Američka ambasada u Beogradu je putem mreže X uputila čestitku Studentskoj listi i građanima Srbije povodom parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra. "Radujemo se urednoj tranziciji vlasti i zajedničkom radu na unapređenju strateškog partnerstva između SAD i Srbije, kao i regionalne stabilnosti", navodi Ambasada Sjedinjenih Država. Srbija je poslednjih meseci sve više bila u fokusu članova američkog Kongresa. Tako su republikanac Joe Wilson i demokrata Bill Keating uputili u avgustu Predstavničkom domu predlog zakona kojim se traže mere za Srbiju zbog nazadovanja demokratije, Rusije i Kine. Potom je u Senat stigao dvostranački predlog zakona o Srbiji, koji su podneli republikanac Chuch Grassely i demokrata Richard Blumental. Tim predlozima se pored viznih i finansijskih sankcija za zvaničnike u Srbiji, predviđa i zaustavljanje ili uslovljavanje Strateškog dijaloga. Vlasti Srbije nisu komentarisale te zakonske predloge. Sjedinjene Države i Srbija pokrenule su sredinom jula Strateški dijalog, kako bi produbile saradnju. Dve zemlje su tada, u okviru Strateškog dijaloga, potpisale Memorandum o razumevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj bezbednosti. Susret američkih i srpskih zvaničnika otvorio je 17. jula državni sekretar SAD Marco Rubio.

U saopštenju Javnog tužilaštva za organizovani kriminal Srbije od 30. oktobra navodi da je u cilju provere javno dostupnih informacija i saopštenja datih u javnosti od strane tadašnjeg predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića o pomilovanju 49 lica, uputilo zahtev Ministarstvu pravde Republike Srbije, Sektoru za normativne poslove i postupke pomilovanja. Tužilaštvo od Ministarstva pravde zahteva da bez odlaganja i sa naročitom hitnošću dostavi podatke o tome da li su pred tim ministarstvom pokrenuti postupci pomilovanja i ukoliko jesu, na koja konkretna lica i koje konkretne postupke se pomilovanja odnose. Takođe, kako se navodi, zahtevano je da Ministarstvo pravde Republike Srbije dostavi svu raspoloživu dokumentaciju, kao i celokupnu prepisku između Ministarstva pravde i kabineta tadašnjeg predsednika Republike Srbije koja se odnosi na pripremu odluka o pomilovanju, uključujući i akte ministra pravde o pokretanju postupka za pomilovanje po službenoj dužnosti, kao i obrazložena mišljenja ministra pravde. Ukoliko Ministarstvo pravde ne poseduje traženu dokumentaciju, od njega se zahteva da objasni razloge za to, kao i način na koji su postupci pomilovanja pokrenuti i sprovedeni. Tužilaštvo je zatražilo i da mu Ministarstvo pravde dostavi same odluke o pomilovanju, ukoliko ih poseduje. Uoči ostavke, Vučić je doneo odluku o pomilovanju i aboliciji 49 osoba, ali nije otkrio njihova imena. Zbog toga su se pojavile sumnje da su među pomilovanima i državni funkcioneri protiv kojih se vode krivični postupci. Vučić je podneo ostavku kako bi učestvovao u trci za premijersko mesto kao kandidat Srpske napredne stranke. Izbori su održani 25. oktobra, a prema preliminarnim rezultatima, pobedila je Studentska lista.

Dežurna tužiteljica Tužilaštva BiH uputila je Ministarstvu prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine naredbu za formiranje specijalističkog istražnog tima za avionske nesreće, saopšteno je iz ove pravosudne institucije 30. oktobra. U padu transportnog helikoptera EUFOR-a u selu Gorice kod Brčkog su 29. oktobra smrtno stradale četiri osobe, a 11 je povrijeđeno. "Tužiteljica je u kontaktu sa policijskim službenicima policije Brčko Distrikta BiH, Državnom agencijom za istrage i zaštitu-SIPA, kao i predstavnicima EUFOR-a, oko svih daljih potrebnih aktivnosti na osiguranju mjesta događaja i daljeg vršenja uviđaja i istražnih radnji na lokalitetu na kojem se desila helikopterska nesreća", navodi se u saopštenju. Dodaje se da će sve agencije sarađivati kako bi se rasvijetlile okolnosti nesreće. Među pripadnicima EUFOR-a koji su tragično izgubili živote bila su dva pripadnika italijanskih oružanih snaga i dva pripadnika italijanskog vojnog Crvenog krsta, naveo je EUFOR u saopštenju. Svi povrijeđeni pripadnici EUFOR-a su trenutno u stabilnom stanju. Univerzitetski klinički centar Tuzla saopštio je da su dvije povrijeđene osobe hospitalizovane u toj ustanovi. Oni su u jedinici intenzivne njege Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju i trenutno su stabilnih vitalnih parametara. U Brčkom je 30. oktobra proglašen Dan žalosti zbog stradanja četiri osobe u padu helikoptera EUFOR-a.

