Ukrajinski dronovi pogodili su nekoliko lokacija unutar Rusije, uključujući rafineriju nafte i logistički centar u vlasništvu najveće ruske internet prodavnice Wildberries, dok Kijev proširuje kampanju napada dugog dometa s ciljem povećanja pritiska na Moskvu da pregovara o okončanju rata koji traje više od četiri godine. Prema navodima ruskih i ukrajinskih kanala za praćenje pogođen je logistički centar kompanije Wildberries u Rjazanskoj oblasti. Ovo je najmanje deseti napad na objekte kompanije koja je ruski ekvivalent Amazona. Kompanija je u objavi na Telegramu saopćila da je evakuisala zaposlene u skladištu u skladu sa sigurnosnim procedurama. Nije bilo neposrednih izvještaja o žrtvama. Ukrajinska vojska također je potvrdila napad na rafineriju nafte u Rjazanju, navodeći da je zabilježen direktan pogodak u postrojenje, što je izazvalo požar u krugu rafinerije. Rafinerija u Rjazanju, koja je u vlasništvu Rosnjefta, jedna je od najvećih u Rusiji i čini gotovo pet posto ukupnog kapaciteta zemlje za preradu nafte. Bila je meta napada više puta od početka ruske invazije punog obima u februaru 2022. godine, a obustavila je rad nakon ukrajinskog napada 15. maja. Guverner Rjazanske oblasti Pavel Malkov saopćio je 29. jula da su požari izbili na industrijskim postrojenjima nakon pada ostataka oborenih dronova. Dodao je da je tokom noći iznad Rjazanske oblasti oboreno 45 dronova. Šest osoba je hospitalizovano, ali niko nije zadobio povrede opasne po život. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je napade i rekao da su tokom napada također gađani rafinerija nafte u Permskoj oblasti, kao i izvozni terminal i vojno preduzeće u Rostovskoj oblasti. "Rusija mora osjetiti da će joj svaki dan ovog rata donositi samo sve veću cijenu. Moramo oslabiti agresora i održavati pritisak kako bismo približili kraj ovog rata", napisao je u objavi na mreži X. Zelenski je prethodnog dana boravio u Washingtonu, gdje se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, a zatim odvojeno i sa svim članovima Senata. Zelenski je sastanak sa Trumpom opisao kao "dobar", dok je američki predsjednik rekao da se "razgovaralo o mnogim stvarima" i da je "sastanak prošao veoma dobro". Napadi na Wildberries, 'ruski Amazon'Posljednjih sedmica ukrajinske snage napale su nekoliko velikih skladišta kompanije Wildberries u različitim dijelovima Rusije, jer Kijev tvrdi da se kompanija koristi za transport robe povezane s vojskom. Prvi prijavljeni napadi na objekte Wildberriesa počeli su 18. jula, kada su pogođeni objekti u gradu Elektrostalju, oko 60 kilometara istočno od Moskve, i Kotovsku u Tambovskoj oblasti. Novi napadi prijavljeni su 22. jula u Krasnodaru i Nevinnomisku. Dronovi su 24. jula pogodili objekte Wildberriesa u okrugu Šušari u Sankt Peterburgu i u Novosaratovki u Lenjingradskoj oblasti, kao i u Simferopolju na ruskom okupiranom Krimskom poluostrvu. Prema pisanju ruskog lista Kommersant, nakon nedavnih napada Wildberries je počeo tražiti skladišni prostor u Kazahstanu i spreman je zakupiti sve raspoložive prazne skladišne kapacitete u toj centralnoazijskoj zemlji. Medijski izvještaji procjenjuju da je ukrajinska kampanja napada dronovima možda poremetila oko deset posto ukupnih skladišnih kapaciteta Wildberriesa, što bi moglo uticati na njihovu logističku mrežu širom Rusije. Wildberries je počeo kao internet trgovina odjećom iz evropskih kataloga. Od tada je prerastao u internetsku platformu na kojoj širok spektar proizvoda prodaju nezavisni trgovci. Kompanija navodi da u redovnom poslovanju obrađuje oko 20 miliona narudžbi dnevno. Suosnivačica kompanije Tatjana Kim smatra se najbogatijom ženom u Rusiji, s bogatstvom koje Forbes procjenjuje na sedam milijardi dolara.

Evropska komisija je u prošlogodišnjem izveštaju o Srbiji potvrdila da je zemlja prenela preporuke iz Instrumenta Evropske unije za sajber bezbednost 5G mreža u svoj zakonodavni okvir. Zvaničnici evropskih institucija navode da Srbija sada treba da se fokusira na njegovu punu primenu. "Sada je potrebno da Srbija u potpunosti sprovede ovaj instrument, uključujući procenu profila rizika dobavljača i uvođenje odgovarajućih ograničenja i/ili isključenja za dobavljače koji predstavljaju visok rizik", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Evropske komisije. Iako su za prethodne generacije mobilnih mreža nabavljali opremu i od kineskih proizvođača, operateri u Srbiji kažu da za 5G koriste evropsku tehnologiju. Portparol EU je dodao da će procena napretka ostvarenog u ovoj oblasti tokom protekle godine biti predstavljena u okviru Paketa proširenja za 2026. godinu. "Bezbednost naših 5G mreža od ključnog je značaja za ekonomije Evropske unije i zemalja kandidata. Evropska komisija naglašava važnost brze primene EU Instrumenta za sajber bezbednost 5G mreža kako bi bile usvojene odgovarajuće mere koje efikasno odgovaraju na rizike koje predstavljaju dobavljači visokog rizika", naveo je portparol Komisije u odgovoru za RSE. EU Instrument za sajber bezbednost 5G mreža predstavlja skup neobavezujućih mera koje su države članice Evropske unije usaglasile radi jačanja bezbednosti 5G mreža. Predviđa strože bezbednosne zahteve za telekomunikacione operatere, procenu dobavljača na osnovu bezbednosnih rizika, ograničavanje korišćenja "visokorizičnih" dobavljača u ključnim delovima 5G infrastrukture, kao i smanjenje zavisnosti od jednog dobavljača. Iako se u dokumentu ne pominje nijedna kompanija, okvir je usvojen u vreme pojačane zabrinutosti zbog kineskih proizvođača telekomunikacione opreme. Na državama članicama Evropske unije, koje žele da usklade svoje zakonodavstvo sa evropskim pravilima, jeste da ove preporuke primene kroz nacionalne propise i regulatorne mere. Usvajanje ovog okvira se snažno preporučuje i u praksi je gotovo neophodno za one zemlje koje teže članstvu u Evropskoj uniji. Operateri u Srbiji, koja je kandidat za članstvo u EU, za razvoj 5G mreža kažu da koriste evropsku tehnologiju. Međutim, za prethodne generacije mobilnih mreža nabavljali su opremu i od kineskih proizvođača. Finansijska podrška Sjedinjenih Država razvoju 5G mreže Telekoma Srbija otvorila je pitanje smanjenja višegodišnje saradnje državne kompanije sa tehnološkim gigantom Huawei, koji se nalazi na američkoj trgovinskoj crnoj listi zbog tvrdnji Vašingtona da njegova 5G oprema može predstavljati bezbednosni rizik i biti iskorišćena za špijunažu u korist kineske države. Huawei te optužbe odbacuje. Razvoj 5G mreža postao je geopolitičko pitanje koje stavlja na test politiku balansiranja Srbije između istoka i zapada. Ministarstvo informisanja i telekomunikacija navodi da operateri samostalno biraju dobavljače 5G opreme u skladu sa važećim propisima, dok država priprema Nacionalnu procenu rizika 5G mreže, koja će klasifikovati dobavljače prema stepenu rizičnosti. U Ministarstvu ističu da se pristup zasniva na proceni rizika, a ne na automatskom isključivanju pojedinih dobavljača, uz procenu diversifikacije dobavljača radi jačanja otpornosti mreža i praćenje preporuka Evropske unije i međunarodne prakse. Evropska komisija je u januaru 2026. predstavila predlog revizije Akta o sajber bezbednosti, kojim bi se omogućilo postepeno isključivanje opreme dobavljača ocenjenih kao "visokorizični" iz kritične infrastrukture Evropske unije. Predlog predviđa da mobilni operateri uklone ključne komponente takvih dobavljača u roku od 36 meseci od objavljivanja liste visokorizičnih dobavljača, dok će rokovi za fiksne i satelitske mreže biti određeni naknadno.

Poljski državljanin Bartolomej Wlodzimierz Krakowiak, osumnjičen za skrnavljenje i paljenje vjerskih objekata u Međugorju, bit će predat Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine koje će odlučiti o daljnjim mjerama u ovom slučaju. Iz Tužiteljstva BiH saopćeno je da će dežurni tužitelj nakon ispitivanja 31-godišnjeg osumnjičenog odlučiti o eventualnom prijedlogu za određivanje pritvora i drugim istražnim radnjama. Krakowiak se tereti za krivično djelo oštećenja ili rušenja vjerskih objekata iz člana 145b. Krivičnog zakona BiH, nakon što je u utorak, 28. jula, u Međugorju zabilježeno oštećenje više vjerskih objekata, uključujući kip Gospe, a u Crkvi svetog Jakova izazvan je požar. Poljak kojeg Tužiteljstvo BiH sumnjiči za skrnavljenje i paljenje vjerskih objekata u Međugorju ranije je bio poznat u poljskim katoličkim medijima po višesedmičnom hodočašću upravo u to hercegovačko svetište. Katolički mediji u toj zemlji objavljivali su njegova svjedočenja o životu obilježenom ovisnostima, problemima sa zakonom i depresijom, nakon čega je, prema vlastitim riječima, krenuo putem vjerskog obraćenja. Središnje mjesto u toj priči zauzimalo je upravo Međugorje. Krakowiak je 2017. godine, prema objavama na društvenim mrežama, prepješačio oko 1.300 kilometara od Varšave do hercegovačkog svetišta. O tom putovanju govorio je kao o prekretnici koja mu je promijenila život. Tvrdio je da je na put krenuo u trenutku duboke lične krize, gotovo bez novca i bez jasnog plana, uvjeren da u Međugorju može pronaći novi početak. Njegovo putovanje pratili su poljski vjernici na društvenim mrežama, a nakon dolaska u Međugorje počeo je gostovati na brojnim susretima, tribinama i vjerskim okupljanjima. U intervjuima je Međugorje opisivao kao mjesto koje mu je pomoglo da izađe iz najtežeg perioda života. Hapšenje poljskog državljanina uslijedilo je nakon brojnih reakcija političkih predstavnika u BiH i Hrvatskoj, od kojih su pojedini događaj opisivali kao "napad na katoličke vjernike i Međugorje" kao jedno od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih odredišta u ovom dijelu Europe. Nadležne institucije za sada nisu saopćile motive osumnjičenog niti su događaj kvalificirale na taj način. Međugorje je međunarodno poznato od 1981. godine, kada je grupa djece tvrdila da im se ukazala Djevica Marija, nakon čega su milioni hodočasnika iz cijelog svijeta posjetili ovo hercegovačko mjesto. Vatikan je u septembru 2024. odobrio javno štovanje i hodočašća u Međugorje, ali se nije izjasnio o natprirodnom karakteru navodnih ukazanja Djevice Marije.

Najmanje 13 osoba je poginulo u zemljotresu jačine 7,1 stepeni Rihtera koji je pogodio jug Japana. Još osam osoba je teško povrijeđeno, saopštile su lokalne vlasti, a na hiljade domaćinstava je bez električne energije, a oštećeni su putevi širom pogođenog područja. Skoro osam hiljada ljudi je evakuisano iz svojih domova, dok vlasti upozoravaju i na opasnost od sunčanog udara jer se očekuje da će temperature porasti na 35 stepeni Celzijusa. Premijerka zemlje Sanae Takaichi upozorila je da su u "utrci sa vremenom" da spase ljude koji se nalaze zatrpani ispod ruševina. "Iako je prošlo više od 20 sati od zemljotresa, još uvijek ima onih kojima je potrebna pomoć", rekla je Takaichi. Vatrogasne spasilačke ekipe, policija i oko 170 pripadnika vojske fokusirali su se na dijelove zgrade iz kojih su stizali pozivi za pomoć. Više od 4.500 vojnika raspoređeno je kako bi pomogli u akcijama oporavka širom područja pogođenog zemljotresom. Epicentar zemljotresa nalazio se oko 20 kilometara južno od grada Kumamota, najvećeg grada u centralnom dijelu ostrva Kyushu, koji ima oko 700.000 stanovnika. Nakon glavnog udara uslijedilo je više od 100 naknadnih potresa. U obližnjem gradu Yatsushiro, jednom od najteže pogođenih područja, mnoge kuće pretrpjele su oštećenja krovova, a nekoliko zgrada se urušilo. Putevi koji vode prema priobalnom gradu na pojedinim mjestima su popucali i uništeni, dok su mnoga preduzeća ostala zatvorena. Smješten na području vulkana i dubokomorskih rovova koji djelimično okružuju Tihi okean, Japan bilježi oko 20 posto svih svjetskih zemljotresa magnitude 6,0 ili više. U snažnom zemljotresu u Kumamotu prije deset godina poginulo je 275 osoba, a 2.739 je povrijeđeno, te su oštećene na hiljade zgrada, uključujući zidine gradske tvrđave, popularne turističke atrakcije. Izvor: Reuters, BBC

U Beogradu je održana sednica Republičkog štaba za vanredne situacije na kojoj je razmatrana kritična hidrološka situacija izazvana istorijski niskim vodostajem Dunava, njene posledice po funkcionisanje Hidrosistema Dunav–Tisa–Dunav i moguće mere za njihovo ublažavanje, saopšteno je iz ministarstva. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić naložio je, kako se navodi, da sve nadležne institucije i organi nastave sa sprovođenjem mera radi ublažavanja posledica nastale situacije. "Ovo nije pitanje jedne institucije, već celog državnog sistema. Očekujem da svako uradi svoj deo posla, da budemo potpuno koordinisani i da iskoristimo sve raspoložive kapacitete kako bismo posledice ove situacije sveli na najmanju moguću meru", rekao je Dačić. Republički štab za vanredne situacije ocenio je da trenutna hidrološka situacija zahteva stalno praćenje i koordinaciju nadležnih institucija. Preporučeno je da se nastavi sa merama za funkcionisanje sistema Dunav-Tisa-Dunav radi "ublažavanje posledica istorijski niskog vodostaja Dunava" i obezbeđivanje stabilnog vodosnabdevanja. Vodostaj Dunava, najveće reke koja teče kroz Srbiju. beleži istorijski minimum, a u Srbiji je situacija najkritičnija na severu zemlje. Najpogođeniji su rečni saobraćaj, transport nafte, kao i ekosistem Dunava. Nizak vodostaj zabeležen je i u drugim državama kroz koje reka prolazi, uključujući Hrvatsku, Mađarsku i Rumuniju.

Kosovske vlasti su u utorak počele iskopavanje u jednom selu na severu zemlje zbog sumnje da se na toj lokaciji nalazi grobnica sa posmrtnim ostacima koji bi mogli pripadati osobama nestalim tokom rata na Kosovu 1998–1999. godine. Portparolka Specijalnog tužilaštva Kosova, Arbnora Ljuta (Luta), rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se iskopavanja sprovode na zahtev Tužilaštva i po nalogu Osnovnog suda u Prištini. "Nadležne institucije sprovode nalog za ekshumaciju, obdukciju i identifikaciju posmrtnih ostataka na jednoj lokaciji u opštini Zubin Potok", rekla je ona. Nije iznela više detalja o slučaju, navodeći da je za to još rano, jer je iskopavanje i dalje u toku. Kasnije je Tužilaštvo u saopštenju navelo da se dvojica muškaraca inicijala M.J. i M.B. koji su uhapšeni istog dana u regionu Mitrovice zbog sumnje na ratne zločine, sumnjiče upravo u vezi sa ovim slučajem. "Postupak se sprovodi u skladu sa sudskim nalogom i profesionalnim i međunarodnim standardima za identifikaciju posmrtnih ostataka i očuvanje dokaza, uz učešće nadležnih institucija i odgovarajućih stručnjaka", navodi se u saopštenju. Poslednjih meseci vlasti su više puta sprovodile iskopavanja na različitim lokacijama, gde su pronađeni posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju osobama nestalim tokom poslednjeg rata na Kosovu. Tokom rata 1998–1999. godine ubijeno je oko 13.000 ljudi, dok se više od 1.500 i dalje vodi kao nestalo. Većina ubijenih bili su albanski civili. Kosovo i Srbija su 2023. godine postigli saglasnost o Zajedničkoj deklaraciji o nestalim osobama, u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa uz posredovanje Evropske unije. Među preuzetim obavezama bili su: pun pristup pouzdanim informacijama, uključujući i one sa statusom poverljivih; stavljanje na raspolaganje svih dokumenata važnih za utvrđivanje sudbine nestalih osoba, kao i zajednički rad kroz komisiju kojom predsedava Evropska unija. Međutim, sve je i dalje ostalo samo na papiru, pošto nijedna od tih tačaka nije sprovedena. Početkom ove godine Kosovo i Srbija održali su prvi sastanak Zajedničke komisije za nestale osobe iz rata na Kosovu, koji nije dao nikakve rezultate.

Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da su dve osobe privedene i da im je određeno zadržavanje od 48 sati zbog sumnje da su počinile ratni zločin protiv civilnog stanovništva. "Prema sumnjama, M.J. i M.B. su tokom ratnog perioda, odnosno 1999. godine, navodno počinili zločine nad civilnim stanovništvom na području Mitrovice", navodi se u saopštenju. Dodaje se da je istraga u vezi sa ovim slučajem u toku i da, "radi očuvanja integriteta krivičnog postupka, u ovoj fazi ne može biti objavljeno više detalja". S druge strane, Srpska lista, vodeća partija Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, saopštila je da su optužbe za ratne zločine "postale sredstvo koje se koristi za zastrašivanje našeg naroda, a ne pokušaj da se zadovolji pravda". Ocenjeno je da se radi o "nastavku pritiska" na pripadnike srpske zajednice od strane kosovskih vlasti na čelu sa vršiocem dužnosti premijera Kosova Aljbinom Kurtijem. Oglasila se i Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije, koja je privođenje u Zubinom Potoku, na severu Kosova, ocenila kao "teror, odmazdu i zastrašivanje" pripadnika srpske zajednice. Tokom rata na Kosovu, od 1998. do 1999. godine, ubijeno je više od 13.000 civila, dok je na hiljade ljudi nestalo. Još uvek se traga za oko 1.600 osoba, uglavnom iz albanske zajednice. Kosovske vlasti su u poslednje vreme uhapsile brojne osumnjičene i podigle niz optužnica za ratne zločine. U periodu od 2000. do 2008. godine, ratne zločine na Kosovu istraživala je Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), a od 2008. godine Misija Evropske unije za vladavinu prava (EULEX). EULEX je 2018. godine predao slučajeve lokalnim pravosudnim organima.

Vršiteljica dužnosti predsjednice Kosova Albulena Haxhiu sastala se s komandantom Združene komande savezničkih snaga NATO-a u Napulju, admiralom Georgeom Wikoffom, s kojim je razgovarala o sigurnosnoj situaciji na Kosovu i saradnji između kosovskih institucija i Alijanse. Prema riječima Haxhiu, tokom sastanka istaknuta je važna uloga KFOR-a u očuvanju sigurnog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice na Kosovu. Ona je zahvalila admiralu Wikoffu na njegovom angažmanu i ponovila da euroatlantska orijentacija Kosova ostaje nepromijenjena. "Članstvo u NATO-u ostaje naš strateški cilj", napisala je Haxhiu na Facebooku, dodajući da su institucije Kosova posvećene jačanju partnerstva s Alijansom. Tokom posjete Prištini admiral Wikoff sastao se i s vršiocem dužnosti premijera Albinom Kurtijem. Kurti je naveo da se razgovaralo o sigurnosnim prilikama i koordinaciji između kosovskih institucija i NATO-a, te izrazio zahvalnost za doprinos KFOR-a očuvanju mira i stabilnosti na Kosovu i u regiji Zapadnog Balkana. NATO predvodi mirovnu misiju KFOR-a na Kosovu od juna 1999. godine, na osnovu Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. KFOR je trenutno zadužen za održavanje sigurnog okruženja u koordinaciji s Policijom Kosova i Misijom Evropske unije za vladavinu prava (EULEX). NATO je u junu izvijestio da će tokom približno godinu dana postepeno prilagoditi prisustvo KFOR-a, uz obrazloženje da je sigurnosna situacija na Kosovu poboljšana. Alijansa je naglasila da nije riječ o povlačenju misije, već o optimizaciji vojnog prisustva, te da će svako smanjenje snaga zavisiti od stanja na terenu i biti moguće poništiti ako se sigurnosna situacija pogorša. Nakon tenzija na sjeveru Kosova 2023. godine, NATO je uputio dodatne snage u zemlju. U misiji trenutno služi više od 4.600 vojnika iz 31 države. Najveći kontingent dolazi iz Italije sa 907 vojnika, dok Sjedinjene Države imaju 590 pripadnika. Kosovo teži članstvu u NATO-u, ali četiri članice Alijanse – Grčka, Španija, Slovačka i Rumunija – još ne priznaju njegovu nezavisnost. Posljednjih mjeseci američki Kongres pojačao je podršku Kosovu kroz dvostranačke rezolucije kojima se poziva na napredak njegovog puta prema NATO-u i potvrđuje važnost američkog vojnog prisustva u zemlji. Ipak, za prijem nove članice potrebna je jednoglasna podrška svih 32 članice NATO-a.

Policija je uhapsila osobu koja se dovodi u vezu s oštećenjem Gospinog kipa na Podbrdu i požarom na vanjskom oltaru Crkve svetog Jakova u Međugorju, saopćeno je 28. jula iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK). Osoba je pronađena i uhapšena na području Zapadnohercegovačkog kantona u zajedničkoj akciji policijskih službenika dvaju kantona. Policija nije objavila identitet uhapšene osobe. Rano ujutro u utorak, policijska stanica Čitluk zaprimila je prijavu da je na Gospinom kipu na Podbrdu ispisan uvredljivi sadržaj. Na kipu je ispisana poruka "Đavo u suknji". Pola sata kasnije, oko 5 sati, policiji je prijavljen požar na vanjskom dijelu oltara Crkve svetog Jakova u Međugorju. Nadzorna kamera zabilježila je osobu kako vanjski oltar crkve polijeva zapaljivom tekućinom, a potom ga pali. Policijski službenici i inspektor za zaštitu od požara MUP-a HNK obavili su uviđaj pod nadzorom tužitelja Kantonalnog tužiteljstva u Mostaru. Nad uhapšenom osobom bit će provedena kriminalistička obrada i druge zakonom propisane mjere i radnje, pod nadzorom nadležnog tužiteljstva, naveli su iz policije. Iz MUP-a HNK zahvalili su građanima i medijima na dostavljenim informacijama za koje navode da su doprinijele pronalasku osobe koja se dovodi u vezu s događajima. Iz Župnog ureda Međugorje događaje su nazvali činom vandalizma, navodeći da su odmah počeli čišćenje i sanaciju oštećenih prostora. "Svetište ostaje otvoreno svim hodočasnicima. Molitveni program odvija se redovito, a svi prostori ubrzano se čiste i osposobljavaju", saopćeno je iz Župnog ureda. Vjernike su pozvali da na vandalizam odgovore "molitvom, postom i praštanjem" te poručili da mole za "obraćenje srca onih koji su počinili ovo djelo". Međugorje, na jugu Bosne i Hercegovine, jedno je od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih mjesta u regiji. Vatikan je u septembru 2024. odobrio javno štovanje i hodočašća u Međugorje, ali se nije izjasnio o natprirodnom karakteru navodnih ukazanja Djevice Marije.

Evropska unija izrazila je zabrinutost zbog recipročnih zabrana ulaska novinarima između Srbije i Crne Gore, poručujući da mere koje ograničavaju rad medija nisu u skladu sa vrednostima koje se očekuju od zemalja kandidata za članstvo u EU. Iz sedišta Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE) poručuju da zemlje u procesu proširenja moraju postupati u skladu sa osnovnim evropskim vrednostima, uključujući poštovanje demokratskih principa, osnovnih prava, slobode izražavanja i slobode medija. "Napredak na putu ka EU zahteva jasnu posvećenost tim vrednostima. Zato mere koje mogu ograničiti rad novinara izazivaju zabrinutost. Od partnera u procesu proširenja očekuje se da obezbede da novinari mogu slobodno da obavljaju svoj posao, bez neopravdanih i neosnovanih ograničenja", naveo je portparol Evropske komisije u odgovoru za RSE. Dodaje se da su evropske institucije upoznate sa izveštajima o recipročnim zabranama ulaska novinara između Srbije i Crne Gore i da će nastaviti da pažljivo prate razvoj događaja. Reakcija iz Brisela usledila je nakon što je u proteklom periodu većem broju crnogorskih novinara zabranjen ulazak u Srbiju. Do ovih zabrana došlo je nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio recipročne mere zbog odluke vlasti u Podgorici da zabrane ulazak glavnom uredniku tabloida Informer Draganu Vučićeviću. Pozivajući se na informacije bezbednosnih službi, Vučić je saopštio da je Vučićeviću zabranjen ulazak u Crnu Goru, ocenjujući odluku Podgorice kao "veliku grešku". Direktoru RTV Podgorica Vladimiru Otaševiću 23. jula zabranjen je ulazak u Srbiju na graničnom prelazu između dve države. Početkom jula ulazak u Srbiju najpre je zabranjen novinaru Televizije Vijesti Petru Komneniću, a nekoliko dana kasnije i izvršnom direktoru BIRN-a (Balkanska istraživačka mreža) u Crnoj Gori Vuku Marašu. Krajem maja je regulatorno telo za elektronske medije u Crnoj Gori odlučilo da na šest meseci ograniči prijem i reemitovanje celokupnog programa televizije Informer TV iz Srbije na teritoriji Crne Gore. Odluka je obrazložena navodima da je sadržaj tog medija vređao dostojanstvo crnogorskog naroda, negirao crnogorski nacionalni identitet, podsticao govor mržnje i diskriminaciju, kao i da je vređao dostojanstvo građana i institucija Crne Gore. Više međunarodnih organizacija za zaštitu medijskih sloboda osudilo je ranije zabrane ulaska crnogorskim novinarima u Srbiju. Evropska federacija novinara ocenila je da takve mere predstavljaju rizik za istraživačko novinarstvo, dok su Reporteri bez granica i Međunarodni institut za štampu (IPI) pozvali vlasti u Srbiji da zabrane ukinu. Evropske institucije ovom pitanju pristupaju i iz regionalnog ugla. Iz Brisela podsećaju da dobrosusedski odnosi i regionalna saradnja ostaju ključni elementi procesa proširenja Evropske unije. "Stoga ohrabrujemo i Srbiju i Crnu Goru da izbegavaju korake koji bi mogli dodatno povećati tenzije i da se umesto toga konstruktivno angažuju na rešavanju otvorenih pitanja", poručio je portparol Evropske komisije.

Kompanija naftna industrija Srbije (NIS) podnela je 27. jula Ministarstvu finansija SAD još jedan zahtev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada, prenela je Radio-televizija Srbije. Poslednja licenca za rad NIS-u koju je izdala Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD, ističe 31. jula. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u kako bi sprečila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Više od godinu dana sankcije se odlažu, a otkako se mađarski MOL pojavio kao zainteresovani kupac, OFAC-ova licenca za rad se periodično se obnavlja. Pregovori o prodaji ruskog udela u jedinoj naftnoj rafineriji u Srbiji i dalje su u toku. Ruski vlasnici imaju 56,15 odsto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije. Tim dokumentom uređuju se i struktura i način odlučivanja upravljačkih tela, kao i strateški ciljevi kompanije, saopšteno je tada iz Vlade Srbije i MOL-a. Ugovor će, međutim, početi da se primenjuje samo ako se MOL i Gazpromnjeft dogovore oko prodaje NIS-a, a OFAC takav aranžman odobri.

Crna Gora je u potpunosti uskladila svoju viznu politiku sa Evropskom unijom (EU), saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova te zemlje. Uredbom koju je Vlada donela 23. jula odlučeno je da će državljanima Rusije, Belorusije, Turske, Kine i Saudijske Arabije od 1. novembra 2026. za ulazak i boravak u Crnoj Gori biti potrebna viza, navodi se u saopštenju. Dodaju da je time ispunjeno jedno od završnih merila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbednost u pristupnim pregovorima sa EU, kao i jednu od ključnih obaveza iz Reformske agende. "Iako usklađivanje viznog režima podrazumijeva da će državljanima pojedinih zemalja za ulazak u Crnu Goru ubuduće biti potrebna viza, Ministarstvo vanjskih poslova je intenzivno i sistemski preduzimalo aktivnosti koje će ublažiti moguće negativne efekte ovih promjena, istovremeno preduzimajući mjere kako bi proces dobijanja crnogorske vize bio što jednostavniji i dostupniji", dodaje se u saopšnjenju ministarstva. Objašnjeno je da će, kako bi se olakšala proceduru, zahtevi za crnogorske vize ubuduće moći da se podnose i u viznim centrima kompanije VFS Global, a ne samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore. Ministarstvo je najavilo i uspostavljanje novog Viznog informacionog sistema, usklađenog sa sistemima EU i šengenskim bezbednosnim standardima, sa ciljem uvođenja elektronskih viza. Godinama unazad, od ukupnih dolazaka stranaca u Crnu Goru na godišnjem nivou, Rusi su uglavnom na drugom mestu po brojnosti, odmah iza onih koji dolaze iz Srbije. Evropska komisija je već nekoliko godina pozivala zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, da usklade svoje vizne politike s pravilima EU kako bi se smanjio rizik od neregularnih migracija i zloupotrebe bezviznih režima. U pristupnim pregovorima Crne Gore s EU dosad je privremeno zatvoreno 18 od ukupno 33 poglavlja koliko ih ima u pregovaračkom procesu za članstvo u EU. Unija je već odobrila početak izrade Nacrta sporazuma o pristupanju, koji predstavlja završnu fazu pregovora o članstvu. Evropska komisija je, takođe, usvojila finansijski okvir za Crnu Goru kojim je predviđeno gotovo 3,2 milijarde evra, polazeći od pretpostavke da bi ta zemlja mogla da postane punopravna članica Evropske unije tokom 2028. godine.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike saopštilo je 27. jula da je uputilo na objavu u Službene novine Federacije BiH Pravilnik o funkcionisanju SOS telefonske linije za pomoć žrtvama nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Iz Ministarstva navode da Pravilnik uređuje organizaciju rada, standarde pružanja usluge, postupanje operatera, zaštitu privatnosti korisnika, način evidentiranja i izvještavanja, kao i saradnju sa svim institucijama uključenim u sistem zaštite. "SOS telefonska linija dostupna je 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, putem jedinstvenog besplatnog broja 1265. Žrtvama nasilja omogućava da u svakom trenutku dobiju stručnu psihosocijalnu podršku, informacije o svojim pravima, procjenu rizika, upute o načinima zaštite, kontakte nadležnih institucija i sigurnih kuća, kao i pomoć u usmjeravanju prema policiji, centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama i drugim službama kada je to potrebno", navodi se u objavi Vlade Federacije BiH. Ističe se i kako će slučajevima neposredne opasnosti, operateri, u skladu s propisanim procedurama, pokretati hitno postupanje radi zaštite života i sigurnosti žrtve. Navodi se i kako se ovim pravilnikom prvi put na jedinstven način uređuje kako SOS telefonska linija mora funkcionisati, šta žrtve mogu očekivati kada pozovu i koje standarde mora ispunjavati svaki pružalac ove usluge. Zbog učestalih ubistava žena i pod pritiskom javnosti, bh. entitet Federacija Bosne i Hercegovine je u aprilu prošle godine donio izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici. Njime su, uz ostalo, proširene ovlasti policije koja ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja. Zakon je, također, predvidio uvođenje elektronskog nadzora s ciljem efikasnijeg praćenja osoba kojima je, kao u slučaju Tarika Prusca, zabranjen prilazak žrtvi. Uz Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, prošle godine je izmijenjen i Krivični zakon Federacije BiH u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo. Predviđene su kazne od deset godina do kazne dugotrajnog zatvora. U Krivičnom zakonu drugog bh. entiteta, Republici Srpskoj, femicid ne postoji kao zasebno djelo. U BiH nema zvaničnih podataka o broju žrtava femicida u posljednjih nekoliko godina. Organizacije civilnog društva procjenjuju da godišnje u prosjeku bude ubijeno oko 11 žena, najčešće od partnera ili drugih muških članova porodice. Prema podacima OSCE-a, gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Čak 84 posto slučajeva nikada nije prijavljeno, podaci su Fondacije Cure.

Pentagon je smanjio svoje zvanične podatke o žrtvama u ratu sa Iranom, ažurirajući broj poginulih i ranjenih američkih vojnika tokom petomjesečnog sukoba. Ovaj potez je izazvao pitanja o metodologiji Pentagona i zabrinutost zbog transparentnosti kod demokratskih poslanika i drugih. Prema najnovijim podacima Ministarstva odbrane, 14 američkih vojnika je poginulo, a više od 400 je ranjeno do 27. jula. To je manje nego što je pokazala zvanična baza podataka Pentagona od 21. jula, brojka koju je predsednik Donald Trump naveo 23. jula, a zatim ponovo 26. jula. Sistem za analizu žrtava u odbrani, koji Pentagon naziva definitivnim izvorom o žrtvama, takođe je dodao novu kategoriju pod nazivom "Prekomorske operacije". Ta kategorija se odnosi na poginule i ranjene počev od 7. jula, rekli su zvaničnici. Četiri vojnika - troje poginulih u iranskom raketnom napadu u Jordanu i jedan poginuo u Iraku tokom misije detonacije iranske bombe - pojavljuju se u ovoj kategoriji. Objašnjenja za novu kategoriju nisu sasvim jasna. Američke i izraelske snage su prvi put napale Iran 28. februara. Vašington i Teheran su 7. aprila postigli dvonedeljni prekid vatre, ali su nastavili da razmjenjuju udare. Trump je 7. jula obavijestio Kongres da je počeo novi sukob sa Iranom. Američke snage su napadale iranske ciljeve 12 dana zaredom, dok je Iran odgovorio udarima na, kako je rekao, američke ciljeve oko regiona Zaliva, kao i udarima na nekoliko komercijalnih brodova u Ormuskom moreuzu. Ažurirani podaci podstakli su obnovljenu dvostranačku kontrolu nad načinom na koji Pentagon izvještava o povredama u borbi i koliko je transparentan otkako se takozvani Memorandum o razumijevanju potpisan prošlog mjeseca raspao. Prošle nedelje, dvanaest demokratskih poslanika u Odboru za oružane snage Senata pisalo je ministru odbrane Pitu Hegsetu pitajući šta stoji iza promjena u podacima o žrtvama. Zastupnik Tomas Masi, republikanac u Predstavničkom domu koji je bio oštar kritičar rata, otvoreno je kritikovao Pentagon. Portparol Pentagona Džoel Valdez odbacio je optužbe da je pad broja žrtava pokušaj da se sakrije rastući broj žrtava iz rata. Rekao je da su promjene u brojkama rezultat "anomalija" i "privremenih poremećaja podataka" koji se "neposredno rješavaju". Prošle nedelje, Pentagon je saopštio da je oko 100 američkih vojnika povrijeđeno u iranskim napadima odmazde od prekida vatre. Oko 96 posto se vratilo na dužnost, saopštilo je ministarstvo, nakon ambulantnog liječenja i stoga nisu klasifikovani kao zvanično ranjeni prema kriterijumima izvještavanja.

U Skupštini Srbije završen je prvi dan rasprave o poverenju Vladi na zahtev opozicije, koji je podnet još u februaru. Nastavak sednice je zakazan za utorak 28. jul u 10 časova. Šef poslaničke grupe Narodnog pokreta Srbije (NPS) Miroslav Aleksić je, tokom četvoročasovnog obrazlaganja predloga, rekao da su ključni razlog ministar kulture Nikola Selaković i afera Generalštab. Premijer Đuro Macut odbacio je Aleksićeve kritike ocenjujući da vlada dobro radi. Aleksić je ocenio da se mnoge afere ne bi dogodile, da su raspisani vanredni parlamentarni izbori koje studenti u blokadi i učesnici antivladinih protesta zahtevaju već godinu dana. "Ako ste toliko jaki što ne raspišete izbore", upitao je. "I mnogo bi manju štetu trpeli građani Srbije. Ne bi se desila ova sramota sa Generalštabom, ne bi se dogodio Senjak, ne bi se desila afera Konjuh, ne bi se desila sramota sa Tivtom...", naveo je. Aleksić je optužio vlast za urušuvanje institucija. Između ostalog optužio je ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića da preti akademskoj zajednici gašenjem fakulteta i otpuštanjima. Kritike je uputio vlasti i zbog odnosa sa Kosovom. Naveo je da nekadašnji potpredsednik Srpske liste Milan Radoičić nije snosio nikakvu odgovornost za organizovanje oružanog napada u Banjskoj na severu Kosova. Osim što je, kako je naveo, podneo ostavku u toj najvećoj stranci kosovskih Srba, koju podržava zvanični Beograd. "Kakva smo mi država ako nama jedan kriminalac treba da se bori za Kosovo i Metohiju i sprovodi neke svoje akcije", rekao je Aleksić navodeći da nije odgovoreno na pitanje da li je država bila upućena u tu akciju. Aleksić je kritikovao vlast i zbog potpisivanja sporazuma za vlastima u Prištini o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, navodeći da je time "razvlašćena" Srbija na severu Kosova. Kako je rekao, Briselski sporazum potpisan 2013. godine, podrazumevao je formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom, koja do danas nije formirana. Premijer odbacuje kritikePremijer Đuro Macut je odgovarajući na Aleksićevo izlaganje rekao da se pojedinačne situacije koriste kao razlog za osporavanje rada čitave vlade. "Pojedinačne izjave često izvučene iz konteksta i spinovane manje su bitne od rada", rekao je. Macut kaže da institucije rade i da su istrage u toku. Naveo je i da treba sačekati rezultate istrage o padu nadstrešnice u Novom Sadu kada je stradalo 16 osoba, a jedna teško povređena. "Danas razgovaramo kakvu Srbiju želimo, rada ili neprestanih sukoba, Srbiju dijaloga ili blokada, rezultata ili političkih predstava", rekao je Macut. Odbacio je kritike izrečene o Kosovu. Macut je rekao da cela situacija ne datira ni od ove vlade ni od prethodnih, pozivajući se na to da je prvi sporazum sa Kosovom potpisan 2011. u vreme bivše vlasti. Premijer je svoje izlaganje završio ocenom da vlada zaslužuje da joj se izglasa poverenje. Brnabić: Male šanse da se izglasa nepoverenje VladiUoči sednice predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ocenila je da su male šanse da poslanici izglasaju nepoverenje Vladi na čijem je čelu premijer Đuro Macut. "Tokom rasprave nećemo čuti ništa novo od opozicije. Možda nas ubede neverovatnim argumentima da Vlada Đura Macuta nije radila dobar posao, ali mi imamo visoku stopu ekonomskog rasta, počeli smo strateški dijalog sa SAD, najavljene su nove investicije", rekla je ona za RTS. Deo opozicije ne učestvuje u skupštinskoj raspraviDemokratska stranka saopštila je da ne učestvuje "u Vučićevoj simulaciji parlamentarizma". U saopštenju je navedeno da skupštinska rasprava odavno nije borba protiv vlasti, već fasada koja pomaže režimu da glumi državu i institucije. I koalicija NADA, koju čine Novi DSS i Monarhisti, saopštila je da nastavlja bojkot rada parlamenta, započet nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu u novembru 2024. Zašto je traženo glasanje o nepoverenju Vladi?Predlog za raspravu o nepoverenju Vladi podnela su 62 poslanika opozicije još u februaru zbog slučaja skidanja zaštite sa kompleksa Generalštaba i krivičnog postupka koji se vodi protiv ministra kulture Nikole Selakovića. Tužilaštvo za organizovani kriminal, Selakovića i još troje predstavnika državnih institucija tereti da su falsifikovanjem dokumenata omogućili da kompleks Generalštaba, porušen u NATO bombardovanju 1999, izgubi status zaštićenog kulturnog dobra. To je bio prvi korak vlasti, kako bi se na tom mestu u centru Beograda omogućila gradnja luksuznog stambeno-poslovnog kompleksa. Nakon rekacije tužilaštva, kompanija "Affinity Partners" Džareda Kušnera (Jared Kushner), zeta američkog predsednika, odustala je od izgradnje luksuznog kompleksa u centru Beograda na mestu porušenog Generalštaba. Sednica je zakazana 24. jula na zahtev 109 poslanika vladajuće koalicije. Prethodno poslanici vladajuće većine više puta nisu želeli da daju kvorum da ta sednica bude održana. Ukoliko Skupština usvoji predlog o nepoverenju Vladi počinje da teče rok od 30 dana tokom kojeg mora da se izabere nova Vlada. U suprotnom će Skupština biti raspuštena i biće raspisani izbori. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će parlamentarni izbori biti održani u oktobru ili novembru, a predsednički nešto kasnije. Studenti u blokadi, koji su pokrenuli masovne proteste nakon stradanja 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu, su još pre godinu dana tražili vanredne parlamentarne izbore. Vlast je do sada taj zahtev odbacivala.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao bi se sastati s novim britanskim premijerom Andyjem Burnhamom u Londonu 27. jula. Zelenski ovim započinje ključnu sedmicu međunarodnih razgovora, u trenutku kada nastavlja da raste broj poginulih civila u ruskim zračnim napadima u Ukrajini. Zelenski će biti prvi strani lider kojeg će Burnham ugostiti otkako je prije sedam dana preuzeo dužnost nakon ostavke Keira Starmera. "Britanija stoji uz Ukrajinu, rame uz rame, i naša podrška ostaje nepokolebljiva", rekao je Burnham uoči posjete. "Rusija ne bi trebala imati nikakve sumnje u našu odlučnost i nećemo odustati dok ne postignemo trajan i pravedan mir za Ukrajinu", dodao je Burnham, koji je sa Zelenskim razgovarao telefonom samo nekoliko sati nakon što je 20. jula preuzeo dužnost. Iz Ureda britanskog premijera u Downing Streetu saopćeno je da rani sastanak dvojice lidera "pokazuje snagu odnosa između dvije zemlje". Burnham i Zelenski trebali bi se sastati sa nekima od 200 ukrajinskih pripadnika vojske koji su posljednje tri sedmice boravili u Velikoj Britaniji učestvujući u vježbi pomorske sigurnosti i protuminskog djelovanja u pripremi za moguće buduće misije u Crnom moru. Tokom posjete Burnham bi trebao najaviti da će podijeliti prava intelektualnog vlasništva za novi britanski sistem elektronskog ratovanja Stone Cloak, čime bi Ukrajini bilo omogućeno da sama proizvodi ovu tehnologiju. Ometači signala, veličine tablet računara, mogu se koristiti za sprečavanje ruskih sistema protuzračne odbrane da prate i gađaju dronove kada su pričvršćeni na letjelice, rekli su zvaničnici. Iz Downing Streeta su istakli da je podrška Ujedinjenog Kraljevstva Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. dostigla 25 milijardi funti uključujući 16 milijardi funti direktne vojne pomoći. Nakon posjete Londonu, Zelenski bi 28. jula trebao otputovati u Washington na razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Očekuje se i da će Zelenski prisustvovati sahrani američkog senatora Lindseyja Grahama, koji je preminuo ranije ovog mjeseca. Republikanski senator bio je glasan zagovornik Ukrajine i nekoliko dana prije smrti boravio je u Kijevu na sastancima sa Zelenskim. U međuvremenu, raste broj poginulih u ratu u Ukrajini, dok je glavni grad Kijev 26. jula bio meta ruskog napada balističkim projektilima, saopćile su vlasti. Drugi dijelovi zemlje bili su tokom dana izloženi zračnim napadima u kojima je poginulo najmanje šest osoba. Rusija negira da gađa civilna područja uprkos brojnim dokazima o takvim napadima u kojima su od početka ruske invazije poginule hiljade ljudi. Izvor: Ukrajinski servis RSE, AFP, BBC

Teheran je priopćio da je obustavio napade odmazde na američke saveznike na Bliskom istoku, nakon što Sjedinjene Američke Države drugu noć zaredom nisu izvele napade na Iran. Visoki iranski vojni dužnosnik upozorio je da bi Iran mogao proširiti napade diljem regije ako Washington nastavi bombardiranje, navodeći da bi jemenski pobunjenici Huti, koje podupire Teheran, mogli pojačati napade na brodove u Crvenom moru. Zatišje u sukobima uslijedilo je dva dana prije sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, zakazanog za 28. srpnja, točno pet mjeseci nakon početka američko-izraelske kampanje zračnih napada na ciljeve u Iranu. Iran je prethodnih mjeseci odgovarao napadima na američke saveznike u regiji i praktično blokirao Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i plinom. Američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz izjavio je da je pauza u napadima donesena kako bi se omogućili mirovni pregovori iza zatvorenih vrata. Dodao je da predsjednik Trump "ostavlja sve opcije otvorenima", ali da trenutačno daje prostor diplomatskim razgovorima. Prema pisanju lista The New York Times, jedan od razloga za privremenu obustavu napada je i smanjenje američkih zaliha presretačkih projektila za obaranje iranskih raketa. CNN navodi da su potpredsjednik J.D. Vance i predsjednik Združenog stožera general Dan Caine na sastanku u Bijeloj kući upozorili na rizik od daljnje eskalacije. Waltz je priznao da su određene američke vojne zalihe iscrpljene, dijelom zbog vojne pomoći Ukrajini, ali je odgovornost za stanje pripisao administraciji bivšeg predsjednika Joea Bidena. Glasnogovornik iranske vojske Mohammad Akraminia izjavio je da su SAD prije dvije noći obustavile napade te da je Iran, čija je strategija bila odmazda, također zaustavio svoje operacije. Istodobno, upozorio je da će se sukob proširiti ako Washington obnovi bombardiranje. Predsjednik Trump izjavio je da još nije odlučio hoće li narediti nastavak opsežnih vojnih operacija te poručio da Iran mora izabrati između postizanja sporazuma i suočavanja s napadima "na mnogo višoj razini". Ankete pokazuju da je rat s Iranom nepopularan među američkim biračima, što bi moglo utjecati na predstojeće kongresne izbore u studenome. Jemenski pobunjenici Huti priopćili su da su oborili saudijski dron te posljednjih dana preuzeli odgovornost i za napade na saudijska naftna postrojenja. Iranska državna televizija objavila je da je vojska u posljednja 24 sata zaustavila šest brodova koji su pokušali proći kroz Hormuški tjesnac. Teheran je istodobno priopćio da je u razgovorima s Omanom postignut napredak o zajedničkim načelima i operativnim mehanizmima za plovidbu, uključujući mogućnost uvođenja naknada za prolaz, čemu se Washington protivi.

Spasioci ruskog Ministarstva za vanredne situacije evakuisali su tijela dvoje planinara iz Bosne i Hercegovine koji su poginuli na padinama planine Elbrus u ruskoj republici Kabardino-Balkariji, na nadmorskoj visini od 5.350 metara, saopštila je u nedjelju regionalna uprava Ministarstva. "Tijela dvoje planinara evakuisana su na poljanu Azau i predata istražno-operativnoj grupi nadležnih organa", navodi se u saopštenju koje prenosi ruska novinska agencija Interfax. Prema navodima Ministarstva, snježna oluja onemogućila je spasioce da pronađu i evakuišu tijela preostala tri planinara, zbog čega je potraga za članovima strane ekspedicije privremeno obustavljena. Kako se navodi, u potragu je uključen dvostruko veći broj spasilaca i opreme, ali troje nestalih planinara još nije pronađeno. Registrovana grupa od sedam planinara zatražila je pomoć u subotu uveče nakon što njeni članovi nisu mogli samostalno sići sa sedla Elbrusa. Jedan član ekspedicije uspio je samostalno sići i pozvati pomoć, dok su drugog pronašli i evakuisali pripadnici spasilačkih službi. Obojica su predata ljekarima. Rusko Ministarstvo za vanredne situacije objavilo je i videosnimak s Elbrusa koji prikazuje izuzetno teške vremenske uslove u kojima se odvija spasilačka akcija. Planina Elbrus nalazi se na masivu Kavkaza. Njen zapadni vrh, visok 5.642 metra, smatra se najvišim vrhom Evrope.

Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Srbije Snežana Paunović izjavila je 25. jula da je "notorna laž" da je tri i po godine primala platu direktorke Apotekarske ustanove Peć na Kosovu, iako je ta ustanova ugašena odlukom Vlade Srbije. Paunović je tako za list Danas reagovala na tekst Radija Slobodna Evropa (RSE) koji je ova saznanja objavio na osnovu analize javno dostupnih dokumenata koje je podnosila sama ministarka. Ona je navela da je reč o "neistini koju neko plasira radi njenog linča". "Da li stvarno mislite da ima iko u državi Srbiji ko je toliko moćan da svojim potpisom ugasi instituciju i nastavi da prima platu iz budžeta Srbije, bez da ovaj sistem sve to vidi? To je u nivou 'informacije' da je Severna Koreja pobedila na svetskom prvenstvu u fudbalu", rekla je Paunović. Snežana Paunović nije objasnila zašto je u javnim izveštajima o prihodima i imovini, koje je podnosila Agenciji za sprečavanje korupcije, navodila platu v.d. direktora ove ustanove sve do 2025. kada je postala ministarka. Ministarka, koja je ranijom izjavom da bi 1998. "etnički očistila" Kosovo izazvala oštre osude regiona i Evropske unije, nije objasnila ni javne dokumente koji pokazuju da je 2021, kao v.d. direktora Apotekarske ustanove Peć, sama podnela zahtev da se ova ustanova obriše iz registra. Da apoteka Peć sa sedištem u obližnjem Goraždevcu više ne postoji, za RSE je potvrdio i novinar Radija Goraždevac Damjan Portić. Analizom izveštaja koje je Agenciji podnosila Paunović, RSE je utvrdio i da je za 11 godina koliko je, prema zvaničnim podacima, vodila apoteku Peć, iz budžeta Srbije, na ime plate, primila oko 146 hiljada evra. Paunović za list Danas tvrdi i da je "mediji koji su plasirali informaciju" nisu kontaktirali pre objavljivanja teksta. RSE je tri dana pre objavljivanja teksta uputio pitanja kabinetu ministarke i kontaktirao sa njenom predstavnicom za medije. Ni kabinet ministarke, kao ni Vlada Srbije, njena Kancelarija za Kosovo, Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO), i resorna ministarstva u čijoj su nadležnosti državne bolnice i apoteke, nisu odgovorili na pitanja RSE o prihodima Snežane Paunović i njenoj funkciji u instituciji koja je prestala da postoji.

Državljanin Bosne i Hercegovine Miran Kostić optužen je prošle nedelje pred federalnom velikom porotom u Ajdahu za laganje prilikom pokušaja dobijanja američkog državljanstva tako što nije otkrio svoju ulogu u zlostavljanju zatvorenika tokom rata 90-ih u BiH, saopštilo je u petak američko Ministarstvo pravde. Prema sudskim dokumentima, 66-godišnji Kostić iz grada Bojsi u saveznoj državi Ajdaho bio je visoki zvaničnik samoproglašene Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (APZB). Ministarstvo pravde je saopštilo da je u toj ulozi udarao je zatvorenike pištoljem, tukao ih drvenim palicama, kočevima i pesnicama, i šutirao ih, usled čega su gubili svest. Dodaje se da je Kostić prisiljavao zatvorenike da se međusobno tuku, a takođe je naređivao drugim pripadnicima APZB da tuku zatvorenike. Ministarstvo pravde SAD je zahvalilo Ministarstvu pravde BiH i Međunarodnom rezidualnom mehanizmu Ujedinjenih nacija za krivične tribunale, navodeći da su imali ključnu ulogu u vođenju istrage u vezi s Kostićem. "U svojim zahtevima za dobijanje američkog državljanstva i tokom intervju s FBI-jem i Službom za državljanstvo i imigraciju SAD (USCIS), više puta je lagao o zlostavljanju u kojem je učestvovao i koje je naredio, a, između ostalih laži, propustio je da prijavi optužbe za ratne zločine koje su podignute protiv njega u Bosni i Hercegovini", navelo je u saopštenju Ministarstvo pravde SAD. Kostić je optužen za pokušaj prevare pri naturalizacija i iznošenje materijalno lažnih izjava agentima organa reda. Ako bude osuđen, mogao bi da dobije maksimalnu kaznu od 10 godina zatvora za svaku tačku optužnice za pokušaj prevare pri naturalizaciji, kao i pet godina zatvora za tačku optužnice za davanje lažnih izjava. "Miran Kostić je decenijama koristio boravak u SAD i na kraju je pokušao da postane naturalizovani državljanin, sve vreme prikrivajući kršenja ljudskih prava koja je počinio u Bosni i Hercegovini", rekao je pomoćnik državnog tužioca A. Tajsen Duva (A. Tysen Duva) iz Krivičnog odeljenja Ministarstva pravde. Tuva je rekao da će pojedinci koji počine krivična dela u inostranstvu i lažu imigracionim vlastima tražeći sigurno utočište u SAD biti istraženi i krivično gonjeni. "Kancelarija federalnog tužioca američkog tužioca je ponosna što sarađuje sa našim partnerima kako bi se osiguralo da se savezni imigracioni zakoni poštuju i pravilno sprovode“, rekao je američki tužilac Bart M. Dejvis za okrug Ajdaho. Slučaj Mirana Kostića ispituje služba za istrage unutrašnje bezbednosti pri Ministarstvu za unutrašnju bezbednost SAD i Federalni istražni biro u koordinaciji s drugim službama.