Srbija je sa Azerbejdžanom dogovorila nastavak uvoza gasa iz ove kaspijske zemlje, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije za Radio Slobodna Evropa. "Potvrdili smo da ćemo nastaviti da dobavljamo jedan do dva miliona kubnih metara gasa dnevno iz ove zemlje", naveli su iz Ministarstva. Kaspijski gas iz Azerbejdžana, udaljenog više od 3.000 kilometara kopenim putem, stiže preko interkonektora Bugarska-Srbija koji je izgrađen u saradnji sa Evropskom unijom. Prve količine gasa krenule su 1. januara 2024. Tada je dogovorena isporuka do kraja 2026, godišnje do 400 miliona kubnih metara. Potrošnja prirodnog gasa u Srbiji je u 2025. godini iznosila nešto više od tri milijarde kubnih metara, te je učešće gasa iz Azerbejdžana u ukupnoj potrošnji bilo nešto preko osam odsto. U međuvremenu, Srbija i Azerbejdžan proširili su energetsku saradnju. Predstavnici državnih kompanija Elektroprivreda Srbije, Srbijagas i SOCAR iz Azerbejdžana, potpisali su 30. septembra ugovor akcionara o razvoju projekta za izgradnju gasne elektrane u Nišu. Ugovor podrazumeva i osnivanje zajedničkog privrednog društva. "Ovu zemlju ne posmatramo samo kao snabdevača, već i dugoročnog strateškog partnera u energetici", poručuju iz Ministarstva. "O tome govori i zajednički projekat izgradnje gasne elektrane od 500 MW kod Niša, za čiji će rad, prema preliminarnim procenama, biti potrebno oko 500 miliona kubnih metara gasa godišnje, što će takođe uticati na rast potreba Srbije za azerbejdžanskim gasom", dodaju. Iz Ministarstva napominju da bi se sa povećanjem količina prirodnog gasa koje bi se u narednom periodu nabavljale iz Azerbejdžana, povećavao bi se i njegov udeo u ukupnom snabdevanju tržišta Republike Srbije. Uprkos pokušajima da diverzifikuje izvore snabdevanja gasom, između ostalog i kroz ugovor o isporukama gasa sa Azerbejdžanom, Srbija i dalje u velikoj meri zavisi od isporuka gasa iz Rusije. Beograd i Moskva dogovorili su 30. septembra produženje gasnog aranžmana, tako da će u Srbiju do kraja godine nastaviti da stiže ruski gas po "istim povoljnim uslovima kao i do sada". Tom je prethodio telefonski razgovor doskorašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Rusije Vladimira Putina. Nekoliko dana kasnije, iz Brisela je poručeno da Evropska unija (EU) namerava da do kraja naredne godine postepeno obustavi uvoz ruskog gasa i nafte, te da se od Srbije, kao države kandidata, očekuje da svoju energetsku i spoljnu politiku uskladi sa ciljevima EU. Pregovori o članstvu između Brisela i Beograda u zastoju su, između ostalog, i zbog nedovoljne usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Zavisnost od ruskog gasa bio je jedan od argumenata zvaničnog Beograda da ne uvodi sankcije Moskvi.

Presuda Haškog suda bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) mora se u potpunosti poštovati poručila je iz Prištine predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, istovremeno insistirajući da "niko i ništa" ne može prekrojiti historiju Kosova. "Presuda Specijaliziranih vijeća izazvala je snažne emocije. Cijenim vašu odmjerenu reakciju, kao i reakciju političkih lidera koji pozivaju na smirivanje situacije", rekla je von der Leyen na zajedničkoj konferenciji s premijerom Kosova Albinom Kurtijem u Prištini. Na Kosovu se naširoko reagovalo negodovanjem nakon izricanja kazne bivšem predsjedniku Hashimu Thaciju (Hašimu Tačiju) od 25 godina zatvora, bivšem predsjedniku Skupštine Jakupu Krasniqiju (Krasnićiju)od 25 godina, drugom bivšem predsjedniku Skupštine Kadriju Veseliju od 18 godina i bivšem poslaniku Rexhepu (Redžepu)Selimiju od 13 godina. Sva četvorica predvodila su rat OVK-a protiv okupacionih srpskih snaga 1998–1999. godine i kosovski Albanci ih smatraju herojima. Von der Leyen, koja se nalazi u šestoj posjeti Kosovu rekla je da je "ovu presudu donijela nezavisna pravosudna institucija i njen mandat mora biti u potpunosti poštovan". "Ali jedno je jasno: ova presuda odnosi se na individualnu odgovornost optuženih; otpor Kosova nije bio na suđenju i moramo čuvati sjećanje na sve žrtve iz svih zajednica", dodala je. Von der Leyen je po dolasku na aerodrom u Prištini dočekana protestima, gdje je grupa mladih držala transparente protiv odluke Specijaliziranih vijeća. Na Kosovu traju kontinuirani protesti od izricanja presude, jer mnogi Albanci smatraju da je sud OVK okarakterizirao kao zajedničku kriminalnu organizaciju, iako je predsjedavajući sudija u samoj presudi više puta insistirao da borba OVK-a za slobodu nije bila predmet suđenja. Kurti je, govoreći zajedno s predsjednicom Evropske komisije, naglasio da je sud jasno naveo da OVK nije bio na suđenju i da njihova odluka ni na koji način nema za cilj potkopati pravdu ili legitimitet oslobodilačkog rata. Stoga, rekao je, to treba više naglašavati na međunarodnom nivou. Kurti je, međutim, izrazio zabrinutost zbog drugih zaključaka i onoga što je opisao kao stroge kazne, rekavši da očekuje da one budu ispravljene u žalbenom postupku. "Smatramo da one sadrže činjenične, historijske i pravne greške i očekujemo da one budu ispravljene u žalbenom postupku. Pravda mora biti nepristrasna i mora biti viđena i doživljena kao nepristrasna", dodao je Kurti. U međuvremenu, von der Leyen je upitana i o inicijativi za izmjenu Zakona o Specijaliziranim vijećima Kosova. Rekla je da je na samom Kosovu da odluči o tome, ali je upozorila da je "važno garantirati nezavisnost pravosuđa". Ovu inicijativu Demokratske partije Kosova (PDK) razmatra pravna služba premijera Kurtija. Dokument s predloženim izmjenama, između ostalog, zahtijeva da najviše kazne koje se mogu izreći budu 15 godina zatvora te da osuđeni budu podložni predsjedničkom pomilovanju. Pravni stručnjaci koji su ranije govorili za Radio Slobodna Evropa ovu inicijativu ocijenili su teško ostvarivom i postavili pitanje o stvarnom utjecaju koji bi promjena mogla imati. Kosovske nade za članstvo u UnijiTokom ove konferencije premijer Kurti insistirao je da Kosovo "zaslužuje" dobiti status zemlje kandidata na putu ka pridruživanju bloku od 27 članica. "Naravno, uvijek postoje izazovi i u ovom novom svijetu ne nedostaje novih izazova. Ali naš napredak je jasan. Gospođo predsjednice, računamo na vašu podršku da otvoreno govorite o potrebi Kosova da dobije status zemlje kandidata i da pozovete Vijeće da zatraži mišljenje Komisije o našoj aplikaciji", rekao je Kurti. Ali von der Leyen je rekla da Kosovo svoje ambicije za članstvo mora pretvoriti u jasan napredak. "Vjerujem u budućnost Kosova u EU i znam koliko se ljudi na Kosovu osjećaju duboko evropski. Naš zadatak je da ovu težnju pretvorimo u konkretan napredak ka članstvu", rekla je. Kosovo je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja još nema status zemlje kandidata, dok su Albanija i Crna Gora ostvarile veliki napredak i očekuju članstvo prije 2030. godine. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u decembru 2022. godine. Ali duboka politička kriza posljednjih godina već je otežala put Kosova, jer je zemlja tokom većeg dijela tog perioda praktično bila bez vlade s punim mandatom. Ponovo postoji rizik od vanrednih izbora kasnije ove godine ako poslanici do 6. oktobra ne izaberu novog predsjednika. To bi bili četvrti parlamentarni izbori u dvije godine. U međuvremenu, von der Leyen je u četvrtak boravila na Kosovu u sklopu turneje po Zapadnom Balkanu, a osim sastanka s Kurtijem razgovarala je i s vršiteljicom dužnosti predsjednice Albulenom Haxhiu. Na Kosovo je došla nakon posjete Albaniji, a očekuje se da će turneju nastaviti u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Tokom ove turneje zaobišla je Srbiju i Bosnu i Hercegovinu zbog izbora koje će te dvije zemlje održati u ovom periodu.

Od Bosne i Hercegovine se očekuje da uskladi svoju politiku sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU-a prema Rusiji. To je navedeno u odgovoru Evropske unije na upit Radija Slobodna Evropa o najavljenoj saradnji Republike Srpske i Rusije u oblasti održavanja helikoptera i avionskih motora u Vazduhoplovnom zavodu "Orao" u Bijeljini. Tu mogućnost je najavio Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u RS, nakon sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, 29. septembra. Sastanak je održan nekoliko dana uoči Opštih izbora u Bosni i Hercegovini. Dan kasnije, Dodik, kome je sudski zabranjeno da se kandiduje još pet godina, je po povratku iz Moskve, kazao da je Rusija zainteresovana za saradnju sa "Orlom" i da bi ta saradnja mogla biti proširena i na nove projekte. Konkretne oblasti i uslovi eventualne saradnje još nisu objavljeni. "Odnosi sa Rusijom ne mogu biti kao da je sve po starom dok je na vlasti Putinov režim i dok traje ničim izazvan i neopravdan ruski agresivni rat protiv Ukrajine", navodi se u odgovoru EU za RSE 1. oktobra. Dodaje se kako se Bosna i Hercegovina uskladila sa Odlukom Vijeća EU, čime se obavezala da će svoje nacionalne politike uskladiti s tom Odlukom. Bosna i Hercegovina se pridružila polovinom juna novoj odluci Evropske unije o uvođenju restriktivnih mjera protiv devet osoba i 45 pravnih subjekata povezanih s ruskim vojnim i industrijskim sektorom, te takozvanom "flotom u sjeni". Uz BiH u odluci Vijeća EU pridružile su se Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina. Te zemlje obavezale su se da svoje nacionalne politike usklade s odlukom i osiguraju njenu provedbu. Sankcije su usmjerene protiv osoba i kompanija koje, prema Briselu, učestvuju u aktivnostima koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Posebno se odnose na subjekte povezane s ruskim vojno-industrijskim kompleksom i mrežom brodova koje Moskva koristi za zaobilaženje međunarodnih ograničenja i izvoz energenata. BiH se od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine formalno usklađuje s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, uključujući pakete sankcija uvedene Moskvi. Evropska komisija je i u posljednjim izvještajima navodila da zemlja održava potpuno usklađivanje sa restriktivnim mjerama EU prema Rusiji. Međutim, provođenje sankcija i dalje ostaje sporno pitanje u unutrašnjoj politici BiH, jer se predstavnici iz entiteta Republike Srpske protive uvođenju sankcija Rusiji, te blokiraju donošenje akata potrebnih za njihovo provođenje. Za punu primjenu sankcija Rusiji potrebne su odluke Vijeća ministara BiH.

Biljana Plavšić, koju je Haški tribunal osudio na 11 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini, preminula je u Beogradu u 96. godini, prenosi Radio-televizija Republike Srpske. Osuđena je za progon Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi. Plavšić je 2002. godine priznala krivicu u Haškom tribunalu, nakon čega je, prema sporazumu o priznanju krivice, postupak okončan presudom od 11 godina, uz odbacivanje svih ostalih optužbi uključujući i onu za genocid. Sedam godina kasnije, iz švedskog zatvora u kome je služila kaznu, Plavšić je u intervjuu za švedski magazin "Vi" povukla svoje priznanje krivice. Plavšić je tokom rata u Bosni i Hercegovini pravdala zločine nad muslimanima i Hrvatima riječima da se radi o "prirodnom fenomenu". Nakon odsluženja dvije trećine kazne, Biljana Plavšić, je 2009. godine iz Švedske stigla u Beograd. Ona je uoči rata u Bosni i Hercegovini, početkom devedesetih godina prošlog vijeka, bila članica Predsjedništva BiH. Nakon završetka rata postala je predsjednica RS.

Proces o kupovini većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) između mađarskog MOL-a i ruskog Gaspromnjefta se nastavlja, rečeno je za Radio Slobodna Evropa u MOL-u. U toj kompaniji su naveli da je MOL 30. septembra dobio zvaničnu licencu Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) za nastavak pregovora. "Dok je za realizaciju transakcije, između ostalog, potrebno odobrenje OFAC-a i drugih nadležnih organa", dodaje se. Mađarska naftna i gasna kompanija MOL je tako odgovorila na upit RSE povodom medijskih navoda u Srbiji da su pregovori praktično propali. Prethodno je magazin Forbes Srbija objavio pozivajući se na neimenovane izvore is srpske vlasti da su pregovori MOL-a i Gaspromnjefta praktično propali. Ministarstvo energetike i rudarstva Srbije do objavljivanja ove vesti nije odgovorilo na upit RSE o pregovorima o NIS-u. Dan ranije je ministarska Dubravka Đedović Handanović izjavila da će pregovori zahtevati još neko vreme. "Mi smo svoj deo posla završili kada je u pitanju sporazum između akcionara, ukoliko MOL preuzme NIS i SAD to odobre", rekla je ona 30. septembra nakon što je OFAC produžio licencu za rad NIS-a do kraja oktobra. Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da stvari idu svojim tokom i da nije bilo očekivanja da će se brzo završiti. On je 30. septembra za RT Balkan rekao da je "problem težak i da se radi o velikom novcu koji je Gasprom uložio, a naveo je i da je tu i "zadatak očuvanja interesa Srbije i Ruske Federacije i da se pronađe rešenje koje bi omogućilo razvoj NIS-a na isti način". Nedavno je predsednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći o pregovorima o prodaju ruskog udela u NIS-u rekao za Radio Beograd da je to nije jednostavno ni objasniti ni razumeti. "Nema nikakve sumnje da bi, s jedne strane, Rusi želeli da to sačuvaju pod svojom kontrolom, nema nikakve sumnje da bi Amerikanci želeli da to Rusi ne sačuvaju, ali istovremeno razmišljaju da li je bolje da uzme neka evropska zemlja ili je bolje da to uzmu oni", rekao je Vučić 20. septembra. NIS je jedina kompanija u Srbiji koja eksploatiše i prerađuje naftu, od čega zavisi i rad NIS-ove rafinerije. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva, kako bi sprečila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Dok traju pregovori sa MOL-om, OFAC produžava licence za rad NIS-a, kao i za pregovore o promeni vlasništva. Ruski vlasnici imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. MOL i Gaspromnjeft su sredinom januara potpisali glavne odredbe okvirnog sporazuma. Nedavno su dvojica republikanaca u Predstavničkom domu SAD pozvala administraciju američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) da nastavi sa sankcijama protiv NIS-a. Kongresmeni Đžo Vilson (Joe Wilson) i Kit (Keith) Self, poslali su 25. septembra pismo Ministarstvu finansija u kojem se protive produženju ublažavanju sankcija za NIS. MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije. Tim dokumentom uređuju se i struktura i način odlučivanja upravljačkih tela, kao i strateški ciljevi kompanije. Ugovor će, međutim, početi da se primjenjuje samo ako se MOL i Gazpromnjeft dogovore oko prodaje NIS-a, a OFAC takav aranžman odobri.

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD produžila je licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS) do 30. oktobra. Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović rekla je da je to dobra vest za Srbiju, posebno pred početak zimske sezone, prenosi Beta. "Situacija je i dalje je veoma izazovna, kako zbog geopolitičkih okolnosti i rasta cena energenata, tako i zbog otežanih logističkih uslova, niskog vodostaja Dunava i problema sa uvozom naftnih derivata. Zbog toga smo reagovali puštanjem 5.000 tona dizela iz državnih rezervi na tržište, uz smanjenje akciza koje primenjujemo već mesecima", rekla je ona, saopštio njen kabinet. Dodala je da se nastavljaju razgovori između OFAC-a i MOL-a o transakciji, koji će zahtevati još neko vreme. "Mi smo svoj deo posla završili kada je u pitanju sporazum između akcionara, ukoliko MOL preuzme NIS i SAD to odobre. Do tada nastavljamo da preduzimamo sve što je potrebno kako bismo obezbedili punu snabdevenost tržišta, držali cene pod kontrolom i bili spremni da reagujemo u slučaju bilo kakvih poremećaja, kao što smo to činili i do sada", rekla je ministarka. Naftna industrija Srbije (NIS) podnijela je 24. septembra Ministarstvu finansija SAD novi zahtjev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada. Aktuelna licenca za rad NIS-u koju je ranije izdala Kancelarija za kontrolu strane imovine pri Ministarstvu finansija SAD, istekla je 30. septembra. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u, koji je u većinskom ruskom vlasništvu, kako bi spriječila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Ranije su dvojica republikanaca u Zastupničkom domu SAD pozvala administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa da nastavi sa sankcijama protiv NIS-a. Zastupnici Joe Wilson i Keith Self, poslali su 25. septembra pismo Ministarstvu finansija u kojem se protive produženju ublažavanju sankcija za NIS. "Pišemo vam kako bismo vas s poštovanjem zamolili da ponovno razmotrite produženje svih dodatnih privremenih licenci koje bi omogućile Naftnoj industriji Srbije da nastavi s radom uprkos američkim sankcijama vezanim uz njeno rusko vlasništvo", napisali su zastupnici. Pismo je upućeno ministru finansija SAD Scottu Bessentu. Više od godinu dana primjene sankcije se odlažu, a otkako se mađarski MOL pojavio kao zainteresovani kupac, OFAC-ova licenca za rad se periodično obnavlja. Ruski vlasnici imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. Mađarska naftna kompanija MOL i Gaspromnjeft sredinom januara su potpisali glavne odredbe okvirnog sporazuma, uz mogućnost uključivanja kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kao manjinskog partnera, mada se treća kompanija skoro uopšte više ne pominje. Ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović rekla je 28. avgusta da su pregovori o kupoprodaji NIS-a između mađarskog MOL- i većinskog vlasnika Gaspromnjefta u završnoj fazi MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije. Tim dokumentom uređuju se i struktura i način odlučivanja upravljačkih tijela, kao i strateški ciljevi kompanije. Ugovor će, međutim, početi da se primjenjuje samo ako se MOL i Gazpromnjeft dogovore oko prodaje NIS-a, a OFAC takav aranžman odobri.

Predstavnici albanskih stranaka iz Preševa, Medveđe i Bujanovca sa juga Srbije postigli su u Prištini, u prisustvu kosovskog premijera Aljbina (Albin) Kurtija, sporazum o zajedničkom nastupu na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra. Na zajedničkoj listi "Albanska koalicija" učestvovaće osam stranaka koje imaju opštinske odbornike u te tri opštine u kojima živi albansko stanovništvo. "Vreme je da imamo veću politički snagu, pošto je imamo u realnosti, da budemo sa većim brojem poslanika zastupljeni u parlamentu, kako bismo pokušali da rešavamo naše probleme", rekao je za RSE Šaip Kamberi, lider Partije za demokratsko delovanje. Kamberi je u prethodnom sazivu Skupštine Srbije bio jedini predstavnik albanskog naroda. Upitan šta će biti osnova njihovog nastupa, Kamberi kaže poštovanje sporazuma potpisanih između predstavnika Albanaca i Vlade Srbije. "Dogovorili smo da osnova naših zahteva leži u planu od sedam tačaka, koji je Vlada Srbije usvojila u junu 2013, pozivajući se na ranije sporazume, koji su uz posredstvo OEBS-a potpisani između predstavnika Albanaca i Vlade Srbije", naveo je. Plan od sedam tačaka predviđa zastupljenost Albanaca u državnim institucijama, ekonomski oporavak opština Preševske doline, službenu upotrebu jezika, pisma i nacionalnih simbola Albanaca. Takođe decentralizaciju u pravosuđu, bezbednost i mere za uspostavljanje poverenja, kao i pitanja u vezi sa obrazovanjem, medijima, kulturom, zdravstvom i socijalnom zaštitom. Prvi na listi "Albanske koalicije" biće lider Partije za demokratsko delovanje Šaip Kamberi, drugi kandidat će biti iz Alternative za promene, a treći iz Demokratske partije. Postignut je dogovor, kako je rekao Kamberi, i o zajedničkom nastupu posle izbora. "Poslanici će ostati na okupu i pokušati sa nekim drugim strankama, sa kojima nas veže zajedničko delovanje, da formiraju poslaničku grupu", dodao je. Šta je rekao Kurti?Premijer Kosova Aljbin Kurti ocenio je na sednici Vlade Kosova 30. septembra da zajednički nastup na listi "Albanska koalicija" može biti važan i istorijski korak za Albance iz Preševske doline u borbi “protiv diskriminacije i isključivanja, kao i protiv administrativnog etničkog čišćenja (u Srbiji)”. Kurti je ponovio stav da pripadnici albanske zajednice u Srbiji treba da imaju ista prava kao pripadnici srpske zajednice na Kosovu, uključujući rezervisana mesta za manjine u Skupštini. "Srbima na Kosovu zagarantovano je 10 od ukupno 120 poslaničkih mesta u Skupštini Kosova, a prema ovom pristupu, Albanci iz Preševa, Medveđe i Bujanovca trebalo bi da imaju najmanje pet zagarantovanih mesta u Skupštini Srbije, koja ima 250 poslaničkih mesta", rekao je Kurti. Kurti je u objavi na Fejsbuku naveo da će Kosovo podržavati Albance iz Preševa, Bujanovca i Medveđe u "ostvarivanju njihovih prava i očuvanju identiteta". Upitan za Kurtijevu ocenu o zagarantovanim mestima u parlamentu, Kamberi kaže da se politički predstavnici Albanaca u Srbiji bore za jedan, najviše dva mandata, u nekim slučajevima i tri, a da smatra da je to "daleko od onoga koliko ima Albanaca u Srbiji". Janjić: Dobar politički potezDušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose ocenio je za RSE da je postizanje političkog dogovora među albanskim političkim subjektima u Srbiji "dobar politički potez" jer će dobiti maksimalan broj glasova. On smatra da je postizanju dogovora najverovatnije doprineo "autoritet" kosovskog premijera Kurtija. Janjić ukazuje i da je albanska manjina, ukoliko nakon oktobarskih izbora rezultat između liste Aleksandra Vučića "Ujedinjena Srbija" i Studentske liste "Studenti pobeđuju" bude tesan, obezbedila veću snagu u odlučivanju koga će podržati. Prema njegovoj oceni, "veći teret" ovog dogovora su podnele stranke koje su do sada sarađivale sa vlastima u Srbiji. S druge strane, Janjić smatra da Albanci u Srbiji ne mogu imati rezervisana mesta u Skupštini, kako to traži kosovski premijer Kurti na osnovu rezervisanih mesta u Skupštini Kosova za srpsku zajednicu. On podseća da Albanci u Srbiji imaju Nacionalni savet. "Određivanjem zagarantovanih mesta na osnovu broja stanovnika, Albanci ne bi dobili više od tri. Model zagarantovanih mesta se daje malobrojnim zajednicama kao što su Poljaci, Slovaci, Hrvati i daje se na osnovu međudržavnih ugovora", navodi Janjić. Janjić kaže i da albanska manjina komunicira sa Kosovom jer ga smatra svojom matičnom državom, iako vlasti u Srbiji, kako navodi, kao njihovu matičnu državu vide Albaniju. Ovo nije prvi put da neko sa Kosova ili iz Albanije posreduje u dogovoru albanskih partija sa juga Srbije. Tako su politički predstavnici iz tri opštine na jugu Srbije potpisali 2020. u Tirani sporazum o zajedničkom nastupu na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji. Taj sporazum je potpisan u prisustvu tadašnjeg vršioca dužnosti ministra za evropske i spoljne posle Albanije Genta Čakaja.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavio je u Banjaluci kako je Republika Srpska "strateški partner Rusije". Dodik je ovo rekao 30. septembra nakon povratka iz Moskve gdje se dan ranije susreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Susret se desio pet dana uoči održavanja Opštih izbora u Bosni i Hercegovini i uprkos međunarodnoj izolaciji Putina zbog rata u Ukrajini. Dodik je kazao i kako Rusija sarađuje sa RS kao garant Dejtonskog sporazuma. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine vanjska politika je u nadležnosti države, a ne entiteta. Ustav BiH predviđa da entiteti mogu uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim državama, pod uslovom da su u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH. Pored toga, određene vrste sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama zahtijevaju saglasnost Parlamentarne skupštine BiH. Lider SNSD-a je rekao i da ne podržava postojeću politiku Evropske unije. "Nema potrebe da razgovaramo sa Briselom dok ne usaglasimo politike. Nećemo uvoditi sankcije Rusiji i odbijamo uvođenje viza Rusima kako traži Brisel", ponovio je on. Prema njegovim riječima, Rusija je obećala RS istu cijenu plina za ovu godinu. Dodik je kazao i da je predložio Putinu da se jednom godišnje organizuju zajedničke sjednice vlada Ruske Federacije i Republike Srpske. Ruski predsjednik Vladimir Putin je i uoči izbora 2018. i 2022. godine javno poželio uspjeh Dodiku i njegovoj stranci, dok je zvanična Moskva u više navrata podržavala stavove i poteze vlasti Republike Srpske na čelu sa Dodikovim SNSD-om, te zagovarala zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Dodik se ove godine ne nalazi na kandidatskim listama i na šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija kada je pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Dodik je formalno samo predsjednik stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, no on i dalje diktira tempo tekuće predizborne kampanje za opće izbore. Ovo je 11. susret Dodika i Putina od početka ruske invazije na Ukrajinu. Dodik i Putin su prethodno posljednji put razgovarali u Moskvi 9. maja ove godine, na marginama obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Dodik i delegacija iz RS bili su jedina delegacija iz Evrope koja je učestvovala na paradi.

Dve osobe uhapšene su u Srbiji pod sumnjom na špijunažu, potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa Više javno tužilaštvo u Jagodini, u centralnoj Srbiji. Tužilaštvo je navelo da su dve žene uhapšene zbog postojanja osnova sumnje da su neovlašćeno prikupljale i dostavljale podatke koji se odnose na aktivne pripadnike Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i njihovo angažovanje. U odgovoru je navedeno da su obe uhapšene državljanke Srbije, od kojih jedna ima prebivalište u Jagodini, a druga na području Gnjilana na Kosovu. "Nakon saslušanja osumnjičenih, tužilaštvo će predložiti određivanje pritvora prema obe osumnjičene", navedeno je. Dodaje se i da naredba o sprovođenju istrage u ovom trenutku još uvek nije doneta, zbog čega u ovoj fazi postupka nije moguće saopštiti više informacija. Prethodno su provladini mediji objavili da se one sumnjiče da su podatke o aktivnim pripadnicima BIA, kao i informacije o njihovom angažovanju, dostavljale Državnoj obaveštajnoj službi (ŠIŠ), kao i Obaveštajnoj agenciji Kosova (OAK) i Obaveštajnoj jedinici Kosovske policije. Prema tim navodima jedna od njih uhapšena je u Jagodini, a druga u Vranju na jugu Srbije. Radio Slobodna Evropa se obratio za komentar obaveštajnim službama Kosova i Albanije.

Više od 400 osoba je privedeno u sukobima policije i učenika u Francuskoj gdje se protestuje zbog veličine razreda, iscrpljujućih rasporeda i nedostatka nastavnog osoblja. Francuski ministar prosvjete Edouard Geffray je u srijedu, 30. septembra izjavio da su desetine ljudi povrijeđene u talasu demonstracija učenika, koji nastavljaju da protestuju protiv trošnih škola, nedovoljnih resursa i stresnih ispita. Televizijski snimci prikazuju redove policajaca u Lionu i učenike koji stoje ispred svojih škola u Lilu, kao i u Sen Deniju sjeverno od Pariza. "Od početka ovih demonstracija, imali smo 76 povrijeđenih, kako među učenicima, tako i među osobljem", rekao je Geffray za RTL radio. Demonstracije i blokade, koje su počele prošle nedelje i poklopile se sa širim štrajkom javnog sektora i postale su političko žarište u osejtljivom trenutku za Francusku. U četvrtak će vlada otkriti budžet zemlje za 2027. godinu, za koji se očekuje da će uključivati smanjenje potrošnje u cilju smanjenja pritiska na državne finansije. Političari iz krajnje ljevičarske stranke Nepokorena Francuska pridružili su se demonstracijama, a zvaničnici i političari van njihovog tabora osudili su stranku zbog retorike za koju su rekli da podstiče bijes studenata. Ministar unutrašnjih poslova Laurent Nunez rekao je za emiter BFM da je oko 440 ljudi privedeno tokom protesta u utorak, većinom maljoletnika. Nunez je rekao da je bilo i sedam incidenata u kojima su ljudi bacali hlorovodoničnu kiselinu na organe reda. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju (OECD), francuska potrošnja na osnovno i srednje obrazovanje bila je u sredini raspona među zemljama članicama i povećala se između 2015. i 2022. godine, ali je njen udio u budžetu blago smanjen. Učenici koji protestuju kažu da su učionice pretrpane i da nema dovoljno nastavnika. Vlada je saopštila da su protesti neodgovorni, ali da bi trebalo priznati i riješiti poteškoće u srednjim školama. Izvor: Reuters

Učenica Srednjoškolskog centra u Srebrenici, prema tvrdnjama njenog oca, pozvana je na razgovor kod direktora nakon što je, 28. septembra, u školu došla u dresu nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine. Školski odbor je potom donio odluku o zabrani nošenja svih sportskih dresova u školi. Otac učenice Damir Hrustić rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je njegova kćerka, učenica trećeg razreda Medicinske škole, 28. septembra upućena kod direktora nakon što je na nastavu došla u dresu reprezentacije BiH. Prema njegovim riječima, razrednica joj je rekla da takvu odjeću ne može nositi jer je riječ o sportskoj opremi. On tvrdi da je djevojčica nakon razgovora bila uznemirena i rasplakala se. Prema navodima oca, narednog dana još nekoliko učenika je zbog nošenja dresova upućeno direktoru, nakon čega je Školski odbor donio odluku kojom se zabranjuje nošenje svih sportskih dresova u školi. "Njima smeta sve što je bosansko, Bosna i Hercegovina, grb. Djeca nisu opterećena tim nacionalizmom, ali ovakve stvari doživljavaju u školi", kaže Hrustić. Dodaje da ga posebno pogađa kada se takve situacije odražavaju na najmlađe. "Mi stariji smo navikli na takve stvari, ali meni smeta što se to radi djeci", rekao je Hrustić za Radio Slobodna Evropa. Iz Srednjoškolskog centra kažu učenicima nije zabranjeno nošenje dresa nogometne reprezentacije BiH. Negiraju i da su im izricana upozorenja ili da im prijećeno smanjenjem ocjene iz vladanja. Iz škole navode da nijednom učeniku nije smanjeno vladanje zbog načina odijevanja te da je na sjednici Nastavničkog vijeća razgovarano o poštovanju Etičkog kodeksa i primjerenom oblačenju učenika, uključujući nošenje sportske opreme, navijačkih dresova, helanki, šorceva i druge odjeće. "Ograđujemo se od svake politizacije ovog pitanja", navodi se u saopćenju škole. Prethodnih godina bošnjački povratnici u Srebrenici upozoravali su na probleme u obrazovanju, uključujući pitanje bosanskog jezika i odnosa prema simbolima Bosne i Hercegovine u školama. Srebrenica se nalazi u entitetu Republika Srpska, čije vlasti negiraju da je u tom gradu u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima.

Tužioci su u srijedu, 30. septembra podnijeli optužnicu Osnovnom sudu u Prištini protiv bivšeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, koga optužuju za ratne zločine nad albanskim civilnim stanovništvom na jugu Kosova tokom rata 1998-99. godine. Osumnjičeni, identifikovan inicijalima A.D., uhapšen je ranije ove godine i od tada je u pritvoru, što je izazvalo prigovore Srbije. Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je u srijedu da očekuje da sud potvrdi optužnicu protiv njega. Prema optužnici, A.D. je bio pripadnik MUP-a Srbije u Uroševcu i saobraćajni policajac u regionu Kačanika u vrijeme kada je navodno počinio zločine u martu 1999. godine u selu Ivaja i okolnim selima. Osumnjičen je da je "u dosluhu sa drugim, još uvijek neidentifikovanim licima iz srpskih policijskih i vojnih snaga, 09.03.1999. godine, tokom organizovane akcije vojne policije protiv albanskog civilnog stanovništva, primoravajući stanovnike da napuste svoje domove, koji su potom spaljeni i uništeni". Tužilaštvo ga takođe tereti da je "brutalno, nehumano, fizički i psihički" tukao i mučio 13 civila i nanosio "teške tjelesne povrede" tokom ispitivanja u policijskoj stanici u Kačaniku. Ovi civili su bili među 91 muškarcem koje su srpske snage odvojile od oko 400 muškaraca, žena, starijih osoba i djece okupljenih da bi bili odvedeni u policijsku stanicu u Kačaniku, navodi se u optužnici. Njegovo hapšenje u aprilu ove godine izazvalo je reakciju Kancelarije za Kosovo Vlade Republike Srbije, koja je saopštila da je on penzionisani policajac iz jednog sela u Prizrenu, opisujući njegovo hapšenje kao "politički motivisano". Kosovske vlasti su nedavno uhapsile brojne osumnjičene i podigle niz optužnica za ratne zločine na Kosovu. U međuvremenu, u martu je sud u Prištini osudio dvojicu bivših pripadnika srpskih policijskih i vojnih snaga na zatvorske kazne zbog ratnih zločina na Kosovu tokom rata 1998-99. godine. Zoran Kostić je 18. marta osuđen na 15 godina zatvora, a Dragan Milović na 7 godina zatvora. Od kraja rata, desetine osumnjičenih su osuđene za ove zločine pred lokalnim i međunarodnim institucijama. U početku, nakon rata, od 2000. i 2008. godine, ratne zločine na Kosovu je istraživala Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), a od 2008. godine Misija Evropske unije za vladavinu prava (EULEX). EULEX je 2018. godine predao slučajeve lokalnim pravosudnim organima. Prema podacima Instituta za ratne zločine Kosova, dokumentovano je ukupno 12.230 žrtava rata 1998-99. godine. U međuvremenu, 1.577 ljudi se i dalje vodi kao nestalo iz ovog rata.

Studenti u blokadi su na svom profilu na društvenoj mreži X napisali da će Srbija zadržati "principijalno stanovište o neuvođeenju restriktivnih mera prema Ruskoj Federaciji". U objavi naslovljenoj "Studentski program o pitanju spoljne politike i sankcijama" navodi se da će Republika Srbija nastaviti da se "pridržava doslednog stava da uvođenje sankcija bilo kojoj državi, entitetu ili pojedincu predstavlja odraz političkog stava, koji nije pokazatelj uverenja da sankcione mere doprinose rešavanju političkih i bezbednosnih izazova, posebno imajući u vidu sopstveno istorijsko iskustvo i direktnih implikacija pomenutih mera na lokalno stanovništvo". Nakon toga, naveli su niz pitanja nakoja će se fokusirati: "1. Kada će odgovorni za urušavanje nadstrešnice biti sankcionirani? 2. Kada ćemo dobiti dvominutni video s rampe naplatne kućice Doljevac? 3. Tko je kriv za (ne)osiguravanje Gazivoda? 4. Zašto kandidati s liste koju predvodite napadaju i tuku građane?" Istakli su da "Za ova pitanja nije potrebna rasprava, već konkretni odgovori". Lista učesnika na parlamentarnim izborima, zakazanim za 25. oktobar, još nije zaključena, dok se kao najozbiljniji protivnik bivšem predsedniku Aleksandru Vučiću i njegovoj Srpskoj naprednoj stranci smatra lista "Studenti pobeđuju". Tu listu podržavaju studenti u blokadi, koji su predvodili proteste i organizovali višemesečne blokade fakulteta širom zemlje. Stradanje 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu pokrenulo je masovne proteste i zahteve za odgovornošću vlasti. Demonstranti, predvođeni studentima u blokadi, tražili su smenu vlasti smatrajući da su traljava rekonstrukcija i korupcija doveli do tragedije. Srbija pod Vučićevim vođstvom beleži pad sloboda što je konstatovano i u poslednjem izveštaju međunarodne organizacije Freedom House. U tom izveštaju, Srbija je svrstana među zemlje sa najvećim padom sloboda. U međuvremenu, Srbija stagnira u evropskim integracijama, pa od nekadašnjeg predvodnika uz Crnu Goru, dospeva skoro na začelje. Od kraja 2021. nije otvoreno nijedno poglavlje u pregovorima o pridruživanju Evropskoj uniji. Nazadovanje demokratije, nerešeni odnosi sa Kosovom i, pre svega, neuvođenje sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu glavni su razlozi tog zastoja.

Ukrajinske vlasti su saopštile da su poginule najmanje tri osobe, uključujući dijete, u Kijevu i okolnom regionu, usljed obrušavanja ruševina, nakon još jednog raketnog napada na Kijevsku oblast, saopštio je guverner Timur Tkačenko na Telegramu 30. septembra. Privatne kuće, skladišta, automobili i infrastrukturni objekti su oštećeni širom regiona, a prijavljeni su i požari, rekao je on. "Napad na Kijevsku oblast je u toku. Ne ignorišite upozorenja o vazdušnom napadu i ostanite u skloništima", upozorio je Tkačenko na Telegramu. Kijevske vlasti su saopštile da su dvije osobe poginule, a četiri povrijeđene u ruskom noćnom napadu na prijestonicu. Najnoviji napadi dolaze u trenutku kada Rusija intenzivira udare na ukrajinski glavni grad Kijev, uzastopno raketirajući i napadajući dronovima uključujući i tokom dana. Moskva je sve više koristila dronove na mlazni pogon u napadima na Ukrajinu, što je rezultiralo praktično stalnim napadima dronova. Ruski napad 28. septembra, u kojem je poginulo najmanje devet ljudi, a ranjeno više od 80, bio je jedan od najnovijih primjera intenziviranih napada, prema riječima ukrajinskih zvaničnika. Ruske snage su tokom dana pogodile stambene zgrade, kancelarije, centre podataka i Nacionalnu akademiju nauka u centru Kijeva. Prema podacima Vojne uprave grada Kijeva, 12 ljudi je ubijeno, a oko 200 je povrijeđeno u ruskim napadima na Kijev tokom protekle nedelje. Napadi su uslijedili nakon nedelje diplomatskih napora u Ujedinjenim nacijama usmjerenih na dobijanje zamahu za pregovore o okončanju ruske invazije koja sada traje petu godinu.