Glavno javno tužilaštvo u Minhenu potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je u Nemačkoj vođen krivični postupak protiv maloletne osobe osumnjičene da je izvršila teroristički napad na Ambasadu Izraela u Beogradu. Tom prilikom je pripadnik Žandarmerije koji je obezbeđivao zgradu ubio napadača. Kako se navodi u odgovoru koji je RSE dobio 30. oktobra, Opštinski sud u Minhenu je u junu 2026. dao nalog za hapšenje sedamnaestogodišnjeg državljanina Srbije zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, među kojima je "davanje uputstava za izvršenje terorističkog krivičnog dela", kao i zbog širenja i javnog korišćenja simbola ekstremističke organizacije "Islamska država". "Osumnjičeni je navodno izviđao trg Sankt-Jakobs-Platz u Minhenu i pokušavao da nabavi oružje kako bi izvršio napad na tamošnji Jevrejski muzej. U periodu od 22. juna do 24. jula 2026. godine nalazio se u istražnom pritvoru u maloletničkoj kazneno-popravnoj ustanovi", navodi minhensko Glavno javno tužilaštvo. U ovoj instituciji kažu da osumnjičeni nije ranije bio osuđivan, te da je od 2022. godine živeo kod oca u Minhenu, a 24. jula 2026. je deportovan u Srbiju, kod majke koja tamo živi. Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, maloletni napadač naoružan sa dva noža je u noći između 27. i 28. oktobra napao pripadnika Žandarmerije koji je osiguravao zgradu Ambasade Izraela. Napadač je, uzvikujući "Allahu ekber", nasrnuo na žandarma sa dva noža, nakon čega je pripadnik Žandarmerije upotrebio vatreno oružje, saopštio je ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Ivica Dačić. On je saopštio i da da "iako njegov identitet još nije utvrđen, naša služba ga je pratila i poznato je da je bio pristalica Islamske države". Istragu vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal koje je za RSE ranije potvrdilo da je tužilac naložio policiji da sasluša očuha i majku "maloletnog D.N., za koga se sumnja da je N.N. lice koje je izvršilo napad". Napad na diplomatsko predstavništvo Izraela u Beogradu dogodio se i u junu 2024. godine, kada je Miloš Žujović (1999), poznat i pod imenom Salahudin, samostrelom napao i ranio pripadnika Žandarmerije koji je obezbeđivao ambasadu. Ranjeni žandarm je uzvratio vatru iz službenog pištolja i usmrtio napadača. Napad je okarakterisan kao terorizam, a posle incidenta pokrenuta je šira policijska akcija u kojoj je uhapšeno više osoba za koje su vlasti tvrdile da su povezane sa radikalnim islamističkim krugovima. U Srbiji je i 2019. pravosnažno osuđeno sedam osoba na ukupno 69 i po godina zatvora zbog udruživanja radi terorizma, ratovanja u Siriji i saradnje sa tzv. Islamskom državom.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija jednoglasno je u petak, 30. oktobra produžio mandat misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini za još godinu dana, dok su tokom rasprave o stanju u zemlji ponovo isplivale duboke podjele među međunarodnim akterima oko uloge Kancelarije visokog predstavnika (OHR), Republike Srpske i budućnosti Dejtonskog mirovnog sporazuma. Rezoluciju o EUFOR-u, koju je predložila Velika Britanija, podržalo je svih 15 članica Savjeta bezbjednosti. Svi učesnici sjednice izrazili su saučešće zbog četiri osobe u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, odajući počast poginulim i povrijeđenim pripadnicima Misije. EUFOR ima mandat i za korištenje sile u slučaju da je "sigurno i stabilno okruženje ozbiljno ugroženo, a postojeće sigurnosne strukture budu u opasnosti da se raspadnu". EUFOR (Snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini) je međunarodna vojna misija koja od 2004. godine djeluje u BiH u okviru operacije Althea s ciljem očuvanja sigurnog i stabilnog okruženja u zemlji. Trenutne snage broje nekoliko stotina vojnika iz 24 evropske države. Savjet bezbjednosti raspravljao je i o izvještaju vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Chrishocka, koji nije prisustvovao sjednici, a kojim se kritikuju potezi vlasti bh. entiteta Republika Srpska, koji se karakterišu i kao potezi na "de facto" odvajanju RS od BiH. Ambasadorica UK: Pozivi na secesiju ugrožavaju mir i stabilnostAmbasadorica Ujedinjenog Kraljevstva pri UN-u Barbara Woodward na početku obraćanja izrazila je saučešće zbog stradanja četiri osobe u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, odajući počast poginulim i povrijeđenim pripadnicima misije. "Naše misli su sa porodicama i najbližima stradalih, kao i sa zajednicom EUFOR-a", rekla je Woodward. Potom je pozdravila jednoglasno produženje mandata Misije EUFOR Althea za još 12 mjeseci, ocijenivši da njeno prisustvo i dalje ima ključnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Istakla je da se moraju poštovati suverenitet, teritorijalni integritet i politička nezavisnost BiH te da izvještaj vršioca dužnosti visokog predstavnika ukazuje na nastavak opstrukcija rada državnih institucija, neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i izostanak napretka u rješavanju pitanja državne imovine. Woodward je rekla da Kancelarija visokog predstavnika i dalje ima "vitalnu i legitimnu ulogu" u Bosni i Hercegovini te naglasila da uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni. Osudila je i veličanje Ratka Mladića, nakon njegove smrti, podsjećajući da je pred međunarodnim sudom osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine te da se presude Haškog tribunala moraju poštovati. "Retorika podjela, uključujući jednostrane pozive na secesiju ili uspostavljanje trećeg entiteta, nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom i predstavlja rizik za mir i stabilnost", poručila je ambasadorica Ujedinjenog Kraljevstva, pozivajući političke lidere da sarađuju na evropskoj i evroatlantskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. SAD podržale OHR i produženje mandata EUFOR-aPredstavnica Sjedinjenih Američkih Država pri UN-u Tammy Bruce takođe je izrazila saučešće porodicama italijanskih pripadnika EUFOR-a koji su poginuli i povrijeđeni u padu helikoptera kod Brčkog. "Njihova služba, rame uz rame s njihovim suborcima, dala je ključan doprinos miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini", poručila je. Američka predstavnica je pozdravila i jednoglasno produženje mandata misije EUFOR Althea, ocjenjujući da ona i dalje ima važnu ulogu u očuvanju sigurnosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Istovremeno je podržala rad Kancelarije visokog predstavnika, navodeći da OHR pod vodstvom vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishoka radi na osnaživanju domaćih lidera i pripremi institucija BiH za preuzimanje pune odgovornosti za upravljanje zemljom. "Uspjeh visokog predstavnika podrazumijeva izgradnju stabilne, sigurne i suverene Bosne i Hercegovine, čak i ako to znači da će samim tim njegova funkcija jednog dana postati suvišna", rekla je. Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina je "bliže nego ikad ispunjenju obećanja Dejtonskog sporazuma", u kojem domaće institucije i politički lideri preuzimaju odgovornost za rješavanje izazova i pronalaženje lokalnih rješenja. Nakon opštih izbora održanih početkom oktobra, pozvala je izabrane zvaničnike da bez odlaganja pristupe formiranju vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Dodala je da će Sjedinjene Države nastaviti podržavati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, u skladu s principima utvrđenim Dejtonskim mirovnim sporazumom. Rusija ponovo traži gašenje OHR-a i brani pozicije Republike SrpskeStalni predstavnik Ruske Federacije pri UN-u Vasilij Nebenzja pozdravio je jednoglasno produženje mandata misije EUFOR Althea, uz očekivanje da će ona i dalje djelovati u okviru "strogo dogovorenih parametara" i imati stabilizirajuću ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je izrazio saučešće porodicama italijanskih vojnika poginulih u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog. Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Nebenzja je ocijenio da u zemlji i dalje postoje "hronične sistemske protivrječnosti" i izražene međuetničke tenzije, zbog čega, kako je rekao, Savjet bezbjednosti UN ne može odustati od praćenja provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ponovio je dugogodišnji stav Moskve da Kancelarija visokog predstavnika nema legitimitet bez potvrde Savjeta bezbjednosti UN-a, odbacujući legitimitet i vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka. Tvrdi da Dejtonski sporazum ne poznaje funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika i da takva pozicija nema pravna ovlaštenja. "Insistiramo na brzom ukidanju ovog vanjskog protektorata i ukidanju funkcije visokog predstavnika bez ikakvih dodatnih uslova", rekao je Nebenzja. Ruski ambasador pozdravio je održavanje opštih izbora, navodeći da su protekli mirno, te posebno istakao da je "nakon osam godina u Predsjedništvo BiH izabran legitimni predstavnik hrvatskog naroda". Kina poručila da o budućnosti BiH trebaju odlučivati njeni građaniPredstavnik Kine Sun Lei pozdravio je jednoglasno produženje mandata misije EUFOR Althea i izrazio saučešće porodicama italijanskih vojnika stradalih u padu helikoptera kod Brčkog. Osvrćući se na pitanje Kancelarije visokog predstavnika, predstavnik Kine rekao je da su institucija visokog predstavnika i bonska ovlaštenja bili "posebni aranžmani za posebno razdoblje" te da ih ne treba produžavati niti pretvarati u trajno rješenje. "Sudbina Bosne i Hercegovine treba biti u rukama njenog naroda, a o državnim poslovima trebaju samostalno odlučivati njeni građani", poručio je, pozivajući međunarodnu zajednicu da poštuje suverenitet BiH i izbjegava miješanje u njena unutrašnja pitanja. Kineski diplomata pozvao je političke aktere u BiH da iskoriste postizborni period za jačanje međusobnog povjerenja, nastavak dijaloga i što skorije formiranje vlasti na svim nivoima. "Dva entiteta, tri konstitutivna naroda i sve političke stranke trebaju pokazati međusobnu toleranciju, jačati povjerenje i uzdržati se od konfrontirajuće retorike", poručio je. Bećirović upozorio na pokušaje secesije i zatražio očuvanje OHR-aPredsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je pred članicama Savjeta bezbjednosti UN-a da su rezultati višedecenijske implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma ugroženi djelovanjem vlasti u Republici Srpskoj, koje je optužio da pokušavaju potkopati sporazum i stvoriti pretpostavke za secesiju. "Separatističko rukovodstvo bosanskog entiteta Republika Srpska pokušava stvoriti pretpostavke za secesiju. Zato moramo i u Vijeću sigurnosti UN-a jasno naglasiti da bi bilo kakav pokušaj secesije značio rušenje mira i Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekao je Bećirović. On je upozorio da rukovodstvo RS nastoji oslabiti mandat visokog predstavnika, instituciju Ustavnog suda BiH i preuzeti državnu imovinu Bosne i Hercegovine. Istakao je da bi slabljenje OHR-a, Ustavnog suda i državnih pravosudnih institucija imalo "katastrofalne posljedice po mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i cijele regije". Bećirović je podržao produženje mandata misije EUFOR Althea, ocjenjujući da sigurnosna situacija i dalje zahtijeva vjerodostojno međunarodno prisustvo. Pozvao je međunarodnu zajednicu da pruži punu podršku visokom predstavniku, razmotri ponovno uvođenje ciljnih sankcija protiv aktera destabilizacije i podrži brži put BiH ka članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji. Govoreći o pitanju OHR-a, naglasio je da se o njegovom zatvaranju može razgovarati tek nakon ispunjavanja ranije zacrtanih uslova . Bećirović je kritikovao i odavanje vojnih i državnih počasti Ratku Mladiću u Srbiji, kao i prisustvo zvaničnika RS sahrani Biljane Plavšić osuđene za zločine protiv čovječnosti u Banjaluci, ocjenjujući da veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca predstavlja prijetnju procesu pomirenja. Rasprava Srbije i BiH nakon Bećirovićevog obraćanjaPredstavnik Srbije Radomir Ilić poručio je da Beograd podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali i ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, ističući princip "jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda". Pozvao je na što skorije formiranje vlasti nakon oktobarskih izbora i nastavak unutrašnjeg dijaloga o otvorenim političkim pitanjima. Ilić je odbacio kritike iznesene na račun Srbije zbog organizacije sahrane Ratka Mladića, navodeći da je skup organizovala porodica, dok su srbijanske vlasti pružile logističku i sigurnosnu podršku. Takođe je ustvrdio da stavovi koje je iznio predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović nisu usaglašena pozicija Predsjedništva BiH. U ime Hrvatske, Hrvoje Ćurić ponovio je podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, ali i principu jednakopravnosti tri konstitutivna naroda. Pozdravio je izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH "s demokratskom podrškom hrvatskih birača", ocijenivši to važnim za legitimitet institucija, te ponovio stav Zagreba da su izmjene izbornog zakonodavstva i dalje potrebne. Ćurić je istovremeno kritikovao i secesionističku retoriku i pokušaje političke centralizacije, ocijenivši da oba pristupa podrivaju dejtonski ustavni okvir. Nakon obraćanja Srbije i Hrvatske, za riječ se javio ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija, koji je odgovorio na zamjerke srbijanske delegacije. Poručio je da je Denis Bećirović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH imao puno pravo da govori u ime države, te kritikovao odnos zvaničnog Beograda prema nasljeđu ratova devedesetih. Govoreći o sahrani Ratka Mladića, Lagumdžija je rekao da su kritike iznesene "u ime žrtava", podsjetivši da je Mladić pred međunarodnim sudom osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Na to je Ilić zatražio riječ i poručio da optužbe na račun susjeda neće doprinijeti rješavanju problema u BiH, ocjenjujući da je zemlji potreban novi ciklus političke saradnje i kompromisa nakon izbora. U kratkoj replici Lagumdžija je izrazio nadu da će i BiH i Srbija ući u novo razdoblje regionalne saradnje zasnovane na "istini, pravdi i međusobnom razumijevanju". Uoči sjednice objavljeno je da su članice Savjeta bezbjednosti nastojale izbjeći nova sporenja oko Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Na to je ukazao Security Council Report, nevladina organizacija koja prati rad Savjeta bezbjednosti UN, ali nije njegov zvanični dio. Prema njihovim navodima, zemlje članice bile su sklone jednostavnom produženju mandata EUFOR-a kako bi očuvale konsenzus i izbjegle ponovno otvaranje politički osjetljivih pitanja povezanih sa OHR-om. Šta piše u izvještaju vršioca dužnosti visokog predstavnika?Izvještaj vršioca dužnosti visokog predstavnika, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2026. godine, upozorava da su vlasti Republike Srpske nastavile aktivnosti koje, kako se navodi, predstavljaju dio "šire strategije usmjerene ka de facto odvajanju Republike Srpske od ustavnog i pravnog okvira Bosne i Hercegovine". Kao najznačajniji primjeri izdvajaju se nastavak osporavanja nadležnosti državnih institucija, nepriznavanje pojedinih odluka Ustavnog suda BiH, kao i najave vraćanja entitetskih nadležnosti u oblastima odbrane, granične kontrole, obavještajnog sektora i indirektnog oporezivanja. Posebna pažnja posvećena je i najavi usvajanja novog ustava Republike Srpske. U izvještaju se navodi da su vlasti RS nakon oktobarskih izbora nastavile zagovarati donošenje novog ustava, dok je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik najavio da bi taj dokument mogao biti usvojen 9. januara 2027. godine. "Takvi potezi predstavljaju ozbiljan izazov suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine uspostavljenom Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma", upozorava se u izvještaju. Dokument se osvrće i na događaje nakon smrti Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske kojeg je Haški tribunal pravosnažno osudio za genocid i druge ratne zločine. Navodi se da su u Republici Srpskoj organizovane komemoracije i drugi javni događaji koje OHR ocjenjuje kao nastavak veličanja osuđenih ratnih zločinaca i podrivanja procesa pomirenja u BiH. Suprotno tome, Vlada Republike Srpske u svom izvještaju Savjetu bezbjednosti, ističe da ostaje opredijeljena za Dejtonski sporazum i ustavni poredak BiH. U izvještaju se takođe traži zatvaranje OHR-a, uz ocjenu da je period međunarodnog upravljanja zemljom završena faza i da političke procese treba prepustiti domaćim institucijama.

Vršiteljica dužnosti predsjednika Srbije Ana Brnabić najavila je 30. oktobra da će predsjednički izbori biti raspisani u ustavnom roku, najkasnije do 27. novembra ili će to, ako se formiraju organi nove vlasti, učiniti novi v. d. predsjednika. Brnabić je pozvala novu većinu da što prije formira vlast. Upitana kada će sazvati sjednicu parlamenta nakon što budu proglašeni konačni rezultati parlamentarnih izbora, rekla je "u najkraćem mogućem roku". Na novinarsko pitanje koga je bivši predsjednik Aleksandar Vučić pomilovao, Ana Brnabić je kazala da pomilovanja po Ustavu nisu u nadležnosti v.d. predsjednika i da ona ne može o tome govori. Aleksandar Vučić, koji je podnio ostavku 27. septembra uveče, dan kasnije predao je dužnost predsjednici Narodne skupštine Ani Brnabić. Vučić je Brnabić uručio predsjednički pečat, dokumenta o pomilovanjima i ostala dokumenta koja je vodio kao predsjednik. Uoči ostavke, Vučić je donio odluku o pomilovanju i aboliciji 49 osoba. Do sada u javnosti nisu objavljena njihova imena. Vučić je podnio ostavku kako bi učestvovao u trci za premijersko mjesto kao kandidat Srpske napredne stranke. Izbori su održani 25. oktobra, a prema preliminarnim rezultatima, pobijedila je Studentska lista.

Generalni direktor Policije Kosova Gazmend Hodža (Hohxa) u petak je podneo ostavku na tu funkciju 30. oktobra, pet dana posle ubistva Arljinde Zekaj (Arlinda), slučaja koji je izazvao proteste i zahteve za institucionalnom odgovornošću. Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) prihvatio je Hodžinu ostavku i razrešio ga dužnosti, saopštila je Kancelarija premijera. Na njegovo mesto za vršioca dužnosti generalnog direktora Policije Kosova imenovan je Fehmi Hoti, na predlog ministra unutrašnjih poslova Dželjalja Svečlje (Xhelal Svecla). "Vlada Republike Kosovo ceni doprinos i angažman g. Hodže tokom njegovog mandata", navodi se u saopštenju. Vlada nije navela razloge za Hodžinu ostavku, dok se on do objavljivanja ove vesti nije javljao na pozive Radija Slobodna Evropa radi komentara. Hodža je podneo ostavku pošto su se bezbednosne i pravosudne institucije na Kosovu suočile s kritikama zbog postupanja u slučaju Arljinde Zekaj, koju je ubio brat bivšeg supruga. Dan pre Hodžine ostavke, kosovska policija suspendovala je s dužnosti 11 policijskih službenika u vezi s postupanjem u ovom slučaju. Među suspendovanima su vršilac dužnosti regionalnog direktora Policije u Peći, šef regionalnih istraga, komandant i zamenik komandanta policijske stanice, drugi policijski rukovodioci i četiri istražitelja. Mere su preduzete i u tužilačkom sistemu. Glavna tužiteljka Osnovnog tužilaštva u Peći Ljumturije Vučetaj (Lumutrije Vucetaj) i tužiteljka koja je postupala u ovom slučaju Arljinda Nalbani Gacaferi (Arlinda Nallbani) suspendovane su s dužnosti. Zbog ubistva Zekaj u Prištini i drugim gradovima na Kosovu održani su protesti na kojima su građani tražili pravdu za žrtvu i odgovornost institucija koje su vodile ovaj slučaj. Ko je Gazmend Hodža?Gazmend Hodža imenovan je za generalnog direktora Kosovske policije 8. marta 2023, na predlog ministra unutrašnjih poslova Svečlje. Zvanično je preuzeo dužnost 13. marta te godine, naslednuvši Fehmija Hotija, koji je policijom rukovodio kao vršilac dužnosti. Hodža se pridružio Kosovskoj policiji 2000. i tokom karijere bio na više rukovodećih funkcija, uključujući mesto šefa Odeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala, direktora Divizije javne bezbednosti i direktora Odeljenja za operacije. Prema njegovoj zvaničnoj biografiji, Hodža je učestvovao u rukovođenju i planiranju više policijskih operacija, uključujući one za sprovođenje odluka o registarskim tablicama vozila, zatvaranje ilegalnih puteva i borbu protiv nezakonitih aktivnosti na Kosovu. Hodža odlazi s čela policije posle više od tri i po godine na toj funkciji.

Srpska lista, najveća stanka Srba na Kosovu, saopštila je da "prima k znanju" rezultate parlamentarnih izbora u Srbiji, na kojima je pobedu odnela Studentska lista. "Srpska lista ostaje dosledna politici očuvanja mira, bezbednosti, institucionalne povezanosti sa Beogradom i zaštite svakog našeg čoveka na Kosovu i Metohiji", navodi se u prvoj reakciji ove stranke nakon izbora održanih 25. oktobra. Srpska lista je formirana uz podršku Srpske napredne stranke i bivšeg predsednika Aleksandra Vučića, uz čiju je podršku do sada delovala na Kosovu. U Skupštini Kosova ima devet od deset poslanika rezervisanih za srpsku zajednicu, a na čelu je i svih opština sa srpskom većinom na Kosovu. "U tom smislu, jasno ističemo da ćemo se boriti da se ni na koji način ne dovedu u pitanje postojeća radna mesta, redovna primanja zaposlenih, nastavak ulaganja i novog zapošljavanja, kao ni socijalna davanja i svi drugi oblici finansijske podrške našem narodu iz budžeta Republike Srbije", navodi se u saopštenju Srpske liste. Njihovi funkcioneri uglavnom vode institucije Srbije na Kosovu. Nakon što su kosovske vlasti zatvorile većinu ovih institucija uz obrazloženje da su paralelne i ilegalne, ostale su da funkcionišu uglavnom obrazovne i zdravstvene. Takođe, pripadnici srpske zajednice na Kosovu primaju razna primanja iz budžeta Srbije, poput penzija, dečijeg ili materinskog dodatka, socijalnu pomoć. Kandidat Studentske liste Vladan Kuzmanović izjavio je 28. oktobra da će Srpska lista na Kosovu morati da počne da radi u interesu srpske zajednice a ne Srpske napredne stranke (SNS). "Mi ćemo im najpre pomoći da žive dostojanstveno, a onda ćemo nastaviti i pregovore koji su započeti, koji su zbog licemerne politike ove vlasti, zapali u ćorsokak. Da građani počnu da žive dostojanstveno, da ih niko ne ugnjetava, uključujući lokalne moćnike", rekao je on u izjavi za beogradsku televiziju N1. Potom je 29. oktobra kandidat Studentske liste Jugoslav Gašić rekao da sa Srpskom listom neće biti političke saradnje. "Srpska lista je bila izvođač radova SNS-a na teritoriji Kosova i Metohije, sa apsolutno katastrofalnim rezultatima. Ne želimo bilo kakav kontakt i bilo kakvu saradnju sa njima", rekao je on za lokalni Radio Kim sa Kosova. Prethodno je prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović u intervjuu za Radio Slobodna Evropa ponovio da će se prema pitanju Kosova odnositi u skladu sa Ustavom Srbije. Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine ali ga Srbija i dalje smatra delom svoje teritorije.

EUROPOL je 30. oktobra uputio javni apel tražeći pomoć građana nakon što je na popis najtraženijih bjegunaca u EU dodano pet novih osumnjičenih za koje se navodi da se nalaze na teritoriji Srbije. Radi se o četiri muškarca i jednoj ženi koji su dodani 29. oktobra na evropsku listu najtraženijih bjegunaca, takozvanu listu "Most Wanted", objavilo je holandsko tužilaštvo. Prema navodima tužilaštva holandske provincije Limburg i policije, svih pet osumnjičenih povezano je sa pljačkom na sajmu The European Fine Art Fair (TEFAF) u Mastrihtu, koja se dogodila 28. juna 2022. godine. Riječ je o Aleksandru Ceniću (50), Aleksandru Stojiljkoviću (50), Dušku Dimitrijeviću (50), Bratislavu Stojanoviću (41) i Ninoslavi Jović (41). Kako se navodi u saopštenju, poznato je da se osumnjičeni državljani Srbije najverovatnije nalaze u gradu Nišu ili u okolini Beograda. Tužilaštvo u Limburgu je ponudilo nagradu od 20.000 eura za informacije ili dojave koje bi dovele do hapšenja jednog ili više počinilaca pljačke nakita na sajmu TEFAF. Uprkos intenzivnoj saradnji sa više zemalja, uz podršku Europola i Eurojusta, do sada nisi uhapšeni, jer Srbija ne izručuje svoje državljane. Svih petoro se nalaze i na Nacionalnoj potjernici Holandije, a od aprila 2026. godine za njima je raspisana međunarodna poternica. Pljačka se istražuje već četiri godineOd juna 2022. godine se istražuje pljačka na sajmu umjetnosti koji se svake godine održava u Mastrihtu. Osumnjičeni su tog dana upotrijebili brutalnu silu i uspjeli da provale u vitrine u kojima je bio izložen skupocjeni nakit. Nakon toga pobjegli su sa plijenom vrijednim više miliona eura. Od ukupnog plijena do sada su pronađena tri dijamanta. Početkom ove godine jedan dijamant pojavio se u Bocvani. Ranije su pronađena i zaplijenjena još dva dijamanta iz ove velike pljačke. Jedan se nalazi u Hong Kongu, a drugi u Izraelu. Svih petoro se nalaze i na Nacionalnoj potjernici Holandije, a od aprila 2026. godine za njima je raspisana međunarodna poternica. Javno tužilaštvo ponudilo je nagradu od 20.000 eura za informacije ili dojave koje bi dovele do hapšenja jednog ili više počinilaca pljačke nakita na sajmu TEFAF u Mastrihtu. Raniji pokušaj pljačkeTokom istrage utvrđeno je da je još u martu 2020. godine pokušana pljačka na istom sajmu umjetnosti u Mastrihtu. Najmanje jedan od pet osumnjičenih može se dovesti u vezu sa tim pokušajem. Sumnje se zasnivaju na informacijama iz aplikacije Sky ECC, šifrovane komunikacione platforme koju su, uglavnom, koristili kriminalci za međusobnu komunikaciju. Istražni tim je nedavno, posredstvom Europola, sa kojim je tokom cijele istrage blisko sarađivao, dobio pristup relevantnim informacijama. Tokom 2021. godine istražni organi uspjeli su da pristupe milionima poruka korisnika ove platforme i da uživo čitaju šifrovane poruke kriminalnih organizacija. Policija je u martu 2021. godine ugasila Sky ECC i presrela podatke, ali zahvaljujući informacijama iz ove platforme, policija i danas dolazi do osumnjičenih. Inače, javna evropska lista najtraženijih kriminalaca postoji od 2016. godine. Riječ je o inicijativi policijskih službi država članica Evropske unije. Od njenog osnivanja uhapšen je veliki broj bjegunaca.

Ministri spoljnih poslova Grupe 20 vodećih ekonomija sastaju se u Atlanti 30. i 31. oktobra na razgovorima za koje se očekuje da će istaći trajne podele među zapadnim vladama oko ruskog rata u Ukrajini, dok SAD nastoje da forum usmere na ekonomski rast, energetsku bezbednost i trgovinu. Sastanak u Atlanti, kojim predsedava američki državni sekretar Marko Rubio (Marco), održava se uoči samita lidera G20 zakazanog za decembar u Majamiju, čiji će domaćin biti američki predsednik Donald Tramp (Trump). Ruski predsednik Vladimir Putin je pozvan, mada nije poznato da li će prisustvovati. Prisustvo ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova u Atlanti ponovo je pokrenulo debatu među zapadnim vladama o tome da li angažovanje s ruskim zvaničnicima na međunarodnim skupovima donosi rizik da se pošalje signal povratka na uobičajeno stanje stvari, dok se rat Moskve protiv Ukrajine nastavlja. Radio Slobodna Evropa saznao je da ove godine neće biti tradicionalne zajedničke fotografije uoči samita. Iako razlog promene ostaje nejasan, za neke zapadne diplomate se navodilo da nisu bili voljni da se pojave pored Lavrova na zvaničnoj grupnoj fotografiji. Zapadne diplomate su rekle novinarima da organizatori razmatraju mogućnost da se naprave dve grupne fotografije, jednu s Lavrovom i jednu bez njega. Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (Johann Wadephul) rekao je da ne bi izbegao grupnu fotografiju sa svim učesnicima, jer je dijalog deo njegovog posla. On je, međutim, naglasio da ne može biti "normalnosti" u odnosima s Moskvom sve dok traje rat. "Prvih nekoliko godina posle opšte ruske invazije na Ukrajinu, SAD i njihovi evropski saveznici bili su ujedinjeni u odbijanju povratka na 'uobičajeno stanje' s Moskvom, uključujući izbegavanje njenog legitimisanja kroz uobičajeno diplomatsko angažovanje", rekao je za RSE Nikolas Loker (Nicholas Lokker), pridruženi saradnik Programa za transatlantsku bezbednost u vašingtonskom Centru za novu američku bezbednost. "Taj konsenzus se u međuvremenu raspao", dodao je on. Tenzije oko angažovanja s Rusijom pojavile su se i na prethodnim sastancima G20. Na avgustovskom sastanku ministara finansija u Ešvilu u Severnoj Karolini, evropski delegati su pokazali nezadovoljstvo nakon što je američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) održao bilateralni sastanak s ruskim ministrom finansija Antonom Siluanovom. Evropski predstavnici insistirali su da Siluanov bude isključen iz "zajedničke fotografije" sastanka, rekao je Loker. Odsustvo Ukrajine sa skupa u Atlanti dodaje još jednu tačku trenja. Vašington je ograničio pozivnice na zvanične članice G20, pa su Ukrajina i Južna Afrika ostale van spiska gostiju. Moskva se takođe požalila na organizaciju. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da su vize za delegaciju rešene tek u poslednjem trenutku, sugerišući da "nisu svi u Vašingtonu zadovoljni" Lavrovljevim učešćem. Lavrov je rekao da namerava da iskoristi sastanak da se zalaže za reformu globalnih ekonomskih institucija i višepolarniji svetski poredak. Agenda Vašingtona 'povratak osnovama'Stejt department navodi da SAD žele da G20 vrate "osnovama", s agendom usmerenom na ekonomski rast, deregulaciju, inovacije, energetiku i trgovinu. Među ostalim prioritetima su jačanje lanaca snabdevanja, zaštita slobode plovidbe i bolji pristup ključnim mineralima, hrani i đubrivu. Vašington takođe podržava kandidaturu Poljske za punopravno članstvo u G20. Ta agenda odražava naglasak Trampove administracije na ekonomskoj konkurentnosti i energetskoj bezbednosti, kao i njenu želju da forum postane mesto praktične saradnje po pitanjima koja utiču na globalna tržišta. Džejms Lamond (James), viši saradnik Programa za demokratsku otpornost u vašingtonskom Centru za analizu evropske politike, rekao je da je fokus na inovacijama, energetskoj bezbednosti, lancima snabdevanja i ključnim mineralima dobrodošao. On je, međutim, za RSE rekao da će razgovorima verovatno dominirati ratovi u Ukrajini i Iranu, što će ministrima otežati da se koncentrišu na ekonomske prioritete G20. Lamond je rekao da će prisustvo Lavrova otežati suštinsku raspravu o Ukrajini, pogotovo jer Kijev nije zastupljen na sastanku. "O bilo čemu suštinskom ne može se pregovarati bez zastupljenosti Ukrajine", rekao je on. Lamond je takođe ukazao na povećanu zabrinutost Evrope zbog ruskog hibridnog ratovanja, navodeći incident s naoružanom bespilotnom letelicom na aerodromu u Lajpcigu, sabotaže u fabrikama, oštećenja podmorskih kablova, učestalije sajber upade i lažne zločine iz mržnje pod tuđom zastavom. Rusija poriče umešanost u takve aktivnosti. Te zabrinutosti, rekao je on, naglašavaju potrebu da vlade rešavaju bezbednosne pretnje koje prevazilaze konvencionalni vojni sukob, poput sajber bezbednosti. Energetsku bezbednost, još jedan važan američki prioritet, biće teško rešavati bez razmatranja sukoba koji uključuje Iran i šire područje Bliskog istoka, rekao je on. Američki zvaničnici rekli su nekolicini zemalja u regionu i drugim saveznicima da se pripreme za mogućnost novih američkih vojnih udara na Iran posle izbora u SAD 3. novembra, kao i za moguću odmazdu Teherana. Izgledi za dalju eskalaciju dodaju neizvesnost razgovorima o energetskim isporukama i bezbednosti ključnih plovnih puteva, čak i ako sukob nije formalno u središtu agende u Atlanti.

Generalni direktor Javne medijske ustanove Radio-televizije Vojvodine Goran Karadžić, podnio je ostavku na tu funkciju, saopšteno je iz ove medijske kuće. Ovu dužnost je obavljao od 2023. godine. Početkom ove sedmice ostavku su podnijeli i glavni i odgovorni urednik RTV1 Vojvodina Nenad Ćaćić, vršiteljica dužnosti direktorice Prvog programa radija Radio-televizije Vojvodine Verica Batić i urednica web redakcije Vesna Iskrin. Dan nakon izbora Dnevnik Radio-televizije Vojvodine (RTV) započeo je izvinjenjem gledaocima. Uz kadrove proslave građana izbornih rezultata voditelj je rekao da je to bio dio slika koje je RTV prethodne noći "ostala dužna gledaocima", poručujući da one nisu jedine. U toj objavi je rečeno i da javni servis "dugo godina nije izvršavao svoju funkciju", odnosno da se "prećutkivalo, žmurilo na jedno oko, jednostrano informisalo, nekritički izvještavalo, nisu se postavljala prava pitanja ili pitanja nisu postavljana uopšte". Nakon ovog izvinjenja iz Studenstke liste je poručeno da ne prihvataju izvinjenje, uz zahtjeve za ostavkama i promjenama odgovornih u javnim servisima. Ostavku je 28. oktobra podnijela i generalna direktorica Radio-televizije Srbije (RTS), Manja Grčić. Prije podnošenja ostavke smijenila je Bojanu Mlađenović sa mjesta glavnog i odgovornog urednika Informativnog programa i predložila da na to mjesto dođe Borivoje Uskoković. Ostavka Manje Grčić uslijedila je nakon što su njenu i ostavku drugih članova rukovodstva i urednika informativnog programa zatražili kandidati Studentske liste i dio zaposlenih na RTS-u. Tokom antivladinih protesta zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, studenti i demonstranti više puta su blokirali zgradu RTS-a, tražeći objektivno i nepristrasno izvještavanje javnog medijskog servisa. I dok je rukovodstvo RTS-a i jedan broj zaposlenih studentsku blokadu te medijske kuće ocijenio kao pritisak i napad, jedan broj zaposlenih stao je uz studente i iznio neslaganje sa načinom na koji se vodi RTS, kao i načinom izvještavanja u informativnim emisijama.

Novaja gazeta, cenjeni ruski istraživački list u čijoj su redakciji radile ubijena Ana Poliktovskaja i najmanje pet drugih novinara koji su ubijeni ili umrli u sumnjivim okolnostima, objavila je da se gasi. "Ubili su nas", poručili su urednici lista u petak na Telegramu, dan nakon što su vlasti počele da izbacuju preostale zaposlene iz prostorija redakcije u Moskvi. List, koji je uglavnom obustavio rad u martu 2022, posle početka ruske invazije na Ukrajinu, formalno će prestati sa radom 9. novembra, saopštili su urednici. Osnovana početkom devedesetih godina, uz delimično finansiranje od sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova, Novaja gazeta stekla je ugled zahvaljujući istraživačkom radu, odbacivši model tabloidnog novinarstva u korist ozbiljnih, dugih reportaža i razotkrivanja afera. Poliktovskaja, čije su kolumne o ratovima u Čečeniji i represivnoj vlasti tamo, bila je jedna od najpoznatijih novinarki lista. Ubijena je hicima iz vatrenog oružja u zgradi u kojoj je živela u Moskvi u oktobru 2006. Novinar Jurij Ščekočihin koji je istraživao korupciju u vojsci i misteriozne eksplozije u moskovskim stambenim zgradama 1999, iznenada je preminuo u julu 2003, nekoliko dana pre nego što je trebalo da otputuje u SAD. Kolege i drugi ukazivali su da je otrovan. Među ostalim novinarima i saradnicima koji su ubijeni, "zbog ispunjavanja svojih profesionalnih i građanskih dužnosti", bili su Igor Domnikov, Stas Markelov, Anastasija Baburova i Natalija Estemirova. Njihov dugogodišnji urednik Dmitrij Muratov bio je jedan od dobitnika Nobelove nagrade za mir 2021. za napore da list nastavi da izlazi u sve represivnijem medijskom okruženju u Rusiji. List se mučio da opstane posle početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. uz niz upozorenja državnog regulatora. Deo urednika Novaje gazete 2024. otvorio je evropsko izdanje lista sa sedištem u Parizu, uz podršku organizacije za zaštitu slobode medija Reporteri bez granica. "Skoro pet godina rata uspevali smo da radimo, potpuno okruženi bezbednosnim službama", naveli su urednici. "Sada je svemu kraj. Našli smo se u 'zoni ubijanja'", naveli su oni, misleći na delove linije fronta u Ukrajini na kojima su gubici najveći.

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Srbije odbacio je optužbe o uništavanju dokumenata, navodeći da se materijal i stari papir sa poverljivim podacima osiguranika i korisnika, usitnjava i odlaže na adekvatan način. Pojedini zaposleni u tom fondu su izneli optužbe da se određena dokumentacija uništava noću u zaključanim kancelarijama i da postoji sumnja da se radi o važnim informacijama koje bi mogle da ukažu na neregularnosti. Iz PIO fonda, međutim, kažu da proces usitnjavanja hartija podrazumeva njihovo svakodnevno prikupljanje i usitnjavanje specijalizovanim seckalicama, nakon čega se materijal pakuje, obeležava i predaje na mesečnom nivou na dalje postupanje ovlašćenom licu. "Celokupan proces razvijen je u skladu sa međunarodnim standardima i za cilj ima isključivo zaštitu ličnih podataka građana", navodi se u saopštenju. S druge strane, Dragan Domazet, glavni poverenik Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) za zaposlene u Republičkom fondu PIO, rekao je za Radio Slobodna Evropa kako se "nešto čudno dešava noću", te da nije uobičajena praksa da se materijal uništava nakon radnog vremena u zaključanim kancelarijama. U međuvremenu su pristigle informacije da se na sličan način navodno uništava dokumentacija i u drugim državnim institucijama Srbije, nakon što je Srpska napredna stranka, koja je na vlasti bila 14 godina, na izborima izgubila od Studentske liste. Kao odgovor na ove informacije, vrhovna javna tužiteljka Srbije Zagorka Dolovac naložila je 29. oktobra svim glavnim javnim tužiocima i vršiocima funkcije glavnog javnog tužioca da hitno upute zahteve policiji radi preduzimanja mera za sprečavanje uništavanja službenih i drugih spisa. Kako se navodi u uputstvu, informacije iznete u javnosti tiču se uništavanja dokumenata u državnim institucijama, bankama, Bezbedonosno informativnoj agenciji, Vojnoobaveštajnoj agenciji i drugim institucujama od značaja za ekonomsku, finansijsku i pravnu sigurnost Republike Srbije. Prema Krivičnom zakoniku Srbije, uništavanje, prikrivanje ili falsifikovanje službene isprave je krivično delo, za koje se predviđa kazna zatvora od tri meseca do pet godina. Uoči naloga kojeg je izdala Dolovac, Studentska lista, koja je nastala iz studentskih protesta u borbi protiv korupcije, pozvala je zaposlene u državnim institucijama da alarmiraju javnost i prijave uništavanje dokumentacije.

Opštinski sud u Žepču potvrdio je optužnicu protiv Rame Isaka, ministra unutrašnjih poslova bh. entiteta Federacija BiH‚, zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ovog suda. Ročište je zakazano za 17. novembar. Iz Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, koje je podiglo optužnicu, za RSE su rekli da još nisu dobili rješenje suda. Prethodno iz ove institucije su naveli kako o detaljima ne mogu govoriti dok ne dobiju sudsko rješenje. Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH za RSE je izjavio 27. oktobra kako je saslušan u Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona u svojstvu "oštećenog". Naveo je da je osoba koja ga je prijavila uputila njemu i njegovoj porodici prijetnje, zbog čega ga je, dodaje, prijavio Federalnoj upravi policije i Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona. "Gdje sam ja uključio telefon da svi koji su prisutni u prostoriji, moji pratioci i uposlenici federalnog ministarstva, slušaju i gdje je uputio ozbiljne pretnje, gdje mi nudio mito da mu završim određene stvari. Za sve navedeno ja sam pomenuto lice prijavio Federalnoj upravi policije i tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona i saslušan sam u svojstvu oštećenog, kako ja, tako i svi svjedoci", istikao je Isak za RSE. Na upit RSE da li mu je poznato zbog čega je protiv njega podignuta optužnica, Isak je rekao kako ima "informaciju navodno da me je lažno prijavio, jer mi je prije slao neke prijatelje zajedničke da me zamoli da povučem prijavu protiv njega".