Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ponovila je da su prizori sa sahrane Ratka Mladića, međunarodno osuđenog za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, bili izuzetno uznemirujući. Posebno je pomenula učešće ministara iz Vlade Srbije, kao i političara iz Republike Srpske, koji su, prema njenim rečima, "odavali počast ratnom zločincu". "Biti prijatelj Srbije znači biti iskren prema Srbiji. Možemo se ne slagati oko politike. Možemo voditi teške razgovore o reformama i evropskom putu Srbije. Ali ne možemo pregovarati o dostojanstvu žrtava genocida i ratnih zločina", poručila je Kos na vanrednoj raspravi u Evropskom parlamentu, posvećenoj sahrani Ratka Mladića i glorifikaciji ratnih zločinaca. "Evropa nikada neće tražiti od Srbije da se odrekne svog identiteta ili istorije. Ali Evropa će tražiti od Srbije da se iskreno suoči sa svojom istorijom, uključujući i njena najmračnija poglavlja", navela je evrokomesarka. Ona je, u ime Evropske komisije, pozvala vlasti Srbije, kao i sve aktere u regionu, da doprinesu pomirenju i dobrim susedskim odnosima. Kos je pozvala da se prestane sa korišćenjem prošlosti kao prepreke budućnosti. Tokom rasprave je istakla da prizori iz Beograda na dan sahrane Ratka Mladića ne predstavljaju srpsko društvo u celini. Navela je da je dobila pisma građana Srbije koji su odbacili veličanje ratnih zločinaca. "Takva Srbija zaslužuje da bude saslušana, takva Srbija zaslužuje podršku i takva Srbija ima svoje mesto u Evropi", ocenila je Kos, izrazivši spremnost Evropske komisije da pomogne Srbiji na njenom evropskom putu. Štir traži oštriji odnos EU prema vlastima u SrbijiTokom debate je Ivo Davor Štir, zastupnik Evropske narodne stranke (EPP), najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu, kojoj je Srpska napredna stranka (SNS) pridruženi član, poručio je da je na građanima Srbije da odluče kakvu zemlju žele, ali da je na evropskoj strani da odluči kako će se prema tome postaviti. "Nemamo iluzije da će proraditi svest onih koji su i devedesetih bili inertni, ali zato mi u parlamentu moramo biti još glasniji i reći da je dosadašnja politika EU bila mlaka i neučinkovita. Trebamo jasno poručiti i odlučiti da nema mesta u evropskoj porodici za one koji veličaju Ratka Mladića, a ne treba biti ni evropskog novca za one koji se ne žele distancirati od politike Slobodana Miloševića", poručio je Štir. Ocenivši da srpski građani imaju pravo na evropsku perspektivu i da niko ne želi da se ta perspektiva "pokopa zbog Mladića", zastupnik EPP-a ocenio je da je bila velika greška gledati kroz prste onima koji slave Mladića. "Njegove žrtve su zaslužile našu solidarnost, ali i to da EU povuče sve potrebne poteze", podvukao je Štir. Picula: EU da razmotri da li nastaviti pregovore sa SrbijomIzvestilac za Srbiju u Evropskom parlamentu, zastupnik Tonino Picula, ocenio je da ispraćaj ratnog zločinca ne govori samo o potpuno neprihvatljivom odnosu prema nedavnoj i tragičnoj prošlosti, već i o tome u kom pravcu vlast danas usmerava Srbiju. "Vučić je jednog ratnog zločinca ispratio s državnim počastima, a s drugim, Šešeljem, dogovorio predizborni savez. Mi se u Evropskoj uniji kontinuirano borimo protiv lažnih vesti i dezinformacija, ali moramo se boriti i protiv istorijskog revizionizma i relativizacije zločina", rekao je Picula. "Ako već srpska vlast programirano luta, Evropska unija treba prestati lutati u odnosu prema takvoj vlasti. Ne sme se izolovati od činjenica koje jasno govore da Vučićevoj Srbiji nije mesto u Evropskoj uniji", dodao je on. Picula je takođe postavio, kako je naveo, opravdano pitanje da li Evropska unija uopšte treba da nastavi pregovore sa Srbijom dok ima ovakvu vlast. Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, preminuo u Hagu 27. avgusta, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne. Sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Učešće predstavnika Vlade Srbije na sahrani osudio je najviši vrh EU, izrazivši šokiranost prizorima iz Beograda na dan sahrane.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine za korupciju, organizovani i međukantonalni kriminal potvrdio je 15. septembra optužnicu protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića i još četiri osobe zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Optužnica je potvrđena protiv Nevzeta Sefe i Adisa Fajića iz tog ministarstva, Bojana Lazića i Haruna Mlive iz kompanije "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, kao i protiv samog tog pravnog lica. Terete se da su u periodu od januara do kraja septembra 2025. godine, na području Sarajeva i Mostara, postupali u namjeri pribavljanja koristi pravnom licu "38X Ventures" d.o.o Sarajevo. Cilj je bio ostvarivanje, kako se navodi u optužnici, uspjeha na javnom konkursu kroz izbor korisnika dijela grant sredstava tekućih transfera za 2025. godinu i pribavljanje bespovratnih novčanih sredstava Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u protuvrijednosti od 600 hiljada dolara, odnosno oko 997 hiljada maraka. Riječ je o novcu namijenjenom za plaćanje licence za održavanje i implementaciju međunarodno priznatog akceleratorskog programa Techstars LLC, SAD, u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nevzet Sefo je stručni savjetnik u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, Adis Fajić je pomoćnik ministra, Bojan Lazić je direktor pravnog lica "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, a Harun Mlivo je izvršni direktor te kompanije. Optužnica je potvrđena nakon što je sud ispitao dokaze koje je dostavilo tužilaštvo i utvrdio da su ispunjeni zakonski uslovi za potvrđivanje optužnice. Predmet će biti dodijeljen sudećem vijeću Posebnog odjela suda, koje će provesti glavni pretres.

Primjedbe zbog ukidanja sankcija Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta Republika Srpska (RS), kao i kritike zbog odavanja počasti osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Srbiji, mogle su se čuti tokom rasprave u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, posvećene američkoj politici i sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu. Rasprava je održana 15. septembra pred Pododborom za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, čijim se članovima obratio Daniel Lawton, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju. Lawton je, među ostalim, kazao da SAD žele stabilan, miran i prosperitetan Zapadni Balkan koji doprinosi regionalnoj i globalnoj sigurnosti, ali od lokalnih lidera očekuju da sami pronađu rješenja za probleme u svojim zemljama. Članovi Pododbora postavljali su Lawtonu pitanja o tome kako će se odavanje počasti Mladiću u Srbiji odraziti na odnose SAD-a i Srbije. Također, od njega su zatražene informacije o posljedicama ukidanja sankcija Dodiku, ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu i o unaprjeđenju suradnje između Srbije i Kine. Lawton je kazao da geopolitički rivali, posebno Kina i Rusija, predstavljaju rizik za stabilnost Zapadnog Balkana, zbog čega SAD žele razvijati pozitivne odnose sa svim zemljama regije i poticati stabilnost. Kritike zbog veličanja Mladića Obraćajući se pristunima, Keith Self, predsjedavajući Pododbora za Evropu, kazao je da je nestabilnost na Zapadnom Balkanu najveća prijetnja američkim interesima nacionalne sigurnosti u Evropi, nakon rata u Ukrajini. Istaknuo je da je očuvanje stabilnosti ključno, ali da su u regiji i dalje prisutni hibridno ratovanje, mržnja, diskriminacija i stagnacija. Govoreći o Srbiji istaknuo je da ta zemlja treba biti snaga stabilnosti u regiji, ali je vlasti te zemlje uputio kritike zbog odavanja državnih počasti osuđenim ratnim zločincima. Kao primjer je naveo bivšeg komandanta Vojske RS Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u BiH, koji je prije nekoliko dana sahranjen uz državne počasti u Beogradu. O nedopustivom glorificiranju Mladića, nakon što je preminuo u haškom pritvoru, i o tome da je u Srbiji "tretiran kao nacionalni heroj", govorili su i drugi učesnici debate. Pitanja o ukidanju sankcija Dodiku i Južnoj interkonekcijiRasprava o Zapadnom Balkanu u američkom Kongresu zakazana je u danu kada je objavljen izvještaj demokrata u Pododboru za Evropu, a koji se bavi politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Bosni i Herecegovini. Izvještaj je pripremio William Keating, najviše rangirani demokratski predstavnik u Pododboru, koji je tokom rasprave kritizirao ukidanje sankcija Dodiku, uz ocjenu da se radi o pogrešnoj odluci i da Dodik i dalje predstavlja destabilizirajući utjecaj. Posebno je problematizirao angažman lobista koji su radili na ukidanju sankcija Dodiku, kao i moguće sukobe interesa u poslovima vrijednim milijarde dolara. Osvrnuo se i na američko zalaganje za dodjelu koncesije za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija, koji bi trebao povezati BiH sa mrežom u Hrvatskoj, kompaniji iz SAD-a koja je, kako se navodi, bez iskustva u energetskom sektoru i prethodnog iskustva u regiji. Lawton je odgovorio da je odluka o ukidanju sankcija Dodiku i osobama iz njegovog okruženja bila povezana sa smirivanjem velike političke krize u BiH. Naveo je i da se, kao rezultat američke diplomacije, povukao s funkcije predsjednika RS, dok je entitetska skupština odustala od većine antidajtonskih propisa, ističući da je time uklonjen glavni razlog za sankcije. No, naglasio je da SAD ne podržavaju Dodikovu destabilizirajuću retoriku. Smanjenje tenzija je, kako je naveo tokom obraćanja, otvorilo prostor za napredak na projektu Južne plinske interkonekcije koji bi trebao diverzificirati snabdijevanje BiH plinom, unaprijediti energetsku sigurnost te potaknuti ekonomski rast i stvoriti mogućnosti za američke kompanije. O visokom predstavnikuTokom rasprave, bilo je riječi i o podijeljenim mišljenjima o ulozi i odgovornosti Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH. Mogle su se čuti ocjene da funkcija visokog predstavnika nije zamišljena kao trajna, već da je njen cilj bio pripremiti vlasti BiH da samostalno preuzmu odgovornost za upravljanje državom, bez međunarodnog nadzora. Predsjedavajući Self je istaknuo da BiH ponestaje vremena za ispunjavanje kriterija iz programa "5+2", kao i da međunarodni nadzor, više od 30 godina nakon rata, nije stanje koje bi trebalo trajati. Naglasio je da je cilj da vlasti samostalno preuzmu odgovornost za upravljanje državom, bez međunarodnog nadzora. Self se osvrnuo i otvoreno pitanje i podijeljena mišljenja o ulozi i odgovornosti Ureda visokog predstavnika (OHR). Zanimala ga je i situacija sa izborom novog visokog predstavnika, nakon što je Christian Schmidt u junu podnio ostavku na toj poziciji, te zašto on ne bi mogao biti iz SAD-a. Lawton je kazao da ne želi prejudicirati izbor njegovog nasljednika, ističući da prema tradiciji tu funkciju obavlja Evropljanin, ali da nakon Schmidtove ostavke nije postignut konsenzus o kandidatima. Ruski i kineski utjecaj u SrbijiTokom debate mogle su se čuti ocjene da je iskazana rijetka dvostranačka zabrinutost zbog odnosa Srbije s Rusijom i Kinom, a postavljena su i pitanja da li je okviru Strateškog dijaloga SAD-a i Srbije razgovarano o "malignom utjecaju" Moskve i Pekinga. Republikanski kongresmen Randy Fine postavio je pitanje kako odnosi Srbije s Rusijom i Kinom utiču na dugoročne ciljeve strateškog dijaloga SAD-a i Srbije. Govoreći o Rusiji, Fine je rekao da Moskva energetsku ovisnost koristi kao sredstvo kontrole i izvor prihoda za druge "maligne svrhe". Fine je, također, ukazao na produbljivanje veza Srbije s Kinom, uključujući sporazum o slobodnoj trgovini, nabavku naprednih kineskih odbrambenih sistema i učešće u zajedničkim vojnim vježbama. Lawton je naveo takvi odnosi svakako utječi na američku politiku, kao i Sjedinjene Države nastoje ponuditi američka rješenja u odbrani, ekonomiji i energetici, kako bi izgradile snažniji odnos sa Srbijom. Govoreći o Srbiji, istaknuo je da SAD nastoje da budu prvi partner u suprotstavljanju štetnom utjecaju. Naveo je da američki napori daju rezultate, a bilateralno partnerstvo sa Srbijom postaje sve snažnije. Izdvojio prvi strateški dijalog SAD-a i Srbije, održan u julu, koji je obuhvatio energetsku, odbrambenu, sigurnosnu i komercijalnu saradnju. Lawton je naveo da će angažman s ovom "ključnom zemljom za regionalnu ravnotežu" i dalje biti od presudne važnosti za zaštitu interesa SAD-a". Nastavak dijaloga Kosova i SrbijeLawton je u obraćanju pozvao lidere zemalja na Zapadnom Balkanu da pronađu rješenja za lokalne probleme. Naglasio je da to ne znači povlačenje SAD-a iz regije, ističući da Washington želi i dalje učestvovati u postizanju konstruktivnih rješenja koja doprinose i američkim interesima. "Spremni smo raditi s onima koji su spremni okrenuti se budućnosti, ali imamo malo interesa za one koji bi iz sebičnih razloga podrivali stabilnost ili ponovo otvarali pritužbe stare nekoliko decenija", naveo je Lawton. U dijelu obraćanja posvećenom Kosovu, Lawton je naveo da SAD ostaju posvećene nezavisnosti i teritorijalnom integritetu te zemlje. U raspravi o KFOR-u rekao je da veličinu i obim misije određuje Sjevernoatlantsko vijeće NATO-a, dok SAD svoj doprinos preispituju u skladu s prioritetima politike, potrebama misije i kapacitetima partnera. Na pitanje o mogućem smanjenju američkog prisustva nije najavio konkretnu odluku. Naveo je da napredak u normalizaciji odnosa Srbije i Kosova i nastavak dijaloga mogli poboljšati stanje na terenu. Suradnju s Kosovom, kako je rekao, otežali su ponovljeni izbori, dugotrajna tehnička vlada i odgođeno formiranje institucija potrebnih za ostvarivanje zajedničkih prioriteta. Washington je pozvao kosovske lidere da proces formiranja institucija okončaju u skladu s Ustavom i sudskim odlukama. Lawton je kazao da je zabrinut zbog, kako je kazao, pretjeranog pravnog nadzora i policijskog postupanja prema srpskom stanovništvu na Kosovu."Svi građani Kosova trebali bi uživati jednaka prava i zaštitu pred zakonom ako se želi očuvati stabilnost", poručio je. Normalizaciju odnosa i očuvanje mira između Srbije i Kosova označio je ključnom za regionalnu stabilnost, dodajući da je dijalog, uz posredovanje Evropske unije, zastao zbog nedostatka političke volje na obje strane. Beograd i Priština su pozvani da izbjegavaju provokacije, poštuju preuzete obaveze i nastave direktne razgovore bez preduvjeta. O situaciji u ostatku regijeLawton je naveo da SAD blisko sarađuju s Albanijom na razbijanju transnacionalnih kriminalnih organizacija i proširenju pristupa američkih kompanija tržištu. Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru opisao je kao bliske NATO saveznike i sigurnosne partnere koji unaprjeđuju projekte važne za regionalnu povezanost. Za Sjevernu Makedoniju tvrdi da se nalazi na putu ispunjavanja obaveza NATO-a, u vezi s financijskim izdvajanjima za odbranu i jačanju odbrambene saradnje sa SAD-om. Ta zemlja bi, zbog svog geografskog položaja, trebala imati ulogu u prihvatu i povezivanju izvoza ukapljenog prirodnog plina, iz Grčke prema Srbiji, kao i u razvoju saobraćajne infrastrukture. Kada je riječ o Crnoj Gori, Lawton je izdvojio nedavno zaključeni međuvladin sporazum sa SAD-om, koji uspostavlja okvir za suradnju, uključujući i Jadransko-jonski koridor.

Čvrsto stojimo uz suverenitet, cjelovitost, ustavni poredak i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, navodi se u objavi Evropske unije u Bosni i Hercegovini na X platformi, 15. septembra. Njihova reakcija dolazi dan nakon što je, uoči obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković objavio na Facebook stranici da su "Republika Srpska i Srbija jedno". "Jedan narod i jedna zastava. Ujedinjenje, sloga, sloga i sloboda su svete srpske riječi kojima bismo trebali težiti - beskrajno, do konačnog cilja", poručio je Stanivuković. Iz Evropske unije u BiH podsjećaju da "jednostrani pozivi na izmjenu ustavnog okvira, bilo kroz otcjepljenje, prekrajanje granica, integraciju sa susjednim državama ili ukidanje entiteta, nisu u skladu s odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti s evropskim putem Bosne i Hercegovini". "Politički lideri se moraju suzdržati od retorike koja izaziva podjele i provokacije, te poštivati Ustav Bosne i Hercegovine. Javni diskurs, a posebno tokom izbornih kampanja, treba biti usmjeren na očekivanja građana u pogledu unapređenja socioekonomskih i ekoloških prilika, kao i na reforme u oblasti vladavine prava i demokratije, nužne za napredak ka članstvu u EU", ističu iz Evropske unije. Povodom Stanivukovićeve izjave, reagovali su i Kancelarija visokog predstavnika (OHR) i OSCE. Iz OHR-a je rečeno da "jednostrani pozivi na ukidanje entiteta, kao i pozivi na secesiju, nezavisnost ili ujedinjenje s drugom državom, suprotni su ustavnom okviru Bosne i Hercegovine uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom". Iz OHR-a su 14. septembra naveli da "građane ne bi trebalo zavaravati obećanjima koja se ne mogu ispuniti, niti bi trebalo iskorištavati njihove emocije i strahove za političku korist". "Politički lideri moraju poštovati Ustav i trebaju se suzdržavati od huškačke retorike. Umjesto toga, trebaju se usredotočiti na rješavanje stvarnih potreba građana", navodi se u objavi. Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini su poručili da je politička retoriku kojom se dovodi u pitanje postojanje države Bosne i Hercegovine ili njenih entiteta suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu. "Retorika kojom se zagovara prestanak postojanja države Bosne i Hercegovine ili entiteta koji je čine u suprotnosti je s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ugrožava stabilnost i jedinstvo Bosne i Hercegovine te nosi rizik od podrivanja regionalne stabilnosti i do sada ostvarenog napretka", naveli su iz Misije OSCE-a. Dan srpskog jedinstva, slobode i zastave se kao državni praznik slavi od 2020. godine na osnovu dogovora rukovodstva Srbije i RS, a obeležava se na dan kada je 1918. godine probijen Solunski front u Prvom svjetskom ratu.

Rusija i Ukrajina su razmenile udare tokom noći između ponedeljka i utorka, tokom kojih su pogođeni benzinska pumpa i rafinerija nafte, navode lokalne vlasti i kanali na Telegramu koji prate ratna dešavanja. Napadi su usledili samo nekoliko sati pošto je američki predsednik Donald Tramp (Trump) rekao da su Moskva i Kijev pristali da ne napadaju energetska postrojenja. Pored toga, litvanske vlasti su saopštile da je vojni avion NATO-a oborio dron koji je ušao u vazdušni prostor te zemlje u utorak rano ujutru. U ukrajinskoj prestonici, dve benzinske pumpe i skladišni objekti su pogođeni rano ujutru i jedan čovek je hospitalizovan u teškom stanju posle napada, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. Kličko je kasnije rekao da je muškarac preminuo u bolnici. Rusija je nedavno proširila svoje udare na benzinske pumpe u Kijevu. Ukrajinske vlasti navode da je poslednjih meseci pogođeno oko 300 benzinskih pumpi, većinom u oblastima na frontu ili blizu njih. S druge strane, u raketnom napadu na ruski grad Taganrog blizu ukrajinske granice oštećeno je skladište u vlasništvu onlajn prodavnice Ozon, kao i skladišta poljoprivrednih kompanija, rekao je u utorak regionalni guverner Jurij Sljusar. Ruska Samarska oblast takođe je bio meta dronova tokom noći, a oštećen je jedan industrijski objekat, rekao je regionalni guverner Vjačeslav Fedoriščev, koji je dodao da je 40 dronova uništeno tokom napada. Nije identifikovao o kom se objektu radi. U regionu se nalazi niz velikih rafinerija nafte. Telegram kanal koji prati ratne aktivnosti izvestio je da je požar vidljiv u industrijskoj zoni rafinerije nafte Sizran u Samarskoj oblasti nakon napada dronom. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je napade Kijeva na rafineriju nafte u Sizranu i druge ruske vojne ciljeve, nazvavši ih odmazdom za kontinuirane napade Moskve na ukrajinsku energetsku i kritičnu infrastrukturu. On je takođe pozdravio odluku američkog Ministarstva finansija u ponedeljak o uvođenju sankcije ruskoj VTB banci, navodeći da je pritisak na Moskvu neophodan kako bi se stvorili pravi diplomatski uslovi za okončanje rata. Napadi su se dogodili nakon što je Tramp u ponedeljak na Truth Social naveo da je "Ukrajina pristala da ne napada ruske energetske ciljeve. Rusija je pristala da učini isto!" Zelenski je posle Trampove objave rekao da je Kijev spreman da zaustavi napade na Rusiju ako ukrajinski saveznici osiguraju da će Moskva prestati da napada ukrajinska energetska postrojenja, kritičnu infrastrukturu i rute snabdevanja hranom. NATO avion oborio dron iznad LitvanijeU Litvaniji je NATO borbeni avion oborio dron rano u utorak, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama, nakon što je ranije izdato upozorenje o dronu u glavnom gradu Vilnjusu i okolnom regionu. "Zajedno sa našim saveznicima iz NATO-a, Litvanija će braniti svoj vazdušni prostor", napisao je litvanski predsednik Gitanas Nauseda na X posle incidenta. Prema litvanskoj javnoj radio-televiziji LRT, koja se poziva na preliminarne podatke Nacionalnog centra za upravljanje krizama, dron je došao iz susedne Belorusije i kretao se ka zapadu. Incident u Litvaniji, članici EU i NATO-a, dogodio se nakon nedavnih ruskih napada dronova u blizini poljske granice, posle čega je Kijev upozorio da Moskva "kuca na vrata NATO-a". "Varvarski napadi Rusije na granici Ukrajine i Poljske u Jahodinu nisu samo nastavak njenih napada na naše državne granice", naveo je u nedelju ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na X. "Ovo Putinov teror 'kuca' direktno na vrata EU i NATO".

Predstavnički dom američkog Kongresa mogao bi već 15. septembra razmatrati zakon o sankcijama Rusiji i Iranu, izjavio je republikanski kongresmen iz Južne Karoline Joe Wilson za Radio Slobodna Evropa. Wilson je rekao da očekuje da Odbor za poslovnik Predstavničkog doma, koji zasjeda 14. septembra, razmotri prijedlog zakona i omogući njegovo dalje usvajanje, izrazivši uvjerenje da bi se on mogao naći na stolu predsjednika Donalda Trumpa već za nekoliko dana. "Stvari se u Washingtonu uvijek mijenjaju, ali sam veoma uvjeren da će zakon napredovati", rekao je Wilson u intervjuu 14. septembra. Cilj zakona je pojačati ekonomski pritisak na Rusiju, ali bi mogao izazvati i politički sukob između republikanaca i demokrata zbog pitanja koliko široka trebaju biti predsjednička ovlaštenja za uvođenje carina. Senat je 7. avgusta velikom većinom, sa 86 glasova za i 11 protiv, usvojio Zakon Lindsey O. Graham o sankcionisanju Rusije i Irana. On predviđa sankcije ruskim zvaničnicima, institucijama i takozvanoj "floti iz sjene", koja Moskvi pomaže da zaobiđe sankcije na izvoz nafte, ključni izvor prihoda za rusku ekonomiju i rat u Ukrajini. Zakon predsjedniku SAD-a daje ovlaštenje da uvede carine do 100 posto na robu iz zemalja koje su veliki kupci ruske nafte i gasa ili koje učestvuju u zaobilaženju sankcija. Takođe bi za dodatnih pet godina produžio važenje postojećeg Zakona o sankcijama Iranu. Na pitanje vjeruje li da će Trump potpisati zakon, Wilson je odgovorio: "Apsolutno". Sekundarne sankcijeOdredbe o carinama usmjerene su prije svega na velike kupce ruskih energenata, što bi moglo povećati pritisak na zemlje poput Kine i Indije koje nastavljaju kupovati rusku naftu i gas. "Sankcije jednoj državi su značajne, ali su posebno važne sekundarne sankcije protiv zemalja koje kupuju naftu ili finansiraju režim u Moskvi", rekao je Wilson. Dodao je da je Indija već nagovijestila smanjenje zavisnosti od ruske nafte te da bi i Kina trebala poduzeti slične korake. "Potrebno je da i Kina smanji kupovinu, jer kupovinom nafte od Vladimira Putina finansira autoritarnu vlast koja vodi rat u Ukrajini", rekao je. Demokrate u Predstavničkom domu izrazile su zabrinutost da zakon Trumpu daje prevelika ovlaštenja u vezi s carinama, a da pritom administraciju ne obavezuje direktno na uvođenje novih sankcija Rusiji. Wilson, međutim, smatra da je upravo mogućnost pritiska na ruske ekonomske partnere ključna vrijednost zakona. Rusija, Iran i KinaWilson je zakon predstavio i kao dio šire strateške slike koja uključuje Rusiju, Iran i Kinu. Sam prijedlog povezuje Rusiju i Iran kroz sankcionisanje ruske ratne ekonomije i produženje sankcija Iranu, dok ukrajinski zvaničnici već duže upozoravaju na sve veću vojno-industrijsku saradnju Moskve i Teherana. Wilson smatra da su veze između ovih država mnogo šire od ekonomskih interesa ili zaobilaženja sankcija. "Ovdje nije riječ samo o Rusiji. Riječ je o Rusiji, Kini i Iranu", rekao je. Kao primjer šire sigurnosne prijetnje naveo je jemenske hutijske pobunjenike, koje podržava Iran. "Huti su iranski marioneti", rekao je Wilson, ocijenivši prijetnju koju predstavljaju kao "veoma ozbiljnu". Američki zakonodavci posljednjih godina istražuju navodne operativne, obavještajne i logističke veze Rusije i Kine s Hutima, dok Iran ostaje njihov glavni strani pokrovitelj. Wilson je upozorio da prijetnja pogađa međunarodnu trgovinu i američke snage u regiji. "Crveno more je veoma važno za svjetsku trgovinu", rekao je, ukazujući na napade Huta na brodove i saudijsku infrastrukturu. Prema njegovim riječima, odgovor treba da uključuje i ekonomski pritisak i jačanje vojnih kapaciteta SAD-a i njihovih saveznika. "Cilj nije rat, već mir kroz snagu", poručio je Wilson.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da su Rusija i Ukrajina postigle dogovor o međusobnoj obustavi napada na energetsku infrastrukturu, dan nakon što je kritikovao Kijev zbog udara na ruske naftne rafinerije. "Ukrajina je pristala da ne gađa ruske energetske ciljeve. Rusija je pristala na isto", napisao je Trump na mreži Truth Social. Dodao je da je rast cijena dizela u svijetu uglavnom posljedica rata između Rusije i Ukrajine, a ne sukoba s Iranom. Trumpove izjave dolaze u trenutku kada cijene nafte na svjetskom tržištu rastu zbog rata na Bliskom istoku, koji je dodatno podstakao inflaciju i rast cijena goriva u Sjedinjenim Državama, dva mjeseca uoči izbora za Kongres. Nakon Trumpove objave, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Kijev spreman obustaviti napade na Rusiju ako saveznici osiguraju da Moskva prestane gađati ukrajenska energetska postrojenja, infrastrukturu i rute za snabdijevanje hranom. "Rat mora biti okončan. Smanjenje napada na kritičnu infrastrukturu moglo bi biti prvi korak ka miru. Očekujemo konkretne prijedloge od naših partnera", poručio je Zelenski na mreži X. Kremlj je pozdravio Trumpov poziv Ukrajini da prestane s napadima na rusku energetsku infrastrukturu, ali portparol Dmitrij Peskov nije precizirao da li će Moskva uzvratiti istom mjerom. Peskov je rekao da će ruske snage nastaviti operacije širom Ukrajine. Trump je 13. septembra pozvao Zelenskog da prestane gađati rusku dizel infrastrukturu usred nastavka ruskih napada na Ukrajinu, uključujući područja u blizini poljske granice. "Postoji mnogo drugih meta. Ne gađajte dizelsko gorivo", rekao je Trump novinarima tokom posjete Irskoj. Njegove izjave uslijedile su sedmicu nakon što su njegovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner boravili u Kijevu i Moskvi u okviru najnovijeg američkog diplomatskog pokušaja da približe strane pregovorima. Iako su sve strane razgovore ocijenile kao "sadržajne", stanje na frontu se nije promijenilo. Rusija nastavlja napade na Ukrajinu, uključujući civilnu, logističku i energetsku infrastrukturu, dok se približava zima. Ukrajina je, s druge strane, nastavila izvoditi napade dronovima dugog dometa na energetske i vojne ciljeve unutar Rusije. Kijev te operacije naziva "sankcijama dugog dometa", s ciljem smanjenja ruskih prihoda od energije i pritiska na Moskvu da pregovara. Od početka ljeta ukrajinski napadi dronovima izazvali su nestašice goriva u više dijelova Rusije i povećali nezadovoljstvo među građanima koji su se do sada osjećali udaljeno od rata koji traje već petu godinu.

Vlada Srbije odbacila je u ponedeljak tvrdnje ministra spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da je zahtev za prelet aviona Vlade Srbije, kojim je predsednik Vlade u tehničkom mandatu Đuro Macut, zajedno sa ministrima, trebalo da otputuje u Banjaluku na obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, poslat nekoliko minuta pre planiranog poletanja. "Zvaničan zahtev za prelet aviona upućen je još 11. septembra, više od 72 sata pre planiranog leta, kada je Ambasada Republike Srbije u Sarajevu prosledila zahtev Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju srpske vlade. U ovom zahtevu su, shodno dosadašnjim uobičajenim procedurama, navedeni svi detalji planiranog leta, sa obaveštenjem o tačnom vremenu poletanja i povratka iz Banjaluke. Let iz Beograda bio je planiran za 17 časova, dodaje se u saopštenju. Vlada Srbije smatra da su tvrdnje ministra Konakovića neistinite i krajnje zlonamerne i da nikako ne doprinose dobrosusedskim odnosima i unapređenju saradnje u regionu, dodaje se u saopštenju. Portal Klix.ba preneo je ranije u ponedeljak da je zahtev za prelet BiH premijera Macuta stigao iz ambasade Srbije u Sarajevu u Ministarstvo spoljnih poslova BiH pet minuta nakon što je avion trebalo da poleti. Konaković i ministar odbrane BiH Zukan Helez prethodno su izjavili za Radio Slobodna Evropa kako nije bilo zahteva za prelet aviona Vlade Srbije preko Bosne i Hercegovine. Njihova reakcija dolazi nakon što je predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik na mreži X napisao kako je donesena odluka "da predsjedniku Vlade Srbije Đuri Macutu jednostrano bude zabranjen prelet". "Nismo ni dozvoljavali ni zabranjivali. Niko nam se nije obratio sa zahtjevom, samo je bila obavijest da je Ana Brnabić otkazala let za Banjaluku", izjavio je Konaković za RSE. Isto je potvrdio i ministar odbrane BiH, Zukan Helez, "Nisam dobio zahtjev za prelet premijera Srbije", kazao je Helez. Banjalučki mediji su javili da će Macut u Banjaluku stići automobilom i da ga to "što mu je zabranjen prelet preko BiH neće sprečiti da večeras bude u Banjaluci i prisustvuje obeležavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave". Vlade Srbije i bh. entiteta Republika Srpska ustanovile su 2020. godine da se 15. septembar, dan kada je 1918. godine probijen Solunski front u Prvom svetskom ratu slavi kao praznik. Kao cilj su naveli njegovanje zajedničkog srpskog identiteta u zemlji i dijaspori i poštovanje kulta zastave. Na Dan srpskog jedinstva 2021. godine skupštine Srbije i RS usvojile su i zakone o očuvanju ćirilićnog pisma.

Bekim Sejdiu saopštio je da se povlači iz kandidature za predsjednika Kosova zbog, kako je naveo, nedostatka potrebne podrške poslanika za njegov izbor. Kazao je da je o toj odluci obavijestio Pokret Samoopredjeljenje (LVV) i Demokratski savez Kosova (LDK), stranke koje su ga predložile kao zajedničkog kandidata za predsjednika. "U okolnostima koje su nastale, obilježenim nedostatkom potrebne parlamentarne podrške za moj izbor za predsjednika i skretanjem cijelog procesa u vrtlog unutrašnjih političkih dinamika i sukoba, odlučio sam da se povučem iz kandidature za predsjednika Republike Kosovo", napisao je na Facebooku. LVV i LDK su 31. avgusta saopštili da su se usaglasili da Sejdiu bude njihov zajednički kandidat za predsjednika nakon više rundi pregovora. Međutim, već narednog dana šest poslanika LDK-a saopštilo je da neće podržati Sejdiua. Sejdiu je rekao da se nadao da će poslanici i političke stranke prevazići podjele kako bi zemlji osigurali institucionalnu stabilnost. Prema njegovim riječima, Kosovu i njegovim građanima "nisu potrebne političke drame i produbljivanje polarizacije, već zrelost i jedinstvo u funkciji jačanja naše države". "Zato se iskreno nadam da će političke stranke pronaći izlaz iz ovog začaranog kruga koji, više od svega, slabi nadu građana u prosperitetnu budućnost za njih i njihove porodice", napisao je on. Nakon Sejdiuove odluke, lider LDK-a Lumir Abdixhiku izjavio je da je povlačenjem kandidature pokazao "dostojanstvo". "Njegovo povlačenje pred političkom histerijom pokazuje upravo zašto bi čovjek takvog karaktera bio pravi izbor za predsjednika", napisao je Abdixhiku na Facebooku. Zahvalio je Sejdiuu na spremnosti da se kandiduje, ali je poručio da su umjesto političkog rješenja za pitanje predsjednika sada u prvi plan stavljeni "novi izbori". Bivša predsjednica Kosova Vjosa Osmani zahvalila je Sejdiuu na spremnosti da služi zemlji, ali i na suočavanju s procesom u kojem je, kako je navela, "lično često stavljano ispred institucionalnog". "Možda je upravo tu naš najveći poraz: ne samo što nismo uspjeli izabrati predsjednika, već smo propustili još jednu priliku da pokažemo da na Kosovu možemo graditi konsenzus oko ljudi koji imaju znanje, integritet i dostojanstvo", napisala je na društvenim mrežama. Osmani je bila dio pregovaračkog tima LDK-a za pitanje izbora predsjednika. Za izbor predsjednika Kosova potrebno je prisustvo najmanje 80 poslanika u sali Skupštine, koja ima ukupno 120 mjesta. LVV Albina Kurtija osvojio je 53 mandata na junskim izborima. Čak i uz 12 glasova iz LDK-a, od ukupno 18 poslanika te stranke, prag od 80 glasova za izbor predsjednika ne bi bio dostignut. I nakon što je Abdixhiku potvrdio da šest poslanika LDK-a neće podržati Sejdiua, premijer Kosova i lider LVV-a Albin Kurti smatrao je da sporazum o zajedničkom kandidatu i dalje važi. Kurti je ranije tokom dana pozvao opozicione stranke na saradnju u izboru novog predsjednika. "Toliko smo blizu izbora predsjednika da bi bilo neoprostivo da ponovo idemo na izbore kako bismo se vratili na istu tačku. Zato pozivam političke lidere i poslanike da riješimo pitanje predsjednika i krenemo naprijed", rekao je Kurti nekoliko sati prije Sejdiuovog saopštenja. Vijest o Sejdiuovom povlačenju stigla je dan nakon što je Skupština proglašena konstituisanom, a potom izabrana i nova vlada koju predvodi Albin Kurti. Međutim, opozicione stranke osporile su formiranje obje institucije. Demokratska partija Kosova (PDK) podnijela je 14. septembra zahtjev Ustavnom sudu za privremenu mjeru protiv Skupštine do razjašnjenja ustavnosti procesa. PDK tvrdi da je vladajući Pokret Samoopredjeljenje prekršio ustavni rok od 30 dana za konstituisanje Skupštine, kao i proceduru sazivanja sjednica svakih 48 sati do njenog formiranja. Prema ranijoj presudi Ustavnog suda, Skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana od potvrđivanja izbornih rezultata. Taj rok istekao je 7. avgusta 2026. godine. Skupština Kosova konstituisana je u nedjelju bez izbora drugog potpredsjednika, funkcije koja pripada PDK-u, jer ta stranka nije učestvovala u sjednici, optužujući vlast za kršenje procedure. Nekoliko sati kasnije izabrana je i nova vlada. Sjednici nisu prisustvovali poslanici PDK-a, LDK-a i Alijanse za budućnost Kosova.

Jednostrani pozivi na ukidanje entiteta, kao i pozivi na secesiju, nezavisnost ili ujedinjenje s drugom državom, suprotni su ustavnom okviru Bosne i Hercegovine uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ovo se navodi u objavi Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini na platformi X, 14. septembra. Uoči obilježavanja Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je objavio na Facebook stranici da su "Republika Srpska i Srbija jedno". "Jedan narod i jedna zastava. Ujedinjenje, sloga, sloga i sloboda su svete srpske riječi kojima bismo trebali težiti - beskrajno, do konačnog cilja", poručio je Stanivuković. Iz OHR-a navode kako "građane ne bi trebalo zavaravati obećanjima koja se ne mogu ispuniti, niti bi trebalo iskorištavati njihove emocije i strahove za političku korist". "Politički lideri moraju poštovati Ustav i trebaju se suzdržavati od huškačke retorike. Umjesto toga, trebaju se usredotočiti na rješavanje stvarnih potreba građana", navodi se u objavi. Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini su poručili da je politička retoriku kojom se dovodi u pitanje postojanje države Bosne i Hercegovine ili njenih entiteta suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu. "Retorika kojom se zagovara prestanak postojanja države Bosne i Hercegovine ili entiteta koji je čine u suprotnosti je s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ugrožava stabilnost i jedinstvo Bosne i Hercegovine te nosi rizik od podrivanja regionalne stabilnosti i do sada ostvarenog napretka", naveli su iz Misije OSCE-a.

Evropska unija primila je k znanju glasanje održano u nedelju, kojim su konstituisana Skupština Kosova i formirana nova vlada. "Primili smo k znanju glasanje u nedelju, kao i odluke o konstituisanju Skupštine i formiranju Vlade. Takođe smo primili k znanju i zahtev podnet Ustavnom sudu u vezi sa ustavnošću ovih odluka. Na Ustavnom sudu je da se izjasni o podnetom zahtevu", izjavio je portparol Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa. "Kosovu su potrebne potpuno uspostavljene institucije kako bi sprovele reforme i napredovale na putu evropskih integracija, uključujući i u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan", rekao je portparol Evropske komisije. Na konstitutivnoj sednici održanoj 13. septembra okončan je proces konstituisanja Skupštine. Nekoliko sati nakon konstituisanja, nova Skupština izabrala je i novu vladu, na sednici koju su napustili Demokratska partija Kosova (PDK), Alijansa za budućnost Kosova (AAK) i Demokratski savez Kosova (LDK). Tokom konstituisanja Skupštine nije izabran drugi potpredsednik, mesto koje pripada PDK-u. PDK nije učestvovao na sednici, a prethodno je povukao kandidaturu Vljore Čitaku za potpredsednicu, nakon što joj Pokret Samoopredeljenje (LVV) nije dao podršku na sednici u petak. Predsednica Skupštine i prvi potpredsednik, oboje iz LVV-a, izabrani su na prethodnim sednicama, u sredu i petak. LVV je dan ranije saopštio da će podržati Čitaku, ali PDK nije pristao da učestvuje na sednici. PDK je zatražila u ponedeljak, 14. septembra, od Ustavnog suda da uvede privremenu meru protiv nove Skupštine, dok ne razmotri da li je njeno konstituisanje sprovedeno u skladu sa Ustavom. Portparol Evropske komisije takođe je potvrdio da je EU primila k znanju zahtev podnet Ustavnom sudu u vezi sa ustavnošću ovih odluka, uz ocenu da je na ovom sudu da se izjasni o podnetom zahtevu. Dva poslanika ove stranke, Arijan Tahiri i Perparim Gruda, zajedno sa advokatom Fatonom Fetahuom, predali su žalbu u ime stranke u ponedeljak ujutro. Govoreći za medije nakon podnošenja žalbe, Tahiri je rekao da je "važno da se najpre uvede privremena mera, kako ne bi došlo do štete i težih pravnih i institucionalnih posledica". Prema njihovim navodima, vladajući Pokret Samoopredeljenje prekršio je ustavni rok od 30 dana za konstituisanje Skupštine, kao i proceduru prema kojoj se sednica mora sazivati svakih 48 sati sve dok Skupština ne bude konstituisana. Prema prošlogodišnjoj odluci Ustavnog suda, Skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana od dana potvrđivanja izbornih rezultata. Taj rok istekao je 7. avgusta 2026. godine.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute naglasio je da će posvećenost Severnoatlantske alijanse očuvanju mira i bezbednosti na Kosovu ostati nepromenjena, bez obzira na razvoj događaja u vezi sa presudom bivšem predsedniku Kosova Hašimu Tačiju i još trojici bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) pred Specijalizovanim većima Kosova u Hagu, koja se očekuje ove nedelje. Prema Ruteovim rečima, KFOR je tu da obezbedi da NATO doprinosi stabilnosti i miru, a mirovna misija Alijanse već više od dve decenije doprinosi stvaranju bezbednog i sigurnog okruženja na Kosovu. "To važi i danas, bez obzira na to kakve bi vesti mogle da stignu ove nedelje ili u narednom periodu", izjavio je Rute na konferenciji za novinare u sedištu NATO-a u Briselu odgovarajući na pitanje dali je NATO zabrinut da može doći do potencijalnih tenzija na Kosovu ili regionu zbog odluke suda u Hagu. Izjave šefa NATO-a usledile su nekoliko sati nakon što je Ambasada SAD u Prištini pozvala američke državljane da izbegavaju kretanje u blizini lokacija na kojima su, kako je navedeno, za 16. septembar najavljeni protesti. Ambasada je saopštila da nekoliko organizacija planira velike demonstracije 16. septembra u centru Prištine i drugim većim gradovima na Kosovu. "Ove demonstracije mogu dovesti do velikog okupljanja ljudi, zatvaranja ulica i poremećaja u saobraćaju", navela je Ambasada, pozivajući američke državljane da ograniče kretanje u tim područjima. Specijalizovana veća Kosova u Hagu trebalo bi 16. septembra da izreknu prvostepenu presudu bivšim liderima OVK: Hašimu Tačiju, Kadriju Veseliju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju. Objavljivanje presude u Hagu uslediće četiri dana nakon što je u Prištini nekoliko hiljada ljudi učestvovalo u "Maršu za slobodu", tokom kojeg su učesnici zatražili da odluka bude pravična i nepristrasna. Prvi čovek NATO-a rekao je da će Alijansa nastaviti da procenjuje sastav i raspored snaga KFOR-a kako bi osigurala da misija bude adekvatno prilagođena bezbednosnoj situaciji na Kosovu. On je takođe naglasio da razvoj događaja na Kosovu utiče i na širi region. Tači, Veselji, Krasnići i Seljimi optuženi su za ubistva, mučenje i progon, koji su, prema navodima optužnice, počinjeni tokom rata na Kosovu 1998–1999. godine. Sva četvorica negirala su optužbe i izjasnila se da nisu krivi za dela koja obuhvataju oko 155 žrtava. Tužioci su zatražili da budu proglašeni krivim i da svaki od njih bude osuđen na po 45 godina zatvora. Tokom suđenja svedočilo je više od 130 svedoka, dok je na sudu tokom gotovo tri godine postupka prihvaćeno i 160 pisanih izjava drugih svedoka. Suđenje je završeno u februaru, a četvorica optuženih nalaze se u pritvoru u Hagu od hapšenja u novembru 2020. godine.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i ministar odbrane BiH Zukan Helez izjavili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako nije bilo zahtjeva za prelet aviona Vlade Srbije preko Bosne i Hercegovine. Njihova reakcija dolazi nakon što je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik na mreži X napisao kako je donesena odluka "da predsjedniku Vlade Srbije Đuri Macutu jednostrano bude zabranjen prelet". "Nismo ni dozvoljavali ni zabranjivali. Niko nam se nije obratio sa zahtjevom, samo je bila obavijest da je Ana Brnabić otkazala let za Banjaluku", izjavio je Konaković za RSE. Isto je potvrdio i ministar odbrane BiH, Zukan Helez, "Nisam dobio zahtjev za prelet premijera Srbije", kazao je Helez. Premijer Srbije Đuro Macut u Banjaluci 14. septembra navečer treba da prisustvuje ceremoniji uoči Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji obilježavaju bh. entitet Republika Srpska i Srbija. Vlade Srbije i bh. entiteta Republika Srpska ustanovile su 2020. godine da se 15. septembar, dan kada je 1918. godine probijen Solunski front u Prvom svjetskom ratu slavi kao praznik. Kao cilj su naveli njegovanje zajedničkog srpskog identiteta u zemlji i dijaspori i poštovanje kulta zastave. Na Dan srpskog jedinstva 2021.godine skupštine Srbije i bh. entiteta RS usvojile su i zakone o očuvanju ćirilićnog pisma.

Ukrajinski parlament usvojio je u utorak ostavku državnog države, nakon što je predsednik Volodimir Zelenski pozvao na njegovo brzo smenjivanje usred porasta tenzija oko niza istraga protiv korupcije na visokom nivou. Državni tužilac Ruslan Kravčenko je prošle nedelje podneo ostavku rekavši da ne želi da se njegova pozicija koristi "kao sredstvo za političku konfrontaciju" nakon što su istražitelji za borbu protiv korupcije otkrili shemu pronevere povezanu s visokim zvaničnikom u njegovoj kancelariji. On je u ponedeljak rekao je da je potpisao "obaveštenje o sumnji" protiv šefa Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije (NABU), jednog od tela koja istražuju njegovu kancelariju. NABU je u saopštenju na Telegram naveo da je taj potez "nastavak sistemskog napada na nezavisna tela za borbu protiv korupcije". "Postoji samo jedan put za ovog državnog tužioca: uklanjanje s funkcije. To sam mu rekao", naveo je Zelenski na društvenim mrežama. "Ukrajina je videla sve razloge zašto. Ako on ovo smatra političkim pritiskom, slobodan je da to tako nazove. Molim poslanike da podrže njegovu smenu bez odlaganja", dodao je ukrajinski predsednik. Kravčenko je uči glasanja na društvenim mrežama naveo da će prihvatiti svaku odluku parlamenta, iako je dodao da takav potez "treba da bude odluka samog parlamenta – ne naredba predsednika, ne zahtev 'šefa' parlamenta, ne histerični zahtev čelnika antikorupcijskih agencija, koji su i sami, zajedno sa svojim bliskim krugom, umešani u koruptivna dela, a još manje rezultat političkog i medijskog pritiska koji su oni organizovali, a koji danas posmatramo". Kontroverza oko Kravčenka, koji je u ponedeljak rekao da je trenutno van zemlje na poslovnom putu, najnovija je u nizu optužbi za korupciju i istraga koje su bacile senku na vladu Zelesnkog. Bliski saradnik Zelenskog , Andrij Jermak, bio je primoran da podnese ostavku prošle godine dok su istražitelji istraživali shemu koja je uključivala stotine miliona dolara mita od izvođača radova državnoj nuklearnoj kompaniji Energoatom. Mihajlo Fedorov, koji je bio ministar odbrane dok nije primoran da se povuče s pozicije u julu, javno se žalio na korupciju u sektoru odbrane, što su mnogi posmatrači videli kao otvoreni izazov Zelenskom. General Aleksandar Sirski koji nadgleda ukrajinsku vojsku i s kojim se Fedorov sukobio, kasnije je smenjen. Zelenski nije umešan u skandale, koji su ranije rezultirali ostavkama ili smenama ministara pravde i energetike. On je u julu promenio vladu, smenivši premijerku Juliju Sviridenko. Takođe je zamenio ukrajinsku ambasadorku u Vašingtonu, koja se takođe suočava s optužbama za korupciju. Ipak, skandali su umanjili popularnost Zelenskog i nekoliko anketa pokazuje da zaostaje za nekoliko istaknutih javnih ličnosti. Među njima je najvažniji Valerij Zalužnij, bivši vrhovni general i vrhovni komandant ukrajinske vojske. Sada služi kao ambasador Kijeva u Londonu.