Šest vojnih imenovanja za 48 sati otkriva kako vrhovni vođa Modžtaba Hamnei zatvara praznine u komandi koje je ostavio rat koji je zbrisao iranski vojni ešalon.

Avganistan ima jednu od najviših stopa smrtnosti majki pri porođaju u svetu, u velikoj meri zbog siromaštva, loše infrastrukture i nedovoljne zdravstvene zaštite. Posle pet godina talibanske vlasti, međunarodne organizacije upozoravaju da su rizici za majke i bebe veći nego ikad. Nevladine organizacije i strano finansiranje, koji su nekada podržavali zdravstveni sistem, u međuvremenu su nestali, a ženama je uskraćeno obrazovanje neophodno za rad lekara i babica. Zbog toga mnoge žene nemaju pristup ni najosnovnijoj zdravstvenoj nezi.

Human rights watch (HRW) pozvao je talibanske vladare u Afganistanu da oslobode nekoliko međunarodnih humanitarnih radnika koji su "nasilno nestali" iz svojih kancelarija prošlog mjeseca i još uvijek se vode kao nestali bez informacija o njihovoj lokaciji ili stanju. HRW je u saopštenju naveo da talibani, koji su preuzeli vlast prije pet godina, nisu pružili nikakve informacije o tome gdje se nalazi rukovodeći tim nevladine grupe Fondacija za pravna istraživanja žena i djece (WCLRF), koji su uhapšeni u Kabulu 18. jula. Talibanske snage bezbjednosti su 21. juna upale u kancelariju nevladine organizacije, koja pruža programe pomoći i sprovodi istraživanja i zastupanje prava žena i djece, i oduzele laptopove i telefone od zaposlenih. Kasnije su zapečatili kancelariju i pokrenuli istragu protiv zaposlenih. HRW je saopštio da su talibanski zvaničnici 18. jula naredili šestorici muških zaposlenika da se vrate u kancelariju kako bi pokupili svoje oduzete uređaje. Umjesto toga, svih šestoro je privedeno. "Talibani izgleda smatraju svaki pokušaj da se pomogne ženama i djevojčicama prijetnjom svojoj nasilnoj vladavini", rekla je u saopštenju direktorka za prava žena Hzman Rights Watcha Makarena Saez. "Trebalo bi odmah da dostave informacije o tome gdje se nalazi šest članova osoblja i da ih oslobode ako su nezakonito držani". Odvojeno, Ujedinjene nacije su potvrdile pritvaranje dvoje svojih zaposlenih ranije ove nedelje, rekavši da nisu obaviještene ni o kakvim optužbama, niti im je odobren pristup dvojici pritvorenih humanitarnih radnika. Politička misija UN u Afganistanu, UNAMA, uključena je u praćenje ljudskih prava i prikupljanje podataka. Prilikom zauzimanja Kabula 15. avgusta 2021. godine, talibani su, između ostalog, obećali da će "žene biti veoma aktivne u društvu", iako je klauzula kojom se dodaje "u okviru islama" izazvala izvjesnu skepsu u pogledu toga koliko će se taj okvir strogo ili restriktivno tumačiti. Od tada, talibani su oštro ograničili prava žena, uključujući zabranu većine poslova i javnih nastupa. Oko 2,4 miliona djevojčica u Avganistanu je zabranjeno da pohađaju srednju školu, prema podacima kulturne agencije Ujedinjenih nacija, UNESCO. Afganistan je jedina zemlja na svijetu koja zabranjuje ženama da pohađaju srednje škole i univerzitete, što dovodi do onoga što su UN nazvale "rodnim aparthejdom". Citirajući Zarku Jaftalija, direktora WCLRF-a, koji je rekao da porodice nestalih članova osoblja "žive u stalnom strahu i neizvjesnosti". Talibani su takođe stegli omču oko nezavisnih medija i organizacija za prava novinara otkako su zauzeli Kabul prije pet godina. Nai Supporting Open Media u Afganistanu (Nai SOMA), tijelo za prava novinara, kaže da su talibani pretvorili Afganistan u otvoreni zatvor za medije i slobodu izražavanja. U svom izvještaju koji obuhvata petogodišnju vladavinu talibana, organizacija navodi da je najmanje šest novinara ubijeno u incidentima nasilja koji se odnose na članove militantne grupe "Islamska država" i talibane. Sidikulah Tavidi, visoki zvaničnik Nai SOMA, rekao je za Azadi radio RSE da je u posljednjih pet godina registrovano 700 incidenata nasilja nad novinarima. Talibani su takođe oduzeli licence nekoliko medijskih kuća u Kabulu i drugim provincijama u posljednjih pet godina, optužujući ih za "neprofesionalno" novinarstvo.

