Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini reagovala je na pojavu slogana i obilježja povezanih s fašističkim ideologijama tokom nedavnog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, poručivši da za takve poruke nema mjesta u demokratskom društvu. U saopštenju navode da su se na društvenim mrežama pojavile fotografije i video-snimci na kojima se vide učesnici koncerta kako skandiraju parole i ističu simbole koji se dovode u vezu s fašističkim pokretima i ideologijama iz prošlog stoljeća. "Veličanju i relativizaciji fašističkih ideologija nema mjesta u demokratskom društvu, a takvi prizori podsjećaju na najmračnije periode evropske istorije", poručili su iz Delegacije EU. Delegacija je pozvala sve građane i institucije u BiH da iskažu poštovanje prema žrtvama zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata, te zatražila od nadležnih organa da istraže incident u skladu s domaćim zakonodavstvom. Reakciji Evropske unije prethodila je snažna osuda nerezidentne ambasadorice Izraela u BiH, Galit Peleg, koja je koncerte održane 13. i 14. februara nazvala primjerom "širenja mržnje i veličanja nacističke ideologije". "Šokantni prizori mladih ljudi u Širokom Brijegu koji slave uz nacističke pozdrave. Ovakvi izljevi mržnje moraju se iskorijeniti", napisala je ambasadorica Peleg na platformi X. Na snimcima iz sportske dvorane Pecara vidljive su ustaške oznake, skandiranje "Za dom spremni!" i podizanje ruke u nacistički pozdrav tokom izvedbe pjesme "Bojne Čavoglave". Dvorana je oba dana bila puna, uz istaknutu ikonografiju tzv. NDH. Ambasadorica Peleg pozvala je institucije BiH da hitno reaguju i preduzmu konkretne mjere protiv odgovornih. Osudu je uputio i predsjednik jevrejskog društva La Benevolencija, Vladimir Andrle, koji je poručio da su ustaški pozdravi i nacistički simboli bili "glavna obilježja koncerata". "Relativizacija zla ne jača identitet. Uništava društva i vrijeđa sjećanje na žrtve. Suočavanje s prošlošću najmanje je što civilizirano društvo može učiniti", napisao je Andrle. U kontekstu navedenih reakcija, Delegacija EU naglasila je da evropske vrijednosti počivaju na jasnom odbacivanju svih oblika fašizma, nacizma i totalitarnih ideologija. Pozvali su institucije u BiH da dosljedno primjenjuju zakone koji se odnose na zabranu govora mržnje, poticanje nasilja i javno isticanje simbolike koja glorificira režime odgovorne za masovne zločine. Delegacija EU najavila je da će nastaviti pratiti situaciju i podržavati inicijative koje promoviraju vladavinu prava, međusobno poštivanje i demokratske standarde.

Osmi dan zaredom poljoprivrednici u Srbiji blokiraju više regionalnih i lokalnih puteva širom zemlje zahtevajući bolji položaj proizvođača mleka i ograničenje uvoza mlečnih proizvoda. Protesti su na pravcima u zapadnom delu države u Mrčajevcima, Slatini, Cerovcu, Barama, Zavlaci, Bogatiću, Jadru. Neprekidne blokade saobraćaja su kod Čačka, Kraljeva, Bogatića, Mrčajevaca, dok su u pojedinim mestima ograničene na nekoliko sati. Poljoprivredna udruženja zahtevaju uvođenje takse na uvozno mleko i mlečne proizvode, pojačanu kontrolu njihovog kvaliteta, garantovan otkup domaćeg mleka i povećanje njegove otkupne cene, kao i prestanak uvoza agrarnih proizvoda kojih u Srbiji ima dovoljno iz domaće produkcije. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je u sredu da je zahtev poljoprivrednih udruženja o ograničavanju uvoza agrarnih proizvoda neprihvatljiv. „Mnogo više izvozimo nego što uvozimo i to znači da ako mi zabranimo uvoz, onda će nama zabraniti da izvozimo jabuke, maline, mleko”, rekao je Glamočić. Predstavnici stočara i ratara Srbije ove sedmice su imali sastanak sa ministrom koji je završen tako što su napustili razgovore bez rezultata. Proizvođači mleka Šumadije i Pomoravlja saopštili su da su blokade putnih pravaca samo upozorenje i da će ubrzo radikalizovati proteste ukoliko država ne ispuni njihove zahteve. Ministarstvo poljoprivrede je ranije, 11. Februara, saopštilo da je "sprovelo čitav niz mera kako bi očuvalo i ojačalo domaću proizvodnju mleka i obezbedilo stabilne uslove za rad stočara u uslovima izraženih poremećaja na regionalnom i evropskom tržištu". "Pad otkupnih cena, viškovi mleka na pojedinim tržištima i rast troškova proizvodnje predstavljaju zajednički izazov za proizvođače u većini država", ocenilo je Ministarstvo. Niska cena sirovog mleka godinama je problem poljoprivrednika u Srbiji, pisao je u januaru Radio Slobodna Evropa (RSE). Kako bi ukazali na problem, stočari iz Šumadije protestovali su krajem prošle godine u Kraljevu, gde su pred Novu godinu građanima podelili tonu mleka. Ministarstvo poljoprivrede poručilo je tada da razume zabrinutost proizvođača ali da tržišne cene formiraju ponuda i tražnja.

Evropska komisija zabrinuta je zbog kontinuirane kampanje diskreditacije novinara Verana Matića, kao i drugih novinara u Srbiji, saopštio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Komisije. On je naveo da su nezavisni mediji "ključni stub evropske demokratije", a da novinari moraju da rade "slobodno, bez straha ili zastrašivanja". "Ovo je suština slobode medija u Evropskoj uniji i isto se očekuje od država kandidata za članstvo, uključujući i Srbiju", naveo je portparol Komisije. Targetiranje Verana Matića počelo je krajem januara emitovanjem filma koji je prikazan na televizijama bliskim vlasti, a kasnije objavljen i na brojnim provladinim portalima. U filmu pod nazivom "Zlo doba 2: Stvaranje propagande" Matić je označen kao "autošovinista" i čovek koji gaji "mržnju prema svemu srpskom", a nepotpisani autori optužili su ga i za proneveru velike sume novca. Iza filma je stala organizacija Centar za društvenu stabilnost iz Novog Sada. Ovaj Centar je potpisao i filmove u kojima se negiraju genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. i ratni zločin nad kosovskim Albancima u selu Račak 1999. godine. Centar je nakon filma o Veranu Matiću na Instagramu najavio i "naredne epizode" uz spisak imena više od 40 novinara iz Srbije "kojima će se baviti". Ministar informisanja Boris Bratina izjavio je da ne misli da je objavljivanje spiska targetiranje i ugrožavanje novinara. "Ne vidim ko bi tu trebao da se plaši. Mnogi novinari su napadani i sa jedne i sa druge strane. Ako bismo trebali da izrazimo bojazan mogli bismo da izrazimo generalno. Sam serijal čini mi se da nije povod za to", rekao je Bratina 13. februara za televiziju N1. Medijska udruženja su zbog emitovanja filma o Veranu Matiću 8. februara podnela krivičnu prijavu Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal. Iz Tužilaštva nisu odgovorili na pitanje RSE da li su pokrenuli postupak. Evropska komisija je za RSE podsetila na poslednji izveštaj o napretku Srbije u kojem se navodi da je, iako je zemlja izmenila medijsko zakonodavstvo kako bi ga dodatno uskladila sa evropskim standardima, "došlo do nazadovanja jer se okruženje za novinare, medijske profesionalce i medijske kuće ozbiljno pogoršalo". Prema podacima Platforme Saveta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbednosti novinara, Srbija je 2025. imala najveći broj napada na novinare u poređenju sa drugim zemljama Zapadnog Balkana. U izveštaju međunarodne organizacije Fridom haus (Freedom House) iz februara 2025. godine Srbija se našla na listi država sa najvećim padom sloboda u poslednjih deset godina. Kao jedan od razloga navodi se pooštravanje kontrole medija i napadi na novinare.

Evropski sud za ljudska prava doneo je presudu protiv Srbije, kojom je utvrdio je država povredila obavezu da obezbedi delotvornu i efikasnu istragu ratnog zločina. Presuda se odnosi na ratni zločin u hrvatskom selu Lovas, gde je ubijeno 69 osoba. Civili su mučeni i zlostavljani. Selo je u oktobru 1991, granatirala i zauzela Jugoslovenska narodna armija, zajedno sa određenim brojem lokalno regrutovanih snaga "teritorijalne odbrane", lokalnom policijom i dobrovoljcima. Žalbu Evropskom sudu protiv Srbije uputio je u junu 2022. Vilko Đaković, sin jedne od žrtava, Petra Đakovića, smatrajući da srpske vlasti nisu sprovele efikasnu istragu u vezi sa ubistvom njegovog oca. Sud u Strazburu je u odluci podsetio na obavezu države da sprovede delotvornu, nezavisnu i blagovremenu istragu i ukazao da nijedna osoba do sada nije osuđena za ubistvo Đakovićevog oca. Sud je naložio Srbiji da Đakoviću isplati 12.000 evra na ime nematerijalne štete i 1.730 evra na ime troškova postupka, uz eventualne poreze i zakonsku kamatu ukoliko isplata ne bude izvršena u roku od tri meseca. "Odluka Evropskog suda predstavlja jasnu poruku da država ne može nekažnjeno odugovlačiti istrage ratnih zločina i time uskraćivati pravdu žrtvama", poručio je nevladin Fond za humanitarno pravo na mreži X. Navode da će nastaviti da insistiraju na odgovornosti države za efikasno procesuiranje ratnih zločina i da će u slučajevima odugovlačenja istraga podnositi predstavke Evropskom sudu. Ministarstvo pravde do objave vesti nije odgovorilo na pitanja Radija Slobodna Evropa o reakciji na presudu i da li će se žaliti pred sudom u Strazburu. Suđenje za zločin u Lovasu bio je jedan od najdužih postupaka za ratne zločine u Srbiji. Trajalo je više od 12 godina, okončano je 2020. godine, uz kritike da je pravosuđe Srbije štitilo visoke oficire Jugoslovenske narodne armije (JNA) i obesmislilo procesuiranje ratnih zločina. U prvobitnoj optužnici iz 2007. Tužilaštvo za ratne zločine teretilo je 14 pripadnika nekadašnje JNA, paravojne formacije "Dušan Silni" i lokalnih vlasti za ubistvo 69 osoba, te za mučenja i zlostavljanja civila. Prvostepenu presudu iz 2012, kojom su svi optuženi proglašeni krivima, Apelacioni sud je ukinuo i naložio novo suđenje. U ponovljenom postupku, Viši sud je 2019. osudio osmoricu optuženih na kazne od četiri do osam godina zatvora, dok je postupak protiv više optuženih obustavljen. Apelacioni sud je potom 2023. oslobodio Željka Krnjajića i Milana Devčića optužbi, a ostalim optuženima dodatno smanjio kazne, nekima i ispod zakonskog minimuma od pet godina. Fond za humanitarno pravo je 2. novembra 2016. godine u ime Vilka Đakovića podneo krivičnu prijavu Tužilaštvu za ratne zločine Srbije protiv Dušana Lončara, komandanta 2. gardijske motorizovane brigade JNA za ratni zločin u Lovasu. Od tada je, kako je ranije saopšteno, FHP pred domaćim organima preduzimao sva raspoloživa pravna sredstva radi pokretanja istrage, uključujući podnošenje dopuna prijave, urgencije i podnošenje žalbe Ustavnom sudu 2018. godine zbog neefikasnosti postupanja. Ustavna žalba je 2022. godine odbijena. Tužilaštvo za ratne zločine je 12. septembra 2022. godine, gotovo šest godina nakon podnošenja krivične prijave od strane FHP-a, podiglo optužnicu protiv Dušana Lončara. Suđenje je i dalje u toku.

Status zdravstvenih i obrazovnih struktura i usluga koje na Kosovu podržava Srbija, rešavaće se u okviru dijaloga Prištine i Beograda, u skladu sa postignutim sporazumima i važećim kosovskim zakonima, izjavo je portparol Evropske unije u odgovoru za Radio Slobodna Evropa. "Kosovski premijer (Albin Kurti) se obavezao da će se baviti integracijom zdravstvenih i obrazovnih struktura, koje podržava Srbija, u konsultaciji sa kosovskim Srbima i EU, posebno sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog između Beograda i Prištine", navodi se. Zdravstvene i obrazovne institucije u srpskim sredinama na Kosovu rade u sistemu Srbije i gotovo su jedine koje kosovske vlasti nisu zatvorile. Od početka godine aktuelizovano je pitanje integracije ovih institucija u kosovski sistem. Predstavnici Srba na Kosovu traže da se o pitanjima obrazovanja i zdravstva raspravlja u BriseluKurti je 16. januara saopštio da će se proces integracije srpskog zdravstva i obrazovanja sprovoditi u koordinaciji sa Evropskom unijom, te da će se u obzir uzeti zabrinutosti nevećinskih zajednica. Ipak, nije precizirano koji modeli integracije se razmatraju, te da li će se ona desiti u okviru Zajednice opština sa srpskom većinom, na čemu insistira Beograd. RSE se obratio Vladi Kosova sa upitom oko ovog pitanja i čeka odgovor. Zajednica opština sa srpskom većinom dogovorena je 2013. godine, a pominje se i u Sporazumu o putu ka normalizaciji odnosa koji su Kosovo i Srbija prihvatili 2023. godine. Prema statutu koji je izradila EU, ova Zajednica trebalo bi da reguliše i primanja, odnosno finansiranje iz budžeta Srbije. Najava početka integracije obrazovnih i zdravstvenih institucija poklapa se sa početkom implementacije prve faze pune primene Zakona o strancima, koja će trajati do 15. marta i predviđa period informisanja. Puna primena ovog zakona mogla bi da utiče na funkcionisanje srpskih zdravstvenih i obrazovnih institucija, jer oni koji nemaju kosovska dokumenta moraju posedovati radnu dozvolu ili licencu za rad, za koju se zahtev podnosi kosovskoj Agenciji za zapošljavanje. U praksi, dobijanje dozvole za rad ili školovanje moglo bi biti problematično jer Kosovo ne priznaje institucije Srbije, koje smatra paralelnim i ilegalnim.

U Sarajevu su završeni šesti po redu protesti na kojima se okupilo oko 200 osoba ispred Zemaljskog muzeja, u blizini mjesta nesreće u kojoj je poginuo Erdoan Morankić (23), a više osoba je povrijeđeno, nakon što je tramvaj iskočio iz šina i srušio stajalište. Nakon okupljanja blokirana je glavna saobraćajnica, a potom su učesnici protesta prošetali do centra grada, blokirajući glavnu saobraćajnicu. "Obraćam vam se kao neko ko svaki dan koristi gradsku saobraćajnu mrežu. Koliko još mladih mora da nestane da bi se sistem promijenio. Svaki put kada uđem u stari tramvaj osjećam strah koji nije moj, nego strah svih nas. Tražim javnu, transparetnu istragu i sanaciju infrastrukture u Grasu, da se vlast pobrine za pitanje mladih, imenovanje stručnih rukovodilaca, reviziju budžeta prema sigurnosti i socijalnim mjerama,", izjavila je studentica Lamija Hažimusić na protestu. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je saopštilo 18. februara da je u okviru istrage tramvajske nesreće saslušano 30 svjedoka, te izuzeto 10 snimaka videonadzora sa okolnih objekata, kao i snimak iz tramvajske kabine. "Istraga se vodi u više pravaca, s posebnim akcentom na tehničku ispravnost tramvaja", saopšteno je iz Tužilaštva. Dodaju da je iz kantonalnog Ministarstva saobraćaja izuzeta "obimna dokumentacija koja se odnosi na rekonstrukciju kompletne tramvajske pruge i signalni planovi svih relevantnih raskrsnica koji će se vještačiti", te da se istragom bavi tim tužilaca Odjela za opći i privredni kriminal i korupciju. Tužilaštvo takođe ističe da su oni utvrdili da "postoji osnovana sumnja da je vozač počinio krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja iz nehata sa smrtnom posljedicom", ali da poštuju odluku Suda koji je odbio njihov prijedlog pritvora za vozača tramvaja, te ga pustio na slobodu. Vozač se izjasnio da nije kriv, te da se nesreća dogodila zbog tehničke neispravnosti tramvaja, što su tvrdili i u Sindikatu KJKP GRAS, javnog komunalnog preduzeća zaduženog za gradski prevoz u Sarajevu. U saopštenju Tužilaštvo zaključuje da će brzina rada zavisiti od policije, drugih agencija za provođenje zakona, kao i od naredbi nadležnog suda, potrebnih za istražne radnje na terenu. U danima nakon nesreće 12. februara, ostavke su podnijeli premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, kao i direktor KJKP GRAS, Senad Mujakić. Stotine građana protestuju svaki dan na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.

Predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić izjavio je u sredu da će parlament skoro stalno zasedati kako bi se ispunile obaveze na evropskom putu zemlje s ciljem da se pristupni pregovori s Evropskom unijom završe ove godine. Na sastanku s delegacijom Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koju je predvodio predsednik tog tela Dejvid Mekalister (David McAllister) Mandić je zahvalio na "dugogodišnjoj, otvorenoj i dosljednoj podršci evropskom putu Crne Gore", saopštio je crnogorski parlament. Mandić, lider Nove srpske demokratije koja je bila deo rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, rekao je da Crna Gora deli viziju da postane 28. članica EU do 2028. i da je cilj da se pristupni pregovori završe do kraja 2026. "U ovom sazivu Skupštine usvojeno je gotovo 400 zakona, od čega je blizu 170 usklađeno sa evropskim zakonodavstvom, a Parlament će do kraja godine biti u gotovo stalnom zasijedanju kako bi se preostale obaveze završile bez odlaganja", rekao je Mandić. On je najavio je da će u junu biti otvoren Evropski parlamentarni centar, sa ciljem daljeg jačanja saradnje sa Evropskim parlamentom. Mandić je rekao da je Skupština "pokretač i glavni motor" evropskog puta Crne Gore, navodeći da kontinuiranim zasedanjem parlament demonstrira da stoprocentno podržava članstvo Crne Gore u EU. "Kao najveći izazov izdvojio bih borbu protiv organizovanog kriminala i potrebu daljeg jačanja nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa. Poglavlja 23 i 24 su ključni test napretka i preduslov za kvalitetan i siguran život građana", rekao je Mandić. Poslanici Evropskog parlamenta su pozdravili napredak Crne Gore na evropskom putu, ističući da je progres vidljiv, ali da su završne faze pregovora najzahtevnije, navodi se u saopštenju crnogorske Skupštine. Izvestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Marjan Šarec ocenio je prođe nedelje da tu zemlju očekuje zahtevna godina u kojoj će biti ključno da politički akteri prevaziđu međusobne sporove i usmere se na strateški cilj - završetak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 13 pregovaračkih poglavlja i ostaje zemlja predvodnica u procesu proširenja. Cilj vlasti je da do kraja godine zatvori sva preostala poglavlja i time otvara put ka ostvarenju slogana "28 do 28" – postizanju članstva u EU do 2028. godine. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da će sporazum o pristupanju Crne Gore, koji bi trebalo da bude "prvi u novoj generaciji", uključiti i zaštitne mehanizme u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije i vladavine prava.

Crnogorska Uprava carina saopštila je u sredu da je u luci Bar zaplenila dva miliona tableta koje su deklarisane kao multivitamini i minerali za životinje, ali u kojima su se nalazile zabranjene supstance. Prema dostavljenoj dokumentaciji, pošiljku je činilo 1.700 paketa bruto mase 20.025 kilograma, ukupne vrednosti 103.000 dolara, obuhvaćenih jednom fakturom za 13 različitih artikala. Kontrolom je utvrđena nepravilnost u deklarisanju jednog od proizvoda, posle čega je izvršena spektrometrijska analiza, a potom je laboratorijsku proveru sproveo Instituta za ljekove i medicinska sredstva. Daljom analizom je utvrđeno prisustvo zabranjenih supstanci furazolidon i dimetridazol, koje nisu bile navedene na deklaraciji proizvoda, navela je Uprava carina i dodala da je zbog utvrđenih nepravilnosti oduzeto 2.000.000 komada tableta spornog proizvoda, procenjene vrednosti 12.470 dolara. Crnogorska carina je saopštila da su u odvojenoj akciji na graničnom prelazu Dobrakovo, carinici zaplenili robu u vrednosti od skoro 28.000 evra, koju su činili skupi mobilni telefoni, optička sočiva i medicinski alkohol, kao i parfemi pronađeni u autobusu crnogorskih registarskih oznaka.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je saopštilo 18. februara da je u okviru istrage tramvajske nesreće saslušano 30 svjedoka, te izuzeto 10 snimaka videonadzora sa okolnih objekata, kao i snimak iz tramvajske kabine. Kantonalno Tužilaštvo istražuje slučaj kada je tramvaj gradskog prevoza 12. februara iskočio iz šina i srušio stajalište u centru Sarajeva nedaleko od Zemaljskog muzeja, pri čemu je poginuo Erdoan Morankić (23), a više osoba je povrijeđeno. "Istraga se vodi u više pravaca, s posebnim akcentom na tehničku ispravnost tramvaja", saopšteno je iz Tužilaštva. Iz Tužilaštva navode da su, između ostalog izuzeti snimci videonadzora"sa BH Telecoma, Zemaljskog muzeja, Tehničke škole", te da se nalaze na forenzičkoj obradi. Dodaju da je iz kantonalnog Ministarstva saobraćaja izuzeta "obimna dokumentacija koja se odnosi na rekonstrukciju kompletne tramvajske pruge i signalni planovi svih relevantnih raskrsnica koji će se vještačiti", te da se istragom bavi tim tužilaca Odjela za opći i privredni kriminal i korupciju. Tužilaštvo takođe ističe da su oni utvrdili da "postoji osnovana sumnja da je vozač počinio krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja iz nehata sa smrtnom posljedicom", ali da poštuju odluku Suda koji je odbio njihov prijedlog pritvora za vozača tramvaja, te ga pustio na slobodu. Vozač se izjasnio da nije kriv, te da se nesreća dogodila zbog tehničke neispravnosti tramvaja, što su tvrdili i u Sindikatu KJKP GRAS, javnog komunalnog preduzeća zaduženog za gradski prevoz u Sarajevu. U saopštenju Tužilaštvo zaključuje da će brzina rada zavisiti od policije, drugih agencija za provođenje zakona, kao i od naredbi nadležnog suda, potrebnih za istražne radnje na terenu. U danima nakon nesreće, ostavke su podnijeli premijer Kantona Sarajevo, Nihad Uk, kao i direktor KJKP GRAS, Senad Mujakić. Stotine građana protestuju svaki dan na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.

Bivši predsjednik Kosova Hašim Tači (Hashim Thaci), bivši predsjednik parlamenta Kadrija Veseljija (Veseli) i Jakup Krasnići (Krasniqi), kao i bivši poslanik Redžep Seljimi (Rexhep Selimi), u završnim riječima pred Sudom u Hagu izjavili su da su nevini i da optužbe Tužilaštva ne stoje. Tači: "Postoji samo jedna istina - ja sam potpuno nevin"Tači je rekao da su godine postupka pokazale istinu: "Optužbe ne stoje. Ja sam potpuno nevin." Navodeći da mu je Tužilaštvo "dodijelilo mnoge titule i činove", istakao je da su razlozi masovnog pristupanja OVK bili posljedica djelovanja režima Slobodana Miloševića, a ne ličnih ambicija. Podsjetio je i na riječi Madeleine Albright: "Milošević je najveći regruter OVK." Tači je odbacio i optužbe o navodnoj trgovini organima, ocjenjujući da je riječ o propagandi. Veseli: "Moja savjest je čista"Kadrija Veselji rekao je da se na Kosovo vratio ne kao vojnik, nego kao student, vođen moralnom obavezom prema svom narodu: "Moji postupci bili su humani i legalni." Njegova odbrana naglasila je da Tužilaštvo" nije iznijelo nijedan validan dokaz" protiv njega. Selimi: "Optužbe su neosnovane i nepravedne"Redžep Seljimi poručio je da optužnica stvara utisak kao da se suđenje vodi ne samo zbog konkretnih radnji, nego i zato što su se borili za nezavisnost Kosova: "Teško je razumjeti protiv koga je optužnica podignuta — protiv nas ili protiv same ideje nezavisnosti Kosova." Dodao je da je proces dokazao kako su "optužbe potpuno neosnovane i nepravedne". Krasnići: "Nisam kriminalac — moja borba je bila za ljudsko dostojanstvo"Jakup Krasnići rekao je da je čitav život proveo u uvjerenju da "ljudska bića zaslužuju slobodu". Naglasio je da je u pritvoru od 2020. godine i da su mu time uskraćena osnovna ljudska prava, uključujući pravo da starost provede sa porodicom u slobodnoj domovini. "Stojim pred vama ne kao kriminalac, nego kao čovjek rođen i oblikovan u borbi za dostojanstvo." Tužilaštvo traži po 45 godina zatvoraSpecijalizovanо tužilaštvo zatražilo je kazne od 45 godina za Tačija, Veselija, Krasnićija i Seljimija, navodeći da su odgovorni za ratne zločine u periodu 1998–1999. Odbrane su odbacile optužbe i tražile oslobađajuće presude. Političke reakcije i protesti u PrištiniU Prištini su održani masovni protesti uoči završnih riječi, uz poruke da je borba OVK bila pravedna i odbrambena. Kosovski ministar vanjskih poslova Glauk Konjufca ocijenio je da je sud "nepravedno fokusiran na OVK" i izrazio nadu da će presuda biti "u skladu sa istorijom i slavom OVK". Šta dalje?Sudije sada imaju tri mjeseca da donesu presudu, uz mogućnost produženja roka. Optuženi ostaju u pritvoru u Hagu do izricanja odluke.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je u sredu da su dva dana razgovora s Rusijom, uz posredovanje SAD, donela mešovite rezultate, s napretkom u vojnim aspektima, ali da su "osetljiva pitanja" ostala u političkim oblastima. Drugi dan razgovora između Rusije i Ukrajine prekinut je u sredu posle oko dva sata. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je "prerano" za procenu rezultata razgovora u Ženevi. Zasad američki zvaničnici nisu davali izjave. Obraćajući se novinarima u onlajn četu koji je organizovao predsednički kabinet, Zelenski je rekao da su "sve tri strane bile konstruktivne na vojnom planu" razgovora. "Vojska u osnovi razume kako da prati prekid vatre i kraj rata, ako postoji politička volja. U osnovi su se tamo složili oko skoro svega. Praćenje će definitivno uključivati američku stranu", rekao je on. "Na političkom planu je bio dijalog – složili su se da krenu napred i da nastave. Nisam čuo da je bio isti nivo napretka kao na vojnoj strani. Ali... moja grupa je rekla da ne mogu o svemu da me izveste preko telefona", dodao je Zelenski. Glavni pregovarač Moskve Vladimir Medinski rekao je za ruske državne medije da su pregovori bili "teški, ali poslovni" i da će uslediti dalji sastanci. Prethodnog dana, glavni izaslanik Bele kuće u Ženevi Stiv Vitkof (Steve Witkoff) rekao je da je postignut "značajan napredak". "Obe strane su se saglasile da prenesu nove informacije svojim liderima i nastave da rade na postizanju dogovora", naveo je Vitkof na X. Sastanci u utorak i sredu u Ženevi – treća runda trilateralnih razgovora održanih tokom proteklog meseca – fokusirani su na dve najteže prepreke zaustavljanju rata: teritorijalne pretenzije i bezbednosne garancije. Sastanci se održavaju nedelju dana pre četvrte godišnjice početka invazije u kojoj je ubijeno ili ranjeno skoro dva miliona ljudi na obe strane. Napori koje predvode SAD da se reši sukob ostvarili su dosad najveći napredak od prvih meseci posle početka invazije 24. februara 2022. godine. Međutim, Rusija ne pokazuje puno naznaka spremnosti da odustane od svojih tvrdih zahteva, koji uključuju da Kijev prepusti teritorije koje još drži u istočnom regionu Donbasa. Ukrajina dotle vrši pritisak na Vašington i evropske saveznike da dobije čvrste bezbednosne garancije koje bi joj pomogle da se zaštiti od buduće ruske agresije. Rusi "nisu dali nikakve naznake da su spremni da naprave bilo kakve promene u odnosu na svoje maksimalne zahteve", rekao je za RSE Vilijam Tejlor (William Taylor), bivši ambasador SAD u Ukrajini. Bez prekida vatre, rekao je on, širi sporazumi su nerealistični. "Sve zavisi od prekida borbi", rekao je Tejlor. Zelenski je u utorak rekao za Blumberg (Bloomberg) da se razmatra nadgledanja prekida vatre – ako i kada se o njemu postigne dogovor. Rusija je uoči razgovora ponovo dronovima i raketama napala ukrajinske gradove, pogodivši stambene zgrade i energetsku infrastrukturu. Milioni Ukrajinaca trpe posledice nestanka grejanja i struje kao rezultat ruskog bombardovanja elektrana i dalekovoda. Kontinuirani ruski napadi ukazuju na nedostatak ozbiljnosti u vezi s razgovorima, rekao je Tejlor. Stiven Pajfer (Steven Pifer), još jedan bivši američki ambasador u Ukrajini, doveo je u pitanje da li Rusija pregovara uglavnom zbog predstave, a ne da bi smanjila suštinske razlike između dve strane. "Da li donose nešto novo što bi zapravo moglo da smanji razlike između strana", upitao je on. "Moram reći da sam generalno prilično skeptičan u pogledu izgleda za razgovore", rekao je on za RSE.

Visoki zvaničnik američkog State Departmenta izričito je odbacio tvrdnje da Vašington i Moskva neformalno nastavljaju poštovati ograničenja sada već istečenog sporazuma Novi START o limitiranju nuklearnog naoružanja, rekavši da ne postoji nikakav "džentlmenski sporazum". "Ne znam za takav dogovor", rekao je 17. februara pomoćnik državnog sekretara Christopher Yeaw na Hudson institutu, odgovarajući na pitanje da li dvije strane tiho poštuju ograničenja Novog START-a uprkos isteku sporazuma. Sporazum o novoj strategijskoj redukciji naoružanja (Novi START) potpisali su 2010. godine Sjedinjene Države i Rusija i ograničavao je svaku zemlju na 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava. Sporazum je istekao 5. februara. Yeawove izjave naglašavaju tvrđi američki stav prema kontroli naoružanja pod predsjednikom Donaldom Trumpom, čija je administracija dopustila da Novi START istekne dok nastoji oblikovati ono što zvaničnici opisuju kao širi, trilateralni okvir koji bi uključivao i Kinu. Ograničenja sporazuma više ne važeNovi START je ograničavao raspoređene američke i ruske strateške nuklearne bojeve glave, ali nije obuhvatao nestrategijske ("teatarske") nuklearne kapacitete, niti je nametao ikakva ograničenja Kini. Yeaw je te izostavljene kategorije opisao kao ključne nedostatke. "Samo dva polja od šest bila su obuhvaćena sporazumom", rekao je, predstavljajući matricu američkih, ruskih i kineskih strateških i taktičkih nuklearnih snaga. Uz Kinu koja nije obuzdana sporazumima i Rusiju koja modernizuje svoj nestrategijski arsenal, smatra da je sporazumni okvir zastario. Yeaw je rekao da se Rusija već ranije povukla iz pune implementacije, te dodao da je Vašington sada slobodan da prilagodi svoje nuklearne kapacitete prema potrebi. "Više nismo obavezani ograničenjima Novog START‑a", rekao je, dodajući da će sve buduće odluke o snagama donositi predsjednik i Pentagon. Optužbe SAD o kineskom testu povećavaju pritisakYeaw je ovo izjavio dok je dodatno elaborirao tvrdnje SAD da je Kina izvela nuklearni test s generisanjem prinosa. SAD, kako je rekao, znaju da je Kina izvela"superkritičnu nuklearnu detonaciju" 22. juna 2020. u blizini svog poligona Lop Nur, pozivajući se na seizmičke podatke koji ukazuju na događaj magnitude 2,75. "Vodim se podacima. Ja sam naučnik", rekao je Yeaw. "Vrlo je mala mogućnost da je riječ o nečemu drugom osim o eksploziji." Optužio je Peking da koristi tehnike "razdvajanja" kako bi smanjio detektabilnost takvih testova, te dodao da je Kina pripremala testiranja s predviđenim prinosima u stotinama tona. Kina je negirala da krši moratorij na nuklearna testiranja. Predsjednik Trump izjavio je da bi se Sjedinjene Države vratile nuklearnim testovima "na ravnopravnoj osnovi" ukoliko i konkurenti nastave izvoditi testove s prinosom. Yeaw je naglasio da to ne znači povratak velikim atmosferskim testovima iz doba Hladnog rata, ali znači da Vašington neće održavati strogu politiku "nultog prinosa" ako drugi ne učine isto. "Ako protivnici izvode nuklearne testove, a SAD ne, onda Amerika dovodi sebe u nepodnošljiv položaj", rekao je. Yeaw je pristup administracije nazvao "kontrolom naoružanja Amerika na prvom mjestu", ali je dodao da to "ne može i ne znači kontrolu naoružanja samo za Ameriku". Administracija će, rekao je, nastaviti tražiti sporazume o strateškoj stabilnosti na trilateralnoj osnovi, uključujući Rusiju i Kinu. Uoči sljedeće revizijske konferencije Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), Yeaw je nagovijestio da će Vašington vršiti pritisak na Peking da se uključi u pregovore, umjesto da se oslanja na bilateralne aranžmane SAD-a i Rusije. Za sada, međutim, jasno je poručio da ne postoji nikakav neformalni dogovor o primjeni Novog START‑a. "Ne postoji takav sporazum", rekao je Yeaw.

Ustavni sud Kirgistana donio je odluku koja ima posljedice po aktuelnu političku borbu za moć, a koja ide u prilog predsjedniku Sadiru Žaparovu — ali istovremeno postavlja prepreku za svaku njegovu dugoročnu ambiciju da ostane na vlasti do 2037. godine. Žaparov je izabran na šestogodišnji mandat u januaru 2021. godine, ali je iste godine nadgledao izmjene ustava prema kojima predsjednik ubuduće može obavljati najviše dva petogodišnja mandata. U Centralnoj Aziji i Rusiji, slične ustavne reforme inicirane od tadašnjih predsjednika često su brisale prethodne mandate. U Rusiji su amandmani iz 2020. godine resetovali predsjedničke mandate i omogućili Vladimiru Putinu da se ponovo kandiduje uprkos godinama provedenim na vlasti. Slične ustavne revizije u Kazahstanu 2022. i Uzbekistanu 2023. anulirale su prethodne mandate nakon izmjena političkih sistema, dajući aktuelnim liderima novi početak pod novim ustavnim okvirom. Da je Kirgistan krenuo tim putem, Žaparov bi potencijalno mogao ostati na vlasti do 2037. Međutim, zemlja je odstupila od tog trenda — sud je odlučio da se njegov trenutni mandat ne može "resetovati". Iako je ovo razočaranje za Žaparovljeve pristalice, drugi dio odluke bi mogao osnažiti njegovu poziciju u trenutnom sukobu sa Kamčibekom Tašijevom, kojeg je Žaparov nedavno smijenio s funkcije šefa Državnog komiteta za nacionalnu bezbjednost (GKNB). Sud je odlučio da Žaparov mora odslužiti puni šestogodišnji mandat osvojen u januaru 2021. te da se novi petogodišnji mandati primjenjuju samo na buduće izbore — čime je onemogućena mogućnost održavanja prijevremenih izbora ove godine, na kojima bi Tašijev mogao izazvati Žaparova. Prema odluci, prijevremenih izbora neće biti. Posljednja riječ?Nezavisna pravnica Tatuububu Ergešbajeva kazala je za kirgistanski servis RSE-a da, iako će ustavnopravni eksperti nastaviti debate, pitanje je faktički riješeno. Kao najviša instanca za ustavna pitanja, sud ima posljednju riječ. Sud, koji čini devet sudija koje bira parlament na prijedlog predsjednika, ima najviši autoritet u tumačenju ustava, a njegove odluke imaju konačnu pravnu snagu. Bivša sutkinja Ustavnog suda Klara Sooronbekova izjavila je za RSE da su sudije svjesno ostale striktno u granicama zakona. "Nisu prelazili granice normi koje su tumačili, nije bilo proizvoljnog pristupa. Sud nije dao ekspanzivno tumačenje koje bi promijenilo smisao odredbe. Odluka je donesena strogo u okviru zakona", rekla je. Dodala je da bi jasna pravna odluka ovog tipa mogla smiriti političke tenzije, jer odluka donosi jasnoću i stabilnost u debati koja je unijela nesigurnost. Međutim, presuda ne isključuje buduće izmjene, na primjer kroz referendume o predsjedničkim mandatima ili dodatne ustavne promjene. "U autoritarnim državama takva mogućnost uvijek postoji. Sve zavisi od toga kako su napisane prijelazne odredbe", rekla je Sooronbekova. "Nešto se uvijek može dodati, ali za sada je sud stavio tačku na ovo pitanje."

Studenti i građani u Novom Sadu, Beogradu, Nišu i Prokuplju su izašli na ulice kao odgovor na sukob koji se dogodio dan ranije tokom antivladinog protesta u Novom Sadu, u kojem su, prema navodima organizatora, povrijeđena najmanje tri demonstranta. Okupljanja u Novom SaduNovosađani su se okupili ispred Srpskog narodnog pozorišta, na Pozorišnom trgu, što je ranije najavljeno na Instagram stranici Zborova Novog Sada. Ovo okupljanje organizovano je kao reakcija na incidente od 16. februara, kada je grupa muškaraca u crnom, za koje studenti tvrde da su pristalice SNS‑a, fizički napala studente ispred Srpskog narodnog pozorišta, dok policija u prvom trenutku nije reagovala. Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi se udaranje, guranje i obaranje demonstranata, među kojima je bilo i novinara. "Bezmalo 15 meseci studenti predvode borbu svih nas, za sve nas. Udarali su ih kolima, palicama, pesnicama… Sinoć su na njih poslali kriminalce, izobličene od mržnje, naoružane stranačkim blagoslovom, koji su im razbijali glave na očigled slepe i gluve policije", navodi se u objavi Zborova Novog Sada. Dodaju da studente "nema ko da zaštiti osim građana": "Danas se okupljamo da pokažemo studentima da nas još uvek ima. Da smo tu za njih. Da smo spremni da poturimo svoja leđa da bismo zaštitili njihova." Novosađani su potom krenuli u protestnu šetnju kroz centar grada. U 19.26 sati objavljeno je da je skup zvanično završen u Novom Sadu, a građani su pozvani da se u srijedu, 18. februara okupe u 13 časova u kampusu Univertiteta u Novom Sadu, da bi podržali protest nezavisnih sindikata fakulteta. Pozadina incidenataTokom jučerašnjih događaja u Novom Sadu, u centru grada su se, razdvojeni policijskim kordonima, istovremeno održavali skupovi antivladinih demonstranata — koje predvode studenti u blokadi — i prisalica vlasti okupljenih ispred SNP‑a povodom svečane akademije u okviru obilježavanja 200 godina Matice srpske. U prisustvu jakih policijskih snaga, nekoliko stotina pristalica vladajuće stranke okupilo se ispred pozorišta, gdje su uzvikivali poruke podrške predsjedniku Srbije. Prema izjavama očevidaca, u jednom trenutku grupa tih muškaraca zaletjela se na studente i novinare. "Video sam da jednog momka udaraju u glavu, da devojku obaraju na pod i šutiraju. Baš su ih tukli neko vreme", rekao je za RSE jedan od očevidaca. Incidenti dolaze u trenutku kada antivladini protesti, pokrenuti nakon urušavanja nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici u novembru 2024. godine u kojem je poginulo 16 osoba, traju već više od 15 mjeseci. Studenti zahtijevaju vanredne izbore i utvrđivanje odgovornosti vlasti, dok predsednik Srbije i SNS negiraju odgovornost i najavljuju kontramitinge koji do sada nisu održani. Skupovi u BeograduStudenti i građani okupili su se kod Prvog osnovnog suda na Bulevaru Nikole Tesle na Novom Beogradu, kako bi izrazili revolt zbog dešavanja u Novom Sadu. Oni su blokirali Bulevar Nikole Tesle. Građani su ranije danas na ovom mestu protestovali zbog izgradnje akvarijuma koji je, kako kažu, sporan jer će praktično oduzeti građanima park Ušće. Policijski kordon stoji oko ograđenog dela parka Ušće. Studenti u blokadi objavili su da je skup kod Ušća završen i uputili apel građanima da se kreću u grupama. Niš, Pirot, ProkupljeOkupljanje je i u Nišu, Pirotu i Prokuplju. Nišlije šetaju do policijske ispostave u Nišu. "Ne okrećite glavu, mi smo narod, nas treba da štitite... Ne kriminalce, ćacije, batinaše, već narod", poručila je jedna članica zborova.

Ukrajinski i ruski pregovarači okupili su se 17. februara u Ženevi u Švicarskoj, na novoj rundi mirovnih pregovora pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Država, a razgovori bi trebalo da se nastave i narednog dana. "Imamo okvir rada koji je usaglasio predsjednik Ukrajine i jasan mandat. Na dnevnom redu su sigurnosna i humanitarna pitanja", glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov u objavi na društvenim mrežama na početku razgovora. Umerov je objavio i fotografiju na kojoj se ruski i ukrajinski timovi nalaze jedni naspram drugih, dok su američki pregovarači smješteni između njih. Izvori u Washingtonu rekli su za RSE da su razgovore pratili i savjetnici za nacionalnu sigurnost Britanije, Francuske, Njemačke i Italije. Pregovori se održavaju svega nekoliko sati nakon još jednog vala ruskih napada na mete širom Ukrajine, u kojima su korištene stotine dronova i raketa. Sastanci u Ženevi održavaju se sedmicu uoči četvrte godišnjice ruske invazije u punom obimu, sukoba u kojem je na obje strane poginulo ili ranjeno oko dva miliona ljudi. Američki napori da se sukob okonča napredovali su dalje nego u bilo kojoj fazi od prvih mjeseci nakon invazije 24. februara 2022. Međutim, Rusija je i dalje nepopustljiva u svojim zahtjevima, uključujući i to da se Kijev odrekne dijela teritorije koji još uvijek drži u istočnom Donbasu. Ukrajina, s druge strane, traži od Washingtona i evropskih saveznika čvrste sigurnosne garancije koje bi je zaštitile od buduće ruske agresije. I Ukrajina i Rusija prethodne su runde pregovora, koje su se bavile detaljnim sigurnosnim pitanjima, opisale kao pozitivne. Ipak, u ruskoj delegaciji koja je stigla na novu rundu nalazi se i Vladimir Medinski, revizionistički istoričar i bivši ministar kulture, čije je stavove Ukrajina ranije opisala kao "pseudoistorijske". Pred početak razgovora, šef ukrajinske delegacije Kirilo Budanov prozvao ga je na oštar način izjavom: "Sa kolegama ćemo razgovarati o lekcijama naše istorije i tražiti ispravne zaključke." Američki napore u pregovorima vode specijalni izaslanik Steve Witkoff i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner. Uoči pregovora, Trump — frustriran neuspjehom da postigne napredak — izvršio je pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog: "Čekaju nas veliki razgovori. Biće vrlo lako", rekao je novinarima. "Ukrajina bolje da brzo sjedne za sto. To vam jedino poručujem." I na bojnom polju i u pregovorima, čini se da Rusija vjeruje da ima prednost. Iako se ruske snage sporo probijaju duž linije fronta, Moskva je teško oštetila ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Milioni ljudi pokušavaju preživjeti neobično hladnu zimu bez grijanja i električne energije. Donbasenergo, ukrajinska energetska kompanija, saopštila je 17. februara da su tri njena radnika poginula kada je dron pogodio vozilo u kojem su se nalazili. Ukrajinska vojska navela je da je Rusija ispalila više od 420 dronova i raketa na mete širom zemlje. Hitne službe izvijestile su o ranjenim civilima u Odesi na Crnom moru i u sjevernom gradu Sumiju. Na sjeveru Rusije, Telegram kanali su izvijestili o eksploziji u vojnom objektu u Sertolovu u Lenjingradskoj oblasti, u kojoj su poginule najmanje dvije osobe. Nije bilo informacija o uzroku. Ranije je na Krimu, koji je Rusija anektirala, Mihail Razvožajev, administrator lučkog grada Sevastopolja kojeg je postavila Moskva, izjavio da je više od 24 drona oboreno tokom "jednog od najdužih napada u posljednje vrijeme".

Portparolka Evropske komisije je 17. februara potvrdila da je Brisel u kontaktu s Ukrajinom u vezi s naftovodom Družba, koji je oštećen od kraja januara, što je spriječilo dotok ruske nafte u Mađarsku i Slovačku. "U kontaktu smo s Ukrajinom oko vremenskog okvira za popravku naftovoda Družba i toga koliko brzo bi mogao ponovo biti stavljen u funkciju", rekla je Anna-Kaisa Itkonen novinarima u Briselu, dodajući da je Evropska komisija spremna sazvati hitnu koordinacionu grupu sa relevantnim stranama kako bi se razgovaralo o alternativnim pravcima snabdijevanja gorivom. Itkonen je dodala i da "nema kratkoročnih rizika za sigurnost snabdijevanja u Mađarskoj i Slovačkoj", jer te zemlje imaju zalihe za 90 dana. Obustava dotoka ruske nafte kroz naftovod izazvala je tenzije između Ukrajine i država članica EU Mađarske i Slovačke. Dok je Kijev tvrdio da je ruski napad dronom odgovoran za prekid snabdijevanja koji je počeo 27. januara, slovački premijer Robert Fico rekao je 15. februara da je Ukrajina odlagala ponovno pokretanje protoka nafte kako bi izvršila pritisak na Mađarsku da povuče veto na buduće članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji. Fico je to nazvao "političkom ucjenom". Iako je Evropska unija uvela zabranu uvoza ruske nafte preko naftovoda zbog rata Rusije u Ukrajini, kontinentalne zemlje bez izlaza na more – Mađarska i Slovačka – obezbijedile su izuzeća od tih sankcija. Mađarska je 16. februara takođe izrazila želju da iskoristi privremeno izuzeće kako bi uvezla rusku sirovu naftu morskim putem preko Hrvatske, koristeći naftovod Jadran. "Tražimo od Hrvatske da omogući transport ruske nafte do Mađarske i Slovačke putem Jadranskog naftovoda, jer naše izuzeće od sankcija dopušta uvoz ruske nafte morem u slučaju prekida isporuke preko naftovoda", napisao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijjarto na mreži X. Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar poručio je da će Zagreb moći pomoći, napisavši na X-u da "Hrvatska neće dozvoliti da snabdijevanje gorivom u Centralnoj Evropi bude ugroženo. Spremni smo pomoći u rješavanju aktuelnog poremećaja". Ipak, u istoj objavi kritikovao je Budimpeštu i Bratislavu zbog toga što do sada nisu uspjele diverzifikovati svoje energetske izvore, poručivši: "Jadranski naftovod je spreman, tako da više nema tehničkih izgovora za ostanak vezan za rusku naftu u bilo kojoj zemlji EU. Barel kupljen od Rusije nekima se može činiti jeftinijim, ali pomaže finansiranju rata i napada na ukrajinski narod. Vrijeme je da se prekine s ratnim profiterstvom." U izvještaju objavljenom 16. februara, Centar za proučavanje demokratije (CSD), istraživački institut iz Bugarske, također je naveo da Mađarskoj ruska nafta nije neophodna jer su drugi izvori lako dostupni. "Ne postoje tehnički ni ekonomski razlozi za produžavanje izuzeća od sankcija na rusku naftu u Centralnoj Evropi. Kontinuirana zavisnost Mađarske je politička odluka koja slabi jedinstvo EU i potkopava kredibilitet sankcija. Postepeno ukidanje ruske sirove nafte do kraja 2026. godine i moguće je i neophodno za dugoročnu energetsku sigurnost Evrope", izjavio je Martin Vladimirov, direktor CSD-ovog programa za energetiku i klimu.

Pregovori predstavnika poljoprivrednika, koji sedam dana protestuju i blokiraju puteve, i Ministarstva poljoprivrede Srbije su propali, a poljoprivrednici najavljuju radikalizaciju protesta. Kako prenosi N1 poljoprivrednici su rekli da im u Vladi Srbije ništa nije ponuđeno. Nije precizirano šta znači radikalizacija protesta, a pretpostavlja se da će to podrazumevati da se aktivira što veći broj poljoprivrednika i vozila koji će učestvovati u blokadama na više mesta u Srbiji. Poljoprivrednici šest čačanskih sela su pred sami sastanak blokirali u selu Slatina put Čačak-Kraljevo u znak podrške proizvođačima mleka koji od 11. februara blokiraju Ibarsku magistralu u Mrčajevcima kod Čačka u zapadnoj Srbiji. Saobraćaj je bio zaustavljen je sa oko 100 traktora, a zbog blokade stvorila se velika kolona kamiona, šlepera i automobila. Protest se održava zbog, kako se ističe, sve težeg finansijskog položaja domaćih proizvođača mleka i mesa. Prema rečima organizatora protesta, proizvođači mleka i poljoprivrednici su od Vlade Srbije tražili da se hitno stopira kompletan uvoz svih poljoprivrednih proizvoda. Traže i da se država obaveže da otkupi postojeće viškove u robne rezerve, kako bi se što pre stabilizovalo i regulisalo tržište. Ukazali su i da do sada nisu dobili odgovor Vlade na ono što su ranije tražili. Ranije su pred državu kao zahteve postavili zaštitu domaćeg tržišta mleka i mesa, uvođenje kvota na uvoz, kontrolu kvaliteta i porekla mleka i mlečnih proizvoda na granici, vraćanje otkupnih cena na prethodni nivo, kao i garantovan otkup od svakog proizvođača. Blokadama saobraćajnica pre sedam dana prethodio je protest na kojem je simbolično na put prosuto četiri tone mleka. Reagujući na zahteve protesta, Ministarstvo poljoprivrede je ranije, 11. februara saopštilo da je "sprovelo čitav niz mera kako bi očuvalo i ojačalo domaću proizvodnju mleka i obezbedilo stabilne uslove za rad stočara, u uslovima izraženih poremećaja na regionalnom i evropskom tržištu". "Pad otkupnih cena, viškovi mleka na pojedinim tržištima i rast troškova proizvodnje predstavljaju zajednički izazov za proizvođače u većini država", ocenilo je Ministarstvo. Niska cena sirovog mleka godinama je problem poljoprivrednika u Srbiji, pisao je u januaru Radio Slobodna Evropa (RSE). Kako bi ukazali na problem, stočari iz Šumadije protestovali su krajem prošle godine u Kraljevu, gde su pred Novu godinu građanima podelili tonu mleka. Ministarstvo poljoprivrede poručilo je tada da razume zabrinutost proizvođača, ali da tržišne cene formiraju ponuda i tražnja.

Novoizabrani predsjednik Republike Srpske, Siniša Karan, položio je svečanu zakletvu 17. februara u Narodnoj skupštini ovog bh. entiteta, čime je i zvanično stupio na dužnost. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je 13. februara, zvanično potvrdila da je Karan, član Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, pobijedio na prijevremenim izborima za predsjednika RS. On će ovu funkciju obavljati do sljedećih opštih izbora u BiH, koji bi trebalo da budu održani u oktobru ove godine. Karan je biran na prijevremenim izborima održanim 23. novembra prošle godine. Ipak, sa stupanjem na funkciju je morao da pričeka, jer su izbori ponovljeni na 136 biračkih mjesta, zbog otkrivenih zloupotreba. Uključujući rezultate na ponovljenim izborima održanim 8. februara, Karan je osvojio ukupno 50,5 odsto glasova, a njegov glavni protivkandidat, Branko Blanuša iz opozicione Srpske demokratske stranke, 48,1 odsto ukupnog biračkog tijela. Izbori u RS su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu 2025. oduzet predsjednički mandat, zbog presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. U međuvremenu, funkciju predsjednika kao vršilac dužnosti je obavljala Ana Trišić Babić, Dodikova dugogodišnja savjetnica. Siniša Karan (63) je doktor pravnih nauka iz Banjaluke, koji je posljednjih nekoliko godina obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova RS, a veći dio karijere je proveo kao policajac.

Ishod indirektnih razgovora Irana i Sjedinjenih Država o nuklearnom programu ostaje nejasan nakon druge runde održane 17. februara. Niti jedna od strana nije izdala saopćenje niti se obratila medijima. Uz posredovanje Omana, pregovori imaju za cilj rješavanje višegodišnjeg spora oko iranskog nuklearnog programa dok Sjedinjene Države nastavljaju gomilati snage u Arapskom moru. Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump upozorio je da bi neuspjeh u postizanju sporazuma mogao dovesti do vojnih udara. Vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Khamenei odbacio je američke prijetnje vojnom akcijom dok su iranski i američki pregovarači započinjali indirektne razgovore o nuklearnom programu Teherana u Ženevi. Obraćajući se okupljenim pristalicama u Teheranu, Khamenei je 17. februara sugerirao da Iran ima sposobnost potopiti američke ratne brodove koji se gomilaju pred njihovim vratima. "Ono što je opasnije od ratnog broda jeste oružje koje ga može poslati na dno mora", rekao je, misleći na iranske rakete. Njegovi komentari dolaze dan nakon što je Trump nagovijestio mogućnost vojne akcije ukoliko diplomatija ne uspije. "Ne mislim da žele posljedice nepostizanja sporazuma", rekao je Trump novinarima 16. februara. "Mogli smo imati sporazum umjesto da pošaljemo B-2 da unište njihov nuklearni potencijal. I morali smo poslati B-2", dodao je, referirajući se na bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja u junu 2025. godine. Američki predsjednik je ranije rekao da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla dogoditi". Obraćajući se direktno Trumpu, Khamenei je rekao da predsjednik "neće moći" srušiti Islamsku Republiku. Trump je kazao da će biti "indirektno" uključen u razgovore u Ženevi. Ovo predstavlja drugu rundu pregovora ove godine između Teherana i Washingtona, nakon razgovora ranije ovog mjeseca u Muskatu. Iran je saopćio da su spremni podvrgnuti se strogom režimu inspekcija nuklearnih postrojenja u zamjenu za ukidanje američkih sankcija. Također su nastojali predstaviti svoju sankcijama pogođenu ekonomiju kao unosnu investicijsku priliku za američke kompanije. Međutim, Teheran je odbacio mogućnost pregovaranja o pitanjima kao što su njegov raketni program i podrška posredničkim snagama u regiji, što su crvene linije za koje administracija Trumpa insistira da moraju biti obuhvaćene. Razgovori su održani u omanskom konzulatu, pri čemu su posrednici razmjenjivali poruke između iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija i specijalnog američkog izaslanika Stevea Witkoffa. Dok Sjedinjene Države jačaju vojno prisustvo u Arapskom moru, Islamska revolucionarna garda (IRGC) je 16. februara započela pomorske vježbe u Hormuškom moreuzu. Iranski mediji su izvijestili da je cilj testirati operativnu spremnost mornarice IRGC-a protiv "mogućih sigurnosnih i vojnih prijetnji". Državni mediji su 17. februara objavili privremeno zatvaranje dijelova moreuza iz "sigurnosnih razloga". Kako tenzije sa Zapadom eskaliraju, Teheran često prijeti ometanjem prolaza kroz moreuz, globalnu usku tačku kroz koju svakodnevno prolazi više od 20 posto svjetskih zaliha nafte.

U Sarajevu je završen protest nekoliko stotina osoba, peti po redu, nakon što se 12. februara dogodila nesreća kada je tramvaj iskočio iz šina i srušio stajalište, pri čemu je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, a više osoba je ozlijeđeno. "Tražimo pismene ostavke i da dok primaju plate srede gradski prevoz", kazao je jedan o učesnika protesta u utorak, 17. februara. Okupljanje je bilo ispred Zemaljskog muzeja u blizini tramvajske stanice gdje se dogodila nesreća, nakon čega je nastavljeno kroz centar grada, glavnom saobraćajnicom koja je bila zatvorena. Javnosti se isti dan obratio i predsjednik Kantonalne vlade u ostavci Nihad Uk. On je pozvao Tužilaštvo KS da "otvori predmete i procesuira odgovorne" za, kako je naveo, kriminal u gradskom prijevozničkom poduzeću. Uk je ostavku podnio u 15. februara, čime je Vlada Kantona Sarajevo (KS) prešla u tehnički mandat. Ostavku mora prihvatiti Skupština KS i potom imenovati novog mandatara i vladu. Dan kasnije ostavku je podnio i direktor KJKP GRAS-a Senad Mujakić. Vozač tramvaja pušten je na slobodu nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu odbio prijedlog Tužilaštva KS za određivanje pritvora. Ova pravosudna institucija je prethodno zatražilo jednomjesečni pritvor, navodeći da je uzrok nesreće bio "ljudski faktor", dok se vozač izjasnio da nije kriv i da je uzrok tehnička neispravnost tramvaja, na čemu inzistiraju i iz Sindikata GRAS-a. Stotine građana protestirale su prethodna četiri dana na mjestu nesreće, te ispred zgrada vladinih i pravosudnih institucija, tražeći odgovornost za tragediju.