Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine usvojio je budžet institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu u prvom čitanju, 30. oktobra. Predstoji usvajanje budžeta u drugom čitanju, prema zakonskoj proceduri, kada je moguće ulaganje amandmana. O tome će poslanici raspravljati na hitnoj sjednici zakazanoj za poslijepodne. Budžet u parlamentarnu proceduru je uputilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u iznosio od 1.570.500.000 maraka (805,3 miliona eura). Budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i na snazi od 1. januara. No, zbog višemjesečnih političkih blokada i raspada državne koalicije, država se već devet mjeseci nalazi na privremenom finansiranju. Novac se troši u skladu s budžetom iz 2024. godine samo na tekuće rashode poput plaća, a novi projekti su blokirani. Šta se dešavalo proteklih 10 mjeseci?Predsjedništvo BiH predložilo je 19. augusta budžet za 2025. godinu u iznosu od oko 795 miliona eura, nakon što je dva puta odbilo prijedlog državnog Ministarstva finansija BiH. Za budžet su glasali članovi Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović, dok je protiv bila Željka Cvijanović iz Republike Srpske. Ministar finansija BiH Srđan Amidžić se usprotivio tom prijedlogu, njegov zamjenik Muhamed Hasanović iz Socijaldemokratske partije je na prethodnoj raspravi ocijenio da je "neprovodiv", a Zastupnički dom je taj prijedlog vratio Predsjedništvu "na doradu". Predsjedništvo BiH je potom zadužilo Vijeće ministara BiH, na sjednici 10. septembra, da u roku od pet dana pripremi i dostavi kolektivnom šefu države Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu. Vijeće ministara BiH nije ispoštovalo rok, a na sjednici 17. septembra, je konstatovalo da "dinamika daljnjeg postupanja u zakonodavnom procesu u vezi s usvajanjem budžeta nije u okvirima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine". U odluci Predsjedništva BiH od 10. septembra se navodi i da se, u slučaju da Vijeće ministara BiH ne ispoštuje zadani rok, poziva Parlamentarna skupština BiH da se izjasni o Prijedlogu zakona, koji je Predsjedništvo BiH usvojilo 19. augusta 2025. godine. U Prijedlogu budžeta, koji je ponovo uputilo Predsjedništvo BiH, su predviđena sredstva za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat. U planu su i dodatna izdvajanja za Oružane snage BiH, uključujući opremanje i nabavku naoružanja. Budžet obuhvata i finansiranje institucija kulture od državnog značaja, poput Zemaljskog muzeja, Historijskog muzeja, Nacionalne i univerzitetske biblioteke, te Umjetničke galerije BiH. Status tih institucija godinama je neriješen, a visoki predstavnik Christian Schmidt ranije je zatražio da se to zakonski uredi. U međuvremenu, entiteti Republika Srpska s budžetom od oko 3,1 milijardu eura i Federacija BiH s oko 4,2 milijarde eura funkcionišu prema vlastitim planovima za 2025. godinu.

Kineski radnici koji su zatečeni bez dozvola za rad na gradilištu solarne elektrane u Stocu, napustili su Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Službe za poslove sa strancima BiH 30. oktobra. Radi se o 71 kineskom državljaninu kojima su, kao i njihovom poslodavcu, izrečene kazne u iznosu od ukupno 37.500 maraka (oko 19.000 eura), naveli su iz Službe. Služba za poslove sa strancima BiH kontrolirala je 3. oktobra lokaciju Komanje Brdo, kod Stoca, gdje je zatekla 141 kineskog državljanina. Među njima, 71 je bio angažiran bez prethodno odobrenog privremenog boravka u BiH i dozvole za rad, saopćeno je tada. Iz Službe je tada najavljeno da će im biti otkazan bezvizni boravak u BiH i da će njihov povratak u Kinu biti o trošku investitora. Kemal Švrakić, advokat kineskih kompanija koje su angažovale radnike, izjavio je ranije za RSE da su radnici legalno ušli u BiH i da je u procesu ishodovanje potrebnih dozvola. Također je naveo da u trenutku inspekcijske kontrole ti radnici nisu bili na gradilišu, nego su boravili u obližnjem kampu. Šta se zna o investitorima?Za izgradnju solarnih elektrana, kompanija "Aurora Solar" sa sjedištem u Stocu, dobila je od Vlade Hercegovačko- neretvanskog kantona ugovor o konesciji u trajanju od 30 godina. Riječ je o kompaniji koju je u februaru 2022. osnovala firma "Tehnomerkur", čiji je vlasnik porodica Nikolić iz Banjaluke. Kao zastupnici kompanije "Aurora Solar", u registrima su navedena i imena nekoliko kineskih državljana. Kao jedna od vlasnika upisana je i mađarska kompanija "Green Power Investment Ltd" čiji je direktor, prema dostupnim bazama, kineski državljanin dok njen službeni e-mail ima domenu kineske kompanije "Norinco International". Kompanija "Ailin Technology and Industry", koja je u decembru prošle godine otvorena u Mostaru, spominje se zvanično kao podizvođač radova. Ona je proteklih mjeseci objavljivala oglase za zapošljavanje radnika, poput inženjera građevine koji će nadzirati radove na gradilištu u Stocu. Gradilište na lokalitetu Komanje Brdo, za jednu od najvećih solarnih elektrana u BiH, otvoreno je prije šest mjeseci. Tu elektranu vrijednu 100 miliona eura, na jugu zemlje, gradi kompanija "Aurora Solar" sa sjedištem u Stocu. Izvođač radova je bh. podružnica kineske državne kompanije Norinco International Cooperation, koja je pod američkim sankcijama. Aktivisti okupljeni u neformalnu grupu "Stolački otpor" od početka upozoravaju na brojne nepravilnosti, uključujući zapošljavanje kineskih radnika bez dozvola.

Oko 4.000 studenata pešice je 30. oktobra pošlo iz Beograda za Novi Sad na komemorativni skup 1. novembra u tom gradu. Oni su u četvrtak u 10 sati krenuli na put od 90 kilometara kako bi u Novom Sadu bili na obeležavanju prve godišnjice pogibije 16 ljudi i teškog povređivanja jedne osobe u padu nadstrešnice glavne železničke stanice u tom gradu. "Želimo da mirno odamo poštu stradalima i još jednom apelujemo na vlast da ispuni studentske zahteve", rekli su studenti za Radio Slobodna Evropa na polasku za Novi Sad. Kako su naveli, u grupi koja ide iz Beograda je 4.000 studenata. Ovu grupu, koja je krenula iz Novog Beograda, ovacijama je ispratio veliki broj građana koji su im aplaudirali, mahali i pozdravljali uzvicima "studenti, studenti" i "volimo vas studenti". Prethodnog dana na putu ka Novom Sadu kroz Beograd je prošla grupa studenata koja peške ide od Novog Pazara. Veliki broj ljudi iz cele Srbije, studenti, srednjoškolci i ostali građani, pešače iz Čačka, Kraljeva, Gornjeg Milanovca, Užica, Subotice, Vršca, Bogatića, Šapca, Valjeva, Kragujevca, Petrovca na Mlavi do Novog Sada. Grupa iz Niša ide biciklima. Samoorganizovani studentski pokret godinu dana predvodi talas građanskih protesta u Srbiji na kojima se zahteva odgovornost vlasti Srpske napredne stranke (SNS) za pogibiju 16 ljudi u padu rekonstruisane nadstrešnice glavne železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. Krajem novembra prošle godine započeo je blokade više od 80 fakulteta na šest državnih univerziteta kao odgovor na fizički napad funkcionera vlasti na studente Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu dok su stajali na ulici i u tišini odavali poštu poginulima. U martu je u Beogradu održan najveći protest u organizaciji studenata u proteklih godinu dana na kom je, po proceni Arhiva javnih skupova, bilo najmanje od 280.000 do 330.000 ljudi. Prethodno su studenti u novembru zatražili objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji železničke stanice na kojoj se dogodila pogibija, hitno procesuiranje funkcionera SNS-a koji su u Beogradu tukli studente FDU, obustavljanje sudskih postupaka protiv uhapšenih zbog učešća na demonstracijama i povećanje budžeta za fakultete od 20 odsto. Nakon što zahtevi nisu ispunjeni, u maju su zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Predsednik države Aleksandar Vučić u ime vlasti je odbio da raspiše nove izbore.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump i njegov kineski kolega Xi Jinping održali su razgovore u Južnoj Koreji, gdje su razgovarali o ratu u Ukrajini i dogovorili se da ublaže elemente svog teškog trgovinskog rata. Govoreći u avionu Air Force One nakon sastanka u četvrtak, Trump je rekao da je imao "nevjerovatan sastanak" s Xijem i da su se složili o "mnogim važnim pitanjima", uključujući trgovinu, carine i rijetke minerale. Novinarima je izjavio da će smanjiti carine Kini za deset posto zbog njene uloge u krizi s fentanilom te da će Kina ponovo početi kupovati "velike količine" američke soje, čije su kupovine obustavljene u maju kao odgovor na američke carine. Trump je dodao da je postignut i dogovor o ukidanju kineskih ograničenja na izvoz rijetkih minerala – 17 elemenata koji imaju malu, ali ključnu ulogu u proizvodnji automobila, aviona i oružja. Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer, koji se takođe nalazio u Air Force Oneu, rekao je da Kina neće uvesti planirane kontrole izvoza rijetkih minerala koje su proširene u oktobru nakon dogovora predsjednika. Nije komentarisao kontrole koje su već na snazi od aprila. "Sve u vezi s rijetkim zemnim mineralima je riješeno i to za cijeli svijet... Ovo je bila globalna situacija, ne samo američka", rekao je Trump novinarima. "Više nema prepreka od strane Kine." Trump je dodao da su razgovarali i o ratu u Ukrajini koji je Rusija započela u februaru 2022. godine, navodeći da su se on i Xi složili da "zajedno rade" na tom pitanju. "Slažemo se da su strane zaglavljene u borbama, i ponekad ih, pretpostavljam, moraš pustiti da se bore. Ali mi ćemo sarađivati po pitanju Ukrajine", rekao je. Kineski zvaničnici još nisu komentarisali sastanak niti je objavljeno zvanično saopštenje. Sastanak na međunarodnom aerodromu Gimhae u Busanu čini se da je postavio temelje za širi dijalog u narednim mjesecima, pri čemu je Trump najavio da planira posjetiti Kinu u aprilu i da bi preliminarni trgovinski sporazum mogao uskoro biti potpisan. Neposredno prije početka razgovora, Trump je najavio da je naredio Pentagonu da "odmah" prekine dobrovoljni moratorij na testiranje nuklearnog oružja. Trump je na društvenim mrežama izjavio da Sjedinjene Države "imaju više nuklearnog oružja od bilo koje druge zemlje", navodeći Rusiju kao drugu, a Kinu kao "daleku treću, ali koja će ih dostići u roku od pet godina". Analitičari su za Radio Slobodna Evropa rekli da vide ograničen prostor za postizanje šireg sporazuma tokom ovih razgovora, ali da bi smanjenje trgovinskih tenzija moglo otvoriti put za veći dogovor kada Trump posjeti Kinu, a Xi uzvrati posjetu SAD-u sljedeće godine. U uvodnim obraćanjima, oba lidera su izrazila međusobno poštovanje. Trump je rekao da vjeruje kako će njih dvojica "imati fantastičan odnos dugo vremena", dok je Xi izjavio da je prirodno da se Sjedinjene Države i Kina "ne slažu uvijek u svemu" i dodao da je "normalno da dvije vodeće ekonomije svijeta povremeno imaju trzavice". Prije razgovora očekivalo se da će Trump i Xi raspravljati i o drugim tačkama napetosti, uključujući Tajvan i kinesku podršku Rusiji. Međutim, Trump je rekao da Tajvan, koji Kina smatra svojom teritorijom, nije bio tema razgovora. Dodao je i da nisu spominjali kinesku kupovinu ruske nafte, kojom Moskva finansira rat. Prije sastanka, Ukrajina i njeni saveznici pozvali su Trumpa da izvrši pritisak na Xija zbog kineske podrške Rusiji. Sastanak se dogodio sedmicu dana nakon što je Washington uveo sankcije dvjema velikim ruskim naftnim kompanijama. Kina je najveći kupac ruske sirove nafte i ključna podrška ruskoj energetskoj industriji usred rata koji u Ukrajini vodi ruski predsjednik Vladimir Putin.

State Department SAD je naveo, u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o razlozima ukidanja sankcija Miloradu Dodiku, da bi posljednje odluke Narodne skupštine Republike Srpske (RS) trebale "poboljšati stabilnost Bosne i Hercegovine". Bivši predsjednik RS Dodik i njegovi saradnici bili su na takozvanoj američkoj crnoj listi zbog antidejtonskih poteza, odnosno zbog podrivanja države BiH. "Konstruktivne akcije koje su provedene posljednjih sedmica u Narodnoj skupštini Republike Srpske trebale bi poboljšati stabilnost u Bosni i Hercegovini i omogućiće partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskim potencijalima i prosperitu", stoji u odgovoru State Departmenta koji je u srijedu upućen RSE. State Department je dodao da će SAD nastaviti "blisko raditi sa političkim akterima u političkom spektru BiH kako bi uspostavili zajedničke prioritete". Milorad Dodik, donedavni predsjednik RS i lider vodeće partijeu tom bh. entitetu Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), skinut je sa liste sankcionisanih zajedno sa članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović. Sa liste su uklonjeni i ranije sankcionisani članovi Dodikove porodice, njihove firme i bliski saradnici. Šta je usvojila Skupština RS?Skupština RS usvojila je 18. oktobra Zakon o prestanku važenja zakona koje je već ništavnim proglasio Ustavni sud BiH. Radi se o Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Zakonu o neprimjenjivanju Odluka Ustavnog suda BiH, Izbornom zakonu RS, Zakonu o zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakonu o dopuni Krivičnog zakonika RS, te Zakonu o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS. Između ostalog, za potpisivanje zakona kojim se odluke Ustavnog suda BiH ne primjenjuju u RS, Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja javnih funkcija na šest godina. Poslanička većina stavila je van snage i 12 skupštinskih zaključaka iz decembra 2024, koje je nekoliko zapadnih ambasada u zajedničkom saopštenju ocijenilo kao "antidejtonske". Skupština RS izglasala je da Ana Trišić Babić, dosadašnja savjetnica Milorada Dodika, bude v.d. predsjednice Republike Srpske. Time je i zvanično naslijedila Dodika na toj funkciji, kome je mandat oduzet još polovinom avgusta zbog presude kojom mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija u narednih šest godina. Ko je sve skinut sa crne liste?Pored Dodika sa liste sankcija je skinuto 48 fizičkih i pravnih lica, a koja su u prethodnom periodu sankcionisana prema Programu sankcija za Zapadni Balkan. U odluci se navodi da su sa liste sankcionisanih sklonjeni i djeca Milorada Dodika, Igor i Gorica, te političari Dodikove stranke i drugi bliski saradnici. Među njima su Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Radovan Višković, bivši premijer RS, Siniša Karan, ministar za visoko obrazovanje RS, Alen Šeranić, ministar zdravstva RS, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, Miloš Bukejlović, bivši ministar pravde RS. Sankcije su ukinute i Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Vijeća naroda RS i Džerardu Selmanu, predsjedniku Ustavnog suda RS. Pod sankcijama više nisu ni Dragan Stanković, direktor geodetske uprave RS, Duško Perović, šef Predstavništva RS u Rusiji, kao ni Branislav Okuka, Dodikov savjetnik. Dalibor Panić, generalni sekretar Vlade RS, Rajko Kuzmanović, bivši predsjednik RS i Goran Filipović, šef Kabineta predsjednika Parlamenta RS takođe više nisu sankcionisani. Pored njih, sankcije su ukinute i nizu osoba koje se povezuju sa Dodikovom porodicom i njihovim poslovima. Među njima su: Đorđe Đurić, Vladimir Perišić, Aleksandar Dobrić, Mirko Dobrić, Vlatko Vukotić, Marko Gujaničić, Nemanja Reljin, Pavle Ćorović, Radmila Bojanić i Siniša Dodik. Takođe više nisu sankcionisane ni firme povezane sa porodicom Dodik. To su: Alternativna televizija, Fruit Eco d.o.o. Agape Gorica Dodik i Ivana Dodik, Restoran Agape, Agro voće d.o.o. Laktaši, Global Liberty, Infinity Media, K-2 firme, UNA televizija, Infinity International, Prointer, Kaldera Company, Sirius, Elpring d.o.o., Nimbus Innovations d.o.o., Zelena jabuka d.o.o., Vorto d.o.o., Best Service d.o.o., Agape Best d.o.o., SEE MEDIA RESEARCH.

Pristalice vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) okupile su se u sredu uveče u takozvanom "Ćacilendu" ispred Narodne skupštine kako bi dočekale muškarca koji je nedelju dana ranije povređen u pucnjavi u tom šatorskom kampu u centru Beograda. Među okupljenima na dočeku bio je i predsednik SNS-a Miloš Vučević koji je na Instagramu objavio da je povređeni muškarac izašao iz bolnice "posle ranjavanja i teške operacije". "Danas, kada se vraća među nas, vraća se kao simbol snage, otpora i pristojne Srbije koja ne pristaje na mržnju i podele", napisao je Vučević. Naprednjaci su tokom dočeka raširili transparent na kojem je pisalo "Svi smo mi Milan (ime povređenog)". Incident se dogodio 22. oktobra, kada je muškarac došao do šatora postavljenih ispred Narodne skupštine i iz vatrenog oružja ranio drugog muškarca i tom prilikom izazvao požar u jednom od šatora. Policija je uhapsila osumnjičenog ispred Skupštine, a glavni javni tužilac Nenad Stefanović saopštio je istog dana da se tereti za krivično delo "ubistvo u pokušaju". Naveo je da je počinilac V.A. (1955. godište), uhapšen "zbog postojanja osnova sumnje da je nakon verbalne rasprave, zbog različitih političkih stavova, izvadio vatreno oružje koje je neovlašćeno nosio i ispalio više projektila". Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nekoliko sati nakon incidenta i pre zvaničnog saopštenja policije izjavio da je ispred Skupštine Srbije izvršen "užasan teroristički napad". Dodao je da je to njegova "politička ocena", a da će nadležna tužilaštva utvrditi kvalifikaciju incidenta. Na Vučićevoj konferenciji za novinare emitovani su snimci napada, kao i snimak koji navodno prikazuju "priznanje" osumnjičenog koji je pucao iz pištolja. Pucnjava se dogodila u centru glavnog grada, na prostoru koji je mesecima blokiran i pretvoren u šatorsko naselje. Podigle su ga pristalice vladajuće Srpske napredne stranke kao odgovor na masovne antivladine proteste koji u Srbiji traju od novembra prošle godine. "Ćacilend" je nazvan po terminu "ćaci". Prethodno je na kapiji novosadske Jovine gimnazije osvanuo grafit sa slovnom greškom "ćaci u škole", kojim je nepoznati autor verovatno želeo da pozove đake da se vrate u škole koje su tada obustavile rad iz solidarnosti prosvetara i učenika sa studentima u blokadi.

Rusija je testirala novi torpedo dugog dometa na daljinsko upravljanje koji može da nosi nuklearnu bojevu glavu oružja, izjavio je u sredu ruski predsednik Vladimir Putin za oružje koje su neki stručnjaci nazvali "mašinom sudnjeg dana". Ta objava je usledila nekoliko dana pošto su Putin i najviši ruski vojni oficir objavili da je uspešno testiran još jedan novi sistem naoružanja: krstareće rakete dugog dometa s nuklearnim pogonom. Govoreći u neformalnom okruženju u moskovskoj bolnici, pijući čaj s vojnicima ranjenim u ratu u Ukrajini, Putin je rekao da je testiranje torpeda – nazvanog Status-6 ili Posejdon – sprovedeno dan ranije. "Prvi put smo uspeli ne samo da ga lansiramo motorom s podmornice, već i da pokrenemo nuklearnu jedinicu na njemu", rekao je on. "Nema ničeg sličnog ovome." "To je ogroman uspeh", dodao je Putin. Zasad nema nezavisne potvrde da je test izveden. Rusija je još 2015. nagovestila postojanje takvog oružja – "interkontinentalnog autonomnog torpeda na nuklearni pogon s nuklearnom bojevom glavom". U ratobornom govoru 2018. godine, Putin se hvalio nekoliko novih sistema naoružanja koje Rusija razvija, uključujući torpedo Posejdon. Američki analitičari su kasnije potvrdili da Rusija ima planove da napravi takvo oružje. Zapadni analitičari su rekli da bi, ako bi takav torpedo bio iskorišćen i zaista detoniran kod istočne obale SAD, na primer, da bi zagadio radioaktivnošću velike gradove zbog čega bi ogromni delovi teritorije postali nenastanjivi. Neki stručnjaci su ga nazvali "mašinom sudnjeg dana" zbog neselektivnog uništavanja koje bi izazvao. Raketa, za koju su Putin i načelnik Generalštaba, general Valerij Gerasimov, rekli da je testirana 21. oktobra, nazvana je Burevestnik, ili Skayfall po NATO oznaci. Projektil s malim nuklearnim reaktorom kao pogonom i s mogućnošću da nosi nuklearnu bojevu glavu teoretski može da leti satima, ako ne i danima, pre nego što pogodi metu. Od sredine leta, posmatrači su pažljivo pratili ruski arktički arhipelag Nova Zemlja usled povećanja gradnje i broja brodova i specijalno dizajniranih aviona – što je nagoveštavalo da bi testiranje Burevestnika moglo da budu uskoro ili je već u toku. Gerasimov je rekao Putinu da je projektil prešao 14.000 kilometara i da je bio u vazduhu 15 sati. U saopštenju za RSE, norveška obaveštajna služba potvrdila je testiranje projektila na Novoj Zemlji i navela da je leteo "znatno duže nego ranije". "Projektil je i dalje u razvoju", rekao je viceadmiral Nils Andreas Stensenes. "Rusija testira Burevestnik od 2016. Biće potrebno vreme pre nego što se razvoj završi i projektil bude spreman za raspoređivanje u oružane snage."

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić negirao je u sredu da stoji iza incidenata usmerenih protiv turskih imigranata u Crnoj i dodao da "nije imao ni pojma da se to dešava". Odgovarajući na optužbe iz Podgorice da se preko Crne Gore obračunava sa Turskom jer je Ankara isporučila dronove Kosovu, Vučić je u rekao da "mu tako nešto nije ni palo na pamet". "Moraju da generišu novu agendu jer ne znaju šta će da ponude nego mržnju prema svemu srpskom", rekao je predsednik Srbije. Incidenti u Crnoj Gori su počeli 26. oktobra, nakon tuče u kojoj je povređen Podgoričanin, a za šta su osumnjičeni dvojica stranih državljana. Usledili su protesti ulicama Podgorice sa porukom da "Turke treba protjerati iz Crne Gore", a od vikenda je zabeležena demoliranje lokala čiji su vlasnici turski državljani, fizički napadi i pretnje linčom. Vlada Crne Gore, koju čine i stranke bliske Vučiću, reagovala je uvođenjem viza za turske državljane. Predsednik Socijaldemokratske partije Crne Gore Ivan Vujović ocenio je na društvenim mrežama da se Vučić preko Crne Gore obračunava sa Turskom, jer je Ankara isporučila dronove Kosovu. Vučić je izjavio da je Vujović "potrčko (nekadašnjeg crnogorskog predsednika) Mila Đukanovića", i da isto važi i za pisca Andreja Nikolaidisa koji je rekao da neredi u toj zemlji "nose jasan autorski potpis" Aleksandra Vučića. 'Sve se dešava na mig gazde u Beogradu'Optužbe na račun vlasti u Beogradu nisu izneli samo Vujović i Nikolaidis. Reagujući na odluku Vlade Crne Gore da ukine bezvizni režim turskim državljanima, iz opozicionog Evropskog saveza ocenili su da je to ksenofobičan i opasan čin Vlade, te da se sve to "dešava na mig gazde kojem služe u Beogradu". "Odmah nakon vijesti da je Turska isporučila dronove Kosovu. To je bio dovoljan povod da Spajićeva vlada i njeni ekstremni partneri otpočnu novi talas histerije prema cijelom turskom narodu." , naveli su 28. oktobra. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je 27. oktobra, kada su počeli antiturska okupljanja, taj događaj komentarisao u kontekstu zahlađenja odnosa Beograda i Ankare. "Nakon manje od 20 dana. Da li Beograd kažnjava Tursku preko CG ?", napisao je Fejzić na mreži X, objavivši fotografiju teksta sa naslovom "Vučić napao Tursku: Znamo što planirate...". Deo vladajuće koalicije u Crnoj Gori, pre svega stranke Demokratskog fronta, imaju bliske veze sa Beogradom i predsednikom Srbije Vučićem.

Sirija je u sredu priznala nezavisnost Kosova, objavili su zvaničnici dve zemlje. Predsednica Kosova Vjosa Osmani na Fejsbuku (Facebook) je navela da je sporazum o sirijskom priznanju Kosova postignut u Rijadu uz podršku saudijskog prestolonaslednika Mohameda bin Salmana Al Sauda. Osmani je zahvalila sirijskom predsedniku Ahmedu al-Šari na odluci da prizna Kosovo i na njegovoj podršci narodu Kosova. Predsednica Kosova je otputovala u Rijad, u Saudijskoj Arabiji, na poziv Mohameda bin Salmana, kako bi učestvovala na forumu Incijative za buduće investicije. "Narod Kosova i Sirije je mnogo patio i žrtvovao da bi postigao slobodu. Zato ovo međusobno priznanje danas nije samo priznanje državnog suvereniteta, već i priznanje žrtve mnogih generacija da žive slobodno", napisala je Osmani. Ministarstvo spoljnih poslova Sirije saopštilo je da odluka o priznanju Kosova "proističe iz verovanja Sirije u pravo naroda na samoopredeljenje i iz njene posvećenosti promovisanju principa mira i stabilnosti na Balkanu i u svetu". "Ova odluka je deo politike Sirije usmerene na širenje mostova saradnje i otvorenosti prema prijateljskim zemljama, na način koji služi zajedničkim interesima i jača veze prijateljstva među narodima", navodi se u saopštenju ministarstva na mreži X. Damask "nestrpljivo očekuje" što brže uspostavljanje diplomatskih odnosa s Kosovom i razvoj bilateralne saradnje u političkoj, ekonomskoj i kulturnoj oblasti, kako bi služili zajedničkim interesima dve zemlje i dva prijateljska naroda, navedeno je. Sirija je više od jedne decenije bila među najizolovanijim zemljama sveta, zahvaćena građanskim ratom, ekonomskim kolapsom i velikim međunarodnim sankcijama. Od januara ove godine, na čelu zemlje je al-Šara, koji je predvodio opozicione borce u svrgavanju predsednika Bašara al-Asada, čime je okončana petodecenijska vladavina njegove porodice. Koliko zemalja priznaje Kosovo?Odluka Sirije je treće priznanje nezavisnosti Kosova ove godine, pošto su ga prethodno priznale dve afričke zemlje, Sudan i Kenija. Priznanja ovih zemalja usledila su posle usporavanja tempa priznavanja Kosova poslednjih godina. Pre njih, poslednja zemlja koja ga je priznala bio je Izrael 2021. godine. Sirija je 120. zemlja koja je priznala Kosovo i očekuje se da će ova odluka razljutiti Srbiju, koja se dugo bori protiv njegove nezavisnosti. Srbija je ljutito reagovala na poslednja priznanja Kosova, jer i dalje smatra Kosovo delom svoje teritorije i 17 godina od proglašenja njegove nezavisnosti.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Željka Cvijanović i Denis Bećirović sastali su se u Parizu sa predsjednikom Republike Francuske Emmanuelom Macronom. Sastanku održanom u Jelisejskoj palati, prisustvovala je i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, saopšteno je iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića. Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, njenom evropskom putu, regionalnoj stabilnosti, te jačanju bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Francuske. "Predsjedavajući Komšić je istakao posvećenost i podršku provođenju reformi, uključujući imenovanje glavnog pregovarača i donošenje Zakona o Sudu i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću", navodi se u saopštenju iz Komšićevog kabineta. Macron je izrazio, kako je rečeno, privrženost nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kao i stabilnosti cijele regije. Ukazano je na potrebu jačanja ekonomske saradnje između Bosne i Hercegovine i Francuske, naročito kroz aktivnosti Francuske razvojne agencije, čiji je okvirni sporazum već odobrilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu naglašena je važnost nastavka saradnje u oblasti energetike i održivog razvoja. Susret članova Predsjedništva BiH u Parizu, kako je istaknuto, ima i simboličan karakter imajući u vidu da se ove godine obilježava 30 godina otkako je u tom gradu potpisan Dejtonski mirovni sporazum.

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik zahvalio je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovim saradnicima na odluci Ministarstva finansija SAD-a (OFAC) o ukidanju sankcija njemu i još 48 fizičkih i pravnih lica koja su u prethodnom periodu sankcionisana prema Programu sankcija za Zapadni Balkan. "Zahvalan sam predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovim saradnicima što su ispravili veliku nepravdu nanesenu Republici Srpskoj, njenim predstavnicima i njihovim porodicama – nepravdu koju su stvorile Obamina i Bidenova administracija", izjavio je Dodik na društvenoj mreži X. Ukidanje sankcija je komentarisala i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je, također, skinuta sa liste sankcija. Cvijanović sa druga dva člana Predsjedništva BiH boravi u službenoj posjeti Francuskoj. "Po slijetanju u Pariz dočekale su me lijepe vijesti – da su skinute američke sankcije za 30 fizičkih i više pravnih lica iz Republike Srpske, uključujući i njene najviše zvaničnike", izjavila je Cvijanović. Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija SAD (OFAC) je 29. oktobra pored Dodika i Cvijanović uklonila sa liste sankcija i ranije sankcionisane članove Dodikove porodice, njihove firme i bliske saradnike. U odluci se navodi da su sa liste sankcionisanih sklonjeni i djeca Milorada Dodika, Igor i Gorica, te političari Dodikove stranke i drugi bliski saradnici. Među njima su Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Radovan Višković, bivši premijer RS, Siniša Karan, ministar za visoko obrazovanje RS, Alen Šeranić, ministar zdravstva RS, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, Miloš Bukejlović, bivši ministar pravde RS. Sankcije su ukinute i Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Vijeća naroda RS i Džerardu Selmanu, predsjedniku Ustavnog suda RS. Pod sankcijama više nisu ni Dragan Stanković, direktor geodetske uprave RS, Duško Perović, šef Predstavništva RS u Rusiji, kao ni Branislav Okuka, Dodikov savjetnik. Dalibor Panić, generalni sekretar Vlade RS, Rajko Kuzmanović, bivši predsjednik RS i Goran Filipović, šef Kabineta predsjednika Parlamenta RS takođe više nisu sankcionisani. Pored njih, sankcije su ukinute i nizu osoba koje se povezuju sa Dodikovom porodicom i njihovim poslovima. Među njima su: Đorđe Đurić, Vladimir Perišić, Aleksandar Dobrić, Mirko Dobrić, Vlatko Vukotić, Marko Gujaničić, Nemanja Reljin, Pavle Ćorović, Radmila Bojanić i Siniša Dodik. Takođe više nisu sankcionisane ni firme povezane sa porodicom Dodik. To su: Alternativna televizija, Fruit Eco d.o.o. Agape Gorica Dodik i Ivana Dodik, Restoran Agape, Agro voće d.o.o. Laktaši, Global Liberty, Infinity Media, K-2 firme, UNA televizija, Infinity International, Prointer, Kaldera Company, Sirius, Elpring d.o.o., Nimbus Innovations d.o.o., Zelena jabuka d.o.o., Vorto d.o.o., Best Service d.o.o., Agape Best d.o.o., SEE MEDIA RESEARCH. Prije desetak dana, OFAC je uklonio s liste sankcionisanih četiri osobe iz bh. entiteta Republika Srpska, uvedene zbog organizacije proslave 9. januara, neustavnog dana Republike Srpske. Riječ je o sankcijama za Danijela Dragičevića, Jelenu Pajić Baštinac, Dijanu Milanković i Gorana Rakovića. Vlasti RS potpisale su u decembru prošle godine ugovor sa američkom advokatskom kancelarijom "Zell & Associates International Advocates" da lobira u SAD da se ukinu sankcije Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović, promoviše dijalog RS i administracije Donalda Trampa (Trump), preispitaju Dejtonski sporazum i uloga visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Prema registracionom dokumentu u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, advokatska kancelarija će ove ciljeve na teritoriji SAD ostvarivati kroz komunikaciju sa predstavnicima tamošnje izvršne i zakonodavne vlasti, kao i nevladinim sektorom. Do sada, ugovori RS sa lobističkim i advokatskim kućama u SAD su se, uglavnom, odnosili na promociju investicija i pravno savjetovanje, a te usluge su koštale nekoliko desetaka hiljada dolara mjesečno.

Rafinerija u Pančevu u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS) koji je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD), radiće do 25. novembra, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović. Đedović Handanović je u sredu rekla da Srbija ima zalihe nafte i naftnih derivata, koje su dovoljne za stabilnost tržišta. "Nastavljamo da pratimo situaciju na tržištu. Naša skladišta obaveznih i robnih rezervi su puna kao i skladišta NIS-a kako bi se sprečili bilo kakvi poremećaji na tržištu", rekla je Đedović Handanović na sastanku sa Misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koja u četvrtak završava posetu Beogradu u okviru druge revizije aranžmana sa Srbijom. NIS je na listu sankcija SAD stavljen 10. januara zbog takozvanog "sekundarnog rizika", odnosno većinskog ruskog vlasništva. Sankcije SAD usmerene su, između ostalog, na sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija. Od tada, primena sankcija odlagana je osam puta, da bi počela 9. oktobra. U međuvremenu, vlasnička struktura NIS-a je više puta menjana, ali je i dalje većinski u rukama ruskih kompanija. Po rečima Đedović Handanović, situaciju dodatno usložnjavaju sankcije ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil koja u Srbiji ima licencu za redovno poslovanje do 21. novembra. Zapadne zemlje, uključujući SAD, EU i Veliku Britaniju, uvele su 23. oktobra nove sankcije ruskim naftnim i gasnim kompanijama Rosnjeft i Lukoil kako bi izvršile pritisak na Moskvu zbog njene invazije na Ukrajinu. Ministarka energetike Srbije istakla je da je stanje dodatno otežao i nedavni požar u rafineriji kompanie MOL u Mađarskoj. "Povećavamo uvoz naftnih derivata, iako imamo razna ograničenja za transport i logistiku derivata. Takođe, NIS će povećati količine za snabdevanje manjih pumpi, kao jednu od mera ravnomernog snabdevanja, ali preuzimamo i druge mere", dodala je. 'Srbija neće biti bez gasa'Ministarka energetike Srbije je istakla i da su u toku pregovori o dugoročnom ugovoru o snabdevanju prirodnim gasom iz Rusije. Srbija je decenijama zavisna od uvoza gasa iz Rusije, odakle zadovoljava više od 80 odsto potreba za tim energentom. Ipak, nema dugoročni ugovor sa Rusijom o isporuci gasa. Moskva je u oktobru produžila gasni aranžman do kraja godine, a ne na tri godine, kako su vlasti u Srbiji očekivale. Zvaničnici u Beogradu su to ocenili kao lošu vest. Đedović Handanović sada uverava da neće biti poremećaja u snabdevanju tim energentom. "Bezbedni smo što se tiče snabdevanja prirodnim gasom tokom ove grejne sezone, jer smo na vreme napunili naše skladište i nastavili da skladištimo gas u Mađarskoj. Sada imamo uskladištenih oko 534 miliona kubika gasa", rekla je ona. "Radimo i na proširenju podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor, tako da će naredne godine minimalni kapacitet skladištenja u Srbiji biti 750 miliona metara kubnih gasa", napomenula je. Dodala je da se nastavlja diversifikacija pravaca snabdevanja gasom i grade nove interkonekcije sa Rumunijom i Severnom Makedonijom. "Srbija neće biti bez gasa, toplane će imati dovoljno energenata, imamo 67.000 tona mazuta u državnom vlasništvu, a u Elektroprivredi Srbije (EPS) ima 57.000 tona, dok nastavljamo da pregovaramo o dugoročnom gasnom aranžmanu sa Gaspromom", navela je ona. Đedović Handanović je rekla da su prioriteti u planu investicija povećanje proizvodnih kapaciteta, pre svega iz obnovljivih izvora, diversifikacija pravaca i izvora snabdevanja, uz izgradnju skladišta i jačanje prenosnih kapaciteta. Takođe je napomenula da Srbija priprema izgradnju gasnih elektrana i razmatra uvođenje nuklearne energije. "Što se tiče nuklerne energije, u ovom trenutku razgovaramo sa različitim partnerima i posvećeni smo pre svega izgradnji naših institucionalnih kapaciteta", rekla je Đedović Handanović na sastanku s predstavnicima MMF-a. Sastanku su prisustvovali i direktori energetskih preduzeća i stalni predstavnik MMF-a u Beogradu Lev Ratnovski.

Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija Sjedinjenih Država (OFAC) uklonila je sa liste sankcija Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kao i članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović. Sa liste su uklonjeni i ranije sankcionisani članovi Dodikove porodice, njihove firme i bliski saradnici. OFAC je sankcionisala Dodika već dva puta, zbog antidejtonskog djelovanja, odnosno zbog podrivanja države BiH. State Department je, u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o razlozima ukidanja sankcija Dodiku, naveo da bi posljednje odluke Narodne skupštine Republike Srpske (RS) trebale "poboljšati stabilnost Bosne i Hercegovine". "Konstruktivne akcije koje su provedene posljednjih sedmica u Narodnoj skupštini RS-a trebale bi poboljšati stabilnost u Bosni i Hercegovini i omogućiti partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskim potencijalima i prosperitu", navodi se u odgovoru State Departmenta koji je u srijedu upućen RSE. Pored Dodika sa liste sankcija je skinuto 48 fizičkih i pravnih lica, a koja su u prethodnom periodu sankcionisana prema Programu sankcija za Zapadni Balkan. U odluci se navodi da su sa liste sankcionisanih sklonjeni i djeca Milorada Dodika, Igor i Gorica, te političari Dodikove stranke i drugi bliski saradnici. Među njima su Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a, Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Radovan Višković, bivši premijer RS-a, Siniša Karan, ministar za visoko obrazovanje RS-a, Alen Šeranić, ministar zdravstva RS-a, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS-a, Miloš Bukejlović, bivši ministar pravde RS-a. Sankcije su ukinute i Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Vijeća naroda RS-a i Džerardu Selmanu, predsjedniku Ustavnog suda RS-a. Pod sankcijama više nisu ni Dragan Stanković, direktor geodetske uprave RS-a, Duško Perović, šef Predstavništva RS-a u Rusiji, kao ni Branislav Okuka, Dodikov savjetnik. Dalibor Panić, generalni sekretar Vlade RS-a, Rajko Kuzmanović, bivši predsjednik RS-a i Goran Filipović, šef Kabineta predsjednika Parlamenta RS-a takođe više nisu sankcionisani. Pored njih, sankcije su ukinute i nizu osoba koje se povezuju sa Dodikovom porodicom i njihovim poslovima. Među njima su: Đorđe Đurić, Vladimir Perišić, Aleksandar Dobrić, Mirko Dobrić, Vlatko Vukotić, Marko Gujaničić, Nemanja Reljin, Pavle Ćorović, Radmila Bojanić i Siniša Dodik. Takođe, više nisu sankcionisane ni firme povezane sa porodicom Dodik. To su: Alternativna televizija, Fruit Eco d.o.o. Agape Gorica Dodik i Ivana Dodik, Restoran Agape, Agro voće d.o.o. Laktaši, Global Liberty, Infinity Media, K-2 firme, UNA televizija, Infinity International, Prointer, Kaldera Company, Sirius, Elpring d.o.o., Nimbus Innovations d.o.o., Zelena jabuka d.o.o., Vorto d.o.o., Best Service d.o.o., Agape Best d.o.o., SEE MEDIA RESEARCH. Prije desetak dana, OFAC je uklonio s liste sankcionisanih četiri osobe iz RS-a, uvedene zbog organizacije proslave 9. januara, neustavnog dana ovog bh. entiteta. Riječ je o sankcijama za Danijela Dragičevića, Jelenu Pajić Baštinac, Dijanu Milanković i Gorana Rakovića. Vlasti RS-a potpisale su u decembru prošle godine ugovor sa američkom advokatskom kancelarijom "Zell & Associates International Advocates" da lobira u SAD-u da se ukinu sankcije Dodiku i Cvijanović, promoviše dijalog RS-a i administracije Donalda Trumpa, preispitaju Dejtonski sporazum i uloga visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Prema registracionom dokumentu u koji je RSE imao uvid, advokatska kancelarija će ove ciljeve na teritoriji SAD-a ostvarivati kroz komunikaciju sa predstavnicima tamošnje izvršne i zakonodavne vlasti, kao i nevladinim sektorom. Do sada, ugovori RS-a sa lobističkim i advokatskim kućama u SAD-u su se, uglavnom, odnosili na promociju investicija i pravno savjetovanje, a te usluge su koštale nekoliko desetaka hiljada dolara mjesečno.

Gotovo godinu dana nakon početka masovnih protesta zbog smrti 16 ljudi u tragediji u Novom Sadu, u Srbiji se beleži rekordni broj napada na novinare koji prate ova dešavanja, saopštila je u sredu međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF). "Od 1. novembra 2024. godine, prema podacima RSF-a, medijski radnici u Srbiji bili su žrtve najmanje 89 fizičkih napada. Ukupan broj za 2025. iznosi 82 slučaja — što je najveći godišnji broj od 2008. godine, prema uporednim podacima RSF-a i njegovog lokalnog partnera, Nezavisnog udruženja novinara Srbije", navodi RSF. Ova organizacija je odala počast novinarima u Srbiji koji "herojski izveštavaju o protestima uprkos institucionalizovanom nasilju režima predsednika Aleksandra Vučića". Pozvali su međunarodnu zajednicu da posredstvom finansijske, pravne i političke podrške pomogne novinarima da bezbedno rade, a da njihovi napadači budu procesuirani. "Sloboda medija u Srbiji je ugrožena, kao i naše pravo da budemo informisani o događajima u ovoj zemlji kandidatkinji za članstvo u Evropskoj uniji (EU), uključujući poštovanje prava na okupljanje od strane vlasti", ocenio je Pavol Salaj (Szalai) iz RSF. Ova organizacija je navela da su od poslednje procene RSF-a u avgustu 2025. godine, dva dana bila naročito nasilna za novinare koji izveštavaju o protestima u Novom Sadu. Podsećaju da su pripadnici policije 5. septembra napali Emira Kahrimanovića sa portala 021.rs, Katarinu Stevanović iz nedeljnika Vreme, Nemanju Šarovića sa kanala KTV, kao i Kseniju Pavkov i njenog snimatelja sa televizije N1. Istog dana je, podsećaju RSF, tokom racije na Univerzitetu u Novom Sadu, policija je privela više članova studentske redakcije portala Blokada info i zaplenila njihovu opremu. Nešto više od mesec dana kasnije, 11. oktobra, policijski službenici su upotrebili prekomernu silu prema Dariji Matić sa portala Mašina.rs, Brankici Matić sa portala Storyteller, kao i Miljku Stojanoviću i Anđeli Risantijević sa portala Glas Zaječara, navode Reporteri bez granica. "Istog dana, jedan muškarac je pretio i pratio novinarku televizije N1, Leu Apro, pre nego što joj je zgrabio ruku i uzeo telefon — nakon čega ga je policija privela, što je retka pojava", ocenjuje ova organizacija. Reporteri bez granica podsećaju da je Evropski parlament 22. oktobra usvojio rezoluciju u kojoj je oštro kritikovao Vladu Srbije po pitanju medijskih sloboda. "U dokumentu se priznaje da je 'više novinara napadnuto ili im je uskraćena zaštita dok su izveštavali o protestima', te se osuđuje potpirivanje mržnje prema demonstrantima i novinarima od strane predsednika Srbije Aleksandra Vučića", podsećaju iz RSF. Nedelju dana pre usvajanja rezolucije Evropskog parlamenta, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, tokom sastanka u Beogradu sa Aleksandrom Vučićem, ograničila se na poruku o potrebi za "napretkom u pogledu slobode medija". Međutim, devet međunarodnih organizacija za zaštitu slobode štampe i prava novinara, među kojima i RSF, upozorilo ju je na opasan presedan koji bi neaktivnost Evropske unije u Srbiji mogla da stvori u regionu Zapadnog Balkana. "Instrumenti koji su na raspolaganju Komisiji, uključujući i obustavu sredstava EU, treba da budu primenjeni kako bi se poslala jasna poruka o posvećenosti Evropske unije nezavisnom novinarstvu i slobodi medija u regionu", navedeno je u zajedničkom saopštenju devet organizacija od 13. oktobra. Od ukupno 180 zemalja i teritorija u Svetskom indeksu slobode medija RSF-a za 2025. godinu, Srbija zauzima 96. mesto.