Više javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je sudu optužni predlog protiv Miloša N. zbog sumnje da je učestvovao u ratu u Ukrajini kao pripadnik vojne formacije Rusije, saopštilo je to tužilaštvo 24. avgusta. U saopštenju se navodi da postoji opravdana sumnja da je Miloš N. (40) od septembra 2024. godine do novembra 2025. godine na teritoriji Ukrajine učestvovao u ratu i oružanom sukobu, "a nije državljanin te strane države, kao ni pripadnik zvanične misije međunarodne organizacije čiji je Srbija član". Kako se sumnja, on je samoinicijativno otputovao u Moskvu, gde je potpisao ugovor sa predstavnicima Ministarstva odbrane Rusije kojim se obavezao da će u narednih 12 meseci biti deo oružanih snaga Ruske Federacije, za šta će mu na ime mesečne zarade biti uplaćivan novac. Kako se navodi, on je potom završio taktičku obuku i zadužio opremu (uniformu i obeležja), kao i vatreno oružje – pušku. Tužilaštvo navodi da je odveden u Zaporošku oblast, gde je u skladu sa potpisanim ugovorom dobijao i izvršavao naređenja od neposrednih starešina. "Jednom prilikom je usled dejstva dronova ukrajinske strane ranjen u podlakticu, te je pre povratka u Moskvu razdužio uniformu, obeležja i vatreno oružje", saopštilo je tužilaštvo. Optužni predlog podnet je Višem sudu u Beogradu. Krivični zakon Srbije propisuje kaznu zatvora od šest meseci do pet godina za učestvovanje u ratu u stranoj državi, kada učesnik nije državljanin te strane države, kao ni pripadnik zvanične misije međunarodne organizacije čiji je Srbija član. Detaljna analiza sudskih spisa u Srbiji od 2014. godine do septembra 2024. pokazuje da je 37 osoba osuđeno za učešće u ukrajinskom ratu i još jedna za organizovanje takvog učešća. U šest slučajeva određene su zatvorske kazne, dok se samo jedna tiče angažmana u ratu nakon eskalacije sukoba 2022. godine kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u punom obimu. Međutim, nema zvaničnih podataka o broju srpskih državljana koji učestvuju na strani Rusije u ratu u Ukrajini.

Trudnica je ubijena vatrenim oružjem u selu Kervasari kod Mališeva, u centralnom dijelu Kosova, dok je njen suprug, osumnjičen za ubistvo, u kritičnom stanju nakon što je i sam zadobio prostrijne povrede. Tužilaštvo u Đakovici izvijestilo je da je žena zadobila povrede vatrenim oružjem te da je prevezena u Univerzitetski klinički centar Kosova u Prištini, gdje je kasnije preminula. I njen suprug je prebačen na liječenje u Klinički centar i životno je ugrožen. Vlasti nisu navele pod kojim okolnostima su ranjeni niti ko je pucao. Državni tužilac je slučaj okvalificirao kao krivična djela "teško ubistvo" i "neovlašteno držanje, kontrola ili posjedovanje oružja". Kosovska mreža žena ocijenila je da je svaki gubitak života žene u nasilnim okolnostima ozbiljan alarm za institucije i društvo. Mreža je zatražila "potpunu, nezavisnu i brzu istragu kako bi se razjasnile sve okolnosti slučaja, kao i utvrđivanje odgovornosti u skladu sa zakonom". "Tražimo od institucija da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se slučaj u potpunosti razjasnio, garantovala pravda i spriječili slični slučajevi u budućnosti. Svaki institucionalni propust može imati fatalne posljedice", navodi se u reakciji organizacije za prava žena sa sjedištem u Prištini. Prema dostupnim podacima, od 2010. godine do danas na Kosovu je ubijeno oko 60 žena. Organizacije za ljudska prava su u nekim slučajevima optuživale vlasti da nisu uspjele zaštititi žene kojima prijeti nasilje. U većini slučajeva počinioci ubistava bili su muževi, zatim očevi i sinovi. Stručnjaci za pravosudni sistem na Kosovu tvrde da institucije ne postupaju dovoljno ozbiljno prema osobama s kriminalnom prošlošću. Blage kazne ih, kako navode, "ohrabruju" da nastave s kriminalnim aktivnostima.

Požar koji je u nedjelju u poslijepodnevnim satima izbio na planini Trebević iznad Sarajeva ponovo je aktiviran na dva fronta. Ekipe Vatrogasne jedinice Istočno Sarajevo su na terenu i gase požar koji je ranije bi lokalizovan i koji je zahvatio šumsko područje. Požari su aktivni i u Nevesinju na jugoistoku Bosne i Hercegovine kao i u Trebinju, gdje je angažovan helikopter Oružanih snaga na gašenju požara na nepristupačnom i zahtjevnom terenu. Kako se navodi u saopštenju Ministarstva odbrane BiH, ekipa Oružanih snaga nastavila je i da pomaže ugroženom stanovništvu na području opštine Cazin. Na tom području u pripravnosti je i 15 pripadnika Oružanih snaga za pomoć, a dan ranije helikopter vojske je na području Cazina šest sati gasio požar te je izbačeno preko 40.000 litara vode. Iz Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga poručeno je da će nastaviti pružati pomoć stanovništvu na svim ugroženim područjima gdje za tim bude potrebe.