Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev odbrane Ratka Mladića za puštanje ranije na slobodu iz humanitarnih razloga. Mladić je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini tokom rata od 1992. do 1995. godine. Mladićeva odbrana je 18. augusta podnijela zahtjev kojim je zatraženo njegovo prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga i transfer u određenu bolnicu ili ustanovu za palijativnu njegu u Srbiji. Zahtjev za puštanje, kako je navedeno, zasnovan je zbog vjerovatne neposredne smrti i veće i kontinuiranije prisustvo njegove porodice. Gatti Santana je u odluci istikla kako nije uvjerena da humanitarni razlozi opravdavaju izuzetnu mjeru prijevremenog puštanja, čak i uz stroge uslove. "Interesi pravde i opšta pravna načela ne zahtijevaju puštanje na slobodu samo zato što se očekuje neposredna smrt. Imajući u vidu nivo i prirodu njege koja je dostupna Mladiću, kao i mogućnosti za kontakt s porodicom, njegov nastavak pritvora neće mu prouzrokovati patnju izvan one koju zatvorska kazna sama po sebi podrazumijeva", ističe se u odluci. "Uzimajući u obzir posebne penološke interese povezane s Mladićevom kaznom doživotnog zatvora, ne smatram da pravilno provođenje krivičnog pravosuđa zahtijeva humanitarno puštanje. Naprotiv, Mladićevo ljudsko dostojanstvo, na koje svako ima pravo, u sadašnjim okolnostima u potpunosti se poštuje", dodaje se u odluci predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove. Gatti Santana je navela da se Mladićev zahtjev za puštanje mora razmatrati u kontekstu posebnog i značajnog penološkog cilja koji stoji iza kazni izrečenih osobama osuđenim za međunarodne zločine. "Kazna, osim odvraćanja, treba izražavati osudu međunarodne zajednice zbog predmetnog ponašanja i njenu nespremnost da toleriše ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava", navela je ona. Gatti Santana je dodala da "u tom širem kontekstu, a posebno kada Mladićev nastavak pritvora uključuje visok nivo sveobuhvatne i saosjećajne njege koja daleko nadilazi minimalne međunarodne standarde, njegov zahtjev da posljednje dane života provede u Srbiji predstavlja preferenciju, a ne ishod koji zahtijevaju interesi pravde i opšta pravna načela". Međunarodni rezidualni mehanizam u Hagu je i 14. maja odbio zahtjev pravnih zastupnika Ratka Mladića za privremeno puštanje na slobodu. Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. U pritvoru pod nadzorom Međunarodnog mehanizma je od hapšenja 2011. godine u selu Lazarevo u Srbiji. Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u ljeto 1995, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995.

Osamdesetogodišnja žena ubijena je u Prizrenu, a osumnjičeni počinitelj je, prema navodima policije Kosova, njen osamdesetjednogodišnji suprug. Ovo je drugo ubistvo žene na Kosovu u roku od sedmicu dana u kojem su osumnjičeni počinitelji supružnici. Osnovno tužilaštvo u Prizrenu opisalo je slučaj kao teško ubistvo. "Na osnovu početnih podataka iz istrage, osumnjičeni B.D. sumnjiči se da je svojoj supruzi oduzeo život primjenom fizičkog nasilja", navodi Tužilaštvo u saopćenju za javnost. Tužilaštvo je saopćilo da je B.D. zadržan u pritvoru u trajanju od 48 sati te da će u zakonskom roku zatražiti određivanje mjere pritvora. Ova institucija je navela da se u saradnji s Kosovskom policijom nastavljaju istrage kako bi se rasvijetlili motivi i sve okolnosti ovog događaja. U međuvremenu, u preliminarnom saopćenju, Policija je navela da se sumnja da je ubistvo izvršeno bez upotrebe bilo kakvog oružja. "Sumnja se da su povrede pronađene na tijelu žrtve nanesene tupom silom, bez upotrebe bilo kakvog oružja ili drugog sredstva", saopćila je Kosovska policija. Policija je navela da prema njihovoj evidenciji par nije imao prethodno prijavljenih slučajeva nasilja "te da su u trenutku incidenta bili sami u svojoj kući". Tijelo žrtve poslano je u Institut za sudsku medicinu u Prištini, dok je osumnjičeni nakon ispitivanja, odlukom državnog tužioca, zadržan u pritvoru u trajanju od 48 sati. Mreža žena Kosova (KWN) reagovala je nakon ubistva u Prizrenu ističući da nasilje nad ženama "nije privatna stvar niti niz 'porodičnih slučajeva'". "To je nasilje ukorijenjeno u rodnoj neravnopravnosti i zahtijeva snažan institucionalni odgovor. Životi žena ne mogu se štititi tek nakon što budu izgubljeni", navodi se u reagovanju, uz poziv institucijama da preduzmu konkretne korake u sprečavanju nasilja nad ženama. Incident u Prizrenu dolazi nakon što je 24. augusta u Mališevu ubijena trudnica, a osumnjičeni je njen suprug, koji se nalazi u kritičnom stanju nakon što je i sam zadobio rane od vatrenog oružja. Nakon ovog slučaja, iz Mreže žena Kosova su za Radio Slobodna Evropa izjavili da ovi slučajevi ubistava žena dovode u pitanje efikasnost državnih mehanizama koji su uspostavljeni s ciljem zaštite žrtava nasilja. "Žene bivaju ubijane, a država i dalje ne uspijeva da ih efikasno zaštiti. Za Mrežu ovo nisu izolovani slučajevi niti individualne tragedije. Oni su pokazatelji sistemskih propusta u sprečavanju i rješavanju nasilja nad ženama", stoji u odgovoru KWN-a za Radio Slobodna Evropa. Nakon ubistva u Mališevu, zamjenica premijera i vršiteljica dužnosti ministrice pravde, Donika Gervalla, održala je sastanak s predstavnicima Kosovske policije, Tužilaštva, Suda i Centra za socijalni rad, kako bi se preispitalo funkcionisanje institucionalnih mehanizama i mjere koje treba preduzeti u cilju sprečavanja ovakvih slučajeva. "Prevencija zahtijeva budnost, odgovornost i punu saradnju između institucija. Svi moraju biti na visini zadatka, djelovati blagovremeno i ne dozvoliti da ijedna karika u sistemu podbaci", rekla je Gervalla, prema pisanom saopćenju ministarstva od 26. augusta. Kosovo je 2020. godine ratificiralo Istambulsku konvenciju koju je izradilo Vijeće Evrope, čime je ona postala dio Ustava te zemlje. Ovaj obavezujući instrument obavezuje države na borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Na osnovu konvencije, očekuje se da država štiti žrtve nudeći im smještaj, procesuirat će nasilje nad ženama, sve državne institucije će sarađivati te imati mehanizme za praćenje provođenja konvencije.

Savezni upravni sud Švicarske potvrdio je odluku o oduzimanju švicarskog državljanstva muškarcu porijeklom iz Bosne i Hercegovine, osuđenom u Francuskoj na 15 godina zatvora zbog sudjelovanja u terorističkoj grupi. Riječ je o 37-godišnjaku koji je 2021. godine osuđen pred Specijalnim porotnim sudom u Parizu, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Saveznog upravnog suda Švicarske. Osuđen je jer je, između 2015. i 2017., sudjelovao u grupi čiji je cilj bio pripremanje terorističkih djela te upravljao kanalima povezanim s terorističkom grupom tzv. Islamska država. Ovaj muškarac, koji služi zatvorsku kaznu u Francuskoj, sudjelovao je, prema presudi, u regrutiranju i organiziranju potencijalnih napadača, te određivao moguće mete i načine napada. Presudom je potvrđena ranija odluka Državnog sekretarijata za migracije Švicarske koji mu je oduzeo švicarsko državljanstvo u septembru 2021. godine, uz obrazloženje da je naštetio interesima i ugledu Švicarske. Nakon njegove žalbe, Savezni upravni sud Švicarske potvrdio je tu odluku 12. augusta, uz zaključak da je riječ o teškim krivičnim djelima koja su ugrozila interese i sigurnost Švicarske. Za šta je osuđen?U odluci Suda, kojom je potvrđeno oduzimanje državljanstva 37-godišnjaku porijeklom iz BiH, nije naveden njegov identitet. Švicarski i francuski mediji ranije su objavili da se radi o Milutinu Jakovljeviću, rođenom 1989. godine, a koji je uhapšen 2017. u francusko-švicarskoj antiterorističkoj istrazi. Nakon hapšenja, francuski list Le Journal du Dimanche pisao je o Jakovljeviću kao o "švicarskom referentu" džihadističke mreže povezane sa simpatizerima tzv. Islamske države. Pred Specijalnim porotnim sudom u Parizu 2021. godine je, osim zatvorske kazne, osuđen i na trajnu zabranu ulaska i boravka u Francuskoj. U presudi se navodi da je pripremao je odlazak svoje porodice u Siriju, gdje je njegov prijatelj bio angažiran u takozvanoj Islamskoj državi. Posjedovao je hiljade fotografija i stotine videosnimaka povezanih s islamističkim grupama te upravljao kanalima za širenje propagande kojima je promovirao djelovanje "Islamske države", navodi se u presudi. Preko platforme Telegram, sudjelovao je u grupama u kojima je regrutirao i organizirao osobe radi uspostavljanja strukture za izvođenje terorističkih napada. Prema presudi, predstavljao se kao vođa ili "emir", provjeravao osobe koje bi bile primljene u mrežu, određivao moguće mete i načine djelovanja. Među planiranim metama bili su izabrani zvaničnici, savezni tužioci Švicarske, noćni klubovi, osobe homoseksualne orijentacije i drugi građani u Francuskoj i Švicarskoj. Razmatrani su različiti načini napada, uključujući napade nožem, jurišnom puškom i eksplozivom, kao i izazivanje iskliznuća voza. U presudi suda u Parizu navode se, također, pokušaji izrade improviziranih eksplozivnih naprava, njihovo testiranje te planiranje višesedmične obuke. Odricanje od državljanstva BiHTridesetsedmogodišnjak je imao državljanstvo BiH, a kao dijete, 2000. godine, stekao je i švicarsko u proces naturalizacije njegove majke, navodi se u odluci Saveznog upravnog suda. Istaknuto je da se u februaru 2022. godine odrekao državljanstva BiH nakon što je švicarski sekretarijat za migracije već donio odluku o oduzimanju švicarskog. U žalbi na ovu odluku tvrdio je da bi nakon gubitka švicarskog državljanstva mogao ostati bez ijednog državljanstva, odnosno postati apatrid. Sud taj argument nije prihvatio ističući da se sam odrekao državljanstva BiH i da je to učinio nakon što je saznao da se protiv njega vodi postupak za oduzimanje švicarskog državljanstva. Švicarski sud se, također, pozvao na odredbe Zakona o državljanstvu BiH, koji predviđa mogućnost poništenja odricanja od državljanstva. U presudi je zaključeno da državljanstvo BiH nije izgubio nepovratno te bi, ukoliko to bude potrebno, mogao poduzeti odgovarajuće korake pred institucijama BiH. Presuda o oduzimanju državljanstva nije konačna i protiv nje je moguće podnijeti žalbu Saveznom sudu Švicarske.

Osnovni sud u Kotor-Varoši produžio je za još dva mjeseca pritvor Danijelu Grubaču iz Kneževa, kojeg je Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije identificirao među osobama iz Bosne i Hercegovine koje su ratovale na strani Rusije u Ukrajini. Kako je potvrđeno za RSE iz Osnovnog suda u Kotor Varošu, pritvor je produžen rješenjem vijeća od 21. augusta zbog sumnje da je Grubač počinio krivična djela ugrožavanja sigurnosti, nedozvoljene proizvodnje i prometa oružja ili eksplozivnih materija te neovlaštene proizvodnje i prometa opojnih droga. Sud je pritvor produžio zbog opasnosti od bjekstva i bojazni da bi osumnjičeni mogao ponoviti krivično djelo. Prema rješenju suda, pritvor može trajati najduže do 22. oktobra 2026. godine. Grubač je uhapšen 21. jula nakon što je, prema navodima Okružnog javnog tužilaštva u Banjoj Luci, u selu Imljani kod Kneževa pištoljem prijetio svom stricu da će ga ubiti. Nakon prijave uslijedio je pretres njegovog imanja, pri čemu je pronađeno 177 saksija sa zasađenom marihuanom. Policija Republike Srpske saopćila je ranije da su pronađeni i automatska puška, pištolj, 182 komada municije te zemljište pripremljeno za daljnji uzgoj kanabisa. RSE je ranije, pozivajući se na službene podatke ukrajinskog projekta "Želim živjeti", objavio da se Grubač nalazi među dvadesetak osoba porijeklom iz BiH koje su se borile ili se bore u redovima ruske vojske u ratu protiv Ukrajine. U toj evidenciji vodi se pod činom mlađeg narednika. Prema nezvaničnim saznanjima RSE-a, Tužiteljstvo BiH ranije je imalo predmet koji se odnosio na njegov odlazak na ukrajinsko ratište. Međutim, nije poznato da li je taj predmet doveo do istrage ili drugih procesnih radnji, a Tužiteljstvo BiH nije odgovorilo na upite RSE-a o njegovom statusu.

Najmanje 14 novorođenčadi poginulo je u požaru u državnoj bolnici u glavnom gradu Pakistana, Islamabadu rekao je premijer zemlje, prenosi Reuters. Požar je izbio oko sedam sati ujutro u Pakistanskom institutu medicinskih nauka na trećem spratu bolničkog odjeljenja za zdravlje majke i djeteta, javila je televizija Geo TV, koja je procijenila broj poginulih na 15. Lokalni mediji za tragediju okrivljuju kvar u sistemu klimatizacije. Radi se o najsmrtonosnijem požaru u bolnicama posljednjih godina u Pakistanu gdje je državna zdravstvena zaštita subvencionirana, ali su ustanove nedovoljno opremljene i preopterećene, dok nadzorna tijela često kritiziraju državne ustanove zbog lošeg upravljanja. Na odjeljenju je bilo 16 novorođenčadi kada je izbio požar, od kojih je jedno spašeno, izvijestio je Geo. Ured premijera Shehbaza Sharifa saopćio je da je on naredio vlastima da odmah provedu istragu. Odjel je bio ograđen, rekao je svjedok Reutersa. Jedan od roditelja koji je također izgubio dijete, rekao je da su sva vrata odjeljenja, osim jednih, bila zatvorena i da na odjeljenju "nije bilo protivpožarnog osiguranja". Institut, smješten u centru Islamabada gdje je bivši premijer Imran Khan kratko liječen prošle sedmice, jedna je od glavnih javnih bolnica u gradu s oko 1,1 milion stanovnika. Izvor: Reuters

Američka kantri pevačica Doli Parton (Dolly), koja se uzdigla iz siromaštva u Tenesiju i postala američki kulturni gigant s hitovima poput "Jolene" i "9 to 5", preminula je u 81. godini, saopštila je njena porodica u utorak. "Doli je živela u svetlosti i u Isusovom je naručju", naveo je njen nećak Brajan Siver (Brian Seaver) u videu na društvenim mrežama. Porodica nije navela uzrok smrti, ali je kantautorka - takođe glumica, filantropkinja i moćna poslovna žena – nedavno govorila o svom lošem zdravlju. Njen suprug Karl Din (Carl Dean) preminuo je prošle godine. Posle smrti Parton, koja je tokom svoje duge karijere osvojila 10 Gremija i 13 nagrada Akademije kantri muzike (ACM), brzo su usledila odavanja počasti. ACM je pohvalila njen "nepogrešiv glas, nezaboravne pesme, velikodušnost i duh veći od života". "Njena muzika će živeti, noseći njen glas i njenu priču generacijama koje dolaze", navela je ACM. Vest je izazvala redak trenutak jedinstva u zemlji koja je često u ogorčenom sukobu oko predsedništva Donalda Trampa (Trump), rata protiv Irana i kulturnih pitanja. Tramp je naredio spuštanje američkih zastava na pola koplja širom SAD na nedelju dana za Parton, navodeći da je njena smrt "pravi gubitak za milione ljudi". "Nikada nije bilo nikoga kao što je ona, i nikada neće", objavio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Vođa manjine demokrata u Senatu Čak Šumer (Chuck Schumer) je jednostavno napisao: "Počivaj u miru, Doli Parton – prava legenda i snaga dobra. Neka sećanje na nju bude blagoslov". Lili Tomlin (Lily), koja je igrala s Parton u filmu "9 to 5" iz 1980. godine, objavila je crno-belu fotografiju njih dve decenijama ranije, uz jednostavan natpis: "Bez reči". Parton je ceo svoj odrasli život provela u srcu amerikane, folk i kantri muzike. Dan pošto je završila srednju školu, otišla je u prestonicu kantri muzike, Nešvil. Do 1967. godine, sa 21 godinom, bila je među najpriznatijim ličnostima u američkoj muzici, pridruživši se televizijskoj emisiji Portera Vagonera (Wagoner) s kantri muzikom koja je prenosila njen glas i lice u milione američkih domova. Tokom plodne karijere koja je trajala šest decenija, Parton je napisala oko 3.000 pesama. Među njima su bile "Coat of Many Colors", saundtrek hit "9 to 5" i kultna balada "I Will Always Love You", koja je donela postala međunarodni uspeh i za Vitni Hjuston (Whitney Houston). Objavivši 49 studijskih albuma i više od 100 kompilacijskih i kolaborativnih albuma, zaslužila je titulu "kraljice kantri muzike". Nikada ne umanjujući svoj upečatljiv izgled, Parton je u suštini napisala knjigu o tome kako žena može da vlada radio-talasima u industriji kojom dominiraju muškarci, na kraju postajući američko blago s pesmama koje su obradile Šenaja Tvejn (Shania Twain), Šinejd O’Konor (Sinead O'Connor) i Vajt strajps (White Stripes). "Instant svetost", napisao je Vajt na Instagramu. Prošle godine, Parton je odložila seriju koncerata u Las Vegasu, navodeći kao razlog stalne zdravstvene probleme. U maju ih je potpuno otkazala, što je izazvalo nove strahove. U video zapisima objavljenim na njenim nalozima na društvenim mrežama, rekla je da, iako lečenje neodređene bolesti ide dobro, nije spremna da nastupa. Izvor: AFP

Kosovsko specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Fatmira Šeholija (Fatmir Sheholli), optužujući ga za saradnju sa srpskom Bezbednosno-obaveštajnom agencijom (BIA) i, u drugom slučaju, za ucenu jedne osobe za iznos od preko 13.000 evra. Šeholi je optužen za krivična dela "špijunaža" i "ucenu". Prema optužnici, u neodređenom vremenskom periodu do 9. oktobra 2025, sumnja se d aje Šeholija regrutovala BIA i da je postupao po uputstvima i zadacima pripadnika te službe. Tužilaštvo tvrdi da je prikupljao i dostavljao informacije i dokumenta u vezi s političkim dešavanjima, bezbednosnom situacijom i funkcionisanjem kosovskih institucija. On je te podatke, prema optužnici, prosleđivao službenicima srpske službe putem telefonskih poruka. Pored optužbe za špijunažu, Šeholi se suočava i s optužbom za ucenu. Tužilaštvo tvrdi da je od 2022. do decembra 2025. ucenjivao osobu s inicijalima A.J., primoravajući je da postupa na štetu svoje imovine. Vrednost štete, prema optužnici, prelazi 13.000 evra. Sumnja se da je Šeholi od te osobe tražio novac u vidu pozajmice i da joj je pretio da će, ako mu ne da novac, u medijima objaviti snimke i informacije koje bi mogle ozbiljno da naruše njen ugled i autoritet. Optužnica je podneta Osnovnom sudu u Prištini na razmatranje. Šeholi, koji se nalazi u pritvoru, uhapšen je u oktobru 2025. pod sumnjom za špijunažu. U to vreme, Specijalno tužilaštvo Kosova nije pružilo detalje o tome za koga se sumnja da je špijunirao. Međutim, na dan hapšenja, vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) nagovestio je da su sumnje povezane sa Srbijom. Svečlja je izjavio da je Šeholi uživao "neograničen prostor" u kosovskim medijima i da je "sarađivao s akterima koji svakodnevno rade i deluju na podrivanju naše Republike i njenog napretka". Slučaj Šeholija jedan je od nekoliko slučajeva sumnje na špijunažu u korist Srbije koje su kosovske vlasti istraživale poslednjih godina. U junu prošle godine, Osnovni sud u Prištini osudio je Aleksandra Vlajića na pet godina zatvora, pošto se izjasnio krivim za špijunažu kao pripadnik BIA, dok se Bedriju Šabaniju (Bedri Shabani) i Muharemu Ćerimiju (Muharrem Qerimi) takođe sudi po optužbama za špijunažu u korist Srbije.

Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno 35 požara na otvorenom prostoru, a najzahtevnija situacija je i dalje na području Deliblatske peščare na jugoistoku Vojvodine, saopštio je u utorak Sektor za vanredne situacije (SVM). "Za sada nema izgorelih objekata niti ljudskih žrtava, dok su sva naselja na području Deliblatske peščare odbranjena od požara", navedeno je. Dodaje se da gašenje požara u Deliblatskoj peščari i dalje izuzetno otežava veoma jak vetar i gotovo apsolutno nepristupačan teren, sa gustim rastinjem i peskovitim tlom, koji onemogućava prilaz vatrogasnim vozilima. I dalje je aktivan požar na planini Stolovi kod Kraljeva u centralnoj Srbiji, koji je zahvatio oko 200 hektara, gde je zbog izuzetno nepristupačnog i opasnog terena, otežano gašenje. Ni na Stolovima, kako je navedeno, nema ugroženih objekata niti ljudskih žrtava. U saopštenju se navodi da je na području Lukova, u blizini Vranja na jugu zemlje, požar zahvatio oko 1.000 hektara trave, niskog rastinja i šume. Dodaje se da je gašenje i dalje u toku, ali da je sprečeno širenje požara ka naseljenom mestu. Požar je aktivan i na planini Goč, kod Kraljeva, gde je zahvaćeno oko šest hektara borove šume. U gašenju požara u Deliblatskoj peščari, nakon aktiviranja Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, uključeni su i helikopteri sa posadama iz Češke, Rumunije i Slovačke. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je u utorak da je prihvatilo ponudu mađarskog Ministarstvo unutrašnjih poslova za pomoć u gašenju požara u vidu vatrogasnog tima od 12 pripadnika i četiri vozila. Na toj lokaciji su i kopnene snage, vatrogasci-spasioci iz Rumunije, njih 69 sa 15 vozila, kao i vatrogasci-spasioci iz Nemačke, njih 56 sa 24 vozila. U gašenju požara angažovan je i avion Rusije IL-76, kapaciteta 42 tone vode. Sektor za vanredne situacije je naveo da je taj avion u Deliblatskoj peščari, na Stolovima i kod Vranja izvršio 22 naleta i izbacio 924 tone vode. Dodaje se da u gašenju požara, pored pripadnika Sektora za vanredne situacije i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, učestvuju pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava, kao i lokalna komunalna preduzeća.

Armenska policija uhapsila je bivšeg predsjednika Roberta Kochariana, sada lidera druge najveće opozicione stranke u zemlji, zbog optužbi za krivična djela povezana s korupcijom. Kocharian, 71, bio je predsjednik Armenije od 1998. do 2008. godine. Trenutno predvodi Savez Armenija, koji se smatra proruskim i koji je završio na trećem mjestu na nedavnim parlamentarnim izborima u junu, osvojivši gotovo 10 posto glasova. Dana 25. avgusta, armenski Komitet za borbu protiv korupcije saopštio je Armenskom servisu RSE-a da je Kocharian uhapšen i optužen za zloupotrebu položaja, pranje novca velikih razmjera i primanje mita. U odvojenom saopštenju, glavni tužilac Armenije naveo je da je bivši predsjednik koristio svoj položaj dok je bio predsjednik kako bi državnu imovinu prenio na sebe i svoje saradnike pod „povoljnim uslovima“ i kako bi prikrio „kriminalno porijeklo“ te imovine. Komitet je takođe objavio opsežnu listu nekretnina za koje tvrdi da su nezakonito prenesene i kupljene u Kocharianovu korist. Među njima je bila i parcela u vlasništvu Ministarstva odbrane Armenije koja je prodata saradniku bivšeg predsjednika za četvrtinu njene tržišne vrijednosti. Još pet osoba uhapšeno je zajedno s Kocharianom pod istim optužbama, među njima i njegov najstariji sin, biznismen Sedrak Kocharian. Vlasti nisu objavile imena ostale četvorice. Ukupno je 14 osoba optuženo u ovom slučaju. Robert Kocharian nije odmah komentarisao slučaj, ali je u poruci na njegovoj Telegram stranici ovaj razvoj događaja opisan kao „napad“ na njega i njegovu porodicu. Kocharianov advokat Aleksander Kochubaev rekao je za RSE da je njegov klijent nakon hapšenja prevezen u bolnicu, dok je portparol bivšeg predsjednika rekao da je Kocharian nedavno bio podvrgnut medicinskom tretmanu i da su ljekari „smatrali neophodnim da se obave dodatne pretrage“. Hapšenja su uslijedila dan nakon što je Kocharianov mlađi sin Levon, takođe opozicioni poslanik, kritikovao premijera Nikola Pashiniana u parlamentu, okrivljujući ga za gubitak kontrole nad Nagorno-Karabahom u korist Azerbejdžana. Nagorno-Karabah, međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali dugo pod kontrolom separatista etničkih Armenaca, Baku je ponovo zauzeo 2023. godine, što je navelo više od 100.000 etničkih Armenaca da pobjegnu. Istražitelji takođe vrše pretres stana Levona Kochariana. Kocharianovo hapšenje dolazi u trenutku kada se, prema riječima Pashinianovih kritičara, provodi širi obračun s protivnicima vlasti nakon njegovog ponovnog izbora u junu. Druge dvije vodeće opozicione ličnosti, Gagik Tsarukian i Samvel Karapetian, trenutno se nalaze u pritvoru prije suđenja, odnosno u kućnom pritvoru, dok se Catholicosu Karekinu II, poglavaru Armenske apostolske crkve i istaknutom kritičaru Pashiniana, takođe sudi. Kocharian je ranije bio krivično gonjen zbog smrtonosnih nemira koji su uslijedili nakon spornih predsjedničkih izbora u Armeniji 2008. godine, kada je najmanje 10 ljudi ubijeno u sukobima policije i demonstranata. Uhapšen je 2018. godine, a suđenje mu je počelo naredne godine, ali su optužbe kasnije odbačene i suđenje je okončano 2021. godine.

Tokom četiri rekordna uzastopna toplotna talasa u Evropi ovog ljeta umrlo je najmanje 35.000 ljudi više nego što bi se inače očekivalo, piše britanski The Guardian. Prekomjerna smrtnost samo u tri veće zemlje Evropske unije, Njemačkoj, Francuskoj i Španiji, već je premašila 25.000, pokazuju preliminarni nacionalni podaci, a stručnjaci kažu da će broj značajno porasti nakon što budu objedinjeni podaci za august. Uzastopni toplotni valovi širom zapadne Evrope od maja oborili su historijske temperaturne rekorde na stotinama meteoroloških stanica, dok je Francuska zabilježila najtopliji dan prema nacionalnom prosjeku otkako se vode mjerenja. Rekordi su padali tri dana zaredom u Njemačkoj krajem juna, kada je na 46 stanica temperatura premašila 40 stepeni Celzijusa, dok je Španija trpjela dugotrajne temperature više od 42 stepena. Naučnici kažu da globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem čini takve ekstremne događaje sve češćim i intenzivnijim. Broj smrtnih slučajeva najveći je u Njemačkoj, koja je krajem prošle sedmice izvijestila o procijenjenih 14.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u periodu od 6. aprila do 9. augusta. Podaci sistema za praćenje smrtnosti zdravstvenog instituta Carlos III ukazuju da se 4.947 smrtnih slučajeva u Španiji između maja i ove sedmice može pripisati vrućinama, čime je 2026. postala najgora godina u historiji Španije po broju smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama. Među ostalim evropskim zemljama koje su već prijavile prekomjeran broj smrtnih slučajeva je Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je agencija za zdravstvenu sigurnost u julu saopćila da njeno modeliranje ukazuje na to da su toplotni valovi u maju i junu doveli do 2.877 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u Engleskoj. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se Evropa zagrijava najviše od svih drugih regija i da temperatura na tom kontinentu raste dvostruko brže od globalnog prosjeka. Smrtnost koja se dovodi u vezu sa vrućinama porasla je za 30 posto, a očekuje se da će se učestalost, intenzitet i trajanje toplotnih valova kao i drugih ekstremnih vremenskih pojava povećavati tokom narednih decenija saopštili su iz ove organizacije. Izvor: The Guardian, WHO

Ekološki inspektor Republike Srpske izrekao je zabranu eksploatacije uglja Bukova Kosa firmi "Drvo export" iz Teslića, saopštio je banjalučki Centar za životnu sredinu. Rudnik uglja Bukova Kosa, kod Prijedora na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, radio je uprkos tome što je sud prije više od mjesec dana poništio koncesiju, navodeći da je dodijeljena bez zvaničnog obrazloženja, ne uvažavajući načelo transparentnosti. Uprkos tome, Vlada Republike Srpske je ponovo dodijelila koncesiju za istraživanje uglja istoj kompaniji, "Drvo export", što je zvanično objavljeno 10. avgusta. Poništena i nanovo dodijeljena koncesija se tiče istražnih radova, koji su zvanično završeni prošle godine, dok je druga koncesija, za eksploataciju uglja, dodijeljena 2024. i traje do 2034. godine. Ekološka dozvola je poništena krajem jula, a radi se o već drugoj ekološkoj dozvoli za Bukovu Kosu koju poništavaju sudovi u RS. Prva ekološka dozvola je poništena pred Okružnim sudom u Banjaluci u decembru 2025. godine, ali je ubrzo izdata nova. Građani i aktivisti su na centralnom trgu u Prijedoru održali nekoliko protesta zbog eksploatacije uglja na Bukovoj Kosi, upozoravajući da se radi o ozbiljnoj prijetnji životnoj sredini. Pitanje ovih rudnika je došlo i do specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Meri Lolor (Mary Lawlor), koja je tokom juna prošle godine rekla da je "zgrožena" targetiranjem osoba koje se u BiH bore za zdravu životnu sredinu.

Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) najavio je u ponedeljak novi napor da se pojača pritisak na Teheran, navodeći da SAD "pokreću ekonomski napad na finansijske veze Irana širom sveta". "Naš cilj je da presečemo svaku ekonomsku liniju spasa koja održava ovaj tiranski režim dok Teheran ne bude sam", rekao je Besent na konferenciji za novinare, nekoliko dana nakon što su on i predsednik Donald Tramp (Trump) upozorili na "ekonomski Dan D". Besent je izneo ovu najavu skoro šest meseci nakon posle rata SAD i Izraela protiv Irana, koji je potresao globalna tržišta prekidom isporuka nafte iz Persijskog zaliva preko Ormuskog moreuza. SAD "okončavaju" pretnju iz Irana umesto da "upravljaju" njome, rekao je Besent, upozoravajući treće zemlje da će SAD "biti beskompromisne u ciljanju bilo kog izvora nezakonitih prihoda (iranskog) režima". Besent je rekao da Tramp razgovara telefonom sa svetskim liderima s konkretnim zahtevima i da će svakoj zemlji biti dat definisan vremenski rok za "zaustavljanje... aktivnosti povezanih s Iranom koje smo identifikovali". On je odbio da precizira vremenske rokove, ali je rekao da "ovde nemamo beskonačno strpljenje". Ministarstvo finansija SAD je "mapiralo mreže, posrednike i finansijske kanale koje Iran koristi za šverc nafte, izbegavanje sankcija i finansiranje terora", rekao je Besent. Ministarstvo finansija SAD je saopštilo da je identifikovalo pet sektora koje Iran koristi za podupiranje svoje ekonomije – digitalnu imovinu, tehnologiju, zlato, avijaciju i brodarstvo – kao i da uvodi nove sankcije za skoro 60 entiteta, pojedinaca i plovila. Svaka zemlja koja podržava Iran mora biti spremna da se suoči s američkim sankcijama, rekao je Besent, dok se "iranski režim suočava s jasnim izborom: teška globalna izolacija ili put ka reintegraciji u globalnu ekonomiju". U najavi novih mera prošle nedelje bez navođenja detalja, Besent je sugerisao da bi postojeća američka blokada iranskih luka u kombinaciji sa, kako je rekao, "najtežim sankcijama u istoriji" smanjila verovatnoću da će biti potrebne nove vojne operacije protiv Irana. Ipak, ministar odbrane Pit Hegset (Pete HegsetH) naglasio je da upotreba vojne sile nije isključena. "Ni na koji način ne isključujemo mogućnost korišćenja kinetičkih udara bilo gde u Ormuskom tesnacu ili oko Irana", rekao je on novinarima. Napadi velikih razmera su se smanjili, ali povremeni pregovori nisu doveli do sporazuma za okončanje rata, oslobađanje Ormuskog moreuza kroz koji je pre rata prolazilo 20 odsto globalnih isporuka nafte, ili rešavanje višedecenijskog spora oko iranskih nuklearnih aktivnosti. Na pitanje da li bi SAD sprovele mere protiv Kine zbog nastavka kupovine iranske nafte, Besent je rekao: "Uvereni smo da svi žele da se moreuz ponovo otvori i da cene energenata padnu". "Imajte na umu da Kinezi dobijaju 50 odsto svoje energije iz Zaliva. Dakle, bilo bi im od velike koristi da se pridruže programu", rekao je on. Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Đian prethodno je u ponedeljak rekao: "Sankcije i pritisak neće pomoći u rešavanju problema. Oni će samo pojačati tenzije i eskalirati situaciju, što ne služi interesima nijedne strane". Lin je pozvao uključene strane da se što pre vrate dijalogu i traže političko rešenje. Tramp bi trebalo da se sastane s kineskim predsednikom Si Đinpingom u Vašingtonu krajem septembra. Besent je za televiziju CNBC prošle nedelje povodom novih mera rekao: "Ovaj režim ćemo dovesti do kolapsa". Tramp je u objavi na društvenim mrežama u ponedeljak napisao: "Iran je u potpunom kolapsu"". Iranski ministar ekonomije izjavio je za državnu televiziju da je Teheran predvideo nove mere SAD i da je "spreman i da ima dvogodišnji plan za upravljanje ovim događajima". "Učinili su sve što su mogli da testiraju odlučnost iranskog naroda i zvaničnika ove zemlje, ali su svaki put doživeli neuspeh. Izgleda da žele da pretrpe još jedan poraz", rekao je Ali Madanizadeh. Ipak, kao znak trajnih problema posrnule iranske ekonomije, njena valuta rijal pala je u ponedeljak na slobodnom tržištu na nov rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar. Mehdi Godsi, viši ekonomista Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, sugerisao je da sankcije možda neće proizvesti politički odgovor koji Vašington očekuje. "Vlada je mnogo tvrdoglavija od ovoga", rekao je Godsi za RSE. "Rat je ubio mnoge lidere režima i uništio veliki deo njegove infrastrukture, ali vlada se i dalje drži svog stava". "Zemlja ide u smeru gde je čeka samo uništenje", rekao je on, ali i dodao: "Za one koji vode tu zemlju, nije zapravo važno kuda zemlja ide".

Partija Adilet, koja pre četiri meseca nije postojala, sada dominira političkim pejzažom Kazahstana, pošto je na izborima osvojila 71,17 odsto glasova, pokazuju rezultati objavljeni u ponedeljak. Rezultati izbora su dodatno učvrstili vlast predsednika Kasima-Žomarta Tokajeva, ali su naišli na oštre kritike posmatrača iz Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS). "Prevremeni parlamentarni izbori 23. avgusta, iako tehnički dobro pripremljeni, održani su u okruženju bez političkog pluralizma. Politički izbor je smanjen nedostatkom jasnih političkih alternativa, pošto su sve partije učesnice podržavale politiku aktuelnog predsednika", navodi se u saopštenju OEBS-a. U saopštenju u ponedeljak, dan posle glasanja, OEBS je izvestio o zloupotrebi javnih resursa, uključujući mobilizaciju zaposlenih u javnom sektoru da prisustvuju predizbornim događajima, i zaključio da je Adilet imao "neosnovanu prednost koja je zamagljivala granicu između države i partije". OEBS je primetio da su nezavisni kandidati isključeni s izbora, što je "ograničilo političko učešće i konkurentnost na izborima". Posmatrači su takođe izrazili sumnju u same rezultate, navodeći da su neslaganja između onoga što su zabeležili na biračkim mestima i zvaničnih podataka o izlaznosti "pokrenula pitanja o integritetu izveštaja o izlaznosti birača i procesu brojanja". Misije OEBS-a su iznele slične kritike posle svih prethodnih izbora održanih u Kazahstanu otkako je stekao nezavisnost posle raspada Sovjetskog Saveza 1991, primećujući nedostatak istinske političke konkurencije u autoritarnoj zemlji kojom su decenijama dominirali predsednici Nursultan Nazarbajev (1991-2019) i njegov naslednik Tokajev. Kada je Adilet formiran, u aprilu, apsorbovao je vladajuću stranku koja je dominirala Kazahstanom od ere Nazarbajeva. Njen proklamovani cilj je sprovođenje politike Tokajeva i sada će komotno kontrolisati novi jednodomni parlament Kazahstana, Kurultaj. Adilet je osvojio više od jedanaest puta glasova nego najbliži rival te partije. Izbori održani u nedelju su prvi od ustavnih promena koje je Tokajev sproveo ranije ove godine kako bi se prešlo s dvodomnog na jednodomni parlament. Pritisak na medije pre glasanjaIzbori su održani usred izveštaja o pritisku na nezavisne aktiviste i medije. Građanski aktivista iz Almatija Aset Abišev rekao je da je policija blokirala pristup njegovoj kući u nedelju, što je opisao kao mešanje u njegovo pravo glasa. Još jedan aktivista, Nurbol Arterhan, koji je na uslovnoj slobodi i podvrgnut elektronskom praćenju, rekao je da je više puta morao da se javi službenicima nadležnim za uslovnu slobodu na dan izbora i da je policija kasnije posetila njegov dom. Prema Komitetu za zaštitu novinara, pet istaknutih novinara je zatvoreno ili osuđeno od sredine jula, dok je protiv još dvoje pokrenuti krivični postupci. Nekoliko njih je takođe dobilo zabranu bavljenja novinarstvom. Sloboda medija bila je još jedna velika zabrinutost u proceni OEBS-a. "Dugogodišnja zabrinutost zbog hapšenja i pritiska na nezavisne novinare stvara sveprisutnu samocenzuru", navodi se u saopštenju. Sevilaj Čelenk, koja je predvodila tim posmatrača iz Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE), takođe je spomenula to pitanje. "Bez inkluzivnog, kredibilnog i pluralističkog medijskog okruženja, političko učešće i zastupljenost su fundamentalno ograničeni, posebno tokom izbora", rekla je Čelenk.

Premijer Kosova u tehničkom mandatu Aljbin Kurti (Albin) izjavio je u ponedeljak da posmrtni ostaci pronađeni i ekshumirani u Zubinom Potoku odgovaraju ljudima poznatim kao "grupa intelektualaca" koji su nestali na severu zemlje tokom rata 1998-99, ali je dodao da njihova potpuna identifikacija može potrajati nekoliko meseci. Posle četiri nedelje iskopavanja, Vladina komisija za nestala lica predstavila je u ponedeljak u Prištini izveštaj o tom procesu. Kurti je tokom predstavljanja izveštaja rekao da su iskopavanja završena pronalskom i ekshumacijom posmrtnih ostataka za koje se procenjuje da pripadaju najmanje 23 osobe, za koje se sumnja da su žrtve prisilnog nestanka tokom rata na Kosovu. "Broj 23 odgovara onome što je poznato kao 'grupa intelektualaca' koje su 19. aprila 1999. pritvorile, kidnapovale i streljale neprijateljske snage Srbije, koje su pokušale da sakriju i uklone tragove ovog genocidnog zločina", rekao je Kurti. On je, međutim, dodao da ceo proces identifikacije može trajati još nekoliko meseci, "pa ćemo tek tada moći da s potpunom preciznošću govorimo o se radi i da im, zajedno s porodicama, pružimo dostojanstven ispraćaj i grob s imenom i prezimenom". Ta grupa, poznata kao "grupa mitrovačkih intelektualaca", vodi se kao nestala od 19. aprila 1999. Među njima su bili lekari, profesori, advokati i stručnjaci drugih profila. Među njima je bio i lekar Adem Ademi, čija je sestra, posle početka iskopavanja u Zubinom Potoku, za Radio Slobodna Evropa rekla da veruje da bi tu mogli biti sahranjeni članovi grupe njenog brata. "Govorim sebi, nesumnjivo, 100 posto, da je to grupa mog brata Adema Ademija. Mislim da će nam se posle ovoga naše duše smiriti, imaćemo grob gde ćemo za praznik, rođendan ili Bajram moći da donesemo buket cveća i ispričamo se s njim", rekla je Ljutfije Ademi – Vokši (Luftije Ademi-Vokshi). Međunarodna komitet za nestale osobe (ICMP) za Zapadni Balkan, koja će učestvovati u njihovoj identifikaciji, navela je pre nekoliko dana za RSE da je pronalaženje posmrtnih ostataka samo početak složenog procesa identifikacije. Očekuje se da će ta institucija sprovesti DNK analizu i poređenje bioloških uzoraka kako bi se identifikovali posmrtni ostataci. Ona je navela da stanje posmrtnih ostataka, degradacija DNK i nedostatak dovoljnog broja uzoraka članova porodice mogu otežati identifikaciju. U složenijim slučajevima, prema njenim navodima, mogu biti potrebne dodatne ekspertize, analize i napori. ICMP je uključen u potragu i identifikaciju osoba nestalih u ratu na Kosovu od 1999. Prema izveštaju te institucije iz 2017, više od 2.500 od približno 4.500 osoba nestalih u ratu i njegovim posledicama identifikovano je uz pomoć DNK tehnologije. Oko 2.000 drugih slučajeva identifikovano je tradicionalnim metodama, uglavnom pre 2002. Kurti je ponovo pozvao međunarodnu zajednicu da poveća pritisak na Srbiju da otvori i stavi na raspolaganje državne arhive, što bi moglo dovesti do rasvetljavanja sudbine nestalih. "Neminovno moram da ponovim poziv za otvaranje arhive 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije, koja je počinila masakre, posebno u Drenici, ali i širom Kosova, a čiji je dosije bio klasifikovan na 30 godina. Porodice koje su čekale 27 i 28 godina ne mogu biti kažnjene čekanjem, anksioznošću i bolom još 18 godina", naglasio je Kurti. Iskopavanja u Zubinom Potoku počela su 28. jula i odvijala su se u Malom Kaludru, Jabuci i još jednoj lokaciji u toj opštini na severu Kosova. Iskopavanja su počela posle dvogodišnje istrage o sumnjama na ratne zločine. Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da u ovom predmetu vodi istrage protiv tri osobe, J.R., M.J. i M.B., osumnjičene za ratne zločine protiv civilnog stanovništva. Sva trojica su u pritvoru. Za jednog od uhapšenih, prema navodima kosovskih vlastima, sumnja se da je u vreme rata bio aktivni pripadnik Vojske Jugoslavije. Prema podacima Instituta za ratne zločine na Kosovu, 1.577 osoba se i dalje vodi kao nestalo iz rata 1998-1999, dok je ukupno dokumentovano 12.230 žrtava rata. Kosovo je više puta tražilo saradnju Srbije kako bi se rasvetlile sudbine nestalih lica i pristup vojnim arhivama koji bi, prema navodima vlasti, mogli pomoći u identifikaciji lokacija mogućih masovnih grobnica.