Nova runda dijaloga za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije u Briselu završena je u četvrtak bez napretka, pri čemu Kosovo insistira na potpunoj primeni Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa, dok Srbija zahteva da se prvo sprovede deo koji se odnosi na Zajednicu opština sa srpskom većinom. Glavni pregovarač Kosova Besnik Bisljimi (Bislimi) rekao je posle sastanka s glavnim pregovaračem Srbije Petrom Petkovićem, i evropskim izaslanikom, Peterom Sorensenom, da insistira da se pitanje vezano za komisije za nestala lica sprovodi odvojeno. "Ideja danas je bila da se prvo postigne napredak u osnivanju zajedničke komisije za prisilno nestala lica, a zatim da se u preostalom delu održi sastanak, gde strane – Kosovo i Srbija – daju konkretne predloge, prema kojima bi onda deseta verzija plana redosleda mogla biti prihvatljiv plan za strane", rekao je Bisljimi novinarima u Briselu. Petković je rekao da je Srbija stavila do znanja da je "apsolutno opredeljena" da se reši pitanje nestalih. On je međutim optužio kosovsku stanu da "nije spremna ni na kakve razgovore i dogovore", navodeći da je delegacija Srbije insistirala na tome da mora "odmah i hitno da dođe do formiranja Zajednice srpskih opština Bisljimi je rekao da nije moguće osnovati komisiju za nestala lica jer se Srbija verovatno "povukla iz sporazuma o mandatu koji smo zaključili krajem decembra prošle godine, rekavši da žele ponovo da intervenišu u dokumentu, što nije prihvatio ni Brisel ni naša strana“. Komisija za nestala lica je deo Zajedničke deklaracije o nestalim licima, koju su Kosovo i Srbija postigli 2023. godine, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. Kosovo i Srbija su se 17. decembra 2024. saglasili da sprovedu tu deklaraciju. Bisljimi je rekao da je za sledeću tačku razgovora Kosovo ponudilo tri predloga, ali je Srbija tražila da se prvo osnuje Zajednica opština sa srpskom većinom. "To se odnosilo na obezbeđivanje da članovi od 1 do 4 budu uključeni u osnovni sporazum, jer se time garantuje ispunjenje jednog člana iz aneksa koji kaže da se strane saglašavaju ili obavezuju na punu primenu osnovnog sporazuma. Zahtevali smo da se obaveza Srbije da ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama premesti s kraja plana na početak. Tražili smo da se preciznijim jezikom eliminiše svaka mogućnost za dvosmislenost ili nejasnoće", rekao je Bisljimi. On je dodao da je Srbija odbila da iznese konkretne predloge. "Pozicija Srbije se može vrlo jednostavno prevesti kao: najpre Zajednica kao preduslov, a zatim crvene linije Srbije, što zapravo znači da se Srbija povukla iz osnovnog sporazuma ili odbija da o njemu razgovara", izjavio je Bisljimi. Petković je novinarima nakon današnje runde dijaloga u Briselu rekao da Kosovo ne interesuje Zajedinica opština sa srpskom većinom i optužio premijera te zemlje Aljbina Kurtija (Albin) da "želi da protera srpski narod". "Ukoliko nema zajednice, postavlja se pitanje opstanka srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. Dakle, to je za nas sada već humanitarno pitanje zato što srpski narod ne može više da podnese sav teror koji trpi od Kurtijevog režima", rekao je Petković. Kosovo i Srbija su postigli Sporazum o putu ka normalizaciji, poznat kao Ohridski sporazum, 2023. godine. Iako sporazum nije potpisan, Evropska unija insistira da je obavezujući za obe strane. Sporazum od 11 članova, između ostalog, predviđa nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznavanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama i zahteva od Prištine i Beograda da takođe sprovedu sve prethodne sporazume postignute tokom dijaloga. Prema rečima glavnog kosovskog pregovarača, Srbija je prekinula razgovore kada je on pokrenuo temu blokiranja raspodele sredstava kosovske vlade poljoprivrednicima u Preševskoj dolini. Pored trilateralnog sastanka, Bislimi i Petković su ranije tokom dana održali odvojene sastanke s evropskim posrednikom Sorensenom. Zamerke na Kosovu na učešće Bisljimija u dijaloguDemokratski savez Kosova – stranka koja je bila na trećem mestu na februarskim izborima – kritikovao je odluku vršioca dužnosti vlade Kosova da pošalje Bisljimija u Brisel na dijalog sa Srbijom, opisujući je kao odluku "neopravdanu i bez ikakvog građanskog ili institucionalnog legitimiteta". "Zastupljenost u dijalogu može se zasnivati samo na legitimnim institucijama koje su proizašle iz izbora", saopštio je Demokratski savez Kosova. Od februarskih izbora, na Kosovu još nije formirana nova vlada, pošto nijedna stranka nije osvojila dovoljno glasova da sama vlada, dok još nema dogovora stranaka o vladajućoj koaliciji. Posle razgovora u Briselu, Bisljimi je reakciju Demokratskog saveza Kosova nazvao "glupošću", rekavši da je on zamenik premijera u tehničkom mandatu, takođe zadužen za dijalog s Beogradom. Nova runda dijaloga na nivou glavnih pregovarača usledila je pošto je evropski posrednik za dijalog Kosovo-Srbija Sorensen boravio na Kosovu i u Srbiji u avgustu. Na Kosovu je razgovarao sa liderima o, kako je naveo, sprovođenju Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa, poznatog i kao Ohridski sporazum. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je posle sastanka sa Sorensenom u Beogradu da je neophodno da se dijalog sa Kosovom "vrati obavezi" formiranja Zajednice opština sa većinskom srpskom populacijom, kao i zaštite prava Srba. Strane su se saglasile da osnuju tu zajednicu kroz dva sporazuma u okviru dijaloga, 2013. i 2015. godine. Nacrt statuta koji je za Zajednicu sastavila EU, aktuelna vlada Kosova još nije poslat Ustavnom sudu na tumačenje. Takav postupak bi označio prvi korak ka osnivanju Zajednice. Iako su održavani sastanci na nivou glavnih pregovarača, nijedan sastanak na visokom nivou nije održan u Briselu od septembra 2023. godine. Taj sastanak se održao nekoliko dana pre nego što je grupa naoružanih Srba napala Kosovsku policiju u Banjskoj u Zvečanu, ubivši narednika. Kosovo krivi Srbiju za ovaj događaj, dok Beograd negira bilo kakvu umešanost. Sorensen je 10. juna, posle sastanka glavnih pregovarača, najavio da se priprema novi sastanak na visokom nivou.

Pretnje smrću čuvenom piscu Miljenku Jergoviću ispred ulaza njegove zgrade u Zagrebu i otkazivanje kulturno-umetničkog festivala "Nosi se" u Benkovcu deo su istog procesa radikalizacije društva u Hrvatskoj, koja je 12 godina članica Evropske unije (EU). To za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Emir Imamović, pisac i osnivač Festivala alternative i levice u Šibeniku (FALIŠ), čiju zabranu su, poput benkovačkog festivala, zatražila pojedina udruženja ratnih veterana. "Sad se neki ljudi osjećaju slobodnim da prijete Miljenku Jergoviću, najboljem piscu kojeg ova zemlja ima, drugi su zabranili festival u Benkovcu. Ovo je sada prijelomni trenutak kada ćemo saznati je li ovo zbilja slobodna i demokratska zemlja, članica Evropske unije, ili je to neka vrsta militarističke diktature u kojoj neće važiti zakoni ukoliko skupina ratnih veterana odluči da ti zakoni ne trebaju važiti", kaže Imamović. Pretnje piscuNa fasadi zgrade u kojoj Jergović živi 27. avgusta ispisan je grafit s porukom "Jedne kolovoške noći, Miljenko neće dobro proći", uz koji stoji potpis "Naša država – naša pravila". Dan kasnije, u petak, u Zagrebu je osvanuo još jedan grafit, koji osim pisca, targetira i saborsku zastupnicu Daliju Orešković koja je javno stala u Jergovićevu odbranu. Na grafitu, ispisanom crnim slovima u Freudeovoj ulici, piše: "Sarajevo ispod Trebevića, povedite Daliju i četnika Jergovića". Oba grafita su u petak građani prekrečili. Miljenko Jergović je 28. avgusta na društvenim mrežama napisao da pretnju shvata ozbiljno, te da je ona "očita i nedvosmislena". "Znam s koje strane dolazi i ko su njeni inspiratori i pokrovitelji. Smisao pretnje je dvostruk: zastrašiti žrtvu i pripremiti teren za ostvarenje onoga što piše na zidu", napisao je Jergović. U istoj objavi Jergović je otvoreno prozvao premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i ministra unutrašnjih poslova Davora Božinovića, navodeći da ih smatra politički odgovornima za atmosferu u kojoj se ovakve poruke pojavljuju. Dodao je i da prijavu policiji neće podneti jer nema poverenja u njihov rad u ovakvim slučajevima. Usledilo je saopštenje Vlade Hrvatske u kojem se osuđuju preteće poruke upućene Jergoviću, a na njegovu konstataciju da su odgovorni premijer i ministar policije su odgovorili da je "sasvim izvjesno i provjereno da su upravo premijer i ministar prerušeni i pod okriljem noći išli pisati sporne poruke, kao što to i inače redovito čine". "Vlada će nastaviti pridonositi stvaranju tolerantnog i uključivog ozračja u društvu, a isto se nadamo da će početi činiti i gospodin Jergović", saopštila je Vlada Hrvatske. Istoričar i pisac Dragan Markovina kaže za RSE da reakciju Vlade Hrvatske opisuje jednom rečju – "suluda". "Od nosilaca vlasti čujemo relativizacije i retoriku koja nominalno osuđuje zabrane, cenzure, prijetnje i slično, a suštinski namiguje onima koji to rade da ih se neće gledati poprijeko ni na koji način, i oni to savršeno razumiju. Po svemu kako se ponašaju, njima je jasno da neće imati nikakve posljedice", smatra Markovina. Na pretnje Miljenku Jergoviću reagovalo je i Hrvatsko društvo pisaca koje u pismu Vladi navodi da kultura i umetnost " ne smiju biti taoci nasilnih skupina". "Nakon onemogućavanja benkovačkog festivala represije su već krenule prema šibenskom 'Fališu' i korčulanskom 'KaPu', otvorile vrata nedvosmislenim prijetnjama sa životnom ugrozom književniku Miljenku Jergoviću, pa možemo očekivati da će se zastrašivanja nastaviti i prema drugima. To je put k umjetničkoj autocenzuri, goroj od svake cenzure", navodi se u pismu Hrvatskog društva pisaca. Festivali na udaruOrganizatori kulturno-umetničkog festivala "Nosi se", koji je 22. avgusta trebalo da bude premijerno otvoren u Benkovcu, kod Zadra, saopštili su da otkazuju manifestaciju iz bezbednosnih razloga. Na ovaj korak su se odlučili zbog protesta ratnih veterana i grupe navijača, koji su se okupili uoči predstave kojom je festival trebalo da bude otvoren. Kako za RSE svedoči Melita Vrsaljko, novinarka portala Faktograf i Klimatski portal iz Benkovca, grupa muškaraca se počela okupljati dva sata pre najavljene predstave. Uz ustaški pozdrav "Za dom spremni", okupljeni su dobacivali uvrede glumicama. "Policija nije ništa napravila, gledala ih je kako uznemiravaju glumce", kaže Vrsaljko. Iako je i zvanično saopšteno da festival neće biti održan u najavljenom terminu, veteranska udruženja i navijači iz Zadra okupili su se u gradu i u ponedeljak. Tom prilikom jedan od okupljenih napao je novinarku Melitu Vrsaljko. "Otišla sam do skupine ljudi koja je pjevala na cesti, pozicionirala sam se s druge strane ceste, preko puta njih, međutim oni su me okružili sa svih strana. Jedan od njih me je udario. Riječ je o čovjeku koji je više puta osuđen jer je varao srpske povratnike nakon rata", kaže. Ona dodaje da su grupe mladih ljudi nakon protesta u ponedeljak, 25. avgusta, šetale Benkovcem, skandirajući ustaški pozdrav. "To govori da u Benkovcu ne postoji vladavina prava i da se u Benkovcu upravo država raspada", smatra Vrsaljko. U istoj sedmici kada su ratni veterani i mladi navijači marširali Benkovcem, pedesetak kilometara južnije okupila se grupa vojnih veterana u primorskom gradu Šibeniku. Povod je ponovo bio festival, ovog puta FALIŠ – Festival alternative i levice Šibenik koji bi trebalo da bude održan od 3. do 7. septembra. Grupa veteranskih udruženja navela je u saopštenju da smatraju neprihvatljivim da se "politički skup antihrvatske ljevice" finansira iz gradskog budžeta. "Oni će učiti i preodgajati našu djecu, usmjeravati ih na 'prave' puteve, da izrastu u 'antifašiste'. Da bi bili kao oni: bez osjećaja za dom, pognute glave pred strankama i 'kulturnim vijećima' koji ih čitavo vrijeme financiraju, istodobno pljujući po svemu što je hrvatsko jer Hrvatsku nikad nisu niti željeli", navodi se, između ostalog, u saopštenju. FALIŠ se održava od 2013. godine i ugostio je brojne značajne društvene teoretičare i mislioce iz regiona i Evrope. Tompsonov koncertPrema riječima Emira Imamovića, osnivača festivala, FALIŠ se prvi put suočava s ovakvim