Air pollution has reached “alarming” levels in the Iranian capital, Tehran, leading authorities to close schools and universities and ban truck travel in the region in the latest environmental crisis to strike the Middle East nation.

Predsjednik Francuske, Emanuel Makron (Emmanuel Macron) će u ponedjeljak, 1. decembra, ugostiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog na razgovorima u Parizu, saopšteno je iz kabineta francuskog lidera, dok Vašington nastoji da progura plan usmjeren na okončanje rata između Kijeva i Moskve. Dvojica lidera će razgovarati o "uslovima za pravedan i trajan mir", rekao je zvaničnik u subotu, dok se visoka ukrajinska delegacija uputila u Vašington, a Zelenski se suočava s političkim turbulencijama kod kuće nakon što je smijenio svog glavnog pomoćnika Andrija Jermaka. "Dočekaćemo predsjednika Zelenskog u Parizu u ponedjeljak kako bismo pokrenuli pregovore naprijed", rekao je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro (Jean-Noel Barrot) za novine La Tribune Dimanche koje će biti objavljene u nedjelju. "Mir je nadohvat ruke, ako (ruski predsjednik) Vladimir Putin napusti svoje zablude o rekonstrukciji Sovjetskog carstva, prvo podjarmljujući Ukrajinu", dodao je. U upozorenju Moskvi, Baro je dodao: "Vladimir Putin mora prihvatiti prekid vatre ili prihvatiti izlaganje Rusije novim sankcijama koje će iscrpiti njenu ekonomiju, kao i intenziviranu evropsku podršku Ukrajini." Makron i Zelenski su u intenzivnom kontaktu tokom ove faze rata, koji je izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ukrajinski lider je posljednji put posjetio Jelisejsku palatu prije dvije sedmice, 17. novembra. Baro je dodao da uprkos političkim turbulencijama u Kijevu, Zelenski ima "puni legitimitet da vodi Ukrajinu ka miru". Izvor: AFP

Moldavske vlasti su u subotu, 29. novembra saopštile da su ruski dronovi ušli u vazdušni prostor zemlje, predstavljajući prijetnju avijaciji, u trećem takvom incidentu u posljednjih devet dana. Predsjednica Maja (Maia) Sandu, koja želi uvesti Moldaviju u Evropsku uniju do 2030. godine, osudila je ruski rat u Ukrajini i optužila Moskvu za pokušaj destabilizacije ove bivše sovjetske republike, koja se nalazi između Ukrajine i članice EU, Rumunije. Posljednji incident se poklopio s velikim ruskim napadom na Kijev i druge ukrajinske ciljeve, u kojem su ubijene tri osobe i ranjeno skoro 30. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija lansirala oko 36 raketa i skoro 600 dronova. Moldavsko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je identifikovalo dva drona kao ruska i da su preletjela preko moldavske teritorije, što je dovelo do zatvaranja njenog vazdušnog prostora. Kasnije su uletjeli na ukrajinsku teritoriju, dodaje se. "Tokom ovog incidenta, koji je predstavljao ozbiljnu prijetnju sigurnosti letova, moldavski zračni prostor bio je zatvoren sat i 10 minuta od 22:43 do 23:53 (po lokalnom vremenu, prim. prev) po naređenju uprave civilnog vazduhoplovstva", navodi se. Sandu je, pišući na platformi X, rekla: "Na putu da ubiju civile, ruski dronovi su ponovo narušili moldavski vazdušni prostor, prisiljavajući njegovo privremeno zatvaranje. Osuđujemo ove napade i stojimo uz Ukrajinu." Moldavija, koja se žalila na sličan upad 20. novembra i ponovo ranije ove sedmice, opisala je posljednji incident kao zastrašivanje u kontekstu sukoba u Ukrajini i osudila "nezakonite i opasne radnje koje predstavljaju prijetnju civilnim letovima i životima ljudi". Ruski ambasador u Moldaviji, Oleg Ozerov, više puta je pozvan u tamošnje ministarstvo spoljnih poslova zbog incidenata. Ozerov je sugerisao da su incidenti imali za cilj pogoršanje već loših odnosa između Moskve i Kišinjeva. Otkako je Sandu prvi put izabrana 2020. godine, Moskva optužuje Moldaviju da stoji iza neprijateljskih akcija i podsticanja antiruskog raspoloženja. Izvor: Reuters

Broj potvrđeno ubijenih u izraelskoj ofanzivi u Pojasu Gaze prešao je 70.000, saopštilo je u subotu, 29. novembra ministarstvo zdravstva te enklave. Ukupno 301 osoba je dodana na broj žrtava od četvrtka, čime je ukupan broj porastao na 70.100, dodalo je ministarstvo. Dvije osobe su poginule u nedavnim izraelskim napadima, a ostale su identificirane na osnovu posmrtnih ostataka koji su neko vrijeme bili zakopani u ruševinama, navodi se u saopštenju. Nije bilo trenutnog komentara izraelske vojske, koja negira napade na civile od početka sukoba prije više od dvije godine. Izraelski zvaničnici dovode u pitanje tačnost podataka iz Gaze, optužujući vladajući Hamas da pretjeruje s podacima, što poriče ova militantna grupa, koju Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju za terorističku. Izraelsko bombardovanje Gaze - izazvano smrtonosnim napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. - ostavilo je veći dio Gaze u ruševinama, što otežava prikupljanje tačnih informacija o žrtvama. U prvim mjesecima rata, zvaničnici su prebrojavali tijela koja su stigla u bolnice i registrovali imena i identifikacione brojeve. U kasnijim fazama, zdravstvene vlasti Gaze su saopštile da su odložile uključivanje hiljada prijavljenih smrtnih slučajeva u zvanični broj dok se ne izvrše forenzičke, medicinske i pravne provjere. Od stupanja na snagu krhkog primirja 10. oktobra, prijavljeni broj poginulih stalno raste, jer tamošnje vlasti koriste relativni mir da traže tijela u ruševinama. Stručnjaci za javno zdravstvo rekli su za Reuters da je Gaza prije rata imala kvalitetan sistem vođenja statistike o stanovništvu, i bolje zdravstvene informacione sisteme nego većina zemalja Bliskog istoka. UN često citira podatke ministarstva zdravstva o smrtnim slučajevima i kaže da su oni vjerodostojni. Izvor: Reuters

