Evropska unija je upoznata sa najnovijim navodima o upotrebi špijunskog softvera za nezakonito praćenje studentskih aktivista i opozicionih političara u Srbiji, uz ocenu da bi takva praksa bila neprihvatljiva ukoliko se navodi potvrde. "Podsećamo da su svaki pokušaji nezakonitog pristupa podacima građana i političkih protivnika, ukoliko se potvrde, neprihvatljivi", izjavio je portparol Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE). Reakcija EU usledila je nakon novih navoda o korišćenju nedozvoljenog špijunskog softvera protiv predstavnika opozicije i studentskog pokreta u Srbiji. Nevladina fondacija SHARE objavila je 2. septembra da je najmanje 14 osoba u Srbiji bilo meta naprednog špijunskog softvera od početka 2026. godine, što predstavlja najveći do sada dokumentovani talas ovakvog nadzora u zemlji. Prema navodima ove organizacije, među metama su članovi studentskog pokreta, aktivisti, jedan poslanik i jedan lokalni odbornik, svi iz opozicionih stranaka. Vremenski period poklapa se sa lokalnim izborima održanim 29. marta 2026. godine. "Špijunski softver ove vrste može da pristupi praktično svim podacima na uređaju – porukama, kontaktima, fotografijama, podacima iz aplikacija i drugim fajlovima – kao i da tajno snima ekran ili aktivira mikrofon i kameru. Njegova upotreba je u Srbiji nezakonita", navodi se na veb-stranici ove fondacije. Fondacija, koja se bavi zaštitom ljudskih prava i sloboda na internetu, navodi da je 12 osoba u avgustu dobilo upozorenje kompanije Apple da su njhovi ajfon (iPhone) telefoni bili meta napada, dok su forenzičkom analizom potvrđene još dve infekcije novom verzijom špijunskog softvera NoviSpy. Nalaze SHARE-a, kako se navodi u saopštenju, nezavisno su potvrdile i međunarodne organizacije - Citizen Lab Univerziteta u Torontu i Amnesty International Security Lab. U jednom slučaju, Citizen Lab je potvrdio infekciju špijunskim softverom Pegasus, koji je na iPhone instaliran bez ikakve interakcije korisnika. SHARE upozorava da ovakav softver omogućava neovlašćen pristup porukama, kontaktima, fotografijama, podacima iz aplikacija i drugim fajlovima, kao i tajno snimanje ekrana, aktiviranje mikrofona i kamere. Fondacija ocenjuje da takva praksa predstavlja ozbiljno kršenje prava na privatnost i može ugroziti slobodu izražavanja i političkog delovanja. Navode SHARE-a potvrdili su i predstavnici studentskog pokreta. Studentkinja Ela Zeković izjavila je 2. septembra, na prvoj pres konferenciji studenata u blokadi, da su studenti špijunirani specijalnim softverom, za koji je navela da se prodaje samo državama. "Na telefonu naše koleginice nađen je 'Pegasus', najskuplji softver. Potpuno nam je jasno da mete nisu slučajno odabrane, targetirane su kolege koje su učestvovale u organizaciji lokalnih izbora", izjavila je Zeković. U saopštenju SHARE fondacije navodi se i da je posebno značajno to što je u slučaju infekcije softverom NoviSpy ranije utvrđeno da je on pronađen na telefonima zaplenjenim tokom policijskih saslušanja, dok je analiza pokazala da je slao ukradene podatke na server čija IP adresa pripada Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA). BIA je, međutim, ovo ocenila kao "trivijalni senzacionalizam". "Sadržaj ovih navoda jasno ukazuje na prave namere pojedinaca i organizacija koje ih iznose – u vidu rada za interese određenih stranih službi i grupa za pritisak", dodali su u saopštenju. Nisu naveli koje strane službe optužuju. A oglasio se i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Ocenio da su navodi o prisluškivanju "sumnje bez ijednog dokaza". MUP do objave vesti nije odgovorio na pitanja Radija Slobodna Evropa o navodima da su špijunirani politički aktivisti u Srbiji.

Tijelo Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, u kasnim poslijepodnevnim satima trebalo bi da stigne u Srbiju potvrdio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 3. septembra. Vučić je dodao i da očekuje da će Mladićev sin Darko "u narednim danima da upozna sve sa onim šta porodica želi," prenosi Radio televizija Srbije (RTS). Dodao je da će država biti spremna da pruži svaku vrstu logističke, transportne i druge podrške, kao i da pomogne u očuvanju javnog reda, mira i bezbednosti. "Bićemo tu da pružimo svaku vrstu logističke, transportne i podrške da očuvamo javni red, mir i bezbednost", rekao je Vučić. Ranije je ministar pravde Srbije Nenad Vujić rekao da će Mladić biti sahranjen uz najviše državne počasti. Mladić je preminuo 27. augusta u Haškom tribunalu dok je bio hospitalizovan. Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale je naveo da je u trenutku smrti čekao prebacivanje u neku državu radi izdržavanja preostalog dijela kazne. Haški tribunal je Mladića osudio na doživotni zatvor 8. juna 2021. godine. Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine. Osuđen je i za progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a taocima tokom bombardovanja NATO-a 1995. godine. Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica. Ratko Mladić je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. godine. Bio je najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina. Šest dana kasnije izručen je Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.

Gloria Steinem, američka književnica, predavačica, aktivistkinja i organizatorica koja se više od pet decenija borila za rodnu ravnopravnost, te građanska i reproduktivna prava žena, preminula je u 92. godini saopštila je njena fondacija. Suosnivačica i konsultantska urednica časopisa Ms. Magazine predvodila je feministički pokret od kasnih 1960-ih pa nadalje i inspirisala generacije žena. "Od nerado prihvaćene glasnogovornice do svjetionika pozitivnih promjena, njeno putovanje je jedinstveno – američka liderka koja se može obratiti svima nama", rekla je o njoj filmska i pozorišna režiserka Julie Taymor u intervjuu za New York Times 2017. godine. Steinem je sebe smatrala "preduzetnicom društvenih promjena". Osnovala je Nacionalni ženski politički klub 1971. godine s bivšim američkim zastupnicama Bellom Abzug i Shirley Chisholm, te književnicom Betty Friedan, čija je knjiga "Feministička mistika" iz 1963. godine najavila drugi talas feminizma. Između ostalih grupa, osnovala je i Koaliciju žena sindikalistkinja, Ženski medijski centar, Glasače za izbor i Fondaciju Ms. za žene. Bivši američki predsjednik Barack Obama odlikovao ju je 2013. Predsjedničkom medaljom slobode, najvišim američkim civilnim priznanjem. Steinem je rođena 25. marta 1934. godine u Toledu, u Ohiju. Nakon što je diplomirala na Smith Collegeu, počela je raditi kao novinarka. Časopis Ms. Magazine, koji je suosnovala 1971. godine, bavio se abortusom i drugim pitanjima poput seksizma, jednakih plaća i nasilja u porodici, što je bilo daleko od tema o ljepoti, kuhanju i podršci mužu koje su bile glavne u časopisima namijenjenim ženama u to doba. Rano izdanje uključivalo je imena 52 žene, uključujući Steinem, koje su imale abortus, i pozvalo na legalizaciju ovog postupka prije presude Roe protiv Wadea iz 1973. godine, koja je ženama u SAD-u priznala ustavno pravo na abortus tokom skoro pola vijeka. Napisala je brojne knjige, uključujući "Marilyn: Norma Jean" iz 1986. o Marilyn Monroe, "Revolucija iznutra: Knjiga o samopoštovanju" o ličnom razvoju, te knjige eseja. Izvor: Reuters

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na "odgovornost" i "kadrovske odluke" nakon pucnjave u Kijevu u kojoj su učestvovale glavne sigurnosne službe te zemlje. Zelenski je rekao da se incident dogodio između Službe sigurnosti Ukrajine, poznate kao SBU, i vojne obavještajne agencije te zemlje, HUR, nazivajući ga "apsolutno sramotnim." "Jedini ljudi na koje bilo ko treba pucati jeste na ruske okupatore, u odbrani Ukrajine", dodao je. "Nijednu drugu razmjenu vatre naša država nikada neće tretirati kao nešto što je bilo kome dozvoljeno da radi." Pucnjava je probudila stanovnike kijevskog okruga Bereznyaky 2. septembra, a svjedoci rekli da su vidjeli ranjene ljude i tragove krvi na mjestu incidenta. Ubrzo nakon što je sukob okončan, pojavile su se kontradiktorne verzije događaja. SBU je izdao dvije kontradiktorne izjave: prvo, da je radio zajedno s HUR-om na sprečavanju ruskog "terorističkog napada", a zatim, da se suprotstavio "grupi pojedinaca" koja je pokušala blokirati akciju pretresa. U kasnijem komentaru za Ukrajinski servis RSE, komandant specijalne jedinice HUR-a "Tymur" rekao je da su agenti SBU-a "pritvarali osoblje HUR-a i otvarali vatru na na njih bez upozorenja". Ruski dobrovoljački korpusPucnjava je izgleda povezana sa ranijim izvještajima o hapšenju Stepana Kaplunova, zamjenika komandanta Ruskog dobrovoljačkog korpusa, paramilitarne grupe koju podržava Ukrajina, a koja je povezana s HUR-om. Taras Borovski, advokat Kaplunova, rekao je za Ukrajinski servis RSE da je njegov klijent "otet" 23. augusta, te da je njegova lokacija ostala nepoznata sve do 1. septembra. Dodao je da SBU nije odgovorio na njegove zahteve za komentar. Prema riječima Borovskog, SBU je u noći 2. septembra doveo Kaplunova u njegov stan kako bi izvršio pretres. Ali predstavnici HUR-a i njegovi prijatelji već su bili prisutni tamo. Komandant HUR-a rekao je da je postigao dogovor s komandantom jedinice SBU-a, ali da je "drugo osoblje SBU-a" tada otvorilo vatru. Odvojeno, Denis Nikitin, komandant Ruskog dobrovoljačkog korpusa, rekao je za RSE da SBU nije pronašao ništa kompromitujuće u stanu Kaplunova. Zelenski je rekao da će tužioci istražiti incident.

Više javno tužilaštvo u Subotici saopštilo je u sredu za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je proširilo istragu na još četiri osobe u slučaju hapšenja navodnih ruskih agenata, kako su u julu izvestili nemački mediji. U saopštenju se navodi da se četvoro ljudi nalazi u pritvoru, dok je jednoj osobi izrečena zabrana napuštanja stana. "Lice D.V. nije dostupno državnim organima", piše u saopštenju. Subotičko Više javno tužilaštvo ranije je u junu pokrenulo istragu protiv B.D. i Đ.S. za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, municije i eksplozivnih materija u saizvršilaštvu, a B.D je pod istragom i za krivično delo falsifikovanje isprave. List Bild je objavio u julu da su specijalne snage na mađarsko-srpskoj granici početkom juna uhapsile dvojicu osumnjičenih "jednokratnih" agenata ruske tajne službe. Navodi se da su oni bili angažovani po zadatku, bez trajnog angažmana, te da su planirali podmetanje eksploziva u Nemačkoj. Istražitelji navodno veruju da je meta mogla biti povezana sa proizvodnjom ili isporukom vojne opreme Ukrajini. Iz tužilaštva u Subotici 2. septembra nisu potvrdili navode nemačkih medija navodeći da je istražni postupak u toku, a istraga tajna. Slučaj povezan sa eksplozivom uoči izbora u MađarskojTužilaštvo je za RSE ovo proširenje istrage povezalo sa slučajem pronalaska eksploziva u Kanjiži. Naime, eksploziv je pronađen u aprilu na teritoriji opštine Kanjiža na severu Srbije, za koji je tada bilo navedeno da je postavljen kod gasovoda uoči ključnih izbora u Mađarskoj. Vojno-bezbednosna agencija (VBA) Srbije 5. aprila je navela da su pronađeni eksploziv i pribor za pripremu "eksploziva za izvršenje diverzije". Tužilaštvo u Subotici tada je navelo da su pronađena dva ranca s oko četiri kilograma materije za koje pretpostavlja da je u pitanju plastični eksploziv. Tim povodom tužilaštvo je saopštilo u ponedeljak da vodi istragu protiv sedam osoba i saopštilo da je "otkrivena organizovana grupa koja je na teritoriji Srbije obezbeđivala i skladištila eksploziv, eksplozivne naprave i dronove, koje je kasnije prebacivala ka zemljama EU". Inicijali ljudi protiv kojih se sprovodi istraga poklapaju se sa inicijalima osoba iz istrage o navodnim ruskim agentima. Na ovom slučaju bila je angažovana Bezbednosno-informativna agencija (BIA), VBA, policija i Vojna policija. Tužilaštvo je dodalo da su praćenjem aktivnosti grupe pronađeni eksploziv, eksplozivne naprave, dronovi i druga oprema neophodna za upotrebu tih sredstava. U saopštenju se navodi i da će dalji tok istrage obuhvatati saradnju sa istražnim organima evropskih zemalja kako bi se utvrdila "uloga navedenih lica, kao i namena sredstava koja su kod njih pronađena". Incident se dogodio nedelju dana pre ključnih izbora u Mađarskoj 12. aprila, na kojima je bivši premijer Mađarske Viktor Orban izgubio, čime je okončana njegova 16-godišnja vladavina. Orban je tada bez direktnog optuživanja Ukrajine za incident u Srbiji, rekao da "Ukrajina godinama pokušava da odseče Evropu od ruskih energenata". Portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova je to kategorički odbacio, a te navode je demantovao i Beograd kada su srpske vlasti iznele navode o pronalasku eksploziva u blizini gasovoda. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tada rekao da je "očito da nas geopolitičke igre neće ostaviti na miru".

Nedavni incident na aerodromu u Leipzigu, gdje su dronovi natovareni eksplozivom poremetili vazdušni saobraćaj, predstavlja "novu stvarnost", izjavila je 2. septembra predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, najavljujući nove restriktivne mjere protiv Moskve. "Leipzig predstavlja novu eskalaciju na evropskom tlu koja se direktno pripisuje Rusiji", rekla je. "Svaka rupa u sistemu koju Rusija iskorištava jeste ona koju moramo zatvoriti. Razmatramo načine da dodatno ograničimo sredstva kojima Rusija finansira rat." Von der Leyen je govorila zajedno s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, dan nakon što je Njemačka zvanično optužila Rusiju za incident s dronovima od 4. i 5. avgusta, dok su EU i nekoliko država članica pozvale ruske ambasadore na razgovor u znak protesta. "Evropljani se suočavaju s teškom istinom da je ovo nova stvarnost", rekla je. Rutte je izjavio da je Rusija postala "sve nepromišljenija", pri čemu "sve više dronova i projektila prelazi u naš vazdušni prostor duž istočnog krila, stvarajući dodatne rizike". Njemačke vlasti su 1. septembra saopštile da će zatvoriti ruski konzulat u Bonnu i raskinuti ugovor o zakupu ruskog kulturnog centra u Berlinu kao odgovor na pokušaj napada dronovima. Francuska, Belgija, Portugal i Nizozemska objavile su 2. septembra da pozivaju ruske ambasadore zbog incidenta, dok je Evropska unija najavila da će na razgovor pozvati ruskog predstavnika u Briselu. Evropa traži odgovorAleksandar Astrov, politički analitičar i vanredni profesor Centralnoevropskog univerziteta u Beču, rekao je za Current Time Radija Slobodna Evropa da se Evropa suočava s izazovom kako odgovoriti na ruske poteze, a pritom ostati u okvirima međunarodnog prava. "Kako odgovoriti na ono što se sada naziva ruskim hibridnim djelovanjem, a da se ostane unutar pravnog okvira?", upitao je, dodajući da su dosadašnji diplomatski koraci pokušaj upravo takvog odgovora. Istakao je i da su "ovi napadi dio šireg procesa eskalacije rata", ali da su "sve strane zainteresirane da ta eskalacija ostane pod kontrolom". Patrioti za Ukrajinu?Von der Leyen je takođe rekla da je Ukrajina zvanično zatražila sisteme protivvazdušne odbrane Patriot PAC-3 zbog sve intenzivnijih ruskih napada na ukrajinske gradove i rastućeg broja civilnih žrtava. "Države članice trenutno razmatraju zahtjev Ukrajine, ali mogu reći da se kreće u dobrom smjeru", kazala je. Nekoliko diplomata EU reklo je za Radio Slobodna Evropa, pod uslovom anonimnosti, da Brisel trenutno vrši pritisak i na druge saveznike, poput Japana i Južne Koreje, da prije zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku kasnije ovog mjeseca isporuče dodatne sisteme protivvazdušne odbrane Kijevu. Odvojeno od toga, njemački ministar spoljnih poslova Johann Wadephul informisao je 2. septembra kolege iz EU na neformalnom sastanku u Irskoj o mogućnostima uvođenja novih sankcija Rusiji. Nakon izvještaja njemačkih medija da je osumnjičeni za incident u Leipzigu ušao u EU sa šengenskom turističkom vizom koju je izdala Italija, ministri spoljnih poslova razmatrali su i raniji prijedlog o ograničavanju izdavanja takvih viza. Tom prijedlogu ranije su se protivile mediteranske zemlje koje u velikoj mjeri zavise od turističkih prihoda, dok je broj odobrenih šengenskih turističkih viza za ruske državljane prošle godine značajno porastao. Govoreći nakon sastanka, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kallas rekla je da postoji "široka podrška" toj ideji, iako ne i jednoglasnost. "Mnoge države članice već su ranije upozoravale da se ovakve turističke vize koriste za sabotažne aktivnosti, jer tim osobama omogućavaju ulazak u Evropsku uniju. Ako se to pokaže tačnim, nadam se da će uvjeriti i one države članice koje su bile protiv dodatnih viznih ograničenja", rekla je. Uoči sastanka, Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) poslala je prijedlog prijestonicama država članica da se uvedu zabrane izdavanja viza i zamrzavanje imovine za 1.600 ruskih pojedinaca i kompanija, uglavnom povezanih s odbrambenim sektorom Rusije, s ciljem usvajanja mjera narednog mjeseca. Evropska unija takođe bi naredne sedmice trebala produžiti važenje postojeće crne liste od 3.000 osoba i entiteta protiv kojih je uvela sankcije od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Većina država članica podržava produženje sankcija na 12 mjeseci umjesto dosadašnjih šest, ali Slovačka, čija se vlada smatra bliskom Moskvi, i dalje zagovara produženje na šest mjeseci te uklanjanje pojedinih ruskih oligarha s liste sankcionisanih osoba.

Iranski parlamentarci izradili su novi nacrt zakona kojim se nastoji pojačati cenzura na internetu i dodatno ograničiti pristup internetu u zemlji. Plan regulacije cyber prostora revidirana je verzija ranijeg prijedloga zakona koji je odbačen nakon što je izazvao kritike u zemlji od oko 90 miliona stanovnika. Novi prijedlog izostavlja neke od najspornijih odredbi prethodnog zakona o zaštiti cyber prostora, ali kritičari tvrde da je cilj ostao isti. Nacrt je predstavljen parlamentarcima 26. avgusta, iako još nije poznato kada će se o njemu glasati. Koncentracija ovlaštenjaNovi zakon dodatno bi učvrstio državnu kontrolu nad internetom, a upravljanje pristupnim tačkama interneta povjerio Vrhovnom vijeću za cyber prostor, tijelu zaduženom za nadzor i filtriranje interneta u Iranu, čije članove bira vrhovni vođa zemlje. "Vrhovno vijeće za cyber prostor istovremeno je kreator pravila, zakonodavac, regulator i na neki način sudija", rekao je za Radio Farda, iranski servis RSE, iranski stručnjak za cyber sigurnost Puješ Azizedin, koji živi u Sloveniji. "Ovim planom sva ta ovlaštenja koncentrisana su u rukama Vijeća.“ Azizedin smatra da bi predloženi zakon prenio nadležnosti s vlade, prije svega Ministarstva informacionih i komunikacionih tehnologija, te smanjio mogućnost građana da pozivaju donosioce odluka na odgovornost. Zakon bi obavezao i pružaoce internet usluga da utvrđuju identitet korisnika, čime bi se dodatno ugrozila anonimnost na internetu. Internet platforme mogle bi biti kažnjene novčano ili izgubiti dozvolu za rad zbog kršenja propisa. "Iranskom korisniku ostaje internet koji je veoma ograničen i pod snažnim nadzorom", rekao je on. Neke odredbe iz odbačenog Zakona o zaštiti cyber prostora izostavljene su iz novog prijedloga, uključujući kriminalizaciju korištenja virtualnih privatnih mreža (VPN), koje skrivaju lokaciju korisnika i omogućavaju pristup blokiranim internet stranicama. Međutim, druge odredbe ostale su na snazi. Strane internet platforme morale bi uspostaviti fizičko prisustvo u Iranu, dok bi domaće platforme rizikovale visoke novčane kazne i gubitak licence za rad zbog bilo kakvih prekršaja. "Ovo nije novi plan", rekao je Azizedin. "Svaki put kada bude odbačen, vrati se pod novim imenom i u izmijenjenom obliku." Hoće li zakon 'proći'?Zakon je izrađen usred rata između Irana i Sjedinjenih Američkih Država koji je počeo u februaru. Sukob je odnio živote desetina visokih iranskih zvaničnika i dodatno učvrstio pozicije tvrdolinijaša. Rat je stvorio snažno sigurnosno okruženje u Iranu, gdje su sigurnosne snage raspoređene u većim gradovima, a kritičari vlasti hapšeni. Vlasti su gotovo tri mjeseca isključile internet, što predstavlja jedan od najdužih prekida internet veze u modernoj historiji. Posmatrači smatraju da tvrdolinijaši koriste ratne okolnosti kako bi uveli strožu kontrolu nad internetom. Ipak, novi nacrt zakona izazvao je ozbiljne primjedbe dijela vlade, uključujući Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija. Administracija reformističkog predsjednika Masuda Pezeškijana više puta se predstavljala kao naklonjena zahtjevima građana za ublažavanje internet ograničenja, iako konačnu odluku donosi vrhovni vođa.

Vršiteljica dužnosti predsjednice Kosova Albulena Haxhiu navela je da je razriješila dužnosti 18 srpskih sudija koji su podnijeli ostavke 2022. godine. Ovu odluku donijela je na prijedlog Sudskog vijeća Kosova, koje je 27. avgusta odlučivalo o zahtjevu srpskih sudija koji su tražili da povuku svoje ostavke. Odluka o razrješenju srpskih sudija uslijedila je nakon što je Haxhiu u julu razriješila dužnosti sedam srpskih tužilaca koji su podnijeli ostavke 2022. godine. Oko 130 sudija, tužilaca i administrativnih radnika u pravosudnom sistemu podnijelo je ostavke krajem novembra 2022. godine, u sklopu kolektivnog povlačenja Srba iz kosovskih institucija u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru zemlje: Sjeverna Mitrovica, Leposavić, Zvečan i Zubin Potok. Taj potez, koji je potaknula Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba koju podržava Beograd, uslijedio je kao znak protesta protiv odluke Vlade Kosova da ukine registarske tablice koje izdaje Srbija i zamijeni ih kosovskim tablicama. Evropska unija zatražila je da se pitanje reintegracije srpskih sudija i tužilaca koji su podnijeli ostavke riješi u okviru dijaloga između dvije susjedne države. Međutim, Kosovo želi da ih razriješi dužnosti i njihova mjesta popuni kroz nove konkurse za srpske sudije i tužioce. Nakon odluke Sudskog vijeća Kosova da odbije zahtjev za povlačenje ostavki, Evropska unija reagovala je izrazivši "duboko žaljenje". "Ove odluke, čini se, nisu u skladu sa zakonima na Kosovu, redovnim procedurama i opštim zahtjevima vladavine prava na Kosovu", rekao je portparol EU, misleći na odluke Sudskog vijeća Kosova i Tužilačkog vijeća Kosova, tijela koja su odbila zahtjeve za povlačenje ostavki. Kosovske vlasti insistiraju da povratak Srba u kosovske institucije ne može biti političko pitanje, već da se mora tretirati kao pravno i ustavno pitanje. "Na prijedlog Sudskog vijeća Kosova, u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima, danas sam razriješila dužnosti 18 srpskih sudija koji su podnijeli ostavke 2022. godine", navela je Haxhiu.

Nakon objave predsednika opštine Pljevlja Darija Vraneša, u kojoj veliča osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, Više državno tužilaštvo u Podgorici prati da li ima elemenata krivičnog dela. Crnogorski mediji preneli su da je Vraneš objavio čitulju posvećenu preminulom haškom osuđeniku Ratku Mladiću, uz reči: "Hvala ti za sve što si učinio za srpski narod i pozdrav. Hristos Vaskrse Generale". Kako se navodi u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), Tužilaštvo prati i ocenjuje da li u izjavama i radnjama "bilo kojih lica" postoje obeležja krivičnog dela iz njihove nadležnosti. "Ukoliko (Tužilaštvo) ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena", zaključuje se u odgovoru. Ratko Mladić, bivši general Vojske Republike Srpske, pred sudom u Hagu je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini. Umro je u bolnici u Hagu 27. avgusta. Skupština Crne Gore je u junu 2021. usvojila Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. "Zabranjuje se javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici. Potvrđuje se riješenost države Crne Gore da u budućnosti spriječi genocid i druge ozbiljne zločine", stoji u Rezoluciji. Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, onaj ko javno odobrava, negira ili umanjuje težinu genocida može biti kažnjen zatvorskom kaznom. Na Mladićevu smrt je od predstavnika vlasti u Crnoj Gori prvi reagovao predsednik Skupštine Andrija Mandić, rekavši da je uputio reči saučešća porodici Ratka Mladića. Na to je reagovao i predsednik Crne Gore Jakov Milatović, rekavši da odnos prema porodici preminulog Ratka Mladića ne može biti izgovor za relativizaciju ratnih zločina.

Državljanin Bosne i Hercegovine kažnjen je u Hrvatskoj uslovnom kaznom od 15 dana zatvora zbog veličanja na društvenoj mreži Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, navodi se u saopštenju za javnost iz Policijske uprave ličko-senjske. Isti izvor navodi kako su muškarca istražili granični policajci iz Korenice, naselja u Lici, zbog sumnje da je "putem društvene mreže isticao slike, simbole, pjesme i tekstove kojima je javno odavao počast i iskazivao zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine čime je izazvao uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana". Navodi se da se radi o prekršaju iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ističe se i da je nakon kriminalističkog istraživanja 43-godišnjak doveden pred nadležni sud, koji ga je kaznio kaznom zatvora od 15 dana uz primjenu uslovne osude. Dodaje se i da se kazna neće izvršiti ako u roku od godinu dana ne počini jedan ili više prekršaja. Iz policije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa o identitetu uhapšenog bh. državljanina, na koji je način policija došla do spornih objava, odnosno da li je riječ o javno dostupnom profilu, prijavi građana ili drugom izvoru. Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivične prijave i u BIHKrivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Iz Tužilaštva BiH su za Radio Slobodna Evropa 1. septembra naveli da u proteklom periodu nisu zaprimili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. od nadležnih policijskih agencija, na svim nivoima u BiH. "Zaprimljeno je nekoliko hiljada e-mailova građana, u kojima su prijavljene određene objave ili komentari na društvenim mrežama ili u medijskom prostoru, koje ti građani smatraju spornim. Zaprimljeno je i nekoliko prijava fizičkih lica ili predstavnika političkih stranaka ili političkih subjekata. Sve zaprimljene prijave biće analizirane od strane postupajućih tužilaca i policijskih agencija, te će o rezultatima javnost biti obaviještena naknadno", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa iz ove pravosudne institucije.

Ministra unutrašnjih poslova Kosova u tehničkom mandatu Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) proglašen je u sredu krivim za bacanje suzavca u parlamentu 2018, na dan ratifikacije sporazuma o demarkaciji granice s Crnom Gorom. Sudija u ovom slučaju u Osnovnom sudu u Prištini Sabit Sadikaj rekao je da će odluka o krivičnom delu "upotreba oružja ili opasnog sredstva" biti objavljena 8. septembra, prenosi portal Zakletva za pravdu (Betimi për Drejtësi), koji prati suđenja na Kosovu. Na ročištu 8. septembra, strane će izneti olakšavajuće i otežavajuće okolnosti u ovom slučaju. Svečlja se 10. aprila pred sudom izjasnio da nije kriv. On nije bio prisutan na ročištu u sredu. Svečlja je proglašen krivim nekoliko dana pošto je Osnovni sud u Prištini oslobodio ministra spoljnih poslova i dijaspore u tehničkom mandatu Glauka Konjufcu, optužbi za bacanje suzavca u parlamentu. Prema izmenjenoj optužnici, Svečlja se tereti da je 21. marta 2018. upotrebio suzavac u plenarnoj sali Skupštine tokom vanredne sednice. Prema navodima Tužilaštva, on je aktivirao bocu s gasom i bacio je u salu nekoliko puta bez upozorenja, ne dajući prisutnima priliku da izađu iz sale. Tužilaštvo je odustalo od krivičnog gonjenja za krivično delo "Ometanje službenog lica u obavljanju službene dužnosti", zbog nastupanja zastarelosti tog krivičnog dela. Pored Svečlje, optuženi su i ministarka životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture u tehničkom mandatu Fitore Pacoli-Dalipi (Pacolli-Dalipi), bivši poslanik Pokreta Samoopredeljenje Salih Ziba (Zyba) i bivša poslanica Demokratskog saveza Kosova Drita Milaku (Millaku). Poslanici Skupštine Kosova koristili su suzavac zbog protivljenja nizu političkih dešavanja. Poslanici Samoopredeljenja, koji su se protivili sporazumu o normalizaciji odnosa sa Srbijom, 2015. su bacili suzavac u plenarnoj sali Skupštine. Posle toga su i poslanici Alijanse i Socijaldemokratske inicijative pridružili su se protivljenju sporazumu o demarkaciji granice s Crnom Gorom, bacajući suzavac u prostorije Skupštine. Tri godine kasnije, kada se glasalo o tom sporazumu, u Skupštinu je ponovo bačen suzavac i došlo je do tenzija i protesta unutar i van prostorija zakonodavnog tela.

U Sarajevu je u 100. godini života preminuo Raif Dizdarević, bosanskohercegovački političar i nekadašnji predsjednik Predsjedništva bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Ovo je 2. septembra za Radio Slobodna Evropa potvrdio Nijaz Skenderagić, nekadašnji potpredsjednik Saveza antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini (SABNOR). Raif Dizdarević je bio učesnik Narodnooslobodilačke borbe tokom Drugog svjetskog rata (1941.-1945.) Nakon završetka rata radio je u sigurnosnim službama Bosne i Hercegovine. Početkom 50-tih godina počeo je raditi u tadašnjem ministarstvu inostranih poslova Federativne Narodne Republike Jugoslavije, kada počinje i njegova diplomatska karijera. Za predsjednika tadašnjeg Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine je izabran 1978. godine. Od 1984. do 1987. godine obavljao je funkciju saveznog sekretara za inostrane poslove. Krajem 1987. godine izabran je za člana tadašnjeg Predsjedništva SFRJ, a godinu kasnije je postao predsjednik Predsjedništva SFRJ, sve do 1989. godine. Autor je i nekoliko knjiga: "Od smrti Tita do smrti Jugoslavije", "Vrijeme koje se pamti", "Put u raspad" i "Sudbonosni podvig Jugoslavije".

Sud Bosne i Hercegovine produžio je za još dva mjeseca pritvor Bartlomieju Wlodzimierzu Krakowiaku, osumnjičenom da je krajem jula zapalio vanjski oltar Crkve svetog Jakova i oštetio kip Gospe u Međugorju. Prema ovoj sudskoj odluci, pritvor za 31-godišnjeg Poljaka koji je uhapšen krajem jula, može trajati do 27. oktobra, potvrdio je u srijedu Sud BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE). Tužiteljstvo BiH ga sumnjiči za oštećenje ili rušenje vjerskih objekata, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje te izazivanje opće opasnosti. Incidenti za koje je 31-godišnjak osumnjičen dogodili su se 28. jula u Međugorju, mjestu na jugu BiH koje godišnje privlači hiljade katoličkih hodočasnika iz cijelog svijeta. Policija u Čitluku najprije je zaprimila prijavu da je na kipu Gospe na lokalitetu Podbrdo ispisan uvredljivi natpis "Đavao u suknji". Nakon toga je prijavljen požar na vanjskom oltaru Crkve svetog Jakova u Međugorju. Nadzorne kamere zabilježile su osobu kako polijeva oltar zapaljivom tekućinom, nakon čega ga pali. Krakowiak je uhapšen nekoliko sati poslije na području Zapadne Hercegovine i od tada se nalazi u pritvoru. Za djela za koja se tereti predviđene su zatvorske kazne u rasponu od tri mjeseca do osam godina.

Vojinu Pavloviću je izvršenje kazne zatvora odgođeno do sredine septembra, a Miodrag Malić je u postupku upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Ovo se navodi 2. septembra u odgovoru Suda Bosne i Hercegovine na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) zbog čega Pavlović i Malić nisu na izdržavanju zatvorske kazne nakon što im je izrečena drugostepena presuda zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Dan ranije iz ove pravosudne institucije je potvrđeno za RSE kako Pavlović i Malić nisu na izdržavanju zatvorske kazne. Pavlović i Malić jedine su dvije osobe kojima je Sud Bosne i Hercegovine izrekao kazne zatvora zbog kršenja Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Radi se o drugostepenim presudama koje su obavezujuće. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Za šta su osuđeni Pavlović i Malić?Vojin Pavlović, predsjednik proruskog udruženja, osuđen je zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca na tri i po godine zatvora. Suđeno mu je za grubo negiranje i veličanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića. Riječ je o prvom sudskom procesu ove vrste. Sudija je u prvostepenoj presudi rekao da je to prekretnica u sudskoj praksi u BiH i pozvao tužilaštva da procesuiraju takve slučajeve. Pavlović je osuđen, jer je 10. marta 2023. na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom Ratka Mladića na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". Proglašen je krivim i da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici na način da je organizovao održavanje skupa u Bratuncu 11. jula 2023. za koji je izradio plakate na kojim je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Plakate je lijepio na području opštine Bratunac, udaljene nekoliko kilometara od Srebrenice. Miodrag Malić je u junu ove godine osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Malić je proglašen krivim da je 2. novembra 2022. godine ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske u Banjaluci, na protestu koji su organizovale opozicione političke stranke, istaknuo fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a. Time je veličao osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnom krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je utvrdio da je takvim postupanjem izazvao uznemirenost kod jednog građanina bošnjačke nacionalnosti zbog saznanja o stradanju civila Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i uloge osuđenih osoba u tim zločinima.