Turske vlasti privele su desetine osoba i izvršile policijske racije u kancelarijama više LGBT organizacija i popularnim mjestima okupljanja LGBT zajednice u okviru velike akcije sprovedene u više gradova. Istovremene policijske operacije počele su u nedelju, 13. septembra oko jedan sat nakon ponoći u Istanbulu, Ankari, Izmiru, Ajdinu i Mersinu. Prema navodima turskog ministra pravde Akina Gjurleka, istraga obuhvata 162 osumnjičene osobe, devet udruženja i 13 poslovnih objekata. Gjurlek je na društvenim mrežama naveo da je istraga pokrenuta radi "zaštite djece, institucije porodice i javnog reda", pozivajući se na desetogodišnju izvršnu odluku predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana koja se odnosi na porodicu i djecu. "Nijedna kriminalna organizacija, mreža zloupotreba ili nezakonita aktivnost koja ugrožava djecu, omladinu ili porodice neće biti tolerisana", naveo je Gjurlek. Meta racija bili su sadašnji i bivši članovi više poznatih organizacija koje se bave pravima LGBT osoba i prevencijom HIV-a. Vlasti su, prema navodima organizacija, blokirale i njihove internet stranice. Gjurlek je takođe rekao da je utvrđeno da su pojedina udruženja primala značajna sredstva iz međunarodnih izvora i agencija. Udruženje za ljudska prava Turske osudilo je policijske akcije, ocijenivši da nije riječ o uobičajenoj sudskoj istrazi, već o političkoj operaciji čiji je cilj nametanje jedinstvenog modela porodice i pritisak na LGBT zajednicu i nezavisne organizacije civilnog društva.

Ukrajinske vlasti su saopštile da su dva ruska drona pogodila ciljeve u blizini poljske granice u ranim jutarnjim satima 13. septembra. Kijev je te napade okarakterisao kao način na koji Moskva "kuca na vrata EU i NATO-a" i pozvao na uvođenje dodatnih sankcija. Ruski dron je u ranim jutarnjim satima 13. septembra pogodio benzinsku stanicu u blizini graničnog prelaza Jagodin, između Poljske i Ukrajine, pri čemu nije bilo žrtava. Granični prelaz, koji se nalazi u ukrajinskoj oblasti Volinj, bio je privremeno zatvoren, ali je u međuvremenu ponovo otvoren. Takođe u oblasti Volinj, ruski dron je pogodio lokomotivu putničkog voza na udaljenosti od dva kilometra od poljske granice, saopštila je kompanija Ukrajinske željeznice, navodeći da je nadzorna grupa uspjela unaprijed da upozori posadu voza na opasnost. Na video-snimcima se vidi kako ljudi bježe od eksplozije na željezničkoj stanici. Prema riječima Aleksandra Ševčenka, lokalnog zvaničnika zaduženog za saobraćaj, ruska bespilotna letjelica pogodila je lokomotivu voza koji je saobraćao na relaciji Kijev–Varšava ujutru 13. septembra, a žrtava nije bilo. Do ovih napada dolazi u trenutku kada Rusija pojačava udare na civilnu infrastrukturu širom Ukrajine, a zvaničnici EU upozoravaju na eskalaciju ruskih povreda evropskog vazdušnog prostora, što predstavlja "novu normalnost". "Ruski varvarski napadi na granici Ukrajine i Poljske, kod Jagodina, nisu samo nastavak napada na naše državne granice", napisao je ukrajinski ministar inostranih poslova Andrij Sibiha na platformi X 13. septembra. "To je Putinov teror koji direktno 'kuca' na vrata EU i NATO-a. Ruski varvari su pred vašim pragom, dragi partneri". On je pozvao evropske lidere da primene "punu snagu" sankcija protiv Rusije. "Učinite da Moskva osjeti posljedice svog terora. Ne samo polovične odluke, već beskompromisne, snažne korake. Potpuni trgovinski embargo. Potpune zabrane ulaska. Sveobuhvatne sankcije vojno-industrijskom kompleksu". Ranije ovog mjeseca, Njemačka je zvanično pripisala Moskvi odgovornost za incident u kojem su dronovi napunjeni eksplozivom omeli letove na aerodromu u Lajpcigu. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen tada je izjavila da se "Evropljani suočavaju sa surovom istinom da je ovo nova normalnost". U međuvremenu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je 13. septembra da je Rusija tokom protekle nedelje lansirala ukupno 2.100 dronova, 1.700 klizećih bombi i 73 rakete različitih tipova na ciljeve širom Ukrajine. "Upravo da bi spriječili širenje ovih napada dalje u Evropu, Ukrajinci i Ukrajinke se bore svakog dana, žrtvujući svoje živote kako bi zaustavili širenje ove agresije", naveo je on u objavi na Telegramu. "Ruski terorizam predstavlja zajedničku prijetnju za mnoge, ali se može i mora pobijediti upravo ovdje, u Ukrajini".

Broj Ukrajinaca koji u Poljskoj borave sa statusom privremene zaštite opao je za više od 106.500 od proljeća, pokazuju vladini podaci objavljeni 8. septembra. U aprilu je oko 974.500 ljudi bilo registrovano u okviru imigracionog statusa namijenjenog ukrajinskim izbjeglicama u Poljskoj. Taj broj je do početka septembra pao na 868.000, što predstavlja pad od oko 11 procenata. Poljski mediji navode da sve veća odbojnost prema izbjeglicama dovodi do njihovog odlaska iz zemlje. Iako neki zaista odlaze, Ukrajinci u Poljskoj ističu da je znatan dio tog pada posljedica birokratskih prepreka, a ne sukoba na ulicama. Bohdan Koncur, stručnjak za pitanja imigracije iz organizacije "Ukrajinska kuća" u Varšavi, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je izmjena zakona iz marta obavezala ukrajinske izbjeglice da graničnim službenicima izričito saopšte svoju namjeru da zatraže privremenu zaštitu u Poljskoj. Međutim, on navodi da mnogi za to saznaju tek kada odu u nadležnu službu, gdje im kažu da je njihov ulazak u Poljsku evidentiran kao turistički. Koncur ističe da su mnogi Ukrajinci kojima je pomogao tvrdili da im na granici nisu postavljena nikakva pitanja, kao i da na graničnim prelazima nisu vidjeli obavještenja o novom pravilu. Ukrajincima koji u Poljskoj borave kao turisti nije dozvoljeno da podnesu zahtjev za status privremene zaštite. Ana Sobjeska-Tekjen, portparolka Poljske granične straže, potvrdila je ovu pravnu pojedinost za RSE. "Državljanin Ukrajine koji namjerava da uđe u Poljsku kako bi ostvario pravo na privremenu zaštitu trebalo bi jasno da izjavi tu namjeru službeniku granične straže tokom granične kontrole", navela je ona u e-mail poruci. "To je važno jer, ukoliko izostane takva izjava, ulazak može biti evidentiran prema opštim pravilima koja važe za bezvizni režim putovanja", dodala je portparolka. Početkom septembra stupila je na snagu još jedna zakonska izmjena zbog koje je veliki broj Ukrajinaca izbrisan iz registra osoba sa statusom privremene zaštite, a sve zbog dokumenata koje su koristili prilikom ulaska u Poljsku. Tokom početnog talasa izbjeglica iz Ukrajine nakon ruske invazije 2022. godine, mnogi su uspjeli da dobiju privremenu zaštitu bez važećeg pasoša, koristeći druge dokumente, poput lične karte, radi utvrđivanja identiteta. U slučaju djece, mogli su se koristiti i izvodi iz matične knjige rođenih, dok su neke izbjeglice registrovane na osnovu izjave o svom identitetu. Prema zakonu koji je stupio na snagu ove godine, od Ukrajinaca kojima je status privremene zaštite odobren bez prilaganja važeće putne isprave zahtijevalo se da svoj identitet potvrde važećom putnom ispravom najkasnije do 31. avgusta. Oni koji to nisu učinili izgubili su 1. septembra pravo na zakonit boravak vezano za status privremene zaštite. Koncur navodi da je ova mjera pogodila desetine hiljada Ukrajinaca. Ta odredba je kasnije izmijenjena kako bi se pogođenim osobama omogućio prelazni period od šest mjeseci da "riješe svoju situaciju", dodao je Koncur. Poljske granične vlasti navode da bi oni Ukrajinci koji su u septembru izgubili status privremene zaštite "mogli ponovo da ostvare to pravo nakon što zakonito uđu u Poljsku" sa važećim pasošem. Prema rezultatima anketa, stavovi Poljaka prema izbjeglicama značajno su se zaoštrili posljednjih mjeseci. Neposredno nakon ruske invazije 2022. godine, oko 94 odsto Poljaka smatralo je da njihova zemlja treba da prihvati Ukrajince koji bježe od nasilja. Do jula 2026. taj broj je pao na svega 42 odsto, pri čemu se više od polovine anketiranih protivilo prihvatanju ukrajinskih izbjeglica. Rastuće nezadovoljstvo među Poljacima uglavnom je podstaknuto ponovnim fokusom na masakre etničkih Poljaka koje su počinili ukrajinski nacionalisti četrdesetih godina prošlog vijeka, kao i obimom socijalnih davanja koja primaju novopridošlice. Olena Babakova, poljsko-ukrajinska istraživačica i koautorka izvještaja iz 2026. godine o odnosima između Poljaka i ukrajinskih migranata, navodi da je talas antiukrajinskog raspoloženja, o kojem se mnogo izvještavalo, počeo u periodu predsjedničkih izbora 2025. godine. Ipak, ona ističe i da postoji više faktora koji doprinose smanjenju broja izbjeglica u Poljskoj, uključujući i slučajeve u kojima Ukrajinci prelaze na druge vrste boravišnih dozvola. Babakova kaže da pojedinačni slučajevi neprijateljstva prema Ukrajincima u Poljskoj nemaju veliki uticaj na odluku tih ljudi o eventualnoj selidbi. Ona je za Radio Slobodna Evropa izjavila da, nakon stresa izazvanog napuštanjem domovine i nastanjivanjem u drugoj zemlji, mnogi Ukrajinci koji ne žele da se vrate u ratnu zonu "smatraju da je nemoguće ponovo prolaziti kroz taj emotivni proces i odlaziti u neku drugu, novu zemlju". "Ulažete ogroman trud da obezbijedite dom i hranu za svoju djecu. Možda se djeca suočavaju sa nekim problemima u školi, ali ona je ipak relativno dobra i blizu kuće. Šta bi trebalo da se desi pa da odlučite da spakujete kofere i jednostavno sutradan odete?" Prema riječima Babakove, oni koji napuštaju Poljsku "nisu ljudi kojima je najteže. To su jednostavno ljudi koji raspolažu najvećim resursima za sprovođenje tog novog procesa migracije".

Skupština Kosova izglasala je novu vladu koju predvodi Albin Kurti iz Pokreta Samoopredeljenje. "Za" su glasala 62 zastupnika, osam je bilo protiv, a suzdržanih nije bilo, čime je Kurti osigurao svoj četvrti mandat na mjestu premijera Kosova. Pokret Samoopredeljenje (LVV) ima 53 zastupnička mjesta u Skupštini, no nova vlada je dobila i podrđku devet zastupnika koji predstavljaju zajednice koje nisu većinske, osam iz redova nesrpskih manjina te Nenada Rašića iz srpske manjine. Zastupnici Demokratske partije Kosova, Demokratskog saveza Kosova i Alijanse nisu prisustvovali sjednici. Zastupnici Srpske liste bili su prisutni na sjednici i glasali protiv. Sastav kabineta vlade ostao je isti kao i u trećoj vladi koju je predvodio Kurti. Tokom govora Kurti je izjavio da neće predstaviti novi program ni akcioni plan, istaknuvši da su ponovljeni izbori prekinuli mandat koji se nastavlja i u novom razdoblju upravljanja. Kurti je rekao da će se vizija Pokreta Samoopredeljenje biti fokusirana na dobrobit građana i zaštitu porodice. "Cilj je ovog mandata snažno vratiti sigurnost i dobrobit u svakodnevni život građana", rekao je Kurti. Također je najavio razna kapitalna ulaganja, poput osnivanja vazduhoplovne kompanije u javnom vlasništvu i uspostave mreže javnog prevoza na nacionalnoj razini. Vršiteljica dužnosti predsjednika Albulena Haxhiu povjerila je Albinu Kurtiju mandat za sastavljanje nove vlade, nakon što je Pokret Samoopredeljenje službeno predložio svog lidera, ujedno i aktuelnog premijera, za tu dužnost. Mandat je dodijeljen nakon što je 13. septembra proglašeno konstituiranje Skupštine Kosova, uprkos izostanku potpredsjednika Skupštine iz redova Demokratske partije Kosova. Kako je konstituirana Skupština Kosova?Skupština je proglašena konstituiranom nakon izbora potpredsjednika iz redova Demokratskog saveza Kosova i manjinskih zajednica. Demokratska stranka Kosova (PDK) nije učestvovala na sjednici te je prethodno povukla kandidaturu Vlore Çitaku za mjesto potpredsjednice. Predsjedavajuća sjednicom, Albulena Haxhiu, izjavila je da Skupština "ne može biti talac bilo koga, niti bilo kojeg političkog subjekta". Kandidat LDK-a za potpredsjednika, Kujtim Shala, izabran je sa 75 glasova. Nakon osam neuspjelih prijedloga Srpske liste, izabrana je srpska zastupnica Tanja Vujović. Dobila je glasove zastupnika LVV-a i dijela zastupnika LDK-a. Bošnjačka zastupnica Emilija Rexhepi izabrana je kao predstavnica zajednica koje nisu srpske. Nakon glasanja o potpredsjednicima, Haxhiu je objavila da se Skupština "smatra konstituiranom". U ranijoj odluci, Ustavni sud ostavio je otvorenom mogućnost da Skupština funkcionira, pod određenim okolnostima, bez jednog od članova Predsjedništva, pod uslovom da je njihov izbor onemogućen, a da Predsjedništvo zadrži kvorum za odlučivanje. Jedna od takvih navedenih okolnosti jest situacija u kojoj zastupnik ili parlamentarna grupa, koji imaju pravo predložiti člana Predsjedništva, ne iskoriste to pravo ili opstruiraju taj proces. Demokratska partija Kosova se protivi tom procesuPDK se protivi tumačenju prema kojem je Skupština konstituirana bez potpredsjednika. Përparim Gruda, zastupnik te stranke, izjavio je da se odluka Ustavnog suda, koja pod određenim okolnostima dopušta rad Skupštine bez člana Predsjedništva, ne može primijeniti u ovom slučaju. Prema njegovim riječima, PDK se nije odrekao prava na predlaganje potpredsjednika, već je samo privremeno obustavio ostvarivanje tog prava dok Ustavni sud ne razjasni situaciju. Istaknuo je da "niko ne može imati koristi od vlastitog kršenja propisa", tvrdeći da Pokret Samoopredeljenje ne može prekoračiti rokove za konstituiranje Skupštine, a zatim iskoristiti tu situaciju kako bi PDK-u uskratio pravo na predlaganje potpredsjednika. PDK je najavio namjeru podnošenja žalbe Ustavnom sudu. U međuvremenu, Kurti je izjavio da će zastupnici Samoopredeljenja glasati za kandidata PDK-a za potpredsjednika čim stranka bude spremna da ga predloži. Šta sljedi dalje?Ovi događaji otvaraju put za okončanje političke blokade nastale nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 7. juna. Pokret Samoopredeljenje je izašao kao pobjednik, osiguravši 53 zastupnička mjesta. Uživa podršku devet zastupnika iz redova manjina, osam iz nesrpskih manjinskih zajednica (ne računajući Adema Hoxhu iz Jedinstvene goranske stranke i Dudu Balje iz Socijaldemokratske unije) te Nenada Rašića, jedinog zastupnika srpske manjine koji nije povezan sa Srpskom listom. To stranci osigurava 62 glasa, jedan više od broja potrebnog za sastavljanje vlade. Ipak, ti glasovi nisu dovoljni za izbor novog predsjednika države. Za izbor predsjednika u prva dva kruga potrebno je 80 glasova, što iziskuje potporu zastupnika iz drugih stranaka. Nedeljama je glavna tačka sporenja bilo konstituiranje Skupštine, budući da je Samoopredeljenje insistiralo na tome da se Skupština ne konstituira sve dok se ne postigne dogovor o predsjedniku. Pregovori između Samoopredeljenja i Demokratske partije Kosova zaključeni su 31. avgusta službenom objavom da će obje stranke podržati zajedničku kandidaturu Bekima Sejdiua za predsjednika. Ta je kandidatura izazvala duboke podjele unutar LDK-a jer je šestero od 18 zastupnika te stranke izjavilo da je neće podržati.

Rusija je nastavila sa žestokim napadima na ukrajinsko civilno stanovništvo, usmrtivši najmanje devet osoba širom zemlje, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio da je spreman da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na predstojećem samitu G20, što je Kremlj ocenio kao "nemoguće". Rusija je tokom protekla dva mjeseca intenzivirala vazdušne udare širom Ukrajine, pri čemu Kremlj gađa elektrane i drugu infrastrukturu u trenutku kada se približavaju potencijalno surovi zimski mjeseci. Izvještaji o pogibiji civila stigli su 12. septembra iz nekoliko gradova i regiona, dok se Ukrajina bori da zaštiti svoje stanovništvo u uslovima nedostatka sistema protivvazdušne odbrane, koji su joj preko potrebni za presretanje ruskih raketa velike brzine. U Kramatorsku, gradu sa oko 150.000 stanovnika u ukrajinskoj Donjeckoj oblasti, koji je već mjesecima izložen ruskom vojnom pritisku, lokalne vlasti su saopštile da su ruske snage napale privatne automobile, pri čemu su u tri odvojena incidenta tokom 90 minuta poginule tri osobe. "To nisu vojni ciljevi", navodi se u saopštenju gradskog vijeća. "To su obični civilni automobili. Ljudi su obavljali svoje svakodnevne poslove". Vitalij Bunečko, načelnik Žitomirske oblasti u Ukrajini (zapadno od Kijeva), izjavio je da je u ruskom napadu na prodavnicu u gradu Zvjahel poginulo dvoje ljudi. Ivan Fedorov, načelnik Zaporoške oblasti, saopštio je da su dvije osobe poginule, a 11 ranjeno u napadima na Zaporožje i druga mjesta. Oleksandar Vilkul, šef vojne uprave Krivog Roga, izjavio je da su dvije osobe poginule u noćašnjim napadima dronovima i raketama na taj grad. Ruska vojska je saopštila da su njene snage gađale ukrajinsku čeličanu Zaporožstalj u Zaporožju, kompleks Interpajp stil u Dnjepru i nekoliko pogona u Krivom Rogu. Ove tvrdnje nisu mogle biti nezavisno potvrđene. Kao odgovor na ruske napade, Ukrajina je gađala energetske objekte i skladišta, često duboko unutar ruske teritorije, izazivajući ozbiljne nestašice energije širom zemlje, dok su obje strane napadale brodove one druge u Crnom moru i oko njega. Zelenski spreman za sastanak u MajamijuU intervjuu za njemački medij Deutsche Welle, objavljenom 12. septembra, Zelenski je izjavio da bi bio spreman da se sastane sa Putinom radi mirovnih pregovora na samitu G20, koji se održava 14. i 15. decembra u Majamiju. "Da, naravno", rekao je odgovarajući na pitanje o mogućem sastanku. "Moramo doći. Moramo se sastati, razgovarati i donijeti odluke. Nije riječ o riječima. Nije važno šta ću mu ja reći ili šta on želi da kaže meni. Važni su rezultati". Kremlj je odmah odbacio ponudu Zelenskog. "To je nemoguće", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za agenciju AFP, ponavljajući ruski zahtjev da se takav sastanak "licem u lice" može održati isključivo u Moskvi. "Postoji spremnost da se sastanemo sa njim u Moskvi", rekao je Peskov, koji je napomenuo da još nije odlučeno da li će Putin prisustvovati skupu G20. Zelenski već dugo odbacuje mogućnost sastanka u Moskvi u trenutku kada se njegova zemlja suočava sa invazijom ruskih snaga punog obima. "On može da dođe u Kijev", rekao je Zelenski za ABC News misleći na Putina. "Ne mogu da idem u Moskvu dok je moja zemlja svakodnevno izložena raketnim napadima. Ne mogu da idem u prestonicu tog teroriste". Vašington pokušava da pokrene pregovore, koji su dugo stagnirali, o najsmrtonosnijem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata. Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner posjetili su Moskvu i Kijev prošle nedelje, dok su predsjednik SAD Donald Trump i Putin posljednjih dana razgovarali telefonom. U intervjuu za Deutsche Welle, obavljenom 11. septembra tokom njegove posjete Kanadi, Zelenski je rekao da je poseta Witkoffa i Kushnera "dobar signal" i da je važno što su njih dvojica otputovali i u Kijev i u Moskvu. Zelenski je izjavio da planira sastanak sa Trumpom krajem septembra, mada detalji još nisu potvrđeni. Trilateralni pregovoriU međuvremenu, jedan visoki ukrajinski zvaničnik nagovijestio je da bi pregovori između SAD, Rusije i Ukrajine mogli biti nastavljeni već sljedećeg mjeseca. Kirilo Budanov, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, rekao je da bi nova runda trilateralnih pregovora o okončanju rata mogla biti održana u oktobru. Govoreći za novinsku agenciju Interfaks-Ukrajina na marginama Jaltinskog foruma o evropskoj bezbjednosti u Kijevu, Budanov je naveo da se Ukrajina priprema za novi sastanak u trilateralnom formatu, ali nije iznio detalje. Budanov je ranije za New York Times izjavio da će se pregovarački proces vjerovatno intenzivirati nakon izbora za Državnu dumu Rusije (od 18. do 20. septembra) i američkih izbora na sredini mandata (3. novembra). Posljednji direktni pregovori između Rusije i Ukrajine održani su u februaru u Švajcarskoj, uz posredovanje SAD i učešće Budanova u ukrajinskoj delegaciji. Izvor: AFP, Reuters

Anthropic je izjavio da je spriječio pokušaje Irana, Kine i drugih zemalja da koriste svoje modele umjetne inteligencije (AI) za širenje državne propagande i špijuniranje etničkih manjina i disidenata. To je prema najnovijem izvještaju o obavještajnim podacima o prijetnjama kompanije AI objavljenom 11. septembra, koje pokriva incidente od decembra 2025. do avgusta. U izvještaju se takođe navodi da su kriminalci, državne institucije i naučnici, uključujući one u Rusiji i Kini, koristili AI modele poput Claudea i Geminija za dizajniranje projektila i bombi, kao i za stvaranje smrtonosnih patogena. 'Kognitivno ratovanje'Kompanija Anthropic je imenovala nekoliko iranskih državnih institucija za koje tvrdi da koriste njihove modele vještačke inteligencije za oblikovanje javnog mnijenja unutar i izvan zemlje. Ti subjekti uključuju Organizaciju za islamsku kulturu i komunikacije, koja djeluje pod Ministarstvom kulture i islamskog vodstva i nadgleda službenu iransku kulturnu diplomatiju i međunarodne odnose u inostranstvu, Kancelariju za islamsku propagandu, vjersku organizaciju i Organizaciju za islamsku propagandu, vjersku i kulturnu grupu. Anthropic je optužio institucije za vođenje kampanja "kognitivnog ratovanja" i promovisanje narativa koje je stvorio moćni Korpus islamske revolucionarne garde, elitna grana iranskih oružanih snaga koja igra istaknutu ulogu u politici i ekonomiji. "U svakom slučaju, operacija se oslanjala na model Claudea za izradu planova kampanje, priručnika o doktrini, sistema likova/persona, baza podataka o ciljevima i ministarske planske dokumentacije", navodi se u izvještaju Anthropica. "Korištenje modela na ovaj način omogućilo im je generisanje složenih organizacijskih okvira i sredstava za koje bi inače bio potreban potpuno opremljen ured programa". U jednom slučaju, Organizacija za islamsku kulturu i komunikacije koristila je Claudea za "dovršetak organizacijskih planova" za državni sprovod ubijenog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija koji se održao od 3. do 9. jula, navode iz Anthropica. Alat za regrutovanjeAnthropic je takođe rekao da je poremetio "operaciju uticaja" Mujahedin-e Khalq (MEK), prognane opozicione grupe koja želi svrgnuti Islamsku Republiku i koju Teheran smatra terorističkom organizacijom. Operacija, rekla je kompanija za umjetnu inteligenciju, "koristila je zajedničkog AI agenta za lažno predstavljanje stvarnih ljudi i regrutovanje unutar Irana." "Operacija je uspješno pretražila preko 500 kanala društvenih medija kako bi izgradila detaljne profile pojedinaca unutar Irana", navodi se u izvještaju. "Zatim su te mete grupisali po gradu, dobi, zanimanju, političkoj pripadnosti i istoriji hapšenja što bi im vjerovatno pomoglo da prilagode svoje poruke specifičnoj publici". Operacije nadziranjaAnthropic je rekao da je takođe poremetio operacije državnih aktera, uključujući Iran, koji su koristili Claude za "izgradnju, vođenje i na druge načine olakšavanje nadzornih operacija". U jednom slučaju, akteri sa sjedištem u Iranu koristili su Claude za izgradnju i implementaciju zlonamjernog proširenja na softveru Firefox koje je prikupljalo identitete korisnika s društvenih mreža, rekla je kompanija za umjetnu inteligenciju. U drugom slučaju, iranski akter koristio je Claude za analizu stotina hiljada objava na društvenim mrežama i odabrao za praćenje 39 opozicionih profila. "Operateri su bile državne organizacije koje su ciljale istu dijasporu i disidentske zajednice koje su i ranije bile meta režima", rekla je kompanija Anthropic.

U Prištini je u subotu, 12. septembra, održan "Marš za slobodu" kao znak podrške bivšim vođama Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) kojima se sudi u Hagu, samo četiri dana prije objave konačne presude u slučaju protiv Hashima Thacija (Hašim Tači), Kadrija Veselija, Rexhepa Selimija (Redžep Selimi) i Jakupa Krasniqija (Krasnići). Na trgu Skenderbeg u Prištini postavljena je pozornica za govore i nastupe; trg je bio prepun ljudi, baš kao i ulice koje vode ka njemu. Okupljanju su bili prisutni i predstavnici političkih stranaka, veterani rata na Kosovu te članovi porodica optuženih i poginulih boraca. Hysni Gucati, lider Organizacije veterana rata OVK-a, izjavio je da veterani i njihove porodice traže pošteno i nepristrano suđenje. Istaknuo je da bi "nepošteno suđenje" išlo samo u prilog interesima Srbije i Rusije. "Nijedna sudnica ne može izbrisati tu istinu. Sloboda Kosova izborena je uz mnogo truda i žrtve", rekao je. Lider Demokratske partije Kosova Bedri Hamza izjavio je da odluka od 16. septembra neće biti prihvaćena ako bude "nepravedna". "Stoga onima koji donose odluke s ovog trga poručujemo: 'razmislite o posljedicama prije nego što donesete odluku 16. septembra'", rekao je Hamza. Prije njega, lider Alijanse Ardian Gjini rekao je da su se četvorica bivših vođa OVK borili za slobodu Kosova te da je sada došlo vrijeme da im se iskaže zahvalnost. "Niko nikada neće uspjeti ukaljati našu priču o slobodi", rekao je. Gradonačelnik Perparim Rama ranije je najavio da će javni prevoz u Prištini tokom subote biti besplatan. Uz to, za učesnike marša organizovan je besplatan prevoz do glavnog grada iz svih ostalih gradova na Kosovu. Marš, koji organizuje građanski pokret "Sloboda ima ime", održava se u trenutku kada suđenje četvorici bivših vođa OVK-a ulazi u završnu fazu. Specijalizovana vijeća Kosova odredila su 16. septembar kao datum objave presude, više od tri godine nakon početka suđenja. Četvorica optuženih terete se za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Odbacili su sve optužbe. Program marša uključuje govore lidera stranaka Demokratske partije Kosova (PDK) i Savez za budućnost Kosova (AAK), Bedrija Hamze i Ardiana Gjinija, kao i predstavnika inicijative "Sloboda ima ime", udruženja ratnih veterana i porodica poginulih boraca. Današnji protest nije prvi organizovan na Kosovu protiv Posebnog suda ili kao znak podrške bivšim liderima OVK-a. U aprilu 2023., dan prije početka suđenja Thaciju, Veseliju, Selimiju i Krasniqiju, hiljade građana marširale su Prištinom pružajući im podršku. Demonstranti su taj sudski postupak ocijenili nepravednim i iskazali podršku borbi OVK-a. Jedan od najvećih skupova posljednjih godina održan je 17. februara 2026., povodom obilježavanja 18. godišnjice neovisnosti Kosova. Hiljade građana sudjelovale su u maršu pod nazivom "Pravda, a ne politika", organizovanom u znak podrđke bivšim liderima OVK-a. Taj je marš održan u trenutku kada se suđenje u Haagu bližilo kraju. Tužiteljstvo je iznijelo svoje dokaze u aprilu 2025., odbrana je zaključila svoj dio postupka u decembru iste godine, a završne riječi iznesene su u februaru 2026. Nakon toga, objava presude je odgođena. Prvobitno je bila planirana za raniji termin te godine, no u julu su Specijalizovana vijeća objavila da će presuda biti izrečena 16. septembra, navodeći složenost slučaja i opsežnu dokumentaciju kao razloge odgode. U ovom slučaju tužiteljstvo tvrdi da Thaci, Veseli, Selimi i Krasniqi snose kaznenu odgovornost za zločine počinjene na Kosovu i u sjevernoj Albaniji tokom rata. Optužnica obuhvata šest tačaka za zločine protiv čovječnosti i četiri tačke za ratne zločine, a tužiteljstvo je za svakog od optuženih zatražilo zatvorske kazne u trajanju od 45 godina. Četvorica bivših vođa OVK-a uhapšena su u novembru 2020. i prebačena u pritvorski centar Specijalnih vijeća u Hagu. Suđenje je započelo 3. aprila 2023. Očekuje se da će odluka od 16. septembra biti jedna od najznačajnijih odluka Specijalnih vijeća, osnovanih 2015. godine radi suđenja u predmetima koji se odnose na navodne zločine što su ih počinili pripadnici OVK-a tokom i nakon rata 1998-99. godine.

State Department je pozvao američke kompanije na izuzetan oprez prilikom razmatranja poslovnih transakcija sa Afganistanom pod vlašću talibana, nakon što je bivši američki zvaničnik prisustvovao potpisivanju sporazuma između jedne saudijske energetske grupe i tamošnjih vlasti tvrdokorne struje. Portparol State Departmenta, koji je želio da ostane anoniman, potvrdio je ovo upozorenje za Radio Slobodna Evropa (RSE), dodajući da bi privatne kompanije zainteresovane za poslovanje u Afganistanu trebalo da se uvjere da su njihove transakcije u skladu sa važećim američkim zakonima i propisima, s obzirom na to da se talibani nalaze na listi označenih globalnih terorističkih grupa (SDGT). Upozorenje dolazi nakon posjete Afganistanu ranije ove sedmice koji je ostvario Zalmaj Halilzad, bivši posebni izaslanik SAD za Afganistan u razdoblju od 2018. do 2021. godine. Halilzad je 7. septembra boravio u Kabulu povodom potpisivanja sporazuma sa Saudijskom Arabijom o nafti i plinu, a sastao se i s talibanskim ministrom inostranih poslova Amirom Kanom Mutakijem. Ta je posjeta, uoči 25. godišnjice terorističkih napada 11. septembra, izazvao čuđenje jer Sjedinjene Države ne priznaju talibane kao legitimnu vlast u Afganistanu. Washington se ogradio od Halilzadova posjeta; glasnogovornik State Departmenta izjavio je za RSE da "Halilzad nije zaposlenik američke vlade te stoga ne predstavlja vladu Sjedinjenih Država". Prema podacima Ministarstva finansija SAD, američki državljani i kompanije u pravilu nemaju pravo učestvovati u transakcijama, plaćanjima, sklapanju ugovora, pružanju usluga ili finansijskoj saradnji s pojedincima i subjektima koji se nalaze na tom popisu. Iz Ministarstva finansija dodaju da bi i pojedinci i kompanije koji nisu iz SAD, a provode određene transakcije s tim grupama, mogli podlijegati američkim sankcijama te građanskopravnim ili kaznenim sankcijama. Talibansko Ministarstvo rudarstva i nafte, koje je potpisalo početni ugovor vrijedan 200 miliona dolara sa saudijskom kompanijom Delta International Energy, navodi da sporazum obuhvata naftno polje Kašk-Tirpol, smješteno između pokrajina Herat i Badghis u zapadnom Afganistanu. Prema navodima ministarstva, sporazum pokriva istraživanje nafte i plina na području od oko 23.000 kvadratnih kilometara unutar tog naftnog polja u zapadnom Afganistanu, uključujući i planirani plinovod dug 700 kilometara. Delta International Energy je saudijska kompanija koja ulaže i posluje na Bliskom istoku te na drugim tržištima. Talibani, koji su 2021. ponovno preuzeli vlast, smatraju se jednim od najrepresivnijih režima na svijetu. Međunarodna zajednica uvrstila je talibanske vođe na crne liste i isključila tu grupu iz globalnog finansijskog sistema. Posljednjih mjeseci grupa nastoji prekinuti svoju izolaciju, tražeći pritom strana ulaganja i međunarodni legitimitet. Rusija je jedina zemlja koja je službeno priznala talibane kao legitimnu vlast u Afganistanu. Nekoliko zemalja, uključujući Kinu, Kazahstan i Uzbekistan, održava diplomatske, trgovačke i ekonomske veze s talibanima, a da pritom službeno ne priznaje njihovu vlast. U junu su predstavnici talibana prvi put u Briselu vodili razgovore o repatrijaciji Afganistanaca, uprkos oštrim kritikama organizacija za zaštitu ljudskih prava koje su tvrdile da Evropska unija time daje legitimitet toj tvrdokornoj grupi, optuženoj za drastično ograničavanje osnovnih prava Afganistanaca, naročito žena.

U novom krugu ruskih napada na Ukrajinu tokom noći ubijene su dvije osobe u jugoistočnoj regiji Zaporožja i ranjeno najmanje 17 u južnoj regiji Odese, rekli su ukrajinski zvaničnici 12. septembra. Vazdušne snage Ukrajine saopštile su da je Rusija napala balističkim i krstarećim projektilima i 129 borbenih dronova, uključujući bespilotne letjelice tipa Šahed na mlazni pogon. Kaže se da je ukrajinska protivvazdušna odbrana uništila ili potisnula 110 ciljeva. Vazduhoplovne snage su saopštile da su napadi zabilježeni na 20 lokacija širom zemlje, a da su krhotine padale na još četiri. Rečeno je da je regija Odesa bila najviše pogođena. Napadi su uslijedili dan nakon što je u ruskim napadima ubijeno najmanje šest ljudi u Zaporožju i drugim dijelovima Ukrajine, dok su Moskva i Kijev posljednjih sedmica razmjenjivali udare na logističku, energetsku i drugu ekonomsku infrastrukturu. U Odesi je najmanje 17 ljudi, uključujući petomjesečno dijete, ranjeno, prema lokalnim zvaničnicima. Oštećena je stambena zgrada od 25 spratova, a zapalili su se stanovi na 21. do 23. spratu, saopštila je ukrajinska hitna služba. Gornji spratovi su uništeni. Tri druge stambene zgrade takođe su oštećene u Odesi, rekli su dužnosnici. U obližnjem crnomorskom lučkom gradu Čornomorsku ozlijeđeno je petero ljudi, uključujući četvero djece, a uništena je stambena zgrada, izvijestila je služba za hitne intervencije. Oštećen je i plinovod, što je izazvalo požar. U regiji Zaporožja dvije su osobe poginule, a 11 ih je ranjeno u ruskim napadima na grad Zaporožju i okolna područja, objavio je na Telegramu regionalni guverner Ivan Fedorov. Fedorov je naveo da su ruske snage u protekla 24 sata izvele 1001 napad na 45 naselja u regiji, oštetivši pritom infrastrukturu, domove, vozila i druge objekte. U noćnom napadu uništena je kuća u Zaporožji, pri čemu su poginule 64-godišnja žena i 37-godišnji muškarac, rekao je Fedorov. Ozlijeđena je 59-godišnja žena. Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je 12. septembra da su ruske snage pogodile čeličanu Zaporižstal u Zaporožji, kao i kompleks Interpipe Steel u Dnjipru te nekoliko objekata u Krivom Rogu, uključujući kompleks Sjevernog pogona za preradu željezne rude. Ministarstvo je takođe saopštilo da su njene snage tokom noći pogodile dva teretna broda u ukrajinskoj crnomorskoj luci Čornomorsk, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax. Te se tvrdnje ne mogu nezavisno potvrditi. Napadi su uslijedili nakon smrtonosnog ruskog napada na Zaporožju 11. septembra, u kojem je, prema navodima ukrajinskih dužnosnika, poginula jedna osoba. Rusija je toga dana napala i druge dijelove Ukrajine, uključujući Kijev, gdje su u napadima na dvije benzinske pumpe poginule dvije osobe, a najmanje ih je 12 ozlijeđeno. Rusija je posljednjih sedmica intenzivirala kampanju iz vazduha protiv Ukrajine, uključujući ponovljene napade bržim bespilotnim letjelicama na mlazni pogon. Napadi su sve češće usmjereni na logističke i ekonomske ciljeve, s obzirom na to da su borbe duž ratišta uglavnom zastale. Dana 10. septembra ruski su napadi usmrtili pet osoba u industrijskom gradu Pavlohradu na jugoistoku zemlje, a pogođene su i benzinska pumpa u Kijevu te pogon za preradu suncokretova ulja u Dnjipru, kojim upravlja američka kompanija Bunge. Ukrajina napada ekonomske i industrijske ciljeveUkrajina je takođe pojačala napade bespilotnim letjelicama dugog dometa na ruske ekonomske i industrijske ciljeve. Dana 12. septembra ukrajinske bespilotne letjelice napale su industrijske pogone u ruskoj regiji Samara, izvijestio je Interfax pozivajući se na regionalnog guvernera Vjačeslava Fedoriščeva. Nije precizirao koji su pogoni bili meta napada niti kolika je nastala šteta. Gradonačelnik Toljatija, velikog industrijskog grada u regiji Samara, izjavio je da je oštećeno nekoliko stambenih zgrada te da je jedna osoba ozlijeđena. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći oborilo 230 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad više od desetak ruskih regija, kao i iznad ukrajinskog poluostrva Krima, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine. U zasebnom napadu zapaljena su četiri poslovna objekta u gradu Taganrogu na jugu Rusije, izvijestili su lokalni zvaničnici.

Predstavnički dom SAD se priprema da sljedeće nedelje razmatra zakonski prijedlog čiji je cilj vršenje snažnijeg ekonomskog pritiska na Rusiju, što nagovještava oštru borbu između republikanaca i demokrata oko toga koliko daleko Kongres treba da ide u proširenju ovlašćenja predsjednika Donalda Trumpa za uvođenje carina. Senat je 7. avgusta usvojio Zakon o sankcijama Rusiji i Iranu (čiji je predlagač pokojni Lindsey O. Graham) ubjedljivom većinom glasova – 86 "za" i 11 "protiv". Zakon je usmjeren protiv ruskih zvaničnika i institucija, kao i protiv "flote iz sijenke", plovila koja omogućavaju Moskvi da zaobiđe sankcije na isporuke nafte, što predstavlja ključni izvor prihoda za rusku ekonomiju i rat protiv Ukrajine. Ovaj zakon daje predsjedniku SAD ovlašćenje da uvede carine do 100 odsto na robu iz zemalja koje su veliki kupci ruske nafte i gasa, kao i na robu iz zemalja za koje se smatra da učestvuju u zaobilaženju sankcija. Takođe bi se njime za pet godina produžilo važenje postojećeg Zakona o sankcijama Iranu. Prema navodima rukovodstva Predstavničkog doma, Odbor za proceduralna pitanja (Rules Committee) trebalo bi da se sastane 14. septembra kako bi razmotrio ovaj zakonski prijedlog. Viši saradnik republikanaca u Kongresu izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da republikanci vjeruju da imaju dovoljno glasova za nastavak procedure usvajanja. "Dobro stojimo. Brojke su tu, pod uslovom da prijedlog u ponedeljak prođe kroz Odbor za proceduralna pitanja", rekao je taj saradnik. Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson (republikanac iz Luizijane) pozvao je na dvopartijsku podršku ovom zakonskom prijedlogu. Međutim, demokrate se protive, tvrdeći da odredbe o carinama u tom aktu daju Trumpu prevelika ovlašćenja, a istovremeno ne obavezuju administraciju da uvede sankcije Rusiji. "Demokrate u Predstavničkom domu čvrsto podržavaju Ukrajinu, ali bi Zakon o sankcionisanju Rusije i Irana, čiji je autor Lindsey O. Graham, donio više štete nego koristi", naveli su u zajedničkom saopštenju članovi Predstavničkog doma Gregory Meeks iz Njujorka, Don Beyer iz Virdžinije i Richard Neal iz Masačusetsa. Oni su istakli da bi taj zakon "drastično proširio predsjednička ovlašćenja u vezi sa carinama, a ne bi naložio uvođenje sankcija Rusiji", upozoravajući da bi te odredbe mogle da dovedu do rasta cijena za Amerikance i potkopaju podršku Ukrajini. Zakon omogućava predsjedniku da uvede pomenute sankcije, ali ga na to ne obavezuje. "Potreban nam je dvopartijski zakon koji poziva Rusiju na odgovornost, a da pritom ne izlaže američki narod riziku od viših troškova", rekao je Neal u posebnoj izjavi. Demokrate navode da žele dvopartijske pregovore u oba doma Kongresa o ovom zakonu, koji je prethodno usaglašen i ubjedljivom većinom usvojen u Senatu. Takođe tvrde da Trump već posjeduje široka ovlašćenja za uvođenje sankcija ruskim kompanijama, pojedincima i plovilima koji finansiraju rat. Uprkos protivljenju demokrata u Predstavničkom domu, republikanci nastoje da sprovedu zakon kroz redovnu proceduru, što znači da će Džonsonu biti potrebna snažna podrška poslanika iz njegove stranke kako bi se prevazišle proceduralne prepreke prije nego što Predstavnički dom bude mogao da glasa o konačnom usvajanju. Zagovornici zakona ističu da upravo ovlašćenja u vezi sa carinama daju ovoj mjeri njenu potencijalnu snagu. Vladislav Vlasjuk, ukrajinski zvaničnik zadužen za pitanja sankcija, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da bi carine mogle da pojačaju efekat sankcija. "Carine su moćan način da se pojača dejstvo sankcija", rekao je Vlasjuk. "Neophodno je hitno usvajanje Zakona o sankcionisanju Rusije i Irana, uz druge odlučne mjere za dalje pojačavanje pritiska na agresora". Ukrajinski diplomatski predstavnici u Vašingtonu takođe su pozvali zakonodavce da ne dozvole da nesuglasice oko detalja nacrta zakona onemoguće njegovo usvajanje. Na brifingu održanom 10. septembra u organizaciji Dvopartijskog kongresnog kokusa za Ukrajinu, ukrajinski otpravnik poslova u Vašingtonu Denis Sienik priznao je da velike odluke zahtijevaju kompromis, ali je istakao da bi taj zakon Vašingtonu pružio još jedno sredstvo za vršenje pritiska na Moskvu. "Kakvu će to poruku poslati Ukrajincima, a kakvu Rusiji, ako ovo ne bude usvojeno?", upitao je Sienik. On je naveo da Rusija nastavlja da ostvaruje značajne prihode od nafte i gasa, dok istovremeno proizvodi oružje i regrutuje vojnike za rat. Sienik je pozvao zakonodavce da "dovrše ono što je započeo" Graham, dugogodišnji republikanski senator iz Južne Karoline koji je preminuo u julu. "Sankcije se moraju uvesti odmah. Sankcije moraju biti snažne", napisao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u objavi na platformi X 11. septembra. "To je sredstvo kojim Sjedinjene Države mogu svakodnevno da liše Rusiju mogućnosti da finansira rat protiv Ukrajine". Dodao je da je "tokom rata ponekad bolje donijeti odluku koja nije savršena nego ne učiniti ništa". Zelenski je pozvao Kongres da usvoji Grahamov zakon, a takođe je pozvao Trumpa da preduzme odlučnije izvršne mjere.

Dvadeset pet godina nakon najsmrtonosnijeg napada na tlu SAD, Amerikanci su u petak zastali kako bi odali počast za skoro 3.000 poginulih kada su oteti avioni udarili u Svetski trgovinski centar, Pentagon i polje u Pensilvaniji, u napadu čije se posledice i danas osećaju. U Njujorku, članovi porodica žrtava – mnogi noseći fotografije svojih najmilijih – pridružili su se potpredsedniku Džej Di Vensu (JD Vance) i četvorici bivših predsednika SAD – Džordž Buš mlađi (George W. Bush), Džo Bajden (Joe Biden), Barak Obama (Barack) i Bil Klinton (Bill Clinton) – na Nultoj tački (Ground Zero) na Menhetnu. Ceremonija je, kao i uvek, počela u 8.46 časova po istočnoameričkom vremenu minutom ćutanja u znak sećanja na šokantan trenutak kada je let 11 kompanije American Airlinesa udario u Severnu kulu Svetskog trgovinskog centra. Ubrzo posle toga, članovi porodica žrtava počeli su da čitaju imena svih 2.977 ljudi koji su poginuli 11. septembra 2001, kao i šest osoba ubijenih u bombaškom napadu na Svetski trgovinski centar 1993. Kao podsetnik na vreme koje je proteklo, među onima koji su čitali imena bila su i deca koja nikada nisu upoznala rođake izgubljene 2001. Usledili su i drugi trenuci ćutanja, koji su obeležili trenutke kada su se srušila preostala tri aviona i kada su se urušile dve kule. Prvi put, predviđen je i sedmi minut ćutanja u čast hiljada ljudi koji su od 2001. preminuli od bolesti povezanih s toksičnom prašinom koja je mesecima posle napada zagađivala vazduh. U Pentagonu u Arlingtonu, u Virdžiniji – gde je let 77 kompanije American Airlinesa udario u zapadno krilo zgrade, usmrtivši 184 osobe – predsednik SAD Donald Tramp (Trump) je ispričao neke od priča o ljudima koji su stradali u toj nesreći: ženi koja je čekala svoje prvo dete, četvoročlanoj porodici koja se uputila u Australiju i troje učenika šestog razreda na školskom izletu. "Danas obnavljamo svetu zakletvu koju smo prvi put dali u njihovo ime pre četvrt veka. Nikada, baš nikada nećemo zaboraviti. Zato se danas borimo", rekao je Tramp. Predsednik i ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth), koji se takođe obratio prisutnima, iskoristili su svoje govore da iznesu argumente u prilog ratu s Iranom, za koji tvrde da je neophodan kako bi se sprečilo da Teheran dođe u posed nuklearnog oružja. "Odajemo počast pripadnicima hitnih službi i snagama reda i volimo ih", rekao je Tramp. "Takođe odajemo počast pripadnicima oružanih snaga koji upravo sada rade na tome da osiguraju da najveći svetski sponzor terorizma, Islamska Republika Iran, nikada ne dođe u posed nuklearnog oružja". Ljudi su se okupljali i u Šanksvilu, u Pensilvaniji, na mestu pada aviona gde su putnici oborili jedan od četiri oteta aviona – let 93 kompanije United Airlinesa – koji je leteo ka Vašingtonu. Napade 11. septembra 2001. godine izveli su uglavnom otmičari iz Saudijske Arabije, pod vođstvom glavnog organizatora Osame bin Ladena, bogatog Saudijca. Devetnaest pripadnika terorističke organizacije Al Kaida otelo je četiri putnička aviona tog gotovo vedrog jesenjeg dana 2001. godine. Dva aviona su se zabila u Kule bliznakinje Svetskog trgovinskog centra, izazvavši rušenje tih kultnih nebodera. Treći avion je udario u Pentagon, dok se četvrti – za koji se veruje da je imao za cilj Kongres ili Belu kuću – srušio na polje kod Šanksvila u Pensilvaniji, nakon što su se putnici suprotstavili otmičarima. Napadi su oblikovali generacije Amerikanaca koji su preživeli taj dan ili odrastali u godinama posle njega, utičući na spoljnu politiku SAD, unutrašnju politiku i stavove javnosti o bezbednosti. Međutim, za mnoge koje su napadi direktno pogodili – porodice i prijatelje žrtava, kao i pripadnike hitnih službi i spasioce – ova godišnjica predstavlja odavanje pošte životima izgubljenim tog sunčanog dana pre četvrt veka, kao i sećanje na bol koji je usledio. Od 2001. godine stasala je generacija Amerikanaca koja je previše mlada da bi se sećala napada, ali čiji su životi zbog njih iz temelja izmenjeni. Napadi su pokrenuli "rat protiv terorizma", što je dovelo do višegodišnjih američkih invazija na Avganistan i Irak. Nezadovoljstvo javnosti koje je usledilo doprinelo je usponu Trampa pre deceniju, kada je obećao da neće ulaziti u nove vojne angažmane u inostranstvu – obećanje koje je sada na iskušenju zbog situacije s Iranom. U samoj zemlji, Amerikanci su neposredno posle napada pokazali duboku solidarnost i patriotizam, ali i tugu. Istovremeno, međutim, Amerikanci muslimanske veroispovesti i imigranti iz zemalja s muslimanskom većinom suočili su se s porastom predrasuda i zločina iz mržnje. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da događaji od 11. septembra i danas oblikuju način na koji Amerikanci doživljavaju muslimane. Zohran Mamdani, prvi muslimanski gradonačelnik u Njujorku, bio je suočen s pozivima da se ne pojavi na ceremoniji u petak, što je on odbio. Žrtve nisu bile samo oni koji su poginuli 11. septembra. Mnogi spasioci koji su nakon toga nedeljama ili mesecima boravili na tom mestu, kao i stanovnici okolnih zgrada i drugi, oboleli su usled dejstva toksina iz vazduha i na kraju preminuli. Vatrogasna služba Njujorka 11. septembra je izgubila 343 pripadnika. Prema podacima službe, od tada je preminulo više od 600 vatrogasaca – uključujući i neke penzionisane pripadnike koji su učestvovali u spasilačkoj akciji – od bolesti povezanih s događajima od 11. septembra. Samo ove godine preminulo ih je dvadeset šest. Izvori: Reuters, AFP

