U poslednja tri mjeseca ubijeno je osam lica, u obračunu suprotstavljenih kriminalnih klanova, Škaljarskog i Kavačkog, nazvanih po naseljima u Kotoru, Crna Gora. Klanovi su ratu od 2014. kada je nestao tovar kokaina u Valensiji. Od tada je u međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba. Povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima. Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova. Vođa Kavačkog klana je odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer, dok je a na čelu Škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu, u Turskoj. Saša Đorđević iz Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala smatra da postoje naznake da je najnoviju seriju likvidacija pokrenulo ubistvo u Španiji, jula ove godine. Tada je u Barseloni ubijen Cetinjanin Filip Knežević, koji je prema OCCRP (Organized Crime and Corruption Reporting Project) bio visokorangirani član Kavačkog klana. Đorđević za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da su obračuni ova dva klana poprimili i lični karakter uz rivalstvo u poslu sa narkoticima. RSE nije dobio komentar policije o novoj seriji ubistva, u kojoj su od jula stradala dva pripadnika Kavačkog i šest Škaljarskog klana. Filip Knežević (36)Prema navodima španske policije Filip Knežević je ubijen 15. jula u ulazu stambene zgrade u Barseloni. Španska policija traga za nepoznatim napadačem, koji je u njega ispalio najmanje deset hitaca. Godinama je bio u bjekstvu. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ga je od 2023. teretilo za stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo, šverc droge i ranjavanje novinarke Olivere Lakić. Optužnica iz juna 2025. ga je teretila za pranje novca. U Srbiji je Kneževiću suđeno u odsustvu za ubistvo Alana Kožara i Damira Hadžića, na Krfu 2020, pripadnika suprotstavljenog Škaljarskog klana. Igor Nedović (29)Dan kasnije, 16.jula, Igor Nedović je ranjen u blizini svoje u kuće u Podgorici. Par sati kasnije preminuo je u Kliničkom centru. Policija ga dovodi u vezu sa Kavačkim klanom. Policija je uhapsila Podgoričanina Arjana Rečkovića (22) koga tereti za ovo ubistvo. Kako je saopštila policija za Rečkovićem su tragali od 17. maja kada je, kako sumnjaju, prvi put pucao na Nedovića u kafiću u Podgorici. Tada su naveli da je riječ o sukobu suprotstavljenih kriminalnih grupa. Ivan Milačić (32)Uslijedilo je ubistvo Ivana Milačića 19. jula u centru Podgorice, pet minuta prije ponoći u bašti kafića, nadomak zgrade policije. Njega je policija godinama dovodila u vezu sa Škaljarskim klanom. Ranije je bio osuđivan zbog nedozvoljenog držanja oružja. Direktor crnogorske policije Lazar Šćepanović, na vanrednoj konferenciji za medije povodom ovih ubistva je kazao da su ona "dio obračuna dva kriminalna klana i da ne isključuje mogućnost odmazde, posebno kada je u pitanju treće ubistvo, koje se dogodilo u Španiji". Radovan Krivokapić-Mesar (44)Mjesec kasnije 29. avgusta u Radovana Krivokapića je pucao nepoznati napadać na terasi porodične kuće u Kotoru. Od posljedica ranjavanja je preminuo u kotorskoj bolnici. Policija ga je povezivala sa Škaljarskim klanom. Saslušavan je 2016. za podmetanje požara u diskoteci “Maximus”, u Kotoru. Diskoteka je godinama slovila za vlasništvo Duška i Darka Šarića. Andrija Ivanović (36)i Stefan Belada (48)Tijela dvojice Cetinjana, Belade i Ivanovića policija je pronašla 24. septembra u automobilu na putu Cetinje-Budva. U policijskoj evidenciji su se vodili kao pripadnici Škaljarskog klana. Zbog tog ubistva procesuirane su dvije osobe. Petnaestak dana prije ubistva na Beladu je nadomak Budve, pucano sa motora u pokretu kada je ranjena njegova saputnica. Belada se, prema policijskim podacima, ranije zvao Milo i 2015. je bio osuđen na skoro četiri godine zatvora. Cetinjanin Boban Sjekloća (33)Sjekloća je ubijen 5.oktobra kod plaže Trsteno, između Budve i Kotora. U policijskoj evidenciji bio je označen kao jedan od vođa cetinjske ćelije Škaljarskog klana. Njegovo tijelo je pronađeno u autu, nakon što je vatrogascima javljeno da se dogodila saobraćajna nesreća. Policijska istraga je međutim, utvrdila da je Sjekloća imao rane na glavi od vatrenog oružja. Za njim je policija godinama tragala. SDT ga je optužnicom iz juna teretilo za stvaranje kriminalne organizacije sa Vladanom Radomanom i šverc pola tone kokaina "koji je zaplijenjen maju 2020. u njemačkoj luci Hamburg na brodu Budva", saopšteno je iz SDT-a. Od 2023. SDT ga je teretilo i za pomaganje u ubistvima Cetinjana Andrije Gazivode i Pera Muhadinovića 2020. Cetinjanin Filip Ivanović (34)Ivanović je ubijen u Beogradu na vodi 16. oktobra, dvadeset dana nakon što je kod Cetinja policija pronašla tijelo njegovog starijeg brata Andrije. Prema policijskoj evidenciji bio je dio cetinjske ćelije Škaljarskog klana Beogradska policija je nakon ubistva uhapsila Đorđa Z. (21) i M.P. (18) a tamošnje Više tužilaštvo je objavilo da je Đorđe Z. priznao krivično djelo. Ivanović je od 12. decembra 2024. bio na crvenoj međunarodnoj potjernici, koju je raspisao podgorički Interpol, nakon što je pobjegao iz kućnog pritvora u Beogradu. Pritvoren je po optužbi za učešće u ubistvu Bojana Mirkovića 2020. Crna Gora je očekivala njegovo izručenje nakon suđenja u Beogradu. Ivanoviću je SDT na teret stavljalo stvaranje kriminalne organizacije, te da je bio saizvršilac u ubistvu i teškom ubistvu.

"Prvi stan u Podgorici plaćao sam malo više od 200 eura. Sada 450. To je gotovo trećina moje plate. Da nemam potpisan godišnji ugovor, ne isključujem da bih plaćao i više", priča za Radio Slobodna Evropa 35-godišnji Stefan. Stefan posljednjih pet i po godina živi u glavnom gradu Crne Gore. Zvanična statistika pokazuje da su cijene zakupa stanova u Crnoj Gori u istom tom periodu porasle za više od 80 odsto, dok su cijene kvadrata za kupovinu gotovo udvostručene. Povezujući stanje na tržištu nekretnina i zapošljavanja sa velikim prilivom stranaca, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je prošlog mjeseca na uvođenje odgovornije migracione politike. Naime, u Crnoj Gori - u kojoj živi oko 620.000 stanovnika - trenutno boravi oko 100.000 stranih državljana, uglavnom iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Turske.. "Vrijeme je da imigraciona politika bude odgovorna, da naše tržište rada bude pravedno, da stanove i poslove prvo obezbijedimo našim ljudima", kazao je Milatović. Iz Kabineta predsjednika su za RSE kazali da sprovode detaljnu analizu postojećeg stanja, kako bi definisali mjere koje će predložiti Vladi u cilju zaštite standarda građana Crne Gore. Crna Gora je tradicionalno zemlja visoke stope odseljavanja (emigracije) ali u posljednjoj deceniji bilježi i visoku stopu doseljavanja (imigracije), pojašnjava za RSE direktorica Centra za politike migracija i multikulturalizma Dragana Otašević. "Ovaj fenomen ukazuje da se migracioni tokovi u potpunosti mijenjaju. Takva promjena zahtijeva i prilagođavanje postojeće migracione politike novim društveno - ekonomskim okolnostima." Smatra da cilj Crne Gore treba da bude balansirana migraciona politika koja će voditi računa o interesima građana i tržišta, uz puno uvažavanje prava stranaca i promovisanje njihove integracije u društvo. Iz Međunarodne organizacije za migrante su za RSE kazali da su spremni da podrže sve buduće institucionalne aktivnosti države u ovoj oblasti koje su usklađene sa okvirom Globalnog dogovora o migracijama. Crna Gora je potpisnica više međunarodnih konvencija i drugih akata koji se tiču zaštite prava migranta. Kako 'zaštititi' domaću radnu snaguIz Ministarstva rada ističu da Vlada ima mehanizam zaštite domaćeg stanovništva u oblasti zapošljavanja kroz takozvanu godišnju kvotu za strance. Kvotom se utvrđuju djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati – građevinarstvo, ugostiteljstvo... U posljednjih pet godina je godišnja kvota za zapošljavanje stranaca povećana sa oko 20.500 na nepunih 29.000. Međutim, stranci se zapošljavaju i u oblastima na koje se ove kvote ne odnose. Tako je prošle godine, prema odgovorima Ministarstva za RSE, privremenu dozvolu za rad dobilo više od 38.000 stranih državljana. Uglavnom je riječ o državljanina zemalja regiona, Rusije, Turske i Azerbejdžana. Otašević objašnjava da su uvijek postojali poslovi koje domaće stanovništvo ne želi ili ne može da radi, a koje prihvataju strani radnici koji u Crnu Goru dolaze u potrazi za boljim uslovima života. "Trebamo da prihvatimo realnost da Crna Gora nije privlačna samo imućnim inostranim investitorima već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja, uključujući i potomke naših iseljenika". Dodaje i da je Crna Gora već započela proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada. Tako je izmjenama Zakona o strancima predviđeno njihovo zapošljavanje u tri prioritetne oblasti - IT sektor, zdravstvo i domaćinstva. Rente porasle za preko 80 odstoU cilju zaštite standarda domaćeg stanovništva, predsjednik Milaović je ukazao na probleme u sektoru kupovine ili iznajmljivanja nekretnina. Cijena iznajmljivanja stanova je od 2020. do avgusta 2025. godine porasla za preko 80 odsto, podaci su Uprave za statistiku Crne Gore. Više od toga su rasle cijene kupovine nekretnina - sa oko 1.150 eura iz 2020. do sadašnjih 2.200 eura po kvadratu. Nije poznato koliko se nekretnina nalazi u vlasništvu stranih državljana, jer na to pitanje nisu odgovorili iz Uprave za nekretnine. Ne postoje podaci o broju podstanara stranih državljana. Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković za RSE kaže da država ne raspolaže efikasnim mjerama koje bi zaštitile građane od naglog rasta cijena stanova i kirija. "To se pokazuje u praksi. Građani svakodnevno trpe posljedice neuređenog tržišta — kirije se slobodno povećavaju, ugovori se raskidaju bez zakonske zaštite, a mnoge porodice troše i do 60 odsto prihoda samo na kiriju." Smatra da treba donijeti Zakon o pravima podstanara, koji bi definisao prava i obaveze zakupodavaca i zakupaca, uveo ograničenja rasta kirija i spriječio proizvoljno izbacivanje iz stanova. Premijer Milojko Spajić je uoči prošlogodišnjih izbora u Podgorici obećao povoljne stanove u glavnom gradu. Međutim, gradnja još nije počela, uprkos obećanju da će prvi stanovi biti dostupni od sredine 2026. Pomoć dijelu podstanara nudi Grad Podgorica, u vidu nadoknade od 100 eura mjesečno. Poreske stope i kontrola tržištaZa povećanje cijene stanova odgovorna je i težnja Crne Gore da se pozicionira kao turistička i investiciona destinacija, pojašnjava Otašević. "Pa mnogi crnogorski građani imaju poteškoće da pronađu pristupačan stan za najam ili kupovinu. Poteškoće imaju i stranci koji sa porodicama žive od minimalne ili prosječne plate." Zato važnim smatra razvijanje uravnoteženog i održivog pristupa migracionoj i stambenoj politici. To podrazumijeva da država jasno definiše uslove pod kojima stranci mogu kupovati nekretnine i unaprijedi stambenu politiku za domaće stanovništvo. Sugeriše uvođenje progresivnog poreza na skuplje nekretnine u vlasništvu stranaca, koji bi se usmjerio u izgradnju stanova za dugoročni najam i subvencionisano stanovanje za mlade i ranjive kategorije stanovništva. Smatra da je neophodno uspostaviti i jasan sistem praćenja i regulacije tržišta nekretnina i ograničiti prekomjernu spekulaciju na tržištu. Iskustvo HrvatskeRast cijena nekretnina nije zaobišao ni susjednu Hrvatsku, najmlađu članicu Evropske unije. Iz agencije za nekretnine "Biliškov" su za RSE kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu 2020. bila oko 2.000, a sada ide i do 3.200 eura. Najam garsonjere, koji je prije pet godina košta 300–400 eura mjesečno, danas je porastao na 500 do 700 eura. Rast cijena najma stanova u Hrvatskoj djelimično je povezan s povećanim prilivom migranata, ali ne i sa uvećanjem cijena nekretnina za prodaju, ističe za RSE Snježana Gregurović sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija. Kada je riječ o najmu stambenog prostora za stane radnike, u Hrvatskoj oni uglavnom bivaju smješteni u stanove koje im plaća poslodavac. Ona objašnjava da je porast cijena nekretnina dijelom povezan s liberalizacijom tog tržišta i činjenicom da državljani EU mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj po gotovo jednakim uslovima kao domaći građani. "Osim za odmor, velik broj stranaca kupuju nekretnine za iznajmljivanje ili investicije, što utiče na povećanje cijena. Tome pridonosi i domaće stanovništvo, koje nekretnine još uvijek smatra sigurnom investicijom." Gregurović naglašava da svaka država treba da donosi kvalitetnu i sveobuhvatnu migracionu politiku. Kao pozitivne primjere integracije migranata u lokalnu zajednicu navodi Dansku, Finsku, Nizozemsku, Njemačku, Portugal i Švedska. "Pokazalo se da su kvalitetna jezična obuka, brzo uključivanje na tržište rada i profesionalna edukacija ključni u borbi protiv segregacije i stvaranja 'paralelnih društava'." Da bi se izbjegla segregacija u Kopenhagenu se, na primjer, migranti smještaju u socijalne stanove u kvartovima gdje živi mješovita populacija, a sličnih primjera ima i u Njemačkoj i Nizozemskoj. Prava stranaca u Crnoj GoriZakon o strancima uređuje uslove za njihov ulazak, boravak, rad i kretanje. Oni mogu ostvariti privremeni ili stalni boravak, uz ispunjenje određenih uslova. Za zapošljavanje, potrebno je pribaviti odgovarajuću dozvolu za boravak i rad. Mogu kupovati nekretnine. Stranci sa boravišem u Crnoj Gori mogu se prijaviti na zdravstveno osiguranje. Djeca stranaca imaju pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje. Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da stranac ima pravo upisa na studije pod jednakim uslovima kao i crnogorski državljani.

Prije 60 godina, na današnji dan počela je gradnja podmornice "Heroj". Bio je to vrhunac tehnologije tadašnje Jugoslavije, jedne od deset zemalja koje su u doba Hladnog rata proizvodile sopstvene podmornice. Sada je to muzejski eksponat u tivatskom turističkom kompleksu Porto Montenegro.

Američka služba za imigraciju i carine (ICE) saopštila je 16. oktobra da je uhapsila Radula Bojovića iz Crne Gore, koji je radio u policijskoj upravi Hanover Parka, u predgrađu Čikaga u državi Ilinois. Navodi se da je prekoračio boravak po B-2 turističkoj vizi zbog čega je priveden 15. oktobra 2025. u okviru akcija o sprovođenju imigracionog zakona. Prema saopštenju Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD (U.S. Department of Homeland Security – DHS) Bojoviću je viza istekla 31. marta 2015. čime je nezakonito boravio u zemlji više od deset godina. Bojović je zaposlen u Policijskoj upravi Hanover Parka u januaru 2025. godine. Prema tvrdnjama te policijske uprave on je prošao sve potrebne bezbjednosne kontrole, uključujući proveru kriminalne istorije sa državnom policijom Ilinoisa i FBI-jem. Rodni Krejg (Rodney Craig), gradonačelnik Hanover Parka, rekao je u četvrtak veče na opšinskom sastanku, prenosi CNN, da su provjere koje su izvršili FBI i državna policija Ilinoisa otkrile su da nema kriminalne prošlosti. "Da policajac Bojović nije imao saveznu radnu dozvolu, ne bi bio zaposlen", naveo je Krejg. Diplomirao je na policijskoj Akademiji za sprovođenje zakona u predgrađu (Suburban Law Enforcement Academy – SLEA) u avgustu 2025. objavljeno je na fejzbuk strani Policijske uprave Hanover Park. Zapisnici te Policijske uprave potvrđuju da je Radule Bojović u januaru 2025. dobio odobrenje Upravnog odbora penzionog fonda i da je imao pravo na početnu platu od skoro 79 hiljada dolara godišnje. Iako je Bojovića uhapsila ICE zbog nezakonitog boravka, policijska uprava Hanover Parka ga je stavila na administrativni odmor dok se ne završe imigracioni postupci i ne reši njegov pravni status. ICE (U.S. Immigration and Customs Enforcement) je osnovana 2003. spajanjem istražnih i unutrašnjih odjeljenja bivše Carinske službe SAD i Službe za imigraciju i naturalizaciju. Ima više od 20.000 pripadnika i budžet od oko osam milijardi dolara. Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) je drugi mandat 20. januara počeo nizom dekreta kako bi se zaustavio priliv iregularnih imigranata u Sjedinjene Države. Na dan Trampove inauguracije, američki Senat s republikanskom većinom donio je prijedlog zakona kojim se zahtijeva od saveznih organa za sprovođenje zakona -pritvaranje iregularnih migranta osumnjičenih za krivična djela.

Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore obezbijedilo je da se nastavi otkup mlijeka i mliječnih prerađevina kroz izvoz u zemlje regiona i prodaju preko domaćih trgovina, čime je zaustavljeno uništavanje viška proizvoda, na koji su crnogorski farmeri bili prinuđeni jer su mljekare obustavile otkup. "Cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim institucijama i kompanijama smo postigli dogovor, a tržišne viškove finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori", objavilo je Ministarstvo. Problem je nastao kada je dio prerađivača saopštio stočarima, da obustavljaju otkup mlijeka zbog tržišnog viška izazvanog neograničenim uvozom. Tako je farmerska porodica Dumnić iz Nikšića bila primorana 12. oktobra da prospe tri i po tone sirovog mlijeka jer nije imala gdje da ga skladišti. "Mljekara nije mogla plasira naš domaći proizvod na tržište zbog ogromnog uvoza gotovih proizvoda. I obavijestili su nas da ne mogu da otkupe mlijeko. Tako smo morali da prospemo mlijeko", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Dumnić. On je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u Crnoj Gori. Otkup mlijeka 'čuva' farmereDa i drugi farmeri imaju veliki problem sa otkupom mlijeka potvrđuje Goran Mugoša iz Podgorice koji dnevno proizvodi 350 litara mlijeka. Kako navodi za RSE, potrošači više kupuju uvozno mlijeko od domaćeg, jer je bolje plasirano u trgovinama. On sumnja da je posrijedi i interes uvozničkog lobija. "Njih interesuje da više uvoze jer imaju višu zaradu nego kad prodaju naše domaće mlijeko. A od države tražimo samo da nam kaže da li da držimo krave ili da ih prodajemo", kaže Mugoša. Ukoliko ne bude otkupa mlijeka, Mugoša je najavio da će svoj proizvod dijeliti zainteresovanim građanima i njime hraniti druge domaće životinje: "To mlijeko će popiti telad, a daćemo i poklonićemo narodu." A prema riječima Marka Dumnića, nemaju samo problem proizvođači već i mljekare koje ga otkupljuju i prerađuju: "Meni su iz mljekare rekli da će je ugasiti ako država nešto ne preduzme. Oni traže od države da oslobodi tržište od uvoza, odnosno da se dâ prostora domaćem proizvodu. Takođe traže i dozvolu za izvoz sirovog mlijeka." Privremeno ili trajno rješenje?Dogovorom Ministarstva sa domaćim trgovcima i inostranim kompanijama o otkupu, problem je trenutno riješen, ali država treba da traži sistemsko rješenje, ocjenjuje za RSE Milutin Đuranović, predsjednik Odbora poljoprivrede Privredne komore. "Treba nam dugoročno rješenje za situaciju kada uvoz mlijeka raste, a otkup u Crnoj Gori pada. Moramo tražiti veća budžetska sredstva jer je u ovom trenutku ta podrška ispod jedan posto", kaže Đuranović. Dodaje da je za prvih osam mjeseci uvoz mlijeka porastao za 8,2 posto. Istovremeno u prvih pola godine, otkup je pao za 3,8 posto. On navodi da je doprinos poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu države između osam i deset posto, a da država u poljoprivredu vraća mnogo manje. "EU daje i preko 40 posto zajedničkog budžeta za poljoprivredu", kaže Đuranović. Opozicija kritikuje VladuOpoziciona Demokratska partija socijalista (DPS)je kritikovala odnos Ministarstva prema proizvođačima mlijeka. "Uvoz hrane raste svakodnevno, dok domaći prerađivači ne mogu da prodaju sopstvene zalihe. Postavlja se pitanje šta radi Ministarstvo", saopštili su iz DPS. A opozicioni Pokret URA je pozvao Vladu da zaštiti domaće proizvođače uvođenjem dodatnih taksi na uvoznu robu: "Crna Gora mora da ima strategiju kako da zaštiti domaću proizvodnju, koja tone usljed trgovinskog disbalansa. Na sve to imamo letargičan odnose Vlade Crne Gore prema farmerima i domaćoj proizvodnji." Svake godine novi problem farmeraU aprilu ove godine formirana je Radna grupa za sistemsko rješavanje problema u sektoru mljekarstva. Tada je definisano da će se raditi na problemu sa ograničenim pristupom tržištu domaćih proizvođača i sa damping (ispod tržišnih) cijenama proizvoda iz uvoza. Problem sa otkupom je samo jedan u nizu s kojim su se suočili proizvođači mlijeka. Tokom prošle godine sektor stočarstva je bio na udaru Kju groznice koji je pogodio farme na području Nikšića i Danilovgrada. Ranije su proizvođači protestovali zbog niske otkupne cijene, kada su ispred Ministarstva poljoprivrede ostavili bidone sa mlijekom. U pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - koje je otvoreno 2016 još uvijek nije zatvoreno. Vlada se nada da će ga privremeno zatvoriti do kraja 2025. godine. Crna Gora je usvojila Plan implementacije za uspostavljanje Agencije za plaćanja i Integrisani administrativni i kontrolni sistem jula ove godine , što je jedno od ključnih mjerila za Poglavlje 11. Istovremeno parlament je usvojio zakon koji uređuje mjere podrške poljoprivredne politike, ruralnog razvoja i politike ribarstva.

Iako je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen 14. oktobra pozvala Crnu Goru da imenuje nedostajuće sudije Ustavnog suda, Skupština koja je o tome odlučivala istog dana, nije izabrala nijednog. Naime nijedan od tri predložena kandidata nije dobio dovoljan broj glasova. Poslanici su glasali o Mirjani Radović, Jovanu Jovanoviću, i Mirjani Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Za izbor u prvom krugu je bila potrebna podrška 54 poslanika odnosno dvije trećine od ukupno 81 poslanika u parlamentu. Parlamentarna većina ima 52 poslanika što znači da su im za izbor trebala i dva opoziciona glasa. Međutim ni svi poslanici vlasti, uključujući šest poslanika Bošnjačke stranke, nijesu podržali predložene kandidate. U drugom krugu biće dovoljna podrška 49 poslanika a glasanje će biti ponovljeno najranije za mjesec dana. Većinu u Skupštini čine Pokret Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića, partije nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, albanske partije i Bošnjačka stranka. Premijer Spajić je podržao stav fon der Lajen da će "postavljanje svih sudija Ustavnog suda ojačati demokratiju u Crnoj Gori", naglasivši da očekuje brz izbor nedostajućih sudija. Ustavni sud je na ivici kvoruma jer od predviđenih sedam trenutno ima četiri sudije. Uz to, krajem godine jednom sudiji ističe mandat, pa će Sud ostati bez kvoruma za odlučivanje. Zašto Bošnjačka stranka nije podržala kandidateBošnjačka stranka nije podržala predložene kandidate jer njen kandidat nije izabran na Ustavnom odboru, što je uslov da bude kandidat o kome se izjašnjava Skupština. "Kandidat kog je predložila BS na Ustavnom odboru je imao najbolje reference. Uz to, taj kandidat je i pripadnik manje brojnog, bošnjačkog naroda. Ja postavljam pitanje da li je to što je pripadnik bošnjačkog naroda uticalo na to da ne bude izabran", kazao je poslanik Jasmin Ćorović. Poslanik Spajićevog Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da se mora imati u vidu da je Crna Gora građanska država. "Kada glasamo, treba da se vodimo državnim interesima, i interesima svih građana Crne Gore, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost", rekao je Čarapić. Iz Bošnjačke stranke su Čarapiću poručili da nijesu predloženi najbolji kandidati. "Nijesu predloženi najbolji. I manje brojni narodi su građani ove države. Mi imamo prava. I mi sa našim pravima sigurno nećemo trgovati", kazao je Ćorović. Iz najjače opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) koji u parlamentu imaju 17 poslanika su poslanicima većine zamjerili što se nijesu konsultovali sa opozicijom. "Da ste htjeli da razgovarate, pozvali biste nas i rekli izvolite ovo je naša ponuda, da dođemo do 54 poslanika, ili više za izbor sudija. Pošto vam to nije bitno i pošto ste odlučili da izolujete iz tog procesa 100.000 građana koji nas glasaju, srećno Vam bilo", rekao je poslanik DPS Danijel Živković. Njegov partijski kolega Andrija Nikolić je kazao da se Crna Gora nalazi u krizi i da je za neizbor sudija odgovorna parlamentarna većina. "Nema dogovora u vladajućoj većini. Ulazimo u anarhiju, jer nema više pritužbe građana koja se može ispitati na Ustavnom sudu", rekao je Nikolić. Milatović tvrdi da većina nastavlja DPS politikuI predsjednik države Jakov Milatović je kritikovao parlamentarnu većinu. On je kazao da je očigledna želja da Ustavni sud bude zarobljen kako ne bi donosio odluke "o totalnoj rasprodaji koju sprovodi parlamentarna većina" nastavljajući politiku Demokratske partije socijalista (DPS) iz prošlosti. Milatović smatra da se država mjesecima suočava sa tihim urušavanjem institucija, ocjenivši da je na sceni namirivanje interesa pojedinaca i partija. "Da li biramo po znanju, ili po poslušnosti? Da li želimo Ustavni sud koji brani Ustav, ili sud koji brani interese pojedinaca i njihovih partija", rekao je Milatović. Milatović već duže kritikuje poteze Vlade i stranka parlamentarne većine. On i premijer Spajić su skoro dvije godine u političkom konfliktu zbog čega je Milatović 2024. napustio pokret Evropa sad koji su zajedno osnovali, dvije godine ranije. Obojica su karijeru počeli su kao ministri u prvoj Vladi formiranoj nakon smjene trodecenijske vladavine Mila Đukanovića, avgusta 2020. 'Svak hoće svog kandidata'Nekadašnji predsjednik Ustavnog Suda Blagota Mitrić ocjenjuje da sudije nijesu izbarane zbog sukoba političkih interesa vladajućih partija. "Svak hoće svog kandidata da ima za sudija u Ustavnom sudu", kazao je Mitrić za Radio Slobodna Evropa. "Politika bira a oni samo izvršavaju", kazao je Mitrić, koji dodaje da nije lako obezbijediti dvotrećinsku podršku parlamenta za izbor sudija. On smatra i da nijedan od predloženih kandidata kao ni aktuelne sudije u ovom i prethodnim mandatima nemaju legitimitet za tu funkciju. "Niko od njih pored stručnih referenci nema naučni legitimitet. Zato što niko od tih kandidata i sudija, već skoro dvadeset godina, ne ispunjava osnovni ustavni uslov. A to je da, pored opštih uslova, mora da bude istaknuti i ugledni pravnik i da ima naučni legitimitet". Mitrić smatra da na Pravnom fakultetu državnog Univerziteta postoji nekoliko mladih profesora, koji zadovoljavaju sve kriterijume da budu sudije Ustavnog suda: "Ali džaba - ti kandidati nijesu ni predloženi zbog zbog političke trgovine". Druga ustavna krizaOvo je je druga ustavna kriza u Crnoj Gori od sredine 2022. godine. Tada je Ustavni sud bio u blokadi jer je imao troje od predviđenih sedam sudija. Zbog toga su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države apelovale da se deblokira Ustavni suda, bez koga se nijesu mogli održati izbori. Do političkog dogovora za izbor sudija je došlo 2023. nakon što je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanje Fajon upozorila na mogućnost prekida pristupnih pregovora sa EU.

Novinarka Radija Slobodna Evropa (RSE) Aneta Durović osvojila je prvu nagradu na konkursu Građanske alijanse za priče na temu izazova i problema sa kojima se suočavaju pripadnici romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori. Ona je nagrađena za priču "Bila sam na probi za brak: Izbor između bjekstva i ugovorenog braka u Crnoj Gori", koja je objavljena na portalu RSE 25. septembra ove godine. Priča Durović je pobijedila u konkurenciji 15 pristiglih radova koji, kako je navedeno u Građanskoj alijansi, svjedoče o visokom stepenu posvećenosti medija istraživanju problema i izazova sa kojima se suočavaju RE populacija Konkurs je realizovan u okviru projekta "REalna inkluzija: Edukacijom i razumijevanjem do vidljivosti, ostvarivanja prava i učešća ove zajednice u javnom životu", koji Građanska alijansa sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Durović je krajem 2023. nagrađena za tekst posvećen istopolnim brakovima od strane LGBTIQ asocijacije Kvir Montenegro.

Kakva je uloga organizovanih kriminalnih grupa sa Zapadnog Balkana u krijumčarenju kokaina iz Latinske Amerike do Evrope preko država Zapadne Afrike?

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) ocijenila je da je Crna Gora na dobrom putu ka članstvu u EU. Ona je na investicionoj konferenciji u Tivtu pozvala Evropljane da ulažu u Crnu Goru i prije nego što postane članica EU. Premijer Milojko Spajić ponovio je da očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja sljedeće godine i najavio dinamičan investicioni ciklus.

"Cilj da Crna Gora uđe u Evropski uniju je zaista nadohvat ruke", poručila je u utorak predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen), otvarajući prvu investicionu konferenciju Crne Gore i EU u turističkom mjestu Luštica, nadomak Tivta. Ona je kazala je da su napravljeni pozitivni koraci i da je vrijeme da se investira u Crnu Goru. "Veoma ste ambiciozni, a mi to volimo", kazala je Fon der Lajen. Kako je naglasila, treba ubrzati reforme u oblasti vladavine prava, transparentnost u javnim nabavkama i tako poslati signal da je Crna Gora kredibilno mjesto za razvoj biznisa. Premijer Crne Gore Milojko Spajić ocijenio je kako je EU najznačajniji strateški partner i najveći investitor u Crnoj Gori. On je najavio investicioni ciklus koji očekuje Crnu Goru u narednih par godina: "Ciklusa koji će privući preko tri milijarde eura.To je glavna poruka od danas, da je Crna Gora otvorena za biznis i da je sada vrijeme za investiranje ". Ponovio je i da je Crna Gora na pragu ulaska u EU. " Do kraja 2026. zatvorićemo sva pregovaračka poglavlja, da bismo članica Unije postali do kraja 2028", kazao je Spajić. On je naglasio i da je to prilika i za EU da pokaže da je politika proširenja "živa i aktuelna". Na konferenciji, koja je posvećena održivom razvoju, biće predstavljena četiri projekta evropskih ulaganja u crnogorsku ekonomiju i deset memoranduma o razumijevanju u raznim oblastima. Brisel cijeni spoljnu politiku zvanične Podgorice Na konferenciji za medije nakon otvaranja konferencije, Fon der Lajn je istakla je da Unija veoma cijeni crnogorsko usaglašavanje sa spoljnom i bezbjednosnim politikom Brisela, posebno u odnosima prema Rusiji. "Ruska agresija protiv Ukrajine je preoblikovala naš kontinent. Svaka evropska nacija mora da izabere svoje mjesto i stranu, a Crna Gora je već napravila izbor, veoma jasno. Potpuno ste usklađeni sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Duboko cijenimo odluku da pošaljete crnogorske vojnike da podrže našu trening misiju za Ukrajinu." Ohrabrila je Crnu Goru da iskoristi 380 miliona eura kroz Plan rasta za Zapadni Balkan i najavila ukidanje rominga između Crne Gore i EU naredne godine. "Crna Gora će sada dobiti osam miliona eura, jer je ispunila uslove za to, ali treba nastaviti sa reformama, da bi se postigli uslovi za iskorištavanje kompletnog fonda od 380 miliona koji je predviđen za Crnu Goru", kazala je Fon der Lajen. Novi izvještaj EU o napretku 4. novembraPremijer je kazao da se izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore očekuje 4. novembra: "On je realan presjek stanja, oslikaće velike rezultate koji su ostvareni u prethodnom periodu, ali će pokazati i izazove, zadatke koje moramo da ispunimo u narednom periodu". U tom izvještaju će biti ocijenjeno ispunjavanje kriterijuma za članstvo, sa fokusom na oblast vladavine prava i borbe protiv korupcije, demokratije i usklađivanja s pravnom tekovinom EU. Od prošlogodišnjeg Izvještaja, Crna Gora je zatvorila četiri pregovaračka poglavlja a poslednje u junu, koje se tiče javnih nabavki. Prethodno je u decembru 2024. zatvorila tri - poglavlje 7 - Pravo i intelektualna svojina, 10 - Informatičko društvo i mediji i 20 - Preduzetništvo i industrijska politika. Crna Gora je pregovore o članstvu sa EU počela prije 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja od ukupno 33.

Zloupotreba položaja, odavanje tajnih podataka, politički uticaj ključne su optužbe koje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) povezuje sa kriminalnom mrežom na čijem je čelu, navodno, uhapšeni crnogorski biznismen Aleksandar Mijajlović. Među osumnjičenima su bivši ministar odbrane Predrag Bošković iz Demokratske partije socijalista (DPS) i viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, Mijajlovićeva sestra od strica. Terete se i nekadašnji visoki funkcioneri policije i bezbjednosnih službi Drago Spičanović i Milovan Pavićević i policajac Vladan Lazović. Prema navodima SDT-a, grupa je djelovala između 2018. i 2024. godine, u korist bivše vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koristeći "široku mrežu uticaja" unutar državnih institucija, medija i bezbjednosnih struktura. DPS je bio na vlasti do avgusta 2020. Mijajlović i njegovi saradnici uhapšeni su 3. oktobra, dok je Bošković priveden tri dana kasnije. Bošković i tužiteljka Nastić pušteni su da se brane sa slobode. Svi oni su negirali krivicu. Materijalne dokaze o djelovanju organizacije Mijajlovića, SDT temelji na podacima prikupljenim nakon vještačenja njegovog telefona koji mu je oduzet u februaru prošle godine, kada je bio uhapšen zbog navodnog šverca cigareta. Za šta se terete?Prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, riječ je o organizovanoj kriminalnoj strukturi čiji su članovi imali jasno podijeljene zadatke. Tužilaštvo tvrdi da su članovi grupe, koristeći svoj položaj, dolazili do tajnih informacija, uključujući podatke iz nadzora i prisluškivanja, koje su koristili za političke i privatne interese. Konkretno, tužiteljka Nastić sumnjiči se, između ostalog, za odavanje podataka dobijenih mjerama tajnog nadzora i dostavljanje informacijama o predmetima koje istražuje tužilaštvo. Prepiske na koje se poziva Specijalno tužilaštvo odnose se na period dok je bila u Osnovnom, a potom u Višem tužilaštvu. "Pustiće ih. Ali to je baš povjerljivo... I nije od ove tužiteljke, nego operativno znam. Ali ne smiju znati oni, jer, ne daj Bože, bilo bi 'imaju dojave iz Tužilaštva'", jedna je od poruka koju je 2020. poslala Mijajloviću. 'Blokirana su sva sredstva kod banaka'Vladan Lazović, koji je bio jedan od glavnih inspektora u Specijalnom policijskom odjeljenju, tereti se za odavanje tajnih podataka. U spisima tužilaštva se ističe da je 2018. godine Mijajlovića informisao da se vrše mjere tajnog nadzora nad više osoba u vezi sa krijumčaranjem cigareta u Slobodnoj zoni Luke Bar. Dvije godine kasnije, 2020, Mijalovića je informisao o novim mjerama tajnog nadzora i prenio mu dio sadržine dokaza prikupljenih na taj način. "Našao sam ga, bratano", "Blokirana su sva sredstva kod banaka" i "Njega pratimo, jer on sjutra u 10h treba da preda u Privredni sud...", dio je poruka na koje se poziva tužilaštvo. Kako su uticali na biračko pravo?Prema SDT-u, Mijajlović i njegovi saradnici su od 2018. do 2024. uticali na izborni proces. Politička opredijeljenost uoči izbora 2020. bila je u središtu Mijajlovićeve prepiske sa tadašnjim ministrom odbrane Predragom Boškovićem. Bošković je ispred DPS Mila Đukanovića bio zadužen za Berane, grad na sjeveru, blizu granice sa Srbijom i Kosovom. Prema spisima Specijalnog tužilaštva, imao je ulogu da prikuplja informacije o političkoj opredijeljenosti porodica koje glasaju u tom gradu a čiji su članovi zaposleni u Bemaxu i Genexu. Tako se, imeđu ostalog, navodi primjer jedne zaposlene u Bemaxu: "Njihova porodica je ekstremna i moji kažu da ne postoji ni promil šanse da ona i njena porodica glasaju nas. Štaviše, rade sve protiv nas. Jedino što može da se uradi neka sva porodica 30. avgusta ostane doma. Jedino tako da im vjerujemo. I njoj istoj", piše Bošković Mijajloviću, prema spisima Tužilaštva. Dogovaraju se da ona, u slučaju izlaska na izbore 2020, treba da fotografiše glasački listić. Ujedno, među prepiskama, Bošković od Mijailovića traži "100" (ne precizira se čega) koje mu ovaj potom dostavlja. Naknadno mu traži još 140 "do utorka" na šta Mijailović potvrdno odgovara. DPS je te izbore izgubio. Na vlast je došla koalicija, predvođena prosrpskim i proruskim Demokratskim frontom. Podizanje međvjerske i nacionalne mržnjeTužilaštvo je zabilježilo i da dva dana nakon izbora, Spičanović, koji je bio na visokim pozicijma u crnogorskoj policiji i tajnoj službi, najavljuje Mijajloviću aktivnosti u cilju podizanja međuvjerskih tenzija. "Biće malo pisanja u Rožaje noćas.. bježite Turci.. Selite se.. i neizbježne 4S". Na sjeveru zemlje u tom periodu je zabilježeno više primjera podizanja tenzija, uglavnom usmjerene na pripadnike muslimanske vjeroispovijesti. Uticaj na uređivačku politiku medijaJedna od ključnih tačaka naredbe o istrazi odnosi se na uticaj na uređivačku politiku više medija u političke svrhe. Prema tvrdnjama tužilaštva, Mijajlović je imao pristup tajnim informacijama koje su potom, putem medija, korišćene za političku borbu u korist DPS-a. Specijalni tužioci naveli su primjere razmijenjenih poruka novinara i Mijajlovića, u kojima dogovaraju o objavljivanju određenih informacija. Među medijima koji se pominju u spisima SDT-a su urednici Pobjede, Standarda, CDM-a, Portala Analitika, Antene M, Mportala i ETV. Urednici ovih portala su odbacili navode SDT-a, ocjenjujući ih kao napad na slobodu govora i profesionalni integritet novinara. Razlozi za određivanje pritvoraMeđu razlozima da se Mijajloviću odredi pritvor je podatak da je u posljednjih pet godina imao 124 prelaska granice, da posjeduje stan u Dubaiju i da je početkom 2024. planirao kupovinu nekretnine u vrijednosti do četiri miliona eura. Njegova adresa u Dubaiju pominju se u istraživanju o širenu kompanije Bemax van Crne Gore koju je 2024. objavio MANS, nevladina organizacija koja se bavi borbom protiv korupcije. Bemax u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je osnovan početkom 2023, a ta kompanija je potom postala većinski vlasnik ćerke kompanije na Karibima.

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen (von der Leyen) na početku posjete Crnoj Gori sastala se u ponedjeljak na Lovćenu sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem. "Teme razgovarala bile su reforme koje Crnu Goru približavaju članstvu u Evropskoj uniji (EU), jačanje institucija, vladavina prava, borba protiv korupcije, razvoj stabilne ekonomije i zaštita ljudskih prava", navodi se u saopštenju iz Milatovićevog kabineta. On je podsjetio da je na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu pokrenuo inicijativu za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU, kao dokaz spremnosti da se završi započeti posao. Milatović je izrazio i zadovoljstvo što će Crna Gora 2026. biti domaćin Samita EU – Zapadni Balkan, upravo u godini kada obilježava 20 godina obnove nezavisnosti. Predsjednica Evropske komisije je u Crnu Goru doputovala iz Albanije, gdje je počela posjetu zemljama Zapadnog Balkana. Ona će se u utorak sastati sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, na Luštici, u Tivtu, gdje će, kako je najavljeno, otvoriti investicionu konferenciju. Fon der Lajen je ovo druga posjeta Crnoj Gori za manje od godinu dana, do koje dolazi uoči predstavljanja godišnjeg Izvještaja EK o napretku Crne Gore za 2025. godinu. U tom Izvještaju će biti ocijenjeno ispunjavanje kriterijuma za članstvo, sa fokusom na oblast vladavine prava i borbe protiv korupcije, demokratije i usklađivanja s pravnom tekovinom EU. Od prošlogodišnjeg Izvještaja, Crna Gora je zatvorila četiri pregovaračka poglavlja a poslednje u junu, koje se tiče javnih nabavki. Prethodno je u decembru 2024. zatvorila tri: poglavlje 7 - Pravo i intelektualna svojina, 10 - Informatičko društvo i mediji i 20 - Preduzetništvo i industrijska politika. Crna Gora je pregovore o članstvu sa EU počela prije 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja od ukupno 33. Prva tri su zatvorena od 2012. do 2017, koja se odnose na: nauku i istraživanje, obrazovanje i vanjske odnose. Iz Brisela je uoči posjete Fon der Lajen, saopšteno i da će jedna od tema biti i Plan rasta za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura za države regiona za period od 2024. do 2027. godine. Od toga je za Crnu Goru predviđeno 383 miliona eura, kroz bespovratna sredstva i povoljne kredite. Ali je isplata ulovljena sprovođenjem Reformske agende, koju je Spajićeva Vlada usvojila, u septembru 2024. Brisel je u avgustu odobrio Crnoj Gori prvu tranšu od 10, 2 miliona eura, nakon što je umjesto 14 zadatih kriterijuma do februara- Vlada ispunila sedam, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa u Ministarstvu evropskih poslova. Prethodno je 15. maja ove godine iz predfinansiranja tog Plana Crna Gora dobila 27 miliona. Vlada je više puta izrazila namjeru da do kraja 2026. zatvori sva poglavlja, kako bi Crna Gora bila primljena u članstvo EU 2028.

Vlasniku građevinske kompanije "Master inženjering" Vladanu Ivanoviću, uhapšenom po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje za pranje para, 12. oktobra određen je pritvor do 30 dana. Tužilaštvo sumnja da je navodni šef Kavačkog klana Radoje Zvicer vlasnik pet stanova koje je gradila Ivanovićeva kompanija i koji su formalno upisani na njegov "Master inženjering". Stanovi se nalaze u podgoričkom Master kvartu. SDT je ranije otvorilo je istragu protv Zvicera i još 12 pripadnika kavačkog klana. Zvicer se, inače, nalazi na listi 50 najtražnijih bjegunaca u Evropi. Dva moćna kriminalna klana iz okoline Kotora, "Kavački" i "Škaljarski", bave se međunarodnim krijumčarenjem kokaina a u njihovim sukobima od 2014. godine ubijeno je više 60 osoba. Sporni stanovi u Master kvartuSpecijalno tužilaštvo je istragom 2023. utvrdilo da se u kompleksu Master kvart nalazi pet stanova različitih kvadratura, ukupne površine 363 kvadrata, za koje osnovano sumnja da ih je kupio Radoje Zvicer. Na zahtjev tužilaštva - zbog sumnje da su stečeni kriminalnom djelatnošću - istražni sudija je donio odluku o privremenoj zabrani raspolaganja tim stanovima. Nakon toga je "Master inženjering" uložio žalbu, koji je prihvatio Viši sud i ukinuo odluku o zabrani raspolaganja. Na predlog vrhovnog tužioca, Vrhovni sud je odluku Višeg suda proglasio nezakonitim. Iz Vrhovnog suda su tada naveli da se supruga Radoja Zvicera, Tamara, bavila opremanjem tih stanova o čemu, kako su naveli, svjedoči njena komunukacija sa angažovanim radnicima od novembra 2020. do novembra 2022. Sudije navode njihovu komunikaciju, uključujući i onu vođenu nakon što su policijiski inspektori oktobra 2022. došli u stanove a kada Tamara, kako su naveli, upozorava radnika "da slučajno ne kaže za koga rade i čiji su stanovi". Ivanović je u tužilaštvu izjavio da su stan namjeravali da kupe Tamara Zvicer i njen otac, te da je opremanje platila njegova kompanija "Master inžinjering". Kako je naveo, Zvicer je kasnije odustala od kupovine. U Upravi za nekretnine, na Zvicera je upisano samo 3.000 kvadrata šume u kotorskom naselju Kavač, za koje je donesena mjera privremene zabrane raspolaganja. I dalje istraga o luksuznoj viliVladan Ivanović u središtu je i istrage SDT u predmetu luksuzne vile koja se nalazi pored državne Vile Gorica, u elitnom dijelu Podgorice. Iako je kuća upisana na Ivanovića, uhapšeni biznismen Duško Knežević je prije šest godina ustvrdio da se ona gradi za bivšeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. I da joj je vrijednost 10 miliona eura. "Đukanović mi je ponudio da se na mene vodi kuća koja je na Gorici, kada je trebalo da se gradi. Međutim ja sam to odbio i kuća se vodi na Vlada Ivanovića – njegovog druga". Đukanović je negirao da je skriveni vlasnik vile, rekavši da mu je nuđeno da je kupi, za šta u tom momentu nije bio zainteresovan: "Ipak ne isključujem mogućnost da je nekad kupim", rekao je Đukanović na konferenciji za novinare 21. januara 2019. Knežević je godinama važio za čovjeka bliskog Đukanoviću i njegovoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS), tokom čije vladavine je stekao finansijsku imperiju. Đukanovićeva partija je izgubila vlast 2020. godine. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je 6. juna 2024. saopštio da je formiran predmet u vezi sa kućom. Sedmicu kasnije pretresli su je pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Pretresu je prisustvovao i Ivanović sa advokatima, koji je rekao da je vila njegova i da ju je gradio radi prodaje. "Ne radi se o ničijoj kući, radi se o kući u vlasništvu Vladana Ivanovića. SPO akciju naziva pretresom, mi branioci bi akciju nazvali popisom ...Danas je na redu keramika, wc šolje, vodokotlići, parketi, sijalice smo juče popisali", kazao je tada jedan od advokata Marko Milošević. Kuća je izgrađena na 1.579 kvadrata nekadašnjeg gradskog zemljišta, koje je podgorička uprava, predvođena Đukanovićevom DPS, ustupila Ivanoviću 2014. uz naknadu od 702 eura po kvadratu. Duška Kneževića SDT od 2019, kroz više optužnica, tereti za krivična djela u finansijskom poslovanju, stvaranje organizovane kriminalne grupe i pranje para. Od izručenja iz Velike Britanije 30. aprila prošle godine nalazi u pritvoru. Više puta je ustvrdio da je spreman pod određenim uslovima da svjedoči protiv Đukanovića. Poslovovanje Master inženjeringa"Master Inženjering" je građevinska firma iz Podgorice, osnovana 1992. godine, piše na zvaničnom sajtu. Prema podacima Centralnog privrednog regista, preduzeće "Master inženjering" je registrovano jula 2002. Firma se bavi izgradnjom i nadzorom građevinskih objekata, uključujući stambene zgrade, poslovne prostore i hotele, među kojima je i elitni kompleks Master kvart. Ivanović je jedini vlasnik "Master inženjeringa". Prema zvaničnim podacima, kompanija je prošle godine imala stalnu imovinu od skoro 10 miliona eura i osam zaposlenih, sa prosječnom platom od preko 3.000 eura. Poslovni prihodi kompanije padali su posljednjih godina. Prije tri godine, 2022, prihod kompanije je bio 50 miliona eura, godinu kasnije 18 a prošle 5,8 miliona. Ivanovićeva kompanije je u prošloj godini prijavila dobit manju od 850 hiljada eura, dok je prethodne dvije bila blizu 2,5 miliona eura. U većini projekata Master Inženjeringa, izvođač radova je Bemax, u kojoj je do početka 2023. jedan od suvlasnika bio Aleksandr Mijajlović koji je takođe uhapšen 3. oktobra ove godine. Uhapšen je sa još dva bivša visoka policijska funkcionera, višom državnom tužiteljkom i funkcionerom DPS Predragom Boškovićem. Osumnjičeni su za stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja i odavanja službene tajne. Bemax, osnovan 2007. čija se imovina procjenjuje na preko 150 miliona eura kapital je uglavnom stekao tokom vlasti DPS Mila Đukanovića.

Parlamentarna skupština Saveta Evrope (PACE), koja je pokrenula inicijativu za uspostavljanje dijaloga sa ruskim demokratskim snagama u egzilu, po svemu sudeći neće imati sagovornika među ruskim državljanima u Srbiji i Bosni i Hercegovini. U Crnoj Gori, međutim, ima aktivista zainteresovanih za saradnju. Savet Evrope je 2. oktobra saopštio da je Skupština ove organizacije odlučila da uspostavi platformu za dijalog između Skupštine i ruskih aktera koji su opoziciono nastrojeni prema Kremlju i deluju u egzilu. Glavni kriterijum je da priznaju suverenitet Ukrajine i rade na "promeni režima u Rusiji. Kako su aktivisti u Srbiji 'pasivizirani'?Ruski antiratni aktivisti su od početka ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine organizovali više antiratnih protesta u Beogradu, kao i prikupljanje humanitarne pomoći za žrtve rata u Ukrajini. Zbog toga su bili izloženi brojnim pritiscima, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Pjotr Nikitin, osnivač udruženja Rusko demokratsko društvo, koje je u međuvremenu prestalo sa radom. "Naše udruženje Rusko demokratsko društvo, u okviru kojeg smo protestovali i bavili se različitim aktivnostima, je u Rusiji 2024. proglašeno nepoželjnom organizacijom. Tako da se bilo koja saradnja sa nama smatra krivičnim delom u Rusiji, a mnogi ljudi iz dijaspore moraju povremeno da odu u Rusiju zbog porodice ili posla", kaže Nikitin. On podseća da su nadležni organi u Srbiji takođe vršili pritiske, tako što su uskraćivali boravak ljudima koji su se javno izjasnili protiv ruske invazije. "Imamo dva slučaja oduzimanja dozvole za boravak ljudima koji su potpisali antiratno pismo koje smo objavili u listu 'Danas' u martu 2022. godine. Proteran je čovek koji je u Pančevu organizovao skup podrške Alekseju Navaljnom (ruskom opozicionaru i kritičaru Kremlja, prim. RSE) dok je on još bio živ. Njemu je oduzet boravak i naloženo da napusti zemlju", podseća Nikitin. Još jedan problem je, kaže, što aktivisti više nemaju resurse. "S obzirom na to da se rat produžio, mnogi su 'sagoreli', a neki su našli način da se presele u Evropsku uniju, gde je bezbednije po njih", kaže Nikitin. Niktin kaže da inicijativa Parlamentarne skupštine Saveta Evrope u načelu dobra, ali smatra da ona neće ohrabriti ruske aktiviste u Srbiji da se ponovo aktiviraju. "Mi smo se žalili i Evropskom parlamentu i Savetu Evrope, bili smo u kontaktu sa evropskim diplomatama oko situacije sa proterivanjem aktivista. Najviše što smo dobili je neka vrsta moralne podrške", kaže Nikitin. Talas proterivanja Rusa iz SrbijePodaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije pokazuju da svaki drugi stranac koji ima dozvolu za boravak dolazi iz Rusije. Od oko 100.000 stranaca koji legalno borave u Srbiji, više od 53.000 su Rusi i Ruskinje. Neki od njih priključili su se antiratnim akcijama, koje su organizovane uglavnom u Beogradu. Međutim, tokom leta 2023. Srbija je počela da uvodi zabrane boravka ruskim državljanima koji se protive ratu u Ukrajini. U leto 2023. godine ruski antiratni aktivisti Vladimir Volohonski i Jevgenij Iržanski morali su da odu iz Srbije pošto im nije produžen privremeni boravak, pod obrazloženjem da postoje "bezbednosne smetnje". Nekoliko meseci kasnije granična policija nije dozvolila antiratnom aktivisti Ilji Zernovu da uđe u Srbiju. Zernov je u Beograd došao iz Nemačke kako bi prisustvovao suđenju povodom napada na njega koji se dogodio početkom godine u glavnom gradu Srbije. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je do sada dva puta odbio zahtev za stalno nastanjenje Eleni Koposovoj, državljanki Rusije koja sa mužem i decom poslednjih pet godina živi u Srbiji. U obrazloženju je navedeno da postoje bezbednosne smetnje, a Koposova smatra da je razlog za tu odluku to što je potpisala javno pismo protiv agresije Rusije na Ukrajinu. U martu 2024. godine, MUP je odbio da izda dozvolu za stalno nastanjenje tročlanoj ruskoj porodici Tereh. Irina, Sergej i njihov desetogodišnji sin Mark su se 2019. doselili iz Rusije u Banju Koviljaču na zapadu Srbije. Obrazloženje o odbijanju stalnog nastanjenja se svelo na formulaciju da postoji bezbednosna smetnja. U oktobru 2024. nadležni su uskratili boravak ruskom državljaninu, antiratnom aktivisti Antonu Bobriševu, pod obrazloženjem po osnovu vlasništva nad nepokretnošću. Mere otkazivanja gostoprimstva ili proterivanja donete su nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije tadašnjem direktoru Bezbednosno-informativne agencije Srbije (BIA) Aleksandru Vulinu i zbog njegovih veza sa Rusijom. Srbija već dve i po godine odbija da se priključi zapadnim sankcijama protiv Rusije, a srpski zvaničnici su među retkima u Evropi koji se susreću sa zvaničnicima Kremlja. Glas iz Crne GoreNovinarka i aktivistkinja Natalija Sevjec-Ermolina, koja poslednje tri godine živi u Crnoj Gori, za RSE kaže da je inicijativa Saveta Evrope dobra i da bi želela da učestvuje u njoj. "Vrlo je značajna inicijativa. Izuzetno bih volela da se glas antiratnih Rusa, koji su napustili zemlju zbog progona, čuje. Značilo bi mi da saznam više o alatima za integraciju i bezbjednu saradnju u Evropi", kaže. Natalija Sevjec-Ermolina je od 2023. koordinatorka Reforum Space Budva – resursnog centra za progonjene aktiviste iz Rusije i regiona. Trenutno je članica tima humanitarnog fonda Pristanište, koji pruža pomoć žrtvama rata iz Ukrajine, kao i antiratnim Rusima i Belorusima. Rusiju je napustila u novembru 2022. godine, kako kaže, zbog pritisaka i progona. U aprilu 2023. Ministarstvo pravde Rusije proglasilo ju je "stranim agentom", a zatim je automatski isključena iz Saveza novinara Rusije. Organizacija koju je vodila u matičnoj zemlji, "Rasadnik kulture", je zatvorena. U jesen 2024. godine protiv nje je pokrenut krivični postupak, a zatim je stavljena na poternicu. Ruska udruženja u BiH na liniji sa KremljomU Bosni i Hercegovini deluju tri udruženja Rusa i nijedno od njih nije poznato po kritikovanju politike Kremlja. Sva tri deluju iz Banjaluke, najvećem gradu entieteta Repuclika Srpska (RS), na čijem čelu je donedavno bio proruski političar Milorad Dodik. Udruženje Rusa "Romanovi" iz Banjaluke, osnovano krajem 2021. godine, deluje u okviru Saveza nacionalnih manjina bh. entiteta Republike Srpske. Učestvuju u obeležavanju Dana Rusije i drugih značajnih datuma, a navode da im je cilj "promocija ruske kulture, jezika, tradicije i očuvanje rusko-srpskih odnosa". U ovom udruženju su za RSE rekli da inicijativu Parlamentarne skupštine Saveta Evrope vide kao "podmuklu" i smatraju da je ona "osuđena na propast". "Nakon što je su evropske vlade izgubile podršku među svojim građanima pokušavaju slamku spasa da nađu u ruskim sunarodnicima koji žive u Evropi", naveo je predstavnik ovog udruženja Igor Kotjelnikov u pisanom odgovoru za RSE. Udruženje koje takođe deluje u BiH je i Ruski kulturni centar "Ruski mir" iz Banjaluke, koji radi od 2012. godine. Među aktivnostima kojima se ovo udruženje bavi je "promovisanje ruskog jezika, kulture i obrazovanja kroz kurseve, izložbe i kulturne događaje". Društvo srpsko-ruskog prijateljstva "Bratstvo" sa sedištem u Banjaluci takođe navodi da organizuje kurseve ruskog jezika, kulturne manifestacije, te "poklonička putovanja" i stipendije za studije u Rusiji. RSE je kontaktirao udruženja "Ruski mir" i "Bratstvo", s pitanjem da li bi učestvovali u dijalogu sa Parlamentarnom skupštinom Saveta Evrope, pod uslovima koje ova međunarodna organizacija propisuje, ali do zaključenja teksta odgovori nisu stigli. Tenzije među ruskim strujama u egziluOdluka Parlamentarne skupštine SE je izazvala tenzije među ruskim opozicionarima u inostranstvu, odlukom da u demokratske snage Rusije ne uključi Fondaciju za borbu protiv korupcije koju je vodio ruski opozicionar Aleksej Navaljni. U memorandumu koji je objavljen uz rezoluciju Saveta Evrope, se navodi da je, pored svojih dostignuća, FBK "privukao pažnju i kroz akcije koje su izazvale kritike i kontroverze unutar ruske opozicije" i da nije potpisao "Deklaraciju Ruskih demokratskih snaga" objavljenu u Berlinu 2023. godine. Sa druge strane, ruski opozicioni političar Vladimir Kara-Murza založio se za raznoliku delegaciju koja bi predstavljala protivnike Kremlja u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope kako bi se osigurao legitimitet.