Sedam članica ženskog fudbalskog tima Irana zatražilo je azil u Australiji nakon što su odbile da pevaju iransku himnu pred utakmicu Kupa Azije. Potez je izazvao žestoke kritike u iranskim državnim medijima. Pet fudbalerki kasnije su, ipak, povukle svoje zahteve za azil i pridružile se ostatku na putu za Iran. Od celog tima dve fudbalerke su ostale u Australiji, dok su aktivisti za ljudska prava još jednom ocenili da se ostatak tima kući vraća pod snažnim pritiskom vlasti.

Talibani u Avganistanu kažu da je prilikom pakistanskog vazdušnog napada na Kabul, 16. marta, pogođena i bolnica. U tom napadu poginulo je najmanje 400 ljudi a 250 povređeno. Pakistan odbacuje tvrdnje i navodi da je gađao vojne objekte. Radio Slobodna Evropa nije mogao nezavisno da potvrdi broj žrtava.

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je saveznike da pomognu u osiguravanju strateški važnog Hormuškog moreuza, pozivajući partnere da pošalju pomorske snage kako bi osigurali da globalne isporuke energije nastave prolaziti kroz taj plovni put usred sukoba s Iranom. Poziv je izazvao podijeljene reakcije u evropskim i azijskim prijestolnicama, otkrivajući neizvjesnost oko toga hoće li biti formirana vidljiva multinacionalna koalicija koja bi osigurala da ovaj ključni brodski pravac ostane otvoren. Republikanski strateg Matthew Bartlett, bivši politički zvaničnik u prvoj Trumpovoj administraciji i suosnivač lobističke grupe Darby Field Advisors, za Radio Slobodna Evropa kaže da je, uprkos oklijevanju, održavanje moreuza otvorenim u ekonomskom interesu svake zemlje. Rekao je da je Washington signalizirao i vojnu dominaciju i spremnost na eskalaciju ako Teheran pokuša koristiti energetske puteve kao sredstvo pritiska. RSE je razgovarao s Bartlettom o strategiji iza Trumpove poruke saveznicima, ekonomskim ulozima dugotrajnog sukoba i o tome može li kriza testirati jedinstvo unutar Sjevernoatlantskog saveza. RSE: Trump je pozvao saveznike da pošalju ratne brodove kako bi pomogli u osiguravanju Hormuškog moreuza, ali reakcije su različite. Iz republikanske strateške perspektive, koliko je ozbiljan problem ako Washington ne uspije okupiti vidljivu multinacionalnu koaliciju za ponovno otvaranje moreuza? Matthew Bartlett: Postoji mnogo aspekata ovog angažmana, ovog rata, vojni, ekonomski i diplomatski, a situacija oko moreuza svakako ima implikacije za globalnu ekonomiju. Vjerujem da je u velikoj mjeri u interesu svih da se on ponovo otvori, i bez obzira na to šta ljudi ili druge države misle o predsjedniku Trumpu ili čak o ratu s Iranom, svakako je u njihovom interesu da moreuz ostane otvoren. Veliki dio nafte koja prolazi kroz moreuz ide u druge zemlje. Vidjet ćemo hoće li zemlje poslušati poziv predsjednika Trumpa za formiranje koalicije i hoće li to značiti diplomatski pritisak, vojni angažman ili neku vrstu pomoći na terenu u pratnji brodova i osiguravanju da moreuz ostane otvoren. To je globalna situacija. Naravno, ona se može riješiti samo uz pomoć i podršku drugih država koje djeluju zajedno sa Sjedinjenim Državama i u vlastitom interesu. Ali opet, ta realnost je i dalje neizvjesna i daleko od trenutnog stanja stvari. RSE: Predsjednik Trump rekao je da su Sjedinjene Države pogodile svaki vojni cilj na ostrvu Hark, ali da su zasad namjerno poštedjele naftnu infrastrukturu. Da li je to zapravo pregovarački adut, signal Teheranu da bi SAD mogle ciljati glavni izvor iranskog izvoza ako Hormuški moreuz ostane zatvoren? Matthew Bartlett: Čini se da su Sjedinjene Države protiv Irana djelovale ogromnom vojnom silom i neutralizirale iransku mornaricu i zračne snage, uništile veliki dio njihovog balističkog programa i onemogućile im mogućnost uzvratnog udara. Izgleda da Iran pokušava odgovoriti asimetričnim načinima, prije svega koristeći svoje naftne resurse kao neku vrstu ofanzivnog oružja protiv Sjedinjenih Država i globalne ekonomije. Budući da je ostrvo Hark stanica za transfer nafte, predsjednik je tamo usmjerio napade i neutralizirao dio njihovih odbrambenih sistema. Ako Iran odluči eskalirati rat i koristiti naftu kao pregovarački adut u svom asimetričnom odgovoru, predsjednik Trump je signalizirao da je spreman oduzeti im tu sposobnost. Ne čini se da on to želi učiniti, niti se čini da bi to bilo korisno za bilo koga. Ipak, ostaje sasvim moguće da će, ako Iran odluči koristiti svoje naftne resurse kako bi ostatak svijeta držao kao taoca, predsjednik biti spreman djelovati kako bi se s tim suočio, baš kao što je učinio s njihovom vojnom prijetnjom. RSE: U ovom zastoju Iran može poremetiti brodski promet i energetska tržišta, dok Sjedinjene Države imaju ogromnu vojnu nadmoć. Ko na kraju ima veću toleranciju na ekonomski pritisak ako ovo postane dugotrajan sukob oko moreuza? Matthew Bartlett: Rekao bih jasno da imate zli, nelogičan i nepredvidiv režim koji je interno reagovao ubijanjem vlastitih ljudi, a eksterno napadima na svoje susjede. Sada možda pokušava držati svjetsku ekonomiju kao taoca. Rekao bih da je to na njihovu vlastitu štetu. U Iranu imaju stanovništvo koje se pita zašto susjedne zemlje ulažu u svoje ljude i budućnost, diversificiraju ekonomije dalje od nafte, uključuju se u globalnu ekonomiju i međunarodnu zajednicu, dok iranski narod i dalje pati jer njihov režim teži nuklearnom i ofanzivnom vojnom oružju. To ide na štetu iranskog naroda, koji ima bogatu i dugu kulturu i koji želi slobodu. Mi podržavamo te ljude – mnogi su izašli na ulice, mnogi su stavili vlastite živote na kocku, a nažalost previše ih je izgubilo život od ruke ovog zlog režima. Ako režim nastavi eskalirati na asimetrične načine, rekao bih da to ide na njihovu štetu. Svijet će se nastaviti ujedinjavati i prepoznavati prijetnju koju oni predstavljaju vlastitom narodu i ostatku svijeta. Čak i ako se države trenutno ne uključuju, mogle bi biti primorane da se uključe zbog ekonomskih pritisaka. Na kraju, to neće dobro završiti za iranski režim. RSE: Iz republikanske perspektive, kako bi Washington trebao objasniti ovu strategiju saveznicima u Evropi i Aziji koji uveliko zavise od energije iz Zaljeva? Matthew Bartlett: Poruka je očigledna: imate nepredvidiv režim koji je preduzeo čudne vojne akcije protiv svojih susjeda u Zaljevu i sada drži globalnu ekonomsku trgovinu kao taoca. To pogađa interese svijeta, bilo u Aziji ili Evropi. Na neki način treba cijeniti koliko je ogoljen odgovor ovog režima i koliko jasno pokazuje suštinu problema. Svaka država treba to prepoznati i djelovati u vlastitom interesu. Iran očigledno radi protiv tih interesa. Dakle, koalicija, diplomatska, vojna, pomorska ili druga, koja štiti međunarodnu trgovinu i smanjuje destabilizirajuće ponašanje Irana koristila bi svima. RSE: Iz perspektive Republikanske stranke, da li je ovo i test jedinstva i podjele tereta unutar NATO-a? Matthew Bartlett: U ovom trenutku nisam siguran koje konkretne korake NATO poduzima, ali svakako bi trebao razmatrati koji bi koraci mogli biti prikladni. Vidjeli smo da Iran potencijalno šalje rakete prema članicama NATO-a, prije svega Turskoj. Vidjeli smo asimetrične veze između Rusije, Irana i Kine, uključujući saradnju oko dronova povezanu s ratištem u Ukrajini. Postoje veze. To ne znači da NATO treba potpuno ući u sukob ili eskalirati situaciju, ali mora biti spreman poduzeti odgovarajuće korake, vojne, diplomatske ili ekonomske, kako se situacija globalno razvija. NATO mora biti spreman, bilo da to znači izjave kojima se Iran poziva da promijeni ponašanje ili pripremu vojnih sredstava ako bude potrebno. RSE: Njemačka vlada rekla je da ovaj rat “nema veze s NATO-om”. Kakva je vaša reakcija? Matthew Bartlett: Dio toga je trenutno tačan, ali dio toga bi se mogao promijeniti kako se situacija na bojištu mijenja, bilo zbog ekonomskih posljedica, prijetnji NATO saveznicima poput Turske ili šire veze između Rusije i Irana. Dakle, ima istine u toj izjavi, ali nažalost nije tako jednostavno kako zvuči. RSE: Neke evropske vlade historijski su bile opreznije u suprotstavljanju Iranu. Da li republikanci vjeruju da će se NATO saveznici na kraju uskladiti s Washingtonom kako bi zaštitili plovidbu kroz Hormuški moreuz ili bi ovo moglo otkriti pukotine u savezu? Matthew Bartlett: Nije jasno. NATO je savez i jak je onoliko koliko je jak njegov najslabiji član. NATO već ima mnogo obaveza, prije svega rat između Rusije i Ukrajine. NATO je tamo značajno reagovao, a Ukrajinci su pokazali izuzetnu hrabrost, uz to demonstrirajući kako se moderno ratovanje razvija, posebno uz upotrebu dronova. NATO treba nastaviti procjenjivati realne prijetnje. Ne bi trebao preopterećivati svoju misiju niti odvraćati pažnju od primarne brige – Ukrajine. Ipak, mora biti svjestan veza i implikacija koje uključuju Iran, od ratišta u Ukrajini do Bliskog istoka i prijetnji globalnoj ekonomiji koje pogađaju NATO države. RSE: Iran izgleda računa na to da bi ekonomski pritisak u Sjedinjenim Državama i Evropi mogao natjerati Washington da se povuče. Da li je to pogrešna procjena? Matthew Bartlett: Svakako tako izgleda. Njihov odgovor samo je dodatno pokazao njihove prave namjere. Ovo je zli režim koji teži nuklearnom oružju. Mi imamo nuklearno oružje i odlučujemo da ga ne koristimo. Gledajući njihovo ponašanje u posljednjih nekoliko sedmica, vjerujem da je jasno da bi ga oni, da ga imaju, možda i upotrijebili. Sada pokušavaju stvoriti još više patnje i haosa za vlastiti narod i za svijet. Nisam siguran da to jača njihovu poziciju. Naprotiv. To ih dodatno razotkriva i povećava potrebu da se ova situacija odmah riješi. Da, može biti ekonomskog bola u kratkom roku. Ali ako oni dodatno eskaliraju, to će samo povećati pritisak na druge zemlje da pomognu u rješavanju situacije jer je takvo stanje neodrživo. Na kraju, to neće ići u korist iranskom režimu. RSE: Još uvijek postoji rasprava o tome koji su zapravo krajnji ciljevi SAD-a u ovom ratu. Kako vi tumačite ciljeve Bijele kuće? Matthew Bartlett: Vidjeli smo promjenjivu retoriku o pitanjima poput promjene režima i o tome koliko bi ovaj sukob mogao trajati. Na kraju, čini se da postoji jednostavan cilj: oslabljen iranski režim koji ne može prijetiti Americi, Zapadu ili svojim susjedima. Tokom 47 godina ovaj režim bio je destabilizirajuća sila na Bliskom istoku i ima američku krv na rukama, od Iraka do svojih posredničkih grupa poput Hezbolaha i Hamasa, uključujući i užasne napade 7. oktobra 2023. Čini se da smo spremni tolerisati njihovu retoriku "smrt Americi, smrt Izraelu" sve dok nemaju sposobnost da je sprovedu u djelo. To znači eliminaciju njihovih nuklearnih ambicija, balističkih projektila, dronova i mreža posredničkih grupa, tako da njihovo neprijateljstvo ostane samo na riječima, a ne u djelima. RSE: Osim Irana, kakvu poruku republikanci vjeruju da ovo šalje drugim američkim protivnicima poput Rusije i Kine? Matthew Bartlett: Nisam siguran da je pametno da iko u svijetu misli da je Donald Trump budala. Čini se da je spreman djelovati globalno na načine na koje nijedan drugi predsjednik nije bio spreman – diplomatski, ekonomski i vojno. Ako ste protivnik, trebali biste dvaput razmisliti o američkim interesima i o vlastitom ponašanju širom svijeta. Saveznici bi također trebali biti spremniji stati uz Sjedinjene Države i prepoznati da je ovaj predsjednik, čak i u kratkom vremenu, potvrdio američko globalno liderstvo na mnogo načina – i da još nije završio.

Američki predsjednik Donald Trump doveo je u pitanje da li je novi iranski vrhovni vođa živ i ponovio poziv Washingtona za pomoć u osiguravanju plovidbe kroz Hormuški moreuz, koji je Teheran praktično zatvorio napadima na brodove i prijetnjama novim napadima. Trumpove izjave na događaju u Bijeloj kući 16. marta naglasile su neizvjesnosti koje i dalje postoje na Bliskom istoku i šire, više od dvije sedmice nakon što su Sjedinjene Države i Izrael započeli masovnu kampanju zračnih napada na Iran. "Ne znamo... da li je mrtav ili nije. Reći ću samo da ga niko nije vidio, što je neobično," rekao je Trump. Iranski vjerski lideri objavili su 9. marta da će Mojtaba Hamnei, 56, zamjeniti svog oca, ajatolaha Alija Hamneija, koji je ubijen prvog dana američko-izraelskih zračnih napada na Iran 28. februara. Mlađi Hamnei se nije pojavio u javnosti, a američki ministar odbrane Pete Hegseth prošle sedmice rekao je da se vjeruje da je ranjen. "Mnogi ljudi govore da je teško unakažen. Kažu da je izgubio nogu... i da je veoma teško povrijeđen. Drugi ljudi kažu da je mrtav," rekao je Trump. Trump je rekao da je Iran izrazio interes za pregovore, ali je sugerisao da je rukovodstvo zemlje i dalje neorganizovano nakon američkih napada u kojima je, kako je rekao, pogođeno sedam hiljada ciljeva širom Irana, uništeno više od stotinu brodova i značajno smanjilo sposobnost lansiranja raketa i dronova od 28. februara. "Ne znamo ko je njihov lider," rekao je Trump. "Imamo ljude koji žele pregovarati. Nemamo pojma ko su oni." Usred neizvjesnosti o tome koliko će rat trajati, Trump je kasnije upitan hoće li se završiti ove sedmice, na što je odgovorio: "Ne mislim da će, ali će uskoro će; neće trajati dugo." Međutim, također je rekao da je zamolio Peking da odgodi planirani samit s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom početkom aprila za “otprilike mjesec dana” zbog rata. "Zbog rata želim biti ovdje, moram biti ovdje, tako osjećam," rekao je Trump. Trump, koji je dan ranije u objavi na društvenim mrežama rekao da će "mnoge zemlje" poslati ratne brodove kako bi pomogle u obnovi plovidbe kroz Hormuški moreuz 16. marta je rekao da su neke zemlje već počele stizati. "Potrebno je neko vrijeme da se pređe okean, ali imamo neke koje su zaista vrlo entuzijastične," rekao je, ne navodeći nijednu zemlju poimenično. "Neke su manje entuzijastične, a pretpostavljam da neke to uopće neće učiniti." Iran je na napade odgovorio napadima i prijetnjama novim napadima kako bi otežao plovidbu kroz moreuz, praktično zaustavljajući prolaz u i iz Perzijskog zaljeva kroz usko grlo kroz koje inače prolazi oko petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa. Blokada moreuza smanjila je zalihe, podigla cijene nafte i dodatno pojačala zabrinutost zbog ekonomskih posljedica rata – kako na globalnom nivou tako i na benzinskim pumpama, gdje su cijene također porasle. Trump je rekao da je razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o formiranju koalicije za osiguravanje moreuza, ocjenjujući Macronov odgovor kao “osam na skali od nula do 10” i izrazivši uvjerenje da će Francuska pomoći. Kritikovao je nevoljnost Britanije da pruži podršku i rekao da "nije zadovoljan" premijerom Keirom Starmerom, koji je kazao da želi “održivu” opciju za ponovno otvaranje moreuza. Ipak, Trump je dodao da vjeruje da će se Ujedinjeno Kraljevstvo uključiti. Dan ranije rekao je da će se “nadamo se” pridružiti Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo i “drugi”. Međutim, odgovor 16. marta bio je prilično suzdržan. Britanija i Danska djelovale su otvorene za pomoć u osiguravanju plovidbe na Bliskom istoku, iako uz ogradu da ne žele biti uvučeni u širi sukob koji Sjedinjene Države i Izrael vode protiv Teherana. "Radimo s drugima na osmišljavanju vjerodostojnog plana za Hormuški moreuz kako bismo osigurali da možemo ponovo otvoriti plovidbu i prolaz kroz moreuz," rekao je britanski premijer Keir Starmer. Wall Street Journal je 15. marta, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, objavio da bi Trumpova administracija mogla već ove sedmice objaviti da se više zemalja složilo da formira koaliciju za pratnju brodova kroz ovaj ključni plovni put. U izvještaju se navodi da se o tome još razgovara i da bi se misija mogla mijenjati u zavisnosti od situacije na bojištu. Također se navodi da potencijalni učesnici raspravljaju o tome kada bi takva misija počela – tokom neprijateljstava ili tek nakon prekida vatre. Ministri vanjskih poslova Evropske unije nisu pokazali želju da prošire pomorsku misiju EU na Bliskom istoku na Hormuški moreuz, rekla je šefica evropske diplomatije Kaja Kallas nakon razgovora 16. marta. Misija, u kojoj učestvuje tek nekoliko brodova, uspostavljena je 2024. godine kako bi zaštitila brodove od napada jemenskih pobunjenika Hutija u Crvenom moru. Ministri su izrazili "jasnu želju da se ova operacija ojača, ali za sada nije bilo raspoloženja za promjenu mandata operacije," rekla je Kallas. "Dok je Hormuški moreuz u centru pažnje, Crveno more također ostaje ključno," dodala je. U međuvremenu, čini se da su Njemačka, Grčka i Italija spremne da potpuno odbace učešće. "Šta Trump očekuje od nekoliko evropskih fregata što moćna američka mornarica ne može uraditi? Ovo nije naš rat, mi ga nismo započeli," rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius. U intervjuu objavljenom 16. marta u Financial Timesu, Trump je rekao da NATO čeka "vrlo loša budućnost" ako zemlje članice ne pomognu Sjedinjenim Državama u Iranu. "Primjereno je da oni koji imaju koristi od moreuza pomognu da se osigura da se tamo ništa loše ne dogodi," rekao je Trump Financial Timesu. Wall Street Journal je također izvijestio da su američki naftni direktori upozorili zvaničnike administracije da će se energetska kriza izazvana ratom s Iranom vjerovatno pogoršati. Tokom niza sastanaka u Bijeloj kući i nedavnih razgovora s ministrom energetike Chrisom Wrightom i ministrom unutrašnjih poslova Dougom Burgumom, izvršni direktori kompanija Exxon Mobil, Chevron i ConocoPhillips rekli su da bi poremećaji u plovidbi kroz moreuz mogli "nastaviti stvarati nestabilnost na globalnim energetskim tržištima," izvijestio je Wall Street Journal, pozivajući se na osobe upoznate s tim pitanjem. Ako bi vojne snage počele pratiti brodove kroz moreuz dok neprijateljstva još traju, to bi označilo opasnu novu fazu američko-izraelskog rata protiv Irana. Teheran je uzvratio američkim arapskim saveznicima u regionu i mogao bi ciljati strane mornarice u moreuzu, iako su Trump i drugi američki zvaničnici rekli da je iranska mornarica uništena tokom američko-izraelskih zračnih napada. Uprkos snažnim američkim i izraelskim zračnim napadima, Iran je ostao prkosan, lansirajući rakete i dronove prema Izraelu i američkim arapskim saveznicima u regionu. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi osporio je 15. marta Trumpovu tvrdnju da Teheran traži pregovore s Washingtonom. Trump je rekao da nije spreman za razgovore jer "uslovi" Teherana "nisu dovoljno dobri". "Mi nikada nismo tražili prekid vatre, niti smo čak tražili pregovore," rekao je Araqchi za CBS TV. "Spremni smo da se branimo koliko god bude potrebno." Iran je u Ujedinjenim nacijama 16. marta poručio da se neće pokoriti "nezakonitoj agresiji". "Najhitnije i najosnovnije pitanje ljudskih prava koje se tiče Irana jeste neposredna prijetnja životima 90 miliona ljudi čiji su životi u neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti pod sjenom nepromišljene vojne agresije," rekao je Ali Bahreini, iranski ambasador pri UN-u u Ženevi.

Iransko skoro zatvaranje Hormuškog moreuza kao odgovor na masovno bombardovanje koje su pokrenule Sjedinjene Države i Izrael, izazvalo je haos na svjetskim energetskim tržištima i dovelo do naglog rasta cijena nafte. Stvari bi mogle postati još gore, kažu stručnjaci, ako se poremeti i prolaz kroz moreuz Bab el-Mandeb, još jednu ključnu pomorsku rutu na Bliskom istoku. Usko grlo uz obalu Irana, Hormuški moreuz povezuje Perzijski zaljev s otvorenim morem i globalnim tržištima preko Omanskog zaljeva i Arapskog mora. Slično tome, Bab el-Mandeb je uski prolaz za brodove koji ulaze ili izlaze iz Crvenog mora, čijom jemenskom obalom u velikoj mjeri upravljaju pobunjenici Huti, naoružana grupa koju podržava Iran. Huti, organizacija koju su Sjedinjene Države označile kao terorističku i koja je ranije napadala međunarodne brodove u moreuzu Bab el-Mandeb i Crvenom moru, jedan od najmoćnijih saveznika Teherana, do sada su bili izvan američko-izraelskog rata protiv Irana. Ako se uključe u sukob, to će izazvati još veće potrese na energetskim tržištima, kažu stručnjaci. "Prijetnja Hutija je stvarna," kaže Gregory Brew, historičar iranske nafte i viši analitičar u Eurasia Group. Moreuz Bab el-Mandeb čini oko šest posto svjetske trgovine naftom koja se prevozi morem, prema podacima američke Uprave za energetske informacije. Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, preusmjerava milione barela nafte iz Perzijskog zaljeva prema Crvenom moru putem svog naftovoda Istok-Zapad otkako je rat počeo 28. februara. "Veliki broj tankera sada prolazi kroz Crveno more kako bi preuzeli sirovu naftu iz saudijske luke Janbu na Crvenom moru, jedine druge izvozne rute za naftu te zemlje", kaže Brew. "A to je vrlo važno za tržišta nafte jer ublažava pritisak potpunog zatvaranja Perzijskog zaljeva." "Ali ako bi Huti napali Janbu i ako bi učinili dovoljno da poremete izvoz iz tog terminala, onda biste mogli govoriti o"poremećaju od sedam miliona barela dnevno, rekao je Brew. 'Prsti na obaraču'Huti nisu formalno objavili da se pridružuju ratu protiv Irana. Ali vođa Hutija Abdul Malik al-Huti rekao je da je grupa spremna da udari kad god procijeni da je to potrebno. "Što se tiče vojne eskalacije i djelovanja, naši prsti su na obaraču u svakom trenutku ukoliko to razvoj događaja bude zahtijevao," rekao je u televizijskom obraćanju 5. marta. Iranska poluzvanična novinska agencija Fars objavila je 12. marta da su Huti u punoj pripravnosti i da bi se mogli pridružiti ratnim naporima Teherana. Fars je upozorio da bi uključivanje Hutija u rat moglo dovesti do zatvaranja moreuza Bab el-Mandeb. Nije jasno da li je odsustvo Hutija iz rata protiv Irana namjerno ili znak trenutne slabosti te grupe. Američki i izraelski zračni napadi posljednjih godina oslabili su borbene sposobnosti Hutija. Napadi su bili odgovor na raketne i napade dronovima Hutija na Izrael i međunarodnu plovidbu u Crvenom moru. U maju 2025. godine grupa je potpisala sporazum o prekidu vatre sa Sjedinjenim Državama. BLOG UŽIVO - Posljednje iz Irana i Bliskog istokaHuti su ključni član takozvane iranske "osovine otpora", labave mreže posredničkih i militantnih grupa usmjerenih protiv glavnog neprijatelja Izraela. Ali Huti zadržavaju značajnu autonomiju, a Iran ima samo ograničenu kontrolu nad postupcima te grupe, kažu stručnjaci. Drugi član te osovine, libanska militantna grupa Hezbolah, otvorio je drugi front u ratu ispaljujući rakete i dronove na Izrael. To je izazvalo razoran vojni odgovor Izraela, koji je poslao kopnene trupe u Liban i izveo smrtonosne zračne napade. "Mislim da bi finansijska i vojna situacija Hutija mogla obeshrabriti njihovo uključivanje u velike neprijateljstva," rekao je Brew. "Američke i izraelske kampanje nanijele su stvarnu štetu položaju Hutija u Jemenu. Muče se da plate svoje borce." Ali Ahmed Nagi, viši analitičar za Jemen u briselskoj Međunarodnoj kriznoj grupi, kaže da je odluka Hutija da ostanu izvan rata proračunat potez koordiniran s Iranom. "Umjesto aktiviranja svih frontova odjednom, čini se da Iran postepeno upravlja eskalacijom i drži Hutije u rezervi," kaže Nagi. "U tom smislu, Huti funkcionišu kao važna karta koja se može odigrati kasnije, posebno imajući u vidu njihovu sposobnost da poremete brodsku plovidbu u Crvenom moru i stvore širi ekonomski i sigurnosni pritisak." Zadržavanje Hutija po strani čuva tu polugu pritiska, kaže Nagi. "Ako se vojni pritisak na Iran poveća ili rat uđe u kritičniju fazu, Huti bi se ipak mogli uključiti uprkos potencijalnim troškovima na domaćem frontu u Jemenu," dodao je. "Njihova trenutna suzdržanost stoga više liči na pitanje tajminga nego na nespremnost da se uključe."

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da Izraelci i dalje u velikoj meri podržavaju rat. Ali gotovo svi ovde takođe kažu da su iscrpljeni od sukoba.

Sjedinjene Države su blizu objave koalicije koja će pratiti brodove kroz Hormuški moreuz, izvijestili su Wall Street Journal i Axios, dok je Iran upozorio da nije ni blizu odustajanja, a susjedni Irak je nastavio osjećati prelijevanje posljedica rata. "Administracija Donalda Trumpa planira već ove sedmice objaviti da je više zemalja pristalo formirati koaliciju koja će pratiti brodove kroz Hormuški moreuz", izvijestio je Wall Street Journal 15. marta, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike. U izvještaju se navodi da se o ovom pitanju i dalje raspravlja i da bi se misija mogla mijenjati u zavisnosti od uslova na ratištu. Također se navodi da potencijalne učesnice raspravljaju o tome kada bi takva misija trebalo da počne - tokom neprijateljstava ili tek nakon prekida vatre. Axios je, pozivajući se na četiri izvora, kasnije također izvijestio da američki predsjednik Donald Trump želi sljedeće sedmice objaviti koaliciju i da razmatra zauzimanje strateškog iranskog ostrva Kharg, koje su američke snage bombardovale 13. marta, ako saobraćaj u moreuzu ostane blokiran. U ranijoj objavi na društvenim mrežama, američki predsjednik Donald Trump je rekao: "Zemlje svijeta koje primaju naftu kroz Hormuški moreuz moraju se pobrinuti za taj prolaz, a mi ćemo pomoći - MNOGO!" U intervjuu objavljenom 16. marta u listu The Financial Times, Trump je rekao da NATO čeka "veoma loša budućnost" ako države članice ne pomognu Sjedinjenim Državama u Iranu. "Potpuno je primjereno da ljudi koji imaju koristi od moreuza pomognu da se osigura da se tamo ništa loše ne dogodi", citirao je The Financial Times Trumpa. Britanski premijer Keir Starmer je 15. marta razgovarao s Trumpom o važnosti ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza kako bi se zaustavili poremećaji u globalnom brodskom saobraćaju, rekao je portparol Downing Streeta. Starmer je također razgovarao s kanadskim premijerom Markom Carneyjem, tokom čega su razgovarali o tome kako trenutna blokada moreuza utiče na međunarodni brodski saobraćaj. Lideri su se dogovorili da nastave razgovore na sastanku zakazanom za 16. mart, saopštio je Downing Street. Strahovi od energetske krizeWall Street Journal je također izvijestio da su američki naftni izvršni direktori upozorili zvaničnike administracije da će se energetska kriza izazvana ratom s Iranom vjerovatno pogoršati. Navodi se da su u nizu sastanaka u Bijeloj kući i nedavnim razgovorima s ministrom energetike Chrisom Wrightom i ministrom unutrašnjih poslova Dougom Burgumom direktori Exxona Mobila, Chevrona i ConocoPhillipsa rekli da će poremećaji u brodskom saobraćaju u moreuzu "nastaviti da izazivaju nestabilnost na globalnim energetskim tržištima", izvijestio je Wall Street Journal, pozivajući se na osobe upoznate sa situacijom. Ako bi vojne snage počele pratiti brodove kroz moreuz dok neprijateljstva još traju, to bi označilo novu, opasniju fazu u američko-izraelskom ratu protiv Irana. Teheran je uzvratio američko - arapskim saveznicima u regionu i mogao bi gađati strane mornarice u moreuzu, iako su Trump i drugi američki zvaničnici rekli da je iranska mornarica uništena tokom američko-izraelskih zračnih napada. Uprkos tome što je izložen snažnim udarima američkih i izraelskih zračnih snaga, Iran je ostao prkosan, lansirajući rakete i dronove na Izrael i američke arapske saveznike u regionu. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči je 15. marta osporio Trumpovu tvrdnju da Teheran želi pregovarati s Washingtonom. Trump je rekao da nije spreman za pregovore jer "Teheranovi uslovi nisu bili dovoljno dobri". "Nikada nismo tražili prekid vatre i nikada nismo čak ni tražili pregovore", rekao je Arakči za CBS TV. "Spremni smo braniti se koliko god bude potrebno." Irak osjeća posljedice rataU međuvremenu, Irak je nastavio osjećati posljedice rata u susjednoj zemlji, a tamošnji zvaničnici su prijavili više napada – ili na grupe povezane s Iranom ili na lokacije povezane sa Sjedinjenim Državama. Iračke vlasti saopštile su da je pet osoba ranjeno 15. marta u raketnom napadu na kompleks aerodroma u Bagdadu, gdje se nalazi američki diplomatski objekat. Iračka vlada je rekla da je "pet raketa gađalo Međunarodni aerodrom u Bagdadu i njegovo okolno područje, ranivši četvero zaposlenika aerodroma i pripadnika osiguranja, te jednog inženjera". Snage sigurnosti su rekle da su zaplijenile lansirnu rampu korištenu za napad u oblasti al-Radwanija jugozapadno od Bagdada. Strogo utvrđeni aerodrom u Bagdadu uključuje ogroman vojni kompleks s iranskim vojnim i sigurnosnim bazama, centralni zatvor u kojem se drže brojni osumnjičeni teroristi i američki diplomatski i logistički centar. Od početka rata, Irak je zatvorio svoj zračni prostor širom zemlje. Pretežno sunitski Irak, nominalno američki saveznik, također ima veliku šiitsku populaciju s milicijama i političkim snagama povezanim s Iranom. Milicije povezane s Iranom preuzele su odgovornost za svakodnevne napade dronovima i raketama na američke baze. Američka ambasada u Bagdadu također je bila meta, pri čemu je dron pogodio kompleks 14. marta, istog dana kada su tri borca povezana s Iranom ubijena u napadima u glavnom gradu, za koje mnogi okrivljuju Sjedinjene Države. Reuters je citirao sigurnosne izvore koji su rekli da su tri eksplozivna drona pogodila kamp iranske opozicije istočno od Sulaimanije u iračkom Kurdistanu 15. marta, ubivši jednog borca. Izraelski vojni portparol, brigadni general Efi Defrin, rekao je da Izrael i dalje ima hiljade ciljeva za napad unutar Irana. "Još uvijek imamo hiljade ciljeva u Iranu, a svakog dana identifikujemo nove", rekao je. U međuvremenu, Izrael je nastavio napade na lokacije za koje vjeruje da se u njima nalaze pripadnici Hezbolaha u Libanu. Izraelska vojska je kasno 15. marta saopštila da gađa infrastrukturu Hezbolaha u južnim predgrađima Bejruta nakon ranijih napada usmjerenih bliže granici. Priredila: Elvisa Tatlić

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da, iako je veći dio iranskog strateškog ostrva Kharg uništen u američkom zračnom napadu, bi mogao narediti nove napade, dok je američko‑izraelski rat s Iranom ušao u treću sedmicu usred novog nasilja širom Bliskog istoka. Trump je 14. marta rekao za NBC News da su udari "potpuno sravnili" veći dio ostrva Kharg, koje se nalazi nekoliko desetina kilometara od iranskog kopna, dodajući: "možda ćemo ga pogoditi još nekoliko puta, čisto iz zabave". Nakon prvog napada, Trump je rekao da su američke snage "potpuno uništile" iranske vojne ciljeve na ostrvu, ali da su ostavile naftnu infrastrukturu netaknutom. Upozorio je da bi i ta postrojenja mogla biti meta ako Iran bude ometao brodski saobraćaj kroz Hormuški moreuz. Iranski zvaničnici tvrde da je izvoz sirove nafte tekao neometano s terminala na ostrvu Kharg nakon onoga što je Trump opisao kao "jedan od najmoćnijih bombarderskih napada" u istoriji Bliskog istoka. Napad na ostrvo Kharg označio je veliku prekretnicu u sukobu, koji je počeo 28. februara nakon velikih američko‑izraelskih udara na iranske vojne i nuklearne objekte. Ostrvo Kharg je glavno iransko izvozno naftno čvorište, koje služi kao terminal za oko 90 posto iranskog izvoza nafte. Nalazi se oko 25 kilometara od iranske obale u Persijskom zaljevu. Rat je također ozbiljno poremetio brodski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, uski morski prolaz koji inače prevozi oko petine globalnih zaliha nafte, a koji je uglavnom zatvoren za komercijalni saobraćaj otkako je sukob počeo. Dana 15. marta, posljedice sukoba nastavile su se osjećati širom regije, uz izvještaje o eksplozijama u Teheranu i novim raketnim i dron napadima na više američkih saveznika u Persijskom zaljevu. Trump iznenađen ali nije spreman za dogovorTrump je rekao za NBC da je bio "iznenađen" što je Teheran uzvratio napadima na druge zemlje Bliskog istoka nakon američko‑izraelskih udara na Iran. Također je rekao da Iran izgleda zainteresiran za pregovore o okončanju sukoba, ali da "uslovi još nisu dovoljno dobri". Trump je kazao da bi svaki sporazum morao uključivati obavezu Teherana da odustane od svojih nuklearnih ambicija. Također je umanjio zabrinutost zbog rasta cijena goriva. "Mislim da će biti niže nego ranije", rekao je, prognozirajući pad cijena benzina nakon završetka rata. Iran je obećao da će Hormuški moreuz ostati zatvoren i upozorio da bi cijena nafte mogla dostići 200 dolara po barelu, što je otprilike dvostruko više od sadašnjih, već povišenih, cijena. Nakon što je ranije sugerirao da bi američka mornarica mogla pratiti brodove kroz moreuz, Trump je sada rekao:. "Ne želim vam ništa reći o tome", te dodao: "moguće je." U ranijoj objavi na društvenim mrežama, Trump je rekao: "Zemlje svijeta koje primaju naftu kroz Hormuški moreuz moraju se pobrinuti za taj prolaz, a mi ćemo pomoći - MNOGO!" Južna Koreja je 15. marta saopštila da "pažljivo prati" Trumpov poziv saveznicima da pošalju ratne brodove kako bi pomogli u održavanju otvorenog prolaza, dok je Japan signalizirao oprez u vezi sa slanjem pomorskih snaga u region. Francuska nastoji sastaviti koaliciju koja bi osigurala plovidbu kroz Hormuški moreuz kada se situacija stabilizuje, dok Britanija, prema riječima zvaničnika, razmatra opcije sa saveznicima kako bi osigurala sigurnost pomorskog saobraćaja. Međutim, nijedna od zemalja koje je Trump spomenuo nije naznačila da je spremna rasporediti pomorske snage dok borbe traju. Napadi unutar IranaU ranim jutarnjim satima 15. marta, zabilježeno je više eksplozija širom Teherana, a neki stanovnici su rekli da su vidjeli dronove ili borbene avione kako lete iznad grada. U nekim dijelovima prijavljeni su i nestanci struje. Prema objavama na društvenim mrežama, eksplozije su zabilježene i na drugim lokacijama, uključujući Isfahan, Sanandadž i ostrvo Kiš. Video‑snimci i izvještaji lokalnih medija sugeriraju da je američko‑izraelski napad oštetio Iranski centar za svemirska istraživanja (ISRC) u zapadnom Teheranu, glavnu državnu ustanovu za satelitska istraživanja i obavještajno mapiranje. RSE nije mogao nezavisno potvrditi te navode. Ranije je novinska agencija Fars, bliska Iranskoj revolucionarnoj gardi, saopštila da je najmanje 15 ljudi poginulo kada je raketa pogodila fabriku u centralnom gradu Isfahanu 14. marta. Američka i izraelska vojska nisu odmah komentarisale. Fars je također izvijestio da je 20 osoba uhapšeno pod optužbom da su Izraelu slali informacije o vojnim, policijskim i sigurnosnim lokacijama. Regionalni napadiU međuvremenu, globalno čvorište za snabdijevanje brodova gorivom u Fudžairi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nastavilo je operacije utovara nafte 15. marta, nakon što je prethodnog dana dio aktivnosti bio obustavljen kada je krhotina oborenog drona izazvala požar u blizini energetskih postrojenja. Na drugim mjestima u regionu, nekoliko država Perzijskog zaljeva prijavilo je nove raketne i dron napade. Saudijska Arabija je saopštila da je presrela šest balističkih projektila iznad provincije Al‑Kharj kasno 14. marta, dok je Kuvajt prijavio dron napade koji su oštetili radarske sisteme na međunarodnom aerodromu i natjerali vlasti da privremeno zatvore svoj zračni prostor. Katarsko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su četiri balističke rakete i nekoliko dronova koji su ciljali zemlju presretnuti, dok su vlasti u UAE-u saopštile da je protivvazdušna odbrana oborila dron iznad Fudžaire. Sukob se također intenzivirao duž izraelskog sjevernog fronta. Noćni izraelski napadi na jug Libana usmrtili su najmanje četiri osobe, saopštili su libanski zvaničnici i državni mediji 15. marta, dok je Izrael poručio da nastavlja kampanju protiv libanskog Hezbolaha kojeg podržava Iran, paralelno sa širim ratom protiv Irana. Izraelski zvaničnici kažu da bi kampanja protiv Irana mogla potrajati sedmicama. Portparol Izraelskih odbrambenih snaga rekao je za CNN 15. marta da se vojska priprema održavati operacije najmanje još tri sedmice i da i dalje ima "hiljade meta" koje razmatra. Otkako je kampanja počela 28. februara, izraelsko ratno vazduhoplovstvo izvelo je oko 400 talasa napada u zapadnom i centralnom Iranu, ciljajući vojnu infrastrukturu i osoblje, navela je vojska. Uz izvještavanje RSE-ovog Radija Farda, Reutersa i AFP‑a

Dvosedmični američko‑izraelski zračni napadi raselili su milione ljudi unutar Irana, što je izazvalo strah u susjednim državama od mogućeg priliva izbjeglica koje bi se potencijalno moglo pretvoriti u humanitarnu krizu. Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) saopštio je da se priprema za moguće humanitarne potrebe u regiji, procjenjujući da je do 3,2 miliona ljudi privremeno raseljeno unutar Irana, od čega većina bježi iz Teherana, koji je 13. marta doživio jedan od najtežih dana bombardovanja u dosadašnjem toku sukoba. Nekoliko iranskih susjeda zatvorilo je svoje granice na početku zračnih napada, koji su počeli 28. februara, i od tada u ograničenoj mjeri dopušta prelazak uglavnom državljanima trećih zemalja koji su u tranzitu ka svojim domovinama. Sa mnogim od 90 miliona stanovnika Irana koji razmišljaju o tome da li da napuste zemlju zbog rata, Mahir Safarli, predstavnik UNHCR‑a za Centralnu Aziju, rekao je u intervjuu za RSE da je agencija spremna reagovati ako se situacija pogorša. "Širom Centralne Azije blisko koordiniramo s vladama kako bismo pratili situaciju i efikasno odgovorili ako se humanitarne potrebe povećaju", rekao je Safarli. Za sada UNHCR navodi da je priliv izbjeglica pod kontrolom. Na granici s Turskom procjenjuje se da oko 1.300 ljudi dnevno napušta Iran. U pojedinim danima više ljudi se vraća u Iran nego što iz njega odlazi, jer se vraćaju da zaštite svoju imovinu ili zato što nisu mogli dugo ostati van zemlje zbog troškova. Na granici s Armenijom, neki ljudi koji napuštaju Iran rekli su da iranske vlasti usporavaju protok izbjeglica i dopuštaju izlazak samo stranim državljanima ili osobama s dvojnim državljanstvom. "Izgubili smo sve. U Iranu više ništa ne postoji. Nažalost, situacija je veoma teška", rekao je jedan Iranac u bijegu za RSE prelazeći u Armeniju kako bi pobjegao od intenzivnih zračnih napada SAD‑a i Izraela. "Jučer smo bili u Bukanu (sjeverozapadni Iran) kada su pogodili zgradu guvernera i sravnili je sa zemljom", rekla je jedna starija žena. "Vrata i prozori obližnjih zgrada bili su polupani. Neki ljudi su poginuli, mnogi su ranjeni. Situacija u Iranu nije dobra." Safarli je rekao da je jedan od ključnih elemenata pripremljenosti UNHCR‑a logistički centar u Termezu, na jugu Uzbekistana, blizu granice s Afganistanom. Centar je uspostavljen u oktobru 2021. tokom humanitarne krize u Afganistanu, a 2025. je uključen u globalnu mrežu zaliha UNHCR‑a. U njemu se skladište ključni artikli za hitnu pomoć - porodični šatori, ćebad, podloge za spavanje, kuhinjski setovi, kante, kanisteri i solarne lampe. Naredba iz AšhabadaDok je Mahir Safarli rekao za RSE da nema većih promjena na iransko‑turkmenistanskoj granici, neki turkmenistanski graničari rekli su za Turkmenski servis RSE‑a da raste broj iranskih Turkmena koji pokušavaju preći u Turkmenistan. Iran s Turkmenistanom dijeli jednu od svojih najdužih granica, dužine oko 1.148 kilometara, od Kaspijskog mora do Afganistana. Prema podacima UNHCR‑a, sva četiri glavna granična prelaza - Sarakhs, Artyk, Howdan i Altyn Asyr - ostaju operativna, ali samo za evakuaciju državljana trećih zemalja. Turkmenistanski graničari rekli su da ljudi koji pokušavaju preći dolaze iz sjevernih iranskih oblasti sa značajnom turkmenskom populacijom, uključujući Robat, Hasanabad, Gorgan Inčeburun, Kerend, Balahi i dijelove pokrajine Mašhad. "Neki od ljudi koji prilaze granici odlaze u carinske kancelarije i traže privremeni azil dok se zračni napadi u Iranu ne završe", rekao je jedan turkmenistanski graničar, govoreći anonimno iz sigurnosnih razloga. "Dobili smo stroge naredbe iz Ašhabada da iranskim državljanima trenutno ne dozvoljavamo ulazak u Turkmenistan. Pojačali smo patrole i koristimo dronove duž granice kako bismo pratili situaciju." Zvaničnik je također naglasio ograničenja Turkmenistana. "Naši vojni kapaciteti su ograničeni. Naša ekonomska situacija ne dopušta nam čak ni da obezbijedimo osnovne potrebe, poput hljeba, za naše vlastite građane. Uzimajući to u obzir, Turkmenistan nije spreman prihvatiti izbjeglice", dodao je. Istorijski gledano, mali broj etničkih Turkmena privremeno je prelazio u Turkmenistan u vremenu rata između Irana i Iraka i narednih decenija. UNHCR i granični izvještaji potvrđuju da običnim iranskim civilima nije dozvoljeno preći granicu tokom ovog sukoba. Unutrašnja raseljavanja u IranuUjedinjene nacije navode da većina interno raseljenih u Iranu ide prema sjeveru, dalje od područja koja su izložena teškom bombardovanju. Porodice su često primorane oslanjati se na rodbinu, prijatelje ili improvizirana zajednička skloništa. Naglo povećanje broja raseljenih u sjevernim zajednicama povećalo je potražnju za hranom i drugim osnovnim potrepštinama u ovom siromašnom i ekonomski izolovanom regionu, gdje stanovnici već bilježe nagli rast cijena osnovnih namirnica poput ulja, brašna i riže, pri čemu su neki artikli navodno i do deset puta skuplji nego prije sukoba. Za sada većina porodica ostaje unutar Irana, ali Safarli je naglasio za RSE da susjedne države imaju obavezu pružiti zaštitu ako izbjeglice počnu pristizati: "U Centralnoj Aziji, Kazahstan, Kirgiska Republika, Tadžikistan i Turkmenistan imaju nacionalne zakone o izbjeglicama i uspostavljene azilne sisteme", rekao je Safarli za RSE. "UNHCR poziva države da osiguraju pristup teritoriji za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita, spriječe vraćanje, te garantuju odgovarajuća prava i usluge ljudima primoranim na bijeg. Priredila: Elvisa Tatlić

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da, iako je veći dio iranskog strateškog ostrva Kharg uništen u američkom vazdušnom napadu, mogao bi narediti daljnje napade, dok su arapske države saveznice SAD-a u regiji izvijestile o poremećajima u vlastitoj naftnoj industriji usred iranskih napada odmazde. Trump je za NBC News 14. marta izjavio da su američki napadi "potpuno sravnili" veći dio ostrva Kharg, koje se nalazi nekoliko desetina kilometara od iranske obale,ali je dodao da "ćemo ga možda pogoditi još nekoliko puta samo iz zabave". Odmah nakon napada, Trump je rekao da su američke snage "potpuno uništile" iranske vojne ciljeve na ostrvu, ali su ostavile naftnu infrastrukturu netaknutom. Međutim, zaprijetio je da će gađati i te objekte ako Iran bude ometao pomorski saobraćaj u Hormuškom moreuzu. Iranski zvaničnici tvrdili su da izvoz sirove nafte teče neometano iz terminala na ostrvu Kharg nakon onoga što je Trump opisao kao "jedan od najmoćnijih bombarderskih napada" u istoriji Bliskog istoka. Napad na ostrvo Kharg označio je važnu prekretnicu u sukobu koji je počeo 28. februara nakon opsežnih američko-izraelskih udara na iranske vojne i nuklearne objekte. Ostrvo Kharg je glavni izlaz Irana za izvoz nafte, služeći kao terminal za oko 90 posto njegovog izvoza. Nalazi se oko 24 kilometra od iranske obale i oko 480 kilometara sjeverno od Hormuškog moreuza. Trump "iznenađen", ali nije spreman za dogovorTrump je rekao za NBC da je "iznenađen" što se Teheran odlučio na napade na druge zemlje Bliskog istoka u znak odmazde za američko-izraelske udare na Iran. Takođe je tvrdio da Teheran želi sklopiti dogovor za okončanje sukoba, ali da uslovi koje Iranci nude nisu u skladu s njegovim zahtjevima. "Iran želi sklopiti dogovor, a ja ne želim, jer uslovi još nisu dovoljno dobri", rekao je. Nije precizirao koje tačno uslove traži, ali je dodao da oni moraju biti "vrlo čvrsti" i uključivati obavezu Teherana da odustane od bilo kakvih nuklearnih ambicija. Strahovi od rasta cijenaTrump je umanjio moguće brige potrošača o troškovima energije. "Mislim da će biti niže nego prije, a ja sam ih doveo na rekordno nizak nivo", rekao je Trump o cijenama goriva, dodajući da će pasti ubrzo nakon završetka rata u Iranu. Iran je obećao da će držati moreuz zatvorenim i rekao da bi cijene nafte mogle dostići 200 dolara, što je otprilike dvostruko više od trenutnih, već ionako povišenih cijena. Nakon što je dan ranije rekao da će američka mornarica uskoro početi pratiti brodove kroz moreuz, Trump je u intervjuu djelovao kao da se povlači od te izjave. "Ne želim vam ništa reći o tome", kazao je, ali je dodao da je "moguće". U ranijoj objavi na društvenim mrežama, Trump je rekao: "Zemlje svijeta koje dobijaju naftu kroz Hormuški moreuz moraju se pobrinuti za taj prolaz, a mi ćemo pomoći - MNOGO!" "SAD će se također koordinirati s tim zemljama kako bi sve išlo brzo, glatko i dobro", dodao je. Na udaru američki saveznici u regijiRegionalni saveznici Sjedinjenih Država takođe su prijavili napade na objekte naftne industrije, što je dodatno povećalo strahove od velikih poremećaja u globalnom snabdijevanju energentima. Vlasti u poluautonomnoj iračkoj regiji Kurdistan saopštile su da su operacije u rafineriji Lanaz u gradu Irbilu i dalje obustavljene rano 15. marta, iako je požar koji je izbio nakon napada dronom stavljen pod kontrolu. Iran će gađati objekte američkih kompanija u regiji ako njegove energetske instalacije budu napadnute, izjavio je ministar vanjskih poslova Abas Aragči, prema navodima državne televizije, nakon američkih udara na ostrvo Kharg. Iran je, čini se, svoju ljutnju usmjerio prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), tvrdeći da je napad američkih snaga na ostrvo Kharg izveden s teritorije Emirata. Portparol iranske vojske upozorio je stanovnike UAE da evakuišu luke, pristaništa i "američka skrovišta". Zvaničnici UAE negirali su da je američka vojska izvela napad s baza u toj zemlji, ali su poručili da zadržavaju pravo na odbrambene mjere. "UAE ima pravo braniti se od ove nametnute terorističke agresije, ali i dalje daje prednost razumu i logici, nastavlja pokazivati uzdržanost i traži izlaz za Iran i region", rekao je predsjednički savjetnik Anvar Gargash na platformi X. Dodao je da su UAE "do posljednjeg trenutka iskreno nastojali posredovati između Washingtona i Teherana kako bi se izbjegao ovaj rat". Konzulat UAE u autonomnoj kurdskoj regiji Iraka napadnut je drugi put u sedmici dana, 14. marta. Dva pripadnika obezbjeđenja su ranjena, a zgrada je takođe pretrpjela štetu, saopštili su zvaničnici. Požari u FujairahuNeke operacije utovara nafte u emiratu Fujairah u UAE, važnom globalnom čvorištu za snabdijevanje brodova gorivom, obustavljene su nakon što je medijski ured emirata saopštio da je dron presretnut, ali da je padajući otpad izazvao veliki požar. Vlasti su saopštile da su ranije ovog mjeseca i drugi napadi dronovima pogodili energetske objekte u Fujairahu, pri čemu je također otpad sa presretnutog drona izazvao požar. Fujairah se nalazi na Omanskom zaljevu, oko 100 kilometara od Hormuškog moreuza, koji je u velikoj mjeri zatvoren za saobraćaj, što povećava značaj ovog emirata za protok energije prema svjetskim tržištima putem njegovih luka. U emiratu Abu Dhabi, kompanija ADNOC zatvorila je rafineriju Ruwais nakon požara u objektu unutar kompleksa izazvanog napadom dronom, izvijestio je Reuters. Iranski tvrdokorni Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC), saopštila je kasno 14. marta da je izvela raketni napad na američke snage stacionirane u bazi Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji. IRGC je rekla da se ta baza koristi za održavanje "lovaca F-35 i F-16 te kao skladište za avio-cisterne". U ranim satima 15. marta, saudijsko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je presrelo i uništilo 10 dronova iznad Rijada i istočnih dijelova zemlje. Kuvajtska uprava civilne avijacije saopštila je da je međunarodni aerodrom zemlje bio meta nekoliko napada dronovima, pri čemu je oštećen radarski sistem i zračni prostor je morao biti zatvoren. Priredila: Elvisa Tatlić

Napadi dronovima i projektilima pogodili su mete u Bagdadu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima 14. marta, dok se rat između Irana i američko‑izraelske koalicije nastavlja širiti Bliskim istokom. Istovremeno, Teheran je saopštio da se izvoz nafte sa ključnog terminala na ostrvu Harg nastavlja uprkos američkim udarima na tom području. Dron je rano 14. marta pogodio kompleks Ambasade SAD‑a u Bagdadu, saopštili su irački bezbjednosni zvaničnici, dok se dim dizao iz emiratske luke Fužajra nakon što je otpad od presretnutog drona izazvao požar u blizini energetskih postrojenja. Usred regionalnog prelijevanja sukoba, iranski državni mediji izvijestili su da se izvoz nafte sa ostrva Harg – glavnog iranskog naftnog terminala – nastavlja normalno uprkos američkim vazdušnim udarima. Zvanična iranska novinska agencija IRNA citirala je visokog pokrajinskog zvaničnika koji je rekao da se izvoz sirove nafte sa ovog strateškog terminala odvija bez prekida, uprkos tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa da su američke snage "potpuno uništile" iranske vojne ciljeve na tom području. Udar na ostrvo Harg predstavljao je značajan razvoj u sukobu koji je počeo 28. februara nakon opsežnih američko‑izraelskih napada na iranska vojna i nuklearna postrojenja. Trump je na platformi Truth Social napisao da su američke snage izvele "jedan od najmoćnijih zračnih napada u istoriji Bliskog istoka", gađajući vojne objekte na ostrvu, dok su pritom izbjegli vitalne naftne terminale. Centralna komanda SAD‑a (CENTCOM) kasnije je saopštila da su njihove snage pogodile više od 90 iranskih vojnih ciljeva na ostrvu Harg, ali da je naftna infrastruktura ostala netaknuta. Ostrvo Harg obrađuje oko 90 posto iranskog izvoza sirove nafte, što ga čini jednim od strateški najosjetljivijih energetskih postrojenja u regionu. Trump je upozorio da bi se uzdržanost mogla okončati ako Iran bude ometao pomorski saobraćaj kroz obližnji Hormuški moreuz. Takođe je rekao da će američka mornarica uskoro početi da eskortira brodove kroz moreuz. Ovaj uski morski prolaz uobičajeno prenosi oko petine svjetskih pomorskih isporuka nafte, ali je tanker saobraćaj uglavnom obustavljen otkako je izbio sukob. Napadi širom Bliskog istokaUprkos nadmoći američke i izraelske vojne sile, Iran je nastavio sa odmazdnim napadima raketama i dronovima širom Bliskog istoka, gađajući energetska postrojenja i vojne instalacije, tvrde regionalni zvaničnici. Dim se uzdizao iz emiratske luke Fužajra 14. marta nakon što je otpad od presretnutog drona izazvao požar u blizini energetskih objekata. Vlasti su saopštile da službe civilne zaštite rade na lokalizaciji požara. Prema navodima, neke operacije utovara nafte u luci – jednom od najvećih svjetskih centara za snabdijevanje gorivom izvan Hormuškog moreuza – bile su privremeno obustavljene nakon incidenta. Iranska vojska je ranije upozorila stanovnike Ujedinjenih Arapskih Emirata da se drže podalje od lučkih područja, navodeći da bi ona mogla postati mete. Od početka rata, iranski udari gađali su energetska postrojenja širom Persijskog zaliva, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar, Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate. Hamas poziva na suzdržanostIstovremeno, palestinski islamistički pokret Hamas uputio je rijedak apel Iranu da se suzdrži od gađanja susjednih zalivskih država, uz podršku onome što naziva pravom Teherana da se brani od Izraela i Sjedinjenih Država. "Potvrđujući pravo Islamske Republike Iran da odgovori na ovu agresiju svim raspoloživim sredstvima u skladu s međunarodnim normama i zakonima, pokret poziva našu braću u Iranu da izbjegavaju gađanje susjednih zemalja", navodi se u saopštenju Hamasa. Hamas, koji su Sjedinjene Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom, pozvao je i međunarodnu zajednicu da "radi na hitnom zaustavljanju" tekućeg rata. Presretanje projektila širom regionaSukob se nastavlja prelijevati preko nacionalnih granica. Dron je pogodio kompleks Ambasade SAD‑a u Bagdadu rano 14. marta, saopštili su irački bezbjednosni zvaničnici, što predstavlja drugi napad na diplomatsku misiju od početka rata. Zvaničnici su naveli da je dron udario u heliodrom unutar snažno utvrđenog kompleksa ambasade, iako nije bilo neposrednih izvještaja o žrtvama. Eksplozije su takođe potresle više dijelova Bagdada, a napadi su bili usmjereni na grupu Kataib Hezbolah, savezničku Iranu, pri čemu su poginula dva njena pripadnika, uključujući i jednu "ključnu ličnost", rekli su bezbjednosni izvori. Nije odmah bilo jasno ko je izveo napade. Katar je 14. marta saopštio da je presreo dvije iranske rakete iznad prijestonice Dohe, nakon što su se u gradu začule eksplozije. Turska je navela da su NATO odbrane presrele balističku raketu ispaljenu iz Irana koja je nakratko ušla u turski vazdušni prostor. Saudijska Arabija je saopštila da je 13. marta oborila desetine dronova lansiranih prema kraljevini. Energetski šokRat nastavlja da remeti energetsko snabdijevanje širom Bliskog istoka. KatarEnergy je zatvorio nekoliko postrojenja za tečni prirodni gas (LNG), ostavivši oko 20 posto globalnih LNG isporuka privremeno van funkcije, prema procjenama iz industrije. Japanski ministar industrije Rjosei Akazava zatražio je 14. marta od Australije da poveća proizvodnju LNG‑a kako bi se stabilizovala globalna tržišta. "Pristupačna i stabilna isporuka LNG‑a iz Australije životna je linija energetske sigurnosti Japana i ovog regiona", rekao je Akazava. Australija obezbjeđuje oko 40 posto japanskog uvoza LNG‑a. Humanitarne posljediceU Iranu, čini se da humanitarna cijena rata raste. Američka organizacija HRANA navodi da su prve dvije sedmice rata rezultirale najmanje 4.765 žrtava, uključujući poginule i ranjene. Prema podacima ove nadzorne grupe, među njima je 1.298 poginulih civila, uključujući najmanje 205 djece, te 654 ranjena civila. HRANA je saopštila da je od 28. februara zabilježeno 5.480 napada širom Irana, koji su pogodili svih 31 provinciju i najmanje 209 gradova. Ova organizacija za ljudska prava navela je da predstavljeni podaci predstavljaju minimalne potvrđene brojke i da bi mogli rasti kako se proces provjere nastavlja. Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) procjenjuje da je oko 3,2 miliona ljudi raseljeno unutar Irana otkako je sukob počeo. Iranske vlasti tvrde da je oštećeno najmanje 56 kulturnih i historijskih lokaliteta, uključujući teheransku palatu Golestan, koja je pod zaštitom UNESCO‑a, te dijelove trga Nakš-e Džahan u Isfahanu. Uprkos intenzivnom bombardovanju, iransko rukovodstvo je signaliziralo da namjerava nastaviti borbu. Uz izvještavanje Radio Farda servisa RSE, Reutersa, dpa i AFP‑a.

TEL AVIV – Nakon nekoliko skretanja niz betonsko stepenište otkriva se živ podzemni svijet. Hitna vozila dovoze pacijente na nosilima, u nizu su postavljeni šatori poljske bolnice, radnici popravljaju kablove iznad glave, a medicinsko osoblje u raznim uniformama kreće se kroz prostor. Ovo je medicinski centar Šeba, najveća bolnica na Bliskom istoku, sa 11.000 zaposlenih, 1.700 ljekara i više od 3.000 medicinskih sestara. Većina rada sada se odvija pod zemljom kako bi bili van dometa iranskih balističkih projektila. "Ovo mjesto nije poljska bolnica. Ovo je bolnica. Samo je podzemna", rekla je za RSE pedijatrica Jardena Koppel. Nabrajući odjele koji, kako je rekla, potpuno funkcionišu, Koppel je dodala: "Svako područje je uhodano i funkcioniše samo za sebe. To je zaista nevjerovatno, nešto što nikada nisam vidjela." Bolnica je ranije prebacivala dio operacija pod zemlju tokom izraelskih sukoba, ali nikada u ovakvom obimu. Ova lokacija, dvije etaže ispod zemlje, samo je jedna od pet koje primaju stotine pacijenata – dok se neki dijelovi bolnice smatraju dovoljno zaštićenim da nastave raditi na uobičajenim mjestima. Lekcije iz prošlog rata s IranomPortparol bolnice, koji je želio ostati anoniman, rekao je za RSE da je 12-dnevni izraelsko‑američki rat s Iranom iz juna prošle godine bio ključna lekcija. U tom periodu bolnica je imala dvije podzemne lokacije. "Nakon onoga što se dogodilo u junu, shvatili smo da su projektili mnogo opasniji, pa smo počeli još više širiti kapacitete", rekao je, dodajući da je cijeli proces trajao oko 36 sati. Pripreme su, čini se, počele i prije nego što je Izrael izveo iznenadne zračne napade na Iran 28. februara. "Kad vojska procijeni da se nešto sprema, jave nam otprilike mjesec unaprijed da se počnemo pripremati", rekao je portparol. Na pitanje znači li to da je uprava bolnice znala za pripremu vojne akcije već krajem januara, portparol nije želio dati precizan odgovor. "Nije nas iznenadilo. Vidjeli smo postepeno…", rekao je, prekidajući rečenicu, pa dodao: "Čim smo dobili potvrdu da će se nešto dogoditi, rečeno nam je da se premjestimo. Sve se radi po vojnom principu. Imamo listu prioriteta, ko ide prvi pod zemlju." Tokom obilaska prostorija, Koppel nas je provela kroz pedijatriju, onkologiju za odrasle, oftalmologiju i kardiologiju. Pacijenti su ležali skriveni od gužve iza bijelih zavjesa. Na jednom monitoru doktor je pregledao zrnast snimak kucajućeg srca. Koppel je rekla da je bolnica primila i "ratne ranjenike". To uključuje dvojicu muškaraca koji su teško ranjeni od gelera nekoliko dana ranije. "Jednom od tih pacijenata morali smo otvoriti grudni koš, zapravo baš na ovom području, i nažalost nije preživio. Drugi pacijent je trenutno na intenzivnoj njezi (također pod zemljom) i u kritičnom je stanju", rekla je. "U ovom ratu pretpostavljamo da ćemo ovdje biti neograničeno dugo i jednostavno ne možemo izvoditi procedure koje smo radili iznad zemlje, s obzirom na učestalost zračnih uzbuna, uz isti nivo sigurnosti", dodala je Koppel. U Izraelu se obično nekoliko puta u toku 24 sata oglašavaju sirene, i danju i noću. Oko 900 ljudi je povrijeđeno u incidentima povezanim sa sukobom od 28. februara, prema podacima hitnih službi. Većina je povrijeđena dok su pokušavali doći do skloništa. Dvanaest civila je poginulo, kao i dvojica izraelskih vojnika u Libanu. Broj civilnih žrtava u Izraelu relativno je nizak zahvaljujući naprednim sistemima protivraketne odbrane i širokoj mreži skloništa. Više žrtava u IranuU Iranu je broj poginulih i ranjenih znatno veći, iako je teško dobiti pouzdan uvid. Američka organizacija za praćenje HRANA zabilježila je skoro 1.300 civilnih pogibija u Iranu. Iranske vlasti tvrde da je više od 15.000 ljudi ranjeno, ali se te informacije ne mogu nezavisno potvrditi. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da je od početka američkih i izraelskih zračnih napada potvrdila 18 napada na zdravstvene ustanove u Iranu. "Eksplozije u blizini bolnice Motahari u Teheranu oštetile su dijelove zdravstvenog objekta i prisilile na evakuaciju pacijenata i zdravstvenog osoblja", napisao je na društvenim mrežama generalni direktor WHO‑a, Tedros Adhanom Ghebreyesus, navodeći i druge zdravstvene ustanove za koje se izvještava da su pogođene. "Sjedinjene Države i izraelski režim nastavljaju svoj masovni napad na Iran i iranski narod bez pauze, danju i noću", rekao je iranski ambasador pri Ujedinjenim narodima Amir Saeid Iravana 10. marta u New Yorku. "Namjerno i neselektivno gađaju civile i civilnu infrastrukturu širom moje zemlje", dodao je, tvrdeći da je pogođeno 32 "medicinska i farmaceutska objekta". RSE ne može raditi vlastito izvještavanje na terenu u Iranu jer tamošnje vlasti ne dozvoljavaju da medij djeluje u zemlji. Zvaničnici SAD-a i Izraela više puta su naveli da njihove snage gađaju isključivo vojnu i sigurnosnu infrastrukturu. Međutim, američki zvaničnici istražuju da li je jedna američka raketa slučajno pogodila školu 28. februara, pri čemu je, prema lokalnim vlastima, poginulo najmanje 175 ljudi, uključujući 168 djece. Priredila: Elvisa Tatlić

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump rekao je da su američke snage "u potpunosti uništile" vojne lokacije na iranskom strateškom ostrvu Kharg u "jednom od najmoćnijih bombarderskih napada" u istoriji Bliskog istoka, te je dodao da će Američka mornarica uskoro početi da prati brodove kroz Hormuški moreuz. "Maloprije je, po mom nalogu, Komanda centralnih snaga Sjedinjenih Država izvela jedan od najmoćnijih bombarderskih napada u istoriji Bliskog istoka i potpuno uništila svaku VOJNU metu na iranskom dragulju, ostrvu Kharg", napisao je Trump na društvenim mrežama. "Naše oružje je najmoćnije i najsofisticiranije koje je svijet ikada vidio, ali sam, iz razloga pristojnosti, odlučio NE uništiti naftnu infrastrukturu na ostrvu", dodao je. Ipak, upozorio je Teheran da će, ukoliko Iran "ili bilo ko drugi" pokuša ometati plovidbu kroz moreuz, on "preispitati" odluku da ne uništi naftna postrojenja na ostrvu. Iransko ostrvo Kharg glavni je izvoznik nafte u zemlji i služi kao terminal za oko 90 posto iranskog izvoza nafte. Smješteno je oko 24 kilometra od iranske obale i oko 480 kilometara sjeverno od Hormuškog moreuza. Nekoliko sati kasnije, iranski državni mediji 14. marta potvrdili su da su američke snage pogodile vojne objekte na ostrvu Kharg. Novinska agencija Fars, bliska Islamskoj revolucionarnoj gardi (IRGC), izvijestila je da se na ostrvu čulo "više od 15 eksplozija" i da se gust dim dizao iz tog područja. Medij je naveo da su Sjedinjene Države gađale vojnu opremu i tvrdi da sistemi protivzračne odbrane na Khargu nisu oštećeni. Radio Farda Radija Slobodna Evropa nije mogao nezavisno potvrditi ovaj izvještaj. Iranska vojska ranije je zaprijetila da će napasti naftne lokacije povezane sa SAD-om u regiji ukoliko bude pogođena bilo koja iranska energetska infrastruktura. Razvoj događaja uslijedio je u trenutku kada Pentagon počinje jačati svoje snage na Bliskom istoku, šaljući novi jurišni brod s marinskom ekspedicionom jedinicom nakon što je Trump najavio intenziviranje napada u narednoj sedmici. Visoki odbrambeni zvaničnici rekli su 13. marta za Radio Slobodna Evropa da Pentagon šalje kontingent marinaca, vjerovatno oko 2.500 pripadnika, na jurišnom brodu USS Tripoli. RSE je kontaktirao Bijelu kuću, ali je upućen na Komandu centralnih snaga SAD-a (CENTCOM), koja je odgovorna za američke snage na Bliskom istoku. CENTCOM se nije odmah oglasio. Portal Axios, koji je također izvijestio o raspoređivanju marinaca, navodi da Pentagon šalje i krstaricu s navođenim projektilima USS Robert Smalls i razarač s navođenim projektilima USS Rafael Peralta u regiju, zajedno s brodom Tripoli. "Udarit ćemo ih vrlo snažno tokom sljedeće sedmice", rekao je Trump. Predsjednik je kasnije u drugoj objavi na društvenim mrežama napisao da je Iran "potpuno poražen i želi dogovor, ali ne dogovor koji bih ja prihvatio". Spremni i voljni pratiti brodoveTrump je ranije rekao da su Sjedinjene Države spremne i voljne da prate brodove kroz ključni Hormuški moreuz kako bi ih zaštitile od iranskih napada - potez o kojem, kako je rekao, razmišljaju i druge zapadne zemlje. Na pitanje kada će Američka mornarica početi pratiti tankere, Trump je novinarima odgovorio: "To će se dogoditi uskoro", iako nije naveo vremenski okvir. Američka administracija pokušava zaustaviti nagli rast globalnih cijena nafte usred poremećaja izazvanih američko‑izraelskim zračnim napadima na Iran, koji su počeli 28. februara, kao i naknadnim iranskim raketnim i dronskim napadima na arapske zaljevske saveznike SAD-a i druge zemlje. Pariz također razmatra pratnju brodovaFrancuska također razvija planove za formiranje koalicije koja bi štitila Hormuški moreuz kada se sigurnosne prilike stabiliziraju, naveo je Reuters, pozivajući se na dvojicu neimenovanih francuskih zvaničnika. Usred rasta cijena energije, evropske zemlje traže načine da zaštite svoje brodove koji prolaze kroz moreuz. Francuska se pridružila Italiji u nastojanjima da postigne diplomatski dogovor s Iranom koji bi njihovim brodovima omogućio siguran prolaz, rekao je jedan zvaničnik. Reuters je, pozivajući se na izvore, javio da je Iran dopustio prolazak dva indijska broda sa ukapljenim naftnim plinom, što predstavlja rijetku iznimku od Teheranove politike ometanja pomorskog saobraćaja. Iranski lideri na ulicamaNekoliko visokih iranskih zvaničnika, uključujući predsjednika Masuda Pezečkijana, izašlo je 13. marta na ulice Teherana na godišnji skup povodom Dana Al‑Kudsa u znak podrške palestinskom pitanju, uprkos intenzivnim zračnim napadima Sjedinjenih Država i Izraela. Pokazujući prkosan ton, šef pravosuđa Golam Hosein Mohseni Ejdžei, nacionalni policijski komesar Ahmad-Reza Radan i ministar vanjskih poslova Abas Aragči također su se pridružili hiljadama Iranaca u prijestonici, prikazale su snimke državne televizije, dok se dim uzdizao iz više dijelova grada. Novi vrhovni lider Irana, Modžtaba Hamenei, koji je naslijedio svog oca ubijenog u prvim američko‑izraelskim napadima, ostao je van javnosti usred pitanja o njegovom zdravstvenom stanju. Američki ministar odbrane Pit Hegseth rekao je da je Hamenei vjerovatno ranjen i unakažen u napadu u kojem mu je ubijen otac, te je doveo u pitanje njegovu sposobnost da upravlja državom usred američkih i izraelskih udara na Iran. Rano 14. marta ponovno su se čule jake eksplozije u centralnom Teheranu, iako detalji nisu odmah bili poznati. SAD oplakuje pogibiju posade avionaSjedinjene Države također oplakuju nove žrtve među svojim vojnicima, nakon onoga što se čini sudarom dva aviona KC‑135 za dopunu gorivom u zraku iznad zapadnog Iraka. CENTCOM je 13. marta saopštio da je svih šest članova posade poginulo u incidentu, koji je uključivao još jedan avion za dopunjavanje gorivom i nije bio povezan ni s neprijateljskom ni sa savezničkom vatrom. Ovaj događaj je doveo broj potvrđenih američkih pogibija u ratu na 13, a nekoliko desetina je ranjeno, uglavnom u raznim iranskim raketnim napadima na američke baze u Zaljevu. Francuska je također potvrdila smrt jednog vojnika čija je pogibija indirektno povezana s ratom u Iranu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je da je francuski vojnik poginuo u napadu dronom u autonomnoj kurdskoj regiji Iraka dok je pomagao iračkim snagama u antiterorističkim operacijama. "Rat u Iranu ne može opravdati takve napade", rekao je. Zapovjednik 42-godišnjeg vojnika isprva je rekao da je projektil ispalio iranski dron tipa Shahed. No, vojni portparol je kasnije rekao da je "prerano" utvrditi tačan model drona ili mjesto odakle je lansiran, dodajući da je istraga u toku. Francuska ne učestvuje direktno u američko‑izraelskim vojnim operacijama. Iranski napadi se nastavljajuIran je nastavio napade na Izrael, a izraelska vojska je rano 14. marta saopštila da "odbrambeni sistemi rade na presretanju prijetnji". Turska je izvijestila da je iranski projektil presretnut iznad njenog teritorija zahvaljujući NATO odbrani, treći takav incident od početka rata. Ankara je poručila da joj je "najviši prioritet" izbjeći uvlačenje u rat. "Djelujemo vrlo oprezno u odnosu na zavjere, zamke i provokacije čiji je cilj uvući našu zemlju u rat", rekao je predsjednik Recep Tayyip Erdogan, obećavši "primjeren i odmjeren" odgovor nakon lansiranja projektila. "Držati našu zemlju podalje od ove vatrene košnice naš je glavni prioritet", rekao je. U međuvremenu, rano 14. marta čule su se eksplozije i u Kataru, a Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da evakuiše određena ključna područja. Uz izvještavanje Reutersa, dpa i AFP-a

Radio signal je prvi put počeo da se emituje 28. februara, oko 12 sati pošto su SAD i Izrael počeli da bombarduju Iran. Na kratkotalasnom signalu skoro dva puta dnevno – rano ujutru i rano uveče po koordinisanom univerzalnom vremenu (UTC) – čuje se muški glas kako na persijskoj izgovara niz naizgled slučajnih brojeva. Brojevi se iščitaju u različitim vremenskim intervalima, posle čega sledi pauza u kojoj se reč tavadžoh – što se prevodi kao "pažnja" – izgovara tri puta. Misterija emitovanja tih brojeva zaokupila je pažnju mnogih u globalnoj zajednici amaterskih radio-detektiva, koji su razmenjivali beleške i savete o signalu, ko stoji iza njega i šta bi mogla biti njegova svrha. Pet dana kasnije, postalo je još zanimljivije. Počev od 4. marta, počelo je ometanje signala, kakofoničnim škripanjem elektronske buke koja je gotovo onemogućila da se brojevi čuju. Emitovanje je na neko vreme pauziranu, a zatim prešlo na drugu kratkotalasnu frekvenciju. "To je zanimljivo jer je počelo ometanje na prvobitnoj frekvenciji", rekao je Akin Fernandez, koji se smatra autoritetom za decenijama staru tehnologiju šifrovanog radija poznatu kao "brojčana stanica". "Neko ne želi da primalac (signala) čuje brojeve." "To je situacija s neprijateljima, dve grupe deluju jedna protiv druge. Pitanje je ko ima tehnička sredstva da ometa stanicu", rekao je Fernandez. "SAD imaju sredstva, što znači da Iran to emituje. Ili bi mogao biti Iran, što znači da su SAD izvor emitovanja." "Verovatnije je da je to operacija protiv Irana", rekao je on. 'Apsolutno neprobojna'Bez obzira na to ko emituje a ko ometa – postoji mnogo suprotstavljenih teorija – misteriozno emitovanje je povratak u drugu eru, pre pojave digitalnog šifrovanja koje se naširoko koristi u aplikacijama poput Vocapa (WhatsApp) i Signala i drugima. Emitovanje se naziva "brojčana stanica" – alat iz doba Hladnog rata koji koristi radio-prenose i staromodnu kriptologiju za slanje tajnih poruka – obično špijunima širom sveta. Koncept je sledeći: koristeći nasumični niz brojeva, generisan nekim mehaničkim ili elektronskim uređajem ili nečim moćnijim, jedna osoba može poslati šifrovanu poruku drugoj osobi koja poseduje dekoder, često nazivan "jednokratni blok". Svako može da sluša emitovanje; kratkotalasni prenosi putuju na velike udaljenosti, pošto se signali odbijaju od atmosfere. Međutim, samo osoba s ključem za dešifrovanje ključem može da ga odgonetne. Ovaj koncept se nakratko pojavio u američkoj špijunskoj drami "The Americans", čija je radnja smeštena u osamdesete godine. Šifra brojčanih stanica je "apsolutno neprobojna", rekao je Fernandez, koji je pre više od dve decenije objavio audio-zbirku na četiri CD-a sa stotinama snimaka iz celog sveta pod nazivom "Projekat Konet" (The Conet Project). Ona se smatra Biblijom za entuzijaste koji se bave brojčanim stanicama. "Brojni ključevi koji se koriste su potpuno nasumični. Ne postoje matematičke operacije koje možete primeniti na njih kako biste ih probili metodom surove sile", rekao je on. "Čak i ako se otkrije rešenje, recimo na ispravnom engleskom, ono nužno nije razumljivo." "Ne možete ništa reći o nasumičnom skupu slova ili brojeva na osnovu njihove dužini, osim same te dužine. Dužina poruke nije sadržaj informacija koje se prenose", rekao je on. "Ali je moguće doneti zaključak o svrsi stanica na osnovu vremena koje su u etru i i šuma koji emituju kada nema tekstualne poruke." Emitovanje brojeva na persijskom je prva nova brojčana stanica u poslednjih nekoliko godina, navodi Prijom (Priyom), blog koji vode radio-entuzijasti koji su prvi identifikovali, katalogizovali i analizirali signal koji su nazvali V32. Američki novinar Set Hetena (Seth Hettena) takođe je ukazao na signal u blog postu 4. marta. Ta grupa kaže da su njeni članovi koji se nalaze na velikoj međusobnoj distanci uspeli da triangulišu poreklo predajnika signala – "negde u oblasti koja obuhvata severnu Italiju, Švajcarsku, zapadnu Nemačku, istočnu Francusku, Belgiju i Holandiju". To je suzilo mogućnosti za vlasnika emitovanja V32. A onda je počelo ometanje. Mehurasti ometačTokom Hladnog rata, emisije stanica kao što su BBC, Dojče vele (Deutsche Welle) i Radio Slobodna Evropa, između ostalih, rutinski su ometale vlasti sovjetskog bloka. One su želele da odvrate građane od dobijanja necenzurisanih informacija: vesti o svojom zemljama ili, recimo, džeza i rok muzike sa Zapada. Dolazno emitovanje bi se gušilo disonantnom bukom, što je poznato kao mehurasti ometač (bubble jammer). Prema Prijomu, 4. marta je mehurasti ometač počeo da emituje šum na istoj kratkotalasnoj frekvenciji kao i originalni prenos V32, što ga je otežalo njegovo razumevanje. Emitovanja V32 su nakratko prekinuta, a zatim prebačena na drugu frekvenciju, naveo je Prijom. "U početku se za stanicu mislilo da je špijunska stanica iranskog islamskog režima, ali kada se pojavio mehurasti ometač da bi je ometao, to nam je otvorilo oči", rekao je Mauno Ritalo, administrator baze podataka u nemačkoj radio kompaniji Centar za radio podatke. "To je potpuno ista vrsta mehurastog ometača koja se koristi protiv Radija Farda, Glasa Amerike na persijskom (VOA Farsi), kratkotalasnog releja televizije Iran internešnal TV i BBC-ja na persijskom", rekao je on. "Čak je i Radio Slobodni Iran jedne noći trpeo posledice od njega." Radio Farda je servis Radija Slobodne Evrope na persijskom jeziku. Što se tiče izvora emitovanja, globalna radio zajednica ima suprotstavljene teorije; čini se da se mnogi fokusiraju na SAD kao izvor koji potencijalno šalje šifrovane poruke agentima u Iranu. Druge teorije se fokusiraju na Izrael ili čak Tursku, koja ne učestvuje u američko-izraelskoj kampanji, ali je dugogodišnji regionalni rival Teherana. Ili, kako su naveli blogeri Prijoma, to bi mogla biti psihološka operacija: "prilično uočljiva stanica na jednoj frekvenciji, koja se pojavila niotkuda pokreće za program u udarnom terminu prvog dana rata, s relativno malo pouzdanih karakteristika kako bi se osiguralo da primaoci zaista mogli da zapišu poruke u celosti i bez grešaka". Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) nije odmah odgovorila na upit RSE putem imejla. A onda je voda dodatno zamućena: ABC News je 9. marta izvestio da je vlada SAD poslala upozorenje agencijama za sprovođenje zakona u vezi s "presretnutim šifrovanim komunikacijama". U izveštaju nije precizirano kakvo je to tačno emitovanje, niti da li je u pitanju signal brojčane stanice. "Mada se tačan sadržaj ovih prenosa trenutno ne može utvrditi, iznenadna pojava nove stanice s karakteristikama međunarodnog reemitovanja zahteva povećan nivo svesti o situaciji", navodi ABC upozorenje.