Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Srbije Snežana Paunović izjavila je 17. jula da bi bilo bolje da je u izjavi o "etničkom čišćenju" Albanaca sa Kosova upotrebila termin "deportacija", kako bi izbegla da je "razapinju". "Jedino je možda termin etničkog čišćenja nesretan. Rekla bih verovatno deportacija, prosto da izbegnem da me razapinju i ovakvi i onakvi", rekla je Paunović za TV Prva. Ministarka je prethodno 11. jula, odgovarajući na pitanje novinarke šta bi drugačije uradila da je bila na mestu tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića 1998. godine, izjavila da bi "etnički očistila Kosovo". Paunović je ponovila da je sedam sekundi iz tog njenog intervjua "maliciozno izvučeno", istovremeno ponavljajući stavove koje je iznela u spornom intervjuu. "Ja sam htela da kažem ono što sam rekla. Objašnjenje te moje rečenice bi bilo da je Milošević je trebalo da uradi sledeću stvar - da svako ko ne poštuje Ustav i zakone tadašnje Savezne Republike Jugoslavije bude vraćen u matičnu zemlju za koju smatra da mu je bolja. A da se sa teroristima obračunaju oružane snage", rekla je Paunović 17. jula. Ona je optužila Kosovo za "etničko čišćenje Srba" i dodala da ga ona ne bi sprovela na način "na koji to oni rade". "Ne likvidacijom bilo koga, nego prosto jednom slobodnom voljom", rekla je Panunović. Dodala je da će se povući sa mesta ministarke "ako većina građana odluči da je njena izjava problem za Srbiju". Izjava ministarke je izazvala brojne osude u Srbiji, regionu i Evropskoj uniji. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da ona ne predstavlja ni njegov stav ni politiku Vlade Srbije, naglasivši da je politika države dijalog, a ne etničko čišćenje. Evropska unija osudila je izjavu, a europska komesarka za proširenje Marta Kos ocenila je da je "šokantno" što je izrečena 2026. godine te izrazila nevericu da ministarka nakon takvih reči može ostati na funkciji.

Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije podnelo je krivičnu prijavu protiv Aleksandra Radića zbog sumnje da je izvršio krivično delo pripremanja dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije, kao i krivično delo odavanja tajnih podataka. Kako je saopšteno, sumnje protiv beogradskog vojnog analitičara Radića proistekle su nakon pretresa njegovih elektronskih uređaja i veštačenja mobilnog telefona. Tužilaštvo navodi da je osumnjičeni koristeći kontakte sa za sada nepoznatim licima zaposlenim u državnim organima dolazio do informacija označenih različitim stepenima tajnosti. U saopštenju tužilaštva se navodi i da je Aleksandar Radić 24. juna 2026. godine napustio Srbiju, pa je predložilo određivanje pritvora, uz obrazloženje da se nalazi "u bekstvu u inostranstvu, kao i da ne bi ponovio krivično delo u kratkom vremenskom periodu, te da naredi raspisivanje poternice za osumnjičenim A.R." Navodi se i da je Radić javno "iznosio kao činjenice informacije koje mu nisu bile poznate i dostupne tvrdnje" o navodnoj upotrebi "zvučnog topa" od strane državnih organa na protestu 15. marta 2025 u Beogradu. Istragom je, prema saopštenju, utvrđeno da je Radić te večeri putem aplikacije Signal komunicirao sa novinarkom televizije N1, nakon čega je izneo stav da je na protestu korišćeno zvučno oružje američke proizvodnje, što je ubrzo, kako se navodi, i objavljeno na programu te televizije. Navodi se da je on u svojim daljim javnim nastupima i komunikacijama sa više sagovornika, među kojima su bili studenti, novinari, narodni poslanici, iznosio svoj stav da je na protestu upotrebljeno zvučno oružje. Šta je prethodilo krivičnoj prijavi?Policija u Beogradu je 22. juna pretresala stan i kancelariju vojnog analitičara Aleksandra Radića zbog istrage koju je Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo u slučaju upotrebe "zvučnog topa" na antivladinom protestu 15. marta 2025. On je nakon toga izjavio je da je dobio poziv da se u utorak, 23. juna javi u prostorije Vojne policije radi veštačenja računara koje mu je Uprava kriminalističke policije oduzela tokom pretresa stana. Tada je za Betu rekao da "veruje da iza poziva Vojne policije stoji Vojnobezbednosna agencija", dodavši da ga ta agencija već duže vreme "prati, sprečava u radu i zastrašuje". Radić je 26. juna za Betu rekao da je napustio Srbiju nakon što su mediji objavili video-snimke njegovog praćenja na kojima je i njegova maloletna kćerka. Prethodno je Više javno tužilaštvo saopštilo da vodi istragu o povezanosti studentskog pokreta sa slučajem "zvučni top". Na masovnom antivladinom protestu 15. marta prošle godine hiljade ljudi razbežalo se sa ulice tokom odavanja pošte stradalima u padu novosadske nadstrešnice. Učesnici su svedočili o neobičnom zvuku i vibracijama koji ih je naterao da se sklone. Tužilaštvo sumnja da je događaj bio "simulacija" koju su organizovali studenti u blokadi, što oni demantuju. Aleksandar Radić jedan je od prvih koji je u javnosti govorio o upotrebi "zvučnog topa" tokom protesta 15. marta. Policijsku akciju i informativni razgovor sa Radićem komentarisao je za televiziju Informer i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, najavom da će "svi koji su tvrdili da je vlast koristila "zvučni top" biti pozvani da daju izjave". Evropska unija i Ujedinjene nacije traže od vlasti u Srbiji da omoguće nezavisnu istragu ovog slučaja.

Žene mijenjaju tok migracija u Evropi i Centralnoj Aziji, pokazuje novi izvještaj UN Women prema kojem žene sada čine 54 posto svih migranata. Danas više od 13 miliona žena rođenih u Evropi i Centralnoj Aziji1 živi u inostranstvu, navodi se u izvještaju "Žene u pokretu u Evropi i Centralnoj Aziji: Komparativna analiza dinamike mješovitih migracija, strukturnih ograničenja i puteva". Nalazi izvještaja pokazuju da žene sve više migriraju samostalno u potrazi za obrazovanjem, pristojnim poslom, sigurnošću i ekonomskim prilikama, umjesto da prate članove porodice, što označava fundamentalnu transformaciju u migracijama u cijeloj regiji. Regionalna direktorica UN Women za Evropu i Centralnu Aziju Belén Sanz Luque kaže da su se migracije ranije posmatrale kao rodno neutralnim i da ovaj izvještaj pokazuje drugačiju sliku. "Širom Evrope i Centralne Azije, žene sve više oblikuju migracije kao studentice, radnice, njegovateljice, poduzetnice, izbjeglice i liderice u zajednici. Ponekad je migracija bijeg od sukoba, nasilja ili katastrofe. Ponekad je to putovanje ka obrazovanju, pristojnom radu i prilikama," kaže Sanz Luque. Dodaje i da bez obzira na razlog, žene zaslužuju migracijske puteve koji su sigurni, bazirani na pravima i koji odgovaraju njihovoj stvarnosti. "Migracija ima lice žene. Vrijeme je da to vidimo", dodaje regionalna direktorica UN Women. Još od 1990. navode iz UN Women, više od polovine emigranata sa Zapadnog Balkana su bile žene. Detaljnije, žene sve češće migriraju zbog obrazovanja i zaposlenja. Više od polovine studenata u inostranstvu porijeklom sa Zapadnog Balkana i Turske su žene. Ipak, izvještaj navodi, obrazovane migrantkinje često imaju problema da nađu posao u skladu sa svojim kvalifikacijama. Skoro 45 posto migrantkinja iz Sjeverne Makedonije, 50 posto iz Albanije i 55 posto sa Kosova su prekvalificirane za posao koji obavljaju. Migracije u Evropi oblikovane su i konfliktom. Od 2022. do 2024. godine žene su bile među 56 posto migranata koji stižu iz Ukrajine. "Unutar Ukrajine, gotovo 60 posto interno raseljenih domaćinstava vode žene, što odražava nesrazmjeran utjecaj rata na živote i egzistenciju žena," navodi se u saopštenju UN Women. Trgovina ljudima ostaje prikrivena kriza, dodaju. U 2022. godini žene i djevojčice bile su među 74 posto žrtava trgovine ljudima u Albaniji, 93 posto na Kosovu i 81 posto u Crnoj Gori. Promjenjivi obrasci migracija odvijaju se u kontekstu rata u Ukrajini, geopolitičkih pomjeranja na Južnom Kavkazu, neriješenih postkonfliktnih dinamika na Zapadnom Balkanu i pojačavanja klimatskih pritisaka, uključujući poplave, suše, zemljotrese, nestašicu vode i ekstremne vrućine.

Apelacioni sud Crne Gore izrekao je oslobađajuću presudu bivšoj predsednici Vrhovnog suda Crne Gore Vesni Medenici za delo zloupotreba službenog položaja, za šta je prvostepeno bila osuđena na šest meseci zatvora. Kako je saopšteno, Apelacioni sud je uvažio žalbu odbrane i preinačio presudu Višeg suda, jer "nije dokazano da je izvršila krivično djelo za koje je optužena". "Nakon neposredne ocjene svih izvedenih dokaza, pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, ovaj sud je zaključio da tokom postupka nije na nesumnjiv način dokazano da je okrivljena prekoračila granice svojih službenih ovlašćenja, niti da je propustila izvršenje službene dužnosti čije je preduzimanje bilo propisano zakonom i koje bi se nalazilo u okviru njenih ovlašćenja kao predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore", navodi se u saopštenju. Medenica je 4. novembra 2024. prvostepeno osuđena po tužbi Specijalnog tužilaštva, prema kojoj je sprečila suspenziju nekadašnjeg sudije u Rožajama Milosava Zekića kada se protiv njega vodio krivični postupak. Protiv Vesne Medenice vodi se više odvojenih postupaka. Zbog zloupotrebe službenoj položaja u odvojenom postupku u decembru 2025. osuđena je na zatvorsku kaznu od godinu i devet meseci. U januaru 2026. je prvostepenom presudom Višeg suda osuđena na deset godina zatvora zbog protivzakonitog uticaja, primanja mita i uticanja na sudske odluke, dok je oslobođena optužbi za stvaranje kriminalne organizacije. Medenica je 17 godina provela na najvišim pravosudnim funkcijama u državi. Bila je vrhovna državna tužiteljka, a u tri mandata predsednica Vrhovnog suda do decembra 2020.godine, kada je podnela ostavku. Njen sin Miloš Medenica, koji je u bekstvu od izricanja presude, osuđen je takođe na deset godina zatvora zbog stvaranja i vođenja kriminalne organizacije koja se bavila trgovinom narkotika, švercom cigareta, podmićivanjem i nedozvoljenim držanjem oružja.

Američke snage pojačale su napade na iranske lokacije, uz navodno gađanje ključnih mostova, željezničke pruge i aerodroma, što je izazvalo odmazdu Teherana, iako je Bijela kuća saopćila da su razgovori između zaraćenih strana i dalje u toku i da diplomatija ostaje održiva opcija. "Šestu noć za redom američke snage počele su provoditi novi val napada na Iran kako bi dodatno umanjile iranske vojne sposobnosti", saopćila je Centralna komanda Sjedinjenih Država (CENTCOM) 16. jula. Nekoliko sati kasnije, CENTCOM je saopćio da je misija "uspješno" završena i da je pogođeno na "desetine" iranskih vojnih lokacija. "Američke snage, uključujući borbene avione, bespilotne letjelice i ratne brodove, lansirale su precizno navođenu municiju koja je pogodila desetine iranskih vojnih ciljeva, poput obalnih osmatračkih i protivzračnih položaja, vojne logističke infrastrukture i pomorskih kapaciteta", navodi se u saopćenju. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da je "razlog za napade posljednjih nekoliko dana to što je Iran prekršio memorandum o razumijevanju koji smo s njima postigli." "Konkretno, u memorandumu o razumijevanju koji su potpisali, nije im bilo dozvoljeno da pucaju na trgovačke brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz, a nažalost su donijeli tragičnu odluku da to učine." Eksplozije u IranuIranski državni mediji su 17. jula izvijestili su o eksplozijama i napadima na nekoliko lokacija, iako te informacije nije bilo moguće odmah potvrditi, a CENTCOM nije precizirao područja svojih operacija. Iranski mediji izvijestili su o napadima u blizini zaljevskog ostrva Kešm, u blizini Hormuškog moreuza, koji je posljednjih sedmica bio žarišna tačka sukoba. Novinska agencija Tasnim također je izvijestila da su američki borbeni avioni napali aerodrom u Iranshahru, gradu od oko 100.000 stanovnika, udaljenom oko 300 kilometara od Omanskog zaljeva na jugu Irana. Novinska agencija Fars saopćila je da je most u Bandar Khamiru bio meta američkog napada. Bandar Khamir se nalazi na iranskom kopnu, nasuprot ostrvu Kešm, s pogledom na Hormuški moreuz. Kasnije su iranski mediji izvijestili da je pet mostova na jugu zemlje pogođeno u posljednjem valu američkih napada, dodajući da je ubijeno sedam osoba. Te izvještaje nije bilo moguće potvrditi. Eksplozije su prijavljene i u Bušehru, gradu u kojem se nalazi jedina iranska civilna nuklearna elektrana, što je državna televizija nazvala "nastavkom agresije američkog neprijatelja". Eksplozije su također prijavljene na željezničkom čvorištu u obalnom Bandar Abasu i u blizini Ahvaza, gdje su stanovnici rekli agenciji AFP da su drugu uzastopnu noć čuli snažne eksplozije. Iran uzvraćaVlasti Kuvajta, Bahreina i Katara saopćile su 17. jula da njihova protivzračna odbrana odgovara na očigledne iranske raketne i napade dronovima. Iranski mediji naveli su da vojska te zemlje gađa američke helikoptere i avione smještene u zračnoj bazi u Bahreinu "kao odgovor na neprijateljski čin gađanja urbane infrastrukture i nevinih ljudi". Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) u dva odvojena saopćenja od 16. jula tvrdio je da su pogodili američke vojne baze u Kuvajtu i Jordanu. U jednom od saopćenja tvrde da je američka vojska koristila svoje zračne baze u Jordanu za pokretanje napada na Iran prethodne noći. Navodi se da je odgovoreno raketnim napadima na "platformu za parkiranje američkih borbenih aviona i novi američki komandno-kontrolni centar u Zapadnoj Aziji u zračnoj bazi Azraq u Jordanu". U drugom saopćenju IRGC je tvrdio da je pokrenuo kombinovani raketni i napad dronovima na "centar za satelitske komunikacije, postrojenje za radarsko rano upozoravanje u zračnoj bazi Ali Al Salem i američki vojni mol u Shuaybahu, Kuvajt". CENTCOM još nije odgovorio na tvrdnje IRGC-a. Obnovljene vojne aktivnosti izazvale su sve veću zabrinutost među posmatračima u regiji i na Zapadu da se Washington i Teheran nalaze na ivici povratka u potpuni rat. Održiva opcijaIpak, Bijela kuća sugerira da diplomatija ostaje održiva opcija. "Predsjednik će ih [iranske lidere] smatrati odgovornima kada se okrenu protiv riječi koje su dali Sjedinjenim Državama. Ali istovremeno je uvijek otvoren za diplomatiju", rekla je glasnogovornica Leavitt novinarima. "Oni su izrazili da i dalje žele postići sporazum s predsjednikom. Razgovaramo s njima, ali predsjednik im, ponavljam, neće dozvoliti da pucaju na brodove u moreuzu, a da za to ne snose posljedice." U obraćanju naciji 16. jula, Trump je rekao da "mi... ostvarujemo veliku pobjedu u Iranu. Vrlo, vrlo brzo ćete vidjeti plodove tog rada", ne iznoseći dodatna pojašnjenja. Nade da bi se dvije strane mogle kretati prema približavanju ojačane su kasno 15. jula kada je Teheran dozvolio američkoj državljanki za koju Washington tvrdi da je "nepravedno pritvorena" od 2024. godine da napusti zemlju. "Sjedinjene Američke Države cijene ovaj gest dobre volje Irana!" napisao je Trump na društvenim mrežama. Advokat za ljudska prava Jared Genser imenovao je Amerikanku kao Denu Karari, navodeći da je oslobođena nakon što su protiv nje podignute "lažne optužbe". Iransko pravosuđe saopćilo je da je njihova istraga pokazala da nijedna osuđena Amerikanka koja odgovara opisu osobe koju je dao Trump, niti bilo koji drugi američki pritvorenik, nije pušten iz iranskih zatvora niti razmijenjen. Međutim, njena advokatica rekla je da Karari nije bila u zatvoru, već da joj je pasoš bio oduzet, čime joj je bilo onemogućeno da napusti Iran. Teheran se često bavio, kako je nazvano "diplomatijom talaca", pritvaranjem državljana s dvojnim državljanstvom i stranih državljana iz proizvoljnih razloga kako bi ih iskoristio za pritisak na strane vlade da ispune njegove zahtjeve.

Sjedinjene Države saopćile su da čekaju stvaranje uslova za pokretanje Strateškog dijaloga s Kosovom, naglašavajući da oni uključuju i ispunjavanje obaveza Prištine prema srpskoj manjini. U odgovoru za Radio Slobodna Evropa, portparol američkog State Departmenta podsjetio je da je Strateški dijalog suspendovan u septembru 2025. godine, "na neodređeni period", zbog zabrinutosti u vezi s postupcima tehničke Vlade Kosova. "Ostajemo posvećeni unapređenju zajedničkih interesa Sjedinjenih Država i naroda Kosova. Radujemo se uključivanju u Strateški dijalog s Kosovom kada budu stvoreni odgovarajući uslovi, uključujući ispunjavanje obaveza Kosova prema kosovskim Srbima", navodi se u odgovoru. State Department nije dao rok kada bi Strateški dijalog mogao početi niti je dodatno precizirao koje korake očekuje od kosovskih vlasti. Odgovor dolazi na dan kada Washington pokreće prvu rundu Strateškog dijaloga sa Srbijom, procesa usmjerenog na produbljivanje bilateralne saradnje u oblastima poput sigurnosti, ekonomije i vanjske politike. "Kroz ovaj dijalog, Sjedinjene Države i Srbija radit će na ostvarivanju zajedničkih ciljeva, uključujući regionalni mir i stabilnost, proširenje veza u oblastima poslovanja i obrazovanja te izgradnju prosperitetnije budućnosti", rekao je portparol State Departmenta za Radio Slobodna Evropa. Kada i zašto je Strateški dijalog s Kosovom suspendovan?Ambasada Sjedinjenih Država u Prištini objavila je 12. septembra 2025. godine da su Sjedinjene Države suspendovale Strateški dijalog s Kosovom na neodređeni period. Ambasada je tada saopćila da je odluka donesena zbog "zabrinutosti u vezi s postupcima aktuelne Vlade", za koje je navela da su "povećali tenzije i nestabilnost" te ograničili sposobnost Sjedinjenih Država da produktivno sarađuju s Kosovom na zajedničkim prioritetima. Odluka je uslijedila nakon što su kosovske vlasti poduzele mjere protiv srpskih institucija koje djeluju na Kosovu. Također su javno kritikovale Ustavni sud zemlje zbog odluke koja se odnosila na mandate zastupnika. Washington je ove događaje opisao kao faktore koji su povećali političke tenzije i otežali saradnju, dok je tadašnja tehnička vlada saopćila da su njihove mjere bile "zakonite i ustavne". Šta se očekuje od Kosova u vezi sa srpskom manjinom?Sjedinjene Države i Evropska unija godinama pozivaju Kosovo da provede sporazume postignute u dijalogu sa Srbijom koji se vodi uz posredovanje Evropske unije. To prije svega uključuje uspostavljanje Zajednice opština sa srpskom većinom i osiguravanje određenog nivoa samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, u skladu s Osnovnim sporazumom iz 2023. godine i Ohridskim aneksom. Zapad također zahtijeva da Kosovo riješi sporove sa Srpskom pravoslavnom crkvom, zaštiti vjerske slobode i izbjegava jednostrane poteze na sjeveru zemlje, koji su, prema Washingtonu, povećali tenzije sa srpskom zajednicom. Kosovo tvrdi da provođenje obaveza iz dijaloga mora biti uzajamno, dok su njihove mjere na sjeveru, od uklanjanja srpskog dinara iz upotrebe do zatvaranja većine paralelnih srpskih institucija, bile usmjerene na proširenje vladavine prava.

U Novom Sadu je održan protest ljudi koji su nezadovoljni što se policija tog grada na severu Srbije do sada nije oglasila povodom slučaja prebijanja dečaka ispred Medicinske škole. Prema nezvaničnim informacijama, dečak se nalazio u parku sa vršnjacima, kada je naišlo više, za sada nepoznatih osoba, noseći drvene palice. Okupljeni dečaci su počeli da beže, ali se jedan od njih spotakao, pao i tada su napadači počeli da ga udaraju. Iz Dečije bolnice u Novom Sadu za Radio Slobodna Evropa su potvrdili da se povređeni 15-ogodišnjak nalazi na intenzivnoj nezi dečije hirurgije. Kako su naveli, zadobio je teške telesne povrede na licu i glavi. "Primenjuju se mere intenzivne terapije", dodali su. Policija u Novom Sadu uhapsila je dvojicu mladića, osumnjičenih da su maskirani palicama pretukli dvojicu maloletnika, pri čemu je jedan zadobio teške, a drugi lakše povrede, navelo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova, dok policija intenzivno traga za ostalim saučesnicima u napadu, dodao je MUP. Zborovi građana Novog Sada, koji su uz Forum roditelja Novog Sada organizatori ovog protestnog skupa, ocenili su da niko više nije siguran, a da su deca najmanje bezbedna. "Parkovi i školska dvorišta moraju biti mesta bezbrižnosti, a ne mesta gde se strahuje za život. Ne možemo i ne smemo da ćutimo dok nam prebijaju decu", naveli su zborovi.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković istakao je da djelovanje predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, njegova secesionistička politika, napadi na institucije Bosne i Hercegovine i političko usklađivanje s interesima Rusije predstavljaju jednu od najozbiljnijih prijetnji ustavnom poretku i sigurnosti države. Konaković, govoreći 16. jula u Washingtonu na ministarskom sastanku posvećenom porastu politički motiviranog terorizma, upozorio je na kontinuirane pokušaje podrivanja državnih institucija i secesionističku retoriku, ocijenivši da takve politike ugrožavaju ustavni poredak uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom te predstavljaju prijetnju miru i stabilnosti BiH i cijele regije. Upozorio je da negiranje ratnih zločina, veličanje presuđenih ratnih zločinaca, govor mržnje i dehumanizacija stvaraju prostor za jačanje političkog ekstremizma i terorizma te pozvao međunarodnu zajednicu da na takve pojave reagira prije njihove eskalacije, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Na ministarskom sastanku koji je organizirao State Department na poziv američkog državnog sekretara Marca Rubija, Konaković je poručio i da Bosna i Hercegovina najoštrije osuđuje politički motiviran terorizam i sve oblike ekstremističkog djelovanja usmjerenog protiv demokratskih institucija, ustavnog poretka i vladavine prava. Istakao je da iskustvo BiH pokazuje kako organizirani politički ekstremizam, ako se na vrijeme ne zaustavi, može prerasti iz zapaljive retorike u nasilje s teškim posljedicama. Upozorio je da sistematski napadi na ustavni poredak i demokratske institucije ne smiju biti relativizirani, jer slabljenje institucija otvara prostor za djelovanje ekstremističkih aktera. Sastanak u Washingtonu okupio je ministre i visoke zvaničnike iz 65 država s ciljem jačanja međunarodne suradnje u borbi protiv terorizma i drugih suvremenih sigurnosnih prijetnji. Razgovarano je o razmjeni obavještajnih podataka, zaštiti kritične infrastrukture, sigurnosti granica, prekidu financiranja terorističkih mreža te koordiniranom odgovoru na nove oblike politički motiviranog terorizma. Ministar Konaković je na marginama sastanka sudjelovao i na radnom ručku koji je organizirao zamjenik američkog državnog sekretara Christopher Landau. Planiran je i bilateralni sastanak sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Europu i Euroaziju Danielom Lawtonom, na kojem će biti razgovarano o unapređenju bilateralne suradnje, političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i zajedničkom odgovoru na suvremene sigurnosne izazove.

Evropska komisija izrazila je zabrinutost zbog izveštaja o mogućim zloupotrebama špijunskog softvera i forenzičkih alata za mobilne telefone za nezakonito praćenje novinara, branilaca ljudskih prava i drugih pojedinaca u Srbiji. Iz Brisela tako odgovaraju na pitanje Radio Slobodna Evropa u vezi sa nalazima Human Rights Watcha (HRW) da su bugarske vlasti izdavale dozvole za izvoz opreme za nadzor zemljama koje imaju dokumentovano špijuniranje neistomišljenika vlasti, a među kojima je i Srbija. HRW je upozorio da je reč o državama koje bi takvu tehnologiju mogle zloupotrebiti. Portparol Evropske komisije poručio je da "svaki pokušaj nezakonitog pristupa podacima građana, uključujući novinare i političke protivnike, ukoliko se potvrdi, nije prihvatljiv". Podseća da je u izveštaju Evropske komisije o Srbiji za 2025. godinu, naglašeno da takav nadzor "proizvodi zastrašujući efekat i može dovesti do autocenzure". "U Evropskoj uniji, istraga o ovakvim pitanjima u nadležnosti je svake države članice pojedinačno. Komisija očekuje da nacionalni organi temeljno ispitaju sve takve navode i obnove poverenje građana", poručuje. Dokumenti do kojih je HRW došao, pokazuju da je bugarska kompanija Circles BG imala dozvolu za izvoz u Srbiju od avgusta 2023. do istog meseca naredne godine. Iz te organizacije su za RSE podvukli da se dozvola odnosi na isti vremenski period u kojem je ranije dokumentovana i upotreba alata za hakovanje mobilnih telefona i špijunskog softvera protiv nezavisnih novinara i pripadnika civilnog društva. Dozvola je izdata za uređaj za praćenje mobilnih telefona "Pixel Move" bugarske kompanije Circles, koji je sposoban da presreće glasovne komunikacije, poruke i internet saobraćaj. Circles je bugarska kompanija povezana sa NSO Group, izraelskom firmom koja stoji iza ozloglašenog špijunskog softvera Pegasus, korišćenog za tajna praćenja širom sveta, pa i u Srbiji. HRW nije uspeo da utvrdi da li je kompanija ove izvozne licence i upotrebila, odnosno da li je oprema i izvezena. To pitanje RSE je postavio nadležnima u Srbiji i Bugarskoj, kao i samoj kompaniji. Svi upiti ostali su bez odgovora. Kontrola izvoza u zemljama EUHRW, ali i organizacija Amnesty International kritikovale su Evropsku uniji zbog nedovoljne kontrole izvoza tehnologija za nadzor iz zemlja koje su članice. Iz Brisela kažu da su upoznati sa izveštajem HRW i da analiziraju sadržaj. Portparol Komisije ukazuje da EU kontroliše izvoz, tranzit, posredovanje i pružanje tehničke pomoći u vezi sa robom dvojne namene – uključujući proizvode za sajber nadzor. "Sve sa ciljem da spreči, između ostalog širenje oružja za masovno uništenje (WMD) i očuva regionalni mir, bezbednost i stabilnost, kao i poštovanje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava". Ističe da je EU značajno pooštrila kontrolu izvoza takvih proizvoda i donela smernica koje treba da podrže primenu izvoznih kontrola od strane izvoznika i nadležnih organa. Smernice podrazumevaju to da tehnologije za sajber nadzor ne mogu napustiti teritoriju EU bez izvoznog odobrenja (ili licence) koje izdaje nadležni organ države članice, objašnjava. Napominje i da su države članice isključivo odgovorne za izdavanje ili odbijanje dozvola za izvoz robe dvojne namene, kao i za njihovo sprovođenje. "Nadležni organi država članica naročito moraju uzeti u obzir rizik da bi se ti proizvodi mogli koristiti u vezi sa unutrašnjom represijom ili ozbiljnim kršenjima ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava", ističe portparol Komisije. Komisija naglašava da je kontrole izvoza potrebno redovno ažurirati kako bi se prilagodile promenljivim bezbednosnim rizicima i pretnjama, kao i brzom razvoju nauke i tehnologije. "U tom cilju, Komisija vodi kontinuirani dijalog sa industrijom, akademskom zajednicom i civilnim društvom, nastojeći da uspostavi odgovarajuću ravnotežu između bezbednosti i trgovine", kažu iz Brisela. Najavljuju da će uskoro biti pokrenuta sveobuhvatna evaluacija Uredbe EU o robi dvojne namene koja će obuhvatiti i kontrole proizvoda za sajber nadzor. Očekuje se da evaluacija bude završena početkom 2027. godine. Iz Brisela napominju da ovi principi važe i za Srbiju, kao zemlju kandidata za članstvo koja se obavezala da će svoje zakonodavstvo uskladiti sa pravnim tekovinama EU, kao i sa evropskim standardima i vrednostima. "Komisija će nastaviti da pažljivo prati razvoj događaja u oblasti vladavine prava i osnovnih prava u Srbiji", poručuju. Na nezakonita praćenja novinara i aktivista u Srbiji do sada su ukazale brojne međunarodne institucije i tela. Među poslednjima Savet Evrope u svojoj Rezoluciji o stanju demokratije u Srbiji koja je usvojena 23. juna.

Američki državni sekretar Marco Rubio pozvao je 16. jula na jačanje međunarodne suradnje u borbi protiv onoga što naziva "krajnje ljevičarskim terorizmom", tvrdeći da je nasilje povezano s krajnjom ljevicom godinama bilo zanemarivano. Otvarajući konferenciju u Washingtonu o političkom terorizmu, kojoj prisustvuju predstavnici više od 60 zemalja, Rubio je rekao da je prijetnja islamističkog ekstremizma danas "ozbiljno umanjena" zahvaljujući međunarodnoj suradnji, ali da postoji "slijepa tačka" kada je riječ o nasilju krajnje ljevice. Konferenciju pod nazivom "Ministarski sastanak o ponovnom usponu političkog terorizma" organizirao je američki State Department, navodeći u saopćenju da joj je cilj jačanje međunarodne koordinacije, razmjene informacija i suradnje policijskih i sigurnosnih agencija u odgovoru na ono što Washington opisuje kao rastuću prijetnju krajnje ljevičarskog terorizma. "Moramo identificirati i mapirati ovu prijetnju te obnoviti našu antiterorističku arhitekturu kako bismo je porazili", rekao je Rubio. Prema njegovim riječima, krajnje ljevičarske grupe predstavljaju transnacionalnu prijetnju te djeluju preko državnih granica. "Ili ćemo surađivati preko naših granica ili će teroristi nastaviti iskorištavati praznine među njima", rekao je. Rubio je naveo da je SAD od novembra prošle godine četiri evropske organizacije označio kao strane terorističke organizacije te ponudio nagrade do 10 miliona dolara za informacije koje bi dovele do otkrivanja njihovih izvora financiranja. "Sjedinjene Države grade infrastrukturu, partnerstva i strategiju kako bi porazile pošast krajnje ljevičarskog terora", rekao je Rubio u svom govoru. Dodao je da pojedine krajnje ljevičarske grupe surađuju s državama neprijateljski nastrojenim prema Sjedinjenim Državama, navodeći iranske posredničke mreže i Kubu. Predsjednik Donald Trump borbu protiv krajnje ljevičarskih grupa postavio je među prioritete svoje administracije. Tokom predizborne kampanje 2024. godine obećao je da će poduzeti mjere protiv grupa koje optužuje za poticanje političkog nasilja. Organizacije za zaštitu građanskih sloboda, uključujući Američku uniju za građanske slobode (ACLU), upozorile su da bi proglašavanje organizacija "krajnje ljevičarskim terorističkim grupama" moglo dovesti do targetiranja zakonitih protesta i političkih protivnika, a ne stvarnih sigurnosnih prijetnji, javio je Reuters.

Granična policija Bosne i Hercegovine uhapsila je dvojicu državljana Gruzije nakon što su, 15. jula, otkriveni u krijumčarenju pet stranih državljana, u blizini graničnog prijelaza Kamenskog između BiH i Hrvatske, na zapadu zemlje. Policija je navela da se radi o četiri osobe bez identifikacionih dokumenata, koje su izjavile da dolaze iz Bangladeša i Pakistana, te jednom državljaninu Republike Turske. Krijumčarenje je otkriveno u graničnom pojasu na području Livna prilikom kontrole automobile njemačkih nacionalnih oznaka. Dva dana ranije, policije BiH i Hrvatske su u odvojenom slučaju na području Gruda, na jugu BiH, spriječile krijumčarenje sedam državljana Republike Turske. "U vezu s ovim krijumčarenjem dovode se dvojica državljana Republike Turske koji su strane državljane krijumčarili u vozilima bh. nacionalnih oznaka", saopćila je Granična policija BiH. O slučajevima je obaviješteno Tužiteljstvo BiH. Radio Slobodna Evropa ranije je pisao da je, prema podacima Tužiteljstva BiH, u krijumčarenju migranata kroz Bosnu i Hercegovinu sve veći udio stranih državljana. Iako je tokom 2025. godine zabilježen manji broj predmeta u odnosu na godinu ranije, istovremeno raste broj stranaca uključenih u ovaj oblik kriminala. Među uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje migranata nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana, navode nadležni organi. Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje moguće maksimalne zatvorske kazne do 15 godina.

Poslanici u Skupštini Crne Gore izglasali su u četvrtak dvoje sudija Ustavnog suda, Jelenu Ružičić i Predraga Krstonijevića, nakon što duže od pola godine Ustavni sud te zemlje funkcioniše u nepotpunom sastavu. Kandidate je predložio predsednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je prisustvovao sednici i pozvao poslanike da budu odgovorni prema "interesima građana Crne Gore". Predrag Krstonijević, sudija Višeg suda, izabran je sa 64 glasa podrške, dok je pet poslanika bilo uzdržano, a nijedan protiv. Za Jelenu Ružičić, sutkinju Vrhovnog suda Crne Gore, glasalo je svih 69 prisutnih poslanika. Sudije su nakon glasanja položili zakletvu u Skupštini Crne Gore. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pohvalila je u četvrtak izglasavanje dvoje sudija Ustavnog suda u Skupštini Crne Gore. "Time se jača institucija koja je ključna za vladavinu prava i napredak u poglavlju 23 o temeljnim pravima, što je od presudne važnosti za završetak pregovora", poručila je Kos na X-u. Sedam sudija Ustavnog suda bira Skupština dvotrećinskom većinom, od kojih pet predlaže skupštinski Ustavni odbor, a ostala dva predsednik države. Ustavni sud više od pola godine radi sa šest umesto sedam sudija. Među njima je i sutkinja koja je ostvarila uslove za penziju, ali joj je parlament produžio mandat do izbora naslednika, odnosno na najduže godinu dana. Nevladine organizacije kritikovale su to što je sutkinji produžen mandat i nakon ispunjenih uslova za penziju i ukazivale na to da sud ne može da donosi odluke o važnim pitanjima, poput inicijativa za ocenu ustavnosti, u nepotpunom sastavu. Sudije Ustavnog suda i same su pozivale na izbor nedostajućih članova, a na to je u više navrata pozivao i predsednik Crne Gore Jakov Milatović. I u Rezoluciji Evropskog parlamenta o Crnoj Gori koja je usvojena 17. juna poziva se na ubrzavanje imenovanja u pravosuđu. Prethodne blokade Ustavnog sudaOd sredine 2022. godine do danas Ustavni sud Crne Gore je većinu vremena proveo u nepotpunom sastavu, što je i ranije kritikovala Evropska unija. Prva ustavna kriza u Crnoj Gori počela je sredinom 2022. godine kada je u Ustavnom sudu bilo aktivno samo troje sudija. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države tada su pozvale političke aktere da se dogovore o deblokadi Ustavnog suda bez kog nisu mogli da se održe izbori. Tek u februaru 2023. postignuta je dvotrećinska većina za izbor troje sudija, dok je sedmi i poslednji sudija izabran u novembru iste godine. Međutim, godinu kasnije, Skupština je donela odluku o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović. Ta odluka je doneta bez sprovođenja ustavne procedure. Da nisu ispoštovane procedure prilikom razrešenja te sutkinje, potvrdila je i Venecijanska komisija, savetodavno telo Saveta Evrope. U međuvremenu se dvoje sudija penzionisalo, zbog čega je sud u drugoj polovini 2025. godine radio sa četiri od sedam sudija.

Ministrica državne uprave i lokalne samouprave Srbije Snežana Paunović izvinila se predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, Vladi Srbije i premijeru Đuri Macutu zbog, kako je navela, reakcija koje je izazvala njena izjava o "etničkom čišćenju Kosova", tvrdeći da je izvučena iz konteksta, ali i da stoji iza svake riječi. Gostujući na televiziji Informer, Paunović je ocijenila da je to urađeno tako što je jedna izjava njena izjava izvučena iz konteksta, odnosno iz jednosatne emisije izdvojeno svega sedam sekundi. "To je moja priča, ne izjava. Neprijatno je objašnjavati da to nije politika predsednika, ni Vlade", rekla je Paunović. "Stojim iza svake svoje reči", kazala je, navodeći da je meta "medijskog spina" vlasti u Prištini, koji su, kako tvrdi, iskoristili i pojedini europski parlamentarci i politički akteri u Srbiji. "Nisam mislila ni da će evroparlamentarci reagovati. Od njih sam navikla samo na 'pratimo situaciju'. Važno je da su svi čuli da u Vladi Srbije postoji ministarka koja je proterana sa tog Kosova, a još je važnije ako su čuli da je doneta odluka vlade u Prištini da sam proglašena 'personom non grata', a inače sam bila počasni građanin Kosova koji tamo ne može da uđe već četiri godine", rekla je gostujući na Informeru. Paunović je rekla i da je odluka vlasti na Kosovu da je proglase personom non grata dio, kako je navela, "Kurtijeve (Albin) propagande". Zahvalila je svima koji su je podržali, posebno Socijalističkoj partiji Srbije (SPS), čija je članica. Kritizirala je opozicione stranke, te dio medija koji su osudili njenu izjavu. Paunović je 11. jula, odgovarajući na pitanje novinarke TV Kurir, šta bi drugačije uradila da je bila na mjestu Slobodana Miloševića 1998. godine, izjavila da bi "etnički očistila Kosovo". Naknadno je tvrdila da je njena izjava izvučena iz konteksta i da nije pozivala na ubijanje Albanaca, već da je mislila da bi oni koji se nisu osjećali kao građani tadašnje Savezne Republike Jugoslavije trebalo da napuste Kosovo i odu u svoju "matičnu državu". Izjava je izazvala brojne osude u Srbiji, regionu i Europskoj uniji. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da ona ne predstavlja ni njegov stav ni politiku Vlade Srbije, naglasivši da je politika države dijalog, a ne etničko čišćenje. Europska unija osudila je izjavu, a europska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je da je "šokantno" što je izrečena 2026. godine te izrazila nevjericu da ministarka nakon takvih riječi može ostati na funkciji. Kosovo je 14. jula proglasilo Paunović personom non grata i trajno joj zabranilo ulazak i tranzit preko svoje teritorije, uz obrazloženje da njene izjave predstavljaju govor koji podriva međunacionalne odnose i veliča politike povezane s ratovima devedesetih. Tokom rata na Kosovu, od 1998. do 1999. godine, ubijeno je više od 13.000 civila, dok su hiljade nestale. Više od 1.500 ljudi, većinom Albanci, i dalje se vodi kao nestalo.

Evropska komisija potvrdila je da je pet partnera sa Zapadnog Balkana uspešno podnelo zahteve za isplatu sredstava u okviru Plana rasta. Iz pres-službe Evropske komisije potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa da Bosna i Hercegovina još nije u mogućnosti da podnese izveštaj, jer se čeka ratifikacija Sporazuma o Instrumentu za reforme i rast i Sporazuma o zajmu. Kosovo je svoj izveštaj dostavilo neposredno pre isteka roka, 15. jula u ponoć. Reč je o prvom izveštaju koji je Priština podnela u okviru ovog mehanizma, budući da je zbog institucionalne krize kasnila sa ratifikacijom neophodnih sporazuma sa Evropskom unijom. Izvori RSE iz Evropske komisije istakli su da evropski zvaničnici nisu očekivali nikakav dokument iz Sarajeva, budući da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja koja nije usvojila Reformsku agendu, pa samim tim nije potpisala ni sporazume o finansiranju i zajmu. Nakon prijema izveštaja država, Evropska komisija će proceniti dokle su zemlje stigle sa sprovođenjem reformi. "Nakon prijema izveštaja, Komisija će oceniti sprovođenje odgovarajućih reformskih koraka i doneti odluku o isplati odgovarajućih sredstava", izjavio je 15. jula za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Evropske komisije Gijom Mersije. Princip isplate zasniva se na učinku: zemlja korisnica podnosi izveštaj o sprovođenju svakog reformskog koraka, svaki korak ima određenu novčanu vrednost, Evropska komisija procenjuje stepen njegove realizacije i u skladu s tim odlučuje koliki će iznos biti isplaćen. Trideseti jun obeležio je istek roka za četvrti izveštajni period za ispunjenje reformskih koraka u okviru Plana rasta. Pored toga, 30. jun 2026. označio je istek takozvanog grejs perioda koji je Evropska komisija odobrila za reformske korake koji su prvobitno trebalo da budu završeni sredinom 2025. godine. Za reformske korake čiji su rokovi bili kraj 2024. i kraj 2025. godine, odgovarajući grejs periodi ističu kasnije tokom 2026. Osim što postoje razlike između zemalja regiona u stepenu sprovođenja reformskih koraka, postoje i razlike u dosadašnjim isplatama Evropske komisije. Do sada su Albanija, Severna Makedonija i Crna Gora uspešno ostvarile pravo na tri redovne isplate sredstava iz Plana rasta Evropske unije. Srbija je dobila samo jednu isplatu. Kosovo i Bosna i Hercegovina nisu primili nijednu redovnu isplatu. BiH je čak izgubila više od 100 miliona evra zato što nije blagovremeno usvojila Reformsku agendu. Priština je dobila samo sredstva iz predfinansiranja, koja predstavljaju sedam odsto ukupno alociranih sredstava za ovu zemlju. Ukupan budžet Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan iznosi šest milijardi evra za period 2024–2027. Od toga su dve milijarde bespovratna sredstva, dok četiri milijarde čine povoljni krediti. Sredstva su raspodeljena prema dva osnovna kriterijuma – broju stanovnika i bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika. Evropska komisija je kombinovala ove pokazatelje kako bi utvrdila proporcionalni ključ raspodele među šest korisnica, vodeći računa da veće zemlje dobiju veći ukupni iznos, uz uvažavanje njihovih ekonomskih potreba. U skladu sa tim kriterijumima, Srbiji je namenjeno 1,58 milijardi evra, Bosni i Hercegovini 976,6 miliona evra, Albaniji 922,1 milion evra, Kosovu 882,6 miliona evra, Severnoj Makedoniji 750,4 miliona evra, a Crnoj Gori 383,5 miliona evra.