Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ponovila je da su prizori sa sahrane Ratka Mladića, međunarodno osuđenog za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, bili izuzetno uznemirujući. Posebno je pomenula učešće ministara iz Vlade Srbije, kao i političara iz Republike Srpske, koji su, prema njenim rečima, "odavali počast ratnom zločincu". "Biti prijatelj Srbije znači biti iskren prema Srbiji. Možemo se ne slagati oko politike. Možemo voditi teške razgovore o reformama i evropskom putu Srbije. Ali ne možemo pregovarati o dostojanstvu žrtava genocida i ratnih zločina", poručila je Kos na vanrednoj raspravi u Evropskom parlamentu, posvećenoj sahrani Ratka Mladića i glorifikaciji ratnih zločinaca. "Evropa nikada neće tražiti od Srbije da se odrekne svog identiteta ili istorije. Ali Evropa će tražiti od Srbije da se iskreno suoči sa svojom istorijom, uključujući i njena najmračnija poglavlja", navela je evrokomesarka. Ona je, u ime Evropske komisije, pozvala vlasti Srbije, kao i sve aktere u regionu, da doprinesu pomirenju i dobrim susedskim odnosima. Kos je pozvala da se prestane sa korišćenjem prošlosti kao prepreke budućnosti. Tokom rasprave je istakla da prizori iz Beograda na dan sahrane Ratka Mladića ne predstavljaju srpsko društvo u celini. Navela je da je dobila pisma građana Srbije koji su odbacili veličanje ratnih zločinaca. "Takva Srbija zaslužuje da bude saslušana, takva Srbija zaslužuje podršku i takva Srbija ima svoje mesto u Evropi", ocenila je Kos, izrazivši spremnost Evropske komisije da pomogne Srbiji na njenom evropskom putu. Štir traži oštriji odnos EU prema vlastima u SrbijiTokom debate je Ivo Davor Štir, zastupnik Evropske narodne stranke (EPP), najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu, kojoj je Srpska napredna stranka (SNS) pridruženi član, poručio je da je na građanima Srbije da odluče kakvu zemlju žele, ali da je na evropskoj strani da odluči kako će se prema tome postaviti. "Nemamo iluzije da će proraditi svest onih koji su i devedesetih bili inertni, ali zato mi u parlamentu moramo biti još glasniji i reći da je dosadašnja politika EU bila mlaka i neučinkovita. Trebamo jasno poručiti i odlučiti da nema mesta u evropskoj porodici za one koji veličaju Ratka Mladića, a ne treba biti ni evropskog novca za one koji se ne žele distancirati od politike Slobodana Miloševića", poručio je Štir. Ocenivši da srpski građani imaju pravo na evropsku perspektivu i da niko ne želi da se ta perspektiva "pokopa zbog Mladića", zastupnik EPP-a ocenio je da je bila velika greška gledati kroz prste onima koji slave Mladića. "Njegove žrtve su zaslužile našu solidarnost, ali i to da EU povuče sve potrebne poteze", podvukao je Štir. Picula: EU da razmotri da li nastaviti pregovore sa SrbijomIzvestilac za Srbiju u Evropskom parlamentu, zastupnik Tonino Picula, ocenio je da ispraćaj ratnog zločinca ne govori samo o potpuno neprihvatljivom odnosu prema nedavnoj i tragičnoj prošlosti, već i o tome u kom pravcu vlast danas usmerava Srbiju. "Vučić je jednog ratnog zločinca ispratio s državnim počastima, a s drugim, Šešeljem, dogovorio predizborni savez. Mi se u Evropskoj uniji kontinuirano borimo protiv lažnih vesti i dezinformacija, ali moramo se boriti i protiv istorijskog revizionizma i relativizacije zločina", rekao je Picula. "Ako već srpska vlast programirano luta, Evropska unija treba prestati lutati u odnosu prema takvoj vlasti. Ne sme se izolovati od činjenica koje jasno govore da Vučićevoj Srbiji nije mesto u Evropskoj uniji", dodao je on. Picula je takođe postavio, kako je naveo, opravdano pitanje da li Evropska unija uopšte treba da nastavi pregovore sa Srbijom dok ima ovakvu vlast. Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, preminuo u Hagu 27. avgusta, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne. Sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Učešće predstavnika Vlade Srbije na sahrani osudio je najviši vrh EU, izrazivši šokiranost prizorima iz Beograda na dan sahrane.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine za korupciju, organizovani i međukantonalni kriminal potvrdio je 15. septembra optužnicu protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića i još četiri osobe zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Optužnica je potvrđena protiv Nevzeta Sefe i Adisa Fajića iz tog ministarstva, Bojana Lazića i Haruna Mlive iz kompanije "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, kao i protiv samog tog pravnog lica. Terete se da su u periodu od januara do kraja septembra 2025. godine, na području Sarajeva i Mostara, postupali u namjeri pribavljanja koristi pravnom licu "38X Ventures" d.o.o Sarajevo. Cilj je bio ostvarivanje, kako se navodi u optužnici, uspjeha na javnom konkursu kroz izbor korisnika dijela grant sredstava tekućih transfera za 2025. godinu i pribavljanje bespovratnih novčanih sredstava Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u protuvrijednosti od 600 hiljada dolara, odnosno oko 997 hiljada maraka. Riječ je o novcu namijenjenom za plaćanje licence za održavanje i implementaciju međunarodno priznatog akceleratorskog programa Techstars LLC, SAD, u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nevzet Sefo je stručni savjetnik u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, Adis Fajić je pomoćnik ministra, Bojan Lazić je direktor pravnog lica "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, a Harun Mlivo je izvršni direktor te kompanije. Optužnica je potvrđena nakon što je sud ispitao dokaze koje je dostavilo tužilaštvo i utvrdio da su ispunjeni zakonski uslovi za potvrđivanje optužnice. Predmet će biti dodijeljen sudećem vijeću Posebnog odjela suda, koje će provesti glavni pretres.

Primjedbe zbog ukidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta Republika Srpska, kao i kritike zbog odavanja počasti osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Srbiji, mogle su se čuti tokom rasprave u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država o američkoj politici i sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu. Rasprava se 15. septembra održava pred Pododborom za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, čijim se članovima obratio Daniel Lawton, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju. Lawton je, među ostalim, kazao da SAD žele stabilan, miran i prosperitetan Zapadni Balkan koji doprinosi regionalnoj i globalnoj sigurnosti, ali od lokalnih lidera očekuju da sami pronađu rješenja za probleme u svojim zemljama.kojim predsjedava republikanski Keith Self. U uvodnom obraćanju, Keith Self, predsjedavajući Pododbora za Evropu, kazao je da je nestabilnost na Zapadnom Balkanu najveća prijetnja američkim interesima nacionalne sigurnosti u Evropi, nakon rata u Ukrajini. Istaknuo je da je očuvanje stabilnosti ključno, ali da su u regiji i dalje prisutni hibridno ratovanje, mržnja, diskriminacija i stagnacija. Self se osvrnuo na situaciju u Bosni i Hercegovini, ukazujući na otvoreno pitanje i podijeljena mišljenja o ulozi i odgovornosti Ureda visokog predstavnika (OHR). Naveo je da je funkcija visokog predstavnika nije zamišljena kao trajna, već da je njen cilj bio pripremiti vlasti BiH da samostalno preuzmu odgovornost za upravljanje državom, bez međunarodnog nadzora. Govoreći o Srbiji istaknuo je da ta zemlja treba biti snaga stabilnosti u regiji, ali je vlasti te zemlje uputio kritike zbog odavanja državnih počasti osuđenim ratnim zločincima, kao primjer navodeći bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, koji je sahranjen uz državne počasti u Beogradu. Kritike zbog ukidanja sankcija DodikuRasprava o Zapadnom Balkanu u američkom Kongresu zakazana je u danu kada je objavljen izvještaj demokrata u Pododboru za Evropu, a koji se bavi politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa prema BiH. Izvještaj je pripremio William Keating, najviše rangirani demokratski predstavnik u Pododboru, koji je tokom rasprave kritizirao ukidanje sankcija Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku RS i lideru vladajuće stranke u tom etnitetu, uz ocjenu da se radi o pogrešnoj odluci kojom je Washington izgubio polugu utjecaja na Dodika. "U oktobru 2025. godine Trumpova administracija ukinula je sankcije Miloradu Dodiku. Prema nalazima izvještaja koji smo objavili, ta odluka dodatno je osnažila Dodika i omogućila lobistima povezanim s administracijom da ostvare ličnu korist", kazao je. Osvrnuo se i na američko zalaganje za dodjelu koncesije za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija, koji bi trebao povezati BiH sa mrežom u Hrvatskoj, kompaniji iz SAD-a koja je, kako se navodi, bez iskustva u energetskom sektoru u regiji. "Zašto je kompaniji bez iskustva u izgradnji plinovoda i bez prethodnog iskustva u regiji omogućeno da dobije ekskluzivni status? U vrijeme kada se Amerikanci suočavaju s rastućim troškovima života, lobisti povezani s administracijom pokušavaju ostvariti korist od ugovora vrijednih milijarde dolara", kazao je. Tokom rasprave članovi Pododbora su zamjeniku pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju postavljali pitanja o Zapadnom Balkanu, među ostalim, o razlozima ukidanja sankcija Dodiku, ruskom utjecaju na Balkanu i o unaprjeđenju suradnje između Srbije i Kine. Miran i stabilan BalkanLawton je u obraćanju pozvao lidere zemalja na Zapadnom Balkanu da pronađu rješenja za lokalne probleme. "Želimo da prevaziđu ponovno otvaranje starih sporova i da se umjesto toga usmjere na pragmatične inicijative koje zemlje vode naprijed", naveo je Naglasio je da to ne znači povlačenje SAD-a iz regije, ističući da Washington želi i dalje učestvovati u postizanju konstruktivnih rješenja koja doprinose i američkim interesima. "Spremni smo raditi s onima koji su spremni okrenuti se budućnosti, ali imamo malo interesa za one koji bi iz sebičnih razloga podrivali stabilnost ili ponovo otvarali pritužbe stare nekoliko decenija", naveo je Lawton. Osvrćući se na situaciju u BiH, Lawton je podsjetio na izjavu zamjenika američkog državnog sekretara Christophera Landaua na obilježavanju 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je poručio da je "završena era izgradnje države koja je nametnuta izvana". Landau je tada, također, kazao da "Sjedinjene Države ne nude neograničena sredstva za neodređene, neizvjesne i nerealne ciljeve". Lawton navodi da SAD ostaju posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, kao i stabilnosti koju donosi Dejtonski sporazum. Također je rekao da je prošle godine američka diplomacija riješila dugotrajnu krizu, osiguravši povlačenje, kako je kazao, antidajtonskog zakonodavstva u entitetu Republika Srpska. Smanjenje tenzija je, kako je naveo otvorilo prostor za napredak na projektu Južne plinske interkonekcije s Hrvatskom koji bi trebao diverzificirati snabdijevanje BiH plinom, unaprijediti energetsku sigurnost te potaknuti ekonomski rast i stvoriti mogućnosti za američke kompanije. Nastavak dijaloga Kosova i SrbijeU dijelu obraćanja posvećenom Kosovu, Lawton je naveo da SAD ostaju posvećene nezavisnosti i teritorijalnom integritetu te zemlje. Suradnju s Kosovom, kako je rekao, otežali su ponovljeni izbori, dugotrajna tehnička vlada i odgođeno formiranje institucija potrebnih za ostvarivanje zajedničkih prioriteta. Washington je pozvao kosovske lidere da proces formiranja institucija okončaju u skladu s Ustavom i sudskim odlukama. Lawton je kazao da je zabrinut zbog, kako je kazao, pretjeranog pravnog nadzora i policijskog postupanja prema srpskom stanovništvu na Kosovu. "Svi građani Kosova trebali bi uživati jednaka prava i zaštitu pred zakonom ako se želi očuvati stabilnost", poručio je. Govoreći o Srbiji, istaknuo je da SAD nastoje da budu prvi partner u suprotstavljanju štetnom utjecaju. Naveo je da američki napori daju rezultate, a bilateralno partnerstvo sa Srbijom postaje sve snažnije. Izdvojio prvi strateški dijalog SAD-a i Srbije, održan u julu, koji je obuhvatio energetsku, odbrambenu, sigurnosnu i komercijalnu saradnju. Lawton je naveo da će angažman s ovom "ključnom zemljom za regionalnu ravnotežu" i dalje biti od presudne važnosti za zaštitu interesa SAD-a". Normalizaciju odnosa i očuvanje mira između Srbije i Kosova označio je ključnom za regionalnu stabilnost, dodajući da je dijalog, uz posredovanje Evropske unije, zastao zbog nedostatka političke volje na obje strane. Beograd i Priština su pozvani da izbjegavaju provokacije, poštuju preuzete obaveze i nastave direktne razgovore bez preduvjeta. O situaciji u ostatku regijeLawton je naveo da SAD blisko sarađuju s Albanijom na razbijanju transnacionalnih kriminalnih organizacija i proširenju pristupa američkih kompanija tržištu. Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru opisao je kao bliske NATO saveznike i sigurnosne partnere koji unaprjeđuju projekte važne za regionalnu povezanost. Za Sjevernu Makedoniju tvrdi da se nalazi na putu ispunjavanja obaveza NATO-a, u vezi s financijskim izdvajanjima za odbranu i jačanju odbrambene saradnje sa SAD-om. Ta zemlja bi, zbog svog geografskog položaja, trebala imati ulogu u prihvatu i povezivanju izvoza ukapljenog prirodnog plina, iz Grčke prema Srbiji, kao i u razvoju saobraćajne infrastrukture. Kada je riječ o Crnoj Gori, Lawton je izdvojio nedavno zaključeni međuvladin sporazum sa SAD-om, koji uspostavlja okvir za suradnju, uključujući i Jadransko-jonski koridor.

Čvrsto stojimo uz suverenitet, cjelovitost, ustavni poredak i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, navodi se u objavi Evropske unije u Bosni i Hercegovini na X platformi, 15. septembra. Njihova reakcija dolazi dan nakon što je, uoči obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković objavio na Facebook stranici da su "Republika Srpska i Srbija jedno". "Jedan narod i jedna zastava. Ujedinjenje, sloga, sloga i sloboda su svete srpske riječi kojima bismo trebali težiti - beskrajno, do konačnog cilja", poručio je Stanivuković. Iz Evropske unije u BiH podsjećaju da "jednostrani pozivi na izmjenu ustavnog okvira, bilo kroz otcjepljenje, prekrajanje granica, integraciju sa susjednim državama ili ukidanje entiteta, nisu u skladu s odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti s evropskim putem Bosne i Hercegovini". "Politički lideri se moraju suzdržati od retorike koja izaziva podjele i provokacije, te poštivati Ustav Bosne i Hercegovine. Javni diskurs, a posebno tokom izbornih kampanja, treba biti usmjeren na očekivanja građana u pogledu unapređenja socioekonomskih i ekoloških prilika, kao i na reforme u oblasti vladavine prava i demokratije, nužne za napredak ka članstvu u EU", ističu iz Evropske unije. Povodom Stanivukovićeve izjave, reagovali su i Kancelarija visokog predstavnika (OHR) i OSCE. Iz OHR-a je rečeno da "jednostrani pozivi na ukidanje entiteta, kao i pozivi na secesiju, nezavisnost ili ujedinjenje s drugom državom, suprotni su ustavnom okviru Bosne i Hercegovine uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom". Iz OHR-a su 14. septembra naveli da "građane ne bi trebalo zavaravati obećanjima koja se ne mogu ispuniti, niti bi trebalo iskorištavati njihove emocije i strahove za političku korist". "Politički lideri moraju poštovati Ustav i trebaju se suzdržavati od huškačke retorike. Umjesto toga, trebaju se usredotočiti na rješavanje stvarnih potreba građana", navodi se u objavi. Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini su poručili da je politička retoriku kojom se dovodi u pitanje postojanje države Bosne i Hercegovine ili njenih entiteta suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu. "Retorika kojom se zagovara prestanak postojanja države Bosne i Hercegovine ili entiteta koji je čine u suprotnosti je s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ugrožava stabilnost i jedinstvo Bosne i Hercegovine te nosi rizik od podrivanja regionalne stabilnosti i do sada ostvarenog napretka", naveli su iz Misije OSCE-a. Dan srpskog jedinstva, slobode i zastave se kao državni praznik slavi od 2020. godine na osnovu dogovora rukovodstva Srbije i RS, a obeležava se na dan kada je 1918. godine probijen Solunski front u Prvom svjetskom ratu.

Rusija i Ukrajina su razmenile udare tokom noći između ponedeljka i utorka, tokom kojih su pogođeni benzinska pumpa i rafinerija nafte, navode lokalne vlasti i kanali na Telegramu koji prate ratna dešavanja. Napadi su usledili samo nekoliko sati pošto je američki predsednik Donald Tramp (Trump) rekao da su Moskva i Kijev pristali da ne napadaju energetska postrojenja. Pored toga, litvanske vlasti su saopštile da je vojni avion NATO-a oborio dron koji je ušao u vazdušni prostor te zemlje u utorak rano ujutru. U ukrajinskoj prestonici, dve benzinske pumpe i skladišni objekti su pogođeni rano ujutru i jedan čovek je hospitalizovan u teškom stanju posle napada, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. Kličko je kasnije rekao da je muškarac preminuo u bolnici. Rusija je nedavno proširila svoje udare na benzinske pumpe u Kijevu. Ukrajinske vlasti navode da je poslednjih meseci pogođeno oko 300 benzinskih pumpi, većinom u oblastima na frontu ili blizu njih. S druge strane, u raketnom napadu na ruski grad Taganrog blizu ukrajinske granice oštećeno je skladište u vlasništvu onlajn prodavnice Ozon, kao i skladišta poljoprivrednih kompanija, rekao je u utorak regionalni guverner Jurij Sljusar. Ruska Samarska oblast takođe je bio meta dronova tokom noći, a oštećen je jedan industrijski objekat, rekao je regionalni guverner Vjačeslav Fedoriščev, koji je dodao da je 40 dronova uništeno tokom napada. Nije identifikovao o kom se objektu radi. U regionu se nalazi niz velikih rafinerija nafte. Telegram kanal koji prati ratne aktivnosti izvestio je da je požar vidljiv u industrijskoj zoni rafinerije nafte Sizran u Samarskoj oblasti nakon napada dronom. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je napade Kijeva na rafineriju nafte u Sizranu i druge ruske vojne ciljeve, nazvavši ih odmazdom za kontinuirane napade Moskve na ukrajinsku energetsku i kritičnu infrastrukturu. On je takođe pozdravio odluku američkog Ministarstva finansija u ponedeljak o uvođenju sankcije ruskoj VTB banci, navodeći da je pritisak na Moskvu neophodan kako bi se stvorili pravi diplomatski uslovi za okončanje rata. Napadi su se dogodili nakon što je Tramp u ponedeljak na Truth Social naveo da je "Ukrajina pristala da ne napada ruske energetske ciljeve. Rusija je pristala da učini isto!" Zelenski je posle Trampove objave rekao da je Kijev spreman da zaustavi napade na Rusiju ako ukrajinski saveznici osiguraju da će Moskva prestati da napada ukrajinska energetska postrojenja, kritičnu infrastrukturu i rute snabdevanja hranom. NATO avion oborio dron iznad LitvanijeU Litvaniji je NATO borbeni avion oborio dron rano u utorak, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama, nakon što je ranije izdato upozorenje o dronu u glavnom gradu Vilnjusu i okolnom regionu. "Zajedno sa našim saveznicima iz NATO-a, Litvanija će braniti svoj vazdušni prostor", napisao je litvanski predsednik Gitanas Nauseda na X posle incidenta. Prema litvanskoj javnoj radio-televiziji LRT, koja se poziva na preliminarne podatke Nacionalnog centra za upravljanje krizama, dron je došao iz susedne Belorusije i kretao se ka zapadu. Incident u Litvaniji, članici EU i NATO-a, dogodio se nakon nedavnih ruskih napada dronova u blizini poljske granice, posle čega je Kijev upozorio da Moskva "kuca na vrata NATO-a". "Varvarski napadi Rusije na granici Ukrajine i Poljske u Jahodinu nisu samo nastavak njenih napada na naše državne granice", naveo je u nedelju ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na X. "Ovo Putinov teror 'kuca' direktno na vrata EU i NATO".

Predstavnički dom američkog Kongresa mogao bi već 15. septembra razmatrati zakon o sankcijama Rusiji i Iranu, izjavio je republikanski kongresmen iz Južne Karoline Joe Wilson za Radio Slobodna Evropa. Wilson je rekao da očekuje da Odbor za poslovnik Predstavničkog doma, koji zasjeda 14. septembra, razmotri prijedlog zakona i omogući njegovo dalje usvajanje, izrazivši uvjerenje da bi se on mogao naći na stolu predsjednika Donalda Trumpa već za nekoliko dana. "Stvari se u Washingtonu uvijek mijenjaju, ali sam veoma uvjeren da će zakon napredovati", rekao je Wilson u intervjuu 14. septembra. Cilj zakona je pojačati ekonomski pritisak na Rusiju, ali bi mogao izazvati i politički sukob između republikanaca i demokrata zbog pitanja koliko široka trebaju biti predsjednička ovlaštenja za uvođenje carina. Senat je 7. avgusta velikom većinom, sa 86 glasova za i 11 protiv, usvojio Zakon Lindsey O. Graham o sankcionisanju Rusije i Irana. On predviđa sankcije ruskim zvaničnicima, institucijama i takozvanoj "floti iz sjene", koja Moskvi pomaže da zaobiđe sankcije na izvoz nafte, ključni izvor prihoda za rusku ekonomiju i rat u Ukrajini. Zakon predsjedniku SAD-a daje ovlaštenje da uvede carine do 100 posto na robu iz zemalja koje su veliki kupci ruske nafte i gasa ili koje učestvuju u zaobilaženju sankcija. Takođe bi za dodatnih pet godina produžio važenje postojećeg Zakona o sankcijama Iranu. Na pitanje vjeruje li da će Trump potpisati zakon, Wilson je odgovorio: "Apsolutno". Sekundarne sankcijeOdredbe o carinama usmjerene su prije svega na velike kupce ruskih energenata, što bi moglo povećati pritisak na zemlje poput Kine i Indije koje nastavljaju kupovati rusku naftu i gas. "Sankcije jednoj državi su značajne, ali su posebno važne sekundarne sankcije protiv zemalja koje kupuju naftu ili finansiraju režim u Moskvi", rekao je Wilson. Dodao je da je Indija već nagovijestila smanjenje zavisnosti od ruske nafte te da bi i Kina trebala poduzeti slične korake. "Potrebno je da i Kina smanji kupovinu, jer kupovinom nafte od Vladimira Putina finansira autoritarnu vlast koja vodi rat u Ukrajini", rekao je. Demokrate u Predstavničkom domu izrazile su zabrinutost da zakon Trumpu daje prevelika ovlaštenja u vezi s carinama, a da pritom administraciju ne obavezuje direktno na uvođenje novih sankcija Rusiji. Wilson, međutim, smatra da je upravo mogućnost pritiska na ruske ekonomske partnere ključna vrijednost zakona. Rusija, Iran i KinaWilson je zakon predstavio i kao dio šire strateške slike koja uključuje Rusiju, Iran i Kinu. Sam prijedlog povezuje Rusiju i Iran kroz sankcionisanje ruske ratne ekonomije i produženje sankcija Iranu, dok ukrajinski zvaničnici već duže upozoravaju na sve veću vojno-industrijsku saradnju Moskve i Teherana. Wilson smatra da su veze između ovih država mnogo šire od ekonomskih interesa ili zaobilaženja sankcija. "Ovdje nije riječ samo o Rusiji. Riječ je o Rusiji, Kini i Iranu", rekao je. Kao primjer šire sigurnosne prijetnje naveo je jemenske hutijske pobunjenike, koje podržava Iran. "Huti su iranski marioneti", rekao je Wilson, ocijenivši prijetnju koju predstavljaju kao "veoma ozbiljnu". Američki zakonodavci posljednjih godina istražuju navodne operativne, obavještajne i logističke veze Rusije i Kine s Hutima, dok Iran ostaje njihov glavni strani pokrovitelj. Wilson je upozorio da prijetnja pogađa međunarodnu trgovinu i američke snage u regiji. "Crveno more je veoma važno za svjetsku trgovinu", rekao je, ukazujući na napade Huta na brodove i saudijsku infrastrukturu. Prema njegovim riječima, odgovor treba da uključuje i ekonomski pritisak i jačanje vojnih kapaciteta SAD-a i njihovih saveznika. "Cilj nije rat, već mir kroz snagu", poručio je Wilson.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da su Rusija i Ukrajina postigle dogovor o međusobnoj obustavi napada na energetsku infrastrukturu, dan nakon što je kritikovao Kijev zbog udara na ruske naftne rafinerije. "Ukrajina je pristala da ne gađa ruske energetske ciljeve. Rusija je pristala na isto", napisao je Trump na mreži Truth Social. Dodao je da je rast cijena dizela u svijetu uglavnom posljedica rata između Rusije i Ukrajine, a ne sukoba s Iranom. Trumpove izjave dolaze u trenutku kada cijene nafte na svjetskom tržištu rastu zbog rata na Bliskom istoku, koji je dodatno podstakao inflaciju i rast cijena goriva u Sjedinjenim Državama, dva mjeseca uoči izbora za Kongres. Nakon Trumpove objave, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Kijev spreman obustaviti napade na Rusiju ako saveznici osiguraju da Moskva prestane gađati ukrajenska energetska postrojenja, infrastrukturu i rute za snabdijevanje hranom. "Rat mora biti okončan. Smanjenje napada na kritičnu infrastrukturu moglo bi biti prvi korak ka miru. Očekujemo konkretne prijedloge od naših partnera", poručio je Zelenski na mreži X. Kremlj je pozdravio Trumpov poziv Ukrajini da prestane s napadima na rusku energetsku infrastrukturu, ali portparol Dmitrij Peskov nije precizirao da li će Moskva uzvratiti istom mjerom. Peskov je rekao da će ruske snage nastaviti operacije širom Ukrajine. Trump je 13. septembra pozvao Zelenskog da prestane gađati rusku dizel infrastrukturu usred nastavka ruskih napada na Ukrajinu, uključujući područja u blizini poljske granice. "Postoji mnogo drugih meta. Ne gađajte dizelsko gorivo", rekao je Trump novinarima tokom posjete Irskoj. Njegove izjave uslijedile su sedmicu nakon što su njegovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner boravili u Kijevu i Moskvi u okviru najnovijeg američkog diplomatskog pokušaja da približe strane pregovorima. Iako su sve strane razgovore ocijenile kao "sadržajne", stanje na frontu se nije promijenilo. Rusija nastavlja napade na Ukrajinu, uključujući civilnu, logističku i energetsku infrastrukturu, dok se približava zima. Ukrajina je, s druge strane, nastavila izvoditi napade dronovima dugog dometa na energetske i vojne ciljeve unutar Rusije. Kijev te operacije naziva "sankcijama dugog dometa", s ciljem smanjenja ruskih prihoda od energije i pritiska na Moskvu da pregovara. Od početka ljeta ukrajinski napadi dronovima izazvali su nestašice goriva u više dijelova Rusije i povećali nezadovoljstvo među građanima koji su se do sada osjećali udaljeno od rata koji traje već petu godinu.

Vlada Srbije odbacila je u ponedeljak tvrdnje ministra spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da je zahtev za prelet aviona Vlade Srbije, kojim je predsednik Vlade u tehničkom mandatu Đuro Macut, zajedno sa ministrima, trebalo da otputuje u Banjaluku na obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, poslat nekoliko minuta pre planiranog poletanja. "Zvaničan zahtev za prelet aviona upućen je još 11. septembra, više od 72 sata pre planiranog leta, kada je Ambasada Republike Srbije u Sarajevu prosledila zahtev Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju srpske vlade. U ovom zahtevu su, shodno dosadašnjim uobičajenim procedurama, navedeni svi detalji planiranog leta, sa obaveštenjem o tačnom vremenu poletanja i povratka iz Banjaluke. Let iz Beograda bio je planiran za 17 časova, dodaje se u saopštenju. Vlada Srbije smatra da su tvrdnje ministra Konakovića neistinite i krajnje zlonamerne i da nikako ne doprinose dobrosusedskim odnosima i unapređenju saradnje u regionu, dodaje se u saopštenju. Portal Klix.ba preneo je ranije u ponedeljak da je zahtev za prelet BiH premijera Macuta stigao iz ambasade Srbije u Sarajevu u Ministarstvo spoljnih poslova BiH pet minuta nakon što je avion trebalo da poleti. Konaković i ministar odbrane BiH Zukan Helez prethodno su izjavili za Radio Slobodna Evropa kako nije bilo zahteva za prelet aviona Vlade Srbije preko Bosne i Hercegovine. Njihova reakcija dolazi nakon što je predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik na mreži X napisao kako je donesena odluka "da predsjedniku Vlade Srbije Đuri Macutu jednostrano bude zabranjen prelet". "Nismo ni dozvoljavali ni zabranjivali. Niko nam se nije obratio sa zahtjevom, samo je bila obavijest da je Ana Brnabić otkazala let za Banjaluku", izjavio je Konaković za RSE. Isto je potvrdio i ministar odbrane BiH, Zukan Helez, "Nisam dobio zahtjev za prelet premijera Srbije", kazao je Helez. Banjalučki mediji su javili da će Macut u Banjaluku stići automobilom i da ga to "što mu je zabranjen prelet preko BiH neće sprečiti da večeras bude u Banjaluci i prisustvuje obeležavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave". Vlade Srbije i bh. entiteta Republika Srpska ustanovile su 2020. godine da se 15. septembar, dan kada je 1918. godine probijen Solunski front u Prvom svetskom ratu slavi kao praznik. Kao cilj su naveli njegovanje zajedničkog srpskog identiteta u zemlji i dijaspori i poštovanje kulta zastave. Na Dan srpskog jedinstva 2021. godine skupštine Srbije i RS usvojile su i zakone o očuvanju ćirilićnog pisma.

Bekim Sejdiu saopštio je da se povlači iz kandidature za predsjednika Kosova zbog, kako je naveo, nedostatka potrebne podrške poslanika za njegov izbor. Kazao je da je o toj odluci obavijestio Pokret Samoopredjeljenje (LVV) i Demokratski savez Kosova (LDK), stranke koje su ga predložile kao zajedničkog kandidata za predsjednika. "U okolnostima koje su nastale, obilježenim nedostatkom potrebne parlamentarne podrške za moj izbor za predsjednika i skretanjem cijelog procesa u vrtlog unutrašnjih političkih dinamika i sukoba, odlučio sam da se povučem iz kandidature za predsjednika Republike Kosovo", napisao je na Facebooku. LVV i LDK su 31. avgusta saopštili da su se usaglasili da Sejdiu bude njihov zajednički kandidat za predsjednika nakon više rundi pregovora. Međutim, već narednog dana šest poslanika LDK-a saopštilo je da neće podržati Sejdiua. Sejdiu je rekao da se nadao da će poslanici i političke stranke prevazići podjele kako bi zemlji osigurali institucionalnu stabilnost. Prema njegovim riječima, Kosovu i njegovim građanima "nisu potrebne političke drame i produbljivanje polarizacije, već zrelost i jedinstvo u funkciji jačanja naše države". "Zato se iskreno nadam da će političke stranke pronaći izlaz iz ovog začaranog kruga koji, više od svega, slabi nadu građana u prosperitetnu budućnost za njih i njihove porodice", napisao je on. Nakon Sejdiuove odluke, lider LDK-a Lumir Abdixhiku izjavio je da je povlačenjem kandidature pokazao "dostojanstvo". "Njegovo povlačenje pred političkom histerijom pokazuje upravo zašto bi čovjek takvog karaktera bio pravi izbor za predsjednika", napisao je Abdixhiku na Facebooku. Zahvalio je Sejdiuu na spremnosti da se kandiduje, ali je poručio da su umjesto političkog rješenja za pitanje predsjednika sada u prvi plan stavljeni "novi izbori". Bivša predsjednica Kosova Vjosa Osmani zahvalila je Sejdiuu na spremnosti da služi zemlji, ali i na suočavanju s procesom u kojem je, kako je navela, "lično često stavljano ispred institucionalnog". "Možda je upravo tu naš najveći poraz: ne samo što nismo uspjeli izabrati predsjednika, već smo propustili još jednu priliku da pokažemo da na Kosovu možemo graditi konsenzus oko ljudi koji imaju znanje, integritet i dostojanstvo", napisala je na društvenim mrežama. Osmani je bila dio pregovaračkog tima LDK-a za pitanje izbora predsjednika. Za izbor predsjednika Kosova potrebno je prisustvo najmanje 80 poslanika u sali Skupštine, koja ima ukupno 120 mjesta. LVV Albina Kurtija osvojio je 53 mandata na junskim izborima. Čak i uz 12 glasova iz LDK-a, od ukupno 18 poslanika te stranke, prag od 80 glasova za izbor predsjednika ne bi bio dostignut. I nakon što je Abdixhiku potvrdio da šest poslanika LDK-a neće podržati Sejdiua, premijer Kosova i lider LVV-a Albin Kurti smatrao je da sporazum o zajedničkom kandidatu i dalje važi. Kurti je ranije tokom dana pozvao opozicione stranke na saradnju u izboru novog predsjednika. "Toliko smo blizu izbora predsjednika da bi bilo neoprostivo da ponovo idemo na izbore kako bismo se vratili na istu tačku. Zato pozivam političke lidere i poslanike da riješimo pitanje predsjednika i krenemo naprijed", rekao je Kurti nekoliko sati prije Sejdiuovog saopštenja. Vijest o Sejdiuovom povlačenju stigla je dan nakon što je Skupština proglašena konstituisanom, a potom izabrana i nova vlada koju predvodi Albin Kurti. Međutim, opozicione stranke osporile su formiranje obje institucije. Demokratska partija Kosova (PDK) podnijela je 14. septembra zahtjev Ustavnom sudu za privremenu mjeru protiv Skupštine do razjašnjenja ustavnosti procesa. PDK tvrdi da je vladajući Pokret Samoopredjeljenje prekršio ustavni rok od 30 dana za konstituisanje Skupštine, kao i proceduru sazivanja sjednica svakih 48 sati do njenog formiranja. Prema ranijoj presudi Ustavnog suda, Skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana od potvrđivanja izbornih rezultata. Taj rok istekao je 7. avgusta 2026. godine. Skupština Kosova konstituisana je u nedjelju bez izbora drugog potpredsjednika, funkcije koja pripada PDK-u, jer ta stranka nije učestvovala u sjednici, optužujući vlast za kršenje procedure. Nekoliko sati kasnije izabrana je i nova vlada. Sjednici nisu prisustvovali poslanici PDK-a, LDK-a i Alijanse za budućnost Kosova.

Jednostrani pozivi na ukidanje entiteta, kao i pozivi na secesiju, nezavisnost ili ujedinjenje s drugom državom, suprotni su ustavnom okviru Bosne i Hercegovine uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ovo se navodi u objavi Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini na platformi X, 14. septembra. Uoči obilježavanja Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je objavio na Facebook stranici da su "Republika Srpska i Srbija jedno". "Jedan narod i jedna zastava. Ujedinjenje, sloga, sloga i sloboda su svete srpske riječi kojima bismo trebali težiti - beskrajno, do konačnog cilja", poručio je Stanivuković. Iz OHR-a navode kako "građane ne bi trebalo zavaravati obećanjima koja se ne mogu ispuniti, niti bi trebalo iskorištavati njihove emocije i strahove za političku korist". "Politički lideri moraju poštovati Ustav i trebaju se suzdržavati od huškačke retorike. Umjesto toga, trebaju se usredotočiti na rješavanje stvarnih potreba građana", navodi se u objavi. Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini su poručili da je politička retoriku kojom se dovodi u pitanje postojanje države Bosne i Hercegovine ili njenih entiteta suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu. "Retorika kojom se zagovara prestanak postojanja države Bosne i Hercegovine ili entiteta koji je čine u suprotnosti je s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ugrožava stabilnost i jedinstvo Bosne i Hercegovine te nosi rizik od podrivanja regionalne stabilnosti i do sada ostvarenog napretka", naveli su iz Misije OSCE-a.

Evropska unija primila je k znanju glasanje održano u nedelju, kojim su konstituisana Skupština Kosova i formirana nova vlada. "Primili smo k znanju glasanje u nedelju, kao i odluke o konstituisanju Skupštine i formiranju Vlade. Takođe smo primili k znanju i zahtev podnet Ustavnom sudu u vezi sa ustavnošću ovih odluka. Na Ustavnom sudu je da se izjasni o podnetom zahtevu", izjavio je portparol Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa. "Kosovu su potrebne potpuno uspostavljene institucije kako bi sprovele reforme i napredovale na putu evropskih integracija, uključujući i u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan", rekao je portparol Evropske komisije. Na konstitutivnoj sednici održanoj 13. septembra okončan je proces konstituisanja Skupštine. Nekoliko sati nakon konstituisanja, nova Skupština izabrala je i novu vladu, na sednici koju su napustili Demokratska partija Kosova (PDK), Alijansa za budućnost Kosova (AAK) i Demokratski savez Kosova (LDK). Tokom konstituisanja Skupštine nije izabran drugi potpredsednik, mesto koje pripada PDK-u. PDK nije učestvovao na sednici, a prethodno je povukao kandidaturu Vljore Čitaku za potpredsednicu, nakon što joj Pokret Samoopredeljenje (LVV) nije dao podršku na sednici u petak. Predsednica Skupštine i prvi potpredsednik, oboje iz LVV-a, izabrani su na prethodnim sednicama, u sredu i petak. LVV je dan ranije saopštio da će podržati Čitaku, ali PDK nije pristao da učestvuje na sednici. PDK je zatražila u ponedeljak, 14. septembra, od Ustavnog suda da uvede privremenu meru protiv nove Skupštine, dok ne razmotri da li je njeno konstituisanje sprovedeno u skladu sa Ustavom. Portparol Evropske komisije takođe je potvrdio da je EU primila k znanju zahtev podnet Ustavnom sudu u vezi sa ustavnošću ovih odluka, uz ocenu da je na ovom sudu da se izjasni o podnetom zahtevu. Dva poslanika ove stranke, Arijan Tahiri i Perparim Gruda, zajedno sa advokatom Fatonom Fetahuom, predali su žalbu u ime stranke u ponedeljak ujutro. Govoreći za medije nakon podnošenja žalbe, Tahiri je rekao da je "važno da se najpre uvede privremena mera, kako ne bi došlo do štete i težih pravnih i institucionalnih posledica". Prema njihovim navodima, vladajući Pokret Samoopredeljenje prekršio je ustavni rok od 30 dana za konstituisanje Skupštine, kao i proceduru prema kojoj se sednica mora sazivati svakih 48 sati sve dok Skupština ne bude konstituisana. Prema prošlogodišnjoj odluci Ustavnog suda, Skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana od dana potvrđivanja izbornih rezultata. Taj rok istekao je 7. avgusta 2026. godine.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute naglasio je da će posvećenost Severnoatlantske alijanse očuvanju mira i bezbednosti na Kosovu ostati nepromenjena, bez obzira na razvoj događaja u vezi sa presudom bivšem predsedniku Kosova Hašimu Tačiju i još trojici bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) pred Specijalizovanim većima Kosova u Hagu, koja se očekuje ove nedelje. Prema Ruteovim rečima, KFOR je tu da obezbedi da NATO doprinosi stabilnosti i miru, a mirovna misija Alijanse već više od dve decenije doprinosi stvaranju bezbednog i sigurnog okruženja na Kosovu. "To važi i danas, bez obzira na to kakve bi vesti mogle da stignu ove nedelje ili u narednom periodu", izjavio je Rute na konferenciji za novinare u sedištu NATO-a u Briselu odgovarajući na pitanje dali je NATO zabrinut da može doći do potencijalnih tenzija na Kosovu ili regionu zbog odluke suda u Hagu. Izjave šefa NATO-a usledile su nekoliko sati nakon što je Ambasada SAD u Prištini pozvala američke državljane da izbegavaju kretanje u blizini lokacija na kojima su, kako je navedeno, za 16. septembar najavljeni protesti. Ambasada je saopštila da nekoliko organizacija planira velike demonstracije 16. septembra u centru Prištine i drugim većim gradovima na Kosovu. "Ove demonstracije mogu dovesti do velikog okupljanja ljudi, zatvaranja ulica i poremećaja u saobraćaju", navela je Ambasada, pozivajući američke državljane da ograniče kretanje u tim područjima. Specijalizovana veća Kosova u Hagu trebalo bi 16. septembra da izreknu prvostepenu presudu bivšim liderima OVK: Hašimu Tačiju, Kadriju Veseliju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju. Objavljivanje presude u Hagu uslediće četiri dana nakon što je u Prištini nekoliko hiljada ljudi učestvovalo u "Maršu za slobodu", tokom kojeg su učesnici zatražili da odluka bude pravična i nepristrasna. Prvi čovek NATO-a rekao je da će Alijansa nastaviti da procenjuje sastav i raspored snaga KFOR-a kako bi osigurala da misija bude adekvatno prilagođena bezbednosnoj situaciji na Kosovu. On je takođe naglasio da razvoj događaja na Kosovu utiče i na širi region. Tači, Veselji, Krasnići i Seljimi optuženi su za ubistva, mučenje i progon, koji su, prema navodima optužnice, počinjeni tokom rata na Kosovu 1998–1999. godine. Sva četvorica negirala su optužbe i izjasnila se da nisu krivi za dela koja obuhvataju oko 155 žrtava. Tužioci su zatražili da budu proglašeni krivim i da svaki od njih bude osuđen na po 45 godina zatvora. Tokom suđenja svedočilo je više od 130 svedoka, dok je na sudu tokom gotovo tri godine postupka prihvaćeno i 160 pisanih izjava drugih svedoka. Suđenje je završeno u februaru, a četvorica optuženih nalaze se u pritvoru u Hagu od hapšenja u novembru 2020. godine.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i ministar odbrane BiH Zukan Helez izjavili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako nije bilo zahtjeva za prelet aviona Vlade Srbije preko Bosne i Hercegovine. Njihova reakcija dolazi nakon što je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik na mreži X napisao kako je donesena odluka "da predsjedniku Vlade Srbije Đuri Macutu jednostrano bude zabranjen prelet". "Nismo ni dozvoljavali ni zabranjivali. Niko nam se nije obratio sa zahtjevom, samo je bila obavijest da je Ana Brnabić otkazala let za Banjaluku", izjavio je Konaković za RSE. Isto je potvrdio i ministar odbrane BiH, Zukan Helez, "Nisam dobio zahtjev za prelet premijera Srbije", kazao je Helez. Premijer Srbije Đuro Macut u Banjaluci 14. septembra navečer treba da prisustvuje ceremoniji uoči Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji obilježavaju bh. entitet Republika Srpska i Srbija. Vlade Srbije i bh. entiteta Republika Srpska ustanovile su 2020. godine da se 15. septembar, dan kada je 1918. godine probijen Solunski front u Prvom svjetskom ratu slavi kao praznik. Kao cilj su naveli njegovanje zajedničkog srpskog identiteta u zemlji i dijaspori i poštovanje kulta zastave. Na Dan srpskog jedinstva 2021.godine skupštine Srbije i bh. entiteta RS usvojile su i zakone o očuvanju ćirilićnog pisma.

Ukrajinski parlament usvojio je u utorak ostavku državnog države, nakon što je predsednik Volodimir Zelenski pozvao na njegovo brzo smenjivanje usred porasta tenzija oko niza istraga protiv korupcije na visokom nivou. Državni tužilac Ruslan Kravčenko je prošle nedelje podneo ostavku rekavši da ne želi da se njegova pozicija koristi "kao sredstvo za političku konfrontaciju" nakon što su istražitelji za borbu protiv korupcije otkrili shemu pronevere povezanu s visokim zvaničnikom u njegovoj kancelariji. On je u ponedeljak rekao je da je potpisao "obaveštenje o sumnji" protiv šefa Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije (NABU), jednog od tela koja istražuju njegovu kancelariju. NABU je u saopštenju na Telegram naveo da je taj potez "nastavak sistemskog napada na nezavisna tela za borbu protiv korupcije". "Postoji samo jedan put za ovog državnog tužioca: uklanjanje s funkcije. To sam mu rekao", naveo je Zelenski na društvenim mrežama. "Ukrajina je videla sve razloge zašto. Ako on ovo smatra političkim pritiskom, slobodan je da to tako nazove. Molim poslanike da podrže njegovu smenu bez odlaganja", dodao je ukrajinski predsednik. Kravčenko je uči glasanja na društvenim mrežama naveo da će prihvatiti svaku odluku parlamenta, iako je dodao da takav potez "treba da bude odluka samog parlamenta – ne naredba predsednika, ne zahtev 'šefa' parlamenta, ne histerični zahtev čelnika antikorupcijskih agencija, koji su i sami, zajedno sa svojim bliskim krugom, umešani u koruptivna dela, a još manje rezultat političkog i medijskog pritiska koji su oni organizovali, a koji danas posmatramo". Kontroverza oko Kravčenka, koji je u ponedeljak rekao da je trenutno van zemlje na poslovnom putu, najnovija je u nizu optužbi za korupciju i istraga koje su bacile senku na vladu Zelesnkog. Bliski saradnik Zelenskog , Andrij Jermak, bio je primoran da podnese ostavku prošle godine dok su istražitelji istraživali shemu koja je uključivala stotine miliona dolara mita od izvođača radova državnoj nuklearnoj kompaniji Energoatom. Mihajlo Fedorov, koji je bio ministar odbrane dok nije primoran da se povuče s pozicije u julu, javno se žalio na korupciju u sektoru odbrane, što su mnogi posmatrači videli kao otvoreni izazov Zelenskom. General Aleksandar Sirski koji nadgleda ukrajinsku vojsku i s kojim se Fedorov sukobio, kasnije je smenjen. Zelenski nije umešan u skandale, koji su ranije rezultirali ostavkama ili smenama ministara pravde i energetike. On je u julu promenio vladu, smenivši premijerku Juliju Sviridenko. Takođe je zamenio ukrajinsku ambasadorku u Vašingtonu, koja se takođe suočava s optužbama za korupciju. Ipak, skandali su umanjili popularnost Zelenskog i nekoliko anketa pokazuje da zaostaje za nekoliko istaknutih javnih ličnosti. Među njima je najvažniji Valerij Zalužnij, bivši vrhovni general i vrhovni komandant ukrajinske vojske. Sada služi kao ambasador Kijeva u Londonu.

Opoziciona Demokratska partija Kosova (DPK) tražila je u ponedeljak od Ustavnog suda da uvede privremenu meru za novi saziv kosovske Skupštine dok ne razmotri da li je njeno konstituisanje bilo u skladu s Ustavom. Skupština Kosova je konstituisana u nedelju bez izbora drugog potpredsednika, koji pripada DPK-u, pošto ta partija nije učestvovala na sednici, optužujući vlast za kršenje procedure. Dva poslanika te partije, Arijan Tahiri i Perparim Gruda, zajedno s advokatom Fatonom Fetahuom, u ponedeljak ujutru su podneli žalbu u ime stranke. Tahiri je u obraćanju medijima posle podnošenja žalbe rekao da je "važno da se najpre uvede privremene mera kako ne bi došlo do štete i ozbiljnijih situacija u pravnom i institucionalnom smislu". "Zato što čak i Vlada koju je izabrala ova Skupština, koja nije konstituisana i nema legitimitet da glasa za vladu, može da nastavi da donosi nezakonite odluke", rekao je Tahiri. Gruda je rekao da je ta partija dosad oklevala da se obrati Ustavnom sudu, "ali pošto je situacija izmakla kontroli, vlast potpuno prekršila Ustava, nama nije nemamo drugi put osim da se obratimo Ustavnom sudu". "Pokret Samoopredeljenje ne može da krši svaki rok i da ima koristi od ovih kršenja", rekao je on. Poslanici DPK-a su rekli da su podneli žalbu zbog načina izbora predsednika i potpredsednika Skupštine, navodeći da je vlast prekršila Ustav ignorišući ustavne rokove za proces konstituisanja zakonodavnog tela. Prema njihovim rečima, vladajući Pokret Samoopredeljenje prekršio je ustavni rok od 30 dana za konstituisanje Skupštine i proceduru za sazivanje sednice svakih 48 sati do njenog konstituisanja. Prema prošlogodišnjoj odluci Ustavnog suda, Skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana od potvrđivanja rezultata. Taj rok je istekao 7. avgusta. Nekoliko sati posle konstituisanja, novi saziv Skupštine je izabrao novu Vladu, na sednici koju su bojkotovali DPK, Alijansa i Demokratski savez Kosova (DSK). Gruda je naglasio da će se DPK u utorak žaliti Ustavnom sudu i povodom načina na koji je formirana nova Vlada. "Ne možemo nastaviti da dozvoljavamo da Skupština bira centralne organe zemlje dok ima tako velikih ustavnih dilema", dodao je on. Kurti poziva na saradnju u izboru predsednika KosovaS druge strane, premijer Aljbin Kurti (Albin) u ponedeljak je pozvao političke rivale na saradnju u izboru novog predsednika Kosova, rekavši da bi bilo "neoprostivo“ da zemlja ponovo ide na prevremene izbore zbog tog pitanja. "Blizu smo izbora predsednika da bi bilo neoprostivo da ponovo idemo na izbore kako bsmo došli do iste tačke. Zato... pozivam političke lidere i poslanike da rešimo pitanje predsednika i da idemo napred", rekao je Kurti na prvom sastanku kabineta. Krajem avgusta, Kurti je postigao dogovor s opozicionom Demokratskim savezom Kosova, koji ima 18 poslanika, da podrži Bekima Sejdijua za novog predsednika Kosova. Međutim, dan kasnije, šest poslanika DSK-a je reklo je da neće poštovati odluku lidera partije Ljumira Abdidžikua (Lumir Abdixhiku). Kurti je rekao da izazov s kojim se treba suočiti predstavlja stav šest poslanika DSK-a, "koji ne žele da sprovedu dogovor postignut uz trud i posvećenost, posle nimalo lakog procesa pregovora koji su ovlastila rukovodstva naših partija". Druge dve albanske opozicione stranke, DPK i Alijansa, jasno su stavile do znanja da neće glasati za Sejdijua. Da bi bio izabran za predsednika u Skupštinskoj sali mora da bude najmanje 80 poslanika od 120 poslanika parlamenta. Nije jasno kada će se parlament sastati da glasa o novom predsedniku. Ako parlament ne uspe da izabere novog predsednika, zemlja će automatski ići na nove izbore. Kako je Skupština konstituisana?Skupština je proglašena konstituisanom u nedelju pre podne, nakon što su izabrani potpredsednici iz redova DSK-a i manjinskih zajednica. Predsednica i prvi potpredsednik iz redova Pokreta Samoopredeljenje izabrani su na prethodnoj sednici u petak. DPK nije učestvovala na sednici i prethodno je povukla kandidaturu Vljore Čitaku (Vlora Citaku) za potpredsednicu, pošto Samoopredeljenje nije dao glasao za nju na sednici u petak. Samoopredeljenje je u subotu uveče saopštilo da će glasati za Čitaku, ali je DPK odbila da učestvuje. Predsednica Skupštine Aljbuljena Hadžiu (Albulena Haxhiu) rekla je da Skupština "ne može ostati talac bilo koga, bilo kog političkog subjekta" i nastavila je proces. Kandidat DSK-a za potpredsednika Kujtim Šalja (Shala) izabran je sa 75 glasova. Posle osam neuspešnih kandidatura Srpske liste, izabrana je i srpska poslanica Tanja Vujović koja je dobila glasove Samoopredeljenja i pojedinih poslanika DSK-a. Iz redova nesrpskih zajednica izabrana je bošnjačka poslanica Emilija Redžepi. Posle glasanja za potpredsednike, Hadžiu je rekla da se Skupština "smatra konstituisanom". Ustavni sud je u ranijoj odluci ostavio otvorenu mogućnost da Skupština, u određenim okolnostima, može da funkcioniše i bez jednog od članova Predsedništva, ako je njegov izbor onemogućen, a Predsedništvo ima kvorum za odlučivanje. Kao takva okolnost pomenut je slučaj kada poslanik ili parlamentarna grupa koja ima pravo da predloži člana Predsedništva ne iskoristi to pravo ili ometa proces.

Turske vlasti privele su desetine osoba i izvršile policijske racije u kancelarijama više LGBT organizacija i popularnim mjestima okupljanja LGBT zajednice u okviru velike akcije sprovedene u više gradova. Istovremene policijske operacije počele su u nedelju, 13. septembra oko jedan sat nakon ponoći u Istanbulu, Ankari, Izmiru, Ajdinu i Mersinu. Prema navodima turskog ministra pravde Akina Gjurleka, istraga obuhvata 162 osumnjičene osobe, devet udruženja i 13 poslovnih objekata. Gjurlek je na društvenim mrežama naveo da je istraga pokrenuta radi "zaštite djece, institucije porodice i javnog reda", pozivajući se na desetogodišnju izvršnu odluku predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana koja se odnosi na porodicu i djecu. "Nijedna kriminalna organizacija, mreža zloupotreba ili nezakonita aktivnost koja ugrožava djecu, omladinu ili porodice neće biti tolerisana", naveo je Gjurlek. Meta racija bili su sadašnji i bivši članovi više poznatih organizacija koje se bave pravima LGBT osoba i prevencijom HIV-a. Vlasti su, prema navodima organizacija, blokirale i njihove internet stranice. Gjurlek je takođe rekao da je utvrđeno da su pojedina udruženja primala značajna sredstva iz međunarodnih izvora i agencija. Udruženje za ljudska prava Turske osudilo je policijske akcije, ocijenivši da nije riječ o uobičajenoj sudskoj istrazi, već o političkoj operaciji čiji je cilj nametanje jedinstvenog modela porodice i pritisak na LGBT zajednicu i nezavisne organizacije civilnog društva.

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se prekinu napadi na rusku dizel infrastrukturu usred nemilosrdnih ruskih napada širom Ukrajine, uključujući i one blizu poljske granice. "Postoji mnogo drugih ciljeva. Nemojte gađati dizel gorivo", rekao je Trump novinarima 13. septembra tokom posjete Irskoj. "Morate prestati uništavati dizel gorivo u Rusiji". Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner sedmicu dana su posjetili Kijev i Moskvu u novom diplomatskom naporu SAD da približe zaraćene prijestolnice pregovaračkom sporazumu. Iako su sve strane razgovore nazvale "značajnim", dinamika na frontu se nije promijenila, a Rusija nastavlja napadati Ukrajinu i pogađati njenu civilnu, logističku i energetsku infrastrukturu kako nastupa hladno vrijeme. Ukrajina je, u međuvremenu, nastavila odgovarati, gađajući energetske i vojne objekte unutar Rusije svojim napadima dronovima dugog dometa. Kijev naziva te napore "sankcijama dugog dometa" jer nastoji ograničiti energetski profit Moskve i prisiliti je na pregovore. Od početka ljeta, napadi ukrajinskih dronovima uzrokovali su nestašicu goriva širom Rusije i podstakli nezadovoljstvo među njenim građanima, na koje nije uticao rat u Ukrajini, koji sada traje petu godinu. Ukrajina upozorava da Putin 'kuca na vrata NATO-a'Ukrajinske vlasti su saopštile da su dva ruska drona pogodila ciljeve u blizini poljske granice u ranim jutarnjim satima 13. septembra. Kijev je te napade okarakterisao kao način na koji Moskva "kuca na vrata EU i NATO-a" i pozvao na uvođenje dodatnih sankcija. Ruski dron je u ranim jutarnjim satima 13. septembra pogodio benzinsku stanicu u blizini graničnog prelaza Jagodin, između Poljske i Ukrajine, pri čemu nije bilo žrtava. Granični prelaz, koji se nalazi u ukrajinskoj oblasti Volinj, bio je privremeno zatvoren, ali je u međuvremenu ponovo otvoren. Takođe u oblasti Volinj, ruski dron je pogodio lokomotivu putničkog voza na udaljenosti od dva kilometra od poljske granice, saopštila je kompanija Ukrajinske željeznice, navodeći da je nadzorna grupa uspjela unaprijed da upozori posadu voza na opasnost. Na video-snimcima se vidi kako ljudi bježe od eksplozije na željezničkoj stanici. Prema riječima Aleksandra Ševčenka, lokalnog zvaničnika zaduženog za saobraćaj, ruska bespilotna letjelica pogodila je lokomotivu voza koji je saobraćao na relaciji Kijev–Varšava ujutru 13. septembra, a žrtava nije bilo. Do ovih napada dolazi u trenutku kada Rusija pojačava udare na civilnu infrastrukturu širom Ukrajine, a zvaničnici EU upozoravaju na eskalaciju ruskih povreda evropskog vazdušnog prostora, što predstavlja "novu normalnost". "Ruski varvarski napadi na granici Ukrajine i Poljske, kod Jagodina, nisu samo nastavak napada na naše državne granice", napisao je ukrajinski ministar inostranih poslova Andrij Sibiha na platformi X 13. septembra. "To je Putinov teror koji direktno 'kuca' na vrata EU i NATO-a. Ruski varvari su pred vašim pragom, dragi partneri". On je pozvao evropske lidere da primene "punu snagu" sankcija protiv Rusije. "Učinite da Moskva osjeti posljedice svog terora. Ne samo polovične odluke, već beskompromisne, snažne korake. Potpuni trgovinski embargo. Potpune zabrane ulaska. Sveobuhvatne sankcije vojno-industrijskom kompleksu". Ranije ovog mjeseca, Njemačka je zvanično pripisala Moskvi odgovornost za incident u kojem su dronovi napunjeni eksplozivom omeli letove na aerodromu u Lajpcigu. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen tada je izjavila da se "Evropljani suočavaju sa surovom istinom da je ovo nova normalnost". U međuvremenu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je 13. septembra da je Rusija tokom protekle nedelje lansirala ukupno 2.100 dronova, 1.700 klizećih bombi i 73 rakete različitih tipova na ciljeve širom Ukrajine. "Upravo da bi spriječili širenje ovih napada dalje u Evropu, Ukrajinci i Ukrajinke se bore svakog dana, žrtvujući svoje živote kako bi zaustavili širenje ove agresije", naveo je on u objavi na Telegramu. "Ruski terorizam predstavlja zajedničku prijetnju za mnoge, ali se može i mora pobijediti upravo ovdje, u Ukrajini".

