Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) najavio je u ponedeljak novi napor da se pojača pritisak na Teheran, navodeći da SAD "pokreću ekonomski napad na finansijske veze Irana širom sveta". "Naš cilj je da presečemo svaku ekonomsku liniju spasa koja održava ovaj tiranski režim dok Teheran ne bude sam", rekao je Besent na konferenciji za novinare, nekoliko dana nakon što su on i predsednik Donald Tramp (Trump) upozorili na "ekonomski Dan D". Besent je izneo ovu najavu skoro šest meseci nakon posle rata SAD i Izraela protiv Irana, koji je potresao globalna tržišta prekidom isporuka nafte iz Persijskog zaliva preko Ormuskog moreuza. SAD "okončavaju" pretnju iz Irana umesto da "upravljaju" njome, rekao je Besent, upozoravajući treće zemlje da će SAD "biti beskompromisne u ciljanju bilo kog izvora nezakonitih prihoda (iranskog) režima". Besent je rekao da Tramp razgovara telefonom sa svetskim liderima s konkretnim zahtevima i da će svakoj zemlji biti dat definisan vremenski rok za "zaustavljanje... aktivnosti povezanih s Iranom koje smo identifikovali". On je odbio da precizira vremenske rokove, ali je rekao da "ovde nemamo beskonačno strpljenje". Ministarstvo finansija SAD je "mapiralo mreže, posrednike i finansijske kanale koje Iran koristi za šverc nafte, izbegavanje sankcija i finansiranje terora", rekao je Besent. Ministarstvo finansija SAD je saopštilo da je identifikovalo pet sektora koje Iran koristi za podupiranje svoje ekonomije – digitalnu imovinu, tehnologiju, zlato, avijaciju i brodarstvo – kao i da uvodi nove sankcije za skoro 60 entiteta, pojedinaca i plovila. Svaka zemlja koja podržava Iran mora biti spremna da se suoči s američkim sankcijama, rekao je Besent, dok se "iranski režim suočava s jasnim izborom: teška globalna izolacija ili put ka reintegraciji u globalnu ekonomiju". U najavi novih mera prošle nedelje bez navođenja detalja, Besent je sugerisao da bi postojeća američka blokada iranskih luka u kombinaciji sa, kako je rekao, "najtežim sankcijama u istoriji" smanjila verovatnoću da će biti potrebne nove vojne operacije protiv Irana. Ipak, ministar odbrane Pit Hegset (Pete HegsetH) naglasio je da upotreba vojne sile nije isključena. "Ni na koji način ne isključujemo mogućnost korišćenja kinetičkih udara bilo gde u Ormuskom tesnacu ili oko Irana", rekao je on novinarima. Napadi velikih razmera su se smanjili, ali povremeni pregovori nisu doveli do sporazuma za okončanje rata, oslobađanje Ormuskog moreuza kroz koji je pre rata prolazilo 20 odsto globalnih isporuka nafte, ili rešavanje višedecenijskog spora oko iranskih nuklearnih aktivnosti. Na pitanje da li bi SAD sprovele mere protiv Kine zbog nastavka kupovine iranske nafte, Besent je rekao: "Uvereni smo da svi žele da se moreuz ponovo otvori i da cene energenata padnu". "Imajte na umu da Kinezi dobijaju 50 odsto svoje energije iz Zaliva. Dakle, bilo bi im od velike koristi da se pridruže programu", rekao je on. Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Đian prethodno je u ponedeljak rekao: "Sankcije i pritisak neće pomoći u rešavanju problema. Oni će samo pojačati tenzije i eskalirati situaciju, što ne služi interesima nijedne strane". Lin je pozvao uključene strane da se što pre vrate dijalogu i traže političko rešenje. Tramp bi trebalo da se sastane s kineskim predsednikom Si Đinpingom u Vašingtonu krajem septembra. Besent je za televiziju CNBC prošle nedelje povodom novih mera rekao: "Ovaj režim ćemo dovesti do kolapsa". Tramp je u objavi na društvenim mrežama u ponedeljak napisao: "Iran je u potpunom kolapsu"". Iranski ministar ekonomije izjavio je za državnu televiziju da je Teheran predvideo nove mere SAD i da je "spreman i da ima dvogodišnji plan za upravljanje ovim događajima". "Učinili su sve što su mogli da testiraju odlučnost iranskog naroda i zvaničnika ove zemlje, ali su svaki put doživeli neuspeh. Izgleda da žele da pretrpe još jedan poraz", rekao je Ali Madanizadeh. Ipak, kao znak trajnih problema posrnule iranske ekonomije, njena valuta rijal pala je u ponedeljak na slobodnom tržištu na nov rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar. Mehdi Godsi, viši ekonomista Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, sugerisao je da sankcije možda neće proizvesti politički odgovor koji Vašington očekuje. "Vlada je mnogo tvrdoglavija od ovoga", rekao je Godsi za RSE. "Rat je ubio mnoge lidere režima i uništio veliki deo njegove infrastrukture, ali vlada se i dalje drži svog stava". "Zemlja ide u smeru gde je čeka samo uništenje", rekao je on, ali i dodao: "Za one koji vode tu zemlju, nije zapravo važno kuda zemlja ide".

Partija Adilet, koja pre četiri meseca nije postojala, sada dominira političkim pejzažom Kazahstana, pošto je na izborima osvojila 71,17 odsto glasova, pokazuju rezultati objavljeni u ponedeljak. Rezultati izbora su dodatno učvrstili vlast predsednika Kasima-Žomarta Tokajeva, ali su naišli na oštre kritike posmatrača iz Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS). "Prevremeni parlamentarni izbori 23. avgusta, iako tehnički dobro pripremljeni, održani su u okruženju bez političkog pluralizma. Politički izbor je smanjen nedostatkom jasnih političkih alternativa, pošto su sve partije učesnice podržavale politiku aktuelnog predsednika", navodi se u saopštenju OEBS-a. U saopštenju u ponedeljak, dan posle glasanja, OEBS je izvestio o zloupotrebi javnih resursa, uključujući mobilizaciju zaposlenih u javnom sektoru da prisustvuju predizbornim događajima, i zaključio da je Adilet imao "neosnovanu prednost koja je zamagljivala granicu između države i partije". OEBS je primetio da su nezavisni kandidati isključeni s izbora, što je "ograničilo političko učešće i konkurentnost na izborima". Posmatrači su takođe izrazili sumnju u same rezultate, navodeći da su neslaganja između onoga što su zabeležili na biračkim mestima i zvaničnih podataka o izlaznosti "pokrenula pitanja o integritetu izveštaja o izlaznosti birača i procesu brojanja". Misije OEBS-a su iznele slične kritike posle svih prethodnih izbora održanih u Kazahstanu otkako je stekao nezavisnost posle raspada Sovjetskog Saveza 1991, primećujući nedostatak istinske političke konkurencije u autoritarnoj zemlji kojom su decenijama dominirali predsednici Nursultan Nazarbajev (1991-2019) i njegov naslednik Tokajev. Kada je Adilet formiran, u aprilu, apsorbovao je vladajuću stranku koja je dominirala Kazahstanom od ere Nazarbajeva. Njen proklamovani cilj je sprovođenje politike Tokajeva i sada će komotno kontrolisati novi jednodomni parlament Kazahstana, Kurultaj. Adilet je osvojio više od jedanaest puta glasova nego najbliži rival te partije. Izbori održani u nedelju su prvi od ustavnih promena koje je Tokajev sproveo ranije ove godine kako bi se prešlo s dvodomnog na jednodomni parlament. Pritisak na medije pre glasanjaIzbori su održani usred izveštaja o pritisku na nezavisne aktiviste i medije. Građanski aktivista iz Almatija Aset Abišev rekao je da je policija blokirala pristup njegovoj kući u nedelju, što je opisao kao mešanje u njegovo pravo glasa. Još jedan aktivista, Nurbol Arterhan, koji je na uslovnoj slobodi i podvrgnut elektronskom praćenju, rekao je da je više puta morao da se javi službenicima nadležnim za uslovnu slobodu na dan izbora i da je policija kasnije posetila njegov dom. Prema Komitetu za zaštitu novinara, pet istaknutih novinara je zatvoreno ili osuđeno od sredine jula, dok je protiv još dvoje pokrenuti krivični postupci. Nekoliko njih je takođe dobilo zabranu bavljenja novinarstvom. Sloboda medija bila je još jedna velika zabrinutost u proceni OEBS-a. "Dugogodišnja zabrinutost zbog hapšenja i pritiska na nezavisne novinare stvara sveprisutnu samocenzuru", navodi se u saopštenju. Sevilaj Čelenk, koja je predvodila tim posmatrača iz Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE), takođe je spomenula to pitanje. "Bez inkluzivnog, kredibilnog i pluralističkog medijskog okruženja, političko učešće i zastupljenost su fundamentalno ograničeni, posebno tokom izbora", rekla je Čelenk.

Premijer Kosova u tehničkom mandatu Aljbin Kurti (Albin) izjavio je u ponedeljak da posmrtni ostaci pronađeni i ekshumirani u Zubinom Potoku odgovaraju ljudima poznatim kao "grupa intelektualaca" koji su nestali na severu zemlje tokom rata 1998-99, ali je dodao da njihova potpuna identifikacija može potrajati nekoliko meseci. Posle četiri nedelje iskopavanja, Vladina komisija za nestala lica predstavila je u ponedeljak u Prištini izveštaj o tom procesu. Kurti je tokom predstavljanja izveštaja rekao da su iskopavanja završena pronalskom i ekshumacijom posmrtnih ostataka za koje se procenjuje da pripadaju najmanje 23 osobe, za koje se sumnja da su žrtve prisilnog nestanka tokom rata na Kosovu. "Broj 23 odgovara onome što je poznato kao 'grupa intelektualaca' koje su 19. aprila 1999. pritvorile, kidnapovale i streljale neprijateljske snage Srbije, koje su pokušale da sakriju i uklone tragove ovog genocidnog zločina", rekao je Kurti. On je, međutim, dodao da ceo proces identifikacije može trajati još nekoliko meseci, "pa ćemo tek tada moći da s potpunom preciznošću govorimo o se radi i da im, zajedno s porodicama, pružimo dostojanstven ispraćaj i grob s imenom i prezimenom". Ta grupa, poznata kao "grupa mitrovačkih intelektualaca", vodi se kao nestala od 19. aprila 1999. Među njima su bili lekari, profesori, advokati i stručnjaci drugih profila. Među njima je bio i lekar Adem Ademi, čija je sestra, posle početka iskopavanja u Zubinom Potoku, za Radio Slobodna Evropa rekla da veruje da bi tu mogli biti sahranjeni članovi grupe njenog brata. "Govorim sebi, nesumnjivo, 100 posto, da je to grupa mog brata Adema Ademija. Mislim da će nam se posle ovoga naše duše smiriti, imaćemo grob gde ćemo za praznik, rođendan ili Bajram moći da donesemo buket cveća i ispričamo se s njim", rekla je Ljutfije Ademi – Vokši (Luftije Ademi-Vokshi). Međunarodna komitet za nestale osobe (ICMP) za Zapadni Balkan, koja će učestvovati u njihovoj identifikaciji, navela je pre nekoliko dana za RSE da je pronalaženje posmrtnih ostataka samo početak složenog procesa identifikacije. Očekuje se da će ta institucija sprovesti DNK analizu i poređenje bioloških uzoraka kako bi se identifikovali posmrtni ostataci. Ona je navela da stanje posmrtnih ostataka, degradacija DNK i nedostatak dovoljnog broja uzoraka članova porodice mogu otežati identifikaciju. U složenijim slučajevima, prema njenim navodima, mogu biti potrebne dodatne ekspertize, analize i napori. ICMP je uključen u potragu i identifikaciju osoba nestalih u ratu na Kosovu od 1999. Prema izveštaju te institucije iz 2017, više od 2.500 od približno 4.500 osoba nestalih u ratu i njegovim posledicama identifikovano je uz pomoć DNK tehnologije. Oko 2.000 drugih slučajeva identifikovano je tradicionalnim metodama, uglavnom pre 2002. Kurti je ponovo pozvao međunarodnu zajednicu da poveća pritisak na Srbiju da otvori i stavi na raspolaganje državne arhive, što bi moglo dovesti do rasvetljavanja sudbine nestalih. "Neminovno moram da ponovim poziv za otvaranje arhive 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije, koja je počinila masakre, posebno u Drenici, ali i širom Kosova, a čiji je dosije bio klasifikovan na 30 godina. Porodice koje su čekale 27 i 28 godina ne mogu biti kažnjene čekanjem, anksioznošću i bolom još 18 godina", naglasio je Kurti. Iskopavanja u Zubinom Potoku počela su 28. jula i odvijala su se u Malom Kaludru, Jabuci i još jednoj lokaciji u toj opštini na severu Kosova. Iskopavanja su počela posle dvogodišnje istrage o sumnjama na ratne zločine. Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da u ovom predmetu vodi istrage protiv tri osobe, J.R., M.J. i M.B., osumnjičene za ratne zločine protiv civilnog stanovništva. Sva trojica su u pritvoru. Za jednog od uhapšenih, prema navodima kosovskih vlastima, sumnja se da je u vreme rata bio aktivni pripadnik Vojske Jugoslavije. Prema podacima Instituta za ratne zločine na Kosovu, 1.577 osoba se i dalje vodi kao nestalo iz rata 1998-1999, dok je ukupno dokumentovano 12.230 žrtava rata. Kosovo je više puta tražilo saradnju Srbije kako bi se rasvetlile sudbine nestalih lica i pristup vojnim arhivama koji bi, prema navodima vlasti, mogli pomoći u identifikaciji lokacija mogućih masovnih grobnica.

Evropska unija je nekoliko sati nakon što je Srbija aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU-a pružila hitnu pomoć toj zemlji u gašenju požara koji i dalje zahvata Specijalni rezervat prirode Deliblatska pješčara, gdje je do sada pogođeno više od 3.500 hektara, saopšteno je iz Evropske komisije. Srbija je aktivirala mehanizam 21. augusta nakon što se sedmicama borila sa šumskim požarom u ovom jedinstvenom području koje čini kombinacija pješčanih dina i šuma, oko 80 kilometara od glavnog grada Beograda, ali i sa drugim požarima na jugozapadu zemlje. U roku od nekoliko sati nakon zahtjeva Srbije, EU je mobilizirala četiri helikoptera iz strateške rezerve flote rescEU, stacionirane u Češkoj, Rumuniji i Slovačkoj, kao i kopnene vatrogasne timove iz Njemačke i Rumunije. Ove jedinice i dalje su angažovane i pružaju podršku operacijama gašenja požara. U Srbiju je stigao i oficir za vezu kako bi omogućio blisku koordinaciju između srbijanskih vlasti, Centra EU za koordinaciju odgovora na hitne situacije i angažovanih timova, čime se osigurava da pomoć brzo i efikasno stigne tamo gdje je najpotrebnija. Za potrebe procjene situacije i operativnog planiranja, Copernicusova služba EU-a za upravljanje vanrednim situacijama aktivirana je još 8. augusta, pružajući satelitsko mapiranje i analizu pogođenog područja. Požari traju duže od dvije sedmice, a dodatno ih raspiruju snažni vjetrovi, teški uslovi i teren koji je teško dostupan ekipama na zemlji. Razmjer i dugotrajnost vanredne situacije ugrozili su jedno od najvažnijih prirodnih područja Srbije. "Mehanizam civilne zaštite na djelu- vatrogasni timovi iz Češke, Njemačke, Rumunije i Slovačke pridružili su se borbi protiv šumskih požara u Srbiji, radeći zajedno s lokalnim službama. U vremenima izazova, Evropa ostaje snažna", izjavila je evropska komesarka za upravljanje krizama, Hadja Lahbib. Srbija nije članica EU, ali ima pristup hitnoj pomoći EU u okviru Mehanizma civilne zaštite. Istovremeno, ruski protivpožarni avion IL-76P Ministarstva za vanredne situacije sletio je 19. augusta u Niš, na jugu Srbije, kako bi pomogao u gašenju požara u Deliblatskoj pješčari, koji je od kraja jula uništio hiljade hektara borove šume. Do sada je u Deliblatskoj pješčari izgorjelo više od 3.500 od ukupno 35.000 hektara, na koliko se prostire prirodni rezervat. Deliblatska pješčara, poznata i kao 'Evropska Sahara', najveća je pješčana površina u Evropi i dom za mnoge životinje i više od 900 vrsta biljaka, od kojih su mnoge rijetke i endemske.

Više javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je sudu optužni predlog protiv Miloša N. zbog sumnje da je učestvovao u ratu u Ukrajini kao pripadnik vojne formacije Rusije, saopštilo je to tužilaštvo 24. avgusta. U saopštenju se navodi da postoji opravdana sumnja da je Miloš N. (40) od septembra 2024. godine do novembra 2025. godine na teritoriji Ukrajine učestvovao u ratu i oružanom sukobu, "a nije državljanin te strane države, kao ni pripadnik zvanične misije međunarodne organizacije čiji je Srbija član". Kako se sumnja, on je samoinicijativno otputovao u Moskvu, gde je potpisao ugovor sa predstavnicima Ministarstva odbrane Rusije kojim se obavezao da će u narednih 12 meseci biti deo oružanih snaga Ruske Federacije, za šta će mu na ime mesečne zarade biti uplaćivan novac. Kako se navodi, on je potom završio taktičku obuku i zadužio opremu (uniformu i obeležja), kao i vatreno oružje – pušku. Tužilaštvo navodi da je odveden u Zaporošku oblast, gde je u skladu sa potpisanim ugovorom dobijao i izvršavao naređenja od neposrednih starešina. "Jednom prilikom je usled dejstva dronova ukrajinske strane ranjen u podlakticu, te je pre povratka u Moskvu razdužio uniformu, obeležja i vatreno oružje", saopštilo je tužilaštvo. Optužni predlog podnet je Višem sudu u Beogradu. Krivični zakon Srbije propisuje kaznu zatvora od šest meseci do pet godina za učestvovanje u ratu u stranoj državi, kada učesnik nije državljanin te strane države, kao ni pripadnik zvanične misije međunarodne organizacije čiji je Srbija član. Detaljna analiza sudskih spisa u Srbiji od 2014. godine do septembra 2024. pokazuje da je 37 osoba osuđeno za učešće u ukrajinskom ratu i još jedna za organizovanje takvog učešća. U šest slučajeva određene su zatvorske kazne, dok se samo jedna tiče angažmana u ratu nakon eskalacije sukoba 2022. godine kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u punom obimu. Međutim, nema zvaničnih podataka o broju srpskih državljana koji učestvuju na strani Rusije u ratu u Ukrajini.

Trudnica je ubijena vatrenim oružjem u selu Kervasari kod Mališeva, u centralnom dijelu Kosova, dok je njen suprug, osumnjičen za ubistvo, u kritičnom stanju nakon što je i sam zadobio prostrijne povrede. Tužilaštvo u Đakovici izvijestilo je da je žena zadobila povrede vatrenim oružjem te da je prevezena u Univerzitetski klinički centar Kosova u Prištini, gdje je kasnije preminula. I njen suprug je prebačen na liječenje u Klinički centar i životno je ugrožen. Vlasti nisu navele pod kojim okolnostima su ranjeni niti ko je pucao. Državni tužilac je slučaj okvalificirao kao krivična djela "teško ubistvo" i "neovlašteno držanje, kontrola ili posjedovanje oružja". Kosovska mreža žena ocijenila je da je svaki gubitak života žene u nasilnim okolnostima ozbiljan alarm za institucije i društvo. Mreža je zatražila "potpunu, nezavisnu i brzu istragu kako bi se razjasnile sve okolnosti slučaja, kao i utvrđivanje odgovornosti u skladu sa zakonom". "Tražimo od institucija da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se slučaj u potpunosti razjasnio, garantovala pravda i spriječili slični slučajevi u budućnosti. Svaki institucionalni propust može imati fatalne posljedice", navodi se u reakciji organizacije za prava žena sa sjedištem u Prištini. Prema dostupnim podacima, od 2010. godine do danas na Kosovu je ubijeno oko 60 žena. Organizacije za ljudska prava su u nekim slučajevima optuživale vlasti da nisu uspjele zaštititi žene kojima prijeti nasilje. U većini slučajeva počinioci ubistava bili su muževi, zatim očevi i sinovi. Stručnjaci za pravosudni sistem na Kosovu tvrde da institucije ne postupaju dovoljno ozbiljno prema osobama s kriminalnom prošlošću. Blage kazne ih, kako navode, "ohrabruju" da nastave s kriminalnim aktivnostima.

Požar koji je u nedjelju u poslijepodnevnim satima izbio na planini Trebević iznad Sarajeva ponovo je aktiviran na dva fronta. Ekipe Vatrogasne jedinice Istočno Sarajevo su na terenu i gase požar koji je ranije bi lokalizovan i koji je zahvatio šumsko područje. Iz Gorske službe spašavanja Istočno Sarajevo apelovali su na građane da ne prilaze području požarišta. "Ne ometaju rad ekipa i strogo poštuju zabranu paljenja vatre na otvorenom," rekli su iz GSS Istočno Sarajevo. Također su naveli da je njihov tim učestovao sa pet pripadnika na gašenju požara na Trebeviću. "U akciji su učestvovali vatrogasci iz Istočnog Sarajeva i Pala, kao i šumari. Prema jutrošnjim informacijama, dva kraka požara su ugašena, dok je treći još aktivan i intervencija se nastavlja," naveli su iz GSS na Instagramu. Požari su aktivni i u Nevesinju na jugoistoku Bosne i Hercegovine kao i u Trebinju, gdje je angažovan helikopter Oružanih snaga na gašenju požara na nepristupačnom i zahtjevnom terenu. Kako se navodi u saopštenju Ministarstva odbrane BiH, ekipa Oružanih snaga nastavila je i da pomaže ugroženom stanovništvu na području opštine Cazin. Na tom području u pripravnosti je i 15 pripadnika Oružanih snaga za pomoć, a dan ranije helikopter vojske je na području Cazina šest sati gasio požar te je izbačeno preko 40.000 litara vode. Iz Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga poručeno je da će nastaviti pružati pomoć stanovništvu na svim ugroženim područjima gdje za tim bude potrebe.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) uputio je poziv za pojačan međunarodni pritisak na Rusiju kako bi bila primorana da sedne za pregovarački sto. Govoreći povodom Dana nezavisnosti Ukrajine, Zelenski je pozvao Sjedinjene Države, Evropu i Kinu da odigraju svoju ulogu. "Verujem da će Amerika prevazići sve svoje kontradikcije i fobije u vezi sa Rusijom. Rusi moraju biti dovedeni za pregovarački sto. Konačno moraju biti uvedene sankcije zbog kojih će zavijati", rekao je Zelenski u obraćanju 24. avgusta, na 35. godišnjicu ukrajinske nezavisnosti od Moskve, stečene tokom raspada Sovjetskog Saveza. "Evropa mora biti Evropa. Ujedinjena, ambiciozna i hrabra. Kina više ne bi smela da ćuti", dodao je. "Kina mora da dokaže svoju ambiciju da bude jedan od svetskih lidera, ne samo ekonomski i tehnološki, već i kao civilizacija, jasno stavljajući do znanja da nijedan diktator nema pravo da preti planeti svojim zastarelim bojevim glavama." Neposredno pre obraćanja Zelenskog, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) najavila je dodatnih sedam milijardi dolara vojne pomoći za Ukrajinu. "Na Dan nezavisnosti Ukrajine pokazujemo svoju nepokolebljivu podršku", napisala je na društvenim mrežama, dodajući da su dodatna sredstva namenjena za "sisteme protivvazdušne i protivraketne odbrane, rakete, municiju i radare koji su Ukrajini hitno potrebni". Kasnije 24. avgusta, takozvana Koalicija voljnih, koju čine evropske države, Kanada i druge zemlje, sastaje se kako bi razmotrila načine za povećanje pritiska na Rusiju da obustavi invaziju, nekoliko meseci uoči još jedne verovatno teške zime. Dok će se mnogi lideri sastanku priključiti virtuelno, britanski premijer Endi Burnam (Andy Burnham) prisustvovaće lično u Kijevu, na svom prvom putovanju u inostranstvo otkako je prošlog meseca preuzeo dužnost. "Rusija ne treba da ima nikakvu sumnju u našu odlučnost. Nećemo odustati dok ne bude postignut pravedan i trajan mir", navodi se u saopštenju koje je objavila njegova kancelarija. Ruska invazija pokrenuta u februaru 2022. godine izazvala je velika razaranja ukrajinske privrede, odnela hiljade života civila i primorala milione ljudi da napuste svoje domove. Evropa i Sjedinjene Države od početka ruske invazije obezbedile su desetine milijardi dolara ekonomske i vojne pomoći, ali pristalice Ukrajine strahuju od mogućeg zamora zapadnih partnera kada je reč o daljoj podršci. Koalicija voljnih, koju predvode London i Pariz, neformalna je grupa od oko 34 zemlje koje podržavaju Ukrajinu. Nijedan predstavnik SAD-a nije naveden kao učesnik predstojećeg sastanka. Zelenski je, uoči samita, naglasio hitnost osiguravanja evropskih sredstava za odbranu Ukrajine, posebno od smrtonosnih ruskih balističkih projektila, pozivajući Evropski parlament da usvoji zakone potrebne za oslobađanje tih sredstava. "Trebali bismo dobiti 30 milijardi eura evropskih sredstava.... To je povezano s usvajanjem odgovarajućih zakona", rekao je. "Ovdje je veoma važno da parlament radi, cijeli parlament, uključujući opoziciju. Jer je [taj novac] potreban za odbranu cijele zemlje." Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz i britanski premijer Andy Burnham zajednički će predsjedavati sastankom, koji će biti fokusiran na nastavak vojne podrške Ukrajini, protuzračnu odbranu i dugoročnije sigurnosne aranžmane. Macron i zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska pridružit će se samitu online. Baltičko-nordijska podrškaLideri Danske, Estonije, Finske, Latvije, Litvanije i Norveške okupili su se 23. augusta u ukrajinskom glavnom gradu. Prisustvovali su i drugi visoki predstavnici partnerskih zemalja. Premijer Norveške, jedne od bogatijih zemalja u ovoj grupi, obećao je značajnu pomoć Ukrajini naredne godine, nakon što je njegova vlada izdvojila velika sredstva u 2026. godini. "Podrška Norveške Ukrajini naredne godine bit će na nivou ovogodišnje: devet milijardi dolara, što je rekordno visok iznos", rekao je premijer Jonas Gahr Store novinarima u Kijevu. Većina tog iznosa bit će namijenjena ukrajinskoj vojsci, saopštila je norveška vlada. Estonski premijer Kristen Michal, koji je zajedno sa Zelenskim predsjedavao samitom, rekao je da je Ukrajini potrebna kontinuirana vojna podrška. "Ukrajina mora dobiti sve što joj je potrebno da se odbrani i odupre ruskoj agresiji. Prije svega, to znači više protuzračne odbrane, više municije i veća ulaganja u ukrajinsku odbrambenu industriju. Istovremeno, moramo povećati pritisak na Rusiju, ojačati sankcije i zatvoriti rupe koje Rusija koristi da ih zaobiđe", rekao je Michal. Ruska invazija iz februara 2022. godine izazvala je ogromna razaranja ukrajinske ekonomije, uništavajući velike dijelove gradova, dok su hiljade civila ubijene, a milioni drugih bili prisiljeni napustiti svoje domove. Ne iznoseći detalje, Zelenski je rekao da ukrajinska vojska ima deficit od 27 milijardi dolara i pozvao Evropsku uniju da što prije isporuči obećani zajam od 90 milijardi eura kako bi se pokrio manjak u 2026. godini. Pomoć od SADDok je daljnja pomoć Bijele kuće neizvjesna, Zelenski je 23. augusta razgovarao s američkim senatorima Richardom Blumenthalom (demokrata) i Jamesom Lankfordom (republikanac) u Kijevu tokom Nacionalnog molitvenog doručka. Zelenski je zahvalio Washingtonu na "nepokolebljivoj dvostranačkoj podršci oba doma Kongresa" i rekao da se u oba doma Kongresa nastavljaju napori za povećanje pritiska na Rusiju, uključujući i kroz zakon o sankcijama Lindseyja Grahama usmjeren protiv Rusije i Irana. Dok je Rusija nastavila raketne napade i napade dronovima širom Ukrajine, Zelenski je rekao da je senatore informisao o "ruskom kontinuiranom teroru balističkim projektilima", naglašavajući važnost pružanja Kijevu kapaciteta za suprotstavljanje tim napadima. Rekao je da bi provođenje odluke o izdavanju licenci iz SAD-a za proizvodnju sistema Patriot "moglo značajno pomoći". Prema podacima ukrajinskih zračnih snaga, ruske snage su tokom noći 23. augusta izvele masovni napad sa 127 dronova širom zemlje. Zelenski je upozorio da Rusija nastoji naglo povećati proizvodnju balističkih projektila. "Vjerujem da Rusija može imati do 1.300 balističkih projektila godišnje. Sada ih imaju 600-630.... Mogu imati oko 100 balističkih projektila mjesečno. Ali sada to još nemaju", rekao je. Ove brojke nisu nezavisno potvrđene. Zelenski je rekao da Ukrajina radi na slabljenju ruske vojne industrije, uključujući napade na vojne ciljeve i druge mjere usmjerene na smanjenje proizvodnje balističkih projektila. U ranim jutarnjim satima 24. augusta, ruska online prodavnica je saopštila je da je njihov logistički centar u Krasnodaru pogođen ukrajinskim dronovima i da je izbio požar. Kompanija je saopštila da nije bilo žrtava. Snage Kijeva su 22. augusta pogodile skladište kompanije Ozon u Samari, proširujući napade na taj sektor nakon višesedmičnih udara na objekte koji pripadaju ruskoj online prodavnici Wildberries. Izvor: Ukrajinski servis RSE, Reuters, AFP

Borba sa požarima na više lokacija u Srbiji se nastavlja, a prema informacijama iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije u gašenju požara angažovani su svi raspoloživi kapaciteti. Najteže je i dalje u Deliblatskoj peščari. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, zajedno sa pomoćnikom ministra, načelnikom Sektora za vanredne situacije Lukom Čaušićem i direktorom policije generalom policije Draganom Vasiljevićem, obišli su područje zahvaćeno požarom u Deliblatskoj peščari. Tom prilikom su, kako navode iz MUP-a Srbije poručili su vatrogasci-spasioci heroji koji su uspeli da sačuvaju ljudske živote i imovinu. "Najveći problem pravio je vetar koji menja pravac u jednom danu, gde vi sačuvate jedan deo a onda ode na drugi. Preko trojice vatrogasaca je prešla požarna oluja i oni su jedva preživeli, ali civilno stanovništvo nije bilo ugroženo ni jednog sekunda", naglasio je Vučić. Vučić je ocenio da je je Srbija proporcionalno svojoj veličini evropska velesila kada je reč o opremljenosti letelicama koje se koriste za gašenje požara. "Što se tiče oruđa i opreme, mi smo evropski gigant. Helikopteri koje smo dobili za gašenje požara iz Evrope su slabiji od naših, imaju manju nosivost nego naši", rekao je Vučić tokom posete Deliblatskoj peščari gde danima bukte požari, prenosi Beta. Kazao je da niko u Srbiji nije poginuo i da nijedan objekat nije bio zahvaćen vatrom, a da je troje vatrogasaca bilo u opasnosti pošto je preko njih prešla požarna oluja. U Instagram postu Vučić je naglasio da nije bilo povređenih civila i da su objekti sačuvani. "Napravićemo plan obnove i revitalizacije Deliblatske peščare i obezbediti novac koji bude potreban, ali moramo potpuno objektivno da sagledamo šta smo mogli da uradimo bolje i brže, šta nam još nedostaje i kako da sledeći put reagujemo još efikasnije," rekao je predsednik Srbije. Pomoćnik ministra i načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić rekao je da su sve raspoložive snage na terenu i da je ovaj požar u Deliblatskoj peščari, koji gase veliki profesionalci veoma specifičan, kao i da su u samo jednom danu vatrogasci-spasioci angažovani, u proseku na 150-200 intervencija na teritoriji cele Srbije, dok je u ovom trenutku aktivno 12 požara u Srbiji. Dva češka helikoptera također su započela sa gašenjem požara u Deliblatskoj peščari, saopštila je Vatrogasna i spasilačka služba Češke. "Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, otpravnik poslova Petr Šmejkal i oficir za vezu Češke Republike potpukovnik Vladimir Lanek došli su da se zahvale češkim posadama na njihovom angažovanju u gašenju šumskih požara," naveli su iz češke spasilačke ekipe na platformi X. Mehanizam civilne zaštite Evropske unije poslao je helikoptere i vatrogasce kako bi pomogli Srbiji u borbi protiv velikog šumskog požara u rezervatu prirode na sjeveroistoku zemlje, rekao je ranije šef misije EU u Beogradu, prenosi Reuters. Srbija je aktivirala mehanizam nakon što se sedmicama borila sa šumskim požarom u Deliblatskoj peščari, jedinstvenom području koje čini kombinacija pješčanih dina i šuma, oko 80 kilometara od glavnog grada Beograda, ali i sa drugim požarima na jugozapadu zemlje. "Stojimo uz Srbiju u zaštiti života, egzistencije ljudi i jedinstvene prirodne baštine Deliblatske peščare", napisao je na X-u Andreas Beckerath, šef misije EU u Beogradu. Načelnik Sektora za vanredne situacije Srbije Luka Čaušić rekao je da se evropska pomoć sastoji od četiri helikoptera Black Hawk za gašenje požara iz Rumunije, Slovačke i Češke, te 69 vatrogasaca i 15 vozila iz Rumunije. Međunarodna pomoć biće dodatno proširena angažovanjem vatrogasno-spasilačkog tima iz Nemačke, sa 56 pripadnika sa 24 vozila čiji dolazak se očekuje 24. avgusta, navode iz MUP-a Srbije. Srbija nije članica EU, ali ima pristup hitnoj pomoći EU u okviru Mehanizma civilne zaštite. Ovog ljeta Beograd je poslao helikopter za gašenje požara i tim za hitne intervencije kako bi pomogao Španiji u borbi protiv šumskih požara, nakon što su učestali požari širom Evrope iscrpili resurse EU. Ruski protivpožarni avion IL-76P Ministarstva za vanredne situacije sletio je u srijedu u Niš, na jugu Srbije, kako bi pomogao u gašenju požara u Deliblatskoj peščari, koji je od kraja jula uništio hiljade hektara borove šume. Čaušić je rekao da je situacija u subotu bila stabilnija, ali da se očekuju jaki vjetrovi i da je prioritet zaštita naselja i ljudskih života. Do sada je u Deliblatskoj peščari izgorjelo više od 3.500 od ukupno 35.000 hektara, na koliko se prostire prirodni rezervat. Deliblatska peščara, poznata i kao 'Evropska Sahara', najveća je pješčana površina u Evropi i dom za mnoge životinje i više od 900 vrsta biljaka, od kojih su mnoge rijetke i endemske.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je pozive za održavanje izbora tokom rata, nazvavši ih "cunamijem" koji bi "podijelio Ukrajinu" u trenutku kada Rusija pojačava smrtonosne napade. U obraćanju novinarima u Kijevu 22. augusta, Zelenski je odgovarao na poziv bivšeg ministra odbrane Mihajla Fedorova da Ukrajina pronađe način za održavanje izbora uprkos ratu koji je u toku. "Izbori upravo sada su cunami za državu koji će podijeliti Ukrajinu. Stoga je moja strategija dovesti zemlju do kraja rata i sačuvati nezavisnu i suverenu državu", rekao je Zelenski. Fedorov, čija je smjena prošlog mjeseca izazvala proteste, obratio se Ukrajincima videosnimkom 21. augusta, u kojem je oštro kritikovao ratnu korupciju, upozorio na sistemsku krizu upravljanja i rekao da zemlja mora pronaći način za održavanje izbora uprkos ruskoj invaziji koja i dalje traje. Zelenski je iznio komentare iznio u Kijevu 23. augusta u kojem je se održao samit NB8-Ukrajina, koji je okupio nordijske i baltičke lidere uoči Dana nezavisnosti Ukrajine. Lideri Danske, Estonije, Finske, Latvije, Litvanije i Norveške okupili su se u glavnom gradu, prema riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe. Prisustvovali su i drugi visoki predstavnici partnerskih zemalja. Estonski premijer Kristen Michal, koji je zajedno sa Zelenskim predsjedavao samitom, rekao je da je Ukrajini potrebna kontinuirana vojna podrška. "Ukrajina mora dobiti sve što joj je potrebno da se odbrani i odupre ruskoj agresiji. Prije svega, to znači više protuzračne odbrane, više municije i veća ulaganja u ukrajinsku odbrambenu industriju. Istovremeno, moramo povećati pritisak na Rusiju, ojačati sankcije i zatvoriti rupe koje Rusija koristi da ih zaobiđe", rekao je Michal. Također je istakao prijetnju ukrajinskom energetskom sistemu uoči zime. "Pomažemo Ukrajini da se pripremi za zimu te da zaštiti i obnovi kritičnu energetsku infrastrukturu, koja je i dalje ugrožena zbog ruske brutalnosti", rekao je Michal. Zelenski je također razgovarao s američkim senatorima Richardom Blumenthalom i Jamesom Lankfordom u Kijevu tokom Nacionalnog molitvenog doručka. Zahvalio je Washingtonu na "nepokolebljivoj dvostranačkoj podršci oba doma Kongresa" i rekao da se u oba doma Kongresa nastavljaju napori za povećanje pritiska na Rusiju, uključujući zakon o sankcijama Lindseyja Grahama usmjeren protiv Rusije i Irana. Dok je Rusija nastavila raketne napade i napade dronovima širom Ukrajine, Zelenski je rekao da je senatore informisao o "ruskom kontinuiranom teroru balističkim projektilima", naglašavajući važnost pružanja Kijevu kapaciteta za suprotstavljanje tim napadima. Rekao je da bi provođenje odluke o izdavanju licenci za proizvodnju sistema Patriot "moglo značajno pomoći". Prema podacima ukrajinskih zračnih snaga, ruske snage su tokom noći 23. augusta izvele masovni napad sa 127 udarnih dronova širom zemlje. Zelenski je upozorio da Rusija nastoji naglo povećati proizvodnju balističkih projektila. "Vjerujem da Rusija može imati do 1.300 balističkih projektila godišnje. Sada ih imaju 600-630. Otprilike razumijemo na koliko računaju od danas do kraja zime. Mogu imati oko 100 balističkih projektila mjesečno. Ali sada to još nemaju", rekao je. Zelenski je rekao da Ukrajina radi na slabljenju ruske vojne industrije, uključujući napade na vojne ciljeve i druge mjere usmjerene na smanjenje proizvodnje balističkih projektila. Ove brojke nisu nezavisno potvrđene. Koalicija voljnihEvropski partneri Ukrajine trebali bi se sastati u Kijevu 24. augusta. Koalicija voljnih, koju predvode London i Pariz i koju čine 34 zemlje koje podržavaju Ukrajinu, sastat će se u glavnom gradu u hibridnom formatu, pri čemu će neki lideri prisustvovati lično, dok će se drugi uključiti putem videokonferencije. Uoči sastanka, Zelenski je naglasio hitnost osiguravanja evropskih sredstava za odbranu Ukrajine, pozivajući Evropski parlament da usvoji zakone potrebne za oslobađanje tih sredstava. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz i britanski premijer Andy Burnham zajednički će predsjedavati sastankom, koji će biti fokusiran na nastavak vojne podrške Ukrajini, protuzračnu odbranu i dugoročnije sigurnosne aranžmane. I Macron i zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska pridružit će se samitu online. Nijedan predstavnik SAD-a nije naveden kao učesnik sastanka. Macron je 22. augusta obećao da će ubrzati isporuku novih projektila presretača Kijevu nakon razornih ruskih napada na Ukrajinu prethodnih dana i telefonskog razgovora sa Zelenskim. Dva ruska drona na mlazni pogon pogodila su najveći trgovački centar u gradu Krivi Rih, u južnom dijelu centralne Ukrajine, u poslijepodnevnim satima 21. augusta. U napadu je poginulo najmanje 16 ljudi, dok je više od 130 drugih povrijeđeno, uključujući 23 djece, od kojih su neka u kritičnom stanju. Zelenski, rodom iz Krivog Riha, rekao je da je "svaki dan tokom kojeg Ukrajina nema protuzračnu odbranu žrtva koja se mogla izbjeći."

Francuski lider Emmanuel Macron obećao je da će ubrzati isporuku novih projektila presretača Kijevu nakon razornih ruskih napada i razgovora s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. "Razgovarao sam s predsjednikom Zelenskim nakon dvostrukog ruskog napada usred bijela dana na trgovački centar u Krivom Rihu, koji je izazvao brojne civilne žrtve i izrazio sam naš užas i duboku tugu", napisao je Macron na X. Macron je rekao da je uvjerio Zelenskog u "jačanje naše podrške raspoređivanjem presretača.... Od ključne je važnosti da se ovom naporu pridruže i sve zemlje koje imaju raspoložive kapacitete. Također moramo nastaviti povećavati pritisak na Rusiju sve dok ona odlučuje odbijati prekid vatre i mir." Macron je u objavi na X-u 22. augusta također rekao da će se ukrajinski saveznici u takozvanoj Koaliciji voljnih, inicijativi koju predvode Pariz i London, sastati 24. augusta kako bi razmotrili načine za pojačavanje pritiska na Moskvu da zaustavi invaziju na Ukrajinu. Britanski premijer Andy Burnham i njemački kancelar Friedrich Merz trebali bi biti domaćini sastanka koalicije, koji će biti održan u Kijevu, a lideri će učestvovati uživo i online. Macronov ured nije precizirao koji će lideri prisustvovati lično. Odbrana od balističkih projektilaNe iznoseći detalje, Macron je rekao da je ubrzana isporuka projektila presretača u skladu s obavezama preuzetim u julu prilikom pokretanja Integrisane koalicije za odbranu od balističkih projektila. Na tom sastanku u Parizu, grupa od deset evropskih zemalja složila se da razvije sistem za odbranu od balističkih projektila kao jeftiniju alternativu američkom sistemu protuzračne odbrane Patriot. Patriot je jedino oružje koje Kijev posjeduje, a koje je sposobno obarati balističke projektile velike brzine koje Rusija koristi protiv ukrajinskih gradova. Macron je rekao da će Pariz ubrzati raspoređivanje novog sistema SAMP/T u Ukrajini i dati Kijevu licencu za proizvodnju projektila presretača, kao i krstarećih projektila dugog dometa SCALP i drugog naoružanja. Nakon dvosatnog telefonskog razgovora, Zelenski je rekao da su on i Macron razgovarali i o statusu mirovnih pregovora i kontaktima sa SAD-om. Pokušaji američkog predsjednika Donalda Trumpa da postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva do sada nisu bili uspješni. "Dogovorili smo korake koji bi mogli otvoriti dodatne diplomatske mogućnosti", rekao je Zelenski. Operacije spašavanja u Krivom RihuU međuvremenu su nastavljene ukrajinske operacije potrage i spašavanja na mjestu razornog ruskog napada dronovima na trgovački centar u gradu Krivi Rih. U napadu je poginulo najmanje 16 osoba, dok je više od 130 povrijeđeno, uključujući 23 djece, od kojih su neka u kritičnom stanju. Zelenski, rodom iz Krivog Riha, rekao je da je "svaki dan tokom kojeg Ukrajina nema protuzračnu odbranu žrtva koja se mogla izbjeći." Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas rekla je da će ministri odbrane i vanjskih poslova bloka razgovarati o ukrajinskoj protuzračnoj odbrani tokom prvog sastanka nakon ljetne pauze u septembru. Odvojeno od toga, od početka ljeta Kijev aktivno odgovara na ruske napade gađajući naftnu i vojnu infrastrukturu unutar Rusije, zbog čega se zemlja suočava s najgorom krizom goriva posljednjih godina. U ranim jutarnjim satima 22. augusta, ukrajinski dronovi pogodili su rafineriju nafte u Novokujbiševsku, u ruskoj Samarskoj oblasti. Jedna osoba je poginula rekao je lokalni guverner. Dan ranije, ukrajinska vojska gađala je rusko naftno postrojenje u Permu, više od 1.600 kilometara od ruske granice s Ukrajinom, kao i vojnu zračnu bazu u Volgogradskoj oblasti. Ruski predsjednik Vladimir Putin 22. augusta rekao je da je kampanja Kijeva protiv ekonomskih objekata njegove zemlje otvorila "Pandorinu kutiju" i da će Moskva uzvratiti udarima na "najosjetljivije ekonomske sektore" Ukrajine. Izvor: Ukrajinski servis RSE, Reuters i AFP

Savezni sudija poništio je odluku američke administracije o obustavi obrade viza za migrante iz 75 zemalja, uključujući i neke zemlje Zapadnog Balkana. Odluka američke administracije smatra se "nezakonitom" prema Okružnom sudu za južni okrug New Yorka, a sutkinja Jeannette Vargas rekla je da je američki državni sekretar Marco Rubio "prekoračio svoja ovlaštenja" kada je donio tu odluku. Odlukom, koja je stupila na snagu u januaru ove godine, obustavljena je obrada zahtjeva za useljeničke vize državljana 75 zemalja, uključujući Kosovo, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Zabrana također uključuje zemlje poput Afganistana, Egipta, Brazila, Iraka, Nigerije, Somalije, Tajlanda i Jemena. "State Department će obustaviti obradu useljeničkih viza za 75 zemalja čiji imigranti primaju neprihvatljivo visok nivo socijalnih davanja od američkog naroda. Ova zabrana ostat će na snazi sve dok Sjedinjene Države ne budu uvjerene da novi imigranti neće iskorištavati američki narod", naveli su iz State Departmenta u januaru kada je objavljena odluka. Međutim, Vargas je presudila da su konzularni službenici pogrešno upućeni da odbijaju useljeničke vize isključivo na osnovu zemlje porijekla podnosioca zahtjeva. Američka administracija može se žaliti na odluku saveznog suda. Prije nego što je odluka objavljena, 4. januara, američki predsjednik Donald Trump objavio je na Truth Socialu listu zemalja čiji migranti primaju socijalnu pomoć od Vlade SAD-a. Kosovo je bilo među njima, jer 46 posto kosovskih imigranata koji žive u SAD-u prima socijalnu pomoć vlade, navedeno je na listi koju je objavio američki predsjednik. Trump je tokom predsjedničke kampanje za drugi mandat u Bijeloj kući obećao deportovati milione migranata bez dokumenata, a administracija je od njegovog povratka u Bijelu kuću poduzela niz mjera usmjerenih na ubrzavanje deportacija i smanjenje broja ilegalnih prelazaka granice.

Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti rekao je da su institucije Kosova u stalnoj komunikaciji sa KFOR-om u vezi s potpunim otvaranjem glavnog mosta preko rijeke Ibar i njegovim "potpunim preuzimanjem" od strane Policije Kosova. "U svakodnevnoj smo komunikaciji, kako iz Ureda premijera, tako i iz Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi sve proteklo glatko i mirno", rekao je Kurti tokom konferencije za medije 22. avgusta, odgovarajući na pitanje kada se očekuje otvaranje glavnog mosta u Mitrovici. Rekao je da će u subotu poslijepodne biti održan sastanak s komandantom KFOR-a Ozkanom Ulutaşem, dok je nastavak zatvaranja mosta opisao kao "apsurdan". "Moramo imati na umu da je nakon izgradnje novih mostova postalo apsurdno držati taj most zatvorenim, a činjenica da su građani slobodno saobraćali preko ovih novih mostova i da nije došlo do povećanja ni incidenata ni tenzija pokazuje da je kretanje ljudi i robe, sve veća sloboda kretanja, korisna ne samo za ekonomiju, već i za mir i sigurnost", naglasio je Kurti. Glavni most preko Ibra otvoren je za pješake, ali ne i za saobraćaj vozila. Od završetka rata, mirovna misija NATO-a na Kosovu, KFOR, drži pod nadzorom most, koji je godinama bio mjesto međuetničkih sukoba. Međutim, KFOR je nedavno najavio početak postepenog povlačenja s mosta, nakon poboljšanja sigurnosne situacije, što je izazvalo ljutnju Srbije. Kurtijevi komentari dolaze nakon što je zvaničnik NATO-a 20. avgusta rekao za Radio Slobodna Evropa da svaka odluka o mogućem ponovnom otvaranju ovog mosta za saobraćaj vozila mora "uzeti u obzir potrebe svih lokalnih zajednica". "KFOR također nastavlja pružati neophodnu sigurnosnu podršku kako bi diplomatski napori Evropske unije mogli napredovati", rekao je zvaničnik NATO-a. Srbija se usprotivila planovima KFOR-a da smanji svoje prisustvo na mostu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić napisao je pismo šefu NATO-a Marku Rutteu, pozivajući ga da zaustavi taj proces. "Upravo sam poslao pismo generalnom sekretaru NATO-a Marku Rutteu, zahtijevajući da KFOR, u skladu s Rezolucijom UN-a 1244, zaustavi teror nad Srbima, njihov progon i hapšenja, rušenje kuća, kao i otvaranje mosta preko rijeke Ibar", napisao je Vučić na Instagramu 20. avgusta. Prema Vučićevim riječima, povlačenje KFOR-a s mosta u ovom trenutku bi "stvorilo uslove za konačni obračun sa srpskim stanovništvom" na sjeveru Kosova. Ali vršilac dužnosti ministra odbrane Ejup Maqedonci rekao je da pokušaji Srbije da perspektivu prisustva KFOR-a predstavi kao "prijetnju srpskoj zajednici" ili kao dokaz da je situacija na Kosovu nestabilna "ne odgovaraju stvarnosti na terenu". Optužio je Srbiju da pokušava skrenuti pažnju s otkrivanja masovnih grobnica na sjeveru Kosova, pronalaska oružja u blizini lokacija na kojima su pronađeni posmrtni ostaci, kao i akcija Kosova protiv osumnjičenih srpskih obavještajnih mreža i subverzivnih aktivnosti protiv Kosova. "Ovo je proces [proces optimizacije KFOR-a] zasnovan na profesionalnim procjenama situacije na terenu i ne predstavlja smanjenje sigurnosti ni za jednog građanina ili zajednicu na Kosovu", rekao je Maqedonci. Postepeno povlačenje NATO-ovih trupa s mosta dio je procesa optimizacije pozicioniranja KFOR-a, koji se provodi uz punu transparentnost, rekao je zvaničnik Alijanse, dodajući da bi taj proces mogao biti poništen, zavisno od sigurnosne situacije. "KFOR će imati vidljivo prisustvo u Sjevernoj i Južnoj Mitrovici, kao i na sjeveru Kosova, i nastavit će doprinositi sigurnom okruženju za sve", rekao je zvaničnik NATO-a u odgovoru za RSE. Vlada Kosova je u julu 2024. godine najavila otvaranje glavnog mosta preko rijeke Ibar za saobraćaj vozila, što je inicijativa koja je izazvala tenzije i reakcije međunarodne zajednice. U međuvremenu, izvršna vlast Kosova izgradila je još dva mosta u blizini glavnog mosta – jedan za pješake i jedan za vozila – s ciljem povezivanja Sjeverne Mitrovice s Južnom Mitrovicom. Glavni most preko rijeke Ibar smatra se jednom od najosjetljivijih tačaka u pogledu sigurnosti na sjeveru Kosova.

Najmanje 16 osoba poginulo je u ruskom napadu dronovima na tržni centar u gradu Krivi Rih 21. avgusta. Više od 130 osoba je povrijeđeno, uključujući 23 djece, od kojih su neka u kritičnom stanju. Dan kasnije, devet osoba se i dalje vodi kao nestalo. Požar je zahvatio više od 9.000 kvadratnih metara, a za gašenje bili su potrebni sati. Dva ruska drona na mlazni pogon pogodila su najveći tržni centar u tom gradu u ranim poslijepodnevnim satima 21. avgusta. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da je Rusija namjerno dva puta pogodila lokaciju, te da je drugi val dronova stigao nakon što su pripadnici hitnih službi došli na mjesto napada. "Takvi barbarski dvostruki udari imaju za cilj maksimalno povećati broj civilnih žrtava. Oni dokazuju status Rusije kao terorističke države", napisao je, pozivajući da "kriminalci odgovorni za takve zločine" budu pozvani na odgovornost. Protuzračna odbrana nije uspjela otkriti dronove jer su letjeli na "izuzetno maloj visini", rekao je Oleksandr Vilkul, šef gradskog vijeća za odbranu. Predsjednik Volodimir Zelenski, rodom iz Krivog Riha, ponovio je poziv međunarodnim partnerima za podršku u protuzračnoj odbrani za novim isporukama presretača balističkih i drugih projektila. "Svaki dan tokom kojeg Ukrajina nema protuzračnu odbranu predstavlja žrtvu koja se mogla izbjeći", napisao je 22. avgusta. Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas rekla je da će ministri odbrane i vanjskih poslova bloka razgovarati o ukrajinskoj protuzračnoj odbrani tokom prvog sastanka nakon ljetne pauze u septembru. Napad "pokazuje apsolutnu i potpunu izopačenost rata Moskve", napisala je Kallas na X-u. "Ovo je teror s namjerom. Rusija želi učiniti ukrajinske gradove nemogućim za život." Također je obećala da će predstaviti "najdalekosežniju listu sankcija Rusiji od početka rata" kako bi se dodatno povećao pritisak na Rusiju da okonča rat. Napad dolazi nakon niza drugih ruskih zračnih udara na ukrajinske gradove ove sedmice. Rusija je 20. avgusta izvela veliki napad balističkim i krstarećim projektilima, kao i dronovima, na Kijev, pri čemu je najmanje 17 ljudi poginulo. U noći između 21. i 22. avgusta, Rusija je pogodila objekat željezničke infrastrukture u Kijevu. Jedna osoba je poginula u napadu. Zelenski je rekao da su tokom noći napadnute i oblasti Odesa, Dnjepropetrovsk, Harkiv, Donjeck, Sumi, Herson, Černihiv i Mikolajiv, pri čemu je prijavljena šteta na stambenim zgradama, objektima energetske i željezničke infrastrukture i civilnim preduzećima. Moskva je od početka godine ostvarila mali napredak na liniji fronta u Ukrajini, a pojačala je napade na zemlju, često pogađajući civilnu infrastrukturu i uzrokujući civilne žrtve. Ukrajina nastoji ojačati svoje kapacitete protuzračne odbrane uz pomoć Sjedinjenih Država i evropskih partnera, ali se suočava s nedostatkom projektila Patriot američke proizvodnje. Washington je slao oprečne signale o mogućem sporazumu kojim bi Kijevu bila dodijeljena licenca za proizvodnju Patriota. U međuvremenu, tokom proteklih nekoliko mjeseci, Kijev je aktivno gađao naftnu i vojnu infrastrukturu unutar Rusije, koja se sada suočava s najgorom krizom s gorivom posljednjih godina. U najnovijem napadu, ukrajinska vojska je 21. avgusta gađala ruski naftni objekat u Permu, više od 1.600 kilometara od ruske granice s Ukrajinom, kao i vojnu zračnu bazu u Volgogradskoj oblasti. U ranim satima 22. avgusta pogodila je rafineriju nafte u Novokujbiševsku, u ruskoj Samarskoj oblasti, udaljenu 900 kilometara. "Nastavljamo putem naših dalekometnih sankcij, vraćati posljedice rata tamo odakle je došao", rekao je Zelenski nakon napada Kijeva.