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) uputio je poziv za pojačan međunarodni pritisak na Rusiju kako bi bila primorana da sedne za pregovarački sto. Govoreći povodom Dana nezavisnosti Ukrajine, Zelenski je pozvao Sjedinjene Države, Evropu i Kinu da odigraju svoju ulogu. "Verujem da će Amerika prevazići sve svoje kontradikcije i fobije u vezi sa Rusijom. Rusi moraju biti dovedeni za pregovarački sto. Konačno moraju biti uvedene sankcije zbog kojih će zavijati", rekao je Zelenski u obraćanju 24. avgusta, na 35. godišnjicu ukrajinske nezavisnosti od Moskve, stečene tokom raspada Sovjetskog Saveza. "Evropa mora biti Evropa. Ujedinjena, ambiciozna i hrabra. Kina više ne bi smela da ćuti", dodao je. "Kina mora da dokaže svoju ambiciju da bude jedan od svetskih lidera, ne samo ekonomski i tehnološki, već i kao civilizacija, jasno stavljajući do znanja da nijedan diktator nema pravo da preti planeti svojim zastarelim bojevim glavama." Neposredno pre obraćanja Zelenskog, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) najavila je dodatnih sedam milijardi dolara vojne pomoći za Ukrajinu. "Na Dan nezavisnosti Ukrajine pokazujemo svoju nepokolebljivu podršku", napisala je na društvenim mrežama, dodajući da su dodatna sredstva namenjena za "sisteme protivvazdušne i protivraketne odbrane, rakete, municiju i radare koji su Ukrajini hitno potrebni". Kasnije 24. avgusta, takozvana Koalicija voljnih, koju čine evropske države, Kanada i druge zemlje, sastaje se kako bi razmotrila načine za povećanje pritiska na Rusiju da obustavi invaziju, nekoliko meseci uoči još jedne verovatno teške zime. Dok će se mnogi lideri sastanku priključiti virtuelno, britanski premijer Endi Burnam (Andy Burnham) prisustvovaće lično u Kijevu, na svom prvom putovanju u inostranstvo otkako je prošlog meseca preuzeo dužnost. "Rusija ne treba da ima nikakvu sumnju u našu odlučnost. Nećemo odustati dok ne bude postignut pravedan i trajan mir", navodi se u saopštenju koje je objavila njegova kancelarija. Ruska invazija pokrenuta u februaru 2022. godine izazvala je velika razaranja ukrajinske privrede, odnela hiljade života civila i primorala milione ljudi da napuste svoje domove. Evropa i Sjedinjene Države od početka ruske invazije obezbedile su desetine milijardi dolara ekonomske i vojne pomoći, ali pristalice Ukrajine strahuju od mogućeg zamora zapadnih partnera kada je reč o daljoj podršci. Koalicija voljnih, koju predvode London i Pariz, neformalna je grupa od oko 34 zemlje koje podržavaju Ukrajinu. Nijedan predstavnik SAD-a nije naveden kao učesnik predstojećeg sastanka. Zelenski je, uoči samita, naglasio hitnost osiguravanja evropskih sredstava za odbranu Ukrajine, posebno od smrtonosnih ruskih balističkih projektila, pozivajući Evropski parlament da usvoji zakone potrebne za oslobađanje tih sredstava. "Trebali bismo dobiti 30 milijardi eura evropskih sredstava.... To je povezano s usvajanjem odgovarajućih zakona", rekao je. "Ovdje je veoma važno da parlament radi, cijeli parlament, uključujući opoziciju. Jer je [taj novac] potreban za odbranu cijele zemlje." Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz i britanski premijer Andy Burnham zajednički će predsjedavati sastankom, koji će biti fokusiran na nastavak vojne podrške Ukrajini, protuzračnu odbranu i dugoročnije sigurnosne aranžmane. Macron i zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska pridružit će se samitu online. Baltičko-nordijska podrškaLideri Danske, Estonije, Finske, Latvije, Litvanije i Norveške okupili su se 23. augusta u ukrajinskom glavnom gradu. Prisustvovali su i drugi visoki predstavnici partnerskih zemalja. Premijer Norveške, jedne od bogatijih zemalja u ovoj grupi, obećao je značajnu pomoć Ukrajini naredne godine, nakon što je njegova vlada izdvojila velika sredstva u 2026. godini. "Podrška Norveške Ukrajini naredne godine bit će na nivou ovogodišnje: devet milijardi dolara, što je rekordno visok iznos", rekao je premijer Jonas Gahr Store novinarima u Kijevu. Većina tog iznosa bit će namijenjena ukrajinskoj vojsci, saopštila je norveška vlada. Estonski premijer Kristen Michal, koji je zajedno sa Zelenskim predsjedavao samitom, rekao je da je Ukrajini potrebna kontinuirana vojna podrška. "Ukrajina mora dobiti sve što joj je potrebno da se odbrani i odupre ruskoj agresiji. Prije svega, to znači više protuzračne odbrane, više municije i veća ulaganja u ukrajinsku odbrambenu industriju. Istovremeno, moramo povećati pritisak na Rusiju, ojačati sankcije i zatvoriti rupe koje Rusija koristi da ih zaobiđe", rekao je Michal. Ruska invazija iz februara 2022. godine izazvala je ogromna razaranja ukrajinske ekonomije, uništavajući velike dijelove gradova, dok su hiljade civila ubijene, a milioni drugih bili prisiljeni napustiti svoje domove. Ne iznoseći detalje, Zelenski je rekao da ukrajinska vojska ima deficit od 27 milijardi dolara i pozvao Evropsku uniju da što prije isporuči obećani zajam od 90 milijardi eura kako bi se pokrio manjak u 2026. godini. Pomoć od SADDok je daljnja pomoć Bijele kuće neizvjesna, Zelenski je 23. augusta razgovarao s američkim senatorima Richardom Blumenthalom (demokrata) i Jamesom Lankfordom (republikanac) u Kijevu tokom Nacionalnog molitvenog doručka. Zelenski je zahvalio Washingtonu na "nepokolebljivoj dvostranačkoj podršci oba doma Kongresa" i rekao da se u oba doma Kongresa nastavljaju napori za povećanje pritiska na Rusiju, uključujući i kroz zakon o sankcijama Lindseyja Grahama usmjeren protiv Rusije i Irana. Dok je Rusija nastavila raketne napade i napade dronovima širom Ukrajine, Zelenski je rekao da je senatore informisao o "ruskom kontinuiranom teroru balističkim projektilima", naglašavajući važnost pružanja Kijevu kapaciteta za suprotstavljanje tim napadima. Rekao je da bi provođenje odluke o izdavanju licenci iz SAD-a za proizvodnju sistema Patriot "moglo značajno pomoći". Prema podacima ukrajinskih zračnih snaga, ruske snage su tokom noći 23. augusta izvele