Premijer Milojko Spajić se izvinio poslanicima u Skupštini Crne Gore zato što nije reagovao da se smire tenzije tokom serije incidenata, od nedelje 26.oktobra koji su bili usmjereni protiv turskih imigranata. Tokom premijerskog sata u državnom parlamentu, opozicioni poslanik Pokreta Ura Miloš Konatar je zamjerio premijeru što se nije obratio javnosti i pozvao na toleranciju kada je dio građana uzeo pravdu u svoje ruke. "Kao premijer imate najveću odgovornost da budete glas razuma. Morali ste da zaštitite i građane Crne Gore, ali i sve one dobre ljude koji su naši gosti u Crnoj Gori. Nažalost niste to uradili i pali ste na ispitu", rekao je Konatar. Odgovarajući na ovu primjedbu premijer Spajić je priznao da se nije oglašavao tokom tenzija: "Mi kao političari treba uvijek da šaljemo apele. Ako sam pogriješio što nisam poslao apel, izvinjavam se. Nikakav problem, poslaću i apel." Nakon povrjeđivanja Podgoričanina u tuči sa stranim državljanima 26. oktobra uslijedili su protesti na ulicama Podgorice sa povicima da "Turke treba protjerati iz Crne Gore". Uglavnom maskirane mlađe osobe su "patrolirale" Podgoricom u pratnji policije i skandirali "Ubij Turčina". Uslijedila je serija incidenata protiv turskih imigranata, uključujući demoliranje njihovih lokala, paljenje automobila, fizičke napade i prijetnje linčom. Premijer Spajić je, odgovarajući na pitanja poslanika, rekao da se treba suzdržati od "izliva emocija" kojima se strani državljani označavaju nepoželjnim. "Mi smo turistička zemlja. Suludo je slati poruke bilo kom stranom državljaninu da nije dobrodošao u našu zemlju. To je ekonomsko samoubistvo", rekao je Spajić. Dodao je da sa druge strane, ni po koju cijenu neće dozvoliti zloupotrebu gostoprimstva Crne Gore. Premijer je najavio donošenje novog Zakona o strancima koji će definisati imigracionu politiku. Paralelno, Vlada je donijela odluku da ponovo uvede vize državljanima Turske. Bezbjednosne službe pokrenule su restriktivne mjere i oštrije kontrole boravka i kretanja stranih državljana u Crnoj Gori. Policija je uhapsila državljane Turske i Azerbejdžana koji su učestvovali u incidentu u kome je povrijeđen Podgoričanin, a tužilaštvo ih tereti za nasilničko ponašanje i nanošenje lakih tjelesnih povreda, dok im je Viši sud odredio pritvor od 30 dana. Takođe je policija privela više osoba koji su fizički napadali državljane Turske i Azerbejdžana na ulicama Podgorice, kao i osobu za koju se sumnja da je zapalio vozila stranog državljanina. Osim Spajića, o incidentima se nije oglašavao ni predsjednik Skupštine Andrija Mandić. A Ombudsman i nevladine organizacije su ocijenile da se kroz Podgoricu sprovodila "rasistička histerija" i "nacional-fašističko divljanje", te pozvali vlasti da to zaustave.

Više državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet nakon što je Islamska zajednica u Crnoj Gori policiji prijavila da su reisu Rifatu Fejziću preko društvenih mreža upućene "brojne prijetnje po život, uvrede i poruke mržnje", potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u tom tužilaštvu. "Imajući u vidu podgrijanu atmosferu linča, ksenofobije i islamofobije koja se širi, Islamska zajednica izražava zabrinutost jer upućene prijetnje smatra stvarnim i ozbiljnim", piše u saopštenju koje potpisuje sekretar Islamske zajednice Fuad Čekić. Pozvali su nadležne da procesuiraju sve koji su uputili prijetnje. Prethodno su tri noći zaredom grupe građana u Podgorici pozivale na linč i protjerivanje državljana Turske, nakon što su u tuči 26. oktobra Podgoričaninu, navelo je tužilaštvo, lakše povrede nanijeli državljanin Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Vlada je uvela vize državljanima Turske. Fejzić je reagovao prve noći dovodeći ta dešavanja u vezu sa zahlađenjem odnosa Beograda i Ankare, nakon što je početkom oktobra Turska isporučila naoružanje Kosovu, sa čime je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio "zgrožen", uz ocijene da ta članica NATO-a ne želi stabilnost Balkana. "Nakon manje od 20 dana. Da li Beograd kažnjava Tursku preko Crne Gore?", napisao je Fejzić na mreži X gdje je objavio fotografiju teksta sa naslovom "Vučić napao Tursku: Znamo što planirate...". Fejzić se na istoj mreži oglasio i 30. oktobra nakon dobijenih prijetnji navodeći da "strah ne stanuje" na njegovoj adresi. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori je uz osudu prijetnji pozvalo institucije, političare i medije da "hitno stanu na put širenju mržnje, ksenofobije i vandalizma". "U protivnom, bićete saučesnici svega što prijeti građanskom miru i slobodi u našoj državi", navelo je Bošnjačko vijeće. Iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića su saopštili da prijetnje upućene reisu Rifatu Fejziću uz dešavanja posljednjih dana potkopavaju vrijednosti crnogorskog društva. I potpredsjednik Vlade, ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović osudio je prijetnje i na mreži X poručio da je to napad na cijelu muslimansku zajednicu u Crnoj Gori. "One, u svjetlu sve izraženije ksenofobije, islamofobije, nacionalne i vjerske mržnje, te atmosfere linča posljednjih dana, predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru, stabilnosti i temeljnim vrijednostima Crne Gore", napisao je Ibrahimović. Prijetnje je na istoj mreži oštro osudio i ministar javne uprave Maraš Dukaj. Vladu premijera Milojka Spajića čine njegov Pokret Evropa sad, partije prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, Bošnjačka stranka i albanske nacionalne partije. Opozicione Demokratska partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrate su od policije zatražile da zaštiti reisa Fejzića, obezbijede mu sigurnost i otkriju počinioce. Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč je oštro osudila prijetnje Fejziću, navodeći da je to prijetnja svima koji se bore za multietnička i viševjerska društva. "Reisu poručujem da nije i da nikad neće biti sam, dok god je nas koji dijelimo viziju građanske Crne Gore svih nas koji u njoj živimo", naveo je Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata, osuđujući prijetnje. Fejzić je na čelu Islamske zajednice u Crnoj Gori više od 20 godina. Prvi put je za reisa izabran 2003.

Dok među najvišim crnogorskim zvaničnicima vlada muk povodom antiturskih demonstracija u Podgorici, kancelarija Zaštitnika ljudskih prava poručuje da se poslušaju apeli i "zaustavi rasistička histerija". Tri večeri zaredom grupe građana u Podgorici pozivaju na linč i protjerivanje državljana Turske. Zabilježeni su i fizički napadi na njih i demoliranje turskih lokala. Okidač je bila tuča u kojoj su Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Ombudsman: Protesti rasističkiEvidentno je da su sinoćni protesti u najboljem slučaju mogu definisati kao rasizam, stoji u saopštenju ombudsmana koji smatra nedopustivim da se pozivi na nasilje i protjerivanje odnose na sve državljane Turske : "Iz najmanje dva razloga: prvo, zbog rasnog profilisanja cijele nacije kao kriminogene, i drugo, što će ove pojave imati nesagledive posljedice na Crnu Goru kao društvo i državu, koja može biti okarakterisana kao ksenofobna i rizična za strance". Centar za građansko obrazovanje ocijenio je da "nacional-fašističko divljanje" u Podgorici ne bi bilo toliko porazno da nije praćeno institucionalnim mukom. "Sramno jedinstvo u ćutanju pokazali su čelnici Skupštine, Vlade, uprave Podgorice - onda kad su morali demonstrirati odgovornost i glas razuma. Mržnja se ne gasi ćutanjem – njome se samo hrani". O nasilju nad turskim državljanima i njihovom imovinom i pozivima učesnika protesta da napuste Crnu Goru nisu se oglašavali predsjednici Vlade, Skupštine i države - Milojko Spajić, Andrija Mandić i Jakov Milatović. Ćutanje zvaničnikaPremijer Spajić se oglasio samo u nedjelju, kada je putem društvenih mreža najavio ukidanje bezviznog režima za turske državljane. Mandić nije uopšte komentarisao situaciju, ali je njegova partija Nova srpska demokratija u saopštenju osudila napad na Podgoričanina ne i nasilje nad turskom zajednicom. Predsjednik države Jakov Milatović osudio je u nedjelju veče ranjavanje Podgoričanina, poručujući da ne smije biti mjesta stigmatizaciji cijelog naroda i pozvajući na uzdržanost. Od tada se nije oglašavao. Osuda preko 100 intelektualacaGrupa od 106 intelektualaca najoštrije je osudila sve oblike nasilja, diskriminacije i širenja mržnje. Kako su naveli fizički napadi, nacionalna i vjerska netrpeljivost, demoliranje poslovnih prostora, paljenje automobila – nisu samo pojedinačni prekršaji, već zločini motivisani mržnjom po nacionalnoj osnovi, koji su prerasli u progon turskih državljana. Posebnu zabrinutost izrazili su zbog organizovanog protesta u Podgorici, koji je obezbjeđivala policija, a koji je "rezultirao vrlo prijetećom atmosferom u kvartovima sa velikim brojem turskih stanovnika". Zahtijevaju hitno i jednako procesuiranje svih učesnika ovih incidenata "za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje", za koje su Krivičnim zakonikom predviđene kazne zatvora od šest mjeseci do deset godina. Kako zaključuju, svako odlaganje ili selektivnost u primjeni zakona će produbiti podjele i podstaknuti nove cikluse nasilja. Nastavljena demoliranja turskih lokalaVeliki broj lokala turskih državljana - koji imaju blizu 10 hiljada registrovanih firmi - zatvoreni su od utorka. Tome je prethodila serija demoliranja njihove imovine, od paljenja auta preko najmanje četiri slučaja demoliranja radnji u Podgorici, Baru i Herceg Novom. U Baru je demolirana radnja turske porodice koja u tom gradu živi četiri godine. Počinioci još nisu nađeni. "Po pitanju delikta počinjenih na štetu imovine stranih državljana, policija preduzima intenzivne mjere na rasvjetljavanju ovih događaja i procesuiranju odgovornih lica", kazali su iz Uprave policije na upit RSE-a . Policija je do sada privela osam osoba zbog govora mržnje i prijetnji fizičkim nasiljem prema turskim državljanima. Iz Ministarstva prosvjete nisu odgovorili na upit RSE da li djeca turskih držaljana posljednjih dana pohađaju nastavu u osnovnim i srednjim školama. Pozivajući na poštovanje različitosti i vladavinu prava, iz UNICEF su podsjetili da je obaveza države da štiti svako dijete od diskriminacije, bez obzira na njihovu nacionalnost, religiju ili porijeklo. Crna Gora uglavnom zemlja tranzitaTurci čine oko 13 odsto stranih državljana koji žive u Crnoj Gori. Sa nekom vrstom boravka ih ima 13.400, a svega 86 ima stalan boravak. Do sada su u Crnu Goru ulazili bez vize, ali su crnogorske vlasti, zbog incidenta 27. oktobra, suspendovale taj režim i uvele vize. Vizni režim stupa na snagu u četvrtak 30. oktobra. Crna Gоra je tranzitna zemlja na balkanskоj migraciоnоj ruti. Većina neregularnih migranata samо prоlazi krоz Crnu Goru na svom putu ka Zapadnоj Evrоpi stoji u izvještaju Komisije Savjeta Evrope za borbu protiv rasizma i netrpeljivosti koji je objavljen 28. oktobra 2025.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić negirao je u sredu da stoji iza incidenata usmerenih protiv turskih imigranata u Crnoj i dodao da "nije imao ni pojma da se to dešava". Odgovarajući na optužbe iz Podgorice da se preko Crne Gore obračunava sa Turskom jer je Ankara isporučila dronove Kosovu, Vučić je u rekao da "mu tako nešto nije ni palo na pamet". "Moraju da generišu novu agendu jer ne znaju šta će da ponude nego mržnju prema svemu srpskom", rekao je predsednik Srbije. Incidenti u Crnoj Gori su počeli 26. oktobra, nakon tuče u kojoj je povređen Podgoričanin, a za šta su osumnjičeni dvojica stranih državljana. Usledili su protesti ulicama Podgorice sa porukom da "Turke treba protjerati iz Crne Gore", a od vikenda je zabeležena demoliranje lokala čiji su vlasnici turski državljani, fizički napadi i pretnje linčom. Vlada Crne Gore, koju čine i stranke bliske Vučiću, reagovala je uvođenjem viza za turske državljane. Predsednik Socijaldemokratske partije Crne Gore Ivan Vujović ocenio je na društvenim mrežama da se Vučić preko Crne Gore obračunava sa Turskom, jer je Ankara isporučila dronove Kosovu. Vučić je izjavio da je Vujović "potrčko (nekadašnjeg crnogorskog predsednika) Mila Đukanovića", i da isto važi i za pisca Andreja Nikolaidisa koji je rekao da neredi u toj zemlji "nose jasan autorski potpis" Aleksandra Vučića. 'Sve se dešava na mig gazde u Beogradu'Optužbe na račun vlasti u Beogradu nisu izneli samo Vujović i Nikolaidis. Reagujući na odluku Vlade Crne Gore da ukine bezvizni režim turskim državljanima, iz opozicionog Evropskog saveza ocenili su da je to ksenofobičan i opasan čin Vlade, te da se sve to "dešava na mig gazde kojem služe u Beogradu". "Odmah nakon vijesti da je Turska isporučila dronove Kosovu. To je bio dovoljan povod da Spajićeva vlada i njeni ekstremni partneri otpočnu novi talas histerije prema cijelom turskom narodu." , naveli su 28. oktobra. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je 27. oktobra, kada su počeli antiturska okupljanja, taj događaj komentarisao u kontekstu zahlađenja odnosa Beograda i Ankare. "Nakon manje od 20 dana. Da li Beograd kažnjava Tursku preko CG ?", napisao je Fejzić na mreži X, objavivši fotografiju teksta sa naslovom "Vučić napao Tursku: Znamo što planirate...". Deo vladajuće koalicije u Crnoj Gori, pre svega stranke Demokratskog fronta, imaju bliske veze sa Beogradom i predsednikom Srbije Vučićem.

U Crnoj Gori je od vikenda zabilježena serija incidenata usmjerenih protiv turskih imigranata, uključujući demoliranje njihovih lokala, fizičke napade i prijetnje linčom. Incidenti su počeli 26. oktobra, nakon tuče u kojoj je povrijeđen Podgoričanin, od strane stranih državljana. Uslijedili su protesti ulicama Podgorice sa porukom da "Turke treba protjerati iz Crne Gore". Gotovo sve radnje u Podgorici čiji su vlasnici turski državljani su zatvorene. Vlada je reagovala uvođenjem viza za turske državljane. 26. oktobarPola sata nakon ponoći u podgoričkom naselju Zabjelo došlo je do tuče između stranih državljana i Podgoričana, pri čemu je korišten nož. Ispred lokalne kafane dvadesetpetogodišnji M. J. je zadobio posjekotine u predjelu grudi i ruku. Prevezen je u Klinički centar. Policija o ovom incidentu ne obavještava javnost. 18.00. - Crnogorski portali objavljuju informaciju da policija traga za trojicom napadača koji su povrijedili mladića. Portal "Vijesti" prenosi izjavu povrijeđenog M. J. koji je nakon pružene medicinske pomoći rekao da su ga napali "turski državljani" koji su mu zadali više udaraca i uboda nožem. Tu informaciju prenose svi mediji. Policija se i dalje ne oglašava. 20.00. - Javnosti se obraća odbornik vladajuće prosrpske stranke u podgoričkom parlamentu Milivoje Brković, koji turske državljane naziva "gospodarima života i smrti", navodeći da stranci potiskuju domicilno stanovništvo i najavljuje samoorganizovanje: "Ukoliko se nastavi nesavjestan rad nadležnih na procesuiranju oholih doseljenika, građani će u revoltu biti prinuđeni da radikalnim mjerama zaštite sopstvenu sigurnost." 20.30. - U naselju Zabjelo okupljaju se mještani, turski državljani koji su prethodne večeri ranili M.J. zatvaraju se u obližnju kladionicu. Jake policijske snage spriječile su mještane da priđu kladionici. Okupljani skandiraju "Ubij Turčina". Policija izvodi dvije osobe, za koje se sumnja da su bili počinioci napada. Na lice mjesta dolazi i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji ubjeđuje okupljene građane da policija ima kontrolu nad situacijom. On demantuje informaciju da se u Crnoj Gori nalazi "više od sto hiljada turskih državljana", navodeći da ih je sa privremenim ili stalnim boravkom oko 13.000. 22.15. - Premijer Milojko Spajić objavljuje na X nalogu da će Vlada narednog dana po hitnoj proceduri privremeno ukinuti bezvizni režim za državljane Turske. 22.23. - Policija se prvi put oglašava saopštenjem da se dogodio incident na Zabjelu u kojem je korišćeno hladno oružje, a čiji su vinovnici državljani Turske. Objavljuju da je sprovedena racija i da je privedeno 45 stranih državljana. 22.53. - Na društvenoj mreži X oglašava se Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić sa pitanjem "da li Beograd kažnjava Tursku preko Crne Gore?" Uz to je objavio fotografiju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji oštro kritikuje Tursku zbog naoružavanja Kosova. 23.51. - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži X, osudio je napad na mladića i poziva građane na smirenost i uzdržanost: "Ne smije biti mjesta kolektivnoj krivici niti stigmatizaciji cijelog naroda." U noćnim satima zapaljen automobil u okviru auto-placa Zeren motors u naselju Zabjelo, čiji je vlasnik državljanin Turske. U centru Podgorice demoliran je lokal čiji je zakupac turski državljanin. 27. oktobar11.47. - Više državno tužilaštvo u Podgorici saopštava da je formiralo predmet povodom skandiranja grupe građana "Ubij Turčina" i oštećenja vozila i objekta čiji su vlasnici turski državljani. Provjeravaju da li je bilo elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. 12.00. - Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović pozvao građane na suzdržanost i razboritost: "U evropskoj Crnoj Gori nema mjesta nasilju, nema mjesta samovlašću i nema mjesta pokličima 'Ubij Turčina!'" 13.00 - Ministarstvo vanjskih poslova Turske objavljuje da je od crnogorskih vlasti zatraženo preduzimanje mjera u cilju zaštite bezbjednosti građana te države. 15.06. - Sa kolegijuma čelnika bezbjednosnih službi je saopšteno da će primjenjivati restriktivnije mjere prema strancima u Crnoj Gori, uključujući dozvole za boravak i rad. 18.48. - Policija saopštava da je privela više državljana Crne Gore zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. U blizini jedne zgrade na Zabjelu policija je pronašla više drvenih palica pripremljenih za napad. 20.24. - Ministarka kulture Tamara Vujović najoštrije osudila nasilje, govor mržnje i poruke koje podstiču netrpeljivost, dodajući da krivica za ranjavanje mladića na Zabjelu mora biti individualna. U večernjim i noćnim satima nastavljeni fizički napadi na turske državljane i njihovu imovinu. U naselju Zabjelo, tri osobe su napale trojicu turskih državljana, šakama, nogama i palicama. U vozilu napadača su pronađene i oduzete baklje i fantomke, saopštila policija 28. oktobra. Iste večeri tri osobe su napale jednog turskog državljanina, dok je jedan Podgoričanin napao dvojicu državljana Azerbejdžana. 18.30 - Kolone muškaraca sa tamnim kapuljačama "patroliraju" kroz stambeni blok City kvart u kome živi i radi veliki broj turskih državljana uz povike "Turci napolje". Policija je pratila ovu kolonu. 20.43 - Navijačka grupa fudbalskog kluba Budućnost "Varvari" saopštava da su sa stanovnicima Zabjela obišli cijeli grad, poručivši da neće dozvoliti da "naoružani migranti zavode red po podgoričkim ulicama". "Ako država nije sposobna da nas zaštiti, mi ćemo zaštititi naše majke, sestre i nas same." Naveli su i da migranti siluju, pljačkaju i otimaju. Tokom noći, u Baru su demolirana dva lokala čiji su zakupci ili vlasnici državljani Turske. Jedan od lokala su pokušali da zapale. Vlasnik sa porodicom već četiri godine živi u tom gradu. 22.30. - Oglašava se Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici. Navode da dvojicu državljana Turske i Azerbejdžana, zbog sukoba na Zabjelu, terete za nasilničko ponašanje, u kome je M.J. zadobio lake tjelesne povrede. 28. oktobar9.55. - Uprava policije saopštila da je uhapšeno sedam lica zbog fizičkog nasilja prethodne noći nad stranim državljanima. Jedno lice je uhapšeno zbog prijetećih i uvredljivih poruka na društvenim mrežama. Policija je navela da će svako javno okupljanje i kretanje građana u grupama, koje je motivisano izazivanjem nasilja, biti snimano. Kontrolisala je i strane državljane - dvadesetak njih je po raznim osnovama vraćeno ili je u postupku otkazivanja boravka, dok je za 30-tak izdat prekršajni nalog. 17.00. - MUP objavljuje da se ministar Šaranović sastao sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom i da je naglašena važnost očuvanja stabilnosti, međuinstitucionalne saradnje i poštovanja zakona. "Ambasador je istakao da dvije zemlje, prave razliku između turskih državljana koji boraveći u Crnoj Gori poštuju njene zakone od onih koji se ponašaju suprotno", navedeno je u saopštenju. 19.30. - Održan protest ispred Vlade kome je prisustvovalo nekoliko stotina mlađih osoba, Uz pirotehniku, skandirali su uvredljive parole protiv državljana Turske. Uzvikivalo se "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante".

Uz skandiranje antiturskih parola, baklje i petarde ispred Vlade u Podgorici, demonstranti su protestovali protiv imigranata. Povod je incident u kojem su prije tri dana Podgoričanina, prema navodima tužilaštva, lakše povrijedila dvojica državljana Turske i Azerbejdžana.

Zapaljeni automobili, demolirani lokali, fizički napadi i poruke "Turci napolje" slike su ovih dana Crne Gore. Spirala nasilja prema turskim državljanima počela je nakon tuče u kojoj su, kako sumnja tužilaštvo, turski i azerbejdžanski državljani lakše ranili jednog Podgoričanina. Uslijedili su napadi na turske državljane i njihovu imovinu, te organizovani protesti sa kojim su im upućivane prijeteće poruke. Vlada je po hitnom postupku uvela vize turskim državljanima. Za građansku aktivistkinju Dinu Bajramspahić, ovakvoj atmosferi doprinijele su upravo vladajuće partije i desničarski mediji. "Oni su doprinijeli paranoji i širenju teorija zavjere da Turci rade na 'invaziji' Crne Gore. Zabrinjavajuće je koliko je to uspješno urađeno i koliko su se potpuno neutemeljeni narativi primili u dijelu društva". Civilni sektor, građanski aktivisti i dio partija osudili su i napad na Podgoričanina i nasilje usmjereno prema stranim državljanima, ističući da se zbog individualne krivice ne smije stigmatizovati čitava zajednica. Iz Evropske komisije su za Radio Slobodna Evropa kazali da prate situaciju u Crnoj Gori, ali da ne komentarišu pojedinačne slučajeve. A kako je formiran antiturski narativ?Jedna od tih narativa je da se u Crnu Goru - od 620.000 stanovnika - doselilo 100.000 turskih državljana. Podaci policije dostavljeni Radiju Slobodna Evropa pokazuju da ih je sedam puta manje - oko 13.400, a da je ukupan broj stranaca 100.000. Navode o 100.000 turskih državljana plasirao je 20. oktobra prosrpski portal Borba, uz komentar da bi njihovo političko djelovanje moglo uticati na očuvanje "nacionalne ravnoteže" u Crnoj Gori, objavio je portal Raskrinkavanje.me. Tekst nosi naziv "Turci 'okupiraju' Crnu Goru?", uz ilustraciju napravljenu uz pomoć vještačke inteligencije na kojoj su prikazane žene sa maramama na glavama i porukama dobrodošlice na crnogorskom i turskom jeziku. Poslanik vladajućeg prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević je pet dana kasnije, 25. oktobra, naveo da je njihov broj još veći - oko 110.000. Zatim je taj broj doveo u kontekst odluke o isporuci hiljada turskih dronova Kosovu, državi čiju nezavisnost njegova partija ne priznaje. "Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je rekao da ako Srbija pokuša nešto po pitanju Kosova i Bosne i Hercegovine, imaće posla sa 100 miliona Turaka. Jel' mislite da će ovih 100.000 Turaka iz Crne Gore, ako dobiju komandu, to mirno posmatrati". Nekoliko dana kasnije - kada je eskaliralo nasilje prema turskim državljanima, Knežević je pozivao na mir. Portal Raskrinkavanje.me ukazao je na ulogu društvenih mreža, bot i mim profila bliskim partijama DF-a na formiranje ovih narativa. "Upravo partijski botovi pozivaju na skupljanje i 'šetnje' kroz mjesta 'gdje migranti vrebaju našu djecu'", navodi portal. Oni podsjećaju i na objavu da su turski državljani oteli dijete u jednom podgoričkom tržnom centru, što je podijeljeno na Istagram profilima koje prati i po 100.000 ljudi i roditeljskim Viber grupama. Međutim, ispostavilo se da je priča bila izmišljena. Podaci policije za posljednjih pet godina pokazuju da su među strancima koji su procesuiranih za razna krivična djela, turski državljani tek na šestom mjestu. Ispred njih su državljani Srbije, Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine i Rusije. Bajramspahić za RSE navodi da je kampanja dezinformacija trajala mjesecima i da je njen rezultat spirala nasilja koja traje i nastavlja se. "Svjedočimo organizovanom nasilju, masovnim kršenjima ljudskih prava, diskriminaciji i zastrašivanju jedne nacionalne grupe koja je tek na šestom mjestu po broju krvičnih djela, dok preostalih pet nisu tema niti iko pomišlja da uvede vize za državljane tih zemalja". Kako su reagovale policija i tužilaštvoPolicija je 26. oktobra u podgoričkom naselju Zabjelo uhapsila turskog i azerbjedžanskog državljanina, osumnjičene za ranjavanje nožem Podgoričanina, kome su, prema ocjeni tužilaštva, nanijete lakše povrede. Iste večeri je privela 45 državljana ove dvije zemlje, u cilju provjere zakonitosti njihovog boravka. Njeni pripadnici spriječili su okupljene građane da se "obračunaju" sa strancima, pozvajući ih "da ne podliježu emocijama i pozivima na linč". Uslijedili su, međutim, fizički napadi i demoliranje imovine turskih državljana. Zbog govora mržnje, fizičkih napada i vrijeđanja više turskih i azerbejdžanskih državljana, policija je 27. oktobra uhapsila osam osoba iz Podgorice. Zaplijenila je i "više bejzbol palica pripremljenih za napad" na strance. Kontrolisala je i strane državljane - oko 20 njih je po raznim osnovama vraćeno ili je u postupku otkazivanja boravka, dok je za 30-tak izdat prekršajni nalog. Tužilaštvo je reagovalo na skandiranje "Ubij, ubij, ubij Turčina" u naselju Zabjelo tokom policijske akcije privođenja od 26. oktobra. Više tužilaštvo je tim povodom formiralo predmet. Stotinjak muškaraca u tamoj odjeći i kapuljačama 27. oktobra su ulicama stambenog kompleksa Siti kvart uzvikivali "Turci napolje" i "Ubij Turčina". Policija je pratila njihovo kretanje i povratak na Zabjelo, gdje su radikalizovali poruke usmjerene protiv turskih državljana. Tužilaštvo nije zvanično reagovalo povodom ovog slučaja. Vlada posegnula za ukidanjem bezviznog režimaNa incidente je Vlada reagovala ukidanjem po hitnom postupku bezviznog režima za državljane Turske, čija primjena stupa na snagu 30. oktobra. Ova odluka je politički nepromišljena i populistička, ocijenio je Miloš Knežević iz Centra za građansko obrazovanje. "Selektivno i ad hoc djelovanje može ukazati da se odluke donose pod pritiskom javnosti, a i nekih eksternih aktera, a ne na osnovu činjenica i interesa države. Šalje se i loša poruka da se cijela nacija može kolektivno kazniti zbog postupaka pojedinaca, što je neprihvatljivo i opasno". Iz opozicionog Evropskog saveza su ocijenili da odluka predstavlja ksenofobičan, neodgovoran i opasan čin Vlade i da nije slučajno donesena upravo sad. "Sve se to dešava na mig gazde kojem služe u Beogradu, odmah nakon vijesti da je Turska isporučila dronove Kosovu. To je bio dovoljan povod da Spajićeva vlada i njeni ekstremni partneri otpočnu novi talas histerije prema cijelom turskom narodu." Bajramspahić smatra da je problem u kontinuiranom odbijanju Vlade da se bavi učestalim nacionalističkim ispadima: "Vlada odbija da se bavi problemom govora mržnje i širenja vjerske i nacionalne netrpeljivosti što je doprinijelo eskalaciji nasilja. Nacionalistički ispadi su gotovo normalizovani." Sadašnja dešavanja su potpuno "prirodan" nastavak vrijednosti koje vladajuće partije promovišu, zaključuje Bajramspahić. Na vlasti u Crnoj Gori je koalicija okupljena oko Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, prosrpskog i proruskog DF-a predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića. DF je blizak vlastima u Beogradu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Dvije večeri zaredom grupe građana u Podgorici pozivaju na linč i protjerivanje državljana Turske. Zabilježeni su i fizički napadi i demoliranje turskih lokala. Okidač je bila tuča u kojoj su 25-godišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane dvojice državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni.

Vlada Crne Gore donijela je u ponedjeljak odluku o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Republike Turske. Odluka je donijeta na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova. Ova privremena mjera donosi se sa ciljem da se preispitaju i unaprijede mehanizmi kontrole kretanja i boravka turskih državljana. Ukidanje bezviznog režima najavio je u nedjelju veče premijer Milojko Spajić, nakon što je u Podgorici privedeno gotovo 50 turskih i azerbejdžanskih državljana u cilju provjere zakonitosti njihovog boravka. U istoj akciji, uhapšeni su jedan turski i jedan azerbejdžanski državljanin koji se sumnjiče da su u noći između subote i nedjelje ranili nožem 25-godišnjeg Podgoričanina. Ističući da su u prethodnom periodu zabilježeni bezbjednosni incidenti, iz Vlade poručuju da ova odluka, kao mjera institucionalnog odgovora, predstavlja jasnu poruku vlasti da se zakoni moraju poštovati. Dodali su i da vode računa o interesima oko 14.000 turskih državljana koji se nalaze u Crnoj Gori i da će preduzeti korake za njihov nesmetan i zakonit boravak. Uz isticanje prijateljskih odnosa sa zvaničnom Ankarom, iz Vlade navode da će dvije države u najkraćem roku razmijeniti podatke koji će doprinijeti boljem upravljanju migracionim tokovima. Istakli su da Crna Gora ostaje posvećena razvoju bilateralnih odnosa sa Turskom, na koje ova mjera neće uticati. "Namjera je da se zajednički prevaziđu postojeći izazovi i obezbijedi dugoročno održiv okvir saradnje u oblasti slobodnog kretanja lica". Odluka o obustavi bezviznog režima stupa na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom listu. "Državljanima Turske koji su planirali dolazak, boravak ili tranzit kroz Crnu Goru biće obezbijeđena ubrzana procedura izdavanja viza, kako bi se negativni efekti prelaznog perioda sveli na minimum", navodi se u saopštenju. Turska je bila među zemljama kojima je Crna Gora ukinula vize, zbog čega su je iz Evropske komisije pozivali na usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom. Državljanima Turske neophodna je viza za ulazak u zemlje EU.

Policija je po nalogu Osnovnog tužilaštva uhapsila državljane, Azerbejdžana Y. G. (31) i Turske N. D. (54), koje sumnjiči da su prije dvije noći u naselju Zabjelo, nanijeli povrede Podgoričaninu M. J. (25), saopšteno je 27. oktobra iz Uprave policije Crne Gore. Oni se sumnjiče za krivično djelo nasilničko ponašanje. Policija je u nedelju 26. oktobra u večernjim satima u podgoričkom naselju Zabjelo, osim osumnjičenih, privela 45 turskih i azejberdžanskih državljana, čiju je zakonitost boravka provjeravala tokom noći. Za osam lica je naloženo napuštanje Crne Gore, izdato je sedam prekršajnih prijava zbog kršenja Zakona o strancima, dok je za dva lica izrečena mjera obaveznog boravka na određenoj adresi i javljanja policiji do okončanja postupaka, saopštila je policija. Oni su apelovali na građane "da ostanu dostojanstveni, da ne podliježu emocijama niti pozivima na linč". Naime, tokom privođenja stranih državljana u nedelju veče, na Zabjelu se okupila veća grupa građana, koja je skandirala neprimjerene poruke s pozivom na nasilje prema Turcima. Policija je sprečila dio okupljenih da priđu objektima u kojima su bili turski državljani. Tom prilikom oštećena su dva vozila, kao i objekat koji je vlasništvo turskih državljana, saopštilo je Više tužilaštvo u Podgorici, 27. oktobra. U toku noći je u ulici Ivana Crnojevića u centru Podgorice, demoliran i zapaljen lokal koji je iznajmljivao turski državljanin. Kako navode, to Tužilaštvo je formiralo predmet "povodom jučerašnjeg događaja, kada je grupa građana u naselju Zabjelo u Podgorici skandirala: "Ubij, ubij, ubij Turčina". Predmet je formiran radi procjene da li u radnjama bilo kojeg lica ima elemenata krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Navode i da je policiji dat nalog da prikupi dokaze i identifikuje lica za koja postoji sumnja da su izvršila to, ili druga krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti. Više policijskih vozila je u nedjelju veče bilo stacionirano ispred Ambasade Turske u Podgorici. Sliku sa lica mjesta, tokom privođenja turskih državljana objavio je poslanik vladajućih Demokrata Boris Bogdanović, uz poruku: "Štitimo našu zemlju. Štitimo svaki dom." Policija je navela da su privođenja povezana sa, incidentima sa nasiljem, u kojima su učestvovali turski državljani koji privremeno borave u Podgorici. U nedelju veče je i premijer Milojko Spajić saopštio da će Vlada Crne Gore u ponedjeljak - po hitnoj proceduri ukinuti bezvizni režim za državljane Turske. Inače, Turska je među zemljama kojima je Crna Gora ukinula vize, zbog čega je iz Evropske komisije poručeno da Podgorica mora uskladiti viznu politiku sa Evropskom unijom. Državljanima Turske neophodna je viza za ulazak u zemlje EU. Od ukupno oko 100.000 stranaca u Crnoj Gori, 13.400 je turskih državljana, od kojih 86 ima stalan boravak, zvanični su podaci policije. Najviše je državljana Srbije i Rusije, ukupno oko 50.000.

Vlada Crne Gore ukinuće u ponedjeljak, po hitnoj proceduri, bezvizni režim za državljane Turske, najavio je premijer Milojko Spajić u nedjelju kasno uveče na društvenoj mreži X. Iniciraćemo intenzivne razgovore sa Turskom kako bismo, u duhu dobre saradnje i savezništva, pronašli najbolji model u obostranom interesu, naveo je premijer. Nije obrazložio razloge za ukidanje bezviznog režima. Policijska racija i antitursko skandiranjeIstovremeno policija je u raciji u podgoričkom naselju Zabjelo privela oko 50 turskih državljana, uključujući dvojicu za koje se sumnja da su učestvovala u tuči u kojoj je Podgoričanin M.J ranjen nožem, saopštila je policija u nedjelju, iza 22 sata. Tuča se dogodila u noći između subote i nedjelje u jednom zabjelskom kafiću. Tokom privođenja okupila se veća grupa građana koja je skandirala neprimjerene poruke s pozivom na nasilje prema Turcima. Brojni pripadnici policije spriječili su dio okupljenih da priđu objektima u kojima su bili turski državljani. Građanima se obratio i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji je rekao da je manipulacija da je u Crnoj Gori boravak ima 100 hiljada turskih državljana i pojasnio da ih je 13 hiljada, od kojih 80 ima stalni boravak. Više policijskih vozila je u nedjelju veče bilo stacionirano ispred Ambasade Turske u Podgorici. Poslanik Boris Bogdanović iz vladajućih Demokrata, stranke ministra Šaranovića, je uz fotografiju privođenja napisao "Štitimo našu zemlju. Štitimo svaki dom" Policija je privođenja povezala sa, kako su naveli incidentima sa elementima nasilja , tokom poslednja 24 sata, u kojima su učestvovali turski državljani koji privremeno borave u Podgorici. Iz policije su naveli da će ispitati zakonitost njihovog boravka, da li je tokom njihovog boravka bilo nasilja, nakon čega bi, upozorava se u saopštenju, moglo uslijediti otkazivanje boravka ili protjerivanje iz zemlje. Od ukupno oko 100.000 stranaca u Crnoj Gori, 13.400 je turskih državljana, zvanični su podaci policije. Najviše je državljana Srbije i Rusije, ukupno oko 50 hiljada. Inače, Turska je među zemljama kojima je Crna Gora ukinula vize, zbog čega je iz Evropske komisije poručeno da Podgorica mora uskladiti viznu politiku sa Evropskom unijom. Državljanima Turske neophodna je viza za ulazak u zemlje EU. Reakcije osude napada i pozivi na mirOštro osuđujem napad, napisao je na mreži X predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvavši nadležne da efikasno riješe slučaj. "Istovremeno, pozivam sve građanke i građane na smirenost i uzdržanost. Ne smije biti mjesta kolektivnoj krivici niti stigmatizaciji cijelog naroda". Dodao je da svi moraju voditi računa da svojim porukama ne podižu tenzije. "Policija i tužilaštvo dužni su odlučno suzbijati govor mržnje i svaki vid prijetnji. Crnoj Gori je potrebna odgovornija imigraciona politika: čvrsta prema zloupotrebama i kriminalu, pravedna prema svima koji poštuju naše zakone", naveo je Milatović. I potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović je najoštrije osudio napad. On je pozvao "sve u Crnoj Gori na suzdržanost i razboritost" navodeći da je krivica individualna. U evropskoj Crnoj Gori, kako je rekao, nema mjesta nasilju, samovlasti i pokličima "Ubij Turčina!" koji su se mogli čuti u Podgorici, te je pozivao nadležne na promptnu reakciju. I vladajuća Bošnjačka stranka, kako je navela, očekuje rasvjetljavanje slučaja i sankcionisanje počinioca "bez obzira na njihovu nacionalnu ili državnu pripadnost". "Istovremeno, s dubokom zabrinutošću osuđujemo pojave govora mržnje i skandiranja poput 'Ubij Turčina'... Crna Gora mora ostati zemlja u kojoj se na nasilje ne odgovara mržnjom, već pravdom. I u kojoj institucije, a ne ulice, odlučuju o krivici". Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je događaj komentarisao u kontekstu zahlađenja odnosa Beograda i Ankare, nakon što je početkom oktobra Turska isporučila naoružanje Kosovu, sa čime je srpski predsjednik Aleksandar Vučić bio "zgrožen" i ocijenio da ta članica NATO ne želi stabilnost Balkana. "Nakon manje od 20 dana. Da li Beograd kažnjava Tursku preko CG ?", napisao je Fejzić na mreži X, objavivši fotografiju teksta sa naslovom "Vučić napao Tursku: Znamo što planirate...". Dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori, prije svega stranke Demokratskog fronta, imaju bliske veze sa Beogradom i predsjednikom Srbije Vučićem. Djelovanje kriminalnih grupa u Crnoj GoriU Crnoj Gori su posljednjih godina sve prisutnije strane kriminalne grupe, posebno turske, gruzijske i ruske, upozorava se u prošlogodišnjoj Vladinoj Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA). U dokumentu nema detalja o djelovanju konkretno ruskih i gruzijskih kriminalaca, a turski se pominju u "poslovima" sa heroinom, trgovinom ljudima i pranjem para. U posljednja tri mjeseca eskalirali su sukobi dva crnogorska kriminalna klana koji se bave međunarodnim krijumčarenjem narkotika. U Crnoj Gori registrovano je 11 visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa od kojih najveći broj ima preko 30 članova, navodi se u posljednjem izvještaju SOCTA.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević zatražili su od Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da podnese ostavku jer, između ostalog, Specijalno tužilaštvo i dalje vodi proces protiv njih u slučaju "državni udar". "Kakve vi to dokaze imate za 'državni udar'? Vi ste čovjek koji ste tražili dobrovoljce u Specijalnom tužilaštvu da potpišu sramnu žalbu (Apelacionom sudu). Odlučili ste da se obračunavate sa nama", rekao je Knežević. Marković je odgovorio da neće podnijeti ostavku, poručivši da tužilaštvo ne funkcioniše na osnovu bilo čijih očekivanja, već "na osnovu dokaza, samostalno, neselektivno i zakonito". Rasprava je vođena 23. oktobra u parlamentu tokom debate o radu Tužilaštva. U slučaju "državni udar" proces traje više od osam godina. Njime se za pokušaj nasilne promjene vlasti 2016. terete dvojica ruskih i osam srpskih državljana, kao i Andrija Mandić i Milan Knežević, te Mandićev vozač. Do sad su donesene tri presude. Viši sud ih je najprije osudio na zatvorske kazne, Apelacioni je poništio tu presudu i naložio novo suđenje, Viši sud ih je u ponovljenom procesu oslobodio. Na tu presudu Specijalno tužilaštvo je podnijelo žalbu. Na potezu je ponovo Apelacioni sud. On može da potvrdi oslobađajuću presudu ili otvori novi pretres čija bi presuda bila pravosnažna. Nakon nje, nezadovoljna strana bi mogla da podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti. Tok afere i sudskog postupka 'državni udar'16. oktobar 2016.Na dan parlamentarnih izbora crnogorska policija je po nalogu Specijalnog tužilaštva uhapsila više državljana Srbije uglavnom u Podgorici. Tada je saopšteno da su pripremali nasilno rušenje vlasti i terorističke napade na institucije nakon proglašenja izbornih rezultata u večernjim satima. Uhapšeno je više od dvadeset osoba. 19. jul 2017.Počelo suđenje u Višem sudu u Podgorici, koje je direktno prenosio javni servis, pred vijećem Suzane Mugoše. Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, koju je zastupao Milivoje Katnić, optuženi su namjeravali da na kraju izbornog dana "izazovu nemire, sukobe sa policijom, uhapse tadašnjeg premijera Mila Đukanovića i preuzmu vlast i time spriječe Crnu Goru da se priključi NATO-u". Djela su kvalifikovana kao priprema terorističkih napada, djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, stvaranje i učešće u kriminalnoj organizaciji. Za organizaciju i finansiranje "državnog udara" optuženi su ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov. Od crnogorskih državljana optuženi su Andrija Mandić, Milan Knežević i Mandićev vozač Mihailo Čađenović. Optuženo je i osam državljana Srbije: penzionisani general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Predrag Bogićević i Nemanja Ristić. Bogićević i Ristić su bili nedostupni, a Srbija je odbila da ih izruči. Šest srpskih državljana je bilo pritvoreno, a crnogorski su se branili sa slobode. Za Šišmakovim i Popovim Crna Gora je raspisala međunarodnu potjernicu. Svi optuženi negirali krivicu i tvrdili da se međusobno ne poznaju. Proces se u velikom dijelu oslanjao na iskaze svjedoka saradnika Saše Sinđelića i Mirka Paje Velimirovića koji su govorili o pripremama nemira. Advokati odbrane i optuženi su odbacili njihove navode. 9. maj 2019.Sud je sve optužene proglasio krivim i osudio ih na ukupno 70 godina zatvora. Izričući presudu, Mugoša je saopštila da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu grupu u Srbiji, Rusiji i Crnoj Gori koja je trebalo da izazove nemire koji bi ugrozili ustavne, političke i društvene strukture Crne Gore. Odbrana najavila žalbu. 21. oktobar 2019.Branioci optuženih podnijeli su žalbe Apelacionom sudu u kojima traže ukidanje prvostepene presude Višeg suda u Podgorici i novo suđenje. Optuženi lideri Demokratskog fronta Mandić i Knežević su tvrdili da je postupak predstavljao političko suđenje opoziciji. 5. februar 2021.Apelacioni sud ukinuo osuđujuću presudu i vratio predmet na ponovno suđenje Višem sudu ali pred novim sudskim vijećem. Sud je uvažio žalbe branilaca i konstatovao da je u krivičnom postupku povrijeđeno pravo na odbranu optuženih i pravo na pravično suđenje. 17. februar 2022.Tužilački savjet razriješio je tužioca iz ovog slučaja Milivoja Katnića, sa funkcije Glavnog specijalnog tužioca. Katnić je penzionisan protivno svojoj volji, a dvije godine kasnije je uhapšen pod optužbom za zloupotrebu službenog položaja i članstvo u kriminalnoj organizaciji. 29. novembar 2022.U Višem sudu počelo novo suđenje u procesu "državni udar" pred novim vijećem sudije Zorana Radovića. Specijalno tužilaštvo je u cjelosti ostalo pri ranijoj optužnici Katnića i zatražilo od sudskog vijeća da optužene oglasi krivim i kazni po zakonu. Branioci predložili da se u ponovljenom postupku odbaci optužnica. 12. jul 2024.Viši sud oslobodio sve optužene u procesu "državni udar". Sudija Zoran Radović je rekao da nije bilo dokaza da su optuženi krivi za djela koja su im stavljena na teret: "Oružje nikada nije ušlo u Crnu Goru. Oprema koja je trebalo da posluži za nasilan ulazak u Skupštinu nije unijeta u Crnu Goru, a tvrdnja da su specijalne jedinice trebalo da pucaju u crnogorsku policiju nije dokazana." 17. jul 2025.Na ovu, oslobađajuću, presudu Specijalno tužilaštvo podnijelo je žalbu Apelacionom sudu, tražeći da optuženi budu oglašeni krivim.

Crna Gora proširiće postojeću diplomatsku mrežu za još šest ambasada, odlučila je Vlada. Ambasade će biti otvorene u dvije evropske zemlje - Češkoj i Slovačkoj, dvije bliskoistočne – Kataru i Saudijskoj Arabiji i dvije azijske – Indiji i Japanu. Odluku je, shodno zakonu, donijela Vlada na predlog Ministarstva vanjskih poslova. Iz Ministarstva su za Radio Slobodna Evropa pojasnili su da se diplomatska mreža gradi "postepeno i promišljeno" u skladu sa spoljnopolitičkim prioritetima i potrebama ali i finansijskim mogućnostima. RSE je pitao Ministarstvo zbog čega su izabrali baš te zemlje. Zbog čega Češka i SlovačkaOd sadašnjih tridesetak ambasada Crne Gore, više od 85 odsto je u Evropi. Vlada je odlučila da svoje evropsko prisustvo proširi i na Češku i Slovačku, saveznice Crne Gore u NATO-u i članice Evropske unije. Iz Ministarstva ističu da te zemlje snažno podržavaju prijem Crne Gore u EU. Međutim, posljednje istraživanje javnog mnjenja među članicama EU pokazuje da proširenje generalno podržava manje od polovine Čeha (43 odsto) a malo više od polovine Slovaka (57 odsto). Kada je u pitanju konkretno prijem Crne Gore, podrška Čeha je na istom nivou a Slovačke je nešto veća, 65 odsto. Ove dvije zemlje duže od deceniju imaju ambasadore u Podgorici. "Češki sagovornici često su izražavali očekivanje da će Podgorica, imajući u vidu odlične bilateralne odnose, poštujući reciprocitet, otvoriti Ambasadu u Pragu", navodi se u odgovoru resora vanjskih poslova. Isti su razlozi i za otvaranje ambasade u Bratislavi. Otvaranjem ambasada, Vlada vidi šansu za jačanje saradnje u oblastima turizma, energetike, kulture, obrazovanja i investicija. Zbog čega Katar i Saudijska ArabijaCrna Gora u ovom trenutku na Bliskom istoku - oblasti u kojoj živi oko 500 miliona ljudi - ima ambasadu samo u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Vlada je zato odlučila da diplomatsko prisustvo proširi na Katar i Saudijsku Arabiju, videći šansu za saradnju u oblastima turizma i investicija. Iz Ministarstva ističu značaj Katara, njegovo strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i razvoj odnosa sa EU. "U tom kontekstu, Katar ostaje važan faktor u očuvanju stabilnosti i rješavanju kompleksnih regionalnih i globalnih izazova". Ova zemlja jedan je od glavnih posrednika u dvogodišnjem ratu u Gazi između Izraela i Hamasa, kojeg su SAD i EU označile kao terorističku organizaciju. Crna Gora želi da ojača strateško partnerstvo sa Saudijskom Arabijom, za koju u resoru ministra Ervina Ibrahimovića navode da je jedna od najbrže rastućih ekonomija svijeta i važan globalni energetski i politički akter. Dodaju da je ona središte dva najsvetija mjesta islama - Meke i Medine. Prema popisu, dvadeset odsto stanovnika Crne Gore je islamske vjeroispovjesti. Iz Ministarstva ističu da će ambasada "biti od koristi i u pripremama za učešće Crne Gore na Svjetskoj izložbi EXPO 2030, koja će se održati u Rijadu". Vlada Crne Gore je 2023. podržala Rijad za domaćina EXPO-a, uprkos protivljenju sadašnjeg i bivšeg predsjednika države Jakova Milatović i Mila Đukanovića, koji su smatrali da treba podržati kandidaturu Italije. Protivljenju se pridružilo više od 20 nevladinih organizacija, ističući probleme sa ljudskim pravima u tom zemlji, sistemsku diskriminaciju žena i masovnu primjenu smrtnih kazni. Rijad je u tom periodu obećao Crnoj Gori donaciju od tri miliona dolara, koja će biti uložena u rekonstrukciju zagrade državnog fakulteta. Katar i Saudijska Arabija su među zemljama kojima je Crna Gora ukinula obavezu pribavljanja vize. To je bio povod za kritiku Brisela, iz kojeg su Podgoricu podsjetili na obavezu usaglašavanja sa viznom politikom EU. Ove dvije države nemaju ambasade u Crnoj Gori. Zbog čega Japan i IndijaCrna Gora u Aziji ima jednu ambasadu - u Kini. Iz Ministarstva ističu da je "prioritet u širenju" diplomatske mreže Crne Gore na tom kontinentu region koji obuhvata četrdesetak zemalja Indo-Pacifika, prostora Indijskog i Tihog okeana. "On predstavlja područje sa najvećim ekonomskim potencijalom na svijetu". Jedna od dvije ambasade biće u Japanu. Crna Gora je posljednjih godina ojačala saradnju sa Japanom posebno od izbora Vlade Milojka Spajića - koji je studirao u toj zemlji i govori japanski. Spajić je 22. oktobra kazao da su vodeće japanske kompanije - Kawasaki, Toshiba, Mitsubishi, Hitachi - iskazale interesovanje za poslovanje u Crnoj Gori. Vlada i japanska energetska kompanije JERA potpisale su prošlog mjeseca memorandum o saradnji u cilju istraživanja mogućnosti razvoja terminala za tečni prirodni gas (LNG) i prateće gasne elektrane u Crnoj Gori. Izgradnji LNG terminala protivi se uprava i stanovništvo grada Bara. Premijer i šest članova njegove Vlade posjetili su ove godine Japan, gdje se održava međunarodna izložba EXPO 2025. Druga zemlja u kojoj će biti otvorena ambasada je Indija. Iz Ministarstva ističu da je Indija, sa najviše stanovnika na svijetu, rastuća svjetska sila. Zato smatraju da će ambasada u Nju Delhiju osnažiti ekonomske odnose dvije zemlje. "Biće i podrška sve većem broju zahtjeva za crnogorske vize iz Indije, Bangladeša i Šri Lanke. Ovi zahtjevi uglavnom potiču od sezonskih radnika angažovanih u crnogorskom turističkom sektoru", ističu iz Ministarstva. Ove dvije zemlje - Indija i Japan - nemaju ambasade u Crnoj Gori. Trošak pola miliona godišnjeOdluke o otvaranju ambasada realizovaće se postepeno, naglašavaju iz Ministarstva. Na pitanje RSE koliko će koštati otvaranja ovih ambasada, kazali su da se ti troškovi razlikuju "od zemlje do zemlje" i da ne mogu dati konkretnu cifru. "U zavisnosti od lokacije, cijene zakupa, troškova života, minimalne strukture osoblja i inflatornih kretanja. Fiskalna strategija predviđa godišnje izdvajanje od 0,49 miliona eura za otvaranje diplomatsko-konzularnih predstavništava". Tom strategijom predviđeno je da se na njihovo otvaranje - uključujući i kancelarije u Luksemburgu, gdje živi brojna crnogorska dijaspora - do kraja 2027. utroši 2,67 miliona eura. Uoči predsjedavanja EU, i ambasada u DanskojCrna Gora je posljednju ambasadu otvorila u Danskoj, sredinom juna 2025. Dvije sedmice kasnije Danska je preuzela šestomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom. U tom periodu, Crna Gora planira da zatvori pet pregovaračkih poglavlja. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica EU.

Četrdesettrogodišnjem moldavskom državljaninu Artemu Kalaksyzu Viši sud u Bijelom Polju je odredio ekstradicioni pritvor, nakon što je 21. oktobra uhapšen na Žabljaku po potjernici koju je raspisao NCB Interpol Kišinjev-Moldavija. Iz Višeg suda su saopštili i da mu je pritvor određen zbog sumnje da je izvršio krivična djela organizovanje ilegalnih migracija i pranje novca iz Krivičnog zakonika Moldavije. On će u pritvoru ostati najduže 40 dana do izručenja Moldaviji. Uhapsili su ga pripadnici žabljačke policije i NCB Interpola Podgorica. A policija je nakon hapšenja navela da je u pitanju ukrajinski državljanin. Naime u saopštenju od 22. oktobra policija je navela da je uhapšen A.K. (43) "ukrajinski državljanin koga potražuje Moldavija". Naveli su i da je uhapšen potjernici Interpola Kišinjev-Moldavija, a po naredbi tamošnjeg Višeg istražnog suda zbog sumnje da je organizovao ilegalne migracije i pranje novca na "sofisticiran način". "On se sumnjiči da je ova djela počinio posredstvom platformi Telegram i TikTok, dok se plaćanje usluga odvijalo platformom Binance. Za navedena krivična djela u zakonodavstvu Moldavije je predviđena kazna zatvora u trajanju do 18 godina", navela je tada Uprava policije. Naveli su i da će biti sproveden u bjelopoljski Viši sud radi određivanja ekstradicionog pritvora. Žabljak je turističko mjesto na sjeveru Crne Gore u kome postoji samo Osnovni sud. Bijelo Polje je jedini grad na sjeveru koji ima Viši sud u čijoj je nadležnosti određivanje ekstradicionih pritvora.