Visoke cene nafte? Tu su. Manje američkog oružja za Kijev? I to. Skrenuta pažnja Vašingtona s rata u Ukrajini? I to. Evropa nervozna zbog cena energenata? I to. Tenzije na Zapadu? I to. Skoro tri nedelje od početka žestoke kampanje američkih i izraelskih vazdušnih udara, vlada u Teheranu – najbliži partner Rusije na Bliskom istoku – priterana je uz ivicu, regionalna politika je poremećena, a Moskva je ostavljena da posmatra, uglavnom bespomoćno, sa strane. Kremlj, međutim, nije sasvim nezadovoljan. "Mislim da to komplikuje bezbednosnu i ekonomsku sliku za Evropu. I odvlači pažnju Trampa (predsednik SAD Donald Trump) od Ukrajine, a sve to će delovati kao da daje mnogo dodatnog prostora Moskvi", rekao je Sem Grin (Sam Green), dugogodišnji stručnjak za Rusiju i profesor ruske politike na Kings koledžu u Londonu. Evropski kreatori politike "možda će početi da menjaju svoju spremnost da podržavaju Ukrajinu i zadrže svoj stav o Rusiji", rekao je on za RSE. "Upravo takva stvar duva vetar u jedra (ruskog predsednika Vladimira) Putina." U računici Kremlja o posledicama rata protiv Irana, cene nafte su ključna varijabla. Izvoz nafte i gasa podsticao je i finansirao rat Rusije protiv Ukrajine, koji je sada u petoj godini. Zapadne sankcije su smanjile te prihode, delom zbog "gornje cene" koje u suštini ograničava koliko novca Moskva može da prikupi. Potkopavanje jedinstvaMeđutim, rat protiv Irana je sada doveo do skoka cena nafte, što znači više novca za Moskvu i za rat protiv Ukrajine. To je dobrodošao razvoj događaja za Putina, s obzirom na to da ruska ekonomija posrće i da možda klizi ka recesiji. "Visoke cene energenata možda neće samo pružiti spas kada je ruska ekonomija već pod povećanim pritiskom sankcija i visokih troškova rata, one takođe počinju da potkopavaju jedinstvo zemalja koje podržavaju Ukrajinu", rekla je Katja Bego, viša istraživačica u Evropskom programu Četam hausa (Chatam House). "Ako energetska kriza na Bliskom istoku potraje i dodatno se produbi, verovatno ćemo videti da će sve više evropskih lidera početi da upućuje takve pozive, i više neće samo zemlje poput Mađarske i Slovačke odstupati", rekla je ona. Pored toga, dok se Amerikanci žale na visoke cene benzina, Trampova administracija je izdala izuzeće od sankcija, omogućavajući kupcima da kupe rusku naftu koja se već nalazi u tankerima raštrkanim širom sveta. "Idealan scenario Moskve za rat na Bliskom istoku nije brza pobeda ili katastrofalna eskalacija, već sukob umerenog trajanja i intenziteta koji održava visoke cene nafte bez značajnog poremećaja globalne ekonomije", navela je u postu na X Aleksandra Prokopenko, bivša savetnica Ruske centralne banke. "Korist od ovog rata ima Putin, koji puni svoje kase naftnim dolarima... i smanjenjem podrške koja se daje Ukrajini", rekao je ove nedelje za CNN Ričard Širef (Richard Shirreff), bivši britanski general i bivši zamenik komandanta NATO-a. Evropa i Kanada "moraju apsolutno da pojačaju napore... povećavajući podršku Ukrajini". Ministar finansija SAD Skot Besent (Scott Bessent) branio je odluku o odobravanju izuzeća za rusku naftu, tvrdeći da je mera "usko" definisana i da "neće pružiti značajnu finansijsku korist ruskoj vladi". "Privremeno povećanje cena nafte je kratkoročni i privremeni poremećaj koji će rezultirati ogromnom koristi za našu naciju i ekonomiju na duži rok", naveo je Besent u saopštenju objavljenom za X. Bela kuća je odbila da komentariše. 'Uvek postoji opasnost da na kraju iznervirate Vašington'Glavni razlog zašto je Ukrajina bila u stanju da se brani od veće ruske vojske je zapadno oružje. Pre svega, to je Vašington, koji je, između ostalog, isporučio sisteme protivvazdušne odbrane kako bi pomogao Kijevu da obori ruske rakete i dronove. Širom Bliskog istoka, SAD i Izrael – a da se ne pominju američki saveznici poput Kuvajta, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata – pokušavaju da pariraju iranskoj odmazdi, koristići mnoštvo oružja protiv raketa i dronova. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da su zemlje Persijskog zaliva ispalile više od 800 američkih raketa Patriot samo za tri dana. Što se više iscrpljuju zalihe američkog oružja, to je manje oružja za Ukrajinu. To je loše za Kijev i dobro za Moskvu koja nastavlja napade na Ukrajinu – položaje na prvoj liniji fronta, civilne stambene zgrade, električnu mrežu, elektrane – ostavljajući Kijev u muci da održi svoju odbranu. "Za Putina, dug rat u Iranu je plus", rekao je Zelenski u intervjuu za BBC. "Pored cena energenata, to znači iscrpljivanje američkih rezervi i iscrpljivanje proizvođača protivvazdušne odbrane. Tako da, mi (Ukrajina) imamo iscrpljivanje resursa." Ukrajina je takođe bila u muci da spreči da mirovni pregovori koje podržavaju SAD previše nagnu u korist Rusije. Posle više rundi, razgovori su sada zastali. Prošle nedelje, jedan od glavnih izaslanika Kremlja, Kiril Dmitrijev, otišao je na Floridu da se sastane s američkim zvaničnicima koji nadgledaju mirovne pregovore u Ukrajini: specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom (Steve Witkoff) i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom )Jared Kushner). Dmitrijev je kasnije opisao razgovore kao "produktivne". Dva dana kasnije, Ministarstvo finansija SAD izdalo je izuzeća od sankcija na rusku naftu. Ako bi pažnju Trampove administracije omeo rat u Iranu, rekao je Grin, to bi moglo otvoriti prostor za veću za Evrope, za koju se generalno smatra da više podržava Ukrajinu. "Mislim da je Moskva nervozna zbog toga, ali istovremeno, (Rusi) su hodali po toj veoma tankoj liniji pokušavajući da ostanu angažovani u pregovaračkom procesu, a da zapravo ništa ne daju", rekao je on. "I uvek postoji opasnost da na kraju iznervirate Vašington." 'Opadanje uticaja'Najveća negativna varijabla u računici Kremlja oko rata u Iranu je gubitak uticaja u regionu, rekli su stručnjaci. Moskva je već bila pogođena kolapsom režima Bašara al-Asada u Siriji u decembru 2024. godine, gde je Rusija decenijama ulagala resursa u uspostavljanje svog vojnog prisustva. Zatim, ovog januara, američke snage su upale u Karakas i zarobile venecuelanskog lidera Nikolasa Madura (Nicolas) – još jednog saveznika Moskve. "Ovo je još jedan slučaj da Kremlj ne uspeva da istinski podrži svog saveznika u času kada mu je potrebno i (koji pokazuje) da je uglavnom nemoćan", rekla je Bego. "To je takođe još jedan režim svrstam uz Kremlj koji se nalazi pod potencijalno egzistencijalnim pritiskom." "Ruski uticaj (na [Bliskom istoku) izgleda da je u stalnom – i u doglednoj budućnosti – opadanju", rekla je Marija Engkvist (Maria Engqvist), direktorka programa za studije Rusije i Evroazije u Švedskoj Agenciji za odbrambena istraživanja. "Zasad, Moskva ima veoma ograničene mogućnosti da se nosi s tim i ne može mnogo da učini povodom toga." Rusija nije u potpunosti napustila Teheran; navodno Moskva pruža obaveštajne podatke, a moguće i osetljive informacije o metama, što je pomoglo Iranu da pogodi objekte kao što je stanica američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) u Rijadu. "Oba slučaja – Venecuela i Iran – ističu praktične teškoće s kojima se rusko rukovodstvo suočava u sprovođenju sopstvenih strateških ambicija", rekla je Engkvist. "To će verovatno narušiti poverenje (partnera Moskve) u Rusiju kao dobavljača svega što bi im moglo biti korisno, kao i u njihove odnose."

Iranski spasioci tragaju za preživelima zatrpanim pod ruševinama nakon kontinuiranih američko-izraelskih vazdušnih napada na Iran. Svakodnevni napadi na Teheran ostavili su spasilačke timove u neprekidnoj borbi s razornim posledicama. Iran je odgovorio udarima širom regiona, uključujući i na civilna područja.

Više do hiljadu i stotinu sati audiosadržaja terorističke propagande, što je jednako 47 dana neprekidnog slušanja, otkriveno je na online platformama tokom akcije EUROPOL-a, središnje kriminalističke agencije Europske unije, u suradnji sa stručnjacima iz drugih zemalja. Operacija je bila usmjerena na terorističku audiopropagandu koju koriste skupine diljem ideološkog spektra, uključujući džihadističke i nasilne desničarske ekstremističke mreže. Tokom akcije je prijavljeno 17.298 linkova na 40 online platformi. Otkriveni materijali sadrže govore vođa terorističkih organizacija, pjesme koje veličaju nasilje, te tzv. našide, napjeve često korištene u džihadističkoj propagandi. U akciji su sudjelovali istražitelji iz 13 zemalja, a koordinirali su je Mađarska i EUROPOL-ova jedinica za praćenje internet sadržaja. Sudjelovali su specijalizirani istražitelji iz Belgije, Danske, Njemačke, Irske, Italije, Luksemburga, Malte, Portugala, Srbije, Slovenije, Španjolske i Švedske. Nakon provjera kako bi se izbjeglo ometanje aktivnih istraga, sporni sadržaji su 3. marta prijavljeni platformama, a do sada je uklonjeno oko 77 posto, saopćio je EUROPOL. Audiosadržaj, nova "slijepa tačka" radikalizacijeEUROPOL upozorava da se ekstremistička propaganda sve više seli na audioplatforme, gdje je teže otkriti problematičan sadržaj zbog potrebe za jezičkim i kontekstualnim razumijevanjem. Za razliku od videa i slika, audiomaterijali često prolaze ispod radara moderacije, što ih čini dostupnim osobama podložnim radikalizaciji. Istraživanja pokazuju da ritmički i melodični elementi našida imaju snažan emocionalni učinak na slušaoce i doprinose osjećaju pripadnosti unutar ekstremističkih zajednica, objavila je grupa autora u studiji Sveučilišta Massachusetts Lowell. Posebno mjesto imaju pjesme i napjevi, koje ekstremističke grupe koriste kao psihološki alat za izazivanje emocija, jačanje grupnog identiteta i promoviranje ideologije kroz narative "mi protiv njih". Istovremeno, upravo takav sadržaj može poslužiti kao "mekši ulaz" u ekstremističke mreže, jer se često ne percipira kao otvoreno politički ili radikalan. Rastući sigurnosni izazovEUROPOL navodi da se audiopropaganda sve više prepoznaje kao važan alat radikalizacije. To potvrđuje i nedavni slučaj u Švedskoj, gdje je sud uzeo u obzir utjecaj našida u procesu protiv osobe osuđene za pripremu terorističkog napada u Stockholmu 2025. godine. Slušanje i dijeljenje našida pominjalo se i nakon terorističkog napada u Bosanskoj Krupi, u oktobru 2024. godine, kada je maloljetnik ubio jednog i ranio drugog policajca. Na dan kad je napadnuta policijska stanica, maloljetnik je na svom Instagram profilu podijelio story s pjesmom našidom, a cappella pjevanjem stihova koji veličaju džihad, na francuskom jeziku s prijevodom na engleskom. Riječ je o stihovima koji veličaju napade u Parizu iz 2015. godine, prema studiji Propaganda "Islamske države" na francuskom jeziku Fondacije kuća humanističkih znanosti iz Francuske. Audiosadržaj sve važniji za ekstremističke grupePrema istraživanju britanske organizacije Centre for Information Resilience (CIR), audiosadržaj postaje sve važniji alat ekstremističkih grupa poput "Islamske države Korasan" (ISKP) za širenje propagande, regrutaciju i radikalizaciju. Analiza gotovo 1.000 audiomaterijala objavljenih tokom 2024. godine, na više jezika i platformi, pokazuje da grupe koriste različite formate, od našida i religijskih predavanja do podcasta i audioknjiga, kako bi doprijele do šire publike. Moderni formati poput podcasta i razgovornih emisija često su prikriveni kao edukativni ili analitički sadržaj i time lakše izbjegavaju moderaciju. Takav sadržaj često djeluje suptilnije od videa ili otvorenih političkih poruka, pa lakše izbjegava moderaciju i ostaje duže dostupan online, zaključak je istraživanja. Istovremeno, oslanja se na emocionalne i religijske narative koji mogu biti prvi korak u procesu radikalizacije, jačajući osjećaj pripadnosti i potičući nasilne ideje među pristalicama.

Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur pozvao je na jedinstvo između Sjedinjenih Država i evropskih saveznika nakon što je američki predsjednik Donald Trump izrazio frustraciju zbog članica NATO-a koje su odbile njegov poziv da pomognu Vašingtonu tokom vojne operacije u Iranu. Spor, potaknut sve dubljom konfrontacijom s Iranom i rastućim globalnim cijenama energije, brzo postaje širi test transatlantske kohezije - i toga kako će se savez nositi s krizama koje prevazilaze njegov tradicionalni okvir. Trump je izrazio frustraciju 17. marta nakon što je većina NATO saveznika, prema izvještajima, odbila zahtjeve da se rasporede pomorske snage, uključujući brodove za uklanjanje mina i pratnju, kako bi se osigurala komercijalna plovidba kroz uski morski prolaz koji nosi oko petine globalnih pomorskih zaliha energije. Pevkur je za RSE rekao da je Tallinn spreman razgovarati o opcijama sa Sjedinjenim Državama i drugim saveznicima, naglašavajući da je saradnja, a ne podjele, ključna. "Spremni smo razgovarati o tome koje su opcije za rješavanje situacije na Bliskom istoku i također za osiguranje slobodne trgovine", rekao je u intervjuu u Vašingtonu 17. marta. Nastojanja Trumpove administracije dolaze u trenutku kada je iranska blokada - korištenjem mina, dronova i pomorskih snaga - efektivno zatvorila moreuz, podižući cijene nafte iznad 100 dolara po barelu i gurajući cijene benzina u SAD-u na najviši nivo u posljednjih nekoliko mjeseci. Ključni evropski glavni gradovi jasno su stavili do znanja da neće učestvovati u naporima da se moreuz ponovo otvori dok aktivna borbena dejstva traju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da Francuska "nikada" neće učestvovati u takvim operacijama u sadašnjim okolnostima, naglašavajući da Pariz nije strana u sukobu. Ali istovremeno je naznačio da bi Francuska i druge evropske zemlje mogle doprinijeti obezbjeđivanju komercijalne plovidbe kada se situacija "smiri". Njemačka zauzima slično oprezan stav. Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul naglasio je da se kriza ne može riješiti isključivo vojnim sredstvima, odražavajući širu evropsku zabrinutost zbog eskalacije i dugotrajnog uplitanja. Iza oklijevanja stoji i praktična zabrinutost: da bi evropske mornarice mogle postati odgovorne za dugotrajnu sigurnosnu misiju u Zaljevu, efektivno nadgledajući moreuz nakon što se neposredna kriza smiri. Dok zapadna Evropa oklijeva, neki saveznici na istočnom krilu NATO-a pokazuju otvoreniji pristup. Pevkur je krizu opisao ne samo kao sigurnosno nego i kao globalno ekonomsko pitanje. "Situacija na Bliskom istoku utiče na naftu, gas, đubrivo, sve", rekao je, dodajući da će rast troškova pogoditi farmere, industriju i potrošače širom svijeta. "Na kraju krajeva, ovo utiče na svakog građanina." On je više puta naglasio da je jedinstvo unutar NATO-a ključno, upozoravajući da će podjele koristiti Rusiji, posebno u njenom ratu protiv Ukrajine, koja se već više od četiri godine oslanja na podršku Evrope, Sjedinjenih Država i drugih zapadnih saveznika u nastojanju da zadrži Moskvu podalje. "Sada je vrijeme da gradimo mostove, i ne smijemo izgubiti naše jedinstvo", rekao je. "Rusija je oduvijek željela da nas podijeli." Prema Pevkuru, rast cijena energije povezan s krizom u Hormuškom moreuzu ojačaće poziciju Moskve protiv Ukrajine, osim ekonomskih koristi od većih prihoda od prodaje nafte. "Kada vide pukotine u našem jedinstvu, oni samo dobijaju", rekao je. "Kada jedan saveznik traži podršku, saveznici bi trebali doći zajedno i vidjeti šta možemo učiniti", rekao je. Također je naglasio važnost nastavka budnosti prema Rusiji, čak i dok se pažnja usmjerava na Bliski istok. "Prijetnja je uvijek tu", rekao je, dodajući da, iako je punorazmjerni rat s NATO-om malo vjerovatan, saveznici moraju ostati oprezni i održavati blisku saradnju. Problem koalicije, a ne samo spor oko politikeIskusni američki diplomata Daniel Fried rekao je da trenutni zastoj između Vašingtona i NATO-a odražava i promjene u evropskim stavovima i teškoće u formiranju koalicije za složenu, brzo razvijajuću krizu. U razgovoru za RSE, Fried, bivši pomoćnik državnog sekretara čija je karijera obuhvatila sedam američkih administracija, rekao je da su evropske vlade u početku signalizirale otvorenost za ograničeno vojno angažovanje. Ukazao je na saopštenje Britanije, Francuske i Njemačke od 1. marta, u kojem su naznačile da bi razmotrile podršku odbrambenim akcijama protiv Irana, uključujući suprotstavljanje raketnim i dron napadima - stav koji je opisao kao relativno snažan. Od tada su, međutim, brojne države odbacile učešće u pomorskim operacijama za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, što, kako je rekao Fried, ukazuje na izvjesno "kolebanje" evropskog stava. Istovremeno, rekao je da situacija nije konačna. "Nije mi jasno da su Evropljani potpuno protiv", rekao je Fried, ističući da su neke zemlje - uključujući Estoniju i potencijalno druge - pokazale spremnost da razgovaraju o mogućim doprinosima. Dodao je da evropsko oklijevanje odražava kombinaciju političkih, strateških i praktičnih razmatranja, uključujući rizike od eskalacije, raspoloženje javnosti kod kuće i neizvjesnost o obimu i trajanju bilo koje misije. Ipak, Fried smatra da su evropski interesi direktno uključeni, tvrdeći da je "u interesu svih" pomoći u obezbjeđivanju Hormuškog moreuza i odbrani država Zaljeva od iranskih napada, posebno s obzirom na ranije evropske signale spremnosti da preuzmu određenu ulogu u regiji. Predložio je da bi evropske vlade i dalje mogle tražiti načine da doprinesu, posebno u odbrambenim ulogama ili ograničenim misijama koje su u skladu s njihovim ranijim stavovima. Fried je naglasio i da takav napor ne bi bio formalna NATO operacija. Bez aktiviranja Člana 5, rekao je, vjerovatniji okvir bio bi "koalicija voljnih", u kojoj bi pojedine zemlje učestvovale dobrovoljno, a ne kroz savez kao cjelinu. "Mislim da bi trebalo da vide šta je moguće i šta mogu uraditi", rekao je. Podjele u KongresuSukob je istakao i političke podjele u američkom Kongresu. Republikanski senator Lindsey Graham iz Južne Karoline podržao je stav administracije, upozoravajući da bi oklijevanje saveznika moglo imati "široke i duboke" posljedice i za Evropu i za SAD. Situaciju je opisao kao izrazito frustrirajuću i rekao da ona pokreće šira pitanja o pouzdanosti saveza u trenucima krize. Demokrati, međutim, pozivaju na oprezniji pristup. Senator Dick Durbin rekao je za RSE da, iako se NATO - osnovan 1949. radi kolektivne odbrane od Sovjetskog Saveza, čiji je Estonija nekada bila dio - nalazi na probi, ostaje nezamjenjiv. "Moramo prigrliti naše saveznike i graditi na našem prijateljstvu", rekao je. "Ne trebamo tražiti načine da se podijelimo."

