Ruski dron pogodio je 4. septembra sjedište Sigurnosne službe Ukrajine (SBU) u Kijevu, ranivši nekoliko osoba, nekoliko sati prije očekivane posjete američkih specijalnih izaslanika koji nastoje pronaći način za okončanje rata koji Kremlj vodi protiv svog susjeda. "Nažalost, ruski dron pogodio je centralnu zgradu SBU-a u ulici Volodimirska u Kijevu, nasuprot Katedrale Svete Sofije", objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu, misleći na glavnu zgradu domaće obavještajne službe. "Dron je bio usmjeren direktno prema kancelariji šefa sigurnosne službe u toj zgradi", rekao je, dodajući da se direktor SBU-a Oleksandr Poklad u tom trenutku nije nalazio u uredu. Zelenski je naveo da je naredio Pokladu da na ruske poteze odgovori "adekvatno, vidljivo i, ako je moguće, istom mjerom", kada sve bude pripremljeno. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko naveo je da je u napadu ranjeno najmanje sedam osoba. Nije odmah objavljeno da li među povrijeđenima ima pripadnika SBU-a. Uobičajene stroge mjere sigurnosti oko ove osjetljive lokacije onemogućile su novinarima pristup mjestu napada i uvid u razmjere štete. Nakon udara iznad centra grada nadvio se gust crni dim. Stručnjaci predviđaju 'eskalaciju'Heather A. Conley, viša saradnica Američkog instituta za preduzetništvo (AEI) i bivša zamjenica pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju, ocijenila je da napad pokazuje pojačavanje ruske zračne kampanje protiv Ukrajine. "Ovo je jasna eskalacija Rusije nakon šest dana intenzivnog bombardovanja", rekla je za Radio Slobodna Evropa. "Vjerujem da ubrzavaju svoje napore jer vide da ukrajinski dronovi i takozvane sankcije dugog dometa imaju značajan učinak u Rusiji." Conley smatra da je napad "u potpunoj suprotnosti" s izjavom ruskog predsjednika Vladimira Putina dan ranije da je ponovo otvoren za pregovore. Tressa Guenov, bivša visoka zvaničnica Pentagona i State Departmenta, rekla je za RSE da je ruski "dnevni napad na sjedište SBU-a u Kijevu dio sve izraženije eskalacije i pojačanih udara na glavni grad". "Može se pretpostaviti da je Moskva odavno imala planove za napade na ciljeve SBU-a, ali gađanje samog sjedišta danas pokazuje da je Rusija spremna pomjerati nove granice usred neizvjesne diplomatske situacije." "Za Ukrajinu je ovaj napad još jedan dokaz hitne potrebe za dodatnim presretačima za protuzračnu odbranu", dodala je Guenov, koja je trenutno viša saradnica Scowcroft centra za strategiju i sigurnost pri Atlantskom vijeću. Napad uslijedio nakon oružanog sukoba na ulicama KijevaNapad je uslijedio dva dana nakon dramatične pucnjave između SBU-a i Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine (HUR) na ulicama glavnog grada. Do razmjene vatre došlo je 2. septembra, ali detalji incidenta i razlozi sukoba i dalje nisu potpuno jasni. Zelenski je reagovao smjenom zamjenika čelnika obje institucije 3. septembra, poručivši da "obje agencije moraju snositi odgovornost". Ranije je taj obračun nazvao "sramotnim". Napad na zgradu SBU-a 4. septembra nastavak je ruske kampanje dnevnih udara u Kijevu i njegovoj okolini, nakon gotovo četiri godine gotovo svakodnevnih noćnih napada. Dolazi u trenutku kada ruska kopnena ofanziva na istoku Ukrajine usporava uz velike gubitke na obje strane. Rusija se sve više oslanja na mlazne dronove koji mogu letjeti gotovo dvostruko brže od starijih modela, što prisiljava Kijev da prilagođava svoju odbranu i dodatno pojačava zahtjeve prema zapadnim saveznicima za isporuku sistema protuzračne odbrane. Očekuje se dolazak američkih izaslanika u Moskvu i KijevAmerički zvaničnik potvrdio je za RSE da će američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner "u narednim danima" posjetiti Moskvu i Kijev, potvrđujući ranije navode Zelenskog nakon njegovih razgovora s dvojicom Amerikanaca. Moskva još nije potvrdila njihovu posjetu Rusiji, iako su ruski mediji citirali portparola Kremlja Dmitrija Peskova koji je rekao da bi njih dvojica "mogli" doputovati u Moskvu već 5. septembra. Za sada nije poznato hoće li prvo posjetiti Moskvu ili Kijev. Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da će Witkoff i Kushner u narednim sedmicama otputovati u Kijev, što bi bila njihova prva posjeta Ukrajini otkako imaju vodeće uloge u naporima administracije da okonča rat. Direktor CIA-e John Ratcliffe sastao se 25. avgusta u Moskvi s čelnicima ruskih obavještajnih i sigurnosnih službi. CIA nije objavila detalje razgovora, dok je Kremlj izvijestio da Ratcliffe nije razgovarao s Putinom. Prema izvještajima, Ratcliffe je upozorio ruske zvaničnike da ne napadaju niti testiraju odlučnost NATO-a, posebno kada je riječ o baltičkim državama Estoniji, Latviji i Litvaniji. Conley je ocijenila da je trenutno "potpuno nejasno" koji će biti naredni koraci američke politike prema ratu u Ukrajini. "Nije jasno da li su SAD spremne izvršiti dodatni pritisak na Rusiju", rekla je, ukazujući na neizvjesnu sudbinu zakona o sankcijama Rusiji u američkom Kongresu i nejasnoće oko moguće licencirane proizvodnje raketa Patriot u Ukrajini. "Trenutno jednostavno nedostaje jasnoće o tome kako SAD planiraju dalje postupati", zaključila je.

Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji osuđuje zloupotrebu državnih resursa koji su iskorišteni prilikom dopremanja tijela i najave državne komemoracije Ratka Mladića koji je osuđen za genocid i zločine protiv čovječnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini. "Mladić je pravosnažnom presudom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove 2021. godine izgubio čin u Vojsci Srbije, prethodno Vojsci Jugoslavije shodno članu 185. Zakonu o vojsci Srbije čime je izgubio i prava po tom osnovu – državne i vojne počasti. Vlada Srbije i Ministarstvo odbrane odavanjem počasti ratnom zločincu prekršili su Zakon o vojsci", navodi se u saopštenju. Navodi se i kako su vlasti u Srbiji prethodnih sedam dana "stvorile atmosferu u kojoj se promoviše negiranje ratnih zločina u javnosti, a posebno genocida u Srebrenici". "Kovčeg Mladića bio je prekriven zastavama Srbije i Republike Srpske, a iz aviona ga je iznelo šest pripadnika Vojske Srbije u vojnim uniformama. Najava da će se državna komemoracija Mladiću organizovati u prostoru Doma Vojske u subotu takođe predstavlja primer slavljenja ratnog zločinca od strane Ministarstva odbrane", dodaje se. U saopštenju se ističe i kako salutiranje policije i vojske prilikom transporta koloni vozila u kojoj je bilo tijelo Mladića predstavlja uvredu za žrtve Mladićevih zločina, ali i za predstavnike tužilaštva i policije Srbije koji su uhapsili i priveli pravdi bjegunca koji je osuđen za ratne zločine. "U prethodnim danima ministar Vujić i predsednik Vučić istakli su se kao portparoli Ratka Mladića, pri čemu su neosnovano optuživali Međunarodni rezidualni mehanizam za nesavesno lečenje Mladića. To je duboko nemoralno ponašanje zvaničnika vlasti u Srbiji kojeg će se građani Srbije stideti u budućnosti", zaključuje se u saopštenju. Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Biće sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu. Haški tribunal osudio je Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine.

Specijalno tužilaštvo Kosova podnelo je Osnovnom sudu u Prištini optužnicu u odsustvu protiv 35 optuženih za ratne zločine u Prekazu 1998. godine u naselju gde je živela porodica Jašari (Jahari). Optuženi, koji prema navodima Specijalnog tužilaštva pripadaju visokim komandnim strukturama specijalnih jedinica srpske policije, terete se za ubistvo civila. "Prikupljeni dokazi potvrdili su da je u ovom napadu ubijeno 26 civila, među kojima su bila deca, žene i starije osobe", rekao je tužilac Valjdet Gaši (Valdet Gashi). Glavni tužilac Specijalnog tužilaštva Bljerim (Blerim) Isufaj rekao je da je utvrđeno da su se događaji u Prekazu u martu 1998. godine dogodili "sa predumišljajem" i "uz prethodne pripreme". Tužilac Gaši rekao je da su civilne žrtve bili stanovnici naselja gde je živela porodica Jašari, precizirajući da se ne radi samo o žrtvama iz uže porodice Šabana (Shaban) Jašarija. On je takođe rekao da je se radi o 26 civilnih žrtava, jer u taj broj nisu uračunate osobe koje su bile pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova. Prema Gašijevim rečima, tužilaštvo je na osnovu prikupljenih dokaza o događajima 5, 6. i 7. marta 1998. godine uspelo da utvrdi "koje su jedinice srpskih snaga učestvovale u napadu, sa kojih položaja su napadale, aktivnosti svakog od optuženih, arsenal oružja koji je korišćen i pričinjenu štetu, kako ljudsku tako i materijalnu". Na pitanje koje su jedinice učestvovale u napadu na naselje u Prekazu, tužilac Gaši je naveo neke od njih, te dodao da ih je bilo mnogo više. "Odeljenje javne bezbednosti bilo je uključeno, zatim Ministarstvo unutrašnjih poslova, Odeljenje državne bezbednosti, a u okviru Odeljenja državne bezbednosti bila je i Jedinica za specijalne operacije Srbije. Ovom jedinicom rukovodio je Milorad Ulemek Legija, koji je imao obavezu i zadatak, na njegov poseban zahtev, da direktno napadne kuću Šabana Jašarija", rekao je tužilac Gaši. Glavni tužilac Specijalnog tužilaštva Bljerim Isufaj rekao je da je optužnica pažljivo izrađena i da se zasniva na dokazima, ističući da je sada na sudu da je oceni. On je ocenio da se radi o optužnici od posebnog značaja i rekao da ona predstavlja dokaz posvećenosti institucije na čijem je čelu u procesuiranju ratnih zločina i utvrđivanju krivične odgovornosti, bez obzira na složenost slučaja i vreme koje je proteklo od izvršenja zločina. Prema informacijama Specijalnog tužilaštva, svi optuženi za ubistvo civila u Prekazu su živi. Na pitanje novinara da li imaju informacije da li je neko od optuženih deo institucija Srbije, tužilac Gaši je rekao da nema tu informaciju. "S obzirom na njihove godine, verujem da je većina njih u penziji", rekao je on. Tokom 5, 6. i 7. marta, srpske snage ubile su više od 50 ljudi tokom napada na Prekaze i porodicu Adema Jašarija, jednog od osnivača Oslobodilačke vojske Kosova, koji se smatra i herojem. Specijalno tužilaštvo Kosova je poslednjih godina podiglo niz optužnica za ratne zločine protiv civilnog stanovništva počinjene 1998. i 1999. godine. Neki slučajevi su u fazi suđenja, dok su u pojedinim predmetima donete i pravosnažne sudske odluke. Ova institucija je ranije podigla optužnicu u odsustvu protiv 21 osumnjičenog za prisilno proterivanje više od 800.000 albanskih civila sa Kosova tokom rata.

"Organiziranje državnih i vojnih počasti u Srbiji za pravosnažno presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića je čin poistovjećivanja državnog vrha Srbije s jednim od najgorih krvnika u evropskoj historiji i ima nesagledive posljedice za budućnost cijele regije." Ovo navodi Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u saopštenju za javnost, 4. septembra. Kako ističe, takav odnos prema osuđenom za ratne zločine i odgovornom za genocid nad Bošnjacima je najbrutalniji čin provociranja i vrijeđanja žrtava genocida. "Glorificiranje jednog od najkrvoločnijih ratnih zločinaca je skandal koji prevazilazi regionalne i evropske okvire. Nakon historijskih presuda sudova u Nirnbergu i Tokiju, nikome u Evropi i svijetu nije palo na pamet da veliča presuđene ratne zločince", naveo je Bećirović. Dodaje i kako državni vrh Srbije "mora znati da ne postoje nikakve državne i vojne počasti za ratnog zločinca koje mogu promijeniti pravosnažne sudske presude". "Ratni zločinac Mladić je pravosnažno osuđen za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti, ubistva, progone, deportacije i prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Pozivam EU, Vijeće Evrope, UN i druge međunarodne aktere da jasno osude i preduzmu konkretne korake prema onima koji i institucionalno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince", ističe Bećirović. Prema njegovim riječima, "Bosna i Hercegovina želi mir i dobre odnose sa svim susjedima, ali, mir se ne gradi veličanjem ratnih zločinaca, nego poštivanjem istine, žrtava i borbom za pravdu". Put ka EU zahtijeva suočavanje sa prošlošću i poštovanje žrtava ratnih zločinaPrethodno je Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, otkazala planiranu posjetu Srbiji. U objavi na X profilu, Kos je navela kako veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, nakon njegove smrti, je "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". "Taj put zahtijeva suočavanje s prošlošću, istinsko pomirenje i poštovanje žrtava ratnih zločina. Ratko Mladić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Povratak njegovih posmrtnih ostataka u Beograd podsjeća Evropu na najmračnije stranice naše novije historije", navela je ona. Ranije tokom dana, Kos je upozorila da će ponašanje srpskih vlasti oko sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića biti veliki test za zvanični Beograd, koji će time pokazati da li deli evropske vrijednosti. Da je državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani neprihvatljiva za Evropsku uniju upozorio je i Tomas Birn (Thomas Byrne), irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsjedava EU. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je riječ o ovom pitanju. Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Bit će sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu. Haški tribunal osudio je Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala objavio je 4. septembra detalje optužnice protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića, koju je podigao dan ranije. Kako se navodi, pored Mijatovića, optužnicom su obuhvaćeni Nevzet Sefo, stručni savjetnik u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, Adis Fajić, pomoćnik ministra, Bojan Lazić, direktor pravnog lica "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo i Harun Mlivo, izvršni direktor pravnog lica "38X Ventures". Svi se sumnjiče za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Terete se da su u periodu od januara do kraja septembra 2025. godine, na području Sarajeva i Mostara, postupali u namjeri pribavljanja koristi pravnom licu "38X Ventures" d.o.o Sarajevo. Cilj je bio ostvarivanje, kako se navodi u optužnici, uspjeh na javnom konkursu kroz izbor korisnika dijela grant sredstava tekućih transfera za 2025. godinu i pribavljanje bespovratnih novčanih sredstava Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u protuvrijednosti od 600 hiljada dolara, odnosno oko 997 hiljada maraka. Riječ je o novcu namijenjenom za plaćanje licence za održavanje i implementaciju međunarodno priznatog akceleratorskog programa Techstars LLC, SAD, u Federaciji Bosne i Hercegovine. "Optuženi se terete da su uz prethodni dogovor i zajedničkim djelovanjem, prije i tokom provođenja javnog konkursa, poduzimali radnje usmjerene na prilagođavanje konkursnih uslova pravnom licu "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, na način da su uslovi konkursa određeni tako da ih ovo pravno lice, kroz formiranje Konzorcija "Techstars Sarajevo“ može ispuniti, čime su teže povrijedili prava drugih zainteresovanih pravnih lica na dobijanje bespovratnih sredstava Ministarstva po navedenom Projektu", navodi se. Prema navodima optužnice, na taj način su, svjesno i htijući opisanim radnjama i nezakonitim djelovanjem pravnom licu "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, kao predstavniku i nosiocu poslova, prava i obaveza u ime i za račun Konzorcija "Techstars Sarajevo", na čiji račun su uplaćena bespovratna grant sredstva, pribavili imovinsku korist u iznosu od najmanje oko 997 hiljada maraka. U optužnici se navodi da je za glavni pretres predloženo ispitavanje 50 svjedoka, pet vještaka i izvođenje oko 350 materijalnih dokaza. Istraga u ovom predmetu provedena je u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA)".

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca poručio je da je BiH neraskidivo povezana s kolektivnom sigurnošću Evrope, upozoravajući da se Unija i zemlje Zapadnog Balkanana sučavaju sa sve intenzivnijim stranim uplitanjem. Obraćajući se 4. septembra na sigurnosnoj konferenciji u Sarajevu, Soreca je naglasio da EU brani demokratske vrijednosti od snaga koje je nastoje destabilizirati kao i zemlje kandidatkinje. Također, istaknuo je ulogu snaga EUFOR-a u u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH. Soreca je rekao da se evropska sigurnosna arhitektura ubrzano mijenja, a da je rat u Ukrajini doveo do "tektonskog zaokreta u evropskoj sigurnosti, najznačajnijeg od završetka Hladnog rata". Soreca je dodao da nestabilnost na Bliskom istoku ugrožava trgovinske pravce, dok promjena američkog pristupa zahtijeva od Evrope da bude samostalnija i preuzme veću stratešku odgovornost za vlastitu sigurnost. Gotovo sve evropske članice NATO-a sada izdvajaju više od dva posto bruto društvenog proizvoda za odbranu dok evropske snage od februara, kako je kazao, sve više preuzimaju vodeće uloge u komandnim strukturama NATO-a. Tržišta odbrane se, ističe, objedinjuju kako bi se omogućila proizvodnja visokog intenziteta, dok su zajedničke nabavke i obaveza da najmanje 50 posto opreme bude nabavljeno od evropskih dobavljača visoko na dnevnom redu EU. Također je rekao i da je godišnji kapacitet Evrope za proizvodnju municije već šest puta veći nego prije tri godine. "No, prijetnje s kojima se suočavamo i na koje moramo izgraditi otpornost ne dolaze samo s naših vanjskih granica. EU i zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se sa sve intenzivnijim stranim uplitanjem", kazao je. Akteri sigurnosti na BalkanuDodao je da EU želi da partneri sa Zapadnog Balkana budu akteri koji doprinose sigurnosti. Kroz Evropski mirovni instrument, EU je za Zapadni Balkan izdvojila ukupno 98 miliona eura, od čega je 35 miliona eura namijenjeno isključivo BiH. Govoreći o proširenju EU, Soreca je rekao da je ono ključni dio novog evropskog pristupa sigurnosti i odbrani. On je 2026. označio kao potencijalno rekordnu godinu za proširenje. Crna Gora je zatvorila više od polovine pregovaračkih poglavlja, dok se države članice pripremaju za pristupni ugovor. Albanija je zvanično počela zatvarati poglavlja i potencijalno bi, kako je kazao, mogla završiti pregovore do kraja 2027. godine. Kao jedan od instrumenata istaknuo je Plan rasta (Ukupan budžet Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi eura za period 2024-2027. Bosna i Hercegovina nije dobila nijedan euro iz Plana rasta, a prošle godine je izgubila 108 miliona eura zbog kašnjenja u dostavljanju svoje Reformske agende.) za Zapadni Balkan, koji je pokrenut 2024. godine, ističući da neke zemlje regije ostvaruju izuzetan napredak koristeći dostupne instrumente. No, naveo je da žali što BiH još nije završila ratifikaciju sporazuma potrebnog da reformska agenda donese konkretne koristi građanima, naglašavajući da postoji cijena za neaktivnost. Podjele ne smiju narušiti mirNa Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji obratio se, pored ostalih, šef NATO štaba u BiH James Fowler, sa porukom da se ne smije dozvoliti da teško stečeni mir u BiH podriva unutarnja retorika podjela ili maligni vanjski utjecaji koji nastoje stvoriti uporište za nestabilnost. k"Naš rad u konačnici podržava ono što je navažnije, a to je sigurnost i stabilnost BiH i Zapadnog Balkana", kazao je Fowler, ističući da sigurnost nije pasivno stanje nego da zahtijeva budnost, partnerstvo i nepokolebljivu političku volju. Sarajevska sigurnosna konferencija, posvećena temi "Sigurnost Evrope u podijeljenom svijetu", održava se do 6. septembra, u organizaciji New Lines Institute for Strategy and Policy. Okupila je više od 300 učesnika i 140 govornika koji će razmatrati budućnost evropske i globalne sigurnosti.

Ministri država članica zaduženi za evropska pitanja sastali su se u Irskoj sa kolegama iz Zapadnog Balkana kako bi se razgovaralo o procesu proširenja Evropske unije (EU). Radi se o neformalnom sastanku koji se održava uoči novih predloga u procesu članstva za države kandidate. Naime, Evropska komisija će 30. septembra izaći sa takozvanim prepristupnim pregledom koji će obuhvatiti i zaštitne mehanizme u sporazumu o članstvu između EU i budućih članica. Evropska unija radi na tome da se obezbedi da države članice nakon punopravnog članstva ne nazaduju u demokratiji i vladavini prava, kao što je bio slučaj sa Mađarskom, Slovačkom ili Poljskom. "Iz iskustva iz prošlosti, posebno od proširenja 2004. godine, znamo da ne možemo uvek biti sigurni da će, kada dobijemo nove članice, odnosno nove države članice EU, one poštovati vladavinu prava, a posebno sve ono što se dešava unutar EU", izjavila je evropska komesarka Marta Kos. "Takođe govorim o iskrenoj saradnji, članu 4. Ugovora. Dakle, reč je o tome kako možemo da budemo sigurni da će se sve države članice pridržavati naših vrednosti i zaista slediti ono što je dogovoreno na nivou svih država članica. U prošlosti se dešavalo da nešto bude dogovoreno, kao, na primer, davanje statusa kandidata Ukrajini, ali da kasnije Mađarska blokira dalji napredak", dodala je ona. Rasprava se održava i u svetlu najnovijeg predloga 11 država članica EU koje traže da se promeni način odlučivanja u polju spoljne politike i da se konsenzus zameni glasanjem kvalifikovanom većinom. "Stav Evropske komisije jeste da, posebno u oblastima koje su važne za naše funkcionisanje, a to je spoljna i bezbednosna politika, treba da pređemo sa jednoglasnog odlučivanja na glasanje kvalifikovanom većinom. Ali postoje mnoge druge reforme koje bismo mogli da uvedemo“, rekla je Marta Kos. Prvi test najavljenih zaštitnih mehanizama biće u slučaju Crne Gore, najnaprednije države u procesu EU integracija. Već je počela izrada nacrta teksta Ugovora o pristupanju. To je nagovestio i Benjamin Hadad, francuski ministar nadležan za evropske poslove. "Kada je reč o zaštitnim klauzulama, radićemo na tome u okviru pristupnog ugovora sa Crnom Gorom, zajedno sa ad hoc grupom koja je za to formirana. Kao što znate, to je i ranije rađeno, na primer sa Hrvatskom, kada je uveden određeni broj zaštitnih klauzula i prelaznih faza kako bi se obezbedile zaštitne mere i mehanizmi kako bi to pristupanje bilo uspešno“, izjavio je Hadad u Irskoj. "Naš cilj je, naravno, da budemo u mogućnosti da napredujemo kao 27 država, zajedno sa našim partnerima iz Crne Gore, koji napreduju na putu reformi i integracije u pravnu tekovinu Unije“, dodao je on. "Važno je da budu privremeni, tako da ne mogu da traju zauvek. Zato ne možemo govoriti o članicama EU različitih kategorija, što znači da ćemo, šta god da dogovorimo, morati da unesemo u pristupni ugovor za svaku novu državu članicu", objasnila je Marta Kos. Za evropsku komesarku Kos ovi mehanizmi neće značiti da će buduće članice biti tretirane kao „članice drugog reda“. Zaštitni mehanizmi će se potom preneti i u tekstove narednih potencijalnih članica. U oktobru će lideri država članica Evropske unije posvetiti debatu procesu proširenja, kao i reformama u ovom procesu.

Marta Kos, evropska komesarka za proširenje otkazala je planiranu posjetu Srbiji. U objavi na X profilu, Kos je navela kako veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, nakon njegove smrti, je "nespojivo s vrijednostima na kojima se temelji put ka Evropskoj uniji". "Taj put zahtijeva suočavanje s prošlošću, istinsko pomirenje i poštovanje žrtava ratnih zločina. Ratko Mladić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Povratak njegovih posmrtnih ostataka u Beograd podsjeća Evropu na najmračnije stranice naše novije historije", navela je ona. Dodala je i kako vrijednosti koje predstavljaju "temelj naše zajedničke budućnosti nisu predmet pregovora". "U tom kontekstu, odlučila sam da u ovom trenutku ne realizujem svoju planiranu posjetu Srbiji", saopštila je. Ranije tokom dana, Kos je upozorila da će ponašanje srpskih vlasti oko sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića biti veliki test za zvanični Beograd, koji će time pokazati da li deli evropske vrijednosti. "Za sada se u Srbiji dešava mnogo toga i mi to pomno pratimo. Sve to može imati uticaj na način na koji države članice procjenjuju Srbiju. Nije riječ samo o tehničkom dijelu, odnosno o tome šta rade u procesu pristupanja, već prije svega o tome kako se usklađuju sa našim vrijednostima", rekla je Kos. Da je državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani neprihvatljiva za Evropsku uniju upozorio je i Tomas Birn (Thomas Byrne), irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsjedava EU. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je riječ o ovom pitanju. "Mislim da bi državna sahrana bila neprihvatljiva. Koliko razumijem, zapravo se ne održava državna sahrana, ali je sasvim moguće da će visoki zvaničnici vlasti odati počast tom čovjeku. Dakle, i to nije prihvatljivo", izjavio je Birn uoči neformalnog ministarskog sastanka između EU i Zapadnog Balkana koji se održava u Irskoj. Mladić će biti sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju. Haški tribunal osudio je Ratka Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine.

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić izjavio je da je Srbija "neko ko će obezbediti da sve protekne mirno i dostojanstveno", odgovarajući na novinarsko pitanje kako komentariše reakciju evropske komesarke za proširenje Marte Kos. Ona je 4. septembra upozorila da će ponašanje srpskih vlasti oko sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića biti veliki test za zvanični Beograd, koji će time pokazati da li dijele evropske vrijednosti. "Nemojmo menjati teze i govoriti o kazni, zato što kada neko premine prestaje izvršenje kazne", kazao je Vujić na konferenciji za novinare u Beogradu, 4. septembra. Upitan da prokomentariše na šta je mislio kada je prije nekoliko dana izjavio da će Ratko Mladić, osuđen na doživotnu kaznu za genocid i ratne zločine u BiH, biti sahranjen sa državnim počastima, Vujić je odgovorio: "Sve ono što pripada porodici, sve ono što država može da izađe u susret, poštovanje porodične želje, ona koja pripada po zakonima Republike Srbije", kazao je on. Mladić će biti sahranjen u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju. Haški tribunal osudio je Ratka Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine. Mladić je osuđen i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine. Državna sahrana neprihvatljiva za EUDa je državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani neprihvatljivo za Evropsku uniju upozorio je i Tomas Birn (Thomas Byrne) irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsjedava EU. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je riječ o ovom pitanju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je rekao da očekuje da će Mladićev sin "u narednim danima da upozna sve sa onim šta porodica želi". Dodao je da će država biti spremna da pruži svaku vrstu logističke, transportne i druge podrške, kao i da pomogne u očuvanju javnog reda, mira i bezbjednosti. Avion s tijelom Ratka Mladića sletio je 3. septembra na beogradski aerodrom Nikola Tesla. Kovčeg s Mladićevim tijelom bio je prekriven zastavom Srbije, a nosili su ga pripadnici Vojske Srbije. Mladić je preminuo 27. avgusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale je naveo da je u trenutku smrti čekao prebacivanje u neku državu radi izdržavanja preostalog dijela kazne. Šta je rečeno tokom procesa u Haškom tribunalu?Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica. Ratko Mladić je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. godine. Bio je najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina. Šest dana kasnije izručen je Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.

Kosovske vlasti su 4. septembra počele sa rušenjem nelegalno izgrađenih objekata u mestu Rezala pored jezera Gazivode, na teritoriji opštine Zubin Potok, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) zamenik direktora Policije Kosova za region Sever, Veton Eljšani (Elshani). On je naveo da nema informacije koliko kuća bi trebalo biti srušeno, te da Policija Kosova samo pruža asistenciju Ministarstvu za životnu sredinu i prostorno planiranje. Pre rušenja, meštani Rezala su od kompanije "Ibar-Lepenac", koja tvrdi da su objekti nelegalno izgrađeni na njihovom zemljištu, dobili najpre poziv da dokažu vlasništvo nad imovinom koju koriste, a nakon isteka roka za tako nešto i nalog da ih uklone. Ivan Galjak iz sela Rezale potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da je srušena sala koju su izgradili sami meštani radi proslave seoske slave, te tvrdi kako ona "nije ugrožavala" nikoga i da su se u njoj okupljali dva puta godišnje. "Blokirani su svi putevi prema selu, sala je već srušena, krenulo je", kaže on. Dodaje ipak da njegova porodična kuća ne bi trebalo da bude srušena jer su dostavili dokumenta o potvrđivanju vlasništva iz 60-ih godina prošlog veka, te da im je rečeno da su prihvaćena. Galjak ipak napominje da su meštani Rezale imali nedelju dana rok da dokažu vlasništvo, te da mnogi to nisu uspeli zbog, kako kaže, "komplikovanog paralelnog sistema". Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba koja ima podršku Beograda, saopštila je u međuvremenu da je tokom dana planirano rušenje ukupno šest objekata, te zatražila hitnu obustavu daljih rušenja. "Ovo nije izolovan slučaj. Ovo je nastavak nezakonitih rušenja srpskih kuća i objekata sa ciljem progona Srba jer je do sada na ovom području srušeno 17 objekata", navodi se u saopštenju. Srpska lista je iznela i kritike na račun međunarodne zajednice što ovoga puta nije reagovala povodom rušenja, te navela da se "takvo ćutanje više ne može posmatrati kao neutralnost". "Srpski narod ga s pravom doživljava kao neskrivenu podršku politici ugrožavanja njegovih prava, opstanka i imovine." Ovo je nastavak rušenja objekata na obali jezera Gazivode koje Kosovo smatra nelegalno izgrađenim, dok se vlasnici oštro protive i tvrde da imaju dokumenta u srpskom sistemu. Ministarstvo životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture Kosova je, nakon reakcije međunarodne zajednice, saopštilo da je akcija rušenja na Gazivodama deo šireg plana zaštite vodnih resursa i najavilo nastavak uklanjanja bespravno izgrađenih objekata širom Kosova. Kako je navedeno, tokom ranijih akcija na jezeru Gazivode uklonjeno je 17 objekata. Međunarodna zajednica kritikovala je kosovske vlasti zbog rušenja i zatražila hitnu obustavu. Glavna zamerka je to što su vlasnici objekata pokrenuli sudske postupke nakon što su dobili upozorenje da se isele, pa se ocenjuje da je trebalo sačekati sudski epilog. S druge strane, direktor preduzeća "Ibar-Lepenac", Faruk Mujka, kaže da preduzeće kojim rukovodi ima zakonsku obavezu da zaštiti imovinu kojom upravlja. Naveo je i da prikupljeni podaci pokazuju da je većina ovih kuća izgrađena tokom 2019. i 2020. godine. To u praksi znači da objekti nisu mogli biti legalizovani na osnovu Zakona o postupanju sa bespravno izgrađenim objektima, koji je stupio na snagu u septembru 2018. godine. Međutim, sagovornici RSE Aleksandar Jakšić i Branimir Mihajlović, kojima su ranije srušeni objekti, tvrde da su ih izgradili pre gotovo 20 godina, odnosno pre stupanja na snagu ovog zakona. Pravni stručnjak za imovinska pitanja Korab Dibra ranije je za RSE objasnio da član 23. Zakona o javnoj svojini izričito propisuje da se pravo svojine na javnoj imovini ne može steći održajem, niti izgradnjom objekta suprotno propisima koji uređuju pravo građenja i izgradnje. Dodao je da, prema zakonu, i preduzeće „Ibar-Lepenac“ „ima pravo i zakonsku obavezu da zaštiti imovinu kojom upravlja od svakog neovlašćenog ugrožavanja od strane trećih lica“. Međutim, prema njegovim rečima, zakon propisuje da nadležni organ ne može izvršiti rušenje ukoliko je zahtev za legalizaciju ili žalba još u postupku razmatranja. Kako je naveo, zakon ne ovlašćuje „Ibar-Lepenac“, niti bilo koje drugo javno preduzeće da samo sprovodi rušenje objekata, već to čini nadležni organ – opština za objekte prve i druge kategorije, odnosno nadležno ministarstvo za objekte treće kategorije. Kuće i vile ili vikendice spadaju u prvu kategoriju objekata, pa je, prema Dibri, isključivo opština nadležna za izdavanje građevinskih dozvola i rešenja o rušenju. Gradonačelnik Zubinog Potoka, Miloš Perović, ranije je rekao da lokalne vlasti nisu dale saglasnost za rušenje kuća i vikendica na Gazivodama, te dodao da je potrebno pronaći kompromisno rešenje. U međuvremenu je predsednik Srbije Aleksandar Vučić početkom avgusta rekao da srpske vlasti razmatraju sa stručnjacima mogućnost promene toka reke Ibar kao odgovor na rušenje kuća i vikendica Srba na jezeru Gazivode na severu Kosova. Ta izjava naišla je na oštre reakcije zvaničnika na Kosovu, a usledila je i polemika između zvaničnika Albanije i Srbije. Evropska unija je upozorila da izjave zvaničnika Srbije o eventualnom preusmeravanju toka reke Ibar ne doprinose normalizacija odnosa između Srbije i Kosova.

Michael O’Flaherty, komesar Vijeća Evrope za ljudska prava saopštio je da osuđuje javno veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, uključujući izjave zvaničnika u bh. entitetu Republika Srpska i u Srbiji. "Takvo veličanje predstavlja krivično djelo prema zakonima Bosne i Hercegovine i nije govor zaštićen Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Pozivam sve vlasti da se suprotstave veličanju osuđenih ratnih zločinaca i da ispune svoje zakonske obaveze kako bi osigurale odgovornost, zaštitile prava žrtava i očuvale pravdu", naveo je komesar Vijeća Evrope za ljudska prava, 4. septembra. Prethodno je irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsjedava EU, Tomas Birn (Thomas Byrne), upozorio da su državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani, za Evropsku uniju neprihvatljivi. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je riječ o ovom pitanju. "Koliko razumijem, zapravo se ne održava državna sahrana, ali je sasvim moguće da će visoki zvaničnici vlasti odati počast tom čovjeku. Dakle, i to nije prihvatljivo", izjavio je Birn uoči neformalnog ministarskog sastanka između EU i Zapadnog Balkana koji se održava u Irskoj. Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos upozorila je da će ponašanje srpskih vlasti oko sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića biti veliki test za zvanični Beograd, koji će time pokazati da li deli evropske vrednosti. "Za sada se u Srbiji dešava mnogo toga i mi to pomno pratimo. Sve to može imati uticaj na način na koji države članice procenjuju Srbiju. Nije reč samo o tehničkom delu, odnosno o tome šta rade u procesu pristupanja, već pre svega o tome kako se usklađuju sa našim vrednostima", rekla je Kos. Dodala je i da će dovođenje posmrtnih ostataka Ratka Mladića u Beograd biti "veoma važan test za ono što će se dešavati narednih dana". "A naravno, predstavljaće i veoma važan test usklađenosti sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom“, izjavila je Kos uoči sastanka država članica EU sa njihovim kolegama na Zapadnom Balkanu, koji se održava u Irskoj. Da je državna sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ili učešće članova Vlade Srbije na sahrani neprihvatljiva za Evropsku uniju upozorio je i Tomas Birn (Thomas Byrne) irski ministar za evropske poslove, čija zemlja trenutno predsedava EU. On je potvrdio da evropski zvaničnici "mnogo rade u pozadini" kada je reč o ovom pitanju. "Mislim da državna sahrana bi bila neprihvatljiva. Koliko razumem, zapravo se ne održava državna sahrana, ali je sasvim moguće da će visoki zvaničnici vlasti odati počast tom čoveku. Dakle, i to nije prihvatljivo", izjavio je Birn uoči neformalnog ministarskog sastanka između EU i Zapadnog Balkana koji se održava u Irskoj. On je ocenio da su dešavanja tokom 90-ih u regionu Zapadnog Balkana bila "gnusna". "Ali nemojte imati nikakve sumnje, ono što se tamo dešava, po mom mišljenju, i dalje nanosi bol ljudima, naročito u tom regionu, ali i u nekim državama članicama Evropske unije", ocenio je Birn. Avion sa telom Ratka Mladića, koji je preminuo 27. avgusta u Hagu, sleteo je u četvrtak 3. sepembra na beogradski aerodrom "Nikola Tesla". U avionu su, osim članova porodice, bili i ministar pravde Srbije Nenad Vujić i dvojica Mladićevih saboraca. Kovčeg sa Mladićevim telom bio je prekriven zastavom Srbije, a nosili su ga pripadnici Vojske Srbije. Njegov sin izjavio je da će Mladić biti sahranjen u ponedeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je rekao da očekuje da će Mladićev sin "u narednim danima upoznati sve sa onim što porodica želi". On je, međutim, dodao da će država biti spremna da pruži svaku vrstu logističke, transportne i druge podrške, kao i da pomogne u očuvanju javnog reda, mira i bezbednosti. Ranije je ministar Vujić rekao da će Mladić biti sahranjen uz najviše državne počasti. Evropska komisija je potom saopštila da je na vlastima Srbije da odluče kakvu će ulogu imati u sahrani ratnog zločinca Ratka Mladića, ali je istakla da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti sa najosnovnijim evropskim vrednostima i da za njega nema mesta ni u Uniji ni u zemljama kandidatima za članstvo. Irski ministar za evropske poslove poručio je da je vreme da se prošlost ostavi iza sebe i da se radi na pomirenju, kao i da se proces pomirenja u tom regionu nastavi. Haški tribunal osudio je Ratka Mladića na doživotni zatvor 8. juna 2021. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine.

U osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj od 4. do 11. septembra će biti obustavljena nastava zbog visokih temperatura i otežanih uslova za realizaciju vaspitno-obrazovnog rada u školskim objektima. Odluku je donijelo entitetsko Ministarstvo prosvjete i kulture. Kako se navodi u saopštenju za javnost iz ministarstva, ova mjera je preduzeta s ciljem zaštite zdravlja i sigurnosti učenika i zaposlenih u školama, kao i obezbjeđivanja sigurnih i odgovarajućih uslova za realizaciju vaspitno-obrazovnog rada. "Ministarstvo je zadužilo direktore škola da bez odlaganja o ovoj odluci upoznaju zaposlene, učenike i roditelje/staratelje učenika, te da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se obezbijedila njena blagovremena i potpuna primjena", ističe se. Ministarstvo je odluku donijelo nekoliko sati nakon što je Društvo učitelja Republike Srpske uputilo javni apel nadležnim institucijama. Oni su zahtijevali da se hitno reaguje zbog izuzetno visokih temperatura u školskim učionicama. U apelu su naveli da većina učionica nema rashladne uređaje i da se od djece traži previše u uslovima koji onemogućavaju normalno praćenje nastave. Istovremenom, iz nadležnog ministarstva je saopšteno da će nakon prestanka važenja mjere škole nastaviti sa realizacijom vaspitno-obrazovnog rada u skladu sa školskim kalendarom i drugim važećim propisima.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MRMKS) predao je 3. septembra posmrtne ostatke Ratka Mladića njegovoj užoj porodici, saopšteno je iz sjedišta te institucije u Hagu. Primopredaja je obavljena oko 15 sati na aerodromu Rotterdam The Hague, u skladu s dosadašnjom praksom Mehanizma i Pravilom 72 Standardnih minimalnih pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima, koje predviđa da se posmrtni ostaci preminulog zatvorenika vrate najbližim srodnicima čim je to razumno moguće. Mladić, koji je bio u pritvoru pod nadležnošću Mehanizma, preminuo je 27. avgusta 2026. godine tokom liječenja u bolnici u Hagu. Imao je 84 godine. Iz Mehanizma su naveli da odgovornost za repatrijaciju i mjesto ukopa posmrtnih ostataka u potpunosti pripada Mladićevoj porodici. U saopštenju se dodaje da je MRMKS djelovao uz puno poštovanje međunarodnog prava o ljudskim pravima te da je blisko sarađivao s članovima Mladićeve porodice i diplomatskim predstavnicima kako bi bili ispunjeni svi administrativni, logistički i pravni uslovi za dostojanstven prijenos posmrtnih ostataka. Prema saznanjima Mehanizma, posmrtni ostaci prevezeni su u Srbiju. Mehanizam je takođe izrazio solidarnost sa žrtvama, preživjelima i njihovim porodicama koje su stradale u zločinima za koje je Mladić proglašen krivim. Tom prilikom podsjetili su i na stav generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa, osuđujući svako veličanje osoba koje su međunarodni sudovi osudili za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.

Potencijalnu integraciju srpskog obrazovnog sistema na Kosovu treba definisati kao pravno i institucionalno priznanje a ne asimilaciju, obezbediti pravnu jasnoću pre bilo kakve potencijalne promene statusa, obezbediti suštinsku koordinaciju sa zajednicom kosovskih Srba i izbeći jednostrane mere – neke su od preporuka koje proizilaze iz istraživanja "Teška pitanja pred nama: Obrazovni sistem kosovskih Srba", koje je realizovala nevladina organizacija Centar za afirmativne društvene akcije (CASA). Istraživanje je, kako je saopšteno, sprovedeno na uzorku od 500 pripadnika albanske zajednice i 300 pripadnika srpske zajednice, sa ciljem da otvori raspravu zasnovanu na dokazima o nekim od "najosetljivijih i politički najspornijih pitanja koja utiču na odnose između kosovskih Srba i kosovskih Albanaca". Neki od glavnih nalaza istraživanja su da se eventualnoj integraciji srpskih obrazovnih ustanova protivi ukupno 99,4 odsto ispitanika iz redova srpske zajednice, njih 98,7 odsto ocenilo je da bi integracija imala negativan uticaj na položaj srpske zajednice, dok je preko 90 odsto ispitanika izabralo nastavak rada škola i Univerziteta u sistemu Srbije kao najprihvatljiviji scenario. Takođe, više od polovine ispitanika, oko 56 odsto, navelo je da dete ne bi zadržalo u školi koja bi nakon integracije funkcionisala u kosovskom sistemu. S druge strane, oko 52 odsto ispitanika iz redova albanske zajednice zauzima neutralan stav o tome da li odvojenost obrazovnih sistema utiče na međuetničke odnose, 60 odsto ispitanika navodi da je slabo ili uopšte nije informisano o sadržaju nastave u školama koje rade u sistemu Srbije, dok 41 odsto ispitanika ima neutralan stav prema integraciji. Inače, pitanje integracije srpskog zdravstva i obrazovanja na Kosovu pokrenuto je septembra prošle godine, kada je premijer Aljbin (Albin) Kurti poručio da dualni sistem nije održiv, te da je potrebna "inkorporacija istih i ujedinjenje". Evropska unija, koja posreduje dijalogom Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, ranije je za Radio Slobodna Evropa navela da će se status zdravstvenih i obrazovnih struktura i usluga koje na Kosovu podržava Srbija rešavati pregovorima u Briselu, u skladu sa postignutim sporazumima i važećim kosovskim zakonima. Na integraciji zdravstva i obrazovanja u skladu sa Briselskim sporazumom insistira i zvanični Beograd, kao i Srpska lista, kao najveća stranka Srba na Kosovu koja ima podršku aktuelnih vlasti u Srbiji. Nevladina organizacija CASA u svom izveštaju preporučuje da se kao moguće rešenje za ovo pitanje razmotri uloga Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom, koja je dogovorena u okviru dijaloga. "Svako buduće rešenje treba da se zasniva na elementima koji su već dogovoreni u okviru dijaloga, uz istovremeno utvrđivanje dodatnih mehanizama neophodnih za obezbeđivanje funkcionalne i teritorijalne koherentnosti obrazovnog sistema kosovskih Srba", navodi se. Miodrag Marinković iz Centra za afirmativne društvene akcije rekao je 3. septembra, tokom prezentacije istraživanja, da eventualna integracija srpskog obrazovnog sistema ne predstavlja asimilaciju, te da je važno izbegavati jednostrane mere i komunicirati sa srpskom zajednicom. "Kada se govori o integraciji, Srbi je razumeju kao asimilaciju, što nije tako, ali oni tako shvataju integraciju. Ovo pitanje može izazvati masovnu migraciju među srpskom zajednicom i zato je potrebno da se ovaj osetljivi proces sprovede uz inkluzivni dijalog", istakao je Marinković. Politikolog Ognjen Gogić, koji je radio istraživanje među srpskom zajednicom, naveo je da su rezultati pokazali da bi eventualna integracija srpskih obrazovnih ustanova u kosovski sistem neposredno uticala na učenike, studente, roditelje i zaposlene, kao i na nastavak školovanja, priznavanje kvalifikacija, institucionalne veze sa Srbijom i širi osećaj sigurnosti srpske zajednice na Kosovu. Perspektivu kosovskih Albanaca o integraciji obrazovanja na srpskom jeziku predstavio je Ramadan Iljazi (Ilazi) iz Kosovskog centra za bezbednosne studije, koji je naveo da većina ispitanika smatra da učenici i studenti srpske nacionalnosti treba da imaju mogućnost školovanja na svom maternjem jeziku, ali isključivo u okviru pravnog i regulatornog sistema Kosova. On je ukazao da pravni okvir Kosova već omogućava obrazovanje na srpskom jeziku, kao i primenu nastavnih planova i programa preuzetih iz Srbije, pod uslovom da ih odobri Ministarstvo prosvete Kosova. "Ono što postojeći pravni okvir ne predviđa jeste postojanje obrazovnog sistema koji u celosti funkcioniše izvan institucionalne nadležnosti i pravnog okvira Kosova", naveo je on. Iljazi je napomenuo i da Ahtisarijev plan, dokument na osnovu kog je proglašena nezavisnost Kosova, predviđa da opštine sa srpskom većinom imaju proširene nadležnosti u oblastima sekundarne zdravstvene zaštite i visokog obrazovanja. Zapadne zemlje su do sada uglavnom iznele stav da se sve srpske institucije moraju integrisati u kosovski sistem, uključujući zdravstvene i obrazovne, ali da se to mora desiti uz konsultacije sa srpskom zajednicom i kroz Zajednicu opština sa srpskom većinom.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala podigao je optužnicu protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića. Ovo je za Radio Slobodna Evropa 3. septembra potvrdila portparolka odjela Nina Hadžihajdarević. Slučaj se odnosi na istragu o raspisivanju javnih poziva i spornu dodjelu budžetskih sredstava u vrijednosti od 1,2 miliona maraka (oko 600.000 eura). U aprilu ove godine, u policijskoj akciji u Mostaru i Sarajevu pretreseno je nekoliko lokacija, uključujući i prostorije ovog ministarstva. Tada je kontrolisana dokumentacija i računarska oprema ministra, te njegovih savjetnika i saradnika. Akcijom su bili obuhvaćeni pojedinci i firme, koji su bile dio konzorcija korisnika bespovratnih sredstava. Policijska akcija je pokrenuta po naredbama Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH, a pod nadzorom tužioca iz Posebnog odjela Tužilaštva Federacije BiH. Provodili su je službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo. Iz Posebnog odjela Federalnog tužilaštva u novembru prošle godine su saopštili da je jedna kompanija podnijela kaznenu prijavu protiv ministra, zbog načina dodjele granta za razvoj start-up ekosustava.

Granična policija Bosne i Hercegovine spriječila je 96 migranata u pokušaju nezakonitog prelaska granice u blizini Gradiške na sjeverozapadu zemlje. Riječ je o državljanima Pakistana, Bangladeša i Afganistana, koji su pronađeni 2. septembra u mjestu Bistrica, saopćila je Granična policija 3. septembra. Izuzeta su dva čamca te identificirana dva krijumčara, a uviđaj je obavljen prema naredbi Tužilaštva BiH. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), tokom 2025. u BiH je ušlo oko 14 hiljada migranata. Gotovo polovina ispitanih migranata potvrdila je da su na putu prema BiH koristili posrednike, pokazuje anketa Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Prema podacima Tužilaštva BiH, u krijumčarenju migranata kroz BiH sve je veći udio stranih državljana. Među ranije uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje zatvorske kazne do 15 godina.

Jedna osoba uhapšena je zbog sumnje na ratne zločine i određeno joj je zadržavanje do 48 sati, saopštilo je Specijalno tužilaštvo Kosova. Osumnjičeni, R.K., uhapšen je u okviru istrage koja se vodi o ratnim zločinima u Zubinom Potoku. Tereti se za krivično djelo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva". U tri masovne grobnice na području ove opštine na sjeveru Kosova pronađeni su posmrtni ostaci najmanje 23 osobe. U vezi s otkrićem masovnih grobnica, vlasti su ranije navele da su uhapšene još tri osobe, koje se trenutno nalaze u pritvoru. Specijalno tužilaštvo navelo je da će u zakonskom roku zatražiti određivanje pritvora i za R.K. U mjestima Mala Kaludra i Jabuka kod Zubinog Potoka iskopavanja su počela u julu, a vlasti su 21. augusta saopštile da je završen proces iskopavanja i ekshumacije posmrtnih ostataka na tri lokacije. Deset koštanih ostataka već je poslano u Hag radi identifikacije putem DNK analize. Kosovske vlasti sumnjaju da bi posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama u Maloj Kaludri i Jabuci mogli pripadati takozvanoj grupi mitrovačkih intelektualaca. Grupa od 23 osobe vodi se kao nestala od 19. aprila 1999. godine. Među njima su bili ljekari, profesori, advokati i pripadnici drugih profesija. Specijalno tužilaštvo reklo je da se slučaj 23 nestale osobe istražuje već sedam godina te da dosad prikupljeni dokazi usmjeravaju istragu u tom pravcu, ali da će tek DNK identifikacija potvrditi da li je riječ o tim osobama. Prema podacima Instituta za zločine počinjene tokom rata na Kosovu, 1.577 osoba i dalje se vodi kao nestalo iz rata 1998.-1999. godine, dok je ukupno dokumentirano 12.230 ratnih žrtava. Kosovo je u više navrata od Srbije tražilo saradnju u rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba te pristup vojnim arhivama koje bi, prema ocjeni vlasti, mogle pomoći u utvrđivanju lokacija mogućih grobnica.

Općinski sud u Dubrovniku, u Hrvatskoj, 3. septembra proglasio je trojicu državljana Bosne i Hercegovine krivima nepravomoćno i kaznio ih novčanim kaznama. Oni su putem društvenih mreža na svojim javnim i otvorenim profilima isticali slike, simbole, pjesme i tekstove kojim se javno odavala počast i iskazivala zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine. "Time su izazvali uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana od kojih smo zaprimili više dojava", navodi se u saopštenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Nakon ove odluke suda, njima će biti ukinute dozvole za boravak i rad, te otkazan kratkotrajni boravak u Hrvatskoj, sa zabranom ulaska u tu zemlju od tri mjeseca. "Za iste je pokrenut postupak protjerivanja iz Evropskog gospodarskog prostora uz dvogodišnju zabranu ulaska, a koja će stupiti na snagu nakon pravomoćnosti presude", dodaje se. Četvrti državljanin Bosne i Hercegovine, kao i jedan državljanin Hrvatske, će biti privedeni na Općinski sud u Dubrovniku. Iz policijske uprave navode da su kriminalistička istraživanja nad četvoricom državljana BiH provedena od 28. augusta do 2. septembra ove godine. Svi su bili na privremenom boravku u Hrvatskoj u dobi od 31, 30, 25 i 25 godina, a počinili su prekršaj iz člana 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. "Budući da su društvene mreže mjesto dostupno javnosti i neodređenom broju građana, počinitelji su na taj način, vrijeđali nacionalne osjećaje građana Republike Hrvatske. Svi počinitelji su uhićeni - jedan na području Župe dubrovačke, a četvorica na području Dubrovnika", dodaje se u saopštenju za javnost. Dan ranije, zbog veličanja na društvenoj mreži Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uslovnom kaznom od 15 dana zatvora u Hrvatskoj je je kažnjen državljanin Bosne i Hercegovine. U saopštenju za javnost iz Policijske uprave ličko-senjske je navedeno kako su muškarca istražili granični policajci iz Korenice, naselja u Lici, zbog sumnje da je "putem društvene mreže isticao slike, simbole, pjesme i tekstove kojima je javno odavao počast i iskazivao zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine čime je izazvao uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana". Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora.

Evropska unija je upoznata sa najnovijim navodima o upotrebi špijunskog softvera za nezakonito praćenje studentskih aktivista i opozicionih političara u Srbiji, uz ocenu da bi takva praksa bila neprihvatljiva ukoliko se navodi potvrde. "Podsećamo da su svaki pokušaji nezakonitog pristupa podacima građana i političkih protivnika, ukoliko se potvrde, neprihvatljivi", izjavio je portparol Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE). Reakcija EU usledila je nakon novih navoda o korišćenju nedozvoljenog špijunskog softvera protiv predstavnika opozicije i studentskog pokreta u Srbiji. Nevladina fondacija SHARE objavila je 2. septembra da je najmanje 14 osoba u Srbiji bilo meta naprednog špijunskog softvera od početka 2026. godine, što predstavlja najveći do sada dokumentovani talas ovakvog nadzora u zemlji. Prema navodima ove organizacije, među metama su članovi studentskog pokreta, aktivisti, jedan poslanik i jedan lokalni odbornik, svi iz opozicionih stranaka. Vremenski period poklapa se sa lokalnim izborima održanim 29. marta 2026. godine. "Špijunski softver ove vrste može da pristupi praktično svim podacima na uređaju – porukama, kontaktima, fotografijama, podacima iz aplikacija i drugim fajlovima – kao i da tajno snima ekran ili aktivira mikrofon i kameru. Njegova upotreba je u Srbiji nezakonita", navodi se na veb-stranici ove fondacije. Fondacija, koja se bavi zaštitom ljudskih prava i sloboda na internetu, navodi da je 12 osoba u avgustu dobilo upozorenje kompanije Apple da su njhovi ajfon (iPhone) telefoni bili meta napada, dok su forenzičkom analizom potvrđene još dve infekcije novom verzijom špijunskog softvera NoviSpy. Nalaze SHARE-a, kako se navodi u saopštenju, nezavisno su potvrdile i međunarodne organizacije - Citizen Lab Univerziteta u Torontu i Amnesty International Security Lab. U jednom slučaju, Citizen Lab je potvrdio infekciju špijunskim softverom Pegasus, koji je na iPhone instaliran bez ikakve interakcije korisnika. SHARE upozorava da ovakav softver omogućava neovlašćen pristup porukama, kontaktima, fotografijama, podacima iz aplikacija i drugim fajlovima, kao i tajno snimanje ekrana, aktiviranje mikrofona i kamere. Fondacija ocenjuje da takva praksa predstavlja ozbiljno kršenje prava na privatnost i može ugroziti slobodu izražavanja i političkog delovanja. Navode SHARE-a potvrdili su i predstavnici studentskog pokreta. Studentkinja Ela Zeković izjavila je 2. septembra, na prvoj pres konferenciji studenata u blokadi, da su studenti špijunirani specijalnim softverom, za koji je navela da se prodaje samo državama. "Na telefonu naše koleginice nađen je 'Pegasus', najskuplji softver. Potpuno nam je jasno da mete nisu slučajno odabrane, targetirane su kolege koje su učestvovale u organizaciji lokalnih izbora", izjavila je Zeković. U saopštenju SHARE fondacije navodi se i da je posebno značajno to što je u slučaju infekcije softverom NoviSpy ranije utvrđeno da je on pronađen na telefonima zaplenjenim tokom policijskih saslušanja, dok je analiza pokazala da je slao ukradene podatke na server čija IP adresa pripada Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA). BIA je, međutim, ovo ocenila kao "trivijalni senzacionalizam". "Sadržaj ovih navoda jasno ukazuje na prave namere pojedinaca i organizacija koje ih iznose – u vidu rada za interese određenih stranih službi i grupa za pritisak", dodali su u saopštenju. Nisu naveli koje strane službe optužuju. A oglasio se i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Ocenio da su navodi o prisluškivanju "sumnje bez ijednog dokaza". MUP do objave vesti nije odgovorio na pitanja Radija Slobodna Evropa o navodima da su špijunirani politički aktivisti u Srbiji.