Sa novim napadima SAD i Irana na Bliskom istoku, Ormuski moreuz je ponovo u centru pažnje. Pomorski strateg Joshua Tallis kaže da će obnavljanje trgovačkog povjerenja, ne samo vojna sila, odrediti kada će se brodarstvo vratiti u normalu.

Diplomate EU su se nadale da će odlazak Viktora Orbana olakšati usvajanje novih sankcija Rusiji. Umjesto toga, najnoviji paket Bloka je postepeno ukidan, dok su se države članice sukobljavale, između ostalog, oko ruske ribe, putnih viza i ograničenja cijene nafte.

Momin Kan (Khan) provodi duge radne sate vodeći malu prodavnicu u avganistanskoj prestonici Kabulu. Srećan je što ima posao, ali se, kao i mnogi ljudi oko njega koji nisu zaposleni, nalazi u istoj situaciji: da bi preživeo, oslanja se na novac koji mu šalju članovi porodice iz inostranstva. Od kada su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Avganistanom pre pet godina, nakon povlačenja međunarodnih vojnih snaga, privreda zemlje stagnira, inflacija je naglo porasla i umanjila kupovnu moć građana, a međunarodne investicije su gotovo potpuno presušile, zbog čega se obični Avganistanci poput Kana bore za opstanak. Kan je za Radio Azadi, avganistanski servis Radija Slobodna Evropa (RSE), rekao da svakog meseca članovi avganistanskih porodica koji žive u inostranstvu šalju novac svojim bližnjima, obezbeđujući im spas u teškim ekonomskim vremenima. "Te porodice u potpunosti zavise od novca koji im se šalje iz inostranstva. Gotovo svakog meseca podižem taj novac za njih i dostavljam im ga. To se pretvorilo u glavni izvor opstanka za te porodice", rekao je. Od povratka na vlast u avgustu 2021. godine, talibanska vlada pokušava da istakne ekonomske uspehe nakon što je prošle godine predstavila petogodišnju Nacionalnu razvojnu strategiju. Međutim, malo Avganistanaca oseća bilo kakav pozitivan efekat. Zapravo, mnogi osećaju suprotno u jednoj od najsiromašnijih zemalja sveta, koju su decenijama pogađali ratovi. Godišnja stopa inflacije u maju dostigla je osam odsto, u poređenju sa 0,5 odsto u istom mesecu prethodne godine. Inflacija cena hrane, koja meri rast cena korpe prehrambenih proizvoda, bila je još viša i iznosila je 8,2 odsto. Radio Azadi razgovarao je sa porodicama u različitim provincijama širom zemlje i iste probleme su navodili gotovo sve: inflaciju i nedostatak prilika za zaposlenje. Abdul Satar Ajubi (Sattar Ayubi), stanovnik okruga Savai (Sawkay) u istočnoj avganistanskoj provinciji Kunar, rekao je za Radio Azadi da bi njegova porodica ostala bez ikakvog izvora prihoda da njegov sin ne šalje novac iz inostranstva. "Moj sin živi u Londonu i izdržava porodicu redovno šaljući novac odande. Bez njegove podrške ne bismo mogli da pokrijemo svakodnevne troškove", rekao je Ajubi, dodajući da, "pošto u zemlji nema poslova ni poslovnih prilika", Avganistanci koji imaju rodbinu u inostranstvu praktično moraju da primaju finansijsku pomoć da bi preživeli. Ne postoji zvaničan podatak koji pokazuje tačan iznos doznaka iz inostranstva koje su stigle u Avganistan tokom 2026. godine, uglavnom zato što najveći deo novca ulazi preko sistema kao što je Hawala, neformalne mreža zajmodavaca koja funkcioniše van tradicionalnog bankarskog sistema. Azarakš Hafizi (Azarakhsh), bivši predsednik Privredne komore Avganistana, rekao je za Radio Azadi da su doznake iz inostranstva praktično utrostručene poslednjih godina. "Ranije su Avganistanci koji žive u inostranstvu slali oko milijardu dolara godišnje. Taj iznos sada se kreće između 2,7 i 3,5 milijardi dolara godišnje", rekao je Hafizi, koji se vratio u Kabul nakon višegodišnjeg boravka u Nemačkoj. Avganistan je takođe postao jedno od najvećih humanitarnih kriznih žarišta na svetu nakon ekonomskog sloma i gubitka ključne zapadne pomoći. Ograničenja koja su talibani nametnuli ženama dodatno su otežala situaciju jer su mnogim porodicama koje se muče da prežive uskratila važan izvor prihoda. Ženama je zabranjen rad u većem delu privrede, dok se preduzeća u vlasništvu žena suočavaju sa opsežnim ograničenjima. Dodatni pritisak na privredu predstavlja činjenica da je poslednjih godina gotovo 3,5 miliona Avganistanaca, uglavnom iz susednih zemalja Irana i Pakistana, bilo primorano da se vrati u zemlju. "Sa milionima Avganistanaca koji se vraćaju kući, brz rast stanovništva nadmašuje ekonomski napredak, što smanjuje prihode i produbljuje siromaštvo i ranjivost", rekao je Faris Hadad-Zervos, direktor Svetske banke za Avganistan. Avganistan takođe ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti na svetu. Prema podacima Međunarodne organizacije rada (International Labor Organization - ILO), stopa nezaposlenosti ostala je na 13,35 odsto tokom 2025. godine. Jedna stanovnica južne provincije Kandahar rekla je za Radio Azadi da je finansijska pomoć rođaka iz inostranstva jedini izvor prihoda koji njenoj porodici omogućava kupovinu neophodne hrane i lekova. "Nezaposlenost i ekonomske teškoće primorale su mnoge avganistanske porodice da se oslanjaju na ovu pomoć kako bi pokrile svakodnevne troškove, kao što su kupovina lekova i hrane, kao i potrebe naše dece", rekla je žena, koja je govorila pod uslovom anonimnosti. Hafizi upozorava da je oslanjanje na doznake samo kratkoročno rešenje za probleme Avganistana i da bi na kraju moglo negativno da utiče na motivaciju ljudi za rad i preduzetništvo. "Da bi se prevazišli ekonomski problemi, fokus mora da se prebaci na dugoročna rešenja koja će pomoći stvaranju novih radnih mesta i unapređenju privrede", rekao je.

Dok su američke snage ciljale vojne lokacije i infrastrukturu, prvenstveno na jugu Irana, šestu noć zaredom između 16. i 17. jula, Teheran je odgovorio objavom da pokreće napade na pet država Persijskog zaliva, uključujući napade na američke vojne snage u Siriji i Bahreinu. Tvrdnje Teherana nisu mogle biti nezavisno potvrđene.

Odluka predsednika Volodimira Zelenskog da smeni popularnog ministra odbrane Mihajla Fedorova izazvala je snažne reakcije širom Ukrajine. Protesti su izbili u više gradova, dok kritičari upozoravaju da bi ovakav potez mogao da unese dodatnu neizvesnost u trenutku kada se zemlja i dalje suočava sa ruskom invazijom. Građani koji su izašli na ulice ističu da je Fedorov tokom svog kratkog mandata pokrenuo važne reforme i unapredio upotrebu vojnih tehnologija, naročito dronova.

Nova serija američkih udara širom Irana pogodila je desetine vojnih ciljeva u područjima blizu Ormuskog moreuza, uključujući skladišta i lansirne položaje projektila na ostrvu Veliki Tunb, saopštili su zapadni vojni zvaničnici. Centralna komanda američke vojske objavila je snimke za koje tvrdi da prikazuju vazdušne napade usmerene na iranske lokacije za bespilotne letelice, kao i na vojne i komunikacione objekte.

Uprkos obnovljenim američkim napadima na Iran, napadima širom Zaljeva i promjenjivim prijedlozima predsjednika Donalda Trumpa o Hormuškom moreuzu, dugogodišnji stručnjak za Bliski istok Francis Gregory Gause smatra da je diplomatija i dalje živa i da Washington i Teheran ponovo pokušavaju ojačati svoje pozicije prije eventualnog povratka pregovorima. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, Francis Gregory Gause III, profesor emeritus na Bush školi za vladu i javnu službu u Washingtonu, govorio je o najnovijoj eskalaciji između SAD-a i Irana, strateškom značaju Hormuškog moreuza, uticaju obnovljene američke blokade i zašto vjeruje da diplomatija ostaje jedini realan završetak ove krize. RSE: Vidjeli smo četiri uzastopne noći američke napade unutar Irana. Gledajući posljednja 72 sata, šta se strateški promijenilo između Washingtona i Teherana? Uprkos borbama, postoje li i dalje ozbiljni diplomatski kanali? Gause: Mislim da diplomatski kanali i dalje postoje. Mislim da je čak i predsjednik [SAD-a] naznačio da je više nego spreman da se uključi u diplomatiju. Mislim da je postojao temeljni nedostatak sposobnosti da dvije strane postignu zajedničko razumijevanje, čak i u memorandumu o razumijevanju. Jasno je da je Trumpova administracija smatrala da memorandum o razumijevanju znači da bi jednostavan potez bio vraćanje stvari na stanje prije sukoba. Jednako je jasno da su Iranci memorandum tumačili kao dokument koji im daje direktnu ulogu u upravljanju Hormuškim moreuzom i, na kraju, mogućnost da naplaćuju prolaz brodovima koji koriste moreuz. Činjenica da dvije strane nisu mogle postići saglasnost ni o tako osnovnom pitanju pokazuje da je memorandum o razumijevanju imao ozbiljne nedostatke. Uprkos nastavku vojnih napada i SAD-a i Irana, ne vidim alternativu povratku za pregovarački sto jer nijedna strana ne može potpuno poraziti drugu. To smo vidjeli tokom najintenzivnijeg perioda sukoba u aprilu i maju. Na kraju će isti podsticaji koji su i Iran i SAD vratili pregovorima ponovo prevladati. RSE: Koliko je trenutni vojni pritisak povezan sa situacijom na terenu, a koliko je zapravo riječ o oblikovanju naredne runde pregovora? Gause: Mislim da je sve usmjereno na oblikovanje naredne runde pregovora. Malo je vjerovatno da će nova runda zračnih napada, kojoj sada svjedočimo, odjednom dovesti do promjene režima. Ja to jednostavno ne vidim. Mislim da je vojna strategija u osnovi pokušaj povećanja ekonomskog pritiska, vojnih gubitaka i štete na infrastrukturi u Iranu kako bi se Teheran vratio za pregovarački sto. Tada bi možda profesionalniji pregovori s američke strane mogli dovesti do sporazuma, memoranduma o razumijevanju ili primirja koje bi zaista moglo opstati. 'Blokada je efikasnija od zračnih napada'RSE: Američki predsjednik Trump odustao je od prijedloga da uvede naknadu od 20 posto za komercijalne brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz, ali administracija sada ide prema obnovljenoj blokadi iranskih luka. Kako takva blokada izgleda u praksi? Gause: Mislim da to u praksi znači da američka mornarica stoji ispred iranskih luka i ispred Hormuškog moreuza i zaustavlja brodove za koje ima informacije da plove prema iranskim lukama. Bila je relativno efikasna prvi put i mislim da je to bila jedna od stvari koja je dovela Irance za pregovarački sto. Bit će zanimljivo vidjeti koliko dugo će Iran odolijevati povratku pregovorima kada blokada počne ozbiljnije pogađati zemlju. Mislim da je blokada vjerovatno efikasnije sredstvo u američkom arsenalu od vojnih udara. Iranski režim je mjesecima izdržavao slične vojne napade, ali blokada, prvi put uvedena u maju, bila je ono što je na kraju navelo iransko rukovodstvo da zaključi da mora ukinuti ta ograničenja radi vlastitog ekonomskog opstanka. Upravo ih je to prvobitno dovelo za pregovarački sto. RSE: Dakle, i dalje vjerujete da bi blokada mogla imati značajan uticaj na kalkulacije Teherana? Gause: Da, mislim da je upravo to ono što će imati najveći praktični uticaj na odluke u Teheranu. RSE: Iran je nastavio pokazivati da može stvarati neizvjesnost u Zaljevu. Daje li to Teheranu prednost u budućim pregovorima ili rizikuje dodatnu izolaciju zemlje? Gause: Mislim da im to daje neposrednu prednost – kratkoročnu prednost. Međutim, dugoročno gledano, ako govorimo o godinama, a ne mjesecima, to će podstaći mnoge aktere da pronađu alternativne načine za transport proizvoda u svoje zemlje i iz njih, bez oslanjanja na Hormuški moreuz. Već vidimo da Ujedinjeni Arapski Emirati najavljuju planove za značajno proširenje kapaciteta naftovoda prema Omanskom zaljevu. Saudijska Arabija već ima veliki naftovod prema Crvenom moru, a razgovara se i o njegovom proširenju. Irak je također potpisao novi sporazum s Turskom o većem korištenju naftovoda Kirkuk prema Mediteranu. Zato mislim da ćemo vidjeti mnogo ulaganja u alternative Hormuškom moreuzu. Kratkoročno, Iran može iskoristiti kontrolu koju je prvi put uspostavio nad moreuzom. Ali s vremenom ta prednost postaje sve manje vrijedna. 'Svaka strana testira koliko bola druga može podnijeti'RSE: Ako obje strane nastave razmjenjivati ograničene napade, izbjegavajući mnogo veći rat, da li je to održiva strategija ili postaje sve teže držati situaciju pod kontrolom? Gause: Sve dok projektili lete, uvijek postoji mogućnost da nenamjeran udar izazove dalju eskalaciju. Taj rizik uvijek postoji. Ali čini se vrlo jasnim da Trumpova administracija izuzetno nerado poduzima veliki eskalacijski korak, poput slanja kopnenih trupa. Isto tako, mislim da su Iranci razvili način da uzvrate zaljevskim državama tako što im nanose štetu, šalju političke poruke i podstiču te zemlje da vrše pritisak na Washington kako bi se vratio pregovorima, a da pritom izbjegnu snažan američki vojni odgovor. Čini se da se ovdje razvija određeni obrazac. Obje strane igraju klasičnu, iako nepromišljenu, igru iskušavanja. Svaka testira koliko bola druga može podnijeti. Na iranskoj strani to su ekonomska šteta i uništena infrastruktura. Na američkoj strani to su više cijene goriva, domaće političke posljedice tih poskupljenja i rastući međunarodni pritisak da se okonča sukob i obnovi protok energenata. Znamo iz prve runde da su obje strane na kraju vidjele interes u okončanju borbi ili barem postizanju primirja. Čini mi se da ćemo do toga ponovo doći, vjerovatno prije nego kasnije. Na šta treba obratiti pažnjuRSE: Vjerujete da diplomatija i dalje ostaje moguća. Koje bi mjere za izgradnju povjerenja pokazale da se ozbiljni pregovori nastavljaju? Gause: Čini mi se da smo i ranije imali posrednike – Pakistance i Katarce. Ako se oni ponovo aktiviraju, to bi bio važan znak da su i Teheran i Washington spremni razmotriti povratak nekoj vrsti primirja. Ali najvažniji pokazatelj bit će da li je Iran spreman prihvatiti ono za što je Trumpova administracija vjerovala da je već dogovoreno u prvobitnom memorandumu – slobodan prolaz kroz Hormuški moreuz. Ako Iranci to prihvate, čini mi se da postoje sve šanse da ovaj sukob bude okončan. Iran bi mogao prihvatiti slobodan prolaz na period duži od 60 dana, a da pritom ne odustane od dugoročne tvrdnje da bi na kraju trebao imati određenu ulogu u upravljanju moreuzom. Ali u neposrednom periodu, omogućavanje slobodnog protoka brodova ključno je za zaustavljanje ove runde sukoba. RSE: Suprotno tome, kakav bi razvoj događaja u narednim danima ili sedmicama uvjerio vas da se prostor za diplomatiju zaista zatvara? Gause: Nisam siguran da su naredni dani pravi vremenski okvir. Svaka strana će testirati volju one druge. Na američkoj strani politički troškovi dolaze od rasta cijena goriva i možda će biti potrebne sedmice, a ne dani, da to ostavi stvarni uticaj. Isto tako, blokada neće odmah nanijeti štetu iranskoj ekonomiji, ali hoće prilično brzo. Zato očekujem da će ova razmjena vatre trajati duže od nekoliko dana, možda nekoliko sedmica, prije nego što počnu ozbiljni pregovori, dok obje strane nastavljaju testirati spremnost one druge da podnese bol.

