Dok Washington razmatra vojni pritisak nasuprot diplomatiji, američki predsjednik Donald Trump pauzirao je planove za veliki napad na Iran dok se nastavljaju pregovori o Hormuškom moreuzu i nuklearnom programu Teherana. I Teheran i Washington tvrde da pregovori napreduju, ali sporazum još nije postignut. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa penzionisani vicegeneral Robert Harward, bivši pripadnik specijalnih jedinica Navy SEAL, koji je obavljao dužnost zamjenika komandanta Centralne komande američke vojske (CENTCOM), pojašnjava mogu li sadašnji diplomatski napori donijeti trajne rezultate i kako Iran možda tumači ovaj trenutak. RSE: Iz vojne perspektive, kako Teheran tumači tu odluku? Da li je vidi kao strateško strpljenje i priliku za pregovore? Ili je vidi kao znak da se pritisak može odgoditi? Harward: Pa, ovo je moje mišljenje zasnovano na mom iskustvu s Iranom, činjenici da sam tamo živio i poznajem perzijski narod: oni su po prirodi veoma strateški nastrojeni. Oni su šahisti. Razmišljaju dugoročno. U mojim ličnim odnosima s njima, dok sam tamo živio, a zatim i profesionalno, uvijek su bili spremni pustiti da vrijeme prolazi jer smatraju da im to ide u prilog. Mislim da upravo to sada gledamo. Što ovo duže traje, to oni više vjeruju da mogu preživjeti. Znaju kako funkcioniše naš politički sistem. Znaju kako funkcionišu izbori, koliko možemo biti prevrtljivi i kako našu političku volju mogu oblikovati veoma taktička i lokalna politička pitanja u Sjedinjenim Državama. Dakle, mislim da vlast, a kada kažem vlast, prvenstveno mislim na Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC), jer vjerujem da se tu nalazi srž odlučivanja i autoriteta, a niko nije spreman to osporiti zbog rizika od smrti ili drugih posljedica, vjeruje da je vrijeme na njenoj strani. Mogu li nadživjeti Trumpa kroz izbore na polovini mandata ili tokom cijelog njegovog mandata? Vjerujem da ove pregovore vide kao prednost jer misle da mogu opstati dovoljno dugo da nadžive predsjednika Trumpa ili političku volju Sjedinjenih Država. RSE: Gdje je granica između stvaranja prostora za diplomatiju i davanja vremena protivniku da se pregrupiše? Harward: U početku nisam mislio da ova administracija vjeruje da će morati objediniti sve elemente nacionalne moći. Sada mislim da su došli do tog zaključka jer pregovori i ustupci Irana nisu donijeli nikakve rezultate. Vjerujem da su sada veoma fokusirani na objedinjavanje cijele vlade i svih elemenata nacionalne moći, političkih, ekonomskih i vojnih. Do sada su se gotovo u potpunosti oslanjali na vojnu moć, a to nije donijelo rezultate koji su im bili potrebni, uključujući ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, a kamoli rješavanje pitanja programa nuklearnog oružja, što su očigledno njihovi najveći prioriteti. Zato sada mnogo veći naglasak stavljaju na politički pritisak. Unutar zemlje vidjeli ste da je predsjednik okupio svoj kabinet u Camp Davidu, jasno pokazujući da razmatra svaku komponentu američke vlade koja može pomoći u rješavanju ovog problema. Na međunarodnom planu, kao što ste vidjeli u Ankari, Sjedinjene Države razgovarale su s arapskim zemljama i drugima o tome kako bi mogli podržati te napore. Sada vidite elemente tog političkog pritiska: učešće Saudijske Arabije u napadima, dogovor Libana s Izraelom o razoružavanju Hezbolaha i smanjenju njegovog uticaja, kretanje Hamasa prema sporazumu o razoružavanju i miru te koalicije, uključujući Britance, koje pomažu u osiguravanju Hormuškog moreuza, dok se drugi bave prijetnjama Huta Saudijskoj Arabiji i moreuzu Bab al-Mandab. U tom smislu mislim da vidite mnogo veći politički pritisak. [Američki] predsjednik vjeruje, i to je protuargument iranskoj pretpostavci da vrijeme ide u korist Teherana, da će Iran, ako ga ekonomski uguši, na kraju biti primoran ispuniti zahtjeve u vezi s Hormuškim moreuzom i programom nuklearnog oružja. RSE: Neki vojni analitičari tvrde da je Iran već pokazao sposobnost da poremeti stanje u regiji i da zato ima svaki podsticaj da smanji tenzije. Zašto Teheran ne ide odlučnije prema sporazumu? Harward: Budimo precizni kada kažemo "Teheran". Vjerujem da je vlast zapravo IRGC. Možda postoje političke ličnosti koje imaju previše krvi na rukama ili previše poslovnih interesa da bi se od njega odvojile. Ako se ta vlast odrekne bilo čega od toga, pokazuje slabost i stvara veće mogućnosti za unutrašnju odgovornost. Tada bi ih iranski narod mogao pozvati na odgovornost za sve one koje su ubili, pogubili, objesili i strijeljali na ulicama. Za njih je ovo egzistencijalna prijetnja. Ako se odreknu bilo kojeg od svojih glavnih izvora moći, stvaraju dugoročne prijetnje vlastitom opstanku. U suštini, riječ je o pitanju života ili smrti. Moraju ići do kraja. Ako počnu bilo čega da se odriču, znaju da su na kraju osuđeni na propast. RSE: Na osnovu vašeg iskustva, šta vanjski posmatrači najčešće pogrešno razumiju u vezi s načinom na koji iransko rukovodstvo procjenjuje rizik? Harward: Mislim da previđaju jednu stvar. Postoje prilike, a postoje i pogrešne procjene. Prilika koju propuštamo jeste sam Iran. Koliko od 95 miliona stanovnika te zemlje želi promjenu vlasti? Mislim da je to velika pogrešna procjena i da tu priliku nismo dovoljno iskoristili niti joj posvetili dovoljno pažnje. Predsjednik [Trump] je govorio o tome, ali nisam vidio politike ili programe koji to koriste. Također mislim da ljudi razumiju da ovo predstavlja egzistencijalnu prijetnju pripadnicima vlasti, IRGC-u i političkim liderima koji su s njim povezani. Zbog toga im se nude prilike da postignu neku vrstu sporazuma. Ali na kraju krajeva, sporazum samo omogućava da se ova prijetnja nastavi još decenijama. Kao što su uvijek činili, oni brzo obnavljaju svoje sposobnosti i pronalaze načine da zaobiđu svaki sporazum. Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA) savršen je primjer. U okviru JCPOA-e prihvatili su smjernice, pridržavali ih se i dobili desetine milijardi dolara. Ali izvan tih smjernica nastavili su graditi sisteme potrebne da postanu država s nuklearnim oružjem. Čak i dok su inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju bili prisutni i dok su djelovali transparentno, i dalje su prikrivali aktivnosti. Proširili su kapacitete za obogaćivanje, razvili bolje centrifuge i postavili se u položaj u kojem bi uran obogaćen na 60 posto mogli podići na nivo potreban za oružje, 95 posto, u roku od nekoliko sedmica. Istovremeno, ništa od toga nije se odnosilo na njihove programe projektila i dronova. Te sposobnosti eksponencijalno su rasle, do tačke u kojoj su imali balističke projektile sposobne dosegnuti Evropu, kao što je pokazao projektil lansiran prema Diegu Garciji. Pouka, i ono u čemu mislim da ljudi potcjenjuju Iran, jeste vjerovanje da će bilo kakav sporazum o Hormuškom moreuzu ili nuklearnom programu ukloniti dugoročnu prijetnju koju Iran predstavlja svojim regionalnim partnerima i šire. RSE: Odrasli ste u Iranu, govorite perzijski i ostali ste u kontaktu s ljudima povezanim s tom zemljom. Šta vam obični Iranci danas govore? Šta žele da svijet razumije? Harward: Optimistični su, ali također vrlo insistiraju na tome da ova administracija ostane dosljedna cilju promjene vlasti u Iranu. Ljudi s kojima razgovaram, a vjerujem da su to obični Iranci, iako su se neki školovali u Sjedinjenim Državama i još tamo žive, ne želim nikoga od njih dovesti u opasnost otkrivanjem njihovog identiteta. Svi oni vjeruju da je ova vlast zakočila razvoj zemlje. Ogromni resursi ove bogate zemlje zloupotrijebljeni su umjesto da budu usmjereni na dobrobit iranskog naroda. Gledaju zemlje poput Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije i vide slobode, prosperitet i prilike koje oni nemaju jer im ih je vlast u Iranu uskratila. Mole se i nadaju da će Sjedinjene Države ostati dosljedne i dovesti ovo do kraja, do vlasti koja je više usmjerena na razvoj Irana i dobrobit njegovog naroda nego na izvoz Islamske revolucije, i unutar Irana i izvan njega. To čujem od svih svojih iranskih prijatelja. Mole se da ostanemo dosljedni tom krajnjem cilju.

Iran je objesio dvojicu muškaraca koje je optužio za špijunažu za Izrael, dok niz pogubljenja u Islamskoj Republici, često zasnovan na nejasnim optužbama za nacionalnu bezbjednost, od početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom pokazuje malo znakova usporavanja. Novinska agencija Mizan, kojom upravlja pravosuđe, saopštila je da su Omid Behzad i Purija Safvat pogubljeni u ranim jutarnjim satima 3. avgusta. Novinska agencija tvrdi da su dvojica muškaraca "pružali značajnu pomoć" izraelskoj obavještajnoj službi Mosad u ostvarivanju njenih ciljeva tokom sukoba u junu 2025. godine – koji Iran naziva Dvanaestodnevnim ratom – i tekućeg sukoba koji je počeo 28. februara, "slanjem koordinata, slika i informacija o vojnim i bezbednosnim objektima oficirima Mosada i komunikacionim kanalima povezanim sa špijunskom agencijom". Iransko pravosuđe tvrdi da je obavještajna organizacija Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) identifikovala dvojicu muškaraca "praćenjem ponašanja" stranih medija, određenih novinskih kanala i obrasca video snimaka koje su slali. Pravosuđe Islamske Republike navodi da su "tehnički pregledi" Behzadovog mobilnog telefona otkrili ovu aktivnost i da je on to priznao "tokom istrage". Međutim, ostaje nejasno pod kojim uslovima je zatvorenik mogao biti primoran da prizna. Grupe za ljudska prava dugo optužuju iranske vlasti za iznuđivanje priznanja. Mizan je tvrdio da je Behzad "eksplicitno priznao" da je koristio "aplikacije za pronalaženje lokacije poput Googl mapa" kako bi pronašao i obilježio koordinate različitih lokacija. Izvještaj takođe optužuje Safvata za "direktnu saradnju sa Mosadom", bez pružanja ikakvih dokaza. Od početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom 28. februara, Iran je svjedočio porastu pogubljenja ljudi koje grupe za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima – od demonstranata do navodnih članova zabranjenih grupa i onih osuđenih za špijunažu. Neke grupe za ljudska prava kažu da je više od 50 ljudi pogubljeno zbog optužbi za bezbjednost i politiku od početka rata, iako drugi navode da je taj broj mnogo veći. Uopšteno govoreći, optužbe koje je Iran koristio za pogubljenja od početka rata uključuju špijunažu za neprijateljske države, saradnju sa Izraelom i Sjedinjenim Državama, Moharebeh (neprijateljstvo prema Bogu) i oružanu pobunu kroz članstvo u prognanoj opozicionoj organizaciji Modžahedin-e Halk. U saopštenju od 27. jula, stručnjaci UN optužili su Islamsku Republiku da pokušava da "usadi strah u društvo, odvrati buduće demonstracije i ućutka neslaganje" kroz pogubljenja. "Ipak, represija samo rađa dalje neslaganje". Prema posljednjim provjerenim podacima, u Iranu je do sada ove godine pogubljeno 433 ljudi, od kojih su mnogi osuđeni na smrt u vezi sa januarskim protestima gdje su hiljade ljudi ubijene od strane snaga bezbjednosti, a desetine hiljada pritvorene. Grupe za ljudska prava i međunarodni posmatrači izrazili su zabrinutost zbog pravičnosti postupka, uključujući navode o iznuđenim priznanjima i ograničenom pristupu zakonitom postupku.

Ukrajina i Rusija su razmijenile još jedan talas noćnih napada dronovima usmjerenih na logistiku, energetiku i civilnu infrastrukturu, dok je predsjednik Volodimir Zelenski izrazio frustraciju zapadnim saveznicima zbog kašnjenja u isporuci hitno potrebnih sistema protivvazdušne odbrane Patriot i druge vojne pomoći. Ukrajina je nastavila svoju kampanju ciljanja najvećeg ruskog onlajn prodavca, Wildberries, vazdušnim napadima, ovog puta pogodivši skladište u Vladimirskoj oblasti u Rusiji. Regionalne vlasti i kompanija potvrdile su napad. "Kao rezultat napada, izbio je požar u logističkom objektu kompanije u Vladimirskoj oblasti. Ljudi su evakuisani", saopštila je kompanija 3. avgusta, dodajući da nije bilo žrtava. Napad se dogodio dan nakon što su dronovi pogodili skladište Wildberries u Samarskoj oblasti, oko 800 kilometara od granice sa Ukrajinom, prema riječima regionalnog guvernera i video snimcima objavljenim na mreži. U posljednjih nekoliko nedelja, ukrajinske snage su napale desetak skladišta Wildberriesa u više ruskih regiona. Ukrajina je optužila ovu kompaniju da podržava rusku vojnu logistiku i prodaje robu dvostruke namene, čime podstiče ratne napore Moskve. Moskva je negirala te optužbe. U onome što je izgledalo kao napad odmazde ruskih snaga, skladište u vlasništvu ukrajinskog onlajn prodavca Rozetka u Kijevskoj oblasti pogođeno je sa dva drona 2. avgusta. Nije bilo povrijeđenih. Napad je uslijedio nakon napada na isti objekat dan ranije u kojem je poginula jedna osoba, a ranjeno najmanje šest drugih, prema riječima kijevskog regionalnog tužioca. Kanali za praćenje Telegrama izvijestili su o eksplozijama širom Krimskog poluostrva 3. avgusta, pozivajući se na lokalne stanovnike koji su takođe prijavili požar u blizini luke Kerč, dok je saobraćaj na Krimskom mostu privremeno obustavljen. Tri osobe su poginule, a dvije su povrijeđene u noćnom napadu na Krimu, prema riječima Sergeja Aksjonova, šefa poluostrva koga je postavila Rusija, a koje je Moskva ilegalno anektirala od Ukrajine 2014. godine. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 3. avgusta da je njihova protivvazdušna odbrana presrela i uništila 131 ukrajinski dron tokom noći u nekoliko regiona zemlje. Prema riječima ukrajinskog komandanta dronova Roberta Brovdija, njegove jedinice dronova su tokom četiri dana pogodile četiri ruske rafinerije nafte i morski terminal Taman, uzrokujući veliku štetu, uključujući i prijavljeno uništenje 12 rezervoara za skladištenje goriva. U međuvremenu, ruske snage su nastavile napade na Ukrajinu, lansirajući 181 udarni dron preko noći, prema podacima ukrajinske vojske. Samo u protekloj nedelji, Rusija je lansirala oko 1.900 dronova, skoro 1.600 avionskih bombi i 144 rakete različitih tipova, uključujući balističke rakete, protiv Ukrajine, rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama 2. avgusta. Nakon što je ove godine ostvarila malo ili nimalo teritorijalnih dobitaka duž ukrajinske linije fronta duge preko 1.200 kilometara, Moskva je pojačala svoje raketne napade na Ukrajinu, jer se zemlja suočava sa ozbiljnim nedostatkom sistema protivvazdušne odbrane sposobnih da presretnu brze balističke rakete. Nakon najnovijih smrtonosnih ruskih vazdušnih napada na Kijev i druge ukrajinske gradove, Zelenski je izrazio frustraciju svojim zapadnim saveznicima, pozivajući na bržu isporuku hitno potrebnih raketa protivvazdušne odbrane Patriot i drugog oružja. "Svijet ima rakete Patriot. Sada je važno da naši partneri donesu političku odluku – odluku da obezbijede neophodne zalihe", rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju 1. avgusta. "Sjedinjene Države znaju šta nam je potrebno. Evropa zna šta nam je potrebno... Rakete za odbranu od balističkih raketa treba da štite ljude, a ne da stoje u zalihama", dodao je.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je otkazao "najveći napad od Drugog svjetskog rata" na Iran nakon molbe Teherana i zahtjeva američkih saveznika u Zalivu, dodajući da će mirovni pregovori biti nastavljeni 3. avgusta, a sporazum o ključnom Ormuskom moreuzu je "neizbežan". "Sada razgovaramo sa njima u obliku pregovora. Počinje sutra [3. avgusta] popodne", rekao je novinarima u avionu Air Force One 2. avgusta. Trump nije razgovarao o učesnicima ili mjestu održavanja bilo kakvih novih pregovora. Katar i Pakistan su bili posrednici u pregovorima između Vašingtona i Teherana. 30. jula, katarsko Ministarstvo inostranih poslova je saopštilo da nije zakazan sastanak na visokom nivou u Dohi u narednim danima nakon ranijih Trumpovih izjava. "Volio bih da [postignem dogovor]", rekao je Trump. "To bi spasilo mnogo života... Tako smo imali napad koji bi bio najveći napad od Drugog svjetskog rata i bio bi katastrofalan za njih. A oni nisu željeli da mi to uradimo.“ Rekao je da su ga Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar, zajedno sa Iranom, zamolili da otkaže planirane vazdušne napade na Iran. Trump je rekao da je Teheran "veoma snažno" zamolio da se odloži. "Rekli su da želimo da postignemo dogovor", dodao je. "Bili smo spremni da krenemo, otprilike u ovo vrijeme, i to bi bio masovan napad". "Ali kada su saveznici zatražili da se to otkaže... a razlog zašto su to uradili je taj što misle da postoji dogovor. Postoji dogovor o Ormuzu i biće dogovor o... denuklearizaciji Irana". "Sporazum je neizbježan u vezi sa Ormuskim moreuzom, a takođe, na kraju krajeva, i denuklearizacijom Irana", rekao je. Ove izjave su uslijedile nakon komentara koje je dao dan ranije kada je rekao da je odlučio da "odustane" od novih napada jer su "perimetri" dogovoreni sa Teheranom i da mu se Izrael pridružio u obavezi. "SAD su spremne da krenu protiv Islamske Republike Iran, na nivoima vojnog djelovanja, snage i moći kakve nisu viđene od Drugog svjetskog rata. Uprkos tome, Iran i druge zemlje Bliskog istoka su nas zamolile da obuzdamo svaki napad, s obzirom na to da su okviri sporazuma dogovoreni", objavio je Trump na mreži Truth Social kasno 1. avgusta. "Ovo bi uključivalo hitno, potpuno i potpuno OTVARANJE ORMUSKOG PROLOZA i kraj iranske nuklearne prijetnje". "Na osnovu ovog zahtjeva, pristao sam, za buduću dobrobit SVIJETA i, takođe, opstanak uspješnog i prosperitetnog Irana, da otkažem napad, pod uslovom da budem u mogućnosti da brzo postignem DOGOVOR", napisao je. Trump je često prijetio velikim napadima na Iran, samo da bi ih otkazao, tvrdeći da je sporazum između Vašingtona i Teherana neizbježan. Do sada je trajni mirovni sporazum bio nedostižan, a uzvratni udari obje strane su se nastavljali. Međutim, prema iranskim medijima, vojni izvori u Iranu negirali su Trampovu tvrdnju da je Teheran zatražio od Vašingtona da se uzdrži od pokretanja novih napada. Iranska novinska agencija Mehr je 2. avgusta citirala neimenovane izvore koji su rekli da je Trumpova izjava "samo nova laž" i pokušaj da se "ucijene vladari Persijskog zaliva i pritisnu pretnjama". Teheran nije odmah komentarisao najnovije izjave u vezi sa nastavkom razgovora 3. avgusta. Iako je Trump prvobitno rekao da je eliminacija nuklearne prijetnje Teherana glavni cilj američko-izraelskog rata sa Iranom, koji je počeo 28. februara, posljednjih nedelja se fokusirao na slobodan protok saobraćaja kroz važan Ormuski moreuz. Više od 20 procenata svjetskih zaliha nafte i gasa kretalo se kroz moreuz pre rata, ali Iran je povremeno efikasno zatvarao plovni put, uključujući i napade na brodove za koje je rekao da nisu dobili odgovarajuće odobrenje od Teherana. Iran je takođe prijetio da će uvesti takse ili putarine brodovima u moreuzu. Sjedinjene Države i druge zemlje insistirale su na tome da je moreuz međunarodni plovni put i da nije pod kontrolom nijedne nacije. Vašington i Teheran su 17. juna potpisali memorandum o razumevanju (MOU) u trajanju od 60 dana, sa ciljem okončanja neprijateljstava i ponovnog otvaranja moreuza. Međutim, sporovi oko značenja uslova u sporazumu doveli su do novih napada sa obje strane. Rano 3. avgusta, Pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva saopštile su da su primile izvještaj o incidentu u kome je učestvovao tanker oko 20 nautičkih milja sjeveroistočno od omanske luke Hasab. UKMTO je saopštio da je kapetan tankera prijavio da je čuo eksploziju u blizini plovila, dodajući da su brod i njegova posada bezbjedni. Pobunjenici Huti u Jemenu, koje podržava Iran, posljednjih nedelja otvorili su novi front u ratu ciljajući naftna postrojenja i napadajući tankere za naftu u Crvenom moru kao dio pomorske blokade Saudijske Arabije, prijeteći da stvore drugu tačku zastoja za globalne zalihe nafte nakon efektivnog zatvaranja Ormuskog moreuza.

Najmanje tri osobe su poginule, a 21 je povređena u eksploziji u moskovskom restoranu, saopštili su zvaničnici. Pripadnik obezbeđenja zaustavio je ženu koja je nosila bombu koja je detonirala, usmrtivši oboje i najmanje jednog gosta. Telegram kanal Astra izvestio je da se u tom mestu održavala zabava ruskog generala, navodeći vojna vozila ispred.

Dok Peking prijeti da će proširiti domet izvan vlastitih granica kako bi progonili svakoga ko "narušava etničko jedinstvo", pripadnici turkijskih manjina u susjednom Kazahstanu osjećaju sve veći pritisak. Radi se o pripadnicima muslimanske manjine rođene u Kini. U fokusu je novi kineski "Zakon o etničkom jedinstvu", koji je stupio na snagu 1. jula i koji su osudili Ujedinjene nacije i Evropska unija. Zakon vrši pritisak na etničke manjine da prihvate nacionalnu kulturu Han Kineza i da daju prednost mandarinskom jeziku u javnom životu. Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun ustvrdio je ranije ovog mjeseca, ne iznoseći dodatna pojašnjenja, da će novi zakon "ojačati vladavinu prava" i "bolje zaštititi" prava svih 56 zvanično priznatih etničkih grupa u zemlji. Međutim, protivnici zakona tvrde da će odredba kojom Peking sebi daje pravo da progoni ljude izvan granica zemlje poslužiti kao izgovor da koristi svoj politički i ekonomski uticaj kako bi izvršio pritisak na druge države da ušutkaju neistomišljenike, prije svega ljude porijeklom iz Kine koji danas žive u drugim zemljama. Aktivista za ljudska prava rođen u Kini, koji živi u Kazahstanu i želio je ostati anoniman, kaže za Radio Slobodna Evropa da je zabrinut da će Peking, zahvaljujući novom zakonu, "imati još veći motiv da opravda i pojača pritisak" na pripadnike etničkih manjina u inostranstvu. Prema navodima organizacija za ljudska prava, Kina već godinama provodi politiku masovnog pritvaranja i represije nad Ujgurima, Kazasima, Kirgizima i drugim, uglavnom muslimanskim turkijskim manjinama u Xinjiangu, najzapadnijoj pokrajini. Dokazi o postojanju logora za internaciju prvi put su se pojavili 2017. godine, u okviru kampanje "Snažan udar protiv nasilnog terorizma", koju je pokrenuo predsjednik Xi Jinping. Od tada je, prema izvještaju američkog State Departmenta, više od milion ljudi proizvoljno pritvoreno u logorima. Specijalni izvještaj Ujedinjenih nacija o ovom zakonu iz aprila 2026. zaključio je da zakon prijeti pravima manjina u Kini jer učvršćuje "jedinstven pristup etničkim odnosima u svim regijama" zemlje. Peking je odbacio kritike UN-a i Evropske unije, nazvavši ih "zlonamjernom klevetom" i pokušajem miješanja u unutrašnje poslove Kine. I prije nego što je novi zakon stupio na snagu, kazahstanski aktivista za ljudska prava kaže da su se njegovi rođaci [u Kini] "počeli plašiti" da ga kontaktiraju" zbog pritiska lokalnih vlasti. Tvrdi da su službe državne sigurnosti više puta pozivale njegove rođake na ispitivanje. Sada će, dodao je, "naša sposobnost da međunarodnoj zajednici prenesemo stvarno stanje ljudskih prava u Kini" vjerovatno biti znatno smanjena, što znači da bi mnogi prekršaji mogli ostati neprijavljeni. Nurlan Kokteubai, koji je preživio internaciju u logoru u Xinjiangu i sada živi u Kazahstanu, rekao je da je glavni cilj Pekinga "izbrisati identitet, vjeru i jezik tamošnjih muslimanskih naroda i asimilirati ih u jedinstvenu kinesku naciju." Dodao je da stalno strahuje da bi ga kineske vlasti mogle progoniti čak i dok se nalazi u inostranstvu te da je, poput mnogih drugih, potpuno izgubio kontakt sa rodbinom preko granice. Sve veći uticaj Kine u KazahstanuOrganizacije za ljudska prava navode da je rast kineskog političkog i ekonomskog uticaja u Kazahstanu posljednjih godina već stvorio više prostora za transnacionalnu represiju. Odnosi s Pekingom postali su od ključnog značaja za Astanu dok nastoji smanjiti zavisnost od Rusije. Prema podacima kineske Generalne uprave carina, trgovinska razmjena porasla je za 5,7 posto na godišnjem nivou u augustu 2025. godine i premašila je 30 milijardi dolara. Devetnaest aktivista povezanih s Naghyz Atazhurtom, neregistrovanom grupom koja zastupa porodice nestalih osoba u Xinjiangu, procesuirano je ove godine zbog "podsticanja međuetničke mržnje" nakon protesta održanih u selu Qalzhat, u blizini granice Kazahstana i Kine. Protesti su održani u novembru 2025. godine protiv kineske politike internacije. I Human Rights Watch i Amnesty International kritikovali su pravnu osnovu tog slučaja. Dokument u kojeg je Radio Slobodna Evropa imala uvid, iz kineskog konzulata u Almatiju, upućen Ministarstvu vanjskih poslova Kazahstana, poslužio je kao osnova za suđenje. U dokumentu je protest opisan kao "otvorena provokacija protiv dostojanstva" Kine, uz poziv kazahstanskim vlastima da ga "ozbiljno istraže". "Vrlo strahujem za svoje rođake i voljene koji su ostali [u Kini]", kaže Oralkhan Aben, supruga jednog od osuđenih demonstranata, govoreći o novom zakonu. "Također vjerujem da se i mi, koji sada živimo u Kazahstanu, suočavamo s ozbiljnim rizicima jer kineska vlada nastavlja vršiti uticaj i u Kazahstanu." Njen suprug, Tursynbek Qabiuly, osuđen je na pet godina zatvora zbog učešća u novembarskom protestu, a izrečena mu je i trogodišnja zabrana bavljenja političkim aktivnostima. Kako odnosi između Astane i Pekinga postaju sve bliži, rastu i zabrinutosti da će se mogućnosti za prekogranični pritisak dodatno povećati. Kazahstanski predsjednik Qasym-Zhomart Toqaev pozvao je 18. maja zemlje Centralne Azije da ojačaju saradnju s Pekingom u oblasti provođenja zakona. Na sastanku ministara unutrašnjih poslova i javne sigurnosti zemalja Centralne Azije i Kine, Toqaev je rekao da je dublja saradnja neophodna "kako bi se suzbilo širenje ekstremističkih ideja" i regrutovanje u terorističke grupe putem interneta. Posljedice novog zakona osjećaju i zajednice dijaspore širom svijeta. Zumretay Arkin, potpredsjednica Svjetskog ujgurskog kongresa sa sjedištem u Minhenu, rekla je da ova nova faza represije pokazuje rastuće samopouzdanje Kine na međunarodnoj sceni. Kaže da kineske vlasti mogu djelovati nekažnjeno "jer su vidjele da je međunarodna zajednica posljednjih deset godina iznevjerila Ujgure", dodajući da je "ovo veoma mračan trenutak za nas" u dijaspori.

Bivša Trumpova zvaničnica Allison Minor kaže da su najnoviji iranski napadi otkrili granice tradicionalnalne američke garancije sigurnosti u Zalivu. Tvrdi da bi se Washington trebao prebaciti na regionalni sigurnosni model izgrađen na zajedničkim sposobnostima, integraciji i jačim partnerstvima.

Rusija je saopštila da je osnivača Telegrama, Pavela Durova, označila kao "teroristu" i "ekstremistu", dodatno zaoštravajući poziciju ove popularne aplikacije za razmenu poruka uoči parlamentarnih izbora u septembru. Durov, koji posjeduje francuski i pasoš UAE, reagovao je na objavu da je stavljen na zvaničnu listu "terorista" prkosnim fotografijama i video zapisima na Telegramu i drugim aplikacijama društvenih medija. Jedan objavljen na mreži X sadržao je napis "sloboda izražavanja" i prikazivao je Durova kako pleše. Oznaka, koju je 29. jula objavila glavna ruska obavještajna agencija, poznata kao FSB, proizilazi iz onoga što su vlasti nazvale širokom upotrebom aplikacije od strane ukrajinskih obavještajnih službi. Oznaka stavlja Durova u istu pravnu kategoriju kao i Alekseja Navaljnog, pokojnog advokata za borbu protiv korupcije koji je izgradio značajnu političku bazu izazivajući ruske vladajuće poslanike i Kremlj prije nego što je umro u ruskom zatvoru. Vlasti su saopštile da se oznaka neće odnositi na sam Telegram, koji je posljednjih godina bio pod pritiskom vladinih regulatora i bezbjednosnih službi kao dio šire kampanje za pokušaj kontrole onoga što Rusi čitaju i gledaju na mreži. Zajedno sa WhatsApp-om, Telegram je najpopularniji digitalni alat koji Rusi koriste za komunikaciju, dijeljenje vijesti i vođenje poslovanja, između ostalog. WhatsApp su regulatori ugušili, usporili i u velikoj mjeri blokirali. Vjeruje se da ruske obaveštajne službe takođe koriste Telegram za stvari poput regrutovanja nesvjesnih sabotera u Evropi i drugdje. A ruski ratni blogeri koriste platformu da promovišu ruske vojne operacije u Ukrajini, kao i da prikupljaju novac za ruske jedinice. Ruske bezbjednosne službe pokušale su da izvrše pritisak na Durova da im omogući pristup osnovnoj bezbjednosnoj infrastrukturi aplikacije, ali se Telegram tome opirao. Zvaničnici su takođe napravili ono što se nadaju da će biti alternativna aplikacija, poznata kao Mesindžer Maks. Tokom prošle godine, vladine vlasti, uključujući predsednika Vladimira Putina, pokušale su da prisile Ruse da pređu na Telegram, ali su se mnogi opirali. Unutrašnja borba oko pritisaka na Telegrama djelimično je dospjela u javnost. Onlajn novinski sajt The Bell i drugi su izvestili da je FSB predvodio napore da se pooštri kontrola nad Telegramom i širim internetom. Međutim, pokušaj je navodno naišao na odbijanje glavnog političkog odeljenja Kremlja koje nadgleda stvari poput izbora, uključujući septembarske izbore za donji dom parlamenta. Telegram ostaje ključno sredstvo za mobilizaciju izlaznosti birača i slanje političkih poruka za zvaničnike vladajuće stranke u ruskim regionima. Durov, koji je takođe pobegao iz Rusije 2014. godine nakon što je bio primoran da proda ruski ekvivalent Facebooku biznismenu povezanom sa Kremljem, suočio se sa pravnim prijetnjama i u Evropi. Francuske vlasti su 2024. godine tvrdile da nije uspio da moderira ekstremistički sadržaj na Telegramu i podnijele su krivične prijave protiv njega. Kasnije je stavljen u kućni pritvor, ali su ograničenja putovanja poslije ukinuta. Durov je takođe kritikovao evropske regulatore tehnologije, optužujući ih da pokušavaju da uguše slobodu izražavanja opterećujućim propisima.

Ukrajinske snage su nastavile da napadaju mete duboko u Rusiji dronovima, uključujući i objekte najvećeg onlajn prodavca u zemlji, Wildberries, dok je predsjednik Volodimir Zelenski pozvao Sjedinjene Države i evropske saveznike da pojačaju protivvazdušnu odbranu Ukrajine usred eskalacije ruskih balističkih raketnih napada. Prema praćenju Telegram kanala i ruskih regionalnih vlasti, ukrajinski dronovi su 31. jula pogodili logistički centar Wildberries i rafineriju nafte u Volgogradskoj oblasti Rusije. Wildberries, ruski ekvivalent onlajn maloprodajnog giganta Amazona, potvrdio je izvještaje o požaru u svom skladištu u Volgogradskoj oblasti. Prema preliminarnim informacijama kompanije, niko nije povrijeđen tokom napada. Telegram kanali su takođe izvijestili o napadu na logistički objekat Wildberries u Zelenodoljsku u ruskoj Republici Tatarstan. Prema video snimcima objavljenim na mreži, napad je izazvao manji dim, ali nije izbio požar većih razmjera. Lokalni stanovnici su takođe prijavili eksplozije u Kazanju, glavnom gradu ruske naftom bogate Republike Tatarstan, dok su vlasti republike saopštile da su na aerodromima u regionu uvedena privremena ograničenja usled upozorenja na dron, kasnije dodajući da nije bilo prijavljene štete niti žrtava. Skladišni kompleks kompanije u Zelenodoljsku u Tatarstanu i dalje je u funkciji, saopštila je i pres služba Wildberriesa. U posljednjih nekoliko nedelja, ukrajinske snage su napale najmanje 13 skladišta Wildberriesa u više ruskih regiona, jer Kijev tvrdi da se kompanija koristi za transport vojne robe. Medijski izvještaji procjenjuju da je ukrajinska kampanja dronova možda poremetila otprilike 10 procenata ukupnog kapaciteta skladišta kompanije, što je potencijalno uticalo na logističku mrežu ovog trgovca širom Rusije. Ukrajina poziva na podršku protivvazdušnoj odbraniPredsjednik SAD Donald Trump je u telefonskom intervjuu za Financial Timess 30. jula rekao da još nije odlučio da li će dozvoliti Ukrajini da proizvodi presretače zemlja-vazduh Patriot američkog dizajna. "To je veoma neobično oružje i... moramo biti malo oprezni kome licenciramo. Mi zapravo ne licenciramo opremu", rekao je Trump, kako je citirao Financial Times. Trumpove izjave uslijedile su nekoliko dana nakon što se sastao sa Zelenskim u Bijeloj kući kako bi razgovarali o obnavljanju mirovnih pregovora sa Rusijom i planovima da Ukrajina proizvodi presretače raketa Patriot. Nakon sastanka, Zelenski je u intervjuu za Fox news rekao da je Trump pristao da obezbijedi licence koje će Ukrajini omogućiti da domaće proizvodi rakete Patriot, koje se smatraju najefikasnijom odbranom od balističkih raketa. Zelenski je pozvao Sjedinjene Države i evropske saveznike da ojačaju ukrajinsku protivvazdušnu odbranu usred eskalacije ruskih balističkih raketnih napada. "Protivvazdušne rakete i pritisak na Rusiju koji mogu zaustaviti ovaj glupi ruski rat. Protivvazdušne rakete – prije svega za Patriote, ali i za NASAMS, IRIS-T, HOK i naše druge sisteme – su ključni prioritet", rekao je Zelenski nakon velikog ruskog napada dronom i raketama na Ukrajinu u kojem je ubijeno najmanje osam ljudi, uključujući skoro cijelu porodicu u selu Radušne u jugoistočnoj Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine. "Nadam se da će svi naši partneri, prije svega naši američki partneri, kao i naši prijatelji u Evropi, shvatiti da pravi ljudski životi zavise od toga da li nam pomažu", napisao je Zelenski na X. Zelenski je dodao da preliminarni nalazi ukazuju na to da je raketa koja je pogodila Radušne potekla iz Sjeverne Koreje. Ukrajinski predsjednik je povezao incident sa savezom Moskve sa Pjongjangom, koji, kako je rekao, postoji "radi raspoređivanja sjevernokorejskog kontingenta ovde u Evropi, na našim granicama i radi ubijanja naše ukrajinske djece". Prošle nedelje, Zelenski je rekao da se Moskva sprema da rasporedi još hiljade sjevernokorejskih vojnika kako bi podržala svoju invaziju na Ukrajinu, a pripreme su u Rusiji u toku od početka ljeta. Novo raspoređivanje sjevernokorejskih trupa označilo bi drugo takvo raspoređivanje od 2024. godine, kada je oko 12.000 sjevernokorejskih vojnika poslato da se bori u ruskom Kurskom regionu nakon iznenadne invazije ukrajinskih snaga.

