Bijela kuća je potvrdila da će se 4. decembra u Miamiju specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff sastati sa šefom ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Rustemom Umerovim, Sastanak se održava dva dana nakon što je Witkoff u Moskvi 2. decembra proveo gotovo pet sati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pregovori za koje Kremlj tvrdi da nisu donijeli "kompromis" o okončanju rata u Ukrajini. Američki predsjednik Trump rekao je da su razgovori - kojima je prisustvovao i njegov zet Jared Kushner - bili "razumno dobri", ali je dodao da je prerano reći šta će se dogoditi jer "za tango je potrebno dvoje". Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibhia rekao je da Rusija mora "okončati krvoproliće" i optužio Putina da "gubi svjetsko vrijeme". Očekuje se da će američki predstavnici 4. decembra informirati ukrajinsku delegaciju o svojim razgovorima s Putinom, izvijestili su američki mediji. Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner, planiraju se sastati s glavnim ukrajinskim pregovaračem Rustemom Umerovim na Floridi, prema izvještajima medija, uključujući New York Times i CBS News, pozivajući se na Bijelu kuću. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je najavio planove za nove razgovore s američkim predstavnicima. "Pripremamo sastanke u Sjedinjenim Državama - nakon što se američki tim vrati iz Moskve i nakon relevantnih konsultacija u Washingtonu - Rustem Umerov, Andrii Hnatov, zajedno s ostatkom pregovaračkog tima, nastavit će razgovore s izaslanicima predsjednika Trumpa", rekao je Zelenski u svom večernjem video obraćanju 3. decembra. Na svom šestom sastanku s Putinom u utorak, Witkoff je objasnio status američkih razmatranja za mir u ratu u Ukrajini. Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je nakon petosatnog sastanka da nije postignut kompromis. Rusija vodi destruktivni rat protiv Ukrajine više od tri i po godine.

Mađarska je saopštila u sredu da će pokrenuti pravni spor protiv odobrenja privremenog sporazuma u Evropskoj uniji o postepenom ukidanju uvoza ruskog prirodnog gasa kako bi se okončala zavisnost evropskih zemalja od ruskih energenata. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) izjavila je da EU ulazi u "novu eru" postepenim ukidanjem ruskih fosilnih goriva, što uključuje meru usvojenu u sredu kojom se zabranjuje uvoz tečnog prirodnog gasa (TPG) do kraja 2026. godine, dok će uvoz gasa putem cevovoda biće postepeno ukinut do jeseni 2027. "Ovo je početak nove ere: ere potpune energetske nezavisnosti Evrope od Rusije", navela je ona u saopštenju. "Kako smo masovno smanjili ruski uvoz fosilnih goriva, smanjili smo i prihode koje Rusija koristi za vođenje svog agresorskog rata protiv Ukrajine, plaćali smo Rusiji 12 milijardi evra mesečno na početku rata za fosilna goriva, sada smo spali na 1,5 milijardi evra mesečno. I dalje je previše. Cilj nam je da to svedemo na nulu", dodala je šefica Evropske komisije. Propis je pravno obavezujući, što je navelo Mađarsku, koja nema izlaz na more i u velikoj meri zavisi od ruskih isporuka, da najavi da će osporiti odluku pred Sudom pravde EU. "Prihvatanje i sprovođenje ove briselske naredbe je nemoguće za Mađarsku", rekao je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto (Szijjarto) tokom brifinga emitovanog na njegovoj Fejsbuk (Facebook) stranici. "Čim plan RePowerEU bude formalno usvojen, odmah ćemo ga osporiti pred Sudom pravde Evropske unije", dodao je on na X. Sijarto je naveo da odluka krši osnivački dokument EU i ocenio da je to sankcija protiv Rusije, a ne potez trgovinske politike. Mađarski premijer Viktor Orban, koji je često kritikovao Evropu zbog zauzimanja, kako je navodio, "tvrde linije" prema Rusiji zbog njenog rata protiv Ukrajine, rekao je da su ruski energenti "vitalni" za Mađarsku. Slovačka, koja se takođe žalila na uticaj koji bi odustajanje od energetskog snabdevanja iz Rusije imalo na njenu ekonomiju, navela je da razmatra odgovor na usvajanje novih mera. Strategija EU REPowerEU za okončanje zavisnosti od ruskih energenata nastala je kao posledica invazije Kremlja na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Brisel želi da onemogući Moskvu da gas koristi kao geopolitičkog oružja, kao i da prekine zaustavi sredstva koja su Rusiji preko potrebna za finansiranje rata. Američki predsednik Donald Tramp (Trump) takođe je kritikovao Evropu zbog zavisnosti od ruskih energenata. Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra objavilo da uvodi sankcije protiv dve najveće ruske naftne kompanije – državnom Rosnjeftu i privatnom Lukoilu – čiji izvoz u velikoj meri doprinosi punjenju blagajne Kremlja. Dan kasnije, Brisel je usmerio sankcije na Rosnjeft i Gazpromnjeft, još jednu veliku naftnu kompaniju koja je podružnica državnog gasnog giganta Gazproma. Tramp je, međutim, dao Mađarskoj izuzeće od američkih sankcija na kupovinu ruskih energenata, rekao je Orban, jednog od najbližih saveznika američkog predsednika u Evropi. "Uspeli smo: Evropa zauvek zatvara slavinu za ruski gas", napisao je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen na X. "Izabrali smo energetsku bezbednost i nezavisnost za Evropu. Nema više ucena. Nema više Putinove manipulacija tržištem. Čvrsto stojimo uz Ukrajinu". Kremlj je saopštio da će ovaj potez "ubrzati" pad potencijala evropske ekonomije i "smanjiti njenu konkurentnost". "To znači da će Evropa zavisiti od gasa koji je skuplji, a ponekad i znatno skuplji od ruskog gasa", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Da bi bio formalno usvojen, privremeni sporazum moraju da odobre Evropski parlament i članice EU.

Šervin Hadžipur, iranski dobitnik nagrade Gremi (Grammy) čija je hit pesma postala himna protesta "Žene, život, sloboda", najavio je svoj debitantski album koji je odobrila država, što je izazvalo kritike iz redova njegovih pristalica. Dvadesetsedmogodišnji kantautor osuđen je na zatvorsku kaznu – i potom pomilovan – zbog svoje pesme iz 2022. godine "Beraje" (Za), o protestima protiv iranskog klerikalnog establišmenta koji su te godine potresli zemlju. Hadžipur je na X otkrio da će njegov album "Vakei" (Stvarno) izaći krajem decembra pošto su mu vlasti dale dozvolu da ga legalno snimi i objavi u Islamskoj Republici. Međutim, ta objava je na društvenim mrežama izazvala kritike ljudi koji je vide kao izdaju. Pre manje od dve nedelje, Hadžipur je optužio vlasti da mu uskraćuju pristup teretanama i koncertima, sprečavaju ga da iznajmi stan i da ga lišavaju osnovnih građanskih prava. Kritičari sada dovode u pitanje zašto objavljuje album kroz kanale koje je odobrila vlada, pošto je javno osudio ta ograničenja. Album distribuira Kulturni i umetnički institut Arad, koji je specijalizovan za dobijanje licenci za muzička izdanja i organizovanje koncerata u Iranu. Odgovarajući na kritike, Hadžipur je negirao optužbe da se "prodao" vlastima kako bi dobio licencu i branio je svoju odluku da objavi album. "Posle tri godine nezaposlenosti i zabrane rada, konačno sam uspeo da objavim svoj album", naveo je 2. decembra na X. "Kako ovo protivreči kolektivnim interesima našeg naroda? Ne želim da napustim Iran, a želim da radim." Ipak, njegova izjava nisu smirila talas kritika. Muzičar Sijavaš Kamkar poručio je Hadžipuru na X da njegov "boravak u Iranu nije usluga nikome". Kamkar je naveo da Hadžipur ne bi dobio licencu za solo album da je žena. Od Islamske revolucije 1979. godine, ženama u Iranu je zabranjeno da pevaju same u javnosti. Međutim, neki su branili Hadžipura, uključujući Modžgan Ilanlu, autorku dokumentarnih filmova i aktivistkinju za prava žena iz Teherana, kojoj je zabranjeno da radi zbog svog aktivizma. Ona je za Radio Farda (Iranski servis RSE) rekla da su kritike upućene pevaču "nepravedne", navodeći da baš kao što lekaru u Iranu treba dozvola za bavljenje medicinom, muzičar čiji je posao da peva takođe mora da dobije zvaničnu dozvolu. Ilanlu je rekla da je razumno očekivati da će se etablirani umetnici suprotstaviti vlastima i zalagati za promene, poput dozvole ženama da pevaju same. Dodala je i da za umetnike u usponu poput Hadžipura, koji je osetio gnev vlasti zbog svog rada, ne bi trebalo postavljati iste standarde. "Ako neko želi da kaže Hadžipuru da napusti Iran ili da mu kaže šta da radi, prvo treba da se zapita šta je uradio za pokret (Žena, život, sloboda) i koju cenu je platio", dodala je ona. Pesme koje su političkog karaktera ili kritikuju vlasti su zabranjene ili strogo ograničene u Iranu, kao i muzički žanrovi sa zapadnim uticajima poput repa i roka. Muzičari koji krše zakon suočavaju se s hapšenjem i zabranama. Uprkos rizicima, andergraund umetnici objavljuju svoje pesme putem raznih platformi poput Saundklauda (SoundCloud) i Spotifaja (Spotify). Hadžipurov uspon do slaveHadžipur se istakao tokom protesta 2022, koji su izazvani smrću u pritvoru mlade žene Mahse Amini koja je navodno prekršila zakon o hidžabu. Njegova potresna pesma je sastavljena od tvitova u kojima se objašnjava zašto Iranci protestuju. Pesma je postala nezvanična himna protestnog pokreta i 2023. je osvojila nagradu Gremi za najbolju pesmu za društvene promene. Vlasti su odgovorile na proteste, najveću pretnju iranskim klerikalnim vladarima u poslednjih nekoliko decenija, represivnim merama tokom kojeg su uhapšene desetine muzičara, umetnika i aktivista. Iranske vlasti su uhapsile Hadžipura ubrzo posle objavljivanja pesme i osudile ga na tri godine i osam meseci zatvora. On je u septembru 2024. objavio da je pomilovan, posle kampanje umetnika koji su zahtevali njegovo puštanje na slobodu. Prošle godine, Hadžipur je objavio "Ašgal" (Đubre), još jednu politički obojenu pesmu koja se bavi pravosudnim i bezbednosnim ograničenjima u Iranu. Pesma je bila trenutni hit na društvenim mrežama, prikupivši 1,5 miliona lajkova i 30 miliona pregleda u roku od 24 sata samo na Instagramu. Uprkos kontroverzi, izveštaji iranskih medija ukazuju na dobru pretprodaju Hadžipurovog debitantskog albuma.

Poslanici Skupštine Srbije izglasali su 3. decembra Milana Antonijevića, pravnika po struci, za Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Antonijevića je predložila vladajuća koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom (SNS). Antonijević se nakon što ga je za Poverenika izabrala skupštinska većina, zahvalio "na poverenju i odgovornosti koju preuzima" na društvenoj mreži X. Pojedine opozicione partije su tokom skupštinske rasprave osporavale Antonijevićevu kandidaturu, ocenjujući da je prešao put od nekadašnjeg kritičara vlasti do nekoga ko "opravdava" poteze vladajuće većine. Kritike su iznele i pojedine organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava i ravnopravnosti. U saopštenju koje su ranije potpisali, između ostalih, Beogradski centar za ljudska prava, Feministička organizacija "FemPlatz", Helsinški odbor za ljudska prava, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), Aktivistička grupa "Žene za promene" Novi Sad i Feministički kulturni centar "BeFem", naveli su da neće sarađivati sa institucijom Poverenika za zaštitu ravnopravnosti ukoliko Antonijević bude izabran za tu funkciju. "Ova odluka je poslednji pokušaj da se odbrani ideja da nezavisne institucije treba da postoje, da služe građanima i građankama, a ne vlasti, kao i da zaštita od diskriminacije i promovisanje ravnopravnosti u Srbiji ne sme biti prividna niti politički kontrolisana", navele su organizacije ranije u saopštenju. Antonijević će na funkciji Poverenika za zaštitu ravnopravnosti u narednih pet godina, koliko traje mandat, zameniti Brankicu Janković, koja je na toj poziciji bila u dva mandata od 2015. godine. Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je nezavisan i samostalan državni organ formiran na osnovu Zakona o zabrani diskriminacije iz 2009. godine. U njegovoj nadležnosti su, kako se navodi na zvaničnom sajtu, sprečavanje svih vidova, oblika i slučajeva diskriminacije, zaštita ravnopravnosti fizičkih i pravnih lica u svim oblastima društvenih odnosa, nadzor nad primenom propisa o zabrani diskriminacije i unapređivanje ostvarivanja i zaštite ravnopravnosti.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručio je u srijedu, nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), da ovlasti visokog predstavnika ostaju na snazi, ali da budućnost zemlje ne vidi u svakodnevnim intervencijama međunarodne zajednice, nego u preuzimanju odgovornosti domaćih institucija i političara. "Na temelju Aneksa 10. Daytonskog mirovnog sporazuma, ovlasti visokog predstavnika i dalje ostaju na snazi", rekao je Schmidt 3. decembra, dodajući kako je tokom sjednice vodio "vrlo dobre i plodonosne razgovore s izaslanstvima, "posebno s američkim kolegama, koji dobro poznaju prilike u BiH i regiji". Schmidt je ocijenio da je u širokim diplomatskim krugovima postignuta suglasnost kako trajni model upravljanja BiH ne može počivati na stalnom intervencionizmu. "Smatramo da budućnost BiH nije u tome da visoki predstavnik svakodnevno donosi odluke te da je takvo stanje dugoročno neodrživo", rekao je dodavši da širokim diplomatskim krugovima postoji suglasnost da "treba zadržati sve opcije otvorenima", govoreći o zatvaranju OHR-a, reduciranju ili ukidanju Bonnskih ovlasti danih OHR-u da nameće zakone ili smjenjuje dužnosnike u BiH. Govoreći o europskom putu BiH, Schmidt je kazao da će pred vlastima u BiH biti "iznimno zahtjevan posao" usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. Jedna od središnjih tema sastanka, prema riječima Schmidta, bilo je i pitanje državne imovine, koje već tri desetljeća ostaje otvoreno. Riječ je o nekretninama i zemljištu za koje je OHR donio odluku kojom je zabranjeno bilo kakvo raspolaganje tom imovinom do donošenja zakonskog rješenja na državnoj razini. Zbog toga su brojni razvojni i investicijski projekti blokirani. Schmidt je poručio da je teško razgovarati s lokalnim čelnicima, a ne dotaknuti se tog problema. "Svatko tko putuje Bosnom i Hercegovinom može vidjeti koliko pitanje državne imovine koči razvoj", rekao je, istaknuvši da je mandat započeo 2021. godine upravo "olakšavanjem procesa i uklanjanjem prepreka za investicije". Najavio je da će o toj temi razgovarati i s načelnicima i gradonačelnicima i parlamentarcima te da očekuje konkretne pomake do idućeg sastanka Vijeća za provedbu mira planiranog za pola godine. Na dnevnom redu PIC-a bilo je i stanje u Javnom radiotelevizijskom servisu BiH (BHRT), koji se već godinama suočava s ozbiljnim financijskim teškoćama zbog neriješenog sustava prikupljanja i raspodjele RTV pristojbe na državnoj razini. Zbog toga BHRT bilježi dugovanja, poteškoće u isplatama plaća i prijeti mu prestanak rada. Schmidt je rekao kako je pitanje financiranja BHRT-a razmatrano u kontekstu izrade državnog proračuna BiH. "Željeli bismo da određene stavke budu uključene u taj dokument [budžet BiH], posebno osiguranje financiranja BHRT-a. Očekujemo promjene", rekao je te dodao kako očekuje skoro upućivanje prijedloga proračuna za 2026. godinu u proceduru. Schmidt je naglasio da PIC i dalje pruža potporu domaćim političkim liderima, ali da od njih očekuje vidljive poteze na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Upravni odbor PIC-a, kako je rekao, konstatirao je da u BiH postoje snažne institucije, ali i prostor za dodatno poboljšanje poslovnog i investicijskog okruženja, što bi otvorilo nova radna mjesta i osiguralo bolje prilike za građane. "Nakon 30 godina vrijeme je da se više oslonimo na domaće dužnosnike koji će sami donositi odluke", poručio je Schmidt, naglašavajući potrebu za "neometanom tranzicijom s Daytonskog okvira prema euroatlantskim integracijama bez stvaranja institucionalnog vakuuma". Sastanak PIC-a održan je i u povodu 30. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma, potpisanog 14. decembra 1995. godine u Parizu, kojim je okončan rat u BiH i uspostavljen današnji ustavnopravni poredak. "Već tri desetljeća, Daytonski mirovni sporazum temelj je stabilnosti u Bih. To je temelj koji jača suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost ove zemlje. Danas ponovno potvrđujemo očiglednu istinu: poštivanjem Daytonskoga mirovnog sporazuma podržava se mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Europi", saopćeno je u zajedničkoj izjavi PIC-a. Schmidt je dodao i da su na sjednici podsjetili da Dayton nije samo zaustavio rat, nego je omogućio obnovu zemlje, povratak izbjeglica i početak društvene reintegracije, iako mnoga ključna politička i institucionalna pitanja – poput državne imovine i funkcionalnosti javnih servisa ni tri desetljeća kasnije nisu riješena. Članovi su pozvali čelnike zemlje da provedu reforme koje jačaju suverenitet BiH, jer je to ključni korak "ka oslobađanju punoga potencijala zemlje" "Nedavni događaji potvrđuju posvećenost međunarodne zajednice Daytonskom mirovnom sporazumu i podršci stabilnoj, mirnoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini. Obnova mandata EUFOR/ALTHEA od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda naglašava posvećenost međunarodne zajednice očuvanju mira. Konstruktivno angažiranje i kompromis svih političkih sudionika ostat će ključni za unapređenje stabilnosti i prosperiteta", navedeno je u izjavi. Tijekom sastanka u Sarajevu predstavnici PIC-a sastali su se s članovima Parlamentarne skupštine BiH, predstavnicima Središnjeg izbornog povjerenstva (CIK-a), nevladine organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore uključujući i nedavno održane prijevremene za predsjednika entiteta Republika Srpska. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE-a), međunarodnih financijskih institucija, vojne misije EU u BiH (EUFOR), NATO-a, Vijeća Europe i država članica Upravnog odbora PIC-a.

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) saopštilo je u srijedu da je podiglo optužnicu protiv bivše šefice vanjske politike Evropske unije, Federice Mogherini, i još dvije osobe, zbog prevare u javnim nabavkama i korupcije, kao i zbog sukoba interesa i kršenja profesionalne tajne. Oni su uhapšeni u utorak kao dio istrage EU o prevari, ali su kasnije pušteni dok istraga traje, navodi EPPO, dodajući da ne postoji rizik da pobjegnu. EPPO je opisao druga dva osumnjičena – jednog kao visokog zaposlenika College of Europe u Brižu, a drugog kao visokog zvaničnika Evropske komisije. Tri izvora su rekla agenciji Reuters da je jedan od privedenih visoki diplomata EU, Stefano Sannino. "Svi osumnjičeni se smatraju nevinim dok se krivica ne dokaže pred nadležnim belgijskim sudovima", dodaje EPPO. Uhapšeni su nakon pretresa u službi diplomatije EU u Briselu, na College of Europe – elitnom univerzitetu u Brižu koji obrazuje mnoge zvaničnike EU – kao i u kućama osumnjičenih. Mogherini je bila visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost te direktorica diplomatske službe od 2014. do 2019. godine. Godine 2020. postala je rektorica College of Europe. Prema EPPO-u, istraga se odnosi na "sumnje u prevaru povezanu s obukama finansiranim od EU za mlade diplomate". Mogherini i Sannino, oboje italijanski državljani, poznate su ličnosti u diplomatskim krugovima Brisela, a vijest o njihovom hapšenju izazvala je šok u zajednici EU u utorak.

Napori da se pronađe rešenje za zaustavljanje skoro četvorogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine izgleda da su naišli na zid pošto su se u Moskvi sastali američki pregovarači i ruski predsednik Vladimira Putina, dok Kremlj i ruski zvaničnici pokazuju malo spremnosti da odustanu od svojih tvrdih zahteva. Specijalni izaslanik Bele kuće Stiv Vitkof (Steve Witkoff) vratio se u SAD u sredu a da se nije sastao s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, posle pet sati razgovora u Kremlju o mirovnom predlogu koji su sastavile SAD i za koji se smatra da je u velikoj meri naklonjen ruskim interesima. Očekivalo se da će se američka delegacija, u kojoj su bili Vitkof i zet predsednika Donalda Trampa (Trump), Džared Kušner (Jared Kushner), sastati sa Zelenskim negde u Evropi posle odlaska iz Moskve, budući da je ukrajinski lider bio u Irskoj. Umesto toga, dan posle jednih od najintenzivnijih diplomatskih napora da se okonča najveći sukob u Evropi od Drugog svetskog rata, Zelenski je rekao da će ukrajinski pregovarači razgovarati s evropskim savetnicima za nacionalnu bezbednost, a zatim otići u SAD. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je novinarima u Briselu, tokom sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a, da je "bilo kontakta između šefa ukrajinske delegacije i gospodina Vitkofa" posle sastanka i da je američka delegacija navela da su razgovori imali "pozitivan ishod". On nije dao druge detalje. Predsednik SAD Tramp još nije javno govorio o sastanku, ali je britanski premijer Kir Starmer (Keir) rekao je da odsustvo napretka pokazuje da Putin trenutno nije zainteresovan za postizanje sporazuma o okončanju rata. "Svi znamo da Putin odugovlači, da ne želi da sedne za pregovarački sto, da ne želi da postigne sporazum", rekao je u sredu Starmer u britanskom Donjem domu. "Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na svaki mogući način... To jest, da podržimo Ukrajinu kapacitetima i resursima, ali i da osiguramo da naše sankcije, delovanjem sa saveznicima, nanesu što više štete ekonomiji Rusije i pritisak koji možemo da izvršimo, nastaviće da to čini", dodao je on. Tvrdi zahtevi MoskveVitkof, koji se bavio nekretninama i koji nema prethodnog diplomatskog iskustva, nije dao izjavu ruskim medijima pošto je otišao iz Kremlj posle svog šestog sastanka s Putinom, umesto toga uputivši se ka američkoj ambasadi pre nego što se vratio u SAD. Odmah posle sastanka, Jurij Ušakov, iskusan diplomata i Putinov glavni savetnik za spoljnu politiku, opisao je sastanak kao "konstruktivan", ali je rekao ruskim medijima da mir nije ni bliži ni dalji. Iako su se dve strane saglasile da detalje razgovora drže van javnosti, Ušakov je novinarima u Moskvi u sredu rekao da je učešće Ukrajine u NATO-u bilo "jedno od ključnih pitanja" o kojima se razgovaralo. "Američki partneri su potvrdili svoju spremnost da uzmu u obzir naša razmatranja i naše ključne predloge", dodao je Ušakov. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) rekao je na konferenciji za novinare u Briselu da je dobar znak što se razgovori vode, ali da članice saveza moraju podržati Kijev kako bi ga postavile u najjaču moguću poziciju tokom pregovora. "Moramo da osiguramo da dok se vode, a nismo sigurni kada će se završiti, da je Ukrajina u najjačoj mogućoj poziciji da nastavi borbu, da se bori protiv Rusa", rekao je Rute. Neposredno pre razgovora, Zelenski je rekao da postoji su "sada više nego ikada" bolje šanse da se postigne dogovor. Time je bio u oštrom kontrastu s Putinom koji je nekoliko sati kasnije optužio evropske vlade da pokušavaju da blokiraju mirovni proces, uz upozorenje da je Moskva, ako Evropa želi da započne rat s Rusijom, spremna da se bori. Vitkof i Kušner su otišli u rusku prestonicu pošto je početni američki predlog od 28 tačaka iznenadio Ukrajinu. Taj dokument – za koji se uglavnom smatra da je u skladu s nekoliko ruskih ciljeva – "prerađen" je na 19 tačaka posle razgovora američke i ukrajinske delegacije prošle nedelje. Evropske vlade su takođe iznele amandmane i kontrapredloge nacrtu plana, nastojeći da uklone ili ublaže odredbe za koje su navele da podrivaju suverenitet Ukrajine. "Sastanak uopšte nije bilo pregovaranje. Bilo je to namerno, nedvosmisleno predstavljanje ruskih preduslova. Putin sada čeka da vidi da li će ova direktna poruka promeniti Trampov stav", rekla je Tatjana Stanovaja, ruska politička analitičarka koja sada živi u inostranstvu. Pre sastanaka u utorak, Putin je zauzeo ratoboran stav, upozoravajući da će Rusija uključiti evropske države u pregovore ako one priznaju, kako je naveo, "realnost na bojnom polju" u Ukrajini. "Nemamo nameru da se borimo protiv Evrope, to sam rekao 100 puta", rekao je Putin. "Ali ako Evropa želi ponovo da se bori i počne, onda smo spremni za to odmah." Evropa odbija prekrajanje graniceEvropska unija je više puta ponovila da neće prihvatiti nasilno prekrajanje granica u Evropi i da samo Ukrajina može da odluči o budućnosti svoje teritorije. Putin je insistirao da Ukrajina preda istočni region Donbas kako bi osigurala mir, uključujući područja koja Rusija nije uspela da osvoji tokom više od tri i po godine rata. Kijev je odbacio te uslove i odbacio pokušaje Moskve da ograniči težnje Ukrajine za članstvo u NATO-u ili da ograniči veličinu ukrajinskih oružanih snaga. Ukrajina je otvoreno izrazila zabrinutost da će se Vašington i Moskva saglasiti oko plana za okončanje najvećeg kopnenog rata u Evropi od 1945. godine. Tramp je vodio predizbornu kampanju 2024. tvrdeći da može da reši rat za 24 sata, ali postizanje sporazuma o okončanju ruske invazije pokrenute u februaru 2022, ispostavilo se teškim. Tramp je izrazio frustraciju prema obe strane dok su se razgovori mesecima odugovlačili, a poslednjih nedelja ponovo intenzivirali. Ukrajina strahuje da bi neki uslovi mirovnog plana mogli da je učine izloženom za eventualno rusko osvajanje, mada su SAD takođe Kijevu ponudile 10-godišnju bezbednosnu garanciju. Putin je rekao da je spreman da razgovara o miru, ali da će, ako Ukrajina odbije sporazum, ruske snage napredovati dalje i zauzeti više ukrajinske teritorije. Neki od Vitkofovih prethodnih postupaka uzbunili su spoljne posmatrače, koji strahuju da je manipulisan ili da pogrešno razume komplikovane istorijske konture rata. Vitkof se za razgovore s Putinom i drugim zvaničnicima oslanjao na prevodioce koje je obezbedio Kremlj, umesto da koristi prevodioce koje je odobrila američka ambasada. Posle poslednjeg sastanka Vitkofa s Putinom u avgustu, američki i evropski zvaničnici rekli su da je izaslanik pogrešno razumeo geografiju ukrajinske teritorije na koju Putin ima pretenzije.

Skupština Srbije usvojila je 3. decembra državni budžet za 2026. godinu. Poslanici su, pored ostalog, na predlog poslanika vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) usvojili amandman kojim je 164 milijarde dinara (oko 1,4 milijarde evra) opredeljeno za obezbeđivanje "energetske sigurnosti i stabilnosti zemlje". Za tu namenu, prvobitno je bilo planirano 600 miliona dinara (oko 5,12 miliona evra). Reč je o amandmanu koji je prethodno predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić najavila, i za koji je rečeno da će predvideti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme Naftnu industriju Srbije (NIS). NIS je pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva, a kompanija je 2. decembra saopštila da je počela obustava rada proizvodnih postrojenja Rafinerije nafte zbog nedostatka sirove nafte. Vlada Srbije je na sednici 25. novembra usvojila odluku da se Rusiji da rok od 50 dana da nađe kupca za svoj udeo, nakon čega će država uvesti svoju upravu u NIS i ponuditi ruskoj strani "najveću moguću cenu" za tu kompaniju. Kako će još izgledati budžet?Prihodi državne kase će biti oko 2.414,7 milijardi dinara (oko 20,6 milijardi evra), što je za 2,9 odsto više u odnosu na iznos prihoda predviđen originalnim budžetom za ovu godinu. Ukupni rashodi i izdaci budžeta planirani su u iznosu od 2.751,7 milijardi dinara (oko 23,5 milijardi evra), pa će fiskalni deficit budžeta biti 337 milijardi dinara (oko 2,9 milijardi evra) odnosno tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Projektovana stopa rasta BDP-a za 2026. godinu je tri odsto. Predstavljajući budžet za 2026, ministar finansija Srbije Siniša Mali ocenio je da je on socijalno odgovoran i obezbeđuje nastavak kapitalnih ulaganja i razvoj infrastrukture, odnosno poboljšanje standarda građana i nastavak reformi, prenela je Beta. "Predloženi budžet je u funkciji ostvarenja programa 'Skok u budućnost - Srbija 2027' i organizovanje međunarodne izložbe Ekspo", rekao je Mali na sednici Skupštine Srbije 25. novembra. Naveo je i da je ovim budžetom obezbeđen novac za uvećanje penzija od 12,2 odsto od decembra ove godine kao i za rast plata u javnom sektoru od januara iduće godine od 5,1 odsto. Za opoziciju, budžet je "koruptivan" i netransparentan", napravljen "po meri vlasti, a ne građana i privrede Srbije". Smatraju i da bi novac za gradnju Nacionalnog stadiona, delfinarijuma u Surčinu i drugih kapitalnih projekata trebalo da se smanji ili prenameni. Deo opozicije je ukazivao i na neophodnost većih od predlogom budžeta predviđenih ulaganja u prosvetu. Na sednici, koja ja je počela 25. novembra, poslanici su, pored ostalog, usvojili set poreskih zakona, zakona iz oblasti energetike, izmene Zakona o Vojsci Srbije, a izabran je i novi Poverenik za zaštitu ravnopravnosti. Skupština je potvrdila i nekoliko međunarodnih sporazuma i finansijskih ugovora.

Ministarstvo vanjskih poslova Tadžikistana negiralo je tvrdnje da je u pregovorima s Rusijom o pomoći u čuvanju granice s Afganistanom nakon napada u kojem je ubijeno pet kineskih državljana u tom području. Tvrdnja o pojačanom ruskom vojnom prisustvu proizilazi iz izvještaja Reutersa od 2. decembra, u kojem se poziva na tvrdnje neimenovane tadžikistanske sigurnosne izvore. Oni su rekli da su u toku pregovori putem Organizacije sporazuma o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), regionalnog sigurnosnog bloka pod vodstvom Moskve, o raspoređivanju ruskih trupa za zajedničke patrole duž granice duge 1.344 kilometra između dvije zemlje. Portparol tadžikistanskog Ministarstva vanjskih poslova Šohin Samadi rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 3. decembra da su tvrdnje "izmišljene". "Uskoro ćemo izdati službeni odgovor. Objavljivanjem ove vijesti, Reuters svojim čitateljima pruža neprovjerene informacije", rekao je Samadi. ODKB do objavljivanja ove vijesti nije odgovorio na zahtjev RSE za komentar. Reuters nije povukao svoje izvještavanje i nije direktno komentarisao demanti tadžikistanske vlade. Sukobi duž nestabilne tadžikistansko-afganistanske granice nisu neuobičajeni, ali ovo udaljeno područje dospjelo je na naslovnice 27. novembra kada je u napadu iz Afganistana ubijeno pet kineskih radnika, a ranjeno pet drugih koji su radili za zajedničku kinesko-tadžikistansku kompaniju za rudarstvo zlata. Napad, za koji su tadžikistanske vlasti saopštile da je u njemu korišteno vatreno oružje i dron opremljen eksplozivnom napravom za napad na objekat u kojem su smješteni rudarski radnici, stavio je tadžikistanskog predsjednika Emomalija Rahmona pod pritisak, jer je sigurnost kineskih državljana ugrožena u zemlji od oko 11 miliona stanovnika. Peking je savjetovao svojim građanima, od kojih mnogi rade u rudarstvu i drugim poslovnim aktivnostima širom zemlje, da odmah napuste pogranično područje 1. decembra. Od 2010. godine, Kina se pojavila kao najveći trgovinski partner Tadžikistana, strani investitor i kreditor, a Peking posjeduje više od polovine vanjskog duga Dušanbea. Kina je zauzela vodeću poziciju u ekonomiji zemlje, gradeći nove puteve i ulažući u sektore kao što su telekomunikacije, poljoprivreda i rudarstvo. Dušanbe i Kabul se međusobno optužuju za pružanje utočišta naoružanim grupama otkako su talibani preuzeli vlast u Afganistanu 2021. godine. Tadžikistan je bio jedina susjedna zemlja koja se javno protivila povratku talibana na vlast, nazivajući militantnu grupu prijetnjom regionalnoj stabilnosti. Talibanska vlada je prošle sedmice okrivila neimenovanu grupu za koju je rekla da pokušava stvoriti nestabilnost i izjavila da će sarađivati s tadžikistanskim vlastima oko incidenta. Nakon napada na kineske radnike, zvaničnici ministarstava vanjskih poslova obje zemlje razgovarali su telefonom. Rahmon je također 1. decembra sazvao šefove sigurnosnih agencija zemlje kako bi razgovarali o situaciji duž planinske granice Tadžikistana s Afganistanom. Reuters je u svom izvještaju naveo da su tada vođeni razgovori o raspoređivanju ruskih trupa za zajedničke patrole s tadžikistanskim gardama pod okriljem ODKB-a, ali da konačna odluka tek treba biti donesena. Moskva već održava vojno prisustvo u zemlji izvan glavnog grada Dušanbea. Ruske trupe su ranije čuvale tadžikistansku granicu s Afganistanom, iako Dušanbe samostalno patrolira tim područjem od 2005. godine. Tadžikistan je također dozvolio Pekingu da zajednički upravlja nekim graničnim ispostavama u blizini 477 kilometara duge granice te centralnoazijske zemlje s Kinom.

Ambasade SAD, Nemačke i Velike Britanije na Kosovu reagovale su na odluku Centralne izborne komisija Kosova da ne sertifikuje Srpsku listu za vanredne parlamentarne izbore 28. decembra, uz napomenu da se svim građanima, bez podela, moraju obezbediti demokratska prava. Članovi Samoopredeljenja u Centralnoj izbornoj komisiji su 2. decembra po treći put ove godine glasali protiv sertifikacije ove vodeće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, dok su ostale albanske stranke bile uzdržane. Izborni panel za žalbe i predstavke je ranije poništio odluku CIK-a da ne sertifikuje Srpsku listu uoči parlamentarnih izbora 9. februara i lokalnih izbora 12. oktobra. Ambasada SAD u Prištini je ocenila da su pokušaji Samoopredeljenja da blokira Srpsku listu da učestvuje na izborima "kratkotrajni i stvaraju podele". "Takve akcije potkopavaju stabilnost Kosova i interese SAD, uključujući i ponovno pokretanje našeg strateškog dijaloga radi unapređenja mogućnosti za američke i kosovske kompanije", saopšteno je. Srpska lista podnela žalbuPredsednik Srpske liste, Zlatan Elek, izjavio je na konferenciji za novinare da je ta stranka podnela žalbu Izbornom panelu za žalbe i predstavke, te da očekuje da će Centralnoj izbornoj komisiji naložiti da ih sertifikuje za učešće na izborima 28. decembra. Elek je podvukao da Srpska lista ispunjava sve uslove da učestvuje na izborima, te da ponovo nije sertifikovana isključivo iz političkih razloga. "Sve što je srpsko i što misli svojom glavom za (vršioca dužnosti premijera Aljbina) Kurtija je neprihvatljivo. Vrlo jednostavno, vidite da njegovi članovi (u CIK) ne žele da glasaju za nešto što je potpuno legitimno, Srbi imaju pravo da izglasaju svoje legitimne političke predstavnike", rekao je on. Elek je ocenio i da je na delu "politički inžinjering" u opštinama sa srpskom većinom tako što se navodno manipuliše sa biračkim spiskovima. Srpska liste se na biračke spiskove i sastav biračkih odbora žalila i uoči lokalnih izbora ali je Centralna izborna komisija odbacila njihove optužbe. Sastavljanje biračkih spiskova je, kako je odgovorio CIK u septembru, regulisano zakonom i podzakonskim aktima, dok se sastav biračkih odbora određuje na osnovu formule zasnovane na principu inkluzivnosti. Šta se dogodilo na sednici CIK-a?Tokom sastanka u utorak popodne, članovi CIK-a nisu overili Srpsku listu, koja je najveća stranka kosovskih Srba, a istovremeno i jedina koja uživa podršku Beograda. Preporuka za njenu overu dobila je samo 2 glasa za, dok su 2 člana glasala protiv, a 7 je bilo uzdržano. Inače, članovi Samoopredeljenja u Centralnoj izbornoj komisiji, Sami Kurteši (Kurteshi) i Aljban Krasnići (Alban Krasniqi), oštro su se usprotivili sertifikaciji Srpske liste. Kurteši je na sednici rekao da ova stranka "radi protiv interesa Kosova". Članovi drugih albanskih političkih partija u CIK-u, iz Demokratske partije Kosova, Demokratskog saveza Kosova i Alijanse za budućnost Kosova, uzdržali su se od glasanja. Ambasada SAD je takođe upozorila da bi takve odluke uticale na odnose SAD sa Kosovom, uključujući i suspendovani strateški dijalog. SAD su 12. septembra suspendovale Strateški dijalog sa Kosovom uz obrazloženje da odluke i postupci Vlade na dužnosti Aljbina Kurtija povećavaju tenzije i nestabilnost. Ambasador Velike Britanije na Kosovu, Džonatan Hargrivs (Jonathan Hargreaves), izrazio je zabrinutost zbog najnovijeg pokušaja političkih aktera da spreče Srpsku listu da učestvuje na izborima. "Takvi postupci potkopavaju teško stečenu reputaciju Kosova kao multietničku demokratiju i štete odnosima sa bliskim partnerima", naveo je on. Reagovao je i ambasador Nemačke na Kosovu, Rainer Rudolf (Rudolph), koji je izrazio žaljenje zbog opstrukcije pojedinih članova CIK-a da se Srpska lista sertifikuje za učešće na izborima. "Izbori moraju biti slobodni od političkih aktera", ocenio je on. Prethodno je žaljenje zbog odluke Centralne izborne komisije izrazila je i Kancelarija EU na Kosovu. "Politizacija CIK-a od strane Samoopredeljenja i drugih političkih stranaka šteti inkluzivnom izbornom procesu u skladu sa međunarodnim standardima i izveštajem Misije EU za posmatranje izbora", navedeno je u reakciji. Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) na Kosovu takođe izrazila je zabrinutost zbog odluke pojedinih članova CIK-a da ne sertifikuju Srpsku listu ili budu uzdržani oko učešća ove stranke na izborima 28. decembra. OEBS je napomenuo da ovakav pristup narušava poverenje javnosti u izborni proces i učvršćuje percepciju da su odluke politički motivisane, a ne zasnovane na pravičnosti, inkluzivnosti i transparentnosti. Na izborima 9. februara, Srpska lista je osvojila je devet od deset zagarantovanih mesta u Skupštini Kosova, dok je na lokalnim izborima dobila vlast u svih deset opština sa srpskom većinom. Vanredni izbori održavaju se 28. decembra pošto Samoopredeljenje Aljbina Kurtija, koje je pobedilo na februarskim izborima, nije uspelo da formira novu Vladu Kosova.

Bilo bi pogrešno reći da je ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio američki plan za Ukrajinu o kojem je razgovarano u utorak, izjavio je portparol Kremlja Dimitrij Peskov na brifingu za novinare 3. decembra. Putin je prihvatio neke od prijedloga, a druge odbacio u onome što je bio normalan proces pregovora, rekao je Peskov, prenose ruske agencije. Prema njegovim riječima, razgovori su samo označili prvu razmjenu mišljenja. On je odbio dati daljnje komentare o pregovorima, rekavši da imaju veće šanse da budu produktivni bez javnih komentara. Peskov je dodao da je Rusija spremna sastajati se s američkim zvaničnicima onoliko često koliko je potrebno kako bi se postiglo rješenje u vezi s ratom. Dan ranije, 2. decembra, američka delegacija, predvođena specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom, razgovarala je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i njegovim pomoćnicima skoro pet sati u Kremlju o prijedlogu usmjerenom na okončanje invazije Moskve na Ukrajinu. U danu intenzivnih diplomatskih napora za okončanje najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da "sada više nego ikad" postoji šansa za postizanje dogovora. Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, rekao je novinarima nakon sastanka u Kremlju da mir nije ni bliže ni dalje. "Nismo razgovarali o konkretnim formulacijama koje su Amerikanci pripremili, već o suštini poruke. Neke stvari nam odgovaraju. Neke stvari su naišle na naše kritike", rekao je Ušakov, napominjući da su teritorijalna pitanja posebna tačka spoticanja. Američki državni sekretar Marco Rubio, komentarišući razgovore sa Rusijom o okončanju rata sa Ukrajinom, rekao je: "Postigli smo izvestan napredak, ali još nismo stigli do cilja." "I zato smo pokušali da uradimo – i mislim da smo postigli izvjestan napredak – jeste da shvatimo sa čime bi Ukrajinci mogli da žive, a što im daje sigurnosne garancije za budućnost", rekao je Rubio za Foks News, u intervjuu emitovanom 2. decembra. "Na kraju krajeva, odluke, u slučaju Rusije, mora donijeti sam Putin, a ne njegovi savjetnici. Putin – samo Putin može da okonča ovaj rat na ruskoj strani", dodao je. U međuvremenu, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je na početku sastanka ministara vanjskih poslova Alijanse 3. decembra se Rusija priprema za "dugoročnu konfrontaciju". Rusija "blisko sarađuje" s Kinom, Sjevernom Korejom i Iranom "kako bi poremetila naša društva i uništila globalna pravila", kazao je Rutte u uvodnom obraćanju, te naglasio da se "pripremaju za dugoročnu konfrontaciju", prenio je BBC. Ministri vanjskih poslova NATO-a sastali su se u Briselu kako bi razgovarali o daljoj podršci Ukrajini, kao i o tekućim naporima za jačanje odvraćajućih i odbrambenih sposobnosti saveza.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je na početku sastanka ministara vanjskih poslova Alijanse 3. decembra se Rusija priprema za "dugoročnu konfrontaciju". Rusija "blisko sarađuje" s Kinom, Sjevernom Korejom i Iranom "kako bi poremetila naša društva i uništila globalna pravila", kazao je Rutte, te naglasio da se "pripremaju za dugoročnu konfrontaciju", prenosi BBC. Prema njegovim riječima, Rusija "nastavlja testirati odvraćajuću moć" Alijanse koja se sada "suočava sa stvarnim i trajnim opasnostima". Rutte je kazao i da je Rusija narušila zračni prostor članica NATO-a avionima i dronovima, izvršila sabotaže i poslala špijunske brodove u NATO vode, te dodao da su ove akcije "nepromišljene i opasne". Zemlje NATO-a "povećavaju svoja ulaganja u odbranu, ali da svi moramo dati svoj doprinos", konstatovao je generalni sekretar NATO-a, te dodao da Ukrajini "treba naša podrška više nego ikad", jer dolazi zima i ruski napadi se nastavljaju. Ministri vanjskih poslova NATO-a sastali su se u Briselu kako bi razgovarali o daljoj podršci Ukrajini, kao i o tekućim naporima za jačanje odvraćajućih i odbrambenih sposobnosti saveza. Rutte je uoči okupljanja rekao da Kijev ostaje ovisan o vojnoj pomoći dok Rusija nastavlja napadati Ukrajinu i pozvao članice NATO-a da obećaju veću podršku. Naveo je da očekuje da će u narednim danima biti objavljeni dodatni doprinosi inicijativi za finansiranje Liste prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL). Ova šema finansiranja predviđa prodaju municije i oružja proizvedenog u Sjedinjenim Državama evropskim saveznicima i Kanadi, koji će ih potom staviti na raspolaganje Ukrajini. Međutim, sastanak će vjerovatno biti u sjeni tekućih mirovnih napora za Ukrajinu koje predvode SAD i odsustva američkog državnog sekretara Marca Rubia. Neuobičajeno je da američki državni sekretar ne prisustvuje lično formalnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a. Rubia predstavljaa njegov zamjenik, Christopher Landau. Američko-ruski susret u MoskviDan ranije, 2. decembra, američka delegacija, predvođena specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom, razgovarala je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i njegovim pomoćnicima skoro pet sati u Kremlju o prijedlogu usmjerenom na okončanje invazije Moskve na Ukrajinu. U danu intenzivnih diplomatskih napora za okončanje najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da "sada više nego ikad" postoji šansa za postizanje dogovora. Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, rekao je novinarima nakon sastanka u Kremlju da mir nije ni bliže ni dalje. "Nismo razgovarali o konkretnim formulacijama koje su Amerikanci pripremili, već o suštini poruke. Neke stvari nam odgovaraju. Neke stvari su naišle na naše kritike", rekao je Ušakov, napominjući da su teritorijalna pitanja posebna tačka spoticanja. "Ne vidimo šansu za rješavanje ukrajinske krize bez teritorijalnih pitanja. Da bismo zaista krenuli naprijed, vrijeme je da i Moskva i Washington ozbiljno počnu raditi", dodao je on. Američki državni sekretar Marco Rubio, komentarišući razgovore sa Rusijom o okončanju rata sa Ukrajinom, rekao je: "Postigli smo izvestan napredak, ali još nismo stigli do cilja." "I zato smo pokušali da uradimo – i mislim da smo postigli izvjestan napredak – jeste da shvatimo sa čime bi Ukrajinci mogli da žive, a što im daje sigurnosne garancije za budućnost", rekao je Rubio za Foks News, u intervjuu emitovanom 2. decembra. "Na kraju krajeva, odluke, u slučaju Rusije, mora donijeti sam Putin, a ne njegovi savjetnici. Putin – samo Putin može da okonča ovaj rat na ruskoj strani", dodao je. Witkoff nije odmah komentarisao, već je otišao u američku ambasadu u Moskvi. Evropski stavovi i Putinov odgovorWitkoff i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner, došli su u rusku prijestolnicu kako bi se sastali s Putinom i višim pregovaračima nakon što je početni američki prijedlog od 28 tačaka – za koji se generalno smatra da je u skladu s nekoliko ruskih ciljeva – "prerađen" na 19 tačaka nakon razgovora američke i ukrajinske delegacije prošle sedmice. Evropske vlade su također podnijele amandmane i kontraprijedlog na nacrt plana, nastojeći ukloniti ili ublažiti odredbe za koje su navele da potkopavaju suverenitet Ukrajine. Međutim, Moskva je u potpunosti odbacila te evropske promjene. Prema ruskoj novinskoj agenciji Interfax, Putin je rekao da evropski amandmani imaju za cilj opstruirati napredak ka sporazumu. Govoreći uoči sastanka s Witkoffom i Kushnerom, Putin je rekao da je Rusija spremna uključiti evropske države u pregovore sve dok one prepoznaju ono što je on nazvao "realnošću na bojnom polju" u Ukrajini. "Nemamo namjeru boriti se protiv Evrope, to sam rekao 100 puta", rekao je Putin. "Ali ako Evropa želi ponovo da se bori i počne, onda smo za to odmah spremni." Evropska unija je više puta navela da neće prihvatiti nasilno prekrajanje evropskih granica i da samo Ukrajina može odlučivati o budućnosti svoje teritorije. Putin i dalje insistira na tome da Ukrajina mora predati istočnu regiju Donbasa kako bi osigurala mir, uključujući područja koja Rusija nije uspjela zauzeti u više od tri i po godine rata. Kijev je odbacio te uslove i suprotstavio se pokušajima Moskve da ograniči težnje Ukrajine za NATO ili ograniči veličinu njegovih oružanih snaga.

Vlada SAD-a zaustavila je zahtjeve za imigraciju za građane iz 19 zemalja, uključujući Afganistan, Jemen i Haiti, navodi se u službenom memorandumu objavljenom 2. decembra, što označava produbljivanje sveobuhvatne nacionalne akcije suzbijanja migracija. Vlasti su, prema memorandumu, pauzirale obradu zelenih karata i državljanstva za ljude iz zemalja koje već podliježu putnim ograničenjima koja je predsjednik Donald Trump najavio u junu. Tih 19 zemalja također uključuju Venecuelu, Sudan i Somaliju. Visoki američki zvaničnici su posljednjih dana signalizirali da će oštro pooštriti ograničenja imigracije, što je potaknuto pucnjavom na dva vojnika Nacionalne garde prošle sedmice. Glavni osumnjičeni za pucnjavu, u kojoj je ubijen jedan pripadnik Nacionalne garde, je afganistanski državljanin. Muškarac, koji se u utorak izjasnio da nije kriv za ubistvo, ušao je u Sjedinjene Američke Države tokom masovnih evakuacija, dok su se strane snage povlačile iz Afganistana 2021. godine. "USCIS (Službu za državljanstvo i imigraciju) igra ključnu ulogu u sprečavanju terorista da traže sigurno utočište u Sjedinjenim Američkim Državama i osigurava da provjere, provjere i presude USCIS-a daju prioritet sigurnosti američkog naroda i poštuju sve američke zakone", navodi se u memorandumu. SAD su, dodaje se, nedavno vidjele "šta nedostatak provjera, provjera i davanja prioriteta brzim presudama može učiniti američkom narodu", navodeći osumnjičenog strijelca u prošlosedmičnom napadu kao primjer. Desetine hiljada ugroženih Afganistanaca su, nakon što su se tvrdokorni talibani vratili u Kabul 2021. godine, avionima koje su organizirale SAD prevezeni iz Kabula u Katar i Ujedinjene Arapske Emirate. Program američke vlade SIV, kreiran 2001. godine, nudio je odlazak državljanima Afganistana koji su bili direktno zaposleni u američkoj vojsci i diplomatskim misijama u Afganistanu. U januaru su Sjedinjene Američke Države obustavile Američki program za prijem izbjeglica (USRAP) na najmanje tri mjeseca, nanoseći udarac desetinama hiljada Afganistanaca koji su čekali na preseljenje. Među njima je bilo oko 15.000 Afganistanaca koji žive s privremenim vizama u Pakistanu, prema podacima koje su dostavile pakistanske vlasti.

Evropska unija (EU) ima za cilj okončati sav uvoz ruskog plina do kraja 2027. godine, prema sporazumu postignutom u Briselu između vlada država članica i predstavnika Evropskog parlamenta, prenijela je njemačka novinska agencija Dpa 3. decembra. Prema planu, za kratkoročne ugovore zaključene prije 17. juna 2025. godine zabrana uvoza ruskog plina stupit će na snagu od 25. aprila 2026. godine za ukapljeni prirodni plin (LNG) i 17. juna 2026. godine za plinovodni transport. Za dugoročne ugovore o LNG-u, zabrana će se primjenjivati od 1. januara 2027. godine, u skladu s 19. paketom sankcija EU. Dugoročni ugovori o plinovodnom transportu bit će postepeno ukinuti počevši od 30. septembra 2027. godine, pod uvjetom da se ispune ciljevi skladištenja plina, a najkasnije do 1. novembra 2027. godine. Bugarska, iz koje Srbija dobija ruski plin, saopštila je ranije da će podržati obustavu isporuke i tranzita ruskog gasa Evropskoj uniji. Plinovod Turski tok prolazi kroz Bugarsku, preko koje ruski plin dolazi do članica EU, Mađarske i Slovačke, preko Srbije. Srbija je, inače, desetljećima ovisna od uvoza plina iz Rusije, odakle zadovoljava više od 80 odsto potreba za tim energentom. Ipak, Srbija nema dugoročni ugovor sa Rusijom o isporuci plina. Lideri Evropske unije su se još 2022. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, složili da postepeno okončaju ovisnost od ruskih fosilnih goriva. "Kao posljedica toga, uvoz plina i nafte iz Rusije u EU značajno je smanjen posljednjih godina. Međutim, dok je uvoz nafte pao na manje od tri posto u 2025. godini, ruski plin i dalje čini procijenjenih 13 posto uvoza EU u 2025. godini, u vrijednosti od preko 15 milijardi eura godišnje“, navodi se na web stranici Evropskog vijeća. Kako je navedeno, EU je stoga "izložena značajnim rizicima u pogledu svoje trgovine i energetske sigurnosti". U samom dokumentu se također ističe da je Rusija i ranije, 2006. i 2009. godine, obustavila isporuke plina, što je dovelo do poremećaja na tržištu. "Od marta 2022. godine, Ruska Federacija sistematski obustavlja ili smanjuje isporuke prirodnog plina državama članicama, što je dovelo do značajnih poremećaja na tržištu plina Unije", navodi se u dokumentu.