Viši sudovi u Beogradu i Novom Sadu saopštili su u ponedeljak imena osoba koje je pre više od mesec dana pomilovao bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić, među kojima su bivša viša funkcionerka Ministarstva unutrašnjih poslova Dijana Hrkalović i optuženi za teško ubistvo u pokušaju pošto je udario automobilom u studentkinju tokom komemorativnog skupa. Među pomilovanima su i opozicioni aktivisti i studenti koji su optuženi za pripremanje napada na ustavno uređenje i pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja, nakon što je njihov snimljen razgovor prvo pušten u provladine medije. Vučić od dana kada je podneo ostavku 27. septembra nije hteo da iznese imena osoba koje je pomilovao. Viši sud u Beogradu je saopštio u ponedeljak da su "sa adrese elektronske pošte Ministarstva pravde Republike Srbije dostavljene odluke predsednika Republike Srbije o pomilovanju". Slučaj Dijane HrkalovićPrema odluci bivšeg predsednika, od krivičnog gonjenja za krivično delo trgovina uticajem oslobođena je bivša državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Dijanu Hrkalović, koja je u prethodnom periodu viđana na skupovima Vučićeve Srpske napredne stranke. Hrkalović, koja se u javnosti pominjala kao osoba koja gaji bliske veze s pripadnicima kriminalnih grupa, sud u Beogradu prvobitno je osudio na 16 meseci zatvora da bi Apelacioni sud u decembru 2025. tu presudu ukinuo i naložio novo suđenje. Postupak protiv Hrkalović krenuo je ispočetka u martu ove godine. U tri različita slučaja optužena je da je uticala na svoje saradnike da postupe suprotno službenom položaju. U jednom od njih, tražila je da se sudu i tužilaštvu ne dostavi izveštaj o veštačenju telefona Veljka Belivuka kojem se tada sudilo za ubistvo. Belivuk je kasnije uhapšen i optužen za organizovani kriminal, više ubistava, otmicu, prodaju droge i nedozvoljeno nošenje i promet oružja. Pomilovani optuženi za napde na studenteMarko Pavlović je oslobođen od krivičnog gonjenja za krivično delo teško ubistvo u pokušaju. On je okrivljen da je u januaru 2025. automobilom naleteo na studentkinju Sonju Ponjavić koja je u Ruzveltovoj ulici u Beogradu s drugim građanima učestovala u tišini za poginule u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Izricanje presude Pavloviću pred Višim sudom u Beogradu bilo je zakazano za 6. novembar. Od krivičnog gonjenja za krivično delo pranje novca oslobođen je Nebojša Đokić, a Dragana Živadinović od krivičnog gonjenja za krivično delo zloupotreba službenog položaja, naveo je Viši sud u Beogradu. Sud u Beogradu je naveo i da je usvojena molba za pomilovanje Miloša Dugalića, podneta u avgustu, pa je oslobođen od daljeg izdržavanja kazne zatvora. Viši sud u Novom Sadu je saopštio da je u dopisu Ministarstva pravde navedeno da se od krivičnog gonjenja oslobađaju Gorski Matović, Stevica Kiš i Aleksandar Kocić za krivično delo nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu. Ognjen Stanković je oslobođen gonjenja za krivična dela nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu i teška telesna povreda, a Nemanja Narači za krivična dela nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu, teška telesna povreda i izazivanje opšte opasnosti. Matović, Kiš, Kocić, Stanković i Narači su, prema pisanju medija, među optuženima za napade na antivladine demonstrante tokom protesta u Novom Sadu u protekle dve godine zbog pada nadstrešnice na železničkoj stanici u tom gradu. Narači je takođe među deportovanima iz Crne Gore, dan uoči samita Evropske unije i Zapadnog Balkana na kojem je učestvovao i Vučić. Prema saopštenju novosadskog suda, Igor Elez je oslobođen gonjenja za krivično delo primanje mita. Pomilovanje za aktiviste i studenteViši sud u Novom Sadu je saopštio da se oslobađaju krivičnog gonjenja za krivično delo pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije u saizvršilaštvu u vezi s krivičnim delom napad na ustavno uređenje i krivično delo pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja: Anja Pitulić, Jovan Dražić, Dejan Bagarić, Doroteja Antić, Branislav Đorđević, Mila Pajić, Davor Stefanović, Srđan Đurić, Mladen Cvijetić, Lado Jovović, Marija Vasić i Lazar Dinić. Marija Vasić, Mladen Cvijetić, Srđan Đurić, Lazar Dinić, Lado Jovović i Davor Stefanović su aktivisti opozicionog Pokreta slobodnih građana i neformalne grupe studenata STAV (Studenti protiv autoritarne vlasti) iz Novog Sada koji su uhapšeni dan pred veliki skup studenata u Beogradu 15. marta 2025. Njihovom hapšenju je prethodio "specijalni program" provladinih televizija i objavljivanje audio snimka njihovog prisluškivanog sastanka. U istoj grupi je još šest omladinskih aktivista koji nisu u Srbiji i za kojima je raspisana poternica: Mila Pajić, Dejan Bagarić, Doroteja Antić, Branislav Đorđević, Anja Pitulić i Jovan Dražić.

Davor Macura, vlasnik Alta banke i biznismen blizak Srpskoj naprednoj stranci lišen je slobode sa još dvojicom rukovodilaca te banke, pod sumnjom da je iz banke izneo oko 45 milijardi dinara (oko 383 miliona evra). Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je da su uz Macuru slobode lišeni i direktor Odeljenja trezora i upravljanja gotovinom Alta banke G.M. i saradnik za trezorsko poslovanje I.P. Osumnjičenima je određeno zadržavanje od 48 sati i oni će biti saslušani u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal. Do hapšenja je došlo tri dana nakon što je Narodna banka Srbije (NBS) oduzela dozvolu za rad Alta banci. Vlasnik banke Davor Macura jedan je od četvorice srpskih biznismena za koje je zatraženo uvođenje američkih sankcija. Dozvola za rad Alta banci oduzeta je nepunih nedelju dana nakon što su u Srbiji održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima je Srpska napredna stranka poražena. Prema navodima Tužilaštva, Macura se kao odgovorno lice Alta banke sumnjiči da je iz trezora banke iznosio novac i na taj način pribavio protivpravnu imovinsku korist. U saopštenju se navodi da su G. M. i I.P. pomagali Macuri tako što su mu predavali kartice za ulazak u trezor ili su mu svojim karticama i prisustvom omogućavali neovlašćene ulaske u trezor "Depo". Tužilaštvo Macuru sumnjiči za zloupotrebu položaja odgovornog lica, dok su G.M. i I.P. osumnjičeni da su pomogli u izvršenju navedenog krivičnog dela. Tužilaštvo je saopštilo da su 31. oktobra i 1. novembra izvršeni pretresi u prostorijama Alta banke i stanu osumnjičenog Macure, kao i da je pretresom prostorija banke izvršen popis gotovog novca u trezoru. Šta kaže advokat Davora Macure?Isa Spahović, advokat Davora Macure, izjavio je za Radio Slobodna Evropa kako je Macuri uručeno rešenje o zadržavanju. "On će sutra biti predat tužilaštvu, koje će da iznese detalje, između ostalog, koje mu se delo stavlja na teret i da traži od njega da se izjasni, na šta on ima svoja prava da se izjasni, a to ćemo videti kako će se izjasniti", rekao je Spahović. Na pitanje RSE šta se nalazi u krivičnoj prijavi, Spahović je rekao "zloupotreba položaja odgovornog lica je delo za koje se on tereti", dodajući da detalje "za koje se to događaje konkretno vezuje, ne znamo". "Istraga je takva po prirodi tužilačka i policijska da su one nejavne. One su javne samo u meri koje je to neophodno da se zaštite prava okrivljenog. Znate i onda i mi ne znamo o čemu se tačno radi", rekao je on. Spahović je naveo i da će se 3. novembra Macura izjasniti u Tužilaštvu za organizovani kriminal posle 12 sati. Zašto je Narodna banka oduzela dozvolu Alta banci?Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je 31. oktobra da je oduzela dozvolu za rad Alta banci a.d. Beograd, kao i da će Agencija za osiguranje depozita rešenjem suda biti imenovana za stečajnog upravnika. Izvršni odbor NBS je konstatovao da su oduzimanju dozvole prethodile kontrolne aktivnosti koje su bile usmerene na to da banka poveća nivo likvidnosti. Utvrđeno je da se u prethodnom periodu finansijsko stanje banke znatno pogoršalo, te da postoji mogućnost dodatnog pogoršanja finansijskog stanja ili likvidnosti banke i s tim u vezi da su ugroženi interesi deponenata banke. NBS je navela da će štediše Alta banke biti blagovremeno, u što kraćem roku, obaveštene kod koje banke će moći da podignu svoje depozite do osiguranog iznosa od 50.000 evra, kao i o načinu prijave ostalih svojih potraživanja i o njihovoj isplati. "Navedeni postupak ni na koji način ne oslobađa dužnike banke njihovih obaveza, pri čemu ova lica mogu očekivati jasne instrukcije o načinu izmirenja svojih obaveza prema banci nakon pokretanja stečajnog postupka", navela je NBS. Nad Alta bankom a.d. Beograd pokrenut je stečajni postupak, izvestila je ova banka, navodeći da je odluka doneta u skladu sa važećim zakonskim propisima i odlukama nadležnih regulatornih organa. U saopštenju se ističe da nadležne institucije i stečajni organi preduzimaju neophodne korake radi zaštite interesa deponenata i poverilaca, kao i sprovođenja daljih zakonskih procedura predviđenih propisima Republike Srbije.

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je 2. novembra da su depoziti građana zaštićeni, bankarski sektor stabilan i dobro kapitalizovan, te da će očuvati stabilnost dinara nakon što je krajem prošle sedmice oduzela dozvolu za rad Alta banci. U saopštenju NBS navodi se da su svi depoziti obuhvaćeni sistemom osiguranja depozita sigurni do zakonom propisanog iznosa od 50.000 eura po deponentu, te da Agencija za osiguranje depozita raspolaže sredstvima za njihovu isplatu. Centralna banka Srbije poručila je da problemi jedne banke ne predstavljaju pokazatelj stanja u cijelom bankarskom sektoru, koji je, kako navodi, visoko likvidan i raspolaže značajnim kapitalnim rezervama. "Bankarski sektor je u dobroj poziciji da podrži finansijsku stabilnost i obezbijedi nesmetano pružanje bankarskih i platnih usluga građanima i privredi", saopštila je NBS. U saopštenju se navodi i da Narodna banka Srbije raspolaže svim instrumentima za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema i da će, bude li potrebno, intervenisati na deviznom tržištu kako bi sačuvala stabilnost kursa dinara prema evru. Oduzimanje dozvole zbog pogoršanog finansijskog stanjaNBS je 31. oktobra oduzela dozvolu za rad Alta banci iz Beograda, navodeći da je prethodnim kontrolama utvrđeno značajno pogoršanje njenog finansijskog stanja i likvidnosti, zbog čega su, prema ocjeni regulatora, bili ugroženi interesi deponenata. Nakon oduzimanja licence, nad bankom je pokrenut stečajni postupak, a Agencija za osiguranje depozita preuzela je upravljanje procesom zaštite štediša. NBS je tada saopštila da će klijenti biti obaviješteni preko koje banke mogu podići osigurane depozite do 50.000 evra. Istovremeno, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije pokrenulo je provjere poslovanja Alta banke i mogućih transfera novca u inostranstvo, dok je NBS podnijela krivičnu prijavu protiv banke i više odgovornih lica. Vlasnik banke među predloženima za američke sankcijeAlta banka dio je poslovnog sistema biznismena Davora Macure. Njegovo ime našlo se prošlog mjeseca među četvoricom srbijanskih privrednika za koje je američkom državnom sekretaru upućen zahtjev za uvođenje sankcija, što su iz Alta grupe odbacili kao neosnovano. Dan nakon što je Alta banci oduzeta dozvola za rad u Srbiji, Centralna banka Crne Gore saopštila je da je ukinula odobrenje za pružanje platnih usluga kompaniji "Alta Pay Group" u toj zemlji, naglašavajući da nema rizika po finansijsku stabilnost Crne Gore. U Sjevernoj Makedoniji centralna banka uvela je privremenu upravu u Alta banku AD Bitolj, navodeći da je odluka donesena nakon ubrzanog povlačenja depozita izazvanog problemima u matičnoj banci u Beogradu.

Vršiteljica dužnosti predsjednice Bugarske, Ilijana Jotova, pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora, pokazali su u ponedeljak gotovo konačni rezultati Centralne izborne komisije. Tako je Jotova postala prva izabrana žena u istoriji Bugarske na čelu države, a sve to uz slab odaziv birača. Nakon obrade 99,95 posto zapisnika sa biračkih mjesta, lista Jotova–Valčev osvojila je 57,58 posto glasova, odnosno oko 1,1 milion glasačkih listića, dok su njihovi protivkandidati, Andrej Đurov i Georgi Kandev, dobili 39,47 posto, odnosno oko 749.500 glasova. Ovi izbori uslijedili su nakon perioda velike političke dinamike i parlamentarnih izbora održanih ranije ove godine. Oko 2,95 posto glasača izabralo je opciju "ne podržavam nikoga", prenosi agencija Reuters. Drugi krug usljedio je nakon prvog kruga održanog 25. oktobra, u kojem nijedan kandidat nije osvojio većinu potrebnu za direktnu pobjedu. Jotova i Valčev su sa 34,6 posto glasova zauzeli prvo mesto, ispred Đurova i Kandeva koji su osvojili 32 posto, čime su se plasirali u drugi krug održan u nedelju. Jotova, koja je prethodno obavljala funkciju potpredsjednice, u januaru je postala vršilac dužnosti predsjednika nakon što je Rumen Radev podnio ostavku kako bi učestvovao na parlamentarnim izborima. Na tim izborima pobijedio je kao dio liste za koju mnogi politički analitičari smatraju da je naklonjena Kremlju. Radev podržava Jotovu, a oboje su se založili za diplomatsko okončanje rata u Ukrajini.

ALTA Banka AD Bitolj najavila je privremene zaštitne mjere i zatvaranje filijala, nakon odluke Narodne banke Republike Sjeverne Makedonije koja je uvela administrativnu upravu u Alta banku AD Bitolj i ograničila klijentima podizanje novca na najviše oko 160 eura sedmično. Hitna odluka centralne banke u Skoplju uslijedila je nepuna dva dana nakon što je u Srbiji oduzeta dozvola za rad matičnoj Alta banci AD Beograd, što je izazvalo masovno povlačenje depozita u regiji. Guverner Narodne banke Sjeverne Makedonije Trajko Slaveski potvrdio je na konferenciji za novinare da je privremena uprava uvedena odmah po usvajanju odluke na sjednici Izvršnog odbora centralne banke te objasnio da je reakcija Skoplja bila nužna nakon što je iz bitoljske banke u gotovini ili putem transfera ekspresno podignuto oko dva miliona eura. "Ova mjera je privremena i uvedena je isključivo zbog razvoja situacije u vezi s Alta bankom AD Beograd, dioničarom s kvalificiranim učešćem, kako bi se zaštitili imovina banke i interesi deponenata", izjavio je Slaveski. Uvođenje privremene uprave znači da se upravljanje imovinom banke privremeno prenosi na lica koja je imenovala Narodna banka, a koja djeluju u okviru ovlašctenja koja im je dodelio Izvršni odbor Narodne banke Republike Sjeverne Makedonije. Radi zaštite imovine banke, u narednim danima biće na snazi određena ograničenja plaćanja sa računa klijenata. Šta je Alta Group?"Alta Gruop" je kompanija Davora Macura, biznismena iz Srbije, specijalizovana za finansijske poslove. U njenom sastavu je i Alta banka. Alta sistem najprije je bio specijalizovan za poslove mijenjana valuta, kasnije je djelovao kao "Alta Pay", a od 2025. godine preimenovan u Alta Gruop. Sankcije za vlasnika Alta Group?Davor Macur, vlasnik Alta Pay Gruop, našao se na listi od četiri biznismena iz Srbije za koje je predloženo sankcionisanje od strane SAD. Zahtjevom, koji je State departmentu podnio republikanski kongresmen Joe Willson, traži se zabrana putovanja u SAD i korišćenje američkog finansijskog sistema. Naznačava se da je Macur u vezi sa režimom bivšeg predsjednika Srbije Aleksnadra Vučića, i iznose optužbe za pranje novca i zloupotrebu javnih resursa. Alta banka je ranije u odgovoru za Radio Slobodna Evropa kategorički odbacila svaku tvrdnju da su Alta Grupa, Alta banka ili Davor Macura umiješani u pranje novca, korupciju, zloupotrebu javnih resursa ili miješanje u izborni proces. "Nijedan nadležni organ ni u jednoj jurisdikciji nije doneo nalaz niti odluku kakva se u navodima pripisuje Alta banci, Alta Pay Grupi ili gospodinu Macuri", navedeno je za RSE u odgovoru portparola Alta banke.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će njegova zemlja obustaviti napade na ruske naftne rafinerije, kako je zahtijevao američki predsjednik Donald Trump – ukoliko SAD brzo isporuče Kijevu rakete za protivvazdušnu odbranu Patriot. U intervjuu za Fox News 1. novembra, Zelenski je rekao da je o tom pitanju vodio "više različitih" razgovora sa američkim predsjednikom i njegovim saradnicima. "Rekli smo da ne možemo a da ne odgovorimo nakon ruskih napada na naš energetski sektor, nakon što Rusija ubija naše ljude i napada našu infrastrukturu za struju i gas, rafinerije – sve", izjavio je on u razgovoru sa voditeljem Treyem Yingsteom. "Rekli smo: ako želite da ne napadamo ruske rafinerije, onda oni ne smiju da napadaju naš energetski sistem. Druga opcija je, dajte nam rakete Patriot. Naći ćemo novac; nije riječ samo o pomoći... Platićemo". Zelenski je izjavio da bi, ukoliko bi SAD obezbijedile raketne sisteme na period od mjesec dana, Ukrajina obustavila napade na ruske rafinerije na isto toliko vremena. Moglo bi potrajati 'nekoliko godina'Stejt department SAD je 30. oktobra saopštio da je odobrena prodaja presretača za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot Ukrajini, što je pomoć koja je prijeko potrebna, u vrijednosti od 2,1 milijarde dolara, kako bi se ojačala odbrana Kijeva od sve učestalijih ruskih napada iz vazduha. Zelenski je, međutim, upozorio da bi za isporuku tih 500 presretača moglo biti potrebno "nekoliko godina". U objavi na društvenim mrežama, Zelenski je naveo da 500 presretača tipa PAC-3 predstavlja "značajan broj" i da bi mogli da čine efikasan odbrambeni paket ove zime, ali je dodao da bi "isporuke mogle da počnu tek za nekoliko godina". "Tražimo od naših američkih partnera da pronađu rješenje za period kada postoji stvarna opasnost i stvarna potreba za upotrebom presretača PAC-3", izjavio je ukrajinski predsjednik. Alex Plitsas, viši saradnik u Atlantskom savjetu i bivši zvaničnik Pentagona, izjavio je da je najava slanja sistema Patriot značajna, ali da neće zadovoljiti trenutne potrebe Ukrajine. On je upozorio da su kontinuirani ruski napadi na energetsku infrastrukturu usmjereni na terorisanje civila i prisiljavanje Ukrajine na kapitulaciju putem izlaganja njenog stanovništva smrzavanju tokom zime. Presretač PAC-3 američkog sistema Patriot jedno je od rijetkih zapadnih oružja sposobnih da obori balističke rakete koje Rusija ispaljuje na ukrajinske gradove. Trump, koji se u SAD suočava sa političkim pritiscima usljed vrtoglavog rasta cijena energenata, pozvao je na "energetsko primirje", zahtijevajući da Rusija i Ukrajina obustave napade na takvu infrastrukturu. Rusija je u februaru 2022. godine pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu i odbija pozive na prekid vatre. Kako se približavaju zimski mjeseci, koji bi mogli biti izuzetno surovi, Rusija je intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, kao i na civilne objekte. Kijev je uzvratio udarima na rusku energetsku infrastrukturu, za koju tvrdi da služi kao pogonsko gorivo za rat protiv Ukrajine. Širom Rusije zabiljeležene su nestašice energenata i dugi redovi na benzinskim pumpama. Lokalno primirje u oblasti ukrajinskog grada Oleški okončano je kasno uveče 1. novembra, nakon što je Moskva odbila prijedlog za njegovo produženje, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Nagovještaji sajber rata?U međuvremenu, pojavili su se znaci mogućeg rasplamsavanja sajber rata između dvije zemlje, mada je detalja o tome bilo malo. Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je 1. novembra da postoji sumnja da je sistem za uzbunjivanje od vazdušnih napada hakovan, ali i da je rad sistema u međuvremenu normalizovan. "Čini se da je aplikacija 'Vazdušna uzbuna' (Air Alarm) bila izložena neprijateljskom uplitanju", navodi se u saopštenju ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva od 1. novembra. "Ostanite mirni i pratite obavještenja na našem kanalu". Pored toga, rusko Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je rano ujutru 2. novembra da je sajber napad na njegovu mobilnu aplikaciju doveo do širenja lažnih informacija u javnosti. "Pažnja! Mobilna aplikacija ruskog Ministarstva za vanredne situacije bila je meta masovnog sajber napada, što je napadačima omogućilo da javnosti plasiraju lažne informacije", objavilo je Ministarstvo na Telegramu. Za sada nema naznaka da li su ova dva incidenta povezana, ali su ruske web stranice posljednjih dana prijavile niz hakerskih napada.

"Alta Pay Groupi" oduzeto je odobrenje za pružanje platnih usluga u Crnoj Gori, odlučio je Savet centralne banke (CBCG) te države u nedelju (1. novembra), dan nakon što je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu Alta banci a.d. Beograd. Kako je naznačeno u obaveštenju objavljenom na sajtu CBCG odluka je doneta u skladu sa Zakonom o platnom prometu, a na osnovu sveobuhvatne procene ispunjenosti kriterijuma koji se odnose na "obezbeđivanje stabilnog, sigurnog i zakonitog poslovanja platne institucije". Naglašava se da nema rizika za finansijsku stabilnost Crne Gore. "Alta Pay Group DOO Podgorica nije banka, ne prima depozite građana i privrede i nema uticaj na stabilnost finansijskog sistema Crne Gore. Centralna banka je blagovremeno preduzela sve potrebne aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se u svetlu aktuelnih dešavanja obezbijedilo uredno izvršavanje obaveza Alta Pay Group DOO Podgorica i zaštitili interesi korisnika", navedeno je u saopštenju. Šta je Alta Group?"Alta Gruop" je kompanija Davora Macura, biznismena iz Srbije, specijalizovana za finansijske poslove. U njenom sastavu je i Alta banka. Alta sistem najpre je bio specijalizovan za menjačne poslove, kasnije je delovao kao "Alta Pay", a od 2025. godine preimenovan u Alta Gruop. Od svog početka do danas kompanija je značajno proširila aktivnosti. To se vidi na internet sajtu Alta Group. Tu stoji da se Alta Gruop bavi bankarskim i menjačnim poslovima, poslovima elektronske naplate i lizinga, kao i da posluje u Crnoj Gori. Takođe se vidi da je "Alta Gold" posebna poslovna jedinica unutar Alta Group fokusirana na poslove sa zlatom. Macura se povodom poslednjih događaja nije oglašavao. Šta je prethodilo?U odluci koja je objavljena u subotu (31. oktobra) Izvršni odbor NBS je konstatovao da su oduzimanju dozvole Alta banci a.d. Beograd prethodile kontrolne aktivnosti koje su bile usmerene na to da banka poveća nivo likvidnosti. Utvrđeno je da se u prethodnom periodu, finansijsko stanje banke znatno pogoršalo, te da postoji mogućnost dodatnog pogoršanja. S tim u vezi se navodi da su ugroženi interesi deponenata banke. Stoga je, objašnjeno je, NBS donela odluku da toj banci oduzme dozvolu za rad a kako bi zaštitila interese deponenata i očuvala stabilnost finansijskog sistema. Sankcije za Macura?Davor Macura, vlasnik Alta Pay Gruop, našao se na listi od četiri biznismena iz Srbije za koje je predloženo sankcionisanje od strane SAD. Zahtevom, koji je State departmentu podneo republikanski kongresmen Džo Vilson (Joe Willson), traži se zabrana putovanja u SAD i korišćenje američkog finansijskog sistema. Naznačava se da je Macura u vezi sa režimom bivšeg predsednika Srbije Aleksnadra Vučića, i iznose optužbe za pranje novca i zloupotrebu javnih resursa. Alta banka je odbacila optužbe. "Nijedan nadležni organ ni u jednoj jurisdikciji nije doneo nalaz niti odluku kakva se u navodima pripisuje Alta banci, Alta Pay Grupi ili gospodinu Macuri", navedeno je za RSE u odgovoru portparola Alta banke.

Moskva i Kijev razmijenili su napade 1. novembra, pri čemu je, prema navodima, više desetina dronova oboreno iznad ruske oblasti Nižnji Novgorod, dok su pogođeni energetski objekti u četiri ukrajinske oblasti, ostavljajući stotine hiljada ljudi bez električne energije. Guverner ruske oblasti Nižnji Novgorod, Gleb Nikitin, izjavio je da je tokom noći "industrijsko postrojenje" u okrugu Kstovo bilo meta "masovnog napada dronovima", koji je izazvao "značajnu štetu". Dodao je da je u napadu uništeno više od 100 dronova te da za sada nema prijavljenih žrtava. Ukrajinski mediji objavili su da su u napadu pogođeni rafinerija LukOil u Kstovu, kao i termoelektrana u Novogorkovskoj. Radio Slobodna Evropa nije mogla nezavisno potvrditi te informacije. Ovaj razvoj događaja uslijedio je manje od 24 sata nakon što je ukrajinska vojska saopćila da je dronovima i obalnim raketnim sistemima Neptune gađala rusko državno hemijsko i odbrambeno preduzeće Kombinat Kamenski u ruskoj Rostovskoj oblasti. Ta oblast, koja graniči s Ukrajinom, predstavlja strateški važan industrijski i logistički centar na jugozapadu Rusije. Reuters je prošlog mjeseca izvijestio da je Rusija za samo šest sedmica gotovo završila izgradnju velike nove baze za lansiranje dronova na mlazni pogon u toj oblasti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je napad na Rostovsku oblast 31. oktobra prouzrokovao štetu vrijednu desetine miliona dolara, dok Kijev nastoji ograničiti ruske ratne kapacitete onim što naziva "sankcijama dugog dometa", misleći na udare unutar ruske teritorije. Dok Kremlj ne pokazuje spremnost na kompromis radi okončanja rata i nastavlja s razornim napadima na Ukrajinu, ukrajinska vojska sve češće uzvraća gađanjem energetskih i vojnih objekata duboko u Rusiji. Zelenski je 1. novembra rekao da je Rusija tokom noći napala energetsku infrastrukturu u četiri ukrajinske regije, ostavljajući stotine hiljada ljudi bez struje u trenutku kada hladno vrijeme zahvata istočnu Evropu. "Samo tokom ove noći naš energetski sektor u četiri regije bio je pod ruskim napadima: Dnjepropetrovska, Vinjička, Žitomirska i Hmeljnička oblast. Gađane su trafostanice, transformatori i elektroenergetski vodovi koji snabdijevaju električnom energijom domove naših građana", napisao je na Telegramu. "Ekipe za sanaciju rade svuda. U ovom trenutku stotine hiljada domaćinstava i dalje su bez struje", rekao je Zelenski, dodajući da je Rusija samo tokom ove sedmice protiv Ukrajine lansirala 1.940 udarnih dronova, više od 1.580 navođenih avionskih bombi i 44 projektila različitih tipova, od čega 36 balističkih. "Intenzitet napada je veoma visok, a Rusi pokušavaju maksimalno iskoristiti nedostatak presretača za balističke projektile", dodao je. Ukrajinska vojska je izvijestila da su ruske snage samo 1. novembra napale zemlju sa 433 drona, koji su lansirani iz Orjola i Šatalova u Rusiji, kao i iz dijela Donjecke oblasti pod ruskom okupacijom.

Komemorativni skup u Novom Sadu, povodom druge godišnjice od pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice Železničke stanice u tom gradu, završen je u nedelju nakon što su predstavnici svih univerziteta u Srbiji položili 16 venaca sa imenima poginulih ispred stanice. Nakon studenata, sa polaganjem cveća i paljenjem sveća nastavili su i građani te predstavnici Studentske liste. Posle pada nadstrešnice usledili su masovni antivladini protesti koje su predvodili studenti, a koji su doveli do vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra. Studentska lista učestvovala je na izborima i osvojila najviše glasova, prema preliminarnim rezultatima. Time su Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka izgubili vlast nakon 14 godina. Suđenje za pogibiju 16 ljudi ni dve godine kasnije još nije počelo. 'Pravda će biti zadovoljena'Predstavnici studentskog pokreta poručili su na skupu da tragedija nije reč koja adekvatno opisuje ono što se dogodilo 1. novembra 2024, jer tragedija opisuje nesreću, slučajni događaj, a iza te reči "može vešto da se sakrije reč koju svi tražimo, a to je odgovornost". "Zato nismo zažmurili i nismo prećutali. Događaj koji nas je sve potresao do srži - nije tragedija, nije nesreća, nije slučajnost. To je ubistvo. A ubistvo traži krivca, traži odgovornost i traži pravdu", poručila je studentkinja u govoru sa bine postavljene kod Železničke stanice. "I pravda će biti zadovoljena, jer ubistvo traži krivca i odgovorni će pred sudom objasniti zašto su nam zemlju zavili u crno. A mi, mi nikada nećemo zaboraviti. I zato ćemo na svaku godišnjicu, u svim gradovima, u 11.52 da se okupimo i zajedničkom tišinom da kažemo da su voljeni, upamćeni i nikad prežaljeni", kazala je studentkinja. Pre obraćanja, po završetku 16-minutne tišine za poginule, hor je izveo pesmu "Cveta trešnja u planini", usledila su recitovanja "Što te nema" Alekse Šantića i "Pohvala svetu" Branka Miljkovića, da bi komemorativni skup bio završen pesmom "Lepe moje crne oči" u ponovnom izvođenju hora. Predstavnici studentskog pokreta potom su ispred Železničke stanice položili 16 venaca cveća, sa imenima 16 poginulih u padu nadstrešnice. Na skup je pozvao studentski pokret, koji je apelovao da se na njega dođe bez političkih obeležja, transparenata i bez pravljenja buke. Okupljanja građana počela su u nedelju ujutro na tri lokacije u Novom Sadu, kolone okupljenih su se prvo susrele kod Futoške pijace, a potom zajedno stigle do Železničke stanice Bulevarom oslobođenja. Na čelu kolone, 16 studenata je nosilo 16 venaca cveća, sa imenima 16 poginulih, dok su iza njih građani nosili crna platna na kojima je bilo ispisano "16", "11.52", kao i ilustracije belih golubova. Nadstrešnica na Železničkoj stanici u Novom Sadu obrušila se 1. novembra 2024. godine u 11.52 i tom prilikom poginulo je 14 ljudi, među kojima i četvoro dece - od šest, 10, 16 i 17 godina, dok su teško povređene tri osobe od kojih su dve kasnije preminule u bolnici. Tog dana pod tonama betona, poginuli su Sara Firić (6), Valentina Firić (10) i Đorđe Firić (53) iz Kovilja, zatim Milica Adamović (6), Sanja Ćirić Arbutina (35) i Mileva Karanović (76), sve iz Kaća. Poginuli su i Nemanja Komar (17) iz Stepanovićeva, Miloš Milosavljević (21) iz Knićanina, Stefan Hrka (27) iz Beograda, Anđela Ruman (20) iz Stare Pazove, Goranka Raca (58) iz Novog Sada, Đuro Švonja (77) iz Stepanovićeva, Vukašin Raković (69) iz Bukovca i državljanin Severne Makedonije Vasko Sazdovski (46). Anja Radonjić (24) iz Paraćina preminula je od posledica teških povreda u bolnici 17. novembra 2024. godine, a Vukašin Crnčević (18) iz Zmajeva 21. marta 2025. godine. Teodora Martinko je sa teškim povredama preživela tu nesreću. Potvrđena optužnica za pad nadstrešniceApelacioni sud u Novom Sadu potvrdio je sredinom jula optužnicu za pad nadstrešnice. Među optuženima su bivši ministar građevinarstva Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski i nekadašnja direktorka preduzeća Infrastruktura železnice Srbije Jelena Tanasković. Njih troje terete se za teško delo protiv opšte sigurnosti u vezi sa krivičnim delom izazivanje opšte opasnosti. Za isto krivično delo tereti se i Nebojša Šurlan, takođe jedan od bivših direktora Infrastrukture železnice Srbije. Pored njih, još devet osoba tereti se za teško delo protiv opšte sigurnosti u vezi sa nepropisnim i nepravilnim izvođenjem građevinskih radova, dok je Apelacioni sud odbio žalbe sedmoro okrivljenih kao neosnovane.

Načelniku Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije Marku Kričku i načelniku Službe za suzbijanje kriminala Bošku Sekuloviću određeno je, zbog postupanja u slučaju "Senjak", zadržavanje od 48 sati, rekao je u nedelju glavni tužilac beogradskog Višeg javnog tužilaštva Nenad Stefanović. On je na pres-konferenciji kazao da se Kričak osnovano sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i za primenu fizičke sile nad jednom osobom povezanom s tim slučajem. Stefanović je istakao da je Sekulović osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja, te najavio da će obojica biti saslušani u Višem javnom tužilaštvu, kao i da će krivična prijava protiv njih biti uskoro javno objavljena. "M.K. i B.S. su jutros [1. novembar] lišeni slobode zbog postojanja osnova sumnje da su od 12. maja do 3. juna 2026. kao službena lica prekoračenjem i iskorišćavanjem službenog položaja, te nevršenjem službene dužnosti, naneli štetu i teže povredili prava oštećenog – bivšeg načelnika PU za grad Beograd V.M, tokom svog postupanja povodom izvršenja krivičnog dela Teško ubistvo na štetu A.N. 12. maja u restoranu 27", kazao je on. Prema rečima Stefanovića, postoje osnovi sumnje da je načelnik Uprave kriminalističke policije 16. maja sa drugim, za sada NN policijskim službenicima, u prostorijama Uprave zlostavljao i mučio N.L. Kazao da Više javno tužilaštvo i svi njegovi tužioci isključivo postupaju u skladu sa Ustavom i zakonima, te da je "s tim u vezi realizovano i današnje hapšenje, koje nema nikakve veze sa izbornim procesima i rezultatima parlamentarnih izbora". Rekao je i da je Tužilaštvo predistražne radnje u ovom predmetu počelo da sprovodi u maju ove godine kada je došlo do opstrukcije rada postupajućih javnih tužilaca. Marko Kričak je na funkciji načelnika Uprave kriminalističke policije proveo nešto više od godinu dana, a pre toga je bio načelnik Jedinice za zaštitu lica i objekata. Vodio je policijsku akciju posle ubistva Aleksandra Nešovića Baje u restoranu "27" na Senjaku gde je prvobitno za taj zločin policijskom krivičnom prijavom bio obuhvaćen Veselin Milić, koji je tada osim pomoćnika direktora bio i šef beogradske policije. Javnosti je postao poznat kada ga je studentkinja Nikolina Sinđelić optužila za pretnje i policijsku brutalnost u zgradi garaže Vlade Srbije tokom protesta prošle godine, i protiv njega podnela krivičnu prijavu.

Premijer Kosova Albin Kurti izjavio je u subotu da se nada kako će Srbija promijeniti odnos prema Kosovu kao nezavisnoj državi i time otvoriti put punoj normalizaciji susjedskih odnosa, nakon što je Studentska lista pobijedila na prošlosedmičnim izborima, svrgnuvši s vlasti stranku bivšeg predsjednika Aleksandra Vučića. Govoreći na skupu svoje stranke Pokret Samoopredjeljenje, Kurti je rekao da "znamo ko je izgubio vlast u Srbiji kao rezultat ovih izbora, ali još ne znamo tačno ko ju je osvojio". "Nadamo se da će ovu političku promjenu pratiti i pozitivna promjena pristupa zvaničnog Beograda prema Republici Kosovo kao nezavisnoj državi, kao i prema Albancima u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, kao diskriminisanoj zajednici", rekao je Kurti. Studentska lista osvojila je 52,54 posto glasova na izborima 25. oktobra, dok je Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića dobila 39,29 posto. Pobjeda studentskog pokreta okončala je 14-godišnju vladavinu Aleksandra Vučića, koji je poraz priznao odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta. Očekuje se da Studentska lista samostalno formira novu vladu Srbije, ali još nije poznato ko će biti njen kandidat za premijera niti je predstavila jasan politički program. Kada je riječ o Kosovu, predstavnici Studentske liste naveli su da će nastaviti dijalog uz posredovanje Evropske unije i primjenu Briselskog sporazuma o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije iz 2013. godine. Kosovo i Srbija vode dijalog pod okriljem EU od 2011. godine, a iako je postignut niz sporazuma, većina njih nije provedena u praksi. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa nosilac Studentske liste Ilija Srdanović izjavio je da će nova vlast poštovati međunarodne sporazume potpisane tokom Vučićeve vladavine. Ipak, prema javnim stavovima koje je Radio Slobodna Evropa analizirao prije izbora, zajednički stav ovog političkog pokreta proizašlog iz studentskih protesta protiv korupcije jeste da je "Kosovo sastavni dio Srbije, kako piše u Ustavu zemlje". Beograd ne priznaje nezavisnost Kosova, proglašenu 2008. godine, devet godina nakon rata na Kosovu u kojem su hiljade ljudi ubijene ili nestale, većinom Albanci. Prema podacima Instituta za zločine počinjene tokom rata na Kosovu, još se traga za 1.577 nestalih osoba iz rata 1998. - 1999. godine, dok je ukupno dokumentovano 12.230 ratnih žrtava. Kurti je poručio da suočavanje s prošlošću, "denacifikacija političkog diskursa", institucionalna dekriminalizacija i unutrašnja demokratizacija moraju stvoriti uslove za normalizaciju odnosa sa susjedima. Prema njegovim riječima, rasvjetljavanje zločina nad albanskim civilima, utvrđivanje lokacija masovnih grobnica i sudbine nestalih osoba"obaveza je prema žrtvama i njihovim porodicama". "Bez istine o prošlosti ne može se graditi povjerenje za budućnost. Želimo dobre susjedske odnose, mir i saradnju na osnovu ravnopravnosti i međusobnog poštovanja. Zato se nadamo da će novi razvoj događaja otvoriti put punoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, uz međusobno priznanje", rekao je Kurti. Nije govorio o mogućnosti nastavka dijaloga u Briselu, koji je posljednjih godina u zastoju. Ranije je Kurti nastavak dijaloga na visokom političkom nivou uslovio izručenjem Milana Radoičića iz Srbije. Radoičić je preuzeo odgovornost za oružani napad u Banjskoj 2023. godine, kada su ubijeni jedan narednik Policije Kosova i trojica napadača nakon što je grupa naoružanih Srba napala policiju na sjeveru Kosova. Kosovo optužuje Srbiju za umiješanost u taj napad, što Beograd negira.

Evakuacija stanovnika iz južnog ukrajinskog grada Oleški, koji je pod ruskom okupacijom, završena je, dok Moskva i Kijev nastavljaju poštovati privremeni prekid vatre koji je, prema navodima, posredovala američka prva dama Melania Trump. Autobusi s civilima prvi put nakon više od četiri godine napustili su područje bez incidenata. Prekid vatre trebao bi ostati na snazi do 1. novembra. Ruska povjerenica za ljudska prava Jana Lantratova objavila je 30. oktobra na društvenim mrežama da je, nakon dolaska u ruski okupirani Krim, jedan konvoj autobusa krenuo prema Rusiji, dok je drugi bio upućen prema Ukrajini. "Privodimo kraju našu humanitarnu misiju u Oleškiju. Trenutno se nalazimo na području Armjanska (na sjeveru Krima)", rekla je u videosnimku objavljenom na Telegramu, dodajući da su obje strane pohvalile visok nivo organizacije. Zelenski je kasnije naveo da su stanovnici Oleškija koji su željeli otići u Ukrajinu prešli granicu 31. oktobra te zahvalio Sjedinjenim Državama i Melaniji Trump na posredovanju. "Kada svijet obraća pažnju, ljudi bivaju spašeni. Potrebni su i dodatni koraci ka deeskalaciji i stvarnom napretku prema miru", napisao je. Stotine stanovnika Oleškija trebale su se vratiti na teritoriju pod kontrolom Ukrajine zaobilaznim putem: nakon dolaska u Anapu na jugu Rusije, civili su trebali biti prevezeni avionom do bjeloruskog grada Gomelja, a odatle autobusima u sjevernu ukrajinsku Černihivsku oblast. Taj zaobilazni pravac bio je neophodan kako bi se izbjegli putevi uz liniju fronta koji su teško minirani i oštećeni ratom izazvanim ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Za vrijeme evakuacije iz ratom pogođenog grada 30. oktobra, Kremlj je poručio da privremeni prekid vatre u tom području ne treba posmatrati kao model za širi mirovni proces u Ukrajini. Moskva je više puta isticala da ne traži djelimično smirivanje sukoba, već sveobuhvatno rješenje koje bi uključivalo njene zahtjeve, među kojima je i puna kontrola nad ukrajinskim teritorijama koje ruske snage nisu uspjele zauzeti na bojnom polju. Istovremeno, Rusija je pojačala kampanju zračnih udara s ciljem da izvrši pritisak na Kijev da prihvati njene uslove za mir, napadajući energetsku i civilnu infrastrukturu te ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja i električne energije tokom hladnog vremena. Ukrajinska vojska je ove godine sve češće odgovarala vlastitim operacijama, gađajući energetsku i vojnu infrastrukturu unutar Rusije dalekometnim dronovima. Ukrajinske oružane snage su 31. oktobra izvijestile da su dronovima i obalnim raketnim sistemima Neptun gađale rusko državno hemijsko i odbrambeno preduzeće Kombinat Kamenski u Rostovskoj oblasti. Navodi se da je potvrđen "požar u skladištu gotovih proizvoda" te da su oštećene četiri proizvodne radionice. Preduzeće proizvodi čvrsto raketno gorivo za municiju koju koriste brojni ruski raketni sistemi. Rostovska oblast, koja graniči s Ukrajinom, predstavlja strateški važan industrijski i logistički centar na jugozapadu Rusije. Reuters je ranije ovog mjeseca objavio da je Rusija za samo šest sedmica gotovo završila izgradnju velike nove baze za lansiranje mlaznih dronova u toj regiji. Pozivajući se na satelitske snimke, Reuters je naveo da je lokacija krajem augusta bila prazna livada, a da je do sredine oktobra prerasla u kompleks veličine približno 126 fudbalskih terena. Rostovska oblast je od septembra pod ukrajinskim zračnim napadima. Ukrajinska sigurnosna služba prethodno je tvrdila da je u specijalnoj operaciji na vojnom aerodromu u regionalnom centru Rostovu na Donu gađala više "ruskih zračnih sredstava". Zelenski upozorio na dugo čekanje nakon što je SAD odobrio prodaju presretača za sisteme PatriotAmerički State Department objavio je da je odobrio prodaju prijeko potrebnih presretača za sistem protuzračne odbrane Patriot Ukrajini u vrijednosti od 2,1 milijardu dolara, kako bi se ojačala odbrana Kijeva od sve intenzivnijih ruskih zračnih napada koji posljednjih mjeseci pogađaju civilna naselja i infrastrukturu. Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi isporuka 500 raketnih presretača mogla potrajati "nekoliko godina". Pozdravljajući potez američkog State Departmenta kao "snažnu odluku", Zelenski je u objavi na društvenim mrežama napisao da je "500 PAC-3 presretača značajna količina" koja bi mogla činiti efikasan odbrambeni paket ove zime, ali je naglasio da bi "isporuke mogle početi tek za nekoliko godina". "Tražimo od naših američkih partnera da pronađu rješenje za period kada postoji stvarna opasnost i stvarna potreba za korištenjem PAC-3 presretača", rekao je ukrajinski predsjednik, podsjećajući da je energetska infrastruktura njegove zemlje pod stalnim ruskim napadima. State Department je naveo da će predložena prodaja raketnih presretača, koji se nabavljaju sredstvima Kanade, Njemačke i Norveške, podržati vanjskopolitičke i sigurnosne ciljeve SAD-a "poboljšanjem sigurnosti partnerske zemlje koja predstavlja faktor političke i ekonomske stabilnosti u Evropi". Najava prodaje uslijedila je nakon što je Zelenski 30. oktobra ponovio pozive Washingtonu da ubrzaju isporuku presretača, koji se smatraju najefikasnijim oružjem protiv ruskih balističkih raketa. Evropska komisija je u septembru odobrila 6,1 milijardu eura (6,82 milijarde dolara) za nabavku odbrambene opreme za Ukrajinu. U taj iznos uključena je i kupovina američkih PAC-3 Patriot presretača, na osnovu posebnog izuzeća od pravila Evropske unije. Evropska komisija nije precizirala koliko je sredstava namijenjeno za te presretače, pozivajući se na operativnu sigurnost. Na zatvorenom sastanku Evropskog vijeća u oktobru Zelenski je učesnicima predstavio koliko bi Patriot presretača Ukrajini bilo potrebno da prebrodi zimu.

Šesnaest belih ruža položeno je u subotu na ulicu ispred Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu u 11.52 časova, u znak sećanja na 16 poginulih u padu betonske nadstrešnice na ulazu u Železničku stanicu u Novom Sadu 1. novembra 2024. Studenti u blokadi i drugi građani su tu u subotu poslednji put održali 16 minuta tišine. Studenti u blokadi zahvalili su građanima koji su bili s njima dve godine "uporno i hrabro" ne dopuštajući da se pogibija zaboravi. Zahvalili su im na "podršci, ljubavi i poverenju" koje su imali u njih. "Sutra je godišnjica pada nadstrešnice i pozivamo vas da u što većem broju dođemo da obeležimo taj tragični datum na komemorativnom skupu u Novom Sadu, da se ne ponovi i ne zaboravi", poručili su predstavnici studenata u blokadi. Svi su se okupili na ulici, kraj velikog transparenta "Mašinci protiv mašinerije", jednog od simbola koji su nosili na svim protestima. Tišina u znak sećanja i poštovanja prema stradalima prošla je u potpunom miru. Saobraćaj je bio blokiran, vozači su stali i niko se nije bunio. Kada je završena, neki su se u znak podrške oglasili sirenama.

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je oduzela dozvolu za rad Alta banci a.d. Beograd, kao i da će Agencija za osiguranje depozita rešenjem suda biti imenovana za stečajnog upravnika. Vlasnik banke Davor Macura jedan je od četvorice srpskih biznismena za koje je zatraženo uvođenje američkih sankcija. Izvršni odbor NBS je konstatovao da su oduzimanju dozvole prethodile kontrolne aktivnosti koje su bile usmerene na to da banka poveća nivo likvidnosti. Utvrđeno je da se u prethodnom periodu, finansijsko stanje banke znatno pogoršalo, te da postoji mogućnost dodatnog pogoršanja finansijskog stanja ili likvidnosti banke i s tim u vezi da su ugroženi interesi deponenata banke. Imajući u vidu da su se stekli uslovi za oduzimanje dozvole za rad banke, u skladu sa Zakonom o bankama, NBS je donela odluku da toj banci oduzme dozvolu za rad kako bi zaštitila interese deponenata i očuvala stabilnost finansijskog sistema, saopšteno je. NBS je navela da će štediše Alta banke biti blagovremeno, u što kraćem roku, obaveštene kod koje banke će moći da podignu svoje depozite do osiguranog iznosa od 50.000 evra, kao i o načinu prijave ostalih svojih potraživanja i o njihovoj isplati. "Navedeni postupak ni na koji način ne oslobađa dužnike banke njihovih obaveza, pri čemu ova lica mogu očekivati jasne instrukcije o načinu izmirenja svojih obaveza prema banci nakon pokretanja stečajnog postupka", navela je NBS. Nad Alta bankom a.d. Beograd pokrenut je stečajni postupak, izvestila je ova banka, navodeći da je odluka doneta u skladu sa važećim zakonskim propisima i odlukama nadležnih regulatornih organa. U saopštenju se ističe da nadležne institucije i stečajni organi preduzimaju neophodne korake radi zaštite interesa deponenata i poverilaca, kao i sprovođenja daljih zakonskih procedura predviđenih propisima Republike Srbije. Zatražene sankcije protiv četvorice biznismena iz SrbijeVlasnik Alta grupe Davor Macura, jedan je od četiri biznismena iz Srbije, bliskih donedavnoj vladajućoj strukturi u zemlji, koji su se našli na listi zahteva za uvođenje američkih sankcija, koju je republikanski kongresmen Džo Vilson (Joe Wilson) uputio državnom sekretaru Marku (Marco) Rubiju. Zahtev da im se zabrani putovanje u SAD i korišćenje američkog finansijskog sistema, kako se navodi u pismu u koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, upućen je 14. oktobra. Vilson se obratio američkom državnom sekretaru kao kopredsednik Komisije za bezbednost i saradnju u Evropi, poznate kao Helsinške komisije SAD. U tom zahtevu su četvorica biznismena označena kao saradnici doskorašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji koriste javne resurse za lično bogaćenje. Ranije su iz Alta banke na upit RSE odbacili ove navode nazivajući ih neistinitim. U zahtevu za sankcije za Alta banku se navodi da je umešana u poslove koji uključuju pranje novca. Alta banka je ranije u odgovoru za RSE kategorički odbacila svaku tvrdnju da su Alta Grupa, Alta banka ili Davor Macura umešani u pranje novca, korupciju, zloupotrebu javnih resursa ili mešanje u izborni proces. "Nijedan nadležni organ ni u jednoj jurisdikciji nije doneo nalaz niti odluku kakva se u navodima pripisuje Alta banci, Alta Pay Grupi ili gospodinu Macuri", navedeno je u odgovoru portparola Alta banke.