Evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavila je mogućnost da Crna Gora već naredne godine potpiše ugovor o pristupanju Evropskoj uniji. "Kada je reč o vremenskom okviru za Crnu Goru, pregovore, odnosno njihov tehnički deo, mogli bismo da završimo do kraja ove ili početkom sledeće godine. Već pripremamo ugovor o pristupanju, koji bi zatim mogao da bude potpisan sledećeg leta. Potom sledi proces ratifikacije, koji može da traje od jedne do dve godine, u zavisnosti od toga šta će se dešavati u pojedinim državama članicama. To znači da bi Crna Gora mogla da postane 28. članica EU 2028. godine", izjavila je Kos pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET). Crna Gora je najnaprednija zemlja u pristupnom procesu. U pregovorima o članstvu već je privremeno zatvorila više od polovine poglavlja. Trenutno ima ukupno 18 privremeno zatvorenih poglavlja od ukupno 33 koliko ih ima u pregovaračkom procesu za članstvo. I dalje cilja da pregovore okonča do kraja ove godine. Crna Gora prva će osetiti nova pravila Evropska komisije koja je usvojila predlog za buduće članice 6 oktobra. Komisija navodi da će se novi pristup najpre primeniti na pristupne aranžmane u Sporazumu sa Crnom Gorom, a potom i na buduće ugovore o pristupanju. Proširenje EU biće u fokusu rasprave šefova država i vlada na samitu koji će biti održan 15. i 16. oktobra u Briselu. Lideri 27 država članica razmotriće i izglede za okončanje pregovora s Crnom Gorom. "Evropski savet pozdravlja rad koji je u toku na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom i konstatuje nameru predsedavajućeg Savetom EU da do kraja ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja", navodi se u nacrtu zaključaka samita u koji je RSE imao uvid. Evropska komisija krajem oktobra predstaviće okvirne mape puta za četiri zemlje koje se smatraju najnaprednijim u pristupnom procesu: Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu. Uslov je da te zemlje održe tempo reformi. Mape puta ne prejudiciraju ishod ni dinamiku pregovora, već služe kao oslonac za rad Saveta EU.

Ministarstvo odbrane Srbije saopštilo je 7. oktobra da su protiv dvojice jutjubera iz Austrije podnete krivične prijave zbog neovlašćenog ulaska u ograđeni deo kompleksa vojnog aerodroma u Batajnici kod Beograda. U saopštenju se navodi i da njihovim ulaskom nije bila ugrožena operativna sposobnost vojnih jedinica jer je reč o delu kompleksa u kojem se ne odvijaju aktivnosti i koji je ogradom odvojen od dela aerodroma koji je u upotrebi. Dvojica jutjubera iz Austrije objavila su 28. septembra na svom kanalu video u kojem najpre prikazuju borbene avione koji nadleću područje iznad njih, a zatim kroz šipražje ulaze u, kako navode, vojnu bazu kod Beograda i snimaju letilice koje se više ne koriste, a u neke od njih i ulaze. Navodeći da su letelice koje se vide na snimku rashodovane, Ministarstvo odbrane je saopštilo da tvrdnje pojedinih medija o "upadu u vojnu bazu" ne odgovaraju stvarnom stanju. "Reč je o delu kompleksa koji je delimično otvoren kako bi se civilnim kompanijama omogućio nesmetan pristup za izvođenje pripremnih zemljanih radova i uređenje terena za izgradnju novih infrastrukturnih objekata", navodi se u saopštenju. Video jutjubera iz Austrije, koji u svojim emisijama istražuju zabranjena područja, dostigao je za manje od deset dana više od 800 hiljada pregleda. Predstavnici opozicije i deo vojnih stručnjaka u Srbiji kritikovali su vojsku, navodeći da je reč o ozbiljnom bezbednosnom propustu u kojem su nepoznate osobe bile u neposrednoj blizini pista i drugih strateških objekata aerodroma. Ministarstvo odbrane do saopštenja 7. oktobra nije odgovaralo na upite Radija Slobodna Evropa (RSE) da li je reč o neovlašćenom ulasku u glavnu vazduhoplovnu bazu Vojske Srbije. Na pitanja RSE nisu odgovorili ni jutjuberi iz Austrije. Ekipa RSE je nakon objavljivanja njihovog videa posetila lokaciju sa koje su ušli u kompleks, ali je vojna policija 6. oktobra obezbeđivala to mesto i nije dozvolila snimanje. Vojni kompleks aerodroma prostire se na oko 15 kilometara ograđenog prostora. Prostor je, prema saopštenju Ministarstva, podeljen je u više zona koje imaju različitu namenu i stepene važnosti "u skladu sa kojima se i obezbeđuje". Vojni aerodrom u Batajnici jedan je od ključnih u zemlji. Glavna je baza ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane.

Komemoracija Biljani Plavšić, bivšoj predsjednici Republike Srpske i ratnoj zločinki osuđenoj pred Haškim tribunalom za zločine protiv čovječnosti počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini održano je 7. oktobra u Banskom dvoru u Banjaluci. Komemorativni skup pratile su počasti, a prisustvovali su predsjednik Narodne skupštine entiteta Republika Srpska Nenad Stevandić, ministri u Vladi RS Goran Selak i Željko Budimir, te Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, kao i neki od bivših zvaničnika RS, prijatelji, članovi porodice i poznanici. Komemoraciji nije prisustvovao niko od zvaničnika Srbije. Počasna straža MInistarstva unutrašnjih poslova RS stajala je uz fotografiju Biljane Plavšić, ispred koje su bila izložena njena odlikovanja. Osim komemorativnog skupa, organizovano je i upisivanje u knjigu žalosti. Nakon komemoracije uslijediće sahrana na gradskom groblju u Banjaluci. Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata ranije je izjavio da Plavšić "zaslužuje sve počasti". Plavšić je preminula 1. oktobra u Beogradu u 96. godini života. U Beogradu je 6. oktobra služeno opijelo, nakon čega je kovčeg otpremljen za Banjaluku. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio ju je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora zbog progona Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u 37 općina širom Bosne i Hercegovine tokom 1992. godine. Te godine objavljena je fotografija na kojoj Plavšić korača preko tijela mrtvog muslimanskog civila u Bijelini kako bi poljubila Željka Ražnatovića "Arkana". U pravomoćnoj presudi iz 2003. Haški sud je utvrdio da je Plavšić priznala da je, kao članica najvišeg političkog vodstva bosanskih Srba, sudjelovala u politici etničkog razdvajanja koja je dovela do smrti hiljada ljudi i prisilnog protjerivanja desetaka hiljada drugih. Sud je naveo da su progoni uključivali deportacije, prisilna premještanja stanovništva, nezakonita zatočenja, okrutno postupanje te uništavanje imovine i vjerskih objekata nesrpskog stanovništva. Haški suci zaključili su i da je Plavšić podržavala i opravdavala kampanju etničkog čišćenja koju su provodile političke, vojne i policijske strukture bosanskih Srba. U presudi je navedeno da je bila svjesna raširenih zločina nad nesrbima, ali ih nije spriječila niti kaznila odgovorne, premda je imala znatan politički utjecaj. Prilikom priznanja krivnje izjavila je da prihvaća činjenicu da su "hiljade nevinih Muslimana i Hrvata bile žrtve organiziranog i sistemskog nastojanja da ih se ukloni s područja koja su srpske vlasti smatrale svojima". Prema sporazumu o priznanju krivice, odbačene su ostale optužbe, uključujući i onu za genocid. Sedam godina kasnije, dok je služila kaznu u Švedskoj, u intervjuu za švedski magazin Vi povukla je svoje priznanje krivnje, tvrdeći da ga je dala kako bi izbjegla duži zatvor. Nakon što je odslužila dvije trećine kazne, Plavšić je 2009. godine puštena na slobodu. Iz Švedske je avionom Vlade Republike Srpske prebačena u Beograd, gdje ju je na pisti dočekao tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Tokom rata Plavšić je bila jedna od najbližih saradnica Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Među najpoznatijim prizorima iz tog razdoblja ostala je fotografija iz 1992. godine na kojoj Plavšić u Bijeljini prelazi preko tijela ubijenog muslimanskog civila kako bi pozdravila Željka Ražnatovića Arkana, vođu srpske paravojne jedinice. "Postoji 12 miliona Srba i čak i ako ih šest miliona pogine na ratištu, preostalih šest miliona i dalje će ubirati plodove te borbe", jedna je od izjava koje je dala tokom rata. Pojedini mediji navodili su da ju je bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević smatrao radikalnom osobom, dok ju je njegova supruga Mirjana Marković nazvala "ženskim Mengeleom", aludirajući na nacističkog doktora Josefa Mengelea. Prije ulaska u politiku Plavšić je izgradila značajnu akademsku karijeru kao biologinja. Objavila je oko stotinu naučnih radova, a Univerzitet u Sarajevu imenovao ju je profesoricom 1956. godine. Obnašala je i dužnost dekanice Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te se naučno usavršavala u Pragu i Sjedinjenim Američkim Državama. Uoči rata u Bosni i Hercegovini bila članica Predsjedništva BiH. Tokom rata Plavšić je bila desna ruka Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge najteže ratne zločine. Uoči rata bila je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tokom rata postala je jedna od ključnih političkih figura bosanskih Srba. Za razliku od dijela tadašnjeg vodstva Republike Srpske, podržala je Daytonski mirovni sporazum kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Poslije rata obnašala je dužnost predsjednice Republike Srpske. Nakon sukoba s pristalicama Radovana Karadžića i njegove Srpske demokratske stranke osnovala je Srpski narodni savez. Početkom 2000-ih postupno se povukla iz političkog života nakon izbornih neuspjeha svoje stranke na lokalnoj razini. Godinu kasnije dobrovoljno se predala Haškom tribunalu pred kojim je osuđena kao najviše rangirana politička dužnosnica bosanskih Srba koja je priznala krivicu.

Pogoršanje nestašica lijekova u Iranu prisiljava pacijente da se okreću rastućem crnom tržištu, gdje se esencijalni medikamenti prodaju po višestruko višim cijenama. Iransko udruženje farmaceuta navodi da se oko 800 lijekova trenutno nalazi na listi deficitarnih. Nestašice su dodatno pogoršane finansijskim ograničenjima, poteškoćama pri uvozu lijekova i sirovina te ograničenjima vazdušnog saobraćaja nakon dvanaestodnevnog rata s Izraelom u junu 2025. godine i tekućeg sukoba sa Sjedinjenim Državama. Mehdi Pirsalehi, direktor Iranske organizacije za hranu i lijekove, kao jedan od glavnih uzroka krize naveo je finansijske probleme, uključujući nedostatak stranih valuta potrebnih za uvoz. Za pacijente posljedice mogu biti ozbiljne. Jedna 45-godišnja žena koja se liječi od raka dojke rekla je za Radio Farda Radija Slobodna Evropa da su joj u apotekama više puta rekli kako nemaju iransku verziju lijeka Aromasin, koji mora uzimati svakodnevno. Pakovanje od 30 tableta zvanično košta četiri miliona rijala (oko 1,50 dolara), ali ga je na crnom tržištu platila 50 miliona rijala (oko 19 dolara), odnosno 12,5 puta više. Dodala je da je za svaku injekciju lijeka Zometa plaćala najmanje 30 miliona rijala (oko 11 dolara), te da su se dvije pokazale kao falsifikati koji su joj izazvali zdravstvene komplikacije. Kao i ostali sagovornici Radija Farda, zamolila je da joj se identitet ne otkriva iz sigurnosnih razloga. Muškarac star 39 godina, koji se liječi od raka pluća, rekao je da sada mjesečno izdvaja 750 miliona rijala (oko 279 dolara) za lijek Sandostatin LAR, koji nabavlja u apotekama pod upravom Iranskog društva Crvenog polumjeseca. Prošle godine je za isti lijek plaćao 220 miliona rijala (oko 82 dolara), što predstavlja povećanje od 241 posto. Prema podacima Iranskog statističkog centra, prosječna mjesečna plata u Iranu iznosi između 400 i 500 dolara, dok su plate u gradovima poput Teherana približno dvostruko veće. Radio Farda nema dozvolu za rad u Iranu, a navode iz ovog izvještaja nije bilo moguće nezavisno provjeriti. Prodaja putem TelegramaDok se iranske apoteke suočavaju s nestašicama, Radio Farda je pronašao prodavače koji lijekove reklamiraju putem Telegram grupa i drugih internetskih kanala. Nudili su lijekove za Parkinsonovu bolest, astmu, depresiju, dijabetes i srčana oboljenja. Jedan prodavač nudio je RhoGAM, injekciju koja se daje Rh-negativnim ženama tokom trudnoće ili nakon spontanog pobačaja kako bi se spriječile komplikacije. Isti prodavač prodavao je i Symbicort, koji se koristi za liječenje astme i hronične opstruktivne bolesti pluća, kao i nortriptilin, lijek za depresiju i migrene. Neki prodavači tvrde da su ograničenja letova uvedena zbog rata otežala uvoz lijekova, ali da alternativni pravci i dalje postoje. Jedan uvoznik savjetovao je kupcima da prvo provjere dostupnost lijekova, a zatim im ponudio dugu listu preparata koje šalje poštom. Druga prodavačica rekla je da radi sa svojim bratom, koji lijekove nabavlja "odakle god može", dok se ona bavi marketingom i prodajom. "Samo naručite ono što vam treba", rekla je. "Prodaja lijekova uopšte nije isplativa. Lijekove prodajemo samo da bismo preživjeli." Nema jedinstvene cijeneCijene na crnom tržištu znatno variraju i često višestruko premašuju apotekarske. Prodavač iz Isfahana nudio je lijek za Parkinsonovu bolest Madopar za 20 miliona rijala (oko sedam dolara). U isto vrijeme, prodavač iz Yazda za isti lijek tražio je 72 miliona rijala (oko 27 dolara), više od tri puta skuplje. Estradiol-valerat, lijek na bazi estrogena, prodavao se za 40 miliona rijala (oko 15 dolara), dok je njegova cijena u apotekama oko šest miliona rijala (oko dva dolara). Rastu i zvanične cijene. Portparol Iranskog udruženja farmaceuta nedavno je izjavio domaćim medijima da su cijene lijekova ove godine porasle u prosjeku između 30 i 70 posto. Cijene pojedinih lijekova stranih proizvođača porasle su i do 300 posto. Za pacijente koji uspiju pronaći potrebne lijekove, pitanje je sve češće mogu li ih priuštiti. Za prodavače, kako kaže žena koja radi sa svojim bratom, ovaj posao je prije svega način da se preživi.

Šefica diplomatije EU Kaja Kalas (Kallas) i komesarka za proširenje Marta Kos pozvale su u utorak političare izabrane na izborima u Bosni i Hercegovini da "preuzmu punu odgovornost" i "bez odlaganja" formiraju vlasti na svim nivoima, kao i da grade konsenzus kako bi unapredili put zemlje ka Evropskoj uniji. Navodeći da će EU nastaviti da podržava BiH u evropskim integracijama, Kalas i Kos su u zajedničkom saopštenju navele će EU sarađivati s novim vlastima na svim reformama povezanim sa EU. "Evropska unija ponovno potvrđuje svoju nedvosmislenu opredeljenost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, celovite i suverene zemlje", navele su visoka predstavnica za spoljnu i bezbednosnu politiku i komesarka za proširenje. Prema rezultatima izbora, ključne pozicije su osvojile takozvane nacionalne partije Stranka demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, dok su građanske i opozicione opcije zabeležile ozbiljne gubitke. One su saopštile da "nakon potvrđivanja konačnih rezultata, izabrani predstavnici treba da preuzmu punu odgovornost za formiranje vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou bez odlaganja" "EU očekuje od svih političkih lidera da se u ovaj proces uključe na konstruktivan način, u dobroj veri i s interesima svih građana na umu. EU poziva sve lidere da jačaju povjerenje među narodima i zajednicama te grade konsenzus u cilju napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu", dodale su visoke evropske zvaničnice. Kalas i Kos su poručile da BiH, da ne bi dalje gubila sredstva opredeljena Planom rasta EU za Zapadni Balkan, hitno treba da finalizuje pravni i institucionalni okvir i nastavi sprovođenje preuzetih reformi. One su dodale da EU prima k znanju preliminarne nalaze i zaključke Misije OEBS/ODIHR za posmatranje izbora, koji, kako navode, "pokazuju istinsku konkurenciju i da su učesnici izbora u velikoj meri mogli da dopru do birača". Dodale su da je izborni dan protekao je uredno, iako su uočene poteškoće s novim sistemima izborne tehnologije, složene procedure glasanja i brojanja glasova, kao i problemi sa tajnošću glasanja. Na izborima u BiH 4. oktobra prvi put su korišćeni biometrijske identifikacije birača, skeneri glasačkih listića i brza transmisiju izbornih rezultata.

Belgijski fizičar Francis Halzen dobio je ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku zbog istraživanja neutrina - veoma sitnih čestica koje gotovo neprimetno prolaze kroz materiju, čak i kroz Zemlju. Halzen je jedan od ključnih naučnika iza projekta Ajskjub (IceCube), ogromne naučne opservatorije koja se nalazi duboko ispod leda na Antarktiku. Tamo naučnici pomoću hiljada detektora traže tragove veoma snažnih neutrina koji do Zemlje stižu iz svemira. Neutrini su izuzetno male čestice koje su mnogo manje od atoma koje gotovo ne stupaju u kontakt sa materijom. To znači da mogu da prolaze kroz ogromne količine materijala, pa čak i kroz celu Zemlju, a da ih gotovo ništa ne zaustavi. Nastaju u veoma snažnim kosmičkim događajima, na primer u eksplozijama zvezda i okolini crnih rupa, i putuju ogromnim udaljenostima do Zemlje. Visokoenergetski neutrini, koje Halzen istražuje, nose informacije o tome šta se događa u najmoćnijim i najudaljenijim delovima svemira. Kraljevska švedska akademija nauka objavila je dobitnika nagrade u Stokholmu. Novčani deo nagrade ove godine iznosi 12 miliona švedskih kruna po kategoriji (oko 1,2 miliona dolara), bez obzira na to da li nagradu dobije pojedinac, mala grupa laureata ili organizacija. Objavljivanje dobitnika ovogodišnjih Nobelovih nagrada počelo je juče, kada je Nobelova nagrada za medicinu dodeljena trojici naučnika čiji je rad doveo do razvoja metode koja koristi svetlost kako bi pomogla naučnicima da bolje razumeju kako mozak funkcioniše. Dodela nagrada nastavlja se u sredu, kada će biti objavljen dobitnik Nobelove nagrade za hemiju, dok će dobitnik nagrade za književnost biti proglašen u četvrtak. Nakon što u petak bude dodeljena Nobelova nagrada za mir, u ponedeljak će biti proglašen dobitnik Nobelove memorijalne nagrade za ekonomske nauke.

Vršiteljica dužnosti predsjednice Kosova Albulena Haxhiu obratila se Ustavnom sudu tražeći pojašnjenje ko može obavljati predsjednička ovlaštenja nakon isteka njenog šestomjesečnog mandata, ako Skupština ne uspije izabrati novog predsjednika. To je potvrdio Kabinet predsjednice u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa 6. oktobra, na dan kada ističe rok za izbor novog predsjednika. Prema navodima Kabineta, Haxhiu je zahtjev Ustavnom sudu podnijela 5. oktobra, pozivajući se na član 113, stav 3, podstav 1 Ustava. "Zatražili smo da se utvrdi na koji način i ko obavlja neophodne predsjednička ovlaštenja nakon isteka šestomjesečnog perioda, dok novi predsjednik još nije izabran", saopštio je Kabinet predsjednice za Radio Slobodna Evropa. Ustavni sud je potvrdio za RSE da je zahtjev podnesen 5. oktobra te naveo da će razmotriti to pitanje u skladu s Ustavom, zakonom i vlastitim poslovnikom o radu. Ko bi raspisao izbore?Ovo pitanje dobija poseban značaj jer se, prema Ustavu, Skupština raspušta ukoliko do 6. oktobra ne izabere predsjednika. Ustavni sud je u martu utvrdio da se, ako predsjednik ne bude izabran u predviđenom roku, Skupština automatski raspušta, a prijevremeni parlamentarni izbori moraju biti održani u roku od 45 dana. Međutim, time se otvara još jedno pitanje: ko bi raspisao izbore? Ustav predsjedniku daje ovlaštenje za raspisivanje izbora, dok član 90 propisuje da funkcija vršioca dužnosti predsjednika ne može trajati duže od šest mjeseci. Upravo je to jedno od pitanja koje je Haxhiu uputila Ustavnom sudu na tumačenje. "Ustav ovu nadležnost povjerava predsjedniku. Utvrđivanje organa koji bi je mogao obavljati u nastalim okolnostima jedno je od ključnih pitanja koja smo postavili Sudu", naveli su iz Kabineta predsjednice. Prema njihovom stavu, potrebno je pronaći ustavno rješenje koje će omogućiti raspisivanje i održavanje izbora u zakonom predviđenim rokovima. Kabinet predsjednice se poziva na 'institucionalni kontinuitet'Na pitanje Radija Slobodna Evropa kako tumači nastalu situaciju, Kabinet predsjednice odgovorio je da svoj stav zasniva na principu "institucionalnog kontinuiteta". "Ustavne odredbe treba tumačiti međusobno povezano, tako da istek jednog roka ne onemogući izvršavanje drugih ustavnih obaveza", navodi se u odgovoru. Prema njihovim riječima, upravo zbog potrebe da se pronađe rješenje koje će osigurati taj kontinuitet unutar ustavnog poretka, pitanje je upućeno Ustavnom sudu. Haxhiu obavlja dužnost predsjednice od 4. aprila, nakon isteka mandata prethodne predsjednice Vjose Osmani. Ustav izričito propisuje da funkcija vršioca dužnosti predsjednika ne može trajati duže od šest mjeseci. Ustavni sud za sada nije objavio odluku o pitanjima koja je pokrenula Haxhiu. Radio Slobodna Evropa obratio se Sudu radi potvrde prijema zahtjeva i dodatnih informacija o njegovom razmatranju, a odgovor se još očekuje.

Crna Gora izručila je Sjedinjenim Američkim Državama Amira Baratija, iranskog i turskog državljanina kojeg američke vlasti terete za sudjelovanje u višegodišnjoj hakerskoj operaciji povezanoj s Iranom i Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC). Odluku o izručenju donio je Viši sud u Podgorici. Protiv njega se pred sudom u New Yorku vodi postupak zbog optužbi za zavjeru radi izvršenja računarske prevare, hakiranje računara i krađe identiteta. Iz Suda u New Yorku i Ministarstva pravde SAD-a nisu odgovorili o daljem postupku protiv Baratija, a još uvijek nema javnih informacija o tome je li izveden pred sud. Crnogorska Uprava policije saopćila je 1. oktobra da su službenici NCB INTERPOL-a Podgorica, uz podršku Posebne jedinice policije, izručili SAD-u 40-godišnjeg državljanina Turske i Irana, kojeg američke vlasti potražuju zbog više krivičnih djela iz oblasti cyber kriminala. Prema navodima policije, riječ je o osobi koja se do hapšenja smatrala "visokoprofilnom metom potrage iz oblasti cyber i organiziranog kriminala Barati je uhapšen 25. juna ove godine u Kotoru, nakon što su ga locirali službenici NCB Interpola Podgorica i Odjeljenja bezbjednosti Kotor po zahtjevu američkih vlasti i Federalnog istražnog biroa (FBI). Protiv njega se pred sudom u New Yorku vodi postupak zbog optužbi za zavjeru radi izvršenja računarske prevare, hakiranje računara i krađe identiteta. Američke vlasti tvrde da je od 2013. godine, kao suradnik jedne organizacije sa sjedištem u Iranu, sudjelovao u masovnim hakerskim napadima usmjerenim na više od 150 američkih univerziteta, pri čemu je pričinjena šteta procijenjena na više od 3,4 milijarde dolara. Uprava policije navodi da su ukradeni podaci i pristup kompromitiranim univerzitetskim nalozima korišteni u korist IRGC-a i drugih korisnika u Iranu, uključujući iranske univerzitete. Iz policije su saopćili da je Baratijevo hapšenje i izručenje rezultat suradnje crnogorskih i američkih službi, ističući da je u protekle tri godine suradnja NCB INTERPOL-a Podgorica i FBI-ja dovela do lociranja i hapšenja sedam osoba koje su potraživali američki pravosudni organi. Hakerska mreža povezana s IranomPrema optužnici američkog Ministarstva pravosuđa, cyber operacija počela je 2013. godine kroz iransku kompaniju Mabna Institute, za koju tužitelji tvrde da je okupljala mrežu hakera angažiranih na krađi podataka s univerziteta, kompanija i državnih institucija. Američke vlasti navode da su mete bili deseci državnih institucija, međunarodnih organizacija, kompanija i stotine univerziteta širom svijeta. Hakeri su uglavnom koristili spear-phishing kampanje kojima su profesore i istraživače navodili da predaju pristupne podatke za univerzitetske naloge. Prema američkoj optužnici, u operaciji je kompromitirano oko 8.000 email naloga profesora u Sjedinjenim Državama, Europi i drugim zemljama. Tužioci tvrde da je tokom operacije ukradeno više od 31 terabajta akademskih podataka i intelektualnog vlasništva te da su kompromitirani nalozi korišteni u korist Iranske revolucionarne garde i drugih iranskih institucija. Ko je Amir Barati?Barati nije označen kao jedan od organizatora mreže, već kao haker i suradnik Mabna Instituta. Njegovo ime nije bilo obuhvaćeno prvobitnom optužnicom iz 2018. godine protiv devet osoba, nego se pojavilo u proširenoj optužnici protiv ukupno 17 optuženih koja je otpečaćena 2026. godine. Prema navodima američkih tužilaca, sudjelovao je u praćenju spear-phishing kampanja, razmjeni kompromitiranih korisničkih naloga, sastavljanju lista potencijalnih meta, izviđanju računarskih mreža i pripremi phishing poruka. RSE je ranije objavio da je Barati u Crnu Goru doputovao iz Turske, čije državljanstvo također posjeduje. Njegova braniteljica potvrdila je da je, pored iranskog, i turski državljanin.

Aleksandar Vučić, nosilac liste Srpske napredne stranke "Ujedinjena Srbija", čestitao je rođendan predsedniku Rusije Vladimiru Putinu navodeći da mu zahvaljuje na podršci. "Cenim reči podrške koje ste nedavno uputili meni lično, ali i podršku koju Ruska Federacija pruža Republici Srbiji i njenim interesima u međunarodnim organizacijama", naveo je Vučić u čestitki. Srbija je jedna od retkih evropskih zemalja koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajnu, a vlasti su nastavile da održavaju bliske veze sa Moskvom. Vučić je 27. septembra podneo ostavku na mesto predsednika Srbije da bi učestvovao u predizbornoj kampanji za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobr. Dan pred podnošenje ostavke Vučić je telefonom razgovarao sa Putinom o novom gasnom aranžmanu, ali i o bilateralnoj saradnji. Vučić, koji je kandidat Srpske napredne stranke za premijera Srbije, naveo je u čestitiki Putinu da je uveren da nastaviti da jačaju odnose dve zemlje. "Uveren sam da ćemo i u budućnosti nastaviti da jačamo odnose Srbije i Rusije, zasnovane na međusobnom poštovanju, razumevanju i tradicionalnom prijateljstvu naših naroda, kao i da ćemo zajedničkim naporima doprinositi daljem unapređenju saradnje u oblastima od obostranog interesa", stoji u čestitiku koju je Vučić objavio na Instagramu. Nekoliko dana ranije, Putin je poručio sa jednog foruma u Moskvi da se nada da će Vučić biti budući premijer, kao i da Rusija ceni i pozdravlja uzdržanu politiku koju Vučić vodi, ali i želju za saradnjom sa Rusijom. Vučić i tokom kampanje potencira to što je Srbija, kako kaže, jedina zemlja u Evropi koja je "izdržala pritisak" da ne uvede sankcije Rusiji. Zvanični Beograd je nastavio da održava veze sa Moskvom uprkos upozorenjima iz Brisela i Vašingtona. Jedan od razloga zbog kojih Srbija poslednjih godina stagnira u procesu pridruživanja Evropskoj uniji je i zbog neuvođenja sankcija Rusiji, u čemu nije sledila spoljnu politiku Brisela. Vlasti u Srbiji se oslanjaju na podršku Moskve u međunarodnim organizacijama u pojedinim pitanjima, pre svega, u nepriznavanju Kosova kao nezavisne države, ali i odbijanju da se u Srebrenici u julu 1995. dogodio genocid.

Američki neurolog Karl Deisseroth te njegove njemačke kolege Peter Hegemann i Georg Nagel dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu za svoj rad u oblasti optogenetike. Njihova istraživanja pomogla su naučnicima da bolje razumiju način funkcioniranja ljudskog mozga. Nobelov komitet pohvalio je trojicu naučnika jer su postavili temelje nove ere u neuronauci i otkrili neuralne mreže koje stoje iza "specifičnih sjećanja, osjećaja i ponašanja povezanih s neurološkim i psihijatrijskim poremećajima". U kliničkoj medicini istraživači koriste ovu metodu u nastojanju da vrate vid osobama s oštećenjem vida. Prema tradiciji, u ponedjeljak je saopćeno ime dobitnika Nobelove nagrade za medicinu, u utorak je za fiziku, u srijedu za hemiju, u četvrtak za književnost i u petak za mir. Narednog ponedjeljka, 11. oktobra, bit će saopćeno ime dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju. Nobelove nagrade uvedene su zahvaljujući švedskom naučniku i industrijalcu Alfredu Nobelu, pronalazaču dinamita, koji je želio da se iz njegovog fonda svake godine izdvaja novac za pojedince koji su dali najznačajniji doprinos čovječanstvu. On je u Parizu 1895. godinu pred smrt, u svoj testament unio želju da bude osnovan Nobelov fond iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijima. Nobel (1833. - 1896.) odredio je institucije koje će dodjeljivati nagrade svake godine, među kojima su Švedska akademija za književnost, Institut Karolinska za medicinu, Švedska kraljevska akademija za fiziku i hemiju, kao i Odbor za mir koji specijalno bira norveški parlament. Povodom 300. godišnjice, Centralna banka Švedske je 1969. godine ustanovila i Nobelovu nagradu za ekonomiju.

Američki državni sekretar Marco Rubio boravit će od 5. do 8. oktobra na Islandu, u Grčkoj i Portugalu, gdje će razgovarati o sigurnosti, odbrani, energetici, ekonomskoj saradnji i tehnologiji, u trenutku kada se saveznici u NATO-u suočavaju sa rastućom zabrinutošću zbog ruskih vojnih aktivnosti i nastavka nestabilnosti na Bliskom istoku. Rubio će posjetu započeti u Reykjaviku, gdje se očekuje da s islandskim zvaničnicima razgovara o sigurnosti na Arktiku i ekonomskoj saradnji. Nakon toga putuje u Atinu na šesti Strateški dijalog SAD-a i Grčke, gdje će na dnevnom redu biti odbrambena saradnja, energetika, regionalna sigurnost, Ukrajina i Bliski istok. U Lisabonu će razgovori biti fokusirani na odbranu, ekonomski razvoj i tehnološku saradnju, izvijestio je State Department. Tri stanice posjete odražavaju različite aspekte američke saradnje sa saveznicima u NATO-u, od uloge Islanda u sigurnosti sjevernog Atlantika i Arktika do položaja Grčke u istočnom Mediteranu i dugogodišnjeg značaja Portugala za američke vojne operacije na Atlantiku. Island: Sigurnost i ArktikIsland nema stalnu vojsku, ali već dugo sarađuje sa SAD-om i NATO-om na području sigurnosti zbog svog položaja u sjevernom Atlantiku. Dvojica bivših američkih ambasadora na Islandu, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, rekli su za RSE da Rubio može očekivati spremnost Reykjavika za dalju sigurnosnu saradnju, ali i da sasluša zabrinutosti zemlje koja visoko cijeni svoju nezavisnost. "Islanđani su izrazito nezavisan narod", rekao je jedan od ambasadora, dodajući da se sigurnosna saradnja SAD-a i Islanda nastavila od ruske aneksije Krima 2014. godine. Robert Gerber, bivši američki diplomata koji je služio u Ambasadi SAD-a na Islandu, rekao je da bi Rubiova posjeta mogla biti nastavak obaveza o kojima se razgovaralo na sastanku arktičkih država u septembru, održanom na marginama Generalne skupštine UN-a. Ti razgovori uključivali su obaveze arktičkih partnera da preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost i zaštitu kritične infrastrukture. Gerber je naveo i vlastito iskustvo na Islandu kako bi ilustrovao sigurnosne izazove s kojima se zemlja suočava. "Dok sam redovno boravio na Islandu, ruski avioni ili bombarderi letjeli bi prema Islandu, napravili krug oko ostrva i vratili se nazad samo da vide koliko brzo će NATO podići svoje avione", rekao je Gerber za RSE. "Prijetnja je stvarna i prisutna je već dugo", rekao je on, dodajući da zabrinutost izaziva i podmorničko ratovanje u tom regionu. Prema njegovim riječima, islandski doprinos NATO-u razlikuje se od doprinosa većih saveznika. Zemlja je domaćin zračne baze Keflavik, pružila je pomoć Ukrajini te preko svoje Obalske straže doprinosi pomorskim operacijama i akcijama traganja i spašavanja. Gerber smatra da bi zaštita podmorskih telekomunikacijskih kablova koji povezuju Sjevernu Ameriku i Evropu mogla biti još jedno područje za jaču saradnju. Rusi na Arktiku"Ti kablovi očigledno moraju biti dodatno zaštićeni jer Rusi rade razne stvari na Arktiku", rekao je on. Dodao je da bi islandska Obalska straža, uključujući njene brodove i helikoptere, mogla igrati važnu ulogu u slučaju krize na Arktiku. Gerber ne očekuje da će Rubio uvjeriti Island da značajnije poveća izdvajanja za odbranu. "Islandska ekonomija je relativno mala", rekao je on, dodajući da je pristup sigurnosti oblikovan i snažnom tradicijom političke nezavisnosti. Eric Green, bivši zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće i nekadašnji zamjenik šefa misije na Islandu, rekao je da će islandski zvaničnici od Washingtona tražiti dodatna uvjeravanja. "Pozitivno je što sekretar Rubio posjećuje zemlje NATO-a", rekao je Green za Radio Slobodna Evropa, dodajući da bi islandski zvaničnici željeli potvrdu da Washington više nije zainteresovan za polaganje prava na Grenland na osnovu, kako je rekao, "neosnovanih optužbi". Green je dodao da bi Island, kao snažan podržavalac Ukrajine, pozdravio signale da Washington planira učiniti više kako bi pomogao Ukrajini i Evropi dok Rusija nastavlja rat. Arktik je, u međuvremenu, postao poprište sve veće konkurencije jer topljenje leda otvara nove pomorske rute i povećava interes za prirodne resurse tog područja. Jedan od bivših ambasadora rekao je da je Rusija ojačala svoje vojno prisustvo duž arktičke obale, dok Kina nastoji proširiti svoj uticaj kroz lučke, istraživačke i druge projekte na Islandu. Grčka: Odbrana, energija i regionalna sigurnostU Atini će Rubio predvoditi američku delegaciju na šestom Strateškom dijalogu SAD-a i Grčke, koji se održava 6. i 7. oktobra. Dijalog, pokrenut 2018. godine, predstavlja okvir za saradnju u oblasti odbrane, energetike i drugih pitanja. Očekuje se da će razgovori obuhvatiti vojne objekte i podršku koju Grčka pruža u okviru Sporazuma o uzajamnoj odbrambenoj saradnji, kao i dešavanja u Ukrajini i na Bliskom istoku. Geoffrey Pyatt, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za energetske resurse te bivši ambasador SAD-a u Grčkoj i Ukrajini, rekao je da je dijalog uspostavljen kako bi se unaprijedila bilateralna saradnja nezavisno od drugih regionalnih odnosa. "Kada smo tokom mog mandata ambasadora uspostavili Strateški dijalog, cilj je bio stvoriti forum za unapređenje snažne agende bilateralne saradnje, nezavisno od drugih regionalnih odnosa", rekao je Pyatt za RSE. On je naveo da su vojna saradnja, energetske mogućnosti i veze među ljudima, uključujući obrazovanje i investicije, ostali prioritet bez obzira na to da li su na vlasti republikanci ili demokrate. Pyatt je takođe ukazao na posvećenost Grčke evropskim i transatlantskim partnerstvima. "Grčka ostaje snažno posvećena svom evropskom identitetu, uključujući čvrstu privrženost transatlantskim odnosima", rekao je. Portugal: Odbrana i tehnologijaPosljednja stanica Rubiove turneje bit će Lisabon, gdje će, prema navodima State Departmenta, s portugalskim rukovodstvom razgovarati o odbrani, ekonomskom razvoju i tehnološkoj saradnji. Uloga Portugala u sigurnosnoj saradnji sa SAD-om uključuje Azorska ostrva, gdje je zračna baza Lajes dugo služila kao važno logističko i punkt za dopunu gorivom američkih vojnih operacija na Atlantiku.

Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU, pozvao je 4. oktobra građane Bosne i Hercegovine da izađu na izbore i iskoriste pravo glasa, ocijenivši da među biračima postoji veliko interesovanje za nove tehnologije koje se prvi put testiraju na ovogodišnjim izborima. Nakon obilaska biračkih mjesta u Hrastovima kod Kiseljaka, Sarajeva i Istočnog Sarajeva, te posjete Pozivnom centru Koalicije "Pod lupom", Soreca je rekao da su "glavni protagonisti današnjeg dana sami građani, birači u Bosni i Hercegovini". "Do sada neki moj inicijalni osjećaj na osnovu onoga što sam vidio na terenu je da su ljudi zadovoljni, prije svega, da budu dio ovog procesa. Jasno je da su nove tehnologije velika novina u ovom izbornom ciklusu, a i kod mlađih i kod starijih uočavam znatiželju da učestvuju u ovom novom demokratskom procesu", rekao je Soreca. Govoreći o dosadašnjem toku glasanja, naveo je da je odziv birača sličan prethodnim izbornim ciklusima. "Što se tiče samog odziva birača, brojke su manje-više slične prethodnim izbornim ciklusima, što znači da je ljudima zaista stalo da učestvuju u novom procesu", kazao je on. On je poručio da građani ne bi trebali ostati po strani, već iskoristiti priliku da odlučuju o svojoj budućnosti. "Moja poruka svim biračima u BiH jeste da iskoriste priliku, da glasaju, da se njihov glas čuje, da ne budu oni koji će ostati po strani, već da biraju one koji će odlučivati o njihovoj budućnosti", rekao je šef Delegacije EU. Za glasanje na opštim izborima u BiH je prijavljeno oko 3,4 miliona birača koji će glasati za novu vlast na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Biraju se članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i potpredsjednici entiteta Republika Srpska, te poslanici u državnom i entitetskim parlamentima. U entitetu, Federaciji BiH biraju se i zastupnici u kantonalnim skupštinama. Biračka mjesta biće otvorena do 19 sati. Centralna izborna komisija BiH je najavila da bi prvi preliminarni i nepotpuni rezultati, zahvaljujući novim tehnologijama, mogli biti objavljeni već u 20 sati, znatno ranije nego u ranijim izbornim ciklusima.

Za Opšte izbore u Bosni i Hercegovini, državljani BiH u Srbiji 4. oktobra glasaju u Ambasadi u Beogradu. Za glasanje se prijavio 51 birač, a do 17 časova na ovo biračko mesto izašla su 34 birača, odnosno oko 66 odsto, rekla je za Radio Slobodna Evropa Selma Stojanović, ministarka savetnica u Ambasadi BiH i zamenica predsednika Biračkog odbora. "Izborni proces u Beogradu protiče uredno i bez problema", rekla je Stojanović. U Beogradu glasanje bez skeneraZa razliku od BiH gde se na biralištima prvi put primenjuje nova izborna tehnologija, u Beogradu se glasa na tradicionalan način ubacivanjem koverte sa u glasačku kutiju. U svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, birači glasaju putem koverti koje sadrže set glasačkih listića koje se nakon glasanja, u koverti ubacuju u glasačku kutiju, objasnila je za RSE Stojanović. Takođe, nakon zatvaranja ovog biračkog mesta u 19 časova, Birački odbor u Beogradu neće brojati glasove već će nakon evidentiranja broja koverti, izborni materijal biti prosleđen centru u Sarajevu. Prema ranijim najavama iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, glasački listići iz diplomatsko-konzularnih predstavništava, biće skenirani u Centru za brojanje u Sarajevu. Za Opšte izbore 2026. godine izvan Bosne i Hercegovine registrovano je 48.078 birača. Od toga će 45.457 glasati poštom, dok se 2.621 birač registrovao za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Glasanje u Beogradu dovedeno je u pitanje uoči izbora nakon što je ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković najavio 7. septembra da će iz Ambasade u Srbiji povući gotovo celokupno diplomatsko osoblje. Ovaj potez je bio odgovor na odnos vlasti Srbije prema smrti i sahrani ratnog zločinca Ratka Mladića. Ipak, Centralna izborna komisija BiH imenovala je tri dana uoči izbora Marka Babalja na mesto predsednika biračkog odbora u Ambasadi u Beogradu nakon čega je izborni dan regularno organizovan. U Bosni i Hercegovini u nedelju se održavaju Opšti izbori. Pravo glasa ima oko 3,4 miliona birača koji će glasati za novu vlast na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.

Njemački kancelar Friedrich Merz najavio je novi paket pomoći Ukrajini tokom posjete Kijevu 4. oktobra, dan nakon što je Rusija upozorila strane državljane, uključujući diplomate, da se suočavaju sa "smrtnom opasnošću" ako dođu u Ukrajinu. Ubrzo nakon što je Merz stigao u Kijev, gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je da je ruski napad pogodio most na sjeveru grada. Ovaj napad dolazi nakon dva nedavna napada na druge mostove koji povezuju zapadnu i istočnu stranu Kijeva preko rijeke Dnjipro. Tokom boravka njemačkog kancelara u Kijevu nekoliko puta su se oglasile sirene za zračnu opasnost, a Merz je posjetio i Nacionalnu akademiju nauka koja je pogođena u ranijem napadu dronovima. "Napad na Akademiju nauka u Kijevu, u samom centru grada, svega nekoliko stotina metara od njemačke ambasade. A jutros, jednog mirnog nedjeljnog jutra, oglasila se sirena za zračnu opasnost u Kijevu", rekao je Merz. "Ovo su svakodnevni ratni zločini koji se ovdje počinjavaju." Govoreći na konferenciji za novinare zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Merz je predstavio novi paket podrške Kijevu vrijedan gotovo 1,5 milijardi dolara. "Stavljamo sredstva na raspolaganje za zajedničku proizvodnju presretača protiv mlaznih dronova. U posljednjih nekoliko sedmica ostvaren je značajan tehnološki napredak u tom pogledu", rekao je Merz. Ruski novi dronovi na mlazni pogon uglavnom uspijevaju izbjeći ukrajinsku protuzračnu odbranu i od ljeta izazivaju velike probleme. "Naravno, razgovarali smo o potrebi za protuzračnom odbranom, koja je u ovom trenutku ključna", rekao je Zelenski. Merza u posjeti prate ministrica privrede Katherina Reiche i deset poslovnih lidera iz sektora odbrane i energetike. Fokus razgovora bit će saradnja u tim oblastima. Rusija pojačava napadeRusija je obećala da će pojačati udare na Kijev, a u subotu je izdala novo upozorenje za putovanja. "Rusko ministarstvo vanjskih poslova još jednom upozorava strane državljane, uključujući osoblje diplomatskih misija, da ne borave u Ukrajini niti da putuju na njenu teritoriju", navedeno je. "Nisu svi poslušali ta upozorenja i svjesno izlažu svoje živote smrtnoj opasnosti." U međuvremenu, Zelenski je izjavio da su ukrajinske obavještajne službe došle do dokumenata koji pokazuju da je ruski predsjednik Vladimir Putin izdao "novu doktrinu" vojnih napada na širi spektar civilnih ciljeva uoči dolaska teških zimskih mjeseci. "Vidjeli smo dokumente i znamo da im dozvoljavaju napade na infrastrukturu, logistiku, a posebno na gradove, sela, puteve, škole i bolnice", rekao je Zelenski u intervjuu za Reuters. Dodao je da će ukrajinske snage nastaviti kampanju napada na ruske energetske objekte, posebno rafinerije nafte, koje finansiraju ratne napore Kremlja. "Ali nećemo uzvraćati napadima na civilne objekte, kao što oni to rade", poručio je Zelenski.