"Nekada smo imali seobe naroda, a sada imamo seobe birača iz jedne zemlje u drugu." Na taj način bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (BiH) Vehid Šehić za Radio Slobodna Evropa opisuje situaciju u kojoj stanovnici regiona učestvuju na izborima u više zemalja - nezakonito. Situacija se prije svega odnosi na stanovnike BiH, Srbije i Crne Gore. Opoziciona Demokratska partija socijalista Crne Gore smatra da se toj "seobi birača" može stati na put uz pomoć Evropske unije, gdje bi evropski i regionalni stručnjaci uparivali biračke spiskove tri zemlje. Proces bi, prema inicijativi koju pripremaju, vodio Brisel. "Da konačno dobijemo jednu kvalitetnu kliničku sliku... i odstranimo ove izborne turiste", kazao je u crnogorskom parlamentu poslanik DPS-a Andrija Nikolić. Pravo glasa na posljednjim parlamentarnim izborima u ovim zemljama imalo je malo više od 10 miliona ljudi, od čega u Crnoj Gori najmanje - oko 540.000. Procjene nevladinih organizacija specijalizovanih za izbore govore da u ovim zemljama živi desetine hiljada ljudi s dvojnim prebivalištem i biračkim pravom. EU je primila k znanju inicijativu DPS-a da se riješi pitanje biračkih spiskova u regionu, kazao je zvaničnik Evropske komisije za RSE. "Ovo je pitanje nacionalne nadležnosti i trebalo bi da se rešava u punoj saradnji sa OEBS/ODIHR-om". Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori su saopštili da pozdravljaju "inicijative usmjerene ka osiguravanju tačnosti i integriteta podataka o biračima, jer su to ključni koraci u očuvanju povjerenja u izborni proces". A iz njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) su za RSE kazali da stoje na raspolaganju za pružanje podrške svim članicama OEBS-a u ispunjavanju preporuka koji se odnose na izbore. No, ukazuju da bi taj zahtjev morao stići od zvanične Podgorice. "ODIHR takvu podršku pruža nakon formalnog zahtjeva vlasti." Do danas, ODIHR je primio zvaničan zahtjev od Ministarstva unutrašnjih poslova za predstavljanje dobrih praksi pri kontroli biračkih spiskova. Na trafostanicu registrovane desetine biračaInicijativa DPS-a naslanja se na onu grupe crnogorskih i srpskih nevladnih organizacija specijalizovanih za izborna prava i nadgledanje izbora. Naime, CeMI, CRTA i CeSID su od ranije inicirali da se kroz Berlinski proces otvori pitanje "duplih birača", razmjenom podataka o prebivalištima i državljanstvima građana. "Fenomen organizovanog dovođenja birača autobusima nazivamo - 'busing'... Ako birač ima duplo prebivalište i po tom osnovu glasa u dvije zemlje, to su takozvani fantomi, koji nezakonito glasaju. I jedan dio tih ljudi, ne svi, organizovan je od strane vladajućih partija", pojasnio je ranije za RSE direktor CeMI Zlatko Vujović. On je ocijenio da se tako mijenja izborna matematika i obesmišljava izborni proces. Naime, domaći i međunarodni posmatrači su i tokom posljednjih parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. konstatovali organizovano dovođenje glasača iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u Beograd. Iz CeMI ističu da za razmjenu podataka među zemljama regiona nije bilo volje. S tim je saglasan i Vehid Šahić, bivši član Centralne izborne kosmiije BiH. "To se posebno odnosi na Srbiju, gdje na trafostanici imate prijavljeno 30, 40 ljudi kao glasača... Zbog toga su i izbori izgubili na značaju". Tako je Evropska komisija u prošlomjesečnom izvještaju za Srbiju konstatovala da još nisu implementirane prioritetne preporuke ODIHR-a, koje se tiču i biračkih spiskova i transparentnosti podataka o biračima. Nisu ispunjene sve preporuke ODHIR-aEvropska komisija se u prošlomjesečnom izvještaju osvrnula na oblast izbornog zakonodavstva i u Crnoj Gori. U dokumentu piše da je reformisan dio izbornog zakonodavstva, ali da je potrebno dalje usklađivanje sa preporukama ODIHR-a. Iz kancelarije ODIHR-a su za RSE kazali da su izdali 17 preporuka u vezi sa biračkim spiskom i da su neke do njih potpuno implementirane. "Glavne preostale preporuke uključuju reviziju ustavne odredbe o dvogodišnjem stalnom boravištu kao uslovu za biračko pravo na nacionalnim izborima, te uvođenje jasnih zakonskih kriterijuma o tome kako građani stiču i gube stalno prebivalište." Iz ODIHR-a su preporučili sprovođenje sveobuhvatne revizije registra birača uz široki nadzor svih aktera. Skupština je u julu izglasala izmjene dva izborna zakona - o finansiranju partija i izbornih kampanja, i o održavanju lokalnih izbora u jednom danu. Iz Skupštine nisu odgovorili na upit RSE šta su preduzeli u cilju ispunjavanja preporuka koje se odnose na birački spisak. U Crnoj Gori biračko pravo ima čak 85 odsto stanovništva, dok je taj procenat u EU 70 odsto. Tako je na posljednjim izborima 2023. bilo 53.000 birača više nego punoljetnih građana na popisu iz iste godine. Pravo glasa ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina. 'Onemogućiti zloupotrebu države'"Možda mi imamo najuredniji birački spisak od ove tri tržave", ističe Vehid Šehić, koji je bio član Centralne izborne komisije BiH. U posljednjem izvještaju Evropske komisije za tu državu eksplicitno se ne pominje birački spisak kao u slučaju Srbije i Crne Gore. Pominje se samo u kontekstu spornih zakona entiteta Republika Srpska koje je poništio Ustavni sud BiH. No te prepouke nisu implementirane. "Zato što živimo u državama gdje ne postoji politička odgovornost i obaveza prema određenim institucijama iz EU, kojima mi tobože težimo da postanemo članice", kaže Šehić. On podražava inicijative koje bi dovele do tačnih biračkih spiskova. "Pristalica sam toga da dođemo do nekih pokazatelja koliko se to građana seli iz jedne države u drugu kad su izbori, a onda tražiti rješenja i onemogućiti zloupotrebu od strane i državnih institucija koje to omogućavaju", poručuje Šahić. Sve zemlje Zapadnog Balkana - izuzev Kosova - imaju status kandidata za članstvo u EU. Crna Gora se trenutno smatra liderom u procesu integracija. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica. Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a zatvorila dva. BiH je 2022. dobila status kandidata. Saradnja na tekstu: Aida Đugum

Srpska policija uhapsila je vlasnika kompanije "Bleecker" Predraga Dragojlovića zbog sumnje da je učestvovao u nezakonitom sticanju oko 2,8 miliona eura, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije. Tužilaštvo je saopštilo da je od kraja novembra u istom slučaju uhapšeno još sedam osoba. Uhapšeni je u susjednoj Crnoj Gori predsjednik Odbora direkora Instituta "Dr Simo Milošević", koji se nalazi u većinskom državnom vlasništvu. Iz Vlade Crne Gore nisu odgovorili na upit RSE da li su upoznati sa hapšenjem javnog funkcionera. A da Specijalno tužilaštvo mora hitno ući u sve crnogorske institucije sa kojim je on povezan i izvršiti detaljan uvid u sve poslove zatražila je poslanica vladajuće većine Jelena Kljajević. Srpsko tužilaštvo sumnja u lažni stečajSrpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je krajem novembra da je uhapšeno sedam osoba zbog sumnje za prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca. Tužilaštvo ističe da je B.Č. organizovao ostale osumnjičene za kreiranje lažnih dugova u cilju ispunjavanja uslova za otvaranje stečaja nad kompanijom "Bleecker", čime bi se zadržalo njeno upravljanje jednim hotelom u Beogradu. "Čime su protivpravno stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 eura, da bi potom nelegalno stečeni novac prenijeli na račune privrednog društva 'Lumia'," piše u saopštenju. Prema podacima iz privrednog registra Srbije, prva kompanija se nalazi u vlasništvu Predraga Dragojlovića a druga u vlasništvu Kristine Dragojlović. On je u imovinsko kartonu dostavljenom crnogorskoj Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio da se njegova supruga zove Kristina. Međutim, nisu prijavljene kompanije van Crne Gore. U saopštenju srpskog Tužilaštva se navodi da je jedan od uhapšenih osoba pod inicijalima P.D., a da je krivična prijava podneta i protiv osumnjičene K.D. "koja se trenutno nalazi van teritorije Srbije". Dragojlovići nisu odgovorili na upite vezano za slučaj. Hotelski biznis u Srbiji i u Crnoj GoriPored "Bleeckera" u Beogradu, Predrag Dragojlović je kompaniju pod istim imenom prije četiri godine - 2021. godine - osnovao i u crnogorskom gradu Herceg Novi. Kompanija je sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori iste godine potpisala ugovor o dugoročnom zakupu njene zgrade u istorijskom dijelu Herceg Novog, grada na sjeveru crnogorske obale. Cilj je, prema dokumentima na internet stranici grada, da se zgrada rekonstruiše u butik hotel sa četiri zvjezdice. Gradske vlasti su ove godine donijele odluku da se njegova kompanija privremeno oslobodi plaćanja naknada za komunalno opremanje, jer ona nije, ističe se, predviđena za hotele te kategorije. Sam hercegnovski "Bleecker" posluje u plusu. Prošle godine je, prema podacima Poreske uprave Crne Gore, ostvario profit od oko 85.000 eura. U pratećim napomenama se navodi da crnogorski "Bleecker" potražuje 17.000 eura na ime dugovanja od beogradske kompanije u stečaju "Bleecker", koje su, obje, u vlasništvu Dragojlovića. U Odboru direktora od 2021.Iste godine kada je osnovao kompaniju, Dragojević je postao i član Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević", koji je u većinskom vlasništvu države. Od ove godine je izabran za njegovog predsjednika. Ova institucija se godinama nalazi u višemilionskim dugovima, a Odbor direktora je krajem prošle godine odborio Plan restrukturiranja. Plan, prema pisanju crnogorskih medija, predviđa prodaju dijela Instituta, nakon čega bi se od tih sredstava i kredita rekonstruisao drugi dio i doveo do nivoa od četiri zvjezdice. Inače, Dragojlovića su na mjesto u Odboru direktora predložili iz državne Razvojne banke Crne Gore, drugog najvećeg akcionara. Iz Banke su za RSE kazali da nisu zvanično obaviješteni o istrazi ili hapšenju "s obzirom da se događaj desio u drugoj državi". "S tim u vezi ne možemo komentarisati okolnosti slučaja, ali pratimo situaciju i obavijestićemo javnost kada budemo imali provjerene informacije." Iz Banke ističu da nisu bili u bilo kakvim poslovnim vezama sa Dragojlovićem ili njegovim kompanijama. Direktor Instituta Zoran Kovačević kazao je za RSE da, osim iz medija, nisu zvanično upoznati sa "trenutnim statusom" Dragojlovića. Kovačević je istakao da članove Odbora direktora predlažu vlasnici, bez konsultacija sa menadžmentom, i oni nisu u stalnom radnom odnosu. "Konačno, sigurni smo da situacija vezana za Dragojlovića neće uticati na pozitivne poslovne trendove u tekućoj godini i dinamiku postupka oporavka Instituta definisanu Planom restrukturiranja koji je usvojila Vlada zajedno sa manjinskim akcionarem." Na meti Agencije za sprečavanje korupcijeIz crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije su za RSE kazali da je član Odbora direktora Instituta godinama imao obavezu da prijavljuje prihode i imovinu, ali da tu zakonsku obavezu nije poštovao sve do 2025. Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da je javni funkcioner dužan da najmanje jednom godišnje dostavlja izvještaje o prihodima i imovini. Za one koji to ne urade, propisana je novčana kazna do 2.000 eura. Zbog nedostavljanja imovinskih kartona, Agencija ga je do sada kaznila tri puta – jednom upozorenjem, a dva puta novčano. RSE je pitala Agenciju da li je Dragojlović prekršio Zakon u dijelu koji se tiče prenosa vlasništva, jer se i dalje vodi kao direktor crnogorskog "Bleeckera". Zakonom je propisano da je javni funckioner dužan u roku od 30 dana od imenovanja da izvrši prenos vlasništva. Oni koji to ne urade mogu biti kažnjeni do 2.000 eura. Iz Agencije su kazali da će sprovesti provjeru izvještaja o prihodima i imovini Dragojlovića. Dragojlović u jedinom predatom imovinskom kartonu nije dao saglasnost Agenciji za uvid u bankrske račune. Saradnja na tekstu: Sonja Gočanin

Sjedinjene Američke Države i Crna Gora počinju pregovore o postizanju bilateralnog sporazuma za jačanje trgovinskih, investicionih i ekonomskih veza, zvanično je najavljeno 10. decembra iz ambasade SAD u Podgorici. Oni će se voditi u okviru Američko-crnogorskog ekonomskog dijaloga 2025. "SAD je globalno prepoznat po ekonomskoj inventivnosti, inovacijama i pouzdanosti, a američke kompanije pokazuju sve veće interesovanje za poslovne prilike u rastućoj crnogorskoj ekonomiji", saopšteno je iz ambasade. Navodi se i da je cilj ovih pregovora da podstaknu veća ulaganja američkog privatnog sektora kako bi se kreirala nova radna mjesta u SAD i Crnoj Gori, ojačala uloga Crne Gore kao NATO saveznika i otvorile nove mogućnosti za prosperitet SAD, Crne Gore i šireg regiona. U posljednjih devet mjeseci Crna Gora je potpisala četiri međudržavna sporazuma – sa Francuskom, Mađarskom i dva sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sva četiri imaju međudržavni okvir koji omogućava izbor izvođača bez javne konkurencije. Marko Sošić iz Instituta Alternativa za Radio Slobodna Evropa ranije je kazao da je ovakav tempo potpisivanja sporazuma rezultat obaveze Vlade, da svi međudržavni ugovori Crne Gore od 26. decembra moraju biti usklađeni sa pravilima EU u oblasti javnih nabavki". To je stavka iz reformske agende u pristupnim pregovorima Crne Gore sa EU. Sporazumi sa Emiratima se tiču turizma, nekretnina, energetike, digitalnih tehnologija. Mađarski se fokusiraju se na saobraćajnu digitalnu i IT-infrastrukturu. Francuski je kombinacija infrastrukturnih, energetskih i digitalnih projekata. Vlada navodi da je riječ o strateškim partnerstvima za "brži razvoj i privlačenje investicija" koji treba da smanje birokratiju i povećaju efikasnost. Crnogorski Zakonu o javnim nabavkama omogućava izbor poslovnih partnera bez tendera. "Ovaj zakon se ne primjenjuje na javne nabavke koje se sprovode u skladu sa posebnim pravilima međunarodnog ugovora između Crne Gore i jedne ili više država članica EU, odnosno trećih država", koji se odnose na projekte od zajedničkog interesa. Propisuje se i obaveza da Vlada o takvom međunarodnom ugovoru obavijesti Evropsku komisiju. Nevladine organizacije upozoravaju da se time potkopava sistem javnih nabavki – jedan od stubova kontrole korupcije. Marko Sošić iz Instituta Alternativa je u novembru za RSE ocijenio da ta vrsta međuvladinih sporazuma nosi ogromne rizike, upravo zbog isključivanja nacionalnog zakonodavstva. On je ocijenio da Vlada njima traži prečice do investicija jer su joj sprovođenje kapitalnog budžeta ili predlaganje projekata za finansiranje od Evropske unije, složeni i komplikovani. U poslednjem izvještaju Evropske komisije iz novembra ove godine, pominje se samo prvi sporazum koji je Crna Gora potpisala sa Emiratima. U njemu se upozorava da Crna Gora mora obezbijediti da sprovođenje ovog i sličnih sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU o javnim nabavkama, niti da je zaobilazi. Način na koji će se sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi biće pod pažljivim nadzorom EU, poručuje se na kraju izvještaja.

Crnogorske građane će u novoj godini dočekati nova poskupljenja usluga. Najavljeno je da će računi za struju biće uvećani, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odobrila veće troškove za prenos. Poskupiće i komunalne i advokatske usluge, nakon što je Vlada, 6. novembra, dala saglasnost za nove tarife Advokatskoj komori, udruženju koja okuplja advokate. Pored novih cijena usluga, novi namet je i porez na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto na građevinsko zemljište. Te izmjene zakona pripremilo je Ministarstvo finansija a javna rasprava traje do 14. decembra. A da nekontrolisano rastu i cijene osnovnih namirnica indirektno je priznala i Vlada, uvodeći akciju limitirane cijene na neke prehrambene artikle. "Odluka se donosi radi zaštite životnog standarda građana i sprječavanja daljeg rasta cijena osnovnih proizvoda", rekao je 6. novembra potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. Akcijom su do kraja marta 2026. ograničene marže na dio mliječnih i mesnih prerađevina, proizvoda od brašna, jestivog ulja, higijenske i artikle za bebe, i pelet. Šta će Vlada preduzeti da zaštiti standard građana od najavljenih poskupljenja, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz kabineta premijera Milojka Spajića. Građani o najavljenim poskupljenjimaGrađani su uvjereni da će najavljeno poskupljenje struje i usluga izazvati novi talas poskupljenja. Mirko iz Podgorice, zaposlen u državnoj upravi, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iskustvo uči da i najmanje poskupljenje struje dovodi do serije poskupljenja: "Rast cijena samo jedne kategorije usluga ili proizvoda koji su neophodni širokom krugu potrošača, uzrokuje lančani rast cijena. A svako poskupljenje će osiromašiti domaćinstva koja žive od jedne plate i jedva sastavljaju kraj s krajem." On smatra da je nephodna sistemska akcija države u zaustavljanju rasta cijena. "U suprotnom, imaćemo stihijska poskupljenja na svim poljima i nivoima." Penzionerka Lidija, iz Podgorice, je ogorčena zbog najavljenih poskupljenja. "Oni kažu to je dva eura, ali ja im ne vjerujem. I bez najavljenih poskupljenja većina porodicaa, kao i moja, jedva preživljava sa ovim cijenama. A vladajuća garnitura, "oslobodioci", koje smo čekali 30 godina samo su prekopirali i retoriku i poteze bivše vlasti", kaže Lidija za RSE. Naglašava da njeno tročlano domaćinstvo živi od 450 eura njene penzije: "Koristimo najjeftinije moguće namirnice i uredno plaćamo račune za struju i komunalije...a sa najavljenim poskupljenjima porodice kao moja prelaze u totalno siromaštvo, o kome država očigledno ne vodi računa." I penzionerka Vera iz Bara je ogorčena zbog najavljenog poskupljenja struje i računa za smeće. "Sve je ovo postalo normalno, a sve je preskupo. Novac za ništa došao, bezvrijedan papir. Ne znam šta prije da plaćam i gdje više da uštedim, kao omču oko vrata da su nam stavili. Užas, sve će cijene podići, ali će penzije ostati iste", smatra Vera. Šta o poskupljenjima kaže strukaEkonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE kaže da je teško predvidjeti da li će poskupljenja, prije svega struje, biti uvod u novi rast cijena. On ističe da menadžment Elektroprivrede godinama "vještački" održava cijenu struje ispod tržišne vrijednosti, u cilju zaštite standarda građana. "Ne kažem da građani ne žele nisku cijenu struje- naravno da žele. Ali bi o takvoj politici menažmenta trebalo da vodi računa Vlada jer je ona na uštrb profitabilnosti te kompanije. To će prije ili kasnije eskalirati i dovesti do rasta cijene struje. Vjerujem da je to izvjesno," kazao je Kostić. On ocjenjuje da se u 2026. može očekivati "puzajuća inflacija" i pad standarda: "Ako inflaciji dodamo jedan vrlo složen geopolitički trenutak vezan za dešavanja u Ukrajini i isporuke energije, nafte, gasa ... onda se, uz našu uvoznu zavisnost, vrlo lako može desiti da cijene u Crnoj Gori polako rastu." Kostić uzrok problema vidi u ekonomskim programima Vlade, Evropa sad 1 i 2, kojima su povećane plate, što je dovelo do pada standarda: "Ja uporno govorim da građani žive sve teže i sve lošije zbog tih programa, koji su bili nerealni i zasnovani na vještačkom podizanju potrošnje. Već sad počinjemo, ili smo počeli kada je bila visoka inflacija, da plaćamo cijenu takvih postupaka." Kostić kaže da ipak poskupljenje struje ne mora da dovede do niza drugih poskupljenja jer "rast cijena na kraju određuje tržište", zaključio je Kostić. Nova godina donosi nova poskupljenjaRegulatorna agencija za energetiku odobrila je 28. novembra poskupljenje struje za dva odsto, koje se odnosi na veće cijene troškova za prenosni sistem. Državna elektroenergetska kompanija, Elektroprivreda Crne Gore ima mogućnost da račune dodatno uveća ukoliko poveća troškove za proizvodnju energije, što prethodnih godina nije radila. Čelnici te kompanije su više puta saopštili da će se boriti da ne dođe do poskupljenja struje za građane. Veći računi za komunalne uslugePodgoričko preduzeće Čistoća saopštilo je da je za njihovo uspješno poslovanje neophodno da duplo uvećaju cijene usluga odvoza smeća, sa sadašnjih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru, za domaćinstva. Prosječan račun za smeće u Podgorici je oko 9 eura. Direktor Denis Hot je podsjetio da je to povećanje od gradskih vlasti tražio prije pet godina. Prema njegovim riječima zbog niske cijene to preduzeće gomila dugove. Hot je kazao da će konačnu odluku o cijenama donijeti lokalna vlast u Podgorici. I regionalna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara, Budve, Kotora, Tivta i Ulcinja, je donijela odluku o povećanju cijena od 1. januara 2026. "Cijene usluga deponovanja iznose za opštine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez (PDV). Cijene za Budvu, Tivat i Kotor bez PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura", navodi se u odluci koju je usvojio Odbor direktora Možure. Lokalna komunalna preduzeća iz pet primorskih opština za sada nijesu saopštila za koliko će primjenom novog cjenovnika biti veći računi građanima. Gradske vlasti u tim opštinama upravljaju komunalnim preduzećima. Skuplje usluge advokataVlada Crne Gore je dala saglasnost Advokatskoj komori za novi cjenovnik, pa će građani od 1. januara 2026. dio advokatskih usluga plaćati po duplo većim cijenama. Tako će građani za podnesak u sporu za razvod braka umjesto dosadašnjih 125, advokatu platiti duplo više. A u sporu gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, za svaki pretres po 200, umjesto dosadašnjih 100 eura. Iz Advokatske komore nove tarife za usluge obrazlažu infalcijom i činjenicoma da cijene nijesu mijenjali godinama. Vlada uvodi novi porezKroz izmjene zakona, Ministarstvo finansija namjerava da uvede obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost od 21 odsto na promet građevinskog zemljišta. Javna rasprava o izmjenama Zakona traje do 14. decembra. Vlada te izmjene obrazlaže usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, ali u obrazloženju navodi da može povećati cijene nekretnina. Vlada će od tog poreza, prema procjenama, imati tri do četiri miliona u budžetu. Prethodno zakon mora biti usvojen u Skupštini Crne Gore.

Crnogorska policija saopštila je da je zbog incidenta na protestima ispred Vile Gorica iz jula ove godine podnijela prekršajne prijave protiv 35 građana, među kojima i poslanika opozicije Oskara Hutera i članice Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aide Petrović. Organizator tog protesta, neformalna grupa građana STEGA i opozicione partije kritikovale su prijave kao napad na slobodu govora i okupljanja. Slučaj se odnosi na sukob građana i policije na protestima povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, književniku koji negira crnogorsku naciju i podržava četnički pokret. Ta nagrada se dodjeljuje u čast Dana državnosti za djela koja predstavljaju trajno dobro Crne Gore. Više stotina građana tada je pokušalo da dođe ispred državne vile, ali su ih u tome spriječile policijske snage, koristeći hemijska sredstva i fizičku silu. Policija je nakon protesta saopštila da su njeni pripadnici napadnuti i da će procesuirati nasilnike. Nakon što je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici utvrdilo da u ponašanju demonstranata nema elementa krivičnog djela, iz policije su 8. decembra saopštili da su podnijeli prekršajne prijave protiv 35 učesnika. Sumnjiče ih za narušavanja javnog reda i mira i aktivni napad na policijske službenike. Obavijestili su i Savjet za građansku kontrolu rada policije o pokretanju prekršajnog postupka protiv članice Savjeta, nakon čega je to tijelo sazvalo hitnu sjednicu za 10. decembar. STEGA: Napad na slobodu okupljanjaOglasili su se i iz STEGE ocjenom da policija nastavlja progon građana, što, kako su naveli, predstavlja neprihvatljiv udar na osnovna ljudska prava. "Ovakva demonstracija sile je zastrašivanje javnosti i brutalno gaženje prava građana na slobodu okupljanja i slobodu mišljenja". STEGA će u utorak zatražiti hitan prijem u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori i uputiti dopis domaćim i međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda. Udruženje je u ranije navelo da policija nije sprovela unutrašnju kontrolu o postupanju svojih pripadnika koji su bili u civilu, bez identifikacionih oznaka, niti postupak zbog prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava i povređivanja većeg broja građana. I Fakultet za crnogorski jezik i književnost, čiji je dekan povrijeđen tokom protesta, tada je pisao ambasadorima zapadnih država, izražavajući duboku zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe sile od strane policije tokom građanskog protesta. Opozicija: Progon političkih neistomišljenikaIz opozicionih Demokratske partije socijalista (DPS)i Evropskog saveza (ES) osudili su podnošenje prijava protiv građana koji su protestvovali. "Sramno je i nedopustivo da se, umjesto odgovornih za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, procesuira 35 građana koji su samo tražili poštovanje zakona. Takav odnos prema građanima koji izražavaju protest zbog očigledne zloupotrebe institucija predstavlja direktan udar na slobodu govora, pravo na javno okupljanje i temeljne demokratske vrijednosti", navode iz ES. Iz DPS su ocijenili da se nastavlja progon političkih neistomišljenika aktuelne vlasti. Komentarisali su i činjenicu da je među procesuiranim i njihov poslanik Oskar Huter. "Huter je, zajedno sa građanima, koristeći pravo na slobodu mišljenja, koju vlastodršci besramno pokušavaju da uguše, s pravom izražavao nezadovoljstvo zbog skrnavljenja najvišeg državnog priznanja koje je dodijeljeno pokloniku fašizma, nacionalisti i šovinisti". Vuković je u svojim radovima glorifikovao četničkog vođu iz Drugog svjetskog rata Dražu Mihailovića, negirao crnogorsku naciju tvrdeći da je izmišljena od strane Kominterne (Komunistička Internacionala iz 1919. osnovana u Moskvi). Na optužbe da vrijeđa građane koji se nacionalno izjašnjavaju Crnogorcima, Vuković je rekao da je na djelu 'antisrpska histerija'. Vuković je član Udruženja književnika i Crne Gore i Srbije, potom predsjednik Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine, uređuje časopis 'Srpski jug'... On je 2016. dodijelio godišnju nagradu Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine vodećem ideologu Kremlja Aleksandru Duginu koji je podržavalac invazije Rusije na Ukrajinu 2022.

Protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice vode se tri sudska postupka. U dva, za zloupotrebu položaja, nepravosnažno je osuđena na ukupno dvije godine i tri mjeseca. Medenica je u oba procesa, kao i u trećem u kojem se tereti za organizovani kriminal, negirala krivicu, poručujući da je "politika ušla u sudnicu".

U Perspektivi, mladi u Podgorici nastavljaju razgovor sa iskusnim crnogorskim političarom Rankom Krivokapićem. On je naglasio da prava transformacija Crne Gore zavisi od prevazilaženja korupcije i jačanja vladavine prava. Pozvao je mlade da se aktivno uključe u oblikovanje budućnosti, ističući da borba za slobodu i demokratiju nikada ne prestaje.

Boravak vođa kriminalnih klanova iz Srbije Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnoj Gori od prije pet godina doveo je do novih hapšenja policijskih službenika novembra ove godine. Belivuk i Miljković su od 2018. imali zabranu ulaska u Crnu Goru jer su tretirani kao prijetnja po nacionalnu bezbjednost. Krajem 2020. ta zabrana je ukinuta, nakon čega su 17. januara 2021. ušli u Crnu Goru preko aerodroma Tivat. Tokom boravka prisustvovali su porodičnom slavlju Radoja Zvicera koji važi za vođu Kavačkog kriminalnog klana, a protiv koga je podignuto više optužnica. Nalazi se u bjekstvu. U Crnoj Gori su boravili do 29. januara 2021. kada ih je policija privela i deportovala u Srbiju gdje su uhapšeni 4. februara. Nekoliko mjeseci kasnije optuženi su za najteža krivična djela počinjena u Srbiji, uključujući ubistva, otmice, dilovanje droge i nedozvoljeno nošenje oružja. Ko im je ukinuo zabranu ulaska do danas nije utvrđeno. Specijalno tužilaštvo ukidanje zabrane smatra nezakonitim zbog čega je procesuirano više policijskih službenika. Ko se tereti za davanje 'propusnice' Belivuku i MiljkovićuZoran Lazović, nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, optužen je oktobra prošle godine za formiranje kriminale organizacije čiji su članovi navodno bili njegov sin Petar, bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, i dvojica bivših specijalnih tužilaca Milivoje Katnić i Saša Čađenović. U okviru optužnice se navodi da je Lazović, na zahtjev Radoja Zvicera, naložio policiji da Belivuka i Miljkovića skinu sa spiska onih kojima je zabranjen ulaz u Crnu Goru. Kao posrednik između Zvicera i Zorana Lazovića, u spisima istrage se pominje i njegov sin Petar za koga se navodi da je bio dio Kavačkog klana. Lazović je na glavnom pretresu negirao da je tražio ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru za pripadnike kriminalne grupe iz Srbije, kako je rekao - ni usmeno ni pisano. Bivšeg Glavnog Specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužilaštvo tereti da je obmanjivao javnost izjavama da su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru na zahtjev bezbjednosnih službi Srbije. Katnić tvrdi da je optuženi Petar Lazović bio"prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku", te da nije bio pripadnik Zvicerovog klana. Još jedan događaj povezuje Katnića sa Belivukom i Miljkovićem. Naime, on ih je 2021. nakon što su pritvoreni saslušao u Beogradu u vezi sa tri ubistva počinjena u okolini Podgorice u oktobru 2020, u vrijeme dok im je bio zabranjen ulazak u Crnu Goru. Oni su negirali ta ubistva tvrdeći da u tom periodu nisu bili u Crnoj Gori. Katnić i Lazović su u pritvoru od aprila prošle godine. Skoro pet godina kasnije - nova hapšenjaDejan Knežević, bivši pomoćnik direktora policije za organizovani kriminal uhapšen je 29. novembra ove godine zbog sumnje da je falsifikovao službena dokumenta u slučaju ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću. Negirao je navode tužilaštva tvrdeći da funkcija koju je tada obavljao nije bila vezana za odluke o zabranama ulaska u državu. Kneževiću je određen kućni pritvor. Istovremeno je uhapšen i Milorad Žižić, bivši policijski funkcioner zbog sumnje da je pripadao kriminalnom klanu Zorana Lazovića. I Žižić je negirao optužbe. U istoj akciji, zbog sumnje da je učestvovao u uklanjanju zabrane ulaska u Crnu Goru, Belivuku i Miljkoviću, uhapšen je i Aleksandar Bošković, nekadašnji šef Odsjeka za opšti kriminal. Takođe mu je određen kućni pritvor. Tokom saslušanja Bošković je potvrdio da je, u komunikaciji sa tadašnjim pomoćnikom direktora policije Enisom Bakovićem, bio upoznat sa skidanjem zabrane, ali da se o razlozima nije interesovao. On je i 2021. bio uhapšen po nalogu Osnovnog tužilaštva zbog zloupotrebe službenog položaja počinjene ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima. Tada je Specijalno tužilaštvo saopštilo da "nema osnovane sumnje da je Bošković izvršio to krivično djelo". U ovom slučaju je više puta pominjan i Enis Baković, bivši pomoćnik direktora policije koji je više puta saslušavan u svojstvu svjedoka. Njega je, 2021. tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, optužio za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću navodeći da je to učinio "usmenim putem i protivzakonito". Policija je više puta pretresala i Bakovićev stan. I dok tužilaštvo skoro pet godina istražuje ovaj slučaj u Godišnjem izvještaju Evropske komisije o proširenju od 4. novembra, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, se navodi da Crna Gora treba da poboljša rezultate istraga i krivičnih gonjenja u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala.

