Kako protesti zbog ekonomske krize u Iranu ulaze u drugu sedmicu, najviši iranski zvaničnici i američki predsjednik Donald Trump razmijenili su prijetnje dok demonstracije postaju smrtonosne i nastavljaju da eskaliraju. Dan nakon što je Trump 2. januara na Truth Socialu napisao da je Washington "spreman i naoružan" da reaguje ako iranske sigurnosne snage ubiju još demonstranata, vrhovni lider Irana ajatolah Ali Hamenei poslao je prkosan odgovor. "Važno je da, kada shvatimo da neprijatelj arogantno pokušava nametnuti nešto zemlji, vlastima i narodu, moramo mu se odlučno suprotstaviti i pružiti otpor", rekao je Hamenei 3. januara. "Nećemo popustiti neprijatelju." Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, Amir Saeed Iravani, također je 2. januara pozvao UN da osudi ono što je nazvao "nezakonitim prijetnjama" američkog predsjednika. Iravani je pozvao generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa i članove Vijeća sigurnosti UN-a da "nedvosmisleno i odlučno osude" Trumpove "nepromišljene i provokativne izjave", opisujući ih kao "ozbiljno kršenje" Povelje UN-a i međunarodnog prava. Iransko rukovodstvo je ranije 2. januara također upozorilo da bi američke trupe u regionu mogle biti meta ako Washington interveniše usred smrtonosnih protesta, koji su počeli 28. decembra i predstavljaju jedan od najvećih izazova Islamske republike u posljednjih nekoliko godina. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da su oružane snage zemlje u pripravnosti i da "tačno znaju gdje treba gađati" u slučaju napada. Vođeni bijesom zbog rastućih cijena, inflacije i pada vrijednosti valute, demonstracije su zahvatile Iran nakon što su trgovci u Teheranu stupili u štrajk zbog visokih cijena i ekonomske stagnacije. Prema izvještajima, najmanje devet osoba je poginulo, a 44 uhapšene tokom sedmice nemira. Državni mediji i međunarodne organizacije za ljudska prava izvještavaju o nekoliko smrtnih slučajeva i desetinama povrijeđenih u sukobima demonstranata i sigurnosnih snaga, iako agencije povezane s vladom krivicu za nasilje pripisuju onima koje nazivaju "izgrednicima". Iranske vlasti još nisu potvrdile ove izvještaje, a Radio Farda Radija SLobodna Evropa ih nije mogao nezavisno provjeriti. Protesti se šire IranomProteste je izazvao kolaps kursa iranske valute u odnosu na američki dolar i inflacija koja je dostigla 52 posto. Iranski predsjednik Masud Pezeshkian ranije je pokušao smiriti proteste obećavajući "nove odluke" za poboljšanje ekonomske situacije. To nije mnogo ublažilo bijes Iranaca pogođenih kolapsom valute rial, koja se na crnom tržištu sada mijenja za oko 1,4 miliona za jedan dolar, u poređenju s oko 800.000 prije godinu dana. Ekonomske teškoće dodatno pogoršavaju višegodišnje ekonomske i političke krize u Iranu, uključujući i ozbiljnu sušu u Teheranu, gradu s oko 10 miliona stanovnika. Odgovor Teherana Trumpu, koji je u svojoj izjavi rekao da će "Sjedinjene Američke Države priskočiti u pomoć ako iranske vlasti ubiju mirne demonstrante, što im je običaj", bio je posebno oštar. "Trump treba znati da bi američko miješanje u ovo unutrašnje pitanje značilo destabilizaciju cijelog regiona i uništavanje američkih interesa", napisao je Ali Larijani, sekretar Vrhovnog nacionalnog savjeta sigurnosti Irana, na X-u. "Američki narod treba znati – Trump je započeo ovu avanturu. Trebali bi voditi računa o sigurnosti svojih vojnika", dodao je. Nakon njegovih komentara uslijedila je objava Alija Shamkhanija, višeg savjetnika vrhovnog lidera ajatolaha Alija Hameneija, koji je napisao: "Iranci dobro poznaju američki 'spasilački' dosije – od Iraka i Afganistana do Gaze. Svaka ruka koja interveniše… biće odsječena." Saeed Bashirtash, iranski aktivista u egzilu, rekao je za Radio Farda (RSE) da su takve "prijetnje više blef nego stvarna namjera". "Iranski narod pozdravlja Trumpovo upozorenje, jer će se osjećati manje ugroženo kada izađu na ulice. To je vrlo pozitivno [jer] islamska republika će biti mnogo opreznija u ubijanju ljudi", rekao je. Još jedan iranski disident u egzilu, veteran Mehran Barati, rekao je za Radio Farda da, uprkos prkosnom jeziku, postoje "pukotine unutar režima, uključujući Revolucionarnu gardu (IRGC), vojsku i političko rukovodstvo. Ako SAD planira nešto, mogli bi smatrati da je sada najbolji trenutak". Ova oštra retorika dolazi samo šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata u junu, kada su izraelski i američki avioni bombardovali iranska nuklearna i vojna postrojenja. Trump je ugostio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi 29. decembra, kada je nagovijestio da bi podržao nove izraelske napade na iranski program balističkih raketa. U komentarima poslanim Radiju Farda 2. januara, portparol State Departmenta rekao je da će Washington "nastaviti vršiti maksimalni pritisak na režim". Bijes na sahranamaUsred tekućih nemira, na internetu su se 2. januara pojavili video snimci koji navodno prikazuju prve sahrane ljudi ubijenih u sukobima sa sigurnosnim snagama. Na jednom takvom snimku iz pustinjske oblasti koja odgovara terenu u Kuhdashtu, u zapadnoj provinciji Lorestan, vide se nemiri i sukobi za koje se tvrdi da su povezani s pokušajima ožalošćenih da otjeraju sigurnosne snage. Drugi video prikazuje navodnu sahranu u Marvdashtu, provincija Fars, gdje okupljeni uzvikuju "Ubiću onoga ko je ubio mog brata" i "Smrt Hameneiju". U saopštenju 3. januara, State Department je osudio represiju na sahranama demonstranata. "Ova okrutnost prevazilazi represiju; to je namjerni napad na osnovno ljudsko dostojanstvo. Svijet gleda. Pustite ih da tuguju", navodi se u saopštenju State Departmenta na farsiju objavljenom na X-u. Novinska agencija Fars, bliska IRGC-u, izvijestila je da su dvije osobe ubijene na protestima u gradu Lordegan na jugozapadu, uz napomenu da je došlo do sukoba sa sigurnosnim snagama na sahrani. Također je izvijestila da su tri osobe ubijene, a 17 povrijeđeno u Azni, gradu od 48.000 stanovnika u provinciji Lorestan. Norveška organizacija za ljudska prava Hengaw također je izvijestila o smrtnim slučajevima u Lordeganu, navodeći da su sigurnosne snage otvorile vatru na demonstrante, ubivši dvoje i ranivši nekoliko. Grupa je također rekla da je jedan demonstrant ubijen u provinciji Isfahan u centralnom Iranu 31. decembra. "Protesti su se odvijali na nekoliko lokacija u Lordeganu, uključujući Trg opštine i ispred zgrade vlade. Demonstracije su naišle na nasilnu represiju, uključujući upotrebu suzavca i bojeve municije od strane snaga reda", navela je grupa. Hengaw je kasnije dodao da je potvrdio identitet najmanje 10 osoba koje su ubijene na protestima i da zna za još 80 uhapšenih u Iranu tokom proteklih šest dana. Novinska agencija Tasnim, koja je povezana s IRGC-om, navela je da je najmanje 30 osoba uhapšeno u Teheranu zbog "narušavanja javnog reda". Hapšenja su prijavljena i u drugim provincijama. Nemiri se čine kao najozbiljniji izazov teokratskoj vlasti Irana od protesta "Žena, život, sloboda" koji su izbili nakon smrti 22-godišnje iransko-kurdske studentice Mahse Amini u septembru 2022. dok je bila u policijskom pritvoru zbog kršenja pravila odijevanja.

Udruženja novinara zatražila su u subotu od nadležnih organa Srbije da pronađu i sankcionišu osobu koja je uputila pretnje redakciji beogradskog dnevnog lista "Danas". Redakcija dnevnog lista i portala "Danas" dobila je u komentarima pretnju paljenjem redakcije, koju je Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal prijavio član Stalne radne grupe za bezbednost novinara i predsednik Upravnog odbora Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) Veran Matić. U prijavi Matić je napomenuo da su redakcija Danas-a i njeni novinari "česta meta pretnji i fizičkih napada, uključujući i pretnju masovnim ubistvima u terorističkom napadu kao što se to dogodilo redakciji Šarli Ebdo, koja nije razotkrivena i pored velike međunarodne akcije". "Zbog gotovo stopostotne nekažnjivosti, novinarke i novinari ove redakcije rade u uslovima stalnog straha od mogućih napada. Zbog toga vas molimo da ovu prijavu uzmete urgentno u razmatranje", istakao je Matić, preneo je ANEM. Pretnja je upućena u komentarima na vest pod naslovom "Rešenje za NIS je samo privremeno: Ako na kraju kupac bude MOL, Srbiji preti 'hrvatski scenario'". Osoba koja se potpisala pseudonimom "Brine" napisala je, između ostalog, da "treba baciti eksploziv na Danas". Glavni urednik lista "Danas" Dragoljub Petrović kazao je za portal Udruženja novinara Srbije da ovo nije prvi put da njegovoj redakciji stižu komentari "koji su uvredljivi i na ivici pretnji". "Ali ovaj komentar jeste pretnja i procenili smo da je treba prijaviti", rekao je Petrović. Udruženje novinara Srbije (UNS) osudilo je pretnje redakciji lista "Danas" i zatražilo od nadležnih da hitno otkriju i kazne odgovorne. "Nekažnjivost dovodi do toga da se nasilnici osećaju slobodno da prete i napadaju znajući da neće odgovarati i podseća da je u prošloj godini više puta prećeno redakciji i novinarima lista 'Danas-a", piše u saopštenju UNS. U novembru 2022. redakciji lista "Danas" stigao je e-mail sa pretnjom "salvama metaka" zbog, kako je navedeno, uređivačke politike. Platforma Saveta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbednosti novinara saopštila je krajem decembra 2025. da je u toj godini zabeležila niz incidenata na Zapadnom Balkanu, od kojih je ubedljivo najveći broj iz Srbije.

Nakon što je završeno brojanje glasova, gotovo sedmicu dana poslije vanrednih parlamentarnih izbora održanih u nedjelju na Kosovu, postalo je jasno ko će biti 120 novih članova Skupštine Kosova. Centralna izborna komisija (CIK) je u subotu okončala brojanje glasova za kandidate za poslanike. Na izborima je učestvovalo oko 45 posto od gotovo 2 miliona građana s pravom glasa. Izbore je ubjedljivo dobio Pokret Samoopredjeljenje na čelu s premijerom u tehničkom mandatu, Albinom Kurtijem. Kurti je, u međuvremenu, oborio vlastiti rekord kao osoba s najviše glasova na Kosovu. U nastavku možete vidjeti ko su pet kandidata s najviše glasova u svakoj stranci nakon brojanja svih glasova za poslanike. Pokret Samoopredjeljenje: Albin Kurti – 355.248 glasova Glauk Konjufca – 275.664 glasova Albulena Haxhiu – 145.340 glasova Hekuran Murati – 145.109 glasova Donika Gërvalla – 129.227 glasova Demokratska partija Kosova: Bedri Hamza – 155.244 glasova Arian Tahiri – 68.122 glasova Përparim Gruda – 62.532 glasova Uran Ismaili – 54.080 glasova Sala Jashari – 45.349 glasova Demokratski savez Kosova: Lumir Abdixhiku – 83.527 glasova Hykmete Bajrami – 52.968 glasova Ukë Rugova – 45.887 glasova Avdullah Hoti – 41.388 glasova Doarsa Kica Xhelili – 41.049 glasova Srpska lista: Slavko Simić – 22.282 glasova Igor Simić – 21.135 glasova Ljiljana Stefanović – 20.529 glasova Milan Kostić – 17.250 glasova Nemanja Biševac – 16.950 glasova Alijansa za budućnost Kosova: Ramush Haradinaj – 41.470 glasova Daut Haradinaj – 24.740 glasova Besnik Tahiri – 24.649 glasova Bekë Berisha – 18.392 glasova Agim Čeku – 17.039 glasova Prema preliminarnim podacima, Samoopredjeljenje će imati 56 mjesta u Skupštini, slijedi PDK sa 23, LDK sa 15, Srpska lista devet i AAK šest. Najviše glasova na Kosovu osvojio je Albin Kurti – 355.248 glasova – čime je oborio vlastiti rekord iz redovnih izbora 9. februara, kada je imao 337.791 glas. Prethodni rekord držala je predsjednica Vjosa Osmani (300.756 glasova).

Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za zajedničku spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas (Kallas) naglasila je da su evropske institucije više puta ponovile da predsednik Venecuele Nikolas Maduro nema legitimitet, ističući da Brisel štiti principe mirne tranzicije. "U svim okolnostima, principi međunarodnog prava i Povelja Ujedinjenih nacija moraju se poštovati. Pozivamo na suzdržanost", poručila je šefica evropske diplomatije putem društvenih mreža. Ona je potvrdila da je razgovarala sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom (Marco Rubio), kao i sa ambasadorom EU u Venecueli. Naglasila je da EU pažljivo prati situaciju u ovoj zemlji te da je sigurnost građana EU glavni prioritet briselskih institucija. Predsednik evropskog saveta Antonio Košta (Costa) je naglasio da "sa velikom zabrinutošću" prati situaciju u Venecueli. "Evropska unija poziva na deeskalaciju i rešenje uz puno poštovanje međunarodnog prava i principa utvrđenih Poveljom Ujedinjenih nacija", napisao je Košta na mreži X. Potvrdio je da će Evropska unija nastaviti podržavati mirno, demokratsko i inkluzivno rješenje u Venecueli. Dodao je da podržava napore evropske šefice diplomatije Kaje Kalas, u koordinaciji sa državama članicama, da se osigura sigurnost evropskih građana u Venecueli. Oglasila se i predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen, koja je izrazila podršku narodu Venecuele i mirnoj i demokratskoj tranziciji. I ona je pozvala na poštovanje međunarodnog prava i Povelje UN-a. Istakla je da EU garantuje podršku i pomoć svojim građanima u Venecueli. Rano 3. januara 2026. godine, eksplozije su potresale glavni grad Venecuele, Karakas, nakon višemesečnih pretnji američkog predsednika Donalda Trumpa protiv predsednika Venecuele Nikolasa Madura. Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social da su Sjedinjene Države izvele "veliki vojni napad protiv Venecuele", te da su "uhvatile njenog vođu, predsednika Nicolasa Madura, i njegovu suprugu". "Sjedinjene Američke Države uspešno su izvele veliki napad protiv Venecuele i njenog vođe, predsednika Nicolasa Madura, koji je zajedno sa svojom suprugom zarobljen i izvučen iz zemlje. Ova operacija provedena je u saradnji s američkim telima za sprovođenje zakona", napisao je Trump. Nikolas Maduro izabran je treći put za predsednika Venecuele 28. jula 2024. godine. Međutim, Evropska unija ne priznaje legitimitet ovih izbora, jer smatra da su rezultati neprovereni zbog odbijanja vlasti da objave zvanične glasačke zapise. EU je u više navrata produžila paket sankcija protiv Venecuele, uključujući embargo na oružje i opremu koja se može koristiti za unutrašnju represiju, kao i zamrzavanje imovine i zabranu putovanja za pojedince povezane sa režimom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održava sigurnosne razgovore u Kijevu 3. januara sa zapadnim partnerima, dok Moskva nastavlja zračne napade na Ukrajinu, uključujući 95 napada dronovima tokom noći. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopštilo je da je presrelo 80 dronova i da nije bilo žrtava, ali je raniji napad 2. januara na stambeno područje u sjeveroistočnom gradu Harkivu povrijedio više od 31 osobu i usmrtio dvoje ljudi, uključujući trogodišnje dijete. Napadi i sigurnosni razgovori dolaze usred intenzivnih napora koje podržavaju Sjedinjene Američke Države(SAD) kako bi se okončao gotovo četverogodišnji rat u Ukrajini. Zelenski će se pridružiti predstavnicima iz 15 zemalja Evropske unije i NATO-a na razgovorima u Kijevu, uključujući američku delegaciju koja će učestvovati putem video veze. Diskusije dolaze nakon sedmica intenzivnih inicijativa i pritisaka iz Washingtona da se postigne mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je postignut značajan napredak, ali da "jedno ili dva vrlo osjetljiva, teška pitanja" ostaju neriješena prije nego što obje strane pristanu na plan od 20 tačaka koji zagovara Washington. Dva ključna pitanja odnose se na raspodjelu teritorije u istočnoj Ukrajini i sudbinu najveće evropske nuklearne elektrane u Zaporožju, koja je trenutno pod ruskom okupacijom. Zelenski bi trebao 6. januara u Francuskoj održati sastanak s evropskim liderima kako bi razgovarali o mogućem mirovnom sporazumu i najnovijim dešavanjima na frontu u Ukrajini. Zelenski mijenja ključne zvaničnike uoči važnih pregovoraU tom kontekstu, ukrajinski predsjednik je 2. januara imenovao šefa vojne obavještajne službe Kirila Budanova za svog novog glavnog savjetnika. Nakon formalnog imenovanja, Budanov će zamijeniti Andrija Jermaka, bliskog saradnika Zelenskog i uticajnog političkog posrednika, koji je podnio ostavku u novembru nakon što su istražitelji pretresli njegovu kuću u sklopu opsežne istrage korupcije. Budanov je stekao snažnu reputaciju u Ukrajini, zaslužan za niz smjelih operacija protiv Rusije. Analitičari smatraju da Zelenski ovom odlukom želi obnoviti povjerenje u svoje liderstvo i državne institucije te ojačati odbranu Ukrajine i svoju poziciju u mirovnim pregovorima koje podržavaju SAD. "Kirilo ima specijalizirano iskustvo u ovim oblastima i dovoljno snage da postigne rezultate", napisao je Zelenski na mreži X. U izjavi, Budanov je rekao da je prihvatio ponudu i da će se fokusirati na "stratešku sigurnost naše države". Zelenski je također najavio da namjerava zamijeniti ministra odbrane Denisa Šmihala s Mihailom Fedorovim, koji je trenutno ministar digitalne transformacije. "Mihailo je duboko uključen u pitanja vezana za dronove i vrlo je efikasan u digitalizaciji državnih usluga i procesa", rekao je ukrajinski predsjednik. Iako je ruski napredak na bojištu ograničen i teško izboren od prve godine rata, analiza Instituta za proučavanje rata (ISW) iz Washingtona, objavljena 2. januara, pokazala je da su ruski teritorijalni dobitci u 2025. godini najveći od 2022. Ruska vojska zauzela je više od 5.600 kvadratnih kilometara, što je više nego u prethodne dvije godine zajedno. Ipak, ta površina je daleko manja od više od 60.000 kvadratnih kilometara koje je Rusija osvojila 2022. nakon početka invazije. Ukrajinski komandant Oleksandar Sirski izjavio je da su ti dobici koštali Rusiju gotovo 420.000 mrtvih i ranjenih vojnika u 2025. godini, prema ukrajinskim procjenama.

Bio je desničarski ruski komandant ozloglašene paravojne grupe koju je podržavala Ukrajina, a čiji su prekogranični upadi 2023. uzdrmali ruske zvaničnike. Liderstvo Denisa Nikitina u Ruskom dobrovoljačkom korpusu stavilo ga je na nišan ruskih vlasti. Zato su, kad su prošle sedmice stigle vijesti da je ubijen u napadu dronom na istoku Ukrajine, ruski vojni blogeri i nacionalisti likovali nad njegovom smrću. Ne tako brzo, tvrdi enigmatični šef ukrajinske vojne obavještajne službe: Nikitin, koji koristi i imena Kapustin ili White Rex, zapravo je živ. A nagrada od 500.000 dolara koju je Rusija raspisala za njegovu glavu navodno su preuzeli sami Ukrajinci. Zaplet oko Nikitina mali je uvid u psihološki rat i obmanjujuće taktike poznate kao maskiranje, koje su ukrajinske – a i ruske – snage koristile tokom gotovo četverogodišnjeg rata Moskve protiv Ukrajine. Prije početka invazije, Nikitin, bivši MMA borac, nije bio poznat izvan krugova neonacističkih grupa i "ultra" fudbalskih huligana u Rusiji i drugdje. Pokrenuo je liniju odjeće pod nazivom White Rex, što je referenca na njegovu ideologiju bijelog nacionalizma. Njegove aktivnosti u desničarskoj subkulturi u Njemačkoj privukle su pažnju policije u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija, koja ga je nazvala "jednim od najuticajnijih neonacističkih aktivista i tvorcem profesionalne borilačke subkulture". Otprilike godinu nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju u februaru 2022, grupa militanata sastavljena uglavnom od Rusa počela je izvoditi upade iz Ukrajine u Rusiju. U to vrijeme ruska invazija je zapala u probleme, a ukrajinski zvaničnici nastojali su dodatno promijeniti narativ rata – kako bi podigli domaći moral, ali i pokazali zapadnim saveznicima sposobnost Kijeva za inovativno i smjelo djelovanje. U maju 2023. borci iz Ruskog dobrovoljačkog korpusa izveli su prvi u nizu napada na Belgorodsku oblast. Rusija je tvrdila da je napad odbijen i objavila fotografije američkih vojnih vozila – uključujući Humvee – za koja je rekla da su uništena. Iako su ukrajinski zvaničnici negirali umiješanost, prisustvo američke vojne opreme u rukama sumnjive paravojne grupe izazvalo je zabrinutost američke administracije, koja je u to vrijeme još pozivala Ukrajinu na uzdržanost. Slične grupe uključuju Legiju slobodne Rusije. Kako je Ukrajina jačala samopouzdanje i kapacitete, početkom prošle godine počela je slati i svoje regularne snage u prekogranične napade. Rusija je, u međuvremenu, proglasila Dobrovoljački korpus terorističkom organizacijom i sudila Nikitinu u odsustvu, osudivši ga na doživotni zatvor. Također je ponudila nagradu od 500.000 dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja. Dana 27. decembra Ruski dobrovoljački korpus objavio je da je Nikitin ubijen ruskim dronom negdje u Zaporoškoj oblasti u Ukrajini. U Ukrajini su ga neki oplakivali kao mučenika i heroja, dok su se u Rusiji pojedini blogeri radovali njegovoj smrti. Pet dana kasnije, šef ukrajinske vojno-obavještajne službe (HUR) objavio je video u kojem tvrdi da su izvještaji o Nikitinovoj smrti bili obmana. Cilj tog poteza, rekao je general-pukovnik Kirilo Budanov, bio je identifikacija Rusa koji su pokušavali da ubiju Nikitina. Budanov, koji je u međuvremenu imenovan na funkciju šefa kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog, također je tvrdio da je nagrada koju je ponudila Rusija navodno preuzeta, očito od strane ukrajinskih izvora. "Čestitam ti na povratku u život. Uvijek je prijatno", rekao je Budanov u videu. "Drago mi je što su sredstva namijenjena za tvoju likvidaciju iskorištena za našu borbu." Nikitin se pojavio i u Budanovljevom videu, iako nije bilo moguće potvrditi kada i gdje je snimljen. Dan kasnije, HUR je objavio još jedan video: snimak iz drona iz perspektive pilota koji navodno prikazuje direktan pogodak na Kapustina, dok stoji pored bijelog kombija. Zapravo, agencija je rekla da je video montiran i da je prikazan neimenovanim zvaničnicima kako bi se preuzela nagrada. Podrška HUR-a poznatom neonacisti također je izazvala čuđenje. Jedan od razloga koje je Rusija navela za pokretanje invazije jeste tvrdnja da ukrajinsku vladu vode nacisti – tvrdnja koja ima duboke istorijske korijene još iz sovjetskog doba. Jedna od najjačih ukrajinskih jedinica, brigada Azov, pokušava da se oslobodi reputacije utočišta za ekstremnu desnicu i sada je formalni dio ukrajinskih oružanih snaga.

Sjedinjene Američke Države žele privremeno upravljati Venecuelom dok ne bude moguće "sigurna, ispravna i razborita tranzicija", izjavio je predsjednik Donald Trump na konferenciji za novinare u subotu nakon što su američke specijalne snage zarobile predsjednika Nicolasa Madura. "Dakle, mi ćemo voditi zemlju sve dok ne budemo mogli obezbijediti sigurnu, ispravnu i razboritu tranziciju, i ona mora biti razborita, jer to je ono što nas definiše. Želimo mir, slobodu i pravdu za veliki narod Venecuele", rekao je Trump. Trump je nagovijestio da je očekivao "drugi talas, mnogo veći talas" napada u Venecueli. "Ali sada to vjerovatno neće biti prvi talas, ako to tako želite nazvati. Prvi napad je bio toliko uspješan da vjerovatno nećemo morati izvesti drugi, ali smo spremni za drugi talas, zapravo za mnogo veći talas", rekao je Trump na konferenciji za novinare u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi. U subotu ujutro Trump je objavio da su američke snage zarobile Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores tokom napada na Venecuelu. Prema Trumpovim riječima, oboje se nalaze na američkom ratnom brodu USS Iwo Jima na putu za New York, gdje se očekuje da će se suočiti s optužbama povezanim s trgovinom drogom. "Biće prebačeni u New York. Helikopteri su ih odvezli, imali su lijep let – siguran sam da im se svidjelo", rekao je Trump u telefonskom intervjuu za Fox News 3. januara, misleći na Madura i prvu damu Venecuele, Ciliu Flores. Detalji o napadima i događajima koji se odvijaju u Venecueli još uvijek pristižu, ali američka državna tužiteljica Pam Bondi izjavila je da su Maduro i Flores optuženi u Južnom okrugu New Yorka, gdje će "uskoro osjetiti punu snagu američke pravde na američkom tlu, u američkim sudovima". "Maduru se stavlja na teret zavjera za narko-terorizam, zavjera za uvoz kokaina, posjedovanje automatskog oružja i razarajućih naprava, te zavjera za posjedovanje automatskog oružja i razarajućih naprava protiv Sjedinjenih Država", navela je Bondi u saopštenju. Američki napadi i hapšenje Madura već su naišli na oštre osude nekih od najjačih saveznika Karakasa. Moskva, koja održava bliske veze s Venezuelom, saopštila je da je izuzetno zabrinuta zbog izvještaja da su Maduro i njegova supruga nasilno odvedeni iz zemlje tokom "agresivnih akcija" Washingtona. "Pozivamo na hitno razjašnjenje ove situacije", navelo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova u saopštenju od 3. januara. "Takve akcije, ako su se zaista dogodile, predstavljaju neprihvatljivo kršenje suvereniteta nezavisne države, čije je poštivanje ključni princip međunarodnog prava", dodaje se u saopštenju. Američka vojna akcija na venezuelansku prijestolnicu Karakas dolazi nakon mjeseci rastućeg ekonomskog i vojnog pritiska Washingtona na ovu južnoameričku zemlju, uključujući presretanje venezuelanskih naftnih tankera i ubistva desetina ljudi u napadima na brodove blizu njenih voda za koje se tvrdilo da su prevozili drogu. Washington je također osporavao Madurovu legitimnost kao predsjednika otkako je naslijedio Huga Chaveza 2013. godine, ukazujući na uzastopne izbore za koje opozicija i drugi tvrde da su bili namješteni u njegovu korist. Iran i Rusija osuđuju američki napad na VenezueluVenezuela je najvažniji partner Moskve u Latinskoj Americi i godinama je dobijala diplomatsku podršku i određeni nivo vojne pomoći Madurovom režimu dok se suočavao s međunarodnim i domaćim pritiscima zbog spornih izbora i tekuće ekonomske krize. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je napade od 3. januara "činom oružane agresije protiv Venezuele" od strane Sjedinjenih Država, rekavši da su svi "izgovori" za opravdanje takvih postupaka "neodrživi". "Ponovo potvrđujemo našu solidarnost s narodom Venezuele i našu podršku akcijskom planu bolivarskog rukovodstva usmjerenom na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta zemlje", navodi se u saopštenju ministarstva. Ministarstvo je dodalo da Latinska Amerika mora "ostati zona mira". Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je telefonom razgovarao s potpredsjednicom Venecuele Delcy Rodriguez i da je "izrazio čvrstu solidarnost s narodom Venecuele suočenim s oružanom agresijom" te da će Moskva "nastaviti podržavati" vladu, prema ruskom sažetku razgovora. Iran, još jedan ključni saveznik Venezuele, osudio je američki vojni napad, prema izvještaju iranske državne televizije Press TV. Iransko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da napad krši suverenitet i teritorijalni integritet Venezuele, kao i Povelju UN-a. "Američka vojna agresija protiv nezavisne države koja je članica Ujedinjenih nacija predstavlja grubo kršenje regionalnog i međunarodnog mira i sigurnosti, čije će posljedice uticati na cijeli međunarodni sistem", navodi se u saopštenju ministarstva. Još međunarodnih reakcija na američke napadeKuba, jedan od najvjernijih Madurovih saveznika, osudila je ono što je nazvala "kriminalnim" američkim napadom na Venezuelu i hitno pozvala na reakciju međunarodne zajednice. Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva rekao je da je Washington napadom prešao "neprihvatljivu granicu", a meksičko Ministarstvo vanjskih poslova također je osudilo udare, rekavši da taj potez "ozbiljno ugrožava regionalnu stabilnost". Mnoge vlade širom Evrope, uključujući one u Poljskoj, Velikoj Britaniji, Belgiji i Italiji, rekle su da pažljivo prate situaciju i rade na osiguravanju sigurnosti svojih građana u regiji. Druge, poput Ukrajine i Kosova, rekle su da čvrsto stoje uz Washington nakon napada. Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas izjavila je da Maduro "nema legitimitet" i pozvala na "mirnu tranziciju" nakon njegovog hapšenja. "Pod svim okolnostima, principi međunarodnog prava i Povelje UN-a moraju se poštovati. Pozivamo na uzdržanost", rekla je Kallas. Kina, koja održava snažne ekonomske i strateške veze s Venezuelom, još nije dala zvaničan komentar na napade ili Madurovo uklanjanje. Međutim, Peking je, zajedno s Moskvom, ovog mjeseca izrazio podršku Venezueli dok se suočavala s američkom blokadom sankcionisanih naftnih tankera. Kina ostaje glavni kupac većine nafte koja se izvozi iz ove južnoameričke zemlje. Dan prije napada, Maduro je ugostio Qiu Xiaoqija, kineskog specijalnog predstavnika za latinoamerička pitanja, u Karakasu, gdje su razgovarali o odnosima Kine i Venezuele i kineskim investicionim projektima u zemlji. Šta slijedi?Iako je Maduro uhapšen, njegova vlada i vojska i dalje su na vlasti. Ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino obećao je da će se oduprijeti američkom miješanju, a u zemlji je proglašeno vanredno stanje. Prema ustavu zemlje, potpredsjednica Delcy Rodriguez sada je na vlasti. Liderka opozicije Maria Corina Machado pozicionirala se kao moguća zamjena koju bi podržao Zapad, ali veliki dio političkih protivnika Madura ne podržava američku intervenciju. U izjavi objavljenoj na X-u, Machado je rekla da će Maduro "odgovarati pred međunarodnom pravdom za užasne zločine počinjene protiv Venecuelanaca" i pozvala da se saveznik opozicije Edmundo Gonzalez Urrutia odmah prizna kao prelazni lider zemlje. Tokom intervjua za Fox News, Trump je rekao da Washington sada odlučuje šta je sljedeće za Venecuelu nakon Madurovog hapšenja. Također je rekao da će Sjedinjene Države biti "vrlo snažno uključene" u naftnu industriju Venecuele, dodajući: "Imamo najveće naftne kompanije na svijetu, najveće, najveće, i bićemo vrlo uključeni u to." Napade koje je naredila administracija Donalda Trumpa kritizirali su i članovi američkog Kongresa, gdje je pitanje vojne akcije protiv Venecuele bilo tema žestokih rasprava posljednjih mjeseci. Neposredno nakon što su napadi pokrenuti, demokratski senator Ruben Gallego iz Arizone napisao je na X-u: "Ovaj rat je ilegalan." Dok su mnogi republikanski zakonodavci pohvalili poteze Trumpove administracije u Venecueli, drugi demokratski zastupnici ponovili su kritike, ukazujući na to da administracija nije obavijestila Kongres unaprijed, kako to zahtijeva Zakon o ratnim ovlastima. Taj američki zakon osmišljen je kako bi se ograničila mogućnost predsjednika da šalje trupe u sukob bez odobrenja Kongresa. Trumpova administracija je ranije tvrdila da član II američkog Ustava, koji navodi da je predsjednik vrhovni komandant američke vojske, daje predsjedniku ovlasti da brani zemlju od onih koji predstavljaju neposrednu prijetnju američkim životima. Tokom kratkog intervjua za New York Times nakon što je najavio operaciju, Trump nije jasno rekao da li je tražio odobrenje Kongresa, već je samo naveo da će o tome "razgovarati" na konferenciji za novinare kasnije tog dana.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je u petak da će šef ukrajinske vojnoobaveštajne agencije biti njegov novi glavni politički savetnik, uzdižući u prvi plan misterioznu figuru kojoj se pripisuju neke od odvažnijih ratnih poduhvata zemlje. Nominacija general-potpukovnika Kirila Budanova za šefa predsedničkog kabineta došla je dok Zelenski pokušava da prevaziđe korupcijski skandal koji je rezultirao smenom njegovog dugogodišnjeg savetnika Andrija Jermaka. Budanov je u objavi na društvenim mrežama, samo nekoliko sati pošto je objavljena njegova nominacija, naveo je da će prihvatiti novu poziciju. "Čast je i odgovornost, u istorijskom trenutku za Ukrajinu, da se fokusiramo na kritično važna pitanja strateške bezbednosti naše države", naveo je na Telegramu. "Kirilo ima specijalizovano iskustvo u tim oblastima i dovoljno snage da ostvari rezultate", napisao je Zelenski u saopštenju. 'Čovek bez osmeha'Tridesetdevetogodišnji Budanov, koga u ukrajinskim medijima ponekad nazivaju "čovekom bez osmeha", preuzeće kritično važnu poziciju u ključnom trenutku za Ukrajinu, dok se intenziviraju pregovori o pokušaju okončanja skoro četvorogodišnjeg rata Rusije. Jermak, dugogodišnji čovek od poverenja Zelenskog, bio je ključni pregovarač u mirovnim pregovorima – pre svega sa SAD. Ti razgovori su se ubrzali u novembru 2025. kada je administracija predsednika Donalda Trampa (Trump) objavila mirovni plan koji je smatran izuzetno povoljnim po Rusiju. Zelenski i njegovi savetnici nastojali su da odbiju mirovni plan koji su podržale SAD. Neposredno pre Nove godine, Zelenski je otputovao na Floridu da razgovara s Trampom i taj sastanak je iz ukrajinske perspektive delovao uglavnom uspešno. Međutim, Jermak je bio upleten u veliki korupcijski skandal – verovatno najgori otkako je Zelenski postao predsednik 2019. Posle nedelja negativnih naslova, Jermak je podneo ostavku krajem novembra, što je Zelenski, koji nije umešan u šeme podmićivanja u energetskom sektoru, prihvatio. Uloga u napadu na Kerčki mostImenovanje Budanova za šefa kabineta smanjuje mogućnost da Budanov bude protivkandidat Zelenskog na mogućim predsedničkim izborima, nešto što je došlo u fokus poslednjih meseci. Veteran rata protiv prve ruske invazije 2014. kada je anektirano ukrajinskog poluostrvo Krim, Budanov je imenovan za šefa Odeljenja za politička pitanja Ukrajine u avgustu 2020. Od tada je nadgledao neke od najodvažnijih obaveštajnih operacija Ukrajine protiv Rusije tokom opšte invazije koja je počela 2022. Kao član specijalne jedinice koju je obučila američka Centralna obaveštajna agencija (CIA), poznate kao Jedinica 2245, on je, prema izveštajima, zaslužan za organizovanje bombaški napad na most preko Kerčkog moreuza, koji povezuje rusko kopno s Krimskim poluostrvom u oktobru 2022. Most je oštećen, a kasnije popravljen. Kremlj je okrivio HUR. Budanov tvrdi da je bio meta najmanje 10 pokušaja ubistva; navodno je meta bila i njegova supruga. Ove nedelje, Budanov je obelodani nešto što je izgledalo kao prevara u vezi sa smrću antiruskog, neonacističkog komandanta milicije koja je izvodila upade u Rusiju. Ukrajinski zvaničnici su 27. decembra objavili da je komandant Denis Nikitin ubijen; Rusija je raspisala nagradu od 500.000 dolara za njegovo hvatanje ili likvidaciju Međutim, 1. januara, Budanov i Nikitin su se pojavili u zvaničnom videu u kojem su rekli da je ubistvo bila prevara, s ciljem da se dobije ruska nagrada i da je Nikitin zapravo živ. Zelenski je 2. januara na društvenim mrežama objavio da će Budanova u HUR-u zameniti Oleg Ivaščenko. Ivaščenko je pre dosad bio na čelu Spoljne obaveštajne službe.

Četvoro državljana Srbije je među povređenima u požaru u Kran-Montani u Švajcarskoj, saopštile su 2. januara regionalne vlasti kantona Vale, prenela je Radio-televizija Srbije (RTS). Komandant lokalne policije Frederik Žisler rekao je da su među 119 povređenih i 71 državljanin Švajcarske, 14 državljana Francuske, 11 državljana Italije, po jedan državljanin Bosne i Hercegovine, Belgije, Luksemburga, Portugalije i Poljske. Predstavnici regionalnih vlasti saopštili su da je identifikovano 113 povređenih i da se radi na formalnoj identifikaciji još šest osoba. Žisler je naveo da su državljanstva 14 povređenih i dalje nepoznata i da je identifikacija poginulih prioritet. Ambasador Srbije u Švajcarskoj Ivan Trifunović ranije je u petak izjavio za agenciju Beta da Ambasada Srbije još nema zvaničnu potvrdu da je neko od državljana Srbije stradao ili je povređen u požaru u Kran-Montani ali da je porodica jednog srpskog državljanina prijavila nestanak. "U konstantnoj smo komunikaciji sa švajcarskim vlastima i lokalnom policijom", izjavio je Trifunović. Matis Rejnard, predsednik Vlade Kantona Vale, saopštio je da 40 ljudi poginulo u požaru 1. januara na dočeku Nove godine u ugostiteljskom objektu u Kran-Montani, preneo je BBC. Portparolka Vlade Severne Makedonije Marija Mitevska izjavila je da nema novih informacija o severnomakedonskom državljaninu koji se vodi kao nestao u požaru u švajcarskom skijalištu. "U kontaktu smo sa švajcarskim vlastima i policijom i očekujemo više detalja, nakon čega ćemo obavestiti javnost", rekla je Mitevska. Ukazala je i da je uspostavljen kontakt sa predstavnicima Švajcarske i ponuđena pomoć. Beatrisa Pijud, glavna tužiteljka kantona Vale, izjavila je da sve ukazuje na to da je požar izbio zbog prskalica postavljenih na boce šampanjca, koje su bile pomerene previše blizu drvenog plafona. Navela je da se sumnja da se iz toga vatra veoma brzo rasplamsala, kao i da su pribavljeni i analizirani video-snimci i obavljeno više razgovora sa svedocima. Francuska televizija BFM objavila je da se na fotografiji snimljenoj u trenutku izbijanja požara tokom novogodišnje proslave u baru Konstelasion u Kran-Montani vidi kako gosti drže u rukama visoko podignute flaše šampanjca u koje je zaboden mini-vatromet, dok se varnice raspršuju uvis, blizu plafona. Istraga uzroka požara u baru u Kran-Montani je u toku.

Komesarijat Srbije za izbeglice i migracije je u 2025. evidentirao 9.567 migranata, saopštila je 2. januara ova državna organizacija. "I u 2026. godinu Komesarijat ulazi spreman za sve eventualne izazove", rečeno je agenciji Beta. Migranti koji prolaze kroz Srbiju najčešće dolaze iz Avganistana, Egipta, Maroka, Turske i Sirije. Trenutno je aktivno šest prihvatnih i azilnih centara, u kojima boravi 235 osoba. Po poslednjim podacima, tokom 2025. u Srbiji je evidentirano skoro 50 odsto manje migranata u odnosu na prethodnu godinu. "Stanje migracija u Srbiji je stabilno. Sve nadležne institucije kontinuirano sarađuju kako bi se migracioni tokovi odgovorno pratili i njima efikasno upravljalo", naveo je Komesarijat. Prema zvaničnim informacijama domaćih organa, od početka svetske migrantske krize 2015. do danas kroz Srbiju je prošlo više od milion i po migranata takozvanom balkanskom rutom. Tim putem prolazilii su migranti i izbeglice iz Azije, Bliskog istoka i Afrike u pokušavaju da stignu do zemalja Evropske unije. Ruta je išla preko Turske, Grčke, Severne Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ili alternativno preko Bugarske i Srbije ka zapadu Evrope. Jačom kontrolom na granicama Evropske unije, dogovorom Brisela sa Turskom 2016. i izgradnjom ograde koju je Mađarska podigla na granici sa Srbijom u najvećoj meri je prekinut prolaz migranata u velikim grupama, već su se migracije nastavile u manjem obliku uz organizovano krijumčarenje.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u petak da očekuje da glavne tačke ugovora između Naftne industrije Srbije (NIS) i kupca, mađarske kompanije MOL, budu završene do 23. januara. On je za Radio-televiziju Srbije rekao da ne može da kaže da će mađarska MOL Grupa biti novi partner u NIS-u. "MOL je, zajedno sa NIS-om i državom Srbijom, radio i na pismu OFAC-u i na omogućavanju dobijanja operativne licence za dodatno snabdevanje sirovom naftom. Verujem da ako se bude izašlo sa takvim stvarima pred OFAC, da će OFAC onda odobriti", naveo je Vučić. Ukoliko ne bude odobrenja SAD, naveo je, ponovo će NIS-u biti oduzeta operativna licenca. Kancelarija američkog Ministarstva finansija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) 9. oktobra počela je primenu sankcija prema NIS-u zbog udela koji u vlasništvu ima ruska državna kompanija Gasprom njeft u cilju, kako je saopštio Vašington, sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Uslov Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da se NIS skine sa liste američkih sankcija je da se oslobodi ruskog vlasništva. NIS je u vlasništvu Rusije; državna kompanija Gasprom, njena ćerka-firma Gasprom njeft i akcionarsko društvo Intelligence iz Sankt Peterburga, imaju 56,15 odsto akcija, Srbija 29,87, dok je nešto manje od 14 odsto kod malih akcionara. Zbog embarga i nemogućnosti da uveze sirovu naftu 2. decembra je zatvorena Rafinerija Pančevo, jedina u državi, koja je najznačajnije postrojenje u vlasništvu NIS-a. NIS je 1. januara saopštio da je Ministarstvo finansija SAD toj kompaniji izdalo posebnu licencu kojom joj se kompaniji ponovo omogućavaju operativne aktivnosti zaključno sa 23. januarom. "Njom se omogućava i ponovno pokretanje rafinerijske prerade, uvoz sirove nafte i obavljanje transakcija neophodnih za sigurnost snabdevanja i tehničko održavanje", saopštio je NIS. Vučić je za RTS rekao da bi 5. januara NIS mogao da plati 85.000 tona nafte uskladištene u Omišlju u Hrvatskoj i odmah je dopremi u Srbiju, kao i da naruči tanker sa 140.000 tona. Dodao je da je u međuvremenu u Srbiji proizvedeno 100.000 tona i da bi pančevačka Rafinerija od 20. januara mogla da radi punim kapacitetom. Sa početkom američkih sankcija zatvoren je transport Jadranskim naftovodom (JANAF) iz Omišlja na ostrvu KRK do pančevačke rafinerije nafte koja se do Hrvatske za NIS dovozi morskim putem. JANAF je 1. januara objavio da je toj firmi OFAC dao licencu za nastavak transporta nafte neruskog