Sudija u Brazilu naložio je deportaciju Rusa koji je godinama gradio tajni "duboko prikriveni" identitet kako bi se infiltrirao u organizacije u Sjedinjenim Državama i Holandiji u ime ruske obavještajne službe. Nalog protiv Sergeja Čerkasova, objavljen 6. jula u službenom listu brazilske vlade, nije precizirao gdje će biti protjeran. Međutim, brazilski mediji su rekli da se očekuje da će biti vraćen u Rusiju. Američke vlasti, koje su 2023. godine podigle optužnicu protiv Čerkasova za špijunažu i prevaru, zatražile su njegovo izručenje Sjedinjenim Državama. Brazilski nalog za deportaciju izazvao je neuobičajeno oštre kritike američkog State Departmenta, koji je rekao da "potkopava našu zajedničku posvećenost borbi protiv stranog miješanja i zaštiti integriteta naših demokratskih institucija". Sudski nalog je prvi objavio BBC. Ova naredba je bila najnovija u zamršenom krivičnom slučaju koji je istakao problem, ali i uspjehe, ruskih obavještajnih agencija u pokušaju da ubace svoje operativce u zapadna društva. Čerkasov je prvobitno uhapšen u Holandiji 2022. godine, gdje se predstavljao kao brazilski postdiplomac po imenu Victor Muller Ferreira i tražio praksu u Međunarodnom krivičnom sudu. Brazil odbacuje zahtjev SAD za izručenje navodnog ruskog špijuna Sergeja ČerkasovaHolandske vlasti kažu da su spriječile infiltraciju ruskog špijuna u ICCNakon što se vratio u Brazil, američki istražitelji su otkrili da je Čerkasov takođe bio student na Školi za napredne međunarodne studije John Hopkins u Vašingtonu, školi poznatoj po obuci diplomata i obavještajnih oficira, kao i akademskog osoblja inostranih poslova. Brazilske vlasti su uhapsile Čerkasova, i pokrenule svoju istragu o prevari zbog kreiranja fiktivnog brazilskog identiteta. Kasnije je osuđen na pet godina zatvora. Vašington je zatražio njegovo izručenje na osnovu optužnice protiv njega u SAD. Rusija je takođe zahtijevala njegovo izručenje, navodeći neodređene optužbe za trgovinu drogom za koje su inostrani posmatrači sumnjali da su izmišljene kao pravni izgovor. U nalogu za deportaciju nije precizirano kada će Čerkasov biti izbačen iz zemlje, iako su brazilski mediji naveli da se očekuje da će se to dogoditi po završetku njegove kazne u Brazilu. Pitanje ruskih obavještajnih agenata koji godinama grade fiktivne identitete u zapadnim zemljama eksplodiralo je 2010. godine kada je FBI objavio hapšenje grupe od 10 ruskih agenata koji su živjeli mirnim, prigradskim životom u tajnosti, krijući svoje identitete, u nekim slučajevima, čak i od svoje djece. Slovenačke vlasti su 2022. godine uhapsile bračni par iz Rusije koji se predstavljao kao Argentinci nakon što su dobili dojavu od strane obavještajne agencije. Par, čija djeca nisu znala pravi identitet svojih roditelja, deportovan je u Rusiju 2024. godine u okviru velike razmjene zatvorenika o kojoj su pregovarali, a koja je uključivala i novinarku Radija Slobodna Evropa Alsu Kurmaševu, koja je bila zatvorena u svojoj zemlji, Rusiji.

Nekoliko hiljada učesnika "Marša mira" stiglo je u Potočare 10. jula predveče, nakon trodnevnog pješačenja. Oni su krenuli pješke iz Nezuka, pored Tuzle, na stotinu kilometara dug put kako bi odali počast žrtvama genocida počinjenog 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN). Pješačili su istim stazama kojima su se Srebreničani u julu 1995. godine pokušavali probiti do slobodne teritorije u Tuzli ili Kladnju. Učesnici "Marša mira" 11. jula će prisustvovati obilježavanju godišnjice i kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima. "Marš mira" se održava od 2005. godine, a svake godine se broj učesnika povećava. Cilj manifestacije je izgradnja, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. U Memorijalnom centru Potočari ove godine će biti ukopano 10 žrtava srebreničkog genocida. Najmlađa žrtva je Senad Jusić koji je rođen 1975. Nestao je u julu 1995. godine na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine. Najstarija žrtva je Ramo Dautović, rođen 1939. godine, a nestao je na području Zvornika. Do sada je u Memorijalnom centru ukopano 6.772 žrtava srebreničkog genocida, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih opština i dalje se traga. U Srebrenici i okolnim mjestima su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile više od 8.300 Bošnjaka. Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatuje da je u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid. Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant Vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Okružni sud u Ljubljani je patrijarhu Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfiriju izrekao uslovnu kaznu od četiri meseca zatvora sa rokom provere od godinu dana, saopštila je u petak, 10. jula SPC. Patrijarhu Porfiriju je, kako su naveli u saopštenju emitovanom na sajtu Patrijašije, izrečena i uslovna novčana kazna od 10.000 evra, takođe sa rokom provere od godinu dana. U saopštenju, SPC presudu naziva "skandaloznom", ali ne navodi za šta je patrijarh osuđen. Na to pitanje Radija Slobodna Evropa, do objavljivanja vesti, nisu odgovorili iz okružnog suda u Ljubljani. Javni servis Radiotelevizija Slovenija je u martu preneo je da je Okružno tužilaštvo u Ljubljani podiglo optužnicu protiv patrijarha SPC zbog zlostavljanja na radu (mobinga) jednog sveštenika. Porfirije je bio na čelu Zagrebačko-ljubljanske mitropolije Srpske pravoslavne crkve, od 2014. pa do 2021. godine kada je izabran za patrijarha.

Sadik Salimović, dugogodišnji dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Srebrenice dobitnik je ovogodišnje nagrade "Nino Ćatić". Specijalno priznanje dodjeljuje se u Potočarima novinarima koji su svojim radom doprinijeli širenju istine o Srebrenici. Nagradu dodjeljuje udruženje "Biti novinar". Salimović je bio dopisnik Radija Slobodna Evropa od 2002. do 2025. godine iz Srebrenice. Izvještavao je o događajima iz tog gradića, ali ostalih dijelova istočne BiH. Bavio se temama koje se odnose na povratak prijeratnih stanovnika, ljudska prava, društvena pitanja i obilježavanje genocida u Srebrenici. Salimović je izjavio: "Za Radio Slobodnu Evropu sam radio 23 godine. Nisam bio u ratu ovdje, Nino Ćatić je izvještavao. Gdje je on stao, ja sam nastavio. Intervjuiso sam na stotine majki Srebrenice, osjetio njihovu tugu, vidio njihove suze. I svaka ona njihova suza je natopila svaki djelić ovog mog priznanja". Naglasio je kako su novinari "bili u misiji" u Srebrenici "zajedno sa majkama, sa žrtvama, preživjelim u misiji traganja za istinom i pravdom. Morao sam biti objektivan, uvažavali smo mišljenje majki, uvažavali činjenice, ono sve što se dogodilo u Srebrenici. Na objektivan način smo izvještavali i nazivali smo pravim imenom, ono što se dogodilo u Srebrenici". Prije tri godine, dobitnica specijalnog priznanja posvećenog Nihadu Nini Ćatiću, bila je i novinarka Radija Slobodna Evropa iz Beograda Iva Martinović. Martinović je priznanje dodijeljeno za doprinos širenju istine o genocidu u Srebrenici. Ko je bio Nino Ćatić?Nino Ćatić je bio novinar koji se posljednji put javio u eter iz Srebrenice 10. jula 1995. godine. Apelovao je da se spiječi genocid. "Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni. Nemoguće je opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padnu na ovaj grad. U bolnicu je trenutno doneseno 17 poginulih, 57 teže i lakše ranjenih", javio je tada Ćatić. "Populacija u ovom gradu nestaje. Da li iza svega stoji Yasushi Akashi, Boutros Ghali ili neko drugi, bojim se da za Srebrenicu više neće biti bitno", poručio je u svom posljednjem javljanju Nino Ćatić. Nakon ovog izvještaja sa kolonom muškaraca je krenuo ka Tuzli. Njegovi posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni. Genocid u SrebreniciSnage Vojske Republike Srpske, tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini. Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora. Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH. Na doživotnu je kaznu na istom sudu za genocid osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić. Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.

Predsjednik SAD Donald Trump rekao je da je Iran zatražio da se "razgovori" između dvije zemlje nastave, iako je upozorio Teheran da trenutni prekid vatre više nije na snazi usred niza napada obje strane. "Islamska Republika Iran nas je zamolila da nastavimo 'razgovore'", napisao je Trump na mreži Truth Social 10. jula. "Složili smo se da to učinimo, ali Sjedinjene Države su im, nedvosmisleno, rekle da je prekid vatre ZAVRŠEN!", dodao je. Trump je često izjavljivao da je Teheran molio da nastavi pregovore sa Vašingtonom, iako su takvi razgovori često prekidani bez vidljivog napretka. Obraćajući se novinarima ranije ove nedelje, Trump je rekao: "Iran je zvao prije nekog vremena. Toliko očajnički žele da sklope dogovor. Jednostavno ne znam da li su dostojni. Ne znam da li će poštovati dogovor. To je problem". Ali Trump je tada takođe rekao da će razgovarati sa Steveom Witkoffom i njegovim zetom, Jaredom Kushnerom, koji su imali ulogu vodećih američkih pregovarača, o mogućnosti nastavka razgovora. Katarski posrednici stigli u IranOdvojeno, iranski mediji su izvijestili da je delegacija posrednika Katara stigla u Teheran 10. jula na razgovore. "Glavna svrha posjete je navodno pokušaj da se ojača uloga Katara kao posrednika nakon događaja u utorak [7. jula]", izvijestila je novinska agencija Tasnim. Katar je optužio Iran za napad na tri tankera u Ormuskom moreuzu 7. jula, dok su se neprijateljstva u regionu intenzivirala usred onoga što je najavljeno kao 60-dnevno primirje kako bi se omogućili potpuni pregovori između Vašingtona i Teherana. Iran je pucao na brodove koji su prolazili ključnim plovnim putem, tvrdeći da su pokušali da prođu bez dobijanja odgovarajuće dozvole od Teherana. Američke snage su odgovorile paljbom na iranske lokacije, uglavnom priobalne lokacije u blizini moreuza, navodeći da je to pokušaj zaštite brodarstva u plovnom putu, kroz koji je prije rata saobraćalo oko 20 procenata svjetskih zaliha sirove nafte i prirodnog gasa. Centralna komanda SAD, koja je odgovorna za američke snage na Bliskom istoku, poslala je 9. jula ono što je nazvala "provjerom činjenica", ponavljajući stav SAD da je ključni Ormuski moreuz međunarodni plovni put i da Teheran nema pravo da ga kontroliše. Nedavni niz napada u regionu dogodio se dok je Iran održavao šestodnevne ceremonije povodom sahrane ubijenog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, koji je ubijen prvog dana američko-izraelskih vazdušnih napada 28. februara. Masovni javni događaji privukli su stotine hiljada ljudi širom Islamske Republike, ali jedno primjetno je bilo odsustvo Modžtabe Hamneija, sina pokojnog vladara i novog vrhovnog vođe Irana, što je pokrenulo pitanja o stanju rukovodstva zemlje.

Domovinski pokret, stranka radikalne desnice u Hrvatskoj, najavio je da će Sabor Hrvatske iduće sedmice raspravljati o prijedlogu rezolucije o osnaživanju političkog položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, nakon što je o njoj postigao dogovor sa koalicijskim parterima u Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Rezolucija polazi od ocjene da Hrvati u BiH nisu su u potpunosti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima te podržava izborne modele koje predlažu "legitimni predstavnici Hrvata u BiH", uključujući prijedlog uspostave posebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hratskog naroda. Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta koji je dio vladajuće koalicije u Hrvatskoj, kazao je 10. jula da da je tokom usuglašavanja s koalicijskim partnerima, ta stranka odstupila od dijela svojih stavova. Ne želeći precizirati od čega je njegova stranka konkretno odstupila Penava je naveo da rezolucija najavljuje korištenje mehanizama radi osiguravanja ravnopravnosti Hrvata u BiH i da je bitno da će se u utorak rezolucija naći na dnevnom redu Sabora. Govoreći o hrvatskoj izborjoj jedinici, koju je ta stranka u ranijim istupima predstavljala kao ključni zahtjev, kazao je da je sada predstavljena kao ozbiljan iskorak te mogućnost koju treba temeljito razmotriti, uz načelo da o položaju Hrvata trebaju odlučivati Hrvati u BiH. "Otvoreno se navodi da je kod preglasavanja Hrvata nedvosmisleno riječ o izbornom inženjeringu, jednom osmišljenom sustavnom potezu koji ima maliciozne ciljeve. Rezolucija neće suštinski promijeniti stvari na terenu, ali ono što ona donosi je poruka da su hrvatske institucije ovdje za hrvatski narod", poručio je Penava, U Domovinskom pokretu ranije su tvrdili da je cilj osigurati "legitimno političko predstavljanje Hrvata" u BiH i spriječiti da "drugi narodi odlučuju o članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda". U istupima, koji su prethodili konsulatacijama sa koalicijskim partnerima, iz te stranke su navodili da, ukoliko ne bude dogovora o uspostavljanje hrvatske izborne jedinice, treba razmotriti obnavljanje Herceg-Bosne, političkog projekta ugašenog Washingtonskim sporazumom (Herceg-Bosna formalno je prestala postojati nakon potpisivanja Sporazuma u Washingtonu u martu 1994. godine, kojim je okončan hrvatsko-bošnjački sukob i uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine. Hrvatska Republika Herceg-Bosna, prvobitno osnovana kao Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 18. novembra 1991. godine, bila je samoproglašena i međunarodno nepriznata političko-teritorijalna struktura uspostavljena tokom rata u BiH, od tadašnjeg političkog i vojnog vrha bosanskohercegovačkih Hrvata.) iz 1994. godine. Cijela priča je intenzivirana pred opće izbore koji bi u BiH trebali biti održani u oktobru, a prijedlog Domovinskog pokreta do sada je izazvao oštre reakcije u Sarajevu. Najveći politički spor u BiH godinama predstavlja izbor hrvatskog člana Predsjedništva, institucije koju čine tri člana, Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH i Srbin iz Republike Srpske, kao predstavnici konstitutivnih naroda. Hrvatske stranke okupljene oko HDZ-a BiH, te uz podršku i vladajuće koalicije u Hrvatskoj, osporavaju izbor Željka Komšića, tvrdeći da je za tu funkciju biran pretežno glasovima bošnjačkih birača. Svi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno. Posljednji razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH i djelomično Ustava BiH, početkom 2022. u Neumu, koji su održani uz posredovanje Sjedinjenih Država i Evropske unije, okončani su bez rezultata. Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u parlamentarne domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.

