Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je predsednika SAD Donalda Trampa da uvede sankcije protiv Rusije posle njenih smrtonosnih napada širom Ukrajine, koji su postali sve češći s dolaskom hladnijeg vremena. "Rusija eskalira svakog dana", napisao je Zelenski na društvenim mrežama u subotu. "Tražimo od predsednika Trampa da sprovede Zakon Lindzi Grem protiv Rusije i svih koji finansijski podržavaju njen rat". Zakon, koji je Tramp potpisao pre nedelju dana, daje predsedniku nova velika ovlašćenja da uvede sankcije i carine Rusiji, njenom energetskom sektoru i stranim vladama i entitetima koji pomažu Moskvi da izbegne postojeća ograničenja. Zelenski je rekao da su u poslednjim ruskim napadima na Ukrajinu poginule najmanje četiri osobe u Zaporoškoj i Sumskoj oblasti, koje su delom pod okupacijom ruskih snaga, kao i da je više od deset ljudi povređeno širom zemlje. Civilna i energetska infrastruktura je oštećena u najmanje osam ukrajinskih regiona, uključujući vrtić u glavnom gradu, Kijevu, i univerzitet u drugom po veličini gradu u zemlji, Harkivu, dodao je on. U Zaporožju je požar zahvatio centralnu gradsku pijacu posle napada, rekla je lokalna stanovnica Olena za Ukrajinski servis RSE. "Ljudi više neće dolaziti ovde, to je sigurno... Sva roba je smrdela na dim", rekla je Olena na licu mesta, dodajući da će sada morati da se preseli i potraži novo mesto za rad. S približavanjem pete ratne zime, ruski napadi na Ukrajinu postali su svakodnevna pojava. Tokom protekle četiri godine, Moskva je nastojala da izvrši pritisak na Kijev da prihvati njene tvrde zahteve napadajući energetsku infrastrukturu zemlje čime su hiljade ljudi ostajale bez grejanja ili struje usred niskih temperatura. Međutim, od ovog leta, Kijev je počeo da sve više odgovara na ruske napade kampanjom dalekometnih udara usmerenih na vojne i energetske objekte unutar Rusije. Zbog te kampanje se Rusiju suočila s nestašicom goriva širom zemlje, što je izazvalo nezadovoljstvo među njenim građanima, koji su uglavnom bili izolovani od rata u Ukrajini. U poslednjem takvom napadu u subotu pogođena je rafineriju nafte Iljski u južnom Krasnodarskom kraju Rusije, saopštile su ukrajinske snage, navodeći da je to postrojenje doprinosilo ratnim naporima Moskve. SAD traže diplomatsko rešenjeNapadi su razmenjeni dok su SAD izgleda obnovile interesovanje za pregovore o diplomatskom rešenju rata, a Bela kuća navodno nastoji da pronađe rešenje pre zime. Na njihovom poslednjem sastanku u Njujorku ove nedelje, Zelenski je rekao Trampu da se "nada" da će Vašington pomoći da se rat okonča "što je pre moguće". Ukrajinski predsednik je novinarima rekao da je Vašington predložio održavanje prvog sastanka Ukrajine, Rusije i SAD posle mnogo meseci na relativno niskom "tehničkom nivou", a domaćin bi bili Ujedinjeni Arapski Emirati. Iako nije bilo neposredne potvrde iz SAD, ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da su svi mirovni predlozi "na stolu", ali je dodao da Moskva mora da odmeri svoje interese. Kontrola nad istočnom Donjeckom regijom Ukrajine je centralna tačka spoticanja od početka mirovnih napora predvođenih SAD pod Trampovom administracijom 2025. godine. Rusija se zavetovala da će silom zauzeti teritoriju ako Ukrajina odbije da se odrekne područja koja još uvek drži, čime je Donjeck glavni vojni prioritet Moskve.

Odbegli ukrajinski biznismen i bivši poslanik Vadim Novinski, za kojim je u njegovoj zemlji raspisana poternica zbog sumnje za veleizdaju, dobio je državljanstvo Srbije. Rešenje o državljanstvu Novinskom, objavljenom u petak u Službenom glasniku, dan ranije je potpisao premijer Srbije Đuro Macut. U rešenju, kojim se zaobilaze redovne procedure, Vlada Srbije se poziva na odredbu zakona, po kojoj stranac može postati srpski državljanin po ubrzanom postupku, ako to predstavlja "interes" za državu. Vlada do objave vesti nije odgovorila na pitanja RSE zašto je Novinskom dodeljeno državljanstvo i kako je to od interesa za Srbiju. Na pitanja nije odgovorilo ni Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. Novinski se tako našao među stotinama stranih državljana kojima je vlast u Srbiji, predvođena Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića, dodelila srpske pasoše po ubrzanoj proceduri. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, državljanstvo Srbije je na taj način steklo i više stotina ruskih državljana, a RSE je ranije utvrdio da su mnogi od njih bliski režimu Vladimira Putina. Ko je Vadim Novinski?Novinski je bivši ukrajinski poslanik i biznismen, za kojim je, kako navodi Ukrajinski servis RSE, raspisana poternica zbog sumnje za veleizdaju, uz kvalifikaciju da je "kuratorom Ruske pravoslavne crkve u Ukrajini". On je otišao iz Ukrajine ubrzo posle početka ruske invazije na tu zemlju u februaru 2022. godina i u međuvremenu se nastanio u Hrvatskoj gde je kupio imanje površine veće od 1.400 kvadrata s parcelama od preko 2,5 hektara na kojima se nalaze vinogradi i voćnjaci. U odgovoru advokata biznismena iz jedne španske advokatske kancelarije navodi se da je Novinski "odlučni zagovornik Ukrajine" i da je "već duže vreme pod sankcijama Ruske Federacije, što samo po sebi isključuje bilo kakve osnovane tvrdnje o njegovim navodnim vezama sa ruskim strukturama". U pismu koje je dostavio advokat nisu navedeni nikakvi dokazi da se Novinski nalazi pod sankcijama Moskve. Zapravo, ranije je objavljeno da su mu sankcije Rusije ukinute 2020. i da nove nisu uvođene. U odgovoru advokata se takođe navodi da su "kampanje usmerene na diskreditaciju, demonizaciju i kriminalizaciju gospodina Novinskog neprihvatljive". Novinski je u martu ove godine, posle dugog ćutanja, dao je intervju za nemački Compact.TV, koji je objavljen pod naslovom "Ovaj oligarh želi da svrgne Zelenskog!" i opisom da je on "nešto poput ukrajinskog Ilona Maska: preduzetnik, političar i jedan od najbogatijih ljudi u zemlji. Sada ga progoni predsednik Zelenski – zato što se protivi njegovom ratnom kursu". Biznismen u intervjuu kritikuje predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, iznosi svoje mišljenje o ratu s Rusijom, ruskom jeziku, Minskim sporazumima, sankcijama protiv njega i zabrani Ukrajinske pravoslavne crkve – koja je pored Pravoslavne crkve Ukrajine najveća crkva u toj zemlji – i koja se smatra bliskom Moskvi i Ruskoj pravoslavnoj crkvi. "Najvažniji uslov za bezbednost Ukrajine jesu prijateljski odnosi s Rusijom. Sve ostalo je glupost. Ako Ukrajina bude imala dobrosusedske, prijateljske i strateške odnose s Rusijom, uvek ćemo imati bezbednost", rekao je Novinski u intervjuu. On tvrdi da je bio prinuđen da napusti Ukrajinu zbog upozorenja o krivičnom gonjenju protiv njega. Novinski je otišao iz Ukrajine, prema podacima Ukrajinske pravde, nedugo pre početka pune invazije – 10. februara 2022. godine, za Nemačku. Prema podacima iz procurilih ruskih baza letova, 21. februara 2022. odleteo je iz Rusije u Estoniju. Konačno je, prema podacima Ukrajinskog servisa RSE, iz Ukrajine otišao u junu 2022. i od tada se nije vraćao. U julu te godine objavio je da se odriče poslaničkog mandata i da planira da se posveti obnovi srušenih hramova. U decembru iste godine protiv njega je ukrajinski Savet za nacionalnu bezbednost i odbranu uveo sankcije. Nekoliko meseci posle toga, u proleće 2023. godine, novinari RSE snimili su Novinskog na službi u Ruskoj pravoslavnoj crkvi u Cirihu. U komentaru za novinare bivši poslanik je saopštio da se u Švajcarskoj nalazi u prolazu iz Nemačke. Kasnije je u leto 2023. snimljen s porodicom na jednom od letovališta u Hrvatskoj na obali Jadranskog mora. Potom je snimljen u hotelu Bellevue u Opatiji na poluostrvu Istra. U hrvatskom registru novinari su pronašli podatke o prebivalištu koje je prijavio u Splitu, u kompleksu Bel Etage, čiji su suvlasnici, između ostalog, državljani Rusije. Novinari Ukrajinskog servisa RSE pronašli su nepokretnost Novinskog u trećem hrvatskom gradu – Samoboru, nedaleko od Zagreba. Kako pokazuju podaci iz Sistema zemljišnih registara i katastra Hrvatske, 2025. godine on je tamo postao vlasnik elitne imovine. Nepokretnost bivšeg ukrajinskog poslanika su dve parcele površine skoro 2,5 hektara sa vinogradima i voćnjacima, kao i vila površina veće od 1.400 kvadratnih metara. U sastav rezidencije takođe ulaze još jedna stambena zgrada od 265 kvadrata, privredne zgrade i vinski podrum od 200 kvadratnih metara. Unutar vile se takođe nalazi bazen, a na zemljištu se nalazi i teren za golf. U oglasu o prodaji ove rezidencije ona je nazvana "jednom od najlepših stambenih zgrada u Hrvatskoj". Hrvatski Jutarnji list objavio da je Novinski ovu nekretninu kupio za 10,5 miliona evra od lokalnog biznismena Tomislava Horvatinčića. "Uvek sam se zalagao za mir, za obnovu odnosa sa Rusijom. Posle početka rata takođe sam se zalagao za mir, očuvanje života Ukrajinaca, očuvanje ukrajinske državnosti", rekao je Novinski u novom intervjuu. Ukrajinski servis RSE je ustanovio da preduzeće brata Novinskom na Krimu pod ruskom okupacijom "radi" za rusku vojsku i podržava agresiju na Ukrajinu. Preduzeće Balaklavska rudarska uprava, koje je ranije bilo u sastavu grupe kompanija Smart-Holding Novinskog i koje je 2014. preneseno na njegovog brata, nastavlja s eksploatacijom mineralnih sirovina i plaća stotine miliona rubalja poreza u budžet Rusije. Pored toga, preduzeće i njegovi zaposleni pomažu i podržavaju rusku vojsku tokom invazije na Ukrajinu – u javno dostupnim izvorima izveštava se o popravci vojne tehnike i učešću u volonterskim projektima podrške ruskim vojnicima. Ko su novi državljani Srbije?Ranija analiza RSE pokazuje da je od početka rata, odlukom Vlade, državljanstvo Srbije dobilo više od 300 ruskih državljana. To nije i krajnji broj, jer državljanstva dodeljuje i Ministarstvo unutrašnjih poslova - po redovnoj proceduri, uz ispunjavanje određenih uslova. MUP nije odgovarao na upite RSE koliko je ruskih državljana dobilo državljanstvo Srbije od 2022. RSE je ranije utvrdio da je među novim vlasnicima srpskih pasoša bilo i ruskih javnih ličnosti, političara, biznismena, koji su na "crnoj listi" zapadnih zemalja zbog svoje podrške ratu. Zbog toga je zvanični Beograd pod lupom Evropske unije (EU). Brisel je upozoravao da srpski pasoš omogućava ruskim državljanima ulazak u Uniju bez viza, što predstavlja potencijalni bezbednosni rizik.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u subotu je posle telefonskog razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putin izrazio uverenje da će aneks ugovora Moskve i Beograda o gasnom aranžmanu biti produžen pošto ističe uskoro. Srbija, koja je zavisna od ruskog gasa, nije postigla sporazum o dugoročnom ugovoru, pošto je prethodni trogodišnji sporazum istekao u leto 2025, pa se sada aneksi ugovora kratkoročno produžavaju. Aranžman koji ističe produžen je u junu za tri meseca. "Pre svega nama ističe aneks ugovora o gasnom aranžmanu za koji dan i siguran sam da će već od ponedeljka taj aneks biti produžen i da ćemo i dalje moći da imamo, rekao bih, dobru nisku cenu gasa", rekao je Vučić u videu na Instagramu. On je rekao da Srbija ima dobru cenu od oko 318 evra po hiljadu kubnih metara gasa, dok je, prema njegovim rečima, na tržištu cena 868 evra po hiljadu kubnih metara. Vučić je rekao da je s Putinom razgovarao i o Naftnoj industriji Srbije (NIS), dodajući da je tu "problem komplikovaniji". Ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović rekla je krajem avgusta da su pregovori o kupoprodaji NIS-a između mađarskog MOL- i većinskog vlasnika, ruskog Gaspromnjefta u završnoj fazi. MOL i Gaspromnjeft , sredinom januara su potpisali glavne odredbe okvirnog sporazuma o NIS-u. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u kako bi sprečila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. NIS sada periodično traži obnavljanje licence od vlasti SAD kako bi mogao da radi. Zahvalnost PutinuVučić je rekao je Putina obavestio da će u nedelju podneti ostavku na funkciju predsednika. "U ime Republike Srbije i u svoje ime zahvalio Ruskoj Federaciji i predsedniku Putinu na saradnji u prethodnih 14 godina na saradnji", rekao je Vučić. Srbija iako kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, odbija da se pridruži zapadnim sankcijama Rusiji uvedenim posle početka invazije na Ukrajinu 2022. godine Vučić je rekao da je "siguran" da će budući predsednici Srbije, kako je rekao, "umeti da vode računa o interesima Srbije i držanju te vrste balansa i te vrste odgovornosti prema svim važnim subjektima međunarodne politike". On je rekao da je s Putinom razgovarao o saradnji i odnosima Srbije i Rusije, o ratu u Ukrajini i situaciji na Balkanu. Pristupni pregovori Srbije i Evropske unije su u zastoju od 2021, usled problema u oblasti vladavine prava, neusaglašenost s sankcijama Rusiji, kao i na nedovoljnu posvećenost evropskom putu. Zbog veza Srbije i Rusije i u američkom Kongresu je izražena zabrinutost. Tokom debate sredinom septembra u Kongresu iskazana je dvostranačka zabrinutost zbog odnosa Srbije sa Rusijom i Kinom, a postavljena su i pitanja da li je u okviru Strateškog dijaloga SAD i Srbije razgovarano o "malignom uticaju" Moskve i Pekinga.

Poljska nudi da plaća 15.000 dolara godišnje za svakog američkog vojnika stacioniranog na njenoj teritoriji i da pokriva troškove infrastrukture, rekao je visoki poljski odbrambeni zvaničnik odbrane, dok se Varšava i Vašington približavaju dogovoru o uspostavljanju stalne vojne baze SAD. Zamenik ministra odbrane Pavel Zalevski (Pawel Zalewski) rekao je u intervjuu u Vašingtonu u petak da su pregovori s Pentagonom sada usmereni na to kako sprovesti plan, uključujući snage, kapacitete i moguće lokacije. "Razgovaramo s Pentagonom o različitim varijantama izvršenja odluke", rekao je Zalevski. Mada je odbio da kaže koje američke jedinice bi mogle biti raspoređene ili gde, Zalevski je otkrio nove detalje poljske ponude Vašingtonu. "Nudimo veoma posebne uslove za američke trupe", rekao je on. "Pokrićemo troškove infrastrukture. Takođe pokrivamo troškove svakog američkog vojnika stacioniranog u Poljskoj sa 15.000 dolara godišnje", dodao je Zalevski. Na pitanje ko bi platio, Zalevski je odgovorio: "To plaćaju poljski poreski obveznici". Ta ponuda podvlači odlučnost Varšave da obezbedi stalno američko vojno prisustvo dok Pentagon preispituje raspoređivanje američkih snaga širom Evrope. Predsednik SAD Donald Tramp rekao je ranije ovog meseca da je ostvaren napredak ka uspostavljanju baze američke vojske u Poljskoj i da bi njena lokacija uskoro mogla biti objavljena. SAD već imaju hiljade vojnika u Poljskoj, uglavnom na rotacionoj osnovi i ta zemlja je postala glavno čvorište za operacije NATO-a duž istočnog krila alijanse. Zalevski je rekao da detalji stalnog raspoređivanja ostaju predmet pregovora i da se razmatraju u kontekstu šireg revizije vojnog pozicioniranja Vašingtona u Evropi. "Razgovaramo o različitim varijantama, različitim varijacijama trupa, kapaciteta, lokacija", rekao je on, dodajući da Varšava očekuje veću jasnoću nakon što se revizija završi. Pentagon nije zasad odgovorio na upit za komentar. Za Varšavu, značaj stalne baze prevazilazi broja vojnika stacioniranih u njoj. "Stalne baze stvaraju trajnu posvećenost", rekao je Zalevski, dodajući da bi takvo raspoređivanje bilo manje zavisno od promena u političkom ili vojnom okruženju, a istovremeno bi poslalo direktan signal Moskvi. Napad na Poljsku, rekao je on, rizikovao bi dovođenje ruskih snaga u direktan sukob s američkim trupama. "To upućuje veoma važnu, urgentnu poruku (ruskom) predsedniku (Vladimiru) Putinu da SAD imaju strateške interese u Poljskoj i da bi napad na Poljsku bio napad na američke oružane snage u Poljskoj", rekao je Zalevski. On je takođe naveo da stalno prisustvo SAD ne treba posmatrati samo kao uslugu Vašingtona Varšavi. "Ova stalna baza nije rezultat određene vrste altruizma", rekao je on, već odražava "veoma dobro shvaćene američke interese". Poljska je brzo proširila svoju vojsku i značajno investirala u američke sisteme naoružanja. Dve zemlje su takođe produbile energetske veze, uključujući saradnju s američkim kompanijama na prvoj poljskoj nuklearnoj elektrani. Bezbednosni stručnjaci su rekli da bi stalna baza ojačala posvećenost Vašingtona istočnom krilu NATO-a, ali su upozorili da će njen značaj delimično zavisiti od toga šta će se desiti s američkim snagama drugde u Evropi. "Stalna američka baza u Poljskoj bila bi važan signal američke posvećenosti istočnom krilu NATO-a, posebno dok Vašington preispituje svoje šire vojno pozicioniranje u Evropi", rekao je za RSE Dejvid Katler (David Cattler), bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za obaveštajne poslove i bezbednost. Katler, sada viši saradnik u Centru za analizu evropske politike, rekao je da će saveznici pratiti širi ishod američkog preispitivanja pozicioniranja u Evropi. "Saveznici će proceniti celu sliku: koje snage i kapaciteti preostaju, koliko brzo mogu da ojačaju Poljsku i baltičke države i da li mogu efikasno da deluju zajedno", rekao je on. "Baza bi ojačala odvraćanje ako doda stvarne mogućnosti istočnom krilu. Mnogo manje bi uverila saveznike ako bi je pratilo značajno smanjenje američkih snaga drugde u Evropi", dodao je Katler. Metju Bojz (Matthew Bozse), viši saradnik Instituta Hadson i bivši zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD za evropske i evroazijske poslove, rekao je da pregovori odražavaju porast uloge Poljske u NATO-u. "Ovi razgovori o bazama pokazuju kontinuiranu vrednost Poljske kao značajnog saveznika NATO-a", rekao je Bojz za RSE. Poljska je poslednjih godina naglo povećala izdatke za odbranu i došla je u vrh članica NATO-a po izdavanjima na vojsku u odnosu na veličinu ekonomije. "Umesto da se žali na 'pouzdanost', Poljska se trudi da to spreči", rekao je Bojz. "Administracija to vidi i ceni". Čarls Kapčan (Charles Kupchan), viši saradnik Saveta za spoljne odnose, rekao je da je mogućnost stalne baze dobrodošla u zemljama najbližim Rusiji, ali je upozorio da ostaje neizvesnost oko šireg pristupa Vašingtona Evropi. "Izgledi za stalnu američku bazu u Poljskoj su dobre vesti za Poljake i druge duž istočnog krila NATO-a, posebno usred porasta zabrinutosti zbog pretnje koju predstavlja Rusija", rekao je Kapčan za RSE. "Ipak, ovo je i dalje vreme neizvesnosti za NATO", rekao je on, navodeći ponekad sporne odnose Trampa sa saveznicima i reviziju Pentagona koja bi mogla da smanji prisustvo SAD na drugim mestima u Evropi. Varšava traži stalno američko prisustvo u vreme dok se čini da je Rusija sve spremnija da preuzme rizike protiv članica NATO-a. "Spremnost Rusije da prihvati veći rizik je vidljiva i Rusija je spremna da eskalira", rekao je Zalevski. On je ukazao na nedavne incidente koje je Poljska povezala s Rusijom, uključujući narušavanje vazdušnog prostora i navodne akte sabotaže, rekavši da oni ilustruju pritisak s kojim se suočavaju zemlje na istočnom krilu NATO-a. Poljska, rekao je Zalevski, reaguje i kroz svoj savez sa SAD i kroz NATO.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove odbio je zahtjev bivšeg šefa Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovice Stanišića za prijeveremeno puštanje na slobodu. Stanišić i njegov pomoćnik Franko Simatović su u maju 2023. pravosnažno osuđeni na po 15 zatvora zbog zločina nad nesrpskim stanovništvom u BiH i Hrvatskoj. "Iako Stanišić ispunjava uslove da se razmatra za prijevremeno puštanje na slobodu, postoje faktori koji govore protiv njegovog prijevremenog puštanja, uključujući težinu njegovih zločina i činjenicu da nije pokazao dovoljno znakova rehabilitacije", navodi se u zaključku Mehanizma kojeg potpisuje predsjedavajuća sutkinja Graciela Gatti Santana. Gatti Santana je dodala da nema dokaze koji bi potvrdili postojanje uvjerljivih humanitarnih razloga koji bi opravdali odstupanje od ove negativne procjene. Haški sud je Stanišića i Simatovića 31. maja pravosnažno osudio na po 15 zatvora zbog zločina nad nesrbima u pet opština u Bosni i Hercegovini i jednoj opštini u Hrvatskoj, 1992-1995.godine. Apelaciono vijeće suda time je preinačilo prvostepenu presudu kojom su Stanišić i Simatović bili osuđeni na po 12 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja zločina Crvenih beretki u Bosanskom Šamcu, u proljeće 1992. Zaključeno je da je SDB Srbije finansirala Srpsku dobrovoljačku gardu, paravojnu formaciju poznatu i pod imenom "Arkanovci", kojom je rukovodio Željko Ražnatović Arkan. Simatović i Stanišić su osuđeni i za zločin jedinice "Škorpioni" u ljeto 1995. kod Trnova, gdje je streljano šest Bošnjaka iz Srebrenice, u kojoj je Vojska RS počinile genocid. Čelnici obavještajnih struktura u Beogradu tokom devedesetih, tako su postali prvi zvaničnici Srbije osuđeni za udruženi zločinački poduhvat i ratne zločine u Bosni i Hercegovini. Franko Simatović je u avgustu 2023. pušten na prijevremenu slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja. On je do tada odslužio osam i po godina kazne.

Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odobrila ruske posmatrače za Opće izbore, među kojima su i senatorica pod zapadnim sankcijama te bivši pukovnik GRU-a povezan sa sistemom Redut, iz Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) poručuju da političke i parlamentarne delegacije treba jasno razlikovati od nezavisnih međunarodnih posmatračkih misija. ODIHR za Radio Slobodna Evropa navodi da političke, parlamentarne i institucionalne delegacije mogu imati legitimnu svrhu, ali da ih treba jasno razlikovati od nezavisnog međunarodnog posmatranja izbora. Kao ključne elemente kredibilnih posmatračkih misija navode političku neutralnost, institucionalnu nezavisnost, nepristrasnost i primjenu javno dostupne metodologije zasnovane na međunarodno prihvaćenim standardima. "Važno je neovisno i pažljivo analizirati metodologiju koju koriste posmatračke misije i na osnovu toga procijeniti njihovu legitimnost." ODIHR upozorava da organizacije koje se predstavljaju kao međunarodne posmatračke misije, a ne rade prema međunarodno priznatim metodološkim standardima, mogu izazvati zabunu o osnovama njihovih procjena i doprinijeti širenju dezinformacija o izbornom procesu. Centralna izborna komisija BiH do sada je odobrila ili je u postupku odobravanja akreditacija za oko 730 domaćih i međunarodnih posmatrača iz 24 organizacije, među kojima je i 20 ruskih posmatrača. Od tog broja, 15 je akreditirano na zahtjev Ambasade Ruske Federacije u BiH, dok je pet kandidiralo Vijeće Federacije Ruske Federacije. Među ruskim posmatračima su senatorica Elena Afanaseva, koja se nalazi pod sankcijama EU, SAD-a i Velike Britanije, te bivši pukovnik GRU-a Aleksej Kondratjev, kojeg je ranija istraga RSE-a povezala sa sistemom Redut. Preostalih troje posmatrača koje je kandidiralo Vijeće Federacije su Anna Kočerova, Vasilij Popov i Vladimir Morozov.

Državljanka Rusije Arina Iusifova, koju Rusija traži putem međunarodne INTERPOL-ove potjernice, i dalje je u privremenom pritvoru u zatvoru u Tuzli, dok Sud Bosne i Hercegovine treba odlučiti o daljem postupanju u ekstradicijskom postupku. Iusifova je u petak, 25. septembra, saslušana na ročištu pred Sudom BiH, gdje se razmatrao prijedlog Tužiteljstva BiH u vezi s njenim ekstradicijskim pritvorom, kao i uvjeti potrebni za njeno izručenje u Rusiju. Kako je navedeno, Rusija Iusifovu traži zbog sumnje u krivično djelo sudjelovanja u aktivnostima terorističke organizacije. Tužiteljstvo BiH zatražilo je pritvor zbog postojanja potjernice, kao i navoda iz ruske dokumentacije da nije bila dostupna organima od 2014. godine. Ona je krajem augusta privedena u Sarajevu nakon što je, s ocem i troje maloljetne djece, u BiH doputovala iz Turske. Iusifova negira da je sudjelovala u terorističkim aktivnostima. Njena odbrana traži da joj se umjesto pritvora odrede mjere zabrane kako bi mogla biti sa svoje troje djece. Odbrana je navela da u dokumentaciji iz Rusije nisu navedeni dokazi o njenoj umiješanosti u terorističke aktivnosti ili sudjelovanje u oružanim grupama. Prema navodima odbrane, njena djeca trenutno su s njenim ocem u iznajmljenom smještaju u Sarajevu. Iusifova je podnijela zahtjev za azil u BiH, a prema riječima odbrane, kod sebe nema pasoš koji joj je oduzet u okviru postupka, čime je onemogućen bijeg ili napuštanje BiH. Azil su zatražili i njena djeca i otac. Iusifova je na ročištu navela da je prije dolaska u BiH živjela u Turskoj, a da je Rusiju 2014. napustila zbog problema koje je tamo imao njen suprug. Odluku o ekstradicijskom pritvor donijet će Sud BIH najkasnije do nedjelja, 27. septembra. U BiH je ranije vođen i postupak protiv Selime Hadisove, koju je Rusija tražila zbog sumnje na terorizam. BiH je odbila njeno izručenje, a Hadisova je potom dobila status izbjeglice u BiH, kao i njeno troje djece. Organizacije za ljudska prava, kao i institucije Europske unije, ranije su upozoravale na korištenje INTERPOL-ovih potjernica i drugih pravnih mehanizama za prekograničnu represiju, navodeći Rusiju među državama čije su vlasti takve mehanizme koristile za progon osoba izvan zemlje.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, najavio je da će biti nastavljen proces s ciljem zaključivanja sporazuma o zaštiti investicija i ulaganja između BiH i Rusije, tvrdeći da je to ranije stopirala Evropska unija (EU). Košarac je to izjavio 25. septembra na Jahorini, gdje je, kako je objavljeno, održan sastanak Međuvladine komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju BiH i Rusije. Sjednici je prisustvovao i kopredsjedavajući Anton Šalajev, direktor ruske Federalne agencije za tehničku regulativu i metrologiju Rosstandart, koju su sankcionirale (Ruska agencija Rosstandart formalno je civilna agencija registrirana u Ministarstvu industrije i trgovine Ruske Federacije. Međutim, uloga nadilazi standardizaciju i certifikaciju kućanskih uređaja, već uključuje i onu koja se klasificira kao vojna tajna. Rosstandart definira standarde i certificira proizvode za vojnu industriju kao i za dvojnu, civilno-vojnu namjenu, nadzire laboratorije, testira ključne materijale i tehnologije te, naprimjer, kalibrira instrumente u fabrikama koje proizvode ili servisiraju i vojnu opremu, poput nišanskih uređaja ili sistema za navođenje raketa.)zapadne države. Upozorenja iz EURuska agencija Rosstandart nalazi se od 2022. pod sankcijama EU, u okviru mjera protiv ruskih subjekata povezanih s vojno-industrijskim sektorom i podrškom ruskoj agresiji na Ukrajinu. Suradnja s Rosstandartom i ranije je izazvala pažnju Evropske komisije, nakon što je krajem septembra 2025. u Sočiju BiH s njom potpisala Memorandum o razumijevanju. Evropska komisija ga je kritizirala kao suprotan restriktivnim mjerama EU prema Moskvi, zbog invazije na Ukrajinu, te obavezama BiH da uskladi vanjsku politiku s Briselom. Ministarstvo koje predvodi Košarac, koji je kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, pokrenulo je prošle godine proceduru za sporazum s Rusijom, koji bi trebao urediti pravnu zaštitu i sigurnost ulaganja. Košarac je na Jahorini kazao da će Ministarstvo nastaviti proces ističući da postoji "tendencija razvoja ruskih investicija u BiH", ne navodeći konkretne detalje. Rusija nije među glavnim trgovinskim partnerima BiH, dok najveće ruske investicije u naftnu industriju posluju s višemilionskim gubicima. Prema podacima državne Agencije za statistiku, BiH je tokom 2025. u Rusiju izvezla robe u vrijednosti od 96,3 miliona maraka, dok je iz Rusije uvezla 272,6 miliona maraka. Blokiranje članstva BiH u WTOKošarac se osvrnuo i na situaciju s članstvom BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), navodeći da je Rusija jedina država s kojom su ostali pregovori, nakon što je BiH ranije zaključila 17 sporazuma s drugim državama. Optužio je "bošnjačku politiku" da usporava učlanjenje u WTO, ističući da predstavnici entiteta RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji. Hamdo Tinjak, šef Pregovaračkog tima BiH za pristupanje u WTO, izjavio je ranije za RSE da se BiH suočila se s novom preprekom na putu ka članstvu jer Rusija sada od nje traži ukidanje sankcija, koje su Moskvi uvedene zbog rata u Ukrajini. BiH se formalno pridružila sankcijama koje je EU uvela Rusiji, nakon što je 2022. započela rat u Ukrajini. No, one nikada nisu zaživjele zbog protivljenja politčara iz RS-a u državnim inistucijama vlasti. Evropska komisija je u nedavnom izvještaju navela da se BiH uskladila sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere uvedene nakon ruske invazije na Ukrajinu. U izvještaju se navodi da primjena tih mjera nailazi na značajne prepreke u ministarstvima i tijelima pod kontrolom Dodikovog SNSD-a. O ruskom plinu i energetskoj suradnjiŠef sankionirane ruske agencije, Anton Šalajev, kazao je da je Rusija "pouzdan dobavljač plina i drugih energenata za BiH" te da je spremna nastaviti saradnju i otvoriti nove pravce. Ta najava dolazi u vrijeme kada BiH, uz podršku Sjedinjenih Država, planira projekt izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, koji bi je povezao sa plinskom mrežom u Hrvatskoj i smanjio ovisnost o ruskom plinu. BiH trenutno u potpunosti ovisi o ruskom plinu koji, jedinim plinovodom, uvozi preko Srbije, putem pravca Turski tok. Istovremeno s pregovorima o Južnoj interkonekciji koja bi trebala biti izgrađena na području Federacije BiH, vlasti u RS planiraju izgradnju plinovoda kojim bi se taj entiet povezao na postojeći pravac kojim trenutno stiže ruski plin. Ko sudjeluje u Komisiji za suradnju BiH i RusijeNa sastanku na Jahorini je, kako je rečeno, sudjelovalo više od 20 predstavnika resornih agencija, institucija i organizacija. Međuvladina bosanskohercegovačko-ruska komisija za trgovinu i ekonomsku saradnju formirana je na osnovu sporazuma Vijeća ministara BiH i Vlade Rusije iz 2004. godine. Sjednica je u septembru 2025. održana u Sočiju, kada su delegaciju BiH činili isključivo predstavnici iz eniteta RS. Tada je i dogovoreno formiranje radnih grupa za saradnju Rusije s entitetima RS i Federacija BiH i Brčko Distriktom, što je, prema javno dostupnim podacima, za sada učinio RS. Košarac je, nakon sastanka na Jahorini, pozvao institucije Federacije BiH da formiraju radnu grupu za suradnju s Rusijom. Formiranje te grupe bilo je na dnevnom redu sjednice Vlade Federacije BiH 9. aprila, ali nema javno objavljenih podataka o predloženim članovima. Iz Vlade Federacije BiH do zaključenja teksta nisu odgovorili na upit RSE da li je radna grupa imenovana, čime će se baviti i jesu li predstavnici iz tog bh. entieta bili pozvani na sastanak na Jahorinu. Sastanak komisije za suradnju Rusije i BiH održan je u trenutku kada evropske i američke institucije pojačano govore o ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu. Na to je prije nekoliko dana upozoreno i u Kongresu Sjedinjenih Država, na rasrpavi u Pododboru za Evropu Zastupničkog doma.

Kuća ljudskih prava, koja okuplja deset organizacija civilnog društva u BiH, zatražila je 25. septembra od policije Brčko distrikta i MUP-a Republike Srpske "hitnu i nezavisnu istragu" postupanja njihovih službenika prema predstavnicima Studentske liste iz Srbije u Brčkom i Doboju, kao i istragu napada u Višegradu. Policija je, prema ocjeni Kuće ljudskih prava, zloupotrijebila ovlaštenja prema studentima iz Srbije koji su u Republici Srpskoj vodili kampanju "Studenti pobeđuju", dok su fizički i verbalni napadi u Višegradu "stvorili atmosferu straha i ugrozili njihovu bezbjednost". Posebno spornim ocjenjuju slučaj iz Doboja, gdje su studenti, prema dostupnim informacijama, privedeni i zadržani u policijskoj stanici oko tri sata prije nego što su započeli planirani razgovor sa građanima. Reakcija je uslijedila nakon što su studenti okupljeni oko Studentske liste saopštili da odustaju od skupa zakazanog za 25. septembar u Banjaluci, te da prekidaju kampanju u Republici Srpskoj zbog, kako su naveli, opstrukcija, postupanja policije i pritisaka lokalnih provokatora. U međuvremenu, predsjednik Vlade RS Savo Minić je izjavio, kako prenosi RTRS, da studenti "mogu da održe skup u Banjaluci ukoliko dobiju dozvolu". Zakon u RS javnim okupljanjem smatra organizovano okupljanje građana na javnom mjestu radi izražavanja političkih ili drugih stavova i ciljeva. Prema Zakonu o javnom okupljanju Republike Srpske, organizator je dužan da policiji prijavi javni skup, nakon čega MUP procjenjuje da li postoje uslovi za njegovo održavanje. Zakon se primjenjuje na organizovana okupljanja građana na javnim mjestima. Prekršajne prijaveStudenti su u Brčko distriktu 23. septembra dobili prekršajne prijave zbog neprijavljenog okupljanja, dok su u Doboju 24. septembra privedeni na informativni razgovor. Zakon o mirnom okupljanju Brčko distrikta predviđa obavezu obavještavanja policije o organizovanom mirnom okupljanju. Tokom okupljanja u Višegradu 24. septembra su doživjeli i verbalne napade i prijetnje. Tokom kampanje, studenti su do sada bili u Bijeljini, Brčkom, Doboju i Višegradu. Iz policije u Brčkom saopšteno je da mirno okupljanje studenata nije prekidano, ali da su napisali prekršajne prijave organizatorima, jer nisu obavijestili nadležne institucije da će organizovati skup i postavljati štandove. Iz Policijske uprave Doboj, kao ni iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa u vezi postupanja prema studentima iz Srbije. Policija 'bez osnova' privodila studenteKoordinator pravnog tima Kuće ljudskih prava i advokat Aleksandar Jokić smatra da za aktivnosti koje su studenti organizovali nije postojala zakonska obaveza prijavljivanja skupa. Govoreći o postupanju policije u Doboju, Jokić kaže da je riječ o najproblematičnijem slučaju tokom kampanje, te da policija iz Doboja i dalje nije obrazložila zbog čega su priveli studente i zadržali tri sata u policijskim prostorijama. "Studenti su privedeni prije nego što su i pokušali da razviju transparent i pozovu građane da im priđu i pričaju s njima. To je eklatantan primjer onoga o čemu govorimo, zbog čega smatramo da je policija prekoračila ovlaštenja“, naveo je Jokić. Ističe kako je policija "zloupotrijebila ovlaštenja", jer, po njegovom mišljenju, "nije postojala obaveza prijavljivanja ovakvih događaja". "Ovo nije u pitanju neki protestni skup ili skup od bilo kakvog rizika za javni red i mir", rekao je Jokić za RSE. Prema njegovim riječima, studenti nisu organizovali protest niti masovno okupljanje, te da se njihove aktivnosti ne mogu podvesti ni pod "javni skup" u smislu zakona koji definišu javno okupljanje. Istovremeno, smatra da situacija u Brčkom nije identična slučaju iz Doboja. Iako se ne slaže sa stavom policije da je riječ o javnom skupu koji je trebalo prijaviti, navodi da je policija tamo omogućila da se događaj održi, a tek potom pokrenula prekršajni postupak. Pored policijskog postupanja, iz Kuće ljudskih prava posebno zahtijevaju istragu incidenta u Višegradu, gdje su studenti bili izloženi napadima i prijetnjama. "Imamo snimak, imamo lica koja je vrlo lako moguće identifikovati. Kuća ljudskih prava traži hitno postupanje nadležnih organa i procesuiranje ovih lica zbog očigledno počinjenih prekršaja, a možda i eventualnih krivičnih djela", rekao je Jokić. Kuća ljudskih prava Banja Luka je koalicija organizacija civilnog društva koje djeluju na zaštiti i promociji ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Njeni predstavnici upozoravaju da su sloboda kretanja, okupljanja i izražavanja ustavom zagarantovana prava, te da svaki pokušaj njihovog neopravdanog ograničavanja predstavlja udar na demokratske standarde i vladavinu prava.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 25. septembra odluku kojom je zabranio isplate iz budžeta Republike Srpske za lobiranje, uključujući novac za finansiranje lobističkih ugovora povezanih sa zagovaranjem nezavisnosti Republike Srpske. Predmet se odnosi na budžetsku stavku "Transferi predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu" iz budžeta RS-a za ovu godinu, vrijedan oko osam miliona evra, kao i na istu stavku iz drugog rebalansa budžeta za 2025. godinu u iznosu od oko 25 miliona evra. Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim milionska budžetska sredstva Republike Srpske namijenjena lobiranju u inostranstvu, uključujući i ugovor koji je Predstavništvo RS u Beču sklopilo sa kanadskom firmom "Dickens & Madson". Sud je istovremeno zabranio sve isplate iz budžeta RS po tom ugovoru, kao i finansiranje drugih lobističkih angažmana čiji su ciljevi suprotni Ustavu BiH, odlukama Ustavnog suda i institucija Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je odluku donio na osnovu zahtjeva Denisa Zvizdića, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. U zahtjevu se od Ustavnog suda BIH tražilo rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i njenog entiteta Republika Srpska koji se odnosi na milione evra izdvojenih za predstavništva tog entiteta u inostranstvu, uključujući sredstva korištena za finansiranje lobističkih ugovora povezanih sa zagovaranjem nezavisnosti RS. Zvizdić je apelaciju podnio u aprilu ove godine. "Cilj moje apelacije je da Ustavni sud BiH zabrani sve budžetske isplate svih nivoa vlasti u BiH za lobiranje za neustavne i nezakonite ciljeve koji su u suprotnosti sa Ustavom BiH, zakonima BiH, odlukama Ustavnog suda BiH i institucija BiH", saopštio je tada Zvizdić. Upozorio je i da "budžetska potrošnja ne smije biti usmjerena ka rušenju teritorijalnog integriteta i suvereniteta države BiH". Sporni ugovor sa firmom Dickens & MadsonPrema istraživanju Radija Slobodna Evropa, Republika Srpska platila je iz budžeta četiri miliona dolara lobistima u Washingtonu da zagovaraju nezavisnost tog entiteta od Bosne i Hercegovine. Prema podacima iz baze američkog koju je analizirao RSE, posljednji ugovor s izraelsko-kanadskom firmom Dickens & Madson je dio višegodišnje lobističke kampanje vlasti RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama. Za nju je od 2015. godine izdvojeno najmanje 8,3 miliona dolara. Ciljevi su, uz ostalo, bili i ukidanje američkih sankcija bivšem entitetskom predsjedniku i premijeru Miloradu Dodiku i osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dodiku i saradnicima SAD su ukinule sancije 2025. godine, a Schmidt je podnio ostavku u maju ove godine. Vlasti ovog entiteta namijenile su dodatnih 54,9 miliona maraka (oko 28 miliona eura) za lobističke aktivnosti rebalansom budžeta za 2025. godinu. Novac za lobiranje izglasala je vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS-a, predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata. Predstavnici državne vlasti u BiH od završetka rata 1995. su samo jednom, prošle godine, na deset mjeseci angažovale sličnu firmu da zagovara zaštitu državnog integriteta. Prema važećem ustavnom okviru, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje niti na jednostrano mijenjanje teritorijalnog integriteta države. U ranijoj odluci iz 2008. godine, Ustavni sud BiH zauzeo je stav da Republika Srpska može angažovati lobiste radi promocije vlastitih interesa, odbacivši tvrdnje da se time zadire u isključive nadležnosti države u oblasti spoljne politike. Međutim, Zvizdić je u svom zahtjevu tvrdio da je aktuelni slučaj drugačiji, jer se budžetska sredstva koriste za aktivnosti koje su direktno povezane sa zagovaranjem nezavisnosti RS, što je u suprotnosti sa Ustavom BiH i ranijim odlukama domaćih i međunarodnih institucija.

Rusija je nastavila svoj obrazac neprestanih napada na Kijev tokom noći, ubivši četrnaestogodišnjeg dječaka i ranivši sedam drugih ljudi u napadu dronom na stambenu zgradu u glavnom gradu 25. septembra, saopštile su ukrajinske vlasti. Ruske snage su takođe ciljale jugoistočni grad Zaporožje i crnomorski lučki grad Odesu, gdje su zvaničnici rekli da je jedan čovjek poginuo, a drugi povrijeđen. Stambene i poslovne zgrade su oštećene, a akcije spasavanja su odložene zbog čestih upozorenja na vazdušne napade. U Rusiji, zvaničnici su rekli da su u ukrajinskim napadima dronova poginule dvije osobe u automobilu u pograničnom regionu Belgoroda i jedan čovjek u Permskoj oblasti. Moguće je da je Kijev tamo ciljao veliku rafineriju nafte kao dio svoje kampanje napada na rusku energetsku infrastrukturu koja pokreće i finansira rat protiv Ukrajine. Ruske vlasti su takođe prijavile štetu na rafineriji Novošahtinsk u Rostovskoj oblasti, koja je obustavila rad; infrastrukturi u Uljanovskoj oblasti, gdje je, kako je navedeno, osam ljudi povrijeđeno; i lokomotivi i prvom vagonu putničkog voza u Samarskoj oblasti. Rečeno je da je mašinovođa povrijeđen i da je željeznički saobraćaj na pruzi obustavljen. Rusija nedeljama napada Kijev, dok istovremeno nastavlja napade dronovima i raketama širom Ukrajine, uključujući napade usmjerene na energetsku i transportnu infrastrukturu. Metalski gigant ArselorMital je 25. septembra objavio da "više nije u mogućnosti da bezbjedno upravlja" svojom fabrikom u Krivom Rogu, najvećom ukrajinskom čeličanom, nakon što je niz raketnih napada u proteklih pet nedelja ubio pet ljudi, ranilo 17 drugih i nanijelo "veliku štetu proizvodnim pogonima". Kompanija sa sjedištem u Luksemburgu će se "fokusirati na očuvanje infrastrukture, tako da kada se konačno vrati mir, opcije za ponovno pokretanje proizvodnje ostanu dostupne", saopšeno je. Ukrajina se bori da se odbrani jer se zalihe sistema protivvazdušne odbrane smanjuju, dijelom zato što su Sjedinjene Države koristile mnoge od svojih raketa Patriot u ratu sa Iranom. U snimljenim komentarima novinarima 25. septembra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da mu je američki predsjednik Donald Trump rekao kada su se sastali u Njujorku ove nedelje da je donio "konačnu odluku" da dozvoli Ukrajini da proizvodi rakete Patriot – pitanje o kome je Vašington ranije slao mješovite signale. "Na našem posljednjem sastanku, predsjednik Trump mi je naglasio da jeste, donio je konačnu odluku. Ukrajina će dobiti licence za proizvodnju raketa Patriot", rekao je. Najnoviji napadi, pet mjeseci prije petogodišnjice ruske invazije na Ukrajinu, dolaze usljed zabrinutosti zbog prelivanja posljedica na susjedne zemlje i ruskih sabotaža i operacija miješanja u Evropu - i dok napori SAD da posreduju u postizanju prekida vatre ili mirovnog sporazuma pokazuju malo znakova napretka. Zelenski je novinarima rekao da su SAD predložile da se prvi sastanak Ukrajine, Rusije i SAD održi na relativno niskom "tehničkom nivou", a da bi domaćini bili Ujedinjeni Arapski Emirati, bez za sada nagoviještenog datuma. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Putin i Trump razgovarali o takvom sastanku u telefonskom razgovoru 8. septembra i da bi se to potencijalno moglo dogoditi uskoro. Nije bilo neposrednih komentara iz SAD. Vlasti u Moldaviji, koja se graniči sa teško pogođenim regionom Odese u Ukrajini, saopštile su da sve češći upadi dronova ugrožavaju bezbjednost avijacije. Nekoliko dronova je narušilo moldavski vazdušni prostor 24. septembra, a dva su eksplodirala, ali nije bilo povrijeđenih. Četrdeset četiri od 81 kršenja "u kojima su učestvovale rakete i dronovi ruske i iranske proizvodnje" zabilježena su ove godine, saopštilo je moldavsko Ministarstvo odbrane u saopštenju za javnost, dodajući da je vazdušni prostor zatvoren u više od 10 slučajeva "zbog opasnosti koja predstavlja za civilno vazduhoplovstvo". "Ruski masovni napad na Ukrajinu ponovo je stigao do Moldavije jutros: četiri ruska drona su narušila naš vazdušni prostor, a najmanje jedan je eksplodirao na sjeveru", napisala je moldavska predsednica Maja Sandu na X 24. septembra. "Ruski rat ugrožava cijelu Evropu. Osuđujemo ovaj rat i stojimo uz Ukrajinu". Avion koji je prevozio Zelenskog iz Moldavije u Oslo na sahranu norveškog kralja Haralda ranije ovog mjeseca odložen je zbog povrede vazdušnog prostora. Članica NATO-a Rumunija, koja se graniči sa Moldavijom i Ukrajinom, saopštila je da se dron srušio u blizini jednog sela 24. septembra u posljednjem od nekoliko takvih incidenata. Dalje na sjeveru, Finska i Švedska, koje su se pridružile NATO-u nakon što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, saopštile su da su poslale borbene avione da presretnu i identifikuju ruske vojne avione u međunarodnom vazdušnom prostoru iznad Finskog zaliva u zajedničkoj operaciji 24. septembra. Švedski i finski avioni identifikovali su grupu ruskih aviona, uključujući transportni avion i nekoliko borbenih aviona, saopštilo je finsko ratno vazduhoplovstvo. "Baltičko more nikada nije bilo ranjivo kao sada, ali nikada nije bilo bolje zaštićeno nego što je sada", rekao je švedski premijer Ulf Kristerson. Poljska je podigla borbene avione i stavila protivvazdušnu odbranu u stanje pripravnosti kada je ruski vojni helikopter Mi-8 nakratko ušao u njen vazdušni prostor 23. septembra, incident za koji je poljska vojska rekla da "sugeriše da Rusija ponovo testira spremnost naše protivvazdušne odbrane". Češka vojska je saopštila da je poslala avione na borbenu vazdušnu patrolu iznad Poljske rano ujutru 24. septembra. Rečeno je da nije bilo potrebe za upotrebom sile tokom neodređenog incidenta.

Suđenje bivšem načelniku Policijske uprave za grad Beograd Veselinu Miliću, optuženom da nije prijavio ubistvo Aleksandra Nešovića i da je falsifikovao službenu ispravu nakon zločina u beogradskom restoranu "27", zakazano je za 9. novembar pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu. Nešović, koji se dovodi u vezu sa organizovanim kriminalom, ubijen je u noći 12. maja u restoranu "27" u beogradskom naselju Senjak. Njegovo tijelo je pronađeno 21. maja blizu Inđije. Za ubistvo je optužen Saša Vuković, zvani Boske. Uz Vukovića još pet osoba je obuhvaćeno tom optužnicom. Oni se terete da su mu pomogli da prikrije tragove ubistva i ukloni tijelo. Prema podacima objavljenim 25. septembra na internet stranici suda, Veselin Milić se tereti za krivična djela neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca, te falsifikovanje službene isprave. Optužni prijedlog protiv bivšeg prvog čovjeka beogradske policije podnijelo je Više javno tužilaštvo u Beogradu 10. jula, navodeći da je prikrivao informacije o ubistvu Nešovića i da je u službenu dokumentaciju unosio neistinite podatke. Nakon podizanja optužnog prijedloga, Viši sud u Beogradu proglasio se nenadležnim i predmet proslijedio Prvom osnovnom sudu, dok je Prvo osnovno javno tužilaštvo preuzelo slučaj. Tužilaštvo tvrdi da je vlasnik restorana Nenad L. telefonom obavijestio Milića da je u lokalu ubijen Nešović, ali da bivši načelnik policije o tome nije obavijestio nadležne organe. Prema navodima optužbe, Milić je u zabilješci naveo da se sa Sašom Vukovićem, zvanim Boske, slučajno sreo u restoranu, iako ga je prethodno pozvao da dođe. Tužilaštvo tvrdi i da je netačno opisao susret sa Aleksandrom Nešovićem, izostavljajući detalje verbalnog sukoba koji je, prema istrazi, prethodio zločinu. Milićev postupak izdvojen je iz predmeta protiv ostalih optuženih za ubistvo, kojima će se suditi pred Višim sudom u Beogradu. Slučaj je privukao veliku pažnju javnosti nakon što je Milić uhapšen 15. maja, nekoliko dana poslije ubistva Nešovića. Tokom istrage došlo je do nekoliko preokreta. Više javno tužilaštvo je 9. juna odbacilo dio krivične prijave koji se odnosio na sumnje da je Milić pomagao izvršiocima nakon ubistva, navodeći da za to nema dokaza. Viši sud u Beogradu ukinuo je Miliću pritvor 6. jula, ocijenivši da više ne postoje razlozi za njegovo zadržavanje, nakon čega je pušten da se brani sa slobode.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je 25. septembra Bojana Cvijetića, bivšeg savjetnika nekadašnjeg ministra sigurnosti BiH na godinu dana zatvora i novčanu kaznu od 100 hiljada maraka (oko 50 hiljada eura) za organizirani kriminal, međunarodnu trgovinu drogom i krijumčarenje . Radi se o jednom od najvećih slučajeva pokrenutih na temelju dokaza iz kriptiranih komunikacijskih aplikacija Sky ECC i Anom koje su "razbile" američke i europske policijsko-obavještajne službe. U istom predmetu je osuđen i Mladen Milovanović, bivši službenik MUP-a Republike Srpske na pet godina zatvora i 20.000 maraka novčane kazne (oko 10.000 eura). Pored trgovine kokainom, on je osuđen i za pomaganje u skrivanju Miloša Božovića koga Crna Gora traži zbog teškog ubistva. Pored Cvijetića i Milovanovića, u ovom predmetu je osuđen i Petar Dukić na 10 godina zatvora i 700 hiljada maraka (oko 350 hiljada eura). On je osuđen kao organizator uvoza više od dvije tone marihuane iz Albanije. Ostali u ovom predmetu su osuđeni od šest mjeseci do godinu zatvora kao vozači teretnih vozila u kojima se krijumčarila droga. Presuda nije pravomoćna, a Tužiteljstvo BiH i obrana imaju pravo žalbe Apelacijskom vijeću Suda BiH. Optužnica je podignuta 30. avgusta 2023. godine, a Sud BiH ju je potvrdio mjesec kasnije. Suđenje je trajalo gotovo tri godine. Optuženo je ukupno 18 lica te tri firme iz Banja Luke, Laktaša (kod Banje Luke) te Istočnog Sarajeva. Među optuženima je i Mladen Milovanović, bivši službenik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS). Predmet je proizašao iz akcije "Transporter", provedene krajem 2021. godine, kada je uhapšeno više osumnjičenih i zaplijenjeno više od 300 kilograma marihuane te veći broj skupocjenih vozila. Tužiteljstvo BiH tereti Cvijetića i druge optužene da su od 2019. do 2021. godine djelovali kao organizirana kriminalna skupina koja je sudjelovala u međunarodnom krijumčarenju kokaina, kanabisa (skanka) i cigareta. Sud ih je oslobodio optužbi za pranje novca stečenog kaznenim djelima. Prema optužnici, organizirali su i krijumčarenje više od 35 kilograma kokaina iz Nizozemske i Belgije prema BiH te daljnju distribuciju u BiH i zemljama regije. Tužitelji su također naveli da su optuženi povezani s krijumčarenjem više od tri tone skanka iz Albanije i drugih zemalja, kao i sa skladištenjem oko 316 kilograma te droge koji su kasnije zaplijenjeni. U jednom dijelu optužnice navodi se da su pripadnici skupine specijalno prepravljenim vozilom prokrijumčarili najmanje 23 kilograma kokaina iz zapadne Europe u BiH, nakon čega je droga, prema tvrdnjama Tužiteljstva. Tužiteljstvo je tvrdilo da su optuženi višemilionsku nezakonitu zaradu ulagali u nekretnine i luksuzna vozila kako bi novac "ubacili u legalne financijske tokove". U postupku je zatraženo oduzimanje imovine procijenjene na oko osam miliona maraka (više od četiri miliona eura). Što su Sky i Anom aplikacije?Sky ECC je bila šifrirana aplikacija isključivo za razmjenu poruka, slična WhatsApp-u. Koristila se na posebno modificiranim telefonima i bila je popularna u kriminalnim mrežama. Europske i američke policije su 2021. godine zaplijenile njene servere i dešifrirale je. Anom je bila "tajna" komunikacijska platforma koju je zapravo razvio i kontrolirao američki FBI u suradnji s drugim agencijama i distribuirao je kriminalnim grupama kako bi ih nadzirao. Osim Bojana Cvijetića, bivšeg savjetnika nekadašnjeg ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, te službenika MUP-a RS-a Mladena Milovanovića te Petara Dukića, optuženi su i Milovoje Todorović, Aleksadar Nikolić, Haris Hodžić i Jelenko Knežević. Optuženi su i Saša Rađević, Davorin Popović, Goran Stojisavljević, Ivan Jurić, Dragan Kresojević, Slavko Brborović, Željko Maksimović, Eldin Hažbić, Radislav Tešić, Mladen Panić i Siniša Bačić. Svi oni bili su vozači raznih teretnih i putničkih vozila kojima je droga dovožena u BiH. Optužena su i pravna lica "Milko" Laktaši, "21 maj" Banja Luka i "Star-R" Istočno Novo Sarajevo. Svjedočilo je oko 130 svjedoka, izvedeni su nalazi osam vještaka te stotine materijalnih dokaza i dokumenti međunarodne pravne pomoći pribavljeni iz više država.

Studenti okupljeni oko Studentske liste saopštili su da prekidaju predizbornu kampanju u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj, uoči parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra. "Od početka naših zakazanih razgovora u više gradova suočavali smo se sa opstrukcijama i postupanjem policije, kao i lokalnim provokatorima", saopštili su 25. septembra na društvenim mrežama. Studenti su 23. septembra dobili prekršajne prijave od policije u Brčko distriktu, na severoistoku BiH. Iz policije u Brčkom saopšteno je da mirno okupljanje studenata nije prekidano, ali da su napisali prekršajne prijave organizatorima jer nisu obavestili nadležne institucije da će organizovati skup i postavljati štandove. Studenti su naveli da odlaze sa "još većim poštovanjem prema ljudima koji su ih dočekali". "Posebno smo zahvalni ljudima koji su bili uz nas u najvećim neprilikama", istakli su. U međuvremenu, predsednik Vlade RS Savo MInić je izjavio, kako prenosi RTRS, kako studenti "mogu da održe skup u Banjaluci ukoliko dobiju dozvolu". Kao znak podrške studentima, u Banjaluci se na mestu gde je trebao biti održan skup studenata, okupilo oko 50 stanovnika ovog grada. Nosili su natpise "Studenti pobeđuju. Banjaluka je uz vas." Kampanja Studentske liste, pokrenuta je 22. septembra u Bijeljini na severoistoku BiH. Za Radio Slobodna Evropa objasnili su da su time želeli da se obrate svim državljanima Srbije koji imaju pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima. Na to su se odlučili, kažu, jer im smeta što se u javnosti stvara slika kako su birači iz RS-a automatski i bez izuzetka za Srpsku naprednu stranku, koja je vladajuća u Srbiji. Nema preciznih podataka o tome koliko građana Bosne i Hercegovine poseduje i državljanstvo Srbije. Procenjuje se da ih je više desetina hiljada, uglavnom, iz Republike Srpske, nakon što je sporazumom Beograda i Sarajeva 2003. omogućeno dvojno državljanstvo. Ovo je prvi izlazak na izbore studentskog pokreta koji je nastao iz antivladinih protesta i blokada zbog pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, u novembru 2024. godine.