Ministarstvo spoljnih poslova Srbije savetuje putovanje u susednu Hrvatsku samo u "slučaju krajnje potrebe", dok se za Albaniju savetuje putovanje "uz dodatne mere opreza". Te preporuke se navode u savetima za putovanje "Semaforu", koje je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije objavilo na svom sajtu. Hrvatska je jedina evropska zemlja u narandžastoj kategoriji koja podrazumeva "putovanje u slučaju krajnje potrebe", kao i Albanija u žutoj za koju važe "dodatne mere opreza". Kao objašnjenje za Hrvatsku, koja je članica Evropske unije, navode se "sve učestaliji incidenti, tenzije i nepovoljne bezbednosne okolnosti", bez preciziranja o kojim događajima je reč. U slučaju putovanja građani se pozivaju na izbegavanje javnih okupljanja i mesta na kojima se mogu očekivati provokacije i oprez u komunikaciji. Kao poseban bezbednosni rizik navedena su organizovana putovanja, odnosno dolasci sportskih ekipa i kulturnih delegacija. Za Albaniju nije navedeno zbog čega se savetuju dodatne mere opreza, dok se u rubrici bezbednosna situacija navodi da ne postoje ozbiljne pretnje po bezbednost posetilaca. RSE se obratio za komentar Ministarstvima spoljnih poslova Hrvatske i Albanije. Saveti za putovanja sa procenom bezbednosnih rizika klasifikovani su u četiri kategorije – od zelene, preko žute i narandžaste do crvene. U crvenoj kategoriji zemalja u koje se državljanima Srbije iz bezbednosnih razloga ne preporučuje putovanje su 23 zemlje Bliskog istoka, Azije i Afrike. U toj kategoriji je 14 zemalja Bliskog istoka - Bahrein, Izrael, Irak, Iran, Jemen, Jordan, Katar, Kuvajt, Liban, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Ujedinjeni Arapski Emirati. U crvenoj kategoriji su i Ukrajina, Avganistan, Libija, Gvineja Bisao, Južni Sudan, Mali, Somalija, Sudan i Centralno Afrička Republika. U žutoj kategoriji je 61 zemlja, a u narandžastoj 28. Osim Hrvatske u narandžastoj kategoriji nalaze se afričke i azijske zemlje. Rusija, koja je pod sankcijama EU zbog invazije na Ukrajinu, svrstana je u žutu kategoriju kojom se savetuje putovanje uz dodatne mere opreza. Dok je Belorusija kao saveznica Rusije, takođe pod sankcijama, u zelenoj kategoriji.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) kritikovao je u sredu izjavu bivšeg šefa Bezbednosno-informativne agencije Srbije (BIA) Aleksandra Vulina, koji je izjavio da srpske službe treba da naprave plan kako će se odnositi "prema nosiocima antisrpske politike", pomenuvši u tom kontekstu premijera Kosova Aljbina Kurtija (Albin). Svečlja je Vulinovu izjavu opisao kao "neprihvatljivu i duboko preteću" prema Kosovu i njegovom premijeru. U video‑snimku koji je Svečlja podelio na Fejsbuku, Vulin, kako se čini, poziva Srbiju da deluje protiv Kosova na isti način kao što je izraelska obaveštajna agencija Mosad delovala u Iranu, rekavši: "Ako može Izrael, zašto ne možemo i mi?" Vulin je 27. februara gostovao na provladinoj televiziji Informer i tom prilikom govorio o Zakonu o strancima i vozilima koji bi na Kosovu trebalo da stupi u punu primenu 15. februara. Nekadašnji prvi čovek BIA-e je, između ostalog, rekao da "srpska država mora da deluje" i da službe treba da naprave "jasan plan kako ćemo se odnositi prema pojedincima, sa imenom i prezimenom, koji su nosioci antisrpske politike". "Ako može Izrael, ako može Mosad, što ne možemo mi? Nije da nismo to nikad radili. Znamo mi kako se to radi. Nas se niko ne boji. Kuri uopšte nema problem sa tim da izigra bilo kakav dogovor i ne boji se da će mu se bilo šta desiti", rekao je Vulin. Svečlja je rekao da uvođenje analogije iz sukoba koji uključuje otvoreni rat, naoružane pretnje i objavljene operacije protiv aktera koji se smatraju neprijateljima, i aluzija na premijera Kosova, "podrazumeva normalizaciju logike tajnih operacija kao sredstva direktne pretnje i destabilizacije na Balkanu". Vulin je nekoliko godina služio kao ministar odbrane Srbije, a kasnije i kao direktor BIA-e. Godine 2025. zaposlio se u udruženju koje vodi šef ruske obaveštajne službe. Vulin ima bliske veze s Rusijom i zbog svojih aktivnosti nalazi se na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država. Kosovski ministar je dalje rekao u sredu da je Vulin upotrebio „"pasan presedan" kada je izjavio da srpska obaveštajna služba "zna kako se to radi, jer smo to već radili ranije". Svečlja je takođe rekao da su sredinom februara kosovske vlasti uhapsile dva beloruska državljanina i jednog ruskog državljanina, koji su, prema njegovim rečima, ilegalno ušli na Kosovo, nakon što su prethodno boravili u Srbiji. Kako je dodao, taj slučaj je još uvek otvoren. "Pored njihovog vojnog iskustva, specijalističke obuke za eksplozive i veza sa Srbijom, posedovali su opremu za orijentaciju, kamuflažu i izvršavanje operativnih planova – elemente koji se podudaraju sa retorikom koju je izneo Vulin", naglasio je Svečlja. Kosovo i Srbija i dalje imaju veoma zategnute odnose, posebno od 2023. godine, kada je grupa naoružanih Srba napala kosovsku policiju u selu u opštini Zvečan, na severu zemlje, pri čemu je jedan policajac ubijen. Zemlju je dodatno potresla eksplozija godinu dana kasnije, kada je vitalni vodeni kanal Ibar–Lepenac teško oštećen na severu. Kosovo je za oba incidenta optužilo Srbiju, ali je Beograd negirao bilo kakvu umešanost.

Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine osigurat će sredstva za povratak državljana iz ugroženih područja Bliskog Istoka, najavio je ministar financija Srđan Amidžić. "Očekujem podršku Savjeta ministara BiH, jer institucije BiH finansiraju Republika Srpska i Federacija BiH, a briga o građanima i humanost moraju biti na prvom mjestu", napisao je na X-u Amidžić. Ranije je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio da bi Vijeće ministara BiH 5. marta trebalo odlučivati o financiranju čarter letove za evakuaciju bh. državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, usred eskalacije sukoba na Bliskom Istoku. Prva grupa državljana BiH trebala je doputovati u Sarajevo u srijedu, komercijalnim letom iz Dubaija, ali je let u međuvremenu otkazan. Konaković je novinarima kazao da nema potpune informacije o razlozima otkazivanja, ističući da je naredni redovni let iz Emirata za Sarajevo najavljen za subotu. Najveći broj državljana BiH nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko 1.000 osoba u svakodnevnoj komunikaciji s ambasadom u vezi s mogućim odlaskom. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj državljana BiH obratilo institucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a Konaković je kazao da su neki od njih ranije evakuirani. Sjedinjene Američke Države i Izrael su u subotu pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim zaljevskim državama. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom saobraćaju od pandemije korona virusa.

Uoči isteka roka za izbor novog predsjednika Kosova, 5. marta u ponoć, vladajuća stranka Pokret Samoopredjeljenje (LVV) zvanično je izašla sa svojim kandidatom - Gljaukom Konjufcom (Glauk), zamjenikom premijera i ministrom spoljnih poslova. Da bi se zakazala sjednica Skupštine za izbor predsjednika, potreban je još jedan kandidat. Samoopredjeljenje je 4. marta pozvao opozicione stranke da tokom narednog dana predlože svog kandidata, nudeći im i potrebne potpise svojih poslanika, njih 30, kako bi proces mogao ići naprijed. Ova stranka očekuje da se sjednica za izbor predsjednika održi u predviđenom roku, a rečeno je da će se u napore za pronalaženje rješenja uključiti i sam premijer Aljbin Kurti (Albin). "Napori premijera Kurtija da pronađe rješenje će se nastaviti, a nakon toga sam vrlo optimistična i očekujem, i pozivam sve poslanike da ne vode zemlju ponovo na izbore. Dakle, ovo nije stvar uslovljavanja, već građanske odgovornosti", rekla je 4. marta šefica Parlamentarne grupe Samoopredjeljenja Arberie Nagavci. Ova stranka ima dovoljan broj poslanika da predloži i drugog kandidata, ali je saopštila da za sada tu mogućnost prepušta opoziciji. Opozicija je, pak, optužila Kurtija i Samoopredjeljenje da ne traže konsenzus za izbor predsjednika, već da guraju zemlju ka novoj političkoj krizi i riziku od novih izbora. Kandidaturu od strane Samoopredjeljenja, čini se, očekivala je i aktuelna predsjednica Vjosa Osmani, koja je takođe izabrana prvi put nakon što se takmičila na zajedničkoj listi sa ovom strankom. Nagavci je kazala da je ovaj politički subjekt ponudio podršku za kandidaturu i Osmani, pored Konjufce, ali je to brzo demantovao kabinet aktuelne predsjednice, navodeći da je riječ o neistini. Šta predviđa Ustav?Ustav, u članku koji se odnosi na izbor predsjednika, kaže da novi predsjednik mora biti izabran 30 dana prije nego što istekne mandat aktuelnog predsjednika, što je u trenutnim okolnostima 5. mart, prije nego što Vjosa Osmani završi mandat 4. aprila. Ehat Miftaraj iz nevladinog Kosovskog instituta za pravdu izjavio je za Radio Slobodna Evropa da, čak i ako Kosovo ne izabere predsjednika do 5. marta, zemlja se neće suočiti s vanrednim izborima. Prema njegovim riječima, ako se ne ispuni ovaj 30-dnevni rok, radi se o kršenju Ustava, ali to nema pravne posljedice poput raspisivanja izbora. Miftaraj ističe da ne postoji član na kojem bi se mogla zasnivati uredba o raspuštanju Skupštine. Kako su druge stranke reagovale na Konjufcu?Poslanica Vljora Čitaku (Vlora Citaku) iz Demokratske partije Kosova (PDK), najveće opozicione stranke u zemlji, izjavila je da "sada jasno: Aljbin Kurti ne traži rješenje, nego potpunu vlast". Čitaku je na Facebooku napisala da "u vrijeme kada Kosovo više nego ikada treba zrelost, jedinstvo i državnu odgovornost, on svjesno gura zemlju prema novoj političkoj krizi". Izvori unutar PDK-a rekli su za Radio Slobodna Evropa da poslanici te stranke neće dolaziti na sjednicu sve "dok postoje stranački kandidati bez političkog dogovora". Demokratski savez Kosova (LDK) na Facebooku je naveo da "pristup Samoopredjeljenja ne odražava ozbiljan napor da se izgradi ovaj konsenzus". Prema LDK-u, zbog "neodgovornog političkog pristupa Samoopredjeljenja, zemlja ide ka prekoračenju ustavnih rokova i rizikuje da bude poslana na još jedan krug novih izbora". Zašto Samoopredjeljenje nije nominovalo Osmani?Premijer Kurti, na pitanje novinara 2. marta zašto ne predlaže Osmani za predsjedničku utrku, implicirao je da ona ne uživa široku podršku, rekavši da "nam je potrebno 80 ljudi koji ostaju u sali i glasaju minimalno". "Apsolutni nam je prioritet izbjegavanje novih izbora, moramo osigurati da ne bude samo 80, već 84 ili 85", rekao je Kurti. Emini: Nezavisna predsjednica danas može postati direktna politička konkurentkinja sutraDonika Emini iz Savjetodavne grupe za balkansku politiku u Evropi (BiEPAG) izjavila je za Radio Slobodna Evropa da Kosovo prema predsjedničkim izborima kontinuirano pristupa kroz cikluse političkih manevriranja, a ne kroz izgradnju istinskog konsenzusa. "Sada Kurti koristi brojke kako bi opravdao svoju odluku o Osmani, iako je poznat po aroganciji prema brojkama i pritisku na opoziciju. U tom smislu, drugi mandat za Osmani nikada nije bio zagarantovan. Uprkos njenom dosljedno visokom javnom rejtingu, ona se nije nužno smatrala ujedinjujućom parlamentarnom kandidatkinjom. Njeni odnosi sa opozicionim strankama su bili zategnuti; čak ni njena politička baza, uključujući GUXO [lista "Usudi se"], nije podržala njenu kandidaturu, uglavnom zbog njenog razdora sa Donikom Grvalom (Gervalla). Popularni legitimitet se automatski ne pretvara u parlamentarnu aritmetiku. To je realnost na Kosovu", ističe Emini. Prema njenim riječima, u ovoj situaciji važnu ulogu imao je i "snažan i vidljiv međunarodni profil Osmani". "U političkom okruženju, gdje ugled spoljne politike jača unutrašnji autoritet, ova dinamika je važna. Za premijera koji je vladao s jakom većinom i centralizovanom političkom kontrolom, ostati u sjeni na međunarodnoj sceni nije mala stvar. Takođe, bilo je trenutaka napetosti između dvije institucije: tokom osjetljivih faza dijaloga olakšanog od strane EU s Srbijom, oko aspekata Berlinskog procesa i u upravljanju odnosima sa Sjedinjenim Državama", ističe Emini. Ona smatra da "uzimajući u obzir snažan politički karakter Osmani i određeni stepen nepredvidivosti, taj scenario predstavlja dugoročnu nesigurnost za Kurtija: nezavisna predsjednica danas može postati direktna politička konkurentkinja sutra". Što se tiče kandidature Konjufce, Emini smatra da ovaj korak ima strateški značaj. "Kao druga najglasnija figura unutar Samoopredjeljenja i bivši predsjednik Skupštine, Konjufca donosi i izbornu legitimnost i institucionalno iskustvo. Istovremeno, on je jedan od Kurtijevih najbližih i najpouzdanijih političkih saveznika. Ova kombinacija - snažna unutrašnja stabilnost, međustranački kredibilitet i lična lojalnost - čini ga predvidljivim i politički usklađenim izborom", ocjenjuje Emini. Posljednjih dana u medijima su se spominjala različita imena kao mogući kandidati, kojima su se danas pridružili Konjufca i ministar rada, porodice i vrijednosti oslobodilačkog rata Andin Hoti. Kandidat mora osigurati dvotrećinsku većinu glasova poslanika u Skupštini koja broji 120 mjesta, dok se kvorum postiže prisustvom 80 poslanika. Ako u prva dva kruga nijedan kandidat ne osvoji 80 glasova, u trećem krugu dovoljno je 61 glas. Prema Ustavu, ukoliko izbor ne uspije u tri kruga, prijevremeni parlamentarni izbori moraju biti održani u roku od 45 dana. Ova dešavanja uslijedila su nakon niza sastanaka posljednjih dana između premijera Kurtija i lidera opozicionih stranaka, poput Bedrija Hamze iz PDK, kao i dva uzastopna sastanka u ponedjeljak i utorak s Ljumirom Abdidžikuom (Lumir Abdixhiku) iz LDK. Sastanci su završeni bez konkretnog dogovora i bez konsenzusa o imenu kandidata za predsjednika Kosova.

Ambasada Srbije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) obavestila je građane Srbije da je vazdušni prostor u UAE delimično otvoren i da u ovom trenutku jedino lokalne aviokompanije organizuju ograničen broj odlaznih letova iz zemlje. "Prema informacijama kojima raspolažemo, prioritetne grupe su građani koji su ostali u tranzitu i turisti", stoji u objavi Ambasade na mreži X. Građanima koji su se zatekli u UAE usled ratnih sukoba na Bliskom istoku preporučeno je da prate najave i budu u redovnom kontaktu sa svojim aviokompanijama koje rade na organizaciji povratnih letova. U poslednja dva dana kompanija Flydubai organizovala je dva leta od Dubaija do Beograda. U toku noći stigao je i jedan aviona Er Srbije koji je prevezao državljane Srbije iz Izraela. Oni su prvo transportovani u Egipat, da bi iz Šarm El Šejka bili vraćeni avionom u Srbiju. Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić rekao je da se radi na proceni bezbednosne situacije kako bi se uveli novi letovi ka zalivskim zemljama u kojima su ostali građani Srbije. On je dodao da će Er Srbija "vrlo moguće realizovati čarter letove i za neke od zemalja u regionu". Sjedinjene Američke Države i Izrael su 28. februara pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susednim zalivskim državama. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom vazdušnom saobraćaju od pandemije korona virusa.

Turska je saopštila da je NATO-ova protivzračna odbrana uništila balističku raketu koju je Iran ispalio i koja je u srijedu ulazila u turski zračni prostor. Ovo je prvi put da se neka članica saveza direktno uključi u sve širi sukob na Bliskom istoku. Nije jasno koja je bila meta iranske rakete, ali portparol NATO-a rekao je da vojni savez osuđuje potez Irana da gađa Tursku i da "čvrsto stoji uz sve saveznike". Tursko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je raketa preletjela Irak i Siriju prije nego što su je oborili NATO-ovi protivzračni i raketni odbrambeni sistemi raspoređeni u istočnom Mediteranu. Sjedinjene Države, koje imaju raspoređene zračne snage u bazi Incirlik na jugu Turske, još se nisu oglasile o ovom incidentu. Ta baza se nalazi u provinciji koja se graniči s provincijom Hatay, gdje su turske vlasti navele da su pale krhotine rakete koju je NATO oborio. "Upozoravamo sve strane da se suzdrže od postupaka koji bi mogli dovesti do daljnje eskalacije sukoba u regionu. U tom kontekstu nastavićemo konsultacije s NATO-om i našim drugim saveznicima", saopštilo je tursko Ministarstvo odbrane, dodajući da nije bilo poginulih ni povrijeđenih. "Svi potrebni koraci za zaštitu naše teritorije i našeg zračnog prostora biće preduzeti odlučno i bez oklijevanja. Podsjećamo sve strane da imamo pravo odgovoriti na svaki neprijateljski čin protiv naše zemlje", dodali su.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je da bi Vijeće ministara BiH 5. marta trebalo odlučivati o financiranju čarter letove za evakuaciju bh. državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, usred eskalacije sukoba na Bliskom Istoku. Prva grupa državljana BiH trebala je doputovati u Sarajevo u srijedu, komercijalnim letom iz Dubaija, ali je let u međuvremenu otkazan. Konaković je novinarima kazao da nema potpune informacije o razlozima otkazivanja, ističući da je naredni redovni let iz Emirata za Sarajevo najavljen za subotu. "Očekujem da ćemo sutra na sjednici Vijeća ministara BiH odobriti novac iz budžetske rezerve kako bismo platili nekoliko čarter letova. Oni su nam sigurniji od komercijalnih, iako i oni čekaju slotove, vrijeme i raspored. Mislim da ćemo u narednih nekoliko dana i formalno početi sa evakuacijom građana iz Emirata", kazao je Konaković. Najveći broj državljana BiH nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko 1.000 osoba u svakodnevnoj komunikaciji s ambasadom u vezi s mogućim odlaskom. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. U Iranu se manji broj državljana BiH obratilo insitucijama BiH sa željom da napuste tu zemlju, a Konaković je kazao da su neki od njih ranije evakuirani. Istaknuo je da je kontaktu sa ministrima vanjskih poslova Srbije i Hrvatske, s kojima dogovara uzajamnu pomoć u evakuaciji građana. "Troje naših državljana već je stiglo u Beograd, letom iz Egipta, tri studentice su na letu za Podgoricu. Zajedničkim snagama smo na tragu da riješimo ovaj veliki problem", kazao je. Sjedinjene Američke Države i Izrael su u subotu pokrenuli napade na Iran, koji je uzvratio ciljajući američke baze u susjednim zaljevskim državama. Hiljade letova na Bliskom Istoku prizemljeno je od početka napada 28. februara. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom zračnom saobraćaju od pandemije korona virusa.

Tri od 11 osoba, uhapšenih u septembru 2025. zbog špijunaže i izazivanja rasističkih incidenata u Francuskoj, osuđene su pred Višim sudom u Smederevu, dok su ostali u statusu osumnjičenih i pušteni su iz zatvorskog pritvora. To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rečeno u Višem sudu u Smederevu, gradu udaljenom 60 km južno od Beograda. Kako se navodi u odgovoru, trojica okrivljenih koji su sklopili sporazum o priznanju krivice osuđeni su na kazne u rasponu od šest meseci do godinu i po dana kućnog zatvora. RSE nije dobio detalje presude. Okrivljeni A.S. sklopio je sporazum sa Višim sudom 22. decembra 2025. godine, na osnovu kojeg je osuđen na godinu i šest meseci kućnog zatvora, "uz primenu mere elektronskog nadzora". U kaznu mu se uračunava i vreme provedeno u pritvoru od 28. septembra do izricanja presude i početka služenja kazne. Istog dana sklopljen je sporazum i sa F.P. koji je osuđen na godinu dana kućnog pritvora "koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje, bez primene elektronskog nadzora". Nekoliko dana kasnije, 24. decembra, Viši sud sklopio je sporazum sa okrivljenim N.Ć. Kaznu od šest meseci služi kod svoje kuće bez primene elektronskog nadzora. Kao u slučaju A.S, u kaznu F.P. i N.Ć. uračunato je vreme koje su proveli u pritvoru. Niko od ostalih osam osumnjičenih nije više u zatvorskom pritvoru. Ova mera je ukinuta za osumnjičene Đ.P, A.M, N.S. i N.D. Osumnjičeni N.Ž, D.M. i S.P. su u kućnom pritvoru. U zajedničkoj akciji Bezbednosno informativne agencije (BIA) i policije u Smederevu je krajem septembra uhapšeno 11 osoba zbog sumnje da su od aprila do septembra 2025. godine u Parizu i Berlinu izveli čitav niz rasističkih akcija. Navodi se da su one bile usmerene na jevrejske i muslimanske verske zajednice kako bi dodatno pojačale tenzije u društvu. Uhapšenima se na teret stavljaju krivična dela rasna i druga diskriminacija i špijunaža. U saopštenju koje je tada objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), navedeni su inicijali uhapšenih. MUP je naveo i da je jedna osoba, sa inicijalima M.G. u bekstvu. Ta osoba se, prema navodima policije, sumnjiči da je "po instrukcijama strane obaveštajne službe" i na teritoriji Srbije organizovala i obučavala 14-članu grupu srpskih državljana. Dva incidenta, koji su se desila u razmaku od nekoliko meseci, potresla su javnost u Francuskoj ove godine. Najpre su krajem maja nepoznate osobe polile zelenu farbu na Muzej Holokausta, tri sinagoge i jedan restoran u centru Pariza. Potom je početkom septembra ispred devet džamija u Parizu ostavljena svinjska glava, a na nekoliko njih bilo je ispisano ime francuskog predsednika Emanuela Makrona. Istraživački portal Mediapart iz Pariza objavio je početkom decembra da je francuska obaveštajna služba došla do internih dokumenata Kremlja u kojima se vidi da je predsednička administracija Rusije "direktno odobrila" skrnavljenje jevrejskih spomenika u maju 2025. godine. Nakon skrnavljenja jevrejskih spomenika 30. maja, francuska policija je uhapsila trojicu srpskih državljana u gradu Antibu na jugu zemlje. Prema pariskom tužilaštvu, identifikovani su zahvaljujući snimcima sa nadzornih kamera i telefonskim zapisima. U drugom incidentu, sa svinjskim glavama ispred džamija u Parizu početkom septembra, naknadna krivična istraga u Francuskoj pokazala je da su dva muškarca kupila deset svinjskih glava od uzgajivača svinja u Normandiji, nekoliko sati pre nego što se incident dogodio. Nakon što su sproveli akcije, ovi ljudi su se provukli preko francusko-belgijske granice u automobilu sa srpskim tablicama, piše Mediapart. Prema obaveštajnim podacima u koje su novinari tog portala imali uvid, ključni čovek u oba incidenta bio je državljanin Srbije Aleksandar Savić. On, prema informacijama bezbednosnih službi, nikada nije ušao na teritoriju Francuske, ali je koordinisao sve aktivnosti.

Tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije saopštilo je 3. marta da ispituje navode da su pojedini tužioci imali sastanak u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA), uoči ponovljenih izbora za Visoki savet tužilaštva (VST), na kojem je navodno traženo da se glasa za određene kandidate. Iz tužilaštva su saopštili da je započelo sprovođenje dokaznih radnji ispitivanjem svedoka. Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac izjavila je 27. februara da joj je potvrđeno da su pojedini tužioci imali sastanak u BIA. Dolovac je tog dana na sednici Visokog saveta tužilaštva rekla da za razgovore tužilaca u BIA nije znala u vreme kada je održan sastanak, niti neposredno posle, dodajući da je "red" da je tužioci obaveste kada idu na sastanke u BIA. "Za to sam saznala tek pre dva dana od Milijane Dončić, glavne tužiteljke Apelacionog tužilaštva u Kragujevcu", rekla je Dolovac. Prethodno je na sednici Visokog saveta tužilaštva o tome govorio tužilac Miodrag Surla koji je kazao da je u BIA traženo da se glasa za određene kandidate za Visoki savet. Sastanak je navodno održan krajem januara. "Tema razgovora (je) bila upravo ta o kojoj je govorio kolega Surla, a ne neka druga koja bi se ticala operativnog rada ili uopšte uobičajene one komunikacije koju ima Bezbednosno-informativna agencija sa tužilaštvom", rekla je tada Dolovac. Iz BIA nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa povodom tih navoda. Ponovljeni izbori za Visoki savet tužilaštva održani su 25. februara na kojima su s tesnom razlikom pobedili kandidati koji su dobili podršku udruženja koja su podržala izmene pravosudnih zakona koje je predložila vladajuća Srpska napredna stranka. Te izmene je kritikovala Evropska unija ocenivši da predstavljaju korak unazad. Skupština Srbije je bez javne rasprave i bez konsultacija s tužiocima, sudijama, Venecijanskom komisijom i EU, u januaru usvojila izmene pravosudnih zakona koje deo stručne javnosti opisuje kao udar na nezavisnost sudstva i tužilaštva. Visoki savet tužilaštva je u januaru poslao Narodnoj skupštini mišljenje većine svojih članova i zatražio da se iz procedure povuku predlozi izmena i dopuna sistemskih zakona kojima se uređuje rad javnog tužilaštva, uz ocenu da su predložena rešenja suprotna važećim evropskim standardima.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da u Iranu trenutno boravi manji broj državljana BiH, te da su zemlju već ranije napustili oni koji su to željeli, usred eskalacije sukoba na Bliskom Istoku. "Preostali su ostali svojom voljom i nisu razmišljali o odlasku iz zemlje", rekao je Konaković, dodajući da bi jedna osoba iz Ambasade BiH trebala napustiti Iran, dok će ambasador ostati. Najveći broj državljana BiH nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je oko 1.000 osoba u svakodnevnoj komunikaciji s ambasadom u vezi s mogućim odlaskom. Oko 300 državljana BiH nalazi se u Kataru, stotinjak u Kuvajtu, dok manje grupe borave u Bahreinu i Omanu. Iz Dubaija su, prema njegovim riječima, ponovo uspostavljeni letovi, te se očekuje da prva grupa državljana BiH tokom sutrašnjeg dana krene prema BiH. Konaković je naveo da su letovi odobreni i da je u toku organizacija odlazaka za one koji žele napustiti zemlju. Ministarstvo vanjskih poslova BiH razgovaralo je i sa vlastima Saudijske Arabije, koje su dale garancije da će omogućiti izdavanje viza na granici za državljane BiH, ako bi bilo potrebno koristiti tu rutu zbog eventualne obustave letova iz Dubaija. Konaković je potvrdio da se razmatra i mogućnost angažiranja čarter leta, o čemu se vode razgovori s Ministarstvom financija BiH radi osiguravanja sredstava, ako bude potrebno. On je naveo da ne vidi mnogo prostora za brzu deeskalaciju situacije, te da dio državljana BiH koji se javio ambasadama razmatra odlazak, dok drugi ne planiraju napustiti zemlje u kojima trenutno borave. Sjedinjene Američke Države i Izrael su u subotu pokrenuli napade na Iran. Rat se brzo proširio Teheranom koji je gađao američke baze u susjednim zaljevskim državama, a Izrael je napao ciljeve Hezbollaha u Libanonu koji podržava Iran. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman i Kuvajt do sada su uspjeli presresti većinu raketa i dronova iz Irana koji su ciljali energetska postrojenja, luke i aerodrome.

"Još uvijek nemamo rješenje, ali ćemo vas uskoro obavijestiti", rekao je premijer Kosova Albin Kurti nakon sastanka održanog s predsjednikom Demokratskog saveza Kosova (LDK), Lumirom Abdixhikuom, o izboru novog predsjednika države. Prema Kurtiju, sastanak je protekao "u konstruktivnoj atmosferi", a svaki novi razvoj događaja, kako je rekao, biće pravovremeno saopšten javnosti. Govoreći medijima ispred Skupštine Kosova, zastupnica LDK‑a Hykmete Bajrami rekla je da će se poslanička grupa LDK‑a sastati danas. Drugi zastupnici LDK‑a koji su se oglasili za medije, Kujtim Shala i Anton Quni, nagovijestili su da bi odluka o funkciji predsjednika mogla biti donesena na tom sastanku. Sastanak dolazi u trenutku kada se približava ustavni rok za okončanje procesa izbora predsjednika, te nakon prvog kruga razgovora između Kurtija i Abdixhikua, na kojem dvije strane nisu postigle konsenzus. Nakon prvog sastanka, Abdixhiku je izjavio da nije postignut dogovor. "Nije bilo imena, nije bilo prijedloga, nije bilo volje za konsenzus. Nametanja nisu prihvatljivo rješenje za LDK", rekao je nakon sastanka 2. marta, dodavši da LDK ostaje otvorena za daljnje razgovore, ali je skeptična prema ideji da svaka stranka ide u Skupštinu sa svojim kandidatom. Abdixhiku je naglasio da je, po LDK‑u, utrka s više kandidata "procedura unaprijed osuđena na neuspjeh" i da bi mogla odvesti zemlju ka novim izborima. S druge strane, Kurti je prije jučerašnjeg sastanka izjavio da za izbor predsjednika "treba neko ko može osigurati 80 glasova", ne navodeći konkretna imena. Ranije je rekao da bi Murat Jashari, sin Rifat Jasharija i član porodice Adema Jasharija, bio prikladna figura za predsjedničku funkciju, ističući da zemlji treba ličnost koja, prema njegovim riječima, "može izdržati oluje" u trenutnim geopolitičkim okolnostima. Međutim, Murat Jashari je poručio da nema ambicije za tu poziciju. Aktuelna predsjednica, Vjosa Osmani, izrazila je želju za drugim mandatom, ali Pokret Samoopredjeljenje, koji ju je predložio u prvom mandatu, nije spomenuo njeno ime kao kandidatkinju. Opozicione stranke su kritikovale Osmani zbog, kako su navele, pristrasnosti u korist Vlade. U posljednjim sedmicama spremnost za kandidaturu izrazio je i bivši ministar Arsim Bajrami, iako bez jasne podrške drugih stranaka. Prema Ustavu Kosova, za predlaganje kandidata za predsjednika potrebno je najmanje 30 potpisa poslanika. Pokret Samoopredjeljenje ima 57 poslanika, dok nijedna druga stranka sama nema 30 glasova. Za izbor predsjednika potrebno je najmanje 80 glasova u jednom od prva dva kruga glasanja, ili 61 glas u trećem krugu, od ukupno 120 poslanika koliko broji Skupština. Ako Skupština ne uspije izabrati predsjednika u ustavom predviđenim rokovima, zemlja se suočava sa raspuštanjem Skupštine i vanrednim parlamentarnim izborima.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je u ponedeljak uveče da je počeo proces evakuacije državljana Srbije iz Izraela. Evakuaciju sprovode ambasada Srbije u Izraelu i ministarstvo spoljnih poslova u saradnji sa nadležnim organima Republike Srbije, objavljeno je. Državljani Srbije biće transportovani u Egipat, odakle će avionom koji je obezbedila Vlada Srbije biti vraćeni letom iz Egipta u Beograd. Krizni štab Ministarstva spoljnih poslova razmatrao je ranije tog dana operativne planove i alternativne rute za eventualno izmeštanje državljana Srbije sa Bliskog istoka, čim se za to steknu bezbednosni uslovi. Ministarstvo je saopštilo da su analizirani bezbednosni rizici, funkcionisanje vazdušnog saobraćaja i mogućnosti evakuacije. Građani u pogođenim područjima su pozvani da se jave najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu, redovno prate zvanične kanale informisanja i postupaju u skladu sa bezbednosnim preporukama. Pratite naš blog uživo o sukobu na Bliskom istoku. Navedeno je i da je Ministarstvo u stalnoj komunikaciji sa diplomatsko-konzularnom mrežom, nadležnim organima drugih država i relevantnim međunarodnim akterima, kako bi se obezbedila blagovremena razmena informacija i koordinacija aktivnosti. Prema sajtu Aerodroma "Nikola Tesla" u Beogradu otkazana su dolazni i odlazni letovi iz Dubaija i odlazni za Dohu za ponedeljak. Nacionalna asocijacija turističkih agencija Juta (Yuta) saopštila je da zbog situacije na Bliskom istoku letova neće biti dok avio-kompanije ne dobiju garancije da je vazdušni prostor bezbedan za letenje. U međuvremenu su u toku dana poleteli prvi putnički avioni sa aerodroma Abu Dabi (Zayed International Airport) ka Londonu, Amsterdamu, Parizu, Moskvi, Karačiju, Mumbaju, Islamabadu i Delhiju, pokazuje platforme za praćenje letova. Prethodno je Igor Vranješević iz turističke agencije "Jumbo travel" u Beogradu rekao za RSE da je jedini izlaz iz Dubaija aerodrom u Muskatu u Omanu. "Ali je veoma malo slobodnih avionskih karata raspoloživo", naveo je. On je rekao da su putnici u Dubaiju, Abu Dabiju i Dohi u hotelima gde čekaju da se pronađe rešenje za njihov povratak. U Dubaiju su i trojica košarkaša beogradskog kluba Partizan Šejk Milton, Dvejn Vašington i Dilan Osetkovski, koji su se tamo zatekli na odmoru. Evroliga je objavila da je utakmica Partizan - Dubai odložena, jer gostujuća ekipa ne može da dođe u Beograd. Takođe je odložena i utakmica između izraelskih klubova Makabi i Hapoel.

Sud u Loznici, na zapadu Srbije, saopštio je u ponedeljak da je aktivisti i poljoprivredniku Zlatku Kokanoviću odredio pritvor do 30 dana. To je prethodno objavilo i udruženje "Ne damo Jadar" čiji je Kokanović član. U saopštenju tog suda piše da je Kokanoviću pritvor određen zbog sumnje da je izvršio dva krivična dela: "Napad na službeno lice" i "Ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti". Osumnjičenom je, kako se navodi, određen pritvor jer su pri izvršenju krivičnog dela navodno lakše povređena dvojica policajaca. Sud je saopštio da je izvršenje krivičnog dela dovelo do uznemiravanja javnosti koje može ugrožiti nesmetano i pravično vođenje krivičnog postupka. Kokanović je prvo priveden u nedelju tokom blokade na graničnom prelazu Trbušnica ka Bosni i Hercegovini. Policija je tada navela da je Kokanović, nakon završetka protesta i blokade, "svojim traktorom udario" policajce i oglušio se o njihovo naređenje da se zaustavi. Kokanović je medijima izjavio da navodi policijske prijave nisu tačni i da on nikoga nije napao, prenosi Beta. Iz udruženja "Ne damo Jadar" navode da je nakon privođenja pušten da se brani sa slobode, ali da je opet priveden u ponedeljak "zbog uznemiravanja javnosti". Kokanović je jedan od više osoba koje su privedene na zapadu Srbije, kada su poljoprivrednici i građani, tokom devetnaestog dana protestne blokade puteva, pokušali da blokiraju dva granična prelaza ka Bosni i Hercegovini. Poljoprivrednici blokiraju puteve širom Srbije, nezadovoljni stanjem na domaćem tržištu i zahtevaju bolji položaj proizvođača mleka i ograničenje uvoza mlečnih proizvoda. Kada su 1. marta pokušali da traktorima blokiraju granični prelaz Trbušnica kod Loznice, dočekale su ih jake policijske snage i razbile blokadu. Više građana i poljoprivrednika privedeno je istog dana i kod Bogatića, gde su bili blokirani prilazi graničnom prelazu Badovnici, u zapadnoj Srbiji. Sastanak predstavnika poljoprivrednika i Ministarstva održan je 20. februara. Nakon toga, Ministarstvo je saopštilo da je ispunilo "dva od šest obećanja koje je po zahtevima poljoprivrednika" dao ministar. Međutim, poljoprivrednici tvrde da nijedan od zahteva nije ispunjen.

Poduzetniku Aci Đukanoviću, bratu bivšeg crnogorskog predsjednika i premijera Mila Đukanovića, određen je pritvor do 30 dana zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću saopšteno je da je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva. "Osnovano se sumnja da je A. Đ. u svojoj kući u Nikšiću neovlašćeno držao oružje i municiju", navedeno je u saopštenju tužilaštva. Iz Osnovni sud u Nikšiću pojašnjeno je da je sudija za istragu ocijenio da postoje okolnosti koje ukazuju da bi se osumnjičeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao dati u bjekstvo i time postati nedostupan državnim organima Crne Gore u daljem toku postupka. Đukanoviću je prethodno, u petak, bilo određeno zadržavanje do 72 sata, nakon što je policija tokom pretresa njegove kuće u Nikšiću pronašla više komada vatrenog oružja, municije i balističkih pancira. Policija je u noći između 27. i 28. februara pretresla i njegov stan u Podgorici, kada je, prema navodima policije, izuzeta određena dokumentacija. Aco Đukanović najveći je akcionar Prva banka, sa oko 41,5 odsto vlasništva. Ta banka godinama je u fokusu javnosti, prvenstveno zbog državne pomoći iz 2008. godine i sumnji u način vraćanja tog novca.

Tri borbena aviona srušila su se u Kuvajtu nakon što ih je pogodila prijateljska vatra kuvajtske protivzračne odbrane, saopštili su američki vojni zvaničnici. Ovo je prvo obaranje američkih letjelica otkako je tokom vikenda počeo američko-izraelski rat protiv Irana. Svih šest članova posade iz tri aviona F-15 spustilo se padobranima na tlo prije nego što su ih locirali spasioci, saopštila je američka Centralna komanda 2. marta. Incident se dogodio oko 8 sati po lokalnom vremenu dok su avioni bili angažovani u "aktivnim borbenim dejstvima koja su uključivala napade iranskih aviona, balističkih projektila i dronova". U ranijem saopštenju, Ministarstvo odbrane Kuvajta također je izvijestilo o padu nekoliko aviona i navelo da se članovi posade prevoze u bolnice. Snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju najmanje jedan avion kako pada s neba i osobu koja se padobranom spušta iznad kuvajtskog grada Al Jahra. Namjanje četiri pripadnika američke vojske poginula su u napadima na Iran koje su 28. februara zajedničkom akcijom pokrenuli Izrael i Sjedinjene Države. Američki medijski izvještaji navode da su trojica poginulih vojnika bili dio „jedinice za logističku podršku“ raspoređene u Kuvajtu. Najmanje još šest pripadnika američke vojske također je povrijeđeno u istom incidentu. Iran je na zračni napad odgovorio zasipanjem američkih vojnih objekata i gradova širom Perzijskog zaljeva dronovima i projektilima. Sjedište Pete flote američke mornarice u Manami, Bahrein, pogođeno je iranskim projektilima 28. februara.

U izraelskom napadu na Bejrut poginula je 31 osoba saopštili su iz libanskog ministarstva zdravstva. Više od desetine snažnih eksplozija potreslo je glavni grad Libana kada je Izrael započeo napade u znak odmazde za dronove koje je Hezbolah poslao na sjever Izraela. Izraelska vojska kaže da nije bilo povrijeđenih niti zablježene štete. Nasilje je proširilo sukob koji se dešava na Bliskim istokom otkako su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran u subotu. Hezbolah, šijitska muslimanska skupina koju je osnovala Iranska revolucionarna garda 1982. godine, jedan je od glavnih saveznika Teherana na Bliskom istoku. BLOG UŽIVO: Najnovija dešavanja sa Bliskog istoka Sjedinjene Države su proglasile Hezbolah terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija označila njihovu oružanu komponentu, ali ne i političko krilo, kao terorističku grupu. Izrael smatra Hezbolah odgovornim za eskalaciju, nakon što je grupa izjavila da su ispalili rakete i dronove kako bi osvetili "čistu krv" Hamneija. Napad Hezbolaha na Izrael je prvi od rata 2024. godine. "Hezbolah je preko noći otvorio kampanju protiv Izraela i u potpunosti je odgovoran za svaku eskalaciju", rekao je u izjavi načelnik izraelskog Glavnog stožera Eyal Zamir. Libanski predsjednik Joseph Aoun osudio je izraelske napade, ali je također upozorio da se Liban ne koristi kao platforma za ratove "s kojima nemamo ništa", rekavši da bi to "još jednom izložilo našu naciju opasnostima". "Ovo je nešto što država neće dopustiti da se ponovi i neće prihvatiti", rekao je Aoun, čija je administracija usvojila politiku usmjerenu na razoružanje Hezbolaha otkako je preuzela dužnost uz američku podršku prije godinu dana. Oružje Hezbolaha dugo je bila tačka podjela u Libanonu, zemlji koja je razorena građanskim ratom od 1975. do 1990., a zahtjevi za razoružanjem skupine pojačali su se od rata s Izraelom 2024. godine. Hezbolah je iz tog rata izašao znatno oslabljen, a vođa Hassan Nasrallah ubijen je zajedno sa hiljadama boraca. Od primirja između Izraela i Libanona 2024. godine koje su podržale SAD, Izrael redovno izvodi napade na kako kažu ciljeve Hezbolaha u Libanu, optužujući ih da se žele ponovno naoružati. Izvor: Reuters

Više osoba privedeno je 1. marta na zapadu Srbije, kada su poljoprivrednici i građani, tokom devetnaestog dana protestne blokade puteva, pokušali da blokiraju dva granična prelaza ka Bosni i Hercegovini. Jake policijske snage su razbile dve blokade kod Bogatića i Loznice. Poljoprivrednici 19 dana blokiraju puteve širom Srbije, nezadovoljni stanjem na domaćem tržištu - zahtevajući bolji položaj proizvođača mleka i ograničenje uvoza mlečnih proizvoda. Kada su pokušali da traktorima blokiraju granični prelaz Trbušnica kod Loznice, dočekale su ih jake policijske snage i razbile blokadu. Policija je saopštila da je 12 osoba privedeno i pušteno da se brani sa slobode. Njima se, kako je saopšteno, na teret stavlja ometanje službenog lica jer su se "oglušili o naredbu policije da odblokiraju granični prelaz". Priveden je i Zlatko Kokanović, poljoprivrednik i aktivista udruženja "Ne damo Jadar". Kako je saopštila policija, Kokanović se sumnjiči za dva krivična dela - za napad i ometanje službenog lica. Policija tvrdi da je Kokanović, nakon završetka protesta i blokade, "svojim traktorom udario" policajce i oglušio se o njihovo naređenje da se zaustavi. Dvojica policajaca su, kako je saopšteno, zadobili lake telesne povrede. Kokanović je, kako je navedeno, uhapšen na graničnom prelazu Trbušnica, do kog je stigao nakon što je "probio zaštitnu ogradu" i "kretao se suprotnim smerom". Njemu je određeno zadržavanje do 48 sati. Televizija N1 je javila da je Kokanović odveden u bolnicu jer mu je pozlilo. Šta se dešavalo kod Loznice?Policija je od 1. marta u prepodnevnim satima blokirala sve izlaze iz Loznice, kako bi sprečila blokadu graničnog prelaza Trbušnica. Traktori nisu stigli do graničnog prelaza, ali su demonstranti alternativnim putevima peške uspeli da dođu do graničnog prelaza i držali ga dva sata u blokadi. Opozicione partije optužuju policiju za prekomernu silu. Stranka slobode i pravde je saopštila da je među privedenim poljoprivrednicima i građanima bio i predsednik gradskog odbora te stranke u Loznici Božidar Dedović. "Policija je intervenisala bez prethodnog upozorenja i uz prekomernu upotrebu sile, suprotno zakonu", ocenjeno je u saopštenju. Šta se dešavalo kod Bogatića?Više građana i poljopirivrednika privedeno je i kod Bogatića, gde su bili blokirani prilazi graničnom prelazu Badovnici. Jake policijske snage razbile su i ovu blokadu. Policija je saopštila da je pet osoba uhapšeno pod sumnjom da su ometali i napadali službena lica. Određeno im je zadržavanje do 48 sati. "Sumnja se da su se oglušili na upozorenje i naređenje policije da odblokiraju prilaz graničnom prelazu, kao i da su pripadnike Žandarmerije i Interventnih jedinica policije gađali topovskim udarima i kamenicama, dok je jedan od osumnjičenih pokušao traktorom da pregazi pripadnika Žandarmerije", tvrdi policija. U policijskom saopštenju se navodi i da su dva pripadnika Žandarmerije tom prilikom zadobila lake telesne povrede od pirotehničkih sredstava. "Nikakve reakcije Vlade, ni nadležnog ministarstva nema već dvadeset dana. I prosto, drugu reakciju ljudi nisu ni mogli da očekuju. Krenuli su sa svojim traktorima da blokiraju granične prelaze", naveo je za N1 poljoprivrednik Predrag Veljković. Blokade poljoprivrednika su 1. marta nastavljene i na više puteva u Srbiji. Do incidenta je došlo na izlazu iz Mionice, na putu prema Valjevu, kada je putnički automobil hteo da prođe kroz blokadu. Incident je zabeležen i u Takovu, gde je u toku 24-časovna blokada. Više udruženja poljoprivrednika u Srbiji, koja učestvuju u blokadama, saopštila su 25. februara da prekidaju svaki dijalog sa ministrom poljoprivrede Draganom Glamočićem. Kako su naveli, razlog za to su njegove netačne i uvredljive izjave o poljoprivrednicima. Poljoprivrednici od Vlade Srbije traže zaštitu domaćeg tržišta mleka i mesa, uvođenje kvota na uvoz, kontrolu kvaliteta i porekla mleka i mlečnih proizvoda na granici, vraćanje otkupnih cena na prethodni nivo, kao i garantovan otkup od svakog proizvođača. Sastanak predstavnika poljoprivrednika i Ministarstva održan je 20. februara. Nakon toga, Ministarstvo je saopštilo da je ispunilo "dva od šest obećanja koje je po zahtevima poljoprivrednika" dao ministar. Međutim, poljoprivrednici tvrde da nijedan od zahteva nije ispunjen. Niska cena sirovog mleka godinama je problem poljoprivrednika u Srbiji na koji se u poslednje vreme nadovezao višak na tržištu, zbog kog su pojedine mlekare prestale sa otkupom, ili ga ograničile.

Hiljade građana, na poziv studenata u blokadi, protestovale su u Nišu 1. marta i odale počast žrtvama, tačno 16 meseci od pada nadstrešnice - nesreće koji je pokrenula talas masovnih antivladinih protesta širom Srbije. Na centralnom gradskom trgu u Nišu je šesnaestominutnom tišinom odata počast poginulima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024 - po minut za svaku žrtvu. Sa govornice se čula parola studentskih protesta "pumpaj", a govornici su poručili da će "pumpati" do raspisivanja izbora - što je ključni zahtev protesta. Pre skupa u centru Niša, pod parolom "Država, to smo mi", građani su, na poziv studenata u blokadi, u dve protestne kolone prošetali centralnim ulicama najvećeg grada na jugu Srbije. Protest u Nišu održan je tačno godinu dana nakon najmasovnijeg studentskog skupa u tom gradu, pod nazivom "Studentski edikt". Tada su se u Nišu okupile desetine hiljada građana, a studentske kolone su pešice stigle iz više krajeva Srbije. Akademci su od decembra 2024. gotovo godinu dana blokirali državne fakultete, zahtevajući utvrđivanje odgovornosti za pogibiju 16 osoba na rekonstruisanoj Železničkoj stanici u Novom Sadu i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Sa blokiranih fakulteta izašli su na ulice, gde su im podršku pružile stotine hiljada građana. U fokusu antivladinih protesta u optužbe da je sistemska korupcija dovela do nesreće. Vlast odbacuje krivicu za nesreću i odbija da raspiše izbore. Najavljuje se mogućnost izbora u 2026, bez preciziranja datuma.

Najmanje devet osoba je poginulo, a 32 povrijeđeno u sukobima nakon što su stotine pakistanskih šiitskih muslimana, pristalica Irana, ogorčenih zbog smrti iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija, upale u američki konzulat u pakistanskom gradu. Organizacija studenata Imamia (ISO), studentsko krilo šiitskih političkih i vjerskih grupa, krenula je prema konzulatu 1. marta, dan nakon što je Hamnei poginuo u američkim i izraelskim zračnim napadima. Demonstranti su razbili prozore i vrata na konzulatu u pokušaju da preuzmu zgradu. Probili su vanjski sigurnosni pojas, ali ne i samu zgradu, dok su pakistanske sigurnosne snage intervenisale, što je rezultiralo smrću devet demonstranata, rekli su spasilački zvaničnici za Pakistanski servis Radija Slobodna Evropa. Zvaničnici su naveli da situacija u Karačiju ostaje veoma napeta dok se policija bori da zadrži demonstrante, čiji se broj procjenjuje na oko 1.500, podalje od tog područja. Druga grupa, za koju se procjenjuje da je dvostruko brojnija, viđena je kako se kreće prema konzulatu drugom cestom u gradu. Tamo su također prijavljeni sukobi sa snagama sigurnosti. Izvori iz gradske administracije rekli su za RSE da bi vojska mogla biti pozvana u grad ako broj demonstranata nastavi rasti. Slična situacija bila je i u drugim gradovima širom Pakistana, uz proteste šiitskih muslimana u Peshawaru, Lahoreu i glavnom gradu Islamabadu. Šiitski muslimani koji čine oko 20 posto stanovništva. U Islamabadu su se stotine demonstranata suočile s intenzivnim ispaljivanjem suzavca policije dok su pokušavali doći do američke ambasade. Druga grupa, koja prema zvaničnicima broji oko 1.000 ljudi, započela je proteste nekoliko kilometara od ambasade. "Pratimo informacije o tekućim demonstracijama u američkim generalnim konzulatima u Karačiju i Lahoreu, kao i pozive na dodatne demonstracije ispred američke ambasade u Islamabadu i generalnog konzulata u Peshawaru", saopćila je ambasada u Islamabadu u objavi na platformi X. BLOG UŽIVO: Pratite najnovija dešavanja na Bliskom istoku U pokušaju da uguše nemire, pakistanske vlasti su primijenile Odjeljak 144, kojim se zabranjuju javna okupljanja i nošenje oružja, uz druge restrikcije. U Peshawaru su se okupile stotine šiitskih demonstranata i članova ISO-a, a njihov broj raste. Organizatori su za RSE rekli da planiraju marš prema američkom konzulatu. Oko konzulata su raspoređeni veliki policijski kontingenti, a oklopna vozila patroliraju dijelovima grada. Šiitske vjerske i političke grupe također su započele protestno sjedenje ispred američkog konzulata u Lahoreu. Oko hiljadu osoba, među kojima su žene i djeca, učestvuje u protestu. Policija je postavila barikade kako bi osigurala glavnu kapiju konzulata.

Policija Kosova je u nedelju saopštila da je pet osoba uhapšeno u Srbici (Skenderaj) pod sumnjom da su počinili ratne zločine protiv civilnog stanovništva. U međuvremenu je reagovala je Srpska lista, vodeća partija Srba na Kosovu, uz navode da je reč o lokalnim Srbima. Prema saopštenju policije, sumnja se da su osumnjičeni ubili šest albanskih civila u selu Suvo Grlo na teritoriji opštine Srbica, u periodu maj–jun 1998. godine. Njima je određena mera zadržavanja od 48 sati. Policija je takođe navela da je operaciju hapšenja započela u ranim jutarnjim satima na šest odvojenih lokacija: pet u opštini Srbica i jednu u Severnoj Mitrovici. U saopštenju se dodaje da je tokom pretresa stambenih i pratećih objekata zaplenjena jedna poluautomatska duga puška, jedan pištolj tipa Zastava M-57, dva okvira i 77 metaka, jedna lovačka puška sa 17 metaka i jedan pištolj, kao i različite vojne uniforme i neki delovi uniforme bivše jugoslovenske vojske. S druge strane, Srpska lista je saopštila da je uhapšeno „pet poštenih i uglednih domaćina“. Ova stranka, koja ima devet poslaničkih mesta u Skupštini Kosova, kritikovala je akciju hapšenja uz ocenu da “režim premijera Kosova Aljbina Kurtija bez valjanih dokaza hapsi Srbe, podižući optužnice za ratne zločine sa jasnim ciljem njihovog zastrašivanja i progona”. Tokom rata na Kosovu 1998–1999. godine ubijeno je oko 13.000 osoba, dok je oko 6.000 nestalo. Još uvek se traga za oko 1.600 lica, uglavnom Albanaca. U masovnim grobnicama u Srbiji pronađeno je na stotine tela ubijenih kosovskih Albanaca, odakle su na Kosovo vraćeni posmrtni ostaci.