Evropska komesarka za proširenje Marta Kos realizovaće svoju prvu posjetu Kosovu u petak, 15. maja. To su za Radio Slobodna Evropa potvrdili nezvanični izvori u evropskim institucijama, dok se očekuje da će posjeta biti zvanično potvrđena u narednim danima. Ovo će biti prva posjeta Marte Kos Kosovu od kada je preuzela dužnost komesarke za proširenje u Evropskoj komisiji 1. decembra 2024. Od preuzimanja mandata, posjetila je sve ostale zemlje uključene u proces proširenja Evropske unije, kako na Zapadnom Balkanu, tako i u okviru Istočnog partnerstva, neke i više puta. Tokom 2025. godine, izostanak njene posjete Kosovu evropski zvaničnici su objašnjavali nedostatkom funkcionalnih institucija u zemlji, zbog političke krize koja je obilježila protekle mjesece. Posjeta evropske komesarke za proširenje Prištini bila je planirana za 12. mart, ali je otkazana nakon što je bivša predsjednica Kosova Vjosa Osmani 6. marta raspustila Skupštinu Kosova. Međutim, prema izvorima u Briselu, sada se smatra da bi posjeta trebala biti realizovana uprkos političkoj situaciji, budući da se ne očekuje da će se stanje na Kosovu suštinski promijeniti u kratkom roku. Krajem aprila, Kos je u Evropskom parlamentu izjavila da očekuje da će uskoro posjetiti Kosovo kako bi razgovarala o reformama povezanim s Planom rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. "Ukinuli smo mjere i očekujemo da vlada nastavi s neophodnim reformama kako bi imala koristi od podrške EU-a. Uskoro ću boraviti u Prištini kako bismo unaprijedili ovaj proces", rekla je ona. Kosovo je 16. aprila dobilo 61,8 miliona eura predfinansiranja od Evropske unije u okviru Plana rasta, nakon što je ratifikovalo odgovarajuće sporazume i dostavilo potrebnu dokumentaciju Evropskoj komisiji. Paket EU-a za Zapadni Balkan za period 2024-2027 vrijedan je šest milijardi eura. Prema raspodjeli sredstava, Kosovu pripada oko 882 miliona eura, od čega 253 miliona u grantovima i 629 miliona u kreditima. Tokom sjednice Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta u aprilu, Kos je govorila i o pet država članica Evropske unije koje ne priznaju nezavisnost Kosova. Na pitanje izvjestioca za Kosovo u Evropskom parlamentu Rihoa Terrasa o kontaktima s državama koje ne priznaju Kosovo, rekla je da su pomaci u tom pravcu "ohrabrujući", ne iznoseći dodatne detalje. Grčka, Španija, Rumunija, Slovačka i Kipar i dalje ne priznaju nezavisnost Kosova, proglašenu 2008. godine, što se smatra preprekom za napredak Kosova na putu ka evropskim integracijama.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 9. maja da će mađarska kompanija "MOL", ukoliko želi da kupi ruski udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS), morati da drži otvorenom rafineriju u Pančevu. "Što bi MOL držao otvorenu rafineriju u Srbiji? Ima rafineriju u Bratislavi i Budimpešti. Što bi držao otvorenu i u Srbiji? Ne bi, ali će morati da je drži, ako hoće da kupi", rekao je Vučić novinarima prilikom obilaska Sremskog okruga, prenosi agencija Beta. Prema njegovim rečima, Srbija se drži "čvrsto" u pregovorima. "Mi smo rekli ne može. Izmislili su nekog biznismena da bi se sve prolongiralo još tri-četiri meseca, rekli smo ne može. Ili ćete to da kupite sad, ili ćemo to drugačije da rešavamo", rekao je Vučić. U maju, u finišu pregovora o prodaji ruskog udela u NIS-u, pojavio se novi kupac. Firma "Senator Dva" Ranka Mimovića, koja je navodno poslala ponudu Gaspromnjeftu, osnovana je u Srbiji polovinom prošle godine. U kratkom telefonskom razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), Mimović je to potvrdio. Ponudio je navodno dve milijarde evra. Mimović je u javnosti ranije predstavljan kao biznismen sa nizom firmi u Srbiji i regionu, od kojih su mnoge ugašene. Njegovo poslovanje u Sloveniji pratile su sumnje na prevare i pranje novca. Vučić je ranije demantovao navode koji su se pojavili u javnosti da vlast stoji iza Mimovićeve ponude za kupovinu NIS-a. On je izjavio i da ne poznaje biznismena Mimovića i da nije upoznat sa njegovim namerama da kupi NIS. Tvrdi i da mu to "ne bi dozvolio". Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović ranije je izjavila da je rad rafinerije u Pančevu, jedine rafinerije za preradu nafte, jedna od tačaka sporenja na relaciji Beograd-Budimpešta. Srbija, prema njenim rečima, nije zadovoljna iznetim predlogom koji se odnosi na rad te rafinerije. Ruske energetske kompanije, Gaspromnjeft (Gazprom Neft) i Gasprom (Gazprom), drže više oko 56 odsto NIS-ovih akcija. Gaspronjeft je za Reuters saopštio da u ovom momentu o prodaji pregovaraju samo sa mađarskim MOL-om. Konačnu reč o kupoprodaji udela u NIS-u daje američki OFAC, koji mora da odobri transakciju MOL-a i Gaspromnjefta. NIS je pod američkim sankcijama od januara 2025. Posle više odlaganja, stupile su na snagu u oktobru te godine. Cilj sankcija usmerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našao i NIS, jeste da onemoguće Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Rusija je 9. maja održala jednu od najskromnijih parada povodom Dana pobjede u posljednjim godinama, usred pojačanih strahova da bi Ukrajina mogla pokušati poremetiti događaj. Pod predsjednikom Vladimirom Putinom, obilježavanje pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu postalo je jedan od najvažnijih praznika u zemlji, uz grandiozne prikaze sovjetske i ruske vojne istorije, kao i aktuelnog rata Moskve u Ukrajini. Ove godine, međutim, parada je protekla bez tenkova i druge teške vojne opreme na Crvenom trgu, zbog sigurnosnih zabrinutosti nakon što je ukrajinski dron ranije ove sedmice pogodio predgrađe Moskve. Umjesto toga, na velikim ekranima i u prijenosima državne televizije prikazano je oružje, uključujući interkontinentalnu balističku raketu, nuklearnu podmornicu, borbeni avion, kao i različite dronove i artiljeriju. Kolone vojnika i mornara, uključujući i one koji su učestvovali u ratu u Ukrajini, marširale su ispred Putina, koji je događaj pratio zajedno s ruskim veteranima u blizini Lenjinovog mauzoleja. U paradi su učestvovali i sjevernokorejski vojnici koji su se borili protiv ukrajinskih snaga u ruskoj Kurskoj oblasti, dok su iznad Kremlja letjeli borbeni avioni. U osam minuta dugom govoru, Putin je aktuelnu vojnu kampanju Rusije u Ukrajini povezao sa sovjetskom borbom u Drugom svjetskom ratu. "Veliki podvig generacije pobjednika inspiriše vojnike koji danas izvršavaju ciljeve specijalne vojne operacije", rekao je Putin, koristeći termin koji Moskva primjenjuje za svoju invaziju na Ukrajinu. "Oni se suočavaju s agresivnom silom koju naoružava i podržava cijeli NATO blok. I uprkos tome, naši heroji napreduju... Čvrsto vjerujem da je naša stvar pravedna." Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine, koju međunarodna zajednica osuđuje kao ničim izazvan agresorski rat, prerasla je u višegodišnji sukob bez jasnog kraja. Parada je održana paralelno s trodnevnim prekidom vatre koji je najavio američki predsjednik Donald Trump, a prihvatili s uga i Moskva i Kijev, pri čemu su obje strane potvrdile da su se saglasile s primirjem, kao i s velikom razmjenom zarobljenika. Trump je rekao da bi "volio vidjeti značajno produženje" primirja, opisujući sukob kao "najgoru stvar od Drugog svjetskog rata kada je riječ o ljudskim gubicima". Uprkos primirju, sigurnosne mjere u Moskvi 9. maja bile su izuzetno stroge, uz naoružane patrole, blokade na ulicama i snajperiste raspoređene na brojnim zgradama u blizini mjesta održavanja parade. Putin je tokom pojavljivanja bio pod zaštitom brojnih sigurnosnih snaga, dok je mobilni internet bio isključen. Kako je privremeno primirje stupilo na snagu, i Rusija i Ukrajina izvijestile su o manjem broju napada tokom noći između 8. i 9. maja, iako je ukrajinska vojska saopštila da su ruske snage od prethodnog dana lansirale jednu raketu i desetine dronova. Uz izvještaje Reutersa i AFP-a

Demokratski savez Kosova (LDK) ozvaničio je sporazum o zajedničkom nastupu na prijevremenim parlamentarnim izborima 7. juna s bivšom predsjednicom Vjosom Osmani, na sjednici Glavnog vijeća stranke. Lider LDK-a Lumir Abdixhiku potvrdio je da je stranka podržala njegov prijedlog da Osmani bude nositeljica izborne liste i kandidatkinja za predsjednicu. Sam Abdixhiku će biti kandidat za premijera. Abdixhiku je rekao da je odluka donesena jednoglasno u Glavnom vijeću LDK-a, dodajući da će se na izbornoj listi stranke naći i 19 drugih kandidata koje je predložila Osmani. Prije nego što je napustila stranku, Osmani je bila jedna od najpopularnijih kandidatkinja LDK-a, a tokom političke karijere obavljala je važne funkcije, uključujući dužnost predsjednice i zastupnice. Njeni odnosi s tadašnjim rukovodstvom LDK-a pogoršali su se nakon izbora 2019. godine i pada prve vlade Albina Kurtija. Na izborima 2021. godine Osmani je nastupila u koaliciji s Kurtijem i pokretom Samoopredjeljenje, a kasnije je osnovala vlastitu političku listu, Listu Guxo. Nakon pobjede na izborima izabrana je za predsjednicu Kosova i obavljala mandat do njegovog isteka, ali je izostanak podrške LVV-a za drugi mandat narušio odnose između dvije strane. Analitičar Belgzim Kamberi iz Instituta "Musine Kokalari" ocijenio je približavanje Osmani i LDK-a kao "ključnu novost" ovih izbora, navodeći da bi njegov izborni efekat mogao značajno ojačati listu LDK-a. Tri dana prije isteka roka za predaju lista kandidata za prijevremene parlamentarne izbore 7. juna, političke stranke na Kosovu pojačale su pregovore i završavaju izborne liste. Na sjednici Generalnog vijeća pokreta Samoopredjeljenje (LVV), održanoj također u subotu, vladajuća stranka je još jednom jednoglasno potvrdila Albina Kurtija kao kandidata za premijera. Premijer u tehničkom mandatu, Kurti, nastoji osvojiti novi mandat nakon pobjede LVV-a na dva izbora 2025. godine, prvo u februaru, a zatim i na vanrednim izborima u decembru. Na posljednjim izborima njegova stranka osvojila je više od 51 posto glasova, a Kurti je ponovo bio kandidat s najviše glasova. U svom obraćanju, Kurti je rekao da na izborima 7. juna cilja osvajanje 60 posto glasova. Pokret Samoopredjeljenje (LVV) već je potvrdio nastavak koalicije s Guxo, Alternativom i Albanskom demokršćanskom partijom. U međuvremenu, Demokratska partija Kosova (PDK) dobila je ponude za proširenje svoje izborne liste uključivanjem stranaka koje su odlučile da ne nastupe samostalno. Socijaldemokratska inicijativa (Nisma) Fatmira Limaja i Alijansa novo Kosovo (AKR) izrazile su spremnost da se uključe na listu PDK-a. U pismu upućenom lideru PDK-a Bedriju Hamzi, Limaj je izrazio spremnost za "saradnju i političko ujedinjenje" s ciljem stvaranja zajedničke opozicione alternative. PDK se do sada nije javno oglašavala o ponudi Nisme. Limaj je ranije bio među najuspješnijim kandidatima PDK-a, prije nego što se razišao s tom strankom i osnovao Nismu. Centralna izborna komisija saopštila je da su 22 politička subjekta i tri koalicije registrovani za učešće na izborima 7. juna, dok je devet subjekata odustalo od samostalnog ili koalicionog nastupa. Prijevremeni parlamentarni izbori biće održani 7. juna, nakon što Skupština Kosova nije uspjela izabrati novog predsjednika u ustavnim rokovima. To će biti treći parlamentarni izbori u posljednjih 18 mjeseci na Kosovu, nakon izbora održanih u februaru i decembru 2025. godine.

U Banjaluci je 9. maja organizovan marš "Besmrtnog puka", manifestacije koja se od 2007. godine održava u Rusiji. Vijence i cvijeće su položili delegacije Narodne skupštine, ministri u Vladi Republike Srpske, izaslanici predsjednika Republike Srpske, Narodne skupštine i srpskog člana Predsjedništva BiH, ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, predstavnici Konzulata Srbije u Banjaluci, delegacije grada Banjaluka, SUBNOR-a, antifašista i udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata. Prije polaganja vijenaca intonirane su himne Republike Srpske, Srbije i Ruske Federacije. Marširali su i predstavnici Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), te potomci žrtava i boraca sa njihovim slikama. Marš u Banjaluci je održan u okviru obilježavanja 9. maja, Dana pobjede protiv fašizma, koji je u Republici Srpskoj (RS), jednom od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, neradni dan. Šetnja "Besmrtni puk" je prvi put organizovana u Rusiji 2007. godine, a u okviru nje marširaju potomci boraca antifašista noseći njihove fotografije.

Svečana vojna parada povodom Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu održana je 9. maja na Crvenom trgu u Moskvi, uz obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Među prisutnim stranim zvaničnicima bili su i predstavnici bh. entiteta Republika Srpska - predsjednik RS Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je, kako prenosi Srna, poručio da 9. maj ostaje simbol pobjede slobode nad zlom. "Za srpski narod, koji je podnio ogromne žrtve u borbi protiv fašizma, ovo je datum koji nas trajno podsjeća da se sloboda brani hrabrošću, žrtvom i jedinstvom", naveo je Dodik. Prema podacima ruske administracije i objavljenim spiskovima stranih gostiju, delegacija Republike Srpske je jedina delegacija iz Evrope koja učestvuje u centralnim svečanostima u Moskvi ove godine. Iako su pojedini evropski političari ranije najavljivali dolazak, oni su u međuvremenu ili otkazali prisustvo vojnoj paradi ili će boraviti u Moskvi isključivo povodom bilateralnih sastanaka. Među njima je i slovački premijer Robert Fico, čije je prisustvo u Moskvi potvrđeno, ali bez učešća na vojnoj paradi na Crvenom trgu, što su prenijeli ruski i međunarodni mediji. Boravak delegacije Republike Srpske u Moskvi je dio višegodišnje prakse intenzivnih političkih kontakata između rukovodstva RS i vlasti Ruske Federacije. Milorad Dodik, u vrijeme dok je bio predsjednik RS, ali i ranije kao član Predsjedništva BiH, redovno se sastajao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Te posjete su postale znatno češće od februara 2022., i ruske invazije na Ukrajinu. Od tada, Dodik i Putin su se susreli ukupno devet puta, a svi sastanci su održani u Rusiji. Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom posljednji put 2. oktobra , na marginama Međunarodnog diskusionog kluba "Valdaj" u Sočiju. Nije poznato u kom je tada svojstvu Dodik bio kod Putina, s obzirom da mu je još polovinom avgusta prošle godine, pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine, oduzet mandat predsjednika RS. Nije poznat ni stav Putina oko Dodikovog statusa, iako je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov prethodno dao podršku Dodiku 9. septembra, oštro osudivši, kako je naveo, "pokušaje uklanjanja s vlasti srpskih lidera koji su nepoželjni Zapadu", "legalno izabranog legitimnog predsjednika Republike Srpske, putem izmišljenih krivičnih slučajeva". Rusija je jedna od rijetkih zemalja koja nije priznavala presudu protiv Dodika, i koja je podržavala separatističke poteze Dodikove vlasti, iako u izjavama zvanični ruski predstavnici ističu potrebu za poštovanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je od 9. maja trodnevni prekid sukoba između Rusije i Ukrajine, a obje su strane ubrzo potvrdile da su pristale na primirje uz veliku razmjenu zatvorenika. "Proslava u Rusiji je za Dan pobjede, ali isto tako i u Ukrajini, jer su i oni bili veliki dio i faktor Drugog svjetskog rata", objavio je Trump na društvenoj mreži Truth Socialu 8. maja. Dodao je da će primirje uključivati obustavu svih kinetičkih aktivnosti" i ustvrdio da su u toku pregovori o okončanju sukoba, koji ne jenjavaju otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Istaknuo je da se nada da je to početak kraja dugog i smrtonosnog rata."Razgovori se nastavljaju o okončanju ovog velikog sukoba i svakim danom smo sve bliže i bliže", naveo je. Trump je naveo da će prekid vatre uključivati razmjenu 1.000 zarobljenika. Rusija i Ukrajina su tokom dosadašnjeg sukoba provele nekoliko razmjena, iako često u manjem opsegu. 'Neće biti napada na Crveni trg'Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u objavi na Telegramu potvrdio da je pristao na razmjenu zarobljenika i rekao da se mora uspostaviti i trodnevni "režim prekida vatre". Rekao je da je naredio svojoj vojsci da ne napada Crveni trg u Moskvi tokom vojne parade za Dan pobjede. 9. maja Jurij Ušakov, pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, potom je izjavio da je Rusija pristala na trodnevni prekid vatre i razmjenu zarobljenika. Prethodno se činilo da je propao predloženi prekid vatre Kremlja, u znak obilježavanja Dana pobjede, budući da su Ukrajina i Rusija izvijestile o stotinama kršenja sporazuma dan prije vojne parade u Moskvi. Ko dolazi u Moskvu?Tokom Putinove vladavine, Dan pobjede postao je jedan od najvažnijih događaja godine, grandiozna proslava sovjetske i ruske vojne povijesti, kao i ruskog rata u Ukrajini. Međutim, ove godine očekuje se dolazak oko deset dužnosnika, uključujući Putinovog dugogodišnjeg saveznika, bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka. U Moskvi boravi i delegacija Republike Srpske, u kojoj je i lider vladajuće stranke u tom bh. entitetu Milorad Dodik koji je nastavio njegovati bliske veze s Putinom i tokom ruske invazije na Ukrajinu. Tokom posjete Rusiji, Dodik je najavio da će razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o odnosima RS i Rusije koji su, kako kaže, na nivou strateških. Zelenski je ranije usvtrdio da su se neki lideri obratili Kijevu rekavši da njihovi dužnosnici planiraju prisustvovati paradi. "Čudna želja ovih dana. Ne preporučujemo to", rekao je Zelenski prije najave o obustavi napada. Pojačane su sigurnosne mjere dok se Moskva priprema za paradu povodom Dana pobjede, 9. maja, na Crvenom trgu, kojom se obilježava pobjeda nad nacističkom Nemačkom 1945. godine. Po prvi put za skoro 20 godina, događaj će biti održan bez izlaganja naoružanja i vojne opreme.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ocijenio je kako će se na Opštim izborima u BiH, koji su raspisani za 4. oktobar, "čuti istinski glas građana". "Ova odluka otvara put za izborni proces koji će biti proveden u demokratskoj atmosferi, transparentno, uz puno poštivanje propisa i u kojem će se čuti istinski glas građana", navodi se u izjavi objavljenoj na stranici Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR), 8. maja. Novina na Opštim izborima, koje je Centralna izborna komisija BiH raspisala 7. maja, bi trebala biti uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranja glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, što bi trebalo omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces. Za taj posao, vrijedan 38 miliona eura, na tenderu je izabrana američka kompanija Smartmatic s kojom još nije potpisan ugovor o nabavci opreme. Rok za isporuku opreme je 139 dana. "Slijedi izazovan period, jer smo zbog dugotrajnog procesa javne nabavke izgubili dosta vremena, ali vjerujem da ćemo na izborima upotrijebiti nove tehnologije", kazao je predsjedavajući Centralne izborne komisije Jovan Kalaba na konferenciji za novinare, 7. maja. Uvođenje novih tehnologija nametnuo je visoki predstavnik Christian Schmidt izmjenama Izbornog zakona 2024. godine, nakon što se političke stranke godinama nisu mogle dogovoriti o reformi izbornog procesa. Na izborima će 3,4 miliona birača birati tri člana Predsjedništva BiH, 518 zastupnika u državnom i dva entitetska parlamenta, te u deset kantonalnih skupština.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet protiv člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Zijada Krnjića, zbog sumnje da je blokirao usvajanje akata za rad novog graničnog prelaza Gradiška na sjeverozapadu zemlje, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz ove pravosudne institucije. "Zaprimljena je prijava, u skladu sa standardnom procedurom, formiran je predmet i dat u rad postupajućem tužiocu radi provjere osnovanosti navoda iz prijave", navode u odgovoru iz Tužilaštva BiH. Krnjića je prijavila Privredna komora Republike Srpske, potvrdio je ovo za RSE njen predsjednik, Goran Račić. Privredna komora ovog bh. entiteta je Krnjića prijavila još prošle sedmice, zbog sumnje da je on kao član Upravnog odbora UIO BiH glasao protiv izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, čime su blokirane procedure za puštanje u rad novog graničnog prelaza na mostu u Gradišci. Iz Komore navode da Krnjića terete za zloupotrebu položaja ili ovlašćenja te nesavjestan rad u službi, i dodaju da ove blokade traju od decembra čime je, ističu, blokiran projekat značajan za privredu. Upravni odbor UIO BiH nadzire rad Uprave, a sastavljen je od državnih i entitetskih ministara finansija, uz tri eksperta koje imenuju Savjet ministara BiH i entitetske vlade. Odluke se donose jednoglasno. Krnjić, član UO iz reda eksperata iz Federacije BiH, od ranije svoj glas za otvaranje novog graničnog prelaza uslovljava utvrđivanjem novog koeficijenta raspodjele prihoda od putarina i PDV-a, te da se poravnaju dugovanja između dva entiteta. On tvrdi da je, prema važećim odlukama ovog tijela, Federacija BiH svaki mjesec oštećena za desetke miliona eura koji odlaze Republici Srpskoj. Članovi iz RS, Srđan Amidžić i Zora Vidović, ne žele razgovarati o Krnjićevom prijedlogu. Zbog ove blokade, novi granični prelaz još nije pušten u rad iako je svečano otvoren 11. decembra 2025. godine.

Memorandum o saradnji Srbije i Srpske pravoslavne crkve (SPC) na osnivanju Univerziteta "Sveti Sava" potpisan je 8. maja u zgradi Patrijaršije SPC u Beogradu. Potpisali su ga premijer Srbije Đuro Macut i patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije. "Svesni značaja trenutka za budućnost srpskog obrazovanja i kulture, uvereni smo da nastavljamo istorijski utemeljen prosvetni put srpskog naroda, crkve i države", kazao je Porfirije. Odluka o osnivanju nove visokoškolske ustanove dolazi u trenutku kada su predstavnici akademske zajednice u Srbiji su na meti kritika vlasti otkako su podržali studentske proteste pokrenute zbog tragedije u Novom Sadu u novembru 2024. godine. Srpska pravoslavna crkva stala je na stranu vlasti i označila antivladine proteste kao pokušaj destabilizacije države. Poglavar SPC je kazao da osnivanje Univerziteta Sveti Sava "nije upereno ni protiv koga" već da iskazuje "brigu za javno i opšte dobro". Potpisivanju memoranduma prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. On je izjavio da će se na novom univerzitetu školovati budući sveštenici i da će SPC imati finansijsku i "svaku drugu vrstu pomoći" države prilikom osnivanja te visokoškolske ustanove. "U vremenima kada smo gubili državnu, nismo izgubili sebe, jer smo imali crkvu i njenu školu. Na ovom univerzitetu će mladi moći da steknu izuzetno obrazovanje i baštine patriotizam", kazao je Vučić. Tekst Memoranduma je, početkom aprila, usvojila Vlada Srbije. Međutim, osim nekoliko rečenica nije detaljnije obrazloženo sa kojim ciljem se planira osnivanje univerziteta niti da li će se on voditi kao državna ili privatna ustanova, s obzirom na to da isključivo vlada može da formira državne univerzitete. Iz Vlade su za Radio Slobodna Evropa tada naveli da će nakon potpisivanja Memoranduma o razumevanju dve strane "započeti razgovore o detaljima osnivanja ovog univerziteta". Iz Ministarstva prosvete i Srpske pravoslavne crkve nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o detaljima ove inicijative.

Primirje koje je predložio Kremlj povodom obilježavanja Dana pobjede propalo je u roku od nekoliko sati, dok su Ukrajina i Rusija izvijestile o stotinama kršenja dan uoči vojne parade u Moskvi koja će ovog puta biti organizovana u manjem obimu. "Na frontu nije bilo čak ni simboličnog pokušaja prekida vatre", izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rano 8. maja, izvještavajući o ruskom granatiranju, pokušajima napada duž linije fronta i udarima dronovima. Zračne snage Ukrajine izvijestile su da je 67 ruskih dronova napalo zemlju tokom noći, dok je guverner Dnjipropetrovska, Oleksandr Hanža, izjavio da je ključna istočna oblast napadnuta "dronovima, artiljerijom i projektilima" najmanje 30 puta. On je izvijestio da su u napadima povrijeđene tri osobe. "Oštećeno je više od 10 privatnih kuća i vozila", dodao je. Zelenski je obećao da će "Ukrajina odgovoriti istom mjerom" na ove napade. U međuvremenu, rusko Ministarstvo odbrane izvijestilo je da je oborilo stotine ukrajinskih dronova i šest krstarećih raketa Neptun ukrajinske proizvodnje. Snimci koje su objavili korisnici na ukrajinskim i ruskim kanalima na Telegramu prikazuju stubove dima u ruskim regijama Rostov, Jaroslavlj, Perm i Čečenija. Lokalne vlasti u ruskim regijama Rostov i Perm potvrdile su udare, dok je Zelenski podijelio snimak za koji kaže da prikazuje požar u naftnom postrojenju u Jaroslavlju. Ono je "igralo važnu ulogu u finansiranju ruskog rata", rekao je on. Odvojeno, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin takođe je izvijestio o ukrajinskim udarima, rekavši da je posljednji napad na glavni grad bio "jedan od najvećih" do sada u 2026. godini. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je "odgovorilo istom mjerom na kršenja prekida vatre i izvršilo uzvratne udare". Kremlj je predložio prekid vatre s Ukrajinom 8. i 9. maja, kako bi se poklopio s ruskom proslavom Dana pobjede i vojnom paradom na Crvenom trgu u Moskvi. Kijev je odbio taj prijedlog i uzvratio prijedlogom o prekidu vatre koji je trebao početi 6. maja, predlažući trajnije primirje za okončanje rata. "Ako je jednoj osobi u Moskvi, koja ne može živjeti bez rata, stalo samo do jedne parade i ničeg drugog, to je druga priča", rekao je Zelenski 6. maja. Pod predsjednikom Vladimirom Putinom, Dan pobjede postao je jedan od najvažnijih dana u godini, grandiozna proslava sovjetske i ruske vojne historije, kao i trenutnog rata Rusije u Ukrajini. Međutim, ove godine će vojna oprema, prema navodima, izostati s tradicionalne parade, a do sada se očekuje prisustvo manje od deset zvaničnika, uključujući Putinovog dugogodišnjeg saveznika, bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka. Prema riječima Zelenskog, neki lideri su se obratili Kijevu rekavši da njihovi zvaničnici planiraju prisustvovati paradi. "Čudna želja... u ovim danima. Ne preporučujemo to", rekao je on. Ranije ove sedmice, portparol Kremlja Dmitrij Peskov najavio je da se preduzimaju dodatne mjere zbog "prilično složene operativne situacije" uzrokovane onim što je nazvao "terorističkom prijetnjom" iz Ukrajine.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je primirje s Iranom i dalje na snazi, uprkos sukobu između Irana i američkih ratnih razarača u Hormuškom moreuzu, za koji obje strane optužuju jedna drugu. SAD tvrdi da je Iran lansirao rakete, dronove i male čamce na tri američka ratna broda, što je opisano kao "neizazvani napad". Trump je rekao da se Iran "poigravao s nama danas". S druge strane, vrhovna vojna komanda Irana optužila je SAD da je gađao iranski naftni tanker i još jedno plovilo koje se približavalo Hormuškom moreuzu, te da je izvršio "zračne napade" na nekoliko obalnih područja. Do novog zaoštravanja došlo je samo dan nakon što je iransko ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo da razmatra američki prijedlog za okončanje rata. Kao dodatni znak krhkosti primirja, rano u petak Ministarstvo odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata je navelo da njihova protuzračna odbrana "aktivno djeluje" protiv raketnog i dronskog napada iz Irana. Iranski državni mediji prvobitno su izvijestili o "eksplozijama" u Hormuškom moreuzu, opisujući ih kao "razmjenu vatre" s "neprijateljem". Istovremeno, lokalni mediji javili su da su se eksplozije čule u Teheranu. Nedugo zatim, vrhovna vojna komanda Irana navela je da su američki "zračni napadi" pogodili obale Bandar Kamira, Sirika i ostrva Kešm. Iran tvrdi da je odmah odgovorio napadom na američke vojne brodove, nanoseći im "značajnu štetu", te je optužio SAD za "kršenje primirja". Centralna komanda SAD-a (Centcom) opisala je iranske napade kao "neizazvane", navodeći da su iranske snage lansirale "više raketa, dronova i malih čamaca" dok su američki razarači s navođenim projektilima prolazili kroz moreuz. Centcom je javio da je "neutralizirao prijetnje koje su dolazile" i gađao iranske vojne objekte odgovorne za napade na američke snage, uključujući mjesta za lansiranje raketa i dronova, komandne centre te izviđačke i nadzorne objekte. "Centcom ne traži eskalaciju, ali ostaje spreman zaštititi američke snage", navodi se. Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Socialu napisao da je SAD uništio više malih čamaca koji su "prelijepo pali u okean, poput leptira koji pada u svoj grob". Dodao je da je iranskim napadačima nanesena "velika šteta". Američki predsjednik ponovio je upozorenje u vezi s mirovnim sporazumom. "Kao što smo ih danas ponovo onesposobili, u budućnosti ćemo ih udariti mnogo jače i mnogo nasilnije ako brzo ne potpišu sporazum", napisao je. Do novih tenzija dolazi uprkos tome što je Trump posljednjih dana tvrdio da će rat u Iranu biti "brzo završen". Američki portal Axios objavio je da Bijela kuća vjeruje kako je blizu postizanja memoranduma o razumijevanju od 14 tačaka s Iranom, koji bi mogao postaviti okvir za detaljnije nuklearne pregovore. U srijedu je portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova rekao da se najnoviji američki prijedlog razmatra i da će Teheran svoje stavove prenijeti pakistanskim posrednicima. Pakistanski ministar vanjskih poslova izjavio je da njegova zemlja "nastoji pretvoriti ovo primirje u trajni kraj rata". Međutim, visoki član iranskog parlamenta odbacio je memorandum od 14 tačaka kao "listu želja". Portparol komisije za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku iranskog parlamenta, Ebrahim Rezai, napisao je na mreži X da Iran "drži prst na okidaču", upozoravajući da će Iran "zadati oštar odgovor zbog kojeg će zažaliti" ako SAD ne "popusti i prihvati potrebne uslove". I SAD i Iran zaprijetili su eskalacijom nasilja ako njihovi uslovi za mirovni sporazum ne budu ispunjeni. U objavi na Truth Socialu od 6. maja, Trump je napisao da će, ako Iran ne pristane na sporazum, "bombardovanje početi, i bit će, nažalost, mnogo intenzivnije nego prije". Trump je ranije rekao da će operacija Epic Fury – početna američko-izraelska ofanziva u Iranu – biti završena "pod pretpostavkom da Iran pristane na ono što je dogovoreno". Prije te izjave, američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da je operacija završena i da je ostvarila svoje ciljeve. Trump je ponovio da je Iran pristao da nikada neće imati nuklearno oružje "između ostalog", tvrdnju koju Teheran nije potvrdio. Iranski nuklearni program ostaje jedna od ključnih tačaka spora između dvije strane.

Ministar pravde Nenad Vujić najavio je da će prva verzija izmena seta pravosudnih zakona biti poslata Venecijanskoj komisiji 8. maja, nakon čega će sa njenim predstavnicima biti pojašnjeni određeni delovi, objavilo je Ministarstvo pravde u četvrtak, 7. maja. Zakonske izmene koje su predmet usklađivanja i diskusije tiču se Zakona o javnom tužilaštvu, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Zakona o sudijama i Zakona o Visokom savetu tužilaštva. Skupština Srbije ih je usvojila na predlog poslanika vladajuće Srpske napredne stranke Uglješe Mrdića, pa su kolokvijalno nazvani "Mrdićevi zakoni". Opozicija i deo stručne javnosti i nevladinih organizacija bio izričito protiv njih. Potom je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić od Venecijanske komisija, savetodavnog tela Saveta Evrope za ustavna pitanja, zatražila mišljenje o tim zakonima. Venecijanska komisija objavila je 24. aprila hitno mišljenje o izmenama pet srpskih zakona koji uređuju pravosuđe i javno tužilaštvo i dala sedam ključnih preporuka za otklanjanje nedostataka koji narušavaju mehanizme zaštite autonomije javnog tužilaštva i nezavisnosti sudstva. Hitno mišljenje biće predstavljeno Venecijanskoj komisiji na potvrđivanje na njenoj plenarnoj sednici u Veneciji 12–13. juna. Ministarstvo pravde je na svom sajtu objavilo da je u četvrtak održano drugo javno slušanje mogućih rešenja za izmene seta pravosudnih zakona u skladu sa Ustavom, zakonima i preporukama eksperata Venecijanske komisije. Kako se navodi u saopštenju, u diskusiji su tokom dvodnevnog javnog slušanja učestvovale brojne sudije i javni tužioci iz sudova i javnih tužilaštava i Srbije, kao i predstavnici advokature. Međutim, Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) za Poglavlje 23 upozorila je u sredu da resorno Ministarstvo nije na vreme obavestilo zainteresovanu javnost o datumu održavanja javnih slušanja. Kako kažu, Ministarstvo pravde je 4. maja u večernjim satima obavestilo javnost o tome. Prema oceni NKEU, takav rok, bez objavljenog nacrta izmena i bez mogućnosti da se zainteresovana javnost adekvatno pripremi, ukazuje da je reč o formalnom, a ne suštinskom uključivanju javnosti. Usvajanje "Mrdićevih zakona" je kritikovala Evropska unija, iz koje je stiglo upozorenje da bi Srbiji mogla biti uskraćeno 1,5 milijardi evra sredstava iz Plana rasta. Brisel do sada nije doneo zvaničnu odluku o zamrzavanju sredstava. Državni zvaničnici najavili su da bi preporuke Venecijanske komisije mogle biti usvojene pre juna, kada bi Srbiji trebalo da bude isplaćen deo EU novca.

Ukrajinska vojska saopštila je da su pogodili ruski nosač raketa u Kaspijskom moru, najnovijem napadu dugog dometa na ruske ciljeve. Brod je bio dio ruske flotile u Kaspijskom moru, koja je ranije korištena za lansiranje krstarećih raketa na ukrajinske ciljeve. Nije poznato koliko je brod oštećen u napadu 7. maja, koji nije mogao biti odmah potvrđen. Više od četiri godine nakon početka ruske ofanzive, Ukrajina je pojačala arsenal oružja dugog dometa, proširujući i proizvodnju dronova i raketa. Ranije ove sedmice, predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su najmanje dvije domaće rakete Flamingo ispaljene na vojni objekat u centralnoj Rusiji, udaljen oko 1.200 kilometara od granice. Ukrajinski dronovi su takođe ciljali ruske objekte za izvoz nafte u Baltičkom moru. Prošlog mjeseca, lokalni guverner proglasio je to područje "prvom linijom" zbog broja ukrajinskih dronova koji su tamo primijećeni. Mahačkala, luka u kojoj se nalazi veći dio kaspijske flote, udaljena je oko 1.300 kilometara od teritorije koja je i dalje pod ukrajinskom kontrolom. Napad dolazi i u trenutku kada se Rusija priprema za Dan pobjede, kojim se obilježava poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Iako je tokom vladavine Vladimira Putina ovaj praznik pretvoren u jedan od najvažnijih u godini, ovogodišnja proslava bit će održana u manjem obimu usljed strahova da bi Ukrajina mogla pokušati da poremeti proslavu. Upitan o pojačanim mjerama sigurnosti, portparol Kremlja Dmitrij Peskov umanjio je značaj izvještaja. "Nadležne službe uoči velikih praznika, a naravno, možda i najvažnije, Dana pobjede u našoj zemlji, uvijek preduzimaju dodatne sigurnosne mjere", rekao je Peskov. Ove godine dodatne mjere su uvedene zbog "prilično složene operativne situacije" usljed kako je rekao "terorističke prijetnje" iz Ukrajine. Kremlj je predložio primirje s Ukrajinom koje bi počelo 8. maja, kako bi se poklopilo s prazničnim događajima. Zelenski je odbio taj prijedlog i uzvratio prijedlogom primirja koje je trebalo početi 6. maja. Događajima povodom Dana pobjede obično prisustvuje veliki broj stranih zvaničnika i šefova država, uključujući predsjednike pet centralnoazijskih zemalja koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza. Lista gostiju koju je Kremlj objavio 7. maja uključivala je manje od deset zvanica; među njima su bili bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko i slovački premijer Robert Fico. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije uputilo je ratoborno upozorenje Kijevu i tamošnjim diplomatskim misijama, prijeteći napadom na ukrajinsku prijestonicu ako Ukrajina zaista poremeti proslavu 9. maja. Ukrajina je tokom 7. maja lansirala gotovo 200 dronova na ruske ciljeve, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.