porekla NIS-u do 23. januara. Naftna industrija Srbije prodata je Gaspromu u januaru 2008, u okviru rusko-srpskog međudržavnog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede, za 400 miliona evra. Zvaničnih informacija o aktuelnoj kupoprodajnoj vrednosti ruskog dela NIS-a za sada nije bilo. Srbija je energetski zavisna od Moskve jer 80 odsto domaćeg tržišta naftnim derivatima snabdeva NIS. Takođe 80 odsto prirodnog gasa za građane i privredu Srbija kupuje od Rusije. Beograd i Moskva imaju bliske političke, ekonomske i vojne odnose. Srbija je od 2012. kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) ali se nije pridružila sankcijama Brisela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Američki predsednik Donald Tramp (Trump) izrazio je u petak podršku demonstrantima u Iranu koji prkose brutalnim merama snaga bezbednosti koje su dovele do nekoliko smrtnih slučajeva i desetina hapšenja tokom pet dana protesta zbog ekonomskih problema zemlje. Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra, izazvani padom kursa iranske valute i skokom inflacije od 52 odsto, posle čega su se proširili na više regiona, predstavljajući jedan od najvećih izazova vođstvu Islamske Republike. Mediji pod kontrolom države i međunarodne grupe za ljudska prava izvestili su o najmanje sedam smrtnih slučajeva i desetinama povređenih u sukobima između demonstranata i snaga bezbednosti, mada su novinske agencije povezane s vladom za nasilje okrivile "izgrednike". Iranske vlasti još nisu potvrdile izveštaje, a Radio Farda (Iranski servis RSE) nije mogao nezavisno da ih potvrdi. "Ako Iran puca i nasilno ubija mirne demonstrante, što je njegov običaj, Sjedinjene Američke Države će doći da ih spasu", napisao je Tramp u objavi na Truth Social u petak. "Naoružani smo i spremni da krenemo", dodao je on u postu koji je odmah izazvao reakciju Teherana. Iranski 'blef'"Tramp bi trebalo da zna da bi mešanje SAD u ovu unutrašnju stvar značilo destabilizaciju celog regiona i uništavanje američkih interesa", napisao je na X Ali Laridžani, sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana. "Američki narod bi trebalo da zna – Tramp je započeo ovu avanturu. Trebalo bi da bude svestan bezbednosti svojih vojnika", dodao je on. Posle njegove izjave usledila je objava Alija Šamhanija, višeg savetnika vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija, koji je napisao da "Iranci dobro poznaju rezultate američkog 'spasavanja', od Iraka i Avganistana do Gaze". "Svaka ruka koja interveniše... biće odsečena", dodao je on. Said Baširtaš, iranski aktivista u egzilu, rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) da su takve "pretnje reagovanjem više kao blef". "Iranski narod pozdravlja Trampovo upozorenje, jer će osećati da se suočavati s manjom pretnjom kada izađe na ulice. To je veoma pozitivno, Islamska Republika će biti veoma oprezna u pogledu ubijanja ljudi", rekao je on. Drugi Iranac u egzilu, disident Mehran Barati, rekao je za Radio Farda da, uprkos prkosnom jeziku, postoje "pukotine unutar režima, uključujući Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC), vojsku i političko rukovodstvo". "Ako bi SAD planirale nešto da preduzmu, mogle bi smatrati da je trenutna situacija najbolji mogući tajming", dodao je on. Zapaljiva retorika usledila je samo šest meseci posle 12-dnevnog rata u junu, kada su izraelski i američki avioni bombardovali iranske nuklearne i vojne objekte. Tramp je prilikom susreta s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi 29. decembra sugerisao da će podržati nove izraelske napade na iranski program balističkih raketa. U izjavi za Radio Farda u petak, portparol Stejt departmenta je rekao da će Vašington "nastaviti da vrši maksimalan pritisak na režim". Gnev na sahranamaU jeku previranja, video snimci koji kruže internetom u petak izgleda prikazuju sahrane ljudi poginulih u sukobima sa snagama bezbednosti. Na jednom takvom video snimku iz pustinjske lokacije koja odgovara terenu u Kuhdaštu, u zapadnoj iranskoj provinciji Lorestan, vidljivi su nemiri i sukobi, za koje se navodi da su povezani s naporima ožalošćenih da oteraju bezbednosne snage. Još jedan video prikazuje, kako se navodi, sahranu u Marvdaštu, provincija Fars, gde su okupljeni skandirali "Ubiću onog ko je ubio mog brata" i "Smrt Hamneiju". Novinska agencija Fars, bliska Revolucionarnoj gardi, izvestila je da su najmanje dve osobe poginule na protestima u gradu Lordegan na jugozapadu, navodeći da je došlo do sukoba sa snagama bezbednosti. Ta agencija je takođe javila da su tri osobe poginule, dok je 17 ljudi povređeno u Azni, gradu s 48.000 stanovnika u zapadnoiranskoj provinciji Lorestan. Organizacija za ljudska prava Hengav iz Norveške takođe je izvestila o smrtnim slučajevima u Lordeganu, navodeći da su snage bezbednosti otvorile vatru na demonstrante, ubivši dvoje i ranivši nekoliko. Ta grupa je takođe saopštila da je jedan demonstrant ubijen u provinciji Isfahan u centralnom Iranu 31. decembra. "Protesti su se održali u nekoliko oblasti Lordegana, uključujući Opštinski trg i ispred zgrade vlade. Demonstracije su naišle na nasilnu represiju od snaga organa reda, uključujući upotrebu suzavca i bojeve municije", saopštio je Hengav. Novinska agencija Tasnim je navela da je najmanje 30 ljudi uhapšeno u Teheranu zbog "remećenja javnog reda". Izvešteno je i o hapšenjima u drugim oblastima. Nemiri su izgleda najozbiljniji izazov za iransku teokratsku vladu od izbijanja protesta "Žene, život, sloboda" posle smrti 22-godišnje iransko-kurdske studentkinje Mahse Amini u septembru 2022. dok je bila u policijskom pritvoru zbog kršenja pravila oblačenja. Iranski predsednik Masud Pezeškijan je pokušao da smiri proteste, obećavajući "nove odluke" koje će poboljšati ekonomsku situaciju. To nije mnogo doprinelo da ublaži gnev Iranaca, koji su suočeni s inflacijom većom 50 odsto i padom valute pošto na crnom tržištu jedan dolar vredi 1,4 miliona rijala, dok je pre godinu dana vredeo oko 800.000. Zvanični devizni kursevi su bolji, ali njih mnogi u Iranu ne mogu da koriste. "Nedavni protesti otkrivaju jasnu stvarnost: Mnogi Iranci su odlučili da se sadašnji establišment mora okončati – po svaku cenu i što je pre moguće – pre nego što zemlja koju vole bude dalje uništena", rekla je za Radio Farda u telefonskom intervjuu Širin Ebadi, koja je 2003. dobila Nobelovu nagradu za mir za svoje napore da donese demokratiju i zaštiti ljudska prava u Iranu. Uz izveštaj Reutersa

Nekoliko ljudi je ubijeno tokom nemira u Iranu u noći na četvrtak, izvijestili su iranski mediji i grupe za ljudska prava, dok su najveći protesti u zemlji u posljednje tri godine zbog galopirajuće inflacije izazvali nasilje u nekoliko regija. Poluzvanična novinska agencija Fars i grupa za ljudska prava Hengaw izvijestili su o smrtnim slučajevima u Lordeganu, gradu na zapadu Irana. Vlasti su potvrdile jednu smrt u zapadnom gradu Kuhdasht, a Hengaw je prijavio još jednu smrt u centralnoj provinciji Isfahan, piše Reuters. Sukobi između demonstranata i snaga sigurnosti predstavljaju značajnu eskalaciju nemira koji su se proširili otkako su trgovci počeli protestovati u nedjelju zbog načina na koji vlada upravlja padom vrijednosti valute i naglim rastom cijena. Fars je izvijestio da su dvije osobe ubijene u Lordeganu u sukobima između snaga sigurnosti i, kako su ih nazvali, naoružanih demonstranata. Ranije su naveli da je poginulo nekoliko ljudi. Hengaw je saopštio da je više osoba ubijeno i ranjeno tamo od strane snaga sigurnosti. Hengaw je također izvijestio da je jedan demonstrant upucan u srijedu u provinciji Isfahan u centralnom Iranu. Protesti su se održali u četvrtak i u Marvdashtu u južnoj provinciji Fars, izvijestio je aktivistički portal HRANA. Nemiri dolaze u kritičnom trenutku za iranske klerikalne vlasti dok zapadne sankcije pogađaju ekonomiju zahvaćenu inflacijom od 40 posto, i nakon izraelskih i američkih zračnih napada u junu usmjerenih na nuklearnu infrastrukturu i vojno rukovodstvo zemlje. Teheran je na proteste odgovorio ponudom za dijalog. Portparolka vlade Fatemeh Mohajerani izjavila je u četvrtak da će vlasti održati direktan dijalog s predstavnicima sindikata i trgovaca, ali nije dala detalje. Trgovci, vlasnici radnji i studenti na brojnim iranskim univerzitetima danima protestuju i zatvaraju glavne tržnice. Vlada je u srijedu zatvorila veći dio zemlje proglašavajući neradni dan zbog hladnog vremena. Vlasti su posljednjih godina gušile proteste organizovane zbog visokih cijena, suša, ženskih prava i političkih sloboda, često uz stroge sigurnosne mjere i masovna hapšenja. Iranska ekonomija se godinama bori zbog američkih i zapadnih sankcija povezanih s nuklearnim programom Teherana. Regionalne tenzije dovele su do 12-dnevnog zračnog rata s Izraelom u junu, što je dodatno opteretilo finansije zemlje. Iranski rial izgubio je oko polovinu vrijednosti u odnosu na dolar u 2025. godini, dok je inflacija u decembru dostigla 42,5 posto.

Najmanje 110 incidenata motivisanih mržnjom prema LGBT+ zajednici desilo se tokom 2025. godine u Srbiji, izjavio je izvršni direktor organizacije "Da se zna" Bojan Lazić. On je podvukao da je to najveći zabeležen broj u poslednjih devet godina, otkako ta organizacija vodi evidenciju. Lazić je za novinsku agenciju Beta kazao da je najveći broj incidenata povezan sa održavanjem Prajd karavana te dodao da su aktivisti doživeli neprijatnosti u Leskovcu, Užicu, Čačku, a da im je u Kruševcu policija zabranila skup. Šetnje u okviru Prajd karavana, koji promoviše vidljivost LGBT populacije, održane su u šest gradova Srbije. 'Nema komunikacije sa institucijama'Takođe, ocenio je da tokom 2025. godine nije bilo nikakvog pomaka kada je reč o pravima kvir ljudi u Srbiji te dodao da nema političke volje da ta tema dođe na dnevni red. Zahtevi LGBT+ osoba u Srbiji su već godinama isti - usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama i Zakona o rodnom identitetu. Lazić je rekao da je prethodnih godina organizovano nekoliko sastanaka predstavnika kvir zajednice sa ljudima iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava i sa Poverenikom za zaštitu ravnopravnosti, ali da tokom 2025. godine nije bilo nikakve komunikacije sa institucijama. "Osećamo već neko vreme da vlast uopšte ne želi da priča o tim temama i da kvir zajednica nije na dnevnom redu", dodao je. Premijer Srbije Đuro Macut je u junu izjavio za ruski državni mediji da "LGBT agenda ne može biti prihvaćena u Srbiji" jer je, navodno, "u suprotnosti sa tradicionalnim i hrišćanskim vrednostima". Takva izjava predsednika Vlade naišla je na osude organizacija za LGBT prava. U Srbiji je 2021. izrađen Nacrt Zakona o istopolnim zajednicama, koji bi istopolnim parovima doneo neka od osnovnih prava. To su pravo na podelu imovine, nasleđivanja imovine partnera ili učešća u donošenju odluka u slučaju bolesti, te posete partnera u bolnici ili zatvoru. Međutim, dalje od Vlade nije stigao, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić, bez čijeg potpisa zakon ne može da stupi na snagu, te 2021. godine je rekao da ne bi potpisao Zakon o istopolnim zajednicama "ni da ga Skupština usvoji". O zatvaranju Prajd info centraLazić, upitan kako je zatvaranje Prajd info centra 2024. godine uticalo na kvir zajednicu, kazao da LGBT+ osobe osećaju negativne posledice zbog toga i da se ređe sreću otkako je taj prostor zatvoren. "To mesto okupljanja nam veoma fali. Nakon šest godina rada, taj prostor je zatvoren pošto nije bilo finansijskih sredstava", rekao je. "U Zagrebu, Ljubljani i nekim drugim zemljama, gradovi i države finansiraju Prajd info centre. Grad Beograd i Srbija treba da prepoznaju važnost mesta gde će njihove građanke i građani drugačije seksualne orijentacije moći da se osećaju slobodno", dodao je Lazić. Prema podacima organizacije "Da se zna", koje evidentira transfobične i homofobične napade i pretnje, broj takvih incidenata u Srbiji raste iz godine u godinu. Tokom 2024. godine zabeleženo ih je 105. Pretnje ubistvom i silovanjem, fizički napadi, homofobne i uvredljive izjave - samo su neka od iskustava LGBT+ osoba koja su evidentirana u izveštaju te organizacije "Transfobija i homofobija u Srbiji". Kako se navodi u izveštaju LGBT+ osobe se sa diskriminacijom, pretnjama, napadima i uvredama suočavaju u svom svakodnevnom životu – od porodice, javnih prostora, uslužnih objekata do radnog mesta i škole ili fakulteta. Organizacija "Da se zna" je ranije ukazala da su jedini koji prikupljaju i obrađuju podatke o protivpravnom postupanju prema LGBT+ osobama u Srbiji, te da ne postoji centralizovana baza podataka o zločinima iz mržnje.