Posebni odjel tužiteljstva za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine zatražio je na ročištu, u četvrtak 13. novembra, pred Vrhovnim sudom FBiH određivanje mjera zabrane za četvero osumnjičenih u predmetu koji se vodi zbog sumnje na koruptivna krivična djela. Mjere se traže protiv Vahidina Munjića, vršitelja dužnosti direktora Federalne uprave policije (FUP), Muhameda Ohranovića, službenika FUP-a, Arijane Huseinović-Ajanović, šefice kabineta federalnog premijera Nermina Nikšića, i Ervina Mušinovića, direktora Policijske akademije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (FMUP). Prema prijedlogu tužilaštva, osumnjičenima bi se zabranilo obavljanje službenih funkcija u institucijama Federacije BiH, posjećivanje određenih službenih prostorija, kao i kontaktiranje međusobno i s više osoba iz političkog i institucionalnog života. Zatražena je zabrana kontaktiranja i s premijerom Nikšićem, federalnim ministrom unutrašnjih poslova Ramom Isakom, direktorom Agencije za državnu službu Refikom Begićem i drugima. Tužilaštvo navodi da postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni u dužem periodu počinili više krivičnih djela zloupotrebe položaja i trgovine utjecajem. Detalji iz istrage pokazuju da je Munjić, kao v. d. direktora Federalne uprave policije, fotografirao i proslijedio povjerljivi akt Kantonalnog tužilaštva o provjerama protiv premijera Nikšića, svjestan da time ugrožava istragu. Komunikacije preko Vibera i Signala, prema POSKOK-u, otkrivaju dogovore o zapošljavanju kandidata u FUP-u, uključujući dostavljanje pitanja za testiranje. Dogovarano je imenovanje rođaka Vahidina Munjića na poziciju u JP BH Pošta, uz posredovanje Arijane Huseinović-Ajanović. Tužilaštvo tvrdi da se radi o sistemskom djelovanju koje je uključivalo lobiranja, dogovore i protuusluge za imenovanja i zapošljavanja, čime je, kako se navodi, podrivano povjerenje u institucije i pravosudni sistem. Tužilaštvo tvrdi da postoji opasnost od ponavljanja krivičnih djela i utjecaja na svjedoke, te da su osumnjičeni "u dužem periodu djelovali po uhodanom obrascu". Sud će nakon izjašnjenja odbrane donijeti odluku o prijedlogu tužiteljstva. Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala ranije je oduzeo mobilne telefone od pomenute četiri osobe u istrazi koja se odnosi na spornu prepisku između zvaničnika Vlade FBiH i Federalne uprave policije. Predmet je otvoren u julu nakon što je dokumentaciju dostavilo Kantonalno tužilaštvo Sarajevo, a kasnije preuzeo federalni tužilački odjel. Prepiske na osnovu kojih su otvorene istrage potječu iz tri mobitela koji su Munjiću oduzeti kad je uhapšen u predmetu Black Tie 2, koji se odnosi na još uvijek otvorenu istragu državnog tužiteljstva o grupi koja je surađivala s narkobosom Edinom Gačaninom, koji, prema EUROPOL-u, kontrolira veliki dio europskog tržišta kokainom. Munjić je tada bio među 23 osobe, koje su uhapsile domaće policijske snage, uz pomoć agenata američkog Federalnog istražnog biroa (FBI), Uprave za borbu protiv droga (DEA) i EUROPOL-a.

Međunarodna rudarska kompanija Rio Tinto odložila je projekat eksploatacije litijuma u dolini reke Jadar u zapadnoj Srbiji, piše agencija Blumberg pozivajući se na interne dokumente kompanije. Blumberg je naveo da je imao uvid u memorandum koji je upućen ove nedelje i u kojem se navodi da će projekat Jadar biti stavljen u status "nege i održavanja" (konzerviran). "Imajući u vidu odsustvo napretka sa dozvolama, nismo u poziciji da održavamo isti nivo alokacija troškova i i resursa", piše u memorandumu, prenela je Beta. Kako je navedeno jedan portparol koncerna potvrdio je sadržaj memoranduma, ali je odbio da dodatno komentariše. Dolina Jadar ima bogate rezerve litijuma i borata, ali se lokalna zajednica, ekološke organizacije i deo građana protive projektu zbog čega su održavani i masovni protesti širom Srbije. Ležište "Jadar" i mineral jadarit, kombinacija litijuma i bora, otkriveni su 2004. godine u dolini istoimene reke kod Loznice na zapadu Srbije. Evropska komisija uvrstila je 4. juna "Jadar" u 13 novih strateških projekata u vezi sa kritičnim sirovinama. Kako je tada navedeno projekat "Jadar" prepoznat je od strateškog značaja za Evropsku uniju, ali o njegovom pokretanju i dalje odlučuje Srbija. "Da bi počeo sa radom, projekat i dalje mora da dobije sve relevantne dozvole u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom", rečeno je tada u Evropskoj komisiji za RSE. Objava o novom paketu strateških projekata došla je nakon odluke Kine u aprilu da uvede ograničenja izvoza retkih zemnih minerala dok se ne dobiju nove licence. Srbija je sa Evropskom unijom u julu 2024. u Beogradu potpisala Memorandum o kritičnim sirovinama, tokom posete potpredsednika Evropske komisije Maroša Ševčovića i nemačkog kancelara Olafa Šolca. Memorandum predviđa ceo proizvodni lanac – od kopanja litijuma u rudniku kompanije Rio Tinto u Srbiji, do proizvodnje baterija za električna vozila. Prema procenama projekat "Jadar" bi mogao da proizvede 90 odsto evropskih potreba za litijumom. Rio Tinto, koji u Jadru planira podzemni rudnik litijuma, postrojenje za preradu i odlagalište jalovine, uveravao je javnost da je projekat bezbedan. Na drugoj strani, deo stručne javnosti i ekoloških udruženja godinama ukazuje da bi rudarenje litijuma moglo imati negativne posledice po životnu sredinu.

