Doskorašnji načelnik beogradske policije Veselin Milić izjavio je na početku suđenja u ponedeljak u Prvom osnovnom sudu u Beogradu da nije kriv za krivična dela za koje ga tužilaštvo tereti u slučaju ubistva u restoranu "27" na Senjaku. Sudija Slađana Radojičić najavila je na početku suđenja da će Milić biti saslušan, odnosno da će biti u prilici da iznese odbranu u nastavku glavnog pretresa, 17. decembra. Pretres u ponedeljak je početak suđenja Miliću koga tužilaštvo tereti da nije prijavio ubistvo u restoranu "27" na Senjaku maja ove godine, kao i za falsifikovanje službene beleške. Advokat Nemanja Vasiljević rekao je da je postupak protiv njegovog klijenta Milića pokrenut po krivičnoj prijavi nedavno uhapšenog načelnika Uprave kriminalističke policije Marka Kričaka, koja, po njegovim rečima, nije zasnovana na činjenicama. Tužilac Bojan Jelić izneo je na početku suđenja dokaze koje namerava da izvede pred sudom o čemu bi više trebalo da kaže u nastavku procesa. Postupak pred tužilaštvom, odnosno krivičnu prijavu koja je Milića teretila za neprijavljivanje ubistva i pomoć učiniocu posle ubistva, pokrenula je Uprava kriminalističke policije (UKP), na čijem je čelu kontroverzni Marko Kričak, hvaljen tokom studentskih protesta od tadašnjeg predsednika Aleksandra Vučića, a trenutno u pritvoru zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela. Mesec dana kasnije, Više tužilaštvo je odbacilo kvalifikaciju iz prijave po kojoj je Milić učestvovao u uklanjanju tragova zločina, nastavljajući da prikuplja dokaze za neprijavljivanje ubistva. Prethodno su advokati Milića dostavili javnosti njegovu izjavu tužilaštvu u kojoj negira krivicu i tvrdi da "nije izveden nijedan dokaz koji ga dovodi u vezu sa teškim, a neistinitim optužbama iznetim u naredbi za sprovođenje istrage i krivičnoj prijavi UKP". Milićevi zastupnici su podneli krivičnu prijavu protiv Krička, navodeći da tužilaštvu "iz ličnih pobuda" nisu dostavljeni dokazi kojima je raspolagao inače bi se, kako su naglasili, videlo da navodi u policijskoj prijavi nisu tačni Po nalogu tužilaštva, Kričak je nekoliko dana pre početka suđenja uhapšen, uz obrazloženje da je znao da je Milić napustio restoran na Senjaku pre ubistva, što je suprotno navodima u podnetoj policijskoj prijavi. Postupak protiv Milića razdvojen je odnosu na ostale uhapšene, spušten je na niži novi, tako da će, po optužnom predlogu, biti izveden pred osnovni a ne Viši sud, što podrazumeva skraćeni postupak. Tužilaštvo u ovom slučaju tvrdi da je Saša Vuković zvani Boske ubio Aleksandra Nešovića zvanog Baja, u restoranu na Senjaku, te da je više lica učestvovalo u uklanjanju tragova zločina. Telo ubijenog nađeno je posle višednevne pretrage u buretu, zaliveno u beton, u mestu Jarkovici. Iz spisa i nezvaničnih informacija, saznalo se da su Vuković i Nešović imali krupne zajedničke poslove ali i brojne nesuglasice, kao i da su aktivni policajci van dužnosti obezbeđivali Vukovića, a da je ubijeni navodno bio blizak "Kekinom kriminalnom klanu". Milić se brani sa slobode. U međuvremenu je smenjen sa čela beogradske policije ali je sada na radnom mestu pomoćnika direktora policije. Tokom karijere bio je i savetnik za borbu protiv korupcije i kriminala doskorašnjeg predsednika države Vučića i godinama je smatran za njegovog bliskog i odanog saradnika. Niz godina je u samom vrhu policije, pa se veruje da zna mnogo tajnih podataka iz najpoznatijih nerešenih slučajeva, kao što su "Savamala", ubistvo advokata Miše Ognjanovića, afera plantaže marihuane "Jovanjica", uloga i hapšenje Belivukove grupe.

Moskva i Kijev razmijenili su zračne napade, zbog čega su hiljade ljudi u Ukrajini ostale bez električne energije, dok je rafineriju nafte u ruskoj Lenjingradskoj oblasti zahvatio požar. Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump nagovijestio je da bi Kijev mogao biti primoran ustupiti dio teritorije kao dio mirovnog sporazuma postignutog uz posredovanje Sjedinjenih Država. "Mislim da ćemo to [mirovni sporazum] završiti i mislim da će se to dogoditi, a Ukrajina će na kraju izgledati malo drugačije", rekao je Trump ne iznoseći dodatna pojašnjenja u intervjuu 8. novembra u emisiji CBS-a 60 Minutes. Ukrajina insistira da neće trajno ustupiti teritoriju Rusiji kao dio mirovnog sporazuma, iako je naznačila spremnost da postigne prekid vatre s Kremljom dok se ruske trupe privremeno nalaze na okupiranim ukrajinskim teritorijama. "Naravno, Rusija insistira da se odreknemo teritorije. Mi to sigurno ne želimo učiniti. Upravo za to se borimo", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Rusija je ranije odbacivala pozive na prekid vatre, navodeći da će borbe prestati tek kada strane postignu sveobuhvatan mirovni sporazum koji bi uključivao zahtjeve Moskve, među njima i kontrolu nad ukrajinskim teritorijama koje ruske snage još nisu zauzele na ratištu. Stotine hiljada ljudi bez strujeRuski napadi na elektroenergetski sistem u istočnoj ukrajinskoj Dnjipropetrovskoj oblasti ostavili su ekipe za hitne intervencije da rano 9. novembra rade na obnovi električne energije za oko 600.000 ljudi, dok se nastavlja kampanja Kremlja protiv energetskih objekata. Načelnik vojne uprave Dnjipropetrovske oblasti Oleksandr Hanzha rekao je da su bolnice bile primorane preći na dizel-generatore i da je javni prijevoz na električni pogon potpuno stao u regionalnom centru Dnjipru. Grad je dugo bio ključno istočno čvorište Ukrajine, gdje su smještene hiljade izbjeglica iz okupiranih područja i volonteri koji podržavaju odbrambene napore zemlje. "Radnici elektroprivrede već rade na obnovi napajanja. Njihove napore otežava stalno rusko granatiranje", napisao je Hanzha u objavi na društvenim mrežama. Zelenski je rekao da su zabilježeni "široko rasprostranjeni nestanci struje širom zemlje. Samo u Žitomirskoj oblasti, 140 stambenih zgrada ostalo je bez grijanja nakon ruskog napada." Od 2022. godine Kremlj je više puta koristio hladno vrijeme za pojačavanje zračnih udara, napadajući energetske i civilne objekte kako bi izvršio pritisak na Kijev da prihvati njegove stroge uslove za mir. Ruski napadi nastavili su se kasno 8. novembra i tokom jutra 9. novembra, saopćile su ukrajinske vlasti. Najmanje četiri osobe su povrijeđene u Kremenčuku u Poltavskoj oblasti tokom ruskih napada dronovima, rekao je regionalni vojni administrator Vitalij Djakivnič. On je naveo da su u napadu pogođeni stambena zgrada i hotel te da je iz oštećenih objekata spašeno 15 osoba. U ukrajinskom lučkom gradu Odesi vlasti su navele da je Rusija dronovima napala distributivne centre električne energije i drugu infrastrukturu, što je izazvalo dodatne nestanke struje. "Odeska oblast pretrpjela je masivan neprijateljski napad na energetski sektor. Nestanci struje bilježe se na sjeveru oblasti", napisao je vojni administrator Oleh Kiper na Telegramu. "Uprkos stalnim uzbunama za zračne napade, radnici u energetskom sektoru čine sve što je moguće kako bi što prije vratili električnu energiju građanima." I dok Rusija ne pokazuje znakove spremnosti na kompromis u svojoj dugotrajnoj invaziji, Ukrajina je tokom protekle godine pojačala kampanju zračnih udara, ciljajući ruske energetske i vojne objekte za koje Kijev tvrdi da pomažu održavanju ratnih napora Moskve. U onome što se čini kao najnoviji takav napad na ruskoj teritoriji, guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko rekao je da je izbio požar u rafineriji nafte u gradu Kiriši. Iako je požar stavljen pod kontrolu, tvrdio je da je jedna žena poginula nakon što su na nju pali ostaci drona. U Lenjingradskoj oblasti, u kojoj se nalaze važna ruska energetska i pomorska postrojenja, a koja se nalazi više od 700 km od sjeverne granice s Ukrajinom, u ovoj godini zabilježeni su česti ukrajinski napadi. Razgovori u Abu DabijuNajnoviji napadi uslijedili su dan nakon što je Zelenski optužio Rusiju da pokušava izvršiti maksimalan pritisak uoči razgovora između SAD-a, Ukrajine i Rusije u Abu Dabiju narednih dana tako što želi "čitavu zemlju gurnuti u mrak". Trump, čija administracija pokušava okončati sukob od početka njegovog drugog mandata u januaru 2025. godine, rekao je da vjeruje kako bi "veliki, lijepi sporazum" mogao biti blizu te sugerirao da bi mogao uključivati ne samo Ukrajinu nego i "cijelu Evropu". Kremlj je ranije izražavao zabrinutost za svoju sigurnost u odnosu na evropske zemlje, navodeći to kao još jednu prepreku diplomatskom rješenju invazije na Ukrajinu. Međutim, Trumpov izaslanik Jared Kushner rekao je da će razgovori poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svake države, dodajući da nijedna zemlja neće imati pravo veta na sigurnosne odluke ili savezništva druge zemlje. Evropski zvaničnici odbacili su sugestije da bi Evropa mogla biti isključena iz pregovora koji odlučuju o budućnosti sigurnosti kontinenta. "Evropljani će biti zastupljeni, a Francuska će učestvovati u Abu Dabiju kako bi sudjelovala u ovim razgovorima", rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot za RTL televiziju 8. novembra, govoreći o sastanku zakazanom za 10. i 11. novembar u gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata. Zelenski je izrazio sumnju u Trumpove prijedloge za novi evropski sigurnosni poredak kojim bi bio okončan ruski rat punog obima protiv njegove zemlje. "To nije jednostavno i za nas može biti opasno", rekao je za CNN 6. novembra. Američki državni sekretar Marco Rubio, koji bi trebalo da otputuje u Abu Dabi, rekao je da je ostvaren određeni napredak u uspostavljanju "sigurnosne infrastrukture" kakvu bi Ukrajina i Evropa mogle imati nakon završetka rata s Rusijom. "Mislim da predsjednik upravo na to aludira, da je ostvaren određeni napredak u pogledu toga kako bi ta arhitektura mogla izgledati nakon sukoba", rekao je. Dodao je da "ništa još nije finalizirano i da bi određeni napredak mogao biti postignut u Abu Dabiju". Obnovljeno napajanje Zaporiške nuklearne elektraneU međuvremenu, obnovljeno je napajanje električnom energijom u nuklearnoj elektrani Zaporižje, koja se nalazi pod ruskom okupacijom. Energoatom, ukrajinska državna kompanija za nuklearnu energiju, javio je kasno 8. novembra da elektrana "ponovo prima vanjsko napajanje iz ukrajinskog elektroenergetskog sistema". Međutim, kompanija je dodala da situacija u elektrani ostaje "izuzetno opasna" te da i dalje postoje rizici od nestanka električne energije i prijetnje nuklearnoj i radijacijskoj sigurnosti "sve dok je elektrana pod ruskom okupacijom". Nije odmah bilo jasno šta je uzrokovalo nestanak struje u elektrani, iako je Ukrajina prijavila ruske napade na energetsku infrastrukturu u obližnjoj Zaporiškoj oblasti, koja je i dalje pod kontrolom Kijeva. Elektrana Zaporižje najveća je nuklearna elektrana u Evropi i ima šest reaktora. Ruske snage zauzele su je ubrzo nakon što je Moskva pokrenula invaziju punih razmjera u februaru 2022. godine, a Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju za granatiranje i druge aktivnosti koje ugrožavaju sigurnost elektrane, smještene preko rijeke Dnjepar od teritorije pod kontrolom Ukrajine. U elektrani je više puta dolazilo do prekida koji su ugrožavali ključnu infrastrukturu, poput pumpi za snabdijevanje rashladnom vodom. "Ovo je 16. slučaj potpunog gubitka vanjskog napajanja električne energije u elektrani od početka 2026. godine", naveo je Energoatom. "Sistematski gubitak vanjskog napajanja posljedica je ruske okupacije." Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi pozvao je "vojne komandante odgovorne za ove aktivnosti, kao i za sve druge radnje usmjerene na nuklearne elektrane i/ili njihovo osoblje, da odmah obustave ove neprihvatljive postupke koji predstavljaju velike rizike za nuklearnu sigurnost i zaštitu tokom sukoba".

Glavni trg u Krakovu ostao je u nedelju, 8. novembra zatvoren dok su građani donosili svijeće u znak sjećanja na šest osoba koje je ubio napadač, za koga nadležni navode da je bio "fasciniran krajnje desničarskim ideologijama". Ovaj dvadesetčetvorogodišnji poljski državljanin u subotu je nasumično otvorio vatru u srcu istorijskog centra Krakova, što je premijer Donald Tusk nazvao "terorizmom". Prema navodima policije, među poginulima u drugom po veličini gradu u Poljskoj nalazi se i jedan britanski državljanin. Među 15 ranjenih, kako su nadležni izjavili za novinsku agenciju PAP, nalaze se državljani Austrije, Velike Britanije, Nemačke, Portugala i Rusije. Kasnije su pronađena još tri tijela u domu osumnjičenog u gradu Ostrovjec Svjentokšiski, koji se nalazi oko 150 kilometara sjeveroistočno od Krakova. Policija je saopštila da je riječ o napadačevim roditeljima i sestri. Napadač je ranjen u razmjeni vatre sa policijom, u kritičnom je stanju u bolnici. Dva policajca su ranjena dok su jurila osumnjičenog, koji je bio maskiran i obučen u vojnu uniformu, uključujući i pancirni prsluk. Prema navodima policije, muškarac je ostavio automobil na raskrsnici i počeo da puca na policajce iz poluautomatske puške. Državno tužilaštvo je saopštilo da je pokrenulo istragu o terorizmu. U gradu Krakovu su bile istaknute crne zastave, kao i zastave Poljske sa crnim trakama, nakon što je Varšava proglasila dvodnevnu nacionalnu žalost povodom žrtava nastradalih u nedelju.

Ruski napadi na elektroenergetski sistem u istočnoj ukrajinskoj Dnjepropetrovskoj oblasti ostavili su 600.000 ljudi bez struje, dok se 8. novembra nastavila kampanja Kremlja usmjerena protiv energetskih postrojenja. Šef regionalne vojne uprave Oleksandr Ganža izjavio je da su bolnice bile prinuđene da pređu na dizel-generatore, dok je u Dnjepru obustavljen rad javnog prevoza na električni pogon. "Radnici elektroenergetskih preduzeća već rade na uspostavljanju snabdijevanja električnom energijom. Njihove napore otežava neprestano rusko granatiranje", naveo je on u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama. Napadi su uslijedili dan nakon što je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski optužio Rusiju da pokušava da izvrši maksimalan pritisak uoči trilateralnih razgovora u Abu Dabiju, koji će biti održani narednih dana, tako što će "cijelu zemlju gurnuti u potpuni mrak". Rusija je krajem septembra počela da pojačava napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Ovaj sektor je meta njenih napada svake zime, još od početka invazije punog obima na Ukrajinu 2022. godine. U oktobru je Radio Slobodna Evropa (RSE) od Oružanih snaga Ukrajine dobio detaljan ruski dokument koji sadrži plan za ovogodišnju kampanju, usmjerenu na proizvodnju i distribuciju električne energije, vodosnabdijevanje, kanalizacione sisteme i grijanje. Oružane snage Ukrajine saopštile su 8. novembra da je Rusija tokom noći izvršila napad koristeći tri navođene rakete tipa H-59/69 (lansirane iz Azovskog mora) i 164 jurišne bespilotne letjelice, od kojih su 112 bile opremljene mlaznim motorima. Saopšteno je da je presretnuto 137 dronova. Međutim, ukrajinske vlasti navode da je napad dronom na privatnu kuću u predgrađu Dnjepra izazvao požar, dok je u drugom napadu u samom gradu poginuo jedan civil, a još jedan je ranjen. U Poltavskoj oblasti, četiri osobe su povređene u ruskim napadima. Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je pogodilo trafostanicu "koja je snabdijevala električnom energijom preduzeća ukrajinske odbrambene industrije", kao i teretni brod u Crnom moru koji je "prevozio oružje". Vlasti u ruskoj Kurskoj oblasti, koja se graniči sa Ukrajinom, saopštile su da je četrdesetogodišnji muškarac poginuo kada je u napadu dronom pogođen traktor. Navodi o događajima na ratištu nisu mogli biti nezavisno potvrđeni.

Dve osobe su poginule, a 33 povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu A3 u smeru ka Zagrebu, neposredno nakon čvora Ivanić-Grad. Radi se o autobusu prevoznika "Niš-ekspres" koji je saobraćao na redovnoj liniji Niš–Zagreb. Nesereća se dogodila 8. novembra oko 7.25 ujutro. Autobus je probio zaštitnu ogradu, sleteo na zeleni pojas pored auto-puta i prevrnuo se na stranu. Na mesto nesreće stigle su hitne službe, a prema informacijama s terena, angažovan je i helicopter. Povređeni su upućeni u nekoliko bolnica u Zagrebu: KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KB Dubrava, Traumatološku kliniku u Draškovićevoj i Kliničku bolnicu Merkur.

Behar Prenići (Preniqi) iz Obilića, koji je u avgustu prošle godine uhapšen na granici Srbije i Hrvatske zbog sumnji za ratne zločine, pušten je iz zatvora u Srbiji. Prenići je uhapšen početkom avgusta 2025. godine, na graničnom prelazu između Hrvatske i Srbije, dok je putovao iz Nemačke prema Kosovu. Fond za humanitarno pravo (FHP) saopštio je da je Viši sud u Beogradu, Odeljenje za ratne zločine, doneo 5. novembra 2026. godine presudu kojom se Prenići oslobađa optužbe da je od prve polovine juna 1999. godine do kraja avgusta 1999. godine, prinudno raseljavao civilno stanovništvo srpske nacionalnosti iz Obilića. Raseljavanje je, navodno vršeno podmetanjem požara. Prenići je u pritvoru proveo više od godinu dana, a pritvor mu je ukinut nakon objavljivanja oslobađajuće presude. Sud je kao nesporne utvrdio činjenice o postojanju ratnog stanja na Kosovu za vreme predmetnog događaja, i raseljavanju srpskog stanovništva iz Obilića. Međutim, zaključio je da izvedeni dokazi ne potvrđuju da je okrivljeni odgovoran za prinudno raseljavanje stanovništva. "Ovaj predmet pokazuje koliko je važno da se optužbe za ratne zločine pažljivo i temeljno istraže pre podizanja optužnice, kako bi se obezbedili uslovi za njihovo uspešno dokazivanje pred sudom", navodi se u saopštenju FHP-a. Neuspešno dokazivanje optužbi, prema oceni Fonda, dodatno produbljuje problem nedovoljne efikasnosti procesuiranja ratnih zločina pred domaćim sudovima i narušava poverenje javnosti u sposobnost pravosuđa da obezbedi odgovornost za počinjene zločine. Srbija je više puta hapsila državljane Kosova pod optužbama za ratne zločine na Kosovu 1998-99, a samo 2025. godine zabeleženo je nekoliko takvih hapšenja. Tokom 1990-ih, Srbija je Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK) okarakterisala kao terorističku organizaciju, dok je za Kosovo OVK organizacija koja je štitila lokalno stanovništvo od represije jugoslovenskih oružanih snaga. Kosovske vlasti su oduviek smatrale ova hapšenja proizvoljnim i zahtevale su puštanje na slobodu privedenih. Kosovo i Srbija su 2013. godine, uz posredovanje Evropske unije, postigli Sporazum o međusobnoj pravnoj pomoći, ali međusobna saradnja u slučajevima ratnih zločina gotovo da i ne postoji.

Biračka mesta za izbore za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina u Srbiji otvorena su jutros u 7 časova, a prvo glasa ima 481.789 birača upisanih u posebne biračke spiskove svoje nacionalne manjine. Glasanje će trajati do 20 časova na 949 biračkih mesta širom Srbije. Birači glasaju za jednu izbornu listu svoje nacionalne manjine, a mandati će biti raspodeljeni srazmerno broju osvojenih glasova. Neposredno će se birati članovi saveta 21 nacionalne manjine, među kojima su albanska, bošnjačka, bugarska, bunjevačka, vlaška, mađarska, romska, rumunska, rusinska, slovačka, hrvatska i crnogorska nacionalna manjina. Članovi nacionalnih saveta goranske i ruske nacionalne manjine biće birani putem elektorskih skupština, koje će biti organizovane u zgradi Narodne skupštine u Beogradu u Ulici kralja Milana 14. Šest nacionalnih manjina ima samo jednu listu, dok ostale imaju najmanje dve. Na izborima za nacionalni savet bošnjačke manjine glasaće 114.777 birača, mađarske 108.974, romske 60.979, albanske 37.759, slovačke 26.044, hrvatske 22.863, vlaške 21.046, a rumunske 20.347 birača. Za izbor nacionalnog saveta bugarske manjine upisano je 15.743 birača, crnogorske 11.230, makedonske 9.368, rusinske 6.933, bunjevačke 6.595, grčke 3.752, egipatske 3.554, aškalijske 2.906, slovenačke 2.856, ukrajinske 2.237, nemačke 2.026, češke 1.498, a poljske 298 birača. Nacionalni saveti predstavljaju manjinske zajednice u oblastima kulture, obrazovanja, informisanja i službene upotrebe jezika i pisma. Republička izborna komisija (RIK) rezultate i ovih izbora objaviće najkasnije 96 sati po zatvaranju biračkih mesta.

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da policija sprovodi istragu nakon "tragične pucnjave" u drugom po veličini gradu u zemlji. Pet osoba je poginulo, a više od desetine ranjeno u pucnjavi u blizini glavnog trga u Krakovu, u južnoj Poljskoj, saopštila je policija. "U tom incidentu poginulo je pet osoba, dok je oko desetak drugih ranjeno", izjavio je u subotu za novinsku agenciju AFP portparol krakovske policije. Među povrijeđenima su i policijski službenici, a napadač je ranjen u sukobu sa policijom. Poljski premijer Donald Tusk objavio je na društvenoj mreži X da policija istražuje napad. Na lice mesta izašle su hitne službe, a na trg je sleteo helikopter hitne medicinske pomoći. Policija još uvek nije potvrdila identitet napadača niti njihov motiv, a okolnosti slučaja su i dalje predmet istrage. U međuvremenu, predsjednik Poljske Karol Nawrocki izjavio je da je "duboko zabrinut" zbog strašnih događaja u Krakowu. Nawrocki je rekao da očekuje "potpuno razjašnjenje okolnosti ovog tragičnog događaja". "Šef kancelarije za nacionalnu sigurnost na putu je za Krakov. Sigurnost Poljaka naš je apsolutni prioritet", napisao je na društvenim mrežama. Američki ambasador u Varšavi, Tom Rose, ponudio je podršku svoje zemlje i izrazio solidarnost s Poljskom.

Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je kasno 6. novembra da su američke snage izvele ograničene napade na iranski sistem protivvazdušne odbrane na ostrvu Kešm, u Hormuškom moreuzu. Obraćajući se novinarima u West Palm Beachu na Floridi, Trump je operaciju opisao kao "manju", navodeći da su američke snage u svega nekoliko minuta uništile mali iranski protivvazdušni sistem. "Uništili su ga za otprilike 15 minuta, možda i pet", rekao je novinarima, ne otkrivajući tačnu lokaciju mete niti iznoseći dodatne operativne detalje. Njegove su izjave uslijedile nakon medijskih izvještaja o eksplozijama na ostrvu Kešm. Iranska poluslužbena novinska agencija Tasnim izvijestila je o prvim naznakama da su dvije rakete pogodile ostrvo Kešm, dok je državna novinska agencija IRNA prenijela izjave lokalnih svjedoka koji su naveli da su dva projektila pogodila područje Suze, nakon što se iznad tog područja čuo zvuk letjelice. Iranski mediji takođe su tvrdili da je iranska protivazdušna odbrana presrela i uništila američku bespilotnu letjelicu MQ-1 Predator iznad Kešma. U međuvremenu, Trump je izjavio da je Washington i dalje u kontaktu s Teheranom. Govoreći novinarima na Floridi, rekao je: "Razgovaramo s Iranom. Već neko vrijeme razgovaramo. Oni očajnički žele dogovor". Strateški važno ostrvo Kešm nalazi se na ulazu u Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport energenata. Prema pisanju lista The Wall Street Journal, na strvu se nalaze veliko podzemno raketno postrojenje, pomorska baza i veliko postrojenje za desalinizaciju. Američke snage već su gađale ovo ostrvo tokom ranijih sukoba, a američki zvaničnci razmatrali su i mogućnost zauzimanja ove strateški važne lokacije.

Ukrajina se nada da bi privremeni prekid vatre, koji je omogućio dostavu humanitarne pomoći i evakuaciju civila iz grada Oleški, koji je pod ruskom okupacijom, mogao poslužiti kao model za šire napore ka deeskalaciji, izjavili su visoki zvaničnici. Visoki ukrajinski zvaničnici su, govoreći 6. novembra na konferenciji za novinare u Ambasadi Ukrajine u Vašingtonu, opisali ovu operaciju kao praktičnu provjeru mehanizama koji bi u budućnosti mogli pomoći u nadgledanju šireg primirja. Ukrajinski ombudsman za ljudska prava Dmitro Lubinec i David Arahamija, šef parlamentarne grupe predsjednika Volodimira Zelenskog, izjavili su da je ova šestodnevna humanitarna inicijativa pokazala da, čak i usred tekućeg rata, dvije strane mogu da se dogovore o lokalizovanom prekidu vatre i da ga sprovedu uz međunarodno učešće. Operacija, koju je omogućila prva dama SAD Melanija Trump, podrazumijevala je privremeni prekid borbi u okolini Oleškija, u okupiranoj Hersonskoj oblasti u Ukrajini. To je omogućilo uklanjanje mina sa puteva, dopremanje humanitarne pomoći stanovnicima, kao i evakuaciju civila koji su željeli da odu. "Izabrali smo humanost umjesto rata", izjavila je Melanija Trump 5. novembra na događaju u Bijeloj kući posvećenom ovoj inicijativi. Lubinec je naveo da je ovaj prekid vatre, koji je počeo 27. oktobra u tri sata ujutru po kijevskom vremenu, a završio se kasno uveče 1. novembra, bio najduži takav aranžman otkako je Rusija u februaru 2022. godine pokrenula invaziju. On je ovu operaciju okarakterisao kao značajan pomak, ne samo zbog isporučene humanitarne pomoći, već i zato što je njome uspostavljen novi mehanizam za pregovaranje, nadgledanje i verifikaciju prekida vatre. Model 'Oleški'Operacija se odvijala u nekoliko faza, rekao je Lubinec. Nakon stupanja primirja na snagu, ruske snage su počele sa razminiranjem puteva koji vode ka Oleškiju, proces koji je trajao sve do 29. oktobra. Zatim je dopremljena humanitarna pomoć, uključujući hranu, lijekove, vodu za piće i specijalizovanu bolničku opremu. Lubinec i njegova ruska koleginica Jana Lantratova, u pratnji svojih timova i novinara iz Ukrajine, SAD i Rusije, potom su ušli u okupirani grad kako bi nadgledali raspodjelu pomoći i pružili podršku stanovnicima koji su željeli da se evakuišu. Stanovnicima su ponuđene tri opcije: da ostanu u Oleškiju i dobiju humanitarnu pomoć, da odu na teritoriju pod kontrolom Ukrajine ili da otputuju u Rusiju, odnosno na teritoriju pod ruskom kontrolom. "Svi ljudi koji su željeli da budu evakuisani iz Oleškija u Ukrajinu sada se nalaze u Ukrajini", rekao je Lubinec. Naveo je da je lično nadgledao proces evakuacije i razgovarao sa stanovnicima kako bi utvrdio da li su njihove odluke bile dobrovoljne. Neki su odlučili da ostanu uprkos nedostatku struje i grijanja, dok su drugi u početku ostali jer su sumnjali da će humanitarna misija biti uspješna. Lubinec je rekao da je njegova kancelarija u međuvremenu primila dodatne zahtjeve stanovnika koji traže evakuaciju, te je izrazio nadu da bi mogla biti organizovana još jedna operacija. Arahamija je rekao da ukrajinska delegacija razmatra proširenje ovog pristupa i na druge složene oblasti, mada je odbio da navede konkretne lokacije, uz obrazloženje da bi njihovo javno objavljivanje moglo da ugrozi pregovore sa Moskvom. Prema njegovim riječima, humanitarni aspekt bi se fokusirao na dva prioriteta: povratak ljudi čiji slučajevi još nisu riješeni, uključujući civile razdvojene od svojih porodica, kao i primjenu modela korišćenog u operaciji u Oleškiju na druge okupirane ili teško dostupne teritorije. Naveo je i da obje strane razmatraju mogućnost da humanitarne pregovore drže odvojeno od šireg političkog procesa, kako nesuglasice oko mirovnog sporazuma ne bi onemogućile napore usmjerene na pomoć civilima. 'Pilot-projekat' za nadgledanje šireg prekida vatreArahamija je istakao da inicijativa u Oleškiju, pored neposrednog humanitarnog učinka, predstavlja i praktičnu provjeru mehanizama za nadgledanje primirja, osmišljenih tokom ranijih rundi trilateralnih pregovora u kojima su učestvovale Ukrajina, Rusija i SAD. Napomenuo je da su ti razgovori rezultirali sveobuhvatnim dokumentom koji definiše način nadgledanja prekida vatre u slučaju postizanja šireg mirovnog sporazuma. Operacija u Oleškiju omogućila je stranama da u manjem obimu testiraju pojedine od tih principa, uključujući upotrebu dronova za nadzor terena i provjeru eventualnih kršenja primirja. "Jedno je sprovoditi teorijsku vježbu, a sasvim drugo vidjeti kako to funkcioniše u praksi, makar i u manjem obimu", rekao je Arahamija. Lubinec je naglasio da je ova operacija od posebnog značaja, budući da je on bio prvi ukrajinski zvaničnik koji je, od 2022. godine, ušao na teritoriju Ukrajine pod ruskom okupacijom u okviru zvanične humanitarne misije. Delegacija je takođe eksperimentisala sa nadzorom pomoću dronova i direktnom komunikacijom između ukrajinskih i ruskih vojnih predstavnika kako bi se pratilo poštovanje dogovora. Arahamija je rekao da je to iskustvo pomoglo da se pokaže kako se lokalizovana primirja mogu verifikovati, umjesto da se oslanja isključivo na suprotstavljene tvrdnje vojnih obavještajnih službi. Ukrajinska delegacija namjerava da iskoristi pouke iz Oleškija u narednoj rundi pregovora u Abu Dabiju, zakazanoj za sljedeću nedelju. Arahamija je takođe naveo da bi Kijev podržao uključivanje evropskih predstavnika u buduće aranžmane za nadzor, uz argument da bi Evropa trebalo da ima centralnu ulogu u svakoj posljeratnoj bezbjednosnoj arhitekturi. Kijev odbacuje izjednačavanje strana u slučaju deportovane djeceUkrajinski zvaničnici su se osvrnuli i na sastanak predsjednika Donalda Trumpa sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim u Bijeloj kući 5. novembra, koji je održan bez odgovarajućeg sastanka sa ukrajinskom delegacijom. Arahamija je izjavio da ukrajinska strana nije očekivala niti tražila sastanak sa Trumpom u okviru misije u Oleškiju, te da je susret sa Dmitrijevim posmatrala kao zaseban diplomatski kolosjek. Rekao je da ne vjeruje da se sastanak nužno direktno ticao Ukrajine, dodajući da je Kijev u redovnom kontaktu sa američkim i evropskim zvaničnicima zaduženim za nacionalnu bezbjednost. Na pitanje da li taj susret predstavlja pregovore o Ukrajini bez učešća same Ukrajine, Arahamija je ponovio da taj princip ostaje na snazi. Naveo je da je Vašington uglavnom obavještavao Kijev kada su razgovori sa evropskim ili ruskim predstavnicima doticali pitanja vezana za Ukrajinu. Arahamija je sugerisao da su američki pregovarači Jared Kushner i Steve Witkoff pokušavali da prošire diplomatski dijalog izvan najsloženijih teritorijalnih pitanja u Donbasu, usmjeravajući ga ka širem evropskom bezbjednosnom aranžmanu. Ideja je, kako je rekao, bila da se Rusija podstakne na razmatranje kompromisa u okviru šireg konteksta, mada je napomenuo da ostaje neizvjesno hoće li takav pristup uroditi plodom. Upitan o pominjanju povratka kako ukrajinske, tako i ruske djece, Lubinec je izjavio da Ukrajina nikada nije spriječavala ruske državljane, uključujući djecu, da napuste ukrajinsku teritoriju. Rekao je da Kijev pozdravlja pomoć Melanije Trump u vraćanju ukrajinske djece iz Rusije, ali je izrazio rezervu prema formulacijama koje sugerišu da se povratak ukrajinske i ruske djece odvija pod istim ili ekvivalentnim okolnostima. Dolazi zimaUprkos tome što je izrazio oprezan optimizam u pogledu humanitarne inicijative i naredne runde pregovora, Arahamija je upozorio da se širi rat intenzivira i da Ukrajinu očekuje naročito teška zima. Naveo je da učestali ruski napadi na elektroenergetsku infrastrukturu ugrožavaju ne samo snabdijevanje električnom energijom, već i vodovodne i kanalizacione sisteme, čime se povećava rizik od kriza u javnom zdravstvu. Ocijenio je da su diplomatski napori hitni, dodajući da je Ukrajina spremna za nove runde pregovora u Abu Dabiju, u nadi da će se postići određeni stepen deeskalacije. Arahamija je takođe iznio optimističniju procjenu izgleda Ukrajine da obezbijedi dodatnu finansijsku i vojnu pomoć od SAD, navodeći da vjeruje kako su se šanse za to najmanje udvostručile. Svoju procjenu djelimično je pripisao onome što je vidio kao smanjenje političkih prepreka u Vašingtonu, uz napomenu da konačni ishod ostaje neizvjestan. Ukrajinska delegacija je takođe odbacila navode da je Rusija iskoristila prekid vatre u Oleškiju kao paravan za značajna vojna pomjeranja. Lubinec je izjavio da su vojna vozila, uočena na snimcima iz tog perioda, bila dio dogovorene operacije razminiranja, te da su bila označena simbolima Crvenog krsta i žutim identifikacionim oznakama. Naveo je da su ukrajinski i ruski predstavnici bili u redovnom kontaktu tokom cijelog trajanja prekida vatre, kao i da su javno potvrdili da nijedna strana nije prekršila sporazum. Arahamija je dodao da je moguće da je došlo do određenog premještanja snaga u ograničenom obimu, ali je naglasio da nema naznaka da je to značajnije ugrozilo ukrajinske vojne položaje. Hitne evakuacijeLubinec je ispričao da je primio poruku od žene čija je teško bolesna majka ostala zarobljena u Oleškiju. Ženi je rečeno da njenoj majci možda preostaje još samo nekoliko nedelja života. Majka je evakuisana u Kijev, gdje se sada nalazi na bolničkom lječenju i gdje se, prvi put od 2022. godine, ponovo srela sa svojom kćerkom, rekao je Lubinec. "Moramo učiniti sve za ovaj sastanak", rekao je on. "Moramo pregovarati sa ruskom stranom. Moramo učiniti sve što je u našoj moći da spasemo naše ljude". Arahamija je priznao da su mnogi Ukrajinci ostali duboko skeptični prema diplomatskim inicijativama sa Moskvom, naročito stoga što su se ruski napadi nastavili u drugim dijelovima zemlje. Međutim, on je iznio stav da bi čak i ograničeno smanjenje nasilja moglo da otvori prostor za nešto značajnije.

Kandidat Studentske liste sa Kosova, Jugoslav Gašić, poručio je 7. novembra da nema saradnje sa Srpskom listom jer, kako je objasnio, "sa nekim ko je za sve vreme glavni i odgovorni krivac za ovakav položaj Srba, zaista nema nikakve saradnje". Više od jedne decenije, Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba, dominirala je političkim predstavljanjem te zajednice uz podršku vlasti u Beogradu. Ova partija je formirana uz podršku Srpske napredne stranke (SNS) i bivšeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića, uz čiju je podršku do sada delovala na Kosovu. U Skupštini Kosova ima devet od deset poslanika rezervisanih za srpsku zajednicu, a na čelu je i svih opština sa srpskom većinom na Kosovu. Gašić je ponovio ono što je 29. oktobra rekao za lokalni Radio Kim sa Kosova. "Srpska lista je bila izvođač radova SNS-a na teritoriji Kosova i Metohije, sa apsolutno katastrofalnim rezultatima. Ne želimo bilo kakav kontakt i bilo kakvu saradnju sa njima", rekao Gašić je za lokalni Radio Kim sa Kosova. "Imaju određene institucionalne položaje na koje mi ne možemo da utičemo, ali im ti položaji neće biti zaštita od potencijalne krivične odgovornosti za dela koja su uradili. Postoje različiti mehanizmi, ono što je najbitnije biće kontrolisani", rekao je Gašić, za Radio televiziju Srbije (RTS). Kako je dodao, "mislim da je svakome jasno da onaj ko je krivac za ovu situaciju u kojoj se nalazi srpski narod nema nikakvo moralno pravo da priča o tome šta će neko da uradi, a mogu da poručim narodu da bude apsolutno spokojan, neće se sigurno prekidati bilo kakva finansijska pomoć". "Poruka ovdašnjim Srbima jeste da u ovom periodu tranzicije dok još nismo preuzeli efektivno vlast ne podležu različitim glasinama koje dolaze iz Srpske liste, da će ostati bez zarada, bez socijalne pomoći, da ćemo mi zaboga izdati Kosovo i tako dalje", istakao je Gašić. Govoreći o odnosu odlazeće vlasti u Beogradu prema Srbima na Kosovu, rekao da je ona pričala kako brine o svom narodu, deklarisala se kao patriotska, a zapravo je izdavala nacionalne interese tamošnjih Srba. Naveo je da će predstavnici nove vlasti preispitati šta je sve dogovoreno Briselskim i drugim međunarodnim sporazumima, kako bi mogli da deluju i ispravili sve negativno, a što je moguće ispraviti. "Svesni smo apsolutno činjenice kako se bivša vlast (u Beogradu) ophodila prema narodu na Kosovu i Metohiji, oduzeto im je dostojanstvo, pritiskanje, nametanje političke volje, ucenjivanja radnim mestom. Ako ništa drugo, očekujem da veoma brzo kao neke prve rezultate vidimo oslobađanje i slobodu naroda da bar iskaže svoje mišljenje i da na taj način vrati svoje dostojanstvo koje je izgubio", naveo je Gašić. Studentska lista osvojila je 52,54 posto glasova na izborima 25. oktobra, dok je Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića dobila 39,29 posto. Pobeda studentskog pokreta okončala je 14-godišnju vladavinu Aleksandra Vučića, koji je poraz priznao odmah nakon zatvaranja biračkih mesta. Očekuje se da Studentska lista samostalno formira novu vladu Srbije, ali još nije poznato ko će biti njen kandidat za premijera niti je predstavila jasan politički program. Srpska lista, saopštila je da "prima k znanju" rezultate parlamentarnih izbora u Srbiji, na kojima je pobedu odnela Studentska lista.

Kijev je 7. novembra pretrpio velika oštećenja i poremećaje u radu javnih službi, nakon što je Rusija lansirala 172 jurišna drona i 36 balističkih raketa na ukrajinsku prijestonicu i druge regione, gađajući energetsku infrastrukturu, stambene objekte i jedan od glavnih mostova preko rijeke Dnjepar. Prema navodima Ratnog vazduhoplovstva Ukrajine, u napadima su oštećeni energetski objekti, stambene zgrade i ključna saobraćajna infrastruktura, zbog čega su dijelovi glavnog grada ostali bez struje, grijanja i vode. Gradonačelnik Vitalij Kličko opisao je energetsku situaciju kao "izuzetno tešku" nakon udara na infrastrukturu u Kijevskoj i Žitomirskoj oblasti. Oštećeno je i nekoliko stambenih zgrada, vrtić, kao i jedan nestambeni objekat. U Kijevu je povrijeđeno pet osoba, među kojima i jedan četrnaestogodišnjak. Pogođen je i Sjeverni most, jedan od glavnih mostova u glavnom gradu koji prelazi preko rijeke Dnjepar, zbog čega je privremeno zatvoren za saobraćaj. Kličko je izjavio da su u napadu oštećeni kolovoz, kontaktna mreža za trolejbuse i dalekovodi. Od siline eksplozije oštećeno je i pet kamiona parkiranih u blizini. Gradonačelnik je objavio snimak na kojem se vide oštećenja na kolovozu i zaštitnim ogradama mosta, dodajući da su radovi na popravci već počeli. Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je napad, tvrdeći da je most korišćen za transport oružja i vojne opreme za Oružane snage Ukrajine. U drugim dijelovima Ukrajine, u ruskim napadima na četiri okruga u Dnjepropetrovskoj oblasti tokom noći, poginula je jedna osoba, dok su četiri povrijeđene, uključujući jedanaestogodišnju djevojčicu, saopštila je Državna služba za vanredne situacije te zemlje. Zelenski: 'Ukrajina ne smije biti ostavljena sama'U objavi na Telegramu od 7. novembra, propraćenoj fotografijama koje prikazuju velika razaranja nastala u napadima tokom noći, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski naveo je da je Rusija lansirala 172 drona i 36 balističkih raketa, usmjerivši ih na Kijev i druge regione. On je izjavio da su na meti bile trafostanice koje povezuju nuklearne elektrane Rivne i Hmeljnicki sa Kijevom i centralnim dijelovima Ukrajine, a prema izvještajima, oštećene su i dodatne trafostanice u Viničkoj, Žitomirskoj, Rivnenskoj, Harkovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti. Zelenski je pozvao Vašington da, putem Kongresa, pojača podršku Ukrajini, uz veće jedinstvo po pitanju njene bezbjednosti, osudu ruske agresije i pojačavanje sankcionog pritiska na ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Dok Rusija pokušava da Kijev, grad sa milionskim stanovništvom, kao i cijelu zemlju, gurne u potpuni mrak, Ukrajina ne smije biti ostavljena sama", napisao je Zelenski. "Odlučnost i dosljednost Amerike u pružanju podrške Ukrajini od velikog su značaja za približavanje mira", dodao je on. Rusija se protivi pozivima na djelimičan ili potpun prekid vatre, navodeći da će borbe prestati tek kada se postigne sveobuhvatan mirovni sporazum. Uoči potencijalno surovih zimskih mjeseci, Rusija je intenzivirala udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, kao i napade na civilne objekte. Ukrajina gađa ciljeve unutar RusijeKijev nastavlja sa odmazdom usmjerenom na rusku energetsku infrastrukturu, za koju tvrdi da služi kao podrška ruskom ratu protiv Ukrajine. Posljednjih mjeseci širom Rusije zabilježeni su nestašice energenata i dugi redovi na benzinskim pumpama. Tokom noći 6. na 7. novembar, Ukrajina je izvela napade na nekoliko ruskih postrojenja povezanih sa naftnom industrijom i vojnom proizvodnjom. Generalštab Ukrajine potvrdio je da su njihove raketne snage, koristeći obalske raketne sisteme Neptun, izvele napad na rusko vojno-industrijsko preduzeće JSC Proton-Electrotex u Orjolu, koje proizvodi elektronske i optoelektronske komponente. Ukrajinska vojska navodi da proizvodi ove kompanije uključuju komponente koje se koriste u ruskim balističkim raketama Iskander-M i sistemima krstarećih raketa. Kijev je saopštio da bi ovaj napad mogao da oteža rusku proizvodnju oružja koje se koristi protiv ukrajinskih gradova. Vlasti Orlovske oblasti izvestile su o oštećenjima na skladištima i proizvodnim pogonima komercijalnih preduzeća, kao i na tri privatne kuće. U ruskoj Saratovskoj oblasti, nakon napada ukrajinskih dronova, izbio je požar u Saratovskoj rafineriji nafte, prema navodima nezavisnog ruskog medija ASTRA i ukrajinskih kanala za praćenje situacije. Guverner oblasti Roman Busargin potvrdio je oštećenja na civilnoj infrastrukturi i iznio preliminarne informacije o žrtvama. Takođe je prijavljeno da je oštećeno i nekoliko stambenih zgrada. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći oborili 411 ukrajinskih dronova. Ovaj podatak nije nezavisno potvrđen. Trilateralni pregovori u Abu DabijuNajnovija eskalacija događa se samo nekoliko dana uoči planiranih trilateralnih pregovora između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država, koji će biti održani u Abu Dabiju 10. i 11. novembra. Kako prenosi agencija Interfaks, rusku delegaciju na pregovorima činiće pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski, zamjenici ministra inostranih poslova Sergej Rjabkov i Mihail Galuzin, kao i Igor Kostjukov i Jurij Žigarlovski iz Generalštaba Oružanih snaga Rusije. Prema izvještajima ukrajinskih medija, ukrajinsku delegaciju predvodiće Rustem Umerov, šef Vanjske obavještajne službe Ukrajine i bivši ministar odbrane. U delegaciji će takođe biti šef Kancelarije predsjednika Kirilo Budanov, šef poslaničke grupe Sluga naroda David Arahamija, savjetnik predsjednika za komunikacije Dmitro Litvin, kao i prvi zamjenik šefa Kancelarije predsjednika Sergij Kislica.

Stejt department SAD nudi nagradu od 20 miliona dolara za informacije o iranskom nuklearnom programu, uključujući obavještajne podatke o njegovim "postrojenjima, opremi i povezanom osoblju", saopšteno je kasno 6. novembra. U saopštenju programa Stejt departmenta "Nagrade za pravdu" (Rewards for Justice – RFJ) navodi se da informacije o osoblju uključuju i "pojedince iz naučne zajednice". !Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je 2025. godine izveijstila da Iran obogaćuje uranijum do 60 odsto čistoće, što je nivo koji predstavlja mali tehnički korak do 90 odsto, koliko je potrebno za izradu nuklearnog oružja", navodi se u saopštenju. "Iran je jedina država koja ne posjeduje nuklearno oružje, a koja proizvodi uranijum tako visokog stepena obogaćenosti. Prema procjenama stručnjaka, ova količina bi, ukoliko bi se dodatno obogatila, mogla biti dovoljna za izradu nekoliko komada nuklearnog oružja". Predsjednik SAD Donald Trump često je isticao da je sprječavanje Teherana da dođe do nuklearnog oružja bio ključni cilj rata koji je, zajedno sa Izraelom, pokrenut protiv Irana 28. februara. Trump je takođe često naglašavao da je iranski nuklearni program uništen u vazdušnim udarima SAD i Izraela. Ranije je Trump kao ciljeve naveo i druge aspekte, poput eliminisanja sposobnosti Irana da izvodi vojne operacije, kao i ponovnog otvaranja strateški važnog moreuza Hormuz za pomorski saobraćaj. Kako se navodi na internet stranici Stejt departmenta, program "Nagrada za pravdu" pokrenut je 1984. godine radi borbe protiv međunarodnog terorizma. Njegov opseg je u međuvremenu proširen i sada obuhvata informacije o stranom miješanju u izbore u SAD, zlonamjernim sajber aktivnostima, kao i o Sjevernoj Koreji.

Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je 6. novembra uređenu optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Adnana Kasapovića, vozača tramvaja, zbog teškog krivičnog djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja. U ovoj saobraćajnoj nesreći smrtno je stradao jedan pješak, maloljetna osoba zadobila je teške tjelesne povrede opasne po život, dok je još jedna osoba lakše povrijeđena. Prema navodima iz optužnice, Kasapović se tereti da je 12. februara 2026. godine, oko 12 sati, u Sarajevu, upravljajući tramvajem neprilagođenom brzinom, ušao u krivinu na raskrsnici ulica Prva transferzala i Zmaja od Bosne. Prema navodima optužnice, vozač je nastavio povećavati brzinu tramvaja, iako je bio dužan prilagoditi brzinu uslovima saobraćaja i karakteristikama tramvajske pruge. "Preporučena brzina za ulazak u krivine i frekventne raskrsnice utvrđena je do 15 km/h. Prilikom ulaska u krivinu, a pri brzini od 63,7 km/h, došlo je do iskakanja tramvaja iz šina, njegovog nekontrolisanog kretanja, udara u automobil, metalni stub i zaštitnu ogradu tramvajskog stajališta, a potom i u pješake koji su se nalazili na stajalištu", navodi se u saopštenju Kantonalnog suda. Tužilaštvo će navode iz optužnice dokazivati na glavnom pretresu saslušanjem 67 svjedoka, 12 vještaka saobraćajne, mašinske, elektroenergetske struke i izvođenjem više od 200 materijalnih dokaza. U optužnici je predloženo da se optuženom zabrani upravljanje bilo kojim prevoznim sredstvom u trajanju od pet godina, računajući od dana pravosnažnosti odluke i zabrani upravljanje tramvajem i drugim vozilima javnog gradskog, prigradskog i međugradskog prometa, u trajanju od deset godina, računajući od dana pravomoćnosti odluke.