Evropska unija poziva vlasti u Srbiji da okončaju praksu dodeljivanja državljanstva po ubrzanom ili pojednostavljenom postupku državljanima zemalja koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili bezbednosni rizik za EU, uključujući Rusiju. To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio portparol Evropske komisije, komentarišući nedavnu posetu ministra unutrašnjih poslova Srbije Ivice Dačića Rusiji. Kako je podsetio, pitanje dodeljivanja državljanstva spada u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova. Prema rečima ovog zvaničnika, EU je upoznata sa prošlonedeljnom zvaničnom posetom Dačića Moskvi, tokom koje je on najavio nastavak intenzivne saradnje ministarstava unutrašnjih poslova dve zemlje. Poseta je usledila samo nedelju dana pred vanredne parlamentarne izbore u Srbiji. Dačić je naglasio da je bila planirana za mart, ali je odložena zbog njegove bolesti. Portparol Evropske komisije je istakao da je stav Brisela prema partnerima, uključujući i zemlje kandidate poput Srbije, oduvek bio jasan. "Odnosi sa Rusijom ne mogu biti uobičajeni, ni s Putinovim režimom, ni u senci ničim izazvanog i neopravdanog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine", rekao je on za RSE. Naveo je da Brisel želi da računa na Srbiju kao na pouzdanog evropskog partnera kada je reč o zajedničkim principima, vrednostima, bezbednosti i prosperitetu. Dodao je i da je potrebno da Srbija uveri EU u svoje strateško opredeljenje. "Srbija bi stoga, kao prioritet, trebalo da pojača napore ka postepenom usklađivanju sa stavovima Zajedničke spoljne i bezbednosne politike EU, uključujući i sankcije Rusiji", poručio je portparol Evropske komisije. Prema njegovim rečima, Srbija bi takođe trebalo da se uzdrži od postupaka i izjava koji su u suprotnosti sa spoljnopolitičkim stavom EU. Ranije tog dana o odnosima EU i Srbije govorio je i portparol Evropske komisije zadužen za proširenje Gijom Mersije (Guillaume Mercier). Mersije je na redovnoj konferenciji za novinare istakao da rad na evropskom putu zahteva "zaista kredibilnu posvećenost, dokazanu konkretnim delima", kao i da Brisel mora da vidi napredak u reformama. "Ono što mogu da kažem jeste da smo i dalje u potpunosti posvećeni napretku Srbije na njenom evropskom putu. Zato moramo da nastavimo ovaj konstruktivni angažman, i učinićemo sve da Srbija ide napred. Kao što sam rekao, važno je da Srbija preduzme korake u nizu oblasti kako bi ubrzala svoj evropski put", izjavio je Mersije. Pristupni pregovori Srbije su u zastoju gotovo pet godina. Srbija je poslednji klaster u pristupnim pregovorima otvorila u decembru 2021. godine. Dva meseca kasnije Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu, a Srbija je odbila da se pridruži sankcijama koje je EU uvela Kremlju. To je bio ključni razlog zastoja na njenom evropskom putu. U međuvremenu se pogoršalo i stanje vladavine prava, što je dodatno otežalo pokušaje Srbije da izađe iz višegodišnjeg zastoja. Nekadašnji lider u procesu pristupanja, Srbija je postepeno izgubila mesto među predvodnicima evropskih integracija. Crna Gora je za sada najizvesnija buduća članica EU, a za njom sledi Albanija. Poslednji ozbiljniji pokušaj da se Srbija pokrene s mrtve tačke zabeležen je u julu. Tada je deo članica EU smatrao da bi Srbiji trebalo omogućiti otvaranje Klastera 3, ali potreban konsenzus nije postignut. Prema saznanjima RSE iz diplomatskih izvora, države koje su podržavale nastavak evropskog puta Beograda odustale su u septembru, za sada, od tih pokušaja. To se dogodilo posle događaja povezanih sa smrću i sahranom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. U Srbiji se u nedelju, 25. oktobra, održavaju vanredni parlamentarni izbori. Evropska unija, nekadašnji strateški cilj zemlje, gotovo je nestala iz predizborne kampanje. Samo lista Evropska Srbija gradi kampanju na članstvu u EU i sankcijama Rusiji, dok vladajuća Ujedinjena Srbija i Studentska lista tu temu uglavnom zaobilaze. Evroskeptične desničarske liste otvoreno se protive članstvu, a većina lista, uključujući i studente u blokadi, protivi se sankcijama Rusiji.

Dosadašnji lider Demokratske partije Kosova (DPK) Bedri Hamza saopštio je da je podneo neopozivu ostavku na mesto predsednika stranke, manje od godinu dana pošto je došao na njeno čelo. Hamza je na konferenciji za novinare medije rekao da je odluka dobro promišljena i da veruje da će unutarpartijski izbori pružiti prostor da mladi doprinesu DPK-u, drugoj političkoj snazi na Kosovu. "Ne napuštam DPK. Napuštam samo poziciju predsednika, ali ne i veru u naše političke vrednosti. Od danas, pa dokle god budem živ, biću lojalan glasač DPK i član ove velike političke porodice, spreman da doprinesem", rekao je Hamza. On je rekao da veruje da će DPK iz unutrašnjeg izbornog procesa izaći "jača i konsolidovanija". Hamza nije naveo detalje o tome kada se očekuje održavanje tog procesa. Hamza je rekao da je očekivao da će posle 16. septembra vođstvo stranke preuzeti bivši lideri DPK i Oslobodilačke vojske Kosova, koji su sada prvostepeno osuđeni za ratne zločine pred Specijalizovanim većima Kosova u Hagu. Hamza je izjavio da je osuđujuća presuda od 16. septembra bivšem predsedniku Hašimu Tačiju (Hashim Thaci), bivšim predsednicima Skupštine Kadriju Veseljiju (Veseli) i Jakupu Krasničiju (Krasniqi), kao i bivšem poslaniku Redžepu Seljimiju (Rexhep Selimi) bila "velika nepravda prema narodu Kosova". On je 16. septembar takođe opisao kao "jedan od najtežih dana mog života, jedan od najtežih dana za Kosovo", ali je dodao da će se napori za pravdu nastaviti. Hamza je došao na čelo DPK-a 17. novembra 2025, nekoliko dana nakon što je Memli Krasnići (Krasniqi) podneo ostavku na mesto predsednika. Na dan kada je izabran za lidera stranke, Hamza je obećao da će održati političku partiju na okupu i da će DPK biti otvorena za nove ljude. Izabran je na partijskoj konvenciji bez protivkandidata, mada je Enver Hodžaj (Hoxhaj) iskazao ambicije da se kandiduje za šefa partije. Međutim, Hodžaj je tražio da se konvencija održi nedelju dana kasnije i nije učestvovao u trci, pozivajući se na "neravnopravne uslove". Hamza je bio kandidat DPK za premijera na izborima u februaru i decembru 2025. i u junu ove godine. Na sva tri izbora, Hamzina partija je završila na drugom mestu. Na poslednjim izborima, u junu, pod Hamzinim vođstvom DPK je osvojila 19,44 odsto glasova. Na izborima u decembru prethodne godine osvojila je 20,19 odsto glasova, dok je u februaru 2025. osvojila 20,95 odsto. Na svih tih tri glasanja pobedio je Pokret Samoopredeljenje premijera Aljbina Kurtija (Albin). Govoreći o uzastopnim izbornim ciklusima, Hamza je rekao da njegov mandat na čelu DPK nije bio uobičajen i da česti izbori nisu ostavili dovoljno prostora za unutrašnju konsolidaciju partije. Hamza je ranije bio ministar finansija Kosova, kao gradonačelnik opštine Južna Mitrovica. Na poslednjim parlamentarnim izborima održanim 9. februara, bio je kandidat DPK za premijera. Posle stranačke Konvencije, Hamza je na konferenciju za novinare upitan da li ima crvene linije za saradnju s Pokretom Samoopredeljenje. "Što se tiče saradnje, ja nikada nisam postavljao crvene linije i naravno da sarađujemo sa svim partijama za dobrobit zemlje, u okviru pravila i političkih dogovora", rekao je on. Kada je ponovo upitan da li isključuje mogućnost saradnje sa Samoopredeljenjem, rekao je da nikada nije postavljao crvene linije. "Nikada nisam postavljao crvene linije i, kao što smo videli u drugom krugu, oni koji su imali crvene linije, sve su im pale. Mislim da moramo biti odgovorni prema interesu zemlje i uvek preduzimati prave korake u korist i interesu zemlje", rekao je on.

Osnovni sud u Prištini osudio je Milorada Đokovića na deset godina zatvora za ratne zločine u Ozrimu i okolnim selima u regionu Peći. Đoković je uhapšen u junu 2022. godine. Tada su vlasti saopštile da je on državljanin Kosova iz sela Vitomirica kod Peći. Sudsko veće je odlučilo da će se Đokoviću u kaznu uračunati vreme provedeno u pritvoru, prenosi Zakletva za pravdu (Betimi për Drejtësi). Specijalno tužilaštvo Kosova u junu 2023. godine podiglo je optužnicu protiv Đokovića, u kojoj se navodi da je optuženi 7. maja 1999. zajedno s drugim pripadnicima srpskih policijskih i vojnih snaga, prvo opkolio selo Ozrim u opštini Peć, a zatim pokrenuo vojno-policijsku ofanzivu, "pucajući u pravcu civilnog stanovništva, pri čemu je ubijeno 19 civila albanske nacionalnosti". "Istraga je obezbedila dovoljno pravno relevantnih dokaza koji potvrđuju osnovanu sumnju da je optuženi, u saizvršilaštvu s drugim licima iz srpskih policijskih i vojnih snaga, učestvovao i doprineo izvršenju krivičnog dela za koje se tereti", navedeno je u saopštenju Specijalnog tužilaštva u junu 2023. Od završetka rata na Kosovu, desetine osoba osuđene su za ratne zločine pred lokalnim i međunarodnim pravosudnim institucijama. Od 2000. do 2008. godine, ratne zločine na Kosovu istraživala je Misija Ujedinjenih nacija (UNMIK), a od 2008. godine za istrage ratnih zločina bila je nadležna Misija Evropske unije za vladavinu prava (EULEX). Ta misija je 2018. godine predala dokumentaciju Tužilaštvu Kosova i lokalnim sudovima. Specijalno tužilaštvo je nedavno podiglo niz optužnica za ratne zločine na Kosovu, uključujući i optužnice u odsustvu. Prema podacima Instituta za zločine počinjene tokom rata na Kosovu, ukupno je dokumentovano 12.230 žrtava rata 1998–1999. Više od 1.500 osoba i dalje se vodi kao nestalo tokom tog rata.

