Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u srijedu da se kritike na račun Izraela sve češće koriste u Njemačkoj kao izgovor za poticanje mržnje prema Jevrejima. Govoreći na ceremoniji povodom 75. godišnjice osnivanja Centralnog vijeća Jevreja, Merz je rekao da je antisemitizam postao "glasniji, otvoreniji, bezobrazniji i gotovo svakodnevno sve nasilniji" od napada koji je Hamas izveo 7. oktobra 2023. na Izrael, što je pokrenulo rat u Gazi. Hamas je palestinska grupa koju su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom. "'Kritika Izraela' i najgrublje podrivanje odnosa žrtva-agresor sve više postaju izgovor kroz koji se širi otrov antisemitizma", rekao je on. Njemačka je drugi najveći dobavljač oružja Izraelu, odmah nakon SAD-a, i već dugo jedan od njegovih najvećih saveznika, prvenstveno zbog historijske odgovornosti za Holokaust – politika poznata kao "Staatsraison" (državni interes). Ipak, prošlog mjeseca Njemačka je obustavila izvoz oružja koje bi se moglo koristiti u Pojasu Gaze, zbog izraelskog plana da proširi vojnu kampanju u toj palestinskoj enklavi. Odluka je donesena nakon sve većeg pritiska javnosti i manjeg koalicionog partnera Socijaldemokratske stranke Njemačke zbog humanitarne krize u Gazi, gdje je Izrael ozbiljno ograničio snabdijevanje hranom i vodom. U svom govoru u Berlinu u srijedu, Merz je spomenuo ovu promjenu, rekavši da kritika izraelske vlade "mora biti moguća", ali je dodao: "Naša zemlja trpi štetu na vlastitoj duši kada ta kritika postane izgovor za mržnju prema Jevrejima, ili čak dovede do zahtjeva da Njemačka okrene leđa Izraelu."

Ukrajina očekuje da će do sljedećeg mjeseca u fondu za kupnju oružja iz Sjedinjenih Američkih Država biti oko 3,5 milijardi dolara, izjavio je 17. septembra ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Kako piše AP, financijski aranžman poznat kao Lista prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL) objedinjuje doprinos članica NATO-a, osim Sjedinjenih Američkih Država, kako bi se kupilo američko oružje, municija i oprema. "Od naših partnera dobili smo više od 2 milijarde dolara upravo za PURL program", rekao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kijevu s predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom. "Dodatni novac dobit ćemo u oktobru. Mislim da ćemo imati negdje oko 3,5-3,6 milijardi dolara." Zelenski nije želio navoditi detalje o tome koje će oružje biti u prvim isporukama, ali je rekao da će one sigurno sadržavati rakete za protivvazdušne sisteme Patriot i višecijevne raketne sisteme HIMARS. Sistemi Patriot ključni su za odbranu od ruskih raketnih napada dok su HIMARS-ovi značajno ojačali sposobnost ukrajinske vojske za precizne udare. U međuvremenu, američko-ukrajinski fond osmišljen za poticanje ulaganja u ukrajinski rudarski sektor trebao bi početi s radom sa 150 miliona dolara početnog kapitala, rekli su 17. septembra visoki ukrajinski dužnosnici. Američka Agencija za međunarodne financije i razvoj (U.S. International Development Finance Corporation) uložit će 75 miliona dolara u fond, a Ukrajina će udvostručiti taj iznos, izjavio je ukrajinski ministar ekonomije Oleksij Soboljev. "To je dovoljno da se pokrenu prva značajnija ulaganja", rekao je Soboljev, opisujući fond kao "svjetionik" koji bi mogao privući dodatnu podršku drugih međunarodnih institucija. Američko-ukrajinski sporazum o razvoju ukrajinskog rudarskog sektora potpisan je u aprilu. On SAD-u daje povlašteni pristup novim ukrajinskim rudarskim projektima i zamišljen je kako bi potaknuo obnovu zemlje i omogućio nastavak vojne pomoći SAD-a Ukrajini. Premijerka Julija Sviridenko rekla je da će se fond u početku usredotočiti na projekte vezane uz energiju, infrastrukturu i kritične minerale, s ciljem financiranja tri projekta do kraja 2026. godine.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je u srijedu da je razgovarala telefonom s američkim diplomatom Brendanom Hanrahanom o važnosti očuvanja "naše snažne alijanse", nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Američke Države(SAD) najavile neodređeno obustavljanje Strateškog dijaloga koji je Osmani planirala finalizirati ove godine. Osmani je na platformi X napisala da je s Hanrahanom – visokim zvaničnikom američkog State Departmenta za evropska pitanja – razgovarala i o osiguravanju "bliske koordinacije s našim ključnim partnerom." "Snažna alijansa sa SAD-om uvijek je bila u korist našeg naroda, nacionalne sigurnosti, regionalne stabilnosti i euroatlantske integracije," naglasila je. Dodala je da će se, kao predsjednica zemlje, angažovati s administracijom predsjednika Donalda Trumpa "kako bi očuvala i zaštitila našu alijansu zasnovanu na međusobnom povjerenju i saradnji." Odnosi Kosova sa Sjedinjenim Američkim Državama pretrpjeli su udar prošle sedmice, kada su SAD 12. septembra objavile da bez vremenskog ograničenja obustavljaju planirani Strateški dijalog s Kosovom, pravdajući odluku postupcima aktuelne Vlade i rastućim tenzijama i nestabilnošću u zemlji. Privremena Vlada Kosova, koju predvodi Albin Kurti, odbacila je kritike SAD-a, navodeći da su "naše radnje, zakonite i ustavne, uvijek bile usmjerene na uklanjanje izvora destabilizacije". Strateški dijalog najavila je upravo predsjednica Vjosa Osmani u januaru, s očekivanjem da će uskoro biti finaliziran. Nakon odluke SAD-a, Osmani je izjavila da su odnosi Kosova s Washingtonom "temeljni dio državnosti i našeg nacionalnog identiteta", izražavajući istovremeno žaljenje i duboku zabrinutost zbog odluke. Strateški dijalog je proces koji američki State Department vodi s različitim zemljama svijeta s ciljem unapređenja bilateralnih odnosa. SAD nije precizirala koje su konkretne radnje Vlade dovele do odluke o obustavi dijaloga. Međutim, u srijedu je bivši američki ambasador u Prištini, Jeffrey Hovenier, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa objasnio da je do obustave došlo zbog nakupljenog nezadovoljstva prema Vladi premijera u tehničkom mandatu Albina Kurtija, pri čemu je posebno uticala njegova kritika Ustavnog suda. Kurti je optužio Ustavni sud za pristrasnost, tvrdeći da je blizak albanskim partijama koje su ranije bile u opoziciji. Ustavni sud je donio privremenu mjeru kojom je izabranim poslanicima Skupštine zabranio preduzimanje bilo kakvih radnji do 30. septembra, uključujući pokretanje postupka za formiranje nove vlade. Odluka je donesena po službenoj dužnosti, na osnovu zahtjeva poslanika Srpske liste. Ustavni sud i međunarodna zajednica osudili su pritisak koji Kurti i njegova stranka vrše na najvišu pravosudnu instituciju u zemlji.

Egipatske vlasti tragaju za narukvicom starom 3.000 godina koja je nestala iz vodećeg muzeja u Kairu, izvijestio je BBC. Rijetka zlatna narukvica, ukrašena sfernim kuglicama od lapis lazulija, potiče iz vladavine kralja Amenemopea, faraona drevnog Egipta iz 21. dinastije, koji je vladao od 993. do 984. godine prije Krista. Egipatsko ministarstvo turizma i starina saopštilo je da je odmah poduzelo mjere nakon što je narukvica nestala iz laboratorija za restauraciju Egipatskog muzeja te da je slučaj proslijeđen policiji. Slika narukvice distribuirana je svim egipatskim zračnim lukama, lukama i graničnim prijelazima kao "mjera predostrožnosti za sprječavanje pokušaja krijumčarenja", dodaje ministarstvo. Formiran je i stručni odbor koji obavlja inventuru i pregled svih predmeta pohranjenih u laboratoriju za restauraciju. Ministarstvo je saopštilo da je svjesno odgodilo objavu o nestanku narukvice "kako bi osiguralo odgovarajuće uslove za nastavak istrage", ali nije preciziralo kada je nakit zadnji put viđen. Egipatski dnevnik Al-Misri al-Yawm izvijestio je da je nestanak uočen u proteklih nekoliko dana dok je osoblje muzeja pripremalo otpremu desetaka predmeta u Rim za izložbu koja se otvara sljedećeg mjeseca. Egipatski muzej u Kairu najstariji je arheološki muzej na Bliskom istoku. U njemu se čuva više od 170.000 predmeta, uključujući pozlaćenu drvenu masku za sprovod kralja Amenemopea. Nestanak narukvice dogodio se šest sedmica prije otvaranja Velikog egipatskog muzeja u bliskoj Gizi, gdje su premještena i biće izložena svjetski poznata blaga grobnice kralja Tutankamona.

Evropska unija (EU) je u srijedu predstavila svoj dosad najstrožiji plan za vršenje pritiska na Izrael da okonča rat u Pojasu Gaze, gdje su Palestinci prisiljeni da bježe pred tenkovima, dronovima i izraelskim trupama koje sve dublje ulaze u ovu ratom razorenu obalnu enklavu. Kaja Kallas, šefica vanjske politike EU, pozvala je 27 zemalja članica da povećaju carine na određene izraelske proizvode i uvedu sankcije protiv 10 lidera Hamasa, izraelskih doseljenika i dvojice članova kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua: ministra za nacionalnu sigurnost Itamara Ben-Gvira i ministra finansija Bezalela Smotricha. Hamas je EU, kao i Sjedinjene Američke Države, proglasila terorističkom organizacijom. "Ove mjere ne predlažemo da bismo kaznili Izrael ili izraelski narod, već da izvršimo pritisak na izraelsku vladu da promijeni kurs i okonča patnje ljudi u Gazi", rekla je Kallas. "Rat mora da se završi, patnje moraju da prestanu, a svi taoci moraju biti oslobođeni", dodala je. Sankcije bi podrazumijevale zamrzavanje imovine pojedinaca u Evropi i zabranu njihovog putovanja unutar EU. EU je najveći trgovinski partner Izraela, pa bi carine mogle imati značajne posljedice po izraelsku ekonomiju, koja je već uzdrmana troškovima dugotrajnog rata. Oko 32 miliona eura bilateralnih sredstava pod kontrolom Evropske komisije bilo bi odmah obustavljeno. Komisija također pruža podršku Palestinskoj upravi. Izrael negira da u Gazi postoji nestašica hrane i tvrdi da dozvoljava ulazak dovoljne količine humanitarne pomoći. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar poslao je pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, obećavši da se Izrael neće povinovati evropskoj kampanji. "Pritisak putem sankcija neće uspjeti. Država Izrael je ponosan i suveren narod, i nećemo se pokoriti prijetnjama dok je sigurnost Izraela ugrožena", napisao je u pismu. Podijeljena mišljenja unutar EUEvropska unija, koja broji 27 zemalja članica, bila je podijeljena tokom posljednjih 23 mjeseca rata u Pojasu Gaze. Nije jasno da li će većina članica podržati uvođenje sankcija i trgovinskih mjera. Krvoproliće u Gazi izazvalo je proteste u brojnim evropskim gradovima, od Amsterdama do Barselone, te pojačalo kritike na račun briselske birokratije zbog navodne nesposobnosti da izvrši stvarni pritisak na Izrael da obustavi vojne operacije i omogući veći priliv humanitarne pomoći. Broj poginulih u Gazi premašio je 67.000 Palestinaca od početka rata 7. oktobra 2023, prema zdravstvenim zvaničnicima iz enklave. Rat je započeo nakon napada koji je predvodio Hamas na jugu Izraela, u kojem su militanti ubili oko 1.200 ljudi i oteli 251 osobu, prema izraelskim zvaničnicima. "Predložena djelimična suspenzija je promišljen odgovor na sve hitniju situaciju", rekao je Maroš Šefčovič, trgovinski predstavnik Evropske komisije. Šta sadrži prijedlog?Ako dovoljan broj zemalja članica EU podrži prijedlog, tada bi se uvele carine u vrijednosti od oko 230 miliona eura na 37 posto izraelskih proizvoda koje EU uvozi, ukupne vrijednosti 15,9 milijardi eura, rekao je Šefčovič. Trenutno, EU ne naplaćuje carine na ovu kategoriju izraelskih proizvoda zahvaljujući Sporazumu o pridruživanju. Jedna analiza koju je diplomatski korpus EU proveo u junu pokazala je da je Izrael prekršio komponentu o ljudskim pravima tog sporazuma, poznatu kao Član 2. Evropski kritičari izraelske politike pozvali su na potpunu suspenziju trgovinskog sporazuma zbog rata u Gazi. Za sada, Evropska komisija predlaže ukidanje preferencijalne nulte carine za određene izraelske proizvode i primjenu carina Svjetske trgovinske organizacije, koje se kreću od 8 do 40 posto, ovisno o vrsti proizvoda. "Ne predlažemo obustavu trgovine s Izraelom, već obustavu trgovinskih povlastica", rekao je visoki evropski zvaničnik zadužen za komunikaciju s Evropskom komisijom, koji nije bio ovlašten da javno govori u skladu s politikom komisije. Prijedlog je uslijedio nakon prošlosedmične najave Ursule von der Leyen da će tražiti sankcije i djelimičnu obustavu trgovine s Izraelom zbog njegove vojne kampanje u Gazi, čime je odstupila od svog dosadašnjeg proizraelskog stava.

Porodice ubijenih u dva masakra na Cetinju neće odustati od svakodnevnih blokada magistrale Cetinje - Podgorica, dok država ne rasvijetli sve okolnosti koje su dovele do masovnih ubistava a odgovorni u institucijama ne budu snosili posljedice. To su predstavnici porodica ubijenih poručili premijeru Milojku Spajiću, na prvom razgovoru nakon osam mjeseci protesta. Vesna Pejović, čiji su kćerka i dva unuka ubijeni tokom masovnog ubistva u avgustu 2022, saopštila je da je sa premijerom Spajićem dogovoreno da se sagledaju svi aspekti postupanja policije u vrijeme zločina. Pejović je saopštila da je stekla utisak da premijer nije bio upoznat sa mnogim činjenicama: "Najdalje ćemo za 15 dana imati novi sastanak, jer premijer želi da sagleda sve. O mnogim stvarima nije bio upoznat. Prihvatio je sve što smo mu saopštili i reagovao je emotivno. Proteste nećemo obustaviti. Kad bude sprovedeno ono što je dogovoreno, obustavićemo blokade." Građani Cetinja od februara blokiraju magistralu na dva ili tri sata, kako bi na taj način skrenuli pažnju nadležnih na odgovornost zbog dva počinjena masovna ubistva u tom gradu. Prvo je počinjeno u avgustu 2022. kada je Vuk Borilović ubio 10 osoba, među kojima dvoje djece, a zatim je i sam ubijen. Drugo masovno ubistvo je počinio Aco Martinović 1. januara ove godine, kada je na više lokacija u gradu ubio 13 ljudi, među kojima i dvoje djece. Policija ga je pronašla nakon više od pet sati, kada je izvršio samoubistvo. To je izazvalo velike proteste u Crnoj Gori, kada je otvoreno pitanje da li nadležne bezbjednosne institucije mogu da zaštite građane i da li su učinili sve kako bi spriječili da se masovno ubistvo ponovi. I pored zahtjeva, niko iz državnih institucija nije podnio ostavku. Zahtjevi oštećenih porodicaProtestnim blokadama magistrale kod Cetinja traženo je od vlasti da sagledaju sve propuste u radu policije, tražena je politička odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, hitna smjena načelnika Regionalnog centra bezbjednosti Gorana Jokića koga krive za neprofesionalno postupanje policije, te efikasniji rad tužilaštva i usvajanje rigoroznijeg zakona o kontroli oružja. Premijer Spajić do sada nije razgovarao sa oštećenim porodicama, a na razgovor je pristao nakon što su učesnici protesta najavili da će produžiti vrijeme blokade magistrale sa dva na tri sata svakodnevno i nedjeljom na četiri sata. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se sredinom avgusta sastao sa porodicama nastradalih kada je saopštio da zahtijeva hitno usvajanje zakona koji će pooštriti kriterijume za posjedovanje oružja. Vlada je početkom ove godine započela rad na izmjeni zakona o oružju. Iz kabineta premijera Spajića nije poslato zvanično saopštenje medijima, već je nezvanično rečeno da će novi sastanak sa predstavnicima oštećenih porodica biti održan za 15 dana, a da je u toku rad na izmjeni zakonskih rješenja koja se odnose na kontrolu oružja. Izvještaj Ombudsmana potvrdio sumnje oštećenih porodicaKada je riječ o masovnom ubistvu iz 2022. na Cetinju, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava Mirjana Radović je sačinila izvještaj u kome je između ostalog konstatovano da je policija povrijedila pravo na život žrtvama masovnog zločina i konstatovala niz propusta. Tako je saopšteno da policajci prilikom intervencije nisu imali dovoljno zaštitne opreme, adekvatno oružje na raspolaganju i nedovoljno obuke za krizne situacije. Policijski helikopter je tog dana bio u kvaru, a policija je kasnila s davanjem informacija javnosti, čime je dodatno pojačana uznemirenost građana, a registrovana je i neefikasna procedura međusobnog obavještavanja rukovodnog kadra. Utvrđeno je da je poziv za angažovanje posebne specijalne jedinice upućen tek 22 minuta nakon prve prijave. Takođe, u izvještaju Ombusmana je naglašeno da nadležna tužilaštva nisu blagovremeno ni temeljno ispitali sve aspekte postupanja policije.

Poslanik iz Bujanovca Šaip Kamberi saopštio je u sredu da je podneo zahtev za formiranje posebnog parlamentarnog odbora koji bi istražio slučajeve smrti albanskih vojnika u tadašnjoj jugoslovenskoj vojsci tokom 1980-ih godina. Kamberi je ovaj zahtev uputio predsednici Skupštine Srbije, Ani Brnabić, u trenutku kada se Srbija priprema da ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka. U objavi na svom profilu na Fejsbuku, Kamberi je zatražio rasvetljavanje smrti 135 albanskih vojnika u redovima Jugoslovenske narodne armije (JNA) tokom 1980-ih. "Mnogi od ovih slučajeva, registrovani kao 'samoubistva', 'nesreće' ili 'disciplinski prekršaji', porodice žrtava su smatrale sumnjivim, jer su često prijavljivali tragove nasilja na telima koja su im vraćena", rekao je Kamberi. Dodao je da je nedostatak nezavisnih istraga i transparentnosti u vezi sa tim ubistvima učvrstio uverenje da "imamo posla sa ubistvima iz etničkih i političkih motiva, u periodu kada su se Albanci u JNA suočavali sa diskriminacijom, stigmatizacijom i otvorenim neprijateljstvom". "Ovaj fenomen ostao je tih i nedokumentovan u javnom diskursu u Srbiji, što odražava ozbiljan nedostatak suočavanja s prošlošću i institucionalne diskriminacije prema Albancima", naglasio je on. Kamberi je istakao da bi komisija, ukoliko bude odobrena, uključivala i predstavnike civilnog društva i albanske zajednice. Vraćanje obaveznog vojnog roka u SrbijiPrema rečima Kamberija, ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka izaziva zabrinutost među Albancima u Preševskoj dolini zbog "bolnih istorijskih iskustava diskriminatorskog tretmana i tragedija koje su u prošlosti doživeli mladi Albanci tokom služenja u JNA". U Srbiji živi više od 60.000 Albanaca, koji čine četvrtu po veličini manjinsku zajednicu, prema poslednjem popisu stanovništva iz 2022. godine. Albanci u Preševskoj dolini – termin koji obuhvata Preševo, Medveđu i Bujanovac, opštine na jugu Srbije sa većinskim albanskim stanovništvom – neprestano se