Tanker pod ruskom zastavom koji prevozi rusku sirovu naftu stigao je na Kubu nakon što je Washington ukinuo sankcije za taj brod, što mu je omogućilo da prođe uprkos faktičkom američkom naftnom embargu prema karipskom ostrvu. Odluka administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da dozvoli brodu Anatoly Kolodkin da pristane na Kubu dolazi u trenutku kada zemlja prolazi kroz gotovo nezapamćene nestanke struje koji je gura ka potpunom kolapsu. Ova odluka izazvala je negodovanje među kritičarima, koji tvrde da administracija time nagrađuje Moskvu i šalje pogrešnu poruku u trenutku kada Rusija, prema navodima, pruža osjetljive obavještajne podatke Iranu dok on odgovara na američke i izraelske vazdušne napade. Napori uz podršku SAD-a da se okonča rat u Ukrajini, koji traje više od četiri godine, takođe su posustali, djelimično zbog čvrstog stava Moskve prema ukrajinskoj teritoriji. Ova isporuka predstavlja prve uvoze nafte u više od dva mjeseca za karipsku državu, koja je uvela strogu racionalizaciju benzina usred masovnih nestanaka struje. Ranije ovog mjeseca, Ministarstvo finansija SAD‑a izdalo je licencu kojom se Kubi izričito zabranjuje uvoz ruske nafte, dodajući je na listu zemalja s ograničenim pristupom. Anatoly Kolodkin isplovio je iz ruske luke Primorsk nakon što je ukrcao oko 700.000 barela sirove nafte. Platforme za praćenje brodova primijetile su da se brod, koji je plovio prema Kubi, zaustavio usred Atlantskog okeana ranije ovog mjeseca, dok se čekalo da li će mu SAD dozvoliti pristajanje. Odgovarajući na pitanja novinara 29. marta o tome da li će brod moći pristati, Trump je rekao: "Nemamo ništa protiv da neko dobije pun brod… jer moraju preživjeti." "Ako neko želi poslati naftu Kubi upravo sada, nemam ništa protiv toga, bila to Rusija ili ne", dodao je. Ministarstvo saobraćaja Rusije saopštilo je 30. marta da je brod pristao na Kubi. Administracija Donalda Trumpa traži načine da ublaži uticaj naglog rasta globalnih cijena energije izazvanog jednomjesečnim ratom s Iranom. Administracija je ranije ublažila neke sankcije Rusiji, koje su bile uvedene kako bi se Moskva kaznila zbog rata u Ukrajini. Neki američki zakonodavci i evropski lideri – kao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski – kritikovali su ovu odluku, tvrdeći da će ona pomoći Moskvi da finansira svoju invaziju na Ukrajinu. Ukrajina je, u međuvremenu, prošle sedmice započela ciljanu kampanju dronovima protiv nekih od najvažnijih ruskih terminala za izvoz nafte u Baltičkom moru. "Kuba je sljedeća"Blokada isporuka nafte Kubi dolazi u trenutku kada Washington pojačava pritisak na vladu u Havani. Na ekonomskom forumu u Majamiju 27. marta, Trump je pomenuo operaciju hapšenja venecuelanskog lidera Nicolasa Madura, koja je rezultirala velikim političkim promjenama u Karakasu. Trump je rekao: "Bili smo vrlo, vrlo uspješni. Znate, kada sam ušao u Venezuelu… izgradio sam ovu veliku vojsku, rekao sam im da je vjerovatno nikada neće morati koristiti, ali ponekad morate." Zatim je dodao: "A Kuba je sljedeća, usput. Ali pravite se da to nisam rekao, molim vas." Trump je također sugerisao da će Washington "uskoro uraditi nešto s Kubom". Ostrvska država, udaljena oko 145 kilometara od obale Floride, predstavlja izazov za američke administracije još od revolucije koju je predvodio Fidel Kastro, a koja je 1959. dovela do uspostavljanja komunističke vlade blisko povezane sa Sovjetskim Savezom. Trump je rekao da je naložio američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju da vodi razgovore s kubanskim zvaničnicima i govorio o "prijateljskom" preuzimanju ostrva. Uz izvještavanje Reutersa i The Washington Posta

Policija Tuzlanskog kantona (TK) uhapsila je četiri osobe, od čega tri policajca, zbog osnova sumnje na krivično djelo trgovina ljudima. Dvojica policajaca su iz Kalesije, a jedan iz Živinica, koji su, po odluci Uprave policije TK, privremeno suspendovana. Lica kojima je oduzeta sloboda će nakon kriminalističke obrade biti predata u nadležnost Tužilaštva Tuzlanskog kantona. Radi se o predmetu u kojem je u januaru ove godine Tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo optužnicu protiv osam osoba, osumnjičenih za iskorištavanje dvije maloljetne djevojčice za prostituciju i seksualno iskorištavanje. Optuženi su Besim Kopić, Miralem Halilović, Jasmin Modrić i Dževad Požegić, koji su u vrijeme počinjenja krivičnog djela bili policajci. Među optuženima su i Šemsudin Kadrić, Sulejman Šehić i Nedim Avdić, te bivši parlamentarac i univerzitetski profesor Zijad Jagodić. Prema optužnici, Kopiću, Kadriću, Haliloviću, Modriću i Šehiću se stavlja na teret da su od aprila 2024. do jula 2025. godine vrbovali, navodili, prevozili na različite lokacije, predavali drugim licima i skrivali dvije, tada 15-godišnje djevojčice u svrhu seksualnog iskorištavanja i prostitucije, te ih osobno seksualno iskorištavali i primali novac za to. Jagodiću, Požegiću i Avdiću se na teret stavlja da su seksualno iskorištavali djevojčice i plaćali im za to, svjesni da su maloljetne i da su žrtve trgovine ljudima, saopštili su iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona. Svi su uhapšeni 29. oktobra prošle godine i nalaze se u pritvoru. Za krivično djelo za koje se terete predviđena je kazna zatvora od najmanje deset godina. Tužiteljstvo je navelo da su djevojčice trenutno smještene i zbrinute u ustanovama socijalne zaštite, gdje im se pruža sva potrebna zdravstvena i psihosocijalna zaštita te da je sudski postupak, zbog zaštite maloljetnica, zatvoren za javnost. Lica kojima je oduzeta sloboda će nakon kriminalističke obrade biti predata u nadležnost Kantonalnom tužilaštvu Tuzlanskog kantona.

Vlada Kosova je odobrila predlog Ministarstva odbrane da se pripadnici Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS) pošalju u Gazu, čime je otvoren put da se odluka uputi na razmatranje i usvajanje u Skupštini Kosova. Prema važećem zakonima, nakon odluke izvršne vlasti, pitanje se prosleđuje poslanicima na razmatranje i glasanje, dok je na kraju potrebno i odobrenje predsednika države. Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti je na sednici Vlade izjavio da je Kosovo spremno da učestvuje i pomogne narodu Gaze, "jer smo i sami od 1999. godine bili i jesmo korisnici pomoći međunarodnih snaga". Ministar odbrane Ejup Maćedonci (Maqedonci) naglasio je da Kosovo ovim angažmanom želi da pokaže da je pouzdan partner i da je spremno da deluje zajedno sa saveznicima kako bi se obezbedio mir i bezbednost. "Ova odluka dodatno jača međunarodni profil naše države, potvrđuje profesionalizam KBS-a i svrstava našu republiku među države koje ne samo da imaju koristi od međunarodne bezbednosti, već i kontinuirano doprinose održavanju međunarodnog mira i poretka", rekao je on. Odluka o slanju trupa usvojena je bez glasova protiv i bez uzdržanih. Očekuje se da će raspoređivanje pripadnika KBS-a biti realizovano u okviru Međunarodnih stabilizacionih snaga, mehanizma formiranog u okviru inicijative Odbora za mir (Peace Board), koju je predložio predsednik SAD Donald Tramp (Trump), sa ciljem postizanja mira u svetu. Kosovo je među prvih pet država – zajedno sa Indonezijom, Marokom, Kazahstanom i Albanijom – koje su se obavezale da učestvuju u ovoj misiji, sa ciljem obezbeđivanja sigurnosti i nadzora primirja u Pojasu Gaze. Međutim, još uvek nije poznato kada će tačno doći do raspoređivanja trupa i koliko će ih biti. Ministarstvo odbrane je ranije saopštilo da je nacrt odluke o ovom pitanju prosleđen Vladi 3. marta. Skupština Kosova ponovo je funkcionalna nakon što je Ustavni sud 25. marta doneo odluku da dekret predsednice Vjose Osmani o njenom raspuštanju usled nemogućnosti izbora novog predsednika zemlje, nema pravno dejstvo. Skupština sada može da razmatra pitanje slanja trupa u Gazu, a mora da usvoji i sporazum o članstvu Kosova u Međunarodnim stabilizacionim snagama. Predsednica Kosova Vjosa Osmani, koja je bila jedna od osnivača inicijative Odbor za mir, javno je podržala ovu inicijativu. Njen predsednički mandat ističe 4. aprila. Prema navodima izraelskog javnog servisa KAN, očekuje se da će Međunarodne stabilizacione snage započeti raspoređivanje trupa u Gazi u maju, uključujući desetine vojnika sa Kosova, iako institucije u Prištini nisu zvanično potvrdile ovaj rok. Ministar odbrane Ejup Maćedonci izjavio je da se u početku planira slanje više od 20 vojnika specijalizovanih za različite oblasti, uključujući deminiranje i uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava, specijalne operacije, planiranje i medicinske timove. Očekuje se da će Međunarodne stabilizacione snage imati zadatak da stabilizuju bezbednosnu situaciju u Gazi, nakon rata koji je počeo u oktobru 2023. godine, kada je Hamas – kojeg su SAD i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom – napao Izrael, ubio više od 1.200 ljudi i uzeo taoce. Nakon toga, izraelski napadi na Gazu izazvali su desetine hiljada žrtava, humanitarnu krizu i velika razaranja infrastrukture. Plan za formiranje ovih snaga deo je šireg paketa za postizanje mira, koji su prihvatile strane u sukobu. Ovo ne bi bio prvi put da se KBS raspoređuje u inostranstvu. Ove snage su 2021. učestvovale u misiji u Kuvajtu u saradnji sa američkim snagama, a 2022. na Foklandskim ostrvima, u saradnji sa Ujedinjenim Kraljevstvom. KBS je trenutno u procesu transformacije u vojsku, koji bi trebalo da bude završen do 2028. godine.

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da želi "uzeti naftu u Iranu" i možda zauzeti ostrvo Kharg, dok istovremeno insistira da Washington"izuzetno dobro" napreduje u pregovorima s Iranom i da je "prilično siguran" da će mirovni sporazum biti postignut "uskoro". Miješanje prijetnji i mogućnosti mirovnog sporazuma s Teheranom pojavilo se u intervjuu objavljenom kasno 29. marta u Financial Timesu, te u izjavama sat kasnije novinarima u avionu Air Force One. Novinarima je Trump pohvalio napredak u razgovorima s Iranom, rekavši da se oni vode direktno i indirektno s "razumnim" liderima, te je ustvrdio da Teheran djelimično otvara ključni Hormuški moreuz, plovni put kroz koji prolazi oko 20 posto svjetskih zaliha nafte i prirodnog gasa. Nije pojasnio na šta misli kada govori o direktnim razgovorima s Iranom, čiji lideri negiraju da se pregovori uopšte vode. Teheran je saopštio da je primio, razmotrio i odbio američki mirovni plan od 15 tačaka, koji je dostavljen preko pakistanskih izaslanika. Trump je rekao: "Izuzetno dobro nam ide u tim pregovorima. Ali nikad ne znate s Iranom, jer pregovaramo s njima, a onda ih uvijek moramo dići u zrak… bilo B-52 bombarderima" ili time što sam poništio nuklearni sporazum iz 2015. koji je Teheran potpisao sa svjetskim silama, uključujući SAD, Rusiju i Kinu. "Mislim da ćemo postići sporazum s njima. Prilično sam siguran. Ali moguće je i da nećemo", rekao je novinarima. "Ali mi smo već imali promjenu režima. (Iranski) režim je desetkovan, uništen. Svi su mrtvi." Nije navodio detalje, ali je rekao da su sadašnji lideri "vrlo razumni". "Vidim sporazum s Iranom. Mogao bi uskoro biti postignut", rekao je. "Uzimanje iranske nafte je prioritet"U intervjuu za Financial Times, Trump je rekao da bi najradije uzeo iransku naftu, poredeći situaciju s Venezuelom, gdje je naveo da namjerava preuzeti kontrolu nad naftnom industrijom "na neodređeno vrijeme" nakon što su američke snage u januaru zarobile lidera Nicolasa Madura. "Iskreno govoreći, najradije bih uzeo iransku naftu, ali neki glupi ljudi u SAD-u kažu: 'Zašto to radite?' Ali to su glupi ljudi", citirao je FT Trumpa. "Možda uzmemo ostrvo Kharg, možda ne. Imamo mnogo opcija", rekao je, misleći na čvorište kroz koje se izvozi većina iranske nafte. "To bi također značilo da bismo morali biti tamo (na ostrvu Kharg) neko vrijeme", rekao je. "Mislim da oni nemaju nikakvu odbranu. Mogli bismo ga zauzeti vrlo lako." Trump je postavio rok do 6. aprila Iranu da otvori Hormuški moreuz i prihvati sporazum kojim se okončava rat, ili će se suočiti s američkim napadima na elektrane. Pakistan želi biti domaćin pregovoraRanije tokom dana, Pakistan je saopštio da nastoji organizovati direktne mirovne pregovore u Islamabadu ove sedmice, ali nasilje na Bliskom istoku i oštra retorika između Washingtona i Teherana ne jenjavaju. "Pakistan će biti počašćen da ugosti i olakša značajne razgovore između dvije strane u narednim danima, s ciljem sveobuhvatnog i trajnog rješenja tekućeg sukoba", rekao je pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar nakon sastanka vodećih regionalnih diplomata 29. marta. Washington i Teheran nisu komentarisali predložene mirovne pregovore, dok se broj žrtava i šteta na Bliskom istoku nastavlja povećavati. U novom razvoju događaja tokom vikenda, jemenski Huti pobunjenici koje podržava Iran uključili su se u sukob ispaljujući rakete prema Izraelu, uključujući i treći nalet rano 30. marta. Ovaj razvoj događaja dešava se dok su hiljade dodatnih marinaca SAD-a stigle u region, a Washington nastavlja postavljati temelje za moguću kopnenu invaziju na Iran, iako američki zvaničnici kažu da još nije donesena nikakva odluka o invaziji. Dok je rat SAD-a i Izraela s Iranom ušao u petu sedmicu, moćni predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, koji se smatra mogućim kandidatom za vođu zemlje nakon što su američko-izraelski zračni napadi ubili dosadašnje rukovodstvo, optužio je Sjedinjene Države da "tajno" planiraju kopneni napad uprkos razgovorima o miru. "Sigurni smo da možemo kazniti Ameriku i natjerati je da požali što je ikada razmatrala napad na Iran", rekao je. Iran je kasno 29. marta izveo raketni napad u kojem je ranjeno najmanje 11 ljudi u pustinjskom gradu Beršebi, saopštile su izraelske vlasti. U jednom od napada izbio je veliki požar u hemijskoj fabrici na periferiji grada. Izraelska vojska je u svom "24-satnom izvještaju" saopštila da je izvela više od 140 zračnih udara na centralni i zapadni Iran, uključujući Teheran, tokom 24 sata zaključno s večeri 29. marta. Naveli su da su pogođena mjesta za lansiranje balističkih projektila i skladišta, među ostalim metama. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je 29. marta saopštila da je iranski reaktor na tešku vodu u Khondabu, blizu grada Araka, za koji je Teheran objavio da je napadnut 27. marta, pretrpio ozbiljna oštećenja i da više nije u funkciji. Izraelska vojska je ranije saopštila da je pogodila postrojenje, službeno poznato kao Khondabov istraživački reaktor na tešku vodu - što je najmanje drugi put da je lokacija bila meta nakon izraelskog zračnog udara tokom 12‑dnevnog rata u junu 2025. Reaktor je dio velikog nuklearnog kompleksa u centralnom Iranu koji uključuje postrojenja za proizvodnju teške vode, što omogućava Iranu da koristi prirodni uran kao gorivo bez potrebe za visokim nivoima obogaćivanja. Nestanci struje u TeheranuIzraelska vojska je također saopštila da je izvela nove napade na lokacije povezane s iranskim režimskim zvaničnicima, ali nije navela detalje. Iransko Ministarstvo energetike je saopštilo da su udari SAD-a i Izraela kasno 29. marta gađali objekte za snabdijevanje električnom energijom u glavnom gradu Teheranu, što je dovelo do nestanaka struje u nekoliko gradskih četvrti. U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je naložio vojsci da se dodatno pomjeri ka jugu Libana kako bi proširila ono što je nazvao "postojećom sigurnosnom zonom". Netanyahu je rekao da je cilj spriječiti prijetnju koju predstavlja Hezbolah, grupa koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, kao i raketne napade iz tog područja. "Odlučni smo da iz temelja promijenimo situaciju" u južnom Libanu, rekao je. Uz izvještavanje Radija Farda i Radija Mashaal, te agencija Reuters, AFP i dpa

Predsednik Srbije i funkcioner Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić izjavio je da je u svih deset opština, gde su 29. marta održani lokalni izbori, koalicija oko naprednjaka odnela pobedu. Glasalo se u Boru, Bajinoj Bašti, Kuli, Majdanpeku, Kladovu, Aranđelovcu, Smederevskoj Palanci, Lučanima, Knjaževcu i Sevojnu. Međutim, prema izveštajima nezavisnih posmatrača i opozicionih lista, izborni dan su obeležile brojne nepravilnosti i incidenti - praćeni fizičkim obračunima i povređenim građanima, aktivistima i novinarima. Sukobi su, pored ostalog, zabeleženi u Boru, na istoku Srbije, u Bajinoj Bašti na zapadu, i u Kuli u Vojvodini. Posmatračka misija nevladine organizacije CRTA saopštila je da su posmatrači "svuda videli vođenje paralelne evidencije, slučajeve ugrožavanja tajnosti glasanja i organizovanog dovođenja birača, koje ukazuje na moguće glasanje pod pritiskom". "Ali u svetlu batinjanja, potezanja oružja i širenja straha, ti nedostaci izbora neopravdano se čine 'manje' ozbiljnim", ocenjeno je u saopštenju. "Posebno je zabrinjavajuća činjenica da policija uglavnom nije bila spremna da zaštiti građane koji su bili izloženi nasilju, niti da nasilnike privede", zaključili su. Policija se nije oglašavala nakon optužbi posmatračkih misija da nije reagovala na nasilje. Pravo glasa na lokalnim izborima 29. marta imalo je oko 250 hiljada birača. Glasanje je obeležila visoka izlaznost, koja je u svih deset gradova i opština premašila 50 odsto. U šest opština bila je veća od 70 odsto, u tri viša od 60 odsto, dok je u jednoj premašila polovinu izašlih birača. Koalicija oko naprednjaka je u svim opštinama nastupila zajedno, a lista je nosila Vučićevo ime, iako on, kao predsednik države, nije učestvovao na lokalnim izborima. Protiv naprednjaka su nastupile liste koje su formirali studenti u blokadi, opozicione stranke i lokalne grupe građana, u različitim formama - negde su izlazili zajedno, u koaliciji, negde odvojeno. U svim mestima gde su 29. marta održali izbori je i do sada na vlasti bila koalicija na čelu sa Srpskom naprednom strankom. Lokalni izbori su bili još jedan test snage vlasti i opozicionih opcija, više od godinu dana od nesreće u Novom Sadu i masovnih antivladinih protesta u Srbiji.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić uputio je pismo Yehudi Kaplounu, specijalnom izaslaniku američkog predsjednika Donalda Trumpa za praćenje i borbu protiv antisemitizma, povodom najava da bi Milorad Dodik mogao biti njegov domaćin u predstojećoj posjeti i komemoraciji žrtvama logora Jasenovac iz Drugog svjetskog rata. U pismu koje je objavio na platformi X, Suljagić je skrenuo pažnju na "dosije Dodika u poricanju i javnom neprijateljstvu prema žrtvama i preživjelim genocida u Srebrenici 1995." i podsjetio na, kako navodi, dugogodišnje negiranje genocida u Srebrenici i uvredljive izjave prema žrtvama i njihovim porodicama. Suljagić je američkog specijalnog izaslanika upozorio da bi eventualno javno povezivanje s političarom koji negira genocid moglo imati ozbiljne posljedice. "Takva povezanost nosi rizik davanja legitimiteta politici negiranja i podrivanja principa sjećanja, pravde i međusobne solidarnosti koje naše zajednice nastoje očuvati", napisao je i pozvao Kaplouna da preispita navodni susret sa Dodikom. U pismu je Suljagić iznio i konkretne zahtjeve, među kojima su javno priznanje Dodikovog negiranja genocida u slučaju susreta, ili odbijanje javnih aktivnosti koje bi mogle biti protumačene kao podrška takvoj politici. Pitanje negiranja genocida u Srebrenici od strane Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata, obilježeno je drastičnom promjenom njegovih javnih stavova tokom godina i pravnim posljedicama unutar Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik je 2007. godine u televizijskom gostovanju na Face TV eksplicitno priznao da se u Srebrenici desio genocid, pozivajući se na presude Haškog tribunala. Međutim, u godinama koje su uslijedile, njegov narativ se promijenio u potpuno negiranje te pravne kvalifikacije, nazivajući genocid "podvalom", "mitom" i "izmišljotinom". Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je u julu 2021. godine izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca postalo kazneno djelo.

Više javno tužilaštvo saopštilo je da nastavlja istragu smrti studentkinje Filozofskog fakulteta u Beogradu. Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno u tom tužilaštvu 28. marta, policija će obaviti dodatna ispitivanja drugih zaposlenih na fakultetu u okviru istrage okolnosti pod kojima je stradala 25-godišnja devojka. Njeno telo pronađeno je 26. marta uveče na platou Filozofskog fakulteta u Beogradu. Načelnik Policijske stanice Stari grad Radenko Resanović izjavio je da su, prema prvim saznanjima, na petom spratu fakulteta zapaljena pirotehničkih sredstava, "nakon čega je, kako se sumnja, ženska osoba, najverovatnije student fakulteta, skočila kroz prozor". Istragu je preuzelo Odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva zbog, kako su saopštili ranije, "postojanja sumnje na propuste dekana, prodekana i prodekana za nastavu u vezi sa bezbednošću studenata i zaposlenih". Saslušan je dekan Filozofskog fakulteta Danijel Sinani i drugi zaposleni na fakultetu zbog sumnje na krivično delo "nesavestan rad u službi". Sinani je 28. marta za agenciju FoNet izjavio da policija nije pronašla pirotehnički materijal na fakultetu i najavio da će pokrenuti pravne procedure protiv medija koji su širili neistine i definformisali javnost u vezi sa smrću studentkinje. "Te večeri sam došao na Fakulet da bi policija ušla da obavi istragu i predistražne radnje. Prema onome što su moja saznanja, koleginica koja je nastradala je tada bila sama u hodniku na petom spratu. Na istom spratu se održavala nastava koja je bila produžena zbog toga što ponekad nije moguće kontrolisati da li ćete imati dužu diskusiju i više pitanja", kazao je Sinani. Dodao je da su nadležnima sva tražena dokumenta i informacije. Hitna sednica skupštinskog odbora za obrazovanjeNa inicijativu predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić za subotu je sazvana hitna sednica skupštinskog odbora za obrazovanje, na čijem je dnevnom redu stanje na državnim univerzitetima u Srbiji. Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je na sednici da rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić i dekan Filozofskog fakulteta Danijel Sinani "nose odgovornost koja treba da bude utvrđena, ali ne može biti izbegnuta" u vezi smrti studentkinje te visokoškolske ustanove. Najavio je da će Ministarstvo prosvete sprovesti "vanredni i direktni" inspekcijski nadzor rada Filozofskog fakulteta. Rektor Đokić je izjavio da je "u interesu svih" na tom fakultetu da se slučaj razjasni "na transparentan, objektivan i profesionalan način". Đokić je ocenio da je slučaj smrti studentkinje iskorišćen za "nastavak napada na Univerzitet", koji je u poslednjih više od godinu dana, kako je rekao, izložen raznim vrstama pritisaka - medijskih, pravnih, finansijskih i ljudskih. Predsednica Skupštine Ana Brnabić odbacila je ocene rektora o napadima vlasti na Univerzitet, ali i navela da je tragedija "posledica javašluka koji vlada na univerzitetima". Ona je upitala prisutne rektore i da li su se pridržavali zakona i "pisanim putem upozorili dekane u slučaju da su se prostorije fakulteta koristile protivno zakonu". Tokom sednice odbora došlo je do međusobnih optužbi predstavnika vlasti i opozicije, a u fokusu rasprave je reagovanje države na studentske blokade, koje su trajale više meseci na više desetina fakulteta u gradovima širom Srbije. Blokade rada fakultete su usledile nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Pratili su ih masovni protesti sa kojih su učesnici, predvođeni studentima, tražili odgovornost vlasti za pad nadstrešnice, a od maja 2025. i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Najmanje 12 američkih vojnika je ranjeno kada je Iran pogodio zračnu bazu u Saudijskoj Arabiji s najmanje jednom raketom i nekoliko dronova izvještavaju američki mediji. U međuvremenu jemenski pobunjenici Huti lansirali su prve rakete na Izrael od početka rata, prijeteći da prošire sukob koji je sada ušao u petu sedmicu. Ranjeni vojnici su se nalazili unutar zgrade baze kada je pogođena, izvijestili su New York Times i Wall Street Journal, pozivajući se na neimenovane zvaničnike. Nekoliko aviona za dopunu goriva u zraku također je pretrpjelo oštećenja. Još uvijek nema komentara iz Pentagona. Sa druge strane Iran je nastavio sa uzvratnim napadima na zemlje Perzijskog zaljeva koje optužuje da služe kao polazna tačka za američke udare koji su počeli u zajedničkoj operaciji s Izraelom 28. februara. Trinaest Amerikanaca je poginulo od početka sukoba, sedam u Zaljevu i šest u Iraku,dok je više od 300 ranjeno. Američka vojska je saopštila da se 273 već vratilo na dužnost. Napad na Saudijsku Arabiju bio je dio šireg vala iranskih napada širom regiona. Vlasti u Bahreinu su saopštile da su ugasile požar u pogođenom objektu, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) rekli da su njihovi odbrambeni timovi rano 28. marta presretali iranske rakete i dronove. Izrael je saopštio da gađa ciljeve širom Teherana u operacijama koje su postale gotovo stalne. Ranije su gađali postrojenje za preradu uranija i reaktor teške vode u centralnom Iranu. Iranske rakete pogodile su šest lokacija u i oko Tel Aviva 27. marta, pri čemu je jedna osoba poginula. Trump napada NATOKako je broj žrtava rastao, američki predsjednik Donald Trump iskoristio je pojavljivanje na investicijskom forumu koji sponzorira Saudijska Arabija u Miamiju 27. marta da napadne NATO najoštrije do sada. Članovi Alijanse odbili su da se pridruže kampanji protiv Irana ili pomognu u osiguranju Hormuškog moreuza prije primirja. "NATO je napravio strašnu grešku kada nisu poslali malu količinu vojne opreme, kada nisu čak ni priznali šta radimo za svijet i preuzimamo na sebe Iran", rekao je Trump. "Jednostavno nisu bili tu." Trump je također nagovijestio smanjenje učešća u savezu, rekavši: "Zašto bismo mi bili tu za njih ako oni nisu tu za nas? Trošimo stotine milijardi dolara godišnje na NATO, stotine, štiteći ih, i uvijek bismo bili tu za njih, ali sada, na osnovu njihovih postupaka, pretpostavljam da ne moramo biti, zar ne?" Izjave će vjerovatno uznemiriti evropske saveznike koji su već uzdrmani stavom Washingtona prema NATO-u. Ukupni vojni budžet NATO-a u 2025. godini iznosi oko 5,3 milijarde dolara, pri čemu Sjedinjene Države doprinose sa približno 842 miliona dolara, što je mali dio ukupnog budžeta Pentagona od više od 882 milijarde dolara za tekuću fiskalnu godinu. Huti napadaju IzraelUlazak Huta u sukob označio je potencijalno značajnu eskalaciju. Grupa sa sjedištem u Jemenu, koja podržava Iran lansirala je rakete na Izrael 28. marta, prvi takav napad od početka rata, pri čemu je Izrael saopštio da su jednu presreli. Pratite BLOG UŽIVOHuti su upozorili da će njihove operacije trajati sve dok, kako su naveli, "agresija" ne prestane na svim frontovima. Grupa je dan ranije signalizirala da je spremna djelovati ako se nastave napadi na Iran i njegove regionalne saveznike. Organizacija koju su SAD označile kao terorističku, učešće Huta nosi rizik produženja rata koji je već uključio američke snage, arapske države Zaljeva i Izrael na više frontova. Posmatrači upozoravaju da bi potpuni ulazak Huta u sukob izazvao potrese na globalnim energetskim tržištima s obzirom na sposobnost grupe da ugrozi plovidbu u moreuzu Bab al-Mandab i Crvenom moru. Rat završava za 'nekoliko sedmica, ne mjeseci'Na diplomatskom planu, državni sekretar Marco Rubio, govoreći na marginama sastanka G7 u Francuskoj, rekao je da Sjedinjene Države još nisu dobile formalni odgovor od Irana i sugerirao da su kontakti bili indirektni, ali je rekao da je Washington "na ili ispred rasporeda" i da očekuje da završi vojne operacije za “nekoliko sedmica, ne mjeseci.” Također je pozvao evropske i azijske zemlje koje imaju koristi od trgovine kroz Hormuški moreuz da doprinesu naporima za osiguranje slobodne plovidbe. Trump je insistirao da se Iran "povlači” i da su pregovori u toku. Specijalni izaslanik Steve Witkoff rekao je da Washington ima "dogovor u 15 tačaka na stolu" koji čeka odgovor Teherana. Visoki iranski zvaničnici su negirali da su pregovori u toku, iako je Iran 25. marta saopštio da razmatra američki prijedlog i iznio pet uslova za okončanje sukoba. Izvori: Radio Farda, Dopisnik RSE iz Washingtona, AFP, Reuters

Dvostranačka grupa američkih senatora i kongresmena pozvala je administraciju predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije bivšem lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku zbog, kako navode, podrivanja mira i sigurnosti na Balkanu. Inicijativa dolazi pet mjeseci nakon što je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija Sjedinjenih Država (OFAC) ukinula sve kaznene mjere protiv Dodika, njegove porodice i saradnika. U pismu, koje je objavio The Hill, zakonodavci su od ministra finansija Scotta Bessenta i državnog sekretara Marca Rubija zatražili da Dodik bude sankcionisan u skladu s federalnim zakonima, navodeći da su sankcije, prema propisima, trebale biti obnovljene 18. marta. Inicijativu su pokrenuli senatorica Jeanne Shaheen, najviša demokratska članica Odbora za vanjske odnose Senata, i republikanski senator Thom Tillis. Među potpisnicima su i Chuck Grassley, Roger Wicker, Dick Durbin, Elizabeth Warren, te kongresmeni Mike Turner i Ann Wagner - što predstavlja jedan od rijetkih slučajeva širokog dvostranačkog dogovora. Američki zakonodavci tvrde da je Dodik nastavio djelovanja koja "direktno podrivaju Dejtonski sporazum", uključujući zagovaranje secesije Republike Srpske, osporavanje nadležnosti državnih institucija i kršenje odredbi Zakona o odbrambenim ovlaštenjima (NDAA) iz 2026. "Iako razumijemo da je ukidanje sankcija moglo biti vođeno željom da se postigne veća politička stabilnost u BiH, Dodikova kasnija djelovanja jasno pokazuju da on nema namjeru ići tim putem", navodi se u pismu. U dodatku pismu, zakonodavci podsjećaju i da NDAA zahtijeva uvođenje sankcija najkasnije 90 dana od stupanja zakona na snagu, te navode primjere zbog kojih Dodik ispunjava kriterije - od obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, preko političkog djelovanja kroz SNSD, do lobiranja u Washingtonu "radi postizanja nezavisnosti Republike Srpske". Posebno izdvajaju slučaj Staše Košarca, koji je nakon skidanja s američke liste sankcija poslao "kacigu iz nacističkog perioda" u kancelariju Ureda visokog predstavnika, istovremeno optužujući OHR da je "okupatorska struktura". "Ovaj incident dio je kontinuiranog obrasca ponašanja gospodina Dodika i njegovih saradnika, koji uporno kritikuju i podrivaju autoritet Ureda visokog predstavnika", navodi se. Zakonodavci zaključuju da su Sjedinjene Države "igrale ključnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini" i da je "u nacionalnom interesu SAD‑a da se akteri koji nastoje potkopati više od trideset godina teško izborenog mira pozovu na odgovornost". Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, smijenjen je s dužnosti 2025. godine, osuđen na godinu dana zatvora i dobio šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Administracija Joea Bidena sankcionisala ga je 2022. zbog korupcije i prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH, a početkom 2025. sankcije su proširene i na članove njegove porodice. Prema američkim medijima, pojedini srpski zvaničnici tvrde da istovremeno rade na popravljanju odnosa sa SAD‑om i održavanju bliskih veza s Rusijom.

Sloboda medija u Srbiji je na "najnižem istorijskom nivou", sa upotrebom špijunskih softvera za zastrašivanje novinara i neadekvatnom reakcijom policije i nadležnih institucija, ocenila je misija evropskih udruženja za slobodu medija. Partnerske organizacije Mehanizma za brzi odgovor u oblasti slobode medija i Platforme Saveta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbednosti novinara su od 26 marta bile u dvodnevnoj misiji u Srbiji. Predstavnik Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) Atila Mong zatražio je da se hitno zaustave sve vrste neprijateljske retorike, ugrožavanja i zastrašivanja novinara. "Vlasti a naročito policija, ne prihvataju stepen u kome se ovakve stvari dešavaju, policija i sve druge snage treba da dobiju jasna uputstva da štite i da ne napadaju novinare, voleli bismo da se disciplinski slučajevi zaista izvedu i da prestanu napadi na novinare", kazao je Mong, prenosi agencija Beta. 'Kultura nekažnjivosti napada na novinare'Predstavnica Asocijacije evropskih novinara Marija Čereševa kazala je da na sastanku sa predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova nisu bili informisani da je došlo do slučaja da policajac odgovara za napade na novinare ili za propust u delovanju, i dodala da policija sve manje reaguje na pozive tužilaštva. Navela je da sve manji broj novinara odlučuje da prijavi incidente vlastima, što je ocenila kao nedostatak poverenja u institucije, i dodala da postoje novi vidovi pretnji upućenih medijima i novinarima. "Osim fizičkih napada, verbalnih pretnji i blaćenja primetili smo nove vidove pretnji, to podrazumeva upotrebu špijunskog softvera koji se instalira u telefone i, prema našim saznanjima, bilo je nekoliko ovakvih slučajeva, kao i sajber napadi na veb sajtove i socijalne mreže pojedinih medija u Srbiji koje su osetljive na takve stvari", izjavila je ona. Predstavnik organizacije Reporteri bez granica Pavol Salai (Szalai) kazao je da je sloboda medija u Srbiji na najnižem istorijskom nivou i pozvao predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić, sa kojom su ranije održali sastanak, da prestane sa verbalnim napadima koje upućuje novinarima. "Mi smo čuli da ona nije u potpunosti svesna veličine i jačine intenziteta napada na novinare, mi smo nastojali da je obavestimo o tome, poslaćemo joj još informacija, međutim da bismo verovali u ono što je ona rekla, neophodno je da pošalje jasan signal, a taj signal bi bio da se osude, svi napadi na novinare", kazao je Salai. Predstavnik Međunarodnog instituta za štampu Džejmi Vajsman kazao je da je kultura nekažnjivosti za napade na novinare prisutna u Srbiji i dodao da je to i posledica neformiranja Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM). "Srbiji treba Savet REM-a koji je transparentan, pluralističan i pre svega nezavisan, ti principi se ne mogu pregovarati, dok ne postoji Savet REM-a, to je nešto što osporava i sprečava dalji napredak Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji", izjavio je Vajsman. U Srbija duže od godinu dana nema Savet REM-a. Tada je, po novousvojenom Zakonu o elektronskim medijima, istekao mandat svih devet članova. nadležnosti REM-a je da reguliše, kontroliše i sankcioniše elektronske medije. Istaknuto je i da je neophodno da se uvedu zaštitni mehanizmi za zaštitu od zloupotrebe tužbi protiv medija (SLAPP). 'Obezbediti pravdu u slučaju Ćuruvija'Predstavnici misije konferenciju za novinare održali su kod Spomen-table na mestu ubistva novinara Slavka Ćuruvije u Beogradu. Predstavnik Komiteta za zaštitu novinara Atila Mong je zatražio da se nakon 27 godina obezbedi pravda u tom slučaju. Apelacioni sud u Beogradu je u februaru 2024. godine doneo oslobađajuću presudu u korist četvorice bivših pripadnika Službe državne bezbednosti, optuženih za ubistvo Slavka Ćuruvije 1999. godine. Vrhovni sud je početkom 2026. u postupku zaštite zakonitosti utvrdio da Apelacioni sud u oslobađajućoj presudi nije pravilno ocenio pojedine dokaze. Misija u kojoj su učestvovale međunarodne medijske organizacije nalaze o stanju medija u Srbiji će uputiti institucijama u Srbiji, ali i Savetu Evrope, Evropskoj uniji i OEBS-u. Srbija je u 2025. imala najveći broj napada na novinare u poređenju sa drugim zemljama Zapadnog Balkana. Nalazi se među zemljama u kojima je Fridom Haus zabeležio najveći pad sloboda u toku prethodne godine.

Ustavni sud BiH je donio odluku da Nacrt Ustava Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH. Utvrđeno je i da Odluka o utvrđivanju Nacrta Ustava RS prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 13. marta prošle godine Nacrt novog ustava RS-a kojim, između ostalog, vlasti u RS-u planiraju da definišu taj entitet kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, te da ukinu Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda. Ove stavke su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a samim tim i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Neustavan i zakon o finansiranju političkih stranaka u RSUstavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je na sjednici 26. marta proglasio neustavnim zakona o finansiranju poliitčkih stranaka u Republici Srpskoj kojim je obustavljeno finansiranje svih političkih partija iz entitetskog i lokalnih budžeta. Ovaj zakon je Skupština RS usvojila u maju prošle godine. Sporni zakon je usvojen kao odgovor na odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji je zabranio javno finansiranje Saveza nezavisnih socijaldemokarata Milorada Dodika i Ujedinjene Srpske, na čijem je čelu Nenad Stevandić. Schmidt je to učinio zbog antiustavnog djelovanja ove dvije stranke, nakon niza secesionističkih odluka RS kojima se podrivaju institucije BiH. Donošenje zakona je izazvalo reakcije opozicionih stranaka i nevladinih organizacija, koje tvrde da je tim zakonskim rješenjima u RS ugroženo djelovanje i postojanje opozicionih stranaka, koje ostaju bez prihoda. Ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH je u oktobru prošle godine podnio Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Ustavni sud je u decembru 2025. već reagovao, privremeno stavljajući zakon van snage, jer bi njegova primjena, po ocjeni sudija, mogla narušiti ustavno načelo vladavine prava i dovesti do nejednakog tretmana političkih stranaka iz različitih dijelova BiH. O glavnom pregovaraču BiHUstavni sud je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke normira proceduru imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora o pristupanju BiH u EU i osnivanja ureda glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH. U ovom predmetu se odlučivalo na osnovu zahtjeva 31 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Odluke o osnivanju ureda i proceduri imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine za vođenje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Ustavni sud BiH je naveo da ovu odluku nije potvrdio Dom naroda BiH, jer Ustav propisuje da sve zakonodavne odluke moraju da odobre oba doma. Poslanici SNSD-a iz NSRS su tražili privremenu mjeru za obustavljanje odluke Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine o formiranju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača sa Evropskom unijom.

Sjedinjene Države očekuju da će njihova vojna operacija u Iranu biti okončana za nekoliko sedmica, a ne mjeseci, izjavio je američki državni sekretar Marco Rubio nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova Grupe sedam (G7) u Francuskoj, dok se američko‑izraelski rat približava petoj sedmici. Govoreći prije polaska 27. marta, Rubio je rekao da SAD mogu postići svoje ciljeve u Iranu bez slanja kopnenih trupa, te da bi Iran mogao pokušati uvesti sistem naplate prolaza kroz Hormuški moreuz, što, kako je naglasio, "ne bi bilo prihvatljivo". Dodao je da su Sjedinjene Države "vrlo uvjerene" da će "vrlo uskoro" ostvariti svoje ciljeve. Rubijeve izjave dolaze u trenutku kada je Iran upozorio na nove napade širom Bliskog istoka i pozvao civile da izbjegavaju područja u blizini američkih snaga, dan nakon što je predsjednik SAD‑a Donald Trump produžio rok koji je Teheranu dat da otvori ključnu rutu za transport nafte i gasa do 6. aprila. U saopštenju, ministri vanjskih poslova G7 i visoki predstavnik Evropske unije pozvali su na hitan prekid napada na civilnu infrastrukturu u američko‑izraelskom ratu s Iranom. "Ne postoji nikakvo opravdanje za namjerno gađanje civila u oružanim sukobima, kao ni za napade na diplomatska predstavništva", navodi se u saopštenju. G7 čine Sjedinjene Države, Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan. Iran nije preduzeo nikakve korake ka otvaranju Hormuškog moreuza. U saopštenju od 27. marta, Iranska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da će moreuz ostati zatvoren i da će svaki pokušaj prolaska biti suočen s "oštrim mjerama". "Kretanje bilo kog plovila iz i prema lukama saveznika i pristalica cionističko‑američkih neprijatelja, ka bilo kojoj destinaciji i kroz bilo koji koridor, zabranjeno je", navela je IRGC, koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom. Nakon upozorenja IRGC‑a, mediji su 27. marta izvijestili da su tri broda pod različitim zastavama bila vraćena iz Hormuškog moreuza. Hormuški moreuz predstavlja oko petinu globalnog prometa naftom, a njegova efektivna blokada od strane iranskih snaga postala je ključno pitanje u sukobu koji je počeo američko‑izraelskim udarima na Iran 28. februara. Dan ranije, Trump je ponovo odgodio prijetnje napadima na iranske elektrane zbog toga što Teheran nije otvorio ključni morski prolaz, navodeći, kako je rekao, zahtjev iranske vlade. "Na zahtjev iranske vlade… pauziram period uništavanja energetskih postrojenja za 10 dana, do ponedjeljka, 6. aprila 2026. u 20:00 po istočnom vremenu", napisao je Trump u objavi na društvenim mrežama 26. marta. Prošlog vikenda Trump je rekao da će Sjedinjene Države "zbrisati" iranska energetska postrojenja ako Teheran nastavi da blokira Hormuški moreuz nakon roka od 48 sati. Kasnije je taj rok produžio do 27. marta. Dana 26. marta, Trump je također izjavio da su razgovori s Iranom "u toku" i da "idu vrlo dobro". Viši iranski zvaničnici negirali su da Teheran vodi pregovore sa Washingtonom, ali je Iran 25. marta saopštio da razmatra američki prijedlog od 15 tačaka i da je iznio, kako je naveo, pet uslova koji moraju biti ispunjeni kako bi se sukob okončao. Američki plan navodno ponavlja zahtjeve Washingtona da Iran demontira svoja nuklearna postrojenja, ograniči svoje raketne kapacitete i prekine podršku regionalnim posredničkim grupama. Rubio je 27. marta rekao da SAD još nisu dobile odgovor od Irana. Iran je oštro odgovorio, ocijenivši da su američki zahtjevi pretjerani, te poručio da će rat okončati kada to sam odluči i ako njegovi uslovi budu ispunjeni, insistirajući na svom pravu da slobodno razvija balistički raketni program. Specijalni izaslanik SAD‑a Steve Witkoff rekao je 26. marta da su Sjedinjene Države listu koju su predale Teheranu razmotrile kao osnovu za pregovore o okončanju trenutnog sukoba. Dodao je da postoje naznake da je Iran zainteresovan za postizanje sporazuma. "Vidjećemo kuda će stvari voditi i možemo li uvjeriti Iran da je ovo prelomni trenutak u kojem za njih nema dobrih alternativa osim daljeg krvoprolića i razaranja", rekao je Witkoff novinarima tokom sjednice kabineta u Bijeloj kući. Na istom sastanku, Trump je izjavio da vjeruje kako Iran traži pregovore zbog svog "poklona" Sjedinjenim Državama, za koji je naveo da je omogućio prolazak 10 tankera kroz Hormuški moreuz. Teheran je ranije sugerisao da će brodovi "neprijateljskih" zemalja imati neometan prolaz kroz Hormuški moreuz. Međutim, čak i ako se nekim plovilima dopusti prolazak, ukupna neizvjesnost otežava pribavljanje osiguranja, što u praksi onemogućava korištenje tog ključnog pomorskog puta. Kako rat ne pokazuje znakove jenjavanja nakon gotovo četiri sedmice, borbe i dalje uzrokuju žrtve i razaranje širom Bliskog istoka. Nakon vazdušnih napada na različite dijelove Irana u protekla 24 sata, vlasti iranske provincije Kom saopštile su da su najmanje tri napada pogodila stambene zgrade u naselju Pardisan u gradu Komu. Portparol guvernerata Koma, Morteza Hejdari, rekao je za novinsku agenciju Tasnim, koja je bliska IRGC‑u, da je poginulo 18 ljudi, a da je 10 povrijeđeno. Odvojeno od toga, izraelska vojska je saopštila da su dva izraelska vojnika, oba stara 21 godinu, poginula u Libanu, navodi se u saopštenju objavljenom kasno 26. marta. Time je broj izraelskih vojnika ubijenih tokom nedavno pokrenutih kopnenih operacija na jugu Libana porastao na četiri, prema vojnim podacima. Izraelski mediji su izvijestili da je jedan od vojnika poginuo u raketnom napadu Hezbollaha, grupe koju podržava Iran, a koju Izrael i Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom. Drugi vojnik je, prema navodima lokalnih medija, ubijen u razmjeni vatre s borcima te šiitske grupe. Pozivajući se na podatke iranskog Crvenog polumjeseca, Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca saopštila je da je od početka rata poginulo više od 1.900 ljudi, dok je najmanje 20.000 ranjeno. RSE ne može nezavisno potvrditi te brojke.

Iz ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore kažu za Radio Slobodna Evropa da forenzička analiza snimaka objavljenih na platformi X na kojima se navodno pojavljuje begunac Miloš Medenica, ne usporava tok istrage, s obzirom na to da istragu sprovodi više jedinica policije. Objašnjavaju da utvrđivanje da li je određeni video materijal izmenjen uz upotrebu veštačke inteligencije predstavlja složen proces. "Rezultati takve analize obično se izražavaju kao procjena vjerovatnoće postojanja AI manipulacije, izražena u procentima", navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Sprovedena forenzička analiza, dalje objašnjavaju iz MUP-a, ukazala je na prisustvo anomalija koje se povezuju sa AI generisanjem i digitalno manipulisanim sadržajima. Kažu da je razlog otežane provere to što platforma X često menja kvalitet snimka i uklanja tragove koji bi olakšali analizu. Takođe navode da je izazov i to što savremeni AI modeli kreiraju vizuelno uverljive sadržaje. "Dodatno, analizom šireg konteksta naloga koji distribuira sporni sadržaj, uključujući istoriju objava, obrasce ponašanja i učestalost sadržaja sličnih karakteristika, potvrdio je da se u značajnom procentu objavljenog materijala radi o sadržajima nastalim uz upotrebu AI tehnologije", dodaju iz MUP-a. Miloš Medenica, koji je u Crnoj Gori osuđen na više od 10 godina zatvora, pobegao je iz kućnog pritvora krajem januara. Potom su 1. februara na društvenim mrežama objavljeni snimci na kojima se navodno pojavljuje Medenica. Policija je istog dana saopštila da su pomenuti snimci kreirani uz pomoć veštačke inteligencije, te da se radi o manipulativnom sadržaju koji sadrži "obmanjujuće informacije usmjerene na narušavanje profesionalnog kredibiliteta i ugleda menadžmenta Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije". Predstavnici civilnog društva i eksperti, međutim, istakli su da nisu objavljeni forenzički dokazi na osnovu kojih bi se sa sigurnošću tvrdilo da su snimci zaista kreirani pomoću veštačke inteligencije. U međuvremenu se veći broj sličnih snimaka pojavio na društvenim mrežama, dok policija i dalje nema odgovor na pitanje gde se Miloš Medenica nalazi. Miloš Medenica osuđen je 28. januara na više od deset godina zatvora za organizovani kriminal, krijumčarenje i protivzakonit uticaj. Njegova majka Vesna Medenica, bivša predsednica Vrhovnog suda Crne Gore, takođe je osuđena na deset godina zatvora. Dok je Vesni Medenici nakon objavljivanja presude oduzet pasoš i produžena mera zabrane napuštanja boravišta, Milošu Medenici, koji je bio pod merom zabrane napuštanja stana, određen je pritvor zbog opasnosti od bega. Ubrzo je, međutim, pobegao iz kućnog pritvora. Za njim je raspisana međunarodna Interpolova poternica, a Vesni Medenici određen je pritvor, što je Apelacioni sud 23. marta potvrdio odbijanjem žalbe uložene na odluku o pritvoru.

Državljanin Bosne i Hercegovine uhapšen je na graničnom prelazu u Crnoj Gori pošto je pronađen pištolj u automobilu kojim je upravljao, a koji pripada beloruskom počasnom konzulatu u BiH, saopštila je u petak Uprava crnogorske policije. Počasni konzul Belorusije u BiH Nedeljko Elek izjavio je za RSE da je reč o njegovom vozaču i da "nije ništa nađeno nelegalno" pošto ima dozvolu za držanje i za nošenje. Osoba inicijala B.Ž. (44) iz Sarajeva, za koju crnogorska policija navodi da je "inostrano operativno interesantno lice" je privedena u četvrtak uveče na graničnom prelazu Šćepan Polje na severozapadu Crne Gore. Policija je tokom pregleda u prtljažniku automobila Audi A8, u vlasništvu beloruskog Počasnog konzulata u BiH, pronašla pištolj "Glock 45 FS", s okvirom i 17 komada municije. Elek, koji je kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, rekao je da je njegov vozač napravio prekršaj i da očekuje da će se sve rešiti u skladu sa zakonima Crne Gore. "Platit će kaznu, to je to", rekao je on. "Čovjek koji radi, ima pištolj, ima dozvolu i za držanje i za nošenje. Nije ništa nađeno nelegalno. On nije prijavio na ulasku u Crnu Goru, prijavio je na izlasku, rekao da ima pištolj. Oni su ga priveli, sad je kod sudije za prekršaje, vjerovatno će mu odrediti neku kaznu", rekao je Elek. Elek je rekao da privedeni vozač zaposlen u Sarajevo Gasu, gde je on generalni direktor. "On u tom vozilu drži taj pištolj, nije ga nikad ni vadio. Imali smo hitan put, ostavio je mene na aerodromu, jednostavno čovjek je zaboravio. On je to rekao i u izjavi, ali je na izlazu prijavio. Sam je prijavio da ima pištolj na izlasku iz Crne Gore", rekao je Elek. Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću je naložio da se B.Ž. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Pronađeni pištolj i municija su privremeno oduzeti, navela je crnogorska policija.