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) izjavio je u subotu da se vazdušni prostor iznad i oko Venecuele treba smatrati "u cijelosti zatvorenim", ali nije dao dalje detalje, dok Vašington pojačava pritisak na vladu predsjednika Nikolasa (Nicolas) Madura. "Svim aviokompanijama, pilotima, dilerima droge i trgovcima ljudima, molimo vas da smatrate VAZDUŠNI PROSTOR IZNAD I OKO VENECUELE U POTPUNOSTI ZATVORENIM", rekao je Trump u objavi na mreži Truth Social. Ministarstvo komunikacija Venecuele, koje se bavi svim medijskim upitima za vladu, nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar o Trampovoj objavi. Venecuela je osudila Trampovu izjavu, rekavši u vladinom saopštenju da se radi o "kolonijalističkoj prijetnji" suverenitetu zemlje, te da je nekompatibilna s međunarodnim pravom. Ministarstvo odbrane SAD-a nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar. Američki napadi na brodove na Karibima, koji navodno sadrže drogu, traju već mjesecima, uz gomilanje američke vojske u regiji, a Tramp je odobrio tajne operacije CIA-e u Venecueli. Predsjednik je ove sedmice rekao pripadnicima vojske da će SAD "vrlo brzo" započeti kopnene operacije kako bi zaustavile osumnjičene venecuelanske trgovce drogom. Prošle sedmice, američki regulator za avijaciju upozorio je glavne aviokompanije na "potencijalno opasnu situaciju" prilikom letenja iznad Venecuele zbog "pogoršanja sigurnosne situacije i pojačane vojne aktivnosti u ili oko" te južnoameričke zemlje. Venecuela je oduzela operativna prava za šest velikih međunarodnih aviokompanija koje su obustavile letove prema toj zemlji nakon upozorenja američke Federalne uprave za avijaciju. Trumpova administracija optužila je Madura za umiješanost u trgovinu drogom, što je on negirao. Maduro, na vlasti od 2013. godine, rekao je da Tramp pokušava da ga svrgne i da će se građani Venecuele i vojska oduprijeti svakom takvom pokušaju. Američke snage u regiji do sada su se fokusirale na operacije protiv narkotika, iako okupljena vatrena moć daleko nadmašuje sve što im je potrebno. Od septembra su izveli najmanje 21 napad na navodne brodove s drogom na Karibima i Pacifiku, ubivši najmanje 83 osobe. Izvor: Reuters

Salman je duboko uznemiren dok čeka svoju sudbinu u pritvorskom centru u istočnom pakistanskom gradu Lahoreu. Dvadesetdvogodišnjak je primoran da se vrati u Afganistan, zemlju svojih roditelja. Ali on nikada nije vidio planinsku južnoazijsku zemlju koja se sada oporavlja od više od četiri decenije rata. Rođen je i odrastao u Pakistanu, a vlasti ga sada prisiljavaju da se vrati u zemlju koju nikada nije vidio. "Cijelo vrijeme sam živio u Pakistanu, ali mi nije dao ništa", rekao je za Radio Mashaal Radija Slobodna Evropa (RSE). Ranije ovog mjeseca, policija u Lahoreu ga je uhapsila tokom nasumične kontrole i zatvorila. "Nisam dobio hranu tokom te dvije noći", rekao je o uslovima tokom policijskog pritvora, gdje je bio smješten u mračnu prostoriju. Zatim je premješten u oronuli pritvorski centar iz kojeg će biti prisilno deportovan u Afganistan, oko 600 kilometara daleko. Salman je među desetinama hiljada Afganistanaca koji se svake sedmice prisilno vraćaju u svoju zemlju dok Pakistan provodi planove za repatrijaciju svih afganistanskih izbjeglica i migranata nazad u Afganistan. Visoki pakistanski zvaničnici optužuju Afganistance za učešće u napadima na pakistanske snage sigurnosti. Islamabad je više puta zahtijevao od talibanske vlade u Afganistanu da prekine podršku Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP), pobunjeničkoj grupi koja se bori na sjeverozapadu Pakistana, duž granice s Afganistanom. Primirje između dvije strane sada je pod ogromnim pritiskom. Talibanska vlada je 25. novembra okrivila Pakistan za zračne napade u kojima je poginulo najmanje 10 ljudi u istočnom Afganistanu. Talibani i moćna pakistanska vojska, nekada saveznici, prošlog mjeseca su gotovo ušli u rat. Dok je Pakistan izvodio zračne napade na afganistansku prijestolnicu i južni grad Kandahar, napetosti duž njihove granice od 2.500 kilometara pretvorile su se u oružane sukobe. "Hrabri ljudi Pakistana, koji su izgubili voljene u ratu protiv terorizma, sada pitaju: Koliko dugo će vlada nastaviti nositi teret afganistanskih izbjeglica", rekao je premijer Shehbaz Sharif prošlog mjeseca. Ali za mnoge obične afganistanske izbjeglice i migrante koji žive u Pakistanu, poput Salmana, prisilni povratak je katastrofa. Pakistan je jedina zemlja koju oni poznaju. Neki su pokrenuli uspješne biznise, dok se drugi jedva izdržavaju radeći fizičke poslove koje lokalci ne žele. Većina Afganistanaca koji se vraćaju žali se na maltretiranje od strane pakistanskih vlasti. Posebno optužuju policiju za bahatost, uzimanje mita i krađu njihovih stvari. "Niko ne progovara protiv okrutnih politika ove zemlje i zlostavljanja od strane policije", rekao je Jaffar Shah, koji je također pritvoren u Lahoreu. Shah tvrdi da policija traži ranjive Afganistance, uglavnom radnike ili ulične prodavače, u velikim pakistanskim gradovima. Maltretiraju ih, otimaju im novac i stvari tokom pritvora, a zatim ih prisilno vraćaju u njihovu zemlju. Humanitarna krizaMilioni Afganistanaca širom svijeta su ili direktno prisiljeni na povratak od strane država u kojima su boravili, ili se osjećaju primoranim da to učine zbog prijetnji, maltretiranja i zastrašivanja. Situacija je izazvala humanitarnu krizu u nekim dijelovima siromašnog Afganistana, gdje su povratnici preopteretili lokalnu infrastrukturu. U julu je visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk pozvao na hitno zaustavljanje prisilnog povratka svih afganistanskih izbjeglica i tražilaca azila, posebno onih kojima prijeti progon, proizvoljno pritvaranje ili mučenje po povratku. Pakistan je ugostio jednu od najvećih izbjegličkih populacija u modernoj istoriji, primivši milione Afganistanaca nakon sovjetske invazije na Afganistan u decembru 1979. Neki su se vratili u svoju zemlju 1990-ih, a zatim nakon pada prve talibanske vlade krajem 2001. Ipak, prije nove akcije protjerivanja nedokumentovanih Afganistanaca krajem 2023, UNHCR, agencija UN-a za izbjeglice, procijenila je da u Pakistanu živi 1,4 miliona dokumentovanih i isto toliko nedokumentovanih Afganistanaca. UNHCR procjenjuje da se od njih više od 1,7 miliona vratilo u Afganistan do početka ovog mjeseca. Kako je hladno vrijeme zahvatilo Afganistan, povratci i deportacije dramatično su se povećali, čak i među procijenjenih 600.000 koji su pobjegli nakon povratka talibana na vlast 2021. Uskraćivanje prava AfganistancimaIslamabad nije potpisao Konvenciju UN-a iz 1951. o statusu izbjeglica niti Protokol iz 1967. o statusu izbjeglica. To je omogućilo kasnijim pakistanskim vladama da Afganistancima uskraćuju prava ili put ka naturalizaciji. "Tukli su nas i prisilili da uđemo u kamione koji su nas doveli ovdje", rekla je Maryam, mlada afganistanska majka, za Radio Azadi (RSE) iz pritvorskog centra u glavnom gradu Islamabadu 25. novembra. "Među pritvorenima ima trudnica i novorođenčadi", dodala je. Ove sedmice pakistanske vlasti su privele Maryam i oko 300 afganistanskih porodica koje su mjesecima protestovale u parku u Islamabadu protiv mogućeg prisilnog povratka u Afganistan. "U posljednje vrijeme Pakistan hapsi, ponižava i postupa nečovječno prema Afganistancima, što nije prihvatljivo prema međunarodnim normama i zakonima", rekao je Fahim Farwak, aktivista za prava Afganistanaca, za Radio Azadi. Neprestano maltretiranje tjera Afganistance da zauvijek napuste zemlju. "Moj savjet svim Afganistancima je da nikada ne idu u Pakistan jer ovdje neće dobiti ništa", rekao je Salman iz pritvorskog centra u Lahoreu.

Nova nezavisna televizijska stanica povezana s Rusijom uskoro će biti pokrenuta u Kirgistanu, što izaziva strahove da bi ovaj medij mogao postati alat za širenje ruske propagande u Centralnoj Aziji. Urednički tim Nomad TV-a uključuje Annu Abakumovu, rusku novinarku koja je ranije radila za državnu mrežu RT i blisku saradnicu Margarite Simonjan, jedne od glavnih propagandista Kremlja. Pokretanje Nomad TV-a 27. novembra smatra se pokušajem Moskve da poveća svoj uticaj u Centralnoj Aziji, regiji u kojoj je ruski uticaj oslabljen nakon sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine. Nova televizijska stanica počinje s emitovanjem samo nekoliko dana prije vanrednih parlamentarnih izbora u Kirgistanu 30. novembra. Stručnjaci kažu da predsjednik Sadir Žaparov, koji je ograničio političke i medijske slobode u siromašnoj zemlji, pokušava iskoristiti izbore za konsolidaciju vlasti. Bliska saradnica Simonjan na čeluNomad TV će emitovati 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, iz glavnog grada Biškeka. Među zaposlenima su novinari koji su radili za ruske državne medije, uključujući Abakumovu, koja je opisana kao producentica Nomad TV-a, ali se vjeruje da ima značajan uticaj. Prije nego što se pridružila novoj stanici, Abakumova je bila viši producent na RT-u, nekada poznatom kao Russia Today. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, radila je na izvještajima s prve linije iz ruskih okupiranih područja i dobila nekoliko nagrada od ruskog premijera Mihaila Mišustina za svoj rad. Tokom humanitarne akcije u martu 2024. godine, Simonjan, glavna urednica RT-a već 20 godina i propagandistkinja Kremlja, predstavila je Abakumovu kao glavnu producenticu RT-a, naglašavajući njen visoki položaj u državnoj mreži. Politički analitičar Ruslan Akmatbek rekao je za kirgistanski servis RSE da je Simonjan "najtvrdokorniji ruski propagandista". Analitičar je opisao Abakumovu kao Simonjaninu "asistenticu" i dodao da njena uloga u Nomad TV-u sugerira da Kremlj pokušava iskoristiti ovu stanicu kao alat za širenje propagande u Kirgistanu i širem regionu Centralne Azije. Simonjan je također članica Upravnog odbora ruske nevladine organizacije Evrazija, koja je otvorila kancelariju u Biškeku 2024. godine i obučava novinare te organizuje putovanja u Rusiju. Evraziju je osnovao Ilan Šor, odbjegli moldavski oligarh osuđen za krađu milijarde dolara putem bankarske prevare, koji je pobjegao u Rusiju 2019. godine i dobio rusko državljanstvo. Regrutovanje kirgistanskih novinaraNomad TV je regrutovao desetine iskusnih novinara iz državnih i privatnih stanica u Kirgistanu nudeći im visoke plate. Nekoliko novinara sa državnog emitera NTRK prešlo je u Nomad TV, uključujući poznatog voditelja Mirbeka Moldakunova. Iljazbek Baltashev, direktor Channel 7 i predsjednik Sindikata novinara Kirgistana, rekao je da su plate koje nudi nova stanica previše primamljive da bi ih lokalni novinari odbili. Zovu novinare i pitaju: "Koliko zarađuješ?"Ako neko kaže: "Dobijam 50.000 soma", oni odmah kažu: "Dat ću ti 100.000 soma i odvuku ih", rekao je. Desetine ruskih televizijskih kanala već emituju program u Kirgistanu. Ruska državna novinska agencija Sputnik djeluje u zemlji od 2014. godine. Godine 2022. YouTube je zatvorio kanale koje vodi ruska državna medijska mreža na toj platformi za dijeljenje videa, što je pogodilo njihov uticaj u Centralnoj Aziji. Akmatbek je rekao da se Kremlj brine zbog "gubitka svoje sfere uticaja" u Centralnoj Aziji. "Lideri u zemljama Centralne Azije govore engleski, grade odnose sa Zapadom. Turska djeluje s jedne strane, Kina s druge. A tu je i rat s Ukrajinom", rekao je. "Ovo je pokušaj [Rusije] da nas dugoročno zadrži u svom stisku." Napisao Kian Sharifi na osnovu originalne priče Ernista Nurmatova iz Kirgistanskog servisa RSE-a

Glavni izaslanik Bijele kuće putuje u Rusiju po šesti put. Ukrajina se boji mira koji uveliko ide u prilog Moskvi. Telefonski poziv koji je procurio otkriva kako američki izaslanik savjetuje zvaničnika Kremlja o tome kako da umilostivi Bijelu kuću. A ruska invazija - koja je sada u 46. mjesecu - gurnula je opterećene oružane snage Ukrajine bliže tački pucanja. Mnogo se toga dogodilo u šest dana otkako je prvi put procurio mirovni prijedlog koji su sastavile SAD - a da ne spominjemo okolnosti pod kojima je sastavljen. Plan od 28 tačaka uzdrmao je ono što je do nedavno bilo neuspješno nastojanje da se zaustavi ruski rat, nešto što je Trump obećao učiniti u roku od 24 sata od stupanja na dužnost u januaru. Evo šta trebate znati od 26. novembra, dok se diplomate i pregovarači iz Washingtona, Moskve, Kijeva i mnogih drugih evropskih prijestolnica prepiru oko detalja konkretnog i kontroverznog plana. Glavne sporne tačke?Nakon što je američki plan procurio u javnost, a zatim je predat ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, ukrajinski lider je poslao svog šefa kabineta i druge zvaničnike u Ženevu na hitne razgovore s američkim zvaničnicima, uključujući državnog sekretara Marca Rubia. Zelenski je navodno bio iznenađen planom, koji je odražavao većinu tvrdokornih stavova koje je Rusija zauzimala prije invazije. Međutim, razgovori u Ženevi su rezultirali "ažuriranim i usavršenim" okvirom - prerađenim planom od 19 tačaka - koji bi donio "održivi i pravedan mir", saopštili su i Bijela kuća i ured Zelenskog. Međutim, komentari Zelenskog sugerišu da bi najteža pitanja mogla još uvijek biti na stolu. To uključuje sudbinu dijela Donjecke regije koju Kremlj želi zauzeti. Moskva je više puta rekla da mora kontrolisati cijeli Donjeck, jednu od pet ukrajinskih regija za koje Putin neosnovano tvrdi da su ruske. Ustupanje teritorije koju su ukrajinske snage držale izvan ruskih kandži, uz veliku cijenu, bio bi ogroman ustupak Kijeva i mogao bi imati političke reperkusije za Zelenskog. Druge zamke uključuju insistiranje Kremlja da se Ukrajini zauvijek zabrani pridruživanje NATO-u i potencijalno ograničenje veličine kijevske vojske. Američki nacrt bi zahtijevao od Ukrajine da "u svoj ustav ugradi da se neće pridružiti NATO-u", a od saveza da formalizira obećanje da Ukrajina nikada neće biti primljena. Taj pristup bi mogao biti neprihvatljiv za Ukrajinu, koja želi slobodu izbora svojih geopolitičkih partnera – i trenutno ima svoje NATO težnje kodificirane u svom ustavu. Ukrajina takođe želi biti u mogućnosti braniti se od bilo kakvog potencijalnog budućeg ruskog napada. U prethodnim pregovorima, Rusija je tražila da ukrajinska vojska bude ispod 100.000 pripadnika. Početni američki nacrt bi ograničio broj na 600.000. Evropski protuprijedlog bi povećao taj broj na 800.000 "u mirnodopsko vrijeme". Nekoliko vodećih republikanskih senatora kritikovalo je početni američki plan, uključujući bivšeg vođu većine Mitcha McConnella. "Sporazum koji nagrađuje agresiju ne bi vrijedio ni papira na kojem je napisan. Amerika nije neutralni arbitar i ne bismo se trebali ponašati kao jedan", rekao je McConnell u objavi na mreži X. Šesti put je čarolija?Steve Witkoff, investitor nekretnina bez diplomatskog iskustva, čovjek je kojeg je Trump angažovao da predvodi napore za okončanje rata u Rusiji. Već se pet puta sastao s Putinom, putujući u Moskvu svojim privatnim avionom. Neki od Witkoffovih ranijih postupaka izazvali su uzbunu kod vanjskih posmatrača, koji se boje da je manipuliran ili da pogrešno shvaća duboko nerješive historijske konture rata. Witkoff se za razgovore s Putinom i drugim zvaničnicima oslanjao na prevodioce koje je obezbijedio Kremlj, umjesto da koristi prevodioce koje je ovlastila Američka ambasada. Nakon Witkoffovog posljednjeg sastanka s Putinom u avgustu, američki i evropski zvaničnici rekli su da je izaslanik pogrešno shvatio geografiju ukrajinske teritorije koju Putin polaže pravo. Zastupnik Don Bacon, republikanac koji je kritikovao angažman Trumpove administracije s Rusijom, pozvao je da Witkoffa otupuste. Vraćanje Witkoffa u Moskvu, posjeta koju je, kako je potvrdio pomoćnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov, trebala dogoditi sljedeće sedmice, znak je da Bijela kuća želi učvrstiti neke ili sve tačke koje su postavljene u Ženevi i Abu Dabiju. Još jedna neočekivana prilika: Trump je spomenuo da bi njegov zet, Jared Kushner, mogao pratiti Witkoffa, što ni Ušakov ni portparol Kremlja Dmitrij Peskov nisu komentarisali. Kushner je navodno bio prisutan na ranije neotkrivenom sastanku SAD-a na kojem su učestvovali Witkoff i Rus, koji takođe nije diplomata, ali je odigrao glavnu, nekonvencionalnu ulogu u pregovorima s Amerikancima: Kiril Dmitriev. Čekaj, procurjeli telefonski poziv?Krajem oktobra, Dmitriev, oštrouman biznismen sa obrazovanjem Hravarda, koji vodi ruski državni fond, otputovao je u Miami na Floridi. Sastao se sa republikanskom zastupnicom Annom Lunom, dajući joj, kako je rekao, neotkrivene ruske dosijee o atentatu na predsjednika Johna F. Kennedyja. Takođe joj je dao kutiju čokolade i knjigu Putinovih citata. Dmitriev je stavljen na crnu listu 2022. godine, zajedno s drugim ruskim zvaničnicima, kao kaznu za rusku invaziju na Ukrajinu. Trumpov ministar finansija nazvao ga je "propagandistom Kremlja". Kasnije se ispostavilo da je Dmitriev, kojem su američke vlasti dale izuzeće za putovanje, imao tajne sastanke s Witkoffom i Kushnerom dok je bio u Miamiju - navodno ostavljajući neke zvaničnike Bijele kuće i State Departmenta u neznanju. Nakon što se prošle sedmice pojavila vijest o američkom prijedlogu, nekoliko američkih senatora reklo je da im je Rubio rekao da je nacrt ruske prirode, pod utjecajem Rusa, iako Dmitriev nije imenovan. Rubio, koji je bio u Ženevi, insistirao je da se radi o američkom nacrtu. Neposredno prije nego što je Trump najavio da će Witkoff otputovati u Moskvu, Bloomberg News je 25. novembra objavio transkript onoga što je, kako se navodi, bio telefonski razgovor između Witkoffa i Ušakova, održan oko dvije sedmice prije nego što se Witkoff sastao s Dmitrievim u Miamiju. Prema transkriptu, Witkoff je savjetovao Ušakova kako da šarmira Trumpa u vezi s mogućim mirovnim sporazumom. "Obavio bih poziv i samo ponovio da čestitate predsjedniku na ovom postignuću, da ste ga podržali, da ga podržavate, da poštujete to što je on čovjek mira i da ste jednostavno, zaista ste sretni što ste to vidjeli. Dakle, to bih rekao", citiran je Witkoff. "Znam šta je potrebno da se postigne mirovni sporazum: Donjeck i možda negdje razmjena teritorija", navodno je rekao Witkoff. Bloomberg nije rekao kako je došao do snimka, koji su vjerovatno napravile američke obavještajne agencije koje rutinski prate i prisluškuju razgovore stranih zvaničnika. Radio Slobodna Evropa (RSE) nije mogao nezavisno provjeriti transkript. Trump je djelimično potvrdio činjenicu poziva, iako ne i njegov sadržaj, rekavši: "Mora ovo prodati Ukrajini. Prodaće Ukrajinu Rusiji. To je ono što radi onaj ko se bavi pregovorima." Ušakov je takođe potvrdio činjenicu poziva, rekavši ruskom državnom televizijskom novinaru da je poziv procurio kako bi se potkopali pregovori preko sporednog kanala. Kasnije je za list Kommersant rekao da se njegov razgovor s Witkoffom odvijao putem aplikacije za razmjenu poruka WhatsApp. "Malo je vjerovatno da bi takvo curenje informacija moglo doći od učesnika u razgovoru", citirali su ga. Na tekstu sarađivao urednik RSE za Rusiju/Ukrajinu Steven Gutterman

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je u razgovoru za RSE da američki mirovni predlog približava Kijev i Vašington tokom razgovora u Ženevi. Rute upozorava da svaki budući sporazum mora osigurati da Rusija ne može ponovno napasti svog zapadnog suseda.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) izjavio je da je američki mirovni predlog pomogao da se Kijev i Vašington zbliže na putu ka okončanju rata između Rusije i Ukrajine, najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz sedišta vojnog saveza u Briselu 24. novembra, Rute je ocenio da su razgovori o predlogu – koji je iznenadio Kijev i njegove evropske saveznike – tokom vikenda u Ženevi između američkih i ukrajinskih pregovarača bili "veoma uspešni". "Pa, očigledno je da se o nekim elementima mora dobro promisliti", rekao je Rute o planu u 28 tačaka, dodajući da je "jasno da je kao osnova juče poslužio svojoj svrsi da dve strane zaista započnu dijalog". Plan, koji je procurio u nekoliko medija, uključujući RSE, krajem prošle nedelje je izazvao uzbunu u nekoliko evropskih prestonica, kao i u Kijevu, dok su ga neki nazvali "listom želja" Kremlja. Uslovi plana zahtevaju velike ustupke od Kijeva i čini se da odražavaju mnoge zahteve Kremlja – uključujući predaju ukrajinskih oblasti Donjecka i Luganska – poznatih kao Donbas – i Krima, zajedno s postavljanjem ograničenja na veličinu ukrajinske vojske. Predlog bi takođe omogućio Moskvi da se vrati u Grupu sedam vodećih industrijalizovanih zemalja, kao i postepeno ublažavanje zapadnih sankcija Kremlju. Kad je predlog procurio, evropske diplomate su požurile da sastave kontrapredlog koji bi bio lakši za Kijev. Pedesetosmogodišnji bivši holandski premijer rekao je da će se "elementi koji se više tiču EU ili NATO-a razmatrati odvojeno". Američki predsednik Donald Tramp (Trump) je prvobitno dao Ukrajini rok do 27. novembra da pristane na predlog, mada je kasnije ublažio taj rok. Nije bilo javnih izjava o tome kako bi revidirani plan rešavao pitanja poput načina na koji bi bezbednost Ukrajine bila zaštićena od budućih ruskih pretnji ili kako bi se finansirala obnova posleratne Ukrajine. Rute je potvrdio da je bio u kontaktu i s Trampom i s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim tokom vikenda i u intervjuu nije želeo da govori o predlogu tačku po tačku. On je, međutim, naglasio da je "krajnje stanje" razgovora "suverena Ukrajina koja ide napred, snažna nacija i da Rusija nikada više neće pokušati da je napadne". "Znam jednu stvar o Rusima generalno, a posebno o Putinu. Kad god postignete dogovor, morate se uveriti da je u njegovom interesu da ga se drži", rekao je Rute. "Zato je toliko važno da kad god se postigne mirovni sporazum o Ukrajini, da on nikada više neće pokušati. I nikada više neće pokušati kada zna da će posledice po njega biti razorne ako ponovo pokuša da napadne Ukrajinu posle dugoročnog primirja ili, poželjno, mirovnog sporazuma", rekao je on. Članstvo u NATO-u za Ukrajinu?Rute je ipak komentarisao dva aspekta kojih se plan dotiče u vezi sa zapadnim vojnim savezom: budući dijalog s Rusijom i potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u. Šef NATO-a, koji je preuzeo dužnost generalnog sekretara u oktobru prošle godine, rekao je da se budući razgovori neće odvijati u okviru Saveta NATO-Rusija, koji se poslednji put sastao neposredno pre početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, niti putem Osnivačkog akta NATO-Rusija iz 1997. godine, koji je kodifikovao odnose između 32-članog vojnog saveza i Moskve. "Te stvari su mrtve, te dve institucije, Savet NATO-Rusija i Osnivački akt NATO-Rusija su mrtvi otkako je Putin izvršio invaziju na Ukrajinu", rekao je Rute, dodajući da je invazija Kremlja na susednu zemlju "protivna svim osnovama naših zapadnih vrednosti i onome što je predstavljao Osnivački akt NATO-Rusija i onome što je Savet NATO-Rusija pokušao da postigne". Slično tome, on nije u potpunosti isključio buduće članstvo Ukrajine u NATO-u, iako je početni predlog SAD naveo da vojni savez ne bi trebalo dalje da se širi. Rute je, međutim, brzo dodao da članstvo Ukrajine u NATO-u trenutno nije moguće. "Svaka zemlja u oblasti NATO-a – dakle u evroatlantskoj zoni koja želi da postane članica NATO-a i to je Vašingtonski sporazum iz 1949. godine – može da aplicira za članstvo. Ali da biste postali član, potrebna vam je jednoglasnost. I trenutno je ta jednoglasnost daleko", rekao je on. "Trenutno imamo nekoliko saveznika koji eksplicitno izjavljuju da smo protiv ulaska Ukrajine u NATO. Naravno, imali smo i formulacije sa samita u Vašingtonu prošle godine, u kojima se navodi da postoji nepovratan put u NATO. Dakle, to je jedna realnost", rekao je generalni sekretar NATO. O vojnoj saradnji Srbije sa KinomNa pitanje o učešću Vojske Srbije sa u vežbama sa kineskom vojskom, Rute je izjavio da Srbija ima suvereno pravo da učestvuje u tim vojnim vežbama, ali i da su u NATO-u "prilično zabrinuti u vezi sa onim što se dešava sa Kinom generalno". "Što se tiče Srbije, oni mogu doneti odluku da to rade. Ali, ne budimo naivni u vezi sa Kinom. Znamo da Kina sarađuje sa Rusima, Severnom Korejom, Iranom, da je stoga ono što se dešava u Indo-Pacifiku i ono što se dešava u evroatlantskoj oblasti sve više povezano i isprepleteno", rekao je Rute. On je ukazao na to da NATO ima dijalog sa Srbijom i da on lično ima direktne kontakte sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. "Ali, na kraju bih se zaista distancirao od onoga što on radi sa Kinom, što je naravno relevantno, ali postoji hitnije pitanje, a to je sama Kina", rekao je Rute. Vojska Srbije održala je prvu vojnu vežbu sa kineskom vojskom u julu, uprkos upozorenjima iz Evropske unije, čijem članstvu teži. Vežba je trajala deset dana i održana je kineskoj provinciji Hebej. Iako je priključenje Srbije EU strateški cilj zemlje, Srbija pod vođstvom predsednika Aleksandra Vučića, jača odnose sa Kinom. Dve zemlje ih nazivaju "čeličnim prijateljstom" i "strateškim partnerstvom". Vojna saradnja Srbije i Kine započeta je 2020. kupovinom šest novih bespilotnih letilica CH-92A. Dve godine kasnije, Srbija je nabavila i raketni sistem protivvazdušne odbrane FK-3. Kasnije je nabavljena i nova kineska bespilotna letelica CH-95, ali nije zvanično saopšteno koliko je dronova tog tipa kupljeno. Upozorenja zbog saradnje sa Kinom u sferi odbrane stizala su i iz Vašingtona. Srbija se deklariše kao vojno neutralna, a iako, prema izjavama zvaničnika, nema aspiracije ka članstvu u NATO, sa tim vojnim savezom sarađuje od 2006. godine kroz program "Partnerstvo za mir". Pogledajte intervju sa Markom Ruteom, generalnim sekretarom NATO-a.

Pošto se prošle nedelje iznenada pojavio kontroverzni američki nacrt plana za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, evropske zemlje su požurile da osmisle kontrapredlog koji bi bio lakši za Kijev i dao manje ustupaka Moskvi. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u međuvremenu je poslao tim pregovarača u Ženevu na vikend razgovore za koje su Bela kuća i kabinet Zelenskog naveli da su doveli do "ažuriranog i poboljšanog" okvira koji bi doneo pravedan mir. Oni su naveli da će "nastaviti intenzivan rad na zajedničkim predlozima u narednim danima" i "ostati u bliskom kontaktu s evropskim partnerima kako proces napreduje". Detalji prilagođenog američkog predloga nisu zasad dostupni. Međutim, od teritorijalnih i finansijskih pitanja do mogućnosti članstva Ukrajine u NATO-u i sveobuhvatne amnestije, početni američki nacrt, kako je procureo u medije, i evropski kontrapredlog, koji su sastavile Velika Britanija, Francuska i Nemačka, a o kojem je izvestio Rojters (Reuters), sadrže ključne razlike. Evo ih. Teritorijalne tenzijeAnalitičari kažu da zauzimanje teritorije nije glavni cilj Moskve u ratu: ruski predsednik Vladimir Putin je odlučan da potčini Ukrajinu. Međutim, s obzirom na to da Rusija okupira skoro jednu petinu Ukrajine, kontrola nad teritorijom je zapravo jedno od najkritičnijih pitanja i za Kijev i za Kremlj u svakom potencijalnom mirovnom sporazumu. To je takođe jedna od glavnih razlika između početnog američkog nacrta i evropskog kontrapredloga. Prema američkom nacrtu, regioni Donjecka, Luganska i Krima bi bili "priznati kao de fakto ruski", a Ukrajina bi morala da povuče svoje snage iz dela Donjecke oblasti koji još drži, što je ogroman ustupak koji bi u suštini Rusiji dao zemlju koju nije uspela da osvoji godinama iscrpljujućih borbi. Istovremeno, u nacrtu se takođe navodi da bi ovaj deo regiona bio "neutralna demilitarizovana tampon zona" koja bi bila "međunarodno priznata" kao da pripada Rusiji, ali da bi ruskim snagama takođe bio zabranjen ulazak. Takav aranžman verovatno ne bi zadovoljio nijednu stranu. Herson i Zaporižje bi bili "zamrznuti duž linije kontakta", a Rusija bi dobila "de fakto priznanje" delova tih regiona koje drži. To bi učvrstilo kontrolu Moskve nad "kopnenim koridorom" koji vodi od ruske granice i duž obale Azovskog mora do Krima, poluostrva koje se iz ukrajinskog kopna uvlači u Crno more. Rusija je nezakonito anektirala Krim 2014. Mnogo kraći deo o teritorijama u evropskom nacrtu ne govori ništa o priznavanju bilo koje teritorije kao ruske ili o ukrajinskom povlačenju iz Donjecka. "Pregovori o teritorijalnoj razmeni počeće od linije kontakta“", navodi se u nacrtu – što odražava pozive Kijeva i Zapada na prekid vatre prema kojem bi svaka promena teritorijalne kontrole s bilo koje strane linije fronta bila predmet daljih pregovora. Rusija je odbacila te pozive otkako je američki predsednik Donald Tramp (Trump) proletos izneo predlog. Putin je takođe jasno stavio do znanja da želi punu rusku kontrolu nad Donjeckom i Luganskom oblašću. "Ključno pitanje, apsolutno sam siguran, i dalje je vezano za teritoriju", rekao je za Karent tajm (Current Time – televizijska i digitalna mreža na ruskom jeziku kojom upravlja RSE) Kiril Martinov, glavni urednik ruskog lista u egzilu Novaja gazeta Evropa. "Uveren sam da će ruska strana insistirati na tome da joj se predaju preostale slobodne oblasti Donjecke oblasti. Siguran sam da je taj zahtev praktično nemoguć i neprihvatljiv za Ukrajinu", dodao je on. NATO…Američki nacrt bi zahtevao od Ukrajine da "u svoj ustav unese odredbu da se neće pridružiti NATO-u", a od same Alijanse da kodifikuje obećanje da Ukrajina nikada neće biti primljena. Takođe se navodi da se "očekuje… da se NATO uopšte neće dalje širiti", što znači da nikada ne bi primio nijednog novog člana. Putin je naveo potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u kao jedan od razloga za svoju odluku da pokrene invaziju u februaru 2022. godine i zabrana ulaska Ukrajine je bila među zahtevima koje je Rusija iznela u pismima SAD i NATO-u u decembru 2021, dok su se njene snage gomilale na granici pred napad. NATO je 2008. godine saopštio da će se Ukrajina na kraju pridružiti, a ukrajinski ustav obavezao je zemlju da traži članstvo od 2019. godine. Međutim, kako su zapadni zvaničnici više puta pokušavali da kažu Rusiji, skorašnje članstvo je malo verovatno jer unutar samog saveza ne postoji velika želja za uključivanjem Ukrajine. Evropski kontrapredlog odražava tu realnost, navodeći da "pridruživanje Ukrajine NATO-u zavisi od konsenzusa članica NATO-a koji ne postoji". To bi Rusiji uskratilo prava veta po tom pitanju i održalo pravo Kijeva da bira svoje partnere – ali je malo verovatno da će zadovoljiti Moskvu, koja želi obavezujuću zabranu članstva za Ukrajinu. …i njegove snageU američkom nacrtu se navodi da "NATO prihvata da ne stacionira trupe u Ukrajini", tačka. Evropski predlog navodi da "NATO prihvata da trajno ne stacionira trupe pod svojom komandom u Ukrajini u mirnodopsko vreme", što je formulacija koja bi mogla da izbegne isključivanje potencijalnog plana uglavnom evropske Koalicije voljnih da pošalje snage kao podršku ukrajinskim trupama. Veličina vojskeNacrti se takođe razlikuju kada je u pitanju još jedno pitanje od ključnog značaja za Ukrajinu: veličina njene vojske. U prethodnim pregovorima, Rusija je nastojala da ograniči ukrajinsku vojsku na broj od samo 85.000 ili čak 50.000 ljudi, što su simbolične snage za koje su Kijev i njegove pristalice naveli da bi ostavile Ukrajinu duboko ranjivom na dalje ruske napade. Američki nacrt ograničava ukrajinske oružane snage na 600.000 ljudi, dok evropski kontrapredlog taj broj povećava na 800.000 "u mirnodopsko vreme", što znači da bi mogao biti veći ako bi Rusija ponovo napala. U svakom slučaju, rekao je Martinov, "Moskva će sigurno vršiti veliki pritisak u vezi s tim". Ukrajinska vojska je pre rata imala oko 250.000 pripadnika, a sada ih, prema različitim procenama, ima 800.000-900.000. Bezbednosne garancijeUkrajina je bila nepokolebljiva da ne može da pristane na mir bez snažnih zapadnih bezbednosnih garancija, posebno ako članstvo u NATO-u nije na dnevnom redu. Nacrt američkog okvira kaže da će Ukrajina "dobiti pouzdane bezbednosne garancije" i pominje "američku garanciju", ali ne daje puno detalja. Evropski kontrapredlog zamenjuje "pouzdane" sa "čvrste" i poziva na američku garanciju koja "odražava Član 5", prema kojem se napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve. Pored toga, evropski nacrt nastoji da osigura da Ukrajina i Evropa ne budu po strani kada je reč o pitanjima bezbednosti i poštovanja mirovnog sporazuma, ako do njega dođe. Mada američki nacrt navodi da će se "osnovati zajednička američko-ruska radna grupa za bezbednosna pitanja kako bi se promovisalo i osiguralo poštovanje svih odredbi ovog sporazuma", evropski predlog poziva na "zajedničku radnu grupu za bezbednost... uz učešće SAD, Ukrajine, Rusije i Evropljana". Trag novcaNacrti se takođe razlikuju po spornom pitanju milijardi dolara zamrznute ruske imovine. Američki okvir kaže da će "100 milijardi dolara zamrznute ruske imovine biti uloženo u napore koje predvode SAD za obnovu i ulaganje u Ukrajinu", pri čemu će SAD dobiti 50 odsto "profita od tog poduhvata", a Evropa će dodati 100 milijardi dolara "kako bi povećala iznos investicija dostupnih za obnovu Ukrajine". Evropski predlog je manje detaljan i manje fokusiran na SAD, navodeći da će "Ukrajina biti u potpunosti rekonstruisana i finansijski nadoknađena, uključujući i kroz rusku suverenu imovinu koja će ostati zamrznuta dok Rusija ne nadoknadi štetu Ukrajini". Vreme održavanja izboraAmerički nacrt navodi da će Ukrajina održati izbore "za 100 dana", dok evropski plan navodi da će se oni održati "što je pre moguće posle potpisivanja mirovnog sporazuma". Druga verzija daje Kijevu više prostora po tom osetljivom pitanju. Putin očigledno želi da Zelenski ode s vlasti i više puta je tvrdio da Zelenski nema legitimitet jer predsednički izbori nisu održani 2024. godine, kada bi mu istekao petogodišnji mandat u mirno doba. Ta tvrdnja ignoriše činjenicu da ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora pod vanrednim stanjem, koje je na snazi od početka opšte invazije. Zelenski je izrazio spremnost da Ukrajina sprovede izbore kada se rat završi i vanredno stanje bude ukinuto. 'Nacistička ideologija'Kritičari početnog američkog okvira kažu da on odražava neke druge narative Rusije, poput lažne tvrdnje da Ukrajinom upravljaju ili dominiraju "nacisti"; jedan od ruskih proklamovanih ciljeva u invaziji je "denacifikacija" Ukrajine. Kako je izvestio više medija, u američkom nacrtu se navodi da "sva nacistička ideologija i aktivnosti moraju biti odbačene i zabranjene", dok evropski kontrapredlog ne pominje "nacističku ideologiju". Oba nacrta pozivaju Ukrajinu da "usvoji pravila EU o verskoj toleranciji i zaštiti jezičkih manjina", dok američki nacrt takođe kaže da će se obe zemlje "saglasiti da ukinu sve diskriminatorne mere i garantuju prava ukrajinskih i ruskih medija i obrazovanja". Evropski predlog izostavlja tu formulaciju, koji nagoveštava ruske tvrdnje o diskriminaciji za koje Kijev kaže da su preuveličane. Pitanje patnji žrtava ili amnestija za sve?Uz teritorijalnu kontrolu, jedna od najvećih razlika između američkog nacrta i evropskog kontrapredloga je pitanje odgovornosti i pravde. "Sve strane uključene u ovaj sukob dobiće punu amnestiju za svoje postupke tokom rata i slažu se da neće podnositi nikakve zahteve niti razmatrati bilo kakve žalbe u budućnosti", navodi se u tački 26 američkog nacrta. U evropskom dokumentu, tačka 26 ne pominje amnestiju, već samo kaže: "Biće predviđena odredba za pitanje patnje žrtava sukoba." Formulacija je nejasna i ne daje nikakve naznake kako bi se mogla rešiti neizmerna patnja koju je Rusija nanela Ukrajincima. Međutim, kako se navodni zločini gomilaju i Ukrajina prikuplja dokaze koji bi mogli biti korišćeni u potencijalnim budućim suđenjima za ratne zločine, to je jaz koji bi moglo biti gotovo nemoguće premostiti. Međunarodni krivični sud je 2023. izdao nalog za hapšenje Putina, tvrdeći da je odgovoran za ratni zločin nezakonite deportacije i premeštanja dece iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju. Rusko odbijanjeReakcija Rusije, koja je više puta optuživala evropske zemlje da pokušavaju da potkopaju mirovne napore SAD, nije bila iznenađujuća. Evropski kontrapredlog je "potpuno nekonstruktivan i ne odgovara nam", rekao je 24. novembra pomoćnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov.

Bijela kuća je saopštila da su razgovori u Ženevi s Kijevom označili "značajan napredak" ka okončanju rata u Ukrajini i doveli do "ažuriranog i usavršenog" okvira koji bi "u potpunosti podržao" suverenitet ratom razorene zemlje i osigurao pravedan mir. U saopštenju iz Washingtona od 23. novembra nije navedeno koje su promjene napravljene u mirovnom planu od 28 tačaka koji je predložio predsjednik Donald Trump, a koji su pristalice Kijeva kritikovale kao previše prijateljski nastrojen prema Rusiji. "Razgovori su bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, naglašavajući zajedničku posvećenost postizanju pravednog i trajnog mira", saopštila je Bijela kuća u onome što je nazvala zajedničkim saopštenjem s Ukrajinom. "Razgovori su pokazali značajan napredak ka usklađivanju stavova i identifikovanju jasnih sljedećih koraka." "Potvrdili su da svaki budući sporazum mora u potpunosti podržati suverenitet Ukrajine i osigurati održiv i pravedan mir. Kao rezultat razgovora, strane su izradile ažurirani i poboljšani mirovni okvir", dodaje se, bez navođenja detalja. U saopštenju se dodaje da su se obje strane složile da "ostanu u bliskom kontaktu sa svojim evropskim partnerima", koji ostaju jedni od najjačih pristalica Ukrajine. Sam Trump nije odmah komentarisao. Zajedno s evropskim saveznicima Ukrajine, mnogi američki zakonodavci - uključujući i neke republikance - napali su prvobitni prijedlog, a neki su ga nazvali "listom želja" Kremlja. U saopštenju Bijele kuće navodi se da je "ukrajinska delegacija potvrdila da su sve njihove glavne brige - sigurnosne garancije, dugoročni ekonomski razvoj, zaštita infrastrukture, sloboda plovidbe i politički suverenitet - temeljito razmotrene tokom sastanka". Državni sekretar Marco Rubio predvodio je 23. novembra američku delegaciju na razgovorima s ukrajinskim zvaničnicima u Ženevi, dok je Washington pojačao pritisak na Kijev da brzo prihvati američki plan. Trump je izrazio frustraciju Ukrajinom i njenim evropskim saveznicima zbog protivljenja njegovom prijedlogu. Nakon sastanka, Rubio je naveo "ogroman napredak" i rekao da je Trump "zadovoljan" kada ga je obavijestio o razgovorima. Rubio je napustio Švicarsku i vratio se u Washington nakon razgovora, saopćio je State Department. Šef ukrajinske delegacije - šef kabineta Zelenskog, Andrij Jermak - rekao je novinarima da su pregovarači postigli "vrlo dobar napredak" u Ženevi i da "napreduju ka pravednom i trajnom miru koji ukrajinski narod zaslužuje". Sastanak Zelenskog i Trumpa?Više zapadnih novinskih agencija citiralo je neimenovane izvore koji su rekli da američki i ukrajinski zvaničnici razgovaraju o potencijalnoj posjeti Zelenskog Vašingtonu - već naredne sedmice - kako bi razgovarali o pitanjima s Trumpom. Plan još nije zvanično objavljen, iako su ključni elementi procurili, što je podstaklo saveznike Kijeva da sugerišu da je plan snažno naklonjen Rusiji. Mnogi uslovi sporazuma zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i izgleda da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja - uključujući predaju ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk - poznatih kao Donbas - i Krima, uz postavljanje ograničenja na veličinu svoje vojske. Kijev bi takođe bio dužan da usvoji ustavnu zabranu pridruživanja NATO-u, dok bi se na sam zapadni vojni savez nametnula ograničenja u pogledu stacioniranja njegovih trupa. Finansijske sankcije Moskvi bi takođe bile ublažene prema planu. Zauzvrat, Ukrajina bi dobila neku vrstu "sigurnosnih garancija", najznačajnije od SAD-a, bilo bi joj dozvoljeno da se pridruži Evropskoj uniji (EU) i dobila bi neke finansijske pogodnosti. Rusija bi takođe bila obavezna da se povuče iz nekih ukrajinskih područja koja trenutno okupira. Usred otpora američkih zakonodavaca i stranih saveznika, Trump je 22. novembra ostavio otvorenu mogućnost izmjena plana. Na pitanje novinara da li je njegov prijedlog njegova "konačna ponuda Ukrajini", Trump je rekao: "Ne." "Pokušavamo to okončati. Na ovaj ili onaj način, moramo to okončati", dodao je. Usred razgovora u Ženevi, Zelenski je rekao da "postoje signali da nas tim predsjednika Trumpa čuje". "Mnogo se toga mijenja -- vrlo pažljivo radimo na koracima potrebnim za okončanje rata", rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju, objavljenom prije saopštenja Bijele kuće. Detalji evropskog planaNjemačka novinska agencija Dpa saopštila je da alternativni evropski plan ne bi zahtijevao od Ukrajine da ustupi bilo koju teritoriju koju još uvijek kontrolira i da bi postavio veći limit na veličinu svojih oružanih snaga - na 800.000 vojnika, umjesto ograničenja od 600.000 u američkom prijedlogu. Ukrajina bi također dobila snažne sigurnosne garancije. Također, članstvo Ukrajine u NATO-u ne bi bilo eksplicitno isključeno, a Rusiji ne bi bila data opća amnestija za ratne zločine, izvijestila je Dpa, ne navodeći svoje izvore. Evropski i afrički lideri sastaju se u Angoli 24. novembra na ekonomskom samitu, a očekuje se da će ruski rat protiv Ukrajine biti hitna tema razgovora među liderima EU. Kremlj nije odmah komentarisao pregovore u Ženevi, iako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao da će 24. novembra telefonski razgovarati sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom kako bi razgovarali o mirovnim naporima u Ukrajini. Višestruke žrtve u HarkivuU međuvremenu, dok su pregovori bili u toku u Ženevi, ubijanje se nastavilo u ratu velikih razmjera koji se bliži četverogodišnjoj granici. Ukrajinski zvaničnici rekli su da je Rusija 23. novembra pokrenula "masovni" napad dronom na Harkiv, ubivši najmanje četiri osobe i ranivši 17 drugih u stambenom području. Rusija je gotovo svake noći izvodila lansiranja raketa i dronova na ukrajinske stambene, komercijalne i infrastrukturne objekte. Kremlj negira da je ciljao civilna područja uprkos široko rasprostranjenim napadima na takva područja. Ruski napadi na energetsku infrastrukturu ostavili su milione ljudi bez grijanja ili struje satima svakog dana. Kopnena ofanziva na istoku Ukrajine također je povećala pritisak na Kijev dok pokušava pregovarati o mirovnim uslovima. Ukrajina je odgovorila slanjem dronova na energetske i druge objekte unutar Rusije za koje Kijev tvrdi da se koriste za pokretanje napada na ukrajinske gradove. Rusija je također pretrpjela nestanke struje, a njena ekonomija je uništena zbog ratnih troškova i zapadnih sankcija. Na osnovu izvještaja Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa, Reutersa i Dpa

Čečenija je uvela novu zabranu ženske mode koja zabranjuje tradicionalnu odjeću s "muškim elementima". Iako ovo nije prvi put da su vlasti ruske republike uvele ograničenja u pogledu izgleda žena, posmatrači kažu da je razlog iza najnovijih pravila kontrola, a ne tradicija, kako se tvrdi. Čečensko ministarstvo kulture saopštilo je da je dizajnerima odjeće sada zabranjeno korištenje određenih stilova koji "se suprotstavljaju tradicionalnim običajima i kulturnim vrijednostima". Konkretno, vlasti su navele gazire - redove džepova za metke ušivenih u redovima u nivou grudi na tradicionalnoj čerkeski, vunenom kaputu s visokim ovratnikom. Zašto su gaziri izdvojeni?"Ratnici su ih koristili za skladištenje barutnih punjenja", objasnilo je Ministarstvo. "Vremenom su postali simbol hrabrosti, časti i zaštitničkog duha." "Upotreba takvih elemenata u ženskoj odjeći doživljava se kao kršenje muške simbolike i kršenje stoljetnih tradicija", zaključilo je. Ovo je drugo ograničenje koje su čečenske vlasti uvele o izgledu žena za manje od mjesec dana. Krajem oktobra, ženama je zabranjeno da izlaze vani bez marame za glavu. Žena uhvaćena bez marame za glavu biće podvrgnuta "razgovorima da to objasni", prema riječima Amira Sugaipova, pomoćnika autoritarnog lidera države Ramzana Kadirova. Nikabi, muslimanska pokrivala za glavu s prorezom za oči, takođe su zabranjeni. Test lojalnosti za masePolitički posmatrači, historičari i zagovornici ženskih prava kritizirali su službene navode da ova ograničenja odražavaju čečensku kulturu. Krizna grupa Marem, koja se zalaže za ženska prava na Sjevernom Kavkazu, rekla je da "nije iznenađena" što su "ljudi iz Ministarstva kulture odlučili pronaći greške u ženskoj modi. "Ono što bismo voljeli vidjeti jesu državni službenici koji se bore za druge simbole hrabrosti i dostojanstva - poput kraja femicida i odbacivanja nasilja nad ženama", naveli su. Politolog Ruslan Aisin upoređuje situaciju sa situacijom u Sjevernoj Koreji, koja takođe reguliše odjeću, pa čak i frizure koje ljudi mogu nositi. "Totalitarni režim zahtijeva apsolutnu ideološku lojalnost -- tako da nema odstupanja", rekao je. Ista stvar se dešava u Čečeniji, dodaje, i to nema nikakve veze s tradicijama, već više s testom lojalnosti među stanovništvom. "Sve što država radi u smislu kulture uvijek je za pokazivanje i uvijek je usmjereno na kontrolu. Prvo, postoji službena kultura, a zatim postoji narodna kultura. Često se sukobljavaju. Ako uzmete čečenske tradicije, nema diktatora." Pravila oblačenja i politika nasljeđivanjaKadirov je odavno poznat po tome što postavlja članove porodice na moćne pozicije u vladi. On također ima na umu i svoje eventualno nasljeđivanje. Isa Ibragimov, Kadirovljev rođak, vodi Ministarstvo kulture, koje je objavilo najnoviju zabranu. Kadirova kćerka, Aišat Kadirova, obavljala je ovu funkciju od 2021. do 2023. godine, prije nego što je postala zamjenica premijera za socijalna pitanja. Dvadesetšestogodišnja Kadirova dala je ostavku u februaru, rekavši da je posao više prikladan za "jakog muškarca" i da namjerava da se fokusira na karijeru u biznisu. Ovi poslovni interesi uključuju njeno najpoznatije preduzeće, modnu kuću Firdaws. Prema izjavi o misiji na njihovoj web stranici, dizajneri Firdawsa "rade u autentičnom segmentu skromne mode" i proizvode odjeću koja je "vjerna tradicionalnom čečenskom stilu, vajnaškim uzorcima i prirodi" za "muškarce i žene koji preferiraju elegantan stil i ostaju vjerni svojoj kulturi". I Kadirova i Firdaws su pod sankcijama Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Sada kada više ne mogu poslovati u inostranstvu u zapadnim zemljama, Firdawsove kolekcije su postale još konzervativnije. Politikolog Aisin kaže da bi Kadirova vrlo lako mogla profitirati od ograničenja odjeće za čečenske žene. "U Čečeniji je u toku tranzicija moći od Kadirova, od monocentričnog ka policentričnom modelu, ka porodici. To zahtijeva određene pokrete, ideološke i političke korake. U osnovi, potrebno je raspodijeliti moć među njegovom kćerkom, sinom, unucima, zetom, tazbinom i tako dalje", komentariše Aisin. "Aišat će, na primjer, nadgledati ovo. Ona će imati neku vrstu vanjskog, simboličkog elementa moći. Ne mislim da Kadirov to lično formuliše na ovaj način, ali to logično proizilazi iz svega što tamo rade." 'Održavanje reda' za KremljSvetlana Anohina, osnivačica Marema, rekla je da je korištenje "tradicije" kao osnova za zabrane dugogodišnji trend na Sjevernom Kavkazu. "Muškarci su oduvijek doživljavali razna ženska 'kršenja granica' kao kršenje njihovih privilegija i njihove 'muževnosti'", rekla je. Čak i sam čin Kadirova, koji izriče takvu zabranu, protivrječi čečenskoj tradiciji, objasnila je. "Prema tradiciji, stranac ne može davati naređenja ženi -- mora joj se obratiti preko muškaraca iz njene porodice. Ali očigledno, Kadirov sebe smatra 'ocem naroda' i ponaša se u skladu s tim: dozvoljava da žene budu kažnjene, javno opominjene, zabranjuje im nošenje određenih predmeta i stavlja veto na njihovu odjeću", rekla je Anohina. Fatima Gazieva iz organizacije PeaceWomen Across the Globe u Belgiji rekla je da čečenske vlasti koriste takva ograničenja ne samo da bi ojačale kontrolu unutar republike, već i da bi Kremlju pokazale svoju lojalnost i sposobnost da "održavaju red". Ako vlasti žele slijediti tradiciju, trebale bi štititi žene, a ne kontrolirati ih. "Govorimo o poštovanju ženskog dostojanstva, koje je oduvijek bilo dio istinskih, a ne politički eksploatiranih čečenskih vrijednosti", rekla je. "Drugim riječima, ako vlasti zaista žele održati tradiciju, trebale bi zaštititi žene, a ne kontrolirati ih."

Kineski ministar inostranih poslova Vang Ji je u Kirgistanu u okviru turneje po tri zemlje Centralne Azije, kako bi potvrdio status Pekinga kao glavnog trgovinskog partnera regiona, nakon diplomatskih iskoraka Sjedinjenih Američkih Država na visokoprofilnom samitu u Washingtonu početkom novembra. Američki predsjednik Donald Trump je početkom novembra ugostio pet predsjednika Centralne Azije u Bijeloj kući na samitu usmerenom na korišćenje obilnog i strateški ključnog mineralnog bogatstva regiona. Iako nije bio u centru pažnje, rastući ekonomski i politički uticaj Kine u Centralnoj Aziji bio je tema usred pokušaja Trumpove administracije da produbi veze sa regionom. Tokom sastanka, Washington je potpisao desetine milijardi dolara u potencijalnim ugovorima. To je uključivalo potpisivanje ugovora o rudarenju volframa između Kazahstana i američke kompanije Cove Kaz Capital u vrijednosti od 1,1 milijarde dolara. Pini Althaus, izvršni direktor firme, rekao je nakon sastanka da su Trump i američki ministar trgovine Howard Lutnick pomogli u pregovorima o sporazumu kako bi se spriječilo da kineske kompanije same razvijaju strateško nalazište. Vangova posjeta Kirgistanu je njegova prva u posljednje tri godine, a turneja po regionu trajaće do 22. novembra, sa dodatnim zaustavljanjima u Tadžikistanu i Uzbekistanu. Sletio je u Biškek 19. novembra i sastao se sa predsjednikom Kirgistana Sadirom Žaparovim, koji je pohvalio kineskog lidera Si Đinpinga i rekao da su odnosi njegove zemlje sa Pekingom trenutno na istorijskom maksimumu, prema saopštenju koje je dostavio kabinet predsjednika Kirgistana. Prije nego što je otputovao iz Pekinga, Ministarstvo inostranih poslova Kine je saopštilo da će Vangova posjeta biti usmjerena na produbljivanje već stabilnih veza zemlje sa regionom zamahom u niz sporazuma vrijednih milijarde dolara potpisanih na samitu Kina-Centralna Azija u junu u Kazahstanu. "[Ova posjeta] će ojačati političko međusobno povjerenje i tradicionalno prijateljstvo, produbiti visokokvalitetnu saradnju u okviru "Pojasa i puta" i donijeti više pozitivnosti izgradnji zajednice Kina-Centralna Azija", rekla je portparolka Ministarstva inostranih poslova Mao Ning novinarima u Pekingu 17. novembra. Sporazumi koje Kina želi da sprovedeKljučni projekat koji je predvodila Kina, a o kojem se razgovaralo tokom samita Kina-Centralna Azija, bila je dugo očekivana željeznica Kina-Kirgistan-Uzbekistan vrijedna više milijardi dolara. Megaprojekat ima za cilj da podstakne trgovinu između istoka i zapada, skraćujući za nedelju dana vrijeme isporuke između Kine i Evrope i pružajući Kirgistanu i Uzbekistanu bolju vezu sa kopnenim trgovinskim putevima. Izgradnja željeznice počela je u julu 2024. godine, a ministar saobraćaja i komunikacija Kirgistana Absatar Sirgabajev rekao je 12. novembra da će željeznica duga 450 kilometara biti završena za pet godina. Procjenjuje se da će poduhvat koštati do šest milijardi dolara, iako tačan udio doprinosa svake zemlje nije otkriven. Sirgabajev nije dao detaljan pregled tokom svojih javnih komentara, rekavši samo da je "Kirgistan već ispunio svoje obaveze finansiranja, a i Uzbekistan i Kina takođe finansiraju svoje odgovarajuće udjele". Pored željeznice, postignuti su i drugi sporazumi na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) u septembru u Kini. Tamo je predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev potpisao više od 70 novih komercijalnih sporazuma vrijednih oko 15 milijardi dolara, koji su obuhvatali investicije u naftne i gasne projekte, petrohemikalije, transportne koridore, logistička čvorišta i digitalne tehnologije. Astana je takođe zaključila dodatnih 1,5 milijardi dolara vrijednih investicija u naftne i gasne projekte sa kineskim kompanijama. Uzbekistan je nakon samita objavio 13 novih sporazuma sa Kinom vezanih za rudarstvo, uključujući i uranijum, čija je vrijednost prijavljena na pet milijardi dolara. Kineske kompanije takođe igraju dominantnu ulogu u rudarskom sektoru Tadžikistana, a tadžikistanska vlada je pravdala rastuću poziciju Kine u globalnoj rudarskoj industriji tvrdeći da su se kineske firme izdvojile time što su jedine strane kompanije spremne da preuzmu tako velike projekte. Istraga RSE iz 2024. godine o velikim rudnicima u Tadžikistanu kojima upravljaju Kina otkrila je da su te lokacije štetni izvori zagađenja vazduha i vode i da su tadžikistanski zvaničnici zatvarali oči pred sprovođenjem propisa o zaštiti životne sredine iz straha da ne odvrate prijeko potrebne kineske investicije u najsiromašniju zemlju Centralne Azije. Pet zemalja Centralne Azije posjeduju velika nalazišta bakra, zlata i rijetkih zemnih metala i proizvode otprilike polovinu svjetskog uranijuma. Pristup tim mineralima je sve veća linija razdora u rivalstvu Washingtona sa Pekingom. I Kina i Rusija igraju glavne uloge u sektoru ključnih minerala Centralne Azije. U slučaju rijetkih zemnih elemenata – 17 elemenata koji se koriste u svemu, od vetroturbina do pametnih telefona i motora borbenih aviona – Kina kontroliše više od 70 procenata globalnog rudarstva rijetkih zemnih elemenata, 90 procenata njihovog odvajanja i obrade i 93 procenata proizvodnje magneta. Incident u kome su učestvovali kineski radniciPored razgovora o kineskim investicionim i infrastrukturnim projektima, u saopštenju iz Džaparovljeve kancelarije navodi se da je Vang rekao da su predstavnici kineskih kompanija koje posluju u Kirgistanu dobili instrukcije da se strogo pridržavaju lokalnih zakona i poštuju tradicije zemlje domaćina. Čini se da se radi o tuči u kojoj su učestvovale desetine kirgiskih i kineskih građevinskih radnika 15. novembra u selu na sjeveru Kirgistana nakon spora na putu. Policija je privela 16 ljudi i pozvala na ispitivanje još 44, uključujući kineske radnike. Jedan kirgiski radnik je hospitalizovan, što je izazvalo bijes na internetu u toj centralnoazijskoj zemlji. Sukob takođe podstiče dugotrajno antikinesko raspoloženje u zemlji od sedam miliona stanovnika, koja je među najpouzdanijim centralnoazijskim zemljama kada je u pitanju kineska trgovina, krediti i strane investicije. Kineske kompanije koje dovode svoje radnike umjesto da koriste lokalnu radnu snagu su sporna tačka koja je i ranije bila razlog protesta. Nakon incidenta, kirgistanski ministar inostranih poslova Dženbek Kulubajev, sa kojim se Vang takođe sastao, odbacio je tvrdnje da kineski radnici preplavljuju zemlju i oduzimaju poslove lokalnom stanovništvu. "Veoma je malo informacija o Kini, kakvu saradnju imamo, koji su projekti u toku", rekao je za Kirgistanski servis RSE Nurbek Toktakunov, istaknuti advokat u Kirgistanu. "Kada su informacije oskudne i ljudi budu ućutkani kad god progovore, tada cvjeta ksenofobija. Jedini način da se borimo protiv nje je transparentnost".