Kada su ove sedmice zaustavljena u centru Budimpešte, dva kombija su prevozila više od 80 miliona dolara u gotovini i devet kilograma zlatnih poluga, zajedno sa sedam ukrajinskih državljana koji su putovali iz Austrije prema svojoj domovini. Mađarska policija podigla je uzbunu, zadržala vozila, uhapsila njihove putnike i čak objavila video o hapšenju uz muzičku podlogu nalik onoj iz akcionih filmova. Ukrajina je reagovala bijesno. A riječi su počele da pljušte. "Tražimo hitne odgovore od Kijeva u vezi s velikim pošiljkama gotovine koje prolaze kroz Mađarsku i koje otvaraju ozbiljna pitanja o mogućoj povezanosti s ukrajinskom ratnom mafijom", napisao je ministar spoljnih poslova Peter Szijjarto na društvenim mrežama. "Ovdje govorimo o tome da Mađarska uzima taoce i krade novac", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha. "Ovo je državni terorizam i reketarenje." Samo po sebi, ovaj incident bio bi izuzetan. Međutim, događa se u trenutku kada se borbeni mađarski premijer Viktor Orban nalazi u političkoj borbi svoje karijere, dok ankete pokazuju da znatno zaostaje za političkim rivalima pred nacionalne izbore sljedećeg mjeseca. Orbanov poraz bio bi tektonski šok za Evropu. Orban i njegova vladajuća stranka Fidesz izgleda da su se odlučili za jednu centralnu temu kampanje: demoniziranje Ukrajine. Velika politička drama u istočnoj Evropi. Evo šta treba znati. Zakarpatska oblast, Budimpešta i sve izmeđuOdnosi između Budimpešte i Kijeva oduvijek su bili u najboljem slučaju napeti. Dio neprijateljstva seže decenijama unazad: konkurentske teritorijalne pretenzije nad područjima koja su se, zavisno od epohe, nazivala Galicija ili Zakarpatska oblast (Transkarpatija). Kada su evropske karte ponovo crtane u ruševinama Drugog svjetskog rata, Ukrajina, tada dio Sovjetskog Saveza, dobila je dio teritorije u kojem živi značajan broj etničkih Mađara. Danas oko 150.000 etničkih Mađara živi u zapadnoj ukrajinskoj Zakarpatskoj oblasti, koja graniči s Mađarskom. Tokom posljednje decenije, naročito nakon migrantske krize 2015., Orban često koristi nacionalističku retoriku o tome šta znači biti Mađar. Takođe, često se žali da etnički Mađari koji žive u drugim državama – Ukrajini, Slovačkoj i Rumuniji – trpe diskriminaciju ili čak gore, te je te zajednice prihvatio kao važnu biračku bazu. To je izazvalo napetosti u Ukrajini, gdje su sigurnosne službe sugerisale da Orbanovo finansiranje etničkih mađarskih zajednica ima zlokobnu svrhu. Tokom četiri godine sveobuhvatnog rata nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., Orban je često izražavao razumijevanje za rusku poziciju i predsjednika Vladimira Putina, dok je istovremeno dovodio u pitanje ukrajinske stavove. Sukobljavao se i s Evropskom unijom, koja je Ukrajini poslala milijarde eura zajmova i grantova te uvela široke sankcije Rusiji. Uoči godišnjice invazije, Orban je razbjesnio članice EU – i Kijev – kada je blokirao najnoviji paket sankcija protiv Rusije i kredit od 90 milijardi eura koji bi trebao spriječiti kolaps ukrajinske ekonomije. Orban je "uspio stvoriti atmosferu neprijateljstva prema žrtvi agresije i… sada pokušava to iskoristiti na općim izborima", rekao je poljski šef diplomatije Radoslaw Sikorski nakon tog glasanja. Naftovod DružbaPrije februara 2022. Rusija je bila veliki dobavljač nafte Evropi. To je bio ključan izvor prihoda za Moskvu, pa je Evropska unija zabranila uvoz ruske nafte putem naftovoda kako bi presjekla taj prihod. Međutim, Mađarska i Slovačka izborile su izuzeća od tih sankcija za naftu koja se transportuje naftovodom Družba, koji prolazi kroz Ukrajinu – na veliko nezadovoljstvo Kijeva. Dana 27. januara oštećen je jedan dio tog naftovoda. Kijev je za to okrivio ruski dron. Budimpešta i Bratislava optužuju Ukrajinu da odugovlači s popravkama, dok Ukrajina tvrdi da joj je potrebno više vremena za završetak radova. Pregovori o slanju evropskog inspekcijskog tima takođe su zapeli. "Iskreno govoreći, radije bih da se ne obnavlja", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima 5. marta. "Ali pošto će kredit EU za Ukrajinu od 90 milijardi eura biti blokiran bez obnove naftovoda, obnova… je moguća za mjesec i po." Za Orbana je jeftina ruska energija pokretala mađarsku ekonomiju i donosila prosperitet – i podršku – birača. No posljednjih godina ekonomija stagnira, što izaziva nezadovoljstvo. To je opoziciji, predvođenoj Peterom Magyarem, otvorilo prostor. Nedavne ankete pokazuju da Magyarov politički blok Tisza vodi ispred Orbana za skoro deset procentnih poena. Orban i Fidesz posegnuli su i za tradicionalnijim predizbornim metodama: poput isticanja subvencioniranih računa za energiju za penzionere ili poreznih olakšica za druge biračke grupe. Istovremeno su Zelenskog, zajedno s istaknutim zvaničnicima EU, prikazivali kao negativce koji žele potkopati suverenitet Mađarske i uvući Mađare u rat u Ukrajini. Jedan video koji je Fidesz kreirao pomoću umjetne inteligencije i koji se širio ove sedmice koristi slike iz Drugog svjetskog rata. "Za sada je ovo samo noćna mora, ali Brisel se sprema da to pretvori u stvarnost", piše u opisu. Šta je s kombijima punim novca?Na videu, koji su objavile mađarske porezne vlasti, vide se mađarski policajci s puškama kako stavljaju lisice grupi muškaraca koji nose jakne s ukrajinskim oznakama i tjeraju ih da legnu na zemlju. Kamera zatim prikazuje unutrašnjost kombija, gdje su složeni paketi. Poput Szijjarta, mađarski zvaničnici ovaj slučaj su prikazali kao udar na ukrajinsko ratno profiterstvo. Jedan od Ukrajinaca identifikovan je kao bivši oficir vojne obavještajne službe. Svih sedam osoba bit će protjerano, rekao je portparol vlade Zoltan Kovacs. U Kijevu je banka Oschadbank objavila saopštenje u kojem navodi da su vozila imala odobrenje za transport novca i zlata iz austrijske banke Raiffeisen. "Transport sredstava i dragocjenosti obavljen je… u skladu s međunarodnim sporazumom s Raiffeisen Bankom. Teret je registrovan u skladu s međunarodnim pravilima transporta i važećim evropskim carinskim procedurama", navela je banka. "Od početka sveobuhvatne invazije transport strane valute i bankarskih metala obavlja se isključivo kopnenim putem. Takve vožnje obavljaju vozila za transport novca Oschadbanka svake sedmice", dodaje se. Ukrajinski zvaničnici reagirali su ljutito; ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je Ukrajince da ne putuju u tu zemlju. "To što je Mađarska uzela sedam Ukrajinaca za taoce na način koji podsjeća na Moskvu iz 1990-ih bilo bi pomalo iznenađujuće da se nije dogodilo nekoliko dana nakon posjete Orbanove pratnje Kremlju", napisala je premijerka Julija Sviridenko na društvenim mrežama. Time je ciljala na Szijjarta, koji je ove sedmice putovao u Moskvu i sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Tokom posjete Putin je objavio da oslobađa dvojicu ukrajinsko-mađarskih muškaraca koje je Rusija držala kao ratne zarobljenike. Putin je tvrdio da su ta dvojica muškaraca bila "prisilno mobilisana" od strane Ukrajine. Ukrajinski zvaničnici rekli su da su se direktno žalili Evropskoj uniji zbog mađarskog zadržavanja kombija koji su prevozili novac. Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je 6. marta da je pozvalo vršioca dužnosti otpravnika poslova mađarske ambasade u Ukrajini "da pruži objašnjenja o okolnostima i pravnoj osnovi za zadržavanje zaposlenika državne banke Oschadbank", koji su "transportovali sredstva i dragocjenosti kao dio redovnog transporta između državnih banaka". U Briselu su evropski zvaničnici izbjegavali pitanja novinara o incidentu. Jedan zvaničnik EU rekao je za RSE: "Da, bavimo se time iza zatvorenih vrata". "Trenutno ima mnogo eskalirajuće i zapaljive retorike. Smatramo da takva retorika sa svih strana nije korisna niti doprinosi postizanju zajedničkih ciljeva koje svi ovdje imamo", rekao je za RSE portparol EU Olof Gill. Doprinos ovom izvještaju dala je dopisnica RSE iz Brisela Zoriana Stepanenko

Predsjednik SAD-a Donald Trump pozvao je pripadnike iranske vojske, policije i Islamske revolucionarne garde (IRGC) da polože oružje, obećavajući "potpuni imunitet" ako napuste vladajući klerikalni establišment u zemlji. Dok je iznosio ove poruke, rasle su bojazni da se rat SAD-a i Izraela protiv Irana širi širom Bliskog istoka, pogađajući ne samo arapske saveznike Vašingtona, već i zemlje izvan Zaljeva, poput Azerbejdžana, Turske, Kipra, pa čak i Šri Lanke, udaljene oko 3.900 kilometara. Trump je, govoreći u Bijeloj kući 5. marta, pozvao snage sigurnosti da stanu na stranu iranske javnosti i pomognu u rušenju vlade koja vlada zemljom još od Iranske revolucije 1979. godine. "Još jednom pozivam sve pripadnike Iranske revolucionarne garde, vojske i policije da polože oružje", rekao je Trump. "Sada je vrijeme da se zauzmete za iranski narod i pomognete da vratite svoju zemlju." Naglasio je da bi oni koji se predaju dobili zaštitu. "Daćemo vam imunitet", rekao je Trump, dodajući da bi oni koji pređu na drugu stranu bili "na pravoj strani istorije". "Bićete potpuno sigurni uz potpuni imunitet, ili ćete se suočiti s apsolutno zagarantiranom smrću. A ja to ne želim da vidim", rekao je. Tramp je takođe apelovao na iranske diplomate u inostranstvu da potraže azil i pomognu u oblikovanju budućnosti Irana. "Pozivamo iranske diplomate širom svijeta da zatraže azil i pomognu nam da oblikujemo novi i bolji Iran s velikim potencijalom", rekao je. Kasnije, u intervjuu za NBC News, Tramp je rekao da trenutno ne razmatra slanje američkih kopnenih trupa u Iran. "To je gubljenje vremena. Oni su izgubili sve. Izgubili su svoju mornaricu. Izgubili su sve što se može izgubiti", rekao je za NBC u telefonskom pozivu, dodajući da je ranija izjava iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Arakčija da je Iran spreman za američku ili izraelsku kopnenu invaziju bila "uzaludan komentar". Tvrdnje o velikim vojnim gubicimaAmerički predsjednik tvrdio je da su iranske vojne sposobnosti ozbiljno oslabljene tokom nedavnih borbi. "Za tri dana, njihovo protivvazdušno naoružanje je nestalo. Nemaju ratno vazduhoplovstvo. Nemaju protivvazdušnu odbranu", rekao je Trump. "Svi njihovi avioni su nestali. Njihove komunikacije su nestale." Također je rekao da je otprilike 60 posto iranskih projektila i 64 posto njihovih lansera uništeno, te da je iranska mornarica izgubila 24 broda. "Njihova mornarica je nestala", rekao je. Optužio je Teheran da je ranije usmjeravao projektile na nekoliko zemalja Zaljeva, uključujući Katar, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate. "Išli su na cijeli Bliski istok,", rekao je Tramp. "Onda smo došli mi. Uništili smo njihovu zabavu." Uticaj na izbor sljedećeg vođeNekoliko sati ranije, Trump je izjavio da će Vašington pomoći u odabiru sljedećeg lidera Irana, nakon što je vrhovni vođa Ali Hamenei ubijen u početnoj fazi zajedničkih američko-izraelskih zračnih napada 28. februara. Govoreći za Reuters, Tramp je odbacio mogućnost da Hameneijev sin, Modžtaba Hamenei, čvrsto konzervativan političar koji se dugo smatrao favoritom za nasljednika, bude novi vođa, nazvavši ga "lako kategoričnim" (tj. beznačajnim, slabim). "Želimo učestvovati u procesu odabira osobe koja će voditi Iran u budućnost", prenosi ga agencija. "Ne želimo da se svakih pet godina vraćamo i ponavljamo ovo iznova... Treba nam neko ko će biti dobar za narod, dobar za zemlju." "Hameneijev sin je za mene neprihvatljiv. Želimo nekoga ko će donijeti harmoniju i mir Iranu", rekao je Trump u intervjuu za Axios. Hegseth: Borba je tek počelaU međuvremenu, američki sekretar odbrane Pete Hegseth upozorio je Teheran da griješi ako misli da Sjedinjene Države ne mogu izdržati aktuelni rat, dodajući da su američke snage tek počele da se bore. "Iran se nada da mi ovo ne možemo izdržati, što je zaista ozbiljna pogrešna procjena", rekao je Hegseth novinarima u sjedištu Centralne komande SAD-a u Tampi na Floridi. Pentagon je 5. marta saopštio da je američka vojska do sada potopila više od 30 iranskih brodova, te da su balistički raketni napadi Irana smanjeni za 90 posto od prvog dana rata, pri čemu je oko 60 posto lansera uništeno. Izrael pokreće sljedeću fazu, Iran uzvraćaNačelnik Generalštaba izraelske vojske, Eyal Zamir, rekao je 5. marta da izraelske snage pokreću sljedeću fazu svojih napada u Iranu, u kojoj će "dalje razgrađivati režim i njegove vojne sposobnosti". Dodao je da je od 28. februara izraelsko ratno vazduhoplovstvo izvelo oko 2.500 napada u Iranu tokom početne "faze iznenadnog napada", postigavši zračnu nadmoć i uništivši više od 60 posto lansera balističkih projektila. Iranska državna televizija izvijestila je o eksplozijama u nekoliko dijelova Teherana u ranim jutarnjim satima 6. marta. Izraelske snage također su pojačale napade na Hezbollah, savezničke snage Irana u susjednom Libanu. Kao odgovor, iranske snage ispalile su dva nova vala raketa na Izrael i upotrijebile bojeve glave s kasetnom municijom, izvijestila je iranska državna televizija. Kasetna municija je u velikoj mjeri međunarodno zabranjena jer rasipa eksplozivne naprave preko širokog područja i posebno je opasna za civile. Izrael je ranije optuživao Iran za upotrebu takve municije. Na drugom mjestu, iranski raketni napad izazvao je požar u državnoj rafineriji nafte u Bahreinu, dok je u Saudijskoj Arabiji određenom osoblju zapadnih ambasada u Rijadu naređeno da se skloni u sigurno mjesto nakon napada na kompleks Ambasade SAD-a ranije ove sedmice. Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su da su njihovi sistemi protivzračne odbrane presreli šest balističkih projektila, od kojih je jedan pao na teritoriju Emirata. Emiratski zvaničnici rekli su da država razmatra zamrzavanje iranske imovine kako bi kaznila Teheran za napade na njen teritorij. Ciljevi u zemljama izvan Zaljeva, Azerbejdžanu, Turskoj i Iraku, takođe su bili mete iranskih dronova tokom prvih šest dana borbi. Američka podmornica potopila je iranski ratni brod u vodama Šri Lanke 4. marta, usmrtivši najmanje 87 mornara. Rastu strahovi u Azerbejdžanu, sjeverozapadnom susjedu Irana, da bi se ta južnokavkaska država mogla uvući u rat. Baku je optužio Iran da je ispalio dronove koji su 5. marta pogodili aerodrom i školu u azerbejdžanskoj autonomnoj regiji Nahčivan, nazvavši to "činom terora" i obećavši odgovor. Teheran je negirao da je ispalio dronove koji su ranili dvije osobe. State Department SAD-a je 5. marta upozorio američke državljane u Azerbejdžanu da izbjegavaju putovanja u region Nahčivan nakon napada dronovima. Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a

Američki i izraelski zračni napadi nanose vojne udarce Iranu, ali Vašington još uvijek nema jasno definisanu političku strategiju za ono što slijedi nakon borbi, izjavila je Dana Stroul, bivša zamjenica pomoćnika ministra odbrane za Bliski istok, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE). Stroul, koja je sada direktorica istraživanja u u Vašingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku rekla je da se iranske konvencionalne sposobnosti urušavaju, ali je upozorila da Iran i dalje ima druge opcije, uključujući cyber operacije i aktiviranje mreža izvan Bliskog istoka, te da bi pritisci povezani s žrtvama, zalihama municije i presretača, kao i globalnim ekonomskim posljedicama, mogli rasti što rat duže traje. RSE: Iz perspektive odbrambene politike SAD-a, šta je realno dostižno u ovoj fazi rata s Iranom? Dana Stroul: Iz perspektive odbrambene politike, mislim da je ono što je general Kaine, predsjednik Združenog štaba, jučer rekao zaista važno. Rekao je da je vojni cilj eliminisati sposobnost Irana da projektuje moć širom Bliskog istoka. A ono na šta misli su tri glavne brige koje kreatori odbrambene politike SAD-a imaju već jako dugo: iranski program nuklearnog oružja, iranski raketni program i iranska podrška terorizmu širom Bliskog istoka. I vidjeli smo posljednjih nekoliko dana, otkako je rat počeo, da se ulažu napori da se oslabe i vrate unazad svaki od tih različitih programa. RSE: Koji bi bio najjasniji znak da kampanja trenutno ide u tom smjeru? Stroul: Znakovi su već tu da su vojni ciljevi na pravom putu. Na primjer, u prvih 48 sati ove kampanje, Izrael i Sjedinjene Države zajedno su postigli zračnu nadmoć nad Iranom. I tako su se američke snage pomjerile s korištenja oružja s mora, ono što nazivamo oružjem "dugog dometa", na ono što nazivaju "oružjem iz blizine". Sada imamo borbene avione iznad Irana koji uništavaju projektile, dronove i slične ciljeve. A prema prijateljima koje imam na Bliskom istoku, razgovaram s ljudima u Zaljevu, Jordanu i Izraelu, svi izvještavaju da se tempo i intenzitet raketnih i dron napada smanjuju, što znači da postižemo određeni operativni efekat unutar Irana. Ali mislim da je zaista važno razlikovati te vojne alate i procjene od političkog krajnjeg ishoda. A kada je riječ o tome šta je stvarna strategija i koji su širi politički ciljevi, to je nešto što treba da odluči i definiše predsjednik, predsjednik Tramp. A on to još nije učinio. RSE: Pentagon je saopštio da Iran ispaljuje mnogo manje raketa i dronova nego na početku sukoba. Šta nam to zapravo govori o trenutnoj vojnoj poziciji Irana? Stroul: To nam govori da Sjedinjene Države i Izrael, radeći zajedno, mogu konvencionalno degradirati i zaista unazaditi iranske sposobnosti. Dakle, iz konvencionalne vojne perspektive, postoji napredak u eliminisanju iranskih zračnih prijetnji i sličnih aktivnosti. Ali kada je riječ o tome šta je politički krajnji cilj, odnosno kada će predsjednik reći: "U redu, postigli smo svoje ciljeve"- u ovom trenutku, poruke su potpuno neusklađene. RSE: Koliko dugo mislite da Iran može održati ovaj nivo borbi? Stroul: Pitanje za ono što je ostalo od iranskog režima jeste kako oni definišu pobjedu, jer ovo je revolucionarni režim koji vjeruje da predstavlja Božiju volju na zemlji. Njihov cilj je preživjeti. Čak i ako njihov raketni program bude vraćen unazad, čak i ako program nuklearnog oružja bude vraćen unazad. Ako su ovo samo zračni napadi, znanje i dalje ostaje, raketni programi se mogu obnoviti sve dok režim opstaje. RSE: Vidite li mogućnost da se drugi uključe u ovaj rat? Stroul: Pa, mislim da je prije svega Iran imao strategiju na Bliskom istoku čim su ga Sjedinjene Države i Izrael napali. A ta strategija je bila kazniti partnere i saveznike SAD-a širom Bliskog istoka, posebno u Zaljevu. I vrlo je jasno da ta strategija ne funkcioniše. Vidjeli smo da naši partneri u Zaljevu, posebno u Savjetu za saradnju u Zaljevu, imaju zaista efikasnu protivzračnu odbranu i da su jasno uperili prst u iranski režim. Oni su ljuti zbog neselektivnih napada na civilnu infrastrukturu širom Bliskog istoka, a ne na Sjedinjene Države i Izrael zbog pokušaja da eliminišu iransku infrastrukturu. Mislim i da se vode aktivne diskusije o tome kako najbolje eliminisati prijetnje koje dolaze iz Irana. Vidjet ćemo kako će se to razvijati u narednim danima. RSE: Kako se američki napadi šire dublje u Iran, na šta bi se Vašington sada trebao najviše fokusirati? Stroul: Ono što Vašington trenutno ima jeste rat koji postiže vojnu efikasnost. Ono što Vašington nema jeste strategija ili politika za period nakon završetka borbi. I mislim da u ovom nedefinisanom prostoru postoji nekoliko nepoznanica koje bi mogle ozbiljno povećati pritisak na predsjednika Trumpa. Prvo, moglo bi biti više američkih žrtava. Bilo ih je šest ove sedmice, što bi moglo povećati pritisak na njega, posebno kako ulazi u kritičan ciklus izbora na sredini mandata. Drugo, tu je pitanje američkih zaliha municije i presretača u odnosu na to koliko dugo Iranci mogu nastaviti prijetiti regionu. A tu su i stvari poput globalne cijene nafte, globalne ekonomije, snabdijevanja. Mislim da će se sve ovo samo dodatno zakomplikovati što rat duže traje. RSE: Ako regionalni saveznici pređu s defanzivne podrške na aktivniju ulogu, može li to promijeniti tok sukoba? Stroul: To neće promijeniti tok sukoba, jer Sjedinjene Države i Izrael mogu konvencionalno pobijediti Iran i sami. Ali proširivanje koalicije koja učestvuje u ovome svakako bi imalo ogroman politički značaj. Dakle, pitanje za mnoge zemlje koje su sada uvučene u ovo zbog iranskih napada jeste sljedeće: da li je najbolji način da zaštite svoje interese i stanovništvo nastavak fokusiranja na odbranu i korištenje ovih veoma skupih presretača raketa za zaštitu svojih građana, ili je najbolja odbrana snažan napad? U tom slučaju, mogli bi odlučiti da se pridruže naporima da se degradira, potisne i uništi dio ove raketne i dron infrastrukture unutar Irana. RSE: Koliko Iran još ima sposobnosti da projektuje prijetnje izvan Bliskog istoka? Stroul: Ono što je jasno jeste da ta konvencionalna sposobnost, rakete i dronovi, opada iz sata u sat. Ali Iran i dalje ima adute. Ono što još nismo vidjeli jesu iranske ofanzivne cyber operacije širom Bliskog istoka. Također znamo da Iran upravlja globalnom mrežom uspavanih ćelija, terorističkih ćelija širom svijeta. Nismo vidjeli da su one aktivirane. Naravno, mnoge zemlje, posebno širom Evrope, Sjedinjenih Država i Azije, svjesne su ovoga i vjerovatno pojačavaju razmjenu informacija, obavještajne aktivnosti i zaštitu domovine. Ali ovo su dodatne opcije koje Iran može koristiti da nanese bol izvan Bliskog istoka, i to se još nije dogodilo. RSE: I za kraj, vidite li da će se ovaj rat produžiti ili bi mogao završiti za nekoliko sedmica, kako se govorilo? Stroul: Iz vojne perspektive, preostalo je još sedmica posla u smislu onoga što Sjedinjene Države i Izrael smatraju da moraju uraditi da bi eliminisali ove prijetnje, bilo da je riječ o potapanju ostatka iranske mornarice, kao što smo jučer čuli od sekretara odbrane Hegsetha, ili nastavku uništavanja ostatka iranskog raketnog arsenala i arsenala dronova. Te stvari će zahtijevati vrijeme. Zato očekujem da će ovo trajati sedmicama. Ali, ponovo, izazov je u tome što još nismo čuli od predsjednika Trampa šta je tačno politički krajnji cilj koji želi postići. A rizik je da se operacija postepeno proširi izvan prvobitnih ciljeva i pretvori u dugotrajan, iscrpljujući sukob.

Američke i izraelske snage nastavile su s napadima na Iran, dok je Senat SAD-a odbio prijedlog koji bi ograničio ovlaštenje predsjednika Donalda Trumpa da nastavi vojnu akciju protiv zemlje Bliskog istoka bez odobrenja Kongresa. Trump je ranije 4. marta izjavio da svaki iranski zvaničnik koji pokušava preuzeti vodeće pozicije kako bi zamijenio pale iranske lidere "završava mrtav" i obećao da će Sjedinjene Države i Izrael "nastaviti dalje" u zajedničkoj vojnoj kampanji protiv te zemlje. "Sada smo u veoma snažnoj poziciji, a njihovo rukovodstvo brzo nestaje. Svako ko izgleda da želi biti vođa, završi mrtav", rekao je Trump na sastanku s liderima tehnološkog sektora u Bijeloj kući 4. marta. "Na ratnom planu nam ide dobro, blago rečeno. Neko je pitao: na skali od 10, kako biste to ocijenili? Rekao sam oko 15", rekao je Trump. Predsjednik je obećao da neće biti popuštanja u zajedničkoj zračnoj kampanji koja je ubila iranskog vrhovnog vođu Alija Hameneija i mnoge druge sigurnosne, vojne i političke lidere. Trump je rekao da se teheranski arsenal balističkih projektila "brzo briše". Također je rekao da je naredio napad na Iran kako bi spriječio zemlju da razvije nuklearno oružje, ali da želi da Teheran obustavi svoj program balističkih projektila i okonča nasilje nad antivladinim demonstrantima, od kojih su hiljade ubijene u brutalnom gušenju protesta u proteklim sedmicama. Nastojeći ublažiti zabrinutost zbog američkih "čizama na terenu" u ratu, Bijela kuća je 4. marta saopštila da raspoređivanje američkih kopnenih trupa u Iran "nije dio plana za ovu operaciju u ovom trenutku". U međuvremenu, kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanyahua saopštila je da su dva saveznika postigla "istorijske pomake" u svom ratu koji ulazi u šesti dan protiv Irana. "Izrael i Sjedinjene Države zajedno su ostvarili istorijske pomake kako bi zaštitili naše građane i civilizirani svijet", rekla je Netanyahuova portparolka Shosh Bedrosian u video poruci. Bedrosian je također tvrdila da je napad na Iran bio neophodan jer je Teheran obnavljao svoj program nuklearnog oružja u "novim podzemnim bunkerima" i da je bilo znakova da je planirao "napasti Izrael i američke snage u regionu", ne dajući dodatne detalje. Republikanci se protive ograničavanju ratnih ovlastiMjera Senata SAD-a zahtijevala bi od Kongresa da odobri daljnje napade, ali republikanci su se uglavnom tome protivili, tvrdeći da predsjednik kao vrhovni komandant ima ovlaštenja da usmjerava tekuće operacije. Demokrati su glasanje predstavili kao ustavni test. Chuck Schumer iz New Yorka rekao je da zakonodavci moraju odlučiti hoće li slati "sinove i kćeri u opasnost". Republikanski lideri branili su predsjednika. John Thune iz Južne Dakote rekao je da Trump djeluje kako bi zaštitio američke snage, dok je Lindsey Graham iz Južne Karoline rezoluciju nazvao neustavnom. Poremećaji u regionuU međuvremenu, avionski saobraćaj u regionu Bliskog istoka ostao je poremećen dok je Iran nastavio uzvraćati ispaljivanjem projektila i dronova na Izrael i druge zemlje u regionu koje su bile domaćini američkih vojnih kapaciteta. Mnoge zapadne zemlje pokušavale su evakuisati hiljade svojih građana koji su ostali zarobljeni na Bliskom istoku nakon što su Washington i Tel Aviv 28. februara pokrenuli masivnu zračnu kampanju. Stejt dipartment SAD-a rekao je da je prvi čarter let za evakuaciju američkih državljana napustio Bliski istok 5. marta, ali nije dao dodatne detalje. NATO je osudio Iran nakon što su sistemi zapadnog saveza presreli iranski balistički projektil prije nego što je mogao ući u zračni prostor Turske, članice NATO-a. "NATO čvrsto stoji uz sve saveznike, uključujući [Tursku], dok Iran nastavlja svoje neselektivne napade širom regiona", rekla je portparolka Allison Hart 4. marta. "Naše odvraćanje i odbrambeni stav ostaju snažni u svim domenima, uključujući odbranu od aviona i projektila", dodala je. Portparol Stejt dipartmenta rekao je: "Državni sekretar Marco Rubio danas je razgovarao s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom o nedavnim dešavanjima u Iranu i širom Bliskog istoka." "Sekretar je rekao ministru vanjskih poslova da su napadi na suverenu teritoriju Turske neprihvatljivi i obećao punu podršku Sjedinjenih Država", rekao je portparol. U međuvremenu, Saudijska Arabija je rano 5. marta saopštila da je presrela tri krstareće rakete koje su bile uputile ka zemlji, dugogodišnjem žestokom rivalu Irana i domaćinu američkih vojnih baza. "Tri krstareće rakete presretnute su i uništene izvan grada Al-Kharj", objavilo je saudijsko Ministarstvo odbrane na platformi X. Nije bilo izvještaja o žrtvama ili šteti u kraljevstvu. Iranska podmornica potopljenaRanije je američki ministar odbrane Pete Hegseth potvrdio da je američka podmornica potopila iranski ratni brod uz obalu Šri Lanke. Hegseth je napad, u kojem je poginulo najmanje 87 mornara, dok su desetine drugih povrijeđene ili nestale, nazvao "tihom smrću". Vlasti Šri Lanke su saopštile da su 32 iranska mornara spašena. Macron upozorava IzraelU međuvremenu, Izrael je pojačao napade na uporišta snaga libanskog Hezbollaha, saveznika Irana, nakon što je ta grupa ispalila projektile na sjeverni Izrael. Francuski predsjednik Emmanuel Macron 4. marta rekao je da je pozvao Netanyahua da se suzdrži od pokretanja kopnene ofanzive u Libanu. "Ponovio sam neophodnost da Hezbollah odmah obustavi svoje napade na Izrael i šire. Ova strategija eskalacije je ozbiljna greška koja ugrožava cijeli region", napisao je Macron na platformi X. "Također sam pozvao izraelskog premijera da očuva integritet libanske teritorije i da se suzdrži od pokretanja kopnene ofanzive. Ključno je da se strane vrate sporazumu o prekidu vatre", dodao je Macron. Izvještaji navode da su izraelske kopnene snage već prešle granicu u Liban, iako detalji ostaju nejasni. Uz izvještavanje Reutersa, AFP-a i dpa

Po prvi put u posljednjih 36 godina, Iran se suočava s izborom novog vrhovnog vođe. Do sada se to desilo samo jednom, 1989. godine, nakon smrti osnivača Islamske republike, ajatolaha Ruholaha Homeinija, kada je ajatolah Ali Hamenei preuzeo vlast. Homeini je umro prirodnom smrću, a Hamenei je ubijen prvog dana američko-izraelske vojne kampanje protiv Irana 28. februara. Sada se Skupština stručnjaka, koja broji 88 članova, mora tajno okupiti kako bi izabrala njegovog nasljednika. Alex Vatanka, direktor Iranskog programa na Institutu za Bliski istok u Washingtonu, rekao je za Radio Slobodna Evropa da će budući vođa biti izabran prema jedinom kriteriju: političkoj pogodnosti. Prema njegovim riječima, Skupština stručnjaka danas je "tijelo koje samo pečati odluke", a proces će biti vođen okolnostima, a ne dugoročnim planiranjem. Tokom godina spominjala su se mnoga imena kao potencijalni nasljednici Hameneija, ali trenutno se tri kandidata smatraju glavnim favoritima. Modžtaba Hamenei: Nasljednik iz dinastijeOvog 56-godišnjeg drugog sina preminulog vrhovnog vođe već dugo opisuju kao "čuvara kapije". Iako nikada nije obnašao formalnu državnu funkciju, mlađi Hamenei je dvije decenije proveo u središtu ureda svog oca, koordinirajući između klerikalne vlasti i Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC). Vjeruje se da ga podržava IRGC, a njegov izbor bi predstavljao potpun kontinuitet. Pristalice tvrde da ga bliska povezanost sa sigurnosnim aparatom čini jedinim kandidatom sposobnim održati red tokom aktivnog sukoba. Međutim, njegovo uzdizanje moglo bi izazvati unutrašnje nezadovoljstvo, posebno među glavnim pristalicama Irana. Kritičari tvrde da bi prelazak na "nasljednu vlast" predstavljao izdaju antimonarhističkih temelja Islamske revolucije iz 1979. godine. "Dojam da sin naslijedi oca možda podsjeća na monarhiju", kaže za RSE Farzan Sabet, viši istraživač pri Ženevskom postdiplomskom institutu. Jedan član Skupštine stručnjaka tvrdio je da je stariji Hamenei bio protiv ideje da njegov sin preuzme vlast. Pored toga, relativno nizak vjersko-politički rang mladog Hameneija, hojatoleslam (visoka šiitska klerikalna titula), i dalje izaziva kontroverze. Novinska agencija vezana za iranske vjerske škole od 2022. ga naziva ajatolahom, počasnim naslovom rezervisanim za visokorangiranu vjersko-političku elitu. Nedavne istrage, uključujući izvještaj Bloomberga s kraja januara, otkrivaju veliki i tajni portfelj nekretnina povezan s mlađim Hameneijem, koji je pod američkim sankcijama od 2019. godine. U izvještajima se navodi da je uspješno održavao i širio globalnu mrežu luksuzne imovine preko posrednika i fiktivnih kompanija. Alireza Arafi: Sigurna opcijaAjatolah Alireza Arafi (67) predstavlja tipičnog "čovjeka sistema". Arafi, trenutno član tročlanog Privremenog vijeća za vodstvo, karijeru je gradio kroz sve institucije, od vođenja Univerziteta Al-Mustafa do rukovođenja sistemom iranskih vjerskih škola. U politički život ušao je 2019. kada ga je Hamenei imenovao za jednog od šest vjersko-političkih vođa u moćnom Vijeću čuvara. Arafi je siguran institucionalni izbor. Posjeduje potrebne klerikalne kvalifikacije i služio je kao odani administrator, bez javnih veza s domaćim represijama. Prema Vatanki, Arafijev uspon nije bio slučajan. Njegova imenovanja na osjetljive pozicije pokazuju povjerenje Hameneija u njegove birokratske sposobnosti. Opisao ga je kao "sposobnog pješadinca" koji bi vjerovatno dao prioritet opstanku Islamske republike nad ličnom karizmom. U poređenju sa ličnostima poput šefa pravosuđa Golam-Hoseina Mohsenija-Edžeija, koji nosi ono što Vatanka naziva "previše krvi na svojim rukama", Arafi je administrator bez kriminala koji bi mogao imati podršku IRGC-a "radi kontinuiteta". Iako je Arafi dobro poznat u vjerskim krugovima, on je daleko od poznatog imena za veliku većinu Iranaca. Nedostaje mu lična baza moći i mogao bi se boriti da stekne apsolutnu lojalnost IRGC-a. Hasan Homeini: Neočekivani kandidatPedesettrogodišnji unuk osnivača Islamske republike simbol je potencijala "što je moglo biti". Umjereni vjersko-politički lider s bliskim vezama s reformističkim krugom dugo je marginaliziran od strane tvrdolinijaša. Njegovo ime se ponovo pojavilo kao potencijalni kandidatski izbor za pomirenje, posebno nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da bi preferirao "umjerenijeg" lidera u Teheranu. Za klerikalni sistem čija legitimnost erodira i koji se suočava s međunarodnom izolacijom, Homeini predstavlja moguću prekretnicu. Povezan je s reformističkim krugovima i zagovarao je društvene slobode i diplomatsku deeskalaciju. Međutim, tvrdolinijaši ga baš i ne vole, do te mjere da je tokom govora 2022. zviždanje i uzvikivanje postalo toliko intenzivno da je Hamenei opomenuo one koji su ga ometali kada je nakon Homeinija izašao na binu. Njegova diskvalifikacija 2016. godine od strane Vijeća čuvara za kandidaturu na izborima za Skupštinu stručnjaka sugerira da bi, da ga IRGC prihvati, Islamska republika morala biti u stanju gotovo potpunog kolapsa, gledajući ga kao posljednji "sigurnosni ventil", popularan izraz među kritičarima Islamske republike, kako bi se spriječila revolucija. 'Spasiti što se spasiti može'Vatanka ističe da bi okolnosti bilo kojeg nasljeđivanja od prvog dana učinile ovu misiju uglavnom irelevantnom. Preuzimanje zemlje pod vojnom prijetnjom, s iscrpljenim stanovništvom i ekonomijom pod velikim pritiskom, natjeralo bi čak i predanog ideologa na pragmatizam. "Sada nije vrijeme za dodatno insistiranje", rekao je Vatanka. "Sada je vrijeme da se rat okonča, reorganizira i spasi ono što se spasiti može od zemlje."

