Američki državni sekretar Marco Rubio pozvao je 16. jula na jačanje međunarodne suradnje u borbi protiv onoga što naziva "krajnje ljevičarskim terorizmom", tvrdeći da je nasilje povezano s krajnjom ljevicom godinama bilo zanemarivano. Otvarajući konferenciju u Washingtonu o političkom terorizmu, kojoj prisustvuju predstavnici više od 60 zemalja, Rubio je rekao da je prijetnja islamističkog ekstremizma danas "ozbiljno umanjena" zahvaljujući međunarodnoj suradnji, ali da postoji "slijepa tačka" kada je riječ o nasilju krajnje ljevice. Konferenciju pod nazivom "Ministarski sastanak o ponovnom usponu političkog terorizma" organizirao je američki State Department, navodeći u saopćenju da joj je cilj jačanje međunarodne koordinacije, razmjene informacija i suradnje policijskih i sigurnosnih agencija u odgovoru na ono što Washington opisuje kao rastuću prijetnju krajnje ljevičarskog terorizma. "Moramo identificirati i mapirati ovu prijetnju te obnoviti našu antiterorističku arhitekturu kako bismo je porazili", rekao je Rubio. Prema njegovim riječima, krajnje ljevičarske grupe predstavljaju transnacionalnu prijetnju te djeluju preko državnih granica. "Ili ćemo surađivati preko naših granica ili će teroristi nastaviti iskorištavati praznine među njima", rekao je. Rubio je naveo da je SAD od novembra prošle godine četiri evropske organizacije označio kao strane terorističke organizacije te ponudio nagrade do 10 miliona dolara za informacije koje bi dovele do otkrivanja njihovih izvora financiranja. "Sjedinjene Države grade infrastrukturu, partnerstva i strategiju kako bi porazile pošast krajnje ljevičarskog terora", rekao je Rubio u svom govoru. Dodao je da pojedine krajnje ljevičarske grupe surađuju s državama neprijateljski nastrojenim prema Sjedinjenim Državama, navodeći iranske posredničke mreže i Kubu. Predsjednik Donald Trump borbu protiv krajnje ljevičarskih grupa postavio je među prioritete svoje administracije. Tokom predizborne kampanje 2024. godine obećao je da će poduzeti mjere protiv grupa koje optužuje za poticanje političkog nasilja. Organizacije za zaštitu građanskih sloboda, uključujući Američku uniju za građanske slobode (ACLU), upozorile su da bi proglašavanje organizacija "krajnje ljevičarskim terorističkim grupama" moglo dovesti do targetiranja zakonitih protesta i političkih protivnika, a ne stvarnih sigurnosnih prijetnji, javio je Reuters.

Granična policija Bosne i Hercegovine uhapsila je dvojicu državljana Gruzije nakon što su, 15. jula, otkriveni u krijumčarenju pet stranih državljana, u blizini graničnog prijelaza Kamenskog između BiH i Hrvatske, na zapadu zemlje. Policija je navela da se radi o četiri osobe bez identifikacionih dokumenata, koje su izjavile da dolaze iz Bangladeša i Pakistana, te jednom državljaninu Republike Turske. Krijumčarenje je otkriveno u graničnom pojasu na području Livna prilikom kontrole automobile njemačkih nacionalnih oznaka. Dva dana ranije, policije BiH i Hrvatske su u odvojenom slučaju na području Gruda, na jugu BiH, spriječile krijumčarenje sedam državljana Republike Turske. "U vezu s ovim krijumčarenjem dovode se dvojica državljana Republike Turske koji su strane državljane krijumčarili u vozilima bh. nacionalnih oznaka", saopćila je Granična policija BiH. O slučajevima je obaviješteno Tužiteljstvo BiH. Radio Slobodna Evropa ranije je pisao da je, prema podacima Tužiteljstva BiH, u krijumčarenju migranata kroz Bosnu i Hercegovinu sve veći udio stranih državljana. Iako je tokom 2025. godine zabilježen manji broj predmeta u odnosu na godinu ranije, istovremeno raste broj stranaca uključenih u ovaj oblik kriminala. Među uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje migranata nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana, navode nadležni organi. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje moguće maksimalne zatvorske kazne do 15 godina.

Poslanici u Skupštini Crne Gore izglasali su u četvrtak dvoje sudija Ustavnog suda, Jelenu Ružičić i Predraga Krstonijevića, nakon što duže od pola godine Ustavni sud te zemlje funkcioniše u nepotpunom sastavu. Kandidate je predložio predsednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je prisustvovao sednici i pozvao poslanike da budu odgovorni prema "interesima građana Crne Gore". Predrag Krstonijević, sudija Višeg suda, izabran je sa 64 glasa podrške, dok je pet poslanika bilo uzdržano, a nijedan protiv. Za Jelenu Ružičić, sutkinju Vrhovnog suda Crne Gore, glasalo je svih 69 prisutnih poslanika. Sudije su nakon glasanja položili zakletvu u Skupštini Crne Gore. Sedam sudija Ustavnog suda bira Skupština dvotrećinskom većinom, od kojih pet predlaže skupštinski Ustavni odbor, a ostala dva predsednik države. Ustavni sud više od pola godine radi sa šest umesto sedam sudija. Među njima je i sutkinja koja je ostvarila uslove za penziju, ali joj je parlament produžio mandat do izbora naslednika, odnosno na najduže godinu dana. Nevladine organizacije kritikovale su to što je sutkinji produžen mandat i nakon ispunjenih uslova za penziju i ukazivale na to da sud ne može da donosi odluke o važnim pitanjima, poput inicijativa za ocenu ustavnosti, u nepotpunom sastavu. Sudije Ustavnog suda i same su pozivale na izbor nedostajućih članova, a na to je u više navrata pozivao i predsednik Crne Gore Jakov Milatović. I u Rezoluciji Evropskog parlamenta o Crnoj Gori koja je usvojena 17. juna poziva se na ubrzavanje imenovanja u pravosuđu. Prethodne blokade Ustavnog sudaOd sredine 2022. godine do danas Ustavni sud Crne Gore je većinu vremena proveo u nepotpunom sastavu, što je i ranije kritikovala Evropska unija. Prva ustavna kriza u Crnoj Gori počela je sredinom 2022. godine kada je u Ustavnom sudu bilo aktivno samo troje sudija. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države tada su pozvale političke aktere da se dogovore o deblokadi Ustavnog suda bez kog nisu mogli da se održe izbori. Tek u februaru 2023. postignuta je dvotrećinska većina za izbor troje sudija, dok je sedmi i poslednji sudija izabran u novembru iste godine. Međutim, godinu kasnije, Skupština je donela odluku o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović. Ta odluka je doneta bez sprovođenja ustavne procedure. Da nisu ispoštovane procedure prilikom razrešenja te sutkinje, potvrdila je i Venecijanska komisija, savetodavno telo Saveta Evrope. U međuvremenu se dvoje sudija penzionisalo, zbog čega je sud u drugoj polovini 2025. godine radio sa četiri od sedam sudija.

Ministrica državne uprave i lokalne samouprave Srbije Snežana Paunović izvinila se predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, Vladi Srbije i premijeru Đuri Macutu zbog, kako je navela, reakcija koje je izazvala njena izjava o "etničkom čišćenju Kosova", tvrdeći da je izvučena iz konteksta, ali i da stoji iza svake riječi. Gostujući na televiziji Informer, Paunović je ocijenila da je to urađeno tako što je jedna izjava njena izjava izvučena iz konteksta, odnosno iz jednosatne emisije izdvojeno svega sedam sekundi. "To je moja priča, ne izjava. Neprijatno je objašnjavati da to nije politika predsednika, ni Vlade", rekla je Paunović. "Stojim iza svake svoje reči", kazala je, navodeći da je meta "medijskog spina" vlasti u Prištini, koji su, kako tvrdi, iskoristili i pojedini europski parlamentarci i politički akteri u Srbiji. "Nisam mislila ni da će evroparlamentarci reagovati. Od njih sam navikla samo na 'pratimo situaciju'. Važno je da su svi čuli da u Vladi Srbije postoji ministarka koja je proterana sa tog Kosova, a još je važnije ako su čuli da je doneta odluka vlade u Prištini da sam proglašena 'personom non grata', a inače sam bila počasni građanin Kosova koji tamo ne može da uđe već četiri godine", rekla je gostujući na Informeru. Paunović je rekla i da je odluka vlasti na Kosovu da je proglase personom non grata dio, kako je navela, "Kurtijeve (Albin) propagande". Zahvalila je svima koji su je podržali, posebno Socijalističkoj partiji Srbije (SPS), čija je članica. Kritizirala je opozicione stranke, te dio medija koji su osudili njenu izjavu. Paunović je 11. jula, odgovarajući na pitanje novinarke TV Kurir, šta bi drugačije uradila da je bila na mjestu Slobodana Miloševića 1998. godine, izjavila da bi "etnički očistila Kosovo". Naknadno je tvrdila da je njena izjava izvučena iz konteksta i da nije pozivala na ubijanje Albanaca, već da je mislila da bi oni koji se nisu osjećali kao građani tadašnje Savezne Republike Jugoslavije trebalo da napuste Kosovo i odu u svoju "matičnu državu". Izjava je izazvala brojne osude u Srbiji, regionu i Europskoj uniji. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da ona ne predstavlja ni njegov stav ni politiku Vlade Srbije, naglasivši da je politika države dijalog, a ne etničko čišćenje. Europska unija osudila je izjavu, a europska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je da je "šokantno" što je izrečena 2026. godine te izrazila nevjericu da ministarka nakon takvih riječi može ostati na funkciji. Kosovo je 14. jula proglasilo Paunović personom non grata i trajno joj zabranilo ulazak i tranzit preko svoje teritorije, uz obrazloženje da njene izjave predstavljaju govor koji podriva međunacionalne odnose i veliča politike povezane s ratovima devedesetih. Tokom rata na Kosovu, od 1998. do 1999. godine, ubijeno je više od 13.000 civila, dok su hiljade nestale. Više od 1.500 ljudi, većinom Albanci, i dalje se vodi kao nestalo.

Evropska komisija potvrdila je da je pet partnera sa Zapadnog Balkana uspešno podnelo zahteve za isplatu sredstava u okviru Plana rasta. Iz pres-službe Evropske komisije potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa da Bosna i Hercegovina još nije u mogućnosti da podnese izveštaj, jer se čeka ratifikacija Sporazuma o Instrumentu za reforme i rast i Sporazuma o zajmu. Kosovo je svoj izveštaj dostavilo neposredno pre isteka roka, 15. jula u ponoć. Reč je o prvom izveštaju koji je Priština podnela u okviru ovog mehanizma, budući da je zbog institucionalne krize kasnila sa ratifikacijom neophodnih sporazuma sa Evropskom unijom. Izvori RSE iz Evropske komisije istakli su da evropski zvaničnici nisu očekivali nikakav dokument iz Sarajeva, budući da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja koja nije usvojila Reformsku agendu, pa samim tim nije potpisala ni sporazume o finansiranju i zajmu. Nakon prijema izveštaja država, Evropska komisija će proceniti dokle su zemlje stigle sa sprovođenjem reformi. "Nakon prijema izveštaja, Komisija će oceniti sprovođenje odgovarajućih reformskih koraka i doneti odluku o isplati odgovarajućih sredstava", izjavio je 15. jula za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Evropske komisije Gijom Mersije. Princip isplate zasniva se na učinku: zemlja korisnica podnosi izveštaj o sprovođenju svakog reformskog koraka, svaki korak ima određenu novčanu vrednost, Evropska komisija procenjuje stepen njegove realizacije i u skladu s tim odlučuje koliki će iznos biti isplaćen. Trideseti jun obeležio je istek roka za četvrti izveštajni period za ispunjenje reformskih koraka u okviru Plana rasta. Pored toga, 30. jun 2026. označio je istek takozvanog grejs perioda koji je Evropska komisija odobrila za reformske korake koji su prvobitno trebalo da budu završeni sredinom 2025. godine. Za reformske korake čiji su rokovi bili kraj 2024. i kraj 2025. godine, odgovarajući grejs periodi ističu kasnije tokom 2026. Osim što postoje razlike između zemalja regiona u stepenu sprovođenja reformskih koraka, postoje i razlike u dosadašnjim isplatama Evropske komisije. Do sada su Albanija, Severna Makedonija i Crna Gora uspešno ostvarile pravo na tri redovne isplate sredstava iz Plana rasta Evropske unije. Srbija je dobila samo jednu isplatu. Kosovo i Bosna i Hercegovina nisu primili nijednu redovnu isplatu. BiH je čak izgubila više od 100 miliona evra zato što nije blagovremeno usvojila Reformsku agendu. Priština je dobila samo sredstva iz predfinansiranja, koja predstavljaju sedam odsto ukupno alociranih sredstava za ovu zemlju. Ukupan budžet Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi evra za period 2024–2027. Od toga su dve milijarde bespovratna sredstva, dok četiri milijarde čine povoljni krediti. Sredstva su raspodeljena prema dva osnovna kriterijuma – broju stanovnika i bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika. Evropska komisija je kombinovala ove pokazatelje kako bi utvrdila proporcionalni ključ raspodele među šest korisnica, vodeći računa da veće zemlje dobiju veći ukupni iznos, uz uvažavanje njihovih ekonomskih potreba. U skladu sa tim kriterijumima, Srbiji je namenjeno 1,58 milijardi evra, Bosni i Hercegovini 976,6 miliona evra, Albaniji 922,1 milion evra, Kosovu 882,6 miliona evra, Severnoj Makedoniji 750,4 miliona evra, a Crnoj Gori 383,5 miliona evra.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ponovila je osudu zbog izjave ministarke Vlade Srbije Snežane Paunović o etničkom čišćenju na Kosovu i izrazila iznenađenje što ona nastavlja da bude ministarka. Poručila je političarima u zemljama kandidatima da svaka izgovorena reč ima težinu. "Bilo je zapanjujuće da tako nešto čujemo 2026. godine. Neću ni ponavljati šta je ona rekla. Zaista je bilo šokantno čuti takvu izjavu. Ne mogu da zamislim da jedna ministarka, nakon ovakve javne izjave, može da nastavi da obavlja svoju funkciju", izjavila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je nastupila u Specijalnom odboru za Evropski štit demokratije Evropskog parlamenta. Ministarka državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Srbije Snežana Paunović je, govoreći o životu na Kosovu i odlasku iz Peći usled ratnih okolnosti, 11. jula rekla kako Albance ne bi "likvidirala onako kako se oni trude da do danas etnički očiste Kosovo, nego na način da svako onaj ko se oseća manje kao stanovnik Savezne Republike Jugoslavije napusti istu i ide u svoju matičnu zemlju". Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je 15. jula da ova izjava ne odražava njegovu volju niti volju Vlade Srbije i da je politika države dijalog, a nikad etnička čišćenja. Kosovo ju je zbog ove izjave, koja je naišla na brojne reakcije i osude, 14. jula proglasilo personom non grata (nepoželjnom osobom), uz trajnu zabranu ulaska ili tranzita kroz Kosovo. Iz Vlade Kosova za RSE su ranije naveli da je "problem u tome što se država Srbija nikada nije ni na koji način ogradila od politike Miloševića". "Bilo bi dobro da svi, osim što će osuditi ovakav govor, to imaju na umu kada sa Srbijom razgovaraju o integracijama, reformama i fondovima, kao i da shvate da ovo nisu samo izjave, već težnje od kojih zvanična država Srbija nije odustala", saopštili su iz Vlade Kosova. Čelnici tadašnje države i snage bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije osuđeni su pred Haškim tribunalom zbog nasilnog proterivanja stotina hiljada albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999. Tokom rata na Kosovu, od 1998. do 1999. godine, ubijeno je više od 13.000 civila, dok su hiljade nestale. Više od 1.500 ljudi, većinom Albanci, i dalje se vodi kao nestalo. Govoreći u Specijalnom odboru Evropskog parlamenta, Marta Kos je ponovila da Evropska komisija veruje da je Srbiji mesto u Evropskoj uniji (EU), ali je poručila da za taj cilj treba ispuniti određene uslove. Prema zvaničnim podacima Evropske komisije, stepen usklađenosti Srbije sa politikom sankcija je malo iznad 60 odsto. Zemlja do sada nije uvela sankcije Rusij ili Belorusiji u skladu sa odlukama EU koja je do sada uvela Moskvi 20 paketa sankcija kao odgovor na agresiju protiv Ukrajine. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je, govoreći pred evropskim poslanicima, ocenila da je niska podrška evropskim integracijama u Srbiji i posledica poruka koje šalju političari, kao i načina na koji mediji izveštavaju. Ona je poručila da je neprihvatljivo da zemlja kandidat koristi antievropsku retoriku, naročito protiv poslanika Evropskog parlamenta, novinara i svih koji kritički ukazuju na dešavanja u zemlji.

Vlasti Srbije su uhapsile pet osoba, uključujući i dva policajca zbog navodnog krijumčarenja velikog broja mikgranata između januara i jula 2026. godine. Kako izvještava Europol, koji je koordinisao akciju, grupa je prevozila migrante preko Bugarske, kroz Srbiju i prema zemljama zapadne Evrope. Tokom akcije pretraženo je pet lokacija, a oduzeta su tri automobila korištena za krijumčarenje migranata, oružje, municija, mobiteli i novac, odnosno 5.700 eura i 40.000 srpskih dinara (340 eura). Aktivna od 2025. kriminalna mreža se sumnjiči za krijumčarenje migranata iz Turske, preko Bugarske i Srbije do zapadne Evrope. "Ključni članovi su srpski državljani iz Pirota, a grupa je navodno uključena u krijumčarenje velikih grupa Afganistanaca," navodi Europol u izvještaju. Dalje, dodaje se da su migranti plaćali oko hiljadu eura po osobi za prevoz od granice Bugarske sa Srbijom do Beograda. Nakon toga plaćali su 300 eura za put od Beograda do srpsko-mađarske granice. "Većina isplata je napravljena preko Hawala sistema za transfer novca," dodaju iz Europola. Migranti koji prolaze kroz Srbiju najčešće dolaze iz Avganistana, Egipta, Maroka, Turske i Sirije. Prema zvaničnim informacijama domaćih organa, od početka svjetske migrantske krize 2015. do početka 2026. kroz Srbiju je prošlo više od milion i po migranata takozvanom balkanskom rutom. Tim putem prolazilii su migranti i izbeglice iz Azije, Bliskog istoka i Afrike u pokušavaju da stignu do zemalja Evropske unije. Ruta je išla preko Turske, Grčke, Severne Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ili alternativno preko Bugarske i Srbije ka zapadu Evrope. Jačom kontrolom na granicama Evropske unije, dogovorom Brisela sa Turskom 2016. i izgradnjom ograde koju je Mađarska podigla na granici sa Srbijom u najvećoj meri je prekinut prolaz migranata u velikim grupama, već su se migracije nastavile u manjem obliku uz organizovano krijumčarenje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je Mihajla Fedorova s funkcije ministra odbrane u okviru rekonstrukcije vlade u kojoj je i Julija Sviridenko smijenjena sa mjesta premijerke. Fedorov, relativno mlad birokrata koji je predvodio napore digitalne transformacije širom vlade i inovacije u oblasti dronova kao važno oružje u ratu, potvrdio je 15. jula da je razriješen dužnosti. Ovaj potez izazvao je proteste u glavnom gradu Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima. "Znamo da je on najefikasniji ministar odbrane u historiji ukrajinske nezavisnosti", rekla je jedna od demonstrantica u Kijevu za RSE, dodajući da "ne razumijemo ovu odluku i protestujemo protiv nje". "Ne sjećam se da je iko ikada tako neopravdano smijenjen. Mislim, ljudi se obično smjenjuju zbog loših rezultata, ali ovo će biti radost za Rusiju", rekao je drugi demonstrant. Dodao je da je uvjeren da bi smjena Fedorova i njegovog tima sa njihovih pozicija imala vrlo negativan utjecaj na rad Ministarstva odbrane. Kako javljaju dopisnici RSE iz Kijeva nekoliko stotina ljudi učestvovalo je na skupu podrške Fedorovu. Slični protesti održani su i u Lvivu, Harkivu, Dnjepru i Odesi. Njegov kratki mandat na čelu Ministarstva odbrane poklopio se s periodom u kojem su ukrajinske snage vodile borbe s ruskim trupama koje su dovele front gotovo do pat-pozicije. Taktički dronovi kratkog dometa pomogli su Ukrajini da popuni rupe u odbrani i spriječi ruske snage da ostvare značajnije teritorijalne pomake. Međutim, ukrajinski komandanti i dalje se suočavaju s nedostatkom ljudstva i iskusnih jedinica koje bi mogle odgovoriti na ruske pokušaje probijanja linija. "Bila je velika čast služiti ukrajinskom narodu kao ministar odbrane", rekao je u objavi na društvenim mrežama. Zelenski se nije javno oglasio o toj odluci. Fedorov je naveo nekoliko postignuća tokom svog mandata u ministarstvu, uključujući blokiranje pristupa ruskih trupa satelitima Starlink, što je, kako je rekao, "dramatično smanjilo njihovu sposobnost da vode efikasan rat dronovima". Dodao je da će nastaviti raditi na tome da se "neprijatelj porazi asimetrijom, brzinom inovacija i snagom organizacije". Ukrajinski mediji spekulisali su da bi Fedorov mogao biti smijenjen jer je bio u "sistemskom sukobu" s drugim članovima vlade uključenim u potrošnju za odbranu. Predsjednik Američkog univerziteta u Kijevu i bivši posebni savjetnik vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Dan Rice rekao je za Radio Slobodna Evropa da bi Fedorov mogao biti premješten na drugu visoku funkciju, uključujući potencijalno mjesto premijera ili ambasadora Ukrajine u Sjedinjenim Državama, iako je naglasio da se "jednostavno ne zna" šta Zelenski namjerava. "Mislim da je u vrlo kratkom periodu uradio nevjerovatan posao", rekao je Rice o Fedorovu. "Mislim da ima priliku da značajno unaprijedi odnose između Ukrajine i Sjedinjenih Država. Ali vrijeme će pokazati šta predsjednik Zelenski želi." Zelenski je 12. jula najavio početak rekonstrukcije vlade, rekavši da su promjene potrebne kako bi se provela ažurirana politička strategija. Kazao je da je cilj rekonstrukcije i obnova kabineta ministara te da će odgovornost za ključne oblasti vanjske politike biti povjerena zvaničnicima s odgovarajućim iskustvom. Zelenski je ranije podržao Serhija Koreckog, izvršnog direktora Naftogaza, najveće državne naftne i gasne kompanije u zemlji, kao budućeg premijera. Naftogaz je glavni izvor državnih prihoda i politički vrlo utjecajna kompanija. Jedan od najmlađih ministara u vladi Zelenskog, 34-godišnji Fedorov, imenovan je 2019. godine za prvog ukrajinskog ministra digitalne transformacije, funkciju čiji je cilj bio modernizacija tromih državnih usluga, od kojih mnoge datiraju još iz sovjetskog perioda. Jednako važno bilo je i osiguravanje transparentnosti u birokratskim procesima koji su dugo bili netransparentni, što je pomoglo u suzbijanju duboko ukorijenjenih koruptivnih praksi. Ukrajinci su prihvatili reforme, opisane kao "država u pametnom telefonu", sa odobravanjem, a popularnost i uspjeh doveli su do unapređenja Fedorova u potpredsjednika vlade, uz prošireni portfelj nadležnosti. Fedorov je imenovan na čelo Ministarstva odbrane u januaru. Iako je njegov nedostatak vojnog iskustva izazvao određeno negodovanje među pripadnicima ukrajinskih oružanih snaga, njegovo imenovanje dovelo je do naglog razvoja ratovanja dronovima i njihove proizvodnje – oblasti ratnih inovacija u kojoj je Ukrajina ostvarila značajan uspjeh. Posljednjih sedmica Ukrajina je koristila dronove za napade na više ciljeva duboko unutar ruske teritorije. Napadi na energetske objekte povezane s Kremljom, uključujući naftne terminale i tankere na moru, dio su kampanje koju je Kijev nazvao "sankcijama dugog dometa" protiv Rusije. Napadi dronovima na ruske energetske objekte doveli su do velikih nestašica širom zemlje, a čak i Moskva, koja je često pošteđena kriza koje pogađaju ostatak države, osjetila je pritisak, pa su se na benzinskim pumpama formirali dugi redovi, što je izazvalo ljutite reakcije vozača.

Iz State departmenta navode za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako strateški dijalog između Sjedinjenih Američkih Država i Srbije "odražava novo doba odnosa dvije zemlje". Ističe se i kako je "to znak predanosti obje zemlje proširenju i produbljivanju našeg partnerstva". "Kroz dijalog, Sjedinjene Države i Srbija radiće na zajedničkim ciljevima, uključujući regionalni mir i stabilnost, proširene poslovne i obrazovne veze, te izgradnju prosperitetnije budućnosti", ističe se u odgovoru iz State departmenta za Radio Slobodna Evropa (RSE). Dodaje se i kako je američki državni sekretar Marco Rubio najavio 6. augusta prošle godine da će Sjedinjene Države održati prvi strateški dijalog između SAD-a i Srbije. Šta je rekao Đurić?Kako je prethodno najavio ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić, strateški dijalog bi trebao biti održan 17. jula. "Ovo što se dešava u petak je zaista diplomatska, a i, rekao bih, politička istorija u odnosima Srbije i SAD", naglasio je Đurić za RTS, 14. jula. Rekao je i da će ova odluka "osnažiti" ekonomsku situaciju i međuanarodni položaj Srbije. Takođe je naglasio da Srbiju to dovodi u "u krug zemalja sa kojima SAD imaju najviši nivo institucionalne saradnje". RTS je prenio da je Đurić kazao da je to važno i zbog "ključnih državnih i nacionalnih pitanja, prije svega Kosova i Metohije, Republike Srpske, kao i očuvanja unutrašnje stabilnosti Srbije". "Važno nam je i zbog Kosova, gde se oslanjamo na zaštitu našeg naroda, za Republiku Srpsku, gde smo prošle godine imali ozbiljno razumevanje administracije predsednika Trampa za rešavanje problema u Bosni i Hercegovini", rekao je. Šta je prethodilo odluci SAD?"Strateški dijalog", koji SAD vode sa desetinama država svijeta kako bi produbile saradnju, obuhvata niz oblasti – od ekonomije, preko sigurnosti, do vanjske politike. O mogućem otpočinjanju strateškog dijaloga sa Srbijom govorilo se u augustu 2025. godine, ali do njega tada nije došlo. Tada je opisano da bi dijalog trebalo da donese "novu eru" u odnosima – oživi političke veze, proširi poslovnu i odbrambenu saradnju, kao i saradnju na polju energetike i komunikacionih tehnologija. Srbija od septembra 2024. sa SAD ima potpisan prvi strateški sporazum u oblasti energetike. Zatim je u januaru ove godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da je SAD dala Srbiji dva "formalna zahteva" kako bi se otpočeo strateški dijalog - jedan politički i drugi vezan za energetiku. Međutim, nije precizirao detalje u vezi sa tim zahtjevima. Vašington kao jedan od ključnih interesa na Zapadnom Balkanu vidi suzbijanje kineskog i ruskog uticaja. Smanjenje energetske zavisnosti Zapadnog Balkana od Rusije našlo se među ciljevima američkog Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane, usvojenog polovinom decembra. U istom Zakonu se kao cilj navodi i smanjenje kineskog uticaja u ovoj regiji. Takođe, SAD kao cilj vide i momentalni napredak u dijalogu Srbije i Kosova. SAD, kako je navedeno, treba da podržavaju postizanje konačnog sporazuma Srbije i Kosova, koji će biti zasnovan na uzajamnom priznanju. Još jedna od tema koja je obilježila odnose SAD i Srbije u posljednjih godinu i po dana jesu sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog većinskog ruskog udjela u vlasništvu. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u kako bi spriječila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Više od godinu dana sankcije se odlažu, a otkako se mađarski MOL pojavio kao zainteresovani kupac, licenca Američke Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) periodično se obnavlja. Posljednji put je OFAC produžio licencu na još 30 dana 30. juna. Pregovori o prodaji ruskog udela u jedinoj naftnoj rafineriji u Srbiji i dalje su u toku. Ruski vlasnici imaju 56,15 odsto vlasništva u NIS-u, od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. Mađarski MOL i Vlada Srbije potpisali su 16. juna Ugovor između akcionara o budućem upravljanju Naftnom industrijom Srbije.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 15. jula da je jedini učesnik samita Ukrajine i Jugoistočne Evrope u Kijevu koji nije potpisao zajedničku deklaraciju o nastavku političke, vojne, finansijske i bezbednosne podrške Ukrajini i jačanju pritiska na Rusiju. "Jedini sam koji nije stavio potpis na deklaraciju. Pogledajte tekst ili će vam to tek sada doći, tekst te deklaracije. Proslediće vam verovatno i biće vam jasnije, a ne moram više ništa da objašnjavam", rekao je Vučić u Kijevu novinarima iz Srbije po okončanju petog samita Ukrajina – Jugoistočna Evropa. Zajedničku deklaraciju, prema navodima Radio-televizije Srbije (RTS), potpisali su predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i predstavnici Albanije, Grčke, Moldavije, Rumunije, Hrvatske, Slovenije, Severne Makedonije, Crne Gore i Bugarske. U dokumentu se, pored ostalog, Rusija optužuje za nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu agresiju na Ukrajinu i poziva da odmah okonča taj rat, kao i da potpuno i bezuslovno povuče vojsku i vojnu opremu sa cele ukrajinske teritorije. Deklaracijom se traži dodatno pooštravanje sankcija Rusiji, suzbijanje ruske "flote iz senke" i jačanje borbe protiv ruskog zaobilaženja sankcija. Ruski napadi na civile i kritičnu infrastrukturu ocenjuju se kao ratni zločini, i osuđuje se svaka politička, vojna, finansijska i tehnička podrška Moskvi iz trećih država. Potpisnici deklaracije su podržali i međunarodne napore za procesuiranje odgovornih za zločine počinjene u Ukrajini, uključujući rad Specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine, navodi RTS. Vučić je na Instagramu objavio da je na samitu predstavio pet pozicija Srbije, pre svega dosledno poštovanje Povelje i rezolucija Ujedinjenih nacija, i dodao da Beograd time podržava teritorijalni integritet Ukrajine, koja na isti način poštuje suverenitet Srbije. "Aktivno učestvujemo u pružanju finansijske, medicinske i energetske pomoći, a pokrenuli smo i pitanje saobraćajne povezanosti našeg regiona sa širim evropskim prostorom, kao preduslova za brži razvoj i sigurniju budućnost", naveo je Vučić. Uprkos podršci Ukrajini, Beograd se nije pridružio sankcijama koje je Rusiji uvela EU a zbog invazije na susednu državu. Vučić je naglasio da su na samitu "posebno razmatrali" uspostavljanje koridora koji bi povezivao Jermeniju, Azerbejdžan i Tursku. Vučić je novinarima iz Srbije rekao da je na marginama samita imao tri važna sastanka - sa Zelenskim, predsednikom Rumunije Nikušorom Danom, premijerom Slovenije Janezom Janšom, kao i "kratak, ali veoma važan" susret sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. On je objavio da je sa Fon der Lajen razgovarao o evropskom putu Srbije i narednim koracima u procesu evropskih integracija. "Zahvalio sam joj na ličnom angažovanju i podršci koju pruža Srbiji na njenom evropskom putu, uz uverenje da ćemo kroz otvoren dijalog i odgovoran pristup nastaviti da unapređujemo saradnju sa Evropskom unijom", napisao je Vučić na Instagramu. U obraćanju novinarima, Vučić je ponovo rekao da je za Srbiju ekonomski razvoj važniji od otvaranja klastera u pristupnim pregovorima sa EU. "Nastavićemo da radimo (u procesu evrointegracija), ali nam život ne zavisi od otvaranja klastera. Već smo pretekli u ekonomiji i životnom standardu sve zemlje (u regionu) koje su bile ispred nas", kazao je Vučić. On je rekao da je sa Zelenskim razgovarao o svim važnim pitanjima, o evropskom putu i bilateralnoj saradnji. Istakao je da je sa Janšom razgovarao o odnosima Srbije i Slovenije, unapređenju privredne saradnje i mogućnostima za dalje povezivanje dve zemlje. Novinarima je rekao da je sa Janšom razgovarao o gradnji Koridora 5 i o razvijanju železnice Beograd-Trst, koja bi potom bila produžena od Beograda preko Rumunije i Moldavije prema Ukrajini. Sastanak sa rumunskim predsednikom Danom Vučić je opisao kao dobar i sadržajan, navodeći da su razgovarali o odnosima Srbije i Rumunije, mogućnostima za unapređenje privredne saradnje, infrastrukturnom povezivanju i zajedničkim projektima od obostranog značaja. "Razgovarali smo i o unapređenju železničke i drumske povezanosti uz podršku fondova Evropske unije, kao i o projektu Đerdap 3, koji predstavlja važan potencijal za dalje jačanje saradnje Srbije i Rumunije", naveo je Vučić. Vučić je rekao da će zvaničnici Srbije i Rumunije 16. jula potpisati memorandum o razumevanju za projekat Đerdap 3, koji je opisao kao "ogromnu investiciju koja Srbiji daje kapacitete da se nosi sa sve većim zahtevima za ogromnim količinama struje". "Konačno smo to uspeli da ubrzamo uz pomoć SAD. Ako to uspemo da izgradimo zajedno sa Rumunima, to je odlična vest za sve nas. Razgovarali smo i o putevima, energetskom povezivanju, izgradnji gasnog i naftnog interkonektora", dodao je Vučić.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je 15. jula da izjava ministarke državne uprave i lokalne samouprave Snežane Paunović, ne odražava njegovu volju niti volju Vlade Srbije i da je politika države dijalog, a nikad etnička čišćenja. Vučićeva izjava dolazi četiri dana nakon što je Paunović izjavila za beogradsku televiziju Kurir, pored ostalog, "da bi etnički očistila Kosovo 1998. godine" da je bila na mestu Slobodana Miloševića, haškog optuženika i bivšeg predsednika Savezne Republike Jugoslavije. "Neoprezno i nedovoljno odgovorno. Ne sme da se izlazi sa takvim izjavama u javnost i to nije politika, ni moja, niti vlade Srbije, naše je da to jasno kažemo", izjavio je Vučić novinarima u Kijevu, gde prisustvuje Samitu Jugoistočna Evropa - Ukrajina. Ministarka u Vladi Srbije Snežana Paunović je govoreći o životu na Kosovu i odlasku iz Peći usled ratnih okolnosti, 11. jula, rekla kako Albance ne bi "likvidirala onako kako se oni trude da do danas očiste etnički Kosovo, nego na način da svako onaj ko se oseća manje kao stanovnik Savezne Republike Jugoslavije, napusti istu i ide u svoju matičnu zemlju". Kosovo ju je zbog ove izjave, koja je naišla na brojne reakcije i osude, 14. jula proglasilo personom non grata (nepoželjnom osobom), uz trajnu zabranu ulaska ili tranzita kroz Kosovo. Iz Vlade Kosova za RSE su ranije naveli da je "problem u tome što se država Srbija nikada nije ni na koji način ogradila od politike Miloševića". "Bilo bi dobro da svi, osim što će osuditi ovakav govor, to imaju na umu kada sa Srbijom razgovaraju o integracijama, reformama i fondovima, kao i da shvate da ovo nisu samo izjave, već težnje od kojih zvanična država Srbija nije odustala", saopštili su iz Vlade Kosova. Čelnici tadašnje države i snage bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije osuđeni su pred Haškim tribunalom zbog nasilnog proterivanja stotina hiljada albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999. Tokom rata na Kosovu, od 1998. do 1999. godine, ubijeno je više od 13.000 civila, dok su hiljade nestale. Više od 1.500 ljudi, većinom Albanci, i dalje se vodi kao nestalo.

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je 15. jula po dolasku u Vašington da će pristupanje Srbije svemirskom programu Artemis širom otvoriti vrata srpskim institucijama, zavodima, institutima i kompanijama da se uključe u istraživanje svemira. "Sutra pišemo istoriju srpske nauke ovde u Vašingtonu. Srbija će pristupiti svemirskom programu Artemis potpisivanjem serije sporazuma o saradnji sa (američkom svemirskom agencijom) NASA. Srbija je opredeljena za istraživanje svemira u miroljubive svrhe i za poštovanje međunarodnog prava. Ovaj sporazum će doprineti stvaranju povoljnog okvira za naš dalji razvoj", rekao je Đurić medijima iz Srbije. Đurić je kazao da sporazumi sa agencijom NASA imaju "i simboličku vrednost i politički značaj" i dodao da će biti potpisani u sklopu strateškog dijaloga Srbije i SAD, koji je opisao kao "istorijski korak napred" u odnosima dve zemlje. Agencija NASA je ranije 15. jula saopštila da će Srbija postati 69. zemlja koja se pridružila svemirskom programu Artemis, međunarodnom okviru za saradnju u oblasti civilnog istraživanja svemira, sa ciljem povratka ljudi na Mesec i priprema budućih misija ka Marsu. Sporazumi koje će Srbija i NASA potpisati definišu principe saradnje među državama u budućim svemirskim misijama, uključujući razmenu naučnih podataka, korišćenje svemirskih resursa u skladu sa međunarodnim pravom i odgovorno ponašanje u svemiru. Strateški dijalog Srbije i SAD biće otvoren 17. jula, a Đurić će 16. jula u Vašingtonu učestvovati i na konferenciji o političkom nasilju, u organizaciji šefa američke diplomatije Marka Rubija, sa ministrima iz oko 60 zemalja.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović ocijenio je da Rezolucija o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, koju je u srijedu, 15. jula usvojio Hrvatski sabor, predstavlja "neprihvatljivo miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine". Rezolucijom, usvojenom u Hrvatskom saboru, daje se podrška posebnoj izbornoj jedinici za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U saopštenju iz Bećirovićevog kabineta, nakon odluke Sabora, navedeno je da da o političkom i ustavnom uređenju zemlje mogu odlučivati isključivo institucije BiH, u skladu s Ustavom i zakonima države. "Usvajanje Rezolucije (u hrvatskom Saboru) ne predstavlja izraz dobrosusjedske saradnje. Naprotiv, to je neprihvatljivo miješanje u unutrašnje stvari suverene i nezavisne države Bosne i Hercegovine", naveo je Bećirović. On je poručio da su takvi postupci suprotni načelima međunarodnog prava sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija, uključujući principe suverene jednakosti država i nemiješanja u njihove unutrašnje poslove. U saopštenju se podsjeća i na Deklaraciju UN-a o prijateljskim odnosima među državama iz 1970. godine, kao i Završni akt iz Helsinkija iz 1975. godine, za koje se navodi da potvrđuju obavezu poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti država. Bećirović je istakao da BiH i Hrvatska imaju zajednički interes da odnose razvijaju na osnovama međunarodnog prava, međusobnog poštovanja i dobrosusjedskih odnosa. Početkom avgusta konferencija o zastupljenosti naroda u institucijama BiH, kao odgovor na Rezoluciju Hrvatskog saboraMinistar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je da će 5. augusta u Sarajevu biti održana konferencija o položaju konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine, navodeći da će skup predstavljati odgovor na rezoluciju koju je usvojio Hrvatski sabor. "Želja nam je da na pravi način, argumentovano, osvijetlimo stvarno stanje i položaj konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini", naveo je Konaković 15. jula u objavi na Facebooku. Kazao je da će na konferenciji biti predstavljeni podaci o nacionalnoj zastupljenosti u državnim institucijama, tvrdeći kako u njima nedostaje više od 800 zaposlenih Bošnjaka u odnosu na udio koji im pripada prema važećim propisima. Prema njegovim riječima, rasprava o položaju Hrvata u BiH godinama se svodi na pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok se zanemaruje šira slika zastupljenosti konstitutivnih naroda na različitim nivoima vlasti. Konaković je naveo da Hrvati imaju značajnu zastupljenost u pojedinim državnim institucijama, uključujući Vijeće ministara BiH i Ustavni sud BiH, te ustvrdio da su Bošnjaci u pojedinim sredinama s hrvatskom većinom nedovoljno zastupljeni na rukovodećim pozicijama u javnim institucijama i preduzećima. Dodao je da će na konferenciji biti predstavljeni podaci i analize o nacionalnoj zastupljenosti u institucijama širom zemlje. "Vrijeme je da se pokažu prave brojke i da se na vidjelo iznese istina", poručio je Konaković. Hrvatski sabor usvojio je ranije u srijedu Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojom podržava izmjene izbornog sistema radi osiguravanja, kako je navedeno, "legitimnog političkog predstavljanja" Hrvata. Dokumentom se poziva Vlada Hrvatske da nastavi pružati političku podršku reformama koje bi omogućile da svaki konstitutivni narod bira svoje "legitimne predstavnike". Među podržanim modelima navedena je i uspostava posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Rezoluciju je predložio Domovinski pokret, stranka radikalne desnice, te partner u vladajućoj koaliciji predvođenoj Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), a usvojena je manje od tri mjeseca prije opštih izbora u Bosni i Hercegovini zakazanih za 4. oktobar. Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH godinama je jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona. HDZ BiH i zvanični Zagreb tvrde da Hrvati ne mogu birati svoje legitimne predstavnike, dok bošnjačke stranke odbacuju prijedloge koji bi dodatno etnički definisali izborni sistem. Dosadašnji pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva, uključujući razgovore održane 2022. godine u Neumu uz posredovanje Evropske unije i Sjedinjenih Država, završeni su bez dogovora.

Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu identifikovalo je dve osobe koje su bile u grupi koja je 11. jula napala pisca Vladimira Arsenijevića. Međutim, kako su u sredu saopštili za Radio Slobodna Evropa, konstatovali su da u njihovom slučaju nema elemenata krivičnog dela, zbog čega će biti podnete samo prekršajne prijave. "Nakon što je utvrđen identitet dva lica koja su se odvojila od grupe lica koja su bila prisutna, i koja su ušla u skub, tužilaštvu su predočeni prikupljeni dokazi", navode u saopštenju. Dodaju da je nakon toga "utvrđeno da se u radnjama lica ne stiču bitni elementi krivičnog dela" koje se godni po službenoj dužnosti, a "imajući u vidu da kritičnom prilikom osim Vladimira Arsenijevića, nije bilo drugih građana kod kojih bi mogla da nastupi posledica krivičnog dela". Tužilaštvo, kao ni policija, ne govore da li se radi na daljem utvrđivanju okolnosti, da li je identifikovan još neko od napadača, te da li se ispituju motivi i postojanje eventualnih organizatora napada. Arsenijevića, koji je i osnivač udruženja Krokodil, pretukla je grupa mladića u centru Beograda, na mestu na kome je trebalo da se održi komemoracija žrtvama genocida u Srebrenici. Kako je Arsenijević ranije naveo za RSE, napadači su na platou ispod Brankovog mosta, pored ostalog, ostavili potpis ekstremno desničarskih organizacija "Omladina 451" i "Narodna patrola". Arsenijevićev advokat, Miloš Janković ocenio je da odluka Tužilaštva predstavlja "zabrinjavajuću poruku za javnost". "Naročito (imajući u vidu) da se sve dogodilo u kontekstu višegodišnje kampanje targetiranja i ugrožavanja sigurnosti kojima su bili izloženi on lično i Udruženje Krokodil, a što je državnim organima dobro poznato", naveo je Janković. Ističe i da se "potpuno zanemaruje činjenica da je napad izvršen u okviru organizovane grupe od oko 20 lica". Ocenio je da "još više zabrinjava činjenica" da se eventualnim odustajanjem od krivičnog postupka odustaje i od mogućnosti da se utvrdi da li iza napada stoje podstrekači, organizatori ili širi obrazac koordinisanog nasilja. "Time država ne samo da propušta da zaštiti konkretnu žrtvu, već i da odgovori na pitanje koje je od interesa za celo društvo - ko organizuje i podstiče grupe koje poslednjih meseci vrše nasilje nad građanima zbog njihovih političkih stavova ili javnog delovanja", smatra Janković. Napad na Arsenijevića ranije su osudili ambasador EU u Srbiji, britanska ambasada, poverenik za zaštitu ravnopravnosti i više opozicionih partija i zatražili istragu. U julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske počinile su genocid nad više od 8.300 Bošnjaka, većinom muškaraca i dečaka. Zvanični Beograd ne priznaje da se u Srebrenici dogodio genocid, već zvaničnici govore o "strašnom zločinu" i "masakru", uprkos presudama međunarodnih sudova.