Vlasti u Rumuniji uhapsile su bivšeg senatora zbog navodnog pokušaja da ponudi mito od milion eura (1,16 miliona dolara) ministru odbrane zemlje kako bi se omogućio dogovor o oružju koji bi mogao biti lažno finansiran iz programa Evropske unije. Dogovor je bio složen: kupiti granate tipa ruskog porijekla u Kazahstanu, uvesti ih u Rumuniju, obnoviti i prepakovati kao rumunske granate, a zatim ih preko posrednika u Bugarskoj prodati Ukrajini. Ideja je bila stvoriti šemu za buduće poslove koji bi mogli dobiti sredstva iz programa EU "Rearm Europe", pokrenutog u martu radi podrške proizvodnji oružja u 27 zemalja članica. Granate tipa ruskog porijekla široko se koriste u Ukrajini, ali se ne proizvode u zemljama EU. Rumunski servis RSE razgovarao je s dvjema ključnim osobama u slučaju. Jedna je opisala kako joj je prišao bivši senator Marius Ovidiu Isaila, a druga kako ju je kontaktirao bugarski biznismen Roman Ivanov Angelov. Početkom oktobra, Angelov je navodno predvodio delegaciju koja je kontaktirala direktora Romtehnice, kompanije za trgovinu oružjem koja predstavlja rumunsko Ministarstvo odbrane, tražeći da iskoristi svoje kontakte u Kazahstanu. "Sumnjiva" ponuda"Predložili su mi dogovor", rekao je šef Romtehnice Razvan Mincu za RSE. "Mi bismo uzeli municiju iz Kazahstana i preprodali je njima." Ali Mincu je rekao da je ponuda izgledala "sumnjivo" i da je odbio prijedloge. Prema izvještaju rumunskih tužilaca, Isaila je kontaktirao posrednika kako bi pokušao podmititi ministra odbrane Ionut Mosteanu da omogući dogovor. RSE je razgovarao s posrednikom, političarem Octavianom Berceanom, koji je postao uzbunjivač i napravio 17 tajnih snimaka za organe gonjenja tokom svojih sastanaka s Isailom. "Radi se o grupi koja želi dovesti rusku ili municiju tipa ruske u Rumuniju, koju zatim može izvoziti u Bugarsku, a odatle u Ukrajinu. Sve (kupljeno) novcem Evropske unije", rekao je. "Ponudili su mi 10 miliona eura (11,57 miliona dolara) da budem dio te grupe. To je metoda, nude impresivne sume političarima da ih pridobiju." Izjave Isaile u transkriptima snimaka koje je napravio Berceanu, a koje je 10. novembra objavio rumunski portal Gandul, sugeriraju da je radio s drugima – često se pozivajući na "nas" i nagovještavajući velike iznose novca i politički uticaj. U jednom trenutku citiran je kako kaže: "Ja sam taj koji otvara vrata! I otvaram vrata za tebe: NATO, američka ambasada, Njemačka." U drugoj razmjeni poruka, citiran je kako govori Berceanuu: "Reci mi koliko ti treba, i navečer...za 24 sata imat ćeš sav novac." Isaila je također citiran dok opisuje kako će šema funkcionisati: "Kupujemo [granate] iz Kazahstana, sami ih rastavljamo, dovodimo ih rastavljene ovdje...ponovo ih sastavljamo, farbamo, sređujemo, i rumunska država ih prodaje." "Preko noći milijarderi"U transkriptima Isaila također sugerira da je slična šema već provedena u Albaniji, čime su oni koji su učestvovali postali "milijarderi preko noći". Ministarstvo odbrane Albanije i antikorupcijska agencija nisu odmah odgovorili na upite RSE-a. Ministar odbrane Mosteanu objavio je na društvenim mrežama da je "osoba pokušala kupiti moj uticaj s milion eura kako bi omogućila ugovor s Romtehnicom. Kategorijski sam odbio bilo kakav sastanak s tom osobom." Dok je Isaila stavljen u pritvor na 30 dana, mjesto boravka bugarskog biznismena Romana Angelova je nepoznato. Angelov je jedini vlasnik kompanije Sofia Arm Tech, koja je prošle godine dobila licencu za međunarodnu trgovinu oružjem. Prije toga, kompanija nije navodila nikakvu aktivnost u dokumentima koje je podnijela bugarskom trgovačkom registru nakon osnivanja 2020. godine. Podaci pokazuju da ima osam zaposlenih. Nije bilo odgovora ni od Angelova ni od kompanije na pitanja bugarskog servisa RSE-a.

Zagrebačka gradska skupština u utorak je većinom glasova prihvatila zaključak vladajuće koalicije u Zagrebu o zabrani korištenja ustaških simbola u prostorima kojima upravlja grad. Zaključkom, koji je 11. novembra po hitnom postupku na prijedlog vladajuće koalicije u Zagrebu uvršten u dnevni red, traži se od gradonačelnika da preduzme mjere kojima će se u gradskim prostorima zabraniti korištenje obilježja, slogana ili poruka kojima se veliča, podstiče ili odobrava nacionalna, rasna ili vjerska mržnja, fašistički ili ustaški simboli i pokliči, uključujući "Za dom spremni", prenijela je Beta. "Grad Zagreb, kao javno-pravno tijelo, ima obavezu da spriječi da javne površine i prostori kojima upravlja grad, ustanove kojima je grad osnivač ili trgovačka društva u vlasništvu grada i događanja organizovana na navedenim površinama i prostorima postanu mjesta za širenje sadržaja koji negiraju antifašističke temelje na kojima počivaju Republika Hrvatska i savremena Evropa", navodi se u obrazloženju prijedloga koji su podnijele stranke Možemo i Socijaldemokratska partija (SDP). Te stranke imaju uvjerljivu većinu u gradskoj Skupštini, pa se očekuje i njegovo usvajanje. U prijedlogu je istaknuto da se zaključak zasniva na antifašističkim temeljima Republike Hrvatske zapisanima u Ustavu, kao i na stavu Ustavnog suda Republike Hrvatske i Evropskog suda za ljudska prava, prema kojima javna upotreba ustaškog pozdrava "Za dom spremni" ne uživa zaštitu slobode izražavanja jer predstavlja sadržaj koji podstiče mržnju na temelju nacionalne, rasne i vjerske pripadnosti. Kao razlog za hitan postupak predlagači su naveli recentne događaje u Zagrebu i širom Hrvatske. Mjeru je nedavno predložio gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo) koji je rekao da će s gradskom Skupštinom dogovoriti donošenje pravila za sve izvođače i organizatore i propisati neprihvatljivost korištenja ustaškog pozdrava, kao i bilo kakvog poziva na diskriminaciju ili rasizam na koncertima i drugim događajima u prostorima kojima upravljaju gradske institucije na sličan način kako je to propisano i u pravilima Unije evropskih fudbalskih asocijacija (UEFA) za sportske događaje. On je rekao da na taj način želi da spriječi da se ponovo skandira "Za dom spremni" kao što je bilo na koncertu kontroverznog pjevača Marka Perkovića Thompsona ljetos na zagrebačkom Hipodromu. Tomašević je tako reagovao na Perkovićev zahtjev da u sklopu dvoranske turneje održi još jedan koncert u Zagrebu, uz onaj 27. decembra za koji je dozvola izdata još u martu, rekavši da mu novi termin neće biti odobren. Gradonačelnik je objasnio da je ugovor o koncertu 27. decembra potpisan još u martu, nekoliko mjeseci prije koncerta na zagrebačkom Hipodromu na kojem je Thompson uzvikivao ustaški pozdrav "Za dom spremi", koji je dio jedne njegove pjesme, a s njim i hiljade njegovih obožavatelja, podsjeća Beta. Marko Perković Thompson će u sklopu dvoranske turneje nastupati širom Hrvatske, a bilo je planirano i više koncerata u zagrebačkoj Areni. Prijedlog gradske vlasti kritikovala je opozicija koja je tokom rasprave u Skupštini grada Zagreba ocijenila da zabrane nisu dobre i da predstavljaju cenzuru. Gradski odbornici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), vladajuće stranke na nacionalnom nivou, isticali su da izvođenje pjesme "Bojna Čavoglave" koja počinje ustaškim pozdravom, nije govor mržnje, nego umjetničko djelo nastalo u ratu 90-ih i nema veze s Drugim svjetskim ratom. Premijer Hrvatske i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u utorak da namjera zagrebačke vlasti nema pravnu težinu i da sporna pjesma postoji 35 godina, pa je zaključak neće promijeniti.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine pokreće postupak protiv Milorada Dodika zbog njegovog govora tokom predizborne kampanje u Istočnom Sarajevu 10. novembra, saznaje Radio Slobodna Evropa iz ove institucije. Prethodno su parlamentarci u Federaciji Bosne i Hercegovine 11. novembra zatražili od nadležnih pravosudnih institucija da hitno ispitaju okolnosti Dodikovog nastupa u Istočnom Sarajevu, te pokrenu odgovarajuće postupke "zbog širenja govora mržnje i poticanja netrpeljivosti". Dodik, kao predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, u Istočnom Sarajevu je kazao da ovaj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina". Istakao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama koji nije završio svoj posao ovdje". Video sa ovim govorom je prvobitno objavljen na Dodikovom Instagram profilu, ali je kasnije uklonjen. U saopštenju Kolegijum Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine navodi da je Dodik "kroz niz uvredljivih, lažnih i neodgovornih izjava, otvoreno vrijeđajući Bošnjake, širio međunacionalnu i međuvjersku netrpeljivost. te produbljivao podjele među građanima BiH". Dodaju da njegov govor direktno podriva ustavni poredak i osnovne vrijednosti na kojima počiva BiH, a to su mir, suživot i međusobno poštovanje svih naroda i građana. Podsjećaju i da javni funkcioneri, koji obavljaju ili su obavljali najviše funkcije, imaju posebnu odgovornost "da svojim izjavama i djelovanjem doprinose smirivanju tenzija, izgradnji povjerenja i jačanju demokratskog društva". Istovremeno, Dodikov "sramni i primitivni" istup je osudila i Islamska zajednica u BiH, te pozvala državno Tužilaštvo i Centralnu izbornu komisiju BiH da reaguju. Kancelarija za odnose s javnošću Islamske zajednice u BiH je u saopštenju navela da su svjesni da njegovi istupi pokazuju "slabost i nemoć", te da glasačima na nadolazećim izborima "nema ponuditi ništa do slijepe mržnje koja je na ovim prostorima već dovela do genocida nad Bošnjacima". "Jasno je da ovakvim sramnim napadima na Bošnjake i druge muslimane Dodik pokušava sakriti propast njegove dosadašnje politike, ali to ne amnestira državne organe od provođenja zakona. Naprotiv", navodi se u saopštenju. Protiv Dodika je u maju potpredsjednik Federacije BiH, Igor Stojanović, podnio krivičnu prijavu zbog govora mržnje, nakon njegovih izjava novinarima krajem aprila. Dodik je tada, nakon sastanka vladajuće koalicije u RS, iznio tezu da je rješenje za BiH da se Bošnjaci "trebaju vratiti vjeri svojih predaka, pa će BiH biti većinski srpska".

Tursko ministarstvo odbrane izvijestilo je u utorak da se jedan turski teretni vojni avion srušio u blizini granice Azerbejdžana i Gruzije. Ministarstvo je na društvenoj mreži X navelo da je avion C-130 poletio iz Azerbejdžana i da je bio na putu za Tursku. "Naš avion koji se srušio imao je 20 članova osoblja na letu, uključujući i posadu", saopštilo je ministarstvo. Turske vlasti su dodale da je pokrenuta spasilačka operacija u saradnji sa Azerbejdžanom i Gruzijom. Na društvenim mrežama kruži nekoliko kratkih videa nesreće, a jedan od njih prikazuje kako cijeli trup aviona i njegovi dijelovi padaju na zemlju. Pojavili su se i izvještaji da je pilot uspio da se katapultira iz aviona, iako te informacije nisu potvrđene.

Nepoznate osobe vandalizovale su ulaz u antifašistički kafe "Crni ovan" u Novom Sadu, saopštio je taj antifašistički kolektiv 11. novembra. Kako navode, napad se dogodio 9. novembra uveče, na dan kada se obeležava međunarodni dan Antifašizma i antisemitizma. U napadu su učestvovale četiri maskirane osobe koje su iščupale betonsko-metalnu konstrukciju za bicikle i polomili reklamne table lokala, saopšteno je. "Ovo je još jedan u dvocifrenom nizu planiranih napada na vrednosti antifašizma u Novom Sadu u poslednjih nekoliko godina", saopštio je "Crni ovan". Ovaj kolektiv napominje da napad nije slučajno organizovan na međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma koji je ustanovljen kao znak sećanja na Kristalnu noć (Noć pogroma) 1938. godine u nacističkoj Nemačkoj. Ovo je jedan u nizu napada ultradesničarskih grupa u poslednjih nekoliko godina. Poslednji je zabeležen početkom avgusta, kada su nepoznati počinioci išarali izlog lokala neonacističkim simbolima i porukama. "Crni ovan", kafić poznat po promociji vrednosti antifašizma, solidarnosti i humanizma, je u više od deset navrata bio meta napada neonacista. Tri osobe sa neonacističkim obeležjima naoružane nožem, bokserom i palicom, fizički su napale radnika kafića u januaru 2023. godine. Dvojica su osuđena na po tri godine uslovno. To je bio jedini napad na lokal koji je dobio sudski epilog.

Predsjednica Mehanizma za međunarodne krivične sudove (IRMCT), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je 11. novembra zahtjev Ratka Mladića za privremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga. Bivši komandant Vojske Republike Srpske osuđen je 2021. godine na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Mladić je podnio zahtjev 5. novembra 2025. godine za sedmodnevno puštanje na slobodu kako bi prisustvovao četrdesetodnevnom pomen obilježenom u čast bliskog člana porodice koji je nedavno preminuo. U zahtjevu je naveo da je prisustvo takvom događaju ranije smatrano opravdanim humanitarnim razlogom za privremeno puštanje drugih osuđenika, te da ne predstavlja opasnost po druge niti rizik od bjekstva, s obzirom na svoje zdravstveno stanje i spremnost da bude pod 24-satnim policijskim nadzorom. Međutim, predsjednica Mehanizma je u odluci navela da je prag za odobravanje privremenog puštanja na slobodu iz saosjećajnih razloga izuzetno visok, te da takav zahtjev nikada nije bio odobren osobama koje su već pravosnažno osuđene i nalaze se u pritvorskoj jedinici UN-a. Na osnovu svega navedenog, sutkinja Gatti Santana zaključila je: "Mladić nije pokazao da je njegovo puštanje opravdano. Ovim se zahtjev odbija." Mladić izdržava doživotnu kaznu zatvora, a ovo nije prvi put da je podnio zahtjev za prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu, pozivajući se na zdravstvene razloge. Ratko Mladić, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji maja 2011. i šest dana kasnije izručen je sudu u Hagu. Utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija u leto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine. Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine podržalo je 11. novembra budžet institucija za ovu godinu. Odluka je donesena jednoglasno, saopšteno je iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prema proceduri, ovaj dokument sada treba odobriti Parlamentarna skupština BiH. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici 4. novembra usvojilo je nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Predloženi budžet iznosi 1,5 milijardi maraka i u okviru njega nema finansiranja institucija kulture od državnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a. Uključuje sredstva za Centralnu izbornu komisiju BiH koja su namijenjena za nabavku novih tehnologija za provođenje izbora. Ministarstvo finansija i trezora pripremilo je novi tekst Nacrta zakona o budžetu, nakon što prijedlog ovog zakona nije usvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj Dom 30. oktobra nije, na hitnoj sjednici, usvojio budžet institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu u drugom čitanju. Na sjednici isti dan ranije, budžet je usvojen u prvom čitanju. Zakonska procedura podrazumijeva usvajanje u prvom i drugom čitanju, kada se ulažu amandmani. Za budžet u drugom čitanju nije bilo entitetske većine prilikom glasanja, jer poslanici iz bh. entiteta Republika Srpska nisu željeli podržati izdvajanje novca za institucije kulture od državnog značaja, povećanje izdvajanja za Ministarstvo odbrane BiH i sredstva za isplaćivanje dugova BHRT-a. Budžet je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u iznosu od 1.5 milijardi maraka (805,3 miliona evra). Inače, budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i na snazi od 1. januara. No, zbog višemjesečnih političkih blokada i raspada državne koalicije, država se već 11 mjeseci nalazi na privremenom finansiranju. Novac se troši u skladu s budžetom iz 2024. godine samo na tekuće rashode poput plata, a novi projekti su blokirani.

Kancelarija za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine odbila je žalbu na nabavku transporta izbornog materijala za prijevremene predsjedničke izbore u Republici Srpskoj (RS). Na hitnoj sjednici održanoj u Sarajevu u utorak, 11. novembra, odbijena je žalba sarajevske kompanije TOP TLS, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Kancelarije. Kompanija se žalila na to što je posao transportovanja izbornog materijala, za izbore koji bi trebalo da budu održani 23. novembra, Centralna izborna komisija BiH dodijelila drugoj sarajevskoj firmi, Optimum Global Logistika. Ukupna vrijednost ugovora je nešto manja od 93.000 maraka (oko 47.000 evra). Ranije je za RSE iz CIK BiH rečeno da bi kašnjenje odgovora na žalbu "moglo uticati na pomjeranje izbora", te su Kancelariji uputili urgenciju za što brže rješavanje tog pitanja. Zbog toga je o žalbi odlučivano na hitnoj sjednici 11. novembra, a ne dva dana kasnije na redovnoj sjednici, kako je prvobitno bilo planirano. U Republici Srpskoj 8. novembra je počela predizborna kampanja za izbor novog predsjednika ovog bosanskohercegovačkog entiteta. Više od 1,2 miliona birača imaju pravo glasa na izborima zakazanim 23. novembra, dok će kampanja trajati do 22. novembra, nakon čega slijedi izborna šutnja. CIK BiH je izbore raspisao krajem avgusta, u jeku političke i ustavne krize koja je uslijedila nakon pravosnažne presude Miloradu Dodiku. Tom presudom mu je oduzet mandat predsjednika RS i zabranjeno obavljanje javnih funkcija u trajanju od šest godina. Dodik, koji je osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, izbjegao je zatvorsku kaznu od godinu dana plaćanjem novčane kazne od oko 18.000 evra. Prijevremeni izbori koštaće oko 3,3 miliona evra, a sredstva su osigurana iz državnog Ministarstva finansija. CIK je donio odluke o nabavci elektronske opreme, štampanju izbornog materijala i zakupu prostora za Glavni centar za brojanje. Biračka mjesta su određena i u inostranstvu – u ambasadama BiH u Beogradu, Beču, Berlinu i konzulatu u Minhenu. Građani koji su se prijavili za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a za koje neće biti organizovano glasanje, moći će glasati putem pošte.

Više hiljada studenata i građana, pod sloganom "Mi smo živi zid", protestovalo je protiv rušenja kompleksa Generalštaba u Beogradu. Do protesta dolazi nakon što su posebnim zakonom (lex specialis) vlasti u Srbiji otvorile put za izgradnju na mestu zgrada oštećenih u NATO bombardovanju Savezne republike (SR) Jugoslavije 1999. Na protest 11. novembra pozvali su studenti u blokadi beogradskih fakulteta. Tokom protesta, studenti su oko parcela na kojima je kompleks Generalštaba farbom iscrtali crvenu liniju, a a okupljeni su napravili prsten oko zgrada, odnosno "živi zid". Time su, kako ističu, želeli da pošalju i simboličku poruku da se protive rušenju. "Naši zahtevi su ukidanje tzv. leks specijalisa za kompleks i parcelu Generalštaba, poništavanje nezakonite odluke Vlade Republike Srbije i vraćanje statusa kulturnog dobra Generalštabu", poručila je u obraćanju okupljenima jedna od studentkinja. Ona je dodala da studenti traže i završetak istrage Tužilaštva za organizovani kriminal o falsifikovanju dokumenta kojim je Vlada Srbije u novembru 2024. Generalštabu ukinula status kulturnog dobra. "Ovo je naše prvo upozorenje. Ne damo Generalštab", rekla je. Šta je usvojeno u parlamentu?Posebni zakon (lex specialis), usvojen u Skupštini 7. novembra, propisuje da se svi postupci za projekat revitalizacije Generalštaba smatraju hitnim. Zakonom su državni organi dužni da bez odlaganja izdaju akte iz svoje nadležnosti, kako bi se omogućio postupak revitalizacije. Ideja o gradnji luksuznih višespratnica na mestu Generalštaba podelila je građane, a projektu se protivi i struka koja insistira na očuvanju statusa kulturnog dobra za taj kompleks. Modernističko zdanje, oštećeno u bombardovanju pre 26 godina, delo je arhitekte Nikole Dobrovića, građeno polovinom 20. veka. Bilo je jedan od simbola nekadašnje Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Status kulturnog dobra je kompleksu Generalštaba dodeljen 2005. godine. Od bombardovanja nije obnavljan. Poslanici vladajuće Srpske napredne stranke su, tokom rasprave u parlamentu koja je prethodila usvajanju zakona o Generalštabu, tvrdili da zgrade ne mogu da se obnove i da ih treba srušiti. "Obnova je pokušana, ali nije moguća zbog oštećenja i materijala koji se više ne proizvodi", rekao je Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe naprednjaka u parlamentu. Ko želi da gradi na mestu Generalštaba?Nameru da na mestu Generalštaba izgradi luksuzni hotel, sa poslovnim prostorom i stanovima, izrazio je početkom 2024. Džared Kušner (Jared Kushner), zet američkog predsednika Donalda Trampa (Trump). No, realizaciju projekta zaustavila je istraga tužilaštva o falsifikovanju dokumenata na osnovu kojih je Vlada Srbije Generalštabu ukinula status kulturnog dobra. Firma Džareda Kušnera "Affinity Partners" je nakon navoda tužilaštva o falsifikovanju saopštila da je sudbina projekta neizvesna. Tada su odbacili bilo kakvu povezanost sa falsifikovanjem dokumenata. Ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba, Vlada Srbije je sa Kušnerovom kompanijom potpisala 15. maja 2024. Kušnerovoj firmi je tim ugovorom iznajmljeno zemljište na 99 godina. List "Njujork tajms" je ranije objavio da je investicija vredna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema predlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita. Kušnerova firma se obavezala i da u okviru kompleksa izgradi memorijal posvećen svim žrtvama NATO bombardovanja Savezne republike Jugoslavije. Kompleks Generalštaba je bombardovan u dva navrata - u aprilu i maju 1999. godine.

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović izjavila je da su ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) spremni da prepuste trećim licima kontrolu i uticaj nad tom kompanijom koja se nalazi pod sankcijama Sjedinjenih Država. Đedović je na Instagramu napisala da su ruski vlasnici poslali zahtev američkoj Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC), u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom. "U molbi se navodi da je ruska strana spremna da prepusti kontrolu i uticaj nad kompanijom NIS trećem licu. Država Srbija je ovaj zahtev zvanično podržala. OFAC je već reagovao određenim komentarima i nadamo se da će izneti svoj stav već tokom nedelje", navela je Handanović. Naftna industrija Srbije je na listu sankcija SAD stavljena 10. januara, zbog takozvanog "sekundarnog rizika", odnosno većinskog ruskog vlasništva. Sankcije SAD usmerene su, između ostalog, na sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija. Od tada, primena sankcija odlagana je osam puta, da bi počela 9. oktobra. U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta menjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija. Ministarka rudarstva i energetike je ranije saopštila da će rafinerija u Pančevu u vlasništvu NIS-a raditi do 25. novembra. Situaciju dodatno usložnjavaju sankcije ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil koja u Srbiji ima licencu za redovno poslovanje do 21. novembra. Zapadne zemlje, uključujući SAD, EU i Veliku Britaniju, uvele su 23. oktobra nove sankcije ruskim naftnim i gasnim kompanijama Rosnjeft i Lukoil kako bi izvršile pritisak na Moskvu zbog njene invazije na Ukrajinu. Srbija je decenijama zavisna od uvoza gasa iz Rusije, odakle zadovoljava više od 80 odsto potreba za tim energentom. Ipak, nema dugoročni ugovor sa Rusijom o isporuci gasa. Moskva je u oktobru produžila gasni aranžman do kraja godine, a ne na tri godine, kako su vlasti u Srbiji očekivale. Zvaničnici u Beogradu su to ocenili kao lošu vest.

Sirija se pridružuje globalnoj koaliciji protiv Islamske države, saopštio je američki zvaničnik u ponedjeljak, nekoliko sati nakon što je predsjednik Donald Trump ugostio svog sirijskog kolegu Ahmeda al-Sharaa na istorijskim razgovorima u Bijeloj kući. Sharaa, čije su pobunjeničke snage svrgnule dugogodišnjeg vladara Bashara al-Assada krajem prošle godine, postao je prvi sirijski lider koji je posjetio Bijelu kuću od nezavisnosti te bliskoistočne zemlje 1946. godine. Međutim, posjeta 43-godišnjeg lidera Ovalnom uredu uslijedila je samo nekoliko dana nakon što ga je Washington uklonio sa svoje liste terorista. Sharaaova grupa, Hayat Tahrir al-Sham (HTS), ranije je bila povezana s Al-Kaidom. "Tokom posjete, Sirija je objavila da se pridružuje Globalnoj koaliciji za poraz ISIS-a", postavši 90. članica saveza i "partner SAD-a u eliminaciji ostataka ISIS-a i zaustavljanju priliva stranih boraca", rekao je visoki zvaničnik administracije. Prema riječima zvaničnika, Siriji će također biti dozvoljeno da obnovi diplomatske odnose s Washingtonom "radi daljnje saradnje u borbi protiv terorizma, sigurnosti i ekonomiji". Trump je rekao da želi da Sirija postane "veoma uspješna" nakon više od decenije građanskog rata, te dodao da vjeruje da Sharaa "to može ostvariti, zaista vjerujem". "On je vrlo snažan lider. Dolazi iz veoma teškog okruženja i on je čvrst čovjek", rekao je Trump novinarima nakon sastanka, koji je bio zatvoren za medije. "Ljudi kažu da ima tešku prošlost, svi mi imamo tešku prošlost... A iskreno, mislim da ako nemaš tešku prošlost, nemaš ni šansu." Trump je rekao da je Sirija "veliki dio" njegovog šireg plana za mir na Bliskom istoku, za koji se nada da će ojačati krhki prekid vatre između Izraela i Hamasa u Gazi. "Stabilna i uspješna Sirija je veoma važna za sve zemlje u regiji", napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social nakon sastanka. Uprkos tome, Trump nije potvrdio izvještaje da će Sirija potpisati bilo kakav sporazum o nenapadanju s dugogodišnjim neprijateljem Izraelom. Nakon toga, Sharaa je dao intervju za televiziju Fox News, rekavši da trenutni spor oko teritorije Golanske visoravni otežava ulazak u mirovne pregovore. No, nagovijestio je da bi pregovori uz posredovanje Trumpa i Washingtona mogli pomoći u pokretanju dijaloga. Posjeta sirijskog predsjednika označila je izvanredan preokret za bivšeg džihadistu za kojim je SAD nekada raspisao potjernicu s nagradom od 10 miliona dolara. Od dolaska na vlast, novi sirijski lideri nastoje se distancirati od nasilne prošlosti i predstaviti umjereniju sliku običnim Sirijcima i stranim silama.

Senat Sjedinjenih Američkih Država je u ponedjeljak odobrio kompromis koji bi mogao okončati najduže zatvaranje vlade u istoriji SAD-a. Glasanje je prošlo sa 60 glasova za i 40 protiv, uz podršku gotovo svih republikanskih članova Senata i osam demokrata, koji su bezuspješno pokušali povezati finansiranje vlade sa zdravstvenim subvencijama koje ističu krajem godine. Iako sporazum predviđa glasanje u decembru o tim subvencijama, koje koriste 24 miliona Amerikanaca, ne garantuje da će one biti nastavljene. Sporazum bi ponovo uspostavio budžetska sredstva za savezne agencije čije je finansiranje isteklo 1. oktobra i zaustavio bi kampanju predsjednika Donalda Trumpa za smanjenje broja zaposlenih u saveznoj vladi, sprječavajući bilo kakva otpuštanja do 30. januara. Sporazum zatim ide u Predstavnički dom kojim upravljaju republikanci, gdje je predsjedavajući Mike Johnson rekao da bi ga želio usvojiti već u srijedu i poslati Trumpu na potpisivanje zakona. Trump je sporazum o ponovnom otvaranju vlade nazvao "vrlo dobrim". Sporazum bi produžio finansiranje do 30. januara, ostavljajući saveznu vladu na putu da za sada nastavi dodavati oko 1,8 triliona dolara godišnje na svoj dug od 38 triliona dolara. Sporazum dolazi sedmicu nakon što su demokrati pobijedili na izborima koji su privukli veliku pažnju u New Jerseyju i Virginiji, te izabrali demokratskog socijalistu za narednog gradonačelnika New Yorka. Sporazum je izazvao bijes među mnogim demokratama koji ističu da ne postoji nikakva garancija da će Senat ili Predstavnički dom, kojima upravljaju republikanci, pristati na produženje subvencija za zdravstveno osiguranje. "Voljeli bismo da možemo učiniti više", rekao je senator Dick Durbin iz Illinoisa, drugi po rangu među demokratama u Senatu. "Zatvaranje vlade se činilo kao prilika da nas dovede do bolje politike. Nije uspjelo." Američke berze su porasle u ponedjeljak, podstaknute vijestima o napretku u postizanju sporazuma o ponovnom otvaranju vlade. Trump je jednostrano ukinuo milijarde dolara potrošnje i smanjio broj zaposlenih u saveznoj vladi za stotine hiljada radnika, zadirući u ustavna ovlaštenja Kongresa nad fiskalnim pitanjima. Te mjere su prekršile ranije zakone o potrošnji koje je usvojio Kongres, a neki demokrati su doveli u pitanje zašto bi uopšte glasali za slične sporazume o potrošnji ubuduće. Sporazum, čini se, ne uključuje nikakve konkretne zaštitne mjere koje bi spriječile Trumpa da uvede dodatna smanjenja potrošnje, piše Reuters. Međutim, sporazum bi finansirao program subvencija za hranu SNAP do 30. septembra naredne godine, čime bi se spriječili mogući prekidi ako Kongres ponovo zatvori vladu tokom tog perioda.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu vodi istragu protiv šest osoba koje se sumnjiče za krijumčarenje kineskih državljana, čiji čamac se prevrnuo na Dunavu početkom oktobra, rečeno je u ponedeljak Radiju Slobodna Evropa u novosadskom tužilaštvu. Kako se navodi u pisanom odgovoru, protiv jedne osobe vodi se istraga i zbog sumnje da je počinila krivično delo Teško delo protiv opšte sigurnosti. "Od tih šest lica je do sada lišeno slobode njih četiri. Trenutno ne postoje osnovi sumnje da je u vezi sa predmetnim događajem učinjeno i krivično delo Trgovina ljudima", navodi Više javno tužilaštvo. U ovoj instituciji kažu da nemaju informaciju gde se trenutno nalaze kineski državljani koji su spaseni nakon nesreće. Čamac u kojem je bilo najmanje 10 državljana Kine prevrnuo se tokom ilegalnog prelaska granice između Srbije i Hrvatske na Dunavu, u noći između 5. i 6. oktobra. Tom prilikom stradao je jedan kineski državljanin. Krajem oktobra novosadska policija je uhapsila dve osobe za koje se sumnja da su povezane sa ovim slučajem. Navedeno je da je policija pretresom stana jednog od uhapšenih pronašla 27 pištolјa, šest improvizovanih naprava za ispalјivanje projektila, 247 metaka raznih kalibara, 6. 400 evra i više ličnih dokumenata za koja se sumnja da su falsifikovana. U poslednja dva meseca zabeleženo je više pokušaja kineskih državljana u ilegalnom prelaženju granica na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti. Srbija i Kina od 2017. godine imaju bezvizni režim, koji podrazumeva da državljani dve zemlje mogu da borave ili budu u tranzitu na teritorijama Kine i Srbije do 30 dana od ulaska. Srbija, kao kandidat za pridruživanje Evropskoj uniji, održava bliske veze sa Kinom, jačajući političku, ekonomsku i vojnu saradnju.

Vlada Srbije imenovala je Srećka Spasića – kandidata za gradonačelnika opštine Klokot na kosovskim izborima, koji se povukao iz izborne trke u korist Srpske liste nekoliko dana pre drugog kruga izbora – za predsednika Privremenog opštinskog organa opštine Vitina, koja funkcioniše u sistemu Srbije. Paralelna opština Vitina inače ne funkcioniše na Kosovu jer je zatvorena početkom godine u okviru akcije kosovskih vlasti, koje sve privremene opštinske organe i druge institucije Srbije smatraju ilegalnim. Zvanični Beograd odbio je da ugasi ove institucije, te je većinu premestio na teritoriju Srbije. Odluka Vlade Srbije o imenovanju Srećka Spasića objavljena je 10. novembra u Službenom glasnikuSrbije, a doneta je 6. novembra – tri dana nakon što se Spasić povukao iz trke i svoje pristalice pozvao da podrže njegovog protivkandidata iz Srpske liste Božidara Dejanovića. Srpska lista, najveća partija Srba na Kosovu, pozdravila je tu odluku i ocenila da je to "dokaz zrelosti i odgovornosti". Ova najveća partija koja ima podršku Beograda na lokalnim izborima 9. novembra odnela je pobedu u Klokotu sa osvojenih više od 90 odsto glasova, dok je u prvom krugu osvojila vlast u devet od deset opština sa srpskom većinom. Srećko Spasić je bio gradonačelnik Klokota ispred Srpske liste, ali je tu stranku napustio 2017. godine, kada se vodeća partija kosovskih Srba odrekla svog kandidata Strahinje Spasića, sina Srećka Spasića, te podržala protivkandidata Božidara Dejanovića ispred Građanske inicijative Klokot–Vrbovac. Upravo je Božidar Dejanović pobedio na nedeljnim lokalnim izborima u Klokotu. On je 2022. osuđen na jednogodišnju uslovnu kaznu zatvora zbog krivičnog dela "uticaj na slobodnu volju birača". Tada je utvrđeno da je Dejanović, u svojstvu gradonačelnika, na nezakonit način obezbedio glasove za Srpsku listu, dok je drugi osumnjičeni za isto krivično delo, Saša Mirković, u svojstvu zamenika gradonačelnika opštine Klokot, obezbedio glasove za politički subjekat pod rednim brojem 129 – Ujedinjena zajednica Adrijana Hodžić. Adrijana Hodžić je na izborima 2021. godine dobila jedan poslanički mandat rezervisan za bošnjačku zajednicu, ali joj je oduzet zbog sumnje da ga je dobila zahvaljujući glasovima iz srpske zajednice, na koju je Srpska lista vršila uticaj kako bi stavila pod kontrolu neke od nevećinskih zajednica na Kosovu. Osuđivan je bio i Srećko Spasić, ali zbog zloupotrebe službenog položaja.

Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) i više hiljada stručnjaka, kao i naučne ustanove i profesionalna i druga udruženja koji su potpisali Deklaraciju o sudbini Beogradskog sajma, traže da se odustane od rušenja hala 2, 3 i 4 koje su celinu s Halom 1 Beogradskog sajma, i da se ne ruše, već restauriraju zgrade Generalštaba u centru Beograda. "Izričito zahtevamo ukidanje postojeće i donošenje nove odluke koja odgovara prvobitnom rešenju Vlade Srbije od 15. januara 2009. godine o proglašenju kompleksa Beogradskog sajma za spomenik kulture kao celine, kojom bi se zaštitile od rušenja hale 2, 3 i 4,koje su po svakom osnovu celina sa Halom 1, i utvrdile mere zaštite za prostor Beogradskog sajma u celini", naveli su u saopštenju potpisnici Deklaracije. Za Beogradski sajam traže i postizanje širokog konsenzusa o javnom interesu u njegovom daljem planskom razvoju. Istakli su da zahtevaju i da se "ansambl (zgrada) Generalštaba restaurira i sanira u skladu sa već utvrđenim merama zaštite kulturnih dobara koje propisuju vraćanje u prvobitno stanje i očuvanje njegove upravno administrativne namene". Naveli su i da traže viši stepen kategorisanja zgrada Generalštaba kao arhitektonskog dela: status kulturnog dobra od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju. Za te zgrade zahtevaju stavljanje van snage svih odluka, sporazuma, ugovora i planova koji su direktno suprotni Ustavu, zakonima i drugim obavezujućim aktima države Srbije. "To je važno za Beograd jer čuva njegovu autentičnost, ali je istovremeno pitanje koje se tiče temelja kulturnog identiteta i pravne sigurnosti cele Srbije. Ugrožavanje nasleđa na ovom nivou predstavlja direktan udar na javni interes, istorijsku odgovornost i dostojanstvo svih građana Srbije", navedeno je u saopštenju. Dodaju da su kompleks Beogradskog sajma i ansambl zgrada Generalštaba i Ministarstva odbrane kao kulturno istorijsko nasleđe od zajedničkog interesa zaštićeni Ustavom Srbije. Podršku Deklaraciji o sudbini Beogradskog sajma i Generalštaba potpisala su 6.772 profesionalaca iz oblasti arhitekture, građevine, zaštite kulturnog nasleđa, umetnosti, kulture, istorije i prava iz Srbije i inostranstva3. Pored SANU, na spisku su beogradski Arhitektonski fakultet, Građevinski fakultet, Geografski fakultet (Katedra za prostorno planiranje), Filozofski fakultet (Katedra za istoriju umetnosti), Akademija arhitekture Srbije, Akademija inženjerskih nauka Srbije, Udruženje arhitekata Srbije, Društvo arhitekata Beograda, Društvo arhitekata Novog Sada, Društvo arhitekata Niša, Društvo arhitekata Valjeva. Iz inostranstva potpisnici deklaracije su, između ostalih, Strukovna komora arhitekata Inženjerske Komore Crne Gore, Udruženje arhitekata Slovenije, Fakultet za arhitekturu Univerziteta u Ljubljani, Fakultet za građevinarstvo, promet i arhitekturu Univerziteta u Mariboru, Društvo arhitekata Skoplja, Savet arhitekata Evrope, te Međunarodna unija arhitekata. Vlada Srbije usvojila je 2. oktobra izmene i dopune Prostornog plana područja posebne namene za projekat "Beograd na vodi" čime je ovom stambeno-poslovnom kompleksu omogućeno širenje na skoro dvostruko većoj površini od dosadašnje. Prema dopunjenom Prostornom planu, "Beograd na vodi" će se proširiti na prostor od Brankovog mosta i centra grada, pa sve do Čukaričkog rukavca, uključujući područje Terazijske terase, Beogradskog sajma, Topčiderske reke. Izmene Prostornog plana su usvojene uprkos protivljenju više od 350 arhitekata i inženjera različitih struka koji su u maju 2024. usvojili "Deklaraciju o sudbini Beogradskog sajma i Generalštaba". Poslanici Skupštine Srbije su 7. novembra usvojili specijalni zakon za kompleks zgrada Generalštaba, kojim vlasti Srbije nameravaju da otvore put za izgradnju hotela na toj lokaciji u centru Beograda. Nameru da na tom mestu izgradi hotel izrazio je početkom 2024. Džared Kušner (Jared Kushner), zet američkog predsednika Donalda Trampa (Trump). Projekat je zaustavljen nakon što je pokrenuta istraga o sumnjama vezanim za potpis na dokumentu kojim je objektu ukinut status kulturnog dobra.

Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva za vreme rata u Bosni i Hercegovini mogli da budu "vikend snajperisti" koji ubijaju građane zabave radi, prenela je u ponedeljak italijanska agencija ANSA pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Dva lista su navela da su sprskim snagama "ogromne" sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi "iz zabave" pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 13.750 ljudi. U Milanu je pokrenuta istraga kako bi se identifikovali "ratni turisti" koji su učestvovali u masakru. Slučaj o kome je list Đornale (Il Giornale) pisao u julu pokrenuo je tužilac Alesandro Gobis (Alessandro Gobbis) pod optužbom za ubistvo s predumišljajem otežano okrutnošću i niskim pobudama. Optužbe su trenutno podignute protiv nepoznatih osoba, a proističu iz tužbe koju je podneo novinar i pisac Ecio Gavaceni (Ezio Gavazzeni), uz pomoć dva advokata i bivšeg sudije Gvida Salvinija (Guido). Prema svedočenjima prikupljenim širom severne Italije, ti "vikend snajperisti", uglavnom simpatizeri krajnje desnice sa strašću za oružjem, okupljali su se u Trstu, a zatim su odvedeni na brda oko Sarajeva, gde su mogli da pucaju na stanovništvo opkoljenog grada pošto bi platili snagama bosanskih Srba. Spisi predmeta takođe sadrže izveštaj o "bogatim strancima uključenim u nehumane aktivnosti", koje je tužilaštvu u Milanu poslala bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić. Zasad, spisi iz istrage uključuju samo dokumenta koja je podneo podnosilac tužbe, datirana na 28. januar, a u narednim nedeljama, tužilac Alesandro Gobis, zadužen za jedinicu za specijalne operacije karabinjera ROS, moraće da sprovede istragu, moguće ispitujući ljude koje je naveo podnosilac tužbe. Za sada, navodi autor tužbe, "to su samo 'dojave'", ali je navodno postojao "cenovnik za ta ubistva: deca su koštala više, zatim muškarci (poželjno u uniformi i naoružani), žene i na kraju star ljudi, koji su mogli biti ubijani besplatno". Pisac se takođe poziva na dokumentarac iz 2022. godine "Sarajevski safari" i pojašnjava da je "reditelj Miran Zupanič dao lozinke za pristup ograničenom prikazu filma na sajtu Al Džazire, a mogu ih dostaviti sudiji koji ih zatraži". U filmu se pojavljuje i "anonimni“ svedok. "Neki izvori govore o Amerikancima, Kanađanima i Rusima, ali i Italijanima, koji su bili spremni da plate da se igraju rata", prenosi ANSA. S obzirom na način na koji je "sve bilo organizovano, bosanske obaveštajne službe su verovale da iza svega stoji Služba državne bezbednosti Srbije", prenosi ANSA u izveštaj, dodajući da se spominje bivša čarter kompanija Aviogenex, kao i da je ključnu ulogu imao bivši načelnik srpske tajne službe Jovica Stanišić, koji je osuđen za ratne zločine na Haškom tribunalu.

Poslanik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Uglješa Mrdić odvezen je u ponedeljak u Urgentni centar, nakon što je pre jedanaest dana počeo štrajk glađu na stepeništu Doma Narodne skupštine Srbije. Ministar zdravlja Zlatibor Lončar je rekao da Mrdiću nije ugrožen život, ali da "prvi parametri koji su urađeni nisu sjajni", da mu nisu dobri krvni pritisak i nivo šećera u krvi. Mrdić je rekao da želi da štrajkom glađu izdejstvuje da Tužilaštvu za organizovani kriminal uhapsi bivšeg predsednika Skupštine akcionara Infrastrukture Železnice Srbije Nebojšu Bojovića i bivšeg izvršnog direktora te kompanije Milutina Miloševića kao, kako on smatra, najodgovornije za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, 1. novembra 2024, kada je poginulo 16 ljudi. Ministar Lončar je rekao i da moli Dijanu Hrku, majku jednog od poginulih u Novom Sadu, da prekine štrajk glađu jer ozbiljno ugrožava zdravlje. Isti apel ranije je uputio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Hrka štrajkuje glađu deveti dan pored Doma Narodne skupštine Srbije, kod ograde koja okružuje policijski obezbeđeno šatorsko naselje pristalica vlasti, jer je policija nije pustila da štrajkuje glađu na stepeništu te zgrade. Ona zahteva kažnjavanje odgovornih za pogibiju svog sina i još 15 ljudi pri rušenju nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, a traži i oslobađanje pritvorenih učesnika protesta pokrenutih zbog te pogibije i raspisivanje vanrednih izbora. Od kako je Dijana Hrka počela štrajk glađu naprednjaci su odatle sa razglasa puštali nacionalističke i folk pesme, a 5. novembra je tu održan veliki miting pristalica vlasti. Građani se svakodnevno okupljaju kako bi Hrki pružili podršku. Tragedija u Novom Sadu dogodila se svega četiri meseca nakon što je stanična zgrada svečano otvorena, posle trogodišnje rekonstrukcije. Uprkos optužnicama i istrazi protiv bivših državnih funkcionera, suđenja za nesreću još nisu počela. Tragedija je pokrenula talas antivladinih protesta koje godinu dana predvode studenti tražeći političku i krivičnu odgovornost za pad nadstrešnice rekonstruisane Železničke stanice, koju vlast odbacuje.

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je 10. novembra u Kijevu da Srbija u potpunosti podržava Ukrajinu u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) i da će pružiti pomoć Ukrajini u tom procesu. Brnabić je u poseti Kijevu i Vrhovnoj Radi (ukrajinski parlament), a razgovarala je sa njenim predsednikom Ruslanom Stefančukom. Brnabić je, pozivajući se na ministra za evropske integracije Nemanju Starovića, rekla da je Memorandum o razumevanju Srbije i Ukrajine o pristupanju EU finalizovan i da se nada da će ga dve strane uskoro potpisati. Ona je dodala da državni vrh Srbije, uključujući nju i predsednika Aleksandra Vučića, ima odličnu komunikaciju sa ukrajinskim zvaničnicima. Brnabić je navela da je Srbija isporučila Ukrajini, od početka rata sa Rusijom u februaru 2022. godine, veliku količinu humanitarne i finansijske pomoći, kao i da je ona veća od zbira pomoći koja je toj zemlji stigla iz čitavog regiona Zapadnog Balkana. Brnabić je ukazala da u parlamentu Srbije postoji poslanička grupa prijateljstva sa Ukrajinom koja je u "stalnom kontaktu sa grupom u ukrajinskom parlamentu". Stefančuk je na zajedničkoj konferenciji zahvalio Brnabić na poseti i rekao da je sa njom razgovarao o velikom broju pitanja odnosa dve zemlje, uključujući međuparlamentarnu saradnju i zajednički put ka članstvu u EU. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je pre pet dana telefonom sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o odnosima Srbije i Ukrajine, evropskim integracijama i "međunarodnoj agendi za naredni period." Srbija je jedna od retkih evropskih zemalja koja se nije priključila sankcijama Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, ali je podržala teritorijalni integritet Ukrajine. Srbija je u više navrata upućivala humanitarnu pomoć Ukrajini koja je pod ruskom invazijom od februara 2022.

Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine održalo je hitne sastanke, s ciljem zaštite pacijenata, embrija i biološkog materijala u sarajevskoj poliklinici za biomedicinski potpomognutu oplodnju "Northwestern medical centar", nakon što je sredinom oktobra informirano o njenom mogućem zatvaranju. "U suradnji sa Federalnom upravom za inspekcijske poslove organizirano je dosipanje tekućeg dušika radi očuvanja biološkog materijala i embrija, dok je s vlasnikom poslovnog prostora dogovoreno nesmetano infrastrukturno funkcioniranje i nadzor nad radom ustanove", saopćili su iz Ministarstva. Ustanova "Northwestern medical centar" u fokusu je inspekcijskih kontrola i tužilačkih provjera, otkako su pacijenti proteklih dana alarmirali institucije, strahujući da će njenim iznenadnim zatvaranjem biti ugrožen nastavak liječenja. U skladu sa aktivnostima Federalne uprave za inspekcijske poslove, za ponedjeljak je predviđeno osiguranje tekućeg dušika, sačinjavanje liste pacijenata i obavještavanje pacijenata o prijenosu biloškog materijala, naveli su iz Ministarstva. Ministarstvo je sredinom oktobra zaprimilo informaciju o mogućem zatvaranju poliklinike "Northwestern medical centar" u Sarajevu, te tvrdi da da su "odmah poduzete sve mjere". Ističu da su pokušali uspostaviti službeni kontakt, ali da nisu dobili odgovor od poliklinike, pa je slučaj proslijeđen Federalnoj upravi za inspekcijske poslove. Istovremeno, ta ustanova službeno je pozvana da, bez odlaganja, uspostavi kontakt s Povjerenstvom za primjenu postupaka biomedicinski pomognute oplodnje i Federalnim ministarstvom zdravstva. "Da omogući pristup službenim osobama, dostavi sve tražene podatke o provođenim medicinskim postupcima, pacijentima, biološkom materijalu i embrijima, uvjetima njihovog čuvanja i nadzora, te je upozorena na obavezu zakonitog, stručnog i profesionalnog postupanja, kao i odgovornost za svaku eventualnu posljedicu koja bi mogla nastupiti uslijed nepostupanja po propisima i nalozima nadležnih tijela", kaže se u saopćenju. Na raniji upit RSE o razlozima zatvaranja i mogućnostima nastavka liječenja pacijenata, iz ustanove Northwestern Medical Center nije odgovoreno, dok su svi dostupni telelfonski brojevi bili isključeni. Zdravstvena inspekcija Federacije BiH kontrolirala je tu ustanovu 13. i 16. oktobra, kada su, kako je navela, "utvrđene nepravilnosti koje se odnose na obaveze ispunjavanja uvjeta za čuvanje biološkog materijala i način vođenja zdravstvenih kartona". Iz kantonalnog Tužilaštva u Sarajevu i Posebnog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Tužilaštva Federacije BiH potvrdili su da imaju otvoren predmet u ovom slučaju i da provjeravaju navode iz prijava. Riječ je o jednoj od klinika za vantjelesnu oplodnju koje imaju sklopljen ugovor sa Zavodom za zdravstveno osiguranje Federacije BiH, koji financira postupke biomedicinski potpomognute oplodnje.