U sredu, 12. avgusta, širom sveta ljudi su posmatrali pomračenje Sunca. Dok se u većini zemalja moglo videti delimično pomračenje, potpuna faza pomračenja bila je vidljiva iznad delova istočnog Grenlanda, zapadnog Islanda i severne Španije.

Mjeseci ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu i onlajn prodavnica duboko u Rusiji, podstakli su pokušaje da se potraži olakšanje preseljenjem nekih postrojenja u Kazahstan, koji je pokušao da uravnoteži svoje veze sa Moskvom željom da ostane neutralan u ratu u Ukrajini.

Teheranske frakcije rekonstrukciju vlasti tumače kao dokaz da novi vođa nikada nije u potpunosti prihvatio Islamabadski memorandum.

Vrhovni sud Rusije zabranio je liberalnoj stranci Jabloko učešće na parlamentarnim izborima sljedećeg mjeseca, blokirajući jedinu grupa koja poziva na okončanje rata Moskve protiv Ukrajine. Odluka od 10. avgusta, na saslušanju održanom ispred suda sa stotinama uglavnom mladih Rusa, ugasila je nade protivnika rata da će imati gdje da iskažu svoje stavove na izborima 18-20. septembra. Ovakav razvoj je naglasio obim netolerancije Kremlja prema neslaganju, koja je postala još ozbiljnija otkako je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Centralna izborna komisija je neočekivano registrovala Jabloko krajem prošlog mjeseca za prve izbore za Državnu dumu, donji dom parlamenta sa 450 mjesta, od početka totalnog rata. Nacionalistička stranka Rodina podnijla je tužbu prošle nedelje tražeći poništenje registracije Jabloka, navodeći niz kršenja, uključujući nepravilno finansiranje, rukovanje autorskim pravima i ekstremizam. Na saslušanju, predsjednik Jabloka Nikolaj Ribakov odbacio je optužbe i rekao da stranka brani interese većine, "jer je očuvanje ljudskih života u interesu većine ruskih građana". Ribakov je rekao da će Jablok učiniti sve što može da Rusiju učini "prosperitetnom demokratskom državom". Stranka je najavila da će se žaliti, rekavši "ne očajavajmo". Vjeruje se da sudske presude u slučajevima visokog profila donosi Kremlj ili da su usko koordinisane sa njim, a sudija Vrhovnog suda koji je saslušao tužbu protiv Jabloka, Vjačeslav Kirilov, autor je drugih tvrdokornih presuda, poput odluke da se ugledna grupa za ljudska prava Memorijal ranije ove godine označi kao "ekstremistička". Ali analitičari sugerišu da događaji oko Jabloka, prvo registrovanog, a zatim isključenog sa glasačkog listića, mogu odražavati unutrašnje borbe između interesnih grupa u ruskoj eliti: grubo govoreći, bezbjednosnih zvaničnika i drugih jastrebova čiji je instinkt da uguše neslaganje, posebno protivljenje ratu, i onih koji se nadaju da će se on uskoro završiti. Ankete pokazuju da većina Rusa želi pregovore o okončanju rata, u kojem su ubijene stotine hiljada ruskih vojnika. Nedavni ukrajinski napadi na naftnu i gasnu infrastrukturu i druge ciljeve, ponekad daleko od granice sa Ukrajinom, izazvali su civilne žrtve i približili rat mnogim građanima. Putin je odbacio ukrajinske i američke pozive na prekid vatre koji bi zamrznuo linije fronta, umjesto toga zahtijevajući od Ukrajine da preda teritoriju koju Rusija nije uspjela da zauzme u borbi. Više puta se zavjetovao da će svoje ciljeve postići diplomatijom ili silom. Jabloko se pojavilo 1990-ih i bilo je značajna snaga u Dumi. Ali Putin je usporio demokratski napredak Rusije nakon što je prvi put postao predsjednik 2000. godine, a stranka nije osvojila nijedno mjesto na izborima održanim od 2003. godine, koji su sve više obiljeleženi dokazima o prevari u korist stranke Jedinstvena Rusija, koju kontroliše Kremlj.

Čini se da je američki predsjednik Donald Trump odustao od prijetnji trenutnom vojnom akcijom protiv Irana, uprkos tekućim sporovima sa Teheranom oko Ormuskog moreuza, sugerišući da će dozvoliti da ekonomski pritisak primora Islamsku Republiku da sklopi mirovni sporazum koji je teško postići. "Mi to radimo uzdržano", rekao je Trump novinskoj kući Axios u kratkom telefonskom razgovoru 9. avgusta, koristeći termin koji se generalno odnosi na uzdržanu akciju. "Samo djelimično pregovaramo sa njima. Samo posmatramo Iran sa njegovom ogromnom inflacijom i činjenicom da nemaju novca", citiran je. Axios je dodao da Trump nije iznio nikakve dalje vojne prijetnje tokom intervjua. Trump je rekao da je Iran "u veoma lošem stanju" ekonomski, da nema novca da plati svoje trupe i da je američka pomorska blokada pojačala ekonomsku krizu koju trpi vlada zemlje. Prema Axiosu, rekao je da, sa padom cijena nafte sa nedavnih maksimuma, američki narod osjeća manje bola zbog rata, koji je, prema mnogim anketama, i dalje veoma nepopularan među američkom javnošću. "Ispuniće. Uvijek ispuni. To je kao partija šaha", rekao je Trump o povremenom procesu pregovora sa režimom u Teheranu. Od početka američko-izraelskog rata sa Iranom, Trump je prelazio između prijetnji masovnim vojnim udarima i potencijalnog dugoročnog mirovnog sporazuma. Često je insistirao da je trajni mirovni sporazum neizbježan, samo da bi Teheran poricao takav napredak, što je dovelo do napada oko za oko sa obje strane. 'Oružje na gotovs'Trump je 1. avgusta izjavio da je odlučio da "odustane" od bilo kakvih novih napada na Iran, rekavši da je dogovor sa Teheranom blizu. "SAD su naoružane i spremne da krenu protiv Islamske Republike Iran, na nivoima vojnog terora, snage i moći kakve nisu viđene od Drugog svjetskog rata. Uprkos tome, Iran i druge zemlje Bliskog istoka su nas upravo zamolile da obuzdamo bilo kakav napad, s obzirom na to da su granice dogovora dogovorene", objavio je Trump na mreži Truth Social. "Ovo bi uključivalo hitno, potpuno otvaranje Ormuskog moreuza i kraj iranske nuklearne prijetnje." "Na osnovu ovog zahtjeva, pristao sam, za buduću korist SVIJETA i, takođe, opstanak uspješnog i prosperitetnog Irana, da otkažem napad, pod uslovom da budem u mogućnosti da brzo postignem DOGOVOR", napisao je, dodajući da mu se Izrael pridružio u ovoj "obavezi". Prema iranskim medijima, vojni izvori u Iranu negirali su Trumpovu tvrdnju da je Teheran zatražio od Vašingtona da se uzdrži od pokretanja novih napada. Usred američkih izjava 9. avgusta da je dogovor blizu postizanja otvaranja Ormuskog moreuza, moćna elitna vojna grana Irana saopštila je da plovni put neće biti ponovo otvoren dok SAD ne prihvate sve zahtjeve Teherana. Iran je zatvorio ključni plovni put, ograničavajući glavni izvor saobraćaja tankera za naftu za globalna tržišta. Teheran je koristio zatvaranje kao neophodnu kartu u pregovorima sa Vašingtonom. Iako je Trump u početku rekao da je eliminacija nuklearne prijetnje Teherana glavni cilj američko-izraelskog rata sa Iranom, koji je počeo 28. februara, posljednjih nedelja se fokusirao na slobodan protok saobraćaja kroz važan Ormuski moreuz, kroz koji je prije rata tranzitiralo oko 20 procenata svejtskih zaliha nafte i prirodnog gasa.

Ruski zvaničnici ne kriju šta novi zakon koji je potpisao predsjednik Vladimir Putin ima za cilj da uradi: da mnogim Rusima koji žive van zemlje oduzme osnovna zakonska prava i da ih zastraši i ušutka.

Dok regionalne sigurnosne napetosti i dalje rastu usred dugotrajnog sukoba između Irana i Sjedinjenih Država, lideri Saudijske Arabije, Pakistana i Turske okupili su se 7. avgusta kako bi potpisali zajednički odbrambeni sporazum s ciljem "jačanja kolektivnog odvraćanja od bilo kakvog čina agresije". Sporazum o zajedničkoj odbrani iz Meke propisuje da će se "svaki oružani napad na bilo koju od tri države smatrati napadom na sve njih", saopštilo je pakistansko ministarstvo inostranih poslova 7. avgusta. Trilateralni sporazum, koji su u saudijskom gradu Meki potpisali saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i pakistanski premijer Shehbaz Sharif, dolazi u vrijeme rastuće neizvjesnosti na Bliskom istoku, bez neposrednog kraja sukoba između Teherana i Washingtona. Sporazum odražava zajedničku predanost triju država daljnjem jačanju kolektivne sigurnosti i "proovisanju mira, sigurnosti i stabilnosti u regiji i šire u nastojanju da se postigne sigurna i prosperitetna budućnost", navodi se u izjavi ministarstva. Rasprave o sporazumu trajale su gotovo godinu dana. Masoud Alfak, analitičar sa sjedištem u Rijadu, opisao je sporazum kao "veliki razvoj u sigurnosnoj arhitekturi regije". Rat na Bliskom istoku "stvorio je novo regionalno sigurnosno okruženje i vjerujem da je to novo okruženje jedan od glavnih razloga za formiranje ovog saveza", rekao je Alfak za Radio Farda Radija Slobodna Evropa. "Ove zemlje vjeruju da se suočavaju sa zajedničkim prijetnjama i misle da ovo partnerstvo može poslužiti kao odvraćanje", rekao je Alfak, dodajući da vjeruje da je "primarni cilj promovisanje regionalne sigurnosti i stabilnosti, a ne traženje sukoba ili pridruživanje ratovima". Nazivajući sporazum "konvergentnom vizijom", turske dnevne novine Sabah u svom su uvodniku od 1. februara napisale da je takav pakt bio nužan s obzirom na izraelske akcije u Gazi i na Golanskoj visoravni, pogoršanje odnosa između glavnih gradova Zaljeva i Washingtona, separatističke aktivnosti, terorizam i posrednike u regiji. "Sva tri aktera čvrsto se protive separatizmu i terorizmu u regiji i sve više održivu dobrambeno-industrijsku saradnju smatraju strateškom nužnošću, a ne komercijalnim luksuzom", napisao je turski list, dodajući da će dugoročna partnerstva obuhvatati koprodukciju, transfer tehnologije i izgradnju kapaciteta, kao i sigurnost. Analitičari ističu zajedničke stavove Rijada, Islamabada i Ankare o separatističkim tendencijama i pokretima unutar njihovih granica ili susjedstava kao jedan od ključnih faktoraa u njihovom okupljanja. Saudijska Arabija, na primjer, podržava jemensku vladu protiv Huta koje podržava Iran. Rijad je takođe produbio saradnju s Egiptom i Somalijom kako bi se suprotstavio separatističkom pokretu u Somalilandu. Pakistan se, s druge strane, suočava s pobunom niske razine u kojoj se etnički Baloči bore za nezavisnost od Islamabada. "Zajedničke percepcije prijetnji i konvergentne vizije prirodno zbližavaju istomišljenike", napisao je Sabah. Prošlog mjeseca, mala država Kuvajt ratificirala je sporazum o odbrambenoj saradnji s Pakistanom, koji su dvije strane izvorno potpisale u junu 2023. Prema sporazumu, Kuvajt i Pakistan započet će vojnu saradnju, uključujući obuku, razmjenu obavještajnih podataka i zajedničke vojne vježbe. Otkad su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli prve napade na Iran 28. februara, Kuvajt, zajedno s drugim susjednim zaljevskim državama, bio je česta meta raketnih i napada dronovima koje je Iran pokrenuo kao odmazdu. Potpisivanjem pakta s Pakistanom, vojno snažnom zemljom, Kuvajt bi mogao tražiti zaštitu. U septembru 2025. Saudijska Arabija takođe je potpisala sporazum s Pakistanom. Prema uslovima Sporazuma o strateškoj uzajamnoj obrani (SMDA), dvije su se strane složile da će se "svaka agresija protiv bilo koje zemlje smatrati činom agresije protiv obje". SMDA omogućuje Saudijskoj Arabiji da ojača svoju odbranu uz pomoć pakistanskih trupa i njihove stručnosti u modernim tehnologijama poput dronova, dok bi Pakistan imao velike koristi od saudijskog finansiranja svoje krhke ekonomije i vojne industrije. Za Tursku, pridruživanje trilateralnom sporazumu "osiguralo bi saudijski kapital za vlastitu vojnu proizvodnju, a istovremeno bi težila zajedničkoj proizvodnji s Pakistanom ili prodaji Pakistanu", kaže bivši pakistanski ambasador u Sjedinjenim Državama Hussain Haqqani. "Turska ne napušta NATO. Umjesto toga, njeguje paralelno partnerstvo kako bi poboljšala stratešku fleksibilnost i pregovaračku moć." Kako bi stabilizirala svoje devizne rezerve, Saudijska Arabija je u aprilu najavila paket finansijske podrške Pakistanu od 8 milijardi dolara. Dnevne novine Saudi Gazette sa sjedištem u Jeddahu izvijestile su da je finansijska potpora namijenjena jačanju pakistanske ekonomske stabilnosti. Za Pakistan koji se suočava s finansijskim problemima, kaže Haqqani, odbrambene veze sa Saudijskom Arabijom i potencijalno Turskom način su monetizacije njegove vojne stručnosti, pretvarajući obuku, raspoređivanje i prodaju oružja u devizno i budžetsko olakšanje.

Ovo nije bio prvi put tokom ruske invazije da su ukrajinski zvaničnici došli u Washington tražeći oružje, municiju i finansijsku podršku. Ali poruka je bila znatno drugačija. Prema riječima zastupnika, organizatora i učesnika koje je intervjuisao Radio Slobodna Evropa (RSE), dva ukrajinska komandira dronova na prvoj liniji fronta posjetila su Capitol Hill 29. jula ne kako bi tražili više pomoći, već kako bi objasnili šta Sjedinjene Države mogu naučiti iz gotovo pet godina borbe u prvom velikom ratu dronovima na svijetu. Ručak Republikanskog upravnog odbora Senata, iza zatvorenih vrata, kojim je predsjedavao senator Rick Scott iz Floride, okupio je gotovo sve republikanske senatore na neobično iskrenom brifingu o promjenjivoj prirodi ratovanja koja se vidjela u više od četiri godine borbi u Ukrajini. Sastanak se poklopio s posjetom predsjednika Volodimira Zelenskog Washingtonu i dogodio se u trenutku kada Kijev i Washington pregovaraju o širem sporazumu o saradnji u području bespilotnih letjelica nakon što su ranije ovog ljeta potpisali početni okvir. RSE je saznao da se otprilike 30-minutna prezentacija manje usredotočila na specifično oružje nego na operativne lekcije koje je Ukrajina naučila kroz stalno prilagođavanje na ratištu. Zapovjednici su opisali kako su bespilotni sistemi transformisali borbu, objasnili kako su dronovi izolovali Krim bez većih kopnenih ofanziva, istaknuli ulogu Irana, Sjeverne Koreje, Kine i drugih aktera koji podržavaju Rusiju te tvrdili da ukrajinsko iskustvo ima implikacije daleko izvan trenutnog rata, uključujući i za američku nacionalnu sigurnost i buduće sukobe u koje su uključeni Iran ili Tajvan. Nekoliko učesnika reklo je za RSE da najvažnija stvar sa sastanka nije bila sama ukrajinska tehnologija dronova, već vojno razmišljanje koje stoji iza nje. "Pozvao sam dva ukrajinska komandira ovdje da objasne šta su učinili sa svojom tehnologijom dronova i svojim ratovanjem, i zaista im se morate diviti", rekao je Scott za RSE, dodajući da je kvaliteta njihovih operatera impresivna. Scott se prisjetio kako je jedan zapovjednik opisao kako je snaga od otprilike 2.000 ljudi uništila rusku vojnu opremu vrijednu gotovo 15 milijardi dolara. Drugi zapovjednik, koji je vodio jedinicu koja je činila samo mali dio ukrajinskog odbrambenog budžeta, rekao je da su njegove snage nanijele otprilike 30 posto ruskih gubitaka na ratištu putem autonomnih sistema, visoko obučenih operatera i neumoljivog prilagođavanja. "Ljudi koji upravljaju dronovima direktno razgovaraju s ljudima koji grade tehnologiju", rekao je Scott. "Postoji postepeno poboljšanje iz dana u dan." Primjedba da najveća komparativna prednost Ukrajine nije proizvodnja, već ljudski kapital, odražava širu promjenu koja se događa u Washingtonu. Godinama se rasprava fokusirala na to koliko brzo Sjedinjene Države mogu naoružati Ukrajinu. Sve više neki zakonodavci vjeruju da Sjedinjene Države takođe moraju usvojiti lekcije iz ukrajinskog iskustva na bojnom polju. Scott je napravio oštro poređenje između proizvodnih kapaciteta dronova dviju zemalja. "Ukrajina će ove godine izgraditi preko pet miliona dronova. A mi manje od 100.000." Izazov, tvrdio je, podjednako je institucionalni koliko i tehnološki. "Moramo brže donositi odluke u našem vojno-industrijskom kompleksu... Moramo se fokusirati na ono što je važno sada, a ne za pet godina." Ta je promjena bila namjerna, prema Aliku Kasmanu, glavnom direktoru za strategiju u Institutu Mir kroz snagu, koji je pomogao u organizaciji sastanka Senata. "Ovo putovanje nije bilo zbog slanja zahtjeva", rekao je Kasman za RSE. "Više se radilo o tome što Ukrajina može doprinijeti." Kasman je priznao da sastanci nisu donijeli nikakve formalne obaveze. "Dobiti obavezu od bilo kojeg političara je kao da će se nešto dogoditi", našalio se. Umjesto toga, rekao je, cilj delegacije bio je uvjeriti kreatore politike da se prema Ukrajini više ne treba odnositi samo kao prema nekome ko samo prima vojnu pomoć. "Moja lična vizija je da se, u petoj godini rata, Ukrajina ne bi trebala smatrati prosjakom koji traži pomoć", rekao je. "Ukrajinu treba smatrati partnerom." Ukrajinska revolucija dronova, rekao je Kasman, ubrzala se nakon što su kašnjenja u američkoj vojnoj pomoći krajem 2023. i početkom 2024. prisilila je Kijev da pronađe jeftinije alternative konvencionalnom oružju. Naknadno rusko prihvatanje dronova uprkos posjedovanju velikih zaliha tradicionalne municije pokazuje, tvrdio je, da su autonomni sistemi postali centralni, a ne komplementarni modernom ratovanju. Implikacije se protežu izvan Ukrajine. Kasman je tvrdio da su nedavne američke operacije na Bliskom istoku istaknule slabosti u strukturi američkih snaga. Korištenje presretača Patriot vrijednih više miliona dolara protiv dronova koji koštaju desetine hiljada dolara, rekao je, ekonomski je neodrživo: "Matematika ne funkcionira." Ukrajina, tvrdio je Kasman, može ponuditi nešto vrijednije od pojedinačnih tehnologija. "Nije samo tehnologija. To je znanje, ekosistem oko nje - sve to." Bill Cole, osnivač Instituta za mir kroz snagu i još jedan organizator sastanka, rekao je da je brifing Senata bio uokviren oko jednog koncepta: "Doktrine". "Moderno ratovanje nije o dronu", rekao je Cole za RSE. "Radi se o promjeni vaše doktrine." Prema Coleu, ukrajinski zapovjednici naglasili su da je današnje ratište zasićeno s otprilike 10.000 letova dronova svaki dan, što prisiljava vojsku da napusti cikluse nabave koji se mjere godinama i usvoje operativne modele koji se razvijaju u sedmicama. Zapovjednici su opisali gotovo kontinuiranu povratnu spregu koja povezuje operatere na prvoj liniji s programerima i proizvođačima softvera, omogućujući modifikaciju sistema u stvarnom vremenu kako se ruska taktika razvija. Taj model, umjesto bilo koje pojedinačne platforme, predstavljen je kao najvrjedniji ukrajinski izvoz. Cole je tvrdio da mnoge zapadne vojske ostaju fokusirane na kupovinu nove opreme, dok bi trebale redizajnirati način na koji se njihove snage bore. "Možda ćete morati kupiti nešto znajući da će biti zastarjelo za tri mjeseca", rekao je. Rasprave su se odvijale dok Rusija pojačava pritisak izvan ukrajinskih granica. Predsjednik Odbora za oružane snage Senata Roger Wicker upozorio je 6. avgusta da ruski incidenti s projektilima i dronovima koji uključuju Poljsku i Rumunsku odražavaju namjerne napore zastrašivanja NATO-a, tvrdeći da Moskva "razumije samo nametanje snage i troškova". Drugi republikanci ponovili su argument da je saradnja s Kijevom doista postala recipročna. "Ukrajina je bila vrlo impresivna... posebno u tehnologiji dronova", rekao je senator John Curtis iz Utaha za RSE. "Činjenica da imamo priliku podijeliti to s njima i učiti pokazuje kako vrijedni saveznici mogu sarađivati i biti obostrano korisni." Kasman je upozorio da bi kašnjenja u provođenju šireg partnerstva SAD i Ukrajine o dronima imala posljedice daleko izvan istočne Evrope. "Svako kašnjenje je vrlo štetno", rekao je Kasman.

Dvostranačka koalicija u američkom Senatu radi na očuvanju zamaha iza sveobuhvatnog paketa sankcija protiv Rusije i Irana, a zastupnici obje stranke tvrde da bi zakon poslao širu poruku o američkoj odlučnosti protiv autoritarnih sila.

Najmanje 56 osoba pogubljeno je u Iranu od 19. marta zbog optužbi povezanih s nacionalnom sigurnošću, uključujući 27 slučajeva povezanih s protestima koji su izbili početkom godine, izjavio je u srijedu visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk. "Zabrinjava me porast broja pogubljenja i izrečenih smrtnih kazni u Iranu od marta, kao i činjenica da se smrtna kazna i dalje koristi za širenje straha među stanovništvom i gušenje neslaganja", naveo je Türk u saopćenju. Iranske vlasti ubile su hiljade ljudi tokom antivladinih protesta u januaru, najvećih unutrašnjih nemira u zemlji u posljednjim decenijama. Organizacije za ljudska prava tvrde da je vlada nastavila obračun s protivnicima tokom rata izazvanog američko-izraelskim napadima na Iran od kraja februara. Türk je rekao da se više od stotinu osoba suočava s rizikom od pogubljenja po sličnim optužbama vezanim za nacionalnu sigurnost, dok se pogubljenja zbog krivičnih djela povezanih s drogom nastavljaju "alarmantnom brzinom". Pozvao je iranske vlasti da zaustave sva pogubljenja, poduzmu korake ka ukidanju smrtne kazne i izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, nepoštovanja prava na pravično suđenje i zakonski postupak. Iranska diplomatska misija u Ženevi nije odgovorila na Reutersov zahtjev za komentar. Iranski zvaničnici ranije su branili rad pravosudnog sistema i primjenu smrtne kazne, navodeći da je ona u skladu s domaćim zakonodavstvom i neophodna za očuvanje javne sigurnosti.

Ruski noćni napadi dronovima i balističkim raketama usmrtili su najmanje 17 ljudi u Kijevu i okolnoj regiji, dok je Ukrajina upozorila na kritični nedostatak sistema protuzračne odbrane i pozvala saveznike da ubrzaju isporuke prijeko potrebnih raketa za sistem Patriot i drugog naoružanja usred pojačanih ruskih napada. U regiji je i dalje na snazi upozorenje na zračnu opasnost, saopćile su službe za vanredne situacije, navodeći da spasilačke ekipe nastavljaju raditi u uvjetima povećane opasnosti zbog rizika od novih udara. "Rusija je još jednom donijela smrt i razaranje na našu zemlju, odnoseći živote civila", napisao je na Telegramu šef Kijevske regionalne vojne uprave Timur Tkačenko. Dodao je da je najveći broj žrtava zabilježen u okrugu Brovari, gdje je poginulo devet osoba. U okrugu Buča ubijena su još četiri civila, dok je jedna osoba poginula u okrugu Fastiv. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izvijestio je da su u napadu na glavni grad najmanje 24 osobe povrijeđene, a jedna je poginula. Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je tokom napada na Ukrajinu lansirala 24 balističke rakete, četiri hipersonične rakete i 115 dronova, pri čemu je Kijevska regija bila glavna meta. Napad i dalje traje, a nekoliko ruskih dronova još se nalazi u ukrajinskom zračnom prostoru, dodali su iz vojske. Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa objavio je snimke posljedica noćnog ruskog napada na lokaciji u okrugu Brovari u Kijevskoj regiji. "Presretači za balističke rakete mogli su spasiti živote ljudi koji su danas poginuli", napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na mreži X nakon napada. "Veoma je važno da naši partneri razumiju da odgađanje njihove isporuke ili nespremnost da osiguraju sisteme za odbranu od balističkih raketa direktno dovode do ovako strašnih žrtava i razaranja", dodao je. "Ruski napadi ne idu na ljetni odmor. Ni podrška Ukrajini i pritisak na agresora ne smiju stati", poručio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, ponovivši poziv Zelenskog. "Svaki presretač je važan". "Ruska sposobnost proizvodnje ovih sredstava balističkog terora mora biti zaustavljena", dodao je Sibiha, pozivajući na "dodatne, stroge sankcije" protiv Rusije koje su, kako je naveo, "kritično važne i hitno potrebne". Prema navodima ukrajinske vojske, njihove snage protuzračne odbrane oborile su ili ometale 98 ruskih dronova, ali nisu presrele nijednu od raketa lansiranih 5. augusta. U međuvremenu, rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je napad na Kijev i okolnu regiju, navodeći da su meta bili transportni, logistički i distributivni centri, koji su gađani visokopreciznim oružjem i dronovima dugog dometa. "Ponovo se budimo uz vijesti o strašnim zločinima koje Rusija čini zračnim napadima na Ukrajinu", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon smrtonosnog noćnog napada. Ona je najavila da Europska unija stavlja na raspolaganje dodatnih 1,4 milijarde eura (1,6 milijardi dolara) pomoći Ukrajini, koristeći prihode ostvarene od zamrznute ruske imovine, dodajući da "Rusija mora platiti za razaranje koje je prouzrokovala". "Ova sredstva pomoći će Ukrajini da nastavi otpor protiv ruskog ilegalnog rata", rekla je Von der Leyen. Moskva je posljednjih mjeseci pojačala raketne napade na Ukrajinu u trenutku kada se zemlja suočava s ozbiljnim nedostatkom sistema protuzračne odbrane sposobnih da presreću brze balističke rakete.