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je, da je nakon rezultata DNK analize Međunarodne komisije u Hagu i antropološkog pregleda, preliminarno potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh, Feride i Sene. Njihova tijela pronađena su 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću. Tročlanu porodicu Klapuh iz Foče, u Bosni i Hercegovini, pripadnici Vojske Republike Srpske ubili su 1992. godine na teritoriji opštine Plužine, oko 60 kilometara udaljenom od Nikšića. Tijelo trećeg člana, Hasana Klapuha nije nađeno, pa je Komisija najavila novi pregled i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu, kako bi se pronašlo, a onda i identifikovalo na isti način. "Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa", saopšteno je iz Komisije. Kako je ubijena porodica Klapuh?U julu 1992. članovi porodice Klapuh, piše u sudskim spisima, odlučili su da napuste ratnu BiH i izbjegnu u Crnu Goru, u kojoj nije bilo sukoba. Oni su zamolili pripadnike Vojske Republike Srpske, među njima i jednog komšiju, da im pomognu i platili uslugu. "Oni su nam prijatelji, u Foči se puca, pa radi bezbjednosti hoće da nas prevezu", kazao je Hasan Klapuh na granici 6. jula 1992. godine, piše u sudskim dokumentima. Porodica je granicu prešla automobilom koje je vozio Zoran Vuković. Zaustavili su se na mostu iznad kanjona Piva, koji se nalazi blizu Plužina. Vidoje Golubović jedini koji je prisustvovao suđenju, ispričao je da je prvo iz vatrenog oružja ubijen Hasan, potom njegova supruga Ferida i na kraju njihova ćerka Sena. Nakon toga su njihova tijela bacili s mosta visine oko 100 metara. Obdukcija je pokazala, piše u sudskim spisima, da su obje žene u tom trenutku bile još žive. Tri dana kasnije, po prijavi putara crnogorska policija je otkrila i identifikovala tijela i optužene, koji su bili u bjekstvu. Podgorički Viši sud je u decembru 1996. u presudi ubistva članova porodice Klapuh okarakterisao kao ratni zločin. U odsustvu je na 20 godina osudio Zorana Vukovića, Radomira Kovača, Zorana Simovića i Janka Janjića. Istovremeno je zbog neprijavljivanja krivičnog djela i počinilaca na osam mjeseci osuđen Vidoje Golubović. On je jedini koji je prisustvovao suđenju, a ostali osuđeni nisu bili dostupni pravosuđu, pa je Crna Gora za njima raspisala međunarodne potjernice. Bila je to prva presuda za ratne zločine iz 1990-ih na području Crne Gore. Šta je sa osuđenima u slučaju Klapuh?Osuđeni Zoran Simović je preminuo 2020, pokazuju podaci koje je Osnovni sud u Foči prošle godine dostavio RSE. A Osuđeni Janjić je 2020. počinio samoubistvo. Po crnogorskoj potjernici, Srbija je decembra 2015. uhapsila Zorana Vukovića, ali ga je u decembru 2016. oslobodila, nakon što su srbijanski ministri pravde Nikola Selaković i Nela Kuburović ignorisali da u zakonskom roku potpišu rešenje o njegovom izručenju Crnoj Gori. Međunarona policijska organizacija INTERPOL je jula 2021. godine obavijestila crnogorske vlasti da Vuković boravi u Foči, u kojoj je, prema presudi Haškog tribunala, počinio mučenja i silovanja. RSE je utvrdio da su se i Vuković i Kovač nalazili u biračkom spisku u Foči za izbore 2020. Vuković je prošle godine odbio da za RSE govori o slučaju Klapuh. Kovač i Vuković, koji su u Crnoj Gori osuđeni za ratne zločine, u slučaju Klapuh su osuđeni i u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu, kome su izručeni 1999. Njih je Tribunal osudio zbog ratnih zločina počinjenih na teritoriji Foče tokom ratnih devedesetih. Kovač je osuđen na 20 godina zbog za silovanja i prodavanja djevojaka. Vuković na 12 godina zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Vuković je 2008. pušten iz zatvora u Norveškoj gdje je izdržavao kaznu, a Kovač 2013. godine. Oni su pod američkim sankcijama.

Gdje god postoji prostor za destabilizaciju, Rusija će ga iskoristiti, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa analitičar crnogorskog Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Draško Jabučanin. Iz DFC-a su u posljednjoj analizi o ruskom uticaju ukazali na strategiju te zemlje prema državama koje su u različitim stadijumima evroatlantskih integracija. Posebno su istakli sličnosti u slučaju Crne Gore i Moldavije. "Zapadni Balkan i Moldavija u ruskoj strategiji destabilizacije služe istom cilju – da pokažu Zapadu da su poluge moći i uticaja i dalje u rukama Kremlja uprkos sankcijama i političkoj izolaciji", ističe Jabučanin. Rusija se gotovo četiri godine nalazi pod sankcijama, nakon invazije na susjednu Ukrajinu. Bez obzira koja je država bila meta u posljednjih deset godina, Moskva, prema njegovim riječima, koristi iste metode kako bi uticala na demokratske procese, prije svega dezinformacije, vjerske organizacije i tajne službe. Iz Ambasade Rusije nijesu odgovorili na upit RSE - da li je njihov cilj slabljenje proevropskog kursa Crne Gore, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti. Ambasador Rusije nedavno je optužio vlasti za neprijateljstvo prema Moskvi. Izborne paraleleU Moldaviji su u septembru 2025. održani parlamentarni izbori koji su viđeni kao ključno opredjeljivanje ove istočnoevropske zemlje između Brisela i Moskve. Nedjelju dana uoči izbora, moldavske vlasti su uhapsile desetine osoba zbog sumnje za pripremanje masovnih nemira. Ispostavilo se da je većina obučavana u Srbiji. Naime, istraga je pokazala da su ruske službe bezbjednosti formirale u Srbiji kamp za specijalnu obuku moldavskih i rumunskih državljana pod plaštom vjerskog hodočašća. Instruktori su ih podučavali taktikama uličnih nemira, probijanja policijskih kordona i upotrebe oružja. "Glavni cilj ruske paraobavještajne operacije bio je podsticanja nereda i nemira u slučaju pobjede proevropske većine na izborima u Moldaviji." Ubjedljivu pobjedu na tim izborima je osvojila proevropska stranka predsjednice Maje Sandu. Ove izbore u DFC-u su uporedili su pokušajem "državnog udara" na dan izbora 2016. u Crnoj Gori. Taktike nasilnih protesta i specijalnih sredstava planiranih u Moldaviji identične su onima u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u slučaju poznatom kao državni udar iz 2016, ističe DFC. Optuženi su namjeravali da na dan parlamentarnih izbora izazovu nemire, sukobe sa policijom i spriječe članstvo Crne Gore u NATO. Za organizaciju i finansiranje operacije optuženi su ruski agenti Eduard Šišmakov i Vladimir Popov. Među optuženima je osam srpskih državljana i tri crnogorska, među kojima i sadašnji predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević. Viši sud ih je najprije osudio na zatvorske kazne, a u ponovljenom suđenju oslobodio. Odluka nije pravosnažna. 'Srbija kao centralno čvorište za aktivnosti GRU'I u slučaju Moldavije 2025. i Crne Gore 2016, zabilježena je aktivnost agenata ruske vojne obavještajne službe GRU sa ciljem destabilizacije države izazivanjem nemira, finansiranjem kriminogenih struktura i nasilnim protestima, ističe DFC. "U oba slučaja Srbija je poslužila kao centralno čvorište za paraobavještajne aktivnosti GRU. Među dokazima o planiranim nelegalnim aktivnostima u Crnoj Gori su fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjeni novac u iznosu 125.000 eura, što su potvrdili istražni organi Srbije." Zajednički imenitelj nije samo taktičko djelovanje operativaca na terenu, već integraciona faza u kojoj su se nalazile obje države. Crna Gora je 2016. godine bila na pragu ulaska u NATO, a izbori u Moldaviji 2025. godine bili su ključni za buduću integraciju te države u EU. 'Moldavski scenario'U DFC-u upozoravaju da se u Crnoj Gori od 2020. kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario, koji ima za cilj slabljenje proevropskog kursa države i kreiranje političke nestabilnosti koja pogoduje interesima Rusije. "Instrumentalizacija proruskih partija, infiltracija vjerske zajednice u političku sferu, snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže, te ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela neosporno se reflektuju i u crnogorskom kontekstu", navodi se u analizi DFC-a. Te 2020. godine smijenjena je trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a vlast je preuzela koalicija čija su okosnica partije prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta i Demokrata. Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU. Godinu prije toga trebalo bi da budu održani redovni parlamentarni izbori. Uticaj preko Moldavske i Srpske pravoslavne crkveDFC je paralelu konstatovao i u djelovanju crkve. U slučaju posljednjih moldavskih izbora septembra 2025, ključnu ulogu u širenju antievropske propagande imali su sveštenici Moldavske pravoslavne crkve. Novinska agencija Reuters piše da su sveštenici godinu uoči tih izbora išli na plaćena hodočašća u Rusiju a potom, po povratku u Moldaviju, dobijali sredstva za osnivanje desetina Telegram kanala putem kojih su upozoravali na opasnosti od evropskih aspiracija moldavskih vlasti. Zajednički narativ bio je borba za tradicionalne vrijednosti pod plaštom predavanja o zajedničkoj vjeri i ljubavi pravoslavlja. U balkanskom kontekstu, Srpska pravoslavna crkva (SPC) ima identičnu mobilizacionu moć koja je čini ključnim posrednikom ruskog uticaja, ističe DFC. "Prije lokalnih izbora u Kotoru i Podgorici septembra 2024, SPC je iskoristila kompletnu svešteničku mrežu koja je na ceremonijama i liturgijama isticala ključnu ulogu čuvanja vjere, naroda i svetinja kao uvod u izbornu kampanju." Dodaju da su se ključni ljudi crkve stavili u funkciju prosrpskih i proruskih partija, pokušavajući da direktno utiču na izborni rezultat. Vlast u tim gradovima čine partije bliske SPC. Odgovor Mitropolije SPC u Crnoj GoriIz Mitropolije SPC su na upit RSE o navodima da su ključni posrednik ruskog uticaja odgovorili da su navodi DFC "prazni, lažni i zlonamjerni" "Neutemeljene tvrdnje tzv. DFC o Crkvi ... su opasne i, očigledno, sračunate laži, koje za cilj imaju samo nanošenje štete SPC, iz ko zna kakvih i ko zna čijih interesa", navodi se u odgovoru. Potom tvrde da crkva nije bila angažovana u izbornim kampanjama ni u Podgorici ni u Kotoru. "Crkva se, zbog ozbiljne pravne ugroženosti, vrlo otvoreno zalagala za promjenu vlasti 2020. godine, ali se ni tada ni sada nije bavila niti će da se bavi stranačkim kampanjama." Navode da je besmislica prozivati Crkvu da njena zalaganja za "vjeru, narod i svetinje" predstavljaju uvod u izbornu kampanju. "U Crnoj Gori ne postoji hibridna aktivnost Srpske pravoslavne crkve" zaključuju u odgovoru RSE. Država ključna u borbi protiv ruskog uticajaKljučnu ulogu u suzbijanju napora Kremlja treba da imaju institucije sistema, smatra Draško Jabučanin iz DFC-a. "Koje bi djelovale proaktivno protiv posredničkih (proksi) pokušaja destabilizacije i operacija uticaja na javno mnjenje. Sa druge strane, strateška komunikacija donosioca odluka treba da ukaže građanima na važnost EU integracija, kao i na motive trećih stana da zaustave taj proces." Evropska komisije je u posljednjem izvještaju preporučila Crnoj Gori da uloži dodatne napore u borbi protiv stranog miješanja i dezinformacija. U cilju izgradnje otpornosti na hibridne prijetnje, predloženo je usvajanje strategije i akcionog plana. Crna Gora je u ovom trenutku najbliža članstvu u EU, sa otvorenim svim i zatvorenim sedam od 33 pregovaračka poglavlja. Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.

"Moja majka je umrla od raka dojke. Tetke takođe. Odrasla sam pitajući se jesam li sledeća. To vas obilježi i natjera da se borite za sebe i sve žene koje nose isti teret", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maja Gardašević iz organizacije Diši. Zbog toga je inicirala da država ubuduće finansira genetsko BRCA testiranje i mastektomiju (uklanjanje dojke) sa rekonstrukcijom. Predlog se nalazi pred skupštinskim Odborom za zdravstvo, ako dobije zeleno svjetlo, poslanici će o njemu odlučivati krajem mjeseca. BRCA test otkriva mutacije koje povećavaju rizik od karcinoma dojke i jajnika. Cijena BRCA testa iznosi od 400 do 700 eura a preventivna mastektomija sa rekonstrukcijom od 6.000 pa naviše. Crna Gora je među državama sa najvišom stopom obolijevanja i smrtnosti od raka dojke u Evropi. Posljednji podaci su iz 2022. godine kada je registrovano više od 400 novih slučajeva. Zašto je pokrenuta ova inicijativa?Preventivna mastektomija kod žena koje nose BRCA mutaciju smanjuje rizik od raka dojke za preko 90 odsto, navodi Gardašević, medicinska sestra koja decenijama radi na ginekologiji. U slučaju pozitivnog genetskog testa, navodi sagovornica RSE, žene se odlučuju na preventivnu mastektomiju i rekonstrukciju koja im je najčešće, zbog cijene nedostupna. "Svakodnevno gledam žene koje imaju visok genetski rizik ali nemaju finansijske mogućnost da preduzmu korak koji bi im mogao spasiti život. To što znate da postoji način da spriječite bolest ali vam je nedostupan je i emocionalno ogroman teret." Navodi da joj se mnoge žene javljaju koje znaju da imaju rizik, ali nemaju finansijske mogućnosti da urade ni BRCA test, a kamoli preventivnu hirurgiju. "Neke od njih čekaju, skupljaju novac, odlažu i često se u tom periodu bolest razvije." Najveća tragedija je, kako kaže, što se odluke o životu i smrti donose prema sadržaju novčanika, a ne medicinskoj potrebi. Zato je, smatra, ova zakonska inicijativa ključna: "Neophodno je da država preuzme odgovornost da prevencija ne bude luksuz, već pravo." Život sa fizičkim i psihičkim posljedicama nakon mastektomijeJedna od onih kojima je rekonstrukcija nedostupna je i Jelena iz Podgorice, kojoj je prije dvije godine uklonjena cijela dojka zbog invazivnog karcinoma. Kaže da živi sa osjećajem fizičkog nedostatka koji utiče na njeno psihičko zdravlje. "To je kao da nemate ruku, nogu, dio tijela vam fali. Bez obzira na to koliko prekrijem, jako psihički utiče na mene ovaj nedostatak." Jeleni su, kaže, u Beogradu tražili 12.000 za rekonstrukciju. "U Podgorici postoje neke jeftinije varijante ali ja imam 600 eura platu. Imam stambeni kredit. Ne mogu sebi da priuštim ovo. A boli me i opterećuje." Ona razmatra i preventivnu mastektomiju druge dojke zbog straha nakon prethodnog iskustva. "Ako sam mogla oboljeti bez ikakve predispozicije, može se desiti i u drugoj dojci. Ne mogu sebi dozvoliti da opet prolazim kroz isto." Jelenino iskustvo u borbi protiv kanceraU razgovoru za RSE prisjeća se početka bolesti. Imala je 38 godina kada je "napipala čvorić" na dojci. U početku je bila mirna jer je vjerovala doktorici koja je uvjeravala da je benigno. "Govorila je da to ima svaka druga žena. Kad čuješ nekoga iz struke koji te uvjerava da si dobro povjeruješ. Tako sam i ja. A možda sam samo željela da povjerujem." Nakon razgovora s majkom, znala je da mora potražiti još jedno mišljenje. "Kad je druga doktorica stavila ultrazvuk, zagledala se i rekla: 'Ovo mi se ne sviđa, Jelena. Moramo odraditi biopsiju'." Nakon 10 dana stigao je nalaz - dijagnoza je bila invazivni karcinom. Operacija joj je zakazana za mjesec. Doktor je nakon uvida u magnetnu rezonancu odlučio da joj ukloni cijelu dojku, što nije očekivala. "Moramo da ti sačuvamo život. Uradićemo totalnu mastektomiju, ukloniti dojku a potom ćeš proći kroz najagresivniju terapiju... Ne smijemo drugačije." U tom trenutku joj se, kaže, srušio svijet. Operacija je prošla dobro, tako su joj rekli. "Dan kada mi je skinuo zavoj i kad sam vidjela prazninu, da nemam dojku, da mi je rez od pola leđa bio je drugi šok. Nisam mogla da se zaustavim, tresla sam se. Doktor me je tješio kako sam živa i da ću uraditi rekonstrukciju." Primila je jake hemoterapije koje su joj, ispričala je, teško pale. "To se ne može zamisliti, ni opisati. Bolesna sam bila svakodnevno. Imala rane u ustima, nosu, grlu. Malaksala, pod groznicom, u nesanicama. Kosa mi je otpala nakon 14 dana. Primala injekcije da mi povrate krvna zrnca." Naglašava da joj je je porodica bila najveća podrška. "Ostao mi je upečatljiv otac...Operisan i bolestan išao je na svaku terapiju sa mnom. Njegove oči koje me gledaju kroz prozor nikada neću zaboraviti." Zato kaže, nema dilemu da želi da ukloni drugu dojku jer bi joj to donijelo mir. Šta kaže struka?Radiolog Irena Tomašević Vukmirović podržava preventivnu mastektomiju kod osoba sa dokazanom BRCA1 ili BRCA2 mutacijom. "Jer ove genetske promjene nose izrazito visok doživotni rizik razvoja karcinoma dojke, često agresivnog biološkog profila i u mlađoj životnoj dobi." Iako su, kaže, radiološke dijagnostičke mogućnosti porasle, naročito redovnim magnetnim kontrolama, tumori mogu nastati i između kontrolnih pregleda. "Preventivna mastektomija značajno smanjuje rizik pojave karcinoma, pruža dugoročnu sigurnost i predstavlja najpouzdaniji oblik primarne prevencije kod ove visokorizične populacije." Naglašava da je, ne manje značajan benefit i "poštedjeti ženu života u svakodnevnom strahu". Kakva je praksa u regionu?Ako zakon bude usvojen, Crna Gora bi se pridružila državama regiona i EU koje već imaju ovakve programe. U Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji BRCA testiranje i preventivne operacije su već u velikoj mjeri sistemski regulisane i finansirane iz zdravstvenog osiguranja, kaže Gardašević. "Te zemlje su jasno pokazale da je prevencija mnogo jeftinija i humanija od liječenja uznapredovalog raka. Crna Gora ima priliku da primijeni praksu koja već funkcioniše u regionu, i da time zaštiti svoje građanke i smanji broj oboljelih." Na kraju, Maja ima poruku za donosioce odluka. "Rak ne bira, ali država može da izabere da zaštiti svoje građanke. Ovaj zakon nije političko pitanje ovo je pitanje života." Apeluje na poslanike da glasaju srcem i razumom. "Jer svaka žena koja se izbori za svoju prevenciju, svako dijete koje ne izgubi majku, biće posljedica njihove odluke." U slučajevima koji su indikovani porodičnom istorijom obolijevanja, BRCA testovi su dostupni kao dio javnog zdravstva u većini evropskih zemalja. U nekim zemljama poput Francuske i Švajcarske i rekonstruktivna hirurgija nakon mastektomije je pokrivena javnim zdravstvenim osiguranjem.

Vlada Crne Gore svake godine otkupom jagnjadi pomaže farmere i penzionere. Farmerima se jagnjad plaćaju po većoj cijeni od tržišne, a penzioneri ih dobijaju po nižoj cijeni nego u prodavnicama. U tom procesu zarade i klanice koje skladište jagnjad. Ove godine živa jagnjad su od farmera otkupljivana po 4,75 eura po kilogramu iako je tržišna cijena bila 4 eura. Problem je nastao jer dio farmera sa sjevera nije uspio da proda jagnjad tokom organizovanog otkupa, zbog čega im je tvrde ugrožena egzistencija. Neotkupljeno je ostalo oko 3.000 jagnjadi. Sumnjaju da su umjesto njihovih, otkupljena nelegalno uvezena jagnjad iz Srbije gdje koštaju oko 3 eura po kilogramu, a da su prodata po 4,75 eura kao domaća. Predsjednik Unije stočara sa sjevera Milko Živković za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da njihove sumnje o nelegalnom uvozu treba da ispitaju nadležni organi. "Činjenica je da su jagnjad iz okruženja prodata po subvencionisanoj cijeni. Ja bih to nazvao ozbiljno organizovanim kriminalnim poslom jer to ne može da radi jedan čovjek. Tu mora da bude uključeno nekoliko institucija ..", kaže Živković. U proces otkupa osim Ministarstva poljoprivrede uključene su domaće kompanije, koje vrše otkup i skladištenje, penzioni Fond i Ministarstvo socijalnog staranja. Vlada je za projekat snadbijevanja penzionera jagnjećim mesom po nižim cjenama obezbijedila 320.000 eura. Jagnjetina koja se u mesarama prodaje za oko 13 eura po kilogramu penzionerima će se ponuditi za po nešto više od 8 eura. Uz to penzioneri će moći da je otplate u osam rata. Kako je nastao problemUnija stočara od Ministarstva poljoprivrede u septembru tražila da se ove, kao i prethodnih godina, otkupi oko 12.000 jagnjadi. Otkup je završen 28. novembra i sredstava za te namjene potrošena, ali je na terenu ostalo još jagnjadi, potvrdio za RSE ministar poljoprivrede Vladimir Joković: "I sada imamo problem", kazao je Joković. On tvrdi da je otkupljeno oko 15.000 jagnjadi, što je više od dogovorenog. Ministar Joković kaže da imaju samo naznake o nelegalnom uvozu. Objašnjava da je ključni problem nastao što je u Crnoj Gori određena značajno veća otkupna cijena za kilogram nego u Srbiji: "Imamo naznaka, ali ništa dokazano, da je bilo prebacanja jagnjadi iz Srbije u Crnu Goru. I to iz pograničnih mjesta i drugih susjednih država. Dakle, o tome se radi." Prethodno je Ministarstvo poljoprivrede saopštilo da su obaviješteni još krajem oktobra o pojačanom prisustvu jagnjadi iz susjednih država koja su u Crnu Goru dospjela preko zelenih granica, o čemu su obavijestili i policiju. Ministar "proziva" i stočareJoković smatra da je i jedan od uzroka nastalog problema i to što je Unija stočara prijavila manje jagnjadi za otkup od stanja na terenu. Ukazuje na trend da stočari ne žele tokom turističke sezone da prodaju jagnjad zbog male težine i niske cijene. Podsjeća da tokom sezone Crna Gora uvozi jagnjeće meso. Kako kaže dio farmera svjesno čeka novembar da jagnjad dostignu maksimalnu kilažu od 40 kilograma da bi ih prodali po subvencionisanoj cijeni, zbog čega se stvaraju viškovi na tržištu. Šta kažu farmeriTe tvrdnje negira Milko Živković iz Unije stočara. Navodi da nijesu pogriješili u procjenama jagnjadi i da su viškovi nastali jer su otkupljena nelegalno uvezena jagnjad, da bi bila prodata po subvencionisanoj cijeni. Kaže da sumnje treba da ispitaju nadležni organi: "Da ispitaju da li je veći broj od neotkupljenih jagnjadi, ilegalno uvezen iz okruženja, radi preprodaje i zarade od bar euro po kilogramu žive mjere. To je velika zarada za pojedince", kaže Milko Živković. Ukazuje da su taj posao morali biti uključeni neki veterinari. Prema njegovim riječima svako jagnje mora da ima ušne markice da bi ušlo u sistem subvencija. Kako farmeri ne bi pretrpjeli još veću štetu Živković traži od Ministarstva i Vlade da se nađe rešenje za otkup preostalih jagnjadi po subvencionisanim cijenama. Prema njegovim riječima klanična industrija je za to zainteresovana. Slučaj najvećeg farmera na sjeveruJedan od farmera koji nije prodao jagnjad, iako se prvog dana prijavio za otkup, je Salun Hasković iz sela Bistrice kod Bijelog Polja. On ima 500 jagnjadi. "Od prvog dana su odlagali, zovite u petak, pa zovite u ponedeljak, pa ide sporo otkup i tako je otkupljeno 15.000 jagnjadi, a moja su ostala. I ne samo ja, još je stočara uskraćeno da proda po toj cijeni i u tom roku", kazao je Hasković za RSE. On tvrdi da u njegovom slučaju nijesu tačni navodi da je izbjegavao da proda jagnjad tokom ljetnje turističke sezone zbog niže cijene: "Moja jagnjad ne mogu da stignu u tom periodu. Ovce se jagnje u martu i aprilu, tako da su jagnjad tek sad za prodaju." Hasković kaže da je njegova farma već u minusu jer nije prodao jagnjad a treba ih hraniti svaki dan. "I da ih prodam po toj subvencionisanoj cijeni ja sam u gubitku a ne po četiri eura koje sad neki nude.. Ako ih ni po četiri eura ne prodam moraću ih pustiti u selo, ili u prirodu da dosade narodu dok ne polipšu (uginu)". Njegova porodica ima jednu od većih farmi i ona im je jedini izvor prihoda: "Ovo je uništavanje poljoprivrednih proizvođača. Ako nije bilo moguće otkupiti svim stočarima, trebalo je napraviti neki plan koliko komada da se otkupi po domaćinstvu, pa bi se svi snašli za 10-20 odsto viška", kazao je Hasković. Ističe da farmeri imaju saznanja o neregularnostima i podsjeća da je i Ministarstvo poljoprivrede nedavno saopštilo da sumnja na nelagalni uvoz. Jagnjad moraju biti obilježena markicama da bi ušla u program otkupa što otvara pitanje kako su nelegalno uvežena dobila ušne markice. "Saznanja imaju veterinarska uprava i veterinarske stanice koliko su komada jagnjadi obilježili po majki-ovci kod pojedinih farmera. Imamo saznanja da su obilježili po pet ili šest jagnjadi po jednoj ovci, a maksimum je do dva jagnjeta za naše uslove držanja", kaže Hasković. Ministarstvo traži rješenjeMinistar poljoprivrede kaže da je riječ o ozbiljnom problemu, koji će pokušati da riješe u saradnji sa svim akterima organizovanog otkupa. "U ovom trenutku nemamo sredstava za pomoć, ali ćemo da vidimo, da li iz budžetske rezerve ili na neki drugi način možemo pomoći da se ta jagnjad plasiraju", kazao je Joković. Privrednici godinama pozivaju građane da kupuju domaće proizvode i na taj način stimulišu poljoprivrednu proizvodnu i domaću ekonomiju. Crna Gora godišnje uveze hranu i piće u vrijednosti od skoro milijardu eura, dok je izvoz oko 13 puta manji, podaci su Privredne komore. Poljoprivrednici su poslednji put protestovali 28. novembra tražeći povećanje agrobudžeta na pet odsto državne kase i zaštitu domaćih proizvoda. Sadašnja izdvajanja su, kako tvrde, 1,65 odsto a podrška poljoprivredi oko 0,8 odsto državnog budžeta. Iz Vlade je najavljeno da će do kraja godine biti zatvoreno poglavlje 11, koje se tiče poljoprivrede u pregovorima sa Evropskom komisijom.

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica osuđena je 2. decembra na godinu i devet mjeseci zatvora zbog zloupotrebe položaja putem podstrekavanja. Odluka podgoričkog Višeg suda je nepravosnažna. Medenica je 17 godina provela na najvišim pravosudnim funkcijama u državi. Bila je vrhovna državna tužiteljka a u tri mandata predsjednica Vrhovnog suda do decembra 2020.godine, kada je podnijela ostavku. Protiv nje se vodi više postupaka, uključujući i da je bila dio kriminalne organizacije koju je stvorio njen sin Miloš Medenica. Tom optužnicom se terete za krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Taj proces je u toku. Posljednji slučajViši sud je 2. decembra utvrdio da je tadašnja predsjednica Vrhovnog suda uticala na sutkinju Privrednog suda Milicu Vlahović Milosavljević da donese odluku u predmetu u korist njenog kuma Rada Arsića, a na štetu jedne ruske kompanije. Cilj, prema tužilaštvu, je bio da se spriječi naplata 400.000 eura potraživanja ruske kompanije od Arsića. Osim Medenice, Vlahović Milosavljević je osuđena za zloupotrebu položaja na šest mjeseci zatvora. Specijalni tužilac Vukas Radonjić kazao je da je tužilaštvo zadovoljno osuđujućom presudom, ali ne i visinom kazne. Naime, tužilaštvo je tražilo za Medenicu tri, a za Vlahović Milosavljević dvije godine zatvora. One su u sudskom procesu negirale krivicu. Druga presuda za zloupotrebu položajaOvo je, inače, druga presuda ove godine za zloupotrebu položaja protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda. Naime, krajem oktobra je ponovo osuđena na šest mjeseci zatvora. Viši sud je utvrdio da je počinila krivično djelo zloupotreba položaja time što je kao tadašnja predsjednica suda na funkciju nezakonito zadržala sudiju Milosava Zekića, iako je protiv njega vođen krivični postupak. Branilac Medenice kazao je novinarima krajem oktobra da će žaliti na tu presudu. 'Politika ušla u sudnicu'Medenica je podnijela ostavku na mjesto predsjednice Vrhovnog suda decembra 2020. U tom periodu je smijenjena trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. Na vlast je došla koalicija proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA. Uhapšena je aprila 2022, nakon čega je više od pola godine provela u istražnom zatvoru. Medenica je poručila da je politika ušla u sudnicu, da nju pokušavaju da predstave kao najveće zlo i žrtvuju kako bi dobili poene iz Evrope. Vlada Crne Gore želi da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja sljedeće godine i 2028. uvede zemlju u Evropsku uniju. Evropska komisija je u prošlomjesečnom izvještaju o napretku konstatovala da se poboljšavaju rezultati po pitanju istraga i procesa u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali da broj pravosnažnih presuda ostaje nizak i da mora da se poveća.

U državnom budžetu za 2026. godinu MUP-ov sektor zaštite i spašavanja dobija milion i po eura manje u odnosu na ovu godinu. Ljetos je Crna Gora požare gasila uz pomoć iz regiona i Evrope, a političari su obećavali da ćemo požarnu sezonu 2026. dočekati spremni.