Inženjer Milan Nedeljković preuzeće mesto predsednika Upravnog odbora BMW AG 14. maja 2026, saopštila je ta automobilska kompanija sa sedištem u Minhenu u Nemačkoj. Navodi se da je odluku o njegovom imenovanju nadzorni odbor kompanije doneo 10 decembra. "Milan Nedeljković, rođen u Kruševcu u Srbiji, inspiriše ljude idejama, ujedinjuje ih oko zajedničkih vrednosti i time ih motiviše da ostvare vrhunske performanse. To je ključni liderski kvalitet za održavanje uspešnog kursa BMW grupe u ovom vremenu transformacije", navodi se u saopštenju automobilske kompanije Bayerische Motoren Werke Aktiengesellschaft (BMW). Dodaje se da posle uspešnog pokretanja "nove klase" (neue klasse) automobila Nedeljković nasleđuje Olivera Cipsea (Zipse) koji je bio član Upravnog odbora BMW AG više od deset godina, a predsednik je kompanije od avgusta 2019. "Milan Nedeljković u svoje kvalitete ubedio nas je strateškom vizionarskom pronicljivošću, snažnim veštinama i preduzetničkim razmišljanjem. On se zalaže za veoma fokusirano upravljanje resursima, bilo finansijskim ili ekološkim", rekao je predsednik Nadzornog odbora BMW AG Nikolas Peter (Nicolas). Nedeljković je član Upravnog odbora BMW AG od 2019. i trenutno vodi proizvodni sektor. Pedesetšestogodišni inženjer Nedeljković profesionalnu karijeru u BMW-u počeo je kao pripravnik 1993. Obavljao je visoke rukovodeće pozicije u fabrici Oksford, kao generalni direktor fabrika u Lajpcigu i Minhenu i kao viši potpredsednik za korporativni kvalitet. Njegov ugovor kao predsednika Upravnog odbora trajaće do 2031. godine.

Centralna izborna komisija Kosova (CIK) nije certifikovala kandidate Srpske liste za poslanike na prijevremenim parlamentarnim izborima 28. decembra, samo sedmicu nakon što nije uspjela zabraniti učešće najvećoj partiji kosovskih Srba na tim izborima. Ovo je najnoviji pokušaj u nizu neuspjelih nastojanja pojedinih članova komisije da onemoguće učešće ove partije na izborima, bilo parlamentarnim ili lokalnim. Sa dva glasa protiv, šest uzdržanih i tri za, 33 kandidata Srpske liste nisu certifikovani, iako je Kancelarija za registraciju političkih partija tražila njihovu potvrdu, navodeći da njihova imena nisu u suprotnosti sa zakonom o izborima. "Lista kandidata je provjerena na osnovu zakona o opštim izborima. Prema podacima dobijenim od državnih institucija, nijedan kandidat nije u sukobu sa zakonom o izborima", rekao je Besnik Buzhala, predsjednik Kancelarije za registraciju političkih partija. Članovi vladajuće stranke Pokret Samoopredjeljenje u CIK-u, Sami Kurteshi i Alban Krasniqi, glasali su protiv. Kurteshi nije naveo razlog zašto je glasao protiv, već je kratko rekao: "Protiv sam certifikacije Srpske liste zajedno s njenim kandidatima." Članovi drugih albanskih političkih partija u CIK-u bili su uzdržani. Srpska lista može se žaliti na ovu odluku Panelu za žalbe i prigovore (PZAP). Glasanje u srijedu dolazi samo nekoliko dana nakon što je PZAP naložio CIK-u da poništi odluku od 2. decembra o necertifikovanju Srpske liste i da joj omogući učešće na izborima, navodeći da komisija nije pružila "nikakvo obrazloženje" za donesenu odluku. Panel je naveo da je Srpska lista ispunila zakonom propisane uslove za učešće na ovogodišnjim izborima. Međunarodna zajednica osudila je tu odluku komisije, kao što je činila i ranije, jer se najveća partija kosovskih Srba ove godine suočila s kontinuiranim pokušajima da joj se onemogući učešće na izborima, bilo parlamentarnim ili lokalnim. Ovo je četvrti put da CIK u početku ne certifikuje ovu partiju ili njene kandidate, nakon što je slično postupio i za redovne parlamentarne izbore 9. februara i za lokalne izbore 12. oktobra. U svim slučajevima, PZAP je poništio odluku CIK-a protiv nje. Na izborima 9. februara, Srpska lista osvojila je 9 od 10 garantovanih mjesta za srpsku manjinu u Skupštini Kosova. Takođe, osvojila je svih 10 opština sa srpskom većinom na lokalnim izborima u oktobru, vraćajući se na vlast nakon što je 2022. napustila kosovske institucije. Kosovo će ovog mjeseca održati prijevremene izbore jer vladajuća stranka premijera u ostavci, Albina Kurtija – Pokret Samoopredjeljenje – nije uspjela u dva pokušaja da dobije podršku Skupštine za novi mandat. Stranka je pobijedila na izborima 9. februara, ali 48 mjesta u Skupštini bilo je nedovoljno za samostalnu vlast, a nije uspjela pronaći partnera za formiranje čak ni manjinske vlade od 61 poslanika.

Policija je privela četiri osobe osumnjičene da su u noći između utorka i srede zapalile automobil javne tužiteljke u Subotici, saopštila je 10. decembra Policijska uprava u tom gradu. Navodi se da su po nalogu subotičkog Osnovnog javnog tužilaštva, uhapšeni S. B i D. K, obojica 2005. godište, zbog sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje opšte opasnosti. Dodaje se da su u istom slučaju privedena i dvojica maloletnika i da će, uz izveštaj o hapšenju, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u tom gradu. S. B. i D. K. određeno je zadržavanje do 48 sati i oni će uz krivičnu prijavu biti privedeni Osnovnom javnom tužilaštvu u Subotici. Prethodne noći zapaljen je automobil tužiteljke Višeg javnog tužilaštva u Subotici koja je saslušavala osumnjičene za napad na subotičkog aktivistu Dražena Lončara kog su 28. novembra pretukle maskirane osobe koje su ga presrele na putu do zgrade u kojoj živi. Zbog napada na Lončara potom su uhapšeni P. B. (21), A. G. (19), L. B. (18) i M. M. (24) koji su osumnjičeni da su izvršili krivično delo teška telesna povreda. Sumnjiče se da su, zajedno sa osamnaestogodišnjakm i jednim maloletnikom (17) koji su takođe uhapšeni, palicama naneli teške telesne povrede četrdesetsedmogodišnjem muškarcu. Policija je saopštila da je prilikom pretresa stana i drugih prostorija koje su koristili P. B. i L. B. pronašla oko kilogram marihuane, dve vagice i oko 1.000 komada municije, i da će protiv njih biti podnete krivične prijave zbog sumnje da su izvršili krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija. Građani Subotice za 10. decembar posle podne zakazali su protest u Subotici zbog paljenja automobila tužiteljke Aleksandre Stojsavljević i, kako su naveli organiozatori, otvorenog napada na pravosuđe. "Tužiteljka je radila svoj posao po zakonu, a napad na nju je napad na sve nas", naveli su organizatori protesta. Saopštili su da sa mirnog skupa žele da pošalju poruku "da nasilje, pritisci i zastrašivanje u Subotici neće proći".

Austrijski sud presudio je da se Dmitro Firtaš(Dmytro Firtash), ukrajinski oligarh koji je u kućnom pritvoru u Beču nakon što je prije više od decenije optužen za podmićivanje u Sjedinjenim Državama, ne može izručiti, čime je okončana sedmogodišnja saga protiv biznismena. Niži sud je prošle godine zaustavio izručenje Firtaša, pozivajući se na nove dokaze. Tužioci su uložili žalbu na tu odluku, ali je 10. decembra Viši regionalni sud u Beču odbacio žalbu iz tehničkih razloga. Portparol Firtaša nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Ova odluka najvjerovatnije znači i kraj postupka američkog Ministarstva pravde protiv njega. Firtaš je optužen pred velikom porotom 2013. godine za podmićivanje povezano s indijskim biznismenom i isporukom vrijednih metala kompaniji Boeing. Ministarstvo pravde nije odmah komentarisalo presudu. Koridori uticajaTajkun koji je bogatstvo stekao djelimično kroz netransparentne poslove s prirodnim gasom koji su uključivali ruski državni gasni gigant Gazprom i ukrajinsku mrežu cjevovoda, Firtaš je bio na vrhuncu uticaja u Ukrajini 2000-ih tokom predsjedništva Viktora Juščenka(Yushchenko). Kasnije je postao glavni finansijer Juščenkovog rivala Viktora Janukoviča(Yanukovych), koji je potom postao predsjednik Ukrajine. U depešama State Departmenta, američke diplomate opisale su Firtaša kao osobu povezanu s ruskim organizovanim kriminalom, uključujući vođu kriminalne organizacije Semjona Mogileviča(Semyon Mogilevich). Firtaš i njegovi advokati negirali su te veze. U martu 2014., oko mjesec dana nakon što je Janukovič napustio Ukrajinu poslije višemjesečnih protesta, Firtaš je uhapšen u Beču, a zatim pušten u kućni pritvor nakon što je uplatio kauciju od 174 miliona dolara. U podnesku iz jula 2017. koji je Ministarstvo pravde SAD dostavilo saveznom sudu u okviru slučaja podmićivanja, tužioci su Firtaša opisali kao "visokog saradnika ruskog organiziranog kriminala".

