Studenti u blokadi predizbornu kampanju počeli su u četvrtak skupom u centru Novog Sada, ispred Srpskog narodnog pozorišta. Studenti su tokom skupa predstavili deo kandidata koji će se naći na njihovoj izbornoj listi. Kao kandidati su predstavljeni predsednik Sindikata sudske vlasti Nemanja Đurić, novosadski kardiolog i profesor medicinskog fakulteta Ilija Srdanović i profesorka sa Pedagoškog fakulteta u Somboru Ljubica Oparnica i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Jovo Bakić koji su se i obratili sa bine. Takođe su predstavljeni kao kandidati profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu Radomir Saičić, politikolog iz Novog Pazara Adem Mavrić i glumac Tihomir Stanić. Stanić je rekao da je ponosan što se našao među 250 ljudi koji će zastupati "odlučnost studenata da ovo društvo učini boljim i uspećemo u tome, jer studenti pobeđuju". "Srećan sam što sam doživeo da budem svedok ove mitske, veličanstvene borbe studenata protiv zla", rekao je Stanić. Politikolog Mavrić istakao je su Novi Sad i Novi Pazar označili svoju bliskost kada su studenti sa juga šetali ka Novom Sadu. Mavrić je rekao da su studenti šetali radi solidarnosti, borbe za slobodu, za novu i bolju Srbiju i za pravdu u njoj. "Svaki njihov korak bio je jedna nit koja je povezala sve građane Republike Srbije, nerazdvojno, bez obzira na versku i nacionalnu pripadnost, jer ne traži niko od ljudi da zaborave ono što jesu, ali treba da se sete da smo svi pre svega građani Republike Srbije, jednaki, svi imamo pravo na dostojanstvo, pravdu, zaslužujemo isti tretman", dodao je on. Bakić je u obraćanju poručio da ne može društvo da bude "zdravo, normalno, ako kriminalci vladaju državom". "I zbog toga će prvi zadatak, kada studenti pobede, biti obračun sa organizovanim kriminalom. To je uslov svih uslova", rekao je on. Saičić je rekao da je Srbiju okupirala "korumpirana i kriminalizovana vlast" koja "vodi celu zemlju sve dublje u propast". Kardiolog i profesor Srdanović rekao je povodom pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu da vlast nije pružila odgovore ko je odgovoran niti da su krivci kažnjeni. On je dodao da "studenti imaju program za sve probleme koji postoje u društvu". Nemanja Đurić iz Sindikata sudske vlasti rekao je da su izbori "samo prvi u nizu koraka" do odgovora ko je odgovoran za pad nadstrešnice i zašto posle skoro dve godine još nema ni optužnice. Prethodno je, obraćajući se okupljenima, student Vukašin Đinović podsetio je da gradjani gotovo dve godine traže odgovornost za tragediju na Železničkoj stanici. "Jedini način da se izborimo za pravdu jeste da se za nju izborimo na izborima", rekao je Đinović. "Nema šta nisu pokušali da nas odvrate od ove borbe. Zastrašivali su nas, špijunirali, hapsili i tukli, ali nismo odustali", kazao je on. Tina iz Novog Sada, uverena da "studenti pobeđuju" na izborima 25. oktobra, došla je da im pruži podršku. "Pet godina čekam operaciju kičme, ne mogu mnogo da se krećem, ali morala sam danas da dođem. Verujem da će nam oni doneti slobodu i to da odgovorni za nesreću na Železničkoj stanici budu kažnjeni", rekla je Tina za Radio Slobodna Evropa. Ona je dodala da su "odlični" kandidati predstavljeni na Studentskoj listi. Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji raspisani su za 25. oktobar. Njihovo raspisivanje bio je jedan od zahteva studenata koji su mesecima predvodili antivladine proteste. Sada će prvi put sa svojom listom nastupiti na parlamentarnim izborima u Srbiji. Do sada nisu objavili ko će biti na njihovoj listi kandidata. Oni sami, kako su najavili, neće se kandidovati. Studentski pokret nastao je iz masovnih antivladinih demonstracija zbog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu u novembru 2024. kada je 16 osoba poginulo, a jedna teško povređena. Učesnici protesta optužili su vlast da je do nesreće dovela visoko rasprostranjena korupcija u državi i zatražili sistemske promene. Vlast odbija odgovornost, a demonstrante optužuje za destabilizaciju države. U Srbiji je od 2012. godine na vlasti Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka (SNS) sa svojim koalicionim partnerima. Iako je i dalje predsednik države, SNS je objavila da će Vučić biti njihov nosilac liste i kandidat za premijera na ovim izborima. Deo opozicije odlučio je da ne izađe na ove izbore, nego da svoju podršku usmeri ka studentima i listi koju će oni kandidovati. Pojedina istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je ovo prva neizvesna izborna trka od kako je SNS stupila na vlast. Izborni usloviPrethodni parlamentarni izbori održani su u decembru 2023. Obeležili su ih navodi opozicije, nevladinih organizacija i međunarodnih posmatrača o ozbiljnim nepravilnostima, pritiscima na birače, zloupotrebi javnih resursa i funkcionerskoj kampanji. Dok vlast tvrdi da su izborni uslovi od tada unapređeni u skladu sa preporukama Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), deo domaćih organizacija ocenjuje da ključni problemi nisu rešeni. Poslednji lokalni izbori koji su u martu 2026. održani u 10 opština u Srbiji protekli su uz incidente, fizičke sukobe, prisustvo policije na ulicama i optužbe za brojne nepravilnosti. Posmatračka misija Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope (SE) saopštila je da su članovi njihove delegacije bili svedoci nasilja u skoro svim opštinama koje su posetili tokom održavanja lokalnih izbora. Istovremeno, OEBS je zabeležio i "nezapamćen" nivo napada na novinare. Vladajuća Srpska napredna stranka proglasila je tada pobedu u svih 10 opština i odbacila sve kritike i optužbe za nepravilnosti.

Četrnaest poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) uputilo je, na preko osam stotina adresa u Evropi, SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu, inicijativu za hitno preispitivanje i privremenu suspenziju Sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima između Republike Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS). Riječ je o Sporazumu koji su tadašnja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i RS potpisale 1997. godine. Devet godina kasnije, nakon raspada SRJ, isti Sporazum je potpisan sa Srbijom. Taj dokument poziva na poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti BiH. Specijalne paralelne veze Republike Srpske i Srbije uspostavljene su nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma kao mehanizam saradnje entiteta sa susjednom državom u oblastima poput privrede, kulture, obrazovanja, zdravstva i borbe protiv kriminala. Gotovo tri decenije kasnije, te veze obuhvataju zajedničke sjednice vlada, koordinaciju političkih stavova, infrastrukturne i energetske projekte, obilježavanje nacionalnih praznika, kao i inicijative poput Svesrpskog sabora, ali i iznošenja usaglašenih političkih stavova. Inicijativa o preispitivanju sporazuma, upućena je tri dana nakon što je u Beogradu uz državne počasti sahranjen osuđenik za ratne zločine i genocid, ratni komandant Vojske RS, Ratko Mladić. Inicijativu su potpisali poslanici: Denis Zvizdić, Saša Magazinović, Aida Baručija, Sabina Čudić, Jasmin Emrić, Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizarević, Mia Karamehić-Abazović, Nihad Omerović, Predrag Kojivić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović. Kako se objašnjava inicijativa?Kako se navodi sporazum o paralelnim vezama Srbije i RS se "koristi u svrhu ugrožavanja suvereniteta i političke nezavisnosti BiH, negiranja presuda međunarodnih sudova". "Ovo nije reakcija na jedan događaj, već na kontinuitet politike koji je sublimiran u Deklaraciji sa tzv. Svesrpskog sabora u Beogradu, koja je sadržavala niz političkih stavova kojima se zadire u ustavni poredak Bosne i Hercegovine – uključujući negiranje genocida u Srebrenici, afirmaciju neustavnog 9. januara, osporavanje institucija BiH i funkcije visokog predstavnika", navodi se u tekstu inicijative. Podsjetimo, Vlade Srbije i RS, u okviru takozvanog "Svesrpskog sabora", potpisale su u Beogradu u junu 2024. godine Deklaraciju, kao reakciju na Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici usvojenu nešto ranije u Skupštini Ujedinjenih nacija. Potpisnici inicijative o preispitivanju Sporazuma o paralelnim vezama navode kako je kulminacija politike negiranja genocida i zadiranje pitanja BiH, viđena u Beogradu 6. i 7. septembra 2026. godine, kada je uz državne počasti i prisustvo zvaničnika Srbije, te vrha RS, sahranjen Ratko Mladić. "Na takvu politiku međunarodna zajednica mora odgovoriti konkretnim djelovanjem", dodaje se. Poslanici traže da se podrži privremena suspenziju Sporazuma o paralelnim vezama do okončanja pravnog i političkog preispitivanja integriteta i suvereniteta BiH i sudskih odluka međunarodnih sudova od strane Srbije. U inicijativi se zahtijeva i osuda institucionalne glorifikacije ratnih zločinaca, razmatranje sankcija odgovornim zvaničnicima i uključivanje ovih postupaka u ocjenu evropskog puta Republike Srbije. Šta kaže stručnjak za ustavno pravo?Inicijativa 14 poslanika Parlamentarne skupštine Bosne I Hercegovine za suspenziju Sporazuma Srbije i RS upućena međunarodnim adresama ima političku i diplomatsku snagu, kaže za Radio Slobodna Evropa stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin. "Inicijativa je političko-diplomski, a ne formalno-pravni akt. Poslanici nisu podnijeli ustavnu apelaciju ili zahtjev za ocjenu ustavnosti, već su poslali apel. To pismo je stvaranje diplomatskog pritiska, a ne da se pokrene sudski proces", kaže Trlin. On podsjeća da Dejtonski mirovni sporazum dozvoljava entitetima uspostavu specijalnih odnosa sa susjednim državama, ali isključivo pod uslovom da su ti odnosi u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom integritetom Bosne i Hercegovine. Razvijanje odnosa koji zaobilaze državne institucije Bosne i Hercegovine, poput održavanja zajedničkih sjednica vlada, posebno onih koje nije odobrilo državno zakonodavno predstavničko tijelo ili donošenje zajedničkih deklaracija, prema njegovom mišljenju, "duboko pravno izlazi van dozvoljenih ustavnih okvira". "Koliko sam vidio, poslanici žele potpuno preispitivanje privremene obustave tog sporazuma. Zatim da se izvrši pravna politička suspenzija ovog sporazuma o posebnim paralelnim odnosima ili da se zamrzne ili da se vrati u strogo definisane ustavne okvire, isključivo na kulturu, obrazovanje, privredu, a ne na visoku politiku", zaključuje Trlin.

Bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović osuđen je na šest meseci kućnog zatvora zbog krivičnog dela zloupotreba službenog položaja, saopštio je Viši sud u Podgorici 10. septembra. Sud navodi da je optuženi pričinio štetu državi u ukupnom iznosu od 1.535,30 eura. U saopštenju se navodi i da, iako se radi o "relativno manjem iznosu štete", odlučeno je da se izrekne kazna kućnog zatvora "imajući u vidu da je optuženi kao visoki javni funkcioner-ministar, kome je društvo povjerilo da vrši takvu odgovornu funkciju se ogriješio o zakon i počinio krivično djelo stavljeno mu na teret predstavljajući da se radi o službenim troškovima, a u stvari se radilo o privatnim troškovima njega i njegove supruge, te da zbog toga u konkretnom slučaju po ocjeni suda nijesu bili ispunjeni uslovi za izricanje neke druge krivične sankcije predviđene krivičnim zakonodavstvom". Simovićev branilac Miroslav Adžić rekao je za RTCG da odbrana nije zadovoljna presudom i najavio žalbu. Milutin Simović vršio je funkciju ministra za vreme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića koja je posle decenija vlasti smenjena na izborima 2020. godine. Simović je bio ministar poljoprivrede i potpredsednik Vlade Crne Gore od 2016. do 2020. kada je premijer bio Duško Marković. Simović je uhapšen 22. decembra 2025. godine. Nakon nekoliko dana provedenih u pritvoru pušten je da se brani sa slobode. Ranije je hapšen i 13. decembra 2024. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali mu tada pritvor nije određen. Tužilaštvo ga je sumnjičilo da je povezan sa nezakonitom isplatama iz Agrobudžeta kojim je državni budžet oštećen za više od 300.000 evra. Međutim, kasnije podneta optužnica nije obuhvatila Simovića.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je pismo svim članicama Ujedinjenih naroda kako bi skrenulo pažnju na institucionalno veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, prenosi Federalna televizija. Od država članice UN-a se traži da se javno osudi službeno i institucionalno veličanje Ratka Mladića, uključujući korištenje državnih resursa, vojnih struktura i počasti, te prikazivanje njegovog lika uz riječi 'Pravac Potočari', što predstavlja direktno pozivanje na genocidno nasilje i alarmantnu prijetnju njegovog ponavljanja. Traži se i uvođenje sankcija i drugih restriktivnih mjera protiv javnih zvaničnika i drugih osoba koje direktno organizuju, učestvuju u promicanju ili olakšavaju službeno i institucionalno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid i druge teške zločine. Jedan od zahtjeva je i da se javno potvrdi konačnost i autoritet presuda Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Međunarodnog suda pravde u vezi s genocidom u Srebrenici, te odbaci "svaki pokušaj poricanja, revizije, relativizacije ili političke reinterpretacije sudski utvrđenih činjenica sadržanih u tim presudama", navodi se u pismu koje je poslano UN-u. Inače, specijalni savjetnik Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, Chaloka Beyani, istakao je 9. septembra da je javno obilježavanje lika i djela osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, Ratka Mladića, u Srbiji i Bosni i Hercegovini, uključujući učešće političkih dužnosnika i službene ceremonijale, "duboko neprimjereno i krajnje uznemiravajuće". "Time se relativiziraju teški zločini prema međunarodnom pravu, vrijeđa dostojanstvo i iskustva žrtava, preživjelih i njihovih porodica koje su pretrpjele zločine za koje je Mladić pravomoćno osuđen. Takvi postupci nisu u skladu s nastojanjima da se u regiji unaprijede odgovornost, međusobno razumijevanje i održivi mir", navodi se u saopštenju za javnost iz njegovog kabineta. U saopštenju se ističe i kako su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde nedvosmisleno utvrdili da je 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid. "Kao komandant Vojske Republike Srpske (VRS), Mladić je 2017. godine pred ICTY-em osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti, te kršenje zakona i običaja ratovanja, pri čemu mu je izrečena kazna doživotnog zatvora. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo je te presude 8. juna 2021. godine. Tom je presudom dodatno potvrđeno da je kaznena odgovornost za međunarodne zločine, uključujući zločin genocida, individualna, i da se ne može kolektivno pripisati bilo kojoj zajednici u cjelini. Činjenice koje je utvrdio ICTY ne prestaju postojati smrću počinitelja", stoji u saopštenju. Specijalni savjetnik Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, kako se ističe, "primjećuje ustrajnost i porast negiranja genocida, veličanje Mladića i zločina koje je počinio, kao i zabrinjavajuće učešće javnih dužnosnika i institucija u takvim postupcima". "Pozivam na hitno snošenje odgovornosti u takvim slučajevima, uključujući i slučajeve korištenja govora koji potiče mržnju. Izgradnja društva koje prioritet daje prevenciji masovnih zločina počinje priznavanjem stvarnosti i istine o događajima iz prošlosti. To uključuje uvažavanje boli i patnje svih žrtava. Glasovi onih koji se zalažu za takvu budućnost moraju biti glasniji i snažniji od glasova onih koji negiraju istinu o prošlosti. Ljudi širom regije zaslužuju budućnost bez straha, u kojoj bolno ratno naslijeđe jača odlučnost da se spriječi ponavljanje takve tame i zvjerstava", zaključuje se. Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo 27. augusta u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših saradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, kao i pripadnika Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, okupljeni su uzvikivali Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pjesmom. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

Iran je saopštio da je u sredu napao brodove u blizini Ormuskog moreuza, nakon što su Sjedinjene Američke Države tokom noći uništile nekoliko iranskih naftnih tankera, u oštroj eskalaciji šestomesečnog rata. Razmena napada dovela je do skoka globalnih cena nafte – cena nafte Brent dostigla je 100 dolara po barelu prvi put od jula. Teheran je saopštio da je ispalio balističke rakete na američku bazu u Jordanu. Nije bilo izveštaja o žrtvama ili šteti. Američka vojska je saopštila da je potopila pet iranskih naftnih tankera tokom noći u blizini ostrva Harg, glavnog iranskog postrojenja za izvoz nafte, navodeći da je to odgovor na to što je Teheran ispalio rakete na brod američke mornarice u poslednja dva dana. Iran je uzvratio ispaljivanjem 20 balističkih raketa prema Jordanu, koji je saopštio da je presreo 18 njih. Jordan je saopštio da su dve rakete pale u nenaseljena područja. Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC), elitna grana iranskih oružanih snaga, saopštio je da je takođe napao dva američka broda, osam tankera za naftu i 10 "neposlušnih brodova" koji su pokušavali da prođu kroz Ormuski moreuz. Teheran je praktično zatvorio taj moreuz, ključnu arteriju za globalno snabdevanje energijom, posle početka rata sa SAD u februaru. Iran je ranije tokom rata uspostavio brodsku rutu u Ormuskom moreuzu uz iransku obalu. Teheran je zapretio da će sva plovila koja koriste rutu koju podržavaju SAD duž obale Omana biti meta. Pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO), koje su povezane s britanskom mornaricom, saopštile su u sredu da je "nekoliko" brodova u Omanskom i Persijskom zalivu izloženo vatri u okviru vojnih aktivnosti u regionu. IRGC je takođe upozorio posade tankera u lukama u Kuvajtu i Bahreinu, dva saveznika SAD, da se evakuišu, što je izazvalo strah od daljih poremećaja oko Ormuskog moreuza. Eskalacija je već uticala na brodski saobraćaji: podaci kompanije Kpler, koja se bavi analizama brodskog saobraćaja, pokazali su da je samo šest komercijalnih brodova prešlo kroz moreuz u utorak, što je znatno ispod nedavnog proseka. IRGC je takođe u sredu prvi put dodao delove Omanskog zaliva i Arapskog mora u novu "zabranjenu zonu" gde će brodovi biti podložni "sankcijama". Iransko Ministarstvo spoljnih poslova osudilo je američki napad na njegove naftne tankere kao "otvorenu pretnju regionalnom i međunarodnom miru i bezbednosti", navodeći da "povećavaju opasnost od tenzija u regionu". Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) rekao je da će Iran "izgubiti tankere" svaki put kada pokuša da pogodi američke brodove. "Iran nastavlja da pokušava da gađa američke mornaričke brodove i svaki put kada to urade ili pokušaju da urade, izgubiće tankere, i mislim da ćete to ponovo videti danas", rekao je Rubio novinarima u utorak tokom posete Kolumbiji. Vašington je intenzivirao kampanju ekonomskog pritiska na Iran. SAD su u utorak najavile nove sankcije usmerene na iranski vazduhoplovni sektor i kompanije optužene da su pomagale Teheranu u nabavci aviona i osetljive tehnologije. Istog dana, iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na novi minimum u odnosu na glavne strane valute. SAD su takođe uvele pomorsku blokadu iranskih brodova i luka, poremetivši izvoz iranske nafte, njegovog ključnog izvora prihoda.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez izjavio je u srijedu da je prijavio 37 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog, kako je naveo, "aktivnosti kojima su veličali i glorifikovali pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića". "Oružane snage Bosne i Hercegovine neće biti institucija u kojoj će služiti ljudi koji negiraju genocid, veličaju ratne zločince ili glorifikuju osobe pravosnažno osuđene za genocid i najteže ratne zločine. Za veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Oružanim snagama BiH neće biti tolerancije", naveo je Helez u objavi na Facebooku. Istakao je i da od 37 prijava, 10 prijava je kvalifikovano kao krivične, te da su sa prikupljenim dokazima upućene Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Kako je naveo u objavi, postupak će biti proveden i protiv preostalih prijavljenih pripadnika. "Ukoliko Generalni inspektorat Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine utvrdi da su i oni prekršili zakon i da postoje elementi krivične odgovornosti, protiv njih će, također, biti podnesene i Tužilaštvu BiH proslijeđene krivične prijave, zajedno sa dokazima", istakao je. Među prijavljenima su i dva pripadnika Oružanih snaga BiH koja su nedavno primljena u službu i trenutno se nalaze na obuci. Helez je naveo i da, ukoliko se utvrdi njihova odgovornost, biće im raskinut ugovor o prijemu u Oružane snage BiH. Veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida uoči i tokom sahrane Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, osudili su zvaničnici Evropske unije, SAD, UN-a, OHR i brojni drugi predstavnici međunarodnih institucija. Krivičnim zakonom u BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Za ta djela predviđena je kazna zatvora do pet godina.

Ruski napad dronom usmjeren na granični prelaz između Ukrajine i Moldavije, usmrtio je dvije i ranio tri osobe, drugi dron je pogodio stambenu zgradu u Kijevu, dok Moskva nastavlja svoju kampanju gotovo kontinuiranih napada širom Ukrajine. Ruski napad na granični prelaz Starokazače-Tudora u ukrajinskoj regiji Odesa 9. septembra oštetio je infrastrukturu kontrolnih tačaka, vozila i zgrade, izazvao veliki požar i prisilio na evakuaciju 16 ljudi, izvijestila je ukrajinska Državna granična straža. Moldavske vlasti osudile su napad, a predsjednica Maia Sandu upozorila je da ruski napadi predstavljaju sve veću prijetnju Moldaviji. "Ruska linija fronta pomiče se dalje na zapad - zbog čega je protivvazdušna odbrana za Ukrajinu hitna", napisala je u objavi na mreži X. Sandu je rekla da je granični prelaz zatvoren nakon napada. Moldavski premijer Vasile Tofan u objavi na Facebooku primijetio je da rat Kremlja protiv Ukrajine "sve više ugrožava i živote naših građana". U odvojenom napadu na ukrajinsku prijestolnicu, ruski dron pogodio je 24-spratnicu, ozlijedivši najmanje petero ljudi i uzrokujući požar, prema navodima vlasti u Kijevu. Moskva je gotovo svakodnevno pokretala napade na ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu širom zemlje koristeći borbene dronove, rakete i navođene bombe, naglašavajući svoju namjeru da nastavi s ratom protiv Ukrajine koji traje gotovo četiri i po godine i uprkos astronomskim žrtvama. Ukrajina gađala ruski NovorosijskUkrajina je tokom noći ciljala rusku crnomorsku luku Novorosijsk, saopštile su ukrajinske vlasti 9. septembra. "Pogođena je pomorska baza, uključujući terminal koji se koristi za utovar nafte, vojne lučke objekte i ratne brodove koji prevoze rakete Kalibar", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, dodajući da Ukrajina efikasno odgovara na "svakodnevne terorističke napade Rusije". Ruske vlasti su potvrdile napad ukrajinskog drona na Novorosijsk, izvijestivši da su četiri osobe, uključujući dijete, poginule, prema riječima guvernera Krasnodarskog kraja Venijamina Kondratjeva. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 9. septembra da su njegove snage oborile 596 ukrajinskih dronova tokom noći, dan nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao telefonom sa predsjednikom SAD Donaldom Trumpom, razgovor koji je Kremlj opisao kao "konstruktivan i prilično iskren". Vašington se još nije oglasio povodom poziva. Napadi su uslijedili nakon posjete američkih izaslanika Steva Witkoffa i Jareda Kushnera Kijevu radi razgovora sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim i drugim zvaničnicima, nakon njihovih ranijih sastanaka u Moskvi sa predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kompanija "Montenegro Bonus", Cetinje (Crna Gora) podnijela je krivičnu prijavu protiv Olega Deripaske, Mile Đukanovića, Igora Lukšića, Vladimira Kavarića, Aleksandra Kašćelana i Srđana Kovačevića. Krivična prijava je podnijeta Specijalnom javnom tužilaštvu Crne Gore zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja u slučaju snabdijevanja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) električnom energijom preko Montenegro Bonusa tokom 2012. i 2013. godine. Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio advokat Vladan Bojić, vlasnik advokatske kancelarije koja je podnijela krivičnu prijavu. U krivičnoj prijavi, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, Montenegro Bonus je od Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) kupovao električnu energiju i preuzimao obavezu da je plati, a zatim je isporučivao i fakturisao KAP-u. Problem je, kako se navodi, bio u tome što KAP nije izmirivao obaveze prema Montenegro Bonusu. "Specijalno javno tužilaštvo se još nije oglašavalo o tome. Krivična prijava je proizvod manipulacije koja je proizvela mom klijentu da plati 25 miliona evra. On to ne može da plati i državna firma koja snabdijeva škole, bolnice, predškolske ustanove, naftnim gasom, lož uljem mora da se gasi. To su robne rezerve", kazao je Bojić za RSE. Podnosilac prijave traži i da Specijalno državno tužilaštvo utvrdi ulogu Vlade, nadležnih ministarstava, EPCG, Regulatorne agencije za energetiku, Montenegro Bonusa i KAP-a, kao i pojedinačne uloge osoba koje su pripremale, odobravale i sprovodile odluke. U prijavi se pominje i tadašnja privatna vlasnička i upravljačka struktura KAP-a povezana sa CEAC/En+ grupom i Olegom Deripaskom. Ko su osobe koje su prijavljene?Oleg Deripaska, državljanin je Ruske Federacije, koji je, kako se navodi u prijavi, kroz vlasničku i upravljačku strukturu faktički i pravno kontrolisao Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP). Inače, Ministarstvo pravde SAD optužilo je Deripasku 2022. godine za zavjeru radi kršenja i izbegavanja američkih sankcija. Od 2022. godine se nalazi na listi sankcija EU nakon ruske invazije. U obrazloženju sankcija se navodi da je Deripaska vodeći biznismen koji posluje u Rusiji i uključen je u ekonomski sektor koji pruža značajan izvor prihoda Vladi Ruske Federacije, koja je odgovorna za aneksiju Krima i destabilizaciju Ukrajine. Deripaska je i pod sankcijama