Iako je politika državljanstva u nadležnosti Srbije, povećan broj ruskih državljana koji sticanjem srpskog državljanstva dobijaju mogućnost bezviznog ulaska u Evropsku uniju predstavlja potencijalni bezbednosni izazov za Uniju, smatra Evropska komisija. U najnovijem dokumentu Evropske komisije, kojim se procenjuje napredak Srbije u poglavljima 23 i 24 koji se odnosne na vladavinu prava, ova institucija navodi da je u proteklom periodu povećan broj dodeljenih državljanstava ruskim državljanima. "Uprkos suverenom pravu Srbije da odlučuje o svojim politikama državljanstva i naturalizacije, ubrzano sticanje prava putovanja bez viza u EU za državljane Rusije dodeljivanjem srpskog državljanstva, čiji se broj povećao u odnosu na prethodne godine, predstavlja potencijalne bezbednosne rizike za EU", navodi se u non-pejperu Evropske komisije u koji Radio Slobodna Evropa ima uvid. Ovaj dokument bio je krajem maja predmet rasprave na nivou diplomata država članica Evropske unije. "Srbija mora poboljšati proveru zahteva za vize koje podnose državljani zemalja za koje se smatra da predstavljaju rizik u pogledu iregularnih migracija ili bezbednosti", navodi se. Korupcija ne slabi, pritisak na medije raste, iz izveštaja EU o SrbijiU poslednje vreme nekoliko država članica Evropske unije vrši pritisak na Evropsku komisiju da predloži zakon kojim bi se olakšalo odbijanje turističkih viza ruskim državljanima zbog ruske invazije na Ukrajinu. Države EU se zalažu za strožija pravila za odbijanje turističkih viza RusimaPrema podacima EU, broj izdatih turističkih viza za šengenski prostor ruskim državljanima porastao je tokom 2025. godine na gotovo 480.000, što je najviši nivo od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić već je najavio da Srbija neće uvoditi vize za ruske državljane. Prema uslovima iz Plana rasta, Srbija do kraja godine treba da uvede vize za najmanje tri zemlje. Vizna politika Srbije je sa viznom politikom Evropske unije "samo delimično usklađena" sa listom trećih zemalja čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u EU, navodi se u izveštaju o vladavini prava za Srbiju. Trenutno 12 takozvanih trećih zemalja uživa bezvizni režim sa Srbijom, ali ne i sa EU: Armenija, Azerbejdžan, Bahrein, Belorusija, Kina, Indonezija, Jamajka, Kirgistan, Kazahstan, Rusija, Surinam i Turska. "Nije postignut dalji napredak u usklađivanju sa viznom politikom EU od decembra 2024. godine, kada je Srbija ispunila svoje obaveze iz Reformske agende o usklađivanju sa viznim režimom EU sa najmanje tri zemlje čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU", navodi se u dokumentu. Reformskom agendom Srbija se obavezala da uvede vizni režim za najmanje tri od navedenih država. Vrednost ove obaveze u okviru Plana rasta iznosi nešto više od 27,1 miliona evra. Neispunjavanje ove obaveze do kraja 2026. godine rezultiralo bi gubitkom te sume financijskih sredstava. Primenu ove obaveze Srbija je predvidela do kraja decembra 2024. godine u svojoj Reformskoj agendi za Plan rasta. Evropska komisija je, međutim, svim državama regiona odobrila takozvani grejs odnosno produženi period. Za obaveze koje je trebalo ispuniti do kraja 2024. godine taj rok je produžen za 24 meseca, odnosno do decembra 2026. godine. U međuvremenu, pre eventualnog uvođenja viza za najmanje tri države, Evropska komisija od Srbije dokumentima traži da pooštri pravila za izdavanje viza državljanima zemalja koje još imaju bezvizni režim sa Srbijom li nemaju sa EU. Komisija smatra da bi se na taj način obezbedila veća kontrola i usklađenost sa standardima EU, kao i smanjio priliv iregularnih migranata ka Evropskoj uniji među državljanima trećih zemalja koji u Srbiju ulaze sa važećim vizama.

Građani Kosova u nedjelju glasaju na novim vanrednim parlamentarnim izborima, trećim u otprilike 18 mjeseci, nakon što nijedna stranka nije uspjela osvojiti stabilnu većinu koja bi zemlju izvukla iz političke krize. Biračka mjesta su otvorena u 7:00, a očekuje se da će biti zatvorena u 19:00 sati, saopštila je Centralna izborna komisija (CIK). Prema zvaničnim podacima CIK-a, do 17 sati glasalo je 28 posto od oko dva miliona građana s pravom glasa. Predsjednik CIK-a Krešnik Radonjići (Kreshnik Radoniqi) izjavio je na pres-konferenciji da se izborni proces odvija regularno i bez ikakvih incidenata u 38 opština u zemlji. "Prema podacima koje su dostavile opštinske izborne komisije, glasanje se do ovog trenutka odvija u regularnim uslovima i bez problema koji bi ugrozili nesmetan tok izbornog procesa", rekao je. Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da je angažovalo više od 100 državnih tužilaca i pratećeg osoblja tužilačkog sistema koji dežuraju radi praćenja izbora. Više od 900 kandidata iz 17 političkih partija i tri koalicije bori se za mjesta u Skupštini Kosova, koja broji ukupno 120 poslanika. U međuvremenu, politički lideri pozvali su na što veću izlaznost na izbore i na miran i demokratski proces. Aktuelni premijer Aljbin Kurti (Albin) iz Pokreta Samoopredjeljenje, koji teži očuvanju vlasti, izjavio je nakon glasanja u Prištini kako se nada da zemlja više neće morati ići na vanredne izbore. "Želim da se ovdje na parlamentarnim izborima vidimo tek za četiri godine", rekao je Kurti. I njegovi opozicioni konkurenti, kandidat za premijera i predsjednik Demokratske partije Bedri Hamza, te lider Demokratskog saveza Ljumir Abdidžiku (Lumir Abdixhiku), poručili su da u naredne četiri godine ne bi trebalo biti novih izbora. "Pozivam ih da iskoriste svoje pravo glasa u skladu sa svojim političkim uvjerenjima, da glasaju mirno, slobodno i demokratski. Mi danas odlučujemo o budućnosti za naredne četiri godine", rekao je Hamza. Abdidžiku je istakao da se danas, "u jednom danu, u roku od 12 sati od 7 ujutro do 7 navečer, odlučuje o sudbini Republike za naredne četiri godine". Šta se očekuje od ovih izbora?Analitičari političkih zbivanja predviđaju tri moguća scenarija nakon ovih izbora: koncentraciju vlasti u rukama Pokreta Samoopredjeljenje, iznuđeni politički kompromis ili nastavak krize uz rizik od novih izbora. Institucionalna nestabilnost, prema njihovim riječima, rizikuje usporavanje integracije u Evropsku uniju, ograničavanje fondova i investicija, kao i slabljenje podrške EU i Sjedinjenih Američkih Država. Agon Malići (Maliqi) je za Radio Slobodna Evropa upozorio da Kosovo rizikuje da sklizne ka modelu kakav je u Albaniji ili Srbiji, gdje se vlast koncentriše oko jednog lidera koji kontroliše sve, nasuprot alternativi sistema koji nameće saradnju i čuva demokratsku ravnotežu. "Vjerujem da bi bio potreban rezultat sličniji onom s februarskih izbora, koji nameće konsenzus ne samo za predsjednika, već i za vladu. Naš politički sistem je postavljen tako da jednoj stranci otežava ili onemogućava da kontroliše baš sve", ocijenio je. Analitičar Artan Muhadžiri (Muhaxhiri) tvrdi da je situacija proizvod "neodgovorne političke klase" koja, kako kaže, djeluje u neskladu s potrebama građana. Prema njegovom mišljenju, problem nije samo u učestalosti izbora, već i u nedostatku kulture kompromisa i institucionalne funkcionalnosti. Današnji izbori su treći u manje od godinu i po dana, nakon redovnih izbora održanih 9. februara 2025. godine i još jednih vanrednih održanih 28. decembra. Prvi nisu uspjeli iznjedriti vladu, dok drugi – iako su Pokretu Samoopredjeljenje donijeli preko 51 posto glasova, što je najveća većina u historiji nezavisnog Kosova – nisu rezultirali dogovorom o predsjedniku, shodno odluci Ustavnog suda. To je automatski dovelo do raspuštanja Skupštine u ponoć 28. aprila, dva i po mjeseca nakon njenog konstituisanja, a dva dana kasnije vršiteljica dužnosti predsjednika, Albulena Haxhiu (Aljbuljena Hadžiju), raspisala je nove izbore.

Biračka mjesta otvorena su širom Armenije, gdje građani glasaju na izborima koji predstavljaju test podrške premijeru nakon kontroverznog mirovnog sporazuma sa susjednim Azerbejdžanom, ali i njegovih nastojanja da ovu malu državu na Južnom Kavkazu približi Zapadu nakon decenija oslanjanja na Rusiju. Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da će 2,49 miliona građana moći da glasa za 18 političkih stranaka na 2.005 birališta na parlamentarnim izborima 7. juna. Prema predizbornim anketama, vodeću poziciju ima stranka Građanski ugovor premijera Nikola Pašinjana, ispred nekoliko proruskih političkih opcija. Biračka mjesta otvorena su u 8 sati, a zatvaraju se u 20 sati. Oko 400 međunarodnih posmatrača prati izborni proces. Centralna izborna komisija najavila je da će preliminarni rezultati biti objavljeni u roku od 24 sata nakon zatvaranja birališta, dok se konačni rezultati očekuju 14. juna. Odnosi između Erevana i Rusije postali su jedno od ključnih izbornih pitanja, posebno nakon što je Moskva posljednjih sedmica uvela ograničenja na armenski izvoz kao odgovor na sve izraženije približavanje Armenije Zapadu. Ankete pokazuju da Građanski ugovor uživa podršku između 24 i 32 posto birača, dok proruska stranka Snažna Armenija ima podršku od oko 6 do 11 posto, što je svrstava na drugo mjesto. Uoči izbora armenske vlasti uhapsile su šest kandidata stranke Snažna Armenija, izvijestili su državni mediji, ne navodeći razloge hapšenja. Snažna Armenija poručila je da želi očuvati ekonomske i političke veze Erevana s Rusijom te je optužila Pašinjana za, kako je navela, opasnu neprijateljsku politiku prema Moskvi. Stranku predvodi rusko-armenski milijarder Samvel Karapetian, koji se nalazi u kućnom pritvoru pod optužbom za pozivanje na rušenje vlasti. On tvrdi da su optužbe politički motivisane. Navodi o nepravilnostimaIzborne vlasti i nezavisni posmatrači prijavili su niz navodnih nepravilnosti tokom glasanja 7. juna, prema informacijama koje su prikupili lokalni dopisnici Radija Slobodna Evropa. Ministarstvo unutrašnjih poslova Armenije izvijestilo je da je do 14 sati po lokalnom vremenu zaprimilo 29 prijava povezanih s izbornim procesom. Pokrenute su istrage u šest slučajeva sumnje na dvostruko glasanje i pet slučajeva kršenja tajnosti glasanja, navelo je ministarstvo. U vezi s tim slučajevima privedeno je šest osoba, dok se dodatna 121 prijava navodnih nepravilnosti još razmatra. Posmatračka grupa Nezavisni posmatrač prijavila je ometanja i proceduralne propuste na više biračkih mjesta. Prema njihovim navodima, posmatrači su bili prisutni na 1.420 biračkih mjesta širom zemlje, a navodne nepravilnosti zabilježene su na njih 387. Podrška Sjedinjenih Država i Evropske unije PašinjanuSjedinjene Američke Države i Evropska unija pružile su podršku Pašinjanu, koji je na vlast došao 2018. godine nakon uglavnom mirnog narodnog ustanka poznatog kao Baršunasta revolucija protiv prethodne vlade naklonjene Moskvi. Pašinjan je pokrenuo proces pristupanja Evropskoj uniji, iako se očekuje da će trajati godinama, te nastavio mirovne pregovore sa susjednim Azerbejdžanom. Ova politika izazvala je jačanje opozicije i nezadovoljstvo dijela njegovih nekadašnjih pristalica. Premijer je dobio snažnu podršku Washingtona nakon što je pristao učestvovati u inicijativi američkog predsjednika Donalda Trumpa - Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP). Riječ je o koridoru čiji je cilj povezivanje Azerbejdžana s njegovom eksklavom Nahčivanom, uz istovremeno smanjenje logističkog i političkog uticaja i Rusije i Irana. Bilateralni proces potpisivanja završen je nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio potpisao dokument koji je prethodno parafiran tokom posjete Erevanu prošlog mjeseca. Američki State Department naveo je da ovu inicijativu vidi kao "ključni i trajni dio procesa donošenja mira i prosperiteta Armeniji i Južnom Kavkazu". Premijer je pokušao i normalizovati odnose s dugogodišnjim regionalnim rivalom i susjedom, Turskom, bliskim saveznikom Azerbejdžana. Njegova vlada zamrznula je učešće Armenije u Organizaciji Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), vojnom savezu predvođenom Rusijom. Erevan domaćin evropskih skupova i ZelenskogPašinjanov cilj ulaska u Evropsku uniju, udaljavanje od CSTO-a i organizacija skupova povezanih s Evropskom unijom u Erevanu, uključujući i događaj kojem je prisustvovao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, izazvali su nezadovoljstvo Moskve i doveli do prijetnji ukidanjem povlaštenih ekonomskih pogodnosti Armeniji. Rusija Armeniju već dugo smatra dijelom svoje sfere uticaja. Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je prikrivenu prijetnju povodom armenskih evropskih ambicija, upozorivši da bi zemlja zbog težnji ka evropskim integracijama mogla doživjeti "ukrajinski scenario". Parlamentarni izbori predstavljaju "historijski trenutak" za Armeniju, izjavio je Ulrich Schmid, profesor istočnoevropskih studija na Univerzitetu St. Gallen u Švicarskoj, za televiziju France 24. "Pašinjan je odlučno krenuo ka normalizaciji odnosa i s Turskom i s Azerbejdžanom", rekao je Schmid. "Armenska vanjska politika tradicionalno je bila zarobljena između dvije zamke – turske i azerbejdžanske." Prema njegovim riječima, premijer je spreman da zemlju usmjeri prema konceptu "realistične Armenije", zamjenjujući tradicionalne strahove i historijske zamjerke pragmatičnijim političkim pristupom.

Ukrajina je lansirala stotine dronova na ciljeve širom Rusije, uključujući desetke njih iznad regije Sankt Peterburga, i to posljednjeg dana najvažnijeg ruskog investicijskog foruma. Vlasti u Sankt Peterburgu su u subotu tokom napada nakratko naredile stanovnicima da ostanu u zatvorenom prostoru i obustavile javni prijevoz. Ministarstvo odbrane saopćilo je da je veliki broj dronova oboren ili presretnut. Jedan okrug zapadno od Sankt Peterburga blokiran je nakon što je dron pogodio neodređeni vojni objekat. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski preuzeo je odgovornost za napad, koji je bio drugi ove vrste izveden tokom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, događaja koji je nekada nazivan "ruskim Davosom". Izjavio je da su meta bili ruska baza i pomorski objekt na otoku Kronštatu. "Vrijeme je da se ovaj rat okonča. No ruski vođa želi nastaviti ratovati. Zato ukrajinske 'sankcije' djeluju protiv te agresije", napisao je u objavi na Telegramu. "Na svaki čin nepravde prema Ukrajini bit će odgovoreno pravednim odgovorom." Prvog dana foruma, ukrajinski dronovi pogodili su naftni kompleks i vojnu bazu u gradu, uslijed čega se iznad regije nadvio gust crni dim. Taj napad je okarakteriziran kao signal Kijeva s ciljem da se zaplaše potencijalni investitori, ali i da se demonstrira sposobnost Kijeva da zaobiđe protuzračnu odbranu. Ruski dužnosnici saopćili su da je otkriveno više od 376 ukrajinskih dronova u više od desetak regija. Dužnosnici su naveli da je jedno skladište nafte u južnoj Krasnodarskoj oblasti djelimično zapaljeno uslijed napada ukrajinskog drona. Mnogi ukrajinski napadi posljednjih mjeseci bili su usmjereni na rusku naftnu infrastrukturu, u pokušaju da se Moskva spriječi da prodaje naftu u inostranstvu, kao i da se smanji njena sposobnost prerade benzina. Sve veći broj ruskih oblasti prijavio je nestašicu benzina posljednjih sedmica, iako se dio toga pripisuje sezonskim faktorima.

Predsednik Rusije Vladimir Putin u petak je kao besmislen odbacio predlog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog da se sastanu na direktnim razgovorima kako bi se okončao rat, pozivajući rusku vojsku da "uradi posao". "Ne vidim svrhu sastanka. To ima smisla samo za ukrajinsku stranu", rekao je Putin na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, dodajući da bi potencijalni prekid vatre samo pomogao Kijevu da zaustavi ruske kopnene ofanzive. Zelenski je dan ranije objavio otvoreno pismo u kojem je pozvao ruskog predsednika da zaustavi rat, koji je sada u petoj godini, i ukazao da Kijev nema nameru da odustane od borbe. "Ukrajina je spremna za potpuni prekid vatre tokom trajanja pregovora", napisao je Zelenski u četvrtak, sugerišući da se situacija duž linije fronta neće promeniti u korist Rusije u doglednoj budućnosti. Posle Putinove izjave o odbijanju sastanka, Zelenski je rekao: "Nažalost, ruska strana ponovo bira rat – svi su čuli današnji odgovor." "Slab odgovor. On jednostavno ne želi da okonča rat", dodao je ukrajinski predsednik. Poziv Zelenskog za ponovno pokretanje mirovnog procesa usledio je posle diplomatskih napora koje je predvodio američki predsednik Donald Tramp (Trump), a koji su izgleda zastali poslednjih meseci, posebno od izbijanja rata na Bliskom istoku. Vašington je mesecima pokušavao da uravnoteži stavove Kijeva i Moskve kako bi se okončao rat, ali su dve strane ostale daleko jedna od druge – Kremlj se držao svog tvrdog stava i nije nudio nikakav kompromis oko kontrole nad ključnim istočnim regionom Ukrajine, Donjeckom. Iako je diplomatija izgleda izgubila zamah i bila ograničena na razmenu ratnih zarobljenika, borbe na frontu i međusobni vojni udari ne pokazuju znake jenjavanja. Dok su vojni analitičari i istraživačke grupe izveštavali da su nove prolećne ofanzive Rusije donele malo ili nimalo teritorijalnih dobitaka Moskvi, 2026. godina je, prema izveštajima, prva posle nekoliko godina da su ukrajinske snage povratile više teritorije nego što su izgubile. "Redovno odlažete, svakih nekoliko meseci, sopstvene rokove za osvajanje naših regiona – posebno Donjecke oblasti. I nećete je osvojiti ni ove godine", navodi se u pismu Zelenskog. Putin je, međutim, izneo drugačiji pogled na dinamiku fronta. Pre svog govora u Sankt Peterburgu, on je tvrdio da ruska vojska i dalje napreduje u Ukrajini. Na forumu je ponovio: "(Vojne akcije) će se završiti kada postignemo ciljeve koje smo sebi postavili." Zelenski je rekao da je Ukrajina preživela svoju "najtežu" zimu s ruskim napadima koji su uništili energetsku i civilnu infrastrukturu i ostavili hiljade stanovnika u hladnoći i mraku, ali je Moskva nastavila da napada ukrajinske gradove tokom proleća. Ranije ove nedelje, desetine ljudi su poginule i ranjene u ruskim napadima na ukrajinske gradove Ukrajine, uključujući Kijev i jugoistočni grad Dnjepar, koji je odavno ključno mesto za dobrovoljce koji prihvataju hiljade izbeglica iz Donjecke i Luganske oblasti. Iako je pismo Zelenskog označilo redak pokušaj direktne komunikacije s Putinom, u njemu je takođe istaknuto da je Ukrajina reagovala, posebno kroz napade dronovima velikog dometa koji su ugrozili rusku paradu na Dan pobede na Crvenom trgu u Moskvi i primorali Kremlj da smanji proslave. Napadajući teritorije i do 1.000 kilometara od svoje granice, Ukrajina je pojačala duboke udare na energetsku i vojnu infrastrukturu unutar Rusije, nastojeći da sputa profit Moskve od skoka globalnih cena nafte izazvanog ratom SAD sa Iranom i praktičnom blokadom Ormuskog moreuza koju je uveo Teheran. Upitan o tom pitanju na plenarnoj sednici u Sankt Peterburgu, Putin je priznao da su udari naneli određenu ekonomsku štetu Rusiji, ali je tvrdio da ne predstavljaju neposrednu pretnju po ekonomiju zemlje ili potencijalne investitore. Putin je rekao da pismo Zelenskog smatra "nepristojnim" i da to "nije način da se organizuje sastanak licem u lice". "Trebalo bi da se obraćamo ne autorima ovog pisma, niti ljubiteljima epistolarnog žanra, već našim borcima na prvoj liniji fronta", rekao je ruski predsednik. "Uradite svoj posao, braćo."

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavio je da "niko ne može zaustaviti saradnju Republike Srpske i Ruske Federacije", nakon što se susreo u Sankt Peterburgu sa Segejem Lavrovom, 5. juna. Dodik je rekao i kako je Lavrovu prenio stav da će politika tog bh. entiteta ostati da Bosna i Hercegovina ne treba da bude članica NATO saveza. Bosna i Hercegovina se prije 21 godinu opredijelila za članstvo i nalazi se u Akcionom planu za članstvo u NATO-u (MAP) od 2010. godine. No, taj mehanizam nikada nije u potpunosti aktiviran zbog izostanka unutrašnjeg političkog konsenzusa, prvenstveno protivljenja političkih predstavnika iz bh. entiteta Republika Srpska. "Ne želimo da podržimo ni mjere sankcije prema Rusiji, kada je riječ o ratu u Ukrajini, niti Zapad u nastojanju da taj rat proširi", rekao je Dodik. BiH je, uz Srbiju, jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije provela sankcije prema Rusiji zbog protivljenja političkih predstavnika iz entiteta Republika Srpska, koji zagovaraju intenzivnije veze s Moskvom. Susret sa predstavnicima GaspromaDodik je rekao i kako je u Sankt Peteburgu imao sastanak i sa generalnim direktorom Gasproma Aleksejem Millerom. Kako je kazao kako je dogovoreno da će Republika Srpska produžiti ugovor sa ovom firmom od sljedećeg mjeseca na godinu dana i dobijati gas po "povlaštenim cijenama za gas", ne navodeći detalje. "Mislim da je naša šansa ovdje u Rusiji, mi ćemo nastaviti da sarađujemo po svim potanjima", rekao je Dodik koji boravi u Sankt Peteburgu na ekonomskom forumu. BiH je trenutno potpuno ovisna o ruskom gasu koji, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka. Godišnja plaćanja Gazpromu procjenjuju se na oko 75 miliona eura, dok je broj potrošača u RS-u zanemariv, jer taj entitet nema izgrađenu infrastrukturu. Dodikova posjeta Rusiji dolazi u vrijeme kada vlast RS-a nastavlja pripreme za izgradnju gasovoda, poznatog kao Istočna nova interkonekcija, čiju vrijednost procjenjuje na 500 miliona eura. Gasovod bi trebao povezati taj entitet s mrežom u Srbiji, putem koje se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva, isključivo, ruskim gasom. Gasovod Nova istočna interkonekcija trebao bi se na postojećem ulazu u Šepku povezati s gasovodom u Srbiji. Prolazio bi kroz nekoliko gradova u RS, preko Banje Luke do Novog Grada, na sjeverozapadu zemlje. Najava izgradnje novog gasovoda u RS dolazi u trenutku kada Evropska unija planira od 2028. obustavljanje njegovog uvoza, a Sjedinjene Američke Države insistiraju na smanjenju energetske ovisnosti o Rusiji. Istovremeno, vlast u Federaciji BiH planira gradnju gasovoda Južna interkonekcija, kojim bi gas stizao da LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj.

Policija Kosova privela je na razgovor gradonačelnika Severne Mitrovica Milana Radojevića i predsednika Skupštine opštine Ivana Zaporožca kada su crvenom bojom u spreju pokušali da oboje zeleno srce na znaku "Ja volim Mitrovicu", koji je postavila prethodna vlast na čelu sa albanskim gradonačelnim Erdenom Atićem (Atiq). Oni su u međuvremenu pušteni, a gradonačelnik Severne Mitrovice, Milan Radojević, je novinarima rekao da je lokalna vlast samo sprovodila odluke koje je donela. Iz Policije Kosova su naveli da su dobili informaciju o uklanjanju natpisa "Ja volim Mitrovicu", nakon čega su opštinski inspektori obavešteni da se sprovođenje navedene odluke mora odložiti dok se ne dobije odluka Ministarstva administracije lokalne samouprave. U saopštenju se precizira da su na terenu zatekli i gradonačelnika Radojevića koji je, nakon što ih je komandir policijske stanice upoznao sa situacijom, rekao: "Sada ćemo obojiti amblem". "Uprkos zahtevu i naređenju da se obustavi oštećivanje odnosno bojenje javnog objekta, prisutni su počeli da ga boje, zbog čega su policijski službenici morali da intervenišu i u policijsku stanicu privedu dve osobe", navodi se, te dodaje da je pokrenut postupak zbog vandalizma. Srpska lista, najveća stranka Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, na vlast u četiri opštine sa srpskom većinom na severu Kosova se vratila nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora. Do tada su Severnu Mitrovicu, Leposavić, Zvečan i Zubin Potok vodili albanski gradonačelnici jer su oni iz Srpske liste podneli ostavke novembra 2022. u okviru kolektivnog napuštanja kosovskih institucija sa ciljem da se spreči sprovođenje odluka Vlade. U međuvremenu je Srpska lista u dva navrata pozivala i na bojkot izbora ali je potom priznala da je pogrešila zbog istupanja iz institucija, te najavljivala da će poništiti sve odluke koje je prethodna vlast donosila. Tako su odbornici u Skupštini opštine Severna Mitrovica krajem maja izglasali predlog za uklanjanje znaka "Ja volim Mitrovicu" sa zelenim srcem. Na ovom mestu je ranije postojala konstrukcija sa crvenim srcem "Ja volim K. (Kosovsku) Mitrovicu". Zakon o lokalnoj samoupravi na Kosovu ne kaže eksplicitno da li neku odluku opštine naredna vlast može poništiti ili ne. Ipak, u delu zakona koji se odnosi na "pregled zakonodavstva" piše da ukoliko nadzorni organ – u ovom slučaju Ministarstvo lokalne samouprave ili druge odgovorne institucije Vlade Kosova – smatra da je odluka ili drugi akt opštine neusaglašen sa Ustavom i zakonima, može zatražiti da opština ponovo razmotri takvu odluku ili akt. Ukoliko opštinski organ ne odgovori na zahtev ponovnog razmatranja, nadzorni organ može osporiti akt u pitanju pred Okružnim sudom nadležnim za teritoriju opštine u roku od 30 dana po ne dobijanju odgovora, obaveštenja o odbacivanju ili podržavanju sporne odluke ili akta. Okružni sud potom može naložiti, putem privremene mere, ukidanje sporne odluke ili akta ili drugih privremenih akata shodno primenljivom zakonu. Iz Evropske unije su, nakon lokalnih izbora u oktobru 2025. godine, za RSE izrazili očekivanje da će novoizabrane opštinske vlasti na severu Kosova, u saradnji sa centralnim institucijama, u narednom periodu "konstruktivno pristupiti rešavanju potreba i zahteva stanovništva kroz institucije i u skladu sa zakonima". Inače, nakon istupanja Srba iz kosovskih institucija na severu na inicijativu Srpske liste, podigle su se tenzije koje su se samo nizale nastojanjima kosovske Vlade da utvrdi vlast na severu Kosova. Situacija je kulminirala oružanim napadom Srba u Banjskoj septembra 2023, koji je predvodio tadašnji potpredsednik Srpske liste Milan Radoičić. Kosovo je za ovaj napad optužilo Srbiju, što Beograd negira.

Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja podržavati ulogu visokog predstavnika, s punim ovlaštenjima, kako je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, navodi se 5. juna iz Ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa, nakon što Vijeće za provedbu mira u Bosni i Hercegovini nije postiglo konsenzus o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, "Blisko sarađujemo s međunarodnim partnerima u Vijeću za implementaciju mira na imenovanju odgovarajućeg nasljednika gospodina Schmidta. Na sjednici Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira postojao je snažan konsenzus o značaju Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu", dodaje se. Iz Ambasade Velike Britanije poručuju kako će se konsultacije nastaviti, te da svi učesnici očekuju da će u narednim danima biti izabran kandidat uz konsenzus, i uz opredijeljenost da se tranzicija okonča do 30. juna. "Očuvanje i provedba Dejtonskog mirovnog sporazuma od značaja su za evropski mir i sigurnost, uspostavljen presedan je da visoki predstavnik bude Evropljanin. Nastavljamo podržavati napore da se u narednim danima identifikuje kandidat uz konsenzus za imenovanje od strane Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira", ističe se u odgovoru za RSE. Istovremeno, iz Delegacije EU u BiH je za RSE prethodno rečeno da su članice Evropske unije u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u cijelosti posvećene imenovanju nasljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta do kraja mjeseca. "Cijenimo saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim međunarodnim partnerima u okviru Upravnog odbora, uz uvažavanje konstruktivnih razgovora vođenih tokom protekla dva dana", navedeno je u odgovoru. Prethodno je iz Ambasade SAD poručeno da evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini. Među najčešće spominjanim kandidatima za visokog predstavnika je Antonio Zanardi Landi, 76-godišnji talijanski diplomat koji je bio ambasador Italije u Rusiji, te Srbiji i Crnoj Gori. Njegovo imenovanje podržava SAD. Istovremeno, među kandidatima za ovu poziciju je i Rene Troccaz, aktuelni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji ima podršku Francuske i drugih zemalja. Inače, uoči sjednice Vijeća za provedbu mira u BiH koja je održana 3. i 4. juna, u Sarajevu su doputovali ministri za evropska pitanja Francuske, Njemačke i Velike Britanije. Oni su potvrdili podršku ovih zemalja suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, kao i njenoj evropskoj perspektivi. Istaknuli su značaj kontinuiranog međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini, te važnost uloge Kancelarije visokog predstavnika do ispunjavanja ciljeva i uslova iz Agende 5+2, naglašavajući njegov doprinos provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, očuvanju institucionalne funkcionalnosti i stabilnosti zemlje. Dio evropskih država predvođenih Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom želi zadržati postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare.

Cijenimo saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim međunarodnim partnerima u okviru Upravnog odbora, uz uvažavanje konstruktivnih razgovora vođenih tokom protekla dva dana. Ovo je navedeno u odgovoru Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini na upit Radija Slobodna Evropa, nakon što je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH saopštila da "evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini". "Odlučni smo da s njima nastavimo raditi i približavati stavove oko kandidata koji je, kao integrativni faktor, u mogućnosti sarađivati sa svim akterima u provedbi mandata visokog predstavnika, uključujući domaće aktere. Nastavljamo intenzivne konsultacije u narednim danima i spremni smo da se ponovo sastanemo s našim partnerima u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira kako bismo uskoro finalizirali proces imenovanja", ističe se u odgovoru za RSE. Iz Delegacije EU navode da su članice Evropske unije u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u cijelosti posvećene imenovanju nasljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta do kraja mjeseca. Vijeće za provedbu mira u BiH na dvopdnevnoj sjednici 3. i 4. juna u Sarajevu nije postiglo dogovor o novom visokom predstavniku u BiH. Iz Ambasade SAD su saopštili nakon sjednice kako je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visoko kvalifkovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate ambasadora Antonija Zanardija Landija". "Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao 'gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji. Sjedinjene Američke Države primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika", navodi se u objavi ambasade na X platformi. Šta je saopšteno nakon PIC-a?Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u video obraćanju, nakon sjednice PIC-a, 4. juna, je rekao kako je postignut opšti konsenzus o važnosti Kancelarije visokog predstavnika u BiH. "Ove konsultacije će se nastaviti tokom juna, a svi učesnici se nadaju da će kandidat za ovu poziciju biti izabran konsenzusom u narednim danima, s ciljem primopredaje dužnosti do 30. juna", poručio je on. Kako je rekao, izabrani kandidat će podržavati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i pružati pomoć vlastima BiH u provedbi reformi, odnosno programa "5+2" koji obavezuje vlasti BiH da riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. "Nadam se da ću u narednim sedmica predati dužnost novoimenovanom visokom predstavniku za BiH", poručio je Schimdt. Schmidt je u aprilu najavio povlačenje s funkcije koju je obavljao pet godina, ali tek nakon što se izabere njegov nasljednik "zbog potrebe očuvanja institucionalnog kontinuiteta" uoči općih izbora u BiH koji su zakazani za oktobar. Ko su kandidati za novog visokog predstavnika?Među najčešće spominjanim kandidatima za visokog predstavnika je Antonio Zanardi Landi, 76-godišnji talijanski diplomat koji je bio ambasador Italije u Rusiji, te Srbiji i Crnoj Gori. Njegovo imenovanje podržava SAD. Istovremeno, među kandidatima za ovu poziciju je i Rene Troccaz, aktuelni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji ima podršku Francuske i drugih zemalja. Velika Britanija, Francuska i Njemačka žele zadržati i postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare.

