Spasioci su izvukli drugo tijelo iz ruševina stambene zgrade u kijevskoj regiji oštećene u ruskom napadu dronovima, a zvaničnici su saopštili da bi još do 11 osoba moglo biti zatrpano.
Napad u ranim jutarnjim satima 22. novembra najnoviji je u nizu ruskih udara na stambene zgrade i druge civilne ciljeve u okviru kampanje usmjerene na uništavanje ukrajinske elektroenergetske i toplotne infrastrukture uoči pete zime rata.
Ukrajinske vlasti su saopštile da su ruski dronovi ili rakete pogodili i trafostanicu u Dnjepropetrovskoj oblasti.
Na bojnom polju ruske snage nastavljaju sporo napredovati, zauzimajući tek neznatne dijelove teritorije u ukrajinskoj regiji Donbas, uz astronomske gubitke. Prema brojnim procjenama radi se o više od 1,6 miliona poginulih i ranjenih.
I ukrajinske trupe suočavaju se s velikim gubicima, koji se procjenjuju na više od 500.000.
Izvan bojnog polja, Rusija je povećala proizvodnju dronova i raketa te pokrenula gotovo svakodnevne napade na civilne ciljeve u Ukrajini. Vlasti u Kijevu apelovale su na zapadne saveznike da im isporuče više presretačkih raketa.
Rusija je također gađala glavne mostove preko rijeke Dnjepar u Kijevu, zbog čega raste strah da bi grad mogao biti presječen na dva dijela.
Ukrajina je, s druge strane, poačala vlastitu kampanju napada dronovima na ciljeve unutar Rusije, uključujući rafinerije nafte i naftovode, kao i podatkovne centre i kompanije za elektronsku trgovinu poput Wildberriesa i Ozonа.
Osnivačica i izvršna direktorica kompanije Wildberries, Tatjana Kim, objavila je 21. novembra da se povlači s funkcije, nekoliko dana nakon što joj je Evropska unija uvela finansijske sankcije. Kim, jedna od najbogatijih poslovnih ljudi u Rusiji, navodno ima snažnu podršku Kremlja.
Na njeno mjesto imenovan je izvršni direktor kompanije za digitalno oglašavanje povezane s Wildberriesom.
Ukrajinska kampanja napada dronovima usmjerena je i na lokacije u sjeverozapadnoj Lenjingradskoj oblasti, gdje se nalaze pomorske luke i terminali za izvoz nafte.
Ruski teretni brod koji je plovio Baltičkim morem zapaljen je i onesposobljen ukrajinskim dronom 21. novembra, saopštili su zvaničnici.
Finska obalska straža saopštila je da je brod i dalje gorio te da je odlutao u finske teritorijalne vode.
Brod, koji je plovio prema ruskoj eksklavi Kalinjingrad na obali Baltičkog mora, navodno je u vlasništvu ruske brodarske kompanije Oboronlogistika, koja pruža logističke usluge ruskom Ministarstvu odbrane.
Igor Dodik je mandatar za sastav nove Vlade bh. entiteta Republika Srpska.
Ovo je saopštio Savo Minić, predsjednik Republike Srpske u nedjelju, 22. novembra.
Igor Dodik je sin predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
U obraćanju medijima je izjavio kako je "svjestan da će povjerenje morati opravdati".
U prvi plan je stavio razvoj ekonomije, te transparentnost u radu.
"Radićemo transparetno, neophodno je uvesti više rada u javne ustanove, mora se znati kako se troši novac, tražiću odgovorono upravljanje, za propuste će se morati snositi odgovornost", poručio je.
Naveo je i da je za Evropsku uniju "onoliko koliko budemo uvažavani od iste".
Pomenuo je i odnose sa novom vlasti u Srbiji.
"Saradnja sa bratskom Srbijom će imati posebno mjesto u daljem radu, želim da nastavimo zajedničke projekte", kazao je Dodik.
Naveo je i kako je će biti "mnogo izazova na unutrašnjem i spoljašnjem planu", te da ga "predrasudene zanimaju".
Inače, Igor Dodik obnaša funkciju organizacionog sekretara u SNSD-u.
Bio je nosilac liste te stranke za Narodnu skupštinu Republike Srpske na Opštim izborima ove godine, koji du osržani početkom oktobra ove godine.
Mandatara je predložio Savez nezavisnih socijaldemokrata, stranka koja je osvojila najviše glasova na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini, početkom oktobra.
Uoči objave, Minić je obavio konsultacije sa SNSD-om, a dva dana ranije i sa strankama opozicije.
Šta je rekao Milorad Dodik dva dana uoči objave imena mandatara?Milorad Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci, 20. novembra, ne želeći otkriti ime, je rekao da je Predsjedništvo te stranke utvrdilo ime mandatara.
"Kandidat za mandatara je čovjek koji nesumnjivo ima nepodijeljenu podršku SNSD. Mi ćemo, kao što je to mandatar rekao, nakon izbora krenuti na teren. Mandatar je dobio odriješene ruke da sastavi vladu, mi razumijemo vrijeme koje dolazi, vlada mora da bude stručna, mlada, efektivna, brza, naravno da u njoj budu ljudi koji imaju više iskustva", rekao je on.
Milorad Dodik pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine ima šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH. U istoj presudi je osuđen i na godinu dana zatvora. Tu zakonsku kaznu je otkupio.
Nakon što predsjednik Republike Srpske predloži mandatara za sastav Vlade RS, ustavni rok za izbor nove Vlade u Narodnoj skupštini je 40 dana od dana predlaganja kandidata.
Minić je 20. novembra izjavio će mandatar imati vremena da do polovine decembra ponudi imena za sastav nove vlade.
Branko Blanuša podnio je ostavku na mjesto predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS).
Kao razloge je naveo dugotrajne podjele unutar stranke, nepoštovanje odluka stranačkih organa, međusobne sukobe funkcionera, ali i zdravstvene probleme koje su mu, kako tvrdi, prouzrokovala dešavanja u prethodnih godinu dana.
Poručio je da ne želi biti samo formalni predsjednik bez mogućnosti da stvarno upravlja strankom.
Kao jedan od ključnih razloga ostavke naveo je Statut SDS-a, za koji smatra da predsjedniku ne omogućava stvarno upravljanje strankom.
Blanuša je posebno ukazao na međusobne sukobe stranačkih funkcionera i javne istupe koji nisu usklađeni s odlukama organa SDS-a.
Kao jedan od razloga ostavke naveo je i "lične uvrede i iznesene laži za predsjednika stranke od strane drugih članova stranke".
Priznao je i da su se unutarstranački problemi odrazili na njegovo zdravlje.
Problemi unutar SDS-aSrpska demokratska stranka, nekada najjača opoziciona stranka u Republici Srpskoj, suočava se s ozbiljnim unutrašnjim sukobima već izvjesno vrijeme.
Nakon opštih izbora 4. oktobra u Bosni i Hercegovini, u SDS-u su počela međusobna optuživanja zbog izbornog poraza.
Kandidat te stranke za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša osvojio je oko 60.000 glasova manje od protukandidata Save Minića iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
Rezultat je posebno nepovoljan za SDS ako se uporedi s prijevremenim predsjedničkim izborima, održanim manje od godinu ranije. Tada je Blanuša za oko 11.000 glasova izgubio od kandidata SNSD-a Siniše Karana.
SDS je do sada bio predvodnik cijele opozicije u RS.
Umjesto rasprave o razlozima izbornog poraza, u prvi plan izbili su sukobi unutar SDS-a. Povod je bila odluka Branka Blanuše da iz stranke isključi Ljubišu Petrovića, gradonačelnika Bijeljine i jednog od najprepoznatljivijih stranačkih funkcionera.
Blanuša je kao razlog naveo to što Petrović nije podržavao stranačke kandidate za vodeće funkcije u Republici Srpskoj i na nivou Bosne i Hercegovine.
Odluka je izazvala nezadovoljstvo dijela stranačkog rukovodstva i zahtjeve da Petrović bude vraćen u stranku. Istovremeno su se pojačale kritike na račun Blanuše i njegove odgovornosti za izborni rezultat.
Da se ne radi o krizi izazvanoj samo posljednjim izborima pokazuju i izborni rezultati SDS-a.
Na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske 2014. godine SDS je osvojio 173.824 glasa i 24 poslanička mandata.
Četiri godine kasnije podrška je pala na 123.515 glasova i 16 mandata.
Na izborima 2022. stranka je osvojila 95.640 glasova i 13 mandata, dok je na ovogodišnjim izborima, prema preliminarnim rezultatima, dobila oko 65.000 glasova i deset mandata.
Za to vrijeme na čelu stranke smjenjivali su se Mladen Bosić, Vukota Govedarica, Mirko Šarović, Milan Miličević i Branko Blanuša.
Bosić je napustio funkciju nakon lokalnih izbora 2016. godine. Govedarica se povukao poslije poraza na izborima za predsjednika Republike Srpske 2018. godine.
Šarović je podnio ostavku nakon Opštih izbora 2022. godine.
Miličević je funkciju napustio nakon višemjesečnih unutarstranačkih sukoba koji su podijelili rukovodstvo i članstvo stranke.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi kaže da argumenti za preispitivanje iranske nuklearne doktrine imaju "snažnu logiku", jer članstvo u Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja (NPT) nije spriječilo napade na nuklearna postrojenja te zemlje. Ipak, insistira da se zvanični stav Teherana nije promijenio.
U intervjuu za državni dnevni list Iran, objavljenom 21. novembra, Araqchi je sve intenzivniju raspravu među iranskom elitom o nuklearnoj doktrini nazvao "ozbiljnom i strateškom", ističući da obje strane imaju snažne argumente.
Već mjesecima visoki sigurnosni zvaničnici i zastupnici tvrde linije javno pozivaju Iran ne samo da napusti NPT nego i da razvije nuklearno odvraćanje.
NPT, koji je stupio na snagu 1970. godine, ima za cilj spriječiti širenje nuklearnog oružja, istovremeno promovirajući mirnodopsku upotrebu nuklearne energije pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Kao članica koja ne posjeduje nuklearno oružje, Iran je pravno obavezan da ne proizvodi niti nabavlja nuklearno oružje, ali zadržava pravo na razvoj nuklearne energije u mirnodopske svrhe.
Zagovornici promjene iranske nuklearne doktrine tvrde da članstvo u NPT-u, nadzor IAEA-e i drugi mehanizmi praćenja nisu spriječili napade na iranska nuklearna postrojenja, rekao je Araqchi. Međutim, dodao je da napuštanje postojećeg okvira "ne bi imalo jednostavne posljedice".
"Do ovog trenutka naša doktrina nije promijenjena i naši zvanični stavovi ostaju isti", rekao je Araqchi.
Na pitanje da li bi Kina i Rusija podržale promjenu iranske nuklearne doktrine, Araqchi je rekao da "imaju suprotstavljene stavove", iako nije bilo jasno da li je mislio da se protive promjeni iranske politike ili da međusobno imaju različite stavove.
Govoreći o iranskom obogaćivanju uranija, Araqchi je rekao da bi se mogla pronaći formula, ali da nuklearni materijal neće napustiti zemlju. Time je ponovio izjave koje je ranije ovog mjeseca iznio Mohsen Rezaei, sekretar iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost (SNSC).
Sudbina zaliha uranija jedno je od najvećih nepoznanica u svakom budućem sporazumu između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, koje su u ratu od kraja februara. IAEA procjenjuje da Iran posjeduje 440,9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto, što je samo jedan kratki tehnički korak od približno 90 posto, koliko je potrebno za izradu nuklearnog oružja.
U martu je generalni direktor IAEA-e Rafael Grossi izjavio da se vjeruje kako se više od 200 kilograma nalazi u tunelima u nuklearnom postrojenju u Isfahanu, dok se dio nalazi i u postrojenju Natanz. Na oba mjesta Sjedinjene Američke Države izvele su napade u junu 2025. godine. Međutim, Agencija je u septembru saopćila da je izgubila uvid u stanje zaliha više od godinu ranije.
U Bosni i Hercegovini se obilježava 31 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine okončan troipogodišnji rat u ovoj zemlji.
Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Dejtonski mirovni sporazum je potpisan 21. novembra 1995. godine u američkoj zračnoj bazi Wright-Patterson u blizini grada Dayton.
Dejtonski sporazum nastao je tokom konferencije koja je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine.
Bosna i Hercegovina se na osnovu ovog Sporazuma sastoji od dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, i Brčko distrikta.
Sporazum je službeno potpisan u Parizu, 14. decembra 1995., a potpisali su ga tadašnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske- Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.
Svjedoci potpisivanja bili su SAD, Rusija, Nemačka, Francuska, Velika Britanija i Evropska unija.
Originalni primjerak Dejtonskog sporazuma izgubljen je u Predsjedništvu BiH, a u Bosnu i Hercegovinu ga je donio lično Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, kao njegov potpisnik.
RSE Specijal: Sve karte DejtonaNestanak dokumenta prijavio je u februaru 2008. tadašnji član Predsjedništva Željko Komšić. Originalni primjerak Dejtonskog sporazuma još nije pronađen.
Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma se slavi u entitetu Republika Srpska i neradni je dan, što nije slučaj u entitetu Federacija BiH.
BiH ni 31 godinu od potpisivanja Dejtnskog sporazuma nema zakon o praznicima na državnom nivou, već svaki od njena dva entiteta ima svoje zakone o državnim praznicima.
Prema tim zakonima, građani BiH istovremeno obilježavaju samo dva međunarodna praznika - Novu godinu i Međunarodni praznik rada.
Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) pozvao je ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da prizna nezavisnost te države, tvrdeći da paralele koje Rusija povlači između njegove zemlje i Krima ne stoje.
U autorskom tekstu za Kyiv Post, Kurti je podsetio na izjave Zelenskog u avgustu ove godine, kada je rekao da se stav njegove države prema priznanju Kosova nije promenio.
"Ono što je bilo upečatljivo jeste to što je ta izjava data u Beogradu, glavnom gradu Srbije, jedne od najbližih saveznica Rusije", napisao je Kurti.
Zelenski je 8. avgusta u Beogradu izjavio da Ukrajina poštuje "teritorijalni integritet naših partnera i međunarodno pravo. Za Kosovo ostaje nepromenjen stav".
Ukrajinski lider zahvalio je Srbiji na poštovanju teritorijalnog integriteta Ukrajine i ta izjava je izazvala brojne reakcije.
"Predsednik Zelenski treba da prizna Kosovo, ne kao uslugu nama, već zato što bi se time ojačao upravo onaj međunarodni poredak koji Ukrajina godinama brani: poredak u kojem istorija nije dozvola za okupaciju, granice se ne menjaju silom, a manjim zemljama veće države ne uskraćuju budućnost", napisao je Kurti.
Kurti je kritikovao, kako je naveo, približavanje Ukrajine Srbiji. On je podsetio da je Kosovo osudilo rusku agresiju na Kijev, uskladilo se s međunarodnim sankcijama Evropske unije i SAD, pružilo utočište ukrajinskim novinarima i doprinelo vojnom pomoći i obukom.
Srbija je, iako je podržala rezolucije Ujedinjenih nacija kojima se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu koja je počela 2022, dosad odbijala da se pridruži zapadnim sankcijama Moskvi.
"Između Kosova i Ukrajine može se povući mnogo paralela. Sukob u Ukrajini je prvi veliki rat u Evropi posle Kosova. Obe zemlje suočavaju se sa susedom koji se poziva na sporne tvrdnje iz istorije stare vekovima kako bi danas opravdao svoje teritorijalne pretenzije", naveo je Kurti.
Srbija odbija da prizna nezavisnost Kosova i smatra ga delom svoje teritorije.
Još jedna sličnost između dve zemlje, prema Kurtiju, jeste da je međunarodna zajednica u različitim trenucima podržala i Kosovo i Ukrajinu, u "izuzetnom prikazu međunarodnog jedinstva".
"U neobičnom razvoju događaja desilo se svojevrsno cik-cak kretanje. Zelenski se približio Srbiji, zemlji koja je dosledno odbijala da uvede sankcije Rusiji, čak i posle promene rukovodstva posle parlamentarnih izbora u oktobru, dok se sama Rusija stalno pozivala na primer Kosova", naveo je on.
Paralele Kosovo–KrimU svom tekstu Kurti je pomenuo i paralele koje je ruski predsednik Vladimir Putin povukao posle aneksije ukrajinskog poluostrva Krim.
On je podsetio da je ruski lider pominjao Kosovo kako bi opravdao ruske pretenzije na poluostrvo, citirajući Putinovu izjavu: "Naši zapadni partneri su svojim rukama stvorili kosovski presedan – u sličnoj situaciji, s čim su se oni saglasili – a sada vrište i jadikuju kada su stanovnici Krima iskoristili isto to pravo".
Prema Kurtiju, Putina ne zanima poštovanje međunarodnog prava.
"Njegovo pozivanje na Kosovo je umesto toga pokušaj diskreditacije Zapada", napisao je Kurti, dodajući da Putin optužuje Zapad da je sam stvorio presedan podrškom nezavisnosti Kosova.
"Kosovo nije Putinov presedan", istakao je Kurti.
Kijev svoj stav o nepriznavanju nezavisnosti Kosova obrazlaže pozivanjem na princip teritorijalnog integriteta i strahom da bi Rusija priznanje mogla iskoristiti kao presedan za okupirane ukrajinske teritorije.
Predsednik Odbora za spoljnu politiku i međuparlamentarnu saradnju u ukrajinskom parlamentu Oleksandr Merežko ranije je rekao za Radio Slobodna Evropa da u Ukrajini postoje različiti stavovi o priznanju Kosova, ali da je konačna odluka na predsedniku Zelenskom.
Merežko je rekao da su argumenti protiv priznanja Kosova uglavnom povezani sa strahom da bi Rusija mogla da iskoristi Kosovo kao presedan za okupaciju ukrajinskih teritorija, zatim s podrškom Srbije teritorijalnom integritetu Ukrajine i, do izvesne mere, sa srpskom municijom koja završava u Ukrajini.
Ipak, on je naveo da je lično skeptičan prema tim argumentima i da priznavanje Kosova ne bi prekršilo međunarodno pravo.
Kurti je napisao da "nezavisnost Kosova nije bila ni nagla ni nepromišljena".
"Ona je bila rezultat dugog procesa: aparthejda i represije nad etničkim Albancima u bivšoj Jugoslaviji, posle čega su usledili rat, etničko čišćenje i genocid, pošto je Srbija već počinila genocid u Bosni i započela kampanju da isto učini na Kosovu. Proces je obuhvatao i duge pregovore, u kojima je posredovao Zapad", napisao je Kurti.
Osim kada je nezakonito anektirao Krim, Putin je i u drugim prilikama pominjao Kosovo. Na primer, on je u aprilu 2022. rekao da, ako Kosovo može da proglasi nezavisnost, zašto ne mogu Donjeck i Lugansk, misleći na dve separatističke oblasti na istoku Ukrajine koje je Rusija u februaru te godine priznala kao nezavisne države.
"Činjenica je da su mnoge zapadne države priznale Kosovo kao nezavisnu državu. Mi smo učinili isto sa republikama Donbasa", rekao je Putin 26. aprila 2022. tokom susreta sa generalnim sekretarom UN.
Kosovo je doslednog odbacivalo takva poređenja.
Kurti je poručio "Krim je Ukrajina", a "Kosovo je Kosovo".
Reakcije na izjavu ZelenskogIzjava koju je Zelenski dao u Beogradu u vezi sa stavom prema Kosovu dočekana je oštrim reakcijama na Kosovu, u Albaniji i u Kijevu.
Na Kosovu je ministar spoljnih poslova Gljauk Konjufca (Glauk) izrazio žaljenje zbog tog stava, ali je dodao da bi Priština pozdravila priznanje iz Kijeva. On je rekao da zemlja i dalje pruža "nepokolebljivu podršku" suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine, uprkos tome što ona ne priznaje Kosovo.
Iz protesta zbog izjave Zelenskog, opštinske vlasti u Prištini uklonile su veliku ukrajinsku zastavu postavljenu u centru Prištine, na kojoj je pisalo "Sloboda za Ukrajinu".
Albanija, članica NATO-a, kritikovala je Zelenskog, navodeći da je izjednačavanje Kosova s nekom drugom međunarodnom situacijom "pogrešno".
"Ne sme biti nikakvog nesporazuma u vezi s tim: svaki pokušaj povlačenja paralela ili izjednačavanja Kosova s bilo kojom drugom međunarodnom situacijom je pogrešan, oportunistički i potpuno netačan", saopštilo je albansko Ministarstvo spoljnih poslova.
Reakcija zbog stava Zelenskog bilo je i u Kijevu. Opozicioni poslanik Oleksij Gončarenko rekao je u avgustu da je izjava ukrajinskog lidera bila "diplomatska greška", tvrdeći da njegova zemlja treba da prizna nezavisnost Kosova.
U međuvremenu, Jurij Hudimenko, ukrajinski ratni veteran i predsednik Javnog saveta za borbu protiv korupcije pri Ministarstvu odbrane Ukrajine, takođe se usprotivio stavu Zelenskog.
On je rekao da se oseća "zgroženo i postiđeno" zbog stava ukrajinskog predsednika, podsetivši na podršku koju je Kosovo pružilo Ukrajincima, vojnicima i izbeglicama od početka ruske invazije.
Evropski parlament će glasati o rezoluciji o Vukovaru kojom se poziva Srbija da omogući pristup relevantnim ratnim arhivima i objavi sve dostupne informacije o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.
Srbija se poziva i da se bori protiv nekažnjivosti ratnih zločina i olakša pronalaženje, identifikaciju i dostojanstvenu predaju posmrtnih ostataka žrtava njihovim porodicama. Od zvaničnog Beograda dokumentom se traži i da konačno usvoji dugo najavljivani zakon o nestalim licima "na istinski inkluzivan i transparentan način".
Nacrt rezolucije povodom godišnjice pada Vukovara izradili su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu iz raznih političkih grupa. O njoj će se glasati naredne nedelje.
Predloženi tekst rezolucije oštro osuđuje sve oblike negiranja, umanjivanja ili veličanja ratnih zločina, uključujući javno slavljenje ili rehabilitaciju osuđenih ratnih zločinaca u regionu.
"Evropski parlament osuđuje javne počasti koje su ukazane Ratku Mladiću prilikom njegove sahrane u Beogradu 7. septembra 2026, nakon njegove pravosnažne osude za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine; naglašava da takve prakse podrivaju pomirenje, ponižavaju žrtve i narušavaju poštovanje činjenica koje su utvrdili sudovi", navodi se u nacrtu.
U istom dokumentu dodaje se da je ozbiljno rešavanje otvorenih pitanja nasleđenih iz rata "civilizacijski imperativ čvrsto ukorenjen u temeljnim vrednostima i načelima evropskog pravnog poretka, koji se moraju poštovati".
Kao takva pitanja navode se puna saradnja u slučajevima nestalih lica, odgovornost za ratne zločine i obeštećenje žrtava.
Trideset peta godišnjica pada Vukovara obeležena je 18. novembra.
Na taj dan je 1991. nakon 87 dana teških borbi i razaranja ovog grada slomljena odbrana hrvatskih snaga.
Kontrolu nad Vukovarom preuzele su tadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA) i paravojne jedinice. Nakon ulaska u gotovo potpuno razoren grad usledili su progon stanovništva, odvođenje zarobljenika u logore i teški ratni zločini.
Među njima je i masakr na Ovčari, gde je ubijeno oko 260 ljudi, uglavnom ranjenika, bolesnika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice.
Radio Slobodna Evropa (RSE) imao je uvid u nacrt rezolucije. U njemu se odbrana Vukovara opisuje kao središnje mesto hrvatskog nacionalnog sećanja i simbol otpora "Miloševićevoj velikosrpskoj agresiji".
Podvlači se i da je Vukovar bio prvi evropski grad posle Drugog svetskog rata koji je gotovo potpuno razoren. Razoren je u skoro tromesečnoj vojnoj opsadi i bombardovanju "razmera za koje se smatralo da pripadaju prošlosti".
Tekst podseća da je Vukovar ozbiljna opomena da se obećanje "nikad više" nikada "ne sme uzimati zdravo za gotovo". To obećanje rođeno je iz razaranja u Drugom svetskom ratu i središnje je za evropski projekat, kaže se u nacrtu Rezolucije. Vukovarska tragedija, dodaje se, razotkrila je krhkost mira u Evropi i posledice propusta da se on blagovremeno odbrani.
Sećanje na Vukovar ne pripada samo Hrvatskoj nego celoj Evropi, navode evropski poslanici u tekstu rezolucije. Ono je i trajni podsetnik da odbrana mira, ljudskih prava i temeljnih evropskih vrednosti zahteva budnost, žrtvu, političku hrabrost i dijalog.
Dokument prepoznaje važan rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju na utvrđivanju činjenica. Prepoznaje i istragu i krivično gonjenje teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući zločine počinjene u Vukovaru.
Ipak, u tekstu se izražava žaljenje što nisu svi odgovorni za zločine počinjene tokom i posle opsade i razaranja grada privedeni pravdi. Zato se poziva na nastavak napora da se preostali počinioci izvedu pred lice pravde i na jačanje pravosudne saradnje.
Rezolucija između ostalog ističe temeljno pravo porodica da saznaju sudbinu svojih najbližih i mesto gde se nalaze. Naglašava se potreba da se nastavi potraga za nestalima. Isto važi i za pronalaženje i identifikaciju posmrtnih ostataka i njihovu predaju porodicama radi dostojanstvene sahrane. Nadležni organi pozivaju se na saradnju u utvrđivanju sudbine onih koji se još vode kao nestali.
Rasprava o Vukovaru na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta zakazana je za ponedeljak, 23. novembra. Glasanje o rezoluciji zakazano je za četvrtak, 26. novembra.
Ministar spoljnih poslova Ervin Ibrahimović povodom izjava hrvatskih zvaničnika o granici na kopnu i moru, rekao je da Vlada u Podgorici neće odustati od teritorije Crne Gore.
Pitanje granice na poluostrvu Prevlaka jedno je od otvorenih pitanja čijim rešavanjem Hrvatska uslovljava ulaz Crne Gore u Evropsku uniju.
Ibrahimović je rekao da građani Crne Gore ne treba da brinu oko politike Vlade po tom pitanju, prenela je Radio-televizija Crne Gore.
"Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore i nema tog benefita zbog kojeg ćemo dati i dio Crne Gore, makar dok se ja budem pitao, ali vjerujem da je to stav cijele Vlade", rekao je Ibrahimović dodajući da je i iz Nemačke stigla poruka da bilateralna pitanja treba rešavati bilateralno.
Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi da poštuje nekadašnju granicu između dve jugoslovenske republike, u skladu s principom prema kojem novonastale države nasleđuju dotadašnje granice koji je potvrdila Badinterova komisija.
Posle ratnih sukoba, poluostrvo Prevlaku koja se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv, do 2002. su preuzeli posmatrači Ujedinjenih nacija i tada je Protokolom o privremenom graničnom režimu utvrđeno da Hrvatska ima kopneni deo poluostrva i morski pojas ulaza u Boku, dok je deo akvatorijuma uz levu obalu poluostrva proglašen "ničijim morem".
Taj status je na snazi i danas, iako su vlade dve države još 2008. pristupile traženju trajnog rešenja. Predsednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je početkom juna da smatra da Rt Oštro na Prevlaci treba da pripadne Crnoj Gori i da je to državni interes "zato što se na taj način čuva ulaz u Boku Kotorsku."
Ibrahimović je rekao da je stav da se uz međusobno poštovanje, razgovor i uvažavanje dokumentacije dođe do prihvatljivog rešenja, a ako se u tome ne uspe, da se neće bežati od međunarodnih instanci, dodajući da će Crna Gora da prihvati sve što odrede međunarodne instance.
"Mi smo predložili da razgovaramo o granici na kopnu i moru i da, kada dođemo do zajedničkog rješenja, obradujemo građane. Poslali smo notu prijateljskoj državi Hrvatskoj, u kojoj tražimo nastavak saradnje kada je u pitanju granica. Nijesmo pominjali Boku i zato ona ne može biti ugrožena. Vjerujemo da ćemo brzo dobiti odgovor iz Hrvatske", rekao je Ibrahimović.
Državna sekretarka za Evropu u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreja Metelko-Zgombić povodom kopnene granice ove nedelje je rekla da Hrvatska to pitanje ne smatra novim razgraničenjem, već potvrđivanjem nekadašnje republičke granice.
"To je pitanje vrijednosti, pitanje da li Crna Gora prihvata načela međunarodnog prava, Badinterovu komisiju i da li je tome privržena. Vjerujem i želim da vjerujem da Crna Gora neće i ne može imati problem sa takvom jednom potvrdom", rekla je Metelko-Zgombić.
Ibrahimović je dodao da treba imati na umu da je Hrvatska pomogla da se zatvori 25 poglavlja u pristupnim pregovorima s Hrvatskom.
Crna Gora je imala za cilj da pregovarački proces okonča do kraja ove godine za šta je imala podršku evropskih institucija koje su rokove koje je Podgorica sama sebi postavila smatrale ambicioznim, ali ne i neizvodljivim.
Među zahtevima kojima Hrvatska uslovljava ulaz Crne Gore u Evropsku uniju, pored pitanje granice su i procesuiranje ratnih zločina, vraćanje broda Jadran, isplata odšteta logorašima, rešavanje imovinskih prava hrvatskih porodica i rasvetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana.
Kineskoj kompaniji China Civil Engineering Construction Corporation Balkan (CCECC), podizvođaču na pruzi od Novog Sada do granice sa Mađarskom, blokirani su bankovni računi u Srbiji od 17. novembra.
Narodna banka Srbije (NBS) potvrdila je za RSE da je CCECC u sistemu prinudne naplate na osnovu rešenja Poreske uprave.
Reč je o privremenoj meri obezbeđenja naplate poreskog potraživanja – zabranom prenosa novčanih sredstava preko računa poreskog obveznika.
U Narodnoj banci navode da NBS ne blokira direktno račune pravnih lica, već da je ovlašćena da vrši prinudnu naplatu na novčanim sredstvima izvršnih dužnika.
Prinudna naplata vrši se na osnovu izvršnih rešenja poreskih, carinskih i drugih nadležnih organa, izvršnih sudskih rešenja, drugih izvršnih naslova i zakonskih ovlašćenja.
Poreska uprava nije odgovorila na upit RSE o razlozima blokade računa.
Na pitanja nije odgovorila ni kineska kompanija CCECC.
Najmanje 19 privatnih firmi su, kao podizvođači, gradile brzu prugu od Novog Sada do granice sa Mađarskom, proizilazi iz dokumentacije sa sajta Vlade Srbije - objavljene nakon zahteva dela javnosti posle nesreće na novosadskoj železničkoj stanici.
Brzu prugu gradi konzorcijum kineskih firmi CRIC&CCCC (China Railway International Co. Ltd i China Communications Construction Company Ltd).
Predstavnici vlasti u Srbiji sa njima su sklopili ugovor na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine, bez raspisivanja tendera.
Poslovi na rekonstrukciji železničke pruge došli su u žižu javnosti nakon što se 1. novembra 2024. obrušila betonska nadstrešnica rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu usmrtivši 16 osoba.
Uprava Granične policije Srbije saopštila je povodom navoda da je bivši potpredsednik Srpske liste sa Kosova Milan Radoičić napustio Srbiju, da osoba kojoj je izrečena zabrana prelaska granice ili je raspisana potraga za njom ne može zakonito da pređe granicu.
Radoičić, koji je pod istragom zbog oružanog napada u Banjskoj na Kosovu, nije se javio 15. novembra u policiju što mu je bila mera koju mu je sud izrekao.
U saopštenju se navodi da Uprava granične policije nije nadležna da ograniči slobodu kretanja nijednom licu ukoliko ona nije ograničena zakonom, odnosno odlukom pravosudnog organa.
"Ukoliko je u određenom postupku pred sudom doneta odluka koju MUP treba da izvrši, takve odluke sud dostavlja službenim putem policijskoj upravi po mestu prebivališta stranke, radi evidentiranja i eventualnog postupanja granične policije", navedeno je.
Međutim, u saopštenju nije precizirano da li je policija dobila od suda odluku u vezi sa Radoičićem.
Viši sud u Beogradu je 17. novembra doneo rešenje o pritvoru i raspisivanju poternice za Milanom Radoičićem, nakon što je utvrđeno da se dva dana ranije nije javio u policijsku stanicu.
Tada su se u javnosti pojavile informacije da je Radoičić već napustio zemlju.
Sud je 4. oktobra 2023. odbio zahtev tužilaštva da se Radoičiću odredi pritvor, te mu je odredio mere da ne sme napustiti boravište bez odobrenja, oduzet mu je pasoš i izdata zabrana odlaska na teritoriju Kosova.
Slučaj Vulinovog odlaska u MoskvuUprava granične policije je povodom odlaska bivšeg državnog zvaničnika i proruskog političara Aleksandra Vulina 3. novembra u Moskvu navela da sve osobe koje poseduju važeću putnu ispravu, nemaju evidentiranu zabranu nadležnih organa kao ni druge pravne smetnje, mogu slobodno da prelaze granicu.
Povodom vraćanja aviona relaciji Beograd – Moskva, Uprava granične policije tvrdi da je svoj deo posla odradila u skladu sa zakonom.
"Vulin je prošao obaveznu graničnu kontrolu, koju su prošli i ostali putnici na letu za Moskvu. Ostale provere, odnosno pregled putnika i prtljaga pre ukrcavanja u vazduhoplov nije u nadležnosti granične policije", navedeno je.
Avion Air Serbia vraćen je 3. novembra sa leta ka Moskvi u Beograd zbog ponovne bezbednosne provere jednog putnika.
Nakon što je ta provera izvršena avion je ponovo poleteo.
Pored Vulina, u njemu su bili i Nenad Popović, ministar u Vladi Srbije bez portfelja, biznismen i proruski političar, kao i Dušan Bajatavić, direktor Srbijagasa.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je 20. novembra neustavnim član zakona kojim se u Republici Srpskoj kao krivično djelo uvodi javno isticanje, nošenje, prikazivanje i promovisanje zastava, grbova i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U obrazloženju odluke sud je istakao da ova odredba nije usklađena sa zakonima koji se odnose na upotrebu zvaničnih simbola i oznaka pripadnika Oružanih snaga BiH.
"Narodna skupština nije nadležna da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata institucija RBiH, čiji je kontinuitet ustavno priznat. Odlukama institucija BiH Armija RBiH čini dio OSBiH sa svojim vojnim naslijeđem i identitetom, zajedno s prepoznatljivim obilježjima, čije isticanje predstavlja dužnost za odgovarajuće pješadijske pukove", navodi se, između ostalog, u saopštenju za javnost.
Apelaciju Ustavnom sudu BiH je podnijelo 11 poslanika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Narodna skupština bh. entiteta Republike Srpske (RS) je 9. jula usvojila izmjene Krivičnog zakonika kojim je izjednačila isticanje i promovisanje simbola Armije Republike BiH iz vremena rata od '92. do '95. i simbola ustaške Nezavisne države Hrvatske (NDH) iz vremena Drugog svjetskog rata.
Svako ko ih ističe ili promoviše može biti kažnjen sa tri i po godine zatvora, navedeno je u izmjenama Krivičnog zakonika RS.
U Republici Srpskoj su i ranije zabilježeni slučajevi u kojima je policija protiv građana podnosila prekršajne prijave zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima, iako nijedna zastava nije zabranjena zakonom. Sudovi su u više takvih slučajeva ocijenili da samo isticanje zastave Republike BiH ne predstavlja ni krivično djelo ni govor mržnje.
Milorad Dodik, predsjednik vladajuće stranke u RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, je 20. novembra u Banjaluci izjavio kako "nijedna zastava Armije BiH neće biti u Republici Srpskoj".
"Tražićemo Narodnu skupštinu RS i odbijanje svega, i te njihove odluke. Ovo je rušenje Dejtona i ovo je kraj, nećemo preko ovoga preći, ja vam garantujem", kazao je Dodik.
Odluka o apelaciji Denisa BećirovićaUstavni sud BiH je utvrdio i da izjava i odluka Skupštine RS o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz ovog entiteta nisu u skladu Ustavom Bosne i Hercegovine.
Apelaciju je podnio Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH. On je tražio da se van snage stavi odluka Skupštine RS kojim je podržan veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u vezi s imenovanjem članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
"Odluka o imenovanju Komisije od 29. juna 2026. godine, koju je donijelo Predsjedništvo BiH bez konsenzusa, nije prestala da važi i ostaje na pravnoj snazi", navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.
Skupština RS je 7. jula podržala veto Cvijanović na većinsku odluku tadašnjih članova bh. Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića da u ovu komisiju budu imenovani novi članovi. To su Mirzah Fočo i Zoran Mikulić kao domaći članovi, te Francesco Bandarin i George Okello Abungu kao međunarodni eksperti.
Predstavnik Republike Srpske nije imenovan, nakon čega je Cvijanović pokrenula veto, tvrdeći da je donesena "neustavno i nezakonito".
Cvijanović je na konferenciji za novinare u Banjaluci, 20. novembra izjavila da je Ustavni sud izvršio "napad na ustavni poredak BiH".
"Osim toga, ranije su već odlučivali, u dva navrata najmanje, kada je u pitanju ta komisija i odnos vezan za komisiju, da to nije nadležnost Ustavnog suda, da su oni nadležni za Aneks 4, a ne Aneks 8. Oni su ovdje 'udarili' na ustavom propisane procedure", rekla je Cvijanović.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a nadležna je za proglašavanje i zaštitu nacionalnih spomenika. Predviđeno je da Komisiju čini pet članova, dva iz Federacije BiH, jedan iz Republike Srpske i dva međunarodna člana koje nominira generalni direktor UNESCO-a.
Taj model primjenjivan je od njenog osnivanja 2001. do 2016. godine, kada Predsjedništvo BiH imenuje novi saziv sastavljen od domaćih članova, usljed čega je došlo do blokade rada, pa je posljednja sjednica održana 2023. godine.
Početkom 2026. godine Predsjedništvo BiH je pokušalo je vratiti izvorni model rada, odnosno vraćeni su međunarodni članovi koje nominira UNESCO, a odlučivanje većinom glasova zamijenilo je dotadašnji sistem konsenzusa.
Posebni odjel Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala podigao je optužnicu protiv Nermina Nikšića, Rame Isaka, Vahidina Munjića, Muhameda Ohranovića, Arijane Huseinović Ajanović, Ervina Mušinovića i Mirele Bubalo zbog krivičnih djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotreba položaja ili ovlaštenja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.
U optužnici se navodi da su od aprila 2023. do augusta 2024. godine, na području Kantona Sarajevo i Grada Mostara, preduzimane radnje radi davanja i višekratnog produžavanja ovlaštenja Vahidinu Munjiću za rukovođenje Federalnom upravom policije (FUP).
Rami Isaku i Nerminu Nikšiću stavlja se na teret da su, koristeći službene položaje i to Nermin Nikšić kao predsjednik Vlade Federacije BIH, a Ramo Isak kao ministar unutrašnjih poslova Federacije BIH, učestvovali donošenju i potpisivanju rješenja Vlade FBiH kojima je Munjiću omogućeno da rukovodi Federalnom upravom policije.
Još u decembru prošle godine policija je pretresla kancelarije Nermina Nikšića, premijera Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Ministarstva prometa i komunikacija ovog entiteta u Mostaru, te jedan privatni stambeni objekt.
Tada su privremeno oduzeti službeni laptopi i dokumentacija u cilju prikupljanja dodatnih dokaza za daljnji rad na predmetu "Munjić i drugi", saopštio je tada Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda Federacije BiH (POSKOK).
Optužnicom se Muhamedu Ohranoviću, kao policijskom službeniku Federalne uprave policije i Arijani Huseinović Ajanović, kao direktorici Ureda premijera Federacije, stavlja na teret da su posredovali u vezi s davanjem i produžavanjem tih ovlaštenja, kao i radi imenovanja Munjićevog rođaka za vršioca dužnosti izvršnog direktora za poštanski promet u Javnom preduzeću "BH Pošta".
Mireli Bubalo stavlja se na teret da je kao šefica odsjeka u Kabinetu federalnog ministra unutrašnjih poslova koristila svoj službeni položaj i uticaj radi posredovanja u zapošljavanju.
Optužnica obuhvata i radnje u vezi s unapređenjima i zapošljavanjem u Federalnoj upravi policije, te neovlaštenim dostavljanjem povjerljivih podataka o tužilačkim provjerama i istragama.
Tužilaštvo je predložilo da se Nerminu Nikšiću zabrani obavljanje dužnosti predsjednika Vlade FBiH, a Rami Isaku obavljanje dužnosti federalnog ministra unutrašnjih poslova.
Prijedlog za obojicu obuhvata i zabranu obavljanja bilo koje druge službene funkcije u okviru Vlade FBiH, odnosno rukovodećih poslova u institucijama izvršne vlasti u Federaciji BiH.
Predloženo je da se Arijani Huseinović Ajanović produži mjera zabrane obavljanja bilo koje službene dužnosti u okviru Vlade FBiH, a Ervinu Mušinoviću mjera zabrane obavljanja bilo koje službene funkcije u okviru Federalne uprave policije i Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.
Također su prema Vahidinu Munjiću, Arijani Huseinović Ajanović, Ervinu Mušinoviću, Muhamedu Ohranoviću, te Rami Isaku predložene sigurnosne mjere oduzimanja predmeta.
Za glavni pretres tužilaštvo je predložilo ispitivanje više od 60 svjedoka i izvođenje preko 500 materijalnih dokaza.
Optužnica je dostavljena Posebnom odjelu Vrhovnog suda na potvrđivanje.
Šta kaže Isak?Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) nakon podizanja optužnice da "sve što mu se stavlja na teret nije tačno".
"I to je tužilaštvo prilikom uzimanja moje izjave i izjava svih svjedoka koji imaju i dokaza svih koji imaju utvrdio. Zbog čega ovo rade, vjerovatno je ovo klasični politički progon i pokušaj da se ja politički ugasim", kazao je Isak.
Na pitanje RSE da li će podnijeti ostavku, s obzirom da je POSKOK predložio da se njemu i Nikšiću zabrani obavljanje dužnosti, Isak je odgovorio:
"Vidite, ja kada bih podnio ostavku, tada bih priznao da su oni u pravu i da oni koji montiraju i dalje mogu takve stvari da rade ljudima, to jest građanima koji žive u Bosni i Hercegovini. Ne, naprotiv, do zadnjeg momenta ću se boriti da dokažem da je ovo sve montirano", kazao je Isak.
Nikšić: 'Ni jedna riječ koja mi je stavljena na teret nije istinita'Predsjednik Vlade Federacije BiH na Facebook profilu je naveo kako je spreman sarađivati sa pravosudnim institucijama "kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice".
"Ostajem pri ranije iznesenim stavovima da postoje razlozi za sumnju u spregu političko-sigurnosnih struktura. Odgovorno tvrdim da ni jedna riječ iz inkriminacije koja mi je stavljena na teret, ne samo da nije istinita, već smo iz dokaza samog Tužilaštva kao i iz dokaza koje smo dostavili prilikom ispitivanja u svojstvu osumnjičenog, već u toj prvoj, istražnoj fazi u cijelosti opovrgli sve teze Tužilaštva o postojanju bilo kojeg krivičnog djela i o mojoj krivičnoj odgovornosti", naveo je on.
Inače, prepiske na osnovu kojih je otvorena istraga potiču iz mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu "Black Tie 2".
Taj predmet se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog Tužilaštva BiH o grupi koja je sarađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontroliše veliki dio evropskog tržišta kokainom.
Munjić je tada bio među 23 osobe koje su uhapsile domaće policijske snage, u sklopu istrage u koju su uključeni i američki Federalni istražni biro (FBI) i Uprave za borbu protiv droga (DEA), te EUROPOL.
Inspektorat Ministarstva životne sredine Kosova započeo je rušenje šest objekata na jezeru Gazivode u opštini Zubin Potok uz obrazloženje da su nelegalno izgrađene.
Ministarka životne sredine i prostornog planiranja, Fitore Pacoli, saopštila je 20. novembra da je reč o četiri letnjikovca i dve kuće, izgrađene bez dozvole na obali jezera.
"Nakon rušenja svih nelegalnih objekata i čišćenja područja oko Radonjićkog jezera, vraćamo se na Gazivode", napisala je Pacoli na Fejsbuku.
Ona je najavila da će slične akcije biti sprovedene i u blizini jezera Batlava i Badovac.
Iz policije Kosova potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je pružana asistencija Inspektoratu Ministarstva zaštite životne sredine zbog rušenja rušenju objekata na jezeru Gazivode.
Erduan Baljići, šef operativnog planiranja u policiji za region sever rekao je da su srušene dve kuće, dok su vlasnici četiri letnjikovca pristali da ih sami sruše.
RSE nije uspeo da stupi u kontakt sa vlasnicima i ne zna se da su pokrenuli neki postupak pred sudom.
Rušenja na jezeru Gazivode počela su sredinom godine uz navode da zemljište na kojima su izgrađeni objekti pripadaju Javnom vodoprivrednog preduzeću "Ibar-Lepenac".
S druge strane, vlasnici srušenih objekata su tvrdili da imaju dozvole ali u srpskom sistemu, te pokrenuli sudske procese pred kosovskim pravosudnim organima.
Odluka kosovskih vlasti o rušenju na jezeru Gazivode naišla je i na kritiku Evropske unije, koja je zatražila obustavu do okončanja sudskih postupaka koji se odnose na imovinska pitanja.
Srpska lista, vodeća stranka Srba na Kosovu, podsetila je da se ponovna rušenja sprovode uprkos jasnim upozorenjima Evropske unije i Evropske komisije o neophodnosti poštovanja imovinskih prava i zakonskih procedura.
"Posebno je skandalozno što se rušenje nastavlja dok su sudski postupci u vezi sa spornom imovinom još u toku i ne postoji odgovarajuća odluka nadležnih organa koja bi predstavljala zakonit osnov za ovakvo postupanje", saopšteno je.
Na rušenja 20. novembra reagovala je i Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije uz ocenu da se radi o "nasilnom i protivpravnom rušenju".
"Jasno je da režim (premijera Kosova) Aljbina Kurtija poseže za akcijama koje su direktno usmerene na štetu srpskog naroda, sa ciljem njihovog progona i flagrantnog obespravljivanja Srba na Kosovu i Metohiji zbog čega je neophodan konkretan i jasan angažman predstavnika misija EU i OEBS, ali i drugih relevantnih institucija koje imaju mandat da štite prava i bezbednost srpskog naroda", navedeno je u saopštenju.
Jezero Gazivode smatra se strateškom infrastrukturom za Kosovo, jer služi za vodosnabdevanje, proizvodnju električne energije i navodnjavanje.
Rusija je tokom noći izvela kombinovani napad dronovima i balističkim raketama na Kijev i druge ukrajinske oblasti, pri čemu je poginulo najmanje devet osoba, a više desetina ih je povrijeđeno, saopštili su zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija lansirala "više od 400 jurišnih dronova i više od 110 raketa, od kojih je 27 bilo balističkih", opisujući to kao "jedan od najvećih napada".
"Rusi su koristili i rakete s kasetnim bojevim glavama", napisao je Zelenski u objavi na X-u.
"Putin je pokrenuo ovaj napad na veoma demonstrativan način, nakon neuspješnih sastanaka u Kini i stvarnog neuspjeha njegovog pokušaja da na neki način 'prekroji' svijet", dodao je.
Najviši ukrajinski diplomata u Washingtonu, Denys Sienik, rekao je za RSE u petak da i dalje postoje ograničenja koja utiču na korištenje satelitskog komunikacionog sistema Starshield kompanije SpaceX, ključnog za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
Ukrajina se više puta žalila na prekide u radu sistema Starshield, što su američki zvaničnici negirali.
Ukrajinski premijer Serhij Korecki rekao je da su u najnovijim napadima pogođeni "kritična infrastruktura u glavnom gradu, uključujući mostove. Oštećeni su objekat za odvodnju voda, kancelarijske i poslovne zgrade".
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kasnije je izvijestio da je u glavnom gradu poginulo sedam osoba, a 17 je povrijeđeno, od kojih je 16 zadržano na bolničkom liječenju.
Još dvije osobe poginule su u ruskim napadima na zapadnu Lavovsku oblast, naveo je njen najviši regionalni zvaničnik.
Korecki je ranije izvijestio da je širom zemlje povrijeđeno 28 osoba.
Dodao je da je pogođena hitna bolnica u istočnom gradu Harkivu, pri čemu su četiri osobe povrijeđene, a oštećen je i uređaj za magnetnu rezonancu.
"Oštećena su preduzeća u Kijevskoj, Mikolajevskoj, Odeškoj i Černihivskoj oblasti, kao i stambene zgrade u Dnjipropetrovskoj, Lavovskoj, Viničkoj, Sumskoj i Černihivskoj oblasti. Pogođeni su i energetski objekti", rekao je.
"Kao rezultat balističkog napada na glavni grad, oštećen je most Podil. Saobraćaj s desne na lijevu obalu trenutno je obustavljen. Oštećen je i Darnjicki most", naveo je Kličko na Telegramu.
Dodao je i da je Južni most u Kijevu, koji je i ranije bio meta ruskih napada, ponovo pogođen, ali nije precizirao da li je pretrpio bilo kakva oštećenja.
Dijelovi Kijeva ostali su bez električne energije nakon napada, a energetska kompanija DTEK saopštila je da su širom grada uvedena hitna isključenja struje.
"Masovni napad na glavni grad je u toku. Stanovnici se pozivaju da ostanu u skloništima dok ne bude proglašena sigurnost", navela je Gradska vojna uprava Kijeva ujutro 20. novembra.
"S obzirom na posljedice neprijateljskih udara, posebno štetu nanesenu transportnoj i logističkoj infrastrukturi, stanovnici Kijeva pozivaju se da ograniče kretanje privatnim automobilima kako bi se olakšali sanacija posljedica i djelovanje hitnih službi", saopšteno je.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo upozorilo je na djelovanje ruskih dronova iznad nekoliko oblasti i prijavilo lansiranja projektila, uključujući i ona usmjerena prema zapadu Ukrajine.
Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je izvelo napade, tvrdeći da su mete bili ukrajinski vojno-industrijski objekti, postrojenja za proizvodnju raketa i dronova, skladišta, te energetska i transportna infrastruktura u Kijevu i još šest oblasti.
Ministarstvo nije odmah pružilo dokaze koji bi potkrijepili te tvrdnje.
Rusija je više puta negirala da namjerno gađa civile ili civilnu infrastrukturu, uprkos brojnim dokazima koji govore suprotno.
Napadi na Kijev uslijedili su nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin obećao da će pokrenuti "mnogo bolnije" udare odmazde nakon ukrajinskog napada na Krimski most ranije ove sedmice, u kojem je uništena jedina direktna putna veza između Rusije i ukrajinskog crnomorskog poluostrva koji Moskva okupira od 2014. godine.
Pored svog strateškog značaja, most služi i kao simbol moskovske kontrole nad Krimom, regionom kojem Putin nastojao dati mitski, gotovo religijski značaj za Rusiju.
Ruski napad dronovima i balističkim raketama na Kijev i druge dijelove Ukrajine uslijedio je i dan nakon što su američki predsjednik Donald Trump, kineski lider Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin održali historijski sastanak na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Šenženu.
Čitajte: Istorijski sastanak Trumpa, Sija i Putina, ali bez proboja