Najmanje 56 osoba pogubljeno je u Iranu od 19. marta zbog optužbi povezanih s nacionalnom sigurnošću, uključujući 27 slučajeva povezanih s protestima koji su izbili početkom godine, izjavio je u srijedu visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk. "Zabrinjava me porast broja pogubljenja i izrečenih smrtnih kazni u Iranu od marta, kao i činjenica da se smrtna kazna i dalje koristi za širenje straha među stanovništvom i gušenje neslaganja", naveo je Türk u saopćenju. Iranske vlasti ubile su hiljade ljudi tokom antivladinih protesta u januaru, najvećih unutrašnjih nemira u zemlji u posljednjim decenijama. Organizacije za ljudska prava tvrde da je vlada nastavila obračun s protivnicima tokom rata izazvanog američko-izraelskim napadima na Iran od kraja februara. Türk je rekao da se više od stotinu osoba suočava s rizikom od pogubljenja po sličnim optužbama vezanim za nacionalnu sigurnost, dok se pogubljenja zbog krivičnih djela povezanih s drogom nastavljaju "alarmantnom brzinom". Pozvao je iranske vlasti da zaustave sva pogubljenja, poduzmu korake ka ukidanju smrtne kazne i izrazio zabrinutost zbog, kako je naveo, nepoštovanja prava na pravično suđenje i zakonski postupak. Iranska diplomatska misija u Ženevi nije odgovorila na Reutersov zahtjev za komentar. Iranski zvaničnici ranije su branili rad pravosudnog sistema i primjenu smrtne kazne, navodeći da je ona u skladu s domaćim zakonodavstvom i neophodna za očuvanje javne sigurnosti.

Hrvatska je 5. augusta obilježila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. godišnjicu vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom su hrvatske snage 1995. godine preuzele kontrolu nad većinom područja koja su bila pod upravom pobunjenih Srba. Na Kninskoj tvrđavi zastavu Hrvatske podiglo je 12 predstavnika branitelja i porodica stradalih u Domovinskom ratu, a tokom ceremonije pročitana su imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, javio je HRT. U programu su sudjelovali akrobatska grupa Krila Oluje i borbeni avioni Rafale, dok su pripadnici Hrvatske vojske i policije prikazali svoje sposobnosti. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je da je Oluja bila "pravedna i legitimna oslobodilačka akcija" kojom je slomljena "velikosrpska agresija i oslobođen najveći dio okupiranog teritorija Hrvatske". "Nema tog revizionizma koji može osporiti tu povijesnu činjenicu", rekao je Jandroković, dodajući da se obilježavanjem godišnjice potvrđuje privrženost vrijednostima slobode, mira i demokratije za koje se, kako je naveo, Hrvatska borila tokom rata. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da zemlja rat nije dobila samo vojnom snagom nego i političkom mudrošću. "Bez Hrvatske vojske, gardijskih brigada i HVO-a ne bi bilo ni Daytonskog sporazuma", rekao je Milanović, istovremeno poručivši da Hrvatska treba nastaviti razvijati vlastite odbrambene sposobnosti. Premijer Andrej Plenković u obraćanju je najavio nova prava za hrvatske branitelje i njihove porodice, ističući da će država nastaviti ulagati u poboljšanje njihovog položaja i očuvanje sjećanja na Domovinski rat. Operacija Oluja počela je 4. augusta i trajala do 7. augusta 1995. godine. Hrvatske snage tada su preuzele kontrolu nad područjima koja su bila pod upravom pobunjenih Srba. Prema podacima hrvatskih vlasti, oslobođeno je oko 10.400 kvadratnih kilometara teritorije, odnosno 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. U operaciji su poginula 243 hrvatska branitelja, više od 1.400 ih je ranjeno, dok se dvije osobe i dalje vode kao nestale. Dan pobjede obilježen je i u drugim hrvatskim gradovima. U Vukovaru su položeni vijenci i zapaljene svijeće za poginule i nestale branitelje, dok je u Puli održan tradicionalni mimohod hrvatskih branitelja. Ovisno o izvorima, procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku tokom operacije "Oluja" kreću se od 130.000 do 250.000, a nevladina organizacija Documenta identificirala je više od 2.300 žrtava, većinom srpskih civila. Srbija i Hrvatska imaju dva različita viđenja "Oluje". U Hrvatskoj se godišnjica obilježava 5. avgusta, na dan kada je završena, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. U Srbiji se obilježava kao Dan sjećanja na stradale u hrvatskoj operaciji. Haški tribunal je u aprilu 2011. godine prvostepeno osudio hrvatske generale Antu Gotovinu na 24 godine zatvora i Mladena Markača na 18 godina za zločine počinjene tokom akcije "Oluja". Međutim, u novembru naredne godine Pretresno vijeće Tribunala je poništilo prvostepenu presudu i oslobodilo dvojicu generala.

