Povratak na originalni Dejton i ukidanje svih odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, afirmacija srpskog identiteta neke su od poruka koje je predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik uputio sa pozornice u Mrkonjić Gradu gdje se obilježavala godišnjica "Oluje." "Naš jedini put koji je ispravan jeste Srbija i Republika Srpska. Nemamo mi drugog pravca. Srpska je opstala i ostala," rekao je bivši predsjednik Republike Srpske i dodao da je zbog toga važno da "Vučić nastavi da razvija Srbiju." Dodik je u avgustu 2025. pravosnažno je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. "Zašto mislite da možete Republiku Srpsku i Srbiju vječito kinjite ili da ćete kroz neku vašu evropsku priču nama ispričati priču koju hoćete, da nas ponovo pokorite, da nam kažete, 'da bićete tamo ali ako mi kažemo'", rekao je Dodik i dodao: "Ne treba nam ni ta Evropska unija ni Evropa". Dan sjećanja na Srbe stradale u hrvatsko-vojnoj akciji "Oluja" zajednički su u Mrkonjić Gradu organizovali vlade Republike Srpske i Srbije. Obilježavanju su prisustvovali zvaničnici Republike Srpske i Srbije, među kojima i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je je bio u trodnevnoj posjeti BiH. U obraćanju prisutnima Vučić je naglasio da se "posljednji put" obraća kao predsjednik Srbije i da li će više ikada "ne zna." "Nećemo dozvoliti da više ikada bude "Oluje" i bilo kakvog pogroma srpskog naroda. Nećemo čekati, niti se sklanjati i tražti izgovor da ostavimo svoj narod na cijedilu," rekao je Vučić. On je 27. juna najavio ostavku na mjestu predsjednika Srbije, ne precizirajući kada će je podnijeti. Sa pozornice u Mrkonjić Gradu Vučić je dodao da "mi Srbi moramo da znamo šta su nam elementarni ciljevi. "I mi treba da se toga držimo. Srbija će uvijek biti uz Republiku Srpsku i to je najbolji odnos koji može da postoji." Osim njega obilježavanju prisustvuje i predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić. Od zvaničnika Republike Srpske obilježavanju su prisustvovali i predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, premijer Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, kao i srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović. Na samom otvaranju na centralnoj ceremoniji na Trgu kralja Petra Prvog Karađorđevića u Mrkonjić Gradu patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije održao je besjedu. Zajedničkom akcijom vojnih i policijskih snaga Hrvatska je 1995. godine "Olujom" povratila dijelove zemlje koji su bili pod upravom lokalnih Srba, takozvane "Republike Srpske Krajine" nakon pobune 1991. godine. Zavisno od izvora, procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku tokom operacije "Oluja" kreću se od 130.000 do 250.000, a nevladina organizacija Documenta identifikovala je više od 2.300 žrtava, većinom srpskih civila. Srbija i Hrvatska imaju dva različita viđenja "Oluje". U Hrvatskoj se godišnjica obilježava 5. avgusta, na dan kada je završena, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. U Srbiji se obilježava kao Dan sjećanja na stradale u hrvatskoj operaciji. Haški tribunal je u aprilu 2011. godine prvostepeno osudio hrvatske generale Antu Gotovinu na 24 godine zatvora i Mladena Markača na 18 godina za zločine počinjene tokom akcije "Oluja". Međutim, u novembru naredne godine Pretresno veće Tribunala je poništilo prvostepenu presudu i oslobodilo dvojicu generala.

Evropska unija (EU) ponovila je poziv vlastima na Kosovu da obustave rušenje objekata pored jezera Gazivode na severu zemlje do okončanja sudskih postupaka koji se odnose na imovinska pitanja. Portparolka Evropske komisije Anita Hiper ponovila je da Brisel žali zbog rušenja kuća, posebno zbog činjenice da su imovinski zahtevi i dalje predmet sudskog postupka. "EU poziva institucije Kosova da zaustave svako dalje rušenje i da sarađuju sa pogođenim stanovnicima i lokalnim vlastima kako bi pronašli zakonita i održiva rešenja. Svi nepovratni koraci, uključujući rušenje, treba da budu obustavljeni dok nadležni sud ne donese konačnu odluku o preostalim zahtevima", izjavila je portparolka Hiper na redovnoj konferenciji za novinare u Briselu. Ovo je drugi put da EU javno poziva kosovske institucije da obustave rušenje objekata za koje vlasti u Prištini tvrde da su izgrađeni bez građevinske dozvole. Kancelarija Evropske unije u Prištini ranije je saopštila da je akcija kosovskih institucija sprovedena u trenutku kada su vlasnici već pokrenuli sudske postupke protiv odluke o rušenju. Kosovske vlasti su u utorak, 21. jula, počele rušenje 11 kuća izgrađenih na zemljištu Javnog vodoprivrednog preduzeća "Ibar-Lepenac", u oblasti jezera Gazivode. Izvršni direktor "Ibar-Lepenca" Faruk Mujka potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da se objekti nezakonito nalaze na zemljištu tog preduzeća. On je rekao da je vlasnicima 3. jula uručeno upozorenje da moraju da napuste objekte, a pošto to nisu učinili, Inspektorat Ministarstva životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture, u saradnji sa Policijom Kosova, počeo je sprovođenje odluke o njihovom rušenju. Preduzeće "Ibar-Lepenac" tvrdi da je zemljište na kojem su izgrađeni ovi objekti u njegovom vlasništvu. Rušenje je nastavljeno uprkos protivljenju vlasnika objekata i pozivima međunarodne zajednice da se ono obustavi. Vlasnici su se nakon rušenja prošle nedelje žalili da kosovske institucije nisu poštovale zakonske procedure. Osnovni sud u Mitrovici potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da je primio tri građanske tužbe protiv preduzeća "Ibar-Lepenac" u vezi sa rušenjem. Za dve tužbe sud je već odbacio kao neosnovan predlog za određivanje privremene mere, dok u trećem predmetu još razmatra da li će takvu meru odrediti. Jezero Gazivode smatra se strateškom infrastrukturom za Kosovo, jer služi za vodosnabdevanje, proizvodnju električne energije i navodnjavanje. Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije u saopštenju od 21. jula rušenje je nazvala "aktom bezakonja i terora Aljbina Kurtija", navodeći da se sprovodi "bez ikakve sudske odluke" i "s ciljem odmazde nad Srbima". Takođe je ocenila da je reč o "demonstraciji sile" i navela da su "vlasnici vikendica za rušenje saznali iz obaveštenja koje im je zakačeno na objekte".

Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da su u toku istrage na trećoj lokaciji za koju se sumnja da je masovna grobnica, dok su vlasti potvrdile pronalazak posmrtnih ostataka na dvije lokacije u Zubinom Potoku, za koje se sumnja da pripadaju žrtvama posljednjeg rata na Kosovu. Tokom istrage pretraženo je nekoliko lokacija, navodi se u saopštenju. U selu Jabuka u Zubinom Potoku "pronađeni su posmrtni ostaci", koji će, prema navodima Tužilaštva, biti podvrgnuti forenzičkim ispitivanjima i DNK analizi radi identifikacije, dok se iskopavanja u selu Mali Kaluđer nastavljaju. "Trenutno se istrage nastavljaju na trećoj lokaciji", saopštilo je Specijalno tužilaštvo Kosova, dodajući da se istrage ratnih zločina u Zubinom Potoku intenzivno nastavljaju. Iskopavanja na lokaciji za koju se sumnja da je masovna grobnica u Malom Kaluđeru, u Zubinom Potoku, počela su krajem jula, dok su prije nekoliko dana iskopavanja počela i u Jabuci, u istoj opštini na sjeveru Kosova. Saopštenje Specijalnog tužilaštva dolazi u trenutku kada je glavni pregovarač Kosova za tehnički dijalog Agron Bajrami zatražio od Evropske unije da osigura da Srbija u potpunosti provede obaveze iz Deklaracije o nestalim osobama. U objavi na platformi X, Bajrami je rekao da je od EU zatražio da Srbija omogući neograničen pristup arhivima i zaštitu osobama koje pružaju informacije. "Kao glavni pregovarač Kosova, zvanično sam prenio specijalnom izaslaniku EU za dijalog Kosova i Srbije Peteru Sorensenu našu zabrinutost zbog nedavnih događaja u vezi s osobama nestalim tokom rata 1998-99", napisao je Bajrami. Rekao je da porodice nestalih osoba "predugo čekaju istinu". Specijalno tužilaštvo je prije nekoliko dana potvrdilo da su ljudski posmrtni ostaci pronađeni u selu Mali Kaluđer. U međuvremenu je vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Xhelal Sveçla 3. augusta rekao da su u Jabuci pronađeni posmrtni ostaci najmanje četiri osobe. U okviru dijaloga o normalizaciji odnosa, Kosovo i Srbija su 2. maja 2023. godine postigli dogovor o Deklaraciji o nestalim osobama. Ova deklaracija predviđa obavezu obje strane da rasvijetle sudbinu više od 1.500 osoba koje su nestale tokom rata 1998-99. U njoj se posebno ne spominje otvaranje vojnih ili policijskih arhiva, ali se spominje izraz "povjerljivi dokumenti". Ranije ove godine Kosovo i Srbija održali su prvi sastanak Zajedničke komisije za osobe nestale tokom rata na Kosovu, ali je sastanak završen bez rezultata. Nakon početka iskopavanja u Zubinom Potoku, vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti ponovio je poziv Srbiji da otvori državne i vojne arhive i provede Briselsku deklaraciju. "Zato ponavljamo naš poziv međunarodnim faktorima da pojačaju pritisak na Srbiju kako bi, između ostalog, bila promijenjena odluka o tridesetogodišnjoj tajnosti do 2044. godine i otvoren arhiv 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije, kako bismo dobili informacije potrebne za rasvjetljavanje sudbine prisilno nestalih", izjavio je Kurti 29. jula. Prema riječima predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonje Biserko, vojni arhivi Srbije sadrže borbene izvještaje, podatke o djelovanju jedinica i evidenciju o premještanju koji bi mogli pomoći u identifikovanju masovnih grobnica. U međuvremenu, arhivi službi državne bezbjednosti, kako je Biserko rekla za Radio Slobodna Evropa, sadrže obavještajne izvještaje o operacijama na Kosovu i ukazuju na pritvaranja i koordinaciju između Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i vojske. Arhivi drugih institucija Srbije također se smatraju važnim, posebno onih koje su bile nadležne za prevoz i ukop tijela, "poput komunalnih preduzeća i sličnih organizacija", kaže Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo Kosovo. Vlasti na Kosovu uhapsile su tri osobe u vezi sa sumnjama o masovnim grobnicama. U međuvremenu je u Srbiji 30. jula uhapšena jedna osoba zbog špijunaže. Međutim, na Kosovu je nekoliko izvora reklo za Radio Slobodna Evropa da je hapšenje povezano sa sumnjama da je R.T., koji je uhapšen u Srbiji, pružio informacije koje su dovele do lokacije na kojoj se u Zubinom Potoku vrše iskopavanja posmrtnih ostataka. Vršilac dužnosti ministra rada, porodice, socijalne zaštite i vrijednosti oslobodilačkog rata Kosova Andin Hoti opisao je hapšenje osobe za koju tvrdi da je pomogla u otkrivanju lokacije za koju se sumnja da je masovna grobnica na Kosovu kao "pokušaj ubistva istine". Prema izvještaju objavljenom 29. jula, Institut za ratne zločine saopštio je da, na osnovu preliminarnih podataka, postoji 12.230 dokumentovanih žrtava rata na Kosovu u periodu od 1. januara 1998. do 20. juna 1999. godine. Više od 1.500 osoba, uglavnom Albanaca, i dalje se smatra nestalima, dok su posmrtni ostaci nestalih pronađeni u nekoliko masovnih grobnica u Srbiji.

Srpska lista je u utorak, 4. avgusta podnela žalbu Ustavnom sudu Kosova na odluku Vrhovnog suda da potvrdi rezultate izbora održanih u junu, prema kojima je ova najveća stranka Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda osvojila devet od deset poslaničkih mandata rezervisanih za srpsku zajednicu. Za Srpsku listu je sporno to što je jedan poslanički mandat dobio Nenad Rašić iz Stranke za slobodu pravdu i opstanak glasovima u sredinama gde ne živi srpska zajednica. Ova žalba Srpske liste dolazi uoči održavanja konstitutivne sednice novog saziva Skupštine 6. augusta dok se tokom dana očekuje sastanak Kutrija sa liderom Demokratskog saveza Kosova Ljumirom Abdidžikuom (Lumir Abdixhiku) radi formiranja Vlade. Nenad Rašić je ocenio da Srpska lista reaguje isključivo onda kada su im ugroženi "sopstveni politički interesi i pozicije". "Principi važe uvek i za sve, a ne samo kada odgovaraju jednoj političkoj opciji. Borba za vladavinu prava, transparentnost i autentično predstavljanje zajednice podrazumeva doslednost, bez obzira na to ko ostvaruje političku korist", navodi se u reakciji Rašića na žalbu Srpske liste. Kosovo je u poslednjih godinu i po dana tri puta išlo na izbore zbog neuspeha da se postigne konsenzus političkih stranaka oko formiranja novih institucija i izbora novog predsednika zemlje. Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu i Vulenet Bugaćku (Vullnet Bugaqku) iz Demokratskog instituta Kosova u izjavi za Radio Slobodna Evropa objašnjavaju da žalba Srpske liste ne može imati uticaj na formiranje novih institucija, osim ukoliko Ustavni sud ne izrekne privremenu meru. "Politički gledano, žalba može biti korišćena za osporavanje legitimiteta Rašića. Međutim, sa pravnog stanovišta, njegov mandat ostaje važeći sve dok ga nadležna institucija ne poništi ili ne suspenduje", kaže Miftaraj. On smatra da je argument Srpske liste oko osporavanja Rašićevog mandata slab, sa čime se slaže i Bugaćku. "Ni Ustav ni izborni zakoni ne uslovljavaju validnost glasa ili dodelu poslaničkog mandata etničkim sastavom opštine u kojoj je glas dat. Svaki birač koji ima pravo glasa i može da glasa za bilo koji registrovani politički subjekt ili kandidata, dok se poslanički mandati raspodeljuju na osnovu overenih rezultata izbora na nivou cele zemlje, a ne prema etničkom sastavu pojedinačnih opština", kaže Bugaćku. Srpska lista pak u saopštenju navodi da je "suština žalbe zaštita ustavnog prava srpskog, ali i ostalih nevećinskih naroda na autentično političko predstavljanje". "Ukoliko bi se prihvatilo da političke predstavnike jedne zajednice mogu odlučujuće birati pripadnici drugih zajednica, tada bi bila dovedena u pitanje sama svrha rezervisanih poslaničkih mesta, ne samo za srpsku zajednicu, već i za sve ostale nevećinske zajednice kojima Ustav garantuje posebno političko predstavljanje", navodi se u saopštenju. Nenad Rašić je ranije za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da je poslanički mandat dobio pre svega glasovima Srba, ali nije porekao da su mu podršku dale i druge manjinske zajednice što je, kako kaže, rezultat njegove pozicije ministra za zajednice i povratak u poslednje tri i po godine. Inače, Ustavni sud je 2023. godine zauzeo stav da pripadnici manjinskih zajednica mogu dobijati glasove u bilo kom delu Kosova, bez etničkog ograničavanja birača, ali da se glasovi mogu poništiti ako postoje jasni dokazi o konkretnim izbornim nepravilnostima ili koordinisanoj izbornoj prevari. Sud je tako odgovorio na primedbe Ujedinjene romske partije Kosova i Egipćanske liberalne stranke oko glasova koje je 2021. godine Romska inicijativa dobila u opštinama sa srpskom većinom. Prethodno je Vrhovni sud Kosova Romskoj inicijativi poništio oko 800 glasova a Adriani Hodžić iz Građanske inicijative Ujedinjena zajednica - koja je predstavljala bošnjačku zajednicu - preko 4.000 glasova u opštinama sa srpskom većinom, zbog čega je izgubila poslanički mandat. Ova dva politička subjekta bila su optužena da su glasove u srpskim sredinama dobijali zahvaljujući Srpskoj listi, koja je "putem svog biračkog tela pokušala da izvrši uticaj i stavi pod kontrolu neke od nevećinskih zajednica na Kosovu". Pitanje rezervisanih mandata otvoreno je i nakon izbora 2025. godine, kada je predsednica Nove demokratske stranke Emilija Redžepi optužila Nenada Rašića da je mandat osvojio zahvaljujući glasovima iz sredina u kojima gotovo da nema Srba. Žalila se Vrhovnom sudu, ali je sud odbio žalbu uz obrazloženje da ne može utvrđivati etničku pripadnost birača i da svaki građanin ima pravo da glasa za kandidata po sopstvenom izboru. Prema Ustavu Kosova, od ukupno 120 poslaničkih mesta u Skupštini Kosova, 20 je rezervisano za nevećinske zajednice, od kojih 10 za srpsku zajednicu i 10 za ostale zajednice koje žive na Kosovu. Takođe, prema Ustavu Kosova, srpska zajednica ima zagarantovano mesto u Vladi, te mesto potpredsednika Skupštine. Međutim, lider Pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti, koji je pobedio na poslednjim izborima, Srpsku listu smatra "produženom rukom" Beograda i posebno nakon napada u Banjskoj odbija saradnju sa njom.

Istaknuti zatvoreni politički aktivista Mostafa Tadžzade izdao je saopštenje iz ozloglašenog iranskog zatvora Evin, pozivajući iranske vlasti da "odmah prekinu pogubljenja mladih ljudi", upozoravajući da ubrzani tempo vješanja rizikuje da gurne zemlju ka unutrašnjem sukobu. Saopštenje, datirano 3. avgusta i objavljeno na njegovom Telegram nalogu, dolazi usred nagle eskalacije pogubljenja od početka rata između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela 28. februara. Tadžzade, bivši zamjenik ministra unutrašnjih poslova koji je godinama bio u iranskim zatvorima zbog kritikovanja Islamske Republike i njenog rukovodstva, tvrdio je da vlasti šalju "uglavnom mlade ljude" na vješala "na brzinu i brže nego što je uobičajena procedura", na osnovu presuda sudova za koje je rekao da pate od "ozbiljnih nedostataka i dvosmislenosti" i da im nedostaje transparentnosti. Povukao je direktnu granicu između represija koje su uslijedile nakon nacionalnih protesta u januaru i trenutnog talasa pogubljenja, upozoravajući da država rizikuje da ponovi iste greške koje su podstakle te nemire. "Ljudi i dalje žale zbog nepravedno prolivene krvi" tokom januarskih protesta, rekao je, pozivajući na nezavisni, nacionalni odbor za utvrđivanje činjenica koji bi istražio događaje od 8. i 9. januara, najsmrtonosnijih dana nemira, i da se pritvorenicima omogući pristup nezavisnim advokatima, javnim suđenjima i istinsko pravo na odbranu. Grupe za ljudska prava dokumentovale su više od 6.000 smrtnih slučajeva tokom represija, ali mnogi kažu da je stvarni broj žrtava mnogo veći. Neke procjene govore da se radi o desetinama hiljada. Tadžzadeh, koji je ranije pozivao na nacionalno pomirenje, rekao je da njegovo protivljenje smrtnoj kazni nije poricanje osnovnih zločina ili odbacivanje patnje žrtava, već da "restorativna pravda" mora da uravnoteži prava optuženih sa pravima žrtava i širim interesima zemlje. Pogubljenja, tvrdio je, "ne liječe bol Irana", ne grade trajni legitimitet i umjesto toga produbljuju jaz između države i javnosti. Neke grupe za ljudska prava kažu da je više od 50 ljudi pogubljenih zbog bezbjednosnih i političkih optužbi pogubljeno od početka rata, mada druge navode da je taj broj mnogo veći. Prema posljednjim provjerenim podacima, u Iranu je ove godine do sada pogubljeno 448 ljudi, od kojih su mnogi osuđeni na smrt u vezi sa januarskim protestima gdje su hiljade ljudi ubijene od strane snaga bezbjednosti, a desetine hiljada pritvorene. Tadžzadeh je završio svoju izjavu pozivajući "sve kojima je stalo do ove zemlje, bez obzira na sva politička i ideološka uvjerenja", da izraze svoje protivljenje pogubljenjima pravnim i građanskim sredstvima i da pronađu način da ih zaustave.

