Više javno tužilaštvo u Subotici saopštilo je u sredu za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je proširilo istragu na još četiri osobe u slučaju hapšenja navodnih ruskih agenata, kako su u julu izvestili nemački mediji. U saopštenju se navodi da se četvoro ljudi nalazi u pritvoru, dok je jednoj osobi izrečena zabrana napuštanja stana. "Lice D.V. nije dostupno državnim organima", piše u saopštenju. Subotičko Više javno tužilaštvo ranije je u junu pokrenulo istragu protiv B.D. i Đ.S. za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, municije i eksplozivnih materija u saizvršilaštvu, a B.D je pod istragom i za krivično delo falsifikovanje isprave. List Bild je objavio u julu da su specijalne snage na mađarsko-srpskoj granici početkom juna uhapsile dvojicu osumnjičenih "jednokratnih" agenata ruske tajne službe. Navodi se da su oni bili angažovani po zadatku, bez trajnog angažmana, te da su planirali podmetanje eksploziva u Nemačkoj. Istražitelji navodno veruju da je meta mogla biti povezana sa proizvodnjom ili isporukom vojne opreme Ukrajini. Iz tužilaštva u Subotici 2. septembra nisu potvrdili navode nemačkih medija navodeći da je istražni postupak u toku, a istraga tajna. Slučaj povezan sa eksplozivom uoči izbora u MađarskojTužilaštvo je za RSE ovo proširenje istrage povezalo sa slučajem pronalaska eksploziva u Kanjiži. Naime, eksploziv je pronađen u aprilu na teritoriji opštine Kanjiža na severu Srbije, za koji je tada bilo navedeno da je postavljen kod gasovoda uoči ključnih izbora u Mađarskoj. Vojno-bezbednosna agencija (VBA) Srbije 5. aprila je navela da su pronađeni eksploziv i pribor za pripremu "eksploziva za izvršenje diverzije". Tužilaštvo u Subotici tada je navelo da su pronađena dva ranca s oko četiri kilograma materije za koje pretpostavlja da je u pitanju plastični eksploziv. Tim povodom tužilaštvo je saopštilo u ponedeljak da vodi istragu protiv sedam osoba i saopštilo da je "otkrivena organizovana grupa koja je na teritoriji Srbije obezbeđivala i skladištila eksploziv, eksplozivne naprave i dronove, koje je kasnije prebacivala ka zemljama EU". Inicijali ljudi protiv kojih se sprovodi istraga poklapaju se sa inicijalima osoba iz istrage o navodnim ruskim agentima. Na ovom slučaju bila je angažovana Bezbednosno-informativna agencija (BIA), VBA, policija i Vojna policija. Tužilaštvo je dodalo da su praćenjem aktivnosti grupe pronađeni eksploziv, eksplozivne naprave, dronovi i druga oprema neophodna za upotrebu tih sredstava. U saopštenju se navodi i da će dalji tok istrage obuhvatati saradnju sa istražnim organima evropskih zemalja kako bi se utvrdila "uloga navedenih lica, kao i namena sredstava koja su kod njih pronađena". Incident se dogodio nedelju dana pre ključnih izbora u Mađarskoj 12. aprila, na kojima je bivši premijer Mađarske Viktor Orban izgubio, čime je okončana njegova 16-godišnja vladavina. Orban je tada bez direktnog optuživanja Ukrajine za incident u Srbiji, rekao da "Ukrajina godinama pokušava da odseče Evropu od ruskih energenata". Portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova je to kategorički odbacio, a te navode je demantovao i Beograd kada su srpske vlasti iznele navode o pronalasku eksploziva u blizini gasovoda. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tada rekao da je "očito da nas geopolitičke igre neće ostaviti na miru".

Nedavni incident na aerodromu u Leipzigu, gdje su dronovi natovareni eksplozivom poremetili vazdušni saobraćaj, predstavlja "novu stvarnost", izjavila je 2. septembra predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, najavljujući nove restriktivne mjere protiv Moskve. "Leipzig predstavlja novu eskalaciju na evropskom tlu koja se direktno pripisuje Rusiji", rekla je. "Svaka rupa u sistemu koju Rusija iskorištava jeste ona koju moramo zatvoriti. Razmatramo načine da dodatno ograničimo sredstva kojima Rusija finansira rat." Von der Leyen je govorila zajedno s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, dan nakon što je Njemačka zvanično optužila Rusiju za incident s dronovima od 4. i 5. avgusta, dok su EU i nekoliko država članica pozvale ruske ambasadore na razgovor u znak protesta. "Evropljani se suočavaju s teškom istinom da je ovo nova stvarnost", rekla je. Rutte je izjavio da je Rusija postala "sve nepromišljenija", pri čemu "sve više dronova i projektila prelazi u naš vazdušni prostor duž istočnog krila, stvarajući dodatne rizike". Njemačke vlasti su 1. septembra saopštile da će zatvoriti ruski konzulat u Bonnu i raskinuti ugovor o zakupu ruskog kulturnog centra u Berlinu kao odgovor na pokušaj napada dronovima. Francuska, Belgija, Portugal i Nizozemska objavile su 2. septembra da pozivaju ruske ambasadore zbog incidenta, dok je Evropska unija najavila da će na razgovor pozvati ruskog predstavnika u Briselu. Evropa traži odgovorAleksandar Astrov, politički analitičar i vanredni profesor Centralnoevropskog univerziteta u Beču, rekao je za Current Time Radija Slobodna Evropa da se Evropa suočava s izazovom kako odgovoriti na ruske poteze, a pritom ostati u okvirima međunarodnog prava. "Kako odgovoriti na ono što se sada naziva ruskim hibridnim djelovanjem, a da se ostane unutar pravnog okvira?", upitao je, dodajući da su dosadašnji diplomatski koraci pokušaj upravo takvog odgovora. Istakao je i da su "ovi napadi dio šireg procesa eskalacije rata", ali da su "sve strane zainteresirane da ta eskalacija ostane pod kontrolom". Patrioti za Ukrajinu?Von der Leyen je takođe rekla da je Ukrajina zvanično zatražila sisteme protivvazdušne odbrane Patriot PAC-3 zbog sve intenzivnijih ruskih napada na ukrajinske gradove i rastućeg broja civilnih žrtava. "Države članice trenutno razmatraju zahtjev Ukrajine, ali mogu reći da se kreće u dobrom smjeru", kazala je. Nekoliko diplomata EU reklo je za Radio Slobodna Evropa, pod uslovom anonimnosti, da Brisel trenutno vrši pritisak i na druge saveznike, poput Japana i Južne Koreje, da prije zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku kasnije ovog mjeseca isporuče dodatne sisteme protivvazdušne odbrane Kijevu. Odvojeno od toga, njemački ministar spoljnih poslova Johann Wadephul informisao je 2. septembra kolege iz EU na neformalnom sastanku u Irskoj o mogućnostima uvođenja novih sankcija Rusiji. Nakon izvještaja njemačkih medija da je osumnjičeni za incident u Leipzigu ušao u EU sa šengenskom turističkom vizom koju je izdala Italija, ministri spoljnih poslova razmatrali su i raniji prijedlog o ograničavanju izdavanja takvih viza. Tom prijedlogu ranije su se protivile mediteranske zemlje koje u velikoj mjeri zavise od turističkih prihoda, dok je broj odobrenih šengenskih turističkih viza za ruske državljane prošle godine značajno porastao. Govoreći nakon sastanka, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kallas rekla je da postoji "široka podrška" toj ideji, iako ne i jednoglasnost. "Mnoge države članice već su ranije upozoravale da se ovakve turističke vize koriste za sabotažne aktivnosti, jer tim osobama omogućavaju ulazak u Evropsku uniju. Ako se to pokaže tačnim, nadam se da će uvjeriti i one države članice koje su bile protiv dodatnih viznih ograničenja", rekla je. Uoči sastanka, Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) poslala je prijedlog prijestonicama država članica da se uvedu zabrane izdavanja viza i zamrzavanje imovine za 1.600 ruskih pojedinaca i kompanija, uglavnom povezanih s odbrambenim sektorom Rusije, s ciljem usvajanja mjera narednog mjeseca. Evropska unija takođe bi naredne sedmice trebala produžiti važenje postojeće crne liste od 3.000 osoba i entiteta protiv kojih je uvela sankcije od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Većina država članica podržava produženje sankcija na 12 mjeseci umjesto dosadašnjih šest, ali Slovačka, čija se vlada smatra bliskom Moskvi, i dalje zagovara produženje na šest mjeseci te uklanjanje pojedinih ruskih oligarha s liste sankcionisanih osoba.

Iranski parlamentarci izradili su novi nacrt zakona kojim se nastoji pojačati cenzura na internetu i dodatno ograničiti pristup internetu u zemlji. Plan regulacije cyber prostora revidirana je verzija ranijeg prijedloga zakona koji je odbačen nakon što je izazvao kritike u zemlji od oko 90 miliona stanovnika. Novi prijedlog izostavlja neke od najspornijih odredbi prethodnog zakona o zaštiti cyber prostora, ali kritičari tvrde da je cilj ostao isti. Nacrt je predstavljen parlamentarcima 26. avgusta, iako još nije poznato kada će se o njemu glasati. Koncentracija ovlaštenjaNovi zakon dodatno bi učvrstio državnu kontrolu nad internetom, a upravljanje pristupnim tačkama interneta povjerio Vrhovnom vijeću za cyber prostor, tijelu zaduženom za nadzor i filtriranje interneta u Iranu, čije članove bira vrhovni vođa zemlje. "Vrhovno vijeće za cyber prostor istovremeno je kreator pravila, zakonodavac, regulator i na neki način sudija", rekao je za Radio Farda, iranski servis RSE, iranski stručnjak za cyber sigurnost Puješ Azizedin, koji živi u Sloveniji. "Ovim planom sva ta ovlaštenja koncentrisana su u rukama Vijeća.“ Azizedin smatra da bi predloženi zakon prenio nadležnosti s vlade, prije svega Ministarstva informacionih i komunikacionih tehnologija, te smanjio mogućnost građana da pozivaju donosioce odluka na odgovornost. Zakon bi obavezao i pružaoce internet usluga da utvrđuju identitet korisnika, čime bi se dodatno ugrozila anonimnost na internetu. Internet platforme mogle bi biti kažnjene novčano ili izgubiti dozvolu za rad zbog kršenja propisa. "Iranskom korisniku ostaje internet koji je veoma ograničen i pod snažnim nadzorom", rekao je on. Neke odredbe iz odbačenog Zakona o zaštiti cyber prostora izostavljene su iz novog prijedloga, uključujući kriminalizaciju korištenja virtualnih privatnih mreža (VPN), koje skrivaju lokaciju korisnika i omogućavaju pristup blokiranim internet stranicama. Međutim, druge odredbe ostale su na snazi. Strane internet platforme morale bi uspostaviti fizičko prisustvo u Iranu, dok bi domaće platforme rizikovale visoke novčane kazne i gubitak licence za rad zbog bilo kakvih prekršaja. "Ovo nije novi plan", rekao je Azizedin. "Svaki put kada bude odbačen, vrati se pod novim imenom i u izmijenjenom obliku." Hoće li zakon 'proći'?Zakon je izrađen usred rata između Irana i Sjedinjenih Američkih Država koji je počeo u februaru. Sukob je odnio živote desetina visokih iranskih zvaničnika i dodatno učvrstio pozicije tvrdolinijaša. Rat je stvorio snažno sigurnosno okruženje u Iranu, gdje su sigurnosne snage raspoređene u većim gradovima, a kritičari vlasti hapšeni. Vlasti su gotovo tri mjeseca isključile internet, što predstavlja jedan od najdužih prekida internet veze u modernoj historiji. Posmatrači smatraju da tvrdolinijaši koriste ratne okolnosti kako bi uveli strožu kontrolu nad internetom. Ipak, novi nacrt zakona izazvao je ozbiljne primjedbe dijela vlade, uključujući Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija. Administracija reformističkog predsjednika Masuda Pezeškijana više puta se predstavljala kao naklonjena zahtjevima građana za ublažavanje internet ograničenja, iako konačnu odluku donosi vrhovni vođa.

Vršiteljica dužnosti predsjednice Kosova Albulena Haxhiu navela je da je razriješila dužnosti 18 srpskih sudija koji su podnijeli ostavke 2022. godine. Ovu odluku donijela je na prijedlog Sudskog vijeća Kosova, koje je 27. avgusta odlučivalo o zahtjevu srpskih sudija koji su tražili da povuku svoje ostavke. Odluka o razrješenju srpskih sudija uslijedila je nakon što je Haxhiu u julu razriješila dužnosti sedam srpskih tužilaca koji su podnijeli ostavke 2022. godine. Oko 130 sudija, tužilaca i administrativnih radnika u pravosudnom sistemu podnijelo je ostavke krajem novembra 2022. godine, u sklopu kolektivnog povlačenja Srba iz kosovskih institucija u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru zemlje: Sjeverna Mitrovica, Leposavić, Zvečan i Zubin Potok. Taj potez, koji je potaknula Srpska lista, najveća stranka kosovskih Srba koju podržava Beograd, uslijedio je kao znak protesta protiv odluke Vlade Kosova da ukine registarske tablice koje izdaje Srbija i zamijeni ih kosovskim tablicama. Evropska unija zatražila je da se pitanje reintegracije srpskih sudija i tužilaca koji su podnijeli ostavke riješi u okviru dijaloga između dvije susjedne države. Međutim, Kosovo želi da ih razriješi dužnosti i njihova mjesta popuni kroz nove konkurse za srpske sudije i tužioce. Nakon odluke Sudskog vijeća Kosova da odbije zahtjev za povlačenje ostavki, Evropska unija reagovala je izrazivši "duboko žaljenje". "Ove odluke, čini se, nisu u skladu sa zakonima na Kosovu, redovnim procedurama i opštim zahtjevima vladavine prava na Kosovu", rekao je portparol EU, misleći na odluke Sudskog vijeća Kosova i Tužilačkog vijeća Kosova, tijela koja su odbila zahtjeve za povlačenje ostavki. Kosovske vlasti insistiraju da povratak Srba u kosovske institucije ne može biti političko pitanje, već da se mora tretirati kao pravno i ustavno pitanje. "Na prijedlog Sudskog vijeća Kosova, u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima, danas sam razriješila dužnosti 18 srpskih sudija koji su podnijeli ostavke 2022. godine", navela je Haxhiu.

Nakon objave predsednika opštine Pljevlja Darija Vraneša, u kojoj veliča osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, Više državno tužilaštvo u Podgorici prati da li ima elemenata krivičnog dela. Crnogorski mediji preneli su da je Vraneš objavio čitulju posvećenu preminulom haškom osuđeniku Ratku Mladiću, uz reči: "Hvala ti za sve što si učinio za srpski narod i pozdrav. Hristos Vaskrse Generale". Kako se navodi u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), Tužilaštvo prati i ocenjuje da li u izjavama i radnjama "bilo kojih lica" postoje obeležja krivičnog dela iz njihove nadležnosti. "Ukoliko (Tužilaštvo) ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena", zaključuje se u odgovoru. Ratko Mladić, bivši general Vojske Republike Srpske, pred sudom u Hagu je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini. Umro je u bolnici u Hagu 27. avgusta. Skupština Crne Gore je u junu 2021. usvojila Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. "Zabranjuje se javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici. Potvrđuje se riješenost države Crne Gore da u budućnosti spriječi genocid i druge ozbiljne zločine", stoji u Rezoluciji. Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, onaj ko javno odobrava, negira ili umanjuje težinu genocida može biti kažnjen zatvorskom kaznom. Na Mladićevu smrt je od predstavnika vlasti u Crnoj Gori prvi reagovao predsednik Skupštine Andrija Mandić, rekavši da je uputio reči saučešća porodici Ratka Mladića. Na to je reagovao i predsednik Crne Gore Jakov Milatović, rekavši da odnos prema porodici preminulog Ratka Mladića ne može biti izgovor za relativizaciju ratnih zločina.

Državljanin Bosne i Hercegovine kažnjen je u Hrvatskoj uslovnom kaznom od 15 dana zatvora zbog veličanja na društvenoj mreži Ratka Mladića, osuđenog za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini, navodi se u saopštenju za javnost iz Policijske uprave ličko-senjske. Isti izvor navodi kako su muškarca istražili granični policajci iz Korenice, naselja u Lici, zbog sumnje da je "putem društvene mreže isticao slike, simbole, pjesme i tekstove kojima je javno odavao počast i iskazivao zahvalnost osobi osuđenoj za ratne zločine čime je izazvao uznemirenost, nelagodu i osjećaj povrijeđenosti kod građana". Navodi se da se radi o prekršaju iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ističe se i da je nakon kriminalističkog istraživanja 43-godišnjak doveden pred nadležni sud, koji ga je kaznio kaznom zatvora od 15 dana uz primjenu uslovne osude. Dodaje se i da se kazna neće izvršiti ako u roku od godinu dana ne počini jedan ili više prekršaja. Iz policije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa o identitetu uhapšenog bh. državljanina, na koji je način policija došla do spornih objava, odnosno da li je riječ o javno dostupnom profilu, prijavi građana ili drugom izvoru. Ratko Mladić je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce. Krivične prijave i u BIHKrivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Iz Tužilaštva BiH su za Radio Slobodna Evropa 1. septembra naveli da u proteklom periodu nisu zaprimili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. od nadležnih policijskih agencija, na svim nivoima u BiH. "Zaprimljeno je nekoliko hiljada e-mailova građana, u kojima su prijavljene određene objave ili komentari na društvenim mrežama ili u medijskom prostoru, koje ti građani smatraju spornim. Zaprimljeno je i nekoliko prijava fizičkih lica ili predstavnika političkih stranaka ili političkih subjekata. Sve zaprimljene prijave biće analizirane od strane postupajućih tužilaca i policijskih agencija, te će o rezultatima javnost biti obaviještena naknadno", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa iz ove pravosudne institucije.

Ministra unutrašnjih poslova Kosova u tehničkom mandatu Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) proglašen je u sredu krivim za bacanje suzavca u parlamentu 2018, na dan ratifikacije sporazuma o demarkaciji granice s Crnom Gorom. Sudija u ovom slučaju u Osnovnom sudu u Prištini Sabit Sadikaj rekao je da će odluka o krivičnom delu "upotreba oružja ili opasnog sredstva" biti objavljena 8. septembra, prenosi portal Zakletva za pravdu (Betimi për Drejtësi), koji prati suđenja na Kosovu. Na ročištu 8. septembra, strane će izneti olakšavajuće i otežavajuće okolnosti u ovom slučaju. Svečlja se 10. aprila pred sudom izjasnio da nije kriv. On nije bio prisutan na ročištu u sredu. Svečlja je proglašen krivim nekoliko dana pošto je Osnovni sud u Prištini oslobodio ministra spoljnih poslova i dijaspore u tehničkom mandatu Glauka Konjufcu, optužbi za bacanje suzavca u parlamentu. Prema izmenjenoj optužnici, Svečlja se tereti da je 21. marta 2018. upotrebio suzavac u plenarnoj sali Skupštine tokom vanredne sednice. Prema navodima Tužilaštva, on je aktivirao bocu s gasom i bacio je u salu nekoliko puta bez upozorenja, ne dajući prisutnima priliku da izađu iz sale. Tužilaštvo je odustalo od krivičnog gonjenja za krivično delo "Ometanje službenog lica u obavljanju službene dužnosti", zbog nastupanja zastarelosti tog krivičnog dela. Pored Svečlje, optuženi su i ministarka životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture u tehničkom mandatu Fitore Pacoli-Dalipi (Pacolli-Dalipi), bivši poslanik Pokreta Samoopredeljenje Salih Ziba (Zyba) i bivša poslanica Demokratskog saveza Kosova Drita Milaku (Millaku). Poslanici Skupštine Kosova koristili su suzavac zbog protivljenja nizu političkih dešavanja. Poslanici Samoopredeljenja, koji su se protivili sporazumu o normalizaciji odnosa sa Srbijom, 2015. su bacili suzavac u plenarnoj sali Skupštine. Posle toga su i poslanici Alijanse i Socijaldemokratske inicijative pridružili su se protivljenju sporazumu o demarkaciji granice s Crnom Gorom, bacajući suzavac u prostorije Skupštine. Tri godine kasnije, kada se glasalo o tom sporazumu, u Skupštinu je ponovo bačen suzavac i došlo je do tenzija i protesta unutar i van prostorija zakonodavnog tela.

U Sarajevu je u 100. godini života preminuo Raif Dizdarević, bosanskohercegovački političar i nekadašnji predsjednik Predsjedništva bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Ovo je 2. septembra za Radio Slobodna Evropa potvrdio Nijaz Skenderagić, nekadašnji potpredsjednik Saveza antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini (SABNOR). Raif Dizdarević je bio učesnik Narodnooslobodilačke borbe tokom Drugog svjetskog rata (1941.-1945.) Nakon završetka rata radio je u sigurnosnim službama Bosne i Hercegovine. Početkom 50-tih godina počeo je raditi u tadašnjem ministarstvu inostranih poslova Federativne Narodne Republike Jugoslavije, kada počinje i njegova diplomatska karijera. Za predsjednika tadašnjeg Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine je izabran 1978. godine. Od 1984. do 1987. godine obavljao je funkciju saveznog sekretara za inostrane poslove. Krajem 1987. godine izabran je za člana tadašnjeg Predsjedništva SFRJ, a godinu kasnije je postao predsjednik Predsjedništva SFRJ, sve do 1989. godine. Autor je i nekoliko knjiga: "Od smrti Tita do smrti Jugoslavije", "Vrijeme koje se pamti", "Put u raspad" i "Sudbonosni podvig Jugoslavije".

Sud Bosne i Hercegovine produžio je za još dva mjeseca pritvor Bartlomieju Wlodzimierzu Krakowiaku, osumnjičenom da je krajem jula zapalio vanjski oltar Crkve svetog Jakova i oštetio kip Gospe u Međugorju. Prema ovoj sudskoj odluci, pritvor za 31-godišnjeg Poljaka koji je uhapšen krajem jula, može trajati do 27. oktobra, potvrdio je u srijedu Sud BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE). Tužiteljstvo BiH ga sumnjiči za oštećenje ili rušenje vjerskih objekata, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje te izazivanje opće opasnosti. Incidenti za koje je 31-godišnjak osumnjičen dogodili su se 28. jula u Međugorju, mjestu na jugu BiH koje godišnje privlači hiljade katoličkih hodočasnika iz cijelog svijeta. Policija u Čitluku najprije je zaprimila prijavu da je na kipu Gospe na lokalitetu Podbrdo ispisan uvredljivi natpis "Đavao u suknji". Nakon toga je prijavljen požar na vanjskom oltaru Crkve svetog Jakova u Međugorju. Nadzorne kamere zabilježile su osobu kako polijeva oltar zapaljivom tekućinom, nakon čega ga pali. Krakowiak je uhapšen nekoliko sati poslije na području Zapadne Hercegovine i od tada se nalazi u pritvoru. Za djela za koja se tereti predviđene su zatvorske kazne u rasponu od tri mjeseca do osam godina.

Vojinu Pavloviću je izvršenje kazne zatvora odgođeno do sredine septembra, a Miodrag Malić je u postupku upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Ovo se navodi 2. septembra u odgovoru Suda Bosne i Hercegovine na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) zbog čega Pavlović i Malić nisu na izdržavanju zatvorske kazne nakon što im je izrečena drugostepena presuda zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Dan ranije iz ove pravosudne institucije je potvrđeno za RSE kako Pavlović i Malić nisu na izdržavanju zatvorske kazne. Pavlović i Malić jedine su dvije osobe kojima je Sud Bosne i Hercegovine izrekao kazne zatvora zbog kršenja Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Radi se o drugostepenim presudama koje su obavezujuće. Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora. Za šta su osuđeni Pavlović i Malić?Vojin Pavlović, predsjednik proruskog udruženja, osuđen je zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca na tri i po godine zatvora. Suđeno mu je za grubo negiranje i veličanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića. Riječ je o prvom sudskom procesu ove vrste. Sudija je u prvostepenoj presudi rekao da je to prekretnica u sudskoj praksi u BiH i pozvao tužilaštva da procesuiraju takve slučajeve. Pavlović je osuđen, jer je 10. marta 2023. na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom Ratka Mladića na kojem je bila ispisana poruka "Srećan rođendan, živi i zdravi bili". Proglašen je krivim i da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici na način da je organizovao održavanje skupa u Bratuncu 11. jula 2023. za koji je izradio plakate na kojim je bilo ispisano "11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske". Plakate je lijepio na području opštine Bratunac, udaljene nekoliko kilometara od Srebrenice. Miodrag Malić je u junu ove godine osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Malić je proglašen krivim da je 2. novembra 2022. godine ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske u Banjaluci, na protestu koji su organizovale opozicione političke stranke, istaknuo fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a. Time je veličao osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnom krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je utvrdio da je takvim postupanjem izazvao uznemirenost kod jednog građanina bošnjačke nacionalnosti zbog saznanja o stradanju civila Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i uloge osuđenih osoba u tim zločinima.

Lider Pokreta Samoopredeljenje i kosovski premijer u tehničkom mandatu Aljbin Kurti izjavio je u utorak kasno uveče da sporazum o predsedniku s Demokratskim savezom Kosova (DSK) ostaje na snazi, iako je šest poslanika te partije protiv nominacije Bekima Sejdiua za predsednika zemlje. Posle sastanka poslaničke grupe Samoopredeljenje, Kurti je rekao da su sva 53 poslanika podržala sporazum s DSK, koji je objavljen dan ranije. Međutim, saopštenje lidera DSK-a Ljumira Abdidžikua (Lumir Abdixhiku) da šest njegovih poslanika ne podržava Sejdiua, prema Kurtiju, zahteva održavanje novih sastanaka. "Moramo ponovo da se sastanemo s Abdidžikuom i s predsedništvom Samoopredeljenja jer se situacija promenila u odnosu na sastanak koji smo imali kada smo imali 80 poslanika", rekao je on novinarima. Komentarišući odluku šestoro poslanika DSK-a, Kurti ih je optužio da im je cilj izazivanje novih izbora – što bi bili četvrti parlamentarni izbori od februara 2025. "Prema mom čvrstom uverenju, kao i uverenju poslanika, smatramo neodgovornim, štetnim i apsurdnim ovakvo ponašanje ovih šestoro poslanika... čini se da postoji želja da se izađe na izbore", rekao je Kurti. On je rekao da se izbori ne mogu ponavljati unedogled, naglašavajući da se "rezultat neće promeniti". Prema Kurtijevim rečima, protivljenje poslanika DSK-a ima manje veze s kandidaturom Sejdiua, a više s Vladom koju on vodi. Sastanak poslaničke grupe Samoopredeljenja održan je ubrzo pošto je Abdidžiku završio sastanak poslaničke grupe DSK-a. "S velikim žaljenjem zbog naroda Kosova i sudbine Republike, šest poslanika DSK-a odlučilo je da ne poštuje odluku DSK-a, tačnije Avdulah Hoti (Avdullah), Hikmete Bajrami (Hykmete), Arben Gaši (Gashi), Armend Zemaj, Kujtim Šalja (Shala) i Janina Imeri (Ymeri) izjavili su da neće glasati za predloženog kandidata", rekao je Abdidžiku na konferenciji za novinare. On je dodao da time nanose "nepopravljivu štetu celom procesu" i "neizbežno i nepotrebno, gubeći izvanrednu priliku za Kosovo, šalju zemlju na izbore". Abdidžiku je rekao da na raspolaganju ima samo 12 poslanika i da će s njima ići u salu kada se bude glasalo o predsedniku, dodajući da će se do samog kraja napori ulagati napori da se obezbedi potreban broj glasova. On je rekao da se izvinjava narodu Kosova što "uprkos najboljoj volji ne uspevaju da obezbede stabilnost zbog izopačene politike". "Dao sam sve od sebe, ne mogu više s ovim raskolom, s ovom poslaničkom grupom", rekao je on, dodajući da ne razume toliku želju za izlazak na izbore. On je optužio je šest poslanika koji su se usprotivili nominaciji Sejdiua da deluju iz ličnih interesa. "Većina ovih ličnosti ima izuzetno političko iskustvo u DSK-u i trebalo bi da prevaziđu sebe. Ovo nije bila trka za mene, niti je bila borba sa mnom. Bitka sa mnom je završena na Skupštini DSK-a. Ovo je bila borba za Republiku Kosovo", rekao je on. Abdidžiku je rekao da će biti preduzete mere protiv šest poslanika, ali nije naveo koje će to mere biti. "Bavićemo se odlukama, ali to sada nije tema. Ali, u svakom slučaju, svako ko ne poštuje odluke predsedništva i organa, najmanje što bi trebalo jeste da se oseća kao predstavnik DSK-a. Ako ništa drugo, trebalo bi da vrati poslanički mandat", rekao je on. Abdidžiku je rekao da će Sejdiu ponuditi institucionalnu ravnotežu. On je naveo da će odbijanje podrške toj kandidaturi imati "posledice i po buduće izborne rezultate ". Na Abdidžikuove optužbe su uzvratili poslanici koji su se usprotivili odluci o nominaciji Sejdiua. Izabrana poslanica DSK-a Hikmete Bajrami izjavila je da nije izabrana da bi bila samo broj u Skupštini, "niti da bi produžavala vlast Aljbinu Kurtiju". "Za mene je neprihvatljivo da danas, u ime rešavanja institucionalne krize, postajemo deo sporazuma koji produžava koncentrisanu vlast Aljbina Kurtija", napisala je ona, dodajući da ne želi nove izbore, ali da ne može da glasa za sporazum koji se predstavlja kao "svršen čin". Dan ranije, poslanik DSK-a Avdulah Hoti takođe je izjavio da je protiv Sejdiua, navodeći da on ne odražava principijelne i političke interese DSK-a. Posle sastanka poslanika DSK-a, Hoti je jasno poručio da neće biti u sali kako bi obezbedio kvorum za glasanje o predsedniku. Poslanica Janina Imeri, koja se takođe usprotivila Sejdiuu, rekla je da je uprkos "posledicama" po njen položaj unutar stranke, odlučila da ne glasa za "produženje Kurtijeve vlasti". "Kandidat za predsednika, s druge strane, nije imao ni profil ni nezavisnost da doneo ravnotežu vlasti i pružio otpor preuzimanju od strane Samoopredeljenja", napisala je na društvenim mrežama. Kujtim Šalja je rekao da nema glas za Sejdiua jer je "uvek" bio "protiv saradnje s Aljbinom Kurtijem". Predsedništvo DSK-a se sastalo prethodno u utorak kada je odobren sporazum postignut s Pokretom Samoopredeljenje s pozivom poslanicima da glasaju za Sejdiua za predsednika Kosova. DSK je u saopštenju naveo da je nominacija Sejdia u predsedništvu stranke podržana "potpuno jednoglasno". "Predsedništvo poziva poslanike poslaničke grupe DSK-a da tokom procesa glasanja postupaju u skladu s ovlašćenjima skupštine stranke, odlukom predsedništva i odgovornošću koju nose kao predstavnici Demokratskog saveza Kosova", navedeno je u saopštenju posle sastanka predsedništva DSK-a. Prema odlukama skupštine stranke DSK-a održane krajem jula navedeno je da su svi članovi, funkcioneri i izabrana lica i predstavnici DSK-a "u obavezi da poštuju i sprovode odluke koje su odobrili nadležni organi" partije. Takođe je navedeno da partijski organi moraju da obezbede sprovođenje odluka i, kada je potrebno, "preduzmu statutarne mere protiv prekršilaca". DSK je saopštio da nominacija Sejdiua predstavlja "zvanični i institucionalni stav DSK-a" i da je o tome odlučeno u skladu s mandatom koji je dala skupština partije. Sejdiu je predstavljen kao kandidat Samoopredeljenja i DSK u ponedeljak, posle višenedeljnih pregovora dve partije. Za izbor predsednika u Skupštini Kosova potrebno je da glasanju prisustvuje najmanje 80 od ukupno 120 poslanika. Pokret Samoopredeljenje osvojio je 53 mandata na junskim izborima i, zajedno s poslanicima nevećinskih zajednica, ima najmanje 61 glas, što je dovoljno za konstituisanje Skupštine i formiranje nove Vlade. Sa 12 glasova – od 18 poslanika koje ima DSK – koliko je Abdidžiku rekao da ima, nije dostignut prag od 80 glasova za izbor predsednika. Druge dve albanske stranke, Demokratska partija Kosova i Alijansa, izjavile su da nemaju glasove za kandidaturu koju su predstavili Samoopredeljenje i DSK.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan zahvalio je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na stavu Moskve prema ratu na Bliskom istoku tokom njihovog prvog susreta otkako je sukob izbio u februaru. Prema izvještajima, Rusija je posljednjih mjeseci Iranu dostavljala satelitske snimke i druge obavještajne podatke, pomažući Teheranu u gađanju američkih objekata u Persijskom zalivu. Dvije saveznice su posljednjih godina takođe proširile vojnu i ekonomsku saradnju. "Cijenimo i zahvaljujemo vam na vašim stavovima u svakoj fazi, kako tokom perioda borbi i agresije, tako i u normalnim okolnostima, kada su nam SAD uvodile sankcije, i u UN i na međunarodnim forumima", rekao je Pezeškijan Putinu na sastanku održanom na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju u Kirgistanu 1. septembra. Pezeškijan je odnose Irana i Rusije opisao kao "strateške" i rekao da Teheran i Moskva mogu zajedno djelovati protiv, kako je naveo, američkog "unilateralizma". Sastanak je održan nakon novog zaoštravanja šestomjesečnog rata. SAD su navele da su 30. avgusta napale iranske raketne lansere na malom ostrvu u Hormuškom moreuzu, nakon čega je Teheran uzvratio napadima na američke vojne ciljeve u Jordanu. Teheran i Vašington su u junu potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem okončanja rata, ali je sporazum ubrzo propao. Od tada je Vašington ponovo uveo pomorsku blokadu Iranu i pojačao ekonomski pritisak na Teheran. Iran je zadržao kontrolu nad Hormuškim moreuzom, jednom od najvažnijih ruta za globalne isporuke nafte i gasa, te je praktično zatvorio prolaz za međunarodni pomorski saobraćaj. Na samitu Šangajske organizacije za saradnju, Pezeškijan je rekao da je Teheran i dalje spreman za diplomatiju, ali samo ako se Vašington vrati obavezama preuzetim junskim sporazumom. "Ako se Sjedinjene Države vrate svojim obavezama iz navedenog memoranduma o razumijevanju, Islamska Republika Iran će odmah uzvratiti istom mjerom", rekao je Pezeškijan. Putin je, s druge strane, izjavio da Moskva stoji u solidarnosti s iranskim narodom u borbi za njegove interese. Ruski predsjednik je takođe rekao da će Moskva i Teheran održati ekonomske i trgovinske veze uprkos trenutnim vojnim i političkim okolnostima. "Pozdravili smo potpisivanje iransko-američkog memoranduma o prekidu vatre u junu ove godine, ali se, nažalost, pokazalo da je primirje nestabilno i previše krhko", rekao je Putin. "U ovom teškom periodu nastojimo vam pružiti potrebnu podršku. O tome smo razgovarali i nastavljamo vam isporučivati robu koja vam je potrebna." U sastavu ruske delegacije u glavnom gradu Kirgistana, Biškeku, bili su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, potpredsjednik vlade Aleksej Overčuk te visoki zvaničnici zaduženi za energetiku, transport, ekonomski razvoj, vojno-tehničku saradnju i nuklearnu energiju. Putin je u Biškeku održao niz bilateralnih sastanaka, uključujući razgovore s kineskim liderom Si Đinpingom, indijskim premijerom Narendrom Modijem i predsjednikom Kazahstana Kasim-Žomartom Tokajevom. Za 1. septembar bili su planirani i njegovi sastanci s liderima drugih zemalja, uključujući Tadžikistan, Tursku, Armeniju i Kirgistan.

Njemačka je optužila Rusiju da je izvela, kako je to opisao vodeći njemački policijski zvaničnik, "hibridni napad" koji je uključivao dron natovaren eksplozivom i koji je početkom avgusta poremetio letove na aerodromu u Leipzigu. Njemačke vlasti navode da je to dio dugoročne kampanje destabilizacionih operacija usmjerenih protiv Evrope. Njemačka je rekla da će zatvoriti ruski konzulat u Bonnu i raskinuti ugovor o najmu ruskog kulturnog centra u Berlinu kao odgovor na pokušaj napada dronom na aerodrom Leipzig/Halle. U saopštenju 1. septembra, njemački zvaničnici su takođe reagovali na, kako su naveli, sabotažni napad u kojem je dvocifren broj improvizovanih zapaljivih naprava pronađen u blizini trafostanice kod termoelektrane, oko 100 km jugoistočno od Berlina. Za taj incident još nije okrivljena nijedna država niti grupa, iako su zvaničnici naveli da je najmanje jedna improvizovana naprava eksplodirala. Ministar unutrašnjih poslova savezne pokrajine Brandenburg Jan Redmann nije isključio mogućnost da iza napada stoji strana sila ili ljevičarski aktivisti. U incidentu u Leipzigu, dron koji je nosio eksploziv pronađen je 4. avgusta u blizini ukrajinskog teretnog aviona na aerodromu u istočnoj Njemačkoj. "Policijske istrage, obrasci izvršenja krivičnih djela i obavještajni podaci zajedno potvrđuju rusku odgovornost za pokušaj napada na aerodrom u Leipzigu", izjavio je njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt. "Ne posmatramo incident u Leipzigu izolovano, već ga vidimo u kontekstu drugih hibridnih aktivnosti. Pretpostavljamo da je Njemačka meta daljnjih hibridnih napada Rusije", rekao je. "To se uklapa u širi obrazac ruskih hibridnih operacija u Evropi", izjavio je ministar spoljnih poslova Johann Wadephul zajedno s Dobrindtom. Dodao je da će ruski konzulat u Bonnu biti zatvoren kasnije ovog mjeseca te da će biti raskinut zakup za kulturni centar "Ruska kuća" u Berlinu. "Pojačavamo kontrole ulaska za ruske državljane", rekao je Wadephul, dodajući da će Njemačka predložiti uvrštavanje dodatnih ruskih pojedinaca na liste osoba pogođenih sankcijama EU. Ruski ambasador u Njemačkoj Sergej Nečajev viđen je kako ulazi u Ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu u vrijeme objave mjera. Ruska ambasada je kasnije saopštila da je odbacio optužbe o ruskoj umiješanosti u incident u Leipzigu kao "neosnovane, apsurdne i suprotne zdravom razumu". Portparol Kremlja Dmitrij Peskov sugerisao je da njemačke vlasti nisu ponudile dokaze te poručio da je "očigledno da Njemačka nastavlja putem daljnje eskalacije". Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ustvrdila je da je Njemačka "izmislila izgovor" za zatvaranje "Ruske kuće" te najavila da će "Moskva odgovoriti na sve antiruske odluke". Optužbe dolaze u trenutku dugotrajne zabrinutosti zbog ruskih hibridnih operacija i mogućnosti da predsjednik Vladimir Putin pokuša testirati odlučnost NATO-a i klasičnijim oblicima napada, potencijalno usmjerenim protiv baltičkih članica saveza. Izvori upoznati s posjetom direktora CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi 25. avgusta rekli su za Radio Slobodna Evropa i druge medije, pod uslovom anonimnosti, da je jedan od ciljeva razgovora s ruskim obavještajnim zvaničnicima bio upozoriti Rusiju da ne napada države članice NATO-a. NATO i Evropska unija brzo su izrazili podršku Njemačkoj te poručili da ih ruski postupci neće natjerati da smanje podršku Ukrajini, koja se brani od ruske opšte invazije već petu godinu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte obećao je "punu solidarnost" i poručio da će Alijansa "nastaviti jačati sposobnost odvraćanja i odbrane svih saveznika od svake prijetnje, uključujući zlonamjerne aktivnosti poput onih viđenih u Leipzigu i drugdje". "Ruski pokušaji da nas zastraši, naruši naše jedinstvo i oslabi spremnost da podržimo Ukrajinu uzaludni su i neće uspjeti", napisao je Rutte na mreži X. "Naša podrška Ukrajini je nepokolebljiva, kao i naša čvrsta posvećenost kolektivnoj odbrani NATO-a." Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen takođe je na mreži X izrazila "punu solidarnost" s Njemačkom i poručila da "hibridni napadi neće proći bez jasnog odgovora". "Rusija pokušava sijati nepovjerenje i strah u našim društvima. Ali neće uspjeti. I stajat ćemo uz Ukrajinu koliko god bude potrebno", rekla je Von der Leyen. Dodala je da će ministri spoljnih poslova EU na sastanku u Irskoj 1. i 2. septembra pripremiti "dodatne sankcije" protiv Moskve. Evropska unija je već pripremila novi paket sankcija koji obuhvata do 1.600 ruskih pojedinaca i organizacija, uglavnom iz ruskog odbrambenog sektora, uz prijedlog da države članice jednoglasno odobre ta proširenja crne liste u oktobru. Ambasadori EU trebali bi 2. septembra sankcionirati i 10 ruskih državljana te 17 organizacija povezanih s otmicom ukrajinske djece, te odlučiti o produženju zamrzavanja imovine i zabrana izdavanja viza za više od 3.000 pojedinaca i subjekata uvedenih od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Pokušaj napada dronom dodatno je pojačao zabrinutost nakon višemjesečnih prijava sumnjivih letova dronova iznad vojnih i industrijskih objekata u Njemačkoj. Policija je uz pomoć robota deaktivirala napravu pronađenu u blizini ukrajinskog teretnog aviona. Njemačka vojska i saveznici iz NATO-a preko tog aerodroma transportuju vojnu opremu, a on ujedno služi i kao baza ukrajinske aviokompanije Antonov Airlines.

Više od hiljadu ljudi se okupilo u centru Banjaluke u znak pomena na Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine, koji je preminuo u Hagu 27. avgusta. Demobilisani borci i drugi građani su od Trga Krajine, u centru grada, prošetali do spomen-obilježja borcima Vojske Republike Srpske udaljenog nekoliko stotina metara. Nosili su transparente i zastave sa likom Mladića. Među okupljenima je bio i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, Radan Ostojić. Skup je najavila Facebook stranica "Vojska Republike Srpske". Čitajte: Borci i predstavnici vlasti RS-a u Han Pijesku odali počast osuđeniku za ratne zločineOstojić je rekao da je Banjaluka jedan u nizu gradova koji različitim aktivnostima izražava zahvalnost Mladiću za stvaranje Republike Srpske i slobodu. "Ovdje ne vidite samo borce, ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca, ovdje je ono što ostavlja emociju i najdublji utisak - a to su mladi ljudi koji su zahvalni Mladiću, ali i svim poginulim borcima", poručio je Ostojić. Istakao je da će biti nastavljene ovakve aktivnosti širom RS dok Mladić ne bude na dostojanstven način sahranjen. Čitajte: 'Opasna poruka' Bošnjacima u Srbiji zbog najave sahrane Ratka Mladića uz počastiOdavanje pošte Ratku Mladiću održano je u vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini krivičnim zakonom kažnjivo javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina. Kancelarija visokog predstavnika navela je 29. avgusta da vlasti u BiH imaju obavezu da osiguraju vladavinu prava i sankcionišu negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. I Evropska komisija je upozorila da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i da za njega nema mjesta ni u Uniji ni u zemljama koje su kandidati za članstvo.