U utorak, 14. jula, Crna Gora će privremeno zatvoriti dva pregovaračka poglavlja u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU). Albanija, koja se nalazi na drugom mestu među zemljama kandidatima po napretku u evropskim integracijama, prvi put će privremeno zatvoriti pregovaračka poglavlja – ukupno tri. Predstojeći utorak u diplomatskim krugovima kolokvijalno se naziva "super-utorkom", jer će tog dana biti održane četiri međuvladine konferencije na kojima se otvaraju ili privremeno zatvaraju pregovaračka poglavlja. Pored Crne Gore i Albanije, međuvladine konferencije biće održane i sa Ukrajinom i Moldavijom. Ove dve zemlje će tom prilikom otvoriti po jedan pregovarački klaster. Evropske institucije nastojale su da istog dana organizuju ukupno pet međuvladinih konferencija, jer se prvobitno nadalo da će i Srbiji biti odobreno otvaranje Klastera 3. Međutim, za održavanje pete međuvladine konferencije nije postignut konsenzus među državama članicama, pošto je značajan broj njih bio protiv deblokade pregovaračkog procesa sa Srbijom. Crna Gora, koja je najnaprednija država kandidat u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji, nakon predstojeće međuvladine konferencije imaće privremeno zatvorenih 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Irska, koja do 31. decembra ove godine predsedava Savetom Evropske unije, ima ambiciju da tokom svog šestomesečnog predsedavanja privede kraju pristupne pregovore sa Crnom Gorom. Evropska unija je već odobrila početak izrade Nacrta Sporazuma o pristupanju, koji predstavlja završnu fazu pregovora o članstvu. Evropska komisija je, takođe, usvojila finansijski okvir za Crnu Goru kojim je predviđeno gotovo 3,2 milijarde evra, polazeći od pretpostavke da bi ta zemlja mogla da postane punopravna članica Evropske unije tokom 2028. godine.

Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je 10. jula optužnicu protiv Saše Vukovića zbog sumnje da je u maju ubio Aleksandra Nešovića u restoranu u beogradskom naselju Senjak. Dok je protiv bivšeg prvog čoveka beogradske policije Veselina Milića podnet optužni predlog zbog sumnje da nije prijavio krivično delo i učinioca i da je počinio falsifikovanje službene isprave. U noći 12. maja u restoranu "27" u beogradskom naselju Senjak ubijen je Nešović, koji se dovodi u vezi sa organizovanim kriminalom. Njegovo telo je pronađeno 21. maja blizu Inđije. Optužnicom protiv Vukovića obuhvaćeno je još pet osoba koje se terete da su mu pomagale da prikrije tragove ubistva i ukloni telo, navelo je Tužilaštvo. Vuković se optužnicom tereti i za neovlašćeno nošenje vatrenog oružja i municije. U optužnom predlogu protiv Veselina Milića se navodi da se opravdano sumnja da ga je vlasnik restorana 12. maja nakon 23 časa pozvao putem aplikacije “WhatsApp” da mu kao policajcu kog lično poznaje i u koga ima poverenja prijavi da je u njegovom restoranu ubijen Nešović. Za to krivično delo se može izreći kazna teža od 5 godina zatvora. ​Takođe stoji da postoji opravdana sumnja da je 13. maja u službenim prostorijama u službenu belešku uneo neistinite podatke, kao i da nije uneo određene važne podatke. Navodi se da je, između ostalog, neistinito uneo da se da se 12. maja u restoranu "27" slučajno sreo sa okrivljenim Vukovićem, iako ga je prethodno lično pozvao da dođe u restoran. Viši sud u Beogradu je Veselinu Miliću 6. jula ukinuo pritvor i pustio ga da se brani sa slobode. Iako mu se u početku na teret stavljalo i pomaganje počiniocu ubistva nakon izvršenja krivičnog dela, Više javno tužilaštvo u Beogradu je 9. juna saopštilo da je odbacilo deo krivične prijave koja se na to odnosi na zbog, kako je navelo, nepostojanja dokaza. Tužilaštvo je saopštilo i da je sada odbačena prijava protiv dvojice policajaca, koji su bili i članovi Vukovićevog obezbeđenja. Oni su uhapšeni početkom juna pod sumnjom da su nisu prijavili ubistvo, te da su počiniocu pomogli nakon izvršenog krivičnog dela. Obustavljena je i istraga koja se vodila protiv Vukovićeve supruge. Šta je još saopštilo Tužilaštvo?Prema navodima Višeg javnog tužilaštva, Aleksandar Nešović je nakon rasprave napustio restoran, ali ga je Saša Vukotić telefonom pozvao da se vrati radi pomirenja. Kada se oštećeni vratio i seo za sto, osumnjičeni je izvadio pištolj i ispalio najmanje deset hitaca, od kojih je Nešović preminuo. Tužilaštvo sumnja da su nakon ubistva optuženi uklanjali čaure i druge tragove, izneli telo iz restorana, a potom ga prevezli do Jarkovca, gde je, prema optužnici, Dejan S. telo stavio u bure sa malterom i zakopao. Tužilaštvo je predložilo da se Saši Vukotiću, Mariju S., Nenadu L., Vuku Š. i Dejanu S. produži pritvor. Optužnica je predata Višem sudu u Beogradu na odluku o potvrđivanju.

Ključne evropske zvaničnice zadužene za Zapadni Balkan ponovile su stav da u Evropi nema mjesta za negiranje genocida, historijski revizionizam niti veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas i evropska komesarka za proširenje Marta Kos u zajedničkoj izjavi pozvale su lidere u Bosni i Hercegovini i širom regiona da izaberu odgovornost umjesto podjela, dijalog umjesto sukoba i da podrže proces pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava. "Zacjeljivanje rana iz prošlosti zahtijeva hrabrost, iskreno zalaganje i istinsku posvećenost pomirenju", navele su Kallas i Kos u izjavi povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici. Dodale su da dijele tugu porodica žrtava i svih koji i dalje žive u neizvjesnosti zbog sudbine svojih nestalih najmilijih, kao i da Evropska unija nastavlja da stoji uz preživjele čiji su životi nepovratno promijenjeni u julu 1995. godine. "Genocid u Srebrenici predstavlja jedno od najmračnijih poglavlja evropske historije", poručile su Kallas i Kos. Kallas i Kos su istakle da se počast žrtvama odaje čuvanjem historijske istine, njegovanjem sjećanja na njih i osiguravanjem da pouke iz Srebrenice ostanu trajno prisutne za buduće generacije. Kako su navele, upravo je to bila namjera Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kada je prije dvije godine usvojila Rezoluciju kojom se juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. i osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u SrebreniciU Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari ove godine će biti ukopani posmrtni ostaci još deset žrtava. U Srebrenici i okolnim mjestima su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske ubile više od 8.300 Bošnjaka. Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN-a, Vojska Republike Srpske počinila genocid. Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida. Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik Republike Srpske i komandant Vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Vršilac dužnosti premijera Kosova, Aljbin (Albin) Kurti ocenio je sastanak sa liderom Demokratske partije Kosova Bedrijem Hamzom oko formiranja novih institucija nakon junskih izbora konstruktivnim, ali da nije doneo konkretan rezultat. "U ovom trenutku ne mogu da kažem da imamo neki konkretan rezultat koji bih mogao da podelim sa vama", rekao je Kurti novinarima, te naveo da je cilj sastanaka sa političkim strankama da se u ustavnim rokovima formira Skupština, izabere Vlada i novi predsednik. Hamza je, s druge strane, potvrdio da će njegova stranka ostati u opoziciji, te dodao da je odgovornost za formiranje novih institucija na Kurtijevom Samoopredeljenju. Kurti je rekao da kao lider stranke koja je pobedila na izborima snosi odgovornost za formiranje Vlade, ali je ponovio da je izbor predsednika odgovornost svih političkih partija. On je ponovio stav da predsednik treba da bude ličnost koja može da dobije podršku svih stranaka, te naglasio da bi takva kandidatura bila u skladu sa Ustavom. "Dakle, neko ko nije član nijedne političke partije, neko ko je iznad polemika aktuelne političke scene, neko ko ima dokazane nacionalne, profesionalne i građanske vrednosti i ko bi na taj način predstavljao izraz jedinstva, kako to zahteva naš ustavni poredak. To nije samo naša ideja i zahtev, već duh i slovo Ustava", rekao je Kurti. Prema njegovim rečima, Samoopredeljenje, Demokratska partija Kosova i Demokratski savez Kosova zajedno imaju dovoljan broj glasova da formiraju sve institucije. Međutim, Hamza je nakon sastanka istakao da odgovornost za formiranje institucija pripada Samoopredeljenju, te ocenio da nijedna druga partija ne može izabrati novog predsednika države bez Kurtijeve stranke. "Samoopredeljenje mora da pronađe partnere, u skladu sa svojim potrebama, kriterijumima i njihovim interesima, kako bi se obezbedile institucije", rekao je Hamza. Kurti je naveo da Samoopredeljenje sa 53 mandata, uz mandate koje su osvojile nesrpske manjinske zajednice, ima više od 61 glasa, što je dovoljno za formiranje Vlade. Nije precizirao da li će se odmah nakon konstituisanja Skupštine pristupiti glasanju o izboru nove Vlade. "Želimo da damo vremena razgovorima i konsultacijama kako bi zakonodavna vlast dobila ne samo predsednika Skupštine i Vladu, već i predsednika države", rekao je Kurti. Za18 časova zakazan je sastanak Kurtija sa liderom Demokratskog saveza Kosova, Ljumirom Abdidžikuom (Lumir Abdixhiku). Sastanci političkih lidera održavaju se dva dana nakon potvrđivanja rezultata vanrednih parlamentarnih izbora održanih u junu, koji su održani jer političke stranke nisu uspele da postignu konsenzus o izboru novog predsednika. Kurti je na sastanak pozvao i lidera Alijanse za budućnost Kosova Ardijana Đinija (Ardian Gjini), ali je on odbio poziv uz obrazloženje da je njegova stranka već iznela šest uslova koje bi Kurti morao da ispuni u zamenu za podršku oko formiranja institucija. Politički analitičar, Iljir (Ilir) Deda, smatra da su ovi sastanci pozitivan korak, ali je naglasio da je krajnje vreme da politički lideri "u roku od jednog ili najviše dva sastanka daju odgovor o formiranju institucija". Deda je za Radio Slobodna Evropa rekao da bi održavanje novih izbora bilo veoma štetno za Kosovo i dodao da "Kurti, Hamza i Abdidžiku imaju veliku odgovornost da postignu dogovor i obezbede Kosovu funkcionalnu vladu, predsednika i političku stabilnost u naredne četiri godine". Prema konačnim rezultatima izbora od 7. juna, Kurtijev Pokret Samoopredeljenje osvojio je 53 mandata, Demokratska partija Kosova 22, Demokratski savez Kosova18, a Alijansa za budućnost Kosova 7. Nakon potvrđivanja rezultata, poslanike novog saziva očekuje konstituisanje Skupštine, formiranje Vlade i izbor predsednika države. Za prva dva procesa potrebna je većina od 61 poslanika u Skupštini koja ima 120 mesta. Kurtijeva stranka raspolaže potrebnim brojem glasova za ta dva procesa, računajući na podršku stranaka koje predstavljaju nesrpske manjinske zajednice, a koje imaju deset mandata. Međutim, i dalje ne postoji dogovor ili konsenzus oko kandidata za predsednika. Za izbor predsednika potrebno je prisustvo dve trećine, odnosno 80 poslanika, kako bi glasanje u prva dva kruga bilo važeće. Bez političkog dogovora nijedna parlamentarna stranka ne može da obezbedi taj uslov. Pokret Samoopredeljenje navodi da će se razgovori o formiranju Vlade voditi tek kada bude poznat konačan sastav Skupštine Kosova. Ustav predviđa da predsednik mora biti izabran u roku od 60 dana od konstituisanja Skupštine. Ako se to ne dogodi, Skupština se raspušta i raspisuju se novi izbori. Ukoliko bi do toga došlo, to bi bili četvrti parlamentarni izbori od februara 2025. godine.

Najmanje 12 osoba je poginulo, a šest je povrijeđeno u šumskom požaru na jugu Španije, izvijestila je regionalna vlada Andaluzije. Oko 150 vatrogasaca radi na obuzdavanju požara, za koji svjedoci kažu da je izazvan padom dalekovoda prije nego što se proširio na šumovito područje u Los Gallardosu u Almeriji. Vlasti još nisu potvrdile uzrok požara. Dugotrajni toplotni talas s temperaturama od oko 40 °C izazvao je šumske požare širom južne Evrope ovog ljeta. Stotine vatrogasaca bori se s velikim požarima u Francuskoj, Portugalu i Španiji, dok su hiljade ljudi bile prisiljene napustiti svoje domove. "Broj poginulih u požaru u Los Gallardosu porastao je na 12 nakon potvrde o još šest smrtnih slučajeva", navodi se u saopštenju regionalne vlade Andaluzije. Tijela nekoliko žrtava pronađena su u automobilima, nakon što su pokušali pobjeći od plamena dok se požar širio tokom noći. Šef regionalne vlade Juanma Moreno nazvao je ove smrtne slučajeve "tragedijom". Među povrijeđenima je i osoba koja je prebačena u bolnicu zbog udisanja dima, kao i još jedna osoba koja je zadobila opekotine. Četiri osobe su zbrinute na licu mjesta zbog lakših opekotina i respiratornih problema uzrokovanih gustim dimom. Požar je doveo i do zatvaranja puteva, dok je 1.000 stanovnika evakuisano, saopštile su hitne službe. Premijer Pedro Sanchez izjavio je u maju da će Španija ove godine rasporediti svoj najveći odgovor na ljetne šumske požare do sada, prenijeli su lokalni mediji i AFP. Španska Vojna jedinica za vanredne situacije, koja se angažuje u velikim kriznim situacijama, saopštila je da će se pridružiti naporima za gašenje požara u Los Gallardosu. U junu je Španija dostigla svoj najviši dnevni prosjek temperatura od 1950. godine, a zabilježeni su i dani s najvišim temperaturama ikada izmjerenim za taj mjesec. U nekim dijelovima zemlje prognozirane su temperature i do 42 °C. Prošle godine u Španiji je izgorjelo rekordnih 393.000 hektara, prema Evropskom informacionom sistemu za šumske požare (EFFIS), što je više od šest puta iznad španskog prosjeka zabilježenog između 2006. i 2024. godine. Klimatske promjene podižu temperature širom svijeta, a Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava – dvostruko brže od globalnog prosjeka, podaci su klimatske službe Copernicus. To uzrokuje učestalije ljetne toplotne talase, veći pritisak na zalihe vode u Evropi i intenzivnije šumske požare. Prošla godina bila je najgora sezona šumskih požara u Evropskoj uniji otkako je 2006. počelo vođenje evidencije, s više od rekordnih milion izgorjelih hektara širom EU.

U sjedištu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku je održana centralna komemoracija povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine. Komemoracija je održana u okviru programa uspostavljenog nakon usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine. Komemoraciju je vodio podsekretar Ujedinjenih nacija i specijalni savjetnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida Chaloka Beyani. Na komemoraciji se obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, šef Kabineta generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Earle Courtenay Rattray, a u video obraćanju i predsjednice 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Annalena Baerbock. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je na komemoraciji Generalne skupštine UN-a u New Yorku rekao da je usvajanje rezolucije UN-a kojom se priznaje taj dan "trijumf istine, korak prema pravdi i ohrabrenje za Bosnu i Hercegovinu i cijeli svijet". Napominjući da je više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka ubijeno tokom masakra 1995. godine, naglasio je da "genocid nad Bošnjacima nije statistika. Ovo nisu brojke. Radi se o prekinutim ljudskim životima". Dodao je da su žrtve "ljudi koji su imali imena, porodice i snove, djeca koja nikada nisu odrasla, majke čiji se sinovi nikada nisu vratili kući". Bećirović je rekao da države koje se suočavaju sa svojom prošlošću "pokazuju odgovornost prema budućim generacijama", dok one koje negiraju činjenice utvrđene sudskim presudama "ostaju zarobljene u lancima mržnje i nestabilnosti". "Negiranje genocida nad Bošnjacima je anticivilizacijski čin. To je uvreda mrtvima i nova prijetnja živima", rekao je. Pozvao je međunarodnu zajednicu da "brani integritet međunarodnog prava i autoritet međunarodnih institucija", upozoravajući da se ne dopusti da "činjenice utvrđene sudskim presudama postanu predmet političkih kalkulacija". Bećirović je rekao da istina i pravda ostaju temelj trajnog mira, naglašavajući da "bez istine nema povjerenja, a bez pravde nema pomirenja". Dodao je da "sjećanje na Srebrenicu nije samo dužnost prema žrtvama; to je odgovornost prema budućim generacijama". Generalna skupština UN je 2024. godine usvojila rezoluciju o proglašavanju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. U Memorijalnom centru Potočari ove godine će biti ukopano 10 žrtava srebreničkog genocida. Najmlađa žrtva je Senad Jusić koji je rođen 1975. Nestao je u julu 1995. godine na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine. Najstarija žrtva je Ramo Dautović, rođen 1939. godine, a nestao je na području Zvornika. Do sada je u Memorijalnom centru ukopano 6.772 žrtava srebreničkog genocida, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih opština i dalje se traga. U Srebrenici i okolnim mjestima su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile više od 8.300 Bošnjaka. Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatuje da je u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.

Narodna skupština bh. entiteta Republike Srpske (RS) izjednačila je usvajanjem izmjena Krivičnog zakonika, isticanje i promoviranje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) iz vremena rata od '92. do '95. i simbola ustaške Nezavisne države Hrvatske (NDH) iz vremena Drugog svjetskog rata. Svako ko ih ističe ili pomovira može biti kažnjen sa tri i po godine zatvora, stoji u izmjenama Krivičnog zakonika RS usvojenom po hitnom postupku na sjednici u srijedu, 9. jula. Kako se precizira u tekstu zakona zatvorska kazna uvodi se za svakog ko putem medija, društvenih mreža, na javnom mjestu ili javnom skupu "promoviše, veliča, širi, podržava ili podstiče pozitivno vrednovanje, prihvatanje ustaštva ili ustaške ideologije NDH i javno isticanje i promovisanje zastava i simbola Armije BiH". Usvajanju zakona prethodile su reakcije pravnih stručnjaka i zvaničnika, koji upozoravaju da bi njegove odredbe mogle biti u koliziji s državnim Zakonom o odbrani BiH. Stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin ranije je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da simboli Armije Republike BiH nisu samo historijska obilježja, nego dio zakonom uređenog sistema vojnog nasljeđa Oružanih snaga BiH. Zakonom o odbrani BiH uspostavljena su tri pješadijska puka koja baštine tradiciju Armije Republike BiH, Vojske Republike Srpske i Hrvatskog vijeća odbrane, a pripadnici tih jedinica legalno koriste njihova obilježja tokom službenih vojnih ceremonija. "Entitet nema nadležnost da krivičnim zakonom proglašava nezakonitim simbole koje država BiH priznaje kroz vlastiti sistem odbrane", rekao je Trlin za RSE. Prije nego što stupi na snagu, zakon može biti osporen u Vijeću naroda Republike Srpske kroz mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Ako ne bude zaustavljen u toj proceduri, bio bi objavljen u Službenom glasniku RS-a, nakon čega bi mogao biti predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH, koji bi, prema ocjeni stručnjaka za ustavno pravo Davora Trlina, mogao imati konačnu riječ. Prijedlog je ranije osporio i potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković, koji je zatražio njegovo povlačenje iz skupštinske procedure, navodeći da zadire u oblast vojnog nasljeđa koja je uređena državnim Zakonom o odbrani BiH. Zakonom se formalno kriminalizira javno isticanje simbola Armije Republike BiH, ali su u Republici Srpskoj i ranije zabilježeni slučajevi u kojima je policija protiv građana podnosila prekršajne prijave zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima, iako nijedna zastava nije zabranjena zakonom. Sudovi su u više takvih slučajeva ocijenili da samo isticanje zastave Republike BiH ne predstavlja ni krivično djelo ni govor mržnje.

Glavnim pretresom na kome su izneta uvodna izlaganja svih strana, pred Osnovnim sudom u Prištini 9. jula nastavljeno je suđenje u slučaju eksplozije na kanalu Ibar-Lepenac u selu Varage u opštini Zubin Potok na severu Kosova. Specijalno tužilaštvo Kosova je decembra 2025. godine podiglo optužnicu protiv braće Dragiše i Jovana Vićentijevića i Igora Dimovića zbog krivičnih dela "ugrožavanje ustavnog poretka uništavanjem ili oštećenjem javnih instalacija i opreme", "izvršenje terorističkog čina". Sva trojica su se ponovo izjasnili da nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret. Dvojica optuženih Dragiša i Jovan Vićentijević nalaze se u pritvoru od hapšenja nakon eksplozije 29. novembra 2024. godine, dok se Igor Dimović brani sa slobode. Kako prenosi portal "Zakletva za pravdu (Betimi për Drejtësi)", koji prati suđenja na Kosovu, tužilac Bekim Kodraliju (Kodraliu) je tokom uvodnog izlaganja napomenuo da su stručnjaci Federalnog istražnog biroa - FBI analizirali zemlju sa čizama optuženih i uporedili je sa zemljom pronađenom na mestu napada. Zaključci veštaka, kako je rekao, pokazuju da su uzorci zemlje sa čizmama dvojice optuženih, Dragiše i Jovana Vićentijevića, imali iste karakteristike kao zemlja pronađena na mestu događaja. "Pred vama će biti dokazano da su optuženi bili direktni učesnici terorističkog napada na kanal Ibar–Lepenac", rekao je on. Tužilac Kodraliju je rekao i da je Vlada Srbije "imala ključnu ulogu u pripremama ovog napada". "Predstavićemo konkretne dokaze u vezi sa obukama i konkretnim pripremama koje su, prema dokazima, sprovedene na vojnom poligonu pod nazivom ‘Pasuljanske livade’ u Republici Srbiji... Sve ovo bilo je deo priprema za nezakonite aktivnosti protiv države Republike Kosovo", rekao je Kodraliju. Šta su rekli advokati odbrane?Na ročištu 9. jula advokati odbrane, Nebojša Vlajić, Miloš Delević i Jelena Krivokapić, izneli su niz primedbi na optužnicu uz ocenu da je “jednostrana i nezakonita”. Advokat Nebojša Vlajić je istakao da Zakonik o krivičnom postupku predviđa da je tužilac dužan da s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje idu u korist i na štetu okrivljenog, te da je odbrana predložila deset dokaza. On je nakon ročišta u izjavi novinarima rekao da su dokazi Tužilaštva "sumnjivi i jednostrani", jer je javni tužilac odbio sve dokaze koje je odbrana predložila. Advokat Miloš Delević je pak naveo da se iz optužnice ne može zaključiti šta se optuženima konkretno stavlja na teret, već da se tužilaštvo koristi "kolektivne formulacije" tako što navodi da su braća Vićentijević "sa ostalim nepoznatim licima postavili eksploziv, zapalili fitilj i aktivirali eksploziv". "Mi moramo da radimo ono što nam nije posao, da dokazujemo nevinost. To ćemo dokazati tako što smo predložili minimum četiri svedoka koji će potvrditi njegov alibi i minimum dva video snimka koji će dokazati gde se nalazio u vreme eksplozije", rekao je Delević, koji brani Dragišu Vićentijevića. Advokatica Jelena Krivokapić, koja brani Igora Dimovića, novinarima je rekla kako je pronađeno oružje u kući njenog klijenta "stara nefunkcionalna kolekcija". "Upoznali smo ih sa tim koji ćemo dokaz izvesti i očekujem da će sud, nakon ocene svih dokaza, odlučiti da je jedino oslobađajuća presuda pravična i zakonita", navela je ona. Šta još piše u optužnici?Tužilaštvo Jovana i Dragišu Vićentijevića tereti da su 29. novembra 2024. godine, oko 18 sati i 50 minuta zajedno sa još nekoliko, za sada nepoznatih osoba, postavili oko 20 kilograma eksploziva namenjenog vojnoj upotrebi (TNT) unutar kanala Ibar–Lepenac, "putem torbe koju su konopcem vezali za betonski stub, pozicionirajući je na način da izazove ozbiljno oštećenje kritične infrastrukture za snabdevanje vodom i električnom energijom". Pričinjena materijalna šteta se procenjuje na oko 400.000 eura. Prema optužnici, u njihovim kućama — jednoj u Zubinom Potoku i drugoj u selu Prevlak u istoj opštini — tokom pretresa koje je izvršila Kosovska policija, pronađena je i zaplenjena značajna količina ratnog naoružanja. U optužnici takođe se navodi da je Jovan Vićentijević, u svojstvu regrutovanog pripadnika Vojnoobaveštajne agencije Srbije, "delovao i pomagao ovoj službi, prikupljajući informacije i poverljiva dokumenta s ciljem da ih koristi u okviru svojih protivpravnih aktivnosti na teritoriji Kosova i da ih prenese toj službi na sastancima u Srbiji". U kući trećeoptuženog, Igora Dimovića, nakon napada pronađena su tri okvira za municiju, jedan metak, nož i nekoliko vojnih uniformi, koje je zaplenila policija Kosova.

Kamion s posmrtnim ostacima 10 žrtava srebreničkog genocida zaustavio se 9. jula ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu gdje su porodice preživjelih i građani odali počast. Nakon Sarajeva, kamion će se uputiti prema Srebrenici gdje je planirano zaustavljanje ispred Gradske džamije, a potom ka Potočarima gdje će tabuti s posmrtnim ostacima ubijenih žrtava biti dočekani u poslijepodnevnim satima. Srebreničani su ubijeni u zaštićenoj zoni UN-a u julu 1995. godine, a 11. jula će biti sahranjeni u Potočarima gdje će biti obavljena kolektivna dženaza i ukop. Najmlađa žrtva je Senad Jusić koji je rođen 1975. Nestao je u julu 1995. godine na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine. Najstarija žrtva je Ramo Dautović, rođen 1939. godine, a nestao je na području Zvornika. Do sada je u Memorijalnom centru ukopano 6.772 žrtava srebreničkog genocida, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih opština i dalje se traga. Za Potočare je 8. jula pješke krenulo i nekoliko hiljada učesnika iz Nezuka, pored Tuzle, na stotinu kilometara dug "Marš mira" kako bi odali počast žrtvama genocida počinjenog 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN). Oni će tri dana pješačiti istim stazama kojima su se Srebreničani u julu 1995. godine pokušavali probiti do slobodne teritorije u Tuzli ili Kladnju. Planirano je da stignu u Potočare 10. jula predveče, a 11. jula prisustvuju obilježavanju godišnjice i kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima. "Marš mira" se održava od 2005. godine, a svake godine se broj učesnika povećava. Cilj manifestacije je izgradnja, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u SrebreniciU Srebrenici i okolnim mjestima su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile više od 8.300 Bošnjaka. Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatuje da je u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, VRS počinila genocid.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio kako je nepostojanje konsenzusa među državama članicama da se Srbiji odobri otvaranje Klastera 3, očekivano. "Više bi trebalo da brinemo koji ćemo put ili prugu da otvorimo, a ne koji klaster. Nema potrebe da se mnogo sekiramo, sve je otprilike očekivano", rekao je on gostujući u dnevniku Radio-televizije Srbije u srijedu navečer, 8. jula. Prema saznanjima Radija Slobodna Evropa na sastanku ambasadora EU, najmanje osam država članica "jasno i nedvosmisleno" usprotivilo se nastavku pristupnih pregovora sa Srbijom otvaranjem Klastera 3, pozivajući se na probleme u oblasti vladavine prava, neusaglašenost sa sankcijama Evropske unije protiv Rusije, kao i na nedovoljnu posvećenost evropskom putu. Prema istim izvorima, bilo je i nekoliko država koje nisu bile izričito protiv, ali nisu bile uvjerene da postoje uslovi za otvaranje Klastera 3, navodeći iste razloge – stanje u oblasti vladavine prava, neusaglašenost sa sankcijama EU i zabrinutost zbog medijskih sloboda. Mogućnost otvaranja Klastera 3 sa Srbijom bila je na dnevnom redu sastanka ambasadora država članica EU, nakon što je Evropska komisija uputila pisanu preporuku da se Srbiji već tokom jula omogući otvaranje ovog pregovaračkog klastera. Međutim, nakon rasprave koja je, prema navodima diplomatskih izvora RSE, trajala znatno duže od planiranog, predsjedavajući sastankom zaključio je da u Vijeću EU ne postoji konsenzus o ovom pitanju. Govoreći o odlasku ministra informisanja i telekomunikacija Borisa Bratina kao izaslanika vlade na sahranu ranskog vrhovnog lidera Alija Hamneija, Vučić je rekao da je to "njegova odluka, jer Iran nije priznao Kosovo". Uz Rusiju, Bjelorusiju, Jermeniju, Gruziju, Tursku, Kinu, Pakistan, Saudijsku Arabiju i druge, Srbija je imala predstavnika na sahrani iranskog lidera, koji je poginuo prvog dana američko-izraelskog rata protiv Irana 28. februara. Vučić je izjavio i kako Srbija u narednom periodu "neće menjati svoju politiku" prema Moskvi i Kijevu, te da će nastaviti dobre odnose sa obje zemlje. Predsjednik Srbije je najavio i da će odluka o raspisivanju izbora u Srbiji biti donesena u augustu ili septembru. "Najverovatnije će izbori biti u oktobru ili novembru, najverovatnije će prvo biti parlamentarni, pa predsednički", rekao je Vučić.

Momčilo Perišić, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, pušten je na slobodu 8. jula, nakon što je odslužio više od dvije trećine četvorogodišnje zatvorske kazne na koju je pravosnažno osuđen zbog špijunaže, potvrdio je njegov advokat Novak Lukić za Radio Slobodna Evropa. "Usvojen je uslovni otpust, nakon dvije trećine izdržane kazne. Proveo je u zatvoru skoro tri godine", kazao je Lukić. Dodao je da se radi o odluci Višeg suda u Beogradu koja je donesena 25. juna. Perišić je proglašen krivim zato što je u martu 2002. godine u motelu na Ibarskoj magistrali u Beogradu tajni vojni dokument predao stranoj državi – službeniku ambasade SAD u Beogradu, državljaninu SAD-a Džonu Nejboru (John Neighbour). Perišić je predao zapisnik sa kolegija načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije održanog 2001. godine, a dokument je označen stepenom tajnosti "Vojna tajna-strogo povjerljivo". Prilikom intervencije predstavnika sigurnosti Vojske Jugoslavije i vojne policije, dokumenti su pronađeni kod ovog državljanina SAD-a. Perišić je u vrijeme hapšenja 2002. godine bio potpredsjednik vlade. Inače, Perišić je prvostepenom presudom Višeg suda bio osuđen na tri godine zatvora. Bio je optužen i pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, gde je prvostepeno bio osuđen na 27 godina zatvora za ratne zločine. Žalbeno vijeće ga je 2013. godine pravosnažno oslobodilo svih optužbi i naložilo njegovo puštanje na slobodu.

Na Konferenciji predsednika parlamenata država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji 8. jula usvojena je "Beogradska deklaracija", a predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je na Konferenciji potvrđena posvećenost Povelji Ujedinjenih nacija i poštovanju međunarodnog prava, javila je Beta. "Potvrdili smo apsolutnu posvećenost Povelji Ujedinjenih nacija i poštovanju međunarodnog prava, pre svega njegovom osnovnom principu, a to je poštovanje teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država", rekla je Brnabić po završetku Konferencije koja je održana u Domu Narodne skupštine Srbije. Ona je izjavila da će se sledeći takav sastanak održati u Moldaviji sledeće godine. "Nastavljamo zajedno da radimo na evropskim reformama, razmenjivaćemo kroz ovaj format saradnje naša znanja i iskustva, pokušavaćemo zajedno da rešavamo probleme na evropskom putu", izjavila je Brnabić i dodala da se zemlje koje su učestvovale na današnjoj konkurenciji "međusobno vide kao partneri, a ne konkurenti". Predsednik ukrajinskog parlamenta, Vrhovne Rade, Ruslan Stefančuk ocenio je da je sastanak u Beogradu bio uspešan. "Naš sastanak je bio uspešan i uspeli smo da okupimo predstavnike parlamenata zemalja kandidata. Naš put ka Evropskoj uniji je dobra platforma za saradnju, kao što ste rekli nismo konkurenti nego smo partneri", rekao je Stefančuk. Dodao je da između Srbije i Ukrajine ne postoje problemi "već samo potencijal za saradnju". Kakvi su odnosi Srbije i Ukrajine?Stav vlasti u Srbiji je da podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine. U Ujedinjenim nacijama glasali su za usvajanje rezolucije kojom se osuđuje ruska agresija u Ukrajini. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prvi put od početka ruske agresije 2022. bio je u Ukrajini u junu 2025. prisustvujući regionalnom samitu u Odesi. Od 11 učesnika Četvrtog samita Ukrajina – Jugoistočna Evropa, Vučić jedini nije potpisao Deklaraciju jer se njome poziva na pojačavanje sankcija Rusiji. Ruske službe su u maju 2025. optužile Beograd da "pokušava da im puca u leđa", jer isporučuje municiju Ukrajini preko posrednika. Zvaničnici Srbije su više puta odbacili optužbe da se Kijevu direktno isporučuje municija, ali su naglasili i da ne mogu da utiču na to gde će završiti naoružanje koje država legalno prodaje na međunarodnom tržištu. Međutim, od početka invazije Beograd nije prekinuo veze sa Moskvom, niti je zatvorio vrata za ruske zvaničnike.

Evropski parlament usvojio je Rezoluciju o Srbiji u kojoj ocenjuje da zemlja stagnira na putu ka članstvu u Evropskoj uniji zbog nazadovanja u oblasti vladavine prava, demokratije i usklađivanja sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. U Rezoluciji se izražava žaljenje što ključne obaveze Srbije sadržane u neformalnom dokumentu (non-pejper) iz novembra 2024. godine, čiji je cilj bio otklanjanje preostalih prepreka za otvaranje Klastera 3, uglavnom nisu ispunjene. U tom kontekstu, Evropski parlament osuđuje nedavnu zapaljivu retoriku Vlade Srbije usmerenu protiv država članica koje nisu podržale otvaranje Klastera 3. Evropski parlament naglašava da se kredibilitet procesa proširenja mora očuvati doslednom primenom strogih i pravednih uslova, uz istovremeno priznavanje reformskih napora kada za to postoje osnovi. Podseća da Srbija tvrdi da je članstvo u EU njen strateški cilj, ali konstatuje da deklarativne obaveze često nisu praćene konkretnim potezima. U dokumentu se navodi da taj dugotrajni raskorak zahteva jasno razjašnjenje evropskog opredeljenja Srbije i pozivaju se vlasti da konkretnim delima pokažu trajnu posvećenost evropskim vrednostima i standardima, kao i doslednost u opredeljenju za članstvo u EU. "Evropski parlament ponavlja da je Zapadni Balkan, u aktuelnom geopolitičkom kontekstu, od strateškog značaja za bezbednost i stabilnost Evropske unije u celini. Ističe da Srbija, zbog svoje veličine i geopolitičkog položaja, ima direktan uticaj na ukupnu stabilnost regiona, te osuđuje njene pokušaje uspostavljanja sfere uticaja i aktivnosti kojima se podriva suverenitet susednih država", navodi se u Rezoluciji. Evropski parlament poziva Srbiju da jasno i dosledno pokaže svoje geopolitičko opredeljenje za Evropsku uniju, uključujući potpuno usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, posebno sa restriktivnim merama uvedenim zbog ruske agresije na Ukrajinu. Istovremeno, izražava zabrinutost što Srbija i dalje nije u potpunosti usklađena sa tom politikom i žali što je njen stepen usklađenosti među najnižima od svih zemalja kandidata. U tom kontekstu, ponavlja da je potpuno usklađivanje neupitan uslov za članstvo. Pozdravlja nedavno usklađivanje Srbije sa pojedinim odlukama Saveta EU, ali naglašava da selektivno usklađivanje nije dovoljno. Evropski parlament izražava žaljenje zbog nastavka bliskih odnosa i produbljivanja partnerstva Srbije sa Rusijom, ocenjujući da to izaziva sumnju u njeno strateško opredeljenje i podriva kredibilitet evropskog puta. Ističe da evropska budućnost Srbije zahteva jasan strateški izbor i da politika balansiranja između EU i drugih geopolitičkih aktera nije kompatibilna sa političkim poverenjem koje se očekuje od zemlje kandidata. Beogradske vlasti pozivaju se da se uzdrže od javnih poruka i poteza koji su u suprotnosti sa ključnim spoljnopolitičkim i bezbednosnim stavovima EU. Posebnu zabrinutost poslanici izražavaju zbog ruskih i kineskih investicija u Srbiji i njihovog sve većeg uticaja na političke i ekonomske procese u regionu. Osuđuje se rusko strano mešanje u Srbiji, uz podsećanje da se Srbija aktivno koristi kao regionalna platforma za širenje dezinformacija širom Zapadnog Balkana. "Evropski parlament izražava zabrinutost i zbog nastavka vojnog jačanja Srbije, koje prati sve oštrija retorika prema susednim državama, produbljivanje bezbednosne i odbrambene saradnje sa Kinom, uključujući zajedničke vežbe specijalnih jedinica, širenje strateških sporazuma i rastuće prisustvo kineske bezbednosne i nadzorne tehnologije", navodi se u Rezoluciji i dodaje: "Oštro osuđuje nedavnu nabavku kineskih balističkih raketa vazduh-zemlja CM-400AKG, upozoravajući da takvo naoružavanje narušava regionalnu bezbednosnu ravnotežu i dobre susedske odnose sa članicama NATO-a. Ističe da je takva nabavka u suprotnosti sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU i otvara ozbiljna pitanja o geopolitičkom opredeljenju Srbije." Evropski parlament osuđuje činjenicu da je Srbija postala baza za aktivnosti ruskih obaveštajnih službi u Evropi i izražava ozbiljnu zabrinutost zbog verodostojnih izveštaja da je postala važno operativno čvorište za ruske hibridne i destabilizujuće aktivnosti, uključujući organizovanje provokacija, podsticanje etničkih i verskih tenzija u državama članicama EU, kao i obuku i raspoređivanje pojedinaca za destabilizujuće akcije u Evropi i njenom susedstvu. Srpske vlasti pozivaju se da hitno istraže, spreče i procesuiraju takve aktivnosti. O nastavku pristupnih pregovora između EU i SrbijeEvropski parlament izražava žaljenje što je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju merila u brojnim pregovaračkim poglavljima. Ponavlja da pregovori o pristupanju mogu napredovati tek kada se Srbija uskladi sa sankcijama EU protiv Rusije i ostvari merljiv i održiv napredak u oblasti vladavine prava, slobodnih i poštenih izbora, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisnosti pravosuđa, slobode medija, reforme javne uprave i funkcionisanja demokratskih institucija. Od Evropske komisije traži se da dosledno primenjuje princip "osnove na prvom mestu" i da svaki ozbiljniji nazadak odrazi na obim i intenzitet pretpristupne finansijske pomoći. Evropski parlament ponavlja zabrinutost zbog, kako navodi, popustljivog pristupa Evropske komisije prema Srbiji uprkos višegodišnjem nazadovanju u oblasti vladavine prava, demokratije i osnovnih prava, kao i destabilizujućem uticaju Srbije u regionu. Poziva Komisiju da doslednije štiti osnovne vrednosti EU koristeći jasniji jezik prema Srbiji i otvoreno ukazujući na njene ozbiljne nedostatke, izostanak napretka i nazadovanje. Takođe, upozorava na moguće pokušaje Srbije da uspori evropski napredak susednih država i poziva Beograd da dodatno uskladi viznu politiku sa listom zemalja čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u EU. EP izražava žaljenje zbog niske podrške članstvu Srbije u EU, ocenjujući da je ona rezultat "dugogodišnjeg manipulativnog anti-EU narativa koji šire mediji pod kontrolom vlasti, kao i pojedini visoki državni funkcioneri i predstavnici vladajuće stranke". Srbija se poziva da se bori protiv dezinformacija, uključujući one koje se odnose na rusku agresiju na Ukrajinu, da okonča sopstvene kampanje dezinformisanja koje podržava država i promoviše doslednu i konstruktivnu evropsku orijentaciju. Istovremeno se EU poziva da pojača saradnju sa organizacijama civilnog društva u Srbiji radi jačanja demokratske otpornosti i suzbijanja hibridnih pretnji. Usvajanje Rezolucije poklopilo se sa raspravom među državama članicama EU o mogućnosti nastavka pristupnih pregovora Srbije i Evropske unije, odnosno otvaranja Klastera 3. Uoči glasanja, 7. jula je održana rasprava u Evropskom parlamentu tokom koje je evropska komesarka Marta Kos obrazložila preporuku Evropske komisije za otvaranje Klastera 3 sa Srbijom, ocenjujući da se ne sme dozvoliti da zemlja zaostane u procesu evropskih integracija dok ostali kandidati napreduju. Većina poslanika koji su učestvovali u raspravi usprotivila se otvaranju Klastera 3. Rezolucije Evropskog parlamenta nisu pravno niti politički obavezujuće za države članice EU niti za evropske institucije.

Dvoje zaposlenih u Državnom zatvoru Bosne i Hercegovine svjedočilo je u srijedu, 8. jula, u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi protiv Mevlida Jašarevića, optuženog da je sprečavao osoblje zatvora u obavljanju službenih dužnosti. Jašarević služi posljednje mjesece 15-godišnje kazne zbog terorističkog napada 2011. godine na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Sada je u novom predmetu optužen da je napao vaspitačice Zatvora, prijetio im i obraćao im se uvredljivim riječima tokom novembra i decembra 2024. godine, nakon što mu je onemogućen pisani i telefonski kontakt s porodicom ili bilo kim drugim. Na ročištu je najprije svjedočila psihologinja, koja radi kao vaspitačica u Zatvoru, Sanja Božović, koja je nekoliko mjeseci bila zadužena za Jašarevićev tretman. Rekla je da je usmeno upoznata s detaljima sukoba koji je Jašarević imao s dvije službenice Zatvora, kao i da joj je bilo poznato da je Jašarević više puta disciplinski kažnjavan, odnosno da mu je određivano osamljenje ili samica iz različitih razloga. Navela je da je Jašarević bio svrstan u grupu zatvorenika koja zahtijeva najstrožije mjere, ali da nije imala problema u komunikaciji s njim niti je njoj na bilo koji način prijetio, omalovažavao je ili sprečavao u obavljanju posla. Psihologinja je navela i da joj je Jašarević više puta rekao da mu nije bilo dozvoljeno da se pismenim putem obrati Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužiteljstvu BiH, zbog čega je bio nezadovoljan. Jašarević tvrdi da je bio spriječen prijaviti korupciju i nedozvoljeno ponašanje službenika zatvora. Drugi svjedok na ročištu bio je Milenko Vidović, načelnik osiguranja u Zatvoru. Rekao je da Jašarevića poznaje od njegovih prvih dana u pritvorskoj jedinici Suda BiH, a da su se poslije ponovo sreli u Državnom zatvoru u Vojkovićima. Vidović je tokom ispitivanja tužiteljice Biljane Golijanin rekao da je Jašareviću više puta izrečena mjera osamljenja i samice, kao i da se sjeća da je jedan od prvih slučajeva bio kada je osuđenik navodno prijetio zvaničnicima Islamske zajednice u BiH. O konkretnom slučaju, odnosno sukobu s dvije vaspitačice, zbog kojeg se sudi Jašareviću, Vidović je rekao da je upoznat s događajem te da je tražio da se provjeri postupanje službenika zatvorskog osiguranja. Tužiteljica je istaknula da je tokom ranijeg saslušanja Vidović rekao da se "na snimku jasno vidi da je Jašarević pokušao napasti vaspitačice", da bi tokom ispitivanja pred Sudom rekao da nikad nije vidio snimak incidenta, već da je te informacije pročitao u spisu jednog od svojih podređenih. Oba svjedoka rekla su da imaju malo saznanja o Jašarevićevom profilu na društvenoj mreži TikTok, na kojoj su objavljivani njegovi audiozapisi. Jedan od razloga zbog kojih je Jašareviću zabranjen kontakt s bilo kim, kako je ranije tokom suđenja navedeno, jeste upravo zloupotreba telefonskih poziva. Vidović je rekao da je pretpostavka da je osoba s kojom je Jašarević telefonski razgovarao snimala njihove razgovore i potom ih objavljivala na društvenoj mreži, što nije u skladu s pravilnikom. Odbrana je insistirala da je Jašarević već kažnjen za navodni napad i prijetnje vaspitačicama, i to samicom, kao i da je neuobičajeno da se nekoliko mjeseci čekalo s podnošenjem krivične prijave za to djelo. Jašarević je također ispitao oba svjedoka i isticao da je njegovo ponašanje bilo primjereno sve dok njegova prava nisu narušena zabranom kontakta i onemogućavanjem da se obrati SIPA-i i Tužiteljstvu. Naveo je i da nikada nije imao namjeru nekoga fizički napasti, već da je reagirao u afektu. Iduće ročište bit će zakazano naknadno, a očekuje se da će svjedočiti jedan od zatvorenika koji je prisustvovao sukobu zbog kojeg se Jašareviću sudi. Jašarević bi na jesen trebao izaći na slobodu nakon odslužene 15-godišnje kazne na koju je osuđen 2013. godine zbog terorističkog napada na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine. Tada je ispalio više od stotinu metaka na zgradu Ambasade te teško ranio policajca Mirsada Velića, koji je bio u osiguranju objekta. Ako bude osuđen u novom postupku pred Sudom BiH, može ostati u zatvoru najmanje tri mjeseca, a najviše tri godine.