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je aerodrom Leipzig Halle privremeno obustavio i preusmjerio letove zbog uočavanja sumnjivog objekta koji je letio u tom području. "Neposredno prije ponoći, u blizini aerodroma Leipzig Halle uočen je neidentificirani leteći objekt, zbog čega je nekoliko aviona, uključujući putnički avion, preusmjereno na druge aerodrome", saopćila je Policijska uprava Leipziga u saopćenju kasno 4. augusta. "Objekt je također pronađen u blizini južne piste i prvobitno ga je pregledala Savezna policija", dodaje se u saopćenju. Rad na sjevernoj pisti nastavljen je rano 5. augusta, ali južna pista ostaje zatvorena dok policija provodi istragu, saopćile su vlasti. Nisu objavljeni dodatni detalji. Zvaničnik NATO-a rekao je za Radio Slobodna Evropa da Alijansa ne može potvrditi izvještaje da je dron uočen u blizini ukrajinskog aviona na aerodromu Leipzig Halle. Dodao je da je NATO upoznat sa saopćenjem Policijske uprave Leipziga, ali da je na njemačkim vlastima da potvrde detalje incidenta. Reuters je 5. augusta, pozivajući se na izvor, objavio da se teretni avion kompanije DHL sudario u zraku s nepoznatim objektom ubrzo nakon polijetanja s aerodroma Leipzig Halle, nakon čega je prinudno sletio u Hannover. Nije bilo jasno da li se incident dogodio prije ili nakon što su aerodromske vlasti uočile leteći objekt zbog kojeg su letovi privremeno obustavljeni. Aerodrom Leipzig Halle jedno je od glavnih logističkih čvorišta DHL-a, njemačke međunarodne kompanije za dostavu pošiljki. Pad DHL-ovog avionaAvion DHL-a srušio se u blizini Vilniusa u novembru 2024. godine, pri čemu je poginuo španski pilot, dok su drugi španski član posade, jedan Nijemac i jedan Litvanac povrijeđeni. Pad aviona dogodio se usred zabrinutosti zapadnih sigurnosnih zvaničnika da ruske obavještajne službe pripremaju sabotaže usmjerene na zapadne teretne avione iako su zvaničnici do sada saopćili da nemaju dokaze o povezanosti s tim slučajem. Odjel za sigurnosne istrage pri Ministarstvu pravde Litvanije saopćio je u novembru 2025. da se izvještaj o tom incidentu očekuje u narednim mjesecima. U julu 2024. zabilježen je niz požara u kurirskim kompanijama u Poljskoj, Velikoj Britaniji i u DHL-ovom teretnom centru na aerodromu Leipzig Halle. Litvanske vlasti tvrde da su te aktivnosti organizirali i koordinirali ljudi povezani s ruskom vojnom obavještajnom službom. Moskva je negirala bilo kakvu umiješanost u te incidente. Na suđenju u Litvaniji ranije ove sedmice, predstavnik DHL-a rekao je sudu da se pošiljka zapalila na zemlji u logističkom centru, neposredno prije utovara, a ne tokom leta, jer je avion kasnio. Pet osumnjičenih nalazi se na suđenju u tom slučaju. Muškarci, starosti između 23 i 69 godina, optuženi su za teroristička djela i formiranje organizirane terorističke grupe. Litvanski istražitelji tvrde da su ih ruski agenti regrutirali kako bi pomogli u dostavi paketa na različite lokacije odakle ih je DHL trebao dalje transportirati.

Nakon višemesečne zajedničke međunarodne istrage u cilju razbijanja međunarodne mreže krijumčara ljudi, u Beogradu su po međunarodnoj poternici Interpola Nemačke uhapšeni državljani Sirije A. B. (1994) i F. B. (1994). Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije saopštilo je da je istragu inicirala nemačka policija, a da je sprovedena uz podršku Evropola i Evrodžasta. "Istog dana na teritoriji Nemačke uhapšen je još jedan pripadnik organizovane kriminalne grupe i izvršeno je više pretresa stanova i drugih prostorija na više lokacija koje koriste osumnjičeni", saopštio je ministar policije Srbije Ivica Dačić. Navedeno je da se sumnja da su dve povezane sirijske kriminalne mreže krijumčarile više od 900 migranata na teritoriju Evropske unije, a koje su istovremeno delovale duž ruta preko Sredozemnog mora i Zapadnog Balkana. U saopštenju stoji da je po informacijama policije Nemačke, prva kriminalna mreža, u cilju sticanja finansijske koristi, organizovala krijumčarenje veće grupe iregularnih migranata od Libije preko ostrva Lampeduza do Nemačke. Dodaje se da je druga kriminalna mreža, takođe u cilju sticanja finansijske koristi, organizovala krijumčarenje veće grupe iregularnih migranata duž Zapadnobalkanske rute do Nemačke i drugih evropskih zemalja. "U toku je procedura za ekstradiciju uhapšenih državljana Sirije A. B. i F. B. Nemačkoj", izjavio je ministar Dačić. U saopštenju MUP-a se dodaje i da je tokom 2025. godine pet visokopozicioniranih pripadnika te organizovane kriminale grupe uhapšeno u koordinisanim akcijama na teritoriji Nemačke, Holandije i Bosne i Hercegovine.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir odbacio je tvrdnje da su pripadnici Policije tog entiteta neovlašteno boravili na području Srednjobosanskog kantona, u Federaciji Bosne i Hercegovine tokom posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Bugojnu. Budimir je to rekao, odgovarajući na pitanje novinara na vanrednoj konferenciji za medije 5. avgusta u Istočnom Sarajevu, gdje je dodao i da "nikome nije palo na pamet" da policijski službenici prelaze entitetsku liniju i obavljaju poslove izvan svojih nadležnosti. "Može se desiti da se desi određeni previd, ali nikome nije palo na pamet iz Ministarstva unutrašnjih poslova da ne poštuje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, da pređe granicu između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i da tamo policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova vrše nadležnosti koje su iz nadležnosti kantona ili federalne uprave", rekao je Budimir. Dodao je da je dolazak Vučića predstavljao događaj visokog bezbjednosnog rizika, podsjećajući na napad na predsjednika Srbije tokom komemoracije u Srebrenici 2015. godine. Istakao je da MUP RS-a ima "dobru i zdravu saradnju" sa policijskim agencijama u Federaciji BiH, te da je eventualno moglo doći do "određenog previda". Budimirova izjava uslijedila je nakon što je ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio da su pripadnici policije Republike Srpske bez odobrenja boravili na području Federacije BiH tokom Vučićeve posjete Čipuljiću kod Bugojna, 3. avgusta. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine saopštila je ranije za RSE da nije imala nikakvu najavu o ulasku većeg broja pripadnika MUP-a RS-a na teritoriju Federacije BiH. Direktor Direkcije Enes Karić rekao je da je Vučićevo zvanično obezbjeđenje iz Srbije bilo uredno prijavljeno diplomatskim putem, ali da institucija kojom rukovodi nije imala informacije o grupi osoba zatečenih na području Federacije BiH. Prema nezvaničnim saznanjima RSE, sa područja Srednjobosanskog kantona vraćeno je ukupno 30 osoba. Policijski izvori naveli su da nisu identifikovani svi članovi te grupe, te da se ne može isključiti mogućnost da su među njima bili i pripadnici drugih bezbjednosnih službi Srbije. Pojačane policijske aktivnosti nakon dva pokušaja ubistva u Istočnom SarajevuMinistar unutrašnjih poslova RS-a Željko Budimir najavio je i pojačano prisustvo policije nakon dva pokušaja ubistva u dva dana na području Istočnog Sarajeva, za koje policija smatra da su povezani sa dugogodišnjim sukobom kriminalnih grupa okupljenih oko Darka Eleza i Đorđa Ždrala. "U narednom periodu možete očekivati veće prisustvo policije. Mi smo već napravili poseban operativni tim koji će se baviti sa ovim dešavanjima koja su vezana za sukob ovih organizovanih kriminalnih grupa", rekao je Budimir. Vanredna konferencija za medije je i organizovana zbog ovih pokušaja ubistava, a Budimir je priznao i da je stanje bezbjednosti "narušeno", navodeći kako će angažovane dodatne snage nastojati spriječiti nove obračune. "Ždrale je u bjekstvu. Imamo intenzivnu saradnju i rad sa Federalnom upravom policije (FUP) i kantonalnim policijama. Sve naše pretpostavke i saznanja ukazuju da se nalazi na toj strani, mada to ne možemo sa sigurnošću u ovom trenutku da tvrdimo. Ali intenzivno tragamo", istakao je Budimir. Načelnik Policijske uprave Istočno Sarajevo Dragomir Šehovac rekao je na konferenciji za novinare, da je 3. avgusta izvršeno teško ubistvo u pokušaju nad Kostom Pandurevićem, za šta je osumnjičen Đorđe Ždrale, koji je u bjekstvu. Dan kasnije, u novom napadu ranjen je Davor Dabić, osoba odranije poznata policiji zbog predmeta povezanih s trgovinom narkoticima. Direktor Policije RS-a Siniša Kostrešević istakao je da su formirani posebni timovi koji rade na rasvjetljavanju oba slučaja, te da je jedna osoba već predata Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu zbog sumnje da je pomagala u napadu na Dabića. Iz MUP-a RS su naveli i policija raspolaže videosnimcima i fotorobotom osobe koja je pucala na Dabića, ne iznoseći više detalja zbog interesa istrage. Zvaničnici MUP-a RS-a ocijenili su da sukob kriminalnih grupa traje gotovo dvije decenije i ponovo pozvali pravosudne institucije u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini da prioritetno procesuiraju predmete organizovanog kriminala. Šehovac je rekao da su protiv Ždrala nakon izlaska iz zatvora podnesena četiri izvještaja o počinjenim krivičnim djelima, dok za dio predmeta još nema pravosudnog epiloga. Istovremeno je naveo da je protiv Darka Eleza i drugih osoba još 2022. godine podnesen izvještaj Tužilaštvu BiH, bez konačnog ishoda. MUP RS-a pozvao je građane da prijavljuju sva saznanja koja bi mogla pomoći u rasvjetljavanju slučajeva i lociranju osumnjičenih.

Tijela pet zeničkih planinara stradalih na planini Elbrus u Rusiji transportirana su iz mjesta nesreće u Moskvu, odakle će avionom biti prebačena u Beograd, a potom i u Bosnu i Hercegovinu, saopćili su iz Gorske službe spašavanja (GSS) Zenica. Predsjednik GSS-a Zenica Dino Ahmetović kazao je da još nije poznato kada će tijela stići u BiH niti datum zajedničke komemoracije i dženaze, koja će biti organizirana u Zenici nakon dogovora s nadležnim institucijama i porodicama stradalih. U nesreći na Elbrusu 25. jula poginuli su supružnici Alma i Denis Okanović, Nermin Talam, doktorica Meliha Čaušević i Almir Kadrić, dok su dvojica planinara preživjela, saopćeno je iz GSS-a. Vlada Federacije BiH sudjelovala je u organizaciji povratka preživjelih i tijela stradalih te je za te aktivnosti izdvojila 70.000 KM. Zenica će na dan ukopa proglasiti Dan žalosti.

Ruski noćni napadi dronovima i balističkim raketama usmrtili su najmanje 17 ljudi u Kijevu i okolnoj regiji, dok je Ukrajina upozorila na kritični nedostatak sistema protuzračne odbrane i pozvala saveznike da ubrzaju isporuke prijeko potrebnih raketa za sistem Patriot i drugog naoružanja usred pojačanih ruskih napada. U regiji je i dalje na snazi upozorenje na zračnu opasnost, saopćile su službe za vanredne situacije, navodeći da spasilačke ekipe nastavljaju raditi u uvjetima povećane opasnosti zbog rizika od novih udara. "Rusija je još jednom donijela smrt i razaranje na našu zemlju, odnoseći živote civila", napisao je na Telegramu šef Kijevske regionalne vojne uprave Timur Tkačenko. Dodao je da je najveći broj žrtava zabilježen u okrugu Brovari, gdje je poginulo devet osoba. U okrugu Buča ubijena su još četiri civila, dok je jedna osoba poginula u okrugu Fastiv. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izvijestio je da su u napadu na glavni grad najmanje 24 osobe povrijeđene, a jedna je poginula. Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je tokom napada na Ukrajinu lansirala 24 balističke rakete, četiri hipersonične rakete i 115 dronova, pri čemu je Kijevska regija bila glavna meta. Napad i dalje traje, a nekoliko ruskih dronova još se nalazi u ukrajinskom zračnom prostoru, dodali su iz vojske. Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa objavio je snimke posljedica noćnog ruskog napada na lokaciji u okrugu Brovari u Kijevskoj regiji. "Presretači za balističke rakete mogli su spasiti živote ljudi koji su danas poginuli", napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na mreži X nakon napada. "Veoma je važno da naši partneri razumiju da odgađanje njihove isporuke ili nespremnost da osiguraju sisteme za odbranu od balističkih raketa direktno dovode do ovako strašnih žrtava i razaranja", dodao je. "Ruski napadi ne idu na ljetni odmor. Ni podrška Ukrajini i pritisak na agresora ne smiju stati", poručio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, ponovivši poziv Zelenskog. "Svaki presretač je važan". "Ruska sposobnost proizvodnje ovih sredstava balističkog terora mora biti zaustavljena", dodao je Sibiha, pozivajući na "dodatne, stroge sankcije" protiv Rusije koje su, kako je naveo, "kritično važne i hitno potrebne". Prema navodima ukrajinske vojske, njihove snage protuzračne odbrane oborile su ili ometale 98 ruskih dronova, ali nisu presrele nijednu od raketa lansiranih 5. augusta. U međuvremenu, rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je napad na Kijev i okolnu regiju, navodeći da su meta bili transportni, logistički i distributivni centri, koji su gađani visokopreciznim oružjem i dronovima dugog dometa. "Ponovo se budimo uz vijesti o strašnim zločinima koje Rusija čini zračnim napadima na Ukrajinu", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon smrtonosnog noćnog napada. Ona je najavila da Europska unija stavlja na raspolaganje dodatnih 1,4 milijarde eura (1,6 milijardi dolara) pomoći Ukrajini, koristeći prihode ostvarene od zamrznute ruske imovine, dodajući da "Rusija mora platiti za razaranje koje je prouzrokovala". "Ova sredstva pomoći će Ukrajini da nastavi otpor protiv ruskog ilegalnog rata", rekla je Von der Leyen. Moskva je posljednjih mjeseci pojačala raketne napade na Ukrajinu u trenutku kada se zemlja suočava s ozbiljnim nedostatkom sistema protuzračne odbrane sposobnih da presreću brze balističke rakete.

Povratak na originalni Dejton i ukidanje svih odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, afirmacija srpskog identiteta neke su od poruka koje je predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik uputio sa pozornice u Mrkonjić Gradu gdje se obilježavala godišnjica "Oluje." "Naš jedini put koji je ispravan jeste Srbija i Republika Srpska. Nemamo mi drugog pravca. Srpska je opstala i ostala," rekao je bivši predsjednik Republike Srpske i dodao da je zbog toga važno da "Vučić nastavi da razvija Srbiju." Dodik je u avgustu 2025. pravosnažno je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. "Zašto mislite da možete Republiku Srpsku i Srbiju vječito kinjite ili da ćete kroz neku vašu evropsku priču nama ispričati priču koju hoćete, da nas ponovo pokorite, da nam kažete, 'da bićete tamo ali ako mi kažemo'", rekao je Dodik i dodao: "Ne treba nam ni ta Evropska unija ni Evropa". Dan sjećanja na Srbe stradale u hrvatsko-vojnoj akciji "Oluja" zajednički su u Mrkonjić Gradu organizovali vlade Republike Srpske i Srbije. Obilježavanju su prisustvovali zvaničnici Republike Srpske i Srbije, među kojima i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je je bio u trodnevnoj posjeti BiH. U obraćanju prisutnima Vučić je naglasio da se "posljednji put" obraća kao predsjednik Srbije i da li će više ikada "ne zna." "Nećemo dozvoliti da više ikada bude "Oluje" i bilo kakvog pogroma srpskog naroda. Nećemo čekati, niti se sklanjati i tražti izgovor da ostavimo svoj narod na cijedilu," rekao je Vučić. On je 27. juna najavio ostavku na mjestu predsjednika Srbije, ne precizirajući kada će je podnijeti. Sa pozornice u Mrkonjić Gradu Vučić je dodao da "mi Srbi moramo da znamo šta su nam elementarni ciljevi. "I mi treba da se toga držimo. Srbija će uvijek biti uz Republiku Srpsku i to je najbolji odnos koji može da postoji." Osim njega obilježavanju prisustvuje i predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić. Od zvaničnika Republike Srpske obilježavanju su prisustvovali i predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, premijer Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, kao i srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović. Na samom otvaranju na centralnoj ceremoniji na Trgu kralja Petra Prvog Karađorđevića u Mrkonjić Gradu patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije održao je besjedu. Zajedničkom akcijom vojnih i policijskih snaga Hrvatska je 1995. godine "Olujom" povratila dijelove zemlje koji su bili pod upravom lokalnih Srba, takozvane "Republike Srpske Krajine" nakon pobune 1991. godine. Zavisno od izvora, procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku tokom operacije "Oluja" kreću se od 130.000 do 250.000, a nevladina organizacija Documenta identifikovala je više od 2.300 žrtava, većinom srpskih civila. Srbija i Hrvatska imaju dva različita viđenja "Oluje". U Hrvatskoj se godišnjica obilježava 5. avgusta, na dan kada je završena, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. U Srbiji se obilježava kao Dan sjećanja na stradale u hrvatskoj operaciji. Haški tribunal je u aprilu 2011. godine prvostepeno osudio hrvatske generale Antu Gotovinu na 24 godine zatvora i Mladena Markača na 18 godina za zločine počinjene tokom akcije "Oluja". Međutim, u novembru naredne godine Pretresno veće Tribunala je poništilo prvostepenu presudu i oslobodilo dvojicu generala.

Evropska unija (EU) ponovila je poziv vlastima na Kosovu da obustave rušenje objekata pored jezera Gazivode na severu zemlje do okončanja sudskih postupaka koji se odnose na imovinska pitanja. Portparolka Evropske komisije Anita Hiper ponovila je da Brisel žali zbog rušenja kuća, posebno zbog činjenice da su imovinski zahtevi i dalje predmet sudskog postupka. "EU poziva institucije Kosova da zaustave svako dalje rušenje i da sarađuju sa pogođenim stanovnicima i lokalnim vlastima kako bi pronašli zakonita i održiva rešenja. Svi nepovratni koraci, uključujući rušenje, treba da budu obustavljeni dok nadležni sud ne donese konačnu odluku o preostalim zahtevima", izjavila je portparolka Hiper na redovnoj konferenciji za novinare u Briselu. Ovo je drugi put da EU javno poziva kosovske institucije da obustave rušenje objekata za koje vlasti u Prištini tvrde da su izgrađeni bez građevinske dozvole. Kancelarija Evropske unije u Prištini ranije je saopštila da je akcija kosovskih institucija sprovedena u trenutku kada su vlasnici već pokrenuli sudske postupke protiv odluke o rušenju. Kosovske vlasti su u utorak, 21. jula, počele rušenje 11 kuća izgrađenih na zemljištu Javnog vodoprivrednog preduzeća "Ibar-Lepenac", u oblasti jezera Gazivode. Izvršni direktor "Ibar-Lepenca" Faruk Mujka potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da se objekti nezakonito nalaze na zemljištu tog preduzeća. On je rekao da je vlasnicima 3. jula uručeno upozorenje da moraju da napuste objekte, a pošto to nisu učinili, Inspektorat Ministarstva životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture, u saradnji sa Policijom Kosova, počeo je sprovođenje odluke o njihovom rušenju. Preduzeće "Ibar-Lepenac" tvrdi da je zemljište na kojem su izgrađeni ovi objekti u njegovom vlasništvu. Rušenje je nastavljeno uprkos protivljenju vlasnika objekata i pozivima međunarodne zajednice da se ono obustavi. Vlasnici su se nakon rušenja prošle nedelje žalili da kosovske institucije nisu poštovale zakonske procedure. Osnovni sud u Mitrovici potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da je primio tri građanske tužbe protiv preduzeća "Ibar-Lepenac" u vezi sa rušenjem. Za dve tužbe sud je već odbacio kao neosnovan predlog za određivanje privremene mere, dok u trećem predmetu još razmatra da li će takvu meru odrediti. Jezero Gazivode smatra se strateškom infrastrukturom za Kosovo, jer služi za vodosnabdevanje, proizvodnju električne energije i navodnjavanje. Kancelarija za Kosovo u Vladi Srbije u saopštenju od 21. jula rušenje je nazvala "aktom bezakonja i terora Aljbina Kurtija", navodeći da se sprovodi "bez ikakve sudske odluke" i "s ciljem odmazde nad Srbima". Takođe je ocenila da je reč o "demonstraciji sile" i navela da su "vlasnici vikendica za rušenje saznali iz obaveštenja koje im je zakačeno na objekte".

Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da su u toku istrage na trećoj lokaciji za koju se sumnja da je masovna grobnica, dok su vlasti potvrdile pronalazak posmrtnih ostataka na dvije lokacije u Zubinom Potoku, za koje se sumnja da pripadaju žrtvama posljednjeg rata na Kosovu. Tokom istrage pretraženo je nekoliko lokacija, navodi se u saopštenju. U selu Jabuka u Zubinom Potoku "pronađeni su posmrtni ostaci", koji će, prema navodima Tužilaštva, biti podvrgnuti forenzičkim ispitivanjima i DNK analizi radi identifikacije, dok se iskopavanja u selu Mali Kaluđer nastavljaju. "Trenutno se istrage nastavljaju na trećoj lokaciji", saopštilo je Specijalno tužilaštvo Kosova, dodajući da se istrage ratnih zločina u Zubinom Potoku intenzivno nastavljaju. Iskopavanja na lokaciji za koju se sumnja da je masovna grobnica u Malom Kaluđeru, u Zubinom Potoku, počela su krajem jula, dok su prije nekoliko dana iskopavanja počela i u Jabuci, u istoj opštini na sjeveru Kosova. Saopštenje Specijalnog tužilaštva dolazi u trenutku kada je glavni pregovarač Kosova za tehnički dijalog Agron Bajrami zatražio od Evropske unije da osigura da Srbija u potpunosti provede obaveze iz Deklaracije o nestalim osobama. U objavi na platformi X, Bajrami je rekao da je od EU zatražio da Srbija omogući neograničen pristup arhivima i zaštitu osobama koje pružaju informacije. "Kao glavni pregovarač Kosova, zvanično sam prenio specijalnom izaslaniku EU za dijalog Kosova i Srbije Peteru Sorensenu našu zabrinutost zbog nedavnih događaja u vezi s osobama nestalim tokom rata 1998-99", napisao je Bajrami. Rekao je da porodice nestalih osoba "predugo čekaju istinu". Specijalno tužilaštvo je prije nekoliko dana potvrdilo da su ljudski posmrtni ostaci pronađeni u selu Mali Kaluđer. U međuvremenu je vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Xhelal Sveçla 3. augusta rekao da su u Jabuci pronađeni posmrtni ostaci najmanje četiri osobe. U okviru dijaloga o normalizaciji odnosa, Kosovo i Srbija su 2. maja 2023. godine postigli dogovor o Deklaraciji o nestalim osobama. Ova deklaracija predviđa obavezu obje strane da rasvijetle sudbinu više od 1.500 osoba koje su nestale tokom rata 1998-99. U njoj se posebno ne spominje otvaranje vojnih ili policijskih arhiva, ali se spominje izraz "povjerljivi dokumenti". Ranije ove godine Kosovo i Srbija održali su prvi sastanak Zajedničke komisije za osobe nestale tokom rata na Kosovu, ali je sastanak završen bez rezultata. Nakon početka iskopavanja u Zubinom Potoku, vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti ponovio je poziv Srbiji da otvori državne i vojne arhive i provede Briselsku deklaraciju. "Zato ponavljamo naš poziv međunarodnim faktorima da pojačaju pritisak na Srbiju kako bi, između ostalog, bila promijenjena odluka o tridesetogodišnjoj tajnosti do 2044. godine i otvoren arhiv 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije, kako bismo dobili informacije potrebne za rasvjetljavanje sudbine prisilno nestalih", izjavio je Kurti 29. jula. Prema riječima predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonje Biserko, vojni arhivi Srbije sadrže borbene izvještaje, podatke o djelovanju jedinica i evidenciju o premještanju koji bi mogli pomoći u identifikovanju masovnih grobnica. U međuvremenu, arhivi službi državne bezbjednosti, kako je Biserko rekla za Radio Slobodna Evropa, sadrže obavještajne izvještaje o operacijama na Kosovu i ukazuju na pritvaranja i koordinaciju između Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i vojske. Arhivi drugih institucija Srbije također se smatraju važnim, posebno onih koje su bile nadležne za prevoz i ukop tijela, "poput komunalnih preduzeća i sličnih organizacija", kaže Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo Kosovo. Vlasti na Kosovu uhapsile su tri osobe u vezi sa sumnjama o masovnim grobnicama. U međuvremenu je u Srbiji 30. jula uhapšena jedna osoba zbog špijunaže. Međutim, na Kosovu je nekoliko izvora reklo za Radio Slobodna Evropa da je hapšenje povezano sa sumnjama da je R.T., koji je uhapšen u Srbiji, pružio informacije koje su dovele do lokacije na kojoj se u Zubinom Potoku vrše iskopavanja posmrtnih ostataka. Vršilac dužnosti ministra rada, porodice, socijalne zaštite i vrijednosti oslobodilačkog rata Kosova Andin Hoti opisao je hapšenje osobe za koju tvrdi da je pomogla u otkrivanju lokacije za koju se sumnja da je masovna grobnica na Kosovu kao "pokušaj ubistva istine". Prema izvještaju objavljenom 29. jula, Institut za ratne zločine saopštio je da, na osnovu preliminarnih podataka, postoji 12.230 dokumentovanih žrtava rata na Kosovu u periodu od 1. januara 1998. do 20. juna 1999. godine. Više od 1.500 osoba, uglavnom Albanaca, i dalje se smatra nestalima, dok su posmrtni ostaci nestalih pronađeni u nekoliko masovnih grobnica u Srbiji.

Srpska lista je u utorak, 4. avgusta podnela žalbu Ustavnom sudu Kosova na odluku Vrhovnog suda da potvrdi rezultate izbora održanih u junu, prema kojima je ova najveća stranka Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda osvojila devet od deset poslaničkih mandata rezervisanih za srpsku zajednicu. Za Srpsku listu je sporno to što je jedan poslanički mandat dobio Nenad Rašić iz Stranke za slobodu pravdu i opstanak glasovima u sredinama gde ne živi srpska zajednica. Ova žalba Srpske liste dolazi uoči održavanja konstitutivne sednice novog saziva Skupštine 6. augusta dok se tokom dana očekuje sastanak Kutrija sa liderom Demokratskog saveza Kosova Ljumirom Abdidžikuom (Lumir Abdixhiku) radi formiranja Vlade. Nenad Rašić je ocenio da Srpska lista reaguje isključivo onda kada su im ugroženi "sopstveni politički interesi i pozicije". "Principi važe uvek i za sve, a ne samo kada odgovaraju jednoj političkoj opciji. Borba za vladavinu prava, transparentnost i autentično predstavljanje zajednice podrazumeva doslednost, bez obzira na to ko ostvaruje političku korist", navodi se u reakciji Rašića na žalbu Srpske liste. Kosovo je u poslednjih godinu i po dana tri puta išlo na izbore zbog neuspeha da se postigne konsenzus političkih stranaka oko formiranja novih institucija i izbora novog predsednika zemlje. Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu i Vulenet Bugaćku (Vullnet Bugaqku) iz Demokratskog instituta Kosova u izjavi za Radio Slobodna Evropa objašnjavaju da žalba Srpske liste ne može imati uticaj na formiranje novih institucija, osim ukoliko Ustavni sud ne izrekne privremenu meru. "Politički gledano, žalba može biti korišćena za osporavanje legitimiteta Rašića. Međutim, sa pravnog stanovišta, njegov mandat ostaje važeći sve dok ga nadležna institucija ne poništi ili ne suspenduje", kaže Miftaraj. On smatra da je argument Srpske liste oko osporavanja Rašićevog mandata slab, sa čime se slaže i Bugaćku. "Ni Ustav ni izborni zakoni ne uslovljavaju validnost glasa ili dodelu poslaničkog mandata etničkim sastavom opštine u kojoj je glas dat. Svaki birač koji ima pravo glasa i može da glasa za bilo koji registrovani politički subjekt ili kandidata, dok se poslanički mandati raspodeljuju na osnovu overenih rezultata izbora na nivou cele zemlje, a ne prema etničkom sastavu pojedinačnih opština", kaže Bugaćku. Srpska lista pak u saopštenju navodi da je "suština žalbe zaštita ustavnog prava srpskog, ali i ostalih nevećinskih naroda na autentično političko predstavljanje". "Ukoliko bi se prihvatilo da političke predstavnike jedne zajednice mogu odlučujuće birati pripadnici drugih zajednica, tada bi bila dovedena u pitanje sama svrha rezervisanih poslaničkih mesta, ne samo za srpsku zajednicu, već i za sve ostale nevećinske zajednice kojima Ustav garantuje posebno političko predstavljanje", navodi se u saopštenju. Nenad Rašić je ranije za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da je poslanički mandat dobio pre svega glasovima Srba, ali nije porekao da su mu podršku dale i druge manjinske zajednice što je, kako kaže, rezultat njegove pozicije ministra za zajednice i povratak u poslednje tri i po godine. Inače, Ustavni sud je 2023. godine zauzeo stav da pripadnici manjinskih zajednica mogu dobijati glasove u bilo kom delu Kosova, bez etničkog ograničavanja birača, ali da se glasovi mogu poništiti ako postoje jasni dokazi o konkretnim izbornim nepravilnostima ili koordinisanoj izbornoj prevari. Sud je tako odgovorio na primedbe Ujedinjene romske partije Kosova i Egipćanske liberalne stranke oko glasova koje je 2021. godine Romska inicijativa dobila u opštinama sa srpskom većinom. Prethodno je Vrhovni sud Kosova Romskoj inicijativi poništio oko 800 glasova a Adriani Hodžić iz Građanske inicijative Ujedinjena zajednica - koja je predstavljala bošnjačku zajednicu - preko 4.000 glasova u opštinama sa srpskom većinom, zbog čega je izgubila poslanički mandat. Ova dva politička subjekta bila su optužena da su glasove u srpskim sredinama dobijali zahvaljujući Srpskoj listi, koja je "putem svog biračkog tela pokušala da izvrši uticaj i stavi pod kontrolu neke od nevećinskih zajednica na Kosovu". Pitanje rezervisanih mandata otvoreno je i nakon izbora 2025. godine, kada je predsednica Nove demokratske stranke Emilija Redžepi optužila Nenada Rašića da je mandat osvojio zahvaljujući glasovima iz sredina u kojima gotovo da nema Srba. Žalila se Vrhovnom sudu, ali je sud odbio žalbu uz obrazloženje da ne može utvrđivati etničku pripadnost birača i da svaki građanin ima pravo da glasa za kandidata po sopstvenom izboru. Prema Ustavu Kosova, od ukupno 120 poslaničkih mesta u Skupštini Kosova, 20 je rezervisano za nevećinske zajednice, od kojih 10 za srpsku zajednicu i 10 za ostale zajednice koje žive na Kosovu. Takođe, prema Ustavu Kosova, srpska zajednica ima zagarantovano mesto u Vladi, te mesto potpredsednika Skupštine. Međutim, lider Pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti, koji je pobedio na poslednjim izborima, Srpsku listu smatra "produženom rukom" Beograda i posebno nakon napada u Banjskoj odbija saradnju sa njom.

Istaknuti zatvoreni politički aktivista Mostafa Tadžzade izdao je saopštenje iz ozloglašenog iranskog zatvora Evin, pozivajući iranske vlasti da "odmah prekinu pogubljenja mladih ljudi", upozoravajući da ubrzani tempo vješanja rizikuje da gurne zemlju ka unutrašnjem sukobu. Saopštenje, datirano 3. avgusta i objavljeno na njegovom Telegram nalogu, dolazi usred nagle eskalacije pogubljenja od početka rata između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela 28. februara. Tadžzade, bivši zamjenik ministra unutrašnjih poslova koji je godinama bio u iranskim zatvorima zbog kritikovanja Islamske Republike i njenog rukovodstva, tvrdio je da vlasti šalju "uglavnom mlade ljude" na vješala "na brzinu i brže nego što je uobičajena procedura", na osnovu presuda sudova za koje je rekao da pate od "ozbiljnih nedostataka i dvosmislenosti" i da im nedostaje transparentnosti. Povukao je direktnu granicu između represija koje su uslijedile nakon nacionalnih protesta u januaru i trenutnog talasa pogubljenja, upozoravajući da država rizikuje da ponovi iste greške koje su podstakle te nemire. "Ljudi i dalje žale zbog nepravedno prolivene krvi" tokom januarskih protesta, rekao je, pozivajući na nezavisni, nacionalni odbor za utvrđivanje činjenica koji bi istražio događaje od 8. i 9. januara, najsmrtonosnijih dana nemira, i da se pritvorenicima omogući pristup nezavisnim advokatima, javnim suđenjima i istinsko pravo na odbranu. Grupe za ljudska prava dokumentovale su više od 6.000 smrtnih slučajeva tokom represija, ali mnogi kažu da je stvarni broj žrtava mnogo veći. Neke procjene govore da se radi o desetinama hiljada. Tadžzadeh, koji je ranije pozivao na nacionalno pomirenje, rekao je da njegovo protivljenje smrtnoj kazni nije poricanje osnovnih zločina ili odbacivanje patnje žrtava, već da "restorativna pravda" mora da uravnoteži prava optuženih sa pravima žrtava i širim interesima zemlje. Pogubljenja, tvrdio je, "ne liječe bol Irana", ne grade trajni legitimitet i umjesto toga produbljuju jaz između države i javnosti. Neke grupe za ljudska prava kažu da je više od 50 ljudi pogubljenih zbog bezbjednosnih i političkih optužbi pogubljeno od početka rata, mada druge navode da je taj broj mnogo veći. Prema posljednjim provjerenim podacima, u Iranu je ove godine do sada pogubljeno 448 ljudi, od kojih su mnogi osuđeni na smrt u vezi sa januarskim protestima gdje su hiljade ljudi ubijene od strane snaga bezbjednosti, a desetine hiljada pritvorene. Tadžzadeh je završio svoju izjavu pozivajući "sve kojima je stalo do ove zemlje, bez obzira na sva politička i ideološka uvjerenja", da izraze svoje protivljenje pogubljenjima pravnim i građanskim sredstvima i da pronađu način da ih zaustave.

Ukrajinski dronovi su pogodili još dva skladišta koja koristi kompanija onlajn prodaje Wildberries, kao i treće u Moskovskoj oblasti, u kojima je poginulo pet ljudi, dok su Rusija i Ukrajina nastavile razmjenu prekograničnih udara, a mirovni pregovori uz posredovanje SAD su zastali. Kijev je posljednjih nedelja pokušavao da poremeti poslovanje Wildberriesa, ruskog ekvivalenta Amazona, tvrdeći da pomaže rat protiv Ukrajine isporukom robe koja ima vojnu svrhu. Rano 4. avgusta, skladišta Wildberriesa u Tverskoj i Sanktpeterburškoj oblasti su pogođena, dok Ukrajina pokušava da rat, koji je sada u petoj godini, prenese na obične Ruse kako bi izvršila pritisak na Kremlj da obnovi mirovne pregovore. Treće skladište u Moskovskoj oblasti je takođe pogođeno, u čemu je petoro mrtvih i najmanje 10 povrijeđenih, prema riječima guvernera Moskovske oblasti Andreja Vorobjova. "Nekoliko požara izbilo je u industrijskoj zoni Novoselki kao rezultat napada dronom. Najveći je bio u skladištu, gdje je otvoreni plamen već ugašen", rekao je Vorobjov. Prema medijskim izvještajima i OSINT analizi Telegram kanala ASTRA, ukrajinski dronovi su takođe pogodili rafineriju nafte u Sizranju u Samarskoj oblasti Rusije, a geolocirani snimci prikazuju crni dim koji se diže iz objekta. Rafinerija u vlasništvu Rosnjefta godišnje prerađuje 8,5 miliona tona sirove nafte, što čini više od tro procenta ukupnog kapaciteta rafinerije Rusije. U posljednjih nekoliko nedelja, ukrajinske snage su napale više od desetak skladišta u vlasništvu kompanije Wildberries u više ruskih regiona. Kompanija je nazvala napade, u kojima je pogođeno oko 15 različitih objekata kompanije, "terorističkim aktima". Robert Brovdi, komandant ukrajinskih snaga bespilotnih sistema (USF), izjavio je na društvenim mrežama da su ukrajinski dronovi napali 15 logističkih objekata u vlasništvu kompanije Vajldberis u protekle tri nedelje. Dodao je da je 13 od 15 skladišta uništeno u požaru kao rezultat napada. Ukrajinske vazduhoplovne snage su izvijestile da su ruske snage napale Ukrajinu tokom noći jednom balističkom raketom Iskander-M i 136 jurišnih dronova. Prema riječima ukrajinskih zvaničnika, jedna 89-godišnja žena je poginula u Nikolajevu tokom noćnog napada dronom, dok je sedam drugih ljudi, uključujući djecu, povrijeđeno. U