Premijer Kosova Albin Kurti izjavio je u subotu da se nada kako će Srbija promijeniti odnos prema Kosovu kao nezavisnoj državi i time otvoriti put punoj normalizaciji susjedskih odnosa, nakon što je Studentska lista pobijedila na prošlosedmičnim izborima, svrgnuvši s vlasti stranku bivšeg predsjednika Aleksandra Vučića. Govoreći na skupu svoje stranke Pokret Samoopredjeljenje, Kurti je rekao da "znamo ko je izgubio vlast u Srbiji kao rezultat ovih izbora, ali još ne znamo tačno ko ju je osvojio". "Nadamo se da će ovu političku promjenu pratiti i pozitivna promjena pristupa zvaničnog Beograda prema Republici Kosovo kao nezavisnoj državi, kao i prema Albancima u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, kao diskriminisanoj zajednici", rekao je Kurti. Studentska lista osvojila je 52,54 posto glasova na izborima 25. oktobra, dok je Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića dobila 39,29 posto. Pobjeda studentskog pokreta okončala je 14-godišnju vladavinu Aleksandra Vučića, koji je poraz priznao odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta. Očekuje se da Studentska lista samostalno formira novu vladu Srbije, ali još nije poznato ko će biti njen kandidat za premijera niti je predstavila jasan politički program. Kada je riječ o Kosovu, predstavnici Studentske liste naveli su da će nastaviti dijalog uz posredovanje Evropske unije i primjenu Briselskog sporazuma o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije iz 2013. godine. Kosovo i Srbija vode dijalog pod okriljem EU od 2011. godine, a iako je postignut niz sporazuma, većina njih nije provedena u praksi. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa nosilac Studentske liste Ilija Srdanović izjavio je da će nova vlast poštovati međunarodne sporazume potpisane tokom Vučićeve vladavine. Ipak, prema javnim stavovima koje je Radio Slobodna Evropa analizirao prije izbora, zajednički stav ovog političkog pokreta proizašlog iz studentskih protesta protiv korupcije jeste da je "Kosovo sastavni dio Srbije, kako piše u Ustavu zemlje". Beograd ne priznaje nezavisnost Kosova, proglašenu 2008. godine, devet godina nakon rata na Kosovu u kojem su hiljade ljudi ubijene ili nestale, većinom Albanci. Prema podacima Instituta za zločine počinjene tokom rata na Kosovu, još se traga za 1.577 nestalih osoba iz rata 1998. - 1999. godine, dok je ukupno dokumentovano 12.230 ratnih žrtava. Kurti je poručio da suočavanje s prošlošću, "denacifikacija političkog diskursa", institucionalna dekriminalizacija i unutrašnja demokratizacija moraju stvoriti uslove za normalizaciju odnosa sa susjedima. Prema njegovim riječima, rasvjetljavanje zločina nad albanskim civilima, utvrđivanje lokacija masovnih grobnica i sudbine nestalih osoba"obaveza je prema žrtvama i njihovim porodicama". "Bez istine o prošlosti ne može se graditi povjerenje za budućnost. Želimo dobre susjedske odnose, mir i saradnju na osnovu ravnopravnosti i međusobnog poštovanja. Zato se nadamo da će novi razvoj događaja otvoriti put punoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, uz međusobno priznanje", rekao je Kurti. Nije govorio o mogućnosti nastavka dijaloga u Briselu, koji je posljednjih godina u zastoju. Ranije je Kurti nastavak dijaloga na visokom političkom nivou uslovio izručenjem Milana Radoičića iz Srbije. Radoičić je preuzeo odgovornost za oružani napad u Banjskoj 2023. godine, kada su ubijeni jedan narednik Policije Kosova i trojica napadača nakon što je grupa naoružanih Srba napala policiju na sjeveru Kosova. Kosovo optužuje Srbiju za umiješanost u taj napad, što Beograd negira.

Evakuacija stanovnika iz južnog ukrajinskog grada Oleški, koji je pod ruskom okupacijom, završena je, dok Moskva i Kijev nastavljaju poštovati privremeni prekid vatre koji je, prema navodima, posredovala američka prva dama Melania Trump. Autobusi s civilima prvi put nakon više od četiri godine napustili su područje bez incidenata. Prekid vatre trebao bi ostati na snazi do 1. novembra. Ruska povjerenica za ljudska prava Jana Lantratova objavila je 30. oktobra na društvenim mrežama da je, nakon dolaska u ruski okupirani Krim, jedan konvoj autobusa krenuo prema Rusiji, dok je drugi bio upućen prema Ukrajini. "Privodimo kraju našu humanitarnu misiju u Oleškiju. Trenutno se nalazimo na području Armjanska (na sjeveru Krima)", rekla je u videosnimku objavljenom na Telegramu, dodajući da su obje strane pohvalile visok nivo organizacije. Zelenski je kasnije naveo da su stanovnici Oleškija koji su željeli otići u Ukrajinu prešli granicu 31. oktobra te zahvalio Sjedinjenim Državama i Melaniji Trump na posredovanju. "Kada svijet obraća pažnju, ljudi bivaju spašeni. Potrebni su i dodatni koraci ka deeskalaciji i stvarnom napretku prema miru", napisao je. Stotine stanovnika Oleškija trebale su se vratiti na teritoriju pod kontrolom Ukrajine zaobilaznim putem: nakon dolaska u Anapu na jugu Rusije, civili su trebali biti prevezeni avionom do bjeloruskog grada Gomelja, a odatle autobusima u sjevernu ukrajinsku Černihivsku oblast. Taj zaobilazni pravac bio je neophodan kako bi se izbjegli putevi uz liniju fronta koji su teško minirani i oštećeni ratom izazvanim ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Za vrijeme evakuacije iz ratom pogođenog grada 30. oktobra, Kremlj je poručio da privremeni prekid vatre u tom području ne treba posmatrati kao model za širi mirovni proces u Ukrajini. Moskva je više puta isticala da ne traži djelimično smirivanje sukoba, već sveobuhvatno rješenje koje bi uključivalo njene zahtjeve, među kojima je i puna kontrola nad ukrajinskim teritorijama koje ruske snage nisu uspjele zauzeti na bojnom polju. Istovremeno, Rusija je pojačala kampanju zračnih udara s ciljem da izvrši pritisak na Kijev da prihvati njene uslove za mir, napadajući energetsku i civilnu infrastrukturu te ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja i električne energije tokom hladnog vremena. Ukrajinska vojska je ove godine sve češće odgovarala vlastitim operacijama, gađajući energetsku i vojnu infrastrukturu unutar Rusije dalekometnim dronovima. Ukrajinske oružane snage su 31. oktobra izvijestile da su dronovima i obalnim raketnim sistemima Neptun gađale rusko državno hemijsko i odbrambeno preduzeće Kombinat Kamenski u Rostovskoj oblasti. Navodi se da je potvrđen "požar u skladištu gotovih proizvoda" te da su oštećene četiri proizvodne radionice. Preduzeće proizvodi čvrsto raketno gorivo za municiju koju koriste brojni ruski raketni sistemi. Rostovska oblast, koja graniči s Ukrajinom, predstavlja strateški važan industrijski i logistički centar na jugozapadu Rusije. Reuters je ranije ovog mjeseca objavio da je Rusija za samo šest sedmica gotovo završila izgradnju velike nove baze za lansiranje mlaznih dronova u toj regiji. Pozivajući se na satelitske snimke, Reuters je naveo da je lokacija krajem augusta bila prazna livada, a da je do sredine oktobra prerasla u kompleks veličine približno 126 fudbalskih terena. Rostovska oblast je od septembra pod ukrajinskim zračnim napadima. Ukrajinska sigurnosna služba prethodno je tvrdila da je u specijalnoj operaciji na vojnom aerodromu u regionalnom centru Rostovu na Donu gađala više "ruskih zračnih sredstava". Zelenski upozorio na dugo čekanje nakon što je SAD odobrio prodaju presretača za sisteme PatriotAmerički State Department objavio je da je odobrio prodaju prijeko potrebnih presretača za sistem protuzračne odbrane Patriot Ukrajini u vrijednosti od 2,1 milijardu dolara, kako bi se ojačala odbrana Kijeva od sve intenzivnijih ruskih zračnih napada koji posljednjih mjeseci pogađaju civilna naselja i infrastrukturu. Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi isporuka 500 raketnih presretača mogla potrajati "nekoliko godina". Pozdravljajući potez američkog State Departmenta kao "snažnu odluku", Zelenski je u objavi na društvenim mrežama napisao da je "500 PAC-3 presretača značajna količina" koja bi mogla činiti efikasan odbrambeni paket ove zime, ali je naglasio da bi "isporuke mogle početi tek za nekoliko godina". "Tražimo od naših američkih partnera da pronađu rješenje za period kada postoji stvarna opasnost i stvarna potreba za korištenjem PAC-3 presretača", rekao je ukrajinski predsjednik, podsjećajući da je energetska infrastruktura njegove zemlje pod stalnim ruskim napadima. State Department je naveo da će predložena prodaja raketnih presretača, koji se nabavljaju sredstvima Kanade, Njemačke i Norveške, podržati vanjskopolitičke i sigurnosne ciljeve SAD-a "poboljšanjem sigurnosti partnerske zemlje koja predstavlja faktor političke i ekonomske stabilnosti u Evropi". Najava prodaje uslijedila je nakon što je Zelenski 30. oktobra ponovio pozive Washingtonu da ubrzaju isporuku presretača, koji se smatraju najefikasnijim oružjem protiv ruskih balističkih raketa. Evropska komisija je u septembru odobrila 6,1 milijardu eura (6,82 milijarde dolara) za nabavku odbrambene opreme za Ukrajinu. U taj iznos uključena je i kupovina američkih PAC-3 Patriot presretača, na osnovu posebnog izuzeća od pravila Evropske unije. Evropska komisija nije precizirala koliko je sredstava namijenjeno za te presretače, pozivajući se na operativnu sigurnost. Na zatvorenom sastanku Evropskog vijeća u oktobru Zelenski je učesnicima predstavio koliko bi Patriot presretača Ukrajini bilo potrebno da prebrodi zimu.

Šesnaest belih ruža položeno je u subotu na ulicu ispred Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu u 11.52 časova, u znak sećanja na 16 poginulih u padu betonske nadstrešnice na ulazu u Železničku stanicu u Novom Sadu 1. novembra 2024. Studenti u blokadi i drugi građani su tu u subotu poslednji put održali 16 minuta tišine. Studenti u blokadi zahvalili su građanima koji su bili s njima dve godine "uporno i hrabro" ne dopuštajući da se pogibija zaboravi. Zahvalili su im na "podršci, ljubavi i poverenju" koje su imali u njih. "Sutra je godišnjica pada nadstrešnice i pozivamo vas da u što većem broju dođemo da obeležimo taj tragični datum na komemorativnom skupu u Novom Sadu, da se ne ponovi i ne zaboravi", poručili su predstavnici studenata u blokadi. Svi su se okupili na ulici, kraj velikog transparenta "Mašinci protiv mašinerije", jednog od simbola koji su nosili na svim protestima. Tišina u znak sećanja i poštovanja prema stradalima prošla je u potpunom miru. Saobraćaj je bio blokiran, vozači su stali i niko se nije bunio. Kada je završena, neki su se u znak podrške oglasili sirenama.

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je oduzela dozvolu za rad Alta banci a.d. Beograd, kao i da će Agencija za osiguranje depozita rešenjem suda biti imenovana za stečajnog upravnika. Vlasnik banke Davor Macura jedan je od četvorice srpskih biznismena za koje je zatraženo uvođenje američkih sankcija. Izvršni odbor NBS je konstatovao da su oduzimanju dozvole prethodile kontrolne aktivnosti koje su bile usmerene na to da banka poveća nivo likvidnosti. Utvrđeno je da se u prethodnom periodu, finansijsko stanje banke znatno pogoršalo, te da postoji mogućnost dodatnog pogoršanja finansijskog stanja ili likvidnosti banke i s tim u vezi da su ugroženi interesi deponenata banke. Imajući u vidu da su se stekli uslovi za oduzimanje dozvole za rad banke, u skladu sa Zakonom o bankama, NBS je donela odluku da toj banci oduzme dozvolu za rad kako bi zaštitila interese deponenata i očuvala stabilnost finansijskog sistema, saopšteno je. NBS je navela da će štediše Alta banke biti blagovremeno, u što kraćem roku, obaveštene kod koje banke će moći da podignu svoje depozite do osiguranog iznosa od 50.000 evra, kao i o načinu prijave ostalih svojih potraživanja i o njihovoj isplati. "Navedeni postupak ni na koji način ne oslobađa dužnike banke njihovih obaveza, pri čemu ova lica mogu očekivati jasne instrukcije o načinu izmirenja svojih obaveza prema banci nakon pokretanja stečajnog postupka", navela je NBS. Nad Alta bankom a.d. Beograd pokrenut je stečajni postupak, izvestila je ova banka, navodeći da je odluka doneta u skladu sa važećim zakonskim propisima i odlukama nadležnih regulatornih organa. U saopštenju se ističe da nadležne institucije i stečajni organi preduzimaju neophodne korake radi zaštite interesa deponenata i poverilaca, kao i sprovođenja daljih zakonskih procedura predviđenih propisima Republike Srbije. Zatražene sankcije protiv četvorice biznismena iz SrbijeVlasnik Alta grupe Davor Macura, jedan je od četiri biznismena iz Srbije, bliskih donedavnoj vladajućoj strukturi u zemlji, koji su se našli na listi zahteva za uvođenje američkih sankcija, koju je republikanski kongresmen Džo Vilson (Joe Wilson) uputio državnom sekretaru Marku (Marco) Rubiju. Zahtev da im se zabrani putovanje u SAD i korišćenje američkog finansijskog sistema, kako se navodi u pismu u koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, upućen je 14. oktobra. Vilson se obratio američkom državnom sekretaru kao kopredsednik Komisije za bezbednost i saradnju u Evropi, poznate kao Helsinške komisije SAD. U tom zahtevu su četvorica biznismena označena kao saradnici doskorašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji koriste javne resurse za lično bogaćenje. Ranije su iz Alta banke na upit RSE odbacili ove navode nazivajući ih neistinitim. U zahtevu za sankcije za Alta banku se navodi da je umešana u poslove koji uključuju pranje novca. Alta banka je ranije u odgovoru za RSE kategorički odbacila svaku tvrdnju da su Alta Grupa, Alta banka ili Davor Macura umešani u pranje novca, korupciju, zloupotrebu javnih resursa ili mešanje u izborni proces. "Nijedan nadležni organ ni u jednoj jurisdikciji nije doneo nalaz niti odluku kakva se u navodima pripisuje Alta banci, Alta Pay Grupi ili gospodinu Macuri", navedeno je u odgovoru portparola Alta banke.

