Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) pozvao je ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da prizna nezavisnost te države, tvrdeći da paralele koje Rusija povlači između njegove zemlje i Krima ne stoje.
U autorskom tekstu za Kyiv Post, Kurti je podsetio na izjave Zelenskog u avgustu ove godine, kada je rekao da se stav njegove države prema priznanju Kosova nije promenio.
"Ono što je bilo upečatljivo jeste to što je ta izjava data u Beogradu, glavnom gradu Srbije, jedne od najbližih saveznica Rusije", napisao je Kurti.
Zelenski je 8. avgusta u Beogradu izjavio da Ukrajina poštuje "teritorijalni integritet naših partnera i međunarodno pravo. Za Kosovo ostaje nepromenjen stav".
Ukrajinski lider zahvalio je Srbiji na poštovanju teritorijalnog integriteta Ukrajine i ta izjava je izazvala brojne reakcije.
"Predsednik Zelenski treba da prizna Kosovo, ne kao uslugu nama, već zato što bi se time ojačao upravo onaj međunarodni poredak koji Ukrajina godinama brani: poredak u kojem istorija nije dozvola za okupaciju, granice se ne menjaju silom, a manjim zemljama veće države ne uskraćuju budućnost", napisao je Kurti.
Kurti je kritikovao, kako je naveo, približavanje Ukrajine Srbiji. On je podsetio da je Kosovo osudilo rusku agresiju na Kijev, uskladilo se s međunarodnim sankcijama Evropske unije i SAD, pružilo utočište ukrajinskim novinarima i doprinelo vojnom pomoći i obukom.
Srbija je, iako je podržala rezolucije Ujedinjenih nacija kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu koja je počela 2022, dosad odbijala da se pridruži zapadnim sankcijama Moskvi.
"Između Kosova i Ukrajine može se povući mnogo paralela. Sukob u Ukrajini je prvi veliki rat u Evropi posle Kosova. Obe zemlje suočavaju se sa susedom koji se poziva na sporne tvrdnje iz istorije stare vekovima kako bi danas opravdao svoje teritorijalne pretenzije", naveo je Kurti.
Srbija odbija da prizna nezavisnost Kosova i smatra ga delom svoje teritorije.
Još jedna sličnost između dve zemlje, prema Kurtiju, jeste da je međunarodna zajednica u različitim trenucima podržala i Kosovo i Ukrajinu, u "izuzetnom prikazu međunarodnog jedinstva".
"U neobičnom razvoju događaja desilo se svojevrsno cik-cak kretanje. Zelenski se približio Srbiji, zemlji koja je dosledno odbijala da uvede sankcije Rusiji, čak i posle promene rukovodstva posle parlamentarnih izbora u oktobru, dok se sama Rusija stalno pozivala na primer Kosova", naveo je on.
Paralele Kosovo–KrimU svom tekstu Kurti je pomenuo i paralele koje je ruski predsednik Vladimir Putin povukao posle aneksije ukrajinskog poluostrva Krim.
On je podsetio da je ruski lider pominjao Kosovo kako bi opravdao ruske pretenzije na poluostrvo, citirajući Putinovu izjavu: "Naši zapadni partneri su svojim rukama stvorili kosovski presedan – u sličnoj situaciji, s čim su se oni saglasili – a sada vrište i jadikuju kada su stanovnici Krima iskoristili isto to pravo".
Prema Kurtiju, Putina ne zanima poštovanje međunarodnog prava.
"Njegovo pozivanje na Kosovo je umesto toga pokušaj diskreditacije Zapada", napisao je Kurti, dodajući da Putin optužuje Zapad da je sam stvorio presedan podrškom nezavisnosti Kosova.
"Kosovo nije Putinov presedan", istakao je Kurti.
Kijev svoj stav o nepriznavanju nezavisnosti Kosova obrazlaže pozivanjem na princip teritorijalnog integriteta i strahom da bi Rusija priznanje mogla iskoristiti kao presedan za okupirane ukrajinske teritorije.
Predsednik Odbora za spoljnu politiku i međuparlamentarnu saradnju u ukrajinskom parlamentu Oleksandr Merežko ranije je rekao za Radio Slobodna Evropa da u Ukrajini postoje različiti stavovi o priznanju Kosova, ali da je konačna odluka na predsedniku Zelenskom.
Merežko je rekao da su argumenti protiv priznanja Kosova uglavnom povezani sa strahom da bi Rusija mogla da iskoristi Kosovo kao presedan za okupaciju ukrajinskih teritorija, zatim s podrškom Srbije teritorijalnom integritetu Ukrajine i, do izvesne mere, sa srpskom municijom koja završava u Ukrajini.
Ipak, on je naveo da je lično skeptičan prema tim argumentima i da priznavanje Kosova ne bi prekršilo međunarodno pravo.
Kurti je napisao da "nezavisnost Kosova nije bila ni nagla ni nepromišljena".
"Ona je bila rezultat dugog procesa: aparthejda i represije nad etničkim Albancima u bivšoj Jugoslaviji, posle čega su usledili rat, etničko čišćenje i genocid, pošto je Srbija već počinila genocid u Bosni i započela kampanju da isto učini na Kosovu. Proces je obuhvatao i duge pregovore, u kojima je posredovao Zapad", napisao je Kurti.
Osim kada je nezakonito anektirao Krim, Putin je i u drugim prilikama pominjao Kosovo. Na primer, on je u aprilu 2022. rekao da, ako Kosovo može da proglasi nezavisnost, zašto ne mogu Donjeck i Lugansk, misleći na dve separatističke oblasti na istoku Ukrajine koje je Rusija u februaru te godine priznala kao nezavisne države.
"Činjenica je da su mnoge zapadne države priznale Kosovo kao nezavisnu državu. Mi smo učinili isto sa republikama Donbasa", rekao je Putin 26. aprila 2022. tokom susreta sa generalnim sekretarom UN.
Kosovo je doslednog odbacivalo takva poređenja.
Kurti je poručio "Krim je Ukrajina", a "Kosovo je Kosovo".
Reakcije na izjavu ZelenskogIzjava koju je Zelenski dao u Beogradu u vezi sa stavom prema Kosovu dočekana je oštrim reakcijama na Kosovu, u Albaniji i u Kijevu.
Na Kosovu je ministar spoljnih poslova Gljauk Konjufca (Glauk) izrazio žaljenje zbog tog stava, ali je dodao da bi Priština pozdravila priznanje iz Kijeva. On je rekao da zemlja i dalje pruža "nepokolebljivu podršku" suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine, uprkos tome što ona ne priznaje Kosovo.
Iz protesta zbog izjave Zelenskog, opštinske vlasti u Prištini uklonile su veliku ukrajinsku zastavu postavljenu u centru Prištine, na kojoj je pisalo "Sloboda za Ukrajinu".
Albanija, članica NATO-a, kritikovala je Zelenskog, navodeći da je izjednačavanje Kosova s nekom drugom međunarodnom situacijom "pogrešno".
"Ne sme biti nikakvog nesporazuma u vezi s tim: svaki pokušaj povlačenja paralela ili izjednačavanja Kosova s bilo kojom drugom međunarodnom situacijom je pogrešan, oportunistički i potpuno netačan", saopštilo je albansko Ministarstvo spoljnih poslova.
Reakcija zbog stava Zelenskog bilo je i u Kijevu. Opozicioni poslanik Oleksij Gončarenko rekao je u avgustu da je izjava ukrajinskog lidera bila "diplomatska greška", tvrdeći da njegova zemlja treba da prizna nezavisnost Kosova.
U međuvremenu, Jurij Hudimenko, ukrajinski ratni veteran i predsednik Javnog saveta za borbu protiv korupcije pri Ministarstvu odbrane Ukrajine, takođe se usprotivio stavu Zelenskog.
On je rekao da se oseća "zgroženo i postiđeno" zbog stava ukrajinskog predsednika, podsetivši na podršku koju je Kosovo pružilo Ukrajincima, vojnicima i izbeglicama od početka ruske invazije.
Evropski parlament će glasati o rezoluciji o Vukovaru kojom se poziva Srbija da omogući pristup relevantnim ratnim arhivima i objavi sve dostupne informacije o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.
Srbija se poziva i da se bori protiv nekažnjivosti ratnih zločina i olakša pronalaženje, identifikaciju i dostojanstvenu predaju posmrtnih ostataka žrtava njihovim porodicama. Od zvaničnog Beograda dokumentom se traži i da konačno usvoji dugo najavljivani zakon o nestalim licima "na istinski inkluzivan i transparentan način".
Nacrt rezolucije povodom godišnjice pada Vukovara izradili su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu iz raznih političkih grupa. O njoj će se glasati naredne nedelje.
Predloženi tekst rezolucije oštro osuđuje sve oblike negiranja, umanjivanja ili veličanja ratnih zločina, uključujući javno slavljenje ili rehabilitaciju osuđenih ratnih zločinaca u regionu.
"Evropski parlament osuđuje javne počasti koje su ukazane Ratku Mladiću prilikom njegove sahrane u Beogradu 7. septembra 2026, nakon njegove pravosnažne osude za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine; naglašava da takve prakse podrivaju pomirenje, ponižavaju žrtve i narušavaju poštovanje činjenica koje su utvrdili sudovi", navodi se u nacrtu.
U istom dokumentu dodaje se da je ozbiljno rešavanje otvorenih pitanja nasleđenih iz rata "civilizacijski imperativ čvrsto ukorenjen u temeljnim vrednostima i načelima evropskog pravnog poretka, koji se moraju poštovati".
Kao takva pitanja navode se puna saradnja u slučajevima nestalih lica, odgovornost za ratne zločine i obeštećenje žrtava.
Trideset peta godišnjica pada Vukovara obeležena je 18. novembra.
Na taj dan je 1991. nakon 87 dana teških borbi i razaranja ovog grada slomljena odbrana hrvatskih snaga.
Kontrolu nad Vukovarom preuzele su tadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA) i paravojne jedinice. Nakon ulaska u gotovo potpuno razoren grad usledili su progon stanovništva, odvođenje zarobljenika u logore i teški ratni zločini.
Među njima je i masakr na Ovčari, gde je ubijeno oko 260 ljudi, uglavnom ranjenika, bolesnika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice.
Radio Slobodna Evropa (RSE) imao je uvid u nacrt rezolucije. U njemu se odbrana Vukovara opisuje kao središnje mesto hrvatskog nacionalnog sećanja i simbol otpora "Miloševićevoj velikosrpskoj agresiji".
Podvlači se i da je Vukovar bio prvi evropski grad posle Drugog svetskog rata koji je gotovo potpuno razoren. Razoren je u skoro tromesečnoj vojnoj opsadi i bombardovanju "razmera za koje se smatralo da pripadaju prošlosti".
Tekst podseća da je Vukovar ozbiljna opomena da se obećanje "nikad više" nikada "ne sme uzimati zdravo za gotovo". To obećanje rođeno je iz razaranja u Drugom svetskom ratu i središnje je za evropski projekat, kaže se u nacrtu Rezolucije. Vukovarska tragedija, dodaje se, razotkrila je krhkost mira u Evropi i posledice propusta da se on blagovremeno odbrani.
Sećanje na Vukovar ne pripada samo Hrvatskoj nego celoj Evropi, navode evropski poslanici u tekstu rezolucije. Ono je i trajni podsetnik da odbrana mira, ljudskih prava i temeljnih evropskih vrednosti zahteva budnost, žrtvu, političku hrabrost i dijalog.
Dokument prepoznaje važan rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju na utvrđivanju činjenica. Prepoznaje i istragu i krivično gonjenje teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući zločine počinjene u Vukovaru.
Ipak, u tekstu se izražava žaljenje što nisu svi odgovorni za zločine počinjene tokom i posle opsade i razaranja grada privedeni pravdi. Zato se poziva na nastavak napora da se preostali počinioci izvedu pred lice pravde i na jačanje pravosudne saradnje.
Rezolucija između ostalog ističe temeljno pravo porodica da saznaju sudbinu svojih najbližih i mesto gde se nalaze. Naglašava se potreba da se nastavi potraga za nestalima. Isto važi i za pronalaženje i identifikaciju posmrtnih ostataka i njihovu predaju porodicama radi dostojanstvene sahrane. Nadležni organi pozivaju se na saradnju u utvrđivanju sudbine onih koji se još vode kao nestali.
Rasprava o Vukovaru na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta zakazana je za ponedeljak, 23. novembra. Glasanje o rezoluciji zakazano je za četvrtak, 26. novembra.
Ministar spoljnih poslova Ervin Ibrahimović povodom izjava hrvatskih zvaničnika o granici na kopnu i moru, rekao je da Vlada u Podgorici neće odustati od teritorije Crne Gore.
Pitanje granice na poluostrvu Prevlaka jedno je od otvorenih pitanja čijim rešavanjem Hrvatska uslovljava ulaz Crne Gore u Evropsku uniju.
Ibrahimović je rekao da građani Crne Gore ne treba da brinu oko politike Vlade po tom pitanju, prenela je Radio-televizija Crne Gore.
"Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore i nema tog benefita zbog kojeg ćemo dati i dio Crne Gore, makar dok se ja budem pitao, ali vjerujem da je to stav cijele Vlade", rekao je Ibrahimović dodajući da je i iz Nemačke stigla poruka da bilateralna pitanja treba rešavati bilateralno.
Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi da poštuje nekadašnju granicu između dve jugoslovenske republike, u skladu s principom prema kojem novonastale države nasleđuju dotadašnje granice koji je potvrdila Badinterova komisija.
Posle ratnih sukoba, poluostrvo Prevlaku koja se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv, do 2002. su preuzeli posmatrači Ujedinjenih nacija i tada je Protokolom o privremenom graničnom režimu utvrđeno da Hrvatska ima kopneni deo poluostrva i morski pojas ulaza u Boku, dok je deo akvatorijuma uz levu obalu poluostrva proglašen "ničijim morem".
Taj status je na snazi i danas, iako su vlade dve države još 2008. pristupile traženju trajnog rešenja. Predsednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je početkom juna da smatra da Rt Oštro na Prevlaci treba da pripadne Crnoj Gori i da je to državni interes "zato što se na taj način čuva ulaz u Boku Kotorsku."
Ibrahimović je rekao da je stav da se uz međusobno poštovanje, razgovor i uvažavanje dokumentacije dođe do prihvatljivog rešenja, a ako se u tome ne uspe, da se neće bežati od međunarodnih instanci, dodajući da će Crna Gora da prihvati sve što odrede međunarodne instance.
"Mi smo predložili da razgovaramo o granici na kopnu i moru i da, kada dođemo do zajedničkog rješenja, obradujemo građane. Poslali smo notu prijateljskoj državi Hrvatskoj, u kojoj tražimo nastavak saradnje kada je u pitanju granica. Nijesmo pominjali Boku i zato ona ne može biti ugrožena. Vjerujemo da ćemo brzo dobiti odgovor iz Hrvatske", rekao je Ibrahimović.
Državna sekretarka za Evropu u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreja Metelko-Zgombić povodom kopnene granice ove nedelje je rekla da Hrvatska to pitanje ne smatra novim razgraničenjem, već potvrđivanjem nekadašnje republičke granice.
"To je pitanje vrijednosti, pitanje da li Crna Gora prihvata načela međunarodnog prava, Badinterovu komisiju i da li je tome privržena. Vjerujem i želim da vjerujem da Crna Gora neće i ne može imati problem sa takvom jednom potvrdom", rekla je Metelko-Zgombić.
Ibrahimović je dodao da treba imati na umu da je Hrvatska pomogla da se zatvori 25 poglavlja u pristupnim pregovorima s Hrvatskom.
Crna Gora je imala za cilj da pregovarački proces okonča do kraja ove godine za šta je imala podršku evropskih institucija koje su rokove koje je Podgorica sama sebi postavila smatrale ambicioznim, ali ne i neizvodljivim.
Među zahtevima kojima Hrvatska uslovljava ulaz Crne Gore u Evropsku uniju, pored pitanje granice su i procesuiranje ratnih zločina, vraćanje broda Jadran, isplata odšteta logorašima, rešavanje imovinskih prava hrvatskih porodica i rasvetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana.
Kineskoj kompaniji China Civil Engineering Construction Corporation Balkan (CCECC), podizvođaču na pruzi od Novog Sada do granice sa Mađarskom, blokirani su bankovni računi u Srbiji od 17. novembra.
Narodna banka Srbije (NBS) potvrdila je za RSE da je CCECC u sistemu prinudne naplate na osnovu rešenja Poreske uprave.
Reč je o privremenoj meri obezbeđenja naplate poreskog potraživanja – zabranom prenosa novčanih sredstava preko računa poreskog obveznika.
U Narodnoj banci navode da NBS ne blokira direktno račune pravnih lica, već da je ovlašćena da vrši prinudnu naplatu na novčanim sredstvima izvršnih dužnika.
Prinudna naplata vrši se na osnovu izvršnih rešenja poreskih, carinskih i drugih nadležnih organa, izvršnih sudskih rešenja, drugih izvršnih naslova i zakonskih ovlašćenja.
Poreska uprava nije odgovorila na upit RSE o razlozima blokade računa.
Na pitanja nije odgovorila ni kineska kompanija CCECC.
Najmanje 19 privatnih firmi su, kao podizvođači, gradile brzu prugu od Novog Sada do granice sa Mađarskom, proizilazi iz dokumentacije sa sajta Vlade Srbije - objavljene nakon zahteva dela javnosti posle nesreće na novosadskoj železničkoj stanici.
Brzu prugu gradi konzorcijum kineskih firmi CRIC&CCCC (China Railway International Co. Ltd i China Communications Construction Company Ltd).
Predstavnici vlasti u Srbiji sa njima su sklopili ugovor na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine, bez raspisivanja tendera.
Poslovi na rekonstrukciji železničke pruge došli su u žižu javnosti nakon što se 1. novembra 2024. obrušila betonska nadstrešnica rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu usmrtivši 16 osoba.
Uprava Granične policije Srbije saopštila je povodom navoda da je bivši potpredsednik Srpske liste sa Kosova Milan Radoičić napustio Srbiju, da osoba kojoj je izrečena zabrana prelaska granice ili je raspisana potraga za njom ne može zakonito da pređe granicu.
Radoičić, koji je pod istragom zbog oružanog napada u Banjskoj na Kosovu, nije se javio 15. novembra u policiju što mu je bila mera koju mu je sud izrekao.
U saopštenju se navodi da Uprava granične policije nije nadležna da ograniči slobodu kretanja nijednom licu ukoliko ona nije ograničena zakonom, odnosno odlukom pravosudnog organa.
"Ukoliko je u određenom postupku pred sudom doneta odluka koju MUP treba da izvrši, takve odluke sud dostavlja službenim putem policijskoj upravi po mestu prebivališta stranke, radi evidentiranja i eventualnog postupanja granične policije", navedeno je.
Međutim, u saopštenju nije precizirano da li je policija dobila od suda odluku u vezi sa Radoičićem.
Viši sud u Beogradu je 17. novembra doneo rešenje o pritvoru i raspisivanju poternice za Milanom Radoičićem, nakon što je utvrđeno da se dva dana ranije nije javio u policijsku stanicu.
Tada su se u javnosti pojavile informacije da je Radoičić već napustio zemlju.
Sud je 4. oktobra 2023. odbio zahtev tužilaštva da se Radoičiću odredi pritvor, te mu je odredio mere da ne sme napustiti boravište bez odobrenja, oduzet mu je pasoš i izdata zabrana odlaska na teritoriju Kosova.
Slučaj Vulinovog odlaska u MoskvuUprava granične policije je povodom odlaska bivšeg državnog zvaničnika i proruskog političara Aleksandra Vulina 3. novembra u Moskvu navela da sve osobe koje poseduju važeću putnu ispravu, nemaju evidentiranu zabranu nadležnih organa kao ni druge pravne smetnje, mogu slobodno da prelaze granicu.
Povodom vraćanja aviona relaciji Beograd – Moskva, Uprava granične policije tvrdi da je svoj deo posla odradila u skladu sa zakonom.
"Vulin je prošao obaveznu graničnu kontrolu, koju su prošli i ostali putnici na letu za Moskvu. Ostale provere, odnosno pregled putnika i prtljaga pre ukrcavanja u vazduhoplov nije u nadležnosti granične policije", navedeno je.
Avion Air Serbia vraćen je 3. novembra sa leta ka Moskvi u Beograd zbog ponovne bezbednosne provere jednog putnika.
Nakon što je ta provera izvršena avion je ponovo poleteo.
Pored Vulina, u njemu su bili i Nenad Popović, ministar u Vladi Srbije bez portfelja, biznismen i proruski političar, kao i Dušan Bajatavić, direktor Srbijagasa.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je 20. novembra neustavnim član zakona kojim se u Republici Srpskoj kao krivično djelo uvodi javno isticanje, nošenje, prikazivanje i promovisanje zastava, grbova i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U obrazloženju odluke sud je istakao da ova odredba nije usklađena sa zakonima koji se odnose na upotrebu zvaničnih simbola i oznaka pripadnika Oružanih snaga BiH.
