Budućnost Bosne i Hercegovine ne može se graditi na osnovu veličanja onih koji su odgovorni za najteže zločine iz prošlosti, navela je Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), nakon sahrane Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini. OHR na mreži X podsjeća da "budućnost u kojoj vlada mir, prosperitet i međusobno razumijevanje mora biti utemeljena na poštovanju dostojanstva svake žrtve i poštovanju istine, uključujući i činjenice utvrđene pred međunarodnim i domaćim sudovima". "Ratko Mladić bio je osuđeni ratni zločinac koji je preminuo služeći kaznu doživotnog zatvora. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju proglasio ga je krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti. Ove osuđujuće presude potvrđene su i u žalbenom postupku", ističe se u objavi. OHR navodi da "veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i negiranje genocida i drugih ratnih zločina, stvaraju podjele, nanose dodatnu bol žrtvama i njihovim porodicama, te ugrožavaju proces pomirenja". Dodaje se i kako OHR izražava solidarnost sa svim žrtvama, preživjelima i njihovim porodicama. Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo 27. augusta u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših saradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, te pripadnika Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, okupljeni su uzvikivali Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pjesmom. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je prethodno planiranu posjetu Srbiji, navodeći navela kako je veličanje osuđenog za ratne zločine i genocid "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". Na dan Mladićeve sahrane, američki kongresmeni Greg Murphy i Marc Veasey posjetili su Srebrenicu kako bi odali počast više od 8.300 žrtava genocida iz 1995. godine, potvrđujući predanost očuvanju istine i promovisanju odgovornosti, saopćila je američka ambasada u BiH. Krivičnim zakonom u BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Za ta djela predviđena je kazna zatvora do pet godina.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je 7. septembra da će iz Ambasade BiH u Srbiji biti povučeno gotovo cjelokupno diplomatsko osoblje, kao odgovor na postupke zvaničnika Srbije nakon smrti i sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Konaković je rekao da u Beogradu mogu ostati samo ambasador i konzul, jer o njihovom imenovanju i eventualnom opozivu odlučuje Predsjedništvo BiH, dok će ostalo osoblje biti povučeno. Konzularni poslovi trebali bi biti prebačeni na ambasade BiH u Zagrebu i Podgorici. Odluku je obrazložio dešavanjima u Srbiji nakon Mladićeve smrti, uključujući sahranu, komemoraciju i poruke koje su se pojavile u javnosti. "Da mogu, odmah danas bih prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom. Ono što mogu, radit ću na tome da odnose smanjim na najmanje moguće", poručio je Konaković. Konaković je rekao da ga "nije iznenadilo" prisustvo zvaničnika Republike Srpske na sahrani Ratka Mladića u Beogradu, najavivši da će tražiti sankcije "na svim adresama" za pojedince koji su prisustvovali tom događaju, uključujući i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović. Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić na Fejsbuku je u reakciji na Konakovićevu najavu optužio šefa diplomatije BiH za "licemerje" i naveo da on treba "najpre (da) izgovori imena srpskih žrtava, osudi zločine nad njima i objasni zašto se u Sarajevu i dalje slave osuđeni komandanti". Šef bh. diplomatije ocijenio je da je "posljednji alarm za uzbunu" bila poruka "Pravac Potočari" istaknuta na utakmici Crvene zvezde, navodeći da takvi događaji predstavljaju nastavak veličanja ratnih zločina i njihovih počinilaca. Tokom derbija Crvene zvezde i Partizana 6. septembra, navijači na sjevernoj tribini stadiona Rajko Mitić istakli su veliku sliku Ratka Mladića uz natpis: "Pravac Potočari". Njegova slika je ostala izložena na sjevernoj tribini tokom cijele utakmice. Konaković je najavio i diplomatsku ofanzivu prema Evropskoj uniji i drugim međunarodnim partnerima, uključujući slanje više nota i pisama kojima će, kako je rekao, tražiti jasnu reakciju na odnos Srbije prema presuđenim ratnim zločinima. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina više neće pasivno odgovarati na pokušaje revizije činjenica o ratnim zločinima, te će diplomatskim kanalima intenzivnije predstavljati, kako je naveo, istinu o događajima iz proteklog rata. Ko je iz BiH otišao na ispraćaj Mladića?Posmrtnom ispraćaju ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu prisustvovali su najviši zvaničnici bh. entiteta Republika Srpska- članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, entitetski predsjednik i premijer, Siniša Karan i Savo Minić, Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, te više ministara entitetske vlade. Počast Mladiću odali su i Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, te gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, te predstavnici opozicione Srpske demokratske stranke Branko Blanuša i Marinko Božović. Međunarodna upozorenja zbog veličanja MladićaIz Delegacije EU u BiH upozoreno je 7. septembra kako je "bilo kakvo veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i za njih nema mjesta niti u EU niti u zemljama kandidatima za članstvo u EU". Na sahranu uz vojne i državne počasti prethodno su reagovali američki senatori Jeanne Shaheen, Chuck Grassley i Keith Self, koji su pozvali vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj da se distanciraju od ceremonije. "Ratko Mladić bio je ratni zločinac i arhitekta genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka“, naveli su senatori u zajedničkoj izjavi, upozoravajući da bi veličanje njegove smrti predstavljalo skrnavljenje sjećanja na žrtve i test spremnosti Srbije i Republike Srpske da raskinu s nasljeđem ratnih zločina. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je prethodno planiranu posjetu Srbiji, ocijenivši da je veličanje osobe osuđene za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini nespojivo s vrijednostima na kojima počiva evropski put. Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je u Beogradu u ponedjeljak, 7. septembra, uz najavljene vojne i državne počasti. Mladiću je u subotu, 5. septembra, u Domu Vojske Srbije u Beogradu održana komemoracija, uz prisustvo, između ostalih, ministra pravde Srbije Nenada Vujića i predsjednika RS, Siniše Karana. Inače, u danima nakon Mladićeve smrti, u pojedinim gradovima u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska, održani su skupovi u znak sjećanja na njega, a najveći skup je održan u Banjaluci 1. septembra. Takođe, u narativima beogradskih i banjalučkih medija, Mladić je prikazan kao žrtva Tribunala, koji nije htio da ga pusti na liječenje u Srbiju, dok se njegova presuda i žrtve gotovo ni ne spominju.

Vlada Srbije u ponedeljak je usvojila predlog premijera Đura Macuta da se predsedniku države uputi poziv za raspuštanje Narodne skupštine, što je procedura koja prethodi raspisivanju izbora. Prema Ustavu Srbije, predsednik može, na obrazloženi predlog Vlade, raspustiti Narodnu skupštinu. Macut je u obraćanju na vanrednoj sednici Vlade rekao da su izbori prilika da se učvrste institucije, spuste tenzije u društvu i politička borba s ulica vrati u institucije. Istovremeno sa raspuštanjem Narodne skupštine predsednik Republike raspisuje izbore za narodne poslanike, tako da se izbori okončaju najkasnije za 60 dana od dana raspisivanja. Vanredne izbore od maja 2025. godine zahtevaju studenti u blokadi, koji su mesecima predvodili antivladine demonstracije sa kojih se tražila odgovornost za smrt 16 ljudi na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Macut je rekao da Vlada, "posebno uvažavajući činjenicu da su u delu javnosti prisutni zahtevi za raspisivanje novih, vanrednih izbora", predlaže predsedniku Aleksandru Vučiću da raspusti Skupštinu i raspiše izbore za narodne poslanike, saopštila je Vlada Srbije. Predstavnici vlasti su u više navrata najavljivali njihovo raspisivanje, dok je predsednik Vučić izjavio i da će se povući sa predsedničke funkcije, pre isteka mandata u aprilu 2027. godine. Narodna skupština koja je raspuštena vrši samo tekuće ili neodložne poslove, određene zakonom. Parlamentarne izbore prethodno je najavio Vučić koji je rekao da će biti održani 18. ili 25. oktobra, dok se o ovom drugom datumu sve češće spekuliše u javnosti i medijima Zakonom je predviđeno da parlamentarne izbore raspisuje predsednik države i da od dana raspisivanja do dana održavanja ne sme da prođe manje od 45, niti više od 60 dana. Prethodni parlamentarni izbori održani su u decembru 2023. Obeležili su ih navodi opozicije, nevladinih organizacija i međunarodnih posmatrača o ozbiljnim nepravilnostima, pritiscima na birače, zloupotrebi javnih resursa i funkcionerskoj kampanji. Dok vlast tvrdi da su izborni uslovi od tada unapređeni u skladu sa preporukama Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), deo domaćih organizacija ocenjuje da ključni problemi nisu rešeni. Poslednji lokalni izbori koji su u martu 2026. održani u 10 opština u Srbiji protekli su uz incidente, fizičke sukobe, prisustvo policije na ulicama i optužbe za brojne nepravilnosti. Posmatračka misija Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope (SE) saopštila je da su članovi njihove delegacije bili svedoci nasilja u skoro svim opštinama koje su posetili tokom održavanja lokalnih izbora. Istovremeno, OEBS je zabeležio i "nezapamćen" nivo napada na novinare. Vladajuća Srpska napredna stranka proglasila je tada pobedu u svih 10 opština i odbacila sve kritike i optužbe za nepravilnosti.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) sljedećeg mjeseca putuje u zemlje Zapadnog Balkana, potvrđeno je iz ove institucije. Međutim, nema potvrde da li će u okviru turneje posetiti i Srbiju. "Izbegavanje Srbije u okviru turneje je opcija koja se ne isključuje", kazao je jedan visokorangirani zvaničnik Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE), pod uslovima anonimnosti. Da sve zemlje regiona možda neće biti obuhvaćene agendom nagovestila je i portparolka Komisije. "Mogu da potvrdim da će, kao i svake godine, predsednica posetiti Zapadni Balkan. Program se još uvek kreira i, stoga, nisam u mogućnosti da potvrdim koje će zemlje biti uključene, odnosno da li će sve zemlje Zapadnog Balkana biti obuhvaćene programom. Još uvek radimo na programu", izjavila je na konferenciji za novinare portparolka Evropske komisije Paola Pinjo. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen trebalo bi u oktobru da krene na redovnu godišnju turneju po Zapadnom Balkanu, tokom koje tradicionalno posećuje sve zemlje regiona, uključujući Srbiju. Međutim, ovog puta upravo Srbija može predstavljati problem. Ako dođe do posete Srbiji, bilo bi to samo nekoliko nedelja nakon sahrane Ratka Mladića, međunarodno osuđenog za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Takođe, to bi bio period moguće predizborne kampanje, budući da postoje nagoveštaji da bi vanredni izbori mogli biti raspisani uskoro, kao i potvrde da su aktivisti i opozicioni političari bili mete špijunskog softvera uoči mogućih ključnih izbornih ciklusa. Iz redova Evropskog parlamenta već postoje pozivi da ona ovog puta ne poseti Srbiju. Ranije je evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala posetu Beogradu. Ona je 4. septembra, saopštila da je veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, nakon njegove smrti, "nespojivo sa vrednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". Kos je otkazala posjetu u jeku intenziviranja glorifikacije njegovog lika i dela i nakon višednevnih najava da bi mogla biti organizovana državna sahrana. Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, bit će sahranjen u Beogradu u ponedjeljak, 7. septembra, uz vojne i državne počasti. Na dan Mladićeve sahrane, američki kongresmeni Greg Murphy i Marc Veasey posjetili su Srebrenicu kako bi odali počast žrtvama za više od 8.300 žrtava genocida iz 1995. godine, potvrđujući predanost Amerike očuvanju istine i promovisanju odgovornosti, saopćila je američka ambasada u BiH. Mladić je preminuo 27. augusta u Hagu, gdje je izdržavao kaznu, u 85. godini, a bit će sahranjen na Topčiderskom groblju u Beogradu. Haški tribunal osudio je Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari uputio je 7. septembra formalnu žalbu Fudbalskom savezu Srbije zbog incidenata na fudbalskoj utakmici Crvena zvezda-Partizan održanoj dan ranije. Tokom derbija Crvene zvezde i Partizana, navijači na sjevernoj tribini stadiona Rajko Mitić istakli su veliku sliku Ratka Mladića uz natpis: "Pravac Potočari". Njegova slika je ostala izložena na sjevernoj tribini tokom cijele utakmice. Haški tribunal osudio je Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. "Oni reproduciraju riječi koje je Ratko Mladić izgovorio u julu 1995. godine u kontekstu zauzimanja Srebrenice i kretanja prema Potočarima, gdje su hiljade bošnjačkih civila tražile zaštitu. Ono što je uslijedilo nakon pada Srebrenice sudski je utvrđeno van razumne sumnje pred međunarodnim krivičnim sudovima: više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka je ubijeno, a zločini počinjeni u Srebrenici predstavljaju genocid", navodi se u žalbi. Ističe se i kako ponašanje navijača "nije pravilno okarakterisano kao obično nedolično ponašanje, provokativna koreografija ili političko izražavanje na fudbalskoj utakmici". "Radilo se o namjernom korištenju fudbalskog stadiona za veličanje osobe koja je konačno osuđena za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i, što je još ozbiljnije, za reprodukciju riječi direktno povezanih sa početkom operacije koja je kulminirala genocidom u Srebrenici. Činjenica da je relevantna koreografija naknadno distribuirana putem službenih komunikacija samog kluba materijalno otežava stvar i zahtijeva od FSS-a da ispita ne samo odgovornost navijača, već i ponašanje i odgovornost samog FK Crvena zvezda", dodaje se. U žalbi se ističe i da, prema izvještajima sa stadiona, demonstraciju je aplaudirao značajan dio od otprilike 25.000 prisutnih gledalaca. Isti događaj je navodno uključivao ponovljeno skandiranje imena Ratka Mladića. "Posebno ozbiljno, minuta šutnje je, također, održana u Mladićevu čast prije utakmice, uz pratnju putem razglasa stadiona riječima: "Neka mu je vječna slava i hvala", navodi se. Iz Memorijalnog centra Srebrenica traže da se utvrdi ko je odobrio minutu šutnje, kao i objavu putem službenog razglasa stadiona, da li je FK Crvena zvezda, bilo koji od njegovih službenika ili bilo koja osoba koja djeluje u njegovo ime imao prethodno znanje o planiranoj koreografiji. Pored toga, od uprave kluba se traži i da odgovori kakva je sigurnosna procjena provedena u vezi s transparentima, zastavama i koreografijom primljenim na stadion, da li su relevantni transparenti i materijali pregledani prije ulaska, da li su delegat utakmice, komesar za sigurnost i drugi nadležni službenici zabilježili incidente, kao i koje je korake, ako ih je bilo, klub preduzeo tokom utakmice kako bi prekinuo prikaze ili objave. Memorijalni centar smatra posebno značajnim navodnu objavu slika na službenom profilu FK Crvena zvezda na društvenim mrežama koje prikazuju koreografiju "Pravac Potočari", uz emoji pozdrava. Evropska fudbalska unija (UEFA) nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa hoće li, na osnovu izvještaja delegata utakmice, dostupnih snimaka i drugih dokaza, pokrenuti novi disciplinski postupak protiv Crvene zvezde ili bilo koje druge odgovorne strane. U međuvremenu, američki kongresmeni Greg Murphy i Marc Veasey posjetili su Srebrenicu kako bi odali počast žrtvama genocida iz 1995. godine, naveli su iz Američke ambasade u BiH. "Odajemo počast onima kojih više nema i iskazujemo solidarnost s preživjelima," naveli su iz ambasade na platformi X. Incident nekoliko dana nakon što je klub kažnjenPrije tri dana, Evropska fudbalska unija kaznila je Crvenu zvezdu iz Beograda i Borac iz Banjaluke zbog rasističkog ponašanja njihovih navijača pošto je na utakmicama tih klubova u evropskim takmičenjima odavana počast Ratku Mladiću, osuđenom zbog genocida i drugih ratnih zločina. Disciplinska komisija UEFA-e saopštila je 4. septembra da je Crvenoj zvezdi izrečena novčana kazna od skoro 100.000 eura zbog rasističkog ponašanja i neprikladnog skandiranja, kao i zabrana prodaje ulaznica njenim navijačima za naredno gostovanje u evropskom takmičenju. Tokom utakmice navijači beogradskog kluba istakli su transparente "Generale, velika slava i hvala", uz skandiranje imena Ratka Mladića, a nakon toga je FK Crvena zvezda na svojim zvaničnim profilima na društvenim mrežama objavila fotografije na kojima su sporni transparenti jasno vidljivi. Zbog rasističkog i/ili diskriminatorskog ponašanja navijača Zvezda je kažnjena s 40.000 eura, dok je zbog prenošenja poruke koja nije prikladna za sportski događaj kažnjena s 50.000 eura. Klub je kažnjen i s 8.250 eura zbog nedoličnog ponašanja ekipe na gostovanju u Plzenju. Na utakmici Borca s Vikingurom Rejkjavik, 27. augusta na dan Mladićeve smrti, na tribinama gradskog stadiona u Banjaluci odata je počast Mladiću. Disciplinska komisija UEFA je saopštila da je banjalučki klub zbog rasističkog i/ili diskriminatorskog ponašanja navijača kažnjen novčano s 30.000 eura, dok je naloženo djelomično zatvaranje stadiona za narednu utakmicu Borca u evropskom takmičenju. Borac je kažnjen i s 4.000 eura zbog nedoličnog ponašanja ekipe, s 3.500 eura zbog paljenja pirotehnike, dok je član stručnog štaba Bogoljub Zeljković kažnjen s 2.000 eura zbog vrijeđanja službenog lica utakmice. Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Pored genocida nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine, Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine.

Na prvom suđenju koje se protiv njega vodi pod sumnjom za špijunažu na štetu Kosova i za ucjenu Fatmir Šeholi (Sheholli) izjasnio se da nije kriv. "Osjećam se nevinim", izjavio je Šeholi 7. septembra u Osnovnom sudu u Prištini povodom obje krivične optužbe. Šeholi je optužen za saradnju s Odbrambeno-sigurnosnom agencijom Srbije (BIA) i za ucjenjivanje jedne osobe za iznos od 13.000 eura. "Optuženi je u potpunosti sproveo konkretan plan koji je imao za cilj nanošenje štete interesima Republike Kosovo i miješanje u izborni proces održan 12.10.2025. godine", rekao je specijalni tužilac Bekim Kodraliu. Advokat Šeholija Mentor Neziri izjavio je da se optuženi saglasio da u ovoj fazi ne podnosi zahtjev za odbačaj optužnice, s obzirom na to da se Šeholi nalazi u pritvoru i da postoji mnogo ličnih dokaza koji će biti izvedeni. "Predlažemo sudu da prihvati naš prijedlog i da odmah započne glavni pretres čim sud bude u mogućnosti da zakaže ročište", rekao je advokat. Sudija u ovom predmetu Avni Syla rekao je da će stranke biti obaviještene o terminu narednog ročišta čim bude imenovano sudsko vijeće za ovaj predmet. Optužnica protiv ŠeholijaU optužnici na 80 stranica, Tužilaštvo tvrdi da je Šeholija regrutovala Bezbedonosno-informativna agencija Srbije (BIA) od neutvrđenog datuma do 9. oktobra 2025. godine, te da je izvještavao Bojana Dimića, direktora Uprave za borbu protiv terorizma i međunarodnog organizovanog kriminala. Šeholi se tereti da je prikupljao, obezbjeđivao i putem telefonskih poruka prosljeđivao ovom agentu BIA-e informacije i dokumente koji se odnose na političke aktivnosti, sigurnosnu situaciju i funkcionisanje kosovskih institucija. On je uhapšen u oktobru 2025. godine pod sumnjom za špijunažu, a i dalje se nalazi u pritvoru. U ponedjeljak je u sudnici kao oštećena strana bio prisutan i vršilac dužnosti ministra za zajednice i povratak Kosova Nenad Rašić. U međuvremenu, drugi oštećeni Arben Jetullahu, za kojeg se sumnja da ga je Šeholi ucjenjivao, prema navodima Tužilaštva nije bio prisutan. "Optuženi je tokom 2022. godine i kontinuirano do decembra 2025. godine, uključujući i vrijeme dok se nalazio u pritvoru, ucjenjivao Arbena Jetullahua", rekao je Kodraliu. Prema optužnici, Šeholi je djelovao u koordinaciji s visokim zvaničnikom BIA-e Dimićem, osiguravajući materijale koje je namjeravao distribuirati kosovskim medijima preko novinara Milaima Zeke. Ova aktivnost navodno je imala za cilj stvaranje srpskog narativa protiv ministra Nenada Rašića i njegovog kabineta, služeći kao sredstvo javnog pritiska samo nekoliko dana prije lokalnih izbora održanih 12. oktobra 2025. godine. "Nakon ovog sastanka između optuženog Fatmira Shehollija i novinara Milaima Zeke, potvrđuje se osnovana sumnja da je materijale koje je optuženi dobio od BIA-e, odnosno od Bojana Dimića, što je potvrđeno i posebnim istražnim mjerama, optuženi Šeholi djeluje prema organizovanom planu i s ciljem vršenja pritiska i ucjene protiv Nenada Rašića i njegovih zvaničnika, predajući materijale za objavu Milaimu Zeki, dok je zauzvrat dokazano da je ovaj drugi primio iznos od 1.000 eura", navodi se u optužnici. Nakon ročišta, Rašić je govorio o nekoliko telefonskih prijetnji za koje je rekao da ih je primio prošle godine. "Osoba s telefonskim brojem iz Srbije pozvala je 24. jula prošle godine pet ili šest mojih saradnika, govoreći im 'dođite u Beograd, ako ne dođete bit će posljedica, bit će loše po vas'", rekao je Rašić medijima. Slučaj Šeholi jedan je od nekoliko slučajeva sumnje na špijunažu u korist Srbije koje su kosovske vlasti istraživale posljednjih godina. U junu prošle godine, Osnovni sud u Prištini osudio je Aleksandra Vllajića na pet godina zatvora nakon što je priznao krivicu za špijunažu kao pripadnik BIA-e, dok se Bedriju Shabaniju i Muharremu Qerimiju također sudi po optužbama za špijunažu u korist Srbije. U međuvremenu, u avgustu ove godine, Fehim Sali je uhapšen pod optužbom za špijunažu u korist Srbije. Specijalno tužilaštvo tvrdi da je prikupljao, između ostalog, informacije o osobama koje pripadaju vehabijskom pokretu.

Američki senatori Jeanne Shaheen, Chuck Grassley i Keith Self, pozvali su vlasti u bh. entitetu Republika Srpska i u Srbiji da se distanciraju od sahrane Ratku Mladiću, osuđenom na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini. U zajedničkoj izjavi senatori podsjećaju na Mladićevu odgovornost za genocid i druge zločine u BiH, ističući da zajedno predstavljaju neke od najnehumanijih zločina počinjenih na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata. "Ratko Mladić bio je ratni zločinac i arhitekta genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Njegove snage bile su odgovorne i za gotovo četverogodišnju opsadu Sarajeva, jednu od najdužih opsada u modernoj istoriji. Njegova djela zajedno predstavljaju neke od najnehumanijih zločina počinjenih na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata", navodi se u zajedničkoj izjavi. Dodaje se da je "duboko zabrinjavajuće što je Srbija najavila da će Mladić biti sahranjen uz državne i vojne počasti, kao i to što je Milorad Dodik Mladića nazvao 'borcem za srpsku slobodu'". "To je skrnavljenje sjećanja na njegove žrtve i regije koja još uvijek živi s posljedicama njegove kampanje etničkog čišćenja, ukoliko bilo koja vlada obilježava ili veliča njegovu smrt. Naredni dani biće test jesu li Srbija i Republika Srpska spremne raskinuti s prošlošću i krenuti prema članstvu u Evropskoj uniji i euroatlantskim integracijama ili će dopustiti da ta prošlost ponovo stane na put boljoj budućnosti njihovih građana", navedeno je u izjavi. Američki senatori pozivaju Vladu Srbije i Vladu Republike Srpske da se suzdrže od bilo kakvog učešća ili povezivanja s planiranim ceremonijama, te da osiguraju da "nijedna javna izjava niti službeni čin ne obilježava Mladića kao bilo šta drugo osim onoga što je bio: osuđeni arhitekta genocida. Istovremeno, kongresmeni Greg Murphy i Marc Veasey posjetili su 7. septembra Potočare kako bi odali počast žrtvama genocida iz 1995. godine i potvrdili predanost Amerike očuvanju istine i promovisanju odgovornosti. "Odajemo počast onima kojih više nema i iskazujemo solidarnost s preživjelima", navodi se u objavi Ambasade SAD u BiH na X mreži. Istovremeno, evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je prethodno planiranu posjetu Srbiji, navodeći navela kako je veličanje osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, biće sahranjen u Beogradu u ponedjeljak, 7. septembra, uz najavljene vojne i državne počasti. Mladiću je u subotu, 5. septembra, u Domu Vojske Srbije u Beogradu održana komemoracija, uz prisustvo, između ostalih, ministra pravde Srbije Nenada Vujića i predsjednika RS, Siniše Karana. Inače, u danima nakon Mladićeve smrti, u pojedinim gradovima u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska, održani su skupovi u znak sjećanja na njega, a najveći skup je održan u Banjaluci 1. septembra. Takođe, u narativima beogradskih i banjalučkih medija, Mladić je prikazan kao žrtva Tribunala, koji nije htio da ga pusti na liječenje u Srbiju, dok se njegova presuda i žrtve gotovo ni ne spominju.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo 27. augusta u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših suradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, te pripadnika Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, okupljeni su uzvikivali Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pjesmom. Komemoraciju, opijelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca. 'Odavanje počasti Mladiću ogledalo Srbije'Dok su u glavnom gradu Srbije hiljade ljudi veličale njegovu ratnu prošlost, porodice žrtava genocida upozorile su da Mladićeva sahrana 'prijeti da postane najveći fašistički skup u Evropi'. U Srebrenici, gdje je u julu 1995. godine pod Mladićevom komandom u genocidu ubijeno više od 8.300 Bošnjaka, poručuju da je odavanje pošte generalu "ogledalo Srbije". "Kao da je neki državnik. To je strašno za mene. Al' eto, neka sad, to je ogledalo Srbije, neka čitav svijet vidi", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Fazila Efendić, predsjednica udruženja "Majke Srebrenice", koja je izgubila sina, muža i još 22 člana šire porodice. Posmrtni ostaci haškog osuđenika bili su prethodno izloženi u crkvi Svetog Luke u Beogradu, u kojoj je opijelo služio poglavar Srpske pravoslavne crkve Porfirije. Tokom obreda nad kovčegom, koji je prekriven zastavama Srbije i eniteta RS, Porfirije je kazao da će ime haškog osuđenika "ostati duboko utkano u pamćenje i molitve najvećeg dela srpskog i pravoslavnog naroda". Za Mladića je rekao da ga narod vidi kao "vojnika i komandanta koji je u teškom vremenu stajao na čelu vojske svoga naroda". Uoči sahrane, hiljade ljudi čekalo je u ponedjeljak u redovima ispred crkve kako bi odali počast, a mnogi u majicama s Mladićevim likom i simbolima ratnih vojnih formacija. Odbacivanje dokaza i presudeMeđu hiljadama ljudi koji su više sati čekali u redu kako bi odali poštu Mladiću bio je Radiša iz Beograda. "Ja sam njega zvao legenda od prvog dana, i evo on je otišao u legendu", rekao je on. Upitan kako gleda na pravosnažnu presudu i dokaze koji su u Hagu izvedeni protiv Mladića, a kojima je dokumentovan genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, Radiša odgovara da u to "ne veruje". "Sve su to priče. Da ima pogibije u ratu, naravno da ima, ali u borbama. Da on (Mladić) počini zločin, taj čovek to nikad ne bi mogao", rekao je on. Dokaze protiv Mladića odbacuje i Jela. "Ja u to ne verujem, on nikad nije bio taj. On je mene u ratu spasio", kaže za RSE. Vesna je rekla da joj je bilo važno da dođe i pokloni se Mladiću, opisujući ga kao "velikog srpskog heroja koji je čuvao narod preko Drine". "Ja sam dete rata i da nije bilo njega, njegove hrabrosti i vojske, mog oca, strica i svih ostalih očeva koji su nas branili, ne bi bilo ni nas", naglašava. Upitana da li je razmišljala kako je danas porodicama žrtava genocida u Srebrenici, dok gledaju veličanje Mladića, Vesna odgovara: "Pa verovatno isto kao i žrtvama naših nekih porodica koje su izgubile svoje najmilije". Dokaze i presudu protiv Mladića odbacuje, ponavljajući tvrdnje srpskih vlasti kojima negiraju genocid u Srebrenici. Zvaničnici RS i Srbije na sahraniKako bi odali počast Mladiću, u Beogradu su, pored ostalih, bili članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, predsjednik eniteta RS Siniša Karan, predsjednik enitetske Vlade Savo Minić i ostali enitetski zvaničnici. Među njima je bio ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić, te Aleksandar Vulin, član Senata entiteta RS i bivši ministar u Vladi Srbije, koji je sankcioniran od Washingtona zbog veza s Rusijom. Među okupljenima u Beogradu su se, također, mogli vidjeti gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kao i članovi ogranka ruske bajkerske grupe "Noćni vukovi", poznate po podršci Kremlju. Mladiću su počast odali i ministri u Vladi Srbije Nikola Selaković, Darko Glišić, Bratislav Gašić, Nenad Vujić i Nenad Popović. Na sahrani nije bili predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je ranije izjavio da ne može prisustvovati jer je u Beogradu u posjeti predsjednik Uzbekistana Šavkat Mirzijojev. Vučić je ranije poručio da je "uradio sve" da sahrana protekne na "dostojanstven način" i odbacio je osude iz EU zbog organizacije Mladićeve sahrane uz državne počasti. Provladini mediji prenijeli su da je bio prisutan sin predsjednika Srbije Danilo Vučić i ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko. Organizirani dolazak autobusimaU blizini crkve Svetog Luke u Beogradu u ponedjeljak je bio parkiran veći broj autobusa, sa registarskim tablicama iz Srbije, BiH i Crne Gore. U jutarnjim satima, četiri autobusa sa demobilisanim borcima nekadašnje Vojske RS doputovala su iz Banjaluke za Beograd, a prevoz je organizovala Boračka organizacija RS (BORS), koja okuplja ratne veterane iz ovog bh. entiteta. Mladić je preminuo u 85. godini 27. augusta u Hagu, gdje je izdržavao kaznu nakon presude kojom je osuđen po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Reakcija zbog veličanja ratnog zločincaU danima nakon Mladićeve smrti, u gradovima u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska, održani su skupovi u znak sjećanja, a najveći skup je održan u Banjaluci 1. septembra. Takođe, u narativima beogradskih i banjalučkih medija, Mladić je prikazan kao žrtva Tribunala, koji nije htio da ga pusti na liječenje u Srbiju, dok se njegova presuda i žrtve gotovo ni ne spominju. Misija OSCE-a u BiH u ponedjeljak je saopćila da je zabrinuta zbog direktnog prijenosa komemoracije Mladiću na Radio-televiziji RS (RTRS), tokom koje su ga govornici u više navrata veličali. Pozvali su Regulatornu agenciju za komunikacije (RAK) BiH da bez odlaganja procjeni takvo izvještavanje i da "srazmjerno odgovori na svako utvrđeno kršenje". Evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je prethodno planiranu posjetu Srbiji, navodeći navela kako je veličanje osuđenog za ratne zločine i genocid "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". Na dan Mladićeve sahrane, američki kongresmeni Greg Murphy i Marc Veasey posjetili su Srebrenicu kako bi odali počast više od 8.300 žrtava genocida iz 1995. godine, potvrđujući predanost očuvanju istine i promovisanju odgovornosti, saopćila je američka ambasada u BiH. Krivičnim zakonom u BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Za ta djela predviđena je kazna zatvora do pet godina.

Srpska pravoslavna crkva saopštila je da će opelo bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, osuđenom za genocid i druge ratne zločine u BiH, biti održano u ponedeljak u 12 časova. Navodeći da je Mladić "pravoslavni hrišćanin i vojnik sprski", SPC je u nedelju navela da će opelo biti u hramu Svetog apostola i jevanđelista Luke. Komemoracija Mladiću, koji je preminuo u Hagu pošto je osuđen na zatvor zbog genocida i drugih ratnih zločine u BiH, održana je u subotu u Domu Vojske Srbije u Beogradu, uz prisustvo, između ostalih, Ministra pravde Srbije Nenada Vujića i predsednika bh. entiteta Republika Srpska Siniše Karana. Avion s telom Mladića sleteo je u četvrtak na beogradski aerodrom Nikola Tesla. Mladić će, prema najavi njegovog sina, biti sahranjen u ponedeljak na Topčiderskom groblju u Beogradu. Ranije je ministar Vujić rekao da će Mladić biti sahranjen uz najviše državne počasti. Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji osudila je, kako je navela, zloupotrebu državnih resursa koji su korišćeni prilikom dopremanja tela i najave državne komemoracije osuđenom za genocid i zločine protiv čovečnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je planiranu posetu Srbiji, navodeći da je veličanje osuđenog za ratne zločine i genocid "nespojivo s vrednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji".

Rusija je slala otetu ukrajinsku decu u letnji kamp u Severnoj Koreji, navodi se u dokumentu Evropske unije u koji je imao uvid RSE, s planom nove runde sankcija Moskvi. U dokumentu se navode ljudi i entiteti koji će biti uključeni u nove sankcije EU Rusiji koje će biti odobrene sledeće nedelje. Ljudi za koje se predlažu sankcije uglavnom su vodeći zvaničnici na teritorijama koje je Rusija okupirala na Krimu i u Donbasu, ali možda najznačajnija stavka na listi je Međunarodni dečji kamp Songdovon, kojim upravljaju severnokorejske vlasti. U dokumentu se navodi da taj kamp "učestvuje u organizovanim programima koji uključuju premeštanje ukrajinske dece s privremeno okupiranih teritorija Ukrajine u Severnu Koreju". Premeštanja koordinišu ruski zvaničnici i, iako bi trebalo da je reč o "kulturnoj razmeni", u dokumentu se napominje da ona "služi široj propagandnoj funkciji: ukrajinska deca su izložena pažljivo odabranim... proruskim narativima". Drugim rečima, dodaje se u dokumentu, kamp je "direktno uključen u nezakonito premeštanje, ideološku indoktrinaciju i militarizaciju ukrajinske dece u koordinaciji s Ruskom Federacijom". Kamp se nalazi na istočnoj obali Severne Koreje, na Japanskom moru, oko 95 kilometara od granice s Južnom Korejom. Uri turs, severnokorejska kompanija koja promoviše kamp, navodi da je najveći u zemlji i da je otvoren 1960. radi "promovisanja međunarodnog prijateljstva". Protiv kampa je u maju uvela sankcije Velika Britanija zbog "pružanja podrške programu vlade Rusije za prisilnu deportaciju i prevaspitavanje ukrajinske dece". Severna Koreja je odgovorila povlačenjem svog ambasadora u Londonu i pogoršanjem odnosa. Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je nalog za hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina zbog "nezakonite deportacije... ukrajinske dece". Umešanost Severne Koreje u rusku kampanju otmice dece izgleda da pojačava njenu ulogu u ratu. Severna Koreja je 2024. poslala oko 12.000 vojnika da se bore uz ruske snage posle upada Ukrajine u Kursku oblast. Južnokorejska obaveštajna služba je izvestila da je oko 2.000 severnokorejskih vojnika poginulo u borbama. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao da će još severnokorejskih vojnika biti poslato u Rusiju, verovatno da upravljaju balističkim raketama koje je proizveo Pjongjang. Među entitetima navedenim na listi sankcija EU su drugi takozvani "letnji kampovi" u Rusiji ili u okupiranim regionima Ukrajine. Prema EU, deca koja se tamo odvode izložena su programima koji promovišu "lojalnost Rusiji, ruski nacionalni identitet, usvajanje ruskih nacionalnih vrednosti, vojnoistorijske teme i učešće u aktivnostima povezanim s vojno-patriotskim organizacijama". U dokumentu se navodi da takve deportacije "predstavljaju teška kršenja međunarodnog prava i kršenje osnovnih prava deteta s ciljem brisanja ukrajinskog identiteta i potkopavanja očuvanja budućih ukrajinskih generacija".

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je na nastavak trilateralnih pregovora sa SAD i Rusijom nakon što su američki izaslanici Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i Džared Kušner (Jared Kushner) završili razgovore u Kijevu i Moskvi – uključujući susret s ruskim liderom – u okviru nastojanja da se okonča sukob, koji je u petoj godini. I Zelenski i Vitkof opisali su razgovore u nedelju kao "sadržajne", pri čemu je ukrajinski predsednik rekao novinarima da su strane, između ostalog, razgovarale o bezbednosnim i ekonomskim garancijama za Kijev, isporuci hitno potrebnih raketa za protivvazdušnu odbranu, kao i o paketu podrške Ukrajini, dok se približava još jedna ratna zima. Istovremeno, Vitkof je naglasio da SAD teže diplomatskom, a ne vojnom rešenju sukoba, dok je Kušner podržao ideju o obnavljanju trilateralnih pregovora između Kijeva, Moskve i Vašingtona. Dok su se razgovori u Kijevu odvijali, Zelenski je na Telegramu napisao da se diskusijama pridružuju i predstavnici Velike Britanije, Francuske i Nemačke. Američki izaslanici stigli su u Kijev vozom iz Poljske, samo nekoliko sati nakon što su kasno u subotu u Moskvi održali tročasovni sastanak s uskim predsednikom Vladimirom Putinom. Ruska državna novinska agencija RIA Novosti prenela je da je Putina rekao da će na sastanku u u Kremlju morati da se pozabave "teškom situacijom". Zvaničnik Bele kuće rekao je za RSE da su "dve strane razgovarale o suštinskim planovima za naredne korake koji će biti objavljeni u narednim nedeljama" i da se izaslanici "raduju podjednako produktivnim sastancima" u Ukrajini u nedelju. Savetnik Kremlja Jurij Ušakov, koji je učestvovao na sastanku, rekao je da su razgovori bili "suštinski, veoma iskreni i konstruktivni". On je dodao da su izaslanici izneli stav SAD i obećali da će predstaviti Putinove stavove ukrajinskim liderima tokom razgovora u Kijevu. "Oni ne samo da su izrazili svoj tradicionalni interes za brzo okončanje neprijateljstava, već su izneli i niz ideja o mogućim putevima ka rešenju", rekao je on. Ušakov je insistirao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve i da se "osnovni uzroci" sukoba moraju rešiti, što je izraz koji Kremlj koristi za okončanje nada Ukrajine o članstvu u NATO-u i korake za praktično razoružavanje ukrajinske vojske, između ostalih istorijskih zamerki. Sve to Kijev dugo odbacuje. I dok je trajala diplomatska aktivnost, ruske snage su u noći subotu na nedelju pokrenule još jedan veliki napad dronovima na Ukrajinu. Vazduhoplovne snage Ukrajine saopštile su da je Rusija lansirala 108 dronova, uključujući dronove Šahed i varijante tog drona na mlazni pogon. Navedeno je da je protivvazdušna odbrana do 9.30 ujutru oborila ili neutralisala 88 dronova, dok su pogoci zabeleženi na 11 lokacija, a pad ostataka na sedam. Napad je usledio nakon dana ruskih udara širom Ukrajine u kojima je poginulo sedam osoba, dok je 57 povređeno u pet regiona, pokazuju podaci regionalnih vojnih uprava. Četiri osobe su poginule u Harkivskoj oblasti, uključujući i 11-godišnjeg dečaka. S nastavkom američke inicijative za okončanje rata, predsednik SAD Donald Tramp (Trump) je rekao da će izaslanici predstaviti mirovni sporazum Rusima, a zatim će sledećeg dana preneti ponudu Ukrajini. Tramp je rekao da Vašington ima "ideju za mir" i da njegovi izaslanici "donose sa sobom predlog za okončanje rata". "Poslao sam ih da vidimo da li možemo nešto da uradimo i možda postoji velika šansa da ćemo to učiniti", rekao je Tramp novinarima u petak. 'Diplomatske aktivnosti'Poseta američkih izaslanika Kijevu je njihov prvi dolazak u Ukrajinu otkako su preuzeli vodeću ulogu u naporima administracije za okončanje rat i usledila je usred obnovljenog diplomatskog pritiska usmerenog na postizanje mirovnog sporazuma. Tramp je okončanje najvećeg rata u Evropi od 1945. postavio kao prioritet pošto je stupio na dužnost u januaru 2025, ali sporazum nije mogao biti postignut, dok je diplomatija uglavnom u zastoju od početka rata SAD i Izraela s Iranom krajem februara. Putin nije pokazivao naznake spremnosti za kompromisa u nedavnim izjavama, između ostalog insistirajući da Rusija mora da kontroliše ceo Donjecki region istočne Ukrajine, uključujući delove koje njene snage nisu uspele da zauzmu u godinama teških borbi. Izvori: Reuters i AFP

Više hiljada učesnika "Prajd šetnje" okupilo se u subotu, 5. septembra, u Beogradu kako bi ukazali na probleme LGBTI+ zajednice u Srbiji. Šetnjom pored Vlade Srbije, Predsedništva i Skupštine okupljeni su poručili da država kroz institucije "nije učinila ništa" da poboljša prava LGBTI+ osoba. "Prajd šetnja" centralni je događaj u okviru Nedelje ponosa koja je ove godine organizovana pod sloganom "Ima mesta za sve nas". Reč je o istom sloganu pod kojim je pre 25 godina bio prvi pokušaj organizovanja Parade ponosa u Srbiji, poznat kao "krvavi prajd". Tadašnje okupljanje 2001. godine obeležilo je nasilje nad LBGTI+ aktivistima koje su na centralnim ulicama Beograda napali pripadnici desničarskih i navijačkih organizacija. 25 godina kasnije Ovogodišnja kuma Prajda, novinarka televizije N1 Danica Vučenić, rekla je da isti slogan Nedelje ponosa "pokazuje da nismo mnogo odmakli za 25 godina" a da su problemi ostali isti. "Ukazuje i na kontekst - da živimo u vremenu nasilja i ukazuje da se 'krvavi prajd' multifikovao", istakla je ona. Vučenić je ocenila da je u današnje vreme, ugrožena i većina, a da je položaj manjine neuporedivo lošiji. "Zato i jeste najvažnije da pokažemo solidarnost i odgovornost jedni prema drugima", zaključila je Vučenić. Agata Milan Đurić, osnivačica organizacije Geten, aktivistkinja za ljudska prava i učesnica Prajda 2001. rekla je u obraćanju okupljenima da je pre 25 godina LGBTI+ zajednica doživela brutalno nasilje. Dvadeset pet godina kasnije, ocenila je da, iako su učinjeni izvesni pomaci, problem nasilja ostaje. "Nasilje je opšte prisutno, naročito u ruralnim oblastima gde pripadnici LGBTI+ zajednice ne mogu da izađu ni iz svojih kuća", rekla je Đurić. Dodala je da o stanju prava "najbolje svedoči činjenica da se učesnici Prajda nalaze u obruču policije" kako bi se manifestacija održala. Više od deset godina Prajd šetnja se redovno održava jednom godišnje u Srbiji ali događaje uvek prati jako prisustvo policije. Tako je i ove godine. Kuma jednog od ranijih Prajdova Mirjana Karanović poručila je okupljenima - "život je naš" i dodala da niko neće sprečiti "da živimo kako mi hoćemo". "Svi mi idemo ka tome, izborićemo se za društvo koje je drugačije, koje neće biti puno mržnje i netolerantno", rekla je Karanović. Učesnica Prajda Selena, rekla je za RSE da svake godine dolazi na Paradu ponosa, jer, kako je navela, želi "normalan, ravnoravan život". "Ove godine više od svega mi je važno da se reši problem nasilja. Prema nama (LGBTI+ zajednici) ali i prema svima drugima koji u ovoj zemlji drugačije i slobodno misle", rekla je Selena. Kao i svake godine, LGBTI+ aktivisti insistiraju na zakonskom regulisanju njihovih prava. Kako organizatori Nedelje ponosa ističu, zajednica i dalje čeka na usvajanje ključnih zakona, pre svega Zakonu o istopolnim zajednicama i Zakonu o rodnom identitetu i pravima interseks osoba. "Prajd marš kao protestni i borbeni dan Nedelje ponosa i njen najvažniji segment, predstavlja priliku da LGBTI+ osobe javno iskažu nezadovoljstvo zbog nepostojanja zakona koji regulišu njihove živote", poručili su organizatori. Takođe, dodaju, da je to je prilika i da se iskaže posebno nezadovljstvo, "zbog diskriminacije i nasilja koji su u društvu i dalje široko rasprostranjeni i isuviše često ostaju nekažnjeni". Organizatori su ocenili da je Prajd "čin vidljivosti i hrabrosti" i prilika da se LGBTI+ osobama koje ne mogu da žive slobodno i autentično, pošalje poruka solidarnosti. Naveli su i da "samo društvo u kojem ima mesta za sve ljude, može biti društvo pravde, demokratije i ljudskih prava.

Desetine hiljada građana okupile su se u subotu na protestu u Zagrebu sa zahtevom od vlasti za hitnu sanaciju ilegalno odloženog opasnog otpada na području Gospića i utvrđivanje krivične i političke odgovornosti. Građani su se okupili na protestu "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" na poziv građanske inicijative "Gospić je naš dom" da bi ukazali na veliku aferu ilegalnog odlaganja 33.000 tona otrovnog otpada, prenela je agencija Beta. Skup su podržala mnoga udruženja, osobe iz javnog života, opozicija, a i predsednik Hrvatske Zoran Milanović. Okupljeni su prošli u protestnoj povorci centralnim ulicama, od Trga kralja Tomislava, do glavnog zagrebačkog Trga bana Jelačića gde su govore održali predstavnici građanskih inicijativa i ekoloških udruženja. Predstavnika inicijative "Gospić je naš dom" Vjekoslav Bušić je u govoru tražio hitnu sanaciju odlagališta otpada i istakao da uz krivičnu odgovornost, treba utvrditi i političku. "Nismo ovde zato što nemamo zakone, nego zato što postoje oni koji te zakone nisu sprovodili i zato što su nas izneverili", rekao je Bušić čiji je govor prekidan skandiranjem "Hrvatska, Hrvatska!" i "Izdaja, izdaja!". On je podsetio da su članovi inicijative godinu i po bezuspešno tražili informacije o ilegalnom odlagalištu i uticaju na vodu i vazduh, ali da ih niko nije ozbiljno shvatao. "Ćutali ste kao zadnje izdajice dve i po godine kad ste saznali šta se nalazi u našem tlu. Sram vas bilo! Vi koji ste to radili ste obične hulje i izdajice svog naroda, sram vas bilo!", rekao je Bušić. On je istakao da su se građani okupili jer ih povezuje "pravo na zdrav život, pravo na zdrav vazduh, pravo na čisto tlo i čistu vodu". Na skupu je govorila i Željka Šikić koja živi pedesetak metara od ileganog odlagališta. Govorila je o strahu Gospićana zbog mogućeg uticaja otpada na njihovo zdravlje i životnu sredinu. "Majka sam koja umire od straha da će gledati svoju decu kako pate, da će se uskoro razboleti i ostaviti decu u domovini koju ste vi stvorili. Ja sam ona koju ste osudili na pakleni život pored tona otpada, kao i mnoge ljude u ovoj predivnoj zemlji", rekla je Šikić. Ona je poručila svima da obrate pažnju šta se dešava i prijave nepravilnosti kako se u drugim mestima ne bi dogodilo slično kao u Gospiću. "Nećete nas pretvoriti u evropsko smetlište otrovnog otpada. Naš je dom krvlju, životima i zdravljem odbranjen i stvoren, a vi ste ga zasuli tonama i tonama opasnog otpada", rekla je Šikić. Ona je poručila građanima da ne dopuste da ih zastraše, a "kada sanacija (otpada) krene, a možda je već i krenula, prijavite svaki sumnjivi kamion, zabeležite registraciju, fotografišite sa sigurne udaljenosti, prijavite policiji i nadležnim službama i tražite proveru". Uz skandiranje Gospiću, na skupu se čulo i skandiranje "HDZ odlazi!". Mnogi su držali države zastave, a među mnogobrojnim transparentima na jednom je pisalo "Izdaju vam Lika nikad neće oprostiti". Organizatori protesta su uoči skupa tražili od vlasti da u roku od 20 dana predstavi celokupni program sanacije s obavezujućim rokovima, a zatim i hitno i sigurno uklanjanje 33.000 tona zakopanog otpada u roku od tri meseca. Traže i sveobuhvatan i dugoročni nadzor uz angažovanje nezavisnih stručnjaka. Od Vlade traže da na nivou Hrvatske uvede kolektivnu zaštitu u Zakon o zaštiti životne sredine i uvrsti sve "crne tačke" u Plan upravljanja otpadom, s rokovima i finansijskim okvirima, a i da se uvede privremena zabrana uvoza otpada. Ministarstvo zaštite životne sredine je saopštilo da Hrvatska ne dopušta neograničen uvoz svih vrsta otpada i odbacilo tvrdnju da se opasni otpad može slobodno uvoziti. Za razliku od opozicije, na današnjem protestu nije bilo predstavnika vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Premijer i predsednik HDZ-a Andrej Plenković je poslednjih dana nekoliko puta rekao da razume zabrinutost Gospićana i optužio deo opozicije da to pokušava da iskoristi za političke ciljeve. On j ocenio da se pokušava da se situacija u Gospiću prikaže veća zdravstvena i politička kriza nego što pokazuju podaci, najavljujući da će ilegano odlagalište opasnog otpada u tom gradu biti prekriveno do sredine oktobra kao bezbednosna mera dok se ne sprovedu svi potrebni postupci za izmeštanje otpada. Plenković je prošle sedmice rekao da je Vlada razumela zabrinutost građana Gospića i Ličko-senjske županije i naveo da merenja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nisu pokazala uticaj otpada na vodu za piće. Po dosad poznatim informacijama i nalazima hrvatskih istražitelja, ilegalno dopremanje i odlaganje otpada na prostoru PPK Velebit u Gospiću počelo je 2021. Otpad se godinama dovozio iz inostranstva i iz Hrvatske, a razmere zagađenja prikazane su posle hapšenja početkom 2025. i veštačenja objavljenog u avgustu ove godine. Ured za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) sumnja da je kriminalnu grupu organizovao varaždinski preduzetnik Josip Šincek koji je preko povezanih firmi organizovao uvoz mlevenog plastičnog i drugog mešovitog otpada iz Slovenije i Italije, a i dopremanje medicinskog i drugog otpada od dobavljača iz Hrvatske. Europol je izvestio i o otpadu iz Nemačke. Otpad je lažno prikazivan kao plastični materijal namenjen recikliranju. Građanske inicijative su poslednjih godina upozoravale na sumnjive dolaske kamiona noću, a o svemu su obaveštavane i vlasti. Sve je ponovo došlo u fokus javnosti kada je USKOK u avgustu objavio nalaz i dopunu nalaza Geotehničkog fakulteta u Zagrebu koji je potvrdio zagađenje tla teškim metalima, a u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta otpada povišene koncetracije takozvane večne hemikalije PFAS. Nalazi nisu pokazali da je zagađen javni sistem snabdevanja vodom za piće, ali potvrđuju lokalni uticaj ilegalno odloženog otpada na tlo i podzemne vode.

Komemoracija bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, osuđenom za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, održana je u subotu u Domu Vojske Srbije u Beogradu. Ispred Doma Vojske Srbije bilo je okupljeno oko stotinak ljudi, kao i veća grupa novinara iz medija koji nisu dobili akreditaciju. Među medijama koji nisu dobili akreditaciju uz obrazloženje da je "ograničen broj mesta" je i Radio Slobodna Evropa. Uoči komemoracije, ispred Doma Vojske Srbije stigli su Ministar pravde Srbije Nenad Vujić, predsednik bh. entiteta Republika Srpska Siniša Karan, kao i sin Mladića Darko i Mladićeva udovica Bosiljka. Na komemoraciju je stigao i bivši potpredsednik Vlade Jugoslavije Nikola Šainović koji je u Hagu osuđen na 18 godina zatvora zbog prisilnog premeštanja, deportacija, ubistava i progona albanskog stanovništva sa Kosova u prvoj polovini 1999. Avion s telom Mladića sleteo je u četvrtak na beogradski aerodrom Nikola Tesla. Mladić će, prema najavi njegovog sina, biti sahranjen u ponedeljak na Topčiderskom groblju u Beogradu. Ranije je ministar Vujić rekao da će Mladić biti sahranjen uz najviše državne počasti. Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji osudila je, kako je navela, zloupotrebu državnih resursa koji su korišćeni prilikom dopremanja tela i najave državne komemoracije osuđenom za genocid i zločine protiv čovečnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini. "Mladić je pravosnažnom presudom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove 2021. godine izgubio čin u Vojsci Srbije, prethodno Vojsci Jugoslavije shodno članu 185. Zakonu o vojsci Srbije čime je izgubio i prava po tom osnovu – državne i vojne počasti. Vlada Srbije i Ministarstvo odbrane odavanjem počasti ratnom zločincu prekršili su Zakon o vojsci", navela je Inicijativa mladih za ljudska prava. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je planiranu posetu Srbiji, navodeći da je veličanje osuđenog za ratne zločine i genocid "nespojivo s vrednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji".

Američki specijalni izaslanici Stiv Vitkof Steve Witkoff i Džared Kušner (Jared Kushner) stigli su u subotu u Moskvu u okviru novog pokušaja Bele kuće da okonča rat Rusije protiv Ukrajine, posle čega bi dvojica diplomata trebalo da posete Kijev. Njihov dolazak, o kome su izvestile agencije Reuters i TASS pozivajući se na izvore, označava redak razvoj u praktično zaustavljenim pregovorima Kijeva i Moskve, i usledio je pošto su ruske snage pokrenule novi talas napada širom Ukrajine. Prethodno je američki predsednik Donald Tramp (Trump) rekao da Vašington ima "ideju za mir", dodajući da njegovi izaslanici "donose sa sobom predlog za okončanje rata". "Poslali smo ih da vidimo da li možemo nešto da uradimo, i možda postoji velika šansa da ćemo to učiniti", rekao je Tramp novinarima u Beloj kući u petak, ne navodeći detalje. Povodom sve veće zabrinutosti na Zapadu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da napadne članicu NATO-a kako bi testirao odlučnost Alijanse, Tramp je ponovo rekao da ne veruje da lider Kremlja planira takav potez. "Razgovarao sam sa njim. Poznajem ga veoma dobro. Putin ne želi da napadne teritoriju NATO-a", rekao je Tramp. Zelenski je u petak rekao da je "danas jasno utvrđeno da će američki predstavnici biti u Ukrajini i u Rusiji u narednim danima" i pozvao je na pauzu u vazdušnim napadima obe strane kako bi se olakšali eventualni sastanci. On je dodao da ga je američki tim obavestio da će Vitkof i Kušner prvo posetiti Moskvu u subotu a zatim Kijev u nedelju. Zvaničnici SAD su prethodno potvrdili za RSE da će Vitkof i Kušner posetiti Moskvu u Kijev. Poziv na pauzu u vazdušnim napadimaZelenski je rekao da će ukrajinske snage "osigurati normalno funkcionisanje ruskog vazdušnog prostora kako bi pregovarači mogli bezbedno da stignu tamo" i zahtevao je da Moskva uzvrati. "Neće biti vazdušnih udara sa naše strane, a Rusija takođe mora da se uzdrži od izvođenja vazdušnih udara za vreme potrebno za održavanje ovih pregovora", rekao je on. Ove nedelje je ruski dron pogodio sedište ukrajinske službe unutrašnje bezbednosti (SBU), ključne agencije koja bi bila odgovorna za bezbednost američkih izaslanika tokom posete. "Nažalost, ruski dron je pogodio centralnu zgradu SBU u Volodimirskoj ulici u Kijevu, naspram crkve Svete Sofije", rekao je Zelenski na Telegramu. "Dron je bio usmeren direktno na kancelariju šefa službe bezbednosti u toj zgradi“, rekao je on, dodajući da šef SBU-a Aleksandar Poklad nije bio prisutan u to vreme. Pre nego što je pozvao na pauzu u vazdušnim napadima, Zelenski je rekao da je naredio Pokladu da "adekvatno, primetno i, ako je moguće, istom merom" uzvrati na ruske akcije "kada sve bude spremno". Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je najmanje sedam ljudi povređeno u napadu. Uobičajene mere visoke bezbednosti oko osetljive zgrade sprečile su novinare da vide štetu na prostranom lokalitetu. Gust crni dim se video iznad centra grada nakon napada. Uprkos pozivu Zelenskog na pauzu pred novu rundu diplomatije, Rusija je u subotu nastavila da gađa lokacije širom Ukrajine, ubivši najmanje četiri osobe u ukrajinskom industrijskom gradu Kamjanske u Dnjepropetrovskoj oblasti. Ruski napadi su takođe prijavljeni u Kijevskoj, Nikolajevskoj i Poltavskoj oblasti. Ukrajinska vojska je saopštila da je Moskva u noćnim napadima koristila balističke rakete Iskander-M i najmanje 167 dronova, od kojih je oko polovina bila na mlazni pogon. Novi diplomatski pritisakNajavljena poseta američkih izaslanika Kijevu, u okviru obnovljenog diplomatskog pritiska za postizanje mirovnog sporazuma, biće njihov prvi dolazak u Ukrajinu otkako su preuzeli vodeću ulogu u naporima administracije da okonča rat i dolaze usred. Direktor CIA Džon Ratklif (John Ratcliffe) sastao se 25. avgusta sa šefovima ruskih obaveštajnih i bezbednosnih službi u Moskvi. Američka špijunska agencija nije otkrila kompletan dnevni red sastanaka, dok je Kremlj saopštio da se Ratklif nije sastao s Putinom. Ratklif je navodno upozorio ruske zvaničnike da ne napadaju ili testiraju NATO, sa posebnom zabrinutošću zbog baltičkih država Estonije, Letonije i Litvanije.

Evropska fudbalska unija (Uefa) kaznila je Crvenu zvezdu iz Beograda i Borac iz Banjaluke zbog rasističkog ponašanja njihovih navijača pošto je na utakmicama tih klubova u evropskim takmičenjima odavana počast Ratku Mladiću, osuđenom zbog genocida i drugih ratnih zločina. Na dan Mladićeve smrti navijači Zvezde su na utakmici protiv FK Viktorije Plzenj u Češkoj istakli transparente "Generale, velika slava i hvala", uz skandiranje imena Ratka Mladića, zbog čega je Memorijalni centar Srebrenica tražio od UEFA-e trajnu diskvalifikaciju kluba iz Beograda. Disciplinska komisija UEFA-e saopštila je u petak da je Crvenoj zvezdi izrečena novčana kazna od skoro 100.000 evra zbog rasističkog ponašanja i neprikladnog skandiranja, kao i zabrana prodaje ulaznica njenim navijačima za naredno gostovanje u evropskom takmičenju. Tokom utakmice navijači beogradskog kluba istakli su transparente "Generale, velika slava i hvala", uz skandiranje imena Ratka Mladića, a nakon toga je FK Crvena zvezda na svojim zvaničnim profilima na društvenim mrežama objavila fotografije na kojima su sporni transparenti jasno vidljivi. Zbog rasističkog i/ili diskriminatorskog ponašanja navijača Zvezda je kažnjena s 40.000 evra, dok je zbog prenošenja poruke koja nije prikladna za sportski događaj kažnjena s 50.000 evra. Klub je kažnjen i s 8.250 evra zbog nedoličnog ponašanja ekipe na gostovanju u Plzenju. Na utakmici Boraca s Vikingurom Rejkjavik, 27. avgusta na dan Mladićeve smrti, na tribinama gradskog stadiona u Banjaluci odata je počast Mladiću. Disciplinska komisija UEFA je saopštila da je banjalučki klub zbog rasističkog i/ili diskriminatorskog ponašanja navijača kažnjen novčano s 30.000 evra, dok je naloženo delomično zatvaranje stadiona za narednu utakmicu Borca u evropskom takmičenju. Borac je kažnjen i s 4.000 evra zbog nedoličnog ponašanja ekipe, s 3.500 evra zbog paljenja pirotehnike, dok je član stručnog štaba Bogoljub Zeljković kažnjen s 2.000 evra zbog vređanja službenog lica utakmice.

Specijalni američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner putuju u Moskvu i Kijev u sklopu najnovijeg pokušaja Bijele kuće da okonča ruski rat protiv Ukrajine. Njihova posjeta dolazi ubrzo nakon što su ruske snage pogodile sjedište ukrajinske sigurnosne službe u glavnom gradu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je "danas jasno potvrđeno da će američki predstavnici narednih dana biti u Ukrajini i Rusiji", te je pozvao obje strane da obustave zračne napade kako bi se omogućilo održavanje sastanaka. Dodao je da ga je američki tim obavijestio kako će Witkoff i Kushner najprije posjetiti Moskvu 5. septembra, a zatim Kijev 6. septembra. Američki zvaničnici nisu odmah potvrdili navode Zelenskog, ali se očekuje da će dvojica izaslanika tokom vikenda posjetiti rusku i ukrajinsku prijestolnicu. Ranije je jedan američki zvaničnik potvrdio za Radio Slobodna Evropa da će Witkoff i Kushner "narednih dana" otputovati u Moskvu i Kijev, iako detalji nisu odmah objavljeni, vjerovatno iz sigurnosnih razloga. Moskva nije potvrdila dolazak američkih izaslanika, ali su ruski mediji prenijeli izjavu portparola Kremlja Dmitrija Peskova da bi njih dvojica "mogli" posjetiti Moskvu već 5. septembra. Zelenski pozvao na obustavu zračnih udaraZelenski je rekao da će ukrajinske snage "osigurati normalno funkcionisanje ruskog zračnog prostora kako bi pregovarači mogli sigurno stići", te je zatražio da Moskva uzvrati istom mjerom. "S naše strane neće biti zračnih udara, a Rusija se također mora suzdržati od izvođenja zračnih napada tokom vremena potrebnog za održavanje ovih pregovora", poručio je. Posjeta dolazi samo nekoliko dana nakon što je ruski napad dronom pogodio sjedište ukrajinske domaće sigurnosne službe (SBU), ključne agencije koja bi bila odgovorna za sigurnost američkih izaslanika tokom boravka u Ukrajini. "Nažalost, ruski dron pogodio je centralnu zgradu SBU-a u ulici Volodimirska u Kijevu, nasuprot Katedrale Svete Sofije", napisao je Zelenski na Telegramu, misleći na glavnu zgradu domaće obavještajne službe. "Dron je bio usmjeren direktno na kancelariju šefa sigurnosne službe u toj zgradi", rekao je, dodajući da direktor SBU-a Oleksandr Poklad u tom trenutku nije bio u kancelariji. Prije nego što je pozvao na obustavu zračnih udara, Zelenski je rekao da je naredio Pokladu da na ruske akcije odgovori "adekvatno, vidljivo i, ako je moguće, na isti način", kada sve bude spremno. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je u napadu povrijeđeno najmanje sedam osoba. Nije odmah objavljeno da li među povrijeđenima ima pripadnika SBU-a. Uobičajene stroge mjere sigurnosti oko osjetljivog objekta spriječile su novinare da vide razmjere štete na kompleksu. Nakon napada iznad centra grada mogao se vidjeti gust crni dim. Stručnjaci predviđaju 'eskalaciju'Heather A. Conley, viša saradnica Američkog instituta za preduzetništvo (AEI) i bivša zamjenica pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju, ocijenila je da napad pokazuje pojačavanje ruske zračne kampanje protiv Ukrajine. "Ovo je jasna eskalacija Rusije nakon šest dana intenzivnog bombardovanja", rekla je za Radio Slobodna Evropa. "Vjerujem da ubrzavaju svoje napore jer vide da ukrajinski dronovi i takozvane sankcije dugog dometa imaju značajan učinak u Rusiji." Conley smatra da je napad "u potpunoj suprotnosti" s izjavom ruskog predsjednika Vladimira Putina dan ranije da je ponovo otvoren za pregovore. Tressa Guenov, bivša visoka zvaničnica Pentagona i State Departmenta, rekla je za RSE da je ruski "dnevni napad na sjedište SBU-a u Kijevu dio sve izraženije eskalacije i pojačanih udara na glavni grad". "Može se pretpostaviti da je Moskva odavno imala planove za napade na ciljeve SBU-a, ali gađanje samog sjedišta danas pokazuje da je Rusija spremna pomjerati nove granice usred neizvjesne diplomatske situacije." "Za Ukrajinu je ovaj napad još jedan dokaz hitne potrebe za dodatnim presretačima za protuzračnu odbranu", dodala je Guenov, koja je trenutno viša saradnica Scowcroft centra za strategiju i sigurnost pri Atlantskom vijeću. Napad uslijedio nakon oružanog sukoba na ulicama KijevaNapad je uslijedio dva dana nakon dramatične pucnjave između SBU-a i Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine (HUR) na ulicama glavnog grada. Do razmjene vatre došlo je 2. septembra, ali detalji incidenta i razlozi sukoba i dalje nisu potpuno jasni. Zelenski je reagovao smjenom zamjenika čelnika obje institucije 3. septembra, poručivši da "obje agencije moraju snositi odgovornost". Ranije je taj obračun nazvao "sramotnim". Napad na zgradu SBU-a 4. septembra nastavak je ruske kampanje dnevnih udara u Kijevu i njegovoj okolini, nakon gotovo četiri godine gotovo svakodnevnih noćnih napada. Dolazi u trenutku kada ruska kopnena ofanziva na istoku Ukrajine usporava uz velike gubitke na obje strane. Rusija se sve više oslanja na mlazne dronove koji mogu letjeti gotovo dvostruko brže od starijih modela, što prisiljava Kijev da prilagođava svoju odbranu i dodatno pojačava zahtjeve prema zapadnim saveznicima za isporuku sistema protuzračne odbrane. Novi diplomatski pritisakAmerički predsjednik Donald Trump potvrdio je da će Witkoff i Kushner u narednim sedmicama otputovati u Kijev, što bi bila njihova prva posjeta Ukrajini otkako imaju vodeće uloge u naporima administracije da okonča rat. Direktor CIA-e John Ratcliffe sastao se 25. avgusta u Moskvi s čelnicima ruskih obavještajnih i sigurnosnih službi. CIA nije objavila detalje razgovora, dok je Kremlj izvijestio da Ratcliffe nije razgovarao s Putinom. Prema izvještajima, Ratcliffe je upozorio ruske zvaničnike da ne napadaju niti testiraju odlučnost NATO-a, posebno kada je riječ o baltičkim državama Estoniji, Latviji i Litvaniji. Conley je ocijenila da je trenutno "potpuno nejasno" koji će biti naredni koraci američke politike prema ratu u Ukrajini. "Nije jasno da li su SAD spremne izvršiti dodatni pritisak na Rusiju", rekla je, ukazujući na neizvjesnu sudbinu zakona o sankcijama Rusiji u američkom Kongresu i nejasnoće oko moguće licencirane proizvodnje raketa Patriot u Ukrajini. "Trenutno jednostavno nedostaje jasnoće o tome kako SAD planiraju dalje postupati", zaključila je.

Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji osuđuje zloupotrebu državnih resursa koji su iskorišteni prilikom dopremanja tijela i najave državne komemoracije Ratka Mladića koji je osuđen za genocid i zločine protiv čovječnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini. "Mladić je pravosnažnom presudom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove 2021. godine izgubio čin u Vojsci Srbije, prethodno Vojsci Jugoslavije shodno članu 185. Zakonu o vojsci Srbije čime je izgubio i prava po tom osnovu – državne i vojne počasti. Vlada Srbije i Ministarstvo odbrane odavanjem počasti ratnom zločincu prekršili su Zakon o vojsci", navodi se u saopštenju. Navodi se i kako su vlasti u Srbiji prethodnih sedam dana "stvorile atmosferu u kojoj se promoviše negiranje ratnih zločina u javnosti, a posebno genocida u Srebrenici". "Kovčeg Mladića bio je prekriven zastavama Srbije i Republike Srpske, a iz aviona ga je iznelo šest pripadnika Vojske Srbije u vojnim uniformama. Najava da će se državna komemoracija Mladiću organizovati u prostoru Doma Vojske u subotu takođe predstavlja primer slavljenja ratnog zločinca od strane Ministarstva odbrane", dodaje se. U saopštenju se ističe i kako salutiranje policije i vojske prilikom transporta koloni vozila u kojoj je bilo tijelo Mladića predstavlja uvredu za žrtve Mladićevih zločina, ali i za predstavnike tužilaštva i policije Srbije koji su uhapsili i priveli pravdi bjegunca koji je osuđen za ratne zločine. "U prethodnim danima ministar Vujić i predsednik Vučić istakli su se kao portparoli Ratka Mladića, pri čemu su neosnovano optuživali Međunarodni rezidualni mehanizam za nesavesno lečenje Mladića. To je duboko nemoralno ponašanje zvaničnika vlasti u Srbiji kojeg će se građani Srbije stideti u budućnosti", zaključuje se u saopštenju. Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Biće sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu. Haški tribunal osudio je Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine.

Specijalno tužilaštvo Kosova podnelo je Osnovnom sudu u Prištini optužnicu u odsustvu protiv 35 optuženih za ratne zločine u Prekazu 1998. godine u naselju gde je živela porodica Jašari (Jahari). Optuženi, koji prema navodima Specijalnog tužilaštva pripadaju visokim komandnim strukturama specijalnih jedinica srpske policije, terete se za ubistvo civila. "Prikupljeni dokazi potvrdili su da je u ovom napadu ubijeno 26 civila, među kojima su bila deca, žene i starije osobe", rekao je tužilac Valjdet Gaši (Valdet Gashi). Glavni tužilac Specijalnog tužilaštva Bljerim (Blerim) Isufaj rekao je da je utvrđeno da su se događaji u Prekazu u martu 1998. godine dogodili "sa predumišljajem" i "uz prethodne pripreme". Tužilac Gaši rekao je da su civilne žrtve bili stanovnici naselja gde je živela porodica Jašari, precizirajući da se ne radi samo o žrtvama iz uže porodice Šabana (Shaban) Jašarija. On je takođe rekao da je se radi o 26 civilnih žrtava, jer u taj broj nisu uračunate osobe koje su bile pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova. Prema Gašijevim rečima, tužilaštvo je na osnovu prikupljenih dokaza o događajima 5, 6. i 7. marta 1998. godine uspelo da utvrdi "koje su jedinice srpskih snaga učestvovale u napadu, sa kojih položaja su napadale, aktivnosti svakog od optuženih, arsenal oružja koji je korišćen i pričinjenu štetu, kako ljudsku tako i materijalnu". Na pitanje koje su jedinice učestvovale u napadu na naselje u Prekazu, tužilac Gaši je naveo neke od njih, te dodao da ih je bilo mnogo više. "Odeljenje javne bezbednosti bilo je uključeno, zatim Ministarstvo unutrašnjih poslova, Odeljenje državne bezbednosti, a u okviru Odeljenja državne bezbednosti bila je i Jedinica za specijalne operacije Srbije. Ovom jedinicom rukovodio je Milorad Ulemek Legija, koji je imao obavezu i zadatak, na njegov poseban zahtev, da direktno napadne kuću Šabana Jašarija", rekao je tužilac Gaši. Glavni tužilac Specijalnog tužilaštva Bljerim Isufaj rekao je da je optužnica pažljivo izrađena i da se zasniva na dokazima, ističući da je sada na sudu da je oceni. On je ocenio da se radi o optužnici od posebnog značaja i rekao da ona predstavlja dokaz posvećenosti institucije na čijem je čelu u procesuiranju ratnih zločina i utvrđivanju krivične odgovornosti, bez obzira na složenost slučaja i vreme koje je proteklo od izvršenja zločina. Prema informacijama Specijalnog tužilaštva, svi optuženi za ubistvo civila u Prekazu su živi. Na pitanje novinara da li imaju informacije da li je neko od optuženih deo institucija Srbije, tužilac Gaši je rekao da nema tu informaciju. "S obzirom na njihove godine, verujem da je većina njih u penziji", rekao je on. Tokom 5, 6. i 7. marta, srpske snage ubile su više od 50 ljudi tokom napada na Prekaze i porodicu Adema Jašarija, jednog od osnivača Oslobodilačke vojske Kosova, koji se smatra i herojem. Specijalno tužilaštvo Kosova je poslednjih godina podiglo niz optužnica za ratne zločine protiv civilnog stanovništva počinjene 1998. i 1999. godine. Neki slučajevi su u fazi suđenja, dok su u pojedinim predmetima donete i pravosnažne sudske odluke. Ova institucija je ranije podigla optužnicu u odsustvu protiv 21 osumnjičenog za prisilno proterivanje više od 800.000 albanskih civila sa Kosova tokom rata.

"Organiziranje državnih i vojnih počasti u Srbiji za pravosnažno presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića je čin poistovjećivanja državnog vrha Srbije s jednim od najgorih krvnika u evropskoj historiji i ima nesagledive posljedice za budućnost cijele regije." Ovo navodi Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u saopštenju za javnost, 4. septembra. Kako ističe, takav odnos prema osuđenom za ratne zločine i odgovornom za genocid nad Bošnjacima je najbrutalniji čin provociranja i vrijeđanja žrtava genocida. "Glorificiranje jednog od najkrvoločnijih ratnih zločinaca je skandal koji prevazilazi regionalne i evropske okvire. Nakon historijskih presuda sudova u Nirnbergu i Tokiju, nikome u Evropi i svijetu nije palo na pamet da veliča presuđene ratne zločince", naveo je Bećirović. Dodaje i kako državni vrh Srbije "mora znati da ne postoje nikakve državne i vojne počasti za ratnog zločinca koje mogu promijeniti pravosnažne sudske presude". "Ratni zločinac Mladić je pravosnažno osuđen za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti, ubistva, progone, deportacije i prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Pozivam EU, Vijeće Evrope, UN i druge međunarodne aktere da jasno osude i preduzmu konkretne korake prema onima koji i institucionalno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince", ističe Bećirović. Prema njegovim riječima, "Bosna i Hercegovina želi mir i dobre odnose sa svim susjedima, ali, mir se ne gradi veličanjem ratnih zločinaca, nego poštivanjem istine, žrtava i borbom za pravdu". Put ka EU zahtijeva suočavanje sa prošlošću i poštovanje žrtava ratnih zločinaPrethodno je Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, otkazala planiranu posjetu Srbiji. U objavi na X profilu, Kos je navela kako veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, nakon njegove smrti, je "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". "Taj put zahtijeva suočavanje s prošlošću, istinsko pomirenje i poštovanje žrtava ratnih zločina. Ratko Mladić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Povratak njegovih posmrtnih ostataka u Beograd podsjeća Evropu na najmračnije stranice naše novije historije", navela je ona. Ranije tokom dana, Kos je upozorila da će ponašanje srpskih vlasti oko sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića biti veliki test za zvanični Beograd, koji će time pokazati da li deli evropske vrijednosti. Da je državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani neprihvatljiva za Evropsku uniju upozorio je i Tomas Birn (Thomas Byrne), irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsjedava EU. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je riječ o ovom pitanju. Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Bit će sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu. Haški tribunal osudio je Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine.