Milanu Radoičiću, osumnjičenom za organiziranje napada u Banjskoj na sjeveru Kosova, zabranjen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu nakon što je proglašen prijetnjom po nacionalnu sigurnost, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa iz sigurnosnih izvora. Prema istim izvorima, odluka kojom se Radoičiću zabranjuje ulazak u Bosnu i Hercegovinu donesena je 13. novembra, četiri dana prije nego je Viši sud u Beogradu donio rješenje o pritvoru i raspisivanju potjernice za njim, jer se 15. novembra nije javio policiji. Obavezno javljanje bila je jedna od mjera nadzora izrečenih u postupku koji se protiv njega vodi zbog slučaja Banjska. Nadležne institucije BiH nisu javno objavile detalje odluke niti obrazloženje zbog kojeg je Radoičić označen kao sigurnosna prijetnja. Zabrana ulaska Radoičiću znači da će, ako pokuša ući u BiH, biti odbijen, odnosno zadržan, na graničnom prijelazu ili drugom mjestu ulaska u zemlju. Ova odluka dolazi u trenutku kada je nepoznato gdje se nalazi Radoičić, koji je posljednjih dana nedostupan pravosudnim organima Srbije. Radoičiću je ranije bio oduzet pasoš, imao je zabranu napuštanja boravišta bez odobrenja nadležnih organa, te zabranu odlaska na Kosovo. Njegov nestanak uslijedio je nakon poraza Srpske napredne stranke (SNS) na izborima u Srbiji krajem oktobra, a nekoliko dana prije raspisivanja potjernice pojavile su se nepotvrđene informacije da je napustio Srbiju i otišao u Rusiju. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) i ruska ambasada u Beogradu do sada nisu potvrdili takve navode. Radoičić je preuzeo odgovornost za organiziranje naoružane grupe koja je 24. septembra 2023. godine izvela napad u Banjskoj na sjeveru Kosova. U sukobu je ubijen jedan kosovski policajac, dok su poginula i trojica napadača. Iako je protiv njega u Srbiji pokrenuta istraga zbog više krivičnih djela povezanih s nabavkom oružja i izazivanjem opće opasnosti, optužnica ni nakon tri godine nije podignuta. Kosovske vlasti, koje za napad terete ukupno 45 osoba, raspisale su međunarodnu potjernicu za Radoičićem preko misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), dok se on i dalje nalazi među optuženima u odsustvu. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija ranije su uvele sankcije Radoičiću zbog navodne umiješanosti u organizirani kriminal i korupciju. Odluka Bosne i Hercegovine donesena je svega nekoliko dana nakon što je zemlju napustio i Zvonko Veselinović, dugogodišnji poslovni partner Radoičića. Sigurnosni izvori u BiH ranije su za Radio Slobodna Evropa potvrdili da je Veselinović 11. novembra preko Sarajeva otputovao u Tursku koristeći pasoš Srbije.
Parlament Danske u četvrtak je usvojio sporazum sa Grenlandom i Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je cilj jačanje bezbjednosti na Arktiku i u sjevernom Atlantiku. Predsjednik SAD Donald Trump, premijerka Danske Mette Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen su krajem septembra potpisali sporazum SAD, Danske i Grenlanda. Glasanje sa 109 glasova "za" i nijednim "protiv" u Parlamentu Danske konačni je korak kojim će sporazum stupiti na snagu. Parlament Grenlanda je odobrio sporazum ranije ovog mjeseca. Sporazum otvara put za uspostavljanje novih američkih baza na Grenlandu i ublažava tenzije nastale uslijed Trumpovih zahtjeva da ostrvo postane dio SAD. Prema sporazumu, koji se nadovezuje na dogovor iz 1951. godine, SAD mogu da prošire svoje vojno prisustvo na ostrvu, kao i da "modernizuju i prošire" svoje aktivnosti u udaljenoj bazi Pitufik, na sjeverozapadu.
Najviši sud Ujedinjenih nacija, poznat i kao Svjetski sud, presudio je u četvrtak da su hiljade ubistava i rašireno seksualno nasilje koje su snage sigurnosti Mjanmara počinile nad muslimanskom manjinom Rohinja 2017. godine predstavljali genocid koji je sponzorisala država. Ova odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ), donesena sedam godina nakon što je slučaj pokrenula pretežno muslimanska Gambija, predstavlja tek četvrti put od nacističkog holokausta da je neki međunarodni sud utvrdio da je ispunjen pravni prag za dokazivanje genocida. To je ujedno prvi put da sud neku državu smatra odgovornom za genocid, piše Reuters. "Sud je utvrdio da su snage sigurnosti Mjanmara ubile hiljade civila Rohinja, počinile raširena djela seksualnog nasilja, kao i djela ekstremnog nasilja nad djecom, te napadale Rohinje koji su bježali", rekao je predsjedavajući sudija Yuji Iwasawa prilikom čitanja presude. Vijeće je utvrdilo "da je Republika Unija Mjanmar počinila genocid nad grupom Rohinja u sjevernoj saveznoj državi Rakhine". Vlada Mjanmara nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Odluka bi mogla uticati i na druge slučajeve genocidaSudije su utvrdile da je vojska Mjanmara vršila masovna pogubljenja muškaraca i dječaka, počinila raširena silovanja i seksualno nasilje nad Rohinja ženama te spalila ili sravnila sa zemljom stotine sela tokom takozvanih operacija čišćenja. Sudije su navele da je vojska aktivno širila govor mržnje usmjeren protiv populacije Rohinja. Presuda suda je konačna i na nju nije moguće uložiti žalbu. Genocid je rijetko utvrđivan pred međunarodnim sudovima, uglavnom zato što tužioci moraju dokazati posebnu namjeru da se, u cijelosti ili djelimično, uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa. Za genocid tuženi Hrvatska, Mijanmar, Rusija i Izrael, Srbija osuđena za nesprečavanjeRohindže, narod bez domovineZarni: Generale u Mjanmaru moć čuva od gonjenja za zločine nad RohindžamaOčekuje se da će odluka Svjetskog suda imati posljedice koje će se osjetiti daleko izvan Mjanmara, uključujući i slučaj koji je Južna Afrika pokrenula 2023. godine, optužujući Izrael za genocid u Gazi, podsjeća Reuters. Prva velika odluka ovog suda u više od decenije koja se odnosi na primjenu Konvencije o genocidu iz 1948. godine bit će detaljno analizirana od pravnih stručnjaka u potrazi za smjernicama o tome kako je sudsko vijeće procjenjivalo odgovornost države za navodno počinjenje međunarodnih zločina. I Izrael i Mjanmar negiraju genocid i tvrde da su njihove snage legitimno odgovorile na napade naoružanih grupa. U značajnoj pravnoj pobjedi za Gambiju, sud je državu Mjanmar proglasio odgovornom za genocid proistekao iz vojne ofanzive koja je natjerala najmanje 700.000 muslimanskih Rohinja da pobjegnu iz Mjanmara, zemlje s budističkom većinom. Vijeće od 15 sudija navelo je da je "jedini razuman zaključak koji može objasniti postupke Mjanmara namjera da se uništi značajan dio zaštićene grupe, odnosno populacija Rohinja u sjevernoj saveznoj državi Rakhine", čime je ispunjen pravni prag za genocid. Sud je saopštio da Mjanmar ima obavezu da isplati odštetu Rohinjama za počinjene povrede, a iznos naknade bit će utvrđen naknadno. Mjanmar takođe mora omogućiti "siguran i dostojanstven povratak u mjesta prebivališta i ponovno ujedinjenje porodica Rohinja raseljenih usljed nezakonitih postupaka Mjanmara", navodi se u presudi. Međunarodni sudovi su ranije priznali genocid samo u slučaju genocida u Ruandi 1994. godine, ubistava u Srebrenici u Bosni i Hercegovini 1995. godine i zločina koje su počinili kambodžanski Crveni Kmeri krajem 1970-ih godina, prenosi Reuters. Iako su presude Međunarodnog suda pravde, koji rješava sporove između država i odlučuje o navodnim kršenjima međunarodnih ugovora, konačne, sud ima vrlo ograničene mogućnosti da osigura njihovo provođenje. Ovaj sud razlikuje se od Međunarodnog krivičnog suda (ICC), koji procesuira pojedince za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid te može izricati zatvorske kazne.