Američka ambasada u Beogradu je putem mreže X uputila čestitku Studentskoj listi i građanima Srbije povodom parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra. "Radujemo se urednoj tranziciji vlasti i zajedničkom radu na unapređenju strateškog partnerstva između SAD i Srbije, kao i regionalne stabilnosti", navodi Ambasada Sjedinjenih Država. Srbija je poslednjih meseci sve više bila u fokusu članova američkog Kongresa. Tako su republikanac Joe Wilson i demokrata Bill Keating uputili u avgustu Predstavničkom domu predlog zakona kojim se traže mere za Srbiju zbog nazadovanja demokratije, Rusije i Kine. Potom je u Senat stigao dvostranački predlog zakona o Srbiji, koji su podneli republikanac Chuch Grassely i demokrata Richard Blumental. Tim predlozima se pored viznih i finansijskih sankcija za zvaničnike u Srbiji, predviđa i zaustavljanje ili uslovljavanje Strateškog dijaloga. Vlasti Srbije nisu komentarisale te zakonske predloge. Sjedinjene Države i Srbija pokrenule su sredinom jula Strateški dijalog, kako bi produbile saradnju. Dve zemlje su tada, u okviru Strateškog dijaloga, potpisale Memorandum o razumevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj bezbednosti. Susret američkih i srpskih zvaničnika otvorio je 17. jula državni sekretar SAD Marco Rubio.

U saopštenju Javnog tužilaštva za organizovani kriminal Srbije od 30. oktobra navodi da je u cilju provere javno dostupnih informacija i saopštenja datih u javnosti od strane tadašnjeg predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića o pomilovanju 49 lica, uputilo zahtev Ministarstvu pravde Republike Srbije, Sektoru za normativne poslove i postupke pomilovanja. Tužilaštvo od Ministarstva pravde zahteva da bez odlaganja i sa naročitom hitnošću dostavi podatke o tome da li su pred tim ministarstvom pokrenuti postupci pomilovanja i ukoliko jesu, na koja konkretna lica i koje konkretne postupke se pomilovanja odnose. Takođe, kako se navodi, zahtevano je da Ministarstvo pravde Republike Srbije dostavi svu raspoloživu dokumentaciju, kao i celokupnu prepisku između Ministarstva pravde i kabineta tadašnjeg predsednika Republike Srbije koja se odnosi na pripremu odluka o pomilovanju, uključujući i akte ministra pravde o pokretanju postupka za pomilovanje po službenoj dužnosti, kao i obrazložena mišljenja ministra pravde. Ukoliko Ministarstvo pravde ne poseduje traženu dokumentaciju, od njega se zahteva da objasni razloge za to, kao i način na koji su postupci pomilovanja pokrenuti i sprovedeni. Tužilaštvo je zatražilo i da mu Ministarstvo pravde dostavi same odluke o pomilovanju, ukoliko ih poseduje. Uoči ostavke, Vučić je doneo odluku o pomilovanju i aboliciji 49 osoba, ali nije otkrio njihova imena. Zbog toga su se pojavile sumnje da su među pomilovanima i državni funkcioneri protiv kojih se vode krivični postupci. Vučić je podneo ostavku kako bi učestvovao u trci za premijersko mesto kao kandidat Srpske napredne stranke. Izbori su održani 25. oktobra, a prema preliminarnim rezultatima, pobedila je Studentska lista.

Dežurna tužiteljica Tužilaštva BiH uputila je Ministarstvu prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine naredbu za formiranje specijalističkog istražnog tima za avionske nesreće, saopšteno je iz ove pravosudne institucije 30. oktobra. U padu transportnog helikoptera EUFOR-a u selu Gorice kod Brčkog su 29. oktobra smrtno stradale četiri osobe, a 11 je povrijeđeno. "Tužiteljica je u kontaktu sa policijskim službenicima policije Brčko Distrikta BiH, Državnom agencijom za istrage i zaštitu-SIPA, kao i predstavnicima EUFOR-a, oko svih daljih potrebnih aktivnosti na osiguranju mjesta događaja i daljeg vršenja uviđaja i istražnih radnji na lokalitetu na kojem se desila helikopterska nesreća", navodi se u saopštenju. Dodaje se da će sve agencije sarađivati kako bi se rasvijetlile okolnosti nesreće. Među pripadnicima EUFOR-a koji su tragično izgubili živote bila su dva pripadnika italijanskih oružanih snaga i dva pripadnika italijanskog vojnog Crvenog krsta, naveo je EUFOR u saopštenju. Svi povrijeđeni pripadnici EUFOR-a su trenutno u stabilnom stanju. Univerzitetski klinički centar Tuzla saopštio je da su dvije povrijeđene osobe hospitalizovane u toj ustanovi. Oni su u jedinici intenzivne njege Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju i trenutno su stabilnih vitalnih parametara. U Brčkom je 30. oktobra proglašen Dan žalosti zbog stradanja četiri osobe u padu helikoptera EUFOR-a.

Glavno javno tužilaštvo u Minhenu potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je u Nemačkoj vođen krivični postupak protiv maloletne osobe osumnjičene da je izvršila teroristički napad na Ambasadu Izraela u Beogradu. Tom prilikom je pripadnik Žandarmerije koji je obezbeđivao zgradu ubio napadača. Kako se navodi u odgovoru koji je RSE dobio 30. oktobra, Opštinski sud u Minhenu je u junu 2026. dao nalog za hapšenje sedamnaestogodišnjeg državljanina Srbije zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, među kojima je "davanje uputstava za izvršenje terorističkog krivičnog dela", kao i zbog širenja i javnog korišćenja simbola ekstremističke organizacije "Islamska država". "Osumnjičeni je navodno izviđao trg Sankt-Jakobs-Platz u Minhenu i pokušavao da nabavi oružje kako bi izvršio napad na tamošnji Jevrejski muzej. U periodu od 22. juna do 24. jula 2026. godine nalazio se u istražnom pritvoru u maloletničkoj kazneno-popravnoj ustanovi", navodi minhensko Glavno javno tužilaštvo. U ovoj instituciji kažu da osumnjičeni nije ranije bio osuđivan, te da je od 2022. godine živeo kod oca u Minhenu, a 24. jula 2026. je deportovan u Srbiju, kod majke koja tamo živi. Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, maloletni napadač naoružan sa dva noža je u noći između 27. i 28. oktobra napao pripadnika Žandarmerije koji je osiguravao zgradu Ambasade Izraela. Napadač je, uzvikujući "Allahu ekber", nasrnuo na žandarma sa dva noža, nakon čega je pripadnik Žandarmerije upotrebio vatreno oružje, saopštio je ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Ivica Dačić. On je saopštio i da da "iako njegov identitet još nije utvrđen, naša služba ga je pratila i poznato je da je bio pristalica Islamske države". Istragu vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal koje je za RSE ranije potvrdilo da je tužilac naložio policiji da sasluša očuha i majku "maloletnog D.N., za koga se sumnja da je N.N. lice koje je izvršilo napad". Napad na diplomatsko predstavništvo Izraela u Beogradu dogodio se i u junu 2024. godine, kada je Miloš Žujović (1999), poznat i pod imenom Salahudin, samostrelom napao i ranio pripadnika Žandarmerije koji je obezbeđivao ambasadu. Ranjeni žandarm je uzvratio vatru iz službenog pištolja i usmrtio napadača. Napad je okarakterisan kao terorizam, a posle incidenta pokrenuta je šira policijska akcija u kojoj je uhapšeno više osoba za koje su vlasti tvrdile da su povezane sa radikalnim islamističkim krugovima. U Srbiji je i 2019. pravosnažno osuđeno sedam osoba na ukupno 69 i po godina zatvora zbog udruživanja radi terorizma, ratovanja u Siriji i saradnje sa tzv. Islamskom državom.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija jednoglasno je u petak, 30. oktobra produžio mandat misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini za još godinu dana, dok su tokom rasprave o stanju u zemlji ponovo isplivale duboke podjele među međunarodnim akterima oko uloge Kancelarije visokog predstavnika (OHR), Republike Srpske i budućnosti Dejtonskog mirovnog sporazuma. Rezoluciju o EUFOR-u, koju je predložila Velika Britanija, podržalo je svih 15 članica Savjeta bezbjednosti. Svi učesnici sjednice izrazili su saučešće zbog četiri osobe u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, odajući počast poginulim i povrijeđenim pripadnicima Misije. EUFOR ima mandat i za korištenje sile u slučaju da je "sigurno i stabilno okruženje ozbiljno ugroženo, a postojeće sigurnosne strukture budu u opasnosti da se raspadnu". EUFOR (Snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini) je međunarodna vojna misija koja od 2004. godine djeluje u BiH u okviru operacije Althea s ciljem očuvanja sigurnog i stabilnog okruženja u zemlji. Trenutne snage broje nekoliko stotina vojnika iz 24 evropske države. Savjet bezbjednosti raspravljao je i o izvještaju vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Chrishocka, koji nije prisustvovao sjednici, a kojim se kritikuju potezi vlasti bh. entiteta Republika Srpska, koji se karakterišu i kao potezi na "de facto" odvajanju RS od BiH. Ambasadorica UK: Pozivi na secesiju ugrožavaju mir i stabilnostAmbasadorica Ujedinjenog Kraljevstva pri UN-u Barbara Woodward na početku obraćanja izrazila je saučešće zbog stradanja četiri osobe u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, odajući počast poginulim i povrijeđenim pripadnicima misije. "Naše misli su sa porodicama i najbližima stradalih, kao i sa zajednicom EUFOR-a", rekla je Woodward. Potom je pozdravila jednoglasno produženje mandata Misije EUFOR Althea za još 12 mjeseci, ocijenivši da njeno prisustvo i dalje ima ključnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Istakla je da se moraju poštovati suverenitet, teritorijalni integritet i politička nezavisnost BiH te da izvještaj vršioca dužnosti visokog predstavnika ukazuje na nastavak opstrukcija rada državnih institucija, neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i izostanak napretka u rješavanju pitanja državne imovine. Woodward je rekla da Kancelarija visokog predstavnika i dalje ima "vitalnu i legitimnu ulogu" u Bosni i Hercegovini te naglasila da uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni. Osudila je i veličanje Ratka Mladića, nakon njegove smrti, podsjećajući da je pred međunarodnim sudom osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine te da se presude Haškog tribunala moraju poštovati. "Retorika podjela, uključujući jednostrane pozive na secesiju ili uspostavljanje trećeg entiteta, nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom i predstavlja rizik za mir i stabilnost", poručila je ambasadorica Ujedinjenog Kraljevstva, pozivajući političke lidere da sarađuju na evropskoj i evroatlantskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. SAD podržale OHR i produženje mandata EUFOR-aPredstavnica Sjedinjenih Američkih Država pri UN-u Tammy Bruce takođe je izrazila saučešće porodicama italijanskih pripadnika EUFOR-a koji su poginuli i povrijeđeni u padu helikoptera kod Brčkog. "Njihova služba, rame uz rame s njihovim suborcima, dala je ključan doprinos miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini", poručila je. Američka predstavnica je pozdravila i jednoglasno produženje mandata misije EUFOR Althea, ocjenjujući da ona i dalje ima važnu ulogu u očuvanju sigurnosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Istovremeno je podržala rad Kancelarije visokog predstavnika, navodeći da OHR pod vodstvom vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishoka radi na osnaživanju domaćih lidera i pripremi institucija BiH za preuzimanje pune odgovornosti za upravljanje zemljom. "Uspjeh visokog predstavnika podrazumijeva izgradnju stabilne, sigurne i suverene Bosne i Hercegovine, čak i ako to znači da će samim tim njegova funkcija jednog dana postati suvišna", rekla je. Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina je "bliže nego ikad ispunjenju obećanja Dejtonskog sporazuma", u kojem domaće institucije i politički lideri preuzimaju odgovornost za rješavanje izazova i pronalaženje lokalnih rješenja. Nakon opštih izbora održanih početkom oktobra, pozvala je izabrane zvaničnike da bez odlaganja pristupe formiranju vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Dodala je da će Sjedinjene Države nastaviti podržavati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, u skladu s principima utvrđenim Dejtonskim mirovnim sporazumom. Rusija ponovo traži gašenje OHR-a i brani pozicije Republike SrpskeStalni predstavnik Ruske Federacije pri UN-u Vasilij Nebenzja pozdravio je jednoglasno produženje mandata misije EUFOR Althea, uz očekivanje da će ona i dalje djelovati u okviru "strogo dogovorenih parametara" i imati stabilizirajuću ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je izrazio saučešće porodicama italijanskih vojnika poginulih u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog. Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Nebenzja je ocijenio da u zemlji i dalje postoje "hronične sistemske protivrječnosti" i izražene međuetničke tenzije, zbog čega, kako je rekao, Savjet bezbjednosti UN ne može odustati od praćenja provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ponovio je dugogodišnji stav Moskve da Kancelarija visokog predstavnika nema legitimitet bez potvrde Savjeta bezbjednosti UN-a, odbacujući legitimitet i vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka. Tvrdi da Dejtonski sporazum ne poznaje funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika i da takva pozicija nema pravna ovlaštenja. "Insistiramo na brzom ukidanju ovog vanjskog protektorata i ukidanju funkcije visokog predstavnika bez ikakvih dodatnih uslova", rekao je Nebenzja. Ruski ambasador pozdravio je održavanje opštih izbora, navodeći da su protekli mirno, te posebno istakao da je "nakon osam godina u Predsjedništvo BiH izabran legitimni predstavnik hrvatskog naroda". Kina poručila da o budućnosti BiH trebaju odlučivati njeni građaniPredstavnik Kine Sun Lei pozdravio je jednoglasno produženje mandata misije EUFOR Althea i izrazio saučešće porodicama italijanskih vojnika stradalih u padu helikoptera kod Brčkog. Osvrćući se na pitanje Kancelarije visokog predstavnika, predstavnik Kine rekao je da su institucija visokog predstavnika i bonska ovlaštenja bili "posebni aranžmani za posebno razdoblje" te da ih ne treba produžavati niti pretvarati u trajno rješenje. "Sudbina Bosne i Hercegovine treba biti u rukama njenog naroda, a o državnim poslovima trebaju samostalno odlučivati njeni građani", poručio je, pozivajući međunarodnu zajednicu da poštuje suverenitet BiH i izbjegava miješanje u njena unutrašnja pitanja. Kineski diplomata pozvao je političke aktere u BiH da iskoriste postizborni period za jačanje međusobnog povjerenja, nastavak dijaloga i što skorije formiranje vlasti na svim nivoima. "Dva entiteta, tri konstitutivna naroda i sve političke stranke trebaju pokazati međusobnu toleranciju, jačati povjerenje i uzdržati se od konfrontirajuće retorike", poručio je. Bećirović upozorio na pokušaje secesije i zatražio očuvanje OHR-aPredsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je pred članicama Savjeta bezbjednosti UN-a da su rezultati višedecenijske implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma ugroženi djelovanjem vlasti u Republici Srpskoj, koje je optužio da pokušavaju potkopati sporazum i stvoriti pretpostavke za secesiju. "Separatističko rukovodstvo bosanskog entiteta Republika Srpska pokušava stvoriti pretpostavke za secesiju. Zato moramo i u Vijeću sigurnosti UN-a jasno naglasiti da bi bilo kakav pokušaj secesije značio rušenje mira i Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekao je Bećirović. On je upozorio da rukovodstvo RS nastoji oslabiti mandat visokog predstavnika, instituciju Ustavnog suda BiH i preuzeti državnu imovinu Bosne i Hercegovine. Istakao je da bi slabljenje OHR-a, Ustavnog suda i državnih pravosudnih institucija imalo "katastrofalne posljedice po mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i cijele regije". Bećirović je podržao produženje mandata misije EUFOR Althea, ocjenjujući da sigurnosna situacija i dalje zahtijeva vjerodostojno međunarodno prisustvo. Pozvao je međunarodnu zajednicu da pruži punu podršku visokom predstavniku, razmotri ponovno uvođenje ciljnih sankcija protiv aktera destabilizacije i podrži brži put BiH ka članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji. Govoreći o pitanju OHR-a, naglasio je da se o njegovom zatvaranju može razgovarati tek nakon ispunjavanja ranije zacrtanih uslova . Bećirović je kritikovao i odavanje vojnih i državnih počasti Ratku Mladiću u Srbiji, kao i prisustvo zvaničnika RS sahrani Biljane Plavšić osuđene za zločine protiv čovječnosti u Banjaluci, ocjenjujući da veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca predstavlja prijetnju procesu pomirenja. Rasprava Srbije i BiH nakon Bećirovićevog obraćanjaPredstavnik Srbije Radomir Ilić poručio je da Beograd podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali i ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, ističući princip "jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda". Pozvao je na što skorije formiranje vlasti nakon oktobarskih izbora i nastavak unutrašnjeg dijaloga o otvorenim političkim pitanjima. Ilić je odbacio kritike iznesene na račun Srbije zbog organizacije sahrane Ratka Mladića, navodeći da je skup organizovala porodica, dok su srbijanske vlasti pružile logističku i sigurnosnu podršku. Takođe je ustvrdio da stavovi koje je iznio predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović nisu usaglašena pozicija Predsjedništva BiH. U ime Hrvatske, Hrvoje Ćurić ponovio je podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, ali i principu jednakopravnosti tri konstitutivna naroda. Pozdravio je izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH "s demokratskom podrškom hrvatskih birača", ocijenivši to važnim za legitimitet institucija, te ponovio stav Zagreba da su izmjene izbornog zakonodavstva i dalje potrebne. Ćurić je istovremeno kritikovao i secesionističku retoriku i pokušaje političke centralizacije, ocijenivši da oba pristupa podrivaju dejtonski ustavni okvir. Nakon obraćanja Srbije i Hrvatske, za riječ se javio ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija, koji je odgovorio na zamjerke srbijanske delegacije. Poručio je da je Denis Bećirović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH imao puno pravo da govori u ime države, te kritikovao odnos zvaničnog Beograda prema nasljeđu ratova devedesetih. Govoreći o sahrani Ratka Mladića, Lagumdžija je rekao da su kritike iznesene "u ime žrtava", podsjetivši da je Mladić pred međunarodnim sudom osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Na to je Ilić zatražio riječ i poručio da optužbe na račun susjeda neće doprinijeti rješavanju problema u BiH, ocjenjujući da je zemlji potreban novi ciklus političke saradnje i kompromisa nakon izbora. U kratkoj replici Lagumdžija je izrazio nadu da će i BiH i Srbija ući u novo razdoblje regionalne saradnje zasnovane na "istini, pravdi i međusobnom razumijevanju". Uoči sjednice objavljeno je da su članice Savjeta bezbjednosti nastojale izbjeći nova sporenja oko Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Na to je ukazao Security Council Report, nevladina organizacija koja prati rad Savjeta bezbjednosti UN, ali nije njegov zvanični dio. Prema njihovim navodima, zemlje članice bile su sklone jednostavnom produženju mandata EUFOR-a kako bi očuvale konsenzus i izbjegle ponovno otvaranje politički osjetljivih pitanja povezanih sa OHR-om. Šta piše u izvještaju vršioca dužnosti visokog predstavnika?Izvještaj vršioca dužnosti visokog predstavnika, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2026. godine, upozorava da su vlasti Republike Srpske nastavile aktivnosti koje, kako se navodi, predstavljaju dio "šire strategije usmjerene ka de facto odvajanju Republike Srpske od ustavnog i pravnog okvira Bosne i Hercegovine". Kao najznačajniji primjeri izdvajaju se nastavak osporavanja nadležnosti državnih institucija, nepriznavanje pojedinih odluka Ustavnog suda BiH, kao i najave vraćanja entitetskih nadležnosti u oblastima odbrane, granične kontrole, obavještajnog sektora i indirektnog oporezivanja. Posebna pažnja posvećena je i najavi usvajanja novog ustava Republike Srpske. U izvještaju se navodi da su vlasti RS nakon oktobarskih izbora nastavile zagovarati donošenje novog ustava, dok je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik najavio da bi taj dokument mogao biti usvojen 9. januara 2027. godine. "Takvi potezi predstavljaju ozbiljan izazov suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine uspostavljenom Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma", upozorava se u izvještaju. Dokument se osvrće i na događaje nakon smrti Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske kojeg je Haški tribunal pravosnažno osudio za genocid i druge ratne zločine. Navodi se da su u Republici Srpskoj organizovane komemoracije i drugi javni događaji koje OHR ocjenjuje kao nastavak veličanja osuđenih ratnih zločinaca i podrivanja procesa pomirenja u BiH. Suprotno tome, Vlada Republike Srpske u svom izvještaju Savjetu bezbjednosti, ističe da ostaje opredijeljena za Dejtonski sporazum i ustavni poredak BiH. U izvještaju se takođe traži zatvaranje OHR-a, uz ocjenu da je period međunarodnog upravljanja zemljom završena faza i da političke procese treba prepustiti domaćim institucijama.

Vršiteljica dužnosti predsjednika Srbije Ana Brnabić najavila je 30. oktobra da će predsjednički izbori biti raspisani u ustavnom roku, najkasnije do 27. novembra ili će to, ako se formiraju organi nove vlasti, učiniti novi v. d. predsjednika. Brnabić je pozvala novu većinu da što prije formira vlast. Upitana kada će sazvati sjednicu parlamenta nakon što budu proglašeni konačni rezultati parlamentarnih izbora, rekla je "u najkraćem mogućem roku". Na novinarsko pitanje koga je bivši predsjednik Aleksandar Vučić pomilovao, Ana Brnabić je kazala da pomilovanja po Ustavu nisu u nadležnosti v.d. predsjednika i da ona ne može o tome govori. Aleksandar Vučić, koji je podnio ostavku 27. septembra uveče, dan kasnije predao je dužnost predsjednici Narodne skupštine Ani Brnabić. Vučić je Brnabić uručio predsjednički pečat, dokumenta o pomilovanjima i ostala dokumenta koja je vodio kao predsjednik. Uoči ostavke, Vučić je donio odluku o pomilovanju i aboliciji 49 osoba. Do sada u javnosti nisu objavljena njihova imena. Vučić je podnio ostavku kako bi učestvovao u trci za premijersko mjesto kao kandidat Srpske napredne stranke. Izbori su održani 25. oktobra, a prema preliminarnim rezultatima, pobijedila je Studentska lista.

Generalni direktor Policije Kosova Gazmend Hodža (Hohxa) u petak je podneo ostavku na tu funkciju 30. oktobra, pet dana posle ubistva Arljinde Zekaj (Arlinda), slučaja koji je izazvao proteste i zahteve za institucionalnom odgovornošću. Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) prihvatio je Hodžinu ostavku i razrešio ga dužnosti, saopštila je Kancelarija premijera. Na njegovo mesto za vršioca dužnosti generalnog direktora Policije Kosova imenovan je Fehmi Hoti, na predlog ministra unutrašnjih poslova Dželjalja Svečlje (Xhelal Svecla). "Vlada Republike Kosovo ceni doprinos i angažman g. Hodže tokom njegovog mandata", navodi se u saopštenju. Vlada nije navela razloge za Hodžinu ostavku, dok se on do objavljivanja ove vesti nije javljao na pozive Radija Slobodna Evropa radi komentara. Hodža je podneo ostavku pošto su se bezbednosne i pravosudne institucije na Kosovu suočile s kritikama zbog postupanja u slučaju Arljinde Zekaj, koju je ubio brat bivšeg supruga. Dan pre Hodžine ostavke, kosovska policija suspendovala je s dužnosti 11 policijskih službenika u vezi s postupanjem u ovom slučaju. Među suspendovanima su vršilac dužnosti regionalnog direktora Policije u Peći, šef regionalnih istraga, komandant i zamenik komandanta policijske stanice, drugi policijski rukovodioci i četiri istražitelja. Mere su preduzete i u tužilačkom sistemu. Glavna tužiteljka Osnovnog tužilaštva u Peći Ljumturije Vučetaj (Lumutrije Vucetaj) i tužiteljka koja je postupala u ovom slučaju Arljinda Nalbani Gacaferi (Arlinda Nallbani) suspendovane su s dužnosti. Zbog ubistva Zekaj u Prištini i drugim gradovima na Kosovu održani su protesti na kojima su građani tražili pravdu za žrtvu i odgovornost institucija koje su vodile ovaj slučaj. Ko je Gazmend Hodža?Gazmend Hodža imenovan je za generalnog direktora Kosovske policije 8. marta 2023, na predlog ministra unutrašnjih poslova Svečlje. Zvanično je preuzeo dužnost 13. marta te godine, naslednuvši Fehmija Hotija, koji je policijom rukovodio kao vršilac dužnosti. Hodža se pridružio Kosovskoj policiji 2000. i tokom karijere bio na više rukovodećih funkcija, uključujući mesto šefa Odeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala, direktora Divizije javne bezbednosti i direktora Odeljenja za operacije. Prema njegovoj zvaničnoj biografiji, Hodža je učestvovao u rukovođenju i planiranju više policijskih operacija, uključujući one za sprovođenje odluka o registarskim tablicama vozila, zatvaranje ilegalnih puteva i borbu protiv nezakonitih aktivnosti na Kosovu. Hodža odlazi s čela policije posle više od tri i po godine na toj funkciji.

Srpska lista, najveća stanka Srba na Kosovu, saopštila je da "prima k znanju" rezultate parlamentarnih izbora u Srbiji, na kojima je pobedu odnela Studentska lista. "Srpska lista ostaje dosledna politici očuvanja mira, bezbednosti, institucionalne povezanosti sa Beogradom i zaštite svakog našeg čoveka na Kosovu i Metohiji", navodi se u prvoj reakciji ove stranke nakon izbora održanih 25. oktobra. Srpska lista je formirana uz podršku Srpske napredne stranke i bivšeg predsednika Aleksandra Vučića, uz čiju je podršku do sada delovala na Kosovu. U Skupštini Kosova ima devet od deset poslanika rezervisanih za srpsku zajednicu, a na čelu je i svih opština sa srpskom većinom na Kosovu. "U tom smislu, jasno ističemo da ćemo se boriti da se ni na koji način ne dovedu u pitanje postojeća radna mesta, redovna primanja zaposlenih, nastavak ulaganja i novog zapošljavanja, kao ni socijalna davanja i svi drugi oblici finansijske podrške našem narodu iz budžeta Republike Srbije", navodi se u saopštenju Srpske liste. Njihovi funkcioneri uglavnom vode institucije Srbije na Kosovu. Nakon što su kosovske vlasti zatvorile većinu ovih institucija uz obrazloženje da su paralelne i ilegalne, ostale su da funkcionišu uglavnom obrazovne i zdravstvene. Takođe, pripadnici srpske zajednice na Kosovu primaju razna primanja iz budžeta Srbije, poput penzija, dečijeg ili materinskog dodatka, socijalnu pomoć. Kandidat Studentske liste Vladan Kuzmanović izjavio je 28. oktobra da će Srpska lista na Kosovu morati da počne da radi u interesu srpske zajednice a ne Srpske napredne stranke (SNS). "Mi ćemo im najpre pomoći da žive dostojanstveno, a onda ćemo nastaviti i pregovore koji su započeti, koji su zbog licemerne politike ove vlasti, zapali u ćorsokak. Da građani počnu da žive dostojanstveno, da ih niko ne ugnjetava, uključujući lokalne moćnike", rekao je on u izjavi za beogradsku televiziju N1. Potom je 29. oktobra kandidat Studentske liste Jugoslav Gašić rekao da sa Srpskom listom neće biti političke saradnje. "Srpska lista je bila izvođač radova SNS-a na teritoriji Kosova i Metohije, sa apsolutno katastrofalnim rezultatima. Ne želimo bilo kakav kontakt i bilo kakvu saradnju sa njima", rekao je on za lokalni Radio Kim sa Kosova. Prethodno je prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović u intervjuu za Radio Slobodna Evropa ponovio da će se prema pitanju Kosova odnositi u skladu sa Ustavom Srbije. Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine ali ga Srbija i dalje smatra delom svoje teritorije.

EUROPOL je 30. oktobra uputio javni apel tražeći pomoć građana nakon što je na popis najtraženijih bjegunaca u EU dodano pet novih osumnjičenih za koje se navodi da se nalaze na teritoriji Srbije. Radi se o četiri muškarca i jednoj ženi koji su dodani 29. oktobra na evropsku listu najtraženijih bjegunaca, takozvanu listu "Most Wanted", objavilo je holandsko tužilaštvo. Prema navodima tužilaštva holandske provincije Limburg i policije, svih pet osumnjičenih povezano je sa pljačkom na sajmu The European Fine Art Fair (TEFAF) u Mastrihtu, koja se dogodila 28. juna 2022. godine. Riječ je o Aleksandru Ceniću (50), Aleksandru Stojiljkoviću (50), Dušku Dimitrijeviću (50), Bratislavu Stojanoviću (41) i Ninoslavi Jović (41). Kako se navodi u saopštenju, poznato je da se osumnjičeni državljani Srbije najverovatnije nalaze u gradu Nišu ili u okolini Beograda. Tužilaštvo u Limburgu je ponudilo nagradu od 20.000 eura za informacije ili dojave koje bi dovele do hapšenja jednog ili više počinilaca pljačke nakita na sajmu TEFAF. Uprkos intenzivnoj saradnji sa više zemalja, uz podršku Europola i Eurojusta, do sada nisi uhapšeni, jer Srbija ne izručuje svoje državljane. Svih petoro se nalaze i na Nacionalnoj potjernici Holandije, a od aprila 2026. godine za njima je raspisana međunarodna poternica. Pljačka se istražuje već četiri godineOd juna 2022. godine se istražuje pljačka na sajmu umjetnosti koji se svake godine održava u Mastrihtu. Osumnjičeni su tog dana upotrijebili brutalnu silu i uspjeli da provale u vitrine u kojima je bio izložen skupocjeni nakit. Nakon toga pobjegli su sa plijenom vrijednim više miliona eura. Od ukupnog plijena do sada su pronađena tri dijamanta. Početkom ove godine jedan dijamant pojavio se u Bocvani. Ranije su pronađena i zaplijenjena još dva dijamanta iz ove velike pljačke. Jedan se nalazi u Hong Kongu, a drugi u Izraelu. Svih petoro se nalaze i na Nacionalnoj potjernici Holandije, a od aprila 2026. godine za njima je raspisana međunarodna poternica. Javno tužilaštvo ponudilo je nagradu od 20.000 eura za informacije ili dojave koje bi dovele do hapšenja jednog ili više počinilaca pljačke nakita na sajmu TEFAF u Mastrihtu. Raniji pokušaj pljačkeTokom istrage utvrđeno je da je još u martu 2020. godine pokušana pljačka na istom sajmu umjetnosti u Mastrihtu. Najmanje jedan od pet osumnjičenih može se dovesti u vezu sa tim pokušajem. Sumnje se zasnivaju na informacijama iz aplikacije Sky ECC, šifrovane komunikacione platforme koju su, uglavnom, koristili kriminalci za međusobnu komunikaciju. Istražni tim je nedavno, posredstvom Europola, sa kojim je tokom cijele istrage blisko sarađivao, dobio pristup relevantnim informacijama. Tokom 2021. godine istražni organi uspjeli su da pristupe milionima poruka korisnika ove platforme i da uživo čitaju šifrovane poruke kriminalnih organizacija. Policija je u martu 2021. godine ugasila Sky ECC i presrela podatke, ali zahvaljujući informacijama iz ove platforme, policija i danas dolazi do osumnjičenih. Inače, javna evropska lista najtraženijih kriminalaca postoji od 2016. godine. Riječ je o inicijativi policijskih službi država članica Evropske unije. Od njenog osnivanja uhapšen je veliki broj bjegunaca.

Ministri spoljnih poslova Grupe 20 vodećih ekonomija sastaju se u Atlanti 30. i 31. oktobra na razgovorima za koje se očekuje da će istaći trajne podele među zapadnim vladama oko ruskog rata u Ukrajini, dok SAD nastoje da forum usmere na ekonomski rast, energetsku bezbednost i trgovinu. Sastanak u Atlanti, kojim predsedava američki državni sekretar Marko Rubio (Marco), održava se uoči samita lidera G20 zakazanog za decembar u Majamiju, čiji će domaćin biti američki predsednik Donald Tramp (Trump). Ruski predsednik Vladimir Putin je pozvan, mada nije poznato da li će prisustvovati. Prisustvo ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova u Atlanti ponovo je pokrenulo debatu među zapadnim vladama o tome da li angažovanje s ruskim zvaničnicima na međunarodnim skupovima donosi rizik da se pošalje signal povratka na uobičajeno stanje stvari, dok se rat Moskve protiv Ukrajine nastavlja. Radio Slobodna Evropa saznao je da ove godine neće biti tradicionalne zajedničke fotografije uoči samita. Iako razlog promene ostaje nejasan, za neke zapadne diplomate se navodilo da nisu bili voljni da se pojave pored Lavrova na zvaničnoj grupnoj fotografiji. Zapadne diplomate su rekle novinarima da organizatori razmatraju mogućnost da se naprave dve grupne fotografije, jednu s Lavrovom i jednu bez njega. Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (Johann Wadephul) rekao je da ne bi izbegao grupnu fotografiju sa svim učesnicima, jer je dijalog deo njegovog posla. On je, međutim, naglasio da ne može biti "normalnosti" u odnosima s Moskvom sve dok traje rat. "Prvih nekoliko godina posle opšte ruske invazije na Ukrajinu, SAD i njihovi evropski saveznici bili su ujedinjeni u odbijanju povratka na 'uobičajeno stanje' s Moskvom, uključujući izbegavanje njenog legitimisanja kroz uobičajeno diplomatsko angažovanje", rekao je za RSE Nikolas Loker (Nicholas Lokker), pridruženi saradnik Programa za transatlantsku bezbednost u vašingtonskom Centru za novu američku bezbednost. "Taj konsenzus se u međuvremenu raspao", dodao je on. Tenzije oko angažovanja s Rusijom pojavile su se i na prethodnim sastancima G20. Na avgustovskom sastanku ministara finansija u Ešvilu u Severnoj Karolini, evropski delegati su pokazali nezadovoljstvo nakon što je američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) održao bilateralni sastanak s ruskim ministrom finansija Antonom Siluanovom. Evropski predstavnici insistirali su da Siluanov bude isključen iz "zajedničke fotografije" sastanka, rekao je Loker. Odsustvo Ukrajine sa skupa u Atlanti dodaje još jednu tačku trenja. Vašington je ograničio pozivnice na zvanične članice G20, pa su Ukrajina i Južna Afrika ostale van spiska gostiju. Moskva se takođe požalila na organizaciju. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da su vize za delegaciju rešene tek u poslednjem trenutku, sugerišući da "nisu svi u Vašingtonu zadovoljni" Lavrovljevim učešćem. Lavrov je rekao da namerava da iskoristi sastanak da se zalaže za reformu globalnih ekonomskih institucija i višepolarniji svetski poredak. Agenda Vašingtona 'povratak osnovama'Stejt department navodi da SAD žele da G20 vrate "osnovama", s agendom usmerenom na ekonomski rast, deregulaciju, inovacije, energetiku i trgovinu. Među ostalim prioritetima su jačanje lanaca snabdevanja, zaštita slobode plovidbe i bolji pristup ključnim mineralima, hrani i đubrivu. Vašington takođe podržava kandidaturu Poljske za punopravno članstvo u G20. Ta agenda odražava naglasak Trampove administracije na ekonomskoj konkurentnosti i energetskoj bezbednosti, kao i njenu želju da forum postane mesto praktične saradnje po pitanjima koja utiču na globalna tržišta. Džejms Lamond (James), viši saradnik Programa za demokratsku otpornost u vašingtonskom Centru za analizu evropske politike, rekao je da je fokus na inovacijama, energetskoj bezbednosti, lancima snabdevanja i ključnim mineralima dobrodošao. On je, međutim, za RSE rekao da će razgovorima verovatno dominirati ratovi u Ukrajini i Iranu, što će ministrima otežati da se koncentrišu na ekonomske prioritete G20. Lamond je rekao da će prisustvo Lavrova otežati suštinsku raspravu o Ukrajini, pogotovo jer Kijev nije zastupljen na sastanku. "O bilo čemu suštinskom ne može se pregovarati bez zastupljenosti Ukrajine", rekao je on. Lamond je takođe ukazao na povećanu zabrinutost Evrope zbog ruskog hibridnog ratovanja, navodeći incident s naoružanom bespilotnom letelicom na aerodromu u Lajpcigu, sabotaže u fabrikama, oštećenja podmorskih kablova, učestalije sajber upade i lažne zločine iz mržnje pod tuđom zastavom. Rusija poriče umešanost u takve aktivnosti. Te zabrinutosti, rekao je on, naglašavaju potrebu da vlade rešavaju bezbednosne pretnje koje prevazilaze konvencionalni vojni sukob, poput sajber bezbednosti. Energetsku bezbednost, još jedan važan američki prioritet, biće teško rešavati bez razmatranja sukoba koji uključuje Iran i šire područje Bliskog istoka, rekao je on. Američki zvaničnici rekli su nekolicini zemalja u regionu i drugim saveznicima da se pripreme za mogućnost novih američkih vojnih udara na Iran posle izbora u SAD 3. novembra, kao i za moguću odmazdu Teherana. Izgledi za dalju eskalaciju dodaju neizvesnost razgovorima o energetskim isporukama i bezbednosti ključnih plovnih puteva, čak i ako sukob nije formalno u središtu agende u Atlanti.