Nova partnerstva između Pakistana i zemalja Bliskog istoka takođe mijenjaju bezbjednosnu dinamiku regiona, što analitičari smatraju da može dodati nove napore u odnosima između država.

Tokom noći, Rusija je napadala Ukrajinu raketama i dronovima a u napadima je smrtno nastradalo najmanje osam ljudi dok su desetine ranjene. Napad se desio dok se Predsjednik Volodimir Zelenski vraćao iz Sjedinjenih Država, gdje je, kako je rekao, predsjednik Donald Trump pristao da Ukrajini obezbijedi licence za rakete Patriot. Zelenski je upozorio na ruski "masovni napad" samo nekoliko sati prije njegovog početka, dok je zapadnim partnerima Ukrajine istakao potrebu za raketama Patriot kako bi se zemlja odbranila od napada poput onog koji je Moskva na kraju izvela. "Važno je da naši partneri u potpunosti razumiju šta se dešava i da zaštita života direktno zavisi od njihove spremnosti, ili nedostatka iste, da nam pomognu raketama protivvazdušne odbrane", napisao je u objavi na mreži X. Najsmrtonosniji pogodak dogodio se u oblasti Dnjepra blizu rodnog grada Zelenskog Krivog Roga, gdje je ruska balistička raketa Iskander-M ubila šest ljudi, uključujući troje djece, i ranila najmanje 10 drugih, prema navodima lokalnih vlasti. Oleksandar Vilkul, šef Savjeta odbrane Krivog Roga, nazvao je "mračnom noći" kada je projektil pogodio kuću mnogobrojne porodice. Upozorio je da bi broj žrtava mogao da se poveća dok radnici hitnih službi čiste ruševine. "Ovaj ruski teror još jednom dokazuje da je zaštita od ruske raketne prijetnje najvažniji zadatak kada je u pitanju spasavanje života naših ljudi", dodao je Zelenski. U glavnom gradu, Kijevu, najmanje jedna osoba je poginula u onome što je gradonačelnik Vitalij Kličko opisao kao napad balističkom raketom, pozivajući stanovnike da ostanu u skloništima jer prijetnja od daljih udara i dalje postoji. U zapadnom gradu Lvivu, blizu granice sa Poljskom, ruske rakete su oštetile desetine stambenih zgrada i ranile najmanje 30 ljudi, saopštili su zvaničnici. Prema riječima gradonačelnika Lviva Andrija Sadovija, raketni napad na grad oštetio je 21 stambenu zgradu, dva vrtića i jednu školu, dok su dvije osobe nestale. Operacije potrage i spasavanja se nastavljaju. Poljska, članica Evropske unije i NATO-a, podigla je borbene avione kako bi zaštitila svoj vazdušni prostor usred ruskih vazdušnih udara, saopštile su njene oružane snage na mreži X. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je ruski raketni napad na zapadnu Ukrajinu rezultirao kršenjem poljskog vazdušnog prostora, što ga je navelo da sazove koordinacioni tim sa ministrom odbrane i relevantnim službama. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je ono što je opisalo kao udar velikih razmera na Ukrajinu upotrebom preciznog oružja dugog dometa lansiranog sa kopna, iz vazduha i sa mora. Takođe je objavljeno da su u noćnim napadima pogođeni teretni brod u luci Pivdennij i dva teretna broda u blizini Odese koji su navodno prevozili oružje i vojnu opremu. Ukrajina napada Skladište kompanije Wildberries, tzv. ruskog AmazonaU međuvremenu, ukrajinske snage su nastavile da napadaju velika skladišta Wildberriesa u nekoliko ruskih regiona. Wildberries se smatra ruskim ekvivalentom globalnog maloprodajnog giganta Amazona. Napad dronom od 30. jula je zapalio skladište Wildberriesa u Penzenskoj oblasti Rusije, rekao je guverner Oleg Meljničenko, dok je kancelarija za odnose s javnošću kompanije takođe izvijestila o napadu na drugi objekat u Sarapulu, u ruskom regionu Udmurtija. U posljednjih nekoliko nedelja, ukrajinske snage su napale nekoliko velikih skladišta kompanije Wildberries u više ruskih regiona, jer Kijev tvrdi da se kompanija koristi za transport vojne robe. Medijski izvještaji procjenjuju da je ukrajinska kampanja dronova možda poremetila otprilike 10 procenata ukupnog kapaciteta skladišta kompanije Wildberries, što je potencijalno uticalo na logističku mrežu ovog trgovca širom Rusije.

U onome što se čini kao prvi put da je Teheran pokrenuo napad na američke mete od početka rata u Persijskom zalivu krajem februara, Iran je ispalio balističke rakete na američke baze u Jordanu kasno uveče 28. jula.