Broj Ukrajinaca koji u Poljskoj borave sa statusom privremene zaštite opao je za više od 106.500 od proljeća, pokazuju vladini podaci objavljeni 8. septembra. U aprilu je oko 974.500 ljudi bilo registrovano u okviru imigracionog statusa namijenjenog ukrajinskim izbjeglicama u Poljskoj. Taj broj je do početka septembra pao na 868.000, što predstavlja pad od oko 11 procenata. Poljski mediji navode da sve veća odbojnost prema izbjeglicama dovodi do njihovog odlaska iz zemlje. Iako neki zaista odlaze, Ukrajinci u Poljskoj ističu da je znatan dio tog pada posljedica birokratskih prepreka, a ne sukoba na ulicama. Bohdan Koncur, stručnjak za pitanja imigracije iz organizacije "Ukrajinska kuća" u Varšavi, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je izmjena zakona iz marta obavezala ukrajinske izbjeglice da graničnim službenicima izričito saopšte svoju namjeru da zatraže privremenu zaštitu u Poljskoj. Međutim, on navodi da mnogi za to saznaju tek kada odu u nadležnu službu, gdje im kažu da je njihov ulazak u Poljsku evidentiran kao turistički. Koncur ističe da su mnogi Ukrajinci kojima je pomogao tvrdili da im na granici nisu postavljena nikakva pitanja, kao i da na graničnim prelazima nisu vidjeli obavještenja o novom pravilu. Ukrajincima koji u Poljskoj borave kao turisti nije dozvoljeno da podnesu zahtjev za status privremene zaštite. Ana Sobjeska-Tekjen, portparolka Poljske granične straže, potvrdila je ovu pravnu pojedinost za RSE. "Državljanin Ukrajine koji namjerava da uđe u Poljsku kako bi ostvario pravo na privremenu zaštitu trebalo bi jasno da izjavi tu namjeru službeniku granične straže tokom granične kontrole", navela je ona u e-mail poruci. "To je važno jer, ukoliko izostane takva izjava, ulazak može biti evidentiran prema opštim pravilima koja važe za bezvizni režim putovanja", dodala je portparolka. Početkom septembra stupila je na snagu još jedna zakonska izmjena zbog koje je veliki broj Ukrajinaca izbrisan iz registra osoba sa statusom privremene zaštite, a sve zbog dokumenata koje su koristili prilikom ulaska u Poljsku. Tokom početnog talasa izbjeglica iz Ukrajine nakon ruske invazije 2022. godine, mnogi su uspjeli da dobiju privremenu zaštitu bez važećeg pasoša, koristeći druge dokumente, poput lične karte, radi utvrđivanja identiteta. U slučaju djece, mogli su se koristiti i izvodi iz matične knjige rođenih, dok su neke izbjeglice registrovane na osnovu izjave o svom identitetu. Prema zakonu koji je stupio na snagu ove godine, od Ukrajinaca kojima je status privremene zaštite odobren bez prilaganja važeće putne isprave zahtijevalo se da svoj identitet potvrde važećom putnom ispravom najkasnije do 31. avgusta. Oni koji to nisu učinili izgubili su 1. septembra pravo na zakonit boravak vezano za status privremene zaštite. Koncur navodi da je ova mjera pogodila desetine hiljada Ukrajinaca. Ta odredba je kasnije izmijenjena kako bi se pogođenim osobama omogućio prelazni period od šest mjeseci da "riješe svoju situaciju", dodao je Koncur. Poljske granične vlasti navode da bi oni Ukrajinci koji su u septembru izgubili status privremene zaštite "mogli ponovo da ostvare to pravo nakon što zakonito uđu u Poljsku" sa važećim pasošem. Prema rezultatima anketa, stavovi Poljaka prema izbjeglicama značajno su se zaoštrili posljednjih mjeseci. Neposredno nakon ruske invazije 2022. godine, oko 94 odsto Poljaka smatralo je da njihova zemlja treba da prihvati Ukrajince koji bježe od nasilja. Do jula 2026. taj broj je pao na svega 42 odsto, pri čemu se više od polovine anketiranih protivilo prihvatanju ukrajinskih izbjeglica. Rastuće nezadovoljstvo među Poljacima uglavnom je podstaknuto ponovnim fokusom na masakre etničkih Poljaka koje su počinili ukrajinski nacionalisti četrdesetih godina prošlog vijeka, kao i obimom socijalnih davanja koja primaju novopridošlice. Olena Babakova, poljsko-ukrajinska istraživačica i koautorka izvještaja iz 2026. godine o odnosima između Poljaka i ukrajinskih migranata, navodi da je talas antiukrajinskog raspoloženja, o kojem se mnogo izvještavalo, počeo u periodu predsjedničkih izbora 2025. godine. Ipak, ona ističe i da postoji više faktora koji doprinose smanjenju broja izbjeglica u Poljskoj, uključujući i slučajeve u kojima Ukrajinci prelaze na druge vrste boravišnih dozvola. Babakova kaže da pojedinačni slučajevi neprijateljstva prema Ukrajincima u Poljskoj nemaju veliki uticaj na odluku tih ljudi o eventualnoj selidbi. Ona je za Radio Slobodna Evropa izjavila da, nakon stresa izazvanog napuštanjem domovine i nastanjivanjem u drugoj zemlji, mnogi Ukrajinci koji ne žele da se vrate u ratnu zonu "smatraju da je nemoguće ponovo prolaziti kroz taj emotivni proces i odlaziti u neku drugu, novu zemlju". "Ulažete ogroman trud da obezbijedite dom i hranu za svoju djecu. Možda se djeca suočavaju sa nekim problemima u školi, ali ona je ipak relativno dobra i blizu kuće. Šta bi trebalo da se desi pa da odlučite da spakujete kofere i jednostavno sutradan odete?" Prema riječima Babakove, oni koji napuštaju Poljsku "nisu ljudi kojima je najteže. To su jednostavno ljudi koji raspolažu najvećim resursima za sprovođenje tog novog procesa migracije".

Skupština Kosova izglasala je novu vladu koju predvodi Albin Kurti iz Pokreta Samoopredeljenje. "Za" su glasala 62 zastupnika, osam je bilo protiv, a suzdržanih nije bilo, čime je Kurti osigurao svoj četvrti mandat na mjestu premijera Kosova. Pokret Samoopredeljenje (LVV) ima 53 zastupnička mjesta u Skupštini, no nova vlada je dobila i podrđku devet zastupnika koji predstavljaju zajednice koje nisu većinske, osam iz redova nesrpskih manjina te Nenada Rašića iz srpske manjine. Zastupnici Demokratske partije Kosova, Demokratskog saveza Kosova i Alijanse nisu prisustvovali sjednici. Zastupnici Srpske liste bili su prisutni na sjednici i glasali protiv. Sastav kabineta vlade ostao je isti kao i u trećoj vladi koju je predvodio Kurti. Tokom govora Kurti je izjavio da neće predstaviti novi program ni akcioni plan, istaknuvši da su ponovljeni izbori prekinuli mandat koji se nastavlja i u novom razdoblju upravljanja. Kurti je rekao da će se vizija Pokreta Samoopredeljenje biti fokusirana na dobrobit građana i zaštitu porodice. "Cilj je ovog mandata snažno vratiti sigurnost i dobrobit u svakodnevni život građana", rekao je Kurti. Također je najavio razna kapitalna ulaganja, poput osnivanja vazduhoplovne kompanije u javnom vlasništvu i uspostave mreže javnog prevoza na nacionalnoj razini. Vršiteljica dužnosti predsjednika Albulena Haxhiu povjerila je Albinu Kurtiju mandat za sastavljanje nove vlade, nakon što je Pokret Samoopredeljenje službeno predložio svog lidera, ujedno i aktuelnog premijera, za tu dužnost. Mandat je dodijeljen nakon što je 13. septembra proglašeno konstituiranje Skupštine Kosova, uprkos izostanku potpredsjednika Skupštine iz redova Demokratske partije Kosova. Kako je konstituirana Skupština Kosova?Skupština je proglašena konstituiranom nakon izbora potpredsjednika iz redova Demokratskog saveza Kosova i manjinskih zajednica. Demokratska stranka Kosova (PDK) nije učestvovala na sjednici te je prethodno povukla kandidaturu Vlore Çitaku za mjesto potpredsjednice. Predsjedavajuća sjednicom, Albulena Haxhiu, izjavila je da Skupština "ne može biti talac bilo koga, niti bilo kojeg političkog subjekta". Kandidat LDK-a za potpredsjednika, Kujtim Shala, izabran je sa 75 glasova. Nakon osam neuspjelih prijedloga Srpske liste, izabrana je srpska zastupnica Tanja Vujović. Dobila je glasove zastupnika LVV-a i dijela zastupnika LDK-a. Bošnjačka zastupnica Emilija Rexhepi izabrana je kao predstavnica zajednica koje nisu srpske. Nakon glasanja o potpredsjednicima, Haxhiu je objavila da se Skupština "smatra konstituiranom". U ranijoj odluci, Ustavni sud ostavio je otvorenom mogućnost da Skupština funkcionira, pod određenim okolnostima, bez jednog od članova Predsjedništva, pod uslovom da je njihov izbor onemogućen, a da Predsjedništvo zadrži kvorum za odlučivanje. Jedna od takvih navedenih okolnosti jest situacija u kojoj zastupnik ili parlamentarna grupa, koji imaju pravo predložiti člana Predsjedništva, ne iskoriste to pravo ili opstruiraju taj proces. Demokratska partija Kosova se protivi tom procesuPDK se protivi tumačenju prema kojem je Skupština konstituirana bez potpredsjednika. Përparim Gruda, zastupnik te stranke, izjavio je da se odluka Ustavnog suda, koja pod određenim okolnostima dopušta rad Skupštine bez člana Predsjedništva, ne može primijeniti u ovom slučaju. Prema njegovim riječima, PDK se nije odrekao prava na predlaganje potpredsjednika, već je samo privremeno obustavio ostvarivanje tog prava dok Ustavni sud ne razjasni situaciju. Istaknuo je da "niko ne može imati koristi od vlastitog kršenja propisa", tvrdeći da Pokret Samoopredeljenje ne može prekoračiti rokove za konstituiranje Skupštine, a zatim iskoristiti tu situaciju kako bi PDK-u uskratio pravo na predlaganje potpredsjednika. PDK je najavio namjeru podnošenja žalbe Ustavnom sudu. U međuvremenu, Kurti je izjavio da će zastupnici Samoopredeljenja glasati za kandidata PDK-a za potpredsjednika čim stranka bude spremna da ga predloži. Šta sljedi dalje?Ovi događaji otvaraju put za okončanje političke blokade nastale nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 7. juna. Pokret Samoopredeljenje je izašao kao pobjednik, osiguravši 53 zastupnička mjesta. Uživa podršku devet zastupnika iz redova manjina, osam iz nesrpskih manjinskih zajednica (ne računajući Adema Hoxhu iz Jedinstvene goranske stranke i Dudu Balje iz Socijaldemokratske unije) te Nenada Rašića, jedinog zastupnika srpske manjine koji nije povezan sa Srpskom listom. To stranci osigurava 62 glasa, jedan više od broja potrebnog za sastavljanje vlade. Ipak, ti glasovi nisu dovoljni za izbor novog predsjednika države. Za izbor predsjednika u prva dva kruga potrebno je 80 glasova, što iziskuje potporu zastupnika iz drugih stranaka. Nedeljama je glavna tačka sporenja bilo konstituiranje Skupštine, budući da je Samoopredeljenje insistiralo na tome da se Skupština ne konstituira sve dok se ne postigne dogovor o predsjedniku. Pregovori između Samoopredeljenja i Demokratske partije Kosova zaključeni su 31. avgusta službenom objavom da će obje stranke podržati zajedničku kandidaturu Bekima Sejdiua za predsjednika. Ta je kandidatura izazvala duboke podjele unutar LDK-a jer je šestero od 18 zastupnika te stranke izjavilo da je neće podržati.

Rusija je nastavila sa žestokim napadima na ukrajinsko civilno stanovništvo, usmrtivši najmanje devet osoba širom zemlje, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio da je spreman da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na predstojećem samitu G20, što je Kremlj ocenio kao "nemoguće". Rusija je tokom protekla dva mjeseca intenzivirala vazdušne udare širom Ukrajine, pri čemu Kremlj gađa elektrane i drugu infrastrukturu u trenutku kada se približavaju potencijalno surovi zimski mjeseci. Izvještaji o pogibiji civila stigli su 12. septembra iz nekoliko gradova i regiona, dok se Ukrajina bori da zaštiti svoje stanovništvo u uslovima nedostatka sistema protivvazdušne odbrane, koji su joj preko potrebni za presretanje ruskih raketa velike brzine. U Kramatorsku, gradu sa oko 150.000 stanovnika u ukrajinskoj Donjeckoj oblasti, koji je već mjesecima izložen ruskom vojnom pritisku, lokalne vlasti su saopštile da su ruske snage napale privatne automobile, pri čemu su u tri odvojena incidenta tokom 90 minuta poginule tri osobe. "To nisu vojni ciljevi", navodi se u saopštenju gradskog vijeća. "To su obični civilni automobili. Ljudi su obavljali svoje svakodnevne poslove". Vitalij Bunečko, načelnik Žitomirske oblasti u Ukrajini (zapadno od Kijeva), izjavio je da je u ruskom napadu na prodavnicu u gradu Zvjahel poginulo dvoje ljudi. Ivan Fedorov, načelnik Zaporoške oblasti, saopštio je da su dvije osobe poginule, a 11 ranjeno u napadima na Zaporožje i druga mjesta. Oleksandar Vilkul, šef vojne uprave Krivog Roga, izjavio je da su dvije osobe poginule u noćašnjim napadima dronovima i raketama na taj grad. Ruska vojska je saopštila da su njene snage gađale ukrajinsku čeličanu Zaporožstalj u Zaporožju, kompleks Interpajp stil u Dnjepru i nekoliko pogona u Krivom Rogu. Ove tvrdnje nisu mogle biti nezavisno potvrđene. Kao odgovor na ruske napade, Ukrajina je gađala energetske objekte i skladišta, često duboko unutar ruske teritorije, izazivajući ozbiljne nestašice energije širom zemlje, dok su obje strane napadale brodove one druge u Crnom moru i oko njega. Zelenski spreman za sastanak u MajamijuU intervjuu za njemački medij Deutsche Welle, objavljenom 12. septembra, Zelenski je izjavio da bi bio spreman da se sastane sa Putinom radi mirovnih pregovora na samitu G20, koji se održava 14. i 15. decembra u Majamiju. "Da, naravno", rekao je odgovarajući na pitanje o mogućem sastanku. "Moramo doći. Moramo se sastati, razgovarati i donijeti odluke. Nije riječ o riječima. Nije važno šta ću mu ja reći ili šta on želi da kaže meni. Važni su rezultati". Kremlj je odmah odbacio ponudu Zelenskog. "To je nemoguće", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za agenciju AFP, ponavljajući ruski zahtjev da se takav sastanak "licem u lice" može održati isključivo u Moskvi. "Postoji spremnost da se sastanemo sa njim u Moskvi", rekao je Peskov, koji je napomenuo da još nije odlučeno da li će Putin prisustvovati skupu G20. Zelenski već dugo odbacuje mogućnost sastanka u Moskvi u trenutku kada se njegova zemlja suočava sa invazijom ruskih snaga punog obima. "On može da dođe u Kijev", rekao je Zelenski za ABC News misleći na Putina. "Ne mogu da idem u Moskvu dok je moja zemlja svakodnevno izložena raketnim napadima. Ne mogu da idem u prestonicu tog teroriste". Vašington pokušava da pokrene pregovore, koji su dugo stagnirali, o najsmrtonosnijem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata. Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner posjetili su Moskvu i Kijev prošle nedelje, dok su predsjednik SAD Donald Trump i Putin posljednjih dana razgovarali telefonom. U intervjuu za Deutsche Welle, obavljenom 11. septembra tokom njegove posjete Kanadi, Zelenski je rekao da je poseta Witkoffa i Kushnera "dobar signal" i da je važno što su njih dvojica otputovali i u Kijev i u Moskvu. Zelenski je izjavio da planira sastanak sa Trumpom krajem septembra, mada detalji još nisu potvrđeni. Trilateralni pregovoriU međuvremenu, jedan visoki ukrajinski zvaničnik nagovijestio je da bi pregovori između SAD, Rusije i Ukrajine mogli biti nastavljeni već sljedećeg mjeseca. Kirilo Budanov, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, rekao je da bi nova runda trilateralnih pregovora o okončanju rata mogla biti održana u oktobru. Govoreći za novinsku agenciju Interfaks-Ukrajina na marginama Jaltinskog foruma o evropskoj bezbjednosti u Kijevu, Budanov je naveo da se Ukrajina priprema za novi sastanak u trilateralnom formatu, ali nije iznio detalje. Budanov je ranije za New York Times izjavio da će se pregovarački proces vjerovatno intenzivirati nakon izbora za Državnu dumu Rusije (od 18. do 20. septembra) i američkih izbora na sredini mandata (3. novembra). Posljednji direktni pregovori između Rusije i Ukrajine održani su u februaru u Švajcarskoj, uz posredovanje SAD i učešće Budanova u ukrajinskoj delegaciji. Izvor: AFP, Reuters