Ruska Spoljna obaveštajna služba (SVR) u utorak je iznela tvrdnju da je, prema njenim informacijama, rukovodstvo Evropske unije zabrinuto zbog "nespremnosti Studentske liste da slepo sledi instrukcije i direktive iz Brisela".
SVR je navela da su izjave lidera Studentske liste da "nisu spremni da se integrišu u 'ujedinjenu Evropu' na štetu nacionalnih interesa pale su kao hladan tuš na EU birokrate".
Kandidat sa Studentske liste Aleksandar Baucal izjavio je u ponedeljak u Briselu da je studentski pokret posvećen vladavini prava i evropskim vrednostima, dok je Studentska lista u svom programu za spoljnu politiku navela da je EU najznačajniji ekonomski partner Srbije.
Baucal je rekao da je za Studentsku list "evropski put put reformi", što, prema njegovim rečima, znači "jačanje evropskih vrednosti, izgradnju funkcionalnih institucija i istinskog sistema vladavine prava i razvoj održive ekonomije integrisane u evropsko tržište".
On je takođe rekao da će Srbija u izgradnji institucija traži blisku saradnju s EU i susednim zemljama, "jer zajedno možemo delotvornije da štitimo demokratiju".
Ruska SVR je navela da je kabinet predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (von der Leyen) "posebno iznervirala odlučnost studenata da se bore za Kosovo i brane prava svojih sunarodnika u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, kao i njihovo odbijanje da prekinu veze s Rusijom i pridruže se zapadnim sankcijama protiv nje".
SVR nije navela dokaze za svoje tvrdnje, osim da je reč o informacijama koje su stigle do nje.
Ruska služba je dodala su Brisel i vodeće evropske prestonice "rešeni su da lidere Studentske liste dovedu u red" i da su spremni su da "upotrebe ceo arsenal obaveštajnih i diplomatskih instrumenata uticaja – od otvorenog podmićivanja do sofisticiranih shema za diskreditaciju nepopustljivih studentskih lidera".
"Hitne instrukcije već su poslate rezidenturama evropskih obaveštajnih službi u Beogradu – nemačkog BND-a, francuskog DGSE-a i drugih – da identifikuju najodlučnije i najnezavisnije lidere unutar studentskog pokreta", navela je SVR.
SVR je takođe navela je da je cilj u EU da se ti lideri studentskog pokreta "izoluju i da se posеju razdor i nesloga unutar pokreta koji je pobedio na izborima".
Ukrajinski dronovi pogodili su i značajno oštetili Krimski most, koji Rusija koristi kao ključnu rutu za snabdevanje između anektiranog Krimskog poluostrva i kopnenog dela Rusije.
Snimci posledica sugerišu da je 227 deo puta pao u Kerčki moreuz, koji spaja Azovsko i Crno more. Oštećen je i železnički deo mosta.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je napade, za koje je rekao da su izvedeni i ukrajinskom krstarećom raketom Flamingo.
"Podsećamo Rusiju i na to da će se rat uvek vratiti tamo odakle je krenuo. Odbrambeni kapaciteti Ukrajine su snažni i takvi će ostati i mi nikada nećemo ostaviti bez odgovora teror nad našim gradovima i ljudima", napisao je on, dodajući da je Kijev "više puta ponudio Rusiji korake ka deeskalaciji".
Dok se most ne popravi, saobraćaj iz Rusije ka Krimu mora ići preko kopnenog koridora u Ukrajini koji Rusija trenutno okupira, a taj put je, međutim, ranjiv na napade ukrajinskih dronova.
Sergej Aksjonov, guverner Krima koga je postavila Rusija, rekao je da su u napadu u regionu poginule dve osobe i da je saobraćaj preko mosta obustavljen.
Most dug 19 kilometara, drumski i železnički, jedan je od Putinovih istaknutih infrastrukturnih projekata i glavna je linija snabdevanja ruskih snaga u Ukrajini. Ukrajina ga je pogodila i 16. novembra, ali je Moskva navela da je prvi napad ove nedelje izazvao samo manju štetu.
Napadi su deo, kako se veruje, najvećeg ukrajinskog napada dronovima u ovom ratu. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da su njegove snage u poslednja 24 sata oborile devet ukrajinskih raketa Flamingo i 2.256 dronova iznad 22 regiona, uključujući delove Ukrajine koje Rusija trenutno okupira. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin rekao je da je više od 800 dronova bilo usmereno ka glavnom gradu Rusije.
Ukrajinska vojska saopštila je 17. novembra da je pogodila rafineriju nafte i petrohemijski kompleks Salavat u ruskom regionu Baškortostan, oko 1.500 kilometara od ukrajinske granice.
"Salavat nije običan pogon. To je jedan od najvećih ruskih kompleksa za preradu nafte i petrohemiju, koji može da preradi oko 10 miliona tona sirove nafte godišnje", naveo je ukrajinski Generalštaba na mreži X.
S druge strane, ruske rakete su pogodile dva mosta preko Dnjepra u ukrajinskoj prestonici, što je izazvalo delimična oštećenja gradskog metroa i omelo komunalne službe. Gradonačelnik Vitalij Kličko potvrdio je na društvenim mrežama da su pogođeni Severni i Južni most u Kijevu.
"Dva mosta u prestonici oštećena su u neprijateljskom napadu balističkim raketama", rekao je Kličko u video-poruci snimljenoj na Južnom mostu posle napada.
Zelenski je rekao da je Rusija lansirala sedam balističkih raketa na mostove u Kijevu, dodajući da su zabeleženi značajni nestanci struje u tri regiona posle ruskog noćnog napada na Ukrajinu.
"Sinoć su četiri balističke rakete pogodile Južni most, a tri Severni most", naveo je ukrajinski lider u utorak na X.
Rusija je gađala i nekoliko drugih regiona i gradova širom zemlje, uključujući Čerkasi u centralnoj Ukrajini, gde su tri osobe povređene, kao i Dnjepropetrovsk i Zaporožje. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je te napade.
Noćni napadi izazvali su i nestanke struje u osam regiona, pokazuju podaci ukrajinskog Ministarstva energetike, dok Moskva pojačava napade na civilnu energetsku infrastrukturu uoči zime, kampanju koju je ukrajinski premijer Serhij Korecki nazvao "čistim terorom, usmerenim na slamanje duha" Ukrajinaca.
Govoreći za RSE u Briselu u ponedeljak, Korecki je rekao da je "Rusija značajno promenila strategiju i mnogo češće gađa mostove, infrastrukturu i privredu".
On je dodao da je "ovo čist teror, usmeren na slamanje duha i otpornosti Ukrajinaca, na to da život u Kijevu, prestonici, i u gradovima sa milionskim stanovništvom postane nepodnošljiv, nemoguć".
Zelenski je ranije tokom nedelje upozorio na velike ruske napade uoči trilateralnog sastanka u četvrtak u kineskom Šenženu između američkog predsednika Donalda Trampa (Trump), ruskog predsednika Vladimira Putina i kineskog predsednika Si Điping.
Sjevernomakedonska Agencija za nacionalnu sigurnost (ANB) saopćila je da je spriječila planirani "teroristički čin ili atentat" na osobu u Grčkoj i razotkrila mrežu povezanih aktera za koju tvrdi da je djelovala po nalogu iranskih obavještajnih službi.
Agencija je navela da je tokom 2026. godine, u suradnji s grčkom obavještajnom službom i drugim međunarodnim partnerima, pratila aktivnosti osoba povezanih s "iranskim faktorima" te otkrila mrežu u Sjevernoj Makedoniji povezanu s iranskim državljaninom Edrisom Jahangirijem Mavanehom.
Prema navodima agencije, članovi mreže bili su povezani s kriminalnim strukturama u zemlji i pod direktnim uputama Mavaneha provodili su logističke pripreme za izvođenje atentata u Grčkoj.
Agencija tvrdi da je Mavaneh povezan s drugim operativcima koji djeluju u ime Irana, uključujući navodne veze s Najiem Sharifijem Zindashtijem, iransko-turskim narko-bosom kojeg su zapadne sigurnosne službe ranije dovodile u vezu s operacijama iranskih obavještajnih struktura.
Agencija nije objavila identitet moguće mete niti detalje o eventualnim hapšenjima.
U saopćenju se navodi da je istraga pokazala da su članovi mreže održavali tajne sastanke u trećim zemljama, uključujući Iran, te da prikupljene informacije ukazuju na povezanost s iranskim sigurnosnim i obavještajnim službama.
Viši sud u Beogradu doneo je rešenje o pritvoru i raspisivanju poternice za Milanom Radoičićem, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa u tom sudu.
Poternica je raspisana zato što se Radoičić 15. novembra nije javio policiji u skladu sa merom koju mu je sud izrekao.
Prema Zakoniku o krivičnom postupku Srbije poternica može biti raspisana ukoliko se okrivljeni nalazi u bekstvu, a postoji naredba za njegovo dovođenje ili rešenje o određivanju pritvora.
Izdavanje poternice naređuje sud pred kojim se vodi krivični postupak.
Sud je 4. oktobra 2023. odbio zahtev tužilaštva da se Radoičiću odredi pritvor, te mu je odredio mere da ne sme napustiti boravište bez odobrenja, oduzet mu je pasoš i izdata zabrana odlaska na teritoriju Kosova.
Više javno tužilaštvo u Beogradu Radoičića sumnjiči za nekoliko krivičnih dela u vezi sa ilegalnom nabavkom oružja i "izazivanjem opšte opasnosti".
Glavni tužilac Nenad Stefanović je 16. novembra, odgovarajući na pitanje zašto optužnica u slučaju Banjska nije podignuta, rekao da im nisu dostavljeni dokazi koji su od Kosova traženi preko Misije EU za vladavinu prava (EULEX).
Za Radoičićem već postoji poternica koju je raspisao UNMIK nakon oružanog napada u mestu Banjska kod Zvečana, jer Kosovo nije članica Interpola.
Kosovsko tužilaštvo tereti 45 osoba za ovaj napad, od kojih su trojica osuđena, dok su ostali, uključujući Radoičića, u bekstvu.
Radoičić je u Srbiji zbog Banjske pod istragom Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
U vreme napada u Banjskoj bio je potpredsednik Srpske liste, vodeće stranke Srba na Kosovu koja je do sada delovala uz podršku Srpske napredne stranke i bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Od oktobra 2023. godine ima obavezu da se javlja u policijsku stanicu 1. i 15. u mesecu, a pasoš mu je oduzet. Mere je, kako je ranije navodio Viši sud, do sada poštovao.
Međutim, u javnosti su se 13. novembra pojavili nezvanični navodi da je Radoičić pobegao u Rusiju.
Radoičić se nalazi i pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju.
Poslednji put je u javnosti viđen uoči izbora u Srbiji, kada je prisustvovao predizbornom mitingu Srpske napredne stranke u Kragujevcu.
Prethodno je Srbiju napustio i Zvonko Veselinović, biznismen sa severa Kosova i Radoičićev doskorašnji partner.
On je, kako je za RSE potvrđeno iz bezbednosnih izvora u Bosni i Hercegovini, preko Sarajeva odleteo u Tursku 11. novembra, koristeći srpski pasoš. Sa njim je bio i njegov brat Žarko Veselinović.
Obojica su, uz Radoičića, takođe pod američkim sankcijama zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju.
Avion Vojske Srbije srušio se jutros oko 08.45 časova u okolini Stare Pazove, a u udesu je stradao pilot aviona Goran Bulajić, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije.
Na lice mesta izašli su organi vojne policije i obavešten je nadležni tužilac.
U saopštenju se navodi i da je formirana komisija za ispitivanje vanrednog događaja, koja ima zadatak da utvrdi okolnosti događaja i eventualnu odgovornost vojne organizacije.
Formirana je i stručna komisija Ratnog vazduhoplovstva koja treba da utvrdi uzroke udesa vazduhoplova.
Zastupnik načelnika Generalštaba uputio se na mesto udesa.
Major Goran Bulajić je rođen 25. marta 1973. godine u Beogradu. U Vojsci Srbije je bio od 1996. godine. Iza sebe je ostavio dvoje dece, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Upravljao je avionom "mig 29" iz sastava 204. vazduhoplovne brigade.
Ukrajina čini sve što može da se odbrani od ruske ofanzive koja ima za cilj da "slomi duh" njenog naroda dok se zima približava, a Moskva pojačava napade na civile i ključnu infrastrukturu, rekao je ukrajinski premijer Serhij Korecki za RSE.
Korecki je intervju dao 16. novembra, uoči dva sastanka s evropskim podržavaocima Kijeva ove nedelje i posle diplomatskih aktivnosti pod vođstvom SAD koje nisu dale vidljiv proboj u nastojanjima da se okonča ruska invazija na Ukrajinu, koja će u februaru obeležiti pet godina.
"Rusija je značajno promenila strategiju i mnogo gađa mostove, infrastrukturu i privredu", rekao je Korecki. "To je čist teror, usmeren na to da slomi duh i otpornost Ukrajinaca, da život u Kijevu, glavnom gradu, i u gradovima s milionskim stanovništvom učini nepodnošljivim, nemogućim".
Zbog ruskih napada koji izazivaju velike nestanke struje i grejanja, kako je rekao, "glavni fokus je na tome kako predvideti i sprečiti najnegativnije moguće posledice".
"Još nije zima... Ali svakim danom napredujemo, radimo na (ispravljanju) grešaka" u pripremama za ruske napade, rekao je on.
Vlada radi na tome da pronađe sredstva za, kako je predsednik Volodimir Zelenski rekao, budžetsku rupu od 70 milijardi evra u 2027. godini: 30 milijardi evra za pokrivanje budžetskog deficita i 40 milijardi za "vanbudžetske vojne potrebe", rekao je premijer.
"Verovatno neću uskoro objaviti šta ćemo dobiti. Ali verujte mi, ima napretka", rekao je Korecki, dodajući da bi do kraja novembra ili početka decembra trebalo da postoji "jasan plan gde i kako ćemo moći da pokrijemo te potrebe".
Sastanak Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, poznate kao Ramštajn, održaće se 17. novembra u Briselu, a potom i sastanak Koalicije voljnih u Berlinu kasnije tokom nedelje.
"Biće sastanak Ramštajna i on mora da donese rezultate", rekao je Zelenski u svom večernjem video obraćanju 15. novembra. "To će biti snažan signal, signal Rusiji da Ukrajina neće ostati bez podrške".
Ramštajn koordinira vojnu podršku Ukrajini među zapadnim saveznicima. Predstojećim sastankom rukovodiće ministri odbrane Nemačke i Velike Britanije.
Zelenski je rekao da su prioriteti Kijeva jačanje protivvazdušne odbrane, uključujući nabavku dodatnih sistema Patriot i NASAMS (Napredni nacionalni sistem raketa zemlja–vazduh).
"Ruska pretnja balističkim projektilima i dalje je veoma ozbiljna, a imamo obaveštajne podatke da se pripremaju novi udari", rekao je Zelenski.
Ukrajina se muči da odbrani svoje gradove od raznoraznog oružja, uključujući dronove na mlazni pogon koji mogu da lete skoro dvostruko brže od starijih modela, i traži bržu isporuku naprednijeg zapadnog odbrambenog oružja.
Sastanak koalicije 'mogao bi biti istorijski'Zelenski je rekao da je sastanak Koalicije voljnih važan i da "može biti istorijski".
Nemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz), francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) i britanski premijer Endi Barnam (Andy Burnham) predvodiće novi skup neformalne grupe formirane početkom 2025. od zemalja koje su se obavezale da pomažu Kijev i potencijalno učestvuju u multinacionalnim mirovnim snagama ako dođe do prekida vatre.
Merc je rekao da se očekuje više od 20 šefova država i vlada. "Naš cilj je da postignemo dve stvari: prvo, da obezbedimo finansiranje odbrane Ukrajine za 2027, i drugo, da postignemo jedinstven stav o predstojećim mirovnim pregovorima".
"Imamo priliku da uspostavimo zaista snažan i ujedinjen evropski stav za pregovore", rekao je Zelenski povodom sastanka.
Merc i Zelenski su mislili na razgovore pod vođstvom SAD koji su deo napora predsednika Donalda Trampa (Trump) da okonča rat, što je cilj koji je stavio kao prioritet kada je po drugi put preuzeo dužnost u januaru 2025.
Prvi put od februara, 10. i 11. novembra su održani razgovori SAD, Ukrajine i Rusije u Abu Dabiju. SAD i Ukrajina žele da Evropa bude zastupljena u budućim rundama, ali je pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina nagovestio da Moskva nije pristala da uključi evropske pregovarače.
"Ono o čemu se trenutno razgovara jeste održavanje sledeće runde u trilateralnom formatu", rekao je Jurij Ušakov. "Datum još nije dogovoren, a (što se tiče) proširenja formata... ono nije dogovoreno s nama".
"Mnogo toga bi moralo da se uradi pre nego što bi to moglo da se dogovori", dodao je Ušakov upitan o uslovima za učešće Evrope. "Konkretno, možda će biti potrebno održati još jednu rundu, ili čak i više od jedne, trilateralnih razgovora".
Posle razgovora u Abu Dabiju, specijalni izaslanici SAD Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i Džared Kušner (Jared Kushner) sastali su se 12. novembra s Putinom u Moskvi, a potom i sa Zelenskim, koji je bio u poseti u Dablinu.
Kušner je rekao da su on i Vitkof 16. novembra razgovarali s Ušakovim i s "Ukrajinom i našim evropskim partnerima, uključujući savetnike za nacionalnu bezbednost Nemačke, Francuske, Velike Britanije, Poljske i Italije, kao i predstavnike EU i NATO-a".
On je na mreži X napisao da su "razgovarali o tome kako olakšati direktno angažovanje između Evrope i Rusije, koje je tokom poslednje četiri godine uglavnom izostajalo", kao i da su "počeli da pripremaju dnevni red za sledeći multilateralni sastanak, koji nastojimo da sazovemo u skorije vreme".
"Važni izazovi ostaju, a konačni sporazum zahtevaće teške odluke", napisao je Kušner. "Ali ostvarujemo napredak u bliskoj koordinaciji s Rusijom, Ukrajinom i Evropom, ka ishodu koji može da okonča ovaj rat, ojača evropsku bezbednost i stvori temelje za trajan mir".
Osim dogovora o razmeni zarobljenika, koji javno još nije zakazan, razgovori prošle nedelje nisu doneli vidljiv napredak ka okončanju rata, a Rusija je poslala jasno beskompromisne signale po ključnim pitanjima.
Taj sastanak je bio značajan po tome što je tema razgovora pod vođstvom SAD proširena na sveobuhvatna pitanja evropske bezbednosne arhitekture, u kojoj Putin traži veću rusku ulogu.
Za Kijev i njegove evropske pristalice to je povećalo hitnost evropskog učešća u procesu. Ukrajina i Evropska unija izrazile su i zabrinutost zbog samita Trampa, Putina i kineskog predsednika Si Điningpinga 19. novembra, na marginama sastanka APEC-a u Kini.
Ušakov je najavio mogući bilateralni sastanak Trampa i Putina, mada Bela kuća to nije potvrdila.
Zvaničnici SAD su rekli da rat Rusije protiv Ukrajine nije na dnevnom redu, ali je Tramp 16. novembra novinarima rekao da će se razgovarati o njegovoj "omiljenoj temi, Ukrajini".
Tramp je takođe rekao da misli da Putin "malo popušta".
"Mislim da bi mogao biti oštriji. Mislim da bi mogao biti mnogo oštriji, iskreno. Mislim da popušta. Iskreno, mislim da bi voleo da se to završi", rekao je predsednik SAD.
Ruski napadi su ipak nastavljeni, a najviši ukrajinski diplomata u Vašingtonu Denis Sijenik rekao je za RSE 16. novembra da su ograničenja u korišćenju sistema satelitske komunikacije Starshield kompanije SpaceX za Ukrajinu nastavljane i sedmi dan zaredom.
Pentagon, koji je zadužen za Starshield, naveo je da "nije bilo promene" u njegovoj "politici u pogledu podrške Ukrajini, uključujući satelitske komunikacije".
Upitan 16. novembra o ograničenjima za Starshield u Ukrajini, Tramp je rekao: "Nisam čuo za to".
Ograničenja brzine kojom ukrajinska vojska može da koristi sistem ometaju njenu mogućnost da presreće ruske dronove na mlazni pogon blizu linije fronta i pružaju Moskvi dodatne mogućnosti da gađa ukrajinske ciljeve.
U ruskom napadu na grad Dnjepar 16. novembra ubijena je najmanje jedna osoba, a tri su povređene, dok je drugi napad pogodio ključni industrijski objekat u Viničkoj oblasti u zapadno-centralnoj Ukrajini, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
U jugoistočnoj Zaporoškoj oblasti, u ruskom napadu dronom ubijena je 64-godišnja žena i povređeno dvoje ljudi, dok su dve osobe poginule u ruskom napadu na Černihiv na severu, kazali su zvaničnici. Prema njihovim rečima, ruski napadi dronovima bili su usmereni i na energetske objekte u Čerkaskoj oblasti u centralnoj Ukrajini, zbog čega su neki potrošači ostali bez struje.
S druge strane, vlasti Krima pod ruskom kontrolom izvestile su o napadu na Kerčki most, koji povezuje okupirano ukrajinsko poluostrvo s Rusijom, u jutarnjim časovima 16. novembra, zbog čega su uvedena ograničenja saobraćaja.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage presrele 1.336 ukrajinskih dronova iznad oko 20 regiona tokom noći, što je relativno veliki broj. Gotovo 600 dronova bilo je tokom noći usmereno na moskovski region, od kojih je 191 presretnut u blizini Moskve, naveo je gradonačelnik Sergej Sobjanjin u objavi na Telegramu 16. novembra.
Poseban napad dronovima navodno je izazvao požar kod dva skladišta nafte u južnoruskom gradu Azovu u Rostovskoj oblasti, navode Telegram kanali koji prate situaciju.
Vlasti Rostovske oblasti saopštile su da je u Azovu proglašeno lokalno vanredno stanje posle udara dronova. Izbili su požari u četiri industrijska objekta u gradu, dodali su zvaničnici, bez daljih detalja.
Ukrajinski Generalštab potvrdio je napad, navodeći da su njegove snage pogodile skladište nafte kod Rostova na Donu, koje je opisao kao ključno logističko čvorište za rusku južnu vojnu grupaciju.
Govoreći o ukrajinskim udarima velikog dometa na ruske energetske objekte, Zelenski je rekao da je Ukrajina onesposobila više od 55 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte.
"To je naš opravdani odgovor na rusko odbijanje deeskalacije i njene udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu", dodao je on.
Zelenski je na mreži X napisao da su ruske snage 15. novembra napale najmanje devet regiona, gađajući energetsku, civilnu i železničku infrastrukturu i povredivši najmanje 16 ljudi.
Uz izveštaje Reutersa, AFP-a i dpa
Kandidat sa Studentske liste Aleksandar Baucal potvrdio je u ponedeljak u Briselu posvećenost pokreta vladavini prava i evropskim vrednostima.
Baucal je u poslednjem trenutku uvršten među glavne govornike na godišnjem Forumu o proširenju, koji Evropska komisija organizuje drugu godinu zaredom.
Predstavnik Studentske liste koja je pobedila na parlamentarnim izborima u Srbiji, tokom govora je naglasio da su u srcu studentskih zahteva vladavina prava, borba protiv korupcije, transparentnost i odgovornost vlasti.
Kako je naveo, to su suštinska načela demokratske države, kao što su nezavisno pravosuđe, sloboda medija i jednake mogućnosti za sve građane, ali i temelji evropskih vrednosti.
"Za nas je evropski put put reformi. To znači jačanje evropskih vrednosti, izgradnju funkcionalnih institucija i istinskog sistema vladavine prava i razvoj održive ekonomije integrisane u evropsko tržište", rekao je Baucal.
On je rekao da će jedan od strateških ciljeva Srbije biti da ubrza ispunjavanje privremenih merila u poglavljima 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbednost).
"To je preduslov za pozitivan Izveštaj o proceni ispunjenosti privremenih merila (IBAR)", dodao je on.
Baucal je najavio i da će Studentska lista spoljnoj politici Srbije vratiti "kredibilitet, odgovornost i predvidljivost", s posebnim naglaskom na obnovu poverenja sa susedima.
Kako je rekao, u izgradnji institucija Srbija traži blisku saradnju s Evropskom unijom i susedima, "jer zajedno možemo delotvornije da štitimo demokratiju".
U govoru, koji su učesnici skupa propratili ovacijama, naveo je da Studentska lista želi da Srbija bude pouzdan i kredibilan partner Evropskoj uniji i susedima.
"Želimo zemlju koja poštuje svoje obaveze, ostaje otvorena za dijalog i rešava konkretne probleme umesto da stvara nove sukobe. Ne radi se samo o tome da Evropska unija pomogne Srbiji da zaštiti svoju demokratiju. Radi se i o tome da demokratska Srbija doprinese jačoj i otpornijoj Evropi", poručio je on.
Na marginama foruma predstavnici Studentske liste sastali su se sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos.
Forum o proširenju je godišnji skup Evropske komisije posvećen budućnosti proširenja Evropske unije (EU). Domaćin je komesarka za proširenje Marta Kos. Forum okuplja visoke zvaničnike EU, političke lidere zemalja kandidata, kao i predstavnike civilnog društva, privrede i akademske zajednice. Teme razgovora uključuju proširenje, reforme, bezbednost, ekonomski rast i dobrosusedske odnose.
Među govornicima ovogodišnjeg foruma su i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen), predsednik Evropskog Saveta Antonio Košta (Costa), kao i brojni evropski i regionalni lideri i zvaničnici.
Narodna banka Sjeverne Makedonije 16. novembra je objavila postupak prodaje 95,3 posto dionica ALTA Banke u Bitoli, koja je u vlasništvu Alta Banke AD Beograd - u stečaju.
Prodaja će se provesti putem Makedonske burze, po modelu "sve ili ništa".
U saopštenju banke se navodi kako je postupak objavljen kako bi se pronašao novi vlasnik i stvorili uslovi za daljnje stabilno poslovanje ALTA Banke AD Bitola.
Prva javna berzovna aukcija zakazana je za 30. novembar.
Početna cijena određena je na temelju trenutne berzanske cijene i iznosi 3.777 dinara po dionici.
"Ako se dionice ne prodaju na prvoj aukciji, sljedeće će se održati uzastopno, 1., 2., 3., 4. i 7. decembra. Na svakoj sljedećoj aukciji početna cijena biće smanjena za 10% u odnosu na početnu cijenu prethodne", navodi se u saopštenju.
Dodaje se i kako zainteresovani investitori trebaju najkasnije do 19. novembra podnijeti zahtjev Narodnoj banci za prethodno odobrenje za sticanje kvalificiranog udjela u Banci, kao i pisanu izjavu da će uplatiti sredstva potrebna za kupnju dionica.
Osobe koje ispunjavaju zakonske uslove moći će učestvovati na aukcijama.
Privremene mjere uvedene početkom novembraNarodna banka Srbije oduzela je 30. oktobra dozvolu za rad Alta banci.
Regulator je procijenio da postoji opasnost od daljeg pogoršanja finansijskog položaja banke i da su ugroženi interesi deponenata.
Istovremeno je pokrenut stečajni postupak, a upravljanje bankom preuzela je Agencija za osiguranje depozita.
Njena uloga uključuje organizovanje isplate osiguranih depozita, do zakonski garantovanih 50.000 eura po deponentu.
Posljedice su se brzo proširile na Sjevernu Makedoniju.
Beogradska Alta banka vlasnik je 95,1754 odsto redovnih dionica ALTA banke AD Bitolj.
Nakon odluke srbijanskog regulatora, Narodna banka Sjeverne Makedonije uvela je privremenu upravu u tu banku i ograničila raspolaganje sredstvima klijenata.
Prema uvedenim mjerama, klijenti sedmično mogu podići najviše 10.000 denara, odnosno oko 160 eura.
Šta je Alta Group?Alta Gruop je kompanija Davora Macura, biznismena iz Srbije, specijalizovana za finansijske poslove. U njenom sastavu je i Alta banka.
Vlasnik banke Davor Macura priveden je 2. novembra po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Srbiji.
Osim njega, privedeni su i direktor odjeljenja trezora i upravljanja gotovinom i saradnik za trezorsko poslovanje.
Prema navodima tužilaštva, postoji sumnja da je Macura prekoračio svoja ovlaštenja i neovlašteno iznosio novac iz bankarskog trezora, uz pomoć zaposlenih koji su mu omogućavali pristup prostoriji u kojoj se čuva gotovina.
Inače, Davor Macura jedan je od četvorice srbijanskih biznismena za koje je zatraženo uvođenje američkih sankcija.
Dozvola za rad Alta banci oduzeta je nekoliko nakon što su u Srbiji održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima je Srpska napredna stranka poražena.
Predstavnici tri srpske organizacije sa Kosova podneli su u ponedeljak Višem javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića i još nekoliko nekadašnjih državnih zvaničnika zbog politike prema Kosovu.
Oni naveli da su Vučić, te nekadašnji premijeri Ivica Dačić i Ana Brnabić i bivši direktor Kancelarije za Kosovo u srpskoj Vladi Petar Petković "prekoračili ovlašćenja" i doprineli "uspostavljanju Kosova kao suverene i nezavisne države".
Krivična prijava podneta je posle poraza Vučićeve vlasti i pobede Studentske liste na izborima 25. oktobra, a potpisali su je predsednik Srpskog nacionalnog foruma Momčilo Trajković, lideri pokreta "Otadžbina" Marko Jakšić i Slaviša Ristić, i lideri Srpskog nacionalnog veća Kosova Ljubiša Dabić i Momir Stojanović.
Zahtev za preispitivanjem sporazuma sa KosovomLideri srpskih organizacija optužili su bivše zvaničnike za gašenje institucija koje su na Kosovu funkcionisale u paralelnom sistemu Srbije i zatražili od Tužilaštva da preispita integraciju policije i pravosuđa u kosovski sistem.
Potpisnici su u prijavi zatražili i presipitivanje Briselskog sporazuma između Srbije i Kosova.
Za ovaj sporazum, potpisan 2013. godine i dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa uz posredovanje Evropske unije, naveli su da je "naneo štetu srpskim državnim i nacionalim interesima".
Zatražili su i preispitivanje Vašingtonskog i Ohridskog sporazuma, Francusko-nemačkog plana, kao i svih obaveza koje je Srbija preuzela.
Krivičnu prijavu podneli su i protiv Gorana Rakića, bivšeg lidera Srpske liste, tražeći da se ispita uloga najveće stranke Srba na Kosovu "u eventualnim pritiscima na srpsko stanovništvo da učestvuje na kosovskim izborima".
Zatražili su i preispitivanje trošenja novca koji je Srbija ulagala na Kosovu, navodeći da postoje mnoge indicije da su zlouptrebljena.
Istraga Banjske i ubistva Olivera IvanovićaPredsednik Srpskog nacionalnog foruma Momčilo Trajković rekao je da prijavom traže i istragu ubistva političara sa Kosova Olivera Ivanovića 2018. godine u Mitrovici "kako bi se ispitala eventualna povezanost prijvaljenih lica sa tim".
U vezi oružanog napada na kosovsku policiju Banjskoj 2023, Trajković je naveo da traže proveru finansijskih tokova i komunikacija "kako bi se utvrdilo eventualno prethodno znanje ili doprinos prijavljenih".
Lideri tri srpska udruženja naveli su da očekuju da će Tužilaštvo posle smene Vučićeve vlasti raditi na pitanjima iz njihove prijave, dok od Studentske liste očekuju saradnju u politici prema Kosovu.
Predlog 'strategije za Kosovo'Trajković je najavio da će novoj vlasti u Srbiji uskoro predstaviti "svoju strategiju za Kosovo", ne navodeći detalje.
"Ono što tražimo je zaustavljanje negativnih procesa na Kosovu i u tom smislu ćemo predlagati i hitne i strateške mere", rekao je Trajković.
Studentska lista je u programu navela da će se po pitanju Kosova ponašati u skladu sa Ustavom, koji navodi da je Kosovo, koje je 2008. proglasilo nezavisnost, sastavni deo Srbije.
Predstavnici Studentska liste su nakon pobede na izborima posetili Kosovo, a njihova kandidatkinja Emilija Marković izjavila je da studentski program podrazumeva i da Ustavni sud Srbije preispita sporazume postignute u okviru dijaloga sa Kosovom.
Iz Evropske unije su napomenuli da promena vlasti u Srbiji ne menja obaveze koje ta zemlja ima u procesu normalizacije odnosa sa Kosovom, uključujući i one koje proističu iz Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine i Aneksa o njegovoj primeni.
Srbija se ovim sporazumom, pored ostalog, obavezala da će poštovati teritorijalni integritet Kosova, te da neće ometati njegovo učlanjenje u međunarodne organizacije.
Kosovo je, s druge strane, prihvatilo da formira Zajednicu opština sa srpskom većinom.
Iz Vlade Kosova navode da je njihova pozicija o formiranje Zajednice jasna, odnosno da je neophodno da se Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa potpiše, kako bi se garantovala njegova primena.
Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) izjavio je nakon izbora u Srbiji da se nada da će Beograd promijeniti odnos prema Kosovu kao nezavisnoj državi i time otvoriti put punoj normalizaciji susedskih odnosa.
U Sarajevu je 16. novembra održana konstituirajuća sjednica novog saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine koju čine tri člana - dva se biraju iz bh. entiteta Federacija BiH (bošnjački i hrvatski), a jedan iz Republike Srpske (predstavnik iz reda srpskog naroda).
Zakletve su položili Željka Cvijanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata), Darijana Filipović (Hrvatska demokratska zajednica) i Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija).
Njih troje su dobili najviše glasova na Opštim izborima 4. oktobra.
Cvijanović je pobijedila u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Filipović iz reda hrvatskog, a Bećirović iz reda bošnjačkog naroda.
Željka Cvijanović će u narednih osam mjeseci obnašati dužnost predsjedavajuće Predsjedništva BiH. Funkcija predsjedavajućeg se rotira svakih osam mjeseci.
"Domaći dijalog i domaća rješenja nemaju alternativu i bez njih nema srećnije budućnosti. Danas mislim da niko u BiH ima luksuz da bježi od odgovornosti i da će neko drugi rješavati naše probleme. Nadam se da ćemo svi zajedno izvući pouke i da će međunarodni faktor ohrabriti dijalog demokratski izabranih predstavnika naroda", kazala je Cvijanović.
Prisutima se obratila i Darijana Filipović, koja je na mjesto članice Predsjedništva BiH izabrana iz reda hrvatskog naroda.
Ona je kazala kako za nju "od danas počinje odgovornost".
"Dolazim kao hrvatska članica Predsjedništva, želim da se Hrvati osjećaju ravnopravno, ali svoju ravnopravnost ne želimo graditi na neravnopravnosti nekoga drugog. Vjerujem da isto pravilo mora vrijediti za svakog drugog u ovoj zemlji. Nikada BiH nije bila zemlja istih ljudi, već judi koji jednako vrijede, u tome je potencijal naše budućnosti. Učiniću sve da naše neslaganje ne postane nova državna kriza", kazala je Filipović.
Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, kazao je kako će se i dalje zalagati za zaštitu nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
"Moja vizija BiH je ekonomski snažna, socijalno pravdena, potpuno integrirana u EU i NATO. Da bismo osigurali kvalitetniji život, trebamo odbaciti nepotpune polemike koje unose razdor od kojih ljudi nemaju nikakvu korist. Članstvo BiH u EU je od izuzetne važnosti za državu. Ispunjavanje uslova za EU mora biti jedan od glavnih prioriteta. Članstvo BiH u NATO je najbolje rješenje za sve ljude u našoj državi. Učiniću sve da u novom mandatu što prije bude upućen poziv BiH za članstvo u NATO", kazao je Bećirović.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je nadležno za vođenje vanjske politike, imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine.
Pored toga, zaduženo je za predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, te vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine.
Predsjedništvo BIH je i civilni komandant Oružanih snaga BiH, te predlaže budžet Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara.
Viši sud u Beogradu nije odgovorio Radiju Slobodna Evropa (RSE) da li se Milan Radoičić javio u policijsku stanicu u Beogradu 15. novembra.
Na to pitanje do objave vesti nije odgovorila ni policija.
Radoičić je na Interpolovoj poternici, kao organizator oružanog napada u Banjskoj na Kosovu.
U Srbiji je zbog Banjske pod istragom Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Od oktobra 2023. godine, ima obavezu da se javlja u policijsku stanicu 1. i 15. u mesecu, a pasoš mu je oduzet. Mere je, kako je ranije navodio Viši sud, do sada poštovao.
Međutim, u javnosti su se 13. novembra pojavili nezvanični navodi da je Radoičić pobegao u Rusiju. Ovi navodi nisu potvrđeni.
Viši sud u Beogradu za RSE kaže da oni prate sprovođenje izrečene mere javljanja policiji "i u saradnji sa nadležnim organima preduzimaju sve predviđene radnje u vezi sa kontrolom poštovanja izrečene obaveze".
"Međutim, imajući u vidu fazu postupka, u ovom trenutku nismo u mogućnosti da saopštimo dodatne informacije o konkretnim radnjama nadležnih organa", saopšteno je iz suda 16. novembra.
O slučaju 'Banjska' oglasilo se i Više javno tužilaštvo u Beogradu.
Upitan zašto optužnica još nije podignuta i da li je bilo političkih pritisaka, glavni tužilac Nenad Stefanović je 16. novembra izjavio da je Tužilaštvo, preko Misije EU za vladavinu prava (EULEX) na Kosovu, tražilo da mu se dostavi dokazna građa, ali da ona do danas nije stigla.
Rekao je i da je Tužilaštvo tražilo pritvor nakon saslušanja Radoičića 2023. godine zbog opasnosti od bekstva, ali da je sud odlučio da mu izrekne blažu meru - javljanja policiji i oduzimanja pasoša.
U istrazi koju VJT vodi protiv Radoičića, on se sumnjiči za nedozvoljeno nošenje i promet oružja i teška dela protiv opšte sigurnosti.
Međunarodna zajednica redovno poziva Srbiju da odgovorni u slučaju Banjska budu izvedeni pred lice pravde.
Po sopstvenom priznanju, Radoičić je predvodio naoružanu grupu koja je 24. septembra 2023. izvršila napad u selu Banjska kod Zvečana.
U napadu je ubijen kosovski policajac Afrim Bunjaku, a u razmeni vatre poginula su i trojica napadača srpske nacionalnosti.
Radoičić je u to vreme bio potpredsednik Srpske liste, vodeće stranke Srba na Kosovu, koja je formirana uz podršku Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića.
Posle napada podneo je ostavku na tu funkciju. Kosovo napad smatra terorističkim činom i optužuje Srbiju da stoji iza njega, što zvanični Beograd negira.
Kosovsko tužilaštvo tereti 45 osoba za napad u Banjskoj. Trojica su osuđena pred kosovskim sudom, dok su ostali, uključujući Radoičića, u bekstvu.
Na Kosovu se Radoičić, pored ostalog, dovodi u vezu i sa ubistvom srpskog političara Olivera Ivanovića, te ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva u regionu Đakovice.
Radoičić je od 2021. godine pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju. Sankcije mu je uvela i Velika Britanija.
Poslednji put je u javnosti viđen uoči izbora, kada je prisustvovao predizbornom mitingu Vučićeve Srpske napredne stranke u Kragujevcu.
Naprednjaci su na izborima 25. oktobra doživeli poraz nakon 14 godina vlasti.
Iako nova vlast, koju će predvoditi Studentska lista, još nije konstituisana, policija i tužilaštva su započeli brojna hapšenja zbog raznih krivičnih dela.
Srbiju je u sedmicama nakon izbora napustio Zvonko Veselinović, biznismen sa severa Kosova i Radoičićev doskorašnji partner.
On je, kako je za RSE potvrđeno iz bezbednosnih izvora u Bosni i Hercegovini, preko Sarajeva odleteo u Tursku 11. novembra, koristeći srpski pasoš. Sa njim je bio i njegov brat Žarko Veselinović.
Obojica su, uz Radoičića, takođe pod američkim sankcijama zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju.
Ne zna se zašto su braća Veselinović napustili Srbiju i otišli u Tursku.
Koliko je poznato, protiv njih se u Srbiji trenutno ne vode krivični postupci.
Grupa tužilaca i deo zaposlenih u Tužilaštvu za ratne zločine podneli su 16. novembra krivičnu prijavu protiv nekadašnje glavne tužiteljke tog tužilaštva Snežane Stanojković zbog neprijavljivanja imovine.
U krivičnoj prijavi se navodi da Stanojković Agenciji za sprečavanje korupcije nije prijavila stan koji joj je 2021. na korišćenje dalo Ministarstvo pravde.
"Stanojković je bila dužna da u izveštaju Agenciji prijavi korišćenje stana u javnoj svojini", navodi se, pored ostalog, u krivičnoj prijavi koja je podneta Osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.
Advokat Snežane Stanojković Dragan Palibrk za Radio Slobodna Evropa (RSE) nije želeo da komentariše prijavu, navodeći da je još nije video.
Grupa zaposlenih u Tužilaštvu za ratne zločine je prethodno tokom leta Snežanu Stanojković prijavila i Agenciji za sprečavanje korupcije, navodeći da dve godine nakon prestanka funkcije koristi službeni stan Ministarstva pravde od 97 kvadrata u Beogradu.
Javni funkcioneri su po zakonu dužni da izveštaje o imovini i prihodima podnose Agenciji za sprečavanje korupcije.
Prema javno dostupnim izveštajima koje je po stupanju na dužnost 2017, a potom 2021. i 2024. podnela ovoj Agenciji, Stanojković je prijavila jedan stan od 78 kvadrata u Beogradu koji je, kako je navela, stekla kupovinom.
Ministarsrvo pravde nije odgovorilo na upit RSE da li bivša tužiteljka koristi i stan koji je dobila od Ministarstva pravde.
Njen advokat ranije je naveo da je ovo ministarstvo 2021. donelo rešenje kojim se Snežani Stanojković stan daje "radi korišćenja i čuvanja od bespravnog useljenja trećih lica", a do donošenja konačne odluke o njegovoj raspodeli.
Stan je, kako je dodao, Vlada Srbije dodelila Ministarstvu pravde za rešavanje stambenih potreba zaposlenih.
Stanojković ga nije koristila za službene potrebe zbog čega ne podleže Zakonu o sprečavanju korupcije, tvrdio je njen advokat.
Optužbe za zloupotrebu položajaSnežanu Stanojkoviću pratile su i optužbe da je novcem Tužilaštva plaćala privatne troškove.
List "Danas" objavio je u septembru 2025. da je u dužem periodu koristila službenu bankovnu karticu, plaćajući gorivo, privatne ručkove, parfeme, nakit, sobe u hotelima i račune u fri-šopovima.
Pozivajući se na dokumentaciju koju je dobila grupa tužilaca, "Danas" je pisao da je Stanojković službenu karticu koristila i za nabavku bele tehnike, ali i podizanje novca sa bankomata.
Bivša tužiteljka i njen advokat su i ove navode odbacili kao "laž i klevetu", sa ciljem "ugrožavanja ugleda i časti" Snežane Stanojković.
Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) potvrdilo je u oktobru 2025. da je zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja formiralo predmet protiv bivše tužiteljke.
Iz TOK-a nisu odgovorili na upit RSE u kojoj fazi je ovaj postupak.
Ko je Snežana Stanojković?Snežana Stanojković bila je na čelu tužilaštva za ratne zločine skoro sedam godina.
Kada je 2024. ponovo konkurisala na to mesto, kolegijum tužilaca za ratne zločine uputio je Visokom savetu tužilaštva negativno mišljenje o njenom radu, ukazujući na to da ne ispunjava kriterijume kao što su stručnost, dostojnost i osposobljenost.
U obrazloženju koje je potpisalo sedam od deset tužilaca naveden je niz primedbi na njen rad, uz ocenu da se njeno rukovođenje negativno odrazilo na domaći i međunarodni kredibilitet ove institucije.
Protiv izbora Snežane Stanojković bio je i nevladin Fond za humanitarno pravo koji prati procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.
Fond je naveo da je njen mandat obeležio mali broj optužnica i netransparentan rad Tužilaštva, kao i da je izostalo procesuiranje visokorangiranih pripadnika vojske i policije, podizanje optužnica za zločine nad albanskim civilima na Kosovu, kao i unapređenje regionalne saradnje.
Iako je konkurs otvoren 2024. godine, postupak za izbor glavnog tužioca za ratne zločine do danas nije okončan.
Snežanu Stanojković je na mestu vršitelja te funkcije zamenio tužilac Dušan Knežević, čiji je jednogodišnji mandat istekao u maju 2025.
Do kraja oktobra 2026. Tužilaštvo nije imalo ni vršitelja dužnosti.
Tada je na ovo mesto imenovan tužilac Miloš Samardžić.
Vlada Kosova donela je odluku o zabrani trgovine električnom energijom sa srpskim energetskim kompanijama uz obrazloženje da je Srbija ta koja blokira prekogranične linije za trgovinu električnom energijom.
Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti je na sednici Vlade u ponedeljak naveo da se ove protivmere uvode Srbiji u oblasti energetike jer će "u budućnosti doći do dodatnog zaoštravanja situacije ukoliko susedna država ne promeni svoj stav i ne pokaže spremnost da postupi drugačije".
Ove mere inače podrazumevaju zabranu trgovine električnom energijom sa preduzećima poreklom iz Srbije, odnosno kupovinu, prodaju, uvoz i izvoz električne energije, bilo direktno ili posredstvom tranzita i preprodaje.
Kurti je rekao da je odluka doneta nakon što Srbija nije sprovela zahtev Ministarskog saveta Energetske zajednice da 1. jula deblokira prekogranične interkonektivne linije.
"Prošlo je četiri i po meseca, a odluka Ministarskog saveta Energetske zajednice nije sprovedena. Učinili smo još jedan pokušaj da preko Evropske unije dođemo do rešenja ovog pitanja", rekao je Kurti.
Srbija je, preko svog operatora prenosnog sistema EMS (Elektromreža Srbije), od 2020. godine onemogućila komercijalno korišćenje dve interkonektivne linije napona od 400 kilovolti, rekao je zamenik ministra trgovine Kosova Fatbanj Bunjaku.
Kurti je, međutim, napomenuo da se ova odluka ne odnosi na kompaniju Elektrosever, koja je osnovana na osnovu Briselskog sporazuma o energetici u okviru djaloga Kosova i Srbije.
Elektrosever je kompanija u vlasništvu srpske kompanije Elektroprivreda Srbije (EPS), koja je registrovana na Kosovu u skladu sa kosovskim zakonima.
Ova kompanija snabdeva električnom energijom potrošače u četiri opštine sa srpskom većinom na severu Kosova: Severnoj Mitrovici, Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću.
Kurti je najavio da će Kosovo razmotriti "pooštravanje mera", koje bi mogle da obuhvate i Elektrosever i sprovođenje Briselskog sporazuma o energetici, ukoliko Srbija ubuduće ne deblokira prekogranične linije.
Ova odluka Vlade Kosova dolazi u trenutku kada je u Srbiji došlo do promene vlasti, odnosno nako pobede Studentske liste nad Srpskom naprednom strankom koja na vlasti bila 14 godina.
Sa kojim srpskim kompanijama Kosovo trguje?Vlada Kosova nije iznela detalje o srpskim kompanijama koje bi mogle da trguju električnom energijom na Kosovu.
Međutim, Radio Slobodna Evropa (RSE) iz svojih izvora u Regulatornoj kancelariji za energetiku saznaje da je reč o kompaniji Energy Financing Team (EFT).
Razmatranje zahteva kompanije Energy Financing Team LLC za obavljanje delatnosti trgovine električnom energijom bilo je na dnevnom redu 11. sednice Odbora Regulatorne kancelarije za energetiku održane 23. oktobra, ali do sada nisu dostupni podaci o tome zbog čega joj licenca nije produžena.
Ova kompanija je licencirana od 2006. godine. Na osnovu licence dozvoljeno joj je da kupuje, prodaje, uvozi, izvozi i obavlja tranzit električne energije i kapaciteta. Licenca joj je više puta produžavana.
Kompanija Energy Financing Team registrovana je 2015. godine u Agenciji za registraciju preduzeća, koja funkcioniše u okviru Ministarstva industrije, preduzetništva, trgovine i inovacija.
U ovoj agenciji kompanija ima registrovanog jednog zaposlenog i kapital u iznosu od 1.000 evra.
Ne postoje javno dostupni podaci o trgovini električnom energijom između kosovskih i srpskih kompanija, uključujući ugovore, količine kojima se trgovalo i vrednost transakcija.
Kurti je insistirao na tome da Kosovu ove linije nisu potrebne za direktan uvoz električne energije iz Srbije, već za njen tranzitni uvoz, kao i za slobodan protok električne energije.
Blokada interkonektivnih linijaBlokada trgovine električnom energijom preko interkonektivnih linija sa Srbijom koštala je Kosovo i region više od 150 miliona evra samo tokom 2024. godine, pokazuju podaci Ministarstva ekonomije Kosova.
Ova cifra se odnosi i na region, a ministarstvo nije preciziralo koliki deo tog troška se direktno odnosi na Kosovo.
Inače, interkonektivna linija predstavlja vid energetske granice, odnosno povezuje energetske sisteme dve ili više zemalja, te omogućava razmenu električne energije, povećava stabilnost sistema i bezbednost snabdevanja elektirčnom energijom.
Problem blokade traje od kraja 2020. godine, kada je Operator prenosnog sistema Kosova (KOSTT) počeo da funkcioniše kao nezavisna regulatorna zona unutar kontinentalnog evropskog energetskog sistema.
Od tada komercijalna trgovina električnom energijom preko granice Kosova i Srbije nije stavljena u funkciju, dok kapaciteti dve glavne interkonektivne linije, Kosovo B–Niš i Podujevo–Kruševac, nisu mogli da se koriste u tu svrhu.
Zbog nemogućnosti uvoza i izvoza električne energije preko ovih linija, Kosovo je bilo primorano da koristi alternativne pravce, uglavnom preko Albanije, Severne Makedonije i Crne Gore.
To je povećalo troškove prenosa i dodatno opteretilo kapacitete drugih prekograničnih linija. Prema podacima Ministarstva ekonomije, u pojedinim slučajevima trošak prenosa jednog megavat-sata električne energije dostizao je čak 800 evra, ne računajući cenu same električne energije.
Podaci Carine Kosova pokazuju da je Kosovo u periodu od januara do novembra 2025. godine uvezlo električnu energiju u vrednosti od oko 248 miliona evra, dok je izvezlo struju u vrednosti od oko 48 miliona evra.
U Banjaluci je 16. novembra konstituisan novi saziv Skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
Za predsjednika skupštine je izabran Nenad Stevandić, koji je ovu dužnost obavljao i u protekle četiri godine.
Potpredsjednici su Snježana Gvozden, Nina Bukejlović i Nedeljko Čubrilović.
Četvrti potpredsjednik, koji pripada najvećoj opozicionoj stranci u skupštini nije izabran, jer opozicija nije predložila kandidata.
Skupštinu RS čine 83 poslanika koji su izabrani na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini, održanim 4. oktobra.
Koalicioni sporazum uoči početka konstitutivne sjednice su potpisali- Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Ujedinjena Srpska, Socijalistička partija, Socijalistička partija Srpske, DEMOS, Narodna partija Srpske i Demokratski narodni savez.
Potpisivanju koalicionog sporazuma su prisustvovali Snježana Gvozden iz Pokreta Sigurna Srpska, čiji je predsjednik Draško Stanivuković i Vladimir Ćopić, iz Srpske demokratske stranke.
Oni su mandate osvojili kao kandidati ovih stranaka. Prije konstitutivne sjednice Gvozden se priključila SNSD-u, a Ćopić Ujedinjenoj Srpskoj.
U Bosni i Hercegovini mandat pripada poslaniku, a ne političkoj stranci na čijoj je listi izabran.
Zahvaljujući prelasku Gvozden i Ćopića u vladajuće stranke, Dodikov SNSD ima dvotrećinsku većinu u novom sazivu Skupštine RS.
Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska podnio je javnom tužilaštvu RS krivične prijave zbog, kako je izjavio, zloupotrebe položaja i trgovina uticajem.
Na konstitutivnoj sjednici Skupštine RS Savo Minić je preuzeo dužnost predsjednika Republike Srpske, kao i potpredsjednici RS, Ramiz Salkić i Igor Balukčić.
Zakletvu je položila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH.
Ovaj presedan je Cvijanović uradila i četiri godine ranije, nakon što je izabrana za članicu Predsjedništva 2022. godine.
Inače, na početku sjednice, intonirane su himne Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata ostao je sjediti prilikom intoniranja himne BiH, kao i Siniša Karan, koji je do sada bio predsjednik RS.
Koja još tijela trebaju biti konstituisana?Konstituirajuća sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine zakazana je za ponedjeljak, 16. novembra poslijepodne. Na sjednici će zakletvu položiti Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Darijana Filipović.
Centralna izborna komisija BiH 3. novembra potvrdila je i objavila konačne rezultate izbore.
Najviše glasova na Opštim izborima su osvojile Stranka demokratske akcije, Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica.
Nakon objave konačnih rezultata, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao bi biti konstituisan u roku od 30 dana.
Ovaj Parlament broji 42 poslanika, od kojih se dvije trećine neposredno biraju s teritorije entiteta Federacija BiH, a jedna trećina s teritorije entiteta Republika Srpska.
Prema potvrđenim rezultatima, u ovom domu Stranka demokratske akcije ima devet mandata, Savez nezavisnih socijaldemokrata šest, a Hrvatska demokratska zajednica BiH četiri mandata.
Za većinu u ovom domu potrebno je najmanje 22 od 42 poslanika, zbog čega ove stranke ne mogu same formirati vlast.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH trebao bi biti konstituisan najkasnije dvadeset dana nakon objavljivanja rezultata izbora.
Paralelno se odvija i izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Pet bošnjačkih i pet hrvatskih delegata bira Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok pet srpskih delegata bira Narodna skupština Republike Srpske.
Tek nakon konstituisanja Zastupničkog doma BiH doma može početi formalna procedura izbora novog Vijeća ministara.
Prema Zakonu o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, vodeći računa o ustavnom principu zastupljenosti konstitutivnih naroda.
Odluka o imenovanju mora biti donesena najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Zastupničkog doma.
Predsjedništvo potom prijedlog upućuje Zastupničkom domu, koji potvrđuje imenovanje.
Predsjedavajući Vijeća ministara stupa na dužnost tek nakon što njegovo imenovanje odobri Zastupnički dom.
Novoimenovani predsjedavajući zatim ima rok od 35 dana da predloži ministre i zamjenike ministara, te od Zastupničkog doma zatraži potvrdu njihovog imenovanja.
Pregovori o formiranju vlasti na nivou BiH još nisu zvanično počeli.