izazovima. On smatra da je najnoviji talas radikalizacije u društvu potaknut neadekvatnom reakcijom vlasti, koje su – kako kaže – "krajnje pragmatično" pristupile organizaciji koncerta ultradesničarskog pjevača Marka Perkovića Tompsona. Taj koncert, održan početkom jula u glavnom gradu Hrvatske, okupio je okupio oko pola miliona ljudi. "Vlast je krivo prepoznala to kao nešto što treba pustiti da se dogodi pa će se jedan dio društva, koji očito ima problem sa bilo kakvim oblikom demokratije i slobode, ispuhati. To se nije desilo, već nešto sasvim suprotno", smatra Imamović, te podvlači: "Ti ljudi su se osjetili dovoljno jakim da se konačno obračunaju sa, kako se nekad govorilo, 'unutrašnjim neprijateljem'." Istoričar Dragan Markovina ocenjuje da trenutna atmosfera u Hrvatskoj nije nastala nedavno. On podseća da su veteranska udruženja prošle godine sprečila dolazak na Korčulu ženskog crnogorskog hora koji izvodi partizanske pesme, te da je nedugo zatim i na Hvaru otkazan nastup istom horu, i to pre nego što su veteranska udruženja reagovala. "I to je otkazao načelnik Jelse (mesto na Hvaru, prim. RSE) samoinicijativno kada je vidio šta se desilo na Korčuli. On je inače bio vodilac predizborne kampanje sadašnjeg predsjednika Zorana Milanovića", kaže Markovina. Markovina podseća i na slučaj kada je otkazana promocija knjige istoričara Hrvoja Klasića, nakon što su to tražila veteranska udruženja. On napominje da su već krenule najave da bi mogao biti onemogućen festival Korčula After Party, koji se na tom ostrvu održava od 2018. godine. "To je nešto što se već duže vremena vuče hrvatskim javnim prostorom. Stvari su se ubrzale nakon koncerta Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu i činjenice da su ti ljudi vidjeli da službene vlasti relativiziraju sve skupa što se događa", ocenjuje Dragan Markovina. Njegov utisak je da je talas radikalizacije u Hrvatskoj organizovan i da u svim ovim slučajevima postoje određene zakonitosti. "Uvijek imamo krovnu organizaciju branitelja, crkvene krugove i relativizaciju od strane radikalno desnih političara. Sada ti napadi nisu usmjereni na Srbe, nego na one koje smatraju Jugoslavenima, na ljevičarske festivale koje doživljavaju antihrvatskim", kaže Markovina. Kako reaguje vlast?Premijer Hrvatske Andrej Plenković se povodom otkazivanja festivala u Benkovcu i protesta veterana u Šibeniku oglasio 28. avgusta, pozivajući na smirivanje tenzija, ali i opravdavanjem veteranskih protesta. "Hrvatska se izborila za slobodu koja je svakom pojedincu zagarantovana, nikome se ne može nametati šta će pisati, šta će govoriti, a ne daj bože šta će misliti. Sloboda svima, sloboda umetničkom izražavanju, ali tu su i branitelji koji su najviše učinili za hrvatsku slobodu", rekao je Plenković, predsednik Hrvatske demokratske zajednice. Istog dana oglasio se i predsednik Hrvatske Zoran Milanović koji je u statusu na Fejsbuku naveo da veruje da je "Hrvatska na srcu svakom tko živi u Hrvatskoj". "Zaboravimo te priče da netko mora biti ovakav ili onakav da bi volio svoju domovinu. Hrvatsko sutra će biti lijepo i uspješno ako budemo pametni i razboriti, ako prihvatimo da je jedino nama iskreno stalo i da jedino mi možemo odrediti i odlučiti kakva će biti Hrvatska", napisao je Milanović. Predstavnici veteranskih udruženja iz Benkovca i Šibenika sastali su se u četvrtak sa resornim ministrom Tomom Medvjedom u Zagrebu, ali nije bilo zvaničnih izjava nakon sastanka. "To djeluje da je Vlada krenula nešto raditi, ali treba vidjeti kako će se policija postaviti u Šibeniku i kako će ta grupacija nastupiti nakon tog razgovora u ministarstvu", kaže Dragan Markovina. Niko u Hrvatskoj ne spori zasluge ratnih veterana, kaže Emir Imamović, ali napominje: "Ako je cilj borbe za nezavisnu Hrvatsku bio slobodna i demokratska zemlja, onda ne postoje zabrane." Veteranska udruženja u Hrvatskoj su, podsetimo, i prethodnih godina tražile da se zabrane nastupi grupa i izvođača. U avgustu 2018. godine otkazan je nastup beogradskog benda Bajaga i instruktori na Danima piva u Karlovcu, nakon višednevnih apela udruženja.