Najnovija verzija prijedloga Europske unije za financijsku potporu Ukrajini dosad je najbliža usklađenosti s međunarodnim pravom, izjavila je u srijedu predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde. Čelnici EU-a mjesecima raspravljaju o tome kako iskoristiti zamrznutu rusku imovinu za financiranje Ukrajine, a pritom ostati u skladu s međunarodnim pravom, koje zabranjuje izravnu konfiskaciju, piše Reuters. Većina čelnika želi staviti u funkciju oko 210 milijardi eura ruske državne imovine zamrznute u Europi, no to će vjerojatno zahtijevati određena jamstva Belgiji, gdje se nalazi najveći dio sredstava. "Mehanizam koji je postavljen i o kojem će se raspravljati na idućem sastanku Europskog vijeća... najbliži je onome što sam vidjela da je u skladu s načelima međunarodnog prava", rekla je Lagarde na događaju Financial Timesa. "Naša dužnost kao Europljana je nastaviti podupirati, braniti i djelovati u korist Ukrajine", dodala je. Lagarde, koja nema izravnu ulogu u procesu, već dugo izražava zabrinutost u vezi s korištenjem ruske imovine te naglašava da Europska središnja banka želi rješenje koje u potpunosti poštuje međunarodno pravo, inače bi mogla biti narušena globalna reputacija eura. "Riječ je o vrlo, vrlo iznimnom slučaju i ovim se prijedlogom Rusiji ne oduzima pravo vlasništva nad imovinom", rekla je Lagarde. Naglasila je i da EU mora jasno objasniti što se događa te naglasiti da Unija ne uvodi praksu oduzimanja državne imovine samo zato što joj to odgovara.

Bugarska vlada, sastavljena od stranaka GERB (Građani za europski razvoj Bugarske), BSP-a (Bugarska socijalistička partija) i ITN (Postoji takav narod), uz podršku "DPS (Pokret za prava i slobode) - Novo Načelo", neće razmatrati podnošenje ostavke prije nego što zemlja službeno uđe u eurozonu 1. siječnja. To je u srijedu novinarima izjavio lider GERB-a Bojko Borisov. "Ulazak Bugarske u eurozonu je geostrateški zadatak i želim ga dovršiti do kraja", rekao je Borisov. "Prije nekoliko dana obavijestio sam sve partnere o tome i zato ćemo u ovim danima biti ujedinjeni, ne iz inata, nego do ulaska zemlje u eurozonu", dodao je. Ove riječi uputio je istog dana kada bi parlament trebao raspravljati o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja vladi Rosena Željazkova. Taj prijedlog podnijela je oporbena koalicija "Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska" (PP-DB), koja je noć ranije organizirala i prosvjede protiv vlade u nekoliko gradova. "Preostaje nam još samo 20 metara do cilja", dodao je Borisov u hodniku parlamenta. "Nakon 1. siječnja razgovarat ćemo o ostavkama i prosvjedima." Lider GERB-a također je rekao da, po njegovom mišljenju, treba uzeti u obzir i složenu geopolitičku situaciju. Također, novi prijedlog proračuna ocijenio je kao dobar. Povod za antivladine prosvjede posljednjih tjedana bio je prvi prijedlog proračuna vlade Željazkova za 2026. godinu, podnesen u studenom, koji je izazvao nezadovoljstvo javnosti zbog nekoliko konkretnih mjera, uključujući i povećanje doprinosa za mirovine, poreza na dividendu te plaće u sigurnosnom sektoru. Međutim, prosvjedi 1. prosinca protiv proračuna prerastali su u prosvjede protiv samog modela upravljanja, sa zahtjevom za ostavku vlade. Predsjednik zemlje Rumen Radev i oporba u parlamentu također su tražili ostavku vlade. Premijer Željazkov rekao je da neće podnijeti ostavku. Prvi prijedlog proračuna je povučen, a vlada je podnijela novi, koji je u utorak u prvom čitanju osvojila parlamentarna komisija. Novi proračun ne uključuje najspornije dijelove prvog prijedloga, ali srednjoročna proračunska prognoza Ministarstva financija do 2028. pokazuje da vlada odgađa te mjere za godinu dana.

Šef norveškog Nobelovog instituta rekao je da ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado (Corina Machado) neće prisustvovati ceremoniji dodele nagrade u Oslu koja se održava u sredu. Direktor tog instituta Kristijan Berg Harpviken rekao je za javnu televiziju NRK da će u ime venecuelanske opozicione liderke njena ćerka primiti nagradu, prenela je Beta. U utorak je otkazana konferencija za novinare kojoj je Mačado trebalo da prisustvuje. Ona se poslednji put pojavila u javnosti pre 11 meseci. Nobelov institut je 10. oktobra objavio da je 58-godišnja opozicionarka dobitnica ovogodišnje nagrade za mir zbog borbe za ostvarenje demokratske tranzicije u Venecueli, a tada je ona opisana kao "žena koja drži upaljen plamen demokratije usred rastućeg mraka". Mačado je pod decenijskom zabranom putovanja koju je uvela vlada predsednika Venecuele Nikolasa Madura (Nicloas) i krije se više od godinu dana. Mačado je pobedila na izborima unutar opozicije i nameravala je da se suprotstavi Maduru na prošlogodišnjim predsedničkim izborima ali vlada joj je zabranila učešće. Umesto nje u ime opozicije učestvovao je diplomata u penziji Edmundo Gonzalez. Ceremonija dodele nagrade za mir biće održana danas u 13.00 u gradskoj kući Osla u prisustvu kralja Haralda, kraljice Sonje i najmanje četiri latinoamerička šefa država, uključujući argentinskog Havijera Mileija (Javier) i ekvadorskog Danijela Nobou (Daniel Noboa). U sredu u Stokholmu će biti ceremonija uručenja Nobelovih nagrada u ostalim kategorijama - za medicinu, hemiju, fiziku, književnost i ekonomiju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman održati izbore u zemlji razorenoj ratom ako Sjedinjene Države i drugi partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za njihovo sigurno održavanje. Bijela kuća već neko vrijeme potiče Ukrajinu da održi izbore. Američki predsjednik Donald Trump rekao je za Politico u intervjuu objavljenom 9. prosinca kako je "vrijeme došlo", iako ukrajinski ustav ne dopušta izbore tijekom ratnog stanja. U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tijekom izvanrednog stanja. Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostave primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodišnji rat s Rusijom te nakon pružanja sigurnosnih garancija za izborni proces. "Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s našim europskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora", rekao je Zelenskij novinarima 9. prosinca, napominjući da o tome još nije razgovarao s Trumpom. "Osobno imam volju i spremnost za to", poručio je. Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz objašnjenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih zračnih napada diljem zemlje, tisuća vojnika na bojišnici i milijuna raseljenih Ukrajinaca. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Ukrajinaca ne želi izbore tijekom rata, iako neki, s obzirom na to da su posljednji izbori održani 2019., žele promjene u vladi. Zelenski, iako široko popularan, posljednjih je tjedana izgubio dio potpore zbog velikog skandala s korupcijom koji je doveo do ostavke utjecajnog savjetnika, Andrija Jermaka. Na bojištu i u pregovorima, ruski dužnosnici vjeruju da imaju prednost, a plan od 20 točaka koji je predložio SAD, odražava većinu stajališta koja je Moskva zauzela i prije same invazije na susjeda. "Prije svega radimo na miru, a ne na prekidu vatre", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Održiv, zajamčen i dugoročan mir, postignut potpisivanjem relevantnih dokumenata, apsolutni je prioritet." Ukrajinski čelnik boravio je u Italiji 9. prosinca, a obilazi Europu kako bi osigurao da prijedlog o okončanju rata pod vodstvom SAD-a ne rezultira jednostranim dogovorom koji bi nagradio Moskvu za agresiju i ostavio Kijev ranjivim na buduće napade. Na društvenim mrežama objavio je da će Ukrajina i njezini europski partneri uskoro predstaviti SAD-u "dorađene dokumente" mirovnog plana. "Ukrajinska i europska komponenta sada su razrađenije i spremni smo ih predstaviti našim partnerima u SAD-u", napisao je. "Zajedno s Amerikancima očekujemo da ćemo brzo učiniti potencijalne korake što izvedivijim", dodao je. Navodno nekoliko ključnih pitanja ostaje neriješeno u finaliziranju mirovnog plana, uključujući izradu dokumenta koji bi bio prihvatljiv i Kijevu i Moskvi. Zelenski je 8. prosinca rekao za Bloomberg News da pregovori pod vodstvom SAD-a još nisu doveli do dogovora o teritorijalnoj kontroli u istočnoj regiji Donbas, gdje Rusija zahtijeva da Ukrajina preda područja koja još drži. Ukrajinski šef države je u Londonu i Bruxellesu 8. prosinca razgovarao o mirovnom prijedlogu. Ti sastanci uslijedili su nakon trodnevnih razgovora ukrajinskih i američkih dužnosnika u blizini Miamija, dok pregovarači pokušavaju pronaći kompromis nakon objave američkog nacrta mirovnog prijedloga prošlog mjeseca. U govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a 9. prosinca stalni ukrajinski predstavnik pri UN-u, Andrij Melnik, izjavio je da Ukrajina nije "na prodaju". "Naš teritorij i naš suverenitet nisu na prodaju. Nismo na božićnom sajmu", rekao je o Ukrajini. "Rusija želi da Ukrajina kapitulira, kao što smo upravo čuli. Rusija želi da se predamo. Ali moj odgovor vam je: ''Dobit ćete rupu u đevreku, a ne Ukrajinu'", rekao je Melnik, odgovarajući na izjavu ruskog veleposlanika pri UN-u Vasilija Nebenzje, koji je kazao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini pod svaku cijenu, bilo vojno ili diplomatski. U međuvremenu, vrhovni ukrajinski vojni zapovjednik, general pukovnik Oleksandr Sirski, izjavio je da se obrana Pokrovska, strateškog grada u Donbasu, nastavlja te da ukrajinske snage drže dio grada. "Obrana Pokrovska se nastavlja, naše snage kontroliraju gotovo 13 kilometara kvadratnih sjevernog dijela grada. Mirnohrad nije opkoljen. U Kupjansku je u tijeku naša uspješna operacija protusabotaže", napisao je na Facebooku nakon sastanka s predstavnicima ukrajinskih medija. Mirovni prijedlog Bijele kuće i uvjerenje da on uvelike pogoduje ruskim interesima izazvao je kritike nekih republikanskih zastupnika u Kongresu. Predsjednik Vladimir Putin "ruga se predsjedniku Trumpu i kupuje vrijeme kako bi nastavio ubijati ukrajinske obitelji", rekao je zastupnik Joe Wilson.

Protestnom šetnjom i obilaskom ključnih državnih institucija, studenti Pravnog fakulteta u Beogradu obeležili su godišnjicu početka studentskih blokada. Pre njih, tokom dana, godišnjicu početka blokada obeležili su i studenti beogradskog Poljoprivrednog fakulteta i novosadskog Fakulteta tehničkih nauka. U protestnoj šetnji centralnim beogradskim ulicama, pod sloganom "pravnici hoće pravdu", studenti Pravnog fakulteta su, pored ostalog, obišli sedišta Vrhovnog javnog tužilaštva, Vlade i Predsedništva Srbije. Ponovili su ključni zahtev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora. Ispred Vrhovnog tužilaštva, kako je rečeno u studentskom govoru, podržali su sudije i tužioce koji "svoj posao rade savesno i u skladu sa zakonom", uz ocenu da je pravosuđe "na nikad većem udaru" dok ih predstavnici vlasti vređaju i targetiraju. Ispred Vlade Srbije imali su poruku za premijera Đura Macuta - zatražili su da predsedniku pošalje predlog za raspuštanje Skupštine i raspisivanje vanrednih izbora, uz ocenu da vlast "više nema legitimitet". Zahtev za raspisivanjem izbora ponovili su i u govoru ispred Predsedništva Srbije. To je bio, kako su naveli, prvi zvanični studentski govor ispred Predsedništva od početka protesta. "Institucije moraju da se vrate u ustavne okvire, a sa njima i predsednik republike", istaknuto je u govoru. Predsednika Aleksandra Vučića su optužili za kršenje Ustava. Podsetili su na uvrede koje je Vučić od početka studentskih protesta upućivao demonstrantima, te na pretnje koje su dolazile od predstavnika vlasti i hapšenja učesnika protesta na ulicama. Studentske blokade desetina fakulteta, koje su otpočele krajem novembra 2024. godine, prerasle su u talas masovnih antivladinih protesta u Srbiji, kojima su se pridružile stotine hiljada građana. Povod za studentske blokade i proteste bila je pogibija 16 ljudi u padu nadstrešnice rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu - od vlasti se traži utvrđivanje odgovornosti za nesreću, uz ocenu da su do nje doveli nemar i korupcija. Na ulicama se traži i da se prekinu sudski postupci protiv demonstranata koji su hapšeni u proteklih godinu dana, kao i da se procesuiraju napadači na učesnike protesta u incidentima koji su se događali širom Srbije. Nijedan zahtev, kako navode studenti, nije ispunjen. Vlast, sa druge strane, tvrdi suprotno i istovremeno odbija da raspiše parlamentarne izbore, što je poslednji zahtev studenata, upućen u maju 2025. Sa početkom nove školske godine, nastava na fakultetima je tokom jeseni normalizovana, osim na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru čiji studenti zahtevaju prinudnu upravu.

Jedan pripadnik Oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva poginuo je u "tragičnom nesretnom slučaju" u Ukrajini dok je nadgledao testiranje oružja daleko od linije fronta, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane u utorak. "S dubokim žaljenjem moramo obavijestiti da je jedan pripadnik Oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva jutros preminuo u Ukrajini", navelo je Ministarstvo odbrane. Ovo je prvi put da je pripadnik britanske vojske poginuo u Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, dodaje se u saopštenju. "On je stradao u tragičnom nesretnom slučaju dok je posmatrao ukrajinske snage kako testiraju novo odbrambeno oružje, daleko od linija fronta", stoji dalje. "Moje iskreno saučešće porodici našeg pripadnika Oružanih snaga, koji je nažalost izgubio život danas", rekao je britanski premijer Keir Starmer u izjavi. "Njegova služba i žrtva nikada neće biti zaboravljeni", dodao je. Ujedinjeno Kraljevstvo je ranije saopštilo da se u Ukrajini nalazi "mali broj" britanskih vojnika radi podrške ukrajinskim snagama. Jedan bivši britanski vojnik koji je dobrovoljno služio u ukrajinskoj vojsci poginuo je daleko od linije fronta 2023. godine. Britanska istraga mrtvozornika prošle godine zaključila je da ga je ubio "saigrač", također dobrovoljac u ukrajinskim snagama.

Ukrajina će uvesti nova ograničenja za korištenje električne energije i dozvoliti dodatni uvoz energije, dok nastoji popraviti infrastrukturu oštećenu ruskim napadima, izjavila je kasno u utorak premijerka Yulia Svyrydenko. Ruske snage su značajno povećale broj i intenzitet napada na infrastrukturu gasa i energije u Ukrajini tokom posljednjih mjeseci, gađajući i termoelektrane i sisteme za prijenos električne energije. U posljednjim sedmicama građani u mnogim regijama Ukrajine suočavaju se s čestim i iznenadnim prekidima u snabdijevanju strujom. U utorak je oko polovine stanovnika glavnog grada Kijeva istovremeno ostalo u mraku. "Dodatna rasvjeta za zgrade, ulice, parkove, dekorativna svjetla i vanjske reklame u gradskim centrima nije prioritet tokom ovog teškog perioda za energetski sektor", rekla je Svyrydenko na X-u, najavljujući nove mjere za poboljšanje situacije za civilne potrošače. Lista objekata koji imaju pravo na neprekidno snabdijevanje električnom energijom treba dodatno da se skrati. Izuzetak čine bolnice, škole, ključne zgrade i preduzeća odbrambene industrije. Državna preduzeća će moći da započnu uvoz energije, dodala je Svyrydenko. "Ovo će smanjiti pritisak na elektroenergetsku mrežu Ukrajine i stabilizovati opterećenje tokom sati najveće potrošnje", dodala je ona. Polovina Kijeva u mrakuU utorak je nacionalni operator elektroenergetske mreže uveo vanredne prekide u snabdijevanju električnom energijom u većini regija Ukrajine, poništavajući rasporede objavljene dan ranije i uvodeći gradove u mrak. "Situacija u Kijevu ostaje jedna od najtežih, sada je do 50 posto potrošača u glavnom gradu bez struje", saopštilo je Ministarstvo energetike Ukrajine na Telegramu. Ukrajina ima tri nuklearne elektrane koje proizvode više od 50 posto ukupne električne energije u zemlji, ali su te elektrane primorane da smanje proizvodnju zbog oštećenja dalekovoda. Prekidi u snabdijevanju električnom energijom utiču i na grijanje i na dovod vode. Stanovnici Kijeva i kijevske oblasti tokom protekle sedmice imali su struju samo 10 sati dnevno.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je na vanrednoj elektronskoj sjednici 9. decembra, privremeno van snage, do konačne odluke, stavio zakon u Republici Srpskoj kojim se zabranjuje finansiranje političkih stranaka u tom bh. entitetu. Rado se o Zakonu o finansiranju političkih organizacija kojeg je Skupština RS usvojila u maju. Sporni zakon je usvojen kao odgovor na odluku visokog predstavnika u BiH Crhristiana Schmidta koji je zabranio javno finansiranje Saveza nezavisnih socijaldemokarata Milorada Dodika i Ujedinjene Srpske, na čijem je čelu Nenad Stevandić. Schmidt je to učinio zbog antiustavnog djelovanja ove dvije stranke, nakon niza secesionističkih odluka RS kojima se podrivaju institucije BiH. Njime je obustavljeno finansiranje svih političkih partija u RS iz entitetskog i lokalnih budžeta. To je izazvalo oštre reakcije opozicionih stranaka i nevladinih organizacija, tvrdeći da je novim zakonskim rješenjima u RS ugroženo djelovanje i postojanje opozicionih stranaka, koje ostaju bez prihoda. Ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu BiH je podnio Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. U obrazloženju odluke Ustavni sud je naveo da postoji bitno razlika zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou u vezi s javnim finansiranjem političkih stranaka. To, kako je navedeno u saopštenju nakon sjednice Ustavnog suda, "stvara argumentiranu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i dovesti do nejednakog tretmana političkih subjekata iz RS". "Sud je posebno istakao da se postupak odlučivanja odvija na kraju budžetske godine, što bi u slučaju kasnijeg usvajanja zahtjeva onemogućilo raspodjelu planiranih sredstava za 2025. godinu i potencijalno ugrozilo planiranje budžeta za 2026. godinu – godinu održavanja opštih izbora", navodi se u saopštenju. Ustavni sud je ocijenio da bi provođenje zakona prije donošenja konačne odluke moglo izazvati "ozbiljne i neotklonjive" posljedice za političke stranke i nezavisne kandidate. Sud je naglasio da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva. Inače, zakon kojeg je usvojila Skupština RS je i u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka BiH koji propisuje, između ostalog, da fizička lica mogu donirati do 10.000 maraka (5.000 evra) godišnje, dok je pravnim licima dozvoljeno do 50.000 maraka (25.000 evra). Donacije od firmi koje posluju sa javnim sektorom su zabranjene. Nova pravila u RS, ne samo da ukidaju budžetska sredstva za sve političke partije u RS, već, suprotno državnom zakonu, omogućavaju enormno povećane donacije iz privatnog sektora. Zakon omogućava firmama da doniraju do 100.000 maraka (50.000 evra) godišnje, te ne propisuje zabrane za firme koje posluju s javnim sektorom.

Istaknuta iranska advokatica za ljudska prava Nasrin Sotoudeh pozvala je na formiranje komisije UN-a za utvrđivanje činjenica kako bi se istražila smrt Khosrowa Alikordija, advokata poznatog po zastupanju političkih zatvorenika i aktivista. Alikordi, bivši politički zatvorenik i otvoreni kritičar Islamske Republike, pronađen je mrtav u svom uredu 5. decembra u sjeveroistočnom gradu Mašhadu. Imao je 46 godina. Njegova smrt je zvanično proglašena "srčanim udarom", a lokalni zvaničnici su isključili "neprirodne uzroke" smrti. Međutim, mnogi advokati i aktivisti opisali su njegovu smrt kao "sumnjivu", a neki su je nazvali otvoreno i "ubistvom". Grupe za ljudska prava, uključujući organizaciju Iran Human Rights sa sjedištem u Norveškoj i International Organization to Preserve Human Rights, pozvale su na nezavisnu istragu Alikordijeve smrti. Govoreći za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa (RSE), Sotoudeh je rekla da je Alikordi bio "časni advokat koji je bio pod ekstremnim pravnim i sigurnosnim pritiskom gotovo dvije decenije". Sotoudeh je dodala da su vlasti "uradile sve što se može uraditi kritičaru" – od zatvaranja do zabrane bavljenja advokaturom. Dodala je da je Alikordi bio svjestan prijetnji protiv njega, zbog čega je u svom uredu instalirao 16 kamera. Te kamere su, kako je rekla, sada zaplijenjene. "Postoje ozbiljni razlozi za sumnju u izvještaj patologa", naglasila je Sotoudeh. "Misija UN-a za utvrđivanje činjenica ima pravni autoritet da izvrši pritisak na Iran da pruži odgovore". Alikordijeva sahrana u Sabzevaru održana je pod strogim sigurnosnim mjerama, uz prisustvo porodica drugih aktivista koji traže pravdu. Njegova smrt izazvala je i niz poruka podrške od kolega advokata. Advokat Reza Shafakhah napisao je na društvenim mrežama da je Alikordi branio svoje klijente "do samog kraja". "Nepravda prestaje tek kada potlačeni odbiju da je više trpe. Alikordi je odavno prestao da trpi nepravdu; odbacio je oprez i išao do kraja, čak i po cijenu svog života", dodao je. Kolega advokat Babak Paknia podijelio je snimak ekrana razgovora s Alikordijem, napominjući da čak i nakon izlaska iz zatvora "nikada nije prestao da se bori za prava ljudi". Dobitnice Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi i Shirin Ebadi također su odale počast Alikordiju. Mohammadi je rekla da je Alikordi "sanjao o miru i ljudskim pravima", dodajući da je njegova posljednja poruka, koju je često ponavljao, bila da se politički zatvorenici – posebno oni u udaljenim gradovima – ne smiju zaboraviti. Ebadi je pohvalila Alikordija jer je stajao uz porodice političkih zatvorenika i civilnih aktivista, nazvavši ga "glasom zaboravljenih i ušutkanih zatvorenika čija imena nikada nisu spomenuta u medijima".

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da su moguće tri opcije za rešenje situcije za Naftnu industriju Srbije (NIS), koja je pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva. "Mogućnost broj jedan je da Amerikanci daju licencu NIS-u ili povuku sankcije protiv ruskih firmi, što nije verovatno. Verovatnije je da će Rusi prodati svoje deonice nekoj drugoj kompaniji. Ja se nadam da će oni to uraditi. I broj tri, a ja se nadam da se to neće desiti, da ćemo morati da delujemo kao država", rekao je Vučić. Kako je rekao, rok je za 37 dana, odnosno 15. januara. Vučić je na panel diskusiji, u okviru Foruma GLOBSEC BELTALKS, izjavio da svi moraju da shvate da nema produženja krajnjeg roka, kao i da se ne sme ugroziti snabdevanje gorivom za građane i privredu Srbije. Istakao je da se država suočava i sa rizikom od sekundarnih sankcija protiv Narodne banke Srbije i komercijalnih banaka, kao i da je investicioni rejting Srbije ugrožen zbog situacije sa NIS-om. Sankcije NIS-u, koji je u ruskom većinskom vlasništvu, stupile su na snagu 9. oktobra. Srbija ima 29,87 posto udela, dok je ostatak u rukama manjinskih akcionara. Kako je rekao Vučić, Srbija neće nacionalizovati NIS, u slučaju da intervencija države bude poslednja opcija za dalje poslovanje te kompanije - već će platiti ruski udeo. "Meni su prijatelji iz sveta govorili da sam Srbiju doveo u tešku poziciju zato što nismo uveli sankcije Rusiji. Oni razumeju da imamo različite probleme, ali da na kraju moramo da se uskladimo u potpunosti sa zahtevima. Ja sam siguran da Rusi razumeju sve veoma dobro, i da ako ne budu povučene sankcije da će morati da prodaju kompaniju", rekao je Vučić. Dodao je da ne može da zamisli situaciju da u Srbiji budu prazne benzinske pumpe. Cilj sankcija SAD usmerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu. Sankcije NIS-u su prethodno odlagane osam puta. Vučić je rekao da još čeka vesti iz Moskve po pitanju gasnog aranžmana i da je Srbija spremna da diverzifikuje izvore energenata. "Ne mogu da predvidim kako će se završiti pitanje energetske situacije u Srbiji, jer niko više ne želi da sasluša drugu stranu", kazao je on. Srbija decenijama zavisi od ruskog gasa, čijim uvozom zadovoljava 80 odsto potreba. Ugovor sa Moskvom o uvozu tog energenta istekao je u maju. Novi nije potpisan.

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je u utorak optužnicu protiv tri osobe zbog eksplozije na kanalu Ibar-Lepenac u novembru prošle godine, navodeći da je među njima pukovnik Vojnoobaveštajne agencije Srbije. Prema saopštenju tužilaštva, J.V., D.V. i I.D. optuženi su za krivična dela "ugrožavanje ustavnog poretka uništavanjem ili oštećenjem javnih instalacija i opreme", "izvršenje terorističkog čina", "nedozvoljeno posedovanje oružja" i "špijunaža". U optužnici se navodi da su J.V. i D.V., zajedno s još uvek nepoznatim osobama, "posle prethodnog dogovora, postavili eksploziv (oko 20 kilograma trinitrotoluena – TNT) unutar kanala". "J.V. i D.V. se terete da su eksplozivnu napravu aktivirali putem torbe koju su konopcem vezali za betonski stub, usled čega je teško oštećena betonska struktura kanala Ibar–Lepenac, došlo do prekida u snabdevanju pijaćom vodom, ugrožena proizvodnja električne energije, a preduzeću Ibar–Lepenac je pričinjena šteta u iznosu od 376.774,70 evra", navodi se u saopštenju. Specijalno tužilaštvo je saopštilo da se J.V. takođe tereti za špijunažu, jer je, kako navodi, 2do trenutka hapšenja, u svojstvu regrutovanog pripadnika Vojnoobaveštajne agencije Srbije, u činu pukovnika, delovao i pomagao ovu službu, prikupljajući poverljive informacije i dokumenta sa ciljem da ih koristi tokom svoje protivpravne aktivnosti na teritoriji Kosova". Istraga u ovom slučaju, prema navodima tužilaštva, sprovedena je u saradnji s evropskim partnerima. U vezi s eksplozijom, vlasti na Kosovu su uhapsile desetine osumnjičenih osoba i zaplenile oružje i eksploziv. Međutim, dosad je bilo poznato da su u pritvoru zbog ovog slučaja završila braća Dragiša i Jovan Vićentijević, dvojica od trojice optuženih. Posle eksplozije u Varagama kod Zubinog Potoka, kosovske vlasti su slučaj okrivile Srbiju, ali je Beograd odbacio optužbe. Kosovo smatra eksploziju na kanalu Ibar–Lepenac terorističkim aktom. Posle eksplozije, Sjedinjene Američke Države su saopštile da nema dokaza koji bi Beograd direktno povezali s eksplozijom, ali i da je rano za donošenje zaključaka. SAD su tada takođe navele da su se u istragu uključili i agenti Federalnog istražnog biroa (FBI). Preduzeće Ibar–Lepenac, u vlasništvu Vlade Kosova, snabdeva vodom nekoliko gradova na Kosovu i Kosovsku energetsku korporaciju radi hlađenja njenih termoelektrana.

Crnogorska policija saopštila je da je zbog incidenta na protestima ispred Vile Gorica iz jula ove godine podnijela prekršajne prijave protiv 35 građana, među kojima i poslanika opozicije Oskara Hutera i članice Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aide Petrović. Organizator tog protesta, neformalna grupa građana STEGA i opozicione partije kritikovale su prijave kao napad na slobodu govora i okupljanja. Slučaj se odnosi na sukob građana i policije na protestima povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, književniku koji negira crnogorsku naciju i podržava četnički pokret. Ta nagrada se dodjeljuje u čast Dana državnosti za djela koja predstavljaju trajno dobro Crne Gore. Više stotina građana tada je pokušalo da dođe ispred državne vile, ali su ih u tome spriječile policijske snage, koristeći hemijska sredstva i fizičku silu. Policija je nakon protesta saopštila da su njeni pripadnici napadnuti i da će procesuirati nasilnike. Nakon što je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici utvrdilo da u ponašanju demonstranata nema elementa krivičnog djela, iz policije su 8. decembra saopštili da su podnijeli prekršajne prijave protiv 35 učesnika. Sumnjiče ih za narušavanja javnog reda i mira i aktivni napad na policijske službenike. Obavijestili su i Savjet za građansku kontrolu rada policije o pokretanju prekršajnog postupka protiv članice Savjeta, nakon čega je to tijelo sazvalo hitnu sjednicu za 10. decembar. STEGA: Napad na slobodu okupljanjaOglasili su se i iz STEGE ocjenom da policija nastavlja progon građana, što, kako su naveli, predstavlja neprihvatljiv udar na osnovna ljudska prava. "Ovakva demonstracija sile je zastrašivanje javnosti i brutalno gaženje prava građana na slobodu okupljanja i slobodu mišljenja". STEGA će u utorak zatražiti hitan prijem u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori i uputiti dopis domaćim i međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda. Udruženje je u ranije navelo da policija nije sprovela unutrašnju kontrolu o postupanju svojih pripadnika koji su bili u civilu, bez identifikacionih oznaka, niti postupak zbog prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava i povređivanja većeg broja građana. I Fakultet za crnogorski jezik i književnost, čiji je dekan povrijeđen tokom protesta, tada je pisao ambasadorima zapadnih država, izražavajući duboku zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe sile od strane policije tokom građanskog protesta. Opozicija: Progon političkih neistomišljenikaIz opozicionih Demokratske partije socijalista (DPS)i Evropskog saveza (ES) osudili su podnošenje prijava protiv građana koji su protestvovali. "Sramno je i nedopustivo da se, umjesto odgovornih za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, procesuira 35 građana koji su samo tražili poštovanje zakona. Takav odnos prema građanima koji izražavaju protest zbog očigledne zloupotrebe institucija predstavlja direktan udar na slobodu govora, pravo na javno okupljanje i temeljne demokratske vrijednosti", navode iz ES. Iz DPS su ocijenili da se nastavlja progon političkih neistomišljenika aktuelne vlasti. Komentarisali su i činjenicu da je među procesuiranim i njihov poslanik Oskar Huter. "Huter je, zajedno sa građanima, koristeći pravo na slobodu mišljenja, koju vlastodršci besramno pokušavaju da uguše, s pravom izražavao nezadovoljstvo zbog skrnavljenja najvišeg državnog priznanja koje je dodijeljeno pokloniku fašizma, nacionalisti i šovinisti". Vuković je u svojim radovima glorifikovao četničkog vođu iz Drugog svjetskog rata Dražu Mihailovića, negirao crnogorsku naciju tvrdeći da je izmišljena od strane Kominterne (Komunistička Internacionala iz 1919. osnovana u Moskvi). Na optužbe da vrijeđa građane koji se nacionalno izjašnjavaju Crnogorcima, Vuković je rekao da je na djelu 'antisrpska histerija'. Vuković je član Udruženja književnika i Crne Gore i Srbije, potom predsjednik Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine, uređuje časopis 'Srpski jug'... On je 2016. dodijelio godišnju nagradu Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine vodećem ideologu Kremlja Aleksandru Duginu koji je podržavalac invazije Rusije na Ukrajinu 2022.

Nekoliko stotina studenata iz dva studentska doma u Sarajevu protestovali su pred zgradom Kantonalne vlade u utorak, 9. decembra. Oni traže, između ostalog, da se sanira kotlovnica i dugoročno riješi pitanje grijanja, izvrši sanacija krova, te rekonstrukcija kuhinje i restorana. Povod okupljanja je curenje plina u kotlovnici, u jednom od domova prije nekoliko dana. Ovaj problem je, u međuvremenu, saniran. Na uslove u jednom od sarajevskih domova Bjelave, studenti su upozoravali i tokom prethodnih godina. Studentsko naselje Bjelave izgrađeno je 1960. godine. Jedno je od dva studentska doma koja postoje na području Kantona Sarajevo. U domovima je smješteno oko 1.300 studenata. Studenti svake godine protestuju zbog neuslovnog boravka.

Broj ubijenih novinara u svetu tokom protekle godine ponovo je porastao zbog kriminalnih praksi vojnih grupa – regularnih i paravojnih – i organizovanog kriminala, saopštili su Reporteri bez granica. U godišnjem izveštaju "2025, smrtonosna godina za novinare: tu vode mržnja i nekažnjivost" ta međunarodna organizacija navodi da je od prošlogodišnjeg izveštaja 67 novinara ubijeno zbog svog posla, od čega su oružane snage ili paravojne grupe ubile 37, a kriminalne mreže 16 njih. "Evo kuda vodi mržnja prema novinarima! Dovela je do smrti 67 novinara ove godine – ne slučajno i nisu bili kolateralne žrtve. Ubijeni su, bili su mete zbog svog rada", naveo je povodom izveštaja generalni direktor Reportera bez granica Tibo Brutin (Thibaut Bruttin). Skoro polovina (43 odsto) novinara ubijenih u poslednjih 12 meseci ubile su u Pojasu Gaze izraelske oružane snage. Reporteri bez granica navode da je ukupno, od oktobra 2023, kada je napadom Hamasa – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom – na Izrael, počeo rat u Gazi, izraelska vojska ubila skoro 220 novinara, od kojih je najmanje 65 ubijeno ili zbog svog posla ili dok su radili. U Ukrajini, gde ruska vojska nastavlja da cilja strane i ukrajinske reportere, trojica novinara su u jednom mesecu ubijena u ruskim napadima dronovima, navodi se u izveštaju. Sudan se, prema Reporterima bez granica, takođe pojavio kao izuzetno smrtonosna ratna zona za medijske profesionalce, pošto se novinari u toj zemlji suočavaju s ozbiljnim zlostavljanjem dok nastavlja da besni sukob između paravojnih Snage za brzu podršku i sudanske vojske – četvoro novinara je ubijeno ove godine, od čega su najmanje dva umrla pošto su ih otele Snage za brzu podršku. U Meksiku su organizovane kriminalne grupe odgovorne za alarmantan porast ubistava novinara zabeležen 2025. godine koja je za medijske profesionalce bila najsmrtonosnija od poslednje tri, uprkos, kako navode Reporteri bez granica, obavezama koje je predsednica Klaudija Šejnbaum (Claudia Sheinbaum) dala toj organizaciji. Meksiko je druga najopasnija zemlja na svetu za novinare, s devet ubijenih ove godine. Taj trend se proširio kako je Latinska Amerika postala sve "meksikanizovanija", pošto je kako navode Reporteri bez granica, 24 odsto ubijenih novinara u svetu nastradalo u tom regionu. Zatvor za novinareŠirom sveta su trenutno pritvorena 503 novinara, od čega najviše u Kini – 121. Na drugom mestu, prema Reporterima bez granica, nalazi se u Rusija sa 48 pritvorenih novinara, od čega je 26 Ukrajinca, tako da je u toj zemlji najviše zatvorenih stranih novinara. Posle Rusije, Izrael je druga zemlja koja je pritvorila najveći broj stranih novinara. Od 1. decembra 2025. godine, 20 palestinskih novinara je iza rešetaka u Izraelu, od kojih je 16 uhapšeno u poslednje dve godine u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. Mjanmar je s 47 novinara u zatvorima na trećem mestu po ukupnom broju uhapšenih novinara. Situacija u zemljama poput Rusije, Gruzije, Azerbejdžana i Belorusije ilustruje ozbiljne pretnje s kojima se suočava sloboda medija širom bivšeg sovjetskog bloka. U Gruziji je, kako navode Reoporteri bez granica, neumoljiva autoritarna taktika vlade dovela do hapšenja gruzijske novinarke Mzije Amaglobeli. U Azerbejdžanu je 25 novinara trenutno iza rešetaka. Trenutno se 135 novinara vodi kao nestalo u 37 zemalja. Neki se vode kao nestali više od 30 godina. Iako novinari nestaju širom sveta, taj trend naglo raste u Meksiku (28) i Siriji (37). U Siriji, gde je pre godinu dana srušen režim Bašara el Asada, mnogi novinari uhapšeni ili zarobljeni pod njegovom vladavinom još uvek nisu pronađeni, čime je to zemlja sa najvećim brojem nestalih novinara – više od četvrtine ukupnog broja nestalih u svetu. Dvadeset novinara trenutno se drže kao taoci širom sveta. Huti pobunjenici su 2025. godine uzeli sedam novinara za taoce, što Jemen čini zemljom s najvećim brojem novinara koji su žrtve ove vrste otmice u poslednjih dvanaest meseci. Tokom protekle godine došlo je više oslobađanja novinara iz zatvora, navode Reporteri bez granica. Značajna oslobađanja pritvorenih novinara uključuju oslobađanje devet beloruskih novinara koji su konačno uspeli da se ponovo sretnu sa svojim voljenima, blogera Alaa Abdel Fataha u Egiptu i ukrajinskog novinara Dmitra Hiljuka, koji je oslobođen u avgustu pošto je bio u nekoliko ruskih zatvora. Sedam novinara iz Burkine Faso koji su bili prisilno regrutovani u vojsku takođe su pušteni između jula i septembra. Među novinarima oslobođenim iz beloruskih zatvora je i novinar Beloruskog servisa RSE Ihar Losik. Devet beloruskih novinara je pušteno pošto što su mesecima ili, u nekim slučajevima, godinama bili iza rešetaka samo zato što su obavljali svoj posao. Ti novinari su oslobođeni, a zatim deportovani u okviru pregovora s vladom SAD, što je dovelo do oslobađanja 52 politička zatvorenika 11. septembra. Međutim, ukazuju Reporteri bez granica, 33 novinara su i dalje u pritvoru u Belorusiji gde su, od spornih predsedničkih izbora 2020. i naknadnog gušenja mirnih protesta, skoro svi nezavisni mediji ućutkani, a njihovi novinari pritvoreni ili primorani na egzil.