Demokrate su 4. novembra pobijedile u tri ključne izborne utrke na prvim velikim izborima u SAD otkako je Donald Trump ponovno preuzeo predsjedničku dužnost, dajući stranci prijeko potreban zamah uoči kongresnih međuizbora sljedeće godine. Demokrata Zohran Mamdani, koji je sebe opisao kao "Trumpovu najgoru noćnu moru", izabran je za novog gradonačelnika Njujorka. Tridesetčetvorogodišnji Mamdani je prvi musliman, prvi južnoazijat i najmlađa osoba u zadnjih 100 godina izabrana za gradonačelnika Njujorka, u meteorskom i neočekivanom usponu od malo poznatog državnog zastupnika do jedne od najvidljivijih figura Demokratske stranke u zemlji. Ko je Zohran Mamdani?U svega nekoliko godina, Zohran Mamdani prešao je put od lokalnog organizatora do političke zvijezde američke ljevice. Njegova pobjeda nije samo lični, ona označava rastući talas progresivne politike unutar Demokratske stranke i sve veće nepovjerenje mladih birača prema političkom establišmentu. Rođen je u Ugandi 1990. godine, a odrastao u Njujorku, gdje se doselio sa porodicom kad mu je bilo sedam godina. Njegova majka je poznata indijska rediteljka Mira Nair, a otac ugandski aktivista i akademik. Njegovo ime - Zohran Kwame - spaja reference na perzijsko, afričko i indijsko kulturno naslijeđe. Mamdani često ističe svoje imigrantsko porijeklo kao osnov političke empatije: "Odrastao sam u sistemu u kojem sam vrlo rano naučio što znači biti siromašan, nevidljiv i neshvaćen", rekao je u jednom intervjuu. Obrazovanje je stekao na prestižnim američkim univerzitetima, ali je umjesto finansijske karijere ili akademske sigurnosti izabrao organizovanje zajednice u Kvinsu - četvrti koju danas predstavlja u njujorškoj skupštini. Prvi put se politički angažovao kao organizator pokreta za stanarska prava. Zajedno s drugim aktivistima iz Democratic Socialists of America (DSA), Mamdani je na terenu gradio podršku ideji da politika mora služiti interesima radnika i siromašnih, a ne korporacija i elita. Godine 2020. izabran je u državnu skupštinu Njujorka kao kandidat DSA, pobijedivši kandidata establišmenta. Njegova kampanja bila je vođena s malim budžetom, ali velikim angažmanom volontera. Mamdani je koristio više jezika – uključujući urdski i španjolski – kako bi se obratio raznolikoj zajednici u Astoriji u Kvinsu. Mamdani sebe otvoreno naziva "demokratskim socijalistom". Njegova politička platforma zasniva se na borbi protiv siromaštva, rasne i klasne nejednakosti te klimatske krize. Zalaže se za besplatan javni prevoz (ukidanje naplate za autobuse), univerzalnu brigu za djecu, zamrzavanje stanarina u subvencioniranim stanovima, pristupačnije cijene u trgovinama i progresivno oporezivanje najbogatijih. Njegov stav o vanjskoj politici takođe odudara od glavne struje Demokratske stranke. Otvoreno podržava Palestince i kritikuje izraelsku politiku, zbog čega je često u sukobu s proizraelskim lobijem unutar stranke. Kao i njegova politička saveznica Alexandria Ocasio-Cortez, Mamdani uspješno koristi društvene mreže kako bi dopro do mlađih birača i direktno odgovarao na kritike. Njegovi videozapisi u kojim razgovara s Trumpovim biračima i pokušava razumjeti njihove razloge postali su viralni. U kampanji koristi jednostavan jezik. Ne nosi kravatu, govori urdski i španjolski, često hoda s megafonom i ruksakom. Sve je to dio autentične slike političara koji ne želi djelovati "odozgo", već "rame uz rame" s građanima. Mamdani je pobijedio bivšeg guvernera države Andrewa Cuoma (67), koji se kandidovao kao nezavisni kandidat nakon što je izgubio demokratsku nominaciju. Oba su kandidata nosila politički teret – Mamdani se suočio s kritikama zbog identiteta demokratskog socijaliste i prošlih izjava o Izraelu i njujorškoj policiji, dok je Cuomova ostavka 2021. zbog optužbi za seksualno uznemiravanje i dalje opterećivala njegov pokušaj povratka u politiku. Na izborima se takmičio i republikanac Curtis Sliwa, osnivač građanske patrolne grupe Guardian Angels. "Svako jutro budiću se s jednom svrhom – učiniti ovaj grad boljim za vas nego što je bio dan prije", rekao je Mamdani u pobjedničkom govoru, u kojem se direktno obratio američkom predsjedniku. "Znam da gledaš – pojačaj zvuk", poručio je Trumpu. Trump je ranije zaprijetio da će uskratiti savezna sredstva Njujorku ako Mamdani pobijedi te je pozvao njujorške Jevreje da glasaju protiv njega. "Svaki Jevrej koji glasa za Zohrana Mamdanija (...) je glupa osoba!!!" napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social, optuživši Mamdanija da "mrzi Jevreje". Više od dva miliona ljudi glasalo je na ovogodišnjim izborima, prema podacima Izbornog odbora Njujorka. Prije četiri godine, izašlo je manje od 1,15 miliona birača. Spanberger i Sherrill osvojile Viržiniju i Nju DžersiDemokratske kandidatkinje Abigail Spanberger i Mikie Sherrill pobijedile su u utrkama za guvernerke Virdžinije i Nju Džersija, osiguravši svojim strankama uvjerljive pobjede. "Poslali smo poruku svijetu da je Virdžinija 2025. godine izabrala pragmatizam umjesto stranačke pripadnosti", rekla je Spanberger u pobjedničkom govoru. Spanberger, bivša kongresmenka i agent CIA-e, postala je prva žena guver Virdžinije, koju je posljednje četiri godine vodio republikanac Glenn Youngkin – savezna država u kojoj Trump nikada nije pobijedio na predsjedničkim izborima. Pobijedila je republikansku kandidatkinju Winsome Earle-Sears, poručivši da su birači "izabrali naš Commonwealth umjesto haosa". U Nju Džersiju, demokratska zastupnica u Kongresu Mikie Sherrill, umjerena političarka i bivši vojni pilot, pobijedila je republikanskog biznismena i bivšeg državnog zastupnika Jacka Ciattarellija. Ove tri izborne utrke promatraju se kao barometar raspoloženja američkih birača i svojevrsni test Trumpovih prvih devet mjeseci novog mandata. Rezultati takođe pokazuju različite pristupe unutar Demokratske stranke – od progresivnog Mamdanijevog modela do umjerenih politika Spanberger i Sherrill – koji bi mogli oblikovati strategiju stranke uoči kongresnih međuizbora 2026. godine. Izvor: Reuters i AFP

Jedanaest osoba je poginulo, a više od 30 povrijeđeno u požaru koji je 4. novembra oko 20.45 sati izbio na sedmom spratu Doma penzionera u Tuzli, podaci su vlasti Tuzlanskog kantona (TK) objavljeni jutro nakon požara, 5. novembra na kolegiju gradonačelnika koji je u toku. Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je ostavku. Među povrijeđenima najmanje dvoje je u teškom stanju, a povrijeđeni su, osim štićenika Doma, i policajci, vatrogasci, te radnici Doma penzionera. Uviđaj u Domu penzionera Tuzla je počeo u ranim jutarnjim satima, uz prisustvo inspektora protivpožarne zaštite. Detalji o povrijeđenima iz Univerzitetskog kliničkog centra TuzlaU toku noći hospitalizirano je dvadeset pacijenata u Klinici za plućne bolesti, među kojima je bilo tri policajca i šest vatrogasaca, a ostali su bili korisnici i uposlenici Doma penzionera Tuzla, objavili su detaljan izvještaj 5. novembra ujutro iz Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli. Nažalost, jedna pacijentica je u toku noći preminula u Klinici za plućne bolesti, navedeno je u saopštenju direktora UKC-a dr. Šekiba Umihanića. Prema izvještaju Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju primljeno je osam pacijenata, od kojih je pet na respiratoru i nalaze se u izuzetno teškom stanju, a jedan je nažalost završio letalnim ishodom. Kod hospitaliziranih pacijenata dijagnostikovane su inhalacione povrede nastale udisanjem dima, odnosno štetnih produkata sagorijevanja. Trenutno su i u Klinici za interne bolesti smještena dva pacijenta. Osoblje i načelnici Klinike za plućne bolesti, Klinike za anesteziju i reanimaciju i Klinike za interne bolesti bili su uključeni u proces zbrinjavanja i opservacije navedenih pacijenata. "Univerzitetski klinički centar Tuzla stavio je na raspolaganje i sve raspoložive kapacitete za hospitalizaciju pacijenata koji su mogli doći zbog pogoršanja svog osnovnog stanja, hroničnih bolesti, komorbiditeta ili eventualno za smještaj korisnika Doma penzionera Tuzla, ukoliko se procijeni da nemaju adekvatan smještaj za novonastale slučajeve ili kao mogućnost privremenog smještaja dok se ne iznađe adekvatno rješenje", navodi se u saopštenju. Opsežna istragaDežurni tužilac, u saradnji sa istražnim timom Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) TK, uz prisustvo vještaka i stručnih lica provodi istragu, kako bi se utvrdile okolnosti nastanka požara, kao i sve druge okolnosti koje su dovele do ove nesreće, naveli su iz Tužilaštva TK. Izuzeti su snimci videonadzora iz Doma. "Danas će biti poduzete i radnje u cilju identifikacije tijela preminulih, te će biti izdate naredbe za obdukciju, a javnost će biti blagovremeno obaviještena o svim radnjama koje će se poduzimati u narednom periodu", saopšteno je iz nadležnog tužilaštva. Više detalja očekuje se na konferenciji za medije u 11 sati u Tužilaštvu. Prema uputama kantonalnog tužioca koji rukovodi istragom, vještaci odgovarajuće struke biće uključeni u rad uviđajne ekipe koju čine istražitelji Sektora kriminalističke policije Uprave policije MUP-a TK-a i Inspektorat za zaštitu od požara MUP TK-a. Iz Doma penzionera u službenoj objavi nekoliko sati nakon tragedije objavili su da su poginuli štićenici doma, te da su među povrijeđenima, osim korisnika ustanove i pripadnici policije, vatrogasci, medicinski radnici, kao i uposlenici Doma penzionera Tuzla. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić za BHRT je najavio da će Vlada učestvovati u sanaciji doma i zbrinjavanju korisnika. "U narednom periodu oformićemo tim Vlade FBiH koji će obići institucije koje su u nadležnosti FBiH, a tražiti i od kantonalnih vlasti da isto urade za institucije iz svoje nadležnosti, kada se nešto ovako desi da ne bi davali paušalne informacije. Evo večeras smo čuli dosta informacija od štićenika. U svakom slučaju trebamo sačekati šta je tačno izazvalo tragediju", kazao je premijer. Vijest se ažurira

Autoprevoznik Milomir Jaćimović koji je prevozio građane na skup podrške Dijani Hrki, majci jednog od stradalih u padu nadstrešnice u Novom Sadu koja štrajkuje glađu, priveden je u utorak u Beogradu. Policija je prethodno sprečila da njegov autobus doveze građane iz Novog Sada na skup podrške Hrki, blokirajući ga kod Pravnog fakulteta, na nekih 600 metara od mesta gde ona štrajkuje glađu. Policijski kordoni u opremi za razbijanje demonstracija su okružili autobus, a ubrzo su se na tom mestu okupile stotine građana kako bi autoprevozniku Jaćimoviću pružile podršku. Autobus je potom propušten do Pete beogradske gimnazije u blokadi gde su bile prisutne velike policijske snage u opremi za razbijanje demonstracija. Jaćimović je priveden kod te škole posle manjih incidenata između policije i demonstranata koji su pokušali da spreče privođenje, izveštava reporter RSE. Građni koje je prevezao iz Novog Sada pridružili su se protestu Hrki kod Skupštine Srbije. Autobus autoprevoznika Jaćimovića zaustavljen je i prethodno u toku večeri na naplatnoj rampi kod Novog Sada, da bi posle pretresa nastavio put Beograda, prenose mediji. "Prvo su nas presreli čim smo izašli iz Novog Sada, rekli su da se neki kodovi na njegovoj vozačkoj ne slažu", rekla je jedna od putnica Ana Ubavić za televiziju N1. Jaćimović je postao poznat javnosti jer je studente prevozio na proteste zbog čega je, kako tvrdi, trpeo pritiske od pristalica vlasti. Policija je zaplenila autobus rog prevoznika i pred dva dana kada je prevozio studente na skup podrške Hrki.

Srbija mora da prevaziđe podele i da stvori prostor za inkluzivan dijalog, izjavio je šef Delegacije Evropske unije (EU) u Beogradu Andreas fon Bekerat. Fon Bekerat je 4. novembra predao predsednici Narodne skupštine Srbije Ani Brnabić izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije u evrointegracijama. U tom dokumentu ukazano je i na veliku polarizaciju u Srbiji usled masovnih građanskih protesta na kojima se godinu dana traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu rekonstruisane nadstrešnice glavne železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. Dodaje se da Beograd sporo sprovodi reforme koje su neophodne ukoliko želi u EU. "Izveštaj nije dokument kritike, već ogledalo koje reflektuje napredak i oblasti u kojima je potrebno učiniti dodatne reforme", rekao je Andreas fon Bekerat. S druge strane, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Briselu da bi Srbija veoma brzo postala članica EU ako bi priznala nezavisnost Kosova i uvela sankcije Rusiji. Vučić je posle učešća na samitu o proširenju EU, koji je organizovao Juronjuz, Vučić je medijima rekao da postoji minimalna šansa da Klaster 3 u pregovorima Srbije sEU o članstvu bude otvoren pre kraja godine, prenela je agencija Beta. Vučić je naveo i da je proširenje EU geopolitičko pitanje i da ono što Srbija može da uradi brže i bolje "ne bi mnogo ubrzalo" njen evropski put. "Mi imamo izbor. Sutra, bukvalno sutra, da uvedemo sankcije Rusiji, sutra da kažemo idemo u priznanje Kosova, eto nas u EU kad hoćete. Samo mi recite da li hoćete da to bude politika (Srbije). Ja ne mislim da treba da priznamo Kosovo i da uvodimo sankcije Rusiji. Čista je geopolitika u pitanju", dodao je Vučić. Fon Bekerat je u Beogradu pozdravio, kako je naveo, napredak u procesu izbora novog Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) i zakonodavni proces o jedinstvenom biračkom spisku. Predsednica Skupštine Ana Brnabić složila se sa kritikama da je Srbija usporila na EU putu. "Brzina reformi jeste znatno manja, i to zbog polarizacije u društvu. Usporene su zbog ogromnog nepoverenja između vlasti, opozicije i civilnog društva", rekla je Brnabić. Zvanični Beograd dosad je odbacivao kritike o stanju vladavine prava, korupciji i slobodi medija u Srbiji. Poslednji put je to uradilo Ministarstvo spoljnih poslova u reagovanju na odluku švedske Vlade da obustaviti deo podrške državnim organima u Srbiji zbog, kako je navela, "nedostatak volje srpske Vlade po pitanju poštovanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i zaštite slobode izražavanja i medija". Evropska komisija je u izveštaju ocenila i da Srbija treba da se uskladi sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Srbija, Turska i Belorusija su evropske zemlje koje se nisu priključile sankcijama EU Ruskoj Federaciji zbog invazije na Ukrajinu. Srbija je od 2012. godine kandidat za članstvo u EU. Otvorila je 22 od 35 pregovaračkih poglavlja. Dva privremeno zatvorena.

Predsednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je u utorak da je dala mandat Glauku Konjufcu iz Pokreta samoopredeljenje da formira novu Vladu Kosova. Prema Ustavu, mandatar ima 15 dana da Skupštini predstavi novi sastav izvršne vlasti koji mora da dobije podršku najmanje 61 poslanika da bi bio izabran. Osmani je na konferenciji za novinare rekla da je održala sastanke s liderima drugih partija koji su joj rekli da ne žele da predlože mandatara. Ona je rekla da Ustav navodi da ako postoji predloženo ime za drugog mandatara, predsednik mora da ga imenuje i da nema prostora da odbije njegovo imenovanje. Prema rečima Osmani, odluke Ustavnog suda navode da ako Vlada Kosova ne bude izabrana posle dva pokušaja, "onda se raspisuju vanredni izbori". "U interesu građana je da imamo institucije i da se ulože svi mogući napori da se one formiraju, kako bi se makar usvajale važne odluke u korist građana", rekla je Osmani, navodeći kao primer glasanje o produžetku budžeta ili čak o novom budžetu za 2026, kao i ratifikaciju međunarodnih sporazuma. "Kao predsednica smatram da je u interesu Kosova da se pokuša formiranje Vlade, kako te odluke ne bi čekale još nekoliko meseci", rekla je Osmani. Pokret samoopredeljenje, koji predvodi Aljbin Kurti (Albin), ranije u utorak je predložio potpredsednika te partija Konjufcu za mandatara za novu Vladu Kosova. Kurti je prethodno bio mandatar ali njegov predlog za sastav Vlade nije dobio podršku u parlamentu. Konjufca je rekao da želi saradnju s albanskim partijama zastupljenim u Skupštini, ali ne i koaliciju. On je rekao da bi izborom nove vlade koju bi on predvodio bila izbegnuta mogućnost održavanja izbora u decembru, kako zemlja ne bi imala dva izborna ciklusa u kratkom vremenskom periodu, s obzirom na to da u aprilu treba da bude izabran novi predsednik države. Konjufca je rekao da će njegova vlada odobriti novi budžet zemlje, ratifikovati sporazum o Planu rasta Evropske unije i rešiti druga hitna pitanja. Lider Samoopredeljenja Kurti rekao je da ne vidi čak ni kao "teorijsku mogućnost" formiranja koalicije za Vladu s drugim albanskim partijama, zbog njihove "nesaradnje". "Pojedini opozicioni elementi su protiv mene izgradili hibridnu mržnju. Sada više nisam ja u pitanju. Neka oni dokažu da je interes države iznad partijskog interesa", rekao je Kurti na konferenciji za novinare u utorak uveče. Druge albanske stranke, Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova, Alijansa za budućnost Kosova i Socijaldemokratska inicijativa tražili su od Osmani da raspiše nove izbore. Isti stav su izrazili posle sastanka s Osmani 31. oktobra, sastanka na kojem je Pokret samoopredeljnje tražio nekoliko dana vremena u pokušaju da formira novu vladu. Kurti, kao lider pobedničke stranke na izborima 9. februara, nije uspeo 26. oktobra da dobije podršku Skupštine za formiranje izvršne vlasti. Njegova stranka je pobedila na izborima 9. februara, ali nije obezbedila dovoljno mesta u Skupštini koji bi joj omogućili da samostalno formira vladu. Na izborima 9. februara, Demokratska partija Kosova je osvojila 24 mesta, Demokratski savez Kosova 20, Alijansa za budućnost Kosova pet, a Socijaldemokratska incijativa tri poslanika. Poslednje dve stranke su zajedno nastupile na izborima. Srpska lista ima devet od deset mesta zagarantovanih za srpsku manjinu, stranka Nenada Rašića ima jedno, a ostalih deset mesta osvojili su predstavnici drugih manjina.