Pet osoba je uhapšeno u Novom Sadu i jedna u Beogradu pod sumnjom da su planirali nerede na dan parlamentarnih izbora 25. oktobra, saopštilo je beogradsko Više javno tužilaštvo. Tužilaštvo nije preciziralo da li su hapšenja u ta dva grada međusobno povezani slučajevi. Vest i snimke hapšenja objavili su provladini mediji, nekoliko sati pre nego što su se zvanične institucije oglasile. Hapšenja u Novom SaduTužilaštvo je u saopštenju 21. oktobra navelo da se uhapšeni u Novom Sadu sumnjiče da su "u nameri ugrožavanja ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije planirali vršenje nasilja, nereda, kao i napada na neistomišljenike i policijske službenike". Uhapšeni su M.V. (28), D.J. (28), D.S. (27), D.L. (28) i M.I. (28). "Postoje osnovi sumnje da su navedeni osumnjičeni pozivali i podsticali da se silom svrgnu najviši državni organi, pripremali izvršenje krivičnog dela, nabavljali sredstva za njegovo izvršenje, te da su dogovarali, planirali i organizovali i stvarali uslove za neposredno izvršenje krivičnog dela", saopštilo je Tužilaštvo. Dodaje se da su osumnjičeni u svom neposrednom okruženju, kako se sumnja, "regrutovali ljude za fizičke obračune" na dan izbora. "Namera osumnjičenih na čelu sa M.V. je da sa mobilnim timovima, koji se prave na osnovu 'Bezbednosnog protokola za mobilne timove' čiju izradu je organizovala takozvana 'Grupa za bezbednost', svi dođu u Beograd radi nasilne promene ustavnog uređenja i svrgavanja najviših državnih organa", piše u saopštenju. "Sredstva za izvršenje krivičnih dela – fantomke, motke, baklje, noževe i oružje, obezbedila bi ova grupa na čelu sa M.V", dodaje se. Tužilaštvo kaže i da bi "prema planu ove grupe", M.V. "komandovao nad oko 40 ljudi", kao i da bi mu se priključile i druge grupe ljudi, tako da bi prema proceni osumnjičenog "raspolagao sa oko 80 do 90 lica". Navode i da je policija hapšenja sprovela po njihovom nalogu, a u koordinaciji sa Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu i pripadnicima Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Srbije. Uhapšen muškarac iz ZemunaNešto kasnije, istog dana, VJT je saopštilo i da je uhapšen S.I. (29) iz Zemuna zbog sumnje da je "dogovarao, planirao i druge obučavao za realizaciju različitih nasilnih aktivnosti" na dan održavanja izbora. "On je, kako se sumnja, bio zadužen za obuku većeg broja tzv. mobilnih timova za fizičke obračune i vršenje nasilnih aktivnosti koje on izjednačava sa 'pripremanjem rata'", navodi Tužilaštvo. Na teret mu se stavlja "pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije". Osumnjičenom S.I. je određeno zadržavanje do 48 sati, a u tom roku će biti priveden na saslušanje u Tužilaštvo. Udruženja "Beograd ostaje", koje je ranije organizovalo niz akcija i protesta zbog rušenja Starog savskog mosta u Beogradu sruši, saopštilo je prethodno da je policija izvršila pretres stana njihovog aktiviste Srđana Ilića iz Zemuna. Naveli su da je on priveden zbog sumnje da je navodno izvršio krivično delo "pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja". Udruženje je odbacilo "svaku tvrdnju o organizovanju nasilja". Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, kao ni Tužilaštvo, nisu odgovorili na upit RSE u vezi sa ovim hapšenjima.

Stephen Hubbard, 74-godišnji penzionisani američki učitelj iz Michigana, optužen za pridruživanje ukrajinskim oružanim snagama i kojeg je Rusija držala od početka potpune invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine, oslobođen je u onome što se predstavlja kao gesta dobre volje Kremlja. Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je Hubbardovo puštanje na slobodu 21. oktobra na početku najnovijeg kruga razgovora, njihovog devetog sastanka, s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom u Sankt Peterburgu, koji se fokusirao na pregovore o okončanju rata u Ukrajini. Putin je rekao da se Hubbard, jedini američki zatvorenik kojeg Rusija drži, a kojeg je Washington označio kao "nepravedno pritvorenog", nalazi na aerodromu Pulkovo u Sankt Peterburgu, odakle će se s Witkoffom vratiti u Sjedinjene Države. Ubrzo nakon toga, američki predsjednik Donald Trump potvrdio je Hubbardovo puštanje na slobodu, rekavši da će se uskoro ponovno ujediniti sa svojom porodicom. "Dobrodošao kući, Stephen. Drago mi je što si se vratio", napisao je na mreži Truth Social. Puštanje je uslijedilo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da je tokom njihovih nedavnih razgovora direktno s Putinom pokrenuo pitanje Hubbardovog puštanja na slobodu. "Dugo sam razgovarao s njim", rekao je Trump. Hubbard je pritvoren od strane ruskih snaga u aprilu 2022. Kasnije ga je Gradski sud u Moskvi, u oktobru 2024., osudio na šest godina i 10 mjeseci zatvora pod optužbom da je bio plaćenik. Ruski tužioci tvrdili su da se borio za ukrajinske snage teritorijalne odbrane u centralnoistočnoj Harkovskoj oblasti, koju su tada ruske snage okupirale, prema ugovoru vrijednom 1.000 dolara mjesečno. Hubbardova porodica, posebno njegova sestra Patricia Fox, prethodno je izrazila sumnju u optužbe, navodeći da je Hubbard dugo simpatizirao Rusiju i da se 2014. preselio u Ukrajinu. Fox je otkrila da je Hubbard živio u gradu Izjumu nakon što se rastao sa svojom ukrajinskom djevojkom i da je bio tamo kada je izbio rat. Takođe je ukazala na video objavljen u maju 2022., u kojem se vidi Hubbard kako komentariše rat. U videu je tvrdio da je svjedočio granatiranju Izjuma od strane ukrajinskih snaga u "propagandne svrhe" te je izrazio razumijevanje za Putinovu odluku o invaziji na Ukrajinu. Ostaje nejasno pod kojim okolnostima je video snimljen, što postavlja pitanja o tome je li Hubbard bio prisiljen dati izjave. Nije bilo izvještaja ili službenih izjava o njegovom hapšenju ili kako je završio u Moskvi. Tema držanja američkih građana u ruskim zatvorima postala je istaknuto političko pitanje posljednjih godina, a mnogi njihove slučajeve smatraju dijelom šireg obrasca korištenja Amerikanaca kao poluge u širim geopolitičkim sporovima. Hubbardovo puštanje na slobodu dogodilo se uoči američkih međuizbora u novembru, koji će odrediti kontrolu nad Kongresom, i usred dugotrajnih pregovora između Moskve i Kijeva o okončanju ruske invazije. Dvije strane ostaju daleko udaljene oko uslova potencijalnog sporazuma, a Kremlj ne nudi nikakve ustupke i drži se svojih tvrdokornih zahtjeva. Pod Trumpom, kao i njegovim prethodnikom, Joeom Bidenom, Moskva i Washington su izveli nekoliko velikih razmjena zatvorenika koji se drže u američkim i ruskim zatvorima. Ali, Moskva još uvijek drži nekoliko američkih građana, čiji slučajevi tek trebaju biti riješeni. Prema Ericu Lebsonu, glavnom direktoru za strategiju u Global Reachu, zagovaračkoj grupi, koji je ranije ove godine govorio za radio Slobodna Evropa, najmanje pet Amerikanaca ostaje u ruskom pritvoru. Drugi izvještaji navode da se radi o 10 osoba.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je američkom izaslaniku Steveu Witkoffu da je Moskva spremna nastaviti posustale mirovne pregovore s Ukrajinom pod vodstvom SAD-a, rekao je u srijedu pomoćnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov nakon sastanka u Konstantinovskom dvorcu u Sankt Peterburgu. "Naš predsjednik obavijestio je Stevea Witkoffa da smo, u principu, spremni nastaviti spomenute pregovore", rekao je Ušakov novinarima, dodajući da bi se ovi razgovori mogli održati u novembru "s glavnom temom izgradnje bezbjednosti". Kremlj je više puta pozivao na bezbjednosne probleme i zahtjeve za takozvanu sigurnosnu zonu kako bi opravdao rat protiv Ukrajine, koristeći te argumente za pritisak za teritorijalne dobitke. Witkoff je deveti put posjetio Rusiju radi razgovora s Putinom. Witkoff je, zajedno sa zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom, bio glavni pregovarač u naporima za rješavanje dugotrajnog sukoba. Trump je okončanje ruskog rata protiv Ukrajine postavio kao prioritet kada je započeo svoj drugi mandat u januaru 2025, ali Kijev i Moskva su i dalje udaljeni u svojim pregovaračkim pozicijama i razgovori su posustali. Kremlj nije ponudio ustupke, više puta odbacujući pozive na prekid vatre, nastavljajući svoje neumoljive i smrtonosne napade širom Ukrajine. Njegovi tvrdi zahtjevi uključuju punu kontrolu nad teritorijom u Donjeckoj oblasti, koju ruske snage nisu uspjele zauzeti na bojnom polju. Witkoffov sastanak s Putinom uslijedio je se dan nakon što je američki izaslanik u Oslu razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim usred sve zategnutijih odnosa između ukrajinske i američke administracije. Tokom protekle dvije sedmice, Trump je izrazio sumnje u posvećenost Zelenskog traženju mira u Ukrajini, dok su ukrajinski predsjednik i zapadni saveznici Kijeva upozorili Bijelu kuću da bi niz njegovih poteza mogao ići Putinu na ruku i dodatno podstaći ratne napore Moskve. Nakon što je ranije ovog mjeseca razgovarao s Putinom telefonom, Trump je najavio sporazum o podsticanju izvoza ruskog dizela i ukinuo sankcije koje su trebale biti uvedene prema zakonu koji je potpisao prošlog mjeseca. Uz to, poremećaji u radu satelitskog sistema Starshield, vojne verzije Starlink servisa kojim upravlja SpaceX Elona Muska, a na koji se Kijev uveliko oslanja za odbranu od ruskih vazdušnih napada, stavili su Ukrajinu u posebno ranjiv položaj prošle sedmice. Uprkos onome što se činilo kao značajan zastoj u odnosima SAD-a i Ukrajine, Zelenski je tokom sastanka s Witkoffom u Norveškoj u utorak rekao da Kijev i Washington imaju "neke jasne ideje o tome kako doći do mira". On rekao je da će američki izaslanik Rusiji predstaviti prijedlog za trilateralne razgovore u kojima bi učestvovali lideri Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, ideju koju je Kijev više puta zagovarao kako bi se ubrzao potencijalni mirovni sporazum ili sporazum o prekidu vatre. Nakon Witkoffovog sastanka s Putinom, Ušakov je rekao da je izaslanik "spomenuo" Putinu "neke nove aspekte u pristupima Evropljana i Kijeva", ali je rekao da "u njima zapravo nije bilo mnogo suštine". Moskva nije pokazala nikakve naznake da je spremna ublažiti svoje zahtjeve. Trump je ranije komentirao mogućnost direktnih razgovora između Putina i Zelenskog, rekavši da se dvojica lidera ne moraju sastati licem u lice da bi postigli dogovor. "Ne moraju biti u istoj prostoriji. Pretpostavljam da to mogu učiniti na drugi način", rekao je novinarima. Moskva je dotle nastavila razornu kampanju vazdušnih udara s ciljem pritiska na Kijev da prihvati njene uvjete za mir napadajući energetsku i civilnu infrastrukturu zemlje i ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja ili struje usred hladnog vremena. Ruski napadi dronom i raketama pogodili su u srijedu nekoliko ukrajinskih regija, usmrtivši najmanje četiri osobe. Najmanje dvije osobe su poginule, a dvije su povrijeđene u napadu na glavni grad Ukrajine, Kijev, gdje je gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio da je oštećena 24-spratna stambena zgrada. Prijavljeni su takođe vanredni nestanci struje u nekoliko dijelova grada nakon napada dok su energetski radnici radili na obnavljanju struje, saopštila je energetska kompanija DTEK. Još dvije osobe, 81-godišnja žena i 83-godišnji muškarac, poginule su u napadu u Harkivskoj oblasti. Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija napala Ukrajinu tokom noći krstarećim raketama i 186 jurišnih dronova, dok je rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da su njegove snage pokrenule napade dronovima na ukrajinske logističke centre, lučku infrastrukturu i plovila. Pušten zatvoreni AmerikanacNa sastanku Putina i Witkoffa, koji je emitovan putem video prijenosa, obojica su potvrdila puštanje Stephena Hubbarda, 74-godišnjeg rodom iz Michigana, kojeg su ruske trupe zarobile u aprilu 2022. i optužile da je plaćenik ukrajinskih snaga. Putin je rekao da se Hubbard nalazi na aerodromu Pulkovo u Sankt Peterburgu, odakle će se s Witkoffom vratiti u Sjedinjene Države. Trump je 20. oktobra, uoči Witkoffove posjete, rekao da je zamolio Putina da pusti Hubbarda. "Dugo sam razgovarao s njim. Zamolio sam ga da ga pusti. Vidjećemo šta će se dogoditi", rekao je Trump novinarima u Washingtonu. Ruski sud osudio je 2024. osudio Hubbarda na sedam godina zatvora.

Moldova has announced an investigation into concerns that Russian tech giant Yandex has been harvesting the personal data of its citizens by sending it directly to servers in Russia rather than storing it in the Netherlands as previously believed.

Dvostranačka grupa američkih senatora pozvala je u utorak vlasti u Srbiji da obezbede ravnopravne uslove za sve učesnike parlamentarnih izbora, navodeći da primećuju "zabrinjavajuće znakove" uoči glasanja 25. oktobra. "Pozivamo vladajuću partiju i sve relevantne institucije da obezbede miran, slobodan i otvoren tok predstojećih izbora", naveli su članovi Senata iz redova Republikanske partije i Demokratske partije. Oni su ocenili da su "izveštaji o nezakonitom prisluškivanju članova opozicije i pokušajima da se diskredituju i podrivaju misije za posmatranje izbora duboko zabrinjavajući" i istakli da "srpske vlasti moraju da obezbede ravnopravne uslove za sve partije i otvoren pristup biračkim mestima za sve građane". U saopštenju senatskog Odbora za spoljnu politiku navodi se da nezavisni posmatrači izbora izražavaju zabrinutost da će se izbori održati u neprijateljskom okruženju za civilno društvo, posmatrače i opozicione stranke. "Nažalost, i srpski i međunarodni posmatrači izbora utvrdili su ozbiljna kršenja integriteta tokom prethodnih parlamentarnih izbora 2022. Sada vidimo slične zabrinjavajuće znakove uoči izbora 25. oktobra", naveli su senatori. Saopštenje su objavili demokratski senatori Džin Šahin (Jeanne Shaheen), Dik Durbin (Dick), Kris Marfi (Chris Murphy) i republikanski senatori Rodžer Viker (Roger Wicker), Čak Grasli (Chuck Grassley), Džoni Ernst (Joni Ernst) i Tom Tilis (Thom Tillis). ODHIR je pre tri godine, među značajnijim zaključcima o izbornom procesu sprovedenom u Srbiji, ukazao na neravnopravne izborne uslove, pritiske na birače i zaposlene u javnom sektoru, zloupotrebe javnih resursa, medijsku neravnopravnost i probleme s biračkim spiskom. U saopštenju senatora se ukazuje da je prema navodima srpske nezavisne i nestranačke organizacije CRTA i OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) tokom kampanje zabeleženo nekoliko slučajeva zastrašivanja birača, zloupotrebe administrativnih resursa u korist vladajuće partije i zastrašivanja opozicionih kandidata od strane policije. Dodaje se da su ove zabrinutosti slične nedostacima na koje je ukazano posle izbora 2022. i koje vladajuća Srpska napredna stranka još nije otklonila. "Dok se građani Srbije pripremaju da 25. oktobra izađu na birališta, mi stojimo uz njihovo pravo da se njihov glas čuje u slobodnim i poštenim uslovima i pozivamo sve strane da poštuju brojanje glasova i relevantne procedure za proveru izbornih rezultata", naveli su senatori. Oni su istakli da SAD dugo podržavaju put Srbije ka evroatlantskim integracijama i da su prepoznale njen potencijal da doprinese stabilnosti na Zapadnom Balkanu. "Snažna demokratija u Srbiji ključna je za svaki od tih ciljeva", naveli su senatori. "Ponovo potvrđujemo ključnu ulogu koju međunarodni i domaći posmatrači imaju u očuvanju poverenja u izborni proces. Na srpskim vlastima je odgovornost da obezbede da sve institucije poštuju ulogu građana posmatrača, novinara i kandidata za javne funkcije", istakli su članovi američkog Senata. Vanredni parlamentarni izbori održavaju se 25. oktobra. Bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić nosilac je liste Ujedinjena Srbija, dok se najvećim rivalom smatra Studentska lista, koja je nastala iz studentskog protesta kojim je tražena odgovornost za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. kada je život izgubilo 16 osoba. Posmatrači i predstavnici opozicije i pred ove izbore ponovo ističu probleme s biračkim spiskom prema kojem birača ima skoro isto koliko i stanovnika. RSE je mesec dana pred glasanje objavio da je više od pola miliona birača zavedeno u birački spisak bez precizno upisane adrese. Organizacija CRTA saopštila je početkom oktobra da niz teških incidenata "ukazuje na zabrinjavajući porast nasilja u predizbornoj kampanji", navodeći da su ugroženi bezbednost građana i njihovo pravo da slobodno učestvuju u političkim procesima. Predizborna delegacija Parlamentarne skupštine Saveta Evrope takođe je saopštila da su zabeležena i neprijateljska i agresivna retorika usmerena protiv opozicionih aktivista, predstavnika civilnog društva i novinara, kao i verodostojni navodi o nadzoru i zabrinutost za bezbednost birača i posmatrača. Ta delegacije je ukazala da su u maju 2026. usvojene izmene četiri izborna zakona, što je donelo određene pozitivne promene, uključujući ograničenja finansiranja kampanje i obaveznu obuku članova biračkih odbora, ali da tim promenama "nisu u dovoljnoj meri obuhvaćene ranije preporuke ODIHR-a i Venecijanske komisije, niti su rešeni trajni problemi kojima bi trebalo dati prioritet". Nezavisna forenzička analiza srpskih i međunarodnih stručnjaka potvrdila je početkom septembra da su se na meti špijunskih softvera našli opozicioni političari i predstavnici studentskog pokreta, dok je rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić u ponedeljak objavio da je na njegovom telefonu pronađen špijunski softver.

Evropski parlament neće menjati sastav delegacije koja će posmatrati predstojeće izbore u Srbiji, potvrđeno je iz ove institucije. Delegaciju čini sedam evropskih poslanika, a šef misije Evropskog parlamenta biće, kako je ranije odlučeno, Andreas Šider (Schieder). Predsednica Skupštine i vršiteljka dužnosti predsednika Srbije Ana Brnabić uputila je pismo predsednici Evropskog parlamenta Roberti Mecoli, u kojem protestuje zbog sastava delegacije, a posebno zbog imenovanja Andreasa Šidera za njenog šefa. Sadržaj pisma objavio je javni servis Radio-televizija Srbije. Brnabić u njemu navodi da dosadašnje javno delovanje više članova delegacije pokazuje "njenu potpunu političku pristrasnost". "Izbor lica koja kontinuirano iznose izrazito negativne sudove o vlastima u Srbiji, a pojedini i javno iskazuju očekivanje njihove smene i podršku drugim učesnicima na izborima, jasno ukazuje da oni u Srbiju dolaze sa već formiranim zaključcima", prenosi RTS ocene Brnabić. Saopštenje koje su 20. oktobra objavili kopredsedavajući Grupe za podršku demokratiji i koordinaciju izbora, Dejvid Mekalister (David McAllister) i Beri Endrjus (Barry Andrews), ne pominje pismo Brnabić, ali zvaničnici Evropskog parlamenta kažu da je ono posredan odgovor na ocene vršiteljke dužnosti predsednika Srbije. U saopštenju se navodi da su, u skladu sa uobičajenom praksom, članovi delegacije Evropskog parlamenta u potpunosti posvećeni načelima utvrđenim u Deklaraciji o principima međunarodnog posmatranja izbora i Kodeksu ponašanja međunarodnih posmatrača izbora, kao i internim pravilima Evropskog parlamenta. "Delegacija Evropskog parlamenta sprovodiće svoj mandat u potpunosti u skladu sa ustaljenom međunarodnom metodologijom posmatranja izbora, poštujući najviše standarde nezavisnosti, nepristrasnosti, objektivnosti i nemešanja u izborni proces", stoji u saopštenju. U istom dokumentu potvrđuje se nepromenjen sastav delegacije, kao i to da je Andreas Šider njen šef. Delegacija Evropskog parlamenta učestvovaće u međunarodnoj misiji za posmatranje izbora koju predvodi OEBS-ova Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), zajedno sa drugim parlamentarnim partnerima. Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji se održavaju 25. Oktobra. OEBS (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju) za monitoring vanrednih parlamentarnih izbora je angažovao više stotine posmatrača. Evropski parlament je među poslednjima dobio zvaničan poziv da pošalje misiju. Poziv je u sedište EP stigao 10. oktobra. Formalni rok za poziv istekao je 8. oktobra, kada je zasedala Konferencija predsednika, koja okuplja predsednicu Evropskog parlamenta i šefove političkih grupa. Parlament je ipak bio spreman da poziv sačeka najkasnije do 12. oktobra, a Konferencija je u međuvremenu odobrila da pripreme za misiju počnu paralelno.

Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je prvostepenom presudom bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmana Mehmedagića optužbi za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Tužiteljstvo BiH teretilo je Mehmedagića da je od novembra 2019. do 27. februara 2023. godine nezakonito obavljao dužnost generalnog direktora OSA-e, iako, prema navodima optužbe, nije ispunjavao zakonski uvjet posjedovanja odgovarajuće visoke stručne spreme. Sud je naveo da je oslobađajuća presuda donesena jer radnje opisane u optužnici ne sadrže sva zakonska obilježja krivičnog djela zloupotrebe položaja. Prema obrazloženju, Tužiteljstvo nije konkretiziralo koje je ovlaštenje Mehmedagić zloupotrijebio ili prekoračio, niti na koji je način time pribavljena korist ili prouzrokovana šteta. "Budući da činjenični opis optužnice ne sadrži konkretizaciju protupravnog postupanja optuženog, iz opisanih radnji nije bilo moguće utvrditi sva zakonska obilježja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret", navedeno je u obrazloženju presude. Tužiteljstvo je tvrdilo da je zloupotrebom položaja sebi omogućio ostanak na funkciji, zadržao službeni i društveni utjecaj te pribavio imovinsku korist kroz plaće i naknade u ukupnom iznosu od 293.046,58 KM, za koliko je, prema optužnici, oštećen budžet Bosne i Hercegovine. Mehmedagić je rukovodio OSA-om od novembra 2019. do februara 2023. godine, a njegov mandat obilježili su sporovi u vezi s akademskim kvalifikacijama nakon što mu je 2019. godine poništena diploma privatnog fakulteta u Banjoj Luci. Nakon toga je dostavio diplome Američkog univerziteta u Tuzli i više škole Pravnog fakulteta u Sarajevu. Tužiteljstvo BiH u odvojenom predmetu tvrdi da je diploma Američkog univerziteta krivotvorena, zbog čega se protiv njega, zajedno s bivšim predsjednikom Suda BiH Rankom Debevecom i službenikom Suda BiH Milisavom Pijukom, vodi odvojeni postupak u predmetu koji se odnosi na navodno nezakonito prisluškivanje, krivotvorenje službenih isprava i zloupotrebu položaja. Bivši direktor OSA-e nalazi se i pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država od marta 2023. godine. Američke vlasti navele su da je zloupotrijebio državnu telekomunikacijsku kompaniju u korist Stranke demokratske akcije (SDA), te da postoje vjerodostojne informacije o njegovim vezama s kriminalnim mrežama. Na današnju prvostepenu presudu Tužiteljstvo BiH ima pravo žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u utorak, nakon razgovora s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom u Oslu, da je zahvalan SAD-u jer obavještajni podaci o ruskim raketnim napadima "sada funkcionišu". Zelenski je ranije naveo da je Washington privremeno obustavio određenu razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom, prije nego što ju je ponovo uspostavio. "Zahvalni smo što obavještajni podaci funkcionišu... Govorim o ranom upozoravanju, što je veoma važno za naš narod – za djecu, odrasle, civile – jer možemo čuti kada dolaze balističke rakete", rekao je Zelenski novinarima u Oslu nakon razgovora, čiji su domaćini bili norveški premijer Jonas Gahr Store i finski predsjednik Alexander Stubb. Američki državni sekretar Marco Rubio, koji trenutno boravi u posjeti Indiji, izjavio je u utorak da je vodio dug razgovor sa Zelenskim te je odbacio svaku sugestiju o postojanju "namjerne političke direktive da se naškodi Ukrajini". "Ukrajini se ništa namjerno ne uskraćuje", rekao je Rubio, dodajući da su izvještaji prema kojima SAD nisu pružale Ukrajini rana upozorenja o ruskim napadima balističkim raketama "skandalozni". Uoči posjete Oslu, Zelenski je izjavio da je s Rubiom imao "suštinski" razgovor i "konstruktivnu" diskusiju. Ukrajinski predsjednik je naveo da su razgovarali o nekoliko pitanja, uključujući presretače za balističke rakete, sisteme ranog upozoravanja na ruske napade balističkim raketama, te situaciju u vezi sa satelitskim komunikacijskim sistemima Starlink i Starshield. "Zahvalan sam na njegovoj spremnosti da pomogne i na njegovom jasnom stavu", napisao je Zelenski na X. Nakon razgovora u Oslu, Store je izjavio da Witkoff u srijedu odlazi u Rusiju kako bi se sastao s tamošnjim rukovodstvom i "razmijenio ideje" proizašle iz današnjeg sastanka. Ruska državna novinska agencija TASS, pozivajući se na jedan izvor, izvijestila je da bi Witkoff trebao posjetiti Rusiju. Iako su neki američki mediji prenijeli da će Witkoff posjetiti Rusiju, Bijela kuća to nije potvrdila. Finski predsjednik Stubb izjavio je da su razgovori u Oslu donijeli "stvarni napredak", kako u pogledu dugoročnih perspektiva, tako i po pitanju hitnijih problema. On je rekao da su učesnici identifikovali "određene elemente mira" u širem kontekstu, uz ključne tačke koje se tiču sigurnosti i ekonomije. Te ideje će, kako je naveo, biti iznesene u Sankt Peterburgu, kada se Witkoff bude sastao s ruskim zvaničnicima. Napetosti između SAD-a i UkrajineU većini razgovora SAD-a s Ukrajinom učestvovali su Witkoff i Kushner – koji je, prema riječima norveškog premijera, razgovorima u Oslu prisustvovao putem videolinka – te pregovarači koje je imenovao Zelenski, a ne sam ukrajinski predsjednik. Ni Zelenski ni ruski predsjednik Vladimir Putin nisu prisustvovali direktnim pregovorima između Ukrajine i Rusije s ciljem okončanja rata. Sastanci u Oslu održavaju se u vrijeme napetosti između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog lidera. Trump je sugerisao da Zelenski ne bi trebao biti uključen u pregovore o okončanju invazije koju je Rusija pokrenula protiv njegove zemlje u februaru 2022. godine, čime je ponovo izrazio sumnju u posvećenost Zelenskog postizanju mira. "Da budem iskren, mislim da je vrijeme da neko drugi pregovara u ime Ukrajine", rekao je Trump. U Ukrajini postoji zabrinutost zbog niza poteza za koje je Zelenski rekao da idu na ruku Putinu. U protekle dvije sedmice, Trump je najavio dogovor koji podstiče ruski izvoz dizela, te je ukinuo sankcije koje su trebale biti uvedene na osnovu zakona koji je potpisao prošlog mjeseca. Trump je također u ponedjeljak izjavio da je otvoren za održavanje trilateralnog sastanka s Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom na marginama samita APEC-a, koji će se sljedećeg mjeseca održati u Kini. "Ako predsjednik Xi to želi, onda bih i ja pristao", rekao je Trump. On je, ,eđutim, dodao da će glavna svrha sastanka biti razgovor o "nuklearnom oružju i denuklearizaciji", a ne o ratu Rusije protiv Ukrajine. "Učinio bih to, ne toliko zbog Ukrajine, jer je Rusija, iskreno, bila u redu s Ukrajinom. Nisu učinili mnogo", rekao je Trump novinarima na pitanje da li će prisustvovati sastanku s Putinom i Sijem kako bi razgovarali o Ukrajini. Ruski napadiRusija je nastavila napade na Ukrajinu, pri čemu je u Kijevskoj oblasti poginula najmanje tri osoba, a nekoliko ih je povrijeđeno. Tijela su pronađena dok su se ekipe hitnih službi borile sa požarom u proizvodno-skladišnom objektu nadomak ukrajinske prijestonice, naveo je na Telegramu Timur Tkačenko, vojni guverner te oblasti. U odvojenom napadu, ruski dron je pogodio područje u blizini auto-puta Kijev–Odesa, usmrtivši tri osobe i ranivši još četiri, prema preliminarnim izvještajima na koje se pozivaju tužilaštvo Kijevske oblasti i regionalne vlasti. Broj žrtava je još uvijek bio predmet provjere. Napadi dronovima zabijeleženi su i u Harkovskoj, Sumskoj, Odeskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti, kao i u Hmeljnickoj, Ternopoljskoj i Lavovskoj oblasti u zapadnoj Ukrajini. Tokom noći, ruske snage su napale tri energetska postrojenja u Odeskoj oblasti, saopštila je 20. oktobra energetska kompanija DTEK (DTEK), dodajući da je nakon napada više od 30.000 domaćinstava ostalo bez električne energije. U međuvremenu, kanali na Telegramu koji prate situaciju, pozivajući se na lokalno stanovništvo, izvijestili su da je došlo do požara u rezervoaru za dizel gorivo nakon što su ukrajinski dronovi pogodili naftno postrojenje u Tambovskoj oblasti u Rusiji. Ruska vojska nije odmah potvrdila navodni napad, ali je saopštila da su njene snage protivvazdušne odbrane presrele i uništile 136 ukrajinskih dronova, uključujući i one iznad Tambovske oblasti.

Osmog dana zaredom tokom antivladinih protesta u Albaniji, u utorak je došlo do novog sukoba demonstranata i policije u centru Tirane, u blizini zgrade Vlade. U večernjim satima 20. oktobra, nakon nekoliko sati protesta bez incidenata, na pripadnike snaga bezbjednosti bačeni su molotovljev koktel i kamenje, na šta je policija odgovorila upotrebom vodenih topova i suzavca kako bi rastjerala okupljene. Prije toga, policija je pozvala demonstrante da napuste bezbjednosni pojas u blizini zgrade Vlade. Policija je nakon toga nastavila da rastjeruje grupe demonstranata i na Trgu Skenderbeg. Studenti i drugi građani koji učestvuju u protestima zahtijevaju ostavku premijera Edija Rame i njegove vlade. Iako je premijer pozvao studente demonstrante – one koji nisu učestvovali u nasilju – na dijalog, odbio je podnijeti ostavku. Protest u utorak je počeo u jutarnjim satima, kada su se studentima pridružili i univerzitetski predavači. Ranije tokom dana, policija je također intervenisala vodenim topovima i suzavcem kako bi rastjerala okupljene ispred Ministarstva obrazovanja, nakon što su demonstranti bacali kamenje. Rama upozorava na mjere protiv demonstranataAlbanski premijer Edi Rama upozorio je na krivične i administrativne mjere protiv pojedinaca koji su tokom nedavnih protesta pričinili štetu, a takođe je naveo da vlada razmatra mogućnost ograničavanja pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina. Od 13. oktobra, hiljade ljudi protestuje u Albaniji, najprije u Tirani, a zatim i u drugim gradovima, podstaknuti nezadovoljstvom studenata zbog troškova obrazovanja, uslova na univerzitetima i nedostatka ekonomskih perspektiva. Protesti su se brzo proširili, privlačeći građane koji se protive visokim troškovima života, korupciji i aktuelnom načinu vladanja. Demonstranti zahtijevaju ostavku premijera Rame i njegove vlade. Međutim, uprkos protestima i pozivima na ostavku, Rama nije pokazao nikakve znake da namjerava da se povuče. Izjavio je da je spreman da sasluša čak i one građane koji traže njegov odlazak, ali je naglasio da se političke promjene ne mogu nametati putem nasilja. Kao poziv na dijalog, u utorak je na nekoliko stolica ispred zgrade premijera u Tirani postavio listove papira na kojima je pisalo "DIJALOG". Nekoliko sati kasnije, demonstranti su te stolice oborili. U međuvremenu, govoreći u Ministarstvu prosvjete zajedno sa ministarkom Mirelom Kumbaro Furdži (Furxhi) i direktorima srednjih škola u Tirani, Rama je branio postupanje policije, koje je naišlo na kritike zbog upotrebe prekomjerne sile prema demonstrantima, a proteste je okarakterisao kao pokušaj destabilizacije zemlje. Najavio je paket mjera koji bi, pored krivične odgovornosti, podrazumijevao i obavezu nadoknade materijalne štete. Prema njegovim riječima, roditelji bi takođe trebalo da snose odgovornost za štetu koju su prouzrokovali maljoletnici. "Razmotrićemo ovo pitanje i procijeniti da li je potrebno spustiti starosnu granicu za krivičnu odgovornost, korak koji su neke druge zemlje već preduzele", rekao je Rama, dodajući da bi se mogla ograničiti i upotreba društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Trenutno, prema Krivičnom zakoniku Albanije, pojedinci podležu krivičnoj odgovornosti za izvršenje krivičnog djela od 14. godine, dok za lakša krivična djela ta granica iznosi 16 godina. Posljednjih dana, na društvenim mrežama kružile su lažne ili neprovjerene informacije usmjerene protiv Ramine vlade; neke od tih tvrdnji su organizacije za provjeru činjenica čak i opovrgle. Tokom konferencije, Rama je ponovio tvrdnje da iza nasilja stoje politički akteri i strani subjekti, iako nije iznio nikakve javne dokaze koji bi potkrijepili te optužbe. U ponedeljak (19. oktobar), sedmog dana protesta, policija je rano intervenisala kako bi rastjerala okupljene i spriječila demonstrante da se okupe. Zgrada Apelacionog suda u Tirani gađana je kamenjem, a kasnije te večeri došlo je do sukoba u blizini Ministarstva unutrašnjih poslova. Prema navodima nadležnih, nakon incidenta kod Apelacionog suda uhapšeno je pet osoba, dok se za još 15 osoba traga. Među uhapšenima se nalazi i jedan šesnaestogodišnjak. Do nedelje su nadležni organi pokrenuli krivične postupke protiv 388 osoba u vezi sa protestima. U međuvremenu, sedam policajaca je suspendovano sa dužnosti dok traju istrage o navodima o prekomjernoj upotrebi sile. Evropska unija i Ambasada SAD u Tirani pozvale su na uzdržanost, poštovanje prava na mirne proteste, kao i na srazmjernu upotrebu sile od strane nadležnih organa.

Predsjednik SAD Donald Trump sugerisao je da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne bi trebalo da bude uključen u pregovore o okončanju rata koji je Rusija pokrenula protiv njegove zemlje 2022. godine. Ovo je najnovija u nizu izjava u kojima Trump izražava sumnju da je Zelenski posvećen iznalaženju rješenja za postizanje mira. Komantar američkog predsjednika dolazi u trenutku kada u Ukrajini vlada zabrinutost zbog niza poteza za koje Zelenski tvrdi da idu naruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Tokom protekle dvije nedelje, Trump je najavio dogovor koji podstiče izvoz ruskog dizela, a takođe je ukinuo sankcije koje je trebalo da stupe na snagu na osnovu zakona koji je on sam potpisao prošlog mjeseca. "Zelenski ne zna o čemu govori", rekao je Trump odgovarajući na pitanje o kritikama Zelenskog upućenim povodom ukidanja sankcija. "Iskreno govoreći, mislim da je vrijeme da neko drugi pregovara u ime Ukrajine". Trump ovog puta nije ponovio poziv koji je uputio 10. oktobra, kada je izjavio da bi Ukrajina trebalo da "dobije novog lidera koji je sposoban da postigne dogovor". Usred ovih tenzija, izvori iz SAD i Ukrajine, koji su željeli da ostanu anonimni, rekli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da bi ukrajinski pregovarači kasnije ove nedelje u Norveškoj trebalo da se sastanu sa američkim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, Trumpovim zetom, kako bi razgovarali o koracima ka unapređenju mirovnih pregovora. Jedan od izvora naveo je da Zelenski razmatra mogućnost da i sam prisustvuje tim razgovorima. Pripreme su u toku, a konačni detalji još uvijek nisu potvrđeni, navode izvori. U video-snimku objavljenom 19. oktobra na društvenim mrežama, Zelenski je rekao da se Ukrajina nada susretu sa Witkoffom i Kushnerom, "možda u Norveškoj, u narednim danima", dodajući da ima "mnogo toga o čemu treba razgovarati kada je riječ o diplomatskom procesu". U većini razgovora između SAD i Ukrajine učestvovali su Witkoff i Kushner, zajedno sa pregovaračima koje je imenovao Zelenski, dok sam ukrajinski predsjednik nije bio uključen. Ni Zelenski ni Putin nisu prisustvovali nijednom krugu pregovora između Ukrajine i Rusije o okončanju rata. Trump je takođe 19. oktobra izjavio da je otvoren za održavanje trilateralnog sastanka sa Putinom i kineskim predsednikom Si Đinpingom, na marginama samita APEC-a koji će se sljedećeg mjeseca održati u Kini. "Ako predsjednik Si želi da do toga dođe, onda bih i ja pristao", rekao je Trump. Međutim, naveo je da bi glavna svrha sastanka bila razgovor o "nuklearnom oružju i denuklearizaciji", a ne o ratu Rusije protiv Ukrajine. "Uradio bih to, ne toliko zbog Ukrajine, jer Rusija, iskreno govoreći, nije preduzimala neke značajnije poteze u vezi sa Ukrajinom; zapravo, nisu radili gotovo ništa", rekao je Trump novinarima, odgovarajući na pitanje da li bi prisustvovao sastanku sa Putinom i Sijem na kojem bi se razgovaralo o Ukrajini. Pored sporazuma o dizelu i izuzeća od sankcija, odnose između SAD i Ukrajine opterećuju i problemi sa satelitskim komunikacionim sistemima Starlink i Starshield – koji su od ključnog značaja za ukrajinsku odbranu – kao i zabrinutost zbog toga što SAD nisu upozoravale Ukrajinu na predstojeće ruske napade. "Nažalost, od naših partnera nismo dobili blagovremeno upozorenje o prvom talasu ruskog napada balističkim raketama sinoć", naveo je Zelenski 19. oktobra u objavi na Telegramu, govoreći o onlajn sastanku sa američkim zakonodavcima iz obje stranke. "Štaviše, i dalje se suočavamo sa ograničenjima brzine usluga Starlink i Staršild u različitim sektorima linije fronta", rekao je on. "Američka strana nije pružila nikakvo objašnjenje Ukrajini povodom bilo kog od ovih pitanja". Zelenski je izjavio da je američke zakonodavce obavijestio o ruskom napadu dronovima u kojem je u parku, u jednom gradu u Harkovskoj oblasti, poginulo šest osoba, među kojima jedna žena i njena jednogodišnja kćerka. Takođe je rekao da "Pentagon odlaže isporuku raketa [za protivvazdušnu odbranu]", koje su evropske zemlje već platile u okviru programa PURL (Prioritized Ukraine Requirements List – Lista prioritetnih potreba Ukrajine). Prema riječima Zelenskog, pošiljka čeka na potpis američkog sekretara za odbranu Petea Hegsetha. "Sve ovo ukazuje na to da je donesena neka politička odluka da se uspori pružanje podrške nama", dodao je Zelenski. Prošle nedelje, Kijev je takođe naveo da nije bilo upozorenja iz Sjedinjenih Država o sličnim napadima, zbog čega su stanovnici imali vrlo malo vremena da potraže sklonište. Američki državni sekretar Marco Rubio, koji je 19. oktobra prisustvovao sastanku zemalja Centralne Azije u Uzbekistanu, negirao je da je došlo do bilo kakve obustave razmene obavještajnih podataka sa Ukrajinom. "Nije bilo nikakvog zastoja", rekao je Rubio novinarima u Uzbekistanu, odgovarajući na pitanje o tvrdnjama Ukrajine, te pozvao Zelenskog da se "fokusira" na okončanje rata sa Rusijom. Trump je kasno uveče 16. oktobra potpisao izvršnu uredbu kojom se ukidaju nove sankcije, predviđene zakonom koji nosi ime pokojnog američkog senatora Lindseyja Grahama, vatrenog zagovornika Ukrajine, samo nekoliko dana nakon što je odobrio privremeno ublažavanje sankcija na ruski dizel. Trump je prošlog mjeseca potpisao taj zakon na insistiranje zakonodavca koji žele da izvrše pritisak na Moskvu zbog invazije na Ukrajinu, pokrenute u februaru 2022. godine. Međutim, potezi preduzeti posljednjih dana u cilju ublažavanja sankcija naišli su na oštre kritike sa raznih strana; kritičari tvrde da Trump pruža Kremlju priliku da finansira svoju ratnu mašineriju, što je optužba koju je predsjednik odbacio. "U procesu sam pregovaranja o miru u ratu između Rusije i Ukrajine i ne želim da učinim ništa što bi, na nepromišljen način, udaljilo Rusiju od pregovaračkog stola", napisao je Trump na platformi Truth Social 18. oktobra. Okončanje ruskog rata protiv Ukrajine postalo je prioritet za Trumpa na početku njegovog tekućeg mandata u januaru 2025. godine, ali stavovi Kijeva i Moskve u pregovorima ostaju veoma udaljeni, a razgovori su u zastoju. Kremlj ne nudi nikakve ustupke, više puta odbija pozive na potpuni prekid vatre i ostaje pri svojim zahtjevima, uključujući rusku kontrolu nad teritorijom u Donjeckoj oblasti koju Moskva nije uspjela da zauzme u borbama. Usljed ovog zastoja, obje strane su intenzivirale napade: Moskva žestoko gađa Kijev i druge velike gradove, ciljajući energetsku infrastrukturu i nanoseći ozbiljna oštećenja komunalnim sistemima u trenutku kada se Ukrajina priprema za zimu. Kao odgovor na to, ukrajinske oružane snage gađaju ruska postrojenja za preradu nafte kako bi ometale ruske vojne operacije. Ti napadi su razbjesnili Trumpa, čija se Republikanska stranka nalazi u neizvjesnoj borbi za kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom, dok istovremeno rastu cijene goriva, što je izazvalo nezadovoljstvo mnogih glasača. Zelenski je upozorio na teške posljedice po Ukrajinu ukoliko izostane podrška SAD. "Ako Sjedinjene Države stanu na stranu Rusije, naravno da nećemo pobijediti", rekao je Zelenski 18. oktobra u emisiji Meet the Press na televiziji NBC. "Želimo da imamo povjerenja u njega i nadam se da će promijeniti svoje odluke... Jer smatram da su to sve greške koje nam neće pomoći. A neće pomoći ni Sjedinjenim Državama". Dodao je da je razmjena obavještajnih podataka, za koju je Ukrajina ranije ove nedelje navela da je bila prekinuta, sada, po svemu sudeći, ponovo uspostavljena. "Veoma smo zahvalni na tome", rekao je Zelenski. "Sada funkcioniše". Prije nedelju dana, kada je Trump na društvenim mrežama jednostrano najavio "energetsko primirje", činilo se da Zelenski podržava obustavu napada, ali je napomenuo da očekuje da isto učini i Moskva. Međutim, s obzirom na to da su ruski napadi na ukrajinske energetske objekte nastavljeni, ukrajinski predsjednik je izjavio da je Kijev "završio" sa jednostranim obustavljanjem dejstava. Nije bilo naznaka da je Moskva podržala primirje koje je najavio Trump. Putin, koji je, prema navodima ruskih medija, ranije tokom nedelje posjetio jedno komandno mjesto, naredio je ruskoj vojsci da nastavi sa "masovnim i koordinisanim" napadima na ciljeve u Ukrajini. Moskva je ranije pokušavala da izvrši pritisak na Kijev kako bi ga prisilila da prihvati njene bespogovorne zahtjeve, napadajući energetsku infrastrukturu zemlje i ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja ili struje u zimskim uslovima. Trumpovo ublažavanje sankcija naišlo je na kritike mnogih zakonodavaca iz obje političke stranke u Sjedinjenim Državama, kao i međunarodnih partnera Ukrajine.

Plakati s fotografijom Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, te porukom kojom se on povezuje sa zločinima nad Srbima, postavljeni su 19. oktobra u Istočnom Sarajevu. Bilbordi su postavljeni na nekoliko lokacija u Istočnom Sarajevu, koji se nalazi na teritoriji entiteta Republika Srpska (RS), na 23. godišnjicu Izetbegovićeve smrti. Izetbegović tokom života nije imao sudske procese niti optužnicu koja ga je teretila zločine tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Za sada nema informacija o tome ko je postavio plakate u entitetu RS, a gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa (RSE) za razgovor o ovoj temi. Na plakatima je na ćirilici, te na engleskom jeziku, ispisana poruka "23 godine kasnije – krvave ruke nisu oprane smrću, niti su odgovorni za zločine nad srpskim narodom zaboravljeni". Polaganjem cvijeća na mezar Izetbegovića, u Sarajevu je obilježena 23. godišnjica njegove smrti, a tom prilikom upućene su poruke o važnosti očuvanja državnosti, nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti BiH. Alija Izetbegović bio je osnivač Stranke demokratske akcije (SDA), najveće bošnjačke političke stranke u BiH, a tokom rata u BiH i prvi predsjednik Predsjedništva Republike BiH. Sudjelovao je u mirovnim pregovorima, uključujući one koji su prethodili potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH. Nakon prvih višestranačkih izbora izabran je za predsjednika Predsjedništva BiH, a preminuo je 19. oktobra 2003. u 79. godini.

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv poljskog državljanina Bartlomieja Wlodzimierza Krakowiaka, kojeg tereti za izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, oštećenje ili rušenje vjerskih objekata te izazivanje opće opasnosti zbog događaja u Međugorju krajem jula ove godine. Prema navodima optužnice, Krakowiak je u noći između 27. i 28. jula na više vjerskih simbola u Međugorju ispisivao uvredljive i pogrdne poruke na bosanskom, engleskom i poljskom jeziku, koristeći crnu boju i sprej. Tužiteljstvo BiH navodi da su njegove radnje izazvale uznemirenost među svećenicima, vjernicima i hodočasnicima te grubo narušile dostojanstvo tog katoličkog hodočasničkog mjesta. Optužnica ga također tereti da je 28. jula u ranim jutarnjim satima pokušao zapaliti platno na vanjskom oltaru Crkve svetog Jakova u Međugorju. Nakon što se platno nije zapalilo jer je bilo izrađeno od nezapaljivog materijala, navodi se da je benzinom polio inventar oltara i izazvao požar. Prema optužnici, pričinjena je materijalna šteta od 130.767 KM. Za djela za koja se tereti predviđene su zatvorske kazne u rasponu od tri mjeseca do osam godina. Krakowiak je javnosti u Poljskoj ranije bio poznat po svom hodočašću upravo u Međugorje. Katolički mediji u toj zemlji objavljivali su njegove ispovijesti o borbi s ovisnostima, depresijom i problemima sa zakonom, koje je povezivao s kasnijim vjerskim obraćenjem. Prema ranijim objavama i njegovim javnim istupima, 2017. godine prepješačio je oko 1.300 kilometara od Varšave do Međugorja, putovanje koje je opisivao kao prekretnicu u svom životu. Nakon dolaska u hercegovačko svetište gostovao je na brojnim vjerskim tribinama i susretima u Poljskoj, gdje je svjedočio o svom iskustvu i značaju Međugorja za njegovu promjenu života. Međugorje je jedno od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih odredišta u Evropi. Međunarodnu prepoznatljivost steklo je nakon tvrdnji šestero djece iz 1981. godine da im se ukazala Djevica Marija. Vatikan je u septembru 2024. odobrio javno štovanje i organizirana hodočašća u Međugorje, ali se nije izjasnio o natprirodnom karakteru navodnih ukazanja.

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić objavio je da je na njegovom telefonu pronađen špijunski softver. "Špijunski softver 'Pegasus' u mom telefonu još je jedan pokušaj zastrašivanja u nastojanju da se spreči svaki kritički stav i javno delovanje", naveo je Đokić u pisanoj izjavi i od nadležnih zatražio hitnu istragu. Prisusustvo špijunskog softvera u telefonu rektora, koji je podržao studentske proteste, a potom i izlazak studentskog pokreta na parlamenarne izbore 25. oktobra, potvrdila je zajednička forenzička analiza organizacije "Citizen Lab" iz Kanade i Share Fondacije iz Srbije. Portal BBC na srpskom preneo je 19. oktobra da je, uz Đokića, i viši tužilački saradnik Rade Bajić, koji je radio na slučaju "Generalštab", tokom avgusta od kompanije Epl primio obaveštenja o napadima. Forenzičke analize su u toku, a ova obaveštenja sa visokim stepenom pouzdanosti upućuju da je i njegov telefon bio zaražen šijunskim softverom, piše BBC. Bezbednosno-informativna agencija (BIA) i Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nisu odgovorili na hitan upit Radija Slobodna Evropa (RSE) povodom navoda o nezakonitom prisluškivanju. Rektor Đokić je u pisanoj izjavi naveo da nije reč samo o napadu na njega, već i o ugrožavanju privatnosti podataka, te njegovih kontakata i komunikacije. "Time su svi oni takođe meta zloupotrebe nadzornih tehnologija", ocenio je Đokić. Ovo nije prvi slučaj u kojem opozicija, aktivisti, novinari i kritičari vlasti u Srbiji ukazuju da su žrtve nezakonitog nadzora. Nezavisna forenzička analiza domaćih i međunarodnih stručnjaka potvrdila je početkom septembra da su se na meti špijunskih softvera našli opozicioni političari i predstavnici studentskog pokreta. Tada je potvrđeno najmanje 14 slučajeva upotrebe nezakonitih softvera za prisluškivanje od početka 2026. Opozicija i studenti su tada za prisluškivanje optužili vlast, predvođenu bivšim predsednikom Aleksandrom Vučićem, dok su državni funkcioneri odbacili optužbe da su oni špijunirali svoje oponente. Optužbe je tada odbacila i BIA, koja je navode o špijuniranju opisala kao "običan trivijalni senzacionalizam". Špijunski softver "Pegsus", izraelske kompanije NSO je napredni spajver koji ne zahteva nikakvu interakciju korisnika. Odnosno, korisnik ne mora ništa da klikne ili da uradi, kako bi se na njegovom telefonu instalirao špijunski softver. Spajver može da pristupi svim podacima na uređaju - porukama, kontaktima, fotografijama, sadržaju aplikacija. Može i da tajno snima ekran uređaja, kao i da sam aktivira mikrofon ili kameru. Upotreba takvih softvera je nezakonita. Prema navodima kompanije NSO, njegovi kupci ne mogu biti pojedinci, već samo države i njihovi bezbednosni aparati. Kompanija NSO se do sada nije oglašavala povodom poslednjih optužbi o nezakonitom prisluškivanju u Srbiji. Sredinom 2025. na upit organizacije Amnesty International, NSO nije potvrdio da je Srbija njegov klijent, niti da je Pegasus korišćen za nelegalno prisluškivanje. Kompanija je tada navela da ne komentariše konkretne ili bivše klijente, pozivajući se na obavezu čuvanja poverljivosti.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je u obraćanju u nedelju, 18. oktobra "gnjev" i "stid" javnosti zbog nereda i pljački tokom protesta širom zemlje, organizovanih zbog rasta troškova života i loših uslova u školama. Uhapšeno je najmanje 2.400 ljudi. Macron se, poput drugih vladinih zvaničnika, osvrnuo na uzroke nasilja, pripisujući veliki dio odgovornosti aktivistima krajnje ljevice i optužujući ih za napade na policiju i javne objekte s ciljem izazivanja haosa. "Oni koji su pljačkali moraće da plate štetu, a oni koji su pokušali da sruše Republiku snosiće odgovornost", rekao je Macron u televizijskom obraćanju naciji. Francuski predsjednik je prethodno održao hitan sastanak sa visokim državnim zvaničnicima, dan nakon što su maskirane grupe podmetale požare i napadale zgrade gradskih uprava u nekoliko gradova. U nedelju su u Parizu izbile nove tenzije kada se uz veliko prisustvo policije na Trgu Republike ponovo okupio veliki broj demonstranata. Policija je upotrebila suzavac dok su u tom dijelu grada povremeno izbijale tenzije, a manje grupe ljudi pokušavale su da zapale bicikle i kante za smeće. Prema procjenama vlasti, u subotnjim protestnim šetnjama učestvovalo je oko 550.000 ljudi, dok organizatori navode brojku od 800.000. Demonstranti su se odazvali pozivu sindikata, studentskih organizacija i aktivista koji se nadaju oživljavanju pokreta "žutih prsluka", nastalog 2018. godine kao reakcija na socijalnu nepravdu. Vlada je za nasilje okrivila, kako je navela, ultralevičarske grupe, kao i kriminalce za koje tvrdi da su podstakli pljačke. Jedan demonstrant je preminuo u subotu nakon što je doživio srčani zastoj tokom demonstracija u Parizu. Policija je širom Francuske uhapsila 2.400 ljudi, dok je gotovo 1.000 policajaca povrijeđeno, izjavio je francuski ministar unutrašnjih poslova Laurent Nunez. Dok su stotine hiljada ljudi u subotu mirno protestovale širom Francuske, nasilne ekstremne grupe su napadale javne objekte, pljačkale luksuzne butike i supermarkete, kao i policijska vozila i službenike. Marine Le Pen, liderka krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje i vodeća kandidatkinja uoči predsjedničke kampanje sljedeće godine, takođe je pozvala na smirivanje situacije, ističući da Francuska ne smije da se navikne na prizore zemlje koja je uništavana, zlostavljana i pljačkana. "Nasilje nije mišljenje. Uništavanje nije vid izražavanja. A haos ne može biti program za Francusku", rekla je ona u video-obraćanju. Jean-Luc Melenchon, predsjednički kandidat krajnje ljevičarskog pokreta Nepokorena Francuska, izjavio je da Macron mora da odgovori na zahtjeve srednjoškolaca koji protestuju. Ministar ekonomije Roland Lescure obećao je u nedelju podršku vlasnicima preduzeća koji su pretrpjeli gubitke. "Oni koji uništavaju imovinu snosiće troškove, popraviti štetu i odgovarati za svoju namjeru da posiju haos", naveo je Lescure u saopštenju. Masovni protesti u Francuskoj često su praćeni nasiljem na marginama inače mirnih povorki, što dovodi do sukoba sa policijom. Broj uhapšenih, o kojem je saopšteno u nedelju, približio se cifri od gotovo 2.000 ljudi, koliko ih je širom zemlje bilo privedeno tokom jednog dana protesta "žutih prsluka" u decembru 2018. godine. Izvor: Reuters

Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je, tokom susreta sa zvaničnicima iz Centralne Azije u Uzbekistanu, da će Vašington nastaviti napore na okončanju ruskog rata protiv Ukrajine, upozoravajući da postoji rizik od eskalacije sukoba izvan granica te dvije zemlje. Obraćajući se novinarima u Samarkandu 19. oktobra, Rubio je stao u odbranu zalaganja predsjednika Donalda Trumpa za pregovore sa Moskvom i Kijevom, priznao da je napredak ograničen i naveo da Vašington ostaje otvoren za svaku priliku koja bi mogla dovesti do postizanja sporazuma. "Niko ne pobjeđuje u tom ratu", rekao je Rubio. "Ljudi svakodnevno ginu. Svakodnevno dolazi do eksplozija. Svakodnevno se stvari uništavaju". Rubijeva posjeta, tokom koje je u Uzbekistan doputovalo gotovo 300 predstavnika američkih poslovnih krugova, takođe je ukazala na napore Vašingtona da proširi ekonomske veze sa Centralnom Azijom, regionom u kojem je Kina postala vodeći trgovinski partner, dok Rusija zadržava dugogodišnje bezbjednosne i ekonomske veze. Na sastanku sa ministrima inostranih poslova Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana u okviru formata "C5+1", Rubio je izjavio da SAD žele da ojačaju svoje prisustvo, a da pritom od vlada u regionu ne zahtijevaju da biraju stranu između suparničkih sila. Upitan o navodima da je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio sastanak sa Trumpom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom radi razgovora o okončanju rata, Rubio je rekao da je bilo razgovora o mogućem susretu, ali da, prema njegovom saznanju, još nisu utvrđeni svi detalji. Rubio je istakao da je Trump i dalje posvećen okončanju sukoba, dodajući da će Vašington nastaviti da ispituje mogućnosti za pregovore, uprkos tome što do sada nije bilo napretka. "Ovo nije krivični postupak", rekao je Rubio odgovarajući na pitanje kakve dokaze administracija posjeduje da je Putin ozbiljan u namjeri da vodi mirovne pregovore. "Ovdje je riječ o diplomatiji, a u diplomatiji se uvijek nastavlja sa pokušajima". Naglasio je da će konačan dogovor zavisiti od spremnosti obje strane na ustupke. Rubio: Opasnosti koje prevazilaze granice UkrajineRubio je takođe branio odluku administracije da na 60 dana suspenduje određene sankcije, objasnivši da je cilj bio da se pregovorima koji su u toku, sa Rusijom i Ukrajinom, pruži šansa za postizanje rezultata. Ukazao je na sve veće ljudske žrtve i ekonomske posljedice rata, pozivajući se na Trumpovu tvrdnju, koju je više puta iznosio, da u borbama svakog mjeseca strada čak 25.000 ljudi. Rubio je upozorio da ovaj sukob nosi opasnosti koje prevazilaze granice Ukrajine i Rusije, posebno kada je riječ o Istočnoj Evropi. Naveo je da bi incidenti poput ometanja dronova putem elektronskog ratovanja, neuspjelih sabotaža i drugih događaja mogli da prouzrokuju štetu u susjednim zemljama, pa čak i da dovedu do šireg sukoba. SAD žele da se rat okonča, kako zbog njegovih razornih posljedica, tako i zbog rizika od dalje eskalacije, dodao je Rubio. Upitan o tvrdnji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je Vašington privremeno obustavio dio razmjene obavještajnih podataka sa Kijevom, prije nego što ju je ponovo uspostavio, Rubio je rekao da nikakvog prekida nije bilo. "Ne znam odakle mu te informacije, niti zašto to govori medijima", rekao je Rubio. Takođe je odbio da komentariše navode da Ukrajina nije dobila upozorenje prije nego što su ruske balističke rakete pogodile Kijev, rekavši da nije upoznat sa detaljima tog incidenta. Potvrdio je da su američki zvaničnici ranije ispitivali softverski problem u sistemu za rano upozoravanje koji koristi Ukrajina. Rubio je naveo da Vašington nije promijenio svoje diplomatsko prisustvo u Kijevu, iako bezbjednost američkih diplomata i objekata ostaje predmet zabrinutosti. Na pitanje da li su odnosi između administracija Trumpa i Zelenskog suštinski narušeni, Rubio je odgovorio da je prioritet Vašingtona okončanje rata. Potvrdio je da Ukrajina želi da proširi upotrebu satelitskog komunikacionog sistema Starshield, kojim upravlja američko Ministarstvo odbrane, za izvođenje napada izvan ukrajinske teritorije. Odbio je da detaljnije govori o tim pregovorima. SAD teže nadmetanju sa KinomRubijeva posjeta takođe je istakla ambiciju Vašingtona da ojača svoje ekonomsko prisustvo u Centralnoj Aziji, gdje je Kina glavni trgovinski partner svih pet država regije. Kineske kompanije su sklopile poslove koji se tiču regionalnih energetskih resursa i mineralnih sirovina, dok Rusija ostaje povezana sa ovim regionom putem naftovoda i gasovoda, bezbjednosnih aranžmana i migracije radne snage. Ruska invazija na Ukrajinu podstakla je vlade zemalja Centralne Azije da diverzifikuju svoje međunarodne odnose. Upitan na koji način SAD namjeravaju da se takmiče sa Kinom, Rubio je rekao da Vašington traži fer priliku za američke kompanije, a ne zahtijeva od vlada u regionu da prekinu postojeće veze. "Nije riječ o tome da dođemo ovdje i kažemo: 'Prestanite da razgovarate sa nekim drugim' ili 'Prestanite da sarađujete sa nekom drugom zemljom'", rekao je on. Rubio je naveo da je američka delegacija došla kako bi identifikovala mogućnosti za investicije i trgovinu, te da se očekuje objavljivanje sporazuma vrijednih više milijardi dolara. Uzbekistan, dodao je, želi da održi odnose sa više različitih sila. "Žele da budu prijatelji sa svima", rekao je Rubio o uzbekistanskoj vladi. "Žele da imaju odnose sa svima". Opisao je Uzbekistan kao ključnog regionalnog aktera, ukazujući na broj stanovnika, ekonomski razvoj i turistički potencijal te zemlje. Rubio je naveo da godišnji privredni rast od gotovo osam procenata, koji ova zemlja bilježi, pruža značajne mogućnosti za dalju saradnju. Takođe je pozvao na snažnije angažovanje SAD u Centralnoj Aziji, ističući da taj region tokom protekle dvije decenije nije dobio pažnju kakvu zaslužuje od strane američkih kreatora politika. Prema Rubijevim riječima, cilj posjete bio je postavljanje temelja za dugoročniju saradnju, a ne samo sklapanje niza trenutnih komercijalnih sporazuma. Ključne sirovine i energetska bezbjednostRubio je takođe naglasio važnost diversifikacije globalnih lanaca snabdijevanja, posebno kada je riječ o ključnim sirovinama koje se koriste u naprednim tehnologijama i industrijama. "Jednostavno nije pametno da cio svijet zavisi od jednog mjesta za 100 odsto bilo čega", rekao je on, ističući da prevelika zavisnost od jednog dobavljača čini zemlje ranjivim na političke tenzije i poremećaje. Zemlje koje posjeduju ključne sirovine i imaju kapacitete za njihovu preradu, dodao je, imaju ekonomski interes da te resurse razvijaju na odgovoran način. Vašington je zainteresovan za partnerstva koja bi mogla da donesu korist lokalnim ekonomijama, istovremeno diversifikujući izvore snabdijevanja za američku i globalnu industriju. Kada je riječ o energetici, Rubio je branio odluku administracije da odobri izuzeća od sankcija koja se tiču isporuka ruske nafte, odbacujući sugestiju da te mjere znače da je Vašington promijenio svoj stav o kupovini ruskih energenata. Rekao je da se prilikom donošenja odluka moraju uzeti u obzir globalne cijene, dostupnost energenata i ekonomske prilike u pojedinim zemljama, uključujući i njihovu sposobnost da pronađu alternativne dobavljače. "Američka inostrana politika nije određena isključivo ratom u Ukrajini", rekao je Rubio, dodajući da su važni i bilateralni odnosi, kao i širi ekonomski aspekti. Naveo je da je Vašington blizu postizanja trgovinskog sporazuma sa Indijom, što je još jedan faktor koji administracija uzima u obzir dok pokušava da pronađe ravnotežu između energetske politike i geopolitičkih prioriteta. Rubio podržava ukidanje amandmana Jackson-VanikRubio je takođe izrazio podršku ukidanju amandmana Jackson-Vanik, trgovinskog ograničenja iz doba Hladnog rata koje i dalje predstavlja dugotrajan problem u odnosima sa pojedinim bivšim sovjetskim republikama. Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) zašto taj amandman još uvijek nije ukinut, Rubio je odgovorio da odluka o tome zavisi od Kongresa, iako administracija podržava uklanjanje tih ograničenja. "Mi smo za njegovo ukidanje", rekao je on, dodajući da je administracija pozvala zakonodavce da djeluju. Rubio je napomenuo da je podršku ukidanju izrazio još tokom saslušanja u Senatu, te dodao da se i neki članovi Kongresa zalažu za taj potez. "Kongres jednostavno još nije stigao time da se pozabavi, ali se nadamo da će to učiniti", rekao je on. Ovaj amandman, usvojen 1974. godine, uslovljavao je normalne trgovinske odnose sa određenim zemljama sa netržišnom ekonomijom pitanjima prava na emigraciju i drugim uslovima. Iako je prvobitno bio usmjeren protiv sovjetskih ograničenja na emigraciju Jevreja, on je nastavio da utiče na trgovinsku politiku SAD prema državama nastalim nakon raspada Sovjetskog Saveza. Ukidanje ovog amandmana uklonilo bi dugotrajnu prepreku za bliže ekonomske odnose i pomoglo naporima Vašingtona da proširi poslovne veze sa Centralnom Azijom. Rubiov raspored u Samarkandu obuhvatao je sastanke sa ministrima inostranih poslova pet zemalja Centralne Azije, razgovore sa predsjednikom Uzbekistana Šavkatom Mirzijojevim, kao i susrete sa predstavnicima američke poslovne zajednice. Takođe je obišao trg Registan, istorijsko obilježje na Putu svile koje simbolizuje viševjekovnu ulogu Samarkanda kao trgovinskog raskršća. Posjeta je prethodila Rubijevom planiranom putovanju u Indiju, gdje su, prema riječima američkih zvaničnika, pregovori o bilateralnom trgovinskom sporazumu bili pri kraju.

Albanski premijer Edi Rama izjavio je da maskirane osobe koje su učestvovale u nasilnim sukobima tokom proteklih nekoliko dana ne predstavljaju studente niti njihove zahtjeve za boljim uslovima obrazovanja. Tokom sastanka sa zvaničnicima državne policije u ponedeljak, 19. oktobra, Rama je rekao da su se protesti pretvorili u talas nasilja koji, prema njegovim riječima, više nije povezan sa nezadovoljstvom vladom. "Ovo nije pobuna za obrazovanje", rekao je Rama, optužujući nasilne demonstrante za napade na policiju, institucije i privredne objekte. Isključio je mogućnost pregovora sa onima koji pribjegavaju nasilju, dok je dan ranije tvrdio da iza nemira stoje i strani uticaji. Pomenuo je Rusiju i Iran, ali nije iznio nikakve javne dokaze koji bi potkrijepili njihovu umiješanost. Protesti, koje su prvobitno pokrenuli studenti zbog nezadovoljstva obrazovnim sistemom, nedostatka prilika za zapošljavanje i korupcije, prerasli su u širi pokret protiv vlade. Šta se dogodilo u nedelju u Tirani?Protest održan 18. oktobra, šesti u nizu, počeo je oko podneva ispred Ministarstva prosvjete, gdje su studenti, srednjoškolci i drugi građani traže ostavku premijera. Dio demonstranata se potom uputio ka Trgu Skenderbeg i drugim institucijama u centru Tirane. Demonstranti su na policijske snage bacali kamenje, pirotehnička sredstva i molotovljeve koktele, na šta je policija odgovorila suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima. Sukobi su se proširili na nekoliko dijelova glavnog grada, a zabilježeni su požari i oštećenja na javnim objektima, uključujući Ministarstvo infrastrukture i energetike, kao i jednu policijsku stanicu. Napetosti su takođe izbile u blizini sjedišta dviju glavnih političkih stranaka: vladajuće Socijalističke partije i opozicione Demokratske partije. Prema izvještajima albanskih medija, Ministarstvo zdravlja je saopštilo da je do nedelje u devet sati uveče 28 osoba, među kojima su bili policajci, demonstranti, slučajni prolaznici i jedan medijski radnik, zatražilo ljekarsku pomoć u dvije bolnice. Usljed nastalih tenzija, Rama je otkazao zvaničnu posjetu Beču, planiranu za 19. oktobar, tokom koje je trebalo da se sastane sa austrijskim kancelarom Christianom Stockerom. Kako su protesti počeli?Najnoviji talas protesta počeo je 13. oktobra, podstaknut nezadovoljstvom studenata troškovima obrazovanja, uslovima na univerzitetima i nedostatkom ekonomskih perspektiva. Međutim, zahtjevi su se ubrzo proširili daleko izvan pitanja vezanih za obrazovanje. I drugi građani su se pridružili protestima, izražavajući nezadovoljstvo zbog troškova života, korupcije i načina na koji se zemljom upravlja. Protesti su dobili na zamahu u atmosferi nezadovoljstva, koja je djelimično podstaknuta ranijim protivljenjem projektu luksuznog turizma povezanom sa Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Tokom protekle nedelje, protesti su se proširili i na druge gradove u Albaniji, dok su se sukobi sa policijom intenzivirali. Prema navodima novinske agencije Reuters, do nedelje su vlasti podnijele krivične prijave protiv 388 osoba u vezi sa protestima. Stotine ljudi je privedeno, dok je sedam policajaca suspendovano sa dužnosti dok traje istraga o navodima o prekomjernoj upotrebi sile. Pokretu, međutim, nedostaje jedinstven politički predstavnik. Pojedini demonstranti izrazili su nezadovoljstvo ne samo vladom, već i tradicionalnom opozicijom. Međunarodne reakcijeEskalacija nasilja izazvala je reakcije Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Država. Evropska komisija osudila je napade na institucije i uništavanje imovine, istovremeno ističući pravo građana na mirne proteste. Predstavnici EU pozvali su vlasti da postupaju u skladu sa zakonom i da koriste srazmernu silu. Američka ambasada u Tirani pozvala je na uzdržanost i izbjegavanje nasilja, dok su pojedini američki zakonodavci, uključujući Joea Wilsona i Keitha Selfa, izrazili zabrinutost zbog situacije i zatražili da se poštuju prava demonstranata. Ovi događaji se odvijaju u trenutku kada Albanija nastoji da ubrza proces pristupanja EU, pri čemu je vlada postavila cilj da zemlja postane članica bloka do 2030. godine. Rama je iznio stav da bi nasilni protesti mogli da ugroze taj proces. Šta slijedi?Rama, koji je na vlasti od 2013. godine i koji je na parlamentarnim izborima 2025. osvojio četvrti mandat, nije dao nikakve naznake da će uvažiti pozive na svoju ostavku. U međuvremenu, demonstranti su nagovijestili da će nastaviti sa mobilizacijom, mada ostaje nejasno da li ovaj pokret može da održi brojnost učesnika i formuliše zajedničke zahtjeve koji prevazilaze samo odlazak premijera. Eskalacija nasilja takođe je pojačala pritisak za sprovođenje istrage o napadima na policiju i državne institucije, kao i o navodima da je protiv demonstranata upotrijebljena prekomjerna sila.

Predsjednik Donald Trump branio je svoju odluku da odustane od uvođenja sveobuhvatnih sankcija Rusiji, objašnjavajući to kao pokušaj da se Moskva zadrži za pregovaračkim stolom. Ova odluka naišla je na oštre kritike iz Kijeva, kao i od strane pojedinih američkih zakonodavca, koji smatraju da se time Kremlju šalje pogrešna poruka. Kasno uveče 16. oktobra, Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom se obustavljaju nove sankcije, predviđene zakonom koji nosi ime pokojnog američkog senatora Lindseyja Grahamma, inače snažnog zagovornika Ukrajine. Ovaj potez uslijedio je samo nekoliko dana nakon što je Trump odobrio privremeno ublažavanje sankcija na ruski dizel. Trump je prošlog mjeseca potpisao taj zakon na insistiranje zakonodavca koji žele da izvrše pritisak na Moskvu zbog sveopšte invazije na Ukrajinu, započete u februaru 2022. godine. Međutim, nedavne mjere ublažavanja sankcija izazvale su oštre kritike sa raznih strana; pojedini tvrde da Trump time pruža priliku Kremlju da finansira svoju ratnu mašineriju – optužba koju je predsjednik odbacio. "U procesu sam pregovaranja o miru u ratu između Rusije i Ukrajine i ne želim da učinim ništa što bi, na nepromišljen način, udaljilo Rusiju od pregovaračkog stola", napisao je Trump 18. oktobra na društvenoj mreži Truth Social. Okončanje ruskog rata protiv Ukrajine postalo je prioritet za Trampa na početku njegovog aktuelnog mandata u januaru 2025. godine, ali stavovi Kijeva i Moskve u pregovorima ostaju veoma udaljeni, zbog čega su razgovori zapali u ćorsokak. Kremlj ne nudi nikakve ustupke, više puta odbija pozive na potpuni prekid vatre i ostaje pri svojim zahtjevima – koji, između ostalog, uključuju rusku kontrolu nad teritorijama koje Moskva nije uspjela da zauzme u borbama. Usljed ovog zastoja, obje strane su intenzivirale napade. Moskva žestoko granatira Kijev i druge velike gradove, gađajući energetsku infrastrukturu i nanoseći ozbiljna oštećenja komunalnim sistemima u trenutku kada se Ukrajina priprema za zimu. Prema riječima gradonačelnika Vitalija Klička, kasno uveče 18. oktobra na Kijev je ispaljeno nekoliko balističkih raketa, pri čemu je pogođena i zgrada jednog medicinskog centra; Kličko je naveo da je u napadu poginula najmanje jedna osoba. Kao odgovor, ukrajinske oružane snage gađale su ruska postrojenja za preradu nafte, nastojeći da tako ometaju ruske vojne operacije. Ti napadi su razbjesnili Trumpa, čija se Republikanska stranka nalazi u neizvjesnoj borbi za kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom, i to u trenutku kada rast cijena goriva izaziva nezadovoljstvo među mnogim glasačima. Trump je takođe okrivio svog ukrajinskog kolegu, Volodimira Zelenskog, za nedostatak spremnosti da se okonča ruski rat protiv njegove zemlje, tvrdeći da on "ne želi da okonča ovaj rat, a vjerovatno to nikada nije ni želio". Zelenski je upozorio na teške posljedice po Ukrajinu ukoliko izostane podrška SAD. "Ako Sjedinjene Države stanu na stranu Rusije, naravno da nećemo pobijediti", rekao je Zelenski 18. oktobra u emisiji Meet the Press na televiziji NBC. "Želimo da imamo povjerenja u njega i nadam se da će promijeniti svoje odluke... Jer smatram da su to sve greške koje nam neće pomoći. A neće pomoći ni Sjedinjenim Državama". Dodao je da je razmjena obavještajnih podataka, za koju je Ukrajina ranije ove nedelje navela da je bila prekinuta, sada, po svemu sudeći, ponovo uspostavljena. "Veoma smo zahvalni na tome", rekao je Zelenski. "Sada funkcioniše". Prije nedelju dana, kada je Trump na društvenim mrežama jednostrano najavio "energetsko primirje", činilo se da Zelenski podržava obustavu napada, ali je napomenuo da očekuje da isto učini i Moskva. Međutim, s obzirom na to da su ruski napadi na ukrajinske energetske objekte nastavljeni, ukrajinski predsjednik je izjavio da je Kijev "završio" sa jednostranim obustavljanjem dejstava. Nije bilo naznaka da je Moskva podržala primirje koje je najavio Trump. Putin, koji je, prema navodima ruskih medija, ranije tokom nedelje posjetio jedno komandno mjesto, naredio je ruskoj vojsci da nastavi sa "masovnim i koordinisanim" napadima na ciljeve u Ukrajini. Moskva je ranije pokušavala da izvrši pritisak na Kijev kako bi ga primorala da prihvati njene beskompromisne zahtjeve, napadajući energetsku infrastrukturu te zemlje i ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja ili struje u uslovima ledenih temperatura. Trumpovo ublažavanje sankcija naišlo je na kritike mnogih zakonodavaca iz obe stranke u Sjedinjenim Državama, kao i međunarodnih partnera Ukrajine. Dok su zvaničnici Trumpove administracije, uključujući američkog ministra finansija Scotta Bessenta, branili poteze predsjednika, republikanski zakonodavac Don Bacon izjavio je da će odluke koje idu u prilog Kremlju "ostati zabilježene kao veoma sramotno poglavlje u istoriji SAD". Najnoviji Trumpovi komentari ukazali su na rastuće tenzije između Vašingtona i Kijeva povodom pristupa administracije prema Rusiji. Zelenski je prethodno saopštio da je razgovarao sa američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom. Dodao je da Ukrajina i Sjedinjene Države "pripremaju naredne korake u diplomatiji" i da njegova zemlja ostaje "spremna za konstruktivan i iskren rad, usmjeren ka postizanju stvarnog rezultata". "Mir se postiže samo snagom i saradnjom izgrađenom na povjerenju", naveo je Zelenski u objavi na društvenim mrežama povodom tih razgovora. "Činimo sve što je do nas da se to ostvari, kao i da osiguramo da pozicija Amerike bude snažna i da doprinese približavanju mira. Mira koji svi, osim Rusije, čekaju već četiri i po godine".