Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović optužio je 26. novembra Agenciju za sprječavanje korupcije (ASK) za zlonamjernost, falsifikovanje, pravni diletantizam i zloupotrebu službenog položaja, reagujući na odluku te institucije prema kojoj nije prijavio kolekciju satova vrijednih oko 200.000 eura. "ASK providno podlo falsifikuje nalaze vještaka i tendencioznom interpretacijom njihovih izvještaja pokušava opravdati očigledno zlu namjeru", naveo je Đukanović. Optužujući ASK za političku zloupotrebu tog državnog organa, Đukanović je naveo djelove iz izvještaja vještaka koje Agencija nije objavila, a u kojima se konstatuje da dio fotografija sa satovima predstavlja fotomontažu. Da bi dokazala da Đukanović nije prijavio vrijedne satove Agencija je vještačila fotografije, nastale tokom njegovih višegodišnjih javnih nastupa dok je bio javni funkcioner, koje su dostavila dva crnogorska dnevna lista. Radi se o fotografijama na kojima Đukanović nosi sedam ručnih satova: "Franck Muller", "Cartier Pasha", "Brequet Tourbilion", "Roger Dubius Excalibur", "Rolex", "Patek Philippe" i "Cartier Moonphase". Pojedinačna procjenjena vrijednost svakog od tih satova iznosi od osam do 59.000 eura objavio je ASK . Javni funkcioneri imaju obavezu da jednom godišnje prijave Agenciji svaku promjenu vrijednosti imovine. Citirajući izvještaj vještaka za satove "Patek Philippe" i "...Tourbillon" Đukanović kaže da vještak navodi da je "vizuelnom analizom utvrđeno da se radi o izmontiranoj fotografiji gdje su spojene dvije različite slike radi stvaranja određenog efekta". "O tom, krucijalnom dijelu nalaza vještaka u odluci ASK-a nema ni pomena. Ako ovo nije diletantska pravna montaža odluke ASK-a ne znam šta bi moglo biti. Vjerujem da smo, istražujući jedan otkrili mnogo veći problem: brutalno falsifikovanje činjenica i političku zloupotrebu veoma važnog državnog organa. Nadam se da će to zainteresovati i nadležno tužilaštvo", navodi bivši predsjednik. Na drugoj strani Agencija je objavila da je u dokaznom postupku ustanovila da su fotografije autentične, te da satovi nijesu prijavljeni ni u jednom od izvještaja o prihodima i imovini. U odgovoru Đukanović je kazao da posjeduje jedan od navedenih satova dobijen kao poklon još devedesetih godina, odnosno prije donošenja Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji obavezuje javne funkcionere da prijavljuju imovinu. I da je tu činjenicu saopštio Agenciji još 2021. Đukanović je zaključio da duže od dvije godine nije javni funkcioner i da zato ASK nema ovlašćenje da pokreće nove postupke protiv njega niti da sam ima obavezu da komunicira sa Agencijom. On je napustio sve državne funkcije nakon predsjedničkih izbora održanih 2023, a njegova Demokratska partija socijalista je u opoziciji od parlamentarnih izbora 2020. godine.

Najmanje 36 ljudi je poginulo, a 279 se vodi kao nestalo nakon što je najsmrtonosniji požar u Hong Kongu u posljednje tri decenije 26. novembra zahvatio visoke stambene tornjeve obložene zapaljivim bambusovim skelama, saopštile su vlasti. Satima nakon što je požar izbio u sjevernom okrugu Tai Po, plamen i gust dim i dalje su zahvatali 32-spratne tornjeve u kojima se vjeruje da je mnogo ljudi zarobljeno. Spasioci su preplavili mjesto događaja dok su šokirani stanovnici posmatrali. Uzrok požara nije odmah poznat, ali su ga rasplamsali zelena građevinska mreža i bambusove skele - glavni oslonac tradicionalne kineske arhitekture, ali koji je u Hong Kongu od marta podložan postepenom ukidanju iz sigurnosnih razloga. Policija je uhapsila tri muškarca zbog sumnje na ubistvo iz nehata zbog požara, saopštio je javni emiter RTHK, bez navođenja više detalja. Radeći tokom cijele noći, vatrogasci su se mučili da dođu do gornjih spratova stambenog kompleksa Wang Fuk Court, koji ima 2.000 stanova u osam blokova, zbog intenzivne vrućine. Vatrogasac je među 36 poginulih, a 29 ljudi je u bolnici, rekao je novinarima čelnik Hong Konga John Lee. Oko 900 ljudi je u osam skloništa. "Prioritet je ugasiti požar i spasiti zarobljene stanovnike. Drugi je pružiti podršku povrijeđenima. Treći je pružiti podršku i oporavak. Zatim ćemo pokrenuti temeljitu istragu", rekao je Lee novinarima. Skele se rušine, požari bili van kontroleOkviri skela su se rušili na tlo dok su se vatrogasci borili s požarom, dok su desetine vatrogasnih vozila i kola hitne pomoći bile postavljene duž ceste ispod kompleksa. S kopna, kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na "sve napore" da se požar ugasi i minimiziraju žrtve i gubici, javio je kineski državni emiter CCTV. Vatrogasna služba je saopštila da su do kasno naveče plamenovi u tri zgrade bili pod kontrolom, ali da su u četiri ostali neukroćeni. Vrlo visoke cijene nekretnina u Hong Kongu dugo su bile okidač za društveno nezadovoljstvo u gradu, a tragedija s požarom mogla bi dodatno podstaći ogorčenje prema vlastima uoči izbora za zakonodavno tijelo u cijelom gradu početkom decembra. Odjel za promet Hong Konga saopštio je da je zbog požara zatvoren cijeli dio ceste Tai Po, jedne od dvije glavne autoceste u Hong Kongu, te da su autobusi preusmjereni. Gradski Zavod za obrazovanje saopštio je da će najmanje šest škola biti zatvoreno u četvrtak zbog požara i gužve u saobraćaju. Ovo je najgori požar u Hong Kongu od novembra 1996. godine, kada je 41 osoba poginula u poslovnoj zgradi u okrugu Kowloon. Taj požar je uzrokovan zavarivanjem tokom unutrašnjih renoviranja. Javna istraga donijela je sveobuhvatna ažuriranja građevinskih standarda i propisa o zaštiti od požara u visokim kancelarijama, prodavnicama i domovima. Bambusove skele se postepeno ukidajuHong Kong je jedno od posljednjih mjesta na svijetu gdje se bambus još uvijek široko koristi za skele u građevinarstvu. U kontinentalnoj Kini, gdje upotreba bambusa u građevinarstvu potiče iz davnina, skele su sada uglavnom metalne. Vlada Hong Konga je u martu krenula s postepenim ukidanjem bambusovih skela, navodeći kao razlog sigurnost radnika nakon 22 smrtna slučaja u kojima su učestvovali montažeri bambusovih skela između 2019. i 2024. godine. Najavljeno je da će 50 posto javnih građevinskih radova morati koristiti metalne okvire. Iako opasnost od požara nije navedena kao razlog za postepeno ukidanje, ove godine su se dogodila najmanje tri požara u kojima su bile uključene bambusove skele, prema podacima Udruženja za prava žrtava industrijskih nesreća u Hong Kongu. Wang Fuk Court je jedan od mnogih kompleksa visokih stambenih zgrada u Hong Kongu, jednom od najgušće naseljenih područja na svijetu. Tai Po, smješten blizu granice s kontinentalnom Kinom, je etablirani prigradski okrug s oko 300.000 stanovnika. Prema web stranicama agencija za nekretnine, kompleks, koji je naseljen od 1983. godine, nalazi se u okviru vladinog programa subvencioniranog vlasništva nad kućama. Prema online objavama, renoviranje se vrši već godinu dana, a cijena je iznosila 330 miliona hongkonških dolara (42,43 miliona američkih dolara), pri čemu svaka jedinica plaća između 160.000 i 180.000 hongkonških dolara. Posjedovanje doma je daleki san za mnoge u Hong Kongu, jednom od najskupljih tržišta nekretnina na svijetu i gdje se stambene rente kreću oko rekordno visokih nivoa. Izvor: Reuters

Dvojica pripadnika Nacionalne garde upucani su 26. novembra u Vašingtonu u blizini Bijele kuće, saopštili su zvaničnici, nakon čega je predsjednik Donald Trump koji je na Floridi, naredio raspoređivanje još 500 vojnika u Vašington. Policija u Washingtonu saopštila je da je jedan osumnjičeni u pritvoru i da je područje osigurano. Guverner Zapadne Virdžinije Patrick Morrisey rekao je u objavi na X prvo da su pripadnici Nacionalne garde preminuli od zadobijenih povreda. Bijela kuća je takođe prenijela njegovu izjavu. Nedugo nakon toga objavio je da su informacije ipak kontradiktorne i da stanje pripadnika Nacionalne garde nije jasno, nakon što je ranije rečeno da su preminuli. "Sada primamo oprečne izvještaje o stanju naša dva pripadnika Garde i pružićemo dodatna ažuriranja kada dobijemo potpunije informacije", objavio je Morrisey, guverner Zapadne Virdžinije. Trump je u svom odmaralištu u Palm Beachu uoči Dana zahvalnosti u četvrtak, dok je potpredsjednik SAD-a JD Vance u Kentuckyju. "Predsjednik je obaviješten", rekla je portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt. Šef Pentagona Pete Hegseth izjavio je da je predsjednik Donald Trump zatražio slanje 500 dodatnih vojnika u Vašington. "Ovo se dogodilo samo nekoliko koraka od Bijele kuće i to neće proći, i zato me je predsjednik Trump zamolio - a ja ću zamoliti sekretara vojske Nacionalne garde - da dodam 500 dodatnih vojnika, pripadnika Nacionalne garde, u Vašington", rekao je Hegseth. Direktor FBI-a Kash Patel objavio je da je FBI "angažiran i pomaže u istrazi u Vašingtonu nakon što su pripadnici Nacionalne garde upucani danas poslijepodne." Američka državna tužiteljica Pam Bondi takođe je objavila na mreži X da su federalni agenti angažirani. Američka Federalna uprava za avijaciju (FAA) saopštila je da su letovi za Nacionalni aerodrom Ronald Reagan u Washingtonu nakratko obustavljeni nakon pucnjave na dva pripadnika Nacionalne garde u blizini Bijele kuće, ali je zračni promet nakon toga nastavljen. Kratki prekid dogodio se dan prije Dana zahvalnosti, koji je među najprometnijim periodima u godini za zračni promet u Sjedinjenim Državama. Vijest se ažurira...

Pokret Samoopredeljenja (LVV) je 26. novembra nominovao lidera te stranke Aljbina Kurtija (Albin Kurti), za kandidata za premijera Kosova na prevremenim izborima 28. decembra. Kurti je uložio nekoliko meseci napora da obezbedi treći mandat na čelu zemlje, ali ni on ni njegov partijski kolega Glauk Konjufca nisu dobili podršku Skupštine za formiranje nove vlade poslednjih meseci. Kurti je, kako se i očekivalo, tokom sastanka Generalnog saveta stranke u Prištini dobio poverenje svih delegata. "Stoga zaključujem da glasovima svih delegata Pokreta, odnosno jednoglasno, odobravamo predlog da Albin Kurti bude naš kandidat za premijera Kosova", rekla je Arberie Nagavci, predsednica Generalnog saveta stranke. Govoreći nakon nominacije, Kurti je kritikovao druge stranke u zemlji zbog nedostatka spremnosti da sarađuju sa njegovom strankom nakon redovnih izbora 9. februara. "Suočavamo se sa novim izborima bez naše volje i želje, već kao rezultat odbijanja drugih subjekata da imaju bilo kakvu saradnju sa nama. Prvo su odbili mene, a zatim i Glauka Konjufcu" rekao je Kurti. Pokret Samoopredeljene je pobedio na izborima 9. februara, ali 48 mesta u Skupštini nije bilo dovoljno i Kurti nije uspeo da pronađe koalicionog partnera, čak ni da bi postigao minimum potrebnih 61 mesta za manjinsku vladu. Demokratski savez Kosova, koji je nekoliko dana ranije nominovao svog lidera Ljumira Abdidžikua (Lumir Abdixhiku) za premijera na izborima sledećeg meseca, imao je ponude od Kurtija za zajedničko upravljanje, ali ih je više puta odbijao. Nakon što Skupština nije glasala o novoj vladi, predsednica Kosova Vjosa Osmani je prošle nedelje raspustila Skupštinu i raspisala prevremene izbore za 28. decembar. Zbog nedostatka saradnje i političkih kompromisa, Kosovo je bez nove vlasti od februara ove godine. Zemlja sada ide ka novim izborima bez usvajanja međunarodnih sporazuma vrednih oko 200 miliona evra, državnog budžeta za sledeću godinu, budžeta za Radio-televiziju Kosova (RTK) i budžeta za tri opštine - Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok.

Novinarke Radija Slobodna Evropa (RSE) Sandra Cvektović i Doruntina Baliu primile su nagradu Evropske unije (EU) na Kosovu za istraživačko novinarstvo, koju im je 26. novembra uručio specijalni izaslanik EU na Kosovu Avio Orav. Novinarke RSE osvojile su treće mjesto za istraživačko novinarstvo za 2025. godinu, koje su podijelile sa Sarandom Ramaj iz Koha.net. Cvektović i Baliu nagrađene su za svoj članak pod naslovom "Sumnjive prodaje i uzurpacije - Neuspješna borba za povrat imovine na Kosovu", objavljen u aprilu 2024. godine. U svom istraživanju donose priče kosovskih Srba i Albanaca o neuspješnoj borbi za povrat izgubljene imovine odmah nakon rata 1998-99. godine u zemlji: U međuvremenu, glavnu nagradu za istraživačko novinarstvo za 2025. godinu osvojila je Ardiana Tači (Ardiana Thaçi) iz medija Klan Kosova. Besian Beha s portala Nacionale zauzeo je drugo mjesto. Nagrade EU za istraživačko novinarstvo 2025. bile su dio projekta "ačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj II" i označile su posljednju godinu inicijative.

Svaki građanin ima pravo glasati na izborima bez pritisaka ili negativnih karakterizacija na osnovu nacionalnosti ili drugog, navode iz Misije OSCE-a u BiH nakon što je Milorad Dodik, lider vladajuće partije u Republici Srpskoj (RS), optužio Bošnjake da su na prijevremenim predsjedničkim izborima u tom bh. entitetu glasali za kandidata opozicije. Na prijevremenim izborima za predsjednika RS, raspisanim nakon što je Dodiku zbog pravosnažne presude oduzet mandat, pobijedio je kandidat Dodikove stranke, entitetski ministar visokog obrazovanja Siniša Karan, sa razlikom od oko dva odsto u odnosu na kandidata opozicije, Branka Blanušu. Dodik je zatim optužio Bošnjake da su na prijevremenim predsjedničkim izborima u RS glasali za kandidata opozicije da bi "usložnili" situaciju u ovom bh. entitetu. "To je isto kako kada Hrvatska demokratska zajednica konstantno konstruiše, ko je izabrao člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Hrvata. Njega, recimo, biraju građani Federacije BiH, znači on predstavlja građane i entitet u tom slučaju. Isto kao i za RS", smatra Trlin. U komentaru za Radio Slobodna Evropa, Misija OCE u BiH ističe da, "u skladu sa demokratskim principima sadržanim u Ustavu Bosne i Hercegovine, svaki građanin ima temeljno pravo da učestvuje u izbornom procesu i glasa za kandidata po svom izboru, bez zastrašivanja, pritisaka i negativnih karakterizacija na osnovu nacionalne ili političke pripadnosti, ili bilo kojeg drugog ličnog svojstva". Dan nakon izbora u RS: Opozicija optužuje vlast za krađu 15.000 glasovaVažeći zakoni daju svim građanima isto pravo glasa na izborima za predsjednika RS. Obzirom da je glasanje tajno, u praksi je vrlo teško zaključiti koji narod je glasao za kojeg kandidata. Prema popisu iz 2013. godine, u RS je nešto više od 170 hiljada Bošnjaka, odnosno 14 odsto ukupnog stanovništva entiteta. Nakon njega su rađene samo procjene broja ukupnog broja stanovnika, starosne i polne strukture. Nisu procjenjivane brojke po etničkim grupama. Prema procjenama Republičkog zavoda za statistiku iz 2023. godine, broj stanovnika u RS se za deceniju smanjio za oko 60 hiljada, na oko 1,11 miliona. Nakon sjednice Glavnog odbora SNSD-a, održane u Banjaluci 24. novembra dan nakon izbora, Dodik je kazao da je među više od 200 hiljada glasova za kandidata opozicije, jedna desetina bošnjačkih glasova. "Tu uračunavam oko 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za kandidata, i to možemo da vam pokažemo, krvnu sliku glasačkih mjesta i da vidite kako to izgleda", rekao je Dodik. Ni Ustav RS, ni zakoni BiH, ne predviđaju da Srbin mora biti predsjednik ovog bh. entiteta, iako je to u praksi teško izbjeći. Prema Ustavu RS, "predsjednika i potpredsjednike Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vrijeme od četiri godine". Tri kandidata iz svakog konstitutivnog naroda koji dobiju najviše glasova, biraju se na funkcije predsjednika i potpredsjednika RS. Među njima, predsjednik postaje onaj koji ima najveću podršku glasača. Tehnički, ovo znači da Bošnjak ili Hrvat mogu postati predsjednik RS, ali je to malo vjerovatno obzirom da se u BiH tradicionalno glasa po etničkim linijama, a više od 80 odsto stanovnika RS se izjašnjavaju kao Srbi. Izborni zakon BiH navodi slična pravila – predsjednik i potpredsjednici se biraju sa teritorije RS, a biraju ih birači registrovani u ovom bh. entitetu, bez podjele na konstitutivne narode. Na ovim izborima se birao samo predsjednik RS, a dvojici potpredsjednika izabranih 2022. godine – Ćamilu Durakoviću i Davoru Pranjiću – mandat traje do idućih opštih izbora, koji bi trebalo da budu održani u oktobru iduće godine.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez saopštio je 26. novembra da je odbio dati saglasnost za slijetanje vojnog aviona Mađarske na Aerodrom Banjaluka, kojim je u BiH trebao doputovati mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. Helez je u objavi na društvenim mrežama naveo da je odluka donesena i zbog "izostanka jasnog obrazloženja zašto bi šef mađarske diplomatije u BiH dolazio vojnim, a ne civilnim avionom". Ministar odbrane BiH, prema ovlaštenjima, odobrava prelete i dolete vojnih aviona preko i unutar teritorije BiH. Naglasio je i da je Mađarska u kontinuitetu pružala otvorenu političku podršku Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta Republike Srpske i njegovim potezima koje je Helez ocijenio štetnim po suverenitet i teritorijalni integritet BiH. "Godinama unazad, mađarski premijer Viktor Orbán i ministar Szijjártó pružaju otvorenu podršku Miloradu Dodiku u njegovim djelima koja potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine", naveo je Helez. Istakao je da je njegova obaveza kao ministra odbrane da štiti ustavni poredak i zakone države. "Moja dužnost je da štitim ustavni poredak, zakone i interese Bosne i Hercegovine. Zbog toga sam donio odluku da ne odobrim ovaj let, sve dok se ne osigura potpuna transparentnost i poštovanje naše države", poručio je Helez. Mađarska je ranije izjavljivala da ne priznaje presudu Suda BiH kojom je u augustu Milorad Dodik osuđen na kaznu zatvora od godinu dana koju je novčano otkupio i zabranu obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina. U danu kada je Helez odbio dati saglasnost mađarskom šefu diplomatije za dolazak u BiH vojnim avionom, Dodik se u Budimpešti sastao sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Szijjártóv dolazak je prije nekoliko dana najavio Dodik. Mađarske vlasti od ranije gaje dobre odnose sa Dodikom, a zvanična Budimpešta blokirala je pokušaje Evropske unije da ga sankcioniše. Prema podacima Ministarstva finansija BiH, Republika Srpska se 2022. godine zadužila kod mađarske EXIM Banke za 215,5 miliona eura, a krajem aprila 2025. dug entiteta prema toj banci iznosio je oko 112 miliona eura. Dodik je u više navrata, nakon razgovora sa Orbanom, najavio kako će Mađarska preuzeti i projekte od čijeg finansiranja je odustala Njemačka zbog secesionističkih poteza vlasti u RS, no do toga nikada nije došlo.

Kosovska policija je saopštila da su nepoznate osobe "snažnim sredstvima" oštetile deo kanala Ibar-Lepenac u Zubinom Potoku, gotovo godinu dana pošto je na tom kanalu došlo do eksplozije za koju je Kosovo optužilo Srbiju. Petrit Fejza iz Kosovske policije rekao je za RSE da je izvođač radova na kanalu prijavio štetu u utorak i da istražitelji sada rade na rešavanju slučaja. Fejza je rekao da je "vrednost štete, prema navodima podnosioca prijave, oko 3.000-4.000 evra". "Juče je izvođač radova prijavio da je najlon, na kojem se radi, oštećen. Radi se o delu najlona kojim je obložen kanal i koji je oštećen. Nadležne jedinice su izašle na lice mesta i izvršile uviđaj. Slučaj je otvoren i istražitelji rade na njegovom rasvetljavanju", rekao je on. Na pitanje kojim sredstvima je izazvana šteta, Fejza je rekao da Kosovska policija ne raspolaže s više informacija. Štete na kanalu je prijavljena gotovo godinu dana pošto je na istom kanalu, u selu Varrage, došlo do eksplozije. Za eksploziju 29. novembra 2024. godine, Kosovo je optužilo Srbiju, ali je Beograd odbacio te optužbe. Kosovo smatra eksploziju u kanalu Ibar–Lepenac terorističkim aktom. Sjedinjene Američke Države su posle eksplozije saopštile da nema dokaza koji direktno povezuju Beograd s eksplozijom, ali da je prerano za izvođenje zaključaka. Agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) takođe su bili uključeni u istragu o eksploziji. Specijalno tužilaštvo istražuje eksploziju koja se desila pre skoro godinu dana, ali dosad nije podignuta optužnica. Desetak osumnjičenih je uhapšeno u ovom slučaju, a takođe su zaplenjeni oružje i eksploziv. Međutim, samo su Dragiša i Jovan Vićentijević zadržani u pritvoru. Kosovske vlasti i policija su ranije naveli da je oko 20 kilograma eksploziva korišćeno za dizanje kanala u vazduh i da je to bio najozbiljniji napad na kritičnu infrastrukturu zemlje u posleratnom periodu. Pričinjena šteta procenjuje se na oko 400.000 evra.

Na prostoru šatorskog naselja ispred Narodne skupštine u Beogradu ponovo je došlo do incidenta u sredu popodne, kada su pristalice vladajuće Srpske napredne stranke verbalno napale poslanike opozicije. Sličan incident dogodio se i tokom prepodneva, kada su opozicioni poslanici uklonili zaštitnu ogradu šatorskog naselja, poznatog kao "Ćacilend", kako bi ušli na glavni ulaz skupštine. Na snimcima koje su poslanici objavili na društvenim mrežama, vidi se kako maskirani muškarci dobacuju uvrede parlamentarcima u trenutku dok su napuštali zgradu parlamenta. Ljudi u žutim prslucima sprečavali su pristalice SNS-a da priđu poslanicima. Đorđe Stanković iz Narodnog pokreta Srbije napisao je na mreži X da su napadnute opozicione poslanice Ana Jakovljević i Ana Eraković. Prethodno je u sredu prepodne grupa pristalica vlasti koja boravi u šatorskom naselju ispred Skupštine Srbije nasrnula na poslanike opozicije kod glavnog ulaza u parlament. Opozicioni poslanici su najpre uklonili ogradu koja je postavljena oko šatorskog naselja i uputili se ka ulazu u Skupštinu gde su sa stepeništa sklonili i šator u kojem je ranije boravio poslanik vladajuće Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić. Nakon toga, nekoliko desetina ljudi okupljenih u šatorima zaletelo se na njih, uz povike i uvrede. Sukob su sprečili policija i osobe obučene u fluorescentne prsluke. Poslanici opozicije su nakon incidenta ušli na sednicu Skupštine na glavni ulaz. 'Ne postoji drugi način da uđemo'Poslanici opozicije, koji su do glavnog ulaza došli tako što su uklanjali metalne veze na ogradi oko šatorskog naselja, najavili su da će od sada svi tako ulaziti u parlament "jer nema drugog načina". Poslanik stranke Srbija centar Stefan Janjić rekao je novinarima u parlamentu da im je predsednica Skupštine Ana Brnabić dan ranije obećala da će ograde biti uklonjene i da će poslanici moći da uđu na glavni ulaz kako bi prisustvovali sednici. "To se nije desilo, pa smo mi presekli žicu. Žao mi je što na posao moram da dolazim sa makazama za armaturu", rekao je Janjić. I poslanica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić navela je da Brnabić nije ispunila obećanje o uklanjanju ograde i dodala da je ona tokom noći ojačana debelom armaturnom žicom. Poslanik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić kazao je da su okupljeni u šatorskom naselju vređali poslanike, polivali ih vodom i sokovima, a da su neki od poslanika dobili i udarce. "Vratite centar Beograda svim građanima, omogućite dostojanstvo narodne skupštine. Ako vi nećete, to ćemo učiniti mi", rekla je u obraćanju novinarima u parlamentu poslanica Zeleno-levog fronta Biljana Đorđević. Predsednica Skupštine optužila opoziciju za nasiljePredsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić optužila je poslanike opozicije da su krivi za izazivanje incidenta ispred parlamenta i dodala da su ljudi iz šatorskog naselja "samo branili šatore". Ona je na konferenciji za novinare u Skupštini rekla da će poslanici od sutra (27. novembra) moći da uđu na ulaz koji žele, ali im je poručila da dođu na svoje radno mesto, "a ne da napadaju". "Oni se nisu uputili da uđu (u Skupštinu), njihov cilj je bio da sklanjaju šator", rekla je Brnabić i dodala da poslanike niko nije napao. Ljudi su, kako je navela, pritrčali kad su videli da je namera da se ruše šatori. "Njihova intencija je bila ponovo da ruše, da ruše šatore koji im se ne sviđaju", rekla je Brnabić. Od blokade platoa ispred parlamenta šatorima i ogradama, poslanici opozicije u Skupštinu ulaze na sporedni ulaz. Šatorsko naselje, u javnosti poznato kao "Ćacilend", odgovor je vlasti na antivladine proteste i blokade sa kojih demonstranti predvođeni studentima traže odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnce Železničke stanice u Novom Sadu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ga je više puta nazvao "simbolom slobode". Naselje, koje duže od pola godine blokira centar Beograda, obezbeđuje policija, koja nije reagovala na brojne incidente i napade na antivladine demonstrante i novinarske ekipe.

Izaslanik Bele kuće Stiv Vitkof (Dteve Witkoff) doći će u Moskvu sledeće nedelje, saopštio je Kremlj, u jeku užurbanih napora da se učvrsti mirovni predlog koji podržavaju SAD, a u pogledu koga su zabrinuti mnogi Ukrajinci, kao i evropski lideri. Sastanak u Moskvi je sredu potvrdio savetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov, nekoliko sati pošto je američki predsednik Donald Tramp (Trump) nagovestio da će Vitkof, verovatno zajedno sa predsednikovim zetom Džaredom Kušnerom (Jared Kushner), otići u rusku prestonicu. Očekuje se da će se Vitkof, investitor u nekretnine bez diplomatskog iskustva, koga je Tramp zadužio da vodi napore za pronalaženje kraja rata u Rusiji, sastati s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, što će biti njihov šesti susret od januara. Ušakov nije rekao da li će Kušner biti deo delegacije. "Što se tiče Vitkofa, mogu reći da je postignut preliminarni dogovor da će on doći u Moskvu sledeće nedelje", rekao je Ušakov ruskoj državnoj televiziji. Ta poseta će uslediti posle višednevnih pregovora između američkih, ukrajinskih i ruskih zvaničnika – u Kijevu, Ženevi i Abu Dabiju – koji su pokrenuti pošto je procurio američki plan prošle nedelje. Prvobitna verzija od 28 tačaka odražava tvrde stavove koje je Rusija zauzela bar od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. To je uznemirilo ukrajinske zvaničnike – i navodno razgnevilo ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog – koji je potom razgovarao s američkim zvaničnicima. Zasad ima naznaka da je Ukrajina pristala na neke od predloga, ali neka od glavnih spornih pitanja i dalje nisu rešena. Neke od najglasnijih kritika – koje dolaze od ukrajinskih zvaničnika i drugih stručnjaka – američkog plana fokusirale su se na to zašto se čini da se plan poklapa s dugogodišnjim maksimalističkim stavovima Rusije. "Zahvaljujući radu Ukrajine, SAD i nas u Ženevi, sada imamo početnu tačku", rekla je u sredu predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen). "Znamo da se ruski način razmišljanja nije promenio od vremena Jalte. Moramo biti jasni da ne može biti jednostranog komadanja suverene evropske države", dodala je ona. Čovek koji predvodi napore Kremlja, Kiril Dmitrijev, školovan na Harvardu, otišao je u Majami u oktobru na sastanke, navodno s Vitkofom i Kušnerom. Procurili telefonski razgovor, koji je objavio Blumberg njuz (Bloomberg News) u utorak, pojačao je te zabrinutosti. Prema Blumbergovom transkriptu, Vitkof je rekao Ušakovu u telefonskom razgovoru 14. oktobra da bi zajedno trebalo da rade na planu za prekida vatre i da Putin treba da pokrene to pitanje s Trampom. U izjavi novinarima u predsedničkom avionu, Tramp je izgleda delimično potvrdio taj razgovor, rekavši da nije pregledao izveštaje, ali da je čuo da su to bili "standardni pregovori". "Morate reći, gledajte, oni ovo žele, morate ih u to ubediti. Pretpostavljam da on govori isto Ukrajini, jer svaka strana mora da daje i uzima", rekao je Tramp. Na pitanje zašto je razgovor procurio, Ušakov je rekao: "Da bi se omeli (razgovori), verovatno. Malo je verovatno da je to urađeno da bi se poboljšali odnosi." Ruski zvaničnici su rekli da još nisu dobili zvaničnu kopiju američkog plana. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov ranije je rekao da Moskva čeka da SAD dostave "privremenu" verziju modifikovanog plana. "Onda ćemo videti", rekao je Lavrov u Moskvi. Lavrov je takođe naznačio oprez Rusije prema svakom planu koji bi bio promenjen kako bi odražavao ukrajinski stav i ukazao je na avgustovski samit između Trampa i Putina u Ankoridžu, na Aljasci, kada je Tramp izgleda podržao ruske tvrdnje. Ako je dopunjeni plan "izbrisao duh i slovo Enkoridža", rekao je Lavrov, "onda će to biti fundamentalno drugačija situacija".

Nekoliko kuća poplavljeno je, a više objekata ugroženo u naselju Poriče kod Bugojna u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine nakon što se tokom noći 25. na 26. novembar izlila rijeka Poričnica. Nabujala rijeka prijeti da poplave podrumske prostorije okolnih stambenih zgrada u blizini Opštine Bugojno, dok je dvorište Srednje tehničke škole već pod vodom. Zbog izlivanja Poričnice u potpunosti je obustavljen saobraćaj na magistralnom putu Bugojno–Kupres, a vozila se preusmjeravaju alternativnim pravcem kroz naselje Čipuljić. Iz Službe civilne zaštite upozoravaju da je situacija dodatno pogoršana obilnim padavinama i naglim topljenjem snijega, ali i velikim količinama otpada koji se nakuplja ispod mosta i dodatno podigao nivo vode. Mještani tvrde da ovako snažno izlivanje Poričnice nije zabilježeno više decenija. Poplave i u Opštini JezeroPoplavni val pogodio je i Opštinu Jezero, udaljenu 60-ak kilometara sjeverno od Bugojna, gdje su se izlile rijeke Jošavka i Pliva, zbog čega je ugroženo više domaćinstava. Načelnica Snežana Ružičić izjavila je za Srnu da je pacijentima onemogućen pristup Ambulanti porodične medicine, te je otežan i saobraćaj na dijelovima magistralnog puta i regionalnog puta koji prolaze kroz tu opštinu. "Terenske službe su na terenu i pozivamo stanovnike da zaštite svoju imovinu", rekla je Ružičić, dodajući da se vodostaji povećavaju usljed obilnih padavina i topljenja snijega. Upozorenja o mogućim daljim poplavamaAgencija za vodno područje rijeke Save ranije je izdala upozorenje o vanrednom hidrološkom stanju za period do 27. novembra. Zbog obilnih padavina očekuje se rast vodostaja posebno na sjeverozapadu BiH, centralnoj Bosni te u Kantonu Sarajevo. Meteorolozi upozoravaju na jače kišne padavine, moguće bujične poplave i zahlađenje koje će donijeti snijeg na višim nadmorskim visinama. Snježna granica mogla bi se spustiti i na oko 700 metara u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima zemlje. U bujičnim poplavama prošle godine u Bosni i Hercegovini, početkom oktobra prošle godine, stradalo je 27 osoba, a pričinjena je milionska šteta. Najviše je tada stradalo područje Jablanice na jugu BiH.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto (Szijjarto) izjavio je u sredu da će Mađarska pomoći da Srbija ne ostane bez energenata, pošto su Naftnoj industriji Srbije (NIS) obustavljene isporuke sirove nafte preko Hrvatske usled američkih sankcija. Istakao je nakon sastanka sa ministarkom energetike Srbije Dubravkom Đedović Handanović u Beogradu da su u novembru povećali isporuku naftnih derivata i nafte u Srbiju dva puta, a do kraja decembra će povećati 2,5 puta. Rekao je i da treba ubrzati izgradnju naftovoda između Srbije i Mađarske koji je već u toku. Đedović Handanović izjavila je da bi Srbija, u slučaju potrebe da na tržište stavi svoje obavezne rezerve naftnih derivata, imala pomoć mađarskog MOL-a, kao i drugih naftnih kompanija, pre svega OMV-a i Eko Helenika. Sijarto u Beogradu boravi povodom održavanja sastanka ministara spoljnih poslova Centralno-evropske inicijative. On se sastao i sa šefom srpske diplomatije Markom Đurićem. Đurić je posle sastanka rekao da Srbija ne sme zavisiti od jednog izvora snabdevanja energentima i da treba da produbi saradnju po tom pitanju s Budimpeštom. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u utorak da Srbija ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja Rafinerije ako SAD ne odobre licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS). NIS-ova Rafinerija nafte u Pančevu, nadomak Beograda, ostala je bez sirove nafte za preradu, pošto je naftovod kroz Hrvatsku Janaf prekinuo isporuke usled američkih sankcija sprskoj naftnoj kompaniji uvedenih zbog ruskog vlasništva u kompaniji. Sijarto je uoči dolaska u Beograd na Fejsbuku (Facebook) naveo da je "Srbija u teškoj situaciji" i da će Mađari pomoći Srbiji, srpskom narodu i srpskoj privredi. Sijarto je u oktobru rekao da će mađarska naftna kompanija MOL povećati isporuke Srbiji, ali nije naveo nikakve detalje o količini planiranog povećanja snabdevanja niti o načinu isporuke. NIS je u utorak saopštio da Rafinerija počinje s pripremama za obustavu rada. Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će biti predložen amandman na Predlog zakona o budžetu, koji će predvideti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme NIS. Vučić je prethodno rekao da je bilo glasova u Vladi da treba da nacionalizovati NIS, ali da je njegov predlog, koji je usvojen u Vladi, bio da se da još 50 dana vremena da se pronađe novi kupac za NIS. "Ali ako posle 50 dana ne dođe do prodaje NIS-a, nemamo izbora i moraćemo da uvedemo svoju upravu i platimo ruskim prijateljima najveću moguću cenu", rekao je Vučić dodajući da su SAD tražile njegovu reč da će doći do transakcije udela u NIS-u "i u pisanoj i u usmenoj formi".

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će biti predložen amandman na Predlog zakona o budžetu, koji će predvideti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme Naftnu industriju Srbije (NIS). "Videćete da će, posle razgovora koje je (predsednik Srbije Aleksandar) Vučić imao sa raznim stranama, jedan od amandmana koji će biti predložen biti i onaj koji će predvideti okolnost da ćemo mi u jednom trenutku morati da preuzmemo NIS", rekla je ona za Juronjuz. NIS je od 9. oktobra pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva zbog čega je NIS-ova Rafinerija nafte u Pančevu, nadomak Beograda, ostala bez sirove nafte za preradu. Ona je, međutim, dodala da ne bi podržala nacionalizaciju NIS-a navodeći da nacionalizacija otvara Pandorinu kutiju. Brnabić je rekla i da je Srbija kao manjinski vlasnik NIS-a ponudila Rusiji da prva učestvuje u razgovorima o eventualnim promenama u vlasničkoj strukturi. Poručila je da se nada da će ruski partneri imati u vidu da ništa ne sme da ugrozi životni standard građana i privrede. "Da li su do sada imali? Rekla bih da nisu", dodala je. Prethodno je predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da je Vlada Srbije NIS-u ostavila mogućnost od 50 dana da se pronađe novi kupac za NIS. "Ali ako posle 50 dana ne dođe do prodaje NIS-a, nemamo izbora i moraćemo da uvedemo svoju upravu i platimo ruskim prijateljima najveću moguću cenu", dodao je. Vučić je istakao i da Srbija ima pravo "preče kupovine" kao jedan od vlasnika NIS-a, ali da ruska strana do sada nije ponudila Srbiji mogućnost da kupi ruski udeo. Vlasnička struktira NIS-a je više puta menjana, ali je kompanija i dalje u većinskom ruskom vlasništvu. Država Srbija je 2008. godine prodala udeo od 51 odsto nacionalne naftne kompanije NIS ruskoj državnoj firmi Gasprom Njeft po ceni od 400 miliona evra, bez tendera.

Poslovne banke u Srbiji obustaviće promet sa Naftnom industrijom Srbije (NIS), ukoliko kompanija ne dobije licencu Sjedinjenih Država za poslovanje do predviđenog roka, saopštilo je Udruženje banaka Srbije. Povodom najava mogućeg uvođenja "sekundarnih" američkih sankcija Narodnoj banci Srbije (NBS) i poslovnim bankama zbog poslovanja sa NIS-om, navedeno je da će banke ostati posvećene očuvanju stabilnosti finansijskog sistema zemlje. Američke sankcije NIS-u na snazi su od 9. oktobra zbog većinskog ruskog vlasništva u toj kompaniji u cilju američke administracije da spreči Rusiju da prihode koristi za rat u Ukrajini. Prethodno je Narodna banka Srbije objavila da će, ukoliko NIS do predviđenog roka ne dobije licencu za poslovanje, obustaviti platni promet sa tom kompanijom, kako "ne bi na bilo koji način bila dovedena u pitanje stabilnost domaćeg finansijskog sistema". Prema rečima predsednika Srbije Aleksandra Vučića, od ponedeljka nijedna banka neće raditi sa NIS-om, ukoliko ta kompanija ne dobije operativnu licencu za rad. Centralna banka Srbije već je dobila upozorenje o mogućnosti uvođenja tzv. sekundarnih sankcija zbog Naftne industrije Srbije (NIS). "Dobili smo upozorenje kao entitet koji sarađuje sa poslovnim entitetom koji je pod sankcijama. To za nas jeste ozbiljno upozorenje", rekla je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković 19. novembra. Dodala je da centralna banka Srbije nije dobila preciznije objašnjenje šta bi te sekundarne sankcije tačno značile. Američki Stejt department nije potvrdio ni demantovao te informacije. U kratkom odgovoru na upit RSE naveli su da "generalno, ne komentarišu sankcije unapred". NIS je 19. novembra saopštio da je kompanija tražila od Sjedinjenih Država novu licencu za rad dok traju pregovori između akcionara i zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukture.