Dve osobe obratile su se Ustavnom sudu Kosova u sredu zbog neizvršenja njegove presude o roku za izbor predsednice, ali pravni stručnjaci kažu da njihove inicijative same po sebi ne pokreću novi postupak pred ovim sudom. Nova predsednica Kosova Justina Široka-Pulja (Shiroka-Pula) preuzela je dužnost pošto je izabrana na tu funkciju u noći između utorka i srede. Advokat Arianit Koci saopštio je da je u Ustavnom sudu podneo obaveštenje u vezi s, kako je rekao, neizvršenjem presude o izboru predsednice. Ustavni sud Kosova je utvrdio da šezdesetodnevni rok za izbor predsednika ističe 6. oktobra, ali je glasanje za predsednicu završeno posle ponoći, u 00:07. S druge strane, bivši savetnik premijera Aljbina Kurtija (Albin), koji se kasnije pridružio Demokratskoj partiji Kosova (DPK), Durim Beriša (Berisha), rekao je da se obratio tom sudu podneskom o "neizvršenju" presude od 29. septembra. Podneskom je od Ustavnog suda zatražio da ispuni svoju ulogu "čuvara Ustava" i da po službenoj dužnosti donese rešenje kojim bi konstatovao da njegova presuda nije izvršena i da je Skupština raspuštena. Međutim, Naim Jakaj iz Kosovskog instituta za pravdu (KIP) objasnio je za Radio Slobodna Evropa da građanin ili advokat ne može da pokrene slučaj za ovaj proces pred Ustavnim sudom. "Građanin ili advokat može da obavesti Sud, ali ne mogu u svoje ime da traži apstraktnu ocenu ustavnosti postupaka Skupštine. Za to su potrebne strane ovlašćene Ustavom, među kojima je najmanje deset poslanika Skupštine", rekao je Jakaj. Prema njegovim rečima, takvo obaveštenje može poslužiti kao signal o neizvršenju presude, ali ne predstavlja formalni zahtev koji obavezuje Ustavni sud da otvori novi slučaj. On je rekao da se u konkretnom slučaju može zatražiti i pojašnjenje od Ustavnog suda, imajući u vidu razvoj događaja posle isteka roka koji je on odredio. "Presudom ovog suda jasno je utvrđeno da rok za izbor predsednika ističe 6. oktobra i da je postupak trebalo sprovesti i okončati u okviru tog roka", rekao je Jakaj. Kancelarija ombudsmana je dotle za RSE navela da nije pokrenut nikakav postupak u vezi s tim pitanjem i da trenutno ne razmatra pokretanje slučaja pred Ustavnim sudom. "Trenutno nismo primili nikakav zahtev u vezi s tim pitanjem i ne razmatramo ga u posebnom postupku", navodi se u odgovoru Institucije ombudsmana za RSE. Ta institucija je dodala da će pratiti razvoj situacije i da će, ako se pojavi konkretno pitanje koje spada u njen mandat i nadležnosti, to proceniti u skladu s Ustavom i zakonom. "Prilikom procene svake konkretne situacije treba uzeti u obzir i uticaj koji ona može imati na ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava. Efikasno funkcionisanje institucija predstavlja važan javni interes i preduslov za efikasno ostvarivanje i zaštitu prava građana", navodi se u odgovoru. S druge strane, poslanica Demokratskog saveza Kosova (DSK) Vjosa Osmani još juče je rekla da ta partija neće pokretati slučaj pred Ustavnim sudom u vezi s izborom predsednice posle isteka roka. Poznavalac političkih prilika Eugen Cakoli (Cakolli) napisao je na Fejsbuku (Facebook) da ovaj slučaj Ustavnom sudu jedino može da uputi najmanje deset poslanika, i da to moraju da učine u roku od osam dana. "Ako se u tom roku ne podnese zahtev, ovaj put osporavanja se zatvara", napisao je Cakoli. Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koju podržavaju vlasti u Srbiji, pre godinu dana je iskoristila mogućnost koju poslanicima daje Ustava da se obrate Ustavnom sudu. Zahtev je potpisalo deset poslanika, devet iz Srpske liste i jedan, Adem Hodža (Hoxha), van te liste. Taj slučaj odnosio se na postupak izbora potpredsednika Skupštine iz srpske zajednice. Srpski poslanik Nenad Rašić iz partije Za slobodu, pravdu i opstanak izabran je za potpredsednika Skupštine, a da ga nije predložila većina poslanika iz srpske zajednice. Šta se dogodilo u utorak?Skupština Kosova započela je postupak izbora predsednice u kasnim večernjim satima u utorak, na dan kada je ističao šezdesetodnevni rok koji je odredio Ustavni sud. Glasanje za predsednicu počelo je u 23:55. U 00:13 u sredu Skupština je proglasila da je Široka-Pulja izabrana za predsednicu sa 81 glasom. Ustavni sud je u presudi u slučajevima KO256/26 i KO258/26 utvrdio da je šezdesetodnevni rok za izbor predsednika počeo da teče 8. avgusta i da ističe 6. oktobra. Pred glasanje su pravnici, s kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa, rekli da postupak izbora predsednika treba da bude okončan u roku koji je odredio Ustavni sud. Ehat Miftaraj iz KIP-a rekao je da je, ako predsednik ne bude izabran u tom roku, posledica raspuštanje Skupštine. Sada, prema Jakaju, ostaje mogućnost da se od Ustavnog suda zatraži ocena, ali Kocijevo obaveštenje samo po sebi ne pokreće takav postupak. Inaguracija nove predsednice KosovaŠiroka-Pulja inaugurisana je u sredu za predsednicu Kosova, nekoliko sati nakon što ju je Skupština izabrala na tu funkciju. Tokom ceremonije, predsednica Skupštine, koja je do juče vršila dužnost predsednice, Aljbuljena Hadžiu (Albulena Haxhiu), predala je Ustav Republike Kosovo Široka-Pulji, pre nego što su obe ušle u zgradu Predsedništva. Unutra je Hadžiu rekla da će Široka-Pulja uvek imati njenu podršku i da joj je čast i ponos što će žena poput nje odsad obavljati ovu funkciju. Široka-Pulja je, s druge strane, rekla da će nastaviti posao koji je Hadžiu započela. Potom su zamenile mesta, pa je Široka-Pulja sela u predsedničku stolicu. Široka-Pulj (72), ekonomistkinja je i akademkinja. Ranije je bila ministarka energetike i rudarstva i poslanica DPK-a. Pre izbora za predsednicu bila je predsednica Akademije nauka i umetnosti Kosova, i prva žena koja je vodila tu instituciju. Široka-Pulja je treća žena na čelu Kosova, posle Atifete Jahjage i Vjose Osmani. Njen predsednički mandat traje pet godina.

Američka senatorka iz redova demokrata Jeanne Shaheen dobitnica je priznanja "Počasni građanin Grada Sarajeva" za 2025. godinu. Priznanje joj je uručeno, kako je rečeno iz Grada Sarajeva, zbog njenog dugogodišnjeg angažmana i podrške Bosni i Hercegovini, te zalaganja za jačanje odnosa između BiH i Sjedinjenih Američkih Država. Navodi se i da se Shaheen tokom političkog djelovanja zalagala za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i prosperiteta Bosne i Hercegovine, te podržavala euroatlantske težnje Bosne i Hercegovine. Time je, kako se ističe u obrazloženju, postala jedna od značajnih i postojanih saveznica Bosne i Hercegovine na američkoj političkoj sceni. Ističe se i njen doprinos afirmaciji Sarajeva, posebno kroz zalaganje za glavni grad Bosne i Hercegovine kao simbol otpornosti i evropske budućnosti. Nagradu Shaheen je 7. oktobra u Gradskoj vijećnici u Sarajevu uručio gradonačelnik Samir Avdić. Tokom svog političkog djelovanja, Shaheen je nekoliko puta posjetila Bosnu i Hercegovinu. Interes Rusije destabilizacija regiona Zapadnog BalkanaJeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru za vanjske odnose Senata, duže vrijeme upozorava na sigurnosne rizike na Zapadnom Balkanu i zalaže se za snažnije prisustvo Sjedinjenih Država u regionu. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, više puta je isticala podršku njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru, uz ocjenu da je nastavak američkog i međunarodnog angažmana važan za očuvanje stabilnosti. Na marginama Minhenske sigurnosne konferencije, u februaru ove godine, gdje je predvodila delegaciju Odbora za vanjske odnose američkog Senata na sastanku sa članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem i tadašnjim visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom, izrazila je zabrinutost zbog secesionističke retorike i poteza Milorada Dodika, za koje je navela da ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i regionalnu stabilnost. Sjedinjene Američke Države su, u oktobru prošle godine ukinule sankcije Miloradu Dodiku, kao i članici Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željki Cvijanović i pojedinim članovima Dodikove porodice koji su bili pod američkim sankcijama. U fokusu njenih izjava je i odnos Rusije prema regionu. Shaheen je u intervjuu za RSE rekla kako Rusija ima interes za destabilizaciju regiona Zapadnog Balkana koji Moskva vidi kao "potencijalni drugi front". Navela je i da SAD moraju osigurati da Rusija zna da su američke snage u regionu "u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". Povodom zabrinutosti zbog mogućnosti nestabilnosti koja uključuje Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Srbiju, ona je rekla da je "riječ o povezanosti Srbije i Srba u (bh. entitetu) Republici Srpskoj s Rusijom, te o ruskom interesu za destabilizaciju regiona". "Rusija to vidi kao potencijalni drugi front, a mi moramo učiniti sve što možemo kako bismo očuvali stabilnost u regionu. Takođe moramo jasno dati do znanja da i naša vojska vrlo pažljivo prati situaciju", rekla je Shaheen, koja je i kopredsjednica Senatske grupe za posmatranje NATO. Navodeći da NATO ima snage na Kosovu i misiju EUFOR-a u BiH ona je istakla: "Moramo osigurati da Rusi znaju kako su te snage u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". Shaheen je rekla da SAD moraju da osiguraju suzbijanje ruskog hibridnog ratovanja gdje god je to moguće. "To nije samo u interesu Amerike, već i u interesu naših evropskih saveznika", dodala je ona. Na pitanje zabrinutost zbog aktivnosti Rusije duž istočnog krila NATO saveza, Shaheen je rekla da Rusija ne sprovodi hibridno ratovanje samo u toj oblasti, a da Srbiju koristi kao "usputnu stanicu".

