Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je u srijedu da je razgovarala telefonom s američkim diplomatom Brendanom Hanrahanom o važnosti očuvanja "naše snažne alijanse", nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Američke Države(SAD) najavile neodređeno obustavljanje Strateškog dijaloga koji je Osmani planirala finalizirati ove godine. Osmani je na platformi X napisala da je s Hanrahanom – visokim zvaničnikom američkog State Departmenta za evropska pitanja – razgovarala i o osiguravanju "bliske koordinacije s našim ključnim partnerom." "Snažna alijansa sa SAD-om uvijek je bila u korist našeg naroda, nacionalne sigurnosti, regionalne stabilnosti i euroatlantske integracije," naglasila je. Dodala je da će se, kao predsjednica zemlje, angažovati s administracijom predsjednika Donalda Trumpa "kako bi očuvala i zaštitila našu alijansu zasnovanu na međusobnom povjerenju i saradnji." Odnosi Kosova sa Sjedinjenim Američkim Državama pretrpjeli su udar prošle sedmice, kada su SAD 12. septembra objavile da bez vremenskog ograničenja obustavljaju planirani Strateški dijalog s Kosovom, pravdajući odluku postupcima aktuelne Vlade i rastućim tenzijama i nestabilnošću u zemlji. Privremena Vlada Kosova, koju predvodi Albin Kurti, odbacila je kritike SAD-a, navodeći da su "naše radnje, zakonite i ustavne, uvijek bile usmjerene na uklanjanje izvora destabilizacije". Strateški dijalog najavila je upravo predsjednica Vjosa Osmani u januaru, s očekivanjem da će uskoro biti finaliziran. Nakon odluke SAD-a, Osmani je izjavila da su odnosi Kosova s Washingtonom "temeljni dio državnosti i našeg nacionalnog identiteta", izražavajući istovremeno žaljenje i duboku zabrinutost zbog odluke. Strateški dijalog je proces koji američki State Department vodi s različitim zemljama svijeta s ciljem unapređenja bilateralnih odnosa. SAD nije precizirala koje su konkretne radnje Vlade dovele do odluke o obustavi dijaloga. Međutim, u srijedu je bivši američki ambasador u Prištini, Jeffrey Hovenier, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa objasnio da je do obustave došlo zbog nakupljenog nezadovoljstva prema Vladi premijera u tehničkom mandatu Albina Kurtija, pri čemu je posebno uticala njegova kritika Ustavnog suda. Kurti je optužio Ustavni sud za pristrasnost, tvrdeći da je blizak albanskim partijama koje su ranije bile u opoziciji. Ustavni sud je donio privremenu mjeru kojom je izabranim poslanicima Skupštine zabranio preduzimanje bilo kakvih radnji do 30. septembra, uključujući pokretanje postupka za formiranje nove vlade. Odluka je donesena po službenoj dužnosti, na osnovu zahtjeva poslanika Srpske liste. Ustavni sud i međunarodna zajednica osudili su pritisak koji Kurti i njegova stranka vrše na najvišu pravosudnu instituciju u zemlji.

Egipatske vlasti tragaju za narukvicom starom 3.000 godina koja je nestala iz vodećeg muzeja u Kairu, izvijestio je BBC. Rijetka zlatna narukvica, ukrašena sfernim kuglicama od lapis lazulija, potiče iz vladavine kralja Amenemopea, faraona drevnog Egipta iz 21. dinastije, koji je vladao od 993. do 984. godine prije Krista. Egipatsko ministarstvo turizma i starina saopštilo je da je odmah poduzelo mjere nakon što je narukvica nestala iz laboratorija za restauraciju Egipatskog muzeja te da je slučaj proslijeđen policiji. Slika narukvice distribuirana je svim egipatskim zračnim lukama, lukama i graničnim prijelazima kao "mjera predostrožnosti za sprječavanje pokušaja krijumčarenja", dodaje ministarstvo. Formiran je i stručni odbor koji obavlja inventuru i pregled svih predmeta pohranjenih u laboratoriju za restauraciju. Ministarstvo je saopštilo da je svjesno odgodilo objavu o nestanku narukvice "kako bi osiguralo odgovarajuće uslove za nastavak istrage", ali nije preciziralo kada je nakit zadnji put viđen. Egipatski dnevnik Al-Misri al-Yawm izvijestio je da je nestanak uočen u proteklih nekoliko dana dok je osoblje muzeja pripremalo otpremu desetaka predmeta u Rim za izložbu koja se otvara sljedećeg mjeseca. Egipatski muzej u Kairu najstariji je arheološki muzej na Bliskom istoku. U njemu se čuva više od 170.000 predmeta, uključujući pozlaćenu drvenu masku za sprovod kralja Amenemopea. Nestanak narukvice dogodio se šest sedmica prije otvaranja Velikog egipatskog muzeja u bliskoj Gizi, gdje su premještena i biće izložena svjetski poznata blaga grobnice kralja Tutankamona.

Evropska unija (EU) je u srijedu predstavila svoj dosad najstrožiji plan za vršenje pritiska na Izrael da okonča rat u Pojasu Gaze, gdje su Palestinci prisiljeni da bježe pred tenkovima, dronovima i izraelskim trupama koje sve dublje ulaze u ovu ratom razorenu obalnu enklavu. Kaja Kallas, šefica vanjske politike EU, pozvala je 27 zemalja članica da povećaju carine na određene izraelske proizvode i uvedu sankcije protiv 10 lidera Hamasa, izraelskih doseljenika i dvojice članova kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua: ministra za nacionalnu sigurnost Itamara Ben-Gvira i ministra finansija Bezalela Smotricha. Hamas je EU, kao i Sjedinjene Američke Države, proglasila terorističkom organizacijom. "Ove mjere ne predlažemo da bismo kaznili Izrael ili izraelski narod, već da izvršimo pritisak na izraelsku vladu da promijeni kurs i okonča patnje ljudi u Gazi", rekla je Kallas. "Rat mora da se završi, patnje moraju da prestanu, a svi taoci moraju biti oslobođeni", dodala je. Sankcije bi podrazumijevale zamrzavanje imovine pojedinaca u Evropi i zabranu njihovog putovanja unutar EU. EU je najveći trgovinski partner Izraela, pa bi carine mogle imati značajne posljedice po izraelsku ekonomiju, koja je već uzdrmana troškovima dugotrajnog rata. Oko 32 miliona eura bilateralnih sredstava pod kontrolom Evropske komisije bilo bi odmah obustavljeno. Komisija također pruža podršku Palestinskoj upravi. Izrael negira da u Gazi postoji nestašica hrane i tvrdi da dozvoljava ulazak dovoljne količine humanitarne pomoći. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar poslao je pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, obećavši da se Izrael neće povinovati evropskoj kampanji. "Pritisak putem sankcija neće uspjeti. Država Izrael je ponosan i suveren narod, i nećemo se pokoriti prijetnjama dok je sigurnost Izraela ugrožena", napisao je u pismu. Podijeljena mišljenja unutar EUEvropska unija, koja broji 27 zemalja članica, bila je podijeljena tokom posljednjih 23 mjeseca rata u Pojasu Gaze. Nije jasno da li će većina članica podržati uvođenje sankcija i trgovinskih mjera. Krvoproliće u Gazi izazvalo je proteste u brojnim evropskim gradovima, od Amsterdama do Barselone, te pojačalo kritike na račun briselske birokratije zbog navodne nesposobnosti da izvrši stvarni pritisak na Izrael da obustavi vojne operacije i omogući veći priliv humanitarne pomoći. Broj poginulih u Gazi premašio je 67.000 Palestinaca od početka rata 7. oktobra 2023, prema zdravstvenim zvaničnicima iz enklave. Rat je započeo nakon napada koji je predvodio Hamas na jugu Izraela, u kojem su militanti ubili oko 1.200 ljudi i oteli 251 osobu, prema izraelskim zvaničnicima. "Predložena djelimična suspenzija je promišljen odgovor na sve hitniju situaciju", rekao je Maroš Šefčovič, trgovinski predstavnik Evropske komisije. Šta sadrži prijedlog?Ako dovoljan broj zemalja članica EU podrži prijedlog, tada bi se uvele carine u vrijednosti od oko 230 miliona eura na 37 posto izraelskih proizvoda koje EU uvozi, ukupne vrijednosti 15,9 milijardi eura, rekao je Šefčovič. Trenutno, EU ne naplaćuje carine na ovu kategoriju izraelskih proizvoda zahvaljujući Sporazumu o pridruživanju. Jedna analiza koju je diplomatski korpus EU proveo u junu pokazala je da je Izrael prekršio komponentu o ljudskim pravima tog sporazuma, poznatu kao Član 2. Evropski kritičari izraelske politike pozvali su na potpunu suspenziju trgovinskog sporazuma zbog rata u Gazi. Za sada, Evropska komisija predlaže ukidanje preferencijalne nulte carine za određene izraelske proizvode i primjenu carina Svjetske trgovinske organizacije, koje se kreću od 8 do 40 posto, ovisno o vrsti proizvoda. "Ne predlažemo obustavu trgovine s Izraelom, već obustavu trgovinskih povlastica", rekao je visoki evropski zvaničnik zadužen za komunikaciju s Evropskom komisijom, koji nije bio ovlašten da javno govori u skladu s politikom komisije. Prijedlog je uslijedio nakon prošlosedmične najave Ursule von der Leyen da će tražiti sankcije i djelimičnu obustavu trgovine s Izraelom zbog njegove vojne kampanje u Gazi, čime je odstupila od svog dosadašnjeg proizraelskog stava.

Porodice ubijenih u dva masakra na Cetinju neće odustati od svakodnevnih blokada magistrale Cetinje - Podgorica, dok država ne rasvijetli sve okolnosti koje su dovele do masovnih ubistava a odgovorni u institucijama ne budu snosili posljedice. To su predstavnici porodica ubijenih poručili premijeru Milojku Spajiću, na prvom razgovoru nakon osam mjeseci protesta. Vesna Pejović, čiji su kćerka i dva unuka ubijeni tokom masovnog ubistva u avgustu 2022, saopštila je da je sa premijerom Spajićem dogovoreno da se sagledaju svi aspekti postupanja policije u vrijeme zločina. Pejović je saopštila da je stekla utisak da premijer nije bio upoznat sa mnogim činjenicama: "Najdalje ćemo za 15 dana imati novi sastanak, jer premijer želi da sagleda sve. O mnogim stvarima nije bio upoznat. Prihvatio je sve što smo mu saopštili i reagovao je emotivno. Proteste nećemo obustaviti. Kad bude sprovedeno ono što je dogovoreno, obustavićemo blokade." Građani Cetinja od februara blokiraju magistralu na dva ili tri sata, kako bi na taj način skrenuli pažnju nadležnih na odgovornost zbog dva počinjena masovna ubistva u tom gradu. Prvo je počinjeno u avgustu 2022. kada je Vuk Borilović ubio 10 osoba, među kojima dvoje djece, a zatim je i sam ubijen. Drugo masovno ubistvo je počinio Aco Martinović 1. januara ove godine, kada je na više lokacija u gradu ubio 13 ljudi, među kojima i dvoje djece. Policija ga je pronašla nakon više od pet sati, kada je izvršio samoubistvo. To je izazvalo velike proteste u Crnoj Gori, kada je otvoreno pitanje da li nadležne bezbjednosne institucije mogu da zaštite građane i da li su učinili sve kako bi spriječili da se masovno ubistvo ponovi. I pored zahtjeva, niko iz državnih institucija nije podnio ostavku. Zahtjevi oštećenih porodicaProtestnim blokadama magistrale kod Cetinja traženo je od vlasti da sagledaju sve propuste u radu policije, tražena je politička odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, hitna smjena načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Gorana Jokića koga krive za neprofesionalno postupanje policije, te efikasniji rad tužilaštva i usvajanje rigoroznijeg zakona o kontroli oružja. Premijer Spajić do sada nije razgovarao sa oštećenim porodicama, a na razgovor je pristao nakon što su učesnici protesta najavili da će produžiti vrijeme blokade magistrale sa dva na tri sata svakodnevno i nedjeljom na četiri sata. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se sredinom avgusta sastao sa porodicama nastradalih kada je saopštio da zahtijeva hitno usvajanje zakona koji će pooštriti kriterijume za posjedovanje oružja. Vlada je početkom ove godine započela rad na izmjeni zakona o oružju. Iz kabineta premijera Spajića nije poslato zvanično saopštenje medijima, već je nezvanično rečeno da će novi sastanak sa predstavnicima oštećenih porodica biti održan za 15 dana, a da je u toku rad na izmjeni zakonskih rješenja koja se odnose na kontrolu oružja. Izvještaj Ombudsmana potvrdio sumnje oštećenih porodicaKada je riječ o masovnom ubistvu iz 2022. na Cetinju, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava Mirjana Radović je sačinila izvještaj u kome je između ostalog konstatovano da je policija povrijedila pravo na život žrtvama masovnog zločina i konstatovala niz propusta. Tako je saopšteno da policajci prilikom intervencije nisu imali dovoljno zaštitne opreme, adekvatno oružje na raspolaganju i nedovoljno obuke za krizne situacije. Policijski helikopter je tog dana bio u kvaru, a policija je kasnila s davanjem informacija javnosti, čime je dodatno pojačana uznemirenost građana, a registrovana je i neefikasna procedura međusobnog obavještavanja rukovodnog kadra. Utvrđeno je da je poziv za angažovanje posebne specijalne jedinice upućen tek 22 minuta nakon prve prijave. Takođe, u izvještaju Ombusmana je naglašeno da nadležna tužilaštva nisu blagovremeno ni temeljno ispitali sve aspekte postupanja policije.

Poslanik iz Bujanovca Šaip Kamberi saopštio je u sredu da je podneo zahtev za formiranje posebnog parlamentarnog odbora koji bi istražio slučajeve smrti albanskih vojnika u tadašnjoj jugoslovenskoj vojsci tokom 1980-ih godina. Kamberi je ovaj zahtev uputio predsednici Skupštine Srbije, Ani Brnabić, u trenutku kada se Srbija priprema da ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka. U objavi na svom profilu na Fejsbuku, Kamberi je zatražio rasvetljavanje smrti 135 albanskih vojnika u redovima Jugoslovenske narodne armije (JNA) tokom 1980-ih. "Mnogi od ovih slučajeva, registrovani kao 'samoubistva', 'nesreće' ili 'disciplinski prekršaji', porodice žrtava su smatrale sumnjivim, jer su često prijavljivali tragove nasilja na telima koja su im vraćena", rekao je Kamberi. Dodao je da je nedostatak nezavisnih istraga i transparentnosti u vezi sa tim ubistvima učvrstio uverenje da "imamo posla sa ubistvima iz etničkih i političkih motiva, u periodu kada su se Albanci u JNA suočavali sa diskriminacijom, stigmatizacijom i otvorenim neprijateljstvom". "Ovaj fenomen ostao je tih i nedokumentovan u javnom diskursu u Srbiji, što odražava ozbiljan nedostatak suočavanja s prošlošću i institucionalne diskriminacije prema Albancima", naglasio je on. Kamberi je istakao da bi komisija, ukoliko bude odobrena, uključivala i predstavnike civilnog društva i albanske zajednice. Vraćanje obaveznog vojnog roka u SrbijiPrema rečima Kamberija, ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka izaziva zabrinutost među Albancima u Preševskoj dolini zbog "bolnih istorijskih iskustava diskriminatorskog tretmana i tragedija koje su u prošlosti doživeli mladi Albanci tokom služenja u JNA". U Srbiji živi više od 60.000 Albanaca, koji čine četvrtu po veličini manjinsku zajednicu, prema poslednjem popisu stanovništva iz 2022. godine. Albanci u Preševskoj dolini – termin koji obuhvata Preševo, Medveđu i Bujanovac, opštine na jugu Srbije sa većinskim albanskim stanovništvom – neprestano se žale na diskriminaciju. U međunarodnim izveštajima, Preševska dolina se opisuje kao potpuno izolovana i navodi se da pažnju dobija samo u vreme izbora. Srpske vlasti su prošle godine pokrenule proces vraćanja obaveznog vojnog roka. Prošlog leta, Vlada Srbije je najavila da će obavezno služenje vojske, koje je ukinuto 1. januara 2011. godine, biti ponovo uvedeno 2025. godine. Ove nedelje, načelnik Generalštaba Vojske Srbije, Milan Mojsilović, izjavio je da zemlja nije odustala od ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka, ali je dodao da se sprovode intenzivne pripreme. Prema njegovim rečima, uložena su značajna sredstva u renoviranje kasarni i nabavku opreme. Dodao je i da će sledeći korak biti "usklađivanje pravnog okvira sa onim što želimo, 75 dana vojnog roka", te da se očekuje da Skupština Srbije usvoji zakon o tom pitanju.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ni na sjednici 17. septembra nije usvojilo reformsku agendu koja je jedan od preduslova da BiH dobije sredstva iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Rok za dostavljanja konačne verzije plana reformi istekao je prošle godine, nakon čega je iznos planiran za BiH umanjen za deset posto, a novi rok koji je Evropska komisija postavila je 30. septembar. Ako je ne dostave na vrijeme BiH bi mogla izgubiti dodatnih oko 100 miliona evra iz fonda koji je za BiH prvobitno iznosio blizu milijardu evra. "I dalje sam optimistična u vezi usvajanja Nacrta reformske agende, iako dokument danas nije dobio potrebnu podršku", izjavila je nakon sjednice predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto. Krišto je kazala da su nadležne institucije imale 772 komentara koje je trebalo usaglasiti i da je "zamolila kolegu Košarca (Staša Košarac, ministar vanjske trgovine) da nas što prije obavijesti o spremnosti za nastavak postupka, bilo u 2, 3 ili 5 dana". "Nevjerovatno mi je da je neko protiv ovoga, a nije mi nevjerovatno da je SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata na čijem čelu je Milorad Dodik) protiv ovoga. Jedini razlog da neko ruši je da ne želi napredak za BiH. Ovo nije samo da kočite napredak, nego držite kao taoce sve građane", kazao je nakon sjednice Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH. Forto je ocijenio da se politika SNSD-a, koji ima dva ministra iz reda srpskog naroda u državnoj vladi i gdje za svaku odluku mora glasati najmanje jedan, "ne može objasniti drugačije nego da svi rade za jednog čovjeka". "On pokušava ucijeniti cijelu državu i međunarodnu zajednicu da bi sebi skinuo sankcije. On ne traži bolji status za RS, nego bolji status za sebe", dodao je Forto koji je predsjednik vladajuće Naše stranke. Ministar vanjske trgovine Staša Košarac, kadar SNSD-a, kazao je da "treba još vremena da se usaglase još neki elementi" i da se "mora obezbijediti vidljivost institucija Republike Srpske u svim procesima". "Naravno da je za nas značajna vidljivost institucija RS u implementaciji koraka iz Reformske agende. Mislim da je iz toga razloga je i takva odluka u prvom krugu glasanja. Imamo i drugi krug", kazao je Košarac koji je glasao protiv usvajanja reformske agende. BiH je izgubila 108 miliona eura u julu, jer nije ispoštovala rokove. Taj novac je preusmjeren drugim državama u regiji. Iako je Vijeće ministara krajem juna usvojilo Nacrt reformske agende, od tada do danas vlasti na svim nivoima nisu ništa uradile po pitanju njenog usvajanja. Vlasti u BiH ne mogu da se dogovore o planu reformi skoro dvije godine, jer se entiteti i kantoni spore oko nadležnosti, zakona i reformi u više sektora, poput obrazovanja, socijalne politike i tržište rada. Vladajući se spore i o novom zakonu o državnom sudu i tužiteljstvu te Ustavnom sudu BiH. Vlasti u Bosni i Hercegovini planirale su kandidovati infrastrukturne projekte vrijedne više od 2,3 milijarde eura. Novcem EU BiH je planirala završiti radove na panevropskom Koridoru 5C koji bi povezao hrvatsku Luku Ploče sve do Budimpešte. Planirana je i modernizacija željezničke mreže, te su kandidovani i važni energetski projekti i rekonstrukcija prenosne mreže, digitalizacija zemlje. Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan ukupno sadrži šest milijardi eura, od čega su četiri milijarde povoljni krediti, dok su dvije milijarde nepovratna sredstva. Novac iz ovog fonda se isplaćuje dva puta godišnje. Srbija je do sada već povukla preko 110 miliona eura, Albanija 65 miliona, a Crna Gora 27 miliona eura. Svi projekti iz Plana rasta moraju biti završeni do kraja 2027. godine, a produženja rokova neće biti.

Udovica ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, Julija, izjavila je u sredu da laboratorijski testovi obavljeni van Rusije pokazuju da je njen suprug otrovan u arktičkom zatvoru gde je umro pod misterioznim okolnostima u februaru 2024. godine. U video izjavi na društvenim mrežama, Navaljna je rekla da su pristalice njenog pokojnog supruga dobile i prokrijumčarile njegove biološke uzorke iz Rusije. Laboratorije u dve zemlje analizirale su uzorke nezavisno i "došle do istog zaključka: Aleksej je ubijen; preciznije, otrovan je", rekla je ona. Navaljna nije identifikovala laboratorije niti je iznela detalje o njihovim nalazima, pozivajući ih da ih javno objave. Medij The Insider fokusiran na Rusiju prošle godine je izvestio da dokumenti ukazuju na da je Navaljni, borac protiv korupcije koji je radio na razotkrivanju navodno nezakonito stečene imovine predsednika Vladimira Putina i njegovog užeg kruga, bio otrovan. Navaljni, koji je služio 19-godišnju kaznu u zatvoru poznatom kao "Polarni vuk" po optužbama koje se smatraju politički motivisanim. Navaljan je rekla da je on tsamo prebačen u okviru smišljenog plana, mada nije iznela direktne dokaze koji bi potkrepili tu tvrdnju. Ona je rekla da je Arkadij Gostev, šef Federalne zatvorske službe (FSIN), pregledao udaljeni objekat u aprilu 2023. i ponovo u decembru, neposredno pre premeštaja Navaljnog. "Zašto je ta udaljena, zatvorena i surova (zatvorska) kolonija bila tako privlačna? Možda zato što ih ništa i niko tamo nije mogao sprečiti da završe posao. I oni su ga završili", rekla je Navaljna u ruskoj verziji izjave, koja je objavljena na Jutjubu (YouTube). Ona je rekla da svedočenja pet članova zatvorskog osoblja sugerišu da se zdravlje Navaljnog brzo pogoršalo u poslednjim nedeljama njegovog života. On se 3. februara žalio na bol u nozi i nakratko je pregledan u zatvorskoj medicinskoj ordinaciji, gde su mu izmereni samo krvni pritisak i temperatura. Zatražio je da poseti neurologa, ali nijedan specijalista nije bio dostupan. Navaljni je kasnije u pismu napisao da je zatvorska medicinska ordinacija delovala "namešteno" i da joj nedostaju pravi lekari. Navaljni je 14. februara premešten iz ćelije 19 u ćeliju 16, samicu za kazne. Dva dana kasnije, ponovo je prijavio bol u nozi. Tokom šetnje na otvorenom, rekao je čuvarima da se ne oseća dobro. Svedočenje očevidaca koje je Navaljna citirala navodi da je čučao i govorio da je bolestan. Na kraju je vraćen u ćeliju bez medicinske nege. Navodno je imao bolove u grudima i stomaku, konvulzije i povraćao je pre nego što je ostavljen sam u agoniji. Navaljna je rekla da je njen suprug na kraju odnet u medicinsku ordinaciju, ali je već izgubio svest. Zatvorska hitna pomoć je pozvana tek u 13.25 po lokalnom vremenu, više od 40 minuta posle njegovih prvih tegoba. Uprkos pokušajima reanimacije, Navaljni je proglašen mrtvim. Zvanično saopštenje filijale FSIN-a u Jamalo-Neneckom autonomnom okrugu navodi da se Navaljni "osećao loše posle šetnje, skoro odmah je izgubio svest i nije mogao biti oživljen uprkos pokušajima reanimacije". Njegovo telo je bilo skriveno od majke nedelju dana, što je izazvalo sumnje među njegovim sledbenicima. "Izjavljujem da je Vladimir Putin kriv za ubistvo mog muža, Alekseja Navaljnog", izjavila je Navaljna, bez pružanja dokaza. "Optužujem ruske bezbednosne službe da razvijaju zabranjeno hemijsko i biološko oružje. Zahtevam da laboratorije koje su sprovele studije objave svoje rezultate. Prestanite da se igrate s Putinom iz nekih viših razloga", dodala je ona. Mediji, uključujući list Volstrit žurnal (The Wall Street Journal) i agenciju AP, izvestili su da su američke obaveštajne agencije utvrdile da Putin verovatno nije naredio ubistvo Navaljnog. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u sredu da nije upoznat s novom tvrdnjom Navaljne. Navaljna nije imenovala laboratorije koje su sprovele testove niti zemlje u kojima se nalaze. Činilo se da je sugerisala da bi rezultati mogli biti zadržani iz "političkih razloga", ali nije pojasnila ko bi mogao da blokira njihovo objavljivanje. Smrt Navaljnog je naišla na široke međunarodne osude, a zapadne vlade smatraju Kremlj odgovornim za njegovo zatvaranje i zlostavljanje. Godinama najistaknutiji ruski opozicioni lider godinama jedva je preživeo trovanje nervnim agensom vojne namene u Sibiru 2020. godine, za šta je okrivio Putina i Federalnu službu bezbednosti. Kada se vratio u Rusiju u januaru 2021. godine posle lečenja u Nemačkoj, uhapšen je po dolasku i ostao je iza rešetaka do smrti.

Evropska federacija novinara (European Journalists Federation - EFJ) osudila je 17. septembra nove pretnje smrću koje su dobili novinar i univerzitetski profesor iz Novog Sada Dinko Gruhonjić i njegova porodica i zatražila da odgovorni za to budu procesuirani. "Novinar Dinko Gruhonjić dobio je nove pretnje smrću, što ukazuje na obrazac napada na nezavisne novinare, koji su podstaknuti kampanjama blaćenja od strane javnih zvaničnika i provladinih tabloida. Pozivamo na procesuiranje odgovornih za pretnje protiv Gruhonjića, koje traju od marta 2024. godine", naveo je EFJ u saopštenju. Komitet za zaštitu novinara (CPJ) iz Njujorka saopštio je 16. septembra da je uznemiren zbog novog talasa pretnji smrću i poruka mržnje usmerenih protiv novinara, univerzitetskog profesora i borca za slobodu Dinka Gruhonjića. "Srbija mora hitno da reaguje - da procesuira počinioce i obezbedi njegovu i bezbednost njegove porodice", naveo je CPJ u saopštenju za javnost. Gruhonjiću je nedavno upućena pretnja u vidu pisma koje je stiglo na adresu Filozofskog fakulteta na kojem radi kao profesor, a koje je potpisano sa "Pozdrav od Ratka Mladića". "A sada začepi ta ustaška usta da ne bude kasno!", navodi se, između ostalog, u pismu. Gruhonjić je nedavno prijavio i pretnje koje je dobio putem SMS poruke u kojoj je pisalo "Smrt porodici Gruhonjić!" Mehanizam Mapiranje slobode medija (Mapping Media Freedom), koji vodi Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF) i koji je deo Brzog odgovora na ugrožavanje slobode medija (Media Freedom Rapid Response - MFRR), evropskog mehanizma koji prati, nadgleda i reaguje na kršenja slobode štampe i medija u državama članicama EU i zemljama kandidatima, takođe je osudio pretnje upućene Gruhonjiću i njegovoj porodici. Podsetili su da je Gruhonjić stalna meta napada provladinih tabloida i kampanja blaćenja koje podstiču javni funkcioneri, s ciljem da ga predstave kao političkog protivnika, što je rezultiralo ozbiljnim pretnjama, uključujući i one smrću. Preteći grafiti na ulazu u zgradu u kojoj Gruhonjić u Novom Sadu živi sa porodicom podstakli su konzorcijum MFRR da mu prošle godine obezbedi mere zaštite. "Usred aktuelnih antikorupcijskih protesta zbog smrtonosnog urušavanja krova železničke stanice u Novom Sadu, novinar je neprestano na meti i čak optuživan da vodi 'obojenu revoluciju' zbog podrške svojim studentima novinarstva i zbog posvećenosti nezavisnom pisanju", piše u saopštenju. I Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) zatražila je istragu o novoj pretnji smrću upućenoj Gruhonjiću i njegovoj porodici. Gruhonjić je oba slučaja pretnji smrću prijavio nadležnim organima u Srbiji.

Poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Branislav Borenović dobio je policijsku zaštitu, potvrđeno je u sredu za Radio Slobodna Evropa. Borenović je za RSE rekao da je zaštitu naložila Direkcija za koordinacija policijskih tijela BiH, u skladu sa bezbjednosnim procjenama i zakonskim procedurama. Ovaj državni poslanik je napadnut u Banjaluci 5. septembra naveče, u trenutku izlaska iz automobila, kada su mu pritrčala dvojica maskiranih napadača i poprskala ga biber sprejom. Okružno javno tužilaštvo Banjaluka i policija pokrenuli su istragu kako bi pronašli počinioce. Borenović kaže da još uvijek nema informacija o toku istrage, te da počinioci i dalje nisu identifikovani. Snimak napada objavio je na društvenim mrežama.

Tri godine posle smrti Mahse Amini, iranske vlasti i dalje sprečavaju njenu porodicu da održi komemoraciju za 22-godišnjakinju koja je preminula dok je bila u pritvoru policije za moral zbog navodnog kršenja zakona o nošenju pokrivala za glavu. Izvor blizak porodici rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) 16. septembra, na treću godišnjicu smrti Amini, da je njenog oca Amdžada Aminija pozvao obaveštajni zvaničnik u Sagezu, u iranskoj provinciji Kurdistan, i upozorio da ne radi ništa za obeležavanje njene smrti. Amaterski video snimci objavljeni na internetu pokazuju da su prodavnice u Sagezu zatvorene 16. septembra u okviru, kako je navedeno, štrajka lokalnih vlasnika prodavnica povodom godišnjice. Izvor, koji je želeo da ne bude imenovan, rekao je da su snage bezbednosti stacionirane ispred porodične kuće u Sagezu od 14. septembra i da prate kretanje članova porodice. Prema izvoru, snage bezbednosti su takođe blokirale pristup groblju Aiči – gde je Amini sahranjena – kako bi sprečile posetioce da dođu do njenog groba. Porodici je takođe zabranjeno da poseti lokaciju. Izvori Radija Farda dodali su da su vlasti blokirale pristupne puteve groblju ispuštanjem vode iz brane Čerag Veis u korito reke Sakkez. Slične mere su preduzete prošle godine na drugu godišnjicu smrti Amini koja je izazvala proteste širom Irana. Tokom tih protesta 2022. žene su skinule marame, a mnoge su skandirale protiv klerikalnog establišmenta, uključujući protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija. Vlasti su odgovorile upotrebom sile, ubivši više od 500 ljudi i uhapsivši više od 20.000. Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) je u saopštenju povodom godišnjice naveo da vlasti nisu sprovele efikasne, nepristrasne i nezavisne istrage o teškim kršenjima ljudskih prava i zločinima prema međunarodnom pravu tokom i posle protesta "Žene, život, sloboda" 2022. godine. Ta organizacija za ljudska prava dodala je da je treća godišnjica protesta "jasan podsetnik za zabrinute vlade da traže krivičnu odgovornost i druge puteve ka pravdi za žrtve i njihove porodice". "Žrtve i njihove porodice koje su pretrpele brutalno nasilje od iranskih vlasti nemaju mogućnost da dobiju pravdu, jer su oni koji bi trebalo da obezbede nadoknadu štete sami umešani u kršenja zakona i zločine i štite druge odgovorne od odgovornosti“, rekla je Bahar Saba, istraživačica za Iran u Hjuman rajts voču.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD)Donald Trump stigao je u Veliku Britaniju u svoj drugi državni posjet, koji je započeo svečanim dočekom u dvorcu Windsor. Posjet obilježavaju raskošne ceremonije, najstrože sigurnosne mjere i protesti. Trumpa i prvu damu Melaniju u Windsoru su dočekali kralj Charles i kraljica Camilla. U kočijskoj povorci kroz kraljevski posjed s njima su se vozili i princ William s princezom Catherine, kao i princ i princeza od Walesa. Procesija je bila praćena počasnim stražama i izvedbom američke i britanske himne. Trump i kralj Charles ušli su u dvorac Windsor na privatni ručak nakon završetka svečane procesije. Ostatak dana biće obilježen zajedničkim preletom britanskog i američkog ratnog zrakoplovstva. Nakon toga, američki predsjednik položiće vijenac na grob kraljice Elizabete II. u kapeli svetog Jurja, a navečer je predviđen državni banket u velikoj dvorani svetog Jurja u dvorcu Windsor. Britanska vlada najavila je da će ovo biti najveći vojni ceremonijalni doček za državnu posetu u živom sjećanju. Trump, obožavalac kraljevske porodice, nije krio oduševljenje što nije samo prvi američki lider već i prvi izabrani političar koga je britanski monarh pozvao u dvije posjete. "Volim kralja Charlesa", naveo je u februaru na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Premijer Keir Starmer se nada da će iskoristiti taj osjećaj u korist Velike Britanije, dok njegova vlada nastoji da iskoristi posjetu da učvrsti "posebne odnose" dvije zemlje, produbi ekonomske veze, obezbjedi milijarde dolara investicija, razgovara o carinama i izvrši pritisak na američkog predsjednika u vezi s Ukrajinom. Već je bilo važnih najava kompanija poput Google i sporazuma o nuklearnoj energiji. "U osnovi, tamo sam i zbog trgovine. Žele da vide da li mogu malo da poboljšaju trgovinski sporazum. Postigli smo dogovor i to je odličan dogovor. I ja sam tu da im pomognem", rekao je Trump kada je u utorak krenuo iz Bijele kuće. "Željeli bi da vide da li mogu da dobiju malo bolji dogovor, pa ćemo razgovarati sa njima", rekao je on. Portparol Starmera je opisao državnu posjetu kao "istorijsku priliku" koja dolazi "u ključnom trenutku za globalnu stabilnost i bezbednost". Kraljevska porodica će predsjedniku i prvoj dami pokazati istorijske predmete iz Kraljevske kolekcije koji se odnose na SAD, prije nego što Trampovi posjete kapelu Svetog Đorđa, posljednje počivalište kraljice Elizabete koja je ugostila Trumpa tokom njegove prve državne posjete 2019. godine, gdje će položiti vijenac na njen grob. Potom će uslijediti prelet vojnih aviona prije državnog banketa na kojem će kralj i predsjednik održati govore. Na snazi su jake bezbjednosne mere, s velikom policijskom operacijom u Vindzoru, dok je 1.600 policajaca raspoređeno u Londonu kako bi se nosili sa protestom "Zaustavite Trampovu koaliciju". Za samog Charlesa, posjeta bi mogla da donese pomiješana osjećanja. On očigledno ima malo zajedničkog sa Trumpom, poslije 50 godina zalaganja za životnu sredinu i harmonije među religijama, ali i nedavne čvrste podrške Kanadi čiji je zvanično šef države. Posjeta će mu, takođe, pružiti najveću globalnu pažnju od njegovog krunisanja. U četvrtak će se dešavanja premestiti u Starmerovu seosku rezidenciju Čekers, gde će fokus biti na geopolitici. Premijer se nada da će kraljevska pompa pomoći u izbegavanju pitanja kao što je sloboda govora u Velikoj Britaniji, koja je izazvala kritike u američkoj administraciji, ili posljedice smjene Petera Mandelsona s mjesta ambasadora Velike Britanije u Vašingtonu. Mandelson je smijenjen zbog veza s osuđenim seksualnim prestupnikom Jeffreyem Epsteinom, a to bi moglo dovesti do nezgodnih pitanja za Starmera i Trumpa, čiji je odnos s njim takođe pod lupom. Izvor: Reuters

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozvao je na ubrzanje evakuacije Palestinaca iz grada Gaze dok Izrael započinje veliku kopnenu ofanzivu, ističući da će to pomoći u brzom završetku rata. "Trenutno stanovnici napuštaju grad Gazu, a dosad je gotovo 400.000 njih već otišlo", izjavio je Netanyahu, dodajući da je na sastanku u komandnom bunkeru Izraelskih odbrambenih snaga (IDF)-a u Tel Avivu 16. septembra "naredio da se pronađu načini kako im olakšati odlazak". "Oni žele otići, žele napustiti grad jer to žele - odgovaraju nama, a ne Hamasu, koji u njih povremeno čak i puca da ih zaustavi u tome", rekao je. Istaknuo je da je napor da se stanovnici evakuiraju prije velike ofanzive "uspješan, ali ga treba intenzivirati - pomoći i ubrzati - jer nam je u interesu da rat završi brzo, a ne porazom". Oštro je osudio izjave drugih zemalja koje smatraju da Palestincima ne treba dopustiti odlazak iz Gaze i da ih treba zadržati pod svaku cijenu. "Za razliku od drugih ratnih područja, oni kažu da je pogrešno pustiti ih da odu. Ja mislim suprotno - pogrešno je spriječiti ih da odu", rekao je. Rat u Gazi je počeo kada je Hamas 7. oktobra napao jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi i zarobivši 251 osobu. Kao posljedica izraelske odmazde, u Gazi je ubijeno više od 64.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi – brojke koje Ujedinjene nacije smatraju vjerodostojnim.

Dvadesetdvogodišnji Tyler Robinson optužen je za ubistvo konzervativnog aktiviste Charlieja Kirka (31), koji je ustrijeljen tokom skupa prošle srijede. Robinson, porijetlom iz Washingtona u Utahu, u utorak se pojavljuje pred sudom, a tereti ga se za teško ubistvo i ometanje pravde. Tužitelji su najavili kako će za Robinsona tražiti smrtnu kaznu. Prema navodima, 22-godišnjak je nakon ubistva navodno naredio svom cimeru da izbriše "inkriminirajuće poruke" o zločinu te da "šuti" ako ga policija bude ispitivala. Kirk, politički aktivist i bliski saveznik američkog predsjednika Donalda Trumpa, ubijen je na jednom od svojih skupova na Univerzitetu Utah Valley. Preminuo je nakon što je pogođen metkom u vrat. Pucnjava je izazvala paniku među prestravljenom publikom koja je pokušala pobjeći, nakon čega je FBI pokrenuo opsežnu potragu. Robinson je uhapšen nedugo nakon događaja i od tada se nalazi u pritvoru bez mogućnosti kaucije. Istražitelji su ispitali njegovu rodbinu i proveli pretres porodične kuće, koja se nalazi oko 385 kilometara jugozapadno od mjesta pucnjave.

Ruski državni operater naftovoda Transnjeft upozorio je proizvođače da bi mogli biti prisiljeni na smanjenje proizvodnje, nakon što su ukrajinski dronovi oštetili ključne izvozne luke i rafinerije, potvrdila su tri izvora iz industrije za Reuters. Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada Ukrajina pojačava napade na rusku energetsku infrastrukturu s ciljem da oslabi prihode Kremlja. Ukrajinske snage pogodile su najmanje deset rafinerija od prošle godine, smanjujući ruske rafinerijske kapacitete za gotovo petinu, prema Reutersu. Transnjeft, koji pokriva više od 80 posto ruske proizvodnje sirove nafte, ograničio je mogućnost skladištenja nafte u svojim naftovodima i upozorio da bi mogao primati manje nafte ako infrastruktura pretrpi daljnja oštećenja, izvijestio je Reuters. Predsjednik Volodimir Zelenski opisao je napade dronovima na ruske energetske objekte kao "sankcije koje najbrže djeluju". Kijev tvrdi da su naftna postrojenja legitimni vojni ciljevi jer financiraju i potiču rat Moskve protiv Ukrajine. Ukrajinske snage rano 16. septembra napale su rafineriju u Saratovu, izazvavši eksplozije i požar u postrojenju, objavio je Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine. Saratovska rafinerija proizvodi preko 20 vrsta naftnih derivata, uključujući benzin, dizelsko gorivo, loživo ulje, bitumen i druge proizvode. Volumen prerade iznosio je 4,8 miliona tona u 2023. godini. Rafinerija se nalazi u jugozapadnoj Rusiji, oko 150 kilometara od granice s Kazahstanom i gotovo 600 kilometara istočno od linije fronta u Ukrajini. Ruski naftni i plinski sektor dugo je bio ključni izvor državnih prihoda, osiguravajući između trećine i polovice saveznog budžeta. Iako je zemlja uspjela preusmjeriti velik dio sirove nafte azijskim kupcima unatoč zapadnim sankcijama, ponovljeni napadi dronovima izazvali su obustave, poremetili izvoz i produbili domaću nestašicu goriva. Prošle sedmice, ukrajinski dronovi pogodili su najveću rusku luku za utovar nafte, Primorsk, privremeno zaustavljajući rad, te rafineriju Kiriši u Lenjingradskoj oblasti, jednu od najvećih u zemlji s godišnjim kapacitetom prerade od 60 miliona tona. Lokacija Kiriši bila je meta napada i u martu, navela je ukrajinska vojna obavještajna služba.

Premijer Srbije Đuro Macut i potpredsednik Stalnog komiteta Svekineskog narodnog kongresa Peng Ćinghua (Qinghua) izjavili su nakon sastanka 16. septembra u Beogradu da će Srbija i Kina nastaviti da "produbljuju partnerstvo kroz zajedničke ekonomske projekte i blisku političku saradnju". U saopštenju Vlade Srbije navodi se da su Macut i Ćinghua zaključili da će dve države to nastaviti da rade u duhu prijateljstva i uzajamne podrške. Macut je, kako je saopšteno iz Vlade Srbije, istakao značaj strateškog partnerstva Srbije i Kine i izgradnju odnosa sa zajedničkom budućnošću, te naglasio prijateljske odnose i dobru saradnju predsednika dve države. Dodao je da zajednički projekti doprinose ekonomskom razvoju i dobrobiti građana obe države. U saopštenju Vlade Srbije navodi se da je Ćinghua istakao da Kina Srbiju prepoznaje kao važnog prijatelja i partnera i da će nastaviti da podržava mir, stabilnost i razvoj zemlje, kao i njene napore u očuvanju suvereniteta i nezavisnosti na međunarodnoj sceni. Srbija je deo kineske državne inicijative "Pojas i put" sa zemljama Centralne i Istočne Evrope za ponovno otvaranje zapadnih trgovinskih kanala. Infrastrukturni projekti u okviru te inicijative čine okosnicu ekonomskih odnosa dve zemlje. Srpsko-kineski infrastrukturni projekat modernizacije pruge koja povezuje Srbiju i Mađarsku pod lupom je istražnih organa Srbije zbog moguće korupcije, nakon urušavanja betonske nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 ljudi. Izvođač na rekonstrukciji i modernizaciji deonice pruge Novi Sad – Subotica u okviru koje je i stanična zgrada u Novom Sadu, je konzorciju kineskih kompanija China Railway International (CRIC) i China Communications Construction Company (CCCC), koje su osim na modernizaciji pruge od Novog Sada do granice sa Mađarskom, angažovane na najmanje šest infrastrukturnih projekata u Srbiji. Od 13 osoba koje Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i korupciju, njih pet, među kojima su i dva bivša ministra u Vladi Srbije, pod sumnjom su da su kineskom izvođaču "pribavili imovinsku korist" od najmanje 18,7 miliona dolara, a budžet oštetili za 115,6 miliona dolara. Sa dolaskom Srpske napredne stranke na vlast 2012. Srbija je intenzivirala saradnju sa tom dalekoistočnom zemljom. Godine 2016. potpisan je Sporazum o strateškom partnerstvu, a 2024. tokom posete kineskog predsednika Si Đinpinga (Xi Jinping) Beogradu odnosi dve zemlje su sa strateškog partnerstva podignuti na nivo "zajednica za zajedničkom budućnošću". Iste godine, u julu, na snagu je stupio i Sporazum i slobodnoj trgovini dogovoren između kineskog predsednika Si Đinpinga i predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Zbog intenziviranja saradnje političke i ekonomske saradnje Srbije sa Kinom na adresu zvaničnog Beograda u više navrata stizale su kritike i upozorenja iz Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, čijem članstvu Srbija teži. Vučić i premijer Slovačke jedini su evropski lideri koji su u Pekingu prisutvovali vojnoj paradi kojom Kina obeležava 80 godišnjicu od završetka Drugog svetskog rata. Tokom posete Pekingu, Vučić je najavio moguće dodatne nabavke naoružanja iz Kine.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je 16. septembra da Evropska unija (EU) ostaje zabrinuta za stanje vladavine prava u državama kandidatima za članstvo, iako u njima postoji opipljiv napredak u toj sferi. "Mešanje u sudske postupke, pritisci na zvaničnike koji istražuju korupciju i politizacija medijskih regulatora opstaju, što je neprihvatljivo", rekla je Kos novinarima na konferenciji Saveta EU za opšte poslove, nakon diskusije ministara više zemalja članica i kandidata za članstvo o vladavini prava u EU. Tim Savetom trenutno predsedava Danska, a njena ministarka za evropske poslove Mari Bjere izjavila je da je vladavina prava u EU trenutno njena najvažnija vrednost. Bjere je rekla da su ministri tokom diskusije razgovarali o stanju vladavine prava u državama Zapadnog Balkana, sa osvrtom na Izveštaj koji je na tu temu Evropska komisija (EK) objavila u julu ove godine. Na diskusiji Saveta EU učestvovali su i ministri za evropske integracije Srbije, Albanije, Crne Gore i Severne Makedonije, koji se nisu oglasili o ishodu razgovora, prenela je agencija Beta. Kos je dodala da se članice EU oslanjaju na vladavinu prava, koja podrazumeva nezavisno pravosuđe, izbore i medije, kao i da zemlje koje pretenduju na članstvo, a ne mogu da garantuju određen nivo vladavine prava, ne mogu da uđu u Uniju. Ona je navela i da su države Zapadnog Balkana trenutno "u centru procesa proširenja", a da im vladavina prava garantuje slobodu i snagu u tom procesu. "Jasno je da, ukoliko kandidati ne poštuju sprovođenje vladavine prava u svojim zemljama, oni neće moći da budu članovi Unije", rekla je Kos. Bjere i Kos su govorile i o uvođenju dodatnih sankcija Rusiji, a one su zaključile da je potrebna jača evropska podrška Ukrajini, kao i jači otpor Rusiji. "Rusija je pretnja po EU. Moramo da pokažemo odlučnost i izvršimo dodatan pritisak na nju", rekla je Bjere. Od svih država Zapadnog Balkana, jedino se Srbija nije priključila sankcijama EU protiv Rusije. Najviši zvaničnici Srbije i dalje održavaju bliske odnose sa Kremljom, uprkos pozivima iz Brisela da je Srbija u obavezi, kao država kandidat za članstvo u EU, da postepeno uskladi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa evropskom.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je Evropu da ubrza uspostavljanje vazdušne odbrane nakon što je Rusija ponovo bombardovala ukrajinski grad Zaporožje, pri čemu je povrijeđeno najmanje 13 osoba, uključujući dvoje djece. Zelenski je u objavi na društvenim mrežama 16. septembra rekao da su ruske rakete "namjerno ispaljene da bi zastrašile naš narod", pri čemu je oštećeno "mnogo stambenih zgrada". Dodao je da je od početka septembra Moskva lansirala više od 3.500 dronova, skoro 190 raketa i više od 2.500 avionskih bombi na ciljeve unutar Ukrajine, kao i da su zabilježene "provokacije protiv naših partnera". "Upravo je ovo vrsta vazdušnog terora protiv koje Ukrajina poziva na zajedničku odbranu – kako niko ne bi morao da u žurbi podiže borbene avione i osjeća ruski pritisak na svojim granicama", napisao je Zelenski. "Sada je trenutak da se sprovede zajednička zaštita evropskog neba kroz višeslojni sistem vazdušne odbrane. Sve tehnologije za to već postoje. Potrebne su investicije i odlučnost – snažne akcije i odluke svih naših partnera." Pitanje odbrane od ruskih dronova, čije je korišćenje naglo poraslo tokom više od tri godine rata protiv Ukrajine, postalo je ključna tema nakon što je više od deset ruskih dronova prošle sedmice ušlo u Poljsku, a zatim je jedan dron prekršio i vazdušni prostor NATO-a u Rumuniji. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je u svom godišnjem govoru o stanju Evropske unije jasno poručila da EU mora pojačati odbranu od dronova, najavivši kredit od 6 milijardi eura za ulazak u "savez dronova" sa Ukrajinom. Predsjednica Evropske komisije predložila je inicijativu pod nazivom "Nadzor istočnog krila", koja bi, kako je rekla, omogućila "praćenje kretanja iz vazduha u realnom vremenu" od Baltičkog do Crnog mora. Von der Leyen se takođe obavezala da će izgraditi "zid od dronova" – projekat koji je njena komisija ranije odbila da finansira kada su Estonija, Letonija i Litvanija početkom godine tražile sredstva iz EU za tu svrhu. Za sada ima malo konkretnih detalja: nema tačnih budžetskih brojki, preciznog geografskog obuhvata niti vremenskog okvira, osim što se očekuje da Evropska komisija u oktobru predstavi plan sa novim zajedničkim projektima odbrane. "U ovim pograničnim zemljama moramo zajedno sa Ukrajinom da izgradimo 'zid od dronova' i uključimo Ukrajinu u taj projekat", rekao je evropski komesar za odbranu i svemir Andrius Kubilius za ukrajinsku agenciju Ukrinform 15. septembra. Ranije 16. septembra, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u intervjuu za Sky News da je potrebna "jasna pozicija" od američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi sa sankcijama protiv Rusije i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. On je takođe pozvao Donalda Trumpa, koji 16. septembra započinje zvaničnu posjetu Britaniji, da preduzme "snažne lične korake" kako bi "zaustavio Putina". "Vjerujem da su SAD dovoljno jake da donesu sopstvene odluke... Vjerujem da nam Donald Trump može obezbijediti sisteme vazdušne odbrane u dovoljnoj količini, i da SAD imaju dovoljno resursa", rekao je Zelenski. "Siguran sam da SAD mogu uvesti dovoljno sankcija da nanesu štetu ruskoj ekonomiji, plus Donald Trump ima dovoljno snage da Putin osjeća strah od njega. Evropa je već uvela 18 paketa sankcija protiv Rusije. Ono što sada nedostaje jeste snažan paket sankcija od strane SAD-a." Zvaničnici Evropske unije saopštili su 16. septembra da će 19. paket sankcija protiv Rusije biti odložen nakon što je Donald Trump zatražio od Evrope da ubrza prekid kupovine ruske nafte i gasa. Vašington je saopštio da će privremeno odustati od uvođenja dodatnih carina zemljama poput Kine kako bi se zaustavila kupovina ruske nafte. Nove mjere EU protiv Rusije, uvedene zbog njene sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, očekuje se da će biti usmjerene na više banaka, tzv. "flotu u sjenci"– transport koji Moskva koristi da zaobiđe sankcije – firme iz trećih zemalja, kao i na crnu listu pojedinaca, posebno onih koji se smatraju odgovornima za otmicu ukrajinske djece.

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, iz redova vladajuće Srpske napredne stranke, reagovao je na zahtev Državne revizorske institucije (DRI) za njegovom smenom zbog napravilnosti u obračunu i isplati zarada, osam dana nakon što je DRI saopštio da je zatražio Šapićevu smenu. Šapić je na konferenciji za medije 16. septembra izjavio da su otklonjene tri od pet nepravilnosti na koje je ukazala DRI i upitao da li bivši gradonačelnici treba da budu utamničeni ako je za njega zatražena smena za šest meseci "gradonačelnikovanja". Tih šest meseci odnose se na period od jula 2022. do 1. januara 2023. godine. DRI je inače zahtev za smenu Šapića podneo zbog nepravilnosti utvrđenih tokom 2022. godine. "Ispravljene su tri sada, za zaposlene i koeficijent obračunavanja plata u Ateljeu 212, kao i dve stavke koje se odnose na Centar dečjih letovališta i oporavilišta", rekao je on. Državni revizori traže razrešenje gradonačelnika Beograda zbog nepravilnosti u isplatamaŠapić je kazao da problem Centra dečjih letovališta u vezi sa oko 80 zaposlenih na određeno vreme, za koje je DRI konstatovala da nisu adekvatno zavedeni i da to postoji od 2017, a da problem zaposlenih u Gradskoj upravi i koeficijenta obračuna plata postoji od 2012. godine. Dodao je da problem za predškolske ustanove, takođe postoji od 2012. godine, odnosno od te godine, se po njemu obračunava veći koeficijent nego što je propisan. Dalje, gradonačelnik je naveo da problem u Centru dečjih letovališta za utvrđivanje obračuna plata postoji od 2001. godine, a da problem 19 zaposlenih u Ateljeu 212 postoji od 2003. godine. Šta je utvrdila DRI?Nakon prvobitno utvrđenih nepravilnosti prilikom obračuna i isplata zarada u ustanovama čiji je osnivač Grad Beograd u 2022. godini, grad je neke od njih otklonio, da bi ih zatim ponovio. Zaposlenima su uvećavani koeficijenti za obračun i isplatu plata, van propisa, pa je na taj način iz budžeta više isplaćeno oko četiri miliona evra u dinarskoj protivvrednosti. Plate u javnom sektoru u Srbiji računaju se prema sistemu koeficijenata. Svako radno mesto ima svoj koeficijent, koji pokazuje kolika je vrednost tog posla u odnosu na druge - zavisi od stručne spreme, složenosti i odgovornosti. Plata se dobija tako što se koeficijent pomnoži sa osnovicom koju propisuje Vlada, a na to se dodaju dodaci (staž, noćni i prekovremeni rad). Među ponovljenim nepravilnostima su isplate solidarne i jednokratne novčane pomoći kod direktnih budžetskih korisnika, 17 predškolskih ustanova, 31 ustanove kulture i dve ustanove socijalne zaštite. Zarade po većim koeficijentima u odnosu na propisane isplaćivane su u svim predškolskim ustanovama. Nakon prvobitnog izveštaja DRI, otklonjene su nepravilnosti u svim vrtićima osim dva – jedan se nalazi u Opštini Zvezdara, drugi u Opštini Novi Beograd. Kako su ranije naveli u Državnoj revizorskoj instituciji za Radio Slobodna Evropa (RSE), zbog nepravilnosti su podneli zahteve za pokretanje prekršajne prijave protiv 24 lica. Zahtev za smenu Šapića podneli su 6. avgusta, a rok od 15 dana da se o zahtevu izjasni Skupština Grada Beograda istekao je 4. septembra. Kao kandidat vladajuće Srpske napredne stranke Šapić je na poziciju gradonačelnika Beograda izabran u junu 2024. i u prethodnom mandatu je obavljao tu funkciju - od juna 2022. do kraja septembra 2023, kada je, uoči decembarskih izbora, podneo ostavku na tu funkciju.

Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev redakcije Antena M za praćenje konferencije za novinare crnogorskog i slovenačkog ministara odbrane Dragana Krapovića i Boruta Sajovica u Podgorici. Nakon poslatog maila za akreditaciju, iz Ministarstva odbrane je stiglo obavještenje ovom mediju da ona 'neće biti prihvaćena'. Naknadno je utvrđeno da više medija nije dobilo poziv Ministarstva da prati konferenciju ministara - portal i televizija E i portal Analitika. Tokom konferencije sa slovenačkim kolegom, Krapović je odgovornost za uskraćivanje akreditacije prebacio na službu za informisanje Ministarstva odbrane. "Napravljena je jedna omaška od strane PR tima", rekao je Krapović 16. septembra. Mediji kojima je uskraćeno prisustvo konferenciji Ministarstva su kritički izvještavali o čelnicima bezbjednosnog sektora. Taj sektor kontrolišu vladajuće Demokrate- vicepremijer Aleksa Bečić, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ministar odbrane Dragan Krapović. Ministar odbrane optužio je na konferenciji dio crnogorskih medija za neprofesionalizam. "Bez obzira što je u pitanju sunovrat novinarskih standarda više puta manifestovan, nisam ja neko ko bi zabranio čak i da ima zakonskih mogućnosti. A zakonskih mogućnosti da se nekome uskrati akreditacija nema", kazao je Krapović. Međutim, poručio je da će 'zauzeti stav' u odnosu na medije koji ne budu poštovali novinarske standarde. Komentarišući postupanje ministra, premijer Milojko Spajić kazao je da se time šalje loša poruka i da to on ne bi uradio. Radio Antena M je, inače, prvi nezavisni elektronski medij u Crnoj Gori, koji tri decenije reemituje program Radija Slobodna Evropa. NVO sektor optužio Krapovića za diskriminaciju medijaNakon što je utvrđeno da je dijelu crnogorskih medija uskraćeno prisustvo konferenciji, uslijedile su kritike i pozivi ministru da promijeni odluku. "Praksa selektivnog odobravanja akreditacija na osnovu uređivačke politike ili prethodnog izvještavanja medija nije prihvatljiva", poručeno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Napominju da je u više presuda Evropskog suda za ljudska prava istaknuta obaveza državnih institucija da osiguraju ravnopravan pristup informacijama svim medijima. Grupa nevladinih organizacija je poručila da potez Ministarstva odbrane predstavlja diskriminaciju i kršenje Ustava i Zakona o medijima, kojim je propisano da se novinaru ne može odbiti akreditacija za događaje koje organizuju državne institucije. "Ali i poruka da Ministarstvo bira kome će dozvoliti da postavlja pitanja. A pitanja koja se vlasti ne sviđaju – najčešće su ona koja javnost najviše želi i treba da čuje", poručeno je iz organizacije 35mm. Iz ove organizacije su poručili i da "sloboda medija nije luksuz niti poklon od ministra – to je pravo koje država mora da garantuje". Nevladine organizacije su zbog toga pozvale ministarku kulture i medija Tamaru Vujović da jasno stane u odbranu novinara i novinarskih kuća čiji se rad ograničava. Iz Ministarstva se, međutim, nisu oglašavali povodom postupanja Ministarstva odbrane. Ministarka medija i ministar odbrane su partijske kolege. Stejt department zabilježio targetiranje novinaraIz nevladinog sektora je poručeno da će o ovom slučaju obavijestiti i međunarodne organizacije koje prate stanje slobode medija u Crnoj Gori. A da targetiranje kritičkih medija od strane javnih funkcionera podriva slobodu izražavanja u Crnoj Gori konstatovao je prošlog mjeseca američki Stejt department. "Funkcioneri su nastavili da targetiraju kritički nastrojene novinare i medije", piše u izvještaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori. Isti problem zabilježen je i u prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori. U njemu se navodi da "ostaje zabrinutost zbog nekoliko incidenata uznemiravanja od strane visokih javnih funkcionera, koje su prijavili novinari 2024". Crna Gora namjerava da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica Evropske unije. Medijske slobode su dio jednog od najvažnijih poglavlja u procesu pristupanja - 23 (Pravosuđe i temeljna prava).

Poljske vlasti su saopštile da su dve osobe privedene zbog sumnje da su 15. septembra upravljali dronom iznad državnih zgrada - državljani Belorusije i Ukrajine, prenosi AP. Dron, koji je primećen kako leti iznad predsedničke palate Belvedere u glavnom gradu Varšavi, neutralisale su Službe državne zaštite. Dvoje osumnjičenih su "mlada Beloruskinja" i Ukrajinac "u ranim dvadesetim godinama", rekao je Jacek Dobržinski, portparol ministra za koordinaciju specijalnih službi. Premijer Donald Tusk je prvobitno napisao na društvenim mrežama u ponedeljak uveče da su "dva beloruska državljanina" privedena. Nije bilo odmah jasno zašto su početne informacije bile netačne. Službe državne zaštite su saopštile da je policija ispitivala osumnjičene preko noći. "Poričemo glasine da je u pitanju masovna špijunska akcija", rekao je Dobržinski dodajući da je prerano za potvrdu bilo kakvih dodatnih detalja. Zemlja je u stanju visoke pripravnosti nakon što je više ruskih dronova prešlo granice zemlje prošle nedelje. NATO je poslao borbene avione da obore dronove. Tada su zapadni borbeni avioni prvi put tokom rata oborili ruske dronove, što je izazvalo nove strahove u regiji koja je na ivici sukoba još od 2022. kada je Moskva pokrenula totalnu invaziju. Rusija je saopštila da nije ciljala Poljsku u sredu, a saveznik Moskve, Belorusija, tvrdi da su dronovi skrenuli s kursa jer su bili ometani. Međutim, pojedini evropski lideri su uvereni da su upadi bili namerna provokacija Rusije.