U obraćanju medijima nakon iznošenja presude pred Specijalizovanim vijećima u Hagu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da presudom četvorici bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) nisu obuhvaćeni svi zločini nad Srbima i da će konačnu presudu da donese Kosovo. "Čak i da bude potvrđena presuda, u šta mi je teško da poverujem, imate treći stepen Ustavni sud takozvanog Kosova, koji može da vrati na prvobitno odlučivanje ako nađe za shodno da je neko pravo Hašimu Tačiju ili bilo kojem od osuđenih u prvostepenom ili drugostepenom postupku provedeno," rekao je Vučić. Bivši predsjednik Kosova Hašim Tači osuđen je na 25 godina zatvora po četiri tačke optužnice za ratne zločine, bivši predsjednik Skupštine Kosova Jakup Krasnići je također osuđen na 25 godina zatvora, dok je također bivši predsjednik Skupštine Kosova Kadri Veseli osuđen na 18, a bivši poslanik Redžep Selimi na 13 godina zatvora. Četvorica bivših komandanata OVK proglašena su krivično odgovornim za ratne zločine koji uključuju nezakonito ili proizvoljno pritvaranje, okrutno postupanje, mučenje i nezakonito ubistvo. Tokom izricanja presude u Hagu, pretresno vijeće je odbacilo optužbe Specijalizovanog tužilaštva za zločine protiv čovječnosti. Vučić je ocijenio da sud, Specijalizovana vijeća Kosova u Hagu koja čine međunarodne sudije, nije utvrdio sumnje o postojanju široko rasprostranjenog ili sistematskog napada na civilno stanovništvo, jer nije "hteo da uruši kredibilitet Oslobodilačke vojske Kosova." "Sud se nije bavio legitimitetom tzv. OVK i njenim ciljem da se izbori za nezavisno Kosovo što je samo po sebi zločin bez presedana," rekao je Vučić i dodao da nisu "obuhvaćeni zločini protiv srpskog i nealbanskog stanovništva." Rekao je i da ne treba da bude euforije zbog izricanje prvostepenih osuđujućih presuda. Timovi odbrane bivših komandanata OVK najavili su da će uložiti žalbu na osuđujuće presude koje je izreklo pretresno vijeće Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu. Naredni korak je Apelacioni sud, a nakon toga treća instanca je Ustavni sud. Svi sudovi se nalaze u Hagu i imaju međunarodne sudije. Prema Pravilniku o postupku i dokazima, strane koje se žale na odluku suda ili kaznu, ili na oboje, moraju podnijeti ono što se naziva podnesak o najavi žalbe, u kojem se navode razlozi za žalbu, u roku od 30 dana od izricanja presude. U obraćanju medijima Vučić je rekao i da je sa razlogom zakazao konferenciju za 18:30 da bi sačekao izjašnjavanja "svih" i da se vidi sa koliko se "licemjerja Srbija suočava." Zatim je pročitao reakcije drugih na odluku sudskog vijeća, koja su uključivala i predsjednika vlade Albanije Edija Ramu koji je, kako Vučić rekao presudu nazvao sramnom." "Zamislite da sam to ja uradio?", rekao je Vučić i dodao "zamislite koliko bi rasprava bilo u Evropskom parlamentu ili hrvatskom ili bosanskohercegovačkom?" Čitajući komentare državnika drugih zemalja Zapadnog Balkana u kojima kritikuju presudu, Vučić je pitao da li će sada njima "zaustaviti evropske integracije pošto psuju po presudi." Njegovi komentari dolaze nekoliko dana nakon rasprave u Evropskom parlamentu u kojem je bilo govora o sahrani osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Beogradu i pozivima da EU zauzme oštriji stav prema Srbiji i da se razmotri da treba nastaviti pristupne pregovore s tom zemljom. Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, preminuo u Hagu 27. avgusta, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne. Sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Učešće predstavnika Vlade Srbije na sahrani osudio je najviši vrh EU, izrazivši šokiranost prizorima iz Beograda na dan sahrane.

Američki kongresmeni i vanjskopolitički analitičari izrazili su zabrinutost zbog predstojećih parlamentarnih izbora u Srbiji tokom briefinga održanog 16. septembra u američkom Kongresu, upozoravajući na rizike po integritet izbornog procesa i rastući utjecaj Rusije, Kine i Irana u zemlji. Skup je organizirao Kongresni kokus za borbu protiv kleptokratije, kojim predsjedava kongresmen Joe Wilson, povodom izbora raspisanih za 25. oktobar. Sudjelovali su analitičari Ivana Stradner iz Foundation for Defense of Democracies, Reuf Bajrović iz U.S.-Europe Alliance i Luke Coffey iz Hudson Institute. Otvarajući briefing, Wilson je rekao da je zabrinut da predstojeći izbori neće biti slobodni i pošteni. "Postoje snažne naznake da Rusija i sigurnosni aparat pod kontrolom Aleksandra Vučića koriste sve trikove kako bi namjestili ove izbore", rekao je Wilson, navodeći manipulacije biračkim spiskovima, propagandu i korištenje državnih resursa za političke svrhe. Govoreći o stanju demokratije u Srbiji, Ivana Stradner ocijenila je da će izbori predstavljati test sposobnosti građana da slobodno odlučuju o svojoj budućnosti. "Integritet ovih izbora bit će test da li srpski narod može slobodno odrediti svoju budućnost bez pritisaka, zastrašivanja ili stranog miješanja", rekla je Stradner. Ona je optužila vlast predsjednika Aleksandra Vučića za sistematsko slabljenje demokratskih institucija, kontrolu medija i korištenje nadzornih tehnologija protiv političkih protivnika, navodeći da Srbija istovremeno produbljuje veze s Rusijom, Kinom i Iranom. Stradner je pozvala Washington da uvede sankcije i vizna ograničenja prema osobama koje su odgovorne za korupciju, političko nasilje i podrivanje demokratskih institucija te da pojača pritisak na Srbiju zbog saradnje sa američkim geopolitičkim protivnicima. Reuf Bajrović kritizirao je dugogodišnju zapadnu politiku prema Zapadnom Balkanu, tvrdeći da je favoriziranje većih država regiona nauštrb susjeda proizvelo dodatnu nestabilnost. "Moj osnovni argument je jednostavan: popuštanje regionalnim teškašima na račun susjednih demokratija ne obuzdava nestabilnost, nego je subvencionira", rekao je Bajrović. Govoreći o BiH, kazao je da su lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović sarađivali u pokušajima blokiranja uvođenja tehnologija za zaštitu integriteta izbora. "Vrlo su uspješni u zajedničkom djelovanju kada je riječ o blokiranju osnovnih tehnologija za integritet izbora", rekao je Bajrović. Pozvao je američke vlasti da odbace praksu donošenja odluka o BiH, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji bez punog uključivanja tih država. Luke Coffey iz Hudson Institute izjavio je da je stabilnost Zapadnog Balkana važna za američke interese jer je povezana sa sigurnošću i ekonomskim prosperitetom Europe, najvećeg trgovinskog i investicijskog partnera Sjedinjenih Država. On je ocijenio da Srbija ostaje "glavno rusko uporište na Balkanu" te da je Beograd i dalje čvrsto vezan za Moskvu. "Predsjednik Vučić mora se posmatrati onakav kakav jeste, a ne onakav kakvim bismo željeli da bude", rekao je Coffey, upozoravajući da Zapad mora imati realističan pristup Srbiji. U najavi događaja organizatori su naveli da će briefing razmatrati mogućnost manipulacije predstojećim izborima u Srbiji, djelovanje studentskog pokreta protiv korupcije te posljedice izbora po utjecaj Rusije, Kine i Irana u regionu. Vanredni izbori u Srbiji zakazani su za 25. oktobar. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je 9. septembra ukaze o raspuštanju Narodne skupštine i raspisivanju vanrednih izbora. To će biti 15. po redu od uvođenja višestranačja, a 11. vanredni.

Sjedinjene Američke Države saopštile su da poštuju presudu Specijalizovanih vijeća protiv Hašima Tačija, Kadrija Veselija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Selimija i pozvale sve strane da prihvate odluku suda. "Poštujemo današnju presudu Specijalizovanih vijeća Kosova", rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta za Radio Slobodna Evropa. State Department je naveo da SAD podržavaju pravdu za sve žrtve i njihove porodice te je ponovio podršku odgovornosti, pravičnom postupku i vladavini prava. Vašington je takođe pozvao na izbjegavanje zapaljive retorike nakon objavljivanja presude. "Pozivamo sve strane da poštuju odluku suda, izbjegavaju zapaljivu retoriku i nastave raditi na mirnoj i demokratskoj budućnosti", rekao je portparol State Departmenta. Specijalni sud u Hagu proglasio je krivim četiri bivša lidera Oslobodilačke vojske Kosova po četiri tačke optužnice za ratne zločine, dok ih je oslobodio optužbi za zločine protiv čovječnosti. Hašim Tači i Jakup Krasnići osuđeni su na po 25 godina zatvora, dok je Kadri Veseli osuđen na 18, a Redžep Selimi na 13 godina. Presuda je prvostepena, a advokati odbrane su najavili da će se žaliti. Za najnovije informacije iz Haga pratite blog uživo Radija Slobodna Evropa.

Specijalni američki izaslanik Džon Koul objavio je u sredu da je 25 ljudi pušteno iz beloruskih zatvora u zamenu za ukidanje američkih sankcija dvema beloruskim kompanijama posle razgovora s dugogodišnjim autoritarnim liderom te zemlje Aleksandrom Lukašenkom. "25 zatvorenika je danas slobodno", napisao je Koul na X. "Dogovorili smo privremeni sporazum i kao znak dobre volje Belorusija će osloboditi 25 ljudi, a zauzvrat će Sjedinjene Države ukinuti sankcije dvema kompanijama", dodao je u izjavi novinarima u beloruskoj prestonici Minsku. Američki izaslanik pregovara s Lukašenkom od prošle godine i razgovori su doveli do oslobađanja oko 500 ljudi u zamenu za ublažavanje sankcija Vašingtona Belorusiji. U poslednjem takvom naporu, SAD će ukinuti sankcije beloruskom proizvođaču boja Lakokrasku i grupi iz šumarskog sektora Belesbumprom, rekao je Koul državnoj novinskoj agenciji BelTA. SAD i Evropska unija uvele su velike sankcije Lukašenku i njegovoj vladi posle predsedničkih izbora 2020. godine, na kojima je Lukašenko, na vlasti od 1994. godine, proglasio pobedu. Dalja ograničenja su uvedena 2022. godine pošto je Minsk dozvolio Moskvi da koristi belorusku teritoriju za pokretanje invazije na Ukrajinu. "Nastavićemo da poboljšavamo odnose SAD i Belorusije i radimo na tome da obezbedimo oslobađanje još ljudi u vrlo bliskoj budućnosti", napisao je na X, nakon što je ranije rekao BelTA da će se "dodatno ublažavanje sankcija" nastaviti da se odobrava u zamenu. Posle poslednje runde diplomatije, liderka beloruske opozicije u egzilu Svjatlana Tihanovskaja napisala je na X da je "srećna zbog svake osobe koja se danas konačno našla slobodna" i "zbog njihovih porodica i voljenih koji su čekali ovaj dan". "Svaka osoba koja je oslobođena je pobeda. Dakle, današnje oslobađanje je još jedan humanitarni rezultat", navela je ona, dodajući, međutim, da je "to daleko od kraja ovog procesa", pošto su stotine i dalje iza rešetaka u Belorusiji. Prema ranijim procenama grupe za ljudska prava Vjasna, koja prati hapšenja i koja je zabranjena u Belorusiji, ta zemlja i dalje drži u zatvorima više od 900 političkih zatvorenika, iako je Vašington pregovarao o oslobađanju stotina pritvorenika počev od 2025. Dok su beloruski opozicionari uglavnom pozdravile napore SAD da obezbede oslobađanje zatvorenika, stručnjaci kažu da Lukašenko koristi to pitanje da "legitimiše" svoju vladavinu na međunarodnom nivou i hapsi više ljudi kako bi zamenio one koji su oslobođeni, što je beloruski lider negirao tokom razgovora s Koulom u Minsku. "Za Lukašenka je najvažnije... jačanje njegovog političkog delovanja", rekao je Vadim Možejko, direktor Instituta Košćuško sa sedištem u Krakovu, za Karent tajm (Current Time – televizijska i digitalna mreža na ruskom jeziku kojom upravlja RSE), dodajući da je to "posebno važno s obzirom na nedostatak njegovog legitimiteta u zemlji". Možejko je istakao da je "značajan deo onih koji su pušteni na silu deportovan iz Belorusije", što je opisao kao "još jedan oblik represije". Izveštaj stručnjaka UN objavljen u utorak navodi da "beloruske vlasti koriste krivičnopravni sistem zemlje kao instrument represije, sistematski targetirajući i progoneći pojedince za koje se smatra da se protive vladi". "Policajci u civilu rutinski pritvaraju pojedince koje označavaju kao kritičare vlade bez naloga, izlažući ih batinama i stresnim položajima, uskraćuju pristup advokatima i primoravaju ih da snimaju ponižavajuće video zapise 'kajanja' pod pritiskom i pretnjama njihovim porodicama", dodaje se u izveštaju. Nakon što je Koul objavio sliku ljudi oslobođenih 16. septembra, Beloruski servis RSE identifikovao je među njima nekoliko istaknutih ličnosti koje su uhapšene tokom suzbijanja antivladinih protesta i u godinama koje su usledile. Među njima je bila Ljudmila Čekina, generalna direktorka popularnog beloruskog novinskog portala Tut.by, koji je zatvoren usled pritiska vlasti 2021. godine. Osuđena je na 12 godina zatvora po raznim optužbama, uključujući "nanošenje štete nacionalnoj bezbednosti Republike Belorusije". Pavel Belavus, poznati umetnički menadžer i osnivač popularne prodavnice koja prodaje beloruske nacionalne simbole, takođe je pušten na slobodu. On je bio osuđen na 13 godina zatvora zbog veleizdaje i drugih optužbi. Izvor: Reuters

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) izjavila je u sredu da je bila "zgrožena snimcima" sa sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu prošle nedelje Fon der Lajen je u govoru o Stanju Evropske unije u Evropskom parlamentu rekla da je bivši komandant Vojske Republike Srpske "počinio jedne od najstrašnijih zločina protiv čovečnosti". Govoreći o kandidatima za članstvo u EU – Ukrajini, Moldaviji i zemljama Zapadnog Balkana – ona je rekla da su sve te zemlje "blizu naše Unije" "I upravo zato što je njihova budućnost u našoj Uniji, uskoro ćemo predložiti mape puta za kandidate koji su najdalje odmakli u procesu", rekla je Fon der Lajen. Navodeći da će proces proširenja EU i dalje počivati na zaslugama, ona je istakla "poštovanje naših vrednosti nije predmet pregovora". "Bila sam zgrožena snimcima sa sahrane Ratka Mladića u Beogradu prošle nedelje", dodala je u tom kontekstu šefica Komisije, uz poruku "veličanju ratnih zločinaca jednostavno nema mesta u Evropskoj uniji". Mladić, osuđen na Haškom tribunalu za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Sahrana Mladića bila je i u utorak predmet rasprave u Evropskom parlamentu uz pozive da EU zauzme oštriji stav prema Srbiji i da se razmotri da treba nastaviti pristupne pregovore s tom zemljom.

Državljanin Bosne i Hercegovine Miran Kostić optužen je u SAD zato što je pri pokušaju da dobije američko državljanstvo lagao o zlostavljanju koje je naredio ili u kome je učestvovao tokom ratova 90-ih, i propustio je da prijavi optužbe podignute protiv njega u Bosni i Hercegovini za ratne zločine, saopštila je u utorak Uprava za imigraciju i carinu SAD (ICE). U saopštenju se navodi da je istraga koju su sproveli Istražna služba za unutrašnju bezbednost (HSI) pri ICE-u i Federalni istražni biro (FBI) dovela do podizanja optužnice protiv 66-godišnjeg Kostića iz Bojzija u saveznoj državi Ajdaho, koji je bio visoki zvaničnik samoproglašene Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Kostić se tereti za pokušaj prevare pri naturalizaciji i davanje materijalno lažnih izjava agentima zaduženim za sprovođenje zakona, navodi se u saopštenju i da mu, ako bude osuđen, preti maksimalna kazna od 10 godina zatvora za svaku tačku optužnice za pokušaj prevare pri naturalizaciji, kao i pet godina zatvora po tački optužnice za davanje lažnih izjava. Kostić je u julu već optužen pred federalnom velikom porotom u Ajdahu za laganje prilikom pokušaja dobijanja američkog državljanstva tako što nije otkrio svoju ulogu u zlostavljanju zatvorenika tokom rata 90-ih u BiH. "U svojim zahtevima za sticanje američkog državljanstva i razgovorima sa FBI-jem i Službom za državljanstvo i imigraciju SAD, on je više puta lagao o zlostavljanju koje je naredio ili u kome je učestvovao, i propustio je da prijavi optužbe podignute protiv njega u Bosni i Hercegovini za ratne zločine", navodi se u saopštenju ICE-a. Prema sudskim dokumentima, Kostić je bio visoki funkcioner u takozvanoj Autonomnoj pokrajini Zapadna Bosna. "U toj ulozi on je tukao zatvorenike pištoljem, drvenim štapovima, kocima i pesnicama, i šutirao ih, usled čega su gubili svest. On je, prema dokumentima, primoravao zatvorenike da tuku jedni druge, a takođe je naređivao drugim pripadnicima Autonomne pokrajine Zapadna Bosna da tuku zatvorenike", navodi se u saopštenju.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ponovila je da su prizori sa sahrane Ratka Mladića, međunarodno osuđenog za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, bili izuzetno uznemirujući. Posebno je pomenula učešće ministara iz Vlade Srbije, kao i političara iz Republike Srpske, koji su, prema njenim rečima, "odavali počast ratnom zločincu". "Biti prijatelj Srbije znači biti iskren prema Srbiji. Možemo se ne slagati oko politike. Možemo voditi teške razgovore o reformama i evropskom putu Srbije. Ali ne možemo pregovarati o dostojanstvu žrtava genocida i ratnih zločina", poručila je Kos na vanrednoj raspravi u Evropskom parlamentu, posvećenoj sahrani Ratka Mladića i glorifikaciji ratnih zločinaca. "Evropa nikada neće tražiti od Srbije da se odrekne svog identiteta ili istorije. Ali Evropa će tražiti od Srbije da se iskreno suoči sa svojom istorijom, uključujući i njena najmračnija poglavlja", navela je evrokomesarka. Ona je, u ime Evropske komisije, pozvala vlasti Srbije, kao i sve aktere u regionu, da doprinesu pomirenju i dobrim susedskim odnosima. Kos je pozvala da se prestane sa korišćenjem prošlosti kao prepreke budućnosti. Tokom rasprave je istakla da prizori iz Beograda na dan sahrane Ratka Mladića ne predstavljaju srpsko društvo u celini. Navela je da je dobila pisma građana Srbije koji su odbacili veličanje ratnih zločinaca. "Takva Srbija zaslužuje da bude saslušana, takva Srbija zaslužuje podršku i takva Srbija ima svoje mesto u Evropi", ocenila je Kos, izrazivši spremnost Evropske komisije da pomogne Srbiji na njenom evropskom putu. Štir traži oštriji odnos EU prema vlastima u SrbijiTokom debate je Ivo Davor Štir, zastupnik Evropske narodne stranke (EPP), najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu, kojoj je Srpska napredna stranka (SNS) pridruženi član, poručio je da je na građanima Srbije da odluče kakvu zemlju žele, ali da je na evropskoj strani da odluči kako će se prema tome postaviti. "Nemamo iluzije da će proraditi svest onih koji su i devedesetih bili inertni, ali zato mi u parlamentu moramo biti još glasniji i reći da je dosadašnja politika EU bila mlaka i neučinkovita. Trebamo jasno poručiti i odlučiti da nema mesta u evropskoj porodici za one koji veličaju Ratka Mladića, a ne treba biti ni evropskog novca za one koji se ne žele distancirati od politike Slobodana Miloševića", poručio je Štir. Ocenivši da srpski građani imaju pravo na evropsku perspektivu i da niko ne želi da se ta perspektiva "pokopa zbog Mladića", zastupnik EPP-a ocenio je da je bila velika greška gledati kroz prste onima koji slave Mladića. "Njegove žrtve su zaslužile našu solidarnost, ali i to da EU povuče sve potrebne poteze", podvukao je Štir. Picula: EU da razmotri da li nastaviti pregovore sa SrbijomIzvestilac za Srbiju u Evropskom parlamentu, zastupnik Tonino Picula, ocenio je da ispraćaj ratnog zločinca ne govori samo o potpuno neprihvatljivom odnosu prema nedavnoj i tragičnoj prošlosti, već i o tome u kom pravcu vlast danas usmerava Srbiju. "Vučić je jednog ratnog zločinca ispratio s državnim počastima, a s drugim, Šešeljem, dogovorio predizborni savez. Mi se u Evropskoj uniji kontinuirano borimo protiv lažnih vesti i dezinformacija, ali moramo se boriti i protiv istorijskog revizionizma i relativizacije zločina", rekao je Picula. "Ako već srpska vlast programirano luta, Evropska unija treba prestati lutati u odnosu prema takvoj vlasti. Ne sme se izolovati od činjenica koje jasno govore da Vučićevoj Srbiji nije mesto u Evropskoj uniji", dodao je on. Picula je takođe postavio, kako je naveo, opravdano pitanje da li Evropska unija uopšte treba da nastavi pregovore sa Srbijom dok ima ovakvu vlast. Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, preminuo u Hagu 27. avgusta, tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne. Sahranjen je 7. septembra u Beogradu uz vojne i državne počasti. Komemoraciju, opelo i sahranu u Beogradu pratila su upozorenja iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o neprihvatljivosti veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Učešće predstavnika Vlade Srbije na sahrani osudio je najviši vrh EU, izrazivši šokiranost prizorima iz Beograda na dan sahrane.

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine za korupciju, organizovani i međukantonalni kriminal potvrdio je 15. septembra optužnicu protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića i još četiri osobe zbog sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja. Optužnica je potvrđena protiv Nevzeta Sefe i Adisa Fajića iz tog ministarstva, Bojana Lazića i Haruna Mlive iz kompanije "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, kao i protiv samog tog pravnog lica. Terete se da su u periodu od januara do kraja septembra 2025. godine, na području Sarajeva i Mostara, postupali u namjeri pribavljanja koristi pravnom licu "38X Ventures" d.o.o Sarajevo. Cilj je bio ostvarivanje, kako se navodi u optužnici, uspjeha na javnom konkursu kroz izbor korisnika dijela grant sredstava tekućih transfera za 2025. godinu i pribavljanje bespovratnih novčanih sredstava Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u protuvrijednosti od 600 hiljada dolara, odnosno oko 997 hiljada maraka. Riječ je o novcu namijenjenom za plaćanje licence za održavanje i implementaciju međunarodno priznatog akceleratorskog programa Techstars LLC, SAD, u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nevzet Sefo je stručni savjetnik u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, Adis Fajić je pomoćnik ministra, Bojan Lazić je direktor pravnog lica "38X Ventures" d.o.o. Sarajevo, a Harun Mlivo je izvršni direktor te kompanije. Optužnica je potvrđena nakon što je sud ispitao dokaze koje je dostavilo tužilaštvo i utvrdio da su ispunjeni zakonski uslovi za potvrđivanje optužnice. Predmet će biti dodijeljen sudećem vijeću Posebnog odjela suda, koje će provesti glavni pretres.

Primjedbe zbog ukidanja sankcija Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta Republika Srpska (RS), kao i kritike zbog odavanja počasti osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Srbiji, mogle su se čuti tokom rasprave održane 15. septembra u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država. Debata o američkoj politici i sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu održana je pred Pododborom za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, čijim se članovima obratio Daniel Lawton, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju. Lawton je, među ostalim, kazao da SAD žele stabilan, miran i prosperitetan Zapadni Balkan koji doprinosi regionalnoj i globalnoj sigurnosti, ali da od lokalnih lidera očekuju da sami pronađu rješenja za probleme u svojim zemljama. Članovi Pododbora postavljali su Lawtonu pitanja o tome kako će se veličanje Mladića, bivšeg komandanta Vojske RS koji je preminuo u haškom pritvoru, te njegova sahrana uz državne počasti u Beogradu, odraziti na odnose SAD-a i Srbije. Također su od njega zatražene informacije o posljedicama ukidanja sankcija Dodiku, ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu i o unaprjeđenju suradnje između Srbije i Kine. Kritike zbog veličanja MladićaObraćajući se pristunima, Keith Self, predsjedavajući Pododbora za Evropu, kazao je da je nestabilnost na Zapadnom Balkanu najveća prijetnja američkim interesima nacionalne sigurnosti u Evropi, nakon rata u Ukrajini. Istaknuo je da je očuvanje stabilnosti ključno, ali da su u regiji i dalje prisutni hibridno ratovanje, mržnja, diskriminacija i stagnacija. Govoreći o Srbiji istaknuo je da treba biti snaga stabilnosti u regiji, ali je vlasti te zemlje uputio kritike zbog odavanja državnih počasti osuđenim ratnim zločincima. "Srbija bi trebala biti snaga stabilnosti u regiji, ali nažalost, umjesto da gleda u budućnost, tamošnja vlada i dalje predstavlja viktimizirajući narativ, ukorijenjen u prošlosti. To pokazuje odbijanjem priznavanja Kosova i odavanjem počasti osuđenim zločincima, kao što smo vidjeli s Mladićem", rekao je. Kritike Srbiji zbog glorificiranja Mladića i "tretiranja kao nacionalnog heroja", uputili su drugi članovi Pododbora za Evropu. Upitan da li je rekacija iz SAD-a u tom slučaju trebala biti oštrija, Lawton je kazao da SAD odbacuju veličanje ratnih zločinaca i ne zavoravljaju žrtava genocida u Srebrenici. Dodao je, također, da se zločini iz 90-ih godina prošlog stoljeća ne smiju upotrebljavati za političku korist, jer to vrijeđa žrtve i podriva regionalnu stabilnost. Pitanja o Dodiku i Južnoj interkonekcijiRasprava o Zapadnom Balkanu u američkom Kongresu zakazana je u danu kada je objavljen izvještaj demokrata u Pododboru za Evropu, a koji se bavi politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Bosni i Herecegovini. Izvještaj je pripremio William Keating, najviše rangirani demokratski predstavnik u Pododboru, koji je tokom rasprave kritizirao ukidanje sankcija Dodiku, uz ocjenu da se radi o pogrešnoj odluci i da Dodik i dalje predstavlja destabilizirajući utjecaj. Posebno je problematizirao angažman lobista koji su radili na ukidanju sankcija Dodiku, kao i moguće sukobe interesa u poslovima vrijednim milijarde dolara. Osvrnuo se i na američko zalaganje za dodjelu koncesije za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija, koji bi trebao povezati BiH sa mrežom u Hrvatskoj, kompaniji iz SAD-a koja je, kako se navodi, bez iskustva u energetskom sektoru i prethodnog iskustva u regiji. Lawton je odgovorio da je odluka o ukidanju sankcija Dodiku i osobama iz njegovog okruženja bila povezana sa smirivanjem velike političke krize u BiH. Naveo je i da se, kao rezultat američke diplomacije, povukao s funkcije predsjednika RS, dok je entitetska skupština odustala od većine antidajtonskih propisa, ističući da je time uklonjen glavni razlog za sankcije. No, naglasio je da SAD ne podržavaju Dodikovu destabilizirajuću retoriku. Smanjenje tenzija je, kako je naveo tokom obraćanja, otvorilo prostor za napredak na projektu Južne plinske interkonekcije koji bi trebao diverzificirati snabdijevanje BiH plinom, unaprijediti energetsku sigurnost te potaknuti ekonomski rast i stvoriti mogućnosti za američke kompanije. Tokom rasprave, bilo je riječi i o podijeljenim mišljenjima o ulozi i odgovornosti Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH. Mogle su se čuti ocjene da funkcija visokog predstavnika nije zamišljena kao trajna, već da je njen cilj bio pripremiti vlasti BiH da samostalno preuzmu odgovornost za upravljanje državom, bez međunarodnog nadzora. Predsjedavajući Self je istaknuo da BiH ponestaje vremena za ispunjavanje kriterija iz programa "5+2", kao i da međunarodni nadzor, više od 30 godina nakon rata, nije stanje koje bi trebalo trajati. Naglasio je da je cilj da vlasti samostalno preuzmu odgovornost za upravljanje državom, bez međunarodnog nadzora. Self se osvrnuo i otvoreno pitanje i podijeljena mišljenja o ulozi i odgovornosti Ureda visokog predstavnika (OHR). Zanimala ga je i situacija sa izborom novog visokog predstavnika, nakon što je Christian Schmidt u junu podnio ostavku na toj poziciji, te zašto on ne bi mogao biti iz SAD-a. Lawton je kazao da ne želi prejudicirati izbor njegovog nasljednika, ističući da prema tradiciji tu funkciju obavlja Evropljanin, ali da nakon Schmidtove ostavke nije postignut konsenzus o kandidatima. Ruski i kineski utjecajTokom debate mogle su se čuti ocjene da je iskazana rijetka dvostranačka zabrinutost zbog odnosa Srbije s Rusijom i Kinom, a postavljena su i pitanja da li je okviru Strateškog dijaloga SAD-a i Srbije razgovarano o "malignom utjecaju" Moskve i Pekinga. Republikanac Randy Fine postavio je pitanje kako odnosi Srbije s Rusijom i Kinom utiču na dugoročne ciljeve strateškog dijaloga SAD-a i Srbije. Govoreći o Rusiji, Fine je rekao da Moskva energetsku ovisnost koristi kao sredstvo kontrole i izvor prihoda za druge "maligne svrhe". Fine je, također, ukazao na produbljivanje veza Srbije s Kinom, uključujući sporazum o slobodnoj trgovini, nabavku naprednih kineskih odbrambenih sistema i učešće u zajedničkim vojnim vježbama. Lawton je kazao da geopolitički