Američki senat glasao je 86 na prema 12 za nastavak razmatranja zakonskog prijedloga čiji je cilj pojačati ekonomski pritisak na Rusiju i Iran. Glasanje je viđeno kao jedan od najsnažnijih signala podrške Ukrajini otkako se američki predsjednik Donald Trump vratio na vlast. Proceduralno glasanje, održano nekoliko sati nakon sahrane senatora Lindseyja Grahama iz Južne Karoline, glavnog autora zakona, uslijedilo je neposredno nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iza zatvorenih vrata uputio lični apel senatorima. Zelenski je glasanje pratio iz galerije Senata. Zakon, zvanično nazvan "Lindsey O. Graham Zakon o sankcijama protiv Rusije i Irana iz 2026. godine" ovlašćuje Trumpa da uvede carine do 200 posto najvećim svjetskim kupcima ruske nafte i prirodnog gasa, uz proširenje sankcija usmjerenih na ruske finansijske institucije, političke elite, oligarhe i "flotu iz sjene" koja se koristi za zaobilaženje postojećih ograničenja. Također produžava sankcije Iranu do 2031. godine. Iako zakon još uvijek mora proći konačno glasanje u Senatu, a zatim i razmatranje u Predstavničkom domu, uvjerljiva podrška naglasila je rijedak dvostranački konsenzus da ekonomski pritisak ostaje jedno od najmoćnijih sredstava Washingtona protiv Moskve. Tokom večeri senatori su više puta isticali da zakon nije samo još jedan paket sankcija, već strateški pokušaj da se predsjedniku Vladimiru Putinu uskrate prihodi kojima Rusija finansira rat u Ukrajini. Zelenski apelovao senatorimaNakon sastanka sa senatorima, Zelenski je rekao da zakon ima značaj koji daleko nadilazi njegov neposredni ekonomski učinak. "Ovaj zakon je veoma važan", rekao je Zelenski. "Pritisak sankcijama na Rusiju je veoma važan. Ne radi se samo o novcu koji Rusija koristi za finansiranje ovog rata. To je također veliki signal Evropi, veliki signal Ukrajini i velika podrška našem narodu." Izrazio je nadu da će zakon postati zakon, navodeći da je zahvalan na dvostranačkoj raspravi i optimističan u pogledu pozitivnog ishoda. Osim sankcija, Zelenski je rekao da se razgovor u velikoj mjeri odnosio na potrebe Ukrajine na ratištu, posebno na jačanje domaće odbrambene industrije. Rekao je da Ukrajina želi proširiti proizvodnju sistema sposobnih za uništavanje iranskih dronova Shahed i ruskih dronova, uz nastavak razvoja savremenih sposobnosti elektronskog ratovanja. Istovremeno je naglasio da je dodatna protivzračna odbrana najhitnija vojna potreba Kijeva. "Pravi problem su antibalistički sistemi i antibalističke rakete", rekao je Zelenski, dodajući da je te potrebe ranije prenio i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Njegove izjave odražavaju sve dosljedniju poruku Ukrajine da, iako podrška na ratištu ostaje neophodna, trajni ekonomski pritisak na Moskvu postaje jednako važan za skraćivanje rata. Ekonomsko oružje protiv PutinaPredsjedavajući Odbora Senata za vanjske poslove republikanski senator Jim Risch iz Idaha, rekao je da je zakon pažljivo usaglašavan s Bijelom kućom tokom dužeg vremenskog perioda. "Postojala je velika dvostranačka podrška", kaže Risch. "Predsjednik je pomogao. Radili smo s predsjednikom na tome. Ovo je prava stvar koju treba učiniti u ovom trenutku." Pozvao je Predstavnički dom da djeluje brzo nakon što Senat završi usvajanje zakona. Risch je također istakao izjave koje su tokom sastanka sa senatorima dali i Zelenski i finski predsjednik Alexander Stubb, rekavši da oba lidera vjeruju da bi zakon mogao imati učinak jednak ili čak veći od razvoja događaja na ratištu. "Ovaj zakon može imati veći učinak od bilo čega što se dešava na ratištu", kaže Risch, tvrdeći da presijecanje ruskih izvora prihoda direktno pogađa Putinovu sposobnost da nastavi rat. Demokratski senator Richard Blumenthal iz Connecticuta, Grahamov glavni demokratski partner u izradi zakona tokom proteklih godinu i po dana, glasanje je nazvao "izuzetno snažnim glasom za Ukrajinu". "Borba Ukrajine je naša borba", rekao je Blumenthal, tvrdeći da će zakon zaustaviti "tok krvavog novca" kojim se finansira ruska invazija. Odgovarajući na pitanje o poruci koja se šalje Putinu, Blumenthal je rekao: "Ovaj zakon poručuje Vladimiru Putinu: tvoji dani rata su odbrojani. Na strani si koja gubi. Bolje je da sada sjedneš za pregovarački sto nego da žrtvuješ još života, rasipaš još novca, uništiš svoju ekonomiju i svoj ugled u svijetu. Amerika stoji uz Ukrajinu", rekao je. Republikanski senator Roger Wicker iz Mississippija opisao je glasanje kao "više od odavanja počasti" Grahamu, nazvavši ga uvjerljivim dvostranačkim dokazom da zakonodavci širom političkog spektra podržavaju povećanje ekonomskog pritiska na Rusiju. Ipak, upozorio je da Ukrajinu i dalje očekuju teški mjeseci. "Zamah je na strani Ukrajinaca", rekao je Wicker, "ali zima dolazi za samo nekoliko mjeseci i ima još mnogo toga što treba uraditi." Demokratska senatorica Jeanne Shaheen iz New Hampshirea rekla je da zakon nije osmišljen samo kako bi kaznio Rusiju, već kako bi eliminisao finansijski motor koji pokreće njenu vojnu kampanju. "Cilj ovog zakona je presjeći novac koji pokreće ovaj rat", rekla je. Shaheen je istakla da je zakon posebno usmjeren na ruski izvoz energenata i flotu iz sjene koja prevozi naftu, navodeći Kinu kao najvećeg kupca ruske energije. Ocijenila je da smanjenje ruskih prihoda ima i šire geopolitičke posljedice zbog podrške koju Peking pruža Moskvi. Republikanska senatorica Katie Britt iz Alabame predstavila je glasanje kao odavanje počasti Grahamu, ali i demonstraciju američke odlučnosti. "Čuli smo predsjednika Zelenskog u ovoj prostoriji, a zatim smo izašli i nešto učinili", rekla je Britt. "Pokazali smo svijetu da stojimo uz snagu, da stojimo uz mir i da stojimo uz Ukrajinu." Podsjetila je da je Graham kolegama govorio kako vjeruje da će, uprkos njegovoj dugoj senatorskoj karijeri, upravo ovaj zakon postati najznačajnije dostignuće njegove javne službe. Na meti najveći kupci ruske energijeJedna od ključnih odredbi zakona jeste usmjerenost na zemlje koje nastavljaju kupovati rusku naftu i prirodni gas uprkos ruskoj invaziji na Ukrajinu. Senatori su više puta naglasili da je zakon značajno sužen u odnosu na ranije verzije kako bi se izbjeglo kažnjavanje američkih saveznika, a ekonomski pritisak usmjerio na glavne kupce koji finansiraju ruski rat. Blumenthal je rekao da zakon ovlašćuje, ali ne obavezuje predsjednika da uvede carine do 200 posto za pet najvećih kupaca ruske nafte i gasa, kao i za zemlje koje najviše pomažu Rusiji da zaobiđe postojeće sankcije. "Pažljivo je oblikovan kako bismo bili sigurni da ne pogađamo naše saveznike", rekao je. "Budimo potpuno otvoreni: Kina i Indija su ovdje glavni krivci." Prema Blumenthalovim riječima, nedavne američke carine uvedene Indiji pokazale su potencijalnu efikasnost ovog pristupa jer su doprinijele značajnom smanjenju indijske kupovine ruske nafte. On smatra da kombinacija carina i sankcija stvara snažan ekonomski pritisak koji bi na kraju mogao natjerati Moskvu na pregovore. Zakon također produžava sankcije Iranu do 2031. godine, što odražava stav senatora da su ruska i iranska sigurnosna saradnja sve više isprepletene kroz isporuke dronova i vojne tehnologije iz Teherana. Fokus se seli na Predstavnički domUprkos uvjerljivoj dvostranačkoj podršci u Senatu, zakon se i dalje suočava s još jednom preprekom. Predstavnički dom neće zasjedati prije kraja pauze u avgusti, što odgađa konačno usvajanje u Kongresu. Ipak, senatori su izrazili uvjerenje da će glasanje u utorak navečer stvoriti dodatni zamah. Nekoliko zastupnika istaklo je da su sastanku Zelenskog sa senatorima prisustvovali i članovi Predstavničkog doma iz obje stranke, što smatraju ohrabrujućim znakom. Shaheen je priznala da među pojedinim demokratama u Predstavničkom domu postoje zabrinutosti zbog predsjedničkih ovlaštenja za uvođenje carina, ali je ustvrdila da mnogi kritičari još nisu upoznati s izmjenama unesenim tokom pregovora. Blumenthal je također rekao da bi zastupnici koji ozbiljno žele podržati Ukrajinu trebali stati iza kompromisa postignutog u Senatu jer ima podršku Bijele kuće i najveće izglede da postane zakon. Za Zelenskog, koji je taj dan proveo između sastanaka s predsjednikom Trumpom, senatorima i prisustva sahrani Grahama, glasanje je predstavljalo još jednu potvrdu da, uprkos političkim podjelama u Washingtonu, dvostranačka podrška Kongresa Ukrajini ostaje snažna. Uvjerljivo proceduralno glasanje sa 86 prema 12 glasova, uz ponovljene dvostranačke poruke da "Amerika stoji uz Ukrajinu", poslalo je možda i najjasniju poruku dana: Kongres namjerava povećati ekonomsku cijenu ruskog rata.

Dok se američki Senat priprema da glasa o opsežnom dvostranačkom paketu sankcija usmerenih protiv Rusije i Irana, demokratski senator iz Roud Ajlenda Šeldon Vajthaus (Sheldon Whitehouse), jedan od predlagača zakona, rekao je da ta mera odražava obnovljenu dvostranačku odlučnost da se izvrši pritisak na rusku ratnu mašineriju i učvrsti podrška Ukrajini. Izmenjeni predlog zakona, preimenovan u Zakon Lindzija O. Grejema o sankcionisanju Rusije i Irana iz 2026. godine (Lindsey O. Graham Sanctioning Russia and Iran Act of 2026), zadržava osnovnu strukturu sankcija usmerenih protiv Rusije, uz dodavanje odredbi kojima se produžava važenje Zakona o sankcijama Iranu iz 1996. godine. Predlog zakona uveo bi primarne i sekundarne sankcije Rusiji i svima koji podržavaju njen rat protiv Ukrajine, bio bi usmeren na rusku "flotu iz senke" i omogućio uvođenje carina do 100 odsto za najveće uvoznike ruske nafte i gasa koji pomažu finansiranje ratnih napora Kremlja. Nekoliko sati pre glasanja u Senatu 28. jula, Vajthaus je razgovarao sa Radiom Slobodna Evropa u svojoj kancelariji na Kapitol Hilu o izgledima da zakon bude usvojen, podršci administracije predsednika Donalda Trampa (Trump) i poruci koju Kongres šalje ruskom predsedniku Vladimiru Putinu. RSE: Ovaj zakon uživa retku dvostranačku podršku. Postoji li nešto što bi moglo da spreči da postane zakon? Šeldon Vajthaus: Bilo bi iznenađenje ako bi bilo šta sprečilo njegovo usvajanje u Senatu danas. Ostaje da se vidi kako će proći u Predstavničkom domu. Ali izgleda da je nedavno dobio podršku predsednika Trampa, a uz njegovu podršku, takvi predlozi obično prolaze i u Predstavničkom domu. RSE: Da li se Senat previše sporo suočavao sa Rusijom? Vajthaus: Da, da. RSE: Zašto? Vajthaus: Nije postojao razlog da se radi sporo. Radilo se samo o postizanju saglasnosti, a bilo je veoma važno pridobiti predsednika Trampa da podrži zakon. Veoma je teško ostvariti napredak sa zakonom kojem se predsednik protivi u Kongresu gde oba doma kontroliše njegova stranka. Mislim da je to sada rešeno. Mislim da se zamah promenio. Verujem da su završni amandmani pridobili Trampovu administraciju i da su prilično impresivni uspesi Ukrajine na ratištu takođe promenili okolnosti. Oduvek sam smatrao da Ukrajina može i treba da pobedi i da je upravo pobeda reč koju treba da koristimo. Ali u Vašingtonu je bilo mnogo skeptika, a stav da je podrška Ukrajini unapred osuđen poduhvat stekao je mnogo veću podršku nego što je zasluživao. RSE: Ako Moskva odbije da okonča rat čak i nakon ovih mera, sa kakvim bi se dodatnim posledicama Kremlj mogao suočiti? Da li je Kongres spreman da ode još dalje sa finansijskim i drugim sankcijama? Vajthaus: Prvi zadatak Kongresa biće da obezbedi da Trampova administracija sprovodi ovaj zakon, da izvrši stvarni pritisak na flotu iz senke, koja predstavlja ekonomsku naftnu žilu kucavicu Putina i njegovih ljudi, i da sankcije koje zakon omogućava budu uvedene i sprovedene protiv njegovih kupaca. Ne mislim da je mudro odlučivati o sledećem koraku dok ne vidimo kakav će efekat imati dosledna primena ovog zakona. RSE: Koliko brzo bi ove mere mogle da počnu da uskraćuju sredstva ruskoj ratnoj mašineriji? Vajthaus: Onoliko brzo koliko ih Trampova administracija bude sprovodila. Ako brzo pošalje signal velikim kupcima ruske nafte da će zbog tih kupovina biti pogođeni carinama, postoji rok od 30 dana pre nego što one stupe na snagu. Nove kupovine obavljene nakon tih 30 dana pokreću primenu mera. To je prilično kratak vremenski okvir. Zatim, obračun sa flotom iz senke predstavlja još jedan način da se pritisne isti izvor prihoda koji hrani Putina. RSE: Pojavile su se spekulacije da se dvostranačka podrška zakonu promenila kako se tekst zakona razvijao. Možete li da pojasnite da li podrška i dalje ostaje jedinstvena? Vajthaus: Postoji veoma snažna dvostranačka podrška. Zakon ima više od 60 predlagača, među republikancima i demokratama, a 60 glasova u Senatu je magični broj koji dovodi do onoga što zovemo "cloture", procedure kojom lider može da iznese zakon na glasanje uz ograničeno vreme za raspravu i usvajanje, tako da protivnici ne mogu beskonačno da ga opstruišu. Dakle, tu prepreku smo već prevazišli. Od samog početka zakon je imao dvostranačku podršku, sa Lindzijem Grejemom i Dikom Blumentalom (Dick Blumenthal) u njegovom središtu, uz podršku drugih demokrata poput mene i Džin Šahin (Jeanne Shaheen) još od najranije faze. Dakle, početnu grupu senatora činili su pripadnici obe stranke, a sada imamo široku dvostranačku koaliciju. RSE: Iran je nedavno dodat u zakon. Državni sekretar Marko Rubio (Marco) rekao je da će to povećati šanse da zakon bude usvojen. Da li se slažete? Vajthaus: Uključivanje Irana u paket pomaže da zakon bude usvojen. Mislim da to nije prepreka. Mislim da povećava izglede, posebno među republikancima, i nemam nikakav prigovor na taj dodatak. Mislim da je većina demokrata o tome bila konsultovana još na početku – kako biste gledali na to, da li bi to promenilo vašu podršku? Moj odgovor je bio ne, to ne bi promenilo moju podršku. RSE: Kakvu poruku Kongres danas šalje ruskom predsedniku Vladimiru Putinu? Vajthaus: Najvažnija poruka jeste da, uprkos svim usponima i padovima koje je predsednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) imao u odnosima sa Trampovom administracijom, u američkom Senatu i Kongresu postoji široka i snažna dvostranačka koalicija podrške Ukrajini. To je poruka koja će pomoći da Trampova administracija krene u boljem pravcu. To je takođe snažan signal Putinu i našim saveznicima da smo odlučni da pružimo svu pomoć koja je Ukrajini potrebna kako bi ostvarila stvarnu pobedu.