Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužni predlog protiv ministra kulture u Vladi Srbije Nikole Selakovića u vezi sa nezakonitostima prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama "Generalštaba" u centru Beograda. Tužilaštvo je 15. decembra saopštilo da je optužni predlog podnelo i protiv sekretarke Ministarstva kulture Slavice Jelače , v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića i v.d. direktora Zavoda za zaštitu spomenka kulture grada Beograda Aleksandra Ivanovića. Svi su osumnjičeni za krivična dela zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službene isprave. Podsetimo, na mestu gde se nalazi kompleks Generalštaba, porušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine, planirana je izgradnja luksuznog kompleksa investicione kompanije "Afinity Partners" Džareda Kušnera (Jared Kushner), zeta američkog predsednika Donalda Trampa (Trump). Tužilaštvo je navelo i da "nastavlja sa preduzimanjem radnji u cilju utvrđivanja da li se u radnjama još nekih lica stiču obeležja krivičnog dela". Tužilaštvo za organizovani kriminal od maja vodi istragu zbog sumnji o falsifikovanju dokumentacije na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra zgrade Generalštaba u Beogradu. Direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić je, prema ranijim navodima Tužilaštva, priznao falsifikovanje dokumentacije. Na osnovu te dokumentacije Ministarstvu kulture, na čijem je čelu Nikola Selaković iz redova Srpske napredne stranke (SNS), podneta je inicijativa za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za Generalštab. Selaković je saslušan 4. decembra, a nakon što je dao iskaz nije govorio o samom postupku, ali je izneo optužbe i uvrede na račun Tužilaštva za organizovani kriminal. Bez navođenja dokaza, optužio ih je da rade po nalogu neimenovanih centara moći, čiji je cilj rušenje vlasti u Srbiji i predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 11. decembra da će u slučaju da bude podignuta optužnica u slučaju Generalštab pomilovati sve koji su "navodno učestvovali u malverzacijama". "Neću im dati priliku da gone one koji ništa nisu krivi. Ja sam kriv. Ja sam taj koji je hteo modernizaciju Srbije. Ja sam taj koji je hteo da dovede velikog investitora", rekao je Vučić. Posebnim zakonom, usvojenim u Skupštini Srbije 7. novembra, kojima se Generalštabu ukida status kulturnog dobra, vlast je otvorila put izgradnji. Projektu se protive antivladini demonstranti, opozicija i stručna javnost koja se zalaže za zadržavanje zaštite i obnovu modernističkog zdanja iz 20. veka.

Više javno tužilaštvo u Subotici obustavilo je istragu protiv bivšeg pripadnika Specijalne jedinice Kosovske policije Arbnora Spahiua koji je bio osumnjičen za navodno "teško ubistvo" u selu Banjska na severu Kosova. Tužilaštvo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštilo da je naredba o obustavi istrage doneta 21. novembra jer nije bilo dovoljno dokaza. Spahiua su 7. juna srpske vlasti uhapsile na graničnom prelazu između Mađarske i Srbije, dok se sa porodicom vraćao autobusom iz Austrije na Kosovo. U pritvoru u Srbiji je proveo više od pet meseci, a njegov advokat Arijanit Koci rekao je nedavno za RSE da je 21. novembra pušten i da se vratio kući na Kosovo. "Spahiu je nepotrebno toliko dugo držan u pritvoru jer, kao što sam rekao na početku, ne može biti dokaza za takvu optužbu, jer u to vreme nije bio u Kosovskoj policiji", rekao je tada advokat. Srbija ga je optužila da je navodno počinio zločin u Banjskoj gde je grupa naoružanih Srba u septembru 2023. napala kosovsku policiju, ubivši policajca Afrima Bunjakua. Kosovska policija je potvrdila da Spahiu u to vreme nije bio pripadnik policije. Odgovornost za napad na kosovsku policiju u Banjskoj preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsednik srpske liste na Kosovu. Radoičić je posle saslušanja u Beogradu oktobra 2023. pušten na slobodu uz mere zabrane napuštanja zemlje, a glavni tužilac je krajem 2024. najavio odluku o podizanju optužnice. Skoro godinu kasnije, Tužilaštvo ne odgovara na pitanja RSE šta je zakočilo odluku. U međuvremenu, na Kosovu traje suđenje trojici od 45 optuženih za terorizam, finansiranje terorizma i teška krivična dela u slučaju Banjska.

Očekuje se da će se američki i ukrajinski zvaničnici sastati na drugom danu razgovora u Berlinu 15. decembra, dok Washington insistira na postizanju sporazuma za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine, a Kijev nastoji izbjeći dogovor koji bi išao u korist Moskvi. Specijalni izaslanik Bijele kuće Steve Witkoff i zet predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner, prethodnog dana su pet sati razgovarali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i timom pregovarača u njemačkoj prijestolnici. "Predstavnici su vodili detaljne razgovore o mirovnom planu od 20 tačaka, ekonomskim agendama i drugim temama", objavio je Witkoff na platformi X. "Ostvaren je značajan napredak, a ponovo će se sastati sutra ujutro." Nije bilo jasno ko će tačno učestvovati u drugom danu razgovora. Zelenski je već imao zakazane sastanke s liderima Njemačke, Francuske i Britanije u Berlinu 15. decembra. Plan od 20 tačaka nastao je nakon što su Ukrajina i njeni evropski saveznici požurili da izrade kontraprijedloge, nakon što su Sjedinjene Države izašle s planom od 28 tačaka koji je odražavao neke stavove Moskve i bio široko viđen kao povoljan za Rusiju. "Po mom mišljenju, najvažnije je da plan bude što pravedniji – prije svega za Ukrajinu, jer je Rusija ta koja je započela ovaj rat", rekao je Zelenski u WhatsApp chatu s novinarima prije razgovora 14. decembra. "I iznad svega, mora biti izvodljiv." Nakon što je zauzela ukrajinski poluotok Krim i potaknula rat u istočnom Donbasu 2014. godine, Rusija je pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu u februaru 2022. Trenutno okupira oko petinu susjedne zemlje. Ključne prepreke za mirovni sporazum uključuju sporove oko teritorije u Donbasu – regijama Donjeck i Lugansk, rusku želju da ograniči veličinu ukrajinske vojske, te ono što Kijev i njegovi saveznici smatraju nužnim: čvrste sigurnosne garancije. U međuvremenu, lideri Evropske unije trebali bi na samitu 18. decembra odlučiti može li EU iskoristiti desetine milijardi zamrznutih ruskih sredstava za podršku velikom zajmu Ukrajini, čija se ekonomija bori nakon gotovo četiri godine sveobuhvatnog rata. Još jedna prepreka je činjenica da ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je pokrenuo invaziju kako bi potčinio Ukrajinu, daje malo naznaka da je spreman na značajne ustupke. Zelenski je 14. decembra rekao da je Ukrajina spremna odustati od želje za pridruživanje NATO-u, barem za sada, ali da su potrebne čvrste zapadne sigurnosne garancije kako bi se osiguralo da Rusija ne napadne ponovo nakon postizanja mirovnog sporazuma. "Od samog početka, želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u – to su stvarne sigurnosne garancije", rekao je Zelenski odgovarajući na pitanje novinara u WhatsApp chatu. "Neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali ovaj pravac", dodao je. "Stoga su danas bilateralne sigurnosne garancije između Ukrajine i SAD-a, garancije slične članu 5 od SAD-a, te sigurnosne garancije od evropskih kolega, kao i drugih zemalja – Kanade, Japana – prilika da se spriječi nova ruska invazija", napisao je. To je "već kompromis s naše strane", dodao je, naglašavajući da takve garancije moraju biti pravno obavezujuće. Po pitanju teritorije u Donbasu, Zelenski se usprotivio prijedlozima koji bi zahtijevali da Kijev ustupi, čak i de facto, dio Donjecke oblasti koji njegove snage još drže. A ako Ukrajina mora da se povuče s linija fronta u Donbasu, sugerisao je da bi ruske snage morale učiniti isto. "Vjerujem da je, na današnji dan, pravedna i održiva opcija 'ostajemo gdje jesmo'. I to je tačno, jer upravo to znači prekid vatre – strane ostaju gdje jesu, a zatim pokušavaju riješiti šira pitanja putem diplomatije", rekao je Zelenski u chatu. "Znam da Rusija to gleda negativno i želio bih da nas Amerikanci podrže po ovom pitanju. Ali kao odgovor na naš signal – 'ostajemo gdje jesmo' – Rusi kažu da se moramo povući iz Donbasa, ili će ga oni ionako okupirati", dodao je. Zelenski je rekao da SAD predlaže stvaranje "slobodne ekonomske zone" u dijelu Donjecke oblasti koji Kijev još kontrolira, uz povlačenje ukrajinskih snaga i zabranu ulaska ruskim snagama. Putinov savjetnik Jurij Ušakov, međutim, ponovio je neutemeljenu tvrdnju Kremlja da su Donjeck i Lugansk ruska teritorija i rekao da će Moskva rasporediti pripadnike Nacionalne garde i policiju u svakoj demilitariziranoj zoni tamo. Zelenski je prošle sedmice rekao da bi svaki potencijalni teritorijalni ustupak trebao biti stavljen na glasanje ukrajinskog naroda. A 14. decembra je dodao da, ako "ukrajinske snage povuku 5–10 kilometara, na primjer, zašto ruske snage ne bi također povukle istu udaljenost dublje u okupirane teritorije". "Dakle, to je pitanje koje za sada ostaje bez odgovora. Ali izuzetno je osjetljivo i vrlo napeto", rekao je. Trump pokušava posredovati u okončanju rata otkako je preuzeo drugi mandat u januaru ove godine, ali napredak je spor, a Putin je rekao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve silom ako to ne može učiniti putem diplomatije. Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt prošle sedmice je rekla da je Trump "izuzetno frustriran s obje strane ovog rata".

Policije Srbije je na graničnom prelazu sa Hrvatskom, na osnovu Interpolove poternice, izručen jedan od osumnjičenih za ubistva u Atini u januaru 2020. godine. Policija je 14. decembra saopštila da se sumnja da je M.Z. ubistva planirao sa vođom "kavačkog klana" i ostalim pripadnicima organizovane kriminalne grupe, kao i da je plaćao direktne izvršioce. "On se takođe sumnjiči da je kao pripadnik druge kriminalne grupe organizovao pošiljke većih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Srbiju", saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Osumnjičeni je, kako se dodaje, uz jake mere obezbeđenja, upućen u pritvor u Beogradu. Tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji je u avgusta 2024. podiglo optužnicu protiv 19 okrivljenih, na čelu sa Veljkom Belivukom i Darkom Šarićem, a zbog sumnje da su organizovali i izvršili četiri ubistva pripadnika "škaljarskog" kriminalnog klana u Grčkoj 2020. godine "Škaljarski" i "kavački" kriminalni klan, poreklom iz predgrađa Kotora u Crnoj Gori, od 2014. godine su u sukobu zbog droge koji se proširio na ceo Balkan.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji boravi u Berlinu zbog "ključnih" razgovora s liderima EU-a i američkim izaslanicima, sugerirao je odustajanje od nade za članstvo u NATO-u u zamjenu za zapadne sigurnosne garancije. "Od samog početka, želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u - to su stvarne sigurnosne garancije", rekao je Zelenskij 14. decembra odgovarajući na pitanje novinara u WhatsApp chatu. "Neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali ovaj pravac." "Stoga su danas bilateralne sigurnosne garancije između Ukrajine i SAD-a, garancije nalik Članu 5 za nas od strane SAD-a, te sigurnosne garancije evropskih kolega, kao i drugih zemalja, Kanade, Japana, prilika da se spriječi nova ruska invazija." "I to je već kompromis s naše strane", rekao je, dodajući da bi sve takve garancije trebale biti pravno obavezujuće. Među ostalim tvrdim zahtjevima Moskve, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Kijevu mora biti zabranjen bilo kakav potez ka pridruživanju zapadnom vojnom savezu. Mnoge članice NATO-a, uključujući Sjedinjene Države, isključile su ulazak Ukrajine u NATO, barem pod trenutnim okolnostima. Isključivanje ulaska u NATO ne bi bila jednostavna odluka za Zelenskog. Članstvo u savezu je politički cilj upisan u Ustav Ukrajine. Pregovori Zelenskog 14–15. decembra s američkim izaslanicima i evropskim liderima imaju za cilj okončanje gotovo četverogodišnjeg rata u Ukrajini, koji je postao najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Uoči razgovora, Rusija je intenzivirala napade na ukrajinsku infrastrukturu, dok nesuglasice oko teritorijalne kontrole i sigurnosnih garancija i dalje traju. Moskva je umanjila značaj berlinskih razgovora. "Plan neće biti nešto što će se svima svidjeti", rekao je Zelenskij novinarima uoči razgovora. "Naravno, postoji mnogo kompromisa u jednom ili drugom obliku plana." Zelenski je rekao da još nije dobio odgovor iz Washingtona na predložene amandmane na američki mirovni plan od 28 tačaka predstavljen prošlog mjeseca, za koji kritičari kažu da je uveliko favorizirao Rusiju. "Ukrajini je potreban mir pod dostojanstvenim uslovima i spremni smo raditi što je moguće konstruktivnije", napisao je Zelenski na X-u. "Predstojeći dani bit će ispunjeni diplomatijom. Od presudne je važnosti da ona donese rezultate." Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff nalazi se u Berlinu na razgovorima, zajedno sa zetom predsjednika Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom. Prisutnost Witkoffa, koji je vodio pregovore s Kijevom i Moskvom o američkom mirovnom prijedlogu, na razgovorima signalizira da Washington očekuje neku mogućnost napretka u okončanju skoro četverogodišnjeg rata, koji je započeo invazijom Rusije na Ukrajinu 2022. godine. Ipak, malo je naznaka da će Rusija uzvratiti fleksibilnost Ukrajine. Govoreći za rusku državnu televiziju 14. decembra, Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, rekao je da predložene izmjene američkog mirovnog plana "teško da će biti konstruktivne". Dok se diplomatija za okončanje rata ubrzavala, napadi su se nastavili u Ukrajini i Rusiji. Ruski napad dronom na trgovački centar u Zaporožju ranio je šest osoba, uključujući dijete i spasioca. Saopćenje ukrajinskog Generalštaba navodi da su napadi dronovima pogodili ruski naftni depo u Uriupinsku, regija Volgograd, i naftnu rafineriju u Afipskom, regija Krasnodar. Zelenski je rekao da su Rusi ove sedmice lansirali više od 1.500 napadnih dronova, gotovo 900 vođenih zračnih bombi i 46 raketa različitih tipova protiv Ukrajine. "Rusija odugovlači rat i nastoji nanijeti što više štete našem narodu", rekao je. U međuvremenu, dan ranije je Ukrajina optužila Rusiju da je pogodila turski brod koji je prevozio suncokretovo ulje u Crnom moru. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andriy Sybiha rekao je da je ruski napad "napad na slobodu plovidbe i globalnu sigurnost hrane". Izvor: Reuters, DPA

Dvije osobe su preminule, a devetero je ranjeno na američkom univerzitetu Brown saopštili su zvaničnici, dok više od 400 policajaca traga za osumnjičenim. Zvaničnici ne vjeruju da postoji bilo kakva "specifična, trajna prijetnja" od osumnjičenog, rekao je gradonačelnik Providencea Brett Smiley. No, obzirom da traje potraga, stanovnicima kampusa ali i okolnom naselju se savjetuje da ne izlaze. "Naredba o ostanku u skloništu omogućava (policiji) da obave svoj posao u prvoj fazi istrage", rekao je Smiley. Sigurnosne mjere su pojačane širom grada dok policija traga za naoružanim napadačem, koji još nije identificiran, saopćili su zvaničnici. Agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) i Biroa za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive rade s lokalnom i državnom policijom na istrazi. Zvaničnici su objavili video snimak osumnjičenog, muškarca vjerovatno u tridesetim godinama, odjevenog u crno. Zamjenik načelnika policije Providencea Timothy O’Hara rekao je da je moguće da je osoba nosila masku, ali da zvaničnici nisu sigurni. Istražitelji su s mjesta pucnjave prikupili čahure, ali policija još nije spremna objaviti detalje, rekao je O’Hara. Napadač je pobjegao nakon što je pucao na studente u učionici u inženjerskoj zgradi Barus & Holley na Brownu, gdje su vanjska vrata bila otključana dok su se održavali ispiti, saopćili su zvaničnici. Detektivi istražuju zašto je ta lokacija bila meta, rekao je načelnik policije Oscar Perez na konferenciji za medije. Sve ili gotovo sve žrtve bili su studenti, rekla je novinarima predsjednica Univerziteta Brown Christina Paxson. Sedam od devet ranjenih bilo je u kritičnom stanju kasno u subotu, prema podacima Brown University Health. Brown, koji se nalazi na brdu College Hill u glavnom gradu savezne države Rhode Island, ima stotine zgrada, uključujući amfiteatre, laboratorije i studentske domove. Prema lokalnim zvaničnicima, smatra se da je osumnjičeni pobjegao duž prometne ulice s restoranima i kafićima. U Sjedinjenim Državama je tokom prošle godine zabilježeno preko 500 masovnih pucnjava. Izvor: Reuters

Najmanje 11 osoba je poginulo u napadu na australskoj plaži Bondi, potvrdio je Chris Minns, premijer Novog Južnog Velsa. Među poginulima je i jedan napdač, dok se drugi nalazi u pritvoru. Dodao je i da je napad "osmišljen kako bi se ciljala jevrejska zajednica u Sidneju", prenosi BBC. Na događaju na kojem se obilježavao početak jevrejskog praznika Hanuka bilo je preko hiljadu osoba, rekao je komesa policije Novog Južnog Velsa, Mal Lanyol. Dva policajca nalaze se među 29 povrijeđenih. Premijer zemlje Anthony Albanese nazvao je incident "šokantnim i uznemirujućim", dodavši da su "hitne službe na terenu i rade na spašavanju života". Izraelski predsjednik Isaac Herzog rekao je da su Jevreje koji su došli zapaliti prvu svijeću praznika Hanuke na plaži napali "odvratni teroristi". Australija je od početka izraelskog rata u Gazi u oktobru 2023. godine zabilježila niz antisemitskih napada na sinagoge, zgrade i automobile. Svjedoci su naveli da je pucnjava na poznatoj plaži, tokom tople ljetne večeri, trajala oko 10 minuta, zbog čega su se posjetioci plaže razbježali duž pijeska te u obližnje ulice i parkove. Bondi plaža je jedna od najpoznatijih plaža na svijetu i obično je prepuna lokalnog stanovništva i turista. Masovne pucnjave su rijetke u Australiji, jednoj od najsigurnijih zemalja na svijetu. Broj poginulih u današnjem napadu čini ga najgorim incidentom tog tipa od 1996. godine, kada je naoružani napadač ubio 35 osoba na turističkoj lokaciji u južnoj saveznoj državi Tasmaniji. Napad se dogodio gotovo tačno 11 godina nakon što je napadač uzeo 18 ljudi za taoce u kafiću Lindt u Sidneju. Nakon 16 sati opsade ubijena su dva taoca i napadač. Izvor: Reuters

Izborni panel za žalbe i predstavke sertifikovao je listu kandidata Srpske liste za učešće na vanrednim parlamentarnim izborima 28. decembra, nakon što su pojedini članovi Centralne izborne komisije Kosova (CIK) to pokušali da spreče. Protiv sertifikacije 33 kandidata za poslanike ispred Srpske liste 10. decembra bila su dva člana CIK-a iz Samoopredeljenja, šest iz drugih političkih partija je bilo uzdržano, dok je tri glasalo za. Sami (Kurteshi) Kurteši iz Samoopredeljenja nije rekao zašto je glasao protiv, dok je Besik Bužalja (Buzhala), predsednik Kancelarije za registraciju političkih partija, rekao da je lista kandidata Srpske liste proverena na osnovu zakona o opštim izborima, te da nema ničega spornog oko njene sertifikacije. Srpska lista, inače vodeća stranka Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, saopštila je 13. decembra da je Izborni panel za žalbe i predstavke poništio “nezakonitu” odluku CIK-a “nakon svih pritisaka i pokušaja (premijera na dužnosti Aljbina) Kurtijevog režima da spreči Srpsku listu da učestvuje na izborima”. Inače tokom ove godine članovi Samoopredeljenja, koje vodi Aljbin Kurti, četiri puta su pokušali da spreče Srpsku listu da učestvuje na izborima, što je naišlo na oštre kritike međunardne zajednice. Ambasade SAD, Nemačke i Velike Britanije na Kosovu ranije su saopštile da se svim građanima, bez podela, moraju obezbediti demokratska prava. Ambasada SAD u Prištini takođe je ocenila da su pokušaji Samoopredeljenja da blokira Srpsku listu da učestvuje na izborima "kratkotrajni i stvaraju podele". Žaljenje zbog odluka Centralne izborne komisije izrazila je i Kancelarija EU na Kosovu. Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) na Kosovu je pak napomenula da ovakav pristup narušava poverenje javnosti u izborni proces i učvršćuje percepciju da su odluke politički motivisane, a ne zasnovane na pravičnosti, inkluzivnosti i transparentnosti. Na izborima 9. februara, Srpska lista je osvojila je devet od deset zagarantovanih mesta u Skupštini Kosova, dok je na lokalnim izborima dobila vlast u svih deset opština sa srpskom većinom. Vanredni izbori održavaju se 28. decembra pošto Samoopredeljenje Aljbina Kurtija, koje je pobedilo na februarskim izborima, nije uspelo da formira novu Vladu Kosova.

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić najavio je 13. decembra da će u narednom periodu biti urađena analiza rada Tužilaštva za organizovani kriminal, saopštilo je Ministarstvo pravde. Vujić je kazao da će nadležni raditi na izmeni pravnog okvira jednog broja pravosudnih zakona, kao i na analizama sistemskih rešenja i rezultata u cilju njihovog unapređenja, kao i poboljšanja pozicije Srbije na putu ka Evropskoj uniji (EU). "Potrebno je uraditi detaljnu analizu broja predmeta koji imamo u sistemu, šta opterećuje sistem, šta je potrebno izmeniti u pravnom okviru kako bismo imali što bolje rezultate. Jedna od tih analiza tiče se i predmeta iz oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i uloge Javnog tužilaštva za organizovani kriminal", rekao je Vujić na skupu "Teorija i praksa u savremenom pravosuđu: Izazovi i rešenja". On je ukazao da se još 2018. godine počelo sa razmatranjem opcija da li u tom smislu ići na integrisani model tužilaštva, kao što je to slučaj u 70 odsto zemalja EU, ili zadržati aktuelni model, naglasivši da su u oba slučaja bitni rezultati i efekti. Vujić je podsetio da prethodni izveštaji EU o napretku Srbije ukazuju na stagnaciju u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. "Zato i jeste pokrenuto to pitanje, zato treba da se uradi analiza, i da se vidi zašto se predmeti završavaju oslobađajućim presudama. Ne kažem da je to krivica ni suda niti tužilaštva, ali treba napraviti procenu gde možda postoje uska grla u sistemu, u samom trajanju postupka, da li su sudije i tužioci opterećeni brojem predmeta i kakvi su nam rezultati", rekao je ministar pravde. Prema njegovim rečima, ovdašnje institucije su pozvale EU, Savet Evrope i Venecijansku komisiju da se od početka uključe u izradu analize kako bi metodologiju rada prilagodili metodologijama koje koriste te organizacije i GRECO (Grupa država Saveta Evrope za borbu protiv korupcije). Najava ministra pravde stiže u danima kada tinja sukob između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Tužilaštva za organizovani kriminal, otkako je TOK pokrenuo postupak u vezi sa ukidanjem statusa spomenika kulture za kompleks Generalštaba u Beogradu. Među osumnjičenima u tom postupku je i ministar kulture Nikola Selaković, funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke iz koje je i predsednik države. Od kada je počela istraga TOK-a, Vučić je, zajedno za drugim predstavnicima izvršne vlasti, iznosio niz optužbi i uvreda na račun tužilaštva. On je 11. decembra najavio da će u slučaju da TOK bude podigao optužnicu pomilovati sve koji su "navodno učestvovali u malverzacijama" u vezi sa Generalštabom. Kolegijum TOK-a je u više navrata saopštio da su poslednjih meseci njihovi tužioci izloženi kontinuiranom pritisku kroz javne istupe predsednika Srbije, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, kao i drugih aktera političkog života i pojedinih medija. Predstavnici vlasti su i ranije najavljivali izmene zakona kojima bi Tužilaštvo za organizovani kriminal postalo deo beogradskog Višeg javnog tužilaštva. To je bio jedan od povoda da se vrhovna javna tužiteljka Srbije Zagorka Dolovac i predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković 10. decembra sastanu sa šefom Delegacije Evropske unije Andreasom fon Bekeratom (von Beckerath).

Bjelorusija je oslobodila 123 zatvorenika nakon što je iz Washingtona navedeno da ukidaju sankcije na bjeloruski izvoz gnojiva. Bjeloruski mediji i organizacije za zaštitu ljudskih prava izvijestili su 13. decembra da je lider zemlje Aleksandar Lukašenko pomilovao 123 zatvorenika. Među oslobođenima su istaknuta liderica protesta iz 2020. godine Maryja Kalesnikava i dobitnik Nobelove nagrade Ales Bjaljacki, kao i državljani nekoliko zemalja. Predstavnik ureda opozicione liderice Svetlane Tihanovskaje rekao je kasnije da su svi oslobođeni politički zatvorenici sigurni i da su napustili Bjelorusiju. Prema izvještajima državnih medija Bjelorusije, zatvorenici su pomilovani kao rezultat dogovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Zatvorenici su oslobođeni nakon što su izvještaji u državnim medijima citirali Trumpovog izaslanika Johna Coalea, koji je rekao da Washington ukida sankcije na potaš, bjeloruski izvozni proizvod u sektoru gnojiva. "U skladu s instrukcijama predsjednika Trumpa, Sjedinjene Američke Države ukidaju sankcije na potašu", rekao je Coale. "Ovo je veoma dobar potez Sjedinjenih Američkih Država za Bjelorusiju." Bjelorusija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača potaše, ključnog sastojka gnojiva. Rekao je da su dvije strane također razgovarale o mogućnosti poboljšanja odnosa. "Razgovarali smo o budućnosti, o tome kako ići naprijed putem približavanja između SAD-a i Bjelorusije", rekao je Coale. "To je naš cilj." Godinu dana nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji američko Ministarstvo finansija uvelo je, u avgustu 2021., sankcije Minsku u augustu 2021. godine. Sankcije su bile usmjerene na Belaruskali, najvećeg proizvođača gnojiva u zemlji, zbog toga što je "glavni izvor poreskih prihoda i strane valute za režim Lukašenka". Coale je rekao da je s Lukašenkom razgovarao o širokom spektru pitanja. "Razgovarali smo o ratu između Ukrajine i Rusije, o Venecueli", rekao je. Coale je naveo da, s obzirom na Lukašenkovo dugogodišnje prijateljstvo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Washington želi njegovu pomoć u uticanju na Kremlj. "Vaš predsjednik ima dugu historiju s predsjednikom Putinom i ima sposobnost da mu daje savjete. To je veoma korisno u ovoj situaciji", rekao je Coale. Napomenuo je da bi Lukašenko mogao biti u stanju promijeniti Putinovo mišljenje u kontekstu tekućih razgovora o okončanju rata u Ukrajini. "Naravno, predsjednik Putin može prihvatiti neke savjete, a druge ne. Ovo je način da se olakša proces", rekao je Coale. Izvor: Bjeloruski servis RSE, Reuters

Tužiteljka Osnovnog javnog tužilaštva u Subotici Aleksandra Stojsavljević izjavila je u nedelju da paljenje njenog automobila pre nekoliko dana ne smatra napadom na imovinu, već direktnim napadom na nju i njenu porodicu. Četiri osobe osumnjičene su da su zapalile auto na parkingu kod zgrade u kojoj živi tužiteljka u ovom gradu na krajnjem severu Srbije. "To je bio jedan čin zastrašivanja", izjavila je Stojsavljević na skupu ispred zgrade suda, koji je organizovala Neformalna grupa sudija i tužilaca "Odbrana struke". Kazala je da "takve poruke ne smeju da postanu prihvatljive u jednom pravnom društvu" i da očekuje brzu i efikasnu reakciju svih nadležnih organa. "Očekujem da se meni i mojoj porodici obezbedi adekvatna zaštita i da nadležne institucije nastave da šalju jasnu poruku kako bi se ovakve i slične situacije sprečile", rekla je Stojsavljević. Zahvalila je kolegama koje su se okupile ispred zgrade suda da bi joj pružile podršku. Na skupu je govorio i sudija Osnovnog suda u Subotici Rajko Maravić koji je poručio da se zaposleni u sudu ne plaše. "Nastavićemo da radimo kao što smo radili do sada - po Ustavu i zakonu, a oni koji tako nešto misle da ponove, za njih samo stoji poruka da će odgovarati", istakao je sudija Maravić. Tužiteljka Stojsavljević je među potpisnicima pisma kojim se "osuđuje napad Aleksandra Vučića na tužilaštvo", a nedavno je saslušala uhapšene huligane koji su naneli teške telesne povrede Draženu Lončaru, čoveku koji je aktivno učestvovao u antirežimskim protestima u Subotici. U sredu, 10. decembra, je objavljeno da je policija u Subotici uhapsila dve osobe zbog sumnje da su u noći 9. na 10 decembar zapalile automobil javne tužiteljke Aleksandra Stojsavljević, dok će dvojica maloletnika koji su osumnjičeni za isto krivično delo, biti privedena Višem javnom tužilaštvu.

Iranske pravosudne vlasti zaplijenile su strani naftni tanker i zadržale 18 članova posade u Omanskom moru. Izvještaji iranskih medija navode da je brod, zaplijenjen 12. decembra, prevozio oko šest miliona litara krijumčarenog goriva. Pozivajući se na zvaničnike pokrajinskog pravosuđa u južnoj provinciji Hormozgan, novinska agencija Tasnim je saopćila da je tanker zaplijenjen nakon što je presretnut i pregledan u blizini lučkog grada Jaska, u vodama pod iranskom kontrolom. "Pored organizovanog transporta krijumčarenog goriva, tanker je ignorisao naredbu da se zaustavi i pokušao pobjeći", citirali su iz agencije Mojtabu Ghahremanija, šefa pokrajinskog pravosuđa u Hormozganu. Rekao je da tanker također nije imao odgovarajuću navigacijsku i teretnu dokumentaciju te da mu je radar bio isključen. Posada je "namjerno uništavala brodsku opremu u trenutku zapljene", rekao je Ghahremani. Fars, poluzvanična novinska agencija, izvijestila je da je posada na ispitivanju. Naveli su da su članovi posade iz južnoazijskih zemalja, uključujući Indiju, Šri Lanku i Bangladeš. Ghahremani nije naveo koja zemlja je vlasnik tankera. Teheran ima dugu historiju zapljene brodova u Perzijskom zaljevu, vitalnom plovnom putu za globalne zalihe goriva. Tokom godina, Iranska revolucionarna garda (IRGC) optuživala je većinu zaplijenjenih tankera da prevoze krijumčareno gorivo, ali nije uspjela potkrijepiti takve optužbe. Prošlog mjeseca, IRGC je potvrdio zapljenu stranog tankera pod imenom Talara. Zaplijenjen je 14. novembra, dan nakon što su izvještaji naveli da je jedan naftni tanker skrenuo iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u iranske vode. Najnovija zapljena koju je izvršio Iran uslijedila je nakon zapljene tankera povezanog s Teheranom, koju su Sjedinjene Američke Države ove sedmice provele kod obale Venecuele. Plovilo je od 2022. godine bilo pod sankcijama američkog Ministarstva finansija zbog navodne pomoći u krijumčarenju iranske nafte u okviru mreže koju je predvodio ukrajinski državljanin Viktor Artemov. Izvor: Radio Farda, Reuters

Državljaninu Bosne i Hercegovine, koji je osumnjičen da je nezakonito prevozio strane državljane preko Save iz BiH u Hrvatsku, određen je jednomjesečni pritvor. Dvadesettrogodišnjak je uhapšen nakon što se čamac prevrnuo u ranim jutarnjim satima 11. decembra na području Slavonskog Broda, pri čemu su stradale tri osobe porijeklom iz Azije. Većina migranata s prevrnutog čamca je, prema ranijim policijskim informacijama, imala kineske, a jedan turske dokumente. Za jednom osobom se i dalje traga, informacije su policije. "Policija je u 5:20 zaprimila dojavu da se čamac prevrnuo te da se više osoba nalazi u rijeci i zapomaže. Na teren su odmah upućene policijske ophodnje i druge žurne službe. U suradnji s građanima i vatrogascima, iz vode je spašeno 13 stranih državljana, kao i 23-godišnji osumnjičeni", navedeno je iz Policijske uprave brodsko-posavske. Svi spašeni bili su pothlađeni, a jedna muška osoba je na mjestu događaja bila bez znakova života. Hitna pomoć prevezla je preživjele u bolnicu u Slavonskom Brodu, gdje su dvije ženske osobe preminule zbog teškog zdravstvenog stanja. Kriminalističko istraživanje pokazalo je da je bh. državljanin, zajedno s još uvijek nepoznatom osobom, za novčanu naknadu dogovorio nezakonit prijevoz migranata čamcem s teritorija Bosne i Hercegovine na teritorij Republike Hrvatske, navedeno je iz policije. Protiv njega je podnesena kaznena prijava zbog kaznenih djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom te protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Hrvatskoj, a sudac istrage odredio mu je jednomjesečni istražni zatvor. Osumnjičeni je predan u zatvor u Požegi. Početkom oktobra zabilježena je slična nesreća na Dunavu, kada je jedan kineski državljanin stradao u prevrtanju čamca između Srbije i Hrvatske u pokušaju nedozvoljenog prelaska granice. U čamcu koji se prevrnuo na sjeverozapadu Srbije bilo je najmanje deset osoba, među kojima su državljani Kine.

Dva državljanina Kosova povrijeđena su nakon što se mali sportski avion kojim su letjeli srušio u Mavrovskom jezeru 12. decembra. Sektor za unutrašnje poslove u Tetovu saopštilo je da su kosovski državljani Xh.P. (41) i D.M. (64) prebačeni u bolnicu u Gostivaru na medicinski tretman. Prema navodima ovog sektora, mali avion se srušio u Mavrovskom jezeru, u blizini brane Belič kanala, u 12:35 sati. "Prema prijavi, iz aviona su uspjela izaći dva kosovska državljanina, Xh.P. i D.M., koji je upravljao letjelicom. Oni su zadobili povrede i prevezeni su u Medicinski centar Gostivar radi pružanja medicinske pomoći", naveli su iz ovog sektora. D.M., prema navodima Sektora MUP-a, rekao je policajcima koji su izašli na mjesto nesreće da je avion kojim je upravljao imao problem s motorom, nakon čega je sletio u jezero. Centar za upravljanje krizama u Sjevernoj Makedoniji saopštio je da su, nakon što je primljena informacija o padu aviona, odmah na mjesto događaja upućeni hitna pomoć, regionalni krizni centar za brze intervencije i Sektor za unutrašnje poslove u Tetovu. Prema medijima u Sjevernoj Makedoniji, avion marke Piper može prevoziti do četiri osobe. Letjelica koja se srušila proizvedena je 1961. godine i registrovana je u Sjedinjenim Američkim Državama na ime D.M. Avion koji se srušio ranije je letio u zračnom prostoru Sjeverne Makedonije i učestvovao na događajima vezanim za avijaciju, poput aeromitinga organizovanog u Skoplju 2023. godine.