Predsjednik Donald Trump 12. novembra je potpisao zakon o finansiranju kojim se okončava najduže zatvaranje vlade u istoriji SAD-a, ubrzo nakon što je Predstavnički dom glasao za tu mjeru. Trumpov potpis, koji se smatra formalnošću nakon što su mjere prošle oba doma Kongresa, okončao je 43-dnevni zastoj koji je ostavio stotine hiljada saveznih službenika bez plate i poremetio javne službe. "Dakle, s mojim potpisom, savezna vlada će sada nastaviti s normalnim radom, a moja administracija i naši partneri u Kongresu nastaviće naš rad na snižavanju troškova života, vraćanju javne sigurnosti, rastu naše ekonomije i ponovnom postizanju pristupačnosti Amerike", rekao je Trump dok je potpisivao zakon. "Ovo je veliki dan", nastavio je dok su novinari odmah nakon potpisivanja izvedeni iz Ovalnog ureda. Ranije u srijedu, 222 člana Predstavničkog doma SAD-a, gdje republikanci imaju tijesnu većinu, glasala su za prelazni budžet, koji bi trebao finansirati vladu do kraja januara, a 209 je bilo protiv. Gotovo svi republikanci i nekoliko demokrata glasali su za mjeru. Zatvaranje vlade počelo je 1. oktobra, jer se republikanci i demokrate nisu uspjeli dogovoriti o novom saveznom budžetu. Bez plana potrošnje koji su odobrila oba doma Kongresa, nema priliva vladinim agencijama, jer se plate saveznih radnika, vojska i programi socijalne pomoći finansiraju iz saveznog budžeta. Trumpovi republikanci i opozicione demokrate sedmicama su vodili žestoki spor oko budžeta, usmjeren na potrošnju na zdravstvenu zaštitu. Bilo je potrebno nekoliko glasova demokrata da bi zakon prošao u američkom Senatu, budući da republikanci tamo imaju tijesnu većinu sa 53 od 100 mjesta u domu, a najmanje 60 je bilo potrebno za pomicanje prijedloga. Sedmicama su demokrate odbijale da podrže kompromis. Međutim, tokom vikenda nekoliko demokrata je promijenilo svoj stav, otvarajući put glasanju u ponedjeljak, kada je gornji dom usvojio mjeru. Prelazni budžet važi samo do kraja januara. Ako se do tada ne usvoji redovni budžet, moglo bi doći do novog zatvaranja u februaru.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine zatražilo je 12. novembra od Ambasade Hrvatske u Sarajevu informacije o razlozima zabrane ulaska u tu zemlju novinaru Avdi Avdiću. "Ministarstvo vanjskih poslova BiH izražava poštovanje Ambasadi Republike Hrvatske u Sarajevu i ovom prilikom traži informaciju o razlozima donošenja mjera zabrane ulaska u Republiku Hrvatsku, a koja je izrečena državljaninu BiH i istaknutom novinaru gospodinu Avdi Avdiću", navodi se u zvaničnom dokumentu. Avdiću je na Graničnom prelazu Gradiška, kako je objavio, rečeno da se nalazi u nacionalnoj evidenciji osoba kojima je zabranjen ulazak u tu zemlju. "Ništa mi nisu rekli. Uručili rješenje i rekli - možete se vratiti", kazao je Avdić za Radio Slobodna Evropa (RSE) 12. novembra. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske nije odgovoreno na upit RSE o razlozima ovakve odluke. Istovremeno, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je saopštio da "odluka o zabrani predstavlja i kršenje osnovnih prava i sloboda novinara što je protivno evropskim vrijednostima i demokratskim standardima koji vladaju u Evropskoj uniji". "Ambasador Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini biće pozvan na konsultacije kako bi objasnio ovakav postupak vlasti Republike Hrvatske. Pozivam institucije Evropske unije da oštro osude uskraćivanje osnovnih sloboda novinarima, te da se istima omogući nesmetan rad i djelovanje", navodi se u saopštenju iz Komšićevog kabineta. Reagovao je i Upravni odbor Udruženja/udruge BH Novinari i Linija za pomoć novinarima (FMHL) koji, kako su naveli, zahtijevaju od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske i Granične policije Hrvatske da javno objasne zbog čega su uredniku portala Istraga.ba Avdi Avdiću zabranili ulazak u Hrvatsku. "Proglašavanje novinara Avde Avdića 'prijetnjom javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti' Republike Hrvatske predstavlja opasan presedan i ograničavanje slobode medija koje je potpuno nespojivo sa vladavinom prava i demokratskim praksama Evropske unije, čija je Hrvatska punopravna članica", navodi se u saopštenju ovog udruženja.

Evropska komisija preporučuje primenu rigorozne bezbednosne provere prilikom dodele srpskog državljanstva državljanima trećih zemalja, jer nosioci srpskih pasoša imaju koristi od putovanja bez viza u EU, naveli su u pres službi Komisije u odgovoru na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o porastu primanja u državljanstvo Srbije ruskih državljana. U poslednjem izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije navodi se da davanje državljanstva Srbije ruskim državljanima "predstavlja potencijalni bezbednosni rizik" po Evropsku uniju (EU). "Brzo sticanje prava na putovanje bez viza u EU za državljane Rusije dodeljivanjem srpskog državljanstva predstavlja potencijalne bezbednosne rizike za EU, jer nosioci srpskih pasoša imaju koristi od putovanja bez viza u EU", naveli su u Komisiji. Kako su dodali, cilj je da EU nastavi dijalog sa Srbijom o tom pitanju. U odgovoru nisu želeli da spekulišu o bilo kakvim potencijalnim koracima, koje bi mogli preduzeti. Analiza RSE pokazala je da se od ukupno 121 rešenja Vlade Srbije o dodeli državljanstva u 2025. gotovo dve trećine odnosi na državljane Rusije. Reč je o posebnoj proceduri, po kojoj državljanstvo Srbije mogu dobiti državljani drugih zemalja, u slučaju da to predstavlja "interes za Srbiju". Međutim, taj broj mogao bi biti i veći, s obzirom na to da podaci o državljanstvima koja se dodeljuju po redovnoj proceduri i o kojima odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije nisu javno dostupni. Broj rešenja Vlade o prijemu ruskih državljana u državljanstvo Srbije u porastu je od 2022. godine kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, pokazuju podaci koje je RSE prikupio iz rešenja objavljenih u Službenom glasniku. Pitanje dodele srpskog pasoša ruskim državljanima sadržano je u delu izveštaja Evropske komisije koji se odnosi na usklađivanje spoljne i bezbednosne politike Srbije sa evropskom. Srbija sa 63 odsto, prema oceni Evropske komisije, ima nisku stopu usklađenosti sa spoljnopolitičkom i bezbednosnom politikom EU. Isto tako, zvanični Beograd odbija da se usaglasi sa sankcijama EU protiv Rusije, što su učinile sve druge države Zapadnog Balkana.

Sudija Višeg suda u Beogradu odložio je u sredu za 19. novembar glavni pretres na suđenju Krunoslavu Fehiru, bivšem pripadniku jedinice Branimira Glavaša i ključnom svedoku u postupku koji se pred hrvatskim pravosuđem vodi protiv Glavaša za ratne zločine u Osijeku 1991. godine. Fehir je u Srbiji optužen za izvršenje krivičnog dela Podsticanje na izvršenje ratnog zločina i genocida, za koje je zaprećena kazna zatvora od najmanje godinu dana. Predsednik tročlanog Sudskog veća Specijalnog suda za ratne zločine Vladimir Duruz je na ročištu 12. novembra doneo odluku o odlaganju glavnog pretresa, nakon što je odbrana ranije istog dana dostavila spise od pravosudnih organa Republike Hrvatske koji pokazuju da je protiv Krunoslava Fehira u Hrvatskoj vođen i obustavljen postupak za isto krivično delo. Sudu su dostavljeni rešenje o sprovođenju istrage protiv Krunoslava Fehira i Branimira Glavaša iz 2006. godine, izjava glavnog državnog tužioca Hrvatske o odustajanju od krivičnog gonjenja Krunoslava Fehira iz juna 2009, te rešenje Županijskog suda u Zagrebu o odustajanju od istrage iz jula 2009. godine. Pošto nije bilo prilike da se ovi spisi ranije dostave Tužilaštvu za ratne zločine, njih je sud uručio nadležnoj tužiteljki Gordani Jekić Bradajić na ročištu 12. novembra. Tužiteljka je zatražila od Veća minimalni rok kako bi se upoznala sa dostavljenim spisima, što je sudija prihvatio i pomerio održavanje glavnog pretresa za sedam dana. Pravni zastupnik porodice Čedomira Vučkovića, koga su pripadnici "Branimirove osječke bojne" ubili 1991. godine u Osijeku, predložio je da se suđenje Fehiru nastavi, uz ocenu da odluka organa Republike Hrvatske ne obavezuje Viši sud u Beogradu. Odbrana očekuje da Tužilaštvo odustane od gonjenjaAdvokat Krunoslava Fehira Bojan Stanojlović rekao je da svi raspoloživi dokazi ukazuju na to da je protiv njegovog branjenika vođen i obustavljen postupak za isto krivično delo. "Nama nije bitna kvalifikacija krivičnog dela, bitni su događaj akteri, oštećeni i predmet izvršenja. Sve je identično", rekao je Stanojlović novinarima nakon završetka ročišta. Odbrana, prema njegovim rečima, očekuje da tužiteljka odustane od krivičnog gonjenja Krunoslava Fehira. "Druga mogućnost je da Tužilaštvo za ratne zločine ne odustane od gonjenja, ali onda može Sud da donese presudu o odbijanju optužbe", kaže Stanojlović. Na ročištu 12. novembra bilo je planirano da se ispita Krunoslav Fehir i sasluša svedok Bogdan Vučković. Šta kažu civilne organizacijeSuđenje u sredu pratili su predstavnici više civilnih organizacija iz Hrvatske i Srbije, kao i Ankica Fehir, majka optuženog Krunoslava. Vesna Teršelič, iz zagrebačkog Centra za suočavanje sa prošlošću – Documenta, ocenila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je u slučaju Krunoslava Fehira jasno da je "riječ o presuđenoj stvari". "Žao mi je što je dokumentacija iz Hrvatske stigla tako kasno. Usuđujem se nadati da je pravosuđe Republike Srbije prihvatiti da je riječ o presuđenoj stvari, jer je jasno da Krunoslav Fehir nije kriv za smrt žrtava", rekla je Teršelič. Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, smatra da su veliki izgledi da će postupak protiv Fehira biti obustavljen. "Karakteristične su bile reči tužiteljke na predlog odbrane da se danas održi glavni pretres i da se ispita okrivljeni i sasluša svedok. Tužiteljka je jasno rekla da to nema smisla zato što ona treba da pročita dokaze koji su stigli danas i da donese odluku na predlog odbrane da se odustane od optužnice. To je dobar znak", ocenjuje Kandić. Policajac u penziji Krunoslav Fehir je u pritvoru od polovine juna, kada ga je srpska policija uhapsila na graničnom prelazu Hrvatske i Srbije. Kako je ranije rekao njegov advokat Bojan Stanojlović za RSE, tom prilikom policijski službenici napravili su niz proceduralnih propusta. Suđenje Glavašu u HrvatskojKrunoslav Fehir je bio je ključni svedok na suđenju Branimiru Glavašu, jednom od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Slavoniji i Baranji. Na insistiranje oca, Fehir je kao šesnaestogodišnjak 1991. postao pripadnik "Branimirove osječke bojne" (BOB), formacije koja je delovala u okviru Zbora narodne garde (ZNG), koji je bio preteča Hrvatske vojske. Bojna je direktno bila podređena Branimiru Glavašu, u to vreme jednom od najuticajnijih ljudi na području Osijeka. Početkom dvehiljaditih Glavaš je, zajedno sa grupom pripadnika ZNG-a, optužen za ratne zločine nad srpskim civilima 1991. i 1992. godine. Optužnica je obuhvatala dva slučaja: ubistva sedam većinom srpskih civila na obali Drave (slučaj "Selotejp") i ubistvo Čedomira Vučkovića i Đorđa Petrovića, civila srpske nacionalnosti u garaži Sekretarijata za odbranu, na čijem čelu je bio Glavaš (slučaj "Garaža"). Čedomira Vučkovića je, kako je utvrđeno, jedan od pripadnika "Branimirove osječke bojne" naterao da popije kiselinu iz akumulatora. Zbog užasnih bolova koje je trpeo, Vučković je uspeo da provali vrata. Krunoslav Fehir je u tom trenutku obezbeđivao ulaz u garažu. Kada je video Čedomira Vučkovića, Fehir je, po sopstvenom priznanju, pucao u njega, a obdukcija urađena narednog dana je utvrdila da je Vučković preminuo od posledica ispijanja kiseline. Nakon rata Fehir je postao policijski službenik. Početkom 2000-tih je prvi javno i detaljno govorio o tom zločinu. Iskaz koji je dao medijima pokrenuo je sudski postupak protiv Branimira Glavaša, koji nije završen ni posle dve decenije. Suđenje mu je u nekoliko navrata vraćano na početak. U prvostepenoj presudi iz oktobra 2023. Glavaš je osuđen na sedam godina zatvora. Glavaš je protiv Fehira podneo krivičnu prijavu za ubistvo Vučkovića, ali je ona u oktobru 2021. odbačena pod obrazloženjem da su Glavaševi navodi neutemeljeni.

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke (27) koji je 1. novembra 2024. poginuo u padu nadstrešnice glavne železničke stanice u Novom Sadu, vratila se nakon posete jednoj medicinskoj ustanovi u šator nadomak zgrade Skupštine Srbije, gde 11 dana štrajkuje glađu, prenela je TV N1. Kako je za N1 izjavio jedan od veterana koji obezbeđuju Dijanu Hrku, ona je bila u jednoj privatnoj klinici na pregledu, gde je primila infuziju i njeno stanje je stabilno. Hrka je ranije tokom dana izjavila da će sa štrajkom glađu nastaviti do ispunjenja zahteva. "Tužilaštvo mora da počne da radi svoj posao. Da li znate koliko ljudi nije saslušano u slučaju nadstrešnice? Mora da sasluša sve. Svi odgovorni moraju da budu procesuirani, jer godinu dana je prošlo", izjavila je Dijana Hrka u obraćanju medijima 12. novembra. Dodala je da ostaje i pri drugim zahtevima koje je postavila 2. novembra, kada je započela štrajk glađu - da vlasti oslobode studente uhapšene na demonstracijama u proteklih godinu dana i da predsednik Srbije Aleksandar Vučić raspiše izbore. "Ali on nema petlju da to učini. Nikada veću kukavicu od njega nisam videla", rekla je Dijana Hrka. Ona je u štrajk glađu stupila dan od prve godišnjice tragedije u kojoj je život izgubilo 16 ljudi, zahtevajući procesuiranje odgovornih za pogibiju i pad nadstrešnice koja je puštena u rad nekoliko meseci pre nego što se obrušila. U sredu je novinarima rekla da ju je tog dana, prvi put za 11 dana štrajka glađu, posetila i pregledala ekipa Hitne pomoći jer se zdravstveno ne oseća dobro. "Ako i dalje budem malaksala, ako mi i dalje bude loš pritisak, pristaću na infuziju. Ali neću odustati, ostaću do kraja, do pravde", rekla je Hrka u obraćanju medijima. Godinu dana posle pogibije 16 osoba i teškog povređivanja jedne niko nije proglašen krivim. Iako je štrajk planirala pred ulazom u Skupštinu Srbije to joj vlasti nisu dozvolile jer se na tom prostoru od marta ove godine nalazi šatorsko naselje pristalica vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i njenog donedavnog predsednika i aktuelnog šefa države Aleksandra Vučića. Tragedija u Novom Sadu dogodila se 1. novembra 2024, četiri meseca nakon što je stanična zgrada svečano otvorena posle trogodišnje rekonstrukcije. Od tada u Srbiji traju kontinuirani protesti predvođeni studentima u blokadi sa kojih se traži odgovornost vlasti predvođene SNS-om. Skup podrške Milomiru Jaćimoviću u Novom SaduIspred zgrade Pokrajinske Vlade u Novom Sadu na poziv učenika srednjih škola organizovan je skup podrške prevozniku Milomiru Jaćimoviću, koji, zajedno sa sinom, štrajkuje glađu treći dan. Jaćimović je besplatno prevozio studente i građane na antivladine proteste, nakon čega su mu izdate brojne kazne i oduzeti autobusi. On je tokom prethodnih meseci i privođen, u više navrata. Jaćimović smatra da je to pritisak na njega zbog podrške protestima, koji u Srbiji traju više od godinu dana i sa kojih se zahteva odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Grupa srednjoškolaca koja se danas okupila ispred Mašinske škole, nakon šetnje Bulevarom oslobođenja i centralnim gradskim ulicama, stigla je do zgrade Pokrajinske Vlade, gde Jaćimović i njegov sin štrajkuju glađu. Jaćimović je kazao da su mu