Žena u okrugu Donji Lipljan/Lipljan Gadime napadnuta je sjekirom u ponedjeljak, 24. novembra, a Policija Kosova saopštila je da traga za osumnjičenim. Lokalni mediji i Mreža žena Kosova izvijestili su da je osumnjičeni bivši suprug žrtve. "Danas je u policijskoj stanici u Lipljanu pokrenut slučaj pokušaja ubistva. Policijski istražitelji, u koordinaciji s tužilaštvom, započeli su istražne i proceduralne radnje, dok je povrijeđena osoba (žena) poslana na liječenje", rekla je Flora Ahmeti iz Policije Kosova za Radio Slobodna Evropa. Zdravstveno stanje žrtve nije poznato. Kako prijaviti nasilje na Kosovu?Mreža žena Kosova izrazila je zabrinutost zbog slučaja, rekavši da je ženu "brutalno napadao sjekirom bivši suprug, uprkos činjenici da je protiv njega imala aktivnu zaštitnu naredbu". "Ovaj slučaj još jednom pokazuje da nedostatak pune provedbe zaštitnih naredbi i dalje ugrožava živote žena na Kosovu, ne pružajući im zaštitu na koju imaju zakonsko pravo", saopštila je Mreža žena Kosova. Ova mreža je zatražila od suda da donese odluku o postavljanju elektronske narukvice za praćenje, izricanju zasluženih kazni i ubrzanju postupaka u slučajevima nasilja u porodici "i da ne dozvoli toleranciju prema počiniocima". "Nasilje nad ženama je zločin i mora se tretirati kao nacionalna vanredna situacija. Nijedna žena ne bi trebala živjeti u strahu, a nijedna zaštitna naredba ne bi trebala ostati na papiru", saopštila je Mreža žena Kosova, organizacija koja pruža besplatne pravne savjete i pomoć svim žrtvama nasilja zasnovanog na spolu. Organizacije i institucije za ljudska prava često su izražavale zabrinutost zbog nasilja nad ženama, jer je Kosovo posljednjih godina zabilježilo porast slučajeva nasilja u porodici. Prema podacima Policije Kosova, u 2024. godini prijavljeno je 2.959 slučajeva nasilja u porodici, u poređenju sa 2.460 slučajeva u 2023. godini. U velikoj većini njih, žrtve su žene. Žene su nekoliko puta protestovale na Kosovu tražeći veću sigurnost za sebe. Od 2010. do marta 2025. godine, na Kosovu je ubijeno 59 žena. U većini slučajeva, počinioci ovih zločina bili su njihovi muževi ili bivši muževi. U septembru 2020. godine, Kosovo je usvojilo Istanbulsku konvenciju, koju je sastavilo Vijeće Evrope kao instrument koji obavezuje države da se bore protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Međutim, organizacije koje se bave pravima žena često su kritikovale pravosudne institucije, rekavši da "blage kazne" "ohrabruju" počinitelje ovih zločina.

Trgovinski pregovori Evropske unije (EU) i SAD napreduju, ali predstoji još posla na aspektima kao što su tarife na čelik, izjavio je 24. novembra šef EU za trgovinu Maroš Šefčovič. Ministri trgovine EU u Briselu će sa američkim kolegama, ministrom trgovine Howardom Lutnickom i trgovinskim predstavnikom Jamiesonom Greerom razgovarati o spornim trgovinskim odnosima. Razgovori s američkim kolegama obuhvatiće i kritične materijale i sirovine, rekao je Šefčovič novinarima. U središtu razgovora je provedba sporazuma o carinama između SAD-a i EU postignutog u julu, kao i globalna pitanja poput prekomjernog kapaciteta i protekcionizma, prenosi Dpa. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Trump složili su se ljetos da će se osnovna tarifa od 15 posto primjenjivati na većinu uvoza EU u SAD. Evropska unija (EU) i SAD su 20. avgusta objavile zajedničku izjavu u kojoj navode da će američka sveobuhvatna carinska stopa biti maksimalno 15 odsto za veliku većinu izvoza iz EU, uključujući strateške sektore kao što su automobili, farmaceutski proizvodi, poluprovodnici i drvo. Od 1. septembra za neke grupe proizvoda primenjuje se poseban režim, odnosno samo carine utvrđene prema načelu najpovlaštenije nacije. To uključuje nedostupne prirodne resurse, avione i dijelove aviona, generičke farmaceutske proizvode i njihove sastojke i kemijske prekursore. Vašington je prethodno prijetio uvođenjem mnogo većih tarifa. Zauzvrat, EU je dala nekoliko ustupaka, uključujući obećanje da će do kraja Trumpovog mandata kupiti američku energiju u vrijednosti od 750 milijardi dolara i druga velika ulaganja. Međutim, neki detalji sporazuma i njihova provedba još uvijek nisu jasni. EU je takođe zabrinuta zbog posljedica restriktivne trgovinske politike Vašingtona pod Trumpovom administracijom. Postoji zabrinutost da bi američke tarife na robu iz drugih regija mogle dovesti do toga da se globalni prekomjerni kapaciteti prodaju EU po dampinškim cijenama umjesto SAD-u, što bi dovelo do dodatnog pritiska na evropske ekonomije.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ažurirala je u ponedjeljak ujutro, 24. novembra preliminarne rezultate izbora za predsjednika Republike Srpske, prema kojima se smanjila razlika između pobjednika Siniše Karana iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u odnosu na Branka Blanušu. Za Karana je glasalo 217.324 birača, što je 50,30 posto, dok je kandidat Branko Blanuša iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) dobio 208.955 glasova, odnosno 48,37 posto. Razlika između dva kanditata je trenutno tek 8.369 glasova. CIK BiH ove rezultate temelji na obrađenih 439.897, odnosno 99,72 posto obrađenih glasačkih listića. Od toga broja, nevažećih je 7.862 glasačka listića Opozicijska Srpska demokratska stranka (SDS) je odbacila brojke SNSD-a, tvrdeći da postoje odstupanja u "nekoliko stotina glasova" u korist svog kandidata. Vršitelj dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović rekao je da će pričekati službene rezultate na koje su najavili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji i Sudu BiH. "Ovi izbori se ne završavaju večeras, nego tek nakon što se ponove u Doboju, Zvorniku i Laktašima", kazao je kandidat SDS-a Branko Blanuša, ponavljajući tvrdnju opozicije da su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske "pokradeni". Branko Blanuša, kandidat Srpske demokratske stranke je u nedjelju navečer 23. novembra rekao da se glasanje mora ponoviti u Doboju, Zvorniku i Laktašima, navodeći navodne nepravilnosti. Novoizabrani predsjednik RS-a ostat će na funkciji do oktobra 2026., kada bi se u cijeloj Bosni i Hercegovini trebali održati opći izbori na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Prijevremeni izbori u RS-u su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu oduzet mandat predsjednika Republike Srpske nakon što je pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. Godinu zatvorske kazne je otkupio za oko 18.000 eura, ali mu je ostala šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija. Narodna skupština RS imenovala je Dodikovu dugogodišnju savjetnicu Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta do izbora novog predsjednika. Iako je Dodik pozivao na bojkot izbora, na koncu je SNSD kandidirao Karana koji je dugogodišnji ministar u Vladi Republike Srpske i Dodikov pravni savjetnik. S Dodikom je donedavno bio i na američkoj "crnoj listi".

Siniša Karan, kandidat vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pobjednik je prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, prema prvim preliminarnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Karan je osvojio 200.116 glasova, odnosno 50,89 posto, dok je opozicijski kandidat Branko Blanuša iz Srpske demokratske stranke (SDS) dobio 188.010 glasova, odnosno 47,81 posto, saopćio je CIK u nedjelju navečer. Ostali kandidati osvojili su otprilike po 1.000 glasova. CIK je saopćio da su rezultati temeljeni na 2.008 obrađenih biračkih mjesta ili 92,79 posto od ukupno 2.164, a konačno prebrojavanje očekuje se u roku od pet dana. Glasala su 443,472 birača ili 35,78 posto od 1.264.364 koliko je registrirano Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je smijenjen s dužnosti u avgustu nakon što je osuđen za neprovođenje odluka međunarodnog visokog predstavnika, rekao je da će Karan na kraju imati "12.000 do 13.000 glasova prednosti". "Karana će imati od 12.000 do 13.000 hiljada glasova više", kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je u avgustu smijenjen s pozicije predsjednika Republike Srpske nakon što je pravosnažno osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Dodik je ponovio svoje optužbe protiv visokog predstavnika Christiana Schmidta i zapadnih veleposlanstava, rekavši da birači "nisu željeli ove izbore". "Sada imaju dva Dodika", dodao je i najavio da će se "Republika Srpska sad baviti svojim repozicioniranjem i tražiti da joj se vrate sve njene nadležnosti koje smo dobili u Daytonskom mirovnom sporazumu". Karan je kazao da je "srpski narod dao odlučan odgovor stranom okupatoru, a institucijama Republike Srpske veliku moć". Opozicijska Srpska demokratska stranka (SDS) je odbacila brojke SNSD-a, tvrdeći da postoje odstupanja u "nekoliko stotina glasova" u korist svog kandidata. Vršitelj dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović rekao je da će pričekati službene rezultate na koje su najavili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji i Sudu BiH. "Ovi izbori se ne završavaju večeras, nego tek nakon što se ponove u Doboju, Zvorniku i Laktašima", kazao je kandidat SDS-a Branko Blanuša, ponavljajući tvrdnju opozicije da su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske "pokradeni". Blanuša je rekao da se glasanje mora ponoviti u Doboju, Zvorniku i Laktašima, navodeći navodne nepravilnosti. Novoizabrani predsjednik RS-a ostat će na funkciji do oktobra 2026., kada bi se u cijeloj Bosni i Hercegovini trebali održati opći izbori na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Prijevremeni izbori u RS-u su raspisani nakon što je Miloradu Dodiku u avgustu oduzet mandat predsjednika Republike Srpske nakon što je pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. Godinu zatvorske kazne je otkupio za oko 18.000 eura, ali mu je ostala šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija. Narodna skupština RS imenovala je Dodikovu dugogodišnju savjetnicu Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta do izbora novog predsjednika. Iako je Dodik pozivao na bojkot izbora, na koncu je SNSD kandidirao Karana koji je dugogodišnji ministar u Vladi Republike Srpske i Dodikov pravni savjetnik. S Dodikom je donedavno bio i na američkoj "crnoj listi".

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić preneo je kongresmenima dve američke savezne države, Ohajo i Nju Džersi da je za Srbiju "veoma značajno pitanje funkcionisanja Naftne industrije Srbije (NIS) i "izrazio uverenje da će se to pitanje uskoro rešiti". Vučić je to objavio 23. novembra na mreži Instagram nakon sastanka sa kongresmenima, republikancem Majklom Tarnerom (Michael Turner) i demokratom Donaldom Norkrosom (Norcross). "U sadržajnom i otvorenom razgovoru, izrazili smo spremnost da dodatno jačamo veze i sveukupnu saradnju između Srbije i Sjedinjenih Američkih država (SAD), kao i da nastavimo dijalog po svim pitanjima od obostranog interesa", napisao je Vučić na Instagramu. SAD su NIS u većinskom ruskom vlasništvu na listu sankcionisanih kompanija stavile u januaru, a primena sankcija je, nakon višemesečnog odlaganja, otpočela 9. oktobra. Američka administracija traži izlazak ruskog vlasništva iz NIS-a kako bi sankcije sa nacionalne naftne kompanije Srbije bile skinute. Sankcije Sjedinjenih Država usmerene su, između ostalog, na sprečavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija. Za sad navodno postoje tri zainteresovana kupca za NIS kojoj su SAD uvele sankcije zbog njenog većinskog ruskog vlasništva. Nije poznato o kojim kompanijama je reč, a sa kim se pregovara, za Radio Slobodna Evropa (RSE) nisu odgovorili ni NIS, ni većinski vlasnik ruska državna kompanija Gasprom njeft. Srbija više od četvrt veka zavisi od ruskih energenata, a saradnju sa tom državom je nastavila i nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Bjeloruski autoritarni vođa Aleksandar Lukašenko pomilovao je i oslobodio 31 ukrajinskog državljanina koji su bili zatočeni u Bjelorusiji, potez koji je, prema Minsku, dio sporazuma postignutog s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Ukrajinski koordinacijski odbor za razmjenu zatvorenika potvrdio je akciju 22. novembra, rekavši da je primio civile od bjeloruskih vlasti. "Žene i muškarci pritvoreni u Bjelorusiji i osuđeni na različite kazne zatvora od dvije do 11 godina vraćaju se u Ukrajinu", saopćio je koordinacijski odbor na Telegramu. "Izražavamo zahvalnost Sjedinjenim Američkim Državama i predsjedniku Donaldu Trumpu na njihovom plodonosnom radu na povratku ukrajinskih civila i vojnog osoblja iz Bjelorusije i Rusije", dodaje se. Konkretne optužbe pod kojima su zatvorenici bili zatočeni nisu odmah bile jasne. Ukrajinski zvaničnici rekli su da su "ovo civili muškarci i žene koji su bili zatočeni zbog proukrajinskog stava, optuženi za pomaganje i podržavanje Ukrajine". Lukašenko, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, odobrio je puštanje nekoliko zatvorenika tokom protekle godine dok nastoji poboljšati odnose sa Zapadom. Bjeloruski moćnik se nada da će bolje veze dovesti do ublažavanja zapadnih sankcija, uvedenih nakon saradnje zemlje s Rusijom u njenoj potpunoj invaziji na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ali dok Minsk inzistira na narativu o otopljavanju odnosa s Washingtonom, pokrenuta su mračna pitanja zbog izvještaja o mučenju i zlostavljanju prethodno puštenih zatvorenika. Trump je imenovao specijalnog izaslanika za Bjelorusiju s ciljem pregovaranja o daljnjim puštanjima. Američki predsjednik, koji je mnoge iznenadio telefonskim razgovorom s Lukašenkom u avgustu, rekao je u septembru da vjeruje da će istočnoevropska nacija pustiti na slobodu mnoge od stotina političkih zatvorenika koje drži. "Vjerujem da će pustiti na slobodu mnogo od tih 1.400", rekao je Trump novinarima 5. septembra, dodajući da bi se to moglo dogoditi "u prilično bliskoj budućnosti".

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska se u nedjelju, 23. novembra, održavaju prijevremni izbori za predsjednika tog entiteta. Biračka mjesta se otvaraju u 7 sati, a zatvaraju u 19 sati. Izborna šutnja je počela od 7 sati ujutro 22. novembra i traje do zatvaranja biračkih mjesta, odnosno do 19 sati 23. novembra. Zabranjene su i sve aktivnosti koje ometaju ili opstruiraju izborni proces tokom izborne šutnje. Pored toga, od 21. novembra od 7 sati, pa do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju 23. novembra, nastupio je period zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mijenja u vezi sa glasanjem i prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. Ukupno je formirano 2.211 biračkih mjesta, a na terenu će raditi 139 mobilnih timova. Putem mobilnog tima moći će glasati 4.767 birača. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je za učestvovanje na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske ovjerila kandidature Dragana Đokanovića (Savez za novu politiku), Branka Blanuše (SDS- Srpska demokratska stranka), Siniše Karana (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik), Nikole Lazarevića (Ekološka partija Republike Srpske), kao i nezavisnih kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića. U Centralni birački spisak upisano je ukupno 1.264.364 birača. Od toga 20.269 birača koji glasaju putem pošte, te 258 birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu. Centralna izborna komisija BiH akreditirala je 639 posmatrača. Od toga je 515 posmatrača iz nevladinih organizacija, 99 iz međunarodnih organizacija, a 25 iz političkih subjekata. RS nema predsjednika od avgusta, kada je potvrđena presuda Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku RS-a, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Osuđen je na godinu zatvora, a taj dio kazne je otkupio za oko 18.000 eura, te na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

Klimatski pregovori članica Ujedinjenih nacija (UN) završeni su 22. novembra u Brazilu bez obavezujućeg plana za postepeno ukidanje fosilnih goriva čijim korišćenjem se zagreva planeta, prenele su svetske agencije. Oko 200 zemalja potpisalo je u Belemu konačni dokument kojim se državama daje podrška za inicijativu na dobrovojnoj bazi da pojačaju napore za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte. Konferencija pod nazivom COP30 završena je posle dve nedelje napete rasprave manje ambicioznim ishodom nego što su evropske zemlje želele, mada je postojala bojazan da bi pregovori mogli da budu okončani i bez konsenzusa. Države Evropske unije zahtevale su konkretniji plan za odustajanje od fosilnih goriva ali detalji o vremenskom okviru i sprovođenju nisu precizirani. Nemački ministar za životnu sredinu Karsten Šnajder izrazio je razočaranje rekavši da su „zemlje proizvođači nafte sprečile jaču obavezu o prelasku sa nafte, uglja i gasa na druge izvore energije”. Ministarka za ekološku tranziciju Francuske Monik Barbjut optužila je bogate naftom, Saudijsku Arabiju, Rusiju i Indiju koja ima veliku proizvodnju uglja, „da odbijaju razgovore o ukidanju fosilnih goriva”. Sjedinjene Američke Države (SAD) nisu učestovale na samitu COP30 u Brazilu. Na konferenciji u Belemu doneta je odluka da bogate zemlje do 2035. utrostruče pomoć siromašnijim državama kako bi im pomogle da umanje efekte globalnog zagrevanja. Oksfamov stručnjak za finansije Jan Kovalzig kritikovao je plan jer, kako je rekao, nema jasno definisanu početnu godinu i preciznu sumu. „Podrška će verovatno biti daleko ispod 120 milijardi dolara godišnje koliko traže zemlje u razvoju”, naveo je Kovalzig. Poslednja decenija najtoplija je u istoriji merenja temperatura na Zemlji. Naučnici upozoravaju da će alarmantna granica zagrevanja planete za 1,5 stepen Celzijusa biti probijena početkom 2030-ih, i da to znači češće oluje, požare, suše i poplave. Za zemlju domaćina, Brazil, ishod ove konferencije je ispod očekivanja. Predsednik Luiz Inasio Lula da Silva pozvao je na konkretne planove za smanjenje globalne zavisnosti od fosilnih goriva i zaustavljanje krčenja šuma. Iako je lokacija ovog samita, koji je održan u gradu na ivici Amazonske prašume, ukazivala na potrebu za jačom zaštitom prirode - novi plan za šume nije usvojen već je samo potvrđeno obećanje da će se njihovo krčenje zaustaviti do 2030. Brazil je u Belemu predstavio novi fond Tropical Forest Forever Facility (TFFF) za zaštitu prašuma. Planirano je da zemlje koje čuvaju šume dobijaju godišnju premiju od četiri dolara po hektaru. One koje to ne čine plaćaće kazne od 140 dolara za svaki uništeni hektar.

Hrišćansko udruženje Nigerije (CAN) saopštilo je da je u napadu na katolički internat Sveta Marija u Papiriju na zapadu zemlje 21. novembra oteto 315 učenika i nastavnika, prenosi Rojters. Navodi se da je, osim učenika i nastavnika za koje se ranije znalo da su iz internata oteti u petak, utvrđeno da je oteto još 88 učenika koji su pokušali da pobegnu. "Oteto je 303 učenika i 12 nastavnika", navodi se u saopštenju CAN. Otmica se dogodila u talasu napada naoružanih grupa i islamističkih pobunjenika, i to nakon što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp prethodno u novembru Nigeriji zapretio američkom vojnom intervencijom zbog odnosa u toj zemlji prema hrišćanima. U pitanju je jedna od najvećih masovnih otmica u toj državi, nakon što je 2014. godine u Čiboku grupu od 276 učenica otela militanta grupa Boko Haram. Masovna otmica u Papiriju treći je takav incident u Nigeriji tokom ove nedelje. U ponedeljak je 25 učenica oteto iz internata u državi Kebi. U sredu je 38 vernika kidnapovano tokom napada na crkvu u državi Kvara. Visoki zvaničnik Stejt departmenta izjavio je u četvrtak da SAD razmatraju mere kao što su sankcije i angažovanje Pentagona u oblasti borbe protiv terorizma kako bi se izvršio pritisak na nigerijsku vladu da bolje zaštiti hrišćanske zajednice i verske slobode. Nigerija tvrdi da su navodi o progonu hrišćana pogrešna interpretacija složene bezbednosne situacije i da kritike ne uzimaju u obzir napore koje država ulaže u očuvanje verskih sloboda.

Žair Bolsonaro, bivši predsednik Brazila, uhapšen je u svojoj vili u glavnom gradu Brazilija, saopštila je 22. novembra policija te južnoameričke države. „Sproveden je preventivni nalog za hapšenje koji je odobrio Vrhovni savezni sud”, navodi se u policijskom saopštenju. Neimenovani izvor izjavio je za Rojters da je preventivna mera vezana za uslove Bolsonarovog kućnog pritvora. Brazilski mediji naveli su da je odveden u bazu savezne policije nedaleko od predsedničke palate, prenosi Gardijan. Njegove pristalice saopštile su da će se okupiti ispred luksuznog doma u kom Bolsonaro živi u kućnom pritvoru od avgusta. Bolsonaro je u septembru osuđen na 27 godina i tri meseca zatvora zbog organizovanja puča kako bi se sprečilo da pobednik izbora 2022, Luiz Inasio Lula da Silva, preuzme vlast. Sud još nije odredio zatvorsku kaznu za Bolsonara jer je u toku niz sudskih postupaka i žalbi. Bolsonaro se više od stotinu dana nalazio u strogom kućnom pritvoru u odvojenom slučaju u kom se tereti da je navodno pokušao da utiče na Sjedinjene Američke Države (SAD) da zaustave krivični postupak protiv njega. Početkom septembra Veće Vrhovnog suda Brazila osudilo je Bolsonara zbog planiranja državnog udara kako bi ostao na vlasti nakon poraza na izborima 2022. „Bolsonaro je pokušao da uništi osnovne stubove demokratske vladavine prava, a najteža posledica toga bila bi povratak diktature u Brazil”, rekao je tada sudija Vrhovnog suda Aleksandre de Moraeš. Bolsonaro je optužen za učešće u naoružanoj organizaciji, pokušaj nasilnog ukidanja demokratije, organizovanje državnog udara i oštećenje vladine imovine i kulturnih dobara. „Adekvatno ćemo odgovoriti na ovaj lov na veštice”, izjavio je povodom presude Bolsonaru državni sekretar SAD Marko Rubio. Advokati Žaira Bolsonara tvrdili su da je nevin po svim tačkama optužnice.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je 22. novembra u Beogradu sa liderom stranke iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradom Dodikom. "Sa Miloradom Dodikom još jedanput sam razmotrio ključne teme od značaja za regionalnu stabilnost i unapređenje saradnje Srbije i Srpske", napisao je Vučić. Druge detalje o razgovoru nije naveo. Prevremeni izbori za predsednika Republike Srpske (RS) održavaju se sutra, 23. novembra, pošto ih je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BIH) raspisala nakon što je početkom avgusta oduzela mandat dotadašnjem predsedniku ovog bh. entiteta Miloradu Dodiku. Mandat je Dodiku oduzet po osnovu pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH. Po Izbornom zakonu BiH, izabranom zvaničniku mandat prestaje danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest meseci ili duže. Presudom Suda BiH Dodik u narednih šest godina nema pravo da se kandiduje za bilo koju političku funkciju. Milorad Dodik proglašen je krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ranije poništio. Tim zakonima su zakonodavni organi u Republici Srpskoj pokušali da spreče sprovođenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.

Iran je hitno zatražio međunarodnu pomoć u borbi protiv razornog požara koji bjesni već skoro tri sedmice u drevnim Hirkanskim šumama, koje su od 2019. godine na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Požar, koji je započeo u blizini sela Elit u provinciji Mazandaran 31. oktobra, prkosi naporima za suzbijanje i nastavlja da prijeti jednom od najstarijih i najraznolikijih ekosistema na svijetu. Mohammad Jafar Qaempanah, zamjenik iranskog predsjednika Masuda Pezeshkiana, objavio je 21. novembra da su napravljeni aranžmani za "brzo traženje pomoći od prijateljskih zemalja". Iako Qaempanah nije precizirao koje su to nacije, Shina Ansari, šefica iranskog Odjeljenja za okoliš, kasnije je potvrdila da će Turska poslati dva specijalizirana vodena bombardera, helikopter i tim od osam ljudi kako bi pomogli u gašenju požara. Ansari je dodala da bi Iran mogao tražiti pomoć i od Rusije "ako bude potrebno". Vlasti tvrde da je požar prvobitno stavljen pod kontrolu nakon nekoliko dana, ali da se prošlog vikenda ponovo rasplamsala "druga faza". Međutim, ekološki aktivisti i lokalno stanovništvo insistiraju da požar neprestano gori posljednje tri sedmice i da nikada nije u potpunosti stavljen pod kontrolu. Neravan teren, neuobičajeno toplo vrijeme i nakupljanje suhog lišća i otpalog drveća doprinijeli su upornosti i širenju požara. Noćne slike koje kruže internetom otkrivaju razmjere razaranja i iscrpljujuće napore hitnih službi i volontera koji se bore s plamenom. Mehrdad Khazaei-Poul, šef Odjela za prirodne resurse Mazandarana, pripisao je požar prvenstveno ljudskom nemaru. "Nažalost, neki pojedinci su djelovali nepažljivo, uzrokujući požar", rekao je, naglašavajući da "prirodni faktori nisu bili glavni uzrok". Hirkanske šume - od kojih se oko 660.000 hektara nalazi u provinciji Mazandaran - spadaju među najstarije ekosisteme na svijetu i nalaze se na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Protežući se duž južnih obala Kaspijskog mora, ove šume datiraju više od 40 miliona godina i sadrže drveće koje je staro i do 500 godina, prema UNESCO-u.

Antivladini demonstranti predvođeni studentima marširali su 22. novembra ulicama Beograda tražeći odgovornost za napad na studente Fakulteta dramskih umetnosti pre godinu dana. Studenti i njihovi profesori fizički su napadnuti tokom odavanja pošte stradalima u nesreći u Novom Sadu, a svi odgovorni do danas nisu procesuirani. Napad je bio okidač za talas blokada fakulteta i proteste predvođene studentima širom Srbije sa kojih se traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice novosadske Železničke stanice, i raspisivanje vanrednih izbora. Na protest pod sloganom "Godinu dana - isti zahtev" pozvali su studenti u blokadi Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu. "Već je godinu dana prošlo, a mi i dalje tražimo da se ispune zahtevi, da ljudi koji čine nasilje budu kažnjeni za to što rade. Mislim da ne tražimo ništa nerealno", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) student FDU Aleksa Kosanović. Okupljeni su tokom šetnje uzikivali "Ispunite zahteve" i "Hoćemo izbore". Protest je počeo ispred zgrade Fakulteta dramskih umetnosti na Novom Beogradu odavanjem pošte žrtvama u Novom Sadu. Tokom protesta, demonstranti su obišli institucije i mesta napada na studente, a šetnja je završena ispred zgrade Radio-televizije Srbije. "Ovde sam da obeležimo godinu dana nečinjenja institucija, da se nastavi sećanje na sve ono što se desilo studentima i da pokažemo da i dalje istrajavamo u borbi za pravdu", rekao je za RSE jedan od učesnika protesta Uroš Savković. "Godinu dana se ništa ne dešava i zato očekujem da konačno promenimo ovu vlast", navela je demonstrantkinja Melita Vidaković. Sa razglasa su puštani snimljeni govori studenata kojima su ukazivali na odgovornost vlasti za napade tokom blokada i protesta koji u Srbiji traju od pada novosadske nadsrešnice 1. novembra 2024. "U prethodnih godinu dana svedočili smo sistematskom targetiranju studenata i građana koji se bore za pravdu i istinu. U početku su to bili organizovani fizički napadi pristalica vladajuće partije, potom ciljana gaženja automobilima, zatim i upotreba neidentifikovane tehnologije", rečeno je u snimljenom govoru. Pre završetka protesta, kolona je prošla i pored šatorskog naselja pristalica vlasti kod zgrade Skupštine Srbije koje je obezbeđivala policija u opremi za razbiljanje demonstacija. Incidenata nije bilo. Ko je odgovarao za napad ispred fakulteta?Studenti i profesori FDU su nakon napada ispred zgrade fakulteta pomoću video snimaka identifikovali oko 15 napadača. Neki od njih su označeni kao lokalni funkcioneri ili članovi vladajuće Srpske napredne stranke. Tužilaštvo i sud su, međutim, identifikovali samo pet napadača. Protiv dvojice su odbačene krivične prijave, dok je troje učesnika napada optuženo za nasilničko ponašanje. Svi su postigli sporazum o priznanju krivice na osnovu kojeg su dobili uslovne i novčane kazne. Među njima je i Milija Koldžić, koji je u vreme napada bio član veća Gradske opštine Novi Beograd. Kao reakciju na napad, studenti FDU su blokirali fakultet, a ubrzo su im se priključili i akademci svih državnih fakulteta u Srbiji. Studenti u blokadi su pred vlast izneli četiri zahteva kao uslov za ukidanje blokada. Uz utvrđivanje odgovornosti za pad novosadske nadstrešnice, tražili su da se kazne svi koji su napali studente. Usledili su novi napadi na studente i građane koji su se priključili masovnim protestima. Među njima je i zaletanje automobilima na studente tokom blokada saobraćajnica i napad bejzbol palicama u Novom Sadu, koji je u januaru doveo do pada vlade premijera Miloša Vučevića. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je polovinom godine pomilovao četvoricu aktivista vladajuće stranke kojima se sudilo za napad na novosadske studente, i devojku koja je automobilom probila blokadu i povredila jednu studentkinju. Dok vlast tvrdi da tužilaštva i sudovi procesuiraju sve slučajeve napada na demonstracijama i odbacuje odgovornost za pad nadstrešnice, blokade većine fakulteta prekinute su na početku nove akademske godine, ali su protesti nastavljeni.

Bivši pripadnik Specijalne jedinice Kosovske policije Arbnor Spahiu pušten je iz pritvora u Srbiji i vratio se kući na Kosovo u petak pre ponoći, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) advokat koga je angažovala njegova porodica Arijanit Koci. Spahiju je u pritvoru u severnom srpskom gradu Subotici od 9. juna, kada mu je sud u gradu odredio pritvor zbog navodnog počinjenja krivičnog dela "teškog ubistva" u selu Banjska na severu Kosova. Koci je 22. novembra za RSE rekao da su srpske vlasti pustile Spahijua jer nisu imale dokaze koji bi potkrepili njihove tvrdnje. "Spahiu je nepotrebno toliko dugo držan u pritvoru jer, kao što sam rekao na početku, ne može biti dokaza za takvu optužbu, jer u to vreme nije bio u Kosovskoj policiji", rekao je Koci. Spahiua su 7. juna uhapsile srpske vlasti na graničnom prelazu između Mađarske i Srbije, dok se sa porodicom vraćao autobusom iz Austrije na Kosovo. Srbija ga je optužila da je navodno počinio zločin u Banjskoj - severnom delu Kosova - gde je grupa naoružanih Srba napala kosovsku policiju u septembru 2023. godine, ubivši narednika Afrima Bunjakua. Kosovska policija je potvrdila da Spahiju u to vreme nije bio pripadnik policije. Koci je rekao da Srbija nikada nije predstavila nikakve verodostojne dokaze ili svedočenja koja bi opteretila njegov pravni stav. Kosovo je optužilo Srbiju za napad u Banjskoj, ali je ova potonja negirala bilo kakvu odgovornost. Odgovornost za to preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsednik srpske liste na Kosovu, za koga se veruje da se nalazi u Srbiji. Suđenje trojici od 45 optuženih za terorizam, finansiranje terorizma i teška krivična dela u slučaju Banjska nastavlja se u Osnovnom sudu u Prištini. Više javno tužilaštvo u Beogradu takođe sprovodi istragu o ovom napadu.