Arben Taravari, lider Alijanse za Albance, najavio je da će se njegova stranka povući iz vladajuće koalicije u Sjevernoj Makedoniji. "Središnje predsjedništvo i predsjednici ogranaka odlučili su da pređemo u opoziciju", izjavio je Taravari nakon sastanka održanog 12. maja. "Vraćamo se građanima. Na lokalnim izborima u oktobru imaćemo mnogo bolji rezultat", rekao je on i dodao da ih građani kritikuju jer obećanja o promjenama nisu ispunjena. "Nismo sproveli promjene koje smo obećali i građani nas zbog toga s pravom kritikuju. Zbog toga smo odlučili da se vratimo građanima i ponovo zatražimo njihovo povjerenje na lokalnim izborima u oktobru. Danas smo zaključili da ako postoji nepovjerenje unutar Vlade, onda je moramo napustiti", dodao je Taravari. On je istakao da je nezadovoljstvo albanskog biračkog tijela veliko, posebno zbog upotrebe "Balancera" i zastoja na putu ka Evropskoj uniji. Prema njegovim riječima, Albanci se osjećaju lošije tretirani nego prije. U utorak je ministar okoliša i zamjenik premijera Izet Mexhiti, također lider Demokratskog pokreta - dio koalicije VLEN, izjavio da očekuje da će Taravari, kao što je izašao iz koalicije za lokalne izbore, i napustiti Vladu. On je prenio poruku da "ne možete sarađivati sa DUI-om [Demokratskom unijom za integraciju] i istovremeno biti dio Vlade". Alijansa za Albance, koju predvodi Taravari, odlučila je na predstojećim lokalnim izborima nastupiti sa svojim listama. Nakon toga, ostale stranke u koaliciji VLEN odlučile su da koaliciju transformišu u stranku, ali bez Alijanse. Taravari se sastao i sa makedonskim premijerom Hristijanom Mickoskim, a najavljen je i njihov novi susret. I sam premijer je izjavio da je Vlada stabilna, jaka i sa velikom većinom, sa ili bez Taravara.

U Poljskoj je pokrenuta procedura za izricanje zabrane ulaska i tranzita kroz tu zemlju predsjedniku entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku, potvrđeno je 13. maja za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ambasade Poljske u BiH. Procedura je pokrenuta zbog Dodikovog "ozbiljnog kršenja integriteta Bosne i Hercegovine, koja je priznata kao subjekt međunarodnog prava", saopćila je Ambasada. Iz Ambasade su naveli da je inicijator ministar vanjskih poslova Poljske Radosław Sikorski, te da će detaljno obrazloženje odluke biti objavljeno po okončanju procedure i stupanja na snagu zabrane. Vlast u RS-u, predvođena Dodikom, pokrenula je donošenje niza antiustavnih odluka i zakona, zbog čega Tužilaštvo BiH protiv rukovodstva tog entiteta vodi istragu i za njima je raspisana potjernica. Dodik je sa Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, predsjednikom Skupštine i premijerom RS-a, osumnjičeni za napad na ustavni poredak. Za njima je u martu raspisana centralna potjernica, jer se nisu odazvali pozivu na saslušanje Tužilaštva BiH. Sud BiH je 26. februara osudio Dodika na kaznu zatvora od godinu dana, te izrekao mjeru sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Zbog djelovanja koji su prijetnja ustavnom poretku BiH, Njemačka i Austrija su početkom aprila uvele sankcije, odnosno zabranu ulaska u te dvije zemlje za Dodika, Viškovića i Stevandića. S članovima porodice, te ključnim političkim saradnicima, Dodik se već nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a sankcije je uvela i Velika Britanija.

Kosovske vlasti su u utorak zatvorile Javno komunalno preduzeće "Vodovod Ibar", koje je u Severnoj Mitrovici funkcionisalo u sistemu Srbije. Vršilac dužnosti ministarke ekonomije, Artane Rizvanoli, rekla je da je akcija preduzeta na zahtev odeljenja za praćenje javnih preduzeća, koje funkcioniše u okviru ministarstva koje vodi. "Ovo je konkretan korak ka vladavini prava i funkcionisanju javnih službi od strane naših državnih institucija", napisala je ona na Facebook nalogu. Ministarka Rizvanoli je navela da će od sada "redovne i kvalitetnije" usluge građanima pružati kompanija Regionalni vodovod Mitrovica, koje je potpisalo sporazum sa opštinom Severna Mitrovica. Inače, kosovske vlasti institucije Srbije smatraju paralelnim i ilegalnim, ali su se tolerisale u posleratnom periodu. Ipak sadašnja Vlada na dužnosti je sa njihovim zatvaranjem započela početkom prošle godine. Zlatan Elek, predsednik vodeće partije kosovskih Srba, Srpska lista, se tim povodom oglasio otvorenim pismom u kome poziva međunarodnu zajednicu da reaguje. "Ovaj čin predstavlja još jednu u nizu jednostranih i provokativnih akcija koje, umesto stabilizacije prilika, produbljuju tenzije i izazivaju opravdanu bojazan među stanovništvom", navodi se u saopštenju. Ova najveća partija kosovskih Srba, koja ima podršku Beograda, navodi da "posebno zabrinjava činjenica da vodovod iz Južne Mitrovice ni tehnički, ni kadrovski, nema kapacitete da upravlja i održava kompleksni vodovodni sistem na severu". Međunarodna zajednica kritikovala je Vladu Kosova zbog "jednostranih i nekoordinisanih odluka" oko zatvaranja institucija Srbije. Jedna od glavnih zamerki je to što pre zatvaranja nije pronađeno alternativno rešenje za pružanje usluga građanima. Do sada su kosovske vlasti zbog "ilegalnih aktivnosti" ili "falsifikovanja dokumenata" – kako rad srpskih institucija karakteriše kosovsko tužilaštvo - zatvoreni Privremeni opštinski organi, Centri za socijalni rad, Pošta Srbije, Banka Poštanska štedionica, Fond za penziono osiguranje, Nacionalna služba za zapošljavanje i druge institucije.

Potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Ćamil Duraković, podnio je krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH, protiv zamjenika ministra odbrane Aleksandra Goganovića i načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, generala Gojka Kneževića, zbog zloupotrebe službenog položaja i ovlaštenja, neizvršenja službene dužnosti i omogućavanja bjeguncima pristup vojnim objektima Oružanih snaga BiH. Durakovićeva krivična prijava dolazi dan nakon što Goganović i Knežević nisu postupili po naredbi ministra odbrane Bosne i Hercegovine o zabrani ulaska Milorada Dodika, predsjednika RS, Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS i Nenada Stevandića, predsjednika Skupštine RS u banjalučku kasarnu, 12. maja. Njih trojica su prisustvovali obilježavanju Dana Vojske RS i Dana Trećeg pješadijskog puka (RS) Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i pored Helezove naredbe o zabrani njihovog ulaska, jer se radi o osobama koje su na centralnoj potjernici. Dodik, Višković i Stevandić su kroz kasarnu dovezeni u pratnji policije, a dočekao ih je Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane BiH. Duraković je naveo da njihovi postupci predstavljaju ozbiljno kršenje zakona i da su direktno ugrozili sigurnosni poredak države. "Prijavljeni Goganović i Knežević svjesno su i namjerno odbili da postupe u skladu s naredbom ministra odbrane BiH. Prijavljeni su, kršeći ovu naredbu, omogućili pomenutim osobama ulaz i boravak u vojnim objektima, čime su direktno ugrozili bezbjednost i integritet Oružanih snaga BiH, te omogućili osumnjičenim licima izbjegavanje pravosudne odgovornosti", ističe Duraković. Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez najavio je 12. maja da će oni koji su prekršili zakon u slučaju ulaska krivično odgovarati. U skladu sa Zakonom o odbrani BiH i Zakonom o Oružanim snagama BiH, Ministarstvo odbrane BiH ima nadležnost nad pristupom vojnim objektima, a službena lica su obavezna postupati po zakonitim naredbama i odlukama Ministarstva. Bh. pravosuđe sedmicama pokušava da privede Dodika, koji je osumnjičen za napad na ustavni poredak. On se, zajedno sa predsjednicima Skupštine RS i Vlade RS, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem tereti za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana i centralna potjernica u BiH, nakon što se nisu odazvali pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje. To znači da postoji obaveza svih policijskih agencija u zemlji da ih privede na saslušanje i pritvor u okviru istrage o napadu na ustavni poredak BiH, nakon niza neustavnih odluka donesenih u institucijama RS.

Po petnaesti put zaredom, poslanici Skupštine Kosova nisu uspjeli u utorak konstituisati deveti saziv parlamenta, proizašao iz februarskih izbora. Poslanici su sedmi put zaredom odbili formirati komisiju za nadzor tajnog glasanja za novog predsjednika zakonodavnog tijela – prema prijedlogu koji je 1. maja iznio predsjedavajući sjednice, Avni Dehari, nakon što kandidatkinja Pokreta Samoopredjeljenje (LVV) za predsjednicu Skupštine, Albulena Haxhiu, nije uspjela u nekoliko glasanja dobiti potrebnih 61 glas za potvrdu na toj poziciji. Neuspjeh se dogodio dan nakon što je Alijansa za budućnost Kosova (AAK) podnijela zahtjev Ustavnom sudu Kosova za pravno tumačenje o tome da li glasanje za predsjednika Skupštine Kosova treba da bude tajno. Zahtjev za "tumačenje promjene glasanja tokom procedura za izbor predsjednika Skupštine", koji su podnijeli poslanici AAK, podržali su i poslanici Demokratske partije Kosova (PDK) i Demokratskog saveza Kosova (LDK). Poslanici stranaka koje su u prošlom sazivu bile u opoziciji kažu da je način na koji LVV pokušava postići tajno glasanje o predsjedniku Skupštine neustavan. Poslanica AAK-a, Time Kadrijaj, pozvala je Ustavni sud da donese "privremenu obustavu, privremenu mjeru za zabranu održavanja sjednica, dok prioritetno ne razmotri ovaj slučaj i donese odluku". Konstitutivna sjednica će se nastaviti u četvrtak, 15. maja, u 10 sati. Do sada su poslanici prošli samo dvije tačke dnevnog reda konstitutivne sjednice: izvještaj Privremene komisije za verifikaciju mandata i zakletvu poslanika. Međutim, proces je zastao kod treće tačke: izbor predsjednika Skupštine. Haxhiu se vidi kao "podijeljena figura" od strane PDK i AAK, dok LDK kaže da neće podržati nijednog kandidata LVV za predsjednika Skupštine. PDK i AAK su zatražile da LVV predloži drugo ime za predsjednika Skupštine. Ustav daje pravo pobjedničkoj stranci da predloži kandidata za predsjednika Skupštine, a vršilac dužnosti premijera i lider LVV, Albin Kurti, ponovio je prije nekoliko dana da stranka nema namjeru da predloži drugog kandidata osim Haxhiu, rekavši da je dužnost svih parlamentarnih stranaka da konstituišu Skupštinu. U međuvremenu, Predsjedništvo Kosova je 12. maja objavilo da će predsjednica Vjosa Osmani od 15. maja započeti konsultacije s političkim strankama u pokušaju da deblokira zastoj u Skupštini. Poslanici moraju izabrati predsjednika i pet potpredsjednika kako bi konačno konstituisali novu Skupštinu. Samo nakon konstituisanja Skupštine može se formirati nova Vlada.

Jasna osuda ruske invazije na Ukrajinu i dijalog sa Kosovom ključni su za dalje evrointegracije Srbije, poručio je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta 13. maja tokom posete Beogradu. "Lopta je sad u vašem delu terena i molim vas ne gubimo vreme jer budućnost neće čekati", izjavio je Košta na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Sa Vučićem je, kako je rekao, razgovarao o reformama koje Srbija treba da sprovede kako bi otvorila Klaster 3 u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji (EU) koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast. "Ono što treba da se uradi kao naredni korak za otvaranje pomenutog klastera je vrlo jasno i to je ono o čemu smo se već ranije dogovorili – to su sloboda medija, suzbijanje korupcije i unapređenje izbornog zakona", istakao je Košta. U prethodne više od tri godine Srbija nije otvorila nijedno poglavlje, niti klaster u pregovorima sa EU, koje vodi od 2014. godine. Godina neotvorenih poglavlja: Zašto nastavlja da usporava put Srbije ka EU?Komentarišući odlazak Vučića u Moskvu na proslavu Dana pobede uprkos porukama iz Brisela da to ne čini Košta je rekao je da mu je predsednik Srbije "objasnio da je otišao na proslavu događaja iz prošlosti". "Ali u sadašnjosti Srbija je potpuno posvećena procesu pristupanja EU i zna da za to treba da imamo punu usklađenost u zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj policiji. Ne možemo da promenimo istoriju, ja to potpuno razumem, da Srbija slavi oslobađanje, ali ga ne možemo slaviti, a da ne osudimo aktuelnu invaziju na drugu zemlju", rekao je Košta. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je svestan da mnogi zvaničnici u EU ne odobravaju njegovu nedavnu posetu Moskvi, ali da se "nada da će imati razumevanja i da će Beograd uskoro moći da otvori Klaster 3". "Dobro razumem njihove primedbe zbog toga što nismo uvodili sankcije Ruskoj Federaciji, ali Srbija se držala veoma principijelno od samog početka sukoba. Onako kao podržavamo svoj teritorijalni integritet, tako podržavamo teritorijalni integritet drugih zemalja u svetu, uključujući Ukrajinu", rekao je Vučić. Dodao je da je svestan da atmosfera za otvaranje novih pregovaračkih poglavlja o pristupu EU "nije baš toliko dobra" zbog njegove posete Moskvi, ali da će se Srbija potruditi da uradi sve šta je ranije dogovoreno. "To je pitanje političke volje, gde želimo da pripadamo, gde želimo da budemo i na svakom mestu i uvek, bez obzira na razlike koje postoje u pogledima na prošlost, uvek sam govorio da i sadašnjost i budućnost Srbije pripada saradnji i, nadam se, članstvu članstvu u EU", izjavio je Vučić. On je istakao da je EU za Srbiju "partner od najvećeg značaja", sa kojim ima najveći obim spoljnotrgovinske razmene. Košta u Beogradu boravi u okviru višednevne posete državama Zapadnog Balkana. Posle Beograda odlazi u Sarajevo i Podgoricu, a 15. maja boraviće u Skoplju i Tirani - gde će se 16. maja održati Samit evropske političke zajednice. Košta je uoči dolaska rekao da nema fiksiranog datuma za prijem novih članica u Evropsku uniju, ali je ocenio da su Albanija i Crna Gora u prednosti u odnosu na ostale zemlje na Zapadnom Balkanu.

Francuska filmska zvijezda Gerard Depardieu proglašen je krivim za seksualno napastvovanje dvije žene na snimanju filma, na suđenju održanom u utorak na pariškom Krivičnom sudu. Osuđen je na uslovnu zatvorsku kaznu od 18 mjeseci. Glumca, koji im 76 godina, optužile su dvije žene da ih je dodirivao po intimnim područjima protiv njihove volje tokom snimanja filma Les Volets Verts (Zeleni kapci) redatelja Jeana Beckera 2021. godine. Sud u Parizu je utvrdio da je jedna od žena, scenografkinja po imenu Amelie, dala dosljedne dokaze, dok su se glumčevi iskazi mijenjali tokom vremena. Također je osuđen za napad na pomoćnicu režisera po imenu Sarah. Prva žena optužila je glumca da ju je zarobio u hodniku, dirao joj grudi, zadnjicu i genitalije te upućivao nepristojne komentare. Protiv njega je u februaru 2024. podnijela tužbu zbog seksualnog napada, uznemiravanja i seksističkih uvreda. Druga žena, pomoćnica redatelja, također je optužila Depardieua da ju je na filmskom setu dirao po grudima i zadnjici te ju je prethodno maltretirao. Podnijela je tužbu u martu 2024. Depardieu se nije pojavio na izricanju presude. Tužilac je tražio i kaznu od 20.000 eura (16.850 funti) i upis na listu seksualnih prestupnika.

Američki predsjednik Donald Tramp stigao je u Saudijsku Arabiju u utorak kako bi započeo četvorodnevnu posjetu Zaljevskom regionu, fokusirajući se više na ekonomske sporazume nego na bezbjednosne krize, od rata u Gazi do prijetnje eskalacije zbog iranskog nuklearnog programa, piše Reuters. Sa sobom je poveo grupu moćnih američkih poslovnih lidera, uključujući izvršnog direktora Tesle i Trampovog savetnika Ilona Maska. Prvo će posjetiti Rijad, mjesto održavanja Saudijsko-američkog investicionog foruma, zatim će u srijedu otići u Katar, a u četvrtak u Ujedinjene Arapske Emirate, ali neće posjetiti Izrael. "Iako energija ostaje kamen temeljac našeg odnosa, investicije i poslovne prilike u kraljevstvu su se proširile i umnožile mnogo, mnogo puta", rekao je saudijski ministar investicija Halid al-Falih otvarajući forum. "Kao rezultat toga... kada se Saudijci i Amerikanci udruže, dešavaju se vrlo dobre stvari, često se dešavaju sjajne stvari kada se ti zajednički poduhvati realizuju", rekao je prije Trampovog dolaska. Saudijsko-američki investicioni forum započeo je video snimkom koji prikazuje orlove i sokolove, slaveći dugu istoriju između Sjedinjenih Država i kraljevstva. Na čelu raskošne dvorane sjedili su Lari Fink, izvršni direktor Blackrock-a, Stiven A. Švarcman, izvršni direktor Blackstone-a, ministar finansija Skot Besent, saudijski ministar finansija Mohamed Al Džadan i Halid. Govoreći na panelu foruma dok je Tramp sletao u Rijad, Fink je rekao da je posjetio Saudijsku Arabiju više od 65 puta tokom 20 godina. Rekao je da je kraljevstvo bilo sljedbenik kada je prvi put počeo da ga posjećuje, ali sada "preuzima kontrolu" i širi svoju ekonomiju izvan naftne baze. Saudijska Arabija i SAD održavaju jake veze decenijama, zasnovane na čvrstom dogovoru u kojem kraljevstvo isporučuje naftu, a SAD pruža bezbjednost. Saudijski lovci F-15 pratili su Air Force One s obje strane, leteći u bliskoj blizini kako bi osigurali dolazak Donalda Trampa u Saudijsku Arabiju, prema izvještaju Wall Street Journal-a. Tramp je takođe rekao da bi u četvrtak mogao otputovati u Tursku na potencijalne razgovore licem u lice između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o ratu u Ukrajini. Trampovo drugo inostrano putovanje od povratka na predsjedničku funkciju - prvo je bilo u Rim na sahranu pape Franje - dolazi u vrijeme geopolitičkih tenzija. Pored pritiska za rješavanje situacije u Ukrajini, njegova administracija se zalaže za novi mehanizam pomoći za Gazu nakon 19 meseci rata i poziva izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da prihvati novi sporazum o prekidu vatre. Tokom vikenda, američki i iranski pregovarači sastali su se u Omanu kako bi razgovarali o potencijalnom sporazumu za obuzdavanje iranskog nuklearnog programa. Tramp je zaprijetio vojnim akcijama protiv Irana ako diplomatija ne uspije. Osim mogućeg putovanja u Tursku, te teme nisu u fokusu Trampove posjete Bliskom istoku kako je sada planirano. Očekuje se da će Sjedinjene Države, Saudijska Arabija, Katar i UAE najaviti ulaganja koja bi se mogla mjeriti bilijunima. Saudijska Arabija se već u januaru obavezala na ulaganja od 600 milijardi dolara u Sjedinjene Države tokom naredne četiri godine, ali Tramp je rekao da će tražiti trilion. Državni sekretar i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Marko Rubio i ministar odbrane Pit Hegseth putuju sa predsjednikom. Očekuje se da će Tramp ponuditi Saudijskoj Arabiji paket oružja vrijedan više od 100 milijardi dolara, rekli su izvori za Reuters. To bi moglo uključivati niz naprednog oružja, uključujući transportne avione C-130. Očekuje se da će SAD i Saudijska Arabija izbegavati temu normalizacije odnosa između Rijada i Izraela, rekli su izvori za Reuters, iako je to Trampov najtrajniji geopolitički cilj u regionu. Trampov izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof rekao je prošle sedmice kako očekuje napredak u skorom proširenju Abrahamovog sporazuma, niza sporazuma u kojima je Tramp posredovao u svom prvom mandatu, a kojima su arapske države, uključujući UAE, Bahrein, Sudan i Maroko, priznale Izrael. Ali protivljenje Netanjahua trajnom prekidu rata u Gazi ili stvaranju palestinske države čini napredak u sličnim razgovorima sa Rijadom malo vjerovatnim, rekli su izvori za Reuters. Očekuje se da će se Trampova druga i treća stanica, u Kataru i UAE, takođe biti fokusirana na ekonomska pitanja. Očekuje se da će katarska kraljevska porodica pokloniti Trampu luksuzni avion Boeing 747-8 koji će biti opremljen za korišćenje kao Air Force One, aranžman koji je privukao pažnju stručnjaka za etiku. Očekuje se da će Tramp donirati avion svojoj predsjedničkoj biblioteci za korišćenje nakon završetka svog mandata.

Savjet za avijaciju UN-a je 12. maja utvrdio da je Rusija odgovorna za obaranje malezijskog komercijalnog aviona iznad Ukrajine u kojem je poginulo svih 298 putnika i članova posade. Savjet Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO) je u saopštenju naveo da Rusija "nije ispunila svoje obaveze prema međunarodnom vazdušnom pravu" u obaranju Malaysia Airlinesa na letu MH17 17. jula 2014. godine. Savjet se složio da su tvrdnje koje su Australija i Holandija podnijele ICAO-u zbog obaranja putničkog aviona "dobro utemeljene u činjenicama i zakonu". ICAO je dodao da je to prvi put u svojoj istoriji da je savjet doneo odluku o ključnom aspektu spora između država članica. Let MH17 Malaysian Airlinesa poleteo je iz Amsterdama za Kuala Lumpur i pogođen je projektilom zemlja-vazduh iznad istočne Ukrajine dok su bjesnile borbe između proruskih separatista i ukrajinskih snaga. Među ubijenima je 196 holandskih državljana i 38 državljana ili stanovnika Australije. Holandske sudije su u novembru 2022. osudile dvojicu Rusa i Ukrajinca u odsustvu za ubistvo zbog njihove uloge u obaranju aviona. Moskva je tu presudu nazvala "skandaloznom" i rekla da neće izručiti svoje građane. Holandski ministar spoljnih poslova Kaspar Veldkamp rekao je da je glasanje Savjeta ICAO "važan korak ka utvrđivanju istine i postizanju pravde i odgovornosti za sve žrtve leta MH17, te njihove porodice i voljene". Odluka takođe šalje jasnu poruku međunarodnoj zajednici da države ne mogu nekažnjeno kršiti međunarodno pravo, rekao je Veldkamp u saopštenju holandske vlade. Ministarka spoljnih poslova Australije Peni Vong rekla je da njena vlada pozdravlja tu odluku, nazvavši je "istorijskim trenutkom u potrazi za istinom, pravdom i odgovornošću za žrtve" i pozvala ICAO da brzo preduzme mjere za određivanje pravnih lijekova. "U donošenju svoje odluke, Savjet ICAO-a je podržao osnovni princip da se oružje ne smije koristiti protiv civilnih aviona", rekla je ona u saopštenju. "Pozivamo Rusiju da se konačno suoči sa svojom odgovornošću za ovaj užasan čin nasilja i izvrši reparacije za svoje neviđeno ponašanje, kako to zahtjeva međunarodno pravo", rekla je Vong. ICAO sa sjedištem u Montrealu u narednim sedmicama odlučiće o vrsti reparacije", navodi se u saopštenju holandske vlade. Holandija i Australija žele da Savjet ICAO-a naredi Rusiji da uđe u pregovore o reparacijama, rekao je Veldkamp. ICAO je tijelo UN-a sa 193 države članice koje odlučuje da li su zemlje prekršile Konvenciju o međunarodnom civilnom vazduhoplovstvu, koja zahtjeva da se države članice "suzdrže od upotrebe oružja protiv civilnih aviona u letu". Velika većina savjeta glasala je za stav Holandije i Australije u odluci donesenoj 12. maja, navodi se u saopštenju holandske vlade, ali nije objavila detalje glasanja. Uz izvještavanje AFP-a i Reutersa

Američki Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost je 12. maja najavio kraj privremenih zaštita za neke Afganistance koji žive u Sjedinjenim Državama, navodeći poboljšane bezbjednosne i ekonomske uslove u Afganistanu. "Pregledali smo uslove u Afganistanu sa našim međuresornim partnerima, i oni ne ispunjavaju zahtjeve za TPS (privremeni zaštićeni status)", rekla je sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem u saopštenju. "Afganistan ima poboljšanu bezbjednosnu situaciju, i njegova stabilizujuća ekonomija više ne sprječava njihovo vraćanje u matičnu zemlju", rekla je. Noem je rekla da će TPS status za Afganistan isteći 20. maja, a ukidanje će stupiti na snagu 12. jula. TPS je dizajniran za strane državljane koji ne mogu da se vrate kući zbog rata, prirodnih katastrofa ili drugih "vanrednih" uslova. U saopštenju se navodi da je Noem utvrdila da, "generalno, postoje značajna poboljšanja u bezbjednosnoj i ekonomskoj situaciji, tako da zahtjev za povratak afganistanskih državljana u Afganistan ne predstavlja prijetnju njihovoj ličnoj bezbjednosti zbog tekućeg oružanog sukoba ili vanrednih i privremenih uslova". Noem je takođe citirana u saopštenju rekavši da je ukidanje TPS u nacionalnom interesu Sjedinjenih Država "jer evidencija DHS-a pokazuje da postoje primaoci koji su bili pod istragom zbog prevare i ugrožavanja naše javne bezbjednosti i nacionalne sigurnosti". Prema neprofitnoj organizaciji AfghanEvac, oko 11.000 Afganistanaca trenutno je pokriveno TPS-om u Sjedinjenim Državama. "Odluka o ukidanju TPS za Afganistan nije zasnovana na stvarnosti -- zasnovana je na politici", rekao je Šon VanDiver, predsjednik AfghanEvac-a. "Afganistan je i dalje pod kontrolom talibana", rekao je VanDiver u saopštenju. "Ne postoji funkcionalan sistem azila. Još uvijek postoje ubistva, proizvoljna hapšenja i kontinuirana kršenja ljudskih prava, posebno protiv žena i etničkih manjina. "Ono što je administracija danas uradila je izdaja ljudi koji su rizikovali svoje živote za Ameriku, izgradili živote ovdje i vjerovali u naša obećanja." Bivši predsjednik Džo Bajden produžio je TPS zaštitu za državljane nekoliko zemalja u januaru. Predsjednik Donald Tramp je preduzeo korake da ukine TPS zaštitu za državljane drugih zemalja, uključujući Haiti i Venecuelu, kao dio šireg obračuna sa imigracijom. Uz izvještavanje AFP-a

Predsjednik Volodimir Zelenski je navodno izjavio da će se sastati samo sa svojim ruskim kolegom, Vladimirom Putinom, a ne sa drugim ruskim zvaničnicima na mirovnim pregovorima zakazanim za Istanbul ove sedmice, na koje je američki predsjednik Donald Tramp rekao da bi mogao navratiti. Trumpova ponuda da se pridruži pregovorima između Ukrajine i Rusije zakazanim za 15. maj podstakla je razgovore između američkih i evropskih diplomata koji i dalje traže put ka okončanju rata, najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. "Ne potcenjujte četvrtak u Turskoj", rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući prije nego što je otputovao u Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar, misleći na predstojeće pregovore u Istanbulu. "Razmišljao sam o tome da odletim tamo. Ne znam gdje ću biti u četvrtak", rekao je Tramp. "Imam toliko sastanaka... Postoji mogućnost, pretpostavljam, ako procjenim da se nešto može dogoditi", rekao je. Zelenski je rekao da je spreman sastati se s Putinom u Istanbulu 15. maja. Nije bilo odgovora iz Kremlja na njegovu ponudu, a Moskva još nije komentarisala Trampov prijedlog da se pridruži pregovorima, što je dovelo do spekulacija o tome ko će iz Rusije zapravo biti prisutan u Turskoj. Reuters je 13. maja citirao savjetnika ukrajinskog predsjednika koji je rekao da će se Zelenski, koji je također predložio potpuni i bezuslovni prekid vatre u pokušaju da se približi potpunom mirovnom sporazumu, sastati samo s Putinom, a ne s drugim članovima ruske delegacije." U prošlosti je Putin dovodio u pitanje legitimitet Zelenskog. "Ako se Putin pojavi u Istanbulu, to bi već bio poraz. Sam ulazak u pregovore sa Zelenskim bi za njega značio gubitak - posebno ako dođe pod pritiskom, na samit na koji očito nikada nije planirao doći", rekao je Aleksandar Fridman, ruski politički posmatrač i historičar, za Current Time 13. maja. "I najvjerovatnije, Rusija neće moći ponuditi ništa što bi zadovoljilo Amerikance, Ukrajince ili Evropljane. To bi moglo označiti kraj pregovora u potpunosti." Američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je kasnije 12. maja na konferencijskom pozivu s ministrima spoljnih poslova Francuske, Njemačke, Poljske, Britanije, Ukrajine i visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku Kajom Kallas, navodi se u saopštenju Stejt departmenta pripisanom portparolki Tami Brus. "Lideri su razgovarali o putu naprijed za prekid vatre i putu ka miru u Ukrajini", rekla je Brus. Za mir je potrebno dvojeSaveznici Ukrajine ranije, 12. maja, ostali su skeptični u pogledu izgleda za pregovore i da li je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljan po pitanju mira. "Ako nema primirja, ne može biti razgovora pod vatrom", rekla je Kallas na sastanku Ukrajine u Londonu. "Želimo da vidimo da i Rusija želi mir. Potrebno je dvoje da žele mir, potreban je samo jedan da bi želio rat, i vidimo da Rusija očigledno želi rat." Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je 12. maja održao razgovore sa turskim ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom kako bi razgovarali o direktnim pregovorima Moskve sa Kijevom, prijedlogu koji je došao od Putina tokom vikenda, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova. Ostalo je nejasno ko će sa ruske strane učestvovati u direktnim pregovorima, koji bi bili prvi između dvije strane od prvih dana sveobuhvatnog rata koji je Rusija pokrenula u februaru 2022. Oleg Saakian, politički komentator koji je razgovarao sa Current Time, rekao je da i Ukrajina i Evropa znaju da ne mogu vjerovati Putinu i da je on vjerovatno počeo pripremati novu fazu rata i ojačao svoje pozicije kroz razgovore sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom tokom njegove posjete Moskvi prošle nedelje. "Cijeli spektakl o prekidu vatre i pregovorima postavljen je za jednog gledaoca -- Trampa -- kako bi se Putin razotkrio kao neko sa kim ne možete imati posla", rekao je Saakian, koji je takođe izrazio sumnju u mogućnost da Putin putuje u Istanbul ili bilo kakve sporazume koji dolaze od tamo. "Fokus će se sada vjerovatno pomjeriti prema transatlantskoj osi i spremnosti Zapada da stvarno i zajednički nametne sankcije Rusiji", rekao je. "Ovo je sada ključno i u velikoj mjeri će oblikovati budućnost pregovora." Konstantin Kosačev, predsjednik odbora za međunarodne poslove Savjeta Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, rekao je za medijsku kuću Izvestija da razgovori između Moskve i Kijeva mogu biti uspješniji nego što su bili 2022. "Ako se ukrajinska delegacija pojavi na ovim pregovorima sa mandatom da odustane od bilo kakvih ultimatuma i potraži zajednički jezik, siguran sam da bismo mogli napredovati i dalje nego što smo učinili", rekao je Kosačev, a prenosi Izvestija. Uz izvještavanje Reutersa i AP-a

Hamas, koji su Sjedinjene Države i Evropska unija označile kao terorističku grupu, je u ponedeljak 12. maja oslobodio izraelsko-američkog vojnika koji je bio talac u Gazi više od 19 mjeseci, kao gest dobre volje prema Trumpovoj administraciji koji bi mogao da postavi temelje za novi prekid vatre sa Izraelom. Izraelska vojska je potvrdila da je 21-godišnji Edan Aleksander predat Crvenom krstu, a zatim izraelskim snagama, i da je prešao na izraelsku teritoriju. Noseći majice sa njegovim imenom, Aleksandrova šira porodica okupila se u Tel Avivu kako bi posmatrala oslobađanje. Uzvikivali su njegovo ime kada je vojska saopštila da je slobodan. Na Trgu talaca u Tel Avivu, stotine ljudi je počelo da klica. Aleksandrova baka, Varda Ben Baruh, zračila je od radosti. Rekla je da je njen unuk izgledao blijedo, ali uglavnom dobro na prvoj fotografiji nakon skoro 600 dana u zatočeništvu. "Djelovao je kao muškarac. Zaista je sazrio", rekla je. Aleksandar je imao 19 godina kada je odveden iz svoje vojne baze na jugu Izraela tokom Hamasovog prekograničnog napada 7. oktobra 2023. godine, koji je pokrenuo rat u Gazi. Njegovo oslobađanje je bilo prvo otkako je Izrael u martu prekršio osmonedeljni sporazum o prekidu vatre sa Hamasom, započevši žestoke napade na Gazu u kojima su ubijene stotine ljudi. Izrael je obećao da će intenzivirati ofanzivu, uključujući i zauzimanje teritorije i ponovno raseljavanje velikog dijela njenog stanovništva. Nekoliko dana prije isteka prekida vatre, Izrael je blokirao sav protok pomoći u palestinsku enklavu, produbljujući humanitarnu krizu i izazvajući upozorenja o riziku od gladi ako se blokada ne ukine. Izrael kaže da su koraci namijenjeni vršenju pritiska na Hamas da prihvati sporazum o prekidu vatre pod izraelskim uslovima. U Aleksandrovom rodnom gradu Tenaflaju, u New Jerseyiju, stotine pristalica ispunile su ulice, držeći transparente sa njegovim likom i slušajući iz zvučnika iz kojih je svirala izraelska muzika. Dok su gledali vijesti o njegovom oslobađanju na velikom ekranu, gomila se grlila i mahala izraelskim zastavama. Od kada je otet, pristalice su se okupljale svakog petka kako bi marširale za oslobađanje talaca. Izrael tvrdi da je 58 talaca još uvijek u zatočeništvu, a za oko 23 se kaže da su živa. Mnogi od 250 talaca koje su oteli militanti predvođeni Hamasom u napadu 2023. godine oslobođeni su u skladu sa sporazumima o prekidu vatre. Izvor: AP

Papa Leo XIV je u svom prvom obraćanju medijima u Vatikanu, 12. maja pozvao na oslobađanje zatvorenih novinara. Izrazio je solidarnost sa novinarima koji su zatvoreni "zbog traganja i izvještavanja o istini" i rekao da njihova patnja "predstavlja izazove za savjest naroda i međunarodne zajednice". Sloboda štampe mora biti odbranjena, rekao je. Mediji moraju osigurati da se zaštiti "dragocjeni dar" slobode govora. Komitet za zaštitu novinara saopštio je da je 361 novinar bio u zatvoru 2024. godine. Papa Leo, koji je u četvrtak, 8. maja izabran za novog poglavara Katoličke crkve, takođe je istakao ulogu koju novinari mogu igrati u skretanju pažnje na nepravdu i siromaštvo u svijetu. Pozvao je medije da se fokusiraju na izvještavanje o istini umjesto da učestvuju u stranačkim podjelama i da ne daju prostor "fanatizmu i mržnji". Papa pozvao na mir u Ukrajini, prekid vatre u Gazi i oslobađanje talacaPapa Lav XIV na prvoj misi poručio da Crkva mora osvijetliti 'mračne noći ovoga svijeta'Govoreći u vatikanskoj sali za audijencije Pavla VI, rekao je da je "način na koji komuniciramo od fundamentalnog značaja: moramo reći 'ne' ratu riječi i slika, moramo odbaciti paradigmu rata". "Ne treba nam glasna, snažna komunikacija", rekao je, "već komunikacija koja je sposobna da sluša i da prikupi glasove slabih koji nemaju glas". Novi papa je takođe izrazio zabrinutost zbog umjetne inteligencije, rekavši okupljenim medijima da treba da koriste umjetnu inteligenciju sa "odgovornošću i razboritošću". Papa Lav XIV ukazao na potrebu crkvenog odgovora na razvoj veštačke inteligencijeReporteri bi trebalo da osiguraju da se umjetna inteligencija može koristiti za "dobrobit cijelog čovječanstva", rekao je. Leo XIV je govorio uglavnom na italijanskom, ali je počeo dosjetkom na engleskom na račun gromoglasnog aplauza koji je dobio kada je ušao u prostoriju. "Hvala vam na ovom divnom dočeku", rekao je. "Kažu da kada aplaudiraju na početku, to nije mnogo važno. Ako ste još uvijek budni na kraju i još uvijek želite da aplaudirate, hvala vam puno", našalio se papa. Izvor: BBC

Premijer Indije Narendra Modi je rekao da je Indija samo "pauzirala" vojnu akciju protiv Pakistana i da će "uzvratiti pod svojim uslovima" na bilo kakve napade, nakon što je prekid vatre zaustavio eskalaciju neprijateljstava između dvije zemlje tokom vikenda. U prvom obraćanju od početka napada između Indije i Pakistana, koji su kulminirali lansiranjem raketa na ključne vojne baze i aerodrome obe strane u subotu, indijski premijer je rekao da "prati svaki korak Pakistana". Indija i Pakistan dogovorili 'potpuni i trenutni prekid vatre'Donald Tramp je u subotu, 10. maja objavio prekid vatre između dvije zemlje, zaustavljajući strahove da dvije nuklearno naoružane nacije prvi put tokom decenija tenzija srljaju ka totalnom ratu. Indija je prvo pokrenula napad na Pakistan u srijedu 7. maja kao odmazdu za smrtonosni militantni napad u aprilu u Kašmiru kojim upravlja Indija, za koji je okrivila terorističke grupe koje podržava Pakistan. Napad je eskalirao u napade dronova i raketa sa obje strane i smrtonosno granatiranje duž sporne granice koja dijeli spornu regiju Kašmir. Izvor: Guardian