Jedna od tri telekomunikacione kompanije u Crnoj Gori koristi bazne stanice 5G kineske kompanije Huawei. Digitalni forenzički centar (DFC), koji je osnovao Atlantski savez Crne Gore, upozorio je da država - kao članica NATO i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji - mora biti oprezna u korišćenju kineskih tehnologija. A da upravo Huawei predstavlja "značajno veći rizik" od drugih dobavljača 5G tehnologije, saopštio je zvaničnik Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE). A zvaničnik NATO je za RSE kazao da su njene članice "dužne da sprovedu temeljne procjene rizika i ranjivosti" u ovoj oblasti. Crna Gora je prošle godine donijela novi Zakon o elektronskim komunikacijama. On propisuje da Vlada može odlučiti o ograničavanju nabavke i upotrebe opreme određenog proizvođača, za koju smatra da može imati štetne posljedice po nacionalnu bezbjednost. Iz Vlade nisu odgovorili na upit RSE šta preduzimaju u cilju zaštite crnogorskih interesa na ovom polju. Odgovori nisu stigli ni iz Huaweija. Zabrinutost zbog moguće špijunaže i sabotažeKineske kompanije, posebno Huawei i ZTE, igraju ključnu ulogu u razvoju i implementaciji 5G širom svijeta. "Iako su rješenja kineskih kompanija tehnološki napredna i cjenovno konkurentna, njihove veze sa kineskim državnim i obavještajnim strukturama izazivaju zabrinutost u pogledu bezbjednosti, uključujući mogućnosti špijunaže, sabotaže i kontrole ključne infrastrukture", upozorava se u studiji DFC-a. Zabrinutost i strahovi zapadnih zemalja su pojačani zbog kineskog zakona o nacionalnoj bezbjednosti. Taj zakon obavezuje njihove kompanije da sarađuju sa državnim obavještajnim službama. Sjedinjene Američke Države predvode globalnu kampanju protiv korišćenja kineske 5G opreme, posebno kompanija Huawei i ZTE. Iz DFC-a navode da je istraga Federalnog istražnog biroa (FBI) iz 2022. otkrila da se oprema Huaweija može koristiti za ometanje vojnih komunikacija SAD, uključujući one koje se odnose na njen nuklearni arsenal. Više zemalja se u međuvremenu pridružilo SAD u zabrani korištenja 5G opreme dvije kineske kompanije. Dvije koriste evropske, jedna kineske staniceAnalizirajući opremu crnogorskih telekomunikacionih kompanija u ovoj oblasti, iz DFC-a su utvrdili da dvije koriste bazne stanice evropske kompanije Ericsson a kompanija One koristi stanice kineskog Huaweija. Iz DFC-a su preporučili definisanje jasnih bezbjednosnih standarda za kineske tehnologije, u skladu sa NATO i EU. "Neophodno je razviti bezbjednosne protokole i regulatorne mehanizme za procjenu i upotrebu kineske tehnologije, naročito u kontekstu 5G infrastrukture i sajber bezbjednosti". One: Institucije nisu izražavale zabrinutostIz kompanije One, koja koristi bazne stanice Huawei, kazali su da u potpunosti poštuju propise koji se odnose na bezbjednost telekomunikacionih sistema i da su u stalnoj komunikaciji sa crnogorskim institucijama. "Do sada nijedna nadležna institucija nije izrazila zabrinutost u vezi sa tehnologijama koje se koriste u našoj mreži", kazali su za RSE iz kompanije koja je u vlasništvu mađarske grupacije 4iG. Iz kompanije dodaju da sprovode redovne tehničke i bezbjednosne provjere, kako bi se obezbijedilo da se mreža ne zloupotrijebi na bilo koji način koji bi ugrozio korisnike ili bezbjednost države. Saveznice u NATO-u dužne da sprovedu temeljne procjeneIz NATO-a su kazali da članice redovno razgovaraju o izazovima koje predstavljaju nove tehnologije, uključujući 5G. NATO ozbiljno shvata mogućnosti i izazove koje predstavljaju nove komunikacione tehnologije, kazao je neimenovani zvaničnik saveza za RSE. "Već imamo osnovne uslove za otpornost civilnih komunikacionih mreža, uključujući 5G". Ističu da su u okviru toga saveznice dužne da sprovode temeljne procjene rizika i ranjivosti, uključujući identifikaciju i smanjivanje sajber prijetnji. Zemlje kandidati da podreže smjernice EUIz Evropske komisije ističu da je bezbjednost 5G mreža "ključna za našu ekonomiju". Ova insitucija je sredinom 2023. procijenila da Huawei predstavlja značajno veći rizik od drugih dobavljača 5G, napomenuo je jedan zvaničnik Komisije za RSE. "Komisija stoga smatra da države članice mogu da donose odluke na osnovu Paketa instrumenata za 5G (Toolbox) kako bi ograničile ili isključile Huawei iz svojih 5G mreža". Dodaje da ta institucija poziva članice koje nisu do sada implementirale Paket instrumenata za 5G da usvoje relevantne mjere za efikasno i brzo adresiranje rizika koje predstavljaju identifikovani dobavljači. "Nedostatak brze akcije izlaže cijelu EU jasnom riziku", navodi zvaničnik. U tom kontekstu, Komisija preporučuje zemljama kandidatima da osiguraju da bezbjednost i integritet njihovih 5G mreža budu usklađeni sa standardima EU, kazao je njen zvaničnik za RSE. EK je u ovomjesečnom izvještaju navela da Crna Gora mora započeti primjenu Toolboxa za 5G. U informaciji Vlade o ispunjenju mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja Informatičko društvo i mediji se navodi da je novi Zakon o elektronskim komunikacijam u potpunosti usklađen sa Evropskim zakonikom o elektronskim komunikacijama. "U vezi sa 5G Toolbox-om... radiće se na razvijanju specifičnih smjernica koje će definisati korake za procjenu profila rizika dobavljača, uključujući kriterijume za identifikaciju dobavljača visokog rizika", navodi se u dokumentu iz oktobra 2024. Dodaje se da će smjernice obuhvatiti i odgovarajuća ograničenja za učešće takvih dobavljača u kritičnim i osjetljivim dijelovima 5G mreža. Crna Gora bi sljedeće godine trebalo da zatvori ovo poglavlje.

"Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru", rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos na Forumu o proširenju u Briselu ocjenjujući da prijem Crne Gore ne bi zahtijevao velike reforme unutar Evropske unije. Podsjetila je da je proširenjem iz 2004. godine u EU ušlo 70 miliona stanovnika koje je Unija, kako je navela, uspjela da integriše. Kos je naglasila da ne može biti prečica u procesu pristupanja bilo koje zemlje, ali da je na Briselu da podrži najnaprednije. Ponovila je raniju ocjenu da je ove godine Crna Gora ostvarila značajan napredak ka EU. Na istom Forumu, premijer Milojko Spajić je rekao da je sada "pravi momenat" za proširenje EU i da Podgorica želi da to iskoristi. Od 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je zatvorila sedam. Spajić je rekao da će sva pregovaračka poglavlja biti zatvorena do kraja naredne godine, a da kvalitet reformi neće biti upitan. "Nećemo dozvoliti da zbog brzine kojom napredujemo podbacimo u kvalitetu reformi. Želimo da zatvorimo sva poglavlja u rekordnom roku. I to ne bi bio presedan, jer su i druge države to radile i sada su članice". Spajić je zaključio da politika proširenja Uniju čini uticajnijim globalnim akterom. Na Forumu u Briselu učestvovali su, između ostalog, komesar za odbranu Andrijus Kubilijus, šefica evropske diplomatije Kaja Kalas i premijer Moldavije Aleksandru Munteanu. Evropska komisija je 4. novembra usvojila paket proširenja za 2025. godinu, koji potvrđuje da je zamah za proširenje visoko na listi prioriteta EU. Među naprednijim kandidatima, pored Crne Gore je i Albanija. Moldavija i Ukrajina koje imaju cilj da do kraja 2028. zatvore pregovore, od strane Brisela su pohvaljene za napredak u procesu integracija. Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije, iako je pokazao da je Crna Gora najbolji kandidat, ukazao je i na više oblasti u kojima su postignuti ograničeni rezultati, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, sloboda medija i efikasnost pravosuđa.

Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je u 17. novembra da je djelovanje ambasadora Rusije Aleksandra Lukašika "apsolutno neprihvatljivo" i da predstavlja miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore. Ruski ambasador je pozvan na razgovor u Ministarstvo, nakon što je kritikovao crnogorske institucija. "Ruskom ambasadoru je jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slične poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagovati u skladu sa međunarodnim normama", navodi se u saopštenju resora vanjskih poslova. Povod za reagovanje su Lukašikove nedavne izjave povodom odluke Skupštine o priključivanju Vojske Crne Gore mehanizmu NATO za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU) i njegovo negativno komentarisanje intervjua predsjednika Jakova Milatovića. Lukašik je optužio crnogorsko rukovodstvo za "demonizaciju Rusije" i da "učvršćuje svoj status neprijateljske države prema Moskvi prateći Zapad u povećanju tenzija sa Rusijom". Komentarišuči izjavu predsjednika Milatovića datu francuskom listu da je pristupanje Crne Gore EU najbolja strategija u borbi protiv uticaja trećih zemalja uključujući Rusiju, Lukašik je rekao da je Crna Gora uključena u sprovođenje "hibridnog rata NATO" protiv Moskve. Ocjenjujući da Crna Gora neće dozvoliti da bilo ko ugrožava dignitet njenih institucija, iz Ministarstva vanjskih poslova ambasadoru Lukašiku je poručeno da se od Ambasade Rusije očekuje puno poštovanje crnogorskih institucija i zvaničnika: "U vođenju vanjske politike Crna Gora ne postupa po instrukcijama bilo koje strane, već dosljedno slijedi sopstvene nacionalne i strateške interese, definisane vanjsko političkim prioritetima - članstvom u NATO i procesu pristupanja EU." Crnogorski parlament je 12. novembra usvojio odluku o učešću u NSATU, na osnovu koje će do dva pripadnika Vojske biti upućeni u Visbaden, u Njemačku, gdje će se održavati obuka ukrajinskih vojnika. Odluku su parlamentu na usvajanje poslali članovi Savjeta za bezbjednost i odbranu - predsjednici države, parlamenta i Vlade, Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić. U njoj se navodi da će NSATU imati logističke centre za podršku u zemljama Alijanse ida će brojati oko 700 pripadnika iz zemalja članica NATO za pružanje bezbjednosne pomoći Ukrajini. Od 81 poslanika, za odluku je glasalo 44, dok je pet bilo protiv i dva uzdržana. Osim poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Spajića, Demokrata, manjinskih stranaka i dijela opozicije, za priključenje crnogorskih vojnika u misiju NSATU je glasao i dio poslanika vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) koja je pripadala nekadašnjem proruskom Demokratskom frontu na čijem je čelu aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić. Poslanički klub NSD ima devet poslanika, od kojih je četvoro podržalo upućivanje crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini, a ostali nisu prisustvovali sjednici. Njihovi dugogodišnji partneri iz Demokratske narodne partije poslanika Milana Kneževića glasali su protiv. Stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta su se godinama protivile priključenju Crne Gore u NATO, zalagali su se za ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova. Ambasador Lukašik je 9. juna ove godine predao akreditivna pisma predsjedniku Milatoviću.

Fudbalska utakmica reprezentacija Crne Gore i Hrvatske, koja je bila označena kao meč povišenog rizika, okončana je bez incidenata. Čitav događaj su obezbjeđivale jake policijske snage raspoređene kroz centar Podgorice, uz video nadzor na terenu i iz vazduha. Utakmici je prisustvovalo više stotina navijača iz Hrvatske za čiju su bezbjednost bile zadužene specijalne jedinice policije. Prethodno je policija saopštila da će djelovati "odlučno, preventivno i bez tolerancije" prema bilo kakvom narušavanju javnog reda i mira. Utakmica, koja se igrala u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. nije imala rezultatski značaj jer se Hrvatska već plasirala za odlazak na Svjetsko prvenstvo dok Crna Gora nije imala realne šanse. Meč je okončan pobjedom Hrvatske 3:2. Tokom utakmice čula su se šovinistička skandiranja hrvatskih navijača 'Ubij Srbina' i 'Za dom spremni', na šta su crnogorski navijači uzvratili takođe skandiranjem 'Ustaše, četnici – zajedno ste bježali'. Oficijelni spiker je više puta apelovao na navijače za fer i korektno navijanje. Policija je nakon utakmice bezbjedno sprovela navijače Hrvatske ka autobusima. Visok nivo obezbjeđenja je između ostalog bio neohodan zbog incidenta koji se dogodio veče pred susret reprezentacija u Podgorici. Oštećeni automobili hrvatskih navijačaHrvatski navijači, koji su se u dva vozila kretali ka Podgorici, napadnuti su u nedelju 16. novembra oko 22 sata na putu od Budve prema Cetinju. Njima je, kako je saopštila crnogorska policija više nepoznatih lica automobilom prepriječilo put i palicama im oštetili vozila. "Napadnuta lica se nisu kretala organizovano niti kao navijačka grupa, već individualno", saopštila je policija navodeći da traga za napadačima. Vozila su imala hrvatske tablice. Policija je potom blokirala dio puteva i kontrolisala lica i vozila. Pronašli su palice koje će se vještačiti ali ne i napadače. Državljani Hrvatske su prijavili napad cetinjskoj policiji, a jedan od njih je za Radio Cetinje izjavio: "Ne osuđujemo Crnogorce kao narod, napali su nas sa kapuljačama na glavama. Takvih incidenata ima i kod nas." Gradonačelnik Cetinja osudio napad i ponudio pomoć državljanima HrvatskeGradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković je pozvao nadležne da hitno identifikuju napadače i najoštrije ih sankcionišu. On je za Radio Cetinje ocijenio da se radi o smišljenoj namjeri da se navijači napadnu na teritoriji Cetinja, te da to 'dolazi iz dobro poznate kuhinje: "Oni koji čine sve da naruše prijateljske odnose sa Hrvatskom i njenim građanima neće uspjeti. Cetinje je otvoreni grad, a na državnoj vlasti je da hitno zaustavi spiralu mržnje koja se produkuje kako bi Cetinje i Crnu Goru prikazali suprotnim od onoga što jesmo." Đurašković je obišao grupu hrvatskih navijača i ponudio pomoć i popravku vozila, međutim oni su pod pratnjom policije nastavili put ka Podgorici oko 23 sata. Poslanik opozicionih Socijaldemokrata Nikola Zirojević tvrdi da je policija imala operativne podatke da se sprema napad na navijače. "Prije dva dana sam dobio operativnu informaciju da se sprema napad na hrvatske navijače. Istu informaciju imao je i bezbjednosni sektor u Crnoj Gori" napisao je Zirojević na mreži X. Pozvao je nadležne utvrde odgovornost: "Pitanje je - zašto hrvatski navijači nijesu dobili adekvatnu zaštitu, u skladu sa bezbjednosnom procjenom i operativnim informacijama". Bezbjednosne pripreme za utakmicuA desetak sati prije napada policija je saopštila da spremno dočekuje fudbalsku utakmicu između reprezentacija Crne Gore i Hrvatske. Kako su naveli formirali su štab i angažovali 'optimalan broj policajaca' koji će biti prisutni na ključnim tačkama oko i na stadionu u Podgorici. "U vezi sa dolaskom gostujućih navijača, preduzete su mjere koje se odnose na kontrolu lica na graničnim prelazima, te adekvatne policijske aktivnosti u vezi sa boravkom ovih lica na našoj teritoriji." U saopštenju je navedeno i da će čitav događaj nadzirati video opremom na terenu i iz vazduha. Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović je još 5. novembra upoznao ambasadora Hrvatske Veselka Grubišića o aktivnostima policije u obezbjeđivanju utakmice. Uoči susreta reprezentacija crnogorske službe bezbjednosti evidentirale su prisustvo nekoliko bezbjedonosno interesantnih lica iz Beograda, objavila je 'Pobjeda' pozivajući se na 'dobro upućene izvore'. Policija je navela da je, nakon medijskih objava o ulasku u Crnu Goru lica koja bi mogla izazvati incidente na utakmici, kontrolisala Audi beogradskih registracija i privela 'operativno interesantno lice' crnogorskog državljanina M.L. za koga je utvrđeno da je pod dejstvom kokaina. Jedan od njegovih saputnika – državljanin Srbije je priveden, a potom protjeran iz Crne Gore. Na dan utakmice Javni servis emitovao je emisiju "Perspektiva" u koprodukciji Mebius Film i Radija Slobodna Evropa koja je prikazana 20. jula ove godine, a čija su tema desničarski pokreti, uključujući veličanje ustaškog pokreta u Hrvatskoj. Ionako zategnuti odnosiOdnosi Crne Gore i Hrvatske su zategnuti od jula prošle godine kada je većina u crnogorskom parlamentu usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu što je Hrvatska doživjela kao direktnu provokaciju. Hrvatska je uzvratila proglašavanjem nepoželjnim lidera prosrpskih stranaka koje su podržale Rezoluciju -predsjednika Skupštine Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpedsjednika Vlade Alekse Bečića. Uz to Hrvatska je, zbog narušenih dobrosusjeds kih odnosa, krajem 2024, blokirala da Crna Gora ,u okviru pregovora sa Evropskom unijom, zatvori poglavlje 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Dvije države imaju više neriješenih pitanja: vlasništvo nad vojnim brodom Jadran, ratna odšteta za hrvatske zatvorenike u logoru Morinj, granica na području Prevlake...

Nikšić je u posljednjih sedam godina isplatio više od dva miliona eura odštete građanima zbog ujeda pasa. Tako je broj prijavljenih slučajeva 2022. premašio broj dana u godini - 470. Državna revizorska institucija upozorila je gradske vlasti da rade na rješavanju ovog problema kako bi se spriječio veliki odliv novca iz budžeta. Iz Opštine Nikšić nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) - da li zabrinjava isplata miliona eura na ime odštete niti da li sumnjaju da se sistem zloupotrebljava. Iz tamošnjeg Osnovnog tužilaštva su za RSE kazali da "nemaju saznanja da je bilo zloupotreba". Daliborka Rešetar iz udruženja Kuća životinja smatra da nedostatak kontrole ostavlja prostor za zloupotrebe: "Broj stvarnih ujeda pasa lutalica nije ni približno velik kao što pokazuju iznosi koje opštine isplaćuju. Često su u pitanju vlasnički psi koji slobodno lutaju, ali se prijavljuju kao psi lutalice." Gradske vlast ne snose troškove odštete u slučaju napada vlasničkih pasa, nego njihovi vlasnici. Nije poznato koliko je lutalica na crnogorskim ulicama, ali je u registru kućnih ljubimaca na kraju prošle godine bilo registrovano oko 33.300 pasa. Rekordna odšteta PodgoriceIako ističu da nemaju konkretne dokaze i podgoričke institucije sumnjaju na zloupotrebe. "Dosadašnje iskustvo, ne samo naše već i susjednih zemalja, navodi da postoje sumnje na zloupotrebe tužbi. Prvenstveno u dijelu nemogućnosti utvrđivanja porijekla psa od kojeg je nastao ujed, odnosno da li je povreda zaista nastupila od ujeda lutalice ili vlasničkog psa", kazali su iz "Čistoće". Ovo gradsko preduzeće i gradske vlasti dijele troškove odštete za ujede pasa. Tako su za deset mjeseci ove godine zajednički isplatili oko 350.000 eura građanima, što je najviše za posljednjih pet godina. Iz podgoričkog Osnovnog tužilaštva su za RSE kazali da ne postupaju u predmetima "koji se odnose na eventualne zloupotrebe u vezi sa traženjem ili dobijanjem odšetete zbog ujeda pasa, osim ukoliko postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo". "Do sada u radu ovog tužilaštva nijesu formirani predmeti koji bi se odnosili na te okolnosti." I lovački psi završavaju na ulicamaProblemu doprinosi i to što samo devet od 25 opština, prema Vladinom Završenom izvještaju o realizaciji Nacionalnog programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori, ima donijet plan kako da to pitanje riješi na svojoj teritoriji. "Ukoliko se u što kraćem roku ne preduzmu mjere iz nacionalnog programa, to će prerasti u ozbiljan društveni problem, jer napušteni i psi koji nisu pod nadzorom predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki problem, a istovremeno, dobrobit ovih životinja je drastično narušena", upozorava Vlada. Ivan Ivanović iz odsjeka za zaštitu dobrobiti životinja Uprave za zaštitu hrane, veterinu i fitosanitarne poslove ističe da među napuštenim psima ima i lovačkih. "Ukoliko lovački pas više ne postiže rezultate koji su očekivani od strane vlasnika, često se dešava da budu prepušteni na milost i nemilost sredini", kazao je on za RSE. Lovački psi predstavljaju rizik posebno u ruralnim područjima, poput nacionalnih parkova, odmarališta, turističkih kompleksa... Tom prilikom ostvaruju kontakt sa divljim životinjama, čime se povećava rizik od prenošenja bolesti, a kao najznačajniju od bjesnila. U Crnoj Gori nikada nije potvrđen nijedan slučaj bjesnila kod ljudi, a od 2012. godine nisu prijavljeni slučajevi ni kod životinja. Pored obavezne vakcinacije pasa i mačaka, tome je doprinijela i oralna vakcinacija divljih životinja. Naime, svake godine se širom zemlje distribuira 550.000 mamaca koji sadrže oralnu vakcinu, navodi se u Vladinom dokumentu. Ivanović poručuje da je zato potrebno podići svijest među lovačkim društvima o posljedicama napuštanja lovačkih pasa. Među napuštenim psima su i oni koji "stižu" iz drugih opština. "Policija bi trebalo više da se uključi u kontrolu vozila, pogotovo u međugradskom prometu, gdje se psi iz određenih razloga prebacuje iz opštine u opštinu... lokalne vlasti navode da se u gradu naprasno pojavila velika količina pasa, da apsolutno ne mogu da utvrde porijeko tih životinja", navodi Ivanović. Gdje je rješenjeDaliborka Rešetar iz udruženja Kuća životinja ističe da su svi ovi problemi u suština posljedica neodgovornog vlasništva, ne "problem pasa". "Pas ne postaje lutalica sam od sebe. Dok se ne sankcionišu oni koji pse napuštaju i dok vlasnički psi slobodno lutaju ulicama, problem se neće riješiti. Psi su posljedica našeg odnosa, a ne uzrok." Dodaje da su zemlje Evropske unije uspješno riješile, na primjer, problem ujeda psa kroz prevenciju, a ne odštetama. "Obavezno mikročipovanje, kontrola vlasnika, kažnjavanje napuštanja i stalnu edukaciju građana. Kada vlasnik odgovorno postupa, nema ni lutalica ni toliko incidenata. Ključ je u dosljednoj primjeni zakona i zajedničkom djelovanju svih službi." I Ivan Ivanović iz Uprave za zaštitu hrane i veterinu saglasan je da je suština u primjeni zakona, ističući da su dobar primjer toga skandinavske zemlje. "Kada bi se finansijska izdvajanja opredijeljena za obeštećenje po osnovu ujeda pasa usmjerila na skloništa za napuštene životinje, apsolutno ne bismo imali problema sa lutajućim i psima generalno", smatra on. Izgradnja skloništa za napuštene životinje u Baru koštala je 540.000, a na Cetinju oko 300.000 eura. Opštine koje nijesu izgradile skloništa za napuštene životinje, dužne su da to urade ili da zaključe ugovor o zbrinjavanju životinja u najbližem registrovanom skloništu. Sklonište nema oko trećina opština. Crna Gora nije u previđenom roku izmijenila Zakon o zaštiti dobrobiti životinja i potvrdila Evropsku konvenciju o zaštiti kućnih ljubimaca. Odloženo je za sljedeću godinu, navodi se u dokumentu Vlade.

Srbija je najlošije rangirana zemlja Zapadnog Balkana prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu. Nalazi se na četvrtom mestu, od 44 evropske zemlje koje su analizirane. Lošije rangirane su jedino Rusija, Ukrajina i Italija. Godišnje izveštaje o Indeksu organizovanog kriminala objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), organizacija civilnog društva sa sedištem u Ženevi. Prema ovogodišnjem, izveštaju za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina (BiH) je na šestom mestu, dok je Crna Gora na 10. Podaci za Kosovo nisu objavljeni. Globalni indeks organizovanog kriminala procenjuje nivo kriminala i otpornost na organizovani kriminal u 193 države sveta. Izvršni direktor GI-TOC, Mark Shaw ukazao je na to da organizovani kriminal "potkopava demokratiju, suverenitet država, pa čak i međunarodni mir i bezbednost". "Globalni indeks organizovanog kriminala nije samo alat za merenje kriminala: on je ogledalo koje reflektuje šta se dešava unutar država i međunarodnog sistema", poručio je. 'U Srbiji ključni državni akteri'Po nivou kriminala u vrhu, po otpornosti na kriminal pri dnu liste - na 35. poziciji od 44 analizirane evropske države Globalnog indeksa. U Srbiji "državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala", ocenili su autori izveštaja, ukazujući da političke elite navodno utiču na ključna kriminalna tržišta. Dodaju da korupcija unutar državnih institucija olakšava i nezakonite finansijske transakcije i štiti kriminalne poslove, te da su "visoki državni zvaničnici povezivani s ozloglašenim figurama iz sveta organizovanog kriminala". "Srbija ostaje jedno od glavnih čvorišta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu", napominje se. Takođe, prema izveštaju, Srbija predstavlja sastavni deo rute za krijumčarenju heroina ka zapadnoj Evropi, dok srpske kriminalne mreže igraju značajnu ulogu u globalnom krijumčarenju kokaina. Izveštaj podvlači i da je ova zemlja "domaćin nekoliko mafijaških grupa" koje, uprkos hapšenjima ključnih članova, i dalje dominiraju različitim segmentima evropske trgovine drogom. "Navijačke grupe fudbalskih klubova takođe su uključene u kriminalne aktivnosti, pružajući logističku podršku za krijumčarske operacije i učestvujući u paravojnim aktivnostima", dodaju. Spominje se i u kontekstu trgovine oružjem. Srbija je, navode, tranzitna zemlja u toj trgovini, pri čemu oružje koje potiče iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Severne Makedonije i potencijalno Ukrajine - prolazi kroz Srbiju ka zapadnoj Evropi. "Kriminalne mreže sa Kosova, iz Albanije i Srbije olakšavaju ovu trgovinu, dok su korumpirani državni zvaničnici navodno bili umešani u ilegalne pošiljke oružja". Dodaje se i da je u poslednjih nekoliko godina zabeležen "porast krijumčarenja oružja iz Srbije na Kosovo, uključujući oružje vojnog tipa". Autori Globalnog indeksa bave se i ulogom Srbije u trgovini ljudima. "Izveštaji ukazuju da su pojedinci iz vlasti i policije umešani u prinudni rad, trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i krijumčarenje oružja velikih razmera, uz minimalnu odgovornost", navodi se. Spominju se i rastuće veze sa Rusijom, Kinom i zalivskim državama koje "izazivaju zabrinutost zbog netransparentnosti stranih ulaganja i infrastrukturnih projekata". To, kako se ističe, podstiče sumnje na korupciju. Finansijski kriminal u Srbiji veoma je ukorenjen, ocenjuje se i dodaje da su u njih "često umešani visoki državni zvaničnici". Privatni sektor u Srbiji, navodi se u izveštaju, duboko je isprepletan s organizovanim kriminalom - "veliki broj preduzeća posluje pod uticajem visokih političkih funkcionera", zbog čega "dobijaju povlašćen tretman u tenderima i investicijama, često služeći kao posrednici za tokove nezakonitog novca". S druge strane, napominju, preduzeća koja nisu povezana s političkim krugovima trpe stalne pritiske i inspekcije. Ukazuju i da vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) ima značajan uticaj na javne institucije, medije i izborni proces, što doprinosi sumnjama u demokratsko upravljanje. U Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu navode i da se organizovane kriminalne grupe u Srbiji koriste za zastrašivanje političkih protivnika i manipulaciju izbornim procesima. Pored toga, dodaje se da politička elita poseduje gotovo neograničenu moć, a da javnost na drugoj strani ima nizak stepen poverenja u demokratske institucije. U tom kontekstu, zaključuje se i da "široko rasprostranjeni protesti odražavaju nezadovoljstvo upravljanjem". Globalni indeks bavi se i korišćenjem bezbednosnih službi u političke svrhe u Srbiji. Takvo korišćenje, "zajedno sa izveštajima o vezama između pripadnika organa reda i grupa organizovanog kriminala", dodatno je, kažu, "smanjilo poverenje javnosti". "Iako je Srbija uspostavila antikorupcijske agencije i uvela mere za unapređenje odgovornosti, njihova efikasnost je oslabljena slabim sprovođenjem, nedostatkom resursa i institucionalne nezavisnosti", jedan je od zaključaka. Napominje se i da slučajevi korupcije i organizovanog kriminala često ne dovode do osuđujućih presuda. 'Korupcija prisutna na svim nivoima vlasti u BiH'Kada je reč o otpornosti na kriminal BiH je među najniže rangiranim zemljama – na 42. mestu. Državni akteri uključeni u kriminal imaju ključnu ulogu u omogućavanju organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, piše u izveštaju. "Korupcija je prisutna na svim nivoima vlasti, a visoki zvaničnici su povezani sa trgovinom drogom, finansijskim kriminalom i nezakonitom eksploatacijom prirodnih resursa". Podsećaju da su nekim od vodećih političkih ličnosti uvedene međunarodne sankcije zbog njihovog doprinosa korupciji i podrivanja državnih institucija. Autori izveštaja ukazuju i na to da su neki policijski službenici uhapšeni zbog direktnog učešća u švercerskim operacijama, dok su političari koristili svoj uticaj kako bi zaštitili kriminalne mreže. Kao poseban problem, podvlači se trgovina ljudima. Autori izveštaja napominju da su žene i devojke izložene su seksualnoj eksploataciji, dok su romska deca često žrtve prinudnog prosjačenja, seksualne trgovine i kućnog ropstva. Dodaju i da je krijumčarenja migranata duboko ukorenjeno, te da BiH predstavlja ključnu tranzitnu tačku duž balkanske migrantske rute, a da korupcija među pripadnicima granične policije dodatno pogoršava problem. "Ovo tržište je usko povezano s krijumčarenjem oružja, pri čemu izveštaji ukazuju da kriminalne organizacije prodaju oružje migrantima uključenim u mreže krijumčarenja", napominje se. Rat u Ukrajini, dodaje se, doveo je do porasta trgovine oružjem, pri čemu oružje iz BiH, uprkos regulatornim ograničenjima, navodno dospeva u zone sukoba. Napominju i da zemlja funkcioniše kao tranzitni centar za kokain iz Južne Amerike namenjen zapadnoevropskom tržištu. U izveštaju se ocenjuje i da strani akteri imaju značajan uticaj na organizovani kriminal u zemlji, iskorišćavajući slabu kontrolu granica i podeljen politički sistem. "Regionalne kriminalne organizacije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Albanije imaju snažno prisustvo, sarađujući sa lokalnim akterima u švercu droge i oružja". Pored toga, turski, saudijski i zapadnoazijski akteri uključeni su u ilegalne finansijske šeme, dok grupe koje podržava Rusija koriste političku bliskost bh. entiteta Republike Srpske sa Moskvom, za jačanje uticaja. Ističe se da je finansijski kriminal je rasprostranjen u Bosni i Hercegovini, da mnoge privatne kompanije služe kao posrednici u pranju novca i finansijskim prevarama, a da preduzeća u vlasništvu politički povezanih osoba imaju povlašćen položaj u postupcima javnih nabavki. Kao jedan od rasprostranjenih problema podvlači se i nezakonita seča šuma u koju su, kako navode, često umešane političke elite i lokalni zvaničnici. Dodaju i da se nezakonita eksploatacija uglja i drveta takođe sprovodi uz podršku političkih figura koje izdaju lažne dozvole u zamenu za mito. Zaključuje se da se BiH suočava sa stalnim izazovima u oblasti političkog upravljanja, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a da podeljen politički pejzaž zemlje, posebno secesionističke politike RS i njeno odbijanje da poštuje institucije na državnom nivou, dodatno komplikuju upravljanje. Takođe u izveštaju Globalnog indeksa organizovanog kriminala navedeno je da se pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini suočava sa neefikasnošću, političkim mešanjem i neujednačenom primenom zakona, što otežava efikasno procesuiranje organizovanog kriminala i korupcije. Posebno je, smatraju, problematična praksa otkupa zatvorskih kazni do godinu dana. 'Kavački i Škaljarski klan - ključan uticaj na kriminalni pejzaž Crne Gore'Kada je reč o nivou otpornosti na kriminal, Crna Gora je na 37. mestu. U izveštaju se podvlači da je Crna Gora dom dve dominantne mafijaške grupe – Kavačkog i Škaljarskog klana, koji imaju značajan uticaj na kriminalni pejzaž zemlje. Napominju da se njihove operacije protežu širom Crne Gore, ali i u druge države. "Uprkos pojačanim naporima policije, uključujući hapšenja ključnih članova, ove grupe i dalje kontrolišu kriminalna tržišta kroz regrutovanje novih članova, čak i u zatvorima", piše u izveštaju. Glavni izvori prihoda klanova su trgovina kokainom i pranje novca, pri čemu Europol procenjuje da kontrolišu najmanje 30 odsto kokaina koji iz Južne Amerike stiže u Evropu, navodi se. Klanovi, dodaje se, održavaju jake veze sa kriminalnim organizacijama u EU, Latinskoj Americi i na Zapadnom Balkanu, dok luke Bar i Kotor predstavljaju ključne ulazne tačke za šverc kokaina. "Dodatno, bave se iznudom i reketiranjem, koristeći nasilje i zastrašivanje za očuvanje svojih kriminalnih aktivnosti, što je dovelo do eskalacije sukoba i porasta broja ubistava između klanova", piše u izveštaju uz napomenu da je Crna Gora među zemljama sa najviše incidenata sa vatrenim oružjem u regionu. Autori izveštaja ukazuju i da su procurele enkriptovane komunikacije otkrile kako se kriminalni prihodi koriste za političku zaštitu i uticaj na pravosuđe i policiju. "Akteri povezani sa državom održavaju duboke veze sa organizovanim kriminalom, olakšavajući nezakonite aktivnosti kroz korupciju i regulatorne slabosti". Dodaju da su visoki zvaničnici bili umešani u transnacionalne kriminalne aktivnosti, uključujući trgovinu drogom, ilegalnu trgovinu duvanom i nelegalnu seču šuma. "Iako se sprovode istrage i hapšenja, stalna umešanost državnih zvaničnika slabi efikasnost organa reda", zaključuju i ukazuju na dokaze o mešanju kriminalnih grupa u izbore u Crnoj Gori. Takođe napominju i da privatni sektor u Crnoj Gori omogućava rad organizovanog kriminala, naročito kroz trgovinu nekretninama i finansijske kriminalne aktivnosti. Osim toga, ističe se da je finansijski kriminal u Crnoj Gori duboko ukorenjen i da ga karakterišu loše upravljanje javnim sredstvima, nepravilnosti u finansiranju političkih aktivnosti i korupcija velikih razmera. "Nepravilnosti u korišćenju sredstava EU i prevare u procesima privatizacije dodatno ističu sistemske slabosti u finansijskom sektoru". Takođe, izveštaj pokazuje da je trgovina ljudima i dalje prisutan problem u Crnoj Gori. Poslednjih godina među žrtvama je zabeležen značajan porast broja ruskih državljanki i državljana, navedeno je. Pored toga, romska deca često bivaju prisiljena na prosjačenje i nelegalna venčanja, dok nadležni često takve slučajeve tretiraju kao "kulturnu praksu". Zaključak je i da bezbednost granica predstavlja izazov, s obzirom na to da Crna Gora služi kao ključna tranzitna tačka za razne ilegalne aktivnosti. Autori izveštaja napominju da uprkos obavezama da se suzbije organizovani kriminal i korupcija, političke podele i nestabilnosti i dalje ometaju efektivno upravljanje i sprovođenje zakonodavnih reformi. Takođe ističu da visoko-profilisane oslobađajuće presude u slučajevima pranja novca izazivaju zabrinutost u vezi sa nezavisnošću pravosuđa i kvalitetom istraga.

Ambasador Rusije u Crnoj Gori Aleksandar Lukašik je ocijenio da se crnogorski parlament "istakao svojim antiruskim djelovanjem". On je reagovao na odluku Skupštine o priključenju Vojske Crne Gore misiji NATO za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU). "Crnogorsko rukovodstvo nastavlja tvrdoglavo da prati liniju Zapada o povećanju tenzija sa Rusijom, čime učvršćuje svoj status neprijateljske države prema Moskvi", saopštio je Lukašik. Crnogorski parlament je većinom glasova 12. novembra usvojio odluku Savjeta za bezbjednost i odbranu iz februara ove godine, na osnovu koje će do dva pripadnika Vojske biti upućeni u Visbaden u Njemačku gdje će se održavati obuka ukrajinskih vojnika. U odluci, koju potpisuju predsjednici države, parlamenta i Vlade, Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić, se navodi da će NSATU imati ključne logističke centre za podršku u zemljama članicama Alijanse na istočnom krilu, te da će brojati oko 700 pripadnika iz zemalja članica NATO za pružanje bezbjednosne pomoći Ukrajini. Od 81 poslanika, za odluku je glasalo 44, dok je pet bilo protiv i dva uzdržana. Ruski ambasador Lukašik je konstatovao da je crnogorski parlament u velikoj mjeri u dosluhu sa izvršnom vlašću "u svojim naporima da demonizuje Rusiju". On je podsjetio da je prethodno crnogorska strana odlučila da pošalje predstavnika u sastav misije vojne pomoći EU za podršku Ukrajini (EUMAM UA), što ocjenjuje doprinosom Podgorice naporima zapadnih država za produžavanja vojnih operacija i korišćenja Ukrajine kao 'oruđa za nanošenje strateškog poraza' Rusiji. "Očigledno je da će Crna Gora, dokazujući lojalnost svojim stranim nadzornicima, još jednom pokazati svoju posvećenost ozloglašenoj NATO solidarnosti i istovremeno ubrzati proces pripreme za pristupanje Evropskoj uniji. Ne vjerujemo da je takva kratkovida politika u interesu crnogorskih građana", naveo je Lukašik. Osim poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata, manjinskih stranaka i dijela opozicije, za priključenje crnogorskih vojnika u misiju NSATU je glasao i dio poslanika vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) koja je pripadala nekadašnjem proruskom Demokratskom frontu na čijem je čelu aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić. Poslanički klub NSD ima devet poslanika, od kojih je četvoro podržalo upućivanje crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini, a ostali nisu prisustvovali sjednici. Njihovi dugogodišnji partneri iz Demokratske narodne partije poslanika Milana Kneževića glasali su protiv. Stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta su se godinama protivile priključenju Crne Gore u NATO, zalagali su se za ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova. Crna Gora je članica NATO od 2017. godine. Ambasador Lukašik je 9. juna predao akreditivna pisma predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću. Četiri mjeseca kasnije, krajem oktobra, ruski ambasador je kritikovao Milatovića zbog dijela intervjua francuskom listu 'La Croix" u kome je crnogorski predsjednik rekao "da je pristupanje Crne Gore EU najbolja moguća strategija za borbu protiv uticaja trećih zemalja, uključujući Rusiju". Lukašik je negirao da Rusija ima uticaj na Crnu Goru navodeći da crnogorsko rukovodstvo nastavlja ograničavanje veza sa Rusijom. On je tada konstatovao da je Crna Gora uključena u promociju planova Alijanse za sprovođenje 'hibridnog rata' protiv Rusije.

Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ 'aneksija' i da se umjesto nje unese 'ujedinjenje Crne Gore i Srbije'. Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji. "I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore", kaže profesor Šćekić. Nestanak države Crne Gore 1918.Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta Ura. Upravo pridjev 'nasilna' vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnimA da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. "U knjizi 'Naše pobede' Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. 'Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji'. Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama", kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine 'nasilna' i 'aneksija', profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina: "Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde." Princ Nikola Petrović Njegoš o 'nasilnoj aneksiji'Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin 'nasilna' izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin 'aneksija' smatra ispravnim: "Za mene, tada kao i danas, riječ 'aneksija' ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi 'nasilna', a da se zadrži termin 'aneksija', koji to već sam po sebi podrazumijeva." Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane: "Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom." Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine 'biti u potpunosti rehabilitovana'. Skupštinski Odbor pokazao razlikeO izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. Dodjela objekata potomcima dinastijePES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac 'Kruševac' u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo 'suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom'.

Na tender za izgradnju druge dionice auto-puta u Crnoj Gori javile se: kompanija iz Kine i tri konzorcijuma - od kojih dva kineska i jedan tursko-azerbejdžanski. Jedan od učesnika tendera je China Communications Construction Company, koja se nalazi na američkoj crnoj listi. Iz Kine su i dva konzorcijuma: Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group i Powerchina-Stecol. Treći konzorcijum je tursko-azerbejdžanski, Čengiz (Cengiz)-Azvirt koji je duže od deceniju prisutan u regionu, preko kćerki kompanija. Početak izgradnje druge dionice od Mateševa do Andrijevice na sjeveru Crne Gore planiran je za kraj godine a završetak radova za pet godina. Vrijednost posla je 600 miliona eura. Od toga 150 miliona bespovratnih sredstava iz fondova Evropske komisije, 250 iz crnogorskog budžeta a ostatak od 200 miliona je kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa kojom je Vlada ljetos potpisala sporazum. China Communications Construction CompanyKineska državna kompanija China Communications Construction Company (CCCC) je na crnoj listi SAD od 2020. godine, zbog povezanosti sa kineskom vojskom. Ta kompanija, i sve njene podružnice, su godinama do 2016. bile na crnoj listi Svjetske banke zbog prevarnih praksi i sumnji na korupciju u projektu upravljanja nacionalnim putevima na Filipinima. Ona je gradila i luku Hambantota na jugu Šri Lanke iz kineskog kredita. Vlada te države je ubrzo nakon izgradnje 2017. luku predala Kini na 99 godina upravljanja jer nije mogla da vraća taj kredit. Prema pisanju Just Finance (Pravedne finansije) CCCC je prekršila nekoliko zakona prilikom izgradnje Autoputa E-763 u Srbiji, na Koridoru 11, koji treba da poveže Beograd i Jadransko more. Ta nacionalna kineska kompanija godinama gradi neke od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srbiji. Kao članica konzorcijuma CRIC&CCCC je učestvovala u rekonstrukciji i modernizaciji brze pruge Beograd – Subotica. U tom projektu je rekonstruisana željeznička stanica u Novom Sadu čija se betonska nadstrešnica obrušila 1. novembra 2024. kada je smrtno stradalo 16 ljudi. Gradila je i 31 kilometar autoputa "Miloš Veliki", dionicu Preljina – Požega. Završetak radova je najavljen za sredinu ove godine ali je pomjeran više puta. Do posla, vrijednog 450 miliona eura, CCCC je došao direktnom pogodbom sa državom a Srbija je novac za izgradnju pozajmila kod kineske Eksim banke. Kineski izvođač je 2021. kao podizvođača angažovao kamenolom Slovac čiji su suvlasnici u to vrijeme bili su Zvonko Veselinović i Milan Radoičić, kojima su mjesec kasnije SAD uvele sankcije zbog pripadnosti koruptivnim mrežama povezanim sa međunarodnim organizovanim kriminalom CCCC je matična kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC). Ona je bila glavni izvođač radova izgradnje prve dionice crnogorskog autoputa Bar -Boljare, od 41 kilometar koji je Crnu Goru koštao oko 900 miliona eura. Izgradnja je uz brojna odlaganja trajala sedam godina a pratili su je netransparentnost, fiskalni i ekološki problemi, na šta je više puta upozoravala EU. Crna Gora se za izgradnju te dionice prvobitno uzela kredit od kineske Exim banke. Zbog fiskalnih problema u vraćanju tog duga, uz posredovanje EU, država je morala da sklopi hedžing aranžman u cilju zaštite javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke. Taj kredit će Crna Gora otplatiti do 2035. Konzorcijum Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation sa Shandong Luqiao GroupKonzorcijum "Shandong foreign economic & technical cooperation" i "Shandong luqiao group" krajem 2022. registrovao je predstavništvo u Podgorici. Već sledeće godine je dobio posao izgradnje 16 kilometara duge saobraćajnice od Budve do tivatskog aerodroma na jugu zemlje. Da će gradnja trajati dvije godine, i koštati 54 miliona eura, saopšteno je tokom potpisivanja ugovora u Podgorici 29. marta 2023. Iako je rok prošao prije više od pola godine saobraćajnica se i dalje radi . Ovaj konzorcijum od jula ove godine izvodi i radove na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara, na sjeveru Crne Gore. Rekonstrukcija je donacija Kine. Šandong (China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group Ltd) je 2021. dobila posao u Srbiji na saobraćajnici Požarevac–Golubac bez tendera, direktnom pogodbom, na osnovu međudržavnog sporazuma. Posao je "težak" 337 miliona eura, a završetak radova najavljen za kraj 2024. pomjeren je na početak 2026. Među podizvođačima, koje kineski izvođač samostalno bira uz formalnu saglasnost države, je bila i firma Inkop iz Ćuprije u vlasništvu Milana Radoičića i braće Zvonka i Žarka Veselinović. Radoičić je u oktobru 2023, nakon što je preuzeo odgovornost za oružani napad grupe Srba u Banjskoj, na Kosovu, u kojem je ubijen kosovski policajac, izašao iz suvlasništva Inkopa i svoj dio prenio braći Veselinović. Oni su kao i Radoičić, od 2021. na listi sankcija SAD pod optužbama za organizovani kriminal i korupciju. U njihovom vlasništvu je i firma Novi Pazar-put koja je od 2022. podizvođač na brzoj saobraćajnici od Valjeva (naselja Iverak) do Lajkovca, koju gradi Šandong. Posao je vrijedan 158 miliona eura a većim dijelom se finansira zajmom kineske Eksim banke, od 134,3 miliona eura. Kineska kompanija Šandong nije za RSE odgovorila šta je firme sa crne liste SAD, "Inkop" i "Novi Pazar-put", kandidovalo za poslovne partnere. Predstavništvo "China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group", banjalučka "SDHS-CSI BH", potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Ugovor gradnje 40 kilometara puta, vrijednosti oko 300 miliona eura ostao je tajna jer su vlasti u Banjaluci odbile da objelodane ugovor, uz obrazloženje da "kineska strana to ne dozvoljava" , iako su ih na to obavezivale četiri odluke suda. Iako je kraj radova bio najavljen za kraj 2024. pomjeren je za proljeće 2026. godine. Power Construction Corporation of ChinaPowerChina - skraćeni naziv ove kompanije koja je u državnom vlasništvu. Preko svojih filijala poput Sinohydro i PowerChina Resources – posljednjih godina širi prisustvo i na Zapadnom Balkanu. U Bosni i Hercegovini, filijale PowerChina (PowerChina Resources) i partner CNTIC učestvuju na vjetroparku Ivovik kod Livna, projektu čiju prate optužbe mještana i sporovi oko zemljišta i koncesionih prava. Kineske firme Sinohydro Corporation i Power China Road Bridge Group i AzVirt iz Azerbejdžana, u junu 2019. potpisale ugovor o izgradnji mosta Počitelj vrijedan oko 28 miliona eura. Izgradnja je trebala biti završena marta 2023. no završena je godinu i po kasnije septembra 2024. Sve firme uključene u izgradnju mosta Počitelj, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na "crnu listu" Autocesta FBiH, zbog kršenja ugovora o izgradnji. U Srbiji, PowerChina se pojavljuje u dva saobraćajna projekta: obilaznica oko Beograda i u gradnji beogradskog metroa. Decembra 2024. PowerChina je potpisala ugovor o izgradnji prve faze Linije 1 beogradskog metroa u vrijednosti 720 miliona eura. Prema izvještaju Transparency Serbia detalji ugovora su "zaštićeni kao poslovna tajna" na zahtjev firme. U maju iste godine je objavljeno da je u blizini Smedereva završena prva faza najveće solarne elektrane u Srbiji "Saraorci", projekat njemačke AVR Group i PowerChina. U avgustu 2024. PowerChina je sklopila okvirni sporazum sa turskim Fortis Energy za razvoj vjetro i solarnih parkova u Srbiji. U Crnoj Gori PowerChina nema potpisane ugovore, iako su se od sastajali sa više zvaničnika energetskog sektora. Konzorcijum Cengiz-AzvirtKonzorcijum čine turski Čengiz i azerbejdžanski Azvirt. Te kompanije su prethodnih godina dobijale velike tendere za izgradnju puteva u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Na čelu konzorcijuma je jedna od najvećih turskih privatnih kompanija Čengiz, kao dio istoimenog Holdinga. Posluje preko kćerki kompanija širom svijeta i zapošljava oko 44.000 ljudi sa prihodima većim od pet milijardi eura. Njegov direktor je Mehmet Čengiz se pominje u Panama papirima, objavila je Međunarodna organizacija OCCRP (Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji). OCCRP u tekstu iz 2020. ukazuje na Čengizove ofšor kompanije i moguću korupciju u dobijanju posla izgradnje brane u Azerbejdžanu. Uspon Holdinga počeo sa nizom projekata za Vladu Turske, poput brze željeznice Istanbula-Ankara i istanbulskog aerodroma. OCCRP taj uspjeh povezuje sa statusom Čengiza "koji je stekao bogatstvo i moć nakon uspona partije turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana početkom 2000." U BiH su preko kćerke kompanije 2012. radili dionicu Vlakavo-Tarčin na koridoru 5C. Dvije godine kasnije, 2. avgusta 2014., dok dionica još nije bila ni otvorena srušio se potporni zid dužine 120 metara. Nadležni su to pravdali "naknadnim izmjenama projekta". Kasnije je gradio i dionicu Poprikuše – Nemila, te tunele Bosna i Zenica, na istom koridoru. Vrijednost tendera na kojima je Čengiz pobijedio u BiH je preko milijardu eura a najvećim dijelom su finansirani preko EBRD i Evropska investicijska banka. Radili su tunel Karavanke u Sloveniji a u Hrvatskoj rekonstrukciju pruge Križevi – Koprivnica. U Podgorici je Holding, preko kćerke kompanije u julu 2025. osnovao Čengiz Insaat za izgradnju puteva. Druga članica konzorcijuma je privatna azerbejdžanska kompanija Azvirt. Ona je preko kćerki kompanija posljednjih godina dobijala tendere za izgradnju puteva u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Azvirt je bio dio azerbejdžansko-kineskog konzorcijuma koji je u junu 2019. dobio višemilionski posao izgradnje mosta Počitelja u BiH. Sve firme uključene u izgradnju mosta, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na "crnu listu" državnih Autoceste, zbog kršenja ugovora o izgradnji. Izgradnja dionice puta Vranduk-Ponirak, u blizini Zenice, ugovorena maja 2019. sa konzorcijem Azvirta i firme Hering iz Širokog Brijega, "teška"više od 76 miliona eura, suspendovana je jula 2023. nakon što je planirani novac potrošen a rokovi probijeni. Vlasnici azerbejdžanskog Azvirta su Elnur Alijev sa četvrtinom kapitala, koliko ima i luksemburška firma Falcom Holding, dok njemački Martin Beteiligungs ima 30 odsto, a Walz 20 odsto. U Podgorici Azvirt postoji od 2012. Ima jednog zaposlenog i prethodnih godina nije imala značajnijih prihoda. U dijelu poslovnih prihoda u 2024. bilježi negativan saldo od nešto preko 20.000 eura.

Skupština Crne Gore nakon devet mjeseci "čekanja" usvojila je 12. novembra odluku o priključivanju Vojske Crne Gore aktivnostima NATO za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU). Od 81 poslanika, za odluku su glasala 44, pet je bilo protiv i dva uzdržana. Odluka je donesena na predlog koji je Savjet za odbranu i bezbjednost usvojio 7. februara ove godine. Članovi Savjeta - koji čine predsjednici države Jakov Milatović, Vlade Milojko Spajić i Skupštine Andrija Mandić - su se tada usaglasili su da se aktivnosti pripadnika Vojske u okviru NSATU mogu realizovati isključivo na teritoriji neke od zemalja NATO. NATO će, između ostalog, koordinirati obukama ukrajinskih snaga bezbjednosti. Ministar odbrane Dragan Krapović je rekao da je odluka o nastavku podrške Ukrajini, donijeta na samitu NATO u Vašingtonu prošle godine. A jedna od stranaka vladajuće većine, Demokratska narodna partija (DNP) se protivi se ovoj odluci. "Ovo može samo dodatno da ugrozi naše odnose sa Ruskom federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju", poručio je poslanik DNP, Vladislav Bojović. Ovo je inače jedna od dvije takozvane "ukrajinske misije" nakon ruske invazije februara 2022. u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje. Drugu organizuje Evropska unija. I ta odluka o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (European Union Military Assistance Mission Ukraine - EUMAM) u Skupštini je čekala 9 mjeseci na usvajanje, od septembra prošle do juna ove godine. Na čelu Skupštine, je lider proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić. Opozicija je tada optuživala Mandića, koji je protivnik NATO-a i podržavalac ruskog predsjednika Vladimira Putina, da opstruira njeno donošenje. Njegova partija koja je dio je vladajuće koalicije protivi se članstvu u Alijansi i sankcijama koje je Crna Gora uvela Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Crna Gora je u NATO ušla 2017. u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) koja je smijenjena s vlasti 2020. godine. I aktuelni ministara odbrane Dragan Krapović priznao je da nije bio pobornik ulaska Crne Gore u Alijansu. "U tim godinama sam imao ozbiljnu sumnju da li je Crna Gora trebalo da pristupi NATO, ali danas vidim da je jako dobro", rekao je ministar Krapović 11. juna u Skupštini. Sudbina dugoročnog Sporazuma Ukrajine i Crne Gore je neizvjesna. Sporazum o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji koji bi trebalo da potpišu premijer Milojko Spajić i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se gotovo i ne pominje iako je mogućnost dolaska Zelenskog u Podgoricu tim povodom u maju pomenuo predsjednik Jakov Milatović. Sporazum se odnosi se na podršku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavještajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene Ukrajine. Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo 30-ak zemalja, uglavnom članica NATO. I taj Sporazum nakon potpisivanja treba da potvrdi Skupština.. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić, koji je glasao protiv rezolucije kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu 2022.

"Ulazak u Evropsku uniju za Crnu Goru je, uslovno rečeno, poput pitanja života ili smrti", kaže evropski izvjestilac Marjan Šarec u intervjuu za Radio Slobodna Evropa. Šarec naglašava da je politička volja u Podgorici ključna ali da postoje snage, unutar zemlje i u regionu, koje ne žele njen uspjeh. "Mnogi ne žele da Crna Gora uđe u EU – čak i u samoj Crnoj Gori, u Srbiji, a naročito u Moskvi. Ulazak u Uniju je geostrateško pitanje, pitanje opstanka jedne male samostalne države", kaže on. Poručuje da je Crna Gora na prekretnici i da su, u ovom mandatu, realne šanse za članstvo otvorene samo za Crnu Goru i Albaniju. Šarec se oštro protivi ideji o dvogodišnjem probnom periodu za nove članice, nazivajući je "uvredom" za Crnu Goru i naglašava da pravila moraju važiti jednako za sve. Crna Gora, koja sa EU pregovara više od 13 godina, otvorila je sva pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila sedam. RSE: Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije ocijenjen je kao "najbolji do sada" za Crnu Goru. Ipak, u ključnim poglavljima (vladavina prava, borba protiv korupcije i efikasnost pravosuđa) dobijene su trojke. Kako objašnjavate ovaj raskorak? Šarec: Tačno je da su u nekim ključnim oblastima dodijeljene trojke, ali treba imati u vidu da izvještaj obuhvata čitav niz kriterijuma i da ocjenjuje napredak u vrlo zahtjevnim okolnostima. Ako bismo danas ocjenjivali zemlje koje su već članice Evropske unije, vjerujem da bi ih vrlo malo dobilo najvišu ocjenu i zato rezultate treba posmatrati u širem kontekstu. Sveukupno gledano, ovo je dobar Izvještaj za Crnu Goru. Kao što se za svake Olimpijske igre kaže da su "najbolje do sada", tako i ova formulacija ima diplomatsku notu, ali u ovom slučaju ona je i istinita jer je Crna Gora pokazala vidljiv napredak. RSE: Uprkos primjedbama koje se iz godine u godinu ponavljaju? Šarec: Kriterijumi su izuzetno visoki i zato se ne može očekivati napredak u svim oblastima istovremeno. Ipak, ako Crna Gora nastavi ovim putem, cilj se približava. U kontekstu visokih standarda koje postavlja Evropska unija, trojka je zapravo dobra ocjena. RSE:Da li to znači da je Crna Gora najbolja jer je u lošem odjeljenju pa proizilazi da je najbolji đak? Šarec: Ne bih tako rekao. Dolazim iz zemlje koja je kroz ovaj proces prošla prije 20 godina i znam da nije riječ o tome ko je loš ili bolji "đak". Jedno su kriterijumi koje EU postavlja, a drugo su političke okolnosti – u Uniji, regionu i u svijetu. Postoji mnogo nijansi. Važno je da Crna Gora pokazuje političku volju i spremnost za članstvo, što je jasno vidljivo. Naravno, ima i onih koji bi radije da Crna Gora ne uđe u EU – i u samoj zemlji, i u regionu i šire. Ali realnost je da su, u ovom mandatu, jedino Crna Gora i Albanija zemlje koje zaista mogu postati članice Evropske unije. Sve ostalo trenutno nije realno. RSE: Svjedoci smo da se iste primjedbe ponavljaju iz izvještaja u izvještaj - od medija, preko sudstva, do vizne politike. Kao da Podgorica ne čuje dovoljno jasno poruke iz Brisela. Ima li Evropska unija efikasnije metode ili samo neiscrpno strpljenje? Šarec: Ne bih rekao da Podgorica ne čuje poruke iz Brisela. Problem je što u zemlji postoji mnogo različitih mišljenja, interesa i faktora, pa je ponekad teško uskladiti sve zahtjeve i preporuke. Zato neke stvari još nisu u potpunosti sređene, ali Vlada je svjesna izazova i, prema mom mišljenju, pažljivo prati poruke koje dolaze iz EU. Naravno, izuzetaka uvijek ima. Ako se preporuke ne primjenjuju, posljedice su jasne a to je - pregovori se usporavaju i rezultati izostaju. Ponekad se, nažalost, previše pažnje posvećuje pojedinačnim incidentima, umjesto da se sagleda šira slika. A ja bih volio da svi ostanemo fokusirani na glavni cilj odnosno integraciju Crne Gore u EU. Vjerujem da će se u narednom periodu i preostali problemi riješiti, jer je svima jasno da je članstvo u EU ključni cilj. Uvjeren sam da je to, možda ću biti drastičan, pitanje "života ili smrti jedne zemlje". Zato je Crna Gora sada na važnoj prekretnici. RSE: Komesarka za proširenje Marta Kos najavila je mogućnost uvođenja probnog perioda za nove članice prije punopravnog članstva, kako bi se spriječilo da se neke zemlje po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konji Rusije. Da li ta ideja pokazuje nepovjerenje Brisela prema zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru? Šarec: Ta ideja je potekla iz država članica. I nisam saglasan sa tim. Ako pravila ne važe jednako za sve i ako su drugi, kao posljednja Hrvatska 2013. godine, ušli pod određenim uslovima onda i novi treba da uđu pod istim. Mislim da je to čak u velikoj mjeri uvreda Crnoj Gori, jer takav tretman nije na mjestu. I to ne mogu podržati. Ako zemlja ispunjava uslove treba da uđe, ako ne - ne treba. Svaka zemlja ima svoja prava i pod jednakim uslovima treba da pristupi. A kako bi taj probni period izgledao ni sam bog ne zna. RSE: Pojedini ministri i poslanici iz Crne Gore nerijetko šire narative bliske Moskvi i Beogradu, negiraju agresiju Rusije na Ukrajinu… Zašto EU ćuti na ove pojave? Šarec: Ne bih rekao da uvijek ćuti. Barem ne u Evropskom parlamentu. Često se čuju reakcije na takve poteze, ali mislim da reagovanje na svaku izjavu nije produktivno. Svi treba da se posvetimo cilju da Crna Gora uđe u EU. To će biti čin koji će sve drugo staviti u drugi plan. Naravno da Moskva i Beograd, pa i mnogi drugi, ne žele taj uspjeh. Mnogi ne žele da Crna Gora uđe, jer bi onda morali sebe zapitati zašto oni nisu uspjeli. Mislim da smo svi zajedno krenuli ka cilju ulasku u EU. Ako ćemo slušati svakog psa koji laje na tom putu, nećemo stići na cilj. Naravno, reagujemo često, ali još je bolje da radimo posao i uvedemo Crnu Goru u EU. To će biti najveća pobjeda. Kako rekoh, ima mnogo onih koji to ne žele. Ima ih i u Crnoj Gori, ima ih u Srbiji, a naravno pogotovo u Moskvi. Tako da je ulazak Crne Gore u EU geostrateško pitanje. To nije samo pitanje hoće li Crnogorci na granici davati pasoše ili ne, nego pitanje opstanka jedne male samostalne države. RSE:U ovom Izvještaju su, čini se svjesno, preskočeni brojni incidenti koji se tiču istorijskog revizionizma, poput slavljenja ratnih zločinaca, podizanje spomenika… ali i anti-turska histerija... Zašto? Šarec: Imamo tehničko objašnjenje. Izvještaj se priprema godinu od septembra 2024. do septembra 2025. A drugo to su incidenti, sociopolitička zbivanja. Nije to da Vlada sada namjerno podstiče anti-tursku histeriju. Da jeste, to bi bio veliki problem i izvještaj bi bio definitivno drugačiji. Reagovao sam ljetos, kada je bio podignut spomenik Pavlu Đurišiću. Crkva treba da bude utočište onima kojima treba pomoć u teškim situacijama, koji traže da ih crkva prihvati i pomogne. A politikom neka se bave političari. Sigurno će se to pomenuti u izvještaju koji pripremam. Naglašavam svima nam je cilj da Crna Gora bude naredna članica EU i moramo imati globalni pogled. Dok se sve ovo dešava, ne smijemo ćutati. Moramo jasno kazati da to što se događa nije u redu. Želim građansku Crnu Goru koja potiče iz antifašizma, koja poštuje ljudska prava i ne prima instrukcije iz drugih država koje imaju svoje interese.

U posljednjih osam mjeseci Crna Gora je potpisala četiri međudržavna sporazuma – sa Francuskom, Mađarskom i dva sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Sporazumi sa Emiratima se tiču turizma, nekretnina, energetike, digitalnih tehnologija. Mađarski se fokusiraju se na saobraćajnu digitalnu i IT-infrastrukturu. Francuski je kombinacija infrastrukturnih, energetskih i digitalnih projekata. I svi omogućavaju realizaciju poslova mimo javnih nabavki. Sva četiri imaju međudržavni okvir koji omogućava izbor izvođača bez javne konkurencije. Samo sporazum sa Francuskom sadrži formalnu antikorupcijsku klauzulu - obavezu države da ne dozvoli nezakonite koristi i da prijavi partnerima svaku sumnju na zloupotrebu. Vlada navodi da je riječ o strateškim partnerstvima za "brži razvoj i privlačenje investicija" koji treba da smanje birokratiju i povećaju efikasnost. Nevladine organizacije upozoravaju da se time potkopava sistem javnih nabavki – koji je jedan od stubova kontrole korupcije. Marko Sošić iz Instituta Alternativa za Radio Slobodna Evropa kaže da je ovakav tempo potpisivanja sporazuma rezultat obaveze Vlade, da svi međudržavni ugovori Crne Gore od 26. decembra moraju biti usklađeni sa sa pravilima EU u oblasti javnih nabavki". To je stavka iz reformske agende u pristupnim pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom. Poslednji energetski sa EmiratimaPosljednji u nizu sporazuma potpisan je 8. novembra između Vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata u Abu Dabiju. Potpisali su ga ministri energetike Admir Šahmanović i Suhail Al Mazrouei u prisustvu premijera Milojka Spajića i predsjednika UEA šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana. Njime se uspostavlja strateško partnerstvo u oblasti energetike i naprednih tehnologija. Predviđa gradnju solarnih, vjetro i hidroelektrana, razvoj zelenog vodonika i baterijskih sistema, te osnivanje Savjeta za FinTech i AI tehnologije. Aranžman ne predviđa javne nabavke – projekti će se realizovati kroz direktne dogovore između dvije vlade i izabranih kompanija. Crna Gora će obezbijediti zemljište za realizaciju projekata u takozvanim razvojnim zonama, tamo gdje to zakon dozvoljava, bez sprovođenja postupaka koncesija, tendera ili javnih nabavki, objavile su Vijesti koje su imale uvid u Sporazum. Država će, kako se navodi, preuzeti i odgovornost za izgradnju javne infrastrukture i pripremu planske dokumentacije. Prvi o turizmu i nekretninama sa EmiratimaPrvi među ovakvim ugovorima potpisan je 28. marta sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o ulaganjima u turizam i razvoj nekretnina, posebno na području Velike plaže kod Ulcinja. Ugovor omogućava da se poslovi realizuju bez procedura javnih nabavki, kroz direktne dogovore između vlada. Zbog toga su reagovale ekološke i građanske organizacije, upozoravajući na netransparentnost i rizik od devastacije prostora i kršenje Ustava. Evropska komisija zatražila je objašnjenje od Vlade Crne Gore zbog mogućeg kršenja pravila o javnim nabavkama i zaštiti javnog interesa. MANS, nevladina organizacija sa višedecenijskim stažom u borbi protiv korupcije, je tada ocijenio da Sporazum suspenduje niz crnogorskih zakona i širom otvara vrata za pranje novca. Uz to , kako su naveli, u slučaju kršenja ugovornih obaveza investitora, Crna Gora neće imati pravni osnov da pokrene bilo kakvu proceduru protiv UAE. Sporazum sa FrancuskomSporazum između Crne Gore i Francuske, potpisan u septembru, predviđa saradnju u izgradnji nove univerzitetske bolnice u Podgorici, sjedišta Vlade, dionica autoputeva i digitalne infrastrukture. Francuska obezbjeđuje i kredite, donacije i tehničku pomoć kroz razvojne agencije poput Francuske agencije za razvoj (AFD). Prema dokumentu, francuske firme mogu biti angažovane direktno, na osnovu liste koju dostavi Vlada Francuske. U dokumentu o sprovođenju prioritetnih projekata i finansijskoj saradnji se navodi da dvije vlade " ne smiju nuditi ili davati trećoj strani, zahtijevati, prihvatiti ili obećavati – direktno ili indirektno – bilo kakvu neprimjerenu korist ili dobit, koja može biti nezakonita ili koruptivna". Strane se međusobno obavezuju na razmjenu informacije koje izazivaju sumnju. Ako se te obaveze ne poštuju, Francuska zadržava pravo da obustavi isplate iz kredita ili traži prijevremenu otplatu zajmova. I sa Mađarskom uz direktne pogodbePremijeri Milojko Spajić i Viktor Orban potpisali su 1. jula u Budimpešti sporazum koji će mađarskim kompanijama omogućiti da - bez javnih nabavki i tendera - grade autoputeve i rekonstruišu pruge u Crnoj Gori. "U realizaciju ovih projekata uključuju se mađarske kompanije kao glavni izvođači i operateri, uz poseban režim koji omogućava direktno angažovanje bez potrebe za javnim nabavkama, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom", piše u dokumentu. Naime, Vlada Crne Gore će – bez tendera – odabrati glavnog izvođača i operatera sa liste potencijalnih investitora i izvođača koju pripremi Vlada Mađarske. Crna Gora će sprovesti sve neophodne zakonske mjere neophodne za realizaciju projekata, a Mađarska će razmotriti mogućnost njihovog finansiranja. Crnogorski premijer je sporazum okarakterisao kao "monumentalan" i "istorijski". Dokument omogućava direktno angažovanje mađarskih kompanija bez tendera, jer su projekti proglašeni "investicijama od zajedničkog interesa". Evropska komisija nadzire šta Podgorica potpisujeU poslednjem izvještaju Evropske komisije iz novembra ove godine, pominje se samo prvi sporazum koji je Crna Gora potpisala sa Emiratima. Sporazum o saradnji u turizmu i nekretninama, iz marta 2025., predviđa da su svi ugovori i sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti od zakonodavstva obje zemlje o javnim nabavkama. konstatuje se u izvještaju. Nakon toga upozoravaju da Crna Gora mora obezbijediti da sprovođenje ovog i sličnih sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU o javnim nabavkama, niti da je zaobilazi. Način na koji će se sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi biće pod pažljivim nadzorom EU, poručuje se na kraju. Crna Gora je u 2024. na Indeksu percepcije korupcije međunarodne organizacije Transparensi internešnal bila na nivou iz 2017. godine. Ona je u 2024. bila na 65. mjestu od 180 država. Indeks percepcije korupcije rangira 180 zemalja prema nivoima korupcije u javnom sektoru, a rezultati su dati na skali od nula (jako korumpirane) do 100 (vrlo čiste).

Najava komesarke za proširenje Evropske unije Marte Kos da bi kandidati prije punopravnog članstva bili na probnom periodu kako bi se spriječilo nazadovanje u reformama i pretvaranje tih "država u trojanske konje Rusije" - u vladajućim crnogorskim krugovima je dočekana sa rezervom. Za razliku od njih, analitičari imaju razumijevanja za ovu najavu. Da je ovo poruka upravo zemljama kandidatima Zapadnog Balkana, koji su manje više pod snažnim uticajem Rusije, smatra spoljnopolitički analitičar iz Beograda Boško Jakšić, jer Brisel želi budućnost bez "novih uporišta proputinovske politike". Ivana Stradner, saradnica Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ocjenjuje da je ovakav plan Brisela povezan sa djelovanjem premijera Mađarske i Slovačke koji opstruiraju EU. Crnogorski diplomata Željko Perović, strategiju Brisela smatra opravdanom kada je u pitanju Crna Gora, jer je kako kaže "vlast od 2020. pod uticajem antievropskog i proruskog Beograda". U ovogodišnjem Izvještaju o proširenju, Evropska komisija je navela četiri kandidata koji bi mogli biti novi članovi EU: Albanija, Moldavija, Crna Gora i Ukrajina. Duže od dvanaest godina nije bilo prijema novih članica u EU. Posljednja je primljena Hrvatska 2013. Poslije 12 godina EU govori o proširenju - ali uslovnomPredsjednice EK Ursula Fon Der Lajen prošle godine je najavila da će proširenje biti "prioritet" do 2029. godine. Uoči ovogodišnjeg Izvještaja o napretku država komesarka za proširenje Marta Kos je za The Financial Times navela mogućnost da kandidati dobiju "probni rok" kako bi se spriječilo nazadovanje u reformama i kršenje vrijednosti Unije. Kazala je da ne želi pristupanje zemalja u EU koje će se poslije prijema udružiti sa Rusijom: "Ne želim da uvodim 'trojanske konje' koji će biti aktivni za pet, deset ili 15 godina. Zato Komisija razrađuje ideje poput prelaznog ili probnog perioda i zaštitnih mjera." "Probni status" mogao bi podrazumijevati period u kome nove članice nemaju pravo glasa o svim pitanjima i mogućnost privremenog isključenja u slučaju demokratskog nazadovanja, piše The Financial Times. Vlada Crne Gore rezervisana prema 'probnom članstvu'Prema modelu "uslovnog prijema" Crne Gore u EU, rezervu su izrazili premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Spajić je krajem oktobra okviru londonskog Samita Berlinskog procesa saopštio, da se protivi da Crna Gora uđe u Uniju bez prava glasa. Na istom skupu premijer Albanije Edi Rama je rekao da se, za razliku od Spajića, ne protivi prijemu u članstvo "sa drugačijim statusom" u Uniji: "Nemamo pravo na veto, dok se Evropa ne reformiše. Pratimo politiku EU i NATO, ali ćemo dati sebi za pravo da kažemo šta mislimo." A potpredsjednik Vlade Crne Gore Filip Ivanović je rekao da bi "članstvo bez punog prava glasa bi bilo teško prihvatljivo". Uslovno članstvo za suzbijanje 'krtica'Analitičar Boško Jakšić za RSE ocjenjuje da su Crna Gora i Albanija u potpunosti uskladile spoljnu politiku sa EU. "Zato vjerujem da se klauzula ne odnosi na Podgoricu i Tiranu, ali se hipotetički zadržava mogućnost uslovnog članstva, imajući u vidu prosrpske proruske snage koje nisu zanemarljive u Crnoj Gori", kaže Jakšić. Kaže da bi klauzula bila upozorenje Crnoj Gori šta se može dogoditi ukoliko se dozvoli da uticaj tih snaga poraste u budućnosti: "To se ne odnosi na ovaj trenutak, jer su u Briselu gotovo svi zadovoljni procesom integracija u Crnoj Gori." Ipak smatra da Brisel ne može biti siguran da u budućnosti u nekoj od novih članica, neće pobijediti snage koje će voditi politiku kao sada mađarski premijer Viktor Orban: "EU ne želi događaje kakvi su bili u Mađarskoj ili Slovačkoj koje blokiraju odluke Unije, stavljaju veto na podršku Ukrajini ili proširenje sankcija Rusiji. To je poruka i kandidatima Zapadnog Balkana koji su manje ili više pod snažnim uticajem Rusije." Naglašava da je to poruka kandidatima "da spoljnu i bezbjednosnu politiku vode na način koji će onemogućiti da postanu 'krtice' u Uniji". 'Brisel već ima Orbana i Fica'I Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona za RSE, plan EU dovodi u vezu sa djelovanjem premijera Mađarske ali i Slovačke koji, kako kaže, opstruiraju EU. "Brisel već ima Orbana i Roberta Fica, a posljednje što im treba je Aleksandar Vučić." Ona ocjenjuje da je Brisel dugo tolerisao Srbiji koja je kandidat za EU, balansiranje između Rusije i Kine sa jedne i zapada sa druge strane. "Zvuči paradoksalno, ali Rusiji i Kini bi članstvo Srbije u EU odgovaralo, jer bi Srbiju koristili kao polugu uticaja u Evropi. To je test za EU", kaže Stradner. Ona navodi da bi EU trebalo da pomogne Crnoj Gori i Albaniji da se što prije približe članstvu, kako bi spriječila zvanični Beograd da urušava prozapadne težnje zemalja regiona. "Vučić poručuje da u EU treba zajedno da uđu sve zemlje Zapadnog Balkana uz poruku zapadu da 'možda Srbija nije savršena ali je region još gori'. EU treba da ignoriše te poruke i pomogne priključenju Crne Gore i Albanije", zaključuje Stradner. Brisel neće da 'timari Putinovog trojanskog konja'A crnogorski diplomata Željko Perović za RSE kaže da je opravdana strategija Brisela o "probnom članstvu" budućih članica EU, pa i kada je riječ o Crnoj Gori koja je, kako kaže, podijeljena i međusobno posvađana: "Vlast nakon 2020. je pod dirigentskom palicom antievropskog i proruskog Beograda, sa zavisnim pravosuđem, nedobronamjernim ponašanjem prema svim susjedima, osim Srbije. U Crnoj Gori je ugroženo sve što nije srpsko - ruski svijet. I to daje za pravo ovakvom razmišljanju Brisela." Perović podsjeća da Brisel već duže Crnu Goru vidi kao prvu narednu članicu EU, naročito nakon agresije Rusije na Ukrajinu. Perović kaže da se već nekoliko godina spekuliše o "brzom prijemu" Crne Gore, navodeći izjavu potpredsjednice EK Kaje Kalas koja je 2030. navela kao godinu uslovnog prijema novih članica. Vjeruje da bi pobjeda istinski prozapadnih snaga na narednim izborima 2027, obradovala Brisel: "Jer EU više neće morati da 'timari' Putinovog 'trojanskog konja', nego državu i vlast koja dijeli evropske vrijednosti." I dio opozicije u Crnoj Gori smatra da je dobra ideja da se EU protiv ruskog uticaja bori mehanizmom "probnog članstva". "Ako je Rusija 2016. godine pokušala državni udar zbog očekivanog ulaska Crne Gore u NATO, naivno je vjerovati da slično neće pokušati i prilikom ulaska u EU, naročito sa novouspostavljenih i ojačanih pozicija", naveo je Miloš Đuričković iz opozicionog Evropskog saveza. Dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, prije svega stranke nastale iz proruskog Demokratskog fronta, ne podržavaju NATO članstvo i zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji. One u značajnoj mjeri participiraju u Vladi premijera Milojka Spajića, a njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore.