo. Sve veći broj kompanija i fabrika takođe zaostaje u isplatama plata i nadnica radnicima, prema novinama Nezavisimaja Gazeta. Sve veći broj regija počeo je smanjivati bonuse za regrutaciju novih dobrovoljnih vojnika - trend koji odražava pogoršanje ekonomskih uslova na lokalnom nivou. Ipak, Putin se čini odlučnim da nastavi rat - čak i suočen sa zapanjujućim stopama žrtava koje se približavaju milionu poginulih ili ranjenih muškaraca. Vlada planira potrošiti oko 13,1 biliona rubalja (144 milijarde dolara) na odbrambene i sigurnosne izdatke u 2025. godini. To je 6,3 posto njenog bruto-društvenog proizvoda, jedan od najviših nivoa od sovjetske ere. "Nažalost, da, ovaj rat se neće zaustaviti iz ekonomskih razloga, a Rusija može nastaviti proizvoditi [oružje] na trenutnom nivou još neko vrijeme", rekao je Korhonen. "Jedini ekonomski faktor koji bi zaista mogao ometati ruske ratne napore je cijena nafte."

Veliki dijelovi Evrope suočavaju se s ekstremnim vremenskim uvjetima i temperaturama koje prelaze 40 stepeni Celzijusa. Vlasti širom kontinenta, posebno u njegovom južnom dijelu, izdale su zdravstvena i ekološka upozorenja.

Nove Maxar satelitske slike, snimljene 29. juna, prikazuju dizalice i ljude koji rade na kompleksu za obogaćivanje urana Fordow, nakon američkih i izraelskih zračnih napada. Vozila se takođe vide ispod grebena i parkirana su duž pristupne staze koja je izgrađena za pristup lokaciji.

Ruske snage se približavaju Dnjipropetrovskoj oblasti Ukrajine, mnoge porodice koje su već raseljene zbog rata ponovo su prisiljene da bježe. S evakuacijama u toku i pomjeranjem linije fronta, stanovnici sela koja graniče s Donjeckom regijom ne znaju hoće li ikada više vidjeti svoje domove. Šestogodišnji Damir, iz ratom razorenog područja Pokrovska, ne može zadržati suze dok njegova porodica napušta dom njegovih baka i djedova u Dnjipropetrovsku. "Zašto plačeš?" pita Mikola, Damirov djed. "Tvoja mama ide s tobom, tvoje sestre idu, tvoj brat ide... Sve ćeš ih tamo držati na oprezu", dodaje, nadajući se da će izmamiti osmijeh na lice svog unuka. Damirova porodica je prije godinu dana napustila Pokrovsk, gdje su sagradili kuću prije potpune ruske invazije. Sada, bježeći po drugi put, porodica ima malo nade da će je ikada više vidjeti. "Ne znam ni da li je moj stan još uvijek netaknut. Znam da su oni u blizini potpuno izgorjeli", rekla je Valentina, Damirova baka, za Current Time, program Radija Slobodna Evropa. "Susjedstvo u kojem su živjela moja djeca sravnjeno je sa zemljom", dodala je. Ovog ljeta, vlasti u Dnjipropetrovskoj oblasti najavile su obaveznu evakuaciju nekoliko pograničnih područja. Žene i djeca moraju napustiti svoje domove. Posljednjih mjeseci, regija - zajedno sa svojim glavnim središtem za volontere i izbjeglice, gradom Dnjipar - postala je česta meta ruskih napada dronova i raketa. Serhij Lisak, šef lokalne vojne uprave, kaže da je regija "skoro svakodnevno pod ruskim napadom", a civilna infrastruktura i stambena područja su pod stalnom prijetnjom. Pokušavajući zauzeti cijelu Donjecku oblast, ruske snage napreduju na terenu, napadajući neka od njenih područja koja graniče s Dnjipropetrovskom. "Rat je sve bliže i bliže", kaže Damirova sestra tinejdžerka, Amelia. "Već se čuju pucnjava i eksplozije. Želimo biti daleko od svega toga." Dok se žene i djeca evakuiraju, muškarci ostaju, nadajući se da će se situacija na kraju stabilizirati i da će se njihove porodice moći vratiti. "Žao mi je svojih unučadi i djece, ne sebe", kaže Mikola. "Samo ću uzeti svoje vile i čuvati ovo mjesto", dodaje s osmijehom.