Španska policija je u petak, 18. septembra počela da premješta stotine migranata u enklavi Seuta na sjeveru Afrike, na novu lokaciju sa šatorima u luci te španske teritorije. Policajci su teško obuzdali masu ljudi koja se gurala kako bi obezbijedila mjesto na novoj lokaciji, nakon što su nedeljama živjeli na plažama. Nekoliko stotina migranata je stiglo u kamp, koji ima kapacitet za 1.700 ljudi. Većina od 72.000 migranata koji su u julu prešli granicu iz Maroka u međuvremenu se vratila. Vlasti Seute procjenjuju da je u enklavi ostalo 13.000 ljudi, dok španska centralna vlada navodi da je taj broj manji. Španska policija za razbijanje demonstracija ispalila je gumene metke u vazduh i udarala ljude pendrecima tokom operacije premještanja u privremeni smeštaj. Vlasti su izgradile novi privremeni smještaj u luci enklave, sa kapacitetom za 1.700 ljudi. Nevladine organizacije navode da su hiljade ljudi i dalje bez smještaja i da spavaju na otvorenom, u kampovima. Migranti, koji su proveli noć čekajući na plaži u nadi da će dobiti mjesto u privremenom skloništu, u početku su aplaudirali kada je kolona krenula, ali je kasnije došlo do komešanja i guranja dok su se borili za ograničen broj dostupnih mjesta. Ova operacija je dio vladinog nastojanja da se migranti okupe u objektima gdje mogu biti identifikovani i zbrinuti dok se pojedinačno utvrđuje njihov administrativni status. Do priliva migranata krajem jula došlo je nakon što je Vrhovni sud Španije presudio da se migranti zaustavljeni na moru, dok su pokušavali da stignu do Seute, ne mogu po kratkom postupku vratiti u Maroko. Nakon te presude, putem pojedinih naloga na društvenim mrežama širile su se dezinformacije i nudila pomoć migrantima da pređu špansku granicu. Tada su hiljade ljudi prešle preko granične ograde i plivale zaobilazeći morske prepreke. Prema podacima lokalnih vlasti, najmanje 100 ljudi je stradalo tokom tog prelaska. Izvor: Reuters, BBC

U napadu koji je uključivao eksploziju i pucnjavu u sjedištu policije u pakistanskom gradu Kohat, u sjeverozapadnoj provinciji Hajber-Pahtunhva koja se graniči sa Afganistanom, poginulo je najmanje 20 ljudi, a na desetine je povrijeđeno. Pakistanski zvaničnici su saopštili da se eksplozija dogodila 18. septembra, u trenutku kada su vjernici završavali molitvu u lokalnoj džamiji u blizini Old Police Lines, istorijskog sjedišta policije u tom gradu. Navid Ahmed, zamjenik komesara grada, izjavio je za Radio Azadi Radija Slobodna Evropa, da je ubrzo nakon eksplozije došlo do sukoba između policije i naoružanih napadača. On je naveo da je poginulo najmanje 20 ljudi, uglavnom policajaca, dok je 78 osoba povrijeđeno. Viši lokalni policijski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je za novinsku agenciju AFP da su u incidentu poginula četiri napadača, "uključujući snajperistu i bombaša samoubicu". Prema navodima službi za spasavanje, na lice mjesta upućeno je više od 45 pripadnika tih službi. Iako nijedna grupa nije odmah preuzela odgovornost, predsjednik Pakistana Asif Ali Zardari pozvao je na "potpuno uništenje" grupe Fitna al-Kvaridž – što je naziv koji vlada koristi za zabranjeni pokret Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP), poznat i kao pakistanski talibani, kao i "terorista koji djeluju uz podršku iz inostranstva". To je "od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost", rekao je Zardari, izražavajući žaljenje zbog žrtava i upućujući želje za "brz oporavak povređenih u eksploziji". Do ovog incidenta došlo je u vrijeme porasta broja sličnih napada u provinciji Hajber-Pahtunhva i u Beludžistanu, jugozapadnoj provinciji koja se graniči sa Afganistanom i Iranom. Islamabad za ove napade okrivljuje naoružane grupe koje potiču iz Afganistana ili su sa njim povezane, dok talibanska vlada u toj zemlji negira umiješanost Kabula. Ove tenzije su posljednjih godina dovele do stalnih sukoba između dvije zemlje, pri čemu je zabilježen niz okršaja duž granice.

Crna Gora ovog meseca neće zatvoriti nijedno pregovaračko poglavlje u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU), potvrđeno je iz Saveta EU. Radi se o važnom zaokretu u procesu, budući da je početkom septembra Evropska radna grupa za proširenje, u kojoj učestvuju diplomate svih država članica EU, razmatrala mogućnost da Crna Gora tokom septembra privremeno zatvori još četiri pregovaračka poglavlja. Jedan zvaničnik Saveta EU rekao je da se intenzivno radi na odobravanju zatvaranja novih poglavlja za Crnu Goru i da je izostanak međuvladine konferencije ovog meseca više posledica vremenskih ograničenja nego političkih razloga. "Mnoga od njih [poglavlja] su veoma tehnička i zahtevaju da svaka država članica obavi opsežne unutrašnje konsultacije. Dakle, postoji želja da se napravi napredak. Apsolutno smo sigurni u to i svakako smo gurali ambicioznu agendu u smislu dobijanja odobrenja, ali jednostavno – mislim da nam je zapravo ponestalo vremena da se posao privede kraju", kazao je zvaničnik EU novinarima. Iako neke države članice EU još nisu završile procedure neophodne za zatvaranje poglavlja, prema nezvaničnim informacijama iz diplomatskih izvora se saznaje da razlozi za izostanak odluke nisu isključivo tehničke, odnosno vremenske prirode. Naime, diplomatski izvori rekli su za RSE da je ponašanje pojedinih crnogorskih političara nakon smrti i tokom sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uticalo na to da pojedine države članice izraze rezerve prema napretku Crne Gore u pristupnom procesu. Među najglasnijima bila je hrvatska vlada, koja je osudila izraz saučešća koji je predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Hrvatska vlada ocenila je ovaj čin kao "neprihvatljiv i protivan vrednostima na kojima počiva Evropska unija". "Hrvatska će u pristupnim pregovorima nastaviti insistirati na doslednom ispunjavanju svih kriterijuma, uključujući suočavanje s prošlošću, procesuiranje ratnih zločina, poštovanje presuda međunarodnih sudova i dobrosusedske odnose. Ovakve poruke ne doprinose evropskom putu Crne Gore", upozorio je zvanični Zagreb. Hrvatska, kao jedna od 27 država članica Evropske unije, ima pravo veta u procesu proširenja, uključujući i odluke o otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja. Hrvatska od 2024. godine, zbog bilateralnih sporova, blokira zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku. Ovo poglavlje i dalje nije zatvoreno. Prema nezvaničnim informacijama, više od jedne države članice u ovom trenutku nije dalo zeleno svetlo za zatvaranje novih poglavlja. Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Podgorica ima ambiciju da do kraja godine zatvori sva poglavlja, kako bi se stekli uslovi da postane punopravna članica EU tokom 2028. godine. Međutim, tokom ove godine privremeno je zatvoreno samo šest poglavlja. Naredna prilika za nastavak zatvaranja pregovaračkih poglavlja mogla bi biti u oktobru.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski na svom X profilu objavio je da se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na prvom samitu 'Karpatske osmorke'. Izrazio je zahvalnost što se Srbija pridružila ovom novom formatu sastanaka. "Važno je razvijati (novi format sastanaka) tako da svaka zemlja u regionu pronađe ekonomske i bezbjednosne prilike koje su joj potrebne. Činimo sve što možemo da to ostvarimo, a danas ću, zajedno sa drugim liderima, učestvovati i na prvom Karpatskom poslovnom forumu", napisao je Zelenski. Naveo je kako je sa predsjednikom Vučićem razgovarao o sporazumima postignutim tokom posjete Beogradu. "Detaljno smo razgovarali o evropskim integracijama Ukrajine i Srbije, kao i o situaciji u vezi sa ruskim napadima. Nastavićemo naš bilateralni dijalog", istakao je Zelenski koji je u prvu zvaničnu posjetu Srbiji došao početkom avgusta. Tada je u razgovoru sa Vučićem dobio obećanje da će Srbija nastaviti da pomaže toj, ratom zahvaćenoj, državi slanjem humanitarne pomoći. Posjeta Zelenskog Beogradu bila je u centru međunarodne javnosti jer je Srbija jedna od rijetkih država Evrope koja odbija da uvede sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik je u Ukrajini pokrenuo novu regionalnu inicijativu sastanaka na vrhu koja okuplja osam država srednje i istočne Evrope kroz koje prolazi Karpati. Cilj inicijative je da promoviše trgovačku i sigurnosnu saradnju. Na sastanku u zapadnoj Ukrajini, Zelenski je zahvalio regionalnim saveznicima što su zadržali trgovačke i saobraćajne veze otvorene nakon ruske invazije 2022. Nova grupacija okuplja Rumuniju, Srbiju, Poljsku, Slovačku, Češku, Austriju, Mađarsku i Evropsku uniju.

Predsjednik SAD Donald Trump izjavio je da Vašington i Varšava ostvaruju "značajan napredak" ka uspostavljanju stalne baze američke vojske u Poljskoj, čime bi se potencijalno proširilo američko vojno prisustvo na istočnom krilu NATO saveza. "Zahvaljujući odvažnom vođstvu mog prijatelja Karola Navrockog, predsjednika Poljske, postiže se značajan napredak ka uspostavljanju baze američke vojske u Poljskoj", naveo je Trump u objavi na platformi Truth Social 17. septembra. "Ako do toga dođe, lokacija će biti saopštena vrlo brzo. To će biti istorijski korak za naš veliki američko-poljski savez". Navrocki je pozdravio tu najavu, ističući da je Poljska spremna da nastavi napore na jačanju odbrambene saradnje sa Vašingtonom. "Mogu da vas uvjerim da će poljska vlada učiniti sve što je u njenoj moći da obezbijedi najbolju moguću lokaciju za bazu američke vojske", napisao je Navrocki na platformi X. Ova najava uslijedila je na 87. godišnjicu sovjetske invazije na Poljsku. Zbignjev Bogucki, šef kabineta poljskog predsjednika, ocijenio je taj razvoj događaja kao "sjajnu vijest za Poljsku". Poljski zamjenik ministra odbrane Pavel Zalevski izjavio je u avgustu da su Varšava i Vašington već okončali početnu fazu razgovora o mogućem stalnom vojnom prisustvu SAD u Poljskoj. Zvaničnici Poljske i SAD održali su 10. septembra u Varšavi nove razgovore o jačanju američkog vojnog prisustva, a planirane su i dodatne konsultacije i radni sastanci. Sjedinjene Države već imaju trupe stacionirane u Poljskoj, ali su one uglavnom raspoređene po principu rotacije. Prema navodima, Varšava traži veće prisustvo saveznika na istočnom krilu NATO-a još od početka ruske invazije punog obima na Ukrajinu 2022. godine. Pregled rasporeda američkih snaga"Ideja o stalnoj bazi američke vojske u Poljskoj nije sasvim nova", rekao je Tom Nagy, viši istraživač za nuklearnu, svemirsku i raketnu odbranu u organizaciji GlobSec. "O tome se raspravljalo još tokom prve Trumpove administracije, iako ta ideja na kraju nije realizovana". Ono što je ovog puta drugačije, naveo je Nagy, jeste "širi kontekst pregleda rasporeda američkih snaga, koji je stvorio očekivanja o mogućem smanjenju broja vojnika, pa čak i zatvaranju baza u zapadnoj i južnoj Evropi". Taj širi pregled koji sprovodi Pentagon izazvao je zabrinutost među pojedinim zakonodavcima da bi diplomatskim aspektima mogla biti posvećena nedovoljna pažnja. U pismu koje je inicirala senatorka Jeanne Shaheen iz Nju Hempšira, vodeća demokrata u Senatu kada je riječ o inostranoj politici, osam demokratskih senatora pozvalo je državnog sekretara Marca Rubia da obezbijedi puno učešće Stejt departmenta u tom procesu pregleda. Zakonodavci su istakli da bi odluke koje se tiču raspoređivanja trupa, aranžmana o bazama, sporazuma o statusu snaga i pregovora sa zemljama domaćinima trebalo donositi kroz međuresorni proces koji uzima u obzir kako vojne, tako i diplomatske faktore. Takođe su naveli da američki ambasadori i šefovi misija u zemljama na koje bi mogle uticati promjene u raspoređivanju trupa nisu bili adekvatno uključeni u konsultacije. Stejt department je osporio tvrdnje da su njegovi zvaničnici bili isključeni iz tog procesa. Visoki zapadni zvaničnik upoznat sa razgovorima rekao je za Radio Slobodna Evropa da se mogućnost uspostavljanja baze u Poljskoj razmatra u okviru šire revizije rasporeda američkih snaga. Taj zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da bi revizija mogla da obuhvati promjene u raspoređivanju američkih snaga i na drugim mjestima u Evropi, uključujući Njemačku. Tramp je 17. septembra telefonom razgovarao i sa kancelarom Merzom o "narednim koracima" ka okončanju rata u Ukrajini, prema riječima portparola njemačke vlade Stefana Korneliusa. Bezbjednosna zabrinutostDo ovih razgovora dolazi u trenutku kada se Poljska suočava sa pojačanom zabrinutošću za bezbjednost usljed ruskog rata protiv Ukrajine. Poljske vlasti su 17. septembra privremeno zatvorile aerodrome u Lublinu i Žešovu dok su ruski napadi bili usmjereni na dijelove Ukrajine, navode poljski zvaničnici. Poljski premijer Donald Tusk takođe je upozorio da bi Rusija mogla da pokuša da izvede napade dronovima ili raketama na zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, predstavljajući ih pritom kao nesrećne slučajeve. On je rekao da bi takvi incidenti mogli imati za cilj testiranje odgovora NATO-a i podrivanje jedinstva saveznika. Prema riječima Tuska, ova procjena se zasniva na obavještajnim podacima NATO-a, Ukrajine i Sjedinjenih Država. Shaheen je posebno upozorila na povećanu upotrebu hibridnih taktika od strane Rusije, uključujući dronove, sajber napade i sabotažu. "Hibridno ratovanje traje već neko vrijeme i sada vidimo povećanje", rekla je Shaheen za RSE. Nagy je rekao da bi stalno američko prisustvo na istočnom krilu "bilo pozitivno za odvraćanje i bezbjednost, posebno zato što kredibilno odvraćanje počinje sposobnošću da se brani svaki centimetar teritorije NATO-a". "To bi takođe moglo pomoći u odvraćanju svakog oportunističkog pokušaja testiranja odlučnosti Alijanse, ne samo u Poljskoj već i u širem regionu Centralne i Istočne Evrope", dodao je. Vojna uloga PoljskePoljska godinama traži veće američko vojno prisustvo, tvrdeći da je njen geografski položaj čini važnim dijelom istočne odbrane NATO-a. U junu je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš rekao da je Ministarstvo odbrane SAD otvoreno za ponudu Poljske da bude domaćin stalnog američkog vojnog prisustva, ali da konačna odluka još nije donesena. Ove izjave je dao nakon sastanka sa američkim sekretarom za odbranu Peteom Hegsethom u Briselu, gdje je Hegseth najavio preispitivanje raspoređivanja američkih trupa u Evropi. Eventualna baza predstavljala bi promjenu u odnosu na trenutno prisustvo američkih trupa u Poljskoj, koje se uglavnom zasniva na rotaciji. "Iako zamjena dijela američkog prisustva u Zapadnoj Evropi snažnijim prisustvom na istoku očigledno ne bi otklonila zabrinutost Evrope zbog šireg povlačenja američkih snaga", rekao je Nagy, "nova stalna baza u Poljskoj mogla bi djelimično da ublaži političku i stratešku štetu koju bi moglo da izazove značajno smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi". Sjedinjene Države i Poljska su takođe proširile odbrambenu saradnju kroz sporazume o infrastrukturi i vojnim pitanjima, dok je Varšava povećala svoja izdvajanja za odbranu. Ministarstvo odbrane Poljske saopštilo je da se najnoviji američko-poljski razgovori vode u okviru Sporazuma o pojačanoj odbrambenoj saradnji, potpisanog 2020. godine. Trump je zasad izjavio da bi lokacija predložene vojne baze mogla uskoro biti objavljena. Konačna lokacija ili vremenski okvir još nisu javno saopšteni.

Misija OEBS-a (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju) na Kosovu spremna je da prikuplja glasačke listiće ukoliko bi se srpski parlamentarni izbori održali i u srpskim sredinama na Kosovu, ali je za to neophodna saglasnost kosovskih institucija. To su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli iz OEBS-a, uz napomenu da su o zahtevu Srbije za održavanja izbora na Kosovu već obavestili nadležne kosovske institucije i donosioce odluka i da sada čekaju njihov odgovor. "Misija je spremna da sprovede takvu operaciju pod istim uslovima kao i u prethodnim slučajevima. To podrazumeva saglasnost relevantnih strana i obezbeđivanje neophodnih bezbednosnih uslova", navode iz OEBS-a. Direktor Kancelarije za Kosovo Vlade Srbije, Petar Petković, prethodno je od OEBS-a zatražio da ta misija pruži podršku kako bi se parlamentarni izbori za Skupštinu Srbije, raspisani za 25. oktobar, održali i na Kosovu. RSE se obratio Vladi Kosova sa upitom da li je upoznata sa ovim zahtevom Srbije, te da li se on razmatra, ali se na odgovor čeka. Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti je ranije za održavanje srpskih izbora na teritoriji Kosova tražio direktan zahtev od zvaničnog Beograda a ne da posrednik bude OEBS, što je Srbija odbijala uz obrazloženje da se na taj način priznaje kosovska nezavisnosti. Inače, Kurti je 2022. godine ukinuo praksu održavanja srpskih izbora na teritoriji Kosova u sredinama gde žive pripadnici srpske zajednice. U januaru te godine, Skupština Kosova je usvojila i rezoluciju kojom se protivi održavanju glasanja na Kosovu za referendum Srbije o ustavnim promenama. Međunarodna zajednica je više puta pozivala Vladu Kosova da pronađe načine za održavanje srpskih izbora. S druge strane, Kurti je više puta rekao da Kosovo ne želi da uskrati pravo glasa građanima Kosova sa dvojnim državljanstvom, ali da se ne može postupati protivno zakonima i Ustavu zemlje. Na poslednjim izborima za Skupštinu Srbije 2023. godine pripadnici srpske zajednice sa Kosova su glasali u pograničnim gradovima, Kuršumliji, Raškoj, Tutinu i Vranju, jer Vlada Kosova ni tada nije dozvolila otvaranje biračkih mesta na Kosovu. Poslednji parlamentarni izbori koje je Srbija organizovala za srpsku zajednicu na Kosovu bili su 21. juna 2020. godine. Ti izbori su održani po ranijoj praksi, gde je glasove prikupljala misija OEBS-a na Kosovu. Glasački listići su potom prebrojani u Raškoj i Vranju, dva mesta u Srbiji blizu granice s Kosovom.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) preskočiće Srbiju i Bosnu i Hercegovinu tokom svoje balkanske turneje, saopštila je u petak Evropska komisija. "Tokom turneje predsednica Fon der Lajen posetiće Tiranu, Prištinu, Podgoricu i Skoplje. Tamo će se sastati sa predsednicima i premijerima, kao i posetiti projekte koje finansira Evropska unija", izjavila je portparolka Evropske komisije Arijana Podesta. Poseta četiri zemlje regiona predviđena je između 30. septembra i 2. oktobra. Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije je najavio mogućnost da Fon der Lajen, ukoliko ne poseti Srbiju, izbegne i Bosnu i Hercegovinu. Spekulisalo se da Fon der Lejen neće posetiti Srbiju u okviru balkanske turneje zbog političkih i društvenih tenzija, dok je sahrana Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid, izazvalo oštre reakcije iz EU. I poslanici Evropskog parlamenta su pozvali šeficu Evropske komisije da ne odlazi u Beograd. U svetlu predstojećih parlamentarnih i opštih izbora u Srbiji i BiH, predsednica Evropske komsije planira da ove zemlje poseti kasnije, rekla je Podesta. Biće ovo šesta turneja po regionu koja je postala tradicija predsednice Evropske komisije uoči objavljivanja godišnjeg paketa izveštaja o napretku zemalja kandidata. "Kao što je predsednica rekla na samitu u junu, naša Unija neće biti kompletna bez Zapadnog Balkana. Tokom razgovora ona će sa partnerima razgovarati o neophodnim koracima na putu ovih zemalja ka Evropskoj uniji, kao i o procesu postepene integracije koji podržava Plan rasta za Zapadni Balkan", rekla je portparolka Podesta. Iako se javno predizborna kampanja navodi kao razlog za zaobilaženje Srbije i Bosne i Hercegovine, nezvanični izvori unutar Evropske komisije potvrdili su za RSE da je veličanje i glorifikacija Ratka Mladića imala važan uticaj na odluku predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da ne poseti Srbiju. Isti izvori napominju da već postoji presedan za posete zemljama tokom predizborne kampanje. Prošlog oktobra, na primer, predsednica Evropske komisije posetila je sve države Zapadnog Balkana, iako je na Kosovu i u Severnoj Makedoniji tada bila u toku predizborna kampanja. Jedina razlika u odnosu na ostale posete bila je ta što je u Skoplju i Prištini imala sastanke sa zvaničnicima, ali nije održala konferencije za novinare.

Hiljade ljudi okupile su se u petak u kosovskom glavnom gradu uz znak protesta zbog zatvorskih kazni za ratne zločine koje su ove nedelje Specijalizovana veća Kosova u Hagu izrekla četvrici bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Hašim Tači (Hashim Thaci), Kadri Veselji (Veseli), Jakup Krasnići (Krasniqi) i Redžep Seljimi (Rexhep Selimi), koji su predvodili OVK tokom njenog rata protiv srpskih snaga 1998–99, proglašeni su krivim u sredu pred, kako je takođe poznato, Specijalnom sudu Kosova, po četiri tačke optužnice za ratne zločine. Oni su negirali optužbe i najavili žalbe Apelacionom veću Specijalnog suda na prvostepenu presudu. Njihova zatvorska kazna oštro je kritikovana na Kosovu, gde se smatraju nacionalnim herojima. Institut za istraživanje zločina počinjene tokom rata na Kosovu 1998–99. navodi da je dokumentovao ukupno 12.230 žrtava rata, od kojih ogromnu većinu čine Albanci koje su ubile srpske snage. Protest u petak na koji je pozvala Organizacija ratnih veterana OVK-a predstavlja nastavak protesta koji se na Kosovu održavaju otkako je sud proglasio krivima Tačija, Krasnićija, Redžeija i Seljimija. Na protestu koji se održava na glavnim trgovima prestonice učestvuju i visoki političari, uključujući predsednika Demokratske partije Kosova (DPK) Bedrija Hamzu, poslanike te partije i Alijanse, uključujući Ramuša Haradinaja (Ramush). Demonstranti skandiraju OVK i nose transparente s natpisima protiv odluke suda. Pre protesta, Policija Kosova pozvala je učesnike da poštuju uputstva policijskih službenika, da ne predmete i čvrsta sredstva i da ne koriste maske. Tokom protesta u blizini objekta Misije Evropske unije za vladavinu prava (EULEX) u Prištini, koji je sredom delimično zahvatio požar, bilo je maskiranih učesnika protesta. Tači, bivši predsednik Kosova, pozvao je građane da sačuvaju mir posle osuđujuće presude izrečene njemu i njegovim saborcima. Njegov advokat Luka Mišetić u četvrtak je preneo Tačijevu poruku, u kojoj je zahvalio građanima na podršci i ocenio da je odluka suda nepravedna. Za šta su osuđeni bivši lideri OVK-a?Tači, bivši predsednik Kosova, i Krasnići, bivši predsednik Skupštine Kosova, osuđeni su na po 25 godina zatvora. Veselji, takođe bivši predsednik Skupštine, osuđen je na 18 godina zatvora, dok je Seljimi, bivši poslanik, osuđen na 13 godina. Sudsko veće ih je proglasilo krivično odgovornim za ratne zločine koji obuhvataju proizvoljno lišavanja slobode 385 ljudi, surovo postupanje prema 49 ljudi, mučenja 303 osobe i ubistva 96 ljudi. Prema presudi, žrtve su obuhvatale kosovske Albance koji su smatrani protivnicima OVK-a, pojedince za koje se tvrdilo da su imali veze sa Saveznom Republikom Jugoslavijom ili srpskim vlastima, kao i određene pripadnike etničkih manjina, uključujući određeni broj Roma i Srba. S druge strane, sva četvorica su oslobođeni po šest tačaka optužnice za zločine protiv čovečnosti. ŽalbaTačijev advokat Mišetić izjavio je da će na osuđujuću presudu uložiti žalbu Apelacionom sudu u Hagu, tvrdeći da postoje značajne pravne i činjenične greške koje su "narušile" pravičnost sudskog postupka. Mišetić je napisao da je odbrana tokom čitavog sudskog postupka izražavala zabrinutost u vezi s procesnom pravičnošću, uključujući i "brojna pitanja koja su postavljali članovi sudskog veća, a koja nisu ostavljala utisak nepristrasnosti". Odbrana je, prema njegovim rečima, tvrdila da se nalazi sudskog veća o dokazanoj krivici van razumne sumnje zasnivaju na nedovoljnim dokazima. Tužilaštvo takođe može da uloži žalbu Apelacionom veću, pošto je sudsko veće odbacilo optužbe protiv njih za zločine protiv čovečnosti. Specijalizovana tužiteljka Kimberli Vest (Kimberly West) izjavila je da će njena kancelarija analizirati i te delove presude.

Rusi glasaju za zastupnike Državne dume, dok se nad prvim parlamentarnim izborima u zemlji od invazije 2022. godine nadvijaju rat u Ukrajini, koji traje duže od četiri i po godine, i usporavanje ekonomije. Glasači u pacifičkom regionu Kamčatka, koji je devet vremenskih zona ispred Moskve, započeli su glasanje koje traje od 18. do 20. septembra. Zvanični rezultati o novom sastavu donjeg doma parlamenta, koji broji 450 mjesta, očekuju se do 22. septembra. Predviđa se da će Jedinstvena Rusija, stranka povezana sa Kremljom koja dominira Dumom, kao i zakonodavnim tijelima i regionalnim vladama širom zemlje, zadržati ili povećati svoju većinu. Otkako je predsjednik Vladimir Putin došao na vlast prije više od četvrt vijeka, Kremlj sve više guši neslaganje, marginalizuje političke protivnike i manipuliše izborima, ostavljajući malo prostora za iznenađenja. Istovremeno, jedinoj istaknutoj političkoj stranci koja se protivi ratu zabranjeno je učešće na izborima nekoliko nedelja prije samog glasanja. Usljed straha Kremlja od apatije i frustracije, Putin, koji često optužuje Zapad da želi da oslabi ili uništi Rusiju, pozvao je Ruse da glasaju, nazivajući izbore barometrom podrške ratu. Prema zapadnim procjenama, više od 1,5 miliona ruskih vojnika poginulo je ili ranjeno u ovom sukobu. "Vaš izbor i vaša volja još jednom pokazuju da milioni ljudi stoje iza naših trupa, da smo mi ujedinjen narod povezan zajedničkim vrijednostima, istorijskim sjećanjem i ljubavlju prema otadžbini, te da niko neće uspjeti da nas podijeli ili zastraši, niti da potkopa naš suverenitet ili društveno-politički sistem", rekao je Putin u govoru objavljenom 16. septembra. Ruske okupacione vlasti organizovale su biračka mjesta u dijelovima pet ukrajinskih regiona koje kontroliše Rusija i koje je Moskva proglasila svojom teritorijom. Kijev je osudio taj potez. Iako se ne očekuju dramatične promjene u sastavu Dume, očekivalo se da će Kremlj, kao i moćno tijelo za kreiranje unutrašnje politike poznato kao Predsjednička administracija, pratiti rezultate tražeći naznake o raspoloženju nacije. Iako je sprovođenje anketa javnog mnjenja u Rusiji otežano zbog represivnih mjera kojima su neslaganje sa vlašću ili protivljenje ratu kriminalizovani, nekoliko istraživanja ukazuje na pad popularnosti kako Vladimira Putina, tako i vladajuće stranke Jedinstvena Rusija. Sam Putin je ponovo izabran na funkciju 2024. godine, na izborima čiji je ishod bio unapred poznat i koje su pratili dokazi o izbornim nepravilnostima. Sve veći broj Rusa gubi strpljenje zbog rata, najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ukupni ruski gubici premašuju one koje je zemlja pretrpjela u svim ratovima koje je Moskva vodila od 1945. godine. Ukrajinski gubici su ukupno manji, ali i dalje zastrašujuće visoki. Vojni komandanti su konstantno predstavljali ružičastu sliku učinka ruskih trupa na bojnom polju, a Kremlj je više puta sugerisao da je pobeda zagarantovana. Rusi takođe strahuju od mogućnosti nove mobilizacije, slične onoj koju je Putin naredio u septembru 2022. godine. Taj potez, kojim je pozvano 300.000 muškaraca, uglavnom rezervista, šokirao je rusko društvo i doveo do masovnog odlaska stotina hiljada ljudi iz zemlje. U međuvremenu, ekonomija je naglo usporila nakon meseci snažnog rasta podstaknutog državnom potrošnjom na stavke vezane za rat, poput plata vojnika, odšteta za poginule i ulaganja u naoružanje i vojnu opremu. Centralna banka se suočava sa teškoćama u obuzdavanju inflacije, koja je znatno iznad očekivanja. Opsežna ukrajinska kampanja napada dronovima i raketama izazvala je nestašicu goriva širom zemlje i poremetila rad najvećih ruskih onlajn trgovaca. Podeljena i pritisnuta problemima, ruska opozicija pozvala je građane da glasaju za sve kandidate koji se zalažu za antiratne stavove. Međutim, najpoznatijoj liberalnoj političkoj stranci u zemlji, Jabloku, onemogućeno je da istakne kandidate za izbore za Dumu zbog formalno-pravnih razloga. Jabloko je u svojoj kampanji zauzelo antiratni stav, a neka istraživanja javnog mnjenja ukazivala su na značajan porast podrške toj stranci.

Istaknuta američka senatorka iz redova demokrata Džin Šahin (Jeanne Shaheen) izjavila je da Rusija ima interes za destabilizaciju regiona Zapadnog Balkana koji Moskva vidi kao "potencijalni drugi front". Šahin je u intervjuu za RSE u četvrtak rekla da SAD moraju osigurati da Rusija zna da su američke snage u regionu "u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". Povodom zabrinutosti zbog mogućnosti nestabilnosti koja uključuje Kosovo, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, vodeća demokratkinja u Odboru za spoljne odnose Senata rekla je da je "reč o povezanosti Srbije i Srba u (bh. entitetu) Republici Srpskoj s Rusijom te o ruskom interesu za destabilizaciju regiona". "Rusija to vidi kao potencijalni drugi front, a mi moramo učiniti sve što možemo kako bismo očuvali stabilnost u regionu. Takođe moramo jasno dati do znanja da i naša vojska vrlo pažljivo prati situaciju", rekla je Šahin, koja je i kopredsednica Senatske grupe za posmatranje NATO. Navodeći da NATO ima snage na Kosovu i misiju EUFOR-a u BiH ona je istakla: "Moramo osigurati da Rusi znaju kako su te snage u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". 'Srbija usputna stanica Rusima'Šahin je rekla da se SAD moraju da osiguraju suzbijanje ruskog hibridnog ratovanja gde god je to moguće. "To nije samo u interesu Amerike, već i u interesu naših evropskih saveznika", dodala je ona. Na pitanje zabrinutost zbog aktivnosti Rusije duž istočnog krila NATO saveza, Šahin je rekla da Rusija ne sprovodi hibridno ratovanje samo u toj oblasti, a da Srbiju koristi kao "usputnu stanicu". "Upravo smo danas imali saslušanje u Odboru za spoljne poslove, a jedna od tema bila je činjenica da je Srbija poslužila kao usputna stanica Rusima prilikom izvođenja napada u Lajpcigu. Nakon toga su se vratili u Srbiju", rekla je ona. Nemačka je početkom septembra optužila Rusiju da je izvela, kako je rekao vodeći nemački policijski zvaničnik, "hibridni napad" koji je uključivao dron natovaren eksplozivom i koji je početkom avgusta poremetio letove na aerodromu u Lajpcigu. Zbog uticaja Rusije, ali i Kina na Zapadnom Balkanu, ranije ove nedelje je takođe izražena zabrinutost u američkom Kongresu.

Sjedinjene Američke Države ostaju predane suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine (BiH), kao i miru koji je donio Dejtonski mirovni sporazum. Ovo je izjavio Ronald Johnson, kandidat za ambasadora u BiH tokom saslušanja pred Odborom za vanjske poslove Senata SAD, 17. septembra Washingtonu. Odgovarajući na pitanja koja su mu postavljali senatori naveo je da je u Srebrenici 1995. godine nesumnjivo počinjen genocid, kao i da neće ostajati slijep na destabilizirajuće aktivnosti koje bi mogle doći od strane nekadašnjeg predsjednika bh. entiteta Republike Srpske (RS) Milorada Dodika. Na istom slušanju na pitanja je odgovarao i Michael Young, kandidat za ambasador SAD u Srbiji. Kao svoje prioritete naveo je rad na smanjenju uticaja Rusije i Kine u Srbiji, te na podsticanju interesa za američke privredne investicije u toj balkanskoj državi. Takođe, kazao je i da će se zalagati za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova. Obojica ambasadora pitana su i o poslovnim interesima za BiH i Srbiju koje su pokazali neki od članova porodice američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kako Johnson vidi BiH?U svom uvodnom govoru, ovaj penzionisani brigadni general američkih marinaca, podvukao je da SAD teže stabilnoj, sigurnoj i prosperitetnoj BiH. To je posebno važno, naglasio je, u kontekstu opštih izbora koji se održavaju kroz dvije sedmice, 4. oktobra. "S obzirom na to da se izbori brzo približavaju, važno je da se politički čelnici usredotoče na odgovorno upravljanje i ostvare konkretne rezultate za građane Bosne i Hercegovine", naveo je Johnson. Kazao je i kako bi 30 godina nakon Dejtona, "budućnost Bosne i Hercegovine trebala sve više ovisiti o njezinim vlastitim čelnicima i institucijama". "Sjedinjene Američke Države mogu odigrati važnu ulogu kao partner i posrednik, pomažući u stvaranju uslova za dugoročni mir i prosperitet, istovremeno osnažujući lokalne čelnike da preuzmu veću odgovornost za budućnost svoje zemlje", napomenuo je Johnson. Istakao je i da će, ukoliko bude potvrđen na dužnost, dati prioritet širenju privredne i trgovinske saradnje. "Radiću na jačanju energetske sigurnosti, povećanju američkog izvoza i promicanju poslovnog okruženja koje potiče američka ulaganja u ključne sektore", kazao je Johnson. Takođe, je naveo da mu je na listi prioriteta pitanje uticaja Rusije i Kine. "Sarađivaću s Bosnom i Hercegovinom i našim partnerima na suzbijanju mogućnosti za štetan uticaj Rusije i Kine. Sarađivaću s kolegama na slabljenju transnacionalnih kriminalnih organizacija i drugih aktera koji djeluju na štetan način iskorištavajući političke, privredne i sigurnosne ranjivosti", rekao je Johnson. Odgovori na pitanje o Srebrenici i DodikuOdgovarajući na pitanje koje mu je postavila senatorka iz redova demokrata Jeanne Shaheen da li je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid, Johnson je odborio potvrdno: "Mislim da bih vam nedvosmisleno mogao reći 'da', Srebrenica je bila genocid, kao što su bile i presude koje su donesene kroz sudske sisteme. Apsolutno." Odgovarajući na pitanje o tenzijama koje podiže, kako je navela senatorka Shaheen Milorad Dodik, lider vodeće partije u Republici Srpskoj, Johnson je kazao: "Možete biti sigurni da ću, kada budem na funkciji, biti veoma odlučan u preporučivanju tih pravaca djelovanja." Johnson je ranije dobio agreman Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Agreman predstavlja prethodnu saglasnost države prijema da određena osoba može biti imenovana za šefa diplomatske misije. Ukoliko bude potvrđen, Johnson će postati 11. američki ambasador u BiH od 1995. godine. Kandidat za ambasadora SAD u Srbiji o Kosovu i BiHProdubljivanje odbrambene i sigurnosne saradnje sa Srbijom. To je ono što je u svom govoru kandidat za ambasadora SAD-a u Srbiji Michael Young naveo kao jedan od svojih prioriteta. "Poticaću Srbiju da promiče sigurnost, stabilnost i prosperitet na cijelom području Zapadnog Balkana, uključujući i proces normalizacije odnosa s Kosovom", rekao je Young, nekadašnji službenik State departmenta u vreme administracije predsjednika Georgea Busha. Nastavio je da će podsticati Srbiju da iskoristi svoj uticaj u pravcu održavanja stabilnosti u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini. Young o odnosima Srbije sa Rusijom i Kinom"Poticaću Srbiju da prihvati političku i privrednu budućnost koja donosi korist Sjedinjenim Državama, a ne konkurentima poput Rusije i Kine", kazao Young, precizirajući da će raditi i na smanjenju ruskog uticaja, uključujući i energetsku zavisnost Srbije od Rusije. SAD su uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), vodećem snabdjevaču u zemlji koji je u većinskom ruskom vlasništvu još od januara 2025. godine. Primjena sankcija odlagana je osam puta u iščekivanju promjene vlasništva nad NIS-om. Posljednji rok za primjenu sankcija ističe za nešto više od dvije sedmice. Young je kazao da za američke kompanije u Srbiji postoji velik potencijal. "Osiguraću da američka industrija bude u dobrom položaju za zadovoljavanje rastućeg interesa Srbije za ispunjavanje odbrambenih potreba korištenjem američke opreme i saradnjom s američkom odbrambenom industrijom." SAD nemaju ambasadora u Srbiji od januara 2025. kada je tu poziciju napustio Christopher Hill. O poslovnim interesima porodice TrumpYoung i Johnson upitani su i da li bi preko ambasada SAD u Srbiji i BiH bili spremni da pomognu poslove američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove porodice. Pitanje je postavio demokrata Chris Murphy podsjećajući na posjete Srbiji Trumpovog sina, Donalda Trumpa Jr., kao i njegovu posjetu Banjaluci u Republici Srpskoj koju je opisao kao "vrlo bliskog saveznika Rusije". "Ne vjerujem, prije svega, da bi mi predsjednik Trump uputio takvu molbu. I ako bi mi se obratio sa takvom molbom obratio bih se State departmantu", odgovorio je Johnson. Na izjavu Younga da je "obaveza ambasadora da podstaknu sve poslovne mogućnosti", senator Murphy ga je preknuo u pola rečenice konstatacijom da bi na pitanje o tome da li bi se založio za poslove koje bi mogla pokrenuti predsjednikova porodica, trebalo dati jednostavan odgovor "Ne". Trump Jr. je posjetio Beograd više puta, a marta 2025. godine sastao se i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu. Na poziv sina Milorada Dodika, Igora, Banjaluku je posjetio aprila 2026. godine gostujući na jednom poslovnom forumu. Young je tokom slušanja izjavio da je o posjetama Trumpa mlađeg BiH i Srbiji saznao iz medija, te da je tražio informacije od State deparmenta. "Postavio sam ta pitanja, ali nisam dobio pristup povjerljivim informacija, tako da ono što o tome znam dolazi iz medija", kazao je Yung. Procedura imenovanja ambasadora SADProcedura imenovanja ambasadora SAD bazira se na ustavnom principu "savjeta i saglasnosti" Senata. Predsjednik prvo nominuje kandidata za ambasadora, koji može biti karijerni diplomata ili politički imenovana osoba. Nakon toga nominacija ide u Senatski odbor za vanjske poslove, koji razmatra kandidata. Odbor često organizuje saslušanje na kojem kandidat odgovara na pitanja senatora o politici SAD, zemlji u koju ide kao ambasador i drugim relevantnim temama. Odbor glasa o nominaciji i šalje preporuku punom sastavu Senata. Ako se nominacija odobri bude upućena na glasanje u Senatu. Tek nakon što Senat potvrdi kandidata većinom glasova, predsjednik formalno imenuje ambasadora. Novi ambasador potom odlazi u zemlju domaćina i predaje akreditive šefu države, čime službeno preuzima dužnost. Za razliku od mnogih država, ambasadori SAD ne stupaju na funkciju odmah nakon predsjedničke nominacije. Potvrda Senata predstavlja mehanizam kontrole izvršne vlasti i često može potrajati sedmicama ili mjesecima, posebno ako postoje političke kontroverze oko kandidata.

Bivši predsjednik Kosova Hašim Tači (Hashim Thaci) pozvao je građane Kosova da ostanu mirni nakon što su on i još trojica bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova osuđeni za ratne zločine. Tačijev advokat, Luka Mišetić, prenio je poruku u kojoj je Tači zahvalio građanima na podršci i ocijenio presudu od 16. septembra kao nepravednu. "Hašim Tači želi da izrazi iskrenu zahvalnost za ogromnu podršku koju su on, Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići dobili od naroda Kosova i međunarodne zajednice, te poziva građane Kosova da ostanu mirni povodom jučerašnje nepravde", napisao je Mišetić na platformi X. Specijalizovana vijeća Kosova u Hagu osudila su Tačija na 25 godina zatvora. Ista kazna izrečena je bivšem predsjedniku Skupštine Jakupu Krasnićiju, dok su bivši predsjednik parlamenta Kadri Veselji i bivši zastupnik Redžep Selimi osuđeni na 18, odnosno 13 godina zatvora. Sva četvorica bivših komandanata OVK proglašena su krivim po četiri tačke optužnice za ratne zločine: nezakonito ili proizvoljno hapšenje i lišavanje slobode, okrutno postupanje, mučenje i ubistvo. Oslobođeni su optužbi za zločine protiv čovječnosti. Žalba na presuduTačijev glavni branilac Luka Mišetić izjavio je da će na presudu biti uložena žalba Apelacionom sudu u Hagu, uz tvrdnju da je bilo značajnih pravnih i činjeničnih grešaka koje su "ugrozile" pravičnost suđenja. Mišetić je napisao da je tokom suđenja odbrana izrazila zabrinutost u pogledu pravičnosti postupka, uključujući i "brojna pitanja koja su postavljali članovi sudskog vijeća, a koja nisu odavala utisak nepristrasnosti". "Odbrana smatra da su intervencije suda prevazišle uobičajene okvire utvrđivanja istine, čime je narušen privid nepristrasnosti koji zahtjevaju međunarodni standardi pravosuđa. Taj nedostatak nepristrasnosti sada se odražava i u presudi sudskog vijeća", napisao je Mišetić. Prema njegovim riječima, odbrana je tvrdila da se zaključci sudskog vijeća o krivici, utvrđeni van razumne sumnje, zasnivaju na nedovoljnim dokazima. Tači negira umiješanost u bilo kakva ubistvaPored toga, Mišetić je napomenuo da je u presudi izrečenoj 16. septembra sudsko vijeće javno konstatovalo da je Tači bio umešan u ubistvo Behajdina Alaćija. To se dogodilo uprkos činjenici da je, prema Mišetićevim riječima, "svim stranama bilo naloženo da ne raspravljaju o slučaju gospodina Alaćija na javnim sjednicama, a sudsko vijeće je naložilo da svi iskazi u vezi sa tim slučajem ostanu povjerljivi". "Sudsko vijeće je javno proglasilo Tačija krivim za ubistvo, a istovremeno je dokaze koji potkrepljuju taj zaključak sakrilo od javnog uvida. Tači bi pozdravio takav javni uvid u dokaze", rekao je Mišetić, dodajući da Tači "izričito negira bilo kakvu umiješanost u to ubistvo". Tokom izricanja presude, sudsko vijeće je navelo da je Tači odigrao ključnu ulogu u osmišljavanju i sprovođenju udruženog zločinačkog poduhvata, uz konstataciju da je lično učestvovao u nekim od zločina, uključujući i slučaj Behajdina Alaćija. Odbrana Tačija izjavila je da će uložiti žalbu zbog povrede osnovnog prava na pravično suđenje. Prema Zakonu o Specijalizovanim vijećima i Specijalizovanom tužilaštvu, postoje tri osnova za žalbu na prvostepene odluke: pravna greška koja čini presudu nevažećom, činjenična greška koja dovodi do pogrešne primene pravde ili greška u vezi sa izricanjem kazne. Prema navodima timova odbrane, žalbeni postupak bi mogao da potraje godinama. Lideri institucija i političkih stranaka na Kosovu ocijenili su osuđujuću presudu kao nepravednu. Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da bi ta odluka u žalbenom postupku trebalo da bude preinačena u korist optuženog. Četvorica bivših komandanata OVK nalaze se u pritvoru u Hagu od novembra 2020. godine, kada je optužnica protiv njih objavljena. Odluka u njihovom slučaju doneta je nakon saslušanja 273 svjedoka i razmatranja oko 5.500 dokaza. Sudsko vijeće je utvrdilo da su Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići, zajedno sa drugim pojedincima iz rukovodstva OVK, težili postizanju nezavisnosti Kosova i uspostavljanju političke i institucionalne kontrole nad nezavisnim Kosovom. Prema navodima suda u Hagu, radi ostvarivanja tih ciljeva, oni su dijelili stav da određene pojedince, koje su smatrali preprekama za svoje ciljeve, treba "ciljati", "eliminisati" ili "neutralisati". Među tim pojedincima su, između ostalih, bili pripadnici ili predstavnici drugih političkih i vojnih snaga – posebno onih povezanih sa Demokratskim savezom Kosova (LDK) i Oružanim snagama Republike Kosovo (FARK) – kao i osobe za koje se smatralo da su povezane sa srpskim vlastima, te pripadnici romske i srpske zajednice. Sud je utvrdio da je taj zajednički cilj sprovođen putem ubistava, hapšenja i pritvaranja bez poštovanja zakonske procedure, kao i putem fizičkog i psihičkog zlostavljanja, zastrašivanja i upotrebe onoga što je u presudi nazvano "specijalnim ratovanjem". Sudsko vijeće je konstatovalo da su sva četvorica pružila značajan doprinos ostvarivanju zajedničkog krivičnog cilja i, na osnovu toga, utvrdilo njihovu krivičnu odgovornost po četiri tačke optužnice za ratne zločine.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) opisala je osuđujuću presudu četvorici bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova kao "važan korak prema osiguravanju odgovornosti za žrtve" rata na Kosovu 1998. i 1999. godine. Bivši kosovski predsjednik Hashim Thaci osuđen je na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina. Istu je kaznu dobio i bivši predsjednik Skupštine Jakup Krasniqi. Bivši zastupnik Rexhep Selimi osuđen je na 13 godina zatvora, dok je bivši predsjednik Skupštine Kadri Veseli osuđen na 18 godina. Sva četvorica proglašena su krivima po četiri tačke optužnice za ratne zločine: proizvoljno hapšenje i pritvaranje, okrutno postupanje, mučenje i ubijanje. Oslobođeni su optužbi po šest tačaka koje su se odnosile na zločine protiv čovječnosti. "Ova presuda šalje važnu poruku žrtvama i njihovim porodicama da čak ni moćne vođe ne mogu izbjeći pravdu", izjavio je Hugh Williamson, direktor HRW-a za Evropu i Centralnu Aziju. "Nalazi suda naglašavaju da se odgovornost za teške ratne zločine mora odnositi na sve, bez obzira na njihove položaje", dodao je. Organizacija Human Rights Watch dodala je da ova presuda dolazi u trenutku kada pitanje odgovornosti za zločine počinjene tokom rata na Kosovu – uključujući one koje su počinile srpske i jugoslavenske snage, još uvijek nije riješeno. "Kao što je Human Rights Watch dokumentovao, srpske i jugoslavenske snage bile su odgovorne za raširene i sistemske zločine tokom sukoba, uključujući mučenje, ubistva, silovanja i prisilna raseljavanja", navela je organizacija. HRW je istaknuo da su se bivšem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i sedmorici drugih visokih srpskih i jugoslavenskih zvaničnika sudilo pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. "Jedna je osoba oslobođena optužbi, a šest ih je osuđeno. Milošević je preminuo tokom suđenja. Nekoliko srpskih i jugoslavenskih dužnosnika, koje je osudio UN sud, naknadno je javno odlikovano u Srbiji, što naglašava stalnu potrebu da politički lideri u Srbiji i regiji priznaju dokumentovane činjenice o ratnim zločinima i podrže pozivanje na odgovornost za njih", poručio je HRW. Organizacija za ljudska prava takođe je napomenula da je 17 osoba – uključujući 15 Srba – pravomoćno osuđeno pred srpskim sudovima za ratne zločine počinjene na Kosovu. "Kazneni progoni u Srbiji uglavnom su bili usmjereni na visoke zvaničnike, a ne na visoke vojne i policijske zvaničnike. Ipak, niko nije pozvan na odgovornost za veliku većinu ratnih zločina. Presuda od 16. septembra trebala bi potaknuti nove napore kako bi se osigurala pravda za sve žrtve rata na Kosovu", zaključio je HRW. Četiri bivša komandanta OVK nalaze se u pritvoru u Hagu od novembra 2020. godine, kada je optužnica protiv njih objavljena. Presuda je donesena nakon svjedočenja 273 svjedoka i razmatranja približno 5.500 dokaza. Sudsko vijeće utvrdilo je da su Thaci, Veseli, Selimi i Krasniqi – zajedno s drugim osobama iz vodstva OVK – težili postizanju nezavisnosti Kosova te uspostavi političke i institucionalne kontrole nad nezavisnim Kosovom. Prema navodima haškog suda, radi ostvarenja tih ciljeva dijelili su stajalište da određene pojedince, koje su smatrali preprekama svojim ciljevima, treba "ciljati", "eliminisati" ili "neutralisati". Među tim pojedincima bili su, između ostalih, pripadnici ili predstavnici drugih političkih i vojnih snaga – naročito onih povezanih s Demokratskim savezom Kosova (LDK) i Oružanim snagama Republike Kosovo (FARK) – kao i osobe za koje se smatralo da su povezane sa srpskim vlastima te pripadnici romske i srpske zajednice. Sud je utvrdio da se taj zajednički cilj nastojao postići ubistvima, hapšenjima i pritvaranjima bez odgovarajućeg pravnog postupka, kao i fizičkim i psihičkim zlostavljanjem, zastrašivanjem te primjenom onoga što se u presudi naziva "specijalnim ratovanjem". Sudsko vijeće navelo je da su sva četvorica dala značajan doprinos ostvarenju zajedničke zločinačke namjere te ih je na temelju toga proglasilo kazneno odgovornima po četiri tačke optužnice za ratne zločine. Advokatski timovi odbrane najavili su žalbu na presudu, a taj bi proces, prema njihovim procjenama, mogao potrajati godinama.

Oko 1,1 tonu droge zaplijenjeno je na području sarajevske opštine Ilijaš, saopšteno je u četvrtak iz Granične polciije Bosne i Hercegovine. U akciji Granična policija BiH i Uprava za indirektno oporezivanje uhapšena je jedna osoba. Tržišna vrijednost oduzete droge, prema Graničnoj polciji, procjenjuje se na pet miliona eura. "Riječ je o iznimno opasnom sintetičkom katinonu, koji je zamjena za kokain i ekstazi. Na uličnom tržištu BiH i regije ovakvi sintetički stimulansi prodaju se po cijeni od 20 do 30 eura po gramu. Uzevši u obzir da se radi o 1,1 tonu droge, kada se ona razbije na pojedinačne ulične doze i grame, njena ukupna vrijednost na ulici doseže između 25 miliona i 33 milona eura", navodi se. Osim droge policija je privremeno oduzela dokazne materijale - specijalne maske za lice koje se koriste prilikom hemijske sinteze i proizvodnje ilegalnih supstanci, vatreno oružje, mobilne telefone, pečate i poslovnu dokumentaciju pravnih lica. Policijska akcija je izvedena pod nadzorom Tužilaštva BIH i po naredbi Suda BiH.

Rusija je u četvrtak nastavila svoje raketne i napade dronovima na Kijev, Odesu i druge ukrajinske gradove, nekoliko sati pošto je američki Kongres usvojio paket sankcija za koji pristalice kažu da će povećati pritisak na Moskvu i zemlje koje pomažu u finansiranju njenog rata protiv Ukrajine. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da je "simbolično" što je Predstavnički dom SAD usvojio predlog Zakon Lindsi O. Grem o sankcijama Rusiji i Iranu dok Rusija napada Ukrajinu balističkim raketama i dronovima na Ukrajinu. On je rekao je da je u ruskim napadima pogođena civilna i energetska infrastruktura u osam regiona, oštetivši kuće u Kijevu i Odesi i povredivši više od 10 ljudi, uključujući decu. "Predlog zakon Lindsi Grem, zajedno sa drugim snažnim sankcijama naših partnera protiv izvora ovog rata – protiv Rusije – izuzetno je moćno sredstvo koje može zaustaviti ovaj teroristički rat i dovesti Rusiju do tačke u kojoj mora da sklopi mir", napisao je Zelenski na X. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha pozdravio je usvajanje predloga zakona o sankcijama Rusiji, navodeći da je to snažan odgovor na kontinuirane napade Moskve na Ukrajinu. Sibiha je pozvao na dalje sankcije, uključujući potpuni embargo, ograničenja ruske takozvane flote u senci i sankcije za blokiranje njenog vojno-industrijskog kompleksa. "Možemo zaustaviti Putina tako što ćemo ga lišiti resursa za nastavak ovog rata", naveo je Sibiha na X. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je 18 ljudi, uključujući decu, povređeno u glavnom gradu, dok je novi napad dronom izazvao požar u administrativnoj zgradi. Regionalne vlasti saopštile su da je u ruskom noćnom napadu na Odesu povređeno šest ljudi, uključujući dvoje dece, kao i da su oštećene stambene zgrade, privatna kuća i infrastruktura. Zaporožje, na jugoistoku Ukrajine, bilo je meta ruskog raketnog napada u kojem su povređene tri osobe i oštećeni industrijski objekti, navode regionalne vlasti. S druge strane, ruski zvaničnici su izvestili da je ukrajinski napad dronom oštetio rafineriju nafte u ruskom gradu Jaroslavlju. Vlasti u ruskom Krasnodarskom kraju saopštile su da su ostaci drona izazvali požar u rafineriji nafte, koji je brzo ugašen. Nije bilo izveštaja o povređenima. Rafinerija, koja se nalazi oko 250 kilometara severoistočno od Moskve, ranije je bila meta ukrajinskih dronova i obustavila je preradu u dve od svoje tri jedinice za destilaciju sirove nafte posle napada u avgustu. Zelenski je potvrdio napad na rafineriju nafte u Jaroslavlju, dodajući da je ukrajinska Služba bezbednosti izvela napad na vojni aerodrom u Rostovu, na jugu Rusije blizu ukrajinske granice, oštetivši tri aviona i tri helikoptera. Napadi na energetska postrojenja u Rusiji i Ukrajini usledili su pošto je američki predsednik Donald Tramp (Trump) ranije ove nedelje objavio energetsko primirje između dve zemlje, mada nijedna strana nije potvrdila takav sporazum. Tramp je ranije takođe pozvao Zelenskog da prestane da napada rusku dizel infrastrukturu, okrivljujući napade za nestašicu dizela koja "šteti svetu". Izvor: Reuters

Deo kompleksa Misije Evropske unije za vladavinu prava (EULEX) u Prištini zahvatio je požar kasno u sredu pošto su ga demonstranti napali pirotehničkim sredstvima tokom protesta zbog zatvorskih kazni koje je bivšim liderima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) izrekao Specijalni sud u Hagu, saopštila je policija. Stotine ljudi okupile su se u glavnom gradu još u sredu ujutru kako bi na ekranu pratile izcricanje presuda Hašimu Tačiju (Hashim THaci), Jakupu Krasnićiju (Krasniqi), Kadriju Veseljiju (Veseli) i Redžepu Selimiju (Rexhep Selimi). Sudsko veće ih je proglasilo krivim za ratne zločine i osudilo Tačija i Krasnićija na po 25 godina zatvora, dok je Veselji dobio 18, a Seljimi 13. Građani nezadovoljni presudom dva puta su protestovali u blizini objekta EULEX-a. Policija je saopštila da su oko 22.30 pojedini demonstranti, koji su protestovali blizu zgrade Vlade Kosova, ponovo krenuli ka bazi EULEX-a na putu Priština-Kosovo Polje. Oni su blokirali put blizu ulaza u kompleks EULEX-a i počeli da bacaju razne predmete, "tvrde predmete i pirotehnička sredstva, usled čega je jedan deo objekta zahvatio manji požar", navodi se u saopštenju policije. Policija je saopštila da je požar odmah ugašen i da nije bilo povređenih. EULEX ima ulogu podrške Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu kojima pruža logističku i operativnu podršku, dok je Evropska unija njihov glavni finansijer. Protest je završen ubrzo posle ponoći i protekao je bez većih incidenata ili povređenih, saopštila je policija. "Policijski službenici su u kontinuitetu razgovarali s demonstrantima i pozivali ih da protestuju mirno, da ne bacaju predmete i opasna sredstva na državne objekte", navodi se u saopštenju. Policija je saopštila da će nastaviti svoje prisustvo i patrole na terenu kako bi garantovala ustavni red i javnu bezbednost širom zemlje. Sjedinjene Američke Države i druge zemlje pozvale su na poštovanje odluke suda. Zatvorske kazne bivšim vođama OVK, koji će se verovatno žaliti Apelacionom sudu, oštro su kritikovane na Kosovu, gde se smatraju nacionalnim herojima. Kosovski premijer Aljbin Kurti (Albin) rekao je da je presuda neprihvatljiva nepravda. "Iako je presuda možda formalno izrečena u ime naroda Kosova, ova prazna formula ne sme da se meša s voljom naroda", naveo je Kurti u saopštenju. Specijalni sud je formalno deo pravosudnog sistema Kosova, ali se sastoji od međunarodnih sudija i tužilaca. Sud je nepopularan na Kosovu i zbog njega su organizovani protesti otkako su četvorica bivših vođa OVK uhapšena 2020.

Američki Kongres je u sredu usvojio sveobuhvatni predlog zakona usmeren na Rusiju i Iran, s paketom sankcija za koji pristalice kažu da će povećati pritisak na Moskvu i zemlje koje pomažu u finansiranju rata protiv Ukrajine. Predstavnički dom je usvojio Zakon Lindsi O. Grem o sankcijama Rusiji i Iranu (Lindsey O. Graham Sanctioning Russia and Iran Act of 2026 ) sa 262 glasa za i 159 protiv. Ta zakon su bila 203 republikanca, 58 demokrata i jedan nezavisan, dok je protiv bilo sedam republikanaca i 152 demokrate. Predlog zakona je već usvojen u Senatu sa 86 glasova za i 11 protiv prošlog meseca. Ime je dobio po pokojnom republikanskom senatoru Lindziju Gremu iz Južne Karoline, koji je proveo više od godinu dana radeći na dvostranačkoj podršci za zakon pre svoje iznenadne smrti u julu. Očekuje se da će ga Tramp potpisati. Predlog zakon je usmeren na ruske zvaničnike, finansijske institucije, energetski sektor i takozvanu flotu tankera u senci te zemlje. Takođe daje Trampu ovlašćenje da uvede carine do 100 odsto glavnim kupcima ruske nafte i gasa i zemljama koje pomažu Moskvi da izbegne sankcije. Ova mera takođe proširuje američke sankcije Iranu. To je i prvi veliki zakon s podrškom obe partije koji podržava Ukrajinu od paketa hitne pomoći usvojenog u aprilu 2024. Carine dele demokratePut predloga zakona kroz Predstavnički dom bio je komplikovan usled protivljenja demokrata koji su se uglavnom fokusirali na dodatna carinska ovlašćenja data Trampu. Vođa manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris (Hakeem Jeffries) je rekao da podržava pritisak na Rusiju, ali da ne može da podrži, kako je rekao, nova široka predsednička ovlašćenja po pitanju carina. Vodeći demokrata u Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma Gregori Miks (Gregory Meeks) takođe je rekao da je posvećen zaustavljanju rata Rusije protiv Ukrajine, ali da se protivi carinskim odredbama zakona. Miks je rekao da Tramp već ima značajna ovlašćenja da sankcioniše Moskvu i da je zakon trebalo da uključi jače zahteve za administraciju da ih koristi. Ipak, 58 demokrata je glasalo za zakon, što odražava kontinuiranu podršku mnogih poslanika nametanju dodatnih ekonomskih troškova Rusiji. Kritičari su takođe izrazili zabrinutost da bi carinska ovlašćenja mogla uticati na američke partnere i saveznike, uključujući evropske zemlje koje nastavljaju da uvoze ruske energente. Međutim, evropski zvaničnici koji su se oglasili posle glasanja nisu izneli taj argument o protivljenju Evrope zakonu. Hanes Hanso (Hannes), ambasador Estonije u Sjedinjenim Državama, rekao je za RSE u sredu da Talin podržava snažne sankcije protiv Rusije i da želi da se one brzo sprovedu. "Podržavamo što jače sankcije Rusiji", rekao je Hanso. "Ona je agresor, tako da ovo sada omogućava veoma čvrste, snažne i sveobuhvatne sankcije". Hanso je priznao da zakon nije savršen, ali je rekao da je prioritet stupanje na snagu novih sankcija. "Što pre možemo da sprovedemo te sankcije protiv Rusije, to bolje", rekao je on. EU ima opsežne sankcije protiv Rusije, dok su evropske vlade nastavile da pozivaju na pritisak na Moskvu zbog rata protiv Ukrajine. Za kopredsednicu Kongresnog ukrajinskog kokusa Marsi Kaptur (Marcy), fokus se sada pomera s kongresnih akcija na to kako Trampova administracija koristi nova ovlašćenja. "Pažljivo ćemo pratiti administraciju i videti šta će uraditi s ovim novim ovlašćenjima koja su joj data", rekla je Kaptur za RSE. 'Imamo vaš broj'Pristalice zakona kažu da su njegove odredbe o carinama namenjene zemljama čije kupovine ruskih energenata pomažu u finansiranju rata. Demokratski senator Ričard Blumental (Richard Blumenthal), koautor zakona, uputio je oštru poruku Kremlju posle glasanja. "Vladimire Putinu, imamo vaš broj", rekao je Blumental. On je upozorio Kinu i Indiju da bi ih nastavak kupovine ruske nafte i gasa mogao izložiti novim merama SAD. "Kina i Indija, bolje da se sredite, kupujte naftu i gas negde drugde", rekao je on. Blumental je rekao da je zakon namenjen povećanju pritiska na Moskvu i primoravanju Putina na pregovore, naglašavajući da same sankcije neće biti dovoljne. "Popuštanje nije strategija", rekao je on, dodajući da će Kongres morati da nastavi da pruža Ukrajini vojnu, ekonomsku i političku podršku. Vodeća demokratska senatorka u Odboru za spoljne odnose Senata Senatorka Džin Šahin (Jeanne Shaheen) rekla je da mera šalje "nepogrešivu, dvostranačku poruku" Putinu. "Svaki dolar koji Rusija zaradi kroz ilegalnu prodaju energenata je još jedan dolar koji Putin može da iskoristi za kupovinu dronova, raketa i oružja za ubijanje nevinih Ukrajinaca", rekla je Šahin. Ona je pozvala Trampa da potpiše zakon i iskoristi nova ovlašćenja da izvrši pritisak na Putina da "smisleno" pregovara o okončanju rata. Republikanska senatorka Kejti Brit (Katie Britt) rekla je da će mera takođe smatrati Iran odgovornim za, kako je rekla, "47 godina terora". Predlogom zakon dr produžava Zakon o sankcijama Iranu za pet godina usmeren na iranski energetski i sektor naoružanja. Počast GremuGlasanje je takođe bila kulminacija kampanje koju je vodio Grem, koji je sarađivao s Blumentalom i drugim senatorima na sastavljanju dvostranačke podrške za zakon. Grem je postigao sporazum s Trampovom administracijom neposredno pre svoje smrti, što je pomoglo da se otvori put za glasanje u Senatu. "Ovo mnogo znači meni i mnogo je značilo Lindziju", rekla je njegova sestra, senatorka Darlin Grejam (Darline Graham) posle glasanja u Predstavničkom domu. Koautor predloga zakona u Predstavničkom domu i dugogodišnji pristalica Ukrajine Steni Hojer (Steny Hoyer) rekao je da glasanje pokazuje obnovljenu posvećenost Kongresa Kijevu. "Danas smo preduzeli korak da ispunimo naše obećanje Ukrajini da ćemo podržati njen suverenitet i njenu demokratiju", rekao je Hojer. On je povezao je sadašnji rat Rusije s međunarodnim odgovorom na aneksiju Krima 2014. "Nema više stajanja po strani i racionalizacije vašeg ponašanja, nema više dozvoljavanja da Ukrajinci budu ubijani svake noći, nema više krađe istočne Ukrajine i Krima", rekao je Hojer. Hojer je takođe rekao da Ukrajina treba da bude slobodna da sama određuje svoje bezbednosne aranžmane, uključujući i to da li će se pridružiti NATO-u. On je rekao da glasanje u Predstavničkom domu ne treba smatrati krajem podrške Kijevu u Kongresu, dodajući da on i drugi kongresmeni planiraju da traže dodatne zakone o oružju i vojnom materijalu. "Bitka za Ukrajinu nije završena i moramo biti verni akcijama koje smo preduzeli u Kongresu", rekao je on. U Kijevu je usvajanje zakona pozdravljeno kao značajan korak u jačanju pritiska na Moskvu. Otpravnik poslova Ukrajine u Vašingtonu Denis Senik zahvalio je članovima Kongresa na, kako je rekao, "snažnom koraku", rekavši da će zakon podići moral miliona Ukrajinaca koji se bore za slobodu i mir.

Nakon iznošenja presude pred Specijalizovanim vijećima u Hagu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da presudom četvorici bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) nisu obuhvaćeni svi zločini nad Srbima i da će konačnu presudu da donese Kosovo. "Čak i da bude potvrđena presuda, u šta mi je teško da poverujem, imate treći stepen Ustavni sud takozvanog Kosova, koji može da vrati na prvobitno odlučivanje ako nađe za shodno da je neko pravo Hašimu Tačiju ili bilo kojem od osuđenih u prvostepenom ili drugostepenom postupku provedeno," rekao je Vučić. Bivši predsjednik Kosova Hašim Tači osuđen je na 25 godina zatvora po četiri tačke optužnice za ratne zločine, bivši predsjednik Skupštine Kosova Jakup Krasnići je također osuđen na 25 godina zatvora, dok je također bivši predsjednik Skupštine Kosova Kadri Veseli osuđen na 18, a bivši poslanik Redžep Selimi na 13 godina zatvora. Četvorica bivših komandanata OVK proglašena su krivično odgovornim za ratne zločine koji uključuju nezakonito ili proizvoljno pritvaranje, okrutno postupanje, mučenje i nezakonito ubistvo. Tokom izricanja presude u Hagu, pretresno vijeće je odbacilo optužbe Specijalizovanog tužilaštva za zločine protiv čovječnosti. Vučić je ocijenio da sud, Specijalizovana vijeća Kosova u Hagu koja čine međunarodne sudije, nije utvrdio sumnje o postojanju široko rasprostranjenog ili sistematskog napada na civilno stanovništvo, jer nije "hteo da uruši kredibilitet Oslobodilačke vojske Kosova." "Sud se nije bavio legitimitetom tzv. OVK i njenim ciljem da se izbori za nezavisno Kosovo što je samo po sebi zločin bez presedana," rekao je Vučić i dodao da nisu "obuhvaćeni zločini protiv srpskog i nealbanskog stanovništva." Rekao je i da ne treba da bude euforije zbog izricanje prvostepenih osuđujućih presuda. Timovi odbrane bivših komandanata OVK najavili su da će uložiti žalbu na osuđujuće presude koje je izreklo pretresno vijeće Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu. Naredni korak je Apelacioni sud, a nakon toga treća instanca je Ustavni sud. Svi sudovi se nalaze u Hagu i imaju međunarodne sudije. Prema Pravilniku o postupku i dokazima, strane koje se žale na odluku suda ili kaznu, ili na oboje, moraju podnijeti ono što se naziva podnesak o najavi žalbe, u kojem se navode razlozi za žalbu, u roku od 30 dana od izricanja presude. U obraćanju medijima Vučić je rekao i da je sa razlogom zakazao konferenciju navečer da bi sačekao izjašnjavanja "svih" i da se vidi sa koliko se "licemjerja Srbija suočava." Zatim je pročitao reakcije drugih na odluku sudskog vijeća, koja su uključivala i predsjednika vlade Albanije Edija Ramu koji je, kako Vučić rekao presudu nazvao sramnom." "Zamislite da sam to ja uradio?", rekao je Vučić i dodao "zamislite koliko bi rasprava bilo u Evropskom parlamentu ili hrvatskom ili bosanskohercegovačkom?" Čitajući komentare drugih državnika u kojima kritikuju presudu, između ostalog i premijera Kosova Albina Kurtija, Vučić je pitao da li će sada njima "zaustaviti evropske integracije pošto psuju po presudi." Njegovi komentari dolaze nekoliko dana nakon rasprave u Evropskom parlamentu u kojem je bilo govora o sahrani osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Beogradu i pozivima da EU zauzme oštriji stav prema Srbiji i da se razmotri da treba nastaviti pristupne pregovore s tom zemljom. Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, preminuo u Hagu 27. avgusta, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne. Sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Učešće predstavnika Vlade Srbije na sahrani osudio je najviši vrh EU, izrazivši šokiranost prizorima iz Beograda na dan sahrane.

Američki kongresmeni i vanjskopolitički analitičari izrazili su zabrinutost zbog predstojećih parlamentarnih izbora u Srbiji tokom briefinga održanog 16. septembra u američkom Kongresu, upozoravajući na rizike po integritet izbornog procesa i rastući utjecaj Rusije, Kine i Irana u zemlji. Skup je organizirao Kongresni kokus za borbu protiv kleptokratije, kojim predsjedava kongresmen Joe Wilson, povodom izbora raspisanih za 25. oktobar. Sudjelovali su analitičari Ivana Stradner iz Foundation for Defense of Democracies, Reuf Bajrović iz U.S.-Europe Alliance i Luke Coffey iz Hudson Institute. Otvarajući briefing, Wilson je rekao da je zabrinut da predstojeći izbori neće biti slobodni i pošteni. "Postoje snažne naznake da Rusija i sigurnosni aparat pod kontrolom Aleksandra Vučića koriste sve trikove kako bi namjestili ove izbore", rekao je Wilson, navodeći manipulacije biračkim spiskovima, propagandu i korištenje državnih resursa za političke svrhe. Govoreći o stanju demokratije u Srbiji, Ivana Stradner ocijenila je da će izbori predstavljati test sposobnosti građana da slobodno odlučuju o svojoj budućnosti. "Integritet ovih izbora bit će test da li srpski narod može slobodno odrediti svoju budućnost bez pritisaka, zastrašivanja ili stranog miješanja", rekla je Stradner. Ona je optužila vlast predsjednika Aleksandra Vučića za sistematsko slabljenje demokratskih institucija, kontrolu medija i korištenje nadzornih tehnologija protiv političkih protivnika, navodeći da Srbija istovremeno produbljuje veze s Rusijom, Kinom i Iranom. Stradner je pozvala Washington da uvede sankcije i vizna ograničenja prema osobama koje su odgovorne za korupciju, političko nasilje i podrivanje demokratskih institucija te da pojača pritisak na Srbiju zbog saradnje sa američkim geopolitičkim protivnicima. Reuf Bajrović kritizirao je dugogodišnju zapadnu politiku prema Zapadnom Balkanu, tvrdeći da je favoriziranje većih država regiona nauštrb susjeda proizvelo dodatnu nestabilnost. "Moj osnovni argument je jednostavan: popuštanje regionalnim teškašima na račun susjednih demokratija ne obuzdava nestabilnost, nego je subvencionira", rekao je Bajrović. Govoreći o BiH, kazao je da su lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović sarađivali u pokušajima blokiranja uvođenja tehnologija za zaštitu integriteta izbora. "Vrlo su uspješni u zajedničkom djelovanju kada je riječ o blokiranju osnovnih tehnologija za integritet izbora", rekao je Bajrović. Pozvao je američke vlasti da odbace praksu donošenja odluka o BiH, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji bez punog uključivanja tih država. Luke Coffey iz Hudson Institute izjavio je da je stabilnost Zapadnog Balkana važna za američke interese jer je povezana sa sigurnošću i ekonomskim prosperitetom Europe, najvećeg trgovinskog i investicijskog partnera Sjedinjenih Država. On je ocijenio da Srbija ostaje "glavno rusko uporište na Balkanu" te da je Beograd i dalje čvrsto vezan za Moskvu. "Predsjednik Vučić mora se posmatrati onakav kakav jeste, a ne onakav kakvim bismo željeli da bude", rekao je Coffey, upozoravajući da Zapad mora imati realističan pristup Srbiji. U najavi događaja organizatori su naveli da će briefing razmatrati mogućnost manipulacije predstojećim izborima u Srbiji, djelovanje studentskog pokreta protiv korupcije te posljedice izbora po utjecaj Rusije, Kine i Irana u regionu. Vanredni izbori u Srbiji zakazani su za 25. oktobar. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je 9. septembra ukaze o raspuštanju Narodne skupštine i raspisivanju vanrednih izbora. To će biti 15. po redu od uvođenja višestranačja, a 11. vanredni.

Sjedinjene Američke Države saopštile su da poštuju presudu Specijalizovanih vijeća protiv Hašima Tačija, Kadrija Veselija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Selimija i pozvale sve strane da prihvate odluku suda. "Poštujemo današnju presudu Specijalizovanih vijeća Kosova", rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta za Radio Slobodna Evropa. State Department je naveo da SAD podržavaju pravdu za sve žrtve i njihove porodice te je ponovio podršku odgovornosti, pravičnom postupku i vladavini prava. Vašington je takođe pozvao na izbjegavanje zapaljive retorike nakon objavljivanja presude. "Pozivamo sve strane da poštuju odluku suda, izbjegavaju zapaljivu retoriku i nastave raditi na mirnoj i demokratskoj budućnosti", rekao je portparol State Departmenta. Specijalni sud u Hagu proglasio je krivim četiri bivša lidera Oslobodilačke vojske Kosova po četiri tačke optužnice za ratne zločine, dok ih je oslobodio optužbi za zločine protiv čovječnosti. Hašim Tači i Jakup Krasnići osuđeni su na po 25 godina zatvora, dok je Kadri Veseli osuđen na 18, a Redžep Selimi na 13 godina. Presuda je prvostepena, a advokati odbrane su najavili da će se žaliti. Za najnovije informacije iz Haga pratite blog uživo Radija Slobodna Evropa.