Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u Beograd u prvu zvaničnu posjetu Srbiji. "Zadovoljstvo mi je što imam priliku da ugostim predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog koji prvi put boravi u zvaničnoj poseti Srbiji, uz uverenje da će ova poseta doprineti daljem razvoju odnosa Srbije i Ukrajine i saradnje u oblastima od zajedničkog interesa," saopšteno je sa zvaničnog Instagram računa predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. "Poželeo sam mu dobrodošlicu u Beograd, a večera je bila prilika da otvorimo razgovor o temama koje će biti u fokusu zvaničnih sastanaka, posebno o evropskom putu naših zemalja, ali i da gostima približimo duh Srbije, deo tradicije na koju smo ponosni," stoji na Instagramu, uz dodatak da je predsjednik Srbije priredio je večeru u čast predsjednika Ukrajine. Ukrajinski predsjednik je na svojim društvenim mrežama rekao da su "bilateralni razgovori započeli." Zelenskog je ranije na aerodromu dočekala ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović, ne Aleksandar Vučić, predsjednik države. "Stigao sam u Srbiju sa svojim timom. Za danas i sutra su zakazani važni razgovori, sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerom Đurom Macutom", objavio je Zelenski na platformi X. Dodao je da će sa Vučićem i Macutom razgovarati o proširenju ekonomskih veza, odnosima sa Evropskom unijom, sigurnosnim pitanjima i drugim oblastima od obostranog interesa. Vijest o dolasku ukrajinskog predsjednika objavio je njegov kabinet i sam Zelenski na društvenoj mreži X, kao i ministarka Đedović Handanović na Instagramu. "Danas sam na Aerodromu Nikola Tesla poželela dobrodošlicu predsedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom povodom njegove zvanične posete Republici Srbiji. Dobro došli u Beograd," napisala je Đedović na Instagramu. Iz kabineta predsjednika Srbije najavljeno je da će ceremonija svečanog dočeka ukrajinskog predsjednika biti održana ispred Palate pravde u subotu u prepodnevnim satima. Najavljen je razgovor dvojice predsjednika tête-à-tête, nakon kojeg će uslediti sastanak delegacija dvije zemlje. Biće potpisan Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije i Državne službe Ukrajine za bezbednost hrane i zaštitu potrošača o saradnji u oblasti zdravlja životinja i bezbednosti hrane. Izjave Vučića i Zelenskog najavljene su za podne. Srbija i Ukrajina uspostavljaju saradnju, dok su obe zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, uprkos vezama Beograda sa Kremljom. U petoj godini pune invazije Rusije, Zelenski dolazi na poziv predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Iako je Srbija više puta u Ujedinjenim nacijama podržala ukrajinski teritorijalni integritet i suverenitet osuđujući rusku agresiju, jedina je evropska država, uz Belorusiju i Tursku, koja se nije pridružila sankcijama koje je EU uvela Rusiji. Ukrajina sa druge strane prati stav Srbije i ne priznaje nezavisnost Kosova.

Pronađeni su ljudski posmrtni ostaci na trećoj lokaciji za koju se sumnja da je masovna grobnica u Zubinom Potoku saopštile su vlasti provođenje zakona na Kosovu. Pronalazak dolazi dok se nastavljaju iskopavanja u ovoj sjevernoj općini nakon sumnji da se tamo nalaze ljudski posmrtni ostaci koji navodno pripadaju osobama nestalim tokom rata 1998–99. Kosovska policija i Specijalno tužilaštvo saopćili su u zajedničkom saopćenju da je tokom aqktuelnih istražnih radnji u vezi sa slučajem u Zubinom Potoku na trećoj sumnjivoj lokaciji utvrđeno i potvrđeno prisustvo ljudskih posmrtnih ostataka. "Na ovoj lokaciji provode se potrebna vještačenja i istražne radnje, u punoj koordinaciji između Specijalnog tužilaštva, Kosovske policije i drugih nadležnih institucija, s ciljem rasvjetljavanja svih okolnosti", navodi se u saopćenju. Iskopavanja u Zubinom PotokuKosovski forenzički timovi sedmicama vrše iskopavanja na tri lokacije u Zubinom Potoku, uključujući sela Mali Kaluđer i Jakub, nakon gotovo dvogodišnje istrage i hapšenja trojice osumnjičenih u vezi sa slučajem pod sumnjom za ratne zločine. Kosovske vlasti saopćile su da imaju dokaze da je jedan od uhapšenih u Zubinom Potoku bio aktivni pripadnik Jugoslovenske vojske. Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti ranije je rekao da bi iskopavanja mogla trajati mjesecima zbog rasutih ljudskih posmrtnih ostataka i komplikovanog terena. Kosovo je pozvalo međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Srbiju kako bi sarađivala u pronalaženju mogućih masovnih grobnica, uključujući otvaranje vojnih arhiva. Prema podacima Instituta za ratne zločine Kosova, 1.577 osoba, uglavnom Albanaca, i dalje se vodi kao nestalo iz posljednjeg rata. Srbija do sada nije omogućila puni pristup dokumentima institucija koje su djelovale tokom rata na Kosovu, uprkos obećanjima o saradnji i razmjeni podataka. Vlasti su saopćile da je prerano govoriti o identifikaciji mogućih žrtava čiji su posmrtni ostaci pronađeni u Zubinom Potoku, pozivajući na očuvanje integriteta istrage. Međutim, Kurti je ponovio da bi posmrtni ostaci za koje se sumnja da su pronađeni u Malom Kaluđeru mogli pripadati grupi od 23 Albanca koji su nestali na tom području 1999. godine. Vlasti u posljednje vrijeme kontinuirano provode iskopavanja na različitim lokacijama na kojima su pronađeni posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju osobama nestalim tokom posljednjeg rata na Kosovu. Institut za ratne zločine Kosova dokumentovao je 12.230 žrtava rata 1998–99. Ranije ove godine Kosovo je podiglo optužnicu u odsustvu protiv 21 osumnjičenog za prisilno protjerivanje više od 800.000 albanskih civila s Kosova tokom rata.

Nekoliko sedmica nakon što je Hrvatski sabor podržao izmjene Izbornog zakona BiH radi "legitimnog predstavljanja" Hrvata, sa skupa u Sarajevu poručeno je da se pitanje ravnopravnosti naroda ne može svesti samo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već da treba analizirati stvarnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda i Ostalih u državnim institucijama. To je jedna od poruka konferencije "Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine", održane u petak, 7. avgusta u Sarajevu. Skup je organizovan nekoliko sedmica nakon što je Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, kojom je podržao izmjene izbornog sistema radi osiguravanja, kako je navedeno, legitimnog političkog predstavljanja Hrvata. Među modelima koje podržava rezolucija navedeno je i formiranje posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Jedan od organizatora, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da rezolucija Hrvatskog sabora nije direktan razlog za organizovanje konferencije, ali da jeste bila jedan od povoda za otvaranje rasprave. "Rezolucija usvojena u Hrvatskom saboru bila je okidač da se vratimo u stvarno stanje, brojke, a prije svega termine koje neki u BiH zloupotrebljavaju", rekao je Konaković. Prema njegovim riječima, pitanja konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja često se koriste za podizanje političkih tenzija, naročito u predizbornim periodima. Tvrdnje o većem učešću HrvataGovoreći o zastupljenosti u institucijama BiH, Konaković je naveo da se u 36 državnih institucija rukovodeće funkcije raspoređuju tako da predstavnici sva tri konstitutivna naroda imaju po 12 pozicija. "Pitam zašto? Nigdje nije propisano. Zašto bi Hrvati i Bošnjaci imali po 12 rukovodećih pozicija kada Ustav BiH kaže da će se u toj vrsti pozicioniranja voditi računa o procentualnoj zastupljenosti?", rekao je Konaković. Prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić ocijenio je da proporcionalna zastupljenost nije politički zahtjev, već ustavna obaveza. Pozivajući se na podatke predstavljene na konferenciji, Zvizdić je ustvrdio da je udio Bošnjaka zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine više od deset procentnih poena manji od njihovog udjela prema posljednjem popisu stanovništva, te da su posebno nedovoljno zastupljeni na rukovodećim funkcijama. Istovremeno je otvorio pitanje položaja Bošnjaka u Republici Srpskoj, navodeći da se ravnopravnost konstitutivnih naroda ne može posmatrati samo kroz jednu političku temu ili jedan nivo vlasti. Učesnica i zastupnica Hrvatskog saboraMeđu učesnicima konferencije bila je i Dalija Orešković, jedina zastupnica u Hrvatskom saboru koja je glasala protiv rezolucije o političkom položaju Hrvata u BiH. Obrazlažući svoj stav, Orešković je rekla da ne smatra primjerenim da parlament jedne države političkim porukama utiče na izborni sistem druge države. "Smatrala sam da takav način slanja političkih poruka jednog parlamenta prema izbornom sustavu druge države nije primjeren", kazala je. Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović rekao je da bi analize predstavljene na konferenciji trebalo da pokažu u kojoj mjeri konstitutivni narodi učestvuju u radu institucija BiH, ali i kakve posljedice neravnomjerna zastupljenost može imati na funkcionisanje države. Prema navodima organizatora, na konferenciji su predstavljene analize zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH, raspodjele rukovodećih funkcija i kadrovske strukture, kao i pitanja provođenja odluka Ustavnog suda BiH i profesionalnih standarda u javnoj upravi. Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva godinama je jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona. HDZ BiH i vlasti Hrvatske tvrde da Hrvati nisu u mogućnosti da biraju svoje legitimne političke predstavnike, dok bošnjačke stranke odbacuju prijedloge za dodatno etničko definisanje izbornog sistema. Dosadašnji pregovori, uključujući i one održane 2022. godine u Neumu uz posredovanje Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, završeni su bez dogovora. Šta kažu zvanični podaci?Ne postoje objedinjeni zvanični podaci o tome kakva je nacionalna struktura institucija Bosne i Hercegovine, mimo onih koje se biraju na izborima. Tražeći podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u institucijama BiH, poslanik u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović uputio je krajem juna poslaničko pitanje na 75 adresa državnih institucija. Od institucija koje su dostavile odgovore proizlazi da među 958 evidentiranih zaposlenih u 15 institucija Bošnjaci čine 44,4 posto, Srbi 30,3 posto, Hrvati 17,8 posto, a Ostali 5,7 posto. Zakonom o upravi BiH propisano je da se odgovarajuća nacionalna zastupljenost zaposlenih osigurava u skladu s nacionalnom strukturom stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini. Budući da je posljednji službeni popis stanovništva u BiH proveden 2013. godine, u javnim raspravama i analizama nacionalne zastupljenosti najčešće se kao referentni koriste udjeli iz tog popisa: 50,11 posto Bošnjaka, 30,78 posto Srba, 15,43 posto Hrvata i 3,68 posto Ostalih.

Nastavak sjednice za konstituisanje Skupštine Kosova nakon junskih izbora bit će održan u subotu ujutro, odlučio je predsjedavajući Avni Dehari, uprkos činjenici da ustavni rok za završetak ističe večeras u ponoć. Konstitutivna sjednica ostala je nedovršena u četvrtak, kada je Dehari odlučio odgoditi je na neodređeno vrijeme nakon zahtjeva lidera vladajuće stranke i vršioca dužnosti premijera Albina Kurtija za dodatno vrijeme kako bi pregovarao o političkom sporazumu za formiranje novih institucija i okončanje dugotrajne političke krize. Dehari je sada zakazao nastavak sjednice za subotu u 11:00 sati, uprkos kritikama da je sjednica trebala biti održana unutar 30-dnevnog roka koji je odredio Ustavni sud, a koji ističe večeras u ponoć. Najava dolazi samo nekoliko sati nakon što su Kurti iz Pokreta Samoopredjeljenje i lider Demokratskog saveza Kosova (LDK) Lumir Abdixhiku održali još jedan bezuspješan sastanak u okviru razgovora o postizanju političkog sporazuma. Stručnjaci za ustavno pravo kažu za Radio Slobodna Evropa da ignorisanje ovog roka predstavlja kršenje Ustava. Eugen Cakolli iz Demokratskog instituta Kosova rekao je da zakazivanje nastavka konstitutivne sjednice za subotu predstavlja "jasno kršenje i direktno narušavanje ustavnog poretka". "Predsjedavajući Avni Dehari imao je obavezu da nastavak sazove danas, u terminu koji bi omogućio da sjednica bude završena do 23:59. Rok od 48 sati za prekid je proceduralno ograničenje i primjenjuje se samo unutar ustavnog roka", naglasio je Cakolli. On je istakao da bi odmah nakon ponoći "najmanje deset poslanika" trebalo da se obrati Ustavnom sudu kako bi osporili odluku o zakazivanju sjednice nakon isteka roka i zatražili privremenu mjeru za obustavu sutrašnje sjednice prije 11:00 sati. U međuvremenu, Naim Jakaj iz Kosovskog instituta za pravo rekao je da ignorisanje roka za konstituisanje Skupštine predstavlja kršenje Ustava. Međutim, ranije je za Radio Slobodna Evropa rekao da nastavak sjednice može biti zakazan i nakon isteka ustavnog roka, jer nije utvrđeno koja je konkretna sankcija ukoliko Skupština ne bude konstituisana u tom roku. "Naravno, čak i ako današnji rok istekne, on [predsjedavajući Dehari] mora sazvati konstitutivnu sjednicu. Nažalost, nema pravne posljedice. Da postoji, postupio bi na obavezujući način", rekao je Jakaj. Sve se ovo dešava nakon što vladajući Pokret Samoopredjeljenje i opozicioni Demokratski savez Kosova (LDK) nisu uspjeli postići politički dogovor u novom pokušaju uoči isteka ustavnog roka za konstituisanje Skupštine do ponoći, nakon junskih izbora. Vršilac dužnosti premijera i lider Samoopredjeljenja Albin Kurti sastao se po četvrti put s liderom LDK-a Lumirom Abdixhikuom, ali su obojica poručili da su razlike u njihovim stavovima i zahtjevima duboke, što postizanje političkog dogovora čini veoma teškim. Glavno neslaganje između njih odnosi se na funkciju predsjednika, koju LDK snažno želi. Kurti, čija je stranka uvjerljivo pobijedila na izborima osvojivši 53 poslanička mjesta, rekao je da "još nemamo politički dogovor". "Očekivanja su različita, stavovi se ne podudaraju i moje je uvjerenje da postoji drastična razlika između izbornog rezultata i zahtjeva LDK-a", naglasio je Kurti. Govoreći o zahtjevu LDK-a, koji je osvojio 18 mjesta u Skupštini, da dobije funkciju predsjednika, Kurti je istakao da "mi kao Samoopredjeljenje ne možemo postići dogovor koji bi zamijenio volju naroda i iskrivio izborni rezultat". "Politički dogovor mora odražavati odnos broja mjesta koja imamo u Skupštini", dodao je Kurti. U međuvremenu, Abdixhiku je rekao da je LDK na njihovim sastancima tražio da predloži ime predsjednika, ali da "o toj tački nismo postigli dogovor". Abdixhiku je upozorio da njegova stranka nema volju nastaviti razgovore ako joj se ne pruži mogućnost da predloži kandidata za predsjednika. "Jedino predstavljanje koje može ostati jeste predstavljanje iz LDK-a, ime o kojem zajednički razgovaramo s Samoopredjeljenjem ako se to ne može postići, onda sa žaljenjem moram reći da LDK više ne može doprinositi razgovorima i sastancima", dodao je. Rekao je da trenutna ponuda da LDK dobije funkciju predsjednika Skupštine, potpredsjednika Vlade i nekoliko ministarskih mjesta "nije dovoljna da bi se došlo do rješenja". Sastanak, četvrti do sada, održan je nekoliko sati prije isteka ustavnog roka za konstituisanje Skupštine Kosova. Dan ranije, Kurti je zatražio od predsjedavajućeg Avnija Deharija da odgodi konstitutivnu sjednicu Skupštine, tražeći dodatno vrijeme za politički dogovor koji bi omogućio rješenje pitanja predsjednika. Međutim, Abdixhiku je ponovio da bi konstitutivna sjednica trebala biti održana danas i da bi Kosovo trebalo dobiti predsjednika i potpredsjednike Skupštine u okviru ustavnog roka. LDK je nedavno javno saopćio svoju namjeru da traži funkciju predsjednika, dok Kurti insistira da novi predsjednik bude nestranačka ličnost koja ima konsenzus. Politički analitičari rekli su za Radio Slobodna Evropa da bi se Samoopredjeljenje i LDK trebali više fokusirati na program buduće vlade nego na raspodjelu funkcija. Preostale dvije stranke, Demokratska partija Kosova i Alijansa, odbile su ući u pregovore s Kurtijem, ističući da žele ostati u opoziciji. Ranije tokom dana, lider Demokratske partije Bedri Hamza putem pisma je ponovo odbio sastanak s Kurtijem. Pozitivno je odgovorio samo na Kurtijev prvi poziv, a nakon njihovog sastanka 10. jula Hamza je izjavio da će njegova stranka ostati u opoziciji. Alijansa je, u međuvremenu, odbila sve pozive na sastanak, uz obrazloženje da je već predstavila nekoliko uslova Samoopredjeljenju koji će, ako budu ispunjeni, Kurtiju osigurati sedam glasova Alijanse za formiranje institucija. Nakon odgađanja konstitutivne sjednice 6. augusta, nevladine organizacije na Kosovu pozvale su na poštivanje ustavnog roka za formiranje institucija, istovremeno pozdravljajući razgovore s ciljem postizanja političkog dogovora. U međuvremenu, ambasade akreditovane na Kosovu pozvale su da Kosovo što prije dobije institucije s punim mandatom kako bi nastavilo s evropskom reformskom agendom. Ako stranke ne postignu dogovor o formiranju institucija, Kosovo rizikuje održavanje novih izbora – četvrtih u gotovo dvije godine.

Tri poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine zatražili su 7. maja od vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH Louisa J. Crishocka i Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC) zatraženo je pokretanje procesa kojim bi Memorijalni centar Srebrenica-Potočari dobio poseban pravni i administrativni status. Inicijativu su uputili državni zastupnici Denis Zvizdić, Saša Magazinović i Predrag Kojović, navodeći da su nedavna saslušanja zaposlenih i saradnika Memorijalnog centra pokazala da postojeći institucionalni okvir ne pruža dovoljne garancije za njegov nezavisan i nesmetan rad. Zahtjev dolazi nakon što je krajem jula policija Republike Srpske pozvala na saslušanje 26 sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Srebrenica po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini. Prema navodima direktora Memorijalnog centra Emira Suljagića, od njih su zatražene izjave o angažmanu u Centru u okviru predistražnih radnji pokrenutih nakon prijave o navodnim nepravilnostima u radu te institucije. Suljagić je tada naveo da su pozivi uslijedili dan nakon predstavljanja godišnjeg Izvještaja o negiranju genocida, dok je Upravni odbor Memorijalnog centra početkom augusta saopštio da pruža punu podršku sadašnjim i bivšim zaposlenicima obuhvaćenim istragom. Iz Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa da je formiran predmet radi provjere informacija i prijave koje se odnose na poslovanje Memorijalnog centra tokom 2022. godine. Šta stoji u prijedlogu?Zvizdić, Magazinović i Kojović navode da Memorijalni centar predstavlja mjesto međunarodno potvrđene istine o genocidu u Srebrenici i da njegov značaj prevazilazi granice Bosne i Hercegovine. Prema njihovom prijedlogu, poseban status omogućio bi trajnu institucionalnu autonomiju Memorijalnog centra, dodatne sigurnosne garancije za zaposlene, istraživače, svjedoke i posjetioce, međunarodne mehanizme zaštite memorijalnog kompleksa te dugoročnu zaštitu arhivske građe i dokumentacije. Naveli su i da takvo rješenje ne bi predstavljalo zadiranje u ustavni poredak Bosne i Hercegovine, nego garanciju da rad Memorijalnog centra neće zavisiti od političkih okolnosti ili institucionalnih pritisaka. I grupa američkih senatora i zastupnika, demokrata i republikanaca, zatražila je od administracije predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije zvaničnicima Republike Srpske koje su ukinute u oktobru 2025. godine. Njihova inicijativa uslijedila je nakon što su vlasti u bh. entitetu Republika Srpska pokrenule saslušanja sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Potočari koji su učestvovali u izradi izvještaja o negiranju genocida. Američki senatori su 6. avgusta izdali izjavu u kojoj su izrazili "duboku zabrinutost" nakon što je dvadeset šest sadašnjih i bivših članova osoblja i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano na policijsko ispitivanje od strane Policijske uprave Zvornik. Memorijalni centar Srebrenica-Potočari posljednjih godina upozorava na rast negiranja genocida. U izvještaju predstavljenom 30. jula navedeno je da je broj zabilježenih slučajeva negiranja genocida porastao za više od 50 posto u odnosu na prethodni izvještajni period. Rukovodstvo Memorijalnog centra i direktor Emir Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentiraju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar čuva sjećanje na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine, zločina koji su međunarodni i domaći sudovi okvalifikovali kao genocid.

Grupa američkih senatora i zastupnika, demokrata i republikanaca, zatražila je od administracije predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije zvaničnicima Republike Srpske koje su ukinute u oktobru 2025. godine. Njihova inicijativa uslijedila je nakon što su vlasti u bh. entitetu Republika Srpska pokrenule saslušanja sadašnjih i bivših saradnika Memorijalnog centra Potočari koji su učestvovali u izradi izvještaja o negiranju genocida. Američki senatori su 6. avgusta izdali izjavu u kojoj su izrazili "duboku zabrinutost" nakon što je dvadeset šest sadašnjih i bivših članova osoblja i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano na policijsko ispitivanje od strane Policijske uprave Zvornik. "Opseg i vrijeme ovih akcija su zabrinjavajući, posebno zato što je rad Memorijalnog centra ključan za očuvanje istine, odavanje počasti žrtvama i odbranu ljudskih prava. Pozivamo nadležne vlasti da poštuju vladavinu prava, poštuju nezavisnost institucija Bosne i Hercegovine i osiguraju da Memorijalni centar može obavljati svoju osnovnu misiju bez zastrašivanja", stoji u zajedničnom saopštenju američkih senatora. U pismu administraciji Donalda Trumpa zakonodavci pozivaju na primjenu odredbi ovogodišnjeg Zakona o odbrani, koji predviđa sankcije protiv svake osobe za koju predsjednik procijeni da ugrožava sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kojeg dijela država Zapadnog Balkana. "Zastupnički dom i Senat bili su nedvosmisleni: masakr u Srebrenici bio je genocid. Više od 30 godina kasnije, imamo svečanu odgovornost sjećati se žrtava, biti uz njihove porodice i osigurati da se ova tragična istorija ne porekne niti izbriše. Prepravljanje istorije radi političke koristi produbljuje podjele, rasplamsava etničke napetosti i prijeti miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Pozivamo Administraciju da provede obvezne sankcije donesene Zakonom o nacionalnoj odbrani za fiskalnu godinu 2026. kako bi se pojedinci pozvali na odgovornost za destabilizirajuće ponašanje i potkopavanje demokratskih institucija", naglašeno je u izjavi. Zahtjev je potpisala dvostranačka grupa uticajnih članova američkog Senata i Predstavničkog doma. Među njima su članica Senatskog odbora za inostrane poslove Jeanne Shaheen (Demokratska stranka, New Hampshire), predsjedavajući Senatskog odbora za oružane snage Roger Wicker (Republikanska stranka, Mississippi), predsjedavajući Senatskog odbora za pravosuđe Chuck Grassley (Republikanska stranka, Iowa), senator Dick Durbin (Demokratska stranka, Illinois), zastupnik Bill Keating (Demokratska stranka, Massachusetts) i zastupnik Mike Turner (Republikanska stranka, Ohio). Direktor Memorijalnog centra Potočari, Emir Suljagić na mreži X se zahvalio američkim senatorima. "Kao preživjeli genocida u Srebrenici i direktor Memorijalnog centra Srebrenica, znam šta znači kada izabrani zvaničnici odbiju okrenuti glavu pred zastrašivanjem i negiranjem genocida. Vaša podrška šalje jasnu poruku da su istina, sjećanje i odgovornost vrijednosti koje vrijedi braniti. Duboko smo vam zahvalni", poručio je Suljagić. Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini ranije je potvrdilo za Radio Slobodna Evropa da je formiralo predmet radi provjere informacija i prijave koje se odnose na poslovanje Javne ustanove Memorijalni centar Srebrenica tokom 2022. godine. Kako je navedeno iz Tužilaštva, predmet se vodi u fazi provjera zbog postojanja osnova sumnje na krivično djelo utaje poreza i doprinosa, a nadležne institucije trenutno prikupljaju dokumentaciju i druge dokaze. Tužilaštvo navodi da zasad nije donesena naredba o provođenju istrage te da se osobe obuhvaćene dosadašnjim radnjama saslušavaju u svojstvu svjedoka. Nakon prikupljanja relevantne dokumentacije i dokaza, tužilac će donijeti konačnu odluku o daljnjem postupanju. Upravni odbor Memorijalnog centra Srebrenica pružio podršku zaposlenima nakon saslušanjaDok Dodik priziva savezništvo za otcjepljenje, iz SAD-a upozorenje da neće dopustiti destabilizaciju BiH'Uzvraćena usluga' za povlačenje sa mjesta predsjednika RS, analitičari o ukidanju sankcija Dodiku Rukovodstvo Memorijalnog centra i direktor Emir Suljagić i ranije su više puta upozoravali na političke i institucionalne pritiske koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zbog rada Centra, posebno njegovih aktivnosti na dokumentiraju genocida i negiranja genocida. Vlasti Republike Srpske, uključujući najviše političke zvaničnike, godinama negiraju i odbacuju presude međunarodnih i domaćih sudova o genodicu u Srebrenici. Memorijalni centar Srebrenica, otvoren 2003. godine u nekadašnjoj bazi Ujedinjenih naroda, državna je institucija posvećena sjećanju na više od 8.000 Bošnjaka ubijenih u genocidu u julu 1995. godine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski boraviće u zvaničnoj posjeti Beogradu 8. avgusta saopšteno je iz kancelarije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Još uvijek nema detalja posjete, no dva predsjednika su se sredinom jula susrela i u Kijevu na samitu Ukrajina - Jugoistočna Evropa. Vučić je tada potvrdio da je on jedini učesnik samita koji nije potpisao zajedničku deklaraciju o nastavku političke, vojne, finansijske i sigurnosne podrške Ukrajini i jačanju pritiska na Rusiju. U tom dokumentu se, pored ostalog, Rusija optužuje za nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu agresiju na Ukrajinu i poziva da odmah okonča rat, kao i da potpuno i bezuslovno povuče vojsku i vojnu opremu sa cijele ukrajinske teritorije. Srbija je osudila invaziju Rusije na Ukrajinu, ali odbija da se pridruži sankcijama koje je zbog toga Evropska unija uvela Moskvi. Iako je kandidatkinja za članstvo u Evropsku uniju, Srbija skoro pet godina nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje. Dva mjeseca nakon otvaranja posljednjeg poglavlja u pregovorima o članstvu počeo je rat u Ukrajini, a Srbija nije uskladila svoju vanjsku politiku sa Evropskom unijom i uvela sankcije Rusiji. To je tada bio ključni razlog za zastoj u pristupnim pregovorima, a u međuvremenu je došlo do pogoršanja u oblasti vladavine prava. U Beogradu je nedavno boravio i potpredsjednik Vlade Ukrajine Taras Kačka, a sa Vučićem je razgovarao o jačanju ekonomske saradnje i nastavku pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini. Dan prije sastanka sa Kačkom, Vučić je telefonom razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a nakon razgovora poručio da su Srbija i Ukrajina "opredjeljene su za unapređenje odnosa kroz dijalog". Obje zemlje su kandidati za članstvo u Evropskoj uniji. Vučić se sreo nekoliko puta sa Zelenskim na međunarodnim skupovima, a posjetio je i Ukrajinu nekoliko puta. Olena Zelenska, supruga predsjednika Ukrajine, boravila je u Beogradu u maju 2024. kada je doputovala sa tadašnjim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, na poziv supruge predsjednika Srbije.

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnicu za ratne zločine u Đakovici protiv 20 osoba. Među optuženima je i Milan Radoičić, saznaje Radio Slobodna Evropa. Ova grupa od 20 osoba optužena je za učešće u ubistvu 107 civila, a Specijalno tužilaštvo zatražilo je da se suđenje održi u odsustvu. Optuženi, kojima se na teret stavlja krivično djelo "ratni zločini protiv civilnog stanovništva", u saopćenju Tužilaštva identifikovani su samo inicijalima: MK, RC, MD, PR, SK, LO, Ž. S., SS, LD, ZR, DG, Č. B., VB, RB, RR, LR, M. Š., MR, SG i TA. Prema navodima Tužilaštva, tokom 1998. i 1999. godine, M.K, u svojstvu načelnika Sekretarijata unutrašnjih poslova u Đakovici, R. Č., u svojstvu komandanta jedinica Specijalne policije, i MD, u svojstvu komandanta 52. raketne artiljerijske brigade, zajedno s ostalim optuženima, uključujući Radoičića, „kao pripadnici navedenih jedinica optuženi su da su učestvovali u ubistvu 107 civila tokom 'široke vojne i policijske operacije'.“ "Tokom ove operacije, prema optužnici, optuženi su najprije odvojili žene i djecu od muškaraca. Žene su opljačkane, oduzet im je zlatni nakit, novac i druge vrijednosti, dok su muškarci pogubljeni, neki u svojim kućama i dvorištima, a neki na lokaciji poznatoj kao 'Talićev most'. Kuće su također spaljene", navodi se u saopćenju Specijalnog tužilaštva. U aprilu 2025. godine Osnovno tužilaštvo u Đakovici izdalo je nalog za hapšenje Radoičića i još 19 Srba zbog sumnje da su učestvovali u ubistvu civila u Đakovici, čija su tijela kasnije pronađena u masovnoj grobnici u Srbiji. U obrazloženju naloga za hapšenje navodi se da su tokom 1998–99. godine, na mjestu zvanom "Talićev most" u Đakovici, od 7. do 10. maja 1999. godine, pripadnici uniformisanih srpskih vojnih i policijskih snaga, uključujući optužene, počeli ulaziti od kuće do kuće, "gdje su silom i prijetnjama izvodili sve prisutne iz kuća, odvajajući muškarce od žena i djece, a potom ubili ukupno 106 civila albanske nacionalnosti, dok su njihova tijela nakon rata pronađena u masovnoj grobnici u Batajnici, u Srbiji". U nalogu za hapšenje također se navodi da je ova grupa ljudi, uključujući Radoičića, od 7. do 10. maja 1999. godine uhapsila i zatočila više od 300 albanskih civila, koji su držani u "improvizovanim zatvorima, gdje prema njima nije postupano humano, bili su lišeni osnovnih životnih potrepština, redovne hrane, higijene i medicinske njege, nakon čega je veliki dio tih zatvorenika poslan u različite zatvore na Kosovu". Na kraju su, kako je saopćio Osnovni sud u Đakovici, te osobe puštene na slobodu nakon juna 1999. godine, uz pomoć međunarodnih organizacija. Radio Slobodna Evropa je 2025. godine razgovarao s nekoliko stanovnika Đakovice čiji su članovi porodica ubijeni tokom rata, a koji su rekli da porodice iz Đakovice spominju ime Radoičića još od 1999. godine. Luljeta Šarani iz Đakovice, kojoj su 10. maja 1999. godine ubijeni suprug, dva sina i dva djevera, rekla je za RSE u maju prošle godine da su imena Srba koji su učestvovali u protjerivanju i ubistvima albanskih civila odavno dostavljena Tužilaštvu. "Nije se spominjalo samo ime [Milana] Radoičića, nego i imena svih ostalih koji su učestvovali u ubistvima", rekla je Šarani. U međuvremenu, Ngadhnim Bićuri, kojem su 10. maja 1999. godine ubijeni otac i dva strica, rekao je da je vlastitim očima vidio ljude koji su njegove članove porodice odveli na pogubljenje. "Nisam znao njihova imena, ali sam ih saznao nakon što se taj događaj desio", izjavio je. Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste, glavne srpske stranke na Kosovu koja uživa podršku Beograda, već je na potjernici Kosova zbog oružanog napada u Banjskoj 2023. godine. On je preuzeo odgovornost za taj napad, u kojem je ubijen jedan kosovski policajac. Kosovo napad smatra terorističkim činom i optužuje Srbiju da je bila umiješana u njega. Međutim, Beograd negira bilo kakvu umiješanost.

Ministarstvo pravde Crne Gore primilo je 15. jula zahtev nadležnih organa Sjedinjenih Američkih Država za izručenje iranskog državljanina Amira Baratija. To je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz tog ministarstva. Advokatica Milena Knežević, koja brani Baratija, kog Sjedinjene Američke Države terete za učešće u masovnim sajber napadima sa štetom većom od 3,4 milijarde dolara u korist Iranske revolucionarne garde (IRGC), ranije je za RSE potvrdila da se on nalazi u ekstradicionom pritvoru u Crnoj Gori. Iz ambasade Sjedinjenih Država u Podgorici 20. jula su na upit RSE odgovorili da ne mogu da podele detalje o ovom slučaju. Amir Barati je uhapšen 25. juna u Kotoru, u saradnji crnogorske policije sa američkim Federalnim istražnim biroom (FBI). SAD terete Baratija za učešće u hakerskim napadima na najmanje 150 američkih univerziteta, kao i za krađu poverljivih podataka i intelektualnog vlasništva. Prethodno je advokatica Milena Knežević agenciji Beta rekla da Barati nije državljanin Crne Gore te da nema odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori. Ime Amira Baratija, koji prema policijskim navodima ima iransko i tursko državljanstvo, nije navedeno u ranije objavljenim optužnicama u SAD-u za kibernetički kriminal. Navodi koje je objavila crnogorska policija sadrže iste elemente kao slučaj u SAD-u protiv tzv. "Mabna grupe" iz 2018. godine. Teheranski Mabna Institut i devet Iranaca terete se da su u ime IRGC napali više od 320 univerziteta širom sveta, od čega oko 144 u SAD-u. U objavljenoj optužnici protiv "Mabna grupe" se takođe navodi da je nanesena šteta od 3,4 milijarde dolara, isto kao u slučaju Baratija. Nijedan od devet optuženih iranskih državljana nije uhapšen i osuđen, a američki tužitelji navode da su nedostupni pravosuđu. Kako izgleda dalji postupak?Prema novom zakonu usvojenom 2026. godine, ekstradicijski pritvor može trajati sve do konačne odluke o izručenju, dok je ranije bio vremenski ograničen. Država koja traži izručenje, u ovom slučaju SAD, ima rok od 40 dana da dostavi formalnu zamolnicu o izručenju, a u suprotnom se pritvor ukida. Zemlja koja traži izručenje prosljeđuje dokumentaciju diplomatskim putem Ministarstvu pravde Crne Gore, Ministarstvo dostavlja sudu, a sud dostavlja braniocu. Sud potom zakazuje ročište na kojem se razmatraju uslovi za izručenje, uključujući državljanstvo, da li postoje rizici političkog, verskog ili rasnog progona te kršenja ljudskih prava ili izricanja smrtne kazne. Prvostepenu odluku donosi veće od troje sudija, nakon mišljenja sudije za istragu, nakon čega se predmet po službenoj dužnosti šalje Apelacionom sudu. Ako sud zaključi da nema uslova za izručenje, osoba se pušta na slobodu, dok se u suprotnom postupak može nastaviti kroz žalbeni postupak. Konačnu odluku, nakon pravosnažne sudske odluke, donosi ministar pravde Crne Gore. Paralelno s ekstradicijskim postupkom može se pokrenuti zahtev za azil, koji odgađa izručenje do donošenja odluke o međunarodnoj zaštiti. Ako je azil odobren, izručenje se ne sprovodi. Protiv odluka Apelacionog suda može se podneti ustavna žalba Ustavnom sudu Crne Gore, koja formalno ne odlaže izvršenje izručenja. Međutim, prema pravnoj praksi, Ustavni sud u pojedinim slučajevima hitno razmatra takve žalbe i privremeno odlaže izručenje kako bi se izbeglo da pravna zaštita postane bespredmetna. Crna Gora i SAD nemaju formalni bilateralni ugovor o ekstradiciji. Proteklih godina dve zemlje razvile su praksu saradnje u izručenjima, uključujući više slučajeva u kojima su osobe optužene u SAD-u predane američkom pravosuđu. Jedan od posljednjih primera je izručenje južnokorejskog državljanina Do Kvona, koji je uhapšen u Crnoj Gori u martu 2023. godine i izručen SAD-u u decembru 2024. godine, nakon više sudskih odluka i konačne odluke novog ministra pravde.

Državno tužiteljstvo u Zagrebu saopćilo je 30. jula da je ispitalo državljanina Srbije rođenog 1993. godine zbog sumnje na više krivičnih djela protiv računalnih sistema, programa i podataka, kao i zbog nedozvoljene upotrebe ličnih podataka. Nakon ispitivanja, tužiteljstvo je sucu Županijskog suda u Zagrebu predložilo određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od bijega, ometanja postupka i ponavljanja krivičnog djela, a sud je prijedlog prihvatio. Prema navodima tužiteljstva, postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni tokom 2026. godine, prikrivajući identitet i lokaciju te koristeći metode koje omogućavaju anonimizirani pristup računalnim sistemima, neovlašteno pristupao računalnim sistemima i podacima više tijela javne vlasti i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska. Ranije je hrvatska policija saopćila da je završila kriminalističko istraživanje nad punoljetnim državljaninom Srbije zbog sumnje na teška krivična djela protiv računalnih sistema, programa i podataka te nedozvoljenu upotrebu ličnih podataka. Policija je navela da su tokom istrage, na osnovu sudskih naloga, obavljeni pretresi prostora, vozila i elektroničkih uređaja, te izuzeti predmeti i digitalni podaci koji se dovode u vezu s krivičnim djelima. Osumnjičeni je 29. jula predan pritvorskom nadzorniku, a krivična prijava dostavljena je tužiteljstvu Zagrebu. Slučaj dolazi nakon niza cyber napada koje su posljednjih mjeseci prijavile hrvatske institucije. Hrvatske vlasti nisu saopćile postoji li povezanost između tih događaja i istrage protiv državljanina Srbije, a RSE to nije mogao neovisno potvrditi.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije navelo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se utvrđuju činjenice i izvode dokazne radnje u vezi sa hapšenjem M.M. zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad civilnim stanovništvom na Kosovu 1999. M.M. je uhapšen na graničnom prelazu Horgoš između Srbije i Mađarske, saopštilo je 2. avgusta Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. Tada je navedeno da se sumnjiči za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selu Klobukar kod Novog Brda na Kosovu u julu 1999. godine nad dve osobe. MUP Srbije nije objavio ime niti državljanstvo uhapšene osobe, za koju je samo rečeno da je rođena 1981. godine. Tužilaštvo za ratne zločine navelo je u odgovoru za RSE da u ovom trenutku krivični postupak nije u javnoj fazi i da zbog toga sada ne mogu da iznose konkretne podatke. Kada je objavljena vest o hapšenju kosovski advokat Arianit Koci je na Facebooku napisao da su srpske vlasti privele državljanina Kosova Mentora Mustafu (44) iz sela Jasenovik u opštini Novo Brdo.

Građani Bosne i Hercegovine mogli bi u narednom periodu plaćati znatno manje provizije za slanje i primanje novca iz inostranstva, nakon što je Centralna banka BiH 6. augusta zvanično podnijela zahtjev za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA). Riječ je o evropskom sistemu koji omogućava da se prekogranična plaćanja u evrima obavljaju gotovo pod istim uslovima kao i domaće transakcije, što znači manje troškove, brži prenos novca i jednostavnije poslovanje za građane i kompanije. Iz Centralne banke BiH saopštili su da je podnošenje aplikacije jedan od najznačajnijih koraka u integraciji zemlje u evropski platni prostor. "Ulazak u SEPA područje za građane BiH znači da će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Najveći dio bosanskohercegovačke dijaspore živi upravo u SEPA državama i godišnje u Bosnu i Hercegovinu doznači oko četiri milijarde KM", navela je Centralna banka BiH. Istakli su i kako su u zemljama Zapadnog Balkana, koje su već dio SEPA sistema, naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene su od 50 do čak 94 odsto. "Prema procjenama Svjetske banke u slučaju BiH uštede na naknadama mogle bi iznositi oko 100 miliona evra", saopštili su u Centralnoj banci BiH. Nakon dvije godine priprema, zahtjev je upućen Evropskom platnom vijeću (EPC), koje zajedno s drugim evropskim institucijama treba da procijeni da li BiH ispunjava uslove za članstvo. Ipak, ulazak u SEPA neće biti automatski ni trenutan. Nakon što evropske institucije razmotre aplikaciju i eventualno odobre članstvo, komercijalne banke u BiH moraće prilagoditi svoje informatičke i poslovne sisteme evropskim standardima. Prve transakcije kroz SEPA sistem, kako se navodi u saopštenju, mogle bi početi najranije šest mjeseci nakon formalnog prijema zemlje. Šta je prethodilo zahtjevu?Aplikacija predstavlja završetak procesa koji traje od 2024. godine, kada je Centralna banka BiH pokrenula aktivnosti za pristupanje SEPA području. Jedna od glavnih prepreka bila je neusklađenost domaćeg zakonodavstva sa pravilima Evropske unije. Zbog toga BiH nije mogla podnijeti punopravni zahtjev, iako su susjedne zemlje regiona već napredovale u procesu. Ključni uslov bilo je usvajanje seta finansijskih propisa u oba entiteta. Krajem jula Parlament Federacije BiH usvojio je zakone o platnim uslugama, elektronskom novcu i računima za plaćanje, dok je Narodna skupština Republike Srpske ranije usvojila Zakon o platnim uslugama. Time su, prema ocjeni Centralne banke, ispunjene regulatorne pretpostavke za podnošenje zvanične aplikacije. Centralna banka je još u decembru prošle godine evropskim institucijama dostavila nacrt aplikacije, ali formalni zahtjev nije mogao biti predat prije završetka zakonodavnih procedura. Proces su zajednički vodili Centralna banka BiH, entitetska ministarstva finansija, agencije za bankarstvo i Udruženje banaka BiH kroz poseban koordinacioni odbor za pristupanje SEPA području. Šta je SEPA?SEPA, odnosno Jedinstveno područje plaćanja u evrima, evropski je sistem koji omogućava da se novac između država članica prenosi jednako jednostavno kao unutar jedne zemlje. U njemu se koriste zajednička pravila i standardi, pa su transferi brži, sigurniji i jeftiniji. Sistem danas obuhvata sve države Evropske unije, ali i niz zemalja izvan EU, među njima Veliku Britaniju, Švajcarsku, Norvešku, Island, Albaniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru. Iskustva zemalja regiona pokazuju da članstvo donosi niže naknade za međunarodna plaćanja i brže transfere novca za građane i privredu. U Crnoj Gori, gdje je SEPA počela da se primjenjuje prošle godine, vlasti su procijenile da će finansijske koristi za ekonomiju iznositi oko 14 miliona evra godišnje. Za Bosnu i Hercegovinu, koja više od 80 odsto spoljne trgovine ostvaruje sa zemljama evropskog platnog prostora, članstvo u SEPA smatra se jednim od najvažnijih koraka ka dubljoj integraciji sa tržištem Evropske unije.

Profesor na Fakultetu dramskih umetnosti i reditelj Stevan Filipović pretučen je u centru Beograda 5. avgusta uveče. Prvo osnovno javno tužilaštvo je navelo da je otvorilo istragu, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić je osuđujući napad pozvao nadležne institucije da procesuiraju i kazne odgovorne. Filipović je u videu na Instagramu rekao da ga je napala "grupa pristalica, članova, plaćenika vladajuće partije" koje je fotografisao dok su demolirali zaštićenu zgradu na uglu Makedonske i Nušićeve ulice. "Kriminalcima u službi režima više nije problem da pred 15 svedoka i nekoliko nadzornih kamera prebiju čoveka rukama, nogama i metalnom stolicom", naveo je Filipović. Ispričao je da mu je naipre jedan od njih oteo mobilni telefon, a da je onda došlo još njih petorica, da su ga oborili na zemlju, šutirali, udarali metalnom stolicom. Filipović je rekao da ima ima kopču na nozi, hematom na kuku, potres mozga i da je gubio svest tokom napada. "I mislim da to što se meni desilo nije ništa u odnosu na stvari koje se dešavaju ovde već 35 godina, 14 godina u kontinuitetu", poručio je. Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu navelo je za RSE da je tužilac naložio Ministarstvu unutrašnjih poslova da se utvrdi identitet svih lica kao i sve okolnosti događaja. "Odnosno da se prikupe raspoloživi dokazi, uključujući snimke video nadzora", stoji u odgovoru. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) nije odgovorilo na upit RSE da li su napadači identifikovani i uhapšeni. FDU pita policiju i tužilaštvo šta su preduzeliFakultet dramskih umetnosti (FDU) saopštio je da se fizičkim napadom na njihovog kolegu direktno i u najbrutalnijem fizičkom obliku manifestuju rezultati višemesečne kampanje targetiranja i ugrožavanja predstavnika akademske zajednice i drugih nivoa obrazovanja. "U vremenu kada profesorke i profesori, zajedno sa studentima, dosledno brane javni interes, ovakvi napadi imaju jasan cilj stvaranja kontinuirane atmosfere straha i represije prema zagovornicima slobode mišljenja", navedeno je. FDU je pozvao tužilaštvo i policiju da bez odlaganja izveste javnost koje su mere do sada preduzete. Vučić pozvao da se napadači procesuirajuPredsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da najoštrije osuđuje svaku vrstu nasilja. "Jutros sam video da je Filipović pretučen. Nadam se da će počinioci biti pronađeni i adekvatno kažnjeni ", rekao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara u Beogradu posle susreta sa mladim sportistima iz dijaspore. Predsednik Srbije je zatražio od nadležnih organa da osobe koje su počinile "bilo kakav fizički napad ili ugrožavanje fizičkog integriteta Filipovića i svakog drugog građanina u zemlji, odgovaraju." "Želeo bih da verujem da nije njegova politička izmišljotina ko ga je pretukao već da će dati adekvatne informacije nadležnim državnim organima", naveo je Vučić. Opozicija traži hitno prcesuiranje napadačaStranka slobodne i pravde (SSP) ocenila je da napad na Filipovića predstavlja još jednu potvrdu da je "nasilje u Srbiji izmaklo kontroli i da ulazimo u veoma opasan period kao društvo." "Profesor Filipović je godinama poznat kao borac za ljudska prava i prava LGBT+ zajednice. Nadležni su dužni da hitno utvrde motive napada i odgovore na pitanje da li je napadnut zbog svojih stavova, javnog delovanja ili zalaganja za ravnopravnost", navedeno je. U saopštenju se navodi i da politika vladajuće Srpske napredne stranke deceniju i po "proizvodi atmosferu u kojoj pojedinci misle da imaju pravo da presuđuju na ulici svakome ko misli drugačije." Demokratska stranka (DS) je ocenila da je napad na Filipovića očekivana posledica političkog sistema koji godinama gradi režim Aleksandra Vučića. "U kojem se neistomišljenici svakodnevno proglašavaju neprijateljima, umetnici, profesori, novinari i studenti pretvaraju u legitimne mete, a nasilje postaje poželjan i nekažnjen oblik političkog obračuna" navodi se. Zeleno-levi front (ZLF) izrazio je solidarnost sa Filipovićem. "Ako neko može biti brutalno pretučen zato što je kamerom zabeležio moguće protivpravno ponašanje, onda se svakom građaninu šalje upozorenje da ćuti, okrene glavu i ne reaguje kada vidi nasilje ili uništavanje javnog dobra", naveo je ZLF. I Pokret slobodnih građana (PSG) najoštrije je osudio napad na Filipovića. Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) nije se oglašavala nakon napada na Filipovića.