Ciljevi Vašingtona u ratu sa Iranom su istovremeno vojni i politički, uključujući neutralisanje pretnje koju Teheran predstavlja za Sjedinjene Države i njihove saveznike, kao i stvaranje uslova za političke promene unutar zemlje, kaže Nathan Sales, bivši ambasador Sjedinjenih Država zadužen za borbu protiv terorizma, koji je sada saradnik u programima za Bliski istok pri Atlantic Councilu u Vašingtonu. Sales kaže da će ključni kratkoročni pokazatelj uspeha biti koliko brzo će početi da opadaju iranski napadi. Prema njegovim rečima, pad broja napada raketama i dronovima pokazao bi da američka kampanja slabi sposobnost Irana da nastavi sa napadima. "Mislim da su operacije usmerene na bezbednosne službe takođe važne, jer su to elementi režima koji bi pokušali da uguše svaki ustanak, svaku buduću pobunu iranskog naroda da povrati demokratiju i slobodu u svojoj zemlji". Ambasador Sales je takođe upozorio da bi rat mogao da stvori bezbednosne pretnje i izvan Bliskog istoka. RSE: Kako biste opisali ciljeve Sjedinjenih Država u ovoj fazi rata sa Iranom? Nathan Sales: Postoje dva cilja: jedan koji se odnosi na bezbednost i drugi koji se odnosi na budućnost Irana. Kada je reč o bezbednosti, mislim da je cilj Vašingtona da neutrališe pretnju koju Islamska Republika predstavlja za Sjedinjene Države i za naše saveznike i partnere u regionu. Zato vidite fokus na balističkim raketama, na podršci iranskog režima terorističkim posredničkim grupama i na nuklearnom programu iranskog režima. Mislim da je cilj predsednika (Donald Trump) da oslabi i uništi te kapacitete kako Amerikanci u regionu i naši partneri tamo više ne bi bili ugroženi nasiljem iranskog režima. Ali postoji i politički cilj. Predsednik je govorio o tome da se približava trenutak oslobođenja za iranski narod koji dugo pati. Već 47 godina oni su žrtve Islamske Republike. Oni su prve i najdugotrajnije žrtve režima mula u Teheranu. Mislim da vojna aktivnost ima za cilj da oslabi temelje Islamske Republike i da stvori prostor, da otvori prilike da narod Irana povrati svoju vladu i uspostavi sistem koji je demokratski i koji poštuje njihova ljudska prava. RSE: Da li su se ti ciljevi promenili od početka rata 28. februara? Nathan Sales: Mislim da nisu. Prošlo je tek oko četiri dana od početka borbenih operacija. Mislim da su poruke koje dolaze iz Bele kuće bile dosledne tokom tih dana. Neposredni ciljevi su vojni, balističke rakete, terorizam i nuklearno oružje, dok postoje i dugoročniji ciljevi, a to je da se iranskom narodu omogući da povrati svoju vladu i uspostavi slobodu i demokratiju. RSE: Ako Iran i dalje može da napada američke objekte u regiji, partnere u Zalivu i ključnu energetsku infrastrukturu, kako bi Sjedinjene Države merile uspeh u tom slučaju? Nathan Sales: Mislim da će se uspeh u kratkom roku meriti tempom kojim iranske oružane snage mogu da nastave da terorišu svoje susede, uključujući američke objekte i američke snage u regionu. Videli smo zaista šokantnu upotrebu vojne sile protiv civilne infrastrukture u Bahreinu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Omanu, Jordanu i Izraelu. Lista se nastavlja. Ono što želimo da vidimo jeste da broj tih napada počne da opada. To bi bio dokaz da vazdušna kampanja uspešno identifikuje lansere balističkih raketa i zalihe balističkih raketa, kao i objekte povezane sa dronovima koji se mogu koristiti za njihovo lansiranje. Mislim da je to ključni kratkoročni pokazatelj uspeha, koliko brzo mogu biti degradirani ti iranski kapaciteti. RSE: Ako vojna pozicija Irana slabi, šta bi, po vašem mišljenju, trebalo da bude sledeća faza američke politike? Nathan Sales: Mislim da je početna faza operacije bila osmišljena da eliminiše civilno i vojno rukovodstvo režima, zajedno sa potiskivanjem protivvazdušne odbrane režima. Kada Sjedinjene Države i naši partneri postignu vazdušnu nadmoć, a mislim da su veoma blizu toga, fokus će se preusmeriti na eliminisanje balističkih raketa, dronova i drugog oružja koje Iran koristi za napade na američke objekte, kao i na civilnu infrastrukturu u regionu. Takođe počinju da se pojavljuju izveštaji da su Sjedinjene Države i Izrael počeli da gađaju bezbednosne službe koje su bile odgovorne za masakr hiljada mirnih demonstranata u januaru ove godine. To je važno iz više razloga. Predsednik je postavio crvenu liniju i upozorio režim da ne masakrira sopstveni narod. Oni su to upozorenje ignorisali i ipak nastavili. To je, dakle, mera odgovornosti i sprovođenja te crvene linije. Ali mislim da su operacije usmerene na bezbednosne službe takođe važne jer su to elementi režima koji bi pokušali da uguše svaki budući ustanak iranskog naroda da povrati demokratiju i slobodu u svojoj zemlji. Ukoliko Sjedinjene Države u kratkom i srednjem roku uspeju da oslabe te instrumente represije, to će pomoći iranskom narodu dok pokušava da povrati svoju zemlju i obnovi vlast koja odgovara građanima i poštuje njihova prava. RSE: Koji je, po vašem mišljenju, glavni rizik ako ovaj rat potraje? Nathan Sales: Svaki rat nosi rizike. Ali isto tako, i nepreduzimanje akcije nosi rizike. Mislim da postoje neki neposredni rizici, a jedan od njih je rizik od žrtava među američkim snagama i partnerskim snagama. Već smo videli izveštaje da je šest američkih vojnika izgubilo život u Kuvajtu. To je tragično. Američki narod odaje počast njihovoj žrtvi i oplakuje njihov gubitak. Nažalost, u borbama poput ovih dolazi do žrtava i moramo biti realni da ćemo verovatno pretrpeti i nove tragedije i gubitke kako rat bude trajao. Drugi rizik na koji će Vašington morati da obrati pažnju jeste mogućnost da se bezbednosne službe u Iranu čvrsto drže vlasti i odbijaju da priznaju realnost i predaju vlast civilima ili nekoj vrsti prelazne vlasti. Način upravljanja tim rizikom, mislim, ima dva aspekta. Kao što sam pomenuo, vršenje vojnog pritiska na instrumente represije je jedan deo toga. Takođe postoji potreba da se identifikuju i iskoriste podele i pukotine unutar bezbednosnih službi. Treba pokušati da se identifikuju možda pragmatičari ili ljudi koji nisu toliko ideološki orijentisani, a nalaze se na pozicijama vlasti i otvoreni su za saradnju sa Sjedinjenim Državama i iranskim narodom kako bi se olakšao prelazak ka budućoj demokratskoj državi. To je težak posao. Veoma je teško identifikovati ljude koji su pouzdani, koji imaju autoritet i kredibilitet unutar iranskog sistema, a istovremeno su spremni da rade sa iranskim narodom na putu ka demokratiji. Ali to je jedan način da se upravlja rizikom da ostaci režima pokušaju da se održe na vlasti i povuku narod sa sobom dok se režim urušava. RSE: Koliko je podrška saveznika važna u ovom sukobu ako se on produži i postane teže obuzdati ga? Nathan Sales: Mislim da je podrška saveznika izuzetno važna. Počeo bih time da kažem da je naš najvažniji saveznik u ovom naporu sam iranski narod. Iranski narod je taj koji će biti na terenu i koji će biti odgovoran za rušenje diktature Islamske Republike koja njima vlada već 47 godina i za zamenu te diktature demokratijom koja poštuje slobodu i ljudska prava. To je najvažniji saveznik kojem se iko može nadati. Pored toga, Sjedinjene Države bi imale koristi i od doprinosa evropskih saveznika koji se takođe suočavaju sa pretnjom nuklearnog Irana, Irana koji podržava terorizam ili Irana koji ima balističke rakete koje mogu da dosegnu Evropu. Takođe će Sjedinjene Države tražiti podršku naših partnera i saveznika u Zalivu koji su, dok razgovaramo, pod napadom iranskog režima. Mislim da bi bilo korisno da te zemlje pojačaju svoj vojni doprinos ovom naporu, ne kao uslugu Sjedinjenim Državama, već jednostavno kao pitanje sopstvenog nacionalnog interesa. Ako vas napada sused, ne možete dozvoliti da se to nastavi nekažnjeno. Morate preduzeti akciju da to sprečite i zaštitite svoj narod. RSE: Kakva vrsta podrške saveznika je u praksi najvažnija? Nathan Sales: Teško mi je da odgovorim na to pitanje iz pozicije u kojoj se nalazim, posmatrajući razvoj događaja sa strane. Znam da je objavljeno da je Katar oborio nekoliko iranskih bombardera koji su pretili njegovom vazdušnom prostoru. Mislim da bi takve misije obezbeđivanja vazdušne nadmoći bile veoma vredne. Takođe, napadi na iransku infrastrukturu koja se koristi za gađanje naših partnera u Persijskom zalivu, bilo da je reč o vazdušnim bazama, objektima za dronove ili postrojenjima za balističke rakete –mogli bi da budu značajan doprinos ratnim naporima. Ali najvažnija poenta koju želim da naglasim jeste da takva pomoć ne bi bila usluga Sjedinjenim Državama. To bi bila investicija naših arapskih saveznika iz Zaliva u sopstvenu bezbednost i u zaštitu sopstvenih građana. RSE: Da li bi ovaj sukob mogao da stvori bezbednosne pretnje i van Bliskog istoka, uključujući Evropu ili Sjedinjene Države? Nathan Sales: To je veoma realna zabrinutost i proizlazi iz činjenice da je Iran dugo bio najveći državni sponzor terorizma na svetu. Iran je finansirao, obučavao i snabdevao oružjem čitav niz terorističkih grupa, ne samo na Bliskom istoku već širom sveta. Grupe poput Hezbolaha izvele su terorističke napade u Evropi, Južnoj Americi, pa čak i ovde u Sjedinjenim Državama. Još od kasnih devedesetih procenjuje se da je čak oko 130 operativaca Hezbolaha uhapšeno ovde u Sjedinjenim Državama. Ne znamo koliko ih je danas na terenu dok rat sa Iranom traje. Ali moramo pretpostaviti da neki jesu i moramo preduzeti mere da otkrijemo i sprečimo svaku pretnju koju bi mogli da predstavljaju. Globalni rizik od terorizma koji podržava Iran stoga je veoma ozbiljna zabrinutost i trebalo bi da bude u fokusu kreatora politika širom sveta. RSE: Ali kakve vrste pretnji biste najpažljivije pratili? Nathan Sales: Postoje dve vrste pretnji o kojima treba da brinemo. Jedna su pretnje od terorista koji su na neki način formalno povezani sa Islamskom Republikom. Možda rade za Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC) ili za Ministarstvo obaveštajnih poslova i bezbednosti. Druga grupa pretnji o kojima moramo da brinemo jesu pojedinci koji deluju samostalno. Oni nemaju formalnu vezu sa Hezbolahom ili nekom drugom grupom koju podržava Iran, ali su simpatizeri i žele da uzmu stvar u svoje ruke i sami izvrše teroristički napad. Možda smo videli primer toga pre nekoliko dana u Ostinu, u saveznoj državi Teksas, gde je naoružani napadač pucao na više ljudi na ulicama grada. Čini se da je nosio majicu sa iranskom zastavom i moguće je da je bio inspirisan simpatijama prema iranskom režimu da izvrši taj čin nasilja. Zbog toga moramo brinuti o obe vrste pretnji.

Vlasti su saopštile da je požar u blizini američkog konzulata u Dubaiju lokalizovan, nakon što je 3. marta izbio nakon napada dronom. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je dron pogodio parking u blizini diplomatskog kompleksa i da su svi pripadnici američkog osoblja bezbedni.

Sjedinjene Države i Izrael poručili su da neće popustiti u svojoj vojnoj kampanji protiv Irana. Tel Aviv je pokrenuo novi "široki talas napada", dok je američki predsjednik Donald Trump izjavio da će Teheran "proći kroz mnogo bola" u narednim danima. "Sada počinje velika ofanziva", rekao je Trump 3. marta u Bijeloj kući tokom sastanka s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom. "Više nemaju protivzračnu zaštitu, više nemaju nikakve detekcijske sisteme, tako da ih čeka mnogo bola", upozorio je. Trump je također ponovio da je, zajedno s vrhovnim vođom Alijem Hameneijem, veći dio iranskog rukovodstva ubijen u američko‑izraelskim napadima, ostavljajući režim u nesigurnoj situaciji. "Većina ljudi koje smo ciljali je mrtva. Sada imamo drugu grupu. I oni možda jesu mrtvi, prema izvještajima", rekao je. 'Šok i strahopoštovanje'Nakon Trumpovog obraćanja, komandant Centralne komande američke vojske (CENTCOM), admiral Brad Cooper, rekao je da Operacija Epic Fury predstavlja najveće američko vojno raspoređivanje na Bliskom istoku u jednoj generaciji. Prema njegovim riječima, u operaciji učestvuje više od 50.000 američkih vojnika, preko 200 borbenih aviona, dvije udarne grupe nosača aviona i bombarderi dugog dometa. Uvodnu fazu opisao je kao gotovo dvostruko veću od kampanje "šok i strahopoštovanje" iz 2003. godine u Iraku. "Danas nema nijednog iranskog broda u plovidbi Arapskim zaljevom, Hormuškim moreuzom ili Omanskim zaljevom", rekao je Cooper, opisujući ono što je nazvao neviđenim naporom da se neutralizira iranska sposobnost napada na američke snage "Tek smo počeli", dodao je. "Ali imam potpuno povjerenje da ćemo mi, zajedno s našim partnerima, u potpunosti ostvariti naše vojne ciljeve." Cooper je naveo da je američka vojska uništila 17 iranskih pomorskih plovila, uključujući i jednu podmornicu, te pogodila gotovo 2.000 ciljeva širom Irana za manje od četiri dana. Novi izraelski napadiIzrael je odvojeno saopštio rano 4. marta da je pokrenuo "široki talas napada", navodeći da su njegovi najnoviji ciljevi, petog dana zajedničkih američko‑izraelskih udara, uključivali iranska "lansirna mjesta, sisteme protivzračne odbrane i dodatnu infrastrukturu". U Teheranu, gradu s oko 10 miliona stanovnika, ulice su izgledale uglavnom puste; mnogi su napustili glavni grad, dok su se drugi sklonili u svojim domovima. "Ima tako malo ljudi da biste pomislili da ovdje nikada niko nije živio", rekla je za AFP Samireh, 33‑godišnja medicinska sestra. Vlasti su pozvale ljude da napuste glavni grad. Policija, naoružane sigurnosne snage i oklopna vozila raspoređeni su na glavnim raskrsnicama, gdje provode nasumične kontrole vozila, dodaje AFP. Izvještaje iz unutrašnjosti Irana teško je provjeriti. Američka agencija za ljudska prava HRANA saopštila je da je skoro 1.100 civila, uključujući 181 dijete, ubijeno u zračnim napadima. Sirene za uzbunu u IzraeluU Izraelu su, u međuvremenu, tokom noći zavijale sirene za uzbunu dok je izraelska vojska radila na presretanju uzastopnih talasa iranske vatre. Policija u Tel Avivu saopštila je da je šrapnel pao u tom području i lakše povrijedio jednu ženu. Nije bilo drugih neposrednih izvještaja o izraelskim žrtvama. Izrael je takođe nastavio svoju obnovljenu kampanju protiv elemenata libanskog Hezbollaha koji su saveznici Irana, nakon što je vojno krilo te grupe ispalilo rakete na sjever Izraela. Glasne eksplozije odjeknule su u libanskoj prijestolnici Bejrutu malo poslije ponoći 4. marta, dok su Izrael i Hezbollah razmjenjivali napade i raketnu vatru, pri čemu je, prema izvještajima, poginulo više desetina ljudi. Ujedinjene nacije su saopštile da je više od 30.000 ljudi raseljeno u Libanu. Iranski odgovorČinilo se da nema popuštanja ni u iranskim uzvratnim raketnim i dronskim napadima, iako rezultati nisu bili jednako dramatični kao američko‑izraelski udari. Američka diplomatska predstavništva, ambasade i konzulati, na Bliskom istoku prijavila su napade dronovima, od kojih su neki prouzrokovali manju materijalnu štetu, ali bez žrtava. Od 28. februara Iran je ispalio stotine raketa i dronova na američke vojne baze, kao i na ključna energetska i komercijalna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu, Bahreinu i Kataru, svim američkim saveznicima. Zvaničnici u Kataru saopštili su da je iranska balistička raketa 3. marta pogodila američku vojnu bazu Al‑Udeid, ali bez žrtava. Američka ambasada u Rijadu pogođena je s dva drona, što je izazvalo "ograničen požar" i "manju materijalnu štetu", saopštilo je Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije, dok tenzije rastu širom Bliskog istoka. Saradnja s Kurdima?U međuvremenu, vodeća kurdska stranka u Iraku saopštila je da su njeni lideri razgovarali s Trumpom o narednim koracima u ratu protiv susjednog Irana. Bijela kuća nije potvrdila izvještaj, ali je poručila: "Predsjednik Trump razgovarao je s mnogim regionalnim partnerima." Patriotska unija Kurdistana (PUK) saopštila je da je Trump kontaktirao šefa stranke Bafela Talabanija kako bi razgovarali o američkim potezima u susjednom Iranu. Američki mediji izvijestili su da je Trump razgovarao i s iračkim kurdskim liderom Masoudom Barzanijem dan nakon početka američko‑izraelskih napada na Iran. Izvještaji o tim razgovorima pojavili su se u isto vrijeme kada je The Wall Street Journal objavio da Trump razmatra podršku iračkim kurdskim frakcijama u borbi protiv iranskog rukovodstva. Kurdi iz Iraka imaju veliku vojnu silu na granici s Iranom i također održavaju veze s kurdskom manjinom u Iranu. Etnički Kurdi već decenijama traže nezavisnu državu i dugo optužuju Teheran za represiju nad kurdskom manjinom. Uz izvještavanje Reutersa, AFP-a i dpa

Bela kuća je iznela četiri cilja svoje tekuće vazdušne kampanje protiv Irana, koju sprovodi zajedno s Izraelom, a koja je ušla u četvrti dan. Objavljujući ciljeve operacije "Epski bes" (Operation Epic Fury), Bela kuća je na platformi X 3. marta napisala da će "Amerika pobediti. Teroristički iranski režim biće poražen". Navela je korake za ostvarenje tog cilja: "uništiti rakete iranskog režima", "uništiti njihovu mornaricu", "osigurati da njihovi teroristički posrednici više ne mogu da destabilizuju svet" i "osigurati da Iran nikada ne može doći do nuklearnog oružja". Analitičari su, međutim, brzo primetili da među ciljevima nije navedena "smena režima". "Bela kuća objavila ciljeve operacije Epic Fury. Smena režima više nije specifičan cilj", napisao je politički naučnik i autor Jan Bremmer na platformi X. U međuvremenu, govoreći u Beloj kući uz nemačkog kancelara Fridriha Merca, američki predsednik Donald Tramp rekao je da je "nešto moralo da bude urađeno" u vezi s Iranom. "Imao sam osećaj da bi nas Iran prvi napao", rekao je novinarima 3. marta. "Oni čak napadaju zemlje koje su im donekle bile prijateljske i ništa nisu radile, nadajući se da će to izbeći", nastavio je Tramp, navodeći da su iranski dronovi i rakete pogodili Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Katar, Saudijsku Arabiju i Oman – zemlje koje su posredovale u pregovorima između Vašingtona i Teherana sve do nekoliko dana pre početka vazdušne kampanje 28. februara. Fridrih Merc je rekao u izjavi novinarima da bi bilo "dobra vest" za Iran i njegov narod kada bi došao kraj sadašnjem režimu u Teheranu. Dodao je, međutim, da nije siguran da bi vojni udari doneli unutrašnje promene vlasti u zemlji i rekao da podržava pravo iranskog naroda da odlučuje o svojoj budućnosti. "Ova akcija protiv Irana nije bez rizika i morali bismo da snosimo posledice", rekao je novinarima. Merc je rekao da Iran ugrožava bezbednost Izraela, destabilizuje region i širi teror, dodajući da želi da radi na sporazumu sa Teheranom koji bi zauvek okončao iranski nuklearni program. Ranije, u uvodnom obraćanju pre razgovora sa Trampom, Merz je rekao: "Nalazimo se na istoj strani (sa Vašingtonom) kada je reč o uklanjanju ovog užasnog režima u Teheranu." 'Prekasno je za razgovore'Upitan o rastu cena nafte i gasa zbog sukoba, Tramp je rekao da je uveren da će se cene vratiti u normalu čim se okončaju borbena dejstva i da to neće biti u dalekoj budućnosti. "Praktično sve je već uništeno" u Iranu, dodao je. Ranije 3. marta, Tramp je rekao da je "prekasno"za pregovore s Iranom nakon što je Teheran pokušao da pokrene razgovore usred američko‑izraelskih napada. "Njihova protivvazdušna odbrana, vazduhoplovstvo, mornarica i rukovodstvo su uništeni. Oni žele da pregovaraju. Ja sam rekao: 'Prekasno!'", napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama. Nije naveo kada su iranski zvaničnici signalizirali spremnost za razgovore. Iranski ambasador pri UN u Ženevi takođe je izrazio sumnju u korisnost pregovora, rekavši da "za sada veoma sumnjamo u svrhu pregovaranja". Kako izgleda da su diplomatska sredstva potpuno blokirana, sirene za vazdušnu uzbunu oglasile su se širom Bliskog istoka. Eksplozije su se čule u Teheranu i Bejrutu, dok su iranski dronovi pogodili ambasadu SAD u Saudijskoj Arabiji, koja je potom saopštila da se zatvara – dan nakon što je isto učinila američka ambasada u Kuvajtu. Ambasada SAD u Rijadu pogođena je sa dva drona, izazvavši "ograničen požar" i "manju materijalnu štetu", saopštilo je saudijsko Ministarstvo odbrane, dok tenzije rastu širom regiona. Ministarstvo je navelo da preliminarna procena ukazuje na napad dronom na diplomatski kompleks u saudijskoj prestonici. Kasniji izveštaji naveli su da su dodatni dronovi gađali isto mesto, dok Iran nastavlja svoje odmazde širom Persijskog zaliva nakon američkih i izraelskih udara koji su izazvali talas raketnih i napada dronovima širom regiona. Zgrada ambasade u Rijadu bila je prazna u trenutku napada, a povređenih nije bilo. Izveštaji iz Irana navode da su američki i izraelski borbeni avioni 3. marta napali više vojnih, policijskih i obaveštajnih lokacija u različitim iranskim gradovima. Među metama su zgrada Skupštine stručnjaka u Komu, obaveštajni centar IRGC‑a u Urumiji, Revolucionarni i javni sud u Urumiji, baza "Jedinstvo" IRGC‑a u gradu Pavehu i raketna baza Nadžafabad u severnom delu provincije Isfahan. Izrael je, u međuvremenu, saopštio da je najmanje sedam ljudi povređeno u centralnom delu zemlje nakon što su iranske rakete pale na područje oko Tel Aviva. "Službe za traganje i spasavanje, zajedno sa brojnim hitnim timovima, trenutno deluju na mestima udara u centralnom Izraelu", saopštila je vojska. "Okolnosti udara su pod istragom." Dok SAD i Izrael vode rat protiv Irana, Teheran širi poprište sukoba i povećava troškove za Vašington u nastojanju da obezbedi eventualni prekid vatre, smatraju analitičari. Iran je od 28. februara ispalio stotine raketa i dronova na američke vojne baze, kao i na ključnu energetsku i komercijalnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu, Bahreinu i Kataru — sve saveznike SAD. Sukob se preliva i van regiona, dok berze, valute i cene roba odražavaju zabrinutost da bi se rat mogao oteti kontroli. Cena sirove nafte Brent na svetskim tržištima porasla je na više od 82 dolara po barelu 3. marta – oko 10 dolara više nego pre početka američko‑izraelskih napada na Iran 28. februara.

Snimci zabeleženi između 26. februara i 2. marta prikazuju dim u Teheranu, oštećenja na iranskim raketnim postrojenjima i požare u velikoj komercijalnoj luci u Dubaiju.

Američki predsjednik Donald Trump sastat će se s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom u Bijeloj kući 3. marta, pri čemu će transatlantska sigurnost i Ukrajina biti visoko na dnevnom redu. Ali kako Washington pojačava vojne operacije protiv Irana, evropski zvaničnici strahuju da bi rat na Bliskom istoku mogao skrenuti pažnju sa podrške Ukrajini dok se ona i dalje bori da odbije rusku invaziju velikih razmjera, koja sada ulazi u svoju petu godinu. Zabrinutost nije samo politička- da bi se američka pažnja mogla udaljiti. Ona je i praktična: odbrana Ukrajine u velikoj mjeri zavisi od američkih presretača, krstarećih raketa i druge precizne municije koju Pentagon sada troši u značajnim količinama na drugim ratištima. U intervjuu za RSE u Washingtonu 2. marta, poljski potpredsjednik vlade i ministar odbrane Władysław Kosiniak‑Kamysz priznao je da postoji opterećenje. "Ako pogledamo američko angažovanje na Bliskom istoku i kako to utiče na Evropu, Poljsku i Ukrajinu, tu se radi o isporuci vojne opreme, raketa za sistem Patriot, zalihama za Ukrajinu i proizvodnim kapacitetima američke industrije", rekao je. "To će imati uticaja." Koliki će taj uticaj biti još je nejasno, dodao je, jer "zavisi od trajanja sukoba". Ali je upozorio da se "težište interesa pomjera ka Bliskom istoku", naglašavajući da "Evropa mora učiniti više". Za Ukrajinu, to preusmjeravanje fokusa moglo bi biti presudno. Penzionisani pukovnik američke vojske Richard Williams, bivši visoki oficir NATO‑a, opisao je položaj Kijeva kao sve ranjiviji ako se sukob na Bliskom istoku proširi ili potraje. "Rekao bih da je ukrajinska strateška situacija… nesigurna, i postajaće sve nesigurnija ako se ovaj sukob produži ili pogorša", rekao je za RSE. Upozorio je da će ključne američke zalihe municije "postajati sve oskudnije, u trenutku kada niko ne može tačno predvidjeti gdje će SAD imati najveću potrebu za njima". Posljedice, dodao je, su jasne. Krstareće rakete, protivavionski presretači i druga vođena municija su ograničeni resurs, a obnavljanje zaliha "traje mjesecima". S obzirom na vjerovatne američke prioritete, Ukrajina "mora biti izuzetno oprezna… posebno s municijom američkog porijekla". Šok u lancu snabdijevanjaU Kijevu se zvaničnici već pripremaju za potrese na globalnom tržištu odbrambene industrije. Kateryna Chernohorenko, bivša zamjenica ministra odbrane, upozorila je na društvenim mrežama da bi eskalacija na Bliskom istoku mogla vrlo brzo pogoditi ukrajinsku odbrambenu industriju. "Situacija na Bliskom istoku može se veoma brzo pretvoriti u krizu odbrambene industrije u Ukrajini", napisala je 2. marta, predviđajući nagle promjene u "cijenama, kvotama i lancima snabdijevanja". Njena poruka bila je hitna i usmjerena na praktične mjere. Ukrajinski proizvođači, od FPV dronova do kompanija za elektronsko ratovanje i raketne sisteme, treba da "djeluju vrlo brzo" kako bi osigurali preostale zalihe ključnih komponenti i formirali rezerve za narednih 12 do 24 mjeseca. Kompanije bi, rekla je, trebale udružiti nabavke i zajednički rezervisati proizvodne kvote, dok vlada mora ubrzati lokalizaciju ključnih komponenti "maksimalnom brzinom". Osnovni strah je da će se globalna konkurencija za dijelove i gotovo oružje intenzivirati, što će dovesti do odgađanja ili smanjenja cijena ukrajinskih narudžbi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je zabrinutost u intervjuu objavljenom 3. marta u italijanskom dnevnom listu Corriere della Sera. "Može postati teško nabaviti rakete i oružje za odbranu našeg zračnog prostora", rekao je Zelenski. "Amerikancima i njihovim saveznicima na Bliskom istoku mogli bi biti potrebni za njihovu vlastitu odbranu, na primjer rakete za Patriot sisteme." Rusija posmatra i profitiraIza opskrbnih lanaca, evropski zvaničnici vide i strateške rizike. Kosiniak-Kamysz je upozorio da bi previranja na Bliskom istoku mogla ekonomski koristiti Moskvi. Više cijene nafte i gasa, rekao je, "opasne su, jer taj novac puni odbrambenu i namjensku industriju, što ugrožava sigurnost Poljske i istočnog krila NATO-a". Za Poljsku, i druge države na prvoj liniji NATO-a, Rusija je "dugo bila najveća prijetnja", naglasio je. Američka zaokupljenost drugim krizama mogla bi dodatno povećati tu opasnost. Ipak, postoje i suprotni procesi. Penzionisani američki general Dejvid Petreus, bivši komandant Centralne komande SAD-a i direktor CIA-e, tvrdi da je sposobnost Irana da pomogne Moskvi značajno smanjena. "Iran više nije u poziciji da pomaže Rusiji sa Shahed dronovima ili drugim kapacitetima", rekao je za RSE, iako je Teheran ranije pružio "značajnu podršku" i prenio intelektualno vlasništvo koje je omogućilo Rusiji da ih proizvodi i unapređuje u vlastitoj zemlji. Istovremeno, Petreus je odbacio ideju da bi Moskva mogla značajno ojačati iransku protivzračnu odbranu. Rusija, rekao je, ne može čak ni održavati vlastite napredne sisteme operativnim, jer ih ukrajinski dronovi redovno uništavaju, uključujući radare i lansere. Šire posmatrano, sugerisao je da američka kampanja šalje signal odvraćanja. Ona pokazuje i "značajne" sposobnosti i spremnost da se te sposobnosti upotrijebe- kombinaciju koja utiče na kalkulacije protivnika. Delikatna ravnotežaZa Ukrajinu, implikacije idu u oba smjera. S jedne strane, oslabljen Iran mogao bi značiti manje dronova i slabiju tehnološku saradnju koja ide prema Rusiji. S druge strane, Sjedinjene Države duboko angažovane na Bliskom istoku mogu početi čuvati visokopreciznu municiju za vlastite potrebe. Williams je upozorio da bi čak i drugi ukrajinski dobavljači mogli oklijevati usred neizvjesnosti. Kako se sukob eskalira, rekao je, partneri bi mogli postati "sve neodlučniji u ispunjavanju potreba Kijeva". To stavlja dodatni naglasak na štednju, diverzifikaciju i domaću proizvodnju, upravo one korake na koje je pozvala Chernohorenko. Dok Trump ugošćava Merza u Washingtonu, očekuje se da će evropski lideri tražiti uvjeravanja da Ukrajina neće biti potisnuta u drugi plan. Ali aritmetika rata, industrijski kapaciteti, zalihe i konkurentska žarišta, može se pokazati težom za upravljanje nego diplomatske poruke. Za sada, Evropa se suočava s ozbiljnom stvarnošću: ako se američko težište pomjeri, ona će morati preuzeti veći dio odbrane Ukrajine i to vrlo brzo.

Snimci objavljeni na internetu 2. marta prikazuju ogroman razorni efekat vazdušnih napada na Teheran trećeg dana vojne kampanje protiv Irana koju vode Sjedinjene Države i Izrael. Iranski Crveni polumesec saopštio je da je više od 500 ljudi poginulo, dok je nekoliko desetina ljudi stradalo u iranskim kontraudarima širom regiona.

Kako Sjedinjene Države i Izrael vode rat protiv Irana, Teheran proširuje područje sukoba i povećava troškove za Washington u nastojanju da osigura eventualni prekid vatre, kažu stručnjaci. Iran je od 28. februara ispalio stotine raketa i dronova na američke vojne baze, kao i na ključne energetske i komercijalne lokacije u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu, Bahreinu i Kataru- sve bliskim američkim saveznicima. "Cilj je da se povećaju troškovi za Sjedinjene Države, i direktno i indirektno, kako bi se Washington uvjerio da ne može uspjeti u ovom ratu", rekao je za RSE Hamidreza Azizi, saradnik Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove. "Teheran želi pokazati da je ovo rat koji Sjedinjene Države ne mogu dobiti i da ga zbog toga moraju okončati što je prije moguće." Od signaliziranja do opstankaIran je ranije gađao američke vojne baze i komercijalne interese u regionu tokom prethodnih talasa sukoba, uključujući i tokom 12-dnevnog rata Teherana s Izraelom i Sjedinjenim Državama u junu 2025., ali su ti potezi uglavnom bili simbolični i pažljivo isplanirani. Sadašnja iranska vojna pozicija, kažu stručnjaci, suštinski je drugačija nakon što su vrhovni lider ajatolah Ali Hamnei i nekoliko ključnih sigurnosnih zvaničnika ubijeni u izraelskim zračnim napadima 28. februara. "Čini se da Iran računa na osjetljivost američke administracije, i njenih saveznika širom svijeta, na rast cijena energije", rekao je Azizi. "Ovo nije samo pitanje regionalnog pritiska. Riječ je o dodavanju tereta već krhkom globalnom tržištu koje se još oporavlja od posljedica rata u Ukrajini." Oko petine svjetske nafte prolazi kroz Hormuški moreuz, uski prolaz koji povezuje Perzijski zaliv s otvorenim morem. Iran je ranije razmatrao zatvaranje tog prolaza, potez koji bi ozbiljno poremetio globalne tokove nafte. Govoreći za televiziju Al Jazeera, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi priznao je 1. marta da njihove arapske susjede "nije oduševilo" ponašanje Irana, ali ih je pozvao da "shvate" da su Sjedinjene Države i Izrael ti koji su započeli rat. "Oni [države Zaliva] ne bi trebale vršiti pritisak na nas da zaustavimo ovaj rat. Trebale bi vršiti pritisak na drugu stranu", rekao je. Zasićenje i "kružeće" prijetnjeNa terenu, vojna realnost je iscrpljujuća. Farzin Nadimi, stručnjak za odbranu pri Washingtonskom institutu, ističe da je Iran naučio iz prošlih grešaka, raspoređujući svoje najnaprednije sisteme, poput balističkih projektila Fattah‑1 i Kheibar Šekan, kako bi preopteretio sofisticirane, na Zapadu proizvedene sisteme protivzračne odbrane koje koriste američki saveznici u regionu. "Cilj je osigurati da sistemi protivzračne odbrane i civili u skloništima budu pod stalnom napetošću", rekao je Nadimi za Radio Farda RSE‑a. On je naveo da Iran održava konstantan ritam ispaljivanja otprilike 25 balističkih projektila na sat, tempom osmišljenim da iscrpi zalihe presretača. U samo nekoliko dana, iranski dronovi i rakete pogodili su veliku plinsku fabriku u Kataru, rafineriju nafte u Saudijskoj Arabiji, američku bazu u Kuvajtu i veliku zračnu luku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, među ostalim metama. Sjedinjene Države i Izrael, sa svoje strane, uzvratili su novim nivoom upornosti. "Tankeri američkog ratnog zrakoplovstva pružaju neophodnu podršku koja omogućava izraelskim avionima da ostanu iznad ciljanih područja [u Iranu] duže vrijeme, ono što nazivamo 'zadržavanjem'", dodao je Nadimi. "Ako mogu zadržati te avione u zraku duže i s većim teretom naoružanja, mogu trajno izbaciti iranske lansere [raketa] iz upotrebe." "Opstanak je u pitanju"Za Washington, izazov je u tome može li intenzitet zračne kampanje slomiti Teheran prije nego što ekonomske posljedice slome odlučnost američkih saveznika. Glavni gradovi država Zaliva, nekada otvoreni zagovornici obuzdavanja Irana, navodno postaju sve oprezniji jer se njihovi američki sistemi PVO, Patriot i Aegis, suočavaju s preopterećenjem. Nadimi upozorava da "zasljepljivanje jednog od ovih 'očiju' [radara] može uticati na performanse cijele mreže protivraketne odbrane u regionu". U konačnici, sukob je prevazišao tradicionalnu logiku analize troškova i koristi. "Kada režimi procijene da je njihov opstanak ugrožen, mogu posegnuti za ekstremnim mjerama koje se ne uklapaju u uobičajene racionalne proračune", rekao je Azizi. "U egzistencijalnim situacijama, većina drugih razmatranja pada u drugi plan. Donošenje odluka svodi se na opstanak, i kroz tu prizmu treba razumjeti ovaj rat iscrpljivanja."

Američki državni sekretar Marco Rubio branio je odluku Washingtona da napadne iranske ciljeve, opisujući napade kao preventivni potez radi zaštite američkih snaga od onoga što je nazvao "neposrednom prijetnjom", upozorivši pritom da "najžešći udari tek dolaze od američke vojske". "Apsolutno je postojala neposredna prijetnja", rekao je Rubio novinarima u Washingtonu 2. marta. Govoreći na Kapitol hilu prije brifinga iza zatvorenih vrata s članovima Kongresa, opisao je napade kao odgovor na "neposrednu prijetnju", ali i kao preventivnu akciju. "Znali smo da će Izrael izvesti određenu operaciju. Znali smo da bi to izazvalo napad na američke snage", rekao je Rubio. "Da nismo djelovali preventivno protiv njih prije nego što bi pokrenuli te napade, imali bismo više žrtava. Ovo se moralo desiti, bez obzira na sve." Reagujući na Rubioovu izjavu, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi rekao je 3. marta da komentari američkog državnog sekretara pokazuju kako su Sjedinjene Države "ušle u rat po izboru, u ime Izraela". Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su 28. februara široku ofanzivu protiv Irana, gađajući, kako su zvaničnici naveli, raketne položaje i vojnu infrastrukturu. Napadi predstavljaju jedan od najdirektnijih sukoba Washingtona i Teherana u posljednjim godinama i odmah su izazvali regionalnu eskalaciju. Iran je odgovorio ispaljivanjem raketa na američke baze u nekoliko država Perzijskog zaliva, proširujući sukob izvan izraelsko-iranskih tenzija i povećavajući strah od šireg regionalnog rata. Američki vojni zvaničnici saopštili su da je američka protivzračna odbrana presrela mnoge nadolazeće projektile, iako su neke baze prijavile štetu i žrtve. Predsjednik Donald Trump nagovijestio je da bi mogle uslijediti dodatne akcije. U obraćanju američkim medijima, Trump je upozorio da je "velik talas" napada tek pred njima, sugerišući da su udari tokom vikenda bili tek početak šire kampanje usmjerene na slabljenje iranskih vojnih kapaciteta. Uz izvještavanje C-SPAN, NBC News, i dpa