Predsjednik Parlamentarne grupe Demokratske partije Kosova (PDK), Arian Tahiri, rekao je da je njegova stranka spremna da predloži ime za predsjednika, ako se to od nje zatraži, ali je naglasio da ne podržavaju nijednog "jednostranog" kandidata. Tokom obraćanja medijima, Tahiri je rekao da će PDK, najveća opoziciona stranka sa 22 poslanika, glasati za kandidata za predsjednika koji, prema njegovim riječima, ima domaći i međunarodni ugled i integritet, intelektualne zasluge i "koji predstavlja čast za Kosovo i njegove građane". Ipak, Tahiri je rekao da još uvijek nisu razgovarali o konkretnim imenima, dodajući da je PDK spremna i za prijevremene izbore ukoliko se ne pronađe rješenje. Poslanici imaju rok do 4. marta da izaberu novog predsjednika, budući da aktuelnoj predsjednici Vjosi Osmani mandat ističe 4. aprila. Osmani je već izrazila namjeru da se kandiduje za drugi mandat. Tahiri je kazao da se na sastancima lidera njegove stranke, Bedrija Hamze, s premijerom i liderom Samoopredjeljenja (LVV) Albinom Kurtijem, nije razgovaralo o bilo kakvom političkom dogovoru i da njegova stranka nije zainteresovana za takvo nešto, već podržava kandidata koji ispunjava njihove kriterije. "Ne želim da ulazim u konkretna imena, ali smatram da zemlji ne priliči neko ko je jučer imao jednostranu političku ulogu, neko ko predstavlja samo jednu grupu ili stranku. Govorimo o osobi koja je iznad političkih partija. Na ovom nivou razgovaramo o principima i standardima. Ali ako bude potrebno, razumno i zatraži se, PDK će sasvim sigurno predložiti i svoje ime", poručio je. Lider Pokreta Samoopredjeljeje i premijer Kosova, Albin Kurti, proteklih dana održao je odvojene sastanke s predsjednikom PDK‑a, Bedrijem Hamzom, i s predsjednikom Demokratskog saveza Kosova (LDK), Lumirom Abdixhikuom, kako bi se pronašlo rješenje za pitanje predsjednika države. Za izbor predsjednika potrebne su 80 glasova, a Kurti je rekao da parlamentarna većina ima 66. Nakon sastanaka, Kurti je izjavio da se nije razgovaralo o konkretnim imenima, ali je dodao da je zajednički stav tri najveće stranke na Kosovu taj da nemaju "volju" za prijevremene izbore, koji bi morali biti održani 45 dana nakon eventualnog neuspjeha izbora novog predsjednika. U međuvremenu, zamjenik predsjednika Pokreta Samoopredjeljenje i predsjednik Skupštine, Glauk Konjufca, rekao je dan ranije da bi postojanje kandidata iz porodice kosovskog heroja Adema Jasharija donijelo "automatski konsenzus" u društvu. Međutim, nakon te izjave, Murat i Bekim Jashari negirali su bilo kakvu uključenost u proces kandidature za predsjednika. Imena iz ove porodice ranije su se spominjala kao potencijalni kandidati, ali nikada nijedan nije postao zvaničan prijedlog. Da bi se neko kandidovao za predsjednika, potrebno je najmanje 30 potpisa poslanika, a za izbor su potrebne dvije trećine glasova u Skupštini od 120 mjesta. Kvorum se postiže s 80 poslanika. Ako kandidat u prva dva kruga glasanja ne dobije 80 glasova, u trećem krugu je dovoljan 61 glas. Aktuelna predsjednica, Vjosa Osmani, kritikovana je od opozicionih partija da je bila bliska Pokretu Samoopredjeljenje. Naveli su da ona ne predstavlja ujedinjujuću figuru, iako ništa konkretno nisu iznijeli. Njen prvi mandat predložio je upravo Pokret Samoopredjeljenje. Ovoga puta, stranka na vlasti još nije jasno rekla da li je podržava i za drugi mandat.

Ruske snage pogodile su više ukrajinskih regiona dronovima i raketama uoči planiranih razgovora ukrajinskog i američkog tima u Ženevi u Švicarskoj 26. februara. "Poznato je da je desetine ljudi povrijeđeno u ovom napadu, uključujući i djecu", napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na društvenim mrežama nekoliko sati prije očekivanog početka razgovora. Video koji su podijelile hitne službe prikazuje zapaljene stambene blokove. Zelenski je rekao da je Rusija ispalila 420 dronova i 39 raketa, pogodivši i gasnu infrastrukturu te elektroenergetske podstanice. Noćni napadi uslijedili su nekoliko sati prije razgovora u Ženevi, za koje se očekuje da će se fokusirati na paket "prosperiteta", osmišljen za ekonomski oporavak Ukrajine, kao i na pripremu temelja za potencijalni trilateralni samit s Rusijom, prema riječima ukrajinskih i američkih zvaničnika. Sekretar ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Rustem Umerov trebao bi se sastati s američkim posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Uoči razgovora, američki državni sekretar Marco Rubio, koji neće prisustvovati, izjavio je da jedino Sjedinjene Države mogu voditi pregovore koji bi okončali rat. "Ujedinjene nacije to neće uraditi. Francuska to neće uraditi. EU to neće uraditi. Rusi s njima ni ne razgovaraju. Dakle, ne želimo se povući, znamo da rat u Ukrajini na kraju nema vojno rješenje", rekao je. "Ako se odreknemo te uloge, niko drugi je ne može preuzeti", dodao je. Trump i Zelenski razgovarali su telefonom 25. februara. U objavi na društvenim mrežama nakon poziva, Zelenski je naveo da su Trumpovi izaslanici učestvovali u razgovoru, koji je ponajviše bio usmjeren na agendu za naredne runde diplomatije. "Očekujemo da ovaj sastanak stvori priliku da se razgovori prebace na nivo lidera", napisao je Zelenski, dodajući da Trump "podržava ovaj slijed koraka". Direktni samit lidera nazvao je "jedinim načinom da se riješe sva kompleksna i osjetljiva pitanja i konačno okonča rat". Sastanak u Ženevi održava se dva dana nakon komemorativnih ceremonija širom Ukrajine povodom četvrte godišnjice ruske invazije punog obima i nakon trilateralnih Rusija–Ukrajina–SAD razgovora 17. i 18. februara. Iz prethodnih sastanaka izašlo je vrlo malo konkretnih informacija, osim nejasnih opisa da su "teški" u nekim oblastima, dok je ostvaren "napredak" u drugim. Nakon četiri godine rata punog obima, procjene ukupnog broja žrtava variraju. Jedan nedavni izvještaj procjenjuje da je poginulo, ranjeno ili nestalo 1,2 miliona Rusa i između 500.000 i 600.000 Ukrajinaca. Svjetska banka navela je 23. februara da bi obnova ukrajinske ekonomije koštala oko 588 milijardi dolara tokom naredne decenije.

Iz njemačke i norveške ambasade u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako više ne mogu osigurati novac za deminiranje u Bosni i Hercegovini (BiH). Ove dvije države su u proteklim godinama bile među vodećim donatorima u procesu deminiranja u BiH. Kao razloge navode to da su humanitarne potrebe u drugim konfliktima, poput Sudana, Ukrajine i Gaze, prema podacima Ujedinjenih nacija, veće nego u Bosni i Hercegovini. "Stoga se moramo u skladu s našim humanitarnim mandatom više fokusirati na te regije", navode iz Ambasade Njemačke u BiH na upit RSE o tome da li će u narednom periodu nastaviti da finansiraju deminiranje u BiH. "Njemačka je od 2022. i 2025. godine osigurala skoro 10 miliona eura kako bi zajedno sa humanitarnim partnerskim organizacijama pružila podršku za deminiranje, podizanje svijesti kod školske djece i lokalnih zajednica o sigurnom ponašanju na kontaminiranom području, te dala podršku preživjelim žrtvama od mina i neeksplodiranih sredstava za nabavku proteza", ističe se u odgovoru. Iz ambasade Norveške u BiH kažu da je od 1996. godine ta zemlja izdvojila približno 38 miliona eura za podršku domaćim vlastima, međunarodnim partnerima i organizacijama za deminiranje. "Kako se humanitarne potrebe mijenjaju, posebno u zemljama suočenim s velikom i brzo rastućom kontaminacijom poput Ukrajine, naša pomoć mora biti usmjerena prema regijama s najhitnijim potrebama. Iz tog razloga prioriteti Norveške su se promijenili, te Bosna i Hercegovina nije među planiranim područjima za buduće finansiranje deminiranja", dodaje se u odgovoru. Na deminiranje je do sada uloženo gotovo milijardu maraka (oko 500 miliona eura), od čega su dvije trećine novca dali strani donatori i međunarodne organizacije. Za potpuno okončanje deminiranja potrebno je još oko 250 miliona eura, novca za koji u ovom trenutku nema osiguranog izvora finansiranja. Prema posljednjim podacima, novca za deminiranje trenutno ima za ovu i narednu godinu. U BiH još oko 90.000 ljudi živi u područjima u kojima postoji opasnost od mina. U zvaničnim podacima se navodi kako je 770 kvadratnih kilometara u zemlji i dalje kontaminirano minama i eksplozivnim ostacima rata. Istovremeno, Bosna i Hercegovina priprema zahtjev za produženje roka svoje međunarodne obaveze da zemlju očisti od mina, koji ističe u martu 2027. godine. Taj zahtjev, u skladu s međunarodnom protivminskom konvencijom, poznatijom kao Ottawa Treaty, BiH mora uputiti već u martu ove godine. Novi Zakon o deminiranju je bio u javnoj raspravi, a o njemu svoje mišljenje treba dati i Vijeće ministara BiH. U slučaju da zakon bude usvojen, proces deminiranja bi se mogao završiti u narednih osam do devet godina.

Koordinisana akcija koju su vodili Europol i Eurojust izvedena je 23. februara u četiri države kada su vlasti izvršile povezana hapšenja i pretrese u Francuskoj, Italiji, Belgiji i Švajcarskoj. Kriminalna mreža je razotkrivena praćenjem traga novca dok je visokocijenjena meta Europola iz Crne Gore i tražena širom Evrope, koja se navodno smatra vođom kriminalne organizacije uhapšena u Francuskoj, javio je 26. februara Europol. Uhapšeno je sedam osumnjičenih (četvorica u Francuskoj, troje u Italiji), uključujući crnogorskog državljanina. Osumnjičeni iz Crne Gore se nastanio u oblasti grada Kana u Francuskoj sa bliskim članovima porodice, uključujući zeta iz Italije, koji je italijanskim vlastima poznat po pranju novca, prevarama i krivičnim djelima vezanim za oružje. Na Francuskoj rivijeri zaplijenjena su luksuzna vozila, zajedno sa skupocjenim nekretninama vrijednim više od pet miliona eura. Tokom povezane akcije dodatna imovina zaplijenjena je u Švajcarskoj i Italiji. Međunarodna kriminalna mreža koja je prala profit od kokaina za italijanski organizovani kriminal razbijena je nakon što su istražitelji pratili trag novca širom Evrope. Srbija, BiH i Crna Gora u prvih deset u Evropi po Globalnom indeksu organizovanog kriminalaOtkriven je sofisticirani sistem pranja novca koji je služio članovima Kamore, napuljske mafije i Ndrangete, kalabrijske mafije. Iza fiktivnih kompanija, lažnih faktura i luksuznih investicija, milioni eura profita od kokaina prali su se i reinvestirali širom Evrope. Istražitelji su, prateći finansijske tokove, identifikovali crnogorskog državljanina, koji se tretira kao meta visoke vrijednosti i koga traži nekoliko evropskih zemalja, naveo je Europol. Finansijska istraga je otkrila da je mreža za pranje novca direktno povezana sa velikom trgovinom kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Grupa je osumnjičena za koordiniranje pomorskih pošiljki značajnih količina kokaina u glavne evropske luke. Velika zapljena koju su izvršili belgijski carinici krajem 2025. godine povezana je sa crnogorskim osumnjičenim, što je omogućilo napredovanje u istrazi. Istragu je vodila francuska Nacionalna žandarmerija, blisko sarađujući sa italijanskim karabinjerima i Švajcarskom federalnom kancelarijom policije (fedpol). Istragu su podržali Belgijska sudska federalna policija Antverpena, Bugarska državna agencija za nacionalnu bezbjednost, Njemačka carina i Ekvadorska nacionalna policija, uz koordinaciju Europola i Eurojust-a. Evropol podržava ovu istragu od 2023. godine i ona je brzo postala jedna od najaktivnijih operacija Agencije u okviru njenog Evropskog centra za finansijski i ekonomski kriminal.

Članovi porodice kosovskog heroja Adema Jašarija (Jasharija) negirali su da imaju bilo kakvu namjeru da se kandiduju za predsjednika države, nakon što je ministar vanjskih poslova Gljauk Konjufca (Glauk)u srijedu izjavio da bi, ako bi kandidat za predsjednika došao iz ove porodice, to bio "automatski konsenzus" u društvu. Kosovo mora požuriti da izabere novog predsjednika države do 4. marta, kako bi izbjeglo još jedne vanredne izbore, jer sadašnjoj predsjednici Vjosi Osmani mandat ističe 4. aprila. Čini se da Osmani nema podršku parlamentarnih stranaka za reizbor, a do sada se nisu spominjala druga moguća imena za predsjednika, iako rok ističe. Govoreći nakon sastanka s ministricom vanjskih poslova Albanije, Elisom Spiropali, Konjufca je rekao da među političkim strankama do sada postoji konsenzus jedino oko toga da bi predsjednik trebalo da dođe iz porodice Jašari. Međutim, Murat Jašari, sin Rifata Jašarija, brata Adema Jašarija, rekao je kasnije za VOX Kosova da nema interesovanje niti namjeru da postane predsjednik Kosova, te da je "političkim strankama jasno stavio do znanja razloge zbog kojih to ne čini, jer na njegovim plećima leži veliki teret". Kasnije je Bekim Jašari, bivši predsjednik opštine Skenderaj, rekao Radiju Slobodna Evropa da dijeli stav svog bratića, dodajući: "nemam šta dodati tome, ni tačku ni zarez". Konjufca nije želio da odgovori kada je upitan da li postoji volja iz porodice Jašari u vezi s ovim pitanjem. Prije nekoliko dana, premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) boravio je u Prekazu kod porodice Jašari. On je potvrdio medijima da je razgovarao s Rifatom Jašarijem "o političkim pitanjima". U prošlosti su se imena članova ove porodice spominjala kao potencijalni kandidati za predsjednika, ali nijedno od tih imena nikada nije postalo zvaničan prijedlog. Na temu predsjednika, Konjufci je postavljeno pitanje i tokom konferencije za medije sa ministarkom vanjskih poslova Albanije, Elisom Spiropali. On je ocijenio kao pozitivne sastanke koje je premijer Kosova, Aljbin Kurti, ujedno i predsjednik Pokreta Samoopredjeljenje, održao s čelnicima dviju najvećih opozicionih stranaka, Bedrijem Hamzom iz Demokratske partije Kosova i Limirom Abdidžikuom (Abdixhiku) iz Demokratskog saveza Kosova, u pokušaju da se nađe rješenje za izbor novog predsjednika države. Konjufca je rekao da su autori Ustava napisali dio o izboru predsjednika s idejom da prosta većina nema garanciju da ga izabere sama, već da se to dogodi u saradnji s političkim snagama. On je rekao da trenutna većina ima 66 glasova u Skupštini, a da je za dostizanje potrebnih 80 glasova za izbor predsjednika potrebna i podrška opozicionih stranaka. Prema njegovim riječima, 80 glasova se ne može postići ako se predloži "jednostrano ime". "Dakle, zaključak je da kroz određeno ime ne bismo trebali pritiskati opoziciju uza zid." Kurti je zatražio dogovor s PDK‑om i LDK‑om o predsjedniku, kako bi se izbjegli vanredni izbori. Iz PDK‑a su rekli da neće biti prepreka državnim procesima, ali da ne podržavaju kandidature koje ne predstavljaju građansko jedinstvo, dok je LDK zatražila ili politički sporazum ili konsenzus o novom šefu države.

Javni državni servis BHRT je u četvrtak ujutro, 26. februara privremeno prekinuo emitovanje redovnog programa. Na konferenciji za novinare, generalni direktor Belmin Karamehmedović je izjavio kako danas ističe rok kojeg je bh. vlastima dala Evropska radiodifuzna unija (EBU) da ponudi rješenje izmirenja dugovanja BHRT-a prema njima. Dug iznosi 11,28 miliona eura. "Pošto do danas ništa nije riješeno mi smo odlučili danas da upozorimo slušaoce i gledaoce šta će se desiti ukoliko ne bude neke konkretne akcije. Ukoliko EBU ne dobije kvalitetnu ponudu ići će na blokadu računa BHRT", kazao je Mehmedović i dodao da rok za izmirenje duga ističe za dva dana. Na BHRT je trenutno zaposleno 775 ljudi. "Bojim se da smo došli do zida kada je riječ o proizvodnji programa, da smo se počeli oslanjati na impovizaciju. Resurse za proizvodnju programa više nemamo. Okolnosti su sve teže i sve teže možemo ispunjavati zakonsku obavezu", rekla je Neda Tadić, direktorica BHT-a. U Bosni i Hercegovini postoje tri javna emitera - BHRT, RTV Federacije BiH i RTV Republike Srpske. Zakon nalaže da entitetski emiteri 50 odsto sredstava koje prikupe od RTV takse na svojoj teritoriji uplaćuju na račun BHRT. RTRS je 2017. prestao da isplaćuje BHRT-u dio iznosa prikupljene RTV pretplate, iako je to obaveza po državnom Zakonu o javnom RTV sistemu. Iz RTRS nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa zbog čega godinama ne uplaćuju sredstva BHRT-u, iako to zakon nalaže. U Federaciji BiH naplata RTV takse odvija se preko računa Elektroprivrede BiH na područjima koja ona pokriva – nešto više od polovine entiteta. Međutim, zbog nejasnoća u zakonodavstvu i dijelova zakona koji su proglašeni neustavnim, sudovi nemaju ovlaštenje za prisilnu naplatu, što ozbiljno otežava prikupljanje sredstava za javni servis. Inače, nesmetano funkcionisanje BHRT-a jedan je od 14 ključnih uslova na putu BiH prema pridruživanju Evropskoj uniji. Kolika su dugovanja BHRT-a?BHRT duguje novac za struju, plin, plate i doprinose radnicima, te prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) i satelitiskim operaterima. Preko 50 miliona maraka (oko 25 miliona eura) duguje se radnicima za poreze i doprinose na plate, od čega se odmah mora platiti 2.5 miliona (1.28 milina eura) po osnovu izvršnih sudskih presuda. Javni servis bi mogao ostati i bez struje zbog duga od 1.56 miliona maraka (oko 800.000 eura) prema Elektroprivredi BiH, a izložen je i riziku od isključenja gasa zbog obaveza od 300.000 maraka (oko 154.000 eura) prema Sarajevo gasu. U martu prošle godine Ustavni sud BiH potvrdio je zakonsko pravo BHRT-a na dio RTV takse prikupljene u Republici Srpskoj, poništivši ranije presude nižih sudova u RS-u koje su bile u korist RTRS-a, i naložio ponavljanje sudskih postupaka pred sudovima u Banjaluci. Nakon toga, u julu, Vrhovni sud Republike Srpske donio je rješenja u dva postupka koja potvrđuju pravo BHRT-a na sredstva od RTV takse, stavljajući tačku na spor sa RTRS-om po pitanju naplate i raspodjele sredstava. BHRT je od Parlamenta i Vijeća ministara BiH tražio kredit od 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura) s odloženim plaćanjem za pokriće dugova, koji bi se vratio nakon okončanja sporova s RTRS-om, te dodatnih 25 miliona maraka (oko 12,5 miliona eura) iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije za izmirenje obaveza prema EBU i izvršnim sudskim presudama. Međutim, predstavnici Republike Srpske u državnim institucijama blokiraju ove inicijative: odbijaju prisustvovati sjednicama Parlamenta i Doma naroda kad se raspravlja o BHRT-u, te ne podržavaju zahtjeve u Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.

Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić primljen je 25. februara u bolnicu zbog teške upale pluća. Pomoćnik direktora za pulmologiju Kliničkog centra Spasoje Popević rekao je da Dačićevo stanje veoma teško i da se lekari bore za njegov život. "Trenutno je na mehaničkoj ventilaciji - respiratoru, dobija sve što je potrebno. Tim respiratorom koji je način lečenja kupujemo vreme koje je potrebno da lekovi deluju i borimo se za njegov život", rekao je Popević novinarima ispred Kliničkog centra u Beogradu. Dačića je u bolnici obišao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je na Instagramu objavio da je "situacija teška". "Ali verujemo u lekare i verujemo u njega. Svi se molimo da što pre ozdravi", napisao je Vučić nakon što je sa članovima Vlade Srbije posetio Dačića. Ivica Dačić je lider Socijalističke partije Srbije (SPS), koalicionog partnera Vučićeve Srpske napredne stranke. Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova je od 2024. godine. Pre toga bio je na mestu šefa diplomatije. Jedan je od političara koji su najduže na političkoj sceni Srbije. Tokom devedesetih godina bio je portparol SPS-a i jedan od bliskih saradnika tadašnjeg predsednika Slobodana Miloševića.

Predsednik SAD Donald Tramp (Trump) i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarali su u sredu telefonom, potvrdili su i Bela kuća i Kijev, dok se diplomatski napori intenziviraju uoči pregovora u Ženevi. U Švajcarskoj bi u četvrtak sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov trebalo da se sastane sa specijalnim izaslanikom SAD Stivom Vitkofom (Steve Witkoff) i Trampovim savetnikom Džaredom Kušnerom (Jared Kushner). Očekuje se da će se razgovori u Ženevi fokusirati na "paket prosperiteta" osmišljen za ekonomski oporavak Ukrajine, dok će se istovremeno postaviti temelji za potencijalni trilateralni samit s Rusijom već u martu, rekli su ukrajinski i američki zvaničnici. Zelenski je na društvenim mrežama posle razgovora naveo da su Tampovi izaslanici učestvovali u diskusiji, koja se u velikoj meri fokusirala na dnevni red predstojeće runde diplomatije. "Očekujemo da će ovaj sastanak stvoriti priliku da se razgovori prebace na nivo lidera", napisao je Zelenski, dodajući da Tramp "podržava ovaj niz koraka". On je rekao da je direktni samit lidera "jedini način da se reše sva složena i osetljiva pitanja i konačno okonča rat". Teritorija i politička voljaDiplomatski manevri se poklapaju s otrežnjujućom procenom Kijeva u vezi s fundamentalnim jazovima između zaraćenih strana. Govoreći ranije u utorak pored norveškog premijera Jonasa Gara Stora (Gahr Store), Zelenski je identifikovao "političku volju" i "teritorijalni integritet" kao glavne tačke trenja. "Problem je u političkoj volji da se zaustavi ovaj rat i pitanje teritorija", rekao je Zelenski. Iako je priznao želju Trampove administracije za brz završetak sukoba, on je izrazio sumnju da radne grupe nižeg nivoa mogu rešiti najspornija pitanja. "Nisam siguran da ćemo sutra imati konkretan rezultat... o teritorijama", rekao je on, iznoseći stav da takvi pomaci "moraju biti na nivou lidera". Mada je Kijev naznačio pragmatičnu spremnost da razmotri prekid neprijateljstava duž trenutnih linija kontrole, zvaničnici naglašavaju da prekid vatre mora biti praćen "čvrstim" bezbednosnim garancijama Vašingtona i evropskih saveznika. Moskva, međutim, nastavlja da zahteva da Ukrajina odustane od teritorije u istočnoj Donjeckoj oblasti, što Kijev kategorično odbija. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nedavno je izrazio sumnju u korisnost samita predsednika Rusije Vladimira Putina i Zelenskog, dovodeći u pitanje da li trenutna pregovaračka pozicija Ukrajine nudi održiv "put napred". Republikanci ponovo traže Tomahavke za UkrajinuZahtev za povećani pritisak na Kremlju ponovo je dobio na snazi na Kapitol Hilu, gde uticajni republikanski parlamentarci pozivaju Trampovu administraciju da proširi vojnu podršku kao sredstvo za sticanje prednosti za pregovaračkim stolom. Senator Lindzi Grem (LIndsay Graham) je u utorak pozvao na isporuku krstarećih raketa Tomahavk Ukrajini. On je rekao da je od suštinskog značaja mogućnost napada na fabrike dronova i raketa duboko unutar ruske teritorije, tvrdeći da "u ovom trenutku Putin nije ozbiljan u vezi s okončanjem rata". To mišljenje je odrazio i republikanski senator Džeri Moran (Jerry), koji je rusku invaziju opisao kao "strateški neuspeh" definisan masovnim žrtvama. Moran se pridružio pozivu za Tomahavke i pooštravanje sankcija, insistirajući da Moskvi ne treba dozvoliti da proglasi pobedu "ni na bojnom polju ni za pregovaračkim stolom". Član Predstavničkog doma Don Bejkon (Bacon) iz Republikanske partije je na Američkom savetu za spoljnu politiku u sredu predstavio takvu podršku kao pitanje globalnog presedana. On je izneo argument da je obezbeđivanje preciznog oružja dugog dometa i "razornih" sankcija neophodno kako bi se pokazalo da SAD neće tolerisati "nasilno osvajanje teritorije". Proboj i dalje nedostižanUprkos višestrukim sastancima ukrajinskih, ruskih i američkih zvaničnika ove godine, definitivan proboj i dalje je nedostižan. Iako su visoki američki zvaničnici privatno naznačili želju da se održi diplomatski zamah, i dalje se između zahteva Kijeva za bezbednošću i zahteva Moskve za teritorijom nalazi veliki jaz. Zelenski je izrazio spremnost da se sastane s Putinom na neutralnom terenu, ali će uspeh takvog susreta verovatno zavisiti od ishoda pregovora u Ženevi i predložene trilateralne runde u martu. Dok rat ulazi u svoju petu godinu, i dalje se paralelno odvijaju diplomatija i intenzivne borbe. Da li kombinovani uticaj međunarodnog pritiska i obnovljeni pregovori mogu konačno pomeriti putanju sukoba ostaje ključno pitanje trenutnog diplomatskog napora.

Američki i iranski zvaničnici trebalo bi u petak da održe novu rundu nuklearnih pregovora u Ženevi u, kako se smatra, poslednjem pokušaju da se izbegne veliki vojni sukob. Treća runda razgovora bi trebalo da se održi dok američki predsednik Donald Tramp (Trump) razmatra opcije za vojnu akciju SAD ako se ne postigne sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa, pri čemu su dva američka nosača aviona na lokacijama odakle mogu da izvedu napad na Islamsku Republiku. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči otišao je u četvrtak iz Teherana za Švajcarsku i očekuje se da će razgovarati s izaslanikom Bele kuće Stivom Vitkofom (Steve Witkoff) i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom (Jared Kushner). Predstavnici Omana će biti posrednici, kao i u prethodnim rundama. Dve strane su početkom meseca imale indirektne razgovore u Omanu, prve otkako su Izrael i SAD bombardovale ključna iranska nuklearna postrojenja tokom kratkog sukoba u junu. Druga runda pregovora održana je u Ženevi 17. februara. Dve runde pregovora nisu donele proboj, a ključne tačke spora i dalje nisu rešene. SAD su tokom pregovora zahtevale da Iran potpuno obustavi obogaćivanje uranijuma i odustane od svojih zaliha od oko 400 kilograma visoko obogaćenog uranijuma, što bi sprečilo Teheran da napravi nuklearno oružje. Teheran insistira da je njegov nuklearni program namenjen mirnodopskim, civilnim svrhama, kao što je proizvodnja električne energije. Iran je naznačio da je spreman da napravi ustupke u zamenu za ukidanje američkih sankcija i priznavanje njegovog prava na obogaćivanje uranijuma. Kelsi Davenport (Kelsey), direktorka za politiku neširenja oružja u Udruženju za kontrolu naoružanja sa sedištem u SAD, rekla je da i dalje postoji šansa za diplomatiju uprkos tome što su "rizici od pogrešne procene i rizici povratka sukobu izuzetno visoki". "Mislim da uprkos svim pretnjama, Tramp želi dogovor", rekla je Davenport za Radio Farda (Iranski servis RSE). "On ne želi da uvuče SAD u još jedan sukob u regionu. I mislim da bi i Iran, kako bi ostvario ublažavanje sankcija i sprečio povratak sukobu, takođe video vrednost u sporazumu", dodala je ona. Uoči pregovora u petak, Arakči je rekao da su strane blizu sporazuma koji bi izbegao vojnu konfrontaciju. "Imamo istorijsku priliku da postignemo sporazum bez presedana koji se bavi obostranim brigama i koji postiže obostrane interese", naveo je Arakči na društvenim mrežama, dodajući da je sporazum "nadohvat ruke, ali samo ako se diplomatiji da prioritet". Arakči se takođe zavetovao da Iran "ni pod kojim okolnostima nikada neće razviti nuklearno oružje", ali je insistirao na pravu zemlje da "iskoristi dividende mirnodopske nuklearne tehnologije". Tramp je u utorak u obraćanju o stanju izgleda izneo svoje argumente za mogući napad na Iran, rekavši da neće dozvoliti "svetskom sponzoru terorizma broj jedan" da poseduje nuklearno oružje. Predsednik SAD je rekao da Teheran želi da obnovi nuklearni program i da "u ovom trenutku ponovo teži svojim zloslutnim nuklearnim ambicijama". Tramp je takođe tvrdio, bez predstavljanja dokaza, da je Teheran "već razvio rakete koje mogu da ugroze Evropu i naše baze u inostranstvu, i da rade na izgradnji raketa koje će uskoro stići do Sjedinjenih Američkih Država". Posle Trampovog obraćanja, portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bakaei je objavio na društvenim mrežama da američka administracija širi "laži". "Šta god da tvrde u vezi s iranskim nuklearnim programom, iranskim balističkim raketama i brojem žrtava tokom januarskih nemira, to je jednostavno ponavljanje 'velikih laži'", naveo je on. Pregovori u Ženevi se održavaju posle ponovljenih Trampovih pretnji vojnom akcijom protiv Teherana, prvo zbog brutalnog suzbijanja masovnih protesta u Irana u januaru, a potom i zbog nuklearnog programa te zemlje. Svetske sile su postigle značajan nuklearni sporazum s Teheranom 2015. godine kako bi sprečile da Iran dođe do atomske bombe. Zapadne ekonomske sankcije su tada ublažene, ali je Iran počeo da krši obaveze pošto je Tramp, tokom svog prvog predsedničkog mandata, povukao SAD iz sporazuma 2018. i ponovo uveo sankcije.

Udruženja poljoprivrednika u Srbiji koja protestuju dve nedelje zahtevajući bolji položaj proizvođača mleka i ograničenje uvoza mlečnih proizvoda, saopštila su 25. februara da prekidaju svaki dijalog sa ministrom poljoprivrede Draganom Glamočićem. Kako su naveli, razlog za to su njegove netačne i uvredljive izjave o poljoprivrednicima. U međuvremenu, višesatne blokade magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva u Srbiji su se nastavile, prema rečima Milana Pajića iz Udruženja "Naše mleko", na više od 80 lokacija. Pajić je za RSE izjavio da nijedan od zahteva koji su poljoprivrednici uputili ministarstvu nije ispunjen i da će sa blokadama nastaviti do ispunjenja zahteva. "Mi više nemamo šta da izgubimo", rekao je on. Poljoprivrednici od Vlade Srbije traže zaštitu domaćeg tržišta mleka i mesa, uvođenje kvota na uvoz, kontrolu kvaliteta i porekla mleka i mlečnih proizvoda na granici, vraćanje otkupnih cena na prethodni nivo, kao i garantovan otkup od svakog proizvođača. Poslednji sastanak predstavnika poljoprivrednika i Ministarstva održan je 20. februara. Nakon toga, Ministarstvo je saopštilo da je ispunilo "dva od šest obećanja koje je po zahtevima poljoprivrednika" Glamočić dao. Međutim, poljoprivrednici tvrde da nijedan od zahteva nije ispunjen. Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je 25. februara, nakon onlajn konsultacija sa predstavnicima Evropske komisije, da je Srbija zatražila uvođenje prelevmana na mleko u prahu i polutvrde sireve iz Evropske unije i da očekuje pozitivan odgovor Evropske komisije u vezi toga. Prelevman je posebna taksa kojom bi se ublažila razlika u cenama između domaće i uvozne robe. Poljoprivrednici koji protestuju kao jedan od ključnih razloga slabljenja položaja domaćih mlekara navode velike količine uvezenog mleka u prahu iz EU. "Danas ne govorimo o restrikciji trgovine, već o privremenoj i proporcionalnoj stabilizaciji tržišta. Naš predlog je da mere budu strogo oročene na period do šest meseci, sa mogućnošću njihovog ranijeg ukidanja ukoliko se stvore uslovi za normalizaciju tržišnih kretanja", izjavio je Glamočić, prenelo je ministarstvo. Ova mera, prema rečima Milana Pajića iz Udruženja "Naše mleko", neće rešiti problem poljoprivrednika. "U nekoj meri možda, ali tu su već ogromne količine uvezene", ocenio je Pajić. On je za RSE dodao da to nije bilo među zahtevima poljoprivrednika i da bi ta mera, ako se usvoji, bila zakasnela. "Ti prelevmani imaju efekat kada se primenjuju preventivno, kada vidite da će ljudi imati problem, da zaštitite domaću proizvodnju. Kada obolite, sad moramo da se lečimo. Ne možemo da koristimo vitamine za lečenje", ilustruje Pajić. Niska cena sirovog mleka godinama je problem poljoprivrednika u Srbiji na koji se u poslednje vreme nadovezao višak na tržištu zbog kog su pojedine mlekare prestale sa otkupom, ili ga ograničile.

Pravovremeno uklanjanje natpisa zgradi "Srpska kuća" u Brčkom osiguraće pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima u vezi s ovim objektom, navodi se u saopštenju Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Dodaje se kako ovaj naziv nije u skladu s multietničkom strukturom Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine. Radi se o nekadašnjem objektu kockarnice u ovom gradu, na sjeveru Bosne i Hercegovine, kojeg je kupio Ugostiteljski servis Republike Srpske. Vlada Republike Srpske tražila je saglasnost od Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine da u tom gradu osnuje radnu jedinicu ovog Ugostiteljskog servisa. Ta jedinica bi pružala usluge za potrebe Vlade RS. U toj zgradi već su smještene neke institucije RS, poput Fonda PIO, Poreske uprave i Ministarstva uprave i lokalne samouprave, kao i kancelarija Vlade RS. "Supervizor za Brčko Distrikt je već nekoliko mjeseci u kontaktu s Vladom Republike Srpske i rukovodstvom Brčko Distrikta u vezi sa ovim pitanjem. Kao što je rečeno u korespondenciji između supervizora i generalnog sekretara Vlade Republike Srpske iz septembra 2025. godine, koja je dostavljena čelnicima Brčko Distrikta, nijedan entitet ne može provoditi izvršnu vlast u Brčko Distriktu, osim u slučajevima kada je to izričito definisano Statutom Distrikta", navodi se u saopštenju. Brčko Distrikt je posebna administrativna jedinica smještena između dva entiteta, pod ingerencijom države. Inače, Vlada Republike Srpske, putem Ugostiteljskog servisa do sada je kupila šest hotela širom ovog entiteta, za šta je izdvojila oko 140 miliona maraka (71 milion eura). Skoro polovina ugostiteljskih objekata kupljena je bez jasnog objašnjenja namjene. Sve objekte vlada je kupila od privatnika, a većina ne radi. Tako je entitet postao jedan od najvećih investitora u ugostiteljstvu i hotelijerstvu u Bosni i Hercegovini.

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković razgovarao je u sredu s pomoćnikom američkog državnog sekretara Kalebom Orom (Caleb Orr) o jačanju ekonomske saradnje BiH i SAD, s fokusom na energetske projekte od strateškog značaja za region. Pomoćnik državnog sekretara za ekonomska i poslovna pitanja istakao je značaj obezbeđivanja pristupa američkih kompanija evropskom tržištu, smanjenja regulatornih barijera i potrebe zajedničkog rada na jačanju transatlantske ekonomije, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova BiH. On je dodao da takva saradnja otvara nove mogućnosti za investicije i rast, što je od posebnog značaja za ekonomski razvoj BiH i regionalnu stabilnost. Konaković je rekao da BiH ima za cilj sigurno, pouzdano i diverzifikovano snabdevanje gasom i naveo da je podrška SAD u toj oblasti od ključne važnosti za dugoročnu stabilnost i sigurnost snabdevanja. On je u razgovoru, prema saopštenju, posebno naglasio strateški značaj projekta Južne gasne interkonekcije, koji će BiH omogućiti pristup globalnom LNG (prirodni tečni gas) tržištu i povezivanje s LNG terminalima, kao i da će smanjiti njenu zavisnost od jednog ulaznog pravca te otvoriti mogućnost dugoročnog snabdevanja gasom iz različitih izvora, naročito iz SAD. BiH vidi SAD kao ključnog partnera u jačanju regionalne stabilnosti i ekonomskog razvoja, rekao je Konaković pomoćniku američkog državnog sekretara. Konaković je u utorak u ime BiH u Vašingtonu potpisao Zajedničku izjavu o jačanju bezbednosti snabdevanja gasom u centralnoj i istočnoj Evropi. On je za RSE rekao da se radi o američkoj inicijativi, kojom zemlje potpisnice – BiH, Grčka, Bugarska, Mađarska, Srbija, Poljska, Rumunija, Slovačka, Moldavija, Ukrajina, Hrvatska i Slovenija iskazuju zajedničku posvećenost diverzifikaciji izvora i ruta snabdevanja, jačanju regionalne infrastrukture, unapređenju komercijalnih aranžmana, te dugoročnoj energetskoj stabilnosti.

Grafit mržnje, sa uvredama, upućen ambasadoru Ukrajine u Srbije Oleksandru Litvinenku, osvanuo je 25. februara u centru Novog Sada. Grafit je osvanuo dan nakon što je u tom gradu oštećen spomenik ukrajinskom pesniku Tarasu Ševčenku, na dan četvrte godišnjice od početka ruske invazije na Ukrajinu. Na to je reagovala Ambasada Ukrajine u Beogradu, osudivši oštećenje spomenika ukrajinskom pesniku kao sramotan čin. "Ovaj incident smatramo sramotnim činom usmerenim na spomenik arhitekture grada Novog Sada i pokušajem skrnavljenja sećanja na simbol ukrajinskog naroda, i to na tragičan datum za celu Ukrajinu i civilizovani svet, 24. februar. Ovakvi postupci vandala imaju za cilj potkopavanje ukrajinsko-srpskih odnosa", napisali su u saopštenju. Pozvali su nadležne organe Srbije da istraže okolnosti incidenta i da počinioci odgovaraju. To nije prvi put da je ovaj spomenik skrnavljen a inače je mesto na kojem su se u Novom Sadu održavali skupovi solidarnosti sa Ukrajincima. Politikolog i novinar Boris Varga izjavio je za RSE da ga takvi eksesi ne iznenađuju. On je podsetio da je poslednji put spomenik bio oskrnavljem slovom "Z", što je jedan od simbola ruske invazije na Ukrajinu. "Najverovatnije u oba slučaja se radi putinofilima, kojima smeta prisustvo simbola Ukrajine u Srbiji", ocenio je Varga. Zvanično nije saopšteno da li je i ko odgovarao za prethodna skrnavljenja spomenika. "Srbija je u dubokoj političkoj krizi i vlasti će zarad desničarskih, radikalnih i rusofilskih glasova zatvarati oči i na gore incidente ili ih samo formalno osuđivati", smatra Varga. Upravo kod spomenika Ševčenku održan je skup i 24. februara ove godine, na četvrtu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu. Okupljeni građani su nosili ukrajinske zastave, a na spomenik su položili cveće i oko spomenika palili sveće i napisali "Ne ratu" ("No War"). U Beogradu su istog dana i u isto vreme održana dva skupa, jedan mirovni, a drugi u znak podrške ruskoj agresiji. Dve grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni. Mirovni aktivisti, i građani okupljeni na njihov poziv, nosili su zastave Ukrajine, poruke "ratu ne", zastave Evropske unije, dok su se sa razglasa puštale pesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine. Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske "Narodne patrole", koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih. Nosili su zastavu Rusije i simbol "Z" ruske invazije na Ukrajinu. Prema poslednjem istraživanju Gallup-a, Srbija je jedina evropska država obuhvaćena ispitivanjem u kojoj postoji podrška ruskom predsedniku Vladimiru Putinu. U svim ostalim zemljama Putin je dobio negativne ocene. Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankciji Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore je odgovarajući na upit Radija Slobodna Evropa potvrdila da je crnogorski državljanin, inicijala K.M. uhapšen na aerodromu u Varšavi, prije dva dana. Hapšenje je izvršeno na osnovu evropskog naloga Litvanije pod optužbom da je u toj zemlji špijunirao za Kinu. U pismenom odgovoru iz Uprave policije se navodi da su nadležni organi Crne Gore u komunikaciji sa biroom Interpola u Varšavi u vezi sa ovim slučajem. Takođe se ukazuje da je istraga u toku i da je u nadležnosti pravosudnih i policijskih organa u Poljskoj i Litvaniji, te da Uprava policije Crne Gore nije u mogućnosti da pruži dodatne informacije o slučaju. Poljski javni tv servis TVP.info je 24. februara javio da je 32-godišnji državljanin Crne Gore uhapšen na aerodromu u Varšavi jer je po saznanjima vlasti u Viljnusu, od februara 2023. godine nelegalno prikupljao informacije za Kinu na teritoriji Litvanije. U Poljskoj uhapšen državljanin Crne Gore po poternici Litvanije kao kineski špijunTužilaštvo je tražilo da mu se odredi pritvor od sedam dana. Navode da je državljanin Crne Gore špijunirao je za Kinu, ali da nije djelovao neposredno na teritoriji Poljske. Kineske vlasti već dugo nisu naročito blagonaklone prema Litvaniji. Odnosi su se pogoršali 2021. godine, kada je u Vilnjusu zvanično otvoreno predstavništvo Tajvana. Litvanija se takođe ne slaže sa tranzitom kineske robe preko svoje teritorije, navode poljski mediji. Poljsko Tužilaštvo je saopštilo da je 9. februara uhapšen i jedan državljanin Bjelorusije koji je špijunirao za bjeloruske obavještajne službe. Njega terete da je od juna 2024. do februara ove godine prikupljao informacije o kritičnoj infrastrukturi u Poljskoj, Litvaniji i Njemačkoj, a uhapšen je zahvaljujući saradnji njihovih policija. Njemu je određen pritvor od tri mjeseca i po poljskim zakonima mu prijeti pet godina zatvora. Poljski analitičari podsjećaju da je tokom rata Rusije protiv Ukrajine 2022. godine iz zemalja Evropske unije protjerano 700 ruskih diplomata za koje su službe bezbjednosti ocijenile da su najvjerovatnije agenti pod pokrićem diplomatskog statusa. Moskva protjeruje britanskog diplomatu 'zbog špijunaže'Rus koji je bio meta špijuna u Crnoj Gori: 'Moskva ima veoma duge ruke'