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo je optužnicu protiv sedam osoba zbog požara u Domu penzionera u Tuzli. Od posljedica požara 16. decembra prošle godine je stradalo 17 štićenika, a više od 30 povrijeđeno. Optužnica je podignuta protiv bivšeg direktora Mirsada Bakalovića, Zinaide Razić Halilović, šefice službe i članice Upravnog odbora, te Mustafe Azabagića, referent protivpožarne zaštite i zaštite na radu u Domu. Bakalović se tereti i za krivično djelo zloupotreba položaja i ovlaštenja. Optužnicom su obuhvaćeni i Nedim Džambić, Mirsad Zukančić i Jasmin Softić, iz tuzlanske firme "Inproz", koja je radila na izradi procjene ugroženosti od požara tokom 2021. godine, te Ibrahim Sarajlić, inspektor za zaštitu od požara u Kantonalnoj upravi civilne zaštite. Oni se terete da su u periodu od aprila 2021. do 4. novembra 2025. godine počinili krivična djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine. "Svih sedam optuženih su propustili da obezbijede, predlože ili nalože propisane mjere zaštite od požara i opšte sigurnosti korisnika, iako su znali da se radi o objektu visokog rizika i u kojem boravi 180 korisnika starije životne dobi, od kojih je 110 teško bolesnih, nepokretnih ili osoba sa invaliditetom", navodi se u optužnici. Dodaje se da zbog propusta nisu provedene obavezne sigurnosne mjere u objektu, odnosno nije uspostavljen stalni nadzor nad nepokretnim i slabo pokretnim osobama. Pored toga, navodi se i da, nije proveden odgovarajući smještaj i raspored korisnika u skladu sa njihovim zdravstvenim stanjem i pokretljivošću, kao i da nije uspostavljen adekvatan sistem prevencije od požara i protivpožarne zaštite. Optužnica je dostavljena Kantonalnom sudu Tuzla na potvrđivanje. Predloženo je i da sud optuženima izrekne sigurnosne mjere zabrane obavljanja funkcije, pozicije ili obavljanja aktivnosti od 10 godina.

Studenti u blokadi predizbornu kampanju počeli su u četvrtak skupom u centru Novog Sada, ispred Srpskog narodnog pozorišta. Studenti su tokom skupa predstavili deo kandidata koji će se naći na njihovoj izbornoj listi. Kao kandidati su predstavljeni predsednik Sindikata sudske vlasti Nemanja Đurić, novosadski kardiolog i profesor medicinskog fakulteta Ilija Srdanović i profesorka sa Pedagoškog fakulteta u Somboru Ljubica Oparnica i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Jovo Bakić koji su se i obratili sa bine. Takođe su predstavljeni kao kandidati profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu Radomir Saičić, politikolog iz Novog Pazara Adem Mavrić i glumac Tihomir Stanić. Stanić je rekao da je ponosan što se našao među 250 ljudi koji će zastupati "odlučnost studenata da ovo društvo učini boljim i uspećemo u tome, jer studenti pobeđuju". "Srećan sam što sam doživeo da budem svedok ove mitske, veličanstvene borbe studenata protiv zla", rekao je Stanić. Politikolog Mavrić istakao je su Novi Sad i Novi Pazar označili svoju bliskost kada su studenti sa juga šetali ka Novom Sadu. Mavrić je rekao da su studenti šetali radi solidarnosti, borbe za slobodu, za novu i bolju Srbiju i za pravdu u njoj. "Svaki njihov korak bio je jedna nit koja je povezala sve građane Republike Srbije, nerazdvojno, bez obzira na versku i nacionalnu pripadnost, jer ne traži niko od ljudi da zaborave ono što jesu, ali treba da se sete da smo svi pre svega građani Republike Srbije, jednaki, svi imamo pravo na dostojanstvo, pravdu, zaslužujemo isti tretman", dodao je on. Bakić je u obraćanju poručio da ne može društvo da bude "zdravo, normalno, ako kriminalci vladaju državom". "I zbog toga će prvi zadatak, kada studenti pobede, biti obračun sa organizovanim kriminalom. To je uslov svih uslova", rekao je on. Saičić je rekao da je Srbiju okupirala "korumpirana i kriminalizovana vlast" koja "vodi celu zemlju sve dublje u propast". Kardiolog i profesor Srdanović rekao je povodom pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu da vlast nije pružila odgovore ko je odgovoran niti da su krivci kažnjeni. On je dodao da "studenti imaju program za sve probleme koji postoje u društvu". Nemanja Đurić iz Sindikata sudske vlasti rekao je da su izbori "samo prvi u nizu koraka" do odgovora ko je odgovoran za pad nadstrešnice i zašto posle skoro dve godine još nema ni optužnice. Prethodno je, obraćajući se okupljenima, student Vukašin Đinović podsetio je da gradjani gotovo dve godine traže odgovornost za tragediju na Železničkoj stanici. "Jedini način da se izborimo za pravdu jeste da se za nju izborimo na izborima", rekao je Đinović. "Nema šta nisu pokušali da nas odvrate od ove borbe. Zastrašivali su nas, špijunirali, hapsili i tukli, ali nismo odustali", kazao je on. Tina iz Novog Sada, uverena da "studenti pobeđuju" na izborima 25. oktobra, došla je da im pruži podršku. "Pet godina čekam operaciju kičme, ne mogu mnogo da se krećem, ali morala sam danas da dođem. Verujem da će nam oni doneti slobodu i to da odgovorni za nesreću na Železničkoj stanici budu kažnjeni", rekla je Tina za Radio Slobodna Evropa. Ona je dodala da su "odlični" kandidati predstavljeni na Studentskoj listi. Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji raspisani su za 25. oktobar. Njihovo raspisivanje bio je jedan od zahteva studenata koji su mesecima predvodili antivladine proteste. Sada će prvi put sa svojom listom nastupiti na parlamentarnim izborima u Srbiji. Do sada nisu objavili ko će biti na njihovoj listi kandidata. Oni sami, kako su najavili, neće se kandidovati. Studentski pokret nastao je iz masovnih antivladinih demonstracija zbog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu u novembru 2024. kada je 16 osoba poginulo, a jedna teško povređena. Učesnici protesta optužili su vlast da je do nesreće dovela visoko rasprostranjena korupcija u državi i zatražili sistemske promene. Vlast odbija odgovornost, a demonstrante optužuje za destabilizaciju države. U Srbiji je od 2012. godine na vlasti Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka (SNS) sa svojim koalicionim partnerima. Iako je i dalje predsednik države, SNS je objavila da će Vučić biti njihov nosilac liste i kandidat za premijera na ovim izborima. Deo opozicije odlučio je da ne izađe na ove izbore, nego da svoju podršku usmeri ka studentima i listi koju će oni kandidovati. Pojedina istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je ovo prva neizvesna izborna trka od kako je SNS stupila na vlast. Izborni usloviPrethodni parlamentarni izbori održani su u decembru 2023. Obeležili su ih navodi opozicije, nevladinih organizacija i međunarodnih posmatrača o ozbiljnim nepravilnostima, pritiscima na birače, zloupotrebi javnih resursa i funkcionerskoj kampanji. Dok vlast tvrdi da su izborni uslovi od tada unapređeni u skladu sa preporukama Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), deo domaćih organizacija ocenjuje da ključni problemi nisu rešeni. Poslednji lokalni izbori koji su u martu 2026. održani u 10 opština u Srbiji protekli su uz incidente, fizičke sukobe, prisustvo policije na ulicama i optužbe za brojne nepravilnosti. Posmatračka misija Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope (SE) saopštila je da su članovi njihove delegacije bili svedoci nasilja u skoro svim opštinama koje su posetili tokom održavanja lokalnih izbora. Istovremeno, OEBS je zabeležio i "nezapamćen" nivo napada na novinare. Vladajuća Srpska napredna stranka proglasila je tada pobedu u svih 10 opština i odbacila sve kritike i optužbe za nepravilnosti.

Četrnaest poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) uputilo je, na preko osam stotina adresa u Evropi, SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu, inicijativu za hitno preispitivanje i privremenu suspenziju Sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima između Republike Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS). Riječ je o Sporazumu koji su tadašnja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i RS potpisale 1997. godine. Devet godina kasnije, nakon raspada SRJ, isti Sporazum je potpisan sa Srbijom. Taj dokument poziva na poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti BiH. Specijalne paralelne veze Republike Srpske i Srbije uspostavljene su nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma kao mehanizam saradnje entiteta sa susjednom državom u oblastima poput privrede, kulture, obrazovanja, zdravstva i borbe protiv kriminala. Gotovo tri decenije kasnije, te veze obuhvataju zajedničke sjednice vlada, koordinaciju političkih stavova, infrastrukturne i energetske projekte, obilježavanje nacionalnih praznika, kao i inicijative poput Svesrpskog sabora, ali i iznošenja usaglašenih političkih stavova. Inicijativa o preispitivanju sporazuma, upućena je tri dana nakon što je u Beogradu uz državne počasti sahranjen osuđenik za ratne zločine i genocid, ratni komandant Vojske RS, Ratko Mladić. Inicijativu su potpisali poslanici: Denis Zvizdić, Saša Magazinović, Aida Baručija, Sabina Čudić, Jasmin Emrić, Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizarević, Mia Karamehić-Abazović, Nihad Omerović, Predrag Kojivić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović. Kako se objašnjava inicijativa?Kako se navodi sporazum o paralelnim vezama Srbije i RS se "koristi u svrhu ugrožavanja suvereniteta i političke nezavisnosti BiH, negiranja presuda međunarodnih sudova". "Ovo nije reakcija na jedan događaj, već na kontinuitet politike koji je sublimiran u Deklaraciji sa tzv. Svesrpskog sabora u Beogradu, koja je sadržavala niz političkih stavova kojima se zadire u ustavni poredak Bosne i Hercegovine – uključujući negiranje genocida u Srebrenici, afirmaciju neustavnog 9. januara, osporavanje institucija BiH i funkcije visokog predstavnika", navodi se u tekstu inicijative. Podsjetimo, Vlade Srbije i RS, u okviru takozvanog "Svesrpskog sabora", potpisale su u Beogradu u junu 2024. godine Deklaraciju, kao reakciju na Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici usvojenu nešto ranije u Skupštini Ujedinjenih nacija. Potpisnici inicijative o preispitivanju Sporazuma o paralelnim vezama navode kako je kulminacija politike negiranja genocida i zadiranje pitanja BiH, viđena u Beogradu 6. i 7. septembra 2026. godine, kada je uz državne počasti i prisustvo zvaničnika Srbije, te vrha RS, sahranjen Ratko Mladić. "Na takvu politiku međunarodna zajednica mora odgovoriti konkretnim djelovanjem", dodaje se. Poslanici traže da se podrži privremena suspenziju Sporazuma o paralelnim vezama do okončanja pravnog i političkog preispitivanja integriteta i suvereniteta BiH i sudskih odluka međunarodnih sudova od strane Srbije. U inicijativi se zahtijeva i osuda institucionalne glorifikacije ratnih zločinaca, razmatranje sankcija odgovornim zvaničnicima i uključivanje ovih postupaka u ocjenu evropskog puta Republike Srbije. Šta kaže stručnjak za ustavno pravo?Inicijativa 14 poslanika Parlamentarne skupštine Bosne I Hercegovine za suspenziju Sporazuma Srbije i RS upućena međunarodnim adresama ima političku i diplomatsku snagu, kaže za Radio Slobodna Evropa stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin. "Inicijativa je političko-diplomski, a ne formalno-pravni akt. Poslanici nisu podnijeli ustavnu apelaciju ili zahtjev za ocjenu ustavnosti, već su poslali apel. To pismo je stvaranje diplomatskog pritiska, a ne da se pokrene sudski proces", kaže Trlin. On podsjeća da Dejtonski mirovni sporazum dozvoljava entitetima uspostavu specijalnih odnosa sa susjednim državama, ali isključivo pod uslovom da su ti odnosi u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom integritetom Bosne i Hercegovine. Razvijanje odnosa koji zaobilaze državne institucije Bosne i Hercegovine, poput održavanja zajedničkih sjednica vlada, posebno onih koje nije odobrilo državno zakonodavno predstavničko tijelo ili donošenje zajedničkih deklaracija, prema njegovom mišljenju, "duboko pravno izlazi van dozvoljenih ustavnih okvira". "Koliko sam vidio, poslanici žele potpuno preispitivanje privremene obustave tog sporazuma. Zatim da se izvrši pravna politička suspenzija ovog sporazuma o posebnim paralelnim odnosima ili da se zamrzne ili da se vrati u strogo definisane ustavne okvire, isključivo na kulturu, obrazovanje, privredu, a ne na visoku politiku", zaključuje Trlin.

Bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović osuđen je na šest meseci kućnog zatvora zbog krivičnog dela zloupotreba službenog položaja, saopštio je Viši sud u Podgorici 10. septembra. Sud navodi da je optuženi pričinio štetu državi u ukupnom iznosu od 1.535,30 eura. U saopštenju se navodi i da, iako se radi o "relativno manjem iznosu štete", odlučeno je da se izrekne kazna kućnog zatvora "imajući u vidu da je optuženi kao visoki javni funkcioner-ministar, kome je društvo povjerilo da vrši takvu odgovornu funkciju se ogriješio o zakon i počinio krivično djelo stavljeno mu na teret predstavljajući da se radi o službenim troškovima, a u stvari se radilo o privatnim troškovima njega i njegove supruge, te da zbog toga u konkretnom slučaju po ocjeni suda nijesu bili ispunjeni uslovi za izricanje neke druge krivične sankcije predviđene krivičnim zakonodavstvom". Simovićev branilac Miroslav Adžić rekao je za RTCG da odbrana nije zadovoljna presudom i najavio žalbu. Milutin Simović vršio je funkciju ministra za vreme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića koja je posle decenija vlasti smenjena na izborima 2020. godine. Simović je bio ministar poljoprivrede i potpredsednik Vlade Crne Gore od 2016. do 2020. kada je premijer bio Duško Marković. Simović je uhapšen 22. decembra 2025. godine. Nakon nekoliko dana provedenih u pritvoru pušten je da se brani sa slobode. Ranije je hapšen i 13. decembra 2024. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali mu tada pritvor nije određen. Tužilaštvo ga je sumnjičilo da je povezan sa nezakonitom isplatama iz Agrobudžeta kojim je državni budžet oštećen za više od 300.000 evra. Međutim, kasnije podneta optužnica nije obuhvatila Simovića.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je pismo svim članicama Ujedinjenih naroda kako bi skrenulo pažnju na institucionalno veličanje Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, prenosi Federalna televizija. Od država članice UN-a se traži da se javno osudi službeno i institucionalno veličanje Ratka Mladića, uključujući korištenje državnih resursa, vojnih struktura i počasti, te prikazivanje njegovog lika uz riječi 'Pravac Potočari', što predstavlja direktno pozivanje na genocidno nasilje i alarmantnu prijetnju njegovog ponavljanja. Traži se i uvođenje sankcija i drugih restriktivnih mjera protiv javnih zvaničnika i drugih osoba koje direktno organizuju, učestvuju u promicanju ili olakšavaju službeno i institucionalno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid i druge teške zločine. Jedan od zahtjeva je i da se javno potvrdi konačnost i autoritet presuda Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Međunarodnog suda pravde u vezi s genocidom u Srebrenici, te odbaci "svaki pokušaj poricanja, revizije, relativizacije ili političke reinterpretacije sudski utvrđenih činjenica sadržanih u tim presudama", navodi se u pismu koje je poslano UN-u. Inače, specijalni savjetnik Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, Chaloka Beyani, istakao je 9. septembra da je javno obilježavanje lika i djela osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, Ratka Mladića, u Srbiji i Bosni i Hercegovini, uključujući učešće političkih dužnosnika i službene ceremonijale, "duboko neprimjereno i krajnje uznemiravajuće". "Time se relativiziraju teški zločini prema međunarodnom pravu, vrijeđa dostojanstvo i iskustva žrtava, preživjelih i njihovih porodica koje su pretrpjele zločine za koje je Mladić pravomoćno osuđen. Takvi postupci nisu u skladu s nastojanjima da se u regiji unaprijede odgovornost, međusobno razumijevanje i održivi mir", navodi se u saopštenju za javnost iz njegovog kabineta. U saopštenju se ističe i kako su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde nedvosmisleno utvrdili da je 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid. "Kao komandant Vojske Republike Srpske (VRS), Mladić je 2017. godine pred ICTY-em osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti, te kršenje zakona i običaja ratovanja, pri čemu mu je izrečena kazna doživotnog zatvora. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo je te presude 8. juna 2021. godine. Tom je presudom dodatno potvrđeno da je kaznena odgovornost za međunarodne zločine, uključujući zločin genocida, individualna, i da se ne može kolektivno pripisati bilo kojoj zajednici u cjelini. Činjenice koje je utvrdio ICTY ne prestaju postojati smrću počinitelja", stoji u saopštenju. Specijalni savjetnik Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, kako se ističe, "primjećuje ustrajnost i porast negiranja genocida, veličanje Mladića i zločina koje je počinio, kao i zabrinjavajuće učešće javnih dužnosnika i institucija u takvim postupcima". "Pozivam na hitno snošenje odgovornosti u takvim slučajevima, uključujući i slučajeve korištenja govora koji potiče mržnju. Izgradnja društva koje prioritet daje prevenciji masovnih zločina počinje priznavanjem stvarnosti i istine o događajima iz prošlosti. To uključuje uvažavanje boli i patnje svih žrtava. Glasovi onih koji se zalažu za takvu budućnost moraju biti glasniji i snažniji od glasova onih koji negiraju istinu o prošlosti. Ljudi širom regije zaslužuju budućnost bez straha, u kojoj bolno ratno naslijeđe jača odlučnost da se spriječi ponavljanje takve tame i zvjerstava", zaključuje se. Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo 27. augusta u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših saradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, kao i pripadnika Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, okupljeni su uzvikivali Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pjesmom. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

Iran je saopštio da je u sredu napao brodove u blizini Ormuskog moreuza, nakon što su Sjedinjene Američke Države tokom noći uništile nekoliko iranskih naftnih tankera, u oštroj eskalaciji šestomesečnog rata. Razmena napada dovela je do skoka globalnih cena nafte – cena nafte Brent dostigla je 100 dolara po barelu prvi put od jula. Teheran je saopštio da je ispalio balističke rakete na američku bazu u Jordanu. Nije bilo izveštaja o žrtvama ili šteti. Američka vojska je saopštila da je potopila pet iranskih naftnih tankera tokom noći u blizini ostrva Harg, glavnog iranskog postrojenja za izvoz nafte, navodeći da je to odgovor na to što je Teheran ispalio rakete na brod američke mornarice u poslednja dva dana. Iran je uzvratio ispaljivanjem 20 balističkih raketa prema Jordanu, koji je saopštio da je presreo 18 njih. Jordan je saopštio da su dve rakete pale u nenaseljena područja. Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC), elitna grana iranskih oružanih snaga, saopštio je da je takođe napao dva američka broda, osam tankera za naftu i 10 "neposlušnih brodova" koji su pokušavali da prođu kroz Ormuski moreuz. Teheran je praktično zatvorio taj moreuz, ključnu arteriju za globalno snabdevanje energijom, posle početka rata sa SAD u februaru. Iran je ranije tokom rata uspostavio brodsku rutu u Ormuskom moreuzu uz iransku obalu. Teheran je zapretio da će sva plovila koja koriste rutu koju podržavaju SAD duž obale Omana biti meta. Pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO), koje su povezane s britanskom mornaricom, saopštile su u sredu da je "nekoliko" brodova u Omanskom i Persijskom zalivu izloženo vatri u okviru vojnih aktivnosti u regionu. IRGC je takođe upozorio posade tankera u lukama u Kuvajtu i Bahreinu, dva saveznika SAD, da se evakuišu, što je izazvalo strah od daljih poremećaja oko Ormuskog moreuza. Eskalacija je već uticala na brodski saobraćaji: podaci kompanije Kpler, koja se bavi analizama brodskog saobraćaja, pokazali su da je samo šest komercijalnih brodova prešlo kroz moreuz u utorak, što je znatno ispod nedavnog proseka. IRGC je takođe u sredu prvi put dodao delove Omanskog zaliva i Arapskog mora u novu "zabranjenu zonu" gde će brodovi biti podložni "sankcijama". Iransko Ministarstvo spoljnih poslova osudilo je američki napad na njegove naftne tankere kao "otvorenu pretnju regionalnom i međunarodnom miru i bezbednosti", navodeći da "povećavaju opasnost od tenzija u regionu". Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) rekao je da će Iran "izgubiti tankere" svaki put kada pokuša da pogodi američke brodove. "Iran nastavlja da pokušava da gađa američke mornaričke brodove i svaki put kada to urade ili pokušaju da urade, izgubiće tankere, i mislim da ćete to ponovo videti danas", rekao je Rubio novinarima u utorak tokom posete Kolumbiji. Vašington je intenzivirao kampanju ekonomskog pritiska na Iran. SAD su u utorak najavile nove sankcije usmerene na iranski vazduhoplovni sektor i kompanije optužene da su pomagale Teheranu u nabavci aviona i osetljive tehnologije. Istog dana, iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na novi minimum u odnosu na glavne strane valute. SAD su takođe uvele pomorsku blokadu iranskih brodova i luka, poremetivši izvoz iranske nafte, njegovog ključnog izvora prihoda.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez izjavio je u srijedu da je prijavio 37 pripadnika Oružanih snaga BiH zbog, kako je naveo, "aktivnosti kojima su veličali i glorifikovali pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića". "Oružane snage Bosne i Hercegovine neće biti institucija u kojoj će služiti ljudi koji negiraju genocid, veličaju ratne zločince ili glorifikuju osobe pravosnažno osuđene za genocid i najteže ratne zločine. Za veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Oružanim snagama BiH neće biti tolerancije", naveo je Helez u objavi na Facebooku. Istakao je i da od 37 prijava, 10 prijava je kvalifikovano kao krivične, te da su sa prikupljenim dokazima upućene Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Kako je naveo u objavi, postupak će biti proveden i protiv preostalih prijavljenih pripadnika. "Ukoliko Generalni inspektorat Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine utvrdi da su i oni prekršili zakon i da postoje elementi krivične odgovornosti, protiv njih će, također, biti podnesene i Tužilaštvu BiH proslijeđene krivične prijave, zajedno sa dokazima", istakao je. Među prijavljenima su i dva pripadnika Oružanih snaga BiH koja su nedavno primljena u službu i trenutno se nalaze na obuci. Helez je naveo i da, ukoliko se utvrdi njihova odgovornost, biće im raskinut ugovor o prijemu u Oružane snage BiH. Veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida uoči i tokom sahrane Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, osudili su zvaničnici Evropske unije, SAD, UN-a, OHR i brojni drugi predstavnici međunarodnih institucija. Krivičnim zakonom u BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Za ta djela predviđena je kazna zatvora do pet godina.

Ruski napad dronom usmjeren na granični prelaz između Ukrajine i Moldavije, usmrtio je dvije i ranio tri osobe, drugi dron je pogodio stambenu zgradu u Kijevu, dok Moskva nastavlja svoju kampanju gotovo kontinuiranih napada širom Ukrajine. Ruski napad na granični prelaz Starokazače-Tudora u ukrajinskoj regiji Odesa 9. septembra oštetio je infrastrukturu kontrolnih tačaka, vozila i zgrade, izazvao veliki požar i prisilio na evakuaciju 16 ljudi, izvijestila je ukrajinska Državna granična straža. Moldavske vlasti osudile su napad, a predsjednica Maia Sandu upozorila je da ruski napadi predstavljaju sve veću prijetnju Moldaviji. "Ruska linija fronta pomiče se dalje na zapad - zbog čega je protivvazdušna odbrana za Ukrajinu hitna", napisala je u objavi na mreži X. Sandu je rekla da je granični prelaz zatvoren nakon napada. Moldavski premijer Vasile Tofan u objavi na Facebooku primijetio je da rat Kremlja protiv Ukrajine "sve više ugrožava i živote naših građana". U odvojenom napadu na ukrajinsku prijestolnicu, ruski dron pogodio je 24-spratnicu, ozlijedivši najmanje petero ljudi i uzrokujući požar, prema navodima vlasti u Kijevu. Moskva je gotovo svakodnevno pokretala napade na ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu širom zemlje koristeći borbene dronove, rakete i navođene bombe, naglašavajući svoju namjeru da nastavi s ratom protiv Ukrajine koji traje gotovo četiri i po godine i uprkos astronomskim žrtvama. Ukrajina gađala ruski NovorosijskUkrajina je tokom noći ciljala rusku crnomorsku luku Novorosijsk, saopštile su ukrajinske vlasti 9. septembra. "Pogođena je pomorska baza, uključujući terminal koji se koristi za utovar nafte, vojne lučke objekte i ratne brodove koji prevoze rakete Kalibar", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, dodajući da Ukrajina efikasno odgovara na "svakodnevne terorističke napade Rusije". Ruske vlasti su potvrdile napad ukrajinskog drona na Novorosijsk, izvijestivši da su četiri osobe, uključujući dijete, poginule, prema riječima guvernera Krasnodarskog kraja Venijamina Kondratjeva. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 9. septembra da su njegove snage oborile 596 ukrajinskih dronova tokom noći, dan nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao telefonom sa predsjednikom SAD Donaldom Trumpom, razgovor koji je Kremlj opisao kao "konstruktivan i prilično iskren". Vašington se još nije oglasio povodom poziva. Napadi su uslijedili nakon posjete američkih izaslanika Steva Witkoffa i Jareda Kushnera Kijevu radi razgovora sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim i drugim zvaničnicima, nakon njihovih ranijih sastanaka u Moskvi sa predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kompanija "Montenegro Bonus", Cetinje (Crna Gora) podnijela je krivičnu prijavu protiv Olega Deripaske, Mile Đukanovića, Igora Lukšića, Vladimira Kavarića, Aleksandra Kašćelana i Srđana Kovačevića. Krivična prijava je podnijeta Specijalnom javnom tužilaštvu Crne Gore zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja u slučaju snabdijevanja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) električnom energijom preko Montenegro Bonusa tokom 2012. i 2013. godine. Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio advokat Vladan Bojić, vlasnik advokatske kancelarije koja je podnijela krivičnu prijavu. U krivičnoj prijavi, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, Montenegro Bonus je od Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) kupovao električnu energiju i preuzimao obavezu da je plati, a zatim je isporučivao i fakturisao KAP-u. Problem je, kako se navodi, bio u tome što KAP nije izmirivao obaveze prema Montenegro Bonusu. "Specijalno javno tužilaštvo se još nije oglašavalo o tome. Krivična prijava je proizvod manipulacije koja je proizvela mom klijentu da plati 25 miliona evra. On to ne može da plati i državna firma koja snabdijeva škole, bolnice, predškolske ustanove, naftnim gasom, lož uljem mora da se gasi. To su robne rezerve", kazao je Bojić za RSE. Podnosilac prijave traži i da Specijalno državno tužilaštvo utvrdi ulogu Vlade, nadležnih ministarstava, EPCG, Regulatorne agencije za energetiku, Montenegro Bonusa i KAP-a, kao i pojedinačne uloge osoba koje su pripremale, odobravale i sprovodile odluke. U prijavi se pominje i tadašnja privatna vlasnička i upravljačka struktura KAP-a povezana sa CEAC/En+ grupom i Olegom Deripaskom. Ko su osobe koje su prijavljene?Oleg Deripaska, državljanin je Ruske Federacije, koji je, kako se navodi u prijavi, kroz vlasničku i upravljačku strukturu faktički i pravno kontrolisao Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP). Inače, Ministarstvo pravde SAD optužilo je Deripasku 2022. godine za zavjeru radi kršenja i izbegavanja američkih sankcija. Od 2022. godine se nalazi na listi sankcija EU nakon ruske invazije. U obrazloženju sankcija se navodi da je Deripaska vodeći biznismen koji posluje u Rusiji i uključen je u ekonomski sektor koji pruža značajan izvor prihoda Vladi Ruske Federacije, koja je odgovorna za aneksiju Krima i destabilizaciju Ukrajine. Deripaska je i pod sankcijama Australije, Kanade, Novog Zelanda i Ujedinjenog Kraljevstva. Milo Đukanović se u prijavi navodi kao tadašnji predsjednik Vlade Crne Gore od 4. decembra 2012. godine. Ističe se da je u tom periodu "Vlada vršila osnivačka i upravljačka ovlašćenja nad 'Montenegro Bonusom' i regulisala odnose između KAP-a, 'Montenegro Bonusa' i EPCG-a". Igor Lukšić, ističe se u prijavi, je bio predsjednik Vlade Crne Gore u periodu tokom 2012. godine, kada je uspostavljen mehanizam snabdijevanja KAP-a preko "Montenegro Bonusa". Prijavom je obuhvaćen i Vladimir Kavarić, tadašnji ministar ekonomije u Vladi Crne Gore, zatim Aleksandar Kašćelan, tadašnji izvršni direktor kompanije "Montenegro Bonus" d.o.o. Cetinje. On je, ističe se u prijavi, kao zakonski zastupnik neposredno učestvovao u prihvatanju i sprovođenju ugovornog modela i preuzimanju višemilionskih obaveza. Pored njih u prijavi je i Srđan Kovačević, tadašnji predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić. Prijava obuhvata i druga, za sada NN lica – visoke javne funkcionere, službena i odgovorna lica u Vladi Crne Gore, nadležnim ministarstvima, "Montenegro Bonusu", EPCG-u, KAP-u, CGES-u, Regulatornoj agenciji za energetiku i drugim organima i preduzećima, čiji će se identitet i pojedinačne radnje, kako se navodi, utvrditi naknadno.