Policija Kosova je, na osnovu svojih saznanja da se u prostorijama Tehničke škole u Severnoj Mitrovici održava predizborni skup za parlamentarne izbore u Srbiji, otišla na mesto dešavanja, gde je zatekla funkcionere Srpske liste i zatražila da se raziđu. To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio zamenik direktora policije Kosova za region sever Veton Eljšani (Elshani), navodeći da su reagovali po naredbi pretpostavljenih da se ne dozvoli održavanje predizbornih skupova za izbore u Srbiji, koji se održavaju 25. oktobra. "Rekli su nam (funkcioneri Srpske liste) da se radi o nekoj edukaciji, ali su napustili prostorije. Mi smo imali informaciju da je u toku predizborni skup, neće biti dozvoljeni predizborni skupovi za Srbiju na Kosovu", naveo je Eljšani. Srpska lista, vodeća stranka Srba na Kosovu koja ima podršku aktuelnih vlasti u Beogradu, do sada se nije oglašavala povodom navoda policije da je prekinut predizborni skup na kome su zatekli njihove funkcionere. Ova stranka je podržala listu Aleksandra Vučića "Ujedinjena Srbija" na predstojećim izborima u Srbiji. Krajem septembra sa Facebook stranici "Studenti pobeđuju - Kosovsko Pomoravlje" saopšteno da je samoinicijativna grupa studenata sa Univerziteta u Severnoj Mitrovici od Policije Kosova zatražila dozvolu za održavanje predizbornih tribina u nekoliko sredina gde žive pripadnici srpske zajednice: Ranilugu, Šilovu, Klokotu, Štrpcu, Gračanici, Leposaviću i Severnoj Mitrovici. U međuvremenu je studentski pokret, koji se smatra glavnim konkurentom Srpskoj naprednoj stranci, za nedeljnik Vreme naveo da radi na pronalaženju načina za vođenje predizborne kampanje na Kosovu. Kako je ovaj pokret ocenio, kosovske vlasti "ne smatraju Kosovo integralnim delom Srbije", te da to može otežati političko delovanje ili ugroziti bezbednost aktera kampanje. Opozicioni politički predstavnici Srba na Kosovu su podršku pružili listi studentskog pokreta "Studenti pobeđuju". Podržao ih je i političar Nenad Rašić, koji je i ministar u Vladi Aljbina Kurtija (Albin). Republička izborna komisija Srbije je 5. oktobra donela odluku da će birači sa Kosova svoje pravo glasa moći da iskoriste u pograničnim gradovima na teritoriji Srbije: Vranju, Raškoj, Kuršumliji i Tutinu. Na isti način su Srbi sa Kosova glasali i na izborima za Skupštinu Srbije 2023. godine, jer Vlada Kosova nije dozvolila otvaranje biračkih mesta na Kosovu. Srbi sa Kosova imaju pravo na dvojno državljanstvo i samim tim mogu da glasaju i na izborima koje organizuje Srbija, ali za otvaranje biračkih mesta na Kosovu Priština traži zvaničan zahtev Beograda, umesto da posreduje OEBS-a (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju). Srbija je tako nešto pak odbijala uz obrazloženje da se na taj način priznaje kosovska nezavisnost.

Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za BiH i Demokratska fronta najavile su 7. oktobra da će formirati vlast u Kantonu Sarajevo. Ove političke opcije, prema preliminarnim rezultatima izborima koji su održani 4. oktobra, imaju 18 mandata u Skupštini Kantona Sarajevo od ukupno 35 mjesta. Muamer Bandić, iz Stranke za BiH na konferenciji za novinare u Sarajevu je rekao da će se većina temeljiti na programskim ciljevima. "Ovo nije nova 'Trojka', već stranke koje će sklopiti dogovor na osnovu političkih rezultata", izjavio je Bandić. Kako je rekao Faruk Kapidžić, iz SDA, ove stranke će do dodjele certifikata napraviti program i odrediti imena. Iz Demokratske fronte je rečeno da sa dva poslanika "odlučuju koji će od dva bloka odlučivati". Sve tri stranke su u prošlom sazivu bile opozicione. U Bosni i Hercegovini su 4. oktobra održani Opšti izbori na koji su birani članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, predsjednik Republike Srpske, zastupnici u entitetskim parlamentima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, te zastupnici u kantonalnim skupštinama u deset kantona u Federaciji BiH. Prema preliminarnim rezultatima, Stranka demokratske akcije Bakira Izetbegovića, Socijaldemokratska partija BiH na čelu s Nerminom Nikšićem, te Hrvatska demokratska zajednice vodeće su u entitetu Federacija BiH. U Republici Srpskoj uvjerljivo vodi Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika čiji kandidat Savo Minić vodi i u utrci za predsjednika RS-a. Nakon direktnih izbora slijede formiranje entitetskih parlamenata, te indirektni izbori za državni Dom naroda Parlamenta BiH, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i Vijeće naroda Narodne skupštine Republike Srpske. U Federaciji BiH će se u Parlamentu indirektno birati i entitetski predsjednik, te potpredsjednici. Nakon toga slijedi formiranje Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada. U deset kantona u Federaciji BiH, također, se trebaju formirati skupštine i imenovati vlade.

Evropska unija izrazila je duboku zabrinutost zbog izmena i dopuna Zakona o Specijalizovanim većima, koje su, prema oceni zvaničnika u Briselu, u suprotnosti s međunarodnim obavezama Kosova prema Uniji. "Pozivamo Kosovo da poštuje svoje međunarodne obaveze kako bi garantovalo sudsku nezavisnost Specijalizovanih veća Kosova, kao i preuzetu obavezu da se obezbedi odgovornost i da se pravda omogući žrtvama i njihovim porodicama iz svih zajednica na Kosovu", izjavio je portparol EU. Podsetio je da Unija dosledno podržava rad Specijalizovanih veća kao nezavisne pravosudne institucije i naglasio da njihov sadašnji mandat i nezavisnost moraju biti u potpunosti poštovani. "Specijalizovana veća Kosova sprovode pravdu na osnovu načela individualne krivične odgovornosti", istakao je portparol. Nemačka ambasada na Kosovu takođe je izrazila zabrinutost zbog izmena zakona o Specijalnom sudu. Da bi Specijalizovana veća ispunila misiju da osiguraju odgovornost i pravdu za žrtve iz svih zajednica na Kosovu, "njihova nezavisnost se mora u potpunosti poštovati", navela je portparolka nemačke ambasade Katalin Hajne (Cataline Heine). "U skladu sa EU, sa dubokom zabrinutošću posmatramo izmene i dopune zakona o Specijalnim većima Kosova", dodala je ona. Skupština Kosova izglasala je zakon u utorak uveče, nedugo pre nego što je za šeficu države izabrala Justinu Široku Pulju. Taj izbor Brisel je pozdravio, uz očekivanje da će doneti povratak institucionalne stabilnosti, koja bi Kosovu omogućila da napreduje na evropskom putu i u potpunosti iskoristi mogućnosti koje EU nudi. Iz EU su podsetili i da Kosovo čeka važan posao: reforme povezane s Planom rasta i reformi, dalja primena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i napredak u regionalnoj saradnji i postepenoj integraciji u jedinstveno tržište EU. "Iako je EU spremna da i dalje podržava Kosovo, naše partnerstvo podrazumeva ne samo zajedničke interese već i zajedničku odgovornost", naglasio je portparol. Skupština je Justinu Široku Pulju izabrala za novu predsednicu u prvim minutima 7. oktobra. Izbor je usledio posle političkog dogovora postignutog u poslednji čas, kojim su obezbeđeni i glasovi poslanika za zakonske izmene koje ograničavaju nadležnosti Specijalizovanih veća u Hagu. Time je okončana i institucionalna blokada u kojoj se Kosovo nalazilo od 2025. godine. Pre glasanja o predsednici, Skupština je u drugom čitanju usvojila izmene Zakona o Specijalizovanim većima i tako okončala parlamentarnu proceduru za predlog zakona koji je pokrenula Demokratska partija Kosova (DPK). Vanredna sednica sazvana je u kasnim satima 6. oktobra, pošto je DPK prihvatila predlog Pokreta Samoopredeljenje da Justina Široka Pulja bude kandidatkinja za predsednicu. Tome je prethodio ceo dan tokom kojeg stranke nisu uspele da pronađu izlaz. Istovremeno su i 6. oktobra nastavljeni protesti protiv izmena zakona, dan nakon sukoba demonstranata i policije. Pravni osnov za osnivanje Specijalizovanih veća jeste razmena pisama iz 2014. godine između tadašnje predsednice Kosova Atifete Jahjage i tadašnje visoke predstavnice EU Ketrin Ešton. Veća su smeštena u Hagu, ali su deo pravosudnog sistema Kosova. Evropska unija je njihov glavni finansijer, s gotovo 400 miliona evra od osnivanja.

Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da Iranu nikada neće biti dopušteno da nabavi nuklearno oružje, naglasivši da je sprječavanje Teherana u tome crvena linija predsjednika Donalda Trumpa. "Iran ne može imati nuklearno oružje. Jednostavno, točka, kraj priče", rekao je Rubio 7. listopada u Ateni, gdje je razgovarao s grčkim ministrom vanjskih poslova Giorgosom Gerapetritisom tijekom šestog američko-grčkog Strateškog dijaloga. Upitan je li Washington spreman prihvatiti određenu razinu iranskog obogaćivanja uranija, Rubio nije želio precizirati koja bi razina bila prihvatljiva. Umjesto toga, rekao je da svaki sporazum mora jamčiti da Iran "nikada neće imati nuklearno oružje". "To je naš stav. To je razlog zbog kojeg je sve ovo počelo", rekao je Rubio. Rubio je također optužio Teheran da je pokušavao izgraditi toliko velik konvencionalni vojni arsenal da bi Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima postalo teško djelovati protiv njegova nuklearnog programa. "Iran je pokušavao izgraditi toliko snažne konvencionalne vojne kapacitete da bi postao nedodirljiv", rekao je. Dodao je da je američka vojna akcija ozbiljno oslabila Iran, uključujući uništavanje ili znatno smanjenje njegovih sposobnosti u području dronova, projektila, mornarice i zračnih snaga. "Danas su vojno mnogo slabiji nego prije", rekao je Rubio. Iranske vojne sposobnosti tijekom sukoba znatno su oslabljene, iako Teheran i dalje raspolaže raketnim i bespilotnim kapacitetima. Trenutačno stanje njegova nuklearnog programa i dalje je teško procijeniti, a Međunarodna agencija za atomsku energiju navodi da međunarodni inspektori imaju ograničen pristup. Iran pred gospodarskim slomomRubio je Iran opisao i kao zemlju koja se suočava s produbljivanjem gospodarske krize, rekavši da njegovo gospodarstvo ide prema "potpunom slobodnom padu". Ukazao je na ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i nastavak prolaska tankera kroz taj strateški morski prolaz, ustvrdivši da je Teheran izgubio kontrolu nad njim. Iako je promet naftom nastavljen, plovidba tjesnacem i dalje je poremećena, a Iran i dalje tvrdi da potpuno otvaranje ovisi o ispunjavanju uvjeta koje je postavio Washingtonu. Rubio je za gospodarske probleme zemlje okrivio iransko vodstvo, optuživši vlasti da resurse troše na Hezbolah, Hamas, iračke milicije i hutiste umjesto na poboljšanje životnih uvjeta svojih građana. "Trebali su svoj novac trošiti na svoj narod, a umjesto toga troše ga na terorizam i oružje", rekao je. Dodao je da je Teheran ranije imao više prilika za postizanje sporazuma o svom nuklearnom programu, ali ih nije iskoristio. Grčka ključni saveznikRubio je Grčku opisao kao ključnog američkog saveznika u vrijeme rastuće nestabilnosti u Europi i na Bliskom istoku, spomenuvši sukobe povezane s Iranom, Rusijom, Ukrajinom i Crvenim morem. Nazvao je Grčku "izvorom stabilnosti u nestabilnom svijetu" te pohvalio Atenu zbog povećanja obrambenih izdvajanja. Prema njegovim riječima, Grčka bi ove godine trebala ispuniti obvezu izdvajanja pet posto bruto domaćeg proizvoda za obranu, pri čemu više od 3,5 posto otpada na osnovne obrambene troškove. Također je najavio da će se Grčka pridružiti Programu partnerstva saveznih država Nacionalne garde SAD-a te će surađivati s Nacionalnom gardom Floride, čime će se dodatno proširiti vojna suradnja. Dvije zemlje dogovorile su i jačanje suradnje u borbi protiv terorizma te razmjeni informacija između sigurnosnih i policijskih agencija. Rubio je istaknuo da položaj Grčke na glavnim migracijskim i krijumčarskim rutama povećava njezinu izloženost terorizmu, trgovini ljudima i transnacionalnom kriminalu. Washington i Atena planiraju proširiti suradnju u području izvoza američkog ukapljenog prirodnog plina, elektroenergetskih i plinskih povezivanja, novih tehnologija i regionalne energetske sigurnosti. Dvije zemlje također surađuju u suzbijanju krijumčarenja grčkih i drugih mediteranskih antičkih artefakata u Sjedinjene Države. Govor o budućnosti ZapadaRubio bi kasnije tijekom dana trebao održati govor na atenskom brežuljku Pnyx, s pogledom na Akropolu, u kojem će iznijeti širu poruku o demokraciji, nacionalnom identitetu i budućnosti Zapada. Prema dijelovima govora koje je unaprijed objavio State Department, Rubio će pozvati na "veliku obnovu zapadnog duha". Očekuje se da će ustvrditi kako je drevna Atena utjelovila vrijednosti koje su oblikovale Zapad, među njima osobnu ambiciju, istraživanje, inovacije, natjecanje i težnju prema nadilaženju ograničenja. "Ovdje, u Ateni, prvi put su u punini ostvarene sve ključne osobine koje su kasnije definirale Zapad", trebao bi reći Rubio. Usporedit će težnju drevnih Grka prema izvrsnosti s onim što opisuje kao suvremeno stavljanje sigurnosti i udobnosti ispred ambicije i postignuća. "Ljudi koji su izgradili Partenon gradili su prema gore", trebao bi poručiti. 'Sljedeće desetljeće'Rubio će Zapad prikazati i kao civilizaciju na povijesnoj prekretnici. "Sljedeće desetljeće napisat će priču sljedećeg stoljeća", navodi se u pripremljenom govoru. Očekuje se da će ustvrditi kako su Sjedinjene Države pod Trumpom odabrale "beskompromisno jačanje nacionalne moći", uključujući obnovu proizvodnje, jačanje obrane, osiguravanje ključnih opskrbnih lanaca i natjecanje za vodeću ulogu u novim tehnologijama. Poseban naglasak trebao bi staviti na naprednu proizvodnju, umjetnu inteligenciju, dronove, naoružanje, poluvodiče, kritične minerale, kibernetičku sigurnost, energetiku i istraživanje svemira. Rubio će također osporiti ideju da bi vanjska politika trebala interese "globalne zajednice" stavljati ispred interesa vlastitih građana. Prema pripremljenim dijelovima govora, ustvrdit će da odanost vlastitoj državi i obrana njezinih interesa nisu sebični, pozivajući se na drevne grčke primjere dužnosti, žrtve i časti. Istodobno će napraviti oštar kontrast s iranskim vjerskim vodstvom, optužujući "radikalne mule" za veličanje smrti i mučeništva. "Naši heroji mogu biti spremni umrijeti za svoj cilj, ali ne štuju smrt", trebao bi reći Rubio. Očekuje se da će govor sukob s Iranom prikazati kao dio šire borbe za vrijednosti i budući smjer Zapada, proširujući poruku iz Atene izvan pitanja sigurnosti i diplomacije na obranu nacionalne moći, zapadnog identiteta i demokratskih tradicija.

Američki državni sekretar Marco Rubio najavio je obnovljeni američki angažman na jačanju bezbjednosti na Arktiku, upozorivši da američki protivnici i konkurenti već djeluju u regionu čiji strateški značaj raste. Govoreći uz islandsku ministricu spoljnih poslova Thorgerdur Katrin Gunnarsdottir, tokom prve stanice turneje po trima zemljama članicama NATO-a, Rubio je istakao da je Island, zbog svog položaja, ključna karika u odbrani Sjeverne Amerike i Evrope. Posjeta dolazi u trenutku kada ruske vojne i obavještajne sposobnosti, kao i rastuće kineske ambicije na Arktiku, privlače sve veću pažnju prema sjeveru. "Island se nalazi u središtu mnogih pitanja koja se tiču bezbjednosti i odbrane naše zajedničke regije", rekao je Rubio. "Te prijetnje rastu i zato je fokus na Arktiku uopšte, a posebno na Islandu, toliko važan." Tokom posjete obišao je i kuću Hofdi, mjesto samita iz 1986. godine između američkog predsjednika Ronalda Reagana i sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova. Četrdeset godina kasnije, Rubio i Gunnarsdottirova ponovili su čuveni stisak ruke dvojice lidera, naglašavajući trajnu ulogu Islanda u strateškim odnosima između Sjeverne Amerike, Evrope i Arktika. Rubio nije najavio otvaranje nove stalne američke vojne baze na Islandu, ali je poručio da je Washington spreman proširiti svoje bezbjednosno prisustvo. Upitan da li bi SAD mogle povećati vojno prisustvo ili nadzorne kapacitete nakon novog sporazuma SAD-a, Danske i Grenlanda o odbrani, Rubio je rekao da će Washington s islandskim vlastima razmotriti šta se još može učiniti. "Mislim da postoji spremnost da zajedno uradimo više", rekao je, ukazujući na islandsku infrastrukturu, tehnologiju i sposobnost nadzora. SAD su 2006. godine okončale stalno vojno prisustvo u Keflaviku, ali su savezničke aktivnosti nastavljene kroz vojne vježbe, pomorske patrole i rotaciona raspoređivanja snaga. Rubio smatra da se strateško okruženje od tada značajno promijenilo. "Svijet se promijenio u posljednjih 20 godina. Arktik je u centru pažnje", rekao je, ističući da je položaj Islanda važan ne samo za NATO-ovu odbranu Evrope, već i za odbranu teritorije SAD-a. Više od 1.200 Amerikanaca prošlog mjeseca učestvovalo je sa savezničkim snagama u vojnoj vježbi Northern Viking 2026, dijelu godišnje vojne saradnje na Islandu i u njegovoj okolini. Rubio je naglasio da činjenica da Island nema klasičnu vojsku ne umanjuje njegov doprinos NATO-u. Umjesto toga, ta zemlja savezu pruža teritoriju, infrastrukturu, nadzorne kapacitete i pristup za savezničke snage. "Želimo nastaviti graditi na tome kako bismo spriječili sukob", rekao je Rubio. "Historija nas uči da je odvraćanje najbolja zaštita od nasilja i najbolji način sprečavanja rata." On je dodao da se rizici po bezbjednost s kojima se suočavaju Island i njegovi saveznici ne svode samo na konvencionalne vojne prijetnje. Upitan da li Islandu prijeti direktna opasnost iz Rusije, Rubio je ukazao na prikrivene aktivnosti, prijetnje podmorskim kablovima i ranjivost pomorskih ruta. "Postoje direktne prijetnje", rekao je. "A te prijetnje u 21. vijeku nisu samo vojne. One su i ekonomske i komercijalne prirode te imaju posljedice po nacionalnu bezbjednost naših zemalja." Ti komentari odražavaju širu zabrinutost u NATO-u da Arktik i sjeverni Atlantik postaju sve važniji za aktivnosti podmornica, pomorske rute, komunikacijsku infrastrukturu i pristup Sjevernoj Americi. Erlingur Erlingsson, viši gostujući istraživač Instituta za međunarodne odnose Univerziteta Islanda, rekao je za Radio Slobodna Evropa da Island pozdravlja jačanje savezničke pažnje prema krajnjem sjeveru, uključujući NATO-ovu inicijativu Arctic Sentry i rast evropskih kapaciteta. Ipak, upozorio je da se ne smije izgubiti iz vida šira evropska bezbjednosna slika. "Ruske sposobnosti, posebno djelovanje u takozvanoj sivoj zoni, udari velikog dometa i podmorničke aktivnosti, i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju", rekao je Erlingsson. Prema njegovim riječima, istočno krilo NATO-a ostaje glavni bezbjednosni prioritet saveza, a nastavak podrške Ukrajini ključan je za evropsku bezbjednost. Kristinn Arni Lar Hrobjartsson, suosnivač islandskog bezbjednosnog instituta Varda, rekao je da Reykjavik bilježi povećano rusko interesovanje za regiju. Fokus na Arktik"Island svakako osjeća pojačan fokus na Arktik, potaknut ruskim aktivnostima i kontinuiranim ratom agresije", rekao je za Radio Slobodna Evropa, ukazujući na prisustvo ruskog špijunskog broda u blizini Islanda tokom ljeta. Hrobjartsson je takođe upozorio da ne treba preuveličavati kinesku ulogu na Islandu, ocjenjujući da su kineske aktivnosti "uglavnom prenaglašene" u poređenju s neposrednijim vojnim prijetnjama s kojima se NATO suočava na svom istočnom krilu. Važnost Islanda vjerovatno će dodatno rasti kako SAD budu jačale svoje prisustvo na Grenlandu i širem arktičkom području. Rubio je pozdravio nedavni sporazum SAD-a, Grenlanda i Danske o odbrani Grenlanda, ocijenivši ga važnim za regionalnu bezbjednost. Prema riječima Hrobjartssona, strateški položaj Islanda i njegova podrška savezničkim snagama čine ga važnim dijelom nastajuće arktičke odbrambene mreže. "Novi sporazum o Grenlandu i moguće širenje baza tamo nesumnjivo će zahtijevati još veći doprinos Islanda", rekao je. Rubio je nastojao proširiti saradnju i izvan područja odbrane, ukazujući na mogućnosti u geotermalnoj energiji, biotehnologiji, morskoj industriji i drugim sektorima. Ipak, naglasio je da bezbjednost ostaje temelj ekonomske saradnje. "Bezbjednost je osnova svega. Ako niste sigurni, ne možete biti ni prosperitetni", poručio je. Dodao je da bi, uprkos teškoćama sklapanja klasičnog sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a i Islanda u sadašnjim okolnostima, dvije zemlje mogle produbiti bilateralne trgovinske i investicione veze. Za Island će izazov biti uskladiti rastući strateški značaj sa potrebom očuvanja snažnog i predvidivog transatlantskog saveza. Erlingsson smatra da bi Rubiova posjeta mogla pomoći u saniranju dijela štete nastale zbog nedavnih tenzija oko Grenlanda, ali upozorava da šira pitanja o američkoj posvećenosti NATO-u i dalje ostaju otvorena. Za Washington strateška vrijednost Islanda proizlazi iz njegovog položaja između Sjeverne Amerike, Evrope i Arktika, u trenutku kada NATO sve više pažnje posvećuje krajnjem sjeveru i sjevernom Atlantiku. Rubio je poručio da cilj nije izazivanje sukoba, već jačanje odvraćanja. "Želimo nastaviti graditi na tome kako bismo spriječili sukob, a ne da ga podstaknemo ili izazovemo", rekao je. "Historija nas uči da je odvraćanje najbolja zaštita od nasilja i najbolji način sprečavanja rata."

Dvadeset godina nakon ubistva Ane Politkovskaje, istraživačke novinarke koja je razotkrivala brutalnost ruskog rata u Čečeniji i dokumentovala kako je predsjednik Rusije Vladimir Putin ograničavao demokratiju u zemlji, njena kćerka Vera Politkovskaje kaže da se u političkoj klimi Rusije malo toga promijenilo. "Govorili su joj: ‘Pretjeruješ. Sve posmatraš kroz mračnu prizmu’", rekla je Vera Politkovskaja za Ruski servis Radija Slobodna Evropa uoči 20. godišnjice brutalnog ubistva svoje majke 7. oktobra 2006. godine. "A sada je isto, samo što su podjele postale mnogo dublje. Sve je postalo mnogo izraženije, čak i u odnosu na ono što je ona predviđala prije više od 20 godina." Politkovskaja, koja je radila za nezavisni list Novaja Gazeta, ubijena je iz vatrenog oružja u ulazu zgrade u kojoj je živjela u Moskvi. Ubistvo se dogodilo na rođendan Vladimira Putina, što je podstaklo spekulacije da je ono predstavljalo svojevrsan "poklon" predsjedniku. Bivši ruski policajac Sergej Hadžikurbanov, koji je negirao optužbe, osuđen je na 20 godina zatvora zbog uloge u organizovanju atentata. Međutim, Putin ga je pomilovao 2023. godine nakon što je učestvovao u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Dvojica stanovnika Čečenije, Rustam Mahmudov i Lom-Ali Gaitukajev, kasnije su osuđeni na doživotni zatvor. Porota je Mahmudova proglasila krivim za ubistvo Politkovskaje, dok je Gaitukajev osuđen za organizovanje atentata. Gaitukajev je kasnije preminuo u zatvoru. Još jedan optuženi, bivši moskovski policajac Denis Pavljučenkov, osuđen je na 11 godina zatvora nakon što je priznao da je organizovao praćenje Politkovskaje prije njenog ubistva. Šest novinara i saradnika Novaje Gazete ubijeno je u napadima za koje list i organizacije za ljudska prava tvrde da su bili odmazda za njihov novinarski rad. To su Igor Domnikov (2000), Jurij Ščekočihin (2003), Ana Politkovskaja (2006), Anastasija Baburova (2009), Stanislav Markelov (2009) i Natalija Estemirova (2009). Od smrti Ane Politkovskaje, ruske vlasti postepeno su proširivale zakonske mehanizme kojima kažnjavaju neistomišljenike, cenzurišu nezavisne medije, gase organizacije civilnog društva i ušutkavaju opozicione političare. To uključuje mjere poput zakona o tzv. stranim agentima, koji kažnjava pojedince i organizacije koje primaju sredstva iz inostranstva, te zakona o "nepoželjnim organizacijama", kojim se zabranjuju strane organizacije proglašene prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, a kriminalizuje saradnja s njima ili njihovo finansiranje. Vera Politkovskaja kaže da su upravo takve pojave bile ono na šta je rad njene majke upozoravao. "Suštinski, glavna tema rada moje majke bile su priče običnih ljudi", rekla je ona. "I način na koji su ti obični ljudi bili pregaženi političkim i vojnim sistemom. To je ono što je moja majka tada vidjela i o čemu je govorila. Vidjela je, da tako kažem, dalje od mnogih drugih ljudi. A ljudi joj nisu vjerovali." Ana Politkovskaja rođena je 1958. godine u New Yorku, kao kćerka sovjetskog diplomate porijeklom iz Ukrajine. Dobitnica je brojnih ruskih i međunarodnih priznanja, uključujući globalnu nagradu organizacije Amnesty International za novinarstvo o ljudskim pravima (2001.), nagradu PEN Freedom to Write (2002.) i Nagradu Olof Palme (2004.). Godine 2007. postala je prva osoba koja je posthumno dobila UNESCO/Guillermo Cano Svjetsku nagradu za slobodu medija.

Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena je francuskom naučniku Henriju B. Kaganu i Japancu Kensu Soaiju za pronalazak odgovora na hemijsku zagonetku životne asimetrije. "Molekuli koje koriste sva živa bića, poput aminokiselina koje predstavljaju gradivne elemente proteina, imaju svojstvo poznato kao hiralnost. To znači da postoje u dvije verzije koje su međusobne zrcalne slike", objasnio je Nobelov komitet. Život je, međutim, izrazito selektivan i koristi samo jednu od tih verzija. Dvojica naučnika odgovorila su na pitanje zašto život daje prednost jednoj od ove dvije molekularne forme u odnosu na drugu. U organskoj hemiji ovo svojstvo poznato je kao hiralnost, što znači da molekula može postojati u dvije simetrične verzije, od kojih svaka ima različita svojstva. Kada je riječ o razvoju lijekova, to je od posebnog značaja. Jedna verzija molekula može imati svojstva koja pomažu u liječenju bolesti, dok druga ne proizvodi nikakav učinak. Henri Kagan i Kenso Soai razvili su metode koje omogućavaju da hemijske reakcije proizvode znatno veće količine željene varijante molekula. Novčani dio nagrade ove godine iznosi 12 miliona švedskih kruna po kategoriji (oko 1,2 miliona dolara), bez obzira na to da li nagradu dobije pojedinac, mala grupa laureata ili organizacija. Objavljivanje dobitnika ovogodišnjih Nobelovih nagrada počelo je u ponedjeljak, kada je Nobelova nagrada za medicinu dodijeljena trojici naučnika čiji je rad doveo do razvoja metode koja koristi svjetlost kako bi pomogla naučnicima da bolje razumiju kako mozak funkcioniše. U utorak je belgijski fizičar Francis Halzen dobio Nobelovu nagradu za fiziku zbog istraživanja neutrina - veoma sitnih čestica koje gotovo neprimjetno prolaze kroz materiju, čak i kroz Zemlju. Dodjela nagrada nastavlja se u četvrtak, kada će biti objavljen dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Nakon što u petak bude dodijeljena Nobelova nagrada za mir, 11. oktobra će biti proglašen dobitnik Nobelove memorijalne nagrade za ekonomske nauke.

Lokalizovan je požar koji je izbio u magacinu za skladištenje opasnih materija u beogradskoj opštini Barajevo u sredu 7. oktobra. Kako je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije saopštilo, prilikom intervencije niko nije povređen, a preventivno je evakuisano 17 osoba iz domova koji se nalaze u neposrednoj blizini. Reč je o magacinu privatne firme u kom su skladištena hemijska sredstva za deratizaciju glodara i dezinsekciju insekata. Tokom gašenja požara, Sektor za vanredne situacije MUP-a Srbije apelovao je na građane koji žive u ovoj opštini da zatvore prozore i izbegavaju boravak na otvorenom prostoru. U intervenciji je učestvovalo je 29 vatrogasaca i 11 vatrogasnih vozila, saopštio je MUP. Navode da je o požaru obaveštena i ekotoksikološka ekipa Gradskog zavoda za javno zdravlje.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavila je mogućnost da Crna Gora već naredne godine potpiše ugovor o pristupanju Evropskoj uniji. "Kada je reč o vremenskom okviru za Crnu Goru, pregovore, odnosno njihov tehnički deo, mogli bismo da završimo do kraja ove ili početkom sledeće godine. Već pripremamo ugovor o pristupanju, koji bi zatim mogao da bude potpisan sledećeg leta. Potom sledi proces ratifikacije, koji može da traje od jedne do dve godine, u zavisnosti od toga šta će se dešavati u pojedinim državama članicama. To znači da bi Crna Gora mogla da postane 28. članica EU 2028. godine", izjavila je Kos pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET). Crna Gora je najnaprednija zemlja u pristupnom procesu. U pregovorima o članstvu već je privremeno zatvorila više od polovine poglavlja. Trenutno ima ukupno 18 privremeno zatvorenih poglavlja od ukupno 33 koliko ih ima u pregovaračkom procesu za članstvo. I dalje cilja da pregovore okonča do kraja ove godine. Crna Gora prva će osetiti nova pravila Evropska komisije koja je usvojila predlog za buduće članice 6. oktobra. Komisija navodi da će se novi pristup najpre primeniti na pristupne aranžmane u Sporazumu sa Crnom Gorom, a potom i na buduće ugovore o pristupanju. Proširenje EU biće u fokusu rasprave šefova država i vlada na samitu koji će biti održan 15. i 16. oktobra u Briselu. Lideri 27 država članica razmotriće i izglede za okončanje pregovora s Crnom Gorom. "Evropski savet pozdravlja rad koji je u toku na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom i konstatuje nameru predsedavajućeg Savetom EU da do kraja ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja", navodi se u nacrtu zaključaka samita u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid. Evropska komisija krajem oktobra predstaviće okvirne mape puta za četiri zemlje koje se smatraju najnaprednijim u pristupnom procesu: Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu. Uslov je da te zemlje održe tempo reformi. Mape puta ne prejudiciraju ishod ni dinamiku pregovora, već služe kao oslonac za rad Saveta EU.

Ministarstvo odbrane Srbije saopštilo je 7. oktobra da su protiv dvojice jutjubera iz Austrije podnete krivične prijave zbog neovlašćenog ulaska u ograđeni deo kompleksa vojnog aerodroma u Batajnici kod Beograda. U saopštenju se navodi i da njihovim ulaskom nije bila ugrožena operativna sposobnost vojnih jedinica jer je reč o delu kompleksa u kojem se ne odvijaju aktivnosti i koji je ogradom odvojen od dela aerodroma koji je u upotrebi. Dvojica jutjubera iz Austrije objavila su 28. septembra na svom kanalu video u kojem najpre prikazuju borbene avione koji nadleću područje iznad njih, a zatim kroz šipražje ulaze u, kako navode, vojnu bazu kod Beograda i snimaju letilice koje se više ne koriste, a u neke od njih i ulaze. Navodeći da su letelice koje se vide na snimku rashodovane, Ministarstvo odbrane je saopštilo da tvrdnje pojedinih medija o "upadu u vojnu bazu" ne odgovaraju stvarnom stanju. "Reč je o delu kompleksa koji je delimično otvoren kako bi se civilnim kompanijama omogućio nesmetan pristup za izvođenje pripremnih zemljanih radova i uređenje terena za izgradnju novih infrastrukturnih objekata", navodi se u saopštenju. Video jutjubera iz Austrije, koji u svojim emisijama istražuju zabranjena područja, dostigao je za manje od deset dana više od 800 hiljada pregleda. Predstavnici opozicije i deo vojnih stručnjaka u Srbiji kritikovali su vojsku, navodeći da je reč o ozbiljnom bezbednosnom propustu u kojem su nepoznate osobe bile u neposrednoj blizini pista i drugih strateških objekata aerodroma. Ministarstvo odbrane do saopštenja 7. oktobra nije odgovaralo na upite Radija Slobodna Evropa (RSE) da li je reč o neovlašćenom ulasku u glavnu vazduhoplovnu bazu Vojske Srbije. Na pitanja RSE nisu odgovorili ni jutjuberi iz Austrije. Ekipa RSE je nakon objavljivanja njihovog videa posetila lokaciju sa koje su ušli u kompleks, ali je vojna policija 6. oktobra obezbeđivala to mesto i nije dozvolila snimanje. Vojni kompleks aerodroma prostire se na oko 15 kilometara ograđenog prostora. Prostor je, prema saopštenju Ministarstva, podeljen je u više zona koje imaju različitu namenu i stepene važnosti "u skladu sa kojima se i obezbeđuje". Vojni aerodrom u Batajnici jedan je od ključnih u zemlji. Glavna je baza ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane.

Uz počasni plotun, počasnu stražu, prisustvo članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović, te vrha bh. entiteta Republika Srpska, u Banjaluci je 7. oktobra sahranjena ratna zločinka i bivša predsjednica RS Biljana Plavšić. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio ju je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora zbog progona Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u 37 općina širom Bosne i Hercegovine tokom 1992. godine. U Bosni i Hercegovini je od jula 2021. godine krivično djelo javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, predviđaju kazne zatvora od tri mjeseca do pet godina za negiranje ili opravdavanje ratnih zločina, dok za dodjeljivanje priznanja, privilegija ili druge oblike veličanja osuđenih ratnih zločinaca zakon propisuje zatvorsku kaznu od najmanje tri godine. Sahrani Biljane Plavšić na banjalučkom groblju Sveti Pantelija prisustvovalo je oko hiljadu osoba, a među njima su, osim Cvijanović, bili predsjednici entiteta, entitetskog Parlamenta i Vlade, Siniša Karan, Nenad Stevandić, te Savo Minić. Prisutan je bio i Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Počasni plotun izveli su pripadnici Počasne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa, kako će postupiti na sahranu uz odavanje počasti Biljani Plavšić, osuđenoj za ratne zločine. Prije sahrane, u Banskom dvoru u Banjaluci održana je i komemoracija Biljani Plavšić. Komemorativni skup pratile su takođe počasti, a prisustvovali su Nenad Stevandić, ministri u Vladi RS Goran Selak i Željko Budimir, te Milorad Dodik, kao i neki od bivših zvaničnika RS, prijatelji, članovi porodice i poznanici. Komemoraciji i sahrani nije prisustvovao niko od zvaničnika Srbije. Počasna straža MInistarstva unutrašnjih poslova RS stajala je uz fotografiju Biljane Plavšić, ispred koje su bila izložena njena odlikovanja. Osim komemorativnog skupa, organizovano je i upisivanje u knjigu žalosti. Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata ranije je izjavio da Plavšić "zaslužuje sve počasti". Plavšić je preminula 1. oktobra u Beogradu u 96. godini života. U Beogradu je 6. oktobra služeno opijelo, nakon čega je kovčeg otpremljen za Banjaluku. Plavšić je ostala upamćena po fotografiji, objavljenoj 1992. godine, na kojoj korača preko tijela mrtvog muslimanskog civila u Bijelini kako bi poljubila Željka Ražnatovića "Arkana". U pravomoćnoj presudi iz 2003. Haški sud je utvrdio da je Plavšić priznala da je, kao članica najvišeg političkog vodstva bosanskih Srba, sudjelovala u politici etničkog razdvajanja koja je dovela do smrti hiljada ljudi i prisilnog protjerivanja desetaka hiljada drugih. Sud je naveo da su progoni uključivali deportacije, prisilna premještanja stanovništva, nezakonita zatočenja, okrutno postupanje te uništavanje imovine i vjerskih objekata nesrpskog stanovništva. Haški suci zaključili su i da je Plavšić podržavala i opravdavala kampanju etničkog čišćenja koju su provodile političke, vojne i policijske strukture bosanskih Srba. U presudi je navedeno da je bila svjesna raširenih zločina nad nesrbima, ali ih nije spriječila niti kaznila odgovorne, premda je imala znatan politički utjecaj. Prilikom priznanja krivnje izjavila je da prihvaća činjenicu da su "hiljade nevinih Muslimana i Hrvata bile žrtve organiziranog i sistemskog nastojanja da ih se ukloni s područja koja su srpske vlasti smatrale svojima". Prema sporazumu o priznanju krivice, odbačene su ostale optužbe, uključujući i onu za genocid. Sedam godina kasnije, dok je služila kaznu u Švedskoj, u intervjuu za švedski magazin Vi povukla je svoje priznanje krivnje, tvrdeći da ga je dala kako bi izbjegla duži zatvor. Nakon što je odslužila dvije trećine kazne, Plavšić je 2009. godine puštena na slobodu. Iz Švedske je avionom Vlade Republike Srpske prebačena u Beograd, gdje ju je na pisti dočekao tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Tokom rata Plavšić je bila jedna od najbližih saradnica Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Među najpoznatijim prizorima iz tog razdoblja ostala je fotografija iz 1992. godine na kojoj Plavšić u Bijeljini prelazi preko tijela ubijenog muslimanskog civila kako bi pozdravila Željka Ražnatovića Arkana, vođu srpske paravojne jedinice. "Postoji 12 miliona Srba i čak i ako ih šest miliona pogine na ratištu, preostalih šest miliona i dalje će ubirati plodove te borbe", jedna je od izjava koje je dala tokom rata. Pojedini mediji navodili su da ju je bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević smatrao radikalnom osobom, dok ju je njegova supruga Mirjana Marković nazvala "ženskim Mengeleom", aludirajući na nacističkog doktora Josefa Mengelea. Prije ulaska u politiku Plavšić je izgradila značajnu akademsku karijeru kao biologinja. Objavila je oko stotinu naučnih radova, a Univerzitet u Sarajevu imenovao ju je profesoricom 1956. godine. Obnašala je i dužnost dekanice Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te se naučno usavršavala u Pragu i Sjedinjenim Američkim Državama. Uoči rata u Bosni i Hercegovini bila članica Predsjedništva BiH. Tokom rata Plavšić je bila desna ruka Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge najteže ratne zločine. Uoči rata bila je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tokom rata postala je jedna od ključnih političkih figura bosanskih Srba. Za razliku od dijela tadašnjeg vodstva Republike Srpske, podržala je Daytonski mirovni sporazum kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Poslije rata obnašala je dužnost predsjednice Republike Srpske. Nakon sukoba s pristalicama Radovana Karadžića i njegove Srpske demokratske stranke osnovala je Srpski narodni savez. Početkom 2000-ih postupno se povukla iz političkog života nakon izbornih neuspjeha svoje stranke na lokalnoj razini. Godinu kasnije dobrovoljno se predala Haškom tribunalu pred kojim je osuđena kao najviše rangirana politička dužnosnica bosanskih Srba koja je priznala krivicu.

Pogoršanje nestašica lijekova u Iranu prisiljava pacijente da se okreću rastućem crnom tržištu, gdje se esencijalni medikamenti prodaju po višestruko višim cijenama. Iransko udruženje farmaceuta navodi da se oko 800 lijekova trenutno nalazi na listi deficitarnih. Nestašice su dodatno pogoršane finansijskim ograničenjima, poteškoćama pri uvozu lijekova i sirovina te ograničenjima vazdušnog saobraćaja nakon dvanaestodnevnog rata s Izraelom u junu 2025. godine i tekućeg sukoba sa Sjedinjenim Državama. Mehdi Pirsalehi, direktor Iranske organizacije za hranu i lijekove, kao jedan od glavnih uzroka krize naveo je finansijske probleme, uključujući nedostatak stranih valuta potrebnih za uvoz. Za pacijente posljedice mogu biti ozbiljne. Jedna 45-godišnja žena koja se liječi od raka dojke rekla je za Radio Farda Radija Slobodna Evropa da su joj u apotekama više puta rekli kako nemaju iransku verziju lijeka Aromasin, koji mora uzimati svakodnevno. Pakovanje od 30 tableta zvanično košta četiri miliona rijala (oko 1,50 dolara), ali ga je na crnom tržištu platila 50 miliona rijala (oko 19 dolara), odnosno 12,5 puta više. Dodala je da je za svaku injekciju lijeka Zometa plaćala najmanje 30 miliona rijala (oko 11 dolara), te da su se dvije pokazale kao falsifikati koji su joj izazvali zdravstvene komplikacije. Kao i ostali sagovornici Radija Farda, zamolila je da joj se identitet ne otkriva iz sigurnosnih razloga. Muškarac star 39 godina, koji se liječi od raka pluća, rekao je da sada mjesečno izdvaja 750 miliona rijala (oko 279 dolara) za lijek Sandostatin LAR, koji nabavlja u apotekama pod upravom Iranskog društva Crvenog polumjeseca. Prošle godine je za isti lijek plaćao 220 miliona rijala (oko 82 dolara), što predstavlja povećanje od 241 posto. Prema podacima Iranskog statističkog centra, prosječna mjesečna plata u Iranu iznosi između 400 i 500 dolara, dok su plate u gradovima poput Teherana približno dvostruko veće. Radio Farda nema dozvolu za rad u Iranu, a navode iz ovog izvještaja nije bilo moguće nezavisno provjeriti. Prodaja putem TelegramaDok se iranske apoteke suočavaju s nestašicama, Radio Farda je pronašao prodavače koji lijekove reklamiraju putem Telegram grupa i drugih internetskih kanala. Nudili su lijekove za Parkinsonovu bolest, astmu, depresiju, dijabetes i srčana oboljenja. Jedan prodavač nudio je RhoGAM, injekciju koja se daje Rh-negativnim ženama tokom trudnoće ili nakon spontanog pobačaja kako bi se spriječile komplikacije. Isti prodavač prodavao je i Symbicort, koji se koristi za liječenje astme i hronične opstruktivne bolesti pluća, kao i nortriptilin, lijek za depresiju i migrene. Neki prodavači tvrde da su ograničenja letova uvedena zbog rata otežala uvoz lijekova, ali da alternativni pravci i dalje postoje. Jedan uvoznik savjetovao je kupcima da prvo provjere dostupnost lijekova, a zatim im ponudio dugu listu preparata koje šalje poštom. Druga prodavačica rekla je da radi sa svojim bratom, koji lijekove nabavlja "odakle god može", dok se ona bavi marketingom i prodajom. "Samo naručite ono što vam treba", rekla je. "Prodaja lijekova uopšte nije isplativa. Lijekove prodajemo samo da bismo preživjeli." Nema jedinstvene cijeneCijene na crnom tržištu znatno variraju i često višestruko premašuju apotekarske. Prodavač iz Isfahana nudio je lijek za Parkinsonovu bolest Madopar za 20 miliona rijala (oko sedam dolara). U isto vrijeme, prodavač iz Yazda za isti lijek tražio je 72 miliona rijala (oko 27 dolara), više od tri puta skuplje. Estradiol-valerat, lijek na bazi estrogena, prodavao se za 40 miliona rijala (oko 15 dolara), dok je njegova cijena u apotekama oko šest miliona rijala (oko dva dolara). Rastu i zvanične cijene. Portparol Iranskog udruženja farmaceuta nedavno je izjavio domaćim medijima da su cijene lijekova ove godine porasle u prosjeku između 30 i 70 posto. Cijene pojedinih lijekova stranih proizvođača porasle su i do 300 posto. Za pacijente koji uspiju pronaći potrebne lijekove, pitanje je sve češće mogu li ih priuštiti. Za prodavače, kako kaže žena koja radi sa svojim bratom, ovaj posao je prije svega način da se preživi.

Šefica diplomatije EU Kaja Kalas (Kallas) i komesarka za proširenje Marta Kos pozvale su u utorak političare izabrane na izborima u Bosni i Hercegovini da "preuzmu punu odgovornost" i "bez odlaganja" formiraju vlasti na svim nivoima, kao i da grade konsenzus kako bi unapredili put zemlje ka Evropskoj uniji. Navodeći da će EU nastaviti da podržava BiH u evropskim integracijama, Kalas i Kos su u zajedničkom saopštenju navele će EU sarađivati s novim vlastima na svim reformama povezanim sa EU. "Evropska unija ponovno potvrđuje svoju nedvosmislenu opredeljenost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, celovite i suverene zemlje", navele su visoka predstavnica za spoljnu i bezbednosnu politiku i komesarka za proširenje. Prema rezultatima izbora, ključne pozicije su osvojile takozvane nacionalne partije Stranka demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, dok su građanske i opozicione opcije zabeležile ozbiljne gubitke. One su saopštile da "nakon potvrđivanja konačnih rezultata, izabrani predstavnici treba da preuzmu punu odgovornost za formiranje vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou bez odlaganja" "EU očekuje od svih političkih lidera da se u ovaj proces uključe na konstruktivan način, u dobroj veri i s interesima svih građana na umu. EU poziva sve lidere da jačaju povjerenje među narodima i zajednicama te grade konsenzus u cilju napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu", dodale su visoke evropske zvaničnice. Kalas i Kos su poručile da BiH, da ne bi dalje gubila sredstva opredeljena Planom rasta EU za Zapadni Balkan, hitno treba da finalizuje pravni i institucionalni okvir i nastavi sprovođenje preuzetih reformi. One su dodale da EU prima k znanju preliminarne nalaze i zaključke Misije OEBS/ODIHR za posmatranje izbora, koji, kako navode, "pokazuju istinsku konkurenciju i da su učesnici izbora u velikoj meri mogli da dopru do birača". Dodale su da je izborni dan protekao je uredno, iako su uočene poteškoće s novim sistemima izborne tehnologije, složene procedure glasanja i brojanja glasova, kao i problemi sa tajnošću glasanja. Na izborima u BiH 4. oktobra prvi put su korišćeni biometrijske identifikacije birača, skeneri glasačkih listića i brza transmisiju izbornih rezultata.

Belgijski fizičar Francis Halzen dobio je ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku zbog istraživanja neutrina - veoma sitnih čestica koje gotovo neprimetno prolaze kroz materiju, čak i kroz Zemlju. Halzen je jedan od ključnih naučnika iza projekta Ajskjub (IceCube), ogromne naučne opservatorije koja se nalazi duboko ispod leda na Antarktiku. Tamo naučnici pomoću hiljada detektora traže tragove veoma snažnih neutrina koji do Zemlje stižu iz svemira. Neutrini su izuzetno male čestice koje su mnogo manje od atoma koje gotovo ne stupaju u kontakt sa materijom. To znači da mogu da prolaze kroz ogromne količine materijala, pa čak i kroz celu Zemlju, a da ih gotovo ništa ne zaustavi. Nastaju u veoma snažnim kosmičkim događajima, na primer u eksplozijama zvezda i okolini crnih rupa, i putuju ogromnim udaljenostima do Zemlje. Visokoenergetski neutrini, koje Halzen istražuje, nose informacije o tome šta se događa u najmoćnijim i najudaljenijim delovima svemira. Kraljevska švedska akademija nauka objavila je dobitnika nagrade u Stokholmu. Novčani deo nagrade ove godine iznosi 12 miliona švedskih kruna po kategoriji (oko 1,2 miliona dolara), bez obzira na to da li nagradu dobije pojedinac, mala grupa laureata ili organizacija. Objavljivanje dobitnika ovogodišnjih Nobelovih nagrada počelo je juče, kada je Nobelova nagrada za medicinu dodeljena trojici naučnika čiji je rad doveo do razvoja metode koja koristi svetlost kako bi pomogla naučnicima da bolje razumeju kako mozak funkcioniše. Dodela nagrada nastavlja se u sredu, kada će biti objavljen dobitnik Nobelove nagrade za hemiju, dok će dobitnik nagrade za književnost biti proglašen u četvrtak. Nakon što u petak bude dodeljena Nobelova nagrada za mir, u ponedeljak će biti proglašen dobitnik Nobelove memorijalne nagrade za ekonomske nauke.

Vršiteljica dužnosti predsjednice Kosova Albulena Haxhiu obratila se Ustavnom sudu tražeći pojašnjenje ko može obavljati predsjednička ovlaštenja nakon isteka njenog šestomjesečnog mandata, ako Skupština ne uspije izabrati novog predsjednika. To je potvrdio Kabinet predsjednice u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa 6. oktobra, na dan kada ističe rok za izbor novog predsjednika. Prema navodima Kabineta, Haxhiu je zahtjev Ustavnom sudu podnijela 5. oktobra, pozivajući se na član 113, stav 3, podstav 1 Ustava. "Zatražili smo da se utvrdi na koji način i ko obavlja neophodne predsjednička ovlaštenja nakon isteka šestomjesečnog perioda, dok novi predsjednik još nije izabran", saopštio je Kabinet predsjednice za Radio Slobodna Evropa. Ustavni sud je potvrdio za RSE da je zahtjev podnesen 5. oktobra te naveo da će razmotriti to pitanje u skladu s Ustavom, zakonom i vlastitim poslovnikom o radu. Ko bi raspisao izbore?Ovo pitanje dobija poseban značaj jer se, prema Ustavu, Skupština raspušta ukoliko do 6. oktobra ne izabere predsjednika. Ustavni sud je u martu utvrdio da se, ako predsjednik ne bude izabran u predviđenom roku, Skupština automatski raspušta, a prijevremeni parlamentarni izbori moraju biti održani u roku od 45 dana. Međutim, time se otvara još jedno pitanje: ko bi raspisao izbore? Ustav predsjedniku daje ovlaštenje za raspisivanje izbora, dok član 90 propisuje da funkcija vršioca dužnosti predsjednika ne može trajati duže od šest mjeseci. Upravo je to jedno od pitanja koje je Haxhiu uputila Ustavnom sudu na tumačenje. "Ustav ovu nadležnost povjerava predsjedniku. Utvrđivanje organa koji bi je mogao obavljati u nastalim okolnostima jedno je od ključnih pitanja koja smo postavili Sudu", naveli su iz Kabineta predsjednice. Prema njihovom stavu, potrebno je pronaći ustavno rješenje koje će omogućiti raspisivanje i održavanje izbora u zakonom predviđenim rokovima. Kabinet predsjednice se poziva na 'institucionalni kontinuitet'Na pitanje Radija Slobodna Evropa kako tumači nastalu situaciju, Kabinet predsjednice odgovorio je da svoj stav zasniva na principu "institucionalnog kontinuiteta". "Ustavne odredbe treba tumačiti međusobno povezano, tako da istek jednog roka ne onemogući izvršavanje drugih ustavnih obaveza", navodi se u odgovoru. Prema njihovim riječima, upravo zbog potrebe da se pronađe rješenje koje će osigurati taj kontinuitet unutar ustavnog poretka, pitanje je upućeno Ustavnom sudu. Haxhiu obavlja dužnost predsjednice od 4. aprila, nakon isteka mandata prethodne predsjednice Vjose Osmani. Ustav izričito propisuje da funkcija vršioca dužnosti predsjednika ne može trajati duže od šest mjeseci. Ustavni sud za sada nije objavio odluku o pitanjima koja je pokrenula Haxhiu. Radio Slobodna Evropa obratio se Sudu radi potvrde prijema zahtjeva i dodatnih informacija o njegovom razmatranju, a odgovor se još očekuje.

Crna Gora izručila je Sjedinjenim Američkim Državama Amira Baratija, iranskog i turskog državljanina kojeg američke vlasti terete za sudjelovanje u višegodišnjoj hakerskoj operaciji povezanoj s Iranom i Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC). Odluku o izručenju donio je Viši sud u Podgorici. Protiv njega se pred sudom u New Yorku vodi postupak zbog optužbi za zavjeru radi izvršenja računarske prevare, hakiranje računara i krađe identiteta. Iz Suda u New Yorku i Ministarstva pravde SAD-a nisu odgovorili o daljem postupku protiv Baratija, a još uvijek nema javnih informacija o tome je li izveden pred sud. Crnogorska Uprava policije saopćila je 1. oktobra da su službenici NCB INTERPOL-a Podgorica, uz podršku Posebne jedinice policije, izručili SAD-u 40-godišnjeg državljanina Turske i Irana, kojeg američke vlasti potražuju zbog više krivičnih djela iz oblasti cyber kriminala. Prema navodima policije, riječ je o osobi koja se do hapšenja smatrala "visokoprofilnom metom potrage iz oblasti cyber i organiziranog kriminala Barati je uhapšen 25. juna ove godine u Kotoru, nakon što su ga locirali službenici NCB Interpola Podgorica i Odjeljenja bezbjednosti Kotor po zahtjevu američkih vlasti i Federalnog istražnog biroa (FBI). Protiv njega se pred sudom u New Yorku vodi postupak zbog optužbi za zavjeru radi izvršenja računarske prevare, hakiranje računara i krađe identiteta. Američke vlasti tvrde da je od 2013. godine, kao suradnik jedne organizacije sa sjedištem u Iranu, sudjelovao u masovnim hakerskim napadima usmjerenim na više od 150 američkih univerziteta, pri čemu je pričinjena šteta procijenjena na više od 3,4 milijarde dolara. Uprava policije navodi da su ukradeni podaci i pristup kompromitiranim univerzitetskim nalozima korišteni u korist IRGC-a i drugih korisnika u Iranu, uključujući iranske univerzitete. Iz policije su saopćili da je Baratijevo hapšenje i izručenje rezultat suradnje crnogorskih i američkih službi, ističući da je u protekle tri godine suradnja NCB INTERPOL-a Podgorica i FBI-ja dovela do lociranja i hapšenja sedam osoba koje su potraživali američki pravosudni organi. Hakerska mreža povezana s IranomPrema optužnici američkog Ministarstva pravosuđa, cyber operacija počela je 2013. godine kroz iransku kompaniju Mabna Institute, za koju tužitelji tvrde da je okupljala mrežu hakera angažiranih na krađi podataka s univerziteta, kompanija i državnih institucija. Američke vlasti navode da su mete bili deseci državnih institucija, međunarodnih organizacija, kompanija i stotine univerziteta širom svijeta. Hakeri su uglavnom koristili spear-phishing kampanje kojima su profesore i istraživače navodili da predaju pristupne podatke za univerzitetske naloge. Prema američkoj optužnici, u operaciji je kompromitirano oko 8.000 email naloga profesora u Sjedinjenim Državama, Europi i drugim zemljama. Tužioci tvrde da je tokom operacije ukradeno više od 31 terabajta akademskih podataka i intelektualnog vlasništva te da su kompromitirani nalozi korišteni u korist Iranske revolucionarne garde i drugih iranskih institucija. Ko je Amir Barati?Barati nije označen kao jedan od organizatora mreže, već kao haker i suradnik Mabna Instituta. Njegovo ime nije bilo obuhvaćeno prvobitnom optužnicom iz 2018. godine protiv devet osoba, nego se pojavilo u proširenoj optužnici protiv ukupno 17 optuženih koja je otpečaćena 2026. godine. Prema navodima američkih tužilaca, sudjelovao je u praćenju spear-phishing kampanja, razmjeni kompromitiranih korisničkih naloga, sastavljanju lista potencijalnih meta, izviđanju računarskih mreža i pripremi phishing poruka. RSE je ranije objavio da je Barati u Crnu Goru doputovao iz Turske, čije državljanstvo također posjeduje. Njegova braniteljica potvrdila je da je, pored iranskog, i turski državljanin.

Aleksandar Vučić, nosilac liste Srpske napredne stranke "Ujedinjena Srbija", čestitao je rođendan predsedniku Rusije Vladimiru Putinu navodeći da mu zahvaljuje na podršci. "Cenim reči podrške koje ste nedavno uputili meni lično, ali i podršku koju Ruska Federacija pruža Republici Srbiji i njenim interesima u međunarodnim organizacijama", naveo je Vučić u čestitki. Srbija je jedna od retkih evropskih zemalja koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajnu, a vlasti su nastavile da održavaju bliske veze sa Moskvom. Vučić je 27. septembra podneo ostavku na mesto predsednika Srbije da bi učestvovao u predizbornoj kampanji za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobr. Dan pred podnošenje ostavke Vučić je telefonom razgovarao sa Putinom o novom gasnom aranžmanu, ali i o bilateralnoj saradnji. Vučić, koji je kandidat Srpske napredne stranke za premijera Srbije, naveo je u čestitiki Putinu da je uveren da nastaviti da jačaju odnose dve zemlje. "Uveren sam da ćemo i u budućnosti nastaviti da jačamo odnose Srbije i Rusije, zasnovane na međusobnom poštovanju, razumevanju i tradicionalnom prijateljstvu naših naroda, kao i da ćemo zajedničkim naporima doprinositi daljem unapređenju saradnje u oblastima od obostranog interesa", stoji u čestitiku koju je Vučić objavio na Instagramu. Nekoliko dana ranije, Putin je poručio sa jednog foruma u Moskvi da se nada da će Vučić biti budući premijer, kao i da Rusija ceni i pozdravlja uzdržanu politiku koju Vučić vodi, ali i želju za saradnjom sa Rusijom. Vučić i tokom kampanje potencira to što je Srbija, kako kaže, jedina zemlja u Evropi koja je "izdržala pritisak" da ne uvede sankcije Rusiji. Zvanični Beograd je nastavio da održava veze sa Moskvom uprkos upozorenjima iz Brisela i Vašingtona. Jedan od razloga zbog kojih Srbija poslednjih godina stagnira u procesu pridruživanja Evropskoj uniji je i zbog neuvođenja sankcija Rusiji, u čemu nije sledila spoljnu politiku Brisela. Vlasti u Srbiji se oslanjaju na podršku Moskve u međunarodnim organizacijama u pojedinim pitanjima, pre svega, u nepriznavanju Kosova kao nezavisne države, ali i odbijanju da se u Srebrenici u julu 1995. dogodio genocid.

Američki neurolog Karl Deisseroth te njegove njemačke kolege Peter Hegemann i Georg Nagel dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu za svoj rad u oblasti optogenetike. Njihova istraživanja pomogla su naučnicima da bolje razumiju način funkcioniranja ljudskog mozga. Nobelov komitet pohvalio je trojicu naučnika jer su postavili temelje nove ere u neuronauci i otkrili neuralne mreže koje stoje iza "specifičnih sjećanja, osjećaja i ponašanja povezanih s neurološkim i psihijatrijskim poremećajima". U kliničkoj medicini istraživači koriste ovu metodu u nastojanju da vrate vid osobama s oštećenjem vida. Prema tradiciji, u ponedjeljak je saopćeno ime dobitnika Nobelove nagrade za medicinu, u utorak je za fiziku, u srijedu za hemiju, u četvrtak za književnost i u petak za mir. Narednog ponedjeljka, 11. oktobra, bit će saopćeno ime dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju. Nobelove nagrade uvedene su zahvaljujući švedskom naučniku i industrijalcu Alfredu Nobelu, pronalazaču dinamita, koji je želio da se iz njegovog fonda svake godine izdvaja novac za pojedince koji su dali najznačajniji doprinos čovječanstvu. On je u Parizu 1895. godinu pred smrt, u svoj testament unio želju da bude osnovan Nobelov fond iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijima. Nobel (1833. - 1896.) odredio je institucije koje će dodjeljivati nagrade svake godine, među kojima su Švedska akademija za književnost, Institut Karolinska za medicinu, Švedska kraljevska akademija za fiziku i hemiju, kao i Odbor za mir koji specijalno bira norveški parlament. Povodom 300. godišnjice, Centralna banka Švedske je 1969. godine ustanovila i Nobelovu nagradu za ekonomiju.