Ukrajinski dronovi su pogodili još dva skladišta koja koristi kompanija onlajn prodaje Wildberries, kao i treće u Moskovskoj oblasti, u kojima je poginulo pet ljudi, dok su Rusija i Ukrajina nastavile razmjenu prekograničnih udara, a mirovni pregovori uz posredovanje SAD su zastali. Kijev je posljednjih nedelja pokušavao da poremeti poslovanje Wildberriesa, ruskog ekvivalenta Amazona, tvrdeći da pomaže rat protiv Ukrajine isporukom robe koja ima vojnu svrhu. Rano 4. avgusta, skladišta Wildberriesa u Tverskoj i Sanktpeterburškoj oblasti su pogođena, dok Ukrajina pokušava da rat, koji je sada u petoj godini, prenese na obične Ruse kako bi izvršila pritisak na Kremlj da obnovi mirovne pregovore. Treće skladište u Moskovskoj oblasti je takođe pogođeno, u čemu je petoro mrtvih i najmanje 10 povrijeđenih, prema riječima guvernera Moskovske oblasti Andreja Vorobjova. "Nekoliko požara izbilo je u industrijskoj zoni Novoselki kao rezultat napada dronom. Najveći je bio u skladištu, gdje je otvoreni plamen već ugašen", rekao je Vorobjov. Prema medijskim izvještajima i OSINT analizi Telegram kanala ASTRA, ukrajinski dronovi su takođe pogodili rafineriju nafte u Sizranju u Samarskoj oblasti Rusije, a geolocirani snimci prikazuju crni dim koji se diže iz objekta. Rafinerija u vlasništvu Rosnjefta godišnje prerađuje 8,5 miliona tona sirove nafte, što čini više od tro procenta ukupnog kapaciteta rafinerije Rusije. U posljednjih nekoliko nedelja, ukrajinske snage su napale više od desetak skladišta u vlasništvu kompanije Wildberries u više ruskih regiona. Kompanija je nazvala napade, u kojima je pogođeno oko 15 različitih objekata kompanije, "terorističkim aktima". Robert Brovdi, komandant ukrajinskih snaga bespilotnih sistema (USF), izjavio je na društvenim mrežama da su ukrajinski dronovi napali 15 logističkih objekata u vlasništvu kompanije Vajldberis u protekle tri nedelje. Dodao je da je 13 od 15 skladišta uništeno u požaru kao rezultat napada. Ukrajinske vazduhoplovne snage su izvijestile da su ruske snage napale Ukrajinu tokom noći jednom balističkom raketom Iskander-M i 136 jurišnih dronova. Prema riječima ukrajinskih zvaničnika, jedna 89-godišnja žena je poginula u Nikolajevu tokom noćnog napada dronom, dok je sedam drugih ljudi, uključujući djecu, povrijeđeno. U međuvremenu, u ukrajinskom gradu Sumi, šest ruskih vođenih avionskih bombi palo je u smrtonosnoj baraži, usmrtivši dvoje djece i jednu ženu, prema riječima regionalnih vlasti. "Devojčice su imale 5 i 10 godina. Njihova tijela su izvučena iz ruševina njihove kuće", rekao je regionalni šef. "Neopisiva tragedija", napisao je na Telegramu. Američki izaslanik: Još nema sporazuma o sistemu PatriotPredsjednik Volodimir Zelenski pozvao je saveznike Ukrajine, posebno Sjedinjene Države, da ubrzaju isporuke hitno potrebnih raketa protivvazdušne odbrane Patriot i drugog oružja, dok Moskva pojačava vazdušne napade na Kijev i druge ukrajinske gradove. Američki ambasador pri NATO savezu Matthew Whitaker rekao je kasno 3. avgusta da je rad sa Ukrajinom i Evropom na zajedničkoj proizvodnji sistema protivvazdušne odbrane u toku, ali dugoročni sporazum o proizvodnji raketa za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot neće biti zaključen prije ove zime. "Ne dozvoljavamo nikome osim američkim proizvođačima da ih proizvode u Sjedinjenim Državama", rekao je Whitaker u intervjuu za Fox news, misleći na rakete Patriot PAC-3 sposobne da presretnu ruske balističke rakete. "Postoje mogućnosti za koprodukciju koje možemo da iskoristimo sa Ukrajincima i Evropljanima kako bismo proširili industrijsku bazu i podržali odbranu Ukrajine i Evrope", dodao je američki diplomata. "Dugoročni sporazum o proizvodnji neće biti postignut do ove zime", rekao je Whitaker. Nakon što je ove godine ostvarila malo ili nimalo teritorijalnih dobitaka duž ukrajinske linije fronta duge preko 1.200 kilometara, Moskva je pojačala svoje raketne napade na Ukrajinu, dok se zemlja suočava sa ozbiljnim nedostatkom sistema protivvazdušne odbrane sposobnih da presretnu brze balističke rakete. Prošlog mjeseca, Zelenski je rekao da su Kijev i Vašington postigli dogovor o licencama za proizvodnju presretača PAC-3 Patriot, dodajući da se očekuje da će dijelovi za rakete stići u narednih nekoliko dana. Međutim, Trump je 31. jula umanjio značaj sugestija da je Vašington spreman da Kijevu da licencu za samu proizvodnju raketa Patriot. "Ovo oružje je nevjerovatno. Moramo biti veoma oprezni kada dozvoljavamo nekome da ga proizvodi", rekao je Trump novinarima na sastanku kabineta u Camp Davidu, dodajući da se njegova administracija "još nije složila" sa tim. "Razgovaramo o tome. Ali teško je pokloniti takvu tehnologiju", rekao je.

Stotine migranata postavilo je kamp na plaži u španskoj sjevernoafričkoj enklavi Ceuta u ponedeljak (3. avgusta), dok se lokalne vlasti bore sa hiljadama ljudi koji su još uvijek na ovoj maloj teritoriji nakon masovne granične gužve prošle nedelje. Španija procjenjuje da se oko 69.500 migranata vratilo u Maroko u posljednja četiri dana, što je premašilo početne procjene od oko 50.000 dolazaka u Ceutu u četvrtak, 30. jula. Zvanični broj žrtava na španskoj strani granice je 72, sa 11 smrtnih slučajeva na marokanskoj strani. Vanredni priliv je preplavio grad od 84.000 stanovnika i izazvao političku krizu širom Evropske unije, jer su neke države članice okrivile Španiju. Sve je više glasova koji optužuju Maroko da pomaže u podsticanju krize u Ceuti, a lider španske enclave, Huan Hesus Vivas opisuje prelaske granice od prošle nedelje kao napad na teritorijalni integritet Španije, koji je viđen kao "ako ne orkestriran, onda barem podstaknut ili dozvoljen od strane Maroka". Rekao je da su mještani posmatrali događaje sa mješavinom tuge, brige i patnje. "Ljudi ovo ne vide kao migracionu krizu; to je u osnovi bio napad, kršenje teritorijalnog integriteta Španije", rekao je Vivas za list El Pais. Nakon masovnih dolazaka u Ceutu, španske vlasti kažu da primjećuju porast sumnjivih tajnih prelazaka brodovima i skuterima iz sjevernoafričke enklave preko Gibraltarskog moreuza do kopnene Španije. Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije će u utorak, 4. avgusta održati hitne sastanke putem video konferencije kako bi razgovarali o tom pitanju. Scene u Ceuti su zategle odnose među nekim od 27 zemalja članica EU. Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, rekla je u pismu španskom premijeru Pedru Sančezu da će sastanak u utorak, 4. avgusta biti prilika da se izvuču pouke iz onoga što se dogodilo u Ceuti i pohvalila je Madrid zbog brzog rješavanja krize. "Iz ovog incidenta je jasno da moramo učiniti više kako bismo dodatno ojačali naše granice na kritičnim tačkama", rekla je Von der Leyen. Širom EU, kriza u Ceuti je naizgled dovela do trenutka obračuna nakon što je nekoliko zemalja EU odgovorilo na krizu pozivom na suspendovanje Španije iz Šengenske zone slobodnog kretanja. Italija je saopštila da je suspendovala šengenske putne aranžmane bez pasoša sa Španijom na mjesec dana, uprkos činjenici da Ceuta nije dio Šengena. Ceuta i druga španska sjevernoafrička enklava, Melilja, nalaze se na mediteranskoj obali Maroka i povremeno se suočavaju sa pokušajima prelaska granice od strane migranata koji žele da stignu do Evrope. Izvor: Guardian, Reuters, BBC

Ministar unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine Ramo Isak potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da je veći broj pripadnika policije Republike Srpske neovlašteno boravio na teritoriji Federacije, učestvujući u obezbeđenju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tokom njegove posjete Bugojnu. On je rekao da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona intervenisali i da su policijci iz RS sprovedni van tog kantona. "Ukoliko je MUP RS htio da pošalje veći broj pripadnika trebalo je to da najavi i pružili bismo podršku", rekao je Isak. Prema njegovim riječima bilo je više vozila i sva, osim jednog, su bila u vlasništvu MUP-a RS. Ministar Isak je ocijenio da nije bilo potrebe za incidentom, rekavši da pohvaljuje profesionalnost pripadnika policije Srednjo-bosanskog kantona. Prema njegovim riječima MUP Federacije BiH će dobiti izveštaj o događaju u utorak i onda će biti odlučeno o daljim koracima. RSE nezvanično saznaje da je iz Srednje-bosanskog kantona vraćeno 30 osoba, od kojih se deset kretalo pješice i kvadovima po okolnoj šumi, a ostatak se nalazio u kombijima i džipu. Prema tim saznanjima nisu sve osobe identifikovane, tako da nije poznato da li su isključivo bili pripadnici policije RS ili i Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Srbije. Oni su sprovedeni van granica kantona jer su prekršili sve protokole. Iz MUP-a RS nisu se oglasili oko incidenta, kao ni iz Predsjedništva Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je 3. avgusta porodičnu kuću u Čipuljiću u opštini Bugojno. Sa njim je bio Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Vučić se nalazi u trodnevnoj posjeti Republici Srpskoj, gdje će 4. avgusta u Mrkonjić Gradu biti obilježena godišnjica hrvatske policijsko-vojne akcije "Oluja". Tom akcijom Hrvatska je 1995. povratila dio svoje teritorije, koja je bila pod kontrolom takozvane "Republike Srpske Krajine". Zavisno od izvora, procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku tokom operacije "Oluja" kreću se od 130.000 do 250.000, a nevladina organizacija Documenta identifikovala je više od 2.300 žrtava, većinom srpskih civila. Srbija i Hrvatska imaju dva različita viđenja "Oluje". U Hrvatskoj se obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a u Srbiji kao Dan sjećanja na stradale u hrvatskoj operaciji.

Rumunske pomorske snage izvele su kontroliranu eksploziju kako bi preusmjerile veliku količinu vode iz Dunava, pogođenog sušom, prema nuklearnoj elektrani Cernavoda, kako bi pomoglo njenom hlađenju. Radi se o njihovom posljednjem nuklearnom reaktoru, dok je iz Mađarske saopšteno da bi mogli uspjeti da održe rad svoje jedine nuklearne elektrane još dva dana. To je vanredna mjera koja pokazuje razmjere krize u Evropi, gdje su vrućine i suša snizile vodostaj rijeka i izazvale zabrinutost zbog vodosnabdijevanja, riječnog saobraćaja i proizvodnje električne energije. S obzirom na to da oba reaktora rade smanjenim kapacitetom, Mađarska i Rumunija sve se više oslanjaju na skupi uvoz električne energije u trenutku kada toplotni val povećava potražnju za strujom. Obje zemlje koriste vodu iz Dunava za hlađenje reaktora. Vlasti u Mađarskoj, koje su ranije saopštile da bi nuklearnu elektranu Paks mogle ugasiti već u nedjelju, navele su da može nastaviti raditi sadašnjim smanjenim kapacitetom do ponedjeljka ili utorka, što predstavlja kratkotrajno olakšanje za snabdijevanje električnom energijom. Elektrana Paks, snage dva gigavata, koja u normalnim okolnostima proizvodi oko polovine električne energije u zemlji, u ponedjeljak je radila sa nešto više od deset posto kapaciteta nakon što je vodostaj Dunava pao na rekordno nizak nivo. "Danas, a možda i sutra, posljednja turbina koja proizvodi 240 megavata može nastaviti da radi", rekao je mađarski premijer Peter Magyar. "Ovo su veoma dobre vijesti jer se može izbjeći potpuno gašenje elektrane u jednom od dana s najvećom potrošnjom", dodao je. Rumunski državni proizvođač nuklearne energije Nuclearelectrica, koji u normalnim okolnostima proizvodi petinu potreba zemlje za električnom energijom, početkom prošle sedmice morao je ugasiti jedan od svoja dva reaktora. Stručnjaci su rekli da će kontrolisana eksplozija omogućiti vlastima izgradnju privremene brane koja će usmjeriti više vode prema riječnom koritu gdje se nalazi preostali reaktor nuklearne elektrane Černavoda. Rumunska mornarica saopštila je da će radovi na preusmjeravanju dodatne količine vode prema reaktoru biti završeni u srijedu. "Svaki dan nakon srijede ili četvrtka u kojem nuklearna elektrana radi predstavlja dobitak", rekao je u ponedjeljak rumunski ministar odbrane Radu Miruta. "Jedan dan njenog rada tri puta je isplativiji od troškova ove operacije." Tvornice automobila u Rumuniji kojima upravljaju Dacia, u vlasništvu Renaulta, i Ford privremeno su obustavile proizvodnju do 19. augusta, rekao je u ponedjeljak premijer Ilie Bolojan, dobrovoljno smanjujući potrošnju električne energije za oko 200 megavata. Magyar je ranije rekao da su dobrovoljna smanjenja potrošnje električne energije u domaćinstvima i kompanijama, provedena nakon poziva vlade, u nedjelju smanjila potražnju za 700 megavata, što je značajno ublažilo pritisak na elektroenergetsku mrežu. Rumunija je prošle sedmice proglasila vanredno stanje na nacionalnom nivou tokom augusta, što je proizašlo iz pada proizvodnje električne energije nakon što su rekordno niski nivoi rijeke Dunav poremetili proizvodnju električne energije. Vrhunac trenutnog toplotnog talasa očekuje se u srijedu i četvrtak, a temperature će preći 40 stepeni Celzijusa i približiti se rekordnim vrijednostima. Izvor: Reuters, The Guardian

Upravni odbor Memorijalnog centra Srebrenica saopćio je da pruža punu podršku sadašnjim i bivšim zaposlenicima te direktoru službe Centra Emiru Suljagiću nakon informacija o pozivima na saslušanje u lokalne policijske stanice u entitetu Republika Srpska. Nakon hitne sjednice održane povodom ovih događaja, Upravni odbor je saopćio da očekuje da nadležne institucije slučaj vode profesionalno, nepristrasno i u skladu sa zakonom, uz puno poštivanje prava svih osoba obuhvaćenih postupcima. Upravni odbor podržao je i inicijativu direktora službe Memorijalnog centra za provođenje nezavisne revizije s ciljem, kako su naveli, potpunog i transparentnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica. Dodali su da se ograđuju od eventualnih pojedinačnih postupaka koji nisu provedeni kroz zvanične procedure niti uz znanje ili odobrenje Upravnog odbora. Iz Misije OSCE-a u BiH i Evropske unije u BiH su saopštili da pažljivo prate dešavanja vezano za ispitivanje osoba koje je Memorijalni centar angažovao. "Imajući u vidu značajnu pažnju i zabrinutost javnosti povodom navedenih događaja, naglašavamo važnost blagovremene, transparentne i tačne komunikacije pravosudnih institucija s javnošću u predmetima od javnog značaja," napominju u zajedničkom saopštenju. Također su pozvali pravosudne organe da "proaktivno informišu javnost o relevantnim činjenicama, uz puno poštivanje primjenjivih procesnih garancija svih strana u postupku." "Ovom prilikom ponovo naglašavamo ključnu ulogu Memorijalnog centra Srebrenica u očuvanju sjećanja na žrtve genocida počinjenog 1995. godine, zaštiti sudski utvrđenih činjenica te suprostavljanju negoranju genocida i veličanju ratnih zločinaca", navode OSCE i EU u BiH u zajedničkom istraživanju. U međuvremenu, Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa da je formiralo predmet radi provjere informacija i prijave koje se odnose na poslovanje Javne ustanove Memorijalni centar Srebrenica tokom 2022. godine. Kako je saopćeno iz Tužilaštva, predmet se vodi u fazi provjera zbog postojanja osnova sumnje na krivično djelo utaje poreza i doprinosa, a nadležne institucije trenutno prikupljaju dokumentaciju i druge dokaze. Tužilaštvo navodi da zasad nije donesena naredba o provođenju istrage te da se osobe obuhvaćene dosadašnjim radnjama saslušavaju u svojstvu svjedoka. Nakon prikupljanja relevantne dokumentacije i dokaza, tužilac će donijeti konačnu odluku o daljnjem postupanju. Upravni odbor Memorijalnog centra saopćio je da će nastaviti pratiti razvoj situacije i poduzimati mjere iz svoje nadležnosti radi zaštite integriteta institucije, zaposlenih i povjerenja javnosti. Reakcija Upravnog odbora uslijedila je nakon što je Memorijalni centar prošle sedmice saopćio da je najmanje 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika pozvano na saslušanja u Policijsku upravu Zvornik. Iz Centra su tada ocijenili da je riječ o "dosad najobimnijoj akciji usmjerenoj protiv osoba povezanih s tom institucijom te izrazili zabrinutost zbog mogućeg neovlaštenog raspolaganja dokumentima koji sadrže lične podatke njihovih saradnika". Direktor Centra Emir Suljagić ocijenio je da pozivi na saslušanja dolaze nakon što je objavljen izvještaj o negiranju genocida, koji je pokazao da je broj slučajeva značajno porastao. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sjećanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu u julu 1995. godine.

Iran je objesio dvojicu muškaraca koje je optužio za špijunažu za Izrael, dok niz pogubljenja u Islamskoj Republici, često zasnovan na nejasnim optužbama za nacionalnu bezbjednost, od početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom pokazuje malo znakova usporavanja. Novinska agencija Mizan, kojom upravlja pravosuđe, saopštila je da su Omid Behzad i Purija Safvat pogubljeni u ranim jutarnjim satima 3. avgusta. Novinska agencija tvrdi da su dvojica muškaraca "pružali značajnu pomoć" izraelskoj obavještajnoj službi Mosad u ostvarivanju njenih ciljeva tokom sukoba u junu 2025. godine – koji Iran naziva Dvanaestodnevnim ratom – i tekućeg sukoba koji je počeo 28. februara, "slanjem koordinata, slika i informacija o vojnim i bezbednosnim objektima oficirima Mosada i komunikacionim kanalima povezanim sa špijunskom agencijom". Iransko pravosuđe tvrdi da je obavještajna organizacija Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) identifikovala dvojicu muškaraca "praćenjem ponašanja" stranih medija, određenih novinskih kanala i obrasca video snimaka koje su slali. Pravosuđe Islamske Republike navodi da su "tehnički pregledi" Behzadovog mobilnog telefona otkrili ovu aktivnost i da je on to priznao "tokom istrage". Međutim, ostaje nejasno pod kojim uslovima je zatvorenik mogao biti primoran da prizna. Grupe za ljudska prava dugo optužuju iranske vlasti za iznuđivanje priznanja. Mizan je tvrdio da je Behzad "eksplicitno priznao" da je koristio "aplikacije za pronalaženje lokacije poput Googl mapa" kako bi pronašao i obilježio koordinate različitih lokacija. Izvještaj takođe optužuje Safvata za "direktnu saradnju sa Mosadom", bez pružanja ikakvih dokaza. Od početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom 28. februara, Iran je svjedočio porastu pogubljenja ljudi koje grupe za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima – od demonstranata do navodnih članova zabranjenih grupa i onih osuđenih za špijunažu. Neke grupe za ljudska prava kažu da je više od 50 ljudi pogubljeno zbog optužbi za bezbjednost i politiku od početka rata, iako drugi navode da je taj broj mnogo veći. Uopšteno govoreći, optužbe koje je Iran koristio za pogubljenja od početka rata uključuju špijunažu za neprijateljske države, saradnju sa Izraelom i Sjedinjenim Državama, Moharebeh (neprijateljstvo prema Bogu) i oružanu pobunu kroz članstvo u prognanoj opozicionoj organizaciji Modžahedin-e Halk. U saopštenju od 27. jula, stručnjaci UN optužili su Islamsku Republiku da pokušava da "usadi strah u društvo, odvrati buduće demonstracije i ućutka neslaganje" kroz pogubljenja. "Ipak, represija samo rađa dalje neslaganje". Prema posljednjim provjerenim podacima, u Iranu je do sada ove godine pogubljeno 433 ljudi, od kojih su mnogi osuđeni na smrt u vezi sa januarskim protestima gdje su hiljade ljudi ubijene od strane snaga bezbjednosti, a desetine hiljada pritvorene. Grupe za ljudska prava i međunarodni posmatrači izrazili su zabrinutost zbog pravičnosti postupka, uključujući navode o iznuđenim priznanjima i ograničenom pristupu zakonitom postupku.

Više javno tužilaštvo u Kraljevu, u centralnoj Srbiji, saopštilo je da je protiv T.R. otvorena istraga zbog krivičnog dela špijunaža. Nakon saslušanja Viši sud u Kraljevu je na predlog tužilaštva odredio osumnjičenom pritvor, navedeno je u saopštenju 3. avgusta. Više javno tužilaštvo i Viši Sud u Kraljevu nisu odgovorili na upit RSE da li je T.R. osumnjičen zbog davanja informacija o mogućoj masovnoj grobnici kod Zubinog Potoka na severu Kosova. Do hapšenja je došlo nekoliko dana nakon što su kosovske vlasti započele iskopavanje u Malom Kaluđeru kod Zubinog Potoka zbog sumnje na postojanje masovne grobnice. Agencija Tanjug je, uz snimke hapšenja, objavila 30. jula da je uhapšen R.T. (1980) iz Istoka, na Kosovu, i da se sumnjiči da je duže vreme sarađivao sa "Albanskom obaveštajnom službom", koja deluje na Kosovu. Navedeno je da je zbog njegovih aktivnosti uhapšeno više lica srpske nacionalnosti na Kosovu, te da je došlo do progona većeg broja Srba sa područja Zubinog Potoka i severa Kosova. Prema tim navodima uhapšeni R.T. se tereti za prikupljanje i dostavljanje podataka i saznanja o aktivnostima nekadašnjih i sadašnjih pripadnika Vojske Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i drugih bezbednosnih struktura države. Na Kosovu su ocenili da je reč o sabotaži rasvetljavanja sudbine nestalih. Kosovski ministar rada, porodice, socijalne zaštite i vrednosti oslobodilačkog rata Andin Hoti naveo je 31. jula da je hapšenje osobe za koju tvrdi da je pomogla u otkrivanju navodne masovne grobnice na Kosovu "pokušaj ubistva istine". Hoti nije naveo na osnovu kojih saznanja tvrdi da je osoba uhapšena zbog navodne pomoći u otkrivanju grobnice, a nije bio dostupan za dodatni komentar. I kosovski premijer Albin (Albin) Kurti optužio je Srbiju da ne samo da ne želi da sarađuje, nego i da privodi ljude koji pružaju informacije o mogućim lokacijama masovnih grobnica. "Svi smo svedoci da Srbija hapsi Srbe koji su pre više od dve decenije UNMIK-u i međunarodnim organizacijama govorili o zločinima Srbije, i to pod optužbom za špijunažu", rekao je Kurti. Na drugoj strani, Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije ocenila je da Priština politizuje pitanje nestalih lica "brutalnim optužbama na račun Beograda dok čitavu jednu opštinu Zubin Potok žigoše, a njene stanovnike neosnovano hapsi". U saopštenju se navodi da Beograd insistira na rasvetljavanju sudbine nestalih lica, dok se tvrdi da Priština godinama ne postupa po zahtevima Beograda za pretragom osam lokacija na Кosovu. Dodaje se da postoje "utemeljena saznanja i dokazi da se na tim lokacijama nalaze posmrtni ostaci Srba nestalih tokom sukoba 1999. godine. Kosovske vlasti su saopštile da su tokom iskopavanja u Malom Kaluđeru pronađeni posmrtni ostaci na lokaciji za koju se sumnja da je masovna grobnica ljudskog porekla. Sumnja se da bi lokacija mogla biti povezana sa nestankom "grupe mitrovačkih intelektualaca". U aprilu 1999. godine na severu Kosova nestala su 23 albanska civila, među kojima su bili lekari, profesori, advokati i drugi ugledni građani. Fond za humanitarno pravo Kosova i Fond za humanitarno pravo Srbije saopštili su da provera informacije o masovnoj grobnici u Malom Kaluđeru traje duže od dve decenije. U njihovim saopštenjima je navedeno da je informacija o mogućoj masovnoj grobnici u tom selu javno dostupna od 7. januara 2013. godine, kada je dnevni kosovski list na albanskom jeziku Zeri (Zëri) objavio izjavu R.T. o ubistvu 23 albanska civila i tajnom ukopu njihovih tela u dolini sela Mali Kaluđer. Navedeno je da je R.T. dao izjavu istražiteljima UNMIK-a i Kosovskoj policiji 7. februara 2003. godine.

Ukrajina i Rusija su razmijenile još jedan talas noćnih napada dronovima usmjerenih na logistiku, energetiku i civilnu infrastrukturu, dok je predsjednik Volodimir Zelenski izrazio frustraciju zapadnim saveznicima zbog kašnjenja u isporuci hitno potrebnih sistema protivvazdušne odbrane Patriot i druge vojne pomoći. Ukrajina je nastavila svoju kampanju ciljanja najvećeg ruskog onlajn prodavca, Wildberries, vazdušnim napadima, ovog puta pogodivši skladište u Vladimirskoj oblasti u Rusiji. Regionalne vlasti i kompanija potvrdile su napad. "Kao rezultat napada, izbio je požar u logističkom objektu kompanije u Vladimirskoj oblasti. Ljudi su evakuisani", saopštila je kompanija 3. avgusta, dodajući da nije bilo žrtava. Napad se dogodio dan nakon što su dronovi pogodili skladište Wildberries u Samarskoj oblasti, oko 800 kilometara od granice sa Ukrajinom, prema riječima regionalnog guvernera i video snimcima objavljenim na mreži. U posljednjih nekoliko nedelja, ukrajinske snage su napale desetak skladišta Wildberriesa u više ruskih regiona. Ukrajina je optužila ovu kompaniju da podržava rusku vojnu logistiku i prodaje robu dvostruke namene, čime podstiče ratne napore Moskve. Moskva je negirala te optužbe. U onome što je izgledalo kao napad odmazde ruskih snaga, skladište u vlasništvu ukrajinskog onlajn prodavca Rozetka u Kijevskoj oblasti pogođeno je sa dva drona 2. avgusta. Nije bilo povrijeđenih. Napad je uslijedio nakon napada na isti objekat dan ranije u kojem je poginula jedna osoba, a ranjeno najmanje šest drugih, prema riječima kijevskog regionalnog tužioca. Kanali za praćenje Telegrama izvijestili su o eksplozijama širom Krimskog poluostrva 3. avgusta, pozivajući se na lokalne stanovnike koji su takođe prijavili požar u blizini luke Kerč, dok je saobraćaj na Krimskom mostu privremeno obustavljen. Tri osobe su poginule, a dvije su povrijeđene u noćnom napadu na Krimu, prema riječima Sergeja Aksjonova, šefa poluostrva koga je postavila Rusija, a koje je Moskva ilegalno anektirala od Ukrajine 2014. godine. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 3. avgusta da je njihova protivvazdušna odbrana presrela i uništila 131 ukrajinski dron tokom noći u nekoliko regiona zemlje. Prema riječima ukrajinskog komandanta dronova Roberta Brovdija, njegove jedinice dronova su tokom četiri dana pogodile četiri ruske rafinerije nafte i morski terminal Taman, uzrokujući veliku štetu, uključujući i prijavljeno uništenje 12 rezervoara za skladištenje goriva. U međuvremenu, ruske snage su nastavile napade na Ukrajinu, lansirajući 181 udarni dron preko noći, prema podacima ukrajinske vojske. Samo u protekloj nedelji, Rusija je lansirala oko 1.900 dronova, skoro 1.600 avionskih bombi i 144 rakete različitih tipova, uključujući balističke rakete, protiv Ukrajine, rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama 2. avgusta. Nakon što je ove godine ostvarila malo ili nimalo teritorijalnih dobitaka duž ukrajinske linije fronta duge preko 1.200 kilometara, Moskva je pojačala svoje raketne napade na Ukrajinu, jer se zemlja suočava sa ozbiljnim nedostatkom sistema protivvazdušne odbrane sposobnih da presretnu brze balističke rakete. Nakon najnovijih smrtonosnih ruskih vazdušnih napada na Kijev i druge ukrajinske gradove, Zelenski je izrazio frustraciju svojim zapadnim saveznicima, pozivajući na bržu isporuku hitno potrebnih raketa protivvazdušne odbrane Patriot i drugog oružja. "Svijet ima rakete Patriot. Sada je važno da naši partneri donesu političku odluku – odluku da obezbijede neophodne zalihe", rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju 1. avgusta. "Sjedinjene Države znaju šta nam je potrebno. Evropa zna šta nam je potrebno... Rakete za odbranu od balističkih raketa treba da štite ljude, a ne da stoje u zalihama", dodao je.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je otkazao "najveći napad od Drugog svjetskog rata" na Iran nakon molbe Teherana i zahtjeva američkih saveznika u Zalivu, dodajući da će mirovni pregovori biti nastavljeni 3. avgusta, a sporazum o ključnom Ormuskom moreuzu je "neizbežan". "Sada razgovaramo sa njima u obliku pregovora. Počinje sutra [3. avgusta] popodne", rekao je novinarima u avionu Air Force One 2. avgusta. Trump nije razgovarao o učesnicima ili mjestu održavanja bilo kakvih novih pregovora. Katar i Pakistan su bili posrednici u pregovorima između Vašingtona i Teherana. 30. jula, katarsko Ministarstvo inostranih poslova je saopštilo da nije zakazan sastanak na visokom nivou u Dohi u narednim danima nakon ranijih Trumpovih izjava. "Volio bih da [postignem dogovor]", rekao je Trump. "To bi spasilo mnogo života... Tako smo imali napad koji bi bio najveći napad od Drugog svjetskog rata i bio bi katastrofalan za njih. A oni nisu željeli da mi to uradimo.“ Rekao je da su ga Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar, zajedno sa Iranom, zamolili da otkaže planirane vazdušne napade na Iran. Trump je rekao da je Teheran "veoma snažno" zamolio da se odloži. "Rekli su da želimo da postignemo dogovor", dodao je. "Bili smo spremni da krenemo, otprilike u ovo vrijeme, i to bi bio masovan napad". "Ali kada su saveznici zatražili da se to otkaže... a razlog zašto su to uradili je taj što misle da postoji dogovor. Postoji dogovor o Ormuzu i biće dogovor o... denuklearizaciji Irana". "Sporazum je neizbježan u vezi sa Ormuskim moreuzom, a takođe, na kraju krajeva, i denuklearizacijom Irana", rekao je. Ove izjave su uslijedile nakon komentara koje je dao dan ranije kada je rekao da je odlučio da "odustane" od novih napada jer su "perimetri" dogovoreni sa Teheranom i da mu se Izrael pridružio u obavezi. "SAD su spremne da krenu protiv Islamske Republike Iran, na nivoima vojnog djelovanja, snage i moći kakve nisu viđene od Drugog svjetskog rata. Uprkos tome, Iran i druge zemlje Bliskog istoka su nas zamolile da obuzdamo svaki napad, s obzirom na to da su okviri sporazuma dogovoreni", objavio je Trump na mreži Truth Social kasno 1. avgusta. "Ovo bi uključivalo hitno, potpuno i potpuno OTVARANJE ORMUSKOG PROLOZA i kraj iranske nuklearne prijetnje". "Na osnovu ovog zahtjeva, pristao sam, za buduću dobrobit SVIJETA i, takođe, opstanak uspješnog i prosperitetnog Irana, da otkažem napad, pod uslovom da budem u mogućnosti da brzo postignem DOGOVOR", napisao je. Trump je često prijetio velikim napadima na Iran, samo da bi ih otkazao, tvrdeći da je sporazum između Vašingtona i Teherana neizbježan. Do sada je trajni mirovni sporazum bio nedostižan, a uzvratni udari obje strane su se nastavljali. Međutim, prema iranskim medijima, vojni izvori u Iranu negirali su Trampovu tvrdnju da je Teheran zatražio od Vašingtona da se uzdrži od pokretanja novih napada. Iranska novinska agencija Mehr je 2. avgusta citirala neimenovane izvore koji su rekli da je Trumpova izjava "samo nova laž" i pokušaj da se "ucijene vladari Persijskog zaliva i pritisnu pretnjama". Teheran nije odmah komentarisao najnovije izjave u vezi sa nastavkom razgovora 3. avgusta. Iako je Trump prvobitno rekao da je eliminacija nuklearne prijetnje Teherana glavni cilj američko-izraelskog rata sa Iranom, koji je počeo 28. februara, posljednjih nedelja se fokusirao na slobodan protok saobraćaja kroz važan Ormuski moreuz. Više od 20 procenata svjetskih zaliha nafte i gasa kretalo se kroz moreuz pre rata, ali Iran je povremeno efikasno zatvarao plovni put, uključujući i napade na brodove za koje je rekao da nisu dobili odgovarajuće odobrenje od Teherana. Iran je takođe prijetio da će uvesti takse ili putarine brodovima u moreuzu. Sjedinjene Države i druge zemlje insistirale su na tome da je moreuz međunarodni plovni put i da nije pod kontrolom nijedne nacije. Vašington i Teheran su 17. juna potpisali memorandum o razumevanju (MOU) u trajanju od 60 dana, sa ciljem okončanja neprijateljstava i ponovnog otvaranja moreuza. Međutim, sporovi oko značenja uslova u sporazumu doveli su do novih napada sa obje strane. Rano 3. avgusta, Pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva saopštile su da su primile izvještaj o incidentu u kome je učestvovao tanker oko 20 nautičkih milja sjeveroistočno od omanske luke Hasab. UKMTO je saopštio da je kapetan tankera prijavio da je čuo eksploziju u blizini plovila, dodajući da su brod i njegova posada bezbjedni. Pobunjenici Huti u Jemenu, koje podržava Iran, posljednjih nedelja otvorili su novi front u ratu ciljajući naftna postrojenja i napadajući tankere za naftu u Crvenom moru kao dio pomorske blokade Saudijske Arabije, prijeteći da stvore drugu tačku zastoja za globalne zalihe nafte nakon efektivnog zatvaranja Ormuskog moreuza.