"Narodna skupština nije nadležna da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata institucija RBiH, čiji je kontinuitet ustavno priznat. Odlukama institucija BiH Armija RBiH čini dio OSBiH sa svojim vojnim naslijeđem i identitetom, zajedno s prepoznatljivim obilježjima, čije isticanje predstavlja dužnost za odgovarajuće pješadijske pukove", navodi se, između ostalog, u saopštenju za javnost.
Apelaciju Ustavnom sudu BiH je podnijelo 11 poslanika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Narodna skupština bh. entiteta Republike Srpske (RS) je 9. jula usvojila izmjene Krivičnog zakonika kojim je izjednačila isticanje i promovisanje simbola Armije Republike BiH iz vremena rata od '92. do '95. i simbola ustaške Nezavisne države Hrvatske (NDH) iz vremena Drugog svjetskog rata.
Svako ko ih ističe ili promoviše može biti kažnjen sa tri i po godine zatvora, navedeno je u izmjenama Krivičnog zakonika RS.
U Republici Srpskoj su i ranije zabilježeni slučajevi u kojima je policija protiv građana podnosila prekršajne prijave zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima, iako nijedna zastava nije zabranjena zakonom. Sudovi su u više takvih slučajeva ocijenili da samo isticanje zastave Republike BiH ne predstavlja ni krivično djelo ni govor mržnje.
Milorad Dodik, predsjednik vladajuće stranke u RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, je 20. novembra u Banjaluci izjavio kako "nijedna zastava Armije BiH neće biti u Republici Srpskoj".
"Tražićemo Narodnu skupštinu RS i odbijanje svega, i te njihove odluke. Ovo je rušenje Dejtona i ovo je kraj, nećemo preko ovoga preći, ja vam garantujem", kazao je Dodik.
Odluka o apelaciji Denisa BećirovićaUstavni sud BiH je utvrdio i da izjava i odluka Skupštine RS o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz ovog entiteta nisu u skladu Ustavom Bosne i Hercegovine.
Apelaciju je podnio Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH. On je tražio da se van snage stavi odluka Skupštine RS kojim je podržan veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u vezi s imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
"Odluka o imenovanju Komisije od 29. juna 2026. godine, koju je donijelo Predsjedništvo BiH bez konsenzusa, nije prestala da važi i ostaje na pravnoj snazi", navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.
Skupština RS je 7. jula podržala veto Cvijanović na većinsku odluku tadašnjih članova bh. Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića da u ovu komisiju budu imenovani novi članovi. To su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić kao domaći članovi, te Francesco Bandarin i George Okello Abungu kao međunarodni eksperti.
Predstavnik Republike Srpske nije imenovan, nakon čega je Cvijanović pokrenula veto, tvrdeći da je donesena "neustavno i nezakonito".
Cvijanović je na konferenciji za novinare u Banjaluci, 20. novembra izjavila da je Ustavni sud izvršio "napad na ustavni poredak BiH".
"Osim toga, ranije su već odlučivali, u dva navrata najmanje, kada je u pitanju ta komisija i odnos vezan za komisiju, da to nije nadležnost Ustavnog suda, da su oni nadležni za Aneks 4, a ne Aneks 8. Oni su ovdje 'udarili' na ustavom propisane procedure", rekla je Cvijanović.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a nadležna je za proglašavanje i zaštitu nacionalnih spomenika. Predviđeno je da Komisiju čini pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva međunarodna člana koje nominira generalni direktor UNESCO-a.
Taj model primjenjivan je od njenog osnivanja 2001. do 2016. godine, kada Predsjedništvo BiH imenuje novi saziv sastavljen od domaćih članova, usljed čega je došlo do blokade rada, pa je posljednja sjednica održana 2023. godine.
Početkom 2026. godine Predsjedništvo BiH je pokušalo je vratiti izvorni model rada, odnosno vraćeni su međunarodni članovi koje nominira UNESCO, a odlučivanje većinom glasova zamijenilo je dotadašnji sistem konsenzusa.
Posebni odjel Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala podigao je optužnicu protiv Nermina Nikšića, Rame Isaka, Vahidina Munjića, Muhameda Ohranovića, Arijane Huseinović Ajanović, Ervina Mušinovića i Mirele Bubalo zbog krivičnih djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotreba položaja ili ovlaštenja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.
U optužnici se navodi da su od aprila 2023. do augusta 2024. godine, na području Kantona Sarajevo i Grada Mostara, preduzimane radnje radi davanja i višekratnog produžavanja ovlaštenja Vahidinu Munjiću za rukovođenje Federalnom upravom policije (FUP).
Rami Isaku i Nerminu Nikšiću stavlja se na teret da su, koristeći službene položaje i to Nermin Nikšić kao predsjednik Vlade Federacije BIH, a Ramo Isak kao ministar unutrašnjih poslova Federacije BIH, učestvovali donošenju i potpisivanju rješenja Vlade FBiH kojima je Munjiću omogućeno da rukovodi Federalnom upravom policije.
Još u decembru prošle godine policija je pretresla kancelarije Nermina Nikšića, premijera Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Ministarstva prometa i komunikacija ovog entiteta u Mostaru, te jedan privatni stambeni objekt.
Tada su privremeno oduzeti službeni laptopi i dokumentacija u cilju prikupljanja dodatnih dokaza za daljnji rad na predmetu "Munjić i drugi", saopštio je tada Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda Federacije BiH (POSKOK).
Optužnicom se Muhamedu Ohranoviću, kao policijskom službeniku Federalne uprave policije i Arijani Huseinović Ajanović, kao direktorici Ureda premijera Federacije, stavlja na teret da su posredovali u vezi s davanjem i produžavanjem tih ovlaštenja, kao i radi imenovanja Munjićevog rođaka za vršioca dužnosti izvršnog direktora za poštanski promet u Javnom preduzeću "BH Pošta".
Mireli Bubalo stavlja se na teret da je kao šefica odsjeka u Kabinetu federalnog ministra unutrašnjih poslova koristila svoj službeni položaj i uticaj radi posredovanja u zapošljavanju.
Optužnica obuhvata i radnje u vezi s unapređenjima i zapošljavanjem u Federalnoj upravi policije, te neovlaštenim dostavljanjem povjerljivih podataka o tužilačkim provjerama i istragama.
Tužilaštvo je predložilo da se Nerminu Nikšiću zabrani obavljanje dužnosti predsjednika Vlade FBiH, a Rami Isaku obavljanje dužnosti federalnog ministra unutrašnjih poslova.
Prijedlog za obojicu obuhvata i zabranu obavljanja bilo koje druge službene funkcije u okviru Vlade FBiH, odnosno rukovodećih poslova u institucijama izvršne vlasti u Federaciji BiH.
Predloženo je da se Arijani Huseinović Ajanović produži mjera zabrane obavljanja bilo koje službene dužnosti u okviru Vlade FBiH, a Ervinu Mušinoviću mjera zabrane obavljanja bilo koje službene funkcije u okviru Federalne uprave policije i Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.