Dvostranačka grupa američkih senatora predstavila je 14. jula Zakon o sankcionisanju Rusije iz 2026. godine, sa revidiranim paketom sankcija i carina s ciljem pritiska na finansije kojima Moskva finansira rat, uz nastojanje da se prevaziđu zabrinutosti koje su zaustavile ranije verzije prijedloga zakona. Prijedlog zakona koji je do sada prikupio više od 26 pristalica iz obje stranke, dobio je dodatni politički značaj nakon iznenadne smrti senatora Lindseyja Grahama iz Južne Karoline, jednog od njegovih glavnih autora. Očekuje se da će podrška prijedlogu zakona rasti. Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer pozvao je na hitno glasanje u Senatu, rekavši da bi zakon trebalo usvojiti "u čast Lindseyja", dok je lider republikanske većine u Senatu John Thune iz Južne Dakote rekao da se "nada da možemo to ostvariti". Ovaj zakon predstavlja kulminaciju više od godinu dana dvostranačkih pregovora, a Graham je samo dan prije smrti objavio da su zastupnici, nakon višemjesečnih razgovora, postigli dogovor s Bijelom kućom o ključnim odredbama. Prema riječima njegovih kolega, Graham se vratio iz Ukrajine neposredno prije smrti i razgovarao je s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o paketu sankcija, izražavajući optimizam da je administracija konačno spremna da ga podrži. "Bio je apsolutno oduševljen", rekao je demokratski senator Richard Blumenthal iz Connecticuta, Grahamov glavni demokratski partner na ovom zakonu, govoreći o njihovom posljednjem razgovoru. "Nikada ga nisam čuo tako ushićenog." Blumenthal je rekao da podržava da zakon ponese Grahamovo ime, nazivajući ga "dijelom njegovog naslijeđa". Fokus na najvećim kupcima ruske energijeRevidirani zakon značajno mijenja raniji prijedlog koji je izazvao kritike zastupnika i američkih saveznika zbog širine carinskih odredbi. Umjesto uvođenja opće carine od 500 posto za zemlje koje kupuju rusku energiju, nova verzija odobrava carine do 100 posto usmjerene na pet najvećih kupaca ruske nafte i prirodnog gasa, grupu za koju sponzori zakona kažu da uključuje Kinu i Indiju. Zakon također predviđa izuzeća za zemlje koje uvoze manje od 15 posto godišnjeg izvoza ruskog prirodnog gasa, pod uslovom da poduzimaju "značajne korake" kako bi smanjile svoju zavisnost od ruske energije. Pristalice zakona kažu da su promjene osmišljene kako bi se smanjile neželjene ekonomske posljedice za američke saveznike, uz istovremeno održavanje pritiska na najvažniji izvor prihoda Kremlja. "Ogromna većina ruskih prihoda, posebno onih koji se koriste za agresorski rat u Ukrajini, dolazi od izvoza ruske nafte i gasa", rekao je jedan pomoćnik u Senatu, opisujući zakon kao prilagođen da cilja upravo taj sektor. Pored carina, prijedlog zakona nalaže uvođenje sankcija u roku od 30 dana od stupanja na snagu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, visokih političkih i vojnih lidera, državnih kompanija, finansijskih institucija, energetskih projekata, oligarha i stranih kompanija koje podržavaju rusku vojno-industrijsku bazu. Također proširuje sankcije protiv takozvane ruske "flote u sjeni", koju čine stari tankeri za prevoz nafte pod drugim zastavama, a koji se koriste za zaobilaženje postojećih ograničenja na izvoz ruske energije. U poređenju s prethodnim verzijama, novi zakon također uklanja formulacije koje su činile sankcije uslovljenim učešćem Rusije u mirovnim pregovorima, čineći mnoge kaznene mjere obaveznim. Fleksibilnost Bijele kuće ostaje ključni kompromisKljučni element pregovora s Trumpovom administracijom bio je očuvanje predsjedničke fleksibilnosti. Revidirani prijedlog zakona daje predsjedniku ovlaštenje da pod određenim okolnostima odustane od primjene sankcija, odražavajući zabrinutost Bijele kuće da izvršna vlast mora zadržati prostor za djelovanje kada je to u interesu Sjedinjenih Država. Istovremeno, demokratski pregovarači osigurali su strožije odredbe o nadzoru koje zahtijevaju od administracije da obavijesti Kongres i obrazloži svako odustajanje od sankcija. Kompromis je uslijedio nakon višemjesečnih pregovora u kojima su učestvovali Graham, Blumenthal, demokratska senatorica Jeanne Shaheen iz New Hampshirea i visoki zvaničnici administracije, uključujući ministra finansija Scotta Bessenta. Trump je 14. jula rekao da prijedlog zakona ima "dobre šanse" za usvajanje, iako je sugerirao dodavanje sankcija usmjerenih na Iran i Hezbollah. Blumenthal se usprotivio ponovnom otvaranju pregovora, rekavši da zakon već ima odobrenje Bijele kuće i da bi trebao ići dalje bez dodatnih izmjena. Pristalice vide pritisak na rusku ratnu mašinuPristalice tvrde da zakon direktno cilja finansijske temelje ruske invazije na Ukrajinu napadom na prihode od izvoza nafte i gasa. "Ako Kremlj može finansirati svoju ratnu mašinu prodajom nafte i gasa, moći će nastaviti rat", rekla je Shaheen. "To će zaustaviti te kupovine. Jasno će pokazati da takve kupovine nose stvarne troškove." Blumenthal je prijedlog opisao kao uvođenje "sankcija maljem" protiv Rusije i njenih pristalica, dok je republikanska senatorica Katie Britt iz Alabame rekla da je Graham vjerovao da će ova mjera postati "najznačajnija stvar" koju je ostvario tokom svoje senatorske karijere. Senatori koji su prošle sedmice putovali s Grahamom u Ukrajinu rekli su da je on zakon smatrao prekretnicom koja bi mogla ojačati poziciju Kijeva i na bojnom polju i u svim budućim mirovnim pregovorima. Daniel Fried, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju, koji je služio u sedam administracija, rekao je da najveća snaga revidiranog zakona leži u njegovom oštrijem fokusu na ruski izvoz energije. "Najjača odredba je član 113 usmjeren protiv ruskog izvoza nafte i gasa", rekao je Fried za Radio Slobodna Evropa. "Taj član je praktičniji od originalne verzije, ali bi se mogao pokazati izazovnim za provedbu. Ipak, njegovo usvajanje moglo bi donijeti dobro u pravom trenutku: izvršiti pritisak na Rusiju da okonča rat." Protivljenje u Predstavničkom domu naglašava prvu zakonodavnu preprekuUprkos širokom zamahu u Senatu, prijedlog se suočava s kritikama u Predstavničkom domu. Zastupnik Gregory Meeks iz New Yorka, vodeći demokrata u Predstavničkom domu za vanjsku politiku, tvrdi da zakon Trumpu daje prevelika ovlaštenja za uvođenje carina, umjesto da nalaže automatske sankcije protiv Moskve. "Ovo nije toliko zakon o sankcijama koliko ogromno zaobilazno ovlaštenje predsjedniku Trumpu da uvodi dodatne carine, uključujući i našim evropskim saveznicima", rekao je Meeks. Upozorio je da sankcije na kraju i dalje ostaju podložne predsjedničkoj diskreciji i pozvao zastupnike da umjesto toga nastave rad na dvostranačkom zakonu zasnovanom na Zakonu o podršci Ukrajini, koji je Predstavnički dom usvojio ranije ove godine. Kritičari naglašavaju da, iako pristalice u Senatu vjeruju da su blizu osiguravanja dovoljnog broja glasova, zakon i dalje može biti predmet značajne rasprave prije nego što stigne na Trumpov sto. Blumenthal je, međutim, izrazio uvjerenje da je zakon blizu usvajanja. "O ovom zakonu se pregovaralo gotovo dvije godine, mukotrpno, ponekad i bolno", rekao je. "Mislim da imamo glasove."

Smrt američkog senatora Lindzija Grejama (Lindsey Graham) znači gubitak jednog od najjačih zagovornika Ukrajine među ljudima koji su imali direktnu vezu sa predsednikom SAD Donaldom Trampom (Trump), ali je istovremeno dala novi podsticaj sveobuhvatnom dvostranačkom zakonu o sankcijama Rusiji, čiji je Grejam bio glavni promoter. Američki Senat je 13. jula napravio korak bliže ubrzanom usvajanju tog zakona, pošto su lideri obe stranke pozvali na brzo usvajanje predloga koji je dugo bio po strani u zakonodavnom procesu, otkako ga je Grejam prvi put predstavio u aprilu prošle godine. Konačnu verziju zakona, u koju Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, trebalo je tog dana da predstavi sam Grejam, nakon višemesečnih pregovora sa Belom kućom i demokratskim koautorom zakona, senatorom Ričardom Blumentalom (Richard Blumenthal) iz Konektikata. Međutim, Grejamova iznenadna smrt tokom vikenda pretvorila je taj dan u dan sećanja, dok su senatori odavali počast njegovom nasleđu i istovremeno više puta pozivali da se zakon usvoji bez odlaganja. Do večeri su pomoćnici senatora saopštili da se radi na finalizaciji revidiranog teksta i njegovom usklađivanju sa nedavno usvojenim zakonom Predstavničkog doma, što bi moglo omogućiti da predlog bude direktno upućen američkom predsedniku na potpis čim prođe glasanje u Senatu. Bela kuća je takođe 13. jula javno podržala zakon, nakon nekoliko nedelja pregovora između Grejama i administracije. Lider republikanske većine u Senatu Džon Tjun (John Thune) iz Južne Dakote izjavio je da je Bela kuća blisko sarađivala sa Grejamom na zakonu tokom njegovih poslednjih dana i izrazio nadu da će republikanci i demokrate brzo usvojiti predlog. "To je bilo ono do čega mu je najviše stalo kada je reč o političkom uspehu i dostignuću, i to bi svakako predstavljalo neverovatno nasleđe koje bi ostavio iza sebe", rekao je Tjun novinarima. Revidirani zakon proširuje sankcijePrema revidiranom nacrtu u koji je RSE imao uvid, zakon značajno proširuje prvobitni Akt o sankcionisanju Rusije. Umesto zahteva da predsednik formalno utvrdi da je Moskva odbacila mirovne napore ili prekršila mirovni sporazum, mnoge sankcije bi automatski stupile na snagu u roku od 30 dana od usvajanja zakona. Nova verzija predviđa znatno šire sankcije koje ne bi bile ograničene samo na ruske zvaničnike i finansijske institucije, već bi obuhvatile investicije, državni dug, pomorski sektor, izvoz energenata, uvoz uranijuma, sisteme za finansijsku komunikaciju i druge oblasti ruske ekonomije. Zakon bi takođe ovlastio predsednika da uvede visoke carine na uvoz iz zemalja koje nastave da kupuju rusku naftu, prirodni gas i uranijum. Grejam i Blumental objavili su prošle nedelje da su, nakon opsežnih pregovora, postigli dogovor sa administracijom o konačnom tekstu zakona. Zakonodavci traže hitno glasanjeTokom dana posvećenog odavanju počasti Grejamu, senatori iz obe stranke tvrdili su da bi usvajanje paketa sankcija bio najprimereniji način da se oda priznanje njegovom poslednjem velikom zakonodavnom prioritetu. Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer (Chuck Schumer) iz Njujorka pozvao je Tjuna da odmah stavi zakon na dnevni red, podsećajući da su on i Grejam, uprkos čestim političkim neslaganjima, sarađivali na pitanjima od kineske valutne politike do reforme imigracionog sistema i, u novije vreme, podrške Ukrajini. "Do samog kraja, život senatora Grejama bio je definisan javnom službom", rekao je Šumer. "Uprkos našim brojnim i snažnim neslaganjima, senator Grejam i ja ipak smo pronalazili načine da radimo zajedno." Senator Kris Kuns (Chris Coons) iz Delavera, jedan od Grejamovih najbližih demokratskih partnera u spoljnoj politici, rekao je da je Grejam bio oduševljen nakon razgovora sa Trampom i ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim (Volodymyr Zelenskyy) o zakonu o sankcijama. "Bio je presrećan", rekao je Kuns. "Bio je toliko uzbuđen kada smo razgovarali o odlasku u Kijev, o tome da odnesemo dobre vesti Zelenskom, i o povratku ovde ove nedelje kako bismo usvojili ovaj zakon." Kuns je dodao da je Grejam verovao da će ruski predsednik Vladimir Putin odustati tek ukoliko bude suočen sa još jačim ekonomskim pritiskom. "Mislim da je najmanje što možemo da učinimo kako bismo odali počast uspomeni na Lindzija Grejama jeste da razmotrimo i usvojimo zakon za koji se tako dugo zalagao i borio", rekao je. Senator Rodžer Viker (Roger Wicker) iz Misisipija obećao je da će nastaviti da podržava zakon, navodeći da on treba da bude usvojen kako bi se "izvršio maksimalan ekonomski pritisak na Putinovu ratnu mašineriju i pomoglo okončanje ovog nepravednog rata". Blumental je poručio da planira sastanak sa Tjunom kako bi razgovarali o završnim pripremama i pronašli novog republikanskog glavnog sponzora zakona nakon Grejamove smrti. "Treba posmatrati kao prikladan način odavanja počasti senatoru Grejamu da se ovaj zakon brzo usvoji u znak sećanja na njega", rekao je Blumental. "To je upravo ono o čemu smo razgovarali poslednji put kada sam se čuo s njim tokom vikenda."

Iako je broj terorističkih napada u Evropskoj uniji (EU) u 2025. manji nego ranijih godina, iz sigurnosnih službi upozoravaju na to da se sve više maloljetnika priklanja terorizmu. Prema posljednjem godišnjem izvještaju EUROPOL-a o stanju terorizma, u deset država članica EU u 2025. zabilježeno je 45 terorističkih napada, dok ih je godinu ranije bilo 58. Među napadima, 22 su izvedena, a ostali su spriječeni. Istovremeno, broj osoba uhapšenih zbog krivičnih djela povezanih s terorizmom porastao je na 486, od kojih je 130 imalo 18 godina ili su bili još mlađi. EUROPOL navodi da je džihadistički terorizam i dalje najzastupljeniji oblik prijetnje u EU. Tokom prošle godine zabilježena su 24 džihadistička napada, u kojima je poginulo pet osoba, a uhapšeno je 347 osoba. Izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle poručila je da terorizam ostaje jedna od najozbiljnijih prijetnji sigurnosti EU, ali i da se njegova priroda mijenja. "Terorizam se ne razvija izolirano. On se oblikuje u svijetu koji je obilježen nestabilnošću, digitalnim utjecajem i sve većom fragmentacijom društva. Kako se prijetnja mijenja, moramo nastaviti prilagođavati način na koji je razumijemo i kako na nju odgovaramo", kazala je. Evropski sigurnosni ambijent mijenja se pod utjecajem sukoba, digitalnih tehnologija i novih obrazaca radikalizacije, navodi se u izvještaju. U izvještaju je upozoreno na porast broja maloljetnika uključenih u terorističke aktivnosti, pa je tako najmlađi osumnjičeni u prošloj godini imao samo 12 godina. Mladi su posebno izloženi utjecaju ekstremističkog sadržaja na internetu, a propaganda je sve više prilagođena upravo njima. Mnogi pokazuju samo površno razumijevanje ustaljenih ideologija, ali prihvaćaju kombinacije ekstremističkih narativa s kojima se susreću na internetu. EUROPOL upozorava da se zbog toga granica između ranjivosti i kriminalnog ponašanja sve više briše, što zahtijeva istovremeno preventivni, zaštitni i represivni odgovor institucija. Internet kao prostor radikalizacijeInternet je postao ključni prostor za razvoj terorističkih prijetnji, navodi se u izvještaju Eurpola. Društvene mreže, aplikacije za šifriranu komunikaciju, gejming platforme i decentralizirane internetske zajednice postale su mjesta na kojima se međusobno nadopunjuju propaganda, radikalizacija, regrutacija i planiranje napada u stvarnom svijetu. Digitalno okruženje omogućava terorističkim organizacijama da direktno dopru do pojedinaca, ali istovremeno pruža prostor osobama koje se samostalno radikaliziraju da djeluju bez formalnog članstva ili direktnih uputa organizacija. Time prijetnja širom Evrope postaje fragmentiranija, složenija i manje predvidiva, zbog čega je iz Europola ocijenjeno da terorizam u Evropi ulazi u novu fazu. Anna Sjöberg, direktorica Evropskog centra za borbu protiv terorizma pri Europolu, upozorila je na sve veći utjecaj novih destabilizirajućih ideologija iako terorizam i nasilni ekstremizam i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju Evropskoj uniji. "Iako džihadistički terorizam ostaje najtrajnija prijetnja, granice između ustaljenih terorističkih ideologija i drugih oblika nasilnog ekstremizma postaju sve nejasnije. Sve veći utjecaj novih destabilizirajućih ideologija, uz tradicionalne ekstremističke narative, pokazuje da se priroda prijetnje mijenja", kazala je. Radikalizacija više ne zavisi isključivo od direktnog kontakta s terorističkim organizacijama i sve se češće kombiniraju ekstremističke ideologije s kriminalom, teorijama zavjere i nasiljem. Unutar decentraliziranih internetskih zajednica, poput mreže The Com, nasilje postaje način stjecanja statusa i društvenog priznanja. U takvom okruženju nasilje postaje dio ličnog identiteta, a terorističke prijetnje sve razuđenije, prilagodljivije i teže predvidive. To predstavlja novi izazov za sigurnosne službe širom Evrope, navodi se u izvještaju. Više od 400 osuđujućih presudaU protekloj godini izrečeno je 406 osuđujućih i 99 oslobađajućih presuda za terorizam, pokazuju podaci iz 21 države članice EU koji su dostavljeni Eurojustu. Neke od tih presuda su pravosnažne, dok se u drugim predmetima vode žalbeni postupci. Najveći broj sudskih procesa vodio se zbog učešća u terorističkim organizacijama, finansiranja terorizma te pripreme ili pokušaja napada. Jedna od presuda izrečena je u Francuskoj, gdje je pet osoba osuđeno zbog učešća u otmici i mučenju zapadnih talaca u Siriji. Trojica muškaraca osuđena su na doživotni zatvor, dok su preostala dvojica dobila kazne od 22, odnosno 20 godina zatvora.

Pored novih američkih napada na Iran tokom noći, američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su njene snage pomorskim dronovima gađale postrojenje za održavanje podmornica i brodova u Bandar Abasu, što predstavlja presedan u upotrebi američke vojne tehnologije. Navodno su tri pomorska drona pogodila mornaričku bazu u luci. Iran istovremeno tvrdi da su pogođena najmanje dva trgovačka broda u Ormuskom moreuzu.

Američki predsednik Donald Trump izjavio je da Sjedinjene Države nameravaju da blokiraju iranske brodove u Ormuskom moreuzu i naplaćuju naknade od brodskog saobraćaja drugih zemalja kao nadoknadu. Izjava je usledila nakon novog talasa američkih i iranskih vazdušnih udara u regionu 12. i 13. jula. U intervjuu za RSE, Tim Dejvis, bivši američki ambasador u Kataru, rekao je da bi takav aranžman bio teško održati na duži rok i da bi bio neodrživ za američke saveznike u regionu Zaliva.

Američka vojska saopštila je da je pokrenula novi talas vazdušnih udara na ciljeve u Iranu kako bi pomogla u obezbeđivanju Ormuskog moreuza, samo nekoliko sati nakon što je predsednik Donald Tramp (Trump) izjavio da ponovo uvodi blokadu ovog ključnog plovnog puta. "Ovi udari će nastaviti da nanose veliku štetu iranskim snagama i umanjiti njihovu sposobnost da napadaju nedužne civile i komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu", saopštila je Centralna komanda SAD kasno 13. jula, trećeg uzastopnog dana od početka napada. Iranski državni mediji izvestili su o eksplozijama na nekoliko ostrva duž južne obale Irana, uključujući Kiš, Kešm i Abu Musu. Napadi su najnoviji znak raspada sporazuma potpisanog prošlog meseca, kojim su bili utvrđeni uslovi pod kojima bi dve strane pregovarale o mirovnom sporazumu. Američki mediji ranije su 13. jula preneli da je Tramp tokom vikenda obavestio Kongres da su Sjedinjene Države ponovo u ratu sa Iranom, čime je započeo period od 60 dana tokom kojeg može da koristi vojsku za izvođenje udara bez formalnog odobrenja zakonodavaca. Obraćajući se novinarima u Beloj kući kasno 13. jula, Tramp je rekao da su napadi usmereni na onemogućavanje iranskih kapaciteta za ometanje pomorskog saobraćaja u moreuzu. Dodao je da je, uprkos tri noći uzastupnih napada na Iran, dogovor o okončanju sukoba i dalje moguć. "Da, mislim da je dogovor moguć. Naravno da mislim", rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu. "Imali smo dogovor sa njima pre dva dana, a onda su rekli: 'Ne možemo da postignemo taj dogovor. Moramo dodatno da pregovaramo o njemu.'" Ranije tokom dana Tramp je za Fox News rekao da bi Sjedinjene Države mogle da preuzmu kontrolu nad moreuzom, kroz koji se u vreme mira odvija oko petine svetskog energetskog transporta i koji je postao jedno od glavnih bojišta ovog sukoba. "Sjedinjene Američke Države će od ovog trenutka biti poznate kao 'ČUVAR ORMUSKOG MOREUZA', ali će, u skladu s tim i radi PRAVIČNOSTI, biti nadoknađeni svi troškovi neophodni za obavljanje posla obezbeđivanja bezbednosti i sigurnosti ovog veoma nestabilnog dela sveta, po stopi od 20 odsto na sav prevezeni teret", napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama. Korpus islamske revolucionarne garde Irana (Islamic Revolutionary Guards Corps – IRGC) saopštio je neposredno pre Trampove objave na društvenim mrežama da je jedini način za obnovu redovnog brodskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz okončanje američke vojne intervencije u tom plovnom putu. U oštro intoniranom saopštenju objavljenom nakon toga, vrhovna iranska združena vojna komanda saopštila je da SAD nemaju nikakvu ulogu u odlučivanju o budućnosti Ormuskog moreuza, upozorivši da zemlje koje sarađuju sa Vašingtonom "snose punu odgovornost za svaku nesigurnost i eskalaciju rata u regionu". Iranski državni mediji izvestili su o eksplozijama na nekoliko ostrva duž južne obale Irana, uključujući Kiš, Kešm i Abu Musu. Ministarstvo odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata saopštilo je 13. jula da su dva tankera te zemlje gađale iranske krstareće rakete u južnom plovnom koridoru Ormuskog moreuza, u teritorijalnim vodama Omana, pri čemu je poginuo jedan član posade iz Indije, a osam osoba je ranjeno. Iran je izveo napade na nekoliko svojih suseda u Persijskom zalivu, kao i na brodove u moreuzu za koje tvrdi da krše njegova pravila za prolazak tim plovnim putem. Vojska Jordana saopštila je 14. jula da je presrela četiri rakete lansirane iz Irana, dok je iranska Revolucionarna garda tvrdila da je izvela napade na Bahrein, Jordan, Kuvajt i Oman, navodeći da su mete bili američki vojni objekti. Pregovori SAD i Irana pod znakom pitanja usled eskalacijePitanja o sudbini sporazuma koji je probudio nade u mir prisutna su već nekoliko dana. Tramp je prošle nedelje rekao da je Memorandum o razumevanju za njega nevažeći, ali je dodao da pregovarači mogu da nastave razgovore ukoliko smatraju da postoji mogućnost napretka ka mirovnom sporazumu. Međutim, napadi tokom vikenda dodatno su umanjili te izglede. Tramp je 12. jula rekao za CNN: "Sinoć smo ih veoma žestoko pogodili", i tvrdio da su Vašington i Teheran bili blizu dogovora pre najnovije razmene vatre. "Odustajali su od svega, a onda su, odjednom, dva sata kasnije, dronom pogodili jedan brod. Sa tim ljudima nešto nije u redu", rekao je. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči (Abbas Araqchi) tokom vikenda sastao se sa omanskim ministrom spoljnih poslova Sajidom Badrom Albusaidijem (Sayyid Badr Albusaidi) kako bi razgovarali o mehanizmima za obezbeđivanje bezbedne plovidbe kroz Ormuski moreuz, saopštio je Teheran. Oman je ranije saopštio da će razgovori sa Iranom biti nastavljeni na tehničkom i političkom nivou, s ciljem postizanja dogovora koji bi bili u skladu sa međunarodnim pravom u vezi sa plovidbom kroz taj plovni put. U tim razgovorima nisu učestvovali američki zvaničnici. Radio Slobodna Evropa (RSE) saznao je iz diplomatskih izvora da su omanski posrednici iranskoj delegaciji predali predloge usmerene na rešavanje sporova u vezi sa pomorskom plovidbom. Visoki zvaničnici odbili su da komentarišu sadržaj tih predloga. Prema diplomatskim izvorima upoznatim sa razgovorima, Iran je napustio pregovore uz poruku da će se vratiti nakon što usaglasi jedinstven unutrašnji stav o predlozima koji bi omogućili slobodu plovidbe kroz omanske vode u južnom delu moreuza, bez naplate taksi. Ubrzo nakon toga, iranski aparat nacionalne bezbednosti odgovorio je otvaranjem vatre na jedan trgovački brod i objavio zatvaranje plovnog puta. Poslednjih meseci Tramp je promovisao ono što naziva "Južni koridor" – pomorsku rutu kojom brodovi plove bliže obali Omana i dalje od iranskih teritorijalnih voda. Teheran je više puta insistirao da je jedino ruta koju preferira, a koja prolazi bliže iranskoj obali, bezbedna, dok su ga ranije optuživali za napade na brodove koji koriste omansku rutu. Rat rečima povećava rizikeNajnoviji sukob odvija se u sve nestabilnijem političkom okruženju. Novi vrhovni vođa Irana, Modžtaba Hamnei (Mojtaba Khamenei), obećao je osvetu za ubistvo svog oca i prethodnika Alija Hamneija, rekavši da "odmazda neizbežno mora biti sprovedena". Ali Hamnei, koji je poginuo na početku rata u američkim i izraelskim vazdušnim udarima 28. februara, sahranjen je 9. jula u svetilištu Imama Reze u Mašhadu. "To ne zavisi ni od mog ličnog postojanja, niti od postojanja drugih zvaničnika. Bili mi prisutni ili ne, to će se dogoditi", rekao je, dodajući da je Iran sastavio spisak osoba koje će biti mete. Nekoliko sati ranije Tramp je upozorio da bi svaki pokušaj atentata na njega izazvao snažan vojni odgovor Sjedinjenih Država.

Zelenski nije dao objašnjenje za neočekivane promjene u svom kabinetu. Ali popularnost jedinog ukrajinskog predsjednika iz ratnog vremena opada, jer su birači umorni od rata, političkih skandala, kao i od neumoljive ruske invazije.