Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti pokrenuo je inspekcijski nadzor privatne klinike iz koje je, kako se sumnja, procurelo više hiljada ličnih podataka pacijenata, potvrdili su iz kancelarije Povernika za Radio Slobodna Evropa (RSE). Kako su naveli u pisanom odgovoru, postupak u vezi sa mogućom povredom bezbednosti podataka o ličnosti pokrenut je 2. aprila, "odmah po saznanju za navedeni slučaj". "Postupak nadzora u ovoj stvari pokrenut je (...) izdavanjem naloga za vanredni inspekcijski nadzor i prethodnim radnjama obezbeđenja dokaza i prikupljanja podataka od značaja za predstojeći nadzor", istakli su. Informacije o novom "curenju" ličnih podataka u Srbiji objavljene su na forumu Bezbedan Balkan. Fajl objavljen na dark netu sadrži navodno oko 6.300 redova sa osetljivim podacima pacijenata, uključujući ime i prezime, broj telefona, JMBG, adresu, imejl i dijagnoze vezane za polno prenosive bolesti i infekcije. U objavi na dark netu se navodi da klinika "nije platila otkup", zbog čega hakeri objavljuju ukradene podatke. Na hitan upit RSE poslat ovoj beogradskoj klinici odgovor nije stigao. RSE se obratio i Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal o ovom slučaju, ali je odgovor takođe za sada izostao. Kako građani da zaštite svoje podatke?Bojan Perkov iz Fondacije Share, koja se bavi digitalnom bezbednošću, za RSE kaže da "ne postoji način da građani u potpunosti zaštite podatke koje su drugima predali". "U ovom slučaju zaštita podataka pacijentkinja je obaveza klinike", dodaje. Ovaj slučaj dospeo je u javnost dve sedmice nakon što je iz državne kompanije "Telekom Srbija" ukradeno više stotina hiljada podataka korisnika. Kompanija je saopštila da su hakeri uspeli da upadnu u bazu i ukradu podatke korisnika usluge satelitske televizije. Napadači su se obratili kompaniji i ponudili otkup podataka u visini od 180.000 evra u kriptovalutama. Prema rečima Perkova, čini se da ova dva slučaja nisu povezana. "Deluje da nije reč o talasu ili obrascu napada", kaže i napominje da "ovakvi incidenti zahtevaju detaljnu forenziku pogođenih informacionih sistema kako bi se došlo do preciznijih nalaza i zaključaka". U Srbiji je poslednjih godina zabeležen niz velikih napada na informaciono-komunikacione sisteme državnih službi i institucija. Ovog puta na meti hakera bila je privatna klinika. "Mete ovakvih napada mogu biti i javni i privatni akteri, napadačima to u određenim slučajevima i nije previše važno sve dok mogu da ostvare sopstveni interes, na primer da dobiju finansijsku korist od napada", objašnjava Perkov. Kako su ranije za RSE ukazali iz Fondacije Share, nema informacija da je bilo ko u ovim slučajevima procesuiran u Srbiji. "Efikasno pravno procesuiranje ovakvih i sličnih slučajeva je širi institucionalni odnosno sistemski problem, koji u jednoj meri ima veze sa vladavinom prava i mehanizmima pravne države", ističe Perkov. "Dok su sa druge strane problema nedovoljni resursi i nedostatak šire institucionalne podrške koji su potrebni nadležnim institucijama poput Poverenika ili Tužilaštva za VTK", dodaje. Prema podacima Nacionalnog centra za prevenciju bezbednosnih rizika u informaciono-komunikacionim sistemima (CERT) za 2024. godinu, u Srbiji je evidentirano više od 111 miliona napada na informacione sisteme. Od toga najveći broj incidenata otpada na neovlašćeno prikupljanje podataka – više od 108,6 miliona, dok je 2,4 miliona incidenata povezano sa upadima u informaciono-komunikacione sisteme. Na trećem mestu su onlajn prevare sa 66.250 prijavljenih slučajeva.

Članovi vladajućeg kabineta odbacili su zahtjeve opozicije za smanjenje akcize i ukidanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na naftu tokom parlamentarne rasprave održane u petak, u trenutku kada su cijene goriva naglo porasle kao posljedica rata na Bliskom istoku. Demokratski savez Kosova (LDK) podnio je Skupštini Kosova rezoluciju kojom se, osim toga, od Vlade traži da pronađe načine za subvencioniranje cijene nafte za poljoprivredu, javni prijevoz i domaće proizvođače. Rezolucija – koju podržavaju i druge dvije opozicione stranke, Demokratska partija Kosova (PDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK) – ima za cilj spriječiti ekonomsku i socijalnu krizu u zemlji kao posljedicu visoke cijene nafte. U tekstu rezolucije traži se smanjenje akcize sa 36 centi po litru na 20 centi po litru dok se cijene na međunarodnim berzama ne stabilizuju, te privremeno smanjenje PDV-a na gorivo sa 18 na osam posto, također do stabilizacije cijena. Zahtjev za donošenje ove rezolucije dolazi u trenutku kada je snažan rast cijena goriva u zemlji izazvao strah od lančanog rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica. U roku od samo nekoliko sedmica, cijena jednog litra nafte na benzinskim pumpama na Kosovu dostigla je i do 1,79 eura, u poređenju s 1,33 eura koliko je iznosila 3. marta, tri dana nakon početka napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran. Predsjednica poslaničke grupe LDK-a, Jehohna Lushaku Sadriu, izjavila je da kontinuirani rast cijene nafte "nije samo tržišno kretanje, već predstavlja osnovu ekonomske krize koja ima direktan uticaj na svaku porodicu i svaki biznis na Kosovu". Ona je kritikovala vlasti zbog, kako je navela, izostanka reakcije, poručivši da "Vlada ne smije ostati samo posmatrač i profitirati od rasta poreza na ove proizvode". Predsjednik Demokratske partije Kosova (PDK) Bedri Hamza kritikovao je Vladu zbog toga što, kako je rekao, ne uzima u obzir "uticaj ove pojave na pogoršanje životnog standarda građana". "Ova Vlada se ne brine o ekonomskom razvoju i životnom standardu, već preduzima jedino mjere koje pokušava pretvoriti u glasove. Kupovina glasova putem javnog novca", rekao je Hamza. S druge strane, šef poslaničke grupe Alijanse za budućnost Kosova (AAK) Besnik Tahiri izjavio je da sadašnja Vlada "nije sposobna" da se suoči s krizama. "Moramo otvoreno reći da je kriza s kojom se danas suočavamo na Kosovu najveći teret za građane Kosova i da se ona pretvara u priliku za igru s brojkama, navodno zarad ekonomskog razvoja", rekao je Tahiri. Ipak, rezoluciju i tvrdnje opozicije odbacili su članovi kabineta premijera Albina Kurtija, koji smatraju da preporuke opozicije ne predstavljaju rješenje. Ministrica industrije, preduzetništva, trgovine i inovacija Mimoza Kusari‑Lila rekla je da smanjenje akcize ili ukidanje PDV‑a nisu rješenje, ističući da bi takve mjere imale negativan uticaj na državni budžet, a time i na dodatke koje primaju građani. "Šta vi sada predlažete - da ukinemo akcizu, da ukinemo PDV? A koju mjeru onda da ukinemo? Dodatke za porodilje? Dodatke za djecu? Koju od ovih kategorija mislite da treba smanjiti kako bismo nadoknadili ukidanje ili smanjenje PDV‑a ili akcize", rekla je Kusari obraćajući se opoziciji. Ministar finansija Hekuran Murati optužio je opoziciju da predlaže ove mjere "ne zbog građana, već zbog biznisa koji podržavaju vaše stranke". On je naveo da smanjenje akcize ne bi imalo značajan uticaj na građane prilikom kupovine nafte. "Smanjenje akcize za 16 centi, za porodicu koja troši 50 litara nafte mjesečno, znači uštedu od osam eura. Sjećate li se kada smo uveli dječiji dodatak od 10 eura, kada je opozicija tvrdila da je to simbolično, a sada je njihov prijedlog da se smanji akciza kako bi se uštedjelo osam eura mjesečno - dok se za državu to pretvara u 10 miliona eura manje prihoda mjesečno", kazao je Murati. Vlada Kosova planira rast cijena kontrolisati putem zakona o gornjim cijenama, čiji se nacrt uskoro očekuje u Skupštini, nakon što ga je Vlada usvojila na sjednici u petak. Otprilike sedmicu dana nakon početka rasta cijena - kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara započeli bombardovanja Irana, a Teheran uzvratio napadima na Izrael i zaljevske države u kojima se nalaze američke baze - Vlada Kosova uvela je zaštitne mjere za cijene naftnih derivata. Prema toj odluci, maksimalna dozvoljena trgovačka marža u veleprodaji iznosi do dva centa po litru, dok u maloprodaji ne smije prelaziti 12 centi po litru. Ova odluka važi do 4. aprila.

Dvojica studenata iz Novog Pazara Hamza Ziljkić i Nikola Marjanović pušteni su iz pritvora u petak 3. aprila, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) njihova pravna zastupnica Maida Toković. Studenti su uhapšeni 22. marta pod sumnjom da su "pripremali dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije", a Osnovni sud u Novom Pazaru im je dva dana kasnije odredio pritvor do 30 dana. Policija je tokom hapšenja zaplenila laptopove i telefone. Toković je kazala da je pravni tim osumnjičenih podneo predlog za ukidanje pritvora kada su započeta veštačenja i obrada uređaja koji su im oduzeti. "Sud je usvojio taj predlog. Oni su sada pušteni iz pritvora da se brane sa slobode", istakla je. Kako je prethodno rekla za RSE obrazloženje Osnovnog javnog tužilaštva, na osnovu kojeg im je ranije odeđen pritvor, bilo je da postoji opasnost da će uticati na dokazni materijal. Iz Osnovnog suda u Novom Pazaru, do objavljivanja vesti, nisu odgovorili na hitan upit RSE o odluci za ukidanje pritvora dvojici studenata. Do sada nije zvanično saopšteno šta je bio povod da policija Ziljkića i Marjanovića liši slobode. Iz Osnovnog suda u Novom Pazaru su za RSE ranije rekli da im se na teret stavlja pripremanje ubistva državnih zvaničnika, za šta je zaprećena kazna od jedne do pet godina zatvora. Nakon njihovog hapšenja advokatica Maida Toković je rekla da se njih dvojica terete na osnovu, kako navodi, tajno snimljenog telefonskog razgovora koji je bio obojen šaljivim tonom, te da odbrani na saslušanju nije bio predočen transkript njihovog razgovora. Istakla je i da nema dokaza da su nadležne službe imale odobrenje da prisluškuju telefonske razgovore studenata. Iz Osnovnog tužilaštva u Novom Pazaru nisu odgovorili na upit RSE na osnovu kojih dokaza su dvojica studenata uhapšeni i da li je istina da su prisluškivani. Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru su, zajedno sa kolegama na državnim fakultetima širom Srbije, mesecima blokirali nastavu, u okviru masovnih protesta zbog smrti 16 osoba na Železničkoj stanici u Novom Sadu novembra 2024. godine. Postali su simbol studentskih protesta u Srbiji kada su pešačenjima širom zemlje prenosili poruku jedinstva iz tog grada sa većinskim bošnjačkim stanovništvom. Građani i studenti protestima zahtevaju krivičnu i političku odgovornost vlasti Srpske napredne stranke (SNS). Vlast SNS-a negira odgovornost i odbacuje kritike za korupciju.

Kabinet premijera Albina Kurtija usvojio je u petak nacrte zakona o gornjim cijenama i o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koji treba da budu upućeni Skupštini Kosova na usvajanje prije nego što stupe na snagu kao zakoni. Ovo je novi pokušaj Kurtija da osnaži ova dva zakona, nakon što ih je Ustavni sud poništio tokom prethodnog četverogodišnjeg mandata. Nacrt zakona o gornjim cijenama, poznat kao nacrt zakona o privremenim mjerama za osnovne proizvode u posebnim slučajevima destabilizacije tržišta, dolazi u trenutku kada je snažan rast cijena goriva u zemlji izazvao strah od lančanog rasta cijena, naročito osnovnih proizvoda. Samo u roku od nekoliko sedmica, cijena jednog litra nafte na benzinskim pumpama na Kosovu dostigla je i do 1,79 eura, u poređenju s 1,33 eura koliko je iznosila 3. marta, tri dana nakon početka napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran. Govoreći na sjednici svog kabineta o ovom nacrtu zakona, Kurti je rekao: "Donosimo na usvajanje ovaj nacrt zakona, koji dolazi kao neophodan odgovor na realnost i iskustvo koje su naši građani proživjeli: iznenadne rastove cijena, neizvjesnost na tržištu i nedostatak mehanizama za zaštitu." Prema Kurtijevim riječima, nacrt zakona uspostavlja neophodnu ravnotežu između slobodnog funkcionisanja tržišta i odgovornosti države da zaštiti javni interes u vanrednim situacijama. Zakon o gornjim cijenama proglašen je nevažećim odlukom Ustavnog suda 2023. godine, kada je sud istakao da taj zakon nije bio u skladu s Ustavom zemlje. Ministrica industrije, preduzetništva, trgovine i inovacija, Mimoza Kusari‑Lila, rekla je tokom predstavljanja nacrta zakona da je prilikom njegove izrade uzela u obzir preporuke Ustavnog suda. Navela je da novi nacrt zakona predviđa dvije vrste privremenih mjera: utvrđivanje trgovačke marže za veleprodaju i maloprodaju, kao i određivanje maksimalno dozvoljene cijene za osnovne proizvode. Prethodni zakon, koji je u međuvremenu proglašen nevažećim, osnovnim proizvodima smatrao je: žitarice, hljeb, brašno, rižu, tjesteninu, suncokretovo jestivo ulje, mlijeko, kuhinjsku so, kokošija jaja, pileće meso, kristalni šećer, proizvode za ličnu higijenu te drva za ogrjev. Zakon o zdravstvenom osiguranjuZakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju poništio je Ustavni sud u januaru, nakon što je utvrdio da je zakon usvojen na neustavan način. Sud je u januarskoj odluci naveo da je Skupština zakon usvojila 5. decembra 2024. godine uz proceduralne propuste tokom zakonodavnog procesa. Predstavljajući novi nacrt zakona u petak, ministar zdravstva Arben Vitia rekao je da je riječ o "jednoj od najvažnijih inicijativa za budućnost zdravstvenog sistema u našoj zemlji". Naveo je da će se ovim zakonom uspostaviti Fond obaveznog zdravstvenog osiguranja Kosova. Prema njegovim riječima, nacrt zakona obuhvata cijelo stanovništvo zemlje, ima za cilj osigurati univerzalan pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, kao i unaprijediti kvalitet zdravstvene zaštite. Zakon predviđa i regulisanje doprinosa za zdravstveno osiguranje kao izvora finansiranja zdravstvene zaštite, koji će biti dodatak postojećem finansiranju iz državnog budžeta. Riječ je o desetogodišnjem nastojanju da se u zemlji uspostavi obavezno zdravstveno osiguranje. Smatra se da je nepostojanje obaveznog zdravstvenog osiguranja nanijelo štetu svim građanima Kosova, a posebno siromašnijim slojevima društva i ranjivim grupama, poput penzionera i socijalnih slučajeva. Zdravstvene usluge u javnim zdravstvenim institucijama na Kosovu besplatno se pružaju samo određenim kategorijama, kao što su djeca, penzioneri i socijalni slučajevi, dok se za ostale primjenjuje participacija u troškovima zdravstvene zaštite. Iznos participacije varira - od 1 do nekoliko stotina eura - u zavisnosti od usluge koju pacijent koristi. Za liječenja koja se ne mogu obaviti u javnim zdravstvenim ustanovama, troškove bi trebao pokriti Fond zdravstvenog osiguranja, kojim upravlja Ministarstvo zdravstva. Međutim, birokratske procedure, dok pacijenti dobiju potrebna sredstva, često traju sedmicama, a ponekad i mjesecima. Zbog toga su brojni građani primorani sami snositi troškove, bilo u privatnim zdravstvenim ustanovama, bilo na liječenju u inostranstvu. Zdravstveno osiguranje trenutno imaju samo oni građani koji ga ugovaraju putem privatnih osiguravajućih kompanija.

Vlada Srbije i Srpska pravoslavna crkva potpisali su dokument kojim najavljuju osnivanje novog Univerziteta Sveti Sava. To je saopšteno 2. aprila nakon sednice Vlade. Kako se navodi, na sednici je usvojen tekst Memoranduma o razumevanju između Republike Srbije i Srpske pravoslavne crkve o zajedničkoj saradnji na osnivanju novog univerziteta. Dve strane ulaze u ovaj projekat, "imajući u vidu potrebu za stalnim unapređivanjem obrazovnog sistema i podizanjem njegovog kvaliteta u skladu sa načelima znanja, vaspitanja i morala". "Ovaj univerzitet osniva se sa namerom da saradnja države i Crkve u oblasti visokog obrazovanja bude zasnovana na zajedničkoj odgovornosti za razvoj znanja, očuvanje temeljnih vrednosti pojedinca i društva i negovanje kulturnog i duhovnog nasleđa", saopštila je Vlada. Visokoškolske ustanove u Srbiji su pod pritiscima države od izbijanja studentskih blokada u novembru 2024. godine. Blokade su pokrenute zbog smrti 16 osoba u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Zahtevajući najpre krivičnu i političku odgovornost za ovu tragediju, a potom i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, studenti su mesecima blokirali rad fakulteta. Blokadama su se pridružili i prosvetni radnici u delu osnovnih i srednjih škola, a organizovano je i više građanskih protesta širom zemlje. Vlast je negirala odgovornost za tragediju u Novom Sadu koja se dogodila četiri meseca nakon svečanog otvaranja rekonstruisane Železničke stanice. Državni zvaničnici optužili su čelnike univerziteta da koriste blokade "za njihove političke ambicije". Kao odgovor na blokade, koje je podržao deo profesora, Vlada Srbije je izmenila Uredbu o standardima rada univerziteta, na osnovu koje su zaposlenima na fakultetima na kojima se ne odvija nastava značajno umanjene zarade. Zbog toga su profesori okupljeni oko inicijative "Pobunjeni univerzitet" protestovali duže od dve sedmice ispred zgrade Vlade. Pritisak vlasti na Univerzitet u Beogradu nastavio se i nakon okončanja blokada. Uprava kriminalističke policije upala je 31. marta u zgradu Rektorata, gde je provela 10 sati. Pretres i zaplenu dokumentacije za vlast je legitimna istraga smrti studentkinje nakon pada sa petog sprata na Filozofskom fakultetu krajem marta. Sa druge strane, rektor Vladan Đokić i deo akademske zajednice ovaj čin su ocenili kao zastrašivanje i osvetu zbog podrške studentskim protestima. Srpska pravoslavna crkva je zvanično zauzela stav vlasti o studentskim i građanskim protestima. Predstavnici vlasti nazvali su ih "obojenom revolucijom", što je termin kojim Kremlj opisuje svrgavanje autoritarnih režima u bivšim sovjetskim republikama. Istu sintagmu upotrebio je i poglavar Srpske pravoslavne crkve Porfirije u Moskvi tokom susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Američki predsjednik Donald Trump smijenio je u četvrtak državnu tužiteljicu Pam Bondi nakon rastućeg nezadovoljstva njenim radom, posebno u vezi s objavljivanjem dokumenata o pokojnom seksualnom prijestupniku Jeffreyju Epsteinu, prenosi Reuters. Prema izvorima, Trump je smatrao da se Bondi ne kreće dovoljno brzo u krivičnom gonjenju kritičara i protivnika protiv kojih je on želio podići optužnice. Zamjenik Pam Bondi, Todd Blanche, inače bivši Trumpov lični advokat, privremeno će voditi Ministarstvo pravosuđa, objavio je Trump u objavi na društvenim mrežama. Predsjednik je u objavi pohvalio Bondi kao "veliku američku patriotkinju i vjernu prijateljicu" koja je nadgledala "masovni obračun s kriminalom". Bondi će uskoro preći na posao u privatnom sektoru, naveo je Trump. Blanche se zahvalio Trumpu i pohvalio Bondi u objavi na društvenim mrežama. "Nastavit ćemo podržavati policiju, provoditi zakon i činiti sve što je u našoj moći da Amerika ostane sigurna", rekao je. Bondi se tokom svog mandata na čelu američkih organa za provođenje zakona isticala kao oštra i beskompromisna zagovornica Trumpove politike te je narušila dugogodišnju praksu nezavisnosti Ministarstva pravosuđa od Bijele kuće u vođenju istraga. Ipak, ponovljene kritike zbog dosjea o Epsteinu, uključujući one od Trumpovih saveznika i pojedinih republikanskih poslanika, na kraju su dominirale njenim mandatom, podsjeća Reuters. Optuživali su je za prikrivanje ili loše upravljanje objavljivanjem dokumenata o istragama Ministarstva pravosuđa protiv Epsteina, finansijera koji je njegovao veze s moćnim ličnostima. Trump je Bondi više puta u proteklih nekoliko mjeseci rekao da je nezadovoljan njenim radom, izjavio je za Reuters visoki zvaničnik Bijele kuće. Zvaničnik je dodao da je Trump razmišljao o tome da je zamijeni Leejem Zeldinom, administratorom Agencije za zaštitu okoliša, ali je razgovarao i o drugim kandidatima.

Više hiljada ličnih podataka pacijenata procurelo je iz jedne privatne klinike u Beogradu, saznaje Radio Slobodna Evropa. Kako se navodi na forumu Bezbedan Balkan, fajl objavljen na dark netu sadrži navodno oko 6.300 redova sa osetljivim podacima pacijenata, uključujući ime i prezime, broj telefona, JMBG, adresu, imejl i dijagnoze vezane za polno prenosive bolesti i infekcije. U objavi na dark netu se navodi da klinika "nije platila otkup", zbog čega hakeri objavljuju ukradene podatke. Radio Slobodna Evropa (RSE) nije objavio ime klinike, kako bi zaštito prava pacijenata. Na hitan upit poslat ovoj beogradskoj klinici odgovor nije stigao. RSE se obratio i Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal o ovom slučaju, ali je odgovor takođe za sada izostao. Najnoviji slučaj hakerske krađe medicinskih podatka stigao je u javnost dve sedmice nakon što je iz državne kompanije "Telekom Srbija" ukradeno više stotina hiljada podataka korisnika. Kompanija je saopštila da su hakeri uspeli da upadnu u bazu i ukradu podatke korisnika usluge satelitske televizije. Napadači su se obratili kompaniji i ponudili otkup podataka u visini od 180.000 evra u kriptovalutama. Povodom hakovanja "Telekomove" baze podataka Tužilaštvo za borbu protiv visokotehnološkog kriminala u Beogradu pokrenulo je 18. marta istragu protiv nepoznatih osoba zbog hakovanja i krađe ličnih podataka. Postupak je pokrenuo i Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Projekat Južna interkonekcija je jedan od prioritetnih projekata za Trumpovu administraciju, poručio je Jesse Binnall, jedan od direktora američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC u Sarajevu, 2. aprila. "Energetska sigurnost jednaka je nacionalnoj sigurnosti. Ono što je važno da cjelokupan proces bude transparentan", kazao je Binnall, na konferenciji za medije na kojoj je predstavljen projekat. Ova američka kompanija, koja je registrovana u Sarajevu, uvrštena je u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", koje je Vlada Federacije BiH usvojila 25. marta i poslala parlamentu, uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku. Južna interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim gasnim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku i oslobodila je zavisnosti od ruskog gasa. Naime, BiH nema vlastitu proizvodnju gasa i snabdijeva se isključivo ruskim gasom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jedinim gasovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina. Jedan od direktora, Joseph Flynn poručio je kako je Južna interkonekcija "strateška nacionalna investicija Sjedinjenih Američkih Država". "Energetska sigurnost je jedan od prioriteta za SAD. AAFS Infrastructure and Energy LLC je uspostavljen kao namjenski instrument koji bi trebao da privuče dodatni kapital i osnaži investiciju. Vrlo je važan naš dugoročni odnos sa Federacijom BiH. Mi sa svoje strane upravljamo ukupnim procesom. Ova američka investicija nije investicija samo u ovaj sektor, već bi privukla pažnju za investicije u druge djelatnosti", kazao je Joseph Flynn. Direktor firme Jesse Binnall je bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a potpredsjednik Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Tokom sastanaka čelnih ljudi američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC sa predstavnicima vlasti u BiH, tokom proteklih nekoliko mjeseci, prisustvovao je i otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH John Ginkel. Kada će zakon biti razmatran u Parlamentu FBiH?Izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", trebale bi se naći sljedeće sedmice na odlučivanju u oba doma Parlamenta Federacije BiH, najavio je ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić na konferenciji za medije. "Ubrzavamo proces da bi ispunili odluku Evropske unije da od 1. januara 2028. godine više ne bude ruskog gasa", kazao je Lakić, u kontekstu uredbe Evropske unije da od tog datuma stupa na snagu zabrana uvoza ruskog gasa. Uoči donošenja izmjena zakona o Južnoj interkonekciji, kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje ovog gasovoda. Prethodno je iz Vlade Federacije BiH saopšteno da je Južna interkonekcija "jedan od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj". Inače, trasa novog gasovoda bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima. Što je potrebno da bi radovi počeli?Federacija BiH prvo mora dodijeliti koncesiju da bi radovi počeli. Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta. Bosna i Hercegovina i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma državnog Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske. BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara plina, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.

Četiri astronauta lansirana su iz Floride u srijedu u NASA‑inoj misiji Artemis II, putovanju oko Mjeseca koje predstavlja najambiciozniji korak Sjedinjenih Američkih Država do sada ka povratku ljudi na mjesečevu površinu, u konkurenciji s Kinom. NASA‑ina raketa Space Launch System (SLS), opremljena kapsulom s posadom Orion, lansirana je neposredno prije zalaska sunca iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, šaljući svoju prvu posadu - tri američka astronauta i jednog kanadskog astronauta - u Zemljinu orbitu. Administrator NASA‑e Jared Isaacman rekao je da je ovo lansiranje važan korak ka budućim misijama koje će uključivati izgradnju baze na Mjesecu kako bi se podržala "trajna prisutnost koju nastojimo uspostaviti na njegovoj površini". Ako misija bude tekla prema planu, posada koju čine NASA‑ini astronauti Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch, zajedno s astronautom Kanadske svemirske agencije Jeremyjem Hansenom, obići će Mjesec i vratiti se na Zemlju u gotovo desetodnevnoj ekspediciji, tokom koje će svemirska letjelica biti testirana do krajnjih granica, a ljudi će putovati dublje u svemir nego ikada ranije. Ova misija predstavlja prvi testni let s posadom u programu Artemis, nasljedniku NASA‑inog projekta Apollo iz doba Hladnog rata, kao i prvu misiju u svijetu koja, nakon 53 godine, ponovo šalje astronaute u blizinu Mjeseca, izvan Zemljine orbite. Ona služi kao važan test u nastojanjima NASA‑e da kasnije tokom ove decenije pošalje ljude na mjesečevu površinu, nakon još jedne planirane misije s posadom oko Mjeseca. NASA cilja 2028. godinu za misiju Artemis IV, koja bi predstavljala prvo slijetanje astronauta na južni pol Mjeseca. Time Sjedinjene Američke Države nastoje biti ispred planirane kineske misije u isto mjesečevo područje, koja bi mogla biti realizovana 2030. godine. Posljednji put kada su astronauti hodali Mjesecom - dostignuće koje su do sada ostvarile samo Sjedinjene Američke Države - bio je tokom posljednje misije programa Apollo 1972. godine. Nakon gotovo tri godine obuke, ova posada je prva koja leti u okviru NASA‑inog programa Artemis, projekta čija se vrijednost mjeri milijardama dolara pokrenutog 2017. godine s ciljem uspostavljanja dugoročnog američkog prisustva na Mjesecu tokom naredne decenije i kasnije, kao koraka ka budućim misijama na Mars. Misija Artemis II poslat će četveročlanu posadu oko 406.000 kilometara u svemir – što će biti najveća udaljenost koju su ljudi ikada prešli u svemiru. Dosadašnji rekord za najudaljeniji let s posadom, oko 399.117 kilometara, drži tročlana posada misije Apollo 13 iz 1970. godine, koja se suočila s ozbiljnim tehničkim problemima nakon što je eksplodirao rezervoar s kisikom, zbog čega planirano slijetanje na Mjesec nije realizovano. NASA je 2022. godine pokrenula prvu Artemis misiju bez posade, poslavši svemirsku letjelicu Orion na sličnu putanju oko Mjeseca.

Ambasada SAD u Tirani upozorila je u sredu da bi grupe povezane s Iranom mogle ciljati entitete povezane sa SAD ili iranske opozicione elemente u Albaniji, što su odbacile albanske, navodeći da su to "spekulacije". Ambasada je pozvala američke građane u Albaniji da "povećaju oprez". U saopštenju, ambasada je navela da grupe povezane sa Iranom "mogu takođe ciljati uobičajena mesta, kao što su turističke destinacije, tržni centri, hoteli, klubovi i restorani". S druge strane, Agencija za medije i informisanje albanske Vlade navela je za RSE da albanske agencije za sprovođenje zakona "nemaju zabrinjavajuće informacije u vezi s tim spekulacijama američke ambasade". Dodala je da ambasada SAD "redovno izdaje takva upozorenja, čak i kada opozicione grupe protestuju, pale kante za smeće ili bacaju molotovljeve koktele da bi se pojavile u stranim novinama". "Stoga pozivamo američke građane da ne propuste nijednu od divnih prilika koje Albanija nudi, sa svojim bezbrojnim turističkim lokacijama, neprevaziđenim gostoprimstvom i besprekornom hranom", navodi se u odgovoru agencije. Američka ambasada izdala je upozorenje nekoliko nedelja nakon što su hakeri povezani s Iranom izveli sajber napade na državne institucije u Albaniji i nakon što je albanski parlament proglasio Iran državom sponzorom terorizma. Odnosi između Irana i Albanije su napeti i praktično zamrznuti otkako je Albanija pružila sigurno utočište članovima iranske opozicione grupe MEK pre više od decenije. Albanija takođe podržava rat SAD i Izraela protiv Irana, koji je počeo 28. februara. Iran je odgovorio napadima na Izrael i američke baze na Bliskom istoku. Albanski premijer Edi Rama rekao je da Albanija podržava američko-izraelske napade jer se direktno suočila s "varvarskim licem teheranskog režima kroz njegovu sajber agresiju". Prošlog meseca, albanski parlament i albanska pošta bili su na udaru sajber napada. Za oba napada odgovornost je preuzela grupa Homeland Justice. Homeland Justice je, prema analizi američkog tehnološkog giganta Majkrosofta (Microsoft), povezana s iranskom vladom. U svojim objavama na Telegramu, hakerska grupa je navela da su izvedeni napadi na institucije u Albaniji kako bi se kaznila odluka o pružanju utočišta opozicionoj grupi MEK, poznatoj i kao Narodna mudžahedinska organizacija Irana. "Kada podržavate teroriste, morate znati da ćete za to platiti cenu, u svakom pogledu", pisalo je u jednoj od objava grupe 10. marta. U drugim objavama, grupa optužuje albanske političare da slušaju "naređenja Amerikanaca" i upozorava da je taj napad "samo vrh ledenog brega". Stručnjaci za bezbednost su podeljeni oko toga da li prisustvo MEK-a u Albaniji povećava rizik ili nema uticaja na moguće napade iz Irana, posle početka rata sa SAD. Posle početka rata u Iranu, međunarodni stručnjaci za bezbednost upozorili su da eskalacija tenzija između SAD i Irana povećava rizik od potencijalnih terorističkih napada ili tajnih operacija van tradicionalnih zona sukoba. Prema analizi koju je objavio američki časopis Atlantik (The Atlantic), Iran je kroz istoriju koristio različite mreže i metode za osvetu protivnicima, posebno kada se suočava s velikim političkim ili vojnim pritiskom, uključujući napade koji potiču izvan teritorije Irana. Izveštaji lista Njujork tajms (The New York Times) naglašavaju da američke obaveštajne agencije prate mogućnost da Teheran aktivira savezničke grupe u različitim regionima kako bi udario na američke interese ili saveznike.

Projekat Južna interkonekcija je prilika za dugoročno partnerstvo Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, kao investitora, te za jačanje privrede i ekonomije, rečeno je na sastanku Predsjedništva BiH sa otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Johnom Ginkelom i rukovodstvom kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, Joe Flynnom i Jesse Binnallom. Ova kompanija, koja je registrovana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC, uvrštena je u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", koje je Vlada Federacije BIH usvojila 25. marta i poslala parlamentu, uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku. Direktor ove firme je Jesse Binnall, bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a potpredsjednik Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Oni su sredinom januara razgovarali s vlastima u BiH. U saopštenju za javnost iz Predsjedništva BiH se navodi kako je istaknuto da je Južna interkonekcija strateški infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu koji omogućava energetsku diverzifikaciju i doprinosi energetskoj stabilnosti, kao i povezivanje s evropskim energetskim tržištem. Članovi Predsjedništva BiH potvrdili su da postoji politički konsenzus za projekat Južne interkonekcije. Šta je do sada urađeno?Kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". "Pismo namjere i ponuda od strane AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, koji ima za cilj dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija, uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom", navedeno j eranije iz Federalne vlade. Američka ambasada u Sarajevu pozdravila je naknadno odluku Vlade Federacije BiH da ova američka kompanija bude uvrštena u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". U objavi na platformi X poručili su da je riječ o "velikom koraku ka diverzifikaciji snabdijevanja energijom i jačanju ekonomskih veza sa Sjedinjenim Državama", te izrazili očekivanje da će Parlament FBiH uskoro usvojiti izmjene zakona i omogućiti pokretanje projekta. Šta je Južna interkonekcija?Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku. Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu. BiH nema vlastitu proizvodnju plina i snabdijeva se isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina. Kako se navodi u saopštenju za javnost iz Vlade Federacije BiH, Južna interkonekcija je "jedan od od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj". "Projekat Južne interkonekcije dio je šire strateške inicijative energetske diverzifikacije u Bosni i Hercegovini, koja je pokrenuta uz snažnu podršku međunarodnih partnera, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. U tom kontekstu, još ranije su vođeni razgovori sa političkim liderima u Federaciji BiH o potrebi izgradnje novog gasnog pravca koji bi smanjio zavisnost od jednog izvora snabdijevanja i ojačao energetsku sigurnost zemlje", navodi se. Ističe se i kako "Južna interkonekcija nije političko pitanje, već pitanje sigurnosti građana i privrede". "Federacija BiH više ne može sebi priuštiti zavisnost od jednog pravca i jednog dobavljača. Predloženim izmjenama uklanjaju se administrativne prepreke, precizira se institucionalni okvir i ubrzavaju procedure, kako bi se omogućila brža i efikasnija realizacija projekta", dodaje se u u saopštenju za javnost. Inače, dionica na teritoriji Bosne i Hercegovine bila bi duga približno 170 kilometara. Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima. Što je potrebno da bi radovi počeli?Federacija BiH prvo mora dodijeliti koncesiju da bi radovi počeli. Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta. Bosna i Hercegovina i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma državnog Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske. BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara plina, prema podacima Agencije za statistiku BiH. Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.

Vlada Republike Srpske dala je 1. aprila saglasnost da se za gradnju gasovoda kroz taj bosanskohercegovački entitet u budžetu obezbijedi nešto više od milijarde maraka (500 miliona evra). Radi se o novom gasovodu koji bi se trebao spojiti na gasni priključak Bosne i Hercegovine sa Srbijom kod Zvornika u BiH, a kroz koji trenutno stiže isključivo ruski gas. BiH je trenutno u potpunosti oslonjena na ruski gas koji preko Srbije stiže Turskim tokom, a u zemlju ulazi na području Zvornika. Evropska komisija je ranije, na upit Radija Slobodna Evropa, upozorila da planirani gasovod ne doprinosi smanjenju zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog gasa, već bi je dodatno produbio, podsjećajući da EU od BiH očekuje usklađivanje s energetskim i vanjskopolitičkim ciljevima Unije. Planirana trasa prolazila bi kroz nekoliko gradova, preko Banjaluke do Novog Grada na sjeverozapadu zemlje. Kako je saopšteno nakon sjednice Vlade RS, iznos koji je predviđen iz entitetskog budžeta ne uključuje troškove rješavanja imovinsko‑pravnih odnosa, koji će biti utvrđivani naknadno tokom postupka eksproprijacije. Za sprovođenje odluke zaduženi su Ministarstvo finansija RS i Ministarstvo energetike i rudarstva RS, dok će izvođenje projekta sprovoditi kompanija Sarajevo-gas a.d. Istočno Sarajevo. U saopštenju se ističe kako će gasovod biti izgrađen u tri faze. Prva obuhvata magistralnu dionicu od Šepka kod Zvornika na granici BiH i Srbije do Banjaluke, druga izgradnju priključnih gasovoda za 18 opština duž trase, dok treća faza predviđa spajanje Banjaluke sa Novim Gradom, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iz Vlade RS ističu da će projekat omogućiti gasifikaciju širokog područja, razvoj industrijskih zona i otvaranje novih proizvodnih pogona koji bi koristili prirodni gas kao energent. Šta je prethodilo odluci Vlade RS?Vlada RS je u novembru prošle godine dala saglasnost za izgradnju gasovoda koji bi entitet direktno povezao s gasnom mrežom Srbije, preko koje se trenutno doprema ruski gas. Sarajevo‑gas je početkom januara raspisao tender za projektovanje i izgradnju gasovoda, a prijavile su se dvije kompanije – "Konvar" iz Srbije i turska "Vemak". Vlasti u RS godinama su isticale partnerstvo sa Srbijom i Rusijom u oblasti gasne infrastrukture, međutim nikada za projekat, poznatiji pod nazivom "Nova istočna interkonekcija" nisu dobili saglasnost državnih institucija BiH. Sada tvrde da će novi gasovod biti "domaći projekat" i da će omogućiti pristup različitim izvorima snabdijevanja. Kao moguća alternativa ruskom gasu spominje se i azerbejdžanski gas, koji u Srbiju stiže preko interkonektora s Bugarskom, iako je taj pravac ograničenog kapaciteta.

"Sarajevska Hagada je preživjela inkviziciju, Holokaust i najdužu opsadu grada u modernoj historiji. To je 700 godina star testament solidarnosti." Ovo se navodi u objavi Ambasade Sjedinjenih Američkih Država 1. aprila na mreži "X", u povodu jevrejskog praznika Pesah. Naglašava se da je njena istorija ispisana hrabrošću ljudi različitih vjera koji su je vijekovima čuvali od progona, okupacija i ratova. U objavi se podsjeća da je Hagada nastala oko 1350. godine u srednjovjekovnoj Barceloni, odakle je pratila Jevreje protjerane iz Španije 1492. Potom je preživjela Inkviziciju, prelazak preko granica, a krajem 19. stoljeća pronašla je trajno utočište u Sarajevu, gdje ju je Zemaljski muzej BiH otkupio 1894. godine. "Njena dramatična istorija posebno je obilježena događajima iz 1941., kada su direktor muzeja Jozo Petrović i kustos Derviš Korkut sakrili Hagadu u džamiju na Bjelašnici kako bi je zaštitili od nacista, čin koji danas predstavlja jedan od najpoznatijih primjera međureligijske solidarnosti u BiH", navodi se u objavi Ambasade SAD. Poruka Ambasade SAD dolazi nekoliko dana nakon što je Sarajevska Hagada predstavljena u Washingtonu, na Capitol Hillu, sjedištu Kongresa, tokom tradicionalne jevrejske Seder večere, 24. marta. Događaju su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, uz članove američkog Kongresa, Senata i diplomatskog kruga, čime je ovaj rukopis predstavljen kao simbol zajedničkih vrijednosti i kulturnog naslijeđa koje povezuje. Kako je tada istaknuto, Sarajevska Hagada služi kao primjer naslijeđa koje nadilazi nacionalne, etničke i vjerske podjele te podsjeća na istoriju suživota u Bosni i Hercegovini. Šta je Sarajevska Hagada i zašto je važna?Sarajevska Hagada jedna je od najstarijih i najljepše iluminiranih jevrejskih obrednih knjiga na svijetu. Riječ je o rukopisu napisanom na bogato obrađenoj pergamenti, koji sadrži biblijske priče, molitve i psalme čitane tokom Pesaha praznika koji obilježava izlazak Jevreja iz egipatskog ropstva. U Bosni i Hercegovini je dokaz viševjekovnog suživota i međusobnog povjerenja među njegovim stanovnicima. Danas se čuva u posebno prilagođenim uslovima Zemaljskog muzeja BiH, gdje je postala jedan od najvažnijih simbola kulturne baštine zemlje.

Sjedinjene Američke Države ukinule su sankcije za tri komercijalna broda pod ruskom zastavom, što je izazvalo raspravu o tome da li ovaj potez signalizuje promjenu u američkoj politici prema Rusiji. Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija objavila je 31. marta da je uklonila nekoliko subjekata sa svoje liste posebno označenih državljana (SDN lista), uključujući brodove Sv Nikolay, Fesco Moneron i Fesco Magadan. Brodovi su prethodno bili pod sankcijama zbog povezanosti sa sankcionisanim ruskim finansijskim institucijama i učešća u aktivnostima vezanim za ruski rat u Ukrajini. Iako je portparol Ministarstva izjavio da "uklanjanja sa SDN liste nisu pokazatelj šire promjene u politici SAD-a prema Rusiji", kritičari su doveli u pitanje nedostatak javnog objašnjenja za takav potez. Objava 31. marta dolazi usred sve intenzivnijih kritika na Capitol Hillu zbog nedavnih odluka SAD-a da ublaže određene sankcije na izvoz ruske i iranske nafte – korake koje je administracija branila kao neophodne za stabilizaciju globalnih energetskih tržišta usred poremećaja povezanih s sukobom u Iranu. "Bez objašnjenja. Bez konteksta. Loše izgleda, u najmanju ruku", rekao je iskusni američki diplomata Daniel Fried, koji je služio na visokim pozicijama u nacionalnoj bezbjednosti tokom sedam američkih administracija, a sada je istaknuti saradnik u Atlantskom vijeću. Otkako je Rusija pokrenula opštu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje sprovele su širok spektar ekonomskih i diplomatskih sankcija prema Rusiji, s ciljem da je izoluju iz globalnih finansijskih, energetskih i ekonomskih sistema kako bi oslabili sposobnost Moskve da finansira svoju ratnu mašineriju. Ukidanje sankcija omogućava brodovima pristup lukama i pomorskim uslugama koje su prethodno bile ograničene. Sv Nikolay je bio umiješan u transport žita s okupiranih ukrajinskih teritorija, dok su Fesco Moneron i Fesco Magadan bili povezani s pošiljkama vojne robe ili robe dvostruke namjene. Prema navodima Ministarstva, brodovi su uklonjeni s liste nakon "temeljne revizije" provedene u sklopu standardnih procedura provođenja sankcija. "Snaga i integritet sankcija OFAC-a ne proizlaze samo iz sposobnosti OFAC-a da označava i dodaje osobe na SDN listu, već i iz njegove spremnosti da ukloni osobe s liste u skladu sa zakonom", rekao je portparol Ministarstva. Jim Mullinax, penzionisani iskusni službenik State Departmenta koji je vodio Kancelariju za politiku i implementaciju sankcija, izjavio je za RSE da potez uklanjanja s liste vjerovatno odražava tehnička ili pravna pitanja, a ne strateški preokret. "Ovo su kontejnerski brodovi, tako da njihovo uklanjanje s liste nema nikakve veze s naporima Trumpove administracije da olakša globalnu trgovinu naftom", rekao je Mullinax, dodajući da širi spektar sankcija ostaje netaknut. "Moguće je da su ovi brodovi promijenili vlasništvo i da je ova akcija Ministarstva finansija priznanje te činjenice." Zabrinutost parlamentaracaParlamentarci iz obje stranke upozorili su da bi mjere za ublažavanje sankcija mogle potkopati godine ekonomskog pritiska na Moskvu. Senator Chuck Grassley, republikanac iz Iowe, nedavno je ukidanje restrikcija na rusku naftu nazvao "pogrešnim potezom", upozorivši da svaki dobijeni dolar "finansira Putinov rat" i produžava patnju u Ukrajini. Senator Jerry Moran, republikanac iz Kansasa, izjavio je da privremena izuzeća nose rizik "obogaćivanja upravo onih zemalja kojima želimo naštetiti", tvrdeći da bi to moglo poništiti efekat ranijih sankcija koje su počele ozbiljno da pritišću ruske finansije. Demokrate su bile još oštrije. Senator Ruben Gallego iz Arizone izjavio je 31. marta da je odgovor administracije na rast cijena nafte "ublažavanje sankcija Rusiji kako bi mogli da prodaju više nafte", dodajući da ovaj zaokret dolazi u trenutku kada je Moskva optužena za podršku Iranu. U dvostranačkom pismu upućenom Bijeloj kući prošle sedmice, republikanski poslanik Don Bacon iz Nebraske i demokrata Gregory Meeks iz New Yorka upozorili su da ublažavanje pritiska na Rusiju u kritičnom trenutku "rizikuje podsticanje ruske agresije i podrivanje napretka" u slabljenju njene pozicije na svjetskom energetskom tržištu.