Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i premijer Republike Srpske Savo Minić, sastali su se u utorak, 29. septembra u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uprkos međunarodnoj izolaciji Putina zbog rata u Ukrajini. Sastanak je održan pet dana uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini, zakazanih za 4. oktobar. Kako prenosi Radio-televizija Republike Srpske (RTRS), Putin je uputio podršku vladajućoj koaliciji u tom bh. entitetu, koju predvodi Dodik. "Ne želimo da strani uticaj bude odlučujući. Želimo pravedniji odnos prema Srbima i srpskom narodu. Želimo stabilnost cijelog regiona", navodi se u izjavi Putina koju prenosi RTRS. A Dodik je, u izjavi, koju objavljuje RTRS, predložio da se jednom godišnje organizuju zajedničke sjednice vlada Ruske Federacije i Republike Srpske, te da je čestitao Putinu pobjedu. "Osjećamo i mi pritiske iz Brisela, ali naše politike ostaju iste. Ne dozvoljavamo sankcije Rusiji. Podržavamo vojnu neutralnost i ne dozvoljavamo ulazak u NATO. Neće biti uvođenja viza za ruske državljane u BiH", rekao je Dodik, koji je objavio i video sa sastanka na svom profilu na društvenoj mreži "X". Ruski predsjednik Vladimir Putin je i uoči izbora 2018. i 2022. godine javno poželio uspjeh Dodiku i njegovoj stranci, dok je zvanična Moskva u više navrata podržavala stavove i poteze vlasti Republike Srpske na čelu sa Dodikovim SNSD-om, te zagovarala zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Dodik se ove godine ne nalazi na kandidatskim listama i na šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija kada je pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Dodik je formalno samo predsjednik stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, no on i dalje diktira tempo tekuće predizborne kampanje za opće izbore. Ovo je 11. susret Dodika i Putina od početka ruske invazije na Ukrajinu. Dodik i Putin su prethodno posljednji put razgovarali u Moskvi 9. maja ove godine, na marginama obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Dodik i delegacija iz RS bili su jedina delegacija iz Evrope koja je učestvovala na paradi. Dodik je više puta poručio da neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji, a ministri iz njegovog SNSD-a u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine blokiraju odluke kako bi se blokirale sankcije kojima se BiH priključila da bi se uskladila i s politikom Evropske unije prema Moskvi.

Vlasti Sjeverne Makedonije saopćile su da su razbile organiziranu grupu iz Skoplja za koju tvrde da je bila povezana s ideologijom terorističke organizacije Islamska država (ISIS), te da su podnijele krivične prijave protiv trojice osumnjičenih, uključujući jednog muškarca kojeg terete za terorizam. U koordiniranoj akciji provedenoj 28. septembra na 12 lokacija u Skoplju uhapšeno je pet osoba, a tokom pretresa zaplijenjene su automatske puške, snajperska puška, pištolji, municija, radio-veze, taktička oprema, zastava ISIS-a, elektronski uređaji i veća količina novca, odgovorili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Sjevedne Makedonije za Radio Slobodna Evropa. Policija tvrdi da je glavni osumnjičeni K.I. (34) još od 2023. godine djelovao u ogranku organizacije zasnovane na ideologiji ISIS-a, gdje je navodno vršio indoktrinaciju mladih osoba, širio ekstremističku propagandu i nabavljao vatreno oružje. Krivična prijava protiv njega podnesena je zbog sumnje na terorizam i nedozvoljenu trgovinu oružjem. Još dvojica osumnjičenih, B.A. (24) i E.S. (30), terete se za neovlašteno posjedovanje i trgovinu oružjem i municijom. U saopćenju nije navedeno da je grupa planirala konkretan napad niti su objavljeni detalji o eventualnim metama ili neposrednim prijetnjama. Policija je navela da je tokom pretresa utvrđeno i neovlašteno korištenje električne energije, zbog čega se poduzimaju dodatne mjere. Tzv. Islamska država je ekstremistička organizacija koju su Ujedinjene nacije, Evropska unija, Sjedinjene Države i brojne druge države proglasile terorističkom organizacijom. Uporište "Islamske države" nalazilo se u dijelovima Sirije i Iraka između 2014. i 2019. godine, kada je ta organizacija kontrolirala velike teritorije u dvije zemlje. Iako je izgubila teritorijalni "kalifat", njeni ogranci i pristalice i dalje djeluju u različitim dijelovima svijeta. Tokom ratova u Siriji i Iraku, posebno između 2012. i 2017. godine, stotine osoba iz zemalja Zapadnog Balkana pridružile su se ovoj i drugim militantnim grupama.

Novi ambasador Srbije u Rusiji je Dragan Vladisavljević, bivši direktor Vojnoobaveštajne agencije Srbije. Vladisavljevića je imenovao bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić 25. septembra, dva dana pre nego što je podneo ostavku na tu funkciju, objavljeno je u Službenom glasniku. Prethodno, Vladisavljević je opozvan sa mesta ambasadora u Azerbejdžanu, gde je stupio na dužnost u maju 2021. godine. U Moskvi će zameniti Momčila Babića, koji je takođe opozvan ranije ovog meseca. U Vojnoobaveštajnoj agenciji (VOA) bio je angažovan od 2004. Za zamenika direktora VOA postavljen je 2009. godine, da bi 2012. godine postao direktor. Na tom mestu je ostao do 2014. godine kada je penzionisan. Kako se navodi u njegovoj biografiji na sajtu Ministarstva spoljnih poslova, bio je i izaslanik odbrane Republike Srbije u Turskoj od 2005. do 2009. godine. Vladisavljević je u Vojsci Srbije obavljao dužnosti pilota, pomoćnika komandira lovačko-avijacijske eskadrile u Batajnici, pomoćnika komandanta lovačko-avijacijskog puka u Batajnici, a bio je i nastavnik Vojne akademije. Od 2015. do 2021. godine bio je i direktor Kancelarije Vlade Srbije za pregovore sa Prištinom. Beograd je nastavio da održava bliske odnose sa Moskvom i nakon što se Rusija našla pod sankcijama Evropske unije, Sjedinjenih Država i drugih zapadnih zemalja zbog invazije na Ukrajinu. Iako je Srbija kandidat za članstvo u EU, vlasti odbijaju da se priključe sankcijama Rusiji.

Gradonačelnik Beograda i član Predsedništva vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Šapić negira da je udario odbornicu Tatjanu Mićić, dok u pokretu Kreni-promeni kažu da je Šapić fizički napao njihovu odbornicu i da joj je konstatovana fraktura kostiju sa dislokacijom. Kreni-promeni je saopštio da je lekarskim pregledom Tatjani Mićić utvrđen prelom leve nosne kosti i dela gornje vilice uz nos, sa pomeranjem polomljenih delova kosti. Prema navodima odbornice Kreni-promeni gradonačelnik Šapić je kasno uveče 28. septembra napao nju i njenog supruga na Bežanijskoj kosi u Beogradu. Mićić je rekla da je u šetnji sa suprugom srela Šapića koji se "zaleteo" na nju tvrdeći da mu je dovodila ljude ispred kuće, a da je potom krenuo da udara njenog supruga, dok je ona pokušala da ih razdvoji. "I on je krenuo da udara mog muža. Ja sam stala između njih i raspalio me je po nosu. Raskrvario mi nos.", navela je odbornica Kreni-Promeni. Šapić je na vanrednoj konferenciji za novinare negirao da je fizički napao odbornicu tvrdeći da se samo branio od verbalnog i fizičkog napada od njenog supruga i nje. On je naveo da je kada je sreo gradsku odbornicu pitao zašto je pozivala ljude da se okupljaju ispred njegove kuće i da li je svesna da mu je na taj način ugrožavala bezbednost. "Nakon toga dolazi do prvog verbalnog, onda fizičkog napada na mene, i ja tad krećem da se branim. Ja znam da je takao nisam osim tog prvog pomeranja da bih mogao da se odbranim od njenog supruga, baš da ne bi došlo do situacije koja je posle predstavljena", tvrdi Šapić. Pokret Kreni-promeni negirao je navode da je Mićić tokom prethodnih godina pozivala na okupljanja ispred gradonačelnikove kuće. Šapić se izvinio građanima Beograda i, kako je naveo, prijateljima iz Srpske napredne stranke i Aleksandru Vučiću, koji je nosilac kampanje te stranke za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra. "Hoću da priznam da je moja najveća greška što se nisam udaljio i napustio to mesto", rekao je Šapić navodeći da nema nameru da podnese ostavku. Pokret Kreni-promeni podneo je Trećem osnovnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Šapića zbog, kako su naveli, teških telesnih povreda koje je naneo njihovoj odbornici, polomivši joj nos i vilicu. "Zahtevamo od tužilaštva da od suda zatraži da se što pre odredi pritvor Šapiću", rekao je advokat Nikola Tadić ispred sedišta tužilaštva, gde su se okupili građani i simpatizeri tog pokreta. Prethodno je Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo da postupa po prijavi, da je Šapić sproveden u policijsku stanicu, gde je ustanovljeno da nema prisustva alkohola i psihoaktivnih supstanci u krvi. Navedeno je i da su oštećenima u Urgentnom centru konstatovane lake telesne povrede, nakon čega je Tatjana Mićić zbog povreda u predelu glave upućena na pregled kod maksilofacijalnog hirurga radi utvrđivanja stepena povreda. Tužilaštvo je saopštilo da se oštećeni nisu javljali na telefonske pozive policije radi davanja izjava i dostavljanja medicinske dokumentacije, kao i da nisu pronađeni na adresi. U saopštenju se dodaje da je Šapić pušten iz policije i da će protiv njega nakon utvrđivanja činjeničnog stanja biti preduzimane dalje predistražne radnje. Nosilac izborne liste "Ujedinjena Srbija" i član SNS-a Aleksandar Vučić izjavio je da "ne postoji opravdanje za Aleksandra Šapića i za to što je uradio". "On je morao da se skloni. Morao je da pređe na drugu stranu ulice", rekao je Vučić za Informer. Više opozicionih stranaka je reagovalo zahtevajući ostavku gradonačelnika Beograda. I više ženskih organizacija, inicijativa i aktivistkinja zatražilo da Šapić podnese ostavku, prenela je feministička inicijativa za ravnopravnost i ljudska prava FemIn kolektiv.

Politička skupština Evropske narodne partije (EPP) zaključila je da bi događaji u Srbiji oko glorifikacije lika i dela Ratka Mladića mogli biti uzeti u obzir u okviru procesa preispitivanja članstva Srpske napredne stranke (SNS) u toj evropskoj grupaciji. Na redovnom sastanku ovog tela, održanom u francuskom gradu Tuluzu, članovi partije ocenili su da su scene sa sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu bile duboko uznemirujuće, ističu u EPP-u. "Umesto suočavanja s tim mračnim nasleđem, bili smo svedoci javnih i državnih počasti na njegovoj sahrani, učešća visokih srpskih zvaničnika, kao i otvorenog iskazivanja podrške na javnim mestima. Takvi postupci su duboko zabrinjavajući i u očiglednoj su suprotnosti s vrednostima pomirenja, poštovanja žrtava i odgovornosti na kojima počiva evropski projekat", navodi se u usvojenoj deklaraciji Političke skupštine EPP-a. "Politička skupština pridružila se neverici i osudi koju su izrazili rukovodstvo EPP-a i međunarodna zajednica. U okviru tekućeg procesa preispitivanja SNS-a, ovi najnoviji događaji ne mogu biti zanemareni", dodaje se. Politička skupština je ključno političko telo EPP-a koje između kongresa utvrđuje političke stavove i smernice ove evropske političke porodice. Sastaje se četiri puta godišnje, odobrava mandate radnih grupa i priprema i usvaja političke dokumente i stavove EPP-a o važnim evropskim i međunarodnim pitanjima. Izjave ovog partijskog organa predstavljaju zvanične političke stavove EPP-a. EPP je najveća evropska politička porodica desnog centra i okuplja nacionalne stranke iz država članica EU i drugih evropskih zemalja. Većina evropskih lidera dolazi upravo iz ove političke porodice. SNS je postala pridružena članica EPP-a u novembru 2016. godine. U septembru 2025. započeo je proces preispitivanja statusa SNS-a u EPP-u. Pokrenut je u kontekstu zabrinutosti zbog političke situacije u Srbiji, uključujući proteste nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, navode o pritiscima na demonstrante, stanje demokratije i vladavine prava, kao i odnos Srbije prema Rusiji. EPP je tada naglasio da nije reč o formalnom postupku suspenzije ili isključenja. Međutim, od septembra prošle godine bilo je malo informacija o tome dokle se stiglo Pozivi da se SNS isključi iz najveće evropske političke porodice u međuvremenu su stigli i iz Sjedinjenih Američkih Država. Američki republikanski kongresmen Džo Vilson (Joe Wilson) pozvao je EPP da opozove status pridruženog člana SNS-u, navodeći da se predsednik Srbije Aleksandar Vučić i njegova "korumpirana autoritarna partija" protive zapadnoj civilizaciji. Vilson je u pismu predsedniku EPP-a Manfredu Veberu (Weber) naveo da je ključno da takva odluka bude doneta pre parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra 2026, "kako SNS ne bi mogla da pere sebe koristeći dobro ime EPP-a". Republikanski kongresmen, koji je među predlagačima mera u Predstavničkom domu za Srbiju, naveo je "Evropa mora da se probudi u vezi s Vučićevim nameštanjem izbora i da insistira na slobodnim i poštenim izborima u Srbiji".

U Sarajevu je otvorena prva Ambulanta za kliničko postupanje u slučajevima silovanja u Bosni i Hercegovini, u okviru bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš". U ambulanti su objedinjeni medicinski pregled i tretman, psihološka i socijalna podrška, forenzička obrada, te saradnja policije i tužilaštva. Kako je rečeno prilikom otvaranja, 29. septembra, ambulanta će omogućiti da osobe koje su preživjele seksualno nasilje dobiju pomoć i zaštitu na jednom mjestu. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih psolova Kantona Sarajevo, u prvih devet mjeseci ove godine je prijavljeno pet slučajeva silovanja, a u prošloj godini devet. Bosna i Hercegovina je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje. Istanbulska konvencija propisuje obavezu država članica da poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale da se za prijavljene slučajeve nasilja nad ženama, provede procjena rizika opasnosti od ubistva, ozbiljnosti situacije i opasnosti od ponovljenog nasilja, te da, ako je potrebno, bude osigurana koordinirana podrška žrtvama.

Potpredsednik Srpske liste, Igor Simić, saopštio je da su on i još nekoliko funkcionera ove najveće stranke Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, u svojstvu osumnjičenih dobili pozive Specijalnog tužilaštva - odeljenja za istragu terorizma. Kako je naveo u objavi na Instagram nalogu, njima se na teret stavljaju četiri krivična dela: udruživanje sa ciljem napada na ustavni poredak Kosova, napad na službeno lice, ugrožavanje lica pod međunarodnom zaštitom, učestvovanje u gomili koja vrši krivično delo i huliganstvo. "Kao i uvek odazvaću se pozivu jer nemam šta da krijem svestan, kao i oni koji su ovo pisali, da nisam počinio nikakvo krivično delo i da mi je, kao političkom predstavniku obaveza da budem sa svojim narodom i javno govorim o njegovoj patnji", napisao je Simić na Instagramu. RSE se obratio i Specijalnom tužilaštvu Kosova sa upitom šta se tačno funkcionerima Srpske liste stavlja na teret, za koje događaje konkretno i koliko osoba je osumnjičeno za pomenuta krivična dela. Na odgovor se čeka. Simić, koji je i poslanik u Skupštini Kosova, ocenio je da se radi o "pritisku", te da funkcionerima Srpske liste stižu pozivi kosovskog tužilaštva "svaki put kada podignemo glas o kršenju pojedinačnih i kolektivnih prava Srba". Funkcioneri Srpske liste su i ranije dobijali pozive Specijalnog tužilaštva za saslušanja zbog "napada na ustavni poredak Kosova". Srbi na severu Kosova su prethodnih godina podizali barikade i organizovali proteste kako bi se suprotstavili sprovođenju odluka Vlade Kosova, a Srpska lista ih je redovno podržavala. Tužilaštvo Kosova je juna ove godine podiglo optužnicu protiv šest osoba za postavljanje barikada decembra 2022. godine. Ove barikade su podignute tokom organizovanja lokalnih izbora u opštinama sa srpskom većinom na severu Kosova, a nakon što su gradonačelnici podneli ostavke u okviru kolektivnog istupanja Srba iz kosovskih institucija na inicijativu Srpske liste. Potom su usledile povećane tenzije usled čega je krajem maja 2023. godine došlo do izbijanja nasilja u Zvečanu na severu Kosova, tokom protesta Srba koji su se protivili ulasku albanskog gradonačelnika u zgradi opštine, koji je dobio izbore nakon bojkota Srba. I tokom ovog nasilja, u kome je povređeno preko 90 vojnika KFOR-a, na terenu su bili prisutni funkcioneri Srpske liste. Kosovski pravosudni organi su povodom ovih nemira procesuirali desetak osoba, od kojih je većina puštena da se brani sa slobode uz kauciju, dok su neki državljani Srbije proterani sa Kosova. Situacija je kulminirala oružanim napadom grupe Srba u Banjskoj kod Zvečana, koju je predvodio tadašnji potpredsednik Srpske liste, Milan Radoičić. U ovom napadu je ubijen kosovski policajac Afrim Bunjaku, a potom i trojica srpskih napadača. Kosovo je za ovaj napad optužilo i Srbiju, što je zvanični Beograd negirao.

Novi talas smrtonosnih ruskih napada na civilnu infrastrukturu u ukrajinskim gradovima podstiče dvostranačke pozive u Vašingtonu američkom predsedniku Donaldu Trumpu da upotrijebi nova sveobuhvatna ovlašćenja u vezi sankcija protiv Moskve. Zakonodavci tvrde da bi veći ekonomski pritisak mogao da ojača napore za okončanje rata. Rusko bombardovanje je 28. septembra ubilo najmanje devet ljudi i ranilo više od 80, prema riječima ukrajinskih zvaničnika. Moskovske snage su tokom dana pogodile stambene zgrade, kancelarije, centre podataka i Nacionalnu akademiju nauka u centru Kijeva. Rano 29. septembra, vlasti u Kijevu su izvijestile o novom talasu ruskih napada, a novinari su izvijestile o nekoliko velikih eksplozija u ukrajinskoj prijestonici. Detalji nisu bili odmah dostupni. Udari su uslijedili nakon nedelje diplomatskih napora u Ujedinjenim nacijama usmjerenih na dobijanje zamahu za pregovore o okončanju ruske invazije, koja je sada u petoj godini. "Predsjednik [SAD] mora brzo da djeluje kako bi iskoristio Grahamov zakon o sankcijama", rekao je republikanski predstavnik Don Bacon za RSE 28. septembra, pozivajući se na nedavno usvojeni zakon. "Rusi nastavljaju da bombarduju gradove i civile. Amerikanci u ogromnoj mjeri žele da vide predsjednika kako preduzima akcije sada", rekao je Bacon. "Ruska ekonomija je jedna od naših tačaka uticaja i to moramo da iskoristimo". Poziv je dio dvostranačkog, dvodomnog pritiska na Trumpa da iskoristi Zakon Lindsey O. Grahama o sankcijama Rusiji i Iranu iz 2026. godine, koji je Kongres usvojio velikom većinom, a Trump potpisao ovog mjeseca. Pritisak KongresaSenator Roger Wicker, republikanski predsednik Odbora za oružane snage Senata, takođe je 28. septembra pozvao Trumpa da iskoristi ekonomske alate koje predviđa zakon kako bi povećao pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina. U saopštenju objavljenom za RSE, Wicker je pohvalio Trumpove napore da se postigne dogovoreno rješenje, ali je rekao da Vašington mora ostati "čist" u vezi sa Putinom, tvrdeći da je Moskva nastavila da napada Ukrajinu uprkos diplomatskim naporima. "On ismijava mirovni proces", rekao je Wicker, "ali bi mogao biti primoran da ga shvati ozbiljnije ako mu je bankovni račun ugrožen". Wicker je rekao da zakon daje Trumpu nekoliko opcija, uključujući nametanje dodatnih finansijskih ograničenja Putinovim saradnicima i kompanijama koje podržavaju rusku proizvodnju oružja, sankcionisanje glavnih kupaca ruske energije i ciljanje ruske takozvane flote u sjenci koja se koristi za izbjegavanje postojećih ograničenja. "Mir će doći kroz američku i ukrajinsku snagu, a ne kroz Putinovu dobru volju", rekao je Wicker, pozivajući Trumpa da iskoristi nove ovlasti "u najvećoj mjeri". Demokrate koje podržavaju zakon takođe insistiraju na njegovom sprovođenju, sa posebnim fokusom na smanjenje prihoda od energije koji pomažu u finansiranju rata Rusije. "Pažljivo ćemo pratiti sprovođenje", rekla je senatorka Jeanne Shaheen, demokratkinja, za RSE 17. septembra. "Nije samo dio o sankcijama ono što smatramo važnim, već je to, kao što sam rekla, i zatvaranje prihoda", rekla je ona. Shaheen je rekla da bi pritisak trebalo da se proširi i van Rusije na zemlje koje nastavljaju da kupuju rusku energiju, izdvajajući Kinu. Shaheen je takođe pozvala na akciju protiv transakcija koje uključuju "tajanstvenu" flotu, rekavši da kupci ne bi trebalo da budu u mogućnosti da dobiju rusku naftu i gas preko neprozirnih trgovinskih mreža po sniženim cijenama. Napadi usred bijela danaPozivi su stigli nakon što je Ukrajina izvijestila o još jednoj seriji napada na civilnu i ekonomsku infrastrukturu. U ruskim napadima dronova u kijevskoj regiji ubijene su četiri osobe, a osam je ranjeno, rekli su zvaničnici. U Kijevu je jedna žena poginula kada je napad pogodio Nacionalnu akademiju nauka u okrugu Ševčenkivski. Ruske snage takođe su pogodile farmaceutsku kompaniju i benzinske pumpe u glavnom gradu. Denis Sienik, otpravnik poslova u ukrajinskoj ambasadi u Vašingtonu, rekao je za RSE 28. septembra da napadi pokazuju da Moskva proširuje svoje ciljanje ukrajinske ekonomske i tehnološke infrastrukture. "Ovi napadi jasno pokazuju da Putin ulaže u nastavak rata, a ne u njegov završetak, s razornim posljedicama po civile", rekao je Sienik. Opisao je ljude zarobljene zapaljenoj zgradi Nacionalne akademije znanosti, kako stoje na prozorima dok pokušavaju pobjeći. "Ovo nije izolovani incident, već dio kontinuiranog obrasca ruske agresije koja i dalje odnosi civilne živote širom Ukrajine", rekao je Sienik. Tvrdi da je veći pritisak sankcija stoga "bitan dio napora za mir", rekavši da bi mjere koje ograničavaju rusku sposobnost finansiranja rata mogle pomoći u spašavanju života. Gdje primijeniti pritisakZakon daje administraciji nekoliko potencijalnih puteva za povećanje ekonomskog pritiska, ali stručnjaci za sankcije kažu da neke od najneposrednijih prilika uključuju ciljeve koji su do sada izbjegli američka ograničenja. "Mnoge ovlasti donesene ovim zakonom već su bile na raspolaganju predsjedniku", rekla je za RSE Elaine Dezenski, voditeljica Centra za ekonomsku i finansijsku moć pri Fondaciji za odbranu demokratija. "Ali zakon će pružiti dodatni poticaj za preispitivanje pojedinaca i subjekata koji mogu biti predmet sankcija, ali koji još nisu bili meta", dodala je. Dezenski je posebno istaknula rusku flotu u sjenci i strane subjekte uključene u trgovinu energentima. "To je značajno jer mnogi ruski brodovi flote iz sjenke ostaju nesankcionirani", rekla je. "Isto vrijedi i za mnoge kineske kupce ruske nafte i dobavljače za ruske sankcionisane energetske infrastrukturne projekte". Državni sekretar Marco Rubio naglasio je da zakon daje Trumpu značajnu diskreciju o tome kako primijeniti nove ovlasti. "Zakon daje predsjedniku carinske ovlasti", rekao je Rubio novinarima u New Yorku 23. septembra kao odgovor na pitanje RSE. Rubio je rekao da zakon takođe predviđa izuzeća nacionalne sigurnosti, omogućujući Trumpu selektivnu primjenu mjera. "Ono što predsjednik sada ima je alat u svom setu alata koji može koristiti ne samo da utiče na ono što se događa u Rusiji i Ukrajini i u tom sukobu, već potencijalno i na ono što se događa s Iranom", rekao je Rubio. "Kako će to koristiti, na njemu je da odluči i na njemu je da objavi".

Putem DNK analize identifikovane su još dvije osobe koje su nestale tokom rata na Kosovu (1998-99.), saopštila je komisija Vlade Kosova za nestala lica. Navedeno je da identifikacije nisu povezane sa ekshumacijama u Malom Kaluđeru i Jabuci, u opštini Zubin Potok, niti sa nedavnim dešavanjima ili drugim lokacijama kojima se Komisija bavila tokom ove godine. Riječ je o posmrtnim ostacima ekshumiranim ranije, koji se sada nalaze u mrtvačnici Instituta za sudsku medicinu. "DNK izvještaji su dostavljeni Institutu za sudsku medicinu, koji, nakon relevantnih provjera, zvanično potvrđuje identifikaciju. Tokom ove nedelje, porodice će biti obavještene o rezultatima i daljim koracima, u skladu sa relevantnim procedurama", navodi se u saopštenju vladine Komisije za nestala lica. Agron Limani, šef Komisije, rekao je dan ranije za KTV da se radi o ljudima iz opština Klina i Istog. Ova objava dolazi nakon što su mediji prvobitno objavili da su dvije identifikovane osobe među onima pronađenim u Zubinom Potoku, gdje je proces identifikacije posmrtnih ostataka pronađenih tokom ljeta u tri masovne grobnice u selima Mali Kaluđer i Jabuka još uvijek u toku. Nakon što su potvrđene prve tri žrtve - Idriz Rrecaj, Adem Becqiri i Salih Meziu - vlasti rade na identifikaciji ostalih 20 žrtava pronađenih na toj lokaciji. Uzorci ovih posmrtnih ostataka poslani su na DNK analizu u Hag, Međunarodnoj komisiji za nestale osobe. Grobnice u Malom Kaluđeru i Jabuci potvrđena su nakon višemjesečne istrage koju su provodile kosovske institucije, a koje nastavljaju potragu za nestalim osobama i na području Srbije. Trenutno su se kosovske institucije vratile potrazi u selo Kožle, u području Novog Pazara, gdje se sumnja da se nalaze posmrtni ostaci osoba nestalih tokom rata na Kosovu. Na ovoj lokaciji identifikovane su tri tačke za procjenu na licu mjesta, takođe na temelju satelitskih snimaka. Kosovske institucije takođe traže od Srbije pristup drugim lokacijama i arhivskim podacima o nestalim licima. Prema riječima Kushtrima Gare iz Komisije za nestale osobe kosovske vlade kaže da u Srbiji možda postoji još najmanje 11 masovnih grobnica koje još nisu potvrđene. Prema njegovim riječima, do sada je na teritoriji Srbije potvrđeno pet masovnih grobnica - Batajnica, Petrovo Selo, Perućaci, Rudnica i Kiževaku - gdje je pronađeno više od 950 žrtava rata na Kosovu. On je rekao da ako je ovih pet lokacija dio spiska od 16 masovnih grobnica objavljenog 2001. godine, onda bi na teritoriji Srbije moglo biti najmanje još 11 lokacija. Na Kosovu, u međuvremenu, potrage za nestalim licima se nastavljaju na nekoliko lokacija. Prema Garinim rečima, iskopavanja su sprovedena ili su planirana i u Skenderaju (Srbici), Severnoj Mitrovici, kao i u regionima Prizrena, Đakovice i Peći.

Broj žrtava ruskih napada dronova na mlazni pogon porastao je u Ukrajini, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio da se Kremlj sprema za novu mobilizaciju kod kuće i novo raspoređivanje 10.000 sjevernokorejskih vojnika. Nakon što je Zelenski govorio, novinari u ukrajinskoj prijestonici izvijestili su o eksplozijama u gradu tokom raketne uzbune rano ujutro 29. septembra. Detalji nisu bili odmah dostupni. Najmanje dvije osobe su poginule kada je dron pogodio zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva 28. septembra, usred nekih od najnemilosrdnijih vazdušnih napada - često novim dronovima na mlazni pogon - na ukrajinski glavni grad od početka rata u februaru 2022. godine. Zelenski je rekao da je najmanje devet ljudi poginulo, a više od 80 povrijeđeno u ruskim napadima dronova širom zemlje tokom dana. U svom večernjem video obraćanju, Zelenski je rekao da se Ukrajina bori da se suprotstavi ruskim dronovima na mlazni pogon, sa stopom presretanja nešto ispod 60 procenata. Rekao je da je 90 od 120 dronova ispaljenih na Ukrajinu bilo na mlazni pogon, za razliku od onih na propeler. "Novi presretači se aktivno testiraju", rekao je Zelenski u obraćanju. "Neke borbene grupe ih koriste, ali, naravno, neki detalji još uvijek treba da se usavrše kako bi se postigla dovoljna efikasnost i obim. Ubrzavamo programere". Zelenski je takođe citirao izvještaj ukrajinske vojnoobavještajne agencije HUR, za koji je rekao da pokazuje da je Rusija pokrenula novi talas mobilizacije za vojsku. "Povećavaju broj ljudi koje regrutuju raznim metodama", rekao je. "Važno je da vlade zemalja iz kojih Rusija regrutuje ljude za svoju vojsku preduzmu mjere protiv ovoga". Zelenski kaže da su pripreme u tokuZelenski je rekao da je oko 8.000 sjevernokorejskih vojnika, koje je Kremlj doveo 2024. godine da bi se suprotstavio ukrajinskom upadu u rusku Kursku oblast, ostalo u zemlji i da su u toku pripreme za raspoređivanje dodatnih 10.000 vojnika. Zelenski je u objavi na društvenim mrežama rekao da su Sjevernokorejci, koji su navodno pretrpjeli velike gubitke tokom prethodnog raspoređivanja, "odabrani za obuku i naknadno raspoređivanje u Rusiju". Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je izvještaje o novoj mobilizaciji kao "potpunu besmislicu", iako je 28. septembra potpisao dekret o povećanju broja vojske za 15.500 vojnika, četvrti takav nalog ove godine. "Ovlašteno brojno stanje ruskih oružanih snaga biće utvrđeno na 2.441.630 jedinica, uključujući 1.550.500 vojnika", navodi se u dekretu, ne navodeći razlog za dodavanje. Rusija je pretrpjela ogromne gubitke u vojnicima, oružju i vojnoj opremi otkako je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, poduhvat za koji je Kremlj navodno vjerovao da će za samo nekoliko nedelja biti završen pobjedom. Putin je posljednji put naredio mobilizaciju rezervista 2022. godine, a još jedan takav potez bi se vjerovatno pokazao veoma nepopularnim među ruskim stanovništvom. Teške reformeU međuvremenu, ukrajinski premijer Serhij Korecki upozorio je da situacija sa javnim finansijama "ostaje teška", rekavši da je spor tempo reformi doveo do toga da zapadni partneri odlažu finansijske obaveze. "Dio planiranog međunarodnog finansiranja još nije stigao. Posebno zbog činjenice da Ukrajina nije imala vremena da ispuni neke obaveze koje je preuzela prema međunarodnim partnerima", bez navođenja detalja. Korecki je pozvao ukrajinske zastupnike da usvoje teške reforme, uključujući oporezivanje poštanskih paketa iz inostranstva i sveobuhvatnu reviziju poreskog sistema. Zelenski je rekao da je 28. septembra održao sastanke sa Koreckim i drugim zvaničnicima kako bi razgovarali o "ključnim prioritetima u radu sa partnerima tokom narednih nedelja kao odgovor na ovu situaciju". "Vlada, sa svoje strane, čini sve što je potrebno da ispuni svoje obaveze i dobije planirano međunarodno finansiranje. Sarađujemo sa parlamentom. I ovdje je važan odgovoran rad zastupnika svih frakcija i grupa", dodao je, iako nije naveo konkretne detalje. Izvor: Ukrajinski servis RSE, AFP, Reuters

Spomenik knezu Lazaru, srednjovjekovnom srpskom vladaru i centralnoj ličnosti kosovskog mita, koji je izazvao polemike u javnosti, otkriven je u ponedjeljak na jednom od najfrekventnijih ulaza u Banjaluku. Četiri tone teška i šest metara visoka statua, izrađena u livnici Antal u Subotici na sjeveru Srbije, dio je projekta vrijednog oko 1,5 miliona maraka (oko 760 hiljada evra), koji obuhvata i uređenje prostora oko spomenika. Otkrivanjem spomenika završena je višemjesečna realizacija projekta kojeg je početkom godine najavio banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković. Spomenik je postavljen na raskrsnici između Bulevara srpske vojske, te ulica Knjaza Miloša, Ivana Gorana Kovačića i Braće Pišteljić, mjestu kroz koje svakodnevno prolaze hiljade vozila. Knez Lazar Hrebeljanović bio je vladar srednjovjekovne Srbije u 14. vijeku i jedna od najznačajnijih ličnosti srpske nacionalne tradicije. Istorijski je vezan za prostor srednjovjekovne Srbije i ne postoje poznati podaci da je ikada boravio na području današnje Banjaluke ili Bosne i Hercegovine. Banjalučani sa kojima je ranije razgovarao Radio Slobodna Evropa istakli su da gradske vlasti prioritet daju simboličkim i identitetskim projektima, dok grad i dalje ima probleme sa vodosnabdijevanjem, saobraćajnom infrastrukturom, javnim prevozom i nedostatkom vrtića. Istoričar Dragan Markovina ocijenio je ranije za RSE da se podizanje spomenika uklapa u "širi trend jačanja nacionalne simbolike u javnom prostoru Republike Srpske", dok su iz Gradske uprave projekat predstavljali kao dio nastojanja da Banjaluka dobije obilježja posvećena ličnostima koje imaju "značajno mjesto u srpskoj istoriji i tradiciji". Ugovor o projektu je sklopljen 29. maja sa firmom "Koto d.o.o Banjaluka i Koto d.o.o. Beograd" kao izvođačima radova. Ove firme se bave izgradnjom, obnavljanjem i rekonstrukcijom građevinskih objekata. Iz Gradske uprave Banjaluka za RSE nikada nije odgovoreno na pitanje da li su to bili jedini ponuđači na javnom pozivu, te koliko novca je potrošeno za ovaj spomenik i iz kojih izvora će biti plaćen. Spomenik knezu Lazaru treći je spomenik srednjovjekovnim vladarima koji je postavljen u Banjaluci u posljednjih nekoliko godina. Prethodno su u gradu podignuti spomenici kralju Tvrtku I Kotromaniću i Kulinu banu. Kotromanić je bio srednjovjekovni bosanski kralj, a Kulin ban vladar u srednjovjekovnoj Bosni.

Nakon razgovora odlazećeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, Stejt department podsjeća na upozorenje američkog sekretara Marka Rubija da je Srbija uključena u "potencijalno problematična i eksplozivna pitanja koja su od međunarodnog interesa". Vučić je 26. septembra, dan pred podnošenje ostavke, razgovarao telefonom sa Putinom o gasnom aranžmanu koji Srbija očekuje, ali i o bilateralnoj saradnji. Nakon razgovora Vučić je izjavio da je "siguran" da će budući predsjednici Srbije "umeti da vode računa o interesima Srbije i držanju te vrste balansa i te vrste odgovornosti prema svim važnim subjektima međunarodne politike". Na upit RSE o tom razgovoru, portparol Stejt departmenta se pozvao na izjavu Rubija koji je 23. septembra rekao da u okviru strateškog partnerstva, koje Sjedinjene Države žele da prodube sa Srbijom, istovremeno namjeravaju da rješavaju potencijalne probleme koji bi se mogli pojaviti, a koji se duboko tiču i njih samih. U julu su Sjedinjene Američke Države i Srbija potpisale Memorandum o razumijevanju o energetskoj infrastrukturi i regionalnoj energetskoj sigurnosti u okviru procesa strateškog dijaloga održanog u Vašingtonu. Susret američkih i srbijanskih zvaničnika tada je otvorio državni sekretar SAD Marco Rubio. U avgustu su republikanski i demokratski članovi Predstavničkog doma američkog Kongresa podnijeli prijedlog zakona kojim se od SAD traže mjere u vezi sa Srbijom zbog "ozbiljnog nazadovanja" u demokratiji i vladavini prava u zemlji, kao i saradnje s Rusijom, Kinom i Iranom. Prema prijedlogu zakona, Srbija bilježi ozbiljno nazadovanje u oblasti demokratije, što je odraženo u Izvještaju o ljudskim pravima za 2024. i Izvještaju Evropskog parlamenta o Srbiji za 2025, u kojima se navode značajni problemi sa vladavinom prava, nezavisnošću pravosuđa, slobodom medija i korupcijom. Iako je kandidatkinja za članstvo u Evropsku uniju, Srbija skoro pet godina nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje, između ostalog, i zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, ali i neusklađivanja svoje vanjske politike sa EU. Dva mjeseca nakon otvaranja posljednjeg poglavlja počeo je rat u Ukrajini, a Srbija nije uskladila svoju vanjsku politiku sa Evropskom unijom i uvela sankcije Rusiji. To je tada bio ključni razlog za zastoj u pristupnim pregovorima, a u međuvremenu je došlo do pogoršanja u oblasti vladavine prava. Nedavno je i američki kongresmen Joe Wilson predložio da se godišnji sastanak Parlamentarne skupštine OSCE-a premjesti iz Srbije u Južnu Karolinu, objašnjavajući da mu je primarni razlog za takav prijedlog "prekomjerni uticaj" ruskog predsjednika Vladimira Putina u Srbiji.

Dvojica republikanaca u Zastupničkom domu SAD pozivaju administraciju predsjednika Donalda Truma da nastavi sa sankcijama protiv Naftne industrije Srbije (NIS), prema pisanju američkog medija The Hill. Ruski vlasnici imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u od čega 44,85 pripada državnom Gaspromnjeftu. Republikanski zastupnici Joe Wilson i Keith Self, poslali su u petak, 25. septembra pismo Ministarstvu finansija u kojem se protive produženju ublažavanju sankcija za NIS. "Pišemo vam kako bismo vas s poštovanjem zamolili da ponovno razmotrite produženje svih dodatnih privremenih licenci koje bi omogućile Naftnoj industriji Srbije da nastavi s radom uprkos američkim sankcijama vezanim uz njeno rusko vlasništvo", napisali su zastupnici. Pismo je upućeno ministru finansija SAD Scottu Bessentu. Naftna industrja Srbije (NIS) podnijela je 24. septembra Ministarstvu finansija SAD novi zahtjev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada. Aktuelna licenca za rad NIS-u koju je izdala Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD, ističe 30. septembra. Američka administracija uvela je početkom 2025. sankcije NIS-u, koji je u većinskom ruskom vlasništvu, kako bi spriječila da Rusija prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini. Više od godinu dana sankcije se odlažu, a otkako se mađarski MOL pojavio kao zainteresovani kupac, OFAC-ova licenca za rad se periodično obnavlja. NIS snabdijeva 80 posto energetskih potreba Srbije, ali je u većinskom vlasništvu ruskih energetskih giganata Gazpromnjefta i Gazproma koji su pod sankcijama SAD. Wilson i Self izražavaju zabrinutost da izuzeća omogućavaju NIS-u da odugovlači pregovore o prodaji ruskog udjela u kompaniji. U januaru je mađarska kompanija MOL objavila da je postigla dogovor s Gazpromnjeftom o preuzimanju njegovog većinskog udjela u NIS-u, ali on još nije zaključen. "Pregovori o konačnom ugovoru o kupovini i dalje su u toku, a MOL je od vašeg odjela zatražio daljnje odobrenje za nastavak poslovanja uprkos ograničenom napretku", napisali su zastupnici. "Nadalje, Srbija i dalje održava bliske političke i ekonomske veze s Rusijom i, za razliku od većine evropskih zemalja, nije nametnula sankcije Moskvi nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.", dodali su. Zbog veza Srbije i Rusije i u američkom Kongresu je izražena zabrinutost. Tokom debate sredinom septembra u Kongresu iskazana je dvostranačka zabrinutost zbog odnosa Srbije sa Rusijom i Kinom, a postavljena su i pitanja da li je u okviru Strateškog dijaloga SAD i Srbije razgovarano o "malignom uticaju" Moskve i Pekinga.

Evropska komisija podsetila je Srbiju da Evropska unija (EU) namerava da do kraja naredne godine postepeno i efikasno obustavi uvoz ruskog gasa i nafte, te da isto očekuje i od država kandidata. "Kao zemlja kandidat, od Srbije se očekuje da svoje politike uskladi sa ciljevima EU, uključujući energetsku i spoljnu politiku, i da bude pouzdan partner koji teži istom strateškom pravcu", izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Evropske komisije Gijom Mersije (Guillaume Mercier). Podsetio je da evropske institucije jačaju podršku zemljama Zapadnog Balkana u oblasti energetske bezbednosti, jer je cilj da se smanji zavisnost od fosilnih goriva i podrži diverzifikacija pravaca snabdevanja, kako bi partneri iz regiona imali bolju integraciju energetskih mreža i pristup energiji iz više izvora. "Nakon početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine videli smo koliko je to važno i kakve probleme može da izazove za bilo koju evropsku zemlju, uključujući Srbiju", podvukao je Mersije. Briselski portparol izneo je ove navode nakon telefonskog razgovora koji je 26. septembra sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom vodio Aleksandar Vučić, sada već bivši predsednik Srbije. Do razgovora je došlo dan pre nego što je Vučić podneo ostavku na mesto predsednika, jer je nosilac liste SNS-a za budućeg premijera na predstojećim izborima raspisanim za 25. oktobar. Kratkoročni sporazum o isporuci ruskog gasa Srbiji ističe 30. septembra, a zemlja više od 80 odsto tog energenta uvozi iz Rusije. Srbija nije postigla sporazum o dugoročnom ugovoru otkako je prethodni, trogodišnji, istekao u leto 2025, pa Moskva od tada anekse ugovora produžava kratkoročno. Aranžman koji sada ističe produžen je u junu za tri meseca. Vučić je nakon razgovora izrazio uverenje da će aneks ugovora o gasnom aranžmanu Moskve i Beograda biti produžen. Evropska komisija potvrdila je da je upoznata s telefonskim razgovorom. "Naš stav je oduvek bio potpuno jasan prema našim partnerima, uključujući zemlje kandidate poput Srbije: odnosi sa Rusijom ne mogu se odvijati kao da je sve po starom sa Putinovim režimom, i to u senci ničim izazvanog i neopravdanog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine", podvukao je Mersije. Osvrćući se na Vučićevu izjavu da je siguran da će budući predsednici Srbije „umeti da vode računa o interesima Srbije i držanju te vrste balansa i te vrste odgovornosti prema svim važnim subjektima međunarodne politike", portparol je podsetio na obaveze koje Srbija ima kao zemlja kandidat za punopravno članstvo. Odluka da podnese zahtev za članstvo, podseća Mersije, podrazumeva da se zemlja obavezala da će svoje politike uskladiti sa EU, uključujući i oblast spoljne i bezbednosne politike. "Usklađenost Srbije sa našom Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom i dalje je znatno niža nego kod drugih zemalja kandidata na Zapadnom Balkanu. Srbija bi zato, kao prioritet, trebalo da intenzivira napore ka doslednijem i značajno višem nivou usklađenosti, uključujući i kada je reč o sankcijama protiv Rusije. Želimo da možemo da računamo na Srbiju kao na pouzdanog partnera", poručio je on. Vučić je inače razgovarao telefonom s Putinom, koji je na Zapadu izolovan, a čija je zemlja pod sankcijama zbog invazije na Ukrajinu koja traje skoro pet godina. Pregovori o članstvu između Brisela i Beograda u zastoju su, između ostalog, i zbog nedovoljne usklađenosti Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Srbija je izgubila status lidera u pristupnom procesu, jer nije uvela sankcije Rusiji kao odgovor na agresiju na Ukrajinu, a stepen njene usklađenosti sa sankcionom politikom EU iznosi oko 60 odsto.