Policija Kosova je saopštila da je privedena osoba sa teritorije opštine Gračanica kod Prištine zbog primanja i davanja mita u vezi sa glasanjem uoči vanrednih parlamentarnih izbora 7. juna. Kako se navodi u saopštenju, policija je tokom pretresa pronašla i zaplenila dokazni materijal, te ispitala dva svedoka. Policija nije navela o kojoj osobi je reč ali je Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije saopštila da je priveden aktivista Srpske liste, Aleksandar Trajković iz Ugljara, uz ocenu da se radi o "novom pritisku na srpski narod s ciljem da Aljbin Kurti (vršilac dužnosti premijer Kosova) pomogne svom miljeniku Nenadu Rašiću u izbornoj trci". Policija je naknadno saopštila da je privedena osoba, na osnovu zvanične istrage, pozivala građane da dođu u jedan ugostiteljski objekat u selu Ugljare kako bi im davala instrukcije da glasaju za Srpsku listu i njene kandidate. "Zauzvrat za glas, kako se sumnja, obećavano im je da će ostvariti pravo na socijalna primanja koja isplaćuje država Srbija", navodi se. Potvrdila je da je osumnjičenom određeno zadržavanje do 48 sati. Od srpskih politički subjekata na nedeljnim izborima učestvuju samo Srpska lista - vodeća stranka Srba koja deluje uz podršku Beograda - i stranka Za slobodu pravdu i opstanak Nenada Rašića, koji je do sada bio deo Vlade Aljbina Kurtija. Privedeni Aleksandar Trajković je inače na čelu Privremenog opštinskog organa Kosovo Polje, koji radi u sistemu Srbije. Kosovske vlasti su ugasile gotovo sve institucije koje na Kosovu rade u srpskom sistemu jer ih smatraju paralelnim i ilegalnim ali ih je Beograd većinu samo izmestio u pograničnim gradovima na teritoriji Srbije. Direktor Kancelarije za Kosovo, Petar Petković, je naveo da je Trajkoviću određen i pritvor od 48 sati, te da “lažni narativi kojima Priština pokušava da ga diskredituje neće proći”. Prethodno je privedeno i sedam direktora obrazovnih i zdravstvenih institucija koje na teritoriji opštine Gračanica rade u sistemu Srbije, te im je određen jednomesečni pritvor zbog sumnje da su uticali na izbornu volju birača. Ova privođenja dolaze nakon što je Nenad Rašić izneo tvrdnju da je oko 20 ljudi koji ga podržavaju dobilo otkaz, o čemu je pisao i Radio Slobodna Evropa. Inače, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, je početkom juna pozvao sve da glasaju za Srpsku listu, što je praksa uoči svih izbornih procesa na Kosovu na kojima ova najveća stranka kosovskih Srba učestvuje. Takođe, Komesarijat za izbeglice Srbije pozvao raseljena lica da iskoriste svoje pravo glasa na kosovskim izborima, dok direktor Kancelarije za Kosovo Petar Petković obilazi gradove u Srbiji gde razgovara sa raseljenima i poziva ih da glasaju za Srpsku listu. Na poslednjim izborima Srpska lista je osvojila devet od deset rezervisanih mesta za srpsku zajednicu u Skupštini Kosova, dok je jedno mesto osvojio Nenad Rašić.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump kaže da će Sjedinjene Države pobijediti u sukobu s Iranom "vojno ili na papiru", misleći na pregovore s Teheranom, te je nagovijestio da bi se mogao sastati s iranskim vrhovnim vođom "ako bi to dovelo do postizanja sporazuma". "Pobijedićemo na ovaj ili onaj način", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući. "Biće to ili vojno ili na papiru." Trump je također rekao da nema želju da se sastane s iranskim vrhovnim vođom Mojtabom Khameneijem, koji nije viđen od izbijanja nasilja 28. februara i za kojeg se navodi da je ozbiljno povrijeđen u američko-izraelskim zračnim napadima. Međutim, Trump je dodao da bi, ako dvije strane postignu sporazum, bilo moguće da se dvojica lidera sastanu, te je dodao: "Ako bi se to dogodilo... bio bih pun poštovanja." "Ne želim se sastati, ali ako bih se sastao, bila bi mi čast da ga upoznam", rekao je Trump. "Ali ako postignemo sporazum, moguće je da bih se sastao s njim. To bi mi bilo u redu." Trump je 3. juna rekao da je Khamenei "uključen, apsolutno" u pregovore, dok je državni sekretar Marco Rubio dan ranije rekao da "postoje naznake da se on sve više angažuje na određenom nivou". Trump: SAD bi mogle nastaviti vojne operacijeTrump je također rekao da bi američke snage nastavile operacije ako bi američki vojnici bili ubijeni u bilo kakvim iranskim napadima tokom trenutnog primirja. Teheran i Sjedinjene Države su posljednjih dana razmjenjivali povremene zračne napade, a posljednji su bili iranski napadi na međunarodni aerodrom u Kuvajtu u kojima je 3. juna poginula jedna osoba, a 63 su povrijeđene. Trump je govorio u Bijeloj kući 4. juna, obraćajući se novinarima o širokom spektru tema, uključujući rat u Ukrajini, Kubu i globalna trgovinska pitanja. Usred krhkog primirja na Bliskom istoku i povremenih mirovnih pregovora, Trump je rekao da Sjedinjenim Državama nije potreban sporazum s Teheranom kako bi iz zemlje uklonile iranske zalihe obogaćenog uranija. "Mogli bismo ga uzeti odmah. Ne mislim da bi nas mogli zaustaviti ako bismo to htjeli, ali nema razloga za to. Zakopan je", rekao je novinarima, misleći na materijal koji bi mogao biti korišten za izradu nuklearnog oružja. Također je rekao da je uranij pod nadzorom. "Imamo kamere", rekao je, ne ulazeći u detalje. Savjetnik iranskog vrhovnog vođe Mohsen Rezaei kaže da trenutni nacrt memoranduma o razumijevanju o kojem se pregovara kako bi se okončao rat sadrži nejasnoće koje treba razjasniti. Tvrdi da Trump nastoji izvršiti pritisak na Teheran da prihvati njegove uslove, dok uslove Teherana drži nejasnim. Napredak u Libanu uprkos nasilju?Trump je također rekao da vjeruje da se postiže napredak između Izraela i Libana te da Liban zaslužuje mir, dodajući da je "zapravo razgovarao s Hezbolahom o tome". Hezbolah, militantna grupa i politička stranka koju podržava Iran i koja kontrolira veliki dio južnog Libana, Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila njeno oružano krilo, ali ne i političko. Trump je 1. juna također rekao da je razgovarao s Hezbolahom, ali je Bijela kuća kasnije pojasnila da je to bilo putem posrednika. S obzirom da je Hezbolah označen kao teroristička grupa, nijedan američki predsjednik ranije nije priznao da je razgovarao s tom grupom, direktno ili putem posrednika. Hezbolah je 4. juna odbacio novi prekid vatre u Libanu, a Izrael je rekao da neće povući trupe iz zemlje, čime su potkopani američki napori da se zaustave borbe kao dio šireg mirovnog sporazuma s Iranom. Hezbolah nije direktni učesnik u pregovorima koji uključuju Sjedinjene Države, Izrael i libansku vladu. Trump je novinarima rekao i da je razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom te da "mislim da se postiže napredak. To traje već dugo, znate." "Bilo bi zaista lijepo kada bi Liban mogao imati mir", rekao je. "Liban je toliko godina bio pod napadima i uvijek kao autsajder, i bilo bi zaista lijepo kada bi se to moglo okončati." Teheran je postizanje primirja u Libanu postavio kao jedan od svojih uslova za mirovni sporazum s Washingtonom. Također su nagovijestili da bi mogli direktno intervenisati ako izraelske snage nastave svoje žestoke napade tamo. Izvor: Iranski servis Radija Slobodna Evropa, Reuters, AFP

Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini, navodi se u objavi Ambasade SAD u BiH na platformi X, 5. juna nakon što Vijeće za provedbu mira u BiH nije postiglo dogovor o novom visokom predstavniku u BiH, dan ranije. Dodaje se da je delegacija SAD-a "nastojala postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visoko kvalifkovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate ambasadora Antonija Zanardija Landija". "Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao 'gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji. Sjedinjene Američke Države primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika", navodi se u objavi. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u video obraćanju, nakon sjednice PIC-a, 4. juna, je rekao kako je postignut opšti konsenzus o važnosti Kancelarije visokog predstavnika u BiH. "Ove konsultacije će se nastaviti tokom juna, a svi učesnici se nadaju da će kandidat za ovu poziciju biti izabran konsenzusom u narednim danima, s ciljem primopredaje dužnosti do 30. juna", poručio je on. Kako je rekao, izabrani kandidat će podržavati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma i pružati pomoć vlastima BiH u provedbi reformi, odnosno programa "5+2" koji obavezuje vlasti BiH da riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava. Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira. Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani. "Nadam se da ću u narednim sedmica predati dužnost novoimenovanom visokom predstavniku za BiH", poručio je Schimdt. Schmidt je u aprilu najavio povlačenje s funkcije koju je obavljao pet godina, ali tek nakon što se izabere njegov nasljednik "zbog potrebe očuvanja institucionalnog kontinuiteta" uoči općih izbora u BiH koji su zakazani za oktobar. Ko su kandidati za novog visokog predstavnika?Među najčešće spominjanim kandidatima za visokog predstavnika je Antonio Zanardi Landi, 76-godišnji talijanski diplomat koji je bio ambasador Italije u Rusiji, te Srbiji i Crnoj Gori. Njegovo imenovanje podržava SAD. Istovremeno, među kandidatima za ovu poziciju je i Rene Troccaz, aktuelni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan, koji ima podršku Francuske i drugih zemalja. Velika Britanija, Francuska i Njemačka žele zadržati i postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare.

Francuski predsednik Emanulel Makron (Emmanuel Macron) izjavio je u četvrtak na Cetinju da je sve što je Crna Gora uradila u poslednje dve godine izvanredno i da Francuska ostaje uz Crnu Goru na završnici puta ka EU. "Puno više je urađeno nego što su mnogi mislili da će moći", rekao je on na konferenciji za novinare s crnogorskim predsednikom Jakovom Milatovićem. Makron je na pitanje o tome kako će francuski predsednički izbori iduće godine uticati na EU put Crne Gore, rekao da što Crna Gora bude više napredovala i radila na reformama i bude komunicirala sa što više političkih snaga, to će lakše dobiti pristanak za članstvo, prenela je agencija Beta. "Dao bih vam savet, nemojte da sumnjate u sebe. Verujte, radite i rezultat će doći", rekao je Makron. On je rekao da Francuska želi da ambiciozno razvija partnerstvo s Crnom Gorom. "Poslednjih godina smo dosta investirali u bilateralne odnose i puno smo napredovali tako što smo potpisali sporazume koji olakšavaju saradnju u oblasti zdravstva, energetike i infrastrukture. Ne zaboravljam ni ugovore o izgradnji dva patrolna broda", rekao je Makron. Predsednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je da je Makronova poseta priznanje za Crnu Goru i za njena dostignuća na putu ka EU. "Danas kad je Crna Gora najbliža EU, podrška Francuske ima veliku vrednost", rekao je Milatović na Cetinju na konferenciji za novinare s Makronom. Milatović je kazao da je cilj Crne Gore da bude naredna članica EU 2028. godine i poručio je da je uveren da će taj cilj uskoro biti ostvaren uz podršku Francuske. 'Prirodno mesto zemalja Zapadnog Balkana je u EU'Predstavnici vlada Crne Gore i Francuske potpisali su ugovor za projektovanje i izgradnju novog univerzitetskog Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, Memorandum o razumevanju za razvoj dionice A2- 2 Jadransko-jonskog puta, aneks Okvirnog sporazuma o neobavezujućoj kreditnoj liniji između Francuske razvojne agencije i Crne Gore i potvrdu o drugom odobrenom kreditu između Francuske razvojne agencije i Crne Gore, kao i Tripartitni sporazum o partnerstvu. Makron je posle potpisivanja sporazuma rekao je da je trenutak njegove posete Crnoj Gori simboličan i odlučujući, prenela je Radio-televizija Crne Gore. On je takođe čestitao premijeru Milojku Spajiću na uspehu na putu ka Evropskoj uniji i kazao da je Crna Gora krenula odlučno i odgovorno putem vladavine prava. Francuski predsednik je rekao da potpisani sporazumi svedoče o želji dve zemlje da se odnosi dodatno osnaže i istakao da ga posebno raduje izgradnja novog Univerzitetskog Kliničkog centra u vrednosti od 312 miliona evra, kao i prvi korak u pravci izgradnje nove dionice auto-puta. "Prirodno mesto zemalja Zapadnog Balkana je u EU. To podrazumeva ozbiljnu posvećenost i trajnu privrženost. Crna Gora je krenula odlučno i odgovorno putem vladavine prava. Bićemo sa vama dok završite sve obaveze odlučno kao i do sada", rekao je Makron. Spajić je rekao da dve zemlje učvršćuju strateško partnerstvo i zajedno grade evropsku budućnost. Francuski predsednik bi trebalo da učestvuje na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana koji se u petak održava u Tivtu na crnomorskoj obali.