Usred koraka za proširenje kontrole nad online komunikacijama, ruska vlada je predstavila novi paket mjera digitalne sigurnosti koje bi značajno ograničile dolazne telefonske pozive izvan zemlje. Zamjenik premijera Dmitrij Grigorenko izjavio je 9. decembra da je vlada pripremila novi paket inicijativa koji uključuje zabranu međunarodnih dolaznih poziva bez pristanka primaoca. Prema Grigorenku, paket sadrži oko 20 inicijativa usmjerenih na "zaštitu građana od telefonskih i internet prevara". Među predloženim mjerama su obavezno označavanje svih međunarodnih poziva, uvođenje posebnih "dječijih SIM kartica" i strožija ograničenja masovnog izdavanja SIM kartica. Zvaničnici tvrde da su takvi koraci potrebni kako bi se smanjile velike prevare, posebno one koje uključuju podizanje ukradenih sredstava putem mreža anonimno registrovanih SIM kartica. Međutim, kritičari kažu da su novi prijedlozi, zajedno s nizom drugih nedavnih ograničenja uvedenih radi ograničavanja ili zabrane komunikacija – uključujući zabranu mnogih društvenih mreža – usmjereni na prekid pristupa nezavisnim izvorima informacija dok se bliži četvrta godišnjica ruske invazije na Ukrajinu. Međunarodne aplikacije, uključujući WhatsApp, Facebook, Instagram, X, Signal, Viber, Snapchat i platformu za igranje Roblox, blokirane su ili ograničene. Ranije ovog mjeseca, Appleov FaceTime video servis dodan je na listu kada ga je vlada blokirala. Roskomnadzor je opravdao ove poteze tvrdeći da se usluge koriste za "organizovanje i provođenje terorističkih aktivnosti, regrutovanje počinilaca, te počinjenje prevara i drugih krivičnih djela protiv ruskih građana". Mnogi koraci za ograničavanje pristupa dolaze nakon što su zvaničnici pokrenuli Max, novu aplikaciju koju je razvila VK, društvena mreža ranije poznata kao VKontakte. Aktivisti kažu da je Max djelimično modeliran prema kineskoj aplikaciji WeChat. Dodaju da vlada usmjerava korisnike ka korištenju ove aplikacije kako bi mogla nadzirati i kontrolisati kakvom sadržaju Rusi mogu pristupiti. Kao znak nastojanja vlade da se Max koristi, Ministarstvo za digitalni razvoj, komunikacije i masovne medije (Mintsifry) reklo je za list Kommersant da postepeno ukida prijave putem SMS-a na portal državnih usluga, Gosuslugi, na mobilnim uređajima. Gosuslugi služi kao glavni digitalni kanal između građana i države u Rusiji. Koristi se za porezne prijave, medicinske usluge, pravnu dokumentaciju i, nakon nedavne zakonske izmjene, za dostavu elektronskih poziva vojnim regrutnim uredima. Pristup Gosuslugiju putem pametnog telefona sada će biti moguć isključivo preko aplikacije Max.

Veleposlanici Europske unije dogovorili su u srijedu nove sankcije protiv Rusije, dodajući nove pojedince i tvrtke na široku listu ograničenja uvedenu nakon ruske invazije na Ukrajinu prije gotovo četiri godine. Iako se ne radi o velikom paketu koji bi obuhvaćao sektorske sankcije kao ranije, Unija se ovaj put usredotočila na pet pojedinaca povezanih s globalnom trgovinom naftom, pokušavajući djelovati protiv ruskog zaobilaženja limita na cijenu nafte grupe G7, koji trenutačno iznosi 47,6 dolara po barelu. Prema službenom dokumentu koji je vidio RSE, na crnu listu stavlja se azerbajdžanski poduzetnik Talat Safarov. Safarov je direktor kompanije 2Rivers Group, sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koja prema navodima Bruxellesa, sudjeluje u transportu i izvozu ruske nafte, posebno Rosneftove, prikrivajući njezino pravo podrijetlo. 'Flota iz sjene'Na popisu se našao i pakistanski poduzetnik Murtaza Ali Lakhani, za kojeg se smatra da kontrolira "plovila koja prevoze sirovu naftu ili naftne proizvode ruskog podrijetla ili izvezene iz Rusije, koristeći nepravilne i visokorizične metode prijevoza". Takve metode uključuju korištenje brodova bez odgovarajućeg osiguranja te isključivanje brodskih lokacijskih sustava tijekom plovidbe. Na listi su i tri ruska državljanina te četiri tvrtke. Dvije od tih tvrtki imaju sjedište u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i sumnjiče se da su nedavno sudjelovale u transportu ruske nafte. Jedna tvrtka iz Vijetnama i jedna iz Rusije također su uvrštene jer posjeduju ili upravljaju tankerima koji su dio ruske "flote iz sjene". U odvojenoj odluci, Bruxelles će u petak na popis dodati još 43 broda za koje smatra da su dio te flote. Na toj listi već je više od 500 plovila, a sva ona imaju zabranu pristajanja i pružanja bilo kakvih usluga u lukama EU-a. EU veleposlanici dogovorili su i sankcije osobama za koje vjeruju da su provodile destabilizirajuće aktivnosti u ime Rusije diljem svijeta. Na ažuriranoj listi nalazi se i John Mark Dougan, američko-ruski državljanin i bivši zamjenik šerifa iz Floride, koji se prije gotovo deset godina preselio u Rusiju. On se tereti da je sudjelovao u ruskim digitalnim operacijama s ciljem "utjecaja na izbore, diskreditiranja političara i manipuliranja javnim mišljenjem u zapadnim državama". Na listi je i Jacques Baud, bivši pukovnik švicarske vojske, zbog djelovanja kao "glasnogovornik proruske propagande i širenja teorija zavjere, uključujući tvrdnje da je Ukrajina sama inscenirala invaziju kako bi ušla u NATO". Slične optužbe stavljaju se na teret i francuskom bivšem vojnom dužnosniku Xavieru Moreauu. Među sankcioniranima su i Dmitrij Suslov, Fjodor Lukjanov i Andrej Sušencev, za koje se tvrdi da su analitičari vanjske politike bliske klubu Valdaj. Oni se terete za širenje dezinformacija povezanih s Kremljem. Na listu je dodano i nekoliko pripadnika ruske Glavne obavještajne uprave (GRU), optuženih za brojne kibernetičke napade posljednjih godina, kako na Ukrajinu tako i na države članice Europske unije.

Viši sud u Beogradu osudio je 10. decembra Krunoslava Fehira, bivšeg pripadnika jedinice "Branimirova osječka bojna", na šest meseci zatvora zbog toga što je bio pripadnik te jedinice koja je otimala, zastrašivala, ubijala i zlostavljala civile srpske nacionalnosti 1991. godine u Osijeku. Prema rečima njegovog advokata Bojana Stanojlovića, Fehir danas izlazi iz pritvora jer se u kaznu uračunava vreme koje je proveo u pritvoru. On je novinarima nakon izricanja presude rekao da je sud Fehiru izrekao najblažu kaznu, ispod zakonskog minimuma. "Očekivao sam, nekih 50 odsto, da će to biti jedan kompromis suda. Za sada je važno da Krunoslav ide kući", rekao je Stanojlović. Stanojlović je rekao i da ova presuda jeste neka vrsta presedana da svako ko je bio pripadnik "Branimirove osječke bojne" može biti osuđen, čak iako je u vreme kada je pristupio grupi bio maloletan. Ankica Fehir, majka Krunoslava Fehira, rekla je novinarima da Krunoslav nije kriv i da nije trebalo da bude držan toliko dugo u pritvoru. U presudi Višeg suda, koja je pročitana 10. decembra, navodi se da je Krunoslav Fehir kriv jer je u vreme oružanog sukoba u Hrvatskoj bio pripadnik jedinice koja je vršila ratne zločine nad srpskim civilnim stanovništvom u Osijeku. Fehir je u to vreme imao 16 godina i u svojoj odbrani istakao da ga je otac primorao da bude član te jedinice, kao i da kao maloletnik nije mogao da se suprotstavi ocu i sam napusti Osijek. Takođe, tvrdio je da nije učestvovao u ratnim zločinima, već da je u jedinici radio logističke poslove i poslove obezbeđenja. Međutim, sud nije prihvatio ovaj iskaz, a u presudi se navodi da je Fehir u jedinici imao dve vrste oružja, kao i da je iz njegovim ranijih navoda može zaključiti da je već nakon deset dana od kada je postao član grupe imao saznanja da se u njoj vrše nezakonite radnje. Sud takođe ističe da nije prihvatio navode odbrane da Fehir nije bio deo grupe koja je vršila ratne zločine jer je Fehir, kako se navodi, bio svestan da se zločini vrše i bio toga svedok. Sud je, kako se navodi, imao u vidu, Fehirovo svedočenje protiv ratnog zapovednika i jednog od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Branimira Glavaša. Zagrebački Županijski sud je 2023. nakon ponovljenog suđenja Branimira Glavaša ponovno proglasio krivim za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku tokom devedesetih godina. Glavaš je tada nepravosnažnom presudom osuđen na sedam godina zatvora. Krunoslav Fehir je početkom 2000-ih godina prvi javno i detaljno govorio o ubistvu srpskog civila Čedomira Vučkovića i nestanak Đorđa Petrovića, u slučaju poznatom kao "Garaža". Prema iskazu Krunoslava Fehira, koji je obezbeđivao ulaz u garažu, pripadnici "Branimirove osječke bojne" su prisiljavali Vučkovića da pije sumpornu kiselinu iz akumulatora. U užasnim bolovima Čedomir Vučković je uspeo da provali vrata garaže, nakon čega je upucan. U izjavama koje je davao u Hrvatskoj, Krunoslav Fehir je rekao da je on bio taj koji je u panici ispalio nekoliko hitaca u Vučkovića i ranio ga u predelu trbuha i desne podlaktice. Na procesu u Beogradu, kazao je da je pucao u vazduh, a da su srpskog civila upucali pripadnici te jedinice nakon što mu se izgubio iz vidokruga. Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, ocenila je da je celo suđenje Fehiru bilo nepotrebno, fingirano i "pod pritiskom političkih zahteva da se tužilaštvo i sud bave zločinima prema Srbima". "Mislim da nema pravde za ovaj slučaj. Ako se tužilaštvo bude bavilo ovakvim slučajevima i to decom 1991. godine, onim što su deca morala, pod pritiskom vrlo autoritativnih očeva da urade, ako će se suditi za dela koja su deca činila, onda stvarno od te pravde nećemo ništa videti", rekla je Kandić. Krunoslav Fehir uhapšen je polovinom juna na hrvatsko-srpskoj granici, a suđenje mu je počelo 10. oktobra. Njegov advokat rekao je ranije da je njegov klijent godinama nesmetano ulazio i izlazio iz Srbije.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa želi da Međunarodni kazneni sud (ICC) izmijeni svoj osnivački akt kako bi se osiguralo da neće pokretati istrage protiv republikanskog predsjednika Trumpa i njegovih najviših dužnosnika, rekao je jedan dužnosnik Trumpove administracije, zaprijetivši novim američkim sankcijama Sudu ako to ne učini, piše Reuters. Ako ICC ne udovolji tom američkom zahtjevu i još dvama drugima: obustavi istrage izraelskih čelnika zbog rata u Gazi te službeno okonča stariju istragu o djelovanju američkih vojnika u Afganistanu, Washington bi mogao kazniti još neke službenike ICC-a, čak i uvesti sankcije samom Sudu, rekao je dužnosnik. Sankcioniranje samog Suda značilo bi ozbiljno zaoštravanje američke kampanje protiv ICC-a, čiji rad kritiziraju i republikanci i demokrati, tvrdeći da Sud zadire u američki suverenitet. Dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da su Sjedinjene Države prenijele svoje zahtjeve državama članicama ICC-a, među kojima su i američki saveznic, te i Sudu. SAD nije potpisnik Rimskog statuta kojim je ICC osnovan 2002. kao sud posljednje instance, s ovlastima za procesuiranje i šefova država. Ovaj zahtjev i prijetnja obnovom sankcija nisu ranije bili javno poznati. Washington strahuje od mogućih istraga nakon završetka Trumpova mandataSuci ICC-a izdali su u movembru 2024. naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, bivšeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta i čelnika Hamasa Ibrahima al-Masrija zbog navodnih ratnih zločina u ratu u Pojasu Gaze. U martu 2020. tužitelji su otvorili istragu u Afganistanu, koja je uključivala i moguće zločine američkih vojnika. Sud je od 2021. smanjio fokus na ulogu SAD-a, ali istraga formalno još nije okončana. Kako bi prisilio Sud da odustane od optužnica, SAD je ranije ove godine uveo sankcije devetorici dužnosnika ICC-a, uključujući suce i tužitelje. No Washington još nije uveo sankcije samom Sudu, što bi teško narušilo njegov rad. "Rastu zabrinutosti... da bi 2029. ICC mogao usmjeriti pažnju na predsjednika, potpredsjednika, ministra odbrane i druge te pokrenuti postupke protiv njih", rekao je dužnosnik. "To je neprihvatljivo i nećemo to dopustiti", dodao je, prenosi Reuters. Bijela kuća zasad nije komentirala. Bilo kakva izmjena Rimskog statuta bila bi spora i teška te bi zahtijevala dvotrećinsku potporu svih država potpisnica. ICC je u odgovoru agenciji Reuters poručio da je izmjena statuta u nadležnosti država članica, ali nije komentirao navodne američke zahtjeve za imunitetom za Trumpa. Sankcije prema Sudu mogle bi ugroziti svakodnevno funkcioniranje tribunala: od isplate plaća do pristupa bankovnim računima i osnovnom softveru. 'Postoje otvorene rasprave' o mogućem procesuiranju TrumpaICC je svjetski sud za ratne zločine, sa 125 država članica, uključujući sve članice Europske unije, ali bez SAD-a, Rusije i Kine. Sud ima ovlast procesuirati pojedince za zločine koje su počinili oni ili osobe pod njihovim zapovjedništvom na teritoriju država članica, uključujući i aktualne šefove država. Dužnosnik nije precizirao koje bi radnje administracije mogle postati predmet istraga, ali je rekao da u međunarodnoj pravnoj zajednici postoji "otvoreno nagađanje" da bi Sud 2029. mogao ciljati na Trumpa i njegove najviše dužnosnike, nakon njegova izlaska iz Bijele kuće. "Rješenje je da se mora izmijeniti Rimski statut kako bi se jasno naznačilo da sud nema nadležnost", istakao je dužnosnik, prenosi Reuters. Američka vojska od septembra provodi smrtonosne napade na sumnjiva plovila za krijumčarenje droge u Karibima i uz pacifičku obalu Latinske Amerike, pri čemu je ubijeno više od 80 ljudi. Članovi Kongresa najavili su istragu o tome je li američka vojska prekršila zakon u jednom slučaju, gdje su navodno ubijena dva preživjela iz napada. Bijela kuća tvrdi da zakonito postupa. Na pitanje novinara je li američki zahtjev povezan s mogućim istragama o američkim djelovanjima u Venezueli, dužnosnik nije želio odgovarati. ICC-ovi zamjenici tužitelja rekli su Reutersu da nisu primili nikakav zahtjev za istragom američkih postupaka u Venezueli. Dužnosnik nije želio otkriti ni kada je Washington počeo slati ove zahtjeve ICC-u i državama članicama. Dodao je i da bi dodjeljivanje imuniteta određenim pojedincima potkopalo temelje na kojima je Sud osnovan te da bi za takvu odluku bila potrebna podrška skupštine država članica. Većina izmjena Rimskog statuta zahtijeva dvotrećinsku većinu, a promjene koje bi ograničile nadležnost Suda trebale bi još širu podršku.

Sjedinjene Američke Države i Crna Gora počinju pregovore o postizanju bilateralnog sporazuma za jačanje trgovinskih, investicionih i ekonomskih veza, zvanično je najavljeno 10. decembra iz ambasade SAD u Podgorici. Oni će se voditi u okviru Američko-crnogorskog ekonomskog dijaloga 2025. "SAD je globalno prepoznat po ekonomskoj inventivnosti, inovacijama i pouzdanosti, a američke kompanije pokazuju sve veće interesovanje za poslovne prilike u rastućoj crnogorskoj ekonomiji", saopšteno je iz ambasade. Navodi se i da je cilj ovih pregovora da podstaknu veća ulaganja američkog privatnog sektora kako bi se kreirala nova radna mjesta u SAD i Crnoj Gori, ojačala uloga Crne Gore kao NATO saveznika i otvorile nove mogućnosti za prosperitet SAD, Crne Gore i šireg regiona. U posljednjih devet mjeseci Crna Gora je potpisala četiri međudržavna sporazuma – sa Francuskom, Mađarskom i dva sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sva četiri imaju međudržavni okvir koji omogućava izbor izvođača bez javne konkurencije. Marko Sošić iz Instituta Alternativa za Radio Slobodna Evropa ranije je kazao da je ovakav tempo potpisivanja sporazuma rezultat obaveze Vlade, da svi međudržavni ugovori Crne Gore od 26. decembra moraju biti usklađeni sa pravilima EU u oblasti javnih nabavki". To je stavka iz reformske agende u pristupnim pregovorima Crne Gore sa EU. Sporazumi sa Emiratima se tiču turizma, nekretnina, energetike, digitalnih tehnologija. Mađarski se fokusiraju se na saobraćajnu digitalnu i IT-infrastrukturu. Francuski je kombinacija infrastrukturnih, energetskih i digitalnih projekata. Vlada navodi da je riječ o strateškim partnerstvima za "brži razvoj i privlačenje investicija" koji treba da smanje birokratiju i povećaju efikasnost. Crnogorski Zakonu o javnim nabavkama omogućava izbor poslovnih partnera bez tendera. "Ovaj zakon se ne primjenjuje na javne nabavke koje se sprovode u skladu sa posebnim pravilima međunarodnog ugovora između Crne Gore i jedne ili više država članica EU, odnosno trećih država", koji se odnose na projekte od zajedničkog interesa. Propisuje se i obaveza da Vlada o takvom međunarodnom ugovoru obavijesti Evropsku komisiju. Nevladine organizacije upozoravaju da se time potkopava sistem javnih nabavki – jedan od stubova kontrole korupcije. Marko Sošić iz Instituta Alternativa je u novembru za RSE ocijenio da ta vrsta međuvladinih sporazuma nosi ogromne rizike, upravo zbog isključivanja nacionalnog zakonodavstva. On je ocijenio da Vlada njima traži prečice do investicija jer su joj sprovođenje kapitalnog budžeta ili predlaganje projekata za finansiranje od Evropske unije, složeni i komplikovani. U poslednjem izvještaju Evropske komisije iz novembra ove godine, pominje se samo prvi sporazum koji je Crna Gora potpisala sa Emiratima. U njemu se upozorava da Crna Gora mora obezbijediti da sprovođenje ovog i sličnih sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU o javnim nabavkama, niti da je zaobilazi. Način na koji će se sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi biće pod pažljivim nadzorom EU, poručuje se na kraju izvještaja.

Najnovija verzija prijedloga Europske unije za financijsku potporu Ukrajini dosad je najbliža usklađenosti s međunarodnim pravom, izjavila je u srijedu predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde. Čelnici EU-a mjesecima raspravljaju o tome kako iskoristiti zamrznutu rusku imovinu za financiranje Ukrajine, a pritom ostati u skladu s međunarodnim pravom, koje zabranjuje izravnu konfiskaciju, piše Reuters. Većina čelnika želi staviti u funkciju oko 210 milijardi eura ruske državne imovine zamrznute u Europi, no to će vjerojatno zahtijevati određena jamstva Belgiji, gdje se nalazi najveći dio sredstava. "Mehanizam koji je postavljen i o kojem će se raspravljati na idućem sastanku Europskog vijeća... najbliži je onome što sam vidjela da je u skladu s načelima međunarodnog prava", rekla je Lagarde na događaju Financial Timesa. "Naša dužnost kao Europljana je nastaviti podupirati, braniti i djelovati u korist Ukrajine", dodala je. Lagarde, koja nema izravnu ulogu u procesu, već dugo izražava zabrinutost u vezi s korištenjem ruske imovine te naglašava da Europska središnja banka želi rješenje koje u potpunosti poštuje međunarodno pravo, inače bi mogla biti narušena globalna reputacija eura. "Riječ je o vrlo, vrlo iznimnom slučaju i ovim se prijedlogom Rusiji ne oduzima pravo vlasništva nad imovinom", rekla je Lagarde. Naglasila je i da EU mora jasno objasniti što se događa te naglasiti da Unija ne uvodi praksu oduzimanja državne imovine samo zato što joj to odgovara.

Bugarska vlada, sastavljena od stranaka GERB (Građani za europski razvoj Bugarske), BSP-a (Bugarska socijalistička partija) i ITN (Postoji takav narod), uz podršku "DPS (Pokret za prava i slobode) - Novo Načelo", neće razmatrati podnošenje ostavke prije nego što zemlja službeno uđe u eurozonu 1. siječnja. To je u srijedu novinarima izjavio lider GERB-a Bojko Borisov. "Ulazak Bugarske u eurozonu je geostrateški zadatak i želim ga dovršiti do kraja", rekao je Borisov. "Prije nekoliko dana obavijestio sam sve partnere o tome i zato ćemo u ovim danima biti ujedinjeni, ne iz inata, nego do ulaska zemlje u eurozonu", dodao je. Ove riječi uputio je istog dana kada bi parlament trebao raspravljati o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja vladi Rosena Željazkova. Taj prijedlog podnijela je oporbena koalicija "Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska" (PP-DB), koja je noć ranije organizirala i prosvjede protiv vlade u nekoliko gradova. "Preostaje nam još samo 20 metara do cilja", dodao je Borisov u hodniku parlamenta. "Nakon 1. siječnja razgovarat ćemo o ostavkama i prosvjedima." Lider GERB-a također je rekao da, po njegovom mišljenju, treba uzeti u obzir i složenu geopolitičku situaciju. Također, novi prijedlog proračuna ocijenio je kao dobar. Povod za antivladine prosvjede posljednjih tjedana bio je prvi prijedlog proračuna vlade Željazkova za 2026. godinu, podnesen u studenom, koji je izazvao nezadovoljstvo javnosti zbog nekoliko konkretnih mjera, uključujući i povećanje doprinosa za mirovine, poreza na dividendu te plaće u sigurnosnom sektoru. Međutim, prosvjedi 1. prosinca protiv proračuna prerastali su u prosvjede protiv samog modela upravljanja, sa zahtjevom za ostavku vlade. Predsjednik zemlje Rumen Radev i oporba u parlamentu također su tražili ostavku vlade. Premijer Željazkov rekao je da neće podnijeti ostavku. Prvi prijedlog proračuna je povučen, a vlada je podnijela novi, koji je u utorak u prvom čitanju osvojila parlamentarna komisija. Novi proračun ne uključuje najspornije dijelove prvog prijedloga, ali srednjoročna proračunska prognoza Ministarstva financija do 2028. pokazuje da vlada odgađa te mjere za godinu dana.

Šef norveškog Nobelovog instituta rekao je da ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado (Corina Machado) neće prisustvovati ceremoniji dodele nagrade u Oslu koja se održava u sredu. Direktor tog instituta Kristijan Berg Harpviken rekao je za javnu televiziju NRK da će u ime venecuelanske opozicione liderke njena ćerka primiti nagradu, prenela je Beta. U utorak je otkazana konferencija za novinare kojoj je Mačado trebalo da prisustvuje. Ona se poslednji put pojavila u javnosti pre 11 meseci. Nobelov institut je 10. oktobra objavio da je 58-godišnja opozicionarka dobitnica ovogodišnje nagrade za mir zbog borbe za ostvarenje demokratske tranzicije u Venecueli, a tada je ona opisana kao "žena koja drži upaljen plamen demokratije usred rastućeg mraka". Mačado je pod decenijskom zabranom putovanja koju je uvela vlada predsednika Venecuele Nikolasa Madura (Nicloas) i krije se više od godinu dana. Mačado je pobedila na izborima unutar opozicije i nameravala je da se suprotstavi Maduru na prošlogodišnjim predsedničkim izborima ali vlada joj je zabranila učešće. Umesto nje u ime opozicije učestvovao je diplomata u penziji Edmundo Gonzalez. Ceremonija dodele nagrade za mir biće održana danas u 13.00 u gradskoj kući Osla u prisustvu kralja Haralda, kraljice Sonje i najmanje četiri latinoamerička šefa država, uključujući argentinskog Havijera Mileija (Javier) i ekvadorskog Danijela Nobou (Daniel Noboa). U sredu u Stokholmu će biti ceremonija uručenja Nobelovih nagrada u ostalim kategorijama - za medicinu, hemiju, fiziku, književnost i ekonomiju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman održati izbore u zemlji razorenoj ratom ako Sjedinjene Države i drugi partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za njihovo sigurno održavanje. Bijela kuća već neko vrijeme potiče Ukrajinu da održi izbore. Američki predsjednik Donald Trump rekao je za Politico u intervjuu objavljenom 9. prosinca kako je "vrijeme došlo", iako ukrajinski ustav ne dopušta izbore tijekom ratnog stanja. U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tijekom izvanrednog stanja. Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostave primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodišnji rat s Rusijom te nakon pružanja sigurnosnih garancija za izborni proces. "Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s našim europskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora", rekao je Zelenskij novinarima 9. prosinca, napominjući da o tome još nije razgovarao s Trumpom. "Osobno imam volju i spremnost za to", poručio je. Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz objašnjenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih zračnih napada diljem zemlje, tisuća vojnika na bojišnici i milijuna raseljenih Ukrajinaca. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Ukrajinaca ne želi izbore tijekom rata, iako neki, s obzirom na to da su posljednji izbori održani 2019., žele promjene u vladi. Zelenski, iako široko popularan, posljednjih je tjedana izgubio dio potpore zbog velikog skandala s korupcijom koji je doveo do ostavke utjecajnog savjetnika, Andrija Jermaka. Na bojištu i u pregovorima, ruski dužnosnici vjeruju da imaju prednost, a plan od 20 točaka koji je predložio SAD, odražava većinu stajališta koja je Moskva zauzela i prije same invazije na susjeda. "Prije svega radimo na miru, a ne na prekidu vatre", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Održiv, zajamčen i dugoročan mir, postignut potpisivanjem relevantnih dokumenata, apsolutni je prioritet." Ukrajinski čelnik boravio je u Italiji 9. prosinca, a obilazi Europu kako bi osigurao da prijedlog o okončanju rata pod vodstvom SAD-a ne rezultira jednostranim dogovorom koji bi nagradio Moskvu za agresiju i ostavio Kijev ranjivim na buduće napade. Na društvenim mrežama objavio je da će Ukrajina i njezini europski partneri uskoro predstaviti SAD-u "dorađene dokumente" mirovnog plana. "Ukrajinska i europska komponenta sada su razrađenije i spremni smo ih predstaviti našim partnerima u SAD-u", napisao je. "Zajedno s Amerikancima očekujemo da ćemo brzo učiniti potencijalne korake što izvedivijim", dodao je. Navodno nekoliko ključnih pitanja ostaje neriješeno u finaliziranju mirovnog plana, uključujući izradu dokumenta koji bi bio prihvatljiv i Kijevu i Moskvi. Zelenski je 8. prosinca rekao za Bloomberg News da pregovori pod vodstvom SAD-a još nisu doveli do dogovora o teritorijalnoj kontroli u istočnoj regiji Donbas, gdje Rusija zahtijeva da Ukrajina preda područja koja još drži. Ukrajinski šef države je u Londonu i Bruxellesu 8. prosinca razgovarao o mirovnom prijedlogu. Ti sastanci uslijedili su nakon trodnevnih razgovora ukrajinskih i američkih dužnosnika u blizini Miamija, dok pregovarači pokušavaju pronaći kompromis nakon objave američkog nacrta mirovnog prijedloga prošlog mjeseca. U govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a 9. prosinca stalni ukrajinski predstavnik pri UN-u, Andrij Melnik, izjavio je da Ukrajina nije "na prodaju". "Naš teritorij i naš suverenitet nisu na prodaju. Nismo na božićnom sajmu", rekao je o Ukrajini. "Rusija želi da Ukrajina kapitulira, kao što smo upravo čuli. Rusija želi da se predamo. Ali moj odgovor vam je: ''Dobit ćete rupu u đevreku, a ne Ukrajinu'", rekao je Melnik, odgovarajući na izjavu ruskog veleposlanika pri UN-u Vasilija Nebenzje, koji je kazao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini pod svaku cijenu, bilo vojno ili diplomatski. U međuvremenu, vrhovni ukrajinski vojni zapovjednik, general pukovnik Oleksandr Sirski, izjavio je da se obrana Pokrovska, strateškog grada u Donbasu, nastavlja te da ukrajinske snage drže dio grada. "Obrana Pokrovska se nastavlja, naše snage kontroliraju gotovo 13 kilometara kvadratnih sjevernog dijela grada. Mirnohrad nije opkoljen. U Kupjansku je u tijeku naša uspješna operacija protusabotaže", napisao je na Facebooku nakon sastanka s predstavnicima ukrajinskih medija. Mirovni prijedlog Bijele kuće i uvjerenje da on uvelike pogoduje ruskim interesima izazvao je kritike nekih republikanskih zastupnika u Kongresu. Predsjednik Vladimir Putin "ruga se predsjedniku Trumpu i kupuje vrijeme kako bi nastavio ubijati ukrajinske obitelji", rekao je zastupnik Joe Wilson.

Protestnom šetnjom i obilaskom ključnih državnih institucija, studenti Pravnog fakulteta u Beogradu obeležili su godišnjicu početka studentskih blokada. Pre njih, tokom dana, godišnjicu početka blokada obeležili su i studenti beogradskog Poljoprivrednog fakulteta i novosadskog Fakulteta tehničkih nauka. U protestnoj šetnji centralnim beogradskim ulicama, pod sloganom "pravnici hoće pravdu", studenti Pravnog fakulteta su, pored ostalog, obišli sedišta Vrhovnog javnog tužilaštva, Vlade i Predsedništva Srbije. Ponovili su ključni zahtev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora. Ispred Vrhovnog tužilaštva, kako je rečeno u studentskom govoru, podržali su sudije i tužioce koji "svoj posao rade savesno i u skladu sa zakonom", uz ocenu da je pravosuđe "na nikad većem udaru" dok ih predstavnici vlasti vređaju i targetiraju. Ispred Vlade Srbije imali su poruku za premijera Đura Macuta - zatražili su da predsedniku pošalje predlog za raspuštanje Skupštine i raspisivanje vanrednih izbora, uz ocenu da vlast "više nema legitimitet". Zahtev za raspisivanjem izbora ponovili su i u govoru ispred Predsedništva Srbije. To je bio, kako su naveli, prvi zvanični studentski govor ispred Predsedništva od početka protesta. "Institucije moraju da se vrate u ustavne okvire, a sa njima i predsednik republike", istaknuto je u govoru. Predsednika Aleksandra Vučića su optužili za kršenje Ustava. Podsetili su na uvrede koje je Vučić od početka studentskih protesta upućivao demonstrantima, te na pretnje koje su dolazile od predstavnika vlasti i hapšenja učesnika protesta na ulicama. Studentske blokade desetina fakulteta, koje su otpočele krajem novembra 2024. godine, prerasle su u talas masovnih antivladinih protesta u Srbiji, kojima su se pridružile stotine hiljada građana. Povod za studentske blokade i proteste bila je pogibija 16 ljudi u padu nadstrešnice rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu - od vlasti se traži utvrđivanje odgovornosti za nesreću, uz ocenu da su do nje doveli nemar i korupcija. Na ulicama se traži i da se prekinu sudski postupci protiv demonstranata koji su hapšeni u proteklih godinu dana, kao i da se procesuiraju napadači na učesnike protesta u incidentima koji su se događali širom Srbije. Nijedan zahtev, kako navode studenti, nije ispunjen. Vlast, sa druge strane, tvrdi suprotno i istovremeno odbija da raspiše parlamentarne izbore, što je poslednji zahtev studenata, upućen u maju 2025. Sa početkom nove školske godine, nastava na fakultetima je tokom jeseni normalizovana, osim na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru čiji studenti zahtevaju prinudnu upravu.