Australije, Kanade, Novog Zelanda i Ujedinjenog Kraljevstva. Milo Đukanović se u prijavi navodi kao tadašnji predsjednik Vlade Crne Gore od 4. decembra 2012. godine. Ističe se da je u tom periodu "Vlada vršila osnivačka i upravljačka ovlašćenja nad 'Montenegro Bonusom' i regulisala odnose između KAP-a, 'Montenegro Bonusa' i EPCG-a". Igor Lukšić, ističe se u prijavi, je bio predsjednik Vlade Crne Gore u periodu tokom 2012. godine, kada je uspostavljen mehanizam snabdijevanja KAP-a preko "Montenegro Bonusa". Prijavom je obuhvaćen i Vladimir Kavarić, tadašnji ministar ekonomije u Vladi Crne Gore, zatim Aleksandar Kašćelan, tadašnji izvršni direktor kompanije "Montenegro Bonus" d.o.o. Cetinje. On je, ističe se u prijavi, kao zakonski zastupnik neposredno učestvovao u prihvatanju i sprovođenju ugovornog modela i preuzimanju višemilionskih obaveza. Pored njih u prijavi je i Srđan Kovačević, tadašnji predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić. Prijava obuhvata i druga, za sada NN lica – visoke javne funkcionere, službena i odgovorna lica u Vladi Crne Gore, nadležnim ministarstvima, "Montenegro Bonusu", EPCG-u, KAP-u, CGES-u, Regulatornoj agenciji za energetiku i drugim organima i preduzećima, čiji će se identitet i pojedinačne radnje, kako se navodi, utvrditi naknadno.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je 9. septembra ukaze o raspuštanju Narodne skupštine i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora koji će biti održani 25. oktobra. Vlada Srbije 7. septembra je usvojila prijedlog premijera Đure Macuta da se predsjedniku države uputi poziv za raspuštanje Skupštine, što je neophodno za raspisivanje vanrednih izbora. To će biti 15. po redu od uvođenja višestranačja, a 11. vanredni. Izbori dolaze skoro tri godine nakon prethodnih parlamentarnih izbora održanih u decembru 2023., koje su pratili navodi opozicije, nevladinih organizacija i međunarodnih posmatrača o ozbiljnim nepravilnostima, pritiscima na birače, zloupotrebi javnih resursa i funkcionerskoj kampanji. Od tada je usvojen niz zakonskih izmjena koje predstavnici vlasti predstavljaju kao odgovor na preporuke Kancelarije OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), dok dio domaćih organizacija ocjenjuje da ključni problemi nisu riješeni. Vanredne izbore od maja 2025. godine zahtijevaju studenti u blokadi, koji su mjesecima predvodili antivladine demonstracije. Oni su tražili odgovornost za smrt 16 ljudi na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Predstavnici vlasti su u više navrata najavljivali njihovo raspisivanje, dok je Vučić izjavio i da će se povući sa predsjedničke funkcije, prije isteka mandata u aprilu 2027. godine. Zakonom je predviđeno da parlamentarne izbore raspisuje predsjednik države i da od dana raspisivanja do dana održavanja ne smije da prođe manje od 45, niti više od 60 dana.

Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet zbog krivične prijave koju je više nevladinih organizacija podnelo protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Srpske pravoslavne crkve Metodija, potvrđeno iz tužilaštva za Radio Slobodna Evropa (RSE). Krivična prijava je podneta zbog postojanja osnova sumnje da je mitropolit izvršio krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje. "Prijava se odnosi na navode o javnom istupanju, govoru i vrednovanju lica osuđenog za ratne zločine tokom vjerskog obreda koji je održan dana 29. avgusta 2026. godine u Pivskom manastiru, opština Plužine", navode iz Višeg državnog tužilaštva u odgovoru za RSE. Dodaju da je predmet trenutno u fazi izviđaja te da tužilaštvo proverava navode iz krivične prijave. Tokom verskog obreda mitropolit budimljansko-nikšićki obratio se vernicima uz reči da "danas prate i jednog isto velikog među srpskim rodom velikana". U besedi mitropolit navodi da je na kraju i vojska i narod u Ratku Mladiću prepoznao "ne samo velikog Srbina i čovjeka vrijednog poštovanja nego je prepoznao u njemu sve one divne i svete odlike svetih srpskih ratnika i vitezova". Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta, služeći doživotnu kaznu zatvora, na koju ga je osudio Haški tribunal zbog genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. U Beogradu je sahranjen 7. septembra uz državne, crkvene i vojne počasti, uprkos osudama iz Evropske unije i susednih zemalja.

Poslanica Aljbuljena Hadžiju (Albulena Haxhiu) iz Pokreta Samoopredeljenje izabrana je 9. septembra za predsjednicu Skupštine Kosova na konstitutivnoj sjednici parlamenta koja je počela još 6. avgusta. Hadžiju, koja je bila predsjednica prethodnog saziva i koja je obavljala funkciju predsjednice Kosova od 5. aprila, dobila je 62 glasa za, 16 je bilo protiv, a 13 uzdržano. Međutim, procedura konstituisanja parlamenta je zastala na izboru pet potpredsjednika – tri iz albanskih stranaka i dva iz manjinskih zajednica. Hadžiju je odložila nastavak sjednice ta 11. septembar zbog spora oko potpredsjednika iz redova albanskih partija, kao i zbog predloga Srpske liste, glavne stranke kosovskih Srba koja uživa podršku Beograda. Partije se nisu mogle dogovoriti o tome kako glasati za potpredsjednike: odvojeno ili u paketu. U prethodnom sazivu, glasalo se u paketu. Arberi Nagavci (Arberie) iz Pokreta Samoopredeljenje – pobjedničke stranke na junskim izborima – rekla je da Demokratska partija Kosova (DPK) i Demokratski savez Kosova (DSK) traže glasove za potpredsjednike, ali ne podržavaju prijedlog za predsjednika. DPK i DSK optužili su Pokret Samoopredeljenje premijera u tehničkom mandatru Aljbina Kurtija (Albin) za odugovlačenje procesa formiranja novih institucija nakon junskih izbora. Još jedna prepreka bila je formulacija koju je koristio Igor Simić iz Srpske liste za nominaciju Slavka Simića za mjesto potpredsjednika. On je nominovao Simića za tu poziciju "u ime srpskog Naroda". Novoizabrana predsjednica parlamenta je potom tražila od Igora Simića da povuče formulaciju i ponovo predloži kandidata za potpredsjednika. "U Srbiji postoji srpski narod, dok Republika Kosovo ima narod Kosova", rekla je ona. Srpska lista je ranije koristila ovu formulaciju u Skupštini Kosova. Sjednicu u srijedu je bojkotovala Alijansa, koja ima sedam poslanika, tvrdeći da je Pokret Samoopredeljenje prekršio ustavni rok od 30 dana od ovjere izbora, koji je istekao 7. augusta, ali i rok koji je postavila Kurtijeva stranka – koji je istekao 5. septembra. Konstituisanje Skupštine bi utrlo put formiranju nove Vlade Kosova i izboru predsjednika. Upravo zbog neuspjeha u postizanju konsenzusa o pitanju predsjednika države, na Kosovu su izbori održani u junu. Ako stranke ni ovaj put ne uspiju postići konsenzus o tom pitanju, građani će izaći na birališta po četvrti put od februara 2025. Kurti je pozvao je lidera DPK Bedrija Hamzu i lidera DSK Ljumira Abdidžikua (Lumir Abdixhiku) na sastanak kako bi razgovarali o izboru potpredsednika Skupštine. U izjavi za medije, nakon što je konstitutivna sednica prekinuta, Kurti je rekao da je postizanje dogovora s Hamzom i Abdidžikuom o potpredsednicima važno. Kurti je rekao da svi trebaju biti konstruktivni radi konstituisanja Skupštine i izbora nove Vlade, te predsednika Kosova kako bi se izbegli novi izbori. Problem oko predloga Srpske listeKurti je rekao da je način na koji je Srpska lista predložila potpredsjednika Skupštine nije u skladu s Ustavom. "Bilo mi je čudno zašto nije pročitao prijedlog za Slavka Simića upravo onako kako ga je podneo u pisanom obliku. Dakle, pisani predlog koji je podneo kada je zatražio da potpredsjednik Skupštine iz Srpske liste bude Slavko Simić bio je napisan u skladu s Ustavom, ali ono što je izgovorio bilo je u flagrantnoj suprotnosti s Ustavom", rekao je Kurti. Igor Simić optužio je Kurtija da odlaže formiranje institucija Kosova sa ciljem da se, kako je rekao, vanredni izbori održe u decembru, kada može da računa i na glasove dijaspore. Simić je rekao da Ustav i Poslovnik Skupštine utvrđuju da jedna od pozicija zamijenika predsednika Skupštine pripada srpskoj zajednici. Dodao je da je napustio konsultativni sastanak koji je sazvala Hadžiju, jer, prema njegovim rečima, nije bio obezbeđen prevod na srpski jezik. Direktor kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Peter Petković rekao je da je vlast u Prištini na čelu s Kurtijem "danas javno negirala postojanje srpskog naroda" na Kosovu, navodeći da je "svaki pokušaj negiranja naroda zločin svoje vrste". "Današnje scene u prištinskoj skupštini, gde se predstavnicima Srpske liste uskraćuje pravo na obraćanje i preti tzv. tužilaštvom samo zato što ponosno ističu pripadnost srpskom narodu, jesu čista rasna segregacija Srba i aparthejd, sa ciljem da se čitav jedan narod svede na nivo 'zajednice'", naveo je Petković na X. Spor oko prijedsednikaTokom konstitutivne sjednice, Kurti je izjavio da bi politički sporazum postignut s DSK trebalo da obezbijedi i potrebne glasove kako bi se izbjegli novi izbori. "Konstituisanje Skupštine i formiranje vlade ne izbegava nove izbore ako ne izaberemo i predsednika. Da bismo izabrali predsjednika, potrebno je da u Skupštini bude prisutno 2/3 (poslanika)", rekao je Kurti. Prema njegovim riječima, politički sporazum izgleda nije bio dovoljan, "stoga smatramo da je neophodno da budu prisutni svi poslanici sporazuma za našeg zajedničkog kandidata, prof. Bekima Sejdiua, ili da imamo dodatne poslanike, tako da je ovo veoma važno". Kurti je ranije rekao da za sada imaju 74 glasa, nakon što je šest poslanika DSK reklo da ne podržava nominaciju Sejdiua. Da bi glasanje za predsjednika bilo validno, potrebno je prisustvo najmanje 80 poslanika u sali. Ustav Kosova predviđa da ovu državnu funkciju može da obavlja predsjednica Skupštine u periodu od šest mjeseci, kada zemlja ostaje bez predsjednika. Pravni stručnjaci za RSE kažu da Hadžiju ne može da nastavi drugi šestomjesečni mandat kao vršiteljica dužnosti predsjednika nakon 4. oktobra. Vunet Bugaku, iz Kosovskog demokratskog instituta, rekao je za RSE da mandat Hadžiju kao vršiteljice dužnosti predsjednika Skupštine ističe 4. oktobra. "Nakon ovog datuma, šestomejsečni mandat ističe i pravno ista osoba nema pravo da funkcioniše kao vršilac dužnosti predsjednika jer je to u suprotnosti sa članom 90, stav 3 Ustava Kosova", rekao je on. Prema Bugakuu, svaka odluka ili dekret koji Hadžiju može da izda nakon ovog datuma je sporan u pogledu ustavnosti i rizikuje da bude poništen od strane sudova. On poziva zastupnoke Skupštine Kosova da rok do 4. oktobra, za izbor predsjednika, smatraju alarmantnim od dana konstituisanja Skupštine. Prema njegovim riječima, prekoračenje ovog mandata bez novog predsjednika predstavlja kršenje državne bezbjednosti.

Specijalni savjetnik Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, Chaloka Beyani, ističe da je javno obilježavanje lika i djela osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, Ratka Mladića, u Srbiji i Bosni i Hercegovini, uključujući učešće političkih dužnosnika i službene ceremonijale, "duboko neprimjereno i krajnje uznemiravajuće". Ovo se navodi u saopštenju za javnost iz njegovog kabineta. "Time se relativiziraju teški zločini prema međunarodnom pravu, vrijeđa dostojanstvo i iskustva žrtava, preživjelih i njihovih porodica koje su pretrpjele zločine za koje je Mladić pravomoćno osuđen. Takvi postupci nisu u skladu s nastojanjima da se u regiji unaprijede odgovornost, međusobno razumijevanje i održivi mir", dodaje se. U saopštenju se ističe i kako su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde nedvosmisleno utvrdili da je 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid. "Kao komandant Vojske Republike Srpske (VRS), Mladić je 2017. godine pred ICTY-em osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti, te kršenje zakona i običaja ratovanja, pri čemu mu je izrečena kazna doživotnog zatvora. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo je te presude 8. juna 2021. godine. Tom je presudom dodatno potvrđeno da je kaznena odgovornost za međunarodne zločine, uključujući zločin genocida, individualna, i da se ne može kolektivno pripisati bilo kojoj zajednici u cjelini. Činjenice koje je utvrdio ICTY ne prestaju postojati smrću počinitelja", stoji u saopštenju. Specijalni savjetnik Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, kako se ističe, "primjećuje ustrajnost i porast negiranja genocida, veličanje Mladića i zločina koje je počinio, kao i zabrinjavajuće učešće javnih dužnosnika i institucija u takvim postupcima". "Pozivam na hitno snošenje odgovornosti u takvim slučajevima, uključujući i slučajeve korištenja govora koji potiče mržnju. Izgradnja društva koje prioritet daje prevenciji masovnih zločina počinje priznavanjem stvarnosti i istine o događajima iz prošlosti. To uključuje uvažavanje boli i patnje svih žrtava. Glasovi onih koji se zalažu za takvu budućnost moraju biti glasniji i snažniji od glasova onih koji negiraju istinu o prošlosti. Ljudi širom regije zaslužuju budućnost bez straha, u kojoj bolno ratno naslijeđe jača odlučnost da se spriječi ponavljanje takve tame i zvjerstava", zaključuje se. Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo 27. augusta u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših saradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, kao i pripadnika Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, okupljeni su uzvikivali Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pjesmom. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

Predsjedavajući Evropske narodne partije, najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu, Manfred Weber na svom profilu na mreži X naveo je kako su dešavanja oko sahrane u Beogradu optuženog ratnog zločinca Ratka Mladića "u supornosti sa našim evropskim vrijednostima". Weber je istakao kako takav stav "potkopava povjerenje u posvećenost Srbije vrijednostima i principima koji su fundamentalni za njen evropski put". Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je u Beogradu u ponedjeljak, 7. septembra, uz vojne i državne počasti. Na sahrani su bili prisutni neki od najviših zvaničnika Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske, sin predsjednika države i vrh Srpske pravoslavne crkve. Poglavar Srpske crkve patrijarh Porfirije služio je opelo, a sahrani je prisustvovao i ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko. U septembru prošle godine Evropska narodna partija (EPP) je saopštila da je započela internu istragu djelovanja Srpske napredne stranke (SNS), koja u toj konzervativnoj evropskoj stranci ima status pridruženog člana od 2016. godine. EPP je najveća grupacija u Evropskom parlamentu i zauzima poziciju desnog centra. Srpska napredna stranka u Srbiji je na vlasti od 2012. godine. Weber ne takođe napisao da "odavanje počasti čovjeku osuđenom za genocid nije čin pomirenja ili sjećanja, to je odbacivanje odgovornosti za suočavanje sa zločinima iz prošlosti". Naveo je i kako je "duboko je uznemirujuće to što je osuđenom ratnom zločincu javno odata počast na njegovoj sahrani, uz učešće visokih srpskih zvaničnika. Najoštrije osuđujem njihovo prisustvo i javno veličanje Mladića". Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa ocijenili su u zajedničkoj objavi da su "slike sa sahrane Ratka Mladića u Beogradu bile šokantne". Zvaničnici iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država upozorili su Srbiju na neprihvatljivost veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije svim preostalim aktivnim iranskim avio-kompanijama, naglo pojačavajući pritisak na vazduhoplovni sektor te zemlje u okviru šire kampanje usmerene na izolovanje Islamske Republike od međunarodne trgovine i finansija. Ministarstvo finansija SAD je u utorak uvelo sankcije protiv 36 entiteta, uključujući 27 iranskih avio-kompanija, kao i strane kompanije i jednu osobu optuženu za pomaganje sankcionisanim iranskim vazduhoplovnim mrežama u nabavci aviona, delova za avione i druge tehnologije. Ta mera je prvi put da je Vašington iskoristio novu odluku od 24. avgusta usmerenu na iranski vazduhoplovni sektor da sankcioniše preostale avio-kompanije u zemlji. Ministarstvo finansija je saopštilo da iranska vlada koristi taj sektor za premeštanje oružja, osoblja i ilegalnog tereta. "Neka ovo bude upozorenje svima koji posluju s preostalim iranskim avio-kompanijama, koje smo danas sankcionisali: U opasnosti ste da budete odsečeni od globalnog finansijskog sistema", rekao je ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent). "Nećemo popustiti u našoj kampanji da zatvorimo finansijske linije spasa iranskog režima, uključujući i sektor avijacije", naveo je u saopštenju portparol Stejt departmenta Tomi Pigot (Tommy Piggot). Sankcije su deo takozvane Operacije ekonomski izgnanik, koju je Besent najavio 24. avgusta u okviru kampanje za prekidanje, kako navodi Vašington, preostale ekonomske linije spasa iranskog režima. Među označenim avio-kompanijama su Iran Aseman Airlines, Iran Airtour, Kish Airlines, Qeshm Air, Karun Airlines, Sepehran Airlines, Taban Airlines, Varesh Airlines, Zagros Airlines, Chabahar Airlines, Fly Persia i Saha Airlines, formalno poznat kao Služba vazdušnog transporta oružanih snaga. Ostali prevoznici kojima su uvedene sankcije uključuju Air Shiraz, Ava Airlines, Fly Kish, Mehr Airways, Raimon Airways i Soroush Air. Zasad nije bilo javnog odgovora Irana na mere najavljene u utorak. Iransko vazduhoplovstvo pod pritiskomMera Ministarstva finansija ide dalje od iranskih prevoznika i usmerena je takođe na mrežu stranih kompanija za koje Vašington tvrdi da su pomogle sankcionisanom Mahan Airu da nabavi avione i obavlja međunarodne letove. Mahan Air je pod američkim antiterorističkim sankcijama od 2011. godine. Vašington optužuje tog avio-prevoznika da pruža logističku podršku iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC), uključujući prevoz osoblja, oružja i vojne opreme. Ministarstvo finansija je saopštilo da je Mahan Air primio najmanje tri aviona Boing 777 u leto 2026. preko rute koja uključuje Ujedinjene Arapske Emirate i Oman. Kompanija ECT Aviation Support sa sedištem u UAE i kompanija Sky Phoenix sa sedištem u Turskoj identifikovani su kao posrednici u, kako je naveo Vašington, shemi za transfer aviona američkog porekla kompaniji Mahan Air. Vlasnik i izvršni direktor ECT Aviation Supporta, egipatski državljanin Mahran Ibrahim Ali Mohamed Mahran, takođe je sankcionisan. Druge strane kompanije koje su bile meta uključuju iCargo sa sedištem u Maleziji, Tour Invest sa sedištem u Kazahstanu i turske firme MES Cargo i S Sistem Logistics. Ministarstvo finansija je saopštilo da su kompanije pružale prodajne, teretne, logističke ili druge usluge kompaniji Mahan Air. Kompanija S Sistem, na primer, optužena je za koordinisanje isporuka komponenti za bespilotne letelice i industrijske opreme namenjene Iranu. Ministarstvo finansija je saopštilo da je iCargo koordinisao isporuke delova američkog porekla Iranu u ime kompanije Mahan Air. Keri Bitsof (Kerri Bitsoff), bivša visoka zvaničnica u Kancelariji za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD, rekla je za RSE da bi mere mogle imati širok uticaj zbog stepena u kojem se međunarodna avijacija oslanja na opremu i tehnologiju američkog porekla. "Današnja akcija Ministarstva finansija označila je svaku preostalu iransku avio-kompaniju i povukla ovlašćenja koja dozvoljavaju stranim prevoznicima da lete avionima američkog porekla u Iran", rekla je Bitsof. "Skoro svaki komercijalni avion na svetu je američkog porekla ili leti s motorima i avionici pod kontrolom SAD, tako da to dopire do skoro cele globalne flote", dodala je ona. Bitsof je rekla da su direktne vazdušne veze bile među preostalim kanalima Teherana sa spoljnim svetom i optužila iransku vladu da ih koristi za premeštanje "zlata i čvrste valute", osoblja i oružja IRGC-a, kao i delova za avione i komponenti dvostruke namene. Ona je rekla da je pritisak posebno značajan usled, kako je navela, šireg zatvaranja ekonomskih ruta oko Irana, s ograničenim pomorskim rutama, evropskim vladama koje podržavaju kampanju pritiska i zemljama Persijskog zaliva koje smanjuju trgovinu. "Ove oznake (sankcionisanje iranskih avio-kompanija) prisiljavaju svakog dobavljača goriva, pružaoca zemaljskih usluga i banku koja je i dalje u kontaktu s iranskom avio-kompanijom na izbor", rekla je Bitsof. Pritisak na posrednikeMinistarstvo finansija je takođe suspendovalo tri ovlašćenja za vazduhoplovstvo u vezi s Iranom, uključujući odobrenja koja se tiču preleta i korišćenje komercijalnih aviona američkog porekla ili pod kontrolom SAD u Iranu od strane neameričkih avio-kompanija. Zahtevi u vezi s bezbednošću avijacije razmatraće se od slučaja do slučaja, saopštilo je Ministarstvo finansija. Bret Erikson (Brett Erickson), stručnjak za sankcije u kompaniji Obsidian Risk Advisors, opisao je ovaj potez kao veliku eskalaciju kampanje pritiska Vašingtona. "Ovo je značajna eskalacija Operacije ekonomski izgnanik", rekao je Erikson za RSE. "Vašington uparuje pomorsku blokadu sa sankcijama osmišljenim da zatvore vazdušni prostor kao alternativnu ekonomsku rutu i otežavaju Iranu prevoz robe ili zaštitu njegove ekonomije". Ministarstvo finansija je saopštilo da bi strane kompanije i pojedinci koji olakšavaju transakcije koje uključuju sankcionisane iranske avio-kompanije mogli da se suoče s ozbiljnim posledicama, uključujući sekundarne sankcije koje bi mogle da ograniče njihov pristup američkom finansijskom sistemu. Američkim državljanima je generalno zabranjeno obavljanje transakcija koje uključuju blokirane subjekte, dok strane finansijske institucije mogu da se suoče s ograničenjima na svoje korespondentske račune ili račune za naplatu u SAD u slučaju određenih značajnih transakcije koje uključuju sankcionisane strane. Uz sankcije, Mreža za suzbijanje finansijskog kriminala Ministarstva finansija (FinCEN) izdala je upozorenje pozivajući finansijske institucije na oprez zbog iranskih mreže za nabavku koje traže avione i delove za avione preko fiktivnih kompanija i posrednika u trećim zemljama. Ministarstvo finansija je navelo da su iranske avio-kompanije koristile preduzeća koje se predstavljaju kao kompanije za vazduhoplovstvo, tehnologiju ili logistiku u Evropi, na Bliskom istoku, u Africi i Aziji kako bi nabavile zapadne avione, komponente i robu dvostruke namene, dok su prikrivale krajnjeg korisnika u Iranu. Nove mere proširuju kampanju Vašingtona s pojedinačnih avio-kompanija i pretećih firmi za podršku na praktično celu infrastrukturu komercijalnog vazduhoplovstva koje opslužuje Iran, čime se povećavaju rizici za strane kompanije koje nastavljaju da snabdevaju Teheran avionima, delovima, uslugama prevoza tereta, obezbeđuju prodajno zastupanje ili finansijsku podršku.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u sredu da je bila očekivana reakcija iz zemalja regiona i Evropske unije na sahranu bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je preminuo u Hagu pošto je osuđen za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini. Ne spominjući uopšte zašto je Mladić osuđen u Hagu, Vučić je nekoliko puta rekao da razlog za "napade" iz regiona nije sahrana Mladića, već je to ekonomski uspeh Srbije, ne navodeći dokaze o tom ekonomskom uspehu. "Bujica, histerična lavina napada iz Sarajeva, Prištine, Zagreba, Podgorice, sve smo to očekivali", rekao je Vučić. On je rekao da su iz regiona došli takvi napadi od onih koji su podržavali "obojenu revoluciju" u Srbiji, za šta su vlasti u Beogradu uz podršku Moskve, bez pružanja dokaza, optuživali studente u blokadi koji su tražili odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. "Zašto tolika mržnja? Zbog toga što Srbija brže raste, što Srbija brže napreduje", rekao je Vučić. On je rekao da je Mladić bio pukovnik u vojsci Srbije, odnosno Jugoslavije i da se u skladu s tim ponašala Vojska Srbije na sahrani. Vučić je rekao da je zadovoljan što je sve proteklo mirno, navodeći da je na sahrani bilo između 120.000 i 150.000 ljudi, dok je organizacija Arhiv javnih skupova, koja broji prisutnost na protestima i skupovima u Srbiji, procenila da je bilo 16.000 ljudi. "Pružili smo punu logistiku, u smislu transporta, lekara, svih komunalnih usluga, da su svi ljudi mogli da imaju vodu", rekao je Vučić. "Baš sam zadovoljan kako smo to uspeli da bezbednosno i logistički pokrijemo." Povodom saopštenja predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (von der Leyen) i predsednik Evropskog saveta Antonija Košte (Antonio Costa) u kome su ocenili da su prizori iz Beograda tokom sahrane osuđenog ratnog zločinca "šokantni", on je rekao da za njih dvoje nema šta loše da kaže, ponovo ne ulazeći u to zašto su najviši zvaničnici EU izašli s takvom ocenom. Fon der Lajen i Košta su naveli da su "elementi zvanične podrške" i prisustvo pojedinih visokih srpskih zvaničnika na sahrani "duboko su za žaljenje". Vučić nije na takav komentar direktno odgovorio, već je postavio pitanje kako neko misli da određuje ko će da dođe na sahranu. "I kažete u saopštenju da je to zbog toga što neko veliča ljude kao heroje, a ja ću vam navesti primere da ljudi razumeju da to nije precizno viđenje stvari. Voleo bih da su te stvari malo drugačije i dublje sagledali", naveo je Vučić. On je potom naveo da je predsednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izrazio saučešće 2018. posle samoubistva Slobodana Praljka pošto je pravosnažno osuđen u Haškom tribunalu i da je Hrvatski sabor proglasio presude šestorici hrvatskih oficira nepravednim i neprihvatljivim za Hrvatsku. Vučić je dodao je da su oni koji su sada reagovali iz Sarajeva prisustvovali dženazi, odavanju pošte, komemoracijama i sahrani Rasima Delića, koji je 2008. u Hagu na osuđen na tri godine zatvora zbog ratnih zločina u BiH.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u utorak da će vanredni parlamentarni izbori u Srbiji biti održani 25. oktobra. Vučić je za Radio-televiziju Srbije rekao da će u sredu u 12 časova potpisati ukaze o raspuštanju Narodne skupštine i raspisivanju izbora. On je izrazio nadu da će posle izbora zemlja izaći iz krize. Vlada Srbije u ponedeljak je usvojila predlog premijera Đura Macuta da se predsedniku države uputi poziv za raspuštanje Skupštine, što je neophodno za raspisivanju vanrednih izbora. Vanredne izbore od maja 2025. godine zahtevaju studenti u blokadi, koji su mesecima predvodili antivladine demonstracije sa kojih se tražila odgovornost za smrt 16 ljudi na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Predstavnici vlasti su u više navrata najavljivali njihovo raspisivanje, dok je predsednik Vučić izjavio i da će se povući sa predsedničke funkcije, pre isteka mandata u aprilu 2027. godine. Zakonom je predviđeno da parlamentarne izbore raspisuje predsednik države i da od dana raspisivanja do dana održavanja ne sme da prođe manje od 45, niti više od 60 dana.

Više naselja ugroženo je požarom koji od poslijepodnevnih sati 8. septembra bukti na području naselja u neposrednoj blizini Konjica, na jugu Bosne i Hercegovine. Vatrogasci, radnici Šumarstva "Prenj", policija, mještani i brojni dobrovoljci ulažu maksimalne napore kako bi spriječili širenje vatre prema stambenim objektima. Gašenje dodatno otežavaju nepristupačan teren i visoke temperature. Izvršni direktor za oblast šumarstva u preduzeću "Šumarstvo Prenj" Konjic Alen Muharemović izjavio je da se radi o veoma intenzivnom požaru. "Skoro svi uposlenici Uprave su ovdje, kao i radnici koji rade na preradi i obradi šumskih drvnih sortimenata. Pokušavamo spasiti ove kuće. Trenutno se radi o vrlo intenzivnom požaru", kazao je Muharemović za gradski Radio Konjic. Na terenu su angažovane Profesionalna vatrogasna jedinica Konjic, protivpožarne ekipe Šumarstva "Prenj", vatrogasci iz Jablanice, te stanovnici koji nastoje zaštititi kuće u blizini požarišta. Muharemović je kazao i da trenutno gori nisko rastinje. "Pokušavamo prvo lokalizovati požar, pa tek onda pristupiti sanaciji i gašenju", rekao je Muharemović. Prema posljednjim dostupnim informacijama, požari su prethodnih dana bili aktivni i na područjima Tuzle, Tomislavgrada, Prozor-Rame, Kupresa, na jugu i jugozapadu BiH, te Bihaća i Drvara na sjeverozapadu i zapadu zemlje, gdje su u gašenju učestvovali pripadnici Oružanih snaga BiH, vatrogasne jedinice i civilna zaštita. Aktivna požarišta registrovana su i na području krajnjeg jugoistoka BiH, uključujući Bileću i Trebinje. Nadležne službe širom zemlje apelovale su na građane da ne pale vatru na otvorenom, s obzirom na visoke temperature i izuzetno nepovoljne uslove koji pogoduju brzom širenju požara.

Mogućnost nastavka pristupnih pregovora između Beograda i Brisela biće razmatrana i u kontekstu glorifikacije lika i dela osuđenog za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti Ratka Mladića, upozorila je Evropska komisija. "Kao što znate, razgovori o Klasteru 3 trenutno se vode sa državama članicama. I ta rasprava će morati da uzme u obzir i najnovija politička dešavanja kojima smo svedočili", izjavio je na konferenciji za novinare Gijom Mersije (Guillaume Mercier), portparol Evropske komisije nadležan za pitanja proširenja. Evropska komisija se godinama zalaže za nastavak pristupnih pregovora između Evropske unije i Srbije, pri čemu preporučuje otvaranje Klastera 3, za koji se smatra da je Srbija tehnički spremna. Poslednje intenzivno angažovanje na ovom pitanju bilo je pre letnje pauze, kada je Evropska komisija pozivala države članice da postignu saglasnost o otvaranju ovog klastera i time odblokiraju proces pregovora, koji je praktično zastao pre gotovo pet godina. "U julu smo napravili našu procenu u vezi sa Klasterom 3. To je bila tehnička procena različitih reformi i koraka koje je potrebno ispuniti kako bi Klaster 3 bio otvoren. Ta procena je urađena još u julu, na osnovu svih relevantnih elemenata koji su u tom trenutku bili na raspolaganju", objasnio je portparol Mersije. Od decembra 2021. godine Srbija nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje. Prvobitno je razlog za to bilo neusaglašavanje sa spoljnom politikom EU, pre svega izostanak uvođenja sankcija Rusiji kao odgovor na agresiju na Ukrajinu, dok je kasnije i stanje vladavine prava dodatno podstaklo skepticizam pojedinih država članica. Situaciju sada dodatno komplikuju dešavanja nakon smrti i sahrane Ratka Mladića, koji je preminuo 27. avgusta u Hagu, a 7. septembra sahranjen u Beogradu uz državne počasti. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) i predsednik Evropskog saveta Antonio Košta (Antonio Costa) oglasili su se zajedničkom reakcijom, ocenivši "šokantnim" prizore iz Beograda tokom sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. "Elementi zvanične podrške, kao i prisustvo pojedinih visokih srpskih zvaničnika na sahrani, duboko su za žaljenje. Oni pokazuju neuspeh u suočavanju sa mračnim poglavljem novije evropske istorije i u suprotnosti su sa vrednostima na kojima se zasniva put Srbije ka Evropskoj uniji", naglasili su u zajedničkoj objavi lideri ključnih evropskih institucija. U međuvremenu, predsednica Evropske komisije uskoro će krenuti na redovnu godišnju turneju po zemljama regiona. I dalje nema potvrde da li će tom prilikom posetiti i Srbiju.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković donio je odluku da Milan Dulanović, vojni ataše i Danko Maksimović, savjetnik predstavnika Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) u Ambasadi Srbije u Bosni i Hercegovini, budu protjerani iz BiH. "Imaju 48 sati od 14 sati da napuste Bosnu i Hercegovinu, poništićemo diplomatsko iskaznice u BiH, pozivamo diplomatski kor da više sa njima ne sarađuju", izjavio je Konaković na vanrednoj konferenciji za novinare, 8. septembra. On je zatražio od Dulanovića i Maksimovića da se "pridržavaju pravila". Konaković je rekao da je odluku donio u skladu s Pravilnikom o proglašavanju nepoželjne i neprihvatljive osobe, koji je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo 2004. godine. Komentarišući dešavanja u Srbiji tokom proteklih dana u vezi veličanja Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u BiH, Konaković je "prešli su sve crvene linije što su radili jučer, prekjučer, danima prije". Šef diplomatije BiH je saopštio i da je povučena saglasnost na zajedničku deklaraciju o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji, koja bi trebala biti potpisana 1. oktobra u Crnoj Gori. "Ovakve deklaracije, prazne papire, nećemo potpisivati dok imamo Srbiju koju gledamo ovih dana, Srbiju iz devedesetih, koja nas zaista upozorava da stvari nisu normalne. Smatramo da ovo nije prikladno", kazao je Konaković. Naveo je da je o ovoj odluci obaviještena Vlada Crne Gore. "Sa ovakvom Srbijom, papire i floskule o dobrosusjedskim odnosima nećemo potpisivati dok se ne promijeni stanje u Srbiji", poručio je. Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH rekli su za Radio Slobodna Evropa kako još nemaju stav u vezi odluka ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića. Odgovor SrbijePredsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je za Radio-televiziju Srbije povodom reakcija iz regiona na sahranu Ratka Mladića da će biti mjera reciprociteta, ali nije ulazio u detalje. "Ali polako, jer mi moramo da vodimo računa i o Bošnjacima u našoj zemlji", rekao je Vučić, dodajući da oni ne smiju da se osjećaju ugroženo. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije prethodno je ocijenilo da je Konakovićeva odluka "nekonstruktivan potez koji ne doprinosi dobrosusedskim odnosima, regionalnoj stabilnosti niti preko potrebnom smirivanju političkih tenzija" i da Beograd "neće doprinositi takvoj spirali eskalacije". "Pažljivo ćemo sagledati sve pravne i političke aspekte najavljenih odluka, uključujući pitanje nadležnosti i procedura za njihovo donošenje, kao i njihove moguće posledice po diplomatske odnose i interese građana Srbije i Bosne i Hercegovine", navedeno je u saopštenju srpskog ministarstva. Ministarstvo spoljnih poslova je optužilo Konakovića da "poseže za eskalacijom" i da zarad "dnevne politike i izborne kampanje" koristi " izuzetno teške i bolne teme iz naše zajedničke prošlosti". Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović iz redova srpskog naroda rekla je da "Konakovićevi nalozi za bilo šta ne odražavaju stavove BiH, jer Republika Srpska, sa svojih 49% teritorije, u tome ne učestvuje". Povodom protjeranih članova ambasade Srbije u BiH, ona je na mreži X navela da je jednom istekao mandat i da je već napustio BiH, dok je vojnog atašea Srbije pozvala da ostane u Republici Srpskoj, gdje će mu biti pruženi "gostoprimstvo i zaštita". "Osim toga, za takve postupke uskraćivanja gostoprimstva potrebno je imati dokaze za razloge kojima se potkrepljuje takva odluka. Zatražiću od nadležnih institucija informaciju da li za to postoje razlozi, ili je u Konakovića, iz nemoći, udarilo bjesnilo", navela je Cvijanović. Ona je ocijenila povodom najavljenog smanjenja osoblja u ambasadi BiH u Beogradu, da "to može biti samo na štetu državljana oba entiteta". Upitno glasanje u ambasadi BiH u Beogradu 4. oktobraKonaković je dan ranije najavio da će iz Ambasade BiH u Srbiji biti povučeno gotovo cjelokupno diplomatsko osoblje, kao odgovor na postupke zvaničnika Srbije nakon smrti i sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. On je kazao da tamo mogu ostati ambasador i konzul, jer o njihovom imenovanju i eventualnom opozivu odlučuje Predsjedništvo BiH, dok će ostalo osoblje biti povučeno. Ministar vanjskih poslova BiH je odluku obrazložio dešavanjima u Srbiji nakon Mladićeve smrti, uključujući sahranu, komemoraciju i poruke koje su se pojavile u javnosti. Na pitanje Radija Slobodna Evropa na koji način će državljani BiH glasati 4. oktobra, na dan održavanja opštih izbora, ukoliko nema diplomatskog osoblja u Beogradu, Konaković je odgovorio: "Uradićemo sve što možemo, učinićemo sve da se održe, ako se ne održe, spreman sam platiti tu cijenu da se neće održati u ambasadi u Srbiji", kazao je Konaković, 8. septembra. U Srbiji je za glasanje prijavljene 2.425 osoba, prema podacima Centralne izborne komisije BiH. Konzularni poslovi trebali bi biti prebačeni na ambasade BiH u Zagrebu i Podgorici. Iako su dvije države prolazile kroz brojne političke i diplomatske krize, uključujući sporove nakon presude Međunarodnog suda pravde, obilježavanja genocida u Srebrenici i političkih tenzija oko Republike Srpske, nije zabilježen slučaj da BiH povuče gotovo kompletno osoblje svoje ambasade u Beogradu. Raniji diplomatski sporoviOdnosi Bosne i Hercegovine i Srbije i ranije su bili opterećeni političkim krizama, ali je povlačenje gotovo kompletnog osoblja ambasade među najozbiljnijim potezima od uspostavljanja diplomatskih odnosa 2000. godine. Najpoznatiji diplomatski spor dogodio se 2007. godine nakon presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, kada su uslijedile oštre političke reakcije, ali bez prekida diplomatskih odnosa. Novi talas tenzija uslijedio je 2021. godine nakon odluke tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida, kada su zvaničnici Srbije i Republike Srpske razmjenjivali oštre poruke sa Sarajevom, ali diplomatska predstavništva nastavila su redovno funkcionisati. Nakon toga, 2024. godine Ujedinjene nacije su usvojile Rezoluciju o Srebrenici, kojom se ukazuje na činjenice iz presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i domaćih sudova. Osuđuje se poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca, ali se ne spominje nijedan narod niti država. Rezolucijom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid. Donošenju Rezolucije najviše su se protivile Srbija i Rusija.

Vršilac dužnosti premijera Kosova, Aljbin Kurti, reagovao je na ceremoniju sa državnim počastima organizovanu u Srbiji povodom sahrane Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, osuđenog na doživotni zatvor za genocid i ratne zločine. "Slobodan Milošević je s pravom nazvan 'Balkanski kasapin' i ovaj kasapin je imao mnogo noževa, ali Ratko Mladić je bio njegova glavna sjekira, koga zvanični Beograd sada glorifikuje", napisao je Kurti na Facebooku. U julu 1995. godine, snage bosanskih Srba ubile su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dečaka u Srebrenici. Međunarodni sudovi su masakr nazvali genocidom. Kurti je kritikovao način na koji su srpske institucije pratile Mladića, navodeći upotrebu vladinog aviona, državne zastave, učešće vojske, ministara, sveštenstva i orkestra. "Od sahrane srpskog sveštenika Nikolaja Velimirovića u maju 1991. do sahrane Ratka Mladića u septembru 2026. godine, Srbija organizuje morbidne spektakle za buduće krvoproliće", napisao je. Prema Kurtiju, odavanje počasti Mladiću predstavlja promjenu u načinu na koji se u Srbiji tretira prošlost. "Juče je poricanje bila neadekvatna riječ. Srbija je prešla u državno obožavanje genocida", napisao je Kurti. Vršilac dužnosti ministra inostranih poslova Kosova, Glauk Konjufca, takođe je nazvao odavanje počasti Mladićevom liku činom moralne i političke sramote. Prema njegovim riječima, vojne počasti koje mu je dodijelila Srbija "predstavljaju čin institucionalnog veličanja čovjeka osuđenog za genocid". Mladićev sahranjivanje osudili su i predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, i predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, koji su scene iz Beograda opisali kao "šokantne", a učešće visokih srpskih zvaničnika kao "duboko žalosno". Mladić je sahranjen 7. septembra u Beogradu, uz vojne i državne počasti. Umro je 27. avgusta u Hagu, dok je služio doživotnu kaznu zatvora, i sahranjen je na Topčiderskom groblju u Beogradu. Sahrana je praćena počasnim plotunom i oproštajnim govorima, u kojima je veličana njegova prošlost tokom rata. Komemoracija, vjerska služba i sahrana u Beogradu praćeni su upozorenjima Evropske unije i Sjedinjenih Država da je veličanje osuđenih ratnih zločinaca neprihvatljivo.