Protok sirove nafte iz Persijskog zaliva oporavio se na nivo blizu prije rata, ali najnoviji podaci pokazuju da veliki dio nafte stiže na tržišta putem ruta i aranžmana za transport koji nisu postojali prije konflikta, što postavlja pitanje da li Iran gubi svoj uticaj u Ormuskom moreuzu. Najmanje 16,5 miliona barela sirove nafte dnevno napustilo je region između 1. i 28. septembra, što je jednako prosjeku pred rat kada se Iran isključi, prema podacima firme za analizu robe Kpler. Ali dok su nivoi sirove nafte porasli, usko grlo rafinerije koje je izazvalo globalni skok cijena dizela i dalje postoji. Podaci Evropske unije objavljeni 1. oktobra pokazali su da su cijene dizela na pumpama na rekordnim nivoima. Cijene su takođe porasle u Sjedinjenim Državama uprkos oporavku izvoza nafte. Ruta se, u međuvremenu, dramatično promijenila. Prije rata, 83 odsto sirove nafte u regionu prelazilo je Ormuski moreuz. U septembru je 40 odsto zaobišlo moreuz, a nafta se umjesto toga kretala cjevovodima i drugim rutama preko Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oko 60 odsto, ili 9,9 miliona barela dnevno, fizički je prešlo Ormuz. Kpler je rekao da je više od 70 odsto sirove nafte koja je prešla moreuz u avgustu, posljednjem dostupnom mjesecu sa podacima, promijenilo tankere na obali Omanskog zaliva, ističući koliko je trenutni sistem udaljen od normalnog komercijalnog brodarstva. Za Iran, oporavak je znak da je njegova sposobnost da poremeti plovni put značajno smanjena. Mohamed Gaedi, predavač na Univerzitetu George Washington, rekao je za Radio Farda Radija Slobodna Evropa (RSE) da je trenutni nivo saobraćaja već prevelik za Teheran i "neprihvatljiv" za tamošnje vlasti. Ali brojke ne znače da je Iran jednostavno izgubio kontrolu nad Ormuzom. Teheran nikada formalno nije kontrolisao moreuz. Njegov uticaj se umjesto toga zasnivao na sposobnosti da učini prolaz opasnim, primoravajući brodarske kompanije da procijene rizike i troškove ulaska u Zaliv. Čini se da je ta sposobnost oslabila kako američke snage pružaju zaštitu komercijalnom brodarstvu, a kompanije razvijaju načine za prevoz nafte, ograničavajući svoju izloženost moreuzu. Ellen R. Wald, autorka i analitičarka energetskog tržišta, rekla je za RSE da iranska "sposobnost i/ili volja da napadne brodove u Zalivu opada", omogućavajući brodovima da tranzitiraju pod američkom vojnom zaštitom. Ali je upozorila da oporavak protoka ne treba miješati sa povratkom u normalu. Neke brodarske kompanije prihvataju značajne rizike kako bi efikasno transportovale naftu kroz moreuz do većih tankera koji čekaju izvan Zaliva. Druge rade bez osiguranja ili pod neobično teškim uslovima. "Ovo nije povratak u normalu", rekla je Wald. "Ovo su značajni rizici i dolaze sa visokim troškovima". I zato cijene nafte ne padaju mnogo uprkos povećanju protoka nafte. Ratna premijaOporavak protoka sirove nafte smanjio je dio neposrednog pritiska na globalne zalihe, ali Wald ne očekuje da će se cijene nafte vratiti na nivoe prije rata. Kontinuirana prijetnja brodovima, povećani troškovi osiguranja i zavisnost od američke vojne zaštite znače da "ratna premija" ostaje ugrađena u cijenu nafte. Najnoviji podaci kompanije Kpler takođe pokazuju zašto oporavak izvoza ne treba miješati sa obnavljanjem starog sistema trgovine naftom u Zalivu. Prije rata, skoro sav izvoz sirove nafte u regionu zavisio je od Ormuza. Sada, cjevovodi, rute Crvenog mora i priobalni transferi sa broda na brod pomažu proizvođačima da zaobiđu zagušenje. Kpler je rekao da je izvozni sistem regiona efikasno obnovljen oko poremećaja. Što se više nafte kreće bez zaustavljanja, to je slabija sposobnost Teherana da koristi Ormuz kao sredstvo prinude. Ali vanredne mjere potrebne da se nastavi tok te nafte takođe pokazuju da moreuz ostaje izvor uticaja. Gaidi je rekao da ne vjeruje da će Iran moguće napasti regionalnu energetsku infrastrukturu, uprkos komentarima iz Teherana da bi to moglo eskalirati ciljanjem naftnih postrojenja. Tvrdio je da izvještaji koji prikazuju Iran kao da je izgubio kontrolu nad Ormuzom sami po sebi mogu rizikovati da izazovu takav odgovor. Za sada, međutim, dokazi ukazuju na postepeno smanjenje, a ne na potpuni nestanak iranskog uticaja. I sve dok brodovima i dalje treba vojna zaštita, neobične rute i skupa rješenja za prevoz te nafte, Ormuz ostaje ranjivo mjesto za Vašington, čak i ako Iran više nije u stanju da vrši isti stepen pritiska na njega kao što je to činio na vrhuncu rata.

Dvopartijski prijedlog zakona o Srbiji, koji se odnosi na podršku vladavini prava, nezavisnom djelovanja institucija i utvrđivanju odgovornosti, predat je na razmatranje američkom Senatu. Prijedlog zakona su zajedno podnijeli dva senatora, republikanac Chuck Grassey i demokrata Richard Blumenthal. Na web stranici Senata navodi se da je prijednog zakona predat u proceduru, dok sam tekst još uvjek nije objavljen. Da bi neki zakon bio usvojen u Kongresu potrebno je da prethodno prođe i Senat i Zastupnički dom. Šta je prethodilo?Krajem avgusta, prijedlog zakona u Zastupničkom domu Kongresa podnijeli su kongresmeni, republikanac Joe Wilson i demokrata Bill Keating. "Zahvalan sam senatorima Grasseyu i Blumenthalu što su podnijeli prijedlog zakona 'Srbija' u Senatu. Vučićev režim se grčevito bori da ostane na vlasti. Izbori u Srbiji moraju biti slobodni i pošteni", napisao je Willlson na mreži X. U prijedlogu koji su podnijeli Wilson i Keating u Kongresu, SAD bi trebalo da uvedu finansijske i vizne sankcije štetnim akterima koji doprinose destabilizaciji Zapadnog Balkana, kao i osobama koje ugrožavaju mir, bezbjednost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo koje oblasti ili države u regionu. U prijedlogu se konstatuje "ozbiljno nazadovanje u oblasti demokratije", što je, kako se podvlači, navedeno u Izvještaju Evropskog parlamenta o Srbiji za 2025. godine. Konkretno se predlaže da SAD pauziraju strateški dijalog sa Srbijom ako u tim razgovorima ne budu adresirana pitanja slobodnih i poštenih izbora i veza sa Pekingom i Moskvom. Ako State Department to ne uradi, navodi se, Kongres, koji je nadležan za državnu kasu, ne bi trebalo da mu odobori budžet za rad. Šta je strateški dijalog?Strateški dijalog Srbije i SAD obnovljen je potpisivanjem Memoranduma o saradnji u oblastima energetike i infrastrukture u julu ove godine, godinu i po dana nakon što su dvije države potpisale prvi strateški sporazum. Sjedinjene Države imaju ovu vrstu sporazuma sa mnogim državama svijeta sa ciljem produbljivanja saradnje u ekonomiji, pitanjima bezbjednosti i inostrane politike.

Vijeće Evropske unije odobrilo je 10 miliona eura dodatne finansijske pomoći za Balkanske medicinske snage (BMTF), čime je ukupna podrška EU ovoj regionalnoj inicijativi dostigla 16 miliona eura. Balkanske medicinske snage su multinacionalna vojnomedicinska formacija osnovana 2016. godine sa stalnim sjedištem u Skoplju sa primarnim zadatkom da pruže brzi odgovor na prirodne katastrofe, pomoć civilnom stanovništvu, te učešće u međunarodnim misijama pod mandatom EU, Ujedinjenih nacija i NATO-a. Zemlje učesnice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija. Kako stoji u saopštenju od 2. oktobra Delegacije EU u BiH: "Vijeće je usvojilo mjeru pomoći u okviru Evropskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) u vrijednosti od 10 miliona eura, s ciljem jačanja operativnih sposobnosti i spremnosti Balkanskih medicinskih snaga (BMTF). BMTF objedinjuje vojno-medicinske kapacitete regionalnih partnera kako bi pružao vojno-medicinsku podršku međunarodnim operacijama". Kaže se da će mjera pomoći u okviru EPF-a takođe osnažiti kapacitete BMTF-a za zaštitu civilnog stanovništva u slučaju prirodnih katastrofa ili katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem. BMTF već učestvuje u vojnim vježbama radi obuke svog osoblja i jačanja operativne spremnosti i interoperabilnosti te predstavlja konkretan primjer regionalne saradnje u oblasti odbrane. Takođe se navodi da ova odluka naglašava kontinuirani angažman EU i država članica s partnerima sa Zapadnog Balkana u oblasti sigurnosti i odbrane.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine najavila je kako je sve spremno za održavanje Opštih izbora u BiH, 4. oktobra. To će biti prvi izbori u Bosni i Hercegovini koji će biti provedeni uz upotrebu biometrijske identifikacije birača, skenera glasačkih listića, te brzu transmisiju izbornih rezultata. To praktično znači da će na redovnim biračkim mjestima birači biti biometrijski identifikovani, a listići će se optički skenirati. Glasovi se neće brojati samo pomoću uređaja. I dalje će se raditi ručno brojanje, a eventualne razlike će se dodatno provjeravati. Za provedbu nove tehnologije je izdvojeno 112,5 miliona maraka. "Ovo je prvi put da se izbori u BiH provodi putem novih tehnologija, uložili smo maksimalne napore da reduciramo birače i administraciju", kazao je član Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar. Biračka mjesta će biti otvorena od 7-19 sati, a pravo da glasa na izborima ima oko 3,4 miliona birača. Biće otvoreno 5121 biračko mjesto u Bosni i Hercegovini. Biračko pravo se na glasanju može ostvariti na osnovu lične karte, pasoša ili vozačke dozvole. Van Bosne i Hercegovine je registrovano oko 48 hiljada osoba, od čega će putem pošte glasati više od 45 hiljada birača. Glasanje će biti organizovano u 20 diplomatsko-konzularnih i počasnih predstavništava BiH širom svijeta. Za koga se glasa na Opštim izborima?Na izborima 4. oktobra se biraju članovi Predsjedništva BiH, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te poslanici u državnom i entitetskim parlamentima. U Federaciji BiH biraju se i kantonalne skupštine. "Ukupno se na izborima bira 518 nosilaca kandidata među 7028 ovjerenih kandidata", kazao je predsjednik CIK-a Jovan Kalaba. Za izbore je iz budžeta Bosne i Hercegovine izdvojeno 24,2 miliona maraka. Centralna izborna komisija je akreditovala i 2432 posmatrača, od čega 756 međunarodnih. Predizborna šutnja počinje u ponoć, 2. oktobra i trajaće do završetka izbora, 4. oktobra u 19 sati. Dosadašnji prigovoriCentralna izborna komisija je do sada dobila 774 prigovora žalbi, od čega za preuranjenu predizbornu kampanju 446. Pored toga, 28 je bilo za govor mržnje, zloupotrebu djece 49, a 9 za zloupotrebu javnih resursa.

Njemačka vlada saopćila je da je registrirala pokušaje pojedinih političkih aktera u Bosni i Hercegovini da i prije izbornog dana delegitimiziraju izborni proces i primjenu novih izbornih tehnologija. Ovo je navedeno u službenom odgovoru njemačkog Ministarstva vanjskih poslova zastupniku Bundestaga Borisu Mijatoviću. U odgovoru od 1. oktobra, koji je potpisao državni sekretar Bernhard Kotsch, njemačka vlada navodi da su slobodni i pošteni izbori ključni za napredak BiH na putu prema Evropskoj uniji. "Savezna vlada primila je k znanju da postoje pokušaji političkih aktera u da već unaprijed delegitimiziraju izbore i upotrebu novih izbornih tehnologija", navodi se u odgovoru na zastupničko pitanje koje se odnosilo na moguće izborne manipulacije, strano miješanje i političku situaciju u entitetu Republika Srpska. Berlin je istovremeno pozvao sve unutrašnje i vanjske političke aktere da poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost BiH. Njemačka vlada navodi i da podržava izbornu posmatračku misiju OSCE-a te da u BiH šalje civilne ekspertice i eksperte kako bi pomogli praćenje izbornog procesa. Ovogodišnje izbore obilježava i prva šira primjena novih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i elektronski prijenos rezultata. Međunarodni posmatrači ranije su najavili da će posebnu pažnju posvetiti mogućim dezinformacijama i stranom miješanju tokom izbornog procesa. Pitanje stranog utjecaja našlo se u fokusu i nakon što je Centralna izborna komisija BiH odobrila akreditacije za 20 ruskih posmatrača. Među njima su, prema istraživanju RSE-a, senatorica Elena Afanaseva, koja se nalazi pod sankcijama EU, SAD-a i Velike Britanije, te bivši oficir ruske vojne obavještajne službe GRU Aleksej Kondratjev, kojeg je RSE ranije doveo u vezu s vojnim sistemom Redut. U samom odgovoru njemačke vlade ne navode se konkretni akteri koji stoje iza pokušaja delegitimizacije izbora niti se direktno spominje Rusija.

Srbija je sa Azerbejdžanom dogovorila nastavak uvoza gasa iz ove kaspijske zemlje, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije za Radio Slobodna Evropa. "Potvrdili smo da ćemo nastaviti da dobavljamo jedan do dva miliona kubnih metara gasa dnevno iz ove zemlje", naveli su iz Ministarstva. Kaspijski gas iz Azerbejdžana, udaljenog više od 3.000 kilometara kopenim putem, stiže preko interkonektora Bugarska-Srbija koji je izgrađen u saradnji sa Evropskom unijom. Prve količine gasa krenule su 1. januara 2024. Tada je dogovorena isporuka do kraja 2026, godišnje do 400 miliona kubnih metara. Potrošnja prirodnog gasa u Srbiji je u 2025. godini iznosila nešto više od tri milijarde kubnih metara, te je učešće gasa iz Azerbejdžana u ukupnoj potrošnji bilo nešto preko osam odsto. U međuvremenu, Srbija i Azerbejdžan proširili su energetsku saradnju. Predstavnici državnih kompanija Elektroprivreda Srbije, Srbijagas i SOCAR iz Azerbejdžana, potpisali su 30. septembra ugovor akcionara o razvoju projekta za izgradnju gasne elektrane u Nišu. Ugovor podrazumeva i osnivanje zajedničkog privrednog društva. "Ovu zemlju ne posmatramo samo kao snabdevača, već i dugoročnog strateškog partnera u energetici", poručuju iz Ministarstva. "O tome govori i zajednički projekat izgradnje gasne elektrane od 500 MW kod Niša, za čiji će rad, prema preliminarnim procenama, biti potrebno oko 500 miliona kubnih metara gasa godišnje, što će takođe uticati na rast potreba Srbije za azerbejdžanskim gasom", dodaju. Iz Ministarstva napominju da bi se sa povećanjem količina prirodnog gasa koje bi se u narednom periodu nabavljale iz Azerbejdžana, povećavao bi se i njegov udeo u ukupnom snabdevanju tržišta Republike Srbije. Uprkos pokušajima da diverzifikuje izvore snabdevanja gasom, između ostalog i kroz ugovor o isporukama gasa sa Azerbejdžanom, Srbija i dalje u velikoj meri zavisi od isporuka gasa iz Rusije. Beograd i Moskva dogovorili su 30. septembra produženje gasnog aranžmana, tako da će u Srbiju do kraja godine nastaviti da stiže ruski gas po "istim povoljnim uslovima kao i do sada". Tom je prethodio telefonski razgovor doskorašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Rusije Vladimira Putina. Nekoliko dana kasnije, iz Brisela je poručeno da Evropska unija (EU) namerava da do kraja naredne godine postepeno obustavi uvoz ruskog gasa i nafte, te da se od Srbije, kao države kandidata, očekuje da svoju energetsku i spoljnu politiku uskladi sa ciljevima EU. Pregovori o članstvu između Brisela i Beograda u zastoju su, između ostalog, i zbog nedovoljne usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Zavisnost od ruskog gasa bio je jedan od argumenata zvaničnog Beograda da ne uvodi sankcije Moskvi.

Presuda Haškog suda bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) mora se u potpunosti poštovati poručila je iz Prištine predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, istovremeno insistirajući da "niko i ništa" ne može prekrojiti historiju Kosova. "Presuda Specijaliziranih vijeća izazvala je snažne emocije. Cijenim vašu odmjerenu reakciju, kao i reakciju političkih lidera koji pozivaju na smirivanje situacije", rekla je von der Leyen na zajedničkoj konferenciji s premijerom Kosova Albinom Kurtijem u Prištini. Na Kosovu se naširoko reagovalo negodovanjem nakon izricanja kazne bivšem predsjedniku Hashimu Thaciju (Hašimu Tačiju) od 25 godina zatvora, bivšem predsjedniku Skupštine Jakupu Krasniqiju (Krasnićiju)od 25 godina, drugom bivšem predsjedniku Skupštine Kadriju Veseliju od 18 godina i bivšem poslaniku Rexhepu (Redžepu)Selimiju od 13 godina. Sva četvorica predvodila su rat OVK-a protiv okupacionih srpskih snaga 1998–1999. godine i kosovski Albanci ih smatraju herojima. Von der Leyen, koja se nalazi u šestoj posjeti Kosovu rekla je da je "ovu presudu donijela nezavisna pravosudna institucija i njen mandat mora biti u potpunosti poštovan". "Ali jedno je jasno: ova presuda odnosi se na individualnu odgovornost optuženih; otpor Kosova nije bio na suđenju i moramo čuvati sjećanje na sve žrtve iz svih zajednica", dodala je. Von der Leyen je po dolasku na aerodrom u Prištini dočekana protestima, gdje je grupa mladih držala transparente protiv odluke Specijaliziranih vijeća. Na Kosovu traju kontinuirani protesti od izricanja presude, jer mnogi Albanci smatraju da je sud OVK okarakterizirao kao zajedničku kriminalnu organizaciju, iako je predsjedavajući sudija u samoj presudi više puta insistirao da borba OVK-a za slobodu nije bila predmet suđenja. Kurti je, govoreći zajedno s predsjednicom Evropske komisije, naglasio da je sud jasno naveo da OVK nije bio na suđenju i da njihova odluka ni na koji način nema za cilj potkopati pravdu ili legitimitet oslobodilačkog rata. Stoga, rekao je, to treba više naglašavati na međunarodnom nivou. Kurti je, međutim, izrazio zabrinutost zbog drugih zaključaka i onoga što je opisao kao stroge kazne, rekavši da očekuje da one budu ispravljene u žalbenom postupku. "Smatramo da one sadrže činjenične, historijske i pravne greške i očekujemo da one budu ispravljene u žalbenom postupku. Pravda mora biti nepristrasna i mora biti viđena i doživljena kao nepristrasna", dodao je Kurti. U međuvremenu, von der Leyen je upitana i o inicijativi za izmjenu Zakona o Specijaliziranim vijećima Kosova. Rekla je da je na samom Kosovu da odluči o tome, ali je upozorila da je "važno garantirati nezavisnost pravosuđa". Ovu inicijativu Demokratske partije Kosova (PDK) razmatra pravna služba premijera Kurtija. Dokument s predloženim izmjenama, između ostalog, zahtijeva da najviše kazne koje se mogu izreći budu 15 godina zatvora te da osuđeni budu podložni predsjedničkom pomilovanju. Pravni stručnjaci koji su ranije govorili za Radio Slobodna Evropa ovu inicijativu ocijenili su teško ostvarivom i postavili pitanje o stvarnom utjecaju koji bi promjena mogla imati. Kosovske nade za članstvo u UnijiTokom ove konferencije premijer Kurti insistirao je da Kosovo "zaslužuje" dobiti status zemlje kandidata na putu ka pridruživanju bloku od 27 članica. "Naravno, uvijek postoje izazovi i u ovom novom svijetu ne nedostaje novih izazova. Ali naš napredak je jasan. Gospođo predsjednice, računamo na vašu podršku da otvoreno govorite o potrebi Kosova da dobije status zemlje kandidata i da pozovete Vijeće da zatraži mišljenje Komisije o našoj aplikaciji", rekao je Kurti. Ali von der Leyen je rekla da Kosovo svoje ambicije za članstvo mora pretvoriti u jasan napredak. "Vjerujem u budućnost Kosova u EU i znam koliko se ljudi na Kosovu osjećaju duboko evropski. Naš zadatak je da ovu težnju pretvorimo u konkretan napredak ka članstvu", rekla je. Kosovo je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja još nema status zemlje kandidata, dok su Albanija i Crna Gora ostvarile veliki napredak i očekuju članstvo prije 2030. godine. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u decembru 2022. godine. Ali duboka politička kriza posljednjih godina već je otežala put Kosova, jer je zemlja tokom većeg dijela tog perioda praktično bila bez vlade s punim mandatom. Ponovo postoji rizik od vanrednih izbora kasnije ove godine ako poslanici do 6. oktobra ne izaberu novog predsjednika. To bi bili četvrti parlamentarni izbori u dvije godine. U međuvremenu, von der Leyen je u četvrtak boravila na Kosovu u sklopu turneje po Zapadnom Balkanu, a osim sastanka s Kurtijem razgovarala je i s vršiteljicom dužnosti predsjednice Albulenom Haxhiu. Na Kosovo je došla nakon posjete Albaniji, a očekuje se da će turneju nastaviti u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Tokom ove turneje zaobišla je Srbiju i Bosnu i Hercegovinu zbog izbora koje će te dvije zemlje održati u ovom periodu.

Od Bosne i Hercegovine se očekuje da uskladi svoju politiku sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU-a prema Rusiji. To je navedeno u odgovoru Evropske unije na upit Radija Slobodna Evropa o najavljenoj saradnji Republike Srpske i Rusije u oblasti održavanja helikoptera i avionskih motora u Vazduhoplovnom zavodu "Orao" u Bijeljini. Tu mogućnost je najavio Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u RS, nakon sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, 29. septembra. Sastanak je održan nekoliko dana uoči Opštih izbora u Bosni i Hercegovini. Dan kasnije, Dodik, kome je sudski zabranjeno da se kandiduje još pet godina, je po povratku iz Moskve, kazao da je Rusija zainteresovana za saradnju sa "Orlom" i da bi ta saradnja mogla biti proširena i na nove projekte. Konkretne oblasti i uslovi eventualne saradnje još nisu objavljeni. "Odnosi sa Rusijom ne mogu biti kao da je sve po starom dok je na vlasti Putinov režim i dok traje ničim izazvan i neopravdan ruski agresivni rat protiv Ukrajine", navodi se u odgovoru EU za RSE 1. oktobra. Dodaje se kako se Bosna i Hercegovina uskladila sa Odlukom Vijeća EU, čime se obavezala da će svoje nacionalne politike uskladiti s tom Odlukom. Bosna i Hercegovina se pridružila polovinom juna novoj odluci Evropske unije o uvođenju restriktivnih mjera protiv devet osoba i 45 pravnih subjekata povezanih s ruskim vojnim i industrijskim sektorom, te takozvanom "flotom u sjeni". Uz BiH u odluci Vijeća EU pridružile su se Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina. Te zemlje obavezale su se da svoje nacionalne politike usklade s odlukom i osiguraju njenu provedbu. Sankcije su usmjerene protiv osoba i kompanija koje, prema Briselu, učestvuju u aktivnostima koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Posebno se odnose na subjekte povezane s ruskim vojno-industrijskim kompleksom i mrežom brodova koje Moskva koristi za zaobilaženje međunarodnih ograničenja i izvoz energenata. BiH se od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine formalno usklađuje s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, uključujući pakete sankcija uvedene Moskvi. Evropska komisija je i u posljednjim izvještajima navodila da zemlja održava potpuno usklađivanje sa restriktivnim mjerama EU prema Rusiji. Međutim, provođenje sankcija i dalje ostaje sporno pitanje u unutrašnjoj politici BiH, jer se predstavnici iz entiteta Republike Srpske protive uvođenju sankcija Rusiji, te blokiraju donošenje akata potrebnih za njihovo provođenje. Za punu primjenu sankcija Rusiji potrebne su odluke Vijeća ministara BiH.

Biljana Plavšić, bivša predsjednica Republike Srpske i nekadašnja članica ratnog vodstva bosanskih Srba, preminula je 1. oktobra u Beogradu u 96. godini. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio ju je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora zbog progona Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u 37 općina širom Bosne i Hercegovine tokom 1992. godine. Te godine objavljena je fotografija na kojoj Plavšić korača preko tijela mrtvog muslimanskog civila u Bijelini kako bi poljubila Željka Ražnatovića "Arkana". U pravomoćnoj presudi iz 2003. Haški sud je utvrdio da je Plavšić priznala da je, kao članica najvišeg političkog vodstva bosanskih Srba, sudjelovala u politici etničkog razdvajanja koja je dovela do smrti hiljada ljudi i prisilnog protjerivanja desetaka hiljada drugih. Sud je naveo da su progoni uključivali deportacije, prisilna premještanja stanovništva, nezakonita zatočenja, okrutno postupanje te uništavanje imovine i vjerskih objekata nesrpskog stanovništva. Haški suci zaključili su i da je Plavšić podržavala i opravdavala kampanju etničkog čišćenja koju su provodile političke, vojne i policijske strukture bosanskih Srba. U presudi je navedeno da je bila svjesna raširenih zločina nad nesrbima, ali ih nije spriječila niti kaznila odgovorne, premda je imala znatan politički utjecaj. Prilikom priznanja krivnje izjavila je da prihvaća činjenicu da su "hiljade nevinih Muslimana i Hrvata bile žrtve organiziranog i sistemskog nastojanja da ih se ukloni s područja koja su srpske vlasti smatrale svojima". Prema sporazumu o priznanju krivice, odbačene su ostale optužbe, uključujući i onu za genocid. Sedam godina kasnije, dok je služila kaznu u Švedskoj, u intervjuu za švedski magazin Vi povukla je svoje priznanje krivnje, tvrdeći da ga je dala kako bi izbjegla duži zatvor. Nakon što je odslužila dvije trećine kazne, Plavšić je 2009. godine puštena na slobodu. Iz Švedske je avionom Vlade Republike Srpske prebačena u Beograd, gdje ju je na pisti dočekao tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik. Tokom rata Plavšić je bila jedna od najbližih saradnica Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Među najpoznatijim prizorima iz tog razdoblja ostala je fotografija iz 1992. godine na kojoj Plavšić u Bijeljini prelazi preko tijela ubijenog muslimanskog civila kako bi pozdravila Željka Ražnatovića Arkana, vođu srpske paravojne jedinice. "Postoji 12 miliona Srba i čak i ako ih šest miliona pogine na ratištu, preostalih šest miliona i dalje će ubirati plodove te borbe", jedna je od izjava koje je dala tokom rata. Pojedini mediji navodili su da ju je bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević smatrao radikalnom osobom, dok ju je njegova supruga Mirjana Marković nazvala "ženskim Mengeleom", aludirajući na nacističkog doktora Josefa Mengelea. Prije ulaska u politiku Plavšić je izgradila značajnu akademsku karijeru kao biologinja. Objavila je oko stotinu naučnih radova, a Univerzitet u Sarajevu imenovao ju je profesoricom 1956. godine. Obnašala je i dužnost dekanice Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te se naučno usavršavala u Pragu i Sjedinjenim Američkim Državama. Uoči rata u Bosni i Hercegovini bila članica Predsjedništva BiH. Tokom rata Plavšić je bila desna ruka Radovana Karadžića, koji je kasnije osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge najteže ratne zločine. Uoči rata bila je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tokom rata postala je jedna od ključnih političkih figura bosanskih Srba. Za razliku od dijela tadašnjeg vodstva Republike Srpske, podržala je Daytonski mirovni sporazum kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Poslije rata obnašala je dužnost predsjednice Republike Srpske. Nakon sukoba s pristalicama Radovana Karadžića i njegove Srpske demokratske stranke osnovala je Srpski narodni savez. Početkom 2000-ih postupno se povukla iz političkog života nakon izbornih neuspjeha svoje stranke na lokalnoj razini. Godinu kasnije dobrovoljno se predala Haškom tribunalu pred kojim je osuđena kao najviše rangirana politička dužnosnica bosanskih Srba koja je priznala krivicu.

Proces o kupovini većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) između mađarskog MOL-a i ruskog Gaspromnjefta se nastavlja, rečeno je za Radio Slobodna Evropa u MOL-u. U toj kompaniji su naveli da je MOL 30. septembra dobio zvaničnu licencu Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) za nastavak pregovora. "Dok je za realizaciju transakcije, između ostalog, potrebno odobrenje OFAC-a i drugih nadležnih organa", dodaje se. Mađarska naftna i gasna kompanija MOL je tako odgovorila na upit RSE povodom medijskih navoda u Srbiji da su pregovori praktično propali. Prethodno je magazin Forbes Srbija objavio pozivajući se na neimenovane izvore is srpske vlasti da su pregovori MOL-a i Gaspromnjefta praktično propali. Ministarstvo energetike i rudarstva Srbije do objavljivanja ove vesti nije odgovorilo na upit RSE o pregovorima o NIS-u. Dan ranije je ministarska Dubravka Đedović Handanović izjavila da će pregovori zahtevati još neko vreme. "Mi smo svoj deo posla završili kada je u pitanju sporazum između akcionara, ukoliko MOL preuzme NIS i SAD to odobre", rekla je ona 30. septembra nakon što je OFAC produžio licencu za rad NIS-a do kraja oktobra. Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da stvari idu svojim tokom i da nije bilo očekivanja da će se brzo završiti. On je 30. septembra za RT Balkan rekao da je "problem težak i da se radi o velikom novcu koji je Gasprom uložio, a naveo je i da je tu i "zadatak očuvanja interesa Srbije i Ruske Federacije i da se pronađe rešenje koje bi omogućilo razvoj NIS-a na isti način". Nedavno je predsednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći o pregovorima o prodaju ruskog udela u NIS-u rekao za Radio Beograd da je to nije jednostavno ni objasniti ni razumeti. "Nema nikakve sumnje da bi, s jedne strane, Rusi želeli da to sačuvaju pod svojom kontrolom, nema nikakve sumnje da bi Amerikanci želeli da to Rusi ne sačuvaju, ali istovremeno razmišljaju da li je bolje da uzme neka evropska zemlja ili je bolje da to uzmu oni", rekao je Vučić 20. septembra. NIS je jedina kompanija u Srbiji koja eksploatiše i prerađuje naftu, od čega zavisi i rad NIS-ove rafinerije. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva, kako bi sprečila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Dok traju pregovori sa MOL-om, OFAC produžava licence za rad NIS-a, kao i za pregovore o promeni vlasništva. Ruski vlasnici imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. MOL i Gaspromnjeft su sredinom januara potpisali glavne odredbe okvirnog sporazuma. Nedavno su dvojica republikanaca u Predstavničkom domu SAD pozvala administraciju američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) da nastavi sa sankcijama protiv NIS-a. Kongresmeni Đžo Vilson (Joe Wilson) i Kit (Keith) Self, poslali su 25. septembra pismo Ministarstvu finansija u kojem se protive produženju ublažavanju sankcija za NIS. MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije. Tim dokumentom uređuju se i struktura i način odlučivanja upravljačkih tela, kao i strateški ciljevi kompanije. Ugovor će, međutim, početi da se primjenjuje samo ako se MOL i Gazpromnjeft dogovore oko prodaje NIS-a, a OFAC takav aranžman odobri.

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD produžila je licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS) do 30. oktobra. Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović rekla je da je to dobra vest za Srbiju, posebno pred početak zimske sezone, prenosi Beta. "Situacija je i dalje je veoma izazovna, kako zbog geopolitičkih okolnosti i rasta cena energenata, tako i zbog otežanih logističkih uslova, niskog vodostaja Dunava i problema sa uvozom naftnih derivata. Zbog toga smo reagovali puštanjem 5.000 tona dizela iz državnih rezervi na tržište, uz smanjenje akciza koje primenjujemo već mesecima", rekla je ona, saopštio njen kabinet. Dodala je da se nastavljaju razgovori između OFAC-a i MOL-a o transakciji, koji će zahtevati još neko vreme. "Mi smo svoj deo posla završili kada je u pitanju sporazum između akcionara, ukoliko MOL preuzme NIS i SAD to odobre. Do tada nastavljamo da preduzimamo sve što je potrebno kako bismo obezbedili punu snabdevenost tržišta, držali cene pod kontrolom i bili spremni da reagujemo u slučaju bilo kakvih poremećaja, kao što smo to činili i do sada", rekla je ministarka. Naftna industrija Srbije (NIS) podnijela je 24. septembra Ministarstvu finansija SAD novi zahtjev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada. Aktuelna licenca za rad NIS-u koju je ranije izdala Kancelarija za kontrolu strane imovine pri Ministarstvu finansija SAD, istekla je 30. septembra. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u, koji je u većinskom ruskom vlasništvu, kako bi spriječila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Ranije su dvojica republikanaca u Zastupničkom domu SAD pozvala administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa da nastavi sa sankcijama protiv NIS-a. Zastupnici Joe Wilson i Keith Self, poslali su 25. septembra pismo Ministarstvu finansija u kojem se protive produženju ublažavanju sankcija za NIS. "Pišemo vam kako bismo vas s poštovanjem zamolili da ponovno razmotrite produženje svih dodatnih privremenih licenci koje bi omogućile Naftnoj industriji Srbije da nastavi s radom uprkos američkim sankcijama vezanim uz njeno rusko vlasništvo", napisali su zastupnici. Pismo je upućeno ministru finansija SAD Scottu Bessentu. Više od godinu dana primjene sankcije se odlažu, a otkako se mađarski MOL pojavio kao zainteresovani kupac, OFAC-ova licenca za rad se periodično obnavlja. Ruski vlasnici imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. Mađarska naftna kompanija MOL i Gaspromnjeft sredinom januara su potpisali glavne odredbe okvirnog sporazuma, uz mogućnost uključivanja kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kao manjinskog partnera, mada se treća kompanija skoro uopšte više ne pominje. Ministarka energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović rekla je 28. avgusta da su pregovori o kupoprodaji NIS-a između mađarskog MOL- i većinskog vlasnika Gaspromnjefta u završnoj fazi MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije. Tim dokumentom uređuju se i struktura i način odlučivanja upravljačkih tijela, kao i strateški ciljevi kompanije. Ugovor će, međutim, početi da se primjenjuje samo ako se MOL i Gazpromnjeft dogovore oko prodaje NIS-a, a OFAC takav aranžman odobri.

Predstavnici albanskih stranaka iz Preševa, Medveđe i Bujanovca sa juga Srbije postigli su u Prištini, u prisustvu kosovskog premijera Aljbina (Albin) Kurtija, sporazum o zajedničkom nastupu na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. oktobra. Na zajedničkoj listi "Albanska koalicija" učestvovaće osam stranaka koje imaju opštinske odbornike u te tri opštine u kojima živi albansko stanovništvo. "Vreme je da imamo veću politički snagu, pošto je imamo u realnosti, da budemo sa većim brojem poslanika zastupljeni u parlamentu, kako bismo pokušali da rešavamo naše probleme", rekao je za RSE Šaip Kamberi, lider Partije za demokratsko delovanje. Kamberi je u prethodnom sazivu Skupštine Srbije bio jedini predstavnik albanskog naroda. Upitan šta će biti osnova njihovog nastupa, Kamberi kaže poštovanje sporazuma potpisanih između predstavnika Albanaca i Vlade Srbije. "Dogovorili smo da osnova naših zahteva leži u planu od sedam tačaka, koji je Vlada Srbije usvojila u junu 2013, pozivajući se na ranije sporazume, koji su uz posredstvo OEBS-a potpisani između predstavnika Albanaca i Vlade Srbije", naveo je. Plan od sedam tačaka predviđa zastupljenost Albanaca u državnim institucijama, ekonomski oporavak opština Preševske doline, službenu upotrebu jezika, pisma i nacionalnih simbola Albanaca. Takođe decentralizaciju u pravosuđu, bezbednost i mere za uspostavljanje poverenja, kao i pitanja u vezi sa obrazovanjem, medijima, kulturom, zdravstvom i socijalnom zaštitom. Prvi na listi "Albanske koalicije" biće lider Partije za demokratsko delovanje Šaip Kamberi, drugi kandidat će biti iz Alternative za promene, a treći iz Demokratske partije. Postignut je dogovor, kako je rekao Kamberi, i o zajedničkom nastupu posle izbora. "Poslanici će ostati na okupu i pokušati sa nekim drugim strankama, sa kojima nas veže zajedničko delovanje, da formiraju poslaničku grupu", dodao je. Šta je rekao Kurti?Premijer Kosova Aljbin Kurti ocenio je na sednici Vlade Kosova 30. septembra da zajednički nastup na listi "Albanska koalicija" može biti važan i istorijski korak za Albance iz Preševske doline u borbi “protiv diskriminacije i isključivanja, kao i protiv administrativnog etničkog čišćenja (u Srbiji)”. Kurti je ponovio stav da pripadnici albanske zajednice u Srbiji treba da imaju ista prava kao pripadnici srpske zajednice na Kosovu, uključujući rezervisana mesta za manjine u Skupštini. "Srbima na Kosovu zagarantovano je 10 od ukupno 120 poslaničkih mesta u Skupštini Kosova, a prema ovom pristupu, Albanci iz Preševa, Medveđe i Bujanovca trebalo bi da imaju najmanje pet zagarantovanih mesta u Skupštini Srbije, koja ima 250 poslaničkih mesta", rekao je Kurti. Kurti je u objavi na Fejsbuku naveo da će Kosovo podržavati Albance iz Preševa, Bujanovca i Medveđe u "ostvarivanju njihovih prava i očuvanju identiteta". Upitan za Kurtijevu ocenu o zagarantovanim mestima u parlamentu, Kamberi kaže da se politički predstavnici Albanaca u Srbiji bore za jedan, najviše dva mandata, u nekim slučajevima i tri, a da smatra da je to "daleko od onoga koliko ima Albanaca u Srbiji". Janjić: Dobar politički potezDušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose ocenio je za RSE da je postizanje političkog dogovora među albanskim političkim subjektima u Srbiji "dobar politički potez" jer će dobiti maksimalan broj glasova. On smatra da je postizanju dogovora najverovatnije doprineo "autoritet" kosovskog premijera Kurtija. Janjić ukazuje i da je albanska manjina, ukoliko nakon oktobarskih izbora rezultat između liste Aleksandra Vučića "Ujedinjena Srbija" i Studentske liste "Studenti pobeđuju" bude tesan, obezbedila veću snagu u odlučivanju koga će podržati. Prema njegovoj oceni, "veći teret" ovog dogovora su podnele stranke koje su do sada sarađivale sa vlastima u Srbiji. S druge strane, Janjić smatra da Albanci u Srbiji ne mogu imati rezervisana mesta u Skupštini, kako to traži kosovski premijer Kurti na osnovu rezervisanih mesta u Skupštini Kosova za srpsku zajednicu. On podseća da Albanci u Srbiji imaju Nacionalni savet. "Određivanjem zagarantovanih mesta na osnovu broja stanovnika, Albanci ne bi dobili više od tri. Model zagarantovanih mesta se daje malobrojnim zajednicama kao što su Poljaci, Slovaci, Hrvati i daje se na osnovu međudržavnih ugovora", navodi Janjić. Janjić kaže i da albanska manjina komunicira sa Kosovom jer ga smatra svojom matičnom državom, iako vlasti u Srbiji, kako navodi, kao njihovu matičnu državu vide Albaniju. Ovo nije prvi put da neko sa Kosova ili iz Albanije posreduje u dogovoru albanskih partija sa juga Srbije. Tako su politički predstavnici iz tri opštine na jugu Srbije potpisali 2020. u Tirani sporazum o zajedničkom nastupu na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji. Taj sporazum je potpisan u prisustvu tadašnjeg vršioca dužnosti ministra za evropske i spoljne posle Albanije Genta Čakaja.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavio je u Banjaluci kako je Republika Srpska "strateški partner Rusije". Dodik je ovo rekao 30. septembra nakon povratka iz Moskve gdje se dan ranije susreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Susret se desio pet dana uoči održavanja Opštih izbora u Bosni i Hercegovini i uprkos međunarodnoj izolaciji Putina zbog rata u Ukrajini. Dodik je kazao i kako Rusija sarađuje sa RS kao garant Dejtonskog sporazuma. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine vanjska politika je u nadležnosti države, a ne entiteta. Ustav BiH predviđa da entiteti mogu uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim državama, pod uslovom da su u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH. Pored toga, određene vrste sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama zahtijevaju saglasnost Parlamentarne skupštine BiH. Lider SNSD-a je rekao i da ne podržava postojeću politiku Evropske unije. "Nema potrebe da razgovaramo sa Briselom dok ne usaglasimo politike. Nećemo uvoditi sankcije Rusiji i odbijamo uvođenje viza Rusima kako traži Brisel", ponovio je on. Prema njegovim riječima, Rusija je obećala RS istu cijenu plina za ovu godinu. Dodik je kazao i da je predložio Putinu da se jednom godišnje organizuju zajedničke sjednice vlada Ruske Federacije i Republike Srpske. Ruski predsjednik Vladimir Putin je i uoči izbora 2018. i 2022. godine javno poželio uspjeh Dodiku i njegovoj stranci, dok je zvanična Moskva u više navrata podržavala stavove i poteze vlasti Republike Srpske na čelu sa Dodikovim SNSD-om, te zagovarala zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Dodik se ove godine ne nalazi na kandidatskim listama i na šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija kada je pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Dodik je formalno samo predsjednik stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, no on i dalje diktira tempo tekuće predizborne kampanje za opće izbore. Ovo je 11. susret Dodika i Putina od početka ruske invazije na Ukrajinu. Dodik i Putin su prethodno posljednji put razgovarali u Moskvi 9. maja ove godine, na marginama obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Dodik i delegacija iz RS bili su jedina delegacija iz Evrope koja je učestvovala na paradi.

Dve osobe uhapšene su u Srbiji pod sumnjom na špijunažu, potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa Više javno tužilaštvo u Jagodini, u centralnoj Srbiji. Tužilaštvo je navelo da su dve žene uhapšene zbog postojanja osnova sumnje da su neovlašćeno prikupljale i dostavljale podatke koji se odnose na aktivne pripadnike Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i njihovo angažovanje. U odgovoru je navedeno da su obe uhapšene državljanke Srbije, od kojih jedna ima prebivalište u Jagodini, a druga na području Gnjilana na Kosovu. "Nakon saslušanja osumnjičenih, tužilaštvo će predložiti određivanje pritvora prema obe osumnjičene", navedeno je. Dodaje se i da naredba o sprovođenju istrage u ovom trenutku još uvek nije doneta, zbog čega u ovoj fazi postupka nije moguće saopštiti više informacija. Prethodno su provladini mediji objavili da se one sumnjiče da su podatke o aktivnim pripadnicima BIA, kao i informacije o njihovom angažovanju, dostavljale Državnoj obaveštajnoj službi (ŠIŠ), kao i Obaveštajnoj agenciji Kosova (OAK) i Obaveštajnoj jedinici Kosovske policije. Prema tim navodima jedna od njih uhapšena je u Jagodini, a druga u Vranju na jugu Srbije. Radio Slobodna Evropa se obratio za komentar obaveštajnim službama Kosova i Albanije.