Dijana Hrka, čiji je sin poginuo u nesreći u Novom Sadu, u utorak treći dan štrajkuje glađu pored zgrade Skupštine Srbije u centru Beograda. Ona traži odgovornost za smrt svog deteta i još 15 osoba u padu rekonstruisane nadstrešnice Železničke stanice. Građani su se u večernjim časovima okupili kod Skupštine u većem broju da podrže Dijanu Hrku. Ona ukazuje da godinu dana nakon nesreće u Novom Sadu, koja je i pokrenula talas masovnih antivladinih protesta u Srbiji, niko nije odgovarao. "Mnogo je emocija. Malo tuge, malo emocija, ali dobro je. Kad ja godinu dana znam da niko nije osuđen za ubistvo mog deteta, to je ubistvo. To je sistem, to je korupcija. Da niko nije osuđen, da niko nije priveden, da mnogi ljudi nisu saslušani, šta drugo da radim? Da sedim skršenih ruku i da čekam da zataškaju", izjavila je Hrka za Radio Slobodna Evropa (RSE). Ograda i kordoni policije dele je od šatorskog naselja pristalica vlasti, koje na štrajk Dijane Hrke odgovaraju muzikom sa razglasa i napadima na antivladine demonstrante koji je podržavaju. "To što oni puštaju te neke pesme koje mene vređaju, nema veze. Ja ću izdržati, psihički me neće slomiti. To im poručujem, odustati neću jer moraju svi da odgovaraju za svoje postupke", ističe Hrka. Tokom trećeg dana štrajka glađu Dijane Hrke, 4. novembra, građani i studenti dolazili su ispred Skupštine Srbije kako bi joj pružili podršku. "Mnogo mi je drago da vidim da ovoliki broj ljudi dolazi i uprkos bukvalno svemu što može da se desi, da su oni tu uz nju", ističe Sergej iz Beograda. "To je strašno da se niko nije našao kao odgovoran i da niko nije kažnjen", dodaje Esma. Živan iz Beograda poručuje da se "svim srcem i dušom" saoseća sa majkom koja štrajkom glađu traži odgovornost za pogibiju sina. "Kao građani smo očajni, tražimo podršku sa svih strana", dodaje. Predstavnici vlasti, na čelu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, pozvali su Hrku da prekine štrajk glađu. Vučić je, istovremeno, šatorsko naselje pristalica vlasti nazvao "simbolom slobode" i optužio demonstrante koji podržavaju Hrku da su "napali" taj kamp. "Oni [predstavnici vlasti] mene ne smeju pogledati u oči sigurno. Ovo preko medija što mi poručuju, meni to ne znači ništa, čak nisam ni znala za to. I kad bi došli [ovde], mogli bi samo da pričamo ispred ovog naroda i nikako više", odgovara Dijana Hrka za RSE. Hrki su podršku pružili i predstavnici opozicije, koji su je posetili uoči današnjeg skupštinskog zasedanja. Hrka je navela da je zahvalna poslanicima opozicije, ali da je u ovoj borbi – sama. "Ja ne verujem nikome, godinu dana nikoga nije bilo, bila sam bila sama i u ovu borbu sam krenula sama. Nisam ni pozicija ni opozicija. Svi ste imali priliku da stanete uz mene ovih godinu dana, nikoga nije bilo. Vama hvala, možete da prenesete ova moja tri zahteva", poručila im je. Tokom sednice, oni su preneli njene zahteve vlastima. Opozicija prenela Hrkine zahteve u parlamentuPoslanik opozicionog Pokreta slobodnih građana (PSG) Pavle Grbović izjavio je da Hrka štrajkuje glađu "zato što je korupcija u kojoj je vlast učestvovala ubila njeno dete". "Postoje tri zahteva, da svi koji su stvarno odgovorni budu procesuirani, a ne da budu politički štićeni, da svi studenti i svi drugi politički zatvorenici budu pušteni iz pritvora i treći zahtev jeste da se raspišu izbori", preneo je Grbović. "Moje pitanje je da li ste obišli tu ženu. Da li ste joj prišli i obećali joj bar da će njeni zahtevi biti ispunjeni", rekao je Grbović. Pitao je i ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića zbog čega policija nije reagovala na provokacije upućene Dijani Hrki iz šatorskog naselja ispred Narodne skupštine. Ukazao je i da je vlast "sve pretvorila u cirkus", podsećajući da ispred parlamenta štrajkuje glađu i poslanik vladajuće koalicije Uglješa Mrdić. "Na jednom mestu štrajkuje majka, na drugom mestu štrajkuje partijski vojnik. Majka traži pravdu za poginulo dete, partijski vojnik traži šansu da napreduje u stranačkoj hijerarhiji", ocenio je Grbović. Predsednica parlamenta Ana Brnabić je odgovorila da se Mrdić štrajkom bori za "pravdu" i odgovornost za pad nadstrešnice. "Svi oni koji žele i traže pravdu, treba da podrže Uglješu Mrdića, a ne i da politizuju još jednom čitavu ovu situaciju i zloupotrebljavaju tragediju i žrtve zarad sticanja nekih jeftinih besmislenih političkih poena", dodala je ona. Poslanica opozicione Stranke slobode i pravde (SSP) Marinika Tepić pitala je sve članove Vlade, predsednika Srbije, predsednicu parlamenta: "da li su normalni". Dijana Hrka, prema njenim rečima, traži pravdu. "A vi monstrumi joj se rugate ovde iz minuta u minut", kazala je Tepić. "Gde je ovde empatija, gde je odgovornost? Još malo pa ćete vola početi da obrćete u ovom paramilitarnom brlogu koji ste napravili ispred Skupštine", rekla je Tepić. Dijana Hrka je štrajk glađu najavila 1. novembra na komemorativnom skupu povodom godišnjice pogibije 16 ljudi u Novom Sadu. Policija joj dan kasnije nije dozvolila da štrajk započne ispred zgrade Skupštine Srbije, gde se nalaze šatori pristalica vlasti. Isto veče obeležili su incidenti kada su jake snage policije razdvajale pristalice i protivnike vlasti koji su došli da podrže Hrku. Policija je tada saopštila da je privedeno 37 demonstranata, optužujući ih za narušavanje javnog reda i mira i izazivanje incidenata. Sa druge strane, demonstranti, na čelu sa studentima u blokadi, optužili su policiju za nereagovanje i za selektivna hapšenja - odnosno, da nisu privodili pristailice vlasti, za koje tvrde da su izazvali incidente. Protesti podrške Dijani Hrki organizuju se u više gradova Srbije. U obrušavanju nadstrešnice sa Železničke stanice u Novom Sadu poginulo je 16 osoba, a jedna je teško povređena. Nesreća se dogodila svega četiri meseca nakon što je stanična zgrada svečano otvorena, posle trogodišnje rekonstrukcije. Pogibija 16 ljudi dovela je do masovnih antivladinih protesta, koje predvode studenti, kao i do višemesečnih blokada univerziteta i škola. U međuvremenu, demonstranti su među zahteve dodali i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Uprkos optužnicama i istrazi protiv bivših državnih fukcionera, suđenja za nesreću još nisu počela.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije usvojio 4. novembra apelaciju Milorada Dodika protiv presude Suda BiH u kojoj je pravosnažno osuđen 1. avgusta na godinu dana zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Tada je Dodikov advokat Goran Bubić najavio da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH navodeći da su to koraci potrebni za dalju apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava. Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio. Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta. Drugooptuženi u procesu, Miloš Lukić, v.d. direktora Službenog glasnika RS, koji je objavio sporne zakone, oslobođen je krivice u prvostepenom postupku, što je potvrdilo apelaciono vijeće. Šta se navodi u odluci Ustavnog suda BiH?Ustavni sud je zaključio da nije došlo do povrede prava na pravično suđenje, niti drugih prava garantovanih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Sud je odbacio apelaciju protiv odluka CIK-a i Suda BiH o prestanku Dodikovog mandata, ocijenivši da se te odluke ne tiču građanskih prava i obaveza niti krivične optužbe u smislu člana 6. Evropske konvencije. CIK je oduzeo mandat Dodiku polovinoma augusta, nakon što ga je Sud BiH pravosnažno osudio. Ustavni sud je naveo da je CIK postupao po službenoj dužnosti, u skladu s Izbornim zakonom BiH, nakon što je presuda protiv Dodika postala pravosnažna. Sud je zaključio da se osporenim odlukama nije odlučivalo o ustavnosti postupanja Suda BiH, te da se ne može govoriti o povredi prava na pravično suđenje u tom kontekstu. U vezi s navodima o kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima, Ustavni sud je istakao da je krivično djelo za koje je Dodik osuđen jasno definisano zakonom, te da je zakon koji je donio visoki predstavnik pravno valjan i dio domaćeg pravnog sistema. Sud je podsjetio da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Dejtonskog sporazuma, rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i Bonske deklaracije, te da nisu podložna kontroli Ustavnog suda. Ustavni sud je odbacio i navode o pristrasnosti sudije u predmetu, te utvrdio i da je javnost suđenja bila osigurana, te je ocijenio i da je apelant (Dodik) imao pravičan postupak.

U Skupštini Srbije počela je 4. novembra rasprava o posebnom zakonu kojim bi se omogućila gradnja na mestu zgrada Generalštaba i Ministarstva odbrane oštećenih u NATO bombardovanju 1999. Nameru da na tom mestu izgradi luksuzni hotel izrazio je početkom 2024. Džared Kušner (Jared Kushner), zet američkog predsednika Donalda Trampa (Trump). Međutim, realizaciju projekta zaustavila je istraga tužilaštva o falsifikovanju dokumenata na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra ovim zgradama. Predstavnik predlagača ovog zakona i šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Milenko Jovanov rekao je tokom rasprave u Skupštini da je 110 poslanika predložilo "lex specialis" (poseban zakon) za bombardovani kompleks zgrada u Beogradu. "To nije remek delo arhitektonske kulture. Onaj ko je to (zgradu Generalštaba) sagradio, nije to proglasio remek delom", rekao je Jovanov dodajući da je zgrada proglašena spomenikom kulture tek 2005, šest godina nakon NATO bombardovanja. Jovanov je rekao i da "samo nova izgradnja, a ne ruševine, pokazuju da bombardovanje nije uspelo" i optužio prethodnu vlast da "nije uspela da nađe investitora da reši pitanje oštećenih zgrada". On je rekao i da priča o ovim zgradama ima "geopolitički aspekt" i da "postoji namera i rad i trud na političkoj sceni da se zaustavi približavanje SAD i Srbije". On je dodao da je zakonom predviđeno da će na tom mestu biti memorijal za NATO žrtve. Predlog posebnog zakona (lex specialis), koji je objavljen na sajtu parlamenta, propisuje da se svi postupci za realizaciju projekta revitalizacije Generalštaba smatraju hitnim. Prema tom zakonu svi državni organi i institucije dužni su da bez odlaganja izdaju akte iz svoje nadležnosti. Takođe, ovim zakonom se projekat revitalizacije kompleksa Generalštaba proglašava za "opšti interes od značaja za privredni razvoj Srbije". Kritike opozicijeRadomir Lazović iz opozicionog Zeleno-levog fronta rekao je tokom skupštinske rasprave da vlast hoće da "sravni sa zemljom Generalštab.. jer se otkrilo da su falsifikovana dokumenta na osnovu kojih je Vlada donela odluku da se skine zaštita sa ovog kulturnog dobra". "Odjednom je sada jedan hotel, jedna stambena zgrada, od nacionalnog interesa", rekao je Lazović dodajući da je od nacionalnog interesa da se sačuva nasleđe. Pavle Grbović iz opozicionog Pokreta slobodnih građana rekao je da je zakon o Generalštabu zapravo "poklanjanje Generalštaba". "Generalštab postaje sredstvo za međunarodnu korupciju", ocenio je on. Poslanik stranke "Srce" i bivši načelnik Generalštaba Vojske Srbije Zdravko Ponoš rekao je da se "lex specialis" donosi da bi se nešto srušilo, a to nije "ni vaše, ni naše, ne pripada jednoj generaciji". "Tim sporazumom koji ste potpisali sa najvažnijim zetom na planeti vi se obavezujete da će ovo biti srušeno i raščišćeno o trošku poreskih obveznika Srbije. Srušićete nešto što je važno, što je simbol za ovu naciju", rekao je Ponoš. Kompleks ovih zgrada je bombardovan u dva navrata, u aprilu i maju, tokom NATO akcije na SR Jugoslaviju 1999. godine. "Lex specialis" o Generalštabu nije prvi poseban zakon koji vlast u Srbiji predvođene Srpskom naprednom strankom donosi. Poseban zakon donet je i za izgradnju Beograda na vodi, EXPO 2027, Moravskog koridora.

Kolegijum Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Srbiji saopštio je 4. novembra da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušao da u javnom nastupu prethodnog dana "izvrši neprimeren i nedozvoljen uticaj na ovo tužilaštvo". Ovim saopštenjem tužilaštvo je reagovalo na gostovanje predsednika Srbije u emisiji "Ćirilica Milomira Marića" emitovanoj 3. novembra na televiziji Prva. Vučić je tokom tog gostovanja pojedine tužioce iz Tužilaštva za organizovani kriminal nazvao "kriminalcima" i "korumpiranom bandom". "Evo ja vam kažem da ste vi korumpirana banda u tužilaštvima, u najvećem delu tužilaštava, da imate koliko hoćete pod svojom kontrolom korumpiranih sudija sa kojima radite, ali takođe mislim da su najveći deo i tužilaca i sudija pošteni i odgovorni ljudi", rekao je Vučić za televiziju Prva, prenosi Beta. Prema njegovim rečima, "ta korumpirana banda, iz pojedinih tužilaštava, je izmislila slučaj renoviranja Generalštaba". Vučić je 4. novembra rekao da je "preterao" kada je pojedine tužioce iz Tužilaštva za organizovani kriminal nazvao kriminalcima i korumpiranom bandom ali je dodao da su iz tog tužilaštva "slagali" kada su ga optužili da je hteo da izvrši uticaj na njih. "Slagali su da sam hteo da izvršim bilo kakav uticaj na njih, uopšte ne želim da vršim uticaj. Nikada na kriminalce i mafijaše nisam želeo da imam bilo kakav uticaj, niti oni mogu da imaju uticaj na mene", kazao je Vučić srpskim novinarima u Briselu gde je učestvovao na Samitu o proširenju Evropske unije koji organizuje Juronjuz. Tužilaštvo za organizovani kriminal vodi istragu o falsifikovanju dokumenata na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra oštećenim zgradama Generalštaba u Beogradu. Nameru da na tom mestu izgradi luksuzni hotel izrazio je početkom 2024. Džared Kušner (Jared Kushner), zet američkog predsednika Donalda Trampa (Trump), a predsednik Srbije izjavio je ranije da je "oduševljen" tim projektom. Kolegijum Javnog tužilaštva za organizovani kriminal naveo je u saopštenju 4. novembra da je predsednik Srbije "prekoračio i zloupotrebio svoja zakonom i Ustavom data ovlašćenja" komentarišući aktuelne krivične istrage. "Uvredljivim i neistinitim izjavama Aleksandar Vučić ponovo targetira postupajuće tužioce i pokušava da sa pozicije autoriteta i moći predsednika Republike izvrši nedozvoljen uticaj na ishod pokrenutih postupaka, iznošenjem tvrdnji da se radi o 'izmišljenim predmetima'", piše u saopštenju. Iz tužilaštva su saopštili i da se ovim izjavama stvara slika "nezakonitog postupanja i atmosfera linča, direktno se vrši opstrukcija pravde kojom se urušava ustavni i pravni poredak i vladavina prava". Tužilaštvo za organizovani kriminal tvrdilo je i u julu da je predmet direktnog pritiska i nedozvoljenog uticaja predstavnika vlasti kada su se u provladinim medijima pojavile izjave funkcionera kojim se diskredituje rad specijalnog tužioca Mladena Nenadića. Tužilaštvo za organizovani kriminal preuzelo je, između ostalog, i rad na predmetu u vezi sa finansiranjem projekta renoviranja Železničke stanice u Novom Sadu nakon pada nadstrešnice na toj zgradi u kojoj je poginulo 16 ljudi.

Dick Cheney, pokretačka snaga američke invazije na Irak 2003. godine, preminuo je u 84. godini. Historičari su ga opisali kao jednog od najmoćnijih potpredsjednika u američkoj historiji. Njegova porodica je u utorak objavila da je preminuo 3. novembra od komplikacija upale pluća i srčanih i vaskularnih bolesti. Republikanac Cheney – bivši kongresmen iz Wyominga i ministar odbrane – bio je vrlo važna ličnost u Washingtonu kada ga je George W. Bush izabrao za svog potpredsjedničkog kandidata na predsjedničkim izborima 2000. godine, koje je i pobijedio. Kao potpredsjednik od 2001. do 2009. godine, Cheney se borio za proširenje predsjedničkih ovlasti, rekavši da su one značajno ograničene skandalom Watergate, koji je rezultirao smjenom njegovog bivšeg šefa, Richarda Nixona, s vlasti. Cheney je također proširio ovlasti potpredsjedničke kancelarije, okupljajući tim za nacionalnu sigurnost, koji je često služio kao glavno središte unutar administracije. Bio je snažan pristalica invazije na Irak 2003. godine i bio je među zvaničnicima Bushove administracije koji su upozoravali na opasnost koju predstavljaju sumnjive iračke zalihe oružja za masovno uništenje. Na kraju, takvo oružje nikada nije pronađeno. Cheney je imao srčanih problema veći dio svog života, a prve napade je pretrpio u 37. godini. Transplantacija srca mu je izvršena 2012. godine.

Paket proširenja za 2025. godinu koji je 4. novembra usvojila Evropska komisija potvrđuje da je zamah za proširenje visoko na listi prioriteta Evropske unije (EU), te da je pristupanje novih država članica sve više dostupno, navodi se u saopštenju Evropske komisije nakon usvajanja ovog dokumenta. U Paketu proširenja za 2025. godinu je pružena detaljna procjena trenutnog stanja i napretka koji su u posljednjih 12 mjeseci postigle zemlje Zapadnog Balkana, te Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija na njihovom putu ka EU, s posebnim fokusom na sprovođenje suštinskih reformi, kao i jasne smjernice o prioritetima reformi. Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Albanija, Ukrajina, Republika Moldavija, Turska i Gruzija nastavljaju svoj put ka EU, potvrđuju iz Brisela, ali dodaju kako će uspješno pristupanje Uniji "zavisiti od provedenog i biće "zasnovano na zaslugama". Tempo reformi svih država, posebno u oblastima demokratije, vladavine prava i temeljnih prava, direktno utiče na brzinu pristupanja, navode iz Brisela. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je izjavila kako su u Briselu "više nego ikad posvećeni pretvaranju proširenja EU u stvarnost". "Jer veća Unija znači jaču i utjecajniju Evropu na globalnoj sceni. Ali to mora i ostaće proces zasnovan na zaslugama. Naš paket pruža konkretne preporuke svim našim partnerima. I svima njima kažemo: Pristupanje EU je jedinstvena ponuda. Obećanje mira, prosperiteta i solidarnosti. Uz prave reforme i snažnu političku volju, svi vi možete iskoristiti ovu priliku", kazala je Von der Leyen. Procjene, uz preporuke i smjernice o prioritetima reformi, pružaju mapu puta za partnere u proširenju prema članstvu u EU, poručuju iz Evropske komisije, te dodaju kako Komisija "ostaje u potpunosti posvećena podršci budućim državama članicama na ovom putu". "Postepena integracija država članica koje teže članstvu u Jedinstveno tržište jača veze s Unijom već prije njihovog pristupanja. Značajan napredak postignut je u protekloj godini. S proširenjem kao jasnim ciljem politike u ovom mandatu, Komisija je posvećena osiguravanju i spremnosti država članica koje teže članstvu, kao i spremnosti EU da ih dočeka", kažu iz Brisela. Iz Evropske komisije najavljuju da će u tom pogledu "uskoro biti predstavljena Komunikacija o detaljnim pregledima politika i reformama". "Kako bi se osiguralo da nove države članice nastave štititi i održavati svoje rezultate u oblasti vladavine prava, demokratije i temeljnih prava, budući Ugovori o pristupanju trebali bi sadržavati jače zaštitne mjere protiv nazadovanja u vezi s obavezama preuzetim tokom pregovora o pristupanju. Efikasna komunikacija, kao i suzbijanje manipulacije i uplitanja stranih informacija, uključujući dezinformacije, strateški je imperativ", piše u saopštenju. Komisija je takođe, dodaje se, spremna podržati napore država članica da dodatno učvrste povjerenje javnosti u proces i pomognu proširenju da napreduje s legitimitetom koji mu je potreban. Kao zemlje koje su zabilježile napredak označene su Crna Gora, Albanija i Moldavija. Ipak niti za jednu od država nema konkretnih datuma pridruživanja, te se navodi da se očekuje nastavak reformi istim tempom. Nastavak istim tempom vodi Crnu Goru ispunjenju ciljaPrema ocjeni Evropske komisije, napredak su ostvarile jedino Crna Gora i Albanija. "Crna Gora je ostvarila značajan napredak ka pristupanju EU, zatvorivši četiri pregovaračka poglavlja u protekloj godini. Obaveza Crne Gore da privremeno zatvori daljnja poglavlja do kraja 2025. godine odražava njenu posvećenost evropskim integracijama", navode. Dodaje se kako su "održavanje stalnog napretka u reformama i traženje kontinuiranog širokog političkog konsenzusa ključni za postizanje cilja zemlje da zatvori pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine". "Pod uslovom da se održi tempo reformi, Crna Gora je na putu da ostvari ovaj ambiciozni cilj", poručili su vlastima u Podgorici. Reforme u Srbiji značajno usporeneIz Brisela navode kako se "polarizacija u srpskom društvu produbila u kontekstu masovnih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine, odražavajući razočaranje građana, između ostalog, korupcijom i uočenim nedostatkom odgovornosti i transparentnosti, uz slučajeve prekomjerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritiska na civilno društvo". To je, konstatovali su iz Evropske komisije, "dovelo do sve težeg okruženja u kojem je razdorna retorika dovela do ozbiljne erozije povjerenja među zainteresovanim stranama, što, zauzvrat, utiče na proces pristupanja", a reforme su "značajno usporene". "Iako se priznaju neki nedavni događaji, poput ponovnog pokretanja postupka izbora novog Vijeća regulatornog tijela za elektronske medije (REM) i napretka u zakonodavnom procesu o Zakonu o jedinstvenom biračkom registru, koji sada treba završiti i implementirati, kao i nedavno povećanje usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što je potrebno nastaviti, potrebno je učiniti više", poručili su vlastima u Beogradu. Od Srbije se očekuje da prevaziđe zastoj u oblasti pravosuđa i temeljnih prava općenito i hitno preokrene nazadovanje u slobodi izražavanja i eroziju akademske slobode. "Procjena Komisije iz 2021. godine da je Srbija ispunila početne kriterije za klaster 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) ostaje važeća", navode iz Brisela. Napredak BiH potkopala politička krizaU Bosni i Hercegovini, politička kriza u entitetu Republika Srpska i kraj vladajuće koalicije potkopali su napredak u pristupanju EU, što je rezultiralo ograničenim reformama, posebno u oblasti zaštite podataka i kontrole granica, kao i potpisivanjem sporazuma o statusu Frontexa, naveli su u ocjeni za tu državu. Pozitivno je, kako se navodim, to što je Bosna i Hercegovina u septembru 2025. godine podnijela svoju Agendu reformi Evropskoj komisiji. "Nakon nedavnih institucionalnih promjena u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ima priliku da sprovede reforme na putu ka EU. Da bi efikasno započele pregovore o pristupanju, vlasti moraju prvo finalizirati i usvojiti zakone o reformi pravosuđa, u potpunosti usklađene s evropskim standardima, i imenovati glavnog pregovarača", poručuju iz Brisela. Od Kosova se traži i normalizacija odnosa sa SrbimaEvropska komisija konstatovala je da je Kosovo ostalo posvećeno svom evropskom putu, uz visok nivo javne podrške. "Kašnjenje u formiranju institucija nakon februarskih općih izbora usporilo je napredak reformi vezanih za EU. Uspostavljanje međustranačke saradnje i ponovno određivanje prioriteta ovih reformi neophodno je da bi se Kosovo vratilo na put ka EU", navode, te dodaju kao uslov za povratak na taj put i "normalizaciju odnosa sa Srbima". Ustavne promjene ostaju jedan od uslova za Sjevernu MakedonijuSjeverna Makedonija je, kako kažu iz Brisela, nastavila rad na mapama puta za vladavinu prava, reformu javne uprave i funkcioniranje demokratskih institucija, kao i na akcionom planu za zaštitu manjina. "Potrebne su daljnje brze i odlučne akcije u vezi s početnim kriterijima, u skladu s pregovaračkim okvirom, s ciljem što skorijeg otvaranja prvog klastera i kada se ispune relevantni uvjeti", konstatovano je. Sjeverna Makedonija, poručuju iz Evropske komsiije, "treba intenzivirati napore u očuvanju vladavine prava, štiteći nezavisnost i integritet pravosuđa i jačajući borbu protiv korupcije". "Zemlja takođe treba usvojiti potrebne ustavne promjene s ciljem uključivanja u Ustav građana koji žive unutar granica države i koji su dio drugog naroda, poput Bugara, kako je navedeno u Zaključcima Vijeća iz jula 2022. godine, koje se zemlja obavezala pokrenuti i postići", piše u dokumentu. Albanija na putu da zaključi pregovore do 2027. godineAlbanija je, prema izvještaju Brisela, ostvarila značajan napredak, sa četiri otvorena klastera u protekloj godini a pripreme za otvaranje posljednjeg klastera ove godine su dobro napredovale. "Napredak je postignut u osnovama, posebno u reformi pravosuđa i borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Sada su potrebni kontinuirani napori kako bi se ispunili privremeni kriteriji u okviru osnova, što će utrti put za početak zatvaranja pregovaračkih poglavlja nakon što se provedu potrebne sektorske reforme", poručili su iz Evropske komisije. Postizanje cilja Albanije da zaključi pregovore do 2027. godine zavisi od održavanja zamaha reformi i podsticanja inkluzivnog političkog dijaloga i uz održavanje tempa reformi, i Albanija je na putu da ostvari ovaj ambiciozni cilj, poručili su iz Brisela. Od Ukrajine se očekuje da ubrza reformeKada je u pitanju Ukrajina, iz Evropske komisije navode da "uprkos neumoljivom ruskom ratu agresije, Ukrajina ostaje snažno posvećena svom putu pristupanja EU, uspješno završivši proces skrininga i napredujući u ključnim reformama". "Ukrajina je usvojila mape puta o vladavini prava, javnoj upravi i funkcionisanju demokratskih institucija, kao i akcioni plan o nacionalnim manjinama, koji je Komisija pozitivno ocijenila. Ukrajina je ispunila uslove potrebne za otvaranje klastera: jedan (osnove), šest (vanjski odnosi) i dva (unutrašnje tržište). Komisija očekuje da će Ukrajina ispuniti uslove za otvaranje preostala tri klastera i radi na tome da osigura da Vijeće bude u poziciji da pokrene otvaranje svih klastera prije kraja godine", piše u dijelu izvještaja o Ukrajini. Ukrajinska vlada je, kako smatra Brisel, "signalizirala svoj cilj da privremeno zatvori pregovore o pristupanju do kraja 2028. godine". "Komisija je posvećena podršci ovom ambicioznom cilju, ali smatra da je za njegovo ostvarenje potrebno ubrzanje tempa reformi, posebno u pogledu osnova, a posebno vladavine prava". Moldavija po stalnom prijetnjom destabilizacijeSuočena sa stalnim hibridnim prijetnjama i pokušajima destabilizacije zemlje, Moldavija je značajno napredovala na svom putu pristupanja, uspješno završivši proces skrininga. Prvi samit EU-Moldavija u julu 2025. godine označio je novu fazu saradnje i integracije. Moldavija je usvojila mape puta o vladavini prava, javnoj upravi i funkcionisanju demokratskih institucija, koje je Komisija pozitivno ocijenila. "Procjena Komisije je da je Moldavija ispunila uslove potrebne za otvaranje klastera: jednog (osnove), šest (vanjski odnosi) i dva (unutrašnje tržište). Komisija očekuje da će Moldavija također ispuniti uslove za otvaranje preostala tri klastera i radi na tome da osigura da Vijeće bude u poziciji da nastavi s otvaranjem svih klastera prije kraja godine", navodi se u izvještaju. Vlada Moldavije je signalizirala svoj cilj da privremeno zatvori pregovore o pristupanju do početka 2028. godine i Komisija je, kako navode, "posvećena podršci ovom cilju, koji je ambiciozan, ali ostvariv, pod uslovom da Moldavija ubrza trenutni tempo reformi". "Održavanje zamaha reformi je ključno, a pojačano je snažnom parlamentarnom podrškom evropskom putu zemlje nakon izbora u septembru", konstatuju iz Brisela.

Savjet ministara Bosne i Hercegovine na sjednici 4. novembra usvojio je nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Prema proceduri, ovaj dokument treba odobriti Predsjedništvo BiH, a potom i Parlamentarna skupština BiH. Nacrt budžeta uključuje sredstva za Centralnu izbornu komisiju BiH koja su namijenjena za nabavku novih tehnologija za provođenje izbora. Ministarstvo finansija i trezora pripremilo je novi tekst Nacrta zakona o budžetu, nakon što prijedlog ovog zakona nije usvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj Dom 30. oktobra nije, na hitnoj sjednici, usvojio budžet institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu u drugom čitanju. Na sjednici isti dan ranije, budžet je usvojen u prvom čitanju. Zakonska procedura podrazumijeva usvajanje u prvom i drugom čitanju, kada se ulažu amandmani. Za budžet u drugom čitanju nije bilo entitetske većine prilikom glasanja, jer poslanici iz bh. entiteta Republika Srpska nisu željeli podržati izdvajanje novca za institucije kulture od državnog značaja, povećanje izdvajanja za Ministarstvo odbrane BiH i sredstva za isplaćivanje dugova BHRT-a. Budžet je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u iznosio od 1.5 milijardi maraka (805,3 miliona evra). Inače, budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i na snazi od 1. januara. No, zbog višemjesečnih političkih blokada i raspada državne koalicije, država se već 11 mjeseci nalazi na privremenom finansiranju. Novac se troši u skladu s budžetom iz 2024. godine samo na tekuće rashode poput plata, a novi projekti su blokirani.

Osnovni sud u Banjaluci zatražio je od Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) dodatno pojašnjenje oko pozicije Milorada Dodika na poziciji predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). "Sud traži da CIK precizira da li predlaže upis promjene podataka u registru političkih organizacija koji se odnose na SNSD. Rok za dopunu je osam dana, a ako zahtjev ne bude vraćen ili bude nepotpun – biće odbačen", navodi se u saopštenju Osnovnog suda u Banjaluci od 4. novembra. Ovaj postupak povezan je s pitanjem može li Milorad Dodik ostati predsjednik SNSD-a nakon što mu je Sud BiH pravosnažnom presudom zabranio obavljanje javnih funkcija na šest godina. Iz CIK-a je za RSE 4. novembra potvrđeno da je Kolegij ove institucije donio odluku da rješenje banjalučkog suda proslijedi Sudu BiH. Inače, Sud BiH 16. oktobra poslao je dopis CIK-u u kojem obrazlaže presudu Miloradu Dodiku i traži da je CIK sprovede u potpunosti. U dopisu je navedeno da Dodik ne može obavljati nijednu dužnost u organima koji se finansiraju iz javnih sredstava. Iako Sud BiH citira zakone i Statut SNSD-a, ne navodi izričito zabranu vođenja stranke, već traži od nadležnih organa da sprovedu zakon. Iz CIK-a BiH su ranije za Radio Slobodna Evropa izjavili da su primili dopis, ali da nisu nadležni za ovo pitanje. Pojasnili su da će dopis sa presudom i Odlukom o oduzimanju mandata predsjednika RS, poslati Osnovnom sudu u Banjaluci, koji je nadležan za upis političkih subjekata u sudski registar. CIK je ranije oduzeo Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske, ali je on ostao na čelu SNSD-a. Prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani su za 23. novembra, a Dodik je, u ime stranke, potpisao kandidaturu Siniše Karana za tu funkciju. Centralna izborna komisija BiH odbila je 23. oktobra zahtjev da se poništi kandidatura SNSD-a za prijevremene izbore u RS.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obustavilo je istragu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, bivšeg premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Skupštine RS Nenada Stevandića, koji su bili osumnjičeni za krivično djelo napada na ustavni poredak BiH, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 4. novembra. Kao razlog obustave istrage, kako je rečeno za RSE, se navodi da "nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni počinili krivično djelo". Predmet je formiran početkom godine nakon što je Narodna skupština RS usvojila zakone kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji entiteta, što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Tužilaštvo je tvrdilo da postoji osnov sumnje da su trojica najviših zvaničnika RS organizovano djelovali na rušenju ustavnog poretka države. Istraga je mjesecima bila u fokusu javnosti, a kulminirala je u martu ove godine kada je Sud BiH, zbog njihovog neodazivanja na pozive za saslušanje, odredio pritvor i raspisao centralnu potjernicu. Potjernica je važila od 17. marta, a sve policijske agencije u BiH imale su nalog da ih privedu. Nakon nekoliko mjeseci izbjegavanja hapšenja, Dodik je u pratnji branioca 4. jula dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH, gdje je ispitan u svojstvu osumnjičenog povodom istrage zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo "Napad na ustavni poredak". Sud BiH je na tom ročištu donio rješenje o ukidanju pritvora, uz mjeru obaveznog povremenog javljanja nadležnom policijskom organu, čime mu je ponovo omogućeno da legalno putuje van zemlje, odnosno nije bilo prijetnje da bi mogao da bude uhapšen pri prelasku granice. Za krivično djelo napada na ustavni poredak Krivični zakon BiH predviđa kaznu zatvora do pet godina i zabranu obavljanja javnih funkcija. U međuvremenu je Dodiku 18. avgusta zvanično oduzet mandat na mjestu predsjednika RS, nakon što je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih političkih funkcija. Radovan Višković je istog dana podnio ostavku na mjesto premijera RS. Nenad Stevandić i dalje obavlja funkciju predsjednika entitetskog parlamenta. Inače, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija Sjedinjenih Država (OFAC) 29. oktobra uklonila je sa liste sankcija Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kao i članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović. Sa liste su uklonjeni i ranije sankcionisani članovi Dodikove porodice, njihove firme i bliski saradnici. OFAC je sankcionisala Dodika već dva puta, zbog antidejtonskog djelovanja, odnosno zbog podrivanja države BiH. State Department je, u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o razlozima ukidanja sankcija Dodiku, naveo da bi posljednje odluke Narodne skupštine Republike Srpske (RS) trebale "poboljšati stabilnost Bosne i Hercegovine". "Konstruktivne akcije koje su provedene posljednjih sedmica u Narodnoj skupštini RS-a trebale bi poboljšati stabilnost u Bosni i Hercegovini i omogućiti partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskim potencijalima i prosperitu", navodi se u odgovoru State Departmenta koji je u srijedu upućen RSE. Pored Dodika sa liste sankcija je skinuto 48 fizičkih i pravnih lica, a koja su u prethodnom periodu sankcionisana prema Programu sankcija za Zapadni Balkan. U odluci se navodi da su sa liste sankcionisanih sklonjeni i djeca Milorada Dodika, Igor i Gorica, te političari Dodikove stranke i drugi bliski saradnici. Među njima su Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a, Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Radovan Višković, bivši premijer RS-a, Siniša Karan, ministar za visoko obrazovanje RS-a, Alen Šeranić, ministar zdravstva RS-a, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS-a, Miloš Bukejlović, bivši ministar pravde RS-a.

Pokret Samoopredjeljenje (LVV) predložio je potpredsjednika stranke, Glauka Konjufcu, za mandatara za premijera Kosova. "Ja preuzimam mjesto Glauka, a on moje, kako smo se sinoć dogovorili", rekao je predsjednik LVV-a, Albin Kurti, tokom sjednice Glavnog savjeta stranke. Kurti se time referisao na funkciju zamjenika premijera i ministra vanjskih poslova i dijaspore, koju je Konjufca trebao obavljati u vladi koju je Kurti predložio 26. oktobra – ali koja nije dobila podršku 61 poslanika Skupštine Kosova. Kurti je također rekao da se na ovaj način mogu izbjeći dvostruki izbori i omogućiti da Skupština usvoji budžet za 2026. godinu. Prema njegovim riječima, ako zemlja izađe na izbore u decembru bez budžeta, država bi bila ugrožena. "Imenovanje drugog premijera u ovim okolnostima je neophodno. Neka opozicija glasa za vladu koju predvodi Glauku", kako bi državni budžet mogla obraditi punopravna vlada, rekao je Kurti. Konjufca: Opozicija sada treba da napravi svoj kompromisU obraćanju na sjednici Glavnog savjeta, Glauk Konjufca je izjavio da je neimenovanje Albina Kurtija za premijera "veliki kompromis" koji je napravilo Samoopredjeljenje. "Više od ovoga nije moguće, jer predstavljamo Vladu u kojoj Kurti nije premijer, i to je veliki kompromis. Sada je red na opoziciju da napravi svoj kompromis", rekao je Konjufca. On je naveo da su se ostale albanske stranke udružile kako bi onemogućile Kurtiju da formira treću izvršnu vlast. "Narod očekuje da se uskoro vratiš još jači nego 2021. godine", rekao je Konjufca obraćajući se Kurtiju, aludirajući na izbore u kojima je LVV osvojio preko 50 posto glasova. Prema Konjufci, trenutni javni interes, prema stavu njegove stranke, zasniva se na dvije ključne tačke: izbjegavanje dvostrukih izbora u roku od tri mjeseca i usvajanje budžeta za 2026. godinu, bez kojeg su ugroženi vitalni segmenti države – plate u javnom sektoru, penzije, dodatci i ključni državni projekti. Među hitnim pitanjima za usvajanje, kako je rekao, nalaze se i Plan rasta Evropske unije, budžet za javni servis Kosova, te budžeti za tri opštine: Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok. "Ostale stranke imaju u rukama odluku da li žele izbore sada. Ali meni se čini da je mač presude oštriji nego ranije", rekao je Konjufca. Kurti je najavio da će predsjednici Vjosi Osmani poslati ime Glauka Konjufce kao kandidata za mandatara. Osmani ima rok do sutra da odluči hoće li imenovati Konjufcu, nekog drugog, ili raspisati nove izbore. Radio Slobodna Evropa se obratila Predsjedništvu Kosova u vezi s narednim koracima koje će Osmani preduzeti i čeka odgovor. U slučaju da predsjednica imenuje Konjufcu, prema Ustavu, on će imati 15 dana da predloži sastav nove vlade pred Skupštinom, koja mora dobiti najmanje 61 glas. Reakcije stranaka na prijedlog Konjufce za mandataraPoslanica Demokratske partije Kosova (PDK), Blerta Deliu-Kodra, izjavila je da je Glauk Konjufca tokom svog govora na stranačkom savjetu priznao da nema 61 glas za formiranje nove Vlade Kosova. "Kako je moguće da predsjednica države imenuje kandidata koji, i prije nego što ode u Skupštinu Kosova, kaže da formiranje vlade zavisi od glasova opozicije", napisala je ona na društvenim mrežama. Predsjednik Demokratskog saveza Kosova, Lumir Abdixhiku, nazvao je sjednicu LVV-a "teatarskom predstavom", te je mandatara opisao kao "bez brojeva, bez većine i bez demokratskog legitimiteta". "Želim vjerovati da će predsjednik Republike poštovati volju albanske većine, prije propagandnih sastanaka stranaka s punim mandatima, ali bez parlamentarne većine", napisao je na Facebooku. S druge strane, predsjednik Alijanse za budućnost Kosova, Ramush Haradinaj, izjavio je da predsjednica nema mandat da imenuje bilo koga za formiranje vlade "bez dokaza da nominovani kandidat ima potrebnu većinu". "Potrebna većina se dokazuje isključivo deponovanim potpisima poslanika. U svakom drugom slučaju predsjednica krši Ustav. Druga kandidatura LVV-a za vladu je samo pokušaj da se nastavi s kontrolom državnih institucija, suprotno svim ustavnim i političkim normama", napisao je Haradinaj na društvenim mrežama. IKD: Predsjednica mora biti uvjerena da kandidat za premijera ima 61 glasU vezi s imenovanjem novog kandidata za premijera, Gëzim Shala iz Kosovskog instituta za pravdu (IKD) izjavio je da predsjednica nema "neograničenu diskreciju" u tom procesu. "Na osnovu presude Ustavnog suda K0103/14, predsjednica mora procijeniti koja je stranka ili koalicija najvjerovatnije u mogućnosti da predloži kandidata za premijera koji će dobiti potrebne glasove u Skupštini za formiranje nove vlade. Drugim riječima, predsjednica mora biti uvjerena da će kandidat kojeg imenuje imati potrebnu podršku u Skupštini", napisao je Shala na Facebooku. Prema njegovim riječima, "uvjerenje" može značiti da je postignut koalicioni sporazum, da je kandidat osigurao podršku i od drugih stranaka, uz dostavljanje dokaza za to, ili putem predaje liste sa 61 potpisom. "Ako predsjednica u nijednoj situaciji nije uvjerena da neki kandidat ima dovoljan broj glasova u Skupštini za formiranje vlade, tada mora raspisati izbore u roku od 40 dana", rekao je Shala. Prema njegovom mišljenju, ako predsjednica Osmani preskoči ove korake i imenuje kandidata za premijera, tada "krši Ustav, presudu Ustavnog suda i narušava političku nepristrasnost". Osmani se 31. oktobra sastala s predstavnicima političkih stranaka kako bi razgovarala o pitanju mandatara i mogućim izborima. Nakon sastanka, Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova i Alijansa za budućnost Kosova izjavili su da ne postoji većina i da su izbori vjerovatna opcija. Kurti se nije obratio medijima. Osmani je nakon sastanka izjavila da je Kurti zatražio sastanak prije 5. novembra – kada ističe desetodnevni rok – kako bi se utvrdilo da li se može formirati većina. Predsjednica Vjosa Osmani se 31. oktobra sastala s predstavnicima političkih stranaka kako bi razgovarala o pitanju mandatara i mogućim izborima. Nakon sastanka, Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova i Alijansa za budućnost Kosova izjavili su da ne postoji parlamentarna većina i da su izbori vjerovatna opcija. Kurti se nije obratio medijima. Osmani je nakon sastanka izjavila da je Kurti zatražio sastanak prije 5. novembra – kada ističe desetodnevni rok – kako bi se utvrdilo da li se može formirati većina. Osmani je izjavila da je Ustav obavezuje da učini sve kako bi se izbjegli vanredni izbori. Prema Ustavu Kosova, pravo na prvog kandidata za premijera pripada stranci koja je osvojila najviše glasova, dok je izbor drugog kandidata u nadležnosti predsjednice, koja odlučuje koga će imenovati. Kurtijeva stranka pobijedila je na izborima održanim 9. februara, ali nije osvojila dovoljan broj poslaničkih mjesta u Skupštini koji bi joj omogućio da samostalno formira Vladu bez saradnje s drugim strankama. Na tim izborima Demokratska partija Kosova (PDK) osvojila je 24 mjesta, Demokratski savez Kosova (LDK) 20 mjesta, Alijansa za budućnost Kosova (AAK) pet mjesta, a Socijaldemokratska inicijativa, koja je nastupila na zajedničkoj listi s AAK-om, ima tri poslanika. Srpska lista ima devet od deset zagarantovanih mjesta za srpsku manjinu, dok jedno mjesto pripada stranci Nenada Rašića. Ostalih deset mjesta pripada predstavnicima drugih manjinskih zajednica.

Radnici Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, na istoku Bosne i Hercegovine, protestvovali su 4. novembra, tražeći da zemljište sa zalihama uglja, koje je do sada bilo pod koncesijom kompanije u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova, bude vraćeno u vlasništvo njihovog preduzeća. Protesti su nastavak štrajka koji je počeo proteklog vikenda, tokom kojeg su izneseni zahtjevi sindikata kojima, između ostalog, traže smjenu uprave RiTe Ugljevik i smjenu Petra Đokića, ministra industrije i energetike u Vladi Republike Srpske. Povod za štrajk je bila medijska izjava premijera Minića u kojoj je pomenuo mogućnost angažovanja "trećih lica" na eksploataciji uglja. Vlada RS trenutno je u procesu preuzimanja kompanije "Comsar Energy RS", čiji je vlasnik Sardarov, koja ima koncesiju za kopanje uglja u Ugljeviku, nadomak tamošnjeg rudnika i termoelektrane, te za gradnju i termoelektrane Ugljevik 2. Posao preuzimanja koncesije povjerena je javnom preduzeću "Gas-Res" čija osnovna djelatnost nije povezana sa rudarenjem i kopanjem uglja. Na sastanku predstavnika Vlade RS, Elektroprivrede RS, Uprave Termoelektrane i "Gas-Resa" 3. novembra, navedeno je da će RiTe Ugljevik biti omogućeno nesmetatno kopanje uglja na zemljištu koje preuzme "Gas-Res". Time bi, kako je navedeno nakon sastanka, dugoročno trebao biti riješen problem snadbijevanja ugljem ove termolektrane koja posluje u okviru Elektroprivrede RS. Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je dogovoreno zakazivanje sjednice Nadzornog odbora Gas-RES-a, nakon koje bi Vlada RS mogla dati saglasnost za zaključenje ugovora o preuzimanju kompanije Comsar Energy RS. "Ukoliko sve bude išlo po planu, ugovor bi mogao biti zaključen do petka, 7. novembra, ili najkasnije za desetak dana. Od tog trenutka, sve se isključivo daje na raspolaganje RiTE Ugljeviku", rekao je Minić. Vlada je do sada izdvojila nešto više od 123 miliona maraka (oko 63 miliona evra) za otkup kompanije putem javnog preduzeća firmi "GAS-RES". Ova kompanija za trgovinu i snabdijevanje gasom, još ranije je ovlašćena za kupovinu "Comsara". Sardarov za firmu traži ukupno 240,5 miliona maraka (123 miliona evra). U prvoj polovini godine mu je isplaćeno 58,6 miliona maraka (30 miliona evra) iz budžeta RS, što znači da je potrebno uplatiti još 30 miliona evra da bi se kupila kompanija. Neposredno pred sastanak u ponedjeljak, objavljeno je sedam sedam zahtjeva radnika koji su upućeni Vladi Republike Srpske. Oni traže poštovanje kolektivnog ugovora i povećanje koeficijenata radnicima u proizvodnji, te investicije u mehanizaciju i dijelove. Od predsjednika entitetske vlade Save Minića traže da dođe u Ugljevik i objasni radnicima šta se dešava. Entitetski premijer Minić nije želio nakon sastanka u Banjaluci da komentariše zahtjeve, navodeći da ih "nije niko potpisao". Termoelektrana Ugljevik je tokom 2. novembra prestala sa radom zbog nedostatka uglja, jer uprava nije uspjela da postigne dogovor da rudari nastave rad. Generalni direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović istakao je da je dosadašnji problem bio nedostatak uglja. Najavio je i povećanje cijene električne energije za RITE Ugljevik sa 65 na 75 evra po megavat času, uz obrazloženje da je proizvodnja pala i da se mora nadomjestiti kako bi se izbjegla kupovina struje iz inostranstva po višim cijenama. Na pitanje da li će to uticati na cijenu struje za građane, Petrović nije dao konkretan odgovor, ali je naveo da je raspisan javni konkurs za otkup struje od domaćinstava koja je proizvode, po cijeni od 48 evra po megavat času. Istovremeno, ugljevička termoelektrana, u većinskom vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske, nakon prethodnog arbitražnog postupka mora slovenačkoj državnoj kompaniji Elektrogospodarstvo Slovenije (EGS) isplatiti oko 190 miliona evra, te isporučivati trećinu proizvedene električne energije sve dok posluje. Arbitraža se odnosi na prijeratna ulaganja slovenačke kompanije u vrijeme kada je termoelektrana bila u fazi izgradnje. Posljednjih godina, zbog nestašice uglja, Termoelektrana je više puta morala da zaustavlja proizvodnju, a radnici su nekoliko puta protestovali i tražili raskid koncesije za eksploataciju uglja sa Comsarom.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine (POSKOK) privremeno je oduzeo telefone od četiri osobe zbog slučaja sporne prepiske koja ukazuje na zloupotrebu položaja, trgovinu utjecajem i korupciju u takozvanoj aferi "spengavanje". Tiče se prepiske između zvaničnika Vlade Federacije BiH i Federalne uprave policije, predmet o ovome je u POSKOK-u otvoren još od jula, nakon što je dokumentaciju dostavilo Kantonalno tužiteljstvo u Sarajevu. "Radi se na prikupljanju šifri i obradi podataka koji će biti dostavljeni Posebnom odjelu Vrhovnog suda FBiH koji je i naredio aktivnosti", potvrdila je za Radio Slobodna Evropa Nina Hadžihajdarević, glasnogovornica POSKOK-a. Telefon je oduzet i Ervinu Mušinoviću, direktoru Policijske akademije Federalnog Ministarstva unutrašnjih poslova (FMUP). Mušinović je na svom Facebook nalogu napisao da je "skladu sa zakonskim procedurama, predao svoj službeni telefon u okviru predmeta koji se odnosi na prepiske iz telefona direktora FUP-a Vahidina Munjića". Prethodno je za RSE potvrđeno da je Posebni odjel Federalnog tužilaštva predmet otvorio u julu. Preuzet je od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo. "U ovoj fazi se poduzimaju sve potrebne radnje iz nadležnosti ovog tužilaštva". navodi se u odgovoru Federalnog tužilaštva za RSE. Afera "spengavanje" odnosi se na prepisku između v.d. direktora FUP-a Vahidina Munjića, premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, kao i službenika Federalne uprave policije Muhameda Ohranovića. Ohranović je, prema ranije objavljenim porukama na portalu Istraga.ba, koordinirao između Nikšićevog kabineta i Munjića, kao i direktora Sudske policije Dženada Groše, te šefice Nikšićevog kabineta Arijane Huseinović-Ajanović. Poruke se odnose na dogovore o zapošljavanju u javnim preduzećima, među kojim i u FUP-u, bliskih rođaka, prijatelja, te prenošenja informacija o istragama koje su u toku. Iz Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu je potvrđeno da je u ovoj instituciji bio otvoren predmet nakon anonimne prijave iz januara 2025., koja se odnosi na konkurs prijema policijskih službenika u Federalnu upravu policije. Još u februaru je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo provjeravalo navode i dostavilo izvještaj Tužiteljstvu KS-a, a u predmet je bilo uključeno i državno Tužiteljstvo. "Budući da je Posebni odjel (POSKOK) krenuo sa radom u aprilu, a isti dan Tužilaštvo BiH dostavilo ovjerene fotokopije naredbi za pretrese i vještačenje mobilnih uređaja, pristupilo se popisu spisa koji je u maju ustupljen POSKOK-u na dalje postupanje", rečeno je za RSE iz Kantonalnog tužiteljstva. Nikšić je na društvenim mrežama izjavio da "afere nema" i da je riječ o "pakovanju".

Ukrajinski dronovi su rano 4. novembra pogodili petrohemijski pogon gotovo 1.500 kilometara unutar Rusije, dok Kijev nastavlja pojačavati vazdušne napade dugog dometa usmjerene na ključnu rusku infrastrukturu. Rusko Ministarstvo odbrane je u saopštenju od 4. novembra saopštilo da su njihove trupe odbile 10 napada ukrajinskih oružanih snaga "koje su pokušale da se probiju iz okruženja u posljednja 24 sata u sjevernom i sjeverozapadnom pravcu prema Pokrovsku". U međuvremenu, ukrajinska Vojna obavještajna služba (HUR) saopštila je da se "specijalna operacija u ključnom okrugu Pokrovska, sa stanovišta logistike na prvoj liniji fronta, nastavlja, dok su u toku žestoki sukobi s ruskim okupacionim snagama." Posljednjih sedmica, ruske snage su se polako približavale istočnim i južnim perimetrima Pokrovska, zauzimajući puteve, polako gušeći linije snabdijevanja i vršeći pritisak na ukrajinsku odbranu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da je Pokrovsk trenutno najvrelije područje na cijeloj liniji fronta. Na konferenciji za medije 3. novembra, Zelenski je rekao da se "čak 30 posto svih borbenih aktivnosti sada odvija u Pokrovsku". Dodao je da je polovina svih ruskih napada navođenim bombama sada usmjerena na Pokrovsk i stoga "možete razumjeti koliko je teško našim [vojnicima]" tamo. Smješten na dva glavna autoputa - jednom koji vodi na zapad prema Dnjepropetrovskoj regiji i gradu Dnjepar, a drugom prema sjeveroistoku prema željezničkom čvoru Kostantinivka - Pokrovsk je bio ključna tačka ukrajinske odbrane na centralnom i južnom dijelu linije fronta duge 1.100 kilometara. Ruske snage su uspjele učvrstiti stabilnije uporište unutar razorenog grada dok su se ukrajinske trupe, pod pritiskom na drugim lokacijama na sjeveru, poput Kupjanska, borile da ih zadrže. Kao dio svoje strategije usporavanja ruske ratne mašinerije, Kijev je pojačao zračne napade dugog dometa usmjerene na ključnu rusku infrastrukturu. Rano ujutro 4. novembra, ukrajinski dronovi su pogodile petrohemijsko postrojenje gotovo 1.500 kilometara unutar Rusije. Šef ruske regije Baškortostan Radij Habirov objavio je na Telegramu da su dva ukrajinska drona pogodila industrijski kompleks Sterlitamak nakon što su oborena. Vlasti su saopštile da su dronovi djelimično uništili postrojenje za prečišćavanje vode u kompleksu. Habirov je rekao da u napadu nije bilo žrtava. Ukrajinski zvaničnici nisu komentarisali napad, koji se dešava u trenutku kada Kijev nastavlja da napada ključne objekte kao što su rafinerije nafte, skladišta gasa i druge logističke instalacije dok pokušava da uspori rusku ratnu mašineriju. Da li bi SAD mogle poslati Tomahawke?Kijev je tražio od SAD oružje dugog dometa poput raketa Tomahawk za koje tvrdi da su ključne za uzvraćanje udara Rusiji dok Kremlj pojačava vazdušne napade na ukrajinske gradove. Predsjednik Donald Trump je povremeno sugerirao da bi Sjedinjene Države mogle isporučiti Tomahawke Ukrajini, iako se u posljednje vrijeme činilo da se protivi toj ideji. Trump - koji pokušava posredovati u mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije - rekao je novinarima 2. novembra da se nada da će se sukob završiti "bez razmišljanja o Tomahawcima". Takođe je izrazio zabrinutost zbog odustajanja od Tomahawka - koji imaju domet od 1.600-2.500 kilometara - koji bi mogli biti potrebni za vlastite potrebe američke vojske. Moskva je ranije upozorila Washington da ne isporučuje Ukrajini Tomahawke, a ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi takve isporuke predstavljale "potpuno novu fazu eskalacije" između Sjedinjenih Država i Rusije. Kompleks Sterlitamak bio je meta prošlog mjeseca kada su dronovi napali dio područja gdje se nalazila tvornica specijalizirana za razvoj i proizvodnju opreme, dijelova i alata za naftnu i plinsku industriju. Fabrika se takođe bavi proizvodnjom eksploziva.

Splitska policija traga za mlađim osobama koje su 3. novembra prekinule program Dana srpske kulture u prostorijama Gradskog kotara Blatine, prenosi Hrvatska-radio televizija o slučaju koji je izazvao burne reakcije u javnosti. Kako prenosi HRT neslužbeno, pri upadu su učesnicima rekli da se program ne može održati u vrijeme obilježavanja okupacije Vukovara devedesetih godina od srpskih snaga, te tražili da iz prostorija izađu članovi Kulturno-umjetničkog društva (KUD) iz Novog Sada koji su došli iz Srbije. U događaju nije bilo fizičkog nasilja ni ozlijeđenih osoba, naveli su iz policije koja provodi istragu. Program u Splitu je organiziralo Srpsko kulturno društvo Prosvjeta. Splitska policija je potvrdila kako se incident dogodio oko 18.30 sati. Neslužbeno, navodno je riječ o članovima Torcide, navijačke grupe kluba Hajduk, a kako HRT prenosi, policija provodi intenzivno kriminalističko istraživanje kako bi otkrili osobe koje su učestvovale u incidentu. Premijer Hrvatske Andrej Plenković osudio je incident u Splitu i poručio da "isključivosti ili bilo kojem obliku netolerancije prema nacionalnim manjinama nema mjesta u hrvatskom društvu". "Najoštrije osuđujemo incident u Splitu tijekom kulturne manifestacije predstavnika srpske nacionalne manjine. Očekujemo da nadležna tijela u što kraćem roku procesuiraju odgovorne", napisao je Plenković u objavi na mreži X. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević za HRT je kazao kako "smatra da je prestrašno da jednu benignu kulturnu manifestaciju prekine skupina huligana iz ne znam kojeg razloga". "Ostavljam policiji da utvrdi što se točno dogodilo, ali mislim da svi kao društvo i politika - se moramo uključiti jer ovako ne može dalje. Imamo kulturne manifestacije i radionice s djecom. Tko će poslati svoje dijete na neko događanje koje osigurava policija", rekao je. I splitski gradonačelnik i nekolicina splitskih stranaka osudili su u incident. Gradonačelnik Tomislav Šuta rekao je kako Split mora biti grad sigurnosti, tolerancije i poštovanja za sve građane i goste, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost. "U mjesecu tuge i sjećanja na žrtvu Vukovara potrebno nam je zajedništvo, dostojanstvo i mir, a ne podjele i netrpeljivost", poručio je splitski gradonačelnik. Vukovar i Split devedesetih godina Vukovar je u Hrvatskoj simbol otpora okupaciji srpskih snaga. Grad je u jesen 1991. godine napadnut snažnim snagama tadašnje Jugoslovenske nardone armije (JNA), pripadnika vojske samoproglašene Republike Srpska krajina i dobrovoljaca iz Srbije. Nakon višemjesečnih napada tenkovima, artiljerijom i pješadijom i zračnih raketiranja, hrvatska obrana grada slomljena je 18. novembra 1991. godine, većina nesrpskog civilnog stanovništva protjerana je iz grada, prvo u logore i zatvore u Srbiji, a potom u Hrvatsku. Dio hrvatskih vojnika i policajaca likvidiran je na dobru Ovčara nedaleko grada, a ostali su držani u logorima i zatvorima u Srbiji do tzv. velike razmjene 1992. godine. Erdutskim sporazumom ujesen 1995. godine dogovorena je mirna reintegracija dotadašnjeg UN-ovog sektora Sjever u ustavno-pravni položaj Republike Hrvatske sa trogodišnjim prijelaznim razdobljem. U Splitu je tokom rata nakon raspada bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u ratnoj luci Lora na sjeverozapadu splitskog poluotoka vojna policija organizirala vojno-istražni centar, a nakon što je početkom 1992. godine Jugoslavenska mornarica otišla. Ranijih godina je više hrvatskih državljana procesuirano u predmetima "Lora 1" i "Lora 2" za mučenje i stradanje civila i ratnih zatvorenika u tom logoru 1990-ih godina. U predmetu "Lora 3" Hrvatsko tužilaštvo već 18 godina istražuje slučaj stradanja 14 crnogorskih rezervista koji su ratnih devedesetih zarobljeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, a potom sprovedeni u splitski logor "Lora".

U pratnji nekoliko desetina motorista, grupa studenata i srednjoškolaca koja je pešačila od Novog Sada stigla je u ponedeljak uveče do mesta kod Narodne skupštine Srbije gde štrajkuje glađu Dijana Hrka, majka jednog od 16 nastradalih u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici. Njih su aplauzom i ovacijama dočekali Hrka i građani koji su se okupili da joj pruže podršku. Studenti pešaci doneli su Dijani Hrka buket cveća i poručili joj da stoje uz nju. Hrka, koja je izgubila sina u novosadskoj tragediji 1. novembra prošle godine, drugi dan štrajkuje glađu pored zgrade Skupštine Srbije zahtevajući kažnjavanje odgovornih. Maturant Bogdan Đurović rekao je za RSE da je bio u grupi koja je pešice otišla iz Beograd da u Novom Sadu prisustvuje komemorativnom skupu i da se vratila da podrže ženu "koja je prinela najveću žrtvu". Od poslepodnevnih sati iz improvizovanog šatorskog naselja, takozvanog "Ćacilenda", u kojem su pristalice režima, puštaju se nacionalističke pesme sa razglasa. Građani koji pružaju podršku odgovaraju zvižducima. Kordon policije razdvaja dve grupe, a incidenata nije bilo. Maturant Đurović je povodom muzike iz "Ćacilendu" dok Hrka štrajkuje glađu rekao da je zbog toga "pobesneo" i da ih je to samo još više guralo i "dalo još jači motiv da još više da podržimo tu ženu koja je zaslužila svu podršku ovoga sveta". "Ovo preko puta nas je sramota cele nacije što se dešava. Ovo preko puta nas je najgora stvar koja je mogla da se desi svima nama, ženi koja je prinela najveću žrtvu, koja je izgubila sina su puštali onakve pesme", rekao je Đurović. Između građana koji pružaju podršku Hrki i pristalica vladajuće Srpske napredne stranke došlo je do sukoba u nedelju uveče. Grupa studenata uputila se peške iz Novog Sada, posle komemorativnog skupa na godišnjicu pada nadstrešnice. Na skupu je govorila i Hrka koja je tada najavila da će 2. novembra početi štrajk glađu. Ranije u ponedeljak majku stradalog mladića došli su da podrže i građani iz drugih gradova Srbije. Podršku su joj pružili i učenici XIV Beogradske gimnazije. Policija nije dozvolila Hrki da 2. novembra štrajk započne ispred zgrade Skupštine Srbije gde se nalaze šatori pristalica vlasti. Isto veče obeležili su incidenti kada su jake snage policije razdvajale pristalice i protivnike vlasti koji su došli da podrže Hrku. Policija je saopštila da je privedeno 37 demonstranata koji su, kako je navedeno, učestvovali u narušavanju javnog reda i mira i izazivanju incidenata. Više javno tužilaštvo saopštilo je da je uhapšen aktivista i bivši košarkaš Vladimir Štimac zbog sumnje da je na protestu "pozivao na nasilnu promenu ustavnog uređenja i podstrekavao učesnike neprijavljenog skupa da izvrše napad na učesnike drugog prijavljenog skupa". Predsednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je demonstrante koji su došli da podrže Dijanu Hrku da su pokušali da napadnu "simbol slobode, Pionirski park", gde kampuju pristalice vlasti. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije i Bezbednosno-informativna agencija su u zajedničkom saopštenju "najoštrije osudili incidente u centru Beograda". Protesti podrške Dijani Hrki organizovani su i u Novom Sadu, Čačku, Subotici, Bačkoj Topoli, Leskovcu i drugim gradovima. U obrušavanju nadstrešnice sa Železničke stanice u Novom Sadu poginulo je 16 osoba, a jedna je teško povređena. Tragedija se dogodila svega četiri meseca nakon što je stanična zgrada svečano otvorena, posle trogodišnje rekonstrukcije. Tužilaštva u Novom Sadu i Beogradu vode tri paralelna predmeta u ovom slučaju, ali odgovorni nisu kažnjeni ni posle godinu dana. Tragedija je dovela do masovnih antivladinih protesta, koje predvode studenti, kao i do višemesečnih blokada univerziteta i škola. U međuvremenu, demonstranti su među zahteve dodali i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.