žale na diskriminaciju. U međunarodnim izveštajima, Preševska dolina se opisuje kao potpuno izolovana i navodi se da pažnju dobija samo u vreme izbora. Srpske vlasti su prošle godine pokrenule proces vraćanja obaveznog vojnog roka. Prošlog leta, Vlada Srbije je najavila da će obavezno služenje vojske, koje je ukinuto 1. januara 2011. godine, biti ponovo uvedeno 2025. godine. Ove nedelje, načelnik Generalštaba Vojske Srbije, Milan Mojsilović, izjavio je da zemlja nije odustala od ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka, ali je dodao da se sprovode intenzivne pripreme. Prema njegovim rečima, uložena su značajna sredstva u renoviranje kasarni i nabavku opreme. Dodao je i da će sledeći korak biti "usklađivanje pravnog okvira sa onim što želimo, 75 dana vojnog roka", te da se očekuje da Skupština Srbije usvoji zakon o tom pitanju.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ni na sjednici 17. septembra nije usvojilo reformsku agendu koja je jedan od preduslova da BiH dobije sredstva iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Rok za dostavljanja konačne verzije plana reformi istekao je prošle godine, nakon čega je iznos planiran za BiH umanjen za deset posto, a novi rok koji je Evropska komisija postavila je 30. septembar. Ako je ne dostave na vrijeme BiH bi mogla izgubiti dodatnih oko 100 miliona evra iz fonda koji je za BiH prvobitno iznosio blizu milijardu evra. "I dalje sam optimistična u vezi usvajanja Nacrta reformske agende, iako dokument danas nije dobio potrebnu podršku", izjavila je nakon sjednice predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto. Krišto je kazala da su nadležne institucije imale 772 komentara koje je trebalo usaglasiti i da je "zamolila kolegu Košarca (Staša Košarac, ministar vanjske trgovine) da nas što prije obavijesti o spremnosti za nastavak postupka, bilo u 2, 3 ili 5 dana". "Nevjerovatno mi je da je neko protiv ovoga, a nije mi nevjerovatno da je SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata na čijem čelu je Milorad Dodik) protiv ovoga. Jedini razlog da neko ruši je da ne želi napredak za BiH. Ovo nije samo da kočite napredak, nego držite kao taoce sve građane", kazao je nakon sjednice Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH. Forto je ocijenio da se politika SNSD-a, koji ima dva ministra iz reda srpskog naroda u državnoj vladi i gdje za svaku odluku mora glasati najmanje jedan, "ne može objasniti drugačije nego da svi rade za jednog čovjeka". "On pokušava ucijeniti cijelu državu i međunarodnu zajednicu da bi sebi skinuo sankcije. On ne traži bolji status za RS, nego bolji status za sebe", dodao je Forto koji je predsjednik vladajuće Naše stranke. Ministar vanjske trgovine Staša Košarac, kadar SNSD-a, kazao je da "treba još vremena da se usaglase još neki elementi" i da se "mora obezbijediti vidljivost institucija Republike Srpske u svim procesima". "Naravno da je za nas značajna vidljivost institucija RS u implementaciji koraka iz Reformske agende. Mislim da je iz toga razloga je i takva odluka u prvom krugu glasanja. Imamo i drugi krug", kazao je Košarac koji je glasao protiv usvajanja reformske agende. BiH je izgubila 108 miliona eura u julu, jer nije ispoštovala rokove. Taj novac je preusmjeren drugim državama u regiji. Iako je Vijeće ministara krajem juna usvojilo Nacrt reformske agende, od tada do danas vlasti na svim nivoima nisu ništa uradile po pitanju njenog usvajanja. Vlasti u BiH ne mogu da se dogovore o planu reformi skoro dvije godine, jer se entiteti i kantoni spore oko nadležnosti, zakona i reformi u više sektora, poput obrazovanja, socijalne politike i tržište rada. Vladajući se spore i o novom zakonu o državnom sudu i tužiteljstvu te Ustavnom sudu BiH. Vlasti u Bosni i Hercegovini planirale su kandidovati infrastrukturne projekte vrijedne više od 2,3 milijarde eura. Novcem EU BiH je planirala završiti radove na panevropskom Koridoru 5C koji bi povezao hrvatsku Luku Ploče sve do Budimpešte. Planirana je i modernizacija željezničke mreže, te su kandidovani i važni energetski projekti i rekonstrukcija prenosne mreže, digitalizacija zemlje. Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan ukupno sadrži šest milijardi eura, od čega su četiri milijarde povoljni krediti, dok su dvije milijarde nepovratna sredstva. Novac iz ovog fonda se isplaćuje dva puta godišnje. Srbija je do sada već povukla preko 110 miliona eura, Albanija 65 miliona, a Crna Gora 27 miliona eura. Svi projekti iz Plana rasta moraju biti završeni do kraja 2027. godine, a produženja rokova neće biti.

Udovica ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, Julija, izjavila je u sredu da laboratorijski testovi obavljeni van Rusije pokazuju da je njen suprug otrovan u arktičkom zatvoru gde je umro pod misterioznim okolnostima u februaru 2024. godine. U video izjavi na društvenim mrežama, Navaljna je rekla da su pristalice njenog pokojnog supruga dobile i prokrijumčarile njegove biološke uzorke iz Rusije. Laboratorije u dve zemlje analizirale su uzorke nezavisno i "došle do istog zaključka: Aleksej je ubijen; preciznije, otrovan je", rekla je ona. Navaljna nije identifikovala laboratorije niti je iznela detalje o njihovim nalazima, pozivajući ih da ih javno objave. Medij The Insider fokusiran na Rusiju prošle godine je izvestio da dokumenti ukazuju na da je Navaljni, borac protiv korupcije koji je radio na razotkrivanju navodno nezakonito stečene imovine predsednika Vladimira Putina i njegovog užeg kruga, bio otrovan. Navaljni, koji je služio 19-godišnju kaznu u zatvoru poznatom kao "Polarni vuk" po optužbama koje se smatraju politički motivisanim. Navaljan je rekla da je on tsamo prebačen u okviru smišljenog plana, mada nije iznela direktne dokaze koji bi potkrepili tu tvrdnju. Ona je rekla da je Arkadij Gostev, šef Federalne zatvorske službe (FSIN), pregledao udaljeni objekat u aprilu 2023. i ponovo u decembru, neposredno pre premeštaja Navaljnog. "Zašto je ta udaljena, zatvorena i surova (zatvorska) kolonija bila tako privlačna? Možda zato što ih ništa i niko tamo nije mogao sprečiti da završe posao. I oni su ga završili", rekla je Navaljna u ruskoj verziji izjave, koja je objavljena na Jutjubu (YouTube). Ona je rekla da svedočenja pet članova zatvorskog osoblja sugerišu da se zdravlje Navaljnog brzo pogoršalo u poslednjim nedeljama njegovog života. On se 3. februara žalio na bol u nozi i nakratko je pregledan u zatvorskoj medicinskoj ordinaciji, gde su mu izmereni samo krvni pritisak i temperatura. Zatražio je da poseti neurologa, ali nijedan specijalista nije bio dostupan. Navaljni je kasnije u pismu napisao da je zatvorska medicinska ordinacija delovala "namešteno" i da joj nedostaju pravi lekari. Navaljni je 14. februara premešten iz ćelije 19 u ćeliju 16, samicu za kazne. Dva dana kasnije, ponovo je prijavio bol u nozi. Tokom šetnje na otvorenom, rekao je čuvarima da se ne oseća dobro. Svedočenje očevidaca koje je Navaljna citirala navodi da je čučao i govorio da je bolestan. Na kraju je vraćen u ćeliju bez medicinske nege. Navodno je imao bolove u grudima i stomaku, konvulzije i povraćao je pre nego što je ostavljen sam u agoniji. Navaljna je rekla da je njen suprug na kraju odnet u medicinsku ordinaciju, ali je već izgubio svest. Zatvorska hitna pomoć je pozvana tek u 13.25 po lokalnom vremenu, više od 40 minuta posle njegovih prvih tegoba. Uprkos pokušajima reanimacije, Navaljni je proglašen mrtvim. Zvanično saopštenje filijale FSIN-a u Jamalo-Neneckom autonomnom okrugu navodi da se Navaljni "osećao loše posle šetnje, skoro odmah je izgubio svest i nije mogao biti oživljen uprkos pokušajima reanimacije". Njegovo telo je bilo skriveno od majke nedelju dana, što je izazvalo sumnje među njegovim sledbenicima. "Izjavljujem da je Vladimir Putin kriv za ubistvo mog muža, Alekseja Navaljnog", izjavila je Navaljna, bez pružanja dokaza. "Optužujem ruske bezbednosne službe da razvijaju zabranjeno hemijsko i biološko oružje. Zahtevam da laboratorije koje su sprovele studije objave svoje rezultate. Prestanite da se igrate s Putinom iz nekih viših razloga", dodala je ona. Mediji, uključujući list Volstrit žurnal (The Wall Street Journal) i agenciju AP, izvestili su da su američke obaveštajne agencije utvrdile da Putin verovatno nije naredio ubistvo Navaljnog. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u sredu da nije upoznat s novom tvrdnjom Navaljne. Navaljna nije imenovala laboratorije koje su sprovele testove niti zemlje u kojima se nalaze. Činilo se da je sugerisala da bi rezultati mogli biti zadržani iz "političkih razloga", ali nije pojasnila ko bi mogao da blokira njihovo objavljivanje. Smrt Navaljnog je naišla na široke međunarodne osude, a zapadne vlade smatraju Kremlj odgovornim za njegovo zatvaranje i zlostavljanje. Godinama najistaknutiji ruski opozicioni lider godinama jedva je preživeo trovanje nervnim agensom vojne namene u Sibiru 2020. godine, za šta je okrivio Putina i Federalnu službu bezbednosti. Kada se vratio u Rusiju u januaru 2021. godine posle lečenja u Nemačkoj, uhapšen je po dolasku i ostao je iza rešetaka do smrti.

Evropska federacija novinara (European Journalists Federation - EFJ) osudila je 17. septembra nove pretnje smrću koje su dobili novinar i univerzitetski profesor iz Novog Sada Dinko Gruhonjić i njegova porodica i zatražila da odgovorni za to budu procesuirani. "Novinar Dinko Gruhonjić dobio je nove pretnje smrću, što ukazuje na obrazac napada na nezavisne novinare, koji su podstaknuti kampanjama blaćenja od strane javnih zvaničnika i provladinih tabloida. Pozivamo na procesuiranje odgovornih za pretnje protiv Gruhonjića, koje traju od marta 2024. godine", naveo je EFJ u saopštenju. Komitet za zaštitu novinara (CPJ) iz Njujorka saopštio je 16. septembra da je uznemiren zbog novog talasa pretnji smrću i poruka mržnje usmerenih protiv novinara, univerzitetskog profesora i borca za slobodu Dinka Gruhonjića. "Srbija mora hitno da reaguje - da procesuira počinioce i obezbedi njegovu i bezbednost njegove porodice", naveo je CPJ u saopštenju za javnost. Gruhonjiću je nedavno upućena pretnja u vidu pisma koje je stiglo na adresu Filozofskog fakulteta na kojem radi kao profesor, a koje je potpisano sa "Pozdrav od Ratka Mladića". "A sada začepi ta ustaška usta da ne bude kasno!", navodi se, između ostalog, u pismu. Gruhonjić je nedavno prijavio i pretnje koje je dobio putem SMS poruke u kojoj je pisalo "Smrt porodici Gruhonjić!" Mehanizam Mapiranje slobode medija (Mapping Media Freedom), koji vodi Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF) i koji je deo Brzog odgovora na ugrožavanje slobode medija (Media Freedom Rapid Response - MFRR), evropskog mehanizma koji prati, nadgleda i reaguje na kršenja slobode štampe i medija u državama članicama EU i zemljama kandidatima, takođe je osudio pretnje upućene Gruhonjiću i njegovoj porodici. Podsetili su da je Gruhonjić stalna meta napada provladinih tabloida i kampanja blaćenja koje podstiču javni funkcioneri, s ciljem da ga predstave kao političkog protivnika, što je rezultiralo ozbiljnim pretnjama, uključujući i one smrću. Preteći grafiti na ulazu u zgradu u kojoj Gruhonjić u Novom Sadu živi sa porodicom podstakli su konzorcijum MFRR da mu prošle godine obezbedi mere zaštite. "Usred aktuelnih antikorupcijskih protesta zbog smrtonosnog urušavanja krova železničke stanice u Novom Sadu, novinar je neprestano na meti i čak optuživan da vodi 'obojenu revoluciju' zbog podrške svojim studentima novinarstva i zbog posvećenosti nezavisnom pisanju", piše u saopštenju. I Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) zatražila je istragu o novoj pretnji smrću upućenoj Gruhonjiću i njegovoj porodici. Gruhonjić je oba slučaja pretnji smrću prijavio nadležnim organima u Srbiji.

Poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Branislav Borenović dobio je policijsku zaštitu, potvrđeno je u sredu za Radio Slobodna Evropa. Borenović je za RSE rekao da je zaštitu naložila Direkcija za koordinacija policijskih tijela BiH, u skladu sa bezbjednosnim procjenama i zakonskim procedurama. Ovaj državni poslanik je napadnut u Banjaluci 5. septembra naveče, u trenutku izlaska iz automobila, kada su mu pritrčala dvojica maskiranih napadača i poprskala ga biber sprejom. Okružno javno tužilaštvo Banjaluka i policija pokrenuli su istragu kako bi pronašli počinioce. Borenović kaže da još uvijek nema informacija o toku istrage, te da počinioci i dalje nisu identifikovani. Snimak napada objavio je na društvenim mrežama.

Tri godine posle smrti Mahse Amini, iranske vlasti i dalje sprečavaju njenu porodicu da održi komemoraciju za 22-godišnjakinju koja je preminula dok je bila u pritvoru policije za moral zbog navodnog kršenja zakona o nošenju pokrivala za glavu. Izvor blizak porodici rekao je za Radio Farda (Iranski servis RSE) 16. septembra, na treću godišnjicu smrti Amini, da je njenog oca Amdžada Aminija pozvao obaveštajni zvaničnik u Sagezu, u iranskoj provinciji Kurdistan, i upozorio da ne radi ništa za obeležavanje njene smrti. Amaterski video snimci objavljeni na internetu pokazuju da su prodavnice u Sagezu zatvorene 16. septembra u okviru, kako je navedeno, štrajka lokalnih vlasnika prodavnica povodom godišnjice. Izvor, koji je želeo da ne bude imenovan, rekao je da su snage bezbednosti stacionirane ispred porodične kuće u Sagezu od 14. septembra i da prate kretanje članova porodice. Prema izvoru, snage bezbednosti su takođe blokirale pristup groblju Aiči – gde je Amini sahranjena – kako bi sprečile posetioce da dođu do njenog groba. Porodici je takođe zabranjeno da poseti lokaciju. Izvori Radija Farda dodali su da su vlasti blokirale pristupne puteve groblju ispuštanjem vode iz brane Čerag Veis u korito reke Sakkez. Slične mere su preduzete prošle godine na drugu godišnjicu smrti Amini koja je izazvala proteste širom Irana. Tokom tih protesta 2022. žene su skinule marame, a mnoge su skandirale protiv klerikalnog establišmenta, uključujući protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija. Vlasti su odgovorile upotrebom sile, ubivši više od 500 ljudi i uhapsivši više od 20.000. Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) je u saopštenju povodom godišnjice naveo da vlasti nisu sprovele efikasne, nepristrasne i nezavisne istrage o teškim kršenjima ljudskih prava i zločinima prema međunarodnom pravu tokom i posle protesta "Žene, život, sloboda" 2022. godine. Ta organizacija za ljudska prava dodala je da je treća godišnjica protesta "jasan podsetnik za zabrinute vlade da traže krivičnu odgovornost i druge puteve ka pravdi za žrtve i njihove porodice". "Žrtve i njihove porodice koje su pretrpele brutalno nasilje od iranskih vlasti nemaju mogućnost da dobiju pravdu, jer su oni koji bi trebalo da obezbede nadoknadu štete sami umešani u kršenja zakona i zločine i štite druge odgovorne od odgovornosti“, rekla je Bahar Saba, istraživačica za Iran u Hjuman rajts voču.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD)Donald Trump stigao je u Veliku Britaniju u svoj drugi državni posjet, koji je započeo svečanim dočekom u dvorcu Windsor. Posjet obilježavaju raskošne ceremonije, najstrože sigurnosne mjere i protesti. Trumpa i prvu damu Melaniju u Windsoru su dočekali kralj Charles i kraljica Camilla. U kočijskoj povorci kroz kraljevski posjed s njima su se vozili i princ William s princezom Catherine, kao i princ i princeza od Walesa. Procesija je bila praćena počasnim stražama i izvedbom američke i britanske himne. Trump i kralj Charles ušli su u dvorac Windsor na privatni ručak nakon završetka svečane procesije. Ostatak dana biće obilježen zajedničkim preletom britanskog i američkog ratnog zrakoplovstva. Nakon toga, američki predsjednik položiće vijenac na grob kraljice Elizabete II. u kapeli svetog Jurja, a navečer je predviđen državni banket u velikoj dvorani svetog Jurja u dvorcu Windsor. Britanska vlada najavila je da će ovo biti najveći vojni ceremonijalni doček za državnu posetu u živom sjećanju. Trump, obožavalac kraljevske porodice, nije krio oduševljenje što nije samo prvi američki lider već i prvi izabrani političar koga je britanski monarh pozvao u dvije posjete. "Volim kralja Charlesa", naveo je u februaru na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Premijer Keir Starmer se nada da će iskoristiti taj osjećaj u korist Velike Britanije, dok njegova vlada nastoji da iskoristi posjetu da učvrsti "posebne odnose" dvije zemlje, produbi ekonomske veze, obezbjedi milijarde dolara investicija, razgovara o carinama i izvrši pritisak na američkog predsjednika u vezi s Ukrajinom. Već je bilo važnih najava kompanija poput Google i sporazuma o nuklearnoj energiji. "U osnovi, tamo sam i zbog trgovine. Žele da vide da li mogu malo da poboljšaju trgovinski sporazum. Postigli smo dogovor i to je odličan dogovor. I ja sam tu da im pomognem", rekao je Trump kada je u utorak krenuo iz Bijele kuće. "Željeli bi da vide da li mogu da dobiju malo bolji dogovor, pa ćemo razgovarati sa njima", rekao je on. Portparol Starmera je opisao državnu posjetu kao "istorijsku priliku" koja dolazi "u ključnom trenutku za globalnu stabilnost i bezbednost". Kraljevska porodica će predsjedniku i prvoj dami pokazati istorijske predmete iz Kraljevske kolekcije koji se odnose na SAD, prije nego što Trampovi posjete kapelu Svetog Đorđa, posljednje počivalište kraljice Elizabete koja je ugostila Trumpa tokom njegove prve državne posjete 2019. godine, gdje će položiti vijenac na njen grob. Potom će uslijediti prelet vojnih aviona prije državnog banketa na kojem će kralj i predsjednik održati govore. Na snazi su jake bezbjednosne mere, s velikom policijskom operacijom u Vindzoru, dok je 1.600 policajaca raspoređeno u Londonu kako bi se nosili sa protestom "Zaustavite Trampovu koaliciju". Za samog Charlesa, posjeta bi mogla da donese pomiješana osjećanja. On očigledno ima malo zajedničkog sa Trumpom, poslije 50 godina zalaganja za životnu sredinu i harmonije među religijama, ali i nedavne čvrste podrške Kanadi čiji je zvanično šef države. Posjeta će mu, takođe, pružiti najveću globalnu pažnju od njegovog krunisanja. U četvrtak će se dešavanja premestiti u Starmerovu seosku rezidenciju Čekers, gde će fokus biti na geopolitici. Premijer se nada da će kraljevska pompa pomoći u izbegavanju pitanja kao što je sloboda govora u Velikoj Britaniji, koja je izazvala kritike u američkoj administraciji, ili posljedice smjene Petera Mandelsona s mjesta ambasadora Velike Britanije u Vašingtonu. Mandelson je smijenjen zbog veza s osuđenim seksualnim prestupnikom Jeffreyem Epsteinom, a to bi moglo dovesti do nezgodnih pitanja za Starmera i Trumpa, čiji je odnos s njim takođe pod lupom. Izvor: Reuters

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozvao je na ubrzanje evakuacije Palestinaca iz grada Gaze dok Izrael započinje veliku kopnenu ofanzivu, ističući da će to pomoći u brzom završetku rata. "Trenutno stanovnici napuštaju grad Gazu, a dosad je gotovo 400.000 njih već otišlo", izjavio je Netanyahu, dodajući da je na sastanku u komandnom bunkeru Izraelskih odbrambenih snaga (IDF)-a u Tel Avivu 16. septembra "naredio da se pronađu načini kako im olakšati odlazak". "Oni žele otići, žele napustiti grad jer to žele - odgovaraju nama, a ne Hamasu, koji u njih povremeno čak i puca da ih zaustavi u tome", rekao je. Istaknuo je da je napor da se stanovnici evakuiraju prije velike ofanzive "uspješan, ali ga treba intenzivirati - pomoći i ubrzati - jer nam je u interesu da rat završi brzo, a ne porazom". Oštro je osudio izjave drugih zemalja koje smatraju da Palestincima ne treba dopustiti odlazak iz Gaze i da ih treba zadržati pod svaku cijenu. "Za razliku od drugih ratnih područja, oni kažu da je pogrešno pustiti ih da odu. Ja mislim suprotno - pogrešno je spriječiti ih da odu", rekao je. Rat u Gazi je počeo kada je Hamas 7. oktobra napao jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi i zarobivši 251 osobu. Kao posljedica izraelske odmazde, u Gazi je ubijeno više od 64.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi – brojke koje Ujedinjene nacije smatraju vjerodostojnim.