Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove odbio je zahtjev bivšeg šefa Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovice Stanišića za prijeveremeno puštanje na slobodu. Stanišić i njegov pomoćnik Franko Simatović su u maju 2023. pravosnažno osuđeni na po 15 zatvora zbog zločina nad nesrpskim stanovništvom u BiH i Hrvatskoj. "Iako Stanišić ispunjava uslove da se razmatra za prijevremeno puštanje na slobodu, postoje faktori koji govore protiv njegovog prijevremenog puštanja, uključujući težinu njegovih zločina i činjenicu da nije pokazao dovoljno znakova rehabilitacije", navodi se u zaključku Mehanizma kojeg potpisuje predsjedavajuća sutkinja Graciela Gatti Santana. Gatti Santana je dodala da nema dokaze koji bi potvrdili postojanje uvjerljivih humanitarnih razloga koji bi opravdali odstupanje od ove negativne procjene. Haški sud je Stanišića i Simatovića 31. maja pravosnažno osudio na po 15 zatvora zbog zločina nad nesrbima u pet opština u Bosni i Hercegovini i jednoj opštini u Hrvatskoj, 1992-1995.godine. Apelaciono vijeće suda time je preinačilo prvostepenu presudu kojom su Stanišić i Simatović bili osuđeni na po 12 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja zločina Crvenih beretki u Bosanskom Šamcu, u proljeće 1992. Zaključeno je da je SDB Srbije finansirala Srpsku dobrovoljačku gardu, paravojnu formaciju poznatu i pod imenom "Arkanovci", kojom je rukovodio Željko Ražnatović Arkan. Simatović i Stanišić su osuđeni i za zločin jedinice "Škorpioni" u ljeto 1995. kod Trnova, gdje je streljano šest Bošnjaka iz Srebrenice, u kojoj je Vojska RS počinile genocid. Čelnici obavještajnih struktura u Beogradu tokom devedesetih, tako su postali prvi zvaničnici Srbije osuđeni za udruženi zločinački poduhvat i ratne zločine u Bosni i Hercegovini. Franko Simatović je u avgustu 2023. pušten na prijevremenu slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja. On je do tada odslužio osam i po godina kazne.

Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odobrila ruske posmatrače za Opće izbore, među kojima su i senatorica pod zapadnim sankcijama te bivši pukovnik GRU-a povezan sa sistemom Redut, iz Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) poručuju da političke i parlamentarne delegacije treba jasno razlikovati od nezavisnih međunarodnih posmatračkih misija. ODIHR za Radio Slobodna Evropa navodi da političke, parlamentarne i institucionalne delegacije mogu imati legitimnu svrhu, ali da ih treba jasno razlikovati od nezavisnog međunarodnog posmatranja izbora. Kao ključne elemente kredibilnih posmatračkih misija navode političku neutralnost, institucionalnu nezavisnost, nepristrasnost i primjenu javno dostupne metodologije zasnovane na međunarodno prihvaćenim standardima. "Važno je neovisno i pažljivo analizirati metodologiju koju koriste posmatračke misije i na osnovu toga procijeniti njihovu legitimnost." ODIHR upozorava da organizacije koje se predstavljaju kao međunarodne posmatračke misije, a ne rade prema međunarodno priznatim metodološkim standardima, mogu izazvati zabunu o osnovama njihovih procjena i doprinijeti širenju dezinformacija o izbornom procesu. Centralna izborna komisija BiH do sada je odobrila ili je u postupku odobravanja akreditacija za oko 730 domaćih i međunarodnih posmatrača iz 24 organizacije, među kojima je i 20 ruskih posmatrača. Od tog broja, 15 je akreditirano na zahtjev Ambasade Ruske Federacije u BiH, dok je pet kandidiralo Vijeće Federacije Ruske Federacije. Među ruskim posmatračima su senatorica Elena Afanaseva, koja se nalazi pod sankcijama EU, SAD-a i Velike Britanije, te bivši pukovnik GRU-a Aleksej Kondratjev, kojeg je ranija istraga RSE-a povezala sa sistemom Redut. Preostalih troje posmatrača koje je kandidiralo Vijeće Federacije su Anna Kočerova, Vasilij Popov i Vladimir Morozov.

Državljanka Rusije Arina Iusifova, koju Rusija traži putem međunarodne INTERPOL-ove potjernice, i dalje je u privremenom pritvoru u zatvoru u Tuzli, dok Sud Bosne i Hercegovine treba odlučiti o daljem postupanju u ekstradicijskom postupku. Iusifova je u petak, 25. septembra, saslušana na ročištu pred Sudom BiH, gdje se razmatrao prijedlog Tužiteljstva BiH u vezi s njenim ekstradicijskim pritvorom, kao i uvjeti potrebni za njeno izručenje u Rusiju. Kako je navedeno, Rusija Iusifovu traži zbog sumnje u krivično djelo sudjelovanja u aktivnostima terorističke organizacije. Tužiteljstvo BiH zatražilo je pritvor zbog postojanja potjernice, kao i navoda iz ruske dokumentacije da nije bila dostupna organima od 2014. godine. Ona je krajem augusta privedena u Sarajevu nakon što je, s ocem i troje maloljetne djece, u BiH doputovala iz Turske. Iusifova negira da je sudjelovala u terorističkim aktivnostima. Njena odbrana traži da joj se umjesto pritvora odrede mjere zabrane kako bi mogla biti sa svoje troje djece. Odbrana je navela da u dokumentaciji iz Rusije nisu navedeni dokazi o njenoj umiješanosti u terorističke aktivnosti ili sudjelovanje u oružanim grupama. Prema navodima odbrane, njena djeca trenutno su s njenim ocem u iznajmljenom smještaju u Sarajevu. Iusifova je podnijela zahtjev za azil u BiH, a prema riječima odbrane, kod sebe nema pasoš koji joj je oduzet u okviru postupka, čime je onemogućen bijeg ili napuštanje BiH. Azil su zatražili i njena djeca i otac. Iusifova je na ročištu navela da je prije dolaska u BiH živjela u Turskoj, a da je Rusiju 2014. napustila zbog problema koje je tamo imao njen suprug. Odluku o ekstradicijskom pritvor donijet će Sud BIH najkasnije do nedjelja, 27. septembra. U BiH je ranije vođen i postupak protiv Selime Hadisove, koju je Rusija tražila zbog sumnje na terorizam. BiH je odbila njeno izručenje, a Hadisova je potom dobila status izbjeglice u BiH, kao i njeno troje djece. Organizacije za ljudska prava, kao i institucije Europske unije, ranije su upozoravale na korištenje INTERPOL-ovih potjernica i drugih pravnih mehanizama za prekograničnu represiju, navodeći Rusiju među državama čije su vlasti takve mehanizme koristile za progon osoba izvan zemlje.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, najavio je da će biti nastavljen proces s ciljem zaključivanja sporazuma o zaštiti investicija i ulaganja između BiH i Rusije, tvrdeći da je to ranije stopirala Evropska unija (EU). Košarac je to izjavio 25. septembra na Jahorini, gdje je, kako je objavljeno, održan sastanak Međuvladine komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju BiH i Rusije. Sjednici je prisustvovao i kopredsjedavajući Anton Šalajev, direktor ruske Federalne agencije za tehničku regulativu i metrologiju Rosstandart, koju su sankcionirale (Ruska agencija Rosstandart formalno je civilna agencija registrirana u Ministarstvu industrije i trgovine Ruske Federacije. Međutim, uloga nadilazi standardizaciju i certifikaciju kućanskih uređaja, već uključuje i onu koja se klasificira kao vojna tajna. Rosstandart definira standarde i certificira proizvode za vojnu industriju kao i za dvojnu, civilno-vojnu namjenu, nadzire laboratorije, testira ključne materijale i tehnologije te, naprimjer, kalibrira instrumente u fabrikama koje proizvode ili servisiraju i vojnu opremu, poput nišanskih uređaja ili sistema za navođenje raketa.)zapadne države. Upozorenja iz EURuska agencija Rosstandart nalazi se od 2022. pod sankcijama EU, u okviru mjera protiv ruskih subjekata povezanih s vojno-industrijskim sektorom i podrškom ruskoj agresiji na Ukrajinu. Suradnja s Rosstandartom i ranije je izazvala pažnju Evropske komisije, nakon što je krajem septembra 2025. u Sočiju BiH s njom potpisala Memorandum o razumijevanju. Evropska komisija ga je kritizirala kao suprotan restriktivnim mjerama EU prema Moskvi, zbog invazije na Ukrajinu, te obavezama BiH da uskladi vanjsku politiku s Briselom. Ministarstvo koje predvodi Košarac, koji je kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, pokrenulo je prošle godine proceduru za sporazum s Rusijom, koji bi trebao urediti pravnu zaštitu i sigurnost ulaganja. Košarac je na Jahorini kazao da će Ministarstvo nastaviti proces ističući da postoji "tendencija razvoja ruskih investicija u BiH", ne navodeći konkretne detalje. Rusija nije među glavnim trgovinskim partnerima BiH, dok najveće ruske investicije u naftnu industriju posluju s višemilionskim gubicima. Prema podacima državne Agencije za statistiku, BiH je tokom 2025. u Rusiju izvezla robe u vrijednosti od 96,3 miliona maraka, dok je iz Rusije uvezla 272,6 miliona maraka. Blokiranje članstva BiH u WTOKošarac se osvrnuo i na situaciju s članstvom BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), navodeći da je Rusija jedina država s kojom su ostali pregovori, nakon što je BiH ranije zaključila 17 sporazuma s drugim državama. Optužio je "bošnjačku politiku" da usporava učlanjenje u WTO, ističući da predstavnici entiteta RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji. Hamdo Tinjak, šef Pregovaračkog tima BiH za pristupanje u WTO, izjavio je ranije za RSE da se BiH suočila se s novom preprekom na putu ka članstvu jer Rusija sada od nje traži ukidanje sankcija, koje su Moskvi uvedene zbog rata u Ukrajini. BiH se formalno pridružila sankcijama koje je EU uvela Rusiji, nakon što je 2022. započela rat u Ukrajini. No, one nikada nisu zaživjele zbog protivljenja politčara iz RS-a u državnim inistucijama vlasti. Evropska komisija je u nedavnom izvještaju navela da se BiH uskladila sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere uvedene nakon ruske invazije na Ukrajinu. U izvještaju se navodi da primjena tih mjera nailazi na značajne prepreke u ministarstvima i tijelima pod kontrolom Dodikovog SNSD-a. O ruskom plinu i energetskoj suradnjiŠef sankionirane ruske agencije, Anton Šalajev, kazao je da je Rusija "pouzdan dobavljač plina i drugih energenata za BiH" te da je spremna nastaviti saradnju i otvoriti nove pravce. Ta najava dolazi u vrijeme kada BiH, uz podršku Sjedinjenih Država, planira projekt izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, koji bi je povezao sa plinskom mrežom u Hrvatskoj i smanjio ovisnost o ruskom plinu. BiH trenutno u potpunosti ovisi o ruskom plinu koji, jedinim plinovodom, uvozi preko Srbije, putem pravca Turski tok. Istovremeno s pregovorima o Južnoj interkonekciji koja bi trebala biti izgrađena na području Federacije BiH, vlasti u RS planiraju izgradnju plinovoda kojim bi se taj entiet povezao na postojeći pravac kojim trenutno stiže ruski plin. Ko sudjeluje u Komisiji za suradnju BiH i RusijeNa sastanku na Jahorini je, kako je rečeno, sudjelovalo više od 20 predstavnika resornih agencija, institucija i organizacija. Međuvladina bosanskohercegovačko-ruska komisija za trgovinu i ekonomsku saradnju formirana je na osnovu sporazuma Vijeća ministara BiH i Vlade Rusije iz 2004. godine. Sjednica je u septembru 2025. održana u Sočiju, kada su delegaciju BiH činili isključivo predstavnici iz eniteta RS. Tada je i dogovoreno formiranje radnih grupa za saradnju Rusije s entitetima RS i Federacija BiH i Brčko Distriktom, što je, prema javno dostupnim podacima, za sada učinio RS. Košarac je, nakon sastanka na Jahorini, pozvao institucije Federacije BiH da formiraju radnu grupu za suradnju s Rusijom. Formiranje te grupe bilo je na dnevnom redu sjednice Vlade Federacije BiH 9. aprila, ali nema javno objavljenih podataka o predloženim članovima. Iz Vlade Federacije BiH do zaključenja teksta nisu odgovorili na upit RSE da li je radna grupa imenovana, čime će se baviti i jesu li predstavnici iz tog bh. entieta bili pozvani na sastanak na Jahorinu. Sastanak komisije za suradnju Rusije i BiH održan je u trenutku kada evropske i američke institucije pojačano govore o ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu. Na to je prije nekoliko dana upozoreno i u Kongresu Sjedinjenih Država, na rasrpavi u Pododboru za Evropu Zastupničkog doma.