međuvremenu, u ukrajinskom gradu Sumi, šest ruskih vođenih avionskih bombi palo je u smrtonosnoj baraži, usmrtivši dvoje djece i jednu ženu, prema riječima regionalnih vlasti. "Devojčice su imale 5 i 10 godina. Njihova tijela su izvučena iz ruševina njihove kuće", rekao je regionalni šef. "Neopisiva tragedija", napisao je na Telegramu. Američki izaslanik: Još nema sporazuma o sistemu PatriotPredsjednik Volodimir Zelenski pozvao je saveznike Ukrajine, posebno Sjedinjene Države, da ubrzaju isporuke hitno potrebnih raketa protivvazdušne odbrane Patriot i drugog oružja, dok Moskva pojačava vazdušne napade na Kijev i druge ukrajinske gradove. Američki ambasador pri NATO savezu Matthew Whitaker rekao je kasno 3. avgusta da je rad sa Ukrajinom i Evropom na zajedničkoj proizvodnji sistema protivvazdušne odbrane u toku, ali dugoročni sporazum o proizvodnji raketa za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot neće biti zaključen prije ove zime. "Ne dozvoljavamo nikome osim američkim proizvođačima da ih proizvode u Sjedinjenim Državama", rekao je Whitaker u intervjuu za Fox news, misleći na rakete Patriot PAC-3 sposobne da presretnu ruske balističke rakete. "Postoje mogućnosti za koprodukciju koje možemo da iskoristimo sa Ukrajincima i Evropljanima kako bismo proširili industrijsku bazu i podržali odbranu Ukrajine i Evrope", dodao je američki diplomata. "Dugoročni sporazum o proizvodnji neće biti postignut do ove zime", rekao je Whitaker. Nakon što je ove godine ostvarila malo ili nimalo teritorijalnih dobitaka duž ukrajinske linije fronta duge preko 1.200 kilometara, Moskva je pojačala svoje raketne napade na Ukrajinu, dok se zemlja suočava sa ozbiljnim nedostatkom sistema protivvazdušne odbrane sposobnih da presretnu brze balističke rakete. Prošlog mjeseca, Zelenski je rekao da su Kijev i Vašington postigli dogovor o licencama za proizvodnju presretača PAC-3 Patriot, dodajući da se očekuje da će dijelovi za rakete stići u narednih nekoliko dana. Međutim, Trump je 31. jula umanjio značaj sugestija da je Vašington spreman da Kijevu da licencu za samu proizvodnju raketa Patriot. "Ovo oružje je nevjerovatno. Moramo biti veoma oprezni kada dozvoljavamo nekome da ga proizvodi", rekao je Trump novinarima na sastanku kabineta u Camp Davidu, dodajući da se njegova administracija "još nije složila" sa tim. "Razgovaramo o tome. Ali teško je pokloniti takvu tehnologiju", rekao je.

Stotine migranata postavilo je kamp na plaži u španskoj sjevernoafričkoj enklavi Ceuta u ponedeljak (3. avgusta), dok se lokalne vlasti bore sa hiljadama ljudi koji su još uvijek na ovoj maloj teritoriji nakon masovne granične gužve prošle nedelje. Španija procjenjuje da se oko 69.500 migranata vratilo u Maroko u posljednja četiri dana, što je premašilo početne procjene od oko 50.000 dolazaka u Ceutu u četvrtak, 30. jula. Zvanični broj žrtava na španskoj strani granice je 72, sa 11 smrtnih slučajeva na marokanskoj strani. Vanredni priliv je preplavio grad od 84.000 stanovnika i izazvao političku krizu širom Evropske unije, jer su neke države članice okrivile Španiju. Sve je više glasova koji optužuju Maroko da pomaže u podsticanju krize u Ceuti, a lider španske enclave, Huan Hesus Vivas opisuje prelaske granice od prošle nedelje kao napad na teritorijalni integritet Španije, koji je viđen kao "ako ne orkestriran, onda barem podstaknut ili dozvoljen od strane Maroka". Rekao je da su mještani posmatrali događaje sa mješavinom tuge, brige i patnje. "Ljudi ovo ne vide kao migracionu krizu; to je u osnovi bio napad, kršenje teritorijalnog integriteta Španije", rekao je Vivas za list El Pais. Nakon masovnih dolazaka u Ceutu, španske vlasti kažu da primjećuju porast sumnjivih tajnih prelazaka brodovima i skuterima iz sjevernoafričke enklave preko Gibraltarskog moreuza do kopnene Španije. Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije će u utorak, 4. avgusta održati hitne sastanke putem video konferencije kako bi razgovarali o tom pitanju. Scene u Ceuti su zategle odnose među nekim od 27 zemalja članica EU. Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, rekla je u pismu španskom premijeru Pedru Sančezu da će sastanak u utorak, 4. avgusta biti prilika da se izvuču pouke iz onoga što se dogodilo u Ceuti i pohvalila je Madrid zbog brzog rješavanja krize. "Iz ovog incidenta je jasno da moramo učiniti više kako bismo dodatno ojačali naše granice na kritičnim tačkama", rekla je Von der Leyen. Širom EU, kriza u Ceuti je naizgled dovela do trenutka obračuna nakon što je nekoliko zemalja EU odgovorilo na krizu pozivom na suspendovanje Španije iz Šengenske zone slobodnog kretanja. Italija je saopštila da je suspendovala šengenske putne aranžmane bez pasoša sa Španijom na mjesec dana, uprkos činjenici da Ceuta nije dio Šengena. Ceuta i druga španska sjevernoafrička enklava, Melilja, nalaze se na mediteranskoj obali Maroka i povremeno se suočavaju sa pokušajima prelaska granice od strane migranata koji žele da stignu do Evrope. Izvor: Guardian, Reuters, BBC