Džared Kušner (Jared Kuschner), zet američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) se povukao iz planiranog projekta izgradnje hotela u Beogradu, preneo je 15. decembra Volstrit Džurnal (Wall Street Journal).
Na mestu gde se nalazi kompleks Generalštaba, koji je porušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine, Kušnerova investiciona kompanija "Afinity Partners" planirala je izgradnju luksuznog kompleksa.
Ova kompanija nije odgovorila na upit RSE za potvrdu i komentar vesti o povlačenju.
Vest dolazi u danu kada je Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo optužni predlog protiv ministra kulture Srbije Nikole Selakovića zbog nezakonitosti prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama "Generalštaba".
"Zbog toga što značajni projekti treba da ujedine, a ne da dele, i iz poštovanja prema građanima Srbije i Beograda, povlačimo našu prijavu i ovog puta se sklanjamo u stranu", izjavio je portparol Kušnerove firme, a prenosi Volstrit Džurnal.
Projektu se protive antivladini demonstranti u Srbiji, opozicija i stručna javnost koja se zalaže za zadržavanje statusa kulturnog dobra i obnovu Generalštaba.
RSE je upit povom vesti o povlačenju Kušnerove firme poslao i Predsedništvu Srbije, no odgovore još uvek nismo dobili.
Tužilaštvo za organizovani kriminal od maja vodi istragu zbog sumnji o falsifikovanju dokumentacije na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra zgrade Generalštaba u Beogradu.
Direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić je, prema ranijim navodima Tužilaštva, priznao falsifikovanje dokumentacije.
Na osnovu te dokumentacije Ministarstvu kulture, na čijem je čelu Nikola Selaković iz redova Srpske napredne stranke (SNS), podneta je inicijativa za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za Generalštab.
Selaković je nakon vesti da je protiv njega podignut optužni predlog izjavio da se "raduje suđenju, jer će to označiti kraj blokadera".
Izraz "blokaderi" predstavnici vlasti u Srbiji koriste za učesnike antivladinih protesta koji traže odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu i raspisivanje vanrednih izbora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 11. decembra da će u slučaju da bude podignuta optužnica u slučaju Generalštab pomilovati sve koji su "navodno učestvovali u malverzacijama".
"Neću im dati priliku da gone one koji ništa nisu krivi. Ja sam kriv. Ja sam taj koji je hteo modernizaciju Srbije. Ja sam taj koji je hteo da dovede velikog investitora", rekao je Vučić.
Posebnim zakonom, usvojenim u Skupštini Srbije 7. novembra, kojima se Generalštabu ukida status kulturnog dobra, vlast je otvorila put izgradnji luksuznog kompleksa.
Novinarka Radija Slobodna Evropa Sandra Cvetković dobila je nagradu za provjeru činjenica. Ona je osvojila drugo mjesto za tekstove: "Kako su ruski mediji širili manipulativne sadržaje uoči izbora na Kosovu?", objavljen 18. februara, i "Ruska propaganda uoči izbora i njen utjecaj na Srbe na Kosovu", objavljen 11. oktobra.
Nagrade za provjeru činjenica dodijelili su Asocijacija novinara Kosova, BIRN Kosovo i Internews Kosovo, u okviru projekta MIDWatch, uz podršku Britanske ambasade na Kosovu.
Prvi tekst Sandre Cvetković bavio se sadržajima koje su tokom predizborne kampanje za parlamentarne izbore 9. februara objavljivali ruski državni mediji RT Balkan i Sputnik Srbija.
U tom tekstu analizirano je kako su mediji manipulirali različitim napisima, poput onog s naslovom "Priština pogrešno računa – ni molotovljevi kokteli neće uplašiti Srbe", objavljenog 28. januara na Sputnjiku Srbija, u kojem se aludiralo da vlasti Kosova žele zastrašiti Srbe na Kosovu molotovljevim koktelima uoči izbora 9. februara.
Narativi koje su gurali ovi ruski državni mediji favorizirali su Srpsku listu, glavnu stranku Srba na Kosovu koja uživa podršku Beograda, pri čemu su ti mediji prenosili izjave zvaničnika te stranke i tvrdili da samo Srpska lista donosi jedinstvo Srbima na Kosovu, da se bori za opstanak Srba i slično.
Drugi tekst, objavljen dan uoči održavanja lokalnih izbora 12. oktobra, pokazuje kako su ova dva medija nastavila širiti gotovo isti narativ kao tokom kampanje za izbore 9. februara, nastavljajući predstavljati Srpsku listu kao "zaštitnicu interesa" srpske zajednice.
Istovremeno, vlasti Kosova predstavljene su kao one koje su vršile isključivo pritisak ili "teror" nad srpskom zajednicom, uz tvrdnje da je pokušavaju protjerati.
Ovo je treća nagrada koju je novinarka Sandra Cvetković dobila ove godine.
Ona je 10. decembra, zajedno s kamermanom Arbenom Hotijem dobila nagradu za izvještavanje osjetljivo na konflikt i suočavanje s prošlošću koju joj je dodijelio AGK. Također, Evropska unija joj je 26. novembra, zajedno s novinarkom Doruntinom Baliu, dodijelila treće mjesto za istraživačko novinarstvo.
Tokom ceremonije dodjele nagrada za provjeru činjenica, prvu nagradu dobio je Fitim Gashi iz Sbunkera, dok su treće mjesto osvojili novinari Nacionalea, Xhezair Dashi i Arbër Ramadani.
Američki i ukrajinski zvaničnici saopćili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je 15. decembra da su razgovori bili teški, ali korisni, a glavni pregovarač, Rustem Umerov, izjavio je da je u Berlinu ostvaren "stvarni napredak" u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom i zetom predsjednika Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom, među ostalim američkim delegatima.
"Ovi razgovori nikada nisu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo", rekao je Zelenski na Njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka SAD–Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, Zelenski je rekao da strane "imaju razlike" po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje "nije zatvoreno".
Rekao je da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Trump uključiti telefonom tokom zajedničke večere.
"Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 posto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju", rekao je Zelenski.
"Vjerujem da će Amerikanci, kao posrednici, ispitivati različite načine kako riješiti pitanja", uključujući teritoriju i finansiranje obnove Ukrajine.
Amerikanci "rade izuzetno konstruktivno kako bi pomogli Ukrajini da pronađe put ka mirovnom sporazumu koji će trajati", napisao je Umerov na X-u.
"Nadamo se da ćemo do kraja dana postići sporazum koji će nas približiti miru", napisao je Umerov.
Novinska agencija Reuters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 posto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Trump zadovoljan trenutnim stanjem.
Merz je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, te da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merz je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, "zaista, zaista snažne" sigurnosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, te je izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
"Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način", rekao je zvaničnik.
Plan od 20 tačakaNakon petosatnog sastanka 14. decembra, Witkoff je na X-u rekao da je "ostvaren veliki napredak u razgovorima o planu mira od 20 tačaka, ekonomskim agendama i još mnogo toga". Nije iznio detalje.
Razgovori čiji je cilj donošenje mira Ukrajini "nikada nisu bili ozbiljniji nego sada", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul za radio-stanicu Deutschlandfunk. Rekao je da su napori "značajni", ali da će tek "krajem sedmice" biti jasno hoće li ishod biti "uspješan".
Plan od 20 tačaka pojavio se nakon što su Ukrajina i evropski saveznici požurili da iznesu kontraprijedloge nakon što su Sjedinjene Države izašle s planom od 28 tačaka koji je odražavao neke stavove Moskve i koji je uveliko viđen kao povoljan za Rusiju.
"Po mom mišljenju, najvažnije je da plan bude što pravedniji, prije svega za Ukrajinu, jer je Rusija ta koja je započela ovaj rat", rekao je Zelenski u WhatsApp chatu s novinarima uoči razgovora 14. decembra. "I iznad svega, mora biti moguć za sprovesti."
Nakon što je 2014. godine anektirala ukrajinski poluotok Krim i podstakla rat u istočnom regionu Donbasa, Rusija je u februaru 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu. Trenutno okupira oko jednu petinu susjedne zemlje.
Pored teritorije Donbasa, ključne prepreke mirovnom sporazumu uključuju želju Rusije da ograniči veličinu ukrajinske vojske i ono što Kijev i njegovi saveznici navode kao potrebu za neprobojnim sigurnosnim garancijama.
Može li EU koristiti zamrznutu rusku imovinu za pomoć Ukrajini?U međuvremenu, lideri Evropske unije trebali bi na samitu 18. decembra odlučiti može li EU koristiti desetine milijardi zamrznute ruske imovine kako bi podržala veliki zajam Ukrajini, čija se ekonomija bori gotovo četiri godine nakon početka rata.
Još jedna prepreka miru jeste činjenica da je ruski predsjednik Vladimir Putin dao malo naznaka da je spreman na značajne ustupke.
Zelenski je 14. decembra rekao da je Ukrajina spremna odustati od želje da se pridruži NATO-u, barem za sada, ali da su čvrste zapadne sigurnosne garancije potrebne kako bi se osiguralo da Rusija ponovo ne napadne u nekom trenutku nakon postizanja mirovnog sporazuma.
"Od samog početka, želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u, to su stvarne sigurnosne garancije", rekao je Zelenski odgovarajući na pitanje novinara u WhatsApp chatu. "Neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali ovaj pravac", rekao je.
"Stoga su danas bilateralne sigurnosne garancije između Ukrajine i SAD-a, garancije nalik Članu 5 za nas od strane SAD-a, te sigurnosne garancije evropskih kolega, kao i drugih zemalja, Kanade, Japana, prilika da se spriječi nova ruska invazija", napisao je.
To je "već kompromis s naše strane", rekao je, dodajući da bi sve takve garancije trebale biti pravno obavezujuće.
Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je 15. decembra da je zabrana ulaska Ukrajine u NATO "kamen temeljac" svakog mirovnog sporazuma u očima Kremlja, te da Rusija očekuje da se američki zvaničnici oglase nakon razgovora u Berlinu, u kojima Moskva nije učestvovala.
Uoči razgovora 14. decembra Zelenski se usprotivio prijedlozima koji bi zahtijevali da Kijev prepusti, čak i de facto, dio oblasti Donjecka koji njegove snage još uvijek drže. A ako bi se Ukrajina ipak morala povući s linija fronta u Donbasu, sugerirao je da bi to morale učiniti i ruske snage.
"Vjerujem da je, od danas, pravedna i održiva opcija ‘stojimo gdje stojimo’. I to je tačno, jer upravo to primirje jeste — strane ostaju tamo gdje jesu, a zatim pokušavaju riješiti sva šira pitanja kroz diplomatiju", rekao je Zelenski u chatu.
"Znam da Rusija ovo gleda negativno i volio bih da nas Amerikanci podrže u ovoj tački. Ali kao odgovor na naš signal, ‘stojimo gdje stojimo’, Rusi kažu da se moramo povući iz Donbasa, ili će ga oni ionako zauzeti“, dodao je.
Zelenski je rekao da SAD predlažu stvaranje „slobodne ekonomske zone“ u dijelu Donjecke oblasti koji Kijev još kontrolira, uz povlačenje ukrajinskih snaga i zabranu ulaska ruskih snaga.
Putinov savjetnik Jurij Ušakov, međutim, ponovio je neutemeljenu tvrdnju Kremlja da su Donjeck i Lugansk ruske teritorije i rekao da bi Moskva rasporedila pripadnike Nacionalne garde i policije u svakoj demilitariziranoj zoni na tom području.
Zelenski je prošle sedmice rekao da bi svaka potencijalna teritorijalna koncesija trebala biti stavljena na glasanje ukrajinskom stanovništvu. A 14. decembra rekao je da, ako se "ukrajinske snage povuku 5–10 kilometara, na primjer, zašto se i ruske snage ne bi povukle istu udaljenost dublje u okupirane teritorije?"
"Dakle, to je pitanje koje za sada ostaje bez odgovora. Ali ono je izuzetno osjetljivo i veoma napeto", rekao je.
Trump nastoji posredovati i okončati rat otkako je u januaru ove godine drugi put stupio na dužnost, ali napredak je bio spor, a Putin je rekao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve silom ako to ne uspije diplomatijom.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je prošle sedmice da je Trump "izuzetno frustriran objema stranama u ovom ratu".
Izvor: Ukrajinski servis RSE, Reuters, AFP, dpa
Centralna izborna komisija utvrdila je rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta Republika Srpska čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta.
Karan je kao osvojio 222.182 glasa (50,39 posto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opozicijska Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 posto).
Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje.
CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu.
Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15.000 glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima.
Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata.
Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske glasalo je nešto manje od 450.000 birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.
Siniša Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Općih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS. Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. decembra Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada.
Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.
Lokacija za skladištenje je udaljena oko 800 metara zračne linije od granice Bosne i Hercegovine, te jedan kilometar od vodozahvata opštine Novi Grad, iz kojeg vodu pije 15.000 ljudi.
Bosanskohercegovačke vlasti protive se otvaranju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer smatraju da bi on mogao ugroziti život i zdravlje ljudi u slivu rijeke Une.
Ocjenjuju i da će njime biti ugroženo 13 opština na sjeverozapadu BiH, u kojima živi oko 250.000 ljudi.
Prije pet godina Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora.
Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine.
Inače, Vlada Hrvatske je u obrazloženju odluke istakla da je donošenje zakona nužno radi ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji i međunarodnim sporazumima, kao i osiguranja dugoročnog i sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.
Sud Bosne i Hercegovine izrekao je u ponedjeljak, 15. decembra prvostepene presude Daliboru Railiću i Aleksandru Miljatoviću zbog ubistva Radenka Bašića, načelnika Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor, na sjeverozapadu BiH, prenosi Srna.
Radanko Bašić ubijen je 21. marta 2022. godine u prijedorskom naselju Pećani, dok je išao na posao. Bio je poznat po angažmanu u borbi protiv narkotika i javnim istupima o kriminalitetu u regiji.
Miljatović je proglašen krivim kao neposredni izvršilac i osuđen na 34 godine zatvora, dok je Railić, koji je označen kao nalogodavac, za djelo teško ubistvo dobio 25 godina. Railić je istovremeno osuđen i za trgovinu drogom na šest godina, pa mu je izrečena jedinstvena kazna od 29 godina zatvora.
Railić je, prema presudi, ponudio 50.000 evra Miljatoviću da likvidira Bašića, jer mu je predstavljao prepreku u nezakonitom prometu narkotika.
U završnoj riječi Tužilaštvo BiH je, prema navodima Srne, tražilo od Suda BiH da optuženima izrekne kaznu doživotnog zatvora.
Tužilaštvo BiH je u ovom slučaju, pored Railića i Miljatovića teretilo i Igora Repajića, Harisa Gredelja, Mirjanu Vujović, Željku Simića, Aleksandra Ivkovića, te Gorana Gvozdena.
Za organizovani kriminal u vezi sa trgovinom droge i pranjem novca Mirjana Vujović osuđena je na kaznu zatovora od tri godine i šest mjeseci, a Željko Simić na tri godine.
Sud BiH oslobodio je Railića, Vujovićevu i Simića krivice za pranje novca, dok je Goran Gvozden oslobođen svih optužbi za organizovani kriminal u vezi sa trgovinom droge i pranjem novca.
Nakon izricanja prvostepene presude, tužilaštvo i odbrana imaju pravo žalbe.
Među dokazima u ovom slučaju su korišteni i oni iz Sky i Anom aplikacija, dobijeni u međunarodnoj pravnoj pomoći i međunarodnom razmjenom dokaza od partnerskih institucija zemalja Evropske unije i svijeta.
U jednom od posljednjih medijskih istupa prije nego što je ubijen, Radenko Bašić je na konferenciji za novinare u Policijskoj upravi (PU) Prijedor govorio o stopi kriminaliteta i borbi protiv opojnih droga.
Brojni policijski službenici iz RS odali su u ponedjeljak počast ubijenim kolegi okupljanjem ispred Suda BiH, te zaustavljanjem vozila u više gradova i paljenjem rotacija.
Australija se obavezala na strožije zakone o oružju u ponedjeljak, dok je zemlja u žalosti zbog žrtava najtežeg masovnog napada vatrenim oružjem u posljednjih 30 godina.
Policija je saopštila da su otac i sin izveli napad u kojem je ubijeno 15 osoba na jevrejskoj proslavi na poznatoj plaži Bondi u Sidneju.
Incident je otvorio pitanje da li zakoni o oružju u Australiji, koji su među najstrožim na svijetu, zahtijevaju reviziju. Policija je navela da je stariji osumnjičeni imao dozvolu za nošenje oružja od 2015. godine, i to za šest različitih tipova.
Australijski premijer Anthony Albanese izjavio je da se njegov kabinet složio da pooštri zakone o oružju i radi na uspostavljanju nacionalnog registra vatrenog oružja kako bi se riješila pitanja poput broja oružja za koje se može izdati dozvola i izmjene perioda važenja dozvole.
"Okolnosti ljudi mogu se promijeniti", rekao je novinarima prije sjednice kabineta.
"Ljudi se mogu radikalizirati u određenom vremenskom periodu. Dozvole ne smiju biti trajne."
Od dvojice napadača, 50-godišnjak je ubijen na mjestu napada, dok je njegov 24-godišnji sin u kritičnom stanju u bolnici, saopštila je policija na konferenciji za medije.
Najmanje 40 osoba je prebačeno u bolnicu nakon napada, uključujući dva policijska službenika koji su u teškom stanju. Starost žrtava kreće se od 10 do 87 godina.
Policija je navela da je jedan od osumnjičenih bio poznat vlastima, ali nije smatran velikom prijetnjom.
Državni emiter ABC i druge medijske kuće identifikovali su muškarce kao Sajid Akram i Naveed Akram. Ministar unutrašnjih poslova Tony Burke rekao je da je otac stigao u Australiju 1998. godine s studentskom vizom, dok je njegov sin rođen kao australijski državljanin.
Prema navodima ABC-a, u automobilu napadača pronađena su dvije zastave ekstremističke grupe Islamska država.
Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužni predlog protiv ministra kulture u Vladi Srbije Nikole Selakovića u vezi sa nezakonitostima prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama "Generalštaba" u centru Beograda.
Tužilaštvo je 15. decembra saopštilo da je optužni predlog podnelo i protiv sekretarke Ministarstva kulture Slavice Jelače , v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića i v.d. direktora Zavoda za zaštitu spomenka kulture grada Beograda Aleksandra Ivanovića.
Svi su optuženi za krivična dela zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službene isprave, odnosno da su mimo zakonskih propisa poslali predlog da se sa Generalštaba skine zakonska zaštita.
Na mestu ovih zgrada, koje su oštećene tokom NATO bombardovanja 1999. godine, planirana je izgradnja luksuznog kompleksa investicione kompanije "Afinity Partners" Džareda Kušnera (Jared Kushner), zeta američkog predsednika Donalda Trampa (Trump).
Optužni predlog se koristi u skraćenom postupku kada se ne sprovodi istraga, već tužilaštvo, na osnovu prikupljenih dokaza, neposredno podnosi optužni predlog sudu.
Za razliku od optužnice, sud ovaj predlog ne potvrđuje, već odmah postupa, odnosno zakazuje suđenje ukoliko utvrdi da je nadležan i da nema procesnih smetnji.
Tužilaštvo je navelo i da "nastavlja sa preduzimanjem radnji u cilju utvrđivanja da li se u radnjama još nekih lica stiču obeležja krivičnog dela".
Nakon što je tužilaštvo saopštilo da je podnelo optužni predlog protiv njega, Selaković je izjavio da se "raduje suđenju, jer će to označiti kraj blokadera".
Izraz "blokaderi" koriste predstavnici vlasti u Srbiji za učesnike masovnih protesta i studente koji su više meseci blokirali fakultete zahtevajući odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, a od maja i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Selaković je, gostujući na provladinoj TV Informer ponovo izneo optužbe na račun Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK), nazvavši ih "kriminalnom bandom". Identičan izraz koristi i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, za kojeg je Selaković naveo da je "prava meta" Tužilaštva za organizovani kriminal.
Kolegijum TOK-a je u više navrata saopštio da su poslednjih meseci njihovi tužioci izloženi kontinuiranom pritisku kroz javne istupe predsednika Srbije, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, kao i drugih aktera političkog života i pojedinih medija.
Tužilaštvo za organizovani kriminal od maja vodi istragu zbog sumnji o falsifikovanju dokumentacije na osnovu kojih je Vlada Srbije ukinula status kulturnog dobra zgrade Generalštaba u Beogradu.
Direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić je, prema ranijim navodima Tužilaštva, priznao falsifikovanje dokumentacije.
Na osnovu te dokumentacije Ministarstvu kulture, na čijem je čelu Nikola Selaković iz redova Srpske napredne stranke (SNS), podneta je inicijativa za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra za Generalštab.
Selaković je saslušan 4. decembra, a nakon što je dao iskaz nije govorio o samom postupku, ali je izneo optužbe i uvrede na račun Tužilaštva za organizovani kriminal.
Bez navođenja dokaza, optužio ih je da rade po nalogu neimenovanih centara moći, čiji je cilj rušenje vlasti u Srbiji i predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je 11. decembra da će u slučaju da bude podignuta optužnica u slučaju Generalštab pomilovati sve koji su "navodno učestvovali u malverzacijama".
"Neću im dati priliku da gone one koji ništa nisu krivi. Ja sam kriv. Ja sam taj koji je hteo modernizaciju Srbije. Ja sam taj koji je hteo da dovede velikog investitora", rekao je Vučić.
Posebnim zakonom, usvojenim u Skupštini Srbije 7. novembra, kojima se Generalštabu ukida status kulturnog dobra, vlast je otvorila put izgradnji luksuznog kompleksa.
Projektu se protive antivladini demonstranti, opozicija i stručna javnost koja se zalaže za zadržavanje zaštite i obnovu modernističkog zdanja iz 20. veka.
Više javno tužilaštvo u Subotici obustavilo je istragu protiv bivšeg pripadnika Specijalne jedinice Kosovske policije Arbnora Spahiua koji je bio osumnjičen za navodno "teško ubistvo" u selu Banjska na severu Kosova.
Tužilaštvo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštilo da je naredba o obustavi istrage doneta 21. novembra jer nije bilo dovoljno dokaza.
Spahiua su 7. juna srpske vlasti uhapsile na graničnom prelazu između Mađarske i Srbije, dok se sa porodicom vraćao autobusom iz Austrije na Kosovo.
U pritvoru u Srbiji je proveo više od pet meseci, a njegov advokat Arijanit Koci rekao je nedavno za RSE da je 21. novembra pušten i da se vratio kući na Kosovo.
"Spahiu je nepotrebno toliko dugo držan u pritvoru jer, kao što sam rekao na početku, ne može biti dokaza za takvu optužbu, jer u to vreme nije bio u Kosovskoj policiji", rekao je tada advokat.
Srbija ga je optužila da je navodno počinio zločin u Banjskoj gde je grupa naoružanih Srba u septembru 2023. napala kosovsku policiju, ubivši policajca Afrima Bunjakua.
Kosovska policija je potvrdila da Spahiu u to vreme nije bio pripadnik policije.
Odgovornost za napad na kosovsku policiju u Banjskoj preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsednik srpske liste na Kosovu.
Radoičić je posle saslušanja u Beogradu oktobra 2023. pušten na slobodu uz mere zabrane napuštanja zemlje, a glavni tužilac je krajem 2024. najavio odluku o podizanju optužnice.
Skoro godinu kasnije, Tužilaštvo ne odgovara na pitanja RSE šta je zakočilo odluku.
U međuvremenu, na Kosovu traje suđenje trojici od 45 optuženih za terorizam, finansiranje terorizma i teška krivična dela u slučaju Banjska.
Američki i ukrajinski zvaničnici sastali su drugi dan na razgovorima u Berlinu 15. decembra, dok Washington insistira na postizanju sporazuma za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine, a Kijev nastoji izbjeći dogovor koji bi išao u korist Moskvi.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i drugi zvaničnici sastajali su se s američkom delegacijom u kancelariji kancelara, izvijestili su ukrajinski javni emiter Suspilne i drugi mediji.
Zelenski i drugi visoki ukrajinski zvaničnici sastali su se 14. decembra s posebnim izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom i zetom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa Jaredom Kushnerom, među ostalim američkim delegatima. Razgovor je trajao pet sati.
Plan od 20 tačaka"Predstavnici su vodili detaljne razgovore o planu od 20 tačaka za mir, ekonomskim agendama i drugim temama", rekao je Witkoff u objavi na X-u nakon prvog dana razgovora. "Ostvaren je veliki napredak", dodao je, bez davanja detalja.
Zelenski je već bio planirao sastanak s liderima Njemačke, Francuske i Britanije u Berlinu kasnije 15. decembra, a mogu učestvovati i drugi evropski lideri. Reuters je citirao portparola njemačke vlade koji je rekao da su pozvani i američki izaslanici.
Razgovori usmjereni na donošenje mira u Ukrajini "nikada nisu bili ozbiljniji nego sada", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul za radio stanicu Deutschlandfunk. Dodao je da su napori "značajni", ali da će tek "krajem sedmice" biti jasno hoće li ishod biti "uspješan".
Plan od 20 tačaka pojavio se nakon što su Ukrajina i njeni evropski saveznici požurili da naprave kontraprijedloge nakon što su Sjedinjene Države izašle s planom od 28 tačaka koji je odražavao neke stavove Moskve i bio široko viđen kao povoljan za Rusiju.
"Po mom mišljenju, najvažnije je da plan bude što pravedniji – prije svega za Ukrajinu, jer je Rusija ta koja je započela ovaj rat", rekao je Zelenski u WhatsApp razgovoru s novinarima prije pregovora 14. decembra. "I iznad svega, mora biti izvodiv."
Nakon što je zauzela ukrajinski poluotok Krim i potaknula rat u istočnom Donbasu 2014. godine, Rusija je pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Trenutno okupira oko petinu susjedne zemlje.
Ključne prepreke za mirovni sporazum uključuju sporove oko teritorije u Donbasu – regijama Donjeck i Lugansk, rusku želju da ograniči veličinu ukrajinske vojske, te ono što Kijev i njegovi saveznici smatraju nužnim: čvrste sigurnosne garancije.
Može li EU koristiti zamrznutu rusku imovinu da pomogne Ukrajini?U međuvremenu, lideri Evropske unije trebali bi na samitu 18. decembra odlučiti može li EU iskoristiti desetine milijardi zamrznutih ruskih sredstava za podršku velikom zajmu Ukrajini, čija se ekonomija bori nakon gotovo četiri godine sveobuhvatnog rata.
Još jedna prepreka je činjenica da ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je pokrenuo invaziju kako bi potčinio Ukrajinu, daje malo naznaka da je spreman na značajne ustupke.
Zelenski je 14. decembra rekao da je Ukrajina spremna odustati od želje za pridruživanje NATO-u, barem za sada, ali da su potrebne čvrste zapadne sigurnosne garancije kako bi se osiguralo da Rusija ne napadne ponovo nakon postizanja mirovnog sporazuma.
"Od samog početka, želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u – to su stvarne sigurnosne garancije", rekao je Zelenski odgovarajući na pitanje novinara u WhatsApp chatu. "Neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali ovaj pravac", dodao je.
"Stoga su danas bilateralne sigurnosne garancije između Ukrajine i SAD-a, garancije slične članu 5 od SAD-a, te sigurnosne garancije od evropskih kolega, kao i drugih zemalja – Kanade, Japana – prilika da se spriječi nova ruska invazija", napisao je.
To je "već kompromis s naše strane", dodao je, naglašavajući da takve garancije moraju biti pravno obavezujuće.
Po pitanju teritorije u Donbasu, Zelenski se usprotivio prijedlozima koji bi zahtijevali da Kijev ustupi, čak i de facto, dio Donjecke oblasti koji njegove snage još drže. A ako Ukrajina mora da se povuče s linija fronta u Donbasu, sugerisao je da bi ruske snage morale učiniti isto.
"Vjerujem da je, na današnji dan, pravedna i održiva opcija 'ostajemo gdje jesmo'. I to je tačno, jer upravo to znači prekid vatre – strane ostaju gdje jesu, a zatim pokušavaju riješiti šira pitanja putem diplomatije", rekao je Zelenski u chatu.
"Znam da Rusija to gleda negativno i želio bih da nas Amerikanci podrže po ovom pitanju. Ali kao odgovor na naš signal – 'ostajemo gdje jesmo' – Rusi kažu da se moramo povući iz Donbasa, ili će ga oni ionako okupirati", dodao je.
Zelenski je rekao da SAD predlaže stvaranje "slobodne ekonomske zone" u dijelu Donjecke oblasti koji Kijev još kontrolira, uz povlačenje ukrajinskih snaga i zabranu ulaska ruskim snagama.
Putinov savjetnik Jurij Ušakov, međutim, ponovio je neutemeljenu tvrdnju Kremlja da su Donjeck i Lugansk ruska teritorija i rekao da će Moskva rasporediti pripadnike Nacionalne garde i policiju u svakoj demilitariziranoj zoni tamo.
Zelenski je prošle sedmice rekao da bi svaki potencijalni teritorijalni ustupak trebao biti stavljen na glasanje ukrajinskog naroda. A 14. decembra je dodao da, ako "ukrajinske snage povuku 5–10 kilometara, na primjer, zašto ruske snage ne bi također povukle istu udaljenost dublje u okupirane teritorije".
"Dakle, to je pitanje koje za sada ostaje bez odgovora. Ali izuzetno je osjetljivo i vrlo napeto", rekao je.
Trump pokušava posredovati u okončanju rata otkako je preuzeo drugi mandat u januaru ove godine, ali napredak je spor, a Putin je rekao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve silom ako to ne može učiniti putem diplomatije.
Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt prošle sedmice je rekla da je Trump "izuzetno frustriran s obje strane ovog rata".
Uz izvještavanje Reuters, AFP i DPA
Policije Srbije je na graničnom prelazu sa Hrvatskom, na osnovu Interpolove poternice, izručen jedan od osumnjičenih za ubistva u Atini u januaru 2020. godine.
Policija je 14. decembra saopštila da se sumnja da je M.Z. ubistva planirao sa vođom "kavačkog klana" i ostalim pripadnicima organizovane kriminalne grupe, kao i da je plaćao direktne izvršioce.
"On se takođe sumnjiči da je kao pripadnik druge kriminalne grupe organizovao pošiljke većih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Srbiju", saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Osumnjičeni je, kako se dodaje, uz jake mere obezbeđenja, upućen u pritvor u Beogradu.
Tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji je u avgusta 2024. podiglo optužnicu protiv 19 okrivljenih, na čelu sa Veljkom Belivukom i Darkom Šarićem, a zbog sumnje da su organizovali i izvršili četiri ubistva pripadnika "škaljarskog" kriminalnog klana u Grčkoj 2020. godine
"Škaljarski" i "kavački" kriminalni klan, poreklom iz predgrađa Kotora u Crnoj Gori, od 2014. godine su u sukobu zbog droge koji se proširio na ceo Balkan.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji boravi u Berlinu zbog "ključnih" razgovora s liderima EU-a i američkim izaslanicima, sugerirao je odustajanje od nade za članstvo u NATO-u u zamjenu za zapadne sigurnosne garancije.
"Od samog početka, želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u - to su stvarne sigurnosne garancije", rekao je Zelenskij 14. decembra odgovarajući na pitanje novinara u WhatsApp chatu. "Neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali ovaj pravac."
"Stoga su danas bilateralne sigurnosne garancije između Ukrajine i SAD-a, garancije nalik Članu 5 za nas od strane SAD-a, te sigurnosne garancije evropskih kolega, kao i drugih zemalja, Kanade, Japana, prilika da se spriječi nova ruska invazija."
"I to je već kompromis s naše strane", rekao je, dodajući da bi sve takve garancije trebale biti pravno obavezujuće.
Među ostalim tvrdim zahtjevima Moskve, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Kijevu mora biti zabranjen bilo kakav potez ka pridruživanju zapadnom vojnom savezu. Mnoge članice NATO-a, uključujući Sjedinjene Države, isključile su ulazak Ukrajine u NATO, barem pod trenutnim okolnostima.
Isključivanje ulaska u NATO ne bi bila jednostavna odluka za Zelenskog. Članstvo u savezu je politički cilj upisan u Ustav Ukrajine.
Pregovori Zelenskog 14–15. decembra s američkim izaslanicima i evropskim liderima imaju za cilj okončanje gotovo četverogodišnjeg rata u Ukrajini, koji je postao najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Uoči razgovora, Rusija je intenzivirala napade na ukrajinsku infrastrukturu, dok nesuglasice oko teritorijalne kontrole i sigurnosnih garancija i dalje traju. Moskva je umanjila značaj berlinskih razgovora.
"Plan neće biti nešto što će se svima svidjeti", rekao je Zelenskij novinarima uoči razgovora. "Naravno, postoji mnogo kompromisa u jednom ili drugom obliku plana."
Zelenski je rekao da još nije dobio odgovor iz Washingtona na predložene amandmane na američki mirovni plan od 28 tačaka predstavljen prošlog mjeseca, za koji kritičari kažu da je uveliko favorizirao Rusiju.
"Ukrajini je potreban mir pod dostojanstvenim uslovima i spremni smo raditi što je moguće konstruktivnije", napisao je Zelenski na X-u. "Predstojeći dani bit će ispunjeni diplomatijom. Od presudne je važnosti da ona donese rezultate."
Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff nalazi se u Berlinu na razgovorima, zajedno sa zetom predsjednika Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom.
Prisutnost Witkoffa, koji je vodio pregovore s Kijevom i Moskvom o američkom mirovnom prijedlogu, na razgovorima signalizira da Washington očekuje neku mogućnost napretka u okončanju skoro četverogodišnjeg rata, koji je započeo invazijom Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Ipak, malo je naznaka da će Rusija uzvratiti fleksibilnost Ukrajine. Govoreći za rusku državnu televiziju 14. decembra, Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, rekao je da predložene izmjene američkog mirovnog plana "teško da će biti konstruktivne".
Dok se diplomatija za okončanje rata ubrzavala, napadi su se nastavili u Ukrajini i Rusiji.
Ruski napad dronom na trgovački centar u Zaporožju ranio je šest osoba, uključujući dijete i spasioca. Saopćenje ukrajinskog Generalštaba navodi da su napadi dronovima pogodili ruski naftni depo u Uriupinsku, regija Volgograd, i naftnu rafineriju u Afipskom, regija Krasnodar.
Zelenski je rekao da su Rusi ove sedmice lansirali više od 1.500 napadnih dronova, gotovo 900 vođenih zračnih bombi i 46 raketa različitih tipova protiv Ukrajine.
"Rusija odugovlači rat i nastoji nanijeti što više štete našem narodu", rekao je.
U međuvremenu, dan ranije je Ukrajina optužila Rusiju da je pogodila turski brod koji je prevozio suncokretovo ulje u Crnom moru. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andriy Sybiha rekao je da je ruski napad "napad na slobodu plovidbe i globalnu sigurnost hrane".
Izvor: Reuters, DPA
Dvije osobe su preminule, a devetero je ranjeno na američkom univerzitetu Brown saopštili su zvaničnici, dok više od 400 policajaca traga za osumnjičenim.
Zvaničnici ne vjeruju da postoji bilo kakva "specifična, trajna prijetnja" od osumnjičenog, rekao je gradonačelnik Providencea Brett Smiley. No, obzirom da traje potraga, stanovnicima kampusa ali i okolnom naselju se savjetuje da ne izlaze.
"Naredba o ostanku u skloništu omogućava (policiji) da obave svoj posao u prvoj fazi istrage", rekao je Smiley.
Sigurnosne mjere su pojačane širom grada dok policija traga za naoružanim napadačem, koji još nije identificiran, saopćili su zvaničnici. Agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) i Biroa za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive rade s lokalnom i državnom policijom na istrazi.
Zvaničnici su objavili video snimak osumnjičenog, muškarca vjerovatno u tridesetim godinama, odjevenog u crno. Zamjenik načelnika policije Providencea Timothy O’Hara rekao je da je moguće da je osoba nosila masku, ali da zvaničnici nisu sigurni.
Istražitelji su s mjesta pucnjave prikupili čahure, ali policija još nije spremna objaviti detalje, rekao je O’Hara.
Napadač je pobjegao nakon što je pucao na studente u učionici u inženjerskoj zgradi Barus & Holley na Brownu, gdje su vanjska vrata bila otključana dok su se održavali ispiti, saopćili su zvaničnici. Detektivi istražuju zašto je ta lokacija bila meta, rekao je načelnik policije Oscar Perez na konferenciji za medije.
Sve ili gotovo sve žrtve bili su studenti, rekla je novinarima predsjednica Univerziteta Brown Christina Paxson.
Sedam od devet ranjenih bilo je u kritičnom stanju kasno u subotu, prema podacima Brown University Health.
Brown, koji se nalazi na brdu College Hill u glavnom gradu savezne države Rhode Island, ima stotine zgrada, uključujući amfiteatre, laboratorije i studentske domove. Prema lokalnim zvaničnicima, smatra se da je osumnjičeni pobjegao duž prometne ulice s restoranima i kafićima.
U Sjedinjenim Državama je tokom prošle godine zabilježeno preko 500 masovnih pucnjava.
Izvor: Reuters
Najmanje 11 osoba je poginulo u napadu na australskoj plaži Bondi, potvrdio je Chris Minns, premijer Novog Južnog Velsa. Među poginulima je i jedan napdač, dok se drugi nalazi u pritvoru.
Dodao je i da je napad "osmišljen kako bi se ciljala jevrejska zajednica u Sidneju", prenosi BBC.
Na događaju na kojem se obilježavao početak jevrejskog praznika Hanuka bilo je preko hiljadu osoba, rekao je komesa policije Novog Južnog Velsa, Mal Lanyol. Dva policajca nalaze se među 29 povrijeđenih.
Premijer zemlje Anthony Albanese nazvao je incident "šokantnim i uznemirujućim", dodavši da su "hitne službe na terenu i rade na spašavanju života".
Izraelski predsjednik Isaac Herzog rekao je da su Jevreje koji su došli zapaliti prvu svijeću praznika Hanuke na plaži napali "odvratni teroristi".
Australija je od početka izraelskog rata u Gazi u oktobru 2023. godine zabilježila niz antisemitskih napada na sinagoge, zgrade i automobile.
Svjedoci su naveli da je pucnjava na poznatoj plaži, tokom tople ljetne večeri, trajala oko 10 minuta, zbog čega su se posjetioci plaže razbježali duž pijeska te u obližnje ulice i parkove. Bondi plaža je jedna od najpoznatijih plaža na svijetu i obično je prepuna lokalnog stanovništva i turista.
Masovne pucnjave su rijetke u Australiji, jednoj od najsigurnijih zemalja na svijetu. Broj poginulih u današnjem napadu čini ga najgorim incidentom tog tipa od 1996. godine, kada je naoružani napadač ubio 35 osoba na turističkoj lokaciji u južnoj saveznoj državi Tasmaniji.
Napad se dogodio gotovo tačno 11 godina nakon što je napadač uzeo 18 ljudi za taoce u kafiću Lindt u Sidneju. Nakon 16 sati opsade ubijena su dva taoca i napadač.
Izvor: Reuters