Ministar unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine Ramo Isak potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da je veći broj pripadnika policije Republike Srpske neovlašteno boravio na teritoriji Federacije, učestvujući u obezbeđenju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tokom njegove posjete Bugojnu. On je rekao da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona intervenisali i da su policijci iz RS sprovedni van tog kantona. "Ukoliko je MUP RS htio da pošalje veći broj pripadnika trebalo je to da najavi i pružili bismo podršku", rekao je Isak. Prema njegovim riječima bilo je više vozila i sva, osim jednog, su bila u vlasništvu MUP-a RS. Ministar Isak je ocijenio da nije bilo potrebe za incidentom, rekavši da pohvaljuje profesionalnost pripadnika policije Srednjo-bosanskog kantona. Prema njegovim riječima MUP Federacije BiH će dobiti izveštaj o događaju u utorak i onda će biti odlučeno o daljim koracima. RSE nezvanično saznaje da je iz Srednje-bosanskog kantona vraćeno 30 osoba, od kojih se deset kretalo pješice i kvadovima po okolnoj šumi, a ostatak se nalazio u kombijima i džipu. Prema tim saznanjima nisu sve osobe identifikovane, tako da nije poznato da li su isključivo bili pripadnici policije RS ili i Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Srbije. Oni su sprovedeni van granica kantona jer su prekršili sve protokole. Iz MUP-a RS nisu se oglasili oko incidenta, kao ni iz Predsjedništva Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je 3. avgusta porodičnu kuću u Čipuljiću u opštini Bugojno. Sa njim je bio Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Vučić se nalazi u trodnevnoj posjeti Republici Srpskoj, gdje će 4. avgusta u Mrkonjić Gradu biti obilježena godišnjica hrvatske policijsko-vojne akcije "Oluja". Tom akcijom Hrvatska je 1995. povratila dio svoje teritorije, koja je bila pod kontrolom takozvane "Republike Srpske Krajine". Zavisno od izvora, procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku tokom operacije "Oluja" kreću se od 130.000 do 250.000, a nevladina organizacija Documenta identifikovala je više od 2.300 žrtava, većinom srpskih civila. Srbija i Hrvatska imaju dva različita viđenja "Oluje". U Hrvatskoj se obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a u Srbiji kao Dan sjećanja na stradale u hrvatskoj operaciji.

Rumunske pomorske snage izvele su kontroliranu eksploziju kako bi preusmjerile veliku količinu vode iz Dunava, pogođenog sušom, prema nuklearnoj elektrani Cernavoda, kako bi pomoglo njenom hlađenju. Radi se o njihovom posljednjem nuklearnom reaktoru, dok je iz Mađarske saopšteno da bi mogli uspjeti da održe rad svoje jedine nuklearne elektrane još dva dana. To je vanredna mjera koja pokazuje razmjere krize u Evropi, gdje su vrućine i suša snizile vodostaj rijeka i izazvale zabrinutost zbog vodosnabdijevanja, riječnog saobraćaja i proizvodnje električne energije. S obzirom na to da oba reaktora rade smanjenim kapacitetom, Mađarska i Rumunija sve se više oslanjaju na skupi uvoz električne energije u trenutku kada toplotni val povećava potražnju za strujom. Obje zemlje koriste vodu iz Dunava za hlađenje reaktora. Vlasti u Mađarskoj, koje su ranije saopštile da bi nuklearnu elektranu Paks mogle ugasiti već u nedjelju, navele su da može nastaviti raditi sadašnjim smanjenim kapacitetom do ponedjeljka ili utorka, što predstavlja kratkotrajno olakšanje za snabdijevanje električnom energijom. Elektrana Paks, snage dva gigavata, koja u normalnim okolnostima proizvodi oko polovine električne energije u zemlji, u ponedjeljak je radila sa nešto više od deset posto kapaciteta nakon što je vodostaj Dunava pao na rekordno nizak nivo. "Danas, a možda i sutra, posljednja turbina koja proizvodi 240 megavata može nastaviti da radi", rekao je mađarski premijer Peter Magyar. "Ovo su veoma dobre vijesti jer se može izbjeći potpuno gašenje elektrane u jednom od dana s najvećom potrošnjom", dodao je. Rumunski državni proizvođač nuklearne energije Nuclearelectrica, koji u normalnim okolnostima proizvodi petinu potreba zemlje za električnom energijom, početkom prošle sedmice morao je ugasiti jedan od svoja dva reaktora. Stručnjaci su rekli da će kontrolisana eksplozija omogućiti vlastima izgradnju privremene brane koja će usmjeriti više vode prema riječnom koritu gdje se nalazi preostali reaktor nuklearne elektrane Černavoda. Rumunska mornarica saopštila je da će radovi na preusmjeravanju dodatne količine vode prema reaktoru biti završeni u srijedu. "Svaki dan nakon srijede ili četvrtka u kojem nuklearna elektrana radi predstavlja dobitak", rekao je u ponedjeljak rumunski ministar odbrane Radu Miruta. "Jedan dan njenog rada tri puta je isplativiji od troškova ove operacije." Tvornice automobila u Rumuniji kojima upravljaju Dacia, u vlasništvu Renaulta, i Ford privremeno su obustavile proizvodnju do 19. augusta, rekao je u ponedjeljak premijer Ilie Bolojan, dobrovoljno smanjujući potrošnju električne energije za oko 200 megavata. Magyar je ranije rekao da su dobrovoljna smanjenja potrošnje električne energije u domaćinstvima i kompanijama, provedena nakon poziva vlade, u nedjelju smanjila potražnju za 700 megavata, što je značajno ublažilo pritisak na elektroenergetsku mrežu. Rumunija je prošle sedmice proglasila vanredno stanje na nacionalnom nivou tokom augusta, što je proizašlo iz pada proizvodnje električne energije nakon što su rekordno niski nivoi rijeke Dunav poremetili proizvodnju električne energije. Vrhunac trenutnog toplotnog talasa očekuje se u srijedu i četvrtak, a temperature će preći 40 stepeni Celzijusa i približiti se rekordnim vrijednostima. Izvor: Reuters, The Guardian

Upravni odbor Memorijalnog centra Srebrenica saopćio je da pruža punu podršku sadašnjim i bivšim zaposlenicima te direktoru službe Centra Emiru Suljagiću nakon informacija o pozivima na saslušanje u lokalne policijske stanice u entitetu Republika Srpska. Nakon hitne sjednice održane povodom ovih događaja, Upravni odbor je saopćio da očekuje da nadležne institucije slučaj vode profesionalno, nepristrasno i u skladu sa zakonom, uz puno poštivanje prava svih osoba obuhvaćenih postupcima. Upravni odbor podržao je i inicijativu direktora službe Memorijalnog centra za provođenje nezavisne revizije s ciljem, kako su naveli, potpunog i transparentnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica. Dodali su da se ograđuju od eventualnih pojedinačnih postupaka koji nisu provedeni kroz zvanične procedure niti uz znanje ili odobrenje Upravnog odbora. Iz Misije OSCE-a u BiH i Evropske unije u BiH su saopštili da pažljivo prate dešavanja vezano za ispitivanje osoba koje je Memorijalni centar angažovao. "Imajući u vidu značajnu pažnju i zabrinutost javnosti povodom navedenih događaja, naglašavamo važnost blagovremene, transparentne i tačne komunikacije pravosudnih institucija s javnošću u predmetima od javnog značaja," napominju u zajedničkom saopštenju. Također su pozvali pravosudne organe da "proaktivno informišu javnost o relevantnim činjenicama, uz puno poštivanje primjenjivih procesnih garancija svih strana u postupku." "Ovom prilikom ponovo naglašavamo ključnu ulogu Memorijalnog centra Srebrenica u očuvanju sjećanja na žrtve genocida počinjenog 1995. godine, zaštiti sudski utvrđenih činjenica te suprostavljanju negoranju genocida i veličanju ratnih zločinaca", navode OSCE i EU u BiH u zajedničkom istraživanju. U međuvremenu, Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa da je formiralo predmet radi provjere informacija i prijave koje se odnose na poslovanje Javne ustanove Memorijalni centar Srebrenica tokom 2022. godine. Kako je saopćeno iz Tužilaštva, predmet se vodi u fazi provjera zbog postojanja osnova sumnje na krivično djelo utaje poreza i doprinosa, a nadležne institucije trenutno prikupljaju dokumentaciju i druge dokaze. Tužilaštvo navodi da zasad nije donesena naredba o provođenju istrage te da se osobe obuhvaćene dosadašnjim radnjama saslušavaju u svojstvu svjedoka. Nakon prikupljanja relevantne dokumentacije i dokaza, tužilac će donijeti konačnu odluku o daljnjem postupanju. Upravni odbor Memorijalnog centra saopćio je da će nastaviti pratiti razvoj situacije i poduzimati mjere iz svoje nadležnosti radi zaštite integriteta institucije, zaposlenih i povjerenja javnosti. Reakcija Upravnog odbora uslijedila je nakon što je Memorijalni centar prošle sedmice saopćio da je najmanje 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika pozvano na saslušanja u Policijsku upravu Zvornik. Iz Centra su tada ocijenili da je riječ o "dosad najobimnijoj akciji usmjerenoj protiv osoba povezanih s tom institucijom te izrazili zabrinutost zbog mogućeg neovlaštenog raspolaganja dokumentima koji sadrže lične podatke njihovih saradnika". Direktor Centra Emir Suljagić ocijenio je da pozivi na saslušanja dolaze nakon što je objavljen izvještaj o negiranju genocida, koji je pokazao da je broj slučajeva značajno porastao. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sjećanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu u julu 1995. godine.

Iran je objesio dvojicu muškaraca koje je optužio za špijunažu za Izrael, dok niz pogubljenja u Islamskoj Republici, često zasnovan na nejasnim optužbama za nacionalnu bezbjednost, od početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom pokazuje malo znakova usporavanja. Novinska agencija Mizan, kojom upravlja pravosuđe, saopštila je da su Omid Behzad i Purija Safvat pogubljeni u ranim jutarnjim satima 3. avgusta. Novinska agencija tvrdi da su dvojica muškaraca "pružali značajnu pomoć" izraelskoj obavještajnoj službi Mosad u ostvarivanju njenih ciljeva tokom sukoba u junu 2025. godine – koji Iran naziva Dvanaestodnevnim ratom – i tekućeg sukoba koji je počeo 28. februara, "slanjem koordinata, slika i informacija o vojnim i bezbednosnim objektima oficirima Mosada i komunikacionim kanalima povezanim sa špijunskom agencijom". Iransko pravosuđe tvrdi da je obavještajna organizacija Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) identifikovala dvojicu muškaraca "praćenjem ponašanja" stranih medija, određenih novinskih kanala i obrasca video snimaka koje su slali. Pravosuđe Islamske Republike navodi da su "tehnički pregledi" Behzadovog mobilnog telefona otkrili ovu aktivnost i da je on to priznao "tokom istrage". Međutim, ostaje nejasno pod kojim uslovima je zatvorenik mogao biti primoran da prizna. Grupe za ljudska prava dugo optužuju iranske vlasti za iznuđivanje priznanja. Mizan je tvrdio da je Behzad "eksplicitno priznao" da je koristio "aplikacije za pronalaženje lokacije poput Googl mapa" kako bi pronašao i obilježio koordinate različitih lokacija. Izvještaj takođe optužuje Safvata za "direktnu saradnju sa Mosadom", bez pružanja ikakvih dokaza. Od početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom 28. februara, Iran je svjedočio porastu pogubljenja ljudi koje grupe za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima – od demonstranata do navodnih članova zabranjenih grupa i onih osuđenih za špijunažu. Neke grupe za ljudska prava kažu da je više od 50 ljudi pogubljeno zbog optužbi za bezbjednost i politiku od početka rata, iako drugi navode da je taj broj mnogo veći. Uopšteno govoreći, optužbe koje je Iran koristio za pogubljenja od početka rata uključuju špijunažu za neprijateljske države, saradnju sa Izraelom i Sjedinjenim Državama, Moharebeh (neprijateljstvo prema Bogu) i oružanu pobunu kroz članstvo u prognanoj opozicionoj organizaciji Modžahedin-e Halk. U saopštenju od 27. jula, stručnjaci UN optužili su Islamsku Republiku da pokušava da "usadi strah u društvo, odvrati buduće demonstracije i ućutka neslaganje" kroz pogubljenja. "Ipak, represija samo rađa dalje neslaganje". Prema posljednjim provjerenim podacima, u Iranu je do sada ove godine pogubljeno 433 ljudi, od kojih su mnogi osuđeni na smrt u vezi sa januarskim protestima gdje su hiljade ljudi ubijene od strane snaga bezbjednosti, a desetine hiljada pritvorene. Grupe za ljudska prava i međunarodni posmatrači izrazili su zabrinutost zbog pravičnosti postupka, uključujući navode o iznuđenim priznanjima i ograničenom pristupu zakonitom postupku.