Također su prema Vahidinu Munjiću, Arijani Huseinović Ajanović, Ervinu Mušinoviću, Muhamedu Ohranoviću, te Rami Isaku predložene sigurnosne mjere oduzimanja predmeta.
Za glavni pretres tužilaštvo je predložilo ispitivanje više od 60 svjedoka i izvođenje preko 500 materijalnih dokaza.
Optužnica je dostavljena Posebnom odjelu Vrhovnog suda na potvrđivanje.
Šta kaže Isak?Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) nakon podizanja optužnice da "sve što mu se stavlja na teret nije tačno".
"I to je tužilaštvo prilikom uzimanja moje izjave i izjava svih svjedoka koji imaju i dokaza svih koji imaju utvrdio. Zbog čega ovo rade, vjerovatno je ovo klasični politički progon i pokušaj da se ja politički ugasim", kazao je Isak.
Na pitanje RSE da li će podnijeti ostavku, s obzirom da je POSKOK predložio da se njemu i Nikšiću zabrani obavljanje dužnosti, Isak je odgovorio:
"Vidite, ja kada bih podnio ostavku, tada bih priznao da su oni u pravu i da oni koji montiraju i dalje mogu takve stvari da rade ljudima, to jest građanima koji žive u Bosni i Hercegovini. Ne, naprotiv, do zadnjeg momenta ću se boriti da dokažem da je ovo sve montirano", kazao je Isak.
Nikšić: 'Ni jedna riječ koja mi je stavljena na teret nije istinita'Predsjednik Vlade Federacije BiH na Facebook profilu je naveo kako je spreman sarađivati sa pravosudnim institucijama "kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice".
"Ostajem pri ranije iznesenim stavovima da postoje razlozi za sumnju u spregu političko-sigurnosnih struktura. Odgovorno tvrdim da ni jedna riječ iz inkriminacije koja mi je stavljena na teret, ne samo da nije istinita, već smo iz dokaza samog Tužilaštva kao i iz dokaza koje smo dostavili prilikom ispitivanja u svojstvu osumnjičenog, već u toj prvoj, istražnoj fazi u cijelosti opovrgli sve teze Tužilaštva o postojanju bilo kojeg krivičnog djela i o mojoj krivičnoj odgovornosti", naveo je on.
Inače, prepiske na osnovu kojih je otvorena istraga potiču iz mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu "Black Tie 2".
Taj predmet se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog Tužilaštva BiH o grupi koja je sarađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontroliše veliki dio evropskog tržišta kokainom.
Munjić je tada bio među 23 osobe koje su uhapsile domaće policijske snage, u sklopu istrage u koju su uključeni i američki Federalni istražni biro (FBI) i Uprave za borbu protiv droga (DEA), te EUROPOL.
Inspektorat Ministarstva životne sredine Kosova započeo je rušenje šest objekata na jezeru Gazivode u opštini Zubin Potok uz obrazloženje da su nelegalno izgrađene.
Ministarka životne sredine i prostornog planiranja, Fitore Pacoli, saopštila je 20. novembra da je reč o četiri letnjikovca i dve kuće, izgrađene bez dozvole na obali jezera.
"Nakon rušenja svih nelegalnih objekata i čišćenja područja oko Radonjićkog jezera, vraćamo se na Gazivode", napisala je Pacoli na Fejsbuku.
Ona je najavila da će slične akcije biti sprovedene i u blizini jezera Batlava i Badovac.
Iz policije Kosova potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je pružana asistencija Inspektoratu Ministarstva zaštite životne sredine zbog rušenja rušenju objekata na jezeru Gazivode.
Erduan Baljići, šef operativnog planiranja u policiji za region sever rekao je da su srušene dve kuće, dok su vlasnici četiri letnjikovca pristali da ih sami sruše.
RSE nije uspeo da stupi u kontakt sa vlasnicima i ne zna se da su pokrenuli neki postupak pred sudom.
Rušenja na jezeru Gazivode počela su sredinom godine uz navode da zemljište na kojima su izgrađeni objekti pripadaju Javnom vodoprivrednog preduzeću "Ibar-Lepenac".
S druge strane, vlasnici srušenih objekata su tvrdili da imaju dozvole ali u srpskom sistemu, te pokrenuli sudske procese pred kosovskim pravosudnim organima.
Odluka kosovskih vlasti o rušenju na jezeru Gazivode naišla je i na kritiku Evropske unije, koja je zatražila obustavu do okončanja sudskih postupaka koji se odnose na imovinska pitanja.
Srpska lista, vodeća stranka Srba na Kosovu, podsetila je da se ponovna rušenja sprovode uprkos jasnim upozorenjima Evropske unije i Evropske komisije o neophodnosti poštovanja imovinskih prava i zakonskih procedura.
"Posebno je skandalozno što se rušenje nastavlja dok su sudski postupci u vezi sa spornom imovinom još u toku i ne postoji odgovarajuća odluka nadležnih organa koja bi predstavljala zakonit osnov za ovakvo postupanje", saopšteno je.
Na rušenja 20. novembra reagovala je i Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije uz ocenu da se radi o "nasilnom i protivpravnom rušenju".
"Jasno je da režim (premijera Kosova) Aljbina Kurtija poseže za akcijama koje su direktno usmerene na štetu srpskog naroda, sa ciljem njihovog progona i flagrantnog obespravljivanja Srba na Kosovu i Metohiji zbog čega je neophodan konkretan i jasan angažman predstavnika misija EU i OEBS, ali i drugih relevantnih institucija koje imaju mandat da štite prava i bezbednost srpskog naroda", navedeno je u saopštenju.
Jezero Gazivode smatra se strateškom infrastrukturom za Kosovo, jer služi za vodosnabdevanje, proizvodnju električne energije i navodnjavanje.
Rusija je tokom noći izvela kombinovani napad dronovima i balističkim raketama na Kijev i druge ukrajinske oblasti, pri čemu je poginulo najmanje devet osoba, a više desetina ih je povrijeđeno, saopštili su zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija lansirala "više od 400 jurišnih dronova i više od 110 raketa, od kojih je 27 bilo balističkih", opisujući to kao "jedan od najvećih napada".
"Rusi su koristili i rakete s kasetnim bojevim glavama", napisao je Zelenski u objavi na X-u.
"Putin je pokrenuo ovaj napad na veoma demonstrativan način, nakon neuspješnih sastanaka u Kini i stvarnog neuspjeha njegovog pokušaja da na neki način 'prekroji' svijet", dodao je.
Najviši ukrajinski diplomata u Washingtonu, Denys Sienik, rekao je za RSE u petak da i dalje postoje ograničenja koja utiču na korištenje satelitskog komunikacionog sistema Starshield kompanije SpaceX, ključnog za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
Ukrajina se više puta žalila na prekide u radu sistema Starshield, što su američki zvaničnici negirali.
Ukrajinski premijer Serhij Korecki rekao je da su u najnovijim napadima pogođeni "kritična infrastruktura u glavnom gradu, uključujući mostove. Oštećeni su objekat za odvodnju voda, kancelarijske i poslovne zgrade".
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kasnije je izvijestio da je u glavnom gradu poginulo sedam osoba, a 17 je povrijeđeno, od kojih je 16 zadržano na bolničkom liječenju.
Još dvije osobe poginule su u ruskim napadima na zapadnu Lavovsku oblast, naveo je njen najviši regionalni zvaničnik.
Korecki je ranije izvijestio da je širom zemlje povrijeđeno 28 osoba.
Dodao je da je pogođena hitna bolnica u istočnom gradu Harkivu, pri čemu su četiri osobe povrijeđene, a oštećen je i uređaj za magnetnu rezonancu.
"Oštećena su preduzeća u Kijevskoj, Mikolajevskoj, Odeškoj i Černihivskoj oblasti, kao i stambene zgrade u Dnjipropetrovskoj, Lavovskoj, Viničkoj, Sumskoj i Černihivskoj oblasti. Pogođeni su i energetski objekti", rekao je.
"Kao rezultat balističkog napada na glavni grad, oštećen je most Podil. Saobraćaj s desne na lijevu obalu trenutno je obustavljen. Oštećen je i Darnjicki most", naveo je Kličko na Telegramu.
Dodao je i da je Južni most u Kijevu, koji je i ranije bio meta ruskih napada, ponovo pogođen, ali nije precizirao da li je pretrpio bilo kakva oštećenja.
Dijelovi Kijeva ostali su bez električne energije nakon napada, a energetska kompanija DTEK saopštila je da su širom grada uvedena hitna isključenja struje.
"Masovni napad na glavni grad je u toku. Stanovnici se pozivaju da ostanu u skloništima dok ne bude proglašena sigurnost", navela je Gradska vojna uprava Kijeva ujutro 20. novembra.
"S obzirom na posljedice neprijateljskih udara, posebno štetu nanesenu transportnoj i logističkoj infrastrukturi, stanovnici Kijeva pozivaju se da ograniče kretanje privatnim automobilima kako bi se olakšali sanacija posljedica i djelovanje hitnih službi", saopšteno je.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo upozorilo je na djelovanje ruskih dronova iznad nekoliko oblasti i prijavilo lansiranja projektila, uključujući i ona usmjerena prema zapadu Ukrajine.
Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je izvelo napade, tvrdeći da su mete bili ukrajinski vojno-industrijski objekti, postrojenja za proizvodnju raketa i dronova, skladišta, te energetska i transportna infrastruktura u Kijevu i još šest oblasti.
Ministarstvo nije odmah pružilo dokaze koji bi potkrijepili te tvrdnje.
Rusija je više puta negirala da namjerno gađa civile ili civilnu infrastrukturu, uprkos brojnim dokazima koji govore suprotno.
Napadi na Kijev uslijedili su nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin obećao da će pokrenuti "mnogo bolnije" udare odmazde nakon ukrajinskog napada na Krimski most ranije ove sedmice, u kojem je uništena jedina direktna putna veza između Rusije i ukrajinskog crnomorskog poluostrva koji Moskva okupira od 2014. godine.
Pored svog strateškog značaja, most služi i kao simbol moskovske kontrole nad Krimom, regionom kojem Putin nastojao dati mitski, gotovo religijski značaj za Rusiju.
Ruski napad dronovima i balističkim raketama na Kijev i druge dijelove Ukrajine uslijedio je i dan nakon što su američki predsjednik Donald Trump, kineski lider Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin održali historijski sastanak na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Šenženu.
Čitajte: Istorijski sastanak Trumpa, Sija i Putina, ali bez proboja
Kosovo će pokrenuti novu inicijativu za izmene Zakona o Specijalizovanim većima i Kancelariji specijalizovanog tužioca, sa sedištem u Hagu, nakon što predložene izmene ovog zakona iz 2015. nisu usvojene zbog oštrog protivljenja međunarodne zajednice.
Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) i opoziciona Demokratska partija Kosova (DPK) postigli su u četvrtak dogovor o pokretanju nove inicijative, na dan kada je glasanje o predloženim izmenama zakona, kojima bi se ograničila nadležnost ovog suda, odloženo drugi put u nekoliko dana.
Izmene zakona, koje je Skupština usvojila u oktobru, predsednica Kosova Justina Široka Pulja (Shiroka Pula) vratila je na ponovno razmatranje, na zahtev samog predlagača DPK-a. One su usvojene svega nekoliko nedelja nakon što je ovaj sud prvostepeno osudio četvoricu bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Kurti se ranije tokom dana sastao s vršiteljkom dužnosti predsednice DPK-a Vljorom Čitaku (Vlora Citaku) kako bi razgovarali o izmenama Zakona o Specijalizovanim većima. On je prethodno izrazio rezerve prema stupanju na snagu predloženih izmena, koje su izazvale protivljenje međunarodne zajednice.
DPK je prvobitno tražio da se izmene najpre usvoje, a da se zatim, u roku od dve nedelje od stupanja zakona na snagu, usvoje dodatne izmene kojima bi se odgovorilo na zabrinutost međunarodnih partnera. Stranka je, međutim, na kraju odustala od tog zahteva.
Obraćajući se poslanicima u Skupštini, Kurti je rekao da ne sumnja u "dobre namere" DPK-a kada je reč o izmenama zakona, ali je dodao da "samo to nije dovoljno – moramo da uspemo, moramo da izađemo kao pobednici".
"Za to nam je potreban zakon koji neće biti vraćen, koji neće biti poništen, već zakon koji će imati stvarni efekat u praksi", rekao je Kurti.
Čitaku je kasnije, na konferenciji za novinare, izjavila da su se ona i premijer saglasili o sadržaju zakona i izmenama koje je potrebno uneti.
"Razlike su bile u parlamentarnoj proceduri. Kao rezultat toga, danas smo se dogovorili i o putu kojim ćemo ići. Već sledeće nedelje pokrenućemo novu zakonodavnu inicijativu, sa našim konkretnim predlozima i predlozima stručnjaka", rekla je Čitaku.
Kurti je naglasio da očekuje da naredne nedelje bude dostavljen novi nacrt zakona o Specijalizovanim većima, o čijem sadržaju bi najpre trebalo da se raspravlja, a potom i glasa.
Pozvao je da novi tekst bude u skladu s Ustavom i zakonima Kosova, "kako bi se pomoglo pravdi".
'Nedostatak ozbiljnosti' i 'političke kalkulacije'Politikolog Dritero Arifi i poznavalac pravnih pitanja Ehat Miftaraj ocenjuju da novi pokušaj izmene zakona na osnovu kojeg je Skupština Kosova pre jedne decenije osnovala sud u Hagu pokazuje "nedostatak političke volje i ozbiljnosti", kao i "političke kalkulacije" Pokreta Samoopredeljenje i DPK-a.
Arifi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je ova inicijativa "prikrivanje neuspeha, neodgovornosti i neozbiljnosti" da se zakon blagovremeno izmeni i dopuni.
Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu za RSE ocenjuje da su "nažalost, i Samoopredeljenje i rukovodstvo DPK-a odlučili da se politički poigravaju tako osetljivim pitanjem".
Arifi ističe da su vlast i opozicija pokazale "nedostatak ozbiljnosti" u pristupu ovom pitanju još od predstavljanja zakonskih izmena nakon osuđujuće presude bivšim liderima Oslobodilačke vojske Kosova 16. septembra.
Izmene koje nisu usvojeneGlavne izmene koje na kraju nisu usvojene imale su za cilj sužavanje nadležnosti Specijalizovanih veća, tako što bi se ona uglavnom ograničila na navode o trgovini ljudskim organima, kao i na ubistva, mučenje i okrutno postupanje.
Predviđeno je bilo i ograničavanje vremenske nadležnosti suda na period od 1. jula 1999. do 31. decembra 2000. godine, dok bi se teritorijalna nadležnost odnosila isključivo na teritoriju Kosova.
Predlog zakona predviđao je i ograničavanje maksimalne kazne na 15 godina zatvora, kao i mogućnost da osuđeni kazne izdržavaju na Kosovu i da budu obuhvaćeni predsedničkim pomilovanjem.
Predmeti koji bi ostali izvan nove nadležnosti bili bi preneti pravosudnom sistemu Kosova, zajedno sa odgovarajućim dokazima i spisima.
Postupci koji su u toku nastavili bi se pred Apelacionim većem u Hagu, dok predložene izmene ne bi podrazumevale automatsko poništavanje postojećih presuda niti oslobađanje osuđenih.
Pokušaj usvajanja ovih izmena izazvao je reakcije međunarodne zajednice, a Evropska unija je ocenila da bi one predstavljale kršenje međunarodnih obaveza koje je Kosovo preuzelo.
Kosovo je rizikovalo da prekrši obaveze proistekle iz razmene pisama u aprilu 2014. godine između tadašnje predsednice Atifete Jahjage i visoke predstavnice EU Ketrin Ešton (Catherine Ashton).
Tim dokumentima Kosovo se obavezalo da će se konsultovati s Evropskom unijom o svakoj zakonskoj izmeni koja utiče na mandat ili postupke Specijalizovanih veća, kao i da će garantovati nastavak rada suda i Kancelarije specijalizovanog tužioca do okončanja odgovarajućih istraga i sudskih postupaka.
Ove obaveze povezane su i s članom 162 Ustava Kosova, kojim se utvrđuje ustavni osnov Specijalizovanih veća i isključiva nadležnost Specijalizovanog veća Ustavnog suda za pitanja koja se na njih odnose.
Nove izmene zakonaČitaku je rekla da će se nove izmene zasnivati na tekstu koji je Skupština usvojila u dva čitanja u oktobru, ali nije iznela detalje o tome šta će one sadržati.
"Na osnovu tog teksta unećemo neophodne izmene kako bismo zakon učinili pravno održivijim i našim oslobodiocima pružili konkretnu podršku države", rekla je Čitaku.
Ona je navela da prihvata kritike zbog načina na koji je DPK od samog početka pristupio ovom pitanju.
Obećala je da će proces "izvesti do kraja", dodajući da će "izraditi predlog zakona i dostaviti ga Skupštini na glasanje, u potpunijem, pravno održivijem i praktično primenljivijem obliku".
Kurti je, u međuvremenu, rekao da veruje da bi "ispravljanje" osuđujuće presude od 16. septembra trebalo da usledi u drugostepenom postupku, odnosno pred Apelacionim većem u Hagu.
Najavio je da će Radna grupa za državnu strategiju za žalbeni postupak u Hagu, koju je Vlada osnovala u oktobru, naredne nedelje predstaviti prvi nacrt strategije za pružanje pomoći četvorici bivših lidera OVK u žalbenom postupku protiv zatvorskih kazni izrečenih za ratne zločine.
Radnom grupom rukovodi Gljauk Konjufca (Glauk), prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova.
Hašim Tači (Hashim Thaci), Kadri Veselji (Veseli), Jakup Krasnići (Krasniqi) i Redžep Seljimi ) Rexhep Selimi), koji su predvodili OVK tokom rata protiv srpskih snaga 1998. i 1999. godine, proglašeni su 16. septembra krivim za ratne zločine.
Bivši predsednik Kosova Tači i bivši predsednik Skupštine Krasnići osuđeni su na po 25 godina zatvora, dok je drugi bivši predsednik Skupštine, Veselji, osuđen na 18 godina, a bivši poslanik Seljimi na 13 godina zatvora.
Sva četvorica negiraju optužbe i najavila su žalbe na prvostepenu presudu pred Apelacionim većem Specijalizovanih veća.
Američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) uvrstio je motociklističku grupu Comanchero Outlaw Motorcycle Gang na listu sankcioniranih osoba i entiteta, navodeći da je povezana s međunarodnom trgovinom narkoticima te da djeluje u više zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Comanchero Motorcycle Club je jedan od najpoznatijih međunarodnih "motociklističkih bandi izvan zakona" (outlaw motorcycle gangs), osnovan u Australiji, a sigurnosne agencije u više zemalja godinama ga povezuju s organizovanim kriminalom i trgovinom narkoticima.
OFAC je saopćio da grupa djeluje u Australiji, Novom Zelandu, Španiji, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini, među ostalim državama.
Comanchero je, navodi se, izgradio partnerstva s više latinoameričkih kartela i pomagao transport velikih količina kokaina prema nekim od najunosnijih svjetskih tržišta droge, zbog čega su američke vlasti organizaciju označile kao ključni dio međunarodnih mreža trgovine narkoticima.
Prema OFAC-u, grupa je razvila veze sa meksičkim kartelom Sinaloa, kartelom Clan del Golfo iz Kolumbije i brazilskom kriminalnom organizacijom Primeiro Comando da Capital (PCC), te je učestvovala u organiziranju pošiljki kokaina iz Južne Amerike prema Sjedinjenim Državama, Evropi, Australiji i Aziji.
Američke vlasti navode da su aktivnosti grupe povezane i s pranjem novca, trgovinom oružjem, ubistvima i pružanjem logističke podrške narkokartelima.
OFAC je istovremeno sankcionirao i nekoliko navodnih članova rukovodstva organizacije, uključujući Alexandrea Varelu Villara iz Španije, kojeg opisuje kao svjetskog komandanta, Allana Johna Normana Meehana iz Australije, označenog kao predsjednika organizacije, te Pasiliku Naufahua i Vetekinu Naufahua iz novozelandskog ogranka Comancherosa.
Sankcije znače da se sva imovina i finansijski interesi grupe pod američkom jurisdikcijom blokiraju, dok je američkim državljanima i kompanijama zabranjeno poslovanje s subjektima koji se nalaze na listi.
OFAC u objavljenim informacijama nije precizirao koje se aktivnosti Comancherosa konkretno odnose na Bosnu i Hercegovinu, ali je zemlju naveo među državama povezanim s djelovanjem organizacije.
Ogranak Comanchero Motorcycle Cluba prisutan je u Bosni i Hercegovini, prema objavama na društvenim mrežama, gdje su prethodnih godina javno organizovani skupovi i aktivnosti članova zabilježeni u više gradova.
U istoj akciji OFAC je sankcionisao i talijanski mafijaški kriminalni sindikat 'Ndrangheta, koji američke vlasti opisuju kao jednu od najvećih svjetskih kriminalnih organizacija i ključnog aktera u evropskoj trgovini kokainom.
Europol, Interpol i policijske agencije zemalja regije godinama upozoravaju da Zapadni Balkan predstavlja važnu tranzitnu i logističku rutu za međunarodne mreže krijumčarenja narkotika prema tržištu Evropske unije.
Prema procjenama evropskih sigurnosnih službi, "motociklističke grupe izvan zakona" posljednjih godina proširile su svoje aktivnosti u Evropi, uključujući zemlje Zapadnog Balkana, gdje nastoje uspostaviti logističke i operativne mreže povezane s organizovanim kriminalom.
Portparol Evropske komisije Tomas Renije (Thomas Regnier) potvrdio je u četvrtak da je Evropska unija u oktobru bila meta sajber-napada izvedenog uz pomoć veštačke inteligencije, navodeći da su pojedini digitalni alati evropskih institucija i dalje van funkcije.
Renije nije izneo detalje o samom napadu, niti je naveo ko bi mogao stajati iza njega.
Ovo je prvi put da je EU prijavila sajber-napad u kojem je korišćen alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji.
"Alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji mogu se koristiti, a naročito zloupotrebljavati, za otkrivanje ranjivost. Možemo potvrditi da je napad izveden uz pomoć alata veštačke inteligencije", rekao je Renije.
Renije je naveo da je EU otkrila incident 22. oktobra, nakon čega su nadležni pokrenuli istragu i uveli "preventivne mere".
O ovim incidentima prvi je izvestio portal Politiko (Politico). Prema njihovim navodima, napad je trajao najmanje deset dana i pogodio je alate za prevođenje i obradu zahteva za refundaciju troškova, kao i baze podataka koje se koriste za isplatu zarada i evidenciju radnog vremena.
Renije nije želeo da potvrdi te navode.
"Privremeno smo isključili nekoliko aplikacija, od kojih je većina u međuvremenu ponovo stavljena u funkciju", rekao je Renije.
Istakao je da je "zasad nisu pronađeni dokazi o curenju podataka koje bi ugrozilo zaposlene u Evropskoj komisiji u celini".
Agencija EU, CERT-EU, zadužena je za nadzor digitalne bezbednosti različitih institucija Unije, u kojima je, samo u Briselu, zaposleno oko 40.000 ljudi.
Milanu Radoičiću, osumnjičenom za organiziranje napada u Banjskoj na sjeveru Kosova, zabranjen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu nakon što je proglašen prijetnjom po nacionalnu sigurnost, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa iz sigurnosnih izvora.
Prema istim izvorima, odluka kojom se Radoičiću zabranjuje ulazak u Bosnu i Hercegovinu donesena je 13. novembra, četiri dana prije nego je Viši sud u Beogradu donio rješenje o pritvoru i raspisivanju potjernice za njim, jer se 15. novembra nije javio policiji.
Obavezno javljanje bila je jedna od mjera nadzora izrečenih u postupku koji se protiv njega vodi zbog slučaja Banjska.
Nadležne institucije BiH nisu javno objavile detalje odluke niti obrazloženje zbog kojeg je Radoičić označen kao sigurnosna prijetnja.
Zabrana ulaska Radoičiću znači da će, ako pokuša ući u BiH, biti odbijen, odnosno zadržan, na graničnom prijelazu ili drugom mjestu ulaska u zemlju.
Ova odluka dolazi u trenutku kada je nepoznato gdje se nalazi Radoičić, koji je posljednjih dana nedostupan pravosudnim organima Srbije.
Radoičiću je ranije bio oduzet pasoš, imao je zabranu napuštanja boravišta bez odobrenja nadležnih organa, te zabranu odlaska na Kosovo.
Njegov nestanak uslijedio je nakon poraza Srpske napredne stranke (SNS) na izborima u Srbiji krajem oktobra, a nekoliko dana prije raspisivanja potjernice pojavile su se nepotvrđene informacije da je napustio Srbiju i otišao u Rusiju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) i ruska ambasada u Beogradu do sada nisu potvrdili takve navode.
MUP RS: Nemamo saznanja da je Radoičić boravio u Republici SrpskojNa upit Radija Slobodna Evropa o navodima koji su se pojavili u pojedinim medijima da se Milan Radoičić nalazi u Republici Srpskoj i da uživa zaštitu pojedinih struktura vlasti, iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske odgovorili su da nemaju saznanja da je boravio ili boravi na teritoriji tog entiteta.
"Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nema saznanja da je navedeno lice boravilo ili boravi na području Republike, a posebno odbacujemo kao neistinite i zlonamjerne navode da istog štite pripadnici MUP-a Republike Srpske", naveli su iz MUP-a RS.
Dodali su da je za kontrolu prelaska državne granice nadležna Granična policija Bosne i Hercegovine, koja raspolaže podacima o ulascima i izlascima iz zemlje.
Iz MUP-a RS su istakli i da postupaju po svim međunarodnim potjernicama te da imaju "dobru i profesionalnu saradnju sa svim policijama u regiji i šire".
Radoičić je preuzeo odgovornost za organiziranje naoružane grupe koja je 24. septembra 2023. godine izvela napad u Banjskoj na sjeveru Kosova.
U sukobu je ubijen jedan kosovski policajac, dok su poginula i trojica napadača.
Iako je protiv njega u Srbiji pokrenuta istraga zbog više krivičnih djela povezanih s nabavkom oružja i izazivanjem opće opasnosti, optužnica ni nakon tri godine nije podignuta.
Kosovske vlasti, koje za napad terete ukupno 45 osoba, raspisale su međunarodnu potjernicu za Radoičićem preko misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), dok se on i dalje nalazi među optuženima u odsustvu.
Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija ranije su uvele sankcije Radoičiću zbog navodne umiješanosti u organizirani kriminal i korupciju.
Odluka Bosne i Hercegovine donesena je svega nekoliko dana nakon što je zemlju napustio i Zvonko Veselinović, dugogodišnji poslovni partner Radoičića.
Sigurnosni izvori u BiH ranije su za Radio Slobodna Evropa potvrdili da je Veselinović 11. novembra preko Sarajeva otputovao u Tursku koristeći pasoš Srbije.
Parlament Danske u četvrtak je usvojio sporazum sa Grenlandom i Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je cilj jačanje bezbjednosti na Arktiku i u sjevernom Atlantiku.
Predsjednik SAD Donald Trump, premijerka Danske Mette Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen su krajem septembra potpisali sporazum SAD, Danske i Grenlanda.
Glasanje sa 109 glasova "za" i nijednim "protiv" u Parlamentu Danske konačni je korak kojim će sporazum stupiti na snagu.
Parlament Grenlanda je odobrio sporazum ranije ovog mjeseca.
Sporazum otvara put za uspostavljanje novih američkih baza na Grenlandu i ublažava tenzije nastale uslijed Trumpovih zahtjeva da ostrvo postane dio SAD.
Prema sporazumu, koji se nadovezuje na dogovor iz 1951. godine, SAD mogu da prošire svoje vojno prisustvo na ostrvu, kao i da "modernizuju i prošire" svoje aktivnosti u udaljenoj bazi Pitufik, na sjeverozapadu.