Gotovo 50 osoba uhapšeno je u međunarodnoj policijskoj akciji protiv mreže za trgovinu drogom čiji su članovi povezani sa zemljama Zapadnog Balkana, saopštila je 8. oktobra Evropska policijska agencija EUROPOL. U saopštenju se ističe kako se uhapšeni dovode u vezu s ubistvima, otmicama, pucnjavama i napadima ručnim bombama širom Evrope. Akcija je kulminirala 6. oktobra pretresima na 42 lokacije u Sloveniji i Španiji, dok su hapšenja koordinisana iz operativnog centra koji je uz podršku EUROPOL-a uspostavljen u Ljubljani. Među osumnjičenima su državljani Bosne i Hercegovine i Srbije, zajedno sa osobama iz Slovenije, Bugarske, Turske i Nizozemske. U istrazi su učestvovale policijske i pravosudne službe iz 22 države. Najviše hapšenja u SlovenijiNajveći broj osumnjičenih uhapšen je u Sloveniji, njih 34, navode u EUROPOL-u, dok je po jedna osoba privedena u Španiji i Hrvatskoj. Još 11 osumnjičenih ranije je uhapšeno tokom višegodišnje istrage. Tokom posljednjeg dana akcije, u saopštenju se navodi i da je policija zaplijenila 66 kilograma droge, uključujući 51 kilogram kanabisa i 15 kilograma amfetamina, kao i vatreno oružje, nakit i gotov novac. Istraga je pokazala da je kriminalna grupa velike količine narkotika skrivala u komercijalnim teretnim pošiljkama, koristeći legalne transportne rute kao paravan za krijumčarenje. Članovi mreže, prema navodima EUROPOL-a, angažovali su vozače uglavnom iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Bugarske koji su kamionima, kombijima i automobilima prevozili drogu zajedno s legalnom robom. Za komunikaciju i koordinaciju koristili su šifrovane platforme SKY ECC i CryptCom. Kokain, kanabis, amfetamin, MDMA i metamfetamin transportovani su iz Belgije, Nizozemske i Španije prema drugim evropskim državama. Legalni transport robe istovremeno je donosio dodatnu zaradu i smanjivao troškove krijumčarenja. Gubici droge završavali nasiljemPrema rezultatima istrage, u EUROPOL-u ističu kako su zaplijenjene pošiljke droge ili sporovi među članovima mreže često završavali nasilnim obračunima. Istražioci grupu povezuju s više pucnjava, ubistava i pokušaja ubistava, kao i s otmicom jednog člana organizacije. U napadima su korištene eksplozivne naprave, uključujući ručne bombe, a mete su bili članovi kriminalne mreže i članovi njihovih porodica. Vlasti navode da je nasilje korišteno radi naplate gubitaka, kažnjavanja odgovornih za neuspjele pošiljke i održavanja kontrole unutar organizacije. Tokom istrage otkriven je i jedan pokušaj ubistva u Španiji. Od februara 2022. do septembra 2026. godine vlasti su zaplijenile 253 kilograma kokaina, 404 kilograma kanabisa, 18,8 kilograma metamfetamina i 825 grama MDMA. Oduzeto je i 550 litara anhidrida sirćetne kiseline, hemikalije koja se koristi u proizvodnji droge, automatsko oružje s prigušivačem, municija i više pištolja. Međutim, EUROPOL navodi da zaplijenjene količine predstavljaju samo dio ukupnih kriminalnih aktivnosti. Analizom komunikacija preko SKY ECC-a i drugim dokazima istražioci su rekonstruisali dodatne transporte i transakcije povezane sa osumnjičenima. Kako je Sky u BiH povezao političare, narko-kartele i policiju?Zbog toga se očekuje da će osumnjičeni biti procesuirani za promet dodatnih 2,5 tone kanabisa, 474 kilograma kokaina, 104 kilograma heroina, 30 kilograma amfetamina, 11,6 kilograma MDMA, po jedan kilogram ketamina i hašiša, 18.000 tableta ekstazija i 1.000 jedinica psihoaktivnih gljiva. Istražioci su takođe identifikovali 45 litara ulja namijenjenog za proizvodnju amfetamina. U saopštenju se navodi i kako je EUROPOL je tokom istrage pružao analitičku i operativnu podršku nacionalnim policijama, a na dan akcije stručnjak te agencije i hrvatski istražilac radili su iz koordinacionog centra u Ljubljani. Iz tog centra u realnom vremenu koordinisana su hapšenja i aktivnosti istražilaca na području više država.

Desetine ljudi poginule su u ruskom napadu na ukrajinski grad Kramatorsk 8. oktobra, rekle su lokalne vlasti, dan nakon novog smrtonosnog udara u kojem je širom Ukrajine poginulo najmanje 25 osoba. Broj poginulih u napadu na Kramatorsk porastao je na 33, dok je još 18 ljudi ranjeno, prema posljednjim informacijama regionalnih vlasti i tužilaštva. Snimci koje je zabilježio dopisnik Radija Slobodna Evropa Serhij Horbatenko, koji je ubrzo nakon napada posjetio mjesto događaja, prikazuju dva putnička autobusa uništena u napadu, dok su tijela stradalih ležala naokolo. "Tijela leže nasred puta", rekao je dopisnik RSE opisujući posljedice smrtonosnog napada. Regionalno tužilaštvo Donjecke oblasti reklo je da su ruske snage pogodile dva autobusa koja su u trenutku napada prevozila putnike. Prema navodima tužilaštva, za napad su vjerovatno korištene navođene avionske bombe. Napad je uslijedio dan nakon udara 7. oktobra, u kojem je širom Ukrajine poginulo najmanje 25 ljudi, uključujući dvije osobe u glavnom gradu Kijevu. Bombardovanje je dio gotovo svakodnevnih napada koji postaju sve učestaliji i razorniji dok se Kremlj suočava s problemima na frontu. U Prilukiju, oko 150 kilometara istočno od Kijeva, spasioci pretražuju ruševine uništene stambene zgrade nakon ruskog raketnog napada izvedenog 7. oktobra, u kojem su poginule 22 osobe, među njima petero djece. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je na mreži X da su ruske snage "uništile" stambenu zgradu kao rođendanski "poklon" Vladimiru Putinu, nazvavši napad jednim od "najgnusnijih" u posljednje vrijeme. Podsjetio je da su napadi izvedeni na Putinov rođendan. Dodao je da je oštećeno još najmanje deset stambenih zgrada, kao i energetska infrastruktura Ukrajine, koja je jedna od ključnih meta Moskve. "Požar mi je bio pred očima. Čule su se eksplozije. Vrištala sam u svom stanu. Bilo je strašno. Ne mogu to opisati", rekla je za Current Time žena po imenu Lidija na mjestu napada u Prilukiju. "Toliki ljudi su poginuli. Sve sam ih poznavala", dodala je kroz suze. Kako se približava peta ratna zima, ruski napadi na Ukrajinu postali su svakodnevna pojava. Moskva je ranije pokušavala prisiliti Kijev da prihvati njene zahtjeve napadima na energetsku infrastrukturu, ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja i električne energije tokom hladnih zimskih mjeseci. Međutim, od početka ove godine Kijev sve češće uzvraća napadima dugog dometa na vojne i energetske objekte unutar Rusije, kao i napadima srednjeg dometa na ključne logističke pravce u okupiranim dijelovima istočne i južne Ukrajine. Prema Telegram kanalima koji prate ratna dešavanja, ukrajinski dronovi su 8. oktobra pogodili podatkovni centar kompanije Yandex u ruskoj Rjazanskoj oblasti, izazvavši požar i prisilivši kompaniju da obustavi rad objekta u kojem se nalaze desetine hiljada servera. Yandex, vodeća ruska tehnološka i kompanija za razvoj umjetne inteligencije, potvrdio je napad na svoj centar u Sasovu, jedan od pet velikih podatkovnih centara kompanije, navodeći da radi na obnovi pogođenih usluga. Istog dana ukrajinske snage pogodile su i naftnu rafineriju te petrohemijski kompleks Gazprom Neftekhim Salavat u Baškortostanu, što je izazvalo požar, saopćila je ukrajinska vojska. Rusko Ministarstvo odbrane izvijestilo je 8. oktobra da je tokom noći ruska protivvazdušna odbrana presrela i uništila 399 ukrajinskih dronova.

Kanadska pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica Anne Carson dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost. Carson (76) poznata je po djelima koja često brišu granice između poezije, fikcije i naučnog istraživanja. Komitet za dodjelu Nobelove nagrade naveo je da ju je izabrao "zbog njenog smjelog i inovativnog opusa koji je, kroz razigrani dijalog s klasičnom tradicijom, stvorio nove forme savremene književnosti". Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se za cjelokupan životni opus i smatra se najprestižnijim priznanjem u svjetskoj književnosti. Dobitnik prima i novčanu nagradu od 12 miliona švedskih kruna (oko 900.000 funti odnosno 1,2 miliona dolara). Carson je prevodila i djela antičke grčke književnosti te je više od 30 godina profesorica klasičnih studija. Objavljivanje dobitnika ovogodišnjih Nobelovih nagrada počelo je u ponedjeljak, kada je Nobelova nagrada za medicinu dodijeljena trojici naučnika čiji je rad doveo do razvoja metode koja koristi svjetlost kako bi pomogla naučnicima da bolje razumiju kako mozak funkcioniše. U utorak je belgijski fizičar Francis Halzen dobio Nobelovu nagradu za fiziku zbog istraživanja neutrina - veoma sitnih čestica koje gotovo neprimjetno prolaze kroz materiju, čak i kroz Zemlju. U srijedu je francuskom naučniku Henriju B. Kaganu i Japancu Kensu Soaiju dodijeljena Nobelova nagrada za hemiju za pronalazak odgovora na hemijsku zagonetku životne asimetrije. Nakon što u petak bude dodijeljena Nobelova nagrada za mir, 11. oktobra će biti proglašen dobitnik Nobelove memorijalne nagrade za ekonomske nauke.

U Briselu su upoznati sa problemima u vezi sa načinom glasanja državljana Srbije u inostranstvu na parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar, potvrdili su zvaničnici Evropske unije. EU podseća da je pravo na učešće na izborima i ostvarivanje biračkog prava temeljni element demokratskih država i jedno od osnovnih prava u Uniji. "Kao što je ranije naglašeno, slobodni, pošteni i transparentni izbori su u samoj srži evropske demokratije. To podrazumeva pravo građana da slobodno i informisano donesu izbornu odluku, kao i jednake uslove za sve učesnike izbora, uključujući jednak pristup medijima, razdvajanje države i stranke i izbegavanje neprimerenih prednosti koje uživaju aktuelni nosioci vlasti", izjavio je za RSE portparol Evropske komisije Gijom Mersije (Guillaume Mercier). Birači iz Srbije koji žive u inostranstvu u nekim delovima sveta moraće ove godine da putuju stotinama, pa i više od hiljadu kilometara do biračkog mesta. U pojedinim državama biračkih mesta neće ni biti. Pored malog broja biračkih mesta, poseban problem je vremenski okvir glasanja. Republička izborna komisija (RIK) odlučila je da se u inostranstvu glasa u istom terminu kao u Srbiji, od 7 do 20 časova po srpskom vremenu, bez obzira na to u kojoj vremenskoj zoni birač živi. Do sada su državljani Srbije u inostranstvu glasali od 7 do 20 časova po lokalnom vremenu. Za birače u prekookeanskim zemljama nova odluka praktično znači da će biračka mesta raditi usred noći ili u ranim jutarnjim satima. Odluka nije prošla bez otpora u samoj Republičkoj izbornoj komisiji. Deo članova koji se protivio njenom donošenju nazvao ju je "nezakonitom" i "presedanom". Ministar spoljnih poslova Marko Đurić odbacio je tvrdnje da Ministarstvo opstruiše glasanje u inostranstvu i nazvao ih "potpunom laži".

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv 90-godišnjeg Petra (Bonifacije) Barbarića iz Ljubuškog, zbog veličanja osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, nekadašnjeg načelnika Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO), saopćilo je Tužilaštvo BiH 8. oktobra. Optužnica tereti Barbarića da je 2. novembra 2025. održao govor na groblju u Čapljini, u blizini nezakonito podignutog spomenika Praljku, koji je pred Haškim tribunalom 2017. godine pravosnažno osuđen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Barbarić je državljanin BiH i Hrvatske, a otpušten je iz Franjevačkog reda 1998. godine. Kako je objavila ranije Mostarsko-duvanjska biskupija, unatoč tome, ostao je u župnom stanu u Čapljini i pastoralno djelovao bez crkvenog ovlaštenja. Iz Tužilaštva BiH su saopćili da je Barbarićev govor posvećen Praljku prenijelo više elektronskih medija, odnosno internet portala, i da je zabilježio veliki broj pregleda kao i reakcija javnosti i građana. Naveli su i da će biti nastavljena istraga u predmetu s ciljem otkrivanja osoba koje su u novembru prošle godine nezakonito postavile spomenik Praljku. U BiH je od jula 2021. godine krivično djelo javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, predviđaju kazne zatvora od tri mjeseca do pet godina za negiranje ili opravdavanje ratnih zločina. Za dodjeljivanje priznanja ili druge oblike veličanja osuđenih ratnih zločinaca propisana je kazna od najmanje tri godine zatvora. Bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak pravosnažno je 2017. osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih tokom rata u BiH. Nakon izricanja presude 29. novembra 2017. popio je otrov u sudnici i istog dana preminuo.

Spasioci na sjeveru Ukrajine očajnički pretražuju ruševine uništene stambene zgrade u potrazi za preživjelima nakon ruskog raketnog napada u kojem su poginule najmanje 22 osobe. U udaru izvedenom 7. oktobra širom zemlje poginulo je najmanje 25 ljudi, uključujući dvije osobe u glavnom gradu Kijevu. Napad je dio gotovo svakodnevnih udara koji postaju sve učestaliji i razorniji dok se Kremlj suočava s teškoćama na frontu. Predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je ovaj napad jednim od "najgnusnijih" u posljednje vrijeme, ističući da je izveden na rođendan ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ruske snage su "uništile" stambenu zgradu kao rođendanski "poklon" Putinu, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X. Dodao je da je oštećeno još najmanje deset sličnih zgrada, kao i ukrajinska energetska infrastruktura, koja je jedna od ključnih meta Moskve. U Prilukiju, gradu oko 150 kilometara istočno od Kijeva, vatrogasci, pripadnici hitnih službi i lokalni volonteri prekopavali su cigle i šut u potrazi za preživjelima. Petospratna zgrada gotovo je potpuno razorena, krov je uništen, a prozori izbijeni. "Požar mi je bio pred očima. Čule su se eksplozije. Vrištala sam u svom stanu. Bilo je strašno. Ne mogu to opisati", rekla je za Current Time žena koja se predstavila kao Lidija. "Toliki ljudi su poginuli. Sve sam ih poznavala", dodala je, suzdržavajući suze. Kako se približava peta ratna zima, ruski napadi na Ukrajinu postali su svakodnevica. Moskva je ranije pokušavala prisiliti Kijev da prihvati njene oštre zahtjeve napadima na energetsku infrastrukturu, ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja i električne energije tokom hladnih zimskih mjeseci. Međutim, ove godine je Kijev sve češće uzvraćao dugometnim napadima na vojne i energetske objekte unutar Rusije, kao i napadima srednjeg dometa na ključne logističke pravce u okupiranim dijelovima istoka i juga Ukrajine. Pogođen tanker u Crnom moruNakon najnovijih ruskih napada, Zelenski je izvijestio o onome što je nazvao "pravednim odgovorima" Kijeva. Rekao je da su ukrajinske snage tokom noći 7. oktobra gađale dva ruska naftna postrojenja i vojni poligon za obuku, dodajući da je bilo odgovora i u Crnom moru. Nekoliko sati ranije rusko Ministarstvo saobraćaja reklo je da je tanker pod liberijskom zastavom napadnut "pomorskim dronovima" u blizini crnomorskog ljetovališta Soči. Ministarstvo je izvijestilo o velikom požaru nakon napada, navodeći da "sirova nafta otvoreno gori" na površini Crnog mora. Kasnije je izvijestilo da je svih 23 članova posade, državljana Indije, spašeno i da je požar ugašen. Prema ukrajinskoj stranici za praćenje pomorskog saobraćaja BlackSeaNews, brod je Rusija koristila kao dio takozvane flote iz sjene, mreže plovila namijenjenih transportu ruskih energenata i zaobilaženju sankcija. Lokalne vlasti u Sočiju rekle su da je pristup gradskoj obali i plažama ograničen. Prethodni ukrajinski napadi na energetska postrojenja na jugu Rusije izazvali su izlijevanje nafte, zatvaranje plaža i pojavu toksičnih crnih padavina. Ovi događaji uslijedili su u trenutku obnovljenog interesa Sjedinjenih Država za diplomatsko rješenje dugotrajnog rata. Iako američki predsjednik Donald Trump već dugo navodi okončanje rata među ključnim ciljevima svog mandata, Kijev i Moskva i dalje ostaju veoma udaljeni u pregovaračkim stavovima. Od početka ruske sveobuhvatne invazije u februaru 2022. godine, Kremlj nije pokazao spremnost na kompromis kada je riječ o svojim ključnim zahtjevima, uključujući potpunu kontrolu nad ukrajinskom Donjeckom oblasti, uporištem koje ruske snage još nisu uspjele u potpunosti zauzeti.

Ministarstvo spoljnih poslova Austrije saopštilo je da ih nadležni u Srbiji nisu kontaktirali povodom navodnog neovlašćenog ulaska njihovih državljana u krug vojnog aerodroma u blizini Beograda. Ministarstvo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) navelo da su oni i Ambasada Austrije u Srbiji upoznati sa medijskim izveštajima o ovom slučaju, ali da nisu primili bilo kakve informacije o krivičnim prijavama koje je protiv dvojice austrijskih državljana podnelo srpsko Ministarstvo odbrane. Dvojica jutjubera iz Austrije objavila su 28. septembra na svom kanalu video u kojem prikazuju borbene avione koji nadleću područje iznad njih, a potom kroz šipražje ulaze u, kako navode, vojnu bazu u Srbiji i snimaju letilice koje se više ne koriste, a u neke od njih i ulaze. Nakon što je dvadesetominutni video postao viralan, Ministarstvo odbrane Srbije saopštilo je 7. oktobra da su protiv dvojice jutjubera podnete krivične prijave zbog neovlašćenog ulaska u ograđeni deo kompleksa vojnog aerodroma u Batajnici kod Beograda. Ministarstvo je navelo da su "pojedinci, suprotno jasno istaknutim znakovima upozorenja, ušli u ograđeni prostor u kojem je takvo kretanje zabranjeno i potencijalno opasno". U saopštenju se navodi i da njihovim ulaskom nije bila ugrožena "operativna sposobnost vojnih jedinica" jer je reč o delu kompleksa u kojem se ne odvijaju aktivnosti i koji je ogradom odvojen od dela aerodroma koji je u upotrebi. Predstavnici opozicije i deo vojnih stručnjaka u Srbiji su nakon objavljivanja snimka kritikovali vojsku, navodeći da je reč o ozbiljnom bezbednosnom propustu u kojem su nepoznate osobe bile u neposrednoj blizini pista i drugih strateških objekata aerodroma. Ministarstvo odbrane do saopštenja 7. oktobra nije odgovaralo na upite RSE o incidentu u ključnoj vazduhoplovnoj bazi Vojske Srbije. Na pitanja RSE nisu odgovorili ni jutjuberi iz Austrije. Ekipa RSE je nakon objavljivanja njihovog videa obišla lokaciju sa koje su ušli u kompleks, ali je vojna policija 6. oktobra obezbeđivala to mesto i nije dozvolila prilaz i snimanje. Vojni kompleks aerodroma prostire se na oko 15 kilometara ograđenog prostora. Prostor je, prema saopštenju Ministarstva, podeljen u više zona koje imaju različitu namenu i stepene važnosti "u skladu sa kojima se i obezbeđuje". Vojni aerodrom u Batajnici jedan je od ključnih u zemlji. Glavna je baza ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane.

Dve osobe obratile su se Ustavnom sudu Kosova u sredu zbog neizvršenja njegove presude o roku za izbor predsednice, ali pravni stručnjaci kažu da njihove inicijative same po sebi ne pokreću novi postupak pred ovim sudom. Nova predsednica Kosova Justina Široka-Pulja (Shiroka-Pula) preuzela je dužnost pošto je izabrana na tu funkciju u noći između utorka i srede. Advokat Arianit Koci saopštio je da je u Ustavnom sudu podneo obaveštenje u vezi s, kako je rekao, neizvršenjem presude o izboru predsednice. Ustavni sud Kosova je utvrdio da šezdesetodnevni rok za izbor predsednika ističe 6. oktobra, ali je glasanje za predsednicu završeno posle ponoći, u 00:07. S druge strane, bivši savetnik premijera Aljbina Kurtija (Albin), koji se kasnije pridružio Demokratskoj partiji Kosova (DPK), Durim Beriša (Berisha), rekao je da se obratio tom sudu podneskom o "neizvršenju" presude od 29. septembra. Podneskom je od Ustavnog suda zatražio da ispuni svoju ulogu "čuvara Ustava" i da po službenoj dužnosti donese rešenje kojim bi konstatovao da njegova presuda nije izvršena i da je Skupština raspuštena. Međutim, Naim Jakaj iz Kosovskog instituta za pravdu (KIP) objasnio je za Radio Slobodna Evropa da građanin ili advokat ne može da pokrene slučaj za ovaj proces pred Ustavnim sudom. "Građanin ili advokat može da obavesti Sud, ali ne mogu u svoje ime da traži apstraktnu ocenu ustavnosti postupaka Skupštine. Za to su potrebne strane ovlašćene Ustavom, među kojima je najmanje deset poslanika Skupštine", rekao je Jakaj. Prema njegovim rečima, takvo obaveštenje može poslužiti kao signal o neizvršenju presude, ali ne predstavlja formalni zahtev koji obavezuje Ustavni sud da otvori novi slučaj. On je rekao da se u konkretnom slučaju može zatražiti i pojašnjenje od Ustavnog suda, imajući u vidu razvoj događaja posle isteka roka koji je on odredio. "Presudom ovog suda jasno je utvrđeno da rok za izbor predsednika ističe 6. oktobra i da je postupak trebalo sprovesti i okončati u okviru tog roka", rekao je Jakaj. Kancelarija ombudsmana je dotle za RSE navela da nije pokrenut nikakav postupak u vezi s tim pitanjem i da trenutno ne razmatra pokretanje slučaja pred Ustavnim sudom. "Trenutno nismo primili nikakav zahtev u vezi s tim pitanjem i ne razmatramo ga u posebnom postupku", navodi se u odgovoru Institucije ombudsmana za RSE. Ta institucija je dodala da će pratiti razvoj situacije i da će, ako se pojavi konkretno pitanje koje spada u njen mandat i nadležnosti, to proceniti u skladu s Ustavom i zakonom. "Prilikom procene svake konkretne situacije treba uzeti u obzir i uticaj koji ona može imati na ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava. Efikasno funkcionisanje institucija predstavlja važan javni interes i preduslov za efikasno ostvarivanje i zaštitu prava građana", navodi se u odgovoru. S druge strane, poslanica Demokratskog saveza Kosova (DSK) Vjosa Osmani još juče je rekla da ta partija neće pokretati slučaj pred Ustavnim sudom u vezi s izborom predsednice posle isteka roka. Poznavalac političkih prilika Eugen Cakoli (Cakolli) napisao je na Fejsbuku (Facebook) da ovaj slučaj Ustavnom sudu jedino može da uputi najmanje deset poslanika, i da to moraju da učine u roku od osam dana. "Ako se u tom roku ne podnese zahtev, ovaj put osporavanja se zatvara", napisao je Cakoli. Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koju podržavaju vlasti u Srbiji, pre godinu dana je iskoristila mogućnost koju poslanicima daje Ustava da se obrate Ustavnom sudu. Zahtev je potpisalo deset poslanika, devet iz Srpske liste i jedan, Adem Hodža (Hoxha), van te liste. Taj slučaj odnosio se na postupak izbora potpredsednika Skupštine iz srpske zajednice. Srpski poslanik Nenad Rašić iz partije Za slobodu, pravdu i opstanak izabran je za potpredsednika Skupštine, a da ga nije predložila većina poslanika iz srpske zajednice. Šta se dogodilo u utorak?Skupština Kosova započela je postupak izbora predsednice u kasnim večernjim satima u utorak, na dan kada je ističao šezdesetodnevni rok koji je odredio Ustavni sud. Glasanje za predsednicu počelo je u 23:55. U 00:13 u sredu Skupština je proglasila da je Široka-Pulja izabrana za predsednicu sa 81 glasom. Ustavni sud je u presudi u slučajevima KO256/26 i KO258/26 utvrdio da je šezdesetodnevni rok za izbor predsednika počeo da teče 8. avgusta i da ističe 6. oktobra. Pred glasanje su pravnici, s kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa, rekli da postupak izbora predsednika treba da bude okončan u roku koji je odredio Ustavni sud. Ehat Miftaraj iz KIP-a rekao je da je, ako predsednik ne bude izabran u tom roku, posledica raspuštanje Skupštine. Sada, prema Jakaju, ostaje mogućnost da se od Ustavnog suda zatraži ocena, ali Kocijevo obaveštenje samo po sebi ne pokreće takav postupak. Inaguracija nove predsednice KosovaŠiroka-Pulja inaugurisana je u sredu za predsednicu Kosova, nekoliko sati nakon što ju je Skupština izabrala na tu funkciju. Tokom ceremonije, predsednica Skupštine, koja je do juče vršila dužnost predsednice, Aljbuljena Hadžiu (Albulena Haxhiu), predala je Ustav Republike Kosovo Široka-Pulji, pre nego što su obe ušle u zgradu Predsedništva. Unutra je Hadžiu rekla da će Široka-Pulja uvek imati njenu podršku i da joj je čast i ponos što će žena poput nje odsad obavljati ovu funkciju. Široka-Pulja je, s druge strane, rekla da će nastaviti posao koji je Hadžiu započela. Potom su zamenile mesta, pa je Široka-Pulja sela u predsedničku stolicu. Široka-Pulj (72), ekonomistkinja je i akademkinja. Ranije je bila ministarka energetike i rudarstva i poslanica DPK-a. Pre izbora za predsednicu bila je predsednica Akademije nauka i umetnosti Kosova, i prva žena koja je vodila tu instituciju. Široka-Pulja je treća žena na čelu Kosova, posle Atifete Jahjage i Vjose Osmani. Njen predsednički mandat traje pet godina.

Američka senatorka iz redova demokrata Jeanne Shaheen dobitnica je priznanja "Počasni građanin Grada Sarajeva" za 2025. godinu. Priznanje joj je uručeno, kako je rečeno iz Grada Sarajeva, zbog njenog dugogodišnjeg angažmana i podrške Bosni i Hercegovini, te zalaganja za jačanje odnosa između BiH i Sjedinjenih Američkih Država. Navodi se i da se Shaheen tokom političkog djelovanja zalagala za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i prosperiteta Bosne i Hercegovine, te podržavala euroatlantske težnje Bosne i Hercegovine. Time je, kako se ističe u obrazloženju, postala jedna od značajnih i postojanih saveznica Bosne i Hercegovine na američkoj političkoj sceni. Ističe se i njen doprinos afirmaciji Sarajeva, posebno kroz zalaganje za glavni grad Bosne i Hercegovine kao simbol otpornosti i evropske budućnosti. Nagradu Shaheen je 7. oktobra u Gradskoj vijećnici u Sarajevu uručio gradonačelnik Samir Avdić. Tokom svog političkog djelovanja, Shaheen je nekoliko puta posjetila Bosnu i Hercegovinu. Interes Rusije destabilizacija regiona Zapadnog BalkanaJeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru za vanjske odnose Senata, duže vrijeme upozorava na sigurnosne rizike na Zapadnom Balkanu i zalaže se za snažnije prisustvo Sjedinjenih Država u regionu. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, više puta je isticala podršku njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru, uz ocjenu da je nastavak američkog i međunarodnog angažmana važan za očuvanje stabilnosti. Na marginama Minhenske sigurnosne konferencije, u februaru ove godine, gdje je predvodila delegaciju Odbora za vanjske odnose američkog Senata na sastanku sa članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem i tadašnjim visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom, izrazila je zabrinutost zbog secesionističke retorike i poteza Milorada Dodika, za koje je navela da ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i regionalnu stabilnost. Sjedinjene Američke Države su, u oktobru prošle godine ukinule sankcije Miloradu Dodiku, kao i članici Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željki Cvijanović i pojedinim članovima Dodikove porodice koji su bili pod američkim sankcijama. U fokusu njenih izjava je i odnos Rusije prema regionu. Shaheen je u intervjuu za RSE rekla kako Rusija ima interes za destabilizaciju regiona Zapadnog Balkana koji Moskva vidi kao "potencijalni drugi front". Navela je i da SAD moraju osigurati da Rusija zna da su američke snage u regionu "u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". Povodom zabrinutosti zbog mogućnosti nestabilnosti koja uključuje Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Srbiju, ona je rekla da je "riječ o povezanosti Srbije i Srba u (bh. entitetu) Republici Srpskoj s Rusijom, te o ruskom interesu za destabilizaciju regiona". "Rusija to vidi kao potencijalni drugi front, a mi moramo učiniti sve što možemo kako bismo očuvali stabilnost u regionu. Takođe moramo jasno dati do znanja da i naša vojska vrlo pažljivo prati situaciju", rekla je Shaheen, koja je i kopredsjednica Senatske grupe za posmatranje NATO. Navodeći da NATO ima snage na Kosovu i misiju EUFOR-a u BiH ona je istakla: "Moramo osigurati da Rusi znaju kako su te snage u stanju visoke pripravnosti i da prate šta se događa". Shaheen je rekla da SAD moraju da osiguraju suzbijanje ruskog hibridnog ratovanja gdje god je to moguće. "To nije samo u interesu Amerike, već i u interesu naših evropskih saveznika", dodala je ona. Na pitanje zabrinutost zbog aktivnosti Rusije duž istočnog krila NATO saveza, Shaheen je rekla da Rusija ne sprovodi hibridno ratovanje samo u toj oblasti, a da Srbiju koristi kao "usputnu stanicu".

Policija Kosova je, na osnovu svojih saznanja da se u prostorijama Tehničke škole u Severnoj Mitrovici održava predizborni skup za parlamentarne izbore u Srbiji, otišla na mesto dešavanja, gde je zatekla funkcionere Srpske liste i zatražila da se raziđu. To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio zamenik direktora policije Kosova za region sever Veton Eljšani (Elshani), navodeći da su reagovali po naredbi pretpostavljenih da se ne dozvoli održavanje predizbornih skupova za izbore u Srbiji, koji se održavaju 25. oktobra. "Rekli su nam (funkcioneri Srpske liste) da se radi o nekoj edukaciji, ali su napustili prostorije. Mi smo imali informaciju da je u toku predizborni skup, neće biti dozvoljeni predizborni skupovi za Srbiju na Kosovu", naveo je Eljšani. Srpska lista, vodeća stranka Srba na Kosovu koja ima podršku aktuelnih vlasti u Beogradu, do sada se nije oglašavala povodom navoda policije da je prekinut predizborni skup na kome su zatekli njihove funkcionere. Ova stranka je podržala listu Aleksandra Vučića "Ujedinjena Srbija" na predstojećim izborima u Srbiji. Krajem septembra sa Facebook stranici "Studenti pobeđuju - Kosovsko Pomoravlje" saopšteno da je samoinicijativna grupa studenata sa Univerziteta u Severnoj Mitrovici od Policije Kosova zatražila dozvolu za održavanje predizbornih tribina u nekoliko sredina gde žive pripadnici srpske zajednice: Ranilugu, Šilovu, Klokotu, Štrpcu, Gračanici, Leposaviću i Severnoj Mitrovici. U međuvremenu je studentski pokret, koji se smatra glavnim konkurentom Srpskoj naprednoj stranci, za nedeljnik Vreme naveo da radi na pronalaženju načina za vođenje predizborne kampanje na Kosovu. Kako je ovaj pokret ocenio, kosovske vlasti "ne smatraju Kosovo integralnim delom Srbije", te da to može otežati političko delovanje ili ugroziti bezbednost aktera kampanje. Opozicioni politički predstavnici Srba na Kosovu su podršku pružili listi studentskog pokreta "Studenti pobeđuju". Podržao ih je i političar Nenad Rašić, koji je i ministar u Vladi Aljbina Kurtija (Albin). Republička izborna komisija Srbije je 5. oktobra donela odluku da će birači sa Kosova svoje pravo glasa moći da iskoriste u pograničnim gradovima na teritoriji Srbije: Vranju, Raškoj, Kuršumliji i Tutinu. Na isti način su Srbi sa Kosova glasali i na izborima za Skupštinu Srbije 2023. godine, jer Vlada Kosova nije dozvolila otvaranje biračkih mesta na Kosovu. Srbi sa Kosova imaju pravo na dvojno državljanstvo i samim tim mogu da glasaju i na izborima koje organizuje Srbija, ali za otvaranje biračkih mesta na Kosovu Priština traži zvaničan zahtev Beograda, umesto da posreduje OEBS-a (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju). Srbija je tako nešto pak odbijala uz obrazloženje da se na taj način priznaje kosovska nezavisnost.

Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za BiH i Demokratska fronta najavile su 7. oktobra da će formirati vlast u Kantonu Sarajevo. Ove političke opcije, prema preliminarnim rezultatima izborima koji su održani 4. oktobra, imaju 18 mandata u Skupštini Kantona Sarajevo od ukupno 35 mjesta. Muamer Bandić, iz Stranke za BiH na konferenciji za novinare u Sarajevu je rekao da će se većina temeljiti na programskim ciljevima. "Ovo nije nova 'Trojka', već stranke koje će sklopiti dogovor na osnovu političkih rezultata", izjavio je Bandić. Kako je rekao Faruk Kapidžić, iz SDA, ove stranke će do dodjele certifikata napraviti program i odrediti imena. Iz Demokratske fronte je rečeno da sa dva poslanika "odlučuju koji će od dva bloka odlučivati". Sve tri stranke su u prošlom sazivu bile opozicione. U Bosni i Hercegovini su 4. oktobra održani Opšti izbori na koji su birani članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, predsjednik Republike Srpske, zastupnici u entitetskim parlamentima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, te zastupnici u kantonalnim skupštinama u deset kantona u Federaciji BiH. Prema preliminarnim rezultatima, Stranka demokratske akcije Bakira Izetbegovića, Socijaldemokratska partija BiH na čelu s Nerminom Nikšićem, te Hrvatska demokratska zajednice vodeće su u entitetu Federacija BiH. U Republici Srpskoj uvjerljivo vodi Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika čiji kandidat Savo Minić vodi i u utrci za predsjednika RS-a. Nakon direktnih izbora slijede formiranje entitetskih parlamenata, te indirektni izbori za državni Dom naroda Parlamenta BiH, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i Vijeće naroda Narodne skupštine Republike Srpske. U Federaciji BiH će se u Parlamentu indirektno birati i entitetski predsjednik, te potpredsjednici. Nakon toga slijedi formiranje Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada. U deset kantona u Federaciji BiH, također, se trebaju formirati skupštine i imenovati vlade.

Evropska unija izrazila je duboku zabrinutost zbog izmena i dopuna Zakona o Specijalizovanim većima, koje su, prema oceni zvaničnika u Briselu, u suprotnosti s međunarodnim obavezama Kosova prema Uniji. "Pozivamo Kosovo da poštuje svoje međunarodne obaveze kako bi garantovalo sudsku nezavisnost Specijalizovanih veća Kosova, kao i preuzetu obavezu da se obezbedi odgovornost i da se pravda omogući žrtvama i njihovim porodicama iz svih zajednica na Kosovu", izjavio je portparol EU. Podsetio je da Unija dosledno podržava rad Specijalizovanih veća kao nezavisne pravosudne institucije i naglasio da njihov sadašnji mandat i nezavisnost moraju biti u potpunosti poštovani. "Specijalizovana veća Kosova sprovode pravdu na osnovu načela individualne krivične odgovornosti", istakao je portparol. Nemačka ambasada na Kosovu takođe je izrazila zabrinutost zbog izmena zakona o Specijalnom sudu. Da bi Specijalizovana veća ispunila misiju da osiguraju odgovornost i pravdu za žrtve iz svih zajednica na Kosovu, "njihova nezavisnost se mora u potpunosti poštovati", navela je portparolka nemačke ambasade Katalin Hajne (Cataline Heine). "U skladu sa EU, sa dubokom zabrinutošću posmatramo izmene i dopune zakona o Specijalnim većima Kosova", dodala je ona. Skupština Kosova izglasala je zakon u utorak uveče, nedugo pre nego što je za šeficu države izabrala Justinu Široku Pulju. Taj izbor Brisel je pozdravio, uz očekivanje da će doneti povratak institucionalne stabilnosti, koja bi Kosovu omogućila da napreduje na evropskom putu i u potpunosti iskoristi mogućnosti koje EU nudi. Iz EU su podsetili i da Kosovo čeka važan posao: reforme povezane s Planom rasta i reformi, dalja primena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i napredak u regionalnoj saradnji i postepenoj integraciji u jedinstveno tržište EU. "Iako je EU spremna da i dalje podržava Kosovo, naše partnerstvo podrazumeva ne samo zajedničke interese već i zajedničku odgovornost", naglasio je portparol. Skupština je Justinu Široku Pulju izabrala za novu predsednicu u prvim minutima 7. oktobra. Izbor je usledio posle političkog dogovora postignutog u poslednji čas, kojim su obezbeđeni i glasovi poslanika za zakonske izmene koje ograničavaju nadležnosti Specijalizovanih veća u Hagu. Time je okončana i institucionalna blokada u kojoj se Kosovo nalazilo od 2025. godine. Pre glasanja o predsednici, Skupština je u drugom čitanju usvojila izmene Zakona o Specijalizovanim većima i tako okončala parlamentarnu proceduru za predlog zakona koji je pokrenula Demokratska partija Kosova (DPK). Vanredna sednica sazvana je u kasnim satima 6. oktobra, pošto je DPK prihvatila predlog Pokreta Samoopredeljenje da Justina Široka Pulja bude kandidatkinja za predsednicu. Tome je prethodio ceo dan tokom kojeg stranke nisu uspele da pronađu izlaz. Istovremeno su i 6. oktobra nastavljeni protesti protiv izmena zakona, dan nakon sukoba demonstranata i policije. Pravni osnov za osnivanje Specijalizovanih veća jeste razmena pisama iz 2014. godine između tadašnje predsednice Kosova Atifete Jahjage i tadašnje visoke predstavnice EU Ketrin Ešton. Veća su smeštena u Hagu, ali su deo pravosudnog sistema Kosova. Evropska unija je njihov glavni finansijer, s gotovo 400 miliona evra od osnivanja.

Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da Iranu nikada neće biti dopušteno da nabavi nuklearno oružje, naglasivši da je sprječavanje Teherana u tome crvena linija predsjednika Donalda Trumpa. "Iran ne može imati nuklearno oružje. Jednostavno, točka, kraj priče", rekao je Rubio 7. listopada u Ateni, gdje je razgovarao s grčkim ministrom vanjskih poslova Giorgosom Gerapetritisom tijekom šestog američko-grčkog Strateškog dijaloga. Upitan je li Washington spreman prihvatiti određenu razinu iranskog obogaćivanja uranija, Rubio nije želio precizirati koja bi razina bila prihvatljiva. Umjesto toga, rekao je da svaki sporazum mora jamčiti da Iran "nikada neće imati nuklearno oružje". "To je naš stav. To je razlog zbog kojeg je sve ovo počelo", rekao je Rubio. Rubio je također optužio Teheran da je pokušavao izgraditi toliko velik konvencionalni vojni arsenal da bi Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima postalo teško djelovati protiv njegova nuklearnog programa. "Iran je pokušavao izgraditi toliko snažne konvencionalne vojne kapacitete da bi postao nedodirljiv", rekao je. Dodao je da je američka vojna akcija ozbiljno oslabila Iran, uključujući uništavanje ili znatno smanjenje njegovih sposobnosti u području dronova, projektila, mornarice i zračnih snaga. "Danas su vojno mnogo slabiji nego prije", rekao je Rubio. Iranske vojne sposobnosti tijekom sukoba znatno su oslabljene, iako Teheran i dalje raspolaže raketnim i bespilotnim kapacitetima. Trenutačno stanje njegova nuklearnog programa i dalje je teško procijeniti, a Međunarodna agencija za atomsku energiju navodi da međunarodni inspektori imaju ograničen pristup. Iran pred gospodarskim slomomRubio je Iran opisao i kao zemlju koja se suočava s produbljivanjem gospodarske krize, rekavši da njegovo gospodarstvo ide prema "potpunom slobodnom padu". Ukazao je na ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i nastavak prolaska tankera kroz taj strateški morski prolaz, ustvrdivši da je Teheran izgubio kontrolu nad njim. Iako je promet naftom nastavljen, plovidba tjesnacem i dalje je poremećena, a Iran i dalje tvrdi da potpuno otvaranje ovisi o ispunjavanju uvjeta koje je postavio Washingtonu. Rubio je za gospodarske probleme zemlje okrivio iransko vodstvo, optuživši vlasti da resurse troše na Hezbolah, Hamas, iračke milicije i hutiste umjesto na poboljšanje životnih uvjeta svojih građana. "Trebali su svoj novac trošiti na svoj narod, a umjesto toga troše ga na terorizam i oružje", rekao je. Dodao je da je Teheran ranije imao više prilika za postizanje sporazuma o svom nuklearnom programu, ali ih nije iskoristio. Grčka ključni saveznikRubio je Grčku opisao kao ključnog američkog saveznika u vrijeme rastuće nestabilnosti u Europi i na Bliskom istoku, spomenuvši sukobe povezane s Iranom, Rusijom, Ukrajinom i Crvenim morem. Nazvao je Grčku "izvorom stabilnosti u nestabilnom svijetu" te pohvalio Atenu zbog povećanja obrambenih izdvajanja. Prema njegovim riječima, Grčka bi ove godine trebala ispuniti obvezu izdvajanja pet posto bruto domaćeg proizvoda za obranu, pri čemu više od 3,5 posto otpada na osnovne obrambene troškove. Također je najavio da će se Grčka pridružiti Programu partnerstva saveznih država Nacionalne garde SAD-a te će surađivati s Nacionalnom gardom Floride, čime će se dodatno proširiti vojna suradnja. Dvije zemlje dogovorile su i jačanje suradnje u borbi protiv terorizma te razmjeni informacija između sigurnosnih i policijskih agencija. Rubio je istaknuo da položaj Grčke na glavnim migracijskim i krijumčarskim rutama povećava njezinu izloženost terorizmu, trgovini ljudima i transnacionalnom kriminalu. Washington i Atena planiraju proširiti suradnju u području izvoza američkog ukapljenog prirodnog plina, elektroenergetskih i plinskih povezivanja, novih tehnologija i regionalne energetske sigurnosti. Dvije zemlje također surađuju u suzbijanju krijumčarenja grčkih i drugih mediteranskih antičkih artefakata u Sjedinjene Države. Govor o budućnosti ZapadaRubio bi kasnije tijekom dana trebao održati govor na atenskom brežuljku Pnyx, s pogledom na Akropolu, u kojem će iznijeti širu poruku o demokraciji, nacionalnom identitetu i budućnosti Zapada. Prema dijelovima govora koje je unaprijed objavio State Department, Rubio će pozvati na "veliku obnovu zapadnog duha". Očekuje se da će ustvrditi kako je drevna Atena utjelovila vrijednosti koje su oblikovale Zapad, među njima osobnu ambiciju, istraživanje, inovacije, natjecanje i težnju prema nadilaženju ograničenja. "Ovdje, u Ateni, prvi put su u punini ostvarene sve ključne osobine koje su kasnije definirale Zapad", trebao bi reći Rubio. Usporedit će težnju drevnih Grka prema izvrsnosti s onim što opisuje kao suvremeno stavljanje sigurnosti i udobnosti ispred ambicije i postignuća. "Ljudi koji su izgradili Partenon gradili su prema gore", trebao bi poručiti. 'Sljedeće desetljeće'Rubio će Zapad prikazati i kao civilizaciju na povijesnoj prekretnici. "Sljedeće desetljeće napisat će priču sljedećeg stoljeća", navodi se u pripremljenom govoru. Očekuje se da će ustvrditi kako su Sjedinjene Države pod Trumpom odabrale "beskompromisno jačanje nacionalne moći", uključujući obnovu proizvodnje, jačanje obrane, osiguravanje ključnih opskrbnih lanaca i natjecanje za vodeću ulogu u novim tehnologijama. Poseban naglasak trebao bi staviti na naprednu proizvodnju, umjetnu inteligenciju, dronove, naoružanje, poluvodiče, kritične minerale, kibernetičku sigurnost, energetiku i istraživanje svemira. Rubio će također osporiti ideju da bi vanjska politika trebala interese "globalne zajednice" stavljati ispred interesa vlastitih građana. Prema pripremljenim dijelovima govora, ustvrdit će da odanost vlastitoj državi i obrana njezinih interesa nisu sebični, pozivajući se na drevne grčke primjere dužnosti, žrtve i časti. Istodobno će napraviti oštar kontrast s iranskim vjerskim vodstvom, optužujući "radikalne mule" za veličanje smrti i mučeništva. "Naši heroji mogu biti spremni umrijeti za svoj cilj, ali ne štuju smrt", trebao bi reći Rubio. Očekuje se da će govor sukob s Iranom prikazati kao dio šire borbe za vrijednosti i budući smjer Zapada, proširujući poruku iz Atene izvan pitanja sigurnosti i diplomacije na obranu nacionalne moći, zapadnog identiteta i demokratskih tradicija.

Američki državni sekretar Marco Rubio najavio je obnovljeni američki angažman na jačanju bezbjednosti na Arktiku, upozorivši da američki protivnici i konkurenti već djeluju u regionu čiji strateški značaj raste. Govoreći uz islandsku ministricu spoljnih poslova Thorgerdur Katrin Gunnarsdottir, tokom prve stanice turneje po trima zemljama članicama NATO-a, Rubio je istakao da je Island, zbog svog položaja, ključna karika u odbrani Sjeverne Amerike i Evrope. Posjeta dolazi u trenutku kada ruske vojne i obavještajne sposobnosti, kao i rastuće kineske ambicije na Arktiku, privlače sve veću pažnju prema sjeveru. "Island se nalazi u središtu mnogih pitanja koja se tiču bezbjednosti i odbrane naše zajedničke regije", rekao je Rubio. "Te prijetnje rastu i zato je fokus na Arktiku uopšte, a posebno na Islandu, toliko važan." Tokom posjete obišao je i kuću Hofdi, mjesto samita iz 1986. godine između američkog predsjednika Ronalda Reagana i sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova. Četrdeset godina kasnije, Rubio i Gunnarsdottirova ponovili su čuveni stisak ruke dvojice lidera, naglašavajući trajnu ulogu Islanda u strateškim odnosima između Sjeverne Amerike, Evrope i Arktika. Rubio nije najavio otvaranje nove stalne američke vojne baze na Islandu, ali je poručio da je Washington spreman proširiti svoje bezbjednosno prisustvo. Upitan da li bi SAD mogle povećati vojno prisustvo ili nadzorne kapacitete nakon novog sporazuma SAD-a, Danske i Grenlanda o odbrani, Rubio je rekao da će Washington s islandskim vlastima razmotriti šta se još može učiniti. "Mislim da postoji spremnost da zajedno uradimo više", rekao je, ukazujući na islandsku infrastrukturu, tehnologiju i sposobnost nadzora. SAD su 2006. godine okončale stalno vojno prisustvo u Keflaviku, ali su savezničke aktivnosti nastavljene kroz vojne vježbe, pomorske patrole i rotaciona raspoređivanja snaga. Rubio smatra da se strateško okruženje od tada značajno promijenilo. "Svijet se promijenio u posljednjih 20 godina. Arktik je u centru pažnje", rekao je, ističući da je položaj Islanda važan ne samo za NATO-ovu odbranu Evrope, već i za odbranu teritorije SAD-a. Više od 1.200 Amerikanaca prošlog mjeseca učestvovalo je sa savezničkim snagama u vojnoj vježbi Northern Viking 2026, dijelu godišnje vojne saradnje na Islandu i u njegovoj okolini. Rubio je naglasio da činjenica da Island nema klasičnu vojsku ne umanjuje njegov doprinos NATO-u. Umjesto toga, ta zemlja savezu pruža teritoriju, infrastrukturu, nadzorne kapacitete i pristup za savezničke snage. "Želimo nastaviti graditi na tome kako bismo spriječili sukob", rekao je Rubio. "Historija nas uči da je odvraćanje najbolja zaštita od nasilja i najbolji način sprečavanja rata." On je dodao da se rizici po bezbjednost s kojima se suočavaju Island i njegovi saveznici ne svode samo na konvencionalne vojne prijetnje. Upitan da li Islandu prijeti direktna opasnost iz Rusije, Rubio je ukazao na prikrivene aktivnosti, prijetnje podmorskim kablovima i ranjivost pomorskih ruta. "Postoje direktne prijetnje", rekao je. "A te prijetnje u 21. vijeku nisu samo vojne. One su i ekonomske i komercijalne prirode te imaju posljedice po nacionalnu bezbjednost naših zemalja." Ti komentari odražavaju širu zabrinutost u NATO-u da Arktik i sjeverni Atlantik postaju sve važniji za aktivnosti podmornica, pomorske rute, komunikacijsku infrastrukturu i pristup Sjevernoj Americi. Erlingur Erlingsson, viši gostujući istraživač Instituta za međunarodne odnose Univerziteta Islanda, rekao je za Radio Slobodna Evropa da Island pozdravlja jačanje savezničke pažnje prema krajnjem sjeveru, uključujući NATO-ovu inicijativu Arctic Sentry i rast evropskih kapaciteta. Ipak, upozorio je da se ne smije izgubiti iz vida šira evropska bezbjednosna slika. "Ruske sposobnosti, posebno djelovanje u takozvanoj sivoj zoni, udari velikog dometa i podmorničke aktivnosti, i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju", rekao je Erlingsson. Prema njegovim riječima, istočno krilo NATO-a ostaje glavni bezbjednosni prioritet saveza, a nastavak podrške Ukrajini ključan je za evropsku bezbjednost. Kristinn Arni Lar Hrobjartsson, suosnivač islandskog bezbjednosnog instituta Varda, rekao je da Reykjavik bilježi povećano rusko interesovanje za regiju. Fokus na Arktik"Island svakako osjeća pojačan fokus na Arktik, potaknut ruskim aktivnostima i kontinuiranim ratom agresije", rekao je za Radio Slobodna Evropa, ukazujući na prisustvo ruskog špijunskog broda u blizini Islanda tokom ljeta. Hrobjartsson je takođe upozorio da ne treba preuveličavati kinesku ulogu na Islandu, ocjenjujući da su kineske aktivnosti "uglavnom prenaglašene" u poređenju s neposrednijim vojnim prijetnjama s kojima se NATO suočava na svom istočnom krilu. Važnost Islanda vjerovatno će dodatno rasti kako SAD budu jačale svoje prisustvo na Grenlandu i širem arktičkom području. Rubio je pozdravio nedavni sporazum SAD-a, Grenlanda i Danske o odbrani Grenlanda, ocijenivši ga važnim za regionalnu bezbjednost. Prema riječima Hrobjartssona, strateški položaj Islanda i njegova podrška savezničkim snagama čine ga važnim dijelom nastajuće arktičke odbrambene mreže. "Novi sporazum o Grenlandu i moguće širenje baza tamo nesumnjivo će zahtijevati još veći doprinos Islanda", rekao je. Rubio je nastojao proširiti saradnju i izvan područja odbrane, ukazujući na mogućnosti u geotermalnoj energiji, biotehnologiji, morskoj industriji i drugim sektorima. Ipak, naglasio je da bezbjednost ostaje temelj ekonomske saradnje. "Bezbjednost je osnova svega. Ako niste sigurni, ne možete biti ni prosperitetni", poručio je. Dodao je da bi, uprkos teškoćama sklapanja klasičnog sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a i Islanda u sadašnjim okolnostima, dvije zemlje mogle produbiti bilateralne trgovinske i investicione veze. Za Island će izazov biti uskladiti rastući strateški značaj sa potrebom očuvanja snažnog i predvidivog transatlantskog saveza. Erlingsson smatra da bi Rubiova posjeta mogla pomoći u saniranju dijela štete nastale zbog nedavnih tenzija oko Grenlanda, ali upozorava da šira pitanja o američkoj posvećenosti NATO-u i dalje ostaju otvorena. Za Washington strateška vrijednost Islanda proizlazi iz njegovog položaja između Sjeverne Amerike, Evrope i Arktika, u trenutku kada NATO sve više pažnje posvećuje krajnjem sjeveru i sjevernom Atlantiku. Rubio je poručio da cilj nije izazivanje sukoba, već jačanje odvraćanja. "Želimo nastaviti graditi na tome kako bismo spriječili sukob, a ne da ga podstaknemo ili izazovemo", rekao je. "Historija nas uči da je odvraćanje najbolja zaštita od nasilja i najbolji način sprečavanja rata."