Kada je raketna vatra iz Libana pogodila sjeverni izraelski grad Kirjat Šmona, oštetila je autobus i teško ranila muškarca u pedesetim godinama, koji je zadobio ozbiljnu povredu lica od gelera, saopštile su hitne službe.
Samo 2 kilometra od granice, Kirjat Šmona je direktno izložen vatri Hezbollaha, grupe sa sjedištem u Libanu koju podržava Iran, a koju Izrael i Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom.
Napad 23. marta nije bio prvi na grad od strane Hezbollaha otkako je grupa započela napade na Izrael prije tri sedmice, nakon što je Izrael 28. februara izveo zračne napade na Iran.
Uprkos intenzivnoj izraelskoj vojnoj kampanji kao odgovor, Hezbollah ne samo da pokazuje otpornost nego čak pojačava svoju kampanju.
"Otkako se Hezbollah uključio u borbe 2. marta… postoji kontinuirani porast obima napada, uz prelazak na viši i ujednačeniji nivo aktivnosti posljednjih dana", navodi izraelski analitički centar Alma u svom dnevnom izvještaju o ratu od 23. marta.
Šta stoji iza Hezbollahove otpornosti?Hezbollah je ušao u trenutni rat ozbiljno oslabljen borbama s Izraelom tokom 2023–24.
Međutim, analitičari su rekli da ga je Iran uspio djelimično obnoviti, dok su organizacijske promjene koje daju veću autonomiju pojedinim jedinicama pomogle grupi da lakše apsorbuje ponovljene gubitke vođa.
"Hezbollahovo rukovodstvo mjesecima se tiho naoružavalo, koristeći mjesečni budžet procijenjen na oko 50 miliona dolara, dopunjavajući zalihe raketa i dronova zahvaljujući iranskom finansiranju i lokalnoj proizvodnji", napisao je 15. marta Guy Itzhaki, bivši šef antiterorizma u izraelskoj vojnoj obavještajnoj službi.
Međutim, dodao je da trenutni sukob "gura organizaciju bliže iscrpljenoj pobunjeničkoj grupi nego neporaženoj 'vojsci otpora', iako zadržava značajan dio svoje operativne snage".
Heiko Wimmen, analitičar sa sjedištem u Bejrutu i šef projekta Irak/Sirija/Libanska oblast Međunarodne krizne grupe, rekao je za RSE da je reorganizacija Hezbollaha "donekle ono što pokušavaju da komuniciraju ostatku svijeta nakon 2024. godine - ideju povratka korijenima otpora".
"Samo stavljate do znanja neprijatelju da bi okupacija i ofanzivne operacije bile veoma, veoma skupe i ne bi dale rezultate. Dakle, time se vraćate izvornom modelu gerilskog ratovanja, u kojem su, kao što sada možete vidjeti, još uvijek veoma dobri", rekao je.
Zaista, posljednji napad na Kirjat Šmonu stigao je samo nekoliko dana nakon što su četiri osobe povrijeđene kada je raketa Hezbollaha pogodila stambenu zgradu u gradu. Grupa tvrdi da je uspjela pogoditi grad, koji ima oko 25.000 stanovnika, u sedam navrata.
"Hezbollah traži 'sliku pobjede' koja bi, iz njihove perspektive, bila postignuta time što bi nagnali izraelske stanovnike iz pograničnih zajednica da napuste svoje domove", navodi Alma, ističući i sposobnost grupe da nastavi napade na izraelske vojnike u Libanu.
Sve se to dešava nakon trosedmične izraelske kampanje koja je, prema riječima načelnika Generalštaba IDF-a Ejala Zamira, pogodila "2.000 ciljeva, desetine skladišta oružja i eliminirala stotine terorista".
Izraelski napadi, uglavnom zračni, ali i neki kopneni, ubili su više od 1.000 ljudi i raselili oko milion, prema podacima libanskih vlasti.
Revolucionarna gardaIzraelski vojni odgovor uključivao je i napad na hotel s četiri zvjezdice u centru Bejruta, za koji je Izrael naveo da je 8. marta ubio pet viših komandira Iranske revolucionarne garde (IRGC).
IDF je saopštio da su komandiri bili uključeni u pomoć Hezbollahu u finansiranju i obavještajnom radu, što pokazuje da Iran ne samo da finansira grupu nego i utiče na nju.
Nakon toga uslijedili su izvještaji da je Rusija evakuisala više od 100 Iranaca, za koje se vjerovalo da uključuju diplomate i osoblje ambasade, specijalnim letom iz Libana.
Wimmen, analitičar iz Bejruta, rekao je da je vjerovatno da su barem neki od tih ljudi također bili pripadnici IRGC-a koji bježe od budućih izraelskih napada. Nije jasno da li su drugi ostali ili sada rade na daljinu.
U TV intervjuu 22. marta, libanski premijer Nawaf Salam rekao je da IRGC i dalje direktno komanduje Hezbollahom. Rekao je da IRGC "upravlja vojnom operacijom u Libanu" nakon što su njegovi članovi ilegalno ušli u zemlju koristeći "falsifikovane pasoše".
Salamova vlada je pod pritiskom Izraela da preduzme akciju protiv Hezbollaha, ali su mogućnosti libanske vojske ograničene, a bilo kakav potez mogao bi dovesti i do rizika od unutrašnjih sukoba u zemlji.
Wimmen je rekao da je teško procijeniti koliki stepen kontrole IRGC ima nad Hezbollahom, ali da se njihov uticaj sigurno povećao otkako je bivši lider grupe Hasan Nasrallah ubijen u izraelskom zračnom napadu 2024.
"Mislim da je prilično jasno i vjerodostojno da su on i Hamenei razgovarali ravnopravno", rekao je, misleći na iranskog bivšeg vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen u izraelskom zračnom napadu 28. februara.
"Vrlo je jasno - i bilo bi besmisleno očekivati bilo šta drugo - da se ova ravnoteža, ta kazaljka tamo, značajno pomjerila ka IRGC-u nakon što su Nasrallah i svi ostali visoki lideri [Hezbollaha] ubijeni", dodao je Wimmen.
Priredila: Elvisa Tatlić
WhatsApp se usporava. Telegram je pred blokadom. Vojnici su ljuti. Max, aplikacija za poruke koju podržava država, nameće se svima. Komandanti upozoravaju da Max nije siguran. Obični Rusi pokušavaju ga izbjeći.
A mobilni internet se gasi gotovo svuda, pa u modernoj Moskvi 21. vijeka ne možete pozvati taksi, naručiti dostavu hrane ili čak pogledati online mapu.
U ruskoj prijestonici, koja je potpuno umrežena i digitalno oslonjena na mobilni internet – da ne spominjemo mnoge druge gradove širom zemlje – internet, zajedno s aplikacijama na koje se Rusi oslanjaju u svakodnevnom životu, počinje da otkazuje.
Pitate Kremlj kako se nosi s tim?
"Koristimo fiksne telefonske linije", rekao je portparol Dmitrij Peskov.
Pitate obične Ruse kako se nose s tim?
"Oni imaju auta s posebnim policijskim rotacijama, a mi ne možemo ni pozvati taksi niti iznajmiti auto", rekao je Maksim, koji je zamolio da se navede samo njegovo ime, opisujući široko omražena trepereća svjetla koja koriste državni zvaničnici kako bi izbjegli ozloglašene moskovske gužve.
Ranije ovog mjeseca, rekao je Maksim, zakasnio je na posao dok je putovao iz predgrađa Zelenograda, zbog prekida interneta u centru Moskve.
"Nije bilo nikakvog signala. Pa sam išao prigradskim vozom, zatim metroom, a onda pješačio skoro 2 kilometra do našeg skladišta", rekao je za Sibir.Realii, servis RSE. "Nisam čak mogao platiti ni iznajmljivanje električnog skutera."
Ruski online prostor uzdrman je nizom snažnih turbulencija, od kojih je većina rezultat pokušaja državnih regulatora i glavnih sigurnosnih agencija da uvedu strožu kontrolu nad običnim stanovnicima – nad onim što čitaju, gledaju, dijele, naručuju, kako plaćaju.
Praktično nad svime što rade na internetu.
"Značajan dio Moskovljana navikao je na vrlo udobno iskustvo interneta, navikli su živjeti u ugodnim Telegram kanalima i komunicirati putem vrlo praktične aplikacije. Sada se Moskovljane izbacuje iz tog prilično komfornog okruženja", rekao je ruski sociolog Igor Jakovenko za ruski servis RSE.
"Kremlj pokušava ruski internet pretvoriti u zatvoreni ekosistem, gdje su sve važne usluge kontrolisane i dostupne Saveznoj službi bezbjednosti (FSB)", napisala je komentatorica Marija Kolimčenko u tekstu za berlinski Carnegie Russia Eurasia Center.
"Ako još uvijek postoje strane platforme koje nisu blokirane, to je samo zato što još ne postoji održiva domaća alternativa."
Šta se dešavaOve međusobno suprotstavljene struje potiču iz niza političkih poteza koje predvodi državni regulator tehnologije Roskomnadzor, uz podršku Kremlja.
Prvi se odnosi na aplikacije za razmjenu poruka.
Već nekoliko godina regulatori rade s liderima ruske tehnološke industrije na izgradnji zamjena za dva najpopularnija servisa za poruke u Rusiji: WhatsApp, u vlasništvu kompanije koja posjeduje Facebook, i Telegram, u vlasništvu Pavela Durova, tehnološkog preduzetnika u egzilu.
Roskomnadzor je postepeno usporavao rad ove dvije aplikacije, čineći ih neupotrebljivim. Agencija preduzima slične korake i prema YouTubeu, najpopularnijoj video platformi u zemlji, u vlasništvu kompanije koja posjeduje Google.
Ruski mediji navode da bi Telegram mogao biti potpuno blokiran u zemlji od 1. aprila.
Istovremeno, vlasti promovišu alternativnu aplikaciju za poruke koju je razvio VK, tehnološki gigant čiji su vodeći izvršni direktori blisko povezani s Kremljom.
Aplikacija, nazvana Messenger Max, predstavljena je prošle godine uz javnu podršku predsjednika Vladimira Putina. Od tada je snažno promovišu državni i provladini mediji.
Lokalne vlasti takođe vrše snažan pritisak da stanovništvo pređe na ovu aplikaciju. Od septembra, svi novi mobilni telefoni kupljeni u Rusiji moraće imati Max unaprijed instaliran. Prošle sedmice jedan moskovski univerzitet najavio je da neće izdati diplome diplomantima osim ako ne instaliraju Max.
"Rusija ograničava pristup Telegramu kako bi natjerala svoje građane da pređu na državnu aplikaciju napravljenu za nadzor i političku cenzuru", rekao je Durov u objavi na X-u prošlog mjeseca.
Ali Rusi pružaju otpor i traže kreativne načine da izbjegnu instaliranje aplikacije na svoje telefone.
Telegram, u međuvremenu, široko koriste ne samo ruski civili nego i vojnici raspoređeni u Ukrajini, kao i takozvani Z blogeri koji koriste Telegram za širenje ratne propagande i prikupljanje novca za sebe i vojne jedinice.
Usporavanje Telegrama, dodatno pojačano izvještajima da su komandanti naredili potpuno brisanje aplikacije s telefona vojnika, izazvalo je otvoreno negodovanje među vojnicima i njihovim javnim pristalicama.
"Ko usporava Telegram", rekao je Sergej Mironov, istaknuti poslanik, u oštrom govoru prošlog mjeseca. "Idite na front, u (rat). Momci tamo prolijevaju krv, njihova jedina veza s porodicama i prijateljima je preko Telegrama. Šta radite, idioti? Nazivam stvari pravim imenom. Idioti! Šta radite?"
Još više frustracije izazvala je zabrana ruskih komandanata da vojnici koriste Max na telefonima, pozivajući se na bezbjednosne rizike aplikacije, prema nekoliko istaknutih proratnih Telegram kanala.
"Sva ova kakofonija oko Telegrama je smiješna. Smiješna. Mi jednostavno radimo protiv vlastitog naroda, otežavamo mu život", rekao je Andrej Bezrukov, poznati bivši ruski "uspavani" agent strane obavještajne službe, koji sada predaje na moskovskom univerzitetu.
"Tokom prilično teškog perioda za zemlju, mi pokušavamo, kako da kažem - iznervirati veliki dio našeg stanovništva, koje naravno želi pobjedu (u ratu u Ukrajini) i želi samo najbolje", rekao je u video intervjuu.
Poslanici su u februaru usvojili novi zakon koji daje FSB-u i drugim policijskim i sigurnosnim agencijama ovlaštenje da narede mobilnim operaterima isključenje bilo kojeg korisnika ako je to potrebno.
"Ne možemo se javiti najbližima"Povrh svega, tu su i prekidi mobilnog interneta, koji su počeli ometati milione Moskovljana oko 6. marta.
U drugim pograničnim regionima, vlasti su privremene prekide pravdale kao neophodne mjere za ometanje ukrajinskih dronova, koji se često oslanjaju na lokalne mobilne mreže za navođenje. Nekoliko dana nakon što su počeli poremećaji u Moskvi, Peskov je rekao da su mjere "u interesu bezbjednosti", ne navodeći detalje.
Neki Rusi su izrazili svoje nezadovoljstvo zbog prekida na Međunarodni dan žena, ostavljajući komentare direktno na VK stranici Roskomnadzora ispod čestitke agencije za praznik, koji se u Rusiji široko obilježava.
"Hvala što ste isključili internet 8. marta - kakav poklon! Ne mogu čak ni kontaktirati voljene da im čestitam", napisao je jedan korisnik.
Ekonomske posljedice prekida bile su značajne, prema listu Kommersant, koji je procijenio gubitke moskovskih biznisa na između 3 i 5 milijardi rubalja (35 do 58 miliona dolara) tokom prvih pet dana prekida. Najteže su pogođeni trgovci na malo, dostavne službe, kurirske službe i servisi za dijeljenje automobila.
Rusi u drugim velikim gradovima već mjesecima doživljavaju prekide mobilnog interneta. Petropavlovsk-Kamčatski, grad na pacifičkoj obali udaljen više od 7.200 kilometara od Ukrajine, prijavio je poremećaje još u junu, kao i Irkutsk u Sibiru, čiji stanovnici nisu imali mnogo razumijevanja za Moskovljane.
"E pa, sada će osjetiti naš bol", rekla je jedna žena iz Irkutska, koja je navela samo ime Natalja.
"U junu su počeli usporavati naš internet, krajem godine je bila potpuna blokada, a sada je situacija takva da može biti blokiran u bilo kojem trenutku, na nekoliko dana ili sedmica", rekla je za Sibir.Realii. "Čak i kada mreža radi, brzina je veoma spora, ne možemo slati video ili audio."
Zbunjenost i frustracije izazvale su ironične reakcije iz Ukrajine, gdje su Telegram, WhatsApp i internet neograničeni.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je ranije bio komičar, iskoristio je priliku da ismijava Putina zbog prekida interneta.
"Ovo je, znate, korak unazad, korak 100 godina nazad", rekao je novinarima prošle sedmice. "Mogli bi uskoro preći na poštanske pošiljke, telegrafe i konje. Takva je to civilizacija. Možda se Putinu to čak i sviđa. Možda se tako ponovo osjeća mladim."
Priredila: Elvisa Tatlić
Evropske su dale sve od sebe da se ne upletu previše u rat SAD i Izraela protiv, koji je sada u četvrtoj nedelji. One su razmatrale da li da pomognu u deblokiranju Ormuskog moreuza, ali su navele da će to učiniti tek posle prekida vatre i poželjno uz mandat Ujedinjenih nacija.
Međutim, 21. marta pretnja se približila kada je Iran dokazao da njegove rakete imaju potencijal da dosegnu evropske gradove.
Teheran je ispalio dve balističke rakete prema Dijego Garsiji – zajedničkoj američko-britanskoj bazi u Indijskom okeanu, oko 4.000 kilometara od iranske teritorije – što je naglo privuklo pažnju zvaničnika u Briselu i šire.
Iran je pod vladavinom pokojnog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija održavao ograničenje dometa svojih balističkih raketa na 2.000 kilometara.
Pratite naš blog uživo u sukobu na Bliskom istoku.Hamnei je ubijen u američko-izraelskom napadu na Iran 28. februara. I, izgleda, sata tog ograničenje nema – na veliku nelagodu Evrope.
Brisel je već upleten u rat bliže kući – opštu rusku invaziju na Ukrajinu, koja je sada u petoj godini. Evropska unija je dosad poslaa više od 70 milijardi evra vojne pomoći.
"To je za nas nova dimenzija iranskog rata", rekao je jedan visoki zvaničnik EU za RSE pod uslovom da mu se ne navodi ime. "Budimo iskreni, naše protivvazdušne odbrane su trenutno prilično iscrpljene."
Mnoge evropske zemlje su doprinele protivvazdušnoj odbrani Kijeva, ali su takođe shvatile da postoje značajne praznine u protivvazdušnoj odbrani na kontinentu ako bi ikada bila stavljene na test. Iako poseduju visokokvalitetnu tehnologiju kao što su Patriot, SAMP/T i IRIS-T raketni sistemi, nekoliko evropskih ministarstava odbrane otvoreno priznaje da postoji značajan nedostatak presretača.
Evropa bi se takođe mučila protiv takozvanih napada zasićenja koje Rusija koristi u Ukrajini, u kojima su sistemi protivvazdušne odbrane preopterećuju naletom ometanja, sajber napada, dronova i različitih tipova raketa.
Evropa se i dalje u velikoj meri oslanja na SAD kad je reč o zaštiti od pretnji raketa dugog dometa. Upravo tu dolazi do izražaja potencijalna pretnja Irana Evropi.
Komentarišući napade na Dijego Garsiju, izraelski vojni komandant Ejal Zamir je primetio da "Te rakete nisu namenjene gađanju Izraela. Njihov domet doseže evropske prestonice; Berlin, Pariz i Rim su svi u direktnom dometu pretnje."
Majkl Horovic, nezavisni stručnjak za odbranu koji živi u Izraelu, rekao je 21. marta za RSE da se "Iran više ne može posmatrati kao pretnja koja je ograničena na Bliski istok".
"On pravi kapacitete namenjene povećanju troškova i za udaljenije protivnike", rekao je Horovic, dodajući da "sam Evropljanin, bio bih zabrinut".
Član britanske vlade Stiv Rid (Steve Reed) rekao je 22. marta da je jedna raketa lansirana ka Dijegu Garsiji "podbacila", dok je druga raketa "presretnuta". Takođe je odbacio izraelske tvrdnje da bi Evropa mogla biti meta, dodajući da "nije bilo procene koja bi potkrepila tvrdnje da Iran planira da napadne evropske gradove balističkim raketama ili da ima kapacitet da to učini".
Iranski dronovi su dosad presretnuti iznad britanskih vojnih baza na Kipru, dok je članica NATO-a Turska početkom marta presrela tri balističke rakete.
Mada NATO nije dao novu izjavu za RSE od napada na Dijega Garsiju, zapadni vojni savez je uputio na saopštenje kada je Turska uspešno presrela te napade.
"Dosad je NATO BMD (odbrana od balističkih raketa) bio efikasan protiv iranskih raketa u Turskoj, što je upravo ono za šta je i osmišljen", rekla je za RSE Oana Lungesku (Lungecu), bivša portparolka NATO-a i sada saradnica u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi za za odbrambene i bezbednosne studije (RUSI).
Zvaničnik NATO-a koji je govorio za RSE pod uslovom da mu se ne navodi ime takođe je napomenuo da je NATO BMD osmišljen upravo da izdrži i iranske rakete – ne nužno ruske – kada je prvi put konstruisan početkom 2000-ih i postao operativan 2012. godine.
Komandni centar se nalazi u Nemačkoj u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn, dok se stvarna raketna odbrana nalazi u poljskim i rumunskim bazama. U Turskoj se nalaze radari, a Španiji ima četiri broda s kapacitetima za BMD u svojoj pomorskoj bazi Rota.
Međutim, ne treba se zavaravati: NATO BMD ima značajan američki pečat što čime je Evropa zavisna od američke vojne zaštite.
Robert Pščel (Pszczel), bivši zvaničnik NATO-a i sada stručnjak za bezbednost u varšavskom tink-tenku Centar za istočne studije, rekao je za RSE da je "radna pretpostavka da je sistem operativan i da radi tačno ono što treba da radi".
"Naravno, to je poseban sistem s ključnim elementima koje su obezbedile SAD", dodao je on.
U mesecima pre i posle povratka Alekseja Navaljnog u Rusiju u januaru 2021. godine, bombastični advokat Ilja Remeslo koji podržava Kremlj, predvodio je javnu kampanju protiv tog opozicionog aktiviste i njegove Fondacije za borbu protiv korupcije.
Navaljni, koji je lečen u Nemačkoj posle skoro smrtonosnog trovanja povezanog s ruskim bezbednosnim službama, uhapšen je odmah po dolasku u Moskvu. Šest meseci kasnije, u junu 2021. godine, pošto je sud u Moskvi proglasio tu fondaciju "ekstremističkom organizacijom", Remeslo je likovao.
"Splješten kao muva", naveo je u postu na X.
Poslednji Remeslov napad dogodio se ove nedelje, s porukom jednako zapanjujućom koliko i direktnom: ruski predsednik mora biti uhapšen.
"Vladimir Putin nije legitimni predsednik", napisao je u postu na Telegramu 17. marta. "Mora da podnese ostavku i da bude izveden pred lice pravde kao ratni zločinac i lopov."
Oštre kritike Kremlja su retkost ovih dana; stotine Rusa su zatvorene zbog "diskreditacije oružanih snaga", prema zakonu donetom nekoliko dana posle pokretanja invazije u februaru 2022.
Ipak, kada navijač Kremlja poput Remesla kaže to što je rekao, to izaziva šok kako među pristalicama pokojnog Navaljnog i razbijenom i fragmentiranom ruskom opozicijom, tako i među analitičarima Kremlja.
Misterija se dodatno produbila 19. marta izveštajima da je Remeslo primljen u psihijatrijsku bolnicu u Sankt Peterburgu. Izveštaja Fontanke, poznatog medija iz Sankt Peterburga, nije potvrđen i nije poznato da li je Remeslo primljen dobrovoljno ili na neki drugi način.
Sergej Markov, politički analitičar nekada blizak Kremlju, ali koji je sada na crnoj listi, rekao je da se Remeslo sam prijavio u bolnicu 18. marta i spekulisao da je to možda bio način da izbegne moguću krivičnu istragu.
Remeslo nije bio dostupan za komentar. Iskusni novinar Aleksandar Pljušev, koji je intervjuisao Remesla posle objavljivanja njegove kritičke objave na Telegramu, rekao je da Remeslo nije odgovarao na telefonske pozive niti na Vocap (WhatsApp) poruke do 19. marta.
U intervjuu za mediji na ruskom jeziku Agentstvo objavljenom 18. marta, Remeslo je ponovio neke od svojih kritika Putina i rekao da ne planira da ode iz zemlje.
"Ne mogu zaista da sve zatvore zbog kritike Putina", prenete su njegove reči. "To je besmisleno."
'Živela sloboda, dođavola!'Pre svoje objave na Telegramu 17. marta, Remeslo je bio naširoko poznat kao otvoreni pristalica Kremlja i Putina, kao i rata protiv Ukrajine. Koristio je svoju pravnu pozadinu da napada opozicionare i podnosi žalbe kako bi pokušao da pokrene krivične istrage.
Posmatrači su njegove pravne kritike videli kao barometar zvaničnog raspoloženja prema Navaljnom, koji je na kraju umro 2024. u zatvoru s maksimalnim obezbeđenjem na Arktiku. Pet evropskih zemalja zaključilo je da je otrovan egzotičnim žabljim toksinom i gotovo optužilo rusku vladu da ga je ubila.
Prema Insajderu, još jednom ruskom mediju u egzilu, Remeslove kampanje su bile koordinisane s predsedničkom administracijom, moćnim telom za kreiranje politike u okviru kancelarije ruskog predsedništva. On je to potvrdio u svom intervjuu za Agentstvo.
U objavi 17. marta pod naslovom "Pet razloga zašto sam prestao da podržavam Vladimira Putina", Remeslo je kritikovao rat u Ukrajini i optužio Putina da osiromašuje Ruse, guši slobodu interneta i nezavisne medije i uništava političku opoziciju.
"Ono što je počelo kao 'policijska operacija' sada je odnelo 1-2 miliona žrtava", rekao je, misleći na rat protiv Ukrajine, koji je sada u petoj godini. "Rat se vodi isključivo da bi se zadovoljila Putinova nesigurnost; mi, obični građani, ne dobijamo ništa od toga, samo gubimo."
"On se plaši debata i fer izbora, zato što je car go", napisao je Remeslo o Putinu. "Živela sloboda, dođavola!"
Među rasutom i podeljenom ruskom opozicijom, reakcije su se išle od skeptičnih do neverica.
Leonid Volkov, koji je predvodio predsedničku kampanju Navaljnog 2018. godine, a sada živi u egzilu, opisao je Remeslov manifest kao "najneverovatniji salto u vazduhu koji sam ikada video".
"Teško mi je da zamislim nekakav aranžman u kojem bi neko u predsedničkoj administraciji dao zeleno svetlo Remeslu da lično krene na Putina", naveo je u objavi na X. "To otvara previše opasnu Pandorinu kutiju. Prelazi svaku crvenu liniju."
"Nešto ovde ne štima", napisao je on.
"Po mom mišljenju, to bi mogao biti ili nervni slom ili neka vrsta lične ogorčenosti", rekao je Andrej Pivovarov, opozicioni aktivista koji živi van Rusije. "On precenjuje svoje mogućnosti i misli da će samo objasniti svoju situaciju svima i da će se sve promeniti."
On je takođe sugerisao da postoji paralela s ranijim primerima javnih ličnosti koje su oštro kritikovale politiku Kremlja; na primer, Jevgenij Prigožin, šef plaćenika grupe Vagner, koji je nemilosrdno napadao najviše ruske vojne zvaničnike dok nije poginuo u misterioznoj avionskoj nesreći – dva meseca pošto je predvodio kratkotrajnu pobunu protiv Moskve.
"Mnogi ljudi koji dostignu određeni nivo moći, razviju osećaj statusa zvezde", rekao je Pivovarov za Ruski servis RSE. "Oni misle da ako kažu nešto pobunjeničko o vladi, niko se neće petljati sa njima."
Potencijalno oslobađanje političkih zatvorenika u vezi s očekivanom posjetom visokog američkog izaslanika moglo bi signalizirati ograničen napredak u pregovorima s vladom Aleksandra Lukašenka, ali će represija potrajati bez trajnog međunarodnog pritiska, rekao je Aljes Bjaljacki, dobitnik Nobelove nagrade za mir.
U intervjuu za Bjeloruski servis RSE, Bjaljacki, dugogodišnji aktivista koji je i sam oslobođen i uklonjen iz Bjelorusije u sporazumu posredovanom od Sjedinjenih Država u decembru 2025. godine, nakon gotovo pet godina provedenih u zatvoru, rekao je da pregovori između autoritarnog režima Aleksandra Lukašenka i zapadnih zvaničnika sve više liče na diplomatiju talaca.
"To podsjeća na pregovore s teroristima kada su taoci u pitanju. U suštini, naši politički zatvorenici su u sličnoj poziciji", rekao je Bjaljacki (63), koji je Nobelovu nagradu za mir 2022. podijelio s aktivistima iz Ukrajine i Rusije, a danas predvodi Centar za ljudska prava Vyasna, bjelorusku organizaciju u egzilu.
Bjelorusija je oslobodila grupe aktivista, novinara, opozicionih političara i drugih koji se smatraju političkim zatvorenicima u sporazumima koje su SAD postigle tokom protekle godine, uključujući i oslobađanje Bjaljackog i još 122 osobe u decembru.
Manja grupa, uglavnom žena, oslobođena je ranije ovog mjeseca.
Aktivisti se nadaju da bi moguća posjeta Johna Coalea, specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bjelorusiju, u narednim danima mogla dovesti do oslobađanja većeg broja zatvorenika.
"Nadamo se da će broj onih koji budu oslobođeni biti veći nego u decembru", rekao je Bjaljacki.
Pritisak i sankcijePrema podacima bjeloruskih organizacija za ljudska prava, više od 1.000 ljudi i dalje se nalazi u zatvorima zbog politički motivisanih optužbi, nakon široke represije koja je počela poslije predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima je Lukašenko proglasio ubjedljivu pobjedu i šesti mandat u izborima za koje milioni Bjelorusa vjeruju da su pokradeni.
"Nastavljamo primati informacije o novim hapšenjima, premlaćivanjima i dugim zatvorskim kaznama za novinare", rekao je Bjaljacki u intervjuu u Pragu.
Lukašenko je na vlasti od 1994. godine, učvršćujući svoju moć izborima koje je veći dio Zapada proglasio nelegitimnim. Bjelorusija je bila izložena brojnim rundama sankcija Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog kršenja ljudskih prava, antidemokratskih postupaka i podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Bjaljacki je rekao da su oslobađanja zatvorenika rezultat "dugoročnog ekonomskog i političkog pritiska" Zapada. Dodao je da vlasti "traže način da izađu iz teške ekonomske situacije i pokušavaju ublažiti pritisak sankcija… U odnosu na Amerikance, to je djelimično uspješno."
SAD je obnovio angažman s Bjelorusijom tokom trenutnog Trumpovog mandata. Trump je razgovarao telefonom s Lukašenkom u augustu 2025., a 11. septembra 2025., kada je Bjelorusija oslobodila 51 zatvorenika, Coale se sastao s Lukašenkom i objavio da SAD ukida sankcije belaruskoj nacionalnoj aviokompaniji Belavia.
Oslobađanju Bjaljackog i još 122 osobe u decembru prethodila je objava da Washington ukida sankcije na unosan izvoz gnojiva iz Bjelorusije – uključujući najveću kompaniju Belaruskali – koja predstavlja jedan od glavnih izvora prihoda za Lukašenkov režim.
Bez ulaska u detalje, Bjaljacki je upozorio da bi prerano ukidanje sankcija bilo greška dok se represija nastavlja.
"Nezavisne organizacije u Bjelorusiji sada se proglašavaju ekstremističkim. Na primjer, bjeloruski PEN, koji je okupljao pisce i kulturne radnike, nedavno je uvršten na ovu listu, zajedno s Bjeloruskim udruženjem novinara i Centrom za ljudska prava Vyasna", rekao je Bjaljacki.
"U suštini, cijeli nezavisni civilni sektor je protjeran iz Bjelorusije. Zbog toga je okončanje represije neophodan uslov; ukidanje sankcija bez toga bilo bi nepromišljeno", rekao je.
Izgnanstvo ili sloboda kod kuće?Ključno pitanje za mnoge zatvorenike je da li će im biti dopušteno da ostanu u Bjelorusiji nakon puštanja na slobodu. Bjaljacki i mnogi drugi koji se smatraju političkim zatvorenicima bili su deportovani nakon što su pušteni. On kaže da je pitanje omogućavanja zatvorenicima da ostanu u zemlji ranije bilo pokretano u razgovorima s bjeloruskim vlastima.
"Neki ljudi imaju bolesne roditelje ili druge razloge da ostanu", rekao je. "Ne žele svi napustiti zemlju."
Prema Bjaljackom, Lukašenko je ranije odbacivao takve prijedloge. Međutim, on vjeruje da se stav vlasti sada možda mijenja.
"Moguće je da će oni koji budu amnestirani dobiti izbor: da ostanu ili da odu", rekao je.
Bjaljacki je naveo slučaj dugogodišnjeg opozicionog političara Mikole Statkeviča kao primjer pritisaka s kojima se politički zatvorenici suočavaju.
Statkevič, koji ima 69 godina i proveo je više od 12 od posljednjih 20 godina iza rešetaka, bio je među desetinama oslobođenih u septembru, ali je odbio napustiti Bjelorusiju nakon oslobađanja i ponovo je uhapšen kasnije istog mjeseca. U februaru je ponovo pušten iz zatvora nakon što je pretrpio moždani udar.
Prošle sedmice u Pragu, Statkevičeva supruga Marina Adamovič primila je međunarodnu nagradu za ljudska prava u njegovo ime od češke humanitarne organizacije People in Need.
Bjaljacki je rekao da to priznanje odražava trajnu međunarodnu pažnju na stanje bjeloruskih političkih zatvorenika.
"Mikola je oduvijek bio borac", rekao je. "Nažalost, ta borba je ozbiljno uticala na njegovo zdravlje."
Bjaljacki je pozorio da međunarodne nagrade rijetko utiču na odluke bjeloruskih vlasti.
"Čak ni Nobelova nagrada nije odmah promijenila moju situaciju", rekao je. "Ostao sam u zatvoru još tri godine."
Kultura, represija i pravdaBjaljacki kaže da se represija u Bjelorusiji posljednjih mjeseci sve više usmjerava na kulturne radnike i bjeloruski jezik.
"U posljednjim mjesecima traje napad na bjelorusku kulturu i jezik", rekao je.
Sugerirao je da bi to moglo djelimično odražavati signale iz Moskve, ali je dodao da moćni sigurnosni aparat u zemlji također ima svoje motive.
"Ljudi unutar represivnih struktura moraju svaki mjesec pokazivati rezultate", rekao je. "Oni grade karijere uništavajući tuđe živote."
Istraga koju je pokrenuo Međunarodni krivični sud zbog navodnih zločina povezanih s bjeloruskim vlastima važan je korak ka odgovornosti i "vrsta pobjede za bjelorusku zajednicu za ljudska prava", rekao je Bjaljacki, ali je upozorio da će proces vjerovatno trajati godinama.
"Materijali će se prikupljati uz pomoć organizacija za ljudska prava i aktivista koji su napustili Bjelorusiju", rekao je. "To je dugoročan proces."
Duga borbaBjaljacki je bio u zatvoru od 2011. do 2014. i od 2021. do 2025. zbog optužbi za utaju poreza za koje on i njegovi pristalice tvrde da su politički motivirane i izmišljene.
Kaže da je Nobelova nagrada za mir, dodijeljena dok je bio u zatvoru, pomogla da se međunarodna pažnja usmjeri na stanje u Bjelorusiji, ali nije promijenila njegove neposredne okolnosti.
Za RSE je rekao da se još uvijek prilagođava životu nakon zatvora i da je oporavak dug proces.
"Ali sada imam priliku putovati u inostranstvo i koristim ta putovanja da govorim o situaciji u Bjelorusiji", naglasio je Bjaljacki
"Svijet se brzo mijenja. Moramo stalno podsjećati ljude na ono što se dešava u našoj zemlji."
Govoreći o predstojećoj 30. godišnjici osnivanja Centra za ljudska prava Vyasna, Bjaljacki je rekao da krajnji cilj ostaje isti.
"Najbolji poklon", rekao je, "bila bi demokratska i slobodna Bjelorusija u koju se možemo vratiti".
Priredila: Elvisa Tatlić
Fotografije iz treće nedelje rata SAD i Izraela protiv Iranom, dok posledice sukoba odjekuju van regiona.
Izrael je proširio opseg svojih napada na Iran kasno 18. marta, navodeći da je izveo zračne napade na sjever zemlje, dok su izraelski mediji objavili da su iranski ratni brodovi gađani duž obale Kaspijskog mora.
Dok je Izrael napadao na sjeveru, istovremeno je gađao i lokacije iranske energetske infrastrukture u Zalivu, a Teheran je uzvratio ispaljivanjem projektila na postrojenja za naftu i gas u državama Zaliva, pri čemu je već široko rasprostranjeni sukob prijetio da izmakne kontroli.
Izraelski napad na sjever prvi je u tom dijelu Irana od početka američko-izraelskog rata 28. februara, a većina prethodnih udara bila je usmjerena na Teheran, centralni Iran i zapad zemlje.
"Izraelsko ratno zrakoplovstvo, djelujući na osnovu obavještajnih podataka mornarice i IDF-a, počelo je gađati mete u sjevernom Iranu po prvi put tokom Operacije Roaring Lion", saopštila je vojska, pozivajući se na Izraelske odbrambene snage.
Prema izraelskim medijima, izraelski borbeni avioni napadali su iranske ratne brodove u luci Bandar Anzali na obali Kaspijskog mora.
Ovi navodi nisu odmah mogli biti potvrđeni, a informacije o posljedicama napada nisu bile dostupne.
Vijesti o udarima na sjever dolaze dok se rat u Iranu nastavlja prelijevati nasiljem na druge dijelove regiona, pri čemu Teheran gađa saveznike SAD-a, posebno države Arapskog zaliva.
Iran gađa energetske objekte i prijeti daljnjim napadimaIran je zaprijetio napadima na energetska postrojenja širom regiona nakon što je saopštio da je njegovo ogromno gasno polje u Južnom Parsu pogođeno 18. marta, što je prvi prijavljeni udar na infrastrukturu te zemlje u Zalivu otkako je počela američko-izraelska kampanja bombardovanja.
Izraelski mediji su objavili da je napad izvela izraelska vojska uz saglasnost SAD‑a, ali američki predsjednik Donald Trump kasnije je na Truth Socialu rekao da Washington nije znao unaprijed za napad, navodeći da je Izrael "nasilno udario" na ključno energetsko postrojenje.
Kao odgovor, Iran je izdao upozorenje o evakuaciji za više naftnih postrojenja širom Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara, navodeći da će biti gađana "u narednim satima".
Gotovo odmah, Katar je prijavio požar u svom glavnom gasnom centru, Ras Laffanu, nakon navodnog iranskog raketnog napada, pri čemu su na teren poslane hitne ekipe, a državna kompanija QatarEnergy saopštila o "velikoj šteti".
Nekoliko sati kasnije, u jutarnjim satima 19. marta, Iran je saopštio da je ponovo napao ovo postrojenje, dok su katarski zvaničnici rekli da su najnoviji udari izazvali požare i "veliku štetu" na lokaciji. Zvaničnici su kasnije potvrdili da su svi požari u gasnom centru stavljeni pod kontrolu.
U komentarima na društvenim mrežama kasno 18. marta, Trump je obećao da neće biti daljnjih izraelskih napada na "izuzetno važno i vrijedno" gasno polje Južni Pars. Međutim, upozorio je Teheran da bi američke snage "masovno uništile" cijeli kompleks ako Iran ponovo napadne Katar. Nije bilo odmah jasno da li je Trump znao za prijavljeni drugi iranski napad na katarsko nalazište.
U još jednom očiglednom napadu na energetski sektor, Saudijska Arabija je saopštila da je presrela i uništila četiri balističke rakete koje su letjele prema Rijadu, te prijavila pokušaj napada dronom na postrojenje za gas na istoku zemlje.
Fragmenti jedne od raketa pali su u blizini rafinerije južno od prijestolnice, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
A u Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, obustavljene su operacije u gasnom postrojenju Habšan dok su vlasti reagovale na dva incidenta u kojima je pao otpad nakon presretanja projektila.
"Vlasti u Abu Dabiju reaguju na incidente u gasnim postrojenjima Habšan i na naftnom polju Bab, uzrokovane padom ostataka nakon uspješnog presretanja projektila", saopštio je medijski ured Abu Dabija 19. marta.
"Gasna postrojenja su isključena."
Rast cijena nafteCijene nafte nastavile su rasti usred straha od velikih poremećaja u globalnoj industriji nafte, pri čemu je cijena referentne Brent nafte porasla više od 5 posto, na 112,84 dolara po barelu.
"Najveća zabrinutost odnosiće se na potencijalne napade na saudijski naftovod Istok–Zapad ili izvozne objekte na Crvenom moru koji, zajedno s Fudžejrom, predstavljaju jedine značajne alternative Hormuškom moreuzu", izjavio je Torbjorn Soltvedt, glavni analitičar za Bliski istok u kompaniji Verisk Maplecroft, prenio je Reuters.
Trump je rekao da formira koaliciju za pratnju brodova kroz Hormuški moreuz, ključni pomorski prolaz za naftni sektor koji je Teheran praktično zatvorio. Međutim, većina američkih saveznika odbila je da se pridruži toj inicijativi.
Napadi se nastavljaju u trenutku dok režim u Teheranu trpi smrtonosne udarce u vrhu svog rukovodstva.
Iran je 18. marta potvrdio smrt svog ministra obavještajnih poslova, Esmaila Khatiba, dan nakon što je priznao da su još dvije visoke zvanične osobe ubijene. U Washingtonu je najviši američki obavještajni zvaničnik rekao da iranska vlada "izgleda da je netaknuta, ali u velikoj mjeri degradirana Operacijom Epic Fury", američkim nazivom za tu vojnu operaciju.
Šef obavještajne službe Khatib posljednji je u rastućem broju visokih iranskih zvaničnika koji su ubijeni otkako je dugogodišnji vrhovni vođa Ali Hamenei umro 28. februara, prvog dana američko-izraelske kampanje. Njegov sin, ajatolah Modžtaba Hamenei, nije viđen u javnosti otkako je imenovan za novog vrhovnog vođu.
Smrtni slučajevi u IzraeluDok Izrael nastavlja pojačavati napade na Iran i Liban, gađajući Hezbollah, koji SAD smatraju terorističkom organizacijom, i sam trpi žrtve i štetu od iranskih uzvratnih udara na svoju teritoriju.
U ranim jutarnjim satima 19. marta, izraelska ambulantna služba saopštila je da je jedan strani radnik ubijen u Mošavu Adanim tokom iranskog raketnog napada, dok su izraelski mediji javili da je jedna osoba poginula od gelera u regiji Šaron.
Na Zapadnoj obali, palestinske vlasti su saopštile da su geleri pogodili frizerski salon, usmrtivši najmanje tri žene 18. marta, što predstavlja prve potvrđene palestinske žrtve povezane s ratom na Bliskom istoku.
Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a
Visoke cene nafte? Tu su. Manje američkog oružja za Kijev? I to. Skrenuta pažnja Vašingtona s rata u Ukrajini? I to. Evropa nervozna zbog cena energenata? I to. Tenzije na Zapadu? I to.
Skoro tri nedelje od početka žestoke kampanje američkih i izraelskih vazdušnih udara, vlada u Teheranu – najbliži partner Rusije na Bliskom istoku – priterana je uz ivicu, regionalna politika je poremećena, a Moskva je ostavljena da posmatra, uglavnom bespomoćno, sa strane.
Kremlj, međutim, nije sasvim nezadovoljan.
"Mislim da to komplikuje bezbednosnu i ekonomsku sliku za Evropu. I odvlači pažnju Trampa (predsednik SAD Donald Trump) od Ukrajine, a sve to će delovati kao da daje mnogo dodatnog prostora Moskvi", rekao je Sem Grin (Sam Green), dugogodišnji stručnjak za Rusiju i profesor ruske politike na Kings koledžu u Londonu.
Evropski kreatori politike "možda će početi da menjaju svoju spremnost da podržavaju Ukrajinu i zadrže svoj stav o Rusiji", rekao je on za RSE. "Upravo takva stvar duva vetar u jedra (ruskog predsednika Vladimira) Putina."
U računici Kremlja o posledicama rata protiv Irana, cene nafte su ključna varijabla.
Izvoz nafte i gasa podsticao je i finansirao rat Rusije protiv Ukrajine, koji je sada u petoj godini. Zapadne sankcije su smanjile te prihode, delom zbog "gornje cene" koje u suštini ograničava koliko novca Moskva može da prikupi.
Potkopavanje jedinstvaMeđutim, rat protiv Irana je sada doveo do skoka cena nafte, što znači više novca za Moskvu i za rat protiv Ukrajine. To je dobrodošao razvoj događaja za Putina, s obzirom na to da ruska ekonomija posrće i da možda klizi ka recesiji.
"Visoke cene energenata možda neće samo pružiti spas kada je ruska ekonomija već pod povećanim pritiskom sankcija i visokih troškova rata, one takođe počinju da potkopavaju jedinstvo zemalja koje podržavaju Ukrajinu", rekla je Katja Bego, viša istraživačica u Evropskom programu Četam hausa (Chatam House).
"Ako energetska kriza na Bliskom istoku potraje i dodatno se produbi, verovatno ćemo videti da će sve više evropskih lidera početi da upućuje takve pozive, i više neće samo zemlje poput Mađarske i Slovačke odstupati", rekla je ona.
Pored toga, dok se Amerikanci žale na visoke cene benzina, Trampova administracija je izdala izuzeće od sankcija, omogućavajući kupcima da kupe rusku naftu koja se već nalazi u tankerima raštrkanim širom sveta.
"Idealan scenario Moskve za rat na Bliskom istoku nije brza pobeda ili katastrofalna eskalacija, već sukob umerenog trajanja i intenziteta koji održava visoke cene nafte bez značajnog poremećaja globalne ekonomije", navela je u postu na X Aleksandra Prokopenko, bivša savetnica Ruske centralne banke.
"Korist od ovog rata ima Putin, koji puni svoje kase naftnim dolarima... i smanjenjem podrške koja se daje Ukrajini", rekao je ove nedelje za CNN Ričard Širef (Richard Shirreff), bivši britanski general i bivši zamenik komandanta NATO-a. Evropa i Kanada "moraju apsolutno da pojačaju napore... povećavajući podršku Ukrajini".
Ministar finansija SAD Skot Besent (Scott Bessent) branio je odluku o odobravanju izuzeća za rusku naftu, tvrdeći da je mera "usko" definisana i da "neće pružiti značajnu finansijsku korist ruskoj vladi".
"Privremeno povećanje cena nafte je kratkoročni i privremeni poremećaj koji će rezultirati ogromnom koristi za našu naciju i ekonomiju na duži rok", naveo je Besent u saopštenju objavljenom za X.
Bela kuća je odbila da komentariše.
'Uvek postoji opasnost da na kraju iznervirate Vašington'Glavni razlog zašto je Ukrajina bila u stanju da se brani od veće ruske vojske je zapadno oružje. Pre svega, to je Vašington, koji je, između ostalog, isporučio sisteme protivvazdušne odbrane kako bi pomogao Kijevu da obori ruske rakete i dronove.
Širom Bliskog istoka, SAD i Izrael – a da se ne pominju američki saveznici poput Kuvajta, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata – pokušavaju da pariraju iranskoj odmazdi, koristići mnoštvo oružja protiv raketa i dronova. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da su zemlje Persijskog zaliva ispalile više od 800 američkih raketa Patriot samo za tri dana.
Što se više iscrpljuju zalihe američkog oružja, to je manje oružja za Ukrajinu.
To je loše za Kijev i dobro za Moskvu koja nastavlja napade na Ukrajinu – položaje na prvoj liniji fronta, civilne stambene zgrade, električnu mrežu, elektrane – ostavljajući Kijev u muci da održi svoju odbranu.
"Za Putina, dug rat u Iranu je plus", rekao je Zelenski u intervjuu za BBC. "Pored cena energenata, to znači iscrpljivanje američkih rezervi i iscrpljivanje proizvođača protivvazdušne odbrane. Tako da, mi (Ukrajina) imamo iscrpljivanje resursa."
Ukrajina je takođe bila u muci da spreči da mirovni pregovori koje podržavaju SAD previše nagnu u korist Rusije. Posle više rundi, razgovori su sada zastali.
Prošle nedelje, jedan od glavnih izaslanika Kremlja, Kiril Dmitrijev, otišao je na Floridu da se sastane s američkim zvaničnicima koji nadgledaju mirovne pregovore u Ukrajini: specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom (Steve Witkoff) i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom )Jared Kushner). Dmitrijev je kasnije opisao razgovore kao "produktivne".
Dva dana kasnije, Ministarstvo finansija SAD izdalo je izuzeća od sankcija na rusku naftu.
Ako bi pažnju Trampove administracije omeo rat u Iranu, rekao je Grin, to bi moglo otvoriti prostor za veću za Evrope, za koju se generalno smatra da više podržava Ukrajinu.
"Mislim da je Moskva nervozna zbog toga, ali istovremeno, (Rusi) su hodali po toj veoma tankoj liniji pokušavajući da ostanu angažovani u pregovaračkom procesu, a da zapravo ništa ne daju", rekao je on. "I uvek postoji opasnost da na kraju iznervirate Vašington."
'Opadanje uticaja'Najveća negativna varijabla u računici Kremlja oko rata u Iranu je gubitak uticaja u regionu, rekli su stručnjaci. Moskva je već bila pogođena kolapsom režima Bašara al-Asada u Siriji u decembru 2024. godine, gde je Rusija decenijama ulagala resursa u uspostavljanje svog vojnog prisustva.
Zatim, ovog januara, američke snage su upale u Karakas i zarobile venecuelanskog lidera Nikolasa Madura (Nicolas) – još jednog saveznika Moskve.
"Ovo je još jedan slučaj da Kremlj ne uspeva da istinski podrži svog saveznika u času kada mu je potrebno i (koji pokazuje) da je uglavnom nemoćan", rekla je Bego. "To je takođe još jedan režim svrstam uz Kremlj koji se nalazi pod potencijalno egzistencijalnim pritiskom."
"Ruski uticaj (na [Bliskom istoku) izgleda da je u stalnom – i u doglednoj budućnosti – opadanju", rekla je Marija Engkvist (Maria Engqvist), direktorka programa za studije Rusije i Evroazije u Švedskoj Agenciji za odbrambena istraživanja. "Zasad, Moskva ima veoma ograničene mogućnosti da se nosi s tim i ne može mnogo da učini povodom toga."
Rusija nije u potpunosti napustila Teheran; navodno Moskva pruža obaveštajne podatke, a moguće i osetljive informacije o metama, što je pomoglo Iranu da pogodi objekte kao što je stanica američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) u Rijadu.
"Oba slučaja – Venecuela i Iran – ističu praktične teškoće s kojima se rusko rukovodstvo suočava u sprovođenju sopstvenih strateških ambicija", rekla je Engkvist. "To će verovatno narušiti poverenje (partnera Moskve) u Rusiju kao dobavljača svega što bi im moglo biti korisno, kao i u njihove odnose."
Iranski spasioci tragaju za preživelima zatrpanim pod ruševinama nakon kontinuiranih američko-izraelskih vazdušnih napada na Iran. Svakodnevni napadi na Teheran ostavili su spasilačke timove u neprekidnoj borbi s razornim posledicama. Iran je odgovorio udarima širom regiona, uključujući i na civilna područja.
Više do hiljadu i stotinu sati audiosadržaja terorističke propagande, što je jednako 47 dana neprekidnog slušanja, otkriveno je na online platformama tokom akcije EUROPOL-a, središnje kriminalističke agencije Europske unije, u suradnji sa stručnjacima iz drugih zemalja.
Operacija je bila usmjerena na terorističku audiopropagandu koju koriste skupine diljem ideološkog spektra, uključujući džihadističke i nasilne desničarske ekstremističke mreže.
Tokom akcije je prijavljeno 17.298 linkova na 40 online platformi.
Otkriveni materijali sadrže govore vođa terorističkih organizacija, pjesme koje veličaju nasilje, te tzv. našide, napjeve često korištene u džihadističkoj propagandi.
U akciji su sudjelovali istražitelji iz 13 zemalja, a koordinirali su je Mađarska i EUROPOL-ova jedinica za praćenje internet sadržaja.
Sudjelovali su specijalizirani istražitelji iz Belgije, Danske, Njemačke, Irske, Italije, Luksemburga, Malte, Portugala, Srbije, Slovenije, Španjolske i Švedske.
Nakon provjera kako bi se izbjeglo ometanje aktivnih istraga, sporni sadržaji su 3. marta prijavljeni platformama, a do sada je uklonjeno oko 77 posto, saopćio je EUROPOL.
Audiosadržaj, nova "slijepa tačka" radikalizacijeEUROPOL upozorava da se ekstremistička propaganda sve više seli na audioplatforme, gdje je teže otkriti problematičan sadržaj zbog potrebe za jezičkim i kontekstualnim razumijevanjem.
Za razliku od videa i slika, audiomaterijali često prolaze ispod radara moderacije, što ih čini dostupnim osobama podložnim radikalizaciji.
Istraživanja pokazuju da ritmički i melodični elementi našida imaju snažan emocionalni učinak na slušaoce i doprinose osjećaju pripadnosti unutar ekstremističkih zajednica, objavila je grupa autora u studiji Sveučilišta Massachusetts Lowell.
Posebno mjesto imaju pjesme i napjevi, koje ekstremističke grupe koriste kao psihološki alat za izazivanje emocija, jačanje grupnog identiteta i promoviranje ideologije kroz narative "mi protiv njih".
Istovremeno, upravo takav sadržaj može poslužiti kao "mekši ulaz" u ekstremističke mreže, jer se često ne percipira kao otvoreno politički ili radikalan.
Rastući sigurnosni izazovEUROPOL navodi da se audiopropaganda sve više prepoznaje kao važan alat radikalizacije.
To potvrđuje i nedavni slučaj u Švedskoj, gdje je sud uzeo u obzir utjecaj našida u procesu protiv osobe osuđene za pripremu terorističkog napada u Stockholmu 2025. godine.
Slušanje i dijeljenje našida pominjalo se i nakon terorističkog napada u Bosanskoj Krupi, u oktobru 2024. godine, kada je maloljetnik ubio jednog i ranio drugog policajca.
Na dan kad je napadnuta policijska stanica, maloljetnik je na svom Instagram profilu podijelio story s pjesmom našidom, a cappella pjevanjem stihova koji veličaju džihad, na francuskom jeziku s prijevodom na engleskom.
Riječ je o stihovima koji veličaju napade u Parizu iz 2015. godine, prema studiji Propaganda "Islamske države" na francuskom jeziku Fondacije kuća humanističkih znanosti iz Francuske.
Audiosadržaj sve važniji za ekstremističke grupePrema istraživanju britanske organizacije Centre for Information Resilience (CIR), audiosadržaj postaje sve važniji alat ekstremističkih grupa poput "Islamske države Korasan" (ISKP) za širenje propagande, regrutaciju i radikalizaciju.
Analiza gotovo 1.000 audiomaterijala objavljenih tokom 2024. godine, na više jezika i platformi, pokazuje da grupe koriste različite formate, od našida i religijskih predavanja do podcasta i audioknjiga, kako bi doprijele do šire publike.
Moderni formati poput podcasta i razgovornih emisija često su prikriveni kao edukativni ili analitički sadržaj i time lakše izbjegavaju moderaciju.
Takav sadržaj često djeluje suptilnije od videa ili otvorenih političkih poruka, pa lakše izbjegava moderaciju i ostaje duže dostupan online, zaključak je istraživanja.
Istovremeno, oslanja se na emocionalne i religijske narative koji mogu biti prvi korak u procesu radikalizacije, jačajući osjećaj pripadnosti i potičući nasilne ideje među pristalicama.
Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur pozvao je na jedinstvo između Sjedinjenih Država i evropskih saveznika nakon što je američki predsjednik Donald Trump izrazio frustraciju zbog članica NATO-a koje su odbile njegov poziv da pomognu Vašingtonu tokom vojne operacije u Iranu.
Spor, potaknut sve dubljom konfrontacijom s Iranom i rastućim globalnim cijenama energije, brzo postaje širi test transatlantske kohezije - i toga kako će se savez nositi s krizama koje prevazilaze njegov tradicionalni okvir.
Trump je izrazio frustraciju 17. marta nakon što je većina NATO saveznika, prema izvještajima, odbila zahtjeve da se rasporede pomorske snage, uključujući brodove za uklanjanje mina i pratnju, kako bi se osigurala komercijalna plovidba kroz uski morski prolaz koji nosi oko petine globalnih pomorskih zaliha energije.
Pevkur je za RSE rekao da je Tallinn spreman razgovarati o opcijama sa Sjedinjenim Državama i drugim saveznicima, naglašavajući da je saradnja, a ne podjele, ključna.
"Spremni smo razgovarati o tome koje su opcije za rješavanje situacije na Bliskom istoku i također za osiguranje slobodne trgovine", rekao je u intervjuu u Vašingtonu 17. marta.
Nastojanja Trumpove administracije dolaze u trenutku kada je iranska blokada - korištenjem mina, dronova i pomorskih snaga - efektivno zatvorila moreuz, podižući cijene nafte iznad 100 dolara po barelu i gurajući cijene benzina u SAD-u na najviši nivo u posljednjih nekoliko mjeseci.
Ključni evropski glavni gradovi jasno su stavili do znanja da neće učestvovati u naporima da se moreuz ponovo otvori dok aktivna borbena dejstva traju.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da Francuska "nikada" neće učestvovati u takvim operacijama u sadašnjim okolnostima, naglašavajući da Pariz nije strana u sukobu. Ali istovremeno je naznačio da bi Francuska i druge evropske zemlje mogle doprinijeti obezbjeđivanju komercijalne plovidbe kada se situacija "smiri".
Njemačka zauzima slično oprezan stav.
Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul naglasio je da se kriza ne može riješiti isključivo vojnim sredstvima, odražavajući širu evropsku zabrinutost zbog eskalacije i dugotrajnog uplitanja.
Iza oklijevanja stoji i praktična zabrinutost: da bi evropske mornarice mogle postati odgovorne za dugotrajnu sigurnosnu misiju u Zaljevu, efektivno nadgledajući moreuz nakon što se neposredna kriza smiri.
Dok zapadna Evropa oklijeva, neki saveznici na istočnom krilu NATO-a pokazuju otvoreniji pristup.
Pevkur je krizu opisao ne samo kao sigurnosno nego i kao globalno ekonomsko pitanje.
"Situacija na Bliskom istoku utiče na naftu, gas, đubrivo, sve", rekao je, dodajući da će rast troškova pogoditi farmere, industriju i potrošače širom svijeta.
"Na kraju krajeva, ovo utiče na svakog građanina."
On je više puta naglasio da je jedinstvo unutar NATO-a ključno, upozoravajući da će podjele koristiti Rusiji, posebno u njenom ratu protiv Ukrajine, koja se već više od četiri godine oslanja na podršku Evrope, Sjedinjenih Država i drugih zapadnih saveznika u nastojanju da zadrži Moskvu podalje.
"Sada je vrijeme da gradimo mostove, i ne smijemo izgubiti naše jedinstvo", rekao je. "Rusija je oduvijek željela da nas podijeli."
Prema Pevkuru, rast cijena energije povezan s krizom u Hormuškom moreuzu ojačaće poziciju Moskve protiv Ukrajine, osim ekonomskih koristi od većih prihoda od prodaje nafte.
"Kada vide pukotine u našem jedinstvu, oni samo dobijaju", rekao je.
"Kada jedan saveznik traži podršku, saveznici bi trebali doći zajedno i vidjeti šta možemo učiniti", rekao je.
Također je naglasio važnost nastavka budnosti prema Rusiji, čak i dok se pažnja usmjerava na Bliski istok.
"Prijetnja je uvijek tu", rekao je, dodajući da, iako je punorazmjerni rat s NATO-om malo vjerovatan, saveznici moraju ostati oprezni i održavati blisku saradnju.
Problem koalicije, a ne samo spor oko politikeIskusni američki diplomata Daniel Fried rekao je da trenutni zastoj između Vašingtona i NATO-a odražava i promjene u evropskim stavovima i teškoće u formiranju koalicije za složenu, brzo razvijajuću krizu.
U razgovoru za RSE, Fried, bivši pomoćnik državnog sekretara čija je karijera obuhvatila sedam američkih administracija, rekao je da su evropske vlade u početku signalizirale otvorenost za ograničeno vojno angažovanje.
Ukazao je na saopštenje Britanije, Francuske i Njemačke od 1. marta, u kojem su naznačile da bi razmotrile podršku odbrambenim akcijama protiv Irana, uključujući suprotstavljanje raketnim i dron napadima - stav koji je opisao kao relativno snažan.
Od tada su, međutim, brojne države odbacile učešće u pomorskim operacijama za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, što, kako je rekao Fried, ukazuje na izvjesno "kolebanje" evropskog stava.
Istovremeno, rekao je da situacija nije konačna.
"Nije mi jasno da su Evropljani potpuno protiv", rekao je Fried, ističući da su neke zemlje - uključujući Estoniju i potencijalno druge - pokazale spremnost da razgovaraju o mogućim doprinosima.
Dodao je da evropsko oklijevanje odražava kombinaciju političkih, strateških i praktičnih razmatranja, uključujući rizike od eskalacije, raspoloženje javnosti kod kuće i neizvjesnost o obimu i trajanju bilo koje misije.
Ipak, Fried smatra da su evropski interesi direktno uključeni, tvrdeći da je "u interesu svih" pomoći u obezbjeđivanju Hormuškog moreuza i odbrani država Zaljeva od iranskih napada, posebno s obzirom na ranije evropske signale spremnosti da preuzmu određenu ulogu u regiji.
Predložio je da bi evropske vlade i dalje mogle tražiti načine da doprinesu, posebno u odbrambenim ulogama ili ograničenim misijama koje su u skladu s njihovim ranijim stavovima.
Fried je naglasio i da takav napor ne bi bio formalna NATO operacija.
Bez aktiviranja Člana 5, rekao je, vjerovatniji okvir bio bi "koalicija voljnih", u kojoj bi pojedine zemlje učestvovale dobrovoljno, a ne kroz savez kao cjelinu.
"Mislim da bi trebalo da vide šta je moguće i šta mogu uraditi", rekao je.
Podjele u KongresuSukob je istakao i političke podjele u američkom Kongresu.
Republikanski senator Lindsey Graham iz Južne Karoline podržao je stav administracije, upozoravajući da bi oklijevanje saveznika moglo imati "široke i duboke" posljedice i za Evropu i za SAD.
Situaciju je opisao kao izrazito frustrirajuću i rekao da ona pokreće šira pitanja o pouzdanosti saveza u trenucima krize.
Demokrati, međutim, pozivaju na oprezniji pristup.
Senator Dick Durbin rekao je za RSE da, iako se NATO - osnovan 1949. radi kolektivne odbrane od Sovjetskog Saveza, čiji je Estonija nekada bila dio - nalazi na probi, ostaje nezamjenjiv.
"Moramo prigrliti naše saveznike i graditi na našem prijateljstvu", rekao je. "Ne trebamo tražiti načine da se podijelimo."
Iran je zaprijetio napadom na energetska postrojenja širom regije Perzijskog zaljeva nakon što je objavio da je njegovo ogromno plinsko polje Južni Pars pogođeno 18. marta u prvom napadu na infrastrukturu te zemlje u Zaljevu otkako su SAD i Izrael započeli kampanju bombardiranja posljednjeg dana februara.
U satima nakon što je Iran obećao odmazdu, Katar je saopštio da je izbio požar u njegovom glavnom plinskom čvorištu, Ras Laffan, nakon navodnog iranskog raketnog napada, a hitne službe su raspoređene da obuzdaju požar, dok je državni gigant QatarEnergy prijavio "veliku štetu".
Katar je zahtijevao da iranski vojni i sigurnosni atašei i njihovo osoblje napuste zemlju u roku od 24 sata.
Saudijska Arabija je saopštila da je uništila četiri balističke rakete usmjerene prema Rijadu i da je pokušan napad dronom na plinsko postrojenje na istoku zemlje. Fragmenti jedne od raketa pali su u blizini rafinerije južno od glavnog grada, saopštilo je saudijsko Ministarstvo odbrane.
Iran je potvrdio smrt svog ministra obavještajnih službi Esmaila Khatiba, dan nakon što je priznao da su još dvije visoke ličnosti ubijene. U Washingtonu je šefica obavještajne službe rekla je da iranska vlada "izgleda netaknuta, ali uveliko degradirana Operacijom Epski bijes", kako SAD nazivaju operaciju protiv Irana.
"Uprkos tome, Iran i njegovi posrednici ostaju sposobni i nastavljaju napadati američke i savezničke interese na Bliskom istoku", rekla je direktorka Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard na saslušanju u Senatu. "Ako neprijateljski režim preživi, nastojat će započeti višegodišnji napor da obnovi svoje rakete i snage bespilotnih letjelica."
Južni Pars je iranski dio najvećeg svjetskog nalazišta prirodnog plina, koje ta zemlja dijeli s Katarom, koji je s druge strane Zaljeva. Glasnogovornik iranske centralne komande rekao je da će Teheran "žestoko udariti na izvor ove agresije", navodeći da je legitimo udariti na napadačevu "infrastrukturu za gorivo, energiju i plin".
Glasnogovornik katarskog Ministarstva vanjskih poslova Majed Al-Ansari opisao je gađanje objekata povezanih s Južnim Parsom kao "opasan i neodgovoran korak", upozoravajući da napadi na energetsku infrastrukturu ugrožavaju globalnu energetsku sigurnost, regionalnu stabilnost i okoliš.
Katar je za napad okrivio Izrael, koji su kritizirali i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Globalne cijene nafte – koje su porasle kao rezultat rata i iranske praktično blokade Hormuškog tjesnaca, ključnog koridora za naftu iz Zaljeva – porasle su nakon vijesti o napadu, što je povećalo zabrinutost zbog opasnosti za energetsku infrastrukturu u regiji dok sukob traje.
"Napad... ukazuje na spremnost Izraela da napadne aspekte iranske energetske infrastrukture i zatim, naravno, i na spremnost Irana da uzvrati protiv drugih energetskih meta", rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) Gregory Brew, historičar za iransku naftu i viši analitičar u Eurasia Group.
Nije jasno hoće li "Izrael početi gađati energetsku infrastrukturu šire – ovo bi mogao biti pucanj upozorenja, uvod u značajniju kampanju. Također nije jasno hoće li iranska odmazda protiv energetskih meta biti dovoljno značajna da odvrati dodatne napade, s obzirom na to da su njegovi kapaciteti degradirani", rekao je Brew.
"Dakle, morat ćemo pričekati i vidjeti, ali ovo sugerira da će se bez deeskalacije, koju bi vjerovatno predvodio predsjednik Trump, ovaj rat nastaviti i vrlo lako bi mogao eskalirati do tačke u kojoj energija postane istaknutija meta", rekao je Brew.
Trump je 17. marta tvrdio da će američka kampanja "biti završena za sedmicu ili dvije i neće dugo trajati". Nije dao precizniji vremenski okvir, ali je dodao da se "sve kreće vrlo brzo" i da "smo daleko ispred roka".
Nastup Gabbard u Senatu ostavilo je pitanja o stanju iranskog nuklearnog programa. U njenim pripremljenim izjavama navedeno je da su kapaciteti Teherana za obogaćivanje uništeni u američko-izraelskim napadima prošlog juna i da SAD nisu vidjele napore za obnovu, dok je njeno usmeno svjedočenje sugeriralo da Iran pokušava da se oporavi od štete.
Šef obavještajne službe Khatib bio je posljednji u niz sve više visoko rangiranih Iranaca koji su ubijeni otkako je dugogodišnji vrhovni vođa Ali Hamnei preminuo 28. februara, prvog dana američko-izraelske kampanje. Njegov sin, ajatolah Mojtabi Hamnei, nije viđen u javnosti otkako je imenovan za novog vrhovnog vođu.
Potvrdivši smrt Khatiba u objavi na X forumu 18. marta, u kojoj su navedeni i šef iranske sigurnosti Ali Larijani i ministar odbrane Aziz Nasirzadeh, koji su poginuli u ranijim napadima, iranski predsjednik Masud Pezeshkian rekao je da ih je "ostavilo u žalosti" njihovo "kukavičko ubistvo".
Rano ujutro 18. marta, u baražu iranskih projektila poginule su dvije osobe u Izraelu, u blizini Tel Aviva, nakon što se Teheran zavjetovao na osvetu za ubistvo Larijanija. Teheran je saopštio da su noćni napadi, kojima je broj poginulih u ratu u Izraelu porastao na najmanje 14, bili izvedeni u "čast" Larijanijeve smrti.
Iranske vlasti potvrdile su kasno 17. marta da je Larijani, moćni državni sigurnosni zvaničnik, ubijen - najviše rangirani zvaničnik koji je poginuo otkako je vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei ubijen prvog dana američkih i izraelskih zračnih napada 28. februara.
Teheran je potom tokom noći ispalio nekoliko projektila na Izrael, ubivši dvije osobe u blizini Tel Aviva, navodeći da su napadi izvedeni kako bi se "odala počast" Larijanijevoj smrti.
Noćni napad na četvrt u blizini gusto naseljenih dijelova Tel Aviva, gdje se nalaze i važne vojne instalacije, povećao je broj poginulih u ratu u Izraelu na najmanje 14.
U saopštenju koje je Islamska revolucionarna garda pročitala na državnoj televiziji navedeno je da su u napadima korišteni projektili Khoramshahr-4 i Qadr, oba s višestrukim bojevim glavama.
Izrael je optužio Iran da više puta koristi kasetnu municiju, koja se tokom leta dijeli na više manjih bombi i raspršuje preko širokog područja, što otežava njihovo presretanje.
Iranski mediji izvijestili su 18. marta o udarima u pokrajini Lorestan i gradu Hamedan, oba na zapadu Irana, kao i u južnoj pokrajini Fars.
Izrael je takođe pojačao napade na mete za koje tvrdi da su povezane s Hezbollahom, grupom koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, u Libanu. U napadima je prijavljeno više poginulih, što podstiče zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba širom Bliskog istoka.
U međuvremenu, Rosatom, ruski operator nuklearne elektrane Bushehr u zapadnom Iranu, saopštio je da je 17. marta projektil pogodio područje u blizini postrojenja, ali da nije bilo štete, povrijeđenih niti ispuštanja radijacije.
Kao odgovor, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pozvala je na "maksimalnu uzdržanost".
"Generalni direktor IAEA Rafael Grossi ponavlja poziv za maksimalnu uzdržanost tokom sukoba kako bi se spriječio rizik od nuklearne nesreće", saopštio je nuklearni nadzorni organ na platformi X.
Bushehr je jedina iranska nuklearna elektrana. Smještena je na obali sjevernog dijela Persijskog zaljeva, a koristi gorivo proizvedeno u Rusiji, ne u Iranu, i pod nadzorom je IAEA-e.
Više eksplozija čulo se i u Jerusalemu 18. marta, nakon što je izraelska vojska saopštila da je otkrila novi talas raketa ispaljenih iz Irana.
Larijani je ubijen zajedno sa svojim sinom Mortezom, zamjenikom Alirezom Bayatom i nekoliko tjelohranitelja, saopštio je Sekretarijat Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost Irana kasno 17. marta. Larijani je bio sekretar tog savjeta.
Odvojeno od toga, Islamska revolucionarna garda (IRGC) potvrdila je smrt Gholamreze Soleimanija, komandanta iranske paravojne snage Basij, navodeći malo detalja. Izraelske odbrambene snage (IDF) ranije su saopštile da su Soleimani i Larijani ubijeni u istoj seriji udara 16. marta.
Američko-izraelska ofanziva na Iran, koja sada ulazi u treću sedmicu, ne pokazuje znakove smirivanja, a sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se 18. marta na više lokacija širom Bliskog istoka.
Nekoliko snažnih eksplozija čulo se i u Dubaiju u ranim satima 18. marta, dok su zvaničnici Ujedinjenih Arapskih Emirata saopštili da protivzračni sistemi presreću rakete i dronove koje je ispalio Iran.
Prema navodima zvaničnika Ujedinjenih Arapskih Emirata, Iran je od početka rata na zemlju ispalio više od 2.000 dronova i raketa.
Američka vojska saopštila je da je napala iranske raketne položaje u blizini strateškog Hormuškog moreuza koristeći takozvane bunker-buster bombe.
Centralna komanda SAD-a (CENTCOM) objavila je u saopštenju na platformi X 17. marta da su američke snage uspješno upotrijebile "više duboko prodornih bombi teških 5.000 funti" protiv utvrđenih iranskih raketnih položaja na obali u blizini Hormuškog moreuza.
U poruci je dodano da su "proturaketne krstareće rakete raspoređene na tim lokacijama predstavljale prijetnju međunarodnoj plovidbi u ovom strateškom prolazu".
Uprkos nastavku udara koji potresaju regiju, američki predsjednik Donald Trump izjavio je 17. marta iz Bijele kuće da rat neće još dugo trajati.
Govoreći o vojnoj operaciji svoje administracije protiv Irana, rekao je: "Morali smo provesti kratku misiju da se pozabavimo nuklearnim oružjem koje se našlo u rukama nekoliko ludih ljudi; ali osim toga, sve će biti gotovo za sedmicu ili dvije i neće dugo trajati."
Tramp nije želio dati precizniji vremenski okvir, dodajući da se "sve odvija veoma brzo" i da su "puno ispred rasporeda".
Također je rekao da su Sjedinjene Države obaviještene od većine svojih NATO saveznika da ne žele učestvovati u američkoj vojnoj operaciji u Iranu.
Tramp je ranije pozvao na pomoć u obezbjeđivanju plovidbe kroz Hormuški moreuz, koji je Teheran efektivno zatvorio napadima na brodove i prijetnjama novim udarima.
Neke zemlje su poručile da bi razmotrile takav angažman, ali mnoge druge su odbile učestvovati.
Visoki zvaničnik Ujedinjenih Arapskih Emirata rekao je da ta zemlja razmatra pridruživanje američkoj pomorskoj inicijativi.
Anwar Gargash, diplomatski savjetnik predsjednika UAE, rekao je da se po tom pitanju i dalje vode pregovori, ali da konačna odluka još nije donijeta, naglašavajući da je osiguravanje trgovine i energetske sigurnosti zajednička odgovornost velikih zemalja.
Iransko gađanje država proizvođača nafte i gasa oko Zaljeva oštro je podiglo cijene energije u mnogim zemljama.
Nakon što je u početku izrazio podršku, američki predsjednik Donald Trump sada kaže da ne želi da se iranski Kurdi uključe u vojnu operaciju protiv Teherana, barem za sada. Ipak, jedna grupa kurdskih izbjeglica tvrdi da se "sprema za rat", za svaki slučaj, prema riječima fotografa koji je posjetio jedno uporište iranskih Kurda.
Fotoreporteru Sedatu Suni 12. marta je dopušten pristup planinskoj bazi organizacije Komala – Reformska frakcija, naoružane političke organizacije iranskih Kurda sa sjedištem u sjeveroistočnom dijelu Iraka, koja je nedavno bila meta iranskih napada dronovima.
Ova naoružana grupa dio je saveza iranskih kurdskih političkih partija koji je formiran neposredno prije pokretanja američko-izraelske vojne operacije 28. februara.
Savez traži samoupravni region unutar Irana, sličan današnjem poluautonomnom Iračkom Kurdistanu u Iraku.
"Oni ovaj rat vide kao priliku", rekao je fotograf za Radio Slobodna Evropa, dodajući da borci insistiraju kako ne čekaju zeleno svjetlo SAD-a da se uključe u sukob u Iranu. "Kažu da mogu sami donositi svoje odluke."
Portparol Komale poručio je da bi borci mogli "započeti oslobađanje" u kurdskom regionu Irana, pod uslovom da Sjedinjene Države obećaju podršku.
Kurdi su etnička grupa od oko 30 do 40 miliona ljudi koji uglavnom žive u planinskim područjima koja se prostiru kroz dijelove Irana, Iraka, Sirije i Turske.
Ova većinski sunitska muslimanska zajednica jedna je od najvećih etničkih grupa na svijetu bez vlastite države.
Iranski Kurdi uglavnom žive duž zapadne granice zemlje i čine oko 10 posto iranske populacije od približno 92 miliona stanovnika.
Odnosi Kurda s Teheranom napeti su još od vremena ubrzo nakon Islamske revolucije 1979. godine, kada su nove vlasti pokrenule masovna ubistva Kurda, koji su smatrani prijetnjom teritorijalnom integritetu Irana.
Danas, kažu posmatrači, potencijalno uključivanje Kurda u aktuelni rat u Iranu nosi brojne komplikacije.
Kamran Matin, stručnjak za Iran na Univerzitetu Sussex, kaže da kurdske grupe u egzilu uživaju široku podršku u iranskim kurdskim područjima, ali smatra da bi samo određeni skup uslova mogao otvoriti vrata iranskim Kurdima - i onima u zemlji i onima u egzilu - da se otvoreno uključe u rat protiv Islamske Republike.
Prvo, kaže Matin, snage iranskog režima morale bi biti "značajno oslabljene u iranskom Kurdistanu".
Osim toga, kurdske grupe bi trebale "jasnu američku obavezu dugoročne vojne i političke podrške, uključujući uspostavljanje zone zabrane letova iznad iranskog Kurdistana".
Takođe bi, kaže on, bio potreban američki garant podrške kurdskim pravima u budućem Iranu.
Takav nivo američke posvećenosti zasad se čini malo vjerovatnim.
Nakon izvještaja da CIA naoružava kurdske grupe u susjednom Iraku, Trump je 5. marta izjavio da bi "bio potpuno za to" ako bi iranski Kurdi pokrenuli ustanak.
Kasnije je ublažio tu izjavu, rekavši novinarima da je isključio mogućnost uključivanja Kurda, uz obrazloženje: "Ne želimo rat učiniti još složenijim nego što već jeste".
Fotograf Suna ističe da među borcima koje je posjetio postoji veliko simpatiziranje prema Sjedinjenim Državama, a neki od njih na uniformama nose američke zastave.
U iračkom Kurdistanu vlasti su odbacile ideju da se irački Kurdi uključe u rat u Iranu.
Kubad Talabani, zamjenik premijera Iračkog Kurdistana, nedavno je novinarima rekao: "Mi nismo plaćenici".
U poruci koja je očigledno bila upućena iranskim kurdskim militantnim grupama u Iraku, regionalna vlada Kurdistana naglasila je i da se "iračka teritorija ne smije koristiti kao polazište za napade na susjedne zemlje".
S druge strane, Teheran je zaprijetio da će, u slučaju bilo kakvog upada kurdskih boraca s teritorije Iraka, "sve objekte Iračkog Kurdistana... široko gađati".
Početkom 2022. godine crtana serija pod nazivom Bunny Brothers emitovana je na ruskom državnom televizijskom kanalu čiji je program namijenjen djeci.
Moskovski studio koji stoji iza serije bio je Safir Animation, čiji je generalni producent, direktor i jedini vlasnik Arash Doroudi, 57-godišnji iranski državljanin koji tečno govori ruski.
Doroudi je povezan s još jednim studijem sličnog imena koji proizvodi sasvim drugačiju vrstu sadržaja: video-materijale o iranskim vojnim dostignućima za rusko Ministarstvo odbrane.
"Da biste danas privukli ruske gledaoce, potreban vam je akcioni sadržaj," rekao je Doroudi jednom ruskom podkasteru kada su ga pitali o njegovoj poslovnoj strategiji.
Animirani filmovi za djecu i video-materijali o iranskoj vojsci nisu jedini poslovni poduhvati u koje je Doroudi uključen, prema nalazima Sisteme, ruske istraživačke jedinice Radija Slobodna Evropa.
Glavna domaća obavještajna služba Rusije optužila ga je da je pokušao izvesti vojne žiroskope. Prema procurjelom memorandumu sigurnosne službe, Doroudi je također identificiran kao savjetnik entiteta povezanog s administracijom iranskog predsjednika.
Njegovi poslovni krugovi i mutne aktivnosti preklapaju se s Sohrabom i Ushangom Gayratom, braćom iz Afganistana čiji je otac bio diplomata u ambasadi Afganistana u Moskvi.
Sohrab je preuzeo Doroudijev bivši filmski studio, koji je kasnije objavio dugometražni animirani film koji je postao manji hit u Rusiji.
Braća iz Afganistana povezuju se i s aktivnostima van svijeta filma, uključujući pomaganje jemenskim pobunjenicima Hutijima, koje podržava Iran, da nabave rusko oružje. Sjedinjene Države Hutije označavaju kao terorističku organizaciju.
Doroudi nije odgovorio na pitanja koja mu je RSE poslao na njegov Telegram nalog, niti na poruke upućene studiju ili Telegram nalozima njegovih drugih kompanija.
Sohrab Gayrat nije odgovorio na pitanja RSE-a. Ushang je također odbio odgovarati na pitanja, rekavši samo: "Radim kao prevodilac u Rusiji."
Od Moskve do SanaeDolphin Boy, vedra animirana priča o dječaku kojeg odgajaju delfini, zaradila je gotovo 95 miliona rubalja (1,17 miliona dolara) kada je prikazana u ruskim kinima u proljeće 2022. godine. Film je producirao studio Sky Frame, na čijem je čelu Sohrab Gayrat, a njegovu popularnost dodatno je povećala pop pjevačica čija je zarazna pjesma bila dio soundtracka.
Film je prikazan i na platformama izvan Rusije: Netflix, Apple TV i Amazon Prime emitovali su Dolphin Boy. Veliki kalifornijski studio Lionsgate kupio je prava za distribuciju na engleskom jeziku.
Na projekciji filma koju je 4. aprila 2025. godine organizovala jedna moskovska humanitarna organizacija, pojavio se i Sohrab. U objavi na Facebooku 39-godišnjak je, na perzijskom jeziku, ironično komentarisao neke fotografije sebe koje su se pojavile u javnosti.
"Novinske agencije koje dane i noći provode baveći se neutemeljenim fantazijama, molim vas da koristite moju dobru fotografiju u svojim smiješnim vijestima o meni," napisao je.
Nije bilo potpuno jasno na šta je tačno mislio. Ali dva dana ranije, Sohrab i Sky Frame Studio, zajedno s Ushangom Gayratom, našli su se prvi put na listi sankcija koju je objavilo američko Ministarstvo finansija.
Ministarstvo je optužilo Sohraba i njegovu kompaniju da su pomagali Hutima u Jemenu da nabave rusko oružje. Također su optuženi da su organizovali isporuke navodno ukradenog ukrajinskog žita namijenjenog Jemenu i drugim destinacijama.
Sinovi bivšeg prvog sekretara ambasade Afganistana u Moskvi, Sohrab i njegov brat Ushang govore ruski i diplomirali su na prestižnom Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose, poznatom kao MGIMO.
Sohrab je preuzeo Sky Frame 11. marta 2021. godine, dan nakon što je Doroudi otišao da osnuje Safir Animation.
U objavi o sankcijama navodi se da su Sohrab i Ushang organizovali isporuke oružja i nafte na zahtjev visokog zvaničnika Hutija koji živi u Iranu, Saeeda al-Jamala.
Al-Jamal navodno vodi mrežu paravan-kompanija i brodova koji krijumčare iransko gorivo i naftne proizvode kupcima na Bliskom istoku, u Africi i Aziji.
Prema američkim vlastima, značajan dio prihoda od tih prodaja preusmjerava se preko mreže posrednika i mjenjačnica Hutijima u Jemenu, kao i snagama Quds iranske Revolucionarne garde i Hezbolahu, libanskoj grupi koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom.
Postoji još jedna veza između braće Gayrat i navodnog krijumčarenja nafte ili oružja Hutijima: oko deset godina ranije bili su uključeni u još jedan kratkotrajni projekt – IT kompaniju predstavljenu kao "prvu nezavisnu afganistansku društvenu mrežu".
Taj projekt, koji je trajao samo godinu dana, uključivao je i Kamaluddina Nabizadua, koji je ranije bio drugi diplomata u ambasadi Afganistana u Moskvi.
I sam Nabizadu je završio na listi sankcija američkog Ministarstva finansija 2022. godine, tri godine prije braće Gayrat.
Ministarstvo ga je optužilo da je tajno organizovao isporuke iranske nafte Rusiji, preusmjeravajući milione dolara nazad u Iran. Američke vlasti su navele da je to rađeno u "koordinaciji s visokim nivoima ruske vlade i obavještajnih službi".
Ukrajinsko žitoPrije 13. marta, ako biste kliknuli na glavnu stranicu Sky Framea, pronašli biste više linkova: kontakt informacije, promocije drugih projekata studija. Također biste relativno lako pronašli link za zasebnu kompaniju pod nazivom Triticum Group Commodities.
Na LinkedIn stranici Triticum se opisuje kao "međunarodna trgovačka kompanija specijalizovana za uvoz žitarica na Bliski istok".
LinkedIn stranica je također navodila samo jednog zaposlenog: Adelinu Ustu, ženu rođenu u Ukrajini koja živi u Moskvi.
Sistema je kontaktirala Ustu za komentar 13. marta. Odbila je odgovoriti na pitanja, a zatim uklonila Triticum sa svog LinkedIn profila i obrisala Telegram nalog. Istog dana ugašena je i web stranica Triticuma, kao i ruska i engleska web stranica Sky Frame Studiosa.
Ponovo su se pojavile sljedećeg dana.
Prema poslovnim registrima, kancelarija Triticuma nalazi se u Neva Towersu, u kompleksu nebodera Moskva-City.
Na istoj adresi registrirana je još jedna kompanija: Kolibri Group, čiji je direktor Sohrab Gayrat. Kao vlasnik je naveden Ushang. Jedna od glavnih aktivnosti kompanije, prema poslovnim registrima, jeste kupovina i prodaja žita.
Osim nabavke oružja, američko Ministarstvo finansija optužilo je braću Gayrat i za organizovanje najmanje dvije isporuke ukradenog ukrajinskog žita u Jemen tokom ljeta i jeseni 2024. godine.
Bunny BrothersOsim perioda kada su se njihove karijere preklapale u Sky Frameu, obim odnosa između Sohraba Gayrata i Doroudija nije jasan. Ali Doroudi je već godinama u Rusiji i uključen u različite poslovne projekte.
Rođen u iranskom gradu Mašhadu, Doroudi je dobio rusko državljanstvo 2014. godine, prema procurjelim dokumentima, a njegova prijavljena adresa prebivališta od 2020. nalazi se u Krasnogorsku u Moskovskoj oblasti.
Osnovao je Safir Animation u aprilu 2021. godine, mjesec dana nakon što je napustio Sky Frame, studio koji stoji iza filma Dolphin Boy.
Poslovni registri pokazuju da je njegova kompanija Safir LLC povezana sa Safir Animationom i drugim projektima. Safir LLC, koja sebe opisuje kao “pouzdan most između Rusije i Bliskog istoka”, navodi da nudi usluge uključujući transport medicinske opreme, gasnih turbina i telekomunikacijskih tehnologija.
Bunny Brothers, animirana serija za djecu od 26 epizoda koja je emitovana na državnoj televizijskoj mreži Karusel, nije postala veliki hit za Safir Animation; gledaoci su rekli da im se sviđaju vizuali, ali su seriju kritikovali kao praznu i bez sadržaja.
U januaru 2025. hakerska organizacija koja se naziva ARES Group objavila je niz dokumenata na svom Telegram kanalu. Navodni autor dokumenata bila je glavna ruska domaća obavještajna služba – Federalna služba sigurnosti (FSB).
Prema tim dokumentima, Doroudi je identificiran kao savjetnik Centra za napredak i razvoj, entiteta povezanog s administracijom iranskog predsjednika.
(Uz izvještavanje urednika Sisteme Andreja Soshnikova i dopisnika Antona Baeva)