Dijana Hrka, majka poginulog Stefana u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu petnaesti dan, dok je autoprevoznik Milomir Jaćimović ušao u sedmi. Građani su okupljeni pored šatora kod Skupštine Srbije u Beogradu, gde Dijana Hrka štrajkuje glađu, zahtevajući otkrivanje istine o pogibiji njenog sina i još petnaest osoba u padu betonske nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici pre godinu dana. Ispred šatora je okačen transparent "Snaga majke i brda pomera", prenela je Beta. Ona štrajkuje glađu nedaleko od šatorskog kampa u kome su pristalice vlasti. Autoprevoznik Milomir Jaćimović štrajkuje glađu ispred zgrade Banovine u Novom Sadu već sedam dana. "Normalno je da nemam više one snage što sam imao, ali tako je kako je, mora se, ići ćemo do kraja. Došao sam u takvu situaciju kad su mi uzeli zadnji autobus", preneo je N1 reči Jaćimovića. Jaćimović, koji je prevozio svojim autobusima studente na proteste, traži da mu oni budu vraćeni tvrdeći da su neosnovano oduzeti, kao i da se ponište višemilionske kazne koje su mu izrečene. U znak podrške Jaćimoviću u Kragujevcu, u centranoj Srbiji, građani su posle jednočasovne protestne šetnje blokirali Autobusku stanicu. U Srbiji duže od godinu dana traju protesti i blokade na kojima se insistira na krivičnoj i političkoj odgovornosti zbog stradanja 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu.

Nakon protesta u nekoliko različitih evropskih gradova, sada su pritužbe protiv suđenja bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova(OVK) upućene iz Strazbura, u Francuskoj, ispred parlamentarne skupštine Vijeća Evrope. Cilj protesta, koji su organizovale kategorije proizašle iz rata OVK-a, jeste izražavanje nezadovoljstva suđenjem bivšim zapovjednicima – Hashimu Thaçiju, Kadriju Veseliju, Jakupu Krasniqiju i Rexhepu Selimiju – pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu. Suđenje Thaçiju, Veseliju, Krasniqiju i Selimiju počelo je 2023. godine i ide ka završetku. Svi oni negiraju optužbe za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Prije Strazbura, slični protesti održani su i u Tirani, Hagu i Prištini. Organizatori su saopštili da protest u Strazburu ujedinjuje Albance "tamo gdje je počela nepravedna saga naše istorije". Izvještaj iz 2010. godine, koji je sastavio tadašnji švicarski senator Dick Marty, a odobrila Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, tvrdio je da su vođe Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) bile umiješane u trgovinu organima tokom rata 1998-99. To je dovelo do formiranja Specijaliziranih vijeća za Kosovo 2015. godine radi istrage navodnih zločina pripadnika OVK nad etničkim manjinama i političkim rivalima. Suđenje u HaguSuđenje četvorici bivših zapovjednika OVK počelo je 2023. godine, tri godine nakon što su uhapšeni i pritvoreni na kosovskom sudu u Hagu. Sada, više od dvije godine kasnije, njihovo suđenje se bliži kraju, jer je odbrana bivšeg predsjednika Kosova Hashima Thaçija pozvala svoje svjedoke. U septembru su u korist odbrane svjedočili bivši pomoćnik američkog državnog sekretara James Rubin, pravni savjetnik delegacije Kosova tokom pregovora u Rambujeu 1999. godine, Paul Williams, specijalni izaslanik SAD-a tokom rata na Kosovu, Chris Hill i bivši britanski diplomata John Stewart Duncan. Svi su svjedočili da Thaçi nije imao autoritet nad OVK. Specijalizirana vijeća očekuju da će suđenje bivšim vođama OVK biti završeno do kraja decembra. Thaçi je bio politički vođa OVK prije i tokom rata 1998-1999, Veseli šef obavještajne službe, Krasniqi glasnogovornik, a Selimi član generalštaba. Optužnica protiv njih uključuje optužbe za nezakonito pritvaranje, mučenje, ubistvo, zločine protiv čovječnosti, prisilni nestanak i progon stotina civila i osoba koje nisu učestvovale u borbama. Navodi se da su se ovi zločini dogodili između marta 1998. i septembra 1999. na raznim lokacijama na Kosovu, ali i u sjevernoj Albaniji. Prema Specijaliziranim vijećima, Thaçi, Veseli, Krasniqi i Selimi snose ličnu krivičnu odgovornost za ove zločine, ali svi negiraju krivicu. Advokati odbrane izjavili su da OVK ne bi dobila podršku međunarodne zajednice da je postojao kriminalni plan, kako tvrde tužioci. Prema njihovim riječima, optužnica se zasniva na selektivnom pogrešnom tumačenju događaja.

Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Kosova, Xhelal Sveçla, tvrdi da "Srbija putem kriminalnih i terorističkih bandi i dalje planira i preduzima terorističke napade na teritoriji Republike Kosovo". Njegova reakcija uslijedila je dan nakon što je Policija Kosova, u saradnji s trupama NATO misije na Kosovu (KFOR), pronašla 10 električnih detonatora s kablovima u blizini sela Gnježdan u opštini Leposavić. Prema riječima ministra, stalno prisustvo i angažman Policije Kosova i sigurnosnih institucija omogućili su identifikaciju i zapljenu sredstava koja bi, kako je rekao, mogla biti upotrijebljena za "opasne terorističke napade". Naglasio je da institucije Kosova ostaju odlučne u suočavanju s "kriminalnim i terorističkim grupama" koje djeluju na sjeveru zemlje. I ranije su članovi vlade u tehničkom mandatu optuživali Srbiju za umiješanost u slične slučajeve kada je oružje pronalaženo na sjeveru naseljenom većinski Srbima, ali bez pružanja dokaza koji bi potvrdili te optužbe. Prema 24-časovnom izvještaju, Policija Kosova je saopštila da je pokrenula istragu o detonatorima pronađenim u Leposaviću i da je o slučaju obaviješten i državni tužilac. Sjever Kosova je i dalje pod tenzijama, posebno od 24. septembra 2023. godine, kada je grupa naoružanih Srba napala Policiju Kosova u Banjskoj, ubivši jednog narednika. U sukobima koji su uslijedili ubijena su tri člana napadačke grupe. Od tada, kosovske vlasti su u više navrata na sjeveru zaplijenile oružje i municiju. Odgovornost za napad u Banjskoj preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste, najveće partije Srba na Kosovu, koja uživa podršku zvaničnog Beograda. Kosovo optužuje Srbiju za ovaj napad, dok ona negira umiješanost. U septembru prošle godine, Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnicu protiv 45 osoba – među njima i Milana Radoičića – zbog oružanog napada u Banjskoj. Vlasti u Srbiji odbijaju da izruče Radoičića Kosovu i kažu da će mu suditi "srpski sudovi", dok zvaničnici na Kosovu tvrde da mu je Srbija pružila zaštitu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da želi po svaku cenu da izbegne nacionalizaciju Naftne industrije Srbije (NIS), koja je zbog većinskog ruskog vlasništva pod američkim sankcijama, dok je ministar finansija Siniša Mali poručio da je vreme da Srbija razmišlja o sebi. Na sednici Vlade Srbije, posvećenoj budućnosti nacionalne naftne kompanije, rečeno je da konačna odluka mora biti doneta za sedam dana kako bi se omogućilo poslovanje NIS-a i Rafinerije koja posluje u njegovom sastavu. Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije NIS-u 9. oktobra u cilju sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Te sankcije su prethodno odlagane osam puta. "Želim po svaku cenu da izbegnemo nacionalizaciju i konfiskaciju jer to nije naše većinsko vlasništvo. Želim da prvo iscrpimo sve mogućnosti", poručio je Vučić. Srbija je jedina zemlja u Evropi, uz Belorusiju, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije Rusiji zbog invazije na susednu Ukrajinu. Kako je Vučić naveo, Rusi o prodaji vlasništva u NIS-u razgovaraju sa azijskim i evropskim partnerima. "Nadam se da će azijski i evropski partneri prihvatiti da pregovaraju o vlasništvu", rekao je Vučić. On je poručio i da je Srbija spremna da ponudi višu cenu ako bude bilo potrebno. "I da preplatimo, ali neću da nikome ništa otimamo. NIS i rafinerija moraju da rade", dodao je. U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta menjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija, dok Srbija ima 29,87 posto udela. Nakon što je zbog meričkih sankcija NIS-u onemogućen dotok sirove nafte u Srbiju, ministar finansija Siniša Mali je poručio da je Srbija imala dovoljno razumevanja prema ruskim prijateljima. Sada je, kako je rekao, vreme da Srbija razmišlja o sebi i preuzme stvari u svoje ruke. "Znam da je to teška odluka, ali nema drugog rešenja. Mi moramo da obezbedimo neki novac, ako dođe do toga da treća strana neće to da prihvati, mi moramo da ponudimo veću cenu", poručio je Mali na sednici Vlade. On je naveo da "ruski prijatelji" ni posle 17 godina rada u Srbiji, nisu ponudili Srbiji, zemlji domaćinu i suvlasniku NIS-a da zajedno traže rešenje. "Nama ova situacija sa NIS-om ugrožava sve, naš rast, našu stabilnsot, naš kreditni rejting, ugrožava nam perspektivu, dolazak novih investitora", naveo je Mali. Vučić mu je na to odgovorio da razume njegovu nervozu, ali mu je poručio "da je ne širi". Prethodnog dana su zvaničnici Srbije saopštili da Sjedinjene Države nisu odobrile NIS-u "ni dan da može da nastavi da radi". Kako je tada navela ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović dobijeno je odobrenje za pregovore o vlasništvu, ali "ne i da NIS i rafineriija nastave da posluju". "Američka administracija želi kompletnu promenu vlasništva NIS-a i zahteva potpuno povlačenje ruskog vlasništva iz kompanije", rekla je Đedović Handanović. Nafte za preradu u Rafineriji Pančevo koja je deo Naftne industrije Srbije (NIS), po računici zvaničnika, uz državnu pomoć iz robnih rezervi, biće do 25. novembra. Iz domaće proizvodnje Srbija podmiruje tek petinu potrebne količine nafte, pokazuju podaci Agencije za energetiku Srbije. Ostatak nafte se uvozi. Država Srbija je 2008. godine prodala udeo od 51 odsto kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po ceni od 400 miliona evra, bez tendera. NIS je jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte, kao i proizvodnjom prirodnog gasa.

Ukrajina radi na ponovnom pokretanju razmjene zarobljenika s Rusijom, nadajući se oslobađanju 1.200 Ukrajinaca, rekli su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i šef njegovog Vijeća sigurnosti. "Mi... računamo na ponovno pokretanje razmjena", rekao je Zelenski u videu objavljenom u nedjelju na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. "Mnogo sastanaka, pregovora i telefonskih poziva sada je posvećeno tome." Njegov šef sigurnosti, Rustem Umerov, rekao je u subotu da je održao konsultacije u Turskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uz podršku partnera Kijeva, kako bi se proces razmjena ponovo pokrenuo. "Kao rezultat ovih pregovora, strane su se složile da se vrate na sporazume iz Istanbula", rekao je on. "To se odnosi na oslobađanje 1.200 Ukrajinaca", dodao je Umerov u izjavi na Telegramu. Iz Moskve nije odmah stigao komentar na izjave Ukrajine. Istanbulski sporazumi su okvirni dogovori za razmjenu zarobljenika, uz posredovanje Turske 2022. godine, a koji definišu pravila za velike i koordinisane razmjene između Rusije i Ukrajine. Od tada su obje strane razmijenile hiljade zarobljenika, iako su razmjene bile sporadične i često prekidane zbog eskalacije na liniji fronta u ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine u februaru 2022. Umerov je rekao da će se u bliskoj budućnosti održati konsultacije kako bi se utvrdili proceduralni i organizacioni detalji procesa. "Radimo bez prestanka kako bi se Ukrajinci koji će se vratiti iz zarobljeništva mogli radovati Novoj godini i Božiću kod kuće – za porodičnim stolom i sa svojim najmilijima", rekao je Umerov.

Više od 100 osoba je povrijeđeno, a 20 uhapšeno tokom masovnog protesta u subotu u glavnom gradu Meksika protiv načina na koji predsjednica rješava problem nasilnog kriminala, saopštili su lokalni vladini zvaničnici. Hiljade ljudi marširale su prema glavnom istorijskom trgu Mexico Cityja, Zocalo, na demonstraciji koju su potaknuli mladi povezani s globalnim talasom protesta Generacije Z, kao i pristalice lokalnog "Pokreta Sombrero", koji se pojavio nakon nedavnog ubistva načelnika opštine poznatog po borbi protiv organizovanog kriminala. AFP je primijetio učesnike svih uzrasta na skupu ispred Nacionalne palate, gdje živi i radi predsjednica Claudia Sheinbaum. Prema izvještajima novinara AFP-a, neki demonstranti, od kojih su mnogi nosili kapuljače, srušili su metalne barijere koje su štitile palatu i gađali policiju za razbijanje demonstracija komadima kaldrme, na što su policajci odgovorili suzavcem. "Protest je trajao satima i odvijao se mirno, sve dok grupa maskiranih osoba nije počela činiti nasilne radnje", rekao je novinarima Pablo Vazquez, šef sigurnosti Mexico Cityja. Dodao je da je povrijeđeno 20 demonstranata i 100 policajaca, od kojih je 40 hospitalizirano zbog posjekotina i modrica. Policija je uhapsila 20 osoba zbog krađe i napada, rekao je Vazquez, te je otvorena i istraga o napadu na novinara lista La Jornada, koji tvrdi da iza incidenta stoje policijski službenici. Sheinbaum, koja je na vlasti od oktobra 2024, bila je veoma popularna među građanima Meksika u prvoj godini mandata, ali se suočila s rastućim kritikama na račun svoje sigurnosne politike nakon nekoliko ubistava visokog profila. "Ovo je jedna od najkorumpiranijih vlada koje smo ikada imali", rekla je Valentina Ramirez, studentica koju je intervjuisao AFP. "To je korumpirana narko-vlada koja želi štititi korumpirane i kartele umjesto ljude." U subotu su neki demonstranti nosili sombreropoput onog koji je nosio Carlos Manzo, načelnik opštine u zapadnoj saveznoj državi Michoacan, koji je ubijen 1. novembra. Bio je poznat po kampanji protiv narkokartela u svom rodnom gradu Uruapan. Međutim, udovica ubijenog načelnika distancirala se od pokreta svog supruga i subotnjih demonstracija. Bernardo Bravo, vođa proizvođača limete u istoj oblasti, također je ubijen krajem oktobra. Ranije ove sedmice, Sheinbaum je dovela u pitanje motive demonstracije i na svojoj redovnoj jutarnjoj konferenciji izjavila da je protest bio "neorganski" i "plaćen". "To je pokret promovisan iz inostranstva protiv vlade", rekla je ona. Protestanti su nosili transparente s porukama poput "Svi smo mi Carlos Manzo", uz poznatu piratsku zastavu iz japanske mange One Piece, koja je postala simbol protesta mladih širom svijeta, od Madagaskara do Filipina i Perua. "Trebali ste ovako zaštititi Carlosa Manza", vikali su neki demonstranti prema snagama sigurnosti, koje su odgovorile aparatima za gašenje požara i suzavcem.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će reformisati energetski sektor zemlje, koji je pogođen skandalima, kako bi ublažio nezadovoljstvo nakon optužbi za raširenu korupciju u koju su umiješani i njegov stari prijatelj i bivši poslovni partner. Zelenski je 15. novembra izjavio da će rukovodstvo najmanje tri državne energetske kompanije biti smijenjeno i brzo zamijenjeno, te da su u pripremi i druge promjene. "Započinjemo reformu ključnih državnih preduzeća koja posluju u energetskom sektoru", napisao je Zelenski na društvenim mrežama. "Paralelno s potpunom revizijom finansijskih aktivnosti, uprave ovih kompanija treba zamijeniti. Danas smo zajedno s premijerkom Julijom Sviridenko i ministrom ekonomije Oleksijem Soboljevom odredili proceduru." Ostaje da se vidi hoće li promjene biti dovoljne da smanje pritisak na Zelenskog i zadovolje zapadne saveznike Kijeva, koji su pozvali ukrajinskog lidera da učini više kako bi suzbio endemsku korupciju dok zemlja nastavlja borbu protiv ruske invazije u punom obimu. Politico je citirao neimenovanog zvaničnika EU koji je rekao da je korupcija na koju ukazuje istraga "odvratna" i da neće pomoći ugledu Ukrajine kod međunarodnih partnera. Ukrajinsko antikorupcijsko tijelo je 10. novembra najavilo "operaciju velikih razmjera", tvrdeći da se radi o desetinama miliona dolara pronevjere u energetskom sektoru usred ruske invazije u punom obimu. Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU), u zajedničkoj akciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije (SAPO), saopštio je da je otkrivena šema koja uključuje "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem "uticaja na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno JSC Energoatom", državnu kompaniju za nuklearnu energiju. Promjene u roku od sedmicu danaZelenski je pozvao na formiranje novog nadzornog odbora u Energoatomu "u roku od sedmicu dana", što bi omogućilo "potpunu reformu uprave kompanije". Također je najavio promjene na vrhu Naftogaza, državne gasne kompanije Ukrajine, i u Ukrhidroenergu, državnom proizvođaču hidroenergije. "Za sedmicu dana treba osigurati sve uslove za formiranje novog i profesionalnog nadzornog odbora kompanije, a zahvaljujući tome i potpuni reset upravnog odbora Energoatoma." U Ukrhidroenergu — [biće] hitan tender za novog direktora kompanije i dodatno formiranje nadzornog odbora. Naftogaz, državna gasna kompanija Ukrajine, "treba da objavi i sprovede konkurs za rad u nadzornom odboru kompanije kako bi ovaj novi sastav mogao početi s radom u januaru 2026". "U drugim velikim državnim energetskim kompanijama treba da dođe do obnove državnih predstavnika u nadzornim odborim", dodao je. Bjekstvo u PoljskuLista osumnjičenih u antikorupcijskoj istrazi uključuje ljude na najvišim nivoima vlasti i druge istaknute ličnosti, a fokus je uglavnom na Timuru Mindiču, dugogodišnjem bliskom saradniku Zelenskog. Istraživačka jedinica "Shemes" Radija Slobodna Evropa (ukrajinska redakcija) izvijestila je da je Mindič pobjegao iz Ukrajine u Poljsku nekoliko sati prije nego što su vlasti pokrenule racije u vezi s istragom, što je navelo kritičare da tvrde kako je unaprijed bio upozoren. Mindičeva umiješanost izazvala je buru i zbog njegovih ranijih veza s vodećim političkim figurama, uključujući Zelenskog. Mindič je suvlasnik komičarske grupe"Kvartal 95", čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za političku funkciju. Biznis je bio važan kanal za Zelenskog da stekne popularnost kao komičar i glumac prije ulaska u politiku. Mindič je također bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog u predsjedničkoj kampanji 2019. godine, a od 2023. se nalazi u pritvoru zbog optužbi za prevaru i pranje novca. Zelenski se distancirao od Mindiča i još sedam osoba koje su zvanično osumnjičene u istrazi. Dana 13. novembra potpisao je dekret kojim se uvode sankcije, uključujući zamrzavanje imovine, protiv Mindiča i Oleksandra Cukermana, koji je također optužen i napustio zemlju. Istragu su vodile antikorupcijske institucije koje je Zelenski ranije pokušao ograničiti, ali je odustao nakon masovnih protesta tokom ljeta. Istaknute ličnostiJoš jedna istaknuta osoba umiješana u slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao dužnost ministra energetike. Haluščenko je izjavio da će se braniti na sudu od tvrdnji da je primio "lične koristi" od Mindiča u navodnoj šemi mito-za-uslugu. Dana 12. novembra, ministrica energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku, nakon što ju je Zelenski pozvao da se povuče. Ona je insistirala da nije prekršila zakon i da nije umiješana. Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je trenutno sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, te bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov, također su umiješani u slučaj. Umerov je negirao umiješanost. Protiv Černišova su u junu podignute odvojene optužbe za korupciju. Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, koja je uključivala više od 70 racija, rekavši da su "svi i svaki korak protiv korupcije veoma potrebni". Zapadni saveznici Ukrajine — koji su obezbijedili milijarde dolara vojne i finansijske pomoći — pozvali su Zelenskog da učini više u borbi protiv dugogodišnje korupcije u ratom pogođenoj zemlji. U saopštenju na platformi X, ambasadori Grupe 7 (G7) su 15. novembra naveli da "pozdravljaju Zelenskog zbog saradnje i podrške nezavisnoj istrazi NABU/SAPO. Računamo na ukrajinsko rukovodstvo da nastavi antikorupcijske napore, što je ključno za integraciju Ukrajine u euroatlantske strukture". "Kako ruski napadi traju, nastavljamo podržavati energetsku otpornost Ukrajine", dodaje se u saopštenju. Skandal dolazi u trenutku kada se ukrajinski energetski sektor bori s oštećenjima i nestancima struje uzrokovanim gotovo svakodnevnim ruskim napadima dronovima i raketama na ključnu civilnu infrastrukturu. Uz ivještavanje ukrajinskog servisa RSE, AFP-a i DPA

Dijana Hrka, čiji je sin poginuo u padu nadstrešnice u Novom Sadu, u subotu je u 14. danu štrajka glađu ispred Skupštine Srbije u Beogradu. Agencija Beta je prenela da je Hrka i danas otišla da primi infuziju u jednoj beogradskoj privatnoj klinici. Do automobila su je u invalidskim kolicima dogurali veterani koji su sa njom od kada je počela štrajk glađu. Hrka je već nekoliko dana u invalidskim kolicima i tek povremeno izađe iz šatora u kojem štrajkuje glađu. Kraj niza šatora, od kojih je jedan predviđen za nju, nalaze se građani koji daju podršku njenim zahtevima. Ona traži da se utvrdi istina o smrti njenog sina Stefana Hrke i još petnaest ljudi, koji su poginuli pri padu nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, puštanje studenata iz pritvora i raspisivanje izbora u Srbiji. Studenti beogradskog Pravnog fakulteta u blokadi pozvali su Hrka da obustavi štrajk glađu, navodeći da "više niko ne sme da strada zbog nerada i nemara srpskih vlastodržaca koji su od sopstvenog naroda napravili taoce". "Čvrsto stojimo uz Dijanu i zahteve koje je ona postavila, i kao jedinog krivca i jedine odgovorne za sve što se u našem društvu dešava krivimo one koji se prema državi ponašaju kao da je njihovo privatno vlasništvo", naveli su studenti Pravnog fakulteta u blokadi na mreži X. Autoprevoznik Milomir Jaćimović šesti dan štrajkuje glađu u Novom Sadu i traži da mu budu vraćeni zaplenjeni autobusi i poništavanje višemilionskih prekršajnih kazni koje je dobio prethodnih meseci, a za koje tvrdi da su neosnovane. Jaćimović je poznat po podršci studentima koji predvode antivladine proteste koji u Srbiji traju duže od godinu dana. On je tokom prethodnih meseci i privođen, u više navrata. Međumesna autobuska stanica u Novom Sadu bila je u subotu blokirana dva sata na poziv studenata u blokadi novosadskih fakulteta u znak podrške Jaćimoviću. Više stotina okupljenih građana otišlo je posle toga peške Bulevarom oslobođenja do Banovine, gde Jaćimović štrajkuje glađu. Jaćimoviću se u štrajku ranije pridružio i njegov maloletni sin koji je u četvrtak, 13. novembra okončao taj vid protesta. Podrška Hrki i Jaćimoviću iskazana je i na protestu u Nišu pod nazivom "Filozofski nije za poneti". Studenti i građani Niša okupili su se najpre na raskrsnici ispred Osnovnog suda, a potom su organizovali protestnu šetnju do zgrade Filozofskog fakulteta i zgrade Univerziteta u Nišu. Vlada Srbije je donela odluku o formiranju Fakulteta za srpske studije u Nišu, izdvajanjem tri departmana tamošnjeg Filozofskog fakulteta: departmana za istoriju, srbistiku i ruski jezik i književnost.

Šef iranskog pravosuđa, Gholamhossein Mohseni Ejei, pozvao je na primjenu strožih metoda za rješavanje "društvenih anomalija", izvijestili su lokalni mediji u Iranu, posebno se osvrćući na blaži pristup obaveznom nošenju hidžaba. Prema pravilima uvedenim nakon Islamske revolucije 1979. godine, sve žene u Iranu moraju u javnosti pokrivati kosu hidžabom, odnosno maramom, i nositi skromnu, široku odjeću. Međutim, u glavnim gradovima, posebno u Teheranu, mnoge žene sada hodaju bez pokrivala za glavu, često obučene u farmerke i patike, što je postalo tačka sukoba s konzervativcima. "Naredio sam glavnom tužiocu i svim tužiocima u zemlji da zatraže od sigurnosnih i policijskih agencija da identifikuju organizovane pokrete povezane sa strancima u oblasti društvenih anomalija i da ih iznesu pred pravosuđe", citirao je Ejeija iranski list Etemad u petak. "Jedan od primjera neprijateljskih napora ogleda se u pitanju razotkrivanja i nepoštivanja hidžaba." Izraz "razotkrivanje" obično se odnosi na odjeću koja se smatra neprikladnom. Ovaj fenomen odustajanja od hidžaba postao je izraženiji u Iranu nakon protesta koji su uslijedili poslije smrti Mahse Amini u pritvoru u septembru 2022. godine. Ona je bila uhapšena od strane policije za moral zbog sumnje da je prekršila kodeks oblačenja. Tokom protesta širom zemlje ubijene su stotine ljudi, uključujući desetine pripadnika snaga sigurnosti, a hiljade demonstranata su uhapšene. "Mi sigurno ne možemo nametati nošenje hidžaba pojedincima", izjavila je prošlog mjeseca portparolka iranske vlade Fatemeh Mohajerani, ponavljajući stav predsjednika Masouda Pezeshkiana, uprkos kritikama iz konzervativnog tabora. Njegova administracija je prošle godine odbila da usvoji zakon koji bi značajno povećao kazne za žene bez hidžaba. U posljednjim mjesecima vlasti su zatvorile nekoliko kafića i restorana zbog nepoštivanja pravila o hidžabu ili zbog posluživanja alkohola, koji je zabranjen u Iranu. "Hidžab je prvi bastion islamskog identiteta iranskih žena. Ako se taj bastion sruši, drugi kulturni i nasljedni elementi će se postepeno rušiti jedan za drugim", upozorio je ultrakonzervativni list Kayhan u četvrtak.

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović je izjavila 15. novembra da Sjedinjene Američke Države(SAD), koje su uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva, nisu odobrili NIS-u "ni dan da može da nastavi da radi". Ona je na vanrednoj konferenciji za novinare kazala da je dobijeno odobrenje za pregovore o vlasništvu, ali, kako je navela, "ne i da NIS i rafineriija nastave da posluju", prenosi Beta. Američka administracija je bila jasna i rekla da želi kompletnu promenu vlasništva NIS-a i zahteva potpuno povlačenje ruskog vlasništva iz kompanije, rekla je Đedović Handanović, prenosi RTS. "Jasno je da ni za sedam dana nije moguće promeniti vlasništvo. Kao ministarka energetike reći ću da su pred nama teške odluke da li da se preuzme kompanija, a onda nadoknadi šteta", rekla je ona. Dodala je i da zna da je "predsednik Vučić rekao da je protiv nacionalizacije", ali "nećemo dozvoliti da naša zemlja i građani budu ugroženi". Ruski vlasnici NIS-a poslali su 11. novembra zahtev Kancelariji Ministarstva finansija SAD za kontrolu strane imovine (OFAC) kojim su tražili produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa "trećom stranom". Zbog sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) usmerenih na NIS zbog većinskog ruskog vlasništva, onemogućen je dotok sirove nafte u Srbiju. SAD su sankcije uvele kako bi onemogućile finansiranje invazije koju je Moskva pokrenula na Ukrajinu u februaru 2022. Pregovori oko sudbine NIS-a i dalje traju – sa Rusijom kao većinskim vlasnikom i sa SAD-om koje su uvele sankcije. Vučić je još u januaru odbacio mogućnost nacionalizacije NIS-a, odnosno da najveća naftna kompanija u Srbiji ponovo bude pod kapom države, ali je u izjavi za RTS 23. oktobra je izjavio da će država preduzeti korake kada dođe do problema sa snabdevanjem. SAD su proglasile sankcije NIS-u 9. oktobra, a odlagane su osam puta.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD), Donald Trump, izjavio je u petak da misli kako će Tajland i Kambodža "biti dobro" nakon što je pokušao posredovati u eskalaciji sukoba na njihovoj granici, ali tajlandski lider je nastavio tražiti izvinjenje od Phnom Penha. Tajland je ove sedmice suspendovao sporazum o prekidu vatre posredovan od strane SAD-a i zatražio izvinjenje zbog tvrdnji da je Kambodža postavila nove mine koje su ranile tajlandske vojnike, što Kambodža negira. Dugotrajne tenzije oko sporne granice između dvije zemlje jugoistočne Azije eskalirale su u petodnevne borbe u julu, kada je najmanje 48 osoba poginulo, a oko 300.000 privremeno raseljeno, prije nego što su Trump i malezijski premijer Anwar Ibrahim posredovali u prekidu vatre. "Razgovarao sam s premijerima obje zemlje i oni se dobro drže. Mislim da će biti dobro", rekao je Trump novinarima u petak navečer. Ali tajlandski premijer Anutin Charnvirakul izjavio je u subotu da Bangkok neće poštovati sporazum dok Kambodža ne prizna njegovo kršenje i ne uputi izvinjenje za posljednji incident. Anutin je objavio na Facebooku nakon razgovora s Trumpom i malezijskim premijerom Anwarom da Tajland ima pravo poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitio svoj suverenitet i osigurao sigurnost svog naroda i imovine od stranih prijetnji. Dodao je da je zatražio od Trumpa i Anwara, koji je bio posrednik u sporu, da kažu kambodžanskom premijeru Hun Manetu da poštuje sporazum i da se ne miješa u uklanjanje mina. Hun Manet je u objavi na Facebooku u subotu rekao da će Phnom Penh nastaviti provoditi sporazum i da se nada kako će obje strane nastaviti sarađivati u skladu s dogovorenim principima i mehanizmima. Trump se također obavezao da će komunicirati s Malezijom u petak, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće. Anwar je objavio na X da su Kambodža i Tajland spremni da "nastave birati prostor za dijalog i diplomatske napore kao efikasan put ka rješenju".

Borbe su se intenzivirale na istoku Ukrajine oko grada Pokrovska na prvoj liniji fronta, nakon što je Rusija izvela još jedan noćni napad na Kijev u kojem je pogođena civilna infrastruktura. Ukrajinske vlasti su saopštile da su tokom noći ispaljene tri rakete i 135 dronova, a protivvazdušna odbrana zemlje je uništila sve osim jedne rakete i 41 drona. Nije bilo prijavljenih žrtava. Napadi su uslijedili nakon još intenzivnije baražne vatre prethodne noći, kada je 430 dronova i 18 raketa ranilo najmanje 35 ljudi ciljajući glavni grad Ukrajine. Šef kijevske vojne uprave Timur Tkačenko rekao je da je broj poginulih porastao na sedam ljudi ujutro 15. novembra. Kao odgovor, ukrajinska vojska je saopštila da je napala objekte u Rusiji koje smatra ključnim za ratne napore svog protivnika. U saopštenju se dodaje da su meta napada bila rafinerija nafte u ruskoj Rjazanskoj oblasti i vojni kontingent u okupiranom dijelu ukrajinske Zaporiške oblasti. Sukobi oko PokrovskaU međuvremenu, Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je u posljednja 24 sata došlo do 265 sukoba između ruskih i ukrajinskih snaga duž linije fronta. Gotovo polovina tih sukoba dogodila se u selima i području oko Pokrovska, koji ima ključne cestovne i željezničke čvorove i većinu godine je pod prijetnjom opkoljavanja od strane ruskih snaga. Bilo je i drugih sukoba u ukrajinskoj Zaporiškoj regiji, gdje je rusko Ministarstvo odbrane 15. novembra tvrdilo da su njihove snage zauzele selo Jablukove. Ovu tvrdnju RSE nije mogao nezavisno potvrditi. Ali pažnja i dalje je usmjerena na Pokrovsk. Ukrajinske trupe su posljednjih sedmica pod većim pritiskom, a general Oleksandr Sirski, vrhovni vojni komandant Ukrajine, posjetio je jedinice koje se bore za kontrolu grada u istočnoj Donjeckoj regiji. Sirski je rekao da su ključni ciljevi Ukrajine da povrati kontrolu nad određenim područjima, zaštiti linije snabdijevanja i evakuacije i stvori nove. "Ne postoji pitanje ruskog preuzimanja kontrole nad gradom Pokrovsk niti operativnog opkoljavanja ukrajinskih odbrambenih snaga u tom području", rekao je Sirski tokom svoje posjete 13. novembra. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da nije protiv povlačenja iz Pokrovska s obzirom na "vrlo tešku" situaciju, ali da je to odluka za komandante na terenu. "Niko ih ne prisiljava da umiru zbog ruševina. Podržat ću naše vojnike, posebno komandante koji su tamo, u tome kako mogu kontrolisati situaciju, ili ako je to preskupo za nas. Najvažnija stvar za nas su naši vojnici", rekao jeZelenski za Bloomberg tokom nedavnog intervjua. Ranije ove sedmice rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njihove snage potisnule ukrajinske trupe iz okolnih gradova i sela južno od Pokrovska, koji i dalje ima oko 7.000 stanovnika — znatno manje u odnosu na više od 60.000 prije ruske invazije punog obima 2022. godine. Pokrovsk se smatra strateški važnim za Moskvu jer zauzimanje tog područja može omogućiti uporište za pokretanje daljih napada prema sjeveru, ka Kramatorsku i Slovjansku, dva najveća preostala grada pod ukrajinskom kontrolom u Donjeckoj oblasti. U analizi najnovijih manevara na bojnom polju oko Pokrovska, Institut za proučavanje rata, think tank sa sjedištem u Washingtonu, naveo je da ruske snage nastavljaju napredovati u tom području, ali način na koji Ukrajina odluči da uzvrati i premjesti svoje snage odredit će koliko će Pokrovsk biti strateški dobitak za narednu fazu borbi u istočnoj Ukrajini. "Ruske snage će vjerovatno zatvoriti obruč oko Pokrovska i Mirnograda, ali značaj zauzimanja ovih gradova zavisit će od okolnosti i načina na koji se ukrajinsko povlačenje provede", navodi se u izvještaju.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini oštro je osudila sve oblike govora mržnje i podjela, uključujući i nedavne islamofobne izjave Milorada Dodika na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu. Kako su u Misiji naveli u odgovoru za Radio Slobodna Evropa, takve poruke "produbljuju nepovjerenje, podstiču netrpeljivost i ugrožavaju suštinu suživota koje Bosna i Hercegovina predano gradi". "Govor mržnje i podsticanje na mržnju ne smiju ostati bez odgovora. Pozivamo nadležne pravosudne i regulatorne institucije, uključujući tužilaštva i Centralnu izbornu komisiju, da djeluju brzo i odlučno, u skladu sa svojim mandatima", ističu u OSCE-u na upit RSE. Misija naglašava da javne ličnosti imaju posebnu odgovornost da unapređuju dijalog i povjerenje, a ne da podstiču neprijateljstvo, posebno u jeku kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, zakazane za 23. novembar. Na predizbornom skupu Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Istočnom Sarajevu 10. novembra Dodik je poručio da taj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina". Dodao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama". Zbog tih izjava, više prijava je upućeno Tužilaštvu BiH, koje je predmet proslijedilo Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu. Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak 11. novembra, ali odluka još nije donesena. Iz Misije OSCE-a za RSE su ocijenili da je govor mržnje u BiH rasprostranjen i da reakcije institucija ostaju neujednačene, uz "izražen stepen nekažnjivosti, naročito u slučajevima koji uključuju visokorangirane javne ličnosti". Takva selektivna primjena pravde, upozoravaju, "stvara percepciju da se govor mržnje toleriše, podriva povjerenje javnosti u institucije i jača osjećaj da su neki iznad zakona". Dodik se nije izvinio zbog izjava koje su izazvale brojne osude, a iz SNSD-a nisu željeli komentarisati situaciju.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine zabranio je obavljanje funkcije direktoru Federalne uprave policije Vahidinu Munjiću i drugim osumnjičenim u predmetu koji istražuje moguću zloupotrebu položaja i korupciju u ovoj policijskoj agenciji i Vladi FBiH. Mjere zabrane zatražio je Posebni odjel tužiteljstva za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u FBiH (POSKOK) zbog osnovane sumnje da su osumnjičeni u dužem periodu počinili više krivičnih djela zloupotrebe položaja i trgovine utjecajem. Osim Munjiću, vršitelju dužnosti direktora FUP-a, Posebno odjeljenje Suda je odlučilo da zabrani obavljanje dužnosti i Muhamedu Ohranoviću, službeniku FUP-a koji je blisko surađivao s Munjićem i Vladom FBiH, Ervinu Mušinoviću, direktoru Policijske akademije federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, kao i Arijani Huseinović Ajanović, direktorici ureda federalnog premijera Nermina Nikšića. Sud je zabranio i sastajanje osumnjičenih jednih s drugima, kao i s čelnicima Vlade FBiH i federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, te drugim državnim službenicima, kao i petom osumnjičenom Mirelom Bubalo, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa braniteljica prvoosumnjičenog Munjića Alena Begović. Određena je i mjera zabrane približavanja službenim prostorijama FUP-a i federalnog MUP-a, odnosno Vlade FBiH za osumnjičenu Arijanu Huseinović Ajanović. Munjić je osumnjičen da je fotografirao i proslijedio Arijani Huseinović Ajanović povjerljivi akt Kantonalnog tužilaštva o provjerama protiv premijera Nikšića, svjestan da time ugrožava istragu. Komunikacije preko Vibera i Signala otkrivaju dogovore o zapošljavanju kandidata u FUP-u, uključujući dostavljanje pitanja za testiranje u koje je, prema istrazi POSKOK-a, bio umiješan i Ervin Mušinović, kao i napredovanju već zaposlenog u FUP-u Muhameda Ohranovića i produženju mandata Vahidinu Munjiću. Dogovarano je imenovanje rođaka Vahidina Munjića na poziciju u JP BH Pošta, uz posredovanje Arijane Huseinović-Ajanović. Istraga o zloupotrebama položaja u FUP-u i Vladi FBiH počela je u ljeto 2025., nakon što je dokumentaciju dostavilo Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo, a kasnije preuzeo federalni tužiteljski odjel. Prepiske na osnovu kojih su otvorene istrage potječu iz tri mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu Black Tie 2, koji se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog tužiteljstva o grupi koja je surađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontrolira veliki dio europskog tržišta kokainom. Munjić je tada bio među 23 osobe, koje su uhapsile domaće policijske snage, uz pomoć agenata američkog Federalnog istražnog biroa (FBI), Uprave za borbu protiv droga (DEA) i EUROPOL-a. Odbrana osumnjičenih odbacuje optužbe, navodeći da je riječ o indicijama i tvrdnjama.

Regulatorno telo Srbije za elektronske komunikacije i poštanske usluge (Ratel) saopštilo je 14. novembra da je operatorima mobilne telefonije dodelilo licence za 5G mrežu po ukupnoj ceni većoj od 300 miliona evra. Navodi se da je u javnom nadmetanju od 3. do 7. novembra sprovedena aukcija spektra za sisteme GSM i IMT i da su ispravne ponude podnela sva tri učesnika, Jetel (Yettel), A1 Srbija i Telekom Srbija. Ukupan prihod od prodaje radiofrekvencijskog spektra iznosi 300.099.430 evra. Ratel dodaje da će posle dostavljenog dokaza o uplati prve polovine naknade izdati pojedinačne dozvole, najkasnije u roku od sedam dana od dana isteka roka za navedenu uplatu. "Nakon izdavanja pojedinačnih dozvola, što se očekuje u prvoj nedelji decembra, steći će se uslov da započnu komercijalno pružanje usluga uz korišćenje 5G tehnologije", saopšteno je u petak. Precizira se da su tri izabrane kompanije u obavezi da prvu polovinu naknade za pravo korišćenja dodeljenog radiofrekvencijskog spektra plate u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke o izboru najpovoljnijih ponuda. Drugu polovinu najkasnije do 30. juna 2026. A1 Srbija je u vlasništvu A1 Telekom Austria Group, Jetel (Yettel) u većinskom vlasništvu Emirates Telecommunications Group iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), dok je Telekom Srbija većinski u vlasništvu Republike Srbije. Prelazak na 5G mrežu u telekomunikacijama za korisnike najpre znači brži internet, stabilniju mrežu, manje kašnjenje u primeni mobilnih aplikacija u realnom vremenu i manje trošenje energije koje podrazumeva i duže trajanje baterije mobilnih telefona.

Dijana Hrka, čiji je sin poginuo u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu 13. dan ispred Skupštine Srbije u Beogradu. Osamdeset kilometara severnije, u Novom Sadu, prevoznik Milomir Jaćimović peti dan ne uzima hranu. Na raskrsnici Takovske i Bulevara kralja Aleksandra u Beogradu i u petak se, kao i prethodnih dana, okupilo više stotina građana, mahom srednjoškolaca, koji pružaju podršku Dijani Hrki. Hrka je medijima rekla da će tokom dana morati da primi još jednu dozu infuzije, pošto je malaksala i ima nizak pritisak. Kako je reporteru Radija Slobodna Evropa ranije rekao jedan od veterana koji čuva Hrku, nju su lekari pregledali u petak prepodne i njeno stanje je stabilno. Hrka je već nekoliko dana u invalidskim kolicima i tek povremeno izađe iz šatora u kojem štrajkuje glađu, kako bi pozdravila okupljene. U 11.52 okupljeni su održali 16 minuta tišine za isto toliko stradalih u novosadskoj tragediji. Dijana Hrka, koja štrajkuje glađu od 2. novembra, traži odgovornost za smrt svog sina i još 15 osoba, oslobađanje pritvorenih studenata koji su protestovali zbog te tragedije i vanredne izbore. U Novom Sadu prevoznik Milomir Jaćimović peti dan zaredom odbija hranu. Kako javlja N1, on kaže da se oseća dobro. Njega je jutros pregledala doktorka iz novosadske neformalne grupe medicinara Beli štit. Njemu su u petak podršku pružili i članovi strukovnog sindikata Nezavisnost na Radio-televiziji Vojvodine, kao i pojedini članovi ustanova kulture. Jaćimović štrajkuje glađu jer su mu izdate brojne kazne i oduzeti autobusi zbog prevoženja studenata na proteste. U štrajku mu se pridružio i njegov maloletni sin koji je u četvrtak, 13. novembra okončao taj vid protesta. Jaćimović je poznat po podršci studentima koji predvode antivladine proteste koji u Srbiji traju duže od godinu dana. On je tokom prethodnih meseci i privođen, u više navrata. Duže od godinu dana u Srbiji traju antivladini protesti, predvođeni studentima u blokadi. Ključni zahtev koji su postavili pred vlast je utvrđivanje političke i krivične odgovornosti za pogibiju 16 osoba na novosadskoj Železničkoj stanici, u novembru 2024. U međuvremenu, zatraženo je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Vlast negira odgovornost za nesreću i za sada odbija da raspiše izbore. Uprkos optužnicama i istrazi protiv bivših državnih funkcionera, suđenja za nesreću još nisu počela.

Četvoro članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), izabranih u sredu na sednici Skupštini Srbije, podnelo je 14. novembra ostavke jer, kako su naveli, ne pristaju da budu birani u procesu koji politiku stavlja iznad zakona, prenosi Beta. U zajedničkoj izjavi Rodoljub Šabić, Dubravka Valić Nedeljković, Mileva Mališić i Ira Prodanov Krajišnik navode da je proces izbora članova Saveta REM "suštinski obesmišljen" posle odluke većine u Skupštini Srbiji da ne izabere svih devet članova tog regulatornog tela. "Ovim činom, vladajuća većina nas je dovela pred svršen čin – u situaciju u kojoj se od nas očekuje da učestvujemo u procesu koji je suštinski obesmišljen. Time je poslata poruka da se institucije mogu popunjavati selektivno, prema potrebi stranaka na vlasti, pa čak i kad je to u skladu sa zakonom i utvrđenom procedurom", naveli su u izjavi. Ocenili su da bi njihovo ućešće u radu REM-a "imalo smisla samo ako bi Savet bio izabran u punom sastavu i ako bi postojala mogućnost da se posao obavlja nezavisno, profesionalno i u javnom interesu". "U postojećim okolnostima, smatramo da je jedini častan i odgovoran korak da podnesemo ostavke, jer ne pristajemo da budemo birani u procesu koji politiku stavlja iznad zakona. Želimo da budemo potpuno jasni: ovo nije odustajanje od borbe. Naprotiv, upravo ova situacija pokazuje zašto je borba bila i ostala neophodna", naveli su oni. Poslanici Skupštine Srbije su 12. novembra većinom glasova izabrali osam od devet članova za novi saziv Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), na mandate od dve, četiri ili šest godina. Parlament nije izabrao kandidata nacionalnih saveta nacionalnih manjina jer se tome usprotivio Savez vojvođanskih Mađara, deo vladajuće koalicije, koji tvrdi da predloženi kandidati ne odražavaju stvarnu volju tih saveta. Odbor za kulturu i informisanje parlamenta je 13. novembra objavio javni poziv za predlaganje kandidata za izbor člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), na predlog nacionalnih saveta nacionalnih manjina. Prethodnom Savetu REM mandat je istekao 4. novembra 2024. godine. U nadležnosti ovog tela je, između ostalog, da reguliše, kontroliše i sankcioniše rad elektronskih medija – televizijske i radijske stanice koje imaju nacionalnu pokrivenost, i njihova onlajn izdanja. REM takođe ima ključnu ulogu tokom izbornih kampanja, u kojima mora da obezbedi ravnopravnu zastupljenost političkih aktera u medijima. Ovo telo imenuje Upravni odbor javnih servisa Srbije i Vojvodine, što direktno utiče na njihov rad i uređivačku politiku. Konkurs za izbor članova Saveta REM je raspisan u jeku studentskih protesta u kojima zahtevaju odgovornost za smrt 16 osoba u padu betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine. Prvi konkurs je, međutim, obustavljen, jer je sedam od ukupno 18 kandidata povuklo svoju kandidaturu, tvrdeći da je proces obilovao nepravilnostima i nezakonitostima. Pod pritiskom studentskih protesta i dvonedeljne blokade Radio-televizije Srbije (RTS), Skupština Srbije raspisala je 28. aprila novi konkurs za članove REM.

Federalna uprava za inspekcijske poslove naložila je bolnici u Zenici, u srednjoj Bosni, da odmah preuzme biološki materijal i embrije iz sarajevske poliklinike "Northwestern Medical Center" koja je zatvorena. Ustanova "Northwestern medical centar" u fokusu je inspekcijskih kontrola i tužilačkih provjera, otkako su pacijenti proteklih dana alarmirali institucije, strahujući da će njenim iznenadnim zatvaranjem biti ugrožen nastavak liječenja. Zenička bolnica određena je za preuzimanje embrija, s obzirom na to da je to jedina javna ustanova koja posjeduje rješenje Ministarstva zdravstva FBiH o ispunjavanju uvjeta za biomedicinski potpomognutu oplodnju (BMPO). Uprava za inspekcijske poslove naložila je bolnici u Zenici da transportuje biološki materijal i embrije, a po preuzimanju bit će privremeno pohranjeni u karanten do detaljnog pregleda. "Nakon što bude utvrđena usklađenost biološkog materijala i embrija sa izuzetom dokumentacijom, pacijentima će biti izdate službene potvrde koje će omogućiti prijenos u kliniku po vlastitom izboru, u kojoj žele nastaviti ili započeti postupak vantjelesne oplodnje", saopćilo je Ministarstvo zdravstva FBiH. Zdravstvena inspekcija kontrolirala je "Northwestern Medical Center" 13. i 16. oktobra, kada su "utvrđene nepravilnosti koje se odnose na obaveze ispunjavanja uvjeta za čuvanje biološkog materijala i način vođenja zdravstvenih kartona". Na raniji upit RSE o razlozima zatvaranja, iz ustanove Northwestern Medical Center nije odgovoreno, dok su svi dostupni telefonski brojevi bili isključeni. Iz kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu i Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva Federacije BiH potvrdili su da imaju otvoren predmet u ovom slučaju i da provjeravaju navode iz prijava. Riječ je o jednoj od klinika za vantjelesnu oplodnju koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji financira postupke biomedicinski potpomognute oplodnje.

Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine identificirala je državljanke Kine koje su bile uključene u međunarodni lanac prostitucije. Iz ove institucije je u petak, 14. novembra, saopćeno da je riječ o akciji INTERPOL-a Weka III, koju je Služba provela u suradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske. Izvršen je i inspekciji nadzor nad više pravnih i fizičkih lica koja pružaju usluge smještaja na području grada Doboja. "Tom prilikom identifikovane su državljanke Narodne Republike Kine koje su, za novčanu naknadu, pružale seksualne usluge. Kriminalističkom obradom utvrđeno je da su iste bile uključene u organizovani međunarodni lanac prostitucije", saopćeno je iz Službe za poslove sa strancima. Državljanke Kine su smještene u Imigracioni centar i bit će, kako je navedeno, protjerane iz BiH, uz zabranu ulaska u trajanju od jedne godine.

Ruski zračni napadi su tokom noći pogodili Kijev i druge gradove širom Ukrajine, ubivši nekoliko ljudi i ranivši desetine drugih - uključujući trudnicu - dok Moskva nastavlja napadati civilnu infrastrukturu. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da su ruske snage koristile 430 dronova i 18 raketa u napadu 14. novembra, što ga čini jednim od njihovih najvećih napada u posljednjih nekoliko mjeseci. Dodao je da su pogođeni i ciljevi u Sumima, Odesi i Harkivu. Prema riječima načelnika kijevske vojne uprave Timura Tkačenka, četiri osobe su ubijene, a najmanje 27 je povrijeđeno, od kojih su dvoje djeca, u masovnom talasu raketa i dronova koji su pogodili ukrajinsku prijestolnicu i nekoliko drugih regija. Zračni napadi su ciljali stambene četvrti širom glavnog grada. Oštećeno je oko 30 stambenih zgrada, uz medicinske ustanove, javni prijevoz, urede, trgovine i vozila, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. "Rusija je još jednom pokrenula gnusan napad na Ukrajinu, naš narod i obične stambene zgrade", rekao je Zelenski u objavi na mreži X. Prema Zelenskom, ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane presrele su 405 dronova i 14 raketa, uključujući dvije balističke rakete Kinžal lansirane iz zraka. Direktni pogoci prijavljeni su na 13 lokacija u glavnom gradu, a fragmenti koji su pali prouzrokovali su dodatnu štetu na još 44 lokacije, naveo je Zelenski na Telegramu. Među teško pogođenim su desetine nebodera, bolnica i azerbejdžanska ambasada, koju je pogodio fragment rakete Iskander, dodao je Zelenski, nazivajući napade "kukavičkim granatiranjem". "Umrijet ću ovdje... Nemam više snage", vikala je jedna žena dok su joj kćerka i zet bili zarobljeni pod ruševinama u njihovoj zgradi. Zelenski ponovo apeluje na ZapadRusija je dosljedno negirala da cilja civilnu infrastrukturu uprkos ogromnim dokazima koji govore suprotno. Zelenski je obnovio hitne pozive za pojačanu zapadnu protivvazdušnu odbranu i presretače, naglašavajući da postojeći sistemi nisu dovoljni da u potpunosti zaštite grad i njegove stanovnike. Ukrajina nastoji unaprijediti svoje sposobnosti protivvazdušne odbrane, jer je Rusija posljednjih mjeseci intenzivirala svoje zračne napade. Ranije ovog mjeseca, Zelenski je rekao da je Njemačka obezbijedila dodatne sisteme protivvazdušne odbrane Patriot, iako je potrebno još. Kijev je takođe pozvao Sjedinjene Države da isporuče rakete Tomahawk dugog dometa za napad na ciljeve duboko u Rusiji, ali predsjednik Donald Trump je više puta odbio te zahtjeve. Moskva je upozorila Washington da ne šalje Tomahawke, a Putin je taj potez nazvao "potpuno novom fazom eskalacije" u odnosima SAD-a i Rusije. U međuvremenu, ukrajinski dronovi su pogodili ruski lučki grad Novorossijsk na Crnom moru, oštetivši veliki naftni terminal, šest stambenih zgrada, civilni brod i lučke objekte. Ruske vlasti su potvrdile da su četiri osobe povrijeđene i da je lokalnim stanovnicima potrebna pomoć, dok su požari u objektima ugašeni do ranog jutra.