Kuća ljudskih prava, koja okuplja deset organizacija civilnog društva u BiH, zatražila je 25. septembra od policije Brčko distrikta i MUP-a Republike Srpske "hitnu i nezavisnu istragu" postupanja njihovih službenika prema predstavnicima Studentske liste iz Srbije u Brčkom i Doboju, kao i istragu napada u Višegradu. Policija je, prema ocjeni Kuće ljudskih prava, zloupotrijebila ovlaštenja prema studentima iz Srbije koji su u Republici Srpskoj vodili kampanju "Studenti pobeđuju", dok su fizički i verbalni napadi u Višegradu "stvorili atmosferu straha i ugrozili njihovu bezbjednost". Posebno spornim ocjenjuju slučaj iz Doboja, gdje su studenti, prema dostupnim informacijama, privedeni i zadržani u policijskoj stanici oko tri sata prije nego što su započeli planirani razgovor sa građanima. Reakcija je uslijedila nakon što su studenti okupljeni oko Studentske liste saopštili da odustaju od skupa zakazanog za 25. septembar u Banjaluci, te da prekidaju kampanju u Republici Srpskoj zbog, kako su naveli, opstrukcija, postupanja policije i pritisaka lokalnih provokatora. U međuvremenu, predsjednik Vlade RS Savo Minić je izjavio, kako prenosi RTRS, da studenti "mogu da održe skup u Banjaluci ukoliko dobiju dozvolu". Zakon u RS javnim okupljanjem smatra organizovano okupljanje građana na javnom mjestu radi izražavanja političkih ili drugih stavova i ciljeva. Prema Zakonu o javnom okupljanju Republike Srpske, organizator je dužan da policiji prijavi javni skup, nakon čega MUP procjenjuje da li postoje uslovi za njegovo održavanje. Zakon se primjenjuje na organizovana okupljanja građana na javnim mjestima. Prekršajne prijaveStudenti su u Brčko distriktu 23. septembra dobili prekršajne prijave zbog neprijavljenog okupljanja, dok su u Doboju 24. septembra privedeni na informativni razgovor. Zakon o mirnom okupljanju Brčko distrikta predviđa obavezu obavještavanja policije o organizovanom mirnom okupljanju. Tokom okupljanja u Višegradu 24. septembra su doživjeli i verbalne napade i prijetnje. Tokom kampanje, studenti su do sada bili u Bijeljini, Brčkom, Doboju i Višegradu. Iz policije u Brčkom saopšteno je da mirno okupljanje studenata nije prekidano, ali da su napisali prekršajne prijave organizatorima, jer nisu obavijestili nadležne institucije da će organizovati skup i postavljati štandove. Iz Policijske uprave Doboj, kao ni iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa u vezi postupanja prema studentima iz Srbije. Policija 'bez osnova' privodila studenteKoordinator pravnog tima Kuće ljudskih prava i advokat Aleksandar Jokić smatra da za aktivnosti koje su studenti organizovali nije postojala zakonska obaveza prijavljivanja skupa. Govoreći o postupanju policije u Doboju, Jokić kaže da je riječ o najproblematičnijem slučaju tokom kampanje, te da policija iz Doboja i dalje nije obrazložila zbog čega su priveli studente i zadržali tri sata u policijskim prostorijama. "Studenti su privedeni prije nego što su i pokušali da razviju transparent i pozovu građane da im priđu i pričaju s njima. To je eklatantan primjer onoga o čemu govorimo, zbog čega smatramo da je policija prekoračila ovlaštenja“, naveo je Jokić. Ističe kako je policija "zloupotrijebila ovlaštenja", jer, po njegovom mišljenju, "nije postojala obaveza prijavljivanja ovakvih događaja". "Ovo nije u pitanju neki protestni skup ili skup od bilo kakvog rizika za javni red i mir", rekao je Jokić za RSE. Prema njegovim riječima, studenti nisu organizovali protest niti masovno okupljanje, te da se njihove aktivnosti ne mogu podvesti ni pod "javni skup" u smislu zakona koji definišu javno okupljanje. Istovremeno, smatra da situacija u Brčkom nije identična slučaju iz Doboja. Iako se ne slaže sa stavom policije da je riječ o javnom skupu koji je trebalo prijaviti, navodi da je policija tamo omogućila da se događaj održi, a tek potom pokrenula prekršajni postupak. Pored policijskog postupanja, iz Kuće ljudskih prava posebno zahtijevaju istragu incidenta u Višegradu, gdje su studenti bili izloženi napadima i prijetnjama. "Imamo snimak, imamo lica koja je vrlo lako moguće identifikovati. Kuća ljudskih prava traži hitno postupanje nadležnih organa i procesuiranje ovih lica zbog očigledno počinjenih prekršaja, a možda i eventualnih krivičnih djela", rekao je Jokić. Kuća ljudskih prava Banja Luka je koalicija organizacija civilnog društva koje djeluju na zaštiti i promociji ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Njeni predstavnici upozoravaju da su sloboda kretanja, okupljanja i izražavanja ustavom zagarantovana prava, te da svaki pokušaj njihovog neopravdanog ograničavanja predstavlja udar na demokratske standarde i vladavinu prava.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 25. septembra odluku kojom je zabranio isplate iz budžeta Republike Srpske za lobiranje, uključujući novac za finansiranje lobističkih ugovora povezanih sa zagovaranjem nezavisnosti Republike Srpske. Predmet se odnosi na budžetsku stavku "Transferi predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu" iz budžeta RS-a za ovu godinu, vrijedan oko osam miliona evra, kao i na istu stavku iz drugog rebalansa budžeta za 2025. godinu u iznosu od oko 25 miliona evra. Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim milionska budžetska sredstva Republike Srpske namijenjena lobiranju u inostranstvu, uključujući i ugovor koji je Predstavništvo RS u Beču sklopilo sa kanadskom firmom "Dickens & Madson". Sud je istovremeno zabranio sve isplate iz budžeta RS po tom ugovoru, kao i finansiranje drugih lobističkih angažmana čiji su ciljevi suprotni Ustavu BiH, odlukama Ustavnog suda i institucija Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je odluku donio na osnovu zahtjeva Denisa Zvizdića, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. U zahtjevu se od Ustavnog suda BIH tražilo rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i njenog entiteta Republika Srpska koji se odnosi na milione evra izdvojenih za predstavništva tog entiteta u inostranstvu, uključujući sredstva korištena za finansiranje lobističkih ugovora povezanih sa zagovaranjem nezavisnosti RS. Zvizdić je apelaciju podnio u aprilu ove godine. "Cilj moje apelacije je da Ustavni sud BiH zabrani sve budžetske isplate svih nivoa vlasti u BiH za lobiranje za neustavne i nezakonite ciljeve koji su u suprotnosti sa Ustavom BiH, zakonima BiH, odlukama Ustavnog suda BiH i institucija BiH", saopštio je tada Zvizdić. Upozorio je i da "budžetska potrošnja ne smije biti usmjerena ka rušenju teritorijalnog integriteta i suvereniteta države BiH". Sporni ugovor sa firmom Dickens & MadsonPrema istraživanju Radija Slobodna Evropa, Republika Srpska platila je iz budžeta četiri miliona dolara lobistima u Washingtonu da zagovaraju nezavisnost tog entiteta od Bosne i Hercegovine. Prema podacima iz baze američkog koju je analizirao RSE, posljednji ugovor s izraelsko-kanadskom firmom Dickens & Madson je dio višegodišnje lobističke kampanje vlasti RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama. Za nju je od 2015. godine izdvojeno najmanje 8,3 miliona dolara. Ciljevi su, uz ostalo, bili i ukidanje američkih sankcija bivšem entitetskom predsjedniku i premijeru Miloradu Dodiku i osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dodiku i saradnicima SAD su ukinule sancije 2025. godine, a Schmidt je podnio ostavku u maju ove godine. Vlasti ovog entiteta namijenile su dodatnih 54,9 miliona maraka (oko 28 miliona eura) za lobističke aktivnosti rebalansom budžeta za 2025. godinu. Novac za lobiranje izglasala je vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS-a, predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata. Predstavnici državne vlasti u BiH od završetka rata 1995. su samo jednom, prošle godine, na deset mjeseci angažovale sličnu firmu da zagovara zaštitu državnog integriteta. Prema važećem ustavnom okviru, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje niti na jednostrano mijenjanje teritorijalnog integriteta države. U ranijoj odluci iz 2008. godine, Ustavni sud BiH zauzeo je stav da Republika Srpska može angažovati lobiste radi promocije vlastitih interesa, odbacivši tvrdnje da se time zadire u isključive nadležnosti države u oblasti spoljne politike. Međutim, Zvizdić je u svom zahtjevu tvrdio da je aktuelni slučaj drugačiji, jer se budžetska sredstva koriste za aktivnosti koje su direktno povezane sa zagovaranjem nezavisnosti RS, što je u suprotnosti sa Ustavom BiH i ranijim odlukama domaćih i međunarodnih institucija.

Rusija je nastavila svoj obrazac neprestanih napada na Kijev tokom noći, ubivši četrnaestogodišnjeg dječaka i ranivši sedam drugih ljudi u napadu dronom na stambenu zgradu u glavnom gradu 25. septembra, saopštile su ukrajinske vlasti. Ruske snage su takođe ciljale jugoistočni grad Zaporožje i crnomorski lučki grad Odesu, gdje su zvaničnici rekli da je jedan čovjek poginuo, a drugi povrijeđen. Stambene i poslovne zgrade su oštećene, a akcije spasavanja su odložene zbog čestih upozorenja na vazdušne napade. U Rusiji, zvaničnici su rekli da su u ukrajinskim napadima dronova poginule dvije osobe u automobilu u pograničnom regionu Belgoroda i jedan čovjek u Permskoj oblasti. Moguće je da je Kijev tamo ciljao veliku rafineriju nafte kao dio svoje kampanje napada na rusku energetsku infrastrukturu koja pokreće i finansira rat protiv Ukrajine. Ruske vlasti su takođe prijavile štetu na rafineriji Novošahtinsk u Rostovskoj oblasti, koja je obustavila rad; infrastrukturi u Uljanovskoj oblasti, gdje je, kako je navedeno, osam ljudi povrijeđeno; i lokomotivi i prvom vagonu putničkog voza u Samarskoj oblasti. Rečeno je da je mašinovođa povrijeđen i da je željeznički saobraćaj na pruzi obustavljen. Rusija nedeljama napada Kijev, dok istovremeno nastavlja napade dronovima i raketama širom Ukrajine, uključujući napade usmjerene na energetsku i transportnu infrastrukturu. Metalski gigant ArselorMital je 25. septembra objavio da "više nije u mogućnosti da bezbjedno upravlja" svojom fabrikom u Krivom Rogu, najvećom ukrajinskom čeličanom, nakon što je niz raketnih napada u proteklih pet nedelja ubio pet ljudi, ranilo 17 drugih i nanijelo "veliku štetu proizvodnim pogonima". Kompanija sa sjedištem u Luksemburgu će se "fokusirati na očuvanje infrastrukture, tako da kada se konačno vrati mir, opcije za ponovno pokretanje proizvodnje ostanu dostupne", saopšeno je. Ukrajina se bori da se odbrani jer se zalihe sistema protivvazdušne odbrane smanjuju, dijelom zato što su Sjedinjene Države koristile mnoge od svojih raketa Patriot u ratu sa Iranom. U snimljenim komentarima novinarima 25. septembra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da mu je američki predsjednik Donald Trump rekao kada su se sastali u Njujorku ove nedelje da je donio "konačnu odluku" da dozvoli Ukrajini da proizvodi rakete Patriot – pitanje o kome je Vašington ranije slao mješovite signale. "Na našem posljednjem sastanku, predsjednik Trump mi je naglasio da jeste, donio je konačnu odluku. Ukrajina će dobiti licence za proizvodnju raketa Patriot", rekao je. Najnoviji napadi, pet mjeseci prije petogodišnjice ruske invazije na Ukrajinu, dolaze usljed zabrinutosti zbog prelivanja posljedica na susjedne zemlje i ruskih sabotaža i operacija miješanja u Evropu - i dok napori SAD da posreduju u postizanju prekida vatre ili mirovnog sporazuma pokazuju malo znakova napretka. Zelenski je novinarima rekao da su SAD predložile da se prvi sastanak Ukrajine, Rusije i SAD održi na relativno niskom "tehničkom nivou", a da bi domaćini bili Ujedinjeni Arapski Emirati, bez za sada nagoviještenog datuma. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Putin i Trump razgovarali o takvom sastanku u telefonskom razgovoru 8. septembra i da bi se to potencijalno moglo dogoditi uskoro. Nije bilo neposrednih komentara iz SAD. Vlasti u Moldaviji, koja se graniči sa teško pogođenim regionom Odese u Ukrajini, saopštile su da sve češći upadi dronova ugrožavaju bezbjednost avijacije. Nekoliko dronova je narušilo moldavski vazdušni prostor 24. septembra, a dva su eksplodirala, ali nije bilo povrijeđenih. Četrdeset četiri od 81 kršenja "u kojima su učestvovale rakete i dronovi ruske i iranske proizvodnje" zabilježena su ove godine, saopštilo je moldavsko Ministarstvo odbrane u saopštenju za javnost, dodajući da je vazdušni prostor zatvoren u više od 10 slučajeva "zbog opasnosti koja predstavlja za civilno vazduhoplovstvo". "Ruski masovni napad na Ukrajinu ponovo je stigao do Moldavije jutros: četiri ruska drona su narušila naš vazdušni prostor, a najmanje jedan je eksplodirao na sjeveru", napisala je moldavska predsednica Maja Sandu na X 24. septembra. "Ruski rat ugrožava cijelu Evropu. Osuđujemo ovaj rat i stojimo uz Ukrajinu". Avion koji je prevozio Zelenskog iz Moldavije u Oslo na sahranu norveškog kralja Haralda ranije ovog mjeseca odložen je zbog povrede vazdušnog prostora. Članica NATO-a Rumunija, koja se graniči sa Moldavijom i Ukrajinom, saopštila je da se dron srušio u blizini jednog sela 24. septembra u posljednjem od nekoliko takvih incidenata. Dalje na sjeveru, Finska i Švedska, koje su se pridružile NATO-u nakon što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, saopštile su da su poslale borbene avione da presretnu i identifikuju ruske vojne avione u međunarodnom vazdušnom prostoru iznad Finskog zaliva u zajedničkoj operaciji 24. septembra. Švedski i finski avioni identifikovali su grupu ruskih aviona, uključujući transportni avion i nekoliko borbenih aviona, saopštilo je finsko ratno vazduhoplovstvo. "Baltičko more nikada nije bilo ranjivo kao sada, ali nikada nije bilo bolje zaštićeno nego što je sada", rekao je švedski premijer Ulf Kristerson. Poljska je podigla borbene avione i stavila protivvazdušnu odbranu u stanje pripravnosti kada je ruski vojni helikopter Mi-8 nakratko ušao u njen vazdušni prostor 23. septembra, incident za koji je poljska vojska rekla da "sugeriše da Rusija ponovo testira spremnost naše protivvazdušne odbrane". Češka vojska je saopštila da je poslala avione na borbenu vazdušnu patrolu iznad Poljske rano ujutru 24. septembra. Rečeno je da nije bilo potrebe za upotrebom sile tokom neodređenog incidenta.

Suđenje bivšem načelniku Policijske uprave za grad Beograd Veselinu Miliću, optuženom da nije prijavio ubistvo Aleksandra Nešovića i da je falsifikovao službenu ispravu nakon zločina u beogradskom restoranu "27", zakazano je za 9. novembar pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu. Nešović, koji se dovodi u vezu sa organizovanim kriminalom, ubijen je u noći 12. maja u restoranu "27" u beogradskom naselju Senjak. Njegovo tijelo je pronađeno 21. maja blizu Inđije. Za ubistvo je optužen Saša Vuković, zvani Boske. Uz Vukovića još pet osoba je obuhvaćeno tom optužnicom. Oni se terete da su mu pomogli da prikrije tragove ubistva i ukloni tijelo. Prema podacima objavljenim 25. septembra na internet stranici suda, Veselin Milić se tereti za krivična djela neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca, te falsifikovanje službene isprave. Optužni prijedlog protiv bivšeg prvog čovjeka beogradske policije podnijelo je Više javno tužilaštvo u Beogradu 10. jula, navodeći da je prikrivao informacije o ubistvu Nešovića i da je u službenu dokumentaciju unosio neistinite podatke. Nakon podizanja optužnog prijedloga, Viši sud u Beogradu proglasio se nenadležnim i predmet proslijedio Prvom osnovnom sudu, dok je Prvo osnovno javno tužilaštvo preuzelo slučaj. Tužilaštvo tvrdi da je vlasnik restorana Nenad L. telefonom obavijestio Milića da je u lokalu ubijen Nešović, ali da bivši načelnik policije o tome nije obavijestio nadležne organe. Prema navodima optužbe, Milić je u zabilješci naveo da se sa Sašom Vukovićem, zvanim Boske, slučajno sreo u restoranu, iako ga je prethodno pozvao da dođe. Tužilaštvo tvrdi i da je netačno opisao susret sa Aleksandrom Nešovićem, izostavljajući detalje verbalnog sukoba koji je, prema istrazi, prethodio zločinu. Milićev postupak izdvojen je iz predmeta protiv ostalih optuženih za ubistvo, kojima će se suditi pred Višim sudom u Beogradu. Slučaj je privukao veliku pažnju javnosti nakon što je Milić uhapšen 15. maja, nekoliko dana poslije ubistva Nešovića. Tokom istrage došlo je do nekoliko preokreta. Više javno tužilaštvo je 9. juna odbacilo dio krivične prijave koji se odnosio na sumnje da je Milić pomagao izvršiocima nakon ubistva, navodeći da za to nema dokaza. Viši sud u Beogradu ukinuo je Miliću pritvor 6. jula, ocijenivši da više ne postoje razlozi za njegovo zadržavanje, nakon čega je pušten da se brani sa slobode.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je 25. septembra Bojana Cvijetića, bivšeg savjetnika nekadašnjeg ministra sigurnosti BiH na godinu dana zatvora i novčanu kaznu od 100 hiljada maraka (oko 50 hiljada eura) za organizirani kriminal, međunarodnu trgovinu drogom i krijumčarenje . Radi se o jednom od najvećih slučajeva pokrenutih na temelju dokaza iz kriptiranih komunikacijskih aplikacija Sky ECC i Anom koje su "razbile" američke i europske policijsko-obavještajne službe. U istom predmetu je osuđen i Mladen Milovanović, bivši službenik MUP-a Republike Srpske na pet godina zatvora i 20.000 maraka novčane kazne (oko 10.000 eura). Pored trgovine kokainom, on je osuđen i za pomaganje u skrivanju Miloša Božovića koga Crna Gora traži zbog teškog ubistva. Pored Cvijetića i Milovanovića, u ovom predmetu je osuđen i Petar Dukić na 10 godina zatvora i 700 hiljada maraka (oko 350 hiljada eura). On je osuđen kao organizator uvoza više od dvije tone marihuane iz Albanije. Ostali u ovom predmetu su osuđeni od šest mjeseci do godinu zatvora kao vozači teretnih vozila u kojima se krijumčarila droga. Presuda nije pravomoćna, a Tužiteljstvo BiH i obrana imaju pravo žalbe Apelacijskom vijeću Suda BiH. Optužnica je podignuta 30. avgusta 2023. godine, a Sud BiH ju je potvrdio mjesec kasnije. Suđenje je trajalo gotovo tri godine. Optuženo je ukupno 18 lica te tri firme iz Banja Luke, Laktaša (kod Banje Luke) te Istočnog Sarajeva. Među optuženima je i Mladen Milovanović, bivši službenik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS). Predmet je proizašao iz akcije "Transporter", provedene krajem 2021. godine, kada je uhapšeno više osumnjičenih i zaplijenjeno više od 300 kilograma marihuane te veći broj skupocjenih vozila. Tužiteljstvo BiH tereti Cvijetića i druge optužene da su od 2019. do 2021. godine djelovali kao organizirana kriminalna skupina koja je sudjelovala u međunarodnom krijumčarenju kokaina, kanabisa (skanka) i cigareta. Sud ih je oslobodio optužbi za pranje novca stečenog kaznenim djelima. Prema optužnici, organizirali su i krijumčarenje više od 35 kilograma kokaina iz Nizozemske i Belgije prema BiH te daljnju distribuciju u BiH i zemljama regije. Tužitelji su također naveli da su optuženi povezani s krijumčarenjem više od tri tone skanka iz Albanije i drugih zemalja, kao i sa skladištenjem oko 316 kilograma te droge koji su kasnije zaplijenjeni. U jednom dijelu optužnice navodi se da su pripadnici skupine specijalno prepravljenim vozilom prokrijumčarili najmanje 23 kilograma kokaina iz zapadne Europe u BiH, nakon čega je droga, prema tvrdnjama Tužiteljstva. Tužiteljstvo je tvrdilo da su optuženi višemilionsku nezakonitu zaradu ulagali u nekretnine i luksuzna vozila kako bi novac "ubacili u legalne financijske tokove". U postupku je zatraženo oduzimanje imovine procijenjene na oko osam miliona maraka (više od četiri miliona eura). Što su Sky i Anom aplikacije?Sky ECC je bila šifrirana aplikacija isključivo za razmjenu poruka, slična WhatsApp-u. Koristila se na posebno modificiranim telefonima i bila je popularna u kriminalnim mrežama. Europske i američke policije su 2021. godine zaplijenile njene servere i dešifrirale je. Anom je bila "tajna" komunikacijska platforma koju je zapravo razvio i kontrolirao američki FBI u suradnji s drugim agencijama i distribuirao je kriminalnim grupama kako bi ih nadzirao. Osim Bojana Cvijetića, bivšeg savjetnika nekadašnjeg ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, te službenika MUP-a RS-a Mladena Milovanovića te Petara Dukića, optuženi su i Milovoje Todorović, Aleksadar Nikolić, Haris Hodžić i Jelenko Knežević. Optuženi su i Saša Rađević, Davorin Popović, Goran Stojisavljević, Ivan Jurić, Dragan Kresojević, Slavko Brborović, Željko Maksimović, Eldin Hažbić, Radislav Tešić, Mladen Panić i Siniša Bačić. Svi oni bili su vozači raznih teretnih i putničkih vozila kojima je droga dovožena u BiH. Optužena su i pravna lica "Milko" Laktaši, "21 maj" Banja Luka i "Star-R" Istočno Novo Sarajevo. Svjedočilo je oko 130 svjedoka, izvedeni su nalazi osam vještaka te stotine materijalnih dokaza i dokumenti međunarodne pravne pomoći pribavljeni iz više država.

Studenti okupljeni oko Studentske liste saopštili su da prekidaju predizbornu kampanju u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj, uoči parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra. "Od početka naših zakazanih razgovora u više gradova suočavali smo se sa opstrukcijama i postupanjem policije, kao i lokalnim provokatorima", saopštili su 25. septembra na društvenim mrežama. Studenti su 23. septembra dobili prekršajne prijave od policije u Brčko distriktu, na severoistoku BiH. Iz policije u Brčkom saopšteno je da mirno okupljanje studenata nije prekidano, ali da su napisali prekršajne prijave organizatorima jer nisu obavestili nadležne institucije da će organizovati skup i postavljati štandove. Studenti su naveli da odlaze sa "još većim poštovanjem prema ljudima koji su ih dočekali". "Posebno smo zahvalni ljudima koji su bili uz nas u najvećim neprilikama", istakli su. U međuvremenu, predsednik Vlade RS Savo MInić je izjavio, kako prenosi RTRS, kako studenti "mogu da održe skup u Banjaluci ukoliko dobiju dozvolu". Kao znak podrške studentima, u Banjaluci se na mestu gde je trebao biti održan skup studenata, okupilo oko 50 stanovnika ovog grada. Nosili su natpise "Studenti pobeđuju. Banjaluka je uz vas." Kampanja Studentske liste, pokrenuta je 22. septembra u Bijeljini na severoistoku BiH. Za Radio Slobodna Evropa objasnili su da su time želeli da se obrate svim državljanima Srbije koji imaju pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima. Na to su se odlučili, kažu, jer im smeta što se u javnosti stvara slika kako su birači iz RS-a automatski i bez izuzetka za Srpsku naprednu stranku, koja je vladajuća u Srbiji. Nema preciznih podataka o tome koliko građana Bosne i Hercegovine poseduje i državljanstvo Srbije. Procenjuje se da ih je više desetina hiljada, uglavnom, iz Republike Srpske, nakon što je sporazumom Beograda i Sarajeva 2003. omogućeno dvojno državljanstvo. Ovo je prvi izlazak na izbore studentskog pokreta koji je nastao iz antivladinih protesta i blokada zbog pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, u novembru 2024. godine.

Crnogorska policija u suradnji s Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB), te drugim sigurnosnim i obavještajnim strukturama, provjerava okolnosti slučaja dvoje uhapšenih ruskih državljana na aerodromu Tivat, kod kojih su pronađeni novac i nrpijavljena IT oprema. Ruski državljani, A.K. (31) i A.K. (42), uhapšeni su 23. septembra na Aerodrom Tivat, a policija h je kontrolirala nakon što je utvrđeno da u odvojenom prtljagu imaju 19 kofera. Tokom kontrole pronađeno je i oduzeto 26.210 eura i 1.150 izraelskih šekela, kao i veća količina neprijavljene elektronske, odnosno IT opreme i lijekova. Policija je od osumnjičenih ruskih državljana oduzela i više sredstava komunikacije koja su koristili. Uprava policije nastavlja odlučne aktivnosti na identifikaciji svih bezbjednosnih izazova i prijetnji, u cilju neutralisanja djelovanja kriminalnih i interesnih struktura. O događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koje uhapšene sumnjiči za krijumčarenje i pranje novca. Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru nije javno objavilo zasebno saopćenje o slučaju, a do zaključenja teksta nisu odgovorli na RSE o statusu postupka protiv osumnjičenih ruskih državljana.

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, optužio je političara sa Kosova Nenada Rašića da, kako se izrazio, "slepo ispunjava naloge Albina Kurtija". Vučićeva izjava, odgovarajući na pitanja novinara u Njujorku tokom boravka u SAD povodom Generalne skupštine UN, usledila je nakon što je Rašić, koji je lider kosovske Stranke za slobodu, pravdu i opstanak, te ministar u Vladi Kosova premijera Aljbina (Albin) Kurtija, izjavio Radiju Slobodna Evropa (RSE) da će na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra podržati Studentsku listu. "On (Nenad Rašić) ništa drugo ne radi u životu osim što slepo ispunjava naloge Aljbina Kurtija. Podržao blokadere, sve najbolje želim uz podršku Aljbina Kurtija i Andreja Plenkovića (prmijer Hrvatske, prim. red.). Svima želim veliki uspeh na izborima", rekao je Vučić. Rašić je svoj stav da podrži Studentsku listu pojasnio time što će podrška značiti i organizovanje eventualnog kolektivnog odlaska na glasanje u neki od pograničnih gradova u Srbiji, imajući u vidu da kosovske vlasti zadnjih godina ne dozvoljavaju da se srpski izbori organizuju u srpskim sredinama na Kosovu. Ponovio da je njegova podrška Studentskoj listi bezuslovna, te da se on, njegove stranačke kolege i pristalice angažuju protiv "nekulture, bahatosti i korupcije u Srbiji". S druge strane, Srpska lista, vodeća stranka kosovskih Srba, koja je podržala listu Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija, je u svojoj reakciji ocenila da je Rašićeva podrška Studentskoj listi zapravo Kurtijeva, ne iznoseći nikakve dokaze za tako nešto. Takođe, Rašića su optužili da se nije suprotstavljao odlukama Vlade Kosova, štetnim za srpsku zajednicu, među kojima su naveli i osnivanje Muzeja genocida. Inače, kada je ova odluka usvajana krejem 2024. godine Rašić je bio uzdržan a potom je iz njegovog Ministarstva za zajednice i povratak saopšteno da neće podržati bilo kakvu odluku koja "ugrožava interese srpskog naroda ili dovodi u pitanje istorijsku istinu". Osnivanje Muzeja genocida i borbe za slobodu je inicijativa Vlade Kosova da se dokumentuju zločini bivše Jugoslavije i Srbije nad Albancima i ostalima na Kosovu. U međuvremenu se oglasio i Petar Petković, direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije sa ocenom da se Aljbin Kurti uključio u kampanju Studentske liste, te da ih finansijski podržava, iako nije izneo dokaze za te svoje tvrdnje. Petković nije naveo u objavi na osnovu čega iznosi takva saznanja. U svojoj objavi na nalogu X, Petković je takođe izlistao niz odluka kosovskih vlasti zbog kojih je navodno odgovoran i Nenad Rašić a među njima je ukidanje srpskog dinara, rušenje vikendica na Gazivodama, gašenje srpskih institucija i slično. Rašić je ranije u izjavi za RSE rekao da su institucije Kosova jedine koje su ostale srpskoj zajednici, te da moraju postati "neki faktor unutar njih", da moraju sami donositi odluke umesto da im se nameću. Dodao je da Srbi sa Kosova dobro znaju šta piše u Ustavu Srbije ali i u Ustavu Kosova, te da niko iz Beograda ne može bolje da zna kakva je realnost na terenu. Zvanični Beograd je i ovoga puta od OEBS-a (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju) zatražio da posreduje u organizovanju izbora i prikupljanju glasačkih listića ali su iz ove misije na Kosovu za RSE naveli da je za tako nešto neophodna saglasnost kosovskih institucija. Iz Vlade Kosova se još uvek nisu oglasili oko ovog pitanja. Inače, pored Rašića, Studentsku listu su podržale i druge opozicione stranke Srba na Kosovu koje uglavnom deluju na lokalnom nivou: Srpski narodni pokret, Srpska demokratija, Kosovski savez, Građanska inicijativa "Koreni", Građanska inicijativa "Sever za sve". Oni aktuelnim vlastima u Srbiji uglavnom zameraju isključivanje iz donošenja odluka, netransparentno raspolaganje novcem iz budžeta Srbije namenjenim Kosovu, političku kontrolu kroz zapošljavanje, lošiji položaj srpske zajednice na Kosovu.

Iz kabineta Predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića demantuju informaciju da je dvoje međunarodnih eksperata, koje imenuje UNESCO, napustilo rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. U izjavi za Radio- televiziju Republike Srpske (RTRS), dan ranije, članica Komisije Anđelina Ošap Gaćanović je kazala da su se "dva strana eksperta povukla iz rada Komisije nakon što su upoznati sa nezakonitostima u radu ovog tijela i činjenicom da u njegovom sastavu nema predstavnika Republike Srpske". Iz Bećirovićevog kabineta navode kako su se članovi Komisije za nacionalne spomenike BiH dogovorili da neće zasijedati tokom predizbornog perioda, dodajući kako je izjava data za RTRS "špekulacija". "Iz Republike Srpske 10 godina miniraju rad Komisije. Predsjedništvo BIH je donijelo odluku o imenovanju novih članova i ona je počela sa radom", dodaju iz Bećirovićevog kabineta, 25. septembra. Iz UNESCO-a do objave ove vijesti nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o informaciji o povlačenju međunarodnih članova iz ove organizacije. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je uputio polovinom jula apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine o ocjeni ustavnosti odluke Skupštine Republike Srpske. Bećirovićeva apelacija je upućena nakon što je entitetski parlament 7. jula podržao veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u vezi s imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Cvijanović je veto uložila na većinsku odluku članova bh. Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića da u Komisiju za nacionalne spomenike BiH budu imenovani novi članovi. To su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić kao domaći članovi, te Francesco Bandarin i George Okello Abungu kao međunarodni eksperti. Predstavnik Republike Srpske nije imenovan, nakon čega je Cvijanović pokrenula veto na odluku o imenovanju, tvrdeći da je donesena "neustavno i nezakonito". Iz Bećirovićevog kabineta ocjenjuju da Skupština RS u ovom slučaju nema ustavnu nadležnost da vodi proceduru proglašenja odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta. Šta je prethodilo odluci?Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma kao nezavisna institucija nadležna za proglašavanje i zaštitu nacionalnih spomenika. Tim dokumentom predviđeno je da Komisiju čini pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva međunarodna člana koje nominira generalni direktor UNESCO-a. Taj model primjenjivan je od osnivanja Komisije 2001. godine, kada su, uz domaće članove imenovana i dva međunarodna eksperta. Prekretnica dolazi 2016. godine, kada Predsjedništvo BiH imenuje novi saziv Komisije sastavljen isključivo od domaćih članova. U narednom periodu međunarodni članovi praktično su isključeni iz procesa odlučivanja, dok je uveden sistem prema kojem je donošenje odluka potreban konsenzus, dogovor sva tri glasa domaćih članova Komisije. Taj model nije bio funkcionalan, zbog čega je došlo do blokade rada Komisije, pa je posljednja sjednica održana 2023. godine. Posljedice su postale vidljive i kroz izvještaje državnih revizora, koji su konstatovali da tokom 2024. godine Komisija nije donijela nijednu odluku o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, ukidanju tog statusa ili odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnog spomenika. Kao jedan od razloga navedena su različita tumačenja Aneksa 8 Dejtonskog sporazuma i nadležnosti same Komisije. Početkom 2026. godine Predsjedništvo BiH pokušalo je vratiti izvorni model rada. Novom odlukom vraćeni su međunarodni članovi koje nominira UNESCO, ponovo je uspostavljen sastav od pet članova, a odlučivanje većinom glasova zamijenilo je dotadašnji sistem konsenzusa.

Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o potrebi otkazivanja sporazuma kojima je regulisan bezvizni režim sa Ruskom Federacijom, Bjelorusijom i Turskom. Kako se navodi, biće inicirano i zaključivanje novog sporazuma sa Turskom za nosioce diplomatskih, službenih i specijalnih pasoša. Crna Gora je, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU), obavezna da svoju viznu politiku u potpunosti uskladi sa viznom politikom Bloka. Vlada je ranije, 23. jula ove godine, donijela izmjene Uredbe o viznom režimu, kojom je propisano da će, od 1. novembra državljanima navedenih zemalja biti potrebna viza za ulazak, prelazak preko teritorije i boravak u Crnoj Gori. Time je ispunjeno jedno od završnih mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 24 – Pravda, sloboda i sigurnost u pristupnim pregovorima sa EU, kao i jedna od ključnih obaveza iz Reformske agende. "Imajući u vidu da su ova pitanja regulisana i međunarodnim sporazumima koje je zaključila Vlada Crne Gore, neophodno je preduzeti aktivnosti u cilju otkazivanja važenja sporazuma sa ovim državama", navodi se iz Vlade Crne Gore. Ranije je pojašnjeno da će se, kako bi se olakšala procedura, zahtjevi za crnogorske vize ubuduće moći podnositi i u viznim centrima kompanije VFS Global, a ne samo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je prethodno najavilo i uspostavljanje novog Viznog informacionog sistema, usklađenog sa sistemima EU i šengenskim sigurnosnim standardima, sa ciljem uvođenja elektronskih viza. Godinama unazad, od ukupnih dolazaka stranaca u Crnu Goru na godišnjem nivou, Rusi su, uglavnom, na drugom mjestu po brojnosti, odmah iza onih koji dolaze iz Srbije. Evropska komisija je već nekoliko godina pozivala zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, da usklade svoje vizne politike s pravilima EU kako bi se smanjio rizik od neregularnih migracija i zloupotrebe bezviznih režima. U pristupnim pregovorima Crne Gore s EU dosad je privremeno zatvoreno 18 od ukupno 33 poglavlja koliko ih ima u pregovaračkom procesu za članstvo u EU. Unija je već odobrila početak izrade Nacrta sporazuma o pristupanju, koji predstavlja završnu fazu pregovora o članstvu. Evropska komisija je, takođe, usvojila finansijski okvir za Crnu Goru kojim je predviđeno gotovo 3,2 milijarde eura, polazeći od pretpostavke da bi ta zemlja mogla da postane punopravna članica Evropske unije tokom 2028. godine.