Prvi trilateralni sastanak predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina završen je na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Šenženu, u Kini, objavljivanjem zajedničke deklaracije u četiri tačke. Washington se još nije oglasio niti potvrdio saopštenje, koje je objavljeno na web-stranici Kremlja i u kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhua, u kojem se navodi da "tri zemlje planiraju povećati proizvodnju i isporuku rafiniranih naftnih proizvoda u korist svih država". U deklaraciji se poziva i na "poštovanje imuniteta državnih zvaničnika" pred Međunarodnim krivičnim sudom (ICC) i drugim sličnim institucijama. Za razliku od druge dvojice lidera, protiv Putina je ICC podigao optužnicu za ratne zločine zbog deportacije ukrajinske djece. Deklaracijom je dodatno potvrđeno da se "nuklearni rat ne može dobiti i nikada ne smije biti vođen", uz obećanje nastavka dijaloga radi smanjenja nuklearnih rizika i sprečavanja širenja nuklearnog oružja. Trump je ranije nastojao uključiti Kinu u trilateralne pregovore o smanjenju nuklearnog naoružanja, čemu se Peking protivio. Takođe, u dokumentu se navodi da su Rusija, Kina i Sjedinjene Države posvećene reformi Ujedinjenih nacija. U deklaraciji se ne spominje Ukrajina, ali je Putin, obraćajući se medijima nakon sastanka, rekao da su trojica lidera razgovarala o ratu koji je njegova zemlja pokrenula protiv Ukrajine 2022. godine. "Tokom trilateralnog sastanka podsjetio sam gdje je sve počelo, odnosno gdje je izvorno nastala ukrajinska kriza", rekao je. Portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning napisala je na društvenim mrežama da je "predsjednik Xi istakao da je današnji samit bio pozitivan, konstruktivan i veoma produktivan. Naše tri zemlje dijele isti stav o očuvanju svjetskog mira". 'Stvaramo historiju'"Zaista stvaramo historiju. Nas trojica imamo mnogo toga o čemu treba razgovarati", rekao je Trump u uvodnom obraćanju nakon okupljanja lidera. "Kao predsjednici tri najveće zemlje svijeta, imamo posebnu odgovornost da održavamo otvoren, pun poštovanja i produktivan dijalog o pitanjima koja utiču ne samo na naše narode nego i na cijelu planetu", dodao je. Xi je rekao da tri zemlje trebaju "zajednički štititi svjetski mir i stabilnost". Putin je govorio o "zajedničkim interesima u vezi s rješavanjem regionalnih sukoba, uključujući, naravno, sukob u Ukrajini". 'Mnoge divne stvari'Uoči trilateralnog sastanka, Trump je održao odvojene bilateralne susrete i s Putinom i sa Xijem. Sastanak s Putinom, koji su američki zvaničnici za RSE opisali kao "pull-aside" susret, održan je u kompleksu Kylin Villa, vladinom prijemnom centru u Šenženu, u zasebnoj prostoriji unutar konferencijskog centra u kojem su održavane plenarne sjednice samita. Trump je u prostoriju ušao u 12:15 po lokalnom vremenu, u pratnji ministra finansija Scotta Bessenta i šefa osoblja Bijele kuće Stephena Millera, prema navodima novinara koji prate rad Bijele kuće. Snimci televizijskog poola pokazali su da je odmah prišao Putinu i rukovao se s njim. Dok je prilazio ruskom lideru, moglo se čuti kako govori: "Ko je on? On je moj prijatelj", prema snimku koji je pregledao jedan od novinara kojem je bio odobren pristup sastanku. Trump je potom dao kratke izjave, navodeći da se dvojica lidera poznaju dugi niz godina i da su održavali dobre odnose. "Radujemo se našem sastanku. Imali smo odličan odnos dugi niz godina. Poznajemo se veoma dugo i mislim da iz ovoga može proizaći mnogo divnih stvari, ili barem njihov početak. Ali mislim da će proizaći", rekao je Trump, prema snimku. Naznačio je da će kasnije tokom dana biti održan još jedan sastanak, rekavši: "Imat ćemo drugi sastanak kasnije, kao što vjerovatno znate". Ograničenoj grupi američkih novinara bilo je omogućeno da snimi početak susreta, ali im nije bio dozvoljen ulazak u prostoriju. Ruski zvaničnici kao razlog za ograničavanje pristupa naveli su potrebu da obje strane imaju jednak tretman, kao i ograničen prostor u sali za sastanke. Trump je napustio prostoriju za sastanke u 12:57. sati. Ograničen diplomatski susretOvaj susret predstavljao je ograničeniji oblik diplomatskog angažmana u odnosu na tradicionalni bilateralni sastanak. Termin "pull-aside" uglavnom označava kratak razgovor između lidera, često dogovoren neformalno, na marginama većeg međunarodnog skupa. Takav susret omogućava direktan kontakt bez opsežnih priprema, učešća delegacija na višem nivou i unaprijed definisanog dnevnog reda koji prate formalne bilateralne sastanke. U ovom slučaju, sastanak nije bio uključen u Trumpov prvobitni javni raspored. Visoki američki zvaničnik ranije je za RSE mogućnost takvog susreta opisao kao "vrlo vjerovatnu, ukoliko uslovi to dozvole". Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Marco Rubio viđeni su u blizini prostorije u kojoj je održan sastanak. Ukrajina ostaje ključno pitanjeSastanak je održan u trenutku kada traje ruski rat protiv Ukrajine i dok se nastavljaju međunarodni napori da se postigne nagodba. To je bio prvi susret Trumpa i Putina licem u lice od njihovih razgovora na Aljasci prethodne godine, koji nisu rezultirali sporazumom o okončanju rata. Ukrajina više puta insistira da mora učestvovati u svim pregovorima koji se tiču njene budućnosti. Otpravnik poslova Ukrajine u Washingtonu Denys Sienik rekao je 18. novembra za RSE da se pitanja koja se tiču Ukrajine moraju rješavati uz učešće Ukrajine, dok pitanja evropske sigurnosti zahtijevaju uključivanje evropskih država. Sienik je upozorio da se Moskvi ne smije dopustiti da međunarodne skupove koristi za promovisanje vlastitog narativa, naglašavajući da se nikakve odluke o Ukrajini ne mogu donositi bez učešća Kijeva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u svom večernjem obraćanju da će američki izaslanici 19. novembra u Berlinu informisati ukrajinske zvaničnike o Trumpovim razgovorima s kineskim liderima u Pekingu. Očekivalo se i da Kijev dobije direktne informacije od partnera koji prisustvuju samitu u Kini. Senatori traže čvršći pristupUoči Trumpovih susreta s Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, devet senatora Demokratske stranke objavilo je saopštenje pozivajući predsjednika da brani američke interese i suprotstavi se, kako su naveli, rastućim prijetnjama iz Pekinga i Moskve. Saopštenje je predvodila senatorica Jeanne Shaheen iz New Hampshirea, vodeća demokratkinja u Senatskom odboru za vanjske poslove, a podržali su ga senatori Chris Coons, Tim Kaine, Jeff Merkley, Cory Booker, Brian Schatz, Chris Van Hollen, Tammy Duckworth i Jacky Rosen. Senatori su upozorili da se ne smije dozvoliti da samit postane prilika za velike sile da podijele svijet na suprotstavljene sfere uticaja. Pozvali su Trumpa da izvrši pritisak na Xija zbog kineske podrške ruskim ratnim naporima, uključujući kineske dobavljače i finansijske institucije za koje tvrde da pomažu održavanju vojne kampanje Moskve. Takođe su ga pozvali da Putinu jasno stavi do znanja da evropska sigurnost nije predmet pregovora i da ne može biti razgovora o Ukrajini bez učešća same Ukrajine. Zakonodavci su dodatno zatražili provođenje američkih izvoznih kontrola, reakciju na kineski vojni pritisak na Tajvan te oslobađanje osoba za koje tvrde da su nepravedno pritvorene u Kini. "Američka sigurnost ne može biti predmet trgovine zarad fotografisanja ili ličnog samopromovisanja", naveli su senatori, pozivajući Trumpa da Putinu nametne stvarne posljedice zbog ruske agresije, umjesto da nudi ustupke koji bi mogli potkopati Ukrajinu, saveznike u NATO-u i nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država.
Američki zvaničnici upozorili su na sve sofisticiranije aktivnosti Teherana, Pekinga, Moskve i Pjongjanga, ukazujući na zavere iza kojih stoji Iran, kineske napore na krađi osetljive tehnologije i sajber operacije koje ugrožavaju kritičnu infrastrukturu. Obaveštajni i bezbednosni zvaničnici su u sredu na saslušanju Odbora za unutrašnju bezbednost Predstavničkog doma pod nazivom "Globalne pretnje domovini: 25 godina posle 11. septembra" rekli da četiri glavna geopolitička rivala koriste različite metode kako bi ugrozili bezbednost i interese Sjedinjenih Američkih Država. Zamenik direktora FBI-ja Kristofer Raja (Christopher Raia) rekao je da "američki protivnici" postaju "agresivniji" i "sposobniji" u svojim naporima da potkopaju institucije SAD, dok je direktor Nacionalne obaveštajne službe Džej Klejton (Jay Clayton) upozorio da su smrtonosne zavere Irana usmerene protiv Amerikanaca u zemlji i inostranstvu znatno eskalirale. Iranske smrtonosne zavere"Ostajemo posvećeni otkrivanju, odvraćanju i suzbijanju iranskih smrtonosnih zavera", rekao je Klejton članovima Predstavničkog doma. "Ove pretnje su značajno porasle. Naši ljudi u inostranstvu, naši ljudi ovde u SAAD, nalaze se pod povećanom pretnjom". Raja je naveo da su trojica operativaca koje podržava Iran optužena u zajedničkoj istrazi kancelarija FBI-ja u Njujorku i Vašingtonu zbog navodne umešanosti u skoro 20 terorističkih napada i pokušaja napada širom Evrope i SAD. Među navodnim zaverama bio je i napad usmeren na bazu u kojoj se nalaze američki vojnici. Klejton je rekao da je osoba optužena u vezi sa zaverama koje sponzoriše Iran nastavila da pokušava da organizuje napade na američke interese u inostranstvu čak i dok je bila u pritvoru. "To pokazuje kapacitet mreže koja je vrlo sofisticirana, globalna i koju moramo ozbiljno da suzbijemo svim alatima koji su nam na raspolaganju", dodao je on. Bivši predsednik Odbora za unutrašnju bezbednost, republikanac Majkl Mekol (Michael McCaul) rekao je da je bio meta Irana posle ubistva iranskog generala Kasema Solejmanija, što je pokrenulo zabrinutost u vezi s takozvanim uspavanim ćelijama i timovima za ubistva. Takođe je upitao da li Teheran može da prokrijumčari radiološko oružje u SAD. Kina želi američku tehnologijuDok se američki predsednik Donald Tramp (Trump) i kineski lider Si Đinping pripremaju za susret na marginama tokom samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), Kina se našla u centru pažnje tokom rasprave na saslušanju o industrijskoj špijunaži i novim tehnologijama. Člam Predstavničkog doma, demokrata Set Magaziner (Seth) postavio je pitanje da li pristup Pekinga naprednim čipovima veštačke inteligencije predstavlja direktnu pretnju po sajber bezbednost SAD. Takođe je doveo u pitanje pristup administracije o ograničavanju izvoza naprednih čipova u Kinu. Republikanac Vins Fong (Vince) citirao je upozorenje Bele kuće da kineski entiteti bez dozvole kopiraju napredne američke modele i mogućnosti veštačke inteligencije. On je pitao kojom brzinom ti kapaciteti stižu do kineskih modela i drugih potencijalnih protivnika, i šta to znači za vreme koje je američkim odbrambenim snagama na raspolaganju da identifikuju i isprave ranjivosti. Klejton je rekao da SAD i dalje drže vođstvo u trci u oblasti veštačke inteligencije, ali da moraju da sačuvaju svoju prednost: "Amerika je i dalje u prednosti. Moramo ostati u prednosti". On je takođe upozorio da strani akteri nastoje da ukradu američke trgovinske tajne i naprednu računarsku tehnologiju. "Postoje ljudi koji pokušavaju da ukradu naše trgovinske tajne, koji pokušavaju da ukradu našu vrhunsko računarstvo", rekao je Klejton. "Jedna od globalnih pretnji Americi je industrijska špijunaža". Raja je u svom pisanom svedočenju označio kinesku ekonomsku špijunažu kao glavni problem, navodeći da FBI vodi otvorene istrage u svih 55 terenskih kancelarija koje se tiču američkih dostignuća u oblastima poluprovodnika, biotehnologije, kvantnog računarstva i superinteligencije. Rusija i Severna Koreja intenziviraju sajber pretnjeRaja je izdvojio Rusiju i Severnu Koreju među zemljama koje su aktivne u sajber operacijama usmerenim protiv američkih interesa. Severna Koreja, Iran i Rusija "i dalje su aktivne u sajber špijunaži, omogućavanju napada ucenjivačkim softverom (ransomware) i u unapred postavljanju na američkoj kritičnoj infrastrukturi radi upotrebe u budućoj krizi ili sukobu", naveo je on u svom svedočenju. Raja je u pisanoj izjavi izneo podatke o naporima FBI-ja u domenu kontraobaveštajne delatnosti, pri čemu je zabeleženo više od 167 hapšenja u vezi s kontraobaveštajnom delatnošću i špijunažom, kao i blizu 499 osujećenih operacija. Među hapšenjima je bilo 75 onih u vezi s Kinom, 40 u vezi s Rusijom i 18 u vezi s Iranom, uz 34 globalna hapšenja. Severna Koreja je takođe izdvojena zbog svojih sajber sposobnosti. Rešublikanac Endru Ogls (Andrew Ogles) naveo je navodnu krađu kriptovaluta u iznosu od 6,3 milijarde dolara s platforme Binance, pripisavši je Pjongjangu i naveo da je izvedena za otprilike 20 minuta. Klejton nije nezavisno potvrdio tu konkretnu operaciju tokom saslušanja. U pisanom svedočenju FBI-ja navodi se da je biro pokrenuo postupak povraćaja 31 milion dolara u virtuelnoj imovini koju su ukrali severnokorejski sajber kriminalci. Istovremeno, Ogls je upozorio da bi sajber operacije Severne Koreje, Kine i Irana usmerene protiv američkih saveznika mogle da nagoveste pretnje po američke sisteme. On je ukazao na napade usmerene na novčanike za kriptovalute i softverske slabosti, i pozvao zvaničnike da objasne kako prate aktivnosti u inostranstvu. Raja je rekao da sajber špijunaža, krađe i napadi koje sprovode države i kriminalne grupe eskaliraju, upozoravajući da državni akteri sve više sarađuju s hakerima motivisanim finansijskom dobiti, čime stvaraju kombinovanu pretnju po preduzeća i kritičnu infrastrukturu.
Predsedništvo Evropske narodne partije (EPP) predložiće privremenu suspenziju Srpske napredne stranke (SNS) iz ove političke porodice, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz izvora u ovoj partiji. Reč je o predlogu suspenzije na godinu dana. U tom periodu stranka će morati da ispuni određene uslove, nakon čega će se ponovo razmatrati njeno članstvo. Za sada nije poznato o kojim je uslovima reč, a prema izvorima RSE, detalji bi mogli biti utvrđeni tokom zasedanja Političke skupštine. O predlogu za suspenziju SNS-a glasaće se na predstojećoj Političkoj skupštini EPP-a, koja će biti održana početkom decembra. Odluke se donose prostom većinom glasova prisutnih članova, a kada su glasovi izjednačeni, odlučuje glas predsednika. Uzdržani i prazni listići ne računaju se kao važeći glasovi. Kvorum postoji kada je prisutna prosta većina članova. Politička skupština je ključno političko telo EPP-a, koje između kongresa utvrđuje političke stavove i smernice ove evropske političke porodice. Sastaje se četiri puta godišnje, odobrava mandate radnih grupa, a priprema i usvaja političke dokumente i stavove EPP-a o važnim evropskim i međunarodnim pitanjima. Izjave ovog partijskog organa predstavljaju zvanične političke stavove EPP-a. EPP je najveća evropska politička porodica desnog centra i okuplja nacionalne stranke iz država članica EU i drugih evropskih zemalja. Iz nje dolazi i najveći broj evropskih lidera. SNS je postala pridružena članica EPP-a u novembru 2016. godine. U septembru 2025. EPP je pokrenuo proces preispitivanja statusa SNS-a, zbog zabrinutosti za političku situaciju u Srbiji. Ta zabrinutost odnosi se na proteste nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, navode o pritiscima na demonstrante, stanje demokratije i vladavine prava, kao i na odnos Srbije prema Rusiji. U septembru ove godine evropski narodnjaci osudili su glorifikaciju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je preminuo u Hagu 29. avgusta, a sahranjen uz državne počasti 7. septembra u Beogradu. Politička skupština EPP-a zaključila je da bi ovi događaji mogli biti uzeti u obzir u procesu preispitivanja članstva SNS-a. Članovi su ocenili da su scene sa Mladićeve sahrane bile duboko uznemirujuće, navode u EPP-u. "Umesto suočavanja s tim mračnim nasleđem, bili smo svedoci javnih i državnih počasti na njegovoj sahrani, učešća visokih srpskih zvaničnika, kao i otvorenog iskazivanja podrške na javnim mestima. Takvi postupci su duboko zabrinjavajući i u očiglednoj su suprotnosti s vrednostima pomirenja, poštovanja žrtava i odgovornosti na kojima počiva evropski projekat", navodi se u deklaraciji koju je usvojila Politička skupština EPP-a. Mogućnost suspenzije prva je informacija o ishodu preispitivanja statusa SNS-a otkako je taj proces počeo. EPP se do sada nije oglašavao o tome dokle je proces stigao. SNS je izgubila parlamentarne izbore održane u Srbiji 25. oktobra i posle 14 godina na vlasti prelazi u opoziciju.
Slovenački muzičar Marko Hatlak javno se izvinio zbog izvođenja pjesme "Oj Kosovo, Kosovo" na koncertu u Briselu. Naime, izvođenje pjesme "Oj Kosovo, Kosovo" na Forumu za proširenje u Briselu kao pjesme koja predstavlja Kosovo izazvala je niz negativnih reakcija u kosovskoj i albanskoj javnosti. Tokom koncerta, koji je nosio naziv "Melodije jedinstva: Harmonije sa evropskog raskršća", predstavljena je muzika iz zemalja regiona. Međutim, za Kosovo je odabrana pjesma "Oj Kosovo, Kosovo", poznata i po početnim stihovima "Sa Kosova zora sviće". Pjesma je izvedena instrumentalno, bez teksta. Slovenački muzičar Marko Hatlak i sastav Kapobanda izveli su instrumentalnu verziju pjesme na koncertu u Briselu. Hatlak je 17. novembra na Facebooku objavio javno izvinjenje gdje je istakao da je pjesmu odabrao nenamjerno putem interneta ne poznavajući njen politički i istorijski kontekst. "Nažalost, ovaj događaj – koji je trebalo da prođe u duhu zajedništva – ostaće upamćen po nesrećnom izboru pjesme koja je trebalo da predstavi Kosovo", napisao je Hatlak. Evropska komisije ga je, po njegovim riječima, angažovala da osmisli program za događaj, te je on trebao da odabere, dostavi na odobrenje i izvede deset novih pjesama - po jednu za svaku zemlju. "Kada sam putem Google-a tražio tradicionalnu pjesmu sa Kosova, naišao sam na pjesmu 'Oj Kosovo, Kosovo'. Pretraživač je ovu pjesmu opisao kao patriotsku. Muziku sam birao iz ugla muzičara – dakle, na osnovu harmonije, ritma i zvučne slike. Usljed veoma kratkog roka od svega nedelju dana, koliko sam imao na raspolaganju za pripremu i izvođenje programa, nažalost nisam naišao na dodatne informacije o istorijskom i političkom kontekstu", napisao je Hatlak. Dodao je da mu niko nije "ukazao na problematičnu prirodu ovog izbora tokom pregleda programa od strane organizatora događaja", pojasnio je Hatlak na Facebooku. Izvinjenje evropske komesarkeEvropska komesarka za proširenje Marta Kos izrazila je žaljenje zbog izbora pjesme i naglasila da kompozicija ni na koji način ne odražava stavove Evropske komisije. Odgovornost za odabir numere prebacila je na muzičare. Forum o proširenju, koji je ove godine održan drugi put, godišnji je skup Evropske komisije posvećen budućnosti proširenja EU. Domaćin je komesarka za proširenje Marta Kos, a forum okuplja visoke zvaničnike EU, političke lidere zemalja kandidata, kao i predstavnike civilnog društva, privrede i akademske zajednice. Teme razgovora uključuju proširenje, reforme, bezbjednost, ekonomski rast i dobrosusjedske odnose. Kako je nastala pjesma 'Oj Kosovo, Kosovo'Pjesma "Oj Kosovo, Kosovo", nastala 1989. godine povodom obilježavanja 600. godišnjice Kosovske bitke, oslanja se na srpski nacionalni i vjerski narativ o Kosovu kao istorijskoj koljevci srpske državnosti i pravoslavlja. Njeno nastajanje poklapa se sa usponom Slobodana Miloševića i periodom intenzivne nacionalističke mobilizacije u Srbiji. Milošević je obilježavanje godišnjice Kosovske bitke iskoristio za jačanje političke moći, u vrijeme kada je ukinuta dotadašnja autonomija Kosova, što je dodatno produbilo političke i međuetničke tenzije u tadašnjoj Jugoslaviji, uoči raspada zemlje i ratova tokom devedesetih.
Pripreme za transakciju u vezi sa Naftnom industrijom Srbije (NIS) ušle su u novu fazu, rekao je Đerđ Bača (György Bacsa), direktor za strategiju MOL Grupe u najnovijoj epizodi emisije MOL Talks. Prema njegovim riječima, zahvaljujući licencama koje je izdala Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC), MOL sada može da pokrene povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja, kao i da započne kupovinu hartija od vrijednosti koje su potrebne za izmirenje kupoprodajne cijene. "Ipak, za zaključenje transakcije neophodna su i dodatna odobrenja, uključujući saglasnost nadležnih organa za zaštitu konkurencije, dodatnu licencu OFAC-a, kao i odobrenje ruske države na strani prodavca. Ovi postupci za dobijanje odobrenja odvijaće se paralelno", kazao je on. Inače, početkom oktobra je iz MOL-a za Radio Slobodna Evropa rečeno da je nastavljen proces o kupovini većinskog ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) između mađarskog MOL-a i ruskog Gaspromnjefta. NIS je jedina kompanija u Srbiji koja eksploatiše i prerađuje naftu, od čega zavisi i rad NIS-ove rafinerije. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva, kako bi spriječila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Dok traju pregovori sa MOL-om, OFAC produžava licence za rad NIS-a, kao i za pregovore o promjeni vlasništva. Ruski vlasnici imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. MOL i Gaspromnjeft su sredinom januara potpisali glavne odredbe okvirnog sporazuma. MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije. Tim dokumentom uređuju se struktura i način odlučivanja upravljačkih tijela, kao i strateški ciljevi kompanije. Ugovor će, međutim, početi da se primjenjuje samo ako se MOL i Gazpromnjeft dogovore oko prodaje NIS-a, a OFAC takav aranžman odobri. MOL računa i na novu Vladu SrbijeGovoreći o političkim promjenama u Srbiji, Đerđ Bača istakao je značaj kontinuiteta u saradnji. "Nastojimo da održavamo dobre, pragmatične odnose sa svim vladama u regionu", rekao je on. MOL smatra da i nova Vlada Srbije može da računa na kompaniju kao strateškog partnera u obezbjeđivanju dugoročnog poslovanja NIS-a. Podsjetio je da je MOL tokom protekle decenije kontinuirano prisutan na srpskom tržištu nafte i naftnih derivata, kao i da je u periodima otežanog snabdijevanja, kroz uvoz, pomagao u sprječavanju nestašica goriva.
Američke i iranske snage razmijenile su vazdušne udare na Bliskom istoku, dok su zemlje Zaliva uputile nova upozorenja stanovnicima zbog opasnosti od dolazećih projektila. Ovaj sukob, koji je trenutno niskog intenziteta, nastavlja da tinja uprkos naporima regionalnih posrednika. Američki zvaničnici su 17. novembra izjavili za novinske agencije da su američke snage izvele napad na iransko ostrvo Kešm u Ormuskom moreuzu, nakon što je iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila da je pokrenula napad na američki vojni objekat u Bahreinu. Agencija AFP prenijela je riječi neimenovanog američkog zvaničnika da su američki borbeni avioni "upotrijebili precizno navođenu municiju za napad na položaj za lansiranje raketa [IRGC-a] na ostrvu Kešm". Zvaničnik je dodao da je napad bio odgovor na iransku "agresiju usmjerenu protiv američkog osoblja i imovine". Američki zvaničnici su izjavili da u najnovijim iranskim napadima nije bilo povrijeđenih niti pričinjene štete. Iranska revolucionarna garda saopštila je da su njene snage gađale radarski sistem kojim upravljaju SAD u Bahreinu, gdje je stacionirana Peta flota američke mornarice. Ova mala ostrvska država često je bila meta iranskih dronova i projektila, lansiranih kao odmazda za američko-izraelske vazdušne udare na Iran. "Borbeni dronovi Revolucionarne garde izveli su jutros preciznu operaciju, gađajući radarski sistem kojim upravljaju američke snage u vazduhoplovnoj bazi Šeik Isa u Bahreinu", objavio je 17. novembra medijski portal Revolucionarne garde, Sepah. 'Testiranje granica'Andreas Krieg, iz londonske konsultantske kuće za procjenu rizika MENA Analytica, izjavio je za agenciju AFP da ovo rasplamsavanje nasilja predstavlja "namjerno ispitivanje granica, a ne trenutni povratak ratu punih razmjera". "I Vašington i Teheran pomjeraju granice, ispituju 'crvene linije' one druge strane i pokušavaju da utvrde dokle mogu da eskaliraju sukob, a da pritom ne izazovu odgovor koji bi izmakao njihovoj kontroli", rekao je on. Iako su intenzivni vazdušni udari uglavnom utihnuli u ratu koji je počeo krajem februara vazdušnim napadima SAD i Izraela na Iran, sveobuhvatan mirovni sporazum nije postignut, a povremena izbijanja nasilja prijete da ponovo rasplamsaju rat. Sjedinjene Države nastavljaju sa blokadom iranskih luka, čime spriječavaju izvoz naftnih derivata i izazivaju ozbiljne nestašice u iranskoj privredi, dok plovidba kroz ključni Ormuski moreuz ostaje opasna usljed prijetnje od iranskih napada. Upozorenja za civileU međuvremenu, Bahrein i Kuvajt su rano ujutru 18. novembra izdali upozorenja civilima da potraže sklonište, zbog opasnosti od dolazećih iranskih raketa i dronova. Vojska Bahreina saopštila je da se danas "suočila sa nizom podlih iranskih napada iz vazduha, presrela ih i uništila... prije nego što su uspjeli da ostvare svoje ciljeve". Kasnije je objavljeno da je opasnost prošla. "Generalna komanda je potvrdila da su... sistemi protivvazdušne odbrane Odbrambenih snaga Bahreina presreli niz podlih iranskih napada iz vazduha", prenijela je Bahreinska novinska agencija. Vojska Kuvajta saopštila je da uzvraća na "neprijateljske napade dronovima" i pozvala stanovnike da se pridržavaju bezbjednosnih uputstava. "Generalštab vojske napominje da su zvuci eksplozija koji se čuju posljedica dejstva sistema protivvazdušne odbrane koji presreću neprijateljske napade", navela je vojska na platformi X. Do napada dolazi u trenutku kada su se iranski zvaničnici 17. novembra sastali sa katarskim posrednicima, u okviru razgovora čiji je cilj "usklađivanje stavova i smanjivanje razlika između prijedloga iznetih na terenu", izjavio je portparol Katara Madžed el Ansari. Istovremeno, iranski ministar inostranih poslova Abas Arakči otputovao je u Oman, koji takođe djeluje kao posrednik, radi održavanja sastanaka. Ministarstvo inostranih poslova Omana saopštilo je da je on razgovarao o zaštiti pomorskih puteva i obezbjeđivanju nesmetanog odvijanja globalne trgovine. U međuvremenu, predviđeno je da predsjednik SAD Donald Trump 19. novembra u Šenženu, na jugu Kine, učestvuje na trilateralnom sastanku sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Na dnevnom redu će se, po svemu sudeći, naći ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini. Trump je izjavio da bi mogao da odustane od obnavljanja napada velikih razmjera na Iran ukoliko pregovori budu napredovali, ali je takođe rekao da više ne smatra neophodnim postizanje sporazuma sa Teheranom, uz tvrdnju da je rat već dobijen. Izvor: AFP, Reuters
Visoki zvaničnik Pentagona rekao je saveznicima iz NATO-a da će Moskva verovatno nastaviti ratne napore u Ukrajini makar još tokom zimskih meseci, uprkos pokušajima Vašingtona da obezbedi primirje i mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine. Američki podsekretar odbrane Elbridž Kolbi (Elbridge Colby), govoreći članicama saveza u Briselu u utorak, naišao je i na oštar otpor američkih i ukrajinskih saveznika zbog primedbi kojima je kritikovao nedavne udare Kijeva duboko na teritoriji Rusije. Kolbi je govorio na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, neformalnog saveza od oko 50 zemalja koji koordinira vojnu podršku Ukrajini među zapadnim saveznicima. Poznata je i kao grupa Ramštajn, po američkoj vazduhoplovnoj bazi u Nemačkoj gde su razgovori prvi put održani. Podsekretar odbrane rekao je da "kako nastupa zima, izgleda da će Rusija nastaviti da obezbeđuje još ljudstva i da mobiliše svoju ratnu ekonomiju na duge staze", dodajući da svi moraju biti spremni da sukob "potraje". Kolbi je rekao da je američki predsednik Donald Tramp (Trump) "čvrsto posvećen tome da se ovaj sukob okonča pod uslovima koji obezbeđuju trajan mir". Očekuje se da će Tramp učestvovati na sastanku u kineskom gradu Šenženu s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Điping, na kojem se očekuje razgovor o ratu i različitim pokušajima da se okonča. Takođe se očekuje da Trampovi mirovni izaslanici, zet Džared Kušner (Jared Kushner) i Stiv Vitkof (Steve Witkoff), istog dana prisustvuju sastanku u Berlinu s Koalicijom voljnih, grupom koju predvode Nemačka, Francuska i Velika Britanija, osnovanoj da podrži američke napore u posredovanju i potencijalno formira mirovnu misiju ako se u Ukrajini postigne primirje. 'Nije bilo efikasno'Kolbi je kritikovao i nedavne udare Ukrajine duboko na ruskoj teritoriji, koji su bili usmereni i na ruske energetske objekte i skladišta ruskog giganta elektronske trgovine Wildberries. "Naša procena je da takvi udari nisu bili efikasni u nastojanju da se rat okonča, niti doprinose ublažavanju ruskog napredovanja na liniji fronta", rekao je Kolbi. "Štaviše, takvi udari, naročito oni koji gađaju civilnu infrastrukturu, poput Wildberriesa, verovatno su zapravo ojačali odlučnost ruske javnosti i spremnost samog Kremlja da eskalira", dodao je on. Kolbi je, međutim, dodao da "Ukrajina ne bi smela da bude primorana da se bori vezanim rukama", naglasivši da su udari "usmereni na liniju fronta i direktnu podršku toj borbenoj zoni, naravno", druga stvar. Ukrajina je u utorak pogodila strateški i simbolički Kerčki most, koji povezuje kopneni deo Rusije s nezakonito anektiranim ukrajinskim Krimskim poluostrvom, ozbiljno ometajući napore Kremlja da snabdeva okupirani region. Most je jedina direktna drumska i železnička veza između Rusije i poluostrva na Crnom moru. Kijev je gađao mete unutar Rusije kao odgovor na pojačane napade Kremlja na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, uključujući energetske objekte, što je izazvalo nestašice goriva uoči verovatno surovih zimskih meseci. Ukrajinski premijer Serhij Korecki rekao je za RSE u ponedeljak da su ruski napori usmereni na "slamanje duha" njenog naroda kako se zima približava. 'Prilično glupa stvar'Američki i ukrajinski saveznici odbacili su Kolbijeve kritike na račun ukrajinskih napada duboko u Rusiji. Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus (Pistorius) odbacio je Kolbijevu osudu ukrajinskih vazdušnih udara u Rusiji kao "prilično glupu stvar". "Umesto da kritikuju ukrajinske udare duboko u pozadini, bolje je kritikovati terorističke udare svake noći i svakog dana na energetsku, vodovodnu i toplifikacionu infrastrukturu u Ukrajini", rekao je on novinarima, misleći na neprekidne ruske napade na ukrajinske civilne objekte. Britanski ministar odbrane Ves Striting (Wes Streeting) izneo je sličan komentar, navodeći da su ukrajinski udari "pomogli da se oslabi Putinova ratna mašina, kupujući vreme i spasavajući živote".
Ruska Spoljna obaveštajna služba (SVR) u utorak je iznela tvrdnju da je, prema njenim informacijama, rukovodstvo Evropske unije zabrinuto zbog "nespremnosti Studentske liste da slepo sledi instrukcije i direktive iz Brisela". SVR je navela da su izjave lidera Studentske liste da "nisu spremni da se integrišu u 'ujedinjenu Evropu' na štetu nacionalnih interesa pale su kao hladan tuš na EU birokrate". Kandidat sa Studentske liste Aleksandar Baucal izjavio je u ponedeljak u Briselu da je studentski pokret posvećen vladavini prava i evropskim vrednostima, dok je Studentska lista u svom programu za spoljnu politiku navela da je EU najznačajniji ekonomski partner Srbije. Baucal je rekao da je za Studentsku list "evropski put put reformi", što, prema njegovim rečima, znači "jačanje evropskih vrednosti, izgradnju funkcionalnih institucija i istinskog sistema vladavine prava i razvoj održive ekonomije integrisane u evropsko tržište". On je takođe rekao da će Srbija u izgradnji institucija traži blisku saradnju s EU i susednim zemljama, "jer zajedno možemo delotvornije da štitimo demokratiju". Ruska SVR je navela da je kabinet predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (von der Leyen) "posebno iznervirala odlučnost studenata da se bore za Kosovo i brane prava svojih sunarodnika u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, kao i njihovo odbijanje da prekinu veze s Rusijom i pridruže se zapadnim sankcijama protiv nje". SVR nije navela dokaze za svoje tvrdnje, osim da je reč o informacijama koje su stigle do nje. Ruska služba je dodala su Brisel i vodeće evropske prestonice "rešeni su da lidere Studentske liste dovedu u red" i da su spremni su da "upotrebe ceo arsenal obaveštajnih i diplomatskih instrumenata uticaja – od otvorenog podmićivanja do sofisticiranih shema za diskreditaciju nepopustljivih studentskih lidera". "Hitne instrukcije već su poslate rezidenturama evropskih obaveštajnih službi u Beogradu – nemačkog BND-a, francuskog DGSE-a i drugih – da identifikuju najodlučnije i najnezavisnije lidere unutar studentskog pokreta", navela je SVR. SVR je takođe navela je da je cilj u EU da se ti lideri studentskog pokreta "izoluju i da se posеju razdor i nesloga unutar pokreta koji je pobedio na izborima".
Ukrajinski dronovi pogodili su i značajno oštetili Krimski most, koji Rusija koristi kao ključnu rutu za snabdevanje između anektiranog Krimskog poluostrva i kopnenog dela Rusije. Snimci posledica sugerišu da je 227 deo puta pao u Kerčki moreuz, koji spaja Azovsko i Crno more. Oštećen je i železnički deo mosta. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je napade, za koje je rekao da su izvedeni i ukrajinskom krstarećom raketom Flamingo. "Podsećamo Rusiju i na to da će se rat uvek vratiti tamo odakle je krenuo. Odbrambeni kapaciteti Ukrajine su snažni i takvi će ostati i mi nikada nećemo ostaviti bez odgovora teror nad našim gradovima i ljudima", napisao je on, dodajući da je Kijev "više puta ponudio Rusiji korake ka deeskalaciji". Dok se most ne popravi, saobraćaj iz Rusije ka Krimu mora ići preko kopnenog koridora u Ukrajini koji Rusija trenutno okupira, a taj put je, međutim, ranjiv na napade ukrajinskih dronova. Sergej Aksjonov, guverner Krima koga je postavila Rusija, rekao je da su u napadu u regionu poginule dve osobe i da je saobraćaj preko mosta obustavljen. Most dug 19 kilometara, drumski i železnički, jedan je od Putinovih istaknutih infrastrukturnih projekata i glavna je linija snabdevanja ruskih snaga u Ukrajini. Ukrajina ga je pogodila i 16. novembra, ali je Moskva navela da je prvi napad ove nedelje izazvao samo manju štetu. Napadi su deo, kako se veruje, najvećeg ukrajinskog napada dronovima u ovom ratu. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da su njegove snage u poslednja 24 sata oborile devet ukrajinskih raketa Flamingo i 2.256 dronova iznad 22 regiona, uključujući delove Ukrajine koje Rusija trenutno okupira. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin rekao je da je više od 800 dronova bilo usmereno ka glavnom gradu Rusije. Ukrajinska vojska saopštila je 17. novembra da je pogodila rafineriju nafte i petrohemijski kompleks Salavat u ruskom regionu Baškortostan, oko 1.500 kilometara od ukrajinske granice. "Salavat nije običan pogon. To je jedan od najvećih ruskih kompleksa za preradu nafte i petrohemiju, koji može da preradi oko 10 miliona tona sirove nafte godišnje", naveo je ukrajinski Generalštaba na mreži X. S druge strane, ruske rakete su pogodile dva mosta preko Dnjepra u ukrajinskoj prestonici, što je izazvalo delimična oštećenja gradskog metroa i omelo komunalne službe. Gradonačelnik Vitalij Kličko potvrdio je na društvenim mrežama da su pogođeni Severni i Južni most u Kijevu. "Dva mosta u prestonici oštećena su u neprijateljskom napadu balističkim raketama", rekao je Kličko u video-poruci snimljenoj na Južnom mostu posle napada. Zelenski je rekao da je Rusija lansirala sedam balističkih raketa na mostove u Kijevu, dodajući da su zabeleženi značajni nestanci struje u tri regiona posle ruskog noćnog napada na Ukrajinu. "Sinoć su četiri balističke rakete pogodile Južni most, a tri Severni most", naveo je ukrajinski lider u utorak na X. Rusija je gađala i nekoliko drugih regiona i gradova širom zemlje, uključujući Čerkasi u centralnoj Ukrajini, gde su tri osobe povređene, kao i Dnjepropetrovsk i Zaporožje. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je te napade. Noćni napadi izazvali su i nestanke struje u osam regiona, pokazuju podaci ukrajinskog Ministarstva energetike, dok Moskva pojačava napade na civilnu energetsku infrastrukturu uoči zime, kampanju koju je ukrajinski premijer Serhij Korecki nazvao "čistim terorom, usmerenim na slamanje duha" Ukrajinaca. Govoreći za RSE u Briselu u ponedeljak, Korecki je rekao da je "Rusija značajno promenila strategiju i mnogo češće gađa mostove, infrastrukturu i privredu". On je dodao da je "ovo čist teror, usmeren na slamanje duha i otpornosti Ukrajinaca, na to da život u Kijevu, prestonici, i u gradovima sa milionskim stanovništvom postane nepodnošljiv, nemoguć". Zelenski je ranije tokom nedelje upozorio na velike ruske napade uoči trilateralnog sastanka u četvrtak u kineskom Šenženu između američkog predsednika Donalda Trampa (Trump), ruskog predsednika Vladimira Putina i kineskog predsednika Si Điping.
Sjevernomakedonska Agencija za nacionalnu sigurnost (ANB) saopćila je da je spriječila planirani "teroristički čin ili atentat" na osobu u Grčkoj i razotkrila mrežu povezanih aktera za koju tvrdi da je djelovala po nalogu iranskih obavještajnih službi. Agencija je navela da je tokom 2026. godine, u suradnji s grčkom obavještajnom službom i drugim međunarodnim partnerima, pratila aktivnosti osoba povezanih s "iranskim faktorima" te otkrila mrežu u Sjevernoj Makedoniji povezanu s iranskim državljaninom Edrisom Jahangirijem Mavanehom. Prema navodima agencije, članovi mreže bili su povezani s kriminalnim strukturama u zemlji i pod direktnim uputama Mavaneha provodili su logističke pripreme za izvođenje atentata u Grčkoj. Agencija tvrdi da je Mavaneh povezan s drugim operativcima koji djeluju u ime Irana, uključujući navodne veze s Najiem Sharifijem Zindashtijem, iransko-turskim narko-bosom kojeg su zapadne sigurnosne službe ranije dovodile u vezu s operacijama iranskih obavještajnih struktura. Agencija nije objavila identitet moguće mete niti detalje o eventualnim hapšenjima. U saopćenju se navodi da je istraga pokazala da su članovi mreže održavali tajne sastanke u trećim zemljama, uključujući Iran, te da prikupljene informacije ukazuju na povezanost s iranskim sigurnosnim i obavještajnim službama.
Viši sud u Beogradu doneo je rešenje o pritvoru i raspisivanju poternice za Milanom Radoičićem, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa u tom sudu. Poternica je raspisana zato što se Radoičić 15. novembra nije javio policiji u skladu sa merom koju mu je sud izrekao. Prema Zakoniku o krivičnom postupku Srbije poternica može biti raspisana ukoliko se okrivljeni nalazi u bekstvu, a postoji naredba za njegovo dovođenje ili rešenje o određivanju pritvora. Izdavanje poternice naređuje sud pred kojim se vodi krivični postupak. Sud je 4. oktobra 2023. odbio zahtev tužilaštva da se Radoičiću odredi pritvor, te mu je odredio mere da ne sme napustiti boravište bez odobrenja, oduzet mu je pasoš i izdata zabrana odlaska na teritoriju Kosova. Više javno tužilaštvo u Beogradu Radoičića sumnjiči za nekoliko krivičnih dela u vezi sa ilegalnom nabavkom oružja i "izazivanjem opšte opasnosti". Glavni tužilac Nenad Stefanović je 16. novembra, odgovarajući na pitanje zašto optužnica u slučaju Banjska nije podignuta, rekao da im nisu dostavljeni dokazi koji su od Kosova traženi preko Misije EU za vladavinu prava (EULEX). Za Radoičićem već postoji poternica koju je raspisao UNMIK nakon oružanog napada u mestu Banjska kod Zvečana, jer Kosovo nije članica Interpola. Kosovsko tužilaštvo tereti 45 osoba za ovaj napad, od kojih su trojica osuđena, dok su ostali, uključujući Radoičića, u bekstvu. Radoičić je u Srbiji zbog Banjske pod istragom Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. U vreme napada u Banjskoj bio je potpredsednik Srpske liste, vodeće stranke Srba na Kosovu koja je do sada delovala uz podršku Srpske napredne stranke i bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Od oktobra 2023. godine ima obavezu da se javlja u policijsku stanicu 1. i 15. u mesecu, a pasoš mu je oduzet. Mere je, kako je ranije navodio Viši sud, do sada poštovao. Međutim, u javnosti su se 13. novembra pojavili nezvanični navodi da je Radoičić pobegao u Rusiju. Radoičić se nalazi i pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju. Poslednji put je u javnosti viđen uoči izbora u Srbiji, kada je prisustvovao predizbornom mitingu Srpske napredne stranke u Kragujevcu. Prethodno je Srbiju napustio i Zvonko Veselinović, biznismen sa severa Kosova i Radoičićev doskorašnji partner. On je, kako je za RSE potvrđeno iz bezbednosnih izvora u Bosni i Hercegovini, preko Sarajeva odleteo u Tursku 11. novembra, koristeći srpski pasoš. Sa njim je bio i njegov brat Žarko Veselinović. Obojica su, uz Radoičića, takođe pod američkim sankcijama zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju.