Kosovski premijer Albin Kurti sastao se u New Yorku s američkim kongresnikom Mikeom Lawlerom, a jedna od glavnih tema razgovora bila je nedavna presuda Specijaliziranih vijeća Kosova protiv bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Lawler je član Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma američkog Kongresa te predsjednik Pododbora za Bliski istok i Sjevernu Afriku. Kurti je tijekom sastanka presudu ocijenio "nepravednom", istaknuvši kako je potrebno razlikovati tvrdnje iznesene tijekom sudskog postupka od onoga što je sud u konačnici dokazao i utvrdio. Posebno je govorio o navodima povezanima s takozvanom Žutom kućom i trgovinom organima. "Tvrdnja o 'Žutoj kući' i trgovini organima, na kojoj je izgrađen najveći dio narativa koji je prethodio osnivanju Specijaliziranih vijeća, uopće nije bila dio optužnice", rekao je Kurti. Navodi o trgovini organima zarobljenika OVK-a u "Žutoj kući" u Albaniji postali su široko poznati nakon objave izvješća švicarskog senatora Dicka Martyja 2010. godine. Izvješće je dovelo do pokretanja posebne istrage, a potom i osnivanja Specijaliziranih vijeća Kosova sa sjedištem u Haagu. Međutim, optužbe za trgovinu organima nisu bile uključene u optužnicu protiv Hashima Thacija i ostalih optuženika. Kurti je također istaknuo da je sud četvoricu bivših čelnika OVK-a oslobodio optužbi za zločine protiv čovječnosti. Hashim Thaci, Kadri Veseli, Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi 16. rujna proglašeni su krivima za određene ratne zločine te osuđeni na zatvorske kazne. Thaci i Krasniqi dobili su po 25 godina zatvora, Veseli 18 godina, a Selimi 13 godina. Istom presudom sudsko vijeće oslobodilo ih je po šest točaka optužnice koje se odnose na zločine protiv čovječnosti. Kurti je izrazio zabrinutost zbog, kako je rekao, "netransparentnosti" Specijaliziranih vijeća "od početka njihova rada pa do danas", kao i zbog izrečenih kazni. Tvrdi da presuda "pati od povijesnih i činjeničnih netočnosti". "Rat Oslobodilačke vojske Kosova bio je i ostao pravedan i ne može biti okaljan ni na koji način", napisao je Kurti. Četvorica bivših čelnika OVK-a negirala su krivnju te najavila žalbu na prvostupanjsku presudu. Kurti trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno u New Yorku, gdje sudjeluje u događanjima u okviru tjedna na visokoj razini 81. zasjedanja Opće skupštine UN-a. U SAD je otputovao 18. rujna, a prema navodima iz njegova ureda, tijekom boravka održava bilateralne sastanke sa svjetskim čelnicima s ciljem promicanja interesa Kosova. Na njegovu programu su i susreti s albanskom zajednicom u SAD-u, organizacijama dijaspore te potencijalnim ulagačima. Prema Kurtijevim riječima, s kongresnikom Lawlerom razgovarao je i o mogućnostima povećanja američkih ulaganja na Kosovu, posebice u sektorima tehnologije, proizvodnje i energetike. Sastanku je nazočio i albanski zastupnik u Skupštini Srbije Shaip Kamberi. Jedna od tema razgovora, prema Kurtijevim riječima, bila je položaj Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi. Kurti je naveo i da je s Lawlerom razgovarao o pasivizaciji adresa Albanaca u Srbiji. Tvrdi da ta praksa pogađa tisuće Albanaca te utječe na njihovo biračko pravo i mogućnost dobivanja identifikacijskih dokumenata.

Borbe između Rusije i Ukrajine nastavile su se u nedjelju, dok je u Rusiji završeno glasanje na parlamentarnim izborima s kojih je isključena politička stranka koja se zalagala za mir. Očekivano, vladajuća stranka Jedinstvena Rusija, koju podržava Kremlj, ostvarila je uvjerljivu pobjedu na izborima za Državnu dumu, donji dom ruskog parlamenta. Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije, nakon prebrojanih oko 25 posto glasova, Jedinstvena Rusija osvojila je više od 57 posto glasova. Liberalna stranka Jabloko, najstarija ruska liberalna politička partija i jedina koja se otvoreno protivila ratu u Ukrajini, diskvalificirana je u augustu. Analitičari smatraju da je Kremlj strahovao da bi njena antiratna poruka mogla privući značajan broj birača i narušiti narativ o širokoj podršci ratu. Kritičari navode da u Rusiji praktično nema stvarne političke opozicije, dok se protivnici vlasti suočavaju s pritvorom, gubitkom posla i drugim oblicima represije. Nastavljeni napadi dronovima i raketamaUkrajina je u nedjelju izvela opsežne napade dronovima i projektilima na Rusiju, uključujući i Moskvu. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin tvrdio je da je riječ o "najvećem napadu ikada" na rusku prijestolnicu, navodeći da je tokom noći lansirano oko 1.600 ukrajinskih dronova, od čega više od 400 prema Moskvi. Ukrajinske snage pogodile su i veliku rafineriju nafte Kapotnja kod Moskve. U napadima na područje oko glavnog grada poginule su dvije osobe. Istovremeno, Rusija je nastavila napade na Ukrajinu. Ukrajinska vojska saopćila je da je Rusija tokom dana lansirala 138 dronova koji su pogodili ciljeve na 17 lokacija širom zemlje. U Kijevskoj oblasti poginule su četiri osobe, uključujući troje djece. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su u napadima korištene domaće krstareće rakete Flamingo, kao i novi balistički projektil kratkog dometa Pelikan. Izbori uz optužbe za nepravilnostiCentralna izborna komisija saopćila je da je izlaznost premašila 56 posto, što je više nego na prethodnim parlamentarnim izborima 2021. godine. Tokom trodnevnog glasanja zabilježene su brojne optužbe za izborne nepravilnosti, uključujući ubacivanje dodatnih glasačkih listića, pritiske na zaposlene u državnim institucijama da glasaju te ometanje promatrača koji nisu povezani s Jedinstvenom Rusijom. Jedinstvena Rusija ostaje dominantna politička snaga u Dumi, gdje trenutno drži više od 300 od ukupno 450 zastupničkih mjesta. Zelenski i Trump dogovorili sastanakZelenski je kasno u nedjelju saopćio da je razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom te da su dogovorili sastanak u New Yorku, gdje se od 22. do 28. septembra održava zasjedanje Generalne skupštine UN-a. Trump je po stupanju na dužnost u januaru 2025. godine okončanje rata između Rusije i Ukrajine postavio kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta, a njegova administracija posljednjih sedmica pokušava obnoviti diplomatske napore za postizanje mira.

Politički aktivista iz Srbice (Skenderaj), Idriz Rrecaj, jedan je od troje ljudi identificiranih nakon DNK analiza, nekoliko sedmica nakon ekshumacije posmrtnih ostataka pronađenih u masovnim grobnicama na različitim lokacijama na sjeveru Kosova, saopćila je njegova porodica u nedjelju. Idriz Rrecaj, koji je 2019. godine odlikovan titulom "Heroj Kosova", bio je politički aktivista koji je, zajedno s još 22 Albanca poznata kao "grupa intelektualaca", nestao u vrijeme kada je rat koji su vodile srpske snage na Kosovu bio u punoj eskalaciji. "Nakon 27 godina čekanja, boli i neizvjesnosti, dobili smo vijest od naših institucija da je laboratorij za DNK analizu u Haagu službeno potvrdio identitet mog roditelja, Idriza Rrecaja", napisao je na Facebooku njegov sin Shpetim Rreci. "Pitanju 'Gdje je Idriz Rrecaj?' konačno je došao kraj. Napokon imamo odgovor koji smo toliko dugo čekali. Krv se nikada ne gubi", dodao je. Objava Rrecija dolazi dan nakon što je premijer Kosova Albin Kurti saopćio da su identificirane prve tri žrtve iz masovnih grobnica otkrivenih u Maloj Kaludri i Jabuki kod Zubinog Potoka prije gotovo dva mjeseca. Prema Kurtijevim riječima, DNK izvještaji potvrdili su da tri žrtve pripadaju grupi poznatoj kao "grupa intelektualaca", koju su uglavnom činili građani iz Srbice i Mitrovice, a koje su 19. aprila 1999. godine srpske snage nasilno otegle i odvele u nestanak. Premijer nije otkrio identitete žrtava. Radio Slobodna Evropa posjetio je porodicu Idriza Rrecaja u Srbici u augustu, nakon što su vlasti saopćile da bi posmrtni ostaci pronađeni u ovim masovnim grobnicama mogli pripadati grupi čiji je član bio i on. Njegova kćerka Flora Rrecaj izjavila je za Radio Slobodna Evropa 30. augusta da su ona i ostali članovi porodice punih 27 godina tragali za njim kroz spiskove zatvora u Srbiji, svjedočenja, nepotvrđene informacije i lokacije na kojima su povremeno pronalaženi posmrtni ostaci. Čekajući rezultate DNK analize kako bi saznala da li pronađeni ostaci pripadaju njenom ocu, kazala je da prolazi kroz "pomiješana osjećanja". "To su osjećaji boli, nade, ali i straha. Nakon toliko godina, počnete se bojati odgovora. Ipak, od presudne je važnosti da se sazna istina", rekla je ona. Za sada nije poznato ko su preostale dvije identificirane žrtve. Kurtijeva objava o identifikaciji tri žrtve uslijedila je gotovo dva mjeseca nakon otkrića tri masovne grobnice u Zubinom Potoku, u kojima su pronađeni posmrtni ostaci najmanje 23 osobe. Krajem prošlog mjeseca kosovske vlasti poslale su u Haag, u Nizozemsku, uzorke posmrtnih ostataka ekshumiranih na lokacijama masovnih grobnica u Maloj Kaludri i Jabuki radi DNK identifikacije. Kurti je izjavio da Kosovo očekuje i ostale izvještaje o uzorcima poslanim na identifikaciju putem DNK analize "u narednim danima i sedmicama". Masovne grobnice u Zubinom Potoku otkrivene su prije oko dva mjeseca nakon dvogodišnje istrage o sumnjama na ratne zločine, navode kosovske vlasti. Specijalno tužilaštvo Kosova u vezi s ovim slučajem istražuje četiri osobe, J.R., M.J., R.K. i M.B., osumnjičene za ratne zločine protiv civilnog stanovništva. Sva četvorica nalaze se u pritvoru. Prema podacima Instituta za zločine počinjene tokom rata na Kosovu, 1.577 osoba i dalje se vodi kao nestalo iz rata 1998-1999. godine, dok je ukupno dokumentirano 12.230 žrtava rata. Kosovo je više puta tražilo od Srbije suradnju u rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba i pristup vojnim arhivima koji bi, prema navodima vlasti, mogli pomoći u identifikaciji lokacija mogućih grobnica.

Parlamentarni izbori u Rusiji organizovani su i u Srbiji u školi pri Ambasadi Rusije u Beogradu. Ispred glasačkog mesta Ana za RSE kaže da izlazi na glasanje jer je "važno glasati". "To je jedino što možemo i da pokažemo da imamo stav", kaže. "Ovo je protestno glasanje jer nažalost nemamo mnogo opcija. Neki kandidati nisu na listi", kaže Maria za RSE. Ispred glasačkog mesta, grupa Rusa, okupljenih u neformalnu organizaciju "Antiratna Srbija", postavila je štand kako bi skrenula pažnju na to da se na izbornom listiću nije našla partija Jabloko. Jevgenija iz ove organizacije kaže za RSE da je danas kod biračkog mesta organizovan piknik sa jabukama, kao simbolom te partije, i akcija solidarnosti. "Organizovali smo slanje pisama političkim zatvorenicima u Rusiji jer je strašna situacija. Svi protivnici rata su u zatvoru u Rusiji", kaže ona. Navodi da je policija dozvolila njihovu akciju i obezbeđivala skup. Kaže da je glasala na izborima. "Ovi izbori nisu važni i neće promeniti ništa. Ne možemo da glasamo za partiju za koju želimo, ali možemo malo da upropastimo rezultat vlasti", kaže ona. Prema poslednjim dostupnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije koje je RSE dobio na zahtev o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja iz januara 2025, privremeni boravak u Srbiji imalo je nešto više od 48.000 državljana Rusije. U Rusiji se od 18. do 20. septembra održavaju parlamentarni izbori za svih 450 mjesta u Državnoj dumi, donjem domu parlamenta, prvi put otkako je Moskva pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Očekuje se da će vladajuća stranka Jedinstvena Rusija, koju podržava predsjednik Vladimir Putin, zadržati dominaciju u parlamentu. Građani biraju zastupnike na petogodišnji mandat. Izbori se održavaju u trenutku kada kritičari Kremlja upozoravaju na sve manji prostor za političku opoziciju. Četiri parlamentarne stranke kojima se predviđa ulazak u Dumu, uključujući Komunističku partiju i Liberalno-demokratsku partiju Rusije, uglavnom podržavaju rat u Ukrajini i ključne politike Kremlja. Posebnu pažnju privuklo je isključenje liberalne i antiratne stranke Jabloko, jedine registrovane političke partije u Rusiji koja se otvoreno protivi ratu u Ukrajini. Stranka je u julu dobila dozvolu Centralne izborne komisije za učešće na izborima, ali je potom nacionalistička stranka Rodina pred Vrhovnim sudom zatražila njenu diskvalifikaciju. Tokom višesatnog sudskog postupka podnosioci zahtjeva tvrdili su da je Jabloko u kampanji nezakonito koristio materijale zaštićene autorskim pravima, uključujući fotografije, simbole i stihove poznate sovjetske dječije pjesme "Neka uvijek bude sunca". Stranka je odbacila optužbe, navodeći da su fotografije pravilno pripisane, da su pojedini sadržaji u javnom vlasništvu te da se radi o pokušaju uklanjanja političkog protivnika iz izborne utrke. Vrhovni sud je 10. augusta prihvatio tužbu i poništio registraciju stranke za proporcionalni dio izbora. Time je Jabloko praktično uklonjen iz glavne izborne utakmice, iako pojedini njegovi kandidati i dalje mogu nastupiti u jednomandatnim izbornim jedinicama. Lider stranke Nikolaj Ribalov odluku je opisao kao pokušaj uklanjanja posljednjeg legalnog političkog glasa koji se protivi ratu u Ukrajini. Kritičari Kremlja smatraju da je stvarni razlog isključenja politička poruka stranke, koja je kampanju vodila pod sloganom "Za mir i slobodu". Analitičari navode da je odluka dodatno suzila prostor za opoziciju u Rusiji, gdje su mnogi protivnici rata u prethodnim godinama proglašeni "stranim agentima", onemogućeni da učestvuju na izborima ili su napustili zemlju. Ruske vlasti odbacuju takve ocene i tvrde da se izbori održavaju u skladu sa zakonom, optužujući zapadne zemlje da pokušavaju potkopati i destabilizirati izborni proces. Glasanje se održava i na Krimu, koji je Rusija anektirala 2014. godine, kao i u dijelovima ukrajinskih oblasti Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson pod kontrolom ruskih snaga. Vlasti su u pojedinim područjima počele s glasanjem ranije, navodeći sigurnosne razloge.

Nije bilo predaha u borbama između Rusije i Ukrajine 20. septembra, dok su birači u Rusiji glasali posljednjeg dana parlamentarnih izbora iz kojih je isključena politička stranka koja poziva na mir. Ukrajina je tokom noći napala Rusiju dronovima i projektilima, pokrenuvši kako je gradonačelnik Moskve nazvao "najvećom ikada" baražnom paljbom na glavni grad, dok je Ukrajina izvijestila o ruskim napadima dronovima na brojne ciljeve širom zemlje. Posljednja biračka mjesta zatvaraju se u 20 sati po lokalnom vremenu na prvim izborima za Državnu dumu pod kontrolom Kremlja, donji dom ruskog parlamenta, otkako je predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu 2022. godine. U strogo kontrolisanom procesu, birači su mogli birati između dominantne stranke Jedinstvena Rusija i nekoliko stranaka "sistemske opozicije", za koje kritičari kažu da pružaju privid pluralizma, ali su uglavnom lojalne Kremlju. Stvarna politička opozicija u Rusiji je potisnuta, pri čemu čak i mali činovi neslaganja, na internetu ili u stvarnom svijetu, često rezultiraju dugim zatvorskim kaznama, gubitkom zaposlenja ili drugim kaznama. Borbe se nastavljajuDok su Rusi glasali, rat protiv Ukrajine nastavljen je nesmanjenim intenzitetom. Ukrajinska vojska saopćila je da je 138 ruskih napadačkih dronova pogodilo 17 lokacija širom zemlje, a vlasti su saopćile da su u Kijevskoj oblasti ubijene četiri osobe, uključujući troje djece, od kojih je jedno imalo četiri godine. Ukrajinske snage također su napale Rusiju, pogodivši veliku rafineriju Kapotnja na periferiji Moskve. Zvaničnici u oblasti koja okružuje glavni grad saopćili su da su tamo poginule dvije osobe, 44-godišnja žena i stariji muškarac, kada su dronovi pogodili njihove stambene zgrade. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin tvrdio je da je Ukrajina tokom noći na Rusiju lansirala 1.600 ukrajinskih dronova, uključujući više od 400 koji su ciljali Moskvu. Ukrajinski izvori nisu potvrdili ove brojke i nije ih bilo moguće nezavisno provjeriti. Ruska vojska saopćila je da su njene snage oborile više od 1.100 dronova. Ukrajinske snage također su ispalile krstareće projektile Flamingo domaće proizvodnje, prema navodima ruskih vlasti i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je rekao da je Ukrajina u napadima koristila i novu balističku raketu kratkog dometa Pelikan. Ruski zvaničnici saopćili su da su ukrajinski napadi imali za cilj ometanje izbornog procesa. Međutim, nije bilo izvještaja o tome da su biračka mjesta pogođena, a napadi su se dogodili tokom noći, dok su bila zatvorena. Umjesto toga, činilo se da su napadi nastavak kampanje koja je tokom nekoliko mjeseci ograničila kapacitet Rusije da prerađuje i izvozi naftne derivate. Ukrajinski napadi pogodili su industriju koja je ključna za finansiranje ratnih napora Kremlja, istovremeno donoseći rat običnim Rusima u obliku nestašica goriva i dugih redova frustriranih vozača na benzinskim pumpama. Rezultati ruskih izbora možda neće biti objavljeni do kasno 21. septembra. Otkako je Putin došao na vlast prije više od četvrt stoljeća, Kremlj je sve više gušio neslaganje, marginalizirao političke protivnike i manipulisao izborima, ostavljajući malo prostora za iznenađenja. Očekuje se da će Jedinstvena Rusija zadržati dominaciju u Dumi, gdje ima više od 300 od ukupno 450 mjesta. Ostale stranke koje imaju mjesta u aktuelnoj Dumi su Komunistička partija, nacionalistička Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR), Pravedna Rusija i Novi ljudi. Jabloko, liberalna stranka koja bi bila jedina stranka na glasačkom listiću koja poziva na okončanje rata u Ukrajini, diskvalifikovana je u augustu iz razloga za koje su njeni čelnici rekli da su "apsurdni". Izbori su održani u trenutku koji izgleda kao rastuća frustracija u Rusiji zbog toka rata, a istraživanja javnog mnijenja pokazala su pad rejtinga odobravanja Putina, za kojeg se vjeruje da je očekivao da će Rusija pokoriti Ukrajinu u roku od nekoliko sedmica od početka invazije punog obima u februaru 2022. godine. Pozivajući Ruse da glasaju u govoru objavljenom 16. septembra, Putin je rekao da će izbori "pokazati da milioni ljudi stoje iza naših vojnika, da smo ujedinjen narod povezan zajedničkim vrijednostima, historijskim sjećanjem i ljubavlju prema domovini." Osim u Rusiji, Putinova vlada održavala je glasanje i na ukrajinskom poluotoku Krim, koji Rusija kontroliše od 2014. godine, te u dijelovima još četiri ukrajinske regije koje su pod ruskom okupacijom i za koje Moskva bez osnova tvrdi da su dio Rusije. Kijev je osudio ovaj pokušaj.

Sud Bosne i Hercegovine odredio je pritvor za tri osobe uhapšene 17. septembra kada je zapljenjeno oko 1,1 tonu droge na području sarajevske opštine Ilijaš. Osumnjičenima Kenanu Ramiću, Dinni Kovačeviću i Adisu Neziroviću određen je pritvor od mjesec dana. Ranije je Tužilaštvo saopštilo da su prema Sudu BiH uputili prijedlog pritvora za tri osumnjičene osobe, lišene slobode u okviru predmeta za neovlašteni promet opojnih droga. "Lica lišena slobode osumnjičena su za međunarodni transport i nezakonito skladištenje velike količine (oko 1,1 tone) hemijske supstance sintetičke opojne droge, velike vrijednosti na području Ilijaša," naveli su iz Tužilaštva. Tržišna vrijednost oduzete droge, prema Graničnoj polciji, procjenjuje se na pet miliona eura. "Riječ je o iznimno opasnom sintetičkom katinonu, koji je zamjena za kokain i ekstazi. Na uličnom tržištu BiH i regije ovakvi sintetički stimulansi prodaju se po cijeni od 20 do 30 eura po gramu. Uzevši u obzir da se radi o 1,1 tonu droge, kada se ona razbije na pojedinačne ulične doze i grame, njena ukupna vrijednost na ulici doseže između 25 miliona i 33 milona eura", navodi se. Osim droge policija je privremeno oduzela dokazne materijale - specijalne maske za lice koje se koriste prilikom hemijske sinteze i proizvodnje ilegalnih supstanci, vatreno oružje, mobilne telefone, pečate i poslovnu dokumentaciju pravnih lica.

Ruski zvaničnici tvrde da su sistemi za glasanje bili izloženi cyber napadima dok traje drugi od tri dana glasanja za Državnu dumu, donji dom parlamenta. Nema nezavisne potvrde o napadima 19. septembra. Glavna izborna zvaničnica zemlje, Ela Pamfilova, tvrdila je da su pokušaji ometanja spriječeni, ali nije iznijela detalje. Rusko Ministarstvo za digitalni razvoj izvijestilo je o pokušaju sabotaže komunikacijske linije u pacifičkim regijama zemlje, ali su naveli da nije bilo prekida u procesu glasanja. Ovo su prvi parlamentarni izbori u Rusiji od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Zemlja je 2024. godine održala predsjedničke izbore na kojima je Vladimir Putin uvjerljivo pobijedio. Zvaničnici su saopštili da je do podneva 19. septembra glasalo oko 33 posto birača s pravom glasa. Malo stručnjaka očekuje značajne promjene u sastavu Dume, koja broji 450 mjesta i kojom dominira vladajuća stranka Jedinstvena Rusija, bliska Kremlju. Politički savjetnici Kremlja godinama koriste različite metode za oblikovanje izbornih i administrativnih sistema zemlje kako bi osigurali da izbori rezultiraju unaprijed određenim ishodima. Rat protiv Ukrajine i usporavanje ekonomije bacaju sjenu na ove izbore. Nekoliko sedmica ranije, zvaničnici su zabranili učešće političkoj stranci Jabloko, čije su antiratne poruke naišle na odjek među Rusima, pozivajući se na tehničke razloge. Uoči glasanja, Putin je pozvao Ruse da izađu na izbore, rekavši da će rezultati poslužiti kao pokazatelj podrške ruskim trupama koje se bore u Ukrajini. Zvanični rezultati nisu se očekivali prije kasnih sati 21. septembra.

Premijer Kosova Albin Kurti objavio je da je potvrđen identitet tri žrtve nakon ekshumacije posmrtnih ostataka otkrivenih u masovnim grobnicama na raznim lokacijama na sjeveru Kosova. Kurti je na Facebooku napisao da su DNK izvještaji potvrdili da tri žrtve pripadaju grupi poznatoj kao "Grupa intelektualaca", uglavnom građanima iz Skenderaja i Mitrovice, koji su oteti i prisilno nestali 19. aprila 1999. godine od strane srpskih snaga. Kurti nije identificirao žrtve po imenu, ali je rekao da su do danas obavještene porodice tri identifikovane žrtve. Njegova objava dolazi gotovo dva mjeseca nakon što su na sjeveru zemlje otkrivene tri masovne grobnice, gdje su pronađeni posmrtni ostaci najmanje 23 osobe. Krajem prošlog mjeseca, kosovske vlasti poslale su uzorke posmrtnih ostataka ekshumiranih iz masovnih grobnica u Malom Kaluđeru u Zubinom Potoku u Hag, u Holandiji. Kurti je rekao da Kosovo očekuje da će dobiti druge izvještaje o uzorcima poslanim na identifikaciju putem DNK analize "u narednim danima i sedmicama". "S nadom da će i druge porodice dobiti odgovore koje čekaju 27 godina. Nijedan odgovor ne može izbrisati bol gubitka, ali saznanje istine okončava anksioznost čekanja da se sazna sudbina njihovih najmilijih", rekao je Kurti. Grobnice u Zubinom Potoku otkrivene su prije otprilike dva mjeseca nakon dvogodišnje istrage o sumnjivim ratnim zločinima, prema navodima kosovskih vlasti. Specijalno tužilaštvo Kosova istražuje četiri osobe, JR, MJ, RK i MB, osumnjičene za ratne zločine protiv civilnog stanovništva. Sve četvorica su u pritvoru. Jedan od uhapšenih, prema navodima vlasti, osumnjičen je da je bio aktivni pripadnik Vojske Jugoslavije tokom rata. Prema podacima Instituta za ratne zločine na Kosovu, 1.577 osoba se i dalje vodi kao nestalo iz rata 1998-1999, dok je ukupno dokumentovano 12.230 žrtava rata. Kosovo je više puta tražilo saradnju od Srbije kako bi se razjasnila sudbina nestalih osoba i pristup vojnim arhivama koje bi, prema navodima vlasti, mogle pomoći u identifikaciji lokacija mogućih grobnica.

Španska policija je u petak, 18. septembra počela da premješta stotine migranata u enklavi Seuta na sjeveru Afrike, na novu lokaciju sa šatorima u luci te španske teritorije. Policajci su teško obuzdali masu ljudi koja se gurala kako bi obezbijedila mjesto na novoj lokaciji, nakon što su nedeljama živjeli na plažama. Nekoliko stotina migranata je stiglo u kamp, koji ima kapacitet za 1.700 ljudi. Većina od 72.000 migranata koji su u julu prešli granicu iz Maroka u međuvremenu se vratila. Vlasti Seute procjenjuju da je u enklavi ostalo 13.000 ljudi, dok španska centralna vlada navodi da je taj broj manji. Španska policija za razbijanje demonstracija ispalila je gumene metke u vazduh i udarala ljude pendrecima tokom operacije premještanja u privremeni smeštaj. Vlasti su izgradile novi privremeni smještaj u luci enklave, sa kapacitetom za 1.700 ljudi. Nevladine organizacije navode da su hiljade ljudi i dalje bez smještaja i da spavaju na otvorenom, u kampovima. Migranti, koji su proveli noć čekajući na plaži u nadi da će dobiti mjesto u privremenom skloništu, u početku su aplaudirali kada je kolona krenula, ali je kasnije došlo do komešanja i guranja dok su se borili za ograničen broj dostupnih mjesta. Ova operacija je dio vladinog nastojanja da se migranti okupe u objektima gdje mogu biti identifikovani i zbrinuti dok se pojedinačno utvrđuje njihov administrativni status. Do priliva migranata krajem jula došlo je nakon što je Vrhovni sud Španije presudio da se migranti zaustavljeni na moru, dok su pokušavali da stignu do Seute, ne mogu po kratkom postupku vratiti u Maroko. Nakon te presude, putem pojedinih naloga na društvenim mrežama širile su se dezinformacije i nudila pomoć migrantima da pređu špansku granicu. Tada su hiljade ljudi prešle preko granične ograde i plivale zaobilazeći morske prepreke. Prema podacima lokalnih vlasti, najmanje 100 ljudi je stradalo tokom tog prelaska. Izvor: Reuters, BBC

U napadu koji je uključivao eksploziju i pucnjavu u sjedištu policije u pakistanskom gradu Kohat, u sjeverozapadnoj provinciji Hajber-Pahtunhva koja se graniči sa Afganistanom, poginulo je najmanje 20 ljudi, a na desetine je povrijeđeno. Pakistanski zvaničnici su saopštili da se eksplozija dogodila 18. septembra, u trenutku kada su vjernici završavali molitvu u lokalnoj džamiji u blizini Old Police Lines, istorijskog sjedišta policije u tom gradu. Navid Ahmed, zamjenik komesara grada, izjavio je za Radio Azadi Radija Slobodna Evropa, da je ubrzo nakon eksplozije došlo do sukoba između policije i naoružanih napadača. On je naveo da je poginulo najmanje 20 ljudi, uglavnom policajaca, dok je 78 osoba povrijeđeno. Viši lokalni policijski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je za novinsku agenciju AFP da su u incidentu poginula četiri napadača, "uključujući snajperistu i bombaša samoubicu". Prema navodima službi za spasavanje, na lice mjesta upućeno je više od 45 pripadnika tih službi. Iako nijedna grupa nije odmah preuzela odgovornost, predsjednik Pakistana Asif Ali Zardari pozvao je na "potpuno uništenje" grupe Fitna al-Kvaridž – što je naziv koji vlada koristi za zabranjeni pokret Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP), poznat i kao pakistanski talibani, kao i "terorista koji djeluju uz podršku iz inostranstva". To je "od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost", rekao je Zardari, izražavajući žaljenje zbog žrtava i upućujući želje za "brz oporavak povređenih u eksploziji". Do ovog incidenta došlo je u vrijeme porasta broja sličnih napada u provinciji Hajber-Pahtunhva i u Beludžistanu, jugozapadnoj provinciji koja se graniči sa Afganistanom i Iranom. Islamabad za ove napade okrivljuje naoružane grupe koje potiču iz Afganistana ili su sa njim povezane, dok talibanska vlada u toj zemlji negira umiješanost Kabula. Ove tenzije su posljednjih godina dovele do stalnih sukoba između dvije zemlje, pri čemu je zabilježen niz okršaja duž granice.

Crna Gora ovog meseca neće zatvoriti nijedno pregovaračko poglavlje u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU), potvrđeno je iz Saveta EU. Radi se o važnom zaokretu u procesu, budući da je početkom septembra Evropska radna grupa za proširenje, u kojoj učestvuju diplomate svih država članica EU, razmatrala mogućnost da Crna Gora tokom septembra privremeno zatvori još četiri pregovaračka poglavlja. Jedan zvaničnik Saveta EU rekao je da se intenzivno radi na odobravanju zatvaranja novih poglavlja za Crnu Goru i da je izostanak međuvladine konferencije ovog meseca više posledica vremenskih ograničenja nego političkih razloga. "Mnoga od njih [poglavlja] su veoma tehnička i zahtevaju da svaka država članica obavi opsežne unutrašnje konsultacije. Dakle, postoji želja da se napravi napredak. Apsolutno smo sigurni u to i svakako smo gurali ambicioznu agendu u smislu dobijanja odobrenja, ali jednostavno – mislim da nam je zapravo ponestalo vremena da se posao privede kraju", kazao je zvaničnik EU novinarima. Iako neke države članice EU još nisu završile procedure neophodne za zatvaranje poglavlja, prema nezvaničnim informacijama iz diplomatskih izvora se saznaje da razlozi za izostanak odluke nisu isključivo tehničke, odnosno vremenske prirode. Naime, diplomatski izvori rekli su za RSE da je ponašanje pojedinih crnogorskih političara nakon smrti i tokom sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uticalo na to da pojedine države članice izraze rezerve prema napretku Crne Gore u pristupnom procesu. Među najglasnijima bila je hrvatska vlada, koja je osudila izraz saučešća koji je predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Hrvatska vlada ocenila je ovaj čin kao "neprihvatljiv i protivan vrednostima na kojima počiva Evropska unija". "Hrvatska će u pristupnim pregovorima nastaviti insistirati na doslednom ispunjavanju svih kriterijuma, uključujući suočavanje s prošlošću, procesuiranje ratnih zločina, poštovanje presuda međunarodnih sudova i dobrosusedske odnose. Ovakve poruke ne doprinose evropskom putu Crne Gore", upozorio je zvanični Zagreb. Hrvatska, kao jedna od 27 država članica Evropske unije, ima pravo veta u procesu proširenja, uključujući i odluke o otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja. Hrvatska od 2024. godine, zbog bilateralnih sporova, blokira zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku. Ovo poglavlje i dalje nije zatvoreno. Prema nezvaničnim informacijama, više od jedne države članice u ovom trenutku nije dalo zeleno svetlo za zatvaranje novih poglavlja. Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Podgorica ima ambiciju da do kraja godine zatvori sva poglavlja, kako bi se stekli uslovi da postane punopravna članica EU tokom 2028. godine. Međutim, tokom ove godine privremeno je zatvoreno samo šest poglavlja. Naredna prilika za nastavak zatvaranja pregovaračkih poglavlja mogla bi biti u oktobru.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski na svom X profilu objavio je da se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na prvom samitu 'Karpatske osmorke'. Izrazio je zahvalnost što se Srbija pridružila ovom novom formatu sastanaka. "Važno je razvijati (novi format sastanaka) tako da svaka zemlja u regionu pronađe ekonomske i bezbjednosne prilike koje su joj potrebne. Činimo sve što možemo da to ostvarimo, a danas ću, zajedno sa drugim liderima, učestvovati i na prvom Karpatskom poslovnom forumu", napisao je Zelenski. Naveo je kako je sa predsjednikom Vučićem razgovarao o sporazumima postignutim tokom posjete Beogradu. "Detaljno smo razgovarali o evropskim integracijama Ukrajine i Srbije, kao i o situaciji u vezi sa ruskim napadima. Nastavićemo naš bilateralni dijalog", istakao je Zelenski koji je u prvu zvaničnu posjetu Srbiji došao početkom avgusta. Tada je u razgovoru sa Vučićem dobio obećanje da će Srbija nastaviti da pomaže toj, ratom zahvaćenoj, državi slanjem humanitarne pomoći. Posjeta Zelenskog Beogradu bila je u centru međunarodne javnosti jer je Srbija jedna od rijetkih država Evrope koja odbija da uvede sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik je u Ukrajini pokrenuo novu regionalnu inicijativu sastanaka na vrhu koja okuplja osam država srednje i istočne Evrope kroz koje prolazi Karpati. Cilj inicijative je da promoviše trgovačku i sigurnosnu saradnju. Na sastanku u zapadnoj Ukrajini, Zelenski je zahvalio regionalnim saveznicima što su zadržali trgovačke i saobraćajne veze otvorene nakon ruske invazije 2022. Nova grupacija okuplja Rumuniju, Srbiju, Poljsku, Slovačku, Češku, Austriju, Mađarsku i Evropsku uniju.

Predsjednik SAD Donald Trump izjavio je da Vašington i Varšava ostvaruju "značajan napredak" ka uspostavljanju stalne baze američke vojske u Poljskoj, čime bi se potencijalno proširilo američko vojno prisustvo na istočnom krilu NATO saveza. "Zahvaljujući odvažnom vođstvu mog prijatelja Karola Navrockog, predsjednika Poljske, postiže se značajan napredak ka uspostavljanju baze američke vojske u Poljskoj", naveo je Trump u objavi na platformi Truth Social 17. septembra. "Ako do toga dođe, lokacija će biti saopštena vrlo brzo. To će biti istorijski korak za naš veliki američko-poljski savez". Navrocki je pozdravio tu najavu, ističući da je Poljska spremna da nastavi napore na jačanju odbrambene saradnje sa Vašingtonom. "Mogu da vas uvjerim da će poljska vlada učiniti sve što je u njenoj moći da obezbijedi najbolju moguću lokaciju za bazu američke vojske", napisao je Navrocki na platformi X. Ova najava uslijedila je na 87. godišnjicu sovjetske invazije na Poljsku. Zbignjev Bogucki, šef kabineta poljskog predsjednika, ocijenio je taj razvoj događaja kao "sjajnu vijest za Poljsku". Poljski zamjenik ministra odbrane Pavel Zalevski izjavio je u avgustu da su Varšava i Vašington već okončali početnu fazu razgovora o mogućem stalnom vojnom prisustvu SAD u Poljskoj. Zvaničnici Poljske i SAD održali su 10. septembra u Varšavi nove razgovore o jačanju američkog vojnog prisustva, a planirane su i dodatne konsultacije i radni sastanci. Sjedinjene Države već imaju trupe stacionirane u Poljskoj, ali su one uglavnom raspoređene po principu rotacije. Prema navodima, Varšava traži veće prisustvo saveznika na istočnom krilu NATO-a još od početka ruske invazije punog obima na Ukrajinu 2022. godine. Pregled rasporeda američkih snaga"Ideja o stalnoj bazi američke vojske u Poljskoj nije sasvim nova", rekao je Tom Nagy, viši istraživač za nuklearnu, svemirsku i raketnu odbranu u organizaciji GlobSec. "O tome se raspravljalo još tokom prve Trumpove administracije, iako ta ideja na kraju nije realizovana". Ono što je ovog puta drugačije, naveo je Nagy, jeste "širi kontekst pregleda rasporeda američkih snaga, koji je stvorio očekivanja o mogućem smanjenju broja vojnika, pa čak i zatvaranju baza u zapadnoj i južnoj Evropi". Taj širi pregled koji sprovodi Pentagon izazvao je zabrinutost među pojedinim zakonodavcima da bi diplomatskim aspektima mogla biti posvećena nedovoljna pažnja. U pismu koje je inicirala senatorka Jeanne Shaheen iz Nju Hempšira, vodeća demokrata u Senatu kada je riječ o inostranoj politici, osam demokratskih senatora pozvalo je državnog sekretara Marca Rubia da obezbijedi puno učešće Stejt departmenta u tom procesu pregleda. Zakonodavci su istakli da bi odluke koje se tiču raspoređivanja trupa, aranžmana o bazama, sporazuma o statusu snaga i pregovora sa zemljama domaćinima trebalo donositi kroz međuresorni proces koji uzima u obzir kako vojne, tako i diplomatske faktore. Takođe su naveli da američki ambasadori i šefovi misija u zemljama na koje bi mogle uticati promjene u raspoređivanju trupa nisu bili adekvatno uključeni u konsultacije. Stejt department je osporio tvrdnje da su njegovi zvaničnici bili isključeni iz tog procesa. Visoki zapadni zvaničnik upoznat sa razgovorima rekao je za Radio Slobodna Evropa da se mogućnost uspostavljanja baze u Poljskoj razmatra u okviru šire revizije rasporeda američkih snaga. Taj zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da bi revizija mogla da obuhvati promjene u raspoređivanju američkih snaga i na drugim mjestima u Evropi, uključujući Njemačku. Tramp je 17. septembra telefonom razgovarao i sa kancelarom Merzom o "narednim koracima" ka okončanju rata u Ukrajini, prema riječima portparola njemačke vlade Stefana Korneliusa. Bezbjednosna zabrinutostDo ovih razgovora dolazi u trenutku kada se Poljska suočava sa pojačanom zabrinutošću za bezbjednost usljed ruskog rata protiv Ukrajine. Poljske vlasti su 17. septembra privremeno zatvorile aerodrome u Lublinu i Žešovu dok su ruski napadi bili usmjereni na dijelove Ukrajine, navode poljski zvaničnici. Poljski premijer Donald Tusk takođe je upozorio da bi Rusija mogla da pokuša da izvede napade dronovima ili raketama na zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, predstavljajući ih pritom kao nesrećne slučajeve. On je rekao da bi takvi incidenti mogli imati za cilj testiranje odgovora NATO-a i podrivanje jedinstva saveznika. Prema riječima Tuska, ova procjena se zasniva na obavještajnim podacima NATO-a, Ukrajine i Sjedinjenih Država. Shaheen je posebno upozorila na povećanu upotrebu hibridnih taktika od strane Rusije, uključujući dronove, sajber napade i sabotažu. "Hibridno ratovanje traje već neko vrijeme i sada vidimo povećanje", rekla je Shaheen za RSE. Nagy je rekao da bi stalno američko prisustvo na istočnom krilu "bilo pozitivno za odvraćanje i bezbjednost, posebno zato što kredibilno odvraćanje počinje sposobnošću da se brani svaki centimetar teritorije NATO-a". "To bi takođe moglo pomoći u odvraćanju svakog oportunističkog pokušaja testiranja odlučnosti Alijanse, ne samo u Poljskoj već i u širem regionu Centralne i Istočne Evrope", dodao je. Vojna uloga PoljskePoljska godinama traži veće američko vojno prisustvo, tvrdeći da je njen geografski položaj čini važnim dijelom istočne odbrane NATO-a. U junu je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš rekao da je Ministarstvo odbrane SAD otvoreno za ponudu Poljske da bude domaćin stalnog američkog vojnog prisustva, ali da konačna odluka još nije donesena. Ove izjave je dao nakon sastanka sa američkim sekretarom za odbranu Peteom Hegsethom u Briselu, gdje je Hegseth najavio preispitivanje raspoređivanja američkih trupa u Evropi. Eventualna baza predstavljala bi promjenu u odnosu na trenutno prisustvo američkih trupa u Poljskoj, koje se uglavnom zasniva na rotaciji. "Iako zamjena dijela američkog prisustva u Zapadnoj Evropi snažnijim prisustvom na istoku očigledno ne bi otklonila zabrinutost Evrope zbog šireg povlačenja američkih snaga", rekao je Nagy, "nova stalna baza u Poljskoj mogla bi djelimično da ublaži političku i stratešku štetu koju bi moglo da izazove značajno smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi". Sjedinjene Države i Poljska su takođe proširile odbrambenu saradnju kroz sporazume o infrastrukturi i vojnim pitanjima, dok je Varšava povećala svoja izdvajanja za odbranu. Ministarstvo odbrane Poljske saopštilo je da se najnoviji američko-poljski razgovori vode u okviru Sporazuma o pojačanoj odbrambenoj saradnji, potpisanog 2020. godine. Trump je zasad izjavio da bi lokacija predložene vojne baze mogla uskoro biti objavljena. Konačna lokacija ili vremenski okvir još nisu javno saopšteni.

Misija OEBS-a (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju) na Kosovu spremna je da prikuplja glasačke listiće ukoliko bi se srpski parlamentarni izbori održali i u srpskim sredinama na Kosovu, ali je za to neophodna saglasnost kosovskih institucija. To su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli iz OEBS-a, uz napomenu da su o zahtevu Srbije za održavanja izbora na Kosovu već obavestili nadležne kosovske institucije i donosioce odluka i da sada čekaju njihov odgovor. "Misija je spremna da sprovede takvu operaciju pod istim uslovima kao i u prethodnim slučajevima. To podrazumeva saglasnost relevantnih strana i obezbeđivanje neophodnih bezbednosnih uslova", navode iz OEBS-a. Direktor Kancelarije za Kosovo Vlade Srbije, Petar Petković, prethodno je od OEBS-a zatražio da ta misija pruži podršku kako bi se parlamentarni izbori za Skupštinu Srbije, raspisani za 25. oktobar, održali i na Kosovu. RSE se obratio Vladi Kosova sa upitom da li je upoznata sa ovim zahtevom Srbije, te da li se on razmatra, ali se na odgovor čeka. Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti je ranije za održavanje srpskih izbora na teritoriji Kosova tražio direktan zahtev od zvaničnog Beograda a ne da posrednik bude OEBS, što je Srbija odbijala uz obrazloženje da se na taj način priznaje kosovska nezavisnosti. Inače, Kurti je 2022. godine ukinuo praksu održavanja srpskih izbora na teritoriji Kosova u sredinama gde žive pripadnici srpske zajednice. U januaru te godine, Skupština Kosova je usvojila i rezoluciju kojom se protivi održavanju glasanja na Kosovu za referendum Srbije o ustavnim promenama. Međunarodna zajednica je više puta pozivala Vladu Kosova da pronađe načine za održavanje srpskih izbora. S druge strane, Kurti je više puta rekao da Kosovo ne želi da uskrati pravo glasa građanima Kosova sa dvojnim državljanstvom, ali da se ne može postupati protivno zakonima i Ustavu zemlje. Na poslednjim izborima za Skupštinu Srbije 2023. godine pripadnici srpske zajednice sa Kosova su glasali u pograničnim gradovima, Kuršumliji, Raškoj, Tutinu i Vranju, jer Vlada Kosova ni tada nije dozvolila otvaranje biračkih mesta na Kosovu. Poslednji parlamentarni izbori koje je Srbija organizovala za srpsku zajednicu na Kosovu bili su 21. juna 2020. godine. Ti izbori su održani po ranijoj praksi, gde je glasove prikupljala misija OEBS-a na Kosovu. Glasački listići su potom prebrojani u Raškoj i Vranju, dva mesta u Srbiji blizu granice s Kosovom.