Viši sud u Beogradu nije odgovorio Radiju Slobodna Evropa (RSE) da li se Milan Radoičić javio u policijsku stanicu u Beogradu 15. novembra. Na to pitanje do objave vesti nije odgovorila ni policija. Radoičić je na Interpolovoj poternici, kao organizator oružanog napada u Banjskoj na Kosovu. U Srbiji je zbog Banjske pod istragom Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. Od oktobra 2023. godine, ima obavezu da se javlja u policijsku stanicu 1. i 15. u mesecu, a pasoš mu je oduzet. Mere je, kako je ranije navodio Viši sud, do sada poštovao. Međutim, u javnosti su se 13. novembra pojavili nezvanični navodi da je Radoičić pobegao u Rusiju. Ovi navodi nisu potvrđeni. Viši sud u Beogradu za RSE kaže da oni prate sprovođenje izrečene mere javljanja policiji "i u saradnji sa nadležnim organima preduzimaju sve predviđene radnje u vezi sa kontrolom poštovanja izrečene obaveze". "Međutim, imajući u vidu fazu postupka, u ovom trenutku nismo u mogućnosti da saopštimo dodatne informacije o konkretnim radnjama nadležnih organa", saopšteno je iz suda 16. novembra. Milan Radoičić je priznao da je predvodio naoružanu grupu Srba koja je 24. septembra 2023. izvršila napad u Banjskoj kod Zvečana na severu Kosova. U napadu je ubijen kosovski policajac Afrim Bunjaku, a u razmeni vatre poginula su i trojica napadača. Radoičić je u to vreme bio potpredsednik Srpske liste, vodeće stranke Srba na Kosovu, koja je formirana uz podršku Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića. Posle napada podneo je ostavku na tu funkciju. Kosovo napad smatra terorističkim činom i optužuje Srbiju da stoji iza njega, što zvanični Beograd negira. Kosovsko tužilaštvo tereti 45 osoba za napad u Banjskoj. Trojica su osuđena pred kosovskim pravosudnim organima, dok su ostali, uključujući Radoičića, u bekstvu. Radoičić je od 2021. godine pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju. Sankcije mu je uvela i Velika Britanija. Poslednji put je u javnosti viđen uoči izbora, kada je prisustvovao predizbornom mitingu Vučićeve Srpske napredne stranke u Kragujevcu. Naprednjaci su na izborima 25. oktobra doživeli poraz nakon 14 godina vlasti. Iako nova vlast, koju će predvoditi Studentska lista, još nije konstituisana, policija i tužilaštva su započeli brojna hapšenja zbog raznih krivičnih dela. Srbiju je u sedmicama nakon izbora napustio Zvonko Veselinović, biznismen sa severa Kosova i Radoičićev doskorašnji partner. On je, kako je za RSE potvrđeno iz bezbednosnih izvora u Bosni i Hercegovini, preko Sarajeva odleteo u Tursku 11. novembra, koristeći srpski pasoš. Sa njim je bio i njegov brat Žarko Veselinović. Obojica su, uz Radoičića, takođe pod američkim sankcijama zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju. Ne zna se zašto su braća Veselinović napustili Srbiju i otišli u Tursku. Koliko je poznato, protiv njih se u Srbiji trenutno ne vode krivični postupci.
Grupa tužilaca i deo zaposlenih u Tužilaštvu za ratne zločine podneli su 16. novembra krivičnu prijavu protiv nekadašnje glavne tužiteljke tog tužilaštva Snežane Stanojković zbog neprijavljivanja imovine. U krivičnoj prijavi se navodi da Stanojković Agenciji za sprečavanje korupcije nije prijavila stan koji joj je 2021. na korišćenje dalo Ministarstvo pravde. "Stanojković je bila dužna da u izveštaju Agenciji prijavi korišćenje stana u javnoj svojini", navodi se, pored ostalog, u krivičnoj prijavi koja je podneta Osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu. Advokat Snežane Stanojković Dragan Palibrk za Radio Slobodna Evropa (RSE) nije želeo da komentariše prijavu, navodeći da je još nije video. Grupa zaposlenih u Tužilaštvu za ratne zločine je prethodno tokom leta Snežanu Stanojković prijavila i Agenciji za sprečavanje korupcije, navodeći da dve godine nakon prestanka funkcije koristi službeni stan Ministarstva pravde od 97 kvadrata u Beogradu. Javni funkcioneri su po zakonu dužni da izveštaje o imovini i prihodima podnose Agenciji za sprečavanje korupcije. Prema javno dostupnim izveštajima koje je po stupanju na dužnost 2017, a potom 2021. i 2024. podnela ovoj Agenciji, Stanojković je prijavila jedan stan od 78 kvadrata u Beogradu koji je, kako je navela, stekla kupovinom. Ministarsrvo pravde nije odgovorilo na upit RSE da li bivša tužiteljka koristi i stan koji je dobila od Ministarstva pravde. Njen advokat ranije je naveo da je ovo ministarstvo 2021. donelo rešenje kojim se Snežani Stanojković stan daje "radi korišćenja i čuvanja od bespravnog useljenja trećih lica", a do donošenja konačne odluke o njegovoj raspodeli. Stan je, kako je dodao, Vlada Srbije dodelila Ministarstvu pravde za rešavanje stambenih potreba zaposlenih. Stanojković ga nije koristila za službene potrebe zbog čega ne podleže Zakonu o sprečavanju korupcije, tvrdio je njen advokat. Optužbe za zloupotrebu položajaSnežanu Stanojkoviću pratile su i optužbe da je novcem Tužilaštva plaćala privatne troškove. List "Danas" objavio je u septembru 2025. da je u dužem periodu koristila službenu bankovnu karticu, plaćajući gorivo, privatne ručkove, parfeme, nakit, sobe u hotelima i račune u fri-šopovima. Pozivajući se na dokumentaciju koju je dobila grupa tužilaca, "Danas" je pisao da je Stanojković službenu karticu koristila i za nabavku bele tehnike, ali i podizanje novca sa bankomata. Bivša tužiteljka i njen advokat su i ove navode odbacili kao "laž i klevetu", sa ciljem "ugrožavanja ugleda i časti" Snežane Stanojković. Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) potvrdilo je u oktobru 2025. da je zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja formiralo predmet protiv bivše tužiteljke. Iz TOK-a nisu odgovorili na upit RSE u kojoj fazi je ovaj postupak. Ko je Snežana Stanojković?Snežana Stanojković bila je na čelu tužilaštva za ratne zločine skoro sedam godina. Kada je 2024. ponovo konkurisala na to mesto, kolegijum tužilaca za ratne zločine uputio je Visokom savetu tužilaštva negativno mišljenje o njenom radu, ukazujući na to da ne ispunjava kriterijume kao što su stručnost, dostojnost i osposobljenost. U obrazloženju koje je potpisalo sedam od deset tužilaca naveden je niz primedbi na njen rad, uz ocenu da se njeno rukovođenje negativno odrazilo na domaći i međunarodni kredibilitet ove institucije. Protiv izbora Snežane Stanojković bio je i nevladin Fond za humanitarno pravo koji prati procesuiranje ratnih zločina u Srbiji. Fond je naveo da je njen mandat obeležio mali broj optužnica i netransparentan rad Tužilaštva, kao i da je izostalo procesuiranje visokorangiranih pripadnika vojske i policije, podizanje optužnica za zločine nad albanskim civilima na Kosovu, kao i unapređenje regionalne saradnje. Iako je konkurs otvoren 2024. godine, postupak za izbor glavnog tužioca za ratne zločine do danas nije okončan. Snežanu Stanojković je na mestu vršitelja te funkcije zamenio tužilac Dušan Knežević, čiji je jednogodišnji mandat istekao u maju 2025. Do kraja oktobra 2026. Tužilaštvo nije imalo ni vršitelja dužnosti. Tada je na ovo mesto imenovan tužilac Miloš Samardžić.
Vlada Kosova donela je odluku o zabrani trgovine električnom energijom sa srpskim energetskim kompanijama uz obrazloženje da je Srbija ta koja blokira prekogranične linije za trgovinu električnom energijom. Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti je na sednici Vlade u ponedeljak naveo da se ove protivmere uvode Srbiji u oblasti energetike jer će "u budućnosti doći do dodatnog zaoštravanja situacije ukoliko susedna država ne promeni svoj stav i ne pokaže spremnost da postupi drugačije". Ove mere inače podrazumevaju zabranu trgovine električnom energijom sa preduzećima poreklom iz Srbije, odnosno kupovinu, prodaju, uvoz i izvoz električne energije, bilo direktno ili posredstvom tranzita i preprodaje. Kurti je rekao da je odluka doneta nakon što Srbija nije sprovela zahtev Ministarskog saveta Energetske zajednice da 1. jula deblokira prekogranične interkonektivne linije. "Prošlo je četiri i po meseca, a odluka Ministarskog saveta Energetske zajednice nije sprovedena. Učinili smo još jedan pokušaj da preko Evropske unije dođemo do rešenja ovog pitanja", rekao je Kurti. Srbija je, preko svog operatora prenosnog sistema EMS (Elektromreža Srbije), od 2020. godine onemogućila komercijalno korišćenje dve interkonektivne linije napona od 400 kilovolti, rekao je zamenik ministra trgovine Kosova Fatbanj Bunjaku. Kurti je, međutim, napomenuo da se ova odluka ne odnosi na kompaniju Elektrosever, koja je osnovana na osnovu Briselskog sporazuma o energetici u okviru djaloga Kosova i Srbije. Elektrosever je kompanija u vlasništvu srpske kompanije Elektroprivreda Srbije (EPS), koja je registrovana na Kosovu u skladu sa kosovskim zakonima. Ova kompanija snabdeva električnom energijom potrošače u četiri opštine sa srpskom većinom na severu Kosova: Severnoj Mitrovici, Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću. Kurti je najavio da će Kosovo razmotriti "pooštravanje mera", koje bi mogle da obuhvate i Elektrosever i sprovođenje Briselskog sporazuma o energetici, ukoliko Srbija ubuduće ne deblokira prekogranične linije. Ova odluka Vlade Kosova dolazi u trenutku kada je u Srbiji došlo do promene vlasti, odnosno nako pobede Studentske liste nad Srpskom naprednom strankom koja na vlasti bila 14 godina. Sa kojim srpskim kompanijama Kosovo trguje?Vlada Kosova nije iznela detalje o srpskim kompanijama koje bi mogle da trguju električnom energijom na Kosovu. Međutim, Radio Slobodna Evropa (RSE) iz svojih izvora u Regulatornoj kancelariji za energetiku saznaje da je reč o kompaniji Energy Financing Team (EFT). Razmatranje zahteva kompanije Energy Financing Team LLC za obavljanje delatnosti trgovine električnom energijom bilo je na dnevnom redu 11. sednice Odbora Regulatorne kancelarije za energetiku održane 23. oktobra, ali do sada nisu dostupni podaci o tome zbog čega joj licenca nije produžena. Ova kompanija je licencirana od 2006. godine. Na osnovu licence dozvoljeno joj je da kupuje, prodaje, uvozi, izvozi i obavlja tranzit električne energije i kapaciteta. Licenca joj je više puta produžavana. Kompanija Energy Financing Team registrovana je 2015. godine u Agenciji za registraciju preduzeća, koja funkcioniše u okviru Ministarstva industrije, preduzetništva, trgovine i inovacija. U ovoj agenciji kompanija ima registrovanog jednog zaposlenog i kapital u iznosu od 1.000 evra. Ne postoje javno dostupni podaci o trgovini električnom energijom između kosovskih i srpskih kompanija, uključujući ugovore, količine kojima se trgovalo i vrednost transakcija. Kurti je insistirao na tome da Kosovu ove linije nisu potrebne za direktan uvoz električne energije iz Srbije, već za njen tranzitni uvoz, kao i za slobodan protok električne energije. Blokada interkonektivnih linijaBlokada trgovine električnom energijom preko interkonektivnih linija sa Srbijom koštala je Kosovo i region više od 150 miliona evra samo tokom 2024. godine, pokazuju podaci Ministarstva ekonomije Kosova. Ova cifra se odnosi i na region, a ministarstvo nije preciziralo koliki deo tog troška se direktno odnosi na Kosovo. Inače, interkonektivna linija predstavlja vid energetske granice, odnosno povezuje energetske sisteme dve ili više zemalja, te omogućava razmenu električne energije, povećava stabilnost sistema i bezbednost snabdevanja elektirčnom energijom. Problem blokade traje od kraja 2020. godine, kada je Operator prenosnog sistema Kosova (KOSTT) počeo da funkcioniše kao nezavisna regulatorna zona unutar kontinentalnog evropskog energetskog sistema. Od tada komercijalna trgovina električnom energijom preko granice Kosova i Srbije nije stavljena u funkciju, dok kapaciteti dve glavne interkonektivne linije, Kosovo B–Niš i Podujevo–Kruševac, nisu mogli da se koriste u tu svrhu. Zbog nemogućnosti uvoza i izvoza električne energije preko ovih linija, Kosovo je bilo primorano da koristi alternativne pravce, uglavnom preko Albanije, Severne Makedonije i Crne Gore. To je povećalo troškove prenosa i dodatno opteretilo kapacitete drugih prekograničnih linija. Prema podacima Ministarstva ekonomije, u pojedinim slučajevima trošak prenosa jednog megavat-sata električne energije dostizao je čak 800 evra, ne računajući cenu same električne energije. Podaci Carine Kosova pokazuju da je Kosovo u periodu od januara do novembra 2025. godine uvezlo električnu energiju u vrednosti od oko 248 miliona evra, dok je izvezlo struju u vrednosti od oko 48 miliona evra.
U Banjaluci je 16. novembra konstituisan novi saziv Skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Za predsjednika skupštine je izabran Nenad Stevandić, koji je ovu dužnost obavljao i u protekle četiri godine. Skupštinu RS čine 83 poslanika koji su izabrani na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini, održanim 4. oktobra. Koalicioni sporazum uoči početka konstitutivne sjednice su potpisali- Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Ujedinjena Srpska, Socijalistička partija, Socijalistička partija Srpske, DEMOS, Narodna partija Srpske i Demokratski narodni savez. Potpisivanju koalicionog sporazuma su prisustvovali Snježana Gvozden iz Pokreta Sigurna Srpska, čiji je predsjednik Draško Stanivuković i Vladimir Ćopić, iz Srpske demokratske stranke. Oni su mandate osvojili kao kandidati ovih stranaka. Prije konstitutivne sjednice Gvozden se priključila SNSD-u, a Ćopić Ujedinjenoj Srpskoj. U Bosni i Hercegovini mandat pripada poslaniku, a ne političkoj stranci na čijoj je listi izabran. Zahvaljujući prelasku Gvozden i Ćopića u vladajuće stranke, Dodikov SNSD ima dvotrećinsku većinu u novom sazivu Skupštine RS. Na konstitutivnoj sjednici Skupštine RS Savo Minić je preuzeo dužnost predsjednika Republike Srpske, kao i potpredsjednici RS, Ramiz Salkić i Igor Balukčić. Zakletvu je položila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH. Ovaj presedan je Cvijanović uradila i četiri godine ranije, nakon što je izabrana za članicu Predsjedništva 2022. godine. Inače, na početku sjednice, intonirane su himne Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata ostao je sjediti prilikom intoniranja himne BiH, kao i Siniša Karan, koji je do sada bio predsjednik RS. Koja još tijela trebaju biti konstituisana?Konstituirajuća sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine zakazana je za ponedjeljak, 16. novembra poslijepodne. Na sjednici će zakletvu položiti Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Darijana Filipović. Centralna izborna komisija BiH 3. novembra potvrdila je i objavila konačne rezultate izbore. Najviše glasova na Opštim izborima su osvojile Stranka demokratske akcije, Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica. Nakon objave konačnih rezultata, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao bi biti konstituisan u roku od 30 dana. Ovaj Parlament broji 42 poslanika, od kojih se dvije trećine neposredno biraju s teritorije entiteta Federacija BiH, a jedna trećina s teritorije entiteta Republika Srpska. Prema potvrđenim rezultatima, u ovom domu Stranka demokratske akcije ima devet mandata, Savez nezavisnih socijaldemokrata šest, a Hrvatska demokratska zajednica BiH četiri mandata. Za većinu u ovom domu potrebno je najmanje 22 od 42 poslanika, zbog čega ove stranke ne mogu same formirati vlast. Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH trebao bi biti konstituisan najkasnije dvadeset dana nakon objavljivanja rezultata izbora. Paralelno se odvija i izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Pet bošnjačkih i pet hrvatskih delegata bira Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, dok pet srpskih delegata bira Narodna skupština Republike Srpske. Tek nakon konstituisanja Zastupničkog doma BiH doma može početi formalna procedura izbora novog Vijeća ministara. Prema Zakonu o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, vodeći računa o ustavnom principu zastupljenosti konstitutivnih naroda. Odluka o imenovanju mora biti donesena najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Zastupničkog doma. Predsjedništvo potom prijedlog upućuje Zastupničkom domu, koji potvrđuje imenovanje. Predsjedavajući Vijeća ministara stupa na dužnost tek nakon što njegovo imenovanje odobri Zastupnički dom. Novoimenovani predsjedavajući zatim ima rok od 35 dana da predloži ministre i zamjenike ministara, te od Zastupničkog doma zatraži potvrdu njihovog imenovanja. Pregovori o formiranju vlasti na nivou BiH još nisu zvanično počeli.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović penzionisan je, kako navodi Ministarstvo odbrane, na sopstveni zahtev, a tu dužnost do postavljenja novog načelnika obavljaće general-potpukovnik Tiosav Janković. Kako je saopštena dužnost Mojsiloviću prestaje ukazom vršioca dužnosti predsednika Republike Ane Brnabić, na osnovu člana 110 Zakona o Vojsci Srbije prestaje od 16. novembra. U saopštenju Ministarstva se podvlači se da ja Mojsilović penzionisan na sopstveni zahtev, u 60. godini života i s više od 42 godine penzijskog staža. "Ističući da mu je bila izuzetna čast da Otadžbini služi kao vojnik, oficir i prvi čovek Vojske Srbije, general Mojsilović je svim oficirima, podoficirima, vojnicima i civilnim licima na službi u Vojsci Srbije uputio reči zahvalnosti na požrtvovanosti u služenju Srbiji", navodeno je između ostalog u saopštenju. Zakon predviđa da oficiru u činu generala profesionalna vojna služba prestaje kada navrši 40 godina penzijskog staža i 58 godina života, uz mogućnost produženja službe na dve godine. Generalu Mojsiloviću služba je produžena odlukom predsednika Republike u julu 2025. godine. Promene u sektoru odbrane Srbije nakon izboraUoči konstitutivne sednice novog saziva Skupštine Srbije (zakazane za 17. novembar 2026.), predstavnici Studentske liste objavili su program za sektor odbrane koji donosi značajne izmene u odnosu na dosadašnju politiku među kojima je i odustajanje od obaveznog vojnog roka. Umesto obaveznog služenja vojske od 72 do 75 dana (čiji je početak bio planiran za mart 2027. godine), predviđeno je zadržavanje isključivo dobrovoljnog vojnog roka u trajanju od šest meseci za oko 3.000 vojnika godišnje. Cilj je da 25 do 30 odsto tih dobrovoljaca kasnije pređe u profesionalni sastav. Tri nedelje posle izbora, Studentska lista koja će u budućoj Skupštini imati 140 od ukupno 250 poslanika, nije imenovala kandidate za članove Vlade Srbije, uključujući i ministra odbrane. Kako predviđa Zakon o Vojsci načelnika postavlja predsednik države, uz mišljenje ministra odbrane.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izrazila je žaljenje zbog izbora pesme koju su muzičari izveli na koncertu kojim je otvoren godišnji Forum Evropske unije o proširenju u Briselu, ističući da ona ni na koji način ne odražava stavove Evropske komisije. U izjavi novinarima u Briselu, Kos je dodala da su u Komisiji svesni žrtava i stradanja ljudi na prostoru bivše Jugoslavije u prošlosti. Govoreći o potrebi za pomirenjem, istakla je da ono ne podrazumeva zaboravljanje prošlosti i razlika, već izgradnju Evrope u kojoj te razlike neće predstavljati prepreku zajedničkoj budućnosti. Tokom koncerta, koji je nosio naziv "Melodije jedinstva: Harmonije sa evropskog raskršća", predstavljena je muzika iz zemalja regiona. Međutim, za Kosovo je odabrana pesma "Oj Kosovo, Kosovo", poznata i po početnim stihovima "Sa Kosova zora sviće". Pesma je izvedena instrumentalno, bez teksta. Izvođenje je odmah izazvalo oštre reakcije zvaničnika iz Prištine. Kosovski ambasador u Belgiji i glavni pregovarač Prištine u dijalogu sa Srbijom, Agron Bajrami, osudio je izvođenje pesme, ocenjujući da ona promoviše teritorijalne pretenzije prema Republici Kosovo. Zatražio je hitno objašnjenje od Evropske komisije i komesarke Marte Kos o tome ko je odabrao i odobrio izvođenje, ističući da je njeno predstavljanje na događaju posvećenom proširenju, jedinstvu i dobrosusedskim odnosima neprihvatljivo. Izvestilac Evropskog parlamenta za Kosovo, Riho Teras, ocenio je da je reč o provokaciji ili krajnjem neznanju, nazivajući izvođenje pesme "izuzetno neprimerenim i neukusnim". Od Evropske komisije i komesarke Kos zatražio je objašnjenje, ističući da Kosovo zaslužuje odgovor. 'Ne radi se o slučajnosti'Stručnjakinja za evropska pitanja Donika Emini, koja je prisustvovala uvodnom koncertu Foruma o proširenju u Briselu, ne smatra da je odabir srpske pesme o Kosovu bio posledica nepažnje. U izjavi za Radio Slobodna Evropa, ona je navela da je organizatorima trebalo da bude više stalo do istorijskih i političkih osetljivosti u regionu. "Ne mislim da je to bilo zbog nepažnje", rekla je Emini, ističući da problem nije u tome što je pesma na srpskom jeziku, već u teritorijalnim pretenzijama prema Kosovu koje su sadržane u njenom tekstu. Takođe je kritikovala činjenicu da je evropska komesarka za proširenje, Kos, odgovornost za izbor pesme prebacila na muzičare, napominjući da se odgovornost za repertoar ne može izbeći na taj način. Emini je navela da ovaj incident pokreće šira pitanja o pristupu Evropske unije prema Kosovu, posebno u trenutku kada obe strane pokušavaju da poprave odnose nakon tenzija iz prethodnih godina. "Posledice su značajne", rekla je ona, upozoravajući da bi ovaj događaj mogao imati negativan uticaj ne samo na dijalog između Kosova i Srbije, već i na ukupnu atmosferu u odnosima između Prištine i Brisela. Kako je nastala pesma 'Oj Kosovo, Kosovo'Pesma "Oj Kosovo, Kosovo", nastala 1989. godine povodom obeležavanja 600. godišnjice Kosovske bitke, oslanja se na srpski nacionalni i verski narativ o Kosovu kao istorijskoj kolevci srpske državnosti i pravoslavlja. Njeno nastajanje poklapa se sa usponom Slobodana Miloševića i periodom intenzivne nacionalističke mobilizacije u Srbiji. Milošević je obeležavanje godišnjice Kosovske bitke iskoristio za jačanje političke moći, u vreme kada je ukinuta dotadašnja autonomija Kosova, što je dodatno produbilo političke i međuetničke tenzije u tadašnjoj Jugoslaviji, uoči raspada zemlje i ratova tokom devedesetih. Forum o proširenju, koji je ove godine održan drugi put, godišnji je skup Evropske komisije posvećen budućnosti proširenja Evropske unije (EU). Domaćin je komesarka za proširenje Marta Kos, a forum okuplja visoke zvaničnike EU, političke lidere zemalja kandidata, kao i predstavnike civilnog društva, privrede i akademske zajednice. Teme razgovora uključuju proširenje, reforme, bezbednost, ekonomski rast i dobrosusedske odnose. Među govornicima ovogodišnjeg foruma je i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen), kao i brojni evropski i regionalni izvaničnici. Ovo je druga godina zaredom da na forumu nema predstavnika kosovskih institucija. S druge strane, na događaj su pozvani i predstavnici studentske liste iz Srbije, koja je, pobedila na izborima 25. oktobra, čime je okončana četrnaestogodišnja vlast Srpske napredne stranke i bivšeg predsednika Aleksandra Vučića. Kosovu nedostaje institucionalna zastupljenost na ForumuKontroverza oko koncerta skrenula je pažnju na još jedan problem: odsustvo predstavnika kosovskih institucija na Forumu o proširenju Evropske unije. Drugo izdanje ovog Foruma, koje se održava 15. i 16. novembra u Briselu, okuplja evropske lidere, predstavnike zemalja koje teže članstvu u EU, stručnjake i organizacije civilnog društva. U programu učestvuju predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, komesarka Marta Kos, predsednik Finske Aleksandar Stub, kao i predstavnici različitih zemalja uključenih u proces proširenja. Zulfaj, glavni pregovarač Kosova sa EU, kritikovao je činjenicu da predstavnici kosovskih institucija nisu pozvani, međutim, Kos je osporila tvrdnju da Kosovo nije dobilo poziv za Forum. "Nije tačno reći da predstavnici Kosova nisu pozvani", izjavila je ona, napominjući da na događaju učestvuju pojedinci iz svih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata. Ipak, Kos je potvrdila da pet zemalja kandidata predstavljaju članovi njihovih vlada, dok Kosovo u diskusijama predstavlja Donika Emini, stručnjakinja iz civilnog društva. Komesarka nije razjasnila da li je poziv upućen i institucijama Kosova, a ako nije, zašto one nisu uključene na isti način kao vlade drugih zemalja. Kosovo je podnelo zahtev za članstvo u EU u decembru 2022. godine, ali taj zahtev još uvek nije stigao do faze koja bi omogućila dobijanje statusa zemlje kandidata. Pet od 27 država članica EU ne priznaje nezavisnost Kosova, dok normalizacija odnosa sa Srbijom ostaje jedno od ključnih pitanja na njegovom evropskom putu.
Dok se mirovni proces odvija uz velike poteškoće, a vazdušni napadi se nastavljaju, vlada ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog priprema se za dva važna sastanka ove nedelje – sastanak takozvane Ramstein grupe, nakon kojeg slijedi zasjedanje Koalicije voljnih. Oba događaja se održavaju u trenutku kada Rusija ne pokazuje nikakve znake spremnosti na kompromis za okončanje rata. "Biće održan sastanak u formatu Ramstein, i on mora da donese rezultate", rekao je Zelenski u svom noćnom video-obraćanju 15. novembra, misleći na sastanak Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, zakazan za 17. novembar u Briselu. "To će poslati snažnu poruku – poruku Rusiji da Ukrajina neće ostati bez podrške", dodao je Zelenski. Ova inicijativa, neformalno poznata kao Ramstein grupa, služi za koordinaciju vojne podrške Ukrajini među zapadnim saveznicima. Predstojećim sastankom predsjedavaće ministri odbrane Njemačke i Velike Britanije. Ukrajinski lider je izjavio da su prioriteti Kijeva jačanje protivvazdušne odbrane zemlje, što uključuje nabavku dodatnih raketa i sistema Patriot, kao i naprednih nacionalnih raketnih sistema zemlja-vazduh (NASAMS). "Prijetnja od ruskih balističkih raketa ostaje veoma ozbiljna, a prema obavještajnim podacima kojima raspolažemo, pripremaju se novi napadi", rekao je Zelenski. Ukrajina se suočava sa poteškoćama u odbrani svojih gradova od ruskih dronova na mlazni pogon, koji mogu da lete gotovo dvostruko brže od starijih modela, zbog čega je zatražila ubrzanu isporuku sofisticiranijeg zapadnog odbrambenog naoružanja. Sastanak koalicije 'mogao bi biti istorijski'Zelenski je naveo da se Ukrajina takođe priprema za skup u Berlinu, na kojem će se okupiti Koalicija voljnih, opisavši ga kao "važan sastanak koji bi mogao biti istorijski". Njemački kancelar Friedrich Merz,, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Andy Burnham predvodiće ovaj skup koalicije, neformalne grupe koju su početkom 2025. godine formirale zemlje koje su se obavezale da će pomagati Kijevu, a možda i učestvovati u multinacionalnim mirovnim snagama ukoliko dođe do prekida vatre. Merz je izjavio da se očekuje dolazak više od 20 šefova država i vlada. "Naš cilj je da postignemo dvije stvari: prvo, da obezbijedimo finansiranje odbrane Ukrajine za 2027. godinu, i drugo, da zauzmemo jedinstven stav uoči predstojećih mirovnih pregovora". Zelenski je istakao da "imamo priliku da za pregovore izgradimo zaista snažan i ujedinjen evropski stav". "Takođe pripremamo analizu rada postojećih koalicija koje pružaju podršku Ukrajini, da vidimo koje od njih zaista ispunjavaju svoje zadatke, a koje su, da budem iskren, samo prazne ljušture. Radićemo na tome da im damo suštinski sadržaj". Koalicija je 9. novembra pokrenula svoju prvu vojnu vježbu, usmjerenu na pružanje podrške potencijalnom posljeratnom periodu u Ukrajini. U manevrima učestvuje gotovo 3.000 vojnika iz 11 zemalja, a cilj je testiranje načina za održavanje mira nakon što se uspješno ispregovara prekid vatre kojim bi se okončao rat. Vježba, koju predvode Francuska i Velika Britanija, održava se u Poljskoj, u vazdušnom prostoru iznad Rumunije, kao i u zapadnom dijelu Crnog mora, a trajaće do 22. novembra. Moskva je oštro kritikovala ovu vježbu, optužujući koaliciju da se priprema za rat sa Rusijom. Rusija i Ukrajina nastavljaju sa napadimaNa terenu, Rusija i Ukrajina nastavile su sa međusobnim vazdušnim napadima, samo nekoliko dana nakon intenzivnih diplomatskih aktivnosti, uz posredovanje SAD, koje, međutim, nisu donijele nikakav pomak ka uspostavljanju mira. Zelenski je na platformi X naveo da su ruske snage 15. novembra izvele napade na najmanje devet regiona, gađajući energetsku, civilnu i željezničku infrastrukturu, pri čemu je povrijeđeno najmanje 16 ljudi. Britanski princ Harry sastao se sa vojnicima ranjenim u borbama, tokom dvodnevne posjete Ukrajini koja prethodno nije bila najavljena. Bila je to njegova četvrta posjeta ovoj zemlji od početka ruske invazije punog obima u februaru 2022. godine. "Pobijedićete u ratu, a zatim ćete imati sve preduslove za uspjeh", rekao je on na konferenciji za medicinsko osoblje, koju je organizovao Superhumans, specijalizovana klinika za osobe ranjene u ratu. Princ Harry je 14. i 15. novembra učestvovao u događajima održanim u Lvivu, gradu na zapadu Ukrajine. O njegovim izjavama bilo je dozvoljeno izvještavati tek 15. novembra, nakon što je, iz bezbjednosnih razloga, napustio Ukrajinu. Izvor: Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa, Reuters, AFP i dpa
Rusija i Ukrajina nastavile su u nedelju da razmenjuju vazdušne napade, nakon što diplomatske aktivnosti protekle nedelje uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država nisu donele proboj u naporima za postizanje mira. Najmanje devet ukrajinskih regiona bilo je tokom noći pod ruskim napadom. U nekima od njih gađana je energetska, civilna i železnička infrastruktura, dok je najmanje 16 osoba povređeno, napisao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na mreži X. U gradu Černomorsku, u južnoj Odeskoj oblasti, lokalna stanovnica Hristina rekla je za Ukrajinski servis RSE da više "nema gde da živi" posle udara, pošto su delovi njenog stana oštećeni ili uništeni. "Sve je u ruševinama", rekla je ona dok je raščišćavala krš na mestu udara. "Naš balkon je uništen... Ništa nije ostalo od njega. Sva stakla su razbijena, sva vrata uništena". Zelenski je rekao da je Rusija tokom prethodne nedelje na Ukrajinu lansirala više od 2.300 dronova, 1.590 navođenih aviobombi i 15 raketa različitih tipova. "Mnogi od ovih udara", dodao je ona, prolaze kroz ukrajinsku protivvazdušnu odbranu zbog ograničenja u korišćenju SpaceX-ovog satelitskog komunikacionog sistema Starshield, koji se smatra ključnim za odbranu od napada dronovima. Ukrajinski predsednik je rekao da je to ukrajinske energetske objekte učinilo posebno ranjivim, jer ograničenja sprečavaju ukrajinske dronove-presretače da održavaju vezu s operaterima pri brzinama većim od 161 kilometra na čas. Od početka invazije, Rusija je u više navrata koristila hladno vreme da pojača napade, ostavljajući hiljade Ukrajinaca bez grejanja i struje u nastojanju da izvrši pritisak na Kijev da prihvati njene tvrde zahteve za mir. Ove godine, međutim, Ukrajina sve češće odgovara napadima, gađajući infrastrukturu unutar Rusije za koju tvrdi da hrani rusku ratnu mašineriju. Ukrajinski Generalštab je u nedelju saopštio da je gađao petrohemijsko postrojenje i naftnu rafineriju u gradu Nižnjekamsku, u naftom bogatoj ruskoj Republici Tatarstan, više od 800 kilometara od linije fronta, kao i fabriku u Brjanskoj oblasti koja proizvodi avione. Generalštab je naveo da je postrojenje u Nižnjekamsku jedan od najvećih petrohemijskih kompleksa u Evropi. Opisao ga je kao ključno proizvodno mesto za sintetički kaučuk i plastiku, materijale koji se koriste u proizvodnji vojnih vozila i aviona. Snimci koji kruže društvenim mrežama navodno prikazuju veliki požar u industrijskom objektu u Nižnjekamsku. Snimak nije nezavisno potvrđen. Lokalne vlasti potvrdile su da je Nižnjekamsk bio pod napadom dronova, navodeći da su oštećena postrojenja u industrijskoj zoni grada. Gradonačelnik Radmir Beljajev prijavio je i oštećenje stambene zgrade. Tri osobe su povređene, navele su regionalne zdravstvene vlasti. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je njegova protivvazdušna odbrana tokom noći oborila 533 ukrajinska drona iznad ruskih regiona i okupiranog Krima. Tvrdnja nije mogla biti nezavisno potvrđena. Novi napadi usledili su posle završetka trilateralnih razgovora između predstavnika SAD, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju 10. i 11. novembra. Posle razgovora, diplomatski izaslanici predsednika Donalda Trampa (Trump), Džared Kušner (Jared Kushner) i Stiv Vitkof (Steve Witkoff), održali su odvojene sastanke s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i Zelenskim. Jedini konkretan ishod razgovora bio je dogovor dve strane da počnu pripreme za veliku razmenu zarobljenika.
Bahrein je saopštio da je njegova protivvazdušna odbrana u nedelju presrela nekoliko iranskih vazdušnih napada nakon izveštaja o eksplozijama i uzbunama za vazdušnu opasnost širom te zalivske zemlje, dok je iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) tvrdio da je gađao američki vojni objekat. Bahrainska vojska saopštila je da je njena protivvazdušna odbrana presrela više napada pre nego što su stigli do ciljeva, optužujući Teheran da nastavlja "sistematski neprijateljski pristup" prema toj zemlji. Ministarstvo spoljnih poslova Bahreina saopštilo je da odbacuje "pretvaranje svoje teritorije u arenu za obračun starih računa" i da Iran smatra u potpunosti odgovornim za napade i njihove posledice. IRGC je saopštio da je lansirao šest dronova na američki radarski sistem protivvazdušne odbrane u helikopterskoj bazi Al-Rifa u Bahreinu, prenela je iranska državna televizija. Američke i bahreinske vlasti nisu zasad potvrdile da je radarska instalacija pogođena. Pozivajući se na svoje novinare u Bahreinu, agencija AFP je izvestila da su eksplozije čule oko četiri sata ujutru po lokalnom vremenu, a zatim još jedna serija detonacija oko 6.30. Oglasile su se i sirene, a bahreinske vlasti izdale su upozorenja kojima pozivaju stanovnike da potraže sklonište, ne navodeći izvor pretnje. Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je stanovnike da ostanu mirni, odu na najbliže sigurno mesto i prate zvanične kanale za informacije. Bahrein, u kojem je smeštena Peta flota američke ratne mornarice, jedna je od zalivskih zemalja koje je Iran napadao tokom sukoba koji je počeo 28. februara američkim i izraelskim udarima na Iran. Izveštaji o napadu u nedelju usledili su dva dana nakon što je IRGC saopštio da je gađao američki radarski objekat za rano upozoravanje u Bahreinu. Američka vojska tada je saopštila da je presrela dva iranska drona usmerena na ostrvo, bez žrtava i štete. Bahrein je time bio na meti dva puta u tri dana, posle zatišja u napadima. Navodi o napadima izneseni su u jeku diplomatskih napora da se okonča skoro devetomesečni sukob, koji još nisu doneli proboj uprkos zatišju u borbama. Iran je ograničio plovidbu kroz Ormuski moreuz, ključnu svetsku naftnu tranzitnu rutu, i lansirao raketne i dronovske napade na vojnu i civilnu infrastrukturu širom regiona. Američki predsednik Donald Tramp (Trump) rekao je svojim višim savetnicima proteklih dana da bi mogao da se uzdrži od daljih napada na Iran ako Teheran i jemenski borci Huti, koje podržava Iran, izbegnu nove provokacije, preneo je Rojters (Reuters). Tramp je takođe rekao da će američka pomorska blokada Irana ostati na snazi. Saudijska vojska saopštila je u nedelju da je presrela dve balističke rakete Huta lansirane ka Rijadu i tri drona u naftom bogatoj Istočnoj provinciji.
Ukrajina je saopštila da su ograničenja u korišćenju SpaceX-ovog satelitskog komunikacionog sistema Starshield i dalje široko prisutna, što ukrajinskoj vojsci otežava presretanje ruskih dronova na mlazni pogon blizu linije fronta i Moskvi daje dodatne mogućnosti da gađa ukrajinske ciljeve. Denis Sjenik, najviši ukrajinski diplomata u Vašingtonu, rekao je u subotu za RSE da ukrajinske snage i dalje imaju prekide u radu tog sistema, uprkos ponovljenim testiranjima u više pravaca. "Danas mogu da potvrdim da su ograničenja na snazi. To nisu izolovani slučajevi, već su rasprostranjena", rekao je Sjenik. "Zbog toga ruske bespilotne letelice na mlazni pogon možemo da presretnemo tek pošto uđu na teritoriju pod ukrajinskom kontrolom. Dakle, ne možemo ih oboriti odmah blizu linije fronta. To Rusima daje veću prednost nego što su je do sada imali", rekao je on. Sjenik je rekao da poremećaji traju pet dana, da ukrajinski zvaničnici svakodnevno vrše testiranja i dobijaju iste rezultate. SpaceX negira ograničenjaPrema ukrajinskim zvaničnicima koji su govorili sa RSE pod uslovom anonimnosti, jer nisu ovlašćeni da daju izjave, SpaceX je poručio: "Ne uvodimo nikakva ograničenja". Ta kompanija je pomenula tehničke probleme, ali nije odgovorila na dodatno pitanje o situaciji na privremeno okupiranim ukrajinskim teritorijama, rekli su ukrajinski zvaničnici. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski takođe je osporio objašnjenje kompanije SpaceX, rekavši da Kijev ne veruje da su poremećaji samo tehničke prirode. Zelenski je rekao da su Starshield terminali koji rade na privremeno okupiranim ukrajinskim teritorijama pet dana bili pod ograničenjem brzine na oko 161 kilometar na čas. On je rekao da ograničenja imaju političke implikacije, tvrdeći da ograničavanje usluge na okupiranim teritorijama nosi rizik da se te oblasti tretiraju drugačije od ostatka Ukrajine. "Ako tamo uvedete ograničenja, već delimično priznajete da privremeno okupirane teritorije nisu naše", rekao je Zelenski u izjavi koju je njegova kancelarija objavila u subotu. On je rekao da je naložio visokim vojnim i zvaničnicima ministarstva spoljnih poslova da pokrenu ovo pitanje sa SpaceX-om i traže ponovno uspostavljanje neograničene usluge. Spor usledio je posle sličnog slučaja u oktobru, kada su ukrajinski zvaničnici izvestili da je SpaceX ograničio brzinu Starlink i Starshield terminala na oko 160 km/h. Usluga je navodno vraćena 24. oktobra. Osnivač SpaceX-a Ilon Mask (Elon Musk) tvrdi da Starshield kontroliše vlada SAD, da vojska određuje ograničenja brzine i upotrebe i da konačno ovlašćenje ima predsednik Donald Tramp (Trump). Tramp je negirao da ima veze s ograničenjima. Demokrate traže odgovorePoremećaji su izazvali povećanu zabrinutost i u Vašingtonu, gde su predstavnici obe partije u Kongresu doveli u pitanje obim privatne kontrole nad komunikacionim sistemima koji se koriste u odbrani Ukrajine. Demokratski senatori Džin Šahin (Jeanne Shaheen) i Kris Kuns (Chris Coons), koji su članovi Odbora za spoljne poslove Senata, formalno su zatražili od Maska da sačuva sva dokumenta u vezi s ograničenjima korišćenja Starlinka i Starshielda u Ukrajini. U pismu objavljenom u petak, senatori su tražili dokumenta i komunikaciju od 1. septembra, uključujući razmenu poruka između Maska, rukovodilaca SpaceX-a, ukrajinskih zvaničnika, Bele kuće i Pentagona. Takođe su tražili od Maska da do 30. novembra potvrdi da su uspostavljene odgovarajuće zaštitne mere. Demokrate u Predstavničkom domu takođe su izneli kritike povodom izveštaja o novim ograničenjima. Gregori Miks (Gregory Meeks), najviše rangirani demokrata u Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma, i Adam Smit (Smith), najviše rangirani demokrata u Odboru za oružane snage, rekli su da bi ograničenje korišćenja Starshielda za Ukrajinu na okupiranim teritorijama i duž linije fronta bilo neprihvatljivo ako se potvrdi. Oni su naveli da su ranija ograničenja dovela do žrtva među ukrajinskim civilima, uključujući smrt dece, i ojačala poziciju Rusije. Članovi Kongresa su obećali da će nastaviti da traže odgovore i odgovornost. Stručnjaci upozoravaju na zavisnostSpor je ponovo otvorio pitanje zavisnosti Ukrajine od jedne privatne kompanije kada je reč o ključnim vojnim komunikacijama. Penzionisani potpukovnik američke vojske Ejmos Foks (Amos Fox), saradnik Inicijative za budućnost bezbednosti pri Državnom univerzitetu Arizone, rekao je za RSE da situacija ilustruje rizike oslanjanja na jednog dobavljača za ključne vojne kapacitete. "Neko ko bi izazvao Maskovu dominaciju u ovoj oblasti pomogao bi da se države poput Ukrajine zaštite od političkih igara ljudi poput Maska", rekao je Foks. On je ukazao i na uticaj koji pojedinci van vlade mogu imati na odluke o nacionalnoj bezbednosti kada se države u velikoj meri oslanjaju na njihove kompanije i resurse. Pol Poust (Paul Poast) s Univerziteta u Čikagu doveo je u pitanje da li se poremećaji mogu objasniti samo tehničkim problemima. Iako priznaje da do prekida u tehnologiji može doći, Poust je za RSE rekao da sumnja da je poremećaj Starshielda običan kvar. On je ukazao na Maskove ranije izjave da je prethodno usporavanje rezultat tumačenja uslova korišćenja SpaceX-a i pitao da li bi novi poremećaji mogli biti povezani s diplomatskim naporima koji uključuju Ukrajinu i Rusiju. Poust je izneo mogućnost da su poremećaji mogli poslužiti kao posredan način povećanja pritiska na Kijev tokom pregovora, mada nije ponudio dokaze koji bi potvrdili takvu vezu. Spor usred pregovoraSpor oko Starshielda je izbio dok Trampova administracija nastoji da unapredi pregovore o okončanju rata Rusije protiv Ukrajine, sa spornim pitanjima teritorijalnih ustupaka i evropske bezbednosti. Specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i Džared Kušner (Jared Kushner), Trampov zet, rekli su da ostaju u kontaktu s Moskvom, Kijevom i evropskim partnerima posle trilateralnih razgovora. Kušner je na društvenim mrežama u subotu naveo da će sledeća faza pregovora biti usmerena na olakšavanje direktnog angažmana između Rusije i evropskih vlada i pripremu još jednog kruga trilateralnih razgovora. On je naveo da se razmatra nekoliko novih ideja i naglasio da svaki eventualni sporazum mora uključiti kredibilne bezbednosne garancije za Ukrajinu. "Predsednik Tramp će podržati samo aranžmane koji jačaju bezbednost Ukrajine i Evrope i smanjuju mogućnost budućeg sukoba", napisao je Kušner. On je to naveo posle kritika republikanskog senatora Toma Kotona (Cotton), koji je odbacio navodne ruske zahteve da NATO povuče snage iz istočne Evrope. "Povlačenje država NATO-a sa sopstvenih granica apsurdan je zahtev Rusije", rekao je Koton, dodajući da će Moskva prestati da se bori tek kada shvati da ne može da pobedi. Evropski lideri takođe su upozorili da se ne vrši pritisak na Kijev radi teritorijalnih ustupaka. Francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao je u subotu da države koje žele da ograniče pomoć Ukrajini zapravo pokušavaju da nametnu nepravedan mir, upozoravajući da takav pristup može dovesti do novog rata. Bela kuća i Pentagon nisu odgovorili na upite za komentar o novim poremećajima Starshielda.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ga američki pregovarači prvi put pitali da li bi Ukrajina povukla preostale snage iz Donbasa u zamenu za članstvo u NATO-u. "Amerikanci su pitali: hoće li Ukrajina napustiti Donbas ako (Ukrajina) uđe u NATO", rekao je Zelenski novinarima u petak, dodajući da se njegova zemlja suštinski protivi odricanju od svojih teritorija, ali da bi razmotrila da ukrajinskoj javnosti iznese sveobuhvatan bezbednosni paket ako SAD i drugi partneri iz NATO-a potvrde konkretne garancije. Donbas je region na istoku Ukrajine koji čine Donjecka i Luganska oblast. Rusija većim delom okupira taj region od 2014. godine, a posle početka velike invazije 2022. formalno je proglasila aneksiju obe oblasti. Objašnjavajući svoj odgovor na predlog, Zelenski je rekao da bi ukrajinskom narodu izneo prednosti i mane takvog mogućeg aranžmana. "Ali potrebni su nam detalji kojih još nema i sve je to predmet razgovora", dodao je on i naglasio da nije u poziciji da samostalno odlučuje. Ukrajinski predsednik je, međutim, jasno stavio do znanja da njegova zemlja neće priznati oblasti koje je okupirala Rusija kao ruske teritorije. Zelenski nije naveo tačne okolnosti u kojima je ideja iznesena. On je rekao da su to sugerisale SAD. Vašington zasad nije komentarisao tvrdnju ukrajinskog predsednika. Američki zvaničnici su ranije govorili da članstvo Ukrajine u NATO-u nije na stolu, ali su naveli da zemlja može dobiti bezbednosne garancije uporedive s članstvom u tom savezu. Rusija je izrazila snažno protivljenje ulasku Ukrajine u NATO. S druge strane, stavljanje cele Donjecke oblasti pod rusku kontrolu jedan je od ključnih ruskih zahteva za okončanje rata. Trilateralni razgovori predstavnika SAD, Rusije i Ukrajine održani su u Abu Dabiju 10–11. novembra. Posle razgovora, izaslanici američkog predsednika Donalda Trampa (Trump), Džared Kušner (JAred Kushner)i Stiv Vitkof (Steve Witkoff), sastali su se odvojeno s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i sa Zelenskim. Poslednji krug razgovora nije doneo proboj u naporima da se okonča rat, koji se bliži petoj godini. Obe strane potvrdile su samo da će započeti pripreme za veliku razmenu zarobljenika.
Sud Bosne i Hercegovine produljio je ekstradicijski pritvor Mevlidu Jašareviću, koji je odslužio 15-godišnju zatvorsku kaznu zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu 2011. godine, nakon čega su vlasti SAD-a zatražile njegovo izručenje zbog optužbi povezanih s istim napadom. Jašareviću je 27. oktobra određen privremeni ekstradicijski pritvoru, na dan kada je trebao izaći iz zatvora nakon što je odslužio kaznu za teroristički napad u Sarajevu. Novom odlukom Suda BiH pritvor mu je produžen do 27. decembra. Napad se dogodio 28. oktobra 2011. godine, kada je Jašarević pucao na zgradu Ambasade SAD-a te ispalio više od stotinu metaka. U napadu je ranjen policijski službenik Mirsad Velić, koji je osiguravao objekt. Zbog terorističkog napada, Sud BiH ga je 2013. pravosnažno osudio na 15 godina zatvora. Protiv njega je godinu ranije podignuta optužnica i u Sjedinjenim Američkim Državama. Tužiteljstvo BiH navelo je američku optužnicu kao jedan od razloga za podnošenje prijedloga za određivanje privremenog ekstradicijskog pritvora. Američka optužnica tereti ga za pokušaj ubojstva američkih službenika i zaposlenika, oružani napad i druga krivična djela povezana s napadom na Ambasadu u Sarajevu. Sud BiH 13. novembra nije odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li je iz SAD-a stigao i zvanični zahtjev za Jašarevićevo izručenje. Ranije je potvrđeno da je Ambaada SAD-a u BiH, putem Ministarstva vanjskih poslova BiH, 23. oktobra uputilo verbalnu diplomatsku notu kojom je zatražen privremeni pritvor. Kao razlog za određivanje pritvora, Tužilaštvo BiH je ranije navelo opasnost od bjekstva, između ostalog zato što Jašarević, koji je državljanin Srbije i nema državljanstvo BiH i što mu je isticao zatvorski rok. Njegovi advokati su to osporavali navodeći da se američka optužnica odnosi na isti događaj za koji je Jašarević već pravosnažno osuđen u BiH, pozivajući se na princip zabrane ponovnog suđenja za isto djelo. O ispunjavanju uvjeta za izručenje odlučuje se u daljem postupku, nakon formalnog zahtjeva Sjedinjenih Država. O tome jesu li ispunjeni uvjeti za izručenje, prema propisima, odlučuje Sud BiH, dok konačnu odluku donosi ministar pravde BiH.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je 13. novembra prvostepeno Šerifa Patkovića na deset godina zatvora zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika počinjenog tokom sukoba Armije Republike BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Zenice u srednjoj Bosni 1993. godine. U saopštenju Suda BiH navodi se da je Patković je proglašen krivim jer je kao komandant Drugog bataljona Sedme muslimanske brigade Armije RBiH 26. januara 1993. godine u selu Dusina ubio ratnog zarobljenika Z. R., zapovjednika HVO-a u tom mjestu. U obrazloženju presude navedeno je da je, nakon što su snage Armije RBiH preuzele kontrolu nad selom Dusina, Patković prišao teško ranjenom zarobljeniku koji je ležao na zemlji te mu, nakon riječi "što nam ubiste komandira?", iz pištolja marke "škorpion" pucao u glavu i prsa, usmrtivši ga na mjestu. Sud BiH je utvrdio da je Patković postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava i odredbama Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima. Patković je osuđen za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika prema Krivičnom zakonu bivše Jugoslavije. Iz Suda BiH ističu da je na ovu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom vijeću tog Suda u roku od 15 dana od prijema pisanog otpravka presude.
Republička izborna komisija (RIK)Srbije usvojila je izveštaj o ukupnim rezultatima izbora za članove nacionalnih saveta 18 nacionalnih manjina, prenosi Beta. Nepravilnosti nisu utvrđene, ali je na četiri biračka mesta poništeno glasanje, a na jednom je konstatovano da nije moguće utvrditi rezultate. Na tim biračkim mestima, kako je rečeno na sednici RIK-a, biće ponovljeno glasanje, a datum će biti određen u zakonskom roku od tri dana. RIK je konstatovao da nije moguće utvrditi rezultate na biračkom mestu 17 u Bujanovcu, na izborima za nacionalni savet albanske manjine, jer zbir broja glasova ne odgovara broju upisanih birača i glasačkih listića. Glasanje je poništeno zbog većeg broja glasačkih listića od broja birača koji su glasali, na biračkom mestu 7 u Bujanovcu (albanska manjina), 31 u Subotici (bunjevačka manjina), kao i na biračkim mestima 10 i 32 u Subotici (mađarska manjina). U Nacionalnom savetu aškalijske nacionalne manjine, lista "Ujedinjene aškalije za Srbiju" imaće šest mandata, "Naš glas, naša budućnost" tri mandata, "Za napredak Aškalija" tri mandata i "Aškalije zajedno" tri mandata. U Bošnjačkom nacionalnom vijeću, "Sandžačka demokratska partija" imaće 13 mandata, "Čuvari sandžaka" 15 mandata, a "Pokret za ujedinjenje Bošnjaka" sedam mandata. U Nacionalnom savetu bugarske nacionalne manjine, lista "To smo mi, Prirodni pokret" imaće devet mandata, "Partija Bugara Srbije" šest mandata i "Demokratska partija Bugara" četiri mandata. U Nacionalnom savetu vlaške nacionalne manjine, svih 15 mandata imaće lista "Ujedinjeni Vlasi za ujedinjenu Srbiju". U Nacionalnom savetu grčke nacionalne manjine, lista "Grci zajedno" imaće sedam mandata, "Grci zajedno srcem za Srbiju" četiri mandata i "Ujedinjeni Grci za ujedinjenu Srbiju" četiri mandata. U Nacionalnom savetu egipatske nacionalne manjine, svih 15 mandata imaće lista "Egipćani Srbije". U Nacionalnom savetu makedonske nacionalne manjine, "Za Makedonce pre svega" imaće pet mandata, "Demokratska partija Makedonaca" četiri mandata, "Makedonci u Srbiji" jedan mandat i "Makedonci zajedno" devet mandata. U Nacionalnom savetu nemačke nacionalne manjine, "Zajednička lista podunavskih Nemaca" imaće svih 15 mandata. U Nacionalnom savetu poljske nacionalne manjine, svih 15 mandata imaće "Poljska sloga". U Nacionalnom savetu romske nacionalne manjine, lista "Ujedinjeni Romi za ujedinjenu Srbiju" imaće svih 35 mandata. U Nacionalnom savetu rumunske nacionalne manjine, lista "Rumuni zajedno, idemo napred" imaće 13 mandata, a "Rumunska partija" 10 mandata. U Nacionalnom savetu rusinske nacionalne manjine, "Rusini zajedno" imaće tri mandata, "Iskreno za Rusine i Rusinke" dva mandata i "Na talasu promena" 14 mandata. U Nacionalnom savetu slovačke nacionalne manjine, "Slovaci zajedno" imaće pet mandata, a "Služimo samo slovačkom narodu" 18 mandata. U Nacionalnom savetu slovenačke nacionalne manjine, lista "Slovenci zajedno" imaće svih 15 mandata. U Nacionalnom savetu ukrajinske nacionalne manjine, lista "Senjuk" imaće osam mandata i "Ujedinjeni" sedam mandata. U Hrvatskom nacionalnom vijeću, "Hrvatska nacionalna vizija" imaće 16 mandata, "Složno za HNV" četiri mandata i "Savez Hrvata Vojvodine" tri mandata. U Nacionalnom savetu crnogorske nacionalne manjine, "Crnogorski elektori Srbije" imaće 15 mandata, a "Jedinstveni" osam mandata. U Nacionalnom savetu češke nacionalne manjine, "Češka lista" imaće osam mandata, "Česi pobeđuju" četiri mandata i "Česi zajedno" tri mandata. Nacionalni saveti predstavljaju manjinske zajednice u oblastima kulture, obrazovanja, informisanja i službene upotrebe jezika i pisma.