srednjoškolci "dali mnogo snage i da se više ne boji". "Do sada sam se malo i bojao, ali ovo kad sam video... Oni su toliko snage meni ulili, to su sve moja deca, naša deca", rekao je. Na pitanje kako planira da nastavi borbu, Jaćimović je rekao da od zahteva neće odustati. Srednjoškolci, na čiji poziv je skup organizovan su naveli da žele da se solidarišu sa Dijanom Hrka, Milomirom Jaćimovićem i njegovim sinom i da pokažu da im pružaju punu podršku. Zahtevaju da se Jaćimoviću vrate oduzeti autobusi i da mu se ponište kazne koje su, kako tvrdi, nezakonito napisane. Antivladini protesti u Srbiji, sa kojih se traži odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora traju više od godinu dana. Predvode ih studenti u blokadi, koji su u maju, pošto njihovi zahtevi nisu ispunjeni, zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u ime vlasti odbio da raspiše izbore. Pravosuđe Srbije podiglo je jednu optužnicu i vodi istragu o pogibiji 16 ljudi i padu nadstrešnice novosadske stanice 1. novembra 2024. Niko od optuženih nije u pritvoru. Optužnica u istrazi krivične odgovornosti, kojom je obuhvaćen i bivši ministar infrastrukture Goran Vesić, u Višem je sudu u Novom Sadu koji treba da je potvrdi ili odbaci. Istragu protiv 14 osumnjičenih za korupciju, koja je mogla da dovede do pada nadstrešnice, tokom rekonstrukcije pruge na kojoj je i novosadska Železnička stanica od avgusta vodi Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu. Viši sud u Novom Sadu u julu je doneo presudu kojom se preduzeće Infrastruktura železnice Srbije i država obavezuju da isplate naknadu štete za duševnu bol četvoro ljudi zbog smrti srodnika. Tu presudu treba da potvrdi Apelacioni sud u Novom Sadu kako bi bila pravosnažna.

U Skupštini Srbije na sednici održanoj 12. novembra izabrano je osam od ukupno devet članova za Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM). Time praktično nije izabran kompletan savet ovog tela. Kako je prenela agencija Beta, poslanici nisu izabrali nijednog od dva kandidata koje su predložili nacionalni saveti nacionalnih manjina, nakon što se tome usprotivio Savez vojvođanskih Mađara, koji je deo vladajuće koalicije, i koji tvrdi da predloženi kandidati ne odražavaju stvarnu volju tih saveta. Kandidat Muhedin Fijuljanin dobio je 40 glasova za, dva protiv, dok nije glasalo 137 narodnih poslanika, a Ljumturije Ameti dobila je 40 glasova za, jedan glas protiv, a nije glasalo 138 narodnih poslanika. Među članovima koji su dobili mandat na dve godine su Stevica Smederevac, Milan Petković i Miloš Garić. Mandat na četiri godine dobili su Mileva Malešić i Rodoljub Šabić. Članovi Saveta REM-a na šest godina biće Ira Prodanov Krajišnik, Dubravka Valić Nedeljković i Snežana Mirković. U izboru je učestvovalo ukupno 18 kandidata, čiju je listu sačinio Odbor za kulturu i informisanje Skupštine Srbije. Izbor članova Saveta REM-a jedna je od stavki u okviru neophodnih reformi koje Srbija treba da sprovede u okviru pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. U nadležnosti REM-a je da reguliše, kontroliše i sankcioniše elektronske medije – televizijske i radijske stanice koje imaju nacionalnu pokrivenost, i njihova onlajn izdanja. Srbija od 4. novembra 2024. godine nema Savet Regulatornog tela za elektronske medije. Tada je, po novousvojenom Zakonu o elektronskim medijima, istekao mandat svih devet članova. Konkurs za izbor članova Saveta REM je raspisan u jeku studentskih protesta u kojima zahtevaju odgovornost za smrt 16 osoba u padu betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine. Taj konkurs, međutim, praktično je obustavljen, jer je sedam od ukupno 18 kandidata povuklo svoju kandidaturu, tvrdeći da je proces obilovao nepravilnostima i nezakonitostima. Pod pritiskom studentskih protesta i dvonedeljne blokade Radio-televizije Srbije (RTS), Skupština Srbije raspisala je 28. aprila novi konkurs za članove REM.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je proslijedilo sve prijave koje se tiču posljednjih izjava Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, na stranačkom skupu u Istočnom Sarajevu, tamošnjem tužilaštvu na postupanje. Kako navode u odgovoru za Radio Slobodna Evropa iz državnog Tužilaštva, zaprimili su "više dopisa i prijava", te su ih sve poslali Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu. Iz tog tužilaštva, kažu za RSE da još ništa nije stiglo na njihovu adresu. Dodik je na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu 10. novembra izjavio da ovaj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina". Istakao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama koji nije završio svoj posao ovdje". Video sa govorom je prvobitno objavljen na Dodikovom Instagram profilu, ali je kasnije uklonjen. Dan kasnije, poslanici u Federaciji BiH su zatražili od nadležnih pravosudnih institucija da hitno ispitaju okolnosti Dodikovog nastupa, te da pokrenu odgovarajuće postupke "zbog širenja govora mržnje i poticanja netrpeljivosti". Između ostalih, Dodikov "sramni i primitivni" istup je osudila i Islamska zajednica u BiH, te pozvala državno Tužilaštvo i Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH da reaguju. Ranije je za RSE rečeno iz CIK-a da pokreću postupak protiv Dodika zbog njegovog govora. Prošlog maja, potpredsjednik Federacije BiH, Igor Stojanović, podnio je krivičnu prijavu protiv Dodika zbog govora mržnje, nakon njegovih izjava novinarima krajem aprila. Dodik je tada iznio tezu da je rješenje za BiH da se Bošnjaci "trebaju vratiti vjeri svojih predaka, pa će BiH biti većinski srpska".

Skupština Crne Gore nakon devet mjeseci "čekanja" usvojila je 12. novembra odluku o priključivanju Vojske Crne Gore aktivnostima NATO za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU). Za odluku su glasala 44 poslanika, pet je bilo protiv i dva uzdržana. Odluka je donesena na predlog koji je Savjet za odbranu i bezbjednost usvojio 7. februara ove godine. Članovi Savjeta - koji čine predsjednici države Jakov Milatović, Vlade Milojko Spajić i Skupštine Andrija Mandić - su se tada usaglasili su da se aktivnosti pripadnika Vojske u okviru NSATU mogu realizovati isključivo na teritoriji neke od zemalja NATO. NATO će, između ostalog, koordinirati obukama ukrajinskih snaga bezbjednosti. Ministar odbrane Dragan Krapović je rekao da je odluka o nastavku podrške Ukrajini, donijeta na samitu NATO u Vašingtonu prošle godine. A jedna od stranaka vladajuće većine, Demokratska narodna partija (DNP) se protivi se ovoj odluci. "Ovo može samo dodatno da ugrozi naše odnose sa Ruskom federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju", poručio je poslanik DNP, Vladislav Bojović. Ovo je inače jedna od dvije takozvane "ukrajinske misije" nakon ruske invazije februara 2022. u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje. Drugu organizuje Evropska unija. I ta odluka o učešću crnogorskih vojnika u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (European Union Military Assistance Mission Ukraine - EUMAM) u Skupštini je čekala 9 mjeseci na usvajanje, od septembra prošle do juna ove godine. Na čelu Skupštine, je lider proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić. Opozicija je tada optuživala Mandića, koji je protivnik NATO-a i podržavalac ruskog predsjednika Vladimira Putina, da opstruira njeno donošenje. Njegova partija koja je dio je vladajuće koalicije protivi se članstvu u Alijansi i sankcijama koje je Crna Gora uvela Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Crna Gora je u NATO ušla 2017. u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) koja je smijenjena s vlasti 2020. godine. I aktuelni ministara odbrane Dragan Krapović priznao je da nije bio pobornik ulaska Crne Gore u Alijansu. "U tim godinama sam imao ozbiljnu sumnju da li je Crna Gora trebalo da pristupi NATO, ali danas vidim da je jako dobro", rekao je ministar Krapović 11. juna u Skupštini. Sudbina dugoročnog Sporazuma Ukrajine i Crne Gore je neizvjesna. Sporazum o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji koji bi trebalo da potpišu premijer Milojko Spajić i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se gotovo i ne pominje iako je mogućnost dolaska Zelenskog u Podgoricu tim povodom u maju pomenuo predsjednik Jakov Milatović. Sporazum se odnosi se na podršku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavještajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene Ukrajine. Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo 30-ak zemalja, uglavnom članica NATO. I taj Sporazum nakon potpisivanja treba da potvrdi Skupština.. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić, koji je glasao protiv rezolucije kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu 2022.

Novi timovi policajca iz Mađarske upućeni su u misiju zajedničke zaštite granica Srbije i Bugarske, objavila je Policija Mađarske. Navodi se da je u Srbiju upućen 36. po redu policijski kontingent, 11. u Bugarsku. "Obavljaće patrolne zadatke radi sprečavanja i otkrivanja nezakonitih prelazaka granice, kao i privođenje krijumčara ljudi i ilegalnih migranata na teritoriji zemalja domaćina", rekao je sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Mađarske Bence Retvari. Mađarski policajci na nove zadatke ispraćeni su iz sedišta ministarstva u Budimpešti. Sekretar Retvari rekao je da je misija dugoročna, uspešna i da daje konkretne rezultate. "Zajednički rad Mađarske, Srbije i Bugarske doprinosi efikasnijoj zaštiti granica, suzbijanju ilegalne migracije i brzom vraćanju lica koja nezakonito prelaze granicu, čime se povećava bezbednost u regionu", naveo je Retvari. Mađarski policajci, kako je saopšteno, patroliraće i na putevima u pograničnim oblastima radi očuvanja javne bezbednosti. Mađarska je članica Evropske unije (EU) čija južna granica je iz pravca Srbije protekle decenije bila jedna od opterećenijih prilivom migranata koji idu ka državama Zapada. Zapadna granica Bugarske, takođe članice EU, poslednjih godina jedan je od pravaca kojim migranti preko susedne Srbije pokušavaju da prođu do Hrvatske, Austrije, Nemačke i zemalja Skandinavije. Carina Srbije objavila je da je 5. novembra u Šidu na granici sa Hrvatskom policija pronašla šestoro migranata u kamionu sa pšenicom koji je išao ka Italiji. Iz kamionskog tovara spašeno je četvoro odraslih, tinejdžer i jedanaestogodišnje dete. Od 15. oktobra 2021. Mađarska i Srbija imaju zajedničke patrole na granici dve zemlje. Kako je saopšteno, mađarski policajci dužnosti obavljaju pod nadzorom organa zemlje domaćina, patroliraju u neposrednoj blizini granice i udaljenijim područjima, koriste terenska službena vozila, uređaje za noćno osmatranje, ručne i mobilne termalne kamere. Krajem juna 2024. Evropska unija je sa Beogradom potpisala sporazum o operativnim aktivnostima sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu (Frontex), koji podrazumeva raspoređivanje pripadnika Fronteksa na celoj teritoriji Srbije i sprovođenje izvršnih ovlašćenja kao što su granične provere i registracija lica. "To znači pomoć u upravljanju migracionim tokovima, suzbijanju ilegalne imigracije i borbi protiv prekograničnog kriminala", navedeno je iz Brisela. Do tada su, po ranijem statusnom sporazumu Beograda i Brisela, Fronteks i Srbija imali zajedničke operacije samo na granici Srbije sa zemljama Evropske unije. Na osnovu tog akta Fronteks je imao 111 pripadnika u zajedničkoj zajedničkoj operaciji na granicama Srbije sa Mađarskom i Bugarskom. Po podacima evropskih organizacija koje se bave pitanjem migracija, od početka svetske migrantske krize do danas kroz Srbiju je prošlo više od milion i po migranata takozvanom balkanskom rutom. U tih deset godina ovim putem prolazili su migranti i izbeglice iz Azije, Bliskog istoka i Afrike u pokušavaju da stignu do zemalja Evropske unije. Ruta je išla preko Turske, Grčke, Severne Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ili alternativno preko Bugarske i Srbije ka zapadu Evrope. Jačom kontrolom na granicama Evropske unije, dogovorom Brisela sa Turskom 2016. i izgradnjom ograde koju je Mađarska podigla na granici sa Srbijom u najvećoj meri je prekinut prolaz migranata u velikim grupama. Migracije su se nastavile u manjem obliku uz organizovano krijumčarenje. Na Svetski dan izbeglica, 20. jun, Komesarijat za izbeglice i migracije saopštio je da je u centrima za prihvat i azil u Srbiji 307 migranata iz Avganistana, Egipta, Turske, Sirije i Maroka. Navedeno je da je od početka godine u centrima evidentirano 3.636 ljudi i da je to upola manje u odnosu na isti period 2024.

Rusija tvrdi da njene snage nastavljaju ostvarivati napredak oko Pokrovska dok Moskva pojačava napore da prodre u razrušeni ukrajinski grad, a lokalni zvaničnici situaciju opisuju kao tešku. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 12. novembra da su njihove snage potisnule ukrajinske trupe iz Sukhyi Yara, koji se nalazi južno od Pokrovska. Pokrovsk je ključan za strategiju Kremlja da pronađe uporište kako bi krenuo na sjever prema dva najveća preostala grada pod kontrolom Ukrajine u Donjeckoj oblasti – Kramatorsku i Slovjansku. Pokrovsk, grad sa oko 7.000 stanovnika – u odnosu na više od 60.000 prije rata – ima važne cestovne i željezničke čvorove i većinu godine je bio pod prijetnjom okruženja od strane ruskih snaga. Britanski tajni kanaliIzvještaji o napredovanju, koji nisu nezavisno potvrđeni, dolaze u trenutku kada je Kremlj saopštio da je Britanija pokušala otvoriti tajni kanal za nastavak dijaloga – što je prvo objavio Financial Times – o okončanju najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. "Zaista je bilo kontakata", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, dodajući da su razgovori propali jer "nije postojala namjera niti želja da se sasluša naš stav". "S obzirom na nemogućnost razmjene mišljenja, međusobni dijalog se nije razvio", rekao je, ne navodeći detalje o tome kada je komunikacija održana. Ranije 12. novembra, državna novinska agencija TASS citirala je zvaničnika Ministarstva vanjskih poslova koji je rekao da je Rusija spremna da nastavi mirovne pregovore s Ukrajinom u Istanbulu. Zastali mirovni pregovori UkrajineDvije strane su se posljednji put sastale u Istanbulu u julu na trećem krugu direktnih mirovnih pregovora, ali nisu postigle napredak – osim dogovora o razmjeni zarobljenika – u okončanju rata koji je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. "Ruski tim je spreman za ovo, lopta je na ukrajinskoj strani", rekao je Aleksej Poljščuk, šef drugog odjela ZND-a u Ministarstvu vanjskih poslova Rusije, za TASS. Moskva je ranije rekla da bi predsjednik Vladimir Putin bio voljan da se sastane sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u ruskoj prijestolnici, što je uslov koji je Kijev odbio. Sankcije SAD-a i zastoj procesaKako je mirovni proces zastao, Sjedinjene Države su prošlog mjeseca uvele sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, jer je frustracija američkog predsjednika Donalda Trumpa rasla zbog Putinovog odbijanja da okonča invaziju na Ukrajinu. Američke sankcije ruskim energetskim gigantima uvedene su nakon nekoliko neuspješnih rundi pregovora između SAD-a i Rusije. Ti pregovori su se u jednom trenutku očekivali da budu tema samita između Trumpa i Putina u Budimpešti. Nedugo nakon razgovora između američkog državnog sekretara Marca Rubija i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, Trump je izjavio da neće "gubiti vrijeme" na sastanak s Putinom ako lider Kremlja nije spreman da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Zapadni mediji su uglavnom izvještavali da nije bilo značajnih promjena u stavu Rusije o okončanju sukoba od Trumpovog sastanka s Putinom na Aljasci u augustu, koji nije rezultirao prekidom vatre. Trump je 8. novembra rekao da i dalje ne vidi spremnost Rusije da zaustavi borbe, iako i dalje preferira Budimpeštu kao mjesto održavanja mirovnog samita, kada se ispune uslovi za takav sastanak. Moskva je također poručila da se pripremni radovi za takav sastanak moraju obaviti prije nego što se odredi bilo koji datum.

Sarajevska policija identificirala je muškarca iz Gračanice koji je na društvenoj mreži X prijetio predsjedniku Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva "La Benevolencija" Vladimiru Andrleu, ali i svim Jevrejima u Sarajevu. Prijetnje su upućene u komentarima ispod objave Vladimira Andrlea u kojoj za njemački medij govori o suživotu u Sarajevu. Osumnjičeni je napisao da će "ubijati Jevreje na Baščaršiji". Policija ga sumnjiči za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, za šta su predviđene kazne, u ovisnosti o kvalifikaciji, od tri mjeseca do pet godina zatvora. "To nisu bile samo prijetnje meni, nego svim Jevrejima Sarajeva. Koristio je pseudonim. Nije prvi put da pišu psovke i prijetnje na osnovu raznih stvari, ali ovaj profil, koji je u međuvremenu suspendovan, imao je fotografije s oružjem, slike pištolja... To je u meni izazvalo uznemirenost i to je najveći razlog što sam prijavio prijetnje", rekao je Andrle za RSE. Dodao je da se nada da će se i druge prijetnje putem društvenih mreža shvatati ozbiljno. "Mislim da je bitno da se prijetnje vrlo ozbiljno tretiraju zbog svih nas. Ako normalizujemo takvo nešto, naći ćemo se u situaciji gdje će se ljudi početi ozljeđivati zbog stavova i mišljenja." Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo za Radio Slobodna Evropa je rečeno da su u suradnji s policijom iz Tuzlanskog kantona pretresli prostorije osobe inicijala Z. Đ. (1979) i oduzeli uređaje koji su korišteni za izvršenje prijavljenog krivičnog djela. "Također, Z.Đ. je ispitan u svojstvu osumnjičenog", navedeno je iz sarajevske policije. Izvještaj će biti dostavljen Tužiteljstvu Kantona Sarajevo.

Vlasti u Rumuniji uhapsile su bivšeg senatora zbog navodnog pokušaja da ponudi mito od milion eura (1,16 miliona dolara) ministru odbrane zemlje kako bi se omogućio dogovor o oružju koji bi mogao biti lažno finansiran iz programa Evropske unije. Dogovor je bio složen: kupiti granate tipa ruskog porijekla u Kazahstanu, uvesti ih u Rumuniju, obnoviti i prepakovati kao rumunske granate, a zatim ih preko posrednika u Bugarskoj prodati Ukrajini. Ideja je bila stvoriti šemu za buduće poslove koji bi mogli dobiti sredstva iz programa EU "Rearm Europe", pokrenutog u martu radi podrške proizvodnji oružja u 27 zemalja članica. Granate tipa ruskog porijekla široko se koriste u Ukrajini, ali se ne proizvode u zemljama EU. Rumunski servis RSE razgovarao je s dvjema ključnim osobama u slučaju. Jedna je opisala kako joj je prišao bivši senator Marius Ovidiu Isaila, a druga kako ju je kontaktirao bugarski biznismen Roman Ivanov Angelov. Početkom oktobra, Angelov je navodno predvodio delegaciju koja je kontaktirala direktora Romtehnice, kompanije za trgovinu oružjem koja predstavlja rumunsko Ministarstvo odbrane, tražeći da iskoristi svoje kontakte u Kazahstanu. "Sumnjiva" ponuda"Predložili su mi dogovor", rekao je šef Romtehnice Razvan Mincu za RSE. "Mi bismo uzeli municiju iz Kazahstana i preprodali je njima." Ali Mincu je rekao da je ponuda izgledala "sumnjivo" i da je odbio prijedloge. Prema izvještaju rumunskih tužilaca, Isaila je kontaktirao posrednika kako bi pokušao podmititi ministra odbrane Ionut Mosteanu da omogući dogovor. RSE je razgovarao s posrednikom, političarem Octavianom Berceanom, koji je postao uzbunjivač i napravio 17 tajnih snimaka za organe gonjenja tokom svojih sastanaka s Isailom. "Radi se o grupi koja želi dovesti rusku ili municiju tipa ruske u Rumuniju, koju zatim može izvoziti u Bugarsku, a odatle u Ukrajinu. Sve (kupljeno) novcem Evropske unije", rekao je. "Ponudili su mi 10 miliona eura (11,57 miliona dolara) da budem dio te grupe. To je metoda, nude impresivne sume političarima da ih pridobiju." Izjave Isaile u transkriptima snimaka koje je napravio Berceanu, a koje je 10. novembra objavio rumunski portal Gandul, sugeriraju da je radio s drugima – često se pozivajući na "nas" i nagovještavajući velike iznose novca i politički uticaj. U jednom trenutku citiran je kako kaže: "Ja sam taj koji otvara vrata! I otvaram vrata za tebe: NATO, američka ambasada, Njemačka." U drugoj razmjeni poruka, citiran je kako govori Berceanuu: "Reci mi koliko ti treba, i navečer...za 24 sata imat ćeš sav novac." Isaila je također citiran dok opisuje kako će šema funkcionisati: "Kupujemo [granate] iz Kazahstana, sami ih rastavljamo, dovodimo ih rastavljene ovdje...ponovo ih sastavljamo, farbamo, sređujemo, i rumunska država ih prodaje." "Preko noći milijarderi"U transkriptima Isaila također sugerira da je slična šema već provedena u Albaniji, čime su oni koji su učestvovali postali "milijarderi preko noći". Ministarstvo odbrane Albanije i antikorupcijska agencija nisu odmah odgovorili na upite RSE-a. Ministar odbrane Mosteanu objavio je na društvenim mrežama da je "osoba pokušala kupiti moj uticaj s milion eura kako bi omogućila ugovor s Romtehnicom. Kategorijski sam odbio bilo kakav sastanak s tom osobom." Dok je Isaila stavljen u pritvor na 30 dana, mjesto boravka bugarskog biznismena Romana Angelova je nepoznato. Angelov je jedini vlasnik kompanije Sofia Arm Tech, koja je prošle godine dobila licencu za međunarodnu trgovinu oružjem. Prije toga, kompanija nije navodila nikakvu aktivnost u dokumentima koje je podnijela bugarskom trgovačkom registru nakon osnivanja 2020. godine. Podaci pokazuju da ima osam zaposlenih. Nije bilo odgovora ni od Angelova ni od kompanije na pitanja bugarskog servisa RSE-a.