Vozači kamiona iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije nastavili su 27. januara blokade graničnih prelaza za teretni saobraćaj. Nakon što su dan ranije blokirali izlaze, od ponoći je počela i blokada ulaza u ove države Zapadnog Balkana. Vozači blokiraju teretne terminale zbog pooštrenih procedura za ulazak u Šengenski prostor. Oni navode da su procedure sada komplikovanije i da im skraćuju boravak u zemljama Evropske unije. Traže da im se boravak produži na četiri meseca, umesto dosadašnja tri tokom šest meseci. Najavljuju i da će blokade trajati sedam dana ukoliko se prethodno ne pronađe rešenje. 'Šteta 100 miliona evra dnevno'Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež izjavio je da "zbog birokratskih procedura" i, kako je naveo, neadekvatne reakcije EU o boravku profesionalnih vozača u Šengen zoni, ekonomije Zapadnog Balkana trpe direktnu štetu od oko 100 miliona evra dnevno samo po osnovu izvoza robe. Tokom obilaska graničnog prelaza Batrovci između Srbije i Hrvatske, gde je blokiran teretni saobraćaj i više od 50 kamiona stoji u koloni, Čadež je rekao da trenutna situacija "ugrožava poslovanje hiljada kompanija i stabilnost čitavih lanaca snabdevanja". "To je samo šteta kada je u pitanju izvoz robe. Na to treba dodati i penale i kazne koje proizvodne kompanije plaćaju zbog neisporučene robe, a koje se kreću od 10.000 do 50.000 evra dnevno. Samo iz Srbije u EU izvozi oko 10.000 kompanija, pa je jasno da dolazimo do zaista velikih brojki", rekao je Čadež. Evropska komisija: Radimo na rešenjuPortparol Evropske komisije Markus Lammert izjavio je 26. januara da evropske institucije rade na pronalaženju opcija koje bi omogućile da određeni profesionalci, uključujući i vozače kamiona, ostanu na teritoriji Šengenske zone duže nego što to dozvoljavaju važeća šengenska pravila. "Svesni smo da bi za određeni broj profesionalaca iz trećih zemalja koji nisu prekogranični radnici mogla postojati potreba da ostanu u Šengenskom prostoru duže od 90 dana u roku od 180 dana. To uključuje profesije sa visokom mobilnošću, poput vozača kamiona, ali i sportista i turnejskih umetnika", rekao je Lammert. On je dodao da je Evropska unija svesna zabrinutosti koje su izrazili transportni operateri u regionu, da pažljivo prati situaciju i da je u kontaktu sa partnerima na Zapadnom Balkanu.

Države članice Evropske unije moraju da provedu prekograničnu procjenu uticaja na životnu sredinu prema važećim konvencijama, navode iz Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa, na upit o obavezama Hrvatske vezano za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. decembra prošle godine Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, prema kojem je na toj lokaciji planirano skladištenje dijela otpada iz Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji i Hrvatskoj. BiH se protivi izgradnji Centra, tvrdeći da bi skladištenjem radioaktivnog otpada na samoj granici sa Hrvatskom bilo ugroženo oko 250.000 stanovnika nekoliko opština koje žive uz granicu i rijeku Unu, koja dijeli dvije države. Zvaničnik Evropske komisije koji je govorio pod uslovom anonimnosti navodi da "države članice moraju osigurati da se javnosti pruže potrebne mogućnosti za efikasno učešće u procesu donošenja odluka u vezi s upravljanjem istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom u skladu, posebno, s međunarodnim obavezama". U tom kontekstu, posebno ističu konvencije o zaštiti životne sredine, usvojene u danskom Arhusu i finskom Espou. Dodaju da su upoznati sa hrvatskom namjerom da gradi Centar za upravljanje radioaktivnim otpadom u staroj kasarni u Čerkezovcu, na brdu Trgovska gora, ali da sama Komisija nema ulogu u odobravanju projekata ovog tipa. "Svaka država članica odgovorna je za sigurno upravljanje svojim radioaktivnim otpadom u skladu sa zakonodavstvom Euratoma", navode iz Evropske komisije, kao i da se članice moraju pridržavati "visokih standarda sigurnosti, transparentnog upravljanja radioaktivnim otpadom i učešća u smislenim javnim konsultacijama". Ubuduće, preporučuju da se proces odabira lokacije nastavi, "u skladu s postojećim regulatornim okvirom". Hrvatska, koja zajedno sa Slovenijom upravlja nuklearnom elektranom Krško, ima međunarodnu obavezu da dio otpada preuzme najkasnije do 2028. godine. U Čerkezovcu će biti smješten i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske, od medicinskih izvora do industrijskih materijala. Ekolozi ocjenjuju da je Hrvatska u ovom slučaju prekršila ovu međunarodnu konvenciju tijela Ujedinjenih nacija, koja garantuje ključna prava u pitanjima zaštite okoliša sa obje strane granice. Prije pet godina Savjet ministara Bosne i Hercegovine je donio Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora. Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine. RSE se u decembru prošle godine obratio Savjetu ministara sa pitanjem o tome šta je do sada Ekspertski tim preduzeo, na šta nije odgovoreno. Predsjednik Vlade Hrvatske, Andrej Plenković, 12. decembra 2025. u Banjaluci je izjavio kako je odlagalište u Trgovskoj gori "bezopasno", te da tome u prilog idu stručne procjene. Hrvatska Vlada je još 2018. godine usvojila nacionalni program sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, jer su to morali zbog obaveza prema EU i potpisanim međunarodnim sporazumima. Tim programom je Trgovska gora bila označena kao lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada, te je odluka o njegovom usvajanju donesena uprkos protivljenju lokalnih zajednica, sa obje strane rijeke Une.