U dosad neviđenom potezu, Iran traži vode kao zvaničnu strategiju za suočavanje s jednom od najgorih vodnih kriza u svojoj modernoj historiji, objavio je 3. decembra ministar energetike Abbas Aliabadi. Ovaj potez dolazi u trenutku kada se Iran suočava s onim što zvaničnici nazivaju najsušnijom godinom u više od pola stoljeća. Padavine širom zemlje su naglo opale, rezervoari iza velikih brana približavaju se kritičnim nivoima, a decenije prekomjerne ekstrakcije iscrpile su vodonosnike. Veliki gradovi, uključujući glavni grad Teheran, već su uveli racionalizaciju vode. Nova strategija predviđa kupovinu viška vode od susjeda koji to žele i proširenje uvoza robe koja intenzivno koristi vodu kako bi se očuvali domaći resursi, što je poznato kao transfer "virtualne vode". Koncept "virtualne vode", koji se odnosi na prebacivanje potrošnje vode drugima, kroz uvoz usjeva ili proizvoda za čiju proizvodnju su potrebne velike količine vode, označava značajno odstupanje od dugogodišnjeg naglaska Islamske republike na poljoprivrednoj samodostatnosti. Većina iranskih susjeda, uključujući Afganistan, Irak i pogranične regije Pakistana, i sami se bore sa sušom i nestašicom vode. Armenija, na sjeverozapadu Irana, ima relativno obilnije vodne resurse. Ipak, klimatolog sa sjedištem u Norveškoj, Nasser Karami, rekao je za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa (RSE) da će Iran najvjerovatnije pristupiti Afganistanu i nastojati postići trgovinski ili barter aranžman. "Afganistan ima mnogo rijeka koje teku s njegove teritorije, uključujući tri koje teku u Iran", rekao je. "I potrebni smo im za stvari koje nas ne koštaju mnogo, poput pristupa međunarodnim vodama." Karami je takođe doveo u pitanje višedecenijsku težnju Irana za poljoprivrednom samodovoljnošću, tvrdeći da zemlji nedostaju vodni resursi da bi bez uvoza mogla prehraniti svoju populaciju od oko 90 miliona. "Mi nismo zemlja koja može proizvoditi hranu za oko 100 miliona ljudi", upozorio je. "S našom plodnom zemljom i vodom, možemo uzgajati hranu najviše za 40 do 50 miliona ljudi, a ostatak moramo uvoziti. Ovo je vrlo dobar i logičan potez." Krizu je takođe pogoršalo ono što lokalni mediji i ekolozi nazivaju iranskom "vodnom mafijom" - mrežom politički povezanih poljoprivrednih lobija, izvođača radova na branama i lokalnih moćnika koji su dugo profitirali od neograničene upotrebe vode, prekomjernog crpljenja podzemnih voda i velikih poljoprivrednih subvencija. Za mnoge Irance, ideja o kupovini vode je uznemirujuća i dovodi u pitanje nacionalni narativ izgrađen oko nezavisnosti i otpornosti. Ali stručnjaci kažu da ova promjena odražava neophodno suočavanje s problemom. Nestašice vode u Iranu nisu uzrokovane samo dugotrajnom sušom, već i decenijama lošeg upravljanja i ubrzanim klimatskim promjenama. Saradnja na tekstu Roja Karimi Majd iz Radija Farda

Francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) završio je posetu Kini gde je tražio pomoć Pekinga da se izvrši pritisak na Rusiju da pristane na prekid vatre s Ukrajinom u jeku užurbane diplomatije u vezi s američkim predlogom za okončanje rata. Međutim, analitičari i evropski zvaničnici koji su govorili za RSE sumnjaju da će Peking poslušati Makronove pozive kineskom lideru Si Đinpingu da izvrši pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina da odustane od svojih maksimalističkih zahteva za rešavanje skoro četvorogodišnjeg rata. Iako ispunjena simbolikom i fokusirana na trgovinske mogućnosti, Makronova poseta imala je malo opipljivih rezultata. Stručnjaci kažu da je malo verovatno da će se pokolebati kontinuirana podrška koju je Kina pružala Rusiji tokom celog rata i da Si ima malo razloga da troši svoj uticaj na Putina na mirovni plan koji je ruski predsednik u suštini odbacio. Prvobitni američki mirovni plan od 28 tačaka za okončanje rata u Ukrajini izgleda da je u velikoj meri bio naklonjen Rusiji, iako je predlog od tada revidiran kako bi se više uzele u obzir zabrinutosti Kijeva. "Ne mislim da postoji ikakav podsticaj da Peking interveniše i pokuša da okonča rat", rekao je za RSE Klaus Sung (Claus Soong), analitičar berlinskog tink-tenka MERICS. "Evropa ne vredi Kini koliko Rusija." Posle dobrodošlice s crvenim tepihom i vojne počasne garde u Pekingu 4. decembra, Makron je tokom sastanka sa Sijem upozorio na pritisak na međunarodni politički sistem koji je doneo rat u Ukrajini i potrebu za postizanjem trajnog mira. "Suočavamo se s rizikom dezintegracije međunarodnog poretka koji je decenijama donosio mir svetu, i u tom kontekstu, dijalog između Kine i Francuske je važniji nego ikad", rekao je Makron. Francuski predsednik je takođe pozvao Sija da se pridruži evropskim naporima kako bi se "što pre postigao barem prekid vatre u obliku moratorijuma na napade na kritičnu infrastrukturu". Si nije direktno odgovorio na Makronov poziv, ali je rekao da "Kina podržava sve napore koji vode ka miru" i pozvao na sporazum koji će sve strane prihvatiti. Peking invaziju koju je Rusija pokrenula na Ukrajinu 2022. nikada nije nazivao ratom, već "sukobom". I dok su višestruki evropski zvaničnici pozivali Kinu da obuzda Moskvu, stav Pekinga se nije menjao. "Kina može naneti veoma ozbiljnu ekonomsku štetu EU", rekao je za RSE Jurij Poita iz Centra za studije vojske, konverzije i razoružanja sa sedištem u Kijevu. "Zato su Makronovi pozivi Kini da utiče na Rusiju uglavnom simbolični. Niko u Evropi ne veruje da će Peking poslušati." Zašto je Makron otišao u Kinu?Te ekonomske veze su takođe bile ključni razlog Makronove posete, koja je završena u petak razgledanjem jugozapadnog grada Čengdua sa Sijem. Pre posete, francuski zvaničnici su podelili nove podatke s novinarima u Briselu o "značajnom" trgovinskom disbalansu između Francuske i Kine, ukazujući na deficit od 47 milijardi evra (54 milijarde dolara), dvostruko više nego pre jedne decenije. Ti zvaničnici su rekli da je cilj posete Kini "rebalans tih (trgovinskih) tokova" i s Makronom je bilo 35 šefova velikih francuskih kompanija – od proizvođača konjaka do luksuznih brendova. Sastanak u kineskoj prestonici u četvrtak doneo je samo 12 sporazuma o saradnji koji pokrivaju oblasti kao što su starenje stanovništva, nuklearna energija i zaštita pandi, a nije otkriven nikakav novčani iznos. EU sa 27 članica ima ogroman trgovinski deficit sa Kinom: više od 300 milijardi evra (348 milijardi dolara) prošle godine. Analitičari kažu da Peking može iskoristiti prijateljske veze s Francuskom da proširi svoj uticaj unutar EU, ali je trenutno ograničen svojom nemogućnošću da ponudi Parizu veće ustupke. Ne očekuje se da će biti realizovana dugo očekivana porudžbina 500 aviona Erbas (Airbs), jer bi mogla da utiče na mogućnosti Pekinga u trgovinskim pregovorima sa SAD, koje vrše pritisak na Kinu za nove porudžbine američkih Boingovih (Boeing) aviona. Si se takođe nije obavezao da će ublažiti uslove za francuske proizvođače konjaka ili proizvođače svinjetine, jer bi to oslabilo pregovaračku poziciju Pekinga s Briselom oko carina na električna vozila proizvedena u Kini. Uprkos tim preprekama, Sung iz istraživačkog centra MERICS kaže da Makron i dalje ima "očigledan podsticaj" da se obrati Pekingu, pošto zvaničnici u administraciji američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) sve više pozivaju na usmeravanje pažnje ka zapadnoj hemisferi. "Makron treba da iskoristi svoje veze s Kinom i vidi šta može da dobije iz ovog odnosa", rekao je Sung. Kinesko-rusko 'prijateljstvo iz računa'Kina ostaje glavno tržište za evropski izvoz – od avijacije do industrijskih hemikalija – i postala je još važnija pošto su SAD uzvele carine na evropsku robu. Kina je takođe glavni dobavljač sirovina i retkih zemnih elemenata za Evropu, što je čini neophodnom za strateške lance snabdevanje na kontinentu. Estonski ministar spoljnih poslova Margus Cahkna (Tsahkna), koji je posetio Peking početkom novembra, rekao je za RSE da dijalog s Kinom i dalje služi svrsi, čak i ako Peking najviše omogućava sposobnost Rusije da vodi rat, što je preneo kineskim kolegama tokom posete. Kina je tvrdila da je neutralna u ratu, ali je takođe nastavila da produbljuje svoje političke i ekonomske veze s Rusijom. Kijev i njegovi zapadni saveznici se dugo žale da je Peking isporučio Moskvi robu dvostruke namene koja se može koristiti na bojnom polju protiv Ukrajine. Kina je takođe glavni kupac nafte iz Rusije. Uprkos tome, Kina ostaje duboko prisutna u Evropui koja je jedno od najvećih tržišta za njenu robu. "To je poluga kojom moramo da iskoristimo da Kina više ne podržava Rusiju", rekao je Cahkna. Kako Evropa može da upotrebi tu polugu ostaje otvoreno pitanje. Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji posetio je Moskvu ove nedelje i sastao se s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, pa je čak svratio da pozdravi američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa (Steve Witkoff) i Trampovog zeta, Džareda Kušnera (Jared Kushner), 2. decembra, kada su se sastali s ruskim zvaničnicima radi razgovora o okončanju rata u Ukrajini. Najviši kineski diplomata bio je u Kremlju na, kako je najavljeno, rutinskim strateškim razgovorima, ali se vreme njihovog održavanja poklopilo s novim diplomatskim naporima SAD da se okonča rat. "To je prijateljstvo iz računa", rekla je za RSE Natalija Butirska iz kijevskog tink-tenka Centar nova Evropa. "Kina nema interes da se Rusija vrati u zapadni tabor. Potrebni su joj ruski resursi – i njena uloga u zajedničkom suprotstavljanju Zapadu." Nikola Tenzer (Nicolas), bivši francuski zvaničnik i viši saradnik u Centru za analizu evropske politike, kaže da "Kina koristi Rusiju kao sredstvo za fragmentaciju Zapada". "(Si) svakako želi da potpuno preuredi međunarodni poredak", rekao je Tenzer. "Si se takođe plaši neke vrste demokratske zaraze, kao i svi diktatori. I iz tog razloga, mislim da Si podržava Putina." Tenzer je dodao da Kina želi da održi jake ekonomske veze s Evropom, jer bi to pomoglo da se Peking zaštiti od mogućih sankcija ako napadne Tajvan – ostrva s demokratski izabranom vladom koje Peking smatra svojim i za koje se zavetovao da će prisajediniti, ako treba i silom. Peking je tražio podršku Francuske oko Tajvana tokom Makronove posete usred produbljivanja diplomatskog spora sa Tokijom. Japanska premijerka Sanae Takaiči je prošlog meseca sugerisala da bi sukob oko Tajvana mogao predstavljati egzistencijalnu pretnju Japanu. Makron se nije javno govorio o Tajvanu tokom posete, mada evropski zvaničnici pažljivo prate tenzije u regionu, svesni da bi produžavanje rata u Ukrajini moglo istovremeno oslabiti Rusiju i Zapad i skrenuti pažnju s Kine i Indo-Pacifika. "Kina razvija svoje vojne kapacitete daleko iznad onoga što joj je potrebno za samozaštitu ili samoodbranu. Dakle, pitanje je uvek zašto", izjavila je za RSE ministarka spoljnih poslova Letonije Baiba Braze na marginama sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu 3. decembra. "Takođe jasno vidimo da Kina omogućava ruski rat u Ukrajini. Važno je Kini u otvorenom dijalogu predstaviti te izazove. Rusija nije Kina, Kina nije Rusija", rekla je ona

Slika ukrajinskih Kozaka koji bučno prkose neprijateljskoj stranoj sili u 17. vijeku dobila je novi značaj usred ruske invazije na Ukrajinu, što je pokrenulo trend repliciranja ove kultne scene od ukrajinskih vojnika. Vojnici su počeli pozirati kako bi oponašali Odgovor Zaporiških Kozaka 2014. godine, kada su izbile borbe između separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih snaga u Donbasu. Od tada je nekoliko ukrajinskih vojnih formacija rekreiralo ovu burnu scenu. "Odgovor Zaporiških Kozaka" naslikao je slikar realista Ilja Repin između 1880. i 1891. godine, a prikazuje Kozake s kraja 17. stoljeća kako pišu uvredljiv odgovor na ultimatum osmanskog sultana. Prema priči koja je inspirirala umjetnost, muslimanski vladar nije uspio pobijediti Zaporiške ratnike u bitci, ali je prijetio da će se vratiti s većom silom ako se ne predaju. Pismo Kozaka je apokrifno, ali slika je postala simbol slobode za Ukrajince. Repin je rođen u blizini Harkiva u današnjoj Ukrajini 1844. godine. Regija je tada bila dio Ruskog Carstva. Možda najpedantnija rekonstrukcija umjetničkog djela je slika Emerica Lhuisseta pod nazivom "Iz daleka čujem odgovor Kozaka". Francuski fotograf proveo je cijeli dan na obalama rijeke Dnjepar u blizini Kijeva tokom ljeta 2023. godine, radeći s pripadnicima 112. zasebne brigade teritorijalne odbrane Ukrajine kako bi komponovao fotografski odjek Repinovog remek-djela. Na fotografiji, vape olovka zamjenjuje lule za duhan, a umjesto mačeva, RPG-ovi su prebačeni preko ramena modernih ratnika. Dron koji zuji u blizini dodatno osavremenjuje scenu, sastavljenu od vojnika koji su nedavno bili u borbi. Lhuisset je za RSE rekao da je fotografija "kulminacija opsežnog istraživanja ruskog kolonijalizma u Ukrajini i upotrebe kulture kao ratnog oružja". U središtu moderne slike sjedi Roman Hrybov i drži voki-toki. Hribov je ukrajinski graničar sa čuvenom porukom "Ruski ratni brode, idi dovraga", kao odgovor na pomorsko napredovanje na ukrajinskom Zmijskom ostrvu 2022. godine. Lhuisset kaže da Hribov na mjestu pisara na "novoj" historijskoj slici "ponavlja priču o odgovoru Kozaka iz 17. vijeka". "Repinova slika me odmah prenosi u ovaj period u kojem se osjeća duh slobode Zaporiške Seči", rekao je za Ukrajinski servis RSE Andrij Malik, portparol 112. brigade. "I to odjekuje do danas. Po mom mišljenju, Repinova slika nikada neće zastarjeti", rekao je. U natpisu ispod fotografije, koju je napravila 53. mehanizovana brigada Ukrajine, stoji: "Ranije su Kozaci napisali pismo turskom sultanu, a sada zapisuju konkretan plan akcije za uništenje neprijatelja i potpuno oslobođenje ukrajinskih zemalja." Originalna Rjepinova slika, širine oko 3,6 metara, nalazi se u Državnom ruskom muzeju u Sankt Peterburgu, nakon što ju je 1892. godine kupio ruski car Aleksandar III. Kasnija verzija slike (gore), koja je ostala nedovršena, čuva se u Umjetničkom muzeju u Harkivu. Što se tiče sada već poznate moderne rekreacije slike koju je napravio fotograf Lhuisset, nakon što ju je odštampao u velikom formatu, on ju je krajem 2024. godine donirao Umjetničkom muzeju u Hersonu. Tokom svečane primopredaje fotografije, rekao je osoblju muzeja i vojnicima sa fotografije: "Nadam se da ćemo se jednog dana svi moći sresti tokom posjete muzeju prije nego što odemo jesti lubenicu na obali Dnjepra, a da se ne bojimo napada dronom ili artiljerijske vatre."

Britanska javna istraga zaključila je 4. decembra da je ruski predsjednik Vladimir Putin morao narediti pokušaj atentata nervnim otrovom Novičok na ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripalja prije sedam godina. Od početka stoljeća, odnosi Velike Britanije s Rusijom stalno su opadali, usred optužbi s obje strane o špijunaži i nepravilnostima, što je pogoršala invazija na Ukrajinu 2022. godine. Evo vremenskog plana nekih glavnih događaja u odnosima tokom posljednjih 25 godina. 2000. - U martu, britanski premijer Tony Blair postaje prvi zapadni lider koji posjećuje Vladimira Putina, prije nego što je on uopće pobijedio na ruskim predsjedničkim izborima. Sljedećeg mjeseca, Putin putuje u London na sastanak s Blairom i kraljicom Elizabetom. 2003. - Putin posjećuje Veliku Britaniju u junu u četverodnevnu državnu posjetu - prvi ruski lider koji je to učinio od 1874. - kako bi obnovio diplomatske mostove nakon što su veze narušene ratom u Iraku. Kraljica je za njega priredila banket u Buckinghamskoj palači. 2006. - Rusija u januaru optužuje Britaniju za provođenje špijunske operacije koja je uključivala korištenje prijemnika skrivenog u lažnoj stijeni za prikupljanje tajnih informacija od agenata. 2006. - Aleksandar Litvinjenko, bivši ruski obavještajni agent koji je pobjegao u Britaniju 2000. godine i bio dugogodišnji Putinov kritičar, umire u novembru nakon što je u Londonu popio zeleni čaj otrovan radioaktivnim izotopom polonija-210. Prije smrti optužio je Putina da je odgovoran. 2007. - Britanski tužioci optužuju bivšeg ruskog špijuna Andreja Lugovoja za trovanje Litvinjenka, što je dodatno narušilo diplomatske odnose narušene njegovom smrću. Rusija negira bilo kakvu umiješanost i odbija ga izručiti. Obje strane protjeruju četvoricu međusobnih diplomata u nastalom sukobu. 2010. - U decembru, Britanija i Rusija upuštaju se u recipročna protjerivanja diplomata optuženih za umiješanost u špijunažu. 2011. - Britanski premijer David Cameron posjećuje Rusiju i sastaje se s Putinom u septembru, nastojeći da otopli odnose i poboljša trgovinu. 2012. - Cameron se pridružuje Putinu kako bi gledali džudo na Olimpijskim igrama u Londonu, što je prvo putovanje ruskog lidera u London od 2006. godine. 2013. - Britanska vlada u julu odbija provođenje široke javne istrage o smrti Litvinjenka, rekavši da su odnosi s Rusijom odigrali ulogu u njenom odbijanju, ali negirajući da je to bio glavni razlog. 2014. - Godinu dana nakon odbijanja, Britanija kaže da će sada provesti istragu, ali negira da je ona povezana s tenzijama oko ruske aneksije Krima i podrške Moskve sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu. 2016. - Istraga zaključuje da su Lugovoj i još jedan Rus, Dmitrij Kovtun, izvršili Litvinjenkovo ubistvo kao dio operacije koju je vjerovatno vodila ruska Federalna služba sigurnosti (FSB), a odobrio Putin. 2018. - U martu, bivši ruski dvostruki agent Sergej Skripalj i njegova kćerka Julija pronađeni su onesviješteni na klupi u Salisburyju, u južnoj Engleskoj. Britanija tvrdi da su otrovani nervnim agensom Novičok i da je Moskva vjerovatno odgovorna. Protjeruju 23 ruska diplomata za koje tvrde da su špijuni, optužbe koje Kremlj odbacuje. Četiri mjeseca kasnije, Britanka Dawn Sturgess umire nakon što je bila izložena nervnom agensu. Policija kasnije u odsustvu optužuje trojicu Rusa, za koje tvrdi da su oficiri vojne obavještajne službe GRU, za pokušaj ubistva Skripaljevih. 2022. - Britanija postaje jedan od najglasnijih pristalica Ukrajine nakon ruske invazije u februaru, uz vojnu podršku i sankcije ruskim pojedincima i subjektima. 2024. - Britanija kaže da će protjerati ruskog vojnog atašea, ukinuti diplomatski status nekim objektima i ograničiti trajanje ruskih diplomatskih viza zbog "zlonamjernih aktivnosti" Moskve. Rusija odgovara protjerivanjem britanskog vojnog atašea, a u septembru ruska sigurnosna služba FSB oduzima akreditaciju šestorici britanskih diplomata koje optužuje za špijunažu i sabotažu. U oktobru, šef britanske obavještajne službe MI5 izjavio je da ruska vojna obavještajna agencija GRU želi izazvati haos širom Britanije i Evrope, a sljedećeg mjeseca Moskva je izbacila još jednog britanskog diplomatu zbog špijunaže samo nekoliko mjeseci nakon njegovog dolaska. 2025. - Tim Bugara osuđen je u martu u Londonu zbog učešća u ruskoj špijunskoj mreži. Nekoliko dana kasnije, Rusija je protjerala još dva britanska diplomata koje optužuje za špijunažu. U oktobru, grupa Britanaca osuđena je za podmetanje požara u ukrajinskom poslovnom prostoru u Londonu, za koji tužioci kažu da je bio po nalogu ruske plaćeničke grupe Wagner. Izvor: Reuters

Velika Britanija je 4. decembra uvela nove sankcije protiv Rusije, uključujući i rusku državnu vojnu obavještajnu agenciju GRU, nakon izvještaja britanske javne istrage o smrti žene nakon trovanja nervnim agensom Novičok. London je takođe pozvao ruskog ambasadora zbog onoga što je nazvao "kontinuiranom kampanjom neprijateljskih aktivnosti" Moskve. Istraga je zaključila da je ruski predsjednik Vladimir Putin morao narediti napad nervnim agensom na ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala 2018. godine, u incidentu koji je doveo do smrti nevine žene, Dawn Sturgess. Skripalj je pronađen zajedno sa svojom kćerkom Julijom bez svijesti na javnoj klupi u južnom engleskom gradu Salisburyju u martu 2018. godine nakon što je Novičok primijenjen na kvaku ulaznih vrata njegove obližnje kuće. Oko četiri mjeseca kasnije, majka troje djece Dawn Sturgess (44) umrla je od izloženosti otrovu nakon što je njen partner pronašao lažnu bočicu parfema koju su ruski špijuni koristili za krijumčarenje vojnog nervnog agensa u zemlju, navodi se u istrazi. Skripaljevi i policajac koji je otišao u Skripaljevu kuću bili su kritično bolesni od posljedica, ali su se oporavili. "Današnji nalazi su ozbiljan podsjetnik na nepoštovanje Kremlja prema nevinim životima", rekao je premijer Keir Starmer u saopštenju vlade. "GRU, ruska vojnoobavještajna agencija, sada je u potpunosti sankcionirana od strane Velike Britanije. Agenti GRU-a izvršavaju Putinove naredbe, nastojeći destabilizirati Ukrajinu i pokušavajući posijati haos i nered širom Evrope", navodi se u obrazloženju sankcija. Britanska vlada navela je da se današnje sankcije takođe odnose na osam oficira vojne obavještajne službe za sajber sektor zbog rada za GRU, organizaciju koja je bila odgovorna za sajber operacije usmjerene na Juliju Skripalj pomoću zlonamjernog softvera X-agent i, pet godina kasnije, pokušaj ubistva Julije i njenog oca na tlu Velike Britanije. "Izvještaj zaključuje da je GRU odgovoran za smrt britanskog državljanina na tlu Velike Britanije nakon što je sam predsjednik Putin odobrio operaciju trovanja Skripaljevih smrtonosnim nervnim agensom Novičok. Ovaj Novičok je razvijen i posjedovan od strane Rusije kršeći Konvenciju o hemijskom oružju. To je potom rezultiralo tragičnom smrću gospođe Sturgess", piše u objavi britanske vlade. Šta je pokazala istraga?U svojim zaključcima, predsjedavajući, bivši sudija Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva Anthony Hughes, rekao je da je siguran da je tim oficira vojne obavještajne službe GRU-a izvršio pokušaj ubistva Skripalja, koji je prodao ruske tajne Britaniji i preselio se tamo nakon razmjene špijuna 2010. godine. "Zaključio sam da je operacija atentata na Sergeja Skripalja morala biti odobrena na najvišem nivou, od strane predsjednika Putina", rekao je Hughes u svom izvještaju. "Dokazi da je ovo bio napad ruske države su ogromni." Rusija je oduvijek negirala bilo kakvu umiješanost, predstavljajući optužbe kao antirusku propagandu. Ruska ambasada u Londonu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Hughes je rekao da "zapanjujuće nepromišljeni" postupci znače da su potencijalni atentatori, njihovi nadređeni iz GRU-a i oni koji su odobrili napad, sve do samog Putina, snosili moralnu odgovornost za Sturgessovu smrt. Iako je Putin prethodno osudio Skripalja kao izdajnika, istraga je navela da nema ničega što bi sugeriralo da je dvostruki agent bio u neposrednoj opasnosti. Utvrđeno je da je bilo propusta u načinu na koji je Skripalj upravljan kao dvostruki agent, ali nije zaključeno da se napad mogao spriječiti bez poduzimanja dramatičnih sigurnosnih mjera skrivanja u potpunosti s novim identitetom i bez kontakta s porodicom - nešto što on sam nije želio. Izvještaj od četvrtka je druga velika istraga koja krivi Putina za napade na britanskom tlu protiv njegovih navodnih neprijatelja. Istraga iz 2016. godine zaključila je da je Putin vjerovatno naredio ubistvo u Londonu Aleksandra Litvinenka, ruskog disidenta i bivšeg agenta FSB-a, korištenjem radioaktivnog polonija-210. Izvor: Reuters

Kina je kraj rata u Afganistanu, koji su predvodile SAD, smatrala prilikom za proširenje svog regionalnog utjecaja, pristup mineralnom bogatstvu zemlje i osiguranje svoje granice od ekstremističkih grupa. Ali čak i dok je Peking proširio svoj ekonomski i politički utjecaj u Afganistanu kojim vladaju talibani od 2021. godine, kineski interesi su ugroženi neprijateljstvima između Kabula i susjednog Pakistana, kao i napadima na kineske radnike i projekte u regiji. Ključ ciljeva Pekinga, kažu stručnjaci, je stabilizacija Afganistana kroz razvoj i okončanje historijskog neprijateljstva Kabula s Islamabadom, bliskim saveznikom Kine, kroz ekonomsku saradnju. To je plan koji je do sada propao. "Kineske ambicije su bile uslovljene određenom stabilnošću između Pakistana i Afganistana, ali to se ne događa", rekao je Marvin Weinbaum, direktor studija Afganistana i Pakistana u think tanku Instituta za Bliski istok u Vašingtonu. 'Poremećeni kineski planovi'U oktobru su Afganistan i Pakistan razmijenili vojne napade, u kojima su ubijene desetine ljudi, a Pakistan je zatvorio granicu s Afganistanom. To je bio najgori izbijanje neprijateljstava u posljednjih nekoliko godina i izazvao je strahove od sveopćeg rata. Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište ekstremističkoj grupi Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP), koja vodi sve snažniju pobunu unutar Pakistana. Od oktobra, sporadično nasilje izbilo je duž duge granice zemalja nakon što je završeno privremeno primirje. Krajem novembra, talibani su optužili Pakistan za izvođenje zračnih napada unutar Afganistana u kojima je ubijeno najmanje 10 ljudi, od kojih je devet bilo djece. Weinbaum je rekao da je Peking zabrinut da bi potpuni rat između Afganistana i Pakistana mogao uništiti njegove infrastrukturne projekte u obje zemlje. "To je poremetilo kinesko planiranje i čini se da nemaju nikakvu polugu da postignu bilo kakvo poboljšanje", rekao je. Pakistan je dom Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora (CPEC) vrijednog 60 milijardi dolara, sastavnog dijela Inicijative Pojas i put (BRI), masovnog globalnog infrastrukturnog projekta Pekinga. Međutim, Islamabad je primio samo otprilike 25 milijardi dolara investicija od pokretanja CPEC-a 2015. godine. Hiljade kineskih državljana rade u Pakistanu, gdje su vlasti formirale specijalne policijske snage, postavile stotine kontrolnih punktova i podigle brojne barijere oko megaprojekata. Kina je također sklopila sporazume o vađenju nafte i minerala s talibanskom vladom koja se suočava s financijskim problemima. Peking se također obavezao proširiti CPEC na Afganistan, koji vidi kao most koji povezuje Centralnu i Južnu Aziju. Peking je pokušao ublažiti dugogodišnje tenzije između Afganistana i Pakistana promoviranjem veće ekonomske saradnje između susjeda. Kina je 2022. godine ponovo uspostavila diplomatski forum na visokom nivou kako bi unaprijedila ekonomsku i sigurnosnu saradnju između Islamabada i Kabula. Peking je također posredovao u sastancima talibanskog šefa diplomatije i pakistanskog ministara vanjskih poslova i pozvao obje strane na suzdržanost kada su izbili sukobi u oktobru. "Kina je veoma zabrinuta jer ove tenzije potkopavaju njene interese u regiji, pa čak i globalno“, rekao je Ihsanulah Tipu Mehsud, direktor vijesti na Horasan Dnevniku, web stranici koja prati militantne grupe u Afganistanu i Pakistanu. 'Središte militanata'Ti interesi uključuju sprječavanje širenja nasilja iz Afganistana preko njegovih granica. Mehsud je rekao da je Kina zabrinuta zbog širenja militantnih grupa, uključujući i one koje se bore protiv Pekinga, ako izbije oružani sukob velikih razmjera između Afganistana i Pakistana. "Peking je već zabrinut zbog toga što će se sjeveroistočna afganistanska provincija Badahshan pretvoriti u središte za militante", rekao je Mehsud. Planinski Badahshan graniči s Pakistanom i pruža jedinu kopnenu vezu Afganistana sa sjeverozapadnom kineskom regijom Sinđiang. U napadu pokrenutom iz Badahshana 27. novembra ubijeno je pet kineskih radnika, a ranjeno pet drugih koji su radili za zajedničku kinesko-tadžikistansku kompaniju za rudarstvo zlata na jugu Tadžikistana. Ovo nije prvi put da su kineski radnici meta napada u tom području. Prošle godine, jedan kineski državljanin je ubijen, a četiri ranjena u prekograničnom napadu na jugu Tadžikistana. Izvori su u to vrijeme rekli za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su napadači prešli iz Afganistana. Broj ujgurskih militanata u tom području nije poznat, ali se vjeruje da je mali i nije jasno kakve veze imaju sa širom ujgurskom dijasporom i regijom Sinđiang. Krajem 2021. godine, talibani su premjestili etničke ujgurske militante iz Badakhshana u druga područja Afganistana, izvijestio je tada RSE. Za borce se kaže da su članovi Turkestanske islamske stranke (TIP), ekstremističke grupe koju Peking krivi za nemire u Xinjiangu i naziva je Istočnoturkestanski islamski pokret (ETIM). ETIM je naziv starije militantne grupe za koju mnogi stručnjaci kažu da više nije operativna i čiji je utjecaj Peking preuveličao u političke svrhe. Nakon nedavnog napada na kineske radnike, talibanski ministar vanjskih poslova Amir Han Mutaki obećao je "jačanje granične sigurnosti, provođenje zajedničkih istraga i bilo kakav oblik koordinacije" s Tadžikistanom. Međutim, ubistva su prisilila Peking da naredi povlačenje svojih radnika iz pogranične regije Tadžikistana s Afganistanom. "Ulog za Kinu će rasti, ali čini se da je bespomoćna", rekao je Mehsud.

Dvije djevojke grle crtanog lika Dextera sa obje strane. Jedna kaže: "Volim ga" da druga: "Reci ponovo", a on je govori: "Ko je naredio ovaj skandal?" Ovo je samo jedan od mnogih memova koji su se pojavili nakon prvog velikog protesta protiv nacrta budžeta vladajuće stranke za 2026. godinu i protiv njih samih 26. novembra. Rečenicu "Ko je naredio ovaj skandal" izgovorio je Asen Vasilev (Asen Vaskov Vasilev je bugarski političar i ekonomista koji je obavljao funkciju zamjenika premijera Bugarske od 2021. do 2022. godine, a u tri navrata i funkciju ministra finansija od 2021. do 2024. godine. Član je PP stranke, koju je suosnovao zajedno s Kirilom Petkovim, a trenutno je vodi samostalno nakon Petkovljeve ostavke. Trenutno obnaša funkciju člana Narodne skupštine.), predsjednik partije Nastavljamo promjene (PP), na sastanku parlamentarnog budžetskog odbora 26. novembra. Tada je vladajuća većina iznenađujuće ubrzala raspravu o budžetu 2026, a Vasilev je bio uvjeren da iza ovog skandala stoji namjera da se preduhitri početak demonstracija koje je sazvala koalicija njegove stranke i Demoratske Bugarske (PP-DB (Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska, poznata i jednostavno kao PP–DB, je bugarska izborna koalicija između stranke Nastavljamo promjene i Demokratske Bugarske. Savez je formiran prije izbora 2023. godine. Unija je bila vladajuća u Bugarskoj u periodu između 2023. i 2024. godine.)). Dva ili tri dana kasnije, rečenica je postala dio niza pjesama, slogana i drugih atributa protesta. Dan je ostao upamćen po učešću mnogih mladih ljudi u protestima, a nekoliko sati kasnije počelo je prerastati u još nešto novo – nezadovoljstvo je izašlo iz uske grupe najaktivnijih nezadovoljnih građana i ušlo u popularnu kulturu. Pepa Prase na balonima, adaptacija kršćanske himne, rock pjesme, animacije, priča o tome zašto mladi ljudi protestuju dok narator stavlja šminku, poznate ličnosti iz svijeta kulture i sporta koje pozivaju na uključivanje u proteste. Sve se to pokazalo kao način izražavanja nezadovoljstva posljednjih dana. To se vidjelo i 1. decembra uveče na jednom od najmasovnijih protesta od 1990. godine, koji se sinhrono odvijao širom zemlje, te zahtijevao povlačenje prijedloga budžeta i ostavku vlade. Protest je bio usmjeren posebno protiv Deljana Peevskog, bugarskog političara i oligarha, koji trenutno obavlja dužnost lidera Pokreta za prava i slobode, te osnivača i lidera vladajućeg GERB-a Bojka Borisova, trenutnog poslanika Skupštine koji je tri puta bio premijer Bugarske, ukupno 9 godina između 2009. i 2021. godine, što ga čini najduže stažiranim postkomunističkim premijerom u zemlji. PjesmeZa razliku od demonstracija prethodnih godina, nezadovoljstvo naroda iznjedrilo je mnoštvo pjesama. To se dogodilo u roku od samo nekoliko dana. Tekstovi su spominjali aktuelne događaje i izjave raznih političara. Refren koji se pojavio u sedmicama prije velikih protesta poslužio je kao zagrijavanje: "Kada Peevski padne, ne bih želio biti ispod, kako on ne bi pao na mene." Tekst se izvodi s melodijom američke kultne duhovne pjesme When the saints go marching in. To je postala glavna pjesma protesa, a s pozornice su je pjevali i lideri PP-DB-a – Asen Vasilev i Ivajlo Mirčev. Refren oživljava protestnu pjesmu iz ranih 90-ih, kada su ljudi pjevali "Kada padne BSP". U to vrijeme, ovo je bilo usmjereno protiv vladavine nasljednice Bugarske komunističke partije, koja je vladala tokom režima između 1945. i 1989. godine. Nova verzija – ona s "Peevskim" – pojavila se i izvan protestnih marševa. Na primjer, pjevale su je stotine mladih ljudi u klubu tokom koncerta popularnog SoCalledCrew-a. Poruka je našla svoje mjesto i u još jednoj pjesmi koja je odzvanjala trgovima – "Džolan Zelevski" Petra Baltieva. Na primjer, pjeva se: "Obećanja pljušte, ali sada svi čekaju kraj, jer se sve završava kao novi početak. On ide od neuspjeha do klasičnog sloma. Od velikog "D" do velikog "Drži mi pivo", gledajte kako će se ponovo srušiti, a kada se ljudi smiju, on viče - "niste me razumjeli". Ne, razumjeli smo te, brate". Pjesma je stara samo nekoliko dana. Još jedna pjesma je stekla najveću popularnost – "Ko je naručio ovu sramotu" od benda Pizza. Pank pjesma uključuje replike Asena Vasileva i predstavnika vladajuće većine GERB-a, DPS-a, BSP-a i ITN-a sa sastanka budžetskog odbora. Pojavila se i pjesma "Muršljak". Riječ je o poslaniku partije DPS - Novi početak Bajramu Bajramu, koji je stekao popularnost zbog riječi koje je uputio aktivisti partije Nastavljamo s promjenama tokom prvog većeg protesta u Sofiji 26. novembra - "Bježi odavde, Muršljaku (Gruba i uvredljiva riječ u bugarskom jeziku, može značiti smrdljivac, propalica, ološ.)". Izazvala je i druge ljutite reakcije. Posljednjih dana na internetu su se pojavile i druge pjesme vezane za proteste, od kojih su neke generirane korištenjem umjetne inteligencije. Podijeljene su hiljade puta na internetu. Mnogi video snimci sa snimcima protesta popraćeni su pjesmom "The Hanging Tree" iz filmskog serijala "Igre gladi" koja je je posljednjoj deceniji korištena na protestima širom svijeta. Popularna lica od filma do sportaNakon 90-ih, protesti su se povezivali samo s političarima. Ali ne i ovaj put. Po prvi put nakon mnogo godina, poznate ličnosti su pozivale ljude da izađu na trgove i to su činile zajedno s njima. Prije samo sedmicu dana, popularni glumac Filip Bukov pojavio se na protestu i obratio se ljudima na Trgu nezavisnosti u Sofiji. Nešto kasnije, otvorio je i račun za prikupljanje sredstava za gradonačelnika Varne Blagomira Koceva, koji je nakon skoro pet mjeseci u pritvoru bez uvjerljivih dokaza pušten uz kauciju od 200.000 leva (oko 10.00 eura). U danima prije velikog protesta, više puta je pozivao više građana da podrže demonstracije, bio je na trgu i objavio nekoliko objava odatle. Bukova prate hiljade ljudi na društvenim mrežama. Bukovljeva kolegica, glumica Jana Marinova, takođe je pozvala na protest. "Zašto bih trebala biti na protestu u ponedjeljak, 1. decembra? Zato što se stidim same sebe što nisam mogla ništa više učiniti", napisala je u objavi koja je podijeljena preko 1.600 puta. Glumica je kasnije objavila priče s protesta. Jedan od najpoznatijih bugarskih fudbalera posljednjih godina Valeri Božinov, bivši napadač Juventusa, Manchester Citya, Fiorentine i drugih timova, također je bio na protestu. "Bio sam tamo danas. Osjetio sam napetost, ljutnju, nadu. Ulice su bile pune ljudi koji više ne žele šutjeti", napisao je. Božinov je zaštitno lice brojnih brendova i popularan je među djecom koja igraju fudbal u Bugarskoj. Olimpijska prvakinja u biatlonu Ekaterina Dafovska također je izrazila podršku protestima u svojim objavama. Impresivna je bila i podrška ili prisustvo mnogih influencera na protestima. Među njima su bili Andrea Banda Banda, Mimi Šiškova, Isabel Ovčarova, Emil Konrad, Slavi Panajotov (The Clashers), Radostin Peev i drugi. Većina njih ranije nije bila poznata po tome što je iznosila takve stavove, a zbog njihove popularnosti, sadržaj koji objavljuju doseže do hiljada ljudi. Memovi i animacijeSlika svinje i njene varijacije pojavile su se kao najtrajniji simbol protesta. Razlog je taj što lideri PP-DB često u pogrdnom smislu porede Deljana Pevskog s ovom životinjom. Tako se 26. novembra na trgu pojavila instalacija "Prasica-kasica" vajara Aleksandra Lazarkova - ogromna ružičasta stiroporna svinja, koja je, prema riječima Asena Vasileva, simbol državnog budžeta za 2026. Koalicija PP-DB tvrdi da nacrt budžeta planira uzimati novac od naroda kako bi ga vladajući mogli ukrasti. Kreativci u virtuelnom prostoru iskoristili su ovu sliku. Brojni memovi s nekim od ključnih aktera ili epizoda iz posljednjih dana protesta su popularni. Memovi su jedan od načina na koji se mlađi ljudi izražavaju. Oni doslovno preko memova "razgovaraju" jedni s drugima. Među likovima u memovima su i Jordan Conev iz Pokreta za prava i slobode (DPS) (Pokret za prava i slobode je politička stranka u Bugarskoj s podrškom među etničkim manjinskim zajednicama. Do 2024. godine bila je član Liberalne internacionale i Saveza liberala i demokrata za Evropu.), Elisaveta Belobradova iz PP-DB. Bojko Borisov je također postao mem - prvo zbog pokušaja da proteste protiv budžeta pretstavi kao pobunu protiv eura, a zatim i zbog spore reakcije u danima nakon protesta. Bilo je i šala o načinu na koji su tri nacionalne televizijske stanice izvještavale o velikom protestu i sukobima između mladića u crnom s kapuljačama i policije1. decembra uveče.

Video koji je snimio američki dobrovoljac u Ukrajini izazvao je snažnu reakciju na društvenim mrežama zbog rijetkog prikaza humanosti u šumama Donbasa prepunim leševa. Video snimljen kamerom na kacigi prikazuje ruske borce kako se predaju jurišnom timu, dok ih bivši američki marinac, govoreći mješavinom ruskog i ukrajinskog, vodi zarobljene kroz proces predaje prije nego što im stavi cigarete među zube. Interakcija je pregledana više od milion puta samo na Telegramu, gdje je 63. mehanizovana brigada Ukrajine nedavno objavila snimak, ističući vojnikovu "pristojnost" dok je ruskim borcima davao upute: "Na koljena, molim vas." Bruce, američki dobrovoljac koji je snimio video kamerom pričvršćenom na kacigu, razgovarao je za RSE dok se oporavljao od rana od gelera zadobijenih u drugoj borbi. Ovaj Amerikanac, rodom iz Kalifornije, zamolio je da se ne koristi njegovo prezime. "Više nemam poriv da pucam na sve što vidim", kaže Amerikanac preko prigušenog zvuka telefona zarobljenog ruskog vojnika koji koristi umjesto svog pokvarenog mobitela. "Ovaj rat je prouzrokovao dovoljno patnje, pa ako mogu da je ublažim gdje god mogu, to ću učiniti – bilo za ljude na mojoj strani ili na njihovoj." Bruce vjeruje da je video izazvao reakcije dijelom zbog smirenosti interakcije uprkos napetosti koja je neizbježna u takvim situacijama na bojnom polju. Amerikanac kaže da je osjetio potrebu da se pridruži borbi protiv ruske invazije dok je pratio sukob iz SAD-a. "Osjećao sam da nakon Marinskog korpusa imam previše slobodnog vremena. Nakon posla samo sam sjedio na telefonu, gledao vijesti i posmatrao loše stvari koje se dešavaju u svijetu." Sa vojnim vještinama koje je stekao u američkoj vojsci, kaže da je shvatio: "Umjesto da se samo ljutim i negodujem, mogao sam doći ovdje i zaista nešto učiniti. Mogao sam uzeti pušku jer znam kako je koristiti, ili primijeniti medicinske vještine ili šta god je potrebno. Mogao sam odigrati svoju ulogu." Nakon dolaska u Ukrajinu u proljeće 2025. godine, povezao se s grupom drugih stranih boraca iz Irske, Kanade i SAD-a kako bi se pridružio 63. mehanizovanoj brigadi Ukrajine. Prvi okršaj Amerikanca s ruskim borcima zamalo je bio i njegov posljednji. Kasno jedne noći tokom ljeta 2025. držao je položaj s ukrajinskim borcem kada su se ruski vojnici neprimjetno provukli kroz mrak do njihove pozicije i ubacili dvije granate u zaklon. Eksplozije su mu probile bubnu opnu, ali je vreća s pijeskom zaustavila gelere. "Odmah sam uzeo pušku i počeo pucati, pazeći da ne prođu vrata kroz dim i prašinu", prisjeća se. "Nakon toga sam čuo kako jedan od njih vrišti kad sam ga pogodio. To je bio prvi čovjek kojeg sam ikada upucao." Nakon što su odbili ruski jurišni tim, Amerikanac kaže: "Poslije toga su samo slali dron za dronom, bacali [zapaljivi materijal] na nas, pokušavali ubaciti granate u rupu zaklona, a kad je svanulo, pogodili su nas s dva FPV [kamikaza drona iz prvog lica] na vrata i uništili sve." Dvojica boraca su se na kraju uspjela povući s položaja. Tokom tog višesatnog iskušenja, borac kaže da su mu misli lutale ka domu: "Želja da opet vidiš majku, znaš, razmišljaš o djevojci, pitaš se hoćeš li opet ovo ili ono doživjeti, samo želiš da nisi tu u tom trenutku." Nakon što je veći dio vremena provodio držeći odbrambene položaje u ukrajinskim rovovima i osjećao se nedovoljno iskorištenim, Bruce se prijavio za jurišne misije. Ovo najopasnije pješačko zaduženje podrazumijeva napredovanje na neprijateljsku teritoriju i zauzimanje ruskih položaja u bliskoj borbi. Na pitanje o uslovima na spornom prostoru između ruskih i ukrajinskih položaja, gdje se sada kreću samo jurišni timovi, Bruce kaže da je "front zastrašujuće mjesto." "Pomalo jezivo, kao da je smak svijeta." Dodaje da se tijela poginulih ruskih vojnika rijetko uklanjaju, što znači da su polja i šume na liniji fronta prekriveni ljudskim ostacima. "Izgleda kao film o zombijima ili nešto slično." Iznad ovog pustog pejzaža, kaže, "nema ničega osim stalnih dronova, bilo naših ili ruskih. Često nemaš pojma čiji je dron." "Ako se samo krećeš tamo, a Mavic [kineski kvadkopter koji se uglavnom koristi za izviđanje] te uoči, vjerovatno prenosi podatke minobacačkim ili artiljerijskim timovima ili FPV pilotima, i najbolje ti je da se sakriješ." Usred mirovnih pregovora koje vodi Bijela kuća američkog predsjednika Donalda Trumpa, Bruce kaže da na prvoj liniji sada vlada malo interesa. "Iskreno, niko od nas ne obraća pažnju na te mirovne pregovore. Osjećamo da će rat ovdje trajati još dugo", kaže on. Što se tiče videa, koji je sada dobio svoj vlastiti život, Bruce kaže da se nada da će imati uticaj na rusku publiku na prvoj liniji. "Želim da [ruski borci] znaju da se mogu predati. Da ne poginem dok ulazim unutra i jurišam na njihove položaje, da ne izgubim prijatelje dok ulazim unutra", kaže, prije nego što se izvini zbog psovke. "Želim da znaju da je to opcija za njih i da će nakon toga biti korektno tretirani", dodaje.

Serhij Ahmetov je želio pokrenuti posao izrade edukativnih igračaka za djecu. Umjesto toga, proveo je više od tri i po godine zatvoren u nizu ustanova u Rusiji i Bjelorusiji nakon što su ruski vojnici neselektivno prošli kroz njegov grad hapseći ljude -- i sada pokušava obnoviti svoj život nakon što je oslobođen u razmjeni zatvorenika u oktobru. "Svi moji planovi, o kojima sam razmišljao u zatvoru, sve je nestalo... Sada nije vrijeme. Uradiću nešto drugo, nešto korisnije", rekao je. Ahmetov je nekoliko sedmica nakon puštanja na slobodu dao intervju Ukrajinskom servisu Radija Slobodna Evropa (RSE) u kojem se prisjetio premlaćivanja, nestašice hrane i očajničkih pokušaja da dobije vijesti. Njegov iskaz se poklapa s onim koji su dali drugi ukrajinski civili pušteni iz pritvora u Rusiji, prema izvještaju UN-a objavljenom u septembru. BučaPedesetogodišnjaka su ruski vojnici pritvorili 9. marta 2022. godine, u prvim sedmicama potpune moskovske invazije na Ukrajinu. Bio je stanovnik Buče, grada koji je postao sinonim za zločine i masakre koje su počinile ruske snage. Kada su ukrajinske snage oslobodile Buču krajem marta, zatekle su ulice prekrivene leševima. Ruski vojnici su bili u pucnjavi. Ali ruska televizija je lažno tvrdila da je Ukrajina odgovorna. "Osmog aprila su nam prvi put dali televizor u ćeliji, na jedan dan, kako bismo mogli gledati ruske vijesti", rekao je. Ahmetov je rekao da su on i drugi potom odvedeni na ispitivanja o događajima u Buči, iako protiv njih nije upotrijebljena sila. "Čudno je, jer sam ja pritvoren 9. marta, neko 5. marta, neko 10. marta. Kako smo mogli znati šta se dešava?", kaže. Iskušenje počinjeDok su ruske trupe napredovale prema Buči, Ukrajina je započela masovnu evakuaciju civila iz grada i drugih područja u Kijevskoj regiji. Ahmetov je stavio veliku bijelu zastavu na svoj automobil i krenuo - ali se ubrzo našao kako zuri u cijev mitraljeza ruskog vojnika. Nije znao zašto ga je grupa vojnika zaustavila, iako su izgleda mislili da nešto zna o položaju ukrajinskog minobacača. "Odlučili su da ne bih trebao biti ubijen ovdje, već da bih trebao biti ispitivan u njihovom štabu. I rekli su ovu opscenu frazu: tamo ćeš se nadrljati", rekao je Ahmetov. U ruskoj bazi, pomislio je da će ga upucati vojnik "čije lice govori da je završio u najboljem slučaju 10. razred", držeći mu pištolj u glavi. Ali umjesto toga, odveden je na aerodrom Hostomel -- koji su ruske snage nakratko zauzele na početku invazije prije nego što su ga kijevske snage ponovo zauzele -- i nekoliko dana je držan u podrumu bez prozora sa 15-20 drugih ukrajinskih civila. Ahmetov je rekao da je bilo stalnog granatiranja i malo hrane. Jednom, kada mu je naređeno da iznese smeće, pronašao je u njemu isteklu kobasicu. "Pojeli smo je, bila je vrlo ukusna." Petnaestog marta, u 5 sati ujutro, zatvorenici su vezani, povezani preko očiju, ubačeni u oklopna vozila i odvezeni u Bjelorusiju, koju su ruske snage koristile kao odskočnu dasku za napad na Ukrajinu prethodnog mjeseca. Ali ovo je bio samo početak. Nakon nekoliko dana, odvedeni su u pritvorski centar u Novozibkovu, u zapadnoj Rusiji, gdje je Ahmetov bio držan do maja 2023. godine. Nakon toga je uslijedilo otprilike šest sedmica u zatvoru Pakino, 230 kilometara istočno od Moskve, a zatim skoro dvije godine u kaznenoj koloniji u regiji Mordovija. Batine, stres, izolacijaUslovi na ovim različitim lokacijama su varirali, rekao je Ahmetov. U Pakinu su zatvorenici brutalno pretučeni po dolasku, redovno maltretirani i nisu im davani dovoljno hrane. "U Mordoviji se sve ovo umnožava dva ili tri puta. A istovremeno, hranili su me najbolje u Mordoviji. I tamo sam se uspio oporaviti do 73 kilograma." Ali hrana je imala kvaku - zatvorenici su morali jesti stojeći. U stvari, bili su prisiljeni stajati veći dio dana. "Ustajali smo u šest ujutro. Nismo mogli sjesti. Stajali smo do deset navečer", rekao je Ahmetov. „"Mnoge ljude su noge boljele i bile su otečene. I tako smo stajali do avgusta 2023." Izolacija je bila još jedan problem. Ahmetov je uspio napisati pisma svojoj porodici samo četiri puta. Dobio je samo jedno pismo od svoje supruge Olene u januaru ove godine. To je, rekao je, "prvi put kada sam konačno znao da su mi djeca sigurna, da su svi živi." Vijesti iz vanjskog svijeta, napredak rata, također su bile gotovo nepostojeće. Ali zatvorenici su pronašli načine da prikupe informacije. U januaru 2023. godine, zatvorski službenik je rekao Ahmetovu da rat još uvijek traje. Drugi Rus u sobi rekao je da je njegov prijatelj poginuo u borbi. "Razumjeli smo da se Ukrajina drži." Još jedan djelić informacija prikupljen je u maju 2022. godine. "Shvatili smo da Amerika pomaže Ukrajini." Izostavljanje informacija je također bilo informativno. "Ako ne kažu među sobom, čak ni 2025. godine, da su zauzeli Harkiv, da su zauzeli Dnjepar ili Zaporožje, to znači... da je sve u redu. Borbena zona se ne pomiče prema Kijevu." Još jedan trag došao je iz paketa hrane Crvenog križa u martu 2024. godine. Ahmetov je primijetio kondenzirano mlijeko proizvedeno u Mikolajvu, kolačiće iz Čerkaske regije, bombone iz Harkiva i pastu za zube iz Kijeva. Mogao je zaključiti da su sva ova mjesta ostala pod ukrajinskom kontrolom. "Nismo tačno znali gdje je linija dodira borbenih frontova. Ali smo shvatili da nije bilo moguće zauzeti Ukrajinu", rekao je. Put kućiAhmetov kaže da je taman počeo večerati 1. oktobra ove godine kada mu je rečeno da pokupi svoje stvari. Vraćena mu je civilna odjeća. "Došao sam u Mordoviju ljeti. Donijeli su mi tople hlače, toplu jaknu... dali su mi i kapu", rekao je. "Bilo je potpuno neshvatljivo." On i drugi zatvorenici su zatim odvezeni na aerodrom, avionom prevezeni u Bjelorusiju, a zatim ukrcani u autobus za Ukrajinu. "Čim smo prešli granicu, svirala je ukrajinska himna, mnogo nepoznatih ljudi stajalo je na autoputu, dočekujući nas", prisjetio se. "Bio je to fantastičan osjećaj - da smo heroji, iako mi, civili, uopće nismo bili heroji. Samo smo završili na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme."

Desetine hiljada ljudi izašle su na ulice Sofije i drugih bugarskih gradova kako bi se pridružile protestima kasno 1. decembra protiv budžetskih planova vladajuće koalicije, prisiljavajući vladu da ih povuče sljedećeg jutra. Međutim, mase su takođe skandirale "ostavka" usred dubljeg bijesa zbog korupcije i ekonomskih problema, dok je Trg nezavisnosti bio ispunjen ljudima u najvećim demonstracijama od 1990-ih. Opozicione stranke su se sastale 2. decembra kako bi razgovarale o sljedećim koracima, dok su se pojačavale spekulacije o tome da li će takođe zahtijevati odlazak vlade i raspisivanje prijevremenih izbora. "Cijela situacija s ološima koji su na vlasti 30 ili više godina jednostavno mora prestati. Mi smo ljudi koji to moraju promijeniti", rekao je Aleksandar Karatov, demonstrant u Sofiji. Zbog čega baš sada?Neposredni fokus protesta bio je budžet kojim su povećani individualni doprinosi za penzione i programe socijalnog osiguranja. Demonstracije su sazvale opozicione stranke koje ne uživaju veliku podršku javnosti. Ali povećanje budžeta - zajedno s povećanjem plata državnih službenika, poput onih u policiji - čini se da je bilo gromobran za dugogodišnji bijes zbog korupcije i rasipanja vlade. Karatov je za bugarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) rekao da se njegove uplate socijalnog osiguranja i porezi ne obrađuju transparentno. "Kao radnika, već me kradu. I redovno. I žele ukrasti još više. Definitivno im ne želim dozvoliti da to rade", dodao je. Njegovi stavovi su, čini se, široko raspostranjeni, a demonstranti su skandirali da je vlada "mafija". Transparency International rangira Bugarsku kao drugu najkorumpiraniju zemlju u Evropskoj uniji (EU), odmah iza Mađarske. Bugarska je najsiromašnija zemlja EU, prema podacima statističkog ureda evropskog bloka. Takođe je jedna od politički najnestabilnijih članica bloka. Bugari su od 2021. godine sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih više centrističkih i desničarskih stranaka. Demonstrantica Karolina Koleva izjavila je za RSE da bi prihvatila veće poreze za finansiranje "penzionera, majki, nastavnika... zdravstvene zaštite", ali da će "taj novac ponovo potrošiti na bonuse za razne ljude". Da li je Vlada ugrožena?Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko sedmica da se vladini budžetski prijedlozi suočavaju s protestima. U početku je najavljeno da će "revidirati" svoje planove nakon protesta 28. novembra. Sada je saopšteno da će se odmah vratiti na početak. Obim demonstracija 1. decembra iznenadio je ljude. Neobično, nisu bile samo u Sofiji. Mase su se okupile u brojnim gradovima širom Bugarske. Izgleda da je mnogo faktora doprinijelo tome. Neki ljudi su bili ljuti zbog odluke Bugarske da usvoji euro od 1. januara. Takođe je postojala očigledna antipatija prema određenim političarima, naime Bojku Borisovu, koji je bio premijer tri puta ukupno devet godina između 2009. i 2021. godine, i Deljanu Peevskom, zakonodavcu i oligarhu kojeg su Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države sankcionisale zbog korupcije. Nijedan od njih trenutno ne obavlja funkciju u vlasti, ali su lideri dvije stranke koje čine vladajuću koaliciju. Demonstrant Stojčo Stojčev rekao je za RSE da su njih dvojica "simboli osvojene države". Rekao je da je došao na Trg nezavisnosti zbog "sramote" u proteklih 15 godina. Ovo je bio još jedan faktor koji je tjerao ljude na ulice: činjenica da su političari poput Borisova decenijama bili u centru moći. Porastu protesta doprinijela je i podrška gradonačelniku Varne Blagomiru Kocevu, koji je nedavno pušten na slobodu nakon višemjesečnog pritvora zbog optužbi za korupciju za koje su njegove pristalice rekle da su politički motivirane. "Demokratija je korumpirana i moramo je vratiti", rekao je Kocev demonstrantima u Varni. Demonstranti u Sofiji, gledajući njegov govor na ogromnim ekranima, skandirali su "Pobjeda". Nije bilo neposrednih komentara Borisova, Peevskog ili premijera Rosena Željazkova. Kasno 1. decembra došlo je do sukoba između policije i demonstranata. Bugarske vlasti su izvijestile da je privedeno 10 osoba. Ali generalno, širom zemlje, okupljanja su bila mirna.

Spaljene stolice, razbijeni uredi vladajuće stranke GERB, kante za smeće nagomilane ispred sjedišta stranke DPS - Novi početak. Ovako je izgledala Sofija u području Bulevara "Dondukov" 2. decembra ujutro, nekoliko sati nakon sukoba maskiranih osoba s policijom tokom protesta protiv budžeta. Na protestu je učestvovalo više hiljada ljudi 1. decembra naveče. Demonstranti i predstavnici opozicione koalicije PP-DB, koja je organizovala protest, optužili su Ministarstvo unutrašnjih poslova da je dozvolilo provokatorima da oskrnave mirne demonstracije uništavanjem, razbijanjem, paljenjem i izazivanjem policije. U utorak u centru grada gotovo da nije bilo znakova eskalacije. Šteta je bila vidljiva samo u blizini dvije glavne tačke gdje su se nemiri pojačali – ispred ureda stranke GERB u ulici Dondukov i ispred sjedišta stranke DPS – Novi početak, čiji je lider Deljan Peevski sankcionisan od SAD korupcije. U ponedjeljak naveče, policija očigledno nije dovoljno brzo reagovala da zaustavi nemire. U međuvremenu, oko 21 sat u ponedjeljak za vrijeme proesta struja je nestala u dijelovima centra Sofije. Ministar energetike Žečo Stankov napisao je na Facebooku da "postoje sumnje na namjerno miješanje i vandalizam". Desetine hiljada ljudi protestovalo je u Sofiji 1. decembra naveče, zahtijevajući povlačenje vladinog nacrta budžeta za 2026. godinu. Protest je bio najveći u posljednjih nekoliko decenija. Ljudi su također pozivali na ostavku državne vlade koju čine GERB-a, BSP-a, ITN-a i DPS-a – Novi početak. Masovni protesti održani su i u desetinama drugih gradova širom zemlje. Protest u Sofiji bio je miran dok su iza 20. sati neki od demonstranata marširali su do sjedišta DPS-a – Novi početak, gdje su skandirali "Peevski će pasti" i "Peevski – sramota, ostavka i zatvor". Ali oko 22 sata, nakon zvaničnog završetka protesta, izbili su sukobi s policijom u području Bulevara Dondukov i partijskih sjedišta. Mladići s kapuljačama i maskama bacali su zastave, manje stubove i saobraćajne znakove, zapalili kontejnere za smeće i razbili policijski kombi. Na Bulevaru Dondukov su razbili ured stranke GERB i pokušali ga zapaliti. Policija nije reagovala dok se to dešavalo. Direktor Sofijskog inspektorata Nikolaj Nedelkov rekao je novinarima 2. decembra da je šteta nanesena infrastrukturi, kontejnerima za smeće, urbanom okruženju i tramvajima javnog prevoza. Takođe je 12 izgorjelih kontejnera za odvojeno prikupljanje smeća. Trenutno je u toku uviđaj i procjenjuje se šteta, rekao je Nedelkov. Dodao je da je odvoz smeća obustavljen preko noći dok se ne dobije dozvola od policije. Prvo su očišćene linije javnog prevoza kako bi se uklonili kontejneri. Zatim je otpad sa ulica gurnut u biciklističke staze kako bi se očistili kolovozi. U 5.30 ujutro, čišćenje je počelo mehanizovanim mašinama, saopštio je Sofijski inspektorat. Protest u ponedjeljak bio je protiv budžeta za 2026. godinu, koji je Vlada predložila i usvojila u prvom čitanju u parlamentu ali ga je jutro nakon protesta i povukla. Ljudi ga kritikuju jer predviđa da će privatni sektor plaćati više poreza i doprinosa za socijalno osiguranje, a državni sektor će dobiti više novca. Ali pored zahtjeva za povlačenjem budžeta, na protestu je zatražena i ostavka vlade. U utorak je PP-DB takođe zatražio ostavku kabineta, nakon što je prethodno insistirao samo na pripremi novog budžeta. Kasno u ponedjeljak, opoziciona koalicija zatražila je ostavku ministra unutrašnjih poslova Daniela Mitova. Predsjedavajući grupe "Nastavljamo s promjenama", Asen Vasilev, rekao je da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije uspjelo zaštititi mirni protest i da je dozvolilo fudbalskim navijačima da napadnu policajce. Demonstranti su takođe svjedočili da su pokušali prijaviti provokatore, ali bezuspješno. U međuvremenu, predsjednik Rumen Radev takođe je pozvao na ostavku vlade i prijevremene izbore. Ovo su bile druge takve demonstracije u Sofiji protiv budžeta vladajuće većine. Protest s više hiljada ljudi protiv budžeta i vlade održan je i prošle srijede. Dan nakon toga, lider GERB-a Bojko Borisov rekao je da je naredio povlačenje nacrta budžeta za 2026. godinu. Ali u petak je postalo jasno da neće biti povučen, već samo revidiran. Ova vijest postala je povod za drugi protest u ponedjeljak, koji je okupio desetine hiljada nezadovoljnih ljudi.

Desetine hiljada ljudi protestovalo je u Sofiji zahtijevajući povlačenje nacrta budžeta za 2026. godinu, vidio je reporter Slobodne Evrope. Protest je bio jedan od najvećih u više od 10 godina. Ljudi su blokirali prostor ispred bivšeg Doma stranke, u kojem se sada nalazi Narodna skupština. Skandali su "Mafija", "Ostavka", "Ko ne skoči, svinja je", "Nećemo dozvoliti da nas lažu", a stotine ljudi nosile su plakate koji su posebno usmjereni protiv lidera stranke DPS - Novi početak Deljana Peevskog, koji je sankcionisan zbog korupcije i optužen za vršenje neprimjerenog uticaja na vladu. Protest je počeo mirno, ali je nakon 22 sata eskalirao i doveo do sukoba s policijom u blizini sjedišta stranke DPS - Novi početak. Mlađi muškarci s kapuljačama uništavali su saobraćajne znakove, palili kante za smeće i napali policijski kombi. Policija je protiv demonstranata upotrijebila suzavac. Ministarstvo unutrašnjih poslova (SDVR) je naknadno izvijestilo o najmanje 10 privedenih, kao i o dva povrijeđena policajca. "Ovo je apsolutni scenario – s agitatorima, s plaćenim agitatorima. Nema nikakve veze s protestom", rekao je za BTV Ivajlo Mirčev, kopredsjedavajući stranke "Da, Bugarska", jedne od stranaka u opozicionoj koaliciji PP-DB, koja je organizirala protest u Sofiji. U Sofiji su ovo druge takve demonstracije protiv budžeta vladajuće većine GERB-a, BSP-a, ITN-a i DPS-a. Ljudi zahtijevaju da se budžet povuče, jer značajno povećava plate državne uprave, Ministarstva unutrašnjih poslova, vojske i pravosuđa, a istovremeno opterećuje privatni sektor većim doprinosima za socijalno osiguranje i dvostrukim porezom na dividende. Nakon 20 sati, demonstranti su marširali do sjedišta stranke DPS - Novi početak u ulici Vrabča. Tamo su skandirali "Peevski će pasti" i "Peevski - sramota, ostavka i zatvor" te bacali jaja, grane, boce i gusarske kape na sjedište stranke. Na mjestu protesta okupile su se i desetine policajaca sa štitovima. Još jedna grupa marširala je do sjedišta stranke GERB, gdje su demonstranti skandirali "Ostavka". Nakon 22 sata tenzije u području Dondukovog bulevara i sjedišta partije DPS-Novi početak su eskalirale. Demonstranti su palili kontejnere za smeće i bacali kolce. Nekoliko mladića s kapuljačama vandalizirali su kancelariju GERB-a. Policija nije odmah reagirala da ih zaustavi. Predstavnici PP-DB-a i demonstranti su rekli da je ono što se događa provokacija i djelo plaćenih agitatora. Protesti su održani u desetinama drugih gradova širom zemlje, javila je Bugarska novinska agencija BTA, a snimci iz Varne, Plovdiva, Burgasa, Stare Zagore, Dobriča, Slivena, Velikog Tarnova, Šumena, Rusea, Loveča, Blagoevgrada, Goce Delčeva i niza drugih gradova prikazuju demonstrante s plakatima na kojima se traži povlačenje nacrta budžeta. Među demonstrantima u Sofiji u ponedjeljak je bila i Silvia, koja je protiv vladinog budžetskog projekta. "Ne slažem se s tim da se sljedeće godine, umjesto da se probudim sa 100 leva više od povećanja plate u skladu s povećanjem cijena u trgovinama, probudim sa 100 leva manje", rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE). "Želimo da (prestanu) krasti od naroda. Narodna skupština treba da se pozabavi sivim sektorom, gdje novac odlazi, njegovim nedostacima. I prije svega, da prestanu krasti. Jer ova nacija neće ovako preživjeti." Drugi učesnici protesta takođe ukazuju na druge razloge za proteste osim budžeta. Stojčo Stojčev kaže da je na trgu "zbog bezobzirnosti koja se dešava u zemlji posljednjih 15 godina". "Počevši od Osam patuljaka, nastavljajući s produbljivanjem jezera Varna, tri milijarde koje smo dali za Turski tok, Arenu Burgas, što je jedan od mojih omiljenih primjera korupcije. Oni su bezbrojni", rekao je Stojčev za RSE, navodeći koruptivne afere koje su posljednjih godina potresale Bugarsku. Drži poster na kojem su lica lidera GERB-a Bojka Borisova i Deljana Peevskog. Za njega su to "simboli okupirane države". "Čak su to prepoznali i u Evropi, u SAD-u su to prepoznali. Samo mi ih ovdje stavljamo na prvo mjesto", dodaje Stojčev. Milena Kehajova je prvi put na protestu, ali kaže da vidi potrebu da "preduzme takve mjere, čim drugačije ne ide". "Već mi je dosta da mladi ljudi bježe iz Bugarske, da su mladi ljudi razočarani Bugarskom", kaže ona. Ona ističe primjer mladih doktora koji mjesecima protestuju tražeći povećanje plata i bolje uslove rada, ali ih ne dobijaju. Protest sa više hiljada učesnika protiv budžeta i vlasti održan je i prošle srijede. Tada je došlo do nekoliko kratkih eskalacija tenzija između demonstranata i policije. Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da će preduzeti pojačane sigurnosne mjere. Gradska direkcija unutrašnjih poslova provjeravala je neke od ljudi na ulazima u područje protesta u Sofiji. U 19.20 sati, tokom protesta u Sofiji, emitovan je uživo prenos iz Varne, gdje se gradonačelnik Blagomir Kocev, koji je pušten iz pritvora, obratio demonstrantima. Kocev je pušten u petak nakon što je proveo skoro pet mjeseci u pritvoru, a ponedjeljak je bio njegov prvi dan povratka u opštinu Varna. "Demokratija je korumpirana i moramo je vratiti", rekao je Kocev demonstrantima u Varni, dok su demonstranti u Sofiji aplaudirali njegovom govoru i skandirali "Pobjeda". U 20:20 sati, demonstranti u Sofiji su marširali do sjedišta DPS-a - Novi početak u ulici Vrabča, nastavljajući skandirati "Ostavka". U međuvremenu, u području protesta nestala je struja. Prošlog četvrtka, samo dan nakon masovnog protesta protiv budžeta, lider GERB-a Bojko Borisov izjavio je da je naredio premijeru Rosenu Željazkovu i ministrici finansija Temenužki Petkovoj da povuku nacrt budžeta za 2026. godinu. Ali u petak je postalo jasno da budžet neće biti povučen, već samo revidiran. Ova vijest je podstakla PP-DB da 1. decembra sazove novi protest. Koalicija zahtijeva potpuno novi budžet. Vladin predloženi budžet za 2026. godinu već je prošao prvo čitanje u parlamentu. Glavna kritika je da je štetan za poslodavce i zaposlene u privatnom sektoru, a koristan za one u javnom sektoru. Budžet za 2026. godinu značajno povećava plate državne uprave, Ministarstva unutrašnjih poslova, vojske i pravosuđa, a istovremeno opterećuje privatni sektor višim doprinosima za socijalno osiguranje i udvostručenim porezom na dividende.

Ako postoji jedan način na koji zvaničnici Evropske unije smatraju da mogu dobiti mesto za stolom kada je u pitanju rešavanje rata u Ukrajini, to je 176 milijardi evra (204 milijarde dolara) zamrznute ruske imovine koja se trenutno drži unutar Unije i kako se ona može iskoristiti i politički i ekonomski. Prošlog meseca, EU je bila uglavnom bila po strani kada su SAD predstavile mirovni plan koji je "prerađen" pošto su se američke i ukrajinske diplomate sastale u Ženevi nekoliko dana kasnije. Evropski zvaničnici, govoreći za RSE pod uslovom da im se ne navodi ime, kažu da su uspeli da uklone neke od ideja iz originalnog teksta koje su direktno povezane s članstvom Ukrajine u EU i NATO-u. Međutim, Evropa ima zlatnu kartu u rukavu koja bi joj mogla obezbediti mesto za pregovaračkim stolom: finansiranje za Ukrajinu. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) nedavno je, pošto se obavezala da će "pokriti finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027. godinu", dala članicama EU tri opcije za davanje procenjenih 140 milijardi evra Kijevu u naredne dve godine. S obzirom na to da se SAD nerado obavezuju da će Ukrajini dati nov novac, spremnost EU da se angažuje postala je ključna za Kijev kako se približava četvorogodišnjica ruske invazije. Prva opcija koju je fon der Lajen navela u dokumentu je da pojedinačne članice EU daju Ukrajini novac. Po drugoj, Evropska komisija bi prikupila potrebna sredstva na finansijskim tržištima. Međutim treća opcija – zajam za reparacije koji bi se obezbedio korišćenjem zamrznute ruske suverene imovine u EU – najpopularnija je, pošto ne bi direktno pogodila džepove poreskih obveznika EU. Ipak, nije tako jednostavno. Prvo, vreme za donošenje odluke ističe, a Belgija, gde je zamrznuta većina ove imovine, i dalje se protivi tom potezu. Zatim, tu su i SAD, koje su u svom prvobitnom predlogu takođe izrazile interesovanje za dobijanje velikog dela tih sredstava. Fon der Lajen je 26. novembra rekla Evropskom parlamentu da ne može da "vidi nijedan scenario u kojem će samo evropski poreski obveznici platiti račun" za Ukrajinu i da je spremna da predstavi pravni tekst za reparacioni zajam. Obezbeđivanje podrške za zajam za reparacijePrema izvorima RSE, Evropska komisija trenutno radi na čak 11 pravnih akata kada je u pitanju zajam, dok je dosta članica EU frustrirano što još nisu videle konkretne detalje o tome kako bi taj plan funkcionisao. Zvaničnik Evropske komisije rekao je za RSE da je prvobitna ideja bila da se prvo obezbedi politička podrška za zajam za reparacije kada se lideri EU okupe na samitu EU u Briselu 18. decembra. Detalji bi bile razrađeni početkom sledeće godine kako bi se omogućilo da novac počne da pristiže u Kijev do drugog tromesečja 2026. Postoji i strah da bi se diplomate članica i advokati mogli zaglaviti u detaljima i poremetiti sve šanse za dogovor ako se pravni akti predstave prerano. Belgija, u kojoj sedište ima kompanija Juroklir (Euroclear) za finansijska tržišta gde je zamrznuta većina ruskih obveznica, želi da vidi odgovarajuće garancije od drugih članica EU, pošto očekuje pravnu odmazdu Moskve. Preuzimanje tereta potraživanja Rusije od 140 milijardi evra – što je trećina godišnjeg BDP-a Belgije – bila bi katastrofa za tu zemlju. Belgijski premijer Bart de Vever (Wewer) je u pismu Fon der Lajen na tu temu, u koje je RSE imao uvid, još jednom izrazio svoju zabrinutost. "Iako imam puno razumevanje za argument da evropski poreski obveznici ne bi trebalo da budu jedini koji plaćaju račun za finansijsku podršku Ukrajini, brutalna pravna realnost je da ni u jednom trenutku u istoriji imobilisana suverena imovina nije bila 'prenamenjena' tokom tekućeg rata", napisao je on. "Takva imovina je bila predmet odluka tokom posleratnih poravnanja, obično u kontekstu ratnih reparacija od strane strane koja je izgubila", dodao je on. Evropska komisija, međutim, i dalje veruje da se sporazum može postići u decembru ako dovoljan broj članica EU da pravno obavezujuće garancije za podršku kredita za reparacije na osnovu svog bruto nacionalnog dohotka (BND). To znači da manje – i skeptičnije – zemlje poput Mađarske i Slovačke mogu da se isključe jer je njihov ukupan udeo u BND-u EU zanemarljiv. Ipak, druge bogatije i veće evropske zemlje moraju se uključiti da podele troškove. Brisel se nada da bi i druge zemlje G7 koje nisu članice EU mogle da doprinesu. "Ako bi Evropski savet bio pozvan da odluči o shemi kredita za reparacije na svom predstojećem sastanku, to bi bilo moguće samo na osnovu toga da su sve gore navedene zabrinutosti adekvatno i u potpunosti pokrivene", napisao je De Vever na kraju svog pisma Fon der Lajen. "To uključuje da pune garancije pruže voljne države članice, omogućavajući Jurokliru da održi likvidnost imovine u njenom ukupnom iznosu", dodao je on. 'Američki ugao'Ipak, Belgijanci nisu jedina prepreka koju treba prevazići. Tu je i "američki ugao", kako su to rekli neki zvaničnici EU. Originalni američki mirovni plan od 28 tačaka naveo je da će "100 milijardi dolara zamrznute ruske imovine biti uloženo u napore koje predvode SAD za obnovu i ulaganje u Ukrajinu" i da će "SAD dobiti 50 odsto profita od tog poduhvata". Ta formulacija je zaista uznemirila evropske političare i diplomate, posebno zato što su zamišljali da će novac dat Ukrajini u obliku kredita za reparacije u velikoj meri Kijev koristiti za kupovinu oružja proizvedenog u Evropi. Zvaničnici EU kažu da je većina delova originalnog američkog predloga razvodnjena ili potpuno uklonjena, ali priznaju da bi se konačni dokument mogao značajno promeniti i da nisu upoznati s poslednjim diskusijama o formulacijama. Iako bi EU želela da kredit za reparacije bude evropski projekat, većina diplomata priznaje da je neophodno da Vašington ostane uz njega i da bude zadovoljan. To bi moglo da znači da budu otvoreni za ideju da SAD dobiju deo sredstava ili da bar Ukrajina koristi novac za kupovinu američkog oružja. Međutim, ključno je da Brisel takođe mora da osigura da SAD nastave da vrše pritisak na Mađarsku da pristane na produženje sankcija EU, koje uključuju zamrznutu rusku imovinu, svakih šest meseci. U julu, kada je došlo vreme za obnavljanje mera, Mađarska nije pretila vetom, i to uglavnom zbog američkog pritiska. Brisel se nada da će SAD igrati istu ulogu kada sankcije ponovo budu morale biti produžene u januaru.

Globalni prihodi od oružja naglo su porasli tokom 2024. godine, jer je potražnja bila podstaknuta ratovima u Ukrajini i Gazi, globalnim i regionalnim geopolitičkim tenzijama te sve većim vojnim izdacima pokazuje posljednji izvještaj Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI). Sa druge strane, jedine regije koje su zabilježile pad su Azija i Okeanija i to zbog niza optužbi za korupciju sa kojima su se suočile kineske kompanije. Kombinovani prihodi od prodaje oružja najvećih svjetskih proizvođača oružja i vojnih usluga porasli su za 5,9 posto u 2024. godini i dostigli 679 milijardi dolara, što je najviši nivo kojeg je SIPRI ikada zabilježio. Skoro sve evropske kompanije koje proizvode oružje zabilježile su porast ili stabilne prihode od prodaje naoružanja tokom prošle godine, dok su vlade nastavile ulagati u nabavku oružja, a kompanije povećavale proizvodnju kako bi zadovoljile rastuću potražnju. "Globalni prihodi od oružja dostigli su prošle godine najviši nivo koji je SIPRI ikada zabilježio, jer su proizvođači iskoristili visoku potražnju", kaže Lorenzo Scarazzato, istraživač u SIPRI-jevom programu za vojne izdatke i proizvodnju oružja. "Iako kompanije grade svoje proizvodne kapacitete i dalje se suočavaju s nizom izazova koji bi mogli uticati na troškove i rokove isporuke." I prihodi američkih kompanija porasli su za 3,8 posto i dostigli 334 milijarde dolara, pri čemu je 30 od 39 američkih kompanija na SIPRI-jevoj listi povećalo prihode od oružja. Međutim, široko rasprostranjena kašnjenja i prekoračenja budžeta nastavljaju da opterećuju razvoj i proizvodnju ključnih programa pod američkim vodstvom, uključujući borbeni avion F-35, podmornicu klase Columbia i interkontinentalnu balističku raketu (ICBM) Sentinel. "Kašnjenja i rastući troškovi neizbježno će uticati na planiranje američke vojske i vojne izdatke", rekao je Xiao Liang, istraživač u SIPRI-ja. "To bi moglo imati lančane efekte na napore američke vlade da smanji prekomjernu vojnu potrošnju i poboljša efikasnost budžeta." Rast uprkos sankcijamaOd 26 kompanija iz Evrope, ne računajući Rusiju, njih 23 zabilježile su rast prihoda. Njihovi ukupni prihodi porasli su za 13 posto i dostigli 151 milijardu dolara. Ovo povećanje vezano je za potražnju proizašlu iz rata u Ukrajini i percepcije prijetnje iz Rusije. Češka kompanija Czechoslovak Group zabilježila je najveći procentualni rast prihoda za 193 posto, a kompanija većinu prihoda pripisuje Ukrajini. "Evropske kompanije za proizvodnju oružja investiraju u nove kapacitete kako bi odgovorile na rastuću potražnju", kaže Jade Guiberteau Ricard, istraživačica u SIPRI-ja. "Ali nabavka materijala mogla bi postati sve veći izazov. Posebno bi zavisnost od ključnih minerala mogla zakomplikovati evropske planove ponovnog naoružavanja." Kao primjer rizika takve zavisnosti navodi se da su trans-evropska kompanija Airbus i francuski Safran polovinu potreba za titanom prije 2022. zadovoljavali uvozom iz Rusije i morali su pronaći nove dobavljače. Dalje, s obzirom na kineska ograničenja izvoza ključnih minerala, kompanije uključujući francuski Thales i njemački Rheinmetall upozorile su na moguće visoke troškove restrukturiranja svojih lanaca snabdijevanja. Dvije ruske kompanije sa liste, Rostec i United Shipbuilding Corporation, povećale su ukupne prihode od oružja za 23 posto, na 31,2 milijarde dolara, uprkos međunarodnim sankcijama koje su dovele do nedostatka komponenti. Domaća potražnja bila je dovoljna da nadomjesti gubitke prihoda zbog pada izvoza oružja. "Osim sankcija, ruske kompanije za proizvodnju oružja suočavaju se s nedostatkom kvalifikovane radne snage. To bi moglo usporiti proizvodnju i ograničiti inovacije", kaže istraživač SIPRI-ja Diego Lopes da Silva. "Međutim, moramo biti oprezni s takvim predviđanjima, jer se ruska industrija oružja tokom rata u Ukrajini pokazala otpornijom nego što se očekivalo." Pad zbog korupcijeAzija i Okeanija bile su jedini region u kojem je zabilježen ukupan pad prihoda spustivši se na 130 milijardi dolara, odnosno 1,2 posto manje nego 2023. Regionalni pad rezultat je kombinovanog pada od 10 posto u prihodima osam kineskih kompanija koje se nalaze na listi 100 najvećih proizvođača oružja. Šest od osam kompanija zabilježilo je pad prihoda od prodaje oružja usred brojnih optužbi za korupciju u procesu nabavke, što je dovelo do kašnjenja u novim nabavkama i revizije postojećih ugovora. "Niz optužbi za korupciju u kineskoj nabavci oružja doveo je do odgađanja ili otkazivanja velikih ugovora o nabavci u 2024.", rekao je Nan Tian, direktor SIPRI-jevog programa za vojne izdatke i proizvodnju oružja. "To produbljuje neizvjesnost oko statusa kineskih napora modernizacije vojske i trenutka kada će nove sposobnosti biti dostupne." Prvi put, devet kompanija dolazi sa Bliskog istoka, s ukupnim prihodima od 31,0 milijardi dolara. Prihodi od oružja u regionu porasli su za 14 posto, a tri izraelske kompanije povećale su ukupne prihode za 16 posto. "Rastuće protivljenje izraelskim postupcima u Gazi izgleda da je imalo malo uticaja na interes za izraelsko oružje", kaže Zubaida Karim, istraživačica SIPRI-ja. "Brojne zemlje nastavile su davati nove narudžbe izraelskim kompanijama u 2024." Kako vlade širom svijeta povećavaju nabavku naoružanja, mnoge kompanije počele su uvoditi mjere s ciljem proširenja svojih proizvodnih kapaciteta. Kako navode u SIPRI izvještaju najmanje 38 kompanija se proširilo tokom prošle godine otvaranjem novih podružnica, kupovinom drugih firmi ili uspostavljanjem novih proizvodnih pogona ili proizvodnih linija. Najveći broj proširenih kompanija dolazi iz Evrope, zatim Sjedinjenih Država, Azije i Bliskog istoka.