Premijer Kosova u tehničkom mandatu, Albin Kurti, izjavio je u četvrtak da su odnosi zemlje sa Sjedinjenim Američkim Državama veoma dobri i da su nesuglasice uglavnom vezane za Srbiju i njene strukture, a nikada za bilateralna pitanja. "Kada su Sjedinjene Države tražile od nas da prihvatimo izbjeglice iz Afganistana, odmah smo rekli 'da'. Ukinuli smo taksu od 10 posto, prihvatamo i one koje SAD ne žele na svojoj teritoriji – ako se ne varam, jedan ili dva su već ovdje, a pristali smo da primimo 50", rekao je Kurti u intervjuu za lokalnu televiziju Kanal 10. Govoreći o eventualnim nesuglasicama sa SAD-om, Kurti je dodao da je bilo situacija kada su Sjedinjene Države smatrale da je njegov stav prema Srbiji bio previše rigorozan. "Ali ne mogu očekivati da SAD imaju isti stav prema Srbiji kao Kosovo. SAD su priznale i Srbiju i Kosovo, naši su prijatelji i saveznici. Oni su nezamjenjiv saveznik i ključni partner, čak i naš poseban prijatelj." Na pitanje da li se mogao izbjeći prekid strateškog dijaloga između SAD-a i Kosova, Kurti je insistirao da su odnosi veoma dobri i da se odvijaju u tri dimenzije: razvoj, diplomatija i odbrana. "Nikada odnosi u oblasti odbrane i sigurnosti nisu bili bolji nego sada sa Sjedinjenim Državama. Dostigli smo najviši nivo. Kao nezavisna država, imamo najbolji nivo saradnje u odbrani i sigurnosti", naglasio je Kurti. U septembru ove godine, SAD su saopštile da su na neodređeno vrijeme obustavile planirani strateški dijalog s Kosovom zbog zabrinutosti u vezi s postupcima Vlade u tehničkom mandatu. Dijalog je bio planiran kako bi se ojačale ekonomske i diplomatske veze, ali su Kurtijevi potezi viđeni kao prepreka napretku. Neki politički analitičari tada su komentarisali da je obustava bila upozorenje da međunarodna podrška Kurtiju i njegovoj vladi slabi. Tokom posljednjih godina, Kurti je više puta bio na meti kritika međunarodnih saveznika zbog odluka na sjeveru Kosova – području naseljenom većinski Srbima – koje su se odnosile na zamjenu srpskih registarskih tablica kosovskim, ukidanje upotrebe srpskog dinara ili zatvaranje srpskih institucija. Kurti je opravdao ove poteze kao korake ka uspostavljanju vladavine prava na sjeveru i rekao da su u skladu s Ustavom i zakonima Kosova. Međutim, međunarodna zajednica ih je u nekoliko navrata ocijenila kao jednostrane i nekoordinisane s saveznicima. O strateškom dijaloguStrateški dijalog je proces koji američki State Department u većini slučajeva vodi sa različitim zemljama svijeta s ciljem unapređenja bilateralnih odnosa. Ovaj proces uključuje razgovore na visokom nivou između dvije zemlje, koji se održavaju ili u Vašingtonu ili u zemlji partneru, o širokom spektru tema kao što su odbrana, sigurnost, zaštita okoliša, energija, ekonomska saradnja i drugo. Sjedinjene Američke Države su od 1998. godine izdvojile više od 2 milijarde dolara za Kosovo. Kosovski državni lideri su godinama ponavljali da je Amerika najvažniji partner Kosova i da je njena podrška od ključnog značaja. O odnosima sa SrbijomNa pitanje o zastoju u dijalogu na visokom nivou između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, Kurti je rekao da kada nema dijaloga između dvije zemlje, život na Kosovu se nastavlja. "Aktivno se angažujem na normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Ali kada dođe do pauze u tom procesu, ne mojom krivicom, tada se bavim normalizacijom države Kosova", rekao je Kurti o dijalogu pod posredstvom Evropske unije u Briselu. On se nije sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem od napada u Banjskoj kod Zvečana u septembru 2023. godine. Kurti traži da srpske vlasti izruče Millana Radoičića, koji je preuzeo odgovornost za organizovanje napada u Banjskoj. Kosovske vlasti su protiv njega podigle optužnicu. Radoičić je u vrijeme napada bio potpredsjednik Srpske liste – najveće stranke Srba na Kosovu – a sada se vjeruje da se nalazi u Srbiji. Osim toga, Kurti je ponovio u intervjuu 11. decembra da traži i povlačenje pisma bivše premijerke Srbije Ane Brnabić, u kojem je ona izrazila rezerve prema Sporazumu o putu ka normalizaciji odnosa s Kosovom i njegovom Aneksu o implementaciji. Kosovo i Srbija su postigle saglasnost o ovom sporazumu u februaru 2023. godine. Neki zvaničnici EU-a su rekli da je Srbija povukla pismo, ali je bilo kontradiktornih izjava o tome. Dijalog između Kosova i Srbije traje od 2011. godine. Strane su postigle nekoliko sporazuma, ali nisu svi sprovedeni. Napredak u ovom procesu ključan je za težnje obje zemlje ka članstvu u Evropskoj uniji.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Donald Trump predstavio je program koji omogućava dobijanje američke vize na duži period za bogate osobe koje mogu platiti najmanje milion dolara. Trump je putem objava na društvenim mrežama rekao da će viza omogućiti kupcima "direktan pristup putu ka državljanstvu za sve kvalifikovane i provjerene pojedince". "Kako uzbudljivo! Naše sjajne američke kompanije konačno će zadržati svoj dragocjeni talenat." Takozvanu Trumpovu zlatnu karticu, prvi put predstavljenu ranije ove godine, mogu kupiti oni koji dokažu da će Sjedinjenim Državama pružiti "značajne koristi". Novi program obećava obećava dobijanje dozvole boravka u SAD-u u "rekordnom roku" i košta milion dolara kako bi se dokazalo da pojedinac značajno doprinosi SAD-u, prema zvaničnoj web stranici programa. Poslovne kompanije koje sponzorišu vize za strane radnike moraju platiti 2 miliona dolara, ne uključujući dodatne naknade. Navodi se da će druga verzija vize, koja također pruža vrlo povoljne poreske uslove, biti dostupna vrlo brzo za 5 miliona dolara. Dodatne državne naknade mogu varirati u zavisnosti od aplikanta, saopštili su zvaničnici. Kada je Trump prvi put predstavio plan, opisao je vize slične postojećem programu poznatom kao "zelena karta", koja omogućava imigrantima s različitim prihodima da trajno žive i rade u SAD-u. Nositelji ove vrste dozvole boravka mogu aplicirati za državljanstvo nakon pet godina. Međutim, Trump je rekao da je novi program namijenjen isključivo "vrhunskim profesionalcima". "Želimo ljude koji su produktivni", izjavio je između ostalog.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 11. decembra da će u slučaju da bude podignuta optužnica u vezi ukidanja statusa spomenika kulture za kompleks Generalštaba u Beogradu, pomilovati sve koji su "navodno učestvovali u malverzacijama". "Neću im dati priliku da gone one koji ništa nisu krivi. Ja sam kriv. Ja sam taj koji je hteo modernizaciju Srbije. Ja sam taj koji je hteo da dovede velikog investitora", rekao je Vučić u Nišu odgovarajući na pitanja novinara posle obilaska fabrike Palfinger. Na mestu gde se nalazi kompleks Generalštaba, porušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine planirana je izgradnja luksuznog kompleksa investicione kompanije "Afinity Partners" Džareda Kušnera (Jared Kushner), zeta američkog predsednika Donalda Trampa (Trump). Projektu se protive aktivisti i predstavnici opozicionih političkih partija, kao i deo stručne javnosti. On je ponovo izneo uvrede na račun tužialaštva koje vodi istragu o o zloupotrebi položaja i falsifikovanju dokumenata, na osnovu kojih je Vlada u maju ukinula status kulturnog dobra kompleksu Generalštaba u centru Beograda. Vučić je takođe rekao da ne zna da li u vezi sa tim slučajem postoji optužnica protiv njega. "Ne znam da li postoji ali ne mogu da sakrijem osmeh i radost. Podstičem ih da objave optužnicu. To bi mi bila kruna karijere, zato što bi to na najbolji način pokazalo kako je država urušavana, kako su je oteli spolja, šta su sve radili preko medijskih platformi sa svih strana", rekao je Vučić. Među osumnjičenima u postupku koji vodi Javno tužilaštvo za organizovani kriminal je aktuelni ministar kulture Srbije Nikola Selaković. Njemu se na teret stavljaju dva krivična dela - zloupotreba službenog položaja i falsifikovanja službene isprave. Od kada je počela istraga Tužilaštva za organizovani kriminal, Vučić je, zajedno za drugim predstavnicima izvršne vlasti, iznosio niz optužbi i uvreda na račun tužilaštva. Kolegijum TOK-a je u više navrata saopštio da su poslednjih meseci njihovi tužioci izloženi kontinuiranom pritisku kroz javne istupe predsednika Srbije, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, kao i drugih aktera političkog života i pojedinih medija.

Predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je imao "suštinsku raspravu" s članovima ukrajinskog parlamenta o mogućnosti održavanja izbora usred pritiska Sjedinjenih Država da se glasanje održi uprkos zakonskoj zabrani održavanja izbora tokom ratnog stanja. Obraćajući se Ukrajincima u večernjem video obraćanju 10. decembra, Zelenski je rekao da su za održavanje glasanja potrebne snažne sigurnosne garancije od saveznika Kijeva – posebno Washingtona. "Ako partneri, uključujući našeg ključnog partnera u Washingtonu, toliko i tako konkretno govore o izborima u Ukrajini, o izborima pod ratnim stanjem, onda moramo pružiti pravne ukrajinske odgovore na svako pitanje i svaku sumnju", rekao je, odgovarajući na sugestiju američkog predsjednika Donalda Trumpa da Kijev koristi rat kao izgovor da izbjegne izbore. "Nije lako, ali pritisak na ovo pitanje definitivno nije ono što nam treba... Sigurnosni izazovi zavise od partnera, prvenstveno Amerike. Političkim i pravnim izazovima mora odgovoriti Ukrajina. I odgovoriće", dodao je, pozivajući na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite". Izbori tokom ratnog stanjaBijela kuća vrši pritisak na Ukrajinu da održi izbore – Trump je rekao za Politico u intervjuu objavljenom 9. decembra da je "vrijeme" – iako ukrajinski ustav ne dozvoljava izbore tokom rata. U zaokretu u odnosu na prethodne izjave, Zelenski je 9. decembra rekao novinarima da će tražiti od parlamenta da izradi zakon koji omogućava izbore tokom ratnog stanja. Glasanje bi moglo uslijediti za 60 do 90 dana, kada budu osigurane sigurnosne garancije kako bi se osiguralo da je glasanje bezbjedno za Ukrajince. Komentari Zelenskog dolaze usred intenzivnih pregovora usmjerenih na okončanje sveobuhvatnog rata Rusije protiv Ukrajine, pokrenutog u februaru 2022. Ukrajinski zvaničnici odbacuju američki nacrt mirovnog plana koji se smatrao snažno naklonjenim Rusiji. Mogućnost održavanja izbora redovno je odbacivana, uz obrazloženje zvaničnika da bi to bilo nemoguće s obzirom na svakodnevne ruske zračne napade širom zemlje, hiljade vojnika na frontu i milione raseljenih Ukrajinaca. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je većina Ukrajinaca protiv održavanja izbora u ratnim uslovima, iako neki, s obzirom da su posljednji izbori održani 2019. godine, žele promjene u vlasti kako bi se unijele nove ideje. Iako je Zelenski i dalje veoma popularan, njegova podrška opada posljednjih sedmica zbog velike korupcijske afere koja je dovela do ostavke uticajnog savjetnika Andrija Jermaka. Na bojnom polju i u pregovorima, ruski zvaničnici vjeruju da imaju prednost, a plan od 28 tačaka koji su predložile Sjedinjene Države odražava većinu tvrdih stavova koje Moskva zastupa još od prije invazije. Koalicija voljnihUkrajinski evropski saveznici, u međuvremenu, nisu pokazali entuzijazam za prijedlog Washingtona. Prije planiranog sastanka takozvane Koalicije voljnih - koja uključuje Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju - sa Zelenskim 11. decembra, lideri triju zemalja održali su telefonski razgovor s Trumpom. Trump je rekao da je razmijenio "prilično oštre riječi" s liderima Francuske, Britanije i Njemačke o Ukrajini, što je još jedan znak sve većeg razdora oko toga kako okončati rat koji se približava četvrtoj godišnjici. "Razgovarali smo o Ukrajini prilično oštro", rekao je Trump novinarima kada su ga pitali o razgovoru s britanskim premijerom Keirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom. Zelenski je, u međuvremenu, rekao da je Ukrajina postigla dogovor o ključnim tačkama mogućeg plana obnove u razgovorima s američkim ministrom finansija Scottom Bessentom i drugim visokim zvaničnicima, uključujući Trumpovog zeta Jareda Kushnera i izvršnog direktora BlackRocka Larryja Finka. "Principi ekonomskog dokumenta su potpuno jasni i u potpunosti smo usklađeni s američkom stranom", rekao je Zelenski. "Važan zajednički princip je da, kako bi obnova bila kvalitetna i ekonomski rast nakon ovog rata opipljiv, prava sigurnost mora biti u središtu. Kada postoji sigurnost, postoji i sve ostalo." Sporne tačke mirovnog planaU pregovorima je bilo nekoliko glavnih spornih pitanja, uključujući veličinu ukrajinskih oružanih snaga, zapadne sigurnosne garancije i rusko insistiranje da Ukrajini bude trajno zabranjeno traženje članstva u NATO-u. Prijedlog mirovnog plana Bijele kuće, za koji se vjeruje da snažno favorizuje ruske interese, izazvao je kritike nekih republikanskih zakonodavaca u Kongresu. Predsjednik Vladimir Putin "ismijava predsjednika Trumpa i kupuje vrijeme da nastavi ubijati ukrajinske porodice", rekao je kongresmen Joe Wilson. Bloomberg i Axios, pozivajući se na američke i ukrajinske izvore, izvijestili su da je Ukrajina 10. decembra poslala revidirani mirovni plan Washingtonu. Prema izvještaju Axiosa, Kijev je poslao SAD-u odgovor s komentarima, predloženim amandmanima i novim idejama za rješavanje spornih pitanja poput teritorije i nuklearne elektrane Zaporožje kako bi plan bio izvodljiv. U međuvremenu, Predstavnički dom SAD-a usvojio je 10. decembra masivan zakon o odbrambenoj politici kojim se odobrava rekordnih 901 milijardu dolara godišnje vojne potrošnje, uključujući podršku Ukrajini. Prijedlog zakona, Nacionalni zakon o odbrambenoj autorizaciji (NDAA), dodjeljuje 800 miliona dolara Ukrajini – 400 miliona za svaku od naredne dvije godine – kroz Inicijativu za sigurnosnu pomoć Ukrajini. Ova inicijativa plaća američkim kompanijama da opskrbljuju ukrajinsku vojsku oružjem. Očekuje se da Senat SAD-a usvoji zakon sljedeće sedmice, a Trump kaže da će ga potpisati čim stigne u Bijelu kuću.

Suđenje protiv trojice optuženih za eksploziju u kanalu Ibar-Lepenca zakazano je za 24. decembar. Početno ročište protiv braće Dragiše i Jovana Vičentijevića te Igora Dimovića biće održano u 09:30, 24. decembra, rekla je za Radio Slobodna Evropa portparolka Osnovnog suda u Prištini, Mirlinda Gaši. Dana 9. decembra, Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da je podignuta optužnica protiv trojice osumnjičenih za eksploziju koja se dogodila 29. novembra 2024. u selu Varage. Tužilaštvo tereti optužene za krivična djela "ugrožavanja ustavnog poretka uništavanjem ili oštećenjem javnih instalacija i opreme", "izvršenja terorističkog akta", "nedozvoljenog držanja oružja" i "špijunaže". Optužnica navodi da su braća Vičentijević, zajedno s još uvijek nepoznatim osobama, "nakon prethodnog dogovora, postavili eksploziv [oko 20 kilograma tipa Trinitrotoluen – TNT] unutar kanala". Prema navodima Tužilaštva, braća Vičentijević aktivirala su eksplozivnu napravu pomoću torbe koju su povezali konopcem za betonski stub, "što je rezultiralo teškim oštećenjem betonske strukture kanala Ibar-Lepenca, prekidom snabdijevanja pitkom vodom i ugrožavanjem proizvodnje električne energije". Preduzeću Ibar-Lepenc, prema optužnici, pričinjena je šteta od oko 400.000 eura. Jovan Vičentijević se, također, tereti za špijunažu. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, do trenutka hapšenja bio je regrutovan od strane Vojno-obavještajne službe Srbije i imao čin poručnika. Tužilaštvo navodi da je pomagao toj službi "prikupljajući informacije i povjerljiva dokumenta s ciljem da ih koristi tokom svojih nezakonitih aktivnosti na teritoriji Kosova". U istrazi ovog slučaja, Kosovo je sarađivalo s evropskim i američkim partnerima. U vezi s eksplozijom, vlasti su uhapsile desetine osumnjičenih osoba i zaplijenile oružje i eksploziv. Međutim, do sada je poznato da su u pritvoru zbog ovog slučaja braća Dragiša i Jovan Vičentijević. Hidroekonomsko preduzeće Ibar-Lepenc snabdijeva vodom nekoliko gradova na Kosovu i Korporaciju energetike Kosova za hlađenje svojih termoelektrana. Ovo preduzeće je u potpunom vlasništvu Vlade Kosova. Odmah nakon eksplozije, vlasti na Kosovu optužile su Srbiju da stoji iza ovog događaja, ali je Beograd odbacio optužbe. Dana 10. decembra, premijer Kosova u ostavci, Albin Kurti, rekao je da obavještajni podaci pokazuju da su trojica Srba optuženih za eksploziju na Ibar-Lepencu bili usko povezani sa državnim strukturama Srbije. "Već je na dobrom putu istraga ovog slučaja, gdje su obezbijeđeni dokazi da su upravo trojica optuženih Srba bili na mjestu događaja kritične noći, za što zahvaljujem nadležnim institucijama Republike Kosovo i FBI-u iz Sjedinjenih Američkih Država na profesionalnom radu u ovom slučaju", rekao je Kurti putem objave na Facebooku. Prema njegovim riječima, suđenje u ovom slučaju "dokazaće da su optuženi bili dio ilegalnih struktura Srbije, usko povezanih s prijateljem [predsjednika Srbije Aleksandra] Vučića, teroristom Milanom Radoičićem, i drugim državnim strukturama Srbije koje su planirale i naredile teroristički napad". Kurti se osvrnuo na bivšeg potpredsjednika Srpske liste, najveće stranke Srba u zemlji, Milana Radoičića, kojeg kosovske vlasti traže putem potjernice za različita krivična djela, uključujući smrtonosni napad na kosovsku policiju na sjeveru zemlje 2023. godine. Radoičić je preuzeo odgovornost za taj napad u kojem je ubijen jedan kosovski narednik. Tokom sukoba koji su uslijedili, ubijena su i trojica srpskih napadača.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je da članice vojnog saveza moraju ozbiljnije shvatiti prijetnju koju predstavlja Moskva, jer bi mogle biti "sljedeća meta Rusije". U jednom od svojih najoštrijih istupa do sada, Rutte je u glavnom govoru u Berlinu 11. decembra rekao da 32 članice NATO-a moraju pojačati odbrambene napore kako bi spriječile rat s Rusijom koji bi mogao biti "razmjera rata koji su pretrpjeli naši djedovi i pradjedovi". "Mi smo sljedeća meta Rusije. I već smo u opasnosti", rekao je Rutte, napominjući da Rusija može biti spremna upotrijebiti vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina. "Bojim se da su mnogi previše samozadovoljni. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za djelovanje je sada", dodao je Rutte, pozivajući na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite". NATO je na oprezu otkako je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu prije gotovo četiri godine, izazvavši najveći i najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Kremlj je naveo prijetnju širenja NATO-a kao jedan od razloga za pokretanje rata, koji je, prema Rutteu i drugim zapadnim obavještajnim izvorima, ostavio oko milion žrtava. Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je evropske sile 2. decembra da, ako započnu "rat" s Rusijom, Moskva je spremna da se bori. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je na okruglom stolu s ambasadorima u Moskvi 11. decembra da Kremlj nema planove da vojno napadne ni Evropsku uniju ni NATO i da je "spreman da iznese odgovarajuće garancije u pisanom i pravnom dokumentu", navodeći to "na kolektivnoj, uzajamnoj osnovi". Prošlog mjeseca njemački i rumunski lovci poletjeli su kako bi pratili upade dronova u rumunski zračni prostor, dok je Rusija nastavila napade na ciljeve odmah preko Dunava u susjednoj Ukrajini. Upadi ruskih dronova iznad Rumunije i Poljske, zajedno s ulascima ruskih vojnih aviona u estonski zračni prostor, doveli su NATO do pokretanja inicijative "Istočna straža" radi jačanja protivzračne odbrane.

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 11. decembra da "pod određenim uslovima" može doći do nacionalizacije Naftne industrije Srbije (NIS), uz saglasnost Rusije, prenela je agencija Beta pozivajući se na rusku agenciju TASS. "U toku je pregovarački proces. Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca", rekao je Lavrov, prenosi Beta. On je dodao da je u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije navedeno da ne može doći ni do kakve nacionalizacije bez obostranog saglasja. "Pod kojim uslovima se može postići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rešenja ovog problema? Možda se rešenje sastoji u tome da se nađe način kako da NIS dalje radi, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo", rekao je Lavrov. Reagujući na izjavu Lavrova, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je "da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni". Ukoliko funkcionisanje bude nemoguće, Srbija će, prema Vučićevim rečima, platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči". "Nama ne pada napamet da bilo kome bilo šta otimamo, ali Srbija bez nafte, bez naftne industrije i rafinerije neće da ostane", rekao je Vučić novinarima u Nišu. Primena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udeo u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto. Cilj sankcija SAD usmerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Premijer Rosen Željazkov i njegova vlada podnijeli su ostavku 11. decembra nakon jednih od najvećih protesta u modernoj povijesti Bugarske zbog budžeta za 2026. godinu, kojim bi se povećali porezi i doprinosi za socijalno osiguranje, što je predložila vlada koju mnogi Bugari smatraju korumpiranom. Željazkov je to objavio u televizijskoj izjavi u Sofiji neposredno prije glasovanja o nepovjerenju u parlamentu. "Vlada danas podnosi ostavku", rekao je nakon sastanka čelnika vladajuće stranke. Odluka dolazi nakon nekoliko velikih demonstracija izazvanih bijesom zbog vladinih planova za 2026. godinu, koji su se proširili na razočaranje vladinom ekonomskom politikom općenito i neuspjeh u iskorjenjivanju korupcije. Deseci hiljada ljudi okupili su se u Sofiji i drugim gradovima kasno 10. decembra skandirajući "Ostavka! Ostavka! Ostavka!" i "Mafija, izlazi!" ispred parlamenta. Protesti su uglavnom bili mirni. "Jako se, jako, jako nadam da će se ovaj val pretvoriti u puno veću izlaznost birača koja će promijeniti vrstu vlade koju imamo", rekao je jedan prosvjednik za RFE/RL tijekom demonstracija. Transparency International rangira Bugarsku, koja bi trebala uvesti euro 1. januara, kao drugu najkorumpiraniju zemlju u Europskoj uniji, odmah iza Mađarske. Bugarska je najsiromašnija zemlja EU, prema podacima statističkog ureda bloka. Također je jedna od politički najnestabilnijih članica bloka. Bugari su od 2021. sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je bio ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih više centrističkih i desničarskih stranaka. Nije jasno hoće li zemlja ići u nove izbore, koji bi bili osmi u posljednje četiri godine. Željazkov je predvodio koalicijsku vladu koja je imenovana u januaru nakon teških pregovora koji su uslijedili nakon glasovanja u oktobru koje nije puno doprinijelo rješavanju pitanja duboko podijeljenog parlamenta. S obzirom na to da su posljednje četiri godine obilježene političkom paralizom i reformama koje nikada nisu krenule s mjesta, novac od Europske unije gotovo je presušio.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Armelu Zalihiću koji je u martu 2025. godine putem društvenih mreža prijetio da će izvršiti masakr u džamiji u Konjicu. Optužnica 23-godišnjaka tereti jer je prijetio da će počiniti teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih političkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura Bosne i Hercegovine, navedeno je na ročištu 11. decembra 2025. godine. Tužiteljstvo je navelo da je Zalihić putem svog TikTok profila podijelio sadržaj u kojem navodi da će na Bajram uletjeti u Gradsku džamiju u Konjicu i tamo izvršiti masakr. Taj sadržaj je dalje podijelio drugi profil na TikToku čime je postao dostupan većem broju ljudi. "Ovime je optuženi prijetio izvršenjem terorističkog čina, i to napad na život, fizički integritet i nanošenjem velike štete javnim objektima koji bi ugrozili ljudske živote", navodi se u optužnici. Tužiteljstvo je najavilo da je planirano da pred Sudom budu saslušana četiri svjedoka i dva vještaka - neuropsihijatrijske struke, ako i stručnjak za vještačenje mobilnih telefona. Zalihić se pojavio pred Sudom, a njegov branitelj je najavio mogućnost sporazumnog priznanja krivice.

Tri osobe su uhapšene i zaplijenjeno je više od pet miliona eura imovine stečene trgovinom drogom iz Kolumbije u operaciji njemačke policije protiv istaknute ćelije takozvanog "Balkanskog kartela", saopćio je Europol 10. decembra. U akciji su sudjelovale policije Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, uz oko pet stotina njemačkih policajaca koji su proveli racije protiv pojedinaca osumnjičenih za transnacionalnu trgovinu drogom i organizirani kriminal. Europol navodi kako su vlasti navedenih država provele pretrage i zamrznule bankovne račune i drugu imovinu u zemlji povezanu s osumnjičenicima, čija imena nisu objavljena. Istraga je, navodi Europol, otkrila da je ova kriminalna ćelija bila odgovorna za pošiljke kokaina koje se krijumčare iz Kolumbije u Europu. Mreža se također bavila pranjem novca putem firmi i kupovinom nekretnina u više zemalja EU i šire. Europol je opisao operaciju kao dio tekućih napora za razbijanje organiziranih kriminalnih skupina koje trguju kokainom i drugim drogama u Europi i preko Europe koristeći složene logističke mreže. Policijska agencija Europske unije je navela da se operacija temelji na razmjeni obavještajnih podataka i operativnoj koordinaciji uspostavljenoj u ranijim prekograničnim istragama mreža trgovaca drogom koji su balkanskog porijekla. Europol je naglasio da istraga ostaje aktivna te da su moguće daljnje akcije i hapšenja dok vlasti prate tokove novca i presretnute komunikacije. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije je 11. decembra saopšteno i da su u Španjolskoj uhapšeni srpski državljani B. B. (1963), B. I. (1976), M. B. (1999), M. N. (1997), S. S. (1987), R. M. (2004), D. P. (1993) i N. T. (1992). "Sumnjiče se da su kao članovi kriminalne grupe, osigurali logistiku i omogućili opremu za prihvat transportirane droge iz Kolumbije, koja je stizala brodovima u Španjolsku, a potom je skladištena i u koordinaciji s nekoliko španjolskih kriminalnih grupa, dalje distribuirana", saopćio je MUP Srbije. Dodaje se da je podnesena i krivična prijava i izrečena mjera zabrane napuštanja Kraljevine Španjolske prema srpskom državljaninu Z. Š. (1965), kao i prema trojici državljana Slovenije i jednom državljaninu Republike Bugarske. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine saopćila je da su njezini službenici pomagali u prikupljanju obavještajnih podataka, analizi i koordinaciji na terenu u razbijanju balkanskog kartela, a jedan službenik sudjelovao je u akciju iz operativnog sjedišta u Njemačkoj. Organizirane kriminalne skupine povezane s Balkanom više su puta bile meta multinacionalnih istraga koje su koordinirali Europol i nacionalni partneri tokom proteklih godina, a velike operacije otkrile su složene rute trgovine ljudima iz Južne Amerike preko Zapadne Afrike i Europe.

Sjedinjene Američke Države su zaplijenile sankcionirani tanker s naftom kod obale Venezuele, rekao je u srijedu predsjednik Donald Trump. "Upravo smo zaplijenili tanker na obali Venezuele, veliki tanker, vrlo velik, zapravo najveći ikad, a događaju se i druge stvari", rekao je Trump, koji vrši pritisak na venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura da odstupi. Na pitanje što će se dogoditi s naftom, Trump je rekao: "Zadržavamo je, pretpostavljam." Kao odgovor, venezuelanska vlada u izjavi je optužila SAD za "očitu krađu" i opisala zapljenu kao "čin međunarodnog piratstva". Rekla je da će tražiti osudu incidenta pred međunarodnim tijelima. Ovo je prva zapljena venezuelskog naftnog tereta, a američke sankcije prema Caracasu su na snazi od 2019. godine. To je ujedno i prva poznata akcija Trumpove administracije protiv tankera povezanog s Venezuelom otkako je naredio masovno gomilanje vojske u toj regiji. SAD je već izveo nekoliko napada na brodove za koje je tvrdio da prevoze droge, što je izazvalo zabrinutost među zakonodavcima i pravnim stručnjacima. Američka državna tužiteljica Pam Bondi objavila je na X-u da su FBI, Domovinska sigurnost i Obalna straža, uz podršku američke vojske, proveli nalog za zapljenu tankera za sirovu naftu koji se koristio za prijevoz sankcionirane nafte iz Venezuele i Irana. Iranska ambasada u Caracasu osudila je akciju kao "teško kršenje međunarodnih zakona i normi" u objavi na X-u u četvrtak. Dužnosnici Trumpove administracije nisu imenovali plovilo niti otkrili njegovu lokaciju u vrijeme zapljene. Britanska grupa za upravljanje pomorskim rizicima Vanguard izjavila je da se vjeruje da je tanker za prijevoz sirove nafte (VLCC) Skipper zaplijenjen kod Venezuele rano u srijedu. SAD su uvele sankcije tankeru zbog, kako tvrde, sudjelovanja u trgovini iranskom naftom kada se brod zvao Adisa. Skipper je napustio glavnu venezuelansku naftnu luku Jose između 4. i 5. decembra nakon što je utovario oko 1,8 miliona barela venezuelanske teške sirove nafte Merey. Prevezao je oko 200.000 barela u blizini Curaçaa na Neptune 6 pod panamskom zastavom, koji je išao prema Kubi, prije zapljene, prema satelitskim informacijama koje je analizirao TankerTrackers.com i internim podacima venezuelanske državne naftne tvrtke PDVSA. Gvajanske pomorske vlasti saopćile su da je tanker Skipper lažno plovio pod zastavom te zemlje. Brod je prevozio venezuelansku naftu u Aziju između 2021. i 2022. godine, pokazali su podaci PDVSA-e. Venezuela je prošli mjesec izvozila više od 900.000 barela nafte dnevno, što je treći najveći mjesečni prosjek do sada ove godine, budući da je PDVSA uvozila više nafte kako bi razrijedila svoju proizvodnju ekstra teške nafte. Venezuela je morala znatno sniziti cijenu svoje sirove nafte za svog glavnog kupca Kinu zbog rastuće konkurencije sankcionirane nafte iz Rusije i Irana. Chevron, koji surađuje s PDVSA-om, saopćio je da su njegove operacije u Venezueli normalne i da se nastavljaju bez prekida. Američki naftni gigant, koji izvozi venezuelsku sirovu naftu u Sjedinjene Države, prošli je mjesec povećao te pošiljke na 150.000 barela dnevno sa 128.000 barela dnevno u oktobru.

Granični prelaz Gradiška, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, neće biti otvoren u četvrtak uprkos ranijim najavama, saopštila je kancelarija predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto 11. decembra. Razlog je, kako se navodi, što nije postignut dogovor na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine o dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji koji je potrebno izmijeniti kako bi se carinici rasporedili na ovaj novi granični prelaz. Protiv izmjene pravilnika je, kako se navodi, bio Zijad Krnjić, član UO iz reda eksperata kojeg imenuje entitetska Vlada FBiH koji je na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH održanoj 10. decembra četvrti put glasao protiv dnevnog reda sjednice sa ovom tačkom. UIO BiH prikuplja poreze koji se naplaćuju prilikom uvoza, carinjenja i prometa robe i usluga, kao i porez na dodanu vrijednost (PDV) te raspoređuje u budžete države i dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH. Inače, riječ je o jednoj od najfrekventnijih graničnih tačaka između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. "Time je nanesena značajna šteta međunarodnom ugledu Bosne i Hercegovine, te je zaustavljen proces koji bi donio vidljive ekonomske koristi zemlji. Izrazito žalimo što je politikantstvo nadjačalo javni interes i zaustavilo projekt od strateškog značaja", navodi se u saopštenju iz kancelarije predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, rano ujutro, 11. decembra. Navodi se i kako je "dodatno otvaranje prema Evropskoj uniji i schengenskom prostoru trebalo olakšati tranziciju Bosne i Hercegovine u evropske tokove". "Također, našim privrednicima omogućilo bi povoljniji i brži pristup transevropskim tranzitnim rutama, jačanje konkurentnosti, te privlačenje novih investicija. Nužno je donijeti rješenje koje će omogućiti što skorije otvaranje Graničnog prijelaza u Gradišci", saopšteno je iz kancelarije predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto. Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, gostujući na TV Sarajevo, odbacio je navode predsjednika Upravnog odbora UIO BiH Srđana Amidžića da Federacija BiH blokira ovaj projekat. Kako je rekao, Zijad Krnjić ne zastupa stavove Vlade Federacije BiH. "Ne treba prozivati Vladu FBiH, to nije stav Vlade. To je stav 'takozvanog eksperta Krnjića', kojeg smo zatekli i kojeg ne možemo zakonski promijeniti dok mu ne istekne mandat. On zapravo zastupa politiku SDA (opozicijska Stranka demokratske akcije)", kazao je Nikšić. Krnjić je u izjavi medijima kazao da traži da Upravni odbor UIO BiH prije izmjene pravilnika usvoji novu odluku o raspodjeli prihoda od PDV-a između entiteta i Brčko distrikta BiH. PDV se prikuplja na jedinstveni račun, a potom se raspoređuje u procentu koji dogovori Upravni odbor UIO, a na osnovu podataka koliko je novca prikupljeno u kojoj od ove tri administrativne jedinice. Posljednje usklađivanje koeficijenta urađeno je 2023. godine te se Federaciji BiH trenutno raspoređuje 62 odsto novca, RS-u 34,44 a Brčkom 3,59 odsto Krnjić traži i da se poravna razlika između prikupljenog PDV-a i isplaćenih sredstava prema entitetima, te kaže da bi bi Republika Srpska morala Federaciji BiH isplatiti oko 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura). Upravni odbor UIO čine državni i entitetski ministri finansija, uz tri eksperta koje imenuju Vijeće ministara BiH i entitetske vlade. Odluke se donose jednoglasno. Radovi na novom prekograničnom mostu na rijeci Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku u Gradišci završeni su prije tri godine. Most je dug 426 metara i ima po dvije saobraćajne trake u svakom smjeru. Most dug 426 metara i vrijedan 19 miliona eura sufinansirala je Evropska unija sa 3,2 miliona eura bespovratnih (grant) sredstava, uz 5,6 miliona eura kredita Evropske investicijske banke.

Vrhovni javni tužilac Srbije Zagorka Dolovac i predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković upoznali su šefa Delegacije Evropske unije (EU) Andreasa fon Bekerata(von Beckerath) sa stanjem u tužilaštvu i pokušajima neprimerenog uticaja na nosioce javnotužilačkih funkcija, saopštilo je 10. decembra Vrhovno tužilaštvo. Navodi se da je povod za sastanak bila i potreba da se predstavnici EU upoznaju sa mogućim izmenama zakonskog okvira kojim se propisuje organizacija i način rada javnog tužilaštva, kao i predstojećim izborima za Visoki savet tužilaštva i posledicama koje su nastale nakon neuspeha izbora 88 javnih tužilaca u novembru ove godine. "Zajednička je ocena da se situacija u javnom tužilaštvu i pravosuđu naše zemlje treba pažljivo pratiti i ceniti u odnosu na merila, kriterijume i aktivnosti koje je Srbija preuzela kao obavezu u postupku pridruživanja Evropskoj uniji u okviru pregovaračkih poglavlja kojima se utvrđuje neophodnost vladavine prava, samostalnosti javnog tužilaštva i nezavisnosti sudstva", dodaje se u saopštenju. Aktuelna vlast u Srbiji koju vodi Srpska napredna stranka (SNS), čiji predsednik je do polovine 2023. bio šef države Aleksandar Vučić, najavila je izmene zakona kojima bi Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) postalo deo beogradskog Višeg javnog tužilaštva. Vučić na večeri u BriseluIstog dana, 10. decembra, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u službenoj poseti Briselu saopštio da su zvaničnici EUe sa njim razgovarali o koracima Srbije u reformama i ispunjavanju preuzetih obaveza. "Srbija ostaje privržena članstvu u Evropskoj uniji", saopštio je Vučić nakon što je prisustvovao večeri koju su organizovali predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen(von der Leyen) i predsednik Evropskog saveta (ES) Antonio Kosta(Costa). Grupa tužilaca, sudija i advokata sa svih nivoa pravosuđa u Srbiji pre tri dana održala je protest pred zgradom Ustavnog suda u Beogradu sa kog je poručila da su najavljene izmene zakona uvod u ukidanje specijalizovanog Tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala (TOK) i nadležnih sudskih organa. Vučićeva poseta Briselu dolazi posle predstavljanja izveštaja Evropske komisije o stanju i brzini reformi Srbije na evropskom putu i uoči donošenja odluke o konkretnom napretku na tom putu. Godišnji izveštaj EK predstavljen je u novembru i u njemu se konstatuje da je Srbija spora u reformama, da je najkritičnije stanje u pravosuđu, vladavini prava, poštovanju ljudskih prava, slobodi izražavanja i akademskim slobodama. U Srbiji više od godinu dana traju građanski protesti predvođeni studentima sa kojih se zahteva odgovornost vlasti predvođene Srpskom naprednom strankom (SNS) za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice obnovljene Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. Pre godinu dana akademci su zatražili objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji novosadske stanice i kažnjavanje funkcionera Srpske napredne stranke koji su tukli studente. Konstatujući da ti zahtevi nisu ispunjeni, studenti su u maju zatražili vanredne parlamentarne izbore. Predsednik države odbacio je odgovornost SNS-a i odbio da raspiše izbore. Vučić je potom ličnom odlukom sa mesta predsednika Srbije pomilovao četvoricu aktivista Srpske napredne stranke, čiji predsednik je bio do polovine 2023, koji su početkom godine u Novom Sadu bejzbol palicama polomili vilicu studentkinji u protestu. Potom je pomilovao i devojku koja je automobilom udarila studentkinju koja je sa kolegama protestovala u Beogradu.

Premijer Kosova u ostavci, Albin Kurti, izjavio je u srijedu da obavještajni podaci pokazuju kako su trojica Srba optuženih za eksploziju na vitalnom kanalu za vodu Ibar-Lepenac bili usko povezani sa državnim strukturama Srbije. Dan ranije, kosovski tužioci podigli su optužnicu protiv Jovana Vićentijevića, Dragiše Vićentijevića i Igora Dimovića zbog prošlogodišnje eksplozije na kanalu koji snabdijeva dvije glavne termoelektrana u zemlji. Optuženi se terete da su detonirali 20 kilograma TNT-a u kanalu, oštetili njegovu betonsku strukturu, prekinuli snabdijevanje pitkom vodom i omeli sistem hlađenja termoelektrana na ugalj, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućih prekida u isporuci električne energije. Sva trojica su uhapšena nakon napada. U objavi na Facebooku u srijedu navečer, Kurti je ponovio ranije izjave da je "napad došao iz Srbije, našeg sjevernog susjeda, agresivnog i neprijateljskog". "Sada je istraga ovog slučaja na dobrom putu, prikupljeni su dokazi da su upravo trojica optuženih Srba bili na mjestu događaja kritične noći, za što zahvaljujem nadležnim institucijama Republike Kosovo i FBI-u iz Sjedinjenih Američkih Država na profesionalnom radu u ovom slučaju", rekao je Kurti. On je insistirao da će suđenje u ovom slučaju "dokazati da su optuženi bili dio ilegalnih struktura Srbije, usko povezanih s prijateljem [predsjednika Srbije Aleksandra] Vučića, teroristom Milanom Radoičićem, i drugim državnim strukturama Srbije koje su planirale i naredile teroristički napad". Kurti se pozvao na bivšeg potpredsjednika Srpske liste, najveće stranke Srba na Kosovu, Milana Radoičića, za kojim kosovske vlasti tragaju putem potjernice zbog različitih krivičnih djela, uključujući smrtonosni napad na kosovsku policiju na sjeveru zemlje 2023. godine. Radoičić je preuzeo odgovornost za taj napad u kojem je ubijen jedan kosovski narednik i tri srpska napadača. Kosovo označava eksploziju na kanalu za vodu u Varragi kod Zubinog Potoka kao "teroristički čin" i optužuje Srbiju da stoji iza njega, dok Beograd uporno negira bilo kakvu umiješanost. "Uprkos činjenici da je zvanični Beograd negirao odgovornost i snažno se angažovao kroz hibridne aktivnosti u dezinformisanju javnosti, podižući razne sumnje o počiniocima ili motivima terorističkog akta, podignuta optužnica i epilog slučaja, bez imalo sumnje, potvrdiće nalaze i procjene institucija Kosova", rekao je Kurti.

Inženjer Milan Nedeljković preuzeće mesto predsednika Upravnog odbora BMW AG 14. maja 2026, saopštila je ta automobilska kompanija sa sedištem u Minhenu u Nemačkoj. Navodi se da je odluku o njegovom imenovanju nadzorni odbor kompanije doneo 10 decembra. "Milan Nedeljković, rođen u Kruševcu u Srbiji, inspiriše ljude idejama, ujedinjuje ih oko zajedničkih vrednosti i time ih motiviše da ostvare vrhunske performanse. To je ključni liderski kvalitet za održavanje uspešnog kursa BMW grupe u ovom vremenu transformacije", navodi se u saopštenju automobilske kompanije Bayerische Motoren Werke Aktiengesellschaft (BMW). Dodaje se da posle uspešnog pokretanja "nove klase" (neue klasse) automobila Nedeljković nasleđuje Olivera Cipsea (Zipse) koji je bio član Upravnog odbora BMW AG više od deset godina, a predsednik je kompanije od avgusta 2019. "Milan Nedeljković u svoje kvalitete ubedio nas je strateškom vizionarskom pronicljivošću, snažnim veštinama i preduzetničkim razmišljanjem. On se zalaže za veoma fokusirano upravljanje resursima, bilo finansijskim ili ekološkim", rekao je predsednik Nadzornog odbora BMW AG Nikolas Peter (Nicolas). Nedeljković je član Upravnog odbora BMW AG od 2019. i trenutno vodi proizvodni sektor. Pedesetšestogodišni inženjer Nedeljković profesionalnu karijeru u BMW-u počeo je kao pripravnik 1993. Obavljao je visoke rukovodeće pozicije u fabrici Oksford, kao generalni direktor fabrika u Lajpcigu i Minhenu i kao viši potpredsednik za korporativni kvalitet. Njegov ugovor kao predsednika Upravnog odbora trajaće do 2031. godine.

Centralna izborna komisija Kosova (CIK) nije certifikovala kandidate Srpske liste za poslanike na prijevremenim parlamentarnim izborima 28. decembra, samo sedmicu nakon što nije uspjela zabraniti učešće najvećoj partiji kosovskih Srba na tim izborima. Ovo je najnoviji pokušaj u nizu neuspjelih nastojanja pojedinih članova komisije da onemoguće učešće ove partije na izborima, bilo parlamentarnim ili lokalnim. Sa dva glasa protiv, šest uzdržanih i tri za, 33 kandidata Srpske liste nisu certifikovani, iako je Kancelarija za registraciju političkih partija tražila njihovu potvrdu, navodeći da njihova imena nisu u suprotnosti sa zakonom o izborima. "Lista kandidata je provjerena na osnovu zakona o opštim izborima. Prema podacima dobijenim od državnih institucija, nijedan kandidat nije u sukobu sa zakonom o izborima", rekao je Besnik Buzhala, predsjednik Kancelarije za registraciju političkih partija. Članovi vladajuće stranke Pokret Samoopredjeljenje u CIK-u, Sami Kurteshi i Alban Krasniqi, glasali su protiv. Kurteshi nije naveo razlog zašto je glasao protiv, već je kratko rekao: "Protiv sam certifikacije Srpske liste zajedno s njenim kandidatima." Članovi drugih albanskih političkih partija u CIK-u bili su uzdržani. Srpska lista može se žaliti na ovu odluku Panelu za žalbe i prigovore (PZAP). Glasanje u srijedu dolazi samo nekoliko dana nakon što je PZAP naložio CIK-u da poništi odluku od 2. decembra o necertifikovanju Srpske liste i da joj omogući učešće na izborima, navodeći da komisija nije pružila "nikakvo obrazloženje" za donesenu odluku. Panel je naveo da je Srpska lista ispunila zakonom propisane uslove za učešće na ovogodišnjim izborima. Međunarodna zajednica osudila je tu odluku komisije, kao što je činila i ranije, jer se najveća partija kosovskih Srba ove godine suočila s kontinuiranim pokušajima da joj se onemogući učešće na izborima, bilo parlamentarnim ili lokalnim. Ovo je četvrti put da CIK u početku ne certifikuje ovu partiju ili njene kandidate, nakon što je slično postupio i za redovne parlamentarne izbore 9. februara i za lokalne izbore 12. oktobra. U svim slučajevima, PZAP je poništio odluku CIK-a protiv nje. Na izborima 9. februara, Srpska lista osvojila je 9 od 10 garantovanih mjesta za srpsku manjinu u Skupštini Kosova. Takođe, osvojila je svih 10 opština sa srpskom većinom na lokalnim izborima u oktobru, vraćajući se na vlast nakon što je 2022. napustila kosovske institucije. Kosovo će ovog mjeseca održati prijevremene izbore jer vladajuća stranka premijera u ostavci, Albina Kurtija – Pokret Samoopredjeljenje – nije uspjela u dva pokušaja da dobije podršku Skupštine za novi mandat. Stranka je pobijedila na izborima 9. februara, ali 48 mjesta u Skupštini bilo je nedovoljno za samostalnu vlast, a nije uspjela pronaći partnera za formiranje čak ni manjinske vlade od 61 poslanika.

Policija je privela četiri osobe osumnjičene da su u noći između utorka i srede zapalile automobil javne tužiteljke u Subotici, saopštila je 10. decembra Policijska uprava u tom gradu. Navodi se da su po nalogu subotičkog Osnovnog javnog tužilaštva, uhapšeni S. B i D. K, obojica 2005. godište, zbog sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje opšte opasnosti. Dodaje se da su u istom slučaju privedena i dvojica maloletnika i da će, uz izveštaj o hapšenju, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u tom gradu. S. B. i D. K. određeno je zadržavanje do 48 sati i oni će uz krivičnu prijavu biti privedeni Osnovnom javnom tužilaštvu u Subotici. Prethodne noći zapaljen je automobil tužiteljke Višeg javnog tužilaštva u Subotici koja je saslušavala osumnjičene za napad na subotičkog aktivistu Dražena Lončara kog su 28. novembra pretukle maskirane osobe koje su ga presrele na putu do zgrade u kojoj živi. Zbog napada na Lončara potom su uhapšeni P. B. (21), A. G. (19), L. B. (18) i M. M. (24) koji su osumnjičeni da su izvršili krivično delo teška telesna povreda. Sumnjiče se da su, zajedno sa osamnaestogodišnjakm i jednim maloletnikom (17) koji su takođe uhapšeni, palicama naneli teške telesne povrede četrdesetsedmogodišnjem muškarcu. Policija je saopštila da je prilikom pretresa stana i drugih prostorija koje su koristili P. B. i L. B. pronašla oko kilogram marihuane, dve vagice i oko 1.000 komada municije, i da će protiv njih biti podnete krivične prijave zbog sumnje da su izvršili krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija. Građani Subotice za 10. decembar posle podne zakazali su protest u Subotici zbog paljenja automobila tužiteljke Aleksandre Stojsavljević i, kako su naveli organiozatori, otvorenog napada na pravosuđe. "Tužiteljka je radila svoj posao po zakonu, a napad na nju je napad na sve nas", naveli su organizatori protesta. Saopštili su da sa mirnog skupa žele da pošalju poruku "da nasilje, pritisci i zastrašivanje u Subotici neće proći".

Austrijski sud presudio je da se Dmitro Firtaš(Dmytro Firtash), ukrajinski oligarh koji je u kućnom pritvoru u Beču nakon što je prije više od decenije optužen za podmićivanje u Sjedinjenim Državama, ne može izručiti, čime je okončana sedmogodišnja saga protiv biznismena. Niži sud je prošle godine zaustavio izručenje Firtaša, pozivajući se na nove dokaze. Tužioci su uložili žalbu na tu odluku, ali je 10. decembra Viši regionalni sud u Beču odbacio žalbu iz tehničkih razloga. Portparol Firtaša nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Ova odluka najvjerovatnije znači i kraj postupka američkog Ministarstva pravde protiv njega. Firtaš je optužen pred velikom porotom 2013. godine za podmićivanje povezano s indijskim biznismenom i isporukom vrijednih metala kompaniji Boeing. Ministarstvo pravde nije odmah komentarisalo presudu. Koridori uticajaTajkun koji je bogatstvo stekao djelimično kroz netransparentne poslove s prirodnim gasom koji su uključivali ruski državni gasni gigant Gazprom i ukrajinsku mrežu cjevovoda, Firtaš je bio na vrhuncu uticaja u Ukrajini 2000-ih tokom predsjedništva Viktora Juščenka(Yushchenko). Kasnije je postao glavni finansijer Juščenkovog rivala Viktora Janukoviča(Yanukovych), koji je potom postao predsjednik Ukrajine. U depešama State Departmenta, američke diplomate opisale su Firtaša kao osobu povezanu s ruskim organizovanim kriminalom, uključujući vođu kriminalne organizacije Semjona Mogileviča(Semyon Mogilevich). Firtaš i njegovi advokati negirali su te veze. U martu 2014., oko mjesec dana nakon što je Janukovič napustio Ukrajinu poslije višemjesečnih protesta, Firtaš je uhapšen u Beču, a zatim pušten u kućni pritvor nakon što je uplatio kauciju od 174 miliona dolara. U podnesku iz jula 2017. koji je Ministarstvo pravde SAD dostavilo saveznom sudu u okviru slučaja podmićivanja, tužioci su Firtaša opisali kao "visokog saradnika ruskog organiziranog kriminala".

Usred koraka za proširenje kontrole nad online komunikacijama, ruska vlada je predstavila novi paket mjera digitalne sigurnosti koje bi značajno ograničile dolazne telefonske pozive izvan zemlje. Zamjenik premijera Dmitrij Grigorenko izjavio je 9. decembra da je vlada pripremila novi paket inicijativa koji uključuje zabranu međunarodnih dolaznih poziva bez pristanka primaoca. Prema Grigorenku, paket sadrži oko 20 inicijativa usmjerenih na "zaštitu građana od telefonskih i internet prevara". Među predloženim mjerama su obavezno označavanje svih međunarodnih poziva, uvođenje posebnih "dječijih SIM kartica" i strožija ograničenja masovnog izdavanja SIM kartica. Zvaničnici tvrde da su takvi koraci potrebni kako bi se smanjile velike prevare, posebno one koje uključuju podizanje ukradenih sredstava putem mreža anonimno registrovanih SIM kartica. Međutim, kritičari kažu da su novi prijedlozi, zajedno s nizom drugih nedavnih ograničenja uvedenih radi ograničavanja ili zabrane komunikacija – uključujući zabranu mnogih društvenih mreža – usmjereni na prekid pristupa nezavisnim izvorima informacija dok se bliži četvrta godišnjica ruske invazije na Ukrajinu. Međunarodne aplikacije, uključujući WhatsApp, Facebook, Instagram, X, Signal, Viber, Snapchat i platformu za igranje Roblox, blokirane su ili ograničene. Ranije ovog mjeseca, Appleov FaceTime video servis dodan je na listu kada ga je vlada blokirala. Roskomnadzor je opravdao ove poteze tvrdeći da se usluge koriste za "organizovanje i provođenje terorističkih aktivnosti, regrutovanje počinilaca, te počinjenje prevara i drugih krivičnih djela protiv ruskih građana". Mnogi koraci za ograničavanje pristupa dolaze nakon što su zvaničnici pokrenuli Max, novu aplikaciju koju je razvila VK, društvena mreža ranije poznata kao VKontakte. Aktivisti kažu da je Max djelimično modeliran prema kineskoj aplikaciji WeChat. Dodaju da vlada usmjerava korisnike ka korištenju ove aplikacije kako bi mogla nadzirati i kontrolisati kakvom sadržaju Rusi mogu pristupiti. Kao znak nastojanja vlade da se Max koristi, Ministarstvo za digitalni razvoj, komunikacije i masovne medije (Mintsifry) reklo je za list Kommersant da postepeno ukida prijave putem SMS-a na portal državnih usluga, Gosuslugi, na mobilnim uređajima. Gosuslugi služi kao glavni digitalni kanal između građana i države u Rusiji. Koristi se za porezne prijave, medicinske usluge, pravnu dokumentaciju i, nakon nedavne zakonske izmjene, za dostavu elektronskih poziva vojnim regrutnim uredima. Pristup Gosuslugiju putem pametnog telefona sada će biti moguć isključivo preko aplikacije Max.

Veleposlanici Europske unije dogovorili su u srijedu nove sankcije protiv Rusije, dodajući nove pojedince i tvrtke na široku listu ograničenja uvedenu nakon ruske invazije na Ukrajinu prije gotovo četiri godine. Iako se ne radi o velikom paketu koji bi obuhvaćao sektorske sankcije kao ranije, Unija se ovaj put usredotočila na pet pojedinaca povezanih s globalnom trgovinom naftom, pokušavajući djelovati protiv ruskog zaobilaženja limita na cijenu nafte grupe G7, koji trenutačno iznosi 47,6 dolara po barelu. Prema službenom dokumentu koji je vidio RSE, na crnu listu stavlja se azerbajdžanski poduzetnik Talat Safarov. Safarov je direktor kompanije 2Rivers Group, sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koja prema navodima Bruxellesa, sudjeluje u transportu i izvozu ruske nafte, posebno Rosneftove, prikrivajući njezino pravo podrijetlo. 'Flota iz sjene'Na popisu se našao i pakistanski poduzetnik Murtaza Ali Lakhani, za kojeg se smatra da kontrolira "plovila koja prevoze sirovu naftu ili naftne proizvode ruskog podrijetla ili izvezene iz Rusije, koristeći nepravilne i visokorizične metode prijevoza". Takve metode uključuju korištenje brodova bez odgovarajućeg osiguranja te isključivanje brodskih lokacijskih sustava tijekom plovidbe. Na listi su i tri ruska državljanina te četiri tvrtke. Dvije od tih tvrtki imaju sjedište u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i sumnjiče se da su nedavno sudjelovale u transportu ruske nafte. Jedna tvrtka iz Vijetnama i jedna iz Rusije također su uvrštene jer posjeduju ili upravljaju tankerima koji su dio ruske "flote iz sjene". U odvojenoj odluci, Bruxelles će u petak na popis dodati još 43 broda za koje smatra da su dio te flote. Na toj listi već je više od 500 plovila, a sva ona imaju zabranu pristajanja i pružanja bilo kakvih usluga u lukama EU-a. EU veleposlanici dogovorili su i sankcije osobama za koje vjeruju da su provodile destabilizirajuće aktivnosti u ime Rusije diljem svijeta. Na ažuriranoj listi nalazi se i John Mark Dougan, američko-ruski državljanin i bivši zamjenik šerifa iz Floride, koji se prije gotovo deset godina preselio u Rusiju. On se tereti da je sudjelovao u ruskim digitalnim operacijama s ciljem "utjecaja na izbore, diskreditiranja političara i manipuliranja javnim mišljenjem u zapadnim državama". Na listi je i Jacques Baud, bivši pukovnik švicarske vojske, zbog djelovanja kao "glasnogovornik proruske propagande i širenja teorija zavjere, uključujući tvrdnje da je Ukrajina sama inscenirala invaziju kako bi ušla u NATO". Slične optužbe stavljaju se na teret i francuskom bivšem vojnom dužnosniku Xavieru Moreauu. Među sankcioniranima su i Dmitrij Suslov, Fjodor Lukjanov i Andrej Sušencev, za koje se tvrdi da su analitičari vanjske politike bliske klubu Valdaj. Oni se terete za širenje dezinformacija povezanih s Kremljem. Na listu je dodano i nekoliko pripadnika ruske Glavne obavještajne uprave (GRU), optuženih za brojne kibernetičke napade posljednjih godina, kako na Ukrajinu tako i na države članice Europske unije.