Susret između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (von der Leyen) bio je spontan i nije bio unapred planiran, potvrdili su zvaničnici EK. "Oni su se slučajno i nakratko sreli na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Bio je to spontan susret, jedan od veoma retkih takvih slučajeva, tako da mislim da o tome nemamo ništa da dodamo osim onoga što sam već rekla. Susret je bio veoma kratak, spontan i ništa više od toga“, izjavila je na konferenciji za novinare portparolka EK Ariana Podesta. Predsednik Srbije je na svom Instagram nalogu objavio fotografiju na kojoj se rukuje sa fon der Lajen i naveo da joj je tokom kratkog razgovora izrazio "iskrenu zahvalnost za sve što je činila za Srbiju u prethodnim godinama". Fon der Lajen je na društvenim mrežama objavila niz susreta koje je imala na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja se ove nedelje održava u sedištu UN u Njujorku, međutim, nije objavila post koji se odnosi na razgovor sa srpskim predsednikom. Fon der Lajen će naredne nedelje otputovati u region u okviru svoje tradicionalne godišnje turneje po Zapadnom Balkanu. Međutim, ovog puta će zaobići Srbiju, kao i Bosnu i Hercegovinu. Zvanično objašnjenje Evropske komisije jeste da se u obe zemlje održavaju predizborne kampanje. Nezvanično, međutim, potvrđuje se da je i reakcija vlasti na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i njegova sahrana uz državne počasti u Beogradu, imala važan uticaj na odluku fon der Lajen da ovog puta ne poseti Srbiju. Fon der Lajen je, 8 septembra zajedno sa predsednikom Evropskog saveta Antoniom Koštom (António Costa), navela da je bila šokirana snimcima sa sahrane Ratka Mladića. Tokom godišnjeg obraćanja o stanju Evropske unije 16. septembra, fon der Lajen je rekla da je bila "zgrožena snimcima" sa sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Duže vrijeme i iranski i američki zvaničnici davali su naslutiti da će doći do određenog nivoa kontakta između dvije strana u New Yorku, na marginama Generalne skupštine UN. Stoga nije bilo veliko iznenađenje kada je objavljena vijest da su se 22. septembra sastali specijalni izaslanik Bijele kuće Steve Witkoff i iranski ministar inostranih poslova Abas Arakči. Ali, to nije spriječilo tvrdolinijaše u Iranu da oštro kritikuju vladu Masuda Pezeškijana, pri čemu su neki čak zahtijevali pokretanje postupka opoziva. Činilo se da je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) podržao pregovore nekoliko sati prije nego što je sastanak javno obznanjen; glasnogovornik IRGC-a izjavio je za državnu televiziju da su pregovori "još jedan oblik ratovanja" te da se mogu voditi "ako to zahtijevaju interesi zemlje". Na društvenim mrežama tvrdolinijaši su kritikovali vladu zbog pristanka na pregovore s Amerikancima s ciljem okončanja rata koji traje gotovo sedam mjeseci. Neki su pozvali na pokretanje postupka opoziva, iako nije bilo jasno žele li s dužnosti ukloniti Arakčija ili Pezeškijana. Jedan je korisnik ustvrdio da je taj sastanak bio "još veća greška" od Pezeškijanova odlaska u SAD na Generalnu skupštinu UN-a. "Ako se iko sastao i pregovarao s Amerikancima, bolje mu je da tamo i ostane. [Iran] je zemlja časnih ljudi", napisao je Vahid Azizi, ekonomist i bivši dužnosnik iranske Nacionalne porezne uprave iz vremena mandata pokojnog predsjednika Ebrahima Raisija, pripadnika tvrdokorne struje. Komentator tvrdokornih stavova Mohsen Maqsudi izjavio je da je "čista glupost" pregovarati s Washingtonom dok su izloženi prijetnjama i pritom uzrokovati pad cijena nafte. Teheran se nadao da će rast cijena goriva izvršiti pritisak na Trumpa da okonča rat. Tokom govora u UN-u, Trump je rekao da će ili postići dogovor s Iranom ili ga "uništiti". Tačni detalji pregovora, za koje je Witkoff rekao da su se odvijali posredstvom posrednika, nisu objavljeni. Witkoff je izrazio nadu da će se pregovori "pokazati konstruktivnima i obećavajućima", dok su iranski mediji prenijeli da je Teheran iznio svoje uslove za ponovno otvaranje strateški važnog Hormuškog moreuza. Predviđeno je da se Pezeškijan obrati skupštini 23. septembra, na dan kada u Iranu počinje školska godina. Zagovornici tvrde struje pozivaju iranskog predsjednika da iskoristi tu priliku i skrene pažnju na bombardiranje škole za djevojčice u Minabu, do kojeg je došlo prvog dana rata, 28. februara.

Mevlid Jašarević, osuđen na 15 godina zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu 2011. godine, trebao bi izaći na slobodu krajem oktobra. U međuvremenu, protiv Jašarevića se vodi novi postupak u kojem ga Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine tereti za sprečavanje službene osobe u obavljanju radnji, odnosno jer je, kako se navodi, ometao službenice Državnog zatvora u obavljanju posla. Informacije je potvrdila njegova braniteljica Alma Tabaković, koja je navela da će Jašarević, zbog drugog postupka na Sudu BiH, imati obavezu javljanja policiji u Sarajevu. Odvjetnica Tabaković je pojasnila da je Jašareviću, inače državljaninu Srbije, dozvoljeno da nakon odslužene kazne napušta BiH, ali da se dvaput mjesečno mora javiti policiji u sarajevskoj općini Novi Grad. "Odbijen je prijedlog tužilaštva da mu se uzmu dokumenti da bi bio obavezan ostati u BiH, određeno mu je samo obavezno javljanje nadležnom organu", kazala je Tabaković. Njenom branjeniku je nastavljeno novo suđenje, a u toku je iznošenje dokaza Tužiteljstva BiH. U optužnici se navodi da je Jašarević verbalno napao vaspitačice u Zatvoru, prijetio im i obraćao im se uvredljivim riječima tokom novembra i decembra 2024. godine. Jašarević negira da je ometao vaspitačice ili prijetio, a svoje postupke tokom incidenta pravda ponašanjem u afektu, jer su mu uskraćeni kontakti. On je također više puta od početka suđenja rekao da je želio pisanim putem prijaviti nepravilnosti iz Državnog zatvora nadležnim institucijama, što mu, kako tvrdi, nije dopušteno. Jašarević je osuđen 2013. godine zbog terorističkog napada na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine, kada je ispalio više od stotinu metaka, te teško ranio policajca Mirsada Velića, koji je bio u osiguranju objekta. Ako bude osuđen u novom postupku pred Sudom BiH, može ostati u zatvoru najmanje tri mjeseca, a najviše tri godine.

Ahead of a high-stakes US-China summit planned for September 24 at the White House, Beijing appears to be spotlighting its influence over Iran to gain leverage during negotiations with its chief geopolitical rival.

Visoka predstavnica Evropske unije za inostranu politiku i sigurnost Kaja Kallas na zvaničnom X profilu je "ukazala na potrebu za napretkom u normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine". Do ove izjave šefice evropske diplomatije dolazi nakon njenih odvojenih sastanaka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Albinom Kurtijem održanih u Njujorku 22. septembra. "Napredak u normalizaciji odnosa i napredak na putu prema EU moraju ići ruku pod ruku", naglasila je Kallas. "Sporazumi postignuti u okviru dijaloga uz posredovanje EU, a posebno Ohridski sporazum, obvezujući su", istakla je Kallas podsjećajući na Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa iz 2023. u javnosti poznat i kao Ohridski sporazum. "Njihovo provođenje nije usluga Briselu, već obaveza prema građanima i regiji koja iščekuje normalne odnose. EU će i dalje biti nepristran posrednik. Ali, posredovanje ne može zamijeniti političku volju u Beogradu i Prištini. Vrijeme je za iskorak", podvukla je Kallas. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je tokom razgovora s visokom predstavnicom EU Kajom Kallas u Njujorku bilo riječi i o predstojećim izborima u Srbiji. Kako je rekao za Radio-televiziju Srbije (RTS), Kallas nije iznosila pritužbe niti išta tražila, već je željela ukazati na ono što smatra neprimjerenim u izbornoj kampanji. Osim o izborima, Vučić je rekao da je sa Kallas razgovarao o slučaju sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, Kosovu te ispunjavanju obaveza iz Briselskog sporazuma. Premijer Kosova Albin Kurti, kako je napisao na društvenim mrežama, šefici diplomatije Evropske unije, rekao da će se zemlja angažovati da se u žalbenom postupku ispravi osuđujuća presuda protiv četvorice bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). "Izrazio sam duboku zabrinutost zbog teških i nepravednih kazni protiv bivših čelnika OVK-a u prvostepenoj presudi Specijalizovanih vijeća, nakon procesa koji u svojoj cjelini nije bio transparentan. Suđenje nije završeno i Republika Kosovo će se angažovati da se ovaj proces i presuda isprave u žalbenom postupku", napisao je Kurti na društvenim mrežama. Naveo je Kurti osvrćući se na presudu bivšim liderima OVK, Hashimu Thaçiju, Kadriju Veseliju, Jakupu Krasniqiju i Rexhepu Selimiju, koji su proglašeni krivim 16. septembra po četiri tačke optužnice za ratne zločine i zajedno osuđeni na 81 godinu zatvora. Kosovo je 2008. godine proglasilo nezavisnost, koju Srbija ne priznaje. Srbija i Kosovo od 2011. godine vode dijalog o normalizaciji odnosa pod okriljem Evropske unije. U tom procesu postignut je niz sporazuma, ali je samo manji broj njih sproveden u praksi. I za Srbiju i za Kosovo napredak u procesu normalizacije odnosa predstavlja preduslov za napredak u procesu evropskih integracija.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se na 81. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija riječima da je BiH simbol nacije koja je "preživjela teška iskušenja, ali nije izgubila svoj put ka boljoj budućnosti." Tokom obraćanja u New Yorku Bećirović je govorio o situaciji u BiH, secesionističkim težnjama Republike Srpske, veličanju ratnih zločinaca, odnosu Srbije prema BiH. Također je podsjetio da su presude najviših sudova UN-a potvrdile da je nad Bošnjacima počinjen genocid. Bećirović je poručio i da Evropska unija i NATO ostaju strateški ciljevi zemlje. U govoru je također naveo i da se "mir mora čuvati svakog dana." "To zahtijeva odgovornost političkih lidera, poštivanje zakona i spremnost na dijalog," rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH. Bećirović je oštro kritikovao veličanje Ratka Mladića u Srbiji i upozorio na poteze rukovodstva Republike Srpske, za koje tvrdi da prijete miru i sigurnosti BiH i regije. "Monstrum Ratko Mladić nije heroj, već osuđeni ratni zločinac. Institucionalno veličanje ovog ratnog zločinca je anticivilizacijski i neprihvatljiv čin," rekao je Bećirović. "Ono predstavlja poistovjećivanje državnog rukovodstva Srbije s jednim od najgorih krvnika u evropskoj historiji. To je pokazatelj da Srbija nije napustila ideologiju i politike koje vode ka agresiji i genocidu." Pozvao je UN, EU i druge međunarodne aktere da jasno osude i preduzmu konkretne korake prema onima koji i institucionalno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince. Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Mladić je preminuo 27. avgusta u Hagu, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne, a ukopan je na beogradskom Topčiderskom groblju. Sahranjen je uz počasnu salvu i oproštajne govore članova njegove porodice i bivših saradnika, u kojima je veličana njegova ratna prošlost. U prisustvu političkog vrha entiteta RS i zvaničnika Srbije, kao i pripadnika Srpske pravoslavne crkve i Vojske Srbije, okupljeni su uzvikivali Mladićevo ime, ispraćajući kovčeg aplauzom i pjesmom. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Bećirović je u obraćanju pred UN-om također upozorio da "ideologija i politika koje su dovele do genocida nad Bošnjacima još prijete Bosni i Hercegovini". "Za govornicom Generalne skupštine UN-a, javno želim upozoriti svjetsku javnost da aktuelno rukovodstvo bosanskog entiteta Republika Srpska nastavlja prijetiti miru i sigurnosti Bosne i Hercegovine i regije", rekao je Bećirović. "Takvu destruktivnu politiku moramo zajedno zaustaviti". Dodao je i da se žrtve genocida i zaposleni u Memorijalnom centru Srebrenica suočavaju sa neprihvatljivim pritiscima policije Republike Srpske. Također je rekao da "oni koji nastoje uništiti Dejtonski mirovni sporazum pokušavaju stvoriti uslove za secesiju bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u periodu koji dolazi."

Premijer Kosova Albin Kurti sastao se sa šeficom diplomatije Evropske unije Kajom Kallas, kojoj je rekao da će se zemlja angažovati da se u žalbenom postupku ispravi osuđujuća presuda protiv četvorice bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). "Izrazio sam duboku zabrinutost zbog teških i nepravednih kazni protiv bivših čelnika OVK-a u prvostepenoj presudi Specijalizovanih vijeća, nakon procesa koji u svojoj cjelini nije bio transparentan. Suđenje nije završeno i Republika Kosovo će se angažovati da se ovaj proces i presuda isprave u žalbenom postupku", napisao je Kurti na društvenim mrežama. Bivši čelnici OVK-a, Hashim Thaçi, Kadri Veseli, Jakup Krasniqi i Rexhep Selimi, proglašeni su krivim 16. septembra po četiri tačke optužnice za ratne zločine i zajedno osuđeni na 81 godinu zatvora. Sastanak Kurtija i Kallas dolazi dan nakon što je u Skupštini Kosova Demokratska partija Kosova pokrenula proceduru za izmjene zakona o Specijalizovanim vijećima. Saopštili su da izmjene nemaju za cilj ukidanje Suda, dok EU nije željela komentarisati ovu inicijativu. Odbrana četvorice pripadnika OVK-a, u međuvremenu, pokrenula je postupak za žalbu na odluku Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu, poznatih i kao Specijalni sud, dok se Kurti od objavljivanja presude obavezao na angažman institucija u tom pravcu. U Prištini se, u međuvremenu, svake noći održavaju protesti protiv odluke Suda u Hagu, dok su za naredne dane najavljeni i protesti širom zemlje. Kurti je tokom sastanka u New Yorku govorio i o drugim pitanjima s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kajom Kallas, uključujući i napad u Banjskoj. Podsjetio je da će za dva dana, odnosno 24. septembra, biti tri godine od napada na Policiju Kosova u Banjskoj, koji je izvela grupa naoružanih Srba. Tokom napada ubijen je policajac Afrim Bunjaku. U pucnjavi koja je uslijedila ubijena su i trojica srpskih napadača. Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste – najveće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda. Kosovo kontinuirano traži izručenje Radoičića iz Srbije, dok on ima prijavljeno prebivalište u Srbiji. "Milan Radoičić i ostali pripadnici terorističke paravojne grupe, koje štiti predsjednik Srbije, dok im pruža zaštitu i usluge, moraju se suočiti s pravdom na Kosovu. Zatražio sam podršku EU-a da izvrši pritisak na Srbiju", napisao je Kurti. Kosovo je optužilo Srbiju za napad u Banjskoj kod Zvečana, ali Beograd negira bilo kakvu umiješanost. EU, ali i Sjedinjene Američke Države, zatražile su da odgovorni budu izvedeni pred lice pravde. Tokom sastanka Kurti je rekao da je, dok je Kosovo strateški opredijeljeno za evropski i euroatlantski put, susjedna Srbija "kao da stoji između Rusije i Kine". Srbija je kritikovana od SAD-a i EU-a zbog svoje vanjske politike, posebno zbog toga što nije uvela sankcije Rusiji zbog rata protiv Ukrajine. SAD je također izrazio zabrinutost zbog toga što Beograd kupuje rusko i kinesko oružje. Kurti je također rekao da je tokom sastanka s Kallas iznio zabrinutost zbog položaja Albanaca koji žive u Srbiji. Kazao je da su Albanci u Preševskoj dolini "diskriminisani", nedovoljno zastupljeni u institucijama i suočeni s onim što je poznato kao pasivizacija adresa. Pasivizacija adresa podrazumijeva brisanje građana s adresa na kojima su bili registrovani. Ovaj postupak rezultira gubitkom srpskog državljanstva i, posljedično, građanskih prava, uključujući pravo glasa, pravo na posjedovanje imovine, ostvarivanje zdravstvenog i penzionog osiguranja, kao i pravo na zaposlenje. O ovom pitanju kontinuirano govore Albanci u Preševskoj dolini, kao i Vlada Kosova, koja je ovu praksu okarakterisala kao diskriminatornu.

Evropska unija (EU) je saopštila da ne komentariše najave ili planove o izmenama Zakona o Specijalizovanim većima Kosova, međutim, još jednom je potvrdila podršku ovoj instituciji. Portparol EU Kristijan Vigand ponovio je stav EU o podršci ovom sudu i dodao da su Specijalizovana veća i Kancelarija specijalizovanog tužioca, poznati kao Specijalni sud, nezavisne pravosudne institucije koje je Skupština Kosova osnovala 2015. godine. "Njihov rad je važan za obezbeđivanje odgovornosti, kao i za ostvarivanje pravde za žrtve i njihove porodice iz svih zajednica na Kosovu. Kao što sam i ranije ovde istakao, osobe koje su osuđene prvostepenom presudom, naravno, imaju pravo na žalbu. O presudi mogu odlučivati nezavisne sudije u posebnom apelacionom panelu Specijalizovanih veća. Ali, ponavljam, mislim da je naša podrška Specijalizovanim većima dosledna i da će tako i ostati", izjavio je portparol Vigand na konferenciji za novinare. Bivši pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašim Tači, Kadri Veselji, Jakup Krasnići i Redžep Seljimi proglašeni su 16. septembra krivima po četiri tačke optužnice za ratne zločine. Njih četvorica su zajedno osuđena na ukupno 81 godinu zatvora. Demokratska partija Kosova (PDK), na čijem čelu su ranije bili i Tači i Veselji, predložila je zakon o izmenama i dopunama Zakona o Specijalizovanim većima. Ova stranka je saopštila da predlog ne podrazumeva ukidanje Specijalnog suda u Hagu. U dokumentu koji je video Radio Slobodna Evropa (RSE), između ostalog, traži se da najviša kazna koja može biti izrečena bude 15 godina zatvora i da osuđena lica mogu biti predmet predsedničkog pomilovanja. Inicijativa je dobila podršku političke stranke Alijansa za budućnost Kosova (AAK), dok je vladajuća partija, Pokret Samoopredeljenje, saopštila da će zahtev PDK razmotriti sa pravnog aspekta, uključujući njegovu usklađenost sa važećim pravnim okvirom i "efekte koje bi eventualna takva intervencija mogla imati u ovoj fazi postupaka pred Specijalizovanim većima". Dok je ova inicijativa podneta Skupštini, na Kosovu se svake noći održavaju protesti protiv odluke Specijalizovanih veća nakon presude od 16. septembra, dok je platforma "Sloboda ima ime" najavila i marš za 1. oktobar. Ova platforma je takođe saopštila da će biti pokrenuta građanska peticija, koja će simbolično biti poslata u Brisel, Strazbur i Hag. Inače, 2015. godine poslanici Kosova glasali su za ustavne izmene kojima je omogućeno osnivanje Specijalizovanih veća. Ova institucija je deo pravnog sistema Kosova, ali funkcioniše u Hagu, sa međunarodnim sudijama i tužiocima. Ona istražuje zločine za koje se navodi da su ih počinili bivši pripadnici OVK od januara 1998. do decembra 1999. godine. Do sada je sud izrekao nekoliko osuđujućih presuda za ratne zločine i slučajeve ometanja pravde. Specijalizovana veća uglavnom finansira Evropska unija, koja je do sada za njihovo funkcionisanje izdvojila gotovo pola milijarde evra. Ostale države koje doprinose radu ovog suda su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Norveška, Švajcarska i Turska.

Reza Valizadeh, dvojni američko-iranski državljanin i bivši novinar Radija Farda, servisa RSE na perzijskom jeziku, već dvije godine je u zatvoru u Iranu. Valizadeh je u decembru 2024. osuđen na deset godina zatvora pod optužbom za "saradnju s neprijateljskom vladom", presudu koju njegovi pristalice i organizacije za slobodu medija odbacuju. Njegova žalba je odbijena. Valizadeh je napustio Radio Farda u novembru 2022. godine nakon deset godina rada. Početkom 2024. vratio se u Iran kako bi posjetio porodicu, ali je uhapšen 22. septembra iste godine i zadržan u pritvoru do početka suđenja. Od smrti Mahse Amini u septembru 2022. godine, iranske vlasti pokrenule su represiju protiv svakog oblika neslaganja. Amini je preminula dok je bila u pritvoru takozvane policije za moral zbog navodnog kršenja zakona o nošenju marame. Njen slučaj pokrenuo je pokret "Žena, život, sloboda", koji je uzdrmao tvrdu struju na vlasti u Iranu. Valizadeh je takođe optužio iranske vlasti da su zemlju od oko 90 miliona stanovnika dovele u opasnost od rata, navodeći sporni nuklearni program i kršenja ljudskih prava. Sjedinjene Američke Države i Izrael krajem februara započeli su bombardovanje Irana. Sukob u kojem je poginulo na stotine Iranaca, pogoršao je ionako duboku ekonomsku krizu i rezultirao dodatnim obračunom vlasti s kritičarima i protivnicima režima. Izvori bliski Valizadehu tvrde da je upao u "sigurnosnu zamku", uprkos neformalnim uvjeravanjima iranskih sigurnosnih zvaničnika da se po povratku u Iran neće suočiti s pravnim problemima. Američki State Department osudio je njegovo pritvaranje, nazvavši ga "nepravednim" i nespojivim s međunarodnim pravnim standardima. Organizacije za slobodu medija, uključujući Reportere bez granica i Komitet za zaštitu novinara, pozvale su iranske vlasti da odmah oslobode Valizadeha. Iran se godinama suočava s optužbama da hapsi državljane s dvojnim državljanstvom i strane državljane na osnovu izmišljenih optužbi kako bi vršio pritisak na zapadne zemlje. U septembru 2023. Iran je oslobodio pet Amerikanaca u okviru razmjene zatvorenika. Ranije ovog mjeseca, 71-godišnji američko-iranski državljanin Kamran Hekmati pušten je iz ozloglašenog zatvora Evin u Teheranu, ali njegova porodica navodi da ne može napustiti zemlju zbog zabrane putovanja. Iran se smatra jednom od najrepresivnijih zemalja kada je riječ o slobodi medija. Reporteri bez granica svrstali su Iran na 177. mjesto od ukupno 180 zemalja u Svjetskom indeksu slobode medija za 2026. godinu. Lošije su rangirane samo Kina, Sjeverna Koreja i Eritreja. Ova organizacija sa sjedištem u Parizu navodi da je Iran i među zemljama s najvećim brojem zatvorenih novinara u svijetu.

Srpske vlasti povukle su naredbu izdatu 4. septembra, kojom je dopisniku Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT) iz Beograda, Masimu Moratiju, naloženo da napusti zemlju u roku od 15 dana zbog sigurnosnih pitanja, saopšteno je iz ovog media. Sada više nema nikakvih prepreka za dobijanje nove boravišne dozvole, navodi se iz OBCT. Morrati u Beogradu živi od 2022. godine. Početkom septembra dobio je rješenje o protjerivanju nakon što mu je odbijen zahtjev za privremeni boravak. Njegove kolege iz OBCT-a, Evropske federacije novinara i Mreže za brzi odgovor za slobodu medija (MFRR) tvrde da vlasti nisu pružile konkretne razloge za odluku. Smatraju da bi slučaj mogao biti povezan s njegovim radom na pitanjima ljudskih prava, slobode medija i izvještavanjem o društveno-političkim prilikama u Srbiji. I Evropska komisija je ranije izrazila zabrinutost zbog odluke Srbije da italijanskom novinaru i istraživaču slobode medija odbije boravišnu dozvolu. Prema posljednjem izvještaju Freedom Housea Srbija je zemlja sa najvećim padom slobode tokom 2025. godine. Zemlja je te godine izgubila tri poena "nakon što su vlasti uzvratile uskraćivanjem plata i ugovora o radu nastavnicima i profesorima koji su učestvovali u široko rasprostranjenim, studentski vođenim antikorupcijskim protestima", navodi se u izvještaju.

Albanija je postala 73. zemlja koja se pridružila Sporazumu Artemida (Artemis Accords), inicijativi koju predvode NASA i Stejt department SAD radi međunarodne saradnje u mirnodopskom i odgovornom istraživanju svemira. Sporazum je u ponedeljak, 21. septembra u sjedištu NASA-e u Vašingtonu potpisao albanski ministar za Evropu i inostrane poslove Ferit Hodža (Hoxha). "Ovaj trenutak dodaje novu i važnu dimenziju strateškom partnerstvu između Albanije i Sjedinjenih Država", rekao je Hodža. Prema njegovim riječima, sporazum stvara nove mogućnosti za albansku omladinu, kao i za saradnju u oblasti tehnologije i nauke. Zamjenik administratora NASA-e Matt Anderson izjavio je da se odnosi između Albanije i Sjedinjenih Država, koji traju duže od jednog vijeka, sada šire i na oblast istraživanja svemira. Šta su Artemida sporazumi?Artemida sporazumi predstavljaju skup principa za međunarodnu saradnju u mirnodopskom istraživanju i korišćenju svemira, sa posebnim fokusom na Mjesec, Mars i druga nebeska tijela. Uspostavili su ih 2020. godine NASA i Stejt department SAD, zajedno sa sedam zemalja osnivača. Ovi sporazumi nisu pravno obavezujući, ali definišu principe saradnje i bezbjednosti tokom svemirskih aktivnosti. Zemlje potpisnice se obavezuju na transparentnost i razmjenu naučnih podataka, pružanje pomoći astronautima u vanrednim situacijama, zaštitu lokacija od istorijskog značaja na Mjesecu i izbjegavanje ometanja između različitih misija. Takođe uključuju mjere za ograničavanje stvaranja svemirskog otpada. Među 73 zemlje koje učestvuju u ovoj inicijativi nalaze se Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Australija, Kanada, Indija, Brazil, Ukrajina, Južna Koreja i Ujedinjeni Arapski Emirati. Učešće u Artemida sporazumima ne zahtijeva da zemlja posjeduje sopstveni svemirski program. Cilj inicijative je stvaranje zajedničkog okvira za saradnju među državama u budućim svemirskim aktivnostima. Albanija je već počela da koristi svemirsku tehnologiju za posmatranje Zemlje. U januaru 2023. godine lansirala je satelite Albanija-1 i Albanija-2 pomoću rakete Falcon 9 kompanije SpaceX iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi. Potpisivanje Sporazuma Artemida omogućava Albaniji da postane dio ovog međunarodnog okvira za saradnju u istraživanju svemira i da razvija buduću saradnju sa NASA-om i drugim državama potpisnicama. U julu 2026. godine, i Srbija se pridružila Sporazumu Artemida.

Evropska unija je spremna da ukloni rusko-uzbekistanskog oligarha Ališera Usmanova i rusko-izraelskog oligarha Mihaila Fridmana sa svoje liste sankcija, dok će istovremeno produžiti mjere zamrzavanja imovine i zabrane izdavanja viza za gotovo 3.000 drugih pojedinaca i pravnih lica sa te "crne liste", i to za period od tri godine, što je potez bez presedana. Ambasadori zemalja EU su se 21. septembra, nakon višenedeljnih pregovora, saglasili sa ovom odlukom, potvrdile su diplomate za Radio Slobodna Evropa (RSE). Postojala je opasnost da ta lista – koja se inače produžava svakih šest mjeseci uz obavezan konsenzus svih članica i na kojoj se, pored Usmanova i Fridmana, nalaze i drugi oligarsi, kao i ruski predsjednik Vladimir Putin i ministar inostranih poslova Sergej Lavrov – u potpunosti prestane da važi, nakon što je Slovačka početkom septembra, koristeći pravo veta, insistirala na uklanjanju Usmanova i Fridmana sa nje. Iako je Bratislava postupila na isti način tokom prethodnog obnavljanja sankcija u martu, među evropskim diplomatama je prvobitno preovladavalo mišljenje da će se novo produženje postići istim kompromisom kao i na proljeće: davanjem saglasnosti za produženje od šest mjeseci, umjesto 12, za koliko se zalagala većina drugih država članica, i to bez ikakvog "politički motivisanog uklanjanja sa liste". Međutim, pregovori su se prošle nedelje zakomplikovali kada je Francuska prva nagovijestila da takođe želi da se Usmanov ukloni sa liste, prvenstveno zbog naznaka iz Azerbejdžana da bi ta zemlja sa Kavkaza oslobodila dva francuska državljanina ukoliko bi se to učinilo. Zatim se uključio Luksemburg, sa stavom da, ako se Usmanov ukloni sa liste, to mora da se učini i za Fridmana. U međuvremenu, prestonice drugih zemalja EU ostale su nepokolebljive u stavu da neće razmatrati brisanje te dvojice pojedinaca, s obzirom na to da su smatrale kako su pravni slučajevi protiv njih utemeljeni. Usmanov nije uspio u svojim pravnim nastojanjima pred sudom EU da bude uklonjen sa liste sankcionisanih lica, kako 2024. tako i 2025. godine. Iako je Fridman 2024. godine dobio važan spor protiv Brisela, ostao je na "crnoj listi" jer se presuda odnosila na sankcije formulisane još 2022. i 2023. godine, dok je Unija u međuvremenu ažurirala kriterijume za uvrštavanje na listu na osnovu novih dokaza. Zbog ovog zastoja, države članice EU su produžile važenje paketa sankcija za samo sedam dana, pomjerajući rok sa 15. septembra, kako bi dobile na vremenu za pronalaženje rješenja. Razmatrano je više alternativa, uključujući ukidanje zabrane ulaska (viznih ograničenja) za ovu dvojicu, ali ne i mjera zamrzavanja njihove imovine. Ipak, konsenzus nije postignut. Na kraju je postignut kompromis prema kojem bi njih dvojica bili potpuno uklonjeni sa liste ukoliko bi se naredno produženje mjera odložilo za jesen 2029. godine. Ovo nije prvi put da države članice EU koriste pravo veta kako bi izdejstvovale uklanjanje pojedinaca sa liste sankcija. Mađarska i Slovačka su prošle godine uspješno lobirale za uklanjanje oligarha Vjačeslava Moše Kantora i ruskog ministra sporta Mihaila Degtjarova.

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović objavila je na društvenim mrežama da se u Bijeloj kući sastala sa šeficom kabineta predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa. "Zadovoljstvo je bilo razgovarati danas u Bijeloj kući sa Susie Wiles, šeficom kabineta i najbližim saradnikom predsjednika SAD Donalda Trumpa, o situaciji u BiH i regiji. Gradimo nova i učvršćujemo stara prijateljstva. Radujemo se nastavku saradnje", npisala je Cvijanović. Vlada entiteta Republika Srpska angažovala je u posljednjih deset godina ukupno 15 američkih lobističkih i advokatskih kuća, uključujući i vlastito predstavništvo registrovano za iste aktivnosti. Sve lobističke i advokatske kuće koje je angažovala vlada bh. entiteta RS, su povezane s republikanskim političkim krugovima u Washingtonu. Susie Wiles je dugogodišnji republikanski strateg sa sjedištem u Floridi koja je vodila Trumpove kampanje u državi 2016. i 2020. i uspješnu kandidaturu guvernera Floride Rona DeSantisa 2018. Prije toga, vodila je kampanju Ricka Scotta 2010. za guvernera Floride i kratko je služila kao menadžer predsjedničke kampanje bivšeg guvernera Jute Jona Huntsmana 2012. godine. Wiles je takođe radila u kabinetima bivših gradonačelnika Jacksonvillea Johna Delaneya i Johna Peytona.

Ministarstvo pravde Srbije nije odgovorilo na brojne upite predstavnika Međunarodnog rezidualnog mehanizma u Hagu u vezi sa statusom postupka koji se pred sudom u Beogradu vodi protiv lidera ultradesničarske Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja i četvoro njegovih saradnika. To se navodi u 12. izveštaju o praćenju ovog slučaja, objavljenom 21. septembra, koji potpisuje posmatračica Dagmara Albreht (Albrecht). Izveštaj obuhvata period od 21. jula do 18. septembra. "Od podnošenja Jedanaestog izveštaja o praćenju nisam primila nikakav odgovor na brojne upite koje sam uputio Ministarstvu pravde Republike Srbije", navodi Albreht. Ona navodi da se 9. septembra ponovo obratila pomoćniku ministra u Sektoru za međunarodnu saradnju i strateško planiranje sa zahtevom za informacije o statusu predmeta, kao i sa predlogom za video-razgovor. Zahtev je, kaže, ponovila i 16. septembra, ali do dana podnošenja izveštaja nije stigao odgovor. "Prema informacijama koje sam ranije primila, predmet 'Šešelj i drugi' i dalje čeka preliminarno mišljenje Ministarstva pravde", navodi Dagmara Albreht. Mehanizam u Hagu je u aprilu 2024. godine predmet protiv lidera radikala Šešelja i još četvoro njegovih saradnika prepustio pravosuđu u Srbiji. Vojislav Šešelj, osuđen za podsticanje progona hrvatskog stanovništva iz Vojvodine, i četvoro članova njegove Srpske radikalne stranke – Ljiljana Mihajlović, Ognjen Mihajlović, Miroljub Ignjatović i Miljan Damnjanović – terete za nepoštovanje Međunarodnog tribunala u Hagu, odnosno kršenje pravilnika o zaštiti identiteta svedoka i poverljive dokumentacije. Reč je o dokumentima iz procesa u kojem je Šešelj 2018. godine u Hagu osuđen na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim stanovništvom u vojvođanskom selu Hrtkovci. Šešelj ne krije da je u 56 knjiga objavljivao dokumente sa svog suđenja u Hagu, među kojima su i izjave zaštićenih svedoka. Sudija Mehanizma Liu Dakun (Daqun) je u odluci od 29. Februara 2024, koja je objavljena i na sajtu suda, naveo da je prosleđivanje ovog predmeta Srbiji "u interesu celishodnosti". U obrazloženju se navodi da su zločini navedeni u optužnici počinjeni na teritoriji Srbije i da su optuženi, koji borave u Srbiji, voljni da im se tamo sudi, te da su potvrdili da će se odazvati pozivu srpskih vlasti." Paralelno sa ovim postupkom, Mehanizam već duže od jedne decenije traži izučenje dvoje radikala - Vjerice Radete i Petra Jojića - u odvojenom postupku za nepoštovanje suda. Srbija odbija da ih izruči, uz obrazloženje da za to "nema osnova", pošto Zakon o saradnji Srbije s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda. Inače, Šešeljeva Srpska radikalna stranka je na parlamentarnim izborima, koji će biti održani 25. oktobra, izašla na zajedničkoj listi sa vladajućom Srpskom naprednom strankom, a među kandidatima za parlamentarce je i Vjerica Radeta.