Županijski sud u Puli odredio je istražni zatvor ukrajinskom državljaninu Vladimiru Z., koji je uhapšen u Hrvatskoj po europskom nalogu za hapšenje Njemačke zbog sumnje da je sudjelovao u sabotaži gasovoda "Sjeverni tok", saopćio je sud 20. augusta. Sud je naveo da je pritvor određen zbog opasnosti od bijega, a da se ta opasnost ne može otkloniti blažim mjerama. Njemačke vlasti traže njegovo izručenje radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje na protuustavnu sabotažu, namjerno izazivanje eksplozije i uništavanje građevina. Kako osumnjičeni nije pristao na predaju Njemačkoj, sud još nije donio odluku o njegovom izručenju. Istražni zatvor radi predaje može trajati do izvršenja eventualne odluke o izručenju Njemačkoj, saopćio je Županijski sud u Puli. Njemačko Savezno tužiteljstvo saopćilo je dan ranije da je Vladimir Z. uhapšen u Puli na osnovu europskog naloga za hapšenje koji je Savezni sud pravde u Karlsruheu izdao u junu 2024. godine. Tužiteljstvo tvrdi da je kao obučeni ronilac bio dio grupe osumnjičene da je u septembru 2022. postavila eksplozivne naprave na gasovode "Sjeverni tok 1" i "Sjeverni tok 2" u Baltičkom moru, koje su aktivirane 26. septembra iste godine. Savezno tužiteljstvi je krajem juna 2026. godine podiglo optužnicu protiv Serhija K. pred Hanzeatskim višim pokrajinskim sudom u Hamburgu. On je uhapšen u augustu 2025. u Italiji. Nemačke istrage su ukazale na ukrajinsku grupu od pet muškaraca i jedne žene kao počinioce eksplozija na gasovodu. Kada se dogodila eksplozija u Sjevernom toku, zapadne sile su brzo uperile prstom u Rusiju, koja je bila pod sankcijama zbog invazije na Ukrajinu. Moskva je zauzvrat uperila prst u Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da njegova vlada nije znala ništa o planu za uništenje "Sjevernog toka". "Sjeverni tok" je dugo bio kontroverzan gasovod pošto je omogućio da ruski gas zaobiđe istočnoeuropske tranzitne rute i stavio Nemačku u zavisan položaj od jeftinih energenata iz Rusije.

Državno tužiteljstvo u Zagrebu saopćilo je 30. jula da je ispitalo državljanina Srbije rođenog 1993. godine zbog sumnje na više krivičnih djela protiv računalnih sistema, programa i podataka, kao i zbog nedozvoljene upotrebe ličnih podataka. Nakon ispitivanja, tužiteljstvo je sucu Županijskog suda u Zagrebu predložilo određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od bijega, ometanja postupka i ponavljanja krivičnog djela, a sud je prijedlog prihvatio. Prema navodima tužiteljstva, postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni tokom 2026. godine, prikrivajući identitet i lokaciju te koristeći metode koje omogućavaju anonimizirani pristup računalnim sistemima, neovlašteno pristupao računalnim sistemima i podacima više tijela javne vlasti i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska. Ranije je hrvatska policija saopćila da je završila kriminalističko istraživanje nad punoljetnim državljaninom Srbije zbog sumnje na teška krivična djela protiv računalnih sistema, programa i podataka te nedozvoljenu upotrebu ličnih podataka. Policija je navela da su tokom istrage, na osnovu sudskih naloga, obavljeni pretresi prostora, vozila i elektroničkih uređaja, te izuzeti predmeti i digitalni podaci koji se dovode u vezu s krivičnim djelima. Osumnjičeni je 29. jula predan pritvorskom nadzorniku, a krivična prijava dostavljena je tužiteljstvu Zagrebu. Slučaj dolazi nakon niza cyber napada koje su posljednjih mjeseci prijavile hrvatske institucije. Hrvatske vlasti nisu saopćile postoji li povezanost između tih događaja i istrage protiv državljanina Srbije, a RSE to nije mogao neovisno potvrditi.

Hrvatska je 5. augusta obilježila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. godišnjicu vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom su hrvatske snage 1995. godine preuzele kontrolu nad većinom područja koja su bila pod upravom pobunjenih Srba. Na Kninskoj tvrđavi zastavu Hrvatske podiglo je 12 predstavnika branitelja i porodica stradalih u Domovinskom ratu, a tokom ceremonije pročitana su imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, javio je HRT. U programu su sudjelovali akrobatska grupa Krila Oluje i borbeni avioni Rafale, dok su pripadnici Hrvatske vojske i policije prikazali svoje sposobnosti. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je da je Oluja bila "pravedna i legitimna oslobodilačka akcija" kojom je slomljena "velikosrpska agresija i oslobođen najveći dio okupiranog teritorija Hrvatske". "Nema tog revizionizma koji može osporiti tu povijesnu činjenicu", rekao je Jandroković, dodajući da se obilježavanjem godišnjice potvrđuje privrženost vrijednostima slobode, mira i demokratije za koje se, kako je naveo, Hrvatska borila tokom rata. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da zemlja rat nije dobila samo vojnom snagom nego i političkom mudrošću. "Bez Hrvatske vojske, gardijskih brigada i HVO-a ne bi bilo ni Daytonskog sporazuma", rekao je Milanović, istovremeno poručivši da Hrvatska treba nastaviti razvijati vlastite odbrambene sposobnosti. Premijer Andrej Plenković u obraćanju je najavio nova prava za hrvatske branitelje i njihove porodice, ističući da će država nastaviti ulagati u poboljšanje njihovog položaja i očuvanje sjećanja na Domovinski rat. Operacija Oluja počela je 4. augusta i trajala do 7. augusta 1995. godine. Hrvatske snage tada su preuzele kontrolu nad područjima koja su bila pod upravom pobunjenih Srba. Prema podacima hrvatskih vlasti, oslobođeno je oko 10.400 kvadratnih kilometara teritorije, odnosno 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. U operaciji su poginula 243 hrvatska branitelja, više od 1.400 ih je ranjeno, dok se dvije osobe i dalje vode kao nestale. Dan pobjede obilježen je i u drugim hrvatskim gradovima. U Vukovaru su položeni vijenci i zapaljene svijeće za poginule i nestale branitelje, dok je u Puli održan tradicionalni mimohod hrvatskih branitelja. Ovisno o izvorima, procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku tokom operacije "Oluja" kreću se od 130.000 do 250.000, a nevladina organizacija Documenta identificirala je više od 2.300 žrtava, većinom srpskih civila. Srbija i Hrvatska imaju dva različita viđenja "Oluje". U Hrvatskoj se godišnjica obilježava 5. avgusta, na dan kada je završena, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. U Srbiji se obilježava kao Dan sjećanja na stradale u hrvatskoj operaciji. Haški tribunal je u aprilu 2011. godine prvostepeno osudio hrvatske generale Antu Gotovinu na 24 godine zatvora i Mladena Markača na 18 godina za zločine počinjene tokom akcije "Oluja". Međutim, u novembru naredne godine Pretresno vijeće Tribunala je poništilo prvostepenu presudu i oslobodilo dvojicu generala.