Bosna i Hercegovina i Hrvatska prvi put su direktno pred UN tijelima, iznijeli stavove o gradnji skladišta radioaktivnog otpada uz granicu ove dvije države, u okviru Sekretarijata ESPOO Konvencije, međunarodne organizacije posvećene prekograničnom uticaju na životnu sredinu. Saslušanje je bilo zakazano po osnovu prijave BiH da je Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o prekograničnom zagađenju, zbog plana i aktivnosti da odlaže radioaktivni otpad, na lokaciji Trgovska gora uz granicu sa BiH. ESPOO konvencija obavezuje države da međusobno sarađuju i razmjenjuju informacije o projektima koji mogu imati prekogranični uticaj na životnu sredinu. Zaključci i preporuke tijela Espoo konvencije nemaju pravno obavezujući karakter. Koordinator Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru Borislav Bojić izjavio je da Hrvatska nije imala odgovore na brojna pitanja u vezi sa ESPOO konvencijom. Predsjedavajući ESPOO komiteta je zbog toga zatražio od Hrvatske da se pismeno izjasni o tim pitanjima. Bojić je naveo da će nakon toga ESPOO sekretarijat pripremiti nacrt ili prijedlog, koji će biti dostavljen i BiH i Hrvatskoj, a potom slijedi konačan zaključak komiteta. Istakao je da će cijeli proces zatim biti detaljno razmotren u institucijama BiH. Spor koji traje oko osam godinaSpor Bosne i Hercegovine i Hrvatske u vezi odlaganjem radioaktivnog otpada traje od 2018., kada je tadašnje Hrvatska Vlada usvojila nacionalni program zbrinjavanja radioaktivnog otpada, kojim je Trgovska gora označena kao lokacija skladišta. BiH se protivi izgradnji centra, tvrdeći da bi skladištenjem radioaktivnog otpada na samoj granici bilo ugroženo oko 250 hiljada stanovnika nekoliko opština koje žive uz granicu i rijeku Unu, koja dijeli dvije države. Osim vlasti u BiH, toj lokaciji protive se i ekološka nevladina udruženja sa obje strane granice, kao i gradonačelnici i načelnici nekoliko obližnjih gradova i opština. Hrvatska planira da na pomenutoj lokaciji skladišti niski i srednje radioaktivni otpad. Riječ je o otpadu iz Nuklearne elektrane Krško i onom iz bolnica, industrije i vojske. Hrvatska, koja zajedno sa Slovenijom upravlja tom nuklearnom elektranom, ima međunarodnu obavezu da dio otpada preuzme najkasnije do 2028. godine. Hrvatski sabor je 15. decembra prošle godine usvojio i poseban zakon o izgradnji tog centra. Paralelno sa postupkom pred ESPOO tijelima, Bosna i Hercegovina je krajem aprila podnijela i novu prijavu prema Aarhuškoj konvenciji, koja garantuje pravo javnosti na pristup informacijama, učešće u donošenju odluka i pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine.

Povlačenje Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) "dolazi u pravom momentu", ocijenio je portaparol State Departmenta u komentaru za Radio Slobodna Evropa (RSE). “Visoki predstavnik Schmidt obavijestio je Vijeće za provedbu mira (PIC) o svojoj odluci da se povuče s funkcije. Priznajemo godine predanog rada i dostignuća gospodina Schmidt u BiH. Njegova odluka da napusti Sarajevo dolazi u pravom trenutku, dok međunarodna zajednica zajedno radi na okretanju nove stranice i deeskalaciji tenzija u BiH", odgovoreno je na pitanje RSE da li je State Department bio informisan o Schmidtovim planovima za povlačenje. Zaključuje se da SAD ostaje privržen Dejtonskom sporazumu, suverenitetu i nezavisnosti BiH. Scmidt je u ponedjeljak, 11. maja saopštio da se povlači iz "ličnih razloga" ali i da će na toj poziciji ostati do imenovanja nasljednika kojeg bi trebalo predložiti Vijeće za provedbu mira u BiH, koje čine SAD, Turska, Velika Britanija, Japan i više članica EU. "Proces imenovanja mog nasljednika već je počeo i očekujem da ću poziciju napustiti u junu", kazao je Schmidt. Dan kasnije se obratio na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku, gdje je diskutovano i o budućnosti kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH. Sjedinjene Američke Države poručile su da Ured visokog predstavnika (OHR) "nikada nije trebao biti trajna institucija", uz stav da se ovlasti trebaju postupno prenijeti na domaće lidere. "Sljedeći visoki predstavnik treba prenijeti odgovornosti na lokalne lidere”, rekla je predstavnica SAD-a Tammy Bruce. Ona se zahvalila Schmidt-u i podvukla da bi budući visoki predstavnik trebalo da ima "znatno ograničeniji mandat". Kada je riječ o Kini i Rusiji, koje su od njegovog imenovanja 2022. godine, osporavali legitimitet Schmidtovog izbora, na sjednici u UN-u zauzele su kritičan stav prema OHR-u. Peking je pozvao na smanjenje vanjskog utjecaja, dok je Moskva pozvala na zatvaranje Ureda visokog predstavnika i odbacila legitimitet Schmidta.

Međunarodni rezidualni mehanizam u Hagu saopštio je 14. maja da je odbio zahtev pravnih zastupnika osuđenika za ratne zločine Ratka Mladića za privremeno puštanje na slobodu. Mehanizam je saopštio da su nezavisni medicinski eksperti zaključili da Služba za medicinsku negu Pritvorske jedinice Ujedinjenih nacija i zatvorska bolnica adekvatno zdravstveno prate i leče Mladića. "Oni nisu utvrdili postojanje neadekvatne nege ili lečenja koji bi išli u prilog puštanju na slobodu", saopštio je Mehanizam. Dodaje se da je Mladić trajno smešten u novoizgrađenom objektu zatvorske bolnice koji je opremljen za pružanje multidisciplinarne nege zatvorenicima sa složenim medicinskim stanjima. "Mladić ima smeštaj u novoj, najsavremenijoj zatvorskoj bolnici uz stalni nadzor i brze transfere u civilne bolnice po potrebi", saopštio je Mehanizam. Navodi se da osuđeni ima adekvatnu palijativnu negu, pomoć u dnevnim aktivnostima, kao i prevodioce i osoblje koje govori njegov jezik. Ratko Mladić osuđen je u Hagu na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovečnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini. Njegova odbrana zatražila je privremeno oslobađanje zbog, kako je saopštila, teško narušenog zdravstvenog stanja i potrebe za bolničkim lečenjem. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić posetio ga je 20. aprila i zatražio od Haga da se Mladić leči na slobodi. Prethodno je u junu 2025. Mladićeva odbrana tražila privremeno ili prevremeno puštanje na slobodu na osnovu navodne terminalne dijagnoze i kratkog očekivanog životnog veka. Mehanizam je odbio zahtev pod obrazloženjem da Mladić prima sveobuhvatnu zdravstvenu negu. Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. U pritvoru pod nadzorom Međunarodnog mehanizma je od hapšenja 2011. godine u selu Lazarevo u Srbiji. Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u leto 1995, progon i prisilno premeštanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995.

Muškarcu koji je ispred Pravnog fakulteta u Beogradu probio blokadu i udario penzionera tokom odavanja pošte žrtvama novosadske nesreće određeno je zadržavanje do 48 sati zbog sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo u pokušaju, saopštila je policija. U saopštenju se navodi da je vozač 14. maja "nakon verbalne rasprave sa učesnicima neprijavljenog okupljanja, probio blokadu vožnjom u rikverc i udario muškarca (1936) na pešačkom prelazu, nanevši mu, za sada, neutvrđen stepen povreda". Povređeni muškarac je prevezen u bolnicu. Studenti u blokadi objavili su prethodno da je čovek u automobilu "nasilno pokušao da prođe preko raskrsnice na kojoj su se u tom trenutku nalazili građani i studenti". "Tom prilikom došlo je do rasprave, muškarac je izašao iz svog automobila i udario našeg kolegu, studenta Pravnog fakulteta, nakon čega se vratio u auto i njime udario čoveka od skoro 90 godina, koji je stajao s nama na raskrsnici", naveli su studenti na Instagramu. Na snimicima na društvenim mrežama vidi se momenat kada automobil obara čoveka, a potom i policajci koji stoje ispred vozila na kojem je razbijeno zadnje staklo i okupljeni koji traže da vozač bude priveden. Ovo nije prvi slučaj naletanja automobilima na studente i učesnike antivladinih blokada i protesta koji su počeli nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Jedna studentkinja teško je povređena u januaru 2025. kada je automobil uleteo među studente koji su blokirali raskrsnicu u centru Beograda. Istog meseca na Novom Beogradu automobil je udario redare studentskog protesta. Jedna studentkinja teško je povređena nakon što je odbačena na haubu i kolovoz. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pomilovao je devojku koja je vozila automobil i koja je bila osumnjičena za ubistvo u pokušaju. Vučić je pomilovao i četvoricu aktivista vladajuće Srpske napredne stranke koji su u januaru 2025. bejzbol palicama napali studente u Novom Sadu.

Američki State Department obavijestio je Kongres o predloženoj dozvoli za izvoz odbrambene opreme, tehničkih podataka i usluga odbrane za Kosovo u vrijednosti od 14 miliona dolara ili više, reklo je za Radio Slobodna Evropa nekoliko izvora iz Kongresa. Obavještenje je dostavio Biro za zakonodavna pitanja State Departmenta, u skladu s članom 36(c) Zakona o kontroli izvoza naoružanja. Dokument je proslijeđen Odboru za vanjske poslove Senata. Član 36(c) zahtijeva od američke administracije da obavijesti Kongres o određenim planiranim prodajama ili dozvolama za izvoz odbrambene opreme i usluga za strane države. U dokumentu Kongresa nisu objavljeni detalji o vrsti opreme ili usluga obuhvaćenih ovom dozvolom. Radio Slobodna Evropa kontaktirao je Ministarstvo odbrane Kosova za više detalja, ali još nije dobio odgovor od njihovih zvaničnika. Obavještenje o mogućem snabdijevanju Kosova novom američkom vojnom opremom dolazi u trenutku kada američki kongresmeni pozivaju Washington da podrži članstvo Kosova u Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora (NATO). Kosovo je i ranije kupovalo vojnu opremu od Sjedinjenih Država. U februaru 2025. Kosovo je primilo dronove kupljene u SAD-u. Mjesecima kasnije, Kosovo je snabdjeveno oklopnim vozilima nabavljenim iz Sjedinjenih Država. Tokom 2024. godine Kosovo je podnijelo zahtjev za kupovinu 200 protivtenkovskih projektila "Javelin". Godine 2018. na Kosovo su iz SAD-a stigla vojna vozila tipa Humvee. Za nabavku 51 vozila tog tipa, Vlada Kosova je 2018. potpisala ugovor s američkom kompanijom AM General. Dvije godine kasnije Kosovo je kupilo dodatna vojna vozila iz SAD-a, dok je 2021. američka vlada donirala Kosovu 55 vozila tipa ASV (Armored Security Vehicle). Snage bezbjednosti Kosova (SBK) trenutno su u procesu transformacije u vojsku. Taj proces započeo je 2018. nakon usvajanja zakonskih izmjena i očekuje se da će trajati deset godina. Sjedinjene Države od početka podržavaju transformaciju SBK u vojsku, za razliku od NATO-a, koji insistira da se ove snage drže svog prvobitnog mandata, uključujući odgovor na krizne situacije i civilnu zaštitu. Trenutno se SBK pripremaju da se priključe Međunarodnim stabilizacionim snagama za Gazu, koje su dio mirovnog plana za taj region, predloženog od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ova vijest će biti ažurirana…

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je dobio poziv za obeležavanje 20. godišnjice nezavisnosti Crne Gore, ali da neće učestvovati. "Inače sam dobio poziv da učestvujem u glamuroznoj proslavi otcepljenja od moje Srbije. Naravno, u tome neću učestvovati. Srbiju volim najviše na svetu i da slavim tako nešto bilo bi me sramota i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice. A oni neka slave šta god hoće", rekao je Vučić 14. maja u Beogradu. Vučić je ocenio da je siguran da će i Srbi i drugi građani Crne Gore Srbiju "uvek osećati kao bratsku zemlju". Crna Gora 21. maja obeležava 20 godina od obnove nezavisnosti. Država planira trodnevni program povodom jubileja. U vreme raspada Jugoslavije početkom devedesetih, Crna Gora je ostala u Saveznoj republici Jugoslaviji, dvočlanoj federaciji sa Srbijom, kasnije Državnoj zajednici Srbije i Crne Gore. Kampanju za obnovu nezavisnosti 2006. predvodio je čelnik tada vladajuće Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović. S druge strane, protiv nezavisnosti su bile prosrpske partije okupljene u bloku za zajedničku državu sa Srbijom. Za nezavisnost je na referendumu 2006. godine glasalo 55,5 odsto građana Crne Gore. Nakon što je nezavisnost zvanično proglašena 3. juna, zemlja je ubrzo primljena u sve relevantne međunarodne organizacije poput Ujedinjenih nacija, Saveta Evrope i OEBS-a. Vlada vođena Milojkom Spajićem najavljuje da će Crna Gora 2028. godine stupiti i u Evropsku uniju, a da će tokom 2026. godine zatvoriti sva pregovaračka poglavlja.

Ukrajinski sud naredio je pritvaranje Andrija Jermaka (Andriy Yermak) u okviru skandala s luksuznim nekretninama, uz određivanje kaucije od više od tri miliona dolara za čovjeka koji je nekada bio najuticajniji savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog (Volodymyr Zelenskyy). Nije odmah bilo jasno da li će Jermak, šef kabineta Zelenskog od 2020. do 2025. godine, moći platiti kauciju - oko 140 miliona grivni (3,2 miliona dolara) - koju je sud u Kijevu odredio odlukom od 14. maja. "Rekao sam vam, nemam toliko novca", rekao je Jermak sudu, dodajući da će njegovi advokati uložiti žalbu na odluku. Dugogodišnji saradnik Zelenskog još iz vremena kada je bio glumac i komičar, Jermak je podnio ostavku prošlog novembra pod pritiskom, dok su antikorupcijski istražitelji usmjerili istragu na sredstva za koja tvrde da su izvučena iz sistema protuzračne odbrane, a koja su on i članovi njegove porodice koristili za kupovinu luksuznih nekretnina. Iako sam Zelenski nije doveden u vezu s ovom aferom, prema navodima istražitelja, skandal je narušio njegov imidž i dodatno pojačao dugotrajne sumnje u ukorijenjenu korupciju u Ukrajini - nešto što je Zelenski nastojao iskorijeniti. Među neugodnijim detaljima koji su se pojavili u sudskom postupku bile su tvrdnje da se Jermak konsultovao s gatarom prije donošenja ključnih kadrovskih odluka. Prije nego što su ove informacije izašle na vidjelo prošle godine, Jermak je bio jedan od najmoćnijih zvaničnika u Ukrajini. Politički imidž Zelenskog šire je narušen i zbog zasićenja javnosti ratom s Rusijom, koji je sada ušao u petu godinu. On se opirao raspisivanju novih izbora, koji su zabranjeni pod vanrednim stanjem uvedenim nekoliko dana nakon sveobuhvatne invazije u februaru 2022. godine, ali politički analitičari ukazuju na više potencijalnih kandidata koji bi mogli biti spremni da mu se suprotstave na izborima.

Američki predsjednik Donald Trump i kineski lider Xi Jinping razgovarali su više od dva sata u Pekingu 14. maja, pri čemu su se obje strane složile da Hormuški moreuz mora ostati otvoren usred rastuće globalne ekonomske zabrinutosti povezane sa sukobom Washingtona s Iranom, saopštila je Bijela kuća. Samit, prvi susret licem u lice dvojice lidera od oktobra 2025. godine, spojio je ceremonijalni protokol s teškim pregovorima o trgovini, Tajvanu, tehnologiji i sve širim posljedicama sukoba s Iranom. Trump je prisustvovao svečanoj ceremoniji dobrodošlice u Velikoj dvorani naroda u Pekingu prije nego što su se delegacije sastale iza zatvorenih vrata na razgovorima koji su trajali više od dva sata. Lideri su kasnije prisustvovali državnoj večeri, gdje je Xi pozvao na bližu saradnju, a Trump uputio poziv kineskom lideru da posjeti Bijelu kuću 24. septembra. Bijela kuća je razgovore opisala kao "dobre" i navela da su Trump i Xi razgovarali o Iranu, krijumčarenju fentanila, pristupu kineskom tržištu za američke kompanije, povećanju kineskih investicija u Sjedinjenim Državama i dodatnoj kupovini američkih poljoprivrednih proizvoda. "Dvije strane su se složile da Hormuški moreuz mora ostati otvoren kako bi se omogućio nesmetan protok energije", navodi se u sažetku Bijele kuće. Kinesko saopštenje o razgovorima nije spominjalo moreuz, navodeći samo da su dvojica lidera "razmijenila mišljenja o važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima, uključujući situaciju na Bliskom istoku, krizu u Ukrajini i Korejsko poluostrvo". Rat u Iranu i poremećaji u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz postali su važna pozadina samita, dodatno pojačavajući napore obje vlade da spriječe dalje pogoršanje odnosa između dvije najveće svjetske ekonomije. Kina ostaje jedan od najvećih kupaca iranske nafte i održava bliske veze s Teheranom, dok Washington vrši pritisak na Peking da iskoristi svoj uticaj kako bi ohrabrio Iran da prihvati širi mirovni sporazum i ublaži ograničenja na pomorski saobraćaj kroz ovaj strateški plovni put. Trump je, međutim, umanjio tvrdnje prije odlaska iz Washingtona da Sjedinjenim Državama treba pomoć Kine za rješavanje sukoba, rekavši da "ne misli da nam je potrebna bilo kakva pomoć kada je riječ o Iranu". Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je za Fox News, putujući ka Kini, da su Sjedinjene Države iznijele svoj stav Pekingu o tome zašto bi trebalo da preuzme "aktivniju ulogu" u rješavanju sukoba u Iranu. "Očekujem da će biti mnogo razgovora iza zatvorenih vrata o Iranu", rekla je za RSE Yvonne Chiu iz Američkog instituta za preduzetništvo. "Ali ne očekujem da će to biti javno, dijelom zato što bi to nosilo reputacijski rizik za Kinu u slučaju da ti napori ne uspiju." Xi zagovara 'stabilne odnose' i nudi poslovne prilikeXi je iskoristio samit da javno zagovara ono što je nazvao stabilnijim okvirom za bilateralne odnose, uprkos sve intenzivnijem rivalstvu. Prema saopštenju kineskog Ministarstva vanjskih poslova, dvojica lidera složila su se da teže "konstruktivnom, strateškom i stabilnom odnosu". U uvodnim obraćanjima, Trump je Xija nazvao "prijateljem" i rekao da će "odnosi između Kine i SAD-a biti bolji nego ikada ranije". Uprkos pomirljivom tonu, duboke podjele ostaju u nizu pitanja, od napredne tehnologije i trgovinskih ograničenja do vojne konkurencije u Aziji. Analitičari smatraju da su obje strane više usmjerene na sprečavanje eskalacije nego na postizanje značajnog diplomatskog proboja. "Trump želi stabilnost pred izbore za Kongres i dok su Sjedinjene Države i dalje opterećene sukobom s Iranom", rekao je za RSE Daniel Russel iz Instituta za politiku Azijskog društva i bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za istočnu Aziju i Pacifik. "Peking želi stabilno vanjsko okruženje dok upravlja ekonomskim pritiscima kod kuće." Trgovinska i ekonomska pitanja ostaju u središtu samita. Bijela kuća je saopštila da je Trump otvorio pitanje pristupa kineskom tržištu za američke kompanije i zatražio dodatnu kupovinu američkih poljoprivrednih proizvoda. Ranije 14. maja, ažurirani podaci kineske carine pokazali su da je Peking odobrio izvozne dozvole za nekoliko stotina američkih klaonica kako bi nastavile isporuke govedine u Kinu, nakon što su dozvole istekle 2025. godine usred rastućih carina. Trumpa su na sastanku s Xijem pratili istaknuti poslovni lideri, uključujući izvršnog direktora Tesle Elona Muska, predsjednika Nvidije Jensena Huanga i izvršnog direktora Applea Tima Cooka. Xi je američkim poslovnim liderima poručio da će Kina "još šire otvoriti" svoju ekonomiju, ali nije ponudio konkretne obaveze. "Uprkos širokim najavama, dugoročni pravac ostaje strateško rivalstvo", rekao je Russel. "Većina ishoda biće ograničena, transakciona i potencijalno reverzibilna." Tajvan ostaje osjetljivo pitanjeTajvan se izdvojio kao jedno od ključnih pitanja tokom razgovora. Prema navodima kineske državne agencije Xinhua, Xi je upozorio Trumpa da bi loše upravljanje tim pitanjem moglo dovesti dvije zemlje do direktne konfrontacije. "Ako se pravilno vodi, dvije zemlje mogu održati stabilnost", rekao je Xi, prema kineskom saopštenju. "Ako se vodi loše, dvije zemlje će se sudariti ili čak sukobiti, dovodeći odnose između SAD-a i Kine u izuzetno opasnu situaciju." Kina tvrdi da je samoupravni otok dio njene teritorije i obećala je da će ga na kraju staviti pod kontrolu Pekinga, silom ako bude potrebno. Kineski zvaničnici dugo se protive američkoj prodaji oružja i političkoj podršci Tajpeju. Administracija Donalda Trumpa navodno je odgodila obavještavanje Kongresa o planiranom paketu oružja za Tajvan vrijednom oko 14 milijardi dolara uoči samita, kako bi izbjegla dodatno zaoštravanje odnosa s Pekingom. Tajvanski parlament je nedavno odobrio 25 milijardi dolara posebnih sredstava za finansiranje projektila i druge vojne opreme iz Sjedinjenih Država. Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana reagovalo je na Xijeve komentare nakon sastanka u Pekingu optuživši Kinu da je "jedini rizik za mir i stabilnost u regionu". U saopštenju je Tajpej ukazao na ono što je opisao kao kinesko "vojno uznemiravanje" i kampanje pritiska u sivoj zoni oko Tajvana i u širem regionu. Ministarstvo je takođe navelo da Peking "nema pravo da međunarodno govori u ime Tajvana". Analitičari ističu da Tajvan ostaje najosjetljivije sigurnosno pitanje za Peking i jedno od pitanja koje najviše može destabilizovati šire odnose između Sjedinjenih Država i Kine. Samit će biti nastavljen 15. maja dodatnim razgovorima, za koje se očekuje da će se fokusirati na vještačku inteligenciju, kontrolu izvoza i geopolitičke tenzije povezane s Rusijom i ratom u Ukrajini. "Xi Jinping bi želio određene ustupke ili garancije u vezi s Tajvanom i onim što bi Trump učinio u slučaju da Kina pojača pritisak na otok", rekla je Chiu. "To se također uklapa u širi cilj Pekinga, a to je potiskivanje Sjedinjenih Država u Indo-Pacifiku."

Bivši šef kabineta ukrajinskog predsednika Andrij Jermak, koji je osumnjičen u velikom korupcionaškom skandalu, konsultovao se s gatarom kada je odlučivao o imenovanjima na visoke vladine položaje, izjavila je ukrajinska tužiteljka. Ta tvrdnja je izneta tokom sudskih ročišta u utorak i sredu u korupcionaškom slučaju koji vode ukrajinski Nacionalni antikorupcijski biro (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAP). Istražitelji vode istragu o navodnom pranju novca u iznosu od 460 miliona grivni (10,5 miliona dolara) kroz luksuzne građevinske projekte blizu Kijeva. Jermaku je u ponedeljak uručeno obaveštenje o sumnji u vezi sa šemom pranja novca – skandalom koji opterećuje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog od prošle godine. Prema rečima Valentine Hrebenjuk, tužiteljke iz SAPO-a, Jermak se periodično konsultovao s kontaktom poznatim kao "Veronika feng šui ofis" o ključnim imenovanjima u vladi. "Pojedinci koje je potvrdio imenovani su na ove pozicije", rekla je Hrebenjuk, dodajući da je bivša desna ruka Zelenskog slala datume rođenja kandidata konsultantu pre njihovih imenovanja. Hrebenjuk je identifikovala "Veroniku Feng Šui ofis" kao Veroniku Anikjevič, navodeći SMS poruke koje je Anikjevič navodno poslala kontaktu pod imenom "Andrej 2025" u kojima je, kako se navodi, pozivala Jermaka da se bori protiv svojih političkih i medijskih kritičara. "Ako ih ne zaustavite, dobiće (vlast)", napisala je Anikjevič, prema rečima Hrebenjuk. "Situacija je ili vi ili oni." Na sudskom ročištu, Jermak je rekao da nije komunicirao ni sa kakvim "gatarama" ili "proročicama". Na pitanje da li poznaje Anikjevič, on je rekao: "Znam nekoliko Veronika. Ne mogu da se setim njihovih prezimena." Ko je 'Veronika Feng Šui'?Sheme, istraživačka jedinica Ukrajinskog servisa RSE, identifikovala je Anikjevič kao 51-godišnju stanovnicu Kijeva, koja se predstavlja kao astrološka konsultantkinja i koja je registrovana kao preduzetnica koja pruža "individualne usluge". U procurilim podacima sa sajtova za traženje posla, Sheme su takođe pronašle biografiju na njeno ime u kojoj se tvrdi da ima diplomu iz "finansijske analize, kontrole i menadžmenta". Koristeći javno dostupne podatke, Sheme su otkrile da je broj telefona Anikjevič sačuvan na telefonima drugih ljudi kao "Veronika konsultant A.B." i "Veronika Anikjevič/Jermakova gatara", što izgleda potvrđuje njenu povezanost s Jermakom. Anikjevič je na društvenim mrežama snažno podržavala Jermaka i vodi Telegram kanal pod nazivom "Lunarni sat", gde promoviše svoje astrološke konsultacije. "Koristeći svoje znanje i iskustvo u astrologiji, pomažem ljudima da pronađu jasnoću u kontekstu njihovih životnih procesa", navodi se u jednoj od njenih objava. U reakciji na vest o uručenju obaveštenja o sumnji Jermaku, Anikjevič je u utorak maja nazvala zvaničnike iz NABU-a i SAP-a "ološem" i dodala da je taj razvoj događaja "specijalna operacija usmerena na kapitulaciju Ukrajine". U komentarima u grupnom četu na Telegramu posle Jermakove ostavke krajem 2025. godine, Anikjevič je navela: "Gubimo našu zemlju, a ne Jermaka – koristite mozak... Pitanje nije gde je Jermak otišao. Pitanje je kuda mi, kao nacija, idemo." "Govorim o tome kako su se NABU i SAP prodali Rusima i pomažu u sprovođenju predaje, a vi pominjete Jermaka", napisala je Anikjevič istog dana. Komentar se verovatno odnosi na istrage Službe bezbednosti Ukrajine iz 2025. godine, u kojima su dva zvaničnika NABU-a privedena zbog sumnje da su sarađivali s Rusijom. Ta istraga je dovela do strožih ograničenja za dve agencije u jeku velike istrage o korupciji. Odluka je brzo poništena posle masovnih demonstracija u Kijevu i širom Ukrajine.

Ministarstvo odbrane Srbije saopštilo je da se ove nedelje u vazdušnom prostoru i na teritoriji Srbije i Mađarske održava prva vazduhoplovna vežba prekograničnog traganja i spasavanja "Cross landing 2026". Objavljeno je da vojna vazduhoplovstava Srbije i Mađarske uvežbavaju procedure i zajednički rad u slučaju udesa vazduhoplova u pograničnom području. U saopštenju se navodi da su 13. maja realizovane aktivnosti na sportskom aerodromu Bikovo u okolini Subotice i u kasarni Aerodrom u Somboru u Vojvodini. Za naredni dan je najavljena vežba na vojnom poligonu i sportskom aerodromu na jugu Mađarske. Na vežbi učestvuju helikopterske jedinice 204. i 98. vazduhoplovne brigade, spasioci iz 63. padobranske brigade i medicinski timovi iz Uprave za vojno zdravstvo, kao i pripadnici mađarskog 86. helikopterskog puka. Dodaje se da se koriste helikopteri H-145M, koji se nalaze u naoružanju i Vojske Srbije i mađarske vojske. Navedeno je i da vojna vežba predstavlja jednu od brojnih aktivnosti bilateralne vojne saradnje Srbije i Mađarske. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je pre godinu dana izrazio nadu u daljem približavanju i stvaranju vojne alijanse ili vojnog saveza Srbije i Mađarske. Vučić je tada rekao da on i mađarski premijer Viktor Orban žele da nastave ubrzavanje i približavanje u odbrani "posebno imajući u vidu šta se sve dešava u Evropi i svetu." Vlasti Srbije održavale su tokom godina bliske odnose sa doskorašnjim mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Nakon parlamentarnih izbora u Mađarskoj, Vučić je 21. aprila u telefonskom razgovoru čestitao izbornu pobedu Peteru Mađaru. Vučić je nakon toga rekao da su imali dobar i sadržajan razgovor o ključnim temama za dalje unapređenje srpsko-mađarskih odnosa. Mađar, lider partije Tisa, 9. maja je položio zakletvu i zvanično postao premijer Mađarske. U toku je i vojna vežba Vojske Srbije i NATO-a u u bazi "Jug" i na poligonu "Borovac" kod Bujanovca, na jugu Srbije. Tokom dvonedeljnih aktivnosti na terenu uvežbavaju se taktike, tehnike i procedure koje se primenjuju u operacijama podrške miru, kao što su obezbeđenje baze, rad na kontrolnom punktu, kontrola masovnih okupljanja i borba u urbanoj sredini.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump doputovao je u Peking 13. maja na samit s kineskim liderom Xi Jinpingom koji se pomno prati, dok rat u Iranu i njegove posljedice po globalna energetska tržišta bacaju sjenku na napore da se stabilizuju odnosi između dvije najveće svjetske ekonomije. Trump, koji prvi put boravi u Kini od 2017, započeće dvodnevne formalne razgovore sa Xijem 14. maja. Iako se očekuje da će trgovinske tenzije, Tajvan, vještačka inteligencija i izvoz rijetkih metala dominirati dnevnim redom, tekući sukob u Iranu i gotovo potpuna paraliza brodskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz dodatno su unijeli hitnost - i složenost - u susret. Govoreći prije polaska iz Vašingtona, Trump je umanjio značaj tvrdnji da bi Peking mogao igrati odlučujuću ulogu u okončanju rata. "Ne mislim da nam je potrebna bilo kakva pomoć sa Iranom", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući 12. maja. "Pobijedićemo na ovaj ili onaj način, mirno ili drugačije." Očekuje se da će samit testirati da li Vašington i Peking mogu očuvati krhku ravnotežu u vrijeme rastuće globalne nestabilnosti. Obje vlade, kažu analitičari, fokusirane su na održavanje stabilnosti jednog od najvažnijih bilateralnih odnosa na svijetu dok globalno rastu ekonomska neizvjesnost i geopolitičke krize. "I Kina i Sjedinjene Države imaju interes da uspostave stabilan odnos između sebe", rekao je Rana Mitter, nosilac ST Lee katedre za odnose SAD-Azija na Harvard Kennedy School za RSE. "Sjedinjene Države imaju aktivne interese drugdje, posebno trenutno na Bliskom istoku, a Kina je takođe zainteresovana da ponovo pokrene svoju posustalu ekonomiju." Trgovinsko primirje pod pritiskomUprkos geopolitičkom okruženju, obje strane signalizirale su da će trgovinska i ekonomska pitanja ostati u središtu samita. "Razgovaraćemo sa predsjednikom Xijem o mnogo različitih stvari", rekao je Trump prije ulaska u Air Force One. "Više od svega biće to trgovina." Posjeta dolazi i u politički osjetljivom trenutku za oba lidera. Trump se suočava sa kritikama u zemlji zbog ekonomskih posljedica rata u Iranu, posebno porasta cijena goriva i zabrinutosti zbog inflacije povezane sa poremećajima u snabdijevanju energijom sa Bliskog istoka. Za Peking, usporavanje rasta izvoza i zabrinutost zbog globalne potražnje šalju zabrinjavajuće signale za ekonomiju zemlje i povećali su pritisak da se spriječi dalje pogoršanje odnosa s Vašingtonom. Zvaničnici Trumpove administracije kažu da Bijela kuća nastoji očuvati krhko trgovinsko primirje postignuto prošle godine, koje je ublažilo neke carine i izvozne kontrole u zamjenu za obnovljene kineske isporuke rijetkih zemnih metala, čiji lanac snabdijevanja Kina dominantno kontroliše i koji su ključni za američku proizvodnju i odbrambenu industriju. Očekuje se i da će dvije strane razgovarati o kupovini američkih poljoprivrednih proizvoda i Boeingovih aviona, kao i o mogućim mehanizmima za buduću ekonomsku koordinaciju. Tajvan, Iran i strateške tenzijeOčekuje se da će kineski zvaničnici izvršiti pritisak na Trumpa u vezi s Tajvanom, koji Peking smatra svojom teritorijom i obećao je da će ga na kraju staviti pod svoju kontrolu. Osim Tajvana, Iran će vjerovatno ostati u središtu razgovora. Kina je tokom sukoba održavala bliske veze s Teheranom, nastavljajući kupovati iransku naftu dok je javno kritikovala američke poteze u regionu. Peking je takođe nastojao da se predstavi stabilizirajući faktor u diplomatiji, suprotstavljajući svoj pristup onome što kineski zvaničnici prikazuju kao američki unilateralizam. Trumpova administracija sve više preispituje taj odnos. U posljednjim sedmicama, Vašington je uveo sankcije za nekoliko kineskih kompanija optuženih za preradu iranske sirove nafte i za četiri kineska entiteta navodno povezana sa satelitskom podrškom iranskim vojnim operacijama. Američki zvaničnici kažu da se očekuje da će Trump izvršiti pritisak na Xija zbog ekonomske podrške Pekinga Teheranu tokom samita. Ipak, analitičari upozoravaju da nijedna strana ne djeluje spremna za veliki sukob. "Kad je riječ o Iranu i širim geopolitičkim pitanjima, razgovori bi se mogli fokusirati na izbjegavanje daljeg skoka cijena nafte i upravljanje rizicima eskalacije, ali dublje usklađivanje je malo vjerovatno s obzirom na osnovne strateške razlike", rekla je Alicia Garcia-Herrero, glavna ekonomistica za Azija-Pacifik u francuskoj finansijskoj firmi Natixis, za RSE.

Mještani sela Podnovlje kod Doboja okupili su se u srijedu, 13. maja, kako bi izrazili protest protiv nastavka, kako tvrde, nelegalne izgradnje solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu u centru sela. Riječ je o parcelama za koje navode da su nezakonito oduzete od Poljoprivredne zadruge Podnovlje. Na spornom zemljištu banjalučka kompanija "Etmax" gradi kompleks sa više od 100 solarnih elektrana. Mještani se mjesecima protive ovom projektu, ističući da su tu zemlju godinama obrađivali u okviru zadruge. Jedan od mještana, Slobodan Dragičević, navodi da su ogorčeni zbog nepoštovanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske iz aprila ove godine. Tom presudom poništene su ranije odluke sudova i drugih nadležnih organa o oko 180 hektara zemljišta. Mještani tvrde da zemljište pripada Zemljoradničkoj zadruzi Podnovlje, iako ga je Grad Doboj ranije upisao kao svoje vlasništvo i prodao investitoru. "Trenutno imamo direktno kršenje presude Vrhovnog suda Republike Srpske. Kompanija Etmax i njeni podizvođači nastavljaju radove na terenu, uprkos sudskoj odluci", rekao je Dragičević. Prema njegovim riječima, o tome je već obaviješteno više od 20 institucija u Republici Srpskoj, uključujući inspekcije i gradsku upravu, ali da još niko nije reagovao. Podsjećamo, Vrhovni sud RS početkom aprila odlučio je da se postupak upisa spornog zemljišta ponovi. Zadruga Podnovlje ranije je zatražila od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove da obnovi postupak upisa zemljišta, uz obrazloženje da nisu bili uključeni u proces donošenja odluka. Nakon što su njihovi zahtjevi odbijeni, predmet je završio na sudu. U međuvremenu su se uključile i državne institucije. Pravobranilaštvo BiH formiralo je predmet radi zaštite državne imovine, dok je Tužilaštvo BiH potvrdilo da vrši analizu navoda o mogućoj uzurpaciji zemljišta. Prema važećim zakonima i odlukama Ustavnog suda BiH, poljoprivredno zemljište smatra se državnom imovinom, kojom entiteti i lokalne zajednice ne mogu raspolagati bez odluke države. Upozorenja su stigla i iz međunarodnih i nevladinih organizacija. Iz Kancelarije visokog predstavnika ranije je saopšteno da slučaj izaziva ozbiljnu zabrinutost, dok je Aarhus centar iz Sarajeva pokrenuo tužbu protiv Grada Doboja zbog netransparentnosti projekta.

Brat zatvorene iranske dobitnice Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi izjavio je da lekari još ne mogu da ponude definitivnu prognozu o njenom stanju, nekoliko dana pošto su je iranske vlasti pustile iz zatvora uz kauciju zbog zdravstvene krize za koju njena porodica kaže da ju je skoro ubila. Hamidreza Mohamadi rekao je u utorak za Radio Farda (Iranski servis RSE) da je posle 10 dana na odeljenju intenzivne nege bolnice u severozapadnom gradu Zandžanu, porodica sama kola hitne pomoći da je prevezu u Teheran, gde je sada leči medicinski tim. On je rekao je da joj je krvni pritisak pao na kritično nizak nivo tokom hospitalizacije. "Lekari ne mogu ništa definitivno reći jer je Nargesin medicinski karton komplikovan", rekao je on, navodeći njena osnovna zdravstvena stanja, uključujući upalu srca, kao faktore koji otežavaju bolest. On je dodao je da će naredna nedelja biti u potpunosti posvećena testovima i angiografiji kako bi se utvrdio stepen pogoršanja njenog zdravstvenog stanja pre nego što se počne lečenje. Mohamadi (54) je 24. marta u zatvoru Zandžan doživela, kako se sumnja, srčani udar dok je služila kaznu zatvora u kome bi trebalo da bude još 18 godina. Njen advokat sa sedištem u Parizu rekao je prošle nedelje da je izgubila 20 kilograma i da je bila neprepoznatljiva u odnosu na stanje pre poslednjeg hapšenja u decembru. U zajedničkom saopštenju objavljenom u utorak, više od 110 dobitnika Nobelove nagrade pozvalo je iranske vlasti i međunarodnu zajednicu da deluju "bez odlaganja" kako bi obezbedili njeno puštanje na slobodu i kontinuirani pristup medicinskom lečenju. "Medicinski stručnjaci upozoravaju da bi njen život mogao biti u neposrednoj opasnosti", navodi se u pismu i dodaje da joj je mesecima dok je bila u zatvoru bila uskraćena specijalizovana medicinska nega. Njen brat je rekao da iransko pravosuđe nije moralo da pribegava pogubljenjima kako bi ućutkalo aktiviste. "Kada je mnogo buke i pažnja međunarodne zajednice je usmerena na nešto drugo, iranska vlada koristi ovo tiho ubijanje", rekao je on, dodajući da je plan režima bio da Mohamadi tiho umre usred sukoba sa SAD i Izraelom, eliminišući, kako je rekao, jedan od najmoćnijih glasova iranskog civilnog društva. Upozorenje podseća na odlomak iz Mohamadinih memoara koji bi trebalo da budu objavljeni krajem leta, u kojima ona piše da autoritarnim režimima nisu uvek potrebna vešala – ponekad jednostavno čekaju da telo otkaže. "Svakog dana svedočimo kako je Narges sve lošije", rekao je njen brat. "Pitanje je da li želimo da prestanemo da se borimo da bismo ostali živi ili da nateramo (Islamsku Republiku) da odustane od ove upotrebe bolesti zatvorenika kao oružja." Mohamadi je 2023. godine dobila Nobelovu nagradu za mir za svoju višedecenijsku borbu za ljudska prava i prava žena u Iranu. Ona nije mogla lično da primi nagradu, jer je tada bila u zatvoru. Njena fondacija je pozvala na njeno trajno puštanje na slobodu, navodeći da se nikada ne sme vratiti u uslove koji su doveli do pogoršanja njenog zdravlja.

Vojska Srbije i NATO počeli su u utorak prvu zajedničku vojnu vežbu u bazi "Jug" i na poligonu "Borovac" kod Bujanovca, na jugu zemlje, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije. Vežba se održava do 23. maja, u organizaciji Komande Kopnene vojske i Komande združenih snaga iz Napulja, a na njoj učestvuje oko 600 pripadnika Vojske Srbije i oružanih snaga Italije, Rumunije i Turske. Prisutni su i vojni planeri i posmatrači iz Velike Britanije, Italije, Nemačke, Rumunije, Sjedinjenih Američkih Država, Srbije, Turske, Francuske i Crne Gore. Rukovodilac vežbe je pukovnik Branislav Stevanović, zamenik komandanta Treće brigade kopnene vojske. "Tokom dvonedeljnih aktivnosti na terenu uvežbavaće se taktike, tehnike i procedure koje se primenjuju u operacijama podrške miru, kao što su obezbeđenje baze, rad na kontrolnom punktu, kontrola masovnih okupljanja i borba u urbanoj sredini", saopštilo je Ministarstvo odbrane. Kako navodi ovo Ministarstvo, vežba predstavlja nastavak saradnje Srbije i NATO u okviru NATO programa "Partnerstvo za mir". "Ta saradnja je u funkciji očuvanja mira i stabilnosti u regionu, unapređenja operativnih sposobnosti oružanih snaga i jačanja poverenja i međusobnog razumevanja", navodi se u saopštenju. Srbija je od 2006. godine članica NATO programa Partnerstvo za mir, ali insistira na vojnoj neutralnosti. Nakon što je Rusija započela vojnu invaziju na Ukrajinu februara 2022, Srbija je uvela moratorijum na održavanje vojnih vežbi sa stranim partnerima. Međutim, bilo je izuzetaka, poput vojnih vežbi "Platinasti vuk" 2023. i 2025, koje su održane sa oružanim snagama Sjedinjenih Država i još nekoliko članica NATO. U Srbiji postoji negativan narativ prema NATO-u, koji podržavaju i vlasti, kao posledica NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. zbog zločina srpskih snaga nad Albancima na Kosovu. Osim vežbi sa oružanim snagama SAD, u kojima su učestvovale još neke članice NATO-a, Vojska Srbije održala je i vojne vežbe sa kineskom vojskom. U julu 2025. održana je desetodnevna obuka specijalnih jedinica vojski Srbije i Kine u kineskoj provinciji Hebej na severu te zemlje uprkos upozorenju Brisela Beogradu. Za razliku od prethodnih godina, od 2022. nije bilo zajedničkih vežbi Srbije sa Rusijom i Belorusijom. Srbija je kritikovana iz Evropske unije zbog zajedničkih vežbi sa tim zemljama. Zbog toga je Beograd 2020. otkazao učešće na rusko-belorusko-srpskim vežbama jer su se održavale u Belorusiji u trenutku kada je tu zemlju potresala politička kriza nakon predsedničkih izbora.