Počelo je demonstracijom zbog inflacije i kolapsa nacionalne valute, ali uskoro se pretvorilo u najsmrtonosnije proteste protiv establišmenta u historiji Irana. Razbijene ulice, više od četiri i po hiljade mrtvih u krvavom gušenju antivladinih protesta, uvedeno je vojno i policijsko prisustvo, a internet i drugi oblici komunikacije u Iranu su blokirani. Kako su počeli najnoviji protesti u Iranu? Da li su drugačiji od prethodnih? Šta se dešava sa internetom kojeg nema već dvije sedmice? Slušajte u podcastu Između redova kroz koji stručnjaci i svjedoci objašnjavaju situaciju u Iranu.
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u četvrtak da Washington pozdravlja inicijativu Iraka da pripadnike "Islamske države" zadrži u sigurnim pritvorskim objektima u toj zemlji, te je istovremeno pozvao države da repatriraju svoje državljane iz tih objekata kako bi se suočili s pravdom.
"Sjedinjene Američke Države pozdravljaju inicijativu Vlade Iraka da pritvori teroriste ISIL-a u sigurnim objektima u Iraku, nakon nedavne nestabilnosti na sjeveroistoku Sirije", naveo je Rubio u saopćenju.
"Strani teroristi bit će u Iraku privremeno; Sjedinjene Američke Države pozivaju države da preuzmu odgovornost i repatriraju svoje državljane iz ovih objekata kako bi se suočili s pravdom."
Vrhovno pravosudno vijeće Iraka saopćilo je u četvrtak da će pokrenuti pravne postupke protiv pritvorenika "Islamske države" prebačenih iz Sirije, dan nakon što je američka vojska objavila da je prebacila 150 osumnjičenih militanata iz Sirije u Irak.
Američka vojska je navela da bi u okviru ove operacije iz Sirije moglo biti prebačeno ukupno do 7.000 pritvorenika.
Irak je počeo prihvatati pritvorenike prebačene iz zatvora u Siriji, dok se Kurdi povlače, te je pozvao i druge zemlje da pomognu u njihovom preuzimanju.
"Ovo je ključni dio dugoročnog okvira za sprečavanje ponovnog jačanja ISIL-a, u skladu s principom pravedne podjele tereta među članicama Koalicije", rekao je Rubio u četvrtak.
UN će upravljati kampovimaUjedinjeni narodi su saopćili da preuzimaju upravljanje velikim kampovima u Siriji u kojima su smješteni deseci hiljada žena i djece povezanih s "Islamskom državom", nakon brzog sloma kurdskih snaga koje su ih godinama čuvale.
Ujedinjeni narodi navode da se SDF povukao iz kampa Al-Hol, koji zajedno s još jednim kampom, Roj, zbrinjava oko 28.000 civila, uglavnom žena i djece koji su pobjegli iz uporišta "Islamske države" nakon sloma njenog samoproglašenog kalifata.
Među njima su državljani Sirije i Iraka, ali i oko 8.500 državljana drugih zemalja.
Sirijske vladine snage uspostavile su sigurnosni prsten oko kampa, a timovi UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR) i UNICEF-a stigli su u kamp u srijedu, saopćili su zvaničnici.
"UNHCR, koji je preuzeo odgovornost za upravljanje kampom, aktivno koordinira sa sirijskom vladom kako bi se hitno nastavila sigurna isporuka životno važne humanitarne pomoći", rekla je visoka zvaničnica UN-a za humanitarnu pomoć Edem Wosornu obraćajući se Vijeću sigurnosti UN-a.
Zvaničnici UN-a, međutim, još nisu uspjeli ući u kamp jer je, kako je rekao glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric, "situacija u kampu i dalje prilično napeta i nestabilna, uz izvještaje o pljačkama i paljevinama". Dodao je da je sirijska vlada izrazila spremnost da osigura sigurnost i pruži podršku UNHCR-u i humanitarnim organizacijama.
Više od 10.000 pripadnika Islamske države, kao i deseci hiljada žena i djece povezanih s tom grupom, godinama su u oko desetak zatvora i pritvornih kampova koje su na sjeveroistoku Sirije čuvale Sirijske demokratske snage (SDF), predvođene Kurdima.
SDF se ove sedmice brzo povukao nakon sukoba sa sirijskim vladinim snagama, što je izazvalo zabrinutost za sigurnost zatvora i ionako teške uvjete u kampovima.
Evropska unija zatražila je od Sjedinjenih Država da prema njoj postupaju s poštovanjem.
Na kraju vanrednog samita lidera država članica, predsednik Evropskog saveta Antonio Costa podsetio je da je transatlantska zajednica izgrađena kroz istoriju, utemeljena na zajedničkim vrednostima i posvećena prosperitetu i bezbednosti naših naroda.
"Verujemo da odnosi između partnera i saveznika treba da budu uspostavljeni na srdačan i uzajamno uvažavajući način", rekao je Antonio Costa na kraju samita.
Vanredni samit sazvan je nakon pretnje američkog predsednika Donalda Trumpa da uvede tarife pojedinim evropskim državama.
I nakon što je američki predsednik 21. januara saopštio da odustaje od tarifa, EU nije otkazala samit, smatrajući da je neophodno razgovarati o stanju i budućnosti transatlantskih odnosa.
"Evropska unija će nastaviti da se zalaže za svoje interese i da brani sebe, svoje države članice, svoje građane i svoje kompanije od bilo kog oblika prisile. Ima snagu i instrumente za to i učiniće to ako i kada bude potrebno", poručio je Costa.
Poštovanje teritorijalnog integriteta Grenlanda i Danske"Kraljevina Danska i Grenland imaju punu podršku Evropske unije. Samo Kraljevina Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda", poručio je predsednik Evropskog saveta.
"Ovo je odraz naše čvrste posvećenosti principima međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta, koji su ključni za Evropu i za međunarodnu zajednicu u celini. Ti principi će i dalje voditi naše delovanje", dodao je.
Costa je naglasio da EU i SAD imaju zajednički interes kada je reč o bezbednosti arktičkog regiona, kroz saradnju u okviru NATO saveza.
Lideri evropskih država potvrdili su da će Evropa igrati snažniju ulogu u ovoj regiji.
Predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen priznala je da su evropske institucije do sada posvećivale nedovoljno pažnje potrebama Arktika.
"Kolektivno smo nedovoljno investirali u Arktik i arktičku bezbednost. Moramo se snažnije angažovati. Za sledeći dugoročni budžet predložili smo udvostručavanje sredstava za Grenland. Komisija će uskoro predložiti značajan investicioni paket", potvrdila je predsednica Evropske komisije.
EU rezervisana prema Trumpovom 'Odboru za mir'Predsednik Evropskog saveta potvrdio je da su države članice rezervisane kada je reč o učešću u novoformiranom "Odboru za mir".
"Imamo ozbiljne sumnje u vezi sa nizom elemenata u povelji "Odbora za mir", koji se odnose na njegov opseg, način upravljanja i kompatibilnost sa Poveljom Ujedinjenih nacija", rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Costa.
On je potvrdio spremnost evropskih institucija da sarađuju sa Sjedinjenim Američkim Državama na implementaciji sveobuhvatnog mirovnog plana za Gazu, ali je naglasio da bi Odbor za mir svoju misiju trebalo da obavlja kao prelazna administracija, u skladu sa rezolucijama Saveta bezbednosti UN-a.
Evropska unija je predložila sankcije protiv iranskog ministra unutrašnjih poslova i još 14 visokih zvaničnika zbog njihove uloge u nasilnom gušenju masovnih protesta koji su izbili krajem decembra, pokazuju dokumenti do kojih je došao Radio Slobodna Evropa.
Protesti su izbili 28. decembra zbog teške ekonomske situacije, uključujući kolaps valute, ali su se brzo pretvorili u proteste protiv režima, na koje su vlasti odgovorile smrtonosnom silom.
Ministri vanjskih poslova EU mogli bi usvojiti ove mjere, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane putovanja, na sastanku u Briselu 29. januara.
Da bi sankcije bile usvojene, sve države članice moraju glasati "za".
Prijedlog, datiran 20. januara i distribuiran unutar Vijeća EU, usmjeren je protiv ministra unutrašnjih poslova Eskandara Momenija, koji nadgleda iranske Snage za provođenje zakona (LEF), kao i protiv sigurnosnih jedinica Iranske revolucionarne garde (IRGC), koje se smatraju odgovornima za smrt stotina demonstranata.
Glavni tužilac Mohammad Movahedi-Azad suočava se sa sankcijama zbog prijetnji demonstrantima smrtnom kaznom pod optužbom za "neprijateljstvo prema Bogu" tokom nemira.
Prema dokumentima EU, Momeni, koji je ujedno i zamjenik vrhovnog komandanta, komandovao je snagama koje "guše ulične proteste", pri čemu je zabilježen veliki broj žrtava.
Regionalni komandanti IRGC-a, uključujući Heydara Olfatija u pokrajini Ilam i Ahmada Alija Feyzollahija iz elitne brigade Saberin Kopnenih snaga IRGC-a, optuženi su da su naredili trupama da otvore vatru na mirne demonstrante.
Grad Malekšahi u zapadnoj pokrajini Ilam bio je poprište nekih od najsmrtonosnijih sukoba, a video-snimci prikazuju sigurnosne snage kako pucaju na demonstrante usred bijela dana.
Grupa za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u, HRANA, navodi da je do 22. januara potvrdila 4.902 smrtna slučaja, uključujući 201 pripadnika sigurnosnih snaga, dok je više od 9.300 smrti još uvijek predmet istrage.
Predložene mjere EU obuhvataju i šest institucija i kompanija koje omogućavaju represiju – od Iranske regulatorne agencije za audio-vizuelne medije (SATRA), koja cenzuriše neslaganje, do tehnoloških firmi Yaftar i Douran koje razvijaju alate za blokiranje VPN-a i tehnologije prepoznavanja lica.
Na meti je i Radna grupa za utvrđivanje kriminalnog sadržaja (WGDICC), pravosudno tijelo koje filtrira i cenzuriše pristup internetu.
Iranci su od 8. januara gotovo potpuno odsječeni od vanjskog svijeta, nakon što su vlasti uvele skoro potpunu blokadu interneta.
Još nije jasno kada će usluge biti obnovljene, a stručnjaci strahuju da će vlasti čak i tada prisiliti građane da koriste domaći "intranet", koji funkcioniše nezavisno od globalnog interneta.
Označiti IRGC kao terorističku organizaciju malo vjerovatnoPredložene zabrane putovanja i zamrzavanje imovine dolaze u trenutku kada je EU već godinama pod pritiskom – i spolja i iznutra – da Iransku revolucionarnu gardu proglasi terorističkom organizacijom.
Međutim, takva odluka se vjerovatno neće donijeti naredne sedmice.
Za stavljanje IRGC-a na crnu listu potrebna je jednoglasna odluka, a ta elitna formacija duboko je ukorijenjena u iranskoj ekonomiji i vodi regionalnu politiku Islamske Republike.
Italija, Francuska i Španija protive se toj odluci i nema naznaka da će promijeniti stav.
Sankcije zbog pomoći RusijiPoseban prijedlog od 16. januara, odnosi se na četiri osobe i šest kompanija povezanih s iranskim programima balističkih raketa i bespilotnih letjelica koje se isporučuju Moskvi.
Među tim subjektima su kompanija Sahara Thunder i kompleks za razvoj i proizvodnju raketa Khojir.
Prema dokumentu, Sahara Thunder je paravan kompanija Ministarstva odbrane, koja služi kao uvozno-izvozni kanal za slanje dronova, dijelova i tehnologije u Rusiju, za šta zauzvrat prima isplate.
Kompleks Khojir je, s druge strane, uključen u proizvodnju balističkih raketa kratkog dometa Fath-360, koje su navodno poslane u Rusiju, gdje se vojnici obučavaju za njihovu upotrebu.
Ovim kompleksom zajednički upravljaju IRGC i Ministarstvo odbrane, a prema dokumentu, proizvodi rakete na čvrsto gorivo koje se koriste protiv ciljeva u Ukrajini.
Poluostrvo Kamčatka u Rusiji pogođeno je najobilnijim snežnim padavinama u poslednjih šest decenija – ogromni smetovi blokirali su ulaze u zgrade i zatrpali automobile. Dok se stvarni snimci oluje šire društvenim mrežama, pojedini korisnici dele i veštački generisane (AI) video snimke koji dodatno preuveličavaju prizore kako bi dočarali koliko je situacija dramatična.
Lideri država članica Evropske unije (EU) okupljaju se 22. januara uveče u Briselu na hitnom samitu, sazvanom nakon pretnji američkog predsednika Donalda Trampa o uvođenju carina pojedinim državama evropskog kontinenta.
Održavanje samita potvrđeno je i nakon što je američki predsednik 21. januara odustao od uvođenja carina, pošto je u Davosu postignut okvirni sporazum o Grenlandu na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
Danska premijerka Mete Frederiksen je, uoči početka samita, ponovila novinarima stav da suverenitet Danske i Grenlanda predstavlja "crvenu liniju".
"Od samog početka smo jasno rekli da se o našem statusu suverene države ne može raspravljati; to se ne može menjati", izjavila je Mete Frederiksen.
"Spremni smo da sarađujemo sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao što smo to oduvek činili kada je reč o bezbednosti. Međutim, naše crvene linije su jasne – o našim demokratskim pravilima se ne može pregovarati", rekla je ona.
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da je, nakon što je predsednik Tramp odustao od uvođenja carina, situacija "prihvatljivija", ali je istakao da Evropska unija ostaje "izuzetno oprezna i spremna da upotrebi svoje instrumente ukoliko dođe do daljih pretnji".
On je ocenio da su previranja tokom protekle sedmice pokazala da "kada Evropa deluje jedinstveno i koristi instrumente koji su joj na raspolaganju, može da zavredi poštovanje".
Makron je potvrdio da je cilj samita da se pokaže evropsko jedinstvo u podršci Danskoj i njenom teritorijalnom integritetu, kao i da se potvrdi da je Evropa snažna kada je ujedinjena i kada brzo reaguje.
Nemački kancelar Fridrih Merc pozdravio je odluku američkog predsednika da ne uvede carine evropskim državama, ističući da je od ključnog značaja očuvanje transatlantskog saveza.
"Ovaj transatlantski savez nije nešto čega se može lako odreći. Gradili smo ga tokom 75 godina. To je najuspešniji politički savez koji je ikada postojao između Evrope i Amerike. To nije samo vojni, već i politički savez – veza između Evrope i Amerike. Iskreno se nadam da ćemo uspeti da ga očuvamo, ali istovremeno znam da mi, u evropskom delu NATO-a, moramo učiniti više kada je reč o našim odbrambenim sposobnostima", rekao je nemački kancelar uoči početka samita.
Evropska unija je na samitu prvobitno planirala da raspravlja o zajedničkom odgovoru na američke pretnje tarifama. Očekuje se da će lideri razgovarati i o strategiji odgovora na eventualne buduće pretnje Donalda Trampa.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta u pozivu šefovima država i vlada zemalja EU naglasio je da želi razgovor o izazovima u transatlantskim odnosima, njihovim posledicama po Evropsku uniju, kao i koordinaciju budućih koraka.
Evropski parlament je 21. januara zamrznuo proces ratifikacije trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, u svetlu tenzija u vezi sa Grenlandom.
Kako navode evropske diplomate, EU želi jasno da utvrdi koliko je trenutno transatlantsko trgovinsko partnerstvo i vojno savezništvo čvrsto, stabilno i predvidljivo.
Fokus rasprave nesumnjivo će biti Grenland, a očekuje se da lideri dobiju više informacija od Danske.
Premijerka te zemlje je, nakon potvrde o postizanju okvirnog sporazuma, poručila da je njena zemlja spremna da razgovara o bezbednosti na Arktiku, ali insistira na poštovanju teritorijalnog integriteta.
'Odbor za mir' na agendi sastanka evropskih lideraEvropska unija u ovom trenutku okleva da formalno učestvuje u novoformiranom Odboru za mir čekajući dodatna objašnjenja sa američke strane, ali i analizirajući da li učešće u ovom forumu dozvoljavaju ustavi pojedinih država članica.
Očekuje se da će ovaj odbor nadgledati upravljanje Pojasom Gaze, nakon što su SAD posredovale u sporazumu o prekidu vatre između Izraela i Hamasa – palestinske grupe koju Vašington i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom.
Evropska komisija je u početku pozdravila ideju o ovom odboru, ali će EU pokušati da i po ovom pitanju zauzme zajednički stav.
Za pojedine evropske zemlje problematično je to što je Tramp među učesnike Odbora pozvao i predsednike Rusije i Belorusije, Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka.
Međutim, jednoglasje po ovom pitanju više nije moguće, budući da su se ovom Odboru pridružile Bugarska i Mađarska.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da je pozvao američkog predsednika Donalda Trampa da obezbedi više raketa Patriot i drugih sistema protivvazdušne odbrane tokom sastanka u Davosu, u Švajcarskoj, dok su se američki izaslanici pripremali za dalje razgovore u Moskvi sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Zelenski je takođe otvorio mogućnost trostranih razgovora između ruskog, ukrajinskog i američkog tima koji bi se održali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 23. i 24. januara.
Tramp i Zelenski bili su na sastanku više od sat vremena na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, u razgovorima koje je Tramp nazvao pozitivnim.
"Sastanak sa predsednikom Zelenskim je bio dobar. Videćemo kako će se završiti", rekao je Tramp tokom kratkog susreta sa novinarima dodajući da je njegova poruka Putinu bila da "rat mora da se završi".
Ubrzo nakon Trampovih izjava, Zelenski je rekao da je njegova glavna poruka da je Ukrajini potrebna dodatna odbrana od ruskih napada dronovima i raketama koji su ostavili do milion ljudi bez grejanja i struje na temperaturama ispod nule.
"Moje poslednje reči... predsedniku Trampu (bile su): Ne zaboravite na protivvazdušnu odbranu, ne zaboravite na Patriot", rekao je Zelenski dodajući da je Ukrajini to "veoma važno tokom ove zime".
Dan mrmotaZelenski je mnogo puta upućivao takve molbe, a svoj govor je započeo i završio govoreći o globalnom Danu mrmota u kojem su krize dovele do jakih reči, ali ne i do odlučnih akcija.
"Svaki forum poput ovog to dokazuje. Baš prošle godine ovde u Davosu, završio sam svoj govor rečima: 'Evropa mora da zna kako da se brani'. Prošlo je godinu dana, a ništa se nije promenilo".
Zelenski je rekao da se ovo odnosi i na Iran, gde je "bilo toliko priče... ali su se udavili u krvi", kao i na zastale napore da se stvori međunarodni krivični tribunal za rusku agresiju u Ukrajini.
Kritikujući "nedostatak političke volje" u Evropi, on je takođe uporedio kako američke pomorske snage zaplenjuju tankere iz tzv. flote senke, dok se "ruska nafta prevozi duž samih evropskih obala" bez ikakvog presretanja.
Zelenski je zaključio rekavši: "Hajde da okončamo ovaj Dan mrmota" i da mirovni pregovori sa Rusijom sada ulaze u "poslednju milju".
Ta milja počinje američkom delegacijom koju predvode specijalni izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i Trampov zet Džared Kušner (Jared Kushner), koja se upućuje u Moskvu na razgovore sa Putinom kasnije 22. januara.
Ranije je sam Vitkof na doručku dao optimistične komentare rekavši da "smo sada na kraju. Zapravo sam optimista".
"Mislim da smo se sveli na jedno pitanje i razgovarali smo o verzijama tog pitanja, a to znači da je rešivo. Dakle, ako obe strane žele da reše ovo, rešićemo ga", rekao je Vitkof.
U Moskvi, portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da komentariše Vitkofov optimizam napominjući samo da će se "diskusija nastaviti o pitanju ukrajinskog rešenja i drugim srodnim temama“.
Kremlj je saopštio da će se razgovori održati uveče, a Vitkof je rekao da američka delegacija neće prenoćiti u Moskvi, već će direktno leteti za UAE.
Međutim, nije bilo neposrednih informacija od ruskih ili američkih zvaničnika o trilateralnim razgovorima koje je spomenuo Zelenski.
Izvor: Ray Furlong, Ukrajinski servis RSE
Nemačka je 22. januara naredila proterivanje ruskog diplomate osumnjičenog da je bio kontakt sa ženom uhapšenom prethodnog dana pod optužbom za špijunažu.
"Nemačka vlada neće tolerisati špijunažu u Nemačkoj – posebno ne pod maskom diplomatskog statusa", saopštilo je nemačko Ministarstvo spoljnih poslova na mreži X.
"Danas smo pozvali ruskog ambasadora i obavestili ga o proterivanju dotične osobe koja je špijunirala za Rusiju", saopštilo je ministarstvo.
Na to je reagovala ruska ambasada u Nemačkoj navodeći da proterivanje diplomate neće ostati bez odgovora, prenosi Reuters.
Ambasada je saopštila da je Berlin "odlučio da dodatno eskalira rusko-nemačke odnose koristeći očigledno izmišljene izgovore".
Ruski rat u Ukrajini naglo je pojačao tenzije između Moskve i članice NATO-a Nemačke, koja snažno podržava Kijev, a takođe optužuje Rusiju za nadziranje dronovima, sabotažu i kampanje dezinformisanja.
Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful, govoreći tokom posete Etiopiji, rekao je o ovom slučaju da je jasno stavljeno do znanja "da je ovo neprijateljski čin i da su obaveštajne aktivnosti u našoj zemlji potpuno neprihvatljive, posebno pod maskom diplomatije".
"Dotična osoba u ruskoj ambasadi proglašena je personom non grata sa trenutnim dejstvom. Ovo pokazuje da veoma pažljivo pratimo akcije Rusije i da preduzimamo mere protiv njih. Agresivne akcije Rusije imaju posledice", naveo je on.
Prvobitna vest o ovom slučaju se pojavila dan ranije kada je policija u Berlinu uhapsila navodnu špijunku, ženu nemačko-ukrajinskog porekla delimično identifikovanu kao Ilona V.
Ona je navodno koristila svoje lične kontakte sa sadašnjim i bivšim zaposlenima u nemačkom ministarstvu odbrane kako bi prikupila informacije o vojnoj pomoći Ukrajini, industriji naoružanja, lokacijama za testiranje dronova i drugim osetljivim pitanjima.
Takođe je optužena da je pomagala svom ruskom nalogodavcu da koristi lažni identitet kako bi prisustvovao političkim događajima u Berlinu i izgradio korisne kontakte.
Prema pisanju časopisa "Špigl", njen nalogodavac u ruskoj ambasadi bio je oficir vojnoobaveštajne službe GRU koji je formalno delovao kao zamenik vojnog atašea.
"Špigl" ga je delimično identifikovao kao Andreja M. i izvestio da mu je Berlin sada naredio da napusti zemlju u roku od 72 sata.
Izvor: AFP, Reuters
KIJEV —U Darijinom stanu toliko je hladno da je pas počeo spavati s njom, dok na plinskom šporetu zagrijava građevinsku ciglu.
"Kod kuće moram nositi toplu odjeću i u njoj spavati: vojnički termo‑veš, dva para planinarskih čarapa, pokrivač. Karpatske deke, topli čaj", rekla je, misleći na čuvene teške deke koje se proizvode u planinama zapadne Ukrajine.
"Moj pas mi se uvukao pod deku jer je tamo toplo."
Ova zima je bila izuzetno teška za milione Ukrajinaca koji pate zbog rijetko viđenih i masovnih nestanaka energije, izazvanih nemilosrdnim i ciljanim ruskim napadima dronovima i raketama, koji su teško oštetili infrastrukturu za grijanje i snabdijevanje električnom energijom širom zemlje.
Najmanje od 9. januara, kada je zabilježen najteži ruski napad u Novoj godini, interventne službe pokušavaju da prate razmjere razaranja izazvanih ruskim udarima.
Trafostanice su oštećene. Dalekovodni stubovi oboreni. Cijevi za grijanje i toplu vodu popucale. Postrojenja su zatvorena.
Uz noćne temperature koje su 20. januara padale ispod minus 13 stepeni Celzijusa, više od milion ljudi ostalo je u mraku, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nakon posljednjeg talasa napada s gotovo 300 dronova i raketa. Dan kasnije, gotovo 60 posto glavnog grada i dalje je bilo bez električne energije.
"Ovo je ozbiljna zima", rekao je jedan komunalni radnik koji je s ekipom radio na iskopavanju smrznutog tla ispred jedne zgrade u Kijevu. "Ovo je prava zima. Veoma je teško probiti se kroz zemlju, kroz asfalt, kroz sve – mnogo je teže."
Spavanje sa psima u krevetu jedan je od načina suočavanja s hladnoćom. Isto važi i za građevinske cigle koje ljudi poput Darije zagrijavaju na plinskim šporetima, a zatim ih stavljaju na sto, gdje određeno vrijeme isijavaju toplotu čak i kada nestane struje.
"Jednostavno nemoguće"Darija, koja nije željela navesti svoje prezime, rekla je da u njenom domu sedmicu dana nije bilo grijanja prije nego što su struja i toplota ponovo uspostavljeni. Onda su ponovo nestali. Dan ranije u stanu je bilo svega dva stepena Celzijusa.
"Prvih dana ovdje je bilo jednostavno nemoguće", rekla je za Current Time, obraćajući se u tom trenutku svom psu koji je režao.
"U potpunosti se slažem s tobom. Ni meni se nije svidjelo."
Prema riječima gradonačelnika Vitalija Klička, veći dio kijevskog naselja "Lijeva obala" — na istočnoj strani rijeke Dnjepar — bio je 20. januara bez struje ili vode.
Širom grada, gradske vlasti su postavile privremene šatore s grijanjem za vanredne situacije, koji nakon mraka emituju crvenkasto svjetlo u zamračenim dvorištima. Tokom dana, volonteri organizacije World Central Kitchen, međunarodne humanitarne organizacije sa sjedištem u Washingtonu, dijelili su supu od govedine i krompira ljudima koji su stajali u redu.
"Živimo u višespratnici i nema struje. Ako nema struje, šporeti ne mogu da rade i nema grijanja. A kako da zagrijete hranu kada nema struje", rekla je umirovljenica Valentina Kirjakova dok je čekala u redu za topli obrok koji je nosila kući svojoj šestogodišnjoj unuci.
"Ali u redu je, snalazimo se. U redu je, ne žalimo se — snalazimo se. I razumijemo da je u toku rat: moramo izdržati, moramo preživjeti", rekla je.
U redu za topli obrok stajala je i Katja Prokopenko, koja je rekla da zbog nestanka struje nema načina da priprema hranu na električnom šporetu.
"Djeca idu u vrtić i, hvala Bogu, tamo dobiju obroke. A kada je vikend, pa, evo nas ovdje", rekla je, osmjehujući se dok je stajala u redu za hranu.
"Ne znam šta da radim"Osim vrtića, međutim, školama širom ukrajinskog glavnog grada naređeno je da ostanu zatvorene do februara. Gradske vlasti su također naredile da se ulično osvjetljenje u gradu priguši kako bi se uštedjela električna energija.
Kijev nije jedino mjesto koje je pretrpjelo posljedice. Ruski napadi usmrtili su tri osobe i ostavili bez struje dijelove Zaporoške oblasti, koju presijeca linija fronta. Na sjeveru zemlje pogođena je i elektroenergetska mreža koja napaja ostatke nuklearne elektrane Černobil, čime su dovedeni u opasnost pojedini hitni sistemi koji sprječavaju da se ova ugašena elektrana zapali ili da dođe do novog ispuštanja radijacije.
Grijanje je prestalo raditi 10. januara u stanu Tetjane, starije penzionerke, na prvom spratu jedne kijevske zgrade. U sobama okrenutim prema suncu temperatura u stanu kretala se oko pet stepeni Celzijusa, dok je u sobama bez sunčeve svjetlosti bila oko dva do tri stepena.
"Trenutno nemamo ništa, uključujući ni vodu, pa je zaista jako hladno i moramo nositi zimsku odjeću u stanu", rekla je dok je novinarima Ukrajinske redakcije Radija Slobodna Evropa pokazivala stan. Napolju su zavijale sirene za vazdušnu opasnost. Unutra je termometar pokazivao jedan stepen. "Osjećam se kao kupus."
Tetjana i njen suprug, koji je nedavno prošao operaciju srca, podbočili su prozorske daske jastucima kako bi pokušali zadržati hladnoću vani, a tri električna radijatora stajala su hladna zbog nestanka struje.
Dan ranije ona i suprug odustali su od pokušaja da ostanu u stanu te su pitali rodbinu mogu li prenoćiti kod njih.
"Morat ćemo razmotriti druge opcije", rekla je. "Zaista uopšte ne znam šta da radim."
Priredila Elvisa Tatlić
Ergela u ukrajinskoj regiji Zaporožje, poznata po uzgoju trkačkih konja šampiona, našla se pod redovnim ruskim napadima. Vlasnici pokušavaju da ih smeste na bezbedno. Međutim, dodatni problem u evakuaciji pravi zima. Sneg i led spustio je mreže za odbranu od ruskih dronova toliko nisko da visoki kamioni za prevoz konja ne mogu da prođu putem.
Rusija vraća avione koji su bili povučeni iz upotrebe nazad u saobraćaj, usljed sankcija koje su ograničile sposobnost zemlje da održava svoju putničku flotu. Među avionima koji se ponovo aktiviraju nalazi se i avion ukrajinskog dizajna koji je ranije bio prizemljen zbog sigurnosnih problema.
Proruski medij Izvestija izvijestio je 19. januara da će ruske aviokompanije tokom 2026. godine "reaktivirati" 12 aviona. Prema navodima iz izvještaja, deset aviona je već isporučeno aviokompanijama kako bi se ublažio pad broja raspoloživih letjelica, "koji je dodatno pogoršan sankcijama".
Sankcije uvedene nakon potpune invazije Moskve na Ukrajinu spriječile su Rusiju da kupuje avione ili dijelove zapadne proizvodnje. Oko 75 posto ruske komercijalne avio-flote izgrađeno je u Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskoj uniji ili Kanadi.
Među avionima koji se vraćaju u upotrebu nalazi se i jedan Antonov AN‑148, mlazni avion ukrajinskog dizajna koji je u Rusiji bio prizemljen od 2018. godine, nakon nesreće u februaru te godine u kojoj je poginula 71 osoba.
Nakon te nesreće, cijela ruska flota od više od dvadesetak ovih aviona povučena je iz saobraćaja, a u maju iste godine Kuba je zabranila svojoj nacionalnoj aviokompaniji da leti verzijom tog istog aviona.
Ostali avioni koji se vraćaju u komercijalnu upotrebu su Iljušin Il‑96 i Tupoljev Tu‑204/214 srednjeg dometa. Oba aviona obavila su svoje prve letove u posljednjim godinama Sovjetskog Saveza.
Tupoljevljev putnički avion trenutno koriste nacionalni avioprijevoznici Sjeverne Koreje i Kube, koji su pogođeni sankcijama, kao i ruska aviokompanija Red Wings.
Jedna verzija dugolinijskog putničkog aviona Iljušin koristi se kao predsjednički avion Vladimira Putina. Ostali modeli Tu‑204/214 koriste se u floti kubanske nacionalne aviokompanije i jedne ruske zračne teretne kompanije.
Američki avioni Boeing 747, čija je proizvodnja obustavljena 2023. godine, također se pripremaju za povratak u ruski zračni prostor. Navodi se da je ove dugolinijske Boeinge relativno lako vratiti u upotrebu zbog velike dostupnosti rezervnih dijelova proizvedenih za više od 1.500 aviona tipa 747, koliko ih je izgrađeno od 1970-ih godina.
Uprkos tome što je već decenijama odsječen od američke avio‑industrije, Iran trenutno održava u operativnom stanju malu flotu aviona 747, od kojih je jedan star skoro 50 godina. Ruski Aeroflot je ranije slao svoje avione Airbus, proizvedene u Evropskoj uniji, u Teheran na održavanje.
Nedostatak aviona u ruskim aviokompanijama trebao je biti nadoknađen planom proizvodnje 127 novih letjelica u periodu od 2023. do 2025. godine. Međutim, do januara 2026. godine civilnim aviokompanijama isporučeno je svega 13 aviona.
Navodi se da je Rusija uspostavila složenu mrežu kompanija kako bi zaobišla sankcije koje se odnose na nabavku dijelova za avijaciju. U februaru 2025. godine, Ministarstvo pravde SAD-a saopštilo je da su uhapšene tri osobe povezane s jednom kompanijom iz Ohaja, pod optužbom da su u Rusiju izvezle avionske dijelove u vrijednosti od dva miliona dolara.
Priredila Elvisa Tatlić
U industrijskim i stambenim predgrađima centralne iranske pokrajine Isfahan, troje svjedoka opisalo je prizore izuzetnog nasilja tokom nedavnog talasa antivladinih protesta.
U intervjuima za Radio Fardu (Iranski servis RSE-a), svjedoci su naveli da dijelovi prostranih predgrađa i gradova u širem području Isfahana danas podsjećaju na ratne zone — uporedive, kako su rekli, s gradovima razorenim nakon okupacije tokom iransko‑iračkog rata 1980-ih godina.
Od kada su vlasti pokrenule krvavo gušenje antivladinih protesta koji su izbili 28. decembra 2025. godine, širom Irana uvedeno je snažno vojno i policijsko prisustvo, uz blokadu interneta i komunikacija.
Dijelovi Isfahana — drugog najvećeg industrijskog centra u Iranu, odmah nakon Teherana — pojavili su se među prvim žarištima protesta, gdje su okupljeni otvoreno pozivali na povratak monarhije Pahlavija i mahali zabranjenom zastavom Lava i Sunca, simbolom koji režim smatra zaostavštinom monarhije i sekularnog nacionalizma.
Predgrađa pod opsadomYazdanshahr, stambeno‑urbano predgrađe u području Najafabada, od 2. januara bio je poprište brojnih uličnih protesta.
Jedan lokalni stanovnik, govoreći za Radio Fardu, opisao je upečatljivu sliku razaranja: tragove metaka na zidovima i vratima zgrada, razbijene prozore te zapaljene banke i državne objekte. (RSE ne objavljuje imena svjedoka radi njihove sigurnosti.)
"Yazdanshahr sada izgleda kao Khorramshahr nakon oslobođenja", rekao je svjedok za Radio Fardu, aludirajući na grad na jugozapadu Irana koji su tokom 1980-ih okupirale iračke snage, prije nego što je ponovo zauzet u krvavoj bici.
Opisujući jutro nakon što su sigurnosne snage brutalno razbile proteste, svjedok je rekao: "Iza svakog automobila ležalo je tijelo. Tukli su svakoga."
Svjedok je dalje naveo da su sigurnosne snage neselektivno pucale iz automatskog oružja na mase, ne pokazujući milost prema prolaznicima, trgovcima ili posmatračima na krovovima. "Tukli su svakoga ko se zatekao vani", rekao je, dodajući da je u nekim porodicama ubijeno više članova.
Iako RSE ne može nezavisno potvrditi ove iskaze svjedoka, oni se u velikoj mjeri podudaraju s drugim vjerodostojnim izvještajima koji dolaze iz Irana.
Identifikacija žrtavaOko 60 kilometara dalje, u prigradskom gradu Baharestanu, drugi svjedok rekao je za Radio Fardu da je tokom protesta stradao veliki broj ljudi, od kojih je većina pripadala etničkoj grupi Bahtiari.
"Nikada nisam mislio da mogu preći granicu ubijanja u toj mjeri. Nisam vjerovao da je iko sposoban za takva djela", rekao je svjedok.
Nakon što su protesti nasilno ugušeni, benzinske pumpe u Baharestanu bile su spaljene do temelja, zbog čega su stanovnici bili primorani putovati van tog područja kako bi nabavili gorivo.
U isfahanskom predgrađu Shahinshahr, svjedok je opisao kako su teško naoružane sigurnosne snage "gađale i stare i mlade, muškarce i žene, te čak pucale bojevom municijom na ranjene i mrtve".
Američka organizacija za ljudska prava HRANA saopštila je da je broj potvrđenih smrtnih slučajeva tokom protesta u Iranu sada porastao na više od 4.500, dok je više od 9.000 slučajeva još uvijek pod provjerom. Različite aktivističke grupe navode znatno veći broj poginulih, ali je neovisnu provjeru otežala blokada interneta.
Kao i mnogi drugi stanovnici, jedan svjedok posjetio je lokalno groblje Bagh Rezvan — najveće u gradu Isfahanu, oko 12 kilometara istočno od centra — kako bi identificirao i preuzeo tijela svojih najmilijih.
"Tijela su bila nagomilana, na mnogima se vidjela krv. Da bismo ih identificirali, morali smo sami podizati tijela, jedno po jedno, i pomjerati ih kako bismo vidjeli ono ispod", rekao je svjedok..
Lica mrtvih bila su stravična, dodao je svjedok — prekrivena teškim modricama i unakažena do neprepoznatljivosti uslijed brutalnih premlaćivanja i prostrelnih rana. Među tijelima identificiranim na groblju bila su i tijela djece u dobi od oko 10 do 16 godina.
Događaji posljednjih sedmica duboko su promijenili perspektivu ovog svjedoka. Kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran u junu 2025. godine, svjedok je rekao da je bio duboko uznemiren onim što je smatrao agresijom na zemlju.
Sada je, međutim, za Radio Fardu rekao da iranski narod nije u stanju sam da se suprotstavi vladinim "huliganima". Iranci u dijaspori, dodao je svjedok, "nisu u stanju shvatiti katastrofu koja je zadesila iranski narod tokom obračuna".
Klima strahaTreći svjedok, koji živi u Foladshahru — predgrađu i prigradskom gradu u širem metropolitanskom području Isfahana — rekao je za Radio Farda da vlada toliki strah da " se niko ne usuđuje izaći na ulicu poslije tri ili četiri sata popodne, čak ni da kupi lijekove".
Prije nego što padne mrak, teško naoružane sigurnosne snage u civilu patroliraju ulicama, uzvikujući "Hejdar, Hejdar", šiitski poklič koji se koristi za zastrašivanje demonstranata.
Obračun je imao zastrašujući učinak na stanovnike. Ljudi se više ne usuđuju žaliti na nestašice vode i struje ili na nagli rast cijena hrane.
Čak i kada bi to učinili, bilo bi teško prenijeti njihove poruke vanjskom svijetu. Vlasti obilaze naselja i uklanjaju satelitske antene, rekao je stanovnik Foladshahra, uz istovremeno prekidanje internetskih i telefonskih usluga.
"Oni žele da ljudi budu potpuno izolovani", rekao je svjedok za Radio Farda, "kako bi im mogli nanijeti kakvu god štetu žele".
Priredila Elvisa Tatlić
Petu godinu zaredom, više od 300 novinara nalazilo se iza rešetaka na kraju 2025. godine, navodi se u novom izvještaju koji je objavio Komitet za zaštitu novinara (CPJ). Kina, Mjanmar i Izrael su među vodećim zemljama po broju zatvorenih novinara, a slijede Rusija i Bjelorusija.
Radi se trećem najvećem broju još od 1992. godine od kada Komitet za zaštitu novinara vodi evidenciju. Broj novinara u zatvoru ostaje uporno visok uslijed porasta autoritarizma i nemira širom svijeta, navode iz ove organizacije.
U zatvorima novinare drže u okrutnim uslovima opasnim po život, navode u izvještaju, a gotovo trećina novinara suočila se sa zlostavljanjem u zatvoru. Analiza Komiteta za zaštitu novinara pokazala je da se od 1992. godine pa do danas najveća učestalost mučenja i premlaćivanja bilježi u Iranu, a zatim u Izraelu i Egiptu.
"Autokratije i demokratije podjednako zatvaraju novinare kako bi ugušile neslaganje i suzbile nezavisno izvještavanje", kaže izvršna direktorica CPJ-a Jodie Ginsberg.
Treću godinu zaredom, Kina je zemlja sa najviše zatvorenih novinara. U zatvoru se nalazi 50 novinara, uključujući sedam u Hong Kongu.
Među zatvorenim su i dobitnici Međunarodne nagrade Komiteta za zaštitu novinara za slobodu medija Jimmy Lai i Dong Yuyu. Mijanmar se nalazi na drugom mjestu sa 30 novinara zatvorenih u 2025. godini.
Nakon što su 2024. bili na drugom mjestu, Izrael je tokom prošle godine pao na treće mjesto sa 29 palestinskih novinara u zatvoru, uprkos primirju i razmjenama zatvorenika. Većina novinara se nalazi u pritvoru bez provedenog zakonskog postupka ili pravnog osnova za njihova hapšenja.
U Evropi, Rusija prednjači sa brojem zatvorenih novinara. Među 26 zatvorenih novinara 11 je Ukrajinaca, nakon porasta hapšenja u znak osvete za izvještavanje o ruskoj invaziji na Ukrajinu, navode iz CPJ. Represija nad medijima nastavlja se i u Bjelorusiji, sa 25 novinara u zatvoru, dok je u Azerbejdžanu došlo do povećanja novinara u zatvoru sa 13 u 2024. na 24 novinara prošle godine.
"Progon novinara je sredstvo njihovog ušutkivanja. To ima duboke posljedice po nas kao pojedince i po društvo u cjelini", kaže izvršna direktorica CPJ-a Jodie Ginsberg. "Korupcija ostaje nekažnjena, omogućava se da raste zloupotreba moći, a svi smo zbog toga izloženi većem riziku."
Globalno nazadovanje demokratije i erozija zaštite ljudskih prava otvorili su put autoritarnim liderima da guše slobodu medija posljednjih godina, navode iz CPJ.
Dugogodišnja taktika Rusije da zatvara i novčano kažnjava nezavisne novinare koji prihvataju strana sredstva proširila se na zemlje poput Azerbejdžana, Mađarske, El Salvadora i Nikaragve, dok su zemlje poput Indije i Tunisa stvorile nove pravne izgovore za zatvaranje novinara pod optužbama za poreske prekršaje, klevetu ili ugrožavanje sigurnosti.
Podaci Komiteta za zaštitu novinara pokazuju da se 26 posto novinara nalazi u zatvoru pet ili više godina bez izrečene presude, što predstavlja kršenje međunarodnog prava.
Većina novinara, odnosno 61 posto, je zatvoreno na osnovu "optužbi protiv države", koje uključuju optužbe za terorizam ili prihvatanje sredstava strane vlade. Većina novinara koji su se nalazili u zatvoru prošle godine bavili su se političkim temama.
Iako je tokom prošle godine zabilježeno blago smanjenje broja zatvorenih novinara u odnosu na rekordnih 384 u 2024. godini, brojevi novinara u zatvoru su i dalje visoki. Tokom prošle godine oslobođeno je 116 novinara.
Izvor: Komitet za zaštitu novinara