Vijeće sigurnosti UN-a kasno u ponedjeljak, 17. novembra, odobrilo je rezoluciju koju su sastavile SAD, a koja podržava plan predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Pojasu Gaze. Rezolucija takođe odobrava međunarodne stabilizacijske snage u palestinskoj enklavi. Izrael i palestinska grupa koju su SAD i druge sile označile kao terorističku, Hamas, prošlog su mjeseca pristali na prvu fazu Trumpovog plana od 20 tačaka za Gazu - prekid vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazum o oslobađanju talaca. Međutim, rezolucija UN-a smatra se ključnom za legitimizaciju privremenog upravnog tijela i za ponudu garancija zemljama koje razmatraju slanje trupa u Gazu. Šta piše u rezoluciji?U tekstu rezolucije se navodi da države članice mogu učestvovati u Mirovnom odboru kojim predsjedava Trump, zamišljenom kao prelazni organ koji bi nadgledao obnovu i ekonomski oporavak Gaze. Takođe ovlašćuje međunarodne stabilizacijske snage, koje bi osigurale proces demilitarizacije Gaze, uključujući uništavanje oružja i vojne infrastrukture. Hamas je u saopštenju ponovio da se neće razoružavati i tvrdio da je njegova borba protiv Izraela legitimni otpor. "Rezolucija uspostavlja međunarodni mehanizam starateljstva nad Pojasom Gaze, kojem se naš narod i naše frakcije protive", rekao je Hamas u saopštenju izdatom nakon što je rezolucija usvojena. Put ka samoopredjeljenju Palestinaca, kaže američki ambasadorMike Waltz, američki ambasador pri UN-u, rekao je da rezolucija, koja uključuje Trumpov plan od 20 tačaka kao aneks, "otvara mogući put ka samoopredjeljenju za Palestince... gdje će umjesto raketa biti maslinove grančice i gdje postoji mogućnost dogovora o političkom horizontu". Rusija, koja ima pravo veta u Vijeću sigurnosti, ranije je ostavila otvorenu mogućnost protivljenja, ali se suzdržala od glasanja, omogućivši da rezolucija bude usvojena. Ambasadori Rusije i Kine pri UN-u, koji su takođe bili suzdržani, žalili su se da rezolucija ne daje UN-u jasnu ulogu u budućnosti Gaze. "U suštini, Vijeće daje svoj blagoslov američkoj inicijativi zasnovanoj na obećanjima Washingtona, dajući punu kontrolu nad Pojasom Gaze Mirovnom odboru i ISF-u (međunarodnim stabilizacijskim snagama), čiji modaliteti još ne znamo", rekao je ruski ambasador Vasilij Nebenzja nakon glasanja. Podrška Palestinske upravePalestinska uprava pozdravila je rezoluciju i izjavila da je spremna učestvovati u njenoj provedbi. Diplomate su rekle da je podrška vlasti rezoluciji prošle sedmice bila ključna za sprječavanje ruskog veta. Američki predsjednik Donald Trump je u objavi na društvenim mrežama proslavio glasanje kao "trenutak zaista historijskih razmjera". "Članovi odbora i mnoge druge uzbudljive najave biće objavljene u narednim sedmicama", napisao je. Rezolucija je postala kontroverzna u Izraelu jer spominje mogućnost palestinske državnosti u budućnosti. U tekstu rezolucije navodi se da su "uslovi za kredibilan put ka palestinskom samoopredjeljenju i državnosti možda konačno stvoreni", kada Palestinska uprava provede program reformi i kada obnova Gaze ostvari napredak. "Sjedinjene Američke Države će podsticati dijalog između Izraela i Palestinaca kako bi se postigao dogovor o političkom horizontu za miran i prosperitetan suživot", navodi se u dokumentu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, pod pritiskom desničarskih članova svoje vlade, izjavio je u nedjelju da se Izrael i dalje protivi palestinskoj državi i obećao demilitarizaciju Gaze "lakšim ili težim putem".

Skoro 100 vatrogasaca angažovano je u gašenju velikog požara u "Vjesnikovom" neboderu u Zagrebu, koji gori od sinoć, prenosi Hrvatska radio-televizija- U trenutku izbijanja požara u zgradi, koja je većim dijelom napuštena, nije bilo nikoga. Po izbijanju požara vatra se širila vertikalno i zahvatila je više spratova i krov nebodera. Pričinjena šteta je velika. Uzrok požara za sada nije poznat. Iz zagrebačke vatrogasne jedinice navode da je bila samo jedna dojava građana o požaru, iako ih kod velikih požara uvijek dobiju puno. Neboder Vjesnika nalazi se na raskršću Savske ceste i Slavonske avenije u širem centru Zagreba u jedan je od urbanih simbola glavnog grada Hrvatske. Neboder je nekad bio sjedište dnevnog lista Vjesnik, čiji je posljednji broj izašao 20. aprila 2012. a štamparija Vjesnika ne radi od 2022. godine. Ipak se zgrada i dalje tako zove, kao i tramvajsko i autobusno stajalište "kod Vjesnika". Nekada je u neboderu Vjesnika i oko njega bilo smješteno dvadesetak novinskih redakcija. Bio je to najveći novinski izdavač u nekadašnjoj Jugoslaviji, čija je propast započela već 1990. godine kada su omogućene prve privatizacije dotadašnjih društvenih radnih organizacija, prenosi Indeks.hr. Danas je država najveći vlasnik cijelog kompleksa Vjesnik, koji obuhvaća i velik prostor bivše štamparije Vjesnik d.d. u likvidaciji, dio "položenog nebodera" izgrađenog kao press centar Univerzijade 1987. godine te prateće objekte i parkirališta. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine raspolaže s oko 61 posto vlasništva nad Vjesnikom, dok su ostali suvlasnici privatne tvrtke. Nakon što je štamparija prestala s radom – dnevnici i drugi časopisi koji još izlaze štampaju se u vlastitim štamparijama ili na drugim lokacijama dok je kompleks prazan, osim radija Laganini FM na petnaestom spratu.

Još dvije osobe, koje su povrijeđene u požaru u Domu penzionera u Tuzli 4. novembra, su preminule, prema navodima iz izvještaja Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla (UKCT) od 17. novembra ujutro. Broj poginulih ovim je porastao na 17. "U protekla 24 sata u UKCT preminule su dvije korisnice Doma penzionera koje su nakon požara bile hospitalizirane na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju. Trenutno u UKCT na hospitalizaciji su dva pacijenta koja su hospitalizirana na Klinici za interne bolesti", navodi se u saopštenju iz ovog bolničkog centra. Osim do sada preminulih 17 štićenika Doma penzionera, u požaru je povrijeđeno više od 30 osoba. Uzrok požara bio je kratak spoj na provodnicima priključnog kabla radioprijemnika u sobi jednog od štićenika Doma, pokazala je istraga Kantonalnog tužilaštva Tuzla na osnovu nalaza vještaka elektro struke i protivpožarne zaštite. Uz Kantonalnog tužilaštva su 14. novembra objavili da je istraga "usmjerena na utvrđivanja krivične odgovornosti, odnosno elemenata za postojanje osnovane sumnje da su službene ili odgovorne osobe (ili neke druge osobe) počinili krivična djela". "Istraga je na početku utemeljena i vezuje se za krivično djelo teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opće opasnosti, s posljedicom smrti više osoba, kao i za krivično djelo nesavjestan rad u službi", naveli su iz Kantonalnog tužilaštva. "U toku su i saslušanja svjedoka. Biće izuzeta sva relevantna materijalna dokumentacija koja će pomoći da se sagleda šira slika tokom provođenja istražnih radnji", saoptilo je Kantonalno tužilaštvo 14. novembra. Direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je 5. novembra ostavku. Ova ustanova se sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu. Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta.

U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku 17. novembra je otkriven Cvijet Srebrenice u čast sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Autor spomen-obilježja je bh. umjetnik Adin Hebib. Ceremoniji su prisustvovali predsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić, članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, te ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Snage Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku Bosne i Hercegovine (BiH) ubile su 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih. U Potočarima kod Srebrenice su do sada ukopane 6.772 osobe. Pred sudovima u Hagu i regiji, za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno je više od 50 osoba, na oko 780 godina zatvora. Među osuđenima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, bivši predsjednik entiteta RS i nekadašnji komandant Vojske RS, koji su osuđeni na doživotni zatvor. Generalna skupština UN je prošle godine usvojila rezoluciju o proglašavanju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je na hitnoj sjednici 17. novembra budžet za ovu godinu. Predloženi budžet iznosi 1,5 milijardi maraka i u okviru njega nema finansiranja institucija kulture od državnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a. Uključuje sredstva za Centralnu izbornu komisiju BiH koja su namijenjena za nabavku novih tehnologija za provođenje izbora. Nakon usvajanja u Zastupničkom domu, budžet treba biti potvrđen i u Domu naroda BiH. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine podržalo je 11. novembra budžet institucija za ovu godinu. Odluka je donesena jednoglasno, saopšteno je iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prema proceduri, nakon toga dokument odobrava Parlamentarna skupština BiH. Inače, budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i na snazi od 1. januara. No, zbog višemjesečnih političkih blokada i raspada državne koalicije, država se već 11 mjeseci nalazi na privremenom finansiranju. Novac se troši u skladu s budžetom iz 2024. godine samo na tekuće rashode poput plata, a novi projekti su blokirani. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici 4. novembra usvojilo je nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Ministarstvo finansija i trezora pripremilo je novi tekst Nacrta zakona o budžetu, nakon što prijedlog ovog zakona nije usvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj Dom 30. oktobra nije, na hitnoj sjednici, usvojio budžet institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu u drugom čitanju. Na sjednici isti dan ranije, budžet je usvojen u prvom čitanju. Zakonska procedura podrazumijeva usvajanje u prvom i drugom čitanju, kada se ulažu amandmani. Za budžet u drugom čitanju nije bilo entitetske većine prilikom glasanja, jer poslanici iz bh. entiteta Republika Srpska nisu željeli podržati izdvajanje novca za institucije kulture od državnog značaja, povećanje izdvajanja za Ministarstvo odbrane BiH i sredstva za isplaćivanje dugova BHRT-a. Budžet je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u iznosu od 1,5 milijardi maraka (805,3 miliona evra).

Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je u 17. novembra da je djelovanje ambasadora Rusije Aleksandra Lukašika "apsolutno neprihvatljivo" i da predstavlja miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore. Ruski ambasador je pozvan na razgovor u Ministarstvo, nakon što je kritikovao crnogorske institucija. "Ruskom ambasadoru je jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slične poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagovati u skladu sa međunarodnim normama", navodi se u saopštenju resora vanjskih poslova. Povod za reagovanje su Lukašikove nedavne izjave povodom odluke Skupštine o priključivanju Vojske Crne Gore mehanizmu NATO za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU) i njegovo negativno komentarisanje intervjua predsjednika Jakova Milatovića. Lukašik je optužio crnogorsko rukovodstvo za "demonizaciju Rusije" i da "učvršćuje svoj status neprijateljske države prema Moskvi prateći Zapad u povećanju tenzija sa Rusijom". Komentarišuči izjavu predsjednika Milatovića datu francuskom listu da je pristupanje Crne Gore EU najbolja strategija u borbi protiv uticaja trećih zemalja uključujući Rusiju, Lukašik je rekao da je Crna Gora uključena u sprovođenje "hibridnog rata NATO" protiv Moskve. Ocjenjujući da Crna Gora neće dozvoliti da bilo ko ugrožava dignitet njenih institucija, iz Ministarstva vanjskih poslova ambasadoru Lukašiku je poručeno da se od Ambasade Rusije očekuje puno poštovanje crnogorskih institucija i zvaničnika: "U vođenju vanjske politike Crna Gora ne postupa po instrukcijama bilo koje strane, već dosljedno slijedi sopstvene nacionalne i strateške interese, definisane vanjsko političkim prioritetima - članstvom u NATO i procesu pristupanja EU." Crnogorski parlament je 12. novembra usvojio odluku o učešću u NSATU, na osnovu koje će do dva pripadnika Vojske biti upućeni u Visbaden, u Njemačku, gdje će se održavati obuka ukrajinskih vojnika. Odluku su parlamentu na usvajanje poslali članovi Savjeta za bezbjednost i odbranu - predsjednici države, parlamenta i Vlade, Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić. U njoj se navodi da će NSATU imati logističke centre za podršku u zemljama Alijanse ida će brojati oko 700 pripadnika iz zemalja članica NATO za pružanje bezbjednosne pomoći Ukrajini. Od 81 poslanika, za odluku je glasalo 44, dok je pet bilo protiv i dva uzdržana. Osim poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Spajića, Demokrata, manjinskih stranaka i dijela opozicije, za priključenje crnogorskih vojnika u misiju NSATU je glasao i dio poslanika vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) koja je pripadala nekadašnjem proruskom Demokratskom frontu na čijem je čelu aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić. Poslanički klub NSD ima devet poslanika, od kojih je četvoro podržalo upućivanje crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini, a ostali nisu prisustvovali sjednici. Njihovi dugogodišnji partneri iz Demokratske narodne partije poslanika Milana Kneževića glasali su protiv. Stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta su se godinama protivile priključenju Crne Gore u NATO, zalagali su se za ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova. Ambasador Lukašik je 9. juna ove godine predao akreditivna pisma predsjedniku Milatoviću.

Pripadnici policije za razbijanje demonstracija su 17. novembra odgurali građane kod zgrade Pokrajinske vlade u Novom Sadu, koji su se okupili u znak podrške prevozniku Milomiru Jaćimoviću, koji osmi dan štrajkuje glađu u tom gradu. Jaćimović, koji je prevozio svojim autobusima studente na antivladine proteste, traži da mu oni budu vraćeni tvrdeći da su neosnovano oduzeti, kao i da se ponište višemilionske kazne koje su mu izrečene. Njemu je jutros vraćen jedan od autobusa, koji je on dovezao kod zgrade Pokrajinske vlade. Međutim, kasnije u toku večeri njegov autobus je odšlepan uz podršku kordona policije i Žandarmerije, dok su građani sve vreme pokušavali da to spreče, prenela je Beta. Policija je prethodno opkolila autobus sa namerom da ga odveze specijalnim vozilom. N1 prenosi da s građani jajima gađali specijalno vozilo koje obezbeđuju pripadnici Interventne jedinice, nakon čega su policajci u opremi za razbijanje demonstracija odgurnuli okupljene građane. Jaćimović je ranije tokom dana za N1 rekao da su mu iz policije rekli da je njegovo vozilo prošlo Interpolovu proveru, nakon čega mu je vraćeno. "Ovo je kraj, ovo je dno dna", rekao je Jaćimović. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije saopštilo je da su pripadnici policije postupali "isključivo u skladu sa zakonom i ovlašćenjima, sa jedinim ciljem očuvanja javnog reda, mira i bezbednosti svih građana". U saopštenju su dodali da je policija po nalogu nadležnog tužilaštva preduzela mere uklanjanja autobusa u vlasništvu Jaćimovića nakon što je utvrđeno da je "nepropisno parkiran, bez registarskih tablica" i da je iz rezervoara curilo pogonsko gorivo. Zbog narušavanja javnog reda i mira u Novom Sadu su privedene dve osobe, saopštio je MUP. U Srbiji duže od godinu dana traju antivladini protesti sa kojih se insistira na krivičnoj i političkoj odgovornosti zbog pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu i na raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora. Vlast u Beogradu odbacuje odgovornost za pad rekonstruisane nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 2. novembra da će "izaći u susret studentima u blokadi" tako da će parlamentarni izbori biti pre roka. On nije precizirao kada bi oni mogli biti raspisani.

Dijana Hrka, majka mladića poginulog u padu nadstrešnice u Novom Sadu najavila je 17. novembra da prekida štrajk glađu, 16. dan nakon što je započela taj vid protesta nadomak Skupštine Srbije. Ona je u štrajk glađu stupila 2. novembra sa zahtevom da se utvrdi istina o smrti njenog sina Stefana Hrke i još 15 ljudi, puštanje studenata iz pritvora i raspisivanje vanrednih izbora u Srbiji. Hrka je u izjavi medijima izjavila da prekida štrajk glađu, ali da će ostati kod Skupštine Srbije. "Pozvaću na razgovor studente i građane da se dogovorimo, dobila sam blagoslov dva sveštenika da prekinem sa štrajkom, od medicinskih radnika, od dece poziv da prekinem štrajk glađu. I ja ću danas prekinuti štrajk", rekla je Hrka. Ona je dodala da neće izneveriti svoj narod i poručila da "mnogo više može da uradi kad je živa". Godinu dana posle pogibije 16 osoba i teškog povređivanja jedne niko nije proglašen krivim. Iako je štrajk planirala pred ulazom u Skupštinu Srbije, to joj vlasti nisu dozvolile jer se na tom prostoru od marta ove godine nalazi šatorsko naselje pristalica vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i njenog donedavnog predsednika i aktuelnog šefa države Aleksandra Vučića. Tragedija u Novom Sadu dogodila se 1. novembra 2024, četiri meseca nakon što je stanična zgrada svečano otvorena posle trogodišnje rekonstrukcije. Od tada u Srbiji traju kontinuirani protesti predvođeni studentima u blokadi sa kojih se traži odgovornost vlasti predvođene SNS-om.

Ukrajina je postigla desetogodišnji sporazum s Francuskom o isporuci 100 borbenih aviona Rafal (Rafale) radi jačanja odbrane, dok je Kremlj saopštio da se nada novom samitu sa SAD kako bi se razgovaralo o mogućem rešenju za okončanje rata u Ukrajini. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastao se u ponedeljak s francuskim predsednikom Emanuelom Makronom (Emmaanuel Macron) u Parizu, gde su se saglasili o sporazumu dok ruske snage intenziviraju vazdušne napade širom Ukrajine i napreduju na istoku te zemlje. "To će biti najveća protivvazdušna odbrana, jedna od najvećih na svetu", rekao je Zelenski pošto je dogovorio sporazum o avionima. Jelisejska palata je saopštila da sporazum takođe uključuje sisteme protivvazdušne odbrane, bombe i dronove – novu opremu koja ne dolazi iz trenutnih zaliha francuskih oružanih snaga. Sporazum je postignut pošto je početkom meseca objavljeno da su Švedska i Ukrajina blizu osiguranja finansiranja za sporazum koji bi Kijevu mogao da omogući kupovinu do 150 borbenih aviona Gripen četvrte generacije. Ukrajina dugo nastoji da ojača svoje odbrambene sisteme u vazduhu kako bi ublažila rusku nadmoć u najvećem i najsmrtonosnijem sukobu u Evropi od kraja Drugog svetskog rata. Dok je Zelenski bio u Parizu i potpisivao sporazum – on zatim odlazi u Španiju u utorak – Kremlj je još jednom saopštio da se nada da će biti organizovan drugi samit predsednika Vladimira Putina i američkog lidera Donalda Trampa (Trump). Njih dvojica su se sastali na Aljasci u avgustu u pokušaju da pokrenu zastale mirovne pregovore o okončanju rata. Međutim, ti razgovori nisu doveli do proboja. Sankcije SAD ruskim energetskim gigantima usledile su posle nekoliko neuspešnih rundi pregovora SAD i Rusije, tokom kojih je u jednom trenutku predložen samit u Budimpešti. Ubrzo posle razgovora američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marca) i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, Tramp je rekao da neće "gubiti vreme" na sastanak s Putinom ako lider Kremlja nije spreman da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedeljak novinarima u Moskvi da bi se samit mogao održati čim se završe neophodne pripreme, što je nedavno nekoliko puta ponovio. "Teško možemo sada predvideti kada će se ovi uslovi pojaviti. Iako smo, naravno, svi zainteresovani da se ovi uslovi dogode pre nego kasnije", rekao je on. "Stoga, čim se ove pripreme završe i uslovi za održavanje samita budu ispunjeni, nadamo se da će se on održati", dodao je Peskov. Zapadni mediji uglavnom izveštavaju da je došlo do malih promena u stavu Rusije o okončanju sukoba od Trampovog sastanka s Putinom na Aljasci u avgustu, koji nije rezultirao prekidom vatre. Tramp je početkom novembra rekao da i dalje ne vidi da je Rusija spremna da prekine borbe, iako i dalje preferira Budimpeštu kao mesto održavanja mirovnog samita kada se ispune uslovi za takav sastanak. Tramp je u nedelju rekao da je otvoren za nove sankcije Kongresa SAD koje bi bile usmerene na "svaku zemlju koja posluje s Rusijom". On nije dao dalje detalje.

Bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić saslušan je u svojstvu osumnjičenog 17. novembra u prostorijama Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Beogradu, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u tom tužilaštvu. Kako su naveli, Vesić je "izneo odbranu i odbio da o dgovara na bilo koje pitanje javnog tužioca za organizovani kriminal". Vesić i još 13 osoba terete se da su tokom izgradnje brze pruge od Novog Sada do državne granice sa Mađarskom oštetili budžet za 115 miliona dolara. Deo tog projekta je rekonstrukcija stanične zgrade u Novom Sadu, gde je u padu nadstrešnice u novembru prošle godine poginulo 16 ljudi, dok je jedna osoba teško povređena. Istragom tužilaštva obuhvaćeni su i bivši ministar građevinarstva Tomislav Momirović, pomoćnica ministra Anita Dimoski, te pojedini funkcioneri javnog preduzeća "Infrastrukture železnica Srbije" i predstavnici firmi koje su radile na rekonstrukciji železnice. Osumnjičenima je 15. avgusta zatvorski pritvor zamenjen kućnim. Pored sumnji da su koruptivnim radnjama oštetili državni budžet za 115 miliona dolara, tužilaštvo osumnjičene tereti i da su konzorcijumu kineskih firmi CRIC&CCCC koji gradi brzu prugu, "pribavili imovinsku korist" u vrednosti od najmanje 18,7 miliona dolara. Predstavnici vlasti u Srbiji sa ovim kineskom konzorcijumom sklopili su ugovor na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine, bez raspisivanja tendera. Iste kompanije angažovane su na najmanje šest drugih infrastrukturnih projekata u Srbiji. Do obrušavanja betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu došlo je četiri meseca nakon rekonstrukcije i svečanog otvaranja. Goran Vesić je nekoliko dana posle nesreće podneo ostavku, a tada je poručio da ne oseća krivicu, već da ostavku daje kao "odgovoran čovek". I on, i ostali zvaničnici su odmah nakon nesreće u Novom Sadu izjavljivali da nadstrešnica nije bila obuhvaćena rekonstrukcijom stanične zgrade. Na antivladinim protestima koji traju više od godinu dana zahteva se politička i krivična odgovornost za pad nadstrešnice, a studenti koji su ih predvodili smatraju da iza pada nadstrešnice stoji korupcija.

Rumunske vlasti naredile su evakuaciju stanovnika sela Plauru na rijeci Dunav, koja čini granicu s Ukrajinom, nakon što je dron navodno pogodio brod koji je prevozio LPG(ukapljeni naftni plin) na ukrajinskoj strani rijeke. U saopštenju objavljenom 17. novembra, Ministarstvo odbrane navelo je da su njegovi radarski sistemi za praćenje i nadzor također otkrili i pratili ciljeve u ukrajinskom zračnom prostoru u blizini okruga Tulcea, gdje se nalazi Plauru. Navodi se da je Glavna inspekcija za vanredne situacije obaviještena o sprovođenju mjera upozorenja za stanovništvo u sjevernom dijelu okruga. Iako je ministarstvo saopštilo da nije bilo neovlaštenih upada letjelica u rumunski zračni prostor, ruski napadi na ukrajinske luke u području Dunava izazvali su nekoliko uzbuna u zemlji članici NATO-a. Upadi ruskih dronova iznad Rumunije i Poljske, zajedno s ulascima ruskih vojnih aviona u estonski zračni prostor, doveli su do toga da NATO pokrene inicijativu "Istočna straža" radi jačanja zračne odbrane. Izvršno tijelo Evropske unije, u međuvremenu, prošlog mjeseca odobrilo je petogodišnji plan odbrane koji uključuje planove za "zid od dronova" koji bi trebao biti potpuno funkcionalan do kraja 2027. godine. Plan Evropske komisije navodi da Rusija i Bjelorusija predstavljaju "najveću prijetnju", pozivajući se na ponovljena kršenja država članica EU bespilotnim letjelicama (UAV). S obzirom na to da postoji rizik od daljnjih eksplozija, Odjel za vanredne situacije saopštio je da je nekoliko ljudi evakuirano. George Maladoi, zamjenik načelnika naselja Ceatalchioi, koje obuhvata selo Plauru, rekao je za RSE da su se neki stanovnici premjestili u zgradu opštine dok se problem ne riješi. Dodao je da lokalni timovi za vanredne situacije pomažu u evakuaciji ljudi i životinja na sigurnija područja.

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je eksplozija na glavnoj željezničkoj pruzi koja se koristi za transport vojne opreme i pomoći Ukrajini uzrokovana "neviđenim činom sabotaže". Tusk je u objavi na društvenim mrežama 17. novembra naveo da se eksplozija dogodila dan ranije na pruzi koja vodi od Varšave do istočnog poljskog grada Lublina, oko 100 kilometara (60 milja) od granice s Ukrajinom. "Dizanje u zrak željezničke pruge na relaciji Varšava–Lublin je neviđen čin sabotaže usmjeren na sigurnost poljske države i njenih građana", napisao je Tusk, dodajući da je istraga u toku. Nije dao dodatne detalje o eksploziji niti o tome ko bi mogao stajati iza nje, ali je rekao da je otkriveno drugo mjesto s oštećenjem na istoj pruzi, dalje na istoku. Poljski zvaničnici, kao i oni iz drugih evropskih zemalja, već dugo optužuju Moskvu da vodi "hibridnu" kampanju sabotaže i špijunaže protiv zemalja koje pomažu Ukrajini otkako je Rusija pokrenula punu invaziju u februaru 2022. godine. Prošlog mjeseca poljske vlasti uhapsile su osam osoba osumnjičenih za špijunažu ili planiranje napada u ime Rusije. U januaru je Tusk optužio Rusiju da planira terorističke napade na neodređene ciljeve koristeći avione. Njegovi komentari uslijedili su usred sve većeg broja sumnjivih, alarmantnih i neobjašnjenih incidenata. Neki su uključivali međunarodne aviokompanije i tvrdnje da je Rusija pokušavala postaviti tajne eksplozive na teretne letove, dok su drugi uključivali brodove koji su ometali podmorske kablove. Moskva je rutinski negirala zapadne optužbe za terorističke napade, uključujući podmetanje požara, provale, trovanja i napade na pojedince na Zapadu.

Albanija je 17. novembra otvorila posljednja poglavlja pregovora o članstvu u Evropskoj uniji (EU). Poglavlja u grupi "Resursi, poljoprivreda i kohezija" otvorena su tokom sedme međuvladine konferencije Albanije i EU, koja je održana u Briselu. "Prije samo kratkog vremena, ovo je nešto što se činilo nemogućim", rekao je albanski premijer Edi Rama u konferencijskom pozivu sa danskom ministricom vanjskih poslova Marie Bjerre i komesarkom EU za proširenje Martom Kos. "Apsolutno sam inspirisan svim ovim mjesecima i snažnom podrškom koju dobija proces proširenja ili proces ponovnog ujedinjenja Evrope. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da krenemo naprijed istim intenzitetom, istom disciplinom i istim napornim radom, da ostvarimo rezultate i da osiguramo da se ovaj zajednički proces koji gradimo s našim partnerima ovdje u Briselu i s našim partnerima u državama članicama ne zaustavi", rekao je Rama. Komesarka Kos, s druge strane, pohvalila je rad koji je obavila Albanija, a koji je, prema njenim riječima, doveo do otvaranja posljednje grupe poglavlja. "Posvećeni smo uvođenju Albanije u EU. Uspjeh Albanije rezultat je rada vlasti na provođenju važnih reformi", rekla je. Albanija je dobila status zemlje kandidata za članstvo u EU 2014. godine, dok su pregovori o pristupanju zvanično započeli 2022. godine. Današnja konferencija označila je završetak ciklusa otvaranja šest grupnih poglavlja i očekuje se da će utrti put finalizaciji tehničkog procesa do 2027. godine. Nakon ove faze, Albanija će krenuti u proces političke integracije, koji zahtijeva odobrenje članstva od strane parlamenata svih 27 država članica Evropske unije. EU izražava optimizam da Albanija može završiti proces integracije do 2030. godine, dok je Rama već postavio članstvo u EU kao glavni prioritet svog četvrtog mandata. Postoji i optimizam u vezi s evropskim integracijama Crne Gore, dok ostale zemlje Zapadnog Balkana zaostaju. Kosovo je jedina od njih koja još nema ni status zemlje kandidata.

Kantonalni sud u Bihaću osudio je Mehemeda Vukalića na 42 godine zatvora za trostruko ubistvo u Sanskom Mostu, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Vukalić je dobio po 14 godina za svaku njegovu žrtvu, uključujući godinu za nedozvoljeno nošenje oružja koju je već proveo u zatvoru, prenosi Srna. Prema optužnici, Vukalić je u prostorijama Gimnazije u Sanskom Mostu, u augustu prošle godine hicima iz automatske puške ubio direktora škole Nijaza Halilovića, sekretaricu Nisvetu Kljunić i profesoricu engleskog jezika Gordanu Midžan. Vukalić je bio uposlenik srednjoškolskog centra u Sanskom Mostu koji se nalazi u istoj zgradi u kojoj je smještena Gimnazija. Radi se o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.