Više javno tužilaštvo u Kraljevu, u centralnoj Srbiji, saopštilo je da je protiv T.R. otvorena istraga zbog krivičnog dela špijunaža. Nakon saslušanja Viši sud u Kraljevu je na predlog tužilaštva odredio osumnjičenom pritvor, navedeno je u saopštenju 3. avgusta. Više javno tužilaštvo i Viši Sud u Kraljevu nisu odgovorili na upit RSE da li je T.R. osumnjičen zbog davanja informacija o mogućoj masovnoj grobnici kod Zubinog Potoka na severu Kosova. Do hapšenja je došlo nekoliko dana nakon što su kosovske vlasti započele iskopavanje u Malom Kaluđeru kod Zubinog Potoka zbog sumnje na postojanje masovne grobnice. Agencija Tanjug je, uz snimke hapšenja, objavila 30. jula da je uhapšen R.T. (1980) iz Istoka, na Kosovu, i da se sumnjiči da je duže vreme sarađivao sa "Albanskom obaveštajnom službom", koja deluje na Kosovu. Navedeno je da je zbog njegovih aktivnosti uhapšeno više lica srpske nacionalnosti na Kosovu, te da je došlo do progona većeg broja Srba sa područja Zubinog Potoka i severa Kosova. Prema tim navodima uhapšeni R.T. se tereti za prikupljanje i dostavljanje podataka i saznanja o aktivnostima nekadašnjih i sadašnjih pripadnika Vojske Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i drugih bezbednosnih struktura države. Na Kosovu su ocenili da je reč o sabotaži rasvetljavanja sudbine nestalih. Kosovski ministar rada, porodice, socijalne zaštite i vrednosti oslobodilačkog rata Andin Hoti naveo je 31. jula da je hapšenje osobe za koju tvrdi da je pomogla u otkrivanju navodne masovne grobnice na Kosovu "pokušaj ubistva istine". Hoti nije naveo na osnovu kojih saznanja tvrdi da je osoba uhapšena zbog navodne pomoći u otkrivanju grobnice, a nije bio dostupan za dodatni komentar. I kosovski premijer Albin (Albin) Kurti optužio je Srbiju da ne samo da ne želi da sarađuje, nego i da privodi ljude koji pružaju informacije o mogućim lokacijama masovnih grobnica. "Svi smo svedoci da Srbija hapsi Srbe koji su pre više od dve decenije UNMIK-u i međunarodnim organizacijama govorili o zločinima Srbije, i to pod optužbom za špijunažu", rekao je Kurti. Na drugoj strani, Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije ocenila je da Priština politizuje pitanje nestalih lica "brutalnim optužbama na račun Beograda dok čitavu jednu opštinu Zubin Potok žigoše, a njene stanovnike neosnovano hapsi". U saopštenju se navodi da Beograd insistira na rasvetljavanju sudbine nestalih lica, dok se tvrdi da Priština godinama ne postupa po zahtevima Beograda za pretragom osam lokacija na Кosovu. Dodaje se da postoje "utemeljena saznanja i dokazi da se na tim lokacijama nalaze posmrtni ostaci Srba nestalih tokom sukoba 1999. godine. Kosovske vlasti su saopštile da su tokom iskopavanja u Malom Kaluđeru pronađeni posmrtni ostaci na lokaciji za koju se sumnja da je masovna grobnica ljudskog porekla. Sumnja se da bi lokacija mogla biti povezana sa nestankom "grupe mitrovačkih intelektualaca". U aprilu 1999. godine na severu Kosova nestala su 23 albanska civila, među kojima su bili lekari, profesori, advokati i drugi ugledni građani. Fond za humanitarno pravo Kosova i Fond za humanitarno pravo Srbije saopštili su da provera informacije o masovnoj grobnici u Malom Kaluđeru traje duže od dve decenije. U njihovim saopštenjima je navedeno da je informacija o mogućoj masovnoj grobnici u tom selu javno dostupna od 7. januara 2013. godine, kada je dnevni kosovski list na albanskom jeziku Zeri (Zëri) objavio izjavu R.T. o ubistvu 23 albanska civila i tajnom ukopu njihovih tela u dolini sela Mali Kaluđer. Navedeno je da je R.T. dao izjavu istražiteljima UNMIK-a i Kosovskoj policiji 7. februara 2003. godine.

Ukrajina i Rusija su razmijenile još jedan talas noćnih napada dronovima usmjerenih na logistiku, energetiku i civilnu infrastrukturu, dok je predsjednik Volodimir Zelenski izrazio frustraciju zapadnim saveznicima zbog kašnjenja u isporuci hitno potrebnih sistema protivvazdušne odbrane Patriot i druge vojne pomoći. Ukrajina je nastavila svoju kampanju ciljanja najvećeg ruskog onlajn prodavca, Wildberries, vazdušnim napadima, ovog puta pogodivši skladište u Vladimirskoj oblasti u Rusiji. Regionalne vlasti i kompanija potvrdile su napad. "Kao rezultat napada, izbio je požar u logističkom objektu kompanije u Vladimirskoj oblasti. Ljudi su evakuisani", saopštila je kompanija 3. avgusta, dodajući da nije bilo žrtava. Napad se dogodio dan nakon što su dronovi pogodili skladište Wildberries u Samarskoj oblasti, oko 800 kilometara od granice sa Ukrajinom, prema riječima regionalnog guvernera i video snimcima objavljenim na mreži. U posljednjih nekoliko nedelja, ukrajinske snage su napale desetak skladišta Wildberriesa u više ruskih regiona. Ukrajina je optužila ovu kompaniju da podržava rusku vojnu logistiku i prodaje robu dvostruke namene, čime podstiče ratne napore Moskve. Moskva je negirala te optužbe. U onome što je izgledalo kao napad odmazde ruskih snaga, skladište u vlasništvu ukrajinskog onlajn prodavca Rozetka u Kijevskoj oblasti pogođeno je sa dva drona 2. avgusta. Nije bilo povrijeđenih. Napad je uslijedio nakon napada na isti objekat dan ranije u kojem je poginula jedna osoba, a ranjeno najmanje šest drugih, prema riječima kijevskog regionalnog tužioca. Kanali za praćenje Telegrama izvijestili su o eksplozijama širom Krimskog poluostrva 3. avgusta, pozivajući se na lokalne stanovnike koji su takođe prijavili požar u blizini luke Kerč, dok je saobraćaj na Krimskom mostu privremeno obustavljen. Tri osobe su poginule, a dvije su povrijeđene u noćnom napadu na Krimu, prema riječima Sergeja Aksjonova, šefa poluostrva koga je postavila Rusija, a koje je Moskva ilegalno anektirala od Ukrajine 2014. godine. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 3. avgusta da je njihova protivvazdušna odbrana presrela i uništila 131 ukrajinski dron tokom noći u nekoliko regiona zemlje. Prema riječima ukrajinskog komandanta dronova Roberta Brovdija, njegove jedinice dronova su tokom četiri dana pogodile četiri ruske rafinerije nafte i morski terminal Taman, uzrokujući veliku štetu, uključujući i prijavljeno uništenje 12 rezervoara za skladištenje goriva. U međuvremenu, ruske snage su nastavile napade na Ukrajinu, lansirajući 181 udarni dron preko noći, prema podacima ukrajinske vojske. Samo u protekloj nedelji, Rusija je lansirala oko 1.900 dronova, skoro 1.600 avionskih bombi i 144 rakete različitih tipova, uključujući balističke rakete, protiv Ukrajine, rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama 2. avgusta. Nakon što je ove godine ostvarila malo ili nimalo teritorijalnih dobitaka duž ukrajinske linije fronta duge preko 1.200 kilometara, Moskva je pojačala svoje raketne napade na Ukrajinu, jer se zemlja suočava sa ozbiljnim nedostatkom sistema protivvazdušne odbrane sposobnih da presretnu brze balističke rakete. Nakon najnovijih smrtonosnih ruskih vazdušnih napada na Kijev i druge ukrajinske gradove, Zelenski je izrazio frustraciju svojim zapadnim saveznicima, pozivajući na bržu isporuku hitno potrebnih raketa protivvazdušne odbrane Patriot i drugog oružja. "Svijet ima rakete Patriot. Sada je važno da naši partneri donesu političku odluku – odluku da obezbijede neophodne zalihe", rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju 1. avgusta. "Sjedinjene Države znaju šta nam je potrebno. Evropa zna šta nam je potrebno... Rakete za odbranu od balističkih raketa treba da štite ljude, a ne da stoje u zalihama", dodao je.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je otkazao "najveći napad od Drugog svjetskog rata" na Iran nakon molbe Teherana i zahtjeva američkih saveznika u Zalivu, dodajući da će mirovni pregovori biti nastavljeni 3. avgusta, a sporazum o ključnom Ormuskom moreuzu je "neizbežan". "Sada razgovaramo sa njima u obliku pregovora. Počinje sutra [3. avgusta] popodne", rekao je novinarima u avionu Air Force One 2. avgusta. Trump nije razgovarao o učesnicima ili mjestu održavanja bilo kakvih novih pregovora. Katar i Pakistan su bili posrednici u pregovorima između Vašingtona i Teherana. 30. jula, katarsko Ministarstvo inostranih poslova je saopštilo da nije zakazan sastanak na visokom nivou u Dohi u narednim danima nakon ranijih Trumpovih izjava. "Volio bih da [postignem dogovor]", rekao je Trump. "To bi spasilo mnogo života... Tako smo imali napad koji bi bio najveći napad od Drugog svjetskog rata i bio bi katastrofalan za njih. A oni nisu željeli da mi to uradimo.“ Rekao je da su ga Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar, zajedno sa Iranom, zamolili da otkaže planirane vazdušne napade na Iran. Trump je rekao da je Teheran "veoma snažno" zamolio da se odloži. "Rekli su da želimo da postignemo dogovor", dodao je. "Bili smo spremni da krenemo, otprilike u ovo vrijeme, i to bi bio masovan napad". "Ali kada su saveznici zatražili da se to otkaže... a razlog zašto su to uradili je taj što misle da postoji dogovor. Postoji dogovor o Ormuzu i biće dogovor o... denuklearizaciji Irana". "Sporazum je neizbježan u vezi sa Ormuskim moreuzom, a takođe, na kraju krajeva, i denuklearizacijom Irana", rekao je. Ove izjave su uslijedile nakon komentara koje je dao dan ranije kada je rekao da je odlučio da "odustane" od novih napada jer su "perimetri" dogovoreni sa Teheranom i da mu se Izrael pridružio u obavezi. "SAD su spremne da krenu protiv Islamske Republike Iran, na nivoima vojnog djelovanja, snage i moći kakve nisu viđene od Drugog svjetskog rata. Uprkos tome, Iran i druge zemlje Bliskog istoka su nas zamolile da obuzdamo svaki napad, s obzirom na to da su okviri sporazuma dogovoreni", objavio je Trump na mreži Truth Social kasno 1. avgusta. "Ovo bi uključivalo hitno, potpuno i potpuno OTVARANJE ORMUSKOG PROLOZA i kraj iranske nuklearne prijetnje". "Na osnovu ovog zahtjeva, pristao sam, za buduću dobrobit SVIJETA i, takođe, opstanak uspješnog i prosperitetnog Irana, da otkažem napad, pod uslovom da budem u mogućnosti da brzo postignem DOGOVOR", napisao je. Trump je često prijetio velikim napadima na Iran, samo da bi ih otkazao, tvrdeći da je sporazum između Vašingtona i Teherana neizbježan. Do sada je trajni mirovni sporazum bio nedostižan, a uzvratni udari obje strane su se nastavljali. Međutim, prema iranskim medijima, vojni izvori u Iranu negirali su Trampovu tvrdnju da je Teheran zatražio od Vašingtona da se uzdrži od pokretanja novih napada. Iranska novinska agencija Mehr je 2. avgusta citirala neimenovane izvore koji su rekli da je Trumpova izjava "samo nova laž" i pokušaj da se "ucijene vladari Persijskog zaliva i pritisnu pretnjama". Teheran nije odmah komentarisao najnovije izjave u vezi sa nastavkom razgovora 3. avgusta. Iako je Trump prvobitno rekao da je eliminacija nuklearne prijetnje Teherana glavni cilj američko-izraelskog rata sa Iranom, koji je počeo 28. februara, posljednjih nedelja se fokusirao na slobodan protok saobraćaja kroz važan Ormuski moreuz. Više od 20 procenata svjetskih zaliha nafte i gasa kretalo se kroz moreuz pre rata, ali Iran je povremeno efikasno zatvarao plovni put, uključujući i napade na brodove za koje je rekao da nisu dobili odgovarajuće odobrenje od Teherana. Iran je takođe prijetio da će uvesti takse ili putarine brodovima u moreuzu. Sjedinjene Države i druge zemlje insistirale su na tome da je moreuz međunarodni plovni put i da nije pod kontrolom nijedne nacije. Vašington i Teheran su 17. juna potpisali memorandum o razumevanju (MOU) u trajanju od 60 dana, sa ciljem okončanja neprijateljstava i ponovnog otvaranja moreuza. Međutim, sporovi oko značenja uslova u sporazumu doveli su do novih napada sa obje strane. Rano 3. avgusta, Pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva saopštile su da su primile izvještaj o incidentu u kome je učestvovao tanker oko 20 nautičkih milja sjeveroistočno od omanske luke Hasab. UKMTO je saopštio da je kapetan tankera prijavio da je čuo eksploziju u blizini plovila, dodajući da su brod i njegova posada bezbjedni. Pobunjenici Huti u Jemenu, koje podržava Iran, posljednjih nedelja otvorili su novi front u ratu ciljajući naftna postrojenja i napadajući tankere za naftu u Crvenom moru kao dio pomorske blokade Saudijske Arabije, prijeteći da stvore drugu tačku zastoja za globalne zalihe nafte nakon efektivnog zatvaranja Ormuskog moreuza.

Iranske vlasti pogubile su 19-godišnjeg mladića koji je uhapšen tokom protesta koji su se odvijali širom Irana početkom godine, saopštila je organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Sjedinjenim Državama. Arvin Kheirkhahan pogubljen je oko 4 sata ujutro 1. augusta u zatvoru Shahrud u iranskoj pokrajini Semnan, objavila je Novinska agencija za ljudska prava (HRANA), pozivajući se na izvor blizak njegovoj porodici. Prema njihovim navodima Kheirkhahan je osuđen na smrtnu kaznu pred Prvim odjeljenjem Revolucionarnog suda u Shahrudu zbog optužbe za "neprijateljstvo prema Bogu". Organizacija navodi da je presuda potvrđena u žalbenom postupku i pred Vrhovnim sudom Irana. Prema pisanju Iran Internationala, Kheirkhahan je 29. jula prebačen u samicu uoči pogubljenja. Njegova porodica okupila se ispred zatvora 31. jula u pokušaju da spriječi izvršenje smrtne kazne. U posljednjem razgovoru s porodicom Kheirkhahan je navodno rekao: "Ne dozvolite da me zaborave. Ustali smo za oslobođenje naše domovine. Ne dozvolite da put koji smo izabrali bude ušutkan." HRANA je saopštila da zatvorske vlasti nisu predale njegovo tijelo porodici. Navodno im je rečeno da tijelo preuzmu u 3 sata ujutro 2. augusta i da dženaza bude održana u 5 sati ujutro. Kheirkhahan je imao 19 godina kada je pogubljen, navodi ova organizacija. Organizacija navodi da nisu dostupne detaljne informacije o okolnostima njegovog hapšenja, radnjama koje su poslužile kao osnova za optužbe, načinu ispitivanja, tome da li je imao pristup advokatu po vlastitom izboru niti o dokazima koje je sud koristio prilikom izricanja smrtne kazne. Iransko pravosuđe nije se zvanično oglasilo povodom izvještaja o pogubljenju. Pogubljenje mladića dolazi usred šire kampanje izricanja smrtnih kazni osobama uhapšenim u vezi s protestima. Protesti su počeli demonstracijama trgovaca i vlasnika radnji na teheranskim bazarima 28. decembra, a zatim se brzo proširili na druge dijelove zemlje. Studenti i druge društvene grupe pridružili su se protestima, koji su postali jedan od najvećih izazova iranskom vjerskom establišmentu posljednjih godina. Iranske vlasti odgovorile su opsežnom represijom. Tačan broj poginulih tokom nemira i dalje je predmet sporova, dok organizacije za ljudska prava navode da su hiljade ljudi uhapšene. Nezavisna međunarodna misija za utvrđivanje činjenica o Iranu, koju podržavaju Ujedinjene nacije, saopštila je 23. jula da su iranske vlasti izvršile više pogubljenja u slučajevima povezanim s protestima. Naveli su da je pravosuđe izvijestilo da su od marta već pogubljena 23 muškarca u vezi s protestima. Misija je također saopštila da je, prema vjerodostojnim izvještajima, od decembra više od 60 ljudi osuđeno na smrt. Saopštenje Ujedinjenih nacija uslijedilo je nakon pogubljenja Erfana Esfandiarija, koji je navodno imao 18 godina, i 23-godišnjeg afganistanskog državljanina Gola Mohammada Mohammadija 19. jula, u slučaju povezanom s protestima u Isfahanu. Misija je pozvala Iran da zaustavi pogubljenje još deset osoba osuđenih na smrt u istom predmetu, navodeći da se čini da su postupci protiv njih vođeni po ubrzanoj proceduri. Amnesty International saopštio je 28. jula da je najmanje 26 ljudi "proizvoljno pogubljeno" zbog "djela povezanih s protestima u januaru 2026. godine, nakon krajnje nepravednih suđenja pred Revolucionarnim sudovima, obilježenih iznuđivanjem iskaza mučenjem". "Iranske vlasti pokrenule su zastrašujući val pogubljenja i izricanja smrtnih kazni kako bi kaznile i ugušile neslaganje te stvorile sliku snage i apsolutne kontrole nakon narodnog ustanka u januaru i usred kontinuiranih napada američkih i izraelskih snaga", rekla je Heba Morayef, regionalna direktorica Amnesty Internationala za Bliski istok i Sjevernu Afriku. "S obzirom na to da su hiljade ljudi uhapšene u kontekstu protesta iz januara 2026. godine, a članovi porodica često se suzdržavaju od javnog objavljivanja smrtnih presuda iz straha od odmazde, Amnesty International smatra da bi mnogo više demonstranata moglo biti izloženo riziku od smrtne kazne", navela je ta organizacija. U Iranu je od početka 2026. godine pogubljeno više od 430 osoba, uključujući najmanje 12 žena.

Osoba inicijala M.M uhapšena je na graničnom prijelazu Horgoš zbog sumnje da je počinila krivično djelo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva", saopštilo je 2. avgusta Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. MUP Srbije nije objavio ime niti državljanstvo uhapšene osobe, za koju je samo rečeno da je rođena 1981. godine. Prema saopštenju, osumnjičen je da je 26. jula 1999. godine u selu Klobukar na Kosovu "počinio ratni zločin nad dvije osobe inicijala TS i SS". Vlasti Srbije su navele da su hapšenje izvršili pripadnici Službe za otkrivanje ratnih zločina, u saradnji sa Službom za borbu protiv terorizma i Graničnom policijom. Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Tužilaštvu za ratne zločine Srbije. Istovremeno je kosovski advokat Arianit Koci na Facebooku napisao da su srbijanske vlasti privele državljanina Kosova Mentora Mustafu (44) iz sela Jasenovik u opštini Novo Brdo. Prema njegovim riječima, Mustafa je zaustavljen oko 22:30 sati na graničnom prijelazu između Mađarske i Srbije dok je autobusom putovao iz Stuttgarta prema Kosovu zajedno sa svojim bratom Fejzullahom Mustafom. Koci je rekao da su, prema riječima Mustafinog brata, koji je bio prisutan prilikom zaustavljanja, srbijanske vlasti navele da je razlog zaustavljanja oštećena lična karta. Dodao je da je počeo raditi na razjašnjavanju okolnosti privođenja i pružanju pravne pomoći Mustafi. Institucije Kosova do sada se nisu oglašavale o ovom slučaju. Radio Slobodna Evropa kontaktirao je Vladu Kosova i advokata Arianita Kocija radi dodatnih informacija i potvrde da li je riječ o istom slučaju, ali odgovor nije stigao do objavljivanja ove vijesti.

Tri osobe su poginule, a 21 je povrijeđena kada je improvizovana eksplozivna naprava aktivirana u restoranu u centru Moskve, saopštile su ruske vlasti 2. avgusta. Istražitelji pokušavaju utvrditi ko stoji iza bombaškog napada. Nacionalni antiteroristički komitet saopštio je da je naprava eksplodirala u restoranu na Kudrinskom trgu, u blizini centra ruske prijestonice, oko 20 sati po lokalnom vremenu 1. augusta. Navodi se da su poginuli žena za koju se sumnja da je donijela eksplozivnu napravu u restoran, zaštitar koji ju je zaustavio pri pokušaju ulaska te jedan od gostiju restorana. "Improvizovana eksplozivna naprava aktivirana je u restoranu", navodi se u saopštenju Komiteta koje su prenijele ruske državne novinske agencije. Prema podacima Komiteta, 21 povrijeđena osoba zadobila je povrede različitog stepena težine. Dodaje se da su u toku operativne i istražne mjere radi utvrđivanja okolnosti eksplozije. Eksplozija se dogodila u italijanskom restoranu Balzi Rossi, koji se nalazi u jednoj od moskovskih nebodera iz Staljinove ere. Prema informacijama objavljenim na internet stranici restorana, objekat je bio zatvoren zbog privatnog događaja. Neidentifikovana osumnjičenaRuski državni mediji izvijestili su da je eksploziv aktiviran nakon što je neidentifikovana žena zaustavljena pri pokušaju ulaska u restoran. Fotografije koje su objavili ruski mediji prikazuju teško naoružane pripadnike snaga sigurnosti, vozila hitne pomoći i druga interventna vozila na mjestu događaja. Saobraćaj oko Kudrinskog trga bio je privremeno obustavljen, a područje ograđeno. Ruske vlasti nisu identifikovale ženu niti ostale žrtve. Također nisu saopštile ko bi mogao biti odgovoran za bombaški napad niti su navele mogući motiv. Okolnosti pod kojima je eksploziv aktiviran i dalje nisu jasne. Reuters je, pozivajući se na list Kommersant, izvijestio da je bomba možda bila namijenjena ubijanju ili ranjavanju ljudi na ljetnoj terasi restorana te da je možda aktivirana daljinski. Prema tom izvještaju, žena koja je nosila napravu možda nije znala da je riječ o eksplozivu. Raniji napadiMoguća povezanost s ruskim ratom protiv Ukrajine vjerovatno će biti predmet pažnje, s obzirom na niz napada i pokušaja atentata u Rusiji usmjerenih na visoke vojne zvaničnike i istaknute pristalice ratnih napora Kremlja. Ruske vlasti više puta su za takve napade optuživale Ukrajinu, iako Kijev nije javno preuzeo odgovornost za bombaški napad od 1. augusta. U aprilu 2025. godine Rusija je optužila Ukrajinu za ubistvo general-potpukovnika Jaroslava Moskalika, visokog ruskog vojnog oficira, koji je poginuo u eksploziji automobila u blizini Moskve. Ukrajina nije javno priznala odgovornost. U decembru 2024. godine general-potpukovnik Igor Kirilov, komandant ruskih jedinica za nuklearnu, biološku i hemijsku zaštitu, poginuo je zajedno sa svojim pomoćnikom kada je bomba postavljena na električni romobil eksplodirala ispred stambene zgrade u Moskvi. Ukrajinska sigurnosna služba SBU kasnije je saopštila da stoji iza te operacije. Na meti su se od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine našle i druge istaknute ruske ličnosti. Darja Dugina, kćerka nacionalističkog ideologa Aleksandra Dugina, poginula je u eksploziji automobila u blizini Moskve u augustu 2022. godine. Ruske vlasti optužile su Ukrajinu, koja je negirala umiješanost. U aprilu 2023. godine Vladlen Tatarski, istaknuti proratni bloger blizak Kremlju, poginuo je kada je statueta koju je dobio eksplodirala u jednom kafiću u Sankt Peterburgu. Rusija je saopštila da je riječ o terorističkom napadu i optužila Ukrajinu za umiješanost, ali nije pružila dokaze. U maju 2023. godine proratni pisac i nacionalistička figura Zahar Prilepin teško je ranjen u eksploziji automobila u kojoj je poginula još jedna osoba u Nižnjenovgorodskoj oblasti. Do sada ruske vlasti nisu dovele u vezu te napade s eksplozijom od 1. augusta. Najnovija eksplozija dogodila se u trenutku kada Moskva nastoji pojačati sigurnost oko visokih vojnih i državnih zvaničnika. Ruska Federalna služba sigurnosti ranije ove godine saopštila je da će vlasti pojačati zaštitu visokih vojnih zvaničnika nakon niza atentata i pokušaja ubistava za koje Moskva optužuje Kijev. Bombaški napad dogodio se i u trenutku kada Rusija nastavlja rat u Ukrajini, dok Moskva i Kijev redovno izvode napade dronovima i projektilima na ciljeve na teritoriji druge strane. Za sada nema naznaka da je eksplozija u Moskvi povezana s borbama u Ukrajini. Prema navodima ruskih vlasti, istražitelji i forenzički stručnjaci moskovskog ogranka Istražnog komiteta Rusije rade na mjestu eksplozije.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je odlučio "odgoditi" sve nove napade na Iran, navodeći da su s Teheranom dogovoreni "okviri" sporazuma te dodao da se Izrael pridružuje toj obavezi. "Sjedinjene Američke Države su spremne i potpuno pripremljene za djelovanje protiv Islamske Republike Iran, na nivou vojnog terora, snage i moći kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata. Uprkos tome, Iran i druge zemlje Bliskog istoka upravo su nas zamolili da odgodimo svaki napad jer su dogovoreni okviri sporazuma", napisao je Trump na Truth Socialu 1. augusta. "To bi uključivalo trenutno, potpuno i bezuslovno otvaranje Hormuškog moreuza, kao i kraj iranske nuklearne prijetnje." "Na osnovu tog zahtjeva pristao sam, radi buduće koristi svijeta i, isto tako, opstanka uspješnog i prosperitetnog Irana, otkazati napad, pod uslovom da brzo budemo mogli postići sporazum", napisao je, dodajući da se Izrael pridružuje toj "obavezi". Trump je više puta prijetio velikim napadima na Iran, da bi ih potom otkazao, tvrdeći da je sporazum između Washingtona i Teherana na pomolu. Do sada je trajni mirovni sporazum ostao nedostižan, dok su obje strane nastavile razmjenjivati uzvratne napade. Iako je Trump u početku tvrdio da je uklanjanje nuklearne prijetnje iz Teherana glavni cilj američko-izraelskog rata protiv Irana, koji je počeo 28. februara, posljednjih sedmica fokusirao se na nesmetan prolaz brodova kroz strateški važan Hormuški moreuz. Prije rata više od 20 posto svjetskih zaliha nafte i plina prolazilo je kroz taj moreuz, ali je Iran povremeno praktično zatvarao plovni put, uključujući napade na brodove za koje je tvrdio da nisu dobili odgovarajuće odobrenje iz Teherana. Iran je također prijetio uvođenjem naknada ili putarina za brodove koji prolaze kroz moreuz. Sjedinjene Države i druge zemlje insistiraju da je riječ o međunarodnom plovnom putu koji nije pod kontrolom nijedne države. Washington i Teheran potpisali su 17. juna memorandum o razumijevanju u trajanju od 60 dana s ciljem okončanja neprijateljstava i ponovnog otvaranja moreuza. Međutim, sporovi oko tumačenja odredbi sporazuma doveli su do novih napada s obje strane. Trump je 23. jula za Axios izjavio da ozbiljno razmatra "masovni napad" na Iran. Kasnije je odustao od te prijetnje, rekavši 27. jula da bi nova runda diplomatije s Iranom mogla donijeti pomak, iako je uvijek ostavljao otvorenu mogućnost novih udara. Izrael, koji vodi odvojeni rat protiv boraca Hezbolaha u Libanu, često se protivio mirovnim sporazumima koje je predlagala američka administracija, navodeći da će nastaviti napade onoliko dugo koliko bude potrebno. Hezbolah, militantna grupa i politička stranka koju podržava Iran i koja kontroliše veliki dio južnog Libana, Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija na crnu listu stavila njegovo oružano krilo, ali ne i političko.

Kosovske vlasti uhapsile su 2. avgusta još jednog osumnjičenog za ratne zločine u Zubinom Potoku, na sjeveru zemlje. Forenzički timovi već danima vrše iskopavanja na lokaciji za koju se sumnja da je masovna grobnica, nakon što su pronađeni ljudski posmrtni ostaci za koje se vjeruje da pripadaju osobama nestalim tokom rata 1998-99. U saopštenju za medije objavljenom u nedjelju, Kosovska policija navela je da je, po nalogu tužilaštva, uhapšen osumnjičeni s inicijalima J.R. "On se sumnjiči da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva", navodi se u saopštenju. Policija nije iznijela više detalja o osumnjičenom, ali je dodala da je uhapšen nakon intenzivnog istražnog rada u okviru kontinuiranog institucionalnog angažmana na istraživanju i rasvjetljavanju ratnih zločina. Ovo je treća osoba uhapšena u vezi sa slučajem u Zubinom Potoku, dok se dvojica muškaraca već nalaze u pritvoru, također pod sumnjom za ratne zločine. Iskopavanja u selu Mali Kaluđer u opštini Zubin Potok počela su ranije ove sedmice, nakon istrage koja je trajala oko dvije godine i hapšenja prve dvojice osumnjičenih. Policija je kasnije saopštila da je pronašla dokaze da je jedan od uhapšenih u Zubinom Potoku bio aktivni pripadnik Vojske Jugoslavije. Vlasti su prije nekoliko dana potvrdile da su posmrtni ostaci pronađeni u Malom Kaluđeru ljudskog porijekla. Dan ranije je vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti rekao da bi iskopavanja mogla trajati mjesecima zbog rasutosti ljudskih ostataka i zahtjevnog terena. Obraćajući se medijima tokom posjete mjestu iskopavanja, Kurti je rekao da bi međunarodna zajednica trebala usloviti Srbiju da otvori arhive, što bi pomoglo u rasvjetljavanju sudbine oko 1.600 osoba koje se još vode kao nestale. Srbija do sada nije omogućila potpuni pristup dokumentima institucija koje su djelovale tokom rata na Kosovu, uprkos obećanjima o saradnji i razmjeni podataka. Vlasti su saopštile da je prerano govoriti o identitetu mogućih žrtava te pozvale da se sačuva integritet istrage. Međutim, Kurti je u subotu ponovio da bi posmrtni ostaci pronađeni u ovom selu mogli pripadati grupi od 23 Albanca koji su nestali na tom području 1999. godine. "Moramo sačekati DNK analize, ali je najvjerovatnije riječ o Albancima poznatim kao grupa intelektualaca, njih 23, koji su prije 27 godina, 19. aprila, bili pritvoreni, oteti i strijeljani od neprijateljskih snaga Srbije", rekao je Kurti. Vlasti su u posljednje vrijeme kontinuirano provodile iskopavanja na različitim lokacijama gdje su pronađeni posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju osobama nestalim tokom rata na Kosovu. Institut za ratne zločine na Kosovu dokumentovao je 12.230 žrtava rata 1998-99. Prema podacima Instituta, 1.577 ljudi, uglavnom Albanaca, i dalje se vodi kao nestalo iz tog rata. Ranije ove godine Kosovo je podiglo optužnicu u odsustvu protiv 21 osumnjičenog za prisilno protjerivanje više od 800.000 albanskih civila s Kosova tokom rata.

Nakon posljednjih smrtonosnih ruskih zračnih napada na Kijev i druge gradove, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je frustraciju zbog zapadnih saveznika, te ih pozvao da ubrzaju isporuku hitno potrebnih projektila za sisteme protivzračne odbrane Patriot i drugog naoružanja. "Potrebni su nam odgovori na ovaj ruski teror, stvarni odgovori svijeta", rekao je Zelenski u večernjem video obraćanju nakon što je Moskva ispalila, kako je naveo, 35 krstarećih i balističkih projektila te gotovo 190 dronova na ukrajinske gradove. "Svi na svijetu moraju vidjeti da Rusija, produžavajući rat, uči nove načine ubijanja i sigurno se neće zaustaviti samo na Ukrajincima", rekao je kasno 1. augusta. "Svijet ima projektile Patriot. Ono što je sada važno jeste da naši partneri donesu političku odluku, odluku da osiguraju potrebne isporuke", rekao je Zelenski. "Sjedinjene Države znaju šta nam treba. Evropa zna šta nam treba," rekao je Zelenski. "Projektili za odbranu od balističkih projektila trebaju štititi ljude, a ne stajati u skladištima", dodao je. Komentari Zelenskog uslijedili su nakon što je Rusija gađala balističkim projektilima glavni grad Ukrajine, dok je američki predsjednik Donald Trump naizgled ponovo pokazao oklijevanje da Kijevu odobri licence za vlastitu proizvodnju projektila Patriot. Hitne službe u Kijevu saopštile su da je u ruskom raketnom napadu poginulo najmanje devet ljudi, dok su desetine povrijeđene, uključujući najmanje četvero djece. Zelenski je rekao da je presretnut samo jedan od 27 balističkih projektila, uglavnom zato što nije bilo projektila za sisteme Patriot koje Ukrajina već posjeduje. Lokalne vlasti prijavile su oštećenja na stambenim zgradama, jednoj školi i Ambasadi Litvanije nakon što se u ranim jutarnjim satima širom grada čulo više od deset eksplozija. U međuvremenu su ukrajinske vlasti u južnom gradu Hersonu saopštile da je u ruskom zračnom napadu poginula najmanje jedna osoba, 54-godišnja žena, dok je još 18 ljudi povrijeđeno. Načelnik regionalne vojne administracije Oleksandr Prokudin napisao je na Telegramu da je zračni napad bio praćen artiljerijskom vatrom te da je u gradu na prvoj liniji fronta oštećeno više zgrada i vozila. Pošto ove godine nije ostvarila gotovo nikakav teritorijalni napredak duž više od 1.200 kilometara duge linije fronta u Ukrajini, Moskva je pojačala raketne napade na zemlju u trenutku kada se Ukrajina suočava s ozbiljnim nedostatkom sistema protivzračne odbrane sposobnih za presretanje balističkih projektila velike brzine. Trump odustaje od ponudeUkrajinski predsjednik je 9. jula rekao da su Kijev i Washington postigli dogovor o licencama za proizvodnju presretača PAC-3 Patriot, dodajući da se očekuje da dijelovi za projektile stignu u narednih nekoliko dana. Međutim, Trump je 31. jula umanjio značaj ranijih najava da je Washington spreman odobriti Kijevu licencu za vlastitu proizvodnju projektila Patriot. "Ovo oružje je nevjerovatno. Moramo biti veoma oprezni kada je riječ o tome da nekome dozvolimo da ga proizvodi", rekao je Trump novinarima na sjednici kabineta u Camp Davidu, dodajući da njegova administracija to "još nije odobrila". "Razgovaramo o tome. Ali teško je dati takvu vrstu tehnologije", rekao je. Trumpovo očigledno povlačenje od ranije najavljenih licenci izazvalo je zabrinutost među američkim demokratama, pa čak i kod pojedinih članova predsjednikove Republikanske stranke. Kongresmen Don Bacon iz Nebraske uputio je jednu od najoštrijih republikanskih kritika tog poteza. Govoreći za Radio Slobodna Evropa 31. jula, Bacon, visoki republikanski član Odbora za oružane snage Predstavničkog doma, optužio je Bijelu kuću da šalje kontradiktorne poruke u trenutku kada se Ukrajina suočava s pojačanom ruskom raketnom kampanjom i ozbiljnim nedostatkom presretača Patriot. "Iako 70 posto Amerikanaca podržava Ukrajinu, politike Bijele kuće ostavljaju utisak kao ih je 30 posto. Omogućavanje Ukrajincima da proizvode Patriot pomoglo bi da se ublaži nestašica presretača s kojom se danas suočavamo", rekao je Bacon. "Volio bih da je predsjednik više poput Reagana ili Churchilla kada je riječ o Rusiji", dodao je.

Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti kaže da bi iskopavanja na lokaciji gdje su pronađeni ljudski posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju osobama nestalim tokom rata 1998-99. mogla trajati mjesecima zbog njihove rasutosti i zahtjevnog terena. U obraćanju medijima tokom posjete mjestu iskopavanja u selu Mali Kaluđer na sjeveru zemlje, Kurti je rekao da bi međunarodna zajednica trebala usloviti Srbiju da otvori arhive, što bi pomoglo u rasvjetljavanju sudbine oko 1.600 osoba koje se još vode kao nestale. Iskopavanja u opštini Zubin Potok počela su ranije ove sedmice nakon gotovo dvogodišnje istrage i hapšenja dvojice osumnjičenih koje su provele kosovske vlasti. Policija je kasnije saopštila da je pronašla dokaze da je jedan od uhapšenih u Zubinom Potoku bio aktivni pripadnik Vojske Jugoslavije. Vlasti su prije nekoliko dana potvrdile da su posmrtni ostaci pronađeni u Malom Kaluđeru ljudskog porijekla. "Sada će ova iskopavanja trajati još mnogo sedmica, možda čak i mnogo mjeseci, budući da su pronađene kosti rasute i nalaze se na rubu potoka, koji je najvjerovatnije u proljetnom periodu snažan, pa tijela, čak i ako su bila ukopana na istom mjestu, možda više nisu tamo", rekao je Kurti u subotu dok je obilazio iskopavanja. Kurti je optužio Srbiju da ne samo da ne želi sarađivati, nego i da privodi ljude koji pružaju informacije o mogućim lokacijama masovnih grobnica. "Svi smo svjedoci da Srbija hapsi Srbe koji su prije više od dvije decenije UNMIK-u i međunarodnim organizacijama govorili o zločinima Srbije, i to pod optužbom za špijunažu", rekao je Kurti. Kazao je da Srbija, umjesto da otvori arhive policije, vojske i paravojnih snaga koje su počinile ratne zločine na Kosovu, "optužuje, hapsi i, moglo bi se reći, kažnjava sve one koji daju bilo kakve informacije pod optužbom za špijunažu". Iako se pitanje prisilnih nestanaka prvenstveno smatra humanitarnim pitanjem, Srbija do sada nije omogućila potpuni pristup dokumentima institucija koje su djelovale tokom rata na Kosovu, uprkos obećanjima o saradnji i razmjeni podataka. Kurti je govorio o hapšenju 46-godišnjeg muškarca s inicijalima R.T. u Kraljevu, u centralnoj Srbiji. Novinska agencija Tanjug objavila je da je uhapšen zbog sumnje na špijunažu i emitovala snimke njegovog privođenja. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, Bezbjednosno-informativna agencija i Više javno tužilaštvo u Kraljevu nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa u vezi s hapšenjem R.T.-a, niti su zvanično potvrdili tu informaciju. Prema medijskim navodima, R.T. je osumnjičen da je duže vrijeme sarađivao s obavještajnom službom na Kosovu. Također se navodi da je uhapšeni prikupljao i dostavljao podatke o aktivnostima bivših i sadašnjih pripadnika Vojske Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i drugih bezbjednosnih struktura srbijanske države. Međutim, vršilac dužnosti ministra rada, porodice, socijalne zaštite i vrijednosti oslobodilačkog rata Kosova Andin Hoti tvrdi da je R.T., koji je iz Istoga, uhapšen u Srbiji nakon što je pomogao u otkrivanju masovne grobnice na Kosovu. Fond za humanitarno pravo Kosova i Fond za humanitarno pravo Srbije saopštili su da provjera informacija o masovnoj grobnici u Zubinom Potoku traje više od dvije decenije. U njihovim saopštenjima je navedeno da je informacija o mogućoj masovnoj grobnici u tom selu javno dostupna od 7. januara 2013. godine, kada je dnevni kosovski list na albanskom jeziku Zeri (Zëri) objavio izjavu R.T. o ubistvu 23 albanska civila i tajnom ukopu njihovih tijela u dolini sela Mali Kaluđer. R.T. je, prema navodima, dao izjavu istražiteljima UNMIK-a i Kosovske policije 7. februara 2003. godine. Kurti je u međuvremenu ponovio da bi posmrtni ostaci pronađeni u selu u opštini Zubin Potok mogli pripadati grupi od 23 Albanca koji su nestali na tom području 1999. godine. "Moramo sačekati DNK analize, ali je najvjerovatnije riječ o Albancima poznatim kao grupa intelektualaca, njih 23, koji su prije 27 godina, 19. aprila, bili pritvoreni, oteti i strijeljani od neprijateljskih snaga Srbije", rekao je Kurti. Institut za zločine počinjene tokom rata na Kosovu objavio je 29. jula preliminarni izvještaj u kojem se navodi da je dokumentovano 12.230 žrtava rata na Kosovu, u periodu od 1. januara 1998. do 20. juna 1999. godine. Više od 1.500 osoba, većinom Albanaca, i dalje se vodi kao nestalo, dok su posmrtni ostaci nestalih pronađeni u nekoliko masovnih grobnica u Srbiji. Ranije ove godine Kosovo je podiglo optužnicu u odsustvu protiv 21 osumnjičenog za prisilno protjerivanje više od 800.000 albanskih civila s Kosova tokom rata.