masovni napad sa 127 dronova širom zemlje. Zelenski je upozorio da Rusija nastoji naglo povećati proizvodnju balističkih projektila. "Vjerujem da Rusija može imati do 1.300 balističkih projektila godišnje. Sada ih imaju 600-630.... Mogu imati oko 100 balističkih projektila mjesečno. Ali sada to još nemaju", rekao je. Ove brojke nisu nezavisno potvrđene. Zelenski je rekao da Ukrajina radi na slabljenju ruske vojne industrije, uključujući napade na vojne ciljeve i druge mjere usmjerene na smanjenje proizvodnje balističkih projektila. U ranim jutarnjim satima 24. augusta, ruska online prodavnica je saopštila je da je njihov logistički centar u Krasnodaru pogođen ukrajinskim dronovima i da je izbio požar. Kompanija je saopštila da nije bilo žrtava. Snage Kijeva su 22. augusta pogodile skladište kompanije Ozon u Samari, proširujući napade na taj sektor nakon višesedmičnih udara na objekte koji pripadaju ruskoj online prodavnici Wildberries. Izvor: Ukrajinski servis RSE, Reuters, AFP

Borba sa požarima na više lokacija u Srbiji se nastavlja, a prema informacijama iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije u gašenju požara angažovani su svi raspoloživi kapaciteti. Najteže je i dalje u Deliblatskoj peščari. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, zajedno sa pomoćnikom ministra, načelnikom Sektora za vanredne situacije Lukom Čaušićem i direktorom policije generalom policije Draganom Vasiljevićem, obišli su područje zahvaćeno požarom u Deliblatskoj peščari. Tom prilikom su, kako navode iz MUP-a Srbije poručili su vatrogasci-spasioci heroji koji su uspeli da sačuvaju ljudske živote i imovinu. "Najveći problem pravio je vetar koji menja pravac u jednom danu, gde vi sačuvate jedan deo a onda ode na drugi. Preko trojice vatrogasaca je prešla požarna oluja i oni su jedva preživeli, ali civilno stanovništvo nije bilo ugroženo ni jednog sekunda", naglasio je Vučić. Vučić je ocenio da je je Srbija proporcionalno svojoj veličini evropska velesila kada je reč o opremljenosti letelicama koje se koriste za gašenje požara. "Što se tiče oruđa i opreme, mi smo evropski gigant. Helikopteri koje smo dobili za gašenje požara iz Evrope su slabiji od naših, imaju manju nosivost nego naši", rekao je Vučić tokom posete Deliblatskoj peščari gde danima bukte požari, prenosi Beta. Kazao je da niko u Srbiji nije poginuo i da nijedan objekat nije bio zahvaćen vatrom, a da je troje vatrogasaca bilo u opasnosti pošto je preko njih prešla požarna oluja. U Instagram postu Vučić je naglasio da nije bilo povređenih civila i da su objekti sačuvani. "Napravićemo plan obnove i revitalizacije Deliblatske peščare i obezbediti novac koji bude potreban, ali moramo potpuno objektivno da sagledamo šta smo mogli da uradimo bolje i brže, šta nam još nedostaje i kako da sledeći put reagujemo još efikasnije," rekao je predsednik Srbije. Pomoćnik ministra i načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić rekao je da su sve raspoložive snage na terenu i da je ovaj požar u Deliblatskoj peščari, koji gase veliki profesionalci veoma specifičan, kao i da su u samo jednom danu vatrogasci-spasioci angažovani, u proseku na 150-200 intervencija na teritoriji cele Srbije, dok je u ovom trenutku aktivno 12 požara u Srbiji. Dva češka helikoptera također su započela sa gašenjem požara u Deliblatskoj peščari, saopštila je Vatrogasna i spasilačka služba Češke. "Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, otpravnik poslova Petr Šmejkal i oficir za vezu Češke Republike potpukovnik Vladimir Lanek došli su da se zahvale češkim posadama na njihovom angažovanju u gašenju šumskih požara," naveli su iz češke spasilačke ekipe na platformi X. Mehanizam civilne zaštite Evropske unije poslao je helikoptere i vatrogasce kako bi pomogli Srbiji u borbi protiv velikog šumskog požara u rezervatu prirode na sjeveroistoku zemlje, rekao je ranije šef misije EU u Beogradu, prenosi Reuters. Srbija je aktivirala mehanizam nakon što se sedmicama borila sa šumskim požarom u Deliblatskoj peščari, jedinstvenom području koje čini kombinacija pješčanih dina i šuma, oko 80 kilometara od glavnog grada Beograda, ali i sa drugim požarima na jugozapadu zemlje. "Stojimo uz Srbiju u zaštiti života, egzistencije ljudi i jedinstvene prirodne baštine Deliblatske peščare", napisao je na X-u Andreas Beckerath, šef misije EU u Beogradu. Načelnik Sektora za vanredne situacije Srbije Luka Čaušić rekao je da se evropska pomoć sastoji od četiri helikoptera Black Hawk za gašenje požara iz Rumunije, Slovačke i Češke, te 69 vatrogasaca i 15 vozila iz Rumunije. Međunarodna pomoć biće dodatno proširena angažovanjem vatrogasno-spasilačkog tima iz Nemačke, sa 56 pripadnika sa 24 vozila čiji dolazak se očekuje 24. avgusta, navode iz MUP-a Srbije. Srbija nije članica EU, ali ima pristup hitnoj pomoći EU u okviru Mehanizma civilne zaštite. Ovog ljeta Beograd je poslao helikopter za gašenje požara i tim za hitne intervencije kako bi pomogao Španiji u borbi protiv šumskih požara, nakon što su učestali požari širom Evrope iscrpili resurse EU. Ruski protivpožarni avion IL-76P Ministarstva za vanredne situacije sletio je u srijedu u Niš, na jugu Srbije, kako bi pomogao u gašenju požara u Deliblatskoj peščari, koji je od kraja jula uništio hiljade hektara borove šume. Čaušić je rekao da je situacija u subotu bila stabilnija, ali da se očekuju jaki vjetrovi i da je prioritet zaštita naselja i ljudskih života. Do sada je u Deliblatskoj peščari izgorjelo više od 3.500 od ukupno 35.000 hektara, na koliko se prostire prirodni rezervat. Deliblatska peščara, poznata i kao 'Evropska Sahara', najveća je pješčana površina u Evropi i dom za mnoge životinje i više od 900 vrsta biljaka, od kojih su mnoge rijetke i endemske.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je pozive za održavanje izbora tokom rata, nazvavši ih "cunamijem" koji bi "podijelio Ukrajinu" u trenutku kada Rusija pojačava smrtonosne napade. U obraćanju novinarima u Kijevu 22. augusta, Zelenski je odgovarao na poziv bivšeg ministra odbrane Mihajla Fedorova da Ukrajina pronađe način za održavanje izbora uprkos ratu koji je u toku. "Izbori upravo sada su cunami za državu koji će podijeliti Ukrajinu. Stoga je moja strategija dovesti zemlju do kraja rata i sačuvati nezavisnu i suverenu državu", rekao je Zelenski. Fedorov, čija je smjena prošlog mjeseca izazvala proteste, obratio se Ukrajincima videosnimkom 21. augusta, u kojem je oštro kritikovao ratnu korupciju, upozorio na sistemsku krizu upravljanja i rekao da zemlja mora pronaći način za održavanje izbora uprkos ruskoj invaziji koja i dalje traje. Zelenski je iznio komentare iznio u Kijevu 23. augusta u kojem je se održao samit NB8-Ukrajina, koji je okupio nordijske i baltičke lidere uoči Dana nezavisnosti Ukrajine. Lideri Danske, Estonije, Finske, Latvije, Litvanije i Norveške okupili su se u glavnom gradu, prema riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe. Prisustvovali su i drugi visoki predstavnici partnerskih zemalja. Estonski premijer Kristen Michal, koji je zajedno sa Zelenskim predsjedavao samitom, rekao je da je Ukrajini potrebna kontinuirana vojna podrška. "Ukrajina mora dobiti sve što joj je potrebno da se odbrani i odupre ruskoj agresiji. Prije svega, to znači više protuzračne odbrane, više municije i veća ulaganja u ukrajinsku odbrambenu industriju. Istovremeno, moramo povećati pritisak na Rusiju, ojačati sankcije i zatvoriti rupe koje Rusija koristi da ih zaobiđe", rekao je Michal. Također je istakao prijetnju ukrajinskom energetskom sistemu uoči zime. "Pomažemo Ukrajini da se pripremi za zimu te da zaštiti i obnovi kritičnu energetsku infrastrukturu, koja je i dalje ugrožena zbog ruske brutalnosti", rekao je Michal. Zelenski je također razgovarao s američkim senatorima Richardom Blumenthalom i Jamesom Lankfordom u Kijevu tokom Nacionalnog molitvenog doručka. Zahvalio je Washingtonu na "nepokolebljivoj dvostranačkoj podršci oba doma Kongresa" i rekao da se u oba doma Kongresa nastavljaju napori za povećanje pritiska na Rusiju, uključujući zakon o sankcijama Lindseyja Grahama usmjeren protiv Rusije i Irana. Dok je Rusija nastavila raketne napade i napade dronovima širom Ukrajine, Zelenski je rekao da je senatore informisao o "ruskom kontinuiranom teroru balističkim projektilima", naglašavajući važnost pružanja Kijevu kapaciteta za suprotstavljanje tim napadima. Rekao je da bi provođenje odluke o izdavanju licenci za proizvodnju sistema Patriot "moglo značajno pomoći". Prema podacima ukrajinskih zračnih snaga, ruske snage su tokom noći 23. augusta izvele masovni napad sa 127 udarnih dronova širom zemlje. Zelenski je upozorio da Rusija nastoji naglo povećati proizvodnju balističkih projektila. "Vjerujem da Rusija može imati do 1.300 balističkih projektila godišnje. Sada ih imaju 600-630. Otprilike razumijemo na koliko računaju od danas do kraja zime. Mogu imati oko 100 balističkih projektila mjesečno. Ali sada to još nemaju", rekao je. Zelenski je rekao da Ukrajina radi na slabljenju ruske vojne industrije, uključujući napade na vojne ciljeve i druge mjere usmjerene na smanjenje proizvodnje balističkih projektila. Ove brojke nisu nezavisno potvrđene. Koalicija voljnihEvropski partneri Ukrajine trebali bi se sastati u Kijevu 24. augusta. Koalicija voljnih, koju predvode London i Pariz i koju čine 34 zemlje koje podržavaju Ukrajinu, sastat će se u glavnom gradu u hibridnom formatu, pri čemu će neki lideri prisustvovati lično, dok će se drugi uključiti putem videokonferencije. Uoči sastanka, Zelenski je naglasio hitnost osiguravanja evropskih sredstava za odbranu Ukrajine, pozivajući Evropski parlament da usvoji zakone potrebne za oslobađanje tih sredstava. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz i britanski premijer Andy Burnham zajednički će predsjedavati sastankom, koji će biti fokusiran na nastavak vojne podrške Ukrajini, protuzračnu odbranu i dugoročnije sigurnosne aranžmane. I Macron i zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska pridružit će se samitu online. Nijedan predstavnik SAD-a nije naveden kao učesnik sastanka. Macron je 22. augusta obećao da će ubrzati isporuku novih projektila presretača Kijevu nakon razornih ruskih napada na Ukrajinu prethodnih dana i telefonskog razgovora sa Zelenskim. Dva ruska drona na mlazni pogon pogodila su najveći trgovački centar u gradu Krivi Rih, u južnom dijelu centralne Ukrajine, u poslijepodnevnim satima 21. augusta. U napadu je poginulo najmanje 16 ljudi, dok je više od 130 drugih povrijeđeno, uključujući 23 djece, od kojih su neka u kritičnom stanju. Zelenski, rodom iz Krivog Riha, rekao je da je "svaki dan tokom kojeg Ukrajina nema protuzračnu odbranu žrtva koja se mogla izbjeći."

Francuski lider Emmanuel Macron obećao je da će ubrzati isporuku novih projektila presretača Kijevu nakon razornih ruskih napada i razgovora s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. "Razgovarao sam s predsjednikom Zelenskim nakon dvostrukog ruskog napada usred bijela dana na trgovački centar u Krivom Rihu, koji je izazvao brojne civilne žrtve i izrazio sam naš užas i duboku tugu", napisao je Macron na X. Macron je rekao da je uvjerio Zelenskog u "jačanje naše podrške raspoređivanjem presretača.... Od ključne je važnosti da se ovom naporu pridruže i sve zemlje koje imaju raspoložive kapacitete. Također moramo nastaviti povećavati pritisak na Rusiju sve dok ona odlučuje odbijati prekid vatre i mir." Macron je u objavi na X-u 22. augusta također rekao da će se ukrajinski saveznici u takozvanoj Koaliciji voljnih, inicijativi koju predvode Pariz i London, sastati 24. augusta kako bi razmotrili načine za pojačavanje pritiska na Moskvu da zaustavi invaziju na Ukrajinu. Britanski premijer Andy Burnham i njemački kancelar Friedrich Merz trebali bi biti domaćini sastanka koalicije, koji će biti održan u Kijevu, a lideri će učestvovati uživo i online. Macronov ured nije precizirao koji će lideri prisustvovati lično. Odbrana od balističkih projektilaNe iznoseći detalje, Macron je rekao da je ubrzana isporuka projektila presretača u skladu s obavezama preuzetim u julu prilikom pokretanja Integrisane koalicije za odbranu od balističkih projektila. Na tom sastanku u Parizu, grupa od deset evropskih zemalja složila se da razvije sistem za odbranu od balističkih projektila kao jeftiniju alternativu američkom sistemu protuzračne odbrane Patriot. Patriot je jedino oružje koje Kijev posjeduje, a koje je sposobno obarati balističke projektile velike brzine koje Rusija koristi protiv ukrajinskih gradova. Macron je rekao da će Pariz ubrzati raspoređivanje novog sistema SAMP/T u Ukrajini i dati Kijevu licencu za proizvodnju projektila presretača, kao i krstarećih projektila dugog dometa SCALP i drugog naoružanja. Nakon dvosatnog telefonskog razgovora, Zelenski je rekao da su on i Macron razgovarali i o statusu mirovnih pregovora i kontaktima sa SAD-om. Pokušaji američkog predsjednika Donalda Trumpa da postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva do sada nisu bili uspješni. "Dogovorili smo korake koji bi mogli otvoriti dodatne diplomatske mogućnosti", rekao je Zelenski. Operacije spašavanja u Krivom RihuU međuvremenu su nastavljene ukrajinske operacije potrage i spašavanja na mjestu razornog ruskog napada dronovima na trgovački centar u gradu Krivi Rih. U napadu je poginulo najmanje 16 osoba, dok je više od 130 povrijeđeno, uključujući 23 djece, od kojih su neka u kritičnom stanju. Zelenski, rodom iz Krivog Riha, rekao je da je "svaki dan tokom kojeg Ukrajina nema protuzračnu odbranu žrtva koja se mogla izbjeći." Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas rekla je da će ministri odbrane i vanjskih poslova bloka razgovarati o ukrajinskoj protuzračnoj odbrani tokom prvog sastanka nakon ljetne pauze u septembru. Odvojeno od toga, od početka ljeta Kijev aktivno odgovara na ruske napade gađajući naftnu i vojnu infrastrukturu unutar Rusije, zbog čega se zemlja suočava s najgorom krizom goriva posljednjih godina. U ranim jutarnjim satima 22. augusta, ukrajinski dronovi pogodili su rafineriju nafte u Novokujbiševsku, u ruskoj Samarskoj oblasti. Jedna osoba je poginula rekao je lokalni guverner. Dan ranije, ukrajinska vojska gađala je rusko naftno postrojenje u Permu, više od 1.600 kilometara od ruske granice s Ukrajinom, kao i vojnu zračnu bazu u Volgogradskoj oblasti. Ruski predsjednik Vladimir Putin 22. augusta rekao je da je kampanja Kijeva protiv ekonomskih objekata njegove zemlje otvorila "Pandorinu kutiju" i da će Moskva uzvratiti udarima na "najosjetljivije ekonomske sektore" Ukrajine. Izvor: Ukrajinski servis RSE, Reuters i AFP

Savezni sudija poništio je odluku američke administracije o obustavi obrade viza za migrante iz 75 zemalja, uključujući i neke zemlje Zapadnog Balkana. Odluka američke administracije smatra se "nezakonitom" prema Okružnom sudu za južni okrug New Yorka, a sutkinja Jeannette Vargas rekla je da je američki državni sekretar Marco Rubio "prekoračio svoja ovlaštenja" kada je donio tu odluku. Odlukom, koja je stupila na snagu u januaru ove godine, obustavljena je obrada zahtjeva za useljeničke vize državljana 75 zemalja, uključujući Kosovo, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Zabrana također uključuje zemlje poput Afganistana, Egipta, Brazila, Iraka, Nigerije, Somalije, Tajlanda i Jemena. "State Department će obustaviti obradu useljeničkih viza za 75 zemalja čiji imigranti primaju neprihvatljivo visok nivo socijalnih davanja od američkog naroda. Ova zabrana ostat će na snazi sve dok Sjedinjene Države ne budu uvjerene da novi imigranti neće iskorištavati američki narod", naveli su iz State Departmenta u januaru kada je objavljena odluka. Međutim, Vargas je presudila da su konzularni službenici pogrešno upućeni da odbijaju useljeničke vize isključivo na osnovu zemlje porijekla podnosioca zahtjeva. Američka administracija može se žaliti na odluku saveznog suda. Prije nego što je odluka objavljena, 4. januara, američki predsjednik Donald Trump objavio je na Truth Socialu listu zemalja čiji migranti primaju socijalnu pomoć od Vlade SAD-a. Kosovo je bilo među njima, jer 46 posto kosovskih imigranata koji žive u SAD-u prima socijalnu pomoć vlade, navedeno je na listi koju je objavio američki predsjednik. Trump je tokom predsjedničke kampanje za drugi mandat u Bijeloj kući obećao deportovati milione migranata bez dokumenata, a administracija je od njegovog povratka u Bijelu kuću poduzela niz mjera usmjerenih na ubrzavanje deportacija i smanjenje broja ilegalnih prelazaka granice.

Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti rekao je da su institucije Kosova u stalnoj komunikaciji sa KFOR-om u vezi s potpunim otvaranjem glavnog mosta preko rijeke Ibar i njegovim "potpunim preuzimanjem" od strane Policije Kosova. "U svakodnevnoj smo komunikaciji, kako iz Ureda premijera, tako i iz Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi sve proteklo glatko i mirno", rekao je Kurti tokom konferencije za medije 22. avgusta, odgovarajući na pitanje kada se očekuje otvaranje glavnog mosta u Mitrovici. Rekao je da će u subotu poslijepodne biti održan sastanak s komandantom KFOR-a Ozkanom Ulutaşem, dok je nastavak zatvaranja mosta opisao kao "apsurdan". "Moramo imati na umu da je nakon izgradnje novih mostova postalo apsurdno držati taj most zatvorenim, a činjenica da su građani slobodno saobraćali preko ovih novih mostova i da nije došlo do povećanja ni incidenata ni tenzija pokazuje da je kretanje ljudi i robe, sve veća sloboda kretanja, korisna ne samo za ekonomiju, već i za mir i sigurnost", naglasio je Kurti. Glavni most preko Ibra otvoren je za pješake, ali ne i za saobraćaj vozila. Od završetka rata, mirovna misija NATO-a na Kosovu, KFOR, drži pod nadzorom most, koji je godinama bio mjesto međuetničkih sukoba. Međutim, KFOR je nedavno najavio početak postepenog povlačenja s mosta, nakon poboljšanja sigurnosne situacije, što je izazvalo ljutnju Srbije. Kurtijevi komentari dolaze nakon što je zvaničnik NATO-a 20. avgusta rekao za Radio Slobodna Evropa da svaka odluka o mogućem ponovnom otvaranju ovog mosta za saobraćaj vozila mora "uzeti u obzir potrebe svih lokalnih zajednica". "KFOR također nastavlja pružati neophodnu sigurnosnu podršku kako bi diplomatski napori Evropske unije mogli napredovati", rekao je zvaničnik NATO-a. Srbija se usprotivila planovima KFOR-a da smanji svoje prisustvo na mostu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić napisao je pismo šefu NATO-a Marku Rutteu, pozivajući ga da zaustavi taj proces. "Upravo sam poslao pismo generalnom sekretaru NATO-a Marku Rutteu, zahtijevajući da KFOR, u skladu s Rezolucijom UN-a 1244, zaustavi teror nad Srbima, njihov progon i hapšenja, rušenje kuća, kao i otvaranje mosta preko rijeke Ibar", napisao je Vučić na Instagramu 20. avgusta. Prema Vučićevim riječima, povlačenje KFOR-a s mosta u ovom trenutku bi "stvorilo uslove za konačni obračun sa srpskim stanovništvom" na sjeveru Kosova. Ali vršilac dužnosti ministra odbrane Ejup Maqedonci rekao je da pokušaji Srbije da perspektivu prisustva KFOR-a predstavi kao "prijetnju srpskoj zajednici" ili kao dokaz da je situacija na Kosovu nestabilna "ne odgovaraju stvarnosti na terenu". Optužio je Srbiju da pokušava skrenuti pažnju s otkrivanja masovnih grobnica na sjeveru Kosova, pronalaska oružja u blizini lokacija na kojima su pronađeni posmrtni ostaci, kao i akcija Kosova protiv osumnjičenih srpskih obavještajnih mreža i subverzivnih aktivnosti protiv Kosova. "Ovo je proces [proces optimizacije KFOR-a] zasnovan na profesionalnim procjenama situacije na terenu i ne predstavlja smanjenje sigurnosti ni za jednog građanina ili zajednicu na Kosovu", rekao je Maqedonci. Postepeno povlačenje NATO-ovih trupa s mosta dio je procesa optimizacije pozicioniranja KFOR-a, koji se provodi uz punu transparentnost, rekao je zvaničnik Alijanse, dodajući da bi taj proces mogao biti poništen, zavisno od sigurnosne situacije. "KFOR će imati vidljivo prisustvo u Sjevernoj i Južnoj Mitrovici, kao i na sjeveru Kosova, i nastavit će doprinositi sigurnom okruženju za sve", rekao je zvaničnik NATO-a u odgovoru za RSE. Vlada Kosova je u julu 2024. godine najavila otvaranje glavnog mosta preko rijeke Ibar za saobraćaj vozila, što je inicijativa koja je izazvala tenzije i reakcije međunarodne zajednice. U međuvremenu, izvršna vlast Kosova izgradila je još dva mosta u blizini glavnog mosta – jedan za pješake i jedan za vozila – s ciljem povezivanja Sjeverne Mitrovice s Južnom Mitrovicom. Glavni most preko rijeke Ibar smatra se jednom od najosjetljivijih tačaka u pogledu sigurnosti na sjeveru Kosova.

Najmanje 16 osoba poginulo je u ruskom napadu dronovima na tržni centar u gradu Krivi Rih 21. avgusta. Više od 130 osoba je povrijeđeno, uključujući 23 djece, od kojih su neka u kritičnom stanju. Dan kasnije, devet osoba se i dalje vodi kao nestalo. Požar je zahvatio više od 9.000 kvadratnih metara, a za gašenje bili su potrebni sati. Dva ruska drona na mlazni pogon pogodila su najveći tržni centar u tom gradu u ranim poslijepodnevnim satima 21. avgusta. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da je Rusija namjerno dva puta pogodila lokaciju, te da je drugi val dronova stigao nakon što su pripadnici hitnih službi došli na mjesto napada. "Takvi barbarski dvostruki udari imaju za cilj maksimalno povećati broj civilnih žrtava. Oni dokazuju status Rusije kao terorističke države", napisao je, pozivajući da "kriminalci odgovorni za takve zločine" budu pozvani na odgovornost. Protuzračna odbrana nije uspjela otkriti dronove jer su letjeli na "izuzetno maloj visini", rekao je Oleksandr Vilkul, šef gradskog vijeća za odbranu. Predsjednik Volodimir Zelenski, rodom iz Krivog Riha, ponovio je poziv međunarodnim partnerima za podršku u protuzračnoj odbrani za novim isporukama presretača balističkih i drugih projektila. "Svaki dan tokom kojeg Ukrajina nema protuzračnu odbranu predstavlja žrtvu koja se mogla izbjeći", napisao je 22. avgusta. Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas rekla je da će ministri odbrane i vanjskih poslova bloka razgovarati o ukrajinskoj protuzračnoj odbrani tokom prvog sastanka nakon ljetne pauze u septembru. Napad "pokazuje apsolutnu i potpunu izopačenost rata Moskve", napisala je Kallas na X-u. "Ovo je teror s namjerom. Rusija želi učiniti ukrajinske gradove nemogućim za život." Također je obećala da će predstaviti "najdalekosežniju listu sankcija Rusiji od početka rata" kako bi se dodatno povećao pritisak na Rusiju da okonča rat. Napad dolazi nakon niza drugih ruskih zračnih udara na ukrajinske gradove ove sedmice. Rusija je 20. avgusta izvela veliki napad balističkim i krstarećim projektilima, kao i dronovima, na Kijev, pri čemu je najmanje 17 ljudi poginulo. U noći između 21. i 22. avgusta, Rusija je pogodila objekat željezničke infrastrukture u Kijevu. Jedna osoba je poginula u napadu. Zelenski je rekao da su tokom noći napadnute i oblasti Odesa, Dnjepropetrovsk, Harkiv, Donjeck, Sumi, Herson, Černihiv i Mikolajiv, pri čemu je prijavljena šteta na stambenim zgradama, objektima energetske i željezničke infrastrukture i civilnim preduzećima. Moskva je od početka godine ostvarila mali napredak na liniji fronta u Ukrajini, a pojačala je napade na zemlju, često pogađajući civilnu infrastrukturu i uzrokujući civilne žrtve. Ukrajina nastoji ojačati svoje kapacitete protuzračne odbrane uz pomoć Sjedinjenih Država i evropskih partnera, ali se suočava s nedostatkom projektila Patriot američke proizvodnje. Washington je slao oprečne signale o mogućem sporazumu kojim bi Kijevu bila dodijeljena licenca za proizvodnju Patriota. U međuvremenu, tokom proteklih nekoliko mjeseci, Kijev je aktivno gađao naftnu i vojnu infrastrukturu unutar Rusije, koja se sada suočava s najgorom krizom s gorivom posljednjih godina. U najnovijem napadu, ukrajinska vojska je 21. avgusta gađala ruski naftni objekat u Permu, više od 1.600 kilometara od ruske granice s Ukrajinom, kao i vojnu zračnu bazu u Volgogradskoj oblasti. U ranim satima 22. avgusta pogodila je rafineriju nafte u Novokujbiševsku, u ruskoj Samarskoj oblasti, udaljenu 900 kilometara. "Nastavljamo putem naših dalekometnih sankcij, vraćati posljedice rata tamo odakle je došao", rekao je Zelenski nakon napada Kijeva.

Evropska komesarka za jednakost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib saopštila je da kao pomoć Srbiji Evropska unija šalje četiri helikoptera i dva tima za gašenje požara. "Četiri helikoptera iz naše flote u Češkoj, Rumuniji i Slovačkoj i timovi za gašenje požara na zemlji iz Nemačke i Rumunije raspoređeni su putem Mehanizma civilne zaštite EU", navela je Lahbib u objavi na platformi X. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ranije da je situacija sa požarom teška u Deliblatskoj peščari ali da je pod kontrolom i zahvalio zemljama Evropske unije na pomoći, kao i Rusiji zbog slanja aviona Iljušin velike nosivosti vode, navodeći da će otići vrlo brzo na to područje. "Želim da sednem sa našim vatrogascima, da porazgovaramo, vidim kakvi su problemi", rekao je Vučić u Leskovcu, nastavljajući obilazak Jablaničkog okruga i Pčinjskog okruga, prenosi Beta. I Vučić je rekao da kroz Mehanizam civilne zaštite EU u Srbiju stižu četiri helikoptera Bel, nosivosti po 3,5 tona vode za izbacivanje na požar, pominjući - Rumuniju, Slovačku, Češku i Nemačku. Kako je istakao, Srbija ima dobre helikoptere sa velikom nosivošću, kao što su Super puma i Kamov, ali, kako je istakao, "priroda je čudo", prenosi Beta. Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić je rekao ranije da je EU upućen zahtev za angažovanje letelica sa većim kapacitetima nosivosti vode, dok je od Rusije zatražen avion Iljušin-76. Ruski avion već učestvuje u gašenju požara u Deliblatskoj peščari. Avion Il-76 je opremljen specijalnom opremom, uključujući uređaje za izbacivanje vode, koji omogućavaju efikasnu borbu protiv velikih požara, navelo je ranije rusko Ministarstvo za vanredne situacije. Na više lokacija u Srbiji nastavlja se borba sa požarima, najteže i dalje u Deliblatskoj peščari. Na gašenju požara u Deliblatskoj peščari, svakodnevno je angažovano oko 400 ljudi, a pomaže i ruski avion "Iljušin", javila je Radio televizija Srbije (RTS). Vanredna situacija je na delu teritorije Bele Crkve, a evakuisano je lokalno stanovništvo iz Trujinog naselja. Požari u okolini Kladova i na Fruškoj gori su ugašeni. Na planini Stolovi kod Kraljeva požar i dalje besni.

U Bosni i Hercegovini je u subotu, 22. augusta počela godišnja vježba EUFOR-a u kojoj učestvuju 24 zemlje. Kako je prethodno najavljeno, cilj vježbe je da pokaže spremnost EUFOR-a i potvrdi njegovu trajnu podršku održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u Bosni i Hercegovini. "Kroz svoje prisustvo, timove za vezu i osmatranje i blisku saradnju s lokalnim vlastima i međunarodnim partnerima, EUFOR ostaje sposoban da prati razvoj događaja i pruži adekvatne odgovore", rečeno je iz EUFOR-a. Godišnja vježba će se odvijati na području Sarajeva, Mostara, Bijeljine, Tuzle, Višegrada, Trebinja, Čapljine, Drvara, Laktaša, Livna, Manjače, Krčmarica, te na nekim od graničnih prelaza. U vježbi, pored vojnika EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, učestvuju i rezervne snage iz Albanije, Austrije, Bugarske, Francuske, Grčke, Italije, Mađarske i Rumunije, a vježbu će podržati i Oružane snage BiH i agencije za provođenje zakona. Iz EUFOR-a je saopšteno da od 22. augusta do 3. septembra, do kada godišnja vježba traje, građani Bosne i Hercegovine mogu očekivati povećan intenzitet kretanja trupa, patrola i drugih aktivnosti, kao i kretanje opreme i helikoptera rezervnih snaga širom Bosne i Hercegovine. Neke od ovih aktivnosti mogu biti većeg obima ili će se dešavati noću. Mandat EUFOR-a u BiHVojna misija "EUFOR - Althea" je u BiH ustanovljena 1. decembra 2004. godine, kako bi preuzela mandat od misije NATO-a, koja je trajala od završetka rata. Mandat misije svake godine odobrava organizacija Ujedinjenih nacija. Vijeće sigurnosti UN-a je početkom novembra prošle godine produžilo mandat vojnim snagama Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR Althea) do novembra 2026. godine. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine i istovremenih secesionističkih koraka vlasti u Republici Srpskoj, EUFOR je udvostručio broj vojnika na više od 1.500, uključujući i helikopterske i oklopne jedinice.

U ruskom napadu dronovima na tržni centar u ukrajinskom gradu Krivom Rihu poginulo je najmanje 15 ljudi, dok je više od 100 povređeno, saopštile su u petak lokalne vlasti. Predsednik Volodimir Zelenski, rodom iz Krivog Riha u centralnom delu ka jugu Ukrajine, rekao je za napad da je "ciničan i podao", navodeći da je izveden u dva talasa sa sekundarnim udarima dronovima usmerenim na aktivnosti spasavanja. "Bilo je dima. Svi su vikali", rekla je Julijana, zaposlena u tržnom centru, za Ukrajinski servis RSE. Ona je ispričala da je usled napada došlo do urušavanja delova plafona u garaži gde su pojedini kupci i osoblje potražili sklonište tokom uzbune za vazdušnu opasnost, kao i da je jedan automobil blokirao ulaz, zbog čega su ljudi morali da preskaču metalne barijere. "Plašila sam se da bi mogao uslediti još jedan udar. Pitala sam se šta ću da radim. Imam malo dete", rekla je Julijana. Regionalni guverner Aleksandar Hanža rekao je da su prodavnice unutar tržnog centra zapaljene u napadu i objavio je slike na kojima se vidi gust crni dim koji se diže iz objekta usred visokih stambenih zgrada. Hanža je rekao da je 130 osoba povređeno, od čega 23 dece. Gradonačelnik Krivog Riha Aleksandar Vilkul napisao je na Telegramu da je četrnaestogodišnja devojčica prebačena u regionalnu dečju bolnicu s traumatskom povredom mozga. "Napadi poput ovog nisu ništa manje od terorističkih činova", napisao je Zelenski na X. "Svet mora da odgovori na njih u skladu s tim – sa stvarnim pritiskom na agresora". Napad "pokazuje apsolutnu i potpunu izopačenost rata koji vodi Moskva", napisala je šefica diplomatije i bezbednosne politike EU Kaja Kalas na X. "Ovo je smišljeni teror. Rusija želi da ukrajinske gradove učini nemogućim za život". Napad je usledio posle niza ruskih vazdušnih udara na ukrajinske gradove ove nedelje. Dan ranije, Rusija je lansirala veliki broj balističkih i krstarećih raketa, kao i dronova na Kijev, ubivši najmanje 17 ljudi u glavnom gradu i okolini. Moskva, koja je ostvarila mali napredak na fronta u Ukrajini od početka godine, intenzivirala je vazdušne udare na tu zemlju, često gađajući civilnu infrastrukturu i izazivajući civilne žrtve. Ukrajina je nastojala da ojača kapacitete protivvazdušne odbrane uz pomoć SAD i evropskih partnera, ali se muči s nedostatkom američkih raketa Patriot. Vašington je poslao mešovite signale o potencijalnom sporazumu o dodeli Kijevu licence za proizvodnju Patriota. Kijev takođe od početka leta aktivno odgovara na ruske napade gađajući naftnu i vojnu infrastrukturu unutar Rusije, zbog čega ja ta zemlja suočena s najgorom krizom goriva u poslednjih nekoliko godina. Ukrajinska vojska je u petak gađala rusko naftno postrojenje u Permu, više od 1.600 kilometara od ruske granice s Ukrajinom, i vojnu vazduhoplovnu bazu u Volgogradskoj oblasti. "Nastavljamo, kroz naše dugometne sankcije, da vratimo posledice rata tamo odakle su došle", rekao je Zelenski posle ukrajinskog napada. Diplomatski napori da se okonča rat koji je Rusija pokrenula pre više od četiri godine zastali su poslednjih meseci, pošto su se SAD uglavnom fokusirale na sukob s Iranom i previranja na Bliskom istoku. S nastavljanjem vazdušnih napada i bez popuštanja na frontu, Kijev i Moskva su daleko udaljeni u svojim pregovaračkim pozicijama, dok Kremlj zadržava svoj tvrdi stav i ne nudi nikakav kompromis oko kontrole nad ključnim istočnim regionom Ukrajine, Donjeckom.

Proces iskopavanja i ekshumacije posmrtnih ostataka završen je na tri lokacije u Maloj Kaludri i Jabuci kod Zubinog Potoka na severu Kosova, gde su potvrđene tri masovne grobnice, saopštila je u petak Komisija za nestala lica Vlade Kosova. Iskopavanja su počela krajem jula u selima na severu Kosova i nadležni su potvrdili da su na tri lokacije pronađeni posmrtni ostaci 23 osobe. Komisija je navela da su žrtve nasilno nestale tokom rata 1998/99. "Posle završetka aktivnosti na terenu, proces se nastavlja sudsko medicinskim veštačenjima u Institutu za sudsku medicinu i identifikacijom putem DNK analize, u cilju potvrđivanja identiteta žrtava, kako bi se preduzeli dalji koraci u skladu s odgovarajućim procedurama, uključujući zvanično obaveštavanje porodica", navodi se u saopštenju Komisije. Kosovske institucije sumnjaju da posmrtni ostaci pronađeni u Zubinom Potoku pripadaju grupi od 23 Albanca koja su nestala u tom delu Kosova 1999. Ta grupa, poznata kao "grupa mitrovačkih intelektualaca", vodi se kao nestala od 19. aprila 1999. Među njima su bili lekari, profesori, advokati i stručnjaci drugih profila. Dan ranije, kosovska policija je izložila arsenal oružja, uniformi i druge vojne opreme za koju je navela da je pronađena u područjima u okolini mesta na kojima su otkriveni posmrtni ostaci u Zubinom Potoku. Vlasti su navele da će oružje biti analizirano kako bi se utvrdilo da li je korišćeno u ubistvima tih osova ili u nekom drugom slučaju koji se istražuje. Iskopavanja u Zubinom Potoku počela su 28. jula posle dvogodišnje istrage povodom sumnji na ratne zločine. Tri osumnjičena su uhapšena u vezi sa sumnjom na ratne zločine protiv civilnog stanovništva posle početka iskopavanja na severu Kosova. Sva trojica su u pritvoru. Državni zvaničnici na Kosovu pozvali su Srbiju da otvori vojne arhive kako bi se rasvetlila sudbina nestalih tokom rata 1998/99. Prema podacima Instituta za ratne zločine Kosova, 1.577 ljudi se i dalje vodi kao nestalo iz rata 1998-1999, dok je ukupno dokumentovano 12.230 žrtava rata.