Na tender za izgradnju druge dionice auto-puta u Crnoj Gori javile se: kompanija iz Kine i tri konzorcijuma - od kojih dva kineska i jedan tursko-azerbejdžanski. Jedan od učesnika tendera je China Communications Construction Company, koja se nalazi na američkoj crnoj listi. Iz Kine su i dva konzorcijuma: Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group i Powerchina-Stecol. Treći konzorcijum je tursko-azerbejdžanski, Čengiz (Cengiz)-Azvirt koji je duže od deceniju prisutan u regionu, preko kćerki kompanija. Početak izgradnje druge dionice od Mateševa do Andrijevice na sjeveru Crne Gore planiran je za kraj godine a završetak radova za pet godina. Vrijednost posla je 600 miliona eura. Od toga 150 miliona bespovratnih sredstava iz fondova Evropske komisije, 250 iz crnogorskog budžeta a ostatak od 200 miliona je kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa kojom je Vlada ljetos potpisala sporazum. China Communications Construction CompanyKineska državna kompanija China Communications Construction Company (CCCC) je na crnoj listi SAD od 2020. godine, zbog povezanosti sa kineskom vojskom. Ta kompanija, i sve njene podružnice, su godinama do 2016. bile na crnoj listi Svjetske banke zbog prevarnih praksi i sumnji na korupciju u projektu upravljanja nacionalnim putevima na Filipinima. Ona je gradila i luku Hambantota na jugu Šri Lanke iz kineskog kredita. Vlada te države je ubrzo nakon izgradnje 2017. luku predala Kini na 99 godina upravljanja jer nije mogla da vraća taj kredit. Prema pisanju Just Finance (Pravedne finansije) CCCC je prekršila nekoliko zakona prilikom izgradnje Autoputa E-763 u Srbiji, na Koridoru 11, koji treba da poveže Beograd i Jadransko more. Ta nacionalna kineska kompanija godinama gradi neke od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srbiji. Kao članica konzorcijuma CRIC&CCCC je učestvovala u rekonstrukciji i modernizaciji brze pruge Beograd – Subotica. U tom projektu je rekonstruisana željeznička stanica u Novom Sadu čija se betonska nadstrešnica obrušila 1. novembra 2024. kada je smrtno stradalo 16 ljudi. Gradila je i 31 kilometar autoputa "Miloš Veliki", dionicu Preljina – Požega. Završetak radova je najavljen za sredinu ove godine ali je pomjeran više puta. Do posla, vrijednog 450 miliona eura, CCCC je došao direktnom pogodbom sa državom a Srbija je novac za izgradnju pozajmila kod kineske Eksim banke. Kineski izvođač je 2021. kao podizvođača angažovao kamenolom Slovac čiji su suvlasnici u to vrijeme bili su Zvonko Veselinović i Milan Radoičić, kojima su mjesec kasnije SAD uvele sankcije zbog pripadnosti koruptivnim mrežama povezanim sa međunarodnim organizovanim kriminalom CCCC je matična kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC). Ona je bila glavni izvođač radova izgradnje prve dionice crnogorskog autoputa Bar -Boljare, od 41 kilometar koji je Crnu Goru koštao oko 900 miliona eura. Izgradnja je uz brojna odlaganja trajala sedam godina a pratili su je netransparentnost, fiskalni i ekološki problemi, na šta je više puta upozoravala EU. Crna Gora se za izgradnju te dionice prvobitno uzela kredit od kineske Exim banke. Zbog fiskalnih problema u vraćanju tog duga, uz posredovanje EU, država je morala da sklopi hedžing aranžman u cilju zaštite javnog duga od valutnog rizika sa dvije američke i dvije evropske banke. Taj kredit će Crna Gora otplatiti do 2035. Konzorcijum Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation sa Shandong Luqiao GroupKonzorcijum "Shandong foreign economic & technical cooperation" i "Shandong luqiao group" krajem 2022. registrovao je predstavništvo u Podgorici. Već sledeće godine je dobio posao izgradnje 16 kilometara duge saobraćajnice od Budve do tivatskog aerodroma na jugu zemlje. Da će gradnja trajati dvije godine, i koštati 54 miliona eura, saopšteno je tokom potpisivanja ugovora u Podgorici 29. marta 2023. Iako je rok prošao prije više od pola godine saobraćajnica se i dalje radi . Ovaj konzorcijum od jula ove godine izvodi i radove na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara, na sjeveru Crne Gore. Rekonstrukcija je donacija Kine. Šandong (China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group Ltd) je 2021. dobila posao u Srbiji na saobraćajnici Požarevac–Golubac bez tendera, direktnom pogodbom, na osnovu međudržavnog sporazuma. Posao je "težak" 337 miliona eura, a završetak radova najavljen za kraj 2024. pomjeren je na početak 2026. Među podizvođačima, koje kineski izvođač samostalno bira uz formalnu saglasnost države, je bila i firma Inkop iz Ćuprije u vlasništvu Milana Radoičića i braće Zvonka i Žarka Veselinović. Radoičić je u oktobru 2023, nakon što je preuzeo odgovornost za oružani napad grupe Srba u Banjskoj, na Kosovu, u kojem je ubijen kosovski policajac, izašao iz suvlasništva Inkopa i svoj dio prenio braći Veselinović. Oni su kao i Radoičić, od 2021. na listi sankcija SAD pod optužbama za organizovani kriminal i korupciju. U njihovom vlasništvu je i firma Novi Pazar-put koja je od 2022. podizvođač na brzoj saobraćajnici od Valjeva (naselja Iverak) do Lajkovca, koju gradi Šandong. Posao je vrijedan 158 miliona eura a većim dijelom se finansira zajmom kineske Eksim banke, od 134,3 miliona eura. Kineska kompanija Šandong nije za RSE odgovorila šta je firme sa crne liste SAD, "Inkop" i "Novi Pazar-put", kandidovalo za poslovne partnere. Predstavništvo "China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group", banjalučka "SDHS-CSI BH", potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Ugovor gradnje 40 kilometara puta, vrijednosti oko 300 miliona eura ostao je tajna jer su vlasti u Banjaluci odbile da objelodane ugovor, uz obrazloženje da "kineska strana to ne dozvoljava" , iako su ih na to obavezivale četiri odluke suda. Iako je kraj radova bio najavljen za kraj 2024. pomjeren je za proljeće 2026. godine. Power Construction Corporation of ChinaPowerChina - skraćeni naziv ove kompanije koja je u državnom vlasništvu. Preko svojih filijala poput Sinohydro i PowerChina Resources – posljednjih godina širi prisustvo i na Zapadnom Balkanu. U Bosni i Hercegovini, filijale PowerChina (PowerChina Resources) i partner CNTIC učestvuju na vjetroparku Ivovik kod Livna, projektu čiju prate optužbe mještana i sporovi oko zemljišta i koncesionih prava. Kineske firme Sinohydro Corporation i Power China Road Bridge Group i AzVirt iz Azerbejdžana, u junu 2019. potpisale ugovor o izgradnji mosta Počitelj vrijedan oko 28 miliona eura. Izgradnja je trebala biti završena marta 2023. no završena je godinu i po kasnije septembra 2024. Sve firme uključene u izgradnju mosta Počitelj, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na "crnu listu" Autocesta FBiH, zbog kršenja ugovora o izgradnji. U Srbiji, PowerChina se pojavljuje u dva saobraćajna projekta: obilaznica oko Beograda i u gradnji beogradskog metroa. Decembra 2024. PowerChina je potpisala ugovor o izgradnji prve faze Linije 1 beogradskog metroa u vrijednosti 720 miliona eura. Prema izvještaju Transparency Serbia detalji ugovora su "zaštićeni kao poslovna tajna" na zahtjev firme. U maju iste godine je objavljeno da je u blizini Smedereva završena prva faza najveće solarne elektrane u Srbiji "Saraorci", projekat njemačke AVR Group i PowerChina. U avgustu 2024. PowerChina je sklopila okvirni sporazum sa turskim Fortis Energy za razvoj vjetro i solarnih parkova u Srbiji. U Crnoj Gori PowerChina nema potpisane ugovore, iako su se od sastajali sa više zvaničnika energetskog sektora. Konzorcijum Cengiz-AzvirtKonzorcijum čine turski Čengiz i azerbejdžanski Azvirt. Te kompanije su prethodnih godina dobijale velike tendere za izgradnju puteva u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Na čelu konzorcijuma je jedna od najvećih turskih privatnih kompanija Čengiz, kao dio istoimenog Holdinga. Posluje preko kćerki kompanija širom svijeta i zapošljava oko 44.000 ljudi sa prihodima većim od pet milijardi eura. Njegov direktor je Mehmet Čengiz se pominje u Panama papirima, objavila je Međunarodna organizacija OCCRP (Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji). OCCRP u tekstu iz 2020. ukazuje na Čengizove ofšor kompanije i moguću korupciju u dobijanju posla izgradnje brane u Azerbejdžanu. Uspon Holdinga počeo sa nizom projekata za Vladu Turske, poput brze željeznice Istanbula-Ankara i istanbulskog aerodroma. OCCRP taj uspjeh povezuje sa statusom Čengiza "koji je stekao bogatstvo i moć nakon uspona partije turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana početkom 2000." U BiH su preko kćerke kompanije 2012. radili dionicu Vlakavo-Tarčin na koridoru 5C. Dvije godine kasnije, 2. avgusta 2014., dok dionica još nije bila ni otvorena srušio se potporni zid dužine 120 metara. Nadležni su to pravdali "naknadnim izmjenama projekta". Kasnije je gradio i dionicu Poprikuše – Nemila, te tunele Bosna i Zenica, na istom koridoru. Vrijednost tendera na kojima je Čengiz pobijedio u BiH je preko milijardu eura a najvećim dijelom su finansirani preko EBRD i Evropska investicijska banka. Radili su tunel Karavanke u Sloveniji a u Hrvatskoj rekonstrukciju pruge Križevi – Koprivnica. U Podgorici je Holding, preko kćerke kompanije u julu 2025. osnovao Čengiz Insaat za izgradnju puteva. Druga članica konzorcijuma je privatna azerbejdžanska kompanija Azvirt. Ona je preko kćerki kompanija posljednjih godina dobijala tendere za izgradnju puteva u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Azvirt je bio dio azerbejdžansko-kineskog konzorcijuma koji je u junu 2019. dobio višemilionski posao izgradnje mosta Počitelja u BiH. Sve firme uključene u izgradnju mosta, dvije kineske, azerbejdžanska i jedna bh. kompanija, stavljene su u maju 2023. na "crnu listu" državnih Autoceste, zbog kršenja ugovora o izgradnji. Izgradnja dionice puta Vranduk-Ponirak, u blizini Zenice, ugovorena maja 2019. sa konzorcijem Azvirta i firme Hering iz Širokog Brijega, "teška"više od 76 miliona eura, suspendovana je jula 2023. nakon što je planirani novac potrošen a rokovi probijeni. Vlasnici azerbejdžanskog Azvirta su Elnur Alijev sa četvrtinom kapitala, koliko ima i luksemburška firma Falcom Holding, dok njemački Martin Beteiligungs ima 30 odsto, a Walz 20 odsto. U Podgorici Azvirt postoji od 2012. Ima jednog zaposlenog i prethodnih godina nije imala značajnijih prihoda. U dijelu poslovnih prihoda u 2024. bilježi negativan saldo od nešto preko 20.000 eura.

Skupština Crne Gore nakon devet mjeseci "čekanja" usvojila je 12. novembra odluku o priključivanju Vojske Crne Gore aktivnostima NATO za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU). Od 81 poslanika, za odluku su glasala 44, pet je bilo protiv i dva uzdržana. Odluka je donesena na predlog koji je Savjet za odbranu i bezbjednost usvojio 7. februara ove godine. Članovi Savjeta - koji čine predsjednici države Jakov Milatović, Vlade Milojko Spajić i Skupštine Andrija Mandić - su se tada usaglasili su da se aktivnosti pripadnika Vojske u okviru NSATU mogu realizovati isključivo na teritoriji neke od zemalja NATO. NATO će, između ostalog, koordinirati obukama ukrajinskih snaga bezbjednosti. Ministar odbrane Dragan Krapović je rekao da je odluka o nastavku podrške Ukrajini, donijeta na samitu NATO u Vašingtonu prošle godine. A jedna od stranaka vladajuće većine, Demokratska narodna partija (DNP) se protivi se ovoj odluci. "Ovo može samo dodatno da ugrozi naše odnose sa Ruskom federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju", poručio je poslanik DNP, Vladislav Bojović. Ovo je inače jedna od dvije takozvane "ukrajinske misije" nakon ruske invazije februara 2022. u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje. Drugu organizuje Evropska unija. I ta odluka o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (European Union Military Assistance Mission Ukraine - EUMAM) u Skupštini je čekala 9 mjeseci na usvajanje, od septembra prošle do juna ove godine. Na čelu Skupštine, je lider proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić. Opozicija je tada optuživala Mandića, koji je protivnik NATO-a i podržavalac ruskog predsjednika Vladimira Putina, da opstruira njeno donošenje. Njegova partija koja je dio je vladajuće koalicije protivi se članstvu u Alijansi i sankcijama koje je Crna Gora uvela Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Crna Gora je u NATO ušla 2017. u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) koja je smijenjena s vlasti 2020. godine. I aktuelni ministara odbrane Dragan Krapović priznao je da nije bio pobornik ulaska Crne Gore u Alijansu. "U tim godinama sam imao ozbiljnu sumnju da li je Crna Gora trebalo da pristupi NATO, ali danas vidim da je jako dobro", rekao je ministar Krapović 11. juna u Skupštini. Sudbina dugoročnog Sporazuma Ukrajine i Crne Gore je neizvjesna. Sporazum o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji koji bi trebalo da potpišu premijer Milojko Spajić i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se gotovo i ne pominje iako je mogućnost dolaska Zelenskog u Podgoricu tim povodom u maju pomenuo predsjednik Jakov Milatović. Sporazum se odnosi se na podršku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavještajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene Ukrajine. Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo 30-ak zemalja, uglavnom članica NATO. I taj Sporazum nakon potpisivanja treba da potvrdi Skupština.. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić, koji je glasao protiv rezolucije kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu 2022.

"Ulazak u Evropsku uniju za Crnu Goru je, uslovno rečeno, poput pitanja života ili smrti", kaže evropski izvjestilac Marjan Šarec u intervjuu za Radio Slobodna Evropa. Šarec naglašava da je politička volja u Podgorici ključna ali da postoje snage, unutar zemlje i u regionu, koje ne žele njen uspjeh. "Mnogi ne žele da Crna Gora uđe u EU – čak i u samoj Crnoj Gori, u Srbiji, a naročito u Moskvi. Ulazak u Uniju je geostrateško pitanje, pitanje opstanka jedne male samostalne države", kaže on. Poručuje da je Crna Gora na prekretnici i da su, u ovom mandatu, realne šanse za članstvo otvorene samo za Crnu Goru i Albaniju. Šarec se oštro protivi ideji o dvogodišnjem probnom periodu za nove članice, nazivajući je "uvredom" za Crnu Goru i naglašava da pravila moraju važiti jednako za sve. Crna Gora, koja sa EU pregovara više od 13 godina, otvorila je sva pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila sedam. RSE: Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije ocijenjen je kao "najbolji do sada" za Crnu Goru. Ipak, u ključnim poglavljima (vladavina prava, borba protiv korupcije i efikasnost pravosuđa) dobijene su trojke. Kako objašnjavate ovaj raskorak? Šarec: Tačno je da su u nekim ključnim oblastima dodijeljene trojke, ali treba imati u vidu da izvještaj obuhvata čitav niz kriterijuma i da ocjenjuje napredak u vrlo zahtjevnim okolnostima. Ako bismo danas ocjenjivali zemlje koje su već članice Evropske unije, vjerujem da bi ih vrlo malo dobilo najvišu ocjenu i zato rezultate treba posmatrati u širem kontekstu. Sveukupno gledano, ovo je dobar Izvještaj za Crnu Goru. Kao što se za svake Olimpijske igre kaže da su "najbolje do sada", tako i ova formulacija ima diplomatsku notu, ali u ovom slučaju ona je i istinita jer je Crna Gora pokazala vidljiv napredak. RSE: Uprkos primjedbama koje se iz godine u godinu ponavljaju? Šarec: Kriterijumi su izuzetno visoki i zato se ne može očekivati napredak u svim oblastima istovremeno. Ipak, ako Crna Gora nastavi ovim putem, cilj se približava. U kontekstu visokih standarda koje postavlja Evropska unija, trojka je zapravo dobra ocjena. RSE:Da li to znači da je Crna Gora najbolja jer je u lošem odjeljenju pa proizilazi da je najbolji đak? Šarec: Ne bih tako rekao. Dolazim iz zemlje koja je kroz ovaj proces prošla prije 20 godina i znam da nije riječ o tome ko je loš ili bolji "đak". Jedno su kriterijumi koje EU postavlja, a drugo su političke okolnosti – u Uniji, regionu i u svijetu. Postoji mnogo nijansi. Važno je da Crna Gora pokazuje političku volju i spremnost za članstvo, što je jasno vidljivo. Naravno, ima i onih koji bi radije da Crna Gora ne uđe u EU – i u samoj zemlji, i u regionu i šire. Ali realnost je da su, u ovom mandatu, jedino Crna Gora i Albanija zemlje koje zaista mogu postati članice Evropske unije. Sve ostalo trenutno nije realno. RSE: Svjedoci smo da se iste primjedbe ponavljaju iz izvještaja u izvještaj - od medija, preko sudstva, do vizne politike. Kao da Podgorica ne čuje dovoljno jasno poruke iz Brisela. Ima li Evropska unija efikasnije metode ili samo neiscrpno strpljenje? Šarec: Ne bih rekao da Podgorica ne čuje poruke iz Brisela. Problem je što u zemlji postoji mnogo različitih mišljenja, interesa i faktora, pa je ponekad teško uskladiti sve zahtjeve i preporuke. Zato neke stvari još nisu u potpunosti sređene, ali Vlada je svjesna izazova i, prema mom mišljenju, pažljivo prati poruke koje dolaze iz EU. Naravno, izuzetaka uvijek ima. Ako se preporuke ne primjenjuju, posljedice su jasne a to je - pregovori se usporavaju i rezultati izostaju. Ponekad se, nažalost, previše pažnje posvećuje pojedinačnim incidentima, umjesto da se sagleda šira slika. A ja bih volio da svi ostanemo fokusirani na glavni cilj odnosno integraciju Crne Gore u EU. Vjerujem da će se u narednom periodu i preostali problemi riješiti, jer je svima jasno da je članstvo u EU ključni cilj. Uvjeren sam da je to, možda ću biti drastičan, pitanje "života ili smrti jedne zemlje". Zato je Crna Gora sada na važnoj prekretnici. RSE: Komesarka za proširenje Marta Kos najavila je mogućnost uvođenja probnog perioda za nove članice prije punopravnog članstva, kako bi se spriječilo da se neke zemlje po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konji Rusije. Da li ta ideja pokazuje nepovjerenje Brisela prema zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru? Šarec: Ta ideja je potekla iz država članica. I nisam saglasan sa tim. Ako pravila ne važe jednako za sve i ako su drugi, kao posljednja Hrvatska 2013. godine, ušli pod određenim uslovima onda i novi treba da uđu pod istim. Mislim da je to čak u velikoj mjeri uvreda Crnoj Gori, jer takav tretman nije na mjestu. I to ne mogu podržati. Ako zemlja ispunjava uslove treba da uđe, ako ne - ne treba. Svaka zemlja ima svoja prava i pod jednakim uslovima treba da pristupi. A kako bi taj probni period izgledao ni sam bog ne zna. RSE: Pojedini ministri i poslanici iz Crne Gore nerijetko šire narative bliske Moskvi i Beogradu, negiraju agresiju Rusije na Ukrajinu… Zašto EU ćuti na ove pojave? Šarec: Ne bih rekao da uvijek ćuti. Barem ne u Evropskom parlamentu. Često se čuju reakcije na takve poteze, ali mislim da reagovanje na svaku izjavu nije produktivno. Svi treba da se posvetimo cilju da Crna Gora uđe u EU. To će biti čin koji će sve drugo staviti u drugi plan. Naravno da Moskva i Beograd, pa i mnogi drugi, ne žele taj uspjeh. Mnogi ne žele da Crna Gora uđe, jer bi onda morali sebe zapitati zašto oni nisu uspjeli. Mislim da smo svi zajedno krenuli ka cilju ulasku u EU. Ako ćemo slušati svakog psa koji laje na tom putu, nećemo stići na cilj. Naravno, reagujemo često, ali još je bolje da radimo posao i uvedemo Crnu Goru u EU. To će biti najveća pobjeda. Kako rekoh, ima mnogo onih koji to ne žele. Ima ih i u Crnoj Gori, ima ih u Srbiji, a naravno pogotovo u Moskvi. Tako da je ulazak Crne Gore u EU geostrateško pitanje. To nije samo pitanje hoće li Crnogorci na granici davati pasoše ili ne, nego pitanje opstanka jedne male samostalne države. RSE:U ovom Izvještaju su, čini se svjesno, preskočeni brojni incidenti koji se tiču istorijskog revizionizma, poput slavljenja ratnih zločinaca, podizanje spomenika… ali i anti-turska histerija... Zašto? Šarec: Imamo tehničko objašnjenje. Izvještaj se priprema godinu od septembra 2024. do septembra 2025. A drugo to su incidenti, sociopolitička zbivanja. Nije to da Vlada sada namjerno podstiče anti-tursku histeriju. Da jeste, to bi bio veliki problem i izvještaj bi bio definitivno drugačiji. Reagovao sam ljetos, kada je bio podignut spomenik Pavlu Đurišiću. Crkva treba da bude utočište onima kojima treba pomoć u teškim situacijama, koji traže da ih crkva prihvati i pomogne. A politikom neka se bave političari. Sigurno će se to pomenuti u izvještaju koji pripremam. Naglašavam svima nam je cilj da Crna Gora bude naredna članica EU i moramo imati globalni pogled. Dok se sve ovo dešava, ne smijemo ćutati. Moramo jasno kazati da to što se događa nije u redu. Želim građansku Crnu Goru koja potiče iz antifašizma, koja poštuje ljudska prava i ne prima instrukcije iz drugih država koje imaju svoje interese.

U posljednjih osam mjeseci Crna Gora je potpisala četiri međudržavna sporazuma – sa Francuskom, Mađarskom i dva sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Sporazumi sa Emiratima se tiču turizma, nekretnina, energetike, digitalnih tehnologija. Mađarski se fokusiraju se na saobraćajnu digitalnu i IT-infrastrukturu. Francuski je kombinacija infrastrukturnih, energetskih i digitalnih projekata. I svi omogućavaju realizaciju poslova mimo javnih nabavki. Sva četiri imaju međudržavni okvir koji omogućava izbor izvođača bez javne konkurencije. Samo sporazum sa Francuskom sadrži formalnu antikorupcijsku klauzulu - obavezu države da ne dozvoli nezakonite koristi i da prijavi partnerima svaku sumnju na zloupotrebu. Vlada navodi da je riječ o strateškim partnerstvima za "brži razvoj i privlačenje investicija" koji treba da smanje birokratiju i povećaju efikasnost. Nevladine organizacije upozoravaju da se time potkopava sistem javnih nabavki – koji je jedan od stubova kontrole korupcije. Marko Sošić iz Instituta Alternativa za Radio Slobodna Evropa kaže da je ovakav tempo potpisivanja sporazuma rezultat obaveze Vlade, da svi međudržavni ugovori Crne Gore od 26. decembra moraju biti usklađeni sa sa pravilima EU u oblasti javnih nabavki". To je stavka iz reformske agende u pristupnim pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom. Poslednji energetski sa EmiratimaPosljednji u nizu sporazuma potpisan je 8. novembra između Vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata u Abu Dabiju. Potpisali su ga ministri energetike Admir Šahmanović i Suhail Al Mazrouei u prisustvu premijera Milojka Spajića i predsjednika UEA šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana. Njime se uspostavlja strateško partnerstvo u oblasti energetike i naprednih tehnologija. Predviđa gradnju solarnih, vjetro i hidroelektrana, razvoj zelenog vodonika i baterijskih sistema, te osnivanje Savjeta za FinTech i AI tehnologije. Aranžman ne predviđa javne nabavke – projekti će se realizovati kroz direktne dogovore između dvije vlade i izabranih kompanija. Crna Gora će obezbijediti zemljište za realizaciju projekata u takozvanim razvojnim zonama, tamo gdje to zakon dozvoljava, bez sprovođenja postupaka koncesija, tendera ili javnih nabavki, objavile su Vijesti koje su imale uvid u Sporazum. Država će, kako se navodi, preuzeti i odgovornost za izgradnju javne infrastrukture i pripremu planske dokumentacije. Prvi o turizmu i nekretninama sa EmiratimaPrvi među ovakvim ugovorima potpisan je 28. marta sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o ulaganjima u turizam i razvoj nekretnina, posebno na području Velike plaže kod Ulcinja. Ugovor omogućava da se poslovi realizuju bez procedura javnih nabavki, kroz direktne dogovore između vlada. Zbog toga su reagovale ekološke i građanske organizacije, upozoravajući na netransparentnost i rizik od devastacije prostora i kršenje Ustava. Evropska komisija zatražila je objašnjenje od Vlade Crne Gore zbog mogućeg kršenja pravila o javnim nabavkama i zaštiti javnog interesa. MANS, nevladina organizacija sa višedecenijskim stažom u borbi protiv korupcije, je tada ocijenio da Sporazum suspenduje niz crnogorskih zakona i širom otvara vrata za pranje novca. Uz to , kako su naveli, u slučaju kršenja ugovornih obaveza investitora, Crna Gora neće imati pravni osnov da pokrene bilo kakvu proceduru protiv UAE. Sporazum sa FrancuskomSporazum između Crne Gore i Francuske, potpisan u septembru, predviđa saradnju u izgradnji nove univerzitetske bolnice u Podgorici, sjedišta Vlade, dionica autoputeva i digitalne infrastrukture. Francuska obezbjeđuje i kredite, donacije i tehničku pomoć kroz razvojne agencije poput Francuske agencije za razvoj (AFD). Prema dokumentu, francuske firme mogu biti angažovane direktno, na osnovu liste koju dostavi Vlada Francuske. U dokumentu o sprovođenju prioritetnih projekata i finansijskoj saradnji se navodi da dvije vlade " ne smiju nuditi ili davati trećoj strani, zahtijevati, prihvatiti ili obećavati – direktno ili indirektno – bilo kakvu neprimjerenu korist ili dobit, koja može biti nezakonita ili koruptivna". Strane se međusobno obavezuju na razmjenu informacije koje izazivaju sumnju. Ako se te obaveze ne poštuju, Francuska zadržava pravo da obustavi isplate iz kredita ili traži prijevremenu otplatu zajmova. I sa Mađarskom uz direktne pogodbePremijeri Milojko Spajić i Viktor Orban potpisali su 1. jula u Budimpešti sporazum koji će mađarskim kompanijama omogućiti da - bez javnih nabavki i tendera - grade autoputeve i rekonstruišu pruge u Crnoj Gori. "U realizaciju ovih projekata uključuju se mađarske kompanije kao glavni izvođači i operateri, uz poseban režim koji omogućava direktno angažovanje bez potrebe za javnim nabavkama, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom", piše u dokumentu. Naime, Vlada Crne Gore će – bez tendera – odabrati glavnog izvođača i operatera sa liste potencijalnih investitora i izvođača koju pripremi Vlada Mađarske. Crna Gora će sprovesti sve neophodne zakonske mjere neophodne za realizaciju projekata, a Mađarska će razmotriti mogućnost njihovog finansiranja. Crnogorski premijer je sporazum okarakterisao kao "monumentalan" i "istorijski". Dokument omogućava direktno angažovanje mađarskih kompanija bez tendera, jer su projekti proglašeni "investicijama od zajedničkog interesa". Evropska komisija nadzire šta Podgorica potpisujeU poslednjem izvještaju Evropske komisije iz novembra ove godine, pominje se samo prvi sporazum koji je Crna Gora potpisala sa Emiratima. Sporazum o saradnji u turizmu i nekretninama, iz marta 2025., predviđa da su svi ugovori i sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti od zakonodavstva obje zemlje o javnim nabavkama. konstatuje se u izvještaju. Nakon toga upozoravaju da Crna Gora mora obezbijediti da sprovođenje ovog i sličnih sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU o javnim nabavkama, niti da je zaobilazi. Način na koji će se sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi biće pod pažljivim nadzorom EU, poručuje se na kraju. Crna Gora je u 2024. na Indeksu percepcije korupcije međunarodne organizacije Transparensi internešnal bila na nivou iz 2017. godine. Ona je u 2024. bila na 65. mjestu od 180 država. Indeks percepcije korupcije rangira 180 zemalja prema nivoima korupcije u javnom sektoru, a rezultati su dati na skali od nula (jako korumpirane) do 100 (vrlo čiste).

Najava komesarke za proširenje Evropske unije Marte Kos da bi kandidati prije punopravnog članstva bili na probnom periodu kako bi se spriječilo nazadovanje u reformama i pretvaranje tih "država u trojanske konje Rusije" - u vladajućim crnogorskim krugovima je dočekana sa rezervom. Za razliku od njih, analitičari imaju razumijevanja za ovu najavu. Da je ovo poruka upravo zemljama kandidatima Zapadnog Balkana, koji su manje više pod snažnim uticajem Rusije, smatra spoljnopolitički analitičar iz Beograda Boško Jakšić, jer Brisel želi budućnost bez "novih uporišta proputinovske politike". Ivana Stradner, saradnica Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ocjenjuje da je ovakav plan Brisela povezan sa djelovanjem premijera Mađarske i Slovačke koji opstruiraju EU. Crnogorski diplomata Željko Perović, strategiju Brisela smatra opravdanom kada je u pitanju Crna Gora, jer je kako kaže "vlast od 2020. pod uticajem antievropskog i proruskog Beograda". U ovogodišnjem Izvještaju o proširenju, Evropska komisija je navela četiri kandidata koji bi mogli biti novi članovi EU: Albanija, Moldavija, Crna Gora i Ukrajina. Duže od dvanaest godina nije bilo prijema novih članica u EU. Posljednja je primljena Hrvatska 2013. Poslije 12 godina EU govori o proširenju - ali uslovnomPredsjednice EK Ursula Fon Der Lajen prošle godine je najavila da će proširenje biti "prioritet" do 2029. godine. Uoči ovogodišnjeg Izvještaja o napretku država komesarka za proširenje Marta Kos je za The Financial Times navela mogućnost da kandidati dobiju "probni rok" kako bi se spriječilo nazadovanje u reformama i kršenje vrijednosti Unije. Kazala je da ne želi pristupanje zemalja u EU koje će se poslije prijema udružiti sa Rusijom: "Ne želim da uvodim 'trojanske konje' koji će biti aktivni za pet, deset ili 15 godina. Zato Komisija razrađuje ideje poput prelaznog ili probnog perioda i zaštitnih mjera." "Probni status" mogao bi podrazumijevati period u kome nove članice nemaju pravo glasa o svim pitanjima i mogućnost privremenog isključenja u slučaju demokratskog nazadovanja, piše The Financial Times. Vlada Crne Gore rezervisana prema 'probnom članstvu'Prema modelu "uslovnog prijema" Crne Gore u EU, rezervu su izrazili premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Spajić je krajem oktobra okviru londonskog Samita Berlinskog procesa saopštio, da se protivi da Crna Gora uđe u Uniju bez prava glasa. Na istom skupu premijer Albanije Edi Rama je rekao da se, za razliku od Spajića, ne protivi prijemu u članstvo "sa drugačijim statusom" u Uniji: "Nemamo pravo na veto, dok se Evropa ne reformiše. Pratimo politiku EU i NATO, ali ćemo dati sebi za pravo da kažemo šta mislimo." A potpredsjednik Vlade Crne Gore Filip Ivanović je rekao da bi "članstvo bez punog prava glasa bi bilo teško prihvatljivo". Uslovno članstvo za suzbijanje 'krtica'Analitičar Boško Jakšić za RSE ocjenjuje da su Crna Gora i Albanija u potpunosti uskladile spoljnu politiku sa EU. "Zato vjerujem da se klauzula ne odnosi na Podgoricu i Tiranu, ali se hipotetički zadržava mogućnost uslovnog članstva, imajući u vidu prosrpske proruske snage koje nisu zanemarljive u Crnoj Gori", kaže Jakšić. Kaže da bi klauzula bila upozorenje Crnoj Gori šta se može dogoditi ukoliko se dozvoli da uticaj tih snaga poraste u budućnosti: "To se ne odnosi na ovaj trenutak, jer su u Briselu gotovo svi zadovoljni procesom integracija u Crnoj Gori." Ipak smatra da Brisel ne može biti siguran da u budućnosti u nekoj od novih članica, neće pobijediti snage koje će voditi politiku kao sada mađarski premijer Viktor Orban: "EU ne želi događaje kakvi su bili u Mađarskoj ili Slovačkoj koje blokiraju odluke Unije, stavljaju veto na podršku Ukrajini ili proširenje sankcija Rusiji. To je poruka i kandidatima Zapadnog Balkana koji su manje ili više pod snažnim uticajem Rusije." Naglašava da je to poruka kandidatima "da spoljnu i bezbjednosnu politiku vode na način koji će onemogućiti da postanu 'krtice' u Uniji". 'Brisel već ima Orbana i Fica'I Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona za RSE, plan EU dovodi u vezu sa djelovanjem premijera Mađarske ali i Slovačke koji, kako kaže, opstruiraju EU. "Brisel već ima Orbana i Roberta Fica, a posljednje što im treba je Aleksandar Vučić." Ona ocjenjuje da je Brisel dugo tolerisao Srbiji koja je kandidat za EU, balansiranje između Rusije i Kine sa jedne i zapada sa druge strane. "Zvuči paradoksalno, ali Rusiji i Kini bi članstvo Srbije u EU odgovaralo, jer bi Srbiju koristili kao polugu uticaja u Evropi. To je test za EU", kaže Stradner. Ona navodi da bi EU trebalo da pomogne Crnoj Gori i Albaniji da se što prije približe članstvu, kako bi spriječila zvanični Beograd da urušava prozapadne težnje zemalja regiona. "Vučić poručuje da u EU treba zajedno da uđu sve zemlje Zapadnog Balkana uz poruku zapadu da 'možda Srbija nije savršena ali je region još gori'. EU treba da ignoriše te poruke i pomogne priključenju Crne Gore i Albanije", zaključuje Stradner. Brisel neće da 'timari Putinovog trojanskog konja'A crnogorski diplomata Željko Perović za RSE kaže da je opravdana strategija Brisela o "probnom članstvu" budućih članica EU, pa i kada je riječ o Crnoj Gori koja je, kako kaže, podijeljena i međusobno posvađana: "Vlast nakon 2020. je pod dirigentskom palicom antievropskog i proruskog Beograda, sa zavisnim pravosuđem, nedobronamjernim ponašanjem prema svim susjedima, osim Srbije. U Crnoj Gori je ugroženo sve što nije srpsko - ruski svijet. I to daje za pravo ovakvom razmišljanju Brisela." Perović podsjeća da Brisel već duže Crnu Goru vidi kao prvu narednu članicu EU, naročito nakon agresije Rusije na Ukrajinu. Perović kaže da se već nekoliko godina spekuliše o "brzom prijemu" Crne Gore, navodeći izjavu potpredsjednice EK Kaje Kalas koja je 2030. navela kao godinu uslovnog prijema novih članica. Vjeruje da bi pobjeda istinski prozapadnih snaga na narednim izborima 2027, obradovala Brisel: "Jer EU više neće morati da 'timari' Putinovog 'trojanskog konja', nego državu i vlast koja dijeli evropske vrijednosti." I dio opozicije u Crnoj Gori smatra da je dobra ideja da se EU protiv ruskog uticaja bori mehanizmom "probnog članstva". "Ako je Rusija 2016. godine pokušala državni udar zbog očekivanog ulaska Crne Gore u NATO, naivno je vjerovati da slično neće pokušati i prilikom ulaska u EU, naročito sa novouspostavljenih i ojačanih pozicija", naveo je Miloš Đuričković iz opozicionog Evropskog saveza. Dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, prije svega stranke nastale iz proruskog Demokratskog fronta, ne podržavaju NATO članstvo i zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji. One u značajnoj mjeri participiraju u Vladi premijera Milojka Spajića, a njihov lider Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore.

U Perspektivi u Podgorici, mladi su otvoreno razgovarali o političkim, društvenim i moralnim izazovima današnjice, ne štedeći kritiku ni prema sistemu ni prema sebi. Istakli su razočaranje zbog partijskog zapošljavanja: "Ko te šalje, iz koje si partije?" i korupcije u obrazovanju, podsjećajući na "oko 20.000 kupljenih diploma".

"Izvještaj EK potvrđuje izvanredne rezultate u svim oblastima", "Najveći napredak ostvarila Crna Gora", "Crna Gora radi, Evropa prepoznaje", "Kos: Crna Gora najbolje pripremljena država kandidatkinja za učlanjenje u EU"… Ovo su samo neki od naslova kojima su mediji i evropski i domaći zvaničnici dočekali ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore. Sa prosječnom ocjenom 3,65 Crna Gora je najbolja među zemljama kandidatkinjama. Za manje od pola boda popravila je ocjenu iz prošle godine. I pored napretka Izvještaj ima niz upozorenja, naročito u ključnim oblastima - poglavljima 23 i 24 - vladavina prava, borba protiv korupcije i efikasnost pravosuđa. U njima je dobila ocjenu tri. To znači "ograničen do određeni napredak". Ova poglavlja poslednja se zatvaraju. Evropska komisija konstatuje da su problemi u ovim oblastima i dalje najizraženiji. Rezultati ispod očekivanja u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminalaKomisija je ukazala na nedostatak pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala, zbog čega, naglašavaju, zvanična Podgorica mora da ojača institucije koje treba da riješe taj problem. Uz ocjene da su preporuke iz prošlogodišnjeg izvještaja i dalje na snazi, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao djelimičan. Brisel traži i efikasnije oduzimanje imovine stečene kriminalom i snažniju unutrašnju kontrolu u policiji i tužilaštvu. Traži se reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti. EK upozorava na potrebu jačanja nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa, transparentnog izbora sudija i tužilaca, uključujući Ustavni sud, Sudski i Tužilački savjet. Zahtijeva se i poboljšanje efikasnosti sudova. Naglašava se neophodnost izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja, kao i obezbjeđenje adekvatnih uslova za rad Specijalnog tužilaštva i policije. Pad ocjene u oblasti medija i informatičkog društvaPad sa petice na trojku zabilježen je u poglavlju Informatičko društvo i mediji, iako je ovo poglavlje privremeno zatvoreno prošle godine. EK je utvrdila da vlasti obezbjeđuju brzu i efikasnu reakciju na prijave nasilja nad novinarima, koji uglavnom, u vidu prijetnji, stižu putem interneta. Iako su vlasti osudili nasilje nad novinarima, i dalje se nastavljaju verbalni napadi na medije i predstavnike civilnog društva od strane zvaničnika i partija, uključujući visoke funkcionere iz sektora bezbjednosti i odbrane, navode iz EK. Oni su upozorili na kašnjenja u imenovanju članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medije, i na potrebu pravnog epiloga izbora generalnog direktora Javnog servisa. U oblasti sajber bezbjednosti EK konstatuje da je donesen Zakon o informacionoj bezbjednosti ali da Crna Gora nije harmonizovala zakonodavstvo, niti je formirala nacionalnu Agenciju za sajber bezbjednost. Takođe, država mora ograničiti saradnju s visokorizičnim dobavljačima tehnologije. Crna Gora, dodaju, još nije uspostavila sistem koji garantuje bezbjednost i transparentnost u digitalnom prostoru. Vizna politika nije u potpunosti usklađenaVizna politika Crne Gore nije u potpunosti usklađena sa politikom Evropske unije, posebno kada je riječ o listi zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU. U pitanju je devet zemalja za koje za ulazak u Crnu Goru ne treba viza - Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Kina, Katar, Rusija, Saudijska Arabija i Turska, kojoj je Crna Gora u međuvremenu uvela vize. Puna usklađenost sa viznom politikom EU je završni uslov u okviru poglavlja 24. "Usklađivanje vizne politike je pitanje od hitnog značaja", naglasili su iz EK. EK preporučuje da se dodatno ojača kontrola granica, migracioni menadžment i borba protiv pranja novca. Odnosi sa susjedima uglavnom dobriEvropska komisija ocijenila je da Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa susjedima. Iako je navedeno da su odnosi s Kosovom dobri, Komisija napominje da na ovu temu postoje povremene međustranačke tenzije unutar parlamentarne većine. Odnosi Podgorice i Beograda se ocjenjuju generalno stabilnim uz "povremene međusobne optužbe". Ukazuje se i na intenziviranje dijaloga s Hrvatskom kako bi se pronašla rješenja za preostala bilateralna (otvorena) pitanja. Kad je riječ o odnosima s Bosnom i Hercegovinom, EK ocjenjuje da su generalno ostali dobri. Traži se i jača kontrola hraneU oblasti bezbjednosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne kontrole, Crna Gora je ostvarila ograničen napredak. Komisija preporučuje jačanje inspekcijskih i infrastrukturnih kapaciteta, zapošljavanje novih kadrova i sprovođenje obuka o bezbjednosti hrane, zdravlja i dobrobiti životinja. Zahtijevaju uspostavljanje nadzora nad bjesnilom i vakcinaciju po potrebi, te jačanje nadzora nad prijavljenim bolestima ptica. Fiskalne ranjivostiIako se konstatuje određeni napredak u tržišnoj ekonomiji, upozorava se na fiskalnu ranjivost i visoku zavisnost od turizma. U tom kontekstu konstatuje se povećanje budžetskog deficita i usporavanje ekonomskog rasta zbog slabije turističke sezone 2024. i 2025. godine. Brisel traži i da Crna Gora razvije zelene i digitalne industrije i smanji zavisnost od sektora usluga i turizma. Posebno se zahtijeva ograničavanje javne potrošnje. U Vladi optimističniOd prošlog izvještaja EK Crna Gora je imala samo dvije međuvladine konferencije u decembru 2024. i junu ove godine. U istom periodu Albanija, koji je uz Crnu Goru najozbiljniji kandidat u pregovorima, imala je pet konferencija. Iako u Vladi vjeruju da bi Crna Gora mogla da uđe u EU već 2028. godine, šefica EU diplomatije Kaja Kalas je rekla da je realan ulazak novih članica do 2030. godine. U opticaju je i predlog da potencijalne članice, prije prijema u EU budu stavljene na dvogodišnji probni period. To je saopštila Marta Kos, komesarka za proširenje, navodeći da bi se tako spriječilo da se po ulasku u EU nove države "ponašaju kao trojanski konj Rusije". Inače, Crna Gora će juna naredne godine biti domaćin Samita EU–Zapadni Balkan.

Antiturski protesti krajem oktobra u Crnoj Gori pokazali su da dio društva doseljenike iz Turske stigmatizuje i vidi kao krivce za bezbjednosne, društvene i ekonomske probleme. Statistika, međutim, pokazuje da se veliki broj njih u Crnoj Gori zadržava kratko i da se radi o niskokriminalnoj zajednici

Da bi državljani Turske došli u Crnu Goru, od 30. oktobra, moraju dobiti vizu za koju dokumenta podnose lično u crnogorskoj ambasadi ili konzulatu u Turskoj. Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova koliko se čeka na odobrenje i izdavanje vize. Prva posljedica uvođenja viza je značajan pad broja putnika na avionskim linijama iz Turske prema Crnoj Gori, rekli su za RSE u Aerodromima Crne Gore. U Udruženju crnogorskih iseljenika u Turskoj kažu za RSE da je uvođenje viza od strane Crne Gore izazvalo iznenađenje i razočarenje. U Udruženju su svjesni da, zbog pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora treba da postepeno uskladi vizni režim sa članicama EU, što podrazumijeva uvođenje viznog režima i Turskoj, ali nisu očekivali da će se to dogoditi brzo. "Žao nam je što je proces ubrzan nakon nedavnih događaja u Crnoj Gori. Smatramo da je ovaj korak mogao biti sproveden u mirnijem i smislenijem tranzicionom periodu, što bi bilo u interesu prijateljskih odnosa dva naroda i dvije države", kaže za RSE predsjednik Udruženja crnogorskih iseljenika u Turskoj Adil Ozuzun. I Sead Šahman predsjednik vanparlamentarnog Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) koji je nedavno bio na okupljanju crnogorske dijaspore u Turskoj, kaže za RSE da su iseljenici zabrinuti zbog novog režima: "Iseljenici očekuju povlašćenije uslove za ulazak u Crnu Goru, odnosno da se vrate na bezvizni režim i da imaju određene povlastice kada je u pitanju njihovo poslovanje u Crnoj Gori." Vizni režim Turskoj nakon pogrešne informacijeU Republici Turskoj, prema podacima iseljeničkih organizacija živi oko šest hiljada ljudi koji imaju iseljeničke kartice na osnovu porijekla iz Crne Gore. Takođe se procjenjuje da je mnogo veći broj državljana Turske vodi porijeklo iz Crne Gore - oko 250.000. Državljani Turske su mogli bez viza da putuju u Crnu Goru do 30. oktobra kada je Vlada uvela, kako je navela, privremene vize. Povod je bilo povređivanje Podgoričanina u fizičkom sukobu sa strancima, za koje je policija saopštila da su u pitanju turski državljani, što se kasnije ispostavilo kao netačna informacija. Uslijedila je serija incidenata protiv Turaka, pri čemu su fizički napadani, uništavana im je imovina, a organizovano je i više antiturskih protesta. Vlada je najavila ukidanje bezviznog režima za državljane Turske. Sedam dana kasnije policija je saopštila da su u tuči i povređivanju Podgoričanina učestvovali državljani Azerbejdžana. Ova informacija nije uticala na Vladu da promijeni odluku o uvođenju viza državljanima Turske. Ozuzun: Iseljenicima omogućiti ulazak bez vizeUdruženje crnogorskih iseljenika u Turskoj vodi intenzivnu komunikaciju sa institucijama u Crnoj Gori tražeći da se zadrži pravo iseljenika na ulazak bez vize. Predsjednik Udruženja Adil Ozuzun kaže da Turska podržava težnju Crne Gore ka EU, i da mora do 2027. da primjeni vizni režim usklađen sa Briselom ali očekuju izuzetke: "Smatramo neophodnim da se (najmanje) licima koja posjeduju iseljeničku karticu omogući ulazak bez vize u Crnu Goru. Ti ljudi čuvaju istorijsku vezu sa domovinom i aktivno doprinose razvoju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Turske." On ocjenjuje da mnogi imaju pogrešnu percepciju Turske kroz prizmu toga što je većinski muslimanska zemlja ili kroz istorijske predrasude: "Danas Turska ni na koji način ne predstavlja silu sa osvajačkim namjerama ili bilo kakvim oblikom dominacije - to iskreno i odgovorno naglašavamo." Gledajući iz perspektive ravnoteže interesa, Ozuzun kaže da postoje jasni pokazatelji da Crna Gora u mnogo čemu može imati veću potrebu za Turskom nego obrnuto. Takođe vjeruje da će Turska, iako nezadovoljna novim tranzitnim režimom, ostati otvorena za građane Crne Gore, posebno u slučaju liječenja i zdravstvenih potreba. Da li će Turska uvesti vize Crnoj Gori?Prema podacima crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranje, tokom prošle i ove godine, u turskim klinikama je pregledano ili liječeno preko hiljadu pacijenata iz Crne Gore, što je državu koštalo skoro šest miliona eura. U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima boravi oko 13.400 državljana Turske, koji su osnovali blizu deset hiljada firmi. U prošloj godini je u Crnu Goru došlo preko 160.000 turista iz Turske. Mogućnost da Turska uzvrati uvođenjem viza za crnogorske državljane, pomenuo je ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan prilikom obilaska demolirane radnje turskog državljanina u Baru, 2. novembra. "Očekujem da se povuče odluka o uvođenju viza. Ako se ne naprave određeni koraci, naša strana će biti primorana da napravi neke korake u skladu sa ovim što se desilo. U Turskoj živi 250.000 ljudi porijeklom iz Crne Gore. Oni će morati da podnesu neki teret zbog svega ovoga." On je podsjetio da su turske investicije u prvih osam mjeseci ove godine iznosile sto miliona eura. A prema njegovim riječima, Turkish airlines je, na linijama sa Crnom Gorom, u prvih osam mjeseci ove godine prevezao 250.000 putnika. "Ako se ovo nastavi (vizni režim) ne znam šta će biti sa pacijentima koji se liječe u Turskoj i šta će biti sa Crnogorcima koji planiraju da putuju preko Turske na druge destinacije", rekao je ambasador. Uvođenje recipročnih mjera bi smatra Sead Šahman imalo posljedice i po prijateljske odnose dvije države: "Kada obilježavamo 146 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa i kada se dičimo nekim partnerstvima, imaćemo jedno zahlađenje odnosa koje nije dobro ni za jednu državu. Biće pogođeni privreda i usluge, a to će se osjetiti i budžet." Pad broj putnika iz Turske od uvođenja vizaIz kompanije Aerodromi Crne Gore su za RSE saopštili da ključne kompanije koje prevoze putnike iz Istambula, Air Montenegro i Turkish Airlines, za sada nisu otkazale nijedan let, ali je ipak pao broj putnika na relaciji Crna Gora - Turska. "Od 30. oktobra – od kada je državljanima Turske neophodna viza za ulazak u Crnu Goru, primjetan je značajan pad u broju putnika na ovim linijama. Napominjemo da evidenciju o državljanstvima putnika vodi Granična policija", naveli su iz Aerodroma Crne Gore za RSE. Iz Granične policije nijesmo dobili odgovor broju turskih državljana koji su došli u Crnu Goru od uvođenja viza i za koliko je taj broj manji u odnosu na bezvizni režim. Takođe, turska niskobudžetna avio-kompanija, Pegasus Airlines, otkazala je letove između Ankare i Izmira ka i od Podgorice, privremeno, do 29. novembra. Zadržali su liniju Podgorica – Sabiha Gokčen, u azijskom dijelu Istanbula. Iz Aerodroma navode da su do sada imali preko 400 hiljada putnika godišnje u avio prometu sa Turskom što je 15 odsto od ukupnog prometa.

"I dalje kad zatvorim oči čujem šum mora i zrikavce ispred palate. Vidim svice u travi, sjetim se vrućina, lepeza i popodnevnih odmora. Kao da tamo i dalje sve živi", kaže Mirjana Tripković-Pantar, potomkinja stare pomorske porodice iz Dobrote kod Kotora. Danas živi u Rijeci. Za nju je barokna palata Tripković, u koju je ljeti dolazila kod babe i djeda, mnogo više od građevine. "Ona je uspomena na generacije predaka koji su plovili morima i sticali imovinu. Simbol dostojanstva ali i nepravde koja traje desetinama godina", kaže za Radio Slobodnu Evropu (RSE). Naime, Tripkovići su jedna od 51 hrvatske porodice u Boki koje decenijama pokušavaju da povrate imovinu oduzetu poslije Drugog svjetskog rata i tokom ratnih devedesetih. Njima je od nekadašnjih 500.000 kvadratnih metara zemljišta u kotorskim naseljima Škaljari, Dobrota i Kavač ostalo tek nekoliko parcela. Zbog ovog i desetina drugih slučajeva hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova uputilo je u oktobru Crnoj Gori diplomatsku notu, tražeći hitno rješavanje pitanja oduzete imovine. Crnogorsko Ministarstvo je za RSE navelo da će, nakon dobijanja informacija od nadležnih, preduzeti korake i obavijestiti hrvatsku stranu o konkretnom upitu. Iako je Crna Gora najdalje odmakla na putu ka Evropskoj uniji, pitanje restitucije jedno je od ključnih u pregovorima s Briselom. Mirjanina sjećanja na palatuPalata Tripković, u kojoj je Mirjana provela djetinjstvo, bila je simbol zlatnog doba bokeljskih Hrvata – pomoraca, brodovlasnika i kapetana. Mirjana je, kaže, često oživljava kroz sjećanja. "Ispred je bio vrt sa palmama, orahom, lozom, ukrasnim biljem i cvijećem, a iza palate stjenovito brdo. Unutra – venecijanska ogledala, slike jedrenjaka, stari časopisi i knjige, oružje, škrinje sa odjećom: svilene, čipkane haljine, duge bijele rukavice, šeširi…". Posebno joj se, kaže, urezalo sjećanje na dvije sobe. "Jedna je bila na samom ulazu u palatu, s malim prozorčićem na vratima. Pričalo se da je nekada služila kao zatvor. Druga, na spratu, bila je poput tajne sobe: nije imala prava drvena vrata, već su bila obojana kao ostatak zida i imala malu, neprimjetnu kvaku". U Boku im je, prisjeća se, često dolazila i rodbina iz Italije. "Mnogo smo se družili. Ujutro smo radili, popodne odmarali, a uveče šetali uz more. Vozili se barkama, sjedjeli na pontama, išli ili primali posjete. Dani su prolazili mirno, polako, u ritmu ljeta i mora. Sjetim se moje omiljene pjesme 'Summertime' i filma 'Prohujalo s vihorom'". Za nju je palata ujedno i veza s ljudima koji su je stvarali. "Povezujem je sa životom koji smo u njoj vodili, s dragim ljudima, njihovim načinom ophođenja i onom uljudnošću koja je danas rijetka, a koja život čini mnogo ljepšim". Mirjana naglašava da gubitak ne doživljava kao lični, već i kao nepravdu prema generacijama predaka koji su vjekovima gradili porodičnu imovinu. "Moji su preci išli da plove na jedrenjake već sa 12 godina, godinama bili odsutni od domova. Sve što su imali stekli su trudom i napornim radom. A onda se, jednim potezom pera katastarskih službenika, ostalo gotovo bez ičega". Zašto im je oduzeta imovina?Od konfiskacije 1945. pa do danas, navodi, postepeno su im oduzimali sve. Prvo je, kaže, bila nacionalizacija, potom eksproprijacija, a od 1991. od 2000. nezakoniti upisi. "Tim upisima oteto nam je više od 90 odsto imovine koja nam je ostala poslije nacionalizacije i eksproprijacije". Kaže da devedesetih članovi njene porodice nisu dolazili u Boku, i da je tada došlo do "modernizacije Katastra", tokom koje su se, kaže, mijenjali brojevi parcela i parcele su se prekrajale, od jedne bi nastajale dvije ili tri, dio jedne bi se dodavao drugoj parceli i tako dalje. "Kada smo 2003. god. došli u Boku vidjeli smo da smo opljačkani, preko 90 odsto imovine više nije bilo upisano na našu porodicu, nego na treća lica (ljudi s imenom i prezimenom, nepoznate osobe, razne firme, Opština...)". Palata Tripković danas je vlasništvo Branka Ćupića. Obnovljena je i, kako kaže Mirjana, čuva je domar. Uzaludna borbaPokrenuli su upravne postupke pred Katastrom i Komisijom za restituciju i obeštećenje 2005. i 2006. godine. "Obratili smo se i Ustavnom i Vrhovnom sudu Crne Gore. Od Ustavnog suda nismo dobili nikakav odgovor, iako nam povrijeđeno pravo na svojinu". Dodaje da su u tim postupcima trošili vrijeme, živce i novac, ali nisu odustali. "Ponekad smo mislili da se više ne borimo. Ali osjećaj pravde i poštenja nas je vraćao. Zašto bi pljačka bila legalizovana? Zašto bi nepravda pobijedila pravdu?", pita se Mirjana. Ne gubi nadu da će se situacija promijeniti. "Vjerujem da će bilateralni razgovori i dogovori između Crne Gore i Hrvatske pokrenuti stvari s mrtve tačke. Pravi vlasnici nekretnina treba da budu obeštećeni ili bi se morali poništiti nezakoniti upisi i imovina vratiti onima kojima pripada", kaže ona. Niz otvorenih pitanjaOsim hrvatskih porodica, imovinu potražuje Kotorska biskupija kojoj su oduzete crkve, samostani i vinogradi. Povrat crkvene imovine rješavaće se bilateralnim putem između Vatikana i Crne Gore. Ovo je posljednje ali ne i jedino otvoreno pitanje između Podgorice i Zagreba. Odnosi dvije države narušeni su usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u Skupštini juna 2024, zbog čega su trojica crnogorskih zvaničnika proglašeni nepoželjnim u Hrvatskoj. Decembra prošle godine Hrvatska je blokirala Crnu Goru u zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31 - vanjska i bezbjednosna politika. Ujedno, Hrvatska zahtjeva odštetu za logoraše koji su 1991. bili zatočeni u logoru Morinj u Kotoru i promjenu naziva bazena koji nosi ime nekadašnjeg vaterpoliste koji je bio stražar u tom logoru. Neriješeno je i vlasništvo nad vojnim školskim brodom "Jadran" koji je više od tri decenije u Crnoj Gori, kao i pitanje granice na Prevlaci. U Crnoj Gori živi jedan odsto Hrvata. Najviše ih je u Tivtu, gradu u kom čine 20 odsto stanovništva.

Zakonom propisan način markiranja goriva u Crnoj Gori suprotan propisima Evropske unije (EU) usvojen je marta ove godine. Krajem septembra Vlada je ušla u proceduru izbora preduzeća, koje će taj posao obavljati narednih pet godina, iako tvrdi da će Crna Gora ući u EU 2028. do kada treba propise da prilagodi evropskim. Markiranjem se gorivu dodaje poseban prah, kojim se obilježava. U državama EU markira se samo gorivo oslobođeno akciza dok je u Crnoj Gori, zakonom iz marta, predviđeno obavezno markiranje svih vrsta goriva uključujući i ono za koje su pri uvozu plaćene akcize. "Direktiva 95/60/EC obavezuje države članice da primjenjuju fiskalni marker na gasno ulje ili kerozin koji su oslobođeni akcize", naveli su iz Delegacije EU u Podgorici za Radio Slobodna Evropa (RSE). Primjenu propisa EU su tražili su i crnogorski privrednici koji se protive planiranom markiranju svih vrsta goriva koje je Vlada uvela izmjenama Zakona o energetici, marta ove godine. Markiranje i nacionalna bezbjednost?Uz ekonomske posljedice po građane, koji će skuplje plaćati gorivo, Mirko Stanić iz opozicionog Evropskog saveza problematizuje i pitanje nacionalne bezbjedosti. "Posebno je opasno što se taj posao planira namjestiti kompaniji u stranom vlasništvu, koja je povezana sa obavještajnom službom zemlje koja nije članica EU i NATO-a", kazao je Stanić za RSE. O tome je izvijestio ambasade država EU i NATO u Crnoj Gori i pozvao Specijalno državno tužilaštvo da reaguje. "Ta kompanija bi za potrebe markiranja izgradila sisteme za nadzor kopnenih granica i granica u lukama Bar i Zelenika. Tako bi mogla da napravi paralelni sistem nadgledanja državnih granica Crne Gore što je ozbiljna opasnost po nacionalnu bezbjednost", kaže Stanić. Na pitanje RSE, koja kompanija je u pitanju Stanić nije želio da odgovori. "Neću vam otkriti identitet te komapanije. To ću saopštiti SDT kada me pozove", kazao je Stanić za RSE. Dodaje da će firma koja dobije taj posao u Crnoj Gori godišnje imati prihod od 4 miliona eura. Ko markira gorivo u regionu ?Od država regiona markiranje goriva na način koji je predvidjela crnogorska Vlada se vrši u Srbiji dok Bosna i Hercegovina pokušava da uvede taj proces. Tako je Vijeće ministara BiH 30. oktobra 2024. usaglasilo pravilnik o markiranju. Da bi stupio na snagu treba da ga usvoji to Vijeće koje to nije učinilo u avgustu ove godine jer nije imalo saglasnost Vlade. U Srbiji od 2014. markiranje goriva sprovodi kompanija Nanoinspekt, koja je zvanični zastupnik američkog Autxentiksa, proizvođača nano markera. Kontrolu procesa vrši preduzeće SGS Beograd, vlasništvo istoimene švajcarske kompanije. To preduzeće ima filijalu u Baru. Aktuelni vlasnik Nanoinspecta je Filip Mitrović. Kompanija je 2024. ostvarila prihode veće od šest miliona eura. Da li su se Nanoinspekt i SGS prijavile na javni poziv za markiranja goriva u Crnoj Gori, RSE nije dobio odgovor iz tih kompanija. U Sjevernoj Makedoniji se ne vrši markiranje goriva, potvrđeno je RSE u Regulatornoj agenciji za energetiku. Markiranje se ne vrši ni na Kosovu, dok su Hrvatska i Slovenije, kao države članice uskladile propise sa EU. Ministar finansija Albanije Ervin Meta je u julu 2024. najavio da će markiranje od 1. januara 2025. sprovoditi država, nakon što je istekao desetogodišnji ugovor o koncesiji sa privatnom kompanijom a GFI Albania. Markiranje za punjenje budžetaU Crnoj Gori se do sada nije markiralo gorivo, a nova praksa je predviđena fiskalnom strategijom Vlade u cilju punjenja budžeta i smanjenja šverca. Trgovci naftom su tražili da se markiranje sprovodi po standardima EU, odnosno da se markira gorivo za jahte koje je oslobođeno akciza. Odbijajući taj prijedlog ministar energetike Admir Šahmanović je u martu kazao da markiranje nije dodatno opterećenje već način da se uredi sistem u interesu države, privrede i građana. "Ova mjera štiti one koji posluju po pravilima – a šalje jasnu poruku da nepoštena praksa neće proći nekažnjeno", kazao je tada Šahmanović. Iz njegovog Ministarstva za RSE navode da nakon usvajanja tog Zakona nijesu imali zvanične primjedbe iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Navode i da su neutemeljene ocjene da je planirano markiranje goriva suprotno standardima EU. Kako Ministarstvo tumači propise EUMeđutim, iz odgovora Delegacije EU u Podgorici na upit RSE proizilazi da će Crna Gora nakon ulaska EU morati da prestane markiranjem na način koji sada uvodi. "Zemlje kandidatkinje dužne su da postepeno usklađuju svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, uključujući i oblast akciznih dažbina, i moraju postići punu usklađenost do trenutka pristupanja", navode u odgovoru za RSE. To je nedavno potvrdila i generalna direktorica Ministarstva energetike Zorana Sekulić koja je kazala da će ovakvo markiranje vjerovatno morati prekinuti kada Crna Gora uđe u EU. Iz Ministarstva za RSE tvrde da je Sekretarijat Energetske zajednice, koji prati usklađenost crnogorskog zakonodavstva sa pravom EU dao pozitivno mišljenje na novi Zakon o energetici: "Dakle, nema govora o nesaglasnosti sa evropskim propisima." Zašto se uvodi markiranje?Kažu da je planirano markiranje nacionalna mjera fiskalne kontrole. Ministarstvo tvrdi i da građani neće plaćati trošak markiranja. "Cijena markiranja iznosi maksimalno 0,8 centi po litru, što je ispod granice koja može uticati na maloprodajnu cijenu. Trošak snose distributeri, a ne građani", naveli su iz Ministarstva za RSE. Dodaju da će markiranje biti precizno definisano kroz transparentnu tendersku proceduru u kojoj će biti izabran najpovoljniji ponuđač - sa najnižom cijenom", naveli su iz Ministarstva. Tender Vlade za izbor kompanije koja će vršiti markiranje je završen 31. oktobra. Crna Gora je u potpunosti zavisna od uvoza goriva a prošle godine je uvezla više od 450.000 tona naftnih derivata, podaci su državne Uprave za statistiku, Monstat. Licencu za trgovinu na veliko ima preko 30 kompanija. Najveća u sektoru naftnih derivata u Crnoj Gori je Jugopetrol, zatim Petrol, Ina Lukoil i Montenegro Bonus. Promet deset najvećih je prošle godine premašio 583 miliona eura, prema podacima Ministarstva energetike.

Crna Gora je zemlja porijekla, odredišta i tranzita za žrtve trgovine ljudima, piše u Izvještaju eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA), objavljenom 3. novembra. U periodu od 2021. do 2024. identifikovano je ukupno 67 žrtava, od kojih su većina, 79 odsto, bila djeca. Broj se povećavao tokom godina - 2021. ih je bilo pet, a 2024. - 28, navodi se u izvještaju. Glavni oblik eksploatacije bilo je prisilno prosjačenje, zatim prisilni brak i seksualna eksploatacija. U poslednjoj godini koju izvještaj obuhvata djeca su činila većinu identifikovanih žrtava prinudnog prosjačenja, dok su tri dječaka iste godine identifikovana kao žrtve radne eksploatacije uz prinudno prosjačenje. Te godine identifikovani su i slučajevi radne eksploatacije osam osoba. U dokumentu se navodi da je u istom periodu evidentirano 11 istraga i 14 krivičnih postupaka, a da su izrečene tri zatvorske kazne koje su bile blizu ili ispod zakonskog minimuma. U izvještaju se navodi da su pripadnici romske i egipatske zajednice, posebno žene i deca, lica bez državljanstva, migrantski radnici i tražioci azila, posebno ranjivi na trgovinu ljudima u Crnoj Gori. Broj migrantskih radnika iz trećih zemalja u Crnoj Gori je porastao zbog nedostatka domaće radne snage. GRETA smatra da bi vlasti trebalo da smanje zavisnost migrantskih radnika od svojih poslodavaca izdavanjem radnih dozvola koje im omogućavaju da promene poslodavce. Smatraju da vlasti treba da preduzmu korake kako bi spriječili tražioce azila i izbjeglice da postanu žrtve trgovine ljudima, poboljšanjem njihovog pristupa tržištu rada i zdravstvenoj zaštiti, te da se uspostavi procedura za identifikaciju žrtava trgovine ljudima među njima, uključujući djecu bez pratnje i razdvojenu djecu. U izvještaju se naglašava da se na primorju bilježi rizik od seksualne eksploatacije žena i djevojaka u okviru tzv. "elitne prostitucije, posebno u luksuznim hotelima i na jahtama". GRETA ističe da su zabilježeni slučajevi žena koje su "dovedene na primorje pod lažnim obećanjem zaposlenja, najčešće kao hostese, a zatim prisiljene na prostituciju". U izvještaju se navodi slučaj iz oktobra 2023. kada je 15 žena iz Ukrajine, Bjelorusije, Izraela i drugih zemalja identifikovano kao žrtve trgovine ljudima. Žene su, kako piše, regrutovane putem interneta od članova međunarodne kriminalne grupe, a jedan od osumnjičenih bio je fotograf koji je fotografije koristio za ucjene, prisiljavajući ih da eksplicitne sadržaje objavljuju na internetu. Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu u aprilu 2024. protiv četiri osobe zbog organizovane trgovine ljudima, navodi se u izvještaju. Navodi se i da nadležni organizuju obuke za hotelsko osoblje kako bi se prepoznali indikatori trgovine ljudima ali da nijesu preduzete mjere za suzbijanje seksualne eksploatacije i da vlasti "nijesu svjesne obima problema ili nijesu spremne da ga dovoljno ozbiljno tretiraju". Crnogorske vlasti su naglasile sve veću ulogu interneta u regrutovanju i eksploataciji žrtava. GRETA je pozvala vlasti da razviju mjere za sprečavanje trgovine ljudima putem interneta uključujući digitalne alate za sprovođenje istraga, i da unaprijede saradnju sa dobavljačima internet usluga. Ponavljaju određeni broj preporuka iz prethodnih izvještaja, a koje nisu sprovedene i kojima bi trebalo pristupiti prioritetno. One uključuju efikasan pristup nadoknadi štete za žrtve trgovine ljudima; sistematsko davanje perioda za oporavak i razmišljanje stranim žrtvama trgovine ljudima, i proaktivnu istragu slučajeva trgovine ljudima, obezbeđujući resurse za policiju.

Najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana ostvarila je Crna Gora, ocenjeno je u nacrtu redovnog godišnjeg izveštaja Evropske komisije o napretku država kandidata za članstvu u Evropskoj uniji (EU), koji bi sutra trebalo da bude usvojen. Za Srbiju i Kosovo je i dalje ključan dijalog o normalizaciji odnosa, koji je i deo pristupnih pregovora za obe države, navodi se u dokumentu kojim su obuhvaćene države Zapadnog Balkana. Srbija i dalje zaostaje kada je reč o usklađenosti sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU jer nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Još je ukazano i na sve veću polarizaciju u toj zemlji usled talasa masovnih protesta koji traju već godinu dana. Bosna i Hercegovina (BiH), kako se ocenjuje, zaostaje u reformama usled "političkih tenzija", kao i problema sa usvajanjem neustavnih zakona u bh entitetu Republika Srpska. Inače, koalicija na državnom nivou u toj zemlji se raspala još u januaru, kada poslanici stranke bivšeg predsednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika nisu glasali za dva reformska zakona koji su trebalo da zemlju približe EU. U Srbiji i Bosni i Hercegovini, kako se navodi u izveštaju, postoje različiti rizici "zarobljavanja države" u kontekstu borbe protiv korupcije. "Korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu proširenja moraju prioritetno da reše", navodi se u nacrtu. U izveštaju se navodi i generalna ocena za sve države kandidate da "proces proširenja sada ide brže nego u poslednjih 15 godina". Pohvale Crnoj GoriCrna Gora je, prema izveštaju Evropske komisije, najnaprednija u procesu pristupanja EU jer je otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja. Ta zemlja je pregovore o članstvu sa EU počela pre 13 godina i do sada zatvorila sedam pregovaračkih poglavlja. "Kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija dala je opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka pristupanju EU", piše u nacrtu izveštaja Evropske komisije. Evropska komisija pohvalila je u izveštaju napredak Crne Gore u oblasti pravosuđa gde su, kako se navodi, sprovedene "intenzivne faze reformi 2024. godine" na pravnom okviru koji treba da garantuju nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa. Ove reforme, prema oceni EU, dale su "inicijalne pozitivne rezultate". Crna Gora je preduzela prošle godine korake ka poboljšanju pravnog i institucionalnog okvira u oblasti borbe protiv korupcije, a takođe je jedna od zemalja kandidata u kojoj je zabeležen napredak u slobodi izražavanja, slobodi medija i pluralizmu. Spomenut je i napredak u sprovođenju akcionih planova za Šengen, kao i u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Crnoj Gori su takođe odobrena sredstva u okviru Plana rasta, u okviru druge runde uslova plaćanja, kao priznanje za značajan napredak u reformama i ispunjenje 30 uslova iz Reformske agende. Evropska unija ponudila je 2024. šest milijardi evra zemljama regiona u okviru takozvanog Plana rasta, kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju. Crna Gora je jedna od zemalja koja je uključena u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA). To, kako se navodi, omogućava njihovim finansijskim institucijama da učestvuju u SEPA šemama plaćanja, što olakšava transfere u evrima i otvara put smanjenju troškova i vremenu obrade. Primena SEPA-e u Crnoj Gori počela je u oktobru, odnosno stupilo je na snagu jeftinije slanje i primanje novca iz i u Crnu Goru iz 40 država Evrope. Crna Gora je takođe pozvana da se pridruži Konvenciji o zajedničkom tranzitu 1. novembra, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe. 'Spor tempo sprovođenja reformi' u SrbijiSrbija je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Evropska komisija je ocenila da su vlasti u Srbiji "nastavile da proglašavaju članstvo u EU svojim strateškim ciljem, ali je stvarni tempo sprovođenja reformi značajno usporen". EU ukazuje da "Srbija treba da sprovede kredibilne reforme u svim oblastima", a posebno na polju usklađivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. "Srbija takođe treba da preuzme mnogo veću odgovornost za proaktivnu i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije EU i treba da izbegava anti-EU retoriku", precizira se. Iz EU je u više navrata do sada poručeno da se očekuje veći stepen usklađivanja Srbije sa spoljnom politikom Unije, uključujući sankcije protiv Rusije. Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi (uz Tursku i Belorusije) koja se nije priključila sankcijama Evropske unije protiv Ruske Federacije, nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. godine. "Stopa usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU ostaje niska", kaže se i dodaje da Srbija treba značajno da poboljša stopu usklađenosti kako bi napredovala na svom putu ka EU. U nacrtu se navodi i da za EU predstavlja bezbednosni rizik to što državljani Rusije u Srbiji ubrzano stiču pravo "na putovanje bez viza u EU" dodeljivanjem srpskog državljanstva. Nacrt ukazuje na to i da je došlo do produbljivanja "polarizacije u srpskom društvu" usled "masovnih studentskih i građanskih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine". "(To) odražava razočaranje građana zbog korupcije i uočeni nedostatak odgovornosti i transparentnosti, zajedno sa slučajevima prekomerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritiska na civilno društvo", naznačeno je. U Srbiji godinu dana traju masovni antivladini protesti na kojima se traži odgovornost vlasti za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi. Apostrofira se i to da se u Srbiji, tokom demonstracija, primenjuju hapšenja i druge prisilne mere koje "imaju zastrašujući efekat na civilno društvo". To je, kako se ističe, pogoršano "verbalnim napadima i kampanjama blaćenja, uključujući i one od strane visokih zvaničnika". Kada je reč o nezavisnosti pravosuđa, u doukumentu se navodi da su u određenoj meri "neprimerni uticaj (vlasti) i pokušaji ograničavanja nezavisnosti pravosuđa potkopali vladavinu prava i demokratiju u Srbiji". Srbija je, pored Turske i Gruzije, jedna od zemalja u kojima je došlo do pogoršanja "slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja". Kada je reč o dijalogu Srbije i Kosova, podvlači se i da se očekuje da i Srbija i Kosovo ispune sve svoje obaveze koje proizilaze iz sporazuma. Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine, ali ga zvanični Beograd ne priznaje. Dve strane od 2011. godine posredstvom EU vode razgovore o normalizaciji odnosa: "I za Kosovo i za Srbiju, napredak na njihovom putu ka EU i dalje zavisi od značajnog napretka u normalizaciji njihovih odnosa.. U odsustvu konstruktivnog angažovanja, obe strane rizikuju da propuste velike prilike". Srbija je, kako se navodi, jedna od zemalja koja je iskoristila deo novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan. 'Zastoj u reformama' u Bosni i HercegoviniU dokumentu Evropske komisije se navodi da se Bosna i Hercegovina (BIH) suočila sa "političkim tenzijama" i "zastojem u reformama". "Entitet Republika Srpska usvojio je zakone kojima se podriva ustavni i pravni poredak i funkcionalnost državnih institucija. Ove zakone je ukinuo Ustavni sud. Nakon krivične osude potvrđene u žalbi, predsednik entiteta Republika Srpska je smenjen sa funkcije, a prevremeni izbori su zakazani za 23. novembar", navodi se. Inače, bh entitet Republika Srpska nema predsednika od avgusta, kada je potvrđena presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsedniku tog entiteta, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Osuđen je na godinu zatvora, a taj deo kazne je otkupio za oko 18.000 evra, kao i na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija: "Reforma državnih institucija radi obezbeđivanja funkcionalnosti i nediskriminacije moraće da se odvija u kontekstu predstojećih pregovora o pristupanju". Ukazuje se i na kašnjenje BiH u usvajanju Reformske agende kako bi ta zemlja dobila novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan. "Komisija je morala da smanji predloženu alokaciju (sredstava) za Bosnu i Hercegovinu u okviru Instrumenta za reforme i rast za 10 odsto", piše u nacrtu. Vlasti u BiH su krajem septembra, pred istek roka, usvojile Reformsku agendu, spisak društvenih i ekonomskih reformi koje EU traži, da bi se dobila sredstva iz Plana rasta. Bosna i Hercegovina je, uz Albaniju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju, postigla punu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Ipak, u ovom dokumentu BiH je među državama u kojima je, kako se navodi, postignut ograničen napredak na polju nezavisnosti pravosuđa, a EU ističe i da je BiH među državama u kojima treba ojačati mehanizme i saradnju u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala. Takođe, navodi se i da BiH još uvek radi na svojoj aplikaciji za pristup Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), kao i da ubrzava pripreme za pristup Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe. 'Podele na političkoj sceni' otežavaju napredak KosovaNapredak Kosova otežan je podelama na domaćoj političkoj sceni i političkim zastojem nakon parlamentarnih izbora 9. februara, uprkos posvećenosti Kosova evropskom putu, uz visok nivo podrške javnosti, navodi se u nacrtu. Kosovo, za razliku od drugih zemalja Zapadnog Balkana, nema status zemlje kandidata, iako je podnelo zahtev za članstvo u decembru 2022. godine. U dokumentu se spominje da je Kosovo dobrovoljno uskladilo svoju spoljnu politiku sa politikom Evropske unije, što signalizira jasnu posvećenost vrednostima EU. Između ostalog, u nacrtu izveštaja se pominje da je Evropska komisija preduzela prve korake ka postepenom ukidanju kaznenih mera toj zemlji. Kosovo je kažnjeno merama EU leta 2023. godine jer je blok procenio da kosovske vlasti nisu učinile dovoljno da spreče nemire koji su izbili na severu, gde žive većinsko srpsko stanovništvo. "Sledeći koraci će zavisiti od kontinuirane deeskalacije na severu. Komisija ima za cilj da ukine finansijske mere kada se izvrši uredan prelaz lokalne samouprave na severu, nakon održavanja izbora". Na lokalnim izborima održanim 12. oktobra, u četiri opštine sa većinskom srpskom populacijom na severu – Severnoj Mitrovici, Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku – pobedila je Srpska lista, najveća srpska stranka na Kosovu, koja uživa podršku zvaničnog Beograda. Ovim opštinama upravljaju Albanci od 2022. godine, kada su srpski gradonačelnici podneli ostavke u kosovskim institucijama u znak protesta zbog nekoliko odluka koje je donela kosovska vlada. Od Kosova se zahteva da se angažuje u pronalaženju dugoročnih rešenja kako bi sve zajednice imale pristup osnovnim javnim uslugama, u skladu sa obavezama iz dijaloga sa Srbijom koji je počeo 2011. godine. Dijalog na visokom nivou između Srbije i Kosova poslednji put je održan u septembru 2023. godine, dok su se na tehničkom nivou strane sastale nekoliko puta, ali bez postizanja bilo kakvog dogovora. Očekivan dalji rad na reformama u Severnoj MakedonijiEvropska komisija je ocenila da Severna Makedonija još uvek nije usvojila neophodne ustavne izmene sa ciljem uključivanja u Ustav građana koji nisu deo većinskog naroda, kao što su Bugari, na šta se ta zemlja obavezala: "Vlasti su nastavile da rade na mapama puta o vladavini prava, reformi javne uprave i funkcionisanju demokratskih institucija, kao i na akcionom planu o zaštiti manjina". Severna Makedonija, kako se navodi, treba da intenzivira napore za očuvanje vladavine prava, posebno zaštitu nezavisnosti i integriteta pravosuđa i pojača borbu protiv korupcije. Još se dodaje da je Severna Makedonija među zemljama u kojima je ostvaren "ograničeni napredak" na polju pravosuđa. Ova zemlja se, prema oceni Evropske komisije, u potpunosti uskladila sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Takođe, jedna je od država koja se prodružila Konvenciji o zajedničkom tranzitu, sporazumu koji ubrzava prekogranično kretanje robe. Evropska komisija je kao pozitivan pomak spomenula aktiviranje Saveta za saradnju između vlade i civilnog društva u Severnoj Makedoniji i ocenila da je ta zemlja postigla manji napredak na planu pluralizma, medijskih sloboda i slobode izražavanja. Severna Makedonija je jedna od država kojoj je Komisija odobrila dodatna sredstva u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan "kao priznanje za značajan napredak u reformama". Naloženo je da postojeći bilateralni sporazumi, uključujući Prespanski sporazum između Grčke i Severne Makedonije i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusedstvu i saradnji između Bugarske i Severne Makedonije "moraju se sprovoditi u dobroj veri od strane svih strana". Napredak u reformama u AlbanijiPregovori o pristupanju sa Albanijom dobile su, prema nacrtu, zamah sa više međuvladinih konferencija koja su dovele do otvaranja pregovora o pet klastera. "Ovo jasno odražava čvrstu političku posvećenost Albanije", piše u nacrtu konačnog izveštaja. Albanija je, prema tom dokumentu, nastavila da napreduje u reformama, posebno pravosuđa i istakla se dobrim rezultatima Specijalne strukture za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) u slučajevima borbe protiv korupcije, aktivnom međunarodnom saradnjom protiv organizovanog kriminala i razvojem kapaciteta za finansijske istrage. "Usvojeno je ključno zakonodavstvo o nacionalnim manjinama i zaštiti ličnih podataka. Zamah u procesu pregovora o pristupanju mora dovesti do daljeg ubrzanja reformi vezanih za EU, posebno u pogledu slobode medija, daljih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno na visokom nivou, i promocije osnovnih prava, uključujući rodna pitanja, prava deteta i pravo na imovinu". Albanija je u potpunosti uskladila svoju spoljnu politiku sa EU, a među državama je koje su napredovale "u dizajniranju ili sprovođenju Šengenskih akcionih planova". Ova zemlja je takođe iskoristila sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Albanija je, pored Crne Gore, izrazila nameru da završi pregovore o pristupanju do 2026, odnosno 2027. godine.

"Suludo je slati poruke bilo kom stranom državljaninu da nije dobrodošao u našu zemlju. To je ekonomsko samoubistvo", poručio je u četvrtak premijer Milojko Spajić u parlamentu usljed antiturske histerije koja trese Crnu Goru. Njegova Vlada je prethodno po hitnom postupku uvela vize za turske državljane. Odluci je prethodila masovna tuča u kojoj su, kako se sumnja, jedan turski i jedan azerbejdžanski državljanin nanijeli lakše povrede 25-godišnjem Podgoričaninu. Tuča je pokrenula talas napada na turske državljane i njihovu imovinu, uključujući i seriju protesta sa kojih je poručeno "Turci napolje". Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda zatražila je zaustavljanje "rasističke histerije" u zemlji. Ova situacija stavila je u fokus odnose Crne Gore i Turske. Prvi po investicijamaTurska je prva po prilivu direktnih stranih investicija u Crnu Goru - sa više od 92 miliona eura, podaci su za prvih osam mjeseci ove godine. Prestigla je Srbiju i Rusiju, koje su se godinama "mijenjale" na vrhu ove liste. Podaci Centralne banke Crne Gore pokazuju da su se turske investicije upetostručile od 2020. godine. Kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena, Crna Gora mnogo više uvozi nego što izvozi u Tursku. Prošle godine je uvoz bio gotovo 15 puta veći od izvoza. Drugi po broju putnikaOd više desetina aviodestinacija, Istanbul posljednjih godina najpopularnija poslije Beograda. Udio putnika iz Turske je sa pet odsto 2019. premašio 22 odsto prošle godine. Prema Istanbulu i drugim turskim gradovima saobraćale su prošle godine četiri kompanije. Iz Aerodroma su za RSE kazali da se očekuje nastavak letova turskog nacionalnog avioprevoznika "Turkish Airlinesa" iz Istanbula ali da je red letenja - obzirom na uvođenje viza državljanima Turske - podložan promjenama. Ova kompanija ima više letova dnevno a Istanbul je jedna od glavnih tranzitnih tačaka za daleke destinacije, poput Sjedinjenih Američkih Država i Azije. Četvrti po broju turista i noćenjaVeliki broj letova se odrazio i na strukturu gostiju u Crnoj Gori. Turska se prošle godine našla na četvrtom mjestu – poslije Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije – po broju turista i noćenja koji su ostvarili njihovi državljani. Pet godina prije toga bili su 13. mjestu po broju turista a 17. po broju noćenja. Treći među strancima u Crnoj GoriU međuvremenu se veliki broj njih i doselio u Crnu Goru. Naime, u Crnoj Gori, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, ima oko 100.000 stranaca sa privremenim ili stalnim boravkom. Od toga najviše državljana Srbije i Rusije, a potom Turske – oko 13.400. Prije pet godina njihov broj je znatno manji - 4.600. Prvi po broju kompanijaDoseljavanje je uticalo i na privrednu djelatnost. U Crnoj Gori je na kraju prošle godine bilo registrovano 30.000 kompanija u vlasništvu stranih državljana. Od toga su turski vlasnici gotovo trećine tih kompanija – 32,8 odsto. Njihovo pojačano prisustvo u Crnoj Gori "nije od juče". Turski državljani su još 2018. godine "pretekli" srpske i ruske po broju kompanija u Crnoj Gori. Šesti po broju procesuiranja za krivična djelaPodaci policije za posljednjih pet godina pokazuju da su među strancima koji su procesuiranih za razna krivična djela, turski državljani tek na šestom mjestu. Ispred njih su državljani Srbije, Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine i Rusije. Turska banka od 2015.U Crnoj Gori posluje 11 banaka, koje su uglavnom u stranom vlasništvu. Jedna od njih je turska državna Ziraat banka, koja je počela sa radom prije deceniju. Prošle godine je ostvarila profit od oko 1,1 milion eura. Ova banka i "Turskih airlines" su među osnivačima Turske privredne komore u Crnoj Gori, koja je počela sa radom prije dvije godine. Donirano 20 miliona, 100.000 vakcina...Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) je od 2007. do danas realizovala oko 500 projekata čija vrijednost premašuje 20 miliona eura, saopšteno je u martu iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore. Turska je 2021. godine Crnoj Gori donirala 100.000 vakcina za COVID-19. Vlada Turske je takođe Ministarstvu odbrane donirala teretna vozila. Turska je, poput Crne Gore, članica NATO. Iz Ministarstva dijaspore nisu odgovorili na upit RSE koliko crnogorskih državljana živi, studira i radi u Turskoj. Ambasador Tuske Bariš Kalkavan je nedavno kazao da oko 250.000 turskih građana ima crnogorsko porijeklo te da su "most prijateljstva između naših naroda". Crna Gora i Turska ove godine obilježavaju 146 godina diplomatskih odnosa.