"Ovo što se trenutno dešava u Pljevljima je zločin protiv čovječnosti, najgori mogući ekološki zločin", kazao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević za Radio Slobodna Evropa, ilustrujući život u ovom gradu posljednjih dana. Naime, u ovoj sjevernoj opštini od 13. decembra su izmjerena ekstremna prekoračenja štetnih čestica sumpor-dioksida (SO₂) u vazduhu. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, vrijednosti su dostizale i do 805 mikrograma po kubnom metru, što je višestruko iznad dozvoljene satne granice od 350 i dnevnog limita od 125. Ekstremne vrijednosti zagađenja se poklapaju sa "puštanjem u rad" državne Termoelektrane ali i preko 4.000 ložišta domaćinstva za grijanje tokom zime, gdje većina za ogrijev koristi ugalj. Čestice koje nastaju tokom loženja, klasifikovane su kao kancerogene. Međutim, iz Elektroprivrede Crne Gore su saopštili da Termoelektrana nije uzrok zagađenja i najavili umanjenje tri računa za struju ovom gradu za 50 odsto. Povodom te odluke, ljekar Ilhan Tursumović je 17. decembra na protestnom skupu u Pljevljima povodom zagađenja rekao da je samo u tom gradu "ljudski život jeftiniji od kilovata električne energije". Inače, Pljevlja su mali rudarski grad na sjeveru zemlje, sa oko 30 hiljada stanovnika. Zdravstvena upozorenjaZbog pogoršanja kvaliteta vazduha, Institut za javno zdravlje Crne Gore izdao je preporuke i upozorenja. Posebno su, kažu, ugrožene trudnice, mlađa djeca, stariji, kao i oboljeli od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti. Preporučili su izbjegavanje boravka i fizičkih aktivnosti na otvorenom, apelovali da se ne provjetravaju stambene prostorije. U Opštoj bolnici Pljevlja trenutno je hospitalizovano devetoro djece, koja su, kako se navodi u saopštenju Ministarstva zdravlja, stabilno. "Širom Crne Gore zabilježen je porast broja djece sa respiratornim tegobama, što povezuju sa sezonskim talasom virusnih infekcija, a ne isključivo sa zagađenjem vazduha". Ko je krivac za zagađenje?Termoelektrana Pljevlja puštena je u pogon 1. decembra, nakon višemjesečne ekološke rekonstrukcije čiji je cilj smanjenje emisija štetnih gasova. Trenutno je u probnom režimu. Investicija je vrijedna oko 80 miliona eura. Opozicija i dio civilnog sektora tvrde da je Termoelektrana uključena bez funkcionalnog sistema za odsumporavanje i bez potrebnih inspekcijskih saglasnosti, te da se nagli rast koncentracija sumpor-dioksida u Pljevljima poklapa sa njenim ponovnim radom. Iz državne Elektroprivrede Crne Gore tvrde da termoelektrana nije uzrok zagađenja i da u fazi probnog rada ekološki podsistemi ne funkcionišu istovremeno, već se uključuju postepeno. Kako navode, to je standardna tehnička praksa. Ističu i da je zagađenje u Pljevljima dugogodišnji, sezonski problem, na koji utiču individualna ložišta i nepovoljni meteorološki uslovi. Ministar ekologije Damjan Ćulafić saopštio je da je ekološka inspekcija tokom nadzora u Termoelektrani Pljevlja utvrdila da automatski sistem za mjerenje emisija ne funkcioniše, zbog čega je naloženo njegovo osposobljavanje i sprovođenje nezavisnih mjerenja. Sumpor-dioksid okupio građane na protestRekordno prekoračenje koncentracije sumpor-dioksida okupio je na protestu nekoliko stotina građana 17. decembra. Zatražili su da se Termoelektrana zatvori dok se ne završi njena potpuna ekološka rekonstrukcija, i poručeno da zdravlje Pljevljaka mora biti iznad interesa energetskih kompanija. Kritikovali su i odluku Elektroprivrede da domaćinstvima u tom gradu odobri 50 odsto popusta na aktivnu električnu energiju, navodeći da se radi o umanjenju od 10-15 eura. "Naše zdravlje ne može da se plati popustom od deset ili petnaest eura na račun za struju. Ne tražimo subvencije, nego vazduh koji ne truje našu djecu", poručio je doktor Ilhan Tursumović. "Samo je u Pljevljima život jeftiniji od kilovata električne energije", kazao je i dodao da svaki četvrti Pljevljak umire od posledica zagađenja vazduha. Građanski aktivista Pavle Čolović kazao je da je odavno nepodnošljivo. "Pljevlja nisu pepeljara. Građani nisu kolateralna šteta. Djeca nisu statistika. Nećemo ćutati, niti se povući. I nećemo da dišemo pepeo da bi se neko pravio da je sve u redu. Vazduh je pravo. Ćutanje je saučesništvo". "Vrtić nam je udaljen tri minuta hoda od kuće, ali djecu do tamo vozim autom. Disati se ne može, pa makar malo da umanjim štetu. Ili makar mislim da ih čuvam", kaže Jovan iz Pljevalja za Radio Slobodna Evropa. URA podnijela krivičnu prijavuGrađanski pokret URA podnio je krivičnu prijavu protiv rukovodstva Elektroprivrede Crne Gore i ministra energetike zbog sumnje da je Termoelektrana nezakonito puštena u probni rad i da je time ugroženo zdravlje građana. Tvrde da elektrana od 1. decembra radi bez potrebnih saglasnosti i nezavršenih segmenata ekološke rekonstrukcije. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je poručio je i da su nadležni morali pokazati veću odgovornost i prisustvo na terenu. On je posebno ukazao na ulogu Termoelektrane Pljevlja, ističući da su njene emisije direktno povezane sa posljedicama po zdravlje građana. "Neko u Podgorici mora da čuje šta se dešava u Pljevljima, da je prije neko veče više djece završilo u bolnici upravo zbog ekološke katastrofe koja se desila", rekao je Milatović, dodajući da je nedopustivo što u Pljevljima, usred krize, nije prisutan nijedan član Vlade. Regionalni problemU noći između 13. i 14. decembra, na državnoj mjernoj stanici zabilježene su satne vrijednosti od 557, 805 i 695 mikroggrama po metru kubnom. Prema Direktivi Evropske unije o kvalitetu vazduha, satni limit od 350 µg/m³ ne smije biti prekoračen više od 24 puta godišnje. U Pljevljima je taj prag, prema dostupnim podacima, premašen 23 puta u samo tri dana, od subote do ponedjeljka, 15. decembra. Izvještaj Bankwatch Network "Uskladiti ili zatvoriti" 2025 pokazuje da termoelektrane na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana više od sedam godina nisu ispunile obaveze za smanjenje emisija štetnih gasova, uključujući sumpor-dioksid. Prema podacima iz izvještaja, ukupne emisije SO₂ iz termoelektrana obuhvaćenih nacionalnim planovima za smanjenje emisija u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji bile su šest puta veće od zakonom dozvoljenih u 2024. godini. Situacija u Pljevljima je ogledalo šireg regionalnog problema o kojem godinama piše Bankwatch. U njima se često ponavlja informacija da mali broj termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu emituje više SO2 nego preko 200 takvih postrojenja u EU

Broj pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije u Crnoj Gori je nizak i ona treba da poboljša rezultate u ovoj oblasti, jedan je od zaključaka Savjeta Evropske unije od 16. decembra. Zaključak je donijet istog dana kada je Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja, što je komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila kao veliki uspjeh. Od svih kandidata, Crna Gora je najbliža zatvaranju pregovora i članstvu u EU. Da članice EU od nje očekuju efikasniju borbu protiv korupcije na visokom nivou poručeno je i na prošlonedjeljnoj Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji. "Kada članice EU pozivaju na još efikasniju borbu protiv korupcije, nemamo na umu javna hapšenja već konačne presude zasnovane na visokokvalitetnim dokazima. To je stvarna pravda", kazao je njemački ambasador Peter Felten. Da bez optužnica i presuda neće biti zatvaranja ključnih poglavlja, koja se tiču vladavine prava, poručio je i šef Delegcije EU u Crnoj Gori Johan Satler. "Zakoni su bitni, strategije su bitne, akcioni planovi su bitni. Ali mjerljivi rezultati su najvažniji. Bez tih rezultata, da budem veoma iskren, poglavlja 23 i 24 ne mogu i neće biti zatvorena i proces pristupanja neće biti kompletiran", kazao je Satler. Ovo je jedna od najozbiljnijih poruka poslatih Crnoj Gori u posljednje vrijeme, kaže za Radio Slobodna Evropa direktorica nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović. "Ukoliko ne bude presuda, bojim se da ozbiljno rizikujemo članstvo". Šta je tačno korupcija na visokom nivou?Iz Vrhovnog suda za RSE pojašnjaju šta se smatra korupcijom na visokom nivou. "Ona predstavlja korupciju u najvišim slojevima vlasti, pri čemu osobe koje posjeduju političku moć, pristup državnim resursima i mogućnost donošenja odluka koriste svoje pozicije za ličnu ili drugu interesnu korist". Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvo (SDT) jasno je propisano da se ovi slučajevi odnose na krivična djela zloupotrebe položaja, protivzakonitog uticaja i navođenja na protivzakoniti uticaj, primanja i davanja mita... A termin "visoki javni funkcioner" na predsjednike države, Skupštine i Vlade, ministre, poslanike, sudije, tužioce, gradonačelnike… Umjesto odgovora koliko su posljednjih godina imali optužnica i na osnovu njih donijetih presuda, iz tužilaštva su RSE uputili na njihove izvještaje o radu. A u posljednjem izvještaju SDT-a piše da su u prvoj polovini godine protiv šest osoba podignute optužnice. U istom periodu, po optužnicama SDT-a osuđeno je pet osoba. Nema detalja o visini izrečene kazne. Sudski savjet nije mogao da dostavi podatke o presudama za korupciju na visokom nivou jer njihov informacioni sistem, kako su kazali, ne sadrži kategoriju da li je osoba javni funkcioner ili nije. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva su za RSE kazali da je posljednjih godina zabilježen rast u broju pokrenutih istraga i podignutih optužnica. "Dok je broj pravosnažnih presuda i dalje ispod nivoa koji bi u potpunosti odgovorio očekivanjima javnosti", navodi se odgovoru. Suđenja za korupciju na visokom nivouSerija hapšenja visokih funkcionera zabilježena je nakon imenovanja Vladimira Novovića za glavnog specijalnog tužioca marta 2022. Jedno od prvih velikih hapšenja bilo je tadašnjeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića. Njemu i grupi stečajnih upravnika sudi se od sredine 2023. za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu položaja radi sticanja nezakonite dobiti. Sredinom ove godine počelo je suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću i bivšem pomoćniku direktora policije Zoranu Lazoviću. Terete se za zloupotrebu položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Za zloupotrebu položaja pred sudom je i bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović. Sudi se i bivšim ministrima poljoprivrede Petru Ivanoviću i Budimiru Mugoši zbog sumnje da su počini zloupotrebu položaja koji se tiče sredstava iz Abu Dabi fonda. Ivanović se tereti i za zloupotrebu položaja prilikom raspodjele iz Agrobudžeta. Neka suđenja su rezultirala oslobađajućim presudama. Naime, Viši sud je sredinom godine oslobodio optužbe devetoro bivših ministara, koji se terete da su zloupotrijebili položaj prilikom dodjele stanova i stambenih kredita pod povoljnim uslovima. Specijalno tužilaštvo je u ovom slučaju najavilo žalbu. Isti sud je ove godine donio dvije osuđujuće ali nepravosnažne presude protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice. Osuđena je na šest mjeseci zbog zloupotrebe položaja, a na godinu i devet mjeseci na zloupotrebu položaja putem podstrektivanja. Presuda u trećem slučaju očekuje se krajem januara. Svi oni negiraju krivicu. Viši sud je u martu 2025. osudio bivšeg direktora policije Slavka Stojanovića za zloupotrebu položaja na tri godine i osam mjeseci, ali je Apelacioni sud prošlog mjeseca poništio tu presudu i naložio novo suđenje. On je priznao krivicu. Jedna od rijetkih pravosnažnih presuda ove godine je protiv specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, kojom je zbog zloupotrebe položaja osuđena na sedmomjesečnu robiju. Nakon što je presuda postala pravosnažna, Tužilački savjet je razriješio sa mjesta specijalne tužiteljke. Veting - propuštena prilikaTo što nema više pravosnažnih presuda za korupciju na visokom nivou direktorica Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović dovodi u direktnu vezu sa tim što nije sprovden "veting" unutrar crnogorskog pravosuđa. "Veting" je proces koji bi podrazumijevao provjeru imovine sudija i tužilaca i njihovih porodica, eventualnu povezanost sa kriminalom te procjenu njihovih profesionalnih kvalifikacija. Mrdović poručuje da je jasno da do njega i neće doći iz dva razloga - što u EU ne gledaju blagonaklono na tu mogućnost i što crnogorske vlasti planiraju da zatvore sva poglavlja do kraja sljedeće godine. "I mislim da su sudije vrlo svjesne toga da neće biti 'vetinga'... I oni se u ovom času poprilično komotno osjećaju". Na šta upozorava BriselEvropska komisija je prošlomjesečnom izvještaju upozorila na mali broj pravosnažnih presuda za korupciju na visokom nivou. U izvještaju se navodi da je u ovoj oblasti prošle godine bilo šest pravosnažnih osuđujućih presuda, a sedam oslobađajućih. "Kvalitet optužnica i presuda nije značajno poboljšan, niti je u potpunosti usklađen među sudovima i unutar SDT-a kako bi se osiguralo efikasno krivično gonjenje i presuđivanje u slučajevima korupcije na visokom nivou", dodaje se u dokumentu. Takođe su ukazali na problem čestih odlaganja suđenja. Sagovornica RSE Ines Mrdović smatra da je u pitanju opstrukcija, s ciljm da se ne donese presuda u roku od tri godine. Naime, po zakonu, optuženima se ukida pritvor ukoliko se u roku od tri godine od dana podizanja optužnice ne izreče prvostepena presuda. "Što više odlaganja dovodi do probijanja trogodišnjeg roka... Tri godine je sasvim dovoljan rok da može da se isporuči presuda. Ako to naše sudije nisu u stanju da isporuče, onda naše sudstvo očigledno u dubokom problemu". Ističe da crnogorsko pravosuđe nije bez svojih problema, kao što su prostorni i administrativni kapaciteti. "Ali to je opet najlakši izgovor za neisporučivanje rezultata. Dakle, kada postoji volja da se isporuče rezultati, onda to ništa ne može spriječiti". Crna Gora u ovom trenutku ima zatvoreno 12 od 33 poglavlja. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica EU.

Integracija Zapadnog Balkana ključna je za mir, sigurnost i stabilnost Europe, zaključci su Vijeća Europske unije, koji bi trebali biti usvojeni na sjednici 16. decembra. Brisel je još jednom potvrdio strateški značaj proširenja Europske unije i zemljama Zapadnog Balkana poručio da proces ostaje zasnovan na zaslugama, vladavini prava i temeljnim vrijednostima Unije, dok dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ostaju neizostavni elementi. Crna Gora prednjači u pregovorimaCrna Gora prednjači u pregovorima, navedeno je u zaključcima. Zemlja je otvorila svih 33 poglavlja, a 12 je privremeno zatvoreno. Vlada je pozvana da nastavi ambiciozan plan za završetak pregovora, uz očuvanje političkog konsenzusa. Poseban fokus ostaje na poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava. Crna Gora mora dodatno ojačati pravosuđe, slobodu medija i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, navodi se u dokumentu. Broj presuda u slučajevima visoke korupcije je nizak, pa EU traži bolji učinak u istragama, konfiskaciji imovine i transparentnim postupcima. Potrebno je i usklađivanje izbornog zakonodavstva s europskim standardima, zaključak je EU. Pozitivno je zabilježen napredak u upravljanju migracijama i ekonomiji, rast je stabilan, bankarski sektor siguran, a tržište rada se poboljšava. Vijeće traži nastavak strukturnih reformi, smanjenje javnog duga i jačanje fiskalne transparentnosti. Implementacija Plana rasta ide prema planu, donoseći konkretne koristi građanima. Crna Gora ostaje primjer u regiji po punoj usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući sankcije, te aktivnom učešću u misijama EU, navedeno je u dokumentu Vijeća EU. Albanija mora ubrzati reformeAlbanija je otvorila svih šest pregovaračkih klastera, što je značajan korak naprijed. Međutim, tempo reformi mora biti ubrzan, posebno u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, navodi se u dokumentu. Pozitivno je ocijenjena pravosudna reforma i rad Specijalizirane strukture za borbu protiv korupcije, koja bilježi rezultate u slučajevima visoke korupcije. EU traži nastavak jačanja neovisnosti pravosuđa, zaštite od političkog utjecaja i dosljednu primjenu sudskih odluka. Napredak je ostvaren i u borbi protiv organiziranog kriminala, uz dobru suradnju s EU i državama članicama. Albanija je usvojila zakone o pravima manjina, zaštiti podataka i rodnoj ravnopravnosti, ali sloboda medija i izražavanja ostaju izazov. Potrebno je osigurati pluralizam, transparentnost vlasništva i sigurnost novinara. Vijeće traži sveobuhvatnu izbornu reformu prije narednih izbora, istaknuto je u zaključcima Vijeća EU. Ekonomija je dobro pripremljena, ali potrebne su dodatne strukturne reforme. Implementacija Plana rasta napreduje, donoseći koristi građanima, a EU pohvaljuje punu usklađenost Albanije sa vanjskom politikom EU, uključujući sankcije, te aktivno učešće u misijama EU. U Srbiji napredak usporenSrbija zadržava europski put kao strateški cilj, ali napredak je usporen. Otvorena su 22 poglavlja, a samo dva zatvorena. Dalji napredak zavisi od reformi u vladavini prava i normalizacije odnosa s Kosovom. Reforme su usporene, a napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije je minimalan. Vijeće traži ispunjenje obaveza iz poglavlja 23 i 24, jačanje medijskih sloboda i zaštite novinara, te borbu protiv dezinformacija. Vijeće se osvrće i na masovne proteste nakon nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 osoba, i poziva na nepristrane istrage i zaštitu slobode okupljanja. Pozdravlja izmjene medijskog zakonodavstva, ali naglašava potrebu za njihovom punom primjenom. Također traži sveobuhvatnu izbornu reformu i finalizaciju revizije biračkog spiska. Na ekonomskom planu, Srbija je dobro pripremljena, ali mora ubrzati strukturne reforme i nastaviti diverzifikaciju energetskih izvora. Implementacija Plana rasta napreduje, donoseći koristi građanima, navedeno je. Vijeće EU naglašava važnost rješavanja ratnih zločina i nestalih osoba, te pune suradnje s međunarodnim mehanizmima. Poziva da se prekine glorifikacija ratnih zločinaca i negiranje zločina. Srbija je povećala usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, ali se očekuje potpuna primjena, posebno sankcija protiv Rusije i Bjelorusije. Vijeće traži da se izbjegnu potezi i izjave suprotne stavovima EU, te pozdravlja pomoć Ukrajini i aktivno učešće Srbije u misijama EU. Napredak na europskom putu zavisi od pune implementacije sporazuma iz 2023. o normalizaciji odnosa s Kosovom. Srbija treba početi primjenu obaveza, uključujući priznavanje dokumenata i simbola, te odustajanje od blokiranja članstva Kosova u međunarodnim organizacijama. Status srpskih struktura na Kosovu mora se rješavati transparentno, a reintegracija kosovskih Srba u institucije je prioritet, zaključak je u dokumentu. Obje strane moraju izbjegavati provokacije i osigurati sigurnost građana, poručuju iz Brisela. Vijeće izražava zabrinutost zbog nedostatka pune odgovornosti Srbije za nasilje na Kosovu 2023. i poziva na hitne korake ka sveobuhvatnom, pravno obavezujućem sporazumu. U Sjevernoj Makedoniji nisu provedene ustavne promjeneSjeverna Makedonija ostaje privržena europskom putu, ali ustavne promjene na koje se obavezala još nisu provedene. Nakon njihove implementacije, EU je spremna odmah otvoriti prvi pregovarački klaster. Napredak zavisi od ispunjenja obaveza iz "fundamentals" klastera, posebno reformi u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Potrebno je jačanje nezavisnosti sudstva, donošenje novog krivičnog zakonika i bolji učinak u istragama i presudama u slučajevima visoke korupcije. Vijeće traži jačanje osnovnih prava, slobode medija i izražavanja, te sveobuhvatnu izbornu reformu. Lokalni izbori 2025. bili su konkurentni, ali uz proceduralne nedostatke, navodi se. Napredak je ostvaren u javnoj administraciji, a ekonomski pokazatelji su solidni, uz očekivanje dodatnih strukturnih reformi. Pozitivno je zabilježen razvoj Koridora VIII, važnog infrastrukturnog projekta. Implementacija Plana rasta napreduje, donoseći koristi građanima, a EU pohvaljuje i punu usklađenost Sjeverne Makedonije s vanjskom politikom EU, uključujući sankcije. Dobrosusjedski odnosi i primjena Prespanskog sporazuma ostaju ključni za dalji napredak. Pred BiH važni zakoniNakon odluke Europskog vijeća iz marta 2024. o otvaranju pregovora, Vijeće EU očekuje da BiH ispuni uvjete iz preporuke Europske komisije i 14 ključnih prioriteta definiranih još 2019. Proces je, međutim, u zastoju. Vijeće poziva sve političke aktere da obnove fokus na europski put i hitno usvoje zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, zakon o sudovima, te imenuju glavnog pregovarača. Napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije izostaje, dok se traži poštovanje odluka Ustavnog suda. Pozitivno je zabilježena ratifikacija sporazuma s Eurojustom i zakon o zaštiti podataka, ali nedostaje jasna evidencija istraga i presuda. Vijeće traži jačanje osnovnih prava, slobode izražavanja i poboljšanje izbornog integriteta prije izbora 2026. Potrebne su i ustavne i izborne reforme u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava, kako bi se osigurala jednakost svih građana. EU naglašava važnost ekonomskih reformi, implementacije Plana rasta i ratifikacije sporazuma za korištenje sredstava iz Fonda za reforme i rast. Pozdravlja punu usklađenost BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, produženje mandata EUFOR-a i poziva na jačanje regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa. Navedeno je i da politička blokada u BiH ostaje ozbiljan problem. Na Kosovu ograničen napredakVijeće EU pozdravlja opredijeljenost Kosova za europski put, ali konstatira da je napredak u reformama ograničen. Potrebno je ubrzati reforme javne uprave, konsolidaciju pravosuđa, borbu protiv korupcije i zaštitu osnovnih prava, posebno slobode izražavanja, gdje nije bilo pomaka. Zabilježen je određeni napredak u borbi protiv organiziranog kriminala. Parlamentarni izbori u februaru 2025. bili su konkurentni, ali uz izazove, navedeno je. Vijeće traži jačanje izbornog okvira i upozorava na političku blokadu nakon izbora, dok su lokalni izbori ocijenjeni kao transparentni. Kosovo treba uskladiti viznu politiku s EU i nastaviti ekonomske reforme. Implementacija Plana rasta je u toku, ali isplate iz Fonda za reforme ovise o ratifikaciji sporazuma. EU pozdravlja suradnju s EULEX-om i Specijaliziranim vijećima, kao i dobrovoljno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i sankcijama protiv Rusije. Vijeće naglašava važnost konstruktivnog pristupa regionalnoj suradnji i dijalogu sa Srbijom. Napredak na europskom putu zavisi od pune primjene sporazuma iz 2023, uključujući formiranje zajednice općina sa srpskom većinom i reintegraciju kosovskih Srba. Obje strane moraju izbjegavati provokacije i osigurati sigurnost i participaciju svih građana, poruka je iz dokumenta Vijeća EU. Šta je s drugim kandidatkinjama?Izvan Zapadnog Balkana, Ukrajina i Moldova su uspješno završile screening proces i spremne su za otvaranje svih klastera, uz snažnu podršku EU u reformama, energetskom sektoru i borbi protiv korupcije. Turska ostaje kandidat, ali pregovori su u zastoju zbog ozbiljnog nazadovanja u demokratiji, vladavini prava i ljudskim pravima. Gruzija je suočena s ozbiljnim političkim nazadovanjem, što je dovelo do zastoja u procesu pristupanja. EU naglašava potrebu za ubrzanim reformama, jačanjem medijskih sloboda i regionalnom suradnjom, uz jasnu komunikaciju o prednostima članstva.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos saopštila je u utorak u Briselu da Crna Gora nikad nije bila bliža Evropskoj uniji (EU). Ona je to kazala nakon što je Crna Gora, na Međuvladinoj konferenciji sa EU 16. decembra u Briselu, zatvorila pet pregovaračkih poglavlja u pregovorima o članstvu u EU. Riječ je o poglavljima: 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i poglavlje 13 – Ribarstvo. Komesarka Kos je ponovila da je Crna Gora predvodnik u procesu integracija i kandidat sa najboljim rezultatima što je "danas dokazala sa ukupno 12 zatvorenih poglavlja" od ukupno 33: "Ali treba da budemo iskreni, najteži deo tek predstoji jer je Crna Gora saopštila da želi da završi pregovore krajem 2026, a Evropska komisija vas podržava. Da biste to postigli morate brzo da trčite." Kos je naglasila da Crna Gora sada mora da ubrza reforme. "Ključ će biti reforme u vladavini prava. Prioritet su imenovanja, kako bi se obezbijedilo nezavisno pravosuđe, gdje sudije mogu slobodno i bez političkog pritiska da donose odluke. To takođe, znači nastavak snažne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, tako da niko nije iznad zakona", kazala je Kos. Ona je ponovila da će Podgorica imati podršku EU na "svakom koraku". "Naredna godina biće odlučujuća i više nego ikad je Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo da stigne do cilja. Naredna godina može biti još bolja", kazala je Kos. Premijer Milojko Spajić kazao je da je Crna Gora zatvorila više od trećine poglavlja u pregovorima o članstvu u EU, što je okarakterisao kao veliki uspjeh. On je kazao da EU u Crnoj Gori dobija članicu sposobnu da ide rame uz rame sa pojedinim državama članicama, iako je nekada bila najsiromašnija republika nekadašnje Jugoslavije. "Crna Gora neće predstavljati veliko poresko opterećenje za građane EU." On smatra da se svakodnevno pokazuje da je realističan cilj da Crna Gora sva pogavlja zatvori do kraja 2026. "Mi stvaramo uslove da ispunimo sve do kraja naredne godine", poručio je Spajić. Iz Vlade je u prethodnom periodu više puta ponovljen plan da se preostalo poglavlje 21 zatvori naredne 2026. godine kako bi Crna Gora bila primljena u članstvo EU 2028. Ranije je iz Vlade saopšteno da su ispunjeni svi uslovi za zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, ali je odluka o zatvaranju ranije odložena na zahtjev Hrvatske. Hrvatska je blokirala zatvaranje tog poglavlja nakon što je Skupština Crne Gore 2024. usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu na inicijativu proruskih i prosrpskih stranaka u vladajućoj većini čiji je lider aktuelni predsjednik parlamenta Andrija Mandić, što je zvanični Zagreb ocijenio kao provokaciju. Crns Gors je pregovore za članstvo u EU počela u junu 2012. godine.

Na ogradi ambasade Bosne i Hercegovine(BiH) u Podgorici tokom noći je ispisan grafit kojim se veliča genocid nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici 1995. godine i osuđeni za ratne zločine Ratko Mladić. "Vidjeli smo da su na zidu Ambasade ispisani grafiti koje slobodno možemo kvalifikovati kao govor mržnje, jer je stajalo 'Generale hvala ti za Srebrenicu' i 'Kafa slatko Mladić Ratko', a sa četiri S je bila išarana tabla Ambasade" izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić''. Kako je pojasnio to se desilo tokom noći: "Odmah smo kontaktirali nadležne crnogorske institucije i Ministarstvo vanjskih poslova". On je rekao da je policija je izašla na lice mjesta, nakon čega je alarmirala ekipu za uviđaje koja je odradila svoj posao. Ovo nas može samo inspirisati da još više jačamo odnose između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ocijenio je ambasador Jukić. "Potpuno nam je jasno da je ovo djelo neodgovornih pojedinaca ili možda neke grupe. Ovo držimo u crnoj hronici i očekujemo rezultate istrage i informacije o eventualnim počiniocima. Ovo neće uticati na bilo koji aspekt odnosa između dvije države", rekao je Jukić za RSE. On je zahvalio institucijama Crne Gore na brzoj reakciji: "Odmah su nas kontaktirali iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i centrale u BIH. Svi su promptno reagovali". Reagovalo Ministarstvo vanjskih poslova Crne GoreIz Ministarstva vanjskih poslova su najoštrije osudili "vandalski čin ispisivanja grafita, kojima se veliča genocid i slavi osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić". "Ovaj gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata", navodi se u saopštenju. Ministarstvo očekuje da nadležni hitno identifikuju i procesuiraju počinioce ovog vandalskog čina. Navodi se Ministarstvo pruža punu solidarnost Ambasadi BiH i institucijama te države, uz poruku "da u Crnoj Gori nema mjesta za govor mržnje, glorifikaciju zločina i napade na diplomatska predstavništva". Osoblje Ambasade jutros je zateklo sporne grafite prilikom dolaska na posao nakon čega su pozvali policiju.Policijski uviđaj je trajao do 10 časova. Očekuje se izjašnjenje nadležnog tužioca o kvalifikaciji djela. Kako nezvanično saznajemo crtanje grafita bi moglo da bude kvalifikovano izazivanjem vjerske i nacionalne mržnje. Ratko Mladić čije se ime navodi na grafitima, pred Haškim sudom osuđen je zbog genocida u BiH. Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske osuđen je na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995.

Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe Kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, prozilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava. Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen. Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor. Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava. Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete. U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje. Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine. Minisartvo nije odgovorilo. Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država. Sud u Kijevu ponovo produžio pritvorPred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k. Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine. Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026. Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka. Šta je prethodilo presudi Evropskog suda u StrazburuCrnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu Kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim Škaljarskim klanom. To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova: "Optuženi su čekali žrtvu u blizini njegove kuće. Nakon ispaljivanja pet metaka na žrtvu, dvojica počinitelja su ušla u automobil i napustili mjesto zločina". Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba. Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli. Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti". "Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom", rekao je Klymenko. Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine. Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom. Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević. U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica. Optužnicu je potvrdio Viši sud. Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj GoriU međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda. Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam. Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica. "Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga...", saopšteno je iz Uprave policije. Zvicer je na čelu Kavačkog klana, dok je a na čelu Škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu, u Turskoj. Klanovi su dobili nazive po istoimenim naseljima u Kotoru. Kavački i Škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima. Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova.

Građani najmlađe crnogorske opštine, Zete na lokalnom referendum glasali su protiv gradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice. Projekat, koji pomaže EU, jedan je od uslova zatvaranja pregovaračkog poglavlja 27 – zaštita životne sredine u procesu evropskih integracija Crne Gore.

"Referendum je uspio, od osam hiljada građana koji su izašli na refendum 98 odsto je glasalo protiv gradnje kolektora u Botunu, saopštio je, sat nakon završetka glasanja, Mihajlo Asanović predsjednik najmlađe crnogorske opštine opštine Zeta. Referendum je organizovan jer se mještani protive izgradnji koju planira Vlada Crne Gore a za koju je dobijen grant Evropske unije (EU) i kredit Njemačke razvojne banke. Asanović je rekao da smatra da Vlada "neće ići protiv svojih građana". Od upisanih 12. 800 birača na pitanje "Da li ste za izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu?", negativno je odgovorilo 7.834 građana Zete na čijoj teritoriji je selo Botun a gdje je planirana gradnja kolektora. Opštine Zeta, nalazi se desetak kilometara južno od Podgorice. Ovaj projekat jedan je od ključnih uslova za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 u pregovorima sa EU, koje se odnosi na zaštitu životne sredine. Evropska unija odobrila je 33 miliona za gradnju kolektora. Prva studija o gradnji urađena je još 2004. a bivša vlast Demokratske partije socijalista je do 2022. obavila pripreme i obezbijedila grant EU. Međutim, višegodišnji protesti mještana sela Botun, gdje je planirana gradnja, su zaustavili početak radova. I nova vlast Podgorice, koju predvodi partija premijera Milojka Spajića, i sama Vlada, nastavile su aktivnosti vezane za izgradnju kolektora ali su mještani i dalje protiv. Zato su organizovali referendum, prvi lokalni u Crnoj Gori nakon 1992. Referendum za skoro 13 hiljada stanovnika ZeteOdluka na lokalnom referendumu se donosi većinom glasova, pod uslovom da se o njoj izjasni većina od ukupnog broja upisanih. Ovaj uslov referendum u Zeti je ispunio. Odluku o organizaciji referenduma donijela je početkom oktobra lokalna vlast koja podržava mještane. Podržava ih i nekoliko partija većine u Skupštini Crne Gore, među kojima najglasnije partija poslanika Milan Kneževića bliska zvaničnom Beogradu i Moskvi. Strah mještana prvenstveno je u dijelu pitanja zaštitne životne sredine za koju tvrde da će im biti ugrožena. Oni su se 10. decembra sastali sa premijerom Milojkom Spajićem i gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem. Vlada je tada ponudila da u Botunu sanira staru ekološku crnu tačku – bazene crvenog mulja koji su ostali nakon zatvaranja Kombinata aluminijuma, da stalno mjeri emisije štetnih gasova uz obećanje da će obustaviti rad kolektora ako zagađenja budu veća od standarda predviđenih direktivama EU. Tvrdnje da postrojenje predstavlja prijetnju po zdravlje ili da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji potpuno su neosnovane, saopštili su iz EU koja je obezbijedila je 33 miliona eura, što je preko 40 odsto ukupne investicije. Zvaničnici EU više puta su saopštili da se poglavlje 27 – zaštita životne sredine – ne može zatvoriti dok ne počne gradnja postrojenja. Koliki su dometi referendumaReferendum o gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (kolektora) u Botunu neće pravno obavezati Vladu i investitora, jer je realizacija tog projekta predviđena Prostornim planom države, koji je jači pravni akt od odluka na lokalnom nivou. Projekat je dobio i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine i resornog ministarstva. Ugovor o gradnji, koja treba da počne do kraja godine, opština Podgorica je potpisala sa turskim konzorcijumom Kuzu grup 2022. godine. Namjera vlasti u Podgorici je da izgradnjom kolektora u Zeti riješi pitanje otpadnih voda koje se neprečišćene odlivaju u rijeku Moraču, a zatim u Skadarsko jezero. Postojeće postrojenje za preradu otpadnih voda u Podgorici, izgrađeno prije više od 50 godina, napravljeno je za oko 50 hiljada stanovnika. Grad danas ima blizu 200 hiljada. Zeta je samostalna opština od 2022. i još se nije razgraničila sa Podgoricom. Ovo je prvi opštinski referendum u Crnoj Gori od 1992. kada su stanovnici glavnog grada odlučili da promijene ime Titograd u Podgorica.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) traži kaznu od po 20 godina zatvora za Vesnu Medenicu i njenog sina Miloša, rekao je specijalni tužilac Vukas Radonjić, 11. decembra, obrazlažući optužnicu pred Višim sudom u Podgorici. Vesna Medenica bivša je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore. Uz zatvorsku predložena i kazna od po 100.000 eura, za oboje. Tužilaštvo tereti Medenicu za saučesništvo u kriminalnoj organizaciji koju je navodno vodio njen sin Miloš a koja se bavila trgovinom droge, švercom cigareta, podmićivanjem, nedozvoljenim držanjem oružja i eksploziva. U istom procesu optuženo je još 13 osoba i jedna firma. Europol je snimio telefonske razgovore Miloša u kojima on navodi da mu je majka upoznata s nelegalnim poslovima i da od nje može očekivati zaštitu. Advokati Medenica, su 12. decembra u završnim izlaganjima zatražili oslobađajuće presude. Medenica je na čelnim pravosudnim funkcijama bila je 17 godina. Podnijela je ostavku krajem 2020. nakon promjene vlasti u Crnoj Gori. Uhapšena je u aprilu 2022. nakon objave transkripta Europola, a pola godine kasnije puštena da se brani sa slobode. Presuda će biti izrečena 28. januara. Šta tvrdi tužilaštvoSpecijalni tužilac Jovan Vukotić je u višesatnoj završnoj riječi rekao da Vesna Medenica nije bila obični član kriminalne organizacije njenog sina Miloša . "Ona je bila njihov institucionalni štit, a trebala je biti štit crnogorskog pravosuđa. Imala je zadatak da javlja i druge podatke." Vukotić je citirao brojne poruke na kriptovanoj Skaj aplikaciji, između kako je ustvrdio okrivljenog Miloš Medenica, njegovog kuma Marka Vučinića i ostalih okrivljenih. O švercu cigareta tužilac je citirao više poruka Miloša Medenice iz 2019. i 2020. "Biće ljuljanje posle Nove godine. Samo da ova nova vlada potraje što duže, i za dva dana ću da izbacim više cigareta nego oni za čitavu godinu", jedna je od poruka koje je Miloš Medenica poslao kumu. "Moramo početi da grabimo za nas. Sad smo u poziciji. Nije njih strah od nas, nego od nje, koja sve zna od početka. ...Oni došli još da je mole da im završi.... Po četiri kamiona izbacuju za pet dana." "Imam carine na Dobrakovo (granični prelaz prema Srbiji), mogu sve da završim. Posle Mojkovca, sve je moje", neke su od poruka . Neke od poruka odnosile su se na suđenja firmama "Fab lajv", "Gugi". "Kume, stisnuo sam majku za 'Fab lajv' i da ćarimo neku paru. "Ima slučaj "Fab lajv", "Gugi", i da dogovorimo za nas. Milionski vrijedni sporovi...100.000 može da se traži." "Predat je predmet 'Fab lajv', kod sudije Femića je. Operisao se od kancera. Pričao sam sa majkom, Rada Kovačević ide u penziju, težinjala je...", piše Miloš Medenica. Tužilac Vukotić navodi da je sutkinja Kovačević u tom periodu pošla u penziju, što kako navodi, dokazuje da je Vesna Medenica pratila kretanje predmeta. Vesna Medenica odobravala je mjere tajnog nadzora po predlogu Agencije za nacionalnu bezbjednost. Time se, prema navodima tužilaštva bavio i njen sin. "Majka sve odobrava. Ne mogu te prisluškivati. Reći ću joj da ti to maknu", citirao je tužilac Vukotić poruku Miloša Medenice. "Bio sam kod majke da se završava onaj predmet... za glupe Zećane, ne postoji ni jedan posto šanse da se predmet završi, ako ona ne urgira", poruka je Miloša Medenice poslata Nikoli Raičeviću. "Ovakve namjere Miloš ne bi mogao da ostvari bez svoje majke Vesne Medenice", rekao je Vukotić u završnoj riječi. Šta kaže odbranaAdvokati Medenica su zatražili oslobađajuću presudu. Advokat Zdravko Begović je kazao da su visoke kazne koje je Tužilaštvo predložilo pokušaj zastrašivanja suda. "Nije lako braniti Vesnu Medenicu kada su joj svi okrenuli leđa, osim onih u njenoj kući. Nema dokaza da je izvršila krivična djela. Predlažem da je sud oslobodi od optužbe. Tokom sudskog postupka, SDT nije otklonilo sumnju." On je rekao da u spisima predmeta nema dokaza da je imala bilo kakav kontakt sa članovima kriminalne organizacije. Advokat Stefan Jovanović je povodom optužbi na teret Miloša oko droge i oružja rekao da fotografije sa SKY aplikacije kao ni SKY, ne mogu biti dokaz. "Milošu Medenici se stavlja na teret da je pomagao Vesni Medenici da vrši protivpravni uticaj. Nema dokaza ni za to. Od svih preslušanih mjera tajnog nadzora i SKY nijesmo čuli komunikacije između Miloša i Vesne." "Ja se pitam koga je to on (Miloš) 'ubio' pa je tužilaštvo predložilo kaznu od 20 godina zatvora", rekao je advokat Jovanović. Jedan iz tima odbrane Medenica, beogradski advokat Zdenko Tomanović je istakao da je politička potreba da Medenica bude osuđena. "Medenica nikada nije imala skaj aplikaciju, niti je slala poruke. SDT je trebalo da dokaže svaki element krivičnog djela, da je bila svjesna da učestvuje u kriminalnoj organizaciji. Ne postoji indicija da je bilo što planirala", rekao je Tomanović. Ročište je trajalo sedam sati. 'Neće Vesna nikad progovoriti'Vesna Medenica pred sudom je rekla da je za "Crnu Goru spremna život dati, ali obraz nikad i nikom". I da ne želi da ispadne žrtva: "Žrtva su svi ovi saoptuženi oko mene jer sam ja veoma skup eksponat koji se koristi danas u društvu političke zbilje." Komentarišući predlog tužioca da se kazni sa 20 godina zatvora Medenica je rela da je "ta kazna nije uzbudila". "Kako reče advokat Vuksanović, da je bilo smrtne kazne tužilac bi je za mene tražio. Razočaraću ga, i da bude ova od 20 godina zatvora koju je predložio, na njegovu žalost a zbog moje dobi ne bih bila svih 20 godina tamo." Vesna Medenica ima 68 godina. "Svi su mislili da će Vesna progovoriti ako je osude na 20 godina. Neće Vesna nikad progovoriti. Vesna zna ko je i od koga je" , poručila je bivša predsjednica Vrhovnog suda. Ostali procesiOvo je inače treći postupak koji se protiv nje vodi pred Višim sudom u Podgorici. U dva je već nepravosnažno osuđena na ukupno dvije godine i tri mjeseca zatvora zbog zloupotrebe položaja. Početkom decembra osuđena je na godinu i devet mjeseci zatvora zbog zloupotrebe položaja. Tužilaštvo tvrdi da je uticala na sutkinju privrednog suda da presudi u korist njenog kuma čime je jedna ruska firma oštećena za 400.000 eura. U drugom procesu, u oktobru, osuđena je na šest mjeseci zatvora takođe zbog zloupotrebe položaja, jer je na funkciji nezakonito zadržala sudiju protiv kojeg je vođen krivični postupak. U oba slučaja Medenica je negirala krivicu i najavila žalbe.

"Nekada smo imali seobe naroda, a sada imamo seobe birača iz jedne zemlje u drugu." Na taj način bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (BiH) Vehid Šehić za Radio Slobodna Evropa opisuje situaciju u kojoj stanovnici regiona učestvuju na izborima u više zemalja - nezakonito. Situacija se prije svega odnosi na stanovnike BiH, Srbije i Crne Gore. Opoziciona Demokratska partija socijalista Crne Gore smatra da se toj "seobi birača" može stati na put uz pomoć Evropske unije, gdje bi evropski i regionalni stručnjaci uparivali biračke spiskove tri zemlje. Proces bi, prema inicijativi koju pripremaju, vodio Brisel. "Da konačno dobijemo jednu kvalitetnu kliničku sliku... i odstranimo ove izborne turiste", kazao je u crnogorskom parlamentu poslanik DPS-a Andrija Nikolić. Pravo glasa na posljednjim parlamentarnim izborima u ovim zemljama imalo je malo više od 10 miliona ljudi, od čega u Crnoj Gori najmanje - oko 540.000. Procjene nevladinih organizacija specijalizovanih za izbore govore da u ovim zemljama živi desetine hiljada ljudi s dvojnim prebivalištem i biračkim pravom. EU je primila k znanju inicijativu DPS-a da se riješi pitanje biračkih spiskova u regionu, kazao je zvaničnik Evropske komisije za RSE. "Ovo je pitanje nacionalne nadležnosti i trebalo bi da se rešava u punoj saradnji sa OEBS/ODIHR-om". Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori su saopštili da pozdravljaju "inicijative usmjerene ka osiguravanju tačnosti i integriteta podataka o biračima, jer su to ključni koraci u očuvanju povjerenja u izborni proces". A iz njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) su za RSE kazali da stoje na raspolaganju za pružanje podrške svim članicama OEBS-a u ispunjavanju preporuka koji se odnose na izbore. No, ukazuju da bi taj zahtjev morao stići od zvanične Podgorice. "ODIHR takvu podršku pruža nakon formalnog zahtjeva vlasti." Do danas, ODIHR je primio zvaničan zahtjev od Ministarstva unutrašnjih poslova za predstavljanje dobrih praksi pri kontroli biračkih spiskova. Na trafostanicu registrovane desetine biračaInicijativa DPS-a naslanja se na onu grupe crnogorskih i srpskih nevladnih organizacija specijalizovanih za izborna prava i nadgledanje izbora. Naime, CeMI, CRTA i CeSID su od ranije inicirali da se kroz Berlinski proces otvori pitanje "duplih birača", razmjenom podataka o prebivalištima i državljanstvima građana. "Fenomen organizovanog dovođenja birača autobusima nazivamo - 'busing'... Ako birač ima duplo prebivalište i po tom osnovu glasa u dvije zemlje, to su takozvani fantomi, koji nezakonito glasaju. I jedan dio tih ljudi, ne svi, organizovan je od strane vladajućih partija", pojasnio je ranije za RSE direktor CeMI Zlatko Vujović. On je ocijenio da se tako mijenja izborna matematika i obesmišljava izborni proces. Naime, domaći i međunarodni posmatrači su i tokom posljednjih parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. konstatovali organizovano dovođenje glasača iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u Beograd. Iz CeMI ističu da za razmjenu podataka među zemljama regiona nije bilo volje. S tim je saglasan i Vehid Šahić, bivši član Centralne izborne kosmiije BiH. "To se posebno odnosi na Srbiju, gdje na trafostanici imate prijavljeno 30, 40 ljudi kao glasača... Zbog toga su i izbori izgubili na značaju". Tako je Evropska komisija u prošlomjesečnom izvještaju za Srbiju konstatovala da još nisu implementirane prioritetne preporuke ODIHR-a, koje se tiču i biračkih spiskova i transparentnosti podataka o biračima. Nisu ispunjene sve preporuke ODHIR-aEvropska komisija se u prošlomjesečnom izvještaju osvrnula na oblast izbornog zakonodavstva i u Crnoj Gori. U dokumentu piše da je reformisan dio izbornog zakonodavstva, ali da je potrebno dalje usklađivanje sa preporukama ODIHR-a. Iz kancelarije ODIHR-a su za RSE kazali da su izdali 17 preporuka u vezi sa biračkim spiskom i da su neke do njih potpuno implementirane. "Glavne preostale preporuke uključuju reviziju ustavne odredbe o dvogodišnjem stalnom boravištu kao uslovu za biračko pravo na nacionalnim izborima, te uvođenje jasnih zakonskih kriterijuma o tome kako građani stiču i gube stalno prebivalište." Iz ODIHR-a su preporučili sprovođenje sveobuhvatne revizije registra birača uz široki nadzor svih aktera. Skupština je u julu izglasala izmjene dva izborna zakona - o finansiranju partija i izbornih kampanja, i o održavanju lokalnih izbora u jednom danu. Iz Skupštine nisu odgovorili na upit RSE šta su preduzeli u cilju ispunjavanja preporuka koje se odnose na birački spisak. U Crnoj Gori biračko pravo ima čak 85 odsto stanovništva, dok je taj procenat u EU 70 odsto. Tako je na posljednjim izborima 2023. bilo 53.000 birača više nego punoljetnih građana na popisu iz iste godine. Pravo glasa ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina. 'Onemogućiti zloupotrebu države'"Možda mi imamo najuredniji birački spisak od ove tri tržave", ističe Vehid Šehić, koji je bio član Centralne izborne komisije BiH. U posljednjem izvještaju Evropske komisije za tu državu eksplicitno se ne pominje birački spisak kao u slučaju Srbije i Crne Gore. Pominje se samo u kontekstu spornih zakona entiteta Republika Srpska koje je poništio Ustavni sud BiH. No te prepouke nisu implementirane. "Zato što živimo u državama gdje ne postoji politička odgovornost i obaveza prema određenim institucijama iz EU, kojima mi tobože težimo da postanemo članice", kaže Šehić. On podražava inicijative koje bi dovele do tačnih biračkih spiskova. "Pristalica sam toga da dođemo do nekih pokazatelja koliko se to građana seli iz jedne države u drugu kad su izbori, a onda tražiti rješenja i onemogućiti zloupotrebu od strane i državnih institucija koje to omogućavaju", poručuje Šahić. Sve zemlje Zapadnog Balkana - izuzev Kosova - imaju status kandidata za članstvo u EU. Crna Gora se trenutno smatra liderom u procesu integracija. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica. Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a zatvorila dva. BiH je 2022. dobila status kandidata. Saradnja na tekstu: Aida Đugum

Srpska policija uhapsila je vlasnika kompanije "Bleecker" Predraga Dragojlovića zbog sumnje da je učestvovao u nezakonitom sticanju oko 2,8 miliona eura, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije. Tužilaštvo je saopštilo da je od kraja novembra u istom slučaju uhapšeno još sedam osoba. Uhapšeni je u susjednoj Crnoj Gori predsjednik Odbora direkora Instituta "Dr Simo Milošević", koji se nalazi u većinskom državnom vlasništvu. Iz Vlade Crne Gore nisu odgovorili na upit RSE da li su upoznati sa hapšenjem javnog funkcionera. A da Specijalno tužilaštvo mora hitno ući u sve crnogorske institucije sa kojim je on povezan i izvršiti detaljan uvid u sve poslove zatražila je poslanica vladajuće većine Jelena Kljajević. Srpsko tužilaštvo sumnja u lažni stečajSrpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je krajem novembra da je uhapšeno sedam osoba zbog sumnje za prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca. Tužilaštvo ističe da je B.Č. organizovao ostale osumnjičene za kreiranje lažnih dugova u cilju ispunjavanja uslova za otvaranje stečaja nad kompanijom "Bleecker", čime bi se zadržalo njeno upravljanje jednim hotelom u Beogradu. "Čime su protivpravno stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 eura, da bi potom nelegalno stečeni novac prenijeli na račune privrednog društva 'Lumia'," piše u saopštenju. Prema podacima iz privrednog registra Srbije, prva kompanija se nalazi u vlasništvu Predraga Dragojlovića a druga u vlasništvu Kristine Dragojlović. On je u imovinsko kartonu dostavljenom crnogorskoj Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio da se njegova supruga zove Kristina. Međutim, nisu prijavljene kompanije van Crne Gore. U saopštenju srpskog Tužilaštva se navodi da je jedan od uhapšenih osoba pod inicijalima P.D., a da je krivična prijava podneta i protiv osumnjičene K.D. "koja se trenutno nalazi van teritorije Srbije". Dragojlovići nisu odgovorili na upite vezano za slučaj. Hotelski biznis u Srbiji i u Crnoj GoriPored "Bleeckera" u Beogradu, Predrag Dragojlović je kompaniju pod istim imenom prije četiri godine - 2021. godine - osnovao i u crnogorskom gradu Herceg Novi. Kompanija je sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori iste godine potpisala ugovor o dugoročnom zakupu njene zgrade u istorijskom dijelu Herceg Novog, grada na sjeveru crnogorske obale. Cilj je, prema dokumentima na internet stranici grada, da se zgrada rekonstruiše u butik hotel sa četiri zvjezdice. Gradske vlasti su ove godine donijele odluku da se njegova kompanija privremeno oslobodi plaćanja naknada za komunalno opremanje, jer ona nije, ističe se, predviđena za hotele te kategorije. Sam hercegnovski "Bleecker" posluje u plusu. Prošle godine je, prema podacima Poreske uprave Crne Gore, ostvario profit od oko 85.000 eura. U pratećim napomenama se navodi da crnogorski "Bleecker" potražuje 17.000 eura na ime dugovanja od beogradske kompanije u stečaju "Bleecker", koje su, obje, u vlasništvu Dragojlovića. U Odboru direktora od 2021.Iste godine kada je osnovao kompaniju, Dragojević je postao i član Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević", koji je u većinskom vlasništvu države. Od ove godine je izabran za njegovog predsjednika. Ova institucija se godinama nalazi u višemilionskim dugovima, a Odbor direktora je krajem prošle godine odborio Plan restrukturiranja. Plan, prema pisanju crnogorskih medija, predviđa prodaju dijela Instituta, nakon čega bi se od tih sredstava i kredita rekonstruisao drugi dio i doveo do nivoa od četiri zvjezdice. Inače, Dragojlovića su na mjesto u Odboru direktora predložili iz državne Razvojne banke Crne Gore, drugog najvećeg akcionara. Iz Banke su za RSE kazali da nisu zvanično obaviješteni o istrazi ili hapšenju "s obzirom da se događaj desio u drugoj državi". "S tim u vezi ne možemo komentarisati okolnosti slučaja, ali pratimo situaciju i obavijestićemo javnost kada budemo imali provjerene informacije." Iz Banke ističu da nisu bili u bilo kakvim poslovnim vezama sa Dragojlovićem ili njegovim kompanijama. Direktor Instituta Zoran Kovačević kazao je za RSE da, osim iz medija, nisu zvanično upoznati sa "trenutnim statusom" Dragojlovića. Kovačević je istakao da članove Odbora direktora predlažu vlasnici, bez konsultacija sa menadžmentom, i oni nisu u stalnom radnom odnosu. "Konačno, sigurni smo da situacija vezana za Dragojlovića neće uticati na pozitivne poslovne trendove u tekućoj godini i dinamiku postupka oporavka Instituta definisanu Planom restrukturiranja koji je usvojila Vlada zajedno sa manjinskim akcionarem." Na meti Agencije za sprečavanje korupcijeIz crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije su za RSE kazali da je član Odbora direktora Instituta godinama imao obavezu da prijavljuje prihode i imovinu, ali da tu zakonsku obavezu nije poštovao sve do 2025. Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da je javni funkcioner dužan da najmanje jednom godišnje dostavlja izvještaje o prihodima i imovini. Za one koji to ne urade, propisana je novčana kazna do 2.000 eura. Zbog nedostavljanja imovinskih kartona, Agencija ga je do sada kaznila tri puta – jednom upozorenjem, a dva puta novčano. RSE je pitala Agenciju da li je Dragojlović prekršio Zakon u dijelu koji se tiče prenosa vlasništva, jer se i dalje vodi kao direktor crnogorskog "Bleeckera". Zakonom je propisano da je javni funckioner dužan u roku od 30 dana od imenovanja da izvrši prenos vlasništva. Oni koji to ne urade mogu biti kažnjeni do 2.000 eura. Iz Agencije su kazali da će sprovesti provjeru izvještaja o prihodima i imovini Dragojlovića. Dragojlović u jedinom predatom imovinskom kartonu nije dao saglasnost Agenciji za uvid u bankrske račune. Saradnja na tekstu: Sonja Gočanin

Sjedinjene Američke Države i Crna Gora počinju pregovore o postizanju bilateralnog sporazuma za jačanje trgovinskih, investicionih i ekonomskih veza, zvanično je najavljeno 10. decembra iz ambasade SAD u Podgorici. Oni će se voditi u okviru Američko-crnogorskog ekonomskog dijaloga 2025. "SAD je globalno prepoznat po ekonomskoj inventivnosti, inovacijama i pouzdanosti, a američke kompanije pokazuju sve veće interesovanje za poslovne prilike u rastućoj crnogorskoj ekonomiji", saopšteno je iz ambasade. Navodi se i da je cilj ovih pregovora da podstaknu veća ulaganja američkog privatnog sektora kako bi se kreirala nova radna mjesta u SAD i Crnoj Gori, ojačala uloga Crne Gore kao NATO saveznika i otvorile nove mogućnosti za prosperitet SAD, Crne Gore i šireg regiona. U posljednjih devet mjeseci Crna Gora je potpisala četiri međudržavna sporazuma – sa Francuskom, Mađarskom i dva sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sva četiri imaju međudržavni okvir koji omogućava izbor izvođača bez javne konkurencije. Marko Sošić iz Instituta Alternativa za Radio Slobodna Evropa ranije je kazao da je ovakav tempo potpisivanja sporazuma rezultat obaveze Vlade, da svi međudržavni ugovori Crne Gore od 26. decembra moraju biti usklađeni sa pravilima EU u oblasti javnih nabavki". To je stavka iz reformske agende u pristupnim pregovorima Crne Gore sa EU. Sporazumi sa Emiratima se tiču turizma, nekretnina, energetike, digitalnih tehnologija. Mađarski se fokusiraju se na saobraćajnu digitalnu i IT-infrastrukturu. Francuski je kombinacija infrastrukturnih, energetskih i digitalnih projekata. Vlada navodi da je riječ o strateškim partnerstvima za "brži razvoj i privlačenje investicija" koji treba da smanje birokratiju i povećaju efikasnost. Crnogorski Zakonu o javnim nabavkama omogućava izbor poslovnih partnera bez tendera. "Ovaj zakon se ne primjenjuje na javne nabavke koje se sprovode u skladu sa posebnim pravilima međunarodnog ugovora između Crne Gore i jedne ili više država članica EU, odnosno trećih država", koji se odnose na projekte od zajedničkog interesa. Propisuje se i obaveza da Vlada o takvom međunarodnom ugovoru obavijesti Evropsku komisiju. Nevladine organizacije upozoravaju da se time potkopava sistem javnih nabavki – jedan od stubova kontrole korupcije. Marko Sošić iz Instituta Alternativa je u novembru za RSE ocijenio da ta vrsta međuvladinih sporazuma nosi ogromne rizike, upravo zbog isključivanja nacionalnog zakonodavstva. On je ocijenio da Vlada njima traži prečice do investicija jer su joj sprovođenje kapitalnog budžeta ili predlaganje projekata za finansiranje od Evropske unije, složeni i komplikovani. U poslednjem izvještaju Evropske komisije iz novembra ove godine, pominje se samo prvi sporazum koji je Crna Gora potpisala sa Emiratima. U njemu se upozorava da Crna Gora mora obezbijediti da sprovođenje ovog i sličnih sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU o javnim nabavkama, niti da je zaobilazi. Način na koji će se sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi biće pod pažljivim nadzorom EU, poručuje se na kraju izvještaja.

Crnogorske građane će u novoj godini dočekati nova poskupljenja usluga. Najavljeno je da će računi za struju biće uvećani, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odobrila veće troškove za prenos. Poskupiće i komunalne i advokatske usluge, nakon što je Vlada, 6. novembra, dala saglasnost za nove tarife Advokatskoj komori, udruženju koja okuplja advokate. Pored novih cijena usluga, novi namet je i porez na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto na građevinsko zemljište. Te izmjene zakona pripremilo je Ministarstvo finansija a javna rasprava traje do 14. decembra. A da nekontrolisano rastu i cijene osnovnih namirnica indirektno je priznala i Vlada, uvodeći akciju limitirane cijene na neke prehrambene artikle. "Odluka se donosi radi zaštite životnog standarda građana i sprječavanja daljeg rasta cijena osnovnih proizvoda", rekao je 6. novembra potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. Akcijom su do kraja marta 2026. ograničene marže na dio mliječnih i mesnih prerađevina, proizvoda od brašna, jestivog ulja, higijenske i artikle za bebe, i pelet. Šta će Vlada preduzeti da zaštiti standard građana od najavljenih poskupljenja, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz kabineta premijera Milojka Spajića. Građani o najavljenim poskupljenjimaGrađani su uvjereni da će najavljeno poskupljenje struje i usluga izazvati novi talas poskupljenja. Mirko iz Podgorice, zaposlen u državnoj upravi, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iskustvo uči da i najmanje poskupljenje struje dovodi do serije poskupljenja: "Rast cijena samo jedne kategorije usluga ili proizvoda koji su neophodni širokom krugu potrošača, uzrokuje lančani rast cijena. A svako poskupljenje će osiromašiti domaćinstva koja žive od jedne plate i jedva sastavljaju kraj s krajem." On smatra da je nephodna sistemska akcija države u zaustavljanju rasta cijena. "U suprotnom, imaćemo stihijska poskupljenja na svim poljima i nivoima." Penzionerka Lidija, iz Podgorice, je ogorčena zbog najavljenih poskupljenja. "Oni kažu to je dva eura, ali ja im ne vjerujem. I bez najavljenih poskupljenja većina porodicaa, kao i moja, jedva preživljava sa ovim cijenama. A vladajuća garnitura, "oslobodioci", koje smo čekali 30 godina samo su prekopirali i retoriku i poteze bivše vlasti", kaže Lidija za RSE. Naglašava da njeno tročlano domaćinstvo živi od 450 eura njene penzije: "Koristimo najjeftinije moguće namirnice i uredno plaćamo račune za struju i komunalije...a sa najavljenim poskupljenjima porodice kao moja prelaze u totalno siromaštvo, o kome država očigledno ne vodi računa." I penzionerka Vera iz Bara je ogorčena zbog najavljenog poskupljenja struje i računa za smeće. "Sve je ovo postalo normalno, a sve je preskupo. Novac za ništa došao, bezvrijedan papir. Ne znam šta prije da plaćam i gdje više da uštedim, kao omču oko vrata da su nam stavili. Užas, sve će cijene podići, ali će penzije ostati iste", smatra Vera. Šta o poskupljenjima kaže strukaEkonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE kaže da je teško predvidjeti da li će poskupljenja, prije svega struje, biti uvod u novi rast cijena. On ističe da menadžment Elektroprivrede godinama "vještački" održava cijenu struje ispod tržišne vrijednosti, u cilju zaštite standarda građana. "Ne kažem da građani ne žele nisku cijenu struje- naravno da žele. Ali bi o takvoj politici menažmenta trebalo da vodi računa Vlada jer je ona na uštrb profitabilnosti te kompanije. To će prije ili kasnije eskalirati i dovesti do rasta cijene struje. Vjerujem da je to izvjesno," kazao je Kostić. On ocjenjuje da se u 2026. može očekivati "puzajuća inflacija" i pad standarda: "Ako inflaciji dodamo jedan vrlo složen geopolitički trenutak vezan za dešavanja u Ukrajini i isporuke energije, nafte, gasa ... onda se, uz našu uvoznu zavisnost, vrlo lako može desiti da cijene u Crnoj Gori polako rastu." Kostić uzrok problema vidi u ekonomskim programima Vlade, Evropa sad 1 i 2, kojima su povećane plate, što je dovelo do pada standarda: "Ja uporno govorim da građani žive sve teže i sve lošije zbog tih programa, koji su bili nerealni i zasnovani na vještačkom podizanju potrošnje. Već sad počinjemo, ili smo počeli kada je bila visoka inflacija, da plaćamo cijenu takvih postupaka." Kostić kaže da ipak poskupljenje struje ne mora da dovede do niza drugih poskupljenja jer "rast cijena na kraju određuje tržište", zaključio je Kostić. Nova godina donosi nova poskupljenjaRegulatorna agencija za energetiku odobrila je 28. novembra poskupljenje struje za dva odsto, koje se odnosi na veće cijene troškova za prenosni sistem. Državna elektroenergetska kompanija, Elektroprivreda Crne Gore ima mogućnost da račune dodatno uveća ukoliko poveća troškove za proizvodnju energije, što prethodnih godina nije radila. Čelnici te kompanije su više puta saopštili da će se boriti da ne dođe do poskupljenja struje za građane. Veći računi za komunalne uslugePodgoričko preduzeće Čistoća saopštilo je da je za njihovo uspješno poslovanje neophodno da duplo uvećaju cijene usluga odvoza smeća, sa sadašnjih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru, za domaćinstva. Prosječan račun za smeće u Podgorici je oko 9 eura. Direktor Denis Hot je podsjetio da je to povećanje od gradskih vlasti tražio prije pet godina. Prema njegovim riječima zbog niske cijene to preduzeće gomila dugove. Hot je kazao da će konačnu odluku o cijenama donijeti lokalna vlast u Podgorici. I regionalna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara, Budve, Kotora, Tivta i Ulcinja, je donijela odluku o povećanju cijena od 1. januara 2026. "Cijene usluga deponovanja iznose za opštine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez (PDV). Cijene za Budvu, Tivat i Kotor bez PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura", navodi se u odluci koju je usvojio Odbor direktora Možure. Lokalna komunalna preduzeća iz pet primorskih opština za sada nijesu saopštila za koliko će primjenom novog cjenovnika biti veći računi građanima. Gradske vlasti u tim opštinama upravljaju komunalnim preduzećima. Skuplje usluge advokataVlada Crne Gore je dala saglasnost Advokatskoj komori za novi cjenovnik, pa će građani od 1. januara 2026. dio advokatskih usluga plaćati po duplo većim cijenama. Tako će građani za podnesak u sporu za razvod braka umjesto dosadašnjih 125, advokatu platiti duplo više. A u sporu gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, za svaki pretres po 200, umjesto dosadašnjih 100 eura. Iz Advokatske komore nove tarife za usluge obrazlažu infalcijom i činjenicoma da cijene nijesu mijenjali godinama. Vlada uvodi novi porezKroz izmjene zakona, Ministarstvo finansija namjerava da uvede obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost od 21 odsto na promet građevinskog zemljišta. Javna rasprava o izmjenama Zakona traje do 14. decembra. Vlada te izmjene obrazlaže usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, ali u obrazloženju navodi da može povećati cijene nekretnina. Vlada će od tog poreza, prema procjenama, imati tri do četiri miliona u budžetu. Prethodno zakon mora biti usvojen u Skupštini Crne Gore.

Crnogorska policija saopštila je da je zbog incidenta na protestima ispred Vile Gorica iz jula ove godine podnijela prekršajne prijave protiv 35 građana, među kojima i poslanika opozicije Oskara Hutera i članice Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aide Petrović. Organizator tog protesta, neformalna grupa građana STEGA i opozicione partije kritikovale su prijave kao napad na slobodu govora i okupljanja. Slučaj se odnosi na sukob građana i policije na protestima povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, književniku koji negira crnogorsku naciju i podržava četnički pokret. Ta nagrada se dodjeljuje u čast Dana državnosti za djela koja predstavljaju trajno dobro Crne Gore. Više stotina građana tada je pokušalo da dođe ispred državne vile, ali su ih u tome spriječile policijske snage, koristeći hemijska sredstva i fizičku silu. Policija je nakon protesta saopštila da su njeni pripadnici napadnuti i da će procesuirati nasilnike. Nakon što je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici utvrdilo da u ponašanju demonstranata nema elementa krivičnog djela, iz policije su 8. decembra saopštili da su podnijeli prekršajne prijave protiv 35 učesnika. Sumnjiče ih za narušavanja javnog reda i mira i aktivni napad na policijske službenike. Obavijestili su i Savjet za građansku kontrolu rada policije o pokretanju prekršajnog postupka protiv članice Savjeta, nakon čega je to tijelo sazvalo hitnu sjednicu za 10. decembar. STEGA: Napad na slobodu okupljanjaOglasili su se i iz STEGE ocjenom da policija nastavlja progon građana, što, kako su naveli, predstavlja neprihvatljiv udar na osnovna ljudska prava. "Ovakva demonstracija sile je zastrašivanje javnosti i brutalno gaženje prava građana na slobodu okupljanja i slobodu mišljenja". STEGA će u utorak zatražiti hitan prijem u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori i uputiti dopis domaćim i međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda. Udruženje je u ranije navelo da policija nije sprovela unutrašnju kontrolu o postupanju svojih pripadnika koji su bili u civilu, bez identifikacionih oznaka, niti postupak zbog prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava i povređivanja većeg broja građana. I Fakultet za crnogorski jezik i književnost, čiji je dekan povrijeđen tokom protesta, tada je pisao ambasadorima zapadnih država, izražavajući duboku zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe sile od strane policije tokom građanskog protesta. Opozicija: Progon političkih neistomišljenikaIz opozicionih Demokratske partije socijalista (DPS)i Evropskog saveza (ES) osudili su podnošenje prijava protiv građana koji su protestvovali. "Sramno je i nedopustivo da se, umjesto odgovornih za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, procesuira 35 građana koji su samo tražili poštovanje zakona. Takav odnos prema građanima koji izražavaju protest zbog očigledne zloupotrebe institucija predstavlja direktan udar na slobodu govora, pravo na javno okupljanje i temeljne demokratske vrijednosti", navode iz ES. Iz DPS su ocijenili da se nastavlja progon političkih neistomišljenika aktuelne vlasti. Komentarisali su i činjenicu da je među procesuiranim i njihov poslanik Oskar Huter. "Huter je, zajedno sa građanima, koristeći pravo na slobodu mišljenja, koju vlastodršci besramno pokušavaju da uguše, s pravom izražavao nezadovoljstvo zbog skrnavljenja najvišeg državnog priznanja koje je dodijeljeno pokloniku fašizma, nacionalisti i šovinisti". Vuković je u svojim radovima glorifikovao četničkog vođu iz Drugog svjetskog rata Dražu Mihailovića, negirao crnogorsku naciju tvrdeći da je izmišljena od strane Kominterne (Komunistička Internacionala iz 1919. osnovana u Moskvi). Na optužbe da vrijeđa građane koji se nacionalno izjašnjavaju Crnogorcima, Vuković je rekao da je na djelu 'antisrpska histerija'. Vuković je član Udruženja književnika i Crne Gore i Srbije, potom predsjednik Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine, uređuje časopis 'Srpski jug'... On je 2016. dodijelio godišnju nagradu Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine vodećem ideologu Kremlja Aleksandru Duginu koji je podržavalac invazije Rusije na Ukrajinu 2022.