Salva iranskih projektila usmrtila je dvije osobe u Izraelu, dok je Teheran obećao osvetu za ubistvo šefa sigurnosti Alija Larijanija usred izvještaja da je jedina iranska nuklearna elektrana pogođena neidentifikovanom raketom. Iranske vlasti potvrdile su kasno 17. marta da je Larijani, moćni državni sigurnosni zvaničnik, ubijen - najviše rangirani zvaničnik koji je poginuo otkako je vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei ubijen prvog dana američkih i izraelskih zračnih napada 28. februara. Teheran je potom tokom noći ispalio nekoliko projektila na Izrael, ubivši dvije osobe u blizini Tel Aviva, navodeći da su napadi izvedeni kako bi se "odala počast" Larijanijevoj smrti. Noćni napad na četvrt u blizini gusto naseljenih dijelova Tel Aviva, gdje se nalaze i važne vojne instalacije, povećao je broj poginulih u ratu u Izraelu na najmanje 14. U saopštenju koje je Islamska revolucionarna garda pročitala na državnoj televiziji navedeno je da su u napadima korišteni projektili Khoramshahr-4 i Qadr, oba s višestrukim bojevim glavama. Izrael je optužio Iran da više puta koristi kasetnu municiju, koja se tokom leta dijeli na više manjih bombi i raspršuje preko širokog područja, što otežava njihovo presretanje. Iranski mediji izvijestili su 18. marta o udarima u pokrajini Lorestan i gradu Hamedan, oba na zapadu Irana, kao i u južnoj pokrajini Fars. Izrael je takođe pojačao napade na mete za koje tvrdi da su povezane s Hezbollahom, grupom koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, u Libanu. U napadima je prijavljeno više poginulih, što podstiče zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba širom Bliskog istoka. U međuvremenu, Rosatom, ruski operator nuklearne elektrane Bushehr u zapadnom Iranu, saopštio je da je 17. marta projektil pogodio područje u blizini postrojenja, ali da nije bilo štete, povrijeđenih niti ispuštanja radijacije. Kao odgovor, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pozvala je na "maksimalnu uzdržanost". "Generalni direktor IAEA Rafael Grossi ponavlja poziv za maksimalnu uzdržanost tokom sukoba kako bi se spriječio rizik od nuklearne nesreće", saopštio je nuklearni nadzorni organ na platformi X. Bushehr je jedina iranska nuklearna elektrana. Smještena je na obali sjevernog dijela Persijskog zaljeva, a koristi gorivo proizvedeno u Rusiji, ne u Iranu, i pod nadzorom je IAEA-e. Više eksplozija čulo se i u Jerusalemu 18. marta, nakon što je izraelska vojska saopštila da je otkrila novi talas raketa ispaljenih iz Irana. Larijani je ubijen zajedno sa svojim sinom Mortezom, zamjenikom Alirezom Bayatom i nekoliko tjelohranitelja, saopštio je Sekretarijat Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost Irana kasno 17. marta. Larijani je bio sekretar tog savjeta. Odvojeno od toga, Islamska revolucionarna garda (IRGC) potvrdila je smrt Gholamreze Soleimanija, komandanta iranske paravojne snage Basij, navodeći malo detalja. Izraelske odbrambene snage (IDF) ranije su saopštile da su Soleimani i Larijani ubijeni u istoj seriji udara 16. marta. Američko-izraelska ofanziva na Iran, koja sada ulazi u treću sedmicu, ne pokazuje znakove smirivanja, a sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se 18. marta na više lokacija širom Bliskog istoka. Nekoliko snažnih eksplozija čulo se i u Dubaiju u ranim satima 18. marta, dok su zvaničnici Ujedinjenih Arapskih Emirata saopštili da protivzračni sistemi presreću rakete i dronove koje je ispalio Iran. Prema navodima zvaničnika Ujedinjenih Arapskih Emirata, Iran je od početka rata na zemlju ispalio više od 2.000 dronova i raketa. Američka vojska saopštila je da je napala iranske raketne položaje u blizini strateškog Hormuškog moreuza koristeći takozvane bunker-buster bombe. Centralna komanda SAD-a (CENTCOM) objavila je u saopštenju na platformi X 17. marta da su američke snage uspješno upotrijebile "više duboko prodornih bombi teških 5.000 funti" protiv utvrđenih iranskih raketnih položaja na obali u blizini Hormuškog moreuza. U poruci je dodano da su "proturaketne krstareće rakete raspoređene na tim lokacijama predstavljale prijetnju međunarodnoj plovidbi u ovom strateškom prolazu". Uprkos nastavku udara koji potresaju regiju, američki predsjednik Donald Trump izjavio je 17. marta iz Bijele kuće da rat neće još dugo trajati. Govoreći o vojnoj operaciji svoje administracije protiv Irana, rekao je: "Morali smo provesti kratku misiju da se pozabavimo nuklearnim oružjem koje se našlo u rukama nekoliko ludih ljudi; ali osim toga, sve će biti gotovo za sedmicu ili dvije i neće dugo trajati." Tramp nije želio dati precizniji vremenski okvir, dodajući da se "sve odvija veoma brzo" i da su "puno ispred rasporeda". Također je rekao da su Sjedinjene Države obaviještene od većine svojih NATO saveznika da ne žele učestvovati u američkoj vojnoj operaciji u Iranu. Tramp je ranije pozvao na pomoć u obezbjeđivanju plovidbe kroz Hormuški moreuz, koji je Teheran efektivno zatvorio napadima na brodove i prijetnjama novim udarima. Neke zemlje su poručile da bi razmotrile takav angažman, ali mnoge druge su odbile učestvovati. Visoki zvaničnik Ujedinjenih Arapskih Emirata rekao je da ta zemlja razmatra pridruživanje američkoj pomorskoj inicijativi. Anwar Gargash, diplomatski savjetnik predsjednika UAE, rekao je da se po tom pitanju i dalje vode pregovori, ali da konačna odluka još nije donijeta, naglašavajući da je osiguravanje trgovine i energetske sigurnosti zajednička odgovornost velikih zemalja. Iransko gađanje država proizvođača nafte i gasa oko Zaljeva oštro je podiglo cijene energije u mnogim zemljama.

Nakon što je u početku izrazio podršku, američki predsjednik Donald Trump sada kaže da ne želi da se iranski Kurdi uključe u vojnu operaciju protiv Teherana, barem za sada. Ipak, jedna grupa kurdskih izbjeglica tvrdi da se "sprema za rat", za svaki slučaj, prema riječima fotografa koji je posjetio jedno uporište iranskih Kurda. Fotoreporteru Sedatu Suni 12. marta je dopušten pristup planinskoj bazi organizacije Komala – Reformska frakcija, naoružane političke organizacije iranskih Kurda sa sjedištem u sjeveroistočnom dijelu Iraka, koja je nedavno bila meta iranskih napada dronovima. Ova naoružana grupa dio je saveza iranskih kurdskih političkih partija koji je formiran neposredno prije pokretanja američko-izraelske vojne operacije 28. februara. Savez traži samoupravni region unutar Irana, sličan današnjem poluautonomnom Iračkom Kurdistanu u Iraku. "Oni ovaj rat vide kao priliku", rekao je fotograf za Radio Slobodna Evropa, dodajući da borci insistiraju kako ne čekaju zeleno svjetlo SAD-a da se uključe u sukob u Iranu. "Kažu da mogu sami donositi svoje odluke." Portparol Komale poručio je da bi borci mogli "započeti oslobađanje" u kurdskom regionu Irana, pod uslovom da Sjedinjene Države obećaju podršku. Kurdi su etnička grupa od oko 30 do 40 miliona ljudi koji uglavnom žive u planinskim područjima koja se prostiru kroz dijelove Irana, Iraka, Sirije i Turske. Ova većinski sunitska muslimanska zajednica jedna je od najvećih etničkih grupa na svijetu bez vlastite države. Iranski Kurdi uglavnom žive duž zapadne granice zemlje i čine oko 10 posto iranske populacije od približno 92 miliona stanovnika. Odnosi Kurda s Teheranom napeti su još od vremena ubrzo nakon Islamske revolucije 1979. godine, kada su nove vlasti pokrenule masovna ubistva Kurda, koji su smatrani prijetnjom teritorijalnom integritetu Irana. Danas, kažu posmatrači, potencijalno uključivanje Kurda u aktuelni rat u Iranu nosi brojne komplikacije. Kamran Matin, stručnjak za Iran na Univerzitetu Sussex, kaže da kurdske grupe u egzilu uživaju široku podršku u iranskim kurdskim područjima, ali smatra da bi samo određeni skup uslova mogao otvoriti vrata iranskim Kurdima - i onima u zemlji i onima u egzilu - da se otvoreno uključe u rat protiv Islamske Republike. Prvo, kaže Matin, snage iranskog režima morale bi biti "značajno oslabljene u iranskom Kurdistanu". Osim toga, kurdske grupe bi trebale "jasnu američku obavezu dugoročne vojne i političke podrške, uključujući uspostavljanje zone zabrane letova iznad iranskog Kurdistana". Takođe bi, kaže on, bio potreban američki garant podrške kurdskim pravima u budućem Iranu. Takav nivo američke posvećenosti zasad se čini malo vjerovatnim. Nakon izvještaja da CIA naoružava kurdske grupe u susjednom Iraku, Trump je 5. marta izjavio da bi "bio potpuno za to" ako bi iranski Kurdi pokrenuli ustanak. Kasnije je ublažio tu izjavu, rekavši novinarima da je isključio mogućnost uključivanja Kurda, uz obrazloženje: "Ne želimo rat učiniti još složenijim nego što već jeste". Fotograf Suna ističe da među borcima koje je posjetio postoji veliko simpatiziranje prema Sjedinjenim Državama, a neki od njih na uniformama nose američke zastave. U iračkom Kurdistanu vlasti su odbacile ideju da se irački Kurdi uključe u rat u Iranu. Kubad Talabani, zamjenik premijera Iračkog Kurdistana, nedavno je novinarima rekao: "Mi nismo plaćenici". U poruci koja je očigledno bila upućena iranskim kurdskim militantnim grupama u Iraku, regionalna vlada Kurdistana naglasila je i da se "iračka teritorija ne smije koristiti kao polazište za napade na susjedne zemlje". S druge strane, Teheran je zaprijetio da će, u slučaju bilo kakvog upada kurdskih boraca s teritorije Iraka, "sve objekte Iračkog Kurdistana... široko gađati".

Početkom 2022. godine crtana serija pod nazivom Bunny Brothers emitovana je na ruskom državnom televizijskom kanalu čiji je program namijenjen djeci. Moskovski studio koji stoji iza serije bio je Safir Animation, čiji je generalni producent, direktor i jedini vlasnik Arash Doroudi, 57-godišnji iranski državljanin koji tečno govori ruski. Doroudi je povezan s još jednim studijem sličnog imena koji proizvodi sasvim drugačiju vrstu sadržaja: video-materijale o iranskim vojnim dostignućima za rusko Ministarstvo odbrane. "Da biste danas privukli ruske gledaoce, potreban vam je akcioni sadržaj," rekao je Doroudi jednom ruskom podkasteru kada su ga pitali o njegovoj poslovnoj strategiji. Animirani filmovi za djecu i video-materijali o iranskoj vojsci nisu jedini poslovni poduhvati u koje je Doroudi uključen, prema nalazima Sisteme, ruske istraživačke jedinice Radija Slobodna Evropa. Glavna domaća obavještajna služba Rusije optužila ga je da je pokušao izvesti vojne žiroskope. Prema procurjelom memorandumu sigurnosne službe, Doroudi je također identificiran kao savjetnik entiteta povezanog s administracijom iranskog predsjednika. Njegovi poslovni krugovi i mutne aktivnosti preklapaju se s Sohrabom i Ushangom Gayratom, braćom iz Afganistana čiji je otac bio diplomata u ambasadi Afganistana u Moskvi. Sohrab je preuzeo Doroudijev bivši filmski studio, koji je kasnije objavio dugometražni animirani film koji je postao manji hit u Rusiji. Braća iz Afganistana povezuju se i s aktivnostima van svijeta filma, uključujući pomaganje jemenskim pobunjenicima Hutijima, koje podržava Iran, da nabave rusko oružje. Sjedinjene Države Hutije označavaju kao terorističku organizaciju. Doroudi nije odgovorio na pitanja koja mu je RSE poslao na njegov Telegram nalog, niti na poruke upućene studiju ili Telegram nalozima njegovih drugih kompanija. Sohrab Gayrat nije odgovorio na pitanja RSE-a. Ushang je također odbio odgovarati na pitanja, rekavši samo: "Radim kao prevodilac u Rusiji." Od Moskve do SanaeDolphin Boy, vedra animirana priča o dječaku kojeg odgajaju delfini, zaradila je gotovo 95 miliona rubalja (1,17 miliona dolara) kada je prikazana u ruskim kinima u proljeće 2022. godine. Film je producirao studio Sky Frame, na čijem je čelu Sohrab Gayrat, a njegovu popularnost dodatno je povećala pop pjevačica čija je zarazna pjesma bila dio soundtracka. Film je prikazan i na platformama izvan Rusije: Netflix, Apple TV i Amazon Prime emitovali su Dolphin Boy. Veliki kalifornijski studio Lionsgate kupio je prava za distribuciju na engleskom jeziku. Na projekciji filma koju je 4. aprila 2025. godine organizovala jedna moskovska humanitarna organizacija, pojavio se i Sohrab. U objavi na Facebooku 39-godišnjak je, na perzijskom jeziku, ironično komentarisao neke fotografije sebe koje su se pojavile u javnosti. "Novinske agencije koje dane i noći provode baveći se neutemeljenim fantazijama, molim vas da koristite moju dobru fotografiju u svojim smiješnim vijestima o meni," napisao je. Nije bilo potpuno jasno na šta je tačno mislio. Ali dva dana ranije, Sohrab i Sky Frame Studio, zajedno s Ushangom Gayratom, našli su se prvi put na listi sankcija koju je objavilo američko Ministarstvo finansija. Ministarstvo je optužilo Sohraba i njegovu kompaniju da su pomagali Hutima u Jemenu da nabave rusko oružje. Također su optuženi da su organizovali isporuke navodno ukradenog ukrajinskog žita namijenjenog Jemenu i drugim destinacijama. Sinovi bivšeg prvog sekretara ambasade Afganistana u Moskvi, Sohrab i njegov brat Ushang govore ruski i diplomirali su na prestižnom Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose, poznatom kao MGIMO. Sohrab je preuzeo Sky Frame 11. marta 2021. godine, dan nakon što je Doroudi otišao da osnuje Safir Animation. U objavi o sankcijama navodi se da su Sohrab i Ushang organizovali isporuke oružja i nafte na zahtjev visokog zvaničnika Hutija koji živi u Iranu, Saeeda al-Jamala. Al-Jamal navodno vodi mrežu paravan-kompanija i brodova koji krijumčare iransko gorivo i naftne proizvode kupcima na Bliskom istoku, u Africi i Aziji. Prema američkim vlastima, značajan dio prihoda od tih prodaja preusmjerava se preko mreže posrednika i mjenjačnica Hutijima u Jemenu, kao i snagama Quds iranske Revolucionarne garde i Hezbolahu, libanskoj grupi koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom. Postoji još jedna veza između braće Gayrat i navodnog krijumčarenja nafte ili oružja Hutijima: oko deset godina ranije bili su uključeni u još jedan kratkotrajni projekt – IT kompaniju predstavljenu kao "prvu nezavisnu afganistansku društvenu mrežu". Taj projekt, koji je trajao samo godinu dana, uključivao je i Kamaluddina Nabizadua, koji je ranije bio drugi diplomata u ambasadi Afganistana u Moskvi. I sam Nabizadu je završio na listi sankcija američkog Ministarstva finansija 2022. godine, tri godine prije braće Gayrat. Ministarstvo ga je optužilo da je tajno organizovao isporuke iranske nafte Rusiji, preusmjeravajući milione dolara nazad u Iran. Američke vlasti su navele da je to rađeno u "koordinaciji s visokim nivoima ruske vlade i obavještajnih službi". Ukrajinsko žitoPrije 13. marta, ako biste kliknuli na glavnu stranicu Sky Framea, pronašli biste više linkova: kontakt informacije, promocije drugih projekata studija. Također biste relativno lako pronašli link za zasebnu kompaniju pod nazivom Triticum Group Commodities. Na LinkedIn stranici Triticum se opisuje kao "međunarodna trgovačka kompanija specijalizovana za uvoz žitarica na Bliski istok". LinkedIn stranica je također navodila samo jednog zaposlenog: Adelinu Ustu, ženu rođenu u Ukrajini koja živi u Moskvi. Sistema je kontaktirala Ustu za komentar 13. marta. Odbila je odgovoriti na pitanja, a zatim uklonila Triticum sa svog LinkedIn profila i obrisala Telegram nalog. Istog dana ugašena je i web stranica Triticuma, kao i ruska i engleska web stranica Sky Frame Studiosa. Ponovo su se pojavile sljedećeg dana. Prema poslovnim registrima, kancelarija Triticuma nalazi se u Neva Towersu, u kompleksu nebodera Moskva-City. Na istoj adresi registrirana je još jedna kompanija: Kolibri Group, čiji je direktor Sohrab Gayrat. Kao vlasnik je naveden Ushang. Jedna od glavnih aktivnosti kompanije, prema poslovnim registrima, jeste kupovina i prodaja žita. Osim nabavke oružja, američko Ministarstvo finansija optužilo je braću Gayrat i za organizovanje najmanje dvije isporuke ukradenog ukrajinskog žita u Jemen tokom ljeta i jeseni 2024. godine. Bunny BrothersOsim perioda kada su se njihove karijere preklapale u Sky Frameu, obim odnosa između Sohraba Gayrata i Doroudija nije jasan. Ali Doroudi je već godinama u Rusiji i uključen u različite poslovne projekte. Rođen u iranskom gradu Mašhadu, Doroudi je dobio rusko državljanstvo 2014. godine, prema procurjelim dokumentima, a njegova prijavljena adresa prebivališta od 2020. nalazi se u Krasnogorsku u Moskovskoj oblasti. Osnovao je Safir Animation u aprilu 2021. godine, mjesec dana nakon što je napustio Sky Frame, studio koji stoji iza filma Dolphin Boy. Poslovni registri pokazuju da je njegova kompanija Safir LLC povezana sa Safir Animationom i drugim projektima. Safir LLC, koja sebe opisuje kao “pouzdan most između Rusije i Bliskog istoka”, navodi da nudi usluge uključujući transport medicinske opreme, gasnih turbina i telekomunikacijskih tehnologija. Bunny Brothers, animirana serija za djecu od 26 epizoda koja je emitovana na državnoj televizijskoj mreži Karusel, nije postala veliki hit za Safir Animation; gledaoci su rekli da im se sviđaju vizuali, ali su seriju kritikovali kao praznu i bez sadržaja. U januaru 2025. hakerska organizacija koja se naziva ARES Group objavila je niz dokumenata na svom Telegram kanalu. Navodni autor dokumenata bila je glavna ruska domaća obavještajna služba – Federalna služba sigurnosti (FSB). Prema tim dokumentima, Doroudi je identificiran kao savjetnik Centra za napredak i razvoj, entiteta povezanog s administracijom iranskog predsjednika. (Uz izvještavanje urednika Sisteme Andreja Soshnikova i dopisnika Antona Baeva)

Sedam članica ženskog fudbalskog tima Irana zatražilo je azil u Australiji nakon što su odbile da pevaju iransku himnu pred utakmicu Kupa Azije. Potez je izazvao žestoke kritike u iranskim državnim medijima. Pet fudbalerki kasnije su, ipak, povukle svoje zahteve za azil i pridružile se ostatku na putu za Iran. Od celog tima dve fudbalerke su ostale u Australiji, dok su aktivisti za ljudska prava još jednom ocenili da se ostatak tima kući vraća pod snažnim pritiskom vlasti.

Talibani u Avganistanu kažu da je prilikom pakistanskog vazdušnog napada na Kabul, 16. marta, pogođena i bolnica. U tom napadu poginulo je najmanje 400 ljudi a 250 povređeno. Pakistan odbacuje tvrdnje i navodi da je gađao vojne objekte. Radio Slobodna Evropa nije mogao nezavisno da potvrdi broj žrtava.

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je saveznike da pomognu u osiguravanju strateški važnog Hormuškog moreuza, pozivajući partnere da pošalju pomorske snage kako bi osigurali da globalne isporuke energije nastave prolaziti kroz taj plovni put usred sukoba s Iranom. Poziv je izazvao podijeljene reakcije u evropskim i azijskim prijestolnicama, otkrivajući neizvjesnost oko toga hoće li biti formirana vidljiva multinacionalna koalicija koja bi osigurala da ovaj ključni brodski pravac ostane otvoren. Republikanski strateg Matthew Bartlett, bivši politički zvaničnik u prvoj Trumpovoj administraciji i suosnivač lobističke grupe Darby Field Advisors, za Radio Slobodna Evropa kaže da je, uprkos oklijevanju, održavanje moreuza otvorenim u ekonomskom interesu svake zemlje. Rekao je da je Washington signalizirao i vojnu dominaciju i spremnost na eskalaciju ako Teheran pokuša koristiti energetske puteve kao sredstvo pritiska. RSE je razgovarao s Bartlettom o strategiji iza Trumpove poruke saveznicima, ekonomskim ulozima dugotrajnog sukoba i o tome može li kriza testirati jedinstvo unutar Sjevernoatlantskog saveza. RSE: Trump je pozvao saveznike da pošalju ratne brodove kako bi pomogli u osiguravanju Hormuškog moreuza, ali reakcije su različite. Iz republikanske strateške perspektive, koliko je ozbiljan problem ako Washington ne uspije okupiti vidljivu multinacionalnu koaliciju za ponovno otvaranje moreuza? Matthew Bartlett: Postoji mnogo aspekata ovog angažmana, ovog rata, vojni, ekonomski i diplomatski, a situacija oko moreuza svakako ima implikacije za globalnu ekonomiju. Vjerujem da je u velikoj mjeri u interesu svih da se on ponovo otvori, i bez obzira na to šta ljudi ili druge države misle o predsjedniku Trumpu ili čak o ratu s Iranom, svakako je u njihovom interesu da moreuz ostane otvoren. Veliki dio nafte koja prolazi kroz moreuz ide u druge zemlje. Vidjet ćemo hoće li zemlje poslušati poziv predsjednika Trumpa za formiranje koalicije i hoće li to značiti diplomatski pritisak, vojni angažman ili neku vrstu pomoći na terenu u pratnji brodova i osiguravanju da moreuz ostane otvoren. To je globalna situacija. Naravno, ona se može riješiti samo uz pomoć i podršku drugih država koje djeluju zajedno sa Sjedinjenim Državama i u vlastitom interesu. Ali opet, ta realnost je i dalje neizvjesna i daleko od trenutnog stanja stvari. RSE: Predsjednik Trump rekao je da su Sjedinjene Države pogodile svaki vojni cilj na ostrvu Hark, ali da su zasad namjerno poštedjele naftnu infrastrukturu. Da li je to zapravo pregovarački adut, signal Teheranu da bi SAD mogle ciljati glavni izvor iranskog izvoza ako Hormuški moreuz ostane zatvoren? Matthew Bartlett: Čini se da su Sjedinjene Države protiv Irana djelovale ogromnom vojnom silom i neutralizirale iransku mornaricu i zračne snage, uništile veliki dio njihovog balističkog programa i onemogućile im mogućnost uzvratnog udara. Izgleda da Iran pokušava odgovoriti asimetričnim načinima, prije svega koristeći svoje naftne resurse kao neku vrstu ofanzivnog oružja protiv Sjedinjenih Država i globalne ekonomije. Budući da je ostrvo Hark stanica za transfer nafte, predsjednik je tamo usmjerio napade i neutralizirao dio njihovih odbrambenih sistema. Ako Iran odluči eskalirati rat i koristiti naftu kao pregovarački adut u svom asimetričnom odgovoru, predsjednik Trump je signalizirao da je spreman oduzeti im tu sposobnost. Ne čini se da on to želi učiniti, niti se čini da bi to bilo korisno za bilo koga. Ipak, ostaje sasvim moguće da će, ako Iran odluči koristiti svoje naftne resurse kako bi ostatak svijeta držao kao taoca, predsjednik biti spreman djelovati kako bi se s tim suočio, baš kao što je učinio s njihovom vojnom prijetnjom. RSE: U ovom zastoju Iran može poremetiti brodski promet i energetska tržišta, dok Sjedinjene Države imaju ogromnu vojnu nadmoć. Ko na kraju ima veću toleranciju na ekonomski pritisak ako ovo postane dugotrajan sukob oko moreuza? Matthew Bartlett: Rekao bih jasno da imate zli, nelogičan i nepredvidiv režim koji je interno reagovao ubijanjem vlastitih ljudi, a eksterno napadima na svoje susjede. Sada možda pokušava držati svjetsku ekonomiju kao taoca. Rekao bih da je to na njihovu vlastitu štetu. U Iranu imaju stanovništvo koje se pita zašto susjedne zemlje ulažu u svoje ljude i budućnost, diversificiraju ekonomije dalje od nafte, uključuju se u globalnu ekonomiju i međunarodnu zajednicu, dok iranski narod i dalje pati jer njihov režim teži nuklearnom i ofanzivnom vojnom oružju. To ide na štetu iranskog naroda, koji ima bogatu i dugu kulturu i koji želi slobodu. Mi podržavamo te ljude – mnogi su izašli na ulice, mnogi su stavili vlastite živote na kocku, a nažalost previše ih je izgubilo život od ruke ovog zlog režima. Ako režim nastavi eskalirati na asimetrične načine, rekao bih da to ide na njihovu štetu. Svijet će se nastaviti ujedinjavati i prepoznavati prijetnju koju oni predstavljaju vlastitom narodu i ostatku svijeta. Čak i ako se države trenutno ne uključuju, mogle bi biti primorane da se uključe zbog ekonomskih pritisaka. Na kraju, to neće dobro završiti za iranski režim. RSE: Iz republikanske perspektive, kako bi Washington trebao objasniti ovu strategiju saveznicima u Evropi i Aziji koji uveliko zavise od energije iz Zaljeva? Matthew Bartlett: Poruka je očigledna: imate nepredvidiv režim koji je preduzeo čudne vojne akcije protiv svojih susjeda u Zaljevu i sada drži globalnu ekonomsku trgovinu kao taoca. To pogađa interese svijeta, bilo u Aziji ili Evropi. Na neki način treba cijeniti koliko je ogoljen odgovor ovog režima i koliko jasno pokazuje suštinu problema. Svaka država treba to prepoznati i djelovati u vlastitom interesu. Iran očigledno radi protiv tih interesa. Dakle, koalicija, diplomatska, vojna, pomorska ili druga, koja štiti međunarodnu trgovinu i smanjuje destabilizirajuće ponašanje Irana koristila bi svima. RSE: Iz perspektive Republikanske stranke, da li je ovo i test jedinstva i podjele tereta unutar NATO-a? Matthew Bartlett: U ovom trenutku nisam siguran koje konkretne korake NATO poduzima, ali svakako bi trebao razmatrati koji bi koraci mogli biti prikladni. Vidjeli smo da Iran potencijalno šalje rakete prema članicama NATO-a, prije svega Turskoj. Vidjeli smo asimetrične veze između Rusije, Irana i Kine, uključujući saradnju oko dronova povezanu s ratištem u Ukrajini. Postoje veze. To ne znači da NATO treba potpuno ući u sukob ili eskalirati situaciju, ali mora biti spreman poduzeti odgovarajuće korake, vojne, diplomatske ili ekonomske, kako se situacija globalno razvija. NATO mora biti spreman, bilo da to znači izjave kojima se Iran poziva da promijeni ponašanje ili pripremu vojnih sredstava ako bude potrebno. RSE: Njemačka vlada rekla je da ovaj rat “nema veze s NATO-om”. Kakva je vaša reakcija? Matthew Bartlett: Dio toga je trenutno tačan, ali dio toga bi se mogao promijeniti kako se situacija na bojištu mijenja, bilo zbog ekonomskih posljedica, prijetnji NATO saveznicima poput Turske ili šire veze između Rusije i Irana. Dakle, ima istine u toj izjavi, ali nažalost nije tako jednostavno kako zvuči. RSE: Neke evropske vlade historijski su bile opreznije u suprotstavljanju Iranu. Da li republikanci vjeruju da će se NATO saveznici na kraju uskladiti s Washingtonom kako bi zaštitili plovidbu kroz Hormuški moreuz ili bi ovo moglo otkriti pukotine u savezu? Matthew Bartlett: Nije jasno. NATO je savez i jak je onoliko koliko je jak njegov najslabiji član. NATO već ima mnogo obaveza, prije svega rat između Rusije i Ukrajine. NATO je tamo značajno reagovao, a Ukrajinci su pokazali izuzetnu hrabrost, uz to demonstrirajući kako se moderno ratovanje razvija, posebno uz upotrebu dronova. NATO treba nastaviti procjenjivati realne prijetnje. Ne bi trebao preopterećivati svoju misiju niti odvraćati pažnju od primarne brige – Ukrajine. Ipak, mora biti svjestan veza i implikacija koje uključuju Iran, od ratišta u Ukrajini do Bliskog istoka i prijetnji globalnoj ekonomiji koje pogađaju NATO države. RSE: Iran izgleda računa na to da bi ekonomski pritisak u Sjedinjenim Državama i Evropi mogao natjerati Washington da se povuče. Da li je to pogrešna procjena? Matthew Bartlett: Svakako tako izgleda. Njihov odgovor samo je dodatno pokazao njihove prave namjere. Ovo je zli režim koji teži nuklearnom oružju. Mi imamo nuklearno oružje i odlučujemo da ga ne koristimo. Gledajući njihovo ponašanje u posljednjih nekoliko sedmica, vjerujem da je jasno da bi ga oni, da ga imaju, možda i upotrijebili. Sada pokušavaju stvoriti još više patnje i haosa za vlastiti narod i za svijet. Nisam siguran da to jača njihovu poziciju. Naprotiv. To ih dodatno razotkriva i povećava potrebu da se ova situacija odmah riješi. Da, može biti ekonomskog bola u kratkom roku. Ali ako oni dodatno eskaliraju, to će samo povećati pritisak na druge zemlje da pomognu u rješavanju situacije jer je takvo stanje neodrživo. Na kraju, to neće ići u korist iranskom režimu. RSE: Još uvijek postoji rasprava o tome koji su zapravo krajnji ciljevi SAD-a u ovom ratu. Kako vi tumačite ciljeve Bijele kuće? Matthew Bartlett: Vidjeli smo promjenjivu retoriku o pitanjima poput promjene režima i o tome koliko bi ovaj sukob mogao trajati. Na kraju, čini se da postoji jednostavan cilj: oslabljen iranski režim koji ne može prijetiti Americi, Zapadu ili svojim susjedima. Tokom 47 godina ovaj režim bio je destabilizirajuća sila na Bliskom istoku i ima američku krv na rukama, od Iraka do svojih posredničkih grupa poput Hezbolaha i Hamasa, uključujući i užasne napade 7. oktobra 2023. Čini se da smo spremni tolerisati njihovu retoriku "smrt Americi, smrt Izraelu" sve dok nemaju sposobnost da je sprovedu u djelo. To znači eliminaciju njihovih nuklearnih ambicija, balističkih projektila, dronova i mreža posredničkih grupa, tako da njihovo neprijateljstvo ostane samo na riječima, a ne u djelima. RSE: Osim Irana, kakvu poruku republikanci vjeruju da ovo šalje drugim američkim protivnicima poput Rusije i Kine? Matthew Bartlett: Nisam siguran da je pametno da iko u svijetu misli da je Donald Trump budala. Čini se da je spreman djelovati globalno na načine na koje nijedan drugi predsjednik nije bio spreman – diplomatski, ekonomski i vojno. Ako ste protivnik, trebali biste dvaput razmisliti o američkim interesima i o vlastitom ponašanju širom svijeta. Saveznici bi također trebali biti spremniji stati uz Sjedinjene Države i prepoznati da je ovaj predsjednik, čak i u kratkom vremenu, potvrdio američko globalno liderstvo na mnogo načina – i da još nije završio.

Američki predsjednik Donald Trump doveo je u pitanje da li je novi iranski vrhovni vođa živ i ponovio poziv Washingtona za pomoć u osiguravanju plovidbe kroz Hormuški moreuz, koji je Teheran praktično zatvorio napadima na brodove i prijetnjama novim napadima. Trumpove izjave na događaju u Bijeloj kući 16. marta naglasile su neizvjesnosti koje i dalje postoje na Bliskom istoku i šire, više od dvije sedmice nakon što su Sjedinjene Države i Izrael započeli masovnu kampanju zračnih napada na Iran. "Ne znamo... da li je mrtav ili nije. Reći ću samo da ga niko nije vidio, što je neobično," rekao je Trump. Iranski vjerski lideri objavili su 9. marta da će Mojtaba Hamnei, 56, zamjeniti svog oca, ajatolaha Alija Hamneija, koji je ubijen prvog dana američko-izraelskih zračnih napada na Iran 28. februara. Mlađi Hamnei se nije pojavio u javnosti, a američki ministar odbrane Pete Hegseth prošle sedmice rekao je da se vjeruje da je ranjen. "Mnogi ljudi govore da je teško unakažen. Kažu da je izgubio nogu... i da je veoma teško povrijeđen. Drugi ljudi kažu da je mrtav," rekao je Trump. Trump je rekao da je Iran izrazio interes za pregovore, ali je sugerisao da je rukovodstvo zemlje i dalje neorganizovano nakon američkih napada u kojima je, kako je rekao, pogođeno sedam hiljada ciljeva širom Irana, uništeno više od stotinu brodova i značajno smanjilo sposobnost lansiranja raketa i dronova od 28. februara. "Ne znamo ko je njihov lider," rekao je Trump. "Imamo ljude koji žele pregovarati. Nemamo pojma ko su oni." Usred neizvjesnosti o tome koliko će rat trajati, Trump je kasnije upitan hoće li se završiti ove sedmice, na što je odgovorio: "Ne mislim da će, ali će uskoro će; neće trajati dugo." Međutim, također je rekao da je zamolio Peking da odgodi planirani samit s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom početkom aprila za “otprilike mjesec dana” zbog rata. "Zbog rata želim biti ovdje, moram biti ovdje, tako osjećam," rekao je Trump. Trump, koji je dan ranije u objavi na društvenim mrežama rekao da će "mnoge zemlje" poslati ratne brodove kako bi pomogle u obnovi plovidbe kroz Hormuški moreuz 16. marta je rekao da su neke zemlje već počele stizati. "Potrebno je neko vrijeme da se pređe okean, ali imamo neke koje su zaista vrlo entuzijastične," rekao je, ne navodeći nijednu zemlju poimenično. "Neke su manje entuzijastične, a pretpostavljam da neke to uopće neće učiniti." Iran je na napade odgovorio napadima i prijetnjama novim napadima kako bi otežao plovidbu kroz moreuz, praktično zaustavljajući prolaz u i iz Perzijskog zaljeva kroz usko grlo kroz koje inače prolazi oko petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa. Blokada moreuza smanjila je zalihe, podigla cijene nafte i dodatno pojačala zabrinutost zbog ekonomskih posljedica rata – kako na globalnom nivou tako i na benzinskim pumpama, gdje su cijene također porasle. Trump je rekao da je razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o formiranju koalicije za osiguravanje moreuza, ocjenjujući Macronov odgovor kao “osam na skali od nula do 10” i izrazivši uvjerenje da će Francuska pomoći. Kritikovao je nevoljnost Britanije da pruži podršku i rekao da "nije zadovoljan" premijerom Keirom Starmerom, koji je kazao da želi “održivu” opciju za ponovno otvaranje moreuza. Ipak, Trump je dodao da vjeruje da će se Ujedinjeno Kraljevstvo uključiti. Dan ranije rekao je da će se “nadamo se” pridružiti Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo i “drugi”. Međutim, odgovor 16. marta bio je prilično suzdržan. Britanija i Danska djelovale su otvorene za pomoć u osiguravanju plovidbe na Bliskom istoku, iako uz ogradu da ne žele biti uvučeni u širi sukob koji Sjedinjene Države i Izrael vode protiv Teherana. "Radimo s drugima na osmišljavanju vjerodostojnog plana za Hormuški moreuz kako bismo osigurali da možemo ponovo otvoriti plovidbu i prolaz kroz moreuz," rekao je britanski premijer Keir Starmer. Wall Street Journal je 15. marta, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, objavio da bi Trumpova administracija mogla već ove sedmice objaviti da se više zemalja složilo da formira koaliciju za pratnju brodova kroz ovaj ključni plovni put. U izvještaju se navodi da se o tome još razgovara i da bi se misija mogla mijenjati u zavisnosti od situacije na bojištu. Također se navodi da potencijalni učesnici raspravljaju o tome kada bi takva misija počela – tokom neprijateljstava ili tek nakon prekida vatre. Ministri vanjskih poslova Evropske unije nisu pokazali želju da prošire pomorsku misiju EU na Bliskom istoku na Hormuški moreuz, rekla je šefica evropske diplomatije Kaja Kallas nakon razgovora 16. marta. Misija, u kojoj učestvuje tek nekoliko brodova, uspostavljena je 2024. godine kako bi zaštitila brodove od napada jemenskih pobunjenika Hutija u Crvenom moru. Ministri su izrazili "jasnu želju da se ova operacija ojača, ali za sada nije bilo raspoloženja za promjenu mandata operacije," rekla je Kallas. "Dok je Hormuški moreuz u centru pažnje, Crveno more također ostaje ključno," dodala je. U međuvremenu, čini se da su Njemačka, Grčka i Italija spremne da potpuno odbace učešće. "Šta Trump očekuje od nekoliko evropskih fregata što moćna američka mornarica ne može uraditi? Ovo nije naš rat, mi ga nismo započeli," rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius. U intervjuu objavljenom 16. marta u Financial Timesu, Trump je rekao da NATO čeka "vrlo loša budućnost" ako zemlje članice ne pomognu Sjedinjenim Državama u Iranu. "Primjereno je da oni koji imaju koristi od moreuza pomognu da se osigura da se tamo ništa loše ne dogodi," rekao je Trump Financial Timesu. Wall Street Journal je također izvijestio da su američki naftni direktori upozorili zvaničnike administracije da će se energetska kriza izazvana ratom s Iranom vjerovatno pogoršati. Tokom niza sastanaka u Bijeloj kući i nedavnih razgovora s ministrom energetike Chrisom Wrightom i ministrom unutrašnjih poslova Dougom Burgumom, izvršni direktori kompanija Exxon Mobil, Chevron i ConocoPhillips rekli su da bi poremećaji u plovidbi kroz moreuz mogli "nastaviti stvarati nestabilnost na globalnim energetskim tržištima," izvijestio je Wall Street Journal, pozivajući se na osobe upoznate s tim pitanjem. Ako bi vojne snage počele pratiti brodove kroz moreuz dok neprijateljstva još traju, to bi označilo opasnu novu fazu američko-izraelskog rata protiv Irana. Teheran je uzvratio američkim arapskim saveznicima u regionu i mogao bi ciljati strane mornarice u moreuzu, iako su Trump i drugi američki zvaničnici rekli da je iranska mornarica uništena tokom američko-izraelskih zračnih napada. Uprkos snažnim američkim i izraelskim zračnim napadima, Iran je ostao prkosan, lansirajući rakete i dronove prema Izraelu i američkim arapskim saveznicima u regionu. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi osporio je 15. marta Trumpovu tvrdnju da Teheran traži pregovore s Washingtonom. Trump je rekao da nije spreman za razgovore jer "uslovi" Teherana "nisu dovoljno dobri". "Mi nikada nismo tražili prekid vatre, niti smo čak tražili pregovore," rekao je Araqchi za CBS TV. "Spremni smo da se branimo koliko god bude potrebno." Iran je u Ujedinjenim nacijama 16. marta poručio da se neće pokoriti "nezakonitoj agresiji". "Najhitnije i najosnovnije pitanje ljudskih prava koje se tiče Irana jeste neposredna prijetnja životima 90 miliona ljudi čiji su životi u neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti pod sjenom nepromišljene vojne agresije," rekao je Ali Bahreini, iranski ambasador pri UN-u u Ženevi.

Iransko skoro zatvaranje Hormuškog moreuza kao odgovor na masovno bombardovanje koje su pokrenule Sjedinjene Države i Izrael, izazvalo je haos na svjetskim energetskim tržištima i dovelo do naglog rasta cijena nafte. Stvari bi mogle postati još gore, kažu stručnjaci, ako se poremeti i prolaz kroz moreuz Bab el-Mandeb, još jednu ključnu pomorsku rutu na Bliskom istoku. Usko grlo uz obalu Irana, Hormuški moreuz povezuje Perzijski zaljev s otvorenim morem i globalnim tržištima preko Omanskog zaljeva i Arapskog mora. Slično tome, Bab el-Mandeb je uski prolaz za brodove koji ulaze ili izlaze iz Crvenog mora, čijom jemenskom obalom u velikoj mjeri upravljaju pobunjenici Huti, naoružana grupa koju podržava Iran. Huti, organizacija koju su Sjedinjene Države označile kao terorističku i koja je ranije napadala međunarodne brodove u moreuzu Bab el-Mandeb i Crvenom moru, jedan od najmoćnijih saveznika Teherana, do sada su bili izvan američko-izraelskog rata protiv Irana. Ako se uključe u sukob, to će izazvati još veće potrese na energetskim tržištima, kažu stručnjaci. "Prijetnja Hutija je stvarna," kaže Gregory Brew, historičar iranske nafte i viši analitičar u Eurasia Group. Moreuz Bab el-Mandeb čini oko šest posto svjetske trgovine naftom koja se prevozi morem, prema podacima američke Uprave za energetske informacije. Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, preusmjerava milione barela nafte iz Perzijskog zaljeva prema Crvenom moru putem svog naftovoda Istok-Zapad otkako je rat počeo 28. februara. "Veliki broj tankera sada prolazi kroz Crveno more kako bi preuzeli sirovu naftu iz saudijske luke Janbu na Crvenom moru, jedine druge izvozne rute za naftu te zemlje", kaže Brew. "A to je vrlo važno za tržišta nafte jer ublažava pritisak potpunog zatvaranja Perzijskog zaljeva." "Ali ako bi Huti napali Janbu i ako bi učinili dovoljno da poremete izvoz iz tog terminala, onda biste mogli govoriti o"poremećaju od sedam miliona barela dnevno, rekao je Brew. 'Prsti na obaraču'Huti nisu formalno objavili da se pridružuju ratu protiv Irana. Ali vođa Hutija Abdul Malik al-Huti rekao je da je grupa spremna da udari kad god procijeni da je to potrebno. "Što se tiče vojne eskalacije i djelovanja, naši prsti su na obaraču u svakom trenutku ukoliko to razvoj događaja bude zahtijevao," rekao je u televizijskom obraćanju 5. marta. Iranska poluzvanična novinska agencija Fars objavila je 12. marta da su Huti u punoj pripravnosti i da bi se mogli pridružiti ratnim naporima Teherana. Fars je upozorio da bi uključivanje Hutija u rat moglo dovesti do zatvaranja moreuza Bab el-Mandeb. Nije jasno da li je odsustvo Hutija iz rata protiv Irana namjerno ili znak trenutne slabosti te grupe. Američki i izraelski zračni napadi posljednjih godina oslabili su borbene sposobnosti Hutija. Napadi su bili odgovor na raketne i napade dronovima Hutija na Izrael i međunarodnu plovidbu u Crvenom moru. U maju 2025. godine grupa je potpisala sporazum o prekidu vatre sa Sjedinjenim Državama. BLOG UŽIVO - Posljednje iz Irana i Bliskog istokaHuti su ključni član takozvane iranske "osovine otpora", labave mreže posredničkih i militantnih grupa usmjerenih protiv glavnog neprijatelja Izraela. Ali Huti zadržavaju značajnu autonomiju, a Iran ima samo ograničenu kontrolu nad postupcima te grupe, kažu stručnjaci. Drugi član te osovine, libanska militantna grupa Hezbolah, otvorio je drugi front u ratu ispaljujući rakete i dronove na Izrael. To je izazvalo razoran vojni odgovor Izraela, koji je poslao kopnene trupe u Liban i izveo smrtonosne zračne napade. "Mislim da bi finansijska i vojna situacija Hutija mogla obeshrabriti njihovo uključivanje u velike neprijateljstva," rekao je Brew. "Američke i izraelske kampanje nanijele su stvarnu štetu položaju Hutija u Jemenu. Muče se da plate svoje borce." Ali Ahmed Nagi, viši analitičar za Jemen u briselskoj Međunarodnoj kriznoj grupi, kaže da je odluka Hutija da ostanu izvan rata proračunat potez koordiniran s Iranom. "Umjesto aktiviranja svih frontova odjednom, čini se da Iran postepeno upravlja eskalacijom i drži Hutije u rezervi," kaže Nagi. "U tom smislu, Huti funkcionišu kao važna karta koja se može odigrati kasnije, posebno imajući u vidu njihovu sposobnost da poremete brodsku plovidbu u Crvenom moru i stvore širi ekonomski i sigurnosni pritisak." Zadržavanje Hutija po strani čuva tu polugu pritiska, kaže Nagi. "Ako se vojni pritisak na Iran poveća ili rat uđe u kritičniju fazu, Huti bi se ipak mogli uključiti uprkos potencijalnim troškovima na domaćem frontu u Jemenu," dodao je. "Njihova trenutna suzdržanost stoga više liči na pitanje tajminga nego na nespremnost da se uključe."

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da Izraelci i dalje u velikoj meri podržavaju rat. Ali gotovo svi ovde takođe kažu da su iscrpljeni od sukoba.

Sjedinjene Države su blizu objave koalicije koja će pratiti brodove kroz Hormuški moreuz, izvijestili su Wall Street Journal i Axios, dok je Iran upozorio da nije ni blizu odustajanja, a susjedni Irak je nastavio osjećati prelijevanje posljedica rata. "Administracija Donalda Trumpa planira već ove sedmice objaviti da je više zemalja pristalo formirati koaliciju koja će pratiti brodove kroz Hormuški moreuz", izvijestio je Wall Street Journal 15. marta, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike. U izvještaju se navodi da se o ovom pitanju i dalje raspravlja i da bi se misija mogla mijenjati u zavisnosti od uslova na ratištu. Također se navodi da potencijalne učesnice raspravljaju o tome kada bi takva misija trebalo da počne - tokom neprijateljstava ili tek nakon prekida vatre. Axios je, pozivajući se na četiri izvora, kasnije također izvijestio da američki predsjednik Donald Trump želi sljedeće sedmice objaviti koaliciju i da razmatra zauzimanje strateškog iranskog ostrva Kharg, koje su američke snage bombardovale 13. marta, ako saobraćaj u moreuzu ostane blokiran. U ranijoj objavi na društvenim mrežama, američki predsjednik Donald Trump je rekao: "Zemlje svijeta koje primaju naftu kroz Hormuški moreuz moraju se pobrinuti za taj prolaz, a mi ćemo pomoći - MNOGO!" U intervjuu objavljenom 16. marta u listu The Financial Times, Trump je rekao da NATO čeka "veoma loša budućnost" ako države članice ne pomognu Sjedinjenim Državama u Iranu. "Potpuno je primjereno da ljudi koji imaju koristi od moreuza pomognu da se osigura da se tamo ništa loše ne dogodi", citirao je The Financial Times Trumpa. Britanski premijer Keir Starmer je 15. marta razgovarao s Trumpom o važnosti ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza kako bi se zaustavili poremećaji u globalnom brodskom saobraćaju, rekao je portparol Downing Streeta. Starmer je također razgovarao s kanadskim premijerom Markom Carneyjem, tokom čega su razgovarali o tome kako trenutna blokada moreuza utiče na međunarodni brodski saobraćaj. Lideri su se dogovorili da nastave razgovore na sastanku zakazanom za 16. mart, saopštio je Downing Street. Strahovi od energetske krizeWall Street Journal je također izvijestio da su američki naftni izvršni direktori upozorili zvaničnike administracije da će se energetska kriza izazvana ratom s Iranom vjerovatno pogoršati. Navodi se da su u nizu sastanaka u Bijeloj kući i nedavnim razgovorima s ministrom energetike Chrisom Wrightom i ministrom unutrašnjih poslova Dougom Burgumom direktori Exxona Mobila, Chevrona i ConocoPhillipsa rekli da će poremećaji u brodskom saobraćaju u moreuzu "nastaviti da izazivaju nestabilnost na globalnim energetskim tržištima", izvijestio je Wall Street Journal, pozivajući se na osobe upoznate sa situacijom. Ako bi vojne snage počele pratiti brodove kroz moreuz dok neprijateljstva još traju, to bi označilo novu, opasniju fazu u američko-izraelskom ratu protiv Irana. Teheran je uzvratio američko - arapskim saveznicima u regionu i mogao bi gađati strane mornarice u moreuzu, iako su Trump i drugi američki zvaničnici rekli da je iranska mornarica uništena tokom američko-izraelskih zračnih napada. Uprkos tome što je izložen snažnim udarima američkih i izraelskih zračnih snaga, Iran je ostao prkosan, lansirajući rakete i dronove na Izrael i američke arapske saveznike u regionu. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči je 15. marta osporio Trumpovu tvrdnju da Teheran želi pregovarati s Washingtonom. Trump je rekao da nije spreman za pregovore jer "Teheranovi uslovi nisu bili dovoljno dobri". "Nikada nismo tražili prekid vatre i nikada nismo čak ni tražili pregovore", rekao je Arakči za CBS TV. "Spremni smo braniti se koliko god bude potrebno." Irak osjeća posljedice rataU međuvremenu, Irak je nastavio osjećati posljedice rata u susjednoj zemlji, a tamošnji zvaničnici su prijavili više napada – ili na grupe povezane s Iranom ili na lokacije povezane sa Sjedinjenim Državama. Iračke vlasti saopštile su da je pet osoba ranjeno 15. marta u raketnom napadu na kompleks aerodroma u Bagdadu, gdje se nalazi američki diplomatski objekat. Iračka vlada je rekla da je "pet raketa gađalo Međunarodni aerodrom u Bagdadu i njegovo okolno područje, ranivši četvero zaposlenika aerodroma i pripadnika osiguranja, te jednog inženjera". Snage sigurnosti su rekle da su zaplijenile lansirnu rampu korištenu za napad u oblasti al-Radwanija jugozapadno od Bagdada. Strogo utvrđeni aerodrom u Bagdadu uključuje ogroman vojni kompleks s iranskim vojnim i sigurnosnim bazama, centralni zatvor u kojem se drže brojni osumnjičeni teroristi i američki diplomatski i logistički centar. Od početka rata, Irak je zatvorio svoj zračni prostor širom zemlje. Pretežno sunitski Irak, nominalno američki saveznik, također ima veliku šiitsku populaciju s milicijama i političkim snagama povezanim s Iranom. Milicije povezane s Iranom preuzele su odgovornost za svakodnevne napade dronovima i raketama na američke baze. Američka ambasada u Bagdadu također je bila meta, pri čemu je dron pogodio kompleks 14. marta, istog dana kada su tri borca povezana s Iranom ubijena u napadima u glavnom gradu, za koje mnogi okrivljuju Sjedinjene Države. Reuters je citirao sigurnosne izvore koji su rekli da su tri eksplozivna drona pogodila kamp iranske opozicije istočno od Sulaimanije u iračkom Kurdistanu 15. marta, ubivši jednog borca. Izraelski vojni portparol, brigadni general Efi Defrin, rekao je da Izrael i dalje ima hiljade ciljeva za napad unutar Irana. "Još uvijek imamo hiljade ciljeva u Iranu, a svakog dana identifikujemo nove", rekao je. U međuvremenu, Izrael je nastavio napade na lokacije za koje vjeruje da se u njima nalaze pripadnici Hezbolaha u Libanu. Izraelska vojska je kasno 15. marta saopštila da gađa infrastrukturu Hezbolaha u južnim predgrađima Bejruta nakon ranijih napada usmjerenih bliže granici. Priredila: Elvisa Tatlić