rivali, posebno Kina i Rusija, predstavljaju rizik za stabilnost Zapadnog Balkana, zbog čega SAD žele razvijati pozitivne odnose sa svim zemljama regije i poticati stabilnost. Govoreći o Srbiji, istaknuo je da SAD nastoje da budu prvi partner u suprotstavljanju štetnom utjecaju. Naveo je da američki napori daju rezultate, a bilateralno partnerstvo sa Srbijom postaje sve snažnije. Izdvojio prvi strateški dijalog SAD-a i Srbije, održan u julu, koji je obuhvatio energetsku, odbrambenu, sigurnosnu i komercijalnu saradnju. Lawton je naveo da će angažman s ovom "ključnom zemljom za regionalnu ravnotežu" i dalje biti od presudne važnosti za zaštitu interesa SAD-a". Nastavak dijaloga Kosova i SrbijeLawton je pozvao lidere zemalja na Zapadnom Balkanu da pronađu rješenja za lokalne probleme. Naglasio je da to ne znači povlačenje SAD-a iz regije, ističući da Washington želi i dalje učestvovati u postizanju konstruktivnih rješenja koja doprinose i američkim interesima. U dijelu obraćanja posvećenom Kosovu, naveo je da SAD ostaju posvećene nezavisnosti i teritorijalnom integritetu te zemlje. Istaknuo je da SAD podržavaju međunarodno priznanje Kosova i da će nastaviti razgovore o tom pitanju s državama koje ga ne priznaju, a koje su članice NATO-a. Naveo je da bi povratak Kosova i Srbije dijalogu o normalizaciji, uz posredovanje Evropske unije, doprinio tom smjeru. U raspravi o KFOR-u rekao je da veličinu i obim misije određuje Sjevernoatlantsko vijeće NATO-a, dok SAD svoj doprinos preispituju u skladu s prioritetima politike, potrebama misije i kapacitetima partnera. Na pitanje o mogućem smanjenju američkog prisustva nije najavio konkretnu odluku. Suradnju s Kosovom, kako je rekao, otežali su ponovljeni izbori, dugotrajna tehnička vlada i odgođeno formiranje institucija potrebnih za ostvarivanje zajedničkih prioriteta. Washington je pozvao kosovske lidere da proces formiranja institucija okončaju u skladu s Ustavom i sudskim odlukama. Lawton je kazao da je zabrinut zbog, kako je kazao, pretjeranog pravnog nadzora i policijskog postupanja prema srpskom stanovništvu na Kosovu. "Svi građani Kosova trebali bi uživati jednaka prava i zaštitu pred zakonom ako se želi očuvati stabilnost", poručio je. Normalizaciju odnosa i očuvanje mira između Srbije i Kosova označio je ključnom za regionalnu stabilnost, dodajući da je dijalog, uz posredovanje Evropske unije, zastao zbog nedostatka političke volje na obje strane. Beograd i Priština su pozvani da izbjegavaju provokacije, poštuju preuzete obaveze i nastave direktne razgovore bez preduvjeta. O situaciji u ostatku regijeLawton je naveo da SAD blisko sarađuju s Albanijom na razbijanju transnacionalnih kriminalnih organizacija i proširenju pristupa američkih kompanija tržištu. Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru opisao je kao bliske NATO saveznike i sigurnosne partnere koji unaprjeđuju projekte važne za regionalnu povezanost. Za Sjevernu Makedoniju tvrdi da se nalazi na putu ispunjavanja obaveza NATO-a, u vezi s financijskim izdvajanjima za odbranu i jačanju odbrambene saradnje sa SAD-om. Ta zemlja bi, zbog svog geografskog položaja, trebala imati ulogu u prihvatu i povezivanju izvoza ukapljenog prirodnog plina, iz Grčke prema Srbiji, kao i u razvoju saobraćajne infrastrukture. Kada je riječ o Crnoj Gori, Lawton je izdvojio nedavno zaključeni sporazum sa SAD-om, koji uspostavlja okvir za suradnju, uključujući i Jadransko-jonski koridor.

Čvrsto stojimo uz suverenitet, cjelovitost, ustavni poredak i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, navodi se u objavi Evropske unije u Bosni i Hercegovini na X platformi, 15. septembra. Njihova reakcija dolazi dan nakon što je, uoči obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković objavio na Facebook stranici da su "Republika Srpska i Srbija jedno". "Jedan narod i jedna zastava. Ujedinjenje, sloga, sloga i sloboda su svete srpske riječi kojima bismo trebali težiti - beskrajno, do konačnog cilja", poručio je Stanivuković. Iz Evropske unije u BiH podsjećaju da "jednostrani pozivi na izmjenu ustavnog okvira, bilo kroz otcjepljenje, prekrajanje granica, integraciju sa susjednim državama ili ukidanje entiteta, nisu u skladu s odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti s evropskim putem Bosne i Hercegovini". "Politički lideri se moraju suzdržati od retorike koja izaziva podjele i provokacije, te poštivati Ustav Bosne i Hercegovine. Javni diskurs, a posebno tokom izbornih kampanja, treba biti usmjeren na očekivanja građana u pogledu unapređenja socioekonomskih i ekoloških prilika, kao i na reforme u oblasti vladavine prava i demokratije, nužne za napredak ka članstvu u EU", ističu iz Evropske unije. Povodom Stanivukovićeve izjave, reagovali su i Kancelarija visokog predstavnika (OHR) i OSCE. Iz OHR-a je rečeno da "jednostrani pozivi na ukidanje entiteta, kao i pozivi na secesiju, nezavisnost ili ujedinjenje s drugom državom, suprotni su ustavnom okviru Bosne i Hercegovine uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom". Iz OHR-a su 14. septembra naveli da "građane ne bi trebalo zavaravati obećanjima koja se ne mogu ispuniti, niti bi trebalo iskorištavati njihove emocije i strahove za političku korist". "Politički lideri moraju poštovati Ustav i trebaju se suzdržavati od huškačke retorike. Umjesto toga, trebaju se usredotočiti na rješavanje stvarnih potreba građana", navodi se u objavi. Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini su poručili da je politička retoriku kojom se dovodi u pitanje postojanje države Bosne i Hercegovine ili njenih entiteta suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu. "Retorika kojom se zagovara prestanak postojanja države Bosne i Hercegovine ili entiteta koji je čine u suprotnosti je s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ugrožava stabilnost i jedinstvo Bosne i Hercegovine te nosi rizik od podrivanja regionalne stabilnosti i do sada ostvarenog napretka", naveli su iz Misije OSCE-a. Dan srpskog jedinstva, slobode i zastave se kao državni praznik slavi od 2020. godine na osnovu dogovora rukovodstva Srbije i RS, a obeležava se na dan kada je 1918. godine probijen Solunski front u Prvom svjetskom ratu.

Rusija i Ukrajina su razmenile udare tokom noći između ponedeljka i utorka, tokom kojih su pogođeni benzinska pumpa i rafinerija nafte, navode lokalne vlasti i kanali na Telegramu koji prate ratna dešavanja. Napadi su usledili samo nekoliko sati pošto je američki predsednik Donald Tramp (Trump) rekao da su Moskva i Kijev pristali da ne napadaju energetska postrojenja. Pored toga, litvanske vlasti su saopštile da je vojni avion NATO-a oborio dron koji je ušao u vazdušni prostor te zemlje u utorak rano ujutru. U ukrajinskoj prestonici, dve benzinske pumpe i skladišni objekti su pogođeni rano ujutru i jedan čovek je hospitalizovan u teškom stanju posle napada, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. Kličko je kasnije rekao da je muškarac preminuo u bolnici. Rusija je nedavno proširila svoje udare na benzinske pumpe u Kijevu. Ukrajinske vlasti navode da je poslednjih meseci pogođeno oko 300 benzinskih pumpi, većinom u oblastima na frontu ili blizu njih. S druge strane, u raketnom napadu na ruski grad Taganrog blizu ukrajinske granice oštećeno je skladište u vlasništvu onlajn prodavnice Ozon, kao i skladišta poljoprivrednih kompanija, rekao je u utorak regionalni guverner Jurij Sljusar. Ruska Samarska oblast takođe je bio meta dronova tokom noći, a oštećen je jedan industrijski objekat, rekao je regionalni guverner Vjačeslav Fedoriščev, koji je dodao da je 40 dronova uništeno tokom napada. Nije identifikovao o kom se objektu radi. U regionu se nalazi niz velikih rafinerija nafte. Telegram kanal koji prati ratne aktivnosti izvestio je da je požar vidljiv u industrijskoj zoni rafinerije nafte Sizran u Samarskoj oblasti nakon napada dronom. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je napade Kijeva na rafineriju nafte u Sizranu i druge ruske vojne ciljeve, nazvavši ih odmazdom za kontinuirane napade Moskve na ukrajinsku energetsku i kritičnu infrastrukturu. On je takođe pozdravio odluku američkog Ministarstva finansija u ponedeljak o uvođenju sankcije ruskoj VTB banci, navodeći da je pritisak na Moskvu neophodan kako bi se stvorili pravi diplomatski uslovi za okončanje rata. Napadi su se dogodili nakon što je Tramp u ponedeljak na Truth Social naveo da je "Ukrajina pristala da ne napada ruske energetske ciljeve. Rusija je pristala da učini isto!" Zelenski je posle Trampove objave rekao da je Kijev spreman da zaustavi napade na Rusiju ako ukrajinski saveznici osiguraju da će Moskva prestati da napada ukrajinska energetska postrojenja, kritičnu infrastrukturu i rute snabdevanja hranom. NATO avion oborio dron iznad LitvanijeU Litvaniji je NATO borbeni avion oborio dron rano u utorak, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama, nakon što je ranije izdato upozorenje o dronu u glavnom gradu Vilnjusu i okolnom regionu. "Zajedno sa našim saveznicima iz NATO-a, Litvanija će braniti svoj vazdušni prostor", napisao je litvanski predsednik Gitanas Nauseda na X posle incidenta. Prema litvanskoj javnoj radio-televiziji LRT, koja se poziva na preliminarne podatke Nacionalnog centra za upravljanje krizama, dron je došao iz susedne Belorusije i kretao se ka zapadu. Incident u Litvaniji, članici EU i NATO-a, dogodio se nakon nedavnih ruskih napada dronova u blizini poljske granice, posle čega je Kijev upozorio da Moskva "kuca na vrata NATO-a". "Varvarski napadi Rusije na granici Ukrajine i Poljske u Jahodinu nisu samo nastavak njenih napada na naše državne granice", naveo je u nedelju ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na X. "Ovo Putinov teror 'kuca' direktno na vrata EU i NATO".

Predstavnički dom američkog Kongresa mogao bi već 15. septembra razmatrati zakon o sankcijama Rusiji i Iranu, izjavio je republikanski kongresmen iz Južne Karoline Joe Wilson za Radio Slobodna Evropa. Wilson je rekao da očekuje da Odbor za poslovnik Predstavničkog doma, koji zasjeda 14. septembra, razmotri prijedlog zakona i omogući njegovo dalje usvajanje, izrazivši uvjerenje da bi se on mogao naći na stolu predsjednika Donalda Trumpa već za nekoliko dana. "Stvari se u Washingtonu uvijek mijenjaju, ali sam veoma uvjeren da će zakon napredovati", rekao je Wilson u intervjuu 14. septembra. Cilj zakona je pojačati ekonomski pritisak na Rusiju, ali bi mogao izazvati i politički sukob između republikanaca i demokrata zbog pitanja koliko široka trebaju biti predsjednička ovlaštenja za uvođenje carina. Senat je 7. avgusta velikom većinom, sa 86 glasova za i 11 protiv, usvojio Zakon Lindsey O. Graham o sankcionisanju Rusije i Irana. On predviđa sankcije ruskim zvaničnicima, institucijama i takozvanoj "floti iz sjene", koja Moskvi pomaže da zaobiđe sankcije na izvoz nafte, ključni izvor prihoda za rusku ekonomiju i rat u Ukrajini. Zakon predsjedniku SAD-a daje ovlaštenje da uvede carine do 100 posto na robu iz zemalja koje su veliki kupci ruske nafte i gasa ili koje učestvuju u zaobilaženju sankcija. Takođe bi za dodatnih pet godina produžio važenje postojećeg Zakona o sankcijama Iranu. Na pitanje vjeruje li da će Trump potpisati zakon, Wilson je odgovorio: "Apsolutno". Sekundarne sankcijeOdredbe o carinama usmjerene su prije svega na velike kupce ruskih energenata, što bi moglo povećati pritisak na zemlje poput Kine i Indije koje nastavljaju kupovati rusku naftu i gas. "Sankcije jednoj državi su značajne, ali su posebno važne sekundarne sankcije protiv zemalja koje kupuju naftu ili finansiraju režim u Moskvi", rekao je Wilson. Dodao je da je Indija već nagovijestila smanjenje zavisnosti od ruske nafte te da bi i Kina trebala poduzeti slične korake. "Potrebno je da i Kina smanji kupovinu, jer kupovinom nafte od Vladimira Putina finansira autoritarnu vlast koja vodi rat u Ukrajini", rekao je. Demokrate u Predstavničkom domu izrazile su zabrinutost da zakon Trumpu daje prevelika ovlaštenja u vezi s carinama, a da pritom administraciju ne obavezuje direktno na uvođenje novih sankcija Rusiji. Wilson, međutim, smatra da je upravo mogućnost pritiska na ruske ekonomske partnere ključna vrijednost zakona. Rusija, Iran i KinaWilson je zakon predstavio i kao dio šire strateške slike koja uključuje Rusiju, Iran i Kinu. Sam prijedlog povezuje Rusiju i Iran kroz sankcionisanje ruske ratne ekonomije i produženje sankcija Iranu, dok ukrajinski zvaničnici već duže upozoravaju na sve veću vojno-industrijsku saradnju Moskve i Teherana. Wilson smatra da su veze između ovih država mnogo šire od ekonomskih interesa ili zaobilaženja sankcija. "Ovdje nije riječ samo o Rusiji. Riječ je o Rusiji, Kini i Iranu", rekao je. Kao primjer šire sigurnosne prijetnje naveo je jemenske hutijske pobunjenike, koje podržava Iran. "Huti su iranski marioneti", rekao je Wilson, ocijenivši prijetnju koju predstavljaju kao "veoma ozbiljnu". Američki zakonodavci posljednjih godina istražuju navodne operativne, obavještajne i logističke veze Rusije i Kine s Hutima, dok Iran ostaje njihov glavni strani pokrovitelj. Wilson je upozorio da prijetnja pogađa međunarodnu trgovinu i američke snage u regiji. "Crveno more je veoma važno za svjetsku trgovinu", rekao je, ukazujući na napade Huta na brodove i saudijsku infrastrukturu. Prema njegovim riječima, odgovor treba da uključuje i ekonomski pritisak i jačanje vojnih kapaciteta SAD-a i njihovih saveznika. "Cilj nije rat, već mir kroz snagu", poručio je Wilson.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da su Rusija i Ukrajina postigle dogovor o međusobnoj obustavi napada na energetsku infrastrukturu, dan nakon što je kritikovao Kijev zbog udara na ruske naftne rafinerije. "Ukrajina je pristala da ne gađa ruske energetske ciljeve. Rusija je pristala na isto", napisao je Trump na mreži Truth Social. Dodao je da je rast cijena dizela u svijetu uglavnom posljedica rata između Rusije i Ukrajine, a ne sukoba s Iranom. Trumpove izjave dolaze u trenutku kada cijene nafte na svjetskom tržištu rastu zbog rata na Bliskom istoku, koji je dodatno podstakao inflaciju i rast cijena goriva u Sjedinjenim Državama, dva mjeseca uoči izbora za Kongres. Nakon Trumpove objave, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Kijev spreman obustaviti napade na Rusiju ako saveznici osiguraju da Moskva prestane gađati ukrajenska energetska postrojenja, infrastrukturu i rute za snabdijevanje hranom. "Rat mora biti okončan. Smanjenje napada na kritičnu infrastrukturu moglo bi biti prvi korak ka miru. Očekujemo konkretne prijedloge od naših partnera", poručio je Zelenski na mreži X. Kremlj je pozdravio Trumpov poziv Ukrajini da prestane s napadima na rusku energetsku infrastrukturu, ali portparol Dmitrij Peskov nije precizirao da li će Moskva uzvratiti istom mjerom. Peskov je rekao da će ruske snage nastaviti operacije širom Ukrajine. Trump je 13. septembra pozvao Zelenskog da prestane gađati rusku dizel infrastrukturu usred nastavka ruskih napada na Ukrajinu, uključujući područja u blizini poljske granice. "Postoji mnogo drugih meta. Ne gađajte dizelsko gorivo", rekao je Trump novinarima tokom posjete Irskoj. Njegove izjave uslijedile su sedmicu nakon što su njegovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner boravili u Kijevu i Moskvi u okviru najnovijeg američkog diplomatskog pokušaja da približe strane pregovorima. Iako su sve strane razgovore ocijenile kao "sadržajne", stanje na frontu se nije promijenilo. Rusija nastavlja napade na Ukrajinu, uključujući civilnu, logističku i energetsku infrastrukturu, dok se približava zima. Ukrajina je, s druge strane, nastavila izvoditi napade dronovima dugog dometa na energetske i vojne ciljeve unutar Rusije. Kijev te operacije naziva "sankcijama dugog dometa", s ciljem smanjenja ruskih prihoda od energije i pritiska na Moskvu da pregovara. Od početka ljeta ukrajinski napadi dronovima izazvali su nestašice goriva u više dijelova Rusije i povećali nezadovoljstvo među građanima koji su se do sada osjećali udaljeno od rata koji traje već petu godinu.

Vlada Srbije odbacila je u ponedeljak tvrdnje ministra spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da je zahtev za prelet aviona Vlade Srbije, kojim je predsednik Vlade u tehničkom mandatu Đuro Macut, zajedno sa ministrima, trebalo da otputuje u Banjaluku na obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, poslat nekoliko minuta pre planiranog poletanja. "Zvaničan zahtev za prelet aviona upućen je još 11. septembra, više od 72 sata pre planiranog leta, kada je Ambasada Republike Srbije u Sarajevu prosledila zahtev Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju srpske vlade. U ovom zahtevu su, shodno dosadašnjim uobičajenim procedurama, navedeni svi detalji planiranog leta, sa obaveštenjem o tačnom vremenu poletanja i povratka iz Banjaluke. Let iz Beograda bio je planiran za 17 časova, dodaje se u saopštenju. Vlada Srbije smatra da su tvrdnje ministra Konakovića neistinite i krajnje zlonamerne i da nikako ne doprinose dobrosusedskim odnosima i unapređenju saradnje u regionu, dodaje se u saopštenju. Portal Klix.ba preneo je ranije u ponedeljak da je zahtev za prelet BiH premijera Macuta stigao iz ambasade Srbije u Sarajevu u Ministarstvo spoljnih poslova BiH pet minuta nakon što je avion trebalo da poleti. Konaković i ministar odbrane BiH Zukan Helez prethodno su izjavili za Radio Slobodna Evropa kako nije bilo zahteva za prelet aviona Vlade Srbije preko Bosne i Hercegovine. Njihova reakcija dolazi nakon što je predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik na mreži X napisao kako je donesena odluka "da predsjedniku Vlade Srbije Đuri Macutu jednostrano bude zabranjen prelet". "Nismo ni dozvoljavali ni zabranjivali. Niko nam se nije obratio sa zahtjevom, samo je bila obavijest da je Ana Brnabić otkazala let za Banjaluku", izjavio je Konaković za RSE. Isto je potvrdio i ministar odbrane BiH, Zukan Helez, "Nisam dobio zahtjev za prelet premijera Srbije", kazao je Helez. Banjalučki mediji su javili da će Macut u Banjaluku stići automobilom i da ga to "što mu je zabranjen prelet preko BiH neće sprečiti da večeras bude u Banjaluci i prisustvuje obeležavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave". Vlade Srbije i bh. entiteta Republika Srpska ustanovile su 2020. godine da se 15. septembar, dan kada je 1918. godine probijen Solunski front u Prvom svetskom ratu slavi kao praznik. Kao cilj su naveli njegovanje zajedničkog srpskog identiteta u zemlji i dijaspori i poštovanje kulta zastave. Na Dan srpskog jedinstva 2021. godine skupštine Srbije